Dnevne novine 1-2. februar 2020. by Dnevne Novine

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ SA AMBASADORKOM ALISON KEMP ■ 8 9

INTERVJU: NIKOLA MARTINOVIĆ, ADVOKAT ■ 6 7

Želimo jače strateško partnerstvo sa UK

Ne brine Mitropolija za crkve, nego za vrijedne nekretnine nezakonito upisane

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020. BROJ 2594 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

Borba za Crnu Goru bez Crnogoraca

NUHODŽIĆ SA STEFANOVIĆEM ■ 3

Crna Gora i Srbija dijalogom treba da prevaziđu tenzije ■5

DN SAZNAJU: KAKO SE FINANSIRAJU MATICA SRPSKA, SRPSKA KUĆA I IN4S

Srpske kuće u Crnoj Gori valjaju milione MILICA MILAČIĆ IZ ŠKOLE LIJEPIH MANIRA ZA VN:

Učimo djecu da budu bolji ljudi ZA NAJBOLJE PONUDE:

PREMA PODACIMA CRNOGORSKIH TRGOVAČKIH LANACA■ 10 11

■ 16 marketing@dnovine.me

Kupovina domaćih proizvoda porasla za 30 procenata

+382 20 252 900

AKTUELNO

●NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti usvojen zbog pohlepe nekih ljudi. Hoće da nam otmu svetinje, a bacilli su oko i na moju turističku agenciju u Budvi. Zapravo nije moja nego crkvena, a ja sam samo predsjednik odbora direktora

Napuštam mjesto predsjednika Crnogorske. Sa tom partijom više ne dijelim isti pogled na budućnost Crne Gore. Kao, bez dileme Srbin, mislim da i ova država mora biti Srpska, a to ne misle u Crnogorskoj…

ZBOG NAPADA NA SLUŽBENIKE POLICIJE U ZETI UHAPŠENO 16 OSOBA

PREKRŠAJNI POSTUPAK PROTIV MAJKE MILANA KNEŽEVIĆA, BRATA MU SUMNJIČE ZA NAPAD NA POLICAJCA

Djevojčica iz Bara podlegla povredama Djevojčića L.K. (2012), koja je teško povrijeđena u saobraćajnom udesu koji se dogodio juče na Bulevaru Dinastije Petrovica u 13 sati i 20 minuta u Baru, podlegla je povredama u Kliničkom centru Crne Gore. ● 13

Francuska penzija za vrševske dane Na prstima jedne ruke možemo da izbrojimo one Bihorce koji su penziju zaradili u inostranstvu, a uživaju u zavičaju. Još manje je onih koji od novca stečenog van Petnjice, kupuju zemlju na svoju đedovinu. Jedan od rijetkih je Arif Ajdarpašić iz petnjičkog sela Vrševo. ● 28-29

● 14-15

SUBOTA

PLATE MEDICINARIMA DO 2021. VEĆE ZA 15,3 ODSTO

NEDJELJA

Prvi Grk dolazi u Crnu Goru Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. Tokom jutra, na sjeveru po kotlinama, mjestimično magla. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, na sjeveru povremeno umjeren južni. Jutarnja temperatura vazduha -3 do 7, najviša dnevna 6 do 16 stepeni. Podgorica: Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 4, najviša dnevna do 14 stepeni.

Promjenljivo do pretežno oblačno, ponegdje su moguće kratkotrajno slabe padavine. Ujutru na sjeveru po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, ponegdje na sjeveru kratkotrajno umjeren do pojačan južni. Jutarnja temperatura vazduha -1 do 8, najviša dnevna 6 do 16 stepeni. Podgorica: Promjenljivo oblačno, uz mogućnost krakotrajno slabe kiše. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera Jutarnja temperatura vazduha oko 6, najviša dnevna do 14 stepeni.

Budućnost je dogovorila transfer 23-godišnjeg napadača Panajotisa Moraitisa. Novi centarfor (danas napunio 23 godine) će zvanično pristupiti lideru Telekom 1. CFL u ponedjeljak ili utorak, a u Podgoricu sa sobom donosi CV u kome piše da je bio omladinski i mladi re●42 prezentativac Grčke.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA MEVLUDIN NUHODŽIĆ U BERLINU

NJEMAČKA PODRŽAVA CRNU GORU NA PLANU USVAJANJA ŠENGEN STANDARDA

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

Foto: Rene Bertrand

BORBA ZA CRNU GORU BEZ CRNOGORACA

Jačanje granične bezbjednosti najkonkretniji je doprinos jačanju Evrope, ocijenio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić na jučerašnjem sastanku sa ministrom unutrašnjih poslova Njemačke Horstom Zehoferom u Berlinu. Nuhodžić je kazao da crnogorska policija intenzivno i kvalitetno sarađuje sa njemačkom policijom u borbi protiv svih oblika teškog i organizovanog kriminala, a posebno krijumčarenja narkotika. “Njemačka podržava Crnu Goru na planu usvajanja Šengen standarda i jačanja granične bezbjednosti, a jačanje sigurnosti granice je najkonkretniji doprinos jačanju Evrope”, kazao je Nuhodžić. Iz MUP-a su saopštili da su Nuhodžić i Zehofer razgovarali i o ilegalnim migracijama, koje sa sobom nose prijetnje i od drugih oblika kriminala, kao što su trgovina lјudima i terorizam. “Aktuelna balkanska ruta kretanja migranata zahtijeva da sa partnerskim službama Evrope još intenzivnije sarađujemo, posebno u borbi protiv krijumčarskh mreža”, naveo je Nuhodžić. On je potvrdio spremnost crnogorskih agencija za sprovođenje zakona, da nastave da koriste dobre prakse i iskustva Njemač-

ke, koja će omogućiti usvajanje najnovijih znanja i vještina po ugledu na najrazvijenije evropske zemlje. Zehofer je kazao da Njemačka u kontinuitetu podržava Crnu Goru ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i Vlada Crne Gore ostvarila značajne rezultate na tom polju. „Njemačka to prepoznaje i cijeni, što potvrđuju i brojne donacije savremene opreme, koju policija Crne Gore koristi u zaštiti državne granice“, rekao je Zehofer. Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović kazao je da je Crna Gora posvećena ispunjavanju standarda za kontrolu oružja na Zapadnom Balkanu. Darmanović je na na sastanku, u okviru francusko-njemačke Inicijative za sveobuhvatnu kontrolu malog i lakog oružja u tom regionu, rekao da je Crna Gora, kao kredibilan partner spremna da doprinosi naporima u razvoju i implementaciji politika i najviših standarda, kako bi učinila Zapadni Balkana sigurnijim. “Nekontrolisana proliferacija i ilegalna trgovina malim i lakim oružjem ima alarmantan uticaj na mir i stabilnost, održivi razvoj, ali i ljudska prava, koja se u mnogim djelovima svijeta krše upravo iz ovih razloga”, rekao je Darmanović. R.C.H.

CRNA GORA I SRBIJA RAZGOVOROM TREBA DA PREVAZIĐU TENZIJE

Nuhodžić i Stefanović

Crna Gora i Srbija imaju različite stavove oko pojedinih pitanja, ali je neophodno razgovarati kako bi se pronašlo rješenje u cilju interesa i daljeg unapređenja odnosa dvije države, poručili su ministri unutrašnjih poslova, Mevludin Nuhodžić i Nebojša Stefanović, koji su se sastali na marginama skupa u Berlinu. Nuhodžić i Stefanović su istakli da dvije policije ostvaruju kvalitetnu saradnju u borbi protiv zajedničkih bezbjednosnih izazova, posebno u borbi protiv organizovanog kriminala. U interesu je, kako su naveli, Crne Gore i Srbije da policijske službe intenzivno sarađuju u cilju bezbjednosti i stabilnosti.

“Neko će reći da je ovo borba za crkvu, a ja bih tome obavezno dodao – i borba za Crnu Goru”, izjavio je minule nedjelje srpski pop Gojko Perović u intervjuu Radio Beogradu. Time je definitivno definisao suštinu “molebanske revolucije”. Samo nije definisao protiv koga se to on ovdje “bori za Crnu Goru”. Da li, možda, protiv 45 odsto Crnogoraca ili protiv njegovih Cetinjana?! Mada se može naslutiti da se Gojko Perović, kao odani pripadnik srpskog klera, u službi predsjednika odbora direktora jedne turističke agencije Amfilohija Radovića, koji isključuje svaku mogućnost da Crnogorci uopšte postoje, “bori” za Crnu Goru bez Crnogoraca. Opet, kao 1918. godine, kada je potpredsjednik Podgoričke skupštine Savo Fatić obznanio kako od tog decembarskog dana “više nijesmo Crnogorci, nego Srbi!” Srpski pop Perović još je naglasio kako pred “ambasadom nebeskog carstva ne nosimo nikakve zastave zemaljskih država”. Liše trobojki sa četiri ocila, jer se, valjda, srpsko carstvo ne prostire samo do Tokija, već i po nebesima. Biće da je sam bog Srbin! Protojerej Boris Brajović, međutim, vrlo ovozemaljski zatražio je da se o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti organizuje referendum, “da svako od nas posvjedoči ko je vjera, a ko nevjera”?! Jeste da je religioznost, kao i nacionalna pripadnost, privatna stvar, ali bilo bi zanimljivo znati koliko religioznih ljudi imamo u Crnoj Gori. Tim prije što je, prema istraživanjima, broj vjernika mnogo veći u zaostalim krajevima planete, a sve manji u ekonomski razvijenijim i demokratski zrelijim sredinama. Tako, recimo, u zapadnoj Evropi tek 44 odsto stanovnika sebe smatra vjernikom. Tako da je implicirana hipoteza protojereja Brajovića da je vjera “dobra”, a nevjera “nešto loše” u principu sasvim pogrešna. No, neka svako nosi svoj krst. Problem je što iza ovako krupnih riječi o “carstvima nebeskim” kod srpskog pravoslavnog klera u Crnoj Gori danas zapravo ne stoji iskonska hrišćanska “ljubav i sloga”, niti “odbrana svetinja”, već vrlo praktičan ovozemaljski interes. Politički, sazdan od “pravoslavnog” omeđavanja teritorije “velike Srbije”, i ekonomski, određen “pravoslavnom” potrebom da se zadrži nelegalno stečena imovina i neoporezivi biznis. Jedan od dokaza je i juče objavljen podatak da je “božji čovjek”, njegovo preosveštenstvo, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović, zapravo predsjednik odbora direktora jedne budvanske turističke agencije?! PS: “Majke velikosrpske invencije došle su na ideju da posao deinstalacije crnogorske nezavisnosti obavi crnogorska Mitropolija, tako što će neprestano izazivati i po ‘srpskim zemljama’ širiti nestabilnost iz koje će (verovatno i hoće) proizaći neki pičvajz, neko rušenje“… Ali “…da bi se ponovo suverena Crna Gora vratila u okrilje majčice Srbije, potrebno je mnogo više od reprize svojevremenog nosanja svetačkih kivota”. (S. Basara)

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

aktuelno

DN sazNaju: KaKo se fiNaNsiraju Matica srpsKa, srpsKa Kuća, iN4s...

SrpSke kuće u Crnoj Gori valjaju milione

Šta povezuje Srpsku kuću, Maticu srpsku, nevladinu organizaciju In4S, ofšor kompaniju ANG Crna Gora, kao i privatnu firmu Tangenta osim što se preko njihovih računa, ako ih posmatramo kao cjelinu, a to u neku ruku i jesu, valjaju milioni, od kojih najveći dio stiže od Vlade Srbije i srpskih kompanija.

■ Gojko Raičević i povezana lica

Prvo što upada u oči gledajući osnivačku i vlasničku strukturu, jeste da se kod većine tih firmi pojavljuju ista lica, na čelu sa Gojkom Raičevićem, vlasnikom i osnivačem portala In4S, odnosno nevladine organizacije. Raičević se, osim kod In4S, pojavljuje i u firmama „Naša agencija“, „ANG Crna Gora“, „Rusomont“, kao i u Srpskoj kući, u čijoj je, takođe, vlasničkoj strukturi. Rame uz rame sa njim je i Vladimir Božović (da ne bude zabune, nije riječ o ambasadoru), koji se pojavljuje u vlasničkoj strukturi kompanija – „ANG Crna Gora“, „Atlantic News Group LLC“, In4S, Matica srpska i Srpska kuća. Kako se finansiraju ova lica, očigledno vrlo povezana i na zajedničkom zadatku. Podaci do kojih su došle Dnevne novine pokazuju da je u proteklih nekoliko godina Vlada Srbije prebacila Srpskoj kući i Matici srpskoj više od pet miliona eura, dok je najveći donator portala In4S kompanija M:tel.

■ Matici sRpskoj i sRpskoj kući pReko pet Miliona

Srpska kuća je od maja 2017. do septembra 2019. godine raspolagala sa 3,648 miliona, odnosno toliko se novca vrtjelo preko njihovih računa, od čega je najveći dio priliva bio od Vlade Srbije, koja je u tom perio-

du uplatila ovom pravnom licu oko 3,590 miliona eura. Podaci do kojih su došle Dnevne novine pokazuju da je najveći dio tog novca potrošen u maju 2017. godine, kada je na račun Niksan trejda, vlasnika Miodraga Dake Davidovića, prebačeno 3.383 miliona eura. Promet Matice srpske preko računa otvorenih kod poslovnih banaka u Crnoj Gori od januara 2014. pa do decembra prošle godine iznosio je 1.554 miliona eura. Prema saznanjima DN, kontrolom je utvrđeno da skoro cjelokušto znači pan iznos potida je komče od Vlade Srpletno fibije (Ministarnansiranje stva za dijasporu, In4S direktno Ministarstva kulRaičević ili indirektno iz ture i medija, Kancelarije za dijasporu). Srbije. Sva novčana sredstva ■ Glavni donatoR isplaćena sa računa In4S, bilo kao materijalni trošin4s koMpanija kovi, bilo kao honorari ili M:tel konsultantske usluge osniMeđu onima koje srpska vačima i licima koja rade za Vlada pomaže ili direkovu nevladinu organizacitno ili preko svojih komju, biće predmet posebnih panija je i Raičevićev porprovjera Uprave policije, sa tal In4S. Prema saznanjima aspekta zakonitosti poslovDN, preko računa ovog pornog odnosa, kao i sa aspektala prošlo je od septembra ta podizanja gotovine, te 2013. do januara ove godine utvrđivanja da li je na pooko 279.000 eura. Ono što dignuta novčana sredstva upada u oči jeste da najveplaćen odgovarajući porez. ći dio priliva potiče od kompanije M:tel, čiji su vlasni■ “anG cRna GoRa” ci Telekom Srbija i Telekom RS, a koja je za četiri Na spisku kompanija kod mjeseca, od kraja septemkojih se pominju Gojko Rabra 2018. do kraja januara ičević i Vladimir Božović je i firma „ANG Crna Goprošle godine ovom portara“. Njen osnivač je pravlu uplatila 200.000 eura, po osnovu reklamiranja. To će, no lice „Atlantic News Groprema saznanjima DN, biup LLC“ sa sjedištem u Deti predmet provjere u cilaveru. „ANG Crna Gora“ je, lju utvrđivanja da li se razapravo, ćerka firma ofšor di o fiktivnom poslu i nakompanije iz Delavera. Prečinu finansiranja ove NVO ma podacima DN, osnivač od strane Srbije preko firi stvarni vlasnik je Vladimir Božović, dok je izvršme M:tel, putem ugovora o reklamiranju. Ostala sredni direktor Gojko Raičević. stva (35.000 eura) bila su Božović i Raičević su ovlaod Vlade Srbije i povezašćeni za upravljanje na ranih pravnih lica (27.000), čunima koje to pravno li-

Srpska kuća u Podgorici ce posjeduje kod poslovnih banaka u Crnoj Gori. Podaci do kojih su došle Dnevne novine pokazuju da je tokom 2018. „ANG Crna Gora“ primila oko 100.000 eura od „Atlantic News Group LLC“, da je novac stizao i od Nove srpske demokra-

tije, Pokreta za promjene, S Pres d.o.o., M:tela, kao i od Mladena Bojanića po osnovu plaćanja za usluge. Ova kompanija je, kako saznajemo, Vijestima tokom tog perioda (2018) uplatila oko 80.000 eura po osnovu ugovora o prometu usluga. V.Š.

Ko finansira kompaniju Tangenta Predmet kontrole crnogorskih nadležnih institucija bila je i kompanija “Tangenta”, čiji je vlasnik i osnivač Blažo Papović, inače, jedan od osnivača Matice srpske. Papović se bavi elektro proizvodnjom, inženjerskom djelatnošću i uslugama servisiranja elektro sistema. Za razliku od prethodnih firmi koje su na jaslama srpske vlade i srpskih kompanija, “Tangenta” svoje milione dobija kroz poslove sa crnogorskim državnim preduzećima. Na poslovnim računima ove kompanije su milionski prometi. Analizom je utvrđeno da je značajan kupac robe i usluga bila Elektroprivreda Crne Gore, i povezana preduzeća u većinskom državnom vlasništvu i da su po tom osnovu ovoj kompaniji uplaćena znatna sredstva. Tako je od aprila 2014. do decembra prošle godine EPCG u više navrata prenijela sred-

stva na račun “Tangente” u ukupnom iznosu od više od milion eura, po osnovu ugovora i prometa robe, dok je Crnogorski elektroprenosni sistem, po istom osnovu, prenio na ovu kompaniju oko 95.000 eura. U periodu od juna 2016. do decembra prošle godine na račun preduzeća “Tangenta” je kod Erste banke uplaćeno 1.125 miliona eura sa računa EPCG, CGES, CEDIS, TE Pljevlja, takođe po osnovu ugovora i prometa robe. Sve u svemu, Blažo Papović, koji se pojavljuje u osnivačkim strukturama Matice srpske i Srpske kuće, kroz poslovni odnos svoje firme “Tangenta” sa pravnim licima koja su u većinom državnom vlasništvu (EPCG, CGES, CEDIS, TE Pljevlja) od 2014. do 2019. prihodovao je oko 2,2 miliona eura. Toliko o navodnoj ugroženosti i nemogućnosti da se posluje u Crnoj Gori zato što je neko Srbin.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

INTERVJU: NIKOLA MARTINOVIĆ, ADVOKAT

NE BRINU SPC CRKVE, NEG NEKRETNINE KOJE SU NEZA

⌦ Vesna Šofranac

Crkve, manastiri i bogoslužbeni objekti neće biti problem tokom pregovora koji se najavljuju između predstavnika Srpske pravoslavne crkve i Vlade Crne Gore. Problem neće biti ni formalna registracija, već vrijedne investicione nekretnine koje nikada nijesu korišćene kao bogoslužbeni objekti, niti služe ispovijedanju vjere, a upisane su bez pravnog osnova na SPC. Dakle, problem za SPC, odnosno ono za šta se ona bori i ovim litijama koje gledamo, jesu gradsko građevinsko zemljište, livade i drugi objekti koji ne služe za crkvene obrede. To je, u stvari, najvrednija imovina kojom bez pravnog osnova gazduje Srpska crkva u Crnoj Gori i čega se ne želi odreći, ocjenjuje u intervjuu Vikend novinama naš poznati advokat Nikola Martinović. Martinović ističe da Zakon o slobodi vjeroispovijesti ne tretira ni ispovijedanje vjere, ni organizaciju vjerske zajednice, niti izbor arhijereja, što obično zakoni takve prirode tretiraju, već da je vjerskim zajednicama ostavljena potpuna sloboda. VN: Kažete da registracija ne bi trebala da bude problem… MARTINOVIĆ: Po meni, ona uopšte ne bi trebala da bude problem. Uostalom, pogledajmo kako je ta ista Srpska crkva riješila ovo pitanje u Hrvatskoj. U toj državi su se registrovali bez ikakvog problema, tako da u tamošnjem registru imate 431 upis raznih jedinica SPC. Svaki manastir, svaka crkva, crkvena opština upisana je da bi mogla da dobije status pravnog lica. Čak i Eparhijski savjet, koji je potpisao ugovor sa državom Hrvatskom, upisan je kao posebno pravno lice. Isti slučaj je sa Republikom Sbijom. Ako SPC bude principijelna i u Crnoj Gori pokaže postupanje kakvo je pokazala

Pitanje je kojoj će državi Mitropolija biti saveznik i saradnik. Da li će biti partner i saradnik crnogorskoj državi ili srpskoj, gdje se nalazi centrala SPC. To je suština i osnovno pitanje. Država Crna Gora sigurno nije neprijatelj crkve

u Hrvatskoj, registracija neće biti problem. Problem će biti kod imovine. Jasno je da crkva neće pristati da joj se oduzme faktička vlast na imovini koja nije prevashodno namijenjena bogoslužbenoj djelatnosti. VN: SPC ne pominje gradsko građevinsko zemljište, već je fokus tokom protesta stavila na crkve i manastire, ubjeđujući vjerujući narod da će im biti “oduzete svetinje”. Kako to komentarišete? MARTINOVIĆ: Kako drugačije osim kao manipulaciju. Ko će praviti pitanje oko korišćenja crkava i manastira? Ne vjerujem da ima čovjeka koji razmišlja o tome da se crkve i manastiri mogu oduzeti ili da se u njima bilo što drugo može vršiti osim vjerskih obreda. Ono što je suština i na čemu će, prema mojem mišljenju, SPC insistirati u pregovorima jeste pitanje nekretnina koje nijesu korišćene kao bogoslužbeni objekti. Dakle, njih interesuje gradsko građevinsko zemljište prije svega, što je i najvrednija imovina kojom ta crkva danas gazduje u Crnoj Gori. Krucijalna stvar za njih je ko će ubirati koristi od građevinskog zemljišta, od raznih nekretnina koje imaju eko-

nomsku vrijednost, a koje nemaju nikakvog doticaja sa vršenjem Božje službe.

VN: Vjerovatno ste imali priliku da vidite kako je SPC na svoje ime upisala objekat Katoličke crkve. Vrlo je interesantno bilo njihovo objašnjenje – da će se lako dogovoriti sa Katoličkom crkvom. Sa državom Crnom Gorom neće… MARTINOVIĆ: Očigledno da neće. Kada spominjete taj slučaj, vrlo je indikativan odgovor predstavnika SPC u jednoj televizijskoj emisiji na Javnom servisu. Novinar je postavio pitanje što će Srpska crkva uraditi sa upisom Katoličke crkve koju je porodica Radoničić poklonila Kotorskoj biskupiji. Dakle, nesporno je da se radi o nekretnini koja predstavlja Katoličku crkvu, nesporno je da je to uvijek bila Katolička crkva, da je bilo privatno vlasništvo i da je ta porodica to poklonila. Nesporno je, takođe, da je danas upisana na SPC. Kada je novinar postavio to pitanje predstavniku SPC, on je spremno odgovorio da samo treba da se nađu sa predstavnicima Katoličke crkve i da će to ispraviti u vrlo kratkom

roku bez bilo kakvih tenzija! Postavlja se pitanje - koji je to motiv da ćete sporno pitanje upisa u katastar sa Katoličkom crkvom riješiti u razgovoru, a da nećete da rješavate nijedno sporno pitanje sa crnogorskom državom. Da li je moguće da je Srpskoj crkva bliža, odnosno da će biti spremnija za dogovor sa Katoličkom crkvom nego sa crnogorskom državom?

VN: Primjer prepisa objekta Katoličke crkve na SPC otvara pitanja uknjižbe objekata sa državne imovine na SPC… MARTINOVIĆ: Vidjećemo šta će sve isplivati. Već se govori o tome da je čak 90 odsto prepisa koji su napravljeni od 1990. godine sa države na neko treće lice napravljeni najviše na SPC. Da li je to Mitropolija crnogorsko–primorska, mitropolit, neko treće lice… pokazaće provjere. To treba ostaviti nadležnim organima. Ali, u priči o prepisu imovine valja podsjetiti na još jedan vrlo bitan detalj koji izbija iz ruku argumente SPC da će im neko oduzeti svetinje da ih privatizuje, da tjera sveštenike… Naime, postavlja se pitanje da li je prije ovog prepisa, dakle prije devedesetih godina prošlog vijeka, kada je sve bilo upisano na državu Crnu Goru, neko smetao sveštenicima da u tim

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

GO VRIJEDNE AKONITO UPISALI objektima vrše obrede? Da li je neko smetao vjernicima da dolaze? Naravno da nije niko. Dakle, vjerski obredi su vršeni u crkvama i hramovima iako su nesporno bili državno vlasništvo i tako bili upisani u katastru. Zašto bi nešto bilo drugačije primjenom Zakona o slobodi vjeroispovijesti? Naravno da nema ni govora o tome.

VN: Podršku SPC i litijama, odnosno njenoj vaninstitucionalnoj borbi daju i opozicione političke partije u Crnoj Gori. Koliko će ta činjenica uticati na dijalog između predstavnika SPC i države Crne Gore? MARTINOVIĆ: To da srpski orijentisana opozicija daje podršku zahtjevima SPC nije nikakvo iznenađenje. Oni tu vide svoju šansu, svoju, uslovno rečeno, vojsku za promjenu vlasti. Pitanje je koliko su građani svjesni manipulacija i pokušaja zloupotrebe njihovih vjerskih osjećanja. Napraviću jednu paralelu, odnosno podsjećanje. Crnogorci su išli na Gazimestan, podržavajući pokušaje rješavanja realnih problema Srba na Kosovu. Ali to nije bio način na koji su mogli pomoći i na koji se ovo pitanje moglo riješiti. Oni su tada bili instrumentalizovani u stvaranju velike Srbije i razbijanju Jugoslavije. Na isti način su i radnici “Radoja Dakića“ bili zloupotrijebljeni i iskorišćeni da se počne krvavi rat. Ne treba imati nikakvu dilemu da je i ovaj pokret kojim rukovodi SPC, u kojem sigurno ima

vjerujućih građana, mirnih i porodičnih ljudi, zloupotrijebljen kako bi se Crna Gora destabilizovala. Nesporno je da je rušenje crnogorske države i institucija nečiji interes, ali to ne smije da bude interes crnogorskih građana.

VN: A da li je interes Srpske crkve, odnosno Mitropolije crnogorsko-primorske? MARTINOVIĆ: Vidjećemo. Pitanje je kojoj će državi Mitropolija biti saveznik i saradnik. Da li će biti partner i saradnik crnogorskoj državi ili srpskoj, gdje se nalazi centrala SPC. To je suština i osnovno pitanje. Država Crna Gora sigurno nije neprijatelj crkve. Naprotiv. Ne treba zaboraviti da je izgradnju Vladičanskog doma u kojem je sjedište mitropolita CPC pomogla država Crna Gora, da je Pivski manastir spašen angažovanjem države. Ukazao bih na jednu činjenicu koja se tiče izgradnje hramova. Svjedoci smo da je u Crnoj Gori izgrađeno puno hramova i da to nije nailazilo na protivljenje vlasti. Naprotiv. Imamo više slučajeva u kojima vlast nije mogla da spriječi nelegalnu izgradnju hramova nego onih u kojima je to mogla. Možda ovo posljednje nije u kontekstu pitanja, ali je vrlo bitna činjenica. VN: Kako Vi vidite litije? Kažete da nije novo da ih je u Srpskoj crkvi bilo i ranije povodom političkih odluka? MARTINOVIĆ: Sadašnje litije, kako ih zove crkva, u stvari su protesti, demonstracije, odnosno javno izjavljivanje nezadovoljstva. Litije su crkveni naziv za crkveni obred, a ovdje se ne radi ni o kakvom obredu. A nije ni novo, kao što sam kazao u našem razgovoru, da se litije u Srpskoj crkvi održavaju povodom političkih događaja i odluka. VN: Na šta konkretno mislite?

MARTINOVIĆ: Najveća u istoriji 20. vijeka zapisana litija bila je takozvana krvava litija u Beogradu 1938. godine zbog izglasavanja konkordata između Jugoslavije i Vatikana. Kako SPC reaguje na određene političke pojave možemo utvrditi upravo na primjeru konkordata koji predstavlja ugovor između neke države i države Svete Stolice po pitanju njihovih odnosa u ekonomiji, ali prevashodno u religijskim pitanjima. Prvi konkordat između Srbije i Vatikana potpisan je u vrijeme Nikole Pašića 1914. godine. U to vrijeme nijedan srpski mitropolit, niti srpski sveštenik nije imao bilo kakvog prigovora. Dok je 1938. godine, po istom pitanju organizovana do tada najveća demonstracija crkvenih krugova u Jugoslaviji. Šta se to dogodilo za 24 godine?

VN: Što je bio razlog? MARTINOVIĆ: Godine 1914. Vlast u Srbiji na čelu sa Nikolom Pašićem je bila jaka, a 1938. nije. Naime, te godine Jugoslavija nema kralja koji je ubijen, a državom vlada namjesništvo. Državna vlast je bila slabija i crkva je to htjela da iskoristi. Međutim, koliko god da je država bila slaba, urušila je demonstracije i usred Beograda primijenila silu protiv SPC. Cijela predistorija govori o tome da se radi o konkurenciji crkve i države, o tome ko će imati političku i ekonomsku prevlast nad na-

To da srpski orijentisana opozicija daje podršku zahtjevima SPC nije nikakvo iznenađenje. Oni tu vide svoju šansu, svoju, uslovno rečeno, vojsku za promjenu vlasti

AKTUELNO

Jasno je da je Crnogorska crkva bila autokefalna VN: Vi ste se bavili istraživanjem o autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve… MARTINOVIĆ: Tačno. Toliko se polemika vodi oko CPC da sam odlučio da malo više istražim to pitanje i to upravo iz izvora koji su bliski Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koji su za njih vjerodostojni. I onda sam našao udžbenike koje je SPC izdavala. Radi se o knjigama koje su postale udžbenici zato što ih je Sinod Pravoslavne crkve odobrio za upotrebu u bogoslovijama Srpske crkve. Konkretno, radi se o knjizi koju je napisao inspektor bogoslovije Branko Cisarž, inače jedan od profesora i mitropolitu Amfilohiju Radoviću. Knjiga je izdata 1970. godine, po dozvoli Svetog Arhijerejskog sabora i pod blagorodom. Dakle, nema komplikovanih pitanja, osnovno je ko će vladati narodom. U Evropi već više od 100 godina nema takvih dilema. U Evropi vladaju građani. VN: SPC je potpisala Temeljni ugovor sa Hrvatskom, pristajući na sve ono što u Crnoj Gori ne žele ni da čuju… MARTINOVIĆ: Zakon o slobodi vjere Republike Hrvatske stavlja u istu ravan sve vjerske zajednice u toj državi. Ugovor između Hrvatske i Srpske crkve (ono što mi danas zovemo temeljni ugovor), potpisan je između tadašnjeg predsjednika Vlade Ivice Račana i SPC, odnosno njenog organskog dijela u Hrvatskoj kojeg čine eparhije Zagrebačko–ljubljanska, Gornjo-karlovačka, Dalmatinsko-slavonska i Osiječko-Poljska i Baranjska, a na temelju člana 69 tačka 17 i člana 70 stav 24 Ustava SPC i odluke Svetog arhijereskog sinoda iz 2002. godine. Dakle potpisuje ga Eparhijski savjet po dozvoli Sinoda SPC. VN: Prevedeno na situaciju u Crnoj Gori? MARTINOVIĆ: Prevedeno kod nas, mitropolit Amfilohije ne bi mogao potpisati samostalno Temeljni ugovor, morao bi imati dozvolu, odnosno saglasnost Sinoda i Sabora SPC, jer su organski dio te crkve. Što bi značilo da o imovini i pravima Srpske crkve i hramova u

slovom patrijarha, tadašnjeg srpskog, Germana. VN: Zašto je upravo taj udžbenik interesantan? MARTINOVIĆ: U tom udžbeniku po kom se uči u pravoslavnim bogoslovijama, koji se zove “Crkveno pravo - opšti dio i organizacija crkve” jasno stoji da je Crnogorska crkva bila autokefalna. Profesor Cisarž pošteno citira sve ono što se nalazi u tomosu Carigradske patrijaršije. Ovo je vrlo bitno zbog javne negacije postojanja Crnogorske autokefalne crkve od krugova koji su bliski SPC. Oni koji su učili iz udžbenika profesora Cisarža, koje je blagoslovio patrijarh German, moraju znati da je crkva koja je postojala u Crnoj Gori do 1918. godine bila autokefalna. Crnoj Gori ne odlučuju u Crnoj Gori, već u Beogradu. Da li je to pravilno i prihvatljivo, neka građani odluče. VN: Kako je pitanje arhivske građe SPC uređeno u Hrvatskoj? MARTINOVIĆ: Kada je u pitanju arhivska građa, odnosno pokretna imovina SPC, prvo da podsjetimo da je dio ove imovine bio oduzet od crkve u vrijeme SFRJ, kako Hrvati kažu u vrijeme komunističke vladavine. Ta imovina je, takođe, regulisana Ugovorom SPC sa državom Hrvatskom. Hrvatska se obavezuje da će SPC u Hrvatskoj dati u vlasništvo, ali ne i u posjed, sve matične knjige i arhivsko gradivo koje je sada u vlasništvu Hrvatske, a oduzeto je za vrijeme SFRJ. Matične knjige i arhivska građa ostaju u posjedu u ustanovama kulture radi stručne obrade, zaštite. Dakle u Hrvatskoj sve ovo može, a u Crnoj Gori se sve to osporava. VN: Zato su tu litije… MARTINOVIĆ: Tačno. Crkva pokušava litijama da izdejstvuje što bolji položaj u budućim razgovorima sa predstavnicima vlasti. U Hrvatskoj su na sve pristali. Nijesu imali ni dobru pregovaračku poziciju, a jedan od razloga je činjenica da je Hrvatska dio evropske zajednice, gdje demokratska načela o slobodi vjeroispovijesti nikada nijesu povezana sa imovinskim odnosima.

AKTUELNO

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

Sa sastanka Marković i Kemp

NAŠI ČLANOVI ĆE PREPOZNATI PRAVI KARAKTER PROTESTA Svaki građanin, bez obzira na stranačku pripadnost, ima pravo da iskazuje svoja vjerska osjećanja na način koji on smatra primjerenim, pa i da učestvuje u protestima koje organizuje SPC, saopštili su iz DPS-a. Nakon što je predsjednica tivatskog Odbora DPS-a Jovanka Laličić juče izjavila da članovima DPS-a koji idu na litije u znak protesta zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u njihovim redovima neće biti mjesta, iz DPS-a je saopšteno da je sloboda vjeroispovijesti zagarantovana Ustavom i novim Zakonom koji reguliše ovu oblast. Oni su poručili da će njihovi simpatizeri i članovi prepoznati pravi karakter protesta. “Dakle, svaki građanin, bez obzira na stranačku pripadnost, ima pravo da iskazuje svoja vjerska osjećanja na način koji on smatra primjerenim, pa i da učestvuje u protestima koje organizuje SPC. To se odnosi, naravno i na članove DPS-a”, kazali iz DPS-a za CdM. U toj partiji naglašavaju da smo svjedoci da se “ovi skupovi pokušavaju zloupotrijebiti vrijeđanjem državnih simbola, institucija države Crne Gore, a sve uz prateću antidržavnu

ikonografiju”. Vjeruju da će njihovi članovi, simpatizeri i glasači umjeti da prepoznaju pravi karakter protesta i da pravilno protumače da se na ovaj način ugrožava sve ono što “smo vrijedno zajednički gradili tokom tri decenije”. Podsjetimo, poslanica DPSa Jovanka Laličić kazala je juče da članovi DPS-a koji učestvuju u litijama protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti više ne mogu biti u toj stranci, te da je stav partije da svako može ići u crkvu koju želi i slobodno upražnjavati svoju vjeru. “Nijednom našem članu nećemo braniti da uđe u bilo koju crkvu da se pomoli Bogu, da poštuje svoje vjerske običaje”, kazala je Lalićić u intervjuu Radio Tivtu. To je, kaže ona, najintimnije i najsuptilnije osjećanje svakog čovjeka i niko nema pravo da ulazi u njihovu intimu, kao što moramo poštovati i ako je neko ateista i slično. “Našim članovima moramo ukazati da se ta njihova najiskrenija osjećanja duboko zloupotrebljavaju i da se moraju braniti od nasrtaja i kletvi da će biti izbačeni iz crkve i iz pravoslavlja ako ne budu prisutni na litijama”, ocijenila je Laličić. R.P.

Laličić

LALIČIĆ: ISKRENI DIJALOG O ZAKONU, A NE UCJENE

Laličić smatra da litije i procesije nijesu ništa drugo nego politički skupovi po ponašanjima, ikonografijama, incidentima koji su upereni protiv države i njenog rukovodstva. Laličić je kazala da neće nikoga “siliti”. “Ukoliko se opredijele da je to njihov izbor, iskreno im moramo zahvaliti. Za takve u

našim redovima više neće biti mjesta”, poručila je Laličić i naglasila da za iskreni dijalog moraju postojati dvije strane. “Država ima volju za dijalog. Međutim, u ovom momentu dijalog može biti samo o primjeni zakona. I tu nema povratka. Dakle, iskreni dijalog, a ne ucjene”, kazala je Laličić.

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ SA AMBA

ŽELIMO JAČE ST PARTNERSTVO

Crna Gora želi da jača strateško partnerstvo i dinamizira bilateralne odnose sa Ujedinjenim Kraljevstvom (UK), saopšteno je na sastanku premijera Duška Markovića i britanske ambasadorke Alison Kemp, povodom jučerašnjeg izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije. Kako je saopšteno iz Vlade, na sastanku je ocijenjeno da Ujedinjeno Kraljevstvo ne napušta Evropu, niti Zapadni Balkan. Marković je naveo da su odnosi Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva bili dobri i sadržajni u svim oblastima važnim za našu zemlju.

“Posebno smo osnažili savezništvo kroz članstvo u NATO. Sada želimo nove i sadržajnije odnose, posebno oplemenjene dinamičnijom ekonomskom saradnjom. Vjerujemo da ćemo u narednom periodu imati više novih britanskih investitora”, kazao je Marković. Kako je dodao, Crna Gora pozdravlja i poštuje dogovor EU i UK vezano za sve međunarodne ugovore koje naša država ima sa Unijom, uključujući bilateralne i multilateralne sporazume, a u kojima će UK biti tretirana kao članica Evropske unije sve do 31. decembra 2020. Marković je kazao da Ujedinjeno Kraljevstvo ima prijate-

lja u Crnoj Gori. “Ovo je sada novi početak sa izvjesnom perspektivom. Želimo strateško partnerstvo i radujemo mu se”, kazao je Marković. Kemp je kazala da će Ujedinjeno Kraljevstvo nastaviti da podržava Crnu Goru u oblastima odbrane, sigurnosti, sajber bezbjednosti, borbe protiv teškog i organizovanog kriminala kao i obrazovanja, digitalne agende i inovacija. Ambasadorka je dodala da će u narednom periodu fokus biti stavljen na programe ekonomskih reformi, te da je važno potpisati sporazum o partnerstvu i trgovini. M.D.

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA

Podržavamo obezbjeđivanje m Crna Gora podržava napore u obezbjeđivanju trajnog mira i stabilnosti na Bliskom istoku, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Kako su saopštili, razumiju i cijene napore SAD i pred-

sjednika Donalda Trampa da se kroz direktne razgovore dvije strane dođe do obostrano prihvatljivog rješenja, na osnovu koncepta o dvije države koje žive u miru kao susjedi.

“Prepoznajemo i podržavamo potrebu da se obnovljenim međunarodnim naporima pokuša pronaći održivo i pravedno rješenje za izraelsko-palestinski konflikt, kojim bi se obezbijedio

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

AKTUELNO

ODBOR DPS GLAVNOG GRADA

SIMBOL JUNAŠTVA KUKAVIČKI UNIŠTAVAJU

ASADORKOM ALISON KEMP

TRATEŠKO SA UK Kemp: Nastavak saradnje sa kolegama iz Evropske unije Zajedno ćemo raditi na rješavanju klimatskih promjena, suzbijanju terorizma, izgradnji još šire akademske zajednice i naučne saradnje, poboljšati naše trgovinske odnose, ne samo sa Unijom, već i sa Crnom Gorom i ostalim državama regiona, kazala je britanska ambasadorka Alison Kemp povodom izlaska UK iz EU. Kemp je istakla da će UK sa državama članicama EU graditi novo partnerstvo po svim pitanjima, koje nije neophodan, već i prirodan izbor. “Kako zbog geografskih, tako i zbog

političkih i društvenih činjenica. Britanska ostrva će i sjutra biti tačno tamo gdje su i danas”, istakla je Kemp i dodala da ćemo i dalje dijeliti vrijednosti i principe sa našim evropskim prijateljima. Kako je naglasila, iako UK izlazi iz Evropske unije, ne napušta ni Evropu, a ni Crnu Goru. “Radujem se što ćemo nastaviti da blisko sarađujemo sa kolegama i partnerima iz Evropske unije ovdje u Crnoj Gori i nastaviti da podržavamo program reformi Crne Gore”, kazala je Kemp.

mira na Bliskom istoku trajni mir i stabilnost na Bliskom istoku i zadovoljile legitimne aspiracije obije strane”, kazali su iz Ministarstva. U Ministarstvu posebno smatraju važnim da bi svi predlozi koji se iznose i o koji-

ma se razgovara trebali biti u skladu sa međunarodnim pravom, uz poštovanje svih relevantnih UN rezolucija i međunarodno prihvaćenih principa koji se odnose na ovo pitanje. R.P.

Za huligane koji već sedmicama uništavaju javne površine, pozivajući se na „odbranu svetinja“ i „zaštitu trobojke“, niti postoje svetinje, niti brane bilo šta. Jedino što im je sveto je novac koji za to dobijaju od pojedinih opozicionih partija, što se vidjelo iz njihove prepiske koja je dospjela u javnost, saopšteno je iz odbora DPS-a Glavnog grada. Podsjećamo da društvenim mrežama kruži prepiska kako, navodno, Demokratski front plaća svojim aktivistima da učestvuju u šetnjama protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali i da crtaju trobojke na zidnim površinama širom Crne Gore. “Da su iskreni posvećenici bilo koje vjere, znali bi da huliganstvo, uništavanje zajedničkih dobara pod okriljem mraka i unošenje nemira kod građana nikako ne mogu biti odlike vjernika. Znali bi da haustori, mračni ćoškovi, ograde i infrastrukturni objekti nijesu nikakve “svetinje”, ali ako ih huligani tako doživljavaju, imaju ozbiljan problem sa shvatanjem vjere i onim što im svakodnevno poručuje Mitropolija crnogorsko-primorska i njeni prvaci”, ističu u DPS-u. Kako su naveli, svoje “poštovanje” prema zastavi huligani pokazuju tako što je iscrtavaju

na najneprimjerenijim mjestima, čak i na životinjama, za što su propisane i zakonske novčane kazne, bilo da je riječ o zvaničnoj zastavi države Crne Gore, bilo da je riječ o istorijskim simbolima, na što se huligani pozivaju. “Očigledno im ne smeta da im “umjetnička djela” i “svetinje” budu opoganjena svim i svačim. U tom šizofrenom miješanju pojmova i pokušaju manipuacije ne propuštaju da unište ni simbole antifašističke borbe, što se ne može tumačiti drugačije nego kao borba protiv slavne slobodarske tradicije crnogorskog naroda i države, a tu bitku u Crnoj Go-

ri niko nikad nije dobio, pa neće ni oni”, saopštili su iz podgoričkog DPS-a. U DPS-u smatraju da se ne može pod plaštom odbrane nečega što uopšte ne treba i nema od koga braniti, promovisati huliganstvo kao “patriotizam” i “junaštvo”. “Huligani su huligani, a uništavanje zajedničke imovine svih građana je zabranjeno zakonom. Ni novac im u ovome ne može pomoći, jer su institucije spremne da se bore protiv huliganstva u bilo kom obliku, a za tačne lokacije svetinja koje žele da posjete neka se obrate svojoj vjerskoj zajednici”, kazali su iz DPS-a. R.P.

PREDSJEDNICI MJESNIH ZAJEDNICA KOMANI, BANDIĆI I ZAGARAČ

Na litije pozivaju nepoznati i samozvani Katunjani

Nepoznati i samozvani Katunjani uputili su poziv za okupljanje i litiju od Komana do Podgorice, saopštili su juče predsjednici mjesnih zajednica Komani, Bandići i Zagarač - Dragan Lakićević, Vukašin Radulović i Veselin Vukadinović. Oni ističu da su u tamošnje svetinje dobro došli svi pravoslavci i dobri ljudi, ma kako se oni zvali i osjećali. “Mi Komani, Bandići i Zagarčani znamo čije su ruke i od kojega krša svoje crkve gradili. Nama ne trebaju pozivi skrivenih i neimenova-

nih samoproglašenih vođa jer mi znamo ko smo, odakle smo i kuda idemo. Zato oni koji su pravi Katunjani među nama, svi Komani, Bandići i Zagarčani kojima su obraz i porodica na prvom mjestu neće ići putem vaših podjela”, poručuju predsjednici mjesnih zajednica Komani, Bandići i Zagarač. Kako ističu, poruke koje se krišom dijele, zloupotrebljavajući njihovo zajedničko ime, a navodno i ime svih Katunjana su izašle iz noći i u noć će da se vrate, zajedno sa svim mračnim ideologija-

ma, koje su razdvajale narod u Crnoj Gori. Zato im poručuju da ne podmeću i ne okupljaju se pod tuđim barjacima i zastavama nesloge, da ne idu putem kojim nijesu išli naši časni preci. “Zato vam i poručujemo da ne pokušavate da razdvajate braću, prijatelje i kumove, jer i kada ne mislimo isto, sluga, bratstvo i zajedništvo u ljubavi prema Crnoj Gori su jedini put po kojem će šetati svi Komani, Bandići i Zagarčani”, zaključili su predsjednici Mjesnih zajednica. R.P.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

ANKETA NAJTRAŽENIJI MLIJEČNI I SUHOMESNATI PRO

JASMINA ISMAILISUFI Kupujem domaće proizvode kada ima izbora. Biram ih u odnosu na proizvođača, i izuzetno mi je važan kvalitet za koji smatram da je isti kod domaćih i uvoznih proizvoda. Na pijacu idem kada želim svježe voće i povrće. Čula sam za kampanju i znam da podstiče kupovinu domaćih proizvoda.

KUPOVINA DOMAĆIH PROIZVODA PORASLA ZA 30 PROCENATA

MARKO ČEKAJ Kupujem i domaće i uvozne proizvode i mislim da su približnog kvaliteta. Cijena proizvoda mi nije bitna, ali kvalitet jeste. Naši proizvodi mogu da pariraju inostranim i mislim da su sličnog kvaliteta. Voće i povrće uglavnom kupujem u marketima, zbog blizine. Čuo sam za kampanju “Kupujmo domaće”, ali nijesam obaviješten o detaljima.

ANJA BOJANOVIĆ Trudim se da uvijek kupujem domaće, jer želim da se podstakne proizvodnja. Naši prozvodi imaju bolji kvalitet od uvoznih. Uglavnom trgujem na pijaci, jer nudi svježije proizvode. Od Čula sam za “Kupujmo domaće” i znam šta je cilj kampanje. E.E.

Dodatno označavanje u prodavnicama Predstavnici Privredne komore navode da se, osim promocije u trgovinskim lancima, naglašavaju potencijali turističke privrede kako bi se unaprijedio položaj crnogorskih proizvođača i u krajnjem doprinijelo jačanju konkurentnosti ukupne privrede.

“Predstavnici trgovinskih lanaca podržavaju domaću proizvodnju ističući da će i dalje biti veoma aktivni u promovisanju proizvoda i dodatno ih označavati na policama marketa. Pred domaćim proizvođačima je zadatak da odgovore zahtjevima tr-

žišta, prilagode se kvantitetom i kvalitetom ponude, tehničkim rješenjima i estetskim kriterijumima, jer je to jedini način da osiguraju sebi poziciju na domaćem tržištu i otvore perspektivu za druga tržišta”, poručili su u PKCG.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

AKTUELNO

OIZVODI, VOĆE I POVRĆE

rodaja domaćih proizvoda od pokretanja kampanje “Kupujmo domaće” porasla je do 30 odsto, saopšteno je Vikend novinama u crnogorskim trgovačkim lancima.

U “Voliju” navode da se najviše prodaju domaći suhomesnati proizvodi, svježe voće i povrće, kao i domaća vina i sirevi. “Sa velikim zadovoljstvom smo uzeli učešće u kampanji, sa ciljem da potrošačima skrenemo pažnju na domaće, crnogorske proizvode. Naše analize pokazuju da je prodaja pomenutih proizvoda od početka kampanje porasla oko 15 odsto”, kazali su u “Voliju”. I u “Aroma” i “Conto” marketima ističu da potrošači žele proizvode nacionalnog porijekla, te da su zadovoljni njihovim kvalitetom. “Od momenta kada je startovao projekat, sa vidnim obilježavanjem i isticanjem domaćih proizvoda na policama ‘Aroma marketa’ i ‘Conto diskonta’, do danas, zabilježen je rast veći od 30 odsto. Prvi izbor naših potrošača kada je riječ o domaćem proizvodu je u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća, vode, vina i domaćih kolača. Pojedini domaći proizvođači uključeni su i u proizvodnju naše robne marke ‘Montella’, što je dodatni doprinos kompanije ovom projektu”, rekli su u “Domaćoj trgovini”, koja gazduje “Aroma” i “Conto” marketima.

■ Kvalitetnije od uvoza

Građanka Danka Davidović smatra da su domaći proizvodi kvalitetniji od uvoznih. U izjavi za Vikend novine govori da voće i povrće kupuje na pijacama, zbog svježine proizvoda. Davidović je čula za kampanju “Kupujmo domaće”, dok njena sugrađanka Dragana Jeknić-Rakočević nije. Ona smatra da je voće i povrće kvalitetnije u Crnoj Gori, dok su ostali prehrambeni proizvodi bolji u regionu. Izvršna direktorica nikšićke Mljekare “Srna” Zorka Šljukić ističe da kupovinom domaćih proizvoda pomažemo sebi, jer novac ne odlazi iz zemlje, već jača nacionalnu ekonomiju. Ona, u izjavi za Vikend novine, objašnjava da je prednost domaćih proizvoda što su svježiji od uvoznih. “Sve je veći pritisak na trži-

šte. U ukupnim policama pozicionirani smo 20 do 30 odsto. Domaći proizvodi treba da budu pozicionirani do 60, 70 odsto”, rekla je Šljukić i dodala da je “Kupujmo domaće” projekat na kojem treba da se radi. Kako je naglasila, nije dovoljna jedna akcija, već kontinuitet koji treba dati rezultate.

■ Pozicija u

marKetima

U trgovačkom lancu “Idea” navode da od pokretanja projekta 2018. godine kontinuirano raste potražnja za nacionalnim proizvodima. “Potrošači sve više biraju domaće proizvode, ali se mliječni i suhomesnati i voće i povrće izdvajaju kao najtraženiji”, rekli su u “Idei”. Za Vikend novine u HD “Lakoviću” ističu da godišnje prodaju oko tri miliona eura domaćeg bijelog sira. Oni govore da je svaki kilogram prodatog sira plaćeni porez, jer kupovinom domaćeg ulaže se u cjelokupnu državnu ekonomiju. Na pitanje našeg lista da li planiraju bolje pozicioniranje proizvoda na rafovima, u “Voliju” ističu da to zavisi od dogovora sa domaćim proizvođačima. “Sa njima smo u stalnom kontaktu i kontinuirano se dogovaramo o svim detaljima. Ponosni smo na činjenicu da su u našim marketima zastupljeni praktično svi domaći proizvođači, čiji je proizvod provjerenog kvaliteta i standarda”, rekli su u “Voliju”. U “Domaćoj trgovini” vjeruju da će domaći proizvođači proširenjem asortimana i konstantnim unapređivanjem kvaliteta u većem pro-

hiljade domaćih proizvoda nalazi se u crnogorskim marketima centu učestvovati u prodaji. “Učešćem u projektu ‘Kupujmo domaće’, a i kroz naše interne projekte, nastojimo da podržimo domaće poljoprivredne proizvođače radi daljeg širenja i jačanja njihovih kapaciteta. Time će se proširiti i asortiman na policama i u kategorijama koje do sada nijesu bile obuhvaćene domaćom proizvodnjom”, rekli su u “Domaćoj trgovini”.

■ PKcG: raste Promet

Vlasnik Industrije mesa “Goranović” Đorđije Goranović istakao je da njego-

va kompanija ima pozitivne efekte od projekta “Kupujmo domaće”. On je kazao i da postoji kampanja “Dobro iz Crne Gore” u okviru koje su na kvalitetan način obilježeni nacionalni proizvodi. “Svaki vid aktivnosti koji generiše uticaj na svijest potrošača je dobrodošao. Kampanja, sama od sebe, ne može dati efekte. Potrebno je da potrošači, trgovci i mediji promovišu proizvode”, rekao je Goranović Vikend novinama, navodeći da je Austrija decenijama ulagala u kampanju da se kupuje austrijsko. U crnogorskim marketima, kako su kazali u Privrednoj komori (PKCG), plasira se više od 3.000 proizvoda crnogorskog porijekla. “Rast prometa zabilježen je u kategorijama jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, vode i bezalkoholnih pića, mesa i mesnih prerađevina, voća i povrća. Istraživanja o domaćim proizvodima pokazuju da potrošači koji stabilno ili povećano kupuju proizvode domaćeg porijekla to čine prevashodno zbog povjerenja u domaće proizvode i zbog njihovog pouzdanog kvaliteta”, ocijenili su u PKCG. Oni dodaju i da pozitivne

Prvi izbor naših potrošača kada je riječ o domaćem proizvodu je u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća, vode, vina i domaćih kolača, rekli su u “Domaćoj trgovini”, koja gazduje “Aroma” i “Conto” marketima

trendove iz istraživanja stavova i ponašanja potrošača potvrđuje i iskustvo trgovačkih lanaca, gdje je došlo do kontinuiranog rasta prometa domaćih proizvoda u većini proizvodnih kategorija.

■ nePovoljni bilansi

U PKCG navode i da su bilansi robnog prometa Crne Gore sa inostranstvom dugi niz godina nepovoljni. “Analizirajući bilanse moramo imati u vidu da Crna Gora nema prirodne mogućnosti da proizvodi određene vrste proizvoda, poput banana, kafa, kakaoa ili ih proizvodi u nedovoljnim količinama, kao pšenicu, svinjsko meso. Pored toga, domaći proizvodi ne nalaze uspješan put do kupaca, uprkos činjenici da su na prestižnim sajmovima često nagrađivani za najbolji kvalitet”, ukazali su u PKCG. Oni veliki potencijal vide u intenzivnijoj zastupljenosti domaćih proizvoda, čime bi bio supstituisan uvoz. “Tradicionalna i originalna ponuda u turizmu dio je nacionalnog brendiranja, zbog čega se kontinuirano radi na promociji i približavanju ove ponude kako domaćim potrošačima, tako i turistima. To je dugoročan proces u kojem proizvođači moraju imati konkurentnu ponudu, trgovci podržati domaće proizvođače, turistička privreda sa plasmanom tradicionalne hrane i pića mora biti prepoznatljivija, a potrošači u najširem smislu biti i ekonomske patriote jer na taj način doprinose društvu u kojem grade svoju budućnost”, zaključili su u PKCG. D. Janković

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

NTO PREDSTAVLJA PONUDU U RIMU

Upoznali Italijane sa crnogorskim turizmom

Sa sastanka

ĐUKANOVIĆ NA SASTANKU SA PREDSTAVNIKOM SVJETSKE BANKE

Treba unaprijediti ambijent za razvoj preduzetničke kulture

redsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je juče u posjetu predsjednika Holandske konstituence u Svjetskoj banci (SB) Koena Davidsea, koji boravi u posjeti Crnoj Gori.

Đukanović je predstavio Davidseu ključne ciljeve državne politike, strateške pravce daljeg ekonomskog i demokratskog razvoja zemlje i nastavak sveobuhvatnih reformi u cilju evropeizacije Zapadnog Balkana. “Uz to, ukazao je na značaj daljeg sprovođenja strukturnih reformi, koje ne trpe odgađanja, jer ključno doprinose finansijskoj konsolidaciji i razvoju zemlje. Takođe, poručio je da je jako važno obezbijediti dalji investicioni zamah i unaprijediti ambijent za razvoj preduzetničke kulture, te jačanje malog i srednjeg biznisa. U tom smislu saradnja Crne Gore sa Svjetskom bankom ima poseban značaj”, saopšteno je iz Kabineta predsjednika. Davidse je iskazao zadovoljstvo novom prilikom za susret sa predsjednikom Đukanovićem i nastavkom dijaloga nakon njihovg susreta u Njujorku, krajem septem-

bra prošle godine. “Uz visoke ocjene za viziju državne politike, čestitao je predsjedniku Crne Gore na odličnoj ekonomskoj godini, uprkos ne tako povoljnim spoljnjim okolnostima. Davidse je posebno apostrofirao značaj sastanka Konstituence kojem će Crna Gora biti domaćin 2021. godine, što će biti prilika za potvrdu dobre saradnje i realizaciju novih projekata. U tom kontekstu ukazao je na značaj podrške napretku Crne Gore u oblasti energetike i obnovljivih izvora energije”, navodi se u saopštenju. Davidse je pozdravio i napredak u bankovnom poslovanju, uz poruku da će se založiti za veće prisustvo IFC-a u Crnoj Gori, što će dati dodatni impuls razvoju malog i srednjeg biznisa i otvaranju novih radnih mjesta. Sagovornici su se saglasili da je evropeizacija balkanskih društava i evropska prespek-

Zadovoljna saradnjom sa CBCG

Izvršni direktor Holandske konstituence sastao se i sa guvernerom Centralne banke (CBCG) Radojem Žugićem. Davidse je tom prilikom istakao da treba imati u vidu izazov usporavanja globalnog rasta. On je rekao i da je zadovoljan saradnjom sa CBCG, te da posebno pozdravlja napore na planu implementacije nezavisne procjene kvaliteta aktive banaka u Crnoj Gori i

prevencije pranja novca. Žugić je, kako je saopšteno iz CBCG, upoznao sagovornika sa aktuelnom ekonomskom situacijom u zemlji, sa posebnim akcentom na stanju u bankarskom sektoru. Guverner je saopštio da je bankarski sistem stabilan i da su ranjivosti iz prethodnog perioda sanirane, te da pozitivni trendovi karakterišu sve bilansne pozicije na nivou sistema.

tiva, pitanje od strateškog značaja za region i Evropu. Davidse se sastao i sa premijerom Duškom Markovićem. Oni su ocijenili da Crna Gora uspješno ispunjava reformsku agendu, napreduje u ekonomskoj politici i svakodnevno radi na stvaranju uslova za bolji život svih građana. Marković je kazao da je Crna Gora u prethodne tri godine ostvarila zapažene rezultate. Predstavnik SB je saopštio da Crnoj Gori svi treba da čestitaju na onome što je do sada postigla, kao i na vizionarskim potezima po pitanju borbe protiv klimatskih promjena te okretanju države ka obnovljivim izvorima energije. On je dodao da će su odnosi Crne Gore i SB veoma dobri i da će se saradnja nastaviti. “Za Crnu Goru je ova godina dobro počela. Brojke izgledaju dobro, kao i upravljanje javnim finansijama”, smatra Davidse. Crnogorska ekonomija, kako je naveo Marković, rasla je po impresivnim stopama, a javne finansije su ojačane i stabilizovane. “Naplatili smo 350 miliona eura više prihoda i konstituisali najveći kapitalni budžet iz kojeg se finansira izgradnja sveukupne infrastrukture u zemlji”, rekao je Marković. Crna Gora je članica Holandske konstituence koja u SB-u zastupa interese Crne Gore i u čijem se sastavu nalaze Holandija, Jermenija, BiH, Hrvatska, Izrael, Sjeverna Makedonija, Bugarska, Kipar, Gruzija, Moldavija, Rumunija i Ukrajina. R.E.

Nacionalna turistička organizacija (NTO) predstavlja ponudu Crne Gore na prvom salonu turizma Roma Travel Show, koji je juče počeo u Rimu. U okviru predstavljanja Crne Gore tokom tri dana trajanja salona, kako su rekli u NTO, posjetioci će moći da se upoznaju sa raznovrsnom ponudom primorskog i centralnog dijela Crne Gore, prirodnim i kulturnim znamenitostima, nacionalnom kuhinjom, mogućnostima za aktivni odmor, kao i konkretnim paket aranžmanima hotelske grupe “Budvanska rivijera”.

“Učešće na salonu turizma u Rimu ima za cilj povećanje vidljivosti i prisustva Crne Gore na italijanskom tržištu. Za deset mjeseci prošle godine Crnu Goru je posjetlo skoro 38.000 turista iz Italije, što je više od čitave 2018. Oni su ostvarili skoro 130.000 noćenja, a prosječno su se zadržavali 3,4 dana”, rekli su u NTO. Oni očekuj se da će se trend rasta nastaviti i u ovoj godini, zahvaljujući pojačanoj promociji na italijanskom tržištu, ali i činjenici da Crna Gora ima izuzetno dobru avio-konekciju sa Italijom. R.E.

hiljada italijana posjetilo je crnu goru za prvih deset mjeseci prošle godine

ČEKA SE zVANIČNA POTVRDA

Odobrena prodaja Tele2 Hrvatska United Grupi

Hrvatska agencija za zaštitu konkurencije obavijestila je Tele2 AB i United grupu o odluci da odobre prodaju Tele2 Hrvatska United Grupi, saopšteno je iz te grupacije. Tele2, kako su dodali, samo čeka objavljivanje formalnog odobrenja. “Tele2 je najavio prodaju dijela kompanije u Hrvatskoj United Grupi 31. maja prošle godine. Hrvatska agencija za zaštitu konkurencije pokrenula je 25. novembra ta-

kozvanu fazu II revizije moguće prodaje. Nakon obavještenja Tele2 i United Grupe o odluci da odobre transakciju, očekuje se da će i zvanično odobrenje agencije biti objavljeno narednih nedjelja. Kao još jedan član telko i medijskih kompanija unutar United grupe, Tele2 Hrvatska će svojim korisnicima sada moći da ponudi još kvalitetnije servise i usluge”, rekli su u United grupi. R.E.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

aktuelno

naVOdnO pripadnici kaVaČkOg klana

crnogorski državljani uhapšeni u Bileći sa kilogramom kokaina

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su juče, u saradnji sa Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA) u Bileći, u Bosni i Hercegovini, dvojicu državljana Crne Gore. Kako pišu mediji u BiH, dvojica uhapšenih crnogorskih državljana su navodno pripadnici “kavačkog klana”.

Pripadnici SIPA i OSA su, kako prenose bosanski mediji, oduzeli kilogram kokaina koji se nalazio kod osumnjičenih. Portal Klix.ba saznaje da su državljani Crne Gore pokušali da pobjegnu pošto su vidjeli policijske službenike, ali da su ubrzo uhapšeni. E.H.

Od pOsljedica udara autOm

Djevojčica iz Bara poDLegLa povreDama

Odsijek za priVredni kriminal nakOn BOrBe kOntrOliŠe in4s

Policija oduzela finanSijSka dokumenta Portala in4S

Službenici Odsjeka za priGlavni urednik portala vredni kriminal juče uju„Borba“ Dražen Živković satru izuzeli su finanslušan je u četvrtak u sijsku dokumentaslužbenim prostociju portala IN4S, rijama Odsjeka za nakon što su ušprivredni krimili u prostorije te nal, međutim ninevladine orgaje poznato zbog nizacije, čiji je čega. glavni i odgovorUrednik “Borbe” ni urednik Gojko je poslednji put priGojković Raičević. Kako savođen 12. januara zaznaju Vikend novine, nijedno sa urednikom porko nije uhapšen tokom izuzi- tala IN4S Gojkom Raičevićem, manja dokumentacije iz pro- zbog vijesti koja je navodno stroija IN4S. raširila paniku, pod nazivom

“Eksplozija u Vili Gorica?” Posle saslušanja u Osnovnom tužilaštvu u Podgorici, dan kasnije, pušteni su na slobodu. Ranije, krajem decembra prošle godine Živković je priveden po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva, a posle prijave Demokrata iz oktobra, zbog teksta koji je objavljen dva mjeseca ranije u vezi sa navodnim lažnim fakturama te partije, kako je tvrdio u Beogradu uhapšeni podgorički biznismen Dejan Lakić. E.H.

Djevojčića L.K. (2012), koja je teško povrijeđena u saobraćajnom udesu koji se dogodio juče na Bulevaru Dinastije Petrovica u 13 sati i 20 minuta u Baru, podlegla je povredama u Kliničkom centru Crne Gore.

Na djevojčicu je naletio automobil u trenutku dok je prelazila bulevarom van pješačkog prelaza. Zbog težine povreda dijete je transportovano u Klinički centrar Crne Gore u Podgorici, gdje je podlegla povredama. E.H.

uhapŠen Vuk miŠkOVić iz nikŠića

Sumnja Se da je nožem ranio brata Nikšićka policija uhapsila je Vuka Miškovića (37) zbog sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju na štetu brata Borisa Miškovića (40). Ranjavanje se dogodilo u Nikšiću, u Kočanima, u četvrtak veče. Kako je saopšteno iz policije, V.M. je nožem uz predjelu ramena nanio ranu oštećenom B.M. Prema nezvaničnim saznanjima, braća Mišković prethodno su se posvađala nakon čega

je jedan od njih potegao nož. “V.M. je, kako se sumnja, nožem nanio ubodnu ranu B.M. u predjelu ramena. Sa navedenim je upoznat nadležni državni tužilac koji se izjasnio da se u radnjama prijavljenog stiču elementi krivičnog djela ubistvo u pokušaju”, navodi se u saopštenju Uprave policije. Kako se dodaje, V.M. je lišen slobode i uz krivičnu prijavu će biti priveden nadležnom tužilaštvu. M.R.

cetinjanin Blizak Škaljarcima

VeljOVić u napulju sa italijanskim kOlegama

Saradnja Snažna i efikaSna

Direktor Uprave policije Veselin Veljović istakao je da crnogorska policija bilježi značajne rezultate u međunarodnoj policijskoj saradnji i borbi protiv svih oblika kriminala što doprinosi evropskoj perspektivi naše države. Veljović je sa saradnicima prisustvovao Konferenciji za dodjelu nagrada u oblasti borbe protiv kriminala u Napulju. Kako je Crna Gora preuzela jednogodišnje predsje-

davanje Asocijacijom šefova policije zemalja Jugoistočne Evrope SEPCA, Veljović je naglasio da će sa evropskim partnerima snažno zastupati interese i potrebe zemalja članica ove asocijacije. Prilikom susreta Veljovića i direktora italijanske policije Franka Gabrielija potvrđena je snažna saradnja crnogorske policije i italijanskih bezbjednosnih službi, te je akcentovan prioritet zajedničkog djelovanja u nared-

nom periodu u oblasti borbe protiv trgovine narkoticima i efikasnog odgovora korupciji i pranju novca. Veljović se susreo i sa pomoćnikom ministra unutrašnjih poslova Republike Italije Vitom Krimijem, gdje je zajednički zaključeno da je crnogorska policija napravila značajne iskorake u saradnji sa italijanskom policijom koji se ogledaju u velikom broju uspješno sprovedenih akcija i operacija. E.H.

Kod Lašića pronađena i oduzeta dva pištolja

Cetinjska policija uhapslila je Marka Lašića (31) u čijem je stanu pronašla oružje prilikom pretresa. Kako su saopštili iz Uprave policije, pronađena su i oduzeta dva pištolja „Stock III“ u ilegalom posjedu, brisanih fabričkih brojeva, opojna droga marihuana, sredstva komunikacije i druge stvari i predmeti. “Pretrešeno je i vozilo

koje je privremeno oduzeto. Nadležni državni tužilac se izjasnio da se u radnjama ovog lica stiču obilježja krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, naveli su iz policije. Prema saznanjima Vikend novina, Lašić je blizak organizovanoj kriminalnoj grupi škaljaraca sa Cetinja. E.H.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

Zbog napada na službenike policije

na podgoričkom aerodromu

Milačić uhapšen, pa pušten na slobodu

Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić uhapšen je juče na podgoričkom aerodromu, po slijetanju iz Beograda, objavljeno je na njegovom Fejsbuk profilu. Njemu su, kako tvrdi, službenici Uprave policije prišli, i obavijestili ga da mu moraju uručiti poziv, ne pojašnjavajući o čemu se radi, nakon čega je, kako navodi, policijskim vozilom sproveden u Centar bezbjednosti. “On je uhapšen nakon vi-

šednevnog boravka u Beogradu, gdje je gostovao u emisijama Srbijanskih medija i pričao o diktaturi vladajuće partije u Crnoj Gori i komunističkim načinima obračunavanja sa političkim protivnicima. Takođe, predsjednik Prave uhapšen je nakon što se juče popodne u Beogradu sastao sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve, gospodinom Irinejom”, navodi se na Milačićevom profilu. R.C.H.

pretres kuće odbornika df-a

asanović ispitivan zbog pištolja bez dozvole Odbornik DF-a u Zeti Mihailo Asanović priveden je juče ujutru zajedno sa svojim ocem Dimitrijom. On je ispitivan na okolnosti učestvovanja u litijama, što navodno proizilazi iz zapisnika sa njegovog saslušanja. Prilikom pretresa, njegov otac je predao policiji pištolj koji ima u posjedu i policija ga je procesuirala zbog toga jer mu je dozvola istekla. Mihailo Asanović je nakon što je pušten iz policije saopštio da je upad u njegovu kuću bio brutalan. “Rekao sam im da na litije idem u svojstvu građanina, da sam odbornik DF-a, ali da sa svojim sugrađanima protestujem isključivo kao građanin i da je sve ovo što se dešava iznad politike. Pono-

vio sam njima, to stoji u zapisniku, da ću i dalje da nastavim da idem na litije”, rekao je Asanović u izjavi za medije.

Prekršajni postup Milana Knežević sumnjiče za napa

Zbog sumnje da su učestvovali u organizovanju i izvršenju napada na službenike policije 29. decembra prošle godine u Zeti, juče je uhapšeno 16 osoba i izvršen je pretres 17 lokacija. Policija je pretresala i kuću u kojoj stanuje jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević, a pretres je bio usmjeren prema njegovom bratu Mirku, koji je osumnjičen da je u noći 29. decembra bio organizator napada na pripadnike policije, u kojoj je povrijeđeno više policajaca, među kojima je i Dalibor Živković. Nakon pretresa uhapšena je Kneževićeva majka Ratka Knežević (68), zbog, kako su naveli iz policije, omalovažavanja policajaca koji su vršili pretres. Ratka Knežević, inače nastavnica u penziji, puštena je nakon saslušanja u podgoričkom Sudu za prekršaje i protiv nje je pokrenut prekršajni postupak. U momentu pretresa ona je bila sama kući, a njen sin Milan bio je u Beogradu. “U službene prostorije Centra bezbjednosti Podgorica dovedeno je 16 lica među kojima je i R.K. (68) koja je prilikom preduzimanja službene radnje pretres stana i drugih prostorija ometala i omalovažavala službenike policije. R.K. lišena je slobode zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru. U toku je kriminalistička obrada svih dovedenih lica, a u saradnji sa nadležnim državnim organima sva lica za koja se steknu uslovi prekršajne ili krivične odgovornosti biće procesuirana u skladu sa zakonom”, precizirano je saopštenju Uprave policije. Podgorička policija podni-

jela je krivične prijave pro- stana i drugih prostorija kotiv Momčila Kukuličića (47) je koristi B.M. (28) kojom prii Nedjeljka Popovića (48), likom je pronađena municikao i prekršajne prijave pro- ja, te je protiv njega podnijeta tiv Boška Bjelobrkovića (32), prekršajna prijava zbog počiMihaila Asanovića (28) i Bo- njenog prekršaja iz Zakona o risa Maraša (28), nakon što oružju. Pretresom stana i druje pretresom njihovih stano- gih prostorija koje koristi lice va i drugih objekata koje kor- N.P. (48) policija je pronašla site pronašla oruže i municiju. pištolj marke „Češka zbrojov“Pretresom stana i dru- ka“. N.P. je lišen slobode zbog gih prostorija koje koristi li- sumnje da je izvršio krivično ce B.B. (32) pronađena je puš- djelo nedozvoljeno držanje ka sa isteklim oružoružja i eksplozivnih nim listom i 32 komaterija”, saopštemada municije no je iz Uprave različitog kapolicije. libra. Protiv Osim toga njega podnipolicija je izjeta prekrvršila prešajna prijatrese stanova i drugih va zbog počinjenog prekrprostorija košaja iz Zakona je koriste S.R., o oružju. PriliM.K. (38), D.M. Povrijeđeni pokom pretresa sta(24), S.S. (36), S.Đ. licajac Živković na i drugih prostori(38), N.C. (31), G.K. (52), N.M. (31), B.P. (21), ja koje koristi lice M.K. (47) pronađena je municija B.S. (18) i D.M. (29). kalibra 7,62 mm. Imenovani je lišen slobode zbog sum- ■ sud odbio menje da je izvršio krivično djelo dicinsko nedozvoljeno držanje oružja vještačenje i eksplozivnih materija. Pretresom stana i drugih prostoNakon hapšenja Kneževirija koje koristi M.A. (28) pro- ćeve majke članovi Demonađen je pištolj marke „Za- kratskog fronta okupili su se stava“ sa isteklim oružnim li- ispred Suda za prekršaje. Kastom”, naveli su iz policije. ko je saopštio advokat Dražen Podgoričanin Boško Bjelo- Medojević, pretres je izvršen brković demantovao je na- u ranim jutarnjim satima dok vode policije da je kod njega je Knežević bila sama u kući, a prilikom pretresa pronađe- da je predmet pretresa bio Mina puška sa isteklim oruža- lanov brat Mirko. nim listom. Tvrdi da posjeduje “Ona je otvorila vrata, i u urednu dokumentaciju, te da tom momentu vrata su ponije kriminalac i bezbjedno- lomljena i ušli su specijalci sa uperenim oružjem. Ona sno interesantna osoba. Protiv M.A. je, kako dodaju, je inače lošeg zdravlja, bila podnijeta prekršajna prijava je pod jakim stresom, čak su zbog počinjenog prekršaja iz joj neki iz tog tima dali tablete”, kazao je Medojević ispred Zakona o oružju. “Policija je izvršila i pretres Suda za prekršaje u Podgori-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

E U ZETI UHAPŠENO 16 OSOBA

pak protiv majke ća, brata mu ad na policajca ci, dodajući da je u tim momentima “izgovarala određene rečenice kojih se nije mogla sjetiti”.

POLICIJA JE PRETRESALA I KUĆU U KOJOJ STANUJE JEDAN OD LIDERA DEMOKRATSKOG FRONTA MILAN KNEŽEVIĆ, A PRETRES JE BIO USMJEREN PREMA NJEGOVOM BRATU MIRKU, KOJI JE OSUMNJIČEN DA JE U NOĆI 29. DECEMBRA BIO ORGANIZATOR NAPADA NA PRIPADNIKE POLICIJE, U KOJOJ JE POVRIJEĐENO VIŠE POLICAJACA, MEĐU KOJIMA JE I DALIBOR ŽIVKOVIĆ

Istakao je da to što je govorila su u suštini uvrede i kletve. “To nije omalovažavanje. Tražio sam da se izvrši medicinsko vještačenje, i da vještak kaže da li osoba u tim okolnostima i pod stresom može da uradi nešto s umišljajem, ali je sudija to odbila”, naveo je Medojević. Kako je kazao, ljudi koji su pisali zahtjev za pokretanje postupka ne razlikuju uvrede i omalovažavanje. Istakao je da policija nije našla ništa prilikom pretresa. Institucija Zaštitnika ljudskih prava ispitaće način hapšenja Ratke Knežević, majke jednog od lidera Demokratskog fronta Milana

Reagovanja političkih partija Predsjednik DEMOS-a Miodrag Lekić, Građanski pokret URA, Socijalistička narodna partija, GP Nova ljevica i Demokrate osudili su jučerašnje hapšenje majke jednog od lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića, Ratke Knežević (68). Prema riječima Lekića, slika njene kuće, ujedno kuće poslanika Kneževića poslije pretresanja govori o “nedopustivom načinu policijske intervencije”. Iz Građanskog pokreta URA naveli su da je hapšenje Kneževićeve majke kocka u mozaiku kojom DPS želi da dođe do većih trzavica, da situacija eskalira u društvu. “Ciljano, hoće da unesu nemir, netrpeljivost, netoleranciju, razdor, trebaju im usijane glave, a ne razum građana”, ističe URA u saopštenju. Iz SNP-a su saopštili da cr-

nogorska vlast ulazi u kritičnu fazu. “O karakteru ove “posjete” službenika policije najbolje govore snimci iz Kneževićeve kuće, na kojima se vidi kako se postupalo prema imovini jednog predstavnika naroda i građanina navodno demokratske države”, naveli su u SNP-u. GP Nova ljevica takođe je osudila hapšenje majke Milana Kneževića, navodeći da je riječ o “klasičnom progonu, represiji i zastrašivanju svih onih koji ne misle kao vlast i koji se protive otvorenoj diktaturi”. “Nakon što pokušaji širenja mržnje i podjela među građanima, posljednjem diktatorskom režimu u Evropi nijesu pošli za rukom, odlučili su se na primjenu sile”, ocjenjuju iz Demokratske Crne Gore.

Kneževića. “Institucija Zaštitnika će na osnovu saznanja iz medija kao i na osnovu inicijative upućene elektronskom poštom, pokrenuti postupak po službenoj dužnosti i ispitati način lišenja slobode”, navodi se u saopštenju ombudsmana.

■ “POKUŠAJ IZAZIVANJA SUKOBA”

Poslanik DF-a Predrag Bulatović u izjavi za medije ispred zgrade Suda za prekršaje kazao je da je jedina “krivica” Ratke Knežević to što je majka “jednog čestitog lidera pravog naroda u Crnoj Gori”. “Njena greška je i to što je učesnik molebana i litija za odbranu imovine Srpske pravoslavne crkve. Sve ovo prepoznajemo kao pokušaj izazivanja sukoba u Crnoj Gori i pokušaj izazivanja DF-a. Milo Đukanović želi da uvuče DF da bi ugušio mirne i dostojanstvene litije, jer ih se boji. Fašizam u koji klizi Đukanović ima za cilj provociranje sukoba i mi smo to prepoznali”, kazao je Bulatović Jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević kazao je da “jezik mržnje kojim predsjednik Demokratske partije socijalista danima zasipa Crnu Goru, neminovno vodi ka policijskom teroru i nasilju”. “Ovo je akcija za širenje straha. Jasno je da Đukanović pokušava da izazove haos“, kazao je Medojević, dodajući da su on i Bulatović, kao članovi skupštinskog Odbora za bezbjednost, zatražili hitan sastanak sa načelnikom Centra bezbjednosti Podgorica, ali da nijesu dobili odgovor. Bo.B.- E.H.

AKTUELNO

Aktuelno 16 Osnivačica prve ŠkOle lijepih manira u crnOj GOri SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

Učimo djecU da bUdU b

⌦ Marina Ilić

tome kako pravilno razvijati odnos sa prijateljima i roditeljima, kako se pravilno i lijepo izražavati, kako razvijati lijepe manire u javnosti i kod kuće, uče djeca koja su polaznici prve Škole lijepih manira u Crnoj Gori. Njen osnivač, Milica Milačić za VN otkriva da interesovanje za upis koji je u toku raste, te da roditelji postaju svjesni značaja pravilnog odgoja njihove djece. Moderan tempo života sve više oduzima vremena roditeljima i djeci. Okrenuti stvaranju karijere, odrasli često zaboravljaju na značaj vaspitanja. S druge strane, nedostatak komunikacije, djecu vodi ka rijaliti kulturi i internetu gdje oni traže kompenzaciju za nedostatak pažnje. Kako bi se suprotstavila tom trendu, predsjednica NVO Dama Milica Milačić odlučila je da pokrene Školu lijepih manira “Dobri maniri će otvoriti vrata koje najbolje obrazovanje ne može“, čiji je glavni cilj unapređenje kvaliteta života djece i mladih kroz edukativme radionice i projekte.

■ U prvoj generaciji 12 polaznika

Prva generacija polaznika, njih 12, nedavno je završila prvi stepen i, kako je Milačić kazala za Vikend novine, na manifestaciji „Budi drug, podijeli kiflu“ pokazala šta su to lijepi maniri. “U prvoj generaciji polaznika bilo je 12 mališana, od čega je tri dječaka a ostalo su djevojčice. Trenutno vršimo upis druge generacije koji traje do 15. februara, kada će početi predavanja. Ipak, djeca će moći da se prija-

ve i nakon 15. februara. Ovog puta je novina ta da ćemo u sklopu školice imati i radionice za roditelje. Ima mnogo prijavljene djece. Otvoreni su i dodatni termini tako da imaju i veću mogućnost da biraju termine za časove. Što se tiče roditelja, oni se više raspituju”, kazala je Milačić.

■ radionice dva

pUta sedmično

Radionice se organizuju dva puta sedmično, dok se jednom mjesečno organizuje cjelodnevno tematsko druženje, a prema riječima Milačić, školica je zasad namijenjena djeci od četiri do 14 godina. Tokom radionica, u zavisnosti od uzrasta, mališani uče o odnosima sa prijateljima, manirima u javnosti i kod kuće, ljubaznosti, socijalnim i komunikacijskim vještinama, hodanju i držanju, bontonu na društvenim mrežama itd. “Na kraju školice, u trajanju od dva mjeseca, djeca dobijaju sertifikate, a glavni benefit jeste što djeci omogućavamo da savladaju neophodne “blokove” sa kojima će izgraditi svoju budućnost kroz stav, povjerenje, integritet i liderstvo kroz radionice zabavno-edukativnog karakte-

ra”, kazala je Milačić. Inače, NVO Dama je osnovana 2017. godine, a ideja o osnivanju Škole lijepih manira, prisjeća se Milačić, javila se nakon prvog predstavljanja javnosti tokom manifestacije „Sunčane igrarije“.

Brojne humanitarne manifestacije

NVO Dama je osnovana 2017. godine, da bi aktivno počela da radi u januaru 2019. godine. Od tada je realizovan niz projekata i manifestacija. “Prvi projekat sa kojim sam odlučila da krenem je „Maštamo, bojimo svijet“. U okviru tog projekta, čiji je cilj da unaprijedimo ponudu dječijih igrališta i da promovišemo njihovu zabavu u prirodi i da na neki način izostavimo društvene mreže, organizovali smo i zdravi i edukativni piknik „Diskonektuj se“, po kom smo postali prepoznatljivi. Prvi piknik je održan 1. juna, kada smo imali samo 14 učesnika, a drugi 28. septembra, ka-

da smo organizovali veliku manifestaciju sa 37 učesnika. Tog dana je zaista bilo lijepo, imali smo preko 700 posjetilaca, djece i roditelja koji su uživali u edukativnim radionicama i zabavnom programu”, navodi Milačić. Nakon projekta „Diskonektuj se“, organizovana je manifestacija „Možemo biti veći” u Radanovićima, koja, tkođe, bilježi veliki broj posjetilaca. “I ta manifestacija je bila humanitarnog karaktera, prikupljao se novac za fondaciju Budi human. Prikupljena je velika suma novca i pokazali smo da humanost i dalje živi u našim srcima. Te dvije mani-

festacije su me inspirisale da organizujem i manifestaciju u City mallu, pod nazivom „Budi drug, podijeli kiflu“. Kao što i sam naziv manifestacije govori, želimo da apelujemo na naše sugrađane da djecu od malih nogu uče pravim vrijednostima i da sebičnost i neljudskost neće dovesti ni do čega. Sebičnosti među ljudima ima sve više, kako među starijima, tako i među mlađima. Odlučili smo da prikupljamo igračke za mališane u Dječijoj bolnici. Prikupljen je ogroman broj igračaka što me je oduševilo. Sugrađani su još jednom prilikom, čak i više nego što smo očekivali, pokazali humanu stranu”, kaže Milačić.

Milačić Nije to ono klasično učenje gdje ja kažem, treba to i to da uradite i da to bude kraj priče. Mi svi znamo pravila lijepih ponašanja, kako djeca tako i roditelji. Ipak, moramo približiti situacije gdje oni moraju to da koriste.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

Aktuelno

milica milačić za vn:

17 Sa sjednice UO UCG

bolji ljUdi Konkurs za volontere

Cijelu organizaciju Škole lijepih manira Milačić vodi sama jer je, kako kaže, teško prepustiti nekome tako odgovoran posao kao što je rad sa djecom. Ipak, u toku je i konkurs za volontere koji traje do 15. februara i, kako kaže već je stiglo dosta prijava. “Ovo su ozbiljni projekti i vezani su za najosjetljiviju grupu. Naravno, ako se jave mladi ljudi koji su zainteresovani da budu inicijatori korisnih promjena u našem društvu i ako nam se poklope neki stavovi i ciljevi, zašto ne. Treba svakome pružiti šansu”, poručila je Milačić. je rekao: Dobar dan. Milica me je naučila da i ja kažem: Dobar dan.“ Moramo da ih natjeramo da, kada osjete situaciju, primjene lijepe manire. To je škola lijepih manira”, objašnjava Milačić.

■ I rodIteljI mogu

mnogo da nauče

“Tu smo nastupili sa radionicom „Glasam za druženje lijepog ponašanja“. To je bio pokušaj, da vidim reakciju naših sugrađana, djece i roditelja. Bilo je mnogo pozitivnih komentara. Kada smo sabrali utiske, kada sam “pustila” objavu na društvenim mrežama, počela je saradnja sa osnovnim školama OŠ „Branko Božović“, „Savo Pejanović“, do skoro i OŠ „Oktoih“. I oni su vidjeli nešto dobro u svemu tome. Onda sam došla na ideju da krenem u osnivanje školice lijepih manira i kada smo u novembru vršili upis, javilo se dosta djece”, priča Milačić. Međutim, ona napominje da su igra i zabava jedno, a da je Škola lijepih manira drugo. “Ja sam kroz igru i zabavu i kroz neke situacije iz svakodnevice djeci pokušala da približim lijepe manire. Nije to ono klasično učenje gdje ja kažem, treba to i to da uradite i da to bude kraj priče. Mi svi znamo pravila lijepih ponašanja, kako djeca tako i roditelji. Ipak, moramo približiti situacije gdje oni moraju to da koriste. Npr., oni će razmišljati: „Neko mi

Takođe, ona smatra da i roditelji mogu dosta toga da nauče. “Nije to za osudu, iako naš narod možda i vrijeđa kada kažemo škola lijepih manira. Obično imaju onaj stav: Hoćeš da kažeš da mi ne znamo da se ponašamo? Svi mi znamo, ali mislim da moramo više da koristimo lijepe manire kako bismo stvarno išli ka nekim zdravim odnosima u društvu. Bila sam šokirana jednom prilikom. Prišao mi je jedan roditelj i rekao: Ja ne bih dao svoje dijete u Školu lijepih manira da se ne bi razlikovalo od druge djece. To je za mene šokantan podatak. Sve dok nam roditelji razmišljaju u tom smjeru, mislim da naše društvo ne može da napreduje”, ističe Milačić. Ona smatra da djeci treba približiti ko su nam zaista uzori i da ljudskost treba da bude naš osnovni životni cilj. “Treba da pažljivo biramo svoje uzore, a ne da nam uzori budu delinkventi i oni koji prave najviše problema u školi. Djeci moramo o tome pričati. Mislim da je normalna komunikacija u porodici pravo čudo. Roditelji treba više da pričaju sa svojom djecom i da ih usmjeravaju ka pravim vrijednostima”, zaključuje Milačić.

upravni odbor ucg donio odluku

Zakon će biti primjenjivan na master studijama

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UO UCG) usvojio je juče Odluku kojom se organizacione jedinice upućuju na primjenu člana 122f Zakona o dopunama Zakona o visokom obrazovanju prema kojem studenti, upisani na magistarske studije na javnim ustanovama do dana stupanja na snagu Zakona, koji su izmirili, odnosno izmire školarinu u skladu sa Ugovorom o studiranju, nijesu dužni da plaćaju troškove za magistarski rad, ako te studije završe do kraja studijske 2020/21. godine. “Organizacione jedinice su u obavezi da, najkasnije do 10. februara 2020. godine, dostave Upravnom odboru UCG podatke o studentima, koji su u periodu od 26. juna do 29. decembra 2019. godine izmirili školarinu u cjelosti, po osnovu Ugovora o studiranju, a uplatili su i iznos za ponovnu prijavu ECTS kredita koja sadrži magistarski rad”, kazao je predsjednik UO UCG prof. dr Duško

Organizacione jedinice su u obavezi da, najkasnije do 10. februara 2020. godine, dostave Upravnom odboru UCG podatke o studentima, koji su u periodu od 26. juna do 29. decembra 2019. godine izmirili školarinu u cjelosti, po osnovu Ugovora o studiranju, a uplatili su i iznos za ponovnu prijavu ECTS kredita koja sadrži magistarski rad

Bjelica. On je kazao da će se nakon dostavljanja podataka donijeti posebna odluka o povraćaju sredstava studentima po ovom osnovu i druge odgovarajuće odluke, u skladu sa Zaključcima Vlade od 24. oktobra 2019. godine. “Organizacione jedinice su u obavezi i da dostave podatke za studente magistarskih studija upisane prije 2019/20. godine, a koji su magistarski rad odbranili u periodu od 26. juna do 26. decembra 2019. godine. Takođe, i da mjesečno dostavljaju podatke za studente koji su upisali prije stupanja na snagu ovog Zakona, a magistarski rad odbrane, počev od 26. decembra 2019. godine. Podaci u oba slučaja treba da uključe lične podatke studenta i pregled troškova angažovanja mentora i komisija za odbranu magistarskog rada, troškova prevoza i smještaja, sa dokazom o uplati ovih troškova iz sredstava UCG. Rok za dostavu podataka UO UCG je 10. februar”, rekao je Bjelica. U skladu sa Zaključcima Vlade od 24. oktobra 2019. godine, dodaje, na osnovu dobijenih podataka biće donijete zasebne odluke. Na sjednici je usvojen i Predlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku, uslovima vrednovanja i načinu nagrađivanja zaposlenih za poseban doprinos razvoju i međunarodnom pozicio-

Nakon dostavljanja podataka donijeće se posebna odluka o povraćaju sredstava studentima po ovom osnovu i druge odgovarajuće odluke u skladu sa Zaključcima Vlade od 24. oktobra 2019. godine

niranju UCG, a koji je dostavio rektor prof. dr Danilo Nikolić. Takođe, data je saglasnost Institutu za biologiju mora za učešće u otvorenom postupku javne nabavke “Praćenje sanitarnog kvaliteta morske vode za kupanje na Crnogorskom primorju u sezoni 2020. dodine”, po Pozivu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore sa mišljenjem Sektora za finansije UCG. Usvojen je i Predlog izmjena i dopuna Plana za rješavanje stambenih potreba zaposlenih UCG, po predlogu Komisije za dodjelu novčanih sredstava za poboljšanje uslova stanovanja zaposlenih na UCG, kao i Predlog izmjena i dopuna pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta na Prirodno-matematičkom fakultetu, Mašinskom fakultetu i Elektrotehničkom fakultetu. J.V.Đ.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

PREDSTAVNICI SINDIKATA ZDRAVSTVA POTPISALI IZMJENE GKU

Plate medicinarima do 2021. veće za 15,3 odsto

Ministar zdravlja Kenan Hrapović i predstavnici Sindikata zdravstva potpisali su juče izmjene Granskog kolektivnog ugovora prema kojima će se plate zaposlenima u zdravstvu do sljedeće godine povećati 15,3 odsto. Hrapović je kazao da će se zarade za zdravstvene radnike povećati za 12 odsto u ovoj godini i za dodatnih tri odsto u 2021, i da će se izmjene primjenjivati od 1. marta. “Procjena potrebnih dodatnih sredstava za zarade za ovu godinu iznosi 9.370.000 eura. Neophodna sredstva planirana su Zakonom o budžetu za 2020. godinu u okviru tekućeg Budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje. Za 2021. godinu procijenjeno je da su potrebna dodatna sredstva u iznosu od 2.973.000 eura na godišnjem nivou”, precizirao je Hrapović. Ukupno povećanje budžeta za zarade za zaposlene u zdravstvu u 2021. godini iznosi 12.010.000 eura. Predsjednica Sindikata zdravstva pri Savezu sindikata Crne Gore dr Ljiljana Krivokapić kazala je da je traženo 30, ali da su u gra-

Detalj sa potpisivanja Granskog kolektivnog ugovora

nicama mogućeg koeficijenti povećani za 12 odsto u ovoj godini za sve zaposlene, osim za izvršne direktore. “Cilj nam je da naše zarade budu kao što su prepoznate sa istim nivoom zanimanja u Zakonu o zaradama u javnom sektoru, tj. da bude 16, 18 i 20. I nadam se da će dinamikom i strategijom daljeg uvećanja do tog koeficijanta brzo doći”, rekla je Krivokapić. Predsjednik Sindikata zdravstva pri Sindikatu zaposlenih u zdravstvu Cr-

ne Gore Nebojša Radonjić smatra da je povećanje zarada jako korektno. “Ovim povećanjem nadam se da će se odliv kadra, koji se često pominje u medijima, smanjiti. Mada, naši podaci pokazuju da tog odliva u ovom momentu praktično i nema. Prevelikog odliva u ovom momentu ne vidim. Zadovoljni smo, a bićemo zadovoljniji i srećniji kada bude donijet posebni Kolektivni ugovor samo za Klinički centar Crne Gore“, rekao je Radonjić.

Predsjednik Sinidkata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) dr Vladimir Pavićević kazao je da su u tom sindikatu i zadovoljni i nezadovoljni. “Pregovori su bili jako dugi i teški. Bilo je dosta razgovora sa predstavnicima Vlade i sa premijerom i nakon dugih i teških pregovorima dogovorilo se ovo povećanje koeficijenata. Teško je zaposlenima objasniti o kakvom se povećanju radi dok ne vide plate na kraju mjeseca. Da-

kle, martovska zarada će biti uvećana za ove koeficijente”, kazao je Pavićević i poručio da očekuje da se tokom ove godine steknu uslovi da se neki parametri Granskog kolektivnog ugovora poboljšaju “na zadovoljstvo zdravstvenih radnika”. Medicinska sestra sa 20 godina staža, kako je precizirao, do sada je primala 380 eura, a sa uvećanjem će primati oko 430, a 2021. godine će primati skoro 450 eura. “Pričam o osnovnim zaradama, bez prekovremenog rada i svih drugih dodataka. Što se tiče sestara sa višom, visokom stručnom spremom, zarade će ići i do 600 eura. Što se tiče doktora medicine, oni su do sada imali 540 eura, a sada će sa ovim uvećanjem imati od 600 do 620 eura zavisi od godina staža”, kazao je Pavićević. Što se tiče specijalista, kako je rekao, oni sa 20 godina staža su do sada imali od 720 do 760 eura, a sada će imati od 820 do 860 eura. “Subspecijalista sa 20 godina staža je do sada imao osnovnu zaradu oko 840 eura, a sada će imati oko 950 eura”, naveo je Pavićević. J.V.Đ.

ZBOG KORONA VIRUSA

Pod nadzorom 188 osoba U Crnoj Gori je zbog korona virusa pod zdravstvenim nadzorom 188 osoba, saopštio je juče ministar zdravlja Kenan Hrapović i naglasio da je zdravstveno stanje ovih osoba dobro i bez znakova respiratornih infekcija. “Tokom jučerašnjeg dana pod nadzor je stavljeno dodatnih 26 putnika, ali se nadzor isto tako završio za njih 50-ak, koji su napustili Crnu Goru. Tokom današnjeg i sjutrašnjeg dana, očekuje se da zemlju napuste veće grupe turista i jedna od 96 putnika, koji su organizovano doputovali prije

dva dana u sklopu tzv. Balkanske turističke ture, kroz koju obilaze sve države regiona”, kazao je ministar Hrapović. Povodom aktuelne epidemiološke situacije u svijetu Hrapović se juče susreo sa kineskim ambasadorom NR Kine u Crnoj Gori Liu Jinom. “Ambasada NR Kine i crnogorski zdravstveni sistem spremni su da zajedničkim naporima učine sve kako bi pozitivno uticali na prevenciju obolijevanja novim sojem korona virusa”, saopšteno je nakon sastanka.

Sa sastanka Hrapović-Jin Iz Ministarstva zdravlja je saopšteno da je tokom susreta iskazana obostrana prvrženost preduzima-

nju neophodnih aktivnosti u skladu sa međunarodnim obavezama i preporukama Svjetske zdravstvene orga-

nizacije, koja je juče proglasila vanrednu situaciju povodom širenja novog korona virusa. J.V.Đ.

Uskoro na kioscima Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

to nikŠić proŠle godine ZaBiljeŽila

Sa sastanka u Bijelom Polju

Bijeli polje: sastanak kod smolovića

U planU razvijanje klastera stočarstva

U Bijelom Polju juče je održan radni sastanak predsjednika Opštine Petra Smolovića sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Igorom Jovanovićem i Majom Škuletić. Na sastanku su analizirani rezultati urađenog u prošloj godini, kao i projekti koji će tokom godine biti kandidovani za poziv. Saopšteno je, da je u prethodnom periodu uloženo 3,5 miliona eura u infrastrukturu, kroz asfaltiranje 40 kilometara seoskih puteva i 26 projekata vodosnabdijevanja na teritoriji sedam opština koje su uključene u projekat Vlade Crne Gore i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Kako je navedeno, u trećoj godini sprovođenja projekta biće raspisana dva javna poziva za dvije komponente. Prva komponenta je razvoj klastera u vrijednosti 770.000 eura, dok je druga razvoj ruralne infrastrukture u područjima klastera u vrijednosti tri miliona eura,

od čega je 2.25 miliona eura predviđeno za projekte putne infrastrukture i 750.000 za vodosnabdijevanje. “Formiranjem klastera lanca vrijednosti osiguran je plasman proizvoda svih učesnika lanca vrijednosti, sa akcentom na povećanje primarne proizvodnje manjih proizvođača, dok je u ovoj godini plan razvijanje klastera stočarstva”, zaključeno je na sastanku, uz ocjenu da je kroz komponentu dva u Bijelom Polju do sada urađeno pet kilometara novih puteva i sedam investicija u vodosnabdijevanje. Kroz projekat razvoja ruralnih područja, koji realizuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, uz podršku Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD), u ovoj godini biće investirano novih tri miliona eura. Investicije će se realizovati u sedam opština koje su uključene u projekat: Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama, Mojkovcu, Žabljaku, Petnjici i Šavniku. B.Č.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Herceg Novi, Trg Maršala Tita br. 2, Herceg Novi oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Otvoreni postupak - Vršenje usluge pomorskog prevoza putnika za područje Luštice- na liniji Rose-Herceg Novi-Rose, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02-2-426-UPI-7/2020-2 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 31.01.2020. godine. Lice za davanje informacija Sanja Baljošević, telefon 031 323 781, e-mail sanja.baljosevic@hercegnovi.me.

GRAD POD TREBJES MANJE TRANZITNA

okom prošle godine prema, preliminarnim podacima, u Nikšiću je ostvareno 16.643 dolazaka i 28.898 noćenja turista. Prema riječima direktora Turističke organizacije Nikšić Borisa Muratovića, u odnosu na 2018. godinu bilježi se rast od čak 46 odsto više dolazaka i 19,5 odsto ostvarenih noćenja.

Muratović je izrazio zadovoljstvo ponudom i trendovima u turizmu. “Imamo bogate smještajne kapacitete, tu sada imamo devet hotela sa bogatim smještajnim kapacitetima i čak preko 35 registrovanih objekata u privatnom smještaju. Mogu slobodno reći da je 2019. najbolja godina što se tiče nikšićkog turizma, što pokazuju i ostvareni rezultati. Sa aspekta trendova možemo reći da smo jako zadovoljni”, kazao je Muratović. U Turističkoj organizaciji grada pod Trebjesom smatraju ohrabrujućim i činjenicu da se iz godine u godinu sve više Nikšićana odlučuje za bavljenje turizmom i to kroz pružanje smještaja turistima. “Nikšić je godinama unazad posmatran kao tranzitno područje i došlo je do promjene svijesti, a do toga ne bi došlo da u međuvremenu nije bilo projekata, da nije bilo kvalitetnog rada lokalne samouprave i da nije bilo infrastrukturnih projekata koji su prateća priča turizmu koji će biti uspješan. Jer da

Nikšić bi turizam bio uspješan moraju da postoje investicije. Drago mi je što ima dosta sugrađana koji su u svemu tome prepoznali šansu i bave se otvaranjem novih smještajnih kapaciteta. U tome ljudi vide dobru šansu za zaradu, a sa druge strane mi vidimo svoj benefit, jer na taj način unapređujemo smještajne kapacitete koje možemo ponuditi sve većem broju turista koji dolaze u naš grad”, naglašava Muratović. Značajna stavka u turističkoj ponudi grada su festivali po kojima je Nikšić sve prepoznatljiviji ne samo u Crnoj Gori već i u regionu. “U Nikšiću već desetak godina postoje dvije značajne manifestacije za naš grad, Lake fest i Bedem fest, od prije par godina tu je i Festival uličnih svirača,

glavni grad doBija podgorički park na preko 10.000 kvadrat

Uređenje U rUstičnom stilU s

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, Velje brdo bb, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Hrana za životinje, ukupne procijenjene vrijednosti 50.000,00€ sa PDV-om. Tenderska dokumentacija broj U-RJN 3/20-5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 31.01.2020. godine. Lice za davanje informacija Valentina Perović, telefon 020/241183, e-mail: tina.perovic@ziks.me.

koji takođe okuplja veliki broj posjetilaca iz svih krajeve Crne Gore i regiona. Sve je to jako značajno za razvoj turizma u našem gradu, jer u danima održavanja tih manifestacija ima mnogo turista. Pored muzičkih, imamo i značajne kulturne manifestacije kao što je Međunardoni festival glumca, Književni susreti, Festival gitare i to su manifestacije koje su Nikšić izdvojile i na kulturnoj i na turističkoj mapi Crne Gore”, naglasio je Muratović. Kako bi dala doprinos Turistička organizacija u narednom periodu planira da se što više uključi u organizaciju već prepoznatljivih manifestacija, ali i onih koje će tek početi sa realizacijom. “Mi planiramo da negdje u smiraju sezone kreiramo ne-

Podgorica

Podgorica će uskoro dobiti Podgorički park. Izgradnja Podgoričkog parka obuhvataće rekonstrukciju zelenih površina u Ulici Jovana Tomaševića od Visećeg mosta do mosta Milenijum. Radovi su već počeli, pa je sa površine između mosta Milenijum i Moskovskog mosta uklonjeno nefunkcionalno i nebezbjedno dječije igralište koje će biti zamijenjeno novim parkovskim sadržajima

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

aktuelno

a reKordnU poSjećenoSt

SOM SVE DESTINACIJA

Boris Muratović ke manifestacije kojima ćemo i van tih prometnih dana privući određene ljude da dođu i posjete naš grad i osjete onaj dobri duh Nikšića, po kojem smo mi Nikšićani prepoznatljivi”, kazao je Muratović.

Plan rada za 2020. godinu već je napravljen, a Muratović ističe da je Turistička organizacija Nikšić pretendovala da bude partner i organizator na oko deset manifestacija, koje se održavaju u gradu. “U vrhu liste prioriteta je kreiranje video i foto materijala da bi TO mogla da predstavi grad kako na sajmovima koje posjećujemo, tako na veb stranici i na društvenim mrežama. Mora imati kvalitetan foto i video sadržaj”, kaže Muratović. Već se radi na izradi novog veb sajta, na kome će biti prisutni svi foto i video materijali o ljepotama u gradu pod Trebjesom, a u plan je i da se više iskoriste potencijali u ruralnim područjima opštine za razvoj turizma. Muratović napominje da se prema podacima broj katuna jedino povećava u Nikšiću. “U tome vidim značajne kapacitete za razvoj ruralnog turizma u našoj opštini i zbog toga smo se uključili u organizaciju Novogodišnjeg sajma lokalnih proizvoda. Mi smo uradili brošuru naših domaćih proizvođača i njihovih proizvoda i na taj način smo omogućili da se oni ne nađu samo u našim domaćinstvima tokom održavanja Novogodišnjeg sajma, već tokom cijele godine”, rekao je Muratović. Iz Turističke organizacije Nikšić poručuju i da cilj nije da Nikšić bude tranzitno područje imajući u vidu činjenicu da grad pod Trebjesom itekako ima šta da ponudi turistima. M.R.

savremenog dizajna i oplemenjeno novim sadnim materijalom. Šarm stare dame protkan biljkama karakterističnim za ovo podneblje oživjeće Podgoricu na jedan sasvim drugačiji način. Sadnjom autohtonih vrsta bijele i crne murve, šipka, smokve, džanja i bagrema pokušaćemo da u ovom parku dočaramo duh nekih prošlih vremena upletenih u moderno doba. Rasprostranjen na preko 10.000 kvadrata, park će bi-

ti uređen u rustičnom stilu savremenog dizajna. Šetne staze biće urađene od rizle, klupe će biti postavljene oko starih sadnica u prirodnom stilu, a biće i napravljena mirna, romantična oaza sa koje će se pružati pogled na dva najljepša mosta u gradu – Milenijum i Moskovski. Na ovom mjestu je planirana ugradnja nesvakidašnjih klupa na kojima će ljubitelji Podgorice i prirode moći da odmaraju i uživaju u pogledu. R.R.

Ski centar Kolašin 1600

Kolašin: direKtor Uprave javnih radova Kod bUlatovića

Nova ulagaNja u Ski ceNtar kolašiN 1600

Pored nastavka kapitalnih turističkih projekata na Bjelasici, ulagaće se u komunalnu i saobraćajnu infrastrukturu, dogovoreno je na random sastanku direktora Uprave za javne radove Rešada Nuhodžića i prvog čovjeka grada na Tari Milosava Bata Bulatovića. Ovogodišnjim Kapitalnim budžetom Vlade Crne Gore, koji se realizuje preko Uprave za javne radove, za projekte na području kolašinske opštine, opredijeljeno je skoro četiri miliona eura. Dodatna sredstva, u zavisnosti od dinamike realizacije projekata biće na raspolaganju i to iz kreditnih aranžmana. Na sastanku je potvrđeno raspisivanje javne nabavke za projektovanje i izgradnju višeetažne garaže na Ski-centru Kolašin 1600. Na ovaj način će se riješiti problem parkiranja jer dosadašnji kapaciteti su se po-

kazali nedovoljni za očekivane skijaške posjete ovome centru. Višeetažna garaža će arhitektonski biti uklopljena u okolni planinski ambijent. Sve su ovo investicije koje šire turističku ponudu sjevera Crne Gore, a samim tim i Kolašina i stvaraju mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta. Ovogodišnja ulaganja Uprave javnih radova, predviđaju unapređenje saobraćajne i komunalne infrastrukture. Planirana je rekonstrukcija dijela pruge i tunela na dionici Kos – Trebješica kao i priprema i izgradnja Postrojenja za prečišćavanje voda i kanalizaciona mreža. Potpisanim ugovorom između opštine Kolašin i Uprave za javne radove, obezbijeđeno je 300.000 eura za projekte izgradnje, rekonstrukcije i adaptacije lokalnih puteva i gradskih saobraćajnica za šta će kompletnu tendersku

proceduru sprovesti opština Kolašin. Nakon dosadašnjih ulaganja u Ski-centar Kolašin 1600 koji su iznosili 17 miliona eura, potpisani su ugovori o projektovanju i izgradnji još jedne žičare-šestosjeda i ski-staza koje će povezati Ski-centar Kolašin 1600 i Ski-centar Kolašin 1450, a ukupna vrijednost tih projekata je 10,8 miliona eura. Žičara i ski-staze su trenutno u fazi pripreme tehničke dokumentacije, a radovi će početi nakon revizije projekata. Proteklih mjeseci je rađeno na podizanju potpornih zidova i modernizaciji puta između dva Ski-centra, a posao koji je realizovan u dvije faze, koštao je 900.000 eura. Bulatović je ocijenio da trebe što prije započeti realizaciju projekta vještačkog osnježivanja skijaških staza, dodajući da su opšte ocjene da se ne pamti ovako loš turistički januar. Z.B.

reagovanje oo dpS bar na navode Učiteljice

rada višnjić nije član DPS od 2015. Iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Bar saopšteno je juče da Rada Višnjić nije član Demokratske partije socijalista i ne postoji u njihovoj evidenciji članstva. “Budući da se učiteljica Višnjić oglasila neistinitim navodom, s očitom namjerom da svoj neprofesional-

ni odnos prosvjetnog radnika brani nizom manipulacija, kao što to radi ovih dana, na štetu djece, njihovog slobodnog izbora, pa sad i na račun DPS-a, obavještavamo javnost da pomenuta Rada Višnjić, nije član DPS-a i ne vodi se u našoj evidenciji od 2015. godine. Pokušaj prebacivanja svog blata na DPS,

slab je trzaj loše namjere pojedinca, a čak i da je naš član, što na naše zadovoljstvo nije, ne bismo pravdali ni njoj ni bilo kome drugome nezakonito ponašanje, niti bili štit osobi koja je zloupotrijebila djecu u školi radi ličnog političkog dokazivanja istomišljenicima”, navodi se u saopštenju. R.R.

Svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

Putuj, Ev

velika britanija od juče i

inoć u Londonu, kada je sat odzvonio 11 puta, a u kontinentalnom dijelu Evrope bila ponoć desio se istorijski trenutak: Velika Britanija postala je prva zemlja koja je napustila Evropsku uniju.

Na osnovu čl.104 stav 3 Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Sl. list CG br.03/16,39/16 i 02/17) i saglasnosti Ministarstva zdravlja CG br.133-108/2018-134 od 24.01.2020. godine, Javna zdravstvena ustanova Opšta bolnica „B.Orlandić“Bar, raspisuje javni

KONKURS

I .Za odobravanje specijalizacija zdravstvenim radnicima za potrebe JZU Opšta bolnica Bar i to: -jedna specijalizacije iz oblasti opšte hirurgije II.Učesnici konkursa moraju ispunjavati sledeće uslove: 1. da ima opštu zdravstvenu sposobnost; 2. da ima završen odgovarajući fakultet (shodno gore naznačenoj specijalizaciji); 3. da ima položen stručni ispit. III. Kriterijumi za odobravanje specijalizacija su: 1. uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom; 2. uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; 3. dužina studiranja; 4.poznavanje stranog jezika; 5. rezultat usmenog intervjua; IV. Uz prijavu za Konkurs kandidati treba da prilože sledeća dokumenta, kao dokaze da ispunjavaju uslove za odobravanje specijalizacija: 1. diplomu o završenom medicinskom fakultetu, odnosno dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori; 2. uvjerenje o položenom stručnom ispitu; 3. dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom; 4. dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; 5. dokaz o dužini studiranja; 6. uvjerenje o poznavanju stranog jezika (engleski, francuski, italijanski i ruski), izdato od nadležne visoko-školske ustanove (Institut za strane jezike); 7. uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti; 8.ovjerenu kopiju biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu; 9.uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak. Dokumenta se dostavljaju u originalu ili formi ovjerene kopije. Kandidatu koji je duže studirao od roka utvrđenog obrazovnim programom zbog opravdanih razloga (roditeljsko odsustvo, duža bolest ili upućivanje na stručnu praksu, odnosno usavršavanje od strane nadležnog organa ustanove u kojoj je studirao) bodovi se neće oduzimati, uz obavezu podnošenja odgovarajućeg dokaza. V. Izbor kandidata vršiće se prema Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (“Sl.list CG“ broj 22/2016). VI. Odluku o odobravanju specijalizacije donosi direktor zdravstvene ustanove u roku od sedam dana od dana prijema rang liste kandidata. Odluka će se objaviti na oglasnoj tabli zdravstvene ustanove i dostaviće se svim kandidatima koji su se prijavili na javni konkurs u roku od sedam dana od dana donošenja odluke. Kandidati koji su se prijavili za odobravanje specijalizacije, a koji nijesu izabrani mogu da izvrše uvid u svoju i dokumentaciju kandidata kome je odobrena specijalizacija, u roku od 15 dana od dana prijema odluke kandidata kome je odobrena specijalizacija. VII. Konkurs je otvoren 8 dana od dana objavljivanja, i biće objavljen sa sajtu Javna zdravstvena ustanova Opšta bolnica „B.Orlandić“Bar. Prijave sa dokazima slati na adresu: Javna zdravstvena ustanova Opšta bolnica „B.Orlandić“Bar,Podgrad Stari Bar. VIII .Nepotpune i neblagovremene prijave se neće uzimati u razmatranje. Kontakt telefon: 030 342 215

Na jučerašnjoj ceremoniji u Briselu predsjednici Evropske komisije, Evropskog savjeta i Evropskog parlamenta su na zajedničkoj ceremoniji u Briselu obilježili ratifikaciju Sporazuma o razdruživanju sa Velikom Britanijom. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da će EU od 1. februara željeti da ima najbolje moguće odnose sa Londonom, ali da ti odnosi nikada neće biti tako dobri kao što je članstvo. Uvijek će postojati razlika jer, kako je naglasila, pripadanje Evropskoj uniji ima svoje značenje. Predsjednici evropskih institucija poručili su da će EU i dalje biti jedinstven, jak, optimističan i pozitivan projekat. “Imamo pomiješana osećanja. Nije srećan trenutak kada neko odlazi. Ali mi smo otvorili novo poglavlje i svu svoju energiju ćemo posvetiti izgradnji jače i ambicioznije EU”, istakao je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel. EU zvaničnici su ukazali da se “izazovi i mogućnosti” EU neće promeniti zbog Bregzita. Unija će u narednom periodu najviše posla imati u oblasti digitalizacije, klimatskih promjena, migracija i jačanju partnerstava širom svijeta, naglasili su u Briselu. “Iskustvo nas je naučilo da snaga ne leži u izolaciji već u jedinstvu. Nigdje na svijetu ne možete naći 27 nacija od 440 miliona ljudi koji govore 24 različita jezika i koji se oslanjaju jedini na druge, rade i žive zajedno. To se nije dogodilo slučajno, već je zasnovano na vjekovima zajedničke istorije, decenijama zajedničkog iskustva i odlučnosti da se oblikuje zajednička budućnost”, zaključila je Ursula fon der Lajen. Britanski parlamentarci napustili su zgradu Evropskog parlamenta noseći zastavu svoje zemlje čime su označili izlazak Velike Britanije iz Evrop-

ske unije. Na taj način prestao je i njihov mandat u Evropskom parlamentu.

■ Džonson:”ovo nije kraj, već novi početak”

Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije znači “promjenu” i “svitanje nove ere”, ocijenio je premijer Boris Džohnson koji želi da ujedini zemlju nakon tri i po go-

dine podjela zbog Brexita, prenosi Hina. “Ovo nije kraj, nego početak”, reći će konzervativni čelnik u svom obraćanju naciji ( u petak u 23.00 sata po srednjoevropskom vremenu), sat vremena prije istorijskog istupanja Ujedinjenog Kraljevstva koje će biti prva zemlja koja napušta EU. “Ovo je trenutak kada zora sviće i podiže se zastava prije novog čina”, nastaviće, a može se vidjeti iz djelova govora koje

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

SVIJET

VROPO!

ZVANIČNO VIŠE NIJE ČLANICA EVROPSKE UNIJE

Nakon izlaska Velike Britanije iz EU nastupa period tranzicije. To podrazumjeva da će Velika Britanija do 31. decembra 2020. godine ostati članica jedinstvenog EU tržišta i carinske unije. Evropska komisija sljedeće nedjelje trebalo bi da usvoji i predstavi direktive za pregovore o budućim odnosima sa Britanijom.

je objavio njegov kabinet. “Ovo je trenutak istinske nacionalne obnove i promjene”, smatra britanski premijer. On će u Sanderlandu proslaviti Bregzit na ministarskoj sjednici kojom će predsjedavati. U tom gradu na sjeveroistoku Engleske koji je na referendumu 2016. glasao za Bregzit sa 61 odsto, najveća je fabrika automobila japanskog proizvođača Nisana u Evropi. Budućnost te fabrike bila bi neizvjesna u

slučaju tvrdog Bregzita koji je spriječen zahvaljujući tome što je postignut dogovor o razdruživanju s Briselom.

■ MEDIJI: “SKOK U NE-

POZNATO” ; “KOCKANJE” ; “SVANULO JE...

Od entuzijastičnog mahanja zastavom, do gnijevnih reakcija u Škotskoj, britanski mediji naširoko pišu i izvještavaju o istorijskom trenutku za Ve-

liku Britaniju. Gotovo sve naslovne strane od juče su posvećene izlasku Velike Britanije iz Evropske unije. “Dejli mejl” piše da je to “svanuće za Britaniju” sa naslovom koji prelazi preko slike bijelih litica Dovera, grada na jugoistoku Engleske. “Gardijan” takođe koristi isti simbol razdvajanja Britanije od ostatka kontinenta, ali zauzima drugačiji stav. Na njegovoj naslovnici se nalazi mala pješčana kula sa zastavicom Ujedinjenog Kraljevstva koja se nalazi ispred litice Dovera i naslov “Malo

ostrvo“. List „I“ smatra da Bregzit ne predstavlja samo svanuće već novi dan za Britaniju. Njihov naslov glasi „Velika Britanija skače u nepoznato“ uz sliku Evrope noću. „Independent“ se pita „Da li je neminovno da se jednog dana ponovo pridružimo Evropskoj uniji?“ Na naslovnici “Sana” nalazi se Big Ben čiji se otkucaji večeras neće

čuti, a naslov glasi „Došlo je naše vrijeme“. “Dejli ekspres“ ima specijalno izdanje povodom Bregzita, a na naslovnoj strani se nalaze sve njihove dosadašnje naslovnice koje su se ticale Bregzita oblikovane u mapu Velike Britanije. „Da, uspjeli smo!“ glasi naslov. “Tajms” je na naslovnici objavio sliku Big Bena i istakao ključne događaje iz istorije Velike Britanije i EU. Na naslovnoj strani “Telegrafa” nalazi se britanski premijer Boris Džonson, povremeni kolumnista tog lista, i njegov intervju sa naslovom “Ovo nije kraj već početak”. Ovaj list se takođe može pohvaliti i dodatkom o Bregzitu na osam strana. “Fajnenšel tajms“ u svom naslovu pokušava da sumira raspoloženje koje vlada u zemlji “Britanija napušta Evropsku uniju sa dozom optimizma i dozom žaljenja“.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

KONKURS ZA VENECIJANSKO BIJENALE

Kako ćemo živjeti zajedno centralna tema smotre

Ministarstvo održivog razvoja i turizma raspisalo je međunarodni konkurs za izbor autorskog tima, koncepta i sadržaja crnogorske postavke na 17. izdanju Bijenala arhitekture u Veneciji, koje će biti održano u periodu od 23. maja do 29. novembra. Komesar ovogodišnje crnogorske postavke na Bijenalu je glavni državni arhitekta Dragan Vuković dok je kuratorka doc.dr Svetlana Perović. Teorijski okvir, kao početni odgovor na temu, naslovljen “Ka tran-

saktivnoj prostornoj percepciji”, postavila je kuratorka crnogorske postavke Perović. “Od ovogodišnjeg crnogorskog predstavljanja očekuje se eksperiment -nekonvencionalni, radikalni, transdisciplinarni odgovor na temu Bijenala, sa krajnjim ciljem oprostorenja nestandardne postavke u paviljonu Crne Gore i prepoznatljivog globalnog odjeka predstavljanja”, stoji u saopštenju Ministarstva. Ukupan sadržaj predstavljanja Crne Gore biće pre-

zentovan u katalogu izložbe sa naučnom recenzijom od strane međunarodnih eksperata. U sklopu trajanja Bijenala planirano je organizovanje predavanja i međunarodne debate, uz aktivno učešće naučnika, edukatora, studenata i dru-

U ZAGREBU OTVORENA IZLOŽBA RADOVA DARKA ĐUROVIĆA

SVIJET JE DANAS U HAOSU VEĆEM NEGO IKADA Izložba radova “Pogled kroz dugu” akademskog slikara Darka Đurovića iz Podgorice otvorena je u prostoru Evropskog doma u Zagrebu. Đurović se Zagrebačkoj publici predstavio sa 25 ulja na platnu velikog, srednjeg i malog formata u kojima se bavi iracionalnim ponašanjem čovjeka. Izložbu je otvorila Renata Bačić, projektna voditeljka Evropskog doma. “Ovaj rad je toliko opsežan i kao da sam izvor energije ili Bog, gleda ljudski rod koji se muči, u jednom kotlu svih mogućih patnji, igrokaza, ali opet sa nadom da je moguć i jedan izlazak iz svega toga. U stvari da je evolucija čovjeka moguća. Svijet je sada zaista u jednom haosu većem nego što je do sada bio. Svi paketi ponašanja koje smo praktikovali hiljadama godina dolaze na površinu i postajemo ih svje-

sni, i ne želimo više na taj način da živimo. I tu je moguća transformacija, tu je moguća evolucija čovjeka o kojoj govori Darko na svojim slikama”, istakla je Bačić. Izložba “Pogled kroz dugu” nosi supstituciju za ono što je strašno, kao pjesnički izraz. Taj naziv definiše sublimisanost nagona. Suprotno, sadrži iracionalna ponašanja čovjeka u prikazivačkom djelu kao funkcijom, radnjom, onim čime se umjetnik bavi. Tako izložba govori o sublimisanom i nesublimisanom nagonu stvaralaštva. Prema tome, nazivi radova sa izložbe u Zagrebu prate ove poetičke, stilske standarde: “Iracionalizam nesublimisanog”, “Iracionalizam mase i njegova kritičnost”, “Kulminacija u najvišem stepenu 1 i 2”, “Decenijski somnambul”, “Verica”,”Isus Hrist”,”Iracionalizam 1, 2 i 3”, niz radova sa nazivom: “Ira-

cionalno ponašanje čovjeka”, “Mjesto vrtloženja”, “Pretenzije” i “Sumornost”. Slike su rađene u tehnikama ulje na platnu i ulje na lesonitu, definišu podkulturna, asocijalna, ezoterična stremljenja i ponašanja, ekivalent sa nadrealizmom, psihoanalizom, dadaizmom... Izložba je presjek dvadesetogodišnjeg rada od akademskih dana pa sve do danas. Đurović je Akademiju likovnih umjetnosti završio u Trebinju u klasi profesora Marka Musovića 2005. godine. Ovo je njegova trinaesta samostalna izložba. Dobitnik je nagrade “Milunović, Stijović, Lubarda” 2012. godine, kao i dvije diplome sa međunarodnog bijenala za djecu i mlade, u poljskom Torunu. Otvaranju izložbe prisustovao je i crnogorski ambasador u Hrvatskoj Boro Vučinić. M.Rog.

gih zainteresovanih aktera u procesu. Temu 17. Bijenala arhitekture “Kako ćemo živjeti zajedno?” postavio je ovogodišnji umjetnički direktor/ kurator izložbe Hašim Sarkis, koji poziva na “osmišljavanje novih prostora u koji-

ma ćemo živjeti velikodušno zajedno”, te upućuje na traganje za novim “dogovorima o prostoru” i “novim geografijama udruživanja”, koje zahtijevaju “globalno djelovanje”. Konkurs je otvoren do 7. februara. R.K.

NAGRADE FRANCUSKE FILMSKE AKADEMIJE

Film Romana Polanskog favorit za priznanje Cezar Film “J’accuse” (Optužujem) francusko-poljskog reditelja Romana Polanskog favorit je za Cezara, nagrade francuske Akademije filmske umjetnosti, čija će svečana 45. dodjela biti održana 28. februara u Parizu. Ostvarenje kultnog reditelja osvojilo je najviše nominacija, ukupno 12, među kojima za najbolji film i najbolju režiju. Filmovi “Les Miserables” (Jadnici) Ladja Lija i “La Belle epoque” (Lepa epoha) Nikole Bedoa dobili su po 11 nominacija za Cezara, saopštila je Akademija. Film “Optužujem” se bavi čuvenom aferom Drajfus iz 19. vijeka, a ostvarenje je pogledalo milion i po

Francuza. Za najboljeg glumca nominovani su Žan Dižarden, Danijel Otej, Damijen Bonar, Vensan Kasel i Reda Kateb, a za najbolju glumicu Adel Enel, Noemi Merla, Anais Demustije, Eva Grin, Kijara Mastrojan i Dorija Tilije. Cezar je francuska nacionalna filmska nagrada, ustanovljena 1975. godine i smatra se francuskim Oskarom. Nominacije određuje francuska Akademija filmske umjetnosti, a u konkurenciji za nagradu su filmovi prikazani tokom prethodne godine. Nagrada je dobila ime po skulptoru Cezaru Baldakiniju. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

KULTURA

ČASOPIS ZA DRUŠTVENA PITANJA, NAUKU I KULTURU

U NOVOJ “MATICI” OBILJE TEMA IZ KULTURE, POLITIKE I ISTORIJE

ovi broj časopisa za društvena pitanja, nauku i kulturu “Matica” (godina XX, broj 80, Zima 2019) otvara rubrika “Prizma” koja ovoga puta donosi tekst Bojana Jovanovića “Sjedinjene evropske države”. U tekstu Jovanović podsjeća na prve pomene ideje o jedinstvenoj Evropi kroz istoriju, te stremljenima i dostignućima njenih utemeljivača Šumana i Monea koji su ujedinjenje Evrope počeli da ostvaruju polovinom 20. vijeka. Za Monea je, naglašava Jovanović, EZUČ bila preteča Sjedinjenih evropskih država, a Visoka uprava na čijem je čelu bio supranacionalna organizacija. “Na institucije EZUČ, prije svega Visoku upravu, države članice su transferisale određene nadležnosti i delegirale ovlasti za donošenje odluka... dakle, donošenje odluka nezavisno od interesa i političke volje tih istih država članica-osnivačica. Osim toga, istu je uvijek shvatao kao sredstvo podređeno nekom drugom cilju. A taj cilj je bio ujedinjenje i Federacija.’Nikada ne možemo dovoljno naglasiti da su 6 država članica Zajednice preteče šire ujedinjene Evrope. Naša zajednica nije asocija-

cija proizvođača uglja i čelika, to je početak Evrope.’, izjavio je Mone.” Rubrika “Meridijani” donosi opsežan tekst Radenka Šćekića “Hibridno ratovanje u Novom milenijumu. Autor navodi da pojam “hibridni rat” u sebi sadrži različita značenja: sajber rat, informacioni rat, razni scenariji asimetričnih sukoba niskog intenziteta, preko globalnog terorizma, preko globalnog terorizma, piratstva, ilegalnih migracija, korupcije, etničkih i religioznih sukoba, međunarododnog kriminala, pa sve do sistematskog ekonomskog urušavanja država sa ciljem stvaranja demografskih promjena i primjene oružja za masovno uništenje. O transformaciji mreže naselja, gradova i sela u Crnoj Gori u rubrici “Urbanizam” pišu Miroslav Doderović i Zdravko Ivanović. Poglavlje posvećeno književnosti donosi tekstove Mirjane Popović - Radović “Odlazak Toni Morison”

i Sofije Kalezić - Đuričković “Bajke Dragane KršenkovićBrković”. O zloupotrebama i falsifikatima djela Petra I Petrovića Njegoša piše Novak Adžić , dok rubrika “Povodom knjige” donosi tekst “Cr-

na Gora jedna od najbolje čuvanih tajni Evrope” koji potpisuje Vesna Kilibarda i tekst “Crna Gora kako su je drugi vidjeli” Vanje Vukićević -Garić.

U rubrici “Štamparstvo” Božidar Šekularac piše o psaltiru Božidara Vukovića Podgoričanina, dok u rubrici “Teatar” Janko Ljumović potpisuje tekst “Slobodan Milatović super star crnogosrke pozorišne alternative”, a Luka Milunović tekst “Gospodar i pozorište”. O staroj helenskoj lirici, postanku, razvoju i vrstama piše Marko Višić, dok u poglavlju “Istorija” Milan Šćekić potpisuje tekst “Ratne operacije crnogorske vojske na skadarskom sektoru u Prvom balkanskom ratu (1912-1913), a Radomir Đurović prilog o brojnosti Otomanske vojske na granici sa Crnom Gorom. Rubrika “Portret” donosi tekst “Sjećanje na dr Nikolu Škerovića” koji potpisuje Momčilo Šaletić, dok rubrika “Analitička psihologija” donosi tekst “Najopasniji metod” Džona Kera u prevodu Ilije Kapičića. Žarko Martinović piše o implikacijama teme identiteta u Vudi Alenovom Zeligu, dok rubrika “Pravo” donosi zapise iz Ljetopisa Knjaževskog/ kraljevskog velikog suda autora Čedomira Bogićevića. Najnoviji broj “Matice” zatvara rubrika “Arhiv” koju priređuje Branko Borilović. J.B.

OBNOVA POZORIŠNE SCENE NAKON 63 GODINE

“Mirovna misija” premijerno u Pljevljima

Predstava “Mirovna misija”, u adaptaciji i režiji Slobodana Marunovića, biće premijerno izvedena krajem marta na sceni pljevaljskog Centra za kulturu. Postavka ovog komada ujedno i znači obnovu pozorišne scene u Pljevljima, nakon pauze koja je trajala punih 63 godine. Ovim i sličnim projektima gradska uprava želi da Pljevljima vrati status središta regionalnog kulturnog stvaralaštva. U realizaciju projekta biće uključena grupa Pljevljaka koji imaju afinitete prema pozorišnoj umjetnosti – režiji, produkciji, scenografiji, a istovreme-

no će se, tokom priprema i proba za predstavu održavati seminari, kursevi i radionice kako bi mladi ljudi – đačka i studentska omladina unaprijedili vještine i

znanja iz ove oblasti. Predstava “Mirovna misija” rađena je po tekstu Jovane Bojović, čiji su korijeni iz Pljevalja. Uloge su dodijeljene glumcima nacional-

nog teatra Aleksandru Raduloviću, Jeleni Minić, Jeleni Nenezić-Rakočević, Darku Bjekoviću – glumcu “Puls teatra” iz Lazarevca i Nikoli Vasiljeviću iz “Nik-

šićkog pozorišta”. Scenografiju će raditi Saša Vukotić, kostimografiju Olja Eraković, a kompoziciju Slobodan Kovačević. Opština Pljevlja će logistički i finansijski podržati realizaciju predstave, kako bi se njenom premijerom pokrenule aktivnosti pozorišnog i produkcijskog stvaralaštva u novoosnovanoj Javnoj ustanovi “Centar za kulturu” Pljevlja. “Realizacija ove predstave biće zamajac u buđenju pozorišnog duha Pljevalja i put za novo razdoblje pljevaljskog pozorišnog stvaralaštva”, saopšteno je iz kabineta predsjednika opštine Pljevlja. M.Rog.

REPORTAŽE

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

ARIF AJDARPAŠIĆ: ª DA SE OVDJE RADI KA' TAMO M

FRANCUSKA PEN ZA VRŠEVSKE D N a prstima jedne ruke možemo da izbrojimo one Bihorce koji su penziju zaradili u inostranstvu, a uživaju u zavičaju. Još manje je onih koji od novca stečenog van Petnjice, kupuju zemlju na svoju đedovinu. Jedan od rijetkih je Arif Ajdarpašić iz petnjičkog sela Vrševo. Starinu od 80 godina smo zatekli na kupljenom imanju kako krči, da iskoristi januarsko sunce. Sa suvom pršutom u ruci i kosijerom preko koljena, sjedi Arif i uživa u pogledu na imanje koje je trgovao. Za zdravlje kaže da ne može biti bolje. Živi sa sinom u Vrševu, a dva druga sina su mu u Belgiji. Sa kosijerom koji je donio iz Francuske, ova starina uživa u penzionerskim danima i francuskoj penziji. “Batko, oćeš li to da me turiš u novine”, riječi su koje je ovaj “mladić” od 80 ljeta uputio ekipi portala radija. „Radio sam u Francuskoj 32 godine, a došao sam ovamo jer mi se više sviđa. Ođe

kupujem zemlju, a u Azane sam kupio 40 hektara“, kaže Arif. Na pitanje šta će sa tolikom zemljom, kako i dolikuje nekom koga je život učio odgovara: “Nju neće ni vuk nit `ajduk. Niko je ne može uzet. Još bih kupio. Politika je čudo. Može za pet-šest mjeseci svi da dokrkaju ovamo. Da sam imao zemlju, ne bih išao za Francusku“, kaže stari Bihorac. „Pojedem mesa koliko god mogu i dernem litar kisjelog mlijeka, ali odmah trčim da radim. Ode i masnoća i pritisak i nema problema sa šećerom. Sve potrošim radeći. Sad ću ti otić’ pješke gdje ne možeš ni da zamisliš. Radom se održavam“, otkriva nam

Vrijedni Bihorac ni u 80. godini po cijeli dan radi na imanju

Arif recept za zdrav život. Sjeća se Arif dobro te `73 godine kada je, sa svojih 35 godina, otišao iz rodnog kraja. „Nas je Tito poslao tamo na ugovor. Osam autobusa je pošlo sa Balabande kod crkve u Beranama. Tamo je bio Biro. Te pjesme, toga veselja. Pitamo jedan drugog koliko će ko da ostane i uglavnom su odgovarali kako idu po Evropi dva – tri mjeseca da vide šta se radi pa da se vrate. Vratilo se na vr` 15 dana. Tamo je rad veliki, a i vukao je svoj rodni kraj. Pa evo, mene da pošalje u London da živim, ne bih mogao. Samo u svoj rodni kraj. Otišao sam, a ništa imao nijesam. Ni kokošku. Ostavio ženu i četvoro djece, majku bolesnu. Otišao sam da zaradim djeci parče hljeba“, sa suzama u očima priča Arif o razlozima odlaska u Francusku. O životu u Francuskoj ka-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

MI BI ŽEŠĆI BILIº

NZIJA DANE

REPORTAŽE

Arif na imanju kupljenom od zarade iz Francuske

Pojedem mesa koliko god mogu i dernem litar kisjelog mlijeka, ali odmah trčim da radim. Ode i masnoća i pritisak i nema problema sa šećerom. Sve potrošim radeći. Sad ću ti otić’ pješke gdje ne možeš ni da zamisliš. Radom se održavam

že da je bio dobar, ali je teško bilo tamo zaradit. „Nas dvadeset je otišlo u jednu livnicu. Ugnali nas kao dvadeset ovaca. Tamo prašina, kisjelina, a trupa jer se radi željezo za nuklearne centrale. Kad te tu, moj burazere, nabije, a turiš gas masku, naočare pa ti uveče ni litar varenike ne pomaže. Promijenim radno mjesto i počnem da radim u šumu. Tako ja ostanem tamo, a uvijek je bio neki razlog. E, da kupim zemlje, e da dovedem telefon, e da dovedem vodu, e da napravim kuću i tako. Godinu po godinu, ostanem. Pare sam ulagao ovdje. Željkovao djecu, željkovao ženu, a sve zbog para. Teško se funkcionisalo. Rad u šumi bio je dobar, jedino pogano zbog velikih kiša. Po kiši radim. Niko te ne pita. Da se ovdje radi ka` tamo, mi bi žešći bili. Nemamo mi te ljude koji bi to pritegli, koji bi to poveli računa o poljoprivredi i o šumarstvu. Šest metara sam ja kresao omoru. Ne mogu da se okrenem koliko me ukruti. Sve radim od metra. Ne možeš onoga nadzornog tamo zajebat kad bi crkao. Kamion koji je odgonio drva, po 30 hiljada dotjera sadnica i to moraš sve da zasadiš. Koje sam ja `73 sadio, one sada

Vremešni Bihorac je radio u Francuskoj 32 godine

imju 8-9 kubika. Idem godišnje tamo i znam da obiđem đe sam radio“, kaže Arif koji ide za Francusku da primi penziju. Nije imao povjerenja u naš bankarski sistem pa, kako on kaže – što je sigurno, sigurno. „Neću ni da je prebacujem“. Kratka polemika o tome đe je bolje, u Crnoj Gori ili Francuskoj. „Kažem ja tamo svom nadzornom – ovo ne može da se uradi, a on meni odgovara: gospodine, zasuči rukave, pa radi pa ćeš da zaradiš”, kaže nam Arif i ukazuje nam na to da je glavni problem kod nas nerad. “Kupio sam 40 hektara i dajem za 600 eura da se radi. Tamo nema, kako ti onaj tamo naredi tako moraš i da radiš. Ovudijen, moj druže, nekada nijesi mogao pješke da prođeš, a sada dođe utovarna i napravi put“, ističe Arif. Zahvaljujući Francuskoj podigao je djecu. „Ja da sam mlađi, držao bih 50 krava. Hvala Titu što nas je poslao za Francusku“, zaključuje Arif, a mi ga ostavljamo da, radeći na svojoj zemlji, uživa u svom kraju. (radiopetnjica.me)

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

IVA ĆURIĆ SINGL I SPOT

VOKAL IZVAN OVOG VREMENA

foto: Dalibor Ševaljević

Jedna od najperspektivnijih mladih hrvatskih pjevačica Iva Ćurić nestrpljivo je čekala priliku da predstavi singl “Izvan ovog vremena”. Autorski tim Marina i Daniel Hojsak i Tomislav Jelić koji kao muzički producent potpisuje nekoliko njenih prethodnih singlova napravili su savršenu pjesmu koja naglašava Ivinu senzualnost, ali i upečatljivu interpretaciju. Spot autora Josipa Grizbahera prikazao je Ivu baš izvan ovog vremena, u mističnoj šumi obojenoj crno-bijelim to-

novima naglašavajući njen zanimljiv i dominantan vokal. Iza Ive je nekoliko festivalskih nastupa, na prošlogodišnjem CMC festivalu u Vodicama predstavila se singlom “Prati me”, a na 66. Zagrebačkom festivalu izvela je “Gdje je sad ljubav”, a može se pohvaliti i nominacijom za novog izvođača godine na Top. HR Music Awards. Publika je Ivu upoznala i zavoljela kroz šou X Factor Adria, a uspješnim singlovima stiče sve više slušalaca. Fi.J.

MIKROKOZMA KRENULA U UZBUDLJIVU VOŽNJU ª ULICOM SLOBODEº , TOMIĆ O NOVOM ALBUMU ZA VIKEND NOVINE:

O STRASTI, LJUBAVI I SLOBODI UZ ČAŠICU U ZADIMLJENIM PROSTORIMA

⌦ Filip Jovović Podgorički bend Mikrokozma, koji čine Nikola Tomić (vokal i bas), Enes Zejnilović (gitara) i Stanislav Nikičević (bubnjevi) nedavno je završio rad na drugom studijskom albumu, koji je prije nekoliko mjeseci najavljen singlom “Zapadni balkon”. Album prvijenac istoimenog naziva Mikrokozma je objavila 2015. godine za Dallas Records, a isti izdavač će se pobrinuti i za novi nosač zvuka. Sagovornik za novitete u bendu bio je basista i vokal Mikrokozme Nikola Tomić. Novi album je spreman. Koliko će pjesama biti na njemu, koji naziv ste mu dali i kuda ste se žanrovski kretali?

Na albumu će biti devet pjesama i nosi naziv “Ulicom slobode”. Žanrovski je prilično raznorodan, al’ ipak, načinom izvođenja mogao bi se objasnit’ pojmom rokenrol. U nekom širem kontekstu tog muzičkog izražaja, što on u suštini i jeste, poprilično širok. Pjesma “Zapadni balkon” je bila i najava ovog izdanja. Da li je cijelo novo izdanje otišlo tonski u tom smjeru i čime ste napravili otklon u odnosu na prvi LP? U nekoj zvučnoj slici jedinstveni sadržalac svih pjesama je izvorni zvuk instrumenata odsviran u realnim uslovima, kako kažu muzičari na jedan dva tri. Što je da kažem i osnovna razlika u odnosu na snimanje prvog albuma, gdje

smo snimali na način nasnimavanjem instrumenata. E sad sami pristup u nekoj finalnoj slici je naravno odstupao od pjesme do pjesme. Kako su karakterom samih riječi, ritmom a i harmonskim razrješenjem različite, tako je i način sviranja prilagođen samim pjesmama. Iz vašeg pitanja dopada mi se termin LP, nažalost prvi album je bio samo na CD nosaču. Kada će ploča biti pred slušaocima, planirate li izdavanje CD-a? Da li postoji plan za ekranizaciju nekih numera? Za štampanje ploče ne bih mogao reći kad će to da se desi. Svakako bismo željeli, zbog nekog ličnog hedonizma, i naravno zbog ljubitelja vinila, koji su uglavnom i pasionirani slušaoci muzike. A za CD je poprilično izvjesno da će biti štam-

pan. Za spotove, čekamo Stanislava da se vrati sa snimanja filma, jer nam je on ključni faktor, pored Danila i Tonija Penda, za realizaciju spotova. U planu je ekranizacija za više pjesama, počećemo sa jednim, pa kako bog da. Najvažnije da je ekipa je raspoložena za rad. Šta biste izdvojili kao noseću numeru albuma i zašto? Kao majku kad pitate koje dijete joj je najljepše. Vazda odgovori da su joj sva jednako dobra i pametna i lijepa. Al’ evo, kako smo se odlučili da prvi spot bude za pjesmu “Jabirač”, za sad nju da izdvojimo. Ova godina je izborna, a u pjesmi imamo unutrašnju dramu tog “Jabirača”, na sami dan izbora za narodne poslanike. I vesela je pjesma, u duru.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

ZABAVA

BRITANSKO ZDRAVSTVO LJUTO ZBOG SERIJE

Gvinet podržava nadriljekare Direktor britanske zdravstvene službe (NHS) Sajmon Stivens optužio je novu seriju Gvinet Paltou na Netfliksu da predstavlja “značajni zdravstveni rizik” za javnost, prenio je BBC. Serija “The Goop Lab”, snimljena u sjedištu njene kompanije za zdrav život, istražuje učinke alternativnih metoda liječenja. Netfliks je objavio da je cilj serije da “zabavi, a ne da pruži medicinske savjete”. Ipak, Stivens je optužio seriju da širi dezinformacije. Portparol Goopa kaže da je serija “transparentna u pokrivanju novih tema koje možda nemaju potporu u nau-

Koje su glavne teme i ideje novog albuma, kakva atmosfera preovladava na njemu? Uh! Odgovor bi trebao da bude obiman, pokušaću da sažmem. Kao i život što je. Ima meda a i žuči. Strast, ljubav, sloboda, ispijanje koje čašice u zadimljenim prostorima. Iskrenost, srdžba, ljutnja, zemlja koja se raspala na komade. Ljubomora muška, teška, liječenje od iste. Gradska vreva, i činjenica da u njoj ostvarujemo ista prava. I kao početna ideja, žene i vlast, došli smo do krajnje a to je jedna uzbudljiva vožnja Ulicom Slobode. Album ste snimili u muzičkom studiju Stivi, kako je došlo do ove saradnje?

Instrumente smo snimili u Toplani, a vokale i miks u Stivi studiju. Stefana i Ivana poznajemo odavno. Naš čovjek u radu je bio Stefan. Čuli smo neke snimke iz tog studija, i nama se učinilo da bi Stefke to mogao da razumije. I razumio je, i to dobro. Rekao mi je da u ovakoj prilici kažem da je Stefan Pantović ponosan na rad na albumu Mikrokozme. I evo rekoh. Mislim da smo uradili dobar posao u datim uslovima. Radujemo se nastavku saradnje. Šta su planovi za 2020. godinu osim objave novog albuma? Održaćemo koncerte gdje god bude interesovanja. A vjerujem, nećemo bit’ lijeni da sjednemo u kombi da nas vodi do odredišta.

ci ili su u ranim fazama analiza”. Kontroverzna serija počela je da se emituje 24. januara. U seriji u šest nastavaka Paltrou je angažovala ljekare, istraživače i alternativce kako bi ispitali postupke od “energetskog egzorcizma” do upotrebe psihodeličnih droga u liječenju mentalnih bolesti. Stivens je u govoru u četvrtak u Oksfordu napao Paltrou i njen tim za promociju postupaka koji predstavljaju značajni rizik za zdravlje ili mitova poput liječenja pokretima ruku iscjelitelja iznad tijela pacijenta.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

Foto: Sofija Modošanov i Ivana Tešić Buč Kesidi

MEĐU 22 NOMINOVANA ZA IMPALU ČETIRI SU ª JUGOSLOVENAº

Buč Kesidi predvodi regionalne adute

⌦ Danilo Brajković

mpala, najveće Udruženje nezavisnih izdavača Evrope, objavila je spisak nominovanih za istoimenu prestižnu nagradu, a među 22 izdanja koja jure priznanje za nezavisni evropski indi album godine nema predstavnika Crne Gore, mada su tu četiri regionalna aduta. Članovi regionalnog Udruženja nezavisnih diskografa (RUNDA) izabrali su izdanja koja će braniti čast država sa prostora bivše Jugoslavije u okviru jubilarnog 10. izdanja dodjele Impalinih nagrada. Nominovane predvodi sr-

bijanski Buč Kesidi za album “Euforija” u izdanju Kontre, slijede hrvatski kantautor J.R. August za album “Dangerous Mind” u izdanju Croatia recordsa i njegovi sunarodnici iz benda Seine, za album “22” u izdanju Monlee recordsa, a

spisak zaključuje makedonski bend Bernay’s Propaganda za album - “Vtora mladost, treta svetska vojna”, izdavača Balkan Veliki. Helen Smit, izvršna direktorica Impale, pohvalila je sve nominovane. “Naša nagrada je sjajan način da otkrijete nove izvođače. Ona simbolizuje kreativnost bez granica. Sada je odluka na žiriju, a ove godine biće je teže donijeti nego ikada”, priznala je Smit da će članovi žirija biti na slatkim mukama, uz napomenu da ostala nominovana izdanja podrazumijeva-

ju kombinaciju šarolikih žanrova - recimo, filmske elektromuzike iz Njemačke, finskog folka i švajcarskog roka. Podsjetimo, prošlogodišnji osvajač Impaline nagrade za indi album godine je švedski post-pank bend Viagra Boys. Iako je rano za prognoze, mnogi smatraju da je najveći adut regiona Buč Kesidi. Njihov album “Euforija” objavljen je krajem prošle godine, a već su se izdvojili hitovi “Nema ljubavi u klubu”, “Đuskanje ne pomaže”, “TIHO” i “Subota”. Govoreći

o albumu, Luka Racić, koji sa Zoranom Zarubicom čini Buč Kesidi, nedavno je za Dnevne novine objasnio da se mogu pohvaliti izdanjem koje predstavlja srž stvaralaštva benda. “Na ovom albumu Zoran dijeli sa mnom glavne vokale i tekstove, ima elektronike, nema basiste... Ukratko, album vrlo malo liči na prvi. Mislim da smo se mnogo razvili od perioda prvog albuma i da će ovo izdanje mnogo bolje predstaviti to što je bend Buč Kesidi”, naglasio je Racić. Foto: Mare Milin

ª NIŠTA NE MOŽE PREDSTAVITI JOSIPU KAO NJENA MUZIKAº

Porin za životno djelo u rukama veličanstvene

Biografija Josipe Lisac uskoro će biti bogatija za još jedno priznanje. Naime, muzička diva i Tomislav Uhlik, kompozitor i dirigent, dobitnici su nagrade Porin za životno djelo, a biće im uručen na ceremoniji u Rijeci. Odluka je to Upravnog odbora Porina, koji dodjeljuje nagradu za životno djelo umjetnicima koji su radom, trudom i uspjehom znatno doprinijeli kulturi, ali i ostavili veliki trag u hrvatskoj muzici, podsjećaju domaćini ce-

remonije. Siniša Škarica, čovjek čiji je urednički potpis obilježio mnoge godine Jugotona i Croatia recordsa, a inače poznavalac lika i djela Lisac, podsjećaju iz Croatia recordsa, nakon odluke Upravnog odbora kazao je da je Josipa tokom više od 50 godina karijere nevjerovatno vjerno slijedila istu vodilju - “glas postoji tek onda ako se u njemu nešto događa”. “Ništa ne može Josipu tako predstaviti kao ona sama, kao njena muzika. Jo-

sipu valja slušati. Nekada, na početku, nazivali smo je - crna pantera. Dugo, već dugo, znamo je kao kraljicu roka i pop ekstravagancije. Njeno veličanstvo Josipa Lisac”, između ostalog, istakao je Škarica. Pred Jospom je uskoro veliki koncertni izazov. Naime, 70. rođendan proslaviće 14. februara na koncertu u beogradskom “Sava” centru, a od juče je poznato da će njen specijalni gost biti Vukašin Marković, frontmen benda Irie FM. D.B.

Josipa Lisac

ODNOSI

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

Savjeti

ZDRAVA VEZA U NA PRVOM MJE

“Kada ste u vezi, takmiče se dvije želje: ja i mi”, kaže stručnjak za veze Stiv Džiedžić. On objašnjava da vas želja “ja” nikada ne napušta, već vas tjera da brinete o sebi i svom osjećaju slobode, a “mi” želja vas tjera da ulažete u vezu i partnera. Međutim, kada ste u vezi sa osobom koja je prava za vas, ta ljubav vam olakšava da se polako krećete od “ja” ka “mi”. “Kada ste sa pravom osobom, zdravlje veze je na prvom mjestu. A ispostavilo se i da je to najbolji pokazatelj zdrave veze – žrtvovanje za ‘mi’ bez zapostavljanja ‘ja’”, ističe ovaj stručnjak. Kada nađete svoju srodnu dušu, osobu koja je za vas pravi partner, stručnjaci kažu da vam ove stvari više neće biti važne. Da li ste “dovoljno dobri” Kada konačno nađete svoju srodnu dušu, biće vam prijatno

da budete baš onakvi kakvi ste. Nećete toliko brinuti i truditi se da impresionirate partnera, a vjerovatno nećete ni imati potrebu da krijete dijelove sebe koje ne smatrate poželjnim. “To je sjajno na mnogo načina jer konačno spuštamo gard i pokazujemo kakvi smo stvarno”, kaže psiholog Keli Latimer. Šta misle o vama (ili vi o njima) Ukoliko ste bliski sa partnerovom porodicom i onom od prijatelja, sjajno. Ako nijeste, i to je OK. Jer, kada pored sebe imate pravog partnera, jednostavno ćete naučiti kako da se “nosite” sa njegovim prijateljima i porodicom, jer želite da provedete život sa partnerom. To je ponekad teško, ali možete da nađete zajednički jezik uz malo truda. Rasprave Kada nijeste sigurni u svoju

vezu, rasprave mogu da budu strašne jer ih uvijek doživljavate kao prijetnju koja bi mogla da okonča vašu vezu. Ali, kada pored sebe imate svoju srodnu dušu, ne brinete toliko zbog svake svađe jer znate da ćete to uspjeti zajedno da prevaziđete. Nesigurnost povezana sa seksom Znaćete da ste pronašli pravog ili pravu kada shvatite da možete potpuno otvoreno i iskreno da razgovarate o seksu. Inače razgovor o seksu može da bude neprijatan, posebno na početku veze. Ali, kada ste sa svojom srodnom dušom, pređete preko te neprijatnosti, u želji da imate seksualni život kojim ćete oboje biti zadovoljni. Teme za razgovor Znate kako vam se ranije u vezama dešavalo da jednostavno ostanete bez tema za razgovor? Kada konačno na-

đete pravog ili pravu, trebalo bi da se osjećate kao da bukvalno o svemu možete da razgovarate – o politici, kulturi, novcu, bukvalno bilo čemu što vam padne na pamet. Možda se nećete uvijek u svemu saglasiti, ali ćete uvijek slušati jedno drugo. Društvene mreže Stručnjaci kažu da ljudi koji nijesu baš sigurni u vezu imaju potrebu da fotografijama i objavama na društvenim mrežama to kompenzuju, i da tako svijetu iznova pokazuju da su srećni. “To se zove vidljivost veze, a previše vidljivosti pokazuje da maskirate nesigurnost u vezi tako što svijetu konstantno pokazujete koliko ste srećni”, kaže stručnjak za veze Amika Graber. Kada ste u stabilnoj i srećnoj vezi, nemate potrebu da tražite odobravanje i potvrdu od drugih ljudi. (Mondo.rs)

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

ODNOSI

UVIJEK ESTU

Kada konačno nađete svoju srodnu dušu, biće vam prijatno da budete baš onakvi kakvi ste. Nećete toliko brinuti i truditi se da impresionirate partnera, a vjerovatno nećete ni imati potrebu da krijete dijelove sebe koje ne smatrate poželjnim. “To je sjajno na mnogo načina jer konačno spuštamo gard i pokazujemo kakvi smo stvarno”, kaže psiholog Keli Latimer.

Ko je u pravu?

Kada ste u vezi sa pravim ili pravom, više vam je stalo do toga da imate zdravu i srećnu vezu, nego da po svaku cijenu dokazujete da ste u pravu. Zato, umjesto da govorite i radite stvari koje će ispuniti vaše lične potrebe, stavljate uspjeh veze na prvo mjesto. “Lista” kakav bi partner trebalo da bude Svako ima svoje mane. Ako možete da prihvatite partnerove mane i volite ga takvog kakav je, našli ste “pravog”. Šta partner radi kada ste fizički razdvojeni Ukoliko vam razmišljanje o partneru donosi smirenost, a ne stres i brigu šta radi kada ste razdvojeni, zašto vam ne šalje poruke ili sa kim je, vrlo je moguće da pored sebe imate svoju srodnu dušu. Ponekad potraje dok ne nađete svog “pravog” partnera, ali kada bude pored vas, znaćete da je čekanje vredjelo.

Kada nijeste sigurni u svoju vezu, rasprave mogu da budu strašne jer ih uvijek doživljavate kao prijetnju koja bi mogla da okonča vašu vezu. Ali, kada pored sebe imate svoju srodnu dušu, ne brinete toliko zbog svake svađe jer znate da ćete to uspjeti zajedno da prevaziđete.

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

FOTO UBOD

Jahanje na Karibima

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

Australijski vojnici tokom pauze brinu www.sudokukingdom.com o koalama koje su ostale bez majke www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2946

2014-11-06

Medium level

5 5

8 1

4 4

5 8

1 2

8 3

Daily Sudoku puzzle No. 2947

4Play 5 sudoku 9 3 6online 1 7at:2 7

8 3

1Puzzle 3 6 solution: 7 2 5

4 6 9

2014-11-07

6 5

3 9

Medium level

7 4

2 5 7 4 9 1 6 8 3 Sudoku puzzle No. 1821 2011-10-08

Sudoku puzzle No. 1819 2011-10-06

www.sudokukingdom.com 1 1 9 4 6 8 3 5 2 7

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

7 6

4 2

3 5

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

FOTO UBOD

Slatka porodica takozvanih aveti

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2659

Play sudoku online at:

Medium level

3 4 5 4

2 4

7 4

2 9

9Puzzle 2 1 solution: 8 7 5

Daily Sudoku puzzle No. 2650

2014-01-14

Medium level

1 4

3 2

7 1 5

8 6

7 4

8 2 4 7 6 5 1 9 3 Sudoku puzzle No. 2947 2014-11-07

5 7

5 9

Sudoku puzzle No. 2946 2014-11-06

2 www.sudokukingdom.com 6 6 4 3 5 2 7 8 1 8

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2014-01-23

www.sudokukingdom.com

Srećna familija

3 1

6 2 4

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 1 I 2. 2. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 8h do 16h na broj telefona 067 613 707

GRAĐEVINSKE USlUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767 Prodajem zemljište 20 000 m2 i kuću 60 m2. Donja Brezna, selo Bajovo Polje. Tel: 067/898-614 OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@dnovine.me

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Februarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 1 I 2. 2. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

CENTARFOR PANAJOTIS MORAITIS JE NOVI FUDBALER PODGORIČKE BUDUĆNOSTI

PRVI GRK ? DOLAZI U CRNU GORU

DA LI STE ZNALI

Tanzanija je postala 117. fudbalska zemlja čiji je igrač trenutno član nekog tima u Premijer ligi - Mbvana Samata je potpisao za Aston Vilu, a ubuduće će dijeliti svlačionicu sa našim reprezentativnim golmanom Matijom Šarkićem.

Završen prelazni rok u najjačim ligama

- Vezista Emre Džan je pojačao Borusiju Dortmund iz Juventusa - stigao je na pozajmicu vrijednu miliona eura, a “milioneri” na kraju sezone mogu da ga otkupe za 25.000.000 eura - Ofanzivac Janik Fereira Karasko se vratio u Atletiko Madrid kod našeg Stefana Savića - Belgijanac je stigao na pozajmicu iz kineskog Dalijana uz opciju otkupa ugovora na kraju sezone za 12.500.000 - Olivije Žiru je ostao u Čelsiju uprkos interesovanju Intera, Lacija i Totenhema, a ni Edinson Kavani neće napustiti PSŽ iako je postojalo interesovanje Atletiko Madrida - Nesuđeni reprezentativac Crne Gore i rođeni Danilovgrađanin Petar Škuletić će ubuduće predvoditi napad turskog Sivasa

Poslije Argentinaca, Brazilaca, Japanca, igrača iz Gane i Čada, vrijeme je za prvog Grka u plavom taboru i u kompletnom domaćem fudbalu - Budućnost je dogovorila transfer 23-godišnjeg napadača Panajotisa Moraitisa. Novi centarfor (danas napunio 23 godine) će zvanično pristupiti lideru Telekom 1. CFL u ponedjeljak ili utorak, a u Podgoricu sa sobom donosi CV u kome piše da je bio omladinski i mladi reprezentativac Grčke. Za “helene” je u U21 uzrastu upisao tri nastupa i postigao je jedan gol. Moraitis stiže iz grčkog drugoligaša Panahaikija, gdje ga je jedno vrijeme trenirao aktuelni sportski direktor Podgoričana Zvezdan Milošević. Tako da je ažurni operativac “plavih” i najbolje upoznat sa kvalitetima Grka, koji na specijalizovanom fudbalskom portalu za prodaju igrača - www.transfermarkt.com - vrijedi 250.000 eura. Milošević je iskoristio to što je Moraitis raskinuo ugovor sa Panahaikijem i odmah ga je pozvao u Podgoricu. Sada je zvanično ojačan napad, a šef stručnog štaba Mladen Milinković će biti na slatkim mukama, jer u najisturenijem dijelu ofanzive može da računa na Aleksandra Vujačića, Igora Vukčevića, Dejana Zarubicu (uskoro bi trebalo

Panajotis Moraitis

5 GOLOVA JE POSTIGAO MORAITIS NA 14 UTAKMICA TOKOM JESENI ZA PANAHAIKI

da izađe iz povrede) i Moraitisa. Bivši mladi reprezentativac Grčke je prethodne dvije godine proveo u Panahaikiju - dvije u Trećoj ligi, polusezonu u Drugoj ligi - i na 71 utakmici je postigao 24 gola. Prethodne polusezone u Drugoj ligi Grčke je odigrao 14 utakmica i potpisao je pet pogodaka. Sasvim dobra statistika za naše prilike... Da podsjetimo - Budućnost su do sada napustili Slavko Damjanović, Dejan Boljević, Miloš Mijić, Dušan Bakić i Mihailo Perović, dok su prije Moraitisa stigli štoper Vladan Adžić, desni bek Periša Pešukić i lijevi bek Nikola Vukajlović. B.T.

MARKO JANKOVIĆ POJAČAO KROTONE

GOLA JE POSTIGAO ZA DVIJE I PO GODINE PANAJOTIS MORAITIS U DRESU PANAHAIKIJA NA 71 MEČU

Iz Serije A u Seriju B da bi se vratio u elitu

Nakon godinu dana i samo 307 minuta na 13 utakmica u Seriji A došlo je vrijeme za novu sredinu Marko Janković je pojačao drugoligaša Krotone kao pozajmljen igrač SPAL-a. Dvadesetčetvorogodišnji Cetinjanin je na stadion “Paolo Maca” stigao iz Partiza-

na za 1.800.000 eura, ali nije opravdao očekivanja, pa se zato preselio u Krotone, sa kojim će se boriti za ulazak u Seriju A. Tim iz Kalabrije sa stadiona “Đani Vrena” se nakon 21 odigranog kola nalazi na trećem mjestu Serije B, sa 16 bodova manje od prvo-

plasiranog Beneventa, a sa bodom manje od drugoplasiranog Pordenonea i mjesta

koje - takođe - vodi direktno u najviši rang italijanskog fudbala. B.T.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

GILJEN RAPORTIRA SA PRIPREMA SUTJESKE U MEĐUGORJU

Možemo da stignemo lidera, jednom smo to zamalo uradili

Uvodni dio priprema su odradili u svom Nikšiću, a od petka 24. januara baza aktuelnog šampiona je - Međugorje. Tamo iskusni vuk Nikola Peco Rakojević kuje planove za proljeće tokom kojeg će Sutjeska napasti Kup i pokušati da stigne osam bodova prednosti, koliko ima lider Budućnost. Četvorostruki prvak je do sada odigrao četiri utakmice - Dečić je savladan sa 2:0, Bokelj sa 3:1, dok je memorijalni turnir “Andrija Anković” u Gabeli osvojen treći put zaredom nakon penala u polufinalu i finalu - prvo je pala Gabela (1:1, penalima 4:3), a zatim Zrinjski (2:2, penalima 4:3). Zbog svega toga radna atmosfera je sjajna. “Radimo stvarno naporno od početka priprema. Zadovoljni smo do sada postignutim, ali možemo još bolje”, raportira nam kapiten i golman “plavo-bijelih”, koji je zadovoljan uslovima u Međugorju. gdje su Nikšićani našli mir...

■ ČUVALI ILI

JURILI, GOTOVO DA JE ISTO

“Uslovi su nam bolji nego prošle godine, nema mnogo kiše, a tereni su u solidnom stanju.” Uprava prvoligaša iz grada piva i čelika je između Crne Gore i Bosne

■ TEK ĆEMO DA

MOGUĆE JE DA PRESTIGNEMO BUDUĆNOST. TEŽIĆEMO KA TOME, RAZMIŠLJAMO DA MOŽEMO, JER JE TO SPORTSKI I JER IMAMO OZBILJNU EKIPU. MISLIM DA ĆEMO TEK NA PROLJEĆE DOĆI DO IZRAŽAJA i Hercegovine odabrala opštinu Čitluk. “Znamo koliko nam treba novca da se obezbijede pripreme u Antaliji ili Kipru, a s obzirom da u Crnoj Gori trenutno nemamo gdje bolje zbog terena za trening, sasvim je korektno što smo došli ovdje. Mislim da smo napravili pravi potez”, govori Giljen, koji sa ekipom trenira na terenima sa prirodnom travom, a ne vještačkom. Sutjeska je prethodne dvije godine na pauzu u prvenstvu išla kao lider sa lijepom zalihom, a sada je u situaciji da juri Budućnost. I ne pomišlja da se preda... “Da je lako osvajati trofeje, ne bi bilo zanimljivo. Prošle godine smo čuvali prednost, a ne jurili, ali isto se nijesmo smijeli opustiti. Tako da nema ni sada opuštanja, na nama je da radimo, da se spremimo kako bismo dali sve od sebe da prestignemo prednost rivala. Nećemo odustati, ima dosta da se igra, a idemo utakmicu po utakmicu.”

BUDEMO PRAVI

Šampion optimizam temelji na sezoni 2016/17, kada je imao minus 10 u odnosu na Budućnost, a zamalo je prestigao “plave” na kraju sezone. Međutim, pretposljednje kolo je bilo kobno, kada su “plavi” službeno izgubili od OFK Titograda, a “plavo-bijeli” se poklizali protiv Iskre. Da su dobili Danilovgrađane, sve bi bilo drugačije... “Realno je da ih stignemo, moguće da ih prestignemo. Težićemo ka tome, razmišljamo da možemo, jer je to sportski i jer imamo ozbiljnu ekipu. Mislim da ćemo tek na proljeće doći do izražaja, jer je u prvom dijelu bilo mnogo povreda, a raspored je bio zgusnut”, rekao nam je 30-godišnji čuvar mreže, koji podvlači... “Malo smo se pogubili tokom jeseni, ali sada je sve u redu i siguran sam da će proljeće da bude zanimljivo.” Sutjeska nije bila aktivna na transfer pijaci (otišao Milovan Petrović, niko nije došao), svi treniraju normalno sem Bojan Ciger i Darko Bulatović, koji će se pod Pecovu komandu staviti od ponedjeljka. A šampion će do početka prvenstva (18. februar) odigrati još četiri utakmice dvije u Međugorju (Igman, Rudeš) i dvije u Crnoj Gori (Mornar, Grbalj). B.T.

Evropski vikend PREMIJER LIGA, 24. KOLO SUBOTA 13.30 Lester - Čelsi 16.00 Bornmut - Aston Vila 16.00 Kristal Palas - Šefild 16.00 Liverpul - Sautempton 16.00 Njukastl - Norvič 16.00 Votford - Everton 16.00 Vest Hem - Brajton 18.30 Man. jun.- Vulverhemtpon NEDJELJA 15.00 Barnli - Arsenal 17.30 Totenhem - Mančester siti BUNDESLIGA, 20. KOLO PETAK Herta - Šalke (kasno sinoć) SUBOTA 15.30 Borusija D - Union Berlin 15.30 Hofenhajm - Bajer L. 15.30 Fortuna D - Ajntraht 15.30 Majnc - Bajern Minhen 15.30 Augzburg - Verder Bremen 18.30 Lajpcig - Borusija M. NEDJELJA 15.30 Keln - Frajburg 18.00 Paderborn - Volfsburg SERIJA A, 22. KOLO SUBOTA 15.00 Bolonja - Breša 18.00 Kaljari - Parma 20.45 Sasuolo - Roma NEDJELJA 12.30 Juventus - Fiorentina 15.00 Atalanta - Đenova 15.00 Milan - Verona 15.00 Lacio - SPAL 18.00 Leće - Torino 20.45 Udineze - Inter PONEDJELJAK 20.45 Sampdorija - Napoli LA LIGA, 22. KOLO SUBOTA 13.00 Granada - Espanjol 16.00Real Madrid - Atletiko Madrid 18.30 Majorka - Valjadolid 21.00 Valensija - Selta NEDJELJA 12.00 Leganes - Sosijedad 14.00 Eibar - Betis 16.00 Atletik Bilbao - Hetafe 18.30 Sevilja - Alaves 18.30 Viljareal - Osasuna 21.00 Barselona - Levante

TABELA: Liverpul 70, Mančester siti 51, Lester 48, Čelsi 40, Mančester junajted 34, Totenhem 34, Vulverhempton 34, Šefild 33, Sautempton 31, Arsenal 30, Kristal Palas 30, Everton 30, Barnli 30, Njukastl 30, Brajton 25, Aston Vila 25, Vest Hem 23, Bornmut 23, Votford 23, Norič 17.

TABELA: Lajpcig 40, Bajern Minhen 39, Borusija Menhengladbah 38, Borusija Dortmund 36, Bajer Leverkuzen 34, Šalke 33, Hofenhajm 30, Frajburg 29, Ajntraht Frankfurt 24, Volfsburg 24, Union Berlin 23, Augsburg 23, Herta 22, Keln 20, Majnc 18, Verder Bremen 17, Paderborn 15, Fortuna Dizeldorf 15.

TABELA: Juventus 51, Inter 48, Lacio 46, Roma 39, Atalanta 38, Kaljari 31, Parma 31, Milan 31, Verona 29, Napoli 27, Bolonja 27, Torino 27, Fiorentina 25, Udineze 24, Sasuolo 23, Sampdorija 20, Leće 16, SPAL 15, Đenova 15, Breša 15.

TABELA: Real Madrid 46, Barselona 43, Sevilja 38, Hetafe 36, Atletiko Madrid 36, Sosijedad 34, Valensija 34, Viljareal 31, Atletik Bilbao 31, Osasuna 28, Granada 27, Betis 27, Levante 26, Alaves 23, Eibar 23, Valjadolid 22, Majorka 18, Selta 17, Leganes 15, Espanjol 15.

LIGA 1, 22. KOLO Ren - Nant (kasno sinoć)

foto: fksutjeska

SUBOTA 17.30 20.00 20.00 20.00 20.00 20.00

Izlet iz Međugorja u Mostar: Igrači Sutjeske na Starom mostu

NEDJELJA 15.00 17.00 21.00

PSŽ - Monpelje Dižon - Brest Nim - Monako Anže - Rems Strazbur - Lil Amijen - Tuluz Nica - Lion Mec - Sent Etjen Bordo - Marsej

TABELA: PSŽ 52, Marsej 42, Ren 37, Monpelje 33, Lion 32, Nant 32, Lil 31, Strazbur 30, Anže 30, Bordo 29, Rems 29, Nica 29, Monako 29, Brest 28, Sent Etjen 28, Mec 23, Dižon 21, Amijen 18, Nim 15, Tuluz 12.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

ĐOKOVIĆ I TIM U VELIKOM FINALU AO, NEDJELJA 09.30H

Da li je mladi talas konačno dorastao kraljevskoj klasi Stari dobri Novak Đoković i predvodnik novog talasa Dominik Tim - nedjelja će biti dan odluke. Drugi dan drugog mjeseca u 2020. daće odgovor da li su “neki novi klinci” svjetskog tenisa konačno dorasli klasi “stare garde” kojoj pripada srpski teniser. Australijan open dobiće novog (ili starog) šampiona - Novak je kralj u Melburnu, niko nikada nije slavio na ovom Gren slemu koliko on (čak sedam puta), dok Dominik juri slavu, svoj najveći uspjeh u karijeri. “Tim je jedan od najvećih radnika. U svakom aspektu igre napreduje, kako vrijeme odmiče i uvijek se trudi da bude bolji”, pohvalio je svog rivala Đoković. “On je nešto najbliže Nadalu, naravno šljaka mu najviše odgovara, zato što je najsporija podloga, ali ovdje su uslovi uveče malo sporiji i to mu odgovara”. Za Tima će ovo biti treće finale Gren slema, a prethodna dva izgubio

10 je u kraljevstvu jednog drugog majstora - na Rolan Garosu od Rafaela Nadala. “Na Rolan Garosu dva finala sa Rafom, sada ovdje sa Novakom koji je

Garbinje ili Sofija, ko je nova princeza Melburna? Dan prije muškog finala (subota, 09.30h) za krunu Melburna boriće se dame - dobro poznata Garbinje Mugurusa i mlada senzacija iz SAD Sofija Kenin. Za obje djevojke ovo je prvo finale Australijan opena, ali Špankinja u trofejnoj vitrini već ima pehare sa Rolan Garosa i Vimbldona.

MEČEVA ODIGRALI SU ĐOKOVIĆ I TIM DO SADA, A SKOR JE 6:4 ZA SRPSKOG TENISERA - POSLJEDNJA DVA (ZAVRŠNI MASTERS I ROLAN GAROS) DOBIO JE AUSTRIJANAC najuspješniji u istoriji u Melburnu. Suđeno mi je da igram sa kraljevina turnira”, našalio se austrijski teniser. Đoković je do osmog finala Australijan opena (slavio u svakom od prethodnih sedam) stigao preko Rodžera Federera, dok je Tim u četiri seta bio bolji od Aleksandera Zvereva. Veliki favorit biće (očekivano) srpski teniser, ali mnogo je onih i koji vjeruju da Austrijanac može da se nosi sa njim. Prije svega, jer je mnogo napredovao na tvrdoj podlozi, a i u posljednja dva duela savladao je Đokovića. Nedjelja, 09.30h - trenutak istine u Melburnu. K.B.

Budućnost ru

SUPER DERBI U MAĐARSKOJ VELIKANI BU

Kucnuo je čas za rukomentni spektakl. Dva velikana koja su obilježila posljednjih deset godina u Ligi šampiona ponovo će se naći u klinču - petostruki i aktuelni prvak Evrope Đer dočekuje dvostrukog šampiona Budućnost. Super derbi ženskog rukometa kreće danas (subota) od 17 sati u “zelenom paklu” Audi arene. “Biće opaka atmosfera, nije lako igrati, ali navikle smo se. Uostalom, svi volimo ovakve utakmice”, poručila je pred put u Đer golmanka Budućnosti Marina Rajčić. Svih pet evropskih titula Đer je osvojio u posljednjih sedam godina, a u tom periodu samo su Budućnost (2015) i ĆSM Bukurešt

MILENA RAIČEVIĆ

Želimo da igramo pametno od prvog minuta, da ne jurimo za njima, već da one jure za nama (2016) uspjeli da ga zaustave, pa ne treba puno trošiti riječi koliko težak posao očekuje dame Dragana Adžića na sjeverozapadu Mađarske. “Duži niz godina pokazuje kvalitet, već dugo je najbolja ekipa u Evropi i naravno da ćemo morati tokom cijelog meča da budemo maksimalno fokusirane”, dodala

GRUPA 1

GRUPA 2

SUBOTA Rostov - Vajpers NEDJELJA 14.30h ĆSM - Mec 16.50h Esbjerg - FTC 14.00h

1. Mec 2. Esbjerg 3. Rostov 4. Vajpers 5. FTC 6. ĆSM

5 5 5 5 5 5

3 3 2 2 1 1

2 0 1 1 1 1

0 2 2 2 3 3

8 6 5 5 3 3

SUBOTA Đer - Budućnost NEDJELJA 17.00h Krim - Brest 17.00h Savehof. R. Vlčea 17.00h

1. Đer 2. Brest 3. Budućnost 4. Krim 5. R. Vlčea 6. Savehof

5 5 5 5 5 5

4 4 3 2 1 1

1 1 0 0 0 0

0 0 2 3 4 4

9 9 6 4 2 2

SPORT

Foto: zrkb.me

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

OD 10 POSLJEDNJIH TROFEJA LŠ OSVOJILI SU ĐER I BUDUĆNOST - MAĐARSKI TIM PET (2013, 2014, 2017, 2018. I 2019), A CRNOGORSKI DVA (2012. I 2015)

Svi volimo ovakve mečeve: Marina Rajčić

uši imperiju?

UDUĆNOST I ĐER U KLINČU, SUBOTA 17H

Đer bez poraza 32 meča u Evropi Kakvu dominaciju je Đer napravio posljednjih godina - osim pet titula LŠ - najbolje pokazuje i to što je bez poraza u Ligi šam-

je Marina. Ipak, i drim-tim, čiji dres nosi i naša Katarina Bulatović, ima mana, a pokazali su ih Šiofok u domaćem šampionatu (slavio 34:29) i Brest u “Audi areni” u 1. kolu glavne runde Lige šampiona (27:27). “Definitivno su te dvije utakmice pokazale neke njihove slabosti”, nema dilemu kapitenka Milena Raičević. A šta bi bio recept za pobjedu na najtežem gostovanju u Evropi? “Želimo da igramo pametno od prvog minuta, da ne jurimo za njima, već da one jure za nama”, istakla je Milena. “Vjerujem da smo ih spremile na pravi način i da ćemo, prije svega, dati maksimum - izuzetno bitan za ovu utakmicu”. Velikani ponovo oči u oči i pravi test mogućnosti rukometašica Budućnosti ove sezone. K.B.

piona puna 32 meča. Posljednji tim koji je srušio šampiona Evrope” bio je ĆSM Bukurešt u januaru 2018.

ŠEST DANA NAKON EP NASTAVLJA SE REGIONALNA LIGA

Vrijeme za klupski vaterpolo Vaterpolo svijet i dalje je pod utiscima vrelog januara i Evropskog prvenstva u Budimpešti, ali već je vrijeme za klupske obaveze - devetom rundom ovog vikenda nastavlja se Regionalna liga. Crnogorski prvak Jadran Carine biće domaćin šampionu Srbije Šapcu, Primorac očekuje jedno od najtežih gostovanje kod Mladosti u Zagrebu, dok Budva praktično nema pravo na grešku protiv Partizana na svom bazenu. Jadran će sa petoricom momaka (Marko Petković, Đuro Radović, Vladan Spaić, Dimitrije Obradović i Petar Tešanović), koji su prije samo šest dana “zagrizli” bronzu sa Evropskog prvenstva, juriti novi trijumf za plej-of A1 lige. “Pobjedom bismo praktič-

A1 LIGA, 9. KOLO

no obezbijedili treće mjesto, iako je jasno da nas čeka teška utakmica. Vjerujem, ipak, da ćemo nakon duge pauze u šampionatu osvojiti nova tri boda”, poručio je Jadranov Danilo Radović. Na početku sezone mnogi su otpisali Primorac, a tim iz Kotora (iako i dalje bez bazena) možda je i najljepša priča dosadašnjeg dijela prvenstva. Večeras će momci Petra Vica odigrati vjerovatno i najlakši meč s obzirom na to da protiv Mladosti nemaju rezultatski imperativ. S druge strane, pod imperativom će biti Budva, koja ukoliko želi da krene sa bijegom sa posljednje pozicije, danas mora da slavi. U goste joj dolazi pretposljednji Partizan. A u Regionalnoj A2 ligi Kataro će večeras (20.45h) dočekati Nais. K.B.

SINOĆ C. zvezda - Jadran St 9:13 SUBOTA 18.00h Mladost - Primorac 19.00h Jadran HN - Šabac 19.00h Budva - Partizan 19.00h Mornar - Jug TABELA: Jug 24, Mladost 21, Jadran HN 18, Jadran ST 15, C. zvezda 10, Primorac 9, Šabac 7, Mornar 5, Partizan 5, Budva 3.

Jadran će biti domaćin šampionu Srbije Šapcu, Primorac očekuje jedno od najtežih gostovanje kod Mladosti u Zagrebu, dok Budva praktično nema pravo na grešku protiv Partizana na svom bazenu.

VIKEND TIKET SUBOTA

VEST HEM BRAJTON

ĐER

BUDUĆNOST ĐER - “Audi arena”. Kapacitet: 5.500. Sudije: B. Mandak i M. Rudinski (Slovačka). Početak: Subota, 17.00h. Direktno: RTCG 2.

SASUOLO ROMA FORTUNA AJNTRAHT M. JUNAJTED VULVERHEMTON

NEDJELJA

1 2 2 2 1

UKUPNA KVOTA: 30,18

KJEVO VENECIJA LEGANES SOSIJEDAD TOTENHEM M. SITI UDINEZE INTER

1 2 1 2

UKUPNA KVOTA: 43,75

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

Foto: ABA liga

NIKOLA JANOVIĆ

Savezima 4,6 miliona eura Vlada Crne Gore i Ministarstvo sporta i mladih oborili su rekorde kada su u pitanju sredstva za razvoj sporta. Ministar Nikola Janović saopštio je juče da je iz budžeta opredijeljeno 4.623.000 eura za sufinansiranje programa krovnih sportskih organizacija i sportskih saveza. Crnogorski olimpijski komitet će dobiti 500.000 eura, a POK 195.000. Kada je riječ o savezima, najviše novca izdvojeno je za Košarkaški, kojem će pripasti 730.000, Rukometnom 680.000, Vaterpolo i Plivačkom 440.000, Odbojkaškom 340.000, Fudbalskom 160.000, dok je za podršku sportu izdvojeno je 120.000 eura. “Osim navedenih gotovo i svi drugi savezi su dobili znatno povećanje finansijskih sredstava. Na konkursu su ove godine učestvovala i četiri nova saveza, što je jasan pokazatelj da je uređenost sportske oblasti ohrabrujući faktor za dalji razvoj sporta u Crnoj Gori”, rekao je Janović. Ministarstvo je podržalo i Crnogorski savez “Specijalna olimpijada”, čiji je cilj unapređenje sporta kod osoba sa intelektualnim smetnjama u razvoju. Stipendije su izdvojene za 276 najperspektivnijih crnogorskih sportista, klubovima će pripasti 450.000 eura. “Znamo da je ove godine poseban fokus na Olimpijskim igrama, a najveće šanse da u kolektivnim sportovima izbore plasman imaju naše rukometašice i vaterpolisti. Zato će Ministarstvo sufinansirati kvalifikacioni turnir u Roterdamu za vaterpoliste, a na naše posebno zadovoljstvo naša država biće domaćin kvalifikacionog olimpijskog turnira u ženskom rukometu”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva sporta i mladih. A.K.

NIKOLA JANOVIĆ Zahvalio bih Fudbalskom savezu, koji ima razumijevanja za budžetska sredstva i sa znatno skromnijim potraživanjima učestvuje na konkursu. FSCG je ove godine dobio 160.000 eura

Prvi meč u Laktašima Budućnost je riješila u svoju korist 83:72

ZA NASTAVAK TRADICIJE BUDUĆNOST SJUTRA 17H, RTCG 2 DOČEKUJE IGOKEU

NA ENERGIJU, AGRESIVNOST I ČVRSTINU ODGOVORITI JOŠ JAČE

Dvije vezane pobjede ugasile su požar, ali se i dalje čeka prava igra koja melje rivale. Košarkaši Budućnost Volija su izašli iz rezultatske krize, a polako dižu formu pred pakleni finiš u kojem moraju biti na visini zadatka. Priliku za treće vezano slavlje imaju sjutra veče u “Morači” - “plavi” dočekuju Igokeu u 18. rundi ABA lige (nedjelja, 17h, RTCG 2).

■ SVAKI MEČ JE FINALE

Osim za nastavak serije, izabranici Petra Mijovića će igrati i za nastavak tradicije protiv ekipe iz Laktaša, koja nikada nije osvojila Podgoricu - Podgoričani su slavili u svih devet prethodnih duela. Sa dvije pobjede više od Cedevite Olimpije Budućnost je relativno sigurna na drugom mjestu, ali je do kraja čeka nekoliko derbija. Zbog to-

9 POBJEDA PROTIV IGOKEE U “MORAČI” IMAJU KOŠARKAŠI BUDUĆNOST VOLIJA

ga je pobjeda u sjutrašnjem meču od izuzetne važnosti. “Ušli smo u završnicu sezone i više nema važnih ili manje važnih mečeva. Svaka utakmica je kao finale”, jasno je poručio Mijović u najavi meča.

“Igokea je prvo u nizu finala i tako prilazimo meču. Igramo u našoj dvorani, nadamo se podršci navijača i očekujemo pobjedu.” U naš glavni grad stiže ekipa koja se podigla u odnosu na nešto sporiji početak i koja je bila od seriji od četiri pobjede, ali je u prošlom kolu izgubila od Crvene zvezde. “Do pobjede možemo da dođemo jedino ako pristup bude na željenom nivou. Ako na energiju, agresivnost i čvrstinu Igokee odgovorimo još jače”, jasan je mladi stručnjak.

■ JAKO I

AGRESIVNO

U nekoliko prethodnih mečeva Podgoričani su imali problem da slome rivala kada steknu prednost. A protiv ekipe kakva je Igokea glavni recept za pobjedu leži u od-

brani. “Igosi” su poznati kao tim koji forsira napadačku igru. Očekujem da koncentracija bude na maksimalnom nivou. Očekujem jaku i defanzivno agresivnu Budućnost, jer je odbrana osnov za mnogo bolju partiju u napadu. Moramo da spriječimo poene iz tranzicije, da kontrolišemo skok, onemogućimo im otvorene pozicije za šut. U tom slučaju vjerujem da ćemo na kraju moći da se radujemo pobjedi”, poručuje Mijović. U odnosu na prethodna dva meča Budućnost će biti jača za - Nikolu Ivanovića. Organizator igre se oporavio od virusa, u trenažnom je procesu i biće u rosteru za sjutrašnji meč. “Sa i bez Ivanovića cilj ostaje isti. Moramo da odigramo na visokom nivou od prvog do posljednjeg minuta”, zaključio je Petar Mijović. A.K.

Mijović: Šok za sve zbog Filipa, aktivni smo na tržištu Izgledalo je da je sve u redu, bli- ge. Nakon magnetne rezonance nam je trener “plavih” razočaran “Do sada nijesmo bili za dovožio se zvanični povratak na teren, ali je onda uslijedio šok iz tabora Budućnost Volija. Filipu Baroviću je ponovo stradalo koljeno i neće se vraćati na parket do kraja godine. Borbeni centar se priključio saigračima 20. januara, kada je dobio svijetlo od doktora iz Ljubljane, ali se na treningu u utorak veče sudario sa jednim od saigrača i uhvatio za koljeno desne no-

utvrđeno je da je doživio veoma tešku, višestruku povredu - pokidao je prednji ukršteni ligament, povrijedio oba meniskusa i frakturu čašice. “Ovo je šok za sve nas. Svjedoci smo o kakvom se čovjeku i profesionalcu radi. Znamo koliko je uložio napora i posvećenosti u oporavak. Svakom ko ga poznaje teško je palo, veliki peh za nas”, rekao

nakon svega što se desilo. Barovića sada čeka period oporavka, koji je već prošao. Nekoliko narednih sedmica noga mora biti fiksirana, onda slijedi nova operacija, te oporavak od iste, koji će trajati od šest do osam mjeseci. A crnogorskog šampiona čeka potraga za eventualnim pojačanjem na centarskim pozicijama.

đenje igrača, jer smo vjerovali da u tom nekom dijelu Filip može da nam pomogne kada se vrati. Aktivni smo na tržištu, ali nećemo mijenjati samo da bismo promijenili. Ukoliko se pojavi igrač koji će nas poboljšati, reagovaćemo u skladu sa mogućnostima. Ako ne - ići ćemo sa ovim što imamo i čime smo jako zadovoljni”, jasno je poručio mladi stručnjak.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 2. 2020.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: A.K.

SUBOTA

16.50h

RTCG 2

ARENASPORT 1

Đer - Budućnost, rukomet (ž)

09.30h Adelejd - Melburn, fudbal 15.00h C. zvezda - Ludogorec, fudbal 21.30h LA Klipers - Minesota, košarka 01.45h Arg. juniors - Rasing, fudbal

SPORTKLUB 1 10.55h Tofaš - Gacijantep, košarka 13.30h Lester - Čelsi, fudbal 16.00h Real Madrid - Atl. Madrid, fudbal 18.25h Man. junajted - Volvs, fudbal 20.55h Valensija - Selta, fudbal

SPORTKLUB 2 12.00h Lokomotiva - Partizan, fudbal 16.00h Lids - Vigan, fudbal 18.00h Trabzon - Fenerbahče, fudbal 21.00h Elče - Malaga, fudbal

SPORTKLUB 3 13.30h Hal - Brentford, fudbal 15.30h Bešiktaš - Galatasaraj, košarka 18.00h Koneljano - Skandići, odbojka (ž) 20.30h Busto - Monca, odbojka (ž)

SPORTKLUB 4 13.15h 16.00h 19.45h

Karšijaka - Bursa, košarka Fudbal Fejnord - Emen, fudbal

SPORTKLUB HD 14.00h

Ingolštad - Kajzerslautern, fudbal 16.00h Liverpul - Sautempton, fudbal 18.00h Darušafaka - Istanbul, košarka

SPORTKLUB 5 14.00h Unterhačing - Urdinger, fudbal 16.00h Fudbal 19.00h Setubal - Porto, fudbal

SPORTKLUB 6 16.00h

Fudbal

ARENASPORT 2 09.30h Bob i skeleton 11.00h Bob i skeleton 13.00h Bob i skeleton 16.30h Srbija - Ukrajina, futsal 19.00h FMP - C. Olimpija, košarka 20.55h Bundesliga, rukomet 23.40hAtl. Tukuman - Def. i Hus, fudbal

ARENASPORT 3 15.00h 18.00h 20.45h

Bolonja - Breša, fudbal Kaljari - Parma, fudbal Sasuolo - Roma, fudbal

ARENASPORT 4 12.00h 15.15h 17.30h 20.00h

Pert - Melburn, fudbal Vels - Italija, ragbi PSŽ - Monpelje, fudbal Nim - Monako, fudbal

15.00h 17.00h 20.30h

Lokomotiva - Rijeka, fudbal Krka - Cibona, košarka Španija - Francuska, ragbi

ARENASPORT 5 EUROSPORT 1 09.30h 12.15h 14.00h 20.00h

Kenin - Mugurusa, tenis Australijan open, tenis Masters Njemačke, snuker Masters Njemačke, snuker

EUROSPORT 2 10.15h 11.30h 15.20h 18.30h

● NE PROPUSTITE

Alpsko skijanje Alpsko skijanje Majnc - Bajern, fudbal Lajpcig - Borusija M, fudbal

● NE PROPUSTITE Hard rok stadion u Majamiju spreman je za spektakl - 54. Superbol. U velikom finalu igraju Kanzas i San Francisko Sportklub 1, 00.30h

NEDJELJA RTCG 2

14.30h K. Briž - Antverpen, fudbal 16.30h Srbija - Francuska, futsal 16.50h Budućnost - Igokea, košarka 18.30h Tenerife - Barselona, košarka 20.45h Udineze - Inter, fudbal SPORTKLUB 1 23.40h Lanus - Godoj Kruz, fudbal 01.45h Taljeres - Boka jun, fudbal 10.55h A on - Bahčešehir, košarka 13.00h Manhajm - Magdeburg, fudARENASPORT 2 bal Hamilton - Seltik, fudbal 15.00h Barnli - Arsenal, fudbal 13.30h C. zvezda - Celje, fudbal 17.25h Totenhem - Man. siti, fudbal 15.30h Leće - Torino, fudbal 20.55h Barselona - Levante, fudbal 18.00h Hjuston - Nju Orleans, 00.30h Kanzas - San Francisko, ragbi 20.00h košarka

SPORTKLUB 2

13.15hFenerbahče - Ankara, košarka 16.45h Ajaks - PSV, fudbal 10.00h 19.00h Kluž - Steaua, fudbal 11.30h 12.30h

SPORTKLUB 3

15.30h 18.00h

SPORTKLUB 4

15.00h Bajern - Vurzburg, fudbal 17.00h Galatasaraj - Kajzeri, fudbal 12.00h

SPORTKLUB HD

12.00h 14.00h 16.00h 18.00h

Bitka za Madrid na stadionu Santjago Bernabeu Real Madrid Atletiko Madrid Sportklub 1, 16h

15.00h Efes - Bandirma, košarka 17.00h Finale Kupa Italije, odbojka 19.00h (ž) 21.00h

15.30h 18.30h

Bob i skeleton Bob i skeleton Real Madrid - Huventud, košarka Milan - Verona, fudbal Budućnost - Igokea, košarka Metaloplastika - Vojvodina, rukomet Bordo - Marsej, fudbal

ARENASPORT 4 Primorska - Mega Bemax, košarka Lacio - SPAL, fudbal Mec - Sent Etjen, fudbal Ukrajina - Španija, futsal

15.00h 17.00h Fuenlabrada - Đirona, fudbal 20.30h Zvickau - Minhen 1860, fudbal ARENASPORT 5 Kadiz - Saragosa, fudbal 14.00h Galatasaraj - Fenerbahče, Orman - Bujukčekmeče, odbojka košarka 18.00h Anderleht - Muskron, fudbal SPORTKLUB 5 20.00h Kolumbus - Montreal, hokej Latina - Modena, odbojka Braga - Sporting, fudbal

SPORTKLUB 6 14.00h 18.30h

ARENASPORT 3

Lu etari - Partizani, fudbal Viljareal - Osasuna, fudbal

EUROSPORT 1

09.30h 14.00h

Đoković - Tim, tenis Masters Njemačke, snuker

EUROSPORT 2

08.50h Alpsko skijanje Alpsko skijanje ARENASPORT 1 10.20h 15.30h Keln - Frajburg, fudbal 12.30h Juventus - Fiorentina, fudbal 17.30hPaderborn - Volfsburg, fudbal

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

SPORT

ARHIVIRAN I ZADAR MORNAR PRESKOČIO JEDNO OD NAJTEŽIH GOSTOVANJA

Barani sigurni tamo gdje su pali Budućnost, Zvezda i Cedevita ZADAR

MORNAR

83 89

20 16 25 22 25 22 21 21 Uljarević Alen 25 Ivanov 16 Siriščević 5 Ahmed 5 Palokaj Vuković 7 Junaković 13 Mavra 8 Fundić 3 Planinić Gilbert 1 Trener: Danijel Jusup

Jedno od najkomplikovanijih gostovanja u regionalnoj košarci, na kojem su već pali Budućnost Voli, Cedevita Olimpija i Crvena zvezda, sa mnogo rovitih, te dva nova igrača u rosteru je preskočeno. Uz dosta oscilacija, ali ono što je najbitnije upisana je pobjeda, košarkaši Mornara su pokazali da su ozbiljan kandidat za plej-of i da su odlučni i da ga izbore. Barani su savladali Zadar (89:83) na

ABA LIGA, 18. KOLO Petak Zadar - Mornar 17.00h 19.00h 12.00h Bemax 17.00h 18.00h

83:89

Subota Krka - Cibona FMP - C. Olimpija Nedjelja Primorska - Mega Budućnost - Igokea Ponedjeljak C. zvezda - Partizan

1. Partizan 2. Budućnost 3. Mornar 4. C. zvezda 5. C. Olimpija 6. Primorska 7. FMP 8. Igokea 9. Krka 10. Zadar 11. Cibona 12. Mega Bemax

17 17 18 17 17 17 17 17 17 18 17 17

14 13 11 11 10 10 9 6 6 4 5 4

3 31 4 30 7 29 6 28 7 27 7 27 8 26 11 23 11 23 14 22 12 22 13 21

otvaranju 18. runde ABA lige. Izabranici Mihaila Pavićevića su odigrali dobar meč, upisali četvrtu vezanu pobjedu, ali su tokom cijelog duela imali problema da slome domaćina koji je u krizi. Kada god bi Mornar otišao na dvocifrenu prednost, uslijedio bi pad, a tokom nekoliko pauza se sa klupe mogla čuti jasna poruka - moramo da ih slomimo, a ne da im dozvoljavamo da se vraćaju. Bez obzira na ogromnu prednost koja je rasla i spuštala se tokom cijelog meča, sve je prelomljeno na 58 sekundi, kada je Derek Nidam sjajnim prodorom lagano položio loptu za 78:85. A prije toga gledana je klackalica kada su u pitanju Barani. Tokom prvog poluvremena je sve bilo na visokom nivou. Sjajni procenti šuta, raznovrstan na-

pad (devet igrača se upisalo u strijelce, sedam njih pogodilo trojku) sa devet ubačenih trojki. Na drugoj strani domaćin je imao 12 ofanzivnih skokova, ali ni to nije spriječilo “ponos Bara” da već početkom druge četvrtine stigne do prve dvocifrene prednost - serijom 10:0 za 30:20. Odličnim napadom Mornar je kontrolisao sve na terenu, a na nepuna tri minuta prije kraja poveo je 44:28. Izgledalo je u tim trenucima da će meč ući u jednosmjernu ulicu, ali je do odlaska na veliki odmor Zadar uspio da smanji na 47:36. I u nastavku je viđena slična priča. Mornar je bez problema održavao prednost, a do novih +16 je stigao na nešto više od dva minuta prije kraja treće dionice (64:48). Probudio se domaćin i serijom 13:4 smanjio je

SKOKOVA IMAO JE UROŠ LUKOVIĆ NA SINOĆNJEM MEČU, A UPISAO JE I 11 KOŠEVA (5-5 IZ IGRE), TE TRI BLOKADE

Pulen Heris Hant

14 14 4

Nidam 4 Šehović 3 Vajthed 8 Pavić Voler 6 Markota 13 Vranješ 3 Bjelica 9 Luković 11 Trener: Mihailo Pavićević

ZADAR - Dvorana: Krešimira Ćosića. Gledalaca: 3.000. Sudije: Marko Juras (Srbija), Mario Majkić (Slovenija), Matej Špendl (Slovenija). Slobodna bacanja: Zadar 14-20 (70%), Mornar 7-9 (77,8%). Šut za dva: Zadar 21-52 (40,4%), Mornar 23-31 (74,2%). Šut za tri: Zadar 9-26 (34,6%), Mornar 12-37 (32,4%). Skokovi: Zadar 24+19, Mornar 25+9. Asistencije: Zadar 11, Mornar 15. Ukradene lopte: Zadar 9, Mornar 5. Greške: Zadar 14, Mornar 15. Blokade: Zadar 1, Mornar 5. Faulovi: Zadar 17, Mornar 20.

na 68.61 i unio dramu pred odlučujućih deset minuta. Kada je Sead Šehović pogodio trojku za 77:63, činilo se da je to to, ali je Zadar novom serijom 7:0 vratio neizvjesnost. Međutim, više od toga nije mogao. Kada je bilo potrebno, Mornar se uozbiljio, prelomio meč i nastavio da plovi ka plejof luci. Iako nijesu imali veliku minutažu, vrijedi pomenuti i učinak dvojice novih igrača. Dario Hant je na terenu proveo 5:38 minuta i upisao četiri poena, dok je Ajzea Vajthed bio nešto efikasniji - osam poena, četiri skoka, jednu asistenciju, ali i čak sedam izgubljenih lopti. Međutim, nema sumnje da će biti pojačanja za Mornar pred ludi finiš regionalnog takmičenja. A.K.

KK BUDUĆNOST

Protiv 46 Igokee za Barovića ĐOKOVIĆ ILI TIM

Stara ili 44 nova škola

RUKOMET, LŠ

Plave dame ruše imperiju 45 FK BUDUĆNOST

Moraitis za jači napad 42.