Dnevne novine 25-26. januar 2020.

MINISTAR POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA â– 12

AgrobudŞet 61 milion, farmeri neće plaćati akcize na gorivo

Ä?UKANOVIĆ SA IZVJESTIOCEM EP ZA CRNU GORU TONINOM PICULOM

Najbolja vizija Evrope je njeno ujedinjenje â– 8 9

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020. BROJ 2588 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR â– 3

Vjeruj u boga, a ne u popa

INTERVJU: GORDAN AKRAP, PREDSJEDNIK ZAGREBAÄŒKOG INSTITUTA ZA ISTRAĹ˝IVANJE HIBRIDNIH SUKOBA â– 5 7

Izazov za Crnu Goru biće da zaĹĄtiti biraÄ?ko tijelo od malicioznih uticaja DUĹ KO MARKOVIĆ U PLJEVLJIMA

MEÄ?UNARODNA ISTRAGA O POSLU OD DVIJE MILIJARDE VODI DO ODBJEGLOG BIZNISMENA

Trgovina karbonom KneŞeviću bilaparavan za ťverc oruŞja? ■14 15 ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

Amfilohije se stavio na Ä?elo crnogorske opozicije

USPJEĹ NO ZAVRĹ ILI SPECIJALIZACIJU â– 17

â– 3

U KliniÄ?kom centru 27 novih specijalista i supspecijalista

+382 20 252 900

2

AKTUELNO

Gospodo draga, ●NEZVANIČNO NEZVANIČNO moja misija je završena: Crnogorske više nema! Ostao sam samo ja, predsjednik Crnogorske, koji je bez dileme – Srbin!

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

Onaj sin Suzane Mugoše učinio je teško krivično djelo, jer je palicom pretukao jedan jastuk. To treba da se procesuira, jer sam na snimku vidio da je ovako palicom lupao po jastuku. Ja sam onog policajca tuka samo ramenom, a ne ovako...

INTERVJU: BLAGOTA NOVOSEL, GLAVNI ELEKTROENERGETSKI INSPEKTOR

PREISPITATI PROJEKTNA RJEŠENJA I NAČIN KORIŠĆENJA HIDRO POTENCIJALA

Kusovac: Tivat će i tokom 2020. biti veliko gradilište Na području tivatske opštine trenutno su u toku radovi na izgradnji dva kružna toka, na pomoćnom terenu Fudbalskog kluba „Arsenal“, i na sportskim terenima u Donjoj Lastvi, asfaltiranju ulica, izgradnji saobraćajnica, te kanalizacione mreže u Gornjem Kalimanju. Tako će i ove godine Tivat biti veliko gradilište u kome se realizuju brojni infrastrukturni projekti. ● 20-21

Glavni elektroenergetski inspektor Blagota Novosel smatra da je potrebno preispitati projektna rješenja i način korišćenja hidro potencijala, radi obezbjeđenja optimalnih i održivih rješenja. On je u intervjuu Vikend novinama istakao da se za donošenje odluka treba sprovesti analiza po sistemu “4 E”.

“Potencijalne resurse, po meni, treba koristiti, ali za donošenje odluka mora se sprovesti kvalitetna i cjelovita analiza po sistemu “4 E”energija, ekonomija, ekologija, efikasnost-efikasno korišćenje resursa i efikasno korišćenje električne energije”, ukazao je Novosel.

● 10-11

SUBOTA

LAŽNE VIJESTI IZ SRBIJE O NATO SPECIJALCIMA U CRNOJ GORI Navodi u pojedinim medijima iz Srbije o angažovanju NATO specijalaca u Crnoj Gori apsolutno su netačni i njima se nastoji da se na flagrantan način dezinformiše i obmanjuje javnost, saopštilo je Ministarstvo odbrane. ● 9 Bošković

NEDJELJA

Jovan Matić

Ne hranimo najmračnije strane naše stvarnosti

Manojlović

Oda ljudima koji se osjećaju neshvaćeno

Komad Večernje scene Gradskog pozorišta “Pukovnik ptica” u režiji Marka Manojlovića premijerno će biti izveden večeras u 20 sati u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”.

“Nadam se da će se običan čovjek poistovjetiti sa junacima komada”, kaže za VN Manojlović.

● 28-29

Umjereno do pretežno oblačno, tokom jutra ponegdje, a od sredine dana povremeno kiša. U kasnim popodnevnim satima i tokom noći, u južnim i centralnim predjelima, lokalno i pljuskovi a moguća i grmljavina. Na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku zemlje uglavnom suvo vrijeme. Vjetar slab do umjeren, u sjevernim predjelima i na primorju, mjestimično umjeren do pojačan, uglavnom južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha -4 do 10, najviša dnevna 4 do 14 stepeni.

Pretežno oblačno sa kišom, pljuskovima, moguća i grmljavina, a u višim planinskim predjelima, na sjeveru, povremeno i susnježica i snijeg. Vjetar mjestimično i povremeno umjeren do pojačan, uglavnom južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha 0 do 10, najviša dnevna 3 do 14 stepeni. Podgorica: Pretežno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi a moguća i grmljavina. Vjetar uglavnom slab do umjeren, istočnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 8, najviša dnevna oko 11 stepeni.

Sevdah, pop, rok, džez i još toliko šarolikih muzičkih žanrova posljednjih godina slušamo u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”, ali 6. februar donosi pravu poslasticu ljubiteljima rege zvuka. Del Arno Band (DAB), višečlana beogradska družina, ostvariće veliki koncertni debi u KIC-u. ●32

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

ZAMJENIK PREDSJEDNIKA DPS DUŠKO MARKOVIĆ U PLJEVLJIMA

Mitropolit Amfilohije stavio se na čelo anticrnogorske opozicije Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije stavio se na čelo anticrnogorske opozicije, ocijenio je Duško Marković.

Prema njegovim riječima, to je rezultiralo protestom i litijom održanim u četvrtak gdje, kako je kazao, samo za Crnogorce nije bilo mjesta.

“Siguran sam da će građanska i demokratska Crna Gora i ovaj put odbaciti takav folklor i destrukciju”, poručio je Marković na sjednici u proširenom sastavu Opštinskog odbora DPS Pljevlja.

Marković je kazao da su litije pokazale da nijesu vjerske nego političke i da su usmjerene na promjenu vlasti i ugrožavanje suverenosti Crne Gore i upozorio da to “nećemo dozvoliti”.

Marković je istakao da cilj Zakona o slobodi vjeroispovijesti nije diskriminacija nijedne vjerske zajednice u Crnoj Gori, pa ni srpske.

“Ovaj Zakon jednako gleda na prava svakog pojedinca da se slobodno vjerski izražava i da se moli Bogu kojem pripada i kojem vjeruje.

Zakon apsolutno ne stavlja u prvi red nijednu vjersku zajednicu, ni Srpsku pravoslavnu crkvu, ni Katoličku crkvu, ni Islamsku zajednicu ni Jevrejsku zajednicu, pa ni Crnogorsku pravoslavnu crkvu”, kazao je Marković.

On je rekao da propaganda da će Crna Gora biti srpska, “uz vulgarno plakatiranje i farbanja po našim gradovima, neće pokolebati Crnu Goru da Vlada i institucije zaštite Ustav i primjenom zakona sačuvaju državne i nacionalne interese”.

Kada je riječ o situaciji u lokalnoj upravi, Marković je istakao da Pljevlja i Pljevljaci imaju razloga za optimizam.

“Pokrenuli smo brojne akcije i sa državnog i sa lokalnog nivoa koje će u kratkom roku od dvije godine u Pljevljima stvoriti uslove za kvalitetan i komotan život. Najvažniji projekat je ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja koja ne

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

VJERUJ U BOGA, ALI NE U POPA

Marković u Pljevljima smije kasniti ni dana. To je ključno pitanje za sve nas i biće riješeno”, naglasio je Marković. Članovi Opštinskog odbora DPS-a Pljevlja naglasili su jedinstvo stanovnika tog grada u razvijanju dobrih međuljudskih odnosa, bez obzira na vjerske, nacionalne ili bilo koje druge razlike, ali da se “moraju poštovati norme”.

“Ne treba braniti svetinje, niti bilo koje objekte od nas koji smo iskreno utkali sav svoj rad u razvoj naše države i našeg grada. Mi smo partija koja ne broji članove ni po vjeri ni po naciji. I tako će biti ubuduće. DPS je partija koja gradi budućnost, i vrijeme će pokazati još jedan put, kao i do sada, da je naša politika ispravna. Niti će kome biti oduzeto, niti ugroženo bilo koje ljudsko pravo, pa i pravo na ispovijedanje vjere”, kazali su iz DPS. A.N.

MITROPOLIT SPC SA AMBASADORKOM KEMP

Amfilohije: Litije i molebni bez stranog ili političkog uticaja Molebni i litije koje se organizuju po crnogorskim gradovima predstavljaju izvorno, narodno iskazivanje stava protiv nepravde i diskriminacije, bez ikakvog stranog ili političkog uticaja, poručio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji je juče u Cetinjskom manastiru razgovarao sa ambasadorkom Ujedinjenog Кraljevstva u Crnoj Gori Alison Кemp.

Kako je saopšteno iz Mitropolije, u dužem i srdačnom razgovoru, mitropolit i ambasadorka su razmijenili mišljenja o aktuelnim društvenim zbivanjima u Crnoj Gori, a posebno o posljedicama koje je na širem društvenom planu izazvao nedavno usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Кemp je pojasnila svoj stav da svaka država ima pravo da donosi zakone iz različitih oblasti druš-

AKTUELNO

tvenog života, u skladu sa ljudskim pravima i vladavinom prava.

“Takođe je ukazala da u svakoj društvenoj situaciji, a posebno u ovako osjetljivim momentima, dijalog treba biti put ka prevazilaženju problema“, kaže se u saopštenju.

Amfilohije je ponovio da je Crkva opredijeljena za dijalog, ne samo sa Vladom, nego i sa širom društvenom zajednicom.

“Ali da je, radi rješavanja ovog problema, neophodan iskreni, inkluzivni, transparentni i stručni dijalog sa Vladom, prvenstveno povodom najspornijih odredbi zakona koje su izvor problema, a tek potom i o drugim otvorenim pitanjima poput temeljnog ugovora, restitucije i drugih“, dodaje se u saopštenju.

R.P.

Dogma je mišljenje ili učenje koje ne dopušta da se u njega sumnja, niti je ostavljena mogućnost da bude opovrgnuto. Uglavnom se veže za religiju u kojoj ima posebno značenje. Teološko korišćenje ovog pojma, naime, vezuje se za definisanu “istinu” koju treba bespogovorno prihvatiti, preciznije, riječ je o “istini” u koju se ne smije sumnjati, čak i ako ne postoje dokazi za nju. Popovi, na osnovu toga, vjeru i vjernike obilato koriste za svoje interese.

Upravo sa tih dogmatskih pozicija, Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori krenula je u “događanje vjernika”. Naviknuti na lagodnu poziciju u kojoj nemaju obavezu da dokazuju bilo što, srpski klerici svojom pastvom ovdje sad manipulišu na perfidan način, koristeći njihovo vjerovanje u boga za ostvarenje vlastitih ovozemaljskih, vrlo praktičnih, političkih i ekonomskih interesa.

Političkih, nedvojbeno, u smislu promocije velikosrpskog hegemonizma, a ekonomskih, takođe bez dileme, u smislu očuvanja enormno velikog imetka u kojem nelegalno uživaju ljudi u crnim mantijama. I crnim džipovima. Molebni i litije četvrtkom i nedjeljom najbolja su potvrda ovih teza.

Ikonografija ovih okupljanja, naime, sugeriše da su u Crnoj Gori pravoslavci jedino Srbi, u skladu sa tezom “miroljubivog” mitropolita Amfilohija Radovića da su Crnogorci “nakot”, “komunistička kopilad”, “volovi” i tome slično. Transparenti i zastave sa četiri ocila na litijama očigledan su dokaz negacije svega što bi moglo da ima crnogorski predznak i to, gle čuda, baš u državi Crnoj Gori?! Jednako kao što se toj istoj, “bogohulnoj” državi osporava pravo da suvereno upravlja svojom teritorijom, odnosno vlastitom istorijskom i kulturnom baštinom.

To da i Crnogorci mogu da budu pravoslavci ne uklapa se u dogmu Srpske crkve, po kojoj oni ne postoje, a njihova država je tek jedna od srpskih enklava u “granicama velike Srbije”, koja će opet jednom, kao 1918. godine, ubiti ugašena. Uostalom, patrijarh srpski Irinej je na Sajmu knjiga 2017. godine u Beogradu izjavio: “Gde god žive Srbi, to je Srbija, pa bilo da su u Bosni, u Crnoj Gori ili na drugim mestima”.

Definisana, dakle, strategija, koju ovih dana taktički razrađuje neregistrovana Mitropolija crnogorsko-primorska, navodno “braneći svetinje”. Čije?

No, kako veli uvaženi kolega Marko Špadijer, “nije vino pošto priđe bješe”. Nije više Crna Gora srpska 27. izborna jedinica, već 29. članica najmoćnijeg planetarnog vojno-političkog saveza. Zakon o slobodi vjeroispovijesti samo je završna istorijska stranica u zaokruživanju državnog integriteta ove građanske, evropske države. Miris kandila i popovske povorke, koji neodoljivo podsjećaju na srednjovjekovni religiozni mrak, nijesu adekvatan odgovor na njen definitivni civilizacijski iskorak iz “balkanskog gliba”. Kao ni podrška nekih žovijalnih “hibridnih ministara” iz okruženja...

PS: Vedran Sršen onomad je pisao, reagujući na neprimjereno djelovanje katoličkog sveštenstva, da “kada popovi vjeru pomiješaju sa politikom i to sa poganom politikom osvete, krvi, oholosti i proždrljivosti, onda nijesu učitelji nego rušitelji vjere i crkve”.

I podsjetio na riječi Stjepana Radića još od prije sto godina: “Vjeruj u boga, ali ne i u popa!”

Uskoro na kioscima Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

AKTUELNO

5

INTERVJU: GoRdaN akRaP, PREdsJEdNIk zaGREbačkoG INsTITUTa za IsTRažIVaNJE hIbRIdNIh sUkoba

Izazov za Crnu Goru biće da zaštiti biračko tijelo od malicioznih uticaja ■ Analize izbornih i referendumskih procesa, tokom posljednjih nekoliko godina, pokazale su njihovu ranjivost i osjetljivost na hibridne prijetnje. Stoga je potrebno zaštititi izbore kao politički i administrativni proces te birače od malicioznih djelovanja, distribucije dezinformacija putem društvenih mreža i sistema komuniciranja...

Foto: Slavko Midžor

■ Teško je za očekivati da će Srpska pravoslavna crkva prestati sa svojim aktivnostima pokušaja uticaja na zbivanja u Crnoj Gori. Štoviše, za očekivati je da će biti sve intenzivnije te da će obuhvatiti širi spektar ciljeva od onih koji su danas obuhvaćeni

6

AKTUELNO

⌦ Vesna Šofranac “Pred Crnom Gorom nalazi se ozbiljan bezbjednosni izazov: zaštita integriteta izbornog procesa od malicioznih uticaja, kao i zaštita biračkog tijela od hibridnih djelovanja kojima će se pokušati upravljati voljom birača“, kaže u intervjuu Vikend novinama predsjednik zagrebačkog Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Gordan Akrap.

Sagovornik Vikend novina ističe kako su analize izbornih i referendumskih procesa, tokom posljednjih nekoliko godina, pokazale njihovu ranjivost i osjetljivost na hibridne prijetnje.

“Stoga je potrebno zaštititi izbore kao politički i administrativni proces te birače od malicioznih djelovanja, od distribucije dezinformacija putem društvenih mreža i sistema komuniciranja, prepoznavati i raskrinkavati pokušaje ‘pranja informacija’, izbjegavati i sprečavati unošenje podjela, izbjegavati reagovati na provokacije kojima će biti cilj podsticanje nasilja i represije“, ističe Akrap.

Predsjednik zagrebačkog Instituta za istraživanje hibridnih sukoba podsjeća na slučaj Litvanije, koja je zakonom uvela kažnjavanje svih onih koji svjesno šire dezinformacije kojima se npr. pokušava podrivati nacionalno zajedništvo i izazvati protivlitvanska strateška opredjeljenja, naglašavajući da uvijek treba imati na umu da pravo na slobodno mišljenje nikad ne smije biti identifikovano kao maliciozna propaganda. “Istovremeno se ‘ne-

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

prijateljska propaganda’ ne tretira kao pravo na slobodno mišljenje i izražavanje.

Tu razliku treba znati sigurno prepoznati i razlučiti jer se dostignuti stepen demokratije ne smije ugroziti“, kaže Akrap.

Niti jedna država ne može se samostalno odbraniti od hibridnih napadača.

U takvim slučajevima aktivna pomoć prijatelja i saveznika je od bitne i ključne važnosti kad je u pitanju sam o(p)stanak napadnutog cilja

VN: U maju prošle godine objavili ste analizu “Europska unija i Zapadni Balkan: Mogućnosti, izazovi, rješenja”, u kojoj ste dali presjek stanja u svakoj od šest država regiona, dakle i ocjenu o Crnoj Gori. Kao najznačajniji izazov za crnogorske vlasti naveli ste ruski uticaj na srpske političke predstavnike koji, zajedno s vrhom Srpske pravoslavne crkve, sistematski rade na produbljivanju podjela u crnogorskom društvu...

AKRAP: Analiza koju smo napravili pokazuje svu složenost brojnih procesa kojima su zajednice i države na području koje se naziva Zapadni Balkan izložene.

Na tom području se trenutno preklapaju brojni interesi koji se pokušavaju postići hibridnim djelovanjima.

I to je smisao naše analize koja pokazuje da smo svjesni sve složenosti situacije te sudjelovanja brojnih aktera koji pokušavaju dovesti do određenih promjena u Crnoj Gori.

ske pravoslavne crkve?

AKRAP: Aktivnosti koje spominjete usmjerene su ka ispunjavanju ključnih ciljeva svih hibridnih djelovanja: unošenju dubokih i ozbiljnih podjela u pojedino društvo, negiranju identitetskih simbola, tradicije, nacionalnog i duhovnog zajedništva te sistema vrijednosti na kojima počiva jedna zajednica i društvo.

Stvarnost se dekoncentriše i potom oblikuje u skladu sa željama onoga ko želi postići stanje informacijske nadmoći. Teško je za očekivati da će Srpska pravoslavna crkva prestati sa svojim aktivnostima pokušaja uticaja na zbivanja u Crnoj Gori. Štoviše, za očekivati je da će biti sve intenzivnije te da će obuhvatiti širi spektar ciljeva od onih koji su danas obuhvaćeni.

VN: Pola godine nakon Vaše analize Crna Gora je usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti, što je izazvalo žestoke reakcije Srbije i SPC. Organizuju se protesti, izgovaraju teške riječi, bilo je i pokušaja paljenja crnogorske zastave… Kako vidite dalji razvoj situacije, posebno dalje djelovanje Srp-

DN: Koliko je SPC dominantna u društvenom i političkom životu Srbije? Kakve to posljedice ima i po samu Srbiju i po region?

AKRAP: Prema svemu sudeći, SPC pokušava ozbiljno uticati na političke i društvene procese ne samo u Srbiji, nego i u drugim državama, kao što su Crna Gora i

Kina i Rusija digitalni suverenitet grade na nedemokratskim načelima VN: Kako obezbijediti digitalni suverenitet, a da to ne bude izolacionistički model kao što je u Kini i u Rusiji?

AKRAP: Iako to na prvi pogled izgleda paradoksalno, samo snažnijim angažovanjem u daljnjem razvoju ljudskih prava i sloboda, jačanju odgovornosti prema vlastitim pravima i obavezama kao građana i pripadnika neke zajednice i društva, jasnom zakonodav-

nom regulacijom na nacionalnoj i međunarodnoj razini o definisanju pravila ponašanja i djelovanja u sajber prostoru, jasnim određenjem prema onima koji dokazano svjesno šire dezinformacije ili na neki drugi način napadaju pojedine ciljeve djelovanjima iz spektra hibridnih prijetnji, mogu se postići željeni ciljevi. Kina i Rusija vlastiti digitalni suverenitet grade na potpuno nedemokratskim nače-

lima kojima se mi u EU, kao i oni koji namjeravaju pristupiti u EU ne smijemo voditi. Dugoročno održivi i stvarni suverenitet se ne postiže silom.

Foto: Slavko Midžor

Sjeverna Makedonija. Istinska demokratija podrazumijeva odvajanje svjetovnog i duhovnog života i djelovanja. Vrijednosti koje zagovaraju hrišćanske crkve univerzalne su ljudske vrijednosti. Ali o njihovoj svjetovnoj misiji treba brinuti svjetovna vlast. Duhovna može izricati svoja mišljenja, iznositi svoje stavove, ali se ne smije miješati u procese donošenja poli-

tičkih odluka. Ukoliko Srbija želi ići evropskim putem, to pitanje mora biti riješeno na način kako je to definisano u EU: potpuna sloboda vjeroispovijesti, ali, kako to i Biblija kaže “Bogu božje, caru carevo“.

VN: U jednoj od Vaših analiza o savremenim hi-

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

DRŽAVA MORA OSNAŽITI INSTRUMENTE ZA BORBU PROTIV DEZINFORMACIJA

DN: “Najopasnije su one dezinformacije koje ostanu i opstanu kao dio javnog znanja nekog društva, a nijesu prepoznate kao dezinformacije”. Ovo je Vaša ocjena. Kako se boriti protiv nečeg što i nije prepoznato kao problem? Šta je sa društvenim mrežama?

AKRAP: Dezinformacije se teško mogu suzbiti kao takve jer je upravo moderna informacijsko-komunikacijska tehnologija stvorila uslove prema kojima čitatelji vijesti više nijesu samo pasivni promatrači, nego vrlo često imaju ulogu aktivnih stvaratelja vijesti. Prema mom mišljenju, postoje dva temeljna nivoa mogućeg djelovanja u suzbijanju širenja i uticaja dezinformacija, kao i njihovog prepoznavanja i raskrinkavanja.

Prvi je jačanje svijesti kod primatelja informacija da nije uvijek sve onako kako je neko negdje napisao da jeste. Treba znati čitati informacije, treba ih znati stavljati u pravilan i tačan kontekst, treba znati provjeriti autentičnost, pouzdanost, vjerodostojnost i relevantnost autora.

Treba znati, ali i htjeti provjeriti pročitani sadržaj, uporediti ga s drugim nezavisnim izvorima,

provjeriti potpunost i istinitost informacije. Treba i znati, što je izuzetno važno, čitati između redova. Jer, na takav način, posebno kad se radi o agresivnom tipu informacija/ vijesti koje podstiču društveno neprihvatljiva, agresivna i negativna raspoloženja i djelovanja, može se pretpostaviti ko u stvari stoji iza objavljenih vijesti. Time se može utvrditi i ko je stvarni autor i koje su stvarno namjere onoga ko je takve informacije plasirao u javnost.

VN: Konstatujete da prosječni primalac vijesti ne može uvijek biti u stanju da prepozna dezinformacije. Šta je u tom slučaju obaveza države?

AKRAP: Država mora stvoriti i osnažiti instrumente kojima se to može napraviti te izvijestiti javnost o pojavi dezinformacija. Međutim, tu dolazimo do bitnog uslova: građani moraju imati povjerenje u svoje institucije i u njihovu objektivnost i istinitost. Pogledajte primjer u baltičkim državama, gdje su pojedine države razvile upravo takve sisteme prepoznavanja, ali i upoznavanja javnosti s dezinformacijama koje dolaze iz proruskih krugova. Lično, uvijek prvo pročitam ko je autor, pa tek potom krenem čitati što piše ako pomislim ili pak ako znam da je autor relevantan, objektivan i vjerodostojan. I tu dolazimo do ključnog instrumenta u borbi protiv dezinformacija. Vaspitanje, obrazovanje i učenje kao trajni proces razvoja pojedinca unutar zajednice.

bridnim prijetnjama naveli ste da se svijet nalazi u digitalnom hladnom ratu i da je sajber prostor novo ratno poprište na kojem će se u bliskoj budućnosti voditi svi savremeni sukobi...

AKRAP: Ta se analiza temelji na modernim sukobima i ratovima koji su obilježili kraj 20. i početak 21. vijeka. Moderna tehnologija stvorila je uslove prema kojima nema potrebe slati vojsku i oružanu silu kako bi se neki cilj pokušao napasti. Napadi na susjedne, ali i znatno udaljene ciljeve, mogu se voditi i iz udobnosti vlastite sobe. I to napadi kod kojih se ulažu minimalna sredstva, a koji mogu prouzrokovati strateške posljedice. Ne mislim samo na različite oblike malicioznih računarskih programa, nego i na brojne ozbiljne i masovne zloupotrebe društvenih mreža na kojima, kao pojedinci, ostavljamo ogromne količine ličnih podataka. Razvoj svijesti kod pojedinaca da se neodgovornim i neopreznim objavljivanjem brojnih osobnih podataka mogu nanijeti ozbiljne štete ne samo sebi i svojoj užoj okolini, nego i zajednici i društvu kojem pripadamo, jedan je od ciljeva koje na svojim predavanjima pokušavamo pokazati. Puno je, nažalost, primjera u ovih 20-ak godina kako je upravo sajber područje postalo pravo ratište i podloga iz koje agresori crpe svoju snagu kako bi ugrozili demokratiju, sistem vrijednosti, identitetske simbole, unijeli brojne i ozbiljne podjele u društvu i zajednici, nametnuli vlastitu volju napadnutim ciljevima bez skupog i sporog slanja oružane sile.

VN: Kada se govori o hibridnom ratu, uglavnom se priča svodi na lažne vijesti, dezinformacije, spinovanje, manipulacije... Šta bismo sve morali znati i hibridnim prijetnjama?

AKRAP: Hibridne prijetnje uključuju cijeli spektar mogućih aktivnosti kojima se pokušava nametnuti volja napadača ciljanoj publici. Koja će se sredstva, metode, modeli u napadu koristiti zavisi od mogućnosti na-

AKTUELNO padača, njegove procjene najefikasnijih djelovanja i vremensko-prostornog konteksta događaja. Dakle, sve zavisi od postavljenog cilja i ciljane publike. Kao što su gotovo sve ciljane mete različite, tako i napadi nijesu istovjetni. Pored osnovnih modela uticaja na informacijske operacije koje spominjete, vrlo često se u hibridnim operacijama koriste i aktivnosti iz drugih “sektora“ djelovanja, kao što napadi na pojedine djelove kritičnih infrastruktura (energetske, ekonomske, finansijske, vodno-prehrambene, informacijsko-komunikacijske, saobraćajne…). Iz toga proizlazi i definicija hibridnih prijetnji: koordinirana, usmjerena i usklađena djelovanja kojima se napada društvo/država, iskorištavaju ranjivosti demokratskog ustrojsta i institucija korišćenjem političkih, ekonomskih, vojnih, civilnih, bezbjednosnih, izvještajnih, energetskih, medijskih te informacijskokomunikacijskih sistema i sredstava. Ono što posebno obilježava hibridne prijetnje jeste činjenica da one nikad ne prestaju nego da dolazi samo do promjene intenziteta njihove pojavnosti. Na kraju treba jasno reći: niti jedna država ne može se samostalno odbraniti od hibridnih napadača. U takvim slučajevima aktivna pomoć prijatelja i saveznika je od bitne i ključne važnosti kad je u pitanju sam o(p)stanak napadnutog cilja.

VN: U Vašim analizama skrećete pažnju da će primarni cilj svih budućih neprijateljskih aktivnosti biti nastojanje napadača da “stvori stanje informacijske nadmoći u informacijsko- komunikacijskom prostoru”. Koje će biti najkritične oblasti?

Može se reći da sve države imaju kritične infrastrukture unutar informacijskokomunikacijskog, energetskog, vodnoprehrambenog sektora. Te su kritične oblasti i one su primarni cilj brojnih hibridnih napada već danas

7

AKRAP: Donedavno se govorilo da informacija predstavlja snažno oružje, snažno sredstvo te da onaj ko ima informaciju ima i moć. To danas nije potpuno tačno. Takvo razmišljanje treba upotpuniti dodatnim uslovima: treba tu informaciju znati oblikovati i prilagoditi kako bi mogla proizvesti željeni učinak ako se koristi kao sredstvo napadnog djelovanja, treba postojati pouzdan i siguran komunikacijski kanal preko kojeg tom informacijom, uz potrebu prikrivanja njenog stvarnog autora, pokušavate uticati na određenu publiku. Takođe, trebate uzeti u obzir i izbor trenutka i konteksta djelovanja, kao i praćenja rezultata djelovanja informacijskog napada. Napadač koji uspije preuzeti kontrolu nad informacijom kojom napada, izborom komunikacijskog kanala koji koristi, vremena u kojem napada te praćenja rezultata svog djelovanja, došao je u stanje informacijske nadmoći. Tad napadač može upravljati napadnutim ciljem, a da taj cilj toga nije niti svjestan te donositi odluke koje idu u korist napadača, a ne nužno i napadnutog.

VN: A kritične oblasti, odnosno infrastrukture?

AKRAP: Kad se spominju kritične infrastrukture nekog društva, države ili međunarodnih integracijskih organizacija, treba reći da sektori u kojima se one definišu nijesu ujednačeni i zavise od države do države. Međutim, može se reći da sve države imaju kritične infrastrukture unutar informacijsko-komunikacijskog, energetskog, vodnoprehrambenog sektora. Te su kritične infrastrukture i one su primarni cilj brojnih hibridnih napada već danas. U skoroj budućnosti, svaki će sukob početi i razvijati se upravo nekom vrstom napada iz spektra hibridnih prijetnji na te tri kritične oblastu. Međutim, treba znati da su kohezivni elementi neke zajednice ili naroda, te posebno identitetska pitanja, tradicionalni i dostignuti sistemi vrijednosti, trajni cilj operacija uticaja jer se slabljenjem, ili pak pucanjem tih kohezivnih veza napadnuti cilj dijeli, čime se olakšava manipulisanje.

8

aktuelno

odbor dps glavnog grada

Front demantovao mandića i amFilohija

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

Najbolja vizij jE NjENo ujEd

ĐukanoviĆ sa izvjestiocem ep za crnu g

Sa sastanka Đukanovića i Picule

Odbor DPS Glavnog grada saopštio je da je Demokratski front demantovao Andriju Mandića i mitropolita Amfilohija.

Demokratski front juče je demantovao medijske navode da je Mandić saopštio da su na crkvenim litijama prisutne samo pristalice tog političkog saveza. U reagovanju navode da nije prvi put da se pogrešnim i zlonamjernim interpretiranjem onoga što kaže Mandić pokušava udariti i na DF i Crkvu u Crnoj Gori.

Na drugoj strani, u DPS-u su podsjetili na rečenicu kojom je Mandić odgovorio na pitanje da li je bilo sastanka sa mitropolitom Amfilohijem.

“Dakle, 80.000 ljudi su glasali Demokratski front, većinom su pripadnici Srpske pravoslavne crkve. To su ovi ljudi koji čine značajan broj u litijama i molebanima ovih dana i šta je prirodnije nego mi kao članovi crkve da razgovaramo sa našim mitropolitom”, rekao je Mandić, saopšteno je iz DPS-a.

Kako naglašavaju, ostaje nejasno zašto je DF javno i oštro demantovao sopstvenog lidera i poručio mu da saopštava neistine.

“Da li zato što je demistifikovao da MCP govori neistinu kada je saopštila da sastanka nije bilo te je ovakav šamar lideru bio opomena? Ili je u pak u pitanju samo osve-

ta Milana Kneževića jer ga je Andrija Mandić izgurao sa pres konferencije i zauzeo mu mjesto za govornicom, ćušnuvši ga sa strane? Isti onaj Milan, koji prema medijskim natpisima nije bio na sastanku u Cetinjskom manastiru iako je nekada rado ispred crnogorskog parlamenta padao na koljena i ljubio mitropolitovu ruku. Sada je valjda avanzovao pa ljubi ruku samo patrijarhu dok mu je mitropolit crnogorsko-primorski ispod nivoa. Očito da slično smatra i Aleksa Bečić, najbolji Milanov učenik i nekada i zamjenik u SNP-u koji se takođe nije pojavio na sastanku jer bježi od Demokratskog fronta kao od kakve političke zaraze”, saopšteno je iz podgoričkog DPS-a.

Poručili su da bi bilo dobro da odgovore na pitanja o sastanku i prostestima pripreme prije nego izađu u javnost sa njima.

“Do tada istinu crnogorskoj javnosti ćemo saopštavati mi.

A istina kaže da su ovo politički protesti, koji za cilj imaju sprovođenje politike velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori i kojima je DF kolovođa.

Jer zbilja teško da vjerski skup predstavljaju “srbska čast” i skandiranja kako je ovo Srbija. Osim ako nije u pitanju neko novo vjersko učenje ili barem ‘Jevanđelje po vojvodi Andriji’”, navode iz DPS-a. R.P.

DF: Na litijama vjerni narod, a ne samo naše pristalice Iz Demokratskog fronta su kazali da na litijama širom Crne Gore izlazi 150.000 ljudi, a DF je na posljednjim izborima osvojio 80.000 glasova.

“Ni u kom slučaju Andrija Mandić nije rekao da su na litijama samo pristalice DF-a. Na

litijama je vjerni narod iz Crne Gore koji brani svoje svetinje i mi iz DF-a jesmo među njima, ali to nikako ne znači, niti smo ikada rekli, da smo tamo samo mi iz DF-a, jer to ne bi bila istina”, navodi se u reagovanju.

E

vropska unija ostaje osnovni prioritet državne politike u kontekstu evropeizacije društva, koja je neophodna zbog prevazilaženja posljedica zaostajanja Zapadnog Balkana i povratka na kolosijek savremenih evropskih tokova, poručio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović na sastanku sa stalnim izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru Toninom Piculom.

Đukanović je poručio da je vrijeme da se ovaj region vrati svojoj evropskoj kući naglašavajući da nema bolje perspektive za Zapadni Balkan bez Evrope, niti bolje vizije Evrope bez njenog ujedinjenja.

“Kapitalno je važno da se i sa evropskih adresa čuju poruke ohrabrenja za evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, jer koliko god je taj proces dug i zahtjevan i koliko god bili kritični prema nedostacima, logičnijeg, potpunijeg i perspektivnijeg doma nema-

mo”, kazao je Đukanović.

Crnogorski predsjednik je naveo da očekuje da će nove strukture u EU obnoviti politiku koja proširenje pozicionira u fokus svog djelovanja i potvrdio da Crna Gora ostaje otvorena za maksimalnu saradnju i dobar partner koji će dati puno dobrih agrumenata za odbranu ključnog cilja integracije.

On je čestitao Piculi na ponovnom izboru za člana EP i na dužnostima izvjestioca za Crnu Goru i izvjestioca za preporuke za zapadni Balkan.

Izvjestilac EP za Crnu Goru Tonino Picula je naglasio da dijelimo isti bazični cilj, a to je evropska Crna Gora, Crna Gora koja napreduje na svom evropskom putu i Crna Gora koja će postati članica EU. Podsjećajući na vrijednosti na kojima je stvorena EU, Picula je kazao da je uvjeren da će i savremeni predstavnici Unije biti na nivou očekivanja njenih građana jednako kao i njeni osnivači, uspješno

savladati period preispitivanja i učiniti je poželjnim modelom za evropske zemlje.

Picula je naglasio da EU mora ostati otvoren projekat, jer bez onih koji žele da postanu njen dio, ne može ostvariti svoju istorijsku misiju.

Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Picula je kazao da je uvjeren da će Evropski parlament nastaviti da podržava integraciju Crne Gore, a Evropski savjet obnoviti politički interes za proširenje i deblokirati pregovaračke procese sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

On je kazao da očekuje da će nastavak procesa integracije EU biti sve zahtjevniji i naglasio da Crna Gora može i mora nastaviti putem kojim je krenula.

“Picula je ocijenio da ono što vidi kao problem u regionu jesu često skupine kojima reforme nisu u interesu i koje mogu vršiti blokade procesa, a što je zemlja više napredovala u integracionom pro-

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

ja EvropE diNjENjE

goru toninom piculom

Picula: Problem oko zakona riješiti dijalogom Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula kazao je da situacija u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti mora da se riješi dogovorom, jer svaka dalja polarizacija društva može da šteti nekim drugim procesima unutar zemlje.

Picula je, u intervjuu za Radio Crne Gore, kazao da mu se čini, bez želje da ulazi detaljno u odnose na crnogorskoj sceni, da je taj zakon donešen u i te kako polarizovanoj društvenoj i političkoj atmosferi.

“Sada je pitanje na koji način učiniti dijalog o tom zakonu i njegovoj primjeni mogućim. Tu, naravno, mogu samo zatražiti više odgovornosti svih koji su uključeni ili imaju interesa da se taj problem riješi, jer dogovor nema alternativu”, rekao je Picula.

Upitan da li je u duhu dobrosusjedskih odnosa pokušaj paljenja crnogorske zastave u Srbiji i gruba retorika Beograda, Picula je odgovorio da to ne doprinosi evropskom putu.

To, kako je naveo, prije svega

diskredituje napore poslanika u EP koji snažno zagovaraju politiku proširenja.

“Zagovarati zemlje koje ne mogu naći načina da otvorene probleme rješavaju za stolom, strpljivo, ma koliko to vremena tražilo, nego možda i zapaljivom retorikom i narativom podstiču sukobe i neprihvatljivo ponašanje kao što je paljenje crnogorske zastave, sigurno ne čine uslugu ni sebi ni svojim susjedima”, rekao je Picula.

Picula je naveo da mu je žao što je propao pokušaj da se izborno zakonodavstvo unaprijedi dogovorom unutar skupštinskog odbora za sveobuhvatnu reformu. Kako je naveo, izborna godina je vrijeme kada se primjenjuje ranije dogovoreni model.

“Ne bih volio da upravo izborni zakon bude jedna nesavladiva prepreka ili dodatni teg u priči o ovogodišnjim izborima, jer je neko zgodno rekao – to nisu obični izbori, moguće je da oni izluče jednu strukturu koja će možda uvesti Crnu Goru u EU”, kazao je Picula.

cesu tome je više izložena”, navodi se u saopštenju.

Poslanik Evropskog parlamenta i stalni izvjestilac za Crnu Goru Tonino Picula boravio je u trodnevnoj posjeti našoj zemlji i tom prilikom se, osim sa predsjednikom Đukanovićem, sastao i sa premijerom Duškom Markovićem i predsjednikom Skupštine Ivanom Brajovićem, kao i sa članovima Odbora za evropske integracije.

Ovo je bila prva posjeta Picule našoj zemlji od imenovanja na tu funkciju u oktobru prošle godine.

Između ostalog, tokom sastanaka je podsjetio na jedan od osnovnih postulata Evropske unije - „ujedinjeni u različitosti“, i ocijenio da EU kao zajednica ima svoje unutrašnje probleme, da je uspješna i otvorena, ali i nedovršena, za šta šansu vidi u proširenju.

On je za Radio Crne Gore kazao da se nada da će Crna Gora pregovore završiti po već postojećem modelu.

“Reskiram da budem ciničan – postoji nekoliko zemalja kojima je potpuno svejedno po kojem će modelu pregovarati, jer još nijesu došle ni do kandidatskog statusa. Ipak, to nimalo ne amnestira Crnu Goru da po modelu po kojem će nastaviti pregovore bude efikasnija”, rekao je Picula.

A.N.

Kapitalno je važno da se i sa evropsKih adresa čuju poruKe ohrabrenja za evropsKu perspeKtivu zapadnog balKana, jer logičnijeg, potpunijeg i perspeKtivnijeg doma nemamo, Kazao je crnogorsKi predsjedniK milo đuKanović

9

reagovanje ministarstva odbrane crne gore

Lažne vijesti iz Srbije o NATO specijalacima u Crnoj Gori

Navodi u pojedinim medijima iz Srbije o angažovanju NATO specijalaca u Crnoj Gori apsolutno su netačni i njima se nastoji da se na flagrantan način dezinformiše i obmanjuje javnost, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

U srpskim medijima je juče objavljena još jedna laž o Crnoj Gori i njenom predsjedniku Milu Đukanoviću.

Srpski Alo je objavio tekst pod naslovom “Milo doveo specijalce NATO pakta. Đukanović se sprema da uvede ratno stanje u Crnoj Gori”.

“Nikakve NATO snage se ne nalaze u Crnoj Gori, a pogotovo ne sa takozvanim „specijalnim zadatkom“, navodi se u reagovanju Ministarstva odbrane.

Kako dodaju, u pitanju je klasična manipulacija.

Ističe se da se NATO ne bavi vjerskim pitanjima i saradnja sa vjerskim zajednicama u zemljama članicama NATO-a isključivo je pitanje u nacionalnoj, odnosno unutrašnjoj nadležnosti

svake države.

“U slučaju spoljašnjeg napada na neku od država članica, pa i na Crnu Goru, Alijansa ima mogućnost aktivacije člana 5 Vašingtonskog ugovora, koji napad na jednu članicu tretira kao napad na cijeli Savez. Odluku o aktiviranju tog člana donosi Sjevernoatlantski savjet”, navodi se u saopštenju.

U reagovanju se dodaje da NATO snage, u bilo kojem formatu, sa bilo kojim

zadatkom “ne mogu biti aktivirane na zahtjev jedne članice, već se takve odluke u savezu ravnopravnih, kao što je NATO, donose konsenzusom”.

“Maršal Stjuart Pič predsjedavajući je vojnog komiteta NATO-a i nema mandat da komanduje snagama NATO-a, već da sa vojnog aspekta daje savjete Sjevernoatlantskom savjetu, kao najvažnijem tijelu NATO-a”, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane.

A.N.

ivanović o hibridnim prijetnjama prema crnoj gori

Očuvaćemo mir i stabilnost

Agresivna i jako opasna kampanja dezinformisanja i izazivanja panike, kojoj svjedočimo ovih dana, može loše da utiče na cjelokupno društvo i državu, kazao je generalni direktor Direktorata za politiku i planiranje odbrane Ivica Ivanović.

Crna Gora će se, kako je poručio, svemu tome uspješno oduprijeti i očuvati mir, stabilnost i nesmetano funkcionisanje svih segmenata društva.

“Država, Vlada i Ministarstvo odbrane odlučni su da se odupru svakoj vrsti pokušaja narušavanja stabilnosti i ugrožavanja sloboda i prava građana da budu pravovremeno, tačno i istinito informisani”, istakao je Ivanović.

Ivanović je dodao da sve ovo što vidimo ovih dana spada u hibridne prijetnje, koje su nekonvencionalnog karaktera.

Prema njegovim riječima, hibridne prijetnje su su koordinirane aktivnosti koje su usmjerene protiv demokratskih društava i institucija sistema.

“Obuhvataju sajber na-

Ivanović

pade, kampanje dezinformisanja, razne oblike ekonomskog, političkog i svakog drugog pritiska, kojima se nastoji izvršiti uticaj na funkcionisanje institucija i proces donošenja odluka’’, naglasio je Ivanović.

Uzimajući u obzir iskustvo iz 2016, ali i činjenicu da je ovo izborna godina, Ivanović kaže da se pristupilo jačanju nacionalnih kapaciteta za suprotstavljanje hibridnim djelovanjima.

On je podsjetio da je nedavna posjeta NATO eksperata upravo bila prilika za razmjenu iskustava, usvajanje novih znanja i bolje razumijevanje same prirode izazova.

To je, kako je kazao, od velikog značaja, budući da aktivnosti hibridnog karaktera mogu imati ozbiljne posljedice i po regionalnu stabilnost i usporiti integracione procese.

R.P.

10

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

INTERVJU: BLAGOTA NOVOSEL, GLAVNI ELEKTROENE

PreisPitati Projektna r način korišćenja hidroPo

⌦ Danica Janković

G

l a v n i e l e k t ro e nergetski inspektor Blagota Novosel smatra da je potrebno preispitati projektna rješenja i način korišćenja hidropotencijala, radi obezbjeđenja optimalnih i održivih rješenja.

On je u intervjuu Vikend novinama istakao da se za donošenje odluka treba sprovesti analiza po sistemu “4 E”.

“Potencijalne resurse, po meni, treba koristiti, ali za donošenje odluka mora se sprovesti kvalitetna i cjelovita analiza po sistemu “4 E”-energija, ekonomija, ekologija, efikasnost-efikasno korišćenje resursa i efikasno korišćenje električne energije”, ukazao je Novosel.

VN: Šta je tačno zadatak elektronenergetskog inspektora? Koliko energetskih inspektora ima u Crnoj Gori?

Novosel: Po Zakonu o energetici, elektroenergetska inspekcija vrši nadzor u oblastima projektovanja, proizvodnje, izgradnje, eksploatacije i održavanja objekata za proizvodnju, prenosa, distribucije električne energije i drugih elektroenergetskih postrojenja i instalacija. Elektroenergetska inspekcija ima pravo i dužnost da nadzire primjenu zakona, normativa, standarda i tehničkih propisa u oblasti elektroenergetike. U Odsjeku za elektroenergetsku inspekciju trenutno su tri inspektora, a u prethodnom periodu ih je bilo dvoje.

VN: Da li je, u opisu Vašeg posla, i kontrola velikih objekata, poput podmorskog kabla, vjetroelektrana Možura i Krnovo, malih hidroelektrana? Šta je njihovim kontrolama utvrđeno?

Novosel: Objekti za koje je postavljeno pitanje su objekti za proizvodnju i za prenos električne energije. Prema tome, svi takvi objekti su predmet

inspekcijske kontrole elektroenergetske inspekcije u postupku pribavljanja energetske dozvole i odobrenja za izgradnju, u toku izrade tehničke dokumentacije za izgradnju objekata, pri izgradnji elektroenergetskih objekata, odnosno izvođenju radova na montaži i ugradnji instalacija, uređaja i opreme, pri obavljanju djelatnosti proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije i snabdijevanja i pri održavanju i eksploataciji objekata, u okviru nadležnosti inspekcije.

Svaki od ovih objekata pojedinačno je objekat inspekcijskog nadzora u svim fazama, od pribavljanja dozvola za izgradnju do pribavljanja upotrebne dozvole, a nakon toga i predmet kontrole održavanja i eksploatacije u smislu obezbjeđenja sigurnog i pouzdanog pogona, saglasno zakonu i propisima. Upotrebne dozvole su pribavljene kako za vjetroelektrane Krnovo i Možuri, tako i za sve male hidroelektrane koje su puštene u rad, što znači da su objekti izgrađeni u skladu sa revidovanom projektnom dokumentacijom i u skladu sa zakonom i propisima. Tokom inspekcijskih kontrola izgradnje navedenih objekata utvrđivana su odstupanja od zakona i propisa, pa je elektroenergetska inspekcija u svim slučajevima preduzela mjere i izdala naloge za otklanjanje nepravilnosti i usklađivanje svih postupaka sa zakonom i propisima.

Upotrebne dozvole su pribavljene kako za vjetroelektrane Krnovo i Možuri, tako i za sve male hidroelektrane koje su puštene u rad, što znači da su objekti izgrađeni u skladu sa revidovanom projektnom dokumentacijom i u skladu sa zakonom i propisima

Novosel

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

AKTUELNO

11

ERGETSKI INSPEKTOR

RJEŠENJA I OTENCIJALA VN: Kako ste zadovoljni realizacijom izgradnje malih hidroelektrana? Poštuju li koncesionari sve stavke ugovora, ali i Zakon o energetici?

Novosel: Elektroenergetski inspektor u okviru svojih nadležnosti vrši nadzor pri izgradnji malih hidroelektrana, kao i pri eksploataciji i proizvodnji električne energije. Kontrola elektroenergetske inspekcije podrazumijeva provjeru usklađenosti izgradnje ovih objekata sa tehničkim propisima i Zakonom o energetici. Kontrola poštovanja koncesionih ugovora nije nadležnost elektroenergetske inspekcije, već Ministarstva ekonomije.

Ako bih iznio lični stav, smatram da je potrebno preispitati projektna rješenja i način korišćenja hidro potencijala, radi obezbjeđenja optimalnih i održivih rješenja. Potencijalne resurse, po meni, treba koristiti, ali za donošenje odluka mora se provesti kvalitetna i cjelovita analiza po sistemu “4 E” - energija, ekonomija, ekologija, efikasnost-efikasno korišćenje resursa i efikasno korišćenje električne energije.

VN: Da li su energetski inspektori svakodnevno na terenu i šta kontrolišu?

Novosel: Elektroenergetski inspektor vrši inspekcijski nadzor kod subjekata nadzora radi kontrole usklađenosti postupaka sa zakonom i propisima u okviru propisane nadležnosti.

Inspekcijski pregledi se obavljaju po planu, po zahtjevu stranaka i po inicijativama, a vrše se i kontrolni pregledi. Inspektor u toku kontrole utvrđuje činjenično stanje u vezi sa postupcima subjekta nadzora za konkretni objekat, u smislu sprovođenja zakona i propisa. Kontrola se vrši radi zaštite javnog interesa, zaštite potrošača, kontrole kvaliteta usluga koje pruža subjekat nadzora i posebno kontrole obezbjeđenja uslova bezopasnosti. Mora se napomenuti da je, pored obaveze kontrole postupanja primjene propisa radi obezbjeđenja sigurnog, po-

3

INSPEKTORA TRENUTNO RADE U ODSJEKU ZA ELEKTROENERGETSKU INSPEKCIJU uzdanog pogona elektroenergetskih objekata i kvaliteta isporuke električne energije, prioritet obezbjeđenje propisanog postupanja radi zaštite ljudi i imovine od opasnog dejstva električne struje. Kada se utvrde nepravilnosti inspekcija preduzima mjere propisane Zakonom o inspekcijskom nadzoru za otklanjanje nepravilnosti. Po isteku ostavljenog roka za otklanjanje nepravilnosti vrši se kontrolni pregled da bi se utvrdilo izvršenje naloga. U vezi sa zahtjevima subjekata nadzor, vrši se utvrđivanje opravdanosti zahtjeva i donose akti, saglasno zakonu i propisima, u vezi sa pravom stranke po podnesenom zahtjevu.

VN: Koji su, prema Vašem mišljenju, najveći problemi elektroenergetskog sektora Crne Gore?

Novosel: Treba istaći da je energetski sektor Crne Gore u procesu reforme u cilju usaglašavanja sa energetskim sektorom Evrope, a što se ostvaruje implementacijom Direktiva EU za oblast energetike. To je vrlo kompleksan proces sa mnogo

U hidroelektrani Piva završen je kapitalni remont Agregta A1. Kapitalni remont agregata A2 i rekonstrukcija sistema upravljanja završava se u februaru ove godine, kapitalni remont agregata A3 u periodu 2020-2021. godine

izazova i zahtijeva angažovanje svih nadležnih institucija. Zakonom o energetici se određuju energetske djelatnosti, uređuju uslovi i način njihovog obavljanja radi kvalitetnog i sigurnog snabdijevanja krajnjih kupaca energijom, podsticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije, način organizovanja i upravljanja tržištem električne energije i gasa, kao i druga pitanja od značaja za energetiku, sve u skladu sa Direktivama.

Moj stav je da se implementacija EU Direktiva, odnosno provođenje Zakona o energetici uspješno sprovodi. Ipak, smatram da je neophodno inovirati Strategiju održivog razvoja Crne Gore i utvrditi dugoročni strateški razvoj energetskog sektora Crne Gore, vodeći računa o sadašnjem stanju enegretskog sektora, savremenim evropskim trendova po pitanju pravaca razvoja energetike, tehnološkom napretku u ovoj oblasti i na taj način opredijeliti kako optimalno i održivo koristiti energetski potencijal Crne Gore i razvijati energetski sektor u saglasnosti sa Strategijom održivog razvoja Crne Gore.

VN: Kako ocjenjujete rad EPCG, CEDIS-a, CGES-a i njihov odnos prema Zakonu o energetici?

Novosel:Ocjena rada subjekata nadzora, od strane inspekcije, se svodi da li se po-

Izrečeno 2.730 eura kazni VN: Koliko su kontrola obavili tokom prošle godine? Tom prilikom, koliko je nepravilnosti utvrđeno, koliko su iznosile izrečene kazne i koliko je njih naplaćeno?

Novosel: U prošloj godini elektroenergetska inspekci-

ja je izvršila ukupno 740 inspekcijskih kontrola, u kojima je utvrdila 285 nepravilnosti.

Za počinjene prekršaje u prethodnoj godini, inspektori su izdali četiri prekršajna naloga sa novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 2.730 eura.

stupa u skladu sa Zakonom i propisima i da li je usluga koju pružaju u skladu sa propisanim kriterijumima kvaliteta, a sa tog aspekta pogon objekata EPCG,CGES i CEDIS je pouzdan i siguran. Kvalitet usluge (propisane granice odstupanja napona, dužina trajanja prekida u isporuci i drugo) nije, za značajan broj potrošača, u propisanim granicama. To se posebno odnosi na dio distributivnih potrošača. Ovakvo stanje nije posljedica samo trenutnog rada energetskih subjekata, već veliki problem nepropisnog građenja objekata bez planske dokumentacije, pa samim tim i bez adekvatnog priključenja na elektroenergetsku infrastrukturu u dugom prethodnom periodu, neizgrađenost elektroenergetske infrastrukture, problem građenja objekata u zoni elektroenergetskih objekata, posebno u gradskim sredinama, pitanja imovinskih odnosa za zauzimanje prostora za energetske objekte. Sve ovo doprinosi kašnjenju u izgradnji objekata, otkazu pogona- kvaru na postojećim objektima, nemogućnosti da se obezbijedi napajanje potrošača nakon kvara na nekom od objekata. Naravno neophodno je, pored ovih problema, rešavati i unaprijediti vođenje i upravljanje pogonom mrežnih sistema (prenos i distribucija) na savremeni način, ali vodeći računa o stepenu izgrađenosti postojeće mreže. Takođe, mora se tražiti mogućnost da se potrošači obezbijede sa napajanjem po kriterijumu pouzdanosti “n-1”- u slučaju otkaza jednog pravca napajanja uključuje se napajanje iz drugog izvoragdje je to god moguće, a za ruralna područja tražiti alternativna rješenja, naravno vodeći računa da svaki potrošač, saglasno Zakonu o energetici i propisima, dobije uslugu snabdijevanje električnom energijom.

VN: Prema nalazima inspekcija, u kakvom su stanju Termoelektrana Pljevlja i hidroelektrane Piva i Perućica?

Novosel:Proizvodni objekti Termoelektrana Pljevlja i hidroelektrane Piva i Perućica su u pogonu dugi niz godina i za njih je propisima i godišnjim bilansom utvrđen period kad se vrše remonti i zimske njege.

Redovni remont svih proizvodnih objekata EPCG je izvršen u skladu sa propisanim procedurama, saglasno planu i Elektroenergetskom bilansu za prošlu godinu, a obavljaju se na način da se obim radova utvrđuje prema potrebama pogona, pogonskim događajima u prethodnom periodu i propisanim periodičnim kontrolama, ispitivanjima i zamjeni amortizovane opreme. Elektroenergetska inspekcija je utvrdila da su rokovi u izvještajnoj godini dosljedno ispoštovani i nije bilo prigovora na kvalitet sprovedenih remonata. Na osnovu ovih činjenica očekuje se da pogon ovih objekata u tekućoj godini bude siguran i pouzdan. Dugoročno, u toku su značajne investicione aktivnosti na proizvodnim objektima koje treba da stanje poboljšaju i produže vijek trajanja ovih proizvodnih jedinica.

Navodim samo najznačajnije: u HE Piva izvršen je kapitalni remont Agregta A1. Kapitalni remont agregata A2 i rekonstrukcija sistema upravljanja završava se u februaru ove godine, kapitalni remont agregata A3 u periodu 2020-2021. godine. U TE Pljevlja je u završnoj fazi postupak ugovaranja realizacije projekta ekološke rekonstrukcije, kojom će se produžiti vijek trajanja pogona za sljedećih 20 godina. U HE Perućica u toku je postupak realizacije projekta zamjene blok transformatora T1-T5 (tri godine za završetak), kapitalni remont svih agregata i ugradnja novog agregata A8.

12

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

PREDSTAVLJENI REZULTATI KROZ IZVJEŠTAJ MINISTARSTVA FINANSIJA

Poboljšan učinak u upravljanju javnim finansijama u Crnoj Gori Učinak u upravljanju javnim finansijama i finansijskoj odgovornosti u Crnoj Gori poboljšan je u odnosu na prethodni izvještaj koji analizira tu oblast, imajući u vidu da je 11 indikatora pokaza-

lo bolje rezultate, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Glavna poboljšanja učinka ostvarena su u oblastima pouzdanosti budžeta, obima neprikazanih aktivnosti državnih organa, registracije

poreskih obveznika i oporezivanja, procedurama ugovaranja i izvještavanja o dugu i izdavanju garancija, poboljšanom upravljanju nabavkama, efikasnih unutrašnjih kontrola i ojačane interne revizije, eksterne revizije i skupštinskog nadzora.

“U Crnoj Gori je tokom prošle godine sprovedena ocjena javne potrošnje i finansijske odgovornosti (PEFA), a rezultati su predstavljeni kroz izvještaj. Svrha ove ocjene bila je da Vladi pruži pregled učinka sistema upravljanja javnim finansijama u skladu sa standardizovanom metodologijom propisanom PEFA okvirom za 2016. godinu, koja ocjenjuje sistem upravljanja javnim finansijama na nivou sedam stubova i 31 indikatora”, rekli su u Ministarstvu. R.E.

OGLAŠAVAMO Milan Velimirović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u postupku radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca NLB BANKA AD PODGORICA, po osnovu Ugovora o kreditu br. KR2012/3150 od dana 07.06.2012.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Rakočević Nebojši, sa posljednjom poznatom adresom: ul. Osme Crnogorske, Berane, Obavještenja o prodaji koja je zakazana za 07.02.2020.godine, u prostorijama NLB banke ad Podgorica-filijala Berane, na adresi Miloša Mališića bb, Berane, sa početkom u 12:00h, a na osnovu Ugovora o kreditu br. KR2012/3150 od dana 07.06.2012.godine. godine, na nepokretnosti upisanoj u listu nepokretnosti broj 2073, KO Berane, katastarska parcela br.1369/5, broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 4, spratnosti 1P, površine 75m², u svojini Rakočević Nebojše u obimu prava 1/1.

Poziva se hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Milanu Velimiroviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: Advokatska kancelarija „Velimirović & partneri“, Ul. Serdara Jola Piletića br. 8/6, Podgorica, kako bi se istome uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaji, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na posljednjoj poznatoj adresi.

Upozorava se hipotekrni dužnik, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji, te da će, eventualne, negativne posljedice ovakve dostave snositi imenovani.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o prodaji, smatraće se da je uredno dostavljeno hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

www.nlb.me

Kontakt centar: 19888

MINISTAR POLJOPRIVR RURALNOG RAZVOJA S

AGROBUDŽ MILION, FA NEĆE PLAĆ AKCIZE NA Mjere agrobudžeta imaće realizovane i pokrenute investicije u iznosu od oko 100 miliona eura, kazao je Simović

Agrobudžet za ovu godinu iznosi 61 milion eura i veći je 8,3 miliona nego prošle godine, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

On je kazao da će mjere agrobudžeta, udružene sa učešćem poljoprivrednika, preduzetnika i lokalnih zajednica, imati realizovane i pokrenute investicije u iznosu od oko 100 miliona eura.

“Znamo šta ho ćemo – uspješne domaćine i uspješne preduzetnike. Imamo strategiju kako da ih podržimo i imamo iz godine u godinu više novca za to. O tome najbolje svjedoče brojni novi proizvodni i prerađivački kapaciteti širom Crne Gore”, naglasio je Simović, dodajući da je ovogodišnji agrobudžet domaćinski, evropski i razvojni.

Ministar je ukazao da je Vlada prošle godine usvojila Predlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, kojim je predviđeno oslobađanje poljoprivrednih proizvođača od plaćanja akciza na gorivo, na registrovanom poljoprivrednom gazdinstvu.

“Na ovaj način poljoprivrednici će ostvariti dodatnu podršku od 40 do 60 eura po hektaru”, kazao je Simović.

■ DEFINISANO 57 MJERA

Ovogodišnjim agrobudžetom definisano je 57 mjera, od čega se 23 mjere, vrijedne 40 miliona eura, odnose na ruralni razvoj. Njih deset, u iznosu od 9,3 miliona za tržište cjenovne politike, dok je za sektor ribarstva obezbijeđeno 2,24 miliona eura podrške.

“Za bezbjednost hrane, zdravstvenu zaštitu životinja, fitosanitarne mjere i za razvoj kapaciteta u ovim važnim oblastima usmjereno je 4,2 miliona eura, odnosno 50 odsto više.

Za direktna plaćanja definisano je šest programa u iznosu od 8,2 miliona eura što je povećanje za 1,1 milion u odnosu na prošlu godinu”, precizirao je Simović.

On je naveo i da su za pola miliona povećane premije u stočarstvu, te sada iznose 3,5 miliona.

“Gazdinstva koja ostvaruju pravo na premiju po grlu od ove godine dobijaju premiju za svako grlo, a ne samo za grla preko predviđenog minimuma.

Na ovaj način odgovorili smo na dugogodišnje zahtjeve i očekivanja farmera da se sva grla obuhvate premijama”, objasnio je ministar i dodao da će najve-

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

AKTUELNO

REDE I SAOPŠTIO

ŽET 61 ARMERI ĆATI A GORIVO 2,24 ću korist od te novine osjetiti mala gazdinstva.

Novina je, kako je kazao, da će od sredine ove godine sredstva podrške za otkup sirovog mlijeka biti uplaćivana direktno na žiro račun proizvođača, što je čest zahtjev proizvođača mlijeka.

“Na ovaj način proizvođači mlijeka će znati koliki iznos premije ostvaruju od države, a koliki je iznos koji dobijaju od mljekara”, rekao je Simović.

■ IPARD I MIDAS PROGRAMI

Simović je kazao da se ove godine očekuje veliki investicioni zamah, kroz završetak početih projekata i isplatu podrške, ugovaranje novih projekata za javne pozive koji su završeni ili se pripremaju za objavu.

“U ovom trenutku, kroz IPARD program se realizuju investicije veće od 25 miliona eura, uz bespovratnu podršku od oko deset miliona”, ka-

MILIONA EURA PODRŠKE OBEBIJEĐENO JE ZA SEKTOR RIBARSTVA

zao je Simović i da su kroz drugi javni poziv za preradu, pred kraj prošle godine, pristigla 52 zahtjeva, čija je vrijednost investicija veća od 38 miliona, a očekivana bespovratna podrška oko 16 miliona.

On je kazao da je u toku administrativna provjera zahtjeva, nakon čega slijedi terenska kontrola, ugovaranje i početak novog, drugog velikog investicionog ciklusa. Simović je podsjetio i da će tokom februara biti objavljen drugi javni poziv za podršku primarnoj proizvodnji, što će biti treći novi investicioni ciklus.

“Sa velikom sigurnošću možemo najaviti da ćemo sredi-

Stranih direktnih investicija 713 miliona eura Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosio je 712,8 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 398 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosila je 314,8 miliona eura, što je 3,9 odsto više nego u istom periodu 2018. godine.

“Ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je 4,6 odsto manji nego u uporednom periodu 2018. godine, što je rezultat smanjenja priliva po osnovu vlasničkih ulaganja”, navodi se u Biltenu.

R.E.

Simović nom godine, nakon dobijanja akreditacije, objaviti i prvi javni poziv za diverzifikaciju aktivnosti, što će biti četvrti novi veliki investicioni ciklus”, najavio je ministar.

On očekuje i ubrzanu implementaciju MIDAS 2 programa kroz podršku za nabavku opreme za projekte Kuće voća i Kuće maslina, kao i podršku za realizaciju brojnih drugih aktivnosti koje su planirane u okviru ovog važnog projekta koji realizujemo sa Svjetskom bankom.

■ ZA INFRASTRUKTURU 4,5 MILIONA

Agrobudžetom je, kako je Simović naveo, obezbijeđeno i 4,5 miliona eura za izgradnju seoske infrastrukture, što je ulaganje Vlade, Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede IFAD i lokalne zajednice.

“Izgradićemo desetine kilometara novih asfaltnih puteva, nove vodovode i nove akumulacije”, rekao je Simović.

U vinariji rukometaša Rakčevića Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović predstavio je agrobudžet u cetinjskom selu Smokovci u porodičnoj vinariji proslavljenog rukometaša Mladena Rakčevića. Rakčević je sportsku karijeru prije godinu i po zamijenio vinogradarstvom i vinarstvom na

13

porodičnom imanju, koje je njegov đed izgrađivao pečalbom u Americi. Crnogorski sportista obnovio je imanje novcem koji sticao u inostranstvu tokom 13 godina rukometne karijere.

U znak zahvalnosti prema đedu, svoje prvo vino nazvao je Pečalbar.

Ministar je naveo da ovogodišnja sredstva za program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja iznose 34 miliona eura. Obezbijeđeno je i 16 odsto više sredstava za direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji. Povećan je iznos subvencija sa 180 na 200 eura po hektaru obradive površine, odnosno na 210 eura za mlade farmere.

“Nastavlja se i podrška proizvodnji sjemenskog materijala, proizvodnji duvana, revitalizaciji starih vinograda, proširenju asortimana vina i širenju vinske kulture.

Povećana je podrška pčelarstvu, za šta je ove godine opredijeljeno 400.000 eura”, naveo je Simović.

On je pozvao farmere da iskoriste izdašne mjere podrške i dodao da podrška mladim farmerima ostaje jedan od prioriteta sa bespovratnom podrškom od 10.000 eura po korisniku.

“Siguran sam da će vrijedni poljoprivrednici i preduzetnici u ovogodišnjem agrobudžetu prepoznati nove dobre prilike i da će ih iskoristiti da unaprijede konkurentnost i kapacitete, usvoje nove standarde kvaliteta i bezbjednosti, osvoje nova tržišta, otvore nova i osiguraju postojeća radna mjesta i doprinesu ukupnom ekonomskom rastu i unapređenju kvaliteta života”, zaključio je Simović.

D.J.

Kroz Sozinu pro e oko 5.000 auta Tunel Sozina

Kroz tunel Sozina saobraća se manjim intenzitetom u odnosu na praznike i ljetnju sezonu, pa tim pravcem dnevno prođe oko pet hiljada automobila, kazao je predstavnik preduzeća Monteput Andrej Mihailović.

On je naveo da je to više nego tri puta manje vozila u odnosu na ljetnju turističku sezonu.

“Tokom praznika bilo je gužvi, ali je sve proteklo bez ikakvih problema. Vrijeme ‘zatišja’, kada nema velike frekvencije saobraćaja, koristimo za redovne radove na održavanju. Ti radovi se izvode najčešće u ovom periodu, tamo negdje do proljeća i u noćnim satima”, kazao je Mihailović, prenosi portal RTCG. Kako je naveo, kada je u riječ o bezbjednosti saobraćaja, zamijenjen je sistem koji dozvoljava prolazak kroz tunel Sozina, promijenjen je video nadzor, a kamere su mnogo kvalitetnije nego ranije.

R.E.

14

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

međUnarodna istraga o poslU od dVije

procesUiran nikšićanin mitar VUčinić

Ukrao auto, razvalio vrata kladionice i opljačkao je Nikšićka policija procesuirala je Mitra Vučinića (41) zbog sumnje da počinio krivična djela teška krađa u pokušaju i krivično djelo teška krađa u sticaju sa krivičnim djelom oduzimanje vozila.

Kako navode iz policije, on je od B.B. u Nikšiću ukrao automobil sa kojim je udario u vrata od kladionice, a nakon toga je i opljačkao.

“Naime, ova krivična djela je, sumnja se, izvršio M.V. (41) iz Nikšića na način što je prvobitno od lica B.B. otuđio pmv marke „pajero“, zatim tim vozilom nasilno otvorio ulazna

vrata jedne sportske kladionice iz koje je nakon toga, kako se sumnja, otuđio određenu količinu novca. Takođe, M.V. je, sumnja se, pokušao nasilno otvoriti ulazna vrata još jedne sprotske kladionice u Nikšiću, kojom prilikom su na njima nastala oštećenja”, piše u saopštenju policije.

Iz policije dodaju da je nadležni tužilac naložio da se M.V. sprovede na dalju nadležnost, a nakon čijeg saslušanja je naložio da se protiv njega podnese krivična prijava zbog sumnje da je imenovani izvršio navedena krivična djela. E.H.

Uhapšen maloljetnik

Uz prijetnjU nožem opljačkao market?

Maloljetni I.P. (15) osumnjičen je da je u oktobru prošle godine ušao u market u Pljevljima i uz prijetnju nožem ukrao 290 eura, saopšteno je iz Uprave policije.

Pljevaljska policija nakon dobijenog nalaza Forenzičkog centra identifikovala je maloljetnika koji je osumnjičen za krivično

djelo razbojništvo.

“Nadležnom državnom tužiocu podnijeta je krivična prijava protiv maloljetnog I.P. iz Bara sa prebivalištem u Podgorici. Od osumnjičenog lica je prikupljeno obavještenje u saradnji sa podgoričkom policijom”, saopšteno je iz Uprave policije.

R.C.H.

VUjoVić Uhapšen zbog zelenaštVa

Davao novac na kamatu

Policija u Podgorici uhapsila je Milana Vujovića (30) iz tog grada zbog sumnje da je počinio krivično djelo zelenaštvo.

“On je, sumnja se, uzimao od oštećenih lica vozi-

la materijalne vrijednosti nesrazmjerno veće u odnosu na pozajmljeni novac koji im je davao i ugovarao mjesečnu kamatu u iznosu od pet odsto”, dodaju u Upravi policije.

E.H.

Trgovina karbo bila paravan za

Da li se iza slučaja “Karbon”, koji vodi Specijalno državno tužilaštvo, krije i šverc oružja, posao vrijedan preko dvije milijarde eura u koji je uključen i odbjegli biznismen Duško Knežević?

Prema pouzdanim informacijama Dnevnih novina, operativni podaci dobijeni kroz saradnju sa FBI i drugim međunarodnim istražnim timovima pokazuju da ima razloga za sumnju da se upravo iza slučaja trgovine karbonom krije šverc oružja ogromne vrijednosti, koji se povezuje sa Kneževićem.

“Dosadašnja istraga međunarodnih timova pokazuje da postoji osnov sumnje da se ne radi o karbonu, nego o trgovini oružjem, poslu vrijednom preko dvije milijarde eura, u kojem je učestvovao Duško Knežević preko svojih firmi i banaka, kao i preko nekih drugih banaka koje nijesu bile u njegovom vla-

sništvu. Pare su stizale preko pojedinih arapskih država”, kazao je izvor DN. Informaciju da se odbjegli biznismen sumnjiči da je organizator šverca oružja u četvrtak je objavio portal CdM, pozivajući se na nezvanične, ali pouzdane izvore.

“Dosadašnja saznanja iz istrage ukazuju da je organi-

DosaDašnja istraga međunaroDnih timova pokazuje Da postoji osnov sumnje Da se ne raDi o karbonu, nego o trgovini oružjem, poslu vrijeDnom preko Dvije milijarDe eura, u kojem je učestvovao Duško knežević preko svojih firmi i banaka, kao i preko nekih Drugih banaka koje nijesu bile u njegovom vlasništvu

Afera “Global Karbon”

U aferi Global karbon, osim Kneževića na optužnici su se, podsjetimo, našli bivši izvršni direktor Invest banke Montenegro (IBM) Zoran Nikolić i nekadašnji član Odbora direktora te banke Predrag Dašić, izvršna direktorica Global karbona Biljana Bašović i dugogodišnja Kneževićeva saradnica u više kompanija u okviru grupe, kao što su Atika land i Mogren hil, Brankica Bašović. Istragom je Tužilaštvo došlo do konkretnih dokaza da je ova grupa od 2008. do 2017. godine, po uputstvima Kneževića, u više navrata realizovala njegove odluke kojim je preko kompanije Global karbon oštećena Invest Montenegro banka.

Prema kriminalnom planu Kneževića povezane kompanije i poslovne banke formiraju preduzeća u koja ulažu novac koji kasnije transferišu na nezakonit način. Grupa koju je predvodio odbjegli bizni-

smen za 1,9 miliona eura oštetila je firmu Global karbon, čiji je osnivač IBM. IBM i Atlas banka posredstvom Global karbona omogućavali su kreditno zaduženje većem broju povezanih osoba i firmi za kupovinu karbona. Karbon nikad nije kupljen, a krediti su završili kao depoziti povezanih pravnih lica u Francuskoj.

Kako se navodi u optužnici, Knežević je davanjem pozajmice od milion eura stranoj kompaniji Mega Gulf Investments Holdings Limited, koja nikada nije vraćena i kolaterala na više od 900.000 eura za kredite povezanih kompanija, oštetio IBM banku. Na predlog Duška Kneževića predsjednika Atlas grupe 2008. godine IBM banka osnovala je preduzeće Global karbon d.o.o. Podgorica, koje se bavilo trgovinom prava na emisiju štetnih gasova.

zator ovog nezakonitog posla bio odbjegli biznismen Duško Knežević, te da je oružje plasirano posredstvom lažne licence koja se odnosila na trgovinu jednom vrstom hemijskog sredstva čija je trgovina inače dozvoljena”, navodi se u informaciji CdM-a, kao i to da bezbjednosne službe sumnjaju kako je riječ o nelegalnoj prodaji oružja Iranu, zbog čega se provjerava i poslovanje jedne banke koja ima sjedište u više zemalja zapadnog Balkana.

Odbjegli biznismen se preksinoć oglasio preko portala borba.me prozivajući “režimske medije” da ga lažno optužuju, ne nudeći pritom nikakvu argumentaciju kojom bi osporio navedenu informaciju. Priču je, po svom starom običaju, prebacio na politički teren navodeći da se “Milo Đukanović plaši njegovog političkog djelovanja, pa preko svojih medija objavljuje neistine o njemu”, tvrdeći da je objavljena informacija “očajnički spin”, kao i da njegova “borba neće prestati dok Đukanović ne ode sa vlasti”.

Takođe je poručio da kao državljanin Velike Britanije ima “svu pravnu sigurnost”.

Istragom u slučaju “Karbon” se, podsjetimo, već više od godinu bavi Specijalno državno tužilaštvo. Glavni specijali tužilac Milivoje Katnić je još početkom prošle godine u emisiji “Ukrštene riječi” saopštio da je jedan od postupaka koji vodi SDT zloupotreba ovlašćenja u privredi, u vezi sa formiranjem preduzeća “Global Carbon”, prilikom čega je učinjena šteta od 1,9 miliona eura. Kasnije je na pres konferenciji saopšteno da je trgovina karbonom iza koje stoji Duško Knežević iznosila oko 300 miliona...

Slučaj trgovine karbonom jedini je u čiju se odbranu nije upuštao odbjegli biznismen, izuzimajući komentar za portal borba.me da se sve optužbe na njegov račun odnose na

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

aktuelno

15

onom Kneževiću a šverc oružja?

Knežević “visokotehnološki kriminal”.

Prva je optužba, kako je izjavio, za karbon, gdje je “Atlas kapital bio među svjetskim bankama i investicionim kućama, članica prestižne visokotehnološke berze Bluneks iz Pariza, čiji je osnivač Njujorška berza. To je jedini slučaj, u finansijskom smislu, da neka firma koja je povezana sa Crnom Gorom bude članica te renomirane kuće”, izjavio je tada Knežević.

Podsjetimo, berza trgovine karbonom je omogućena Kjoto protokolom i sporazumom iz Pariza kojima se da-

je mogućnost zemljama potpisnicama da ispune obaveze iz protokola o smanjenju gasova staklene bašte. Među ponuđenim rješenjima je i mogućnost trgovine karbonom - koja je za cilj imala da se zemljama u razvoju pruži šansa da dobiju investicije za razvoj zelene ekonomije. Sudeći po dosadašnjim rezultatima istrage, trgovina karbonom bio je još jedan od kriminalnih poslova Duška Kneževića koji je, kako se sumnja, služio kao paravan za šverc oružja.

Specijalno tužilaštvo, podsjetimo, početkom prošle go-

dine javnosti je predstavilo šemu po kojoj je IBM banka posredstvom “Global Carbona” omogućavala kreditno zaduženje većem broju povezanih osoba i firmi za kupovinu karbona. Karbon nikad nije kupljen, krediti su završili kao depoziti povezanih pravnih lica u Francuskoj. Prema informacijama DN, Specijalno tužilaštvo je još prije godinu poslalo zahtjev za dostavljanje dokumentacije koja je vezana za pravna lica u Francuskoj, povezana sa Kneževićem i sumnjivom trgovinom karbonom.

V.Š.-N.P.

Foto: Iva Mandić

Milijarde vodi do odbjeglog biznisMena

đurović uhapšena u akciji ª klapº

Poreska inspektorka puštena na slobodu Inspektorka Poreske uprave područne jedinice Podgorica Nevenka Đurović, koja je sa još sedam osoba uhapšena u četvrtak u nastavku akcije “Klap“ zbog sumnje da je pripadnik kriminalne organizacije čiji su članovi zloupotrebom položaja i falsifikovanjem isprava oštetili državni budžet za 3.500.000 eura, puštena je da se brani sa slobode, potvrdio je portalu Standard njen advokat Novak Ražnatović.

“Uvažena je žalba koju sam uložio na rješenje Specijalnog tužilaštva i moja branjenica je danas puštena na slobodu”, rekao nam je Ražnatović.

Osam osoba, među kojima je i bivša pomoćnica direktora Poreske uprave Stanislava Beba Martinović, uhapšeni su u četvrtak zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje isprava.

Radi se o nastavku akcije “Klap”, koja je sprovedena u Podgorici i Bijelom Polju.

Uhapšeni su i rukovodilac Odjeljenja za inspekcijski nadzor PU Podgorica Rajka Simonović, bivša državna sekretarka u Ministarstvu finansija Marina Perović, samostalni savjetnik u Ministarstvu finansija Dragan Vujošević, osnivač i izvršni direktor pravnog lica “Braća Kolić” iz Bijelog Polja Refad Kolić, osnivač i izvršni direktor pravnog lica “Trend trade” iz Podgorice, odgovorno lice pravnog lica “Okov” iz Podgorice B.R.

Osim toga, krivičnom prijavom obuhvaćeno je i pet službenika PU Podgorica i još i šest odgovornih lica u pravnim licima.

Oni su, kako se sumnja, krivična djela počinili na način što su osnovali kriminalnu organizaciju sa zadatkom da više pravnih lica sa teritorije Crne Gore ostvare imovinsku korist u vidu nezakonitog povraćaja PDV kredita, na način što će im se u postupku inspekcijskog nadzora od strane Poreske uprave Crne Gore kao valjane priznati fakture za robu i usluge koje stvarno nijesu isporučene, pružene, plaćene, niti izvršene, koje će biti ispostavljene od pravnih lica koje su osnivali drugi članovi ove kriminalne organizacije. Na osnovu tih fiktivnih faktura od strane poreskih službenika su sačinjavana nezakonita rješenja o povraćaju PDV-a.

Marina Perović i Dragan Vujošević su, sumnja se, kao članovi drugostepene komisije Ministarstva finansija suprotno članovima Zakona o opštem upravnom postupku protivpravno obustavili upravni postupak naplate poreske obaveze za jedno pravno lice i onemogućili državu Crnu Goru da naplati porez u iznosu većem od 400. 000 eura, čime su tom pravnom licu pribavili korist u istom iznosu.

Na ovaj način, osumnjičena lica su u periodu od novembra 2011. godine do kraja 2019. budžetu Crne Gore pričinili štetu u iznosu većem od 3,5 miliona eura.

R.C.H.

16

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

uklAnjAnje objektA nA kAMenovu pretvorilo Se u drAMu

Kovačević se polio benzinom i prijetio da će se zapaliti

Vlasnik plažnog bara “Zoff Fish”, na plaži Kamenovo, Zoran Kovačević zadobio je lakše povrede prilikom pokušaja sprečavanja nadležnih da sruše njegov objekat u kojme živi od 1995. godine. On je u znak protesta polio sebe i objekat benzinom i prijetio da će se zapaliti. Kovačević je to učinio nakon što je izvršna služba Komunalne policije juče ujutro došla da ruši njegov lokal. Naime, JP Morsko dobro je 2015. u decembru ukinulo lokaciju za plažni bar i obavijestilo zakupca, koji deceniju i po drži lokal, da ga ukloni. Komunalna policija po ovlašćenju Vlade je 2016. donijela rješenje, koje je odlukom suda postalo pravosnažno, ali do

rAlević pozivAo nA likvidAciju

Prijetio Komandiru i njegovoj Porodici

uklanjanja objekta već tri godine ne može da dođe. Pravni zastupnici tvrde da je u pitanju dom Zorana Kovačevica u kom on živi od 1995. godine.

Primorske novine javljaju da je Kovačević povrijeđen, a neki mediji prenose i da je

pao sa krova kuće, skočio u more gdje je udario glavom u stijenu. Komunalna policija je uz asistenciju policije ušla u objekat, a policija je privela sve koji su bili u lokalu zbog sprečavanja službenog lica u vršenju službene radnje.

Nikšićka policija zajedno sa službenicima Centra bezbjednosti Berane uhapsila je Beranca Mila Ralevića (56) zbog ugrožavanja sigurnosti službenika Uprave policije Darka Mađarića.

Ralević je na svom Facebook nalogu postavio komentar prijeteće sadržine.

“Nikšićani, likvidirajte ovo pseto i njegovu porodicu bez razmišljanja. Ne-

ka mu posle pomogne Aco Đukanović”, piše u objavi.

Iz policije su kazali da je M.R. uhapšen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.

“Državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama koji je kvalifikovao navedeno djelo naložio je da mu se lice uz krivičnu prijavu privede na dalju nadležnost”, saopšteno je iz policije. E.H.

StAnković poSjetio centAr zA obuku u SudStvu i držAvnoM tužilAštvu

dobra osnova za praktični dio obuke budućih tužilaca

V.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković posjetio je juče Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, gdje je razgovarao sa predsjednicom Upravnog odbora Ljiljanom Lakić, koja je na ovu fukciju, iz reda državnih tužilaca, izabrana krajem prošle godine.

Stanković je čestitao Lakić na izboru za predsjednicu Upravnog odbora Centra i istovremeno izrazio zadovoljstvo što su članovi Upravnog odbora njenim izborom pokazali da su prepoznali profesionalizam i posvećenost radu.

“Drago mi je što su kolege iz Upravnog odbora Centra prepoznale ono čega smo mi u Državnom tužilaštvu i te kako svjesni – a to je Vaš odnos prema poslu, spremnost, zašto ne reći, i izražena sposobnost za kvalitetan timski rad. Nadamo da ćete nam se, nakon što date pun doprinos ovom Centru, ipak vratiti u tužilačke redove”, istakao je Stanković.

V.d. vrhovnog državnog tužioca naglasio je da očekuje da će se saradnja Državnog tužilaštva i Centra za obuku u narednom periodu još više unaprijediti, poseb-

uhApšeni Mijović, šAbotić i Đukić

Krali aparate, municiju...

Podgorička policija uhapsila je Radomira Mijovića (29), Damira Šabotića (21) i Denisa Đukića (41), zbog sumnje da su izvršili krivična djela teške krađe.

“Oni su, kako se sumnja, vršili provale u vikendicama i iz njih otuđivali razne kućanske predmete i aparate, alat, garderobu, lovačku municiju i djelove za lovačko oružje. Shodno

sudskoj naredbi izvršen je pretres stana i drugih prostorija koje koristi R.M. kojom prilikom je pronađena puška M48, kao i 410 komada razne municije. R.M. i D.Š. su lišeni slobode i uz krivičnu prijavu zbog sumnje da su izvršili krivično djelo teška krađa u produženom trajanju, privedeni nadležnom tužilaštvu”, piše u saopštenju Uprave policije.

E.H.

no zbog činjenice da Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu sprovodi teorijski dio programa inicijalne obuke za izabrane kandidate za državne tužioce.

“Siguran sam da se u ovoj instituciji stvara dobra osnova za praktični dio obuke budućih državnih tužilaca, kako bi oni bili spremni da se prilikom izbora na funkciju u kratkom roku pripreme za konkretna postupanja” istakao je Stanković. Sagovornici su izrazili uvjerenje da će saradnja između dvije institucije biti nastavljena na obostrano zadovoljstvo.

N.P.

priveden Mevludin Agović

Postavio bombu Pod svoja kola, Pa Prijavio Policiji?

Beranac Mevludin Agović (31) uhapšen je juče zbog sumnji da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo lažno prijavljivanje. Naime, on je prijavio policiji da je ispod njegovog vozila postavljena eksplozivna naparava, za koju se kasnije ustanovilo da ju je

navodno on postavio. Kako su saopštili iz Uprave policije, službenici CB Berane zajedno sa Grupom za protivdiverzionu zaštitu izvršili su uviđaj u Ulici Dušana Vujoševića u Beranama, po prijavi podnijetoj dežurnoj službi od strane M.A. da je primijetio ispod svog vozila paket za koji sumnja da je eksploziv.

“Utvrđeno je da se radi o eksplozivu bez detonatorske kapisle, koji je bio pričvršćen magnetom da donji dio vozila. Sprovedena je kriminalistička obrada koja je ukazala na sumnju da je M.A. fingirao ovo krivično djelo, odnosno sam postavio eksploziv ispod svog vozila”, saopšteno je iz policije.

N.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

Sa jučerašnjeg svečanog prijema

Uspješno završili speCijalizaCijU

U Kliničkom centru 27 novih specijalista i supspecijalista Klinički centar Crne Gore (KCCG) je od juče bogatiji je za 27 specijalista i supspecijalista, koji su u proteklih sedam mjeseci uspješno završili specijalizaciju ili užu specijalizaciju iz različitih oblasti medicine, a svaki novi uspjeh podrazumijeva i novu odgovornost, kao i kontinuiranu edukaciju i ulaganje, poručeno juče na Medicinskom fakultetu Univirzeta Crne Gore (UCG), gdje je upriličen svečani prijem za 21 ljekara koji je završio specijalizaciju i šest ljekara koji su završili užu specijalizaciju.

Direktor KCCG Jevto Eraković kazao je da ova ustanova ima trenutno 317 ljekara specijalista i 95 ljekara supspecijalista. Pored ovog broja, još 166 je trenutno na specijalizaciji, a od tog broja, očekuje se da čak 76 ljekara u 2020. godini pojačati kadrovske kapacitete KCCG. Ove godine se kandidovalo 29 novih specijalizanata i 18

užih specijalizanata za 2020. godinu. Sve to, kako je dodao, ne bi bilo moguće bez podrške Vlade, Ministarstva zdravlja, Fonda za zdravstveno osiguranje i kolega iz svih zdravstvenih institucija.

“Zajedničkim, predanim radom uspjevamo da svojim rezultatima pokažemo da zdravstveni sistem i KCCG, kao temelj zdravstvenog sistema zaslužuju posebnu pažnju i poštovanje od svih institucija u državi i od svih građana. Sve njihove ideje, sugestije, predloge, nova znanja, sa zadovoljstvom ćemo da prihvatimo i zajedno sa mentorima i drugim kolegama da doprinesemo daljem uspjehu Kliničkog centra. Dobrodošli ponovo, nazad u svoju kuću kao punopravni članovi sa vizijom napretka naše ustanove”, poručio je Eraković.

Medicinska direktorica KCCG Marina Ratković istakla je da su mladi ljekari, kojih je svakog dana sve vi-

še, put i tačka vodilja. Ona je obećala da će menadžment KCCG svima pružiti maksimalnu podršku i zamolila specijalizante i supspecijalizante da ostanu u Crnoj Gori.

“Oni su svoje znanje, zalaganje i trud pokazali i u periodu studija. Meni je posebno drago što je većina ovih specijalizanata završila Medicinski fakultet u Crnoj Gori”, rekla je Ratković.

Predstavnica specijalista, dr Sanja Medenica koja je završila specijalizaciju iz Interne medicine, poručila je da koliko je teško doći do cilja najbolje znaju oni koji su kroz to prošli, koji su uložili godine, ogroman trud, istrajnost da bi svakog nerednog dana bili bolji od prethodnog i naučili nešto više. Uspjeh nije samo lični i svaki naredni neće biti samo naš lični uspjeh, nego uspjeh cjelokupnog zdravstva Crne Gore, a posebno naše matične ustanove. E.E.

ministarstvo prosvjete

Novi sistem praćenja talenata đaka Iz Ministarstva prosvjete su u izjavi za CdM najavili da će uspostaviti sistem praćenja talenata đaka. U resoru ministra Damira Šehovića navode da polaze od stanovišta da svako dijete ima određeni talenat, te da su u skladu sa time, u prethodnom periodu radili na uspostavljanju sistema evidentiranja, praćenja i podsticanja talenata dje-

ce koji su već došli do izražaja, ali i da praćenja sve djece kako bi sami nastavnici imali ulogu u identifikovanju talenata kod onih đaka kod kojih ti talenti i sklonosti još nijesu dovoljno prepoznati.

“Ono što je svakako jedna od izuzetno važnih novina jeste da se već od ovog, drugog polugodišta, uvodi novi modul naš informacioni si-

stem, koji će podrazumijevati da tokom školske godine odjeljenske starješine evidentiraju talente djece i njihova učešća i rezultate na raznim takmičenjima, odnosno unesu podatke o talentima i sklonostima djece na kojima je potrebno raditi i koje je potrebno podsticati”, kazala je PR Ministarstva prosvjete Milica Lekić. R.D.

AKTUELNO

17

UCG poslovao sa dobitkom

Ostvaren suficit od 13,42 miliona eura Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UCG) je na jučerašnjoj sjednici usvojio konsolidovani Finansijski izvještaj o poslovanju Univerziteta Crne Gore za 2019. godinu, kojim je utvrđeno da je Univerzitet stabilno finansijski poslovao, te da je ostvaren suficit od 13,42 miliona eura.

Kako je saopšteno iz UCG-a, predsjednik UOUCG Duško Bjelica je naglasio da prihodi iz budžeta iznose 19,36 miliona eura, a sopstveni prihodi 13,04 miliona eura.

Prema njegovim riječima, pozitivno poslovanje je dijelom ostvareno i kroz prilive sredstava za projekte iz fondova Evropske unije, Vlade Crne Gore i Međunarodne banke za obnovu i razvoj IBRD. “Samo u Rektoratu UCG, sredstva po osnovu dobijenih naučnoistraživačkih i međunarodnih projekata iznose 1,18 miliona eura”, kazao je Bjelica.

On je naveo i da je 2,2 miliona eura kumulirano od prihoda od prodaje stanova, zemljišta, zakupa i stanarina, a koja su predviđena za Fond za rješavanje stambenih potreba zaposlenih na UCG u narednom periodu. Uloženi su brojni dodatni napori, dodao je, kako bi se značajno izmirio dug za školarinu od samofinansirajućih studenata.

Na jučerašnjoj sjednici, usvojen je Predlog plana javnih nabavki Univerziteta Crne Gore za 2020. go-

Samo u Rektoratu UCG, sredstva po osnovu dobijenih naučnoistraživačkih i međunarodnih projekata iznose 1,18 miliona eura

dinu u ukupnoj vrijednosti od 6.884.351,25 eura, kao i finansijski izvještaj i Plan javnih nabavki Univerzitetskog sportsko-kulturnog centra d.o.o. Podgorica.

Prema predlogu Nikolića, usvojena su i normativna akta za regulisanje oblasti rješavanja stambenih potreba zaposlenih na UCG, odnosno izmjene i dopune više Pravilnika – Pravilnik o rješavanju stambenih potreba akademskog osoblja sa akademskim zvanjem na UCG, Pravilnik o rješavanju stambenih potreba saradnika, stručnog i neakademskog osoblja na UCG, Pravilnik o rješavanju stambenih potreba zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore dodjelom novčanih sredstava (kredita).

Takođe, za dekana Fakulteta likovnih umjetnosti izabran je Marko Marković, docent i dosadašnji prodekan na tom fakultetu, za mandatni period 2020-2023.

“On će stupiti na dužnost 17. aprila 2020. godine”, naglasili su u Univerzitetu.

R.D.

Sa jučerašnje sjednice Upravnog odbora

18

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

PSIHOLOG DANILO ĐURIĆ U RAZGOVORU ZA VIKEND

POSTAJEMO OSJETLJIVIJI NA SLUČAJEVE NASILJA NAD DJECOM

⌦ Marina Ilić Brojni slučajevi nasilja među maljoljetnicima, od kojih su se neki tokom 2019. godine odigrali u školskim dvorištima, ubrzali su početak primjene Akcionog plana Ministarstva prosvjete za borbu protiv vršnjačkog nasilja 2019/20. Jedna od preduzetih mjera krajem prošle godine bila je uvođenje SOS telefona za žrtve vršnjačkog nasilja, a činjenica da je ova linija već primila prve pozive zabrinula je mnoge roditelje.

Međutim, psiholog sa višegodišnjim iskustvom rada u ustanovi za djecu sa problemima u ponašanju Danilo Đurić u razgovoru za Vikend novine ističe da posljednji slučajevi vršnjačkog nasilja ne znače nužno i da se ovaj problem učestalije javlja u Crnoj Gori, već da smo kao društvo postali osviješćeni povodom nasilja nad djecom.

“Svakako je istina da smo kao društvo postali više osviješćeni povodom nasilja nad djecom, više se ponašanja identifikuju kao vršnjačko nasilje, više se prijavljuje (što ne govori mnogo) i generalno je veća osjetljivost kod roditelja i u društvu na to pitanje. Prije svega, kampanjom UNICEF-

a, ali i nevladinih organizacija koje djeluju u saradnji sa Ministarstvom diže se svijest o takvom ponašanju i samim tim se stvaraju uslovi za adekvatnije tretiranje ovog problema”, kazao je Đurić.

■ SVAKO DJEČJE

PONAŠANJE OGLEDALO DRUŠTVA

On objašnjava da je ispoljavanje agresivnosti kod ljudi – posebno kod djece sasvim prirodno, a da se vremenom djeca, pod uticajem porodice, škole i šire društvene zajednice uče da svoju agresiju ispolje na po sebe i okolinu adekvatne načine.

“Ali taj proces ide postepeno i traje. Ne možemo o svakom obliku vršnjačkog nasilja govoriti kao o problemu. Imamo problem kada segmenti društva nemaju mehanizme socijalizacije da adekvatno odgovore na društveno nepoželjna ispoljavanja kod djece. Posebno možemo govoriti o problemu ako je društveno–kulturološki ambijent takav da ne sankcioniše nasilje adekvatno, već ga propagira kao ponašanje koje može biti poželjno i korisno. Svako dječje ponašanje pa i vršnjačko naslilje u velikoj mjeri je ogledalo druš-

SOS telefon

Ministarstvo prosvjete nedavno je otvorilo SOS telefonsku liniju za žrtve vršnjačkog nasilja, čiji je cilj prijavljivanje urgentnih slučajeva.

“Broj telefona je 080 777 777, a ista će i kroz kampanju ove godine, koja će ubrzo krenuti, biti promovisana. Do sada je bilo nekoliko poziva, s tim što treba imati u vidu da namjera otvaranja te linije nije da se preskaču školski timovi, već upravo da se putem nje prijavljuju prije svega slučajevi koje škola ne može sama da riješi ili u nekim urgentnim situacijama, te se očekuje da upravo školski timovi budu ‘prva linija odbrane’ i da se maksimalno uključe”, kazala je portparolka Ministarstva prosvjete Milica Lekić. tvene situacije. Tako je u svim bivšim republikama bio zabilježen drastičan porast vršnjačkog nasilja, delinkvencije i drugih neželjenih ispoljavanja kod djece u vrijeme devedesetih”, pojašnjava Denić.

Tom linijom misli, navodi on, danas u ambijentu u Crnoj Gori možemo govoriti o sve izraženijim socijalnim razli-

Đurić

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

D NOVINE

Kome se obratiti za pomoć?

Ukoliko je dijete ugroženo, Denić navodi da ga prije svega treba izdvojiti iz sredine u kojoj trpi nasilje, kada god je to moguće.

“Za dijete je od posebne važnosti doživljaj da je zaštićeno od svojih bitnih figura da bi moglo dalje, samostalno, da razvija vještine da se zaštiti. Škole imaju Stručnu službu i većina škola u okviru te službe ima psihologa. Prvi korak koji roditelj treba da napravi, nakon što je djetetu pokazao prihvatanje, razumijevanje i da je na njegovoj strani, jeste da se obrati Stručnoj službi škole povodom situacije u kojoj se dijete nalazi. Dalje, ukoliko roditelji u saradnji sa stručnom službom škole, procjenjuju da je djete-

■ NIJEDNO ZADO-

VOLJNO DIJETE NIJE AGRESIVNO

Ilustracija kama i time uslovljenom doživljaju da su neke socijalne grupe slabije, druge jače.

“Takođe se može govoriti o time uslovljenoj sve većoj frustraciji u društvu. Pored toga, usljed bržeg stila života, u nekim porodicama roditelji i zaista nemaju vremena da se bave svojom djecom na način koji traži suštinsku i trajnu posvećenost.

Pored ovih, sigurno je da postoje brojni drugi razlozi koji djeluju na individualnom ili na grupnom nivou kao jedan od uzroka ili faktora povišenog nasilja u društvu”, kazao je Denić.

Prema njegovim riječima, savremene tehnologije se ne mogu smatrati uzrokom, ali su još jedan poligon na kome se djeca izražavaju, pa mogu da usložnjavaju priču.

“Još uvijek kod nas mnogi odrasli pa i djeca mnoga neadekvatna ponašanja na internetu ne vide kao nasilje. Priroda društvenih mreža, razmjene sadržaja i komentara na njima (može se reagovati odloženo, osoba može biti anonimna, nema ličnog kontakta) smanjuje osjećaj odgovornosti i olakšava stvaranje nepoželjnih reakcija”, kaže Denić.

On napominje da, bilo da je dijete žrtva ili počinilac najvažnije je da roditelj razvija takav odnos sa djetetom u kakvom bi uvremenjeno saznao za takva ponašanja i trpnje.

“Kada govorimo o vršnjačkom nasilju uglavnom govorimo o djetetu koje trpi nasilje. Za roditelje i društvo u cjelini važno je znati da se nijedno dijete ne ponaša agresivno zato što je zadovoljno i bezbrižno. Naprotiv, takvo ponašanje jeste izraz trpnje i tenzije koja prevazilazi kapacitete djeteta da se adekvatno sa time nosi. Dijete takvu tenziju može da ispoljava i izražava na više načina, neki su manje dobri po dijete od drugih, dok su neki manje društveno prihvatljivi od drugih, što se nužno ne podudara. Tipično, ali ne uvijek, dijete će se ponašati agresivno prema vršnjacima ako osjeća da samo trpi ili je trpjelo neki vid agresije ili ponižavanja od za njega nadmoćnih figura”, naglašava Denić.

On dalje, napominje da se ono može tako ponašati ako iz iskustva osjeća da su takva po-

SVAKO DJEČIJE PONAŠANJE, PA I VRŠNJAČKO NASLILJE, U VELIKOJ MJERI JE OGLEDALO DRUŠTVENE SITUACIJE. TAKO JE U SVIM BIVŠIM REPUBLIKAMA BIO ZABILJEŽEN DRASTIČAN PORAST VRŠNJAČKOG NASILJA, DELINKVENCIJE I DRUGIH NEŽELJENIH ISPOLJAVANJA KOD DJECE U VRIJEME DEVEDESETIH

tu potrebna psihološka podrška, mogu se javiti izabranom ljekaru koji daje uput za psihologa u okviru Psihološkog savjetovališta ukoliko ga ima u opštini u kojem žive. Većina naših opština u okviru domova zdravlja ima Razvojno savjetovalište ili Centar za mentalno zdravlje, gdje se mogu obratiti psihologu”, kazao je Denić.

U Podgorici, podsjeća on, u okviru Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), funkcioniše odvojena zdravstvena cjelina Centar za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju, gdje se roditelji iz cijele države mogu obratiti psiholozima povodom bilo kakvog problema koji se tiče mentalnog zdravlja djeteta. našanja prihvatljiva ili čak poželjna, te da takva ponašanja ne izazivaju neku suštinsku sankciju.

“Pored toga što djeci koja se povišeno agresivno ponašaju treba pomoći da umanje trpnje usled kojih se tako ponašaju, važno je naglasiti da, bili porodica ili društvo, djetetu ne činimo uslugu kada ono ne trpi sankcije za neadekvatno ponašanje. Ukoliko je to slučaj dijete može razviti niz pogrešnih uvjerenja koje ga osujećuju za sve buduće životne zahtjeve koji ga očekuju u zreloj dobi”, navodi Denić.

Sa druge strane, ističe on, djeca koja trpe nasilje takva iskustva tipično kriju od roditelja i drugih osoba koje bi mogle da im pomognu u takvoj situaciji.

“Svi imamo iskustva kada smo se osjećali ili se aktuelno osjećamo da nam neko nasilno nameće svoju volju te se povodom toga osjećamo nemoćnim i bez kontrole. Usled takvih iskustava roditelji često, nesvjesno, i ne žele da čuju da se dijete osjeća da se nalazi u sličnoj situaciji, jer takva situacija provocira i aktualizuje osjećaj nemoći kod roditelja koji je prirodno posebno osetljiv na potrebe svog djeteta. Ovakva dinamika može nesvjesno da se komunicira između roditelja i djeteta, te se dijete ne osjeća komotno da podijeli ovakva iskustva sa roditeljem, odnosno da zatraži pomoć i zaštitu.

U slučaju kada je dijete žrtva bilo kakvog nasilja, pa i vršnjačkog, od najveće je važnosti razvijati atmosveru, bilo u porodici ili u školi, u kojoj će se dijete osjećati slobodnim da bez stida i osude iskomunicira da trpi nasilje i da se osjeća ugroženim”, dodao je Denić.

AKTUELNO

19

PREZENTACIJA U OŠ ª VUK KARADŽIĆº

Spremni da odgovorimo na vršnjačko nasilje

Osnovna škola “Vuk Karadžić” spremna je da profesionalno odgovori na problem vršnjačkog nasilja, saopšteno je iz te obrazovne ustanove, u kojoj je u četvrtak prezentovano Uputstvo za postupanje u takvim situacijama.

Uputstvo školama - Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja, obavezno se koristi za prepoznavanje svih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja djece.

Kako je saopšteno, uputstvo propisuje koje su obaveze i odgovornosti svih u ustanovi, preventivne aktivnosti, postupci i mjere koje treba preduzeti kad se uoči nasilje.

Iz Osnovne škole “Vuk Karadžić” kazali su da se smjernice odnose na sve vrste nasilja koje škola primijeti, a koje su detaljno opisane u uputstvu.

Oni su naveli da naglasak nije samo na fizičkom nasilju koje je najlakše prepoznati, već na svim oblicima nasilja.

“Psihološkom, finansijskom i materijalnom, seksualnom, o kojima se najmanje govori kao i o elektronskom nasilju koje je najzastupljenije, a čije simptome je najteže prepoznati”, naveli su iz škole.

Pored vršnjačkog nasilja, kako je saopšteno, jednaka pažnja se posvećuje nasilju

zaposlenog nad djetetom, odraslog izvan ustanove nad djetetom, te pojavi vandalizma i štete.

Direktorica Osnovne škole “Vuk Karadžić” Svetlana Drobnjak kazala je da je rad na prevenciji, ozbiljan pristup i podjela odgovornosti u svakom, eventualnom, obliku nasilja u njihovoj j školi nije novina koja će početi od primjene ovog Uputstva. „Uputstvo smo shvatili kao dobar pokazatelj i dobar vodič, za eventualne nedoumice i praćenje koraka koje nam donosi novi, odlučniji, oblik borbe sa svim oblicima nasilja, kazala je Drobnjak.

Ona je rekla da u školama treba znati da odnos djeteta koje trpi nasilje i djeteta koje se ponaša nasilno može biti veoma dugo skrivan i nevidljiv za nastavnike, roditelje, pa čak i stručnjake. „Obaveza svih nas je da stvorimo atmosferu u skladu s pravilima i vrijednostima koja će i te skrivene i potisnute slučajeve izvući na svjetlost dana i svim zaposlenim dati priliku da reaguju, otklonimo oblike nasilja i pružimo podršku“, smatra Drobnjak.

Kako je kazala, i školi kontinuirano unapređuju znanja koja doprinose da ta ustanova bude bezbjedno, sigurno i pozitivno okruženje za učeničko obrazovanje i vaspitanje.

R.D.

Sa prezentacije u OŠ “Vuk Karadžić”

20

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

U tokU realizacija brojnih infras

Gradonačelnik Vuković učestvovao u sređivanju prostora uz Ribnicu

Podgorica: UsPješno realizovana akcija čišćenja obale rijeke ribnice

VukoVić najaVio ožiVljaVanje plaža

Veliki broj građana i NVO odazvao se pozivu gradskog Zelenila i juče je uz njihovu i podršku Glavnog grada, preduzeća “Čistoća” i Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada očišćena obala Ribnice od Mosta Kapadžića do knjižare Karver.

Ova površina zablistala je nakon što je sa nje uklonjeno samoniklo rastinje i komunalni otpad, a izvršena je i sadnja košćela i drugog ukrasnog bilja sa ciljem da se ovaj prostor privede namjeni i Podgoričanima omogući da isti koriste za opuštanje pored rijeke, ali i rekreaciju.

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković istakao je da mu je veliko zadovoljstvo što su gradska preduzeća preduzela ovakvu inicijativu i upravo zato je sa saradnicima podržao jučerašnju akciju. „Jedan od projekata kojim smo htjeli da obilježimo početak godine jeste i čišćenje korita rijeke Ribnice koja predstavlja simbol Podgorice i prirodni biser prema kojem se, nažalost, ne odnosimo na adekvatan način. Moje i prisustvo mojih najbližih saradnika bi trebalo da pošalje poruku da moramo mijenjati odnos kada su ovakve stvari u pitanju.

Kada je ovaj lokalitet u pitanju polako privodimo kraju izradu glavnog projekta za šetalište duž rijeke Ribnice od Starog mlina do Sastavaka. Računam da će taj važan posao za glavni grad biti gotov u naredna dva mjeseca. Time se stvaraju neophodne pretpostavke da krenemo i u konkretnu realizaciju tog projekta i

dobijemo lijepu promenadu kroz samo srce grada“, kazao je Vuković.

On je dodao da se uporedo sa tim kreće i u izradu glavnog projekta šetališta duž rijeke Morače koji će, zbog teritorijalnog zahvata, po svom obimu biti veći. „Ako budemo imali sreće sa izborom projektanata i sa tenderskim procedurama do kraja ove godine ćemo imati gotov projekat, tako da ćemo u njegovu realizaciju krenuti naredne godine i na taj način ispuniti obećanje koje smo dali našim sugrađanima tokom predizborne kampanje, a to je da ćemo se Podgorica spustiti na rijeke.

Uporedo sa tim pripremamo Odluku koja će biti osnov za stavljanje u funkciju, kultivisanje i oživljavanje podgoričkih plaža. Markirali smo pet plaža i u zavisnosti od interesovanja naših potencijalnih partnera moglo bi se desiti, i nadamo se da će biti tako, da se već ovog ljeta Podgoričani kupaju na Morači i da imaju lijepo mjesto za boravak i tokom dana i u večernjim satima. Ono što tokom decembra predstavlja Podgorički Pazar, taj sadržaj bi mogao da bude na Morači tokom vrelih ljetnjih dana“, zaključio je gradonačelnik Vuković.

Direktorica “Zelenila” Daca Popović istakla je da je Zelenilo prethodne nedjelje radilo na detaljnom čišćenju obale Ribnice na Skalinama.

Sa tog poteza uklonjeno je osam kamionskih tura biljnog otpada. I tu akciju podržala je gradska Čistoća uklanjanjem komunalnog i kabastog otpada. Ona je zahvalila i svim volonterima. R.C.G.

Kusovac: TivaT ć 2020. biTi veliKo

N

a području tivatske opštine trenutno su u toku radovi na izgradnji dva kružna toka, na pomoćnom terenu Fudbalskog kluba „Arsenal“, i na sportskim terenima u Donjoj Lastvi, asfaltiranju ulica, izgradnji saobraćajnica, te kanalizacione mreže u Gornjem Kalimanju. Tako će i ove godine Tivat biti veliko gradilište u kome se realizuju brojni infrastrukturni projekti.

Na dva kružna toka, u Gradiošnici i kod „stare Opštine“, bilo je zastoja u radu. „Visokonaponski kabl u Gradiošnici je bio dosta nizak, morao se izmještati, pa su se pravili i određeni bajpasi, a kod ’stare Opštine’ moralo se zastati zbog elektrokabla slabe struje, kojeg nije bilo u katastru, te zamjene azbestnih, vodovodnih cijevi sa poluetilenskim“, pojasnio je predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac, uzroke zastoja u samoj izgradnji kružnih tokova.

Izvođač kružnog toka u Gradiošnici je nikšićka kompanija „Mehanizacija i programat“, a investicija iznosi 534.000 eura. Kružni tok kod stare opštine gradi podgorička kompanija „Vukotić Trade“, a njegova vrijednost je 306.000 eura. Kusovac se nada da će oba kružna toka biti završena do sre-

Kusovac dine marta.

Za treći kružni tok na Seljanovu odabran je izvođač radova, firma „Akropolis“ iz Nikšića i trenutno je u toku procedura oko zaključivanja ugovora. Vrijednost te investicije je oko 300.000 eura. „Taj tender je ponovoljen jer je Regionalni vodovod potpisao ugovor o izgradnji cjevovoda put Herceg Novog. Cjevovod koji se spušta od rezervoara u Mažini jednim krakom

zahvata kružni tok na Seljanovu, pa da se ne bi desili dodatni radovi koji nisu bili predviđeni projektnim zadatkom s tim smo sačekali i inkorporirali smo projekat Regionalnog u projektni zadatak trećeg kružnog toka čija bi izgradnja trebalo uskoro da počne“, objasnio je Kusovac. Do kraja avgusta ove godine, kako je ranije kazao prvi čovjek Opštine, trebalo bi da se završi eksproprijacija zemljišta, a od

kolašin: novinari na PrijemU kod Predsjednika oPštine

Podrška kvalitetnom i Profesio

Novinari na prijemu kod Bulatovića

Povodom Dana novinara Crne Gore, prvi čovjek grada na Tari Milosav Bato Bulatović primio je delegaciju kolašinskih novinara. Tom prilikom je izrazio uvažavanje prema ovoj, kako je istakao, teškoj i zahtjevnoj profesiji.

“Smatram da imamo dobru i profesionalnu saradnju koja uvažava standarde novinarske profesije i obavezu transparentnosti rada lokalne uprave. S obzirom na to da imamo ambicije da Kolašin bude sve kvalitetnije mjesto za život i da realizuje-

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

strukturnih projekata

će i ToKom o gradilišTe septembra da se fazno uđe u izgradnju bulevara kroz Tivat.

■ Uskoro restaUra-

cija BUće LUkovića

„U toku je i postupak odabira izvođača za rekonstrukciju kule u kompleksu ‘Buća Luković’, pa očekujemo da uskoro počne restauracija tog objekta.

Predračunska vrijednost posla je oko 95.000 eura, od kojih je 50.000 izdvojilo Ministarstvo kulture, a preostali dio će uložiti Opština. I s tim projektom zaokružićemo ulaganja u objekte kulture“, kazao je predsjednik Opštine.

Za pomoćni teren „Arsenala“, kazao je Kusovac, stigla je vještačka trava iz Holandije i očekuje se da će teren vrlo brzo biti u funkciji, saobraćajnica Gornje Seljanovo je u završnoj fazi, a treća faza puta u Cacovu se intenzivno radi.

Svlačionice koje su dio sportske infrastrukture na terenu u Donjoj Lastvi su završene i kreće se sa izgradnjom samih terena i jedne bočne ulice, kako bi vlasnici objekata u tom dijelu grada imali nesmetan prolaz do njih. „U Gornjem Kalimanju krenuli su radovi na izgradnji kanalizacije gdje se vrši zamjena cijevi, a asfaltiranje ulica iznad magistrale po mjesnim zajednicima zatvorićemo as-

flatiranjem centralnog puta u Gradiošnici. Do sada je završeno asfaltiranje u MZ Lepetane, Donja Lastva, Centar iznad stare opštine. Saobraćajnica kroz Radoviće je završena, ali treba uraditi ruinirane ivice puta u Krašićima“, kazao je predsjednik Opštine, naglašavajući da su urađene sve neuralgične tačke, putevi kroz koje su prošle vodovodne i kanalizacione cijevi.

21

Britanski ª the telegraphº regent i porto Montenegro predložio za dan zaljuBljenih

Crna Gora “zvijezda u usponu” s autentičnim šarmom

Online izdanje prestižnog britanskog novinskog giganta “The Telegraph” uvrstio je 16. januara luksuznu ponudu hotela Regent u članak pod naslovom “Najbolje ponude u susret Danu zaljubljenih, od đakuzija na krovu u Rimu do spavanja pod zvjezdama na pijesku Maldiva”.

Autori ovog članka kreirali su selekciju najboljih ponuda iz čitavog svijeta, te sadržaj ilustrovali upravo slikom iz Boke Kotorske. Članak Crnu Goru opisuje kao “zvijezdu u usponu” koja se razvija iako zadržava autentični šarm te je ispod

radara poklonika masovnog turizma. Regent i Porto Montenegro opisuju kao idealno mjesto za “vikend u znaku ljubavi”. Opisani paket uključuje trodnevni boravak, privatnu helikoptersku turu za dvoje iznad zaliva Boke, te turu Kotorom uz ličnog fotografa i masažu za dvoje u Regent Spa centru. „Čast nam je da Crnu Goru pozicioniramo i kao romantičnu destinaciju, te je izuzetno zadovoljstvo vidjeti da je renomirani The Telegraph-a jedan od prvih koji je prepoznao inicijativu“, izjavila je Elena Ljiljanić,

Senior PR & Marketing Menadžer hotela Regent.

Broj korisnika The Telegraph portala na mjesečnom nivou iznosi preko 20 miliona dok broj dnevnih posjeta portala iznosi impresivnih 2,5 miliona. Prestižni portal donosi vijesti iz poslovnog svijeta, sporta, umjetnosti, mode, putovanja, muzike, filma, sporta, nekretnina, baštovanstva, moto industrije i zdravlja, Ljiljanić je podsjetila da će se Dan zaljubljenih u nautičkom naselju Porto Montenegro proslaviti nizom manifestacija.

Z.K.

■ Dnevni centar

preD UseLjenjem

Da bi se nastavili radovi na izgradnji kanalizacije u Donjoj Lastvi neophodno je tehnički riješiti problem tunelovanja ispod kuće Doskovića. „Dva puta smo raspisivali javni poziv, ali nismo mogli doći do firme sa adekvatnim licencama koja bi mogla ući u posao“, kazao je Kusovac istakavši da je to veliki problem.

Predsjednik Opštine je najavio useljenje Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju do kraja februara. „Ministarstvo rada i socijalnog staranja u koordinaciji sa UNDP-em je raspisalo javni poziv za nabavku mobilijara, čekamo da se odabere ponuđač, a do tada će se okončati završni, vanjski radovi“, kazao je Kusovac.

Z.K.

onalnom novinarstvu mo brojne projekte na državnom i lokalnom nivou, cilj nam je da javnost o svemu tome bude profesionalno i blagovremeno informisana”, kazao je Bulatović.

U razgovoru je istaknuto da Kolašin ima uglavnom kvalitetnu medijsku pokrivenost kroz dopisničku mrežu. Pomenuta je i profesionalna saradnja među novinarima koji u okviru kodeksa ovoga posla potvrđuju da je ovo profesija međusobnog uvažavanja. Novinari su istakli da im je stalo da se kroz medijsko profesionalno izvještavanje

aktuelno

predstavi Kolašin, grad u kojem žive, u pravom svijetlu, bez potrebe da se činjenice uljepšavaju ili minimiziraju. Saopštena istina je uvijek najavljena perspekitiva i za pojedinca i za zajednicu.

Pozitivno je ocijenjena skupštinska odluka o osnivanju Radio Kolašina. Gradu je potreban lokalni medij takvog profila uz ispunjavanje potrebnih organizacionih, kadrovski i informativnih standarda.

Na kraju prijema, Bulatović je novinarima podijelio i prigodne poklon-knjige.

Z.B.

Porto Montenegro

podgorica

Uređenje ulice

Juče su počeli radovi na rekonstrukciji Ulice Miodraga Bulatovića (slijepa ulica), od raskrsnice sa ulicom Cvijetnom iza objekta »Hotel Aurel« na Starom aerodromu. Za realizaciju ovog projekta Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice opredijelila je 110.000 eura.

Osim rekonstrukcije same saobraćajnice, predviđena je i izgradnja hidrotehničkih instalacija, elektro instalacija jake struje, itd. U junu prošle godine u ovoj ulici realizovani su i radovi na izgradnji atmosferske kanalizacije.

glavni grad: izgradnja sekundarne kanalizacione Mreže

Dokumenta preDale tri kompanije

Na tenderu za izgradnju sekundarne kanalizacione mreže u okviru Projekta sakupljanja, prečišćavanja i odvođenja otpadnih voda u Podgorici ponude u predviđenom roku predale su tri kompanije: MPP „Jedinstvo“ AD Sevojno, konzorcijum „Toškovići“ d.o.o – „Tehnoput – MNE“ d.o.o. Podgorica i konzorcijum „AG. Infoplan“ doo Nikšić- „Eurozox“ d.o.o.

Danilovgrad. Ovaj segment projekta je od izuzetnog značaja jer se njegovom realizacijom konkretno i trajno rješeva pitanje priključenja domaćinstava na sistem fekal-

ne kanalizacije, prvenstveno individualnih objekata u širem gradskom jezgru (Konik, Vrela ribnička, Zagorič, Masline, Murtovina, dio Momišića, Zabjelo i Zlatica).

Projektom je planirana izgradnja oko 19 km sekundarne kanalizacione mreže na kojoj je predviđeno da bude priključeno više od 1.500 domaćinstava, a što je definisano tenderskom procedurom kroz dvije partije.

U toku naredne dvije sedmice biće završeno vrednovanje prispjelih ponuda i izbor najpovoljnijeg izvođača.

I.F.R.

22

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

DESETINE MILIONA KINEZA U KARANTINU ČEKA

PROSLAVA NOVE GODINE PRETVORENA U BAL SA ZAŠTITNIM MASKAMA

Z

bog širenja koronavirusa i mjera karantina koje su uvedene u kineskom gradu Vuhanu dan uoči početka obilježavanja kineske Nove godine, obično užurbane ulice i šoping centri u gradu su opustjeli dok građani satima čekaju na pregled u prenatrpanim bolnicama.

Prema posljednjim informacijama, u Kini je više od 800 ljudi oboljelo od koronavirusa, 26 je umrlo, a 35 miliona ljudi je u karantinu. Slike grada od 11 miliona stanovnika pokazuju prazne police i ljude koji se snabdjevaju za eventualno produženu izolaciju.

U snimcima koji se "kače" na društvene mreže vide se prepune bolnice u Vuhanu, gdje ljudi s maskama na licu čekaju da provere da li su oboleli od novog virusa. Takođe su se pojavili i

snimci nekoliko ljudi koji, pokošeni virusom, kolabiraju na ulici. Hodnici bolnica su krcati pacijentima, dok medicinski radnici hodaju u zaštitnim odijelima.

Zatvorene su željezničke stanice, aerodrom i linije metroa a prilaze kontrolišu naoružana vojska i policija.

Drumski prilazi gradu nisu u potpunosti zatvoreni, ali policija provjerava vozila koja ulaze u grad i izlaze iz njega. Pored Vuhana i devet susjednih gradova, u provinciji Hubej, sa 33 miliona stanovnika, takođe se sprovode stroge mjere kontrole. U školama je produžen zimski raspust, a ministarstvo prosvete zabranilo je javna okupljanja i ispite.

■ ZABRANJENE PO-

SJETE ZABRANJENOM GRADU

Dopisnik RTS-a iz Kine piše da se najsvečani-

ja kineska proslava pretvorila se u bal pod zaštitnim maskama, a praznik okupljanja postao je praznik sprječavanja velikih okupljanja, zbog širenja zaraze novim koronavirusom. Otkazana su okupljanja u hramovima, bioskopske premijere tradicionalno vezane za kinesku Novu godinu, zabranjene su i posjete Zabranjenom gradu u Pekingu. Za brojne Kineze nedjelja oko kineske Nove godine jedini je trenutak kada viđaju svoju porodicu u rodnom mjestu.

Ipak, mnogi to nisu mogli da učine budući da su Vuhan i još desetak gradova u provinciji Hubei potpuno obustavili javni saobraćaj, zatvorili aerodrome, željezničke stanice, trajekte. Ljudi se mole da ne napuštaju grad bez posebnog razloga. "Iako smo dobrog zdravlja, plašimo

se virusa. Zato smo odlučili da vratimo karte i nećemo putovati", kaže Jan, stanovnica Vuhana, prenosi RTS.

■ DA LI JE JAV-

NOST DOVOLJNO INFORMISANA?

S obzirom na to da je grad Vuhan veličine Londona, izolacija se može označiti kao radikalan potez, piše Dojče vele. Mjere koje su vlasti preduzele kako bi sprečile širenje zaraze pokazuju da je to u ovom trenutku apsolutni prioritet, u najmanju ruku zato što ne žele da ponove greške iz prošlosti. Tokom epidemije virusa SARS u Hongkongu i kontinentalnim djelovima Kine umrle su stotine ljudi. Vlada je, zbog netransparetne informacione politike, prikrivala istinske razmjere opasnosti. Zato vlasti ovog puta očigledno čine sve kako bi izbjegle optužbe – na primjer u udarnim večernjim vestima se izvještava o krizi, a nove informacije objavljuju se na dnevnoj bazi.

Komisija za politiku i pravo Komunističke partije Kine u utorak je preko društvene mreže „Weibo“ zahtjevala od svog kadra što je moguće više transparentnosti. Onaj ko bude prikrivao infekciju ili bude stavljao ugled političara iznad narodnih interesa, „u istoriju će ući kao grešnik“.

Manjkavosti informacione politike tokom epidemije SARS-a „nanijele su štetu kredibilitetu vlade“. Sa-

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

SVIJET

23

A GODINU PACOVA ZBOG ŠIRENJA KORONAVIRUSA BOLNICA ZA KORONAVIRUS, OBJEKAT OD HILJADU KREVETA ZA JEDAN VIKEND Zbog pretrpanih bolnica, kineske vlasti su naložile hitnu izgradnju bolnice u Vuhanu po uzoru na sličan objekat koji je izgrađen u Pekingu tokom epidemije SARS-a. Rok za završetak radova na bolnici za pacijente zaražene koronavirusom od hiljadu postelja je početak sljedeće nedelje. Teška građevinska mašinerija uključujući 35 bagera i deset buldožera stigla je u četvrtak uveče kako bi nova bolnica bila spremna do ponedeljka, prenio je Rojters. Pošto je riječ o već gotovom objektu, izgradnja neće biti samo brza već i jeftina, pišu loklani mediji. Jedna od državnih građevinskih kompa-

mo konsekventnim objavljivanjem informacija može da se smanji opasnost od širenja zaraze. Za kineske standarde ovo je važna javna samokritika. Međutim, takođe je važno pomenuti da je ova objava izbrisana sa društvene mreže samo nekoliko sati kasnije.

Mnogi korisnici društvenih mreža su zabrinuti. Vlada nesigurnost. Da li su zapravo dovoljno informisani o epidemiji virusa? „Nadam se da su vladine informacije aktuelne i istinite“, napisao je jedan korisnik mreže „Weibo“.

■ BEZ PANIKE U PEKINGU

Nakon 25 prijavljenih smrtnih slučajeva u zemlji, u glavnom gradu Kine nema panike kao nekad. Trgovi su prepuni ljudi, restorani dobro posjećeni, u parkovima penzioneri igraju Mahjong. Međutim, lako je zamisliti kakvo plodno tlo bi korona-virus imao u toj metropoli koja broji 21 milion stanovnika. Ogromni stambeni blokovi između kojih prolaze nebrojeni dostavljači hrane i drugih onlajn-porudžbina na elek-

tričnim trotinetima, prepuni vozovi i visoka frekvencija seoskih radnika iz provincija.

■ EKONOMSKE PO-

SLJEDICE EPIDEMIJE

Korona-virus ima i svoje ekonomske posljedice. Kineske berze bilježe najveći pad u poslednjih pola godine. „Korona-virus u Vuhanu, koji je sličan SARSu, razvio se u potencijalni ekonomski rizik u cijelom azijsko-pacifičkom regionu, najkasnije od kada je po-

nija koja je uključena u projekat istakla je da se čini sve da se prevaziđu teškoće dodajući da se 100 radnika nalazi na gradilištu. Na snimcima kineske državne televizije vidi se veliki broj mašina koje pripremaju temelj za novu bolnicu od 1.000 kreveta dok kamioni donose građevinski materijal i opremu. Namjera je da prekopira model iz Pekinga 2003. godine gde je za samo nedjelju dana izgrađena bolnica za pacijente sa virusom SARS-a kojem su podlegle 774 osobe. Lokacija na kojoj se gradi bolnica prethodno je bila predviđena kao radničko odmaralište pored jezera na obodu grada.

tvrđeno da se patogen može prenijeti s čovjeka na čovjeka“, kaže Radživ Bizvas, ekonomski stručnjak sa instituta za istraživanje tržišta IHS Markit. Potencijalni rizik korona-virusa je pak mnogo veći nego 2002. godine zbog toga što je kinesko stanovništvo postalo mobilnije, što se primjećuje i u porastu turističkih posjeta inostranstvu. Ukazuje se i na predstojeće Ljetnje olimpijske igre u Tokiju, za koje bi se izbijanje virusa moglo da se razvije u ozbiljnu prijetnju.

28

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

INTERVJU: REDITELJ MARKO MANOJLOVIĆ O

DOBRIČANIN OTVORIO ZIMSKU SCENU

Imamo puno kvalitetnih muzičara u našoj zemlji

Nastupom crnogorskog gitariste Petra Dobričanina, u Dvorcu kralja Nikole u Baru otpočeo je muzički segment treće Zimske scene “Barskog ljetopisa”.

Barska publika pokazala je da ima sluha i interesovanja za klasičnu muziku i gromoglasnim aplauzima je pozdravljala gitaristu, kao i njegove goste, nakon svake odsvirane kompozicije.

Otvoriti sezonu koncerata, ali i ujedno po prvi put nastupiti na ovom festivalu velika je čast za ovog muzičara.

“Zadovoljstvo je otvoriti koncertni dio ovako velikog festivala. Prvi dio, ujedno i moj solo nastup, obilježila je ozbiljna muzika, a program koji je izveo trio bio je prilagođen široj publici”, kazao je Dobričanin i dodao da Crna Gora ima puno kvalitetnih muzičara kojima nedostaje više nastupa.

Ovaj profesor gitare, rođen je u Podgorici gdje je stekao osnovno i srednje muzičko obrazovanje u klasi Srđana Bulatovića, kod kojeg je završio i Muzičku akademiju na Cetinju.

Kao jedanaestogodišnjak je održao prvi solistički koncert i od tada veoma uspješno nastupa kako u zemlji, tako i u regionu. Kao peda-

gog ističe da su posvećenost i vježba siguran put do dobrih rezultata.

“Pedagog može da usadi ljubav prema instrumentu.

Ono što ih tjera da nastave sa gitarom je vježbanje, rad na času, konstantno napredovanje, to ih motiviše. Radim kao pedagog već 12 godina i taj rad u nekom periodu zaista može da bude inspirativan, kada dobijete odgovor od djeteta koje vježba. Želio bih da sam više posvećen instrumentu i da vježbam. Vježbe nikad dosta”, zaključio je Dobričanin.

Njemu su se kao specijalni gosti na koncertu pridružili gitaristi Dražen Joković i Marko Prentić, i na oduševljenje publike odsvirali neke od najljepših kompozicija pisanih za gitaru autora Astora Pjacole, Rolanda Dajensa, Paka de Lusije. Publika je dva puta na bis pozvala ovaj trio, a prema riječima Prentića, to ukazuje na dobar početak ove saradnje.

“Drago mi je da je početak naše priče, ovog trija, počeo baš ovdje. Ovo je jedan od ozbiljnijih festivala”, istakao je Prentić.

Pod sloganom “Četvrtkom u Baru”, sljedeće nedjelje publici će se u Gradskoj knjižari predstaviti književnica Slavica Milošević. M.Rog.

ODA LJUDIMA OSJEĆAJU NES

⌦ Marija Roganović

K

omad Večernje scene Gradskog pozorišta “Pukovnik ptica” u režiji Marka Manojlovića premijerno će biti izveden večeras u 20 sati u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”. Reprizno izvođenje zakazano je za sjutra veče (nedjelja) u istom terminu.

Višestruko nagrađivani satirični komad Hrista Bojčeva “Pukovnik ptica” je priča o grupi ludaka, zatvorenih negdje u balkanskim zabitima. Grupa pacijenata u napuštenom manastiru, u azilu za duševno bolesne, pokušava da nađe izlječenje, a vođena samoproklamovanim pukovnikom upostavlja vojnu jedinicu zadajući tako ne samo političke i društvene ciljeve, već i svrhu sopstvenim životima. Njihovo ludilo, njihova bolest, zapravo, najočigledniji su znak uronjenosti u vrijeme i prostor koji ih okružuju.

■ DUHOVITO I DIRLJIVO

Srpski reditelj Marko Manojlović u razgovoru za Vikend novine ističe da je ovaj komad zapravo oda ljudima koji se osjećaju neshvaćeno i žele više od toga što im život trenutno nudi.

“Nadam se da će se običan čovjek poistovjetiti sa junacima komada. Uvijek kada radiš na predstavi, praviš nešto što bi ti i sam volio da gledaš, a onda saznaš da postoji još takvih ljudi kao ti. Iskreno se nadam da među publikom ima onih kojima će biti duhovito i dirljivo isto ono što i meni u ovoj predstavi”, ističe reditelj.

Manojlović ujedno potpisuje i izbor muzike, dramaturgiju Dragana Tripković, dok je scenografija biti djelo Vesne Popović, a kostimi Adrijane Pajić. Za scenski pokret zadužen je Damjan Kecojević.

Uloge u komadu tumače Emir Ćatović Ćatović,, Branimir Popović, Jelena Simić, Mi-

loš Pejović, Goran Vujović, Goran Slavić i Branka Femić-Šćekić.

■ SJAJAN GLUMAČKI ANSAMBL

A kao i svaki proces rad na “Pukovniku ptici” obilovao je izazovima, koje je uz pomoć sjajnog glumačkog ansambla uspješno savladao.

“Svaki pozorišni proces je toliko živa stvar da se uvijek pojavi nešto novo što moraš da savladaš. Naravno, imao sam izazova, ali mi se čini da sam ih mirnije i lakše savladao uz pomoć svih ovih divnih ljudi. Ovaj ansambl je zaista nevjerovatan i cjelokupan projekat je prošao u jako dobroj atmosferi. Rad u takvim okolnostima je i te kako zaDetalj sa probe

hvalan, jer kad god te uhvati strah da nešto nećeš riješiti on ubrzo i nestane”, potvrđuje on.

Reditelj, koji u karijeri već ima postavke komada kao što su “Smrt” i “Sviraj to ponovo, Sem” po tekstu Vudija Alena, ali i “Klopka”, “Pokondirena Tikva”, “Bez maske”, “U Edenu na istoku” “Noć ubica”, “Eling”... ovdašnjoj publici je poznat po čuvenoj predstavi “Lažljivci” Gradskog pozorišta, koja se igra već punih 11 godina.

Samim tim, rad u Podgorici nakon duže vremena je za njega jako lijep događaj. Ali uspjeh komada ne zavisi samo od aktera.

“Jako sam srećan samo da mogu da radim to što volim i da od toga mogu da živim.

Uspjeh, neuspjeh, gledanost, život, to stvarno nije vrlo često u našim rukama. Vrlo često predstave kojima sam bio najzadovoljniji, nekako se nisu igrale, a neke koje čak nijesu ni bile moj izbor prirasle su mi srcu, pa se igraju i dan danas. Uspjeh predstave zavi-

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

KULTURA

29 Foto: Iva Mandić

KOMADU ª PUKOVNIK PTICAº

A KOJI SE SHVAĆENO si od mnogo faktora i trenutka i o tome ne razmišljam, samo mi je zadovoljstvo raditi”, kaže Manojlović.

■ INTERNET JE SVE PROMIJENIO

Iako se u suštini “Pukovnik ptica” kritički bavi problemom odnosa Evrope i Balkana ili, preciznije, balkanskim snovima o Evropi i evropskim mitovima o Balkanu, Manojlović ističe da je jako nezahvalno pričati o uvriježenim mišljenjima koje Balkanci i Evropljani imaju jedni o drugima. Postoji veliki generacijski jaz između razmišljanja njegove generacije i samo par godina mlađih ljudi, jer je internet puno toga promijenio.

“Internet je učinio da je jednim klikom dostupna sva muzika, sva estetika, sve što gleda i neki čovjek koji živi u Čikagu, tako da u stvari naša djeca i ljudi se formiraju mnogo više onlajn negoli u prostoru u kojem žive. To je nešto što će postati očigledno čim te ge-

neracije dovoljno stasaju i budu preuzele ono što sad ja radim i svi mi iz srednje generacije. Oni koji imaju preko 35, 40 godina, očekuju da su ljudi van naših granica hladni, rasli smo zamišljajući ih tako, jer smo mogli samo da čitamo Ibzena i pričamo o tome ili čitamo u novinama. Sada mi se čini da u glavi imam prije sliku Grenlanda nego Leskovca”, pojašnjava mladi reditelj.

Tvrdnja da je Balkancima trava uvijek zelenija na drugoj strani nije baš tačna, jer su svakodnevne borbe nešto što su uveliko obilježile narod sa ovih prostora. Slušajući priče o standardu i honorarima kolega iz Švedske ili Slovenije, koja je udaljena svega nekoliko stotina kilometara, često pomisli kako mu je dosta ovoga. Ali ipak se nada boljim vremenima.

■ TEATAR SE CIJENI U CRNOJ GORI

Foto: Duško MIljanić

“Moramo biti fer i prema nama samima. Nije nas baš život mazio. Nešto što je ovdje još prisutno i nezgodno je ta borba za egzistenciju, pokušaji da dostignemo neku vrstu standarda da osnovna udobnost i osnovna prava koja nam pripadaju ne budu permanentno ugrožena. Liberalni kapitalizam nam nije nikako pomogao, sva ta ‘part-time’ zapošljavanja, držanje u egzistencijalnom strahu. Kada to obezbijedimo možemo dalje u pravom smislu te riječi”, smatra on.

Tokom boravka u Crnoj Gori pogledao je nekoliko predstava i samim tim stekao utisak da se institucija teatra ovdje i dalje cijeni i poštuje.

“Jako je važno da se pozorišna umjetnost prepoznaje kao vrijednost i da nekako postoji volja da se ona i dalje finansira. Pravi dokaz toga je izgradnja nove zgrade, jer, iskreno, ne sjećam se da sam tokom gostovanja vidio

negdje da se pravi pozorište kao ovdje”, priča reditelj iz Srbije.

■ UMJETNOST

UVIJEK NA PRVOM MJESTU

Kada su kulturne politike u pitanju, u njegovoj zemlji se pomalja nekakva ideja tog pojma, ali nije siguran da je ista dobro i promišljena. “Čini se da pravljenje bilo kakve vrste naknadne strategije gdje bi se selektovali projekti prema nečemu što je aktuelna ili zadata tema, vode u nešto što ja ne volim – programsku umjetnost. Ja sam radije za ovaj SFRJ princip – dajte autorima da rade pa će se mnoštvom zajedničkih tema koje ljudi stvaraju, pošto u istom prostoru i vremenu žive, formirati nešto što se zove crni talas. Uvijek sam za to da se prvo rađa umjetnost, a kasnije formira pravac”, poručuje Manojlović.

Nakon “Pukovnika ptice”, čini se da će se scenarista “Zlogonja”, ali i reditelj serijala “Andrija i Anđelka”, “Nemoj da zvocaš” i “Slatke muke” u ovoj godini više posvetiti televiziji i filmu.

“Još sam u pregovorima, ali uskoro počinje snimanje serija na kojoj ću raditi kao kreativni producent. U pitanju je konačno dobra melodrama i to je sve što zasad smijem da vam otkrijem”, zaključuje reditelj.

USPJEH, NEUSPJEH, GLEDANOST, ŽIVOT, TO STVARNO NIJE VRLO ČESTO U NAŠIM RUKAMA. VRLO ČESTO, PREDSTAVE KOJIMA SAM BIO NAJZADOVOLJNIJI, NEKAKO SE NISU IGRALE, A NEKE KOJE ČAK NIJESU NI BILE MOJ IZBOR PRIRASLE SU MI SRCU, PA SE IGRAJU I DAN-DANAS

30

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

Porodica Zečević ostavila lajPcig da bi u Nikšiću Pravila ukras

OdskOčnu dasku dOb na nOvOgOdišnjem sa

⌦ Mira Rovčanin

N

akon 26 godina života i rada u Njemačkoj, četrdestosmogodišnji Miodrag Zečević odlučio je da se sa porodicom vrati u rodni Nikšić i započne porodični biznis. Nepune tri decenije, brojni prijatelji, posao i mogućnosti koje pruža Njemačka nijesu bili dovoljni da ga zadrže u Lajpcigu - možda najljepšem gradu Istočne Njemačke. Prevagnula je ljubav prema Crnoj Gori.

Odluka o povratku u rodni Nikšić uslijedila je nakon rođenja Marije, Miodragove

i Mireline kćerke koja sada ima četiri godine. „Ideja o povratku u Crnu Goru postoji kod svih nas koji odemo u inostranstvo, bilo gdje da odemo. Supruga i ja smo razmišljali šta je najpametnije uraditi. Bliži se taj period kada Marija treba da krene u školu i pomišljali smo ako počne sa školom u Njemačkoj više nema povratka. Odlučili smo da počenemo iznova u Nikšiću. Selidba je počela u maju prošle godine, a već na ljeto bili smo i zvanično u Nikšiću”, kaže Zečević.

Iako su se vratili među svoje, promjena je velika.

Privikavanje na nov-stari

način života malo teže pada Miodragu nego Mireli, koja je u Njemačkoj provela oko šest godina. „Ja sam 17 godina radila kao medicinska sestra u

U toku je registracija firme i već polako gledamo kako da se plasiramo na tržište.

Mi se trudimo da naši proizvodi budu drugačiji, da pravimo što neobičnije ukrase koji će da privuku pažnju

Podgorici. Upoznala sam Miodraga kada je dolazio u Crnu Goru. Zavoljeli smo se i odlučila sam da napustim sve i sa njim odem u Njemačku. Velika je to promjena bila za mene. U početku je sve bilo zanimljivo, upoznavala sam grad, ljude. Kad se rodila Marija, njoj sam se u potpunosti posvetila, a Miodrag je radio. Lijepo je bilo, ali ljepši je život u Crnoj Gori. Nije mi se posebno dopadao taj njihov način života. Možda sam na neki način ja više uticala na to da se što prije vratimo u Crnu Goru. Ovdje su nam svi, svoji smo na svome. Za mene povratak u Crnu Goru nije pro-

blem, više sam imala bojazan kako će se Miodrag navići poslije toliko vremena“, kaže Mirela.

Miodragov odlazak u Njemačku prvo je bio vezan za Minhen, gdje je kao dvade-

Miodrag se iz Njemačke vratio na

Privlačni suveniri iz radionice Zečevića

setjednogodišnjak, kod stričeva proveo godinu dana, nakon čega je otišao u Lajpcig - grad sa tri rijeke Bijeli Elster, Parta i Plajsa, čije ime u prevodu znači „naselje u kojem rastu lipe“. Bez riječi njemačkog, sam u tuđoj zemlji, Miodrag je hrabro odlučio da ostane i sebi i Lajpcigu da šansu. „Njemaški sam naučio bez rječnika, bez dana kursa, samo kroz svakodnevnu komunikaciju. Počeo sam da radim, snašao se i tako malo po malo ostao tamo 26 godina. Život je tamo organizovan. Radi se dosta. Bilo je teških dana, ali bilo je i lijepih. Napustiti Njemačku po-

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

reportaže

31

se i suveNire

bili ajmu

slije toliko godina nije svejedno. Tamo sam imao više prijatelja, poznanstava nego u Crnoj Gori. Ovdje sam sada stranac, ali odlučili smo da damo šansu životu u Nikšiću. Uvijek imamo opciju

da se vratimo. Ostavio sam otvorena vrata, dobre kontakte, tako da u svako doba možemo da pođemo tamo, da krenemo iznova“, kaže Zečević.

■ Lasersku ma-

šinu dovezLi iz njemačke

Kako bi život u Nikšiću bio što kvalitetniji Zečevići su odlučili da odmah pokrenu sopstveni biznis. Lasersku mašinu za sječenje drveta dovezli su iz Njemačke i počeli izradu ukrasa i suvenira. „Mašinu sam prvi put vi-

akon 26 godina

UdrUženje CrnogoraCa “PerPer“

U Lajpcigu Miodrag je bio i predsjednik Udruženja Crnogoraca “Perper“.

Kroz rad udruženja, Zečević i njegovi prijatelji, trudili su se da promovišu crnogorsku kulturu, a često su pomagali roditeljima djece koja su dolazila na liječenja u Njemačkoj. „Organizovali smo i čuveni sajam knjiga u Lajpcigu, koji se organizuje od 2011. godine.

Prije dvije godine dolazio nam je i ministar Aleksandar Bogdanović, pisac Pavle Goranović...

Bili smo na neki način preko ambasade kontakt za sve“, kazao je Zečević. Iako je bio, kako

kaže, “ogroman“ korak napustiti Njemačku povratak u Nikšić je trenutno za Zečeviće dobar potez. „I ovdje ima posla. Ko hoće da radi i ovdje može da radi.

Dosta ljudi mi to zamjera, ali ja kažem da smo u svojoj kući, para jeste manja nego u Njemačkoj, ali može se lijepa dnevnica i ovdje zaradit, ko hoće da radi. Ne kažem da je dobro nadničariti kod privatnika, ali ko ima nešto svoje može i ovdje da zaradi. Da se u Crnoj Gori radi kao što se radi u Njemačkoj, Crna Gora bi daleko bila. Sa manje rada, a više uživanja nema ni-

đe u svijetu kao ovdje. Ja dođem iz Njemačke po tri-četiri puta godišnje i kafane su ujutro pune, uveče pune. U Njemačkoj kafana je puna petkom i subotom veče, ostalim danima mogu zatvoriti. Njemac se nedjelju veče priprema za posao i samo radi do petka veče. Nema društvenog i porodičnog života. Tamo se znaju brat i sestra i nema druge rodbine. Nema onog našeg - eto me na kafu, nalećeću, tamo se i kod rođene majke moraš najaviti bar dva dana ranije. Toga kod nas još uvijek nema, ali vidim polako i to usvajamo“, zaključuje Zečević.

dio u Njemačkoj. Nijesam znao kako se na njoj radi i čemu služi dok mi nijesu objasnili. Moj prijatelj koji sa njom tamo radi preporučio mi je da je kupim i da sa njom pokrenem biznis u Crnoj Gori. Na njoj se ne može velika para zaraditi, ali može na količini gotovih proizvoda. Počeli smo sa proizvodnjom. U toku je registracija firme i već polako gledamo kako da se plasiramo na tržište. Mi se trudimo da naši proizvodi budu drugačiji, da pravimo što neobičnije ukrase koji će da privuku pažnju. Da se izdvojimo od standarda“, istakao je Zečević.

Prve radove izložili su na Novogodišnjem sajmu lokalnih proizvoda koji se krajem decembra prošle godine održao u Nikšiću. Vjetar u leđa su dobili od brojnih posjetilaca i budućih klijenata. „Upoznali smo dosta ljudi i nadam se buduće klijente.

To je za nas koji smo početnici u ovom poslu bila prava reklama. Napravili smo taj prvi korak na dobar način i sada se nadamo da će stvari ići kako su i počele“, kaže Zečević. Ukoliko sve bude kako se i očekuje, proizvodi Zečevića tražili bi svi oni koji se bave rukotvorinama, dekupažom, prodajom cvijeća, suvenira, ukrasa.

■ Tražiće pomoć

od invesTiciono-razvojnog fonda

„Naši proizvodi mogu poslužiti mini preduzetnicima, ali i krajnjim potrošačima.

Trudićemo se da ponudu imamo za obje strane. Planiramo da uzmemo još bar dvije mašine. Još jednu lasersku mašinu za duboreze, CNC mašinu i najvjerovatnije 3D štampač. Mašine jesu skupe, ali nije to neki preveliki novac kada uložite i kada očekujete da se vrati uloženo. Ukoliko sve bude bilo kako se planira, obratićemo se i Investiciono-razvojnom fondu koji, kako smo čuli, podržava preduzetnike, pa ćemo vidjeti“, kaže Zečević.

Godine iskustva u građevini Miodrag je odlučio da primijeni i u Crnoj Gori. Sav alat je dovezao u Nikšić, pa je u mogućnosti da nudi usluge koje su još uvijek rijetke na našim prostorima. „Ja sam tamo radio sve moguće radove od rušenja do gradnje. Čak sam imao i svoju građevinsku firmu. Donio sam dosta tih mašina i alata za bušenje betona, za bušenje rupa za klime, aspiratore, kanalizacije do 45 cm presjeka. Te mašine su ovdje rijetke i strašno skupe. Par stvari sam i ovdje već odradio tako da se nadam da će i sa tim biti posla“, istakao je Zečević.

32

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

INTERVJU: OSVRT JOVANA MATIĆA DEL ARNO BAND PRED KONC

NE HRANIMO NAJMRAČNIJE STRANE NAŠE STVARNOSTI

Za dobar koncert podjednako su važni i bend i publika. Želja nam je da u KIC-u, koji spada u kategoriju mitskih prostora u regionu, to bude veče za pamćenje, iskreno će lider DAB-a

⌦ Danilo Brajković Sevdah, pop, rok, džez i još toliko šarolikih muzičkih žanrova posljednjih godina slušamo u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”, ali 6. februar donosi pravu poslasticu ljubiteljima rege zvuka. Del Arno Band (DAB), višečlana beogradska družina, ostvariće veliki koncertni debi u KICu. DAB i dalje važi za vodeći rege sastav na prostoru bivše Jugoslavije. Tokom ljeta zaokružiće 34 godine karijere, a neobično važna bila je 2019.

Naime, DAB je iznikao iz sopstvenog pepela, raskrstio sa bolnim dilemama, pa je nakon 13 godina neobjavljivanja albuma (premda je u tom periodu rođena sada već legendarna “Još uvek ima nade” sa Nemanjom Kojićem, alijas Hornsman Coyote) lansirao novi CD - “Ako ne znaš šta da radiš”. Povratak nakon pauze koja bi mnoge bendo-

ve koštala nastavka karijere urodio je plodom. Publika je, očito, prihvatila “ponudu” DAB-a i novitete. Jovan Matić, vokal i suosnivač benda, na pitanja Vikend novina odgovara da priželjkuje podgoričku noć za pamćenje u jednom od, kako kaže, mitskih regionalnih koncertnih prostora, i obećava da u ovom čudnom i napetom vremenu uvijek možemo računati na pozitivne poruke DAB-a.

VN: Vijest o prvom koncertnom dolasku benda u KIC poslužila je kao jedno od prijatnijih iznenađenja već na početku 2020. za one koji na ovim prostorima cijene vaš rad. Šta iz Vaše perspektive predstavlja dolazak u Podgoricu i kako komentarišete pozitivnu reakciju publike na društvenim mrežama nakon objavljene vijesti o koncertu?

MATIĆ: Za nas je izuzetno

1986.

zadovoljstvo što smo ponovo u prilici da posjetimo Podgoricu. Tim prije što smo godinama, decenijama, čekali na prvi nastup u vašem gradu, a sada u relativno kratkom roku dolazimo ponovo i to, kako sami kažete prenoseći nam reakcije sa društvenih mreža, po svemu sudeći na obostrano zadovoljstvo. Na dolazak gledam kao na prigodan poklon, jer ću na dan koncerta, zajedno sa onima koji nam se pridruže, proslaviti rođendan, ali i rođendan Boba Marlija. Obojica smo rođeni 6. februara, a ništa bolje od žurke za rođendan.

VN: Za Podgoricu KIC je nešto poput Doma omladine za Beograd. Dakle, mjesto sa šmekom starih vremena. Akustična sala, intiman ambijent za oko 450 duša. Ako je suditi po tome, idealni su preduslovi za kvalitetnu muzičku noć. Je li to pravi ambijent za magiju zvanu - Del Arno?

GODINE OSNOVAN JE DEL ARNO BAND. POSLJEDNJI ALBUM “AKO NE ZNAŠ ŠTA DA RADIŠ” OBJAVLJEN JE 2019.

MATIĆ: Mi smo počastvovani što ćemo imati priliku da sviramo u prostoru koji spada u kategoriju mitskih u regionu, zajedno sa Domom omladine u Beogradu ili Kulušićem u Zagrebu... Zaista je sjajno što nas je KIC pozvao.

Iz opisa shvatam da je to idealno mjesto za dobru zabavu.

Siguran sam da su svi preduslovi tu, a mi ćemo svakako dati sve od sebe da prenesemo najbolju moguću energiju našim gostima te večeri.

Za dobar koncert podjednako su važni i bend i publika. Želja nam je da to bude veče za pamćenje.

VN: Dugo vas nije bilo u našem glavnom gradu, a u međuvremenu se nagomilao materijal, tako da neće biti nimalo lako prilikom odabira repertoara.

Jesu li pjesme sa novog albuma prve među jednakima i možemo li obećati publici da, ipak, neće izostati i one starije, po kojima vas prepoznajemo?

MATIĆ: Tačno je da nismo bili u Podgorici nekoliko godina, a tim je vijest o našem koncertu značajnija za nas.

Prilika će biti da predstavimo publici novi album na koji smo ponosni i verujemo da će se ljudima dopasti. Naravno, neće izostati pjesme po kojima nas ljudi pamte i oni zna-

Jovan M ju da se to podrazumijeva. Biće tu svega iz svih perioda rada grupe.

VN: Kada već pominjemo album, prošlo je sasvim dovoljno vremena od objavljivanja aktuelnog za neke konkretnije ocjene. Je li decenijska pauza uticala na njegov odjek u javnosti ili ste bez ikakvog prigovora zadovoljni dosadašnjim učinkom novog izdanja?

MATIĆ: Prošlo je godinu od objavljivanja albuma i slobodno mogu da kažem da je on ispunio u potpunosti naša očekivanja. Dok smo radili na ovom albumu, nadali smo se da će biti inicijalna kapisla za neki novi, svjež zaokret u našoj muzici, da neće biti prosto “na silu” objavljeno djelo bez energije i pjesama koje signaliziraju napredak/pomak u našim muzičkim razmišljanjima. Na sreću, desilo se da smo se ponovo izmislili ovim pjesmama i publika je to prepoznala i prihvatila, tako da pjesme sa novog albuma čine sada već dio standardnog repertoara Del Arno Banda.

“Ako ne znaš šta da radiš” je album na koji smo ponosni, ostali smo u okvirima žanra koji volimo (roots reggae), a opet smo svježi, inovativni i uzbudljivi, u šta će se publika u Podgorici uvjeriti uživo.

VN: Najavljujući album,

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

CERT U KIC U Foto:Vladimir Miloradović

Matić, vokal i vođa Del Arno Banda

metri. Ako se od njih razlikujemo, već smo uspjeli.

VN: Uprkos spoznaji da ste predstavili album, a zahvaljujući činjenici da se u većini medija forsira apsolutno sve osim kvalitetnih poruka sa idejom i suštinom, čak i iz Crne Gore se stiče utisak da su vam mnoga tamošnja vrata za promociju zatvorena, a 21. je vijek. Postoji li logično objašnjenje tog fenomena i šta to izaziva u Vama?

MATIĆ: Moje shvatanje je da postoji vrlo logično objašnjenje za ovu pojavu. Kroz istoriju, svaki period je imao svoj uspon, vrhunac i potom pad. Period uspona i vrhunca najpodesniji su za napredak.

Tada, dok još ima mnogo materijalnih rezervi i bezbrižnosti koje donosi vrhunac, sve što ima kvalitet prolazi i dolazi lakše do ljudi. Oni koji drže vlast ne strepe od te širine jer je blagostanje. Kada, pak, krene opadanje, propadanje, nisu vam više neophodni ljudi i poruke koje vas podsjećaju na sve ono što je do propadanja dovelo. Tada više nema sponzorisanja onih poruka koje nose suštinu i smisao, već samo oni bezglavih. I to je vidljivo u današnjem vremenu bez neke posebne analize.

Tim načinom kvalitet i mnogo toga još odlazi u ilegalu.

Pa neće niko da vas finansira da govorite/pjevate o tome kako on zlostavlja, zloupotrebljava ljude radi lične koristi.

To nije logično očekivati, pa samim tim nije iznenađenje što su ograničene opcije za predstavljanje ne samo našeg rada nego i radova mnogih drugih poput nas.

33

“Čačkanje” aplikacija i dugmića? Šta da radim VN: U prethodnom intervjuu, kazali ste nam da na novom albumu tražite od slušalaca pažnju na nivou školskog časa - dakle 45 minuta. Koncerti traju duže, ali primjetno je da pažnju dobrog dijela posjetilaca posljednjih godina i te kako ometaju telefoni, blicevi, automatsko “kačenje” na Wi-Fi i “live” na društvenim mrežama. Ima li za takve mjesta na vašim koncertima ili tražite isključivo one koji na tih sat i po ili dva, koliko traje svirka, zaborave na sve osim na muziku?

VN: Ako je posljednji album poslužio da, između ostalog, bend iznikne iz sopstvenog pepela, kakav je danas pogled ka budućnosti?

Hoće li i u 2020. biti novih priča, možda i zaleta za neke drugačije poduhvate?

MATIĆ: Za 2020. mogu da najavim završavanje ideje koja datira još iz 1995. Tada smo upoznali pjevačku grupu Paganke i sa njima radili na našoj verziji pjesme “Treći Svijet” Srđana Sahera, legendarnog muzičara iz Zagreba i u vrijeme nastanka ove pjesme člana isto toliko legendarnog Haustora. Još tada smo sa njima razgovarali o mogućnosti da napravimo čitav album od starih pjesama koje one baštine i naše originalne muzike. Čekalo se, Boga mi, čitavih 25 godina na ostvarenje te ideje i to sada ne

MATIĆ: Ne može se pobjeći od vremena u kom živiš. Nisu Indijanci uspjeli da zaustave “gvozdenog konja”, pa ni mi ne pretendujemo da zaustavimo točak vremena. Više bih volio da se ljudi opuste i uživaju u muzici i razmjeni energije koja će se dešavati tog dana, ali ako ima onih koji bi radije sve to vrijeme proveli “čačkajući” dugmiće, opcije i aplikacije, šta da im radim. Ako je to njihov način uživanja - onda neka im je prosto, važno je da im bude dobro. samo sa Pagankama, koje su se u međuvremenu penzionisale, nego sa njihovim nastavljačicama - grupom Jenđe. Paganke, ili makar dio njih i to onaj koji je lansirao ideje o njihovom okupljanju, izašao je iz penzije radi učešća na ovom albumu, koji će se zvati “Samit” i biće predstavljen javnosti tokom 2020. Album je nešto što DAB dosada nije radio, osim na uvodu u pjesmu “Treći Svijet”. Vjerujemo da će izazvati i pažnju i interesovanje. Takođe ćemo za predstojeće ljeto objaviti novi singl DAB-a, a u završnoj fazi je i rad na zajedničkim pjesmama nastalim tokom “sessiona” sa američko-jamajčanskim muzičarom Donaldom Minotom u našem studiju u Beogradu.

Sve najbolje svima i vidimo se u KIC-u.

Foto: Marina Pešić

rekli da disk možemo kupiti po istoj cijeni kao jedva dvije paklice cigareta.

Muziku svakako ne treba posmatrati kroz brojke, no imate li podatak o tiražu albuma? Primjećujem da na Jutjubu, ako je vjerovati broju pregleda/slušanja, album podržava ne tako brojna, ali očigledno vjerna baza fanova benda.

MATIĆ: Takve podatke, nažalost, nemamo, a što se podrške tiče - mi smo zadovoljni.

VN: Među blagodetima koje nam je donio album je i činjenica da se koncertno sve češće javljate širom regiona. Nakon, ako se ne varam, 34 godine karijere, možete li povući paralelu između odjeka vaše muzike nekada i sada? Čini se da nam odavno pozitivne poruke vaših pjesama nisu bile tako potrebne kao sada.

MATIĆ: Dijelim stav da su danas poruke koje donosi rege potrebnije čak nego u vremenu kada je žanr stekao svjetsku popularnost. I to je u redu, zato smo još tu i dijelimo ih nesebično. Vrijeme je u najmanju ruku čudno, napeto i poprilično dekadentno u smislu da se olako zaboravljaju osnovne vrijednosti, a glorifikuju one koje nas nipošto ne čine ljudima. Ne pre-

pustiti se svim tim iskušenjima svakodnevno traži mnogo energije i volje. Pozitivne poruke su tu kao pomoć da se izdrži i one su svima, pa i meni, uvijek dobrodošle. Voljeli bismo da smo češće u prilici da u čitavom regionu, koji po mnogo čemu živi ili trpi, kako god, veoma slične, ako ne i istovjetne životne uslove, dajemo svoje pozitivne misli.

Kako svi živimo u istim uslovima - svi dobro znamo o čemu je ovdje riječ i stoga su naše poruke svima lako razumljive. Mi nismo nikuda otišli, uvijek smo bili ovdje i dijelili i dobro i zlo sa našim sunarodnicima, ali i sa našim komšijama. Naglašavam, sa svim našim komšijama.

VN: Prethodnu godinu zaključili ste spotom “Izleči me”. I mada, kako kažete u pjesmi, “dobra dela uvek traže malo dobre volje”, to malo često je i tako puno, neostvarljivo. Šta biste sve to napisali na univerzalnom receptu za liječenje današnjeg svijeta? Čega se to moramo pridržavati tri puta dnevno do kraja života?

MATIĆ: Svakog dana trebalo bi da budemo zahvalni što imamo priliku da učinimo nešto dobro i drugima i sebi, da imamo na umu da je svako negativno činjenje hrana za najmračnije strane naše stvarnosti. Svakog dana treba da budemo zahvalni, darežljivi i dobronamjerni.

Takvim ponašanjem već se razlikujemo od glavnog toka stvari gdje egzistiraju stvorenja kojima su prevara, laž, mimikrija, koristoljublje i odsustvo morala osnovni para-

ZABAVA

Na dolazak gledam kao na prigodan poklon, jer ću na dan koncerta, zajedno sa onima koji nam se pridruže, proslaviti rođendan, ali i rođendan Boba Marlija. Obojica smo rođeni 6. februara, a ništa bolje od žurke za rođendan

34

zABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

ANdREJ PINTARIč (63)

Preminuo bubnjar Lačnog Franca Bubnjar slovenačke grupe Lačni Franc Andrej Pintarič preminuo je nakon duge i teške bolesti, obavio je tužnu vijest na svom Fejsbuk profilu, frontmen grupe Zoran Predin.

“Nakon duge i podmukle bolesti, umro je naš Dreja, Andrej Pintarič, legendarni bubnjar grupe Lačni Franc”, napisao je Predin.

Grupa Lačni Franc okupila se 1979. godine i uz neprekidno nastupanje po svim republikama nakadašnje Jugoslavije do 1994. godine snimila je devet albuma.

Njihovu muziku je muzička kritika proglasila “kabaretnim rokom”. Nakon dugogodišnjeg nagovaranja publike, grupa je 2014. godine ponovo počela nastupati po svim većim gradovima bivše Jugoslavije.

Grupa Lačni Franc okupila se 1979. godine i uz neprekidno nastupanje po svim republikama nakadašnje Jugoslavije do 1994. godine snimila je devet albuma

U Lačnom Franzu je pokojni Andrej Pintarič bio od samog početka. Naime, grupu su 1979. godine osnovali tekstopisac Zoran Predin i Oto Rimele, gitarista grupe Zevs, a originalnu postavu činili su upravo bubnjar Andrej Pintarič, basista Zoran Stjepanovič i klavijaturista Mirko Kosi.

USKORO TURNEJA

Foto:

Goo Goo Dolls objavili spot “lost”

NIK KEJV SE OBRATIO ª SRPSKOMº KEJVU

Američki bend Goo Goo Dolls objavio je spot za pjesmu “Lost”. Pjesma se nalazi na njihovom posljednjem albumu “Miracle Pill”, koji je objavljen u septembru prošle godine.

Spot je režirao Džoel Grejs Tejlor i možete ga pogledati na Jutjubu.

Goo Goo Dolls sljedećeg mjeseca dolaze u Evropu, tačnije u Veliku Britaniju.

SINGL ª REVIVALº

GreGori Porter najavio album Gregory Porter, jedan od najboljih glasova generacije i dvostruki dobitnik nagrade Gremi, objavio je pjesmu naziva “Revival”. Ovim singlom najavio je novi - šesti studijski album “All Rise”, koji će biti objavljen 17. aprila 2020. godine. Pjesma “Revival” nas u novi Porterov album uvodi iskrenim tekstom te prepo-

znatljivim kombinovanjem džez, soul, bluz i gospel-elemenata. Poruka koju pjesma šalje za muzičara je od velike važnosti: “Svako od nas bori se s određenim strahovima i nesigurnošću. Ta nesigurnost nestaje kad se posvetimo onom što je stvarno i istinito. Istina otklanja svaki strah”, izjavio je Gregori.

Zvučiš kao ja, poslaću ti i majicu i odijelo

Legendarni muzičar Nik Kejv prepoznat je po tome što je je jedan od rijetkih izvođača svjetskog ranga koji odgovara na pitanja publike. “The Red Hand Files” je naziv njegovog bloga na kome publika može da postavi najrazličitija pitanja na koja Kejv odgovara javno. Posljednje pitanje postavio mu je frontmen sprskog benda The Cave Dogs i Nik mu je dao neočekivani odgovor.

Nikola Krstić, frontmen beogradskog Nik Kejv tribute benda predstavio se Kejvu kao rokenrol persona koja svira u tribute bendu već devet godina i priznao da se pored toga što izvodi njegovu muziku, oblači i ponaša kao on.

Nakon svoje iskrene izjave,

postavio je Nik Kejvu pitanje da li je čuo za njihov bend i šta misli o njima, na šta mu je Nik odgovorio: “Dragi Nik, nisam upoznat sa radom The Cave Dogs-a, ali sam te gledao na Jutjubu i imam samo ovo da kažem zvučiš zastrašujuće isto kao i ja”.

Kejv je dodao da je čak i njegova supruga Suzi Bik dok je puštao snimak zastala i prokomentarisala kako Kejv zvuči odlično, na šta joj je on odgovorio da to nije on, već jedan “srpski uljez” koji zvuči fenomenalno. Kejv je Nikoli rekao da mu pošalje adresu, kako bi mu poslao neke svoje stare majice i odijela, kako bi upotpunio njegov kostim. Fi.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

Kapetane, fala je malo za sve ća si nam da

Neka ovaj projekat bude još jedan most koji gradimo jedni ka drugima, jer muzika za to i služi, poruka je pjevačice Stvaralaštvo Olivera Dragojevića već decenijama je neiscrpan izvor inspiracije mnogim muzičarima na prostoru bivše Jugoslavije. Teško je pronaći sezonu muzičkih takmičenja u kojima oni čije vrijeme tek dolazi nisu okušali sreću uz neku od kultnih numera pokojnog velikana, a čak i oni dokazani izvođači na solističkim koncertima često pokušaju da “skinu” Olivera. Nažalost, rijetko kome to pođe za rukom baš onako kako bi želio Oliver. Ipak, da postoje svijetli primjeri dokazuje Marija Šerifović. Nakon prošlogodišnjeg zagrebačkog koncerta u rasprodatoj dvorani “Dražen Petrović”, a uoči velikog splitskog koncerta, koji Šerifović očekuje 21. marta na Gripama, dama raskoš-

Nisam poznavala Olivera, ali sam ga izuzetno poštovala.

To je jedan od izvođača s ovih prostora na čiji pomen imena uvijek stojim mirno i koji nikad neće biti zaboravljen. Najveći

nog glasa, pod etiketom Dallas recordsa, predstavila je “The Best Of” kolekciju, inače prvo službeno izdanje za teritoriju Hrvatske. Na njemu se nalazi devet pjesama sa pet ranije objavljenih albuma, a ekskluzivno za ovo izdanje, objašnjavaju iz Dallas recordsa, Šerifović je snimila i bonus traku i to obradu Oliverove pjesme “Nocturno”, objavljene 1979, čiji je tekstopisac

Jakša Fiamengo, a kompozitor Zdenko Runjić.

“Nisam poznavala Olivera, ali sam ga izuzetno poštovala. To je jedan od izvođača s ovih prostora na čiji pomen imena uvijek stojim mirno i koji nikad neće biti zaboravljen. Najveći. Nisam toliko rječita da bih mogla da opišem kolika mi je čast što sam dobila priliku da snimim jednu od najljepših pjesama svih vremena. Neka ovaj projekat bude još jedan most koji gradimo jedni ka drugima, jer muzika za to i služi. I da, kapetane, fala je malo za sve ća si nam da”, tim povodom poručila je Šerifović, uz napomenu da aranžman i produkciju pjesme potpisuje Marijan Pajić, a za snimanje spota bio je zadužen Miomir Milić. D.B.

Marija Šerifović

35 Foto:Miomir Milić

MARIJA ŠERIFOVIĆ OBRADILA ª NOCTURNOº OLIVERA DRAGOJEVIĆA

ZABAVA

numerologija

Dnevni broj tri

36

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

Prognoza po bioritamskom broju za danas

Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj.

Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 11. aprila izračunava se na sljedeći način: 11+4=15=1+5=6.

Bioritamski broj 1: Moguće je da se osjećate sputanim zbog mnoštva obaveza koje čekaju na vas i nedostatka vremena za njihovo izvršavanje, ali danas učite veliku lekciju o tome da više cijenite vašu duhovnu snagu. Uspješno obavljate sve što je u vezi sa poslom i velikim organizacijama, kao i intelektualnim poduhvatima. U odnosima sa ljudima morate biti strpljivi, a kada je odnos sa partnerom u pitanju, suzdržite se od nametanja svojih ideja.

Bioritamski broj 2: Danas nemojte planirati ništa, možda nećete uspjeti u ostvariva-

nju svojih planova, jer vibracije današnjeg dana donose stalne promjene. I sami ćete željeti da mijenjate nešto i da se stvari odvijaju brže. Moguća je promjena rasporeda namještaja u kući, pisanje pisama i poruka, odlazak na kraće putovanje, odlazak u pozorište ili druženje sa prijateljima. Čuvajte se u saobraćaju.

Poslovanje sa mlađim ljudima može donijeti profit.

Bioritamski broj 3: Harmonija, ritam, ljepota i kultura danas zaokupljuju vašu pažnju, zbog toga ćete htjeti da mijenjate enterijer u svom domu ili kancelariji. Sve što je u vezi sa umjetnošću može vam donijeti profit. Ljubav, porodični život i prijateljstva takođe padaju pod ovaj pozitivni uticaj, pa ćete biti u stanju da pomognete drugima u rješavanju njihovih problema, na taj način ćete učvrstiti

veze sa vama bitnim ljudima.

Bioritamski broj 4: Dan je kao stvoren za meditiranje, za duhovno bogaćenje. U odnosima sa ljudima osjećate napetost i uznemirenost. Više računa povedite o svom domu i obavite važan razgovor sa voljenom osobom. Što se finansija tiče, možete naići na poteškoće, zato ne ugovarajte neke veće poslove. Današnji dan je povoljan i za razmišljanje o budućnosti, provjeru zdravstvenog stanja, započinjanje nekih psiholoških proučavanja, vođenje domaćih poslova.

Bioritamski broj 5: Vrlo povoljan dan za pravljenje finansijskih aranžmana i rješavanje materijalnih pitanja. Možete preuzeti inicijativu, jer je sve pod vašom kontrolom, a vibracije Univerzuma vas podržavaju. Koji god cilj da sebi postavite, ako bu-

dete disciplinovani, moći ćete da ostvarite. Emotivno ste jači nego prethodnog dana, stoga se nećete lako vrijeđati niti će vas reakcije drugih ljudi pretjerano uzbuđivati. Poslovi dolaze na svoje mjesto i sve što na poslovnom planu preduzmemo biće ostvareno sa uspjehom.

Bioritamski broj 6: Ko je spreman da konačno riješi nesporazume iz prošlosti, evo pravog trenutka za to. Napišite pisma i poruke koje je odavno trebalo da pošaljete, objektivno sagledajte situaciju oko vas i potrudite se da iza svake vaše odluke i svakog vašeg poteza stoji ozbiljno i duboko razmišljanje. Što se posla i novca tiče, dan ne tako naklonjen istima, uz savjet da ne započinjete nikakve poslovne poduhvate, ali zato sve što treba da završite, uradite danas.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

NUMEROLOGIJA

37

Jana Luković, numerolog i autorka današnjeg teksta

Od sedam do devet Bioritamski broj 7: Sve ono što vas je prethodnih dana mučilo ostavite za sobom, otvorite se za nove ideje, nove poduhvate, budite spremni za susrete sa novim ljudima, uz sve to dolazi i sticanje novih iskustava. Danas možete napredovati ili se usavršiti u bilo kojoj oblasti života. Uspjeh možete naći u učenju, traženju novog posla, plasiranju poslovnih ideja, učestvovanju na takmičenjima, susretu sa važnim ljudima.

Bioritamski broj 8: Danas je nužno strpljenje, jer će privatne stvari sporo da se odvijaju, trebalo bi da povedete računa o svom temperamentu i emocionalnim reakcijama. Nemojte tragati za nečim što je nedostižno, bolje je da upotrijebite ono što vam je pri ruci. Vjerujte svojoj intuici-

ji i prepustite se ljubavi.

Ovaj dan je izuzetno povoljan za razne vrste odnosa sa osobama ženskog pola, izjavljivanje ljubavi, šarmiranje, kao i početak sređivanja stambenog problema.

Bioritamski broj 9: Vibracije današnjeg dana povoljne su za posao i postizanje dobrih rezultata na ličnom planu. Volja i želja za uspjehom takođe neće izostati, zbog toga će ljudi željeti vaše društvo.

Nemojte rasipati energiju i novac na nebitne stvari.

Kupite poklon dragoj osobi, a ostatak novca iskoristite za plaćanje računa.

Početak nekog kursa ili bavljenje pravnim poslovima danas ide od ruke.

Ukoliko treba da vodite sastanak sa bitnim ljudima za vašu karijeru ili da zatražite unapređenje na poslu, uradite to danas.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na imejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com

38

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

FOTO UBOD

Jaja smrdibube pod mikroskopom

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Kada na Barbadosu doživite 100 godina, www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

dobijete poštansku markicu u svoju čast

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3363

2015-12-28

Medium level

9 1

1 8

2

3

5 3

1

2 7

2

1

2

9 9

6 5

1

3

4Play 7 sudoku 9 5 1online 6 2at:8

8

2

6

4

3

7

9

5

Daily Sudoku puzzle No. 3353

6

7

2

8

1

4

5

9

3

1

5

8

3

6

9

2

4

7

9

3

4

5

7

2

8

1

6

4

8

3Puzzle 1 9 solution: 5 7 6

2

2

6

9

5

7

4

3

1

8

4

2

1

4

8

5

9

2

3

7

6

9

3

5

1

6

7

4

2

8

6

7

2

8

3

4

9

1

5

7

5

3

2

8

6

1

4

9

2

8

6

4

1

9

5

3

7

4

1

9

7

5

3

6

8

2

3

9

4

6

2

8

7

5

1

5

2

7

9

4

1

8

6

3

8

6

1

3

7

5

2

9

4

2015-12-18

4

1

3 6

Medium level

6 3 2

3

9

7

7

7 9

7 1 5 6 2 8 4 3 9 Sudoku puzzle No. 1901 2011-12-27

7

1 5

Sudoku puzzle No. 1869 2011-11-25

5 9 1 2 8 6 3 7 4 www.sudokukingdom.com 1

1

4 5

7

4

5

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

6

5 3

4

4

3

6

1

3

7

9 9

9

2

5 8

7

39

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

FOTO UBOD

Buđenje

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Kuća u Kanadi nakon snježne oluje

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2650

7

1

Play sudoku online at:

2014-01-14

Medium level

www.sudokukingdom.com 9 5 2 3 6 4 8 1

4

1 4

3 2

7

6

2 4

8

7 4

2

7

1

6

3 1

8

6

9

2

7

5

4

3

7

3

4

8

5

1

2

9

6

8

4

3

6

9

5

1

7

2

5

1

9

2

7

8

6

3

4

2

6

7

4

1

3

9

5

8

6

6 2 4

6

9

1

7

4

2

3

8

2014-01-23

7

1

4 5 1

4

9

8

3 7 5 1 8 6 4 2 9 Sudoku puzzle No. 3353 2015-12-18 2

4

8

5

1

6

3

9

1

6

8

4

3

9

2

7

5

5

9

3

2

7

6

8

4

1

6

3

7

1

9

4

5

2

8

2

8

5

7

6

3

1

9

4

9

4

1

5

2

8

7

6

3

8

1

6

3

4

7

9

5

2

4

7

2

9

1

5

3

8

6

3

5

9

6

8

2

4

1

7

2

4

4

6

5

3

5

7

Medium level

8

4 2 8Puzzle 5 3 solution: 9 7 6 1

1 5

8

7

6

2

Sudoku puzzle No. 3363 2015-12-28

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2659

2

5

4

3

5 7 5

9

2

5 9

7 7

4

2 9

1

40

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 25 I 26. 1. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 8h do 16h na broj telefona 067 613 707

GRAĐEVINSKE USlUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu.

Novogradnja.

Cijena 250,00 eura.

Tel: 067/305-757

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat.

Tel: 067/390-767 OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me

Mali oglasi 1 dan 1 euro

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Januarski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 25 I 26. 1. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

Tim sa OksfOrda napraviO isTraživanje O fudbalskim TifOzima i bOdrenju s

Samo u srpskom fudbalu Vojvodina je u jednom danu predstavila devet pojačanja, a novi igrači stare dame iz Novog Sada su Nikola Andrić, Nikola Mirić, Lazar Stojsavljević, Momčilo Mrkaić, Miljan Vukadinović, Bogdan Mladenović, Stefan Đorđević, Konstantin Nika i naš Petar Pavlićević.

Vijafara švercovao dvije tone kokaina

Profesionalni sportisti sa zavidnom karijerom često u penziji - “polude” i počnu da se bave sumnjivim radnjama. Jedan od takvih je bivši reprezentativac Kolumbije Džon Vijafara. Četrdesetjednogodišnji Vijafara je izručen Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će mu se suditi zbog optužbi za trgovinu drogom, jer je navodno organizovao distribuciju dvije tone kokaina iz Kolumbije u SAD putem malih aviona i glisera.

Ukupna vrijednost tih pošiljki procijenjena je na više od 27 miliona dolara.

Nekadašnji vezista je karijeru započeo u Deportivo Pestu, zatim je igrao za mnogobrojne kolumbijske klubove (Ameriku, Deportivo Kali, Independijente iz Medeljina...), u Evropi je bio član Portsmuta (2005/06), Sautemptona (2006/08) i Real Sosijedada (2006), a penzionisao se 2015. u Agilasu.

Fudbal nije pitanje života i smrti, mnogo je više od toga to je legendarna rečenica još legendarnijeg Bila Šenklija!

I pravi - vatreni - navijači to znaju, a nova studija je pokazala da su pasionirani tifozi pod opasnim nivoima stresa tokom utakmice - doživljavaju toliko intenzivan fizički stres dok gledaju svoj tim da dovode sebe u opasnost od infarkta.

Kako prenosi BBC, tim sa Oksforda ispitao je pljuvačku brazilskih navijača tokom istorijske utakmice i poraza “selesaa” od Njemačke na Svjetskom prvenstvu 2014. godine. Istraživači su otkrili da je hormon kortizol drastično skočio tokom te polufinalne utakmice koju su “panceri” riješili u svoju korist istorijskim rezultatom 7:1.

Sve to može da bude opasno jer povišava krvni pritisak i opterećuje srce. Istraživači nijesu otkrili nikakve razlike između muškaraca i žena, uprkos vjerovanju da su muškarci više vezani za voljene ekipe.

“Navijači koji su snažno vezani za svoje timove, odnosno koji imaju jak osjećaj da su jedno sa ekipom, doživljavaju najveći fiziološki stres tokom gledanja utakmice”, rekla je doktorka Marta Njuson, istraživač iz Centra za studije društvene kohezije na Oksfordu.

“Navijači koji su manje predani i koji povremeno prate utakmice takođe do-

življavaju stres, ali ne tako ekstremno”, dodala je ona.

Povišeni nivoi kortizola tokom dužeg vremena mogu da zgrče krvne sudove, povise pritisak i oštete već oslabljeno srce. Povišen kortizol takođe kod ljudi izaziva osjećaj nadolazeće propasti, odnosno da im

Nova studija je pokazala da su pasionirani tifozi pod opasnim nivoima stresa tokom utakmice - doživljavaju toliko intenzivan fizički stres dok gledaju svoj tim da dovode sebe u opasnost od infarkta

je život u opasnosti ili da su napadnuti.

Prethodna istraživanja pokazala su da je povišen broj srčanih udara u danima kada se igraju važne utakmice, bez obzira da li se navija za klub ili za zemlju. Navijači se protiv ovoga bore humorom ili grljenjem, čime umanjuju

rudar zakljuČaO defanzivnu liniju

igor Ćuković ostaje, tu je i nemanja Marković Vezista Benjamin Kacić i lijevi bek Nikola Stijepović su zadužili opremu Rudara, a “rudari” su u jednom danu dobili još dva pojačanja - jedno iz svojih redova, drugo iz Srbije - to su štoperi Igor Ćuković i Nemanja Marković.

Dvadesetšestogodišnji Ćuković je bio na izlaznim vratima, ali se transfer u inostranstvo izjalovio, pa će visoki defanzivac makar do ljeta ostati u Pljevljima. Ćuković je jesenas bio jedan od najboljih igrača “rudara”, a na

18 utakmica u Telekom 1. CFL je postigao jedan gol.

Marković ima 27 godina, a stigao je iz Žarkova, koji se takmiči u Drugoj ligi Srbije - jesenas je odigrao 17 utakmica. Novi defanzivac Pljevljaka je pored Žarkova u karijeri igrao za Proleter, Bačku Palanku, Čelarevo, Inđiju i Javor.

Rudar je u prvom dijelu šampionata osvojio 21 bod, nalazi se na “plus dva” od baraža za opstanak, a na proljeće će juriti opstanak.

B.T.

Foto:Dejan Kandić

?

DA LI STE ZNALI

Vatreni naVijači rizikuju i

Igor Ćuković na meču sa Titogradom

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

SVOJE OMILJENE EKIPE

BUNDESLIGA, 19. kolo Borusija D - Keln (kasno sinoć) SUBOTA 15.30 Borusija M - Majnc 15.30 Volfsburg - Herta 15.30 Ajntraht - Lajpcig 15.30 Frajburg - Paderborn 15.30 Union Berlin - Augzburg 18.30 Bajern M - Šalke NEDJELJA 15.30 Verder - Hofenhajm 18.00 Bajer L - Fortuna D.

Ermin Alić

OFK TITOGRAD ANGAŽOVAO ŠTOPERA

Alić stigao, čekaju se Igumanović i Adrović

OFK Titograd je imao lošu jesen, pa su “romantičari” riješili da tokom zimskog prelaznog roka osvježe igrački kadar - lijevi bek Bojan Roganović je nedavno stigao iz Budućnosti, a novi igrač na Starom aerodromu je nekadašnji kapiten mlade reprezentacije Ermin Alić.

Dvadesetsedmogodišnji štoper je u tabor Titograđana stigao kao slobodan igrač nakon što je raskinuo ugovor sa ljubljanskom Olimpijom. Alić tokom jeseni nije igrao za “zmajčeke” pošto je bio u drugom planu, pa je došao u glavni grad Crne Gore da pronađe minutažu.

Rođeni Bjelopoljac je ponikao u matičnom Jedinstvu, igrao je kvalitetno

za Rudar, što mu je donijelo veliki transfer u Viljareal ljeta 2013. godine, ali se odmah teško povrijedio i uslijedile su selidbe u Spartak iz Subotice, Rudar i Dečić. A onda je 2018. pojačao slovenački Triglav sa kojim je osvojio Kup i bio vicešampion, to mu je donijelo transfer u Olimpiju, gdje se očigledno nije snašao.

A nakon Alića nova pojačanja romantičara bi mogli da budu iskusni Blažo Igumanović i Admir Adrović - lijevi bek i napadač treniraju za Titograd, pa je otvoreno pitanje njihovog dolaska.

Da podsjetimo - Titograd su napustili Radule Živković, Radomir Đalović i Vojin Pavlović. B.T.

VIKEND TIKET SUBOTA

MONAKO STRAZBUR TORINO ATALANTA MARSEJ ANŽE FIORENTINA ĐENOVA

43

Evropski vikend

INFARKT

stres. Doktorka Njuson predložila je da stadioni poslije utakmica smanje nivo svjetlosti i puštaju umirujuću muziku.

“Klubovi mogu da ponude i preglede srca ili druge zdravstvene mjere najposvećenijim navijačima, koji najviše rizikuju povišen stres tokom utakmica”, dodala je Njusol.

SPORT

1 GG3+ 1 X

UKUPNA KVOTA: 20,21

1

2

NEDJELJA

NAPOLI JUVENTUS SAMPDORIJA SASUOLO HETAFE BETIS KROTONE SPECIJA

2 GG3+ 1 1 1

UKUPNA KVOTA: 25,59

TABELA: Lajpcig 40, Bajern Minhen 36, Borusija Menhengladbah 35, Borusija Dortmund 33, Šalke 33, Bajer Leverkuzen 31, Frajburg 29, Hofenhajm 27, Volfsburg 24, Augzburg 23, Ajntraht Frankfurt 21, Union Berlin 20, Keln 20, Herta 19, Majnc 18, Verder 17, Fortuna Dizeldorf 15, Paderborn 12.

SERIJA A, 21. kolo Breša - Milan (kasno sinoć) SUBOTA 15.00 SPAL - Bolonja 18.00 Fiorentina - Đenova 20.45 Torino - Atalanta NEDJELJA 12.30 Inter - Kaljari 15.00 Verona - Leće 15.00 Sampdorija - Sasuolo 15.00 Parma - Udineze 18.00 Roma - Lacio 20.45 Napoli - Juventus TABELA: Juventus 51, Inter 47, Lacio 45, Roma 38, Atalanta 35, Kaljari 30, Parma 28, Milan 28, Torino 27, Verona 26, Napoli 24, Bolonja 24, Fiorentina 24, Udineze 24, Sasuolo 22, Sampdorija 19, Leće 16, SPAL 15, Breša 15, Đenova 14.

LA LIGA, 21. kolo Osasuna - Levante (kasno sinoć) SUBOTA 13.00 Espanjol - Atletik Bilbao 16.00 Valensija - Barselona 18.30 Alaveš - Viljareal 21.00 Sevilja - Granada NEDJELJA 12.00 Atletiko M - Leganes 14.00 Selta - Eibar 16.00 Hetafe - Betis 18.30 Sosijedad - Majorka 21.00 Valjadolid - Real Madrid TABELA: Barselona 43, Real Madrid 43, Atletiko Madrid 35, Sevilja 35, Hetafe 33, Sosijedad 31, Valensija 31, Atletik Bilbao 30, Viljareal 28, Granada 27, Betis 27, Levante 26, Osasuna 25, Alaveš 23, Valjadolid 22, Eibar 22, Majorka 18, Selta 16, Leganes 14, Espanjol 14.

LIGA 1, 21. kolo Nica - Ren (kasno sinoć) SUBOTA 17.30 Marsej - Anže 20.00 Brest - Amijen 20.00 Monako - Strazbur 20.00 Monpelje - Dižon 20.00 Rems - mec 20.00 Sent Etjen - Nim NEDJELJA 15.00 Lion - Tuluz 17.00 Nant - Bordo 21.00 Lil - PSŽ TABELA: PSŽ 49, Marsej 41, Ren 36, Nant 32, Lil 31, Monpelje 30, Lion 29, Rems 29, Monako 29, Anže 29, Nica 28, Strasbur 27, Bordo 26, Brest 25, Sent Etjen 25, Dižon 21, Mec 20, Amijen 18, Nim 15, Tuluz 12.

44

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

Ništa od fiNala, ali bi i broNza obasjala CrNu Goru

Foto: waterpolo.hu

Vaterpolisti Crne Gore poraženi od Mađarske u polufinalu ep

Ajkule pale poslije velike borbe: Duel Uroša Čučkovića i Balaža Haraija u polufinalu EP Šteta, nekada ni srce i lavovska borba pred “koridom” koja želi da vas “proguta” nijesu dovoljni... “Ajkule” su ponovo dale sve, ali je u polufinalu Evropskog prvenstva ovog puta bolja bila domaća nacija u velikom derbiju u Budimpešti vaterpolisti Crne Gore poraženi su od Mađarske 10:8.

Iako je u posljednja dva minuta ušla sa “minus tri” (9:6), naša selekcija je na 11 sekundi imala 9:8 i lop-

DRAŠKO BRGULJAN Meč za 3. mjesto? Veoma bitan za nas. Siguran sam da možemo da igramo ravnopravno sa Hrvatima i da osvojimo bronzu.

tu, ali je “srce preduhitrilo” mladog i sinoć najboljeg Đura Radovića, pa je loptu bacio u “zagrljaj” Mađara.

“Nijesmo imali ritam koji smo imali tokom turnira.

Vjerovatno je i umor došao do izražaja u najtežoj utakmici. Bolji su bili, čestitam im”, rekao je nakon meča kapiten Crne Gore Draško Brguljan.

Ništa od finala, ništa za sada ni od plasmana na Olimpijske igre, ali “ajkule” imaju još posla u gradu na Dunavu - protiv Hrvatske u meču za 3. mjesto.

Bronza bi u ovom trenutku bila nagrada za sve urađeno ovog januara.

■ Pravi Početak Sa istom energijom kojom su stigli do polufinala “ajkule” su ušle i u meč sa Mađarskom. Dragan Draš-

DA LI STE ZNALI? Vaterpolisti Crne Gore nikada nijesu osvojili bronzanu medalju sa nekog od tri najveća takmičenja, a imali su čak četiri prilike. Tri puta su u meču za treće mjesto poraženi na Olimpijskim igrama, a jednom na Evropskom prvenstvu - 2014. u Budimpešti. Čini se da je kucnuo pravi trenutak da “ajkule” zagrizu i bronzu.

ković i Đuro Radović iz napada sa igračem više brzo su utišali “Dunav arenu” i odveli Crnu Goru na 2:0. Momci Vladimira Gojkovića vodili su i 3:2, da bi domaćin tek u finišu prvog poluvremena prvi put poveo (4:3).

“Imali smo svoje šan-

se, posebno u prvom dijelu meča. Imali smo nekoliko zicera da držimo utakmicu pod kontrolom nakon odličnog starta”, imao je za čim da žali nakon polufinalnog duela selektor Gojković.

■ a onda je stao igrač više

U nastavku Mađarska je prvi put imala i “plus dva” (6:4), naša selekcija je pokušavala (smanjila na 6:5), ali već tada se vidjelo da napad (posebno sa igračem više) više nije pravi. S druge strane, i sreća je bila uz Mađare, pa je nekoliko lopti od bloka završilo iza Dejana Lazovića.

“Da, nijesmo imali ni sreće, vjerovatno bi Lazović odbranio dva šuta da lopta nije zakačila blok”, dodao je Brguljan.

■ i Proradio je nađ Prije četiri godine u beogradskom polufinalu Nikola Janović, Predrag Jokić i društvo našli su način da isprovociraju uvijek prgavog golmana Mađarske Viktora Nađa, kojeg su “bušili” iz svih pozicija, ali ovog puta toga nije bilo.

Nađ je imao veče za pamćenje - kada bi Crna Gora i našla put do gola, on bi sve “skidao”.

Na dva minuta Mađarska je imala 9:6, Stefan Pješivac i Radović probudili su nadu, a onda i pomenutih 11 sekundi, nakon kojih su Mađari pogodili praktično prazan gol i postavili konačnih 10:8.

“Teško je kasnije bilo da jurimo rezultat. Kad god bismo se primakli, oni su našli način da reaguju”, istakao je Gojković.

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

treće finale zaredom za Španiju Kakve godine za španski vaterpolo - nakon finala na EP 2018. i SP 2019, “furija” će se još jednom boriti za zlato.

Momci Davida Martina u prvom polufinalu Evropskog pr-

venstva u Budimpešti bili su bolji od Hrvatske - 9:8. Španiju su do trećeg finala zaredom vodili golman Danijel Lopez Pinedo sa 13 odbrana i Alberto Munariz sa tri gola.

CRNA GORA - MAĐARSKA 8:10 BUDIMPEŠTA - Bazen “Dunav arena”. Sudije: Aleksandresku (Rumunija), Kolombo (Italija). Igrač više: Crna Gora 15 (7), Mađarska 12 (6). Peterci: Mađarska 1 (1). Rez. po četvrtinama: 2:1,1:3, 2:4, 3:2.

Lazović (osam odbrana), Brguljan, Radović 3, Petković 1, Čučković, Obradović, Vidović, Đurđić 1, Ivović, Spaić, Drašković 1, Pješivac 2, Tešanović.

9

puta je Crna Gora iGrala u polufinalu velikih takmičenja - dalje je prošla na ep 2008, 2012. i 2016, kao i na Sp 2013, dok nije uSpjela tri puta na oi (2008, 2012. i 2016) i dva puta na ep (2014. i 2020)

Nađ (12 odbrana), Anđal, Manherc, Zalanki 2, Vamoš 1, Hošnjanski, Pol 1, Janšik, Erdelji 1, De. Varga 4, Mezei 1, Harai, Vogel.

KOŠARKAŠI MORNARA SJUTRA (20h, RTCG 2) DOČEKUJU FMP

Svaka utakmica do kraja je plej-of

Nevjerovatnom partijom i pobjedom u Ljubljani protiv Cedevite Olimpije potpuno su se uključili u trku za plej-of. A sada ih čeka još jedan direktni okršaj za doigravanje. Košarkaši Mornara sjutra (nedjelja, 20h, RTCG 2) dočekuju FMP u 17. rundi ABA lige. Velika pobjeda koju je priželjkivao Mihailo Pavićević je upisana, samopouzdanje je poraslo, ali pred duel sa “panterima” nije na nivou. Razlog - brojne povrede ključnih igrača u rotaciji.

“Iskreno, ne razmišljam o utakmici”, rekao je Pavićević za Dnevne novine.

“U kritičnoj smo situaciji, jer su Derek Nidam, Džejkob Pulen i Lens Heris bez treninga i pod znakom pitanja. Doktorski tim radi sve da ih osposobi, a tek uoči utakmice ćemo znati da li će igrati. Pokušali smo u Atini da pronađemo neka alternativna rješenja, ali dolazi do umora usljed skraćene rotacije.”

Međutim, ne smije se tugovati, već okrenuti analizi i pripremama za ekipu koja je uz Primorsku bila najprijatnije iznenađenje ove sezone. Četa Vladimira Jovanovića ima isti učinak kao Mornar (devet pobjeda i sedam poraza), ali teško je očekivati da uspi-

Bivši centar Mornara Oktavijus Elis dogovorio je transfer karijere - prelazi iz Promiteasa u Olimpijakos, javili su grčki mediji. Velikan iz Atine i američki košarkaš će potpisati ugovor do kraja naredne sezone, sa opcijom da se saradnja prekine ovog ljeta. Elis je ove sezone prosječno bilježio 10,8 poena i 6,3 skoka na 12 mečeva u Evrokupu

ju da izdrže pakleni finiš.

Međutim, Barani moraju biti oprezni.

“Riječ je o konceptu koji je napravljen i funkcioniše godinama. Mladi i talentovani igrači koji igraju sa

Stiže AjzeA VAjthed Na društvenim mrežama je u toku sedmice Mornar najavio novu “bombu”. A, po svemu sudeći novo pojačanje “ponos Bara” će dobiti u bekovskoj liniji. Riječ je o američkom košarkašu Ajzei Vajthed. Dvadesetčetvorogodišnji bek stiže iz kazahstanske Astane sa kojom je nastupao u VTB ligi, a ima NBA iskustvo - u perio-

■ Sve za medalju A sada najteži meč u svijetu sporta, ali i meč u koji vaterpolisti Crne Gore možda i prvi put neće ući previše razočarani. Mnogo puta su “ajkule” gubile duel za treće mjesto, ali sada je pravi trenutak da “zagrizu” bronzanu medalju - protiv starog rivala Hrvatske, u nedjelju od 17.30h.

“Veoma bitna utakmica. Siguran sam da možemo da igramo ravnopravno sa Hrvatima i da osvojimo bronzu”, jasan je kapiten Brguljan.

“Sada moramo da skupimo energiju i meč za bronzu odigramo najbolje što možemo”, nadovezao se selektor Gojković.

K.B.

nevjerovatnom energijom i protiv njih morate biti na maksimalnom nivou svih 40 minuta. Zbog te mladosti se ne predaju do kraja. Čeka nas teška utakmica, svi moramo biti fokusirani”, jasan je Pavićević. Četa iz lučkog grada ima priliku da ponovi istorijski rezultat iz sezone 2017/18, kada su bili među četiri.

Međutim, pritisak ne stanuje u “Topolici”.

“Ima ljudi koji ne mogu da rade pod pritiskom, a ja bolje funkcionišem sa njim. Izgleda da je taj naš trijumf u Ljubljani mnogima pomutio planove, ali ću više govoriti nakon FMP-a.

Digli smo se, igramo dosta bolje, čeka nas još šest mečeva. Rekao sam igračima svaka utakmica do kraja je plej-of”, poentirao je Mihailo Pavićević.

du od 2016. do 2018. godine bio je član Bruklina. U ruki sezoni odigrao je 73 utakmice za “netse” i prosječno bilježio 7,4 poena, uz 2,6 asistencija i 2,5 skokova. Prvi evropski angažman imao je u Lokomotivi iz Kubanja, ali je ta avantura trajala svega šest mjeseci. Vratio se u Ameriku, potpisao za Detroit, ali debi nije dočekao.

Foto: ABA liga

Foto: waterpolo.hu

P, SA hRVATSKOM zA 3. MJESTO

45

Mornar je izgubio prvi meč u Železniku 83:92

sport

NBA

Luka i Lebron vođe Zapada Navijači iz svih krajeva svijeta su glasanjem preko interneta odabrali startne petorke za NBA utakmicu “svih zvijezda”. Luka Dončić će biti starter u ekipi Zapada. Kapiten tima sa pacifičke obale po navici Lebron Džejms, a uz njih dvojicu u prvih pet su izabrani još Entoni Dejvis, Džejms Harden i Kavaj Lenard.

Kapiten Istoka je kao i prošle godine lider Milvokija Grk Janis Adetokumbo, a u njegovom timu će prvi na parket istrčati Trej Jang, Kemba Voker i dva Kamerunca Žoel Embid i Paskal Sijakam.

Ovogodišnji, 69. Ol-star vikend odražava se od 14. do 16. februara u Čikagu, a imena svih učesnika biće otkrivena 6. februara.

A.K.

kARATE

Bez medalje prvog dana Prvi takmičarski dan Premijer lige u Parizu prošao je bez medalja za crnogorske karatiste.

Biserka Radulović u katama zaustavljena je u trećem krugu, a Mario Hodžić u borbama (do 67 kilograma) u prvom. Članica Budućnosti prvi krug završila je kao prvoplasirana u grupi sa 22,86 bodova. U drugom je bila drugoplasirana sa 24,72, dok je u trećem osvojila posljednje, osmo mjesto u grupi sa 22,06 bodova.

Hodžić je u prvom kolu izgubio od Fahada Alkathamija iz Saudijske Arabije. Borba je završena neriješeno (2:2), a pobjednik je odlučen zahvaljujući pravilu o prvom osvojenom poenu.

Danas, drugog takmičarskog dana, na tatami će Marina Raković (do 68) i Nikola Malović (do 84). Prva protivnica Raković biće Vong Čuk Li iz Hong Konga, dok će se Malović boriti protiv kolumbijskog karatiste Ruzberna Hene. A.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

POBJEDA JE OBAVEZA - BUDUĆNOST VOLI VEČERAS (18h) GOSTUJE CIBONI U ZAGREBU

Bonuse u gostima smo ispunili, važno je vratiti se sa pobjedom

Foto: ABA liga

46

⌦ Alen Kasmić Četiri prethodna gostovanja - tri poraza od ekipa koji su znatno kvalitetniji (FMP, Zadar, Krka), te pobjeda sa neubjedljivom partijom protiv oslabljene Primorske. Zbog loših rezultata i igara van Podgorice su izgubili prvo mjesto na tabeli i više prava na grešku nemaju. Košarkaši Budućnost Volija u 17. rundi ABA lige večeras gostuju Ciboni (subota, 18h).

■ Ozbiljan izazOv

“Plavi” su u Zagreb otputovali sa jasnim i jedinim ciljem - pobjeda.

U prethodnoj rundi četa Petra Mijovića se mučila u prvom dijelu protiv Mege Bemax u “Morači”, a onda su odigrali odlično drugo poluvrijeme. Tokom sedmice mladi stručnjak je radio u miru sa svojim izabranicima, pa se večeras u dvorani koja nosi ime legende Dražena Petrovića očekuje mnogo bolja Budućnost nego u prethodnim mečevima.

“Mi smo bonuse u gostima ispunili, jako je važno da se vratimo sa pobjedom”, naglasio je Mijović.

Očekuje nas izuzetno teško gostovanje Ciboni u Zagrebu, što predstavlja jedan ozbiljan izazov. Mi smo u situaciji gdje već neki period u gostima ne igramo kako smo ranije igrali i kako se ostvaruju pobjede u gostima.”

Dobrih 20 minuta protiv “vrtića” Dejana Milo-

MArTINš MEJErS Igrali smo dva puta protiv njih i upisali smo dvije pobjede. Poznajemo ih dobro, znamo njihove igrače kao i način na koji igraju. Ovo će biti težak meč za nas poslije teških partija koje su za nama. U timu vlada dobra atmosfera i daćemo sve od sebe da se sa pobjedom vratimo sa gostovanja iz Zagreba

35

Petar Popović na meču protiv Cibone u “Morači”

jevića, te dobri treninzi su glavni razlozi za optimizam.

“Međutim, optimisti smo poslije jedne trenažne nedjelje i drugog poluvremena u meču protiv Mege.”

■ bazične stvari Crnogorski šampion je partijom protiv Mege nagovijestio da se vraća na nivo na kojem su bili prije pomenutih kikseva u gostima. Budućnost je u ovom okršaju protiv ekipe koju je dva puta savladala (u četvrtfinalu Superkupa u Zagrebu i u šestom kolu) veliki favorit.

Ali, bazične stvari moraju biti na maksimumu.

“Mislim da, ako budemo u tim bazičnim stvarima na visokom nivou, kao što je zatvaranje svog koša, kao što je tranziciona odbrana i odbrana jedan na jedan, možemo da se nadamo pobjedi. Cibona je sigurno jedna ekipa koja je sigurno za res-

mečeva odigrali su Budućnost i CiBona do sada, a statistika je na strani “plavih” - 21 poBjeda, naspram 14 zagreBačkih “vukova”

pekt, a Zagreb tradicionalno predstavlja neugodan gostujući teren”, nema dilemu Mijović.

Ni u ovom meču neće biti Nikole Ivanovića, pa će biti pomjeranja pozicija kada je u pitanju organizacija igre. Očekuje se da plejmejkeri budu Džastin Kobs, Skot Bamford i Petar Popović.

“Oslabljeni smo jer Nikole Ivanovića nema u rosteru, što za nas predstavlja ozbiljan hendikep. Momci koji su tu su obavezni da pruže svoj maksimum, pa ćemo pokušati rotacijama da nadomjestimo nedostatak Ivanovića”, zaključio je Petar Mijović.

ABA LIGA, 17. KOLO

18.00h 20.00h

Subota Cibona - Budućnost Partizan - Zadar

12.00h 18.00h 20.00h

Nedjelja Mega Bemax - Krka C. Olimpija - Primorska Mornar - FMP

17.00h

Ponedjeljak Igokea - C. zvezda

1 Partizan 16 2. Budućnost 16 3. C. zvezda 16 4. C. Olimpija 16 5. FMP 16 6. Mornar 16 7. Primorska 16 8. Igokea 16 9. Krka 16 10. Cibona 16 11. Zadar 16 12. Mega Bemax 16

13 12 10 10 9 9 9 6 6 5 4 3

3 4 6 6 7 7 7 10 10 11 12 13

29 28 26 26 25 25 25 22 22 21 20 19

47

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 1. 2020.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: A.K.

SUBOTA

RTCG 2

15.50h Njemačka - Portugal, rukomet 18.50h Budućnost - Savehof, rukomet

SPORTKLUB 1 Bahčešehir - Galatasaraj, košarka 13.55h Duizburg - Ingolštad, fudbal 15.55h Valensija - Barselona, fudbal 17.55hFenerbahče - Bašakšehir, fudbal 20.55h Sevilja - Granada, fudbal

14.00h 15.00h 18.00h 20.00h 23.00h 02.30h

SPORTKLUB 2 Brentford - Lester, fudbal Gran pri Tel Aviv, džudo Hal - Čelsi, fudbal Saragosa - Numansija, fudbal

SPORTKLUB 3 13.15h 16.00h 18.00h 20.30h

Istanbul - Tofaš, košarka Vest Hem - VBA, fudbal Bandirma - Orman, košarka Kasalmađore - Koneljano, odbojka (ž)

SPORTKLUB 4 15.00h

Valentia - Pjanćenca, odbojka

SPORTKLUB HD 14.00h Mepen - Valdhof, fudbal 16.00hSautempton - Totenhem, fudbal 19.45h Herakles - Fejnord, fudbal

SPORTKLUB 5 15.30h

Bursa - Darušafaka, odbojka

SPORTKLUB 6 16.00h

09.30h VRC Monte Karlo 13.00h Kartahena - Osasuna, futsal 15.00h Bob i skeleton 16.30h Bob i skeleton 18.00h Cibona - Budućnost, košarka 20.45h Torino - Atalanta, fudbal 23.40h S. Lorenco - Estudijantes, fudbal 01.45h G. Kruz - River Plata, fudbal

Melburn - Pert, fudbal

Dan velikih finala.

Prvo EP u rukometu u Stokholmu (16.20h), a onda u vaterpolu u Budimpešti (18.50h).

Gledajte na kanalima RTCG

ARENASPORT 3 12.00h 13.30h 15.00h 17.30h 20.00h

Bob i skeleton Bob i skeleton Lens - Klermon, fudbal Marsej - Anže, fudbal Monako - Strazbur, fudbal

ARENASPORT 4 11.00h Fenerbahče - Arkas, odbojka 14.00h Vlčea - Krim, rukomet (ž) 16.00h FTC - ĆSM Bukurešt, rukomet (ž) 19.00h Budućnost - Savehof, rukomet (ž)

ARENASPORT 5 20.30h

Gent - Genk, fudbal

EUROSPORT 1 09.15h 11.25h 14.45h 16.15h

Australijan open, tenis Alpsko skijanje Alspko skijanje Ski skokovi

EUROSPORT 2

Milvol - Šefild jun, fudbal

ARENASPORT 1 09.30h

VRC Monte Karlo SPAL - Bolonja, fudbal Fiorentina - Đenova, fudbal Partizan - Zadar, košarka Juta - Dalas, košarka All Stars, hokej

ARENASPORT 2

10.55h

13.45h 16.00h 18.30h 21.00h

● NE PROPUSTITE

09.00h Australijan open, tenis 15.30hA. Frankfurt - RB Lajpcig, fudbal 18.30h B. Minhen - Šalke, fudbal

● NE PROPUSTITE

14.20h 16.20h 18.50h 19.50h

NEDJELJA RTCG 2

Inter - Kaljari, fudbal C. zvezda - Arka, fudbal Roma - Lacio, fudbal Denver - Hjuston, košarka

SPORTKLUB 1

09.00h VRC Monte Karlo 12.00h VRC Monte Karlo 13.30h Sent Miren - Aberdin, fudbal 16.00h Janb Bojs - Bazel, fudbal 18.00h Kortrajk - Klub Briž, fudbal 20.45h Napoli - Juventus, fudbal 23.40h Rasing - Atl. Tukuman, fudbal

12.30h 15.30h EP za 7. mjesto, vaterpolo 18.00h EP finale, rukomet 21.30h EP finale, vaterpolo Mornar - FMP, košarka

11.55h Atl. Madrid - Leganes, fudbal 13.55h Man. siti - Fulam, fudbal 15.55h Tranmer - Man. jun, fudbal 17.55h Šruzberi - Liverpul, fudbal 20.55h Valjadolid - Real Madrid, fudbal

SPORTKLUB 2 11.00h Ankara - A on, košarka 13.00h Minhen - Braunšvajg, fudbal 15.00h Milano - Peruđa, odbojka 17.00h Konja - Galatasaraj, fudbal 19.00h Banja Luka - Maribor, odbojka (ž)

ARENASPORT 3 12.00h Mega Bemax - Krka, košarka 15.00h Sampdorija - Sasuolo, fudbal 17.00h Nant - Bordo, fudbal 19.00h Đer - Brest, rukomet 21.00h Lil - PSŽ, fudbal

SPORTKLUB 3

13.15h 15.30h 18.00h

13.00h Gacijantep - Fenerbahče, 15.00h košarka 18.00h Efes - Bešiktaš, košarka Lube - Trentino, odbojka 20.00h

SPORTKLUB 4 14.00h Goctepe - Fenerbahče, fudbal 14.30h 18.00h Bujukčekmeče - Karšijaka, 16.30h košarka 18.30h

SPORTKLUB HD

14.30h 18.30h 20.30h

Vatromet u najavi na Mestaji Valensija - Barselona Sportklub 1, 16h

Groningen - Ajaks, fudbal P. Fereira - Benfika 09.30h Đirona - Oviedo, fudbal 15.45h 19.55h

SPORTKLUB 5

14.00h 19.00h 21.00h

Urdingen - Bajern II, fudbal Kukeši - Partizani, fudbal 09.00h NFL pro boul 10.30h ARENASPORT 1 15.30h 17.30h 08.00h V. junajted - Adelejd, fudbal 20.20h

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

ARENASPORT 2

ARENASPORT 4 Cmoki - Himki, košarka Lion - Tuluz, fudbal C. Olimpija - Primorska, košarka Mornar - FMP, košarka

ARENASPORT 5 S. Briž - Anderleht, fudbal Zenit - Uniks, košarka Estudijantes - Unikaha, košarka

EUROSPORT 1 Australijan open, tenis Ski skokovi Masters Evrope, snuker

EUROSPORT 2 Australijan open, tenis Alpsko skijanje Verder - Hofenhajm, fudbal Bajer L. - Fortuna D, fudbal Snoubord

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

SPORT Foto: Aleksandra KrupaniÄ?

NIĹ TA OD FINALA I DIREKTNOG PLASMANA NA OI AJKULE PORAĹ˝ENE OD MAÄ?ARSKE 10:8 , ZA BRONZU U NEDJELJU PROTIV HRVATSKE 17.30

San o medalji je Ĺživ â– Selektor Vladimir Gojković o MaÄ‘arima: Momci su dali sve od sebe. Imali smo svoje ĹĄanse, posebno u prvom dijelu meÄ?a. TeĹĄko je kasnije bilo da jurimo rezultat

â– Kapiten DraĹĄko Brguljan o utakmici sa Hr-

vatskom za treće mjesto na Evropskom prvenstvu: Siguran sam da moŞemo da igramo ravnopravno sa Hrvatima i da osvojimo bronzu

â– OpĹĄirnije na stranama 44-45

RUKOMETAĹ ICE BUDUĆNOSTI NA STARTU GLAVNE FAZE LĹ DOÄŒEKUJU SAVEHOF

Poslije neĹĄto viĹĄe od dva mjeseca Liga ĹĄampiona se vraća u naĹĄ glavni grad - ovog puta ne u kultnu “MoraÄ?uâ€?, već u novu i modernu “Bemaks arenuâ€?.

RukometaĹĄice Budućnosti veÄ?eras (subota, 19.00h) na startu glavne faze elitnog takmiÄ?enja doÄ?ekuju ĹĄvedski Savehof. ÄŒini se idealan rival za poÄ?etak, s obzirom na to da ekipa iz predgraÄ‘a Geteborga nije iz top klase evropskog rukometa. Uostalom, osim u posljednjem kolu, kada je slavio u Ljubljani protiv Krima, Savehof je malo toga pokazao u grupnoj fazi. “Nezahvalno je bilo ĹĄta prognozirati. Mislila sam da ćemo u grupnoj fazi slaviti u Brestu, ali je domaćin u tom trenutku bio kvalitetniji. Zbog toga smo oprezneâ€?, poruÄ?ila je Sanja Vujović, lijevi bek Budućnosti. “Mada, dobro smo analizirali skandinavsku ekipu i znamo kako sa njimaâ€?.

Gdje se Savehof nalazi u odnosu na najjaÄ?e ekipe Evrope moĹžda najbolje pokazuju njegovi dueli sa Ä?erom, poĹĄto je maÄ‘arski velikan na svom terenu slavio sa 35:23, a ubjedljiv je bio i u Ĺ vedskoj - 36:27. “Spremne smo da odgovorimo dobroj, mladoj i ĹĄuterski raspoloĹženoj ekipiâ€?, jasna je Matea Pletikosić, srednji bek plavih. “Sigurna sam da će i Savehof sa velikom energijom i Ĺželjom saÄ?ekati pre-

Foto: zrkb.me

NOVA ARENA OÄŒEKUJE STARU DOBRU BUDUĆNOST BUDUĆNOST SAVEHOF PODGORICA - “Bemaks arenaâ€?. Kapacitet: 2.500. Sudije: I. KovalÄ?iuk i A. KovalÄ?iuk (Moldavija). PoÄ?etak: Subota, 19.00h. Direktno: RTCG 2.

Matea Pletikosić mijerni meÄ?. Kao i mi, izmeÄ‘u ostalog. Ĺ˝elimo da damo sto odsto, nećemo ih potcijeniti i nadam se pozitivnom rezultatuâ€?.

Kao i svake godine jedini problem na poÄ?etku za “plave dameâ€? mogao bi da bude nedostatak utakmica tokom pauze. “MoĹžda protiv Savehofa nećemo pokazati pravo lice, ali će nam taj meÄ? pomoći da vidimo u kakvoj smo trenutno formiâ€?, dodala je Vujovićeva. â€œĹ˝eljno iĹĄÄ?ekujemo prvu utakmi-

49 GOLOVA POSTIGLA JE JOVANKA RADIÄŒEVIĆ U GRUPNOJ FAZI I TRENUTNO JE NAJBOLJI STRIJELAC LĹ

GRUPA 1 cu i vjerujem da ćemo kvalitetnom odbranom praktiÄ?no sve nadomjestitiâ€?.

O kvalitetima veÄ?eraĹĄnjeg rivala jedna od najboljih rukometaĹĄica Srbije je istakla... “Forsiraju igru sa mnogo ĹĄuteva, jednostavno nije ih briga koliko će puta ĹĄutirati, a ako bude njihov dan neće nam biti lako. Naravno, vjerujem da ćemo ih zaustaviti i izaći kao pobjedniciâ€?, zakljuÄ?ila je Sanja.

Ulaz u “Bemaks arenu� je besplatan.

K.B.

Subota 14.15h Vajpers - Esbjerg 15.00h Mec - Rostov 16.00h FTC - ĆSM Bukureťt TABELA: Mec 6, Vajpers 5, Rostov 5, Esbjerg 4, ĆSM 3, FTC 1.

GRUPA 2 Subota 14.00h R. VlÄ?ea - Krim 19.00h Budućnost - Savehof Nedjelja 19.00h Ä?er - Brest TABELA: Ä?er 8, Bres 8, Budućnost 4, Krim 4, Savehof 2, R. VlÄ?ea 0.