Dnevne novine 3. februar 2020. by Dnevne Novine

MODERNIZACIJA MORNARICE VOJSKE CRNE GORE ■ 24 25

MINISTAR MILUTIN SIMOVIĆ O AGROBUDŽETU ZA 2020. ■ 8

Jedna topovnjača postala patrolni brod, na redu druga

INVESTICIJE U POLJOPRIVREDI VEĆE OD 100 MILIONA EURA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020. BROJ 2595 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

ODLUKA EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA U STRAZBURU ■ 3

ODBIJEN ZAHTJEV SPC ZA ZABRANU PRIMJENE ZAKONA NEISKORIŠĆENI POTENCIJALI ■ 18 19

POVODI: DARKO TRIFUNOVIĆ ZA DN ■ 2 3

Crna Gora bi mogla da izveze 300 miliona litara vode

Opozicija pokušava preko crkve silom da dođe na vlast

I TO SE DOGAĐA

Tivćani za vodu ne duguju ni cent ■ 20

POSLJEDNJI PODACI INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE CRNE GORE ■ 17

Krivokapić

Zbog korona virusa pod nadzorom 74 putnika

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

politika

književnik borislav cimeša

Zakon uvažio sve vjerske Zajednice Zakonom o slobodi vjeroispovijesti Crna Gora je pokazala uvažavanje svake vjerske zajednice na svojoj teritoriji, saopštio je književnik i publicista Borislav Cimeša, ističući da se zakonom ne otima crkvena imovina. Cimeša poručuje i da prava vjernika, pogotovo Srpske pravoslavne crkve, nijesu ugrožena, te da SPC odbijanjem zakona, odbija i međunarodno pravo. Prema njegovim riječima, Zakon o slobodi vjeroispovijesti demokratski je, pravedan i njime se omogućavaju jednaka prava svim vjerskim zajednicama i građanima. “Crna Gora je do te mjere pokazala svojim krajnje humanističkim, demokratskim i otvorenim pristupom, trpeljivošču, tolerancijom i željom za suživotom koliko uvažava svaki subjekt na svojoj državnoj teritoriji”, kazao je Cimeša za RTCG. Zato, kaže, ne stoje tumačenja Srpske pravoslavne crkve da je zakon opasan i zlonamjeran. “Ovaj zakon ne otima ništa. Cijeni vjernike SPC kao svoje građane, oni pripadaju državi Crnoj Gori, sastavni su dio, imaju prava koje im niko nikada nije ugrožavao, niti će im to uraditi ovaj Ustav, niti bilo koji zakon koji je na snazi u državi Crnoj Gori”, kaže Cimeša, koji smatra da je u Crnoj Gori u toku politička kampanja koja je logistički osmišljena u Beogradu, a protiv crnogorske države i naroda. U tu svrhu zloupotrijebljena je, tvrdi, i SPC “koja osim toga ima svoju tradicionalnu politiku, politiku negiranja i potiranja crnogorskih vrijednosti, države, naroda

i crkve”. “To se vidi na svakom koraku u svim njenim djelima, a samim tim odbijanjem priznanja ovog zakona, SPC odbija i međunarodno pravo, i sve zemlje koje su normirale to međunarodno pravo”, kazao je Cimeša. Kako dodaje, među zemljama koje poštuju međunarodno pravo je i Crna Gora koja je i ovim zakonom to pokazala. Cimeša podsjeća da je 1918. sa gubitkom nezavisnosti Crne Gore nestala i autokefalna crnogorska crkva, pa je obnovom samostalnosti logično da država i crkvu vrati. R.P.

SPC uvidjela ustavnost zakona

Srpska pravoslavna crkva najavila je povlačenje inicijative koju je podnijela Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti zakona zato što je, smatra Cimeša, konačno uvidjela njegovu ustavnost. Sada se, kaže, postavlja pitanje “koja je dalja taktika Srpske pravoslavne crkve”. “SPC treba da shvati, konačno, da je prošlo vrijeme gospodara, tutora, služenja zloupotrebi religije, ideologijama, stereotipima i plitkim mitovima 20. vijeka na čijim temeljima su nastale velike svjetske tragedije Prvog i Drugog svjetskog rata. Na tim temeljima ne može se graditi bolja budućnost, niti aktuelna stvarnost”, rekao je Cimeša.

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

Darko Trifunović najavio Tužbu proT

OpOzicija pOkušava prek crkve silOm d dOđe na vlast

rofesor bezbjednosti i direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu bezbjednosti, prof. dr Darko Trifunović podnijeće krivičnu prijavu protiv urednika portala IN4S Gojka Raičevića zbog širenja brutalnih laži o njemu u tekstovima koje objavljuje na svom portalu.

Trifunović se na takav potez odlučio nakon posljednjeg teksta objavljenog na In4S “Raspjevani ministar….” u kojem kritikuje srpskog šefa diplomatije Ivicu Dačića što je sklopio Memorandum sa Institutom za nacionalnu i međunarodnu bezbjednost, na čijem je čelu Trifunović. Portal In4S je ovaj Memorandum nazvao „štetnim i poražavajućim, navodeći da je Trifunovićev antisrpski i antidržavni rad poznat još iz vremena NATO agresije na SR Jugoslaviju 1999. godine kada je proveo 45 dana u zatvoru“. Uhapšen je, kako piše u tekstu: „Raspjevani ministar se opasno ‘zaigrao’: Srbi u Crnoj Gori brane pravo na postojanje, a Dačić sarađuje sa špiju-

nom ANB“, objavljenim 29. januara ove godine. U tekstu se navodi da je Trifunović bio optužen da je „postavljao NATO lokatore za zločince“, kao i da je „u montiranom procesu ‘državni udar’ za šaku eura obilazio režimske medije optužujući svoje sunarodnike i srpske političare u Crnoj Gori za planiranje terorističkih aktivnosti“. “Na Raičevićevom portalu, lažnom portalu, koji se izdaje za medij, a u stvari je nevladina organizacija sistematski se protiv mene šire gnusne laži. Posljednje što sam pročitao bilo je da sam špijun crnogorskog ANB, da sam zatvaran, da sam postavljao NATO lokatore... Zbog takve sramne propagande pro-

Raičeviću, ajmo na poligraf

Cimeša

Trifunović poziva Gojka Raičevića da se zajedno sa njim podvrgne poligrafskom testu ili u Beogradu ili u Podgorici, da im se postavi pitanje za koga rade i ko ih plaća. Nada se, kaže, da Raičević ima toliko časti i obraza da prihvati ovaj poziv. „Ajmo na poligraf da vidimo ko koga plaća, ko je špijun... Ja svakako neću više da tolerišem njegove laži. Osim prijave protiv ovog prevaranta, obavijestio

sam strane ambasade da se Raičević lažno predstavlja kao novinar, da je on vlasnik plaćeničke nevladine organizacije čiji je zadatak da širi sramnu propagandu protiv Crne Gore, pokušavajući da u svu tu priču uvuče i Vladu Srbije. To što radi Raičević, nije u interesu Srbije i srpskog naroda, ali jeste Rusije i, po meni, iza svega što se u posljednje vrijeme dešava u Crnoj Gori stoje ruske službe“, naglašava Trifunović.

tiv mene samo zbog toga što ne pljujem po Crnoj Gori, Raičević će da dobije tužbu, pa ćemo da vidimo o čemu se radi, odakle mu laži o meni, ko ga plaća da ih širi... S obzirom da je Raičević i državljanin Velike Britanije, moj pravni tim razmatra da li da spor protiv njega vodim i pred britanskim pravosudnim organima. Krivičnu prijavu ću ove nedjelje podnijeti i protiv Željka Čurovića, koji je državljanin Srbije, takođe zbog brutalnih laži o meni“, kaže Trifunović za Dnevne novine. Komentarišući litije u crnogorskim gradovima, kojima se izražava protest protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Trifunović ocjenjuje da je jasno da se radi o pokušaju destabilizacije Crne Gore, te da nezadovoljstvo SPC koristi grupa opozicionara koji na silu pokušavaju da dođu na vlast, jer im to na izborima ne polazi za rukom. „Pitanje zakona je pravna stvar i mora se rješavati pravnim sredstvima, ne ulicom. Namjere onih koji izvode narod na ulicu iz bilo kog razloga nijesu dirigovane interesima Srbije i srpskog naroda. Naprotiv, čine štetu srpskom narodu radeći ono što su spočitavali crnogorskom predsjedniku Đukanoviću. Uspjeli su oni, a ne Đukanović da polarizuju građane Crne Gore i da razbiju srpski korpus na tri dijela. To nikada nije bilo. Što je najgore, sada pokušavaju da nas uvuku u sukobe. Hvala im, neka nas više ne brane od Crnogoraca,

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

tiv vlasnika portala in4s

kO da t

niti Crnogorce od Srba ni on niti mitropolit Amfilohije“, poručuje Trifunović. Beogradski stručnjak za bezbjednost ponavlja da on lično nema dilemu da je sve što se dešava u Crnoj Gori, ali i u Srbiji pokušaj ruskih službi da izazovu incidente. To rade preko svojih eksponenata, plaćenika, čiji je zadatak da isprovociraju nemire, i destabilizuju obje države – i Crnu Goru i Srbiju. „Ruske službe pokušavaju da iznude poteze Vlade Srbije, na svaki način pokušavaju da izazovu krvoproliće, kao što su pokušali u oktobru 2016. godine u Crnoj Gori. To ni po koju cijenu ne smijemo da dozvolimo. Nezamislivo je bilo kroz čitavu istoriju da Srbin udari na Crnogorca, ali ne biraju se u ovom hibridnom ratu koji se vodi protiv Crne Gore za djelovanje protv vaše države, biraju se ljudi koji su više Rusi nego Srbi, koje će Rusija u prvim redovima da potroši. Za takav cilj ne biraju se sredstva, ne štedi novac“, ocjenjuje Trifunović. Te službe, kako kaže, imaju lažne novinare, otvaraju lažne portale, šireći mržnju, podrivajući državu, zloupotrebljavajući emocije koje građani Srbije imaju prema istim takvim emocijama građana Crne Gore. „Ne treba zaboraviti činjenicu - političari se bore za vlast, njima je rejting na prvom mjestu, ali sam siguran da je i predsjedniku Srbije i ministru Dačiću sprečavanje bratoubilačkog rata iznad svakog rejtinga. Ja ću da uradim sve što je u mojoj

Sud, a ne ulica Trifunović poziva one koji su nezadovoljni Zakonom o slobodi vjeroispovijesti da se obrate Ustavnom sudu, umjesto što izlaze na ulicu. Nudi im i pomoć pravnog tima u pisanju ustavne žalbe, da im je, kako kaže, ne piše Vuk Jeremić. „Dakle, nudim im pomoć jer ovo je pravno pitanje, a ne da izazivaju nerede, zloupotrebljavajući religiju i tanana osjećanja ljudi. Mitropolit Amfilohije je ušao u tešku priču, rizikujući da upravo on bude krivac za mogući incident i to teški incident. Jer, ruske službe ne miruju. Takođe, situacija u Crnoj Gori morala bi da bude opomena i Srbiji, odnosno da joj se svako miješanje vrati kao bumerang. Beograd će morati da se presabere i siguran sam da će se to desiti i da će u nekom narednom periodu stizati drugačiji tonaliteti iz Beograda“, smatra prof. dr Darko Trifunović. moći da spriječim pokušaj izazivanja neprijateljstva između građana Crne Gore i Srbije. Moj posao je da ih zaustavim. Nećemo valjda dozvoliti da dođemo u situaciju da sjutra neko u Crnoj Gori kamenuje auto sa srpskim tablicama, ili obratno – sa crnogorskim u Srbiji. To moramo da spriječimo na svaki mogući način i da te koji provociraju sukobe, na obje strane, budu predmet istraga i da se primijeni zakon“, kaže Trifunović. V.Š.

politika

odluka evropskog suda za ljudska prava u strazburu

Odbijen zahtjev SPC za zabranu primjene zakona

Evropski sud za ljudska prava odbio je zahtjev Advokatske kancelarije Radić iz Beograda da se Crnoj Gori zabrani sprovođenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti do donošenja odluke Ustavnog suda o ustavnosti zakona ili do zaključenja temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), saopšteno je iz Vlade. Advokatska kancelarija Radić iz Beograda podnijela je 27. i 30. januara inicijative Evropskom sudu za izdavanje privremene mjere kojom bi se državnim organima Crne Gore zabranilo sprovođenje Zakona o slobodi vjerois-

povijesti, do donošenja odluke Ustavnog suda Crne Gore po podnijetim inicijativama za ocjenu ustavnosti i zakonitosti ili do zaključenja temeljnog ugovora između SPC i države Crne Gore. “Sud u Strazburu je odbio ovakav zahtjev, o čemu je zvanično obaviještena Kancelarija zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava”, saopšteno je iz Vlade. Podsjeća se da je 2012. godine Crna Gora dobila spor pred Evropskim sudom za ljudska prava po tužbi SPC koja je zahtijevala restituciju crkvene imovine u Crnoj Gori.

“Sud u Strazburu je tada odbacio tužbu SPC, kojoj se pridružila u svojstvu umješača i Srbija, kao očigledno neosnovanu i neprihvatljivu, utvrdivši da podnosioci tužbe nijesu imali ‘postojeću imovinu’ niti ‘legitimno očekivanje’ za povraćaj imovine čiju su restituciju zahtijevali. Najnovija odluka Suda u Strazburu predstavlja još jedan dokaz da su primjedbe koje se iznose na račun Zakona o slobodi vjeroispovijesti isključivo političke i ideološkeprirode i da nemaju utemeljanja ni u domaćem ni u međunarodnom pravu”, kaže se u saopštenju. A.N.

Šćepanović: Odluka Suda potvrda da iza osporavanja zakona stoji politika Poslanica DPS-a Marta “Zakon, koji se nearguŠćepanović kaže da je odlu- mentovano pokušava ospoka Evropskog suda za ljudska riti, temeljno je pripreman prava u Strazburu da odbije četiri godine i usaglašen je zahtjev za zabranu sprovosa evropskom pravđenja Zakona o slobonom regulativom di vjeroispovijesti i i preporukama pravnog položaja Venecijanske vjerskih zajednikomisije, kao ca podnešenog vrhovnim od beogradskih pravnim auadvokata dokaz toritetom. U da, i neutralpoređenju sa ni pravni arbitri, zakonima kopotvrđuju kako ne ju regulišu ovu postoje pravni razlooblast u zemljaŠćepanović zi da se primjena zakoma regiona, ovo na opstruira i odgodi. je jedno od najliberalniPrema njenim riječima, jih rješenja koje daje pravni ovo je još jedna potvrda da okvir ovoj važnoj oblasti, te iza osporavanja ovog zako- stoga čudi otpor Mitropolije na stoji politika, a ne pravo. prema zakonu, posebno ima-

jući u vidu da je SPC svoj status u drugim zemljama rješavala u skladu sa upravo pomenutim zakonima”, kaže Šćepanović. Kako dodaje, iz svega navedenog jasno je da, sa aspekta prava zakon nije sporan, već da problem leži u činjenici da Mitropolija želi da zadrži položaj u kojem ne podliježe pravnim propisima države Crne Gore i više se bavi politikom nego vjerskim pozivom. “Zbog toga, još jednom pozivamo građane da ne nasijedaju na manipulacije, već prozru prave namjere protesta koje organizuje Mitropolija sa opozicionim političkim partijama”, zaključila je Šćepanović.

politika

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

komunikaciona strategija ¹ crna gora članica nato-aª za 2019. godinu

Otklanjanje zabluda O alijansi

ercepcija javnosti o članstvu Crne Gore u NATO polako se počinje mijenjati u pozitivnom pravcu, kampanja daje rezultate, ali je za značajnije pomake potrebno kontinuirano i na duže staze raditi na sprovođenju strateških ciljeva identifikovanih Komunikacionom strategijom.

To se navodi u izvještaju o implementaciji Akcionog plana za sprovođenje Komunikacione strategije „Crna Gora članica NATO-a“ za 2019. godinu, koji je Vlada usvojila na prethodnoj sjednici.

■ hibridne

prijetnje

U narednom periodu je, kaže se u izvještaju, neophodno nastaviti sa jačanjem koordinacije i usaglašenosti stavo-

va i ključnih poruka 5 u vezi s NATO-om unutar sistema. “Imajući u vidu da je u svijetlu promijenjenog geopolitičkog i bezbjednosnog konteksta sve evidentnije sistemsko plasiranje i širenje dezinformacija sa ciljem uticaja na javnost i na unutrašnju politiku, u narednom periodu je neophodno pružiti doprinos jačanju otpornosti javnog mnjenja na ovaj izazov i suprotstavljanju hibridnim prijetnjama. Komunikacioni

Svijest o konkretnim koristima “Imajući u vidu da se NATO u jednom dijelu javnosti i dalje posmatra kroz istorijsku prizmu, te da je i dalje aktuelan stav protivnika članstva da je neutralnost, tj. nesvrstavanje u vojne saveze poželjna opcija, sprovedene su aktivnosti na jačanju svijesti o konkretnim

koristima koje građani imaju od članstva u NATO-u, ne samo u kontekstu jačanja bezbjednosti, već i u drugim oblastima, poput programa za naučne, akademske i poslovne krugove, te podrške u slučaju elementarnih nepogoda”, kaže se u izvještaju.

Crna Gora je članica NATO-a od juna 2017. tim će nastaviti sa aktivnostima na približavanju benefita članstva građanima, sa fokusom na onaj dio javnosti koji, prema istraživanjima javnog mnjenja, i dalje gaji određen stepen nepovjerenja u vrijednosti i značaj Alijanse”, navodi se u izvještaju.

■ Unapređenje percepcije

Kako se navodi u izvještaju, Akcionim planom za 2019. godinu, akcenat je stavljen na strateški cilj unapređenja percepcije Crne Gore kao članice

NATO-a, kroz podizanje nivoa opšte informisanosti građana i razumijevanja svih aspekata članstva Crne Gore u NATO-u. “Cilj Komunikacionog tima je da kroz osmišljeno i kontinuirano komuniciranje s javnošću ojača opštu društvenu svijest o tome gdje je Crna Gora danas i kojem sistemu vrijednosti pripada. To bi dugoročno, između ostalog, trebalo da ima za efekat otklanjanje i korigovanje zabluda, stereotipa i kolebanja koja iz istorijskih ili drugih razloga i dalje postoje u crnogorskom društvu”, navodi se u izvještaju.

U izvještaju se kaže da je, u pogledu domaće javnosti, u fokusu Komunikacionog tima bilo sveobuhvatno informisanje građana o politikama NATO-a i aktivnostima koje Crna Gora kao članica u okviru njih preduzima, doprinoseći na taj način razumijevanju prednosti, kao i rušenju stereotipa u vezi sa Alijansom. U Vladinom dokumentu se ističe da je akcenat stavljen i na približavanje ekonomskih benefita članstva u Alijansi, odnosno Crne Gore kao jedne od najatraktivnijih destinacija za turiste i investitore. A.N.

književnik andrej nikolaidis

Na djelu NerafiNiraNi fašizam

Književnik Andrej Nikolaidis je, komentarišući objavljeni spisak intelektualaca iz Srbije koji su optuženi da agituju za Crnu Goru i da ih crnogorski režim plaća, kazao da je na djelu “nerafinirani fašizam”. Kako dodaje, ti su intelektalci proglašavani za izdajnike i kada je Srbija kretala u ratove i protiv Hrvatske i protiv Bosne. Podsjećamo, ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić obrušio se na intelektualce u Beogradu koji, prema njegovim riječima, podržavaju crnogorski režim i optužio ih da dobijaju novac za to. Prije nekoliko dana, predsjednik Saveza Srba iz Crne Gore Željko Čurović nabrojao je ko su neprijatelji Srbije i zatražio da Beograd hitno reaguje i procesuira ih. Komentarišući za Radio Crne Gore ta dešavanja, Nikolaidis je ocijenio da je na djelu, kako je kazao, “nera-

finirani fašizam”. “Sve treba nazvati pravim imenom, a naročito stvari koje su tako opasne, to je čisti nerafinirani fašizam na djelu. Sastavljane spiskova nepodobnih ljudi i poziv vlastima da oni budu kažnjeni je, nemojmo se zavaravati i uljepšavati to, čisti fašizam”, kazao je Nikolaidis. On tvrdi da se to dešava pod pokroviteljstvom Vlade i predsjednika Srbije. “Na taj fašizam direktno

Nikolaidis

je nahuškao ministar inostranih poslova u vladi Srbije Ivica Dačić kojem dakako još od njegovih političkih početaka fašizam nije stran jer je bio blizak saradnik Slobodana Miloševića, tako da su stvari zapravo potpuno čiste, nema ni mogućnosti za drugačijom interpretacijom, radi se samo o tome da li ćete to osuditi ili nećete, a ako nećete to znači da fašizam podržavate i to je sve”, ističe Nikolaidis. R.P.

mjesni odbori dPs žuPa

“Ne damo Crnu Goru” U prostorijama OO DPSa Nikšić održani su sastanci Mjesnih odbora DPS Župa, na kojima su, kako je saopšteno, razmatrane teme od interesa za mještane tog područja, kao i teme koje se tiču aktuelne sitacije u Crnoj Gori povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. “Aktuelna događanja

prevazilaze proklamovani cilj organizatora okupljanja građana, već dokazuje svoj stvarni politički karakter i krajnji cilj, čiji je glavni i jedini zadatak poništenje nezavisnosti Crne Gore. Župljani su jednoglasno osudili takav pokušaj i poručili: Ne damo Crnu Goru! “, navedeno je u saopštenju. R.P.

politika

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

demokratska partija socijalista

Perović priznao da su litije zapravo politički protesti

Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović, priznao je u intervjuu za RTS, ono što mi od početka tvrdimo - da crkveni protesti jesu politički, saopštili su iz Demokratske partije socijalista. U DPS-u kažu da je Perović komentarisao da mnogi ljudi u litijama učestvuju motivisani nekim drugim razlozima, koji prevazilaze Zakon o slobodi vjeroispovijesti. “Ti ‘drugi motivi’, kako smo već vidjeli, se najčešće svode na mržnju prema sopstvenoj državi i želju da se ona vrati u položaj koji je imala prije obnavljanja nezavisnosti”, naveli su iz DPS-a. Kako dodaju, da je samo zakon u pitanju, “postojala

je precizna pravna procedura kojom se neki pravni akt osporava, koju uzgred Mitropolija nije još iskoristila”. “Zato ne samo da je neuvjerljiva tvrdnja da zakon nije pozadina protesta, nego o tome veoma jasno govore brojni iz prošlosti povampireni kvazi analitičari koji nas podsjećaju da ‘pored zapada ima i drugih strana svijeta’, sugerišući zapravo šta je krajnji cilj ovih protesta. I na kraju, kada rektor Cetinjske bogoslovije kaže da crkva nije vična da u tolikom broju okuplja narod, nadamo se da to ne služi kao alibi ukoliko dođe do potencijalne eskalacije nasilja, koja ne bi bila prvi put viđena na ovim prosto-

rima. Jer ako se to desi, najmanje će biti važno ko je čemu bio vičan”, zaključili su u DPS-u. Gojko Perović rekao je da je teško očuvati mir i dostojanstvo na litijama, jer je naroda sve više, a ljudi iz crkve, kaže, nisu vični da toliko često i u tom broju okupljaju narod. “Bog je dao snagu i pribranost narodu da uspiju s obzirom na sve te izazove, vlast kaže da to ima drugu političu pozadinu. Mnogi ljudi dolaze na proteste zbog ranijih nezadovoljstava, hoće da pokažu protest prema drugim temama. Nije lako držati se samo teme zakona, ali može se”, kazao je Perović za RTS. R.P.

Tvrdi da nema sTranačkog prizvuka Na optužbe vlasti da litije imaju drugu pozadinu, Gojko Perović je odgovorio “neka sjutra povuku van snage zakon i neće biti litija”. “Toliko o tome da li ima ima drugu pozadinu. Pozadina je politička, jer je ovo zakon donešen u Skupštini i

na Skupštini ili na Ustavnom sudu može da se obori. Tema jeste politička, ali nema stranački prizvuk ili onoga o čemu se govori na stranačkim tribinama vladajuće stranke. To nema veze sa životom”, istakao je rektor Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog.

Perović

Dačić

ministar spoljnih poslova ivica dačić

Srbiji nije interes da se zaoštravaju odnosi Srbiji nije interes da se zaoštravaju odnosi sa Crnom Gorom, već da nema incidenata i hapšenja, rekao je ministar spoljnih poslova Ivica Dačić. On je kazao da ne žele da se miješaju ko će u Podgorici vladati. “Ali kada je riječ o problemima zbog pripadnosti srpskom narodu i zbog nekih akata poput pokazivanja tri prsta, crtanja trobojke, hapšenje porodica srpskih poslanika, to je sve uznemiravajuće”, kazao je Dačić. Dačić je, odgovarajući na pitanje da li Zakon o slobodi vjeroispovijesti može da obori sa vlasti predsjednika države Mila Ðukanovića i Demokratsku partiju socija-

lista, rekao da konačnu odluku o tome daje narod na izborima. “Na izborima se rješava politička budućnost svakoga”, kazao je Dačić za Televiziju Hepi. On je rekao da izlaz vidi u dijalogu Ðukanovića sa srpskim narodom i Srpskom pravoslavnom crkvom. Dačić je istakao da “niko u Srbiji nikoga nije diskriminisao, niti vrši bilo kakvu diskriminaciju”, ali da sada mnogi to zloupotrebljavaju. “Jer bi da nastave da uživaju sve privilegije u Srbiji, a da podržavaju režim Ðukanovića u Crnoj Gori koji vrši diskriminaciju Srba i oduzima imovinu SPC”, kazao je Dačić. R.P.

socijalistička narodna partija

Crnoj Gori treba zakon Litije protiv zakona u više gradova o porijeklu imovine

okupili se brojni vjernici širom crne gore

U gradovima širom Crne Gore i sinoć su održani molebani i litije, u znak protesta protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. U Podgorici su se brojni vjernici okupili ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja, nakon čega je litija krenula ulicama glavnog grada. Litiju je predvodio arhijerejski namjesnik bokokotorski Momčilo Krivokapić. Sveštenik Predrag Šćepanović je apelovao na okupljene da litija prođe mirno i dostojanstveno. Pristalice Srpske pravoslavne crkve sa Žabljaka i, po prvi put iz Šavnika, sa sveštenicima iz ovih mjesta, juče su nakon molebana u Crkvi Svetog Preobraženja prošetali gradom u znak protesta zbog donošenja zakona.

Okupljanje je proteklo bez incidenata, ali je za to vrijeme saobraćaj trasom njihovog kretanja bio obustavljen. Litije su održane i u Beranama, Bijelom Polju, NikšiSa litije u Podgorici

ću, Herceg Novom, Budvi, Baru, Pljevljima, Pivi. Litije se održavaju četvrtkom i nedjeljom, a organizatori su ranije saopštili da će to činiti dok se sporni zakon ne povuče. R.P.

Crnoj Gori ne treba zakon kao, mogle bi se iskoristiti o porijeklu crkvene imovi- neke odredbe “nakaradnog ne, već zakon o porijeklu Zakona o slobodi vjeroispoimovine funkcionera vla- vijesti kada je riječ o dokadajuće klase i svih onih ko- zivanju porijekla imovine”. ji su dobrano napunili dže“Ali vaše. Da se vidi odapove proteklih godina, oci- kle vam kule i gradovi, bejenjeno je iz SNP-a. ogradski stanovi i zlatiborski apartmaSekretar izvršnog odboni, milanske garra GO SNPsonjere i slični a Dragan marifetluci po Vukić renašem prikao je da morju i sjeta partija veru. Zakon o predlaže porijeklu imoda taj zakon vine bi predstavljao ključtretira period ni mehanizam u od 1989. godiVukić borbi protiv korupne do danas. cije. Da smo imali takav “Takav akt bi trebalo da se odnosi na sve javne zakon, vi se ne biste drznufunkcionere, za pomenuti li da udarate na imovinu period, kako bismo dobi- Srpske pravoslavne crkve, li jasnu sliku svega”, kazao odnosno Mitropolije crnoje Vukić. gorsko-primorske”, kazao je U tom smislu, kako je re- Vukić. R.P.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

AKTIVNOSTI CEDISA NA REVITALIZACIJI TO

DISTRIBUTERI RA NA NISKONAPON MREŽI I DALEKOVO

PROŠLOG MJESECA RADILO SE U ULCINJU NA NISKONAPONSKOJ MREŽI ZTS GRO PRIMORJE

U Herceg Novom su, od izdvojenih, aktuelni radovi na ugradnji ovjesne opreme i SKS kabla na niskonaponskoj mreži Travunije

Zaposleni Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) tokom januara su sprovodili radove na niskonaponskoj mreži ZTS GRO Primorje u Ulcinju, kao i na nikšićkom dalekovodu 10 kilovolti (kv) Povija. Oni dodaju da su u Herceg Novom, od izdvojenih, aktuelni radovi na ugradnji ovjesne opreme i SKS kabla na niskonaponskoj mreži Travunije. “I u januaru nije bilo predaha za distributere. Mreža se, planiranim i kontinuiranim aktivnostima, svakodnevno održava i dovodi u stanje koje garantuje sigurno i stabilno napajanje korisnika električnom energijom. Takvo, preventivno održavanje, daje rezultate”, kazali su Dnevnim novinama u CEDIS-u.

I u januaru nije bilo predaha za distributere. Mreža se, planiranim i kontinuiranim aktivnostima, svakodnevno održava i dovodi u stanje koje garantuje sigurno i stabilno napajanje korisnika električnom energijom, rekli su u CEDIS-u

10 MILIONA EURA JE VRIJEDNOST RADOVA NA DALEKOVODIMA KOJI SU, U PRETHODNOM PERIODU, PRETRPJELI NAJČEŠĆE PREKIDE U NAPAJANJU

prethodne godine obilježili radovi u svim regionima na niskonaponskim i srednjenaponskim mrežama, te da su istom dinamikom nastavili i ove godine. “Krajem godine radilo se na ■ KVAROVI 10 kV dalekovodu Skrbuša, niPOSLJEDICA skonaponskoj mreži NEVREMENA Kovren, dalekovodima BijeU CEDIS-u objašla u Šavninjavaju da su kvarovi, koji se poku i Lipva sljednjih godiRavan. Održana događaju vala na dalekovose i nidima, većinom posljediskonaca atmosferpons k a skih prilika. m r e “Iz toga moža Veližemo zaključiti ka u Plada je preventivvu, radilo se no održavanje kaAKUTELNI SU RADOVI na stubnoj trakvo se u CEDIS-u sproU HERCEG NOVOM fostanici Rovca u vodi, najbolje rješenje i da je dalo dobre rezultate”, reBeranama, kao i na niskonaponkli su u kompaniji. skoj mreži Trešnjevo u AndrijeOni su naveli i da su kraj vici”, precizirali su u kompaniji.

AKTIVNOSTI NA STUBNOJ TRAFOSTANICI ROVCA, U BERANAMA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

OKOM JANUARA

EKONOMIJA

NA DALEKOVODU POVIJA U NIKŠIĆU

ADILI NSKOJ ODIMA

Distributeri su, krajem prethodne godine, radili na niskonaponskoj mreži Trešnjevo u Andrijevici

■ RADOVI U

RURALNOM PODRUČJU

Projekat revitalizacije srednjenaponske i niskonaposke mreže u ruralnom dijelu Crne Gore, predstavnici CEDIS-a ističu kao, trenutno, najveći investicioni zamah kompanije. U kompaniji navode da se prva faza, koja podrazumijeva revitalizaciju sedam dalekovoda 10 kV naponskog nivoa, uspješno privodi kraju. Oni dodaju da je za drugu godinu okvirnog sporazuma planirana revitalizacija još sedam dalekovoda sa kojih se napaja oko 5.000 korisnika. “U Regionu 1-Nikšić revitalizovaće se dalekovod Velimlje, u Podgorici 10 kV dalekovod Lijeva Rijeka, u

Regionu 3-Berane dalekovod Biševo, u barskoj opštini dalekovodi Virpazar i Ostros, u Kolašinu Gornja Morača, dok je ove godine u plan revitalizacije za područje Pljevalja odabran dalekovod Boljanići”, rekli su u CEDIS-u. Kako su istakli, za drugu fazu revitalizacije određeni su dalekovodi na kojima su u prethodnom periodu bili najčešći prekidi u napajanju korisnika. Vrijednost tih radova je oko deset miliona eura. “Cilj je da se kroz revitalizaciju, adaptaciju i modernizaciju postojećih elektroenergetskih objekta sistem dovede do nivoa koji će korisnicima ruralnog dijela Crne Gore obezbjediti kvalitetno i sigurno napajanje električnom energijom”, zaključili su u CEDIS-u. D.J.

NISKONAPONSKA MREŽA VELIKA U PLAVU

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

Investicije u poljoprivredi biće veće od 100 miliona

grobudžet je pokretač značajnih dodatnih ulaganja korisnika i lokalnih zajednica, što će samo u ovoj godini za rezultat imati investicioni ciklus od oko 100 miliona eura, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović. On je istakao da će taj investicioni zamah biti uvećan za investicije koje će realizovati brojni domaći i strani investitori, te koji će podržati Investiciono-razvojni fond i bankarski sektor. Kako je dodao, to znači da će pokrenute investicije u sektoru poljoprivrede biti znatno iznad 100 miliona eura. “Ovogodišnji Agrobudžet je nova velika prilika za brojne korisnike – proizvođače, preduzetnike, udruženja, lokalne zajednice i institucije. Zbog ostvarenog rasta naše ekonomije, imamo novih četiri miliona eura iz nacionalnog budžeta. Rezultat rasta ekonomije je i više novca za zdravstvo – za novu opremu u zdravstvu, za proširenu listu ljekova, više novca i za prosvjetu - za izgradnju novih vrtića i škola, za veće plate za zaposlene u prosvjeti i u zdravstvu, za penzije bez dana kašnjenja i sagledavanje prostora za njihovo

povećanje”, rekao je Simović, gostujući na Radiju Crne Gore u emisiji “Nedjeljom o selu i poljoprivredi”. Kako je dodao, rezultat rasta crnogorske ekonomije je povećana minimalna zarada, više novih modernih saobraćajnica, kao i brojni drugi realizovani kapitalni projekti, a posebno finalizacija radova na prvoj dionici auto-puta Bar-Boljare. Govoreći o agrobudžet za ovu godinu naveo je da je njegova vrijednost 61 milion eura, što je 8,3 miliona eura više nego prošle godine. U tom dokumentu definisano je ukupno 57 posebnih mjera za poljoprivredu, ribarstvo i operativne programe. Govoreći o novinama, Simović je rekao da su one rezultat stalnih razgovora sa korisnicima i otvorenosti da se čuju i uvaže njihove sugestije. “Uvijek sam se zalagao za veću podršku malim farmeri-

MILION EURA JE VRIJEDNOST OVOGODIŠNJEG AGROBUDŽETA, ŠTO JE 8,3 MILIONA EURA VIŠE NEGO PROŠLE GODINE

ma, jer su oni čuvari naše tradicije i opstanka života na našem selu. I najveći broj gazdinstava su upravo mala gazdinstva. Takav odnos je i usklađen i sa evropskom poljoprivrednom politikom jer i u Evropskoj uniji mala gazdinstva sve više postaju predmet pažnje”, smatra Simović. Tako, u stočarstvu, premije po grlu će se dobijati za sva grla ako je zadovoljen njihov minimalni broj, a do sada su premije bile za grla koja su iznad minimuma. Novina u ovogodišnjem agrobudžetu je i da će se premije za mlijeko od sredine godine uplaćivati na žiro račune farmera, kao i da procedura kod podrške za preradu mlijeka na gazdinstvu biti jednostavnija. Poljoprivrednike očekuju i veće premije za biljnu proizvodnju i za izdig na katune, veća podrška za nabavku matica i preradu voska, kao i podrška za nabavku opreme i pribora u pčelarstvu. Kroz Agrobudžet će i ove godine biti nastavljen program Mladi farmeri, kroz koji mladi, nezaposleni građani mogu dobiti po 10.000 eura bespovratnih sredstava za početak biznisa u poljoprivredi. Ovaj program pokrenut je prije tri godine i do sada je, kako je Simović podsjetio, podržano 150 mladih farmera, od kojih je 70 odsto sa sjevera. Simović je ocijenio i da je IPARD program podrške velika šansa i izazov za administraciju i korisnike. R.E.

Simović tokom gostovanja

Foto: Picasa

MINISTAR MILUTIN SIMOVIĆ O AGROBUDŽETU

Vektra Jakić

TVRDE DA NIJESU ISPOŠTOVANI SUDOVI

VEKTRA JAKIĆ TRAŽI OSTAVKU KALAČA

Pljevaljska Kompanija “Vektra Jakić”, vlasništvo biznismena Dragana Brkovića, tražila je da direktor Uprave za šume Nusret Kalač podnese ostavku. U “Vektri” smatraju da Kalač nije ispoštovao pravosnažna rješenja Privrednog i Osnovnog suda, jer ih je proglasio spornim i optužio sudove da toj kompaniji omogućavaju eksploataciju sirovine bez plaćanja koncesija, čime se nanosi višemilionska šteta državnom i opštinskom budžetu. “Nepoštovanje pravosnažnih sudskih odluka i manipulacija činjenicama za neodgovoran, nesavjestan i po državu i privredu štetan rad

najodgovornijih u Upravi za šume i resornom Ministarstvu, i optužbe upućene sudovima, najbolja je potvrda ko i kako upravlja Upravom za šume”, navodi se u reagovnju “Vektre Jakić” povodom izjave Kalača da su sporna pravosnažna rješenja Privrednog i Osnovnog suda kojima se “Vektri Jakić” omogućava sječa šuma bez plaćanja koncesija. U Brkovićevoj kompaniji tvrde da Uprava nezakonito obračunava i kod Poreske uprave finansijski zadužuje “Vektru Jakić” za neposječene, nedoznačene i neeksploatisane količine drvne mase u iznosu veće od pet miliona eura. R.E.

KAMPANJA ª BUDI ODGOVORANº

Evidentirano 13 primjedbi U okviru kampanje “Budi odgovoran” ove sedmice je evidentirano 13 primjedbi, na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna. Tržišna inspekcija je prilikom kontrole prodavnice Jumbo u Podgorici utvrdila da se u njoj prodaje roba bez obavještenja, zbog čega je donesena privremena mjera zabrane prometa do otklanjanja nepravilnosti. Inspekcija rada je, na osnovu prijave o mobingu poslodavca i neplaćenom prekovremenom radu, obavila kontrolu, utvrdila nepravilnosti i preduzela mjere iz svoje nadležnosti. Mjere su preduzete i u slučaju hotela Perjanik u Danilovgradu, na osnovu pritužbe o neprijavljenim radnicima.

Inspektori su kontrolom obućarske radnje Korak u Kotoru utvrdili da je osnovana prijava koja se odnosila na neizdavanje fiskalnih računa, neposjedovanje cjenovnika i naplaćivanje usluga po većim cijenama. U proceduri su pritužbe na cvjećaru Iris i restoran Cvijo u Baru. Građani su se žalili i na oštećene puteve i nepropisno parkiranje. R.E.

Obavještenje Na osnovu članova 336, 337, 341, 342, 344 i 345. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „NLB Banka AD“ Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje: OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su:

U LN br. 5672 KO Podgorica III, kat.parcela br.3978, br. zgrada 1, stambeni prostor PD 1 površine 55 m2, suvlasništvo Ljiljane i Dobroslava Prebiračević iz Nikšića. Početna prodajna cijena na prvoj prodaji iznosi, 38.000,00€.

U LN br.276 KO Podgorica III, kat.parcela br.2333 br.zgrade 1, PD 3 poslovni prostor porodične stambene zgrade spratnosti P, površine 21 m2, PD 7 poslovni prostor porodične stambene zgrade spratnosti P, površine 31 m2, svojina Nikolić Mata iz Podgorice. Početna prodajna cijena na trećoj prodaji iznosi, 22.900,00€. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika “Konti” D.O.O. Sutomore na dan prodaje predmetnih nepokretnosti iznosi: 56.035,42€, po osnovu Ugovora o SME kreditu UGKR2008/7332 od 28.05.2008. godine, i 4.486,35€, po osnovu Ugovora o overdraft kreditu UGKR2008/6915 od 19.05.2008. godine, što u ukupnom iznosu daje zbir od 60.521,77€, koji iznos se uvećava za troškove postupka i pripadajuće kamate, do konačnog namirenja istih. Vansudska prodaja nadmetanjem.

predmetne

nepokretnosti

sprovešće

javnim

Prodaja nepokretnosti održaće se dana, 19.02.2020.godine, u prostorijama Advokatske kancelarije „Velimirović i partneri“, ulica Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, sa početkom u 10:00 časova. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 18.02.2020. godine, u 15:00 časova. U LN br.124 KO Nikšić, kat.parcela br.1653 dvorište površine 429 m2, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada površine 171 m2 u osnovi i to: stambeni prostor PD1 spratnosti P povšine 91 m2 stambeni prostor PD 2 spratnosti P površine 55 m2, nestambeni prostor PD3 spratnosti 1P površine 36m2, stambeni prostor PD4 spratnosti PN površine 33m2, stambeni prostor PD5 spratnosti PN površine 63m2, stambeni prostor PD6 PN površine 7m2, stambeni prostor PD7 PN površine 46 m2, stambeni prostor PD8 PN površine 7 m2, vlasništvo hipotekarnog dužnika Todorović Radoja iz Nikšića. Početna prodajna cijena na prvoj prodaji iznosi, 158.500,00€. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Tutistička agencija »MyTravel« D.o.o. Nikšić, po osnovu Ugovora o SME kreditu br.UGKR2008/6480 od 09.05.2008.godine, na dan 30.01.2020.godine, iznosi 45.286,33 Eura, koji iznos se uvećava za troškove postupka i pripadajuće kamate pa sve do konačnog namirenja troškova. Vansudska prodaja nadmetanjem.

predmetne

nepokretnosti

sprovešće

javnim

Prodaja nepokretnosti održaće se dana,20.02.2020.godine u prostorijama Filijale Nikšić, NLB Banke AD Podgorica, na adresi Novaka Ramova 17, Nikšić, sa početkom u 11h. Prijave se dostavljaju Advokatskoj kancelariji „Velimirović & partneri”, Ul. Serdara Jola Piletića 8/6 Podgorica, najkasnije do 19.02.2020.godine u 14:00 časova. Posjedovni list br.1798 KO Tuzi, kat. parcela 2997/155 i to: Tuško polje, pašnjak klase 5, površine 1517 m2, kat.parcela 2997/155 pomoćni objekat površine 124 m2, vlasništvo Dušević Nikole iz Tuzi. Početna prodajna cijena na prvoj prodaji iznosi, 88.500,00€. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika „Teho Oil“ D.o.o. Podgorica, po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br.UGKR2007/1025 od 05.02.2007.godine, iznosi 261.473,48€, na dan 30.01.2020.godine, koji iznos se uvećava za troškove postupka i pripadajuće kamate pa sve do konačnog namirenja troškova. Vansudska prodaja nadmetanjem.

predmetne

nepokretnosti

sprovešće

javnim

Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Ljiljane Prebiračević iz Nikšića, po osnovu Ugovora o stambenom kreditu br.UGKR2006/6771 od 04.09.2006.godine, iznosi 58.820,08€, na dan 30.01.2020.godine, koji iznos se uvećava za troškove postupka i pripadajuće kamate pa sve do konačnog namirenja troškova. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja nepokretnosti održaće se dana,19.02.2020.godine, u prostorijama Advokatske kancelarije „Velimirović i partneri“, ulica Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, sa početkom u 12:00 časova. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 18.02.2020. godine, u 15:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova) i preciznu cijenu koja se nudi. Ponuda mora biti bezuslovna i neopoziva. Pored ponude prijava treba da sadrži i dokaz o uplaćenom depozitu. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica, u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja podnesu ponudu u skladu sa ovim oglasom uz dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od cijene iz oglasa. Depozit se uplaćuje na žiro račun NLB Banke AD Podgorica br. 907-53001-03, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate „depozit za učešće u javnom nadmetanju“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti, pored dokaza o uplati depozita i sledeće lične podatke: za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte, ovjerenu fotokopiju lične karte; za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica i ovlašćenje za zastupanje. Lica čije su prijave neblagovremene i neuredne neće učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji je blagovremeno podnio ponudu u skladu sa ovim oglasom. Na ročištu za javnu prodaju otvoriće se sve prispjele ponude, objaviti njihov sadržaj kao i sadržaj prateće dokumentacije. Svi prisutni ponuđači, hipotekarni povjerilac kao i dužnici i hipotekarni dužnici imaju pravo da se izjasne o usklađenosti svih ponuda sa oglasom. Lice ovlašćeno za vođenje postupka odlučiće o eventualnim prigovorima odmah a po potrebi može odlučiti da se ročište odloži na kratak rok radi donošenja odluke po prigovoru. Ročište će voditi lice ovlašćeno za vansudsku prodaju u skladu sa pravilima iz Zakona o opštem upravnom postupku. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatara se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. U slučaju da dva ili više podnosilaca ponude istu cijenu prednost će imati onaj koji se obaveže da cijenu plati u kraćem roku. U slučaju da se ni na taj način ne može utvrditi čiju ponudu treba prihvatiti svi učesnici su saglasni da odluku o prihvatanju ponude donosi lice koje vodi javnu prodaju po sopstvenoj procjeni. Ako do roka za predaju ponuda ne stigne nijedna ponuda lice ovlašćeno za vansudsku prodaju nije dužno da održava ročište za prodaju a o činjenici da nije bilo ponuda obavijestiće dužnike, hipotekarne dužnike i hipotekarne povjerioce. Kupac je dužan da sa ovlašćenim licem zaključi Ugovor o kupoprodaji, i isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana zaključenja javnog nadmetanja izuzev u slučaju da su dva ili više ponuđača dala istovjetne ponude u kom slučaju je lice koje je preuzelo obavezu plaćanja kupoprodajne cijene u kraćem roku dužno da u tom roku uplati kupoprodajnu cijenu i prije zaključenja ugovora. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u navedenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem-učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponuđene cijene. Depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Kupac snosi troškove sačinjavanja notarskog zapisa, takse za upis prava svojine i troškova poreza na promet nepokretnosti. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana održavanja javnog nadmetanja a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Milan Velimirović, advokat iz Podgorice, pozivanjem broja telefona 020-245-631.

www.nlb.me

Kontakt telefon: (020) 245 631

HRONIKA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

⌦ Elhana Hamzić

imenik Advokatske komore Crne Gore upisano je 989 advokata i oko 500 advokatskih pripravnika, a u 2019. godini otprilike je upisano oko 80 advokata i oko 150 pripravnika na rad kod advokata. Kako je saopšteno Dnevnim novinama iz Poreske uprave, najveći pojedinačni dug za porez kada su u pitanju advokati, na kraju 2019. bio je 91.239,10 eura.

POŽAR U HERCEG NOVOM

IZGORJELA KUĆA, NIJE BILO POVRIJEĐENIH Na Ublima u Herceg Novom rano juče je izbio požar u kojem je potpuno izgorjela stambena kuća, ali srećom nije bilo povrijeđenih. Služba zaštite i spasavanja dobila je poziv u 8 sati i 15 minuta da je na Ublima došlo do požara a na teren su izašli odmah,

sa tri vatrogasna vozila i jednim komandnim autom. Požar je ugašen oko 12 sati, a u akciji je učestvovalo deset vatrogasaca koji su uspjeli da spriječe dalje širenje vatre na obližnje kuće. Uzrok požara za sada nije poznat. E.H.

NEMA POVRIJEĐENIH

Kamenovani policajci i vatrogasci na Koniku

Nepoznate osobe kamenovale su u subotu veče vatrogasce i policiju u podgoričkom naselju Konik, saznaju nezvanično Dnevne novine. Naime, nepoznate osobe zapalile su kontejner, zbog čega su morali da interve-

nišu vatrogasci. I policija je bila prisutna prilikom gašenja požara. “Iz mraka iz daljine neko je bacio dvije kamenice, niko nije povrijeđen”, kazali su iz policije. Dodaju i da niko nije zatečen na tom prostoru. R.C.H.

Prema zakonu, advokati imaju obavezu da plaćaju mjesečni PDV, a na kraju godine Poreska uprava obračunava devet odsto na kompletan iznos koji je bio na računu. Mada se, prema Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, advokatima ne priznaje pravo da plaćaju porez u paušalnom iznosu, ipak, onima koji ostvaruju prihode manje od 18.000 eura godišnje ostavljena je mogućnost paušalnog oporezivanja, a za sve koji imaju veći iznos PDV je obavezan. Naravno, teško je ući u trag koliko je koji advokat stvarno prihodovao i da li je sav novac išao preko računa, tako da i advokati koji plaćaju porez to ne mora znači da su državi prijavili baš svaki primljeni cent.

■ POVEĆANJE PO-

RESKE DISCIPLINE OBAVEZNIKA

Kako navode iz Poreske uprave, prema njihovoj evidenciji registrovano je 938 fizičkih lica koji obavljaju neku od djelatnosti: pravni poslovi, advokatski poslovi, ostali pravni poslovi, a koji imaju status ‘poreski obaveznik’. “Prema evidenciji Poreske uprave, 657 poreskih obaveznika iz gore navedene kategorije ima neizmirena potraživanja porema Poreskoj upravi, a ukupne neizmirene obaveze lica koja obavljaju advokatsku djelatnost iznose 3.564.506,48 eura. U skladu sa odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (član 49, stav 8) licima koja obavljaju i advokatsku djelatnost ne može se priznati pravo na plaćanje poreza u

657 ADVOKATA, OD 989 REGISTROVANIH, IMA NEIZMIRENA DUGOVANJA ZA POREZ

SKORO SVAKI ADVOKAT IMA DUGOVANJA PREMA PORESK

PODGORIČ ADVOKAT POREZ DUG 91.239 EU

A NEIZMIRENA KOJ UPRAVI

ČKII ZA GUJE URA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

HRONIKA

godišnjem paušalnom iznosu, zbog čega advokati plaćaju porez po stvarnom dohotku, i to na godišnjem nivou i po podnošenju Godišnje prijave poreza na dohodak fizičkih lica (GPPFL). Sem toga, ukoliko advokati u kancelarijama zapošljavaju radnu snagu, dužni su po tom osnovu prijaviti i izmiriti obaveze po osnovu zarada zaposlenih. Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da lica koja obavljaju djelatnost pružanja advokatskih usluga ostvaruju značajne prihode, to se u Poreskoj upravi u kontinuitetu sprovode intenzivirane aktivnosti na povećanju poreske discipline obveznika koju obavljaju advokatsku djelatnost”, saopštili su Dnevnim novinama iz Poreske uprave.

■ IZMIRIVANJE PORESKOG DUGA U RATAMA

Iz ove uprave naglašavaju da su obveznici navedenim djelatnostima u kontinuitetu predmet mjera Poreske uprave, koje podrazumijevaju inspekcijski nadzor i prinudnu naplatu, ali i aktivnosti na podsticanju dobrovoljnog izmirivanja poreskih obaveza, kao što su sastanci sa Advokatskom komorom, Sudskim savjetom i advokatima pojedinačno, preko kojih je poslata jasna poruka da se neizmirivanje poreskih obaveza, bez obzira što se radi o specifičnoj kategoriji poreskih obveznika, neće tolerisati. Imajući u vidu da je u prethodne tri godine Poreska uprava sprovela veliki broj aktivnosti na naplati obaveza od advokata, kao i da je jedan broj poreskih obveznika iz ove kategorije započeo otplatu obaveza kroz reprogram, to je ukupni poreski dug isti u proteklom periodu značajno smanjen, a očekuje se nastavak ovog trenda, s obzirom da će sve gore navedene aktivnosti biti nastavljene i u narednom periodu. U Poreskoj upravi ističu da je, u skladu sa Zakonom o reprogramu poreskog potraživanja, tokom prethodne tri godine sproveden veliki broj aktivnosti na naplati obaveza od advokata, a 182 poreska obveznika iz ove kategroije započela su otplatu obaveza kroz reprogram. “Advokati su kroz reprogram do sada uplatili iznos od 969.010,22 eura, što je uticalo na smanjenje ukupnog poreskog duga istih, a očekuje se nastavak ovog trenda, s obzirom da će aktivnosti na naplati prihoda biti nastavljene i u narednom periodu”, kazali su iz Poreske uprave za naš list. E.H.

IZ UPRAVA POLICIJE DEMANTOVALI NAVODE MEDIJA

Policajac koji je predvodio litiju na bolovanju, vratiće se na posao Uprava policije nije suspendovala, niti pokrenula postupak odgovornosti protiv policajca Ilije Zekovića iz Bara, koji je učestvovao na litiji u tom gradu. Kako su saopštili, on se trenutno nalazi na bolovanju i poslije prestanka razloga za bolovanje biće angažovan na poslovima koje je do sada obavljao. Iz policije je saopšteno da je bezbjednosni sistem Crne Gore u posljednje vrijeme izložen brojnim destruktivnim djelovanjima. “U ovoj delikatnoj situaciji, na upućene provokacije i prema aktuelnim dešavanjima pokazujemo senzibilitet, uz osud različitih vrsta pritisaka na policijske službenike i njihove porodice. Djelovanje policije je usmjereno na očuvanje bezbjednosti svih građana naše države. Bezbjednost i mir čuvamo zakonitim ponašanjem, uz uvjerenje da je odgovornost za bezbjednost na razboritom ponašanju svih građana”, poručuju u Upravi policije. Činjenica je, ističu, da se službenik Uprave policije nalazio na čelu litije održane u Baru. “Ta okolnost je bila dovoljna da različite strukture unutar države i van nje, u ovom osjetljivom trenutku, iskoriste to kao način podrivanja bezbjednosne službe i njenog integriteta i da predstave da unutar policije po-

stoji osjećaj nesigurnosti i nejedinstva, što je apsolutno neutemeljeno, naprotiv, policija je u ovom trenutku jedinstvenija nego ikada”, navode u saopštenju. Stav Uprave policije je da je ovaj službenik iskoristio pravo koje mu po Ustavu Crne Gore pripada i u odnosu na to nemaju nikavu dilemu. “Ali je time dao povod zlonamjernim stranama da misle i plasiraju iskonstruisane afere da je bezbjednosni sistem poljuljan i da sada na jedan još opasniji način vrše podrivanje državnih institucija. Dakle, prema ovom službeniku nije pokrenut postupak odgovornosti, kako to pojednici vješto plasiraju, već se ovaj službenik trenutno nalazi na bolovanju i posle prestanka razloga za bolovanje biće angažovan na poslovima koje je do sada obavljao. Reakcija Uprave policije u vezi s disciplinskom i drugom odgovornošću konkretnog službenika, neće biti ni veća, ni manja, nego što je propisano crnogorskim zakonima, dakle, ista onakva kakva bi bila u bilo kojoj drugoj demokratskoj državi”, poručuju u Upravi policije. Naglašavaju da Uprava policije ne ograničava pripadnicima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti. “Samo moraju biti svjesni

dužnosti i osjetljivosti trenutka kada je bezbjednost građana i države u pitanju, te shodno tome na adekvatan način i ponašati”, navode oni. Iz Uprave policije poručuju da bezbjednosni sistem ima kapacitete koji na valjan i efikasan način može da stane na put destrukcije države. “Zato smo stalno na meti perfidnih napada i konstruisanja različitih manipulacija u javnosti”, kazali su iz policije. Ipak, naglašavaju, masovnost okupljanja i pritisci različite vrste neće ih spriječiti u namjeri očuvanja mira i bezbjednosti svih građana, uz upotrebu svih raspoloživih sredstava i kapaciteta. “Uprava policije, a vjerujemo i crnogorska javnost, svjesni su da je za očekivati različite vrste provokacija koje idu u pravcu izazivanja afera socijalno – demagoškog tipa, koje utiču na emocije građana i koje se aktivno koriste za stavaranje osjećaja nesigurnosti, panike i konfuzije. Policija ukazuje na odgovornost svih subjekata društvene zajednice o potrebi i obavezi saopštavanja tačnih i provjerenih informacija u cilju objektivnog informisanja javnosti, uz upozorenje da drugačije ponašanje može imati nesagledive posljedice”, zaključuje se u saopštenju. E.H.

HRONIKA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

SPORAZUM O SARADNJI CRNE GORE I FRONTEX-A POTPISAN KRAJEM 2019.

Evropski policajci čekaju zeleno svijetlo crnogorskog parlamenta Iako je Sporazum o saradnji Crne Gore i Frontex-a potpisan krajem prošle godine, evropski policajci moći će da štite naše granice od nelegalnog ulaska migranata, ali i prekograničnog kriminala, tek nakon što to potvrdi državni parlament, rečeno je CdMu iz Ministarstva unutrašnjih poslova. “Sporazum između Crne Gore i Evropske unije o aktivnostima koje sprovodi Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu (FRONTEX) je potpisan u oktobru 2019. godine, a Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma je u skupštinskoj proceduri. Nakon stupanja na snagu sporazuma, u zavisnosti od procjene, evropski policajci će zajedno sa našom policijom sprovoditi granične provjere, a Evropska unija će pružiti našoj zemlji ekspertsku obuku i stručnu pomoć u nadgledanju granice. Prvi sastanak sa predstavnicima FRONTEX-a je održan u novembru 2019. u Crnoj Gori, u cilju unapređenja saradnje koja će omogućiti da brže

i efikasnije reagujemo na potencijalne migracijske izazove”, tvrde u resoru Mevludina Nuhodžića. Govoreći o ovoj temi, u MUP-u tvrde da su u 2019. godini, značajno poboljšali infrastrukturu i tehničku opremljenost graničnih prelaza tako da građani prolaze brže, a država je sigurnija. Uz pomoć Vlade i kroz sektorsku budžetsku podršku Evropske unije, instalirali su savremene kamere, kojima se, uz radare na Crnom rtu i Obostniku, obezbjeđuje puni nadzor zelene i plave granice, u skladu sa standardima Šengena i Šengenskim akcionim planom. Osim što evropski policajci zajedno s našima mogu patrolirati duž državne granice, Crna Gora od Evropske agencije može zatražiti i stručnu pomoć u nadgledanju granice. Sporazum s Frontex-om mnogo znači, posebno u vremenu kad se cijeli svijet suočava s ilegalnim migracijama i organizovanim kriminalom. Koliko je zaista važno da granica bude bezbjedna, govori i

podatak s kraja prošle godine, kada je crnogorska policija u okviru međunarodne akcije Monika, na području Herceg Novog, Danilovgrada i Nikšića, u saradnji sa SDT uhapsila deset osoba, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, kao i krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. U ovoj akciji Monika uhapšena su i dva policajca zbog sumnje da su izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Frontex je osnovan 2004. godine kako bi pomogao zemljama EU i zemljama pridruženima šengenskom prostoru pri zaštiti granica područja slobodnog kretanja unutar Unije. Agencija je 2016. je postala zadužena i za evropsku graničnu i obalsku stražu, pri čemu je proširila ulogu sa migracijskih kontrola na upravljanje granicama i preuzela veću odgovornost za prekogranični kriminal. Frontex je jedno od najvažnijih tijela Evropske unije u području slobode, sigurnosti i pravde.

ZAPLIJENJENO 125,5 TONA DROGE

Frontex je objavio najvažnije brojke kada govorimo o 2019. godini. Kako navode u Izvještaju, lani je otkriveno 139.000 ilegalnih ulazaka u zonu Šengena, od čega 24.000 na zapadnim granicama, 14.000 na istočnim, a

82.000 na području istočnog Mediterana, koje obuhvata i Zapadni Balkan. Izvještaj naglašava kako je u matične zemlje vraćeno 15.850 migranata koji su prošli proceduru odbijanja zahtjeva za azil, što je više u odnosu na

godinu ranije, kada je taj broj iznosio 13.739. U istom periodu zaplijenjeno je 125,5 tona droge, a privedeno 669 narko dilera. Pronađeno je i 390 ukradenih vozila, te 69 komada ilegalnog naoružanja raznog kalibra.

U NOVEMBRU PROŠLE GODINE AUTOM UDARIO KAJEVIĆA

POTVRĐENA OPTUŽNICA

Osnovni sud u Rožajama potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva protiv Nikole Orovića iz Berana, zbog krivičnog djela teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. On se tereti da je 19. no-

Va n p r e t r e s n o v i j e će Višeg suda u Bijelom Polju, kojim predsjedava sudija Radoslav Konatar, potvrdilo je optužnicu protiv dvojice Pljevljaka. Optuženi su D.V. (24) i M.K. (19), Više državno tužilaštvo im je na teret stavilo krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

OROVIĆU ĆE SE SUDITI ZBOG PREPRODAVALI DROGU UDESA U KOM JE STADAO PJEŠAK vembra prošle godine teretnim vozilom udario Aliju Kajevića (70), koji je nakon toga podlegao povredama. “O ptužnicom mu s e stavlja na teret da je dana 19. novembra 2019. godine, oko 10,50 sati na

magistralnom putu M-2 u mjestu Zeleni, u Rožajama, svojim TMV oborio na tlo i prešao preko oštećenog koji je tom prilikom zadobio tjelesne povrede, od kojih je kod istog nastupila smrt”, piše u optužnici. E.H.

Prema navodima optužnice, V.D. je 26. septembra prošle godine držao 4,51 gram marihuane i prodao M.K. za iznos od 13 eura. Droga je bila upakovana u dva ručno pravljena zamotuljka. Navodi se da je M.K. kod sebe držao pet tableta droge ekstazi i navedenu količinu marihuane. B.Č.

Uskoro na kioscima Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

ŠKOLE CRNE GORE: OŠ ª RISTO MANOJLOVICº U K

USPJEŠNA ŠKOLA PRIMAM

rva osnovna škola u Kolašinu otvorena je 1880. godine. Njen rad biva prekinut Balkanskim ratovima, a u toku austro-ugarske okupacije, radi uz povremene prekide. Po završetku Prvog svjetskog rata i stvaranjem jugoslovenske države 1918. godine, škola nastavlja sa radom. U toku Drugog svjetskog rata, radila je u prekidima. Od 1961. godine nosi ime revolucionara Rista Manojlovića.

U učionicama škole u Kolašinu, sticali su znanja mnogi istaknuti prosvjetni radnici, naučnici i društveno-politički radnici. Svoj puni razvoj i procvat škola je postigla u poslijeratnom periodu, pa je ona danas savremena i razvijena vaspitno-obrazovana ustanova. Njen đački i nastavnički kolektiv ostvaruje zavidne vaspitno-obrazovne rezultate. Od 2012. godine radi u novoj zgradi matične škole.

■ RAD ORGANIZOVAN U 29 ODJELJENJA

Rad u školi, u kojoj, pored matične imaju dva područna odjeljenja, organizovan je u 29 odjeljenja sa 541 učenikom, a nastavu izvodi 47 prosvjetnih radnika, od ukupno 62 zaposlena. Za zavidne vaspitno-obrazovne rezultate škola je dobitnik brojnih priznanja: Plakete oslobođenja Kolašina, Or-

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

dena zasluga za narod sa srebrnim zracima, Plakete „25 maj“, Saveza socijalističke omladine Jugoslavije, Prvomajske povelje Saveza sindikata Jugoslavije i Plakete „Veljko Vlahović“. Državnu nagradu „Oktoih“ za postignute rezultate u vaspitanju i obrazovanju škola je dobila 1976. godine kao i njena četiri nastavnika pojedinačno. U školi je 1987.godine održana trinaesta republička smotra Pokreta „Nauka mladima“. U školskoj 2000-2001. godini sa prvim generacijama u Crnoj Gori škola je počela da primjenjuje metodu „Korak po korak“ koja se i dalje uspješno primjenjuje. “Godine 2001. naša škola je bila domaćin 35. takmičenja iz prirodnih nauka i stranih jezika. Projekat „Građanin“ se završio u našoj školi među prvima u Republici 2002-2003. školske godine. Od 2005-2006. škola je ušla u reformu i primila prvu generaciju đaka sa šest godina”, kazala je direktorica škole Dragica Ilinčić.

■ EKO ŠKOLA Prema njenim riječim, predstavnici ove škole su putovali u Finsku i Njemačku u okviru projekta „Obrazovanje za održivi razvoj na Zapadnom Balkanu“. “Posjete su podrazumijevale obilaske škola i odsjeka pri Ministarstvu prosvjete Finske i Njemačke. Škola je uče-

541

UČENIK POHAĐA OŠ “RISTO MANOJLOVIĆ” U KOLAŠINU

stvovala u međunarodnim projektima „Mi možemo bolje“ i „Nebo je naša granica“. Od 2016.godine uključena je u projekat „Eko škole“ i stvaramo uslove za dobijanje „Zelene zastavice“. Od ove godine, škola je ušla i u realizaci-

Adresa: Rimski trg 46, 81000 Podgorica, Crna Gora tel: +382 20 234 105 fax: +382 20 482 109 www.mpr.gov.me

JAVNI POZIV za dodjelu sredstava podsticaja poljoprivrednim proizvođačima za razvoj lanaca vrijednosti kroz Komponentu 1 RCTP projekata za 2020. godinu

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Agrobudžetom za 2020. godinu i budžetskim programom 2.1.17 Podrška razvoju klastera u oblasti poljoprivrede, objavljuje Javni poziv za dodjelu podršku razvoju lanca vrijednosti kroz RCTP projekat, za poljoprivredne proizvođače kroz Komponentu 1 RCTP projekta za 2020. godinu. Ovim Javnim pozivom utvrđuju se uslovi, kriterijumi i način ostvarivanja prava na korišćenje podsticajnih sredstava. Bliži kriterijumi i uslovi za ostvarivanje prava na podršku kroz ovaj Javni poziv i Obrazac zahtjeva za odobravanje projekta, objavljeni su na internet stranici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (www.mpr.gov.me). Rok za podnošenje zahtjeva za odobravanje projekata po osnovu ovog javnog poziva je do 24. februara 2020. godine. Sve informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti na brojeve telefona: 067/472-222 i 067/700-531.

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

DRUŠTVO

KOLAŠINU JEDNA OD MODERNIJIH NA BALKANU

MLJIVIH ZNANJA I VJEŠTINA S OBZIROM NA TO DA RADIMO U JEDNOJ OD NAJMODERNIJIH ŠKOLSKIH ZGRADA NA BALKANU I POSJEDUJEMO KVALITETAN OBRAZOVNI KADAR, ŽELIM DA POSTANEMO USPJEŠNA ŠKOLA PRIMAMLJIVIH ZNANJA I VJEŠTINA organizaciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, na temu „Moje buduće zanimanje“ prvu nagradu osvojila je Jovana Jeknić (mentorka Dušica Baković) 2017-2018. godine na konkursu „Evropa i ja“ učenica IX razreda Vasilisa Minić

ju projekta „Školske šeme““, predočila je Ilinčić.

■ REĐAJU SE USPJESI NA DRŽAVNIM TAKMIČENJIMA

Nastavnici i učenici i za-

(mentorka Dragica Ilinčić) je nagrađena za najbolji literarni rad. Godine 2018-2019. prvu nagradu za „Francuski strip“ osvojile su učenice VII razreda Helena Šuković, Tara Dulović. Aleksandra Drljević i Gala Dulović (mentorka- Marina Bulatović). Iste godine u organizaciji Subnora II mjesto za literarni rad je osvojila učenica Tijana Jovanović (mentorka- Dragica Ilinčić). Takođe, i prošle i ove školske godine učenici i nastavnici OŠ “Risto Manojlovic” su dobili nagrade Fonda za kvalitet i talente. Prošle godine su to bile Nađa Grdinić, učeni-

ca VIII razreda i Gala Dulović, učenica VII razreda. Ove godine su nagrađene Marina Bulatović, profesorica francuskog jezika i Gala Dulović, učenica VIII razreda. „S obzirom na to da radimo u jednoj od najmodernijih školskih zgrada na Balkanu i posjedujemo kvalitetan obrazovni kadar, želim da postanemo uspješna škola primamljivih znanja i vještina. To ćemo postići prepoznavanjem i njegovanjem talenata, afirmisanjem takmičenja učenika i učešćem u projektima. To će biti škola u kojoj su vrednovani i nagrađeni uspjesi učenika i zaposlenih“, dodala je Ilinčić.

dnjih godina osvajaju državne nagrade, 2016-2017.godine - prvu nagadu za literarni rad u organizaciji Subnor-a Crne Gore na temu „ Mir, slobodamladost“ dobila je učenica Vasilisa Minićn (mentorka Dragica Ilinčić). Iste godine u

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Adresa: Rimski trg 46, 81000 Podgorica, Crna Gora tel: +382 20 234 105 fax: +382 20 482 109 www.mpr.gov.me

JAVNI POZIV opštinama Nikšić, Šavnik, Žabljak, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Petnjica da preko lokalnih samouprava dostave zahtjeve za dodjelu sredstva podsticaja za razvoj lokalne ruralne putne i vodovodne infrastrukture kroz Komponentu 2 RCTP projekata za 2020. godinu Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavljuje Javni poziv opštinama Nikšić, Šavnik, Žabljak, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Petnjica za dostavljanje zahtjeva za podršku razvoju lokalne ruralne infrastrukture - putna i vodna infrastruktura kroz Projekat razvoja klastera i transformacije ruralnih područja. Poziv se objavljuje u okviru Agrobudžeta za 2020. godinu i programa 2.3.2. Razvoj sela i izgradnja infrastrukture. Ovim Javnim pozivom utvrđuju se uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava. Bliži kriterijumi i uslovi za ostvarivanje prava na sredstva podsticaja kroz ovaj Javni poziv i Obrazac zahtjeva za odobravanje projekta, objavljeni su na internet stranici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (www.mpr.gov.me). Rok za podnošenje zahtjeva za odobravanje projekata po osnovu ovog javnog poziva je do 24. februara 2020. godine. Sve informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti na brojeve telefona: 067/472-222 i 067/700-531.

društvo

Zbog povreda na radu 2019. preminulo sedam osoba U Crnoj Gori je prošle godine sedam osoba preminulo usljed povreda na radu, dok je 20 osoba teško povrijeđeno, saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP). Iz Uprave su agenciji Mina kazali da je to za 61,43 odsto manje u odnosu na 2008. godinu, kada je zabilježen najveći broj povreda na radu. „U toku prošle godine izvršeno je 27 uviđaja povreda na radu, i to sedam smrtnih i 20 teških“, naveli su iz UIP-a. Kako su kazali, najčešći uzroci povreda na radu su

neprimjenjivanje mjera zaštite i zdravlja na radu (pad sa visine ili u dubinu, udar električne struje, udar/prignječenje trupca), angažovanje osoba koje nijesu osposobljene za bezbjedan rad na poslovima koje obavljaju i kod kojih nije izvršena prethodna provjera zdravstvene sposobnosti. „Najčešći uzroci su i dotrajalost sredstava za rad i njihova upotreba bez prethodnog pregleda i ispitivanja, odnosno bez pribavljenih stručnih nalaza od ovlašćenih organizacija za poslove zaštite i zdravlja na

Najčešći uzroci povreda na radu su neprimjenjivanje mjera zaštite i zdravlja

Foto:Vedran Ilić

Uprava za inspekcijske poslove

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

radu“, dodali su iz UIP-a. Najviše povreda na radu, kako su kazali, desilo se u građevinskoj djelatnosti, djelatnosti prenosa i distribucije električne energije i drvnoj industriji. „Ukoliko je utvrđena ne-

posredna opasnost po život ili je ugroženo zdravlje zaposlenih, izricana je mjera zabrane rada ili zabrana upotrebe sredstava za rad na kojima se desila povreda“, rekli su iz UIP-a. Kako su kazali, preduzi-

mane su druge mjere i radnje iz nadležnosti Inspekcije rada, a izvještaji o povredi na radu dostavljeni su nadležnim sudskim organima ili tužilaštvu koji utvrđuju vrstu postupka koji treba da se pokrenu. R.D.

društvo

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

Podaci cdPR

U Crnoj Gori od raka godišnje oboli 1.500 osoba

U Crnoj Gori, više od 1.500 osoba svake godine oboli od raka, dok preko 1.000 osoba umre zbog raka, saopšteno je iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR). Povodom Međunarodnog dana borbe protiv raka, koji se obilježava sjutra, CDPR u saradnji sa humanistom Žarkom Vučinićem - popularnim “Kuvarom Žarkom”, organizuje obrok za oboljele od raka. Kako se navodi u saopštenju, ovim simboličnim gestom žele da oboljelima od najteže bolesti pokažu podršku i solidarnost, ali i široj javnosti ukažu na značaj podrške oboljelima i njihovim familijama. “Oboljeli od raka, kojima je obrok potreban i žele da ga dobiju, potrebno je da se jave na broj telefona CDPR-a 069 530 666 u nedjelju 2. februara od 08 do 16 sati, kako bi bili predviđeni, a obrok za njih pripremljen blagovremeno”, navode u saopštenju iz CDPRa. U saopštenju se ističe da je u Crnoj Gori kod muškaraca najčešći rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća na trećem mjestu.

U svijetu, kako dodaju, preko 15 miliona ljudi godišnje oboli, a blizu devet miliona ljudi umre od raka. Do 2030. godine, ističu, očekuje se da će taj broj porasti na oko 30 miliona oboljelih i 17 miliona smrtnih ishoda ukoliko se nastavi nepromijenjenim trendom. Rak je, kažu, epidemija modernog doba i pogađa sve generacije. “Zato treba učiniti sve što možemo kroz preventivne preglede, brigu o sebi i kroz zdrav način života da ove bolesti bude što manje, pridržavanjem jednostavnih savjeta: prestanite da pušite, hranite se pravilno i raznovrsno, budite fizički aktivni, vodite računa o tjelesnoj težini, izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu, sa kancerogenim materijama rukujte prema uputstvu, smanjite profesionalnu izloženost kancerogenim materijama korištenjem zaštitne opreme, izbjegavajte izlaganje stresu koliko možete i redovno kontrolišite zdravlje kod svog izabranog doktora”, navode iz CDPR. Na kraju ukazuju da treba upamtiti da su prevencija i rano otkrivanje najuspješnije oružje u borbi protiv raka. R.D.

u okviRu PRojekta eneRgetske efikasnosti uloženo 180.000

Veći komfor i bolji uslovi za pacijente i zaposlene u DZ Rožaje Ministar zdravlja Kenan Hrapović i ministarka ekonomije Dragica Sekulić, sa saradnicima, posjetili su Dom zdravlja Rožaje u kom je završena adaptacija u okviru projekta energetske efikasnosti u vrijednosti od 180.000 eura. Sekulić je kazala da je Dom zdravlja u Rožajama jedan od 19 zdravstvenih objekata koji su u prethodnom periodu rekonstruisani kroz projekat energetske efikasnosti. “Urađena je nova termoenergetska toplotna fasada, popravljen je krov, riješeno pitanje odvoda atmosferskih voda, popravljena stolarija i ugrađena su dva nova kotla za grijanje. U razgovoru sa direktorom DZ, sa zaposlenima pa i sa pacijentima osjeća se zadovoljstvo zbog uslova rada i usluga. Vjerujem da ćemo u saradnji sa Ministarstvom zdravlja obilaziti sve veći broj domova zdravlja kako bismo vidjeli rezultate jednog takvog projekta i ulaganja“, istakla je Sekulić. Benefiti se već osjećaju u smanjenoj potrošnji goriva, i toplijim prostorijama u kojima borave zaposleni i građani, saopštio je Hrapović. “Važno je istaći da je, osim kroz projekat energetske efikasnosti, u kupovinu opreme uloženo još 74.000 eura. Nabavljena je oprema za hemodijalizu, oftalmologiju kao i laboratorijska oprema. Sve to je uslovilo

Sekulić i Hrapović u posjeti DZ Rožaje bolje dijagnostičke procedure i olakšalo rad ljekara u toj ustanovi, i kvalitetnije i bezbjednije za pacijente. U toj ustanovi na specijalizaciji se nalazi četiri ljekara, a povratak jednog ljekara, radiologa, očekuje se u aprilu ove godine. Sve ovo upućuje na kvalitet pružanja zdravstvene zaštite za građane na teritoriji opštine i okolnim mjestima“, kazao je Hrapović. Direktor Doma zdravlja Rožaje Hajran Kalač naglasio je da je evidentno zadovoljstvo i građana i zaposlenih. “Svakog dana poboljšavamo uslove rada i uvodimo nove dijagnostičke pro-

cedure, školujemo kadar kroz kontinuiranu medicinsku edukaciju i mislim da je nivo zdravstvene zaštite za ono što je dato primarnom nivou, a to je 80 odsto pružanja usluga iz oblasti zdravstvene zaštite na visokom nivou“, saopštio je Kalač. Druga faza projekta energetske efikasnosti počela je sa realizacijom 1. septembra 2018. i trajaće do kraja 2023. godine sa budžetom od šest miliona eura. Sredstva za realizaciju projekta su obezbjeđenja kreditom od Međunarodne banke za obnovu i razvoj, a u projektu učestvuju Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo zdravlja. R.D.

Posljednji Podaci instituta za javno zdRavlje cRne goRe

Zbog korona virusa pod nadzorom 74 putnika Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ), u Crnoj Gori se pod zdravstvenim nadzorom u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti nalazi 74 putnika u međunarodnom saobraćaju koji su protekle dvije sedmice boravili u Kini. “Niko od putnika pod nadzorom nije u prethodnih 14 dana boravio u najpogođenijoj pokrajni Hubei niti njenom glavnom gradu Vuhanu. Svi su trenutno dobro i bez znakova i simptoma

respiratornih infekcija”, saopšteno je u IJZ. Kako ističu, ukupno je registrovano 14.564 laboratorijski potvrđena slučaja novog korona virusa u svijetu, uključujući 17 zdravstvenih radnika i 305 smrtnih slučajeva. “Prijavljeni su novi slučajevi iz Kine (2. 589), Japana (5), Republike Koreje (3), Vijetnama (2), Singapura (2), Indije (1), Filipina (1), Ujedinjeni Arapski Emirata (1), Tajvana (1), Australije (2), SAD (1) i Njemačke (1)”, saopšteno je juče iz Instituta. R.D.

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

NEDOVOLJNO ISKORIŠĆENI POTE

CRNA GORA BI M I 300 MILIONA L

SKI-CENTAR KOLAŠIN 1600

PREMALO SNIJEGA DA BI SE STAVILE ŽIČARE U FUNKCIJU Iako na kolašinskim skijalištima nema dovoljno sniježnog pokrivača za bezbjedno skijanje, protekli vikend privukao je veliki broj turista, imajući u vidu da je bio pripremljen bogat zabavni program i da je nastupala pjevačica Jelena Rozga. Na Ski-centru Kolašin 1600 samo u subotu bilo je blizu 2.000 posjetilaca, dok je na susjednom Ski-centru Kolašin 1450 boravilo i skijalo blizu 1.000 gostiju. Direktor Ski-centra Kolašin 1600 Saša Jeknić kazao je da još uvijek nema dovoljno snijega kako bi se žičara stavila u funkciju. “Od samoga početka rada skijalista svim posjetiocima je na raspolaganju dječiji ski-lift, sankalište za djecu, ski-rental, kao i pružanje usluga škole skijanja. Usljed nedostatka snijega žičara je svih ovih dana stavljena u funkciju panoramskog razgledanja planine. Takođe, svim posjetiocima na raspolaganju je i ugostiteljski objekat i kafe bar Troglava, kategorizacije pet zvjezdica, u kojem svi ljubitelji snijega i planine mogu da konzumiraju nacionalne proizvode, kao i degustaciju domaćih kraft piva i vina. Već 15. februara imaćemo koncert Dženana Lončarevića, 1. marta Željka Samardžića, a 29. marta Lexington benda. U međuvremenu svakog vikenda kalendar će biti ispunjen brojnim zabavnim i sportskim aktivnostima kako za odrasle tako i za djecu.

Pozivam sve ljubitelje skijanja da dođu i uživaju u ljepotama Bjelasice, a vrlo brzo i u skijanju na stazama novog ski-centra Kolašin 1600”, poručio je Jeknić. Direktorica Ski-centra Kolašin 1450 Dijana Bulatović istakla je da su toplo vrijeme i dobri uslovi za skijanje na tom skijalištu privukli veliki broj turista, koji uživaju u skijanju na stazama, kao i u prijatnom ambijentu terase restorana Jezerine, dok se najmlađi sankaju u podnožju skijališta. “Možemo se pohvaliti dobrom posjećenošću. Danas na skijalištu boravi oko hiljadu gostiju, kako iz svih krajeva Crne Gore, tako i iz Srbije, Hrvatske, Albanije i Rusije. S obzirom da su tokom sljedeće nedjelje u najavi nove sniježne padavine, očekujemo dobru posjetu tokom februara, naročito danima vikenda, a imamo i organizovane grupe gostiju iz Francuske. U funkciji su staze u okviru ski-lifta Jezerine i baby lifta, staza broj tri u okviru šestosjede žičare i staza broj pet u okviru dvosjede žičare, a svi zainteresovani posjetioci mogu pratiti stanje na skijalištu putem live kamera na našem website-u, čije je emitovanje omogućila kompanija Telenor. Cijena ski-pas-a iznosi 15 eura za odrasle i 11 eura za djecu, dok je iznajmljivanje komplet opreme za skijanje 10 za odrasle, a osam eura za djecu”, kazala je ona. Z.B.

rad na Tari odavno je dobio epitet “grada vode” sa četiri fabrike, ali raspoloživi kapaciteti vode u Crnoj Gori nijesu dovoljno iskorišćeni i fabrike nijesu u mogućnosti da realizuju veću prodaju voda na domaćem, a posebno na inostranom tržištu.

Skroman marketinški nastup, nepostojanje odgovarajuće robne marke u izvozu, kao i značajan uvoz voda, naročito kroz vezanu prodaju voda sa drugim proizvodima od konkurencije ograničavaju plasman vode kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu. U 2018. godini u pet fabrika ostvarena je proizvodnja od 26,6 miliona litara, prodaja na domaćem tržištu 23 miliona litara, a izvezeno je 975.000 litara vode.

■ VELIKI KAPACITETI

MALO ISKORIŠĆENI

Podaci za 2019. godinu nijesu još prikupljeni, jer su koncesionari u obavezi da podatke o proizvodnji flaširane vode dostave do 31. januara tekuće za prethodnu godinu. Vlasnik izvorišta vode “Rajsko vrelo” Zoran Rakočević smatra da je suština problematike što se postojeći kapaciteti koriste sa minimalnim procentom. Jedan od uzroka je i što je na taj način ograničena ponuda tržištu, a ujedno se nekontrolisano uvozi iz susjednih država, a najviše iz Srbije, zatim Hrvatske i određene količine iz Bosne i Hercegovine i drugih područja. Ipak, iz Uprave za vode navode da nemaju podatak koliko se na godišnjem nivou uveze vode. Rakočević smatra da država treba da objedini sve postojeće punionice vode, te da ista vrši kompletno investiranje i plasman vode. “Opšte je poznato da je naše područje veoma bogato kvalitetnom tekućom nadzemnom i podzemnom vodom. Pored postojećih punionica, u pripremi je još nekoliko za koje se u dogledno vrijeme očekuje otvara-

nje, među njima poznato izvorište ‘Rajsko vrelo’ na čijem se projektu uveliko radi. Kolašinska voda je prepoznata kao veoma kvalitetna, koja ima i ljekovita svojstva. Prilikom ana-

lize vode sa ‘Rajskog vrela’ stručnjaci su utvrdili da je ona u vidu određenog lijeka koji je preporučljiv trudnicama, odojčadima, kod srčanih bolesnika kao i kod drugih obolje-

Otežano pozicioniranje domaćim proizvođačima

Iz Uprave za vode navode da se Crna Gora može pohvaliti najkvalitetnijom vodom, jer se radi o izvorskim vodama, za razliku od velikog broja onih koje uvozimo iz regiona, a koje su bunarske. Stoga i postoji velika mogućnost za uspješno pozicioniranje crnogorskih voda kako na stranom, tako i na domaćem tržištu, posebno u vrijeme turističke sezone. “Ukupnu situaciju dodatno otežava nedostatak regulacije po pitanju uvoza, pa je pri izostanku ili uz vrlo ograničene stimulanse za proizvodnju zbog restriktivnog budžeta domaćim proizvođačima mnogo teže da se pozicioniraju na tržištu po-

red ogromnog udjela koji zauzimaju uvezene količine vode. Takođe, veliki problem predstavlja nemogućnost adekvatne promocije, jer su proizvođači vode zbog materijalne ograničenosti, izazvane nedovoljnim korišćenjem instalisanih kapaciteta, načinom plaćanja i barijerama u poslovanju, suočeni sa problemom nelikvidnosti i nisu u mogućnosti izdvojiti značajnija sredstva za marketinški nastup. Poseban problem jeste što konkurentske kompanije uz flaširane vode imaju i raznovrsnu ponudu bezalkoholnih pića, što dodatno utiče na otežani plasman voda crnogorskih proizvođača”, kazao je Gutić.

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

ENCIJALI IZVORIŠTA

MOGLA DA IZVEZE LITARA VODE

nja, a posebno je preporučljiva dijabetičarima i sportistima. Međutim, suština problematike je što se postojeći kapaciteti punionica koriste sa jednim minimalnim procentom”, kazao je Rakočević. Prema njegovim riječima, uvezena voda je slabijeg kvaliteta i sa područja koje su i dalje pod uticajem posljedica bombardovanja ‘99. godine, te bez obzira na kontrolu vode rizik postoji. “Za kolašinske vode je karakteristično da su to prirodne čiste vode, koje nemaju hemijski tretman i spadaju u vode prve kategorije. Pitanje uvoza vode iz navedenih država treba rješavati u vidu navedne problematike, sa većom cijenom i plasmanom domaćeg proizvoda vode”, istakao je Rakočević. On navodi da država treba da posveti veću pažnju, te da treba iskoristiti novi Zakon o javno-privatnom partnerstvu, kako bi se ustanovila prava relacija između države i proizvođača, da se formira konzorci-

jum koji bi doprinio i kvalitetnijem radu i boljem plasmanu. “Država treba da, kao što je to slučaj u zemljama u okruženju, preuzme kompletno investiranje i kompletnu prodaju vode i da se ona plasira na inostrana tržišta, jer sadašnji vlasnici punionica imaju toliko kapaciteta da bi Crna Gora godišnje mogla da izvozi oko 300 miliona litara vode”, kazao je Rakočević. Ističe da je ohrabrujuća okolnost tendencija da se preduzeća, koja se bave vodosnabdijevanjem, objedine u jedno moćno preduzeće na nivou države.

■ POTENCIJALNO ZNAČAJAN IZVOZNIK

I Damir Gutić iz Uprave za vode kaže za DN da voda za piće čini značajan prirodni resurs Crne Gore. “S obzirom da je danas u svijetu prisutna sve veća nestašica vode, Crna Gora se javlja kao potencijalno veoma značajan izvoznik vode za

piće, gledajući sa aspekta količina i kvaliteta voda. Raspoloživi kapaciteti za proizvodnju vode u Crnoj Gori nijesu dovoljno iskorišćeni i fabrike nijesu u mogućnosti da realizuju veću prodaju voda na domaćem, a posebno na inostranom tržištu. Skroman marketinški nastup, nepostojanje odgovarajuće robne marke u izvozu, kao i značajan uvoz voda, naročito kroz vezanu prodaju voda sa drugim proizvodima od konkurencije ograničavaju plasman vode kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu”, kazao je Gutić. U cilju unapređenja, smatra Gutić, i povećanja prodaje, potrebno je putem poslovnog povezivanja proizvođača voda u Crnoj Gori, objediniti ponudu, intenzivirati marketinški nastup i postepeno stvarati crnogorski brend koji bi bio prepoznatljiv ne samo na domaćem već i na inostranom tržištu, povećati izvoz voda kroz plasman na tržištima kako regiona, tako i udaljenim destinacijama gdje i druge države iz okruženja plasiraju svoje vode, u okviru jačanja identiteta crnogorskih proizvoda, učestvovati u promovisanju crnogorskih voda u medijima, turističkim objektima, javnim ustanovama, aerodromima i maloprodajnim objektima. U Crnoj Gori radi šest fabrika vode: “Water Group” Kolašin, voda “Suza”, izvorište “Bukovička vrela” opština Kolašin, “Aqua Bianca” d.o.o. Podgorica, voda “Aqua Bianca”, izvorište “Đedov izvor”, opština Kolašin, “Eko Per” d.o.o. Šavnik, voda “Diva”, izvorište “Gusarevci” i “Veliki Maljen” opština Šavnik, “Gorska” d.o.o. Kolašin, voda “Gorska”, izvorište “Jeremija”, opština Kolašin, “Božja voda” d.o.o. Cetinje, voda “Monte minerale”, izvorište “Božja voda”, opština Cetinje, “Water Group” d.o.o. Kolašin, voda “Rada”, izvorište prirodne mineralne vode “Čeoče”, opština Bijelo Polje. Zorica Bulatović

CRNA GORA

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 13.02.2020. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama restorana Gradska Kafana, ul. Njegoševa 31, Herceg Novi. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Milović Radojke koja je upisana u listu nepokretnosti br. 244 KO Bijela, Uprave za nekretnine PJ Herceg Novi i to: stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 2, na katastarskoj parceli br. 267/1, PD 20, spratnost P4, povrsine 76m2. Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na VI prodaji iznosi 57.225,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Milović Spasoja na dan 15.08.2019. godine iznosi 35.914,26€. Procijenjena vrijednost nevedene nepokretnosti iznosi 87.400,00 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 12.02.2020. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić – ul. Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt.17, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene cijene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 13.02.2020. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama hotela „Pljevlja“ na adresi Kralja Petra I bb, Pljevlja. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Railić Radovana koje su upisane u listu nepokretnosti br. 208 KO Hoćevina, Uprave za nekretnine PJ Pljevlja i to: Katastarska parcela broj 1001, plan 8, skica 22, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 6. klase površine 6567 m2, Katastarska parcela broj 1002, plan 8, skica 21, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 6. klase površine 12111m2, Katastarska parcela broj 1003, plan 8, skica 34, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 7. klase površine 1634 m2, Katastarska parcela broj 1004, plan 8, skica 21, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 6. klase površine 13483 m2, Katastarska parcela broj 1005, plan 8, skica 21, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 6. klase površine 11838 m2 i Katastarska parcela broj 1006, plan 8, skica 21, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 7. klase površine 592m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na IX prodaji iznosi 15.430,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Railić Radovana na dan 29.05.2019. godine iznosi 15.554,07 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 29.000,00 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 12.02.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

REDOVNE PLATIŠE I GRAĐANI I PRIVREDA

Tivćani bez duga za vodu, naplata preko 100 odsto Tivatski Vodovod i kanalizacija tokom prošle godine potrošačima je isporučio 1.595 000 kubika vode, od čega privredi 459.000, a domaćinstvima 1.136.000 kubika, što je rast od oko tri odsto u odnosu na 2018. godinu. Direktor Vodovoda Alen Krivokapić navodi da se od ukupno isporučenih količina od Regionalnog vodovoda kupuje 55 odsto, a preostali dio je sa izvorišta “Plavda”, odakle se vodom snabdijeva grad od Lepetana do sportske dvorane, zaključno sa Bonićima. Južni dio opštine, kako kaže, vodu dobija iz regionalnog cjevovoda. “Na području opštine registrovano je 8.900 potrošača, od kojih je u domaćinstvima 8.700, a preostali dio su privredni subjekti, kojih je iz godinu u godinu sve više. Posljednjih godina u dijelu privrede se bilježi porast potrošnje za oko tri odsto na godišnjem nivou”, rekao je Krivokapić. Ističe da su Tivćani redovne platiše i da imaju dobru komunikaciju sa potrošačima i kada su u pitanju prijavljivanja kvarova, što je od velike koristi za Vodovod. “Smanjeni su gubici vode na mreži koji iznose 46 odsto, ali u to ulaze i troškovi koji se odnose na zalivanje zelenih površina, pranje ulica i sličnih po-

Na području opštine registrovano je 8.900 potrošača, od kojih je u domaćinstvima 8.700, a preostali dio su privredni subjekti, kojih je iz godinu u godinu sve više. Posljednjih godina u dijelu privrede se bilježi porast potrošnje za oko tri odsto na godišnjem nivou

slova. Za prošlu godinu naplaćena su kompletna potraživanja po osnovu utrošene vode, ali i neka zaostala potraživanja iz prethodnih godina. Tako je napalata u 2019. godini iznosila 101 odsto, u privredi je bila na nivou 100 odsto, a domaćinstva 102 odsto”, istakao je Krivokapić. Cijena kubnog metra vode za domaćinstva je 0,97 eura, a za privredu 1,94 eura. Po kubnom metru cijena kanalizacije za kategoriju potrošača domaćinstva je 0,29, a za kategoriju privreda 0,58 eura. Uz račune za utrošenu vodu, potošačima stiže i račun za korišćenje kanalizacione mreže u iznosu od 30 odsto od ukupno potrošene vode. Područje Tivta preko 50 odsto pokriveno je i kanalizacionom mrežom. Spojen je Tivat centar, a

u prethodne dvije godine i naselja Župa, Mažina, Tripovići i jednim dijelom Marići. “Krajem prošle godine sa kompanijom ‘Jedinstvo’ sklopljen je ugovor o nastavku realizacije tog projekta u visočijim zonama, Gornje Seljanovo i Gornji Kalimanj i to će biti završeno do ljeta. Taj posao se finansira kroz kreditnu liniju KFW banke i kreditno zaduženje Opštine Tivat”, rekao je direktor Vodovoda Krivokapić. Opština je preko investicionih ulaganja i Direkcije za investicije napravila glavni primarni kolekotor prema Donjoj Lastvi, a preko KfW banke za razvoj kandidovala i kanalizacionu i vodovodnu mrežu od Cacoca, zaključno sa potokom Seljanovo, iznad i ispod magistralnog puta kroz Tivat. Pored toga, kako kaže Krivokapić, slijedi razvoj kanalizacione mreže za Gradiošnicu i Dumidran, istakavši da je i tivatski Vododvod imao značajna investiciona ulaganja. “Urađena je kompletna sanacija vodoizvorišta Plavda i obezbijeđena kompletna dokumentacija za upotrebnu dozvolu, uređen je pristupni put do rezervoara u Gošićima, zamijenjena vodovodna cijev prema Bonićima”, naveo je direktor Vodovoda i kanalizacije Tivat. Z.K.

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

crna gora

Šavnik: Donacija FonDacije ª Bajkeri DoBre voljeº

Novi kreveti i uređeNe sobe u đačkom iNterNatu

Učenici Đačkog internata u Šavniku, zahvaljujući donaciji Fondacije “Bajkeri dobre volje” i Ekološkog pokreta “Donja Bukovica” i brojnih partnera, školske dane provodiće u mnogo boljim uslovima nego do sada. Učenici kažu da će novi kreveti, dušeci, police za knjige, te čiste i okrečene sobe, učiniti da život u internatu bude ljepši iako je i do sada, kako naglašavaju, bio prijatan. “Mi smo i do sada bili zadovoljni. Iako su uslovi mogli biti sigurno bolji, mi nikome ništa nijesmo tražili. Ovaj novi namještaj koji smo sada dobili to će za nas biti neki novi početak, a neki novi početak i za opštinu Šavnik”, kazao je učenik Srednje poljoprivredne škole Božidar Bulatović. Šest učenika koji borave u Internatu došli su u Šavnik iz Grahova, Nikšića, Pljevalja i šavničkih sela. Kažu da dane lijepo provode u Šavniku, te da se nakon nastave bave sportom. “Sigurni smo će se poboljšanjem uslova više učenika upisivati u Poljoprivrednu školu u Šavniku i da će sve više njih boraviti u Internatu. Trenutno nas je samo šest, nas pet pohađa srednju, a jedan učenik deveti razred osnovne škole”, rekao je Bulatović. Akciju prikupljanja donacije pokrenula je Fondacija “Bajkeri dobre volje”, koja je

Do nove školske godine rekonstrukcija internata Direktor Obrazovnog centra u Šavniku Branko Lazarević rekao je da se neće stati na donaciji, te da će se do sljedeće školske godine uraditi rekonstrukcija Đačkog internata. Obrazovni centar u Šavniku osnovan je 2006. godine u cilju očuvanja cjelokupnog vaspitnoobrazovnog procesa na teritoriji opštine Šavnik. U tu jednu ustanovu Obrazovnog centra smješten je i Đački internat, dječji vr-

za samo dva sata uspjela da sakupi gotovo sve što je neophodno. Jedan od osnivača Fondacije Damir Bučan kaže da je donacija Đačkom internatu najveća do sada u or-

tić, osnovno obrazovanje i srednja stručna škola sa još četiri područna odjeljenja. “Nije bilo lako. Nailazili smo na prepreke koje smo savladavali uz podršku ministarstva, opštine i nvo sektora. Izvršili smo rekonstrukciju vrata i prozora u školi, komplet rekonstrukciju krova, riješeno je i pitanje grijanja, obezbijeđen prevoz đaka. Napravili smo projekat, na proljeće i ljeto, kada ne bude đaka, da se počne

ganizaciji bajkera. “Oduševili smo se količinom energije, brojem dobrih ljudi koji su se odazvali akciji, da nijesmo mogli da vjerujemo da ovakve akcije mogu da

sa zamjenom prozora i vrata na Internatu i vrtiću. Izvršiće se molersko- farbarski radovi, opremiti boljim mobilijarom dvorište vrtića, izvršiti sanaciju ograde i rekonstrukciju toaleta. Otvaraju se nove mogućnosti i uslovi u Đačkom internatu će biti mnogo bolji, to će biti pravi zamajac i djeca sa strane, koja vole poljoprivredu, kada vide kakvi su uslovi poželjeće da dođu kod nas i da uče”, rekao je Lazarević.

se završe”, rekao je Bučan. Direktorica Fondacije Monika Bošković vjeruje da će se njihovoj misiji priključiti još ljudi dobre volje, nevlading sektora i kompanija.

“Nema stajanja. Negdje nam je plan da se širimo i da postanemo veći. Nećemo zaboraviti porodice i pojedince kojima je ta pomoć potrebna”, rekla je Bošković. Bajkeri kažu i da im je posebno drago što se prva velika akcija realizovala u Šavniku, na sjeveru Crne Gore. Podršku bajkerima u realizaciji humanitarne akcije dao je i Ekološki pokret “Donja Bukovica”, koji je od svojih sredstava okrečio sve prostorije u Đačkom internatu. “Ekološki pokret ‘Donja Bukovica’ nastojaće i u narednom periodu da pomaže ovakve akcije, i drago nam što smo odvojili sredstva da učenici sad imaju bolje uslove za život”, kazao je Milivoje Čupić. Doprinos je dala i NVO Off Road Adventures Montenegro, koji su organizovali da se namještaj doveze u Šavnik. Predlog bajkerima da se pomogne Đačkom internatu u Šavniku dali su iz Centra za prava djeteta u Crnoj Gori koji redovno obilaze đačke domove i škole kako bi uvidjeli u kakvim uslovima djeca uče i borave. M.R.

Bijelo Polje: na javnoj rasPravi nacrt Plana razvoja malinarstva

Ćorović: Malinarstvo važan segment razvoja voćarstva

U Bijelom Polju na javnoj raspravi zainteresovanim subjektima predstavljen je Nacrt plana razvoja malinarstva. Kako je za Dnevne novine potvrdio Sekretar sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Jasmin Ćorović, radi se o kvalitenom dokumentu, koji treba da trasira razvoj malinarstva u narednom petogodišnjem periodu. “Urađen je dobar nacrt dokumenta, koji je još na raspravi, tako da sve sugestije i primjedbe koje građani, odnosno poljoprivredni

Ćorović proizvođači imaju, mogu dostaviti resornom organu i biće razmotrene”, rekao je

Ćorović. On navodi da je malinarstvo veoma važan segment

razvoja voćarstva u Bijelom Polju. “Velika šansa za naše poljoprivredne proizvođače da se usmjere na pravi način, kako bi predstavljalo značajan izvor prihoda za naše malinare. Sami nacrt daje dosta korisnih informacija u vezi malinarstva, tehnika zasada, obrezivanja, vremena kada se određene radnje vrše u njivi na samim sadnicama, do određenih preporuka i na kraju mjera koje treba preduzeti kako sa nivoa lokalne samouprave, tako i od udruženja, samih po-

ljoprivrednih proizvođača, odnosno malinara kako bi se ova oblast podigla na viši nivo”, objašnjava Ćorović. Izrada dokumenta je, kako kaže, odgovoran i dobar potez lokalne samouprave da se na planski i strateški način uredi ta oblast. On je podsjetio da je radnu grupu za izradu ovog plana prošle godine formirao predsjednik Opštine, a da je čine eminentni stručnjaci iz oblasti poljoprivrede i voćarstva, kako iz Bijelog Polja, Crne Gore, tako i iz regiona. B.Č.

SVIJET

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

PREDSJEDNIK SAD TRAŽI JEFTIN SPOLJNOPOLITIČKI USPJEH U IZBORNOJ GO

TRAMPOVI ''DILOVI'' NA BALKANU E U je zakazala i sada pored aut-linije posmatra kako Amerikanci vode igru. Tramp traži sebi slične tipove poput Vučića i Tačija i sa njima pravi „dilove“. To nisu dobre vijesti za Balkan, piše za Dojče vele (DW) Norbert Mapes-Nidik. Rusi dolaze! To se očekivanje najčešće čulo nakon što je Evropska unija prošle jeseni rekla NE pristupnim pregovorima sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i tako ispustila iz ruku svoj najveći adut u regionu – perspektiva pristupa EU. Pitanje je onda bilo ko će popuniti rupu koju su napravili Evropljani? Neki su se kladili na Kinu. Ali, zar Kina već godinama ne pokazuje interesovanje za Balkan, kako bi se ekonomski i politički pozicionirala u Evropi? Kao tajni favorit važila je i nova regionalna sila – Turska. Ali, Evropljanima je mjesto zauzela sila sa kojom skoro da niko nije računao – Sjedinjene Države. Vašington je posljednjih meseci imenovao čak dva specijalna predstavnika za region za koji je u stvari odavno izgubio interesovanje. Od tada je napaćeni Balkan igralište za spoljnu politiku na Trampov način. Njegova doktrina je da svuda u svijetu sklapa „dilove“. U svakom konfliktu na svijetu bi kočoperni pjetlovi, najčešće moćnici koji stilom podsjećaju na Trampa, trebalo da dolaze do tobožnjih rješenja. Pri tom nema potrebe da se obaziru na me-

đunarodna pravila, pravo ili interese drugih država. Tramp sa tom strategijom nije bio uspješan nigdje u svijetu. A Balkan je, barem to tako izgleda Bijeloj kući, dobrodošao kao poligon za vežbu. Tamošnji akteri su slabi, a prema Americi imaju ogromno poštovanje.

■ GRENELOVA

GRUBIJANSKA DIPLOMATIJA

Tek što je imenovan, Trampov specijalni predstavnik, ambasador SAD u Berlinu Ričard Grenel, krenuo je sa grubijanskom diplomatijom. Tako bi na Kosovu „moćnik“ Trampovog kova trebalo da ponovo preuzme dizgine – predsjednik Hašim Tači. Bijeloj kući očigledno ne smeta to što je Tačijeva partija kažnjena na nedavnim izborima i što je sam Tači postao omražen lik u velikom dijelu zemlje. A da li će SAD prevladati u svim organima vlasti na Kosovu pokazaće se već danas kada se parlamentu bude predstavio pobjednik kosovskih izbora, ljevičarski populista Aljbin Kurti. Amerikanci ga ne žele i zato rade na formiranju šarene klimave koalicije

ODINI

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

SVIJET koja bi bila mačji kašalj za predsjednika Tačija. Kosovari su već navikli na to da strani ambasadori odlučuju ko će ući u njihovu vladu, a ko ne. Od 45 odsto njih koji još uvijek izlaze na izbore, dobra trećina glasa samo da bi osigurala radno mjesto. Jer, izgubi li partija, kojoj treba da zahvale na radnom mjestu, ostaju bez posla.

■ RAZMJENA

TERITORIJA PONOVO NA STOLU?

Kosovo i Srbija bi trebalo da razmjene teritorije koje su u Srbiji naseljene Albancima, a na Kosovu Srbima – to je „dil“ koji bi voljeli da postignu Tači i njegov srpski kolega Aleksandar Vučić. Razmjena teritorija je samo na prvi pogled rješenje za još uvek otvoreno kosovsko pitanje. No, zastrašujuća su iskustva sa svim „čistim“ rješenjima na Balkanu. Jer, kada je njihova populacija dovoljno etnički „čista“, autoritarni vladari na obje strane ne moraju viš e da imaju obzira prema manjinama, njihovim pravima, a prije svega prema njihovim silama zaštitnicama. Onda mogu da se osjećaju kao gazde u svojoj kući, da vedre i oblače. Na Kosovu je prilična odbojnost prema tom sporazumu i prema autoritarnim, korumpiranim liderima i stranim tutorima. Međutim, nije baš

jasno da li se može samo odbojnošću odupreti mamcima i prijetnjama iz Vašingtona. Čak i ako buntovni Kurti postane šef vlade protiv volje Sjedinjenih Država, pritisak SAD ć e se nastaviti. Ekonomski dominantni Evropljani nisu od pomoći. Čak su i evropski funkcioneri iz svih političkih partija najednom bili pomislili da mogu da ispišu istoriju fatalnom razmjenom teritorija između moćnika Tačija i Vučića. A to su bili liberalni predsjednik iz Francuske, zeleni iz Austrije , konzervativni šef komisije EU iz Luksemburga, a prije svih socijaldemokratska predstavnica za spoljnu politiku iz Italije – na užas Njemaca i Britanaca, ali i sopstvenih diplomata i svih koji poznaju prilike u regionu. Evropa je ponovo zakazala na Balkanu, i ponovo su Amerikanci ispunili vakuum – kao u ratu u Bosni i dva puta na Kosovu. Ako se pogledaju rezultati, to nikako nije dobra vijest: Bosna je još podijeljena, Srbija je klimavi kandidat za EU i žonglira Evropom, Putinom i svima koji se bore za uticaj na Balkanu. Kosovo je protektorat sila koje ne mogu da podnesu jedna drugu. Interesi kojim se rukovode SAD izazivaju još gore strahove: predsjednik u izbornoj godini traži jeftin spoljnopolitički uspeh i pri tom koristi priliku da omalovaženu EU još više oslabi. Doduše, Evropljane je svakako izbacilo iz igre „NE“ daljem proširenju na istok, kako je to formulisao francuski predsjednik Emanuel Makron. Evropljani sad stoje uz aut-liniju, i da li se tamo još svađaju oko Balkana – više nije ni bitno. Autor: Norbert MapesNidik, 1953, njemački je novinar i autor više knjiga o Balkanu i jugoistočnoj Evropi. Sredinom devedesetih bio je savjetnik specijalnog izaslanika UN za Jugoslaviju. Piše za brojne njemačke i austrijske listove, a povremeno i za Dojče vele.

društvo 24 MODERNIZACIJA MORNARICE VOJSKE CRNE GORE PRIORITET PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

RekonstRukcija jedne topo patRolni bRod zavRšena, na

⌦ Jelena Vadjon Đurišić

odernizacija i opremanje Mornarice Vojske Crne Gore prioritet je i najveći izazov u 2020. godini za Ministarstvo odbrane. Započeli su je prošle godine rekonstrukcijom raketne topovnjače u patrolni brod, a nastaviće, najavljuju, i u narednom periodu uz pomoć i donacije Sjedinjenih Američkih Država.

Nakon ulaganja u modernizaciju i opremanje kopnene vojske i vazduhoplovstva na red je stigla Mornarica koja će, kako je ranije kazao ministar odbrane Predrag Bošković, za taj Vladin resor predstavljati i najveći izazov. Sa tom ocjenom saglasan je i komandant Mornarice Vojske Crne Gore - kapetan bojnog broda (KBB) Vesko Tomanović, jer je, objašnjava, taj vid vojske najskuplji za opremanje. Na tom putu, kao i do sada, računaju na pomoć i donacije Sjedinjenih Američkih Država. Crnogorska vojna mornarica trenutno je u jednoj velikoj reorganizaciji kazao je za Dnevne novine Tomanović i objasnio da su do stupanja nove formacije preduzete neke radnje i mjere koje podrazumijevaju da, kako je objasnio, veliki patrolni brodovi tipa Kotor P-33 i P-34 izlaze iz upotrebe, a da će ih zamijeniti rekonstruisane topovnjače 405 i 406. “Prva od njih je već rekonstruisana u patrolni brod 105 i njegovu upotrebu u pravom taktičkom smislu očekujemo tokom ove godine i u narednom periodu kao neko prelazno rješenje za period do 10 godina. Uvođenje druge topovnjače 406 u rekonstrukciju i remont očekujemo tokom ove godine”, najavio je Tomanović. Rekonstrukcija topovnjače 405 u patrolni brod 105 poduhvat je koji se skoro graniči sa nemogućim, jer je, kako je objasnio, čitava rekonstrukcija i nadogradnja broda rađena u vodi. “Po našem mišljenju to je projekat koji je uspio, ali vrijeme će pokazati i eksploatacija koliko će izdržati i da li smo odradili dobro posao. Na opremanju broda urađeno je mnogo. Ima opremu koja u potpunosti može da zadovolji reali-

zaciju cilja sposobnosti”, ističe Tomanović i dodaje da su im trenutno Sjedinjene Američke Države strateški partner u opremanju.

Donacija SAD - čamci P-5.8

■ Stižu i četiri brza čamca

Sjedinjene Američke Države, dodaje, donirale su Mornarici Vojske Crne Gore prošle godine dva gumena čamca sa plastičnim dnom P - 5.8 i dva vanbrodska motora. “Njihova namjena je da prevoze timova koji rade na protivminskom deminiranju, odnosno pretraživanju morskog dna”, objasnio je Tomanović. U narednom periodu kroz program 333 očekuje se donacija četiri brza čamca od 16 i više metara koji će biti dobro opremljeni i biće, kako je rekao, čamci za trenutno reagovanje. “Po konceptu upotrebe služiće za zaštitu snaga prilikom posjete stranih brodova zemlji domaćinu, kao i za svaku hitnu intervenciju na moru kada bude potrebno. Koncept upotrebe je već u nacrtu razrađen, ali vjerovatno će biti dopunjen, i na tim čamcima smo predvidjeli da će uvijek postojati jedna posada za hitno reagovanje tako da mogu trenutno da isplove”, pojasnio je Tomanović. On ističe da nijesu samo čamci oprema koja je donirana. “Donacije su počele 2012. godine i radi se o velikim novčanim, ali i materijalnim donacijama. Riječ je o sonarima za podvodno deminiranje, odnosno za otkrivanje neeksplodiranih ubojnih sredstava, tj. o čamcima koji su opremljeni uređajima koji mogu to sve da isprate i to je jedan od naših ciljeva sposobnosti - razvoj protivminskih ronilaca”, naglasio je Tomanović.

Pomorski diverzanti MVCG na zadatku

Komandant MVCG, kapetan bojnog broda Vesko Tomanović

Novi patrolni brodovi se, kaže, ne nabavljaju tako lako, ali radiće i na tome u narednom periodu. “Da li će to biti za dvije-tri ili pet godina zavisi i od finansijskih mogućnosti i od kretanja na tržištu. Naš cilj je da se veliki patrolni brodovi realizuju u nekom projektu za zamjenu za nove patrolne brodove. To je otvoreno pitanje na kojem se dosta radi i smatram da će se naći neko dobro rješenje, jer ćemo velike patrolne brodove zamijeniti patrolnim brodovima koji će biti opremljeni sredstvima, uređajima i vezom onakvom kakva nama treba za ostvarivanje partnerskog cilja”, smatra Tomanović.

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

DRUŠTVO

T I IZAZOV U 2020. GODINI

OVNJAČE U A REDU DRUGA

Školski brod Jadran i patrolni brod P-34 koji izlazi iz operativne upotrebe

Pomorski diverzanti Mornarice Vojske Crne Gore

■ FALE MORNARIČKI OFICIRI

Mornarički kadar je isključivo tehnički vid vojske koji se teško stvara i zadržava zbog, kako je objasnio, velike potražnje za njim na tržištu. “Imamo deficit mornaričkih oficira, bilo da se radi o navigacijskoj ili mašinskoj struci, ali to je izazov. U narednom petogodišnjem-desetogodišnjem periodu, kroz saradnju sa civilnim institucijama i školovanje našeg kadra na prestižnim vojnim akademijama u Italiji, Grčkoj, Hrvatskoj i Americi nadam se da ćemo taj nedostatak svesti na najmanju moguću mjeru”, ističe Tomanović. Vojska mora, smatra on, školovati pomorski kadar zbog velikog odliva koji nastaje zbog penzionisanja. “Srijećemo se i sa nekim izazovima kao što je transfer znanja, jer ne stižemo dovoljno brzo, koliko se dešavaju promjene, da prenesemo znanja. I to je izazov koji ostaje na komandama na obučavanju”, kazao je Tomanović i najavio da će ove godine težište biti na obučavanju komandanata brodova i plovnih sastava. Nakon završetka prestižnih akademija u Evropi i Americi, Mornarica kadetima, ističe, pruža višestruke mogućnosti uprkos specifičnostima u odnosu na ostale vidove vojske. “Kada stupe u službu moraju u roku od šest mjeseci do godinu da prođu dodatnu obuku, odnosno polože ispit za samostalno obavljanje funkcional-

ne dužnosti - za dužnost koju će da obavljaju bilo da su navigacijski ili mašinski oficiri”, pojasnio je Tomanović. Nakon položenog ispita i izraženog smisla, kadet se, dodaje, usmjerava u pravcu u kojem ga pretpostavljeni vide. “Cilj nam je, a smatramo da je i cilj svakog pomorskog oficira da postane komandant broda. To je najljepša dužnost koju čovjek može da radi. Prema tom cilju krene ih dosta, ali mnogi ga ne ostvare zbog nemanja afiniteta prema tome, osjećaja prostora, organizovanosti... Ako uspijemo da kanališemo i od svakih pet koje dobijemo uspješno izvedemo jednog komandanta broda, smatraću da je to uspjeh”, naglašava Tomanović.

■ USPJEŠNI U

BROJNIM VOJNIM VJEŽBAMA

Ponosni su što su bili domaćin više vojnih vježbi. Bili su domaćini interresorna vježbe “Jadran 2019” u akvatorijumu Luke Bar, zajedno sa Mornaricom Slovenije izveli su vježbu “ADRIAN pool”, a kao šlag na na torti, ističe, bila je vježba kao što je “ADRION livex”. “Znači jedna mala Mornarica je organizovala, učestvovala i uspješno završila vježbu sigurno jednu od najvećih koju vojska ima. Pored Crne Gore, tu su učestvovale mornarice Slovenije, Hrvatske, Albanije, Italije i Grčke”, kazao je Tomanović. O kakvoj se vojnoj vježbi radi najbolje govori podatak da

Tomanović (u sredini), prilikom posjete ministra odbrane patrolnom brodu 105 je, kako je naglasio, italijanska mornarica na nju uputila najnoviju fregatu čija je vrijednost preko milion dolara. “Ove godine je Adrion u Sloveniji i to je veliki izazov za nas, jer planiramo da učestvujemo sa patrolnim brodom 105”, najavio je Tomanović i dodao da će vjerovatno i ove godine nastaviti učešće sa Mornaricom Slovenije u vježbi “Adrian pool”, kao i u vježbi Jadran.

■ DOBRA SARADNJA SA CIVILNIM ŠKOLAMA

Saradnja sa srednjim i pomorskim školama u zemlji je dobra i za sada, kaže, imaju jednog studenta koji je stipendista na Pomorskom fakultetu. “Smatram da smo trenutno jedina ustanova gdje oni mogu kadar praktično obučavati. Školski brod Jadran je putujuća učionica i radionica za buduće pomorce i mašince. Tu

se srijeću sa prvim osnovnim i elementarnim znanjima iz pomorstva, navigacije i mašinstva”, ističe Tomanović. Iako je na promociji Mornarice i do sada urađeno u narednom periodu se, smatra, mora više raditi na pridobijanju studenata koji su završili pomorske fakultete ili pomorske srednje škole da sebe vide u vojsci. Teškoće sa kojima se susrijeću na tom polju ogledaju se, kaže, u velikom disbalansu kadra na tržištu, jer se mladi čim završe pomorske ili fakultete mašinske struke brzo ukrcavaju u civilne brodove zbog novčanih primanja koja su u civilnoj i trgovačkoj mornarici sedamosam puta veća nego u ratnoj. “U narednom periodu moramo i na to računati i naći način da privolimo mladog čovjeka da dođe i ostavari se u vojnoj mornarici. Mladom čovjeku nije sve u novcu. Ima nešto i u čarima poziva, a ono što mogu ostvariti u vojnoj mornari-

ci ne mogu ni u jednoj drugoj. Nama je cilj da ih prepoznamo i da one koji su voljni pridobijemo da rade kod nas”, istakao je Tomanović. Za sada su, dodaje, zadovoljni i radom vojnika po ugovoru koji su nakon osnovne vojničke obuke započeli službu u vojnoj mornarici u Baru i Tivtu. “Ako se već neko opredijelio za pomorstvo, on se za to opredijelio iz ljubavi i tu je šansa gdje mi vidimo da će od tih ljudi u narednom periodu biti izabrani najbolji koje mi možemo kroz obuke i kursiranja proizvesti u podoficire, a od nekih mornara po ugovoru koji su na brodu možda će se moći izvući oficirski kadar. Oni prolaze stepenicu po stepenicu i mi ih pratimo od prvog dana da bi smo vidjeli da li taj čovjek stvarno može to da radi i da li zaslužuje, i kako da nađemo način da ga zadržimo ako smo zadovoljni njegovim radom”, kazao je Tomanović.

KULTURA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

SPUŠTENA ZAVJESA FESTIVALA MAKADO

VIŠE OD 1.200 GLEDALACA NA PETOM IZDANJU Izvođenjem komada “Kapital” reditelja Andraša Urbana u Kulturno-informativnom centru “Budo Tomović”, spuštena je zavjesa na ovogodišnje, jubilarno peto izdanje Manifestacija kamernih dramskih ostvarenja - MAKADO. Tokom pet dana trajanja publika je bila u prilici da odgleda pet pozorišnih komada u izvođenju teatarskih ansambala i pro-

dukcija iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske. Manifestacija je započela 27. januara rimejkom kultnog komada tivatskog Centra za kulturu “Bokeški d-mol”, po tekstu Stevana Koprivice, a u režiji Milana Karadžića. Podgoričkoj publici su se predstavili i primadona hrvatskog glumišta Mia Begović, monodramom “Sve što sam prešu-

PREMINULA MERI HIGINS KLARK

Napustila nas “kraljica napetosti” u 93. godini

Američka spisateljica Meri Higins Klark, poznatija kao “kraljica napetosti”, čiji romani su među najprodavanijim na svijetu, umrla je u 93. godini na Floridi, saopštila je njena izdavačka kuća “Sajmon i Šuster”. Napisala je oko pedeset knjiga prodatih u oko sto miliona primjeraka, od kojih više od 80 miliona u SAD, od svog prvog velikog uspjeha 1975. godine “Gdje su djeca”. Rođena je u Njujorku, u Bronksu, 24. decembra 1927. u skromnoj porodici irskog porijekla, a “virusom pisanja se zarazila” sa sedam godina. Ostala je udovica sa petoro djece u kasnim tridesetim, i postala pisac stalnih bestselera u drugoj polovini života kada je napisala ili bila koautor djela kao što su “Tatina mezimica”, “Dvije djevojčice u plavom”, “Stranac gleda” i više od 50 drugih djela. Kao popularna romansijerka ona je, da bi nadoknadila izgubljeno vrijeme, upisala univerzitet Fordam u Njujorku gdje je diplomirala filozofiju, i stekla prvu fakultetsku diplomu sa 50 godina. Specijalizovala se za te-

me žena koje pobjeđuju opasnost. Mnoge njene knjige adaptirane su za film ili televiziju. Takođe je sarađivala na nekoliko romana sa svojom ćerkom Karol Higins Klark. U svojim memoarima “Između juče i sjutra” iz 2003. ona, koja je 1996. postala supruga uticajnog biznismena Džona Konhinija, rekla je da će pisati do smrti jer čovjek koji dobije na lotou je srećan godinu dana, a onaj ko radi ono što voli srećan je čitav život. R.K.

tjela”, ali i glumačka diva Rada Đuričin kabareom “Halo Beograd”. Takođe, ponovno izvođenje imao je i komad Zorana Rakočevića “Ne igraj na Engleze”. Ovogodišnji MAKADO, koji je bio u znaku 55 godina postojanja KIC-a, obilježilo je ogromno interesovanje publike i respektabilna selekcija predstava, o čemu svjedoči i podatak

“Čekajući Godoa” na Velikoj sceni

Predstava “Čekajući Godoa” Semjuela Beketa u režiji Diega de Bree, biće izvedena večeras od 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. U predstavi igraju: Srđan Grahovac u ulozi Estragona, Stevan Radusinović kao Vladimir, Nada Vukčević kao Laki, Dragan Račić kao Poco i Petar Vlahović koji igra dječaka. Tragikomedija koju je Beket ispričao kroz ovo djelo još u 20. vijeku oslikava se i u današnjem okruženju. Beket stavlja dva glavna lika u situaciju na koju ne mogu da utiču - čekaju Godoa da ih izbavi iz bijede njihovog postojanja a nisu sigurni da on postoji. Pokušavajući da prekrate vrijeme radnjama koje na prvi pogled djeluju razumne prikazuju, karikirane, naše prazne navike i rutine. R.K.

da je privukao pažnju oko 1.200 posjetilaca koji su u svega nekoliko dana kupili/preuzeli ulaznice za sve predstave. Akcenat je i ove godine bio na žanrovskoj raznovrsnosti, prikazivanju aktuelnih dramskih ostvarenja kamernog tipa, regionalnoj saradnji i premijernom prikazivanju predstava na scenama KIC-a. “Uspjeh pete KIC-ove ma-

nifestacije potvrđuje činjenicu da je MAKADO postao lijepo i tradicionalno pozorišno događanje, koje se već utemeljilo na sceni crnogorskih pozorišnih zbivanja, ali i u srcima publike. Uvjereni smo da ćemo i narednim izdanjem opravdati ukazano povjerenje i na najbolji način nastaviti da afrimišemo teatarsku kulturu”, poručili su iz organizacije festivala. M.Rog.

PREDSTAVLJANJE KNJIGE ª GOLO MESOº

Autobiografski roman puta Katarine Sarić Roman-putopis “Golo meso” autorke Katarine Sarić biće premijerno predstavljen večeras od 19 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović”. Roman-putopis “Golo meso” je drugo, izmijenjeno izdanje “Moje Indije” autorkinog rukopisa-dnevnika koji je odmah zadobio relevantne kritike. “Nazvana putopisom, knjiga Katarine Sarić je zapravo autobiografski roman puta. Knjiga počinje katalogom izgubljenih slučajeva sličnim onom iz Ginzbergovog ‘Urlika’. Osnovna razlika je u tome što Ginzberg tako opisuje svoju generaciju dok Katarina sve te životne promašaje stavlja na svoju glavu”, zapisao je o romanu kritičar Nikola Živanović.

“Golo meso” je objavljeno u ediciji Crna biblioteka, izdavača Balkanskog književnog glasnika i premijerno je izveden u formi performansa “Gola i bosa” (po motivima iz putopisa) u Parobrod teatru u Beogradu. O romanu će na predstavljanju u Podgorici govoriti: Tanja Rađenović-Stanojević i Natalija Đaletić. M.Rog.

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

KULTURA

RUTA FESTIVAL NA VEČERNJOJ SCENI GRADSKOG POZORIŠTA OD 2. DO 7. MARTA

Najbolje produkcije prestižnih teatara regiona

okviru festivala RUTA, koji će se od 2. do 7. marta održati u Podgorici biće izvedene predstave: “Ko se boji Virdžinije Vulf”, “Plastelin”, “Sjećaš li se Doli Bel”, “Stranci” “Plah udah” i “Kozocid”.

Gradsko pozorište Podgorica, kao domaćin 1. RUTA (Regionalna unija teatara) festivala, predstaviće publici jedinstvenu mogućnost da pogleda najbolje produkcije pet prestižnih teatara iz Hrvatske, BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i Slovenije. Festival će u ponedjeljak 2. marta u Velikoj sali KIC-a sa početkom od 20 sati otvoriti komad Lenke Udovički - “Ko se boji Virdžinije Vulf” u koprodukciji zagrebačkog Kazališta Ulysses i Beogradskog dramskog pozorišta. Naredni dan je rezervisan za još jednu predstavu Beogradskog dramskog pozorišta - “Plastelin” u režiji Marka Torlakovića. U srijedu 4. marta na Večernjoj sceni gostovaće Kamerni teatar 55 iz Sarajeva sa čuvenim komadom Kokana

Mladenovića “Sjećaš li se Doli Bel”, a u četvrtak Dramski teatar iz Skoplja i njihova predstava “Stranci” u režiji Nele Vitoševik. Autorski projekat Nejca Gazvoda “Plah udah” Mestnog gledališča iz Ljubljane biće izveden u petak, 6. marta. Nagrađivani komad Gradskog pozorišta “Kozocid” rađen po tekstu i režiji Vide Ognjenović ujedno će i zatvoriti festival, u subotu, 7. marta. Festival je revijalnog karaktera i jedan od ciljeva je kontinuirano

Detalj iz komada Gradskog pozorišta - “Kozocid”

prisustvo svih teatara tokom godine pred publikom u čitavom regionu. Osim festivala koji će biti organizovani u svim glavnim gradovima država nekadašnje savezne republike,

FILMSKA REVIJA CRNOGORSKE KINOTEKE OD 6. DO 8. FEBRUARA

Tri ostvarenja nagrađena Oskarom u Cineplexxu

Drugo izdanje trodnevne filmske revije Crnogorske kinoteke pod nazivom “U susret Oskaru #2” biće održano od 6. do 8. februara u bioskopu Cineplexx. Tim povodom u podgoričkom bioskopu, sa početkom od 21 čas biće prikazana tri ostvarenja nagrađena jednom od najpoznatijih filmskih nagrada na svijetu i to: “Zelena knjiga”, “Erin Brokovič” i “Forest Gamp”. Film “Zelena knjiga” Pitera Farelija iz 2018, koji će ujedno i otvoriti reviju, 6. februara od 21 čas, osvojio je Oskara najbolji film, najbolju sporednu ulogu i najbolji scenario. Film nas vodi u zanimljivu, emotivnu i jedinstvenu biografsku priču, kojoj Vigo Mortensen i Maheršala Ali izuzetnom glumom daju osoben pečat.

Forest Gamp “Erin Brokovič” (2000), u režiji Stivena Soderberga, biće prikazan u petak, 7. februara, u isto vrijeme. Osim što je Džuliji Roberts donio Oskara za glavnu žensku ulogu, svim ženama je donio snažnu po-

ruku: “Možemo da ostvarimo sve što poželimo, bez obzira koliko smo krhke i koliko muškaraca vlada društvom”. Sada već kultni “Forest Gamp” (1994), reditelja Roberta Zemekisa, koji će zatvoriti ovogodišnju reviju Kinoteke u subotu, 8. februara, sa 67. dodjele oskara izašao je kao apsolutni pobjednik. Bio je nominovan za sedam oskara, a osvojio je šest, i to za: najbolji film, režiju, adaptirani scenario, najboljeg glumca – Tom Henks, specijalne efekte i montažu. Ulaz na sve projekcije je besplatan. Karte će biti dostupne na dan projekcije od 10h na blagajni bioskopa Cineplexx. Filmski program Crnogorska kinoteka realizuje u partnerstvu sa Američkom ambasadom u Podgorici i Cineplexxom. M.Rog.

RUTA će pokrenuti i brojne koprodukcije, a samim tim i razmjenu stvaralaca. RUTA je jedinstvena po svom modelu, koji podrazumjeva da će se festival periodično tokom jedne kalendarske godine seliti u druge gradove članove Unije. Svako pozorište nastupa sa predstavom po sopstvenom

izboru. Podsjećanja radi, Regionalna unija teatara (RUTA), čiji član je i Gradsko pozorište, formirana je u oktobru prošle godine u Beogradu. Pored našeg pozorišta, Uniju čini još pet teatarskih kuća sa prostora nekadašnje Jugoslavije: Beogradsko dramsko pozorište, Dramski teatar Skoplje, Kameni teatar 55 iz Sarajeva, Mestno gledališče Ljubljana i Kazalište Ulysses iz Zagreba. M.Rog.

MUZEJI I GALERIJE PODGORICE

KONCERT HARFISTKINJE MILICE KANKARAŠ

Koncert harfistkinje Milice Kankaraš biće održan večeras od 20 sati u prostorijama Muzeja i galerija Podgorice. Program koncerta čine djela različitih kompozitora, među kojima su: Alfonso Haselman, Bedžih Smetana, Marsel Turnie, Žak Iber, Gabrijel Fore, Bernar Andreas i drugi. Milica Kankaraš je rođena u Podgorici, gdje je završila srednju muzičku školu “Vasa Pavić”, na odsjeku za klavir, u klasi Lidije Skender. Paralelno je pohađala privatne časove harfe kod prof. Milice Barić u Beogradu. Studirala je harfu na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Ljiljane Nestorovske, diplomirala je 2013. godine. Tokom školovanja, svirala je u Crnogorskom kamernom orkestru i Crnogorskom simfonijskom orkestru. Ostvarila je saradnju sa mnogobrojnim festivalima u Crnoj Gori i okruženju. Nekoliko solističkih

koncerata održala je u Podgorici (Centar savremene umjetnosti, 2011), Cetinju (Ministarstvo kulture, 2013) i Nikšiću (Muzička škola “Dara Čokorilo”, 2013). Jedan je od osnivača nevladinog udruženja “Zrcalo” (2015), u okviru kojeg je realizovala interaktivno predavanje “Poklon Blaženoj Ozani” prožeto srednjovjekovnom muzikom na keltskoj harfi u crkvi Sv. Pavla u Kotoru. M.Rog.

DRUGI PIŠU

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

PIŠE: MILJENKO JERGOVIĆ

foto: neznase.ba

MIR JE NAJLEPŠA DEVOJKA, KOJU NE MOŽE IMATI SVAKO Jergović

Osjećam zavist prema onima koji imaju osjećaj da su u ovom ratu nešto dobili. Državu, domovinu, himnu, mrtvu braću i sinove, junake koji su poginuli za nešto veliko, fudbalsku reprezentaciju, osjećaj ponosa. Ne zavidim im na tome što su dobili, mogao sam, da sam baš htio, i sam to isto imati, pa još i dvostruko, nego im zavidim na tome što ništa nisu izgubili. Jer sve su njihove žrtve nekakav dobitak. Što tragičniji, to veći. I godine koje su u ovaj rat uložili, a godina je, računam, barem deset, svaka od

1991. do 2001, za njih su dobitak, i život koji je tim godinama prethodio, a koji sad u sjećanju valja nekako pretumačiti i preraditi, tako da bude obilježen čežnjom za svim onim što će u ratu tek dobiti, i taj je život za njih dobitak. Njihov je rat imao smisla, jer im je omogućio da odrastu u današnje ljude i današnje narode, i da dobiju ono najviše i najveće što, po njihovom osjećaju, čovjek može dobiti. Svoje mrtve nose kao odlikovanja, masovnim grobnicama dokazuju da su pobijedili i da nikada ni u čemu više ne mogu biti u krivu. Oni, pak, koji su te mrtve poubijali imaju svoje mrtve, koje takođe nose kao odlikovanja, i svoje masovne grobnice kojim dokazuju da su pobijedili i da nikada ni u čemu više ne mogu biti u krivu. U našem ratu, koji je započeo ljeta 1990. kada su prvi balvani pali na ceste oko Knina, ili ranog pro-

ljeća 1991. kada su u Hrvatskoj pale prve mrtve glave, i službeno je završio po Natovom bombardovanju Srbije, a zapravo neće završiti nikad, u tom ratu nijedna zaraćena strana nije doživjela poraz. Ali poraženi, ipak, postoje: to su oni koji nemaju osjećaj da su išta u ratu dobili. Pobjednici, svi redom, osjećaju samo prezir prema njima. Taj prezir sličan je onom kakav vjernici osjećaju prema ateistima i ostalim bezbožnicima, ili kakav ljudi uopšteno pokazuju prema jurodivima koji su se odrekli svake utjehe. Otud i prezir prema pjesmama koje se više ne pjevaju. U njima je sve ono što kao narodi, slušači himni i baštinici masovnih grobnica nismo i što ne želimo biti. U tim je pjesmama nešto jučerašnje, što bi danas svakako trebalo zaboraviti. Između ostalog, u njima je i isti taj osjećaj pobjede i dobitka, ali iz nekog prethod-

nog rata. Istina, ni u tom ratu ja, niti bilo ko moj, ništa nismo dobili. Ni onu državu, domovinu, himnu, kao ni onu mrtvu braću i sinove, junake koji su poginuli za nešto veliko, kao ni fudbalsku reprezentaciju, nisam osjećao kao sopstveni dobitak i kao razlog za ponos. Razlika između onoga onda i ovoga sad u tome je što sam danas svjestan da sam izgubio, dok tada o svemu ovom nisam razmišljao kao o porazu. Pjesme pobjednika iz onoga doba, dakle pjesme koje se više ne pjevaju, danas su pjesme mog poraza. I zato ih volim, zato ih mogu voljeti samo kada ih ne voli više niko.

■ **** Hronološki posljednja među tim pjesmama nosi naslov “Slušaj vamo”. Skoro da je poznat i datum njena nastanka: u vrijeme kada se po Beogradu potpisiva-

Kamion u kom su muzičari kružili ulicama Beograda jer je nastup bio zabranjen

Zoran Kostić Cane, Srđan Gojković Gile i Milan Mladenović - našli su se oko ideje pisanja antiratne himne i formiranja super-mega-turbo benda Rimtutiki la peticija protiv mobilizacije za rat – koja se, upamtimo i to, nije sprovodila s naslova uspostavljanja Velike Srbije, niti zaštite ugroženog srpskog naroda, nego se mobilizacija sprovodila da bi se tobože spasila Jugoslavija – članovi Ekatarine Velike, Električnog orgazma i Partibrejkersa, kao i Rambo Amadeus, našli su se oko ideje pisanja antiratne himne i formiranja super-mega-turbo benda, čiji bi jedini cilj u osnovi bio propagandni, antiratni. Vjerovali su u moć rok kulture, na kojoj je odgojena omladina Beograda i drugih velikih gradova, i u to da bi uz pomoć njenog autoriteta mogli odgovoriti svoj i mlađe naraštaje od odlaska u rat, koji bi – to su ovi muzičari jako dobro znali – vodili protiv samih sebe.

DRUGI PIŠU

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

■ ***** Na prvoj probi, na kojoj se, kao ni na sljedećim, Rambo Amadeus nije pojavio, podijeljen je posao, pa su Gile iz Orgazma i Anton, gitarista Partibrejkersa, zaduženi da napišu muziku, Cane je pisao tekst. U snimanju pjesme važnu je ulogu imao Milan Mladenović, a nastala stvar nije nosila sentimente uobičajene za antiratne pjesme. Niti je u njoj bilo balaševićevske patetike i dječjih horova, niti lenonovskih imaginativa na temu vječnoga zemaljskog mira i čovječanskog bratstva. “Slušaj vamo” bila je zafrkancija, mala šala, žanrovski eksperiment, brojalica i nabrajalica, antipod svakoj dotadašnjoj antiratnoj pjesmi. Ironija i antisentimentalnost u temeljima su jugoslovenskog panka i novog vala, čak i kada bi pjevali o ljubavi i drugim nježnim osjećajima, ti dječaci su to činili s onim otklonom koji ih je spašavao od podsmijeha okoline. Širenje ljubavi i razumijevanja među narodima pripadalo je prethodnoj epohi, hipicima i hašišarima, šlagerašima i partizanima, a na pankerima je bilo da nikad ne puste suzu. “Slušaj vamo” bila je pjesma iz takve poetike, posljednja pjesma jugoslovenskog panka i novog talasa.

■ *****

Jer taj tobožnji rat za spas Jugoslavije, koji je već proizveo strašne zločine po Hrvatskoj, i za sobom ostavio ubijeni grad Vukovar, samo posredno se, barem iz gradske i građanske perspektive, vodio protiv drugih. Prvenstveno se ratovalo protiv sebe, i tek nakon što čovjek pobijedi sebe i sve što je prethodno bio, mogao je ratovati protiv drugih, koji

su takođe pobijedili sebe, i niko nigdje nije ratovao za nešto što bi bilo zajedničko, niko nije ratovao sa sviješću o tome da i onaj s druge strane nišana ima svoje životne interese i da bi moji životni interesi zapravo trebalo da budu jednaki njegovima, jer smo slušali istu muziku, gledali iste filmove, čitali iste knjige, i po mnogo čemu bili isti ljudi.

Singl je promovisan u Beogradu 2. marta 1992. To je onaj dan kada su se na ulicama Sarajeva pojavili ljudi sa čarapama na glavama, i kada se, po riječima Marka Vešovića, svijet okrenuo naglavačke, pa su ono što ide na noge nataknuli na glave. Postavljene su barikade, raspuknuo se svijet, a Televizija Dobre vibracije je po završetku redovnog programa emitovala direktan prenos s Vilsonovog šetališta, odakle su je, vjerovalo se, trebalo da se pojave čarapaši. Decenijama prije opšteg terora nadzornih kamera sarajevski gledaoci su na svojim ekranima imalo pogled te jedne nadzorne kamere, ispred koje se nije događalo ništa, nisu prolazili automobili, nije bilo pješaka, samo su se, ako se dobro sjećam, a možda se i ne sjećam, smjenjivala svjetla na jednom semaforu. Taj film, koji je trajao jednu ili dvije noći, trebalo je sačuvati, i tako ga prikazivati: prikazivao je

početak opsade Sarajeva, kraj jedne velike i bezbroj malih istorija. S tim je kadrom počinjao rat koji nikada neće završiti i koji je svima, osim ponekom pojedincu, nešto dobro i veliko donosio. Himnu, grb, državu, do vrha punu masovnu grobnicu, kolektivni ponos, sveprožimajući osjećaj pravedništva i nedužnosti, mržnju koja se iz takvih osjećaja rađa…

■ **** Rimtutituki, kako je antiratni super-bend nazvan, nije dobio dopuštenje za koncert, niti za promociju pjesme. To je zanimljiv, važan detalj u priči. Komunisti su se plašili kulture, njene moći i uticaja, plašili su se pjesme i muzike, naravno samo rok muzike, i to je razlog što Rimtutituki nije dobio dozvolu. Njihov strah danas djeluje dirljivo, najprije zato što je bio bezrazložan, nikakav rokenrol, nikakva kultura nisu komuniste zaustavili ni u jednoj od država bivše Jugoslavije da se uz pomoć vjerskih zajednica transformišu u ponosne nacionaliste i istrebljivače komšiluka i svake raznolikosti, a onda i zato što se iz današnje perspektive čini sasvim nevjerovatnim da je na ovim prostorima, u ovim zemljama, ikad postojala kultura od koje bi politički režim strahovao.

■ **** I kako nisu dobili dozvolu, muzičari su pjesmu promovisali iz kamionske prikolice. Kamion koji je kružio Beogradom, s kojeg se orilo “Slušaj vamo” bio je kontrapunkt onom strašnom kamionu, o kojem je na ovom mjestu već bilo priče, koji je 1942. kružio Beogradom, i u kojem je ubijena Sloboda Trajković. Ali dok je onaj kamion na kraju pobijedio – jer zlo na kraju, u svakom ratu, svaki put pobijedi, a oni koje je to zlo ubilo zoran su i neporeciv znak te pobjede – kamion s kojeg se 2. marta 1992. pjevalo protiv odlaska u rat, vozio je one, i bio je znak onih, koji će doživjeti poraz. I koji su već tad, u tom istom trenutku, trebali da znaju da su poraženi.

■ **** Pjesma “Slušaj vamo” upamćena je po refrenu “više volim, tebe mladu, nego pušku da mi dadu: mir, bra-

te mir”, a ja je pamtim još po dva moćna, prepoznatljivo canetovska stiha: “Nećemo da pobedi narodna muzika” i “Mir je najlepša devojka, koju ne može imati svako”.

■ **** Posebno ovaj drugi stih. On u sjećanju ovu pjesmu čini veoma tužnom. Čovjeka najviše rastuži ono što je zauvijek izgubio, a da prethodno nije ni bio svjestan da je to imao. U tom gubitku, međutim, postoji nešto što mu uvijek govori da je gubitak zaslužen, i da drugačije i ne može biti. Svaki je gubitak zaslužen. I da, zaista, najlepšu devojku ne može imati svako. Oni koji su toga svjesni znaju, međutim, osjećaju to, da su je jednom davno, u nekom već prethodnom životu, imali. Nose je u sjećanjima, znaju njen miris, ali znaju i to da je nikad više neće imati. Jer je ne zaslužuju, jer su glupi i ružni, jer najlepšu devojku ne može imati svako. Iz ove metafore, iz ovog neobično tačnog poređenja, nastao je onaj naknadni i najvažniji razlog za pjesmu. Ovu, kao i svaku drugu. U trenutku njenog nastanka, dok su je pisali, uvježbavali i pjevali s kamiona oko kojeg se rojio neki znatiželjan svijet, njeni autori nisu ni znali šta je u njoj zapravo važno. To će se saznati tek s porazom. Poraz je najčovječnije ljudsko stanje, u porazu prestajemo da budemo narodi, plemena, velike i male skupine ljudi, i opet postajemo pojedinci, sami pred svijetom. Bez poraza nema umjetnosti. Poraz daje smisao i ljepotu dobrim stihovima. Da je moglo biti drugačije, da je rok kultura bila jača od zmijske košljuice i od komunističkog presvlačenja u nacionaliste i krvoločne a bogobojažljive, i da je “Slušaj vamo” zaustavila rat u Sarajevu, da su oni ljudi, naši ljudi, skinuli čarape s glava, da su se posramili i odustali od pokušaja da “pobedi narodna muzika”, tada stih “mir je najlepša devojka, koju ne može imati svako” ne bi značio ono što danas znači. Možda ne bi značio ništa. Bio bi maštovit i prazan konstrukt od riječi, fraza ispražnjen od smisla i od istorije. Poraz svemu daje smisao. Poraženima pripada umjetnost, pobjednicima ostaju narodi. (Preuzeto sa online časopisa www.jergovic.com, rubrika “Ajfelov toranj”)

MARKETING

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

Javna izvršiteljka Snežana Pavličić iz Podgorice -Ul. 13 Jul br. 18-

I.br.1256/19

Na osnovu člana 336, 337, 341 i 342 Zakona o svojinsko pravnim odnosima (“Službeni list Crne Gore” broj 19/09) JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari hipotekarnog povjerioca “ERSTE BANK” AD Podgorica, Ul. Arsenija Boljevića br. 2A, koga zastupa punomoćnik Zoran Radunović, advokat iz Podgorice, protiv hipotekarnog dužnika: Šutulović Blaža iz Podgorice, ul.Radoja Jovanovića br.30, i kreditnog dužnika: Šutulović Dragana iz Podgorice, Radoja Jovanovića 30, radi naplate novčanog potraživanja, vr.spora: 21.095,36€, dana 23.01.2020. godine, objavljuje

OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI Četvrta vansudska prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Šutulović Blaža iz Podgorice, ul.Radoja Jovanovića br.30, održaće se putem javnog nadmetanja dana 18.02.2020.godine, sa početkom u 12,00 časova, u prostorijama Javne izvršiteljke Pavličić Snežane koje se nalaze na adresi ul. 13 Jula, br.18 Podgorica. Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti upisane u LN br. 5303, KO Podgorica III, PJ Podgorica, i to kat. parcela br. 3099, potes R. Jovanovića, po načinu korišćenja njiva 1. klase, površine 289 m2, u obimu prava svojina Hipotekarnog dužnika 1/1, na kojim nepokretnostima je u korist Hipotekarnog povjerioca konstituisana hipoteka osnovom Založne izjave UZZ br. 325/2012 od 05.12.2012.godine, radi obezbjeđenja potraživanja Hipotekarnog povjerioca prema kreditnom dužniku Šutulović Draganu, osnovom Ugovora o kreditu LD12339/00045 od 05.12.2012.godine. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 53.750,00€, a na trećoj vansudskoj prodaji nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o kreditu iznosi 21.095,36€, na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 30.05.2019. godine, pa do isplate. Procijenjeni realni troškovi prodaje i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 2.746,64€. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 10% od početne prodajne cijene nepokretnosti sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju” na žiro račun postupajuće javne izvršiteljka br. 540-1072965 koji se vodi kod “Erste bank” AD Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita i lične podatke, i to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnoj izvršiteljki Snežani Pavličić na adresu ul. 13 Jul, br. 18, najkasnije dva dana prije održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku “za javno nadmetanje - ne otvaraj”. Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čija su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos počtne cijene. Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 540-1072965 koji se vodi kod “Erste bank” AD Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko najbolji ponudilac-kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javna izvršiteljka će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javna izvršiteljka će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povjeriocem i navedenom roku, javna izvršiteljka će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja. Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodajeJavne izvršiteljke Snežane Pavličić na adresi ul. 13 Jula, br. 18 Podgorica, ili putem telefona 067/500-840; 020/673-222. U Podgorici, dana 23.01.2020. godine

Ovlašćeno lice Javna izvršiteljka Snežana Pavličić

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

OBAVJEŠTENJE

Na osnovu članova 336, 337, 341, 342, 344 i 345. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „NLB Banka AD“ Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje: OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su:

u listu nepokretnosti br. 190 KO Pašina voda I, kat. parcela br. 253, livada 5. klase, površine 976 m2; kat. parcela br. 254, njiva 6. klase, površine 755 m2; kat. parcela br. 255, livada 6. klase, površine 2144 m2, u susvojini Stanić Sima, Stanić Radomira i Stanić Staniše u obimu prava 1/3. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji iznosi 69.750,00 EUR. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Stanić Radomira na dan 07.11.2019. godine, iznosi 18.461.45 EUR, po osnovu Ugovora o kreditu za turističku djelatnost br. UGKR2008/1421 od 20.12.2007. godine, koji iznos duga će se uvećati za zakonsku kamatu do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 28.02.2020. godine, u Hotelu Soa na Žabljaku, sa početkom u 12:00h. Prijave se dostavljaju Advokatskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, Ulica Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 26.02.2020. godine, u 14:00h. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat. parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova). Prijava treba da sadrži oznaku nepokretnosti koja se kupuje i preciznu cijenu koja se nudi. Ponuda mora biti bezuslovna i neopoziva. Pored ponude prijava treba da sadrži i dokaz o uplaćenom depozitu. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica, u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja podnesu ponudu u skladu sa ovim oglasom uz dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od cijene iz oglasa. Depozit se uplaćuje na žiro račun NLB Banke AD Podgorica br. 907-53001-03, prije početka postupka prodaje, sa svrhom

MARKETING

uplate „depozit za učešće u javnom nadmetanju“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti, pored dokaza o uplati depozita i sledeće lične podatke: za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte, ovjerenu fotokopiju lične karte; za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica i ovlašćenje za zastupanje. Lica čije su prijave neblagovremene i neuredne neće učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji je blagovremeno podnio ponudu u skladu sa ovim oglasom. Na ročištu za javnu prodaju otvoriće se sve prispjele ponude, objaviti njihov sadržaj kao i sadržaj prateće dokumentacije. Svi prisutni ponuđači, hipotekarni povjerilac kao i dužnici i hipotekarni dužnici imaju pravo da se izjasne o usklađenosti svih ponuda sa oglasom. Lice ovlašćeno za vođenje postupka odlučiće o eventualnim prigovorima odmah, a po potrebi može odlučiti da se ročište odloži na kratak rok radi donošenja odluke po prigovoru. Ročište će voditi lice ovlašćeno za vansudsku prodaju u skladu sa pravilima iz Zakona o opštem upravnom postupku. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. U slučaju da dva ili više podnosilaca ponude istu cijenu prednost će imati onaj koji se obaveže da cijenu plati u kraćem roku. U slučaju da se ni na taj način ne može utvrditi čiju ponudu treba prihvatiti svi učesnici su saglasni da odluku o prihvatanju ponude donosi lice koje vodi javnu prodaju po sopstvenoj procjeni. Ako do roka za predaju ponuda ne stigne nijedna ponuda lice ovlašćeno za vansudsku prodaju nije dužno da održava ročište za prodaju, a o činjenici da nije bilo ponuda obavijestiće dužnike, hipotekarne dužnike i hipotekarne povjerioce. Kupac je dužan da sa ovlašćenim licem zaključi Ugovor o kupoprodaji i isplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana zaključenja javnog nadmetanja izuzev u slučaju da su dva ili više ponuđača dala istovjetne ponude u kom slučaju je lice koje je preuzelo obavezu plaćanja kupoprodajne cijene u kraćem roku dužno da u tom roku uplati kupoprodajnu cijenu i prije zaključenja ugovora. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u navedenim rokovima, gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem-učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponuđene cijene. Depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Kupac snosi troškove sačinjavanja notarskog zapisa, takse za upis prava svojine i troškova poreza na promet nepokretnosti. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana održavanja javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Milana Velimirovića, advokata iz Podgorice, pozivanjem broja telefona 020-245-631.

www.nlb.me

Kontakt telefon: (078) 119 721 loc 106

ZABAVA

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

NOVI SPOT NINE BADRIĆ

“RATUJEM S TUGOM” IMA SNAŽNU ŽIVOTNU EMOCIJU ⌦ Fi.J. Uoči velikog koncerta koji je zakazan za 7. mart u zagrebačkoj Areni, popularna hrvatska pjevačica Nina Badrić objavila je spot za pjesmu “Ratujem s tugom”. Reditelj Darko Drinovac osmislio je video koji se bazira isključivo na Nininoj emociji. “Nina licem priča svoju priču i vodi gledaoce kroz temu pjesme. Ona je izuzetno harizmatična i talentovana za glumu tako da je snimanje bilo lako i lijepo. Nadam se da će se ljudima svidjeti naš

jednostavan i nepretenciozan, a opet izuzetno emotivan spot”, kazao je Drinovac. Badrić je već na početku godine imala razloga za slavlje, jer se pjesma “Ratujem s tugom” našla vrlo brzo na vrhu svih top lista, dobitnica je i regionalne nagrade Music Awords Ceremony za najboljeg ženskog izvođača. “’Ratujem s tugom’ ima snažnu životnu emociju, a ja takve punokrvne pjesme volim. Vjerujem da će se mnogi prepoznati u njoj”, kazala je Badrić nakon što je aktuelna pjesma ugledala svjetlost dana.

LOVE IS ON ITS WAY OUT

STIGAO PRVI SINGL SA MORISIJEVOG ALBUMA Morisi je objavio novi singl, pjesmu “Love Is On Its Way Out” s predstojećeg 13. studijskog albuma. Najavna pjesma biće objavljena na albumu koji bi svjetlo dana trebalo da ugleda 20. marta, javlja magazin NME. Morisi je na albumu sarađivao s producentom Džoom Čiačarelijem, a cio materijal sniman je u studijima La

Fabrique u francuskom Saint-Remy-de-Provence i holivudskom Sunset Soundu. Album pod nazivom “I Am Not A Dog On A Chain” biće prvo autorsko studijsko izdanje popularnog muzičara od albuma “Low In High School” iz 2017. Morisi je u međuvremenu objavio album obrada “California Son”.

VODIO LEGENDARNI POST PANK BEND

Preminuo Endi Gil, osnivač benda Gang of Four Endi Gil, gitarista i osnivač legendarnog post-pank benda Gang of Four, preminuo je nakon kratke bolesti respiratornog sistema. Vijest o Gilovoj smrti saopštio je bend na zvaničnim nalozima na društvenim mrežama. “Za nas je veoma teško da o ovome pišemo, ali naš veliki prijatelj i vrhovni vođa je danas preminuo”, stoji u saopštenju benda. Kako se navodi, “Endijeva posljednja turneja u novembru bila je jedini način na koji

je mogao da napusti scenu, sa ‘stratokasterom’ oko vrata, uz publiku koja zaglušujeće vrišti iz prvog reda”. Saopštenje su potpisali članovi benda Džon Steri, Tomas Maknis i Tobijas Hambl. Gila su opisali kao jednog od najboljih koji je ikada svirao. Endrju Gil je svirao gitaru u Gang of Four od osnivanja benda u Lidsu 1976. Prvu postavu, uz Gila, činili su i Džon King, Dejv Alen i Ugo Brnam. Od objavljivanja debitant-

skog singla 1978. godine “Damaged Goods”, do posljednjeg studijskog albuma “Happy Now” 2019. godine, kroz Gang of Four prošlo je nekoliko postavki. Gil nije bio samo odličan gitarista, već je producirao i muziku nekoliko poznatih bendova i izvođača među kojima su Red hot Chilli Pepers, The Jesus Lizard, The Stranglers, The Futureheads, Majkl Hačens, Killing Joke, Polysics, Fight Like Apes, Therapy? i The Young Knives.

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

Na osnovu čl. 35 stav 5 i 38 st. 1 i 4 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (Službeni list CG br. 18/11, 52/16), Pošta Slovenije d.o.o. Maribor, društvo koje je osnovano i posluje u skladu sa zakonima Republike Slovenije, matični broj 5881447000, adresa Slomškov trg 10, 2000 Maribor, Slovenija (u daljem tekstu: „Sticalac“) objavljuje

MARKETING

KONKURS

IZVJEŠTAJ O REZULTATIMA JAVNE PONUDE ZA PREUZIMANJE

Komisija za tržište kapitala Crne Gore („Komisija“) odobrila je Sticaocu javnu ponudu za preuzimanje akcionarskog društva ZETATRANS a.d. Podgorica, sa sjedištem u Podgorici, na adresi Ćemovsko Polje bb, Podgorica, matični broj 02011468, upisanog u Registar Komisije pod rednim brojem 34 (“Emitent”). Prospekt za preuzimanje objavljen je u dnevnim listovima “Dnevne Novine” i “Vijesti” dana 12.12.2019. godine, u skladu sa Rješenjem Komisije o odobrenju javne ponude za preuzimanje broj 07/1-13/7-19 od 10.12.2019. godine. Na javnu ponudu za preuzimanje, u roku propisanom u Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava i utvrđenom u Prospektu, zaključno sa 27.01.2020. godine, prijavljeno je 823.250 akcija sa pravom glasa Emitenta, po cijeni od EUR 1,60 po akciji, što čini 10,02 % akcija sa pravom glasa Emitenta.

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Nakon zaključenja javne ponude za preuzimanje Sticalac posjeduje 6.517.675 akcija sa pravom glasa Emitenta što čini 79,281% ukupnog broja akcija sa pravom glasa Emitenta. Obavještavaju se vlasnici preostalih akcija sa pravom glasa Emitenta da imaju pravo da, u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog Izvještaja u dnevnim listovima, ponude svoje akcije na otkup po istim uslovima pod kojima je izvršeno preuzimanje.

ZA STICAOCA Advokatska kancelarija Prelević OD Podgorica Ana Zeković i Anja Komnenić, advokati

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

KUVAR

DESERT

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

Neodoljive poslastice za ljubitelje banana

DOMAĆA TORTA Potrebno je za koru: - 6 jaja - 6 kašika šećera - 2 vanilin šećera - 6 kašika vruće vode - 6 kašika brašna - prašak za pecivo Za fil i dekoraciju: - 6 žumanaca - 150 g šećera - 2 vanilin šećera - 150 g brašna - 1 litar mlijeka - 100 g bijele čokolade - 1 kg banana - 2 šlaga Mikserom umutite 3 jajeta sa 3 kašike šećera, jednom kesicom vanilin šećera i 3 kašike vruće vode. Dodajte 3 kašike brašna, pola praška za pecivo i lagano promiješajte varjačom. Smjesu sipajte u okugli kalup, prethodno obložen pek-papirom, i pecite u rerni na 200 stepeni dok ne porumeni. Ispecite još jednu koru, a zatim pripremite fil. Sipajte u šerpu 8 dl mlijeka i stavite da se kuva dok ne proključa. Posebno umutite žumanca sa šećerom, vanilin

šećerom, brašnom i preostalim mlijekom. Sipajte u ključalo mlijeko i kuvajte na umjerenoj temperaturi miješajući neprekidno dok se ne zgusne. Pred kraj dodajte izlomljenu bijelu čokoladu i miješajte dok se ne rastopi. Sklonite sa ringle i ostavite fil da se ohladi. Oljuštite banane i isijecite ih na kolutove (po želji pospite sokom od limuna). Koru stavite na tanjir za tortu, premažite je četvrtinom fila, poređajte kolutove banana, nanesite drugu četvrtinu fila i preklopiti drugom korom. Ponovite postupak filovanja još jednom. Tortu stavite u frižider da se stegne. Umutite šlag sa mlijekom i filujte tortu, a preko je ukrasite sjeckanim bananama. U KARAMEL SOSU Potrebno je: - 115 g putera - 220 g šećera - 150 ml slatke pavlake - 4 banane U većoj šerpi rastopite puter na srednjoj temperaturi. Dodajte šećer i neprekidno miješajte dok se šećer ne istopi i ne postane svijetlo braon. Polako sipajte slatku

pavlaku, miješajte i kuvajte jedan minut, a onda smanjite temperaturu. Banane koje ste prethodno oljuštili i isjekli po dužini stavite u šerpu i kuvajte zajedno sa karamel sosom otprilike dva minuta. Poslužite ih tople, sa šlagom ili sladoledom, posute sjeckanim orasima ili lješnicima. MAFINI SA ORASIMA Potrebno je: - 1 jaje - 100 g šećera - 1 vanilin šećer - 100 ml ulja - 200 ml mlijeka - 2 kašike kakaa - 1/2 kašičice cimeta - prašak za pecivo - 220 g brašna - 2 manje banane - 50 g sjeckanih oraha - 100 g mliječne čokolade Umutite jaja i šećer, dodajte vanilin šećer, ulje, mlijeko, brašno, cimet, prašak za pecivo, sjeckane orahe, čokoladu i na kraju izgnječene banane. Dobijenom smjesom napunite modlice za mafine, a preko možete da stavite i kolut banane ili kockicu čokolade.

Kolač pecite u zagrijanoj rerni na 190 stepeni otprilike 20 minuta. ŠARENI KOLAČ Potrebno je: - 5 jaja - šolja mlijeka - 1,5 šolja šećera - 1/3 šolje ulja - 2 banane - 2 vanilin šećera - prašak za pecivo - 2 kašike kakaa - 2,5 šolje brašna Dobro umutite jaja sa šećerom, dodajte mlijeko, ulje, vanilin šećer i promiješajte. Prethodno pomiješano brašno i prašak za pecivo sjedinite sa umućenim jajima i šećerom. Odvojite 1/3 smjese, a zatim u nauljani pravougaoni pleh koji je obložen papirom za pečenje sipajte preostalu smjesu. U dio koji ste odvojili dodajte kakao i dobro promiješajte. Polovinu kakao smjese stavite u krug, a oljuštene banane preko. Sipajte preostali dio kakao smjese preko banana. Kolač pecite u zagrijanoj rerni na 180 stepeni. Kada se ohladi možete ga posuti šećerom u prahu.

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

KUVAR

ŠARENI KOLAČ Potrebno je: - 5 jaja - šolja mlijeka - 1,5 šolja šećera - 1/3 šolje ulja - 2 banane - 2 vanilin šećera - prašak za pecivo - 2 kašike kakaa - 2,5 šolje brašna

DESERT U ČINIJI Potrebno je: - 500 ml mlijeka - 1 puding od vanile - 1 vanilin šećer - 100 g bijele čokolade - 1/2 čaše kisjele pavlake - 2 banane - keks (10-15 komada) Puding razmutite u malo hladnog mlijeka, a ostatak mlijeka sa šećerom i vanilin šećerom stavite na šporet. Kad prokuva dodajte razmućeni puding i kuvajte na laganoj temperaturi dok se ne zgusne i sklonite sa ringle. U još vruć puding ubacite bijelu čokoladu, miješajte dok se ne otopi, dodajte kisjelu pavlaku, a zatim i lomljeni keks, banane isjeckane na kolutove i sve dobro promiješajte. U čaše ili staklene činije najprije dodajte malo lomljenog keksa, potom pripremljenu smjesu i stavite u frižider nekoliko sati da se dobro ohladi. Prije nego što poslužite, hladan desert ukrasite sjeckanim bananama ili drugim voćem po izboru.

U KARAMEL SOSU Potrebno je: - 115 g putera - 220 g šećera - 150 ml slatke pavlake - 4 banane

Jela u kojima ćete uživati

KUVAR

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

Kisjeli kupus na nekoliko NAČINA Zapečeni s pireom i kobasicama Potrebno je: - glavica crnog luka - velika šargarepa - 500 g sjeckanog kisjelog kupusa - 50 g pančete - 2 lista lovora - ravna kašika aleve paprike - malo bijelog luka u prahu - so, biber - 300 g kobasica Za pire: - oko 600 g krompira - 2 kašike putera - 100 ml mlijeka - malo bibera, so - muskatni oraščić Crni luk i pančetu sitno isjeckajte, šargarepu krupno narendajte, a kisjeli kupus stavite u veću cjediljku i isperite toplom vodom. Luk propržite na ulju da postane staklast, dodajte šargarepu, pančetu i kupus, pa sve kratko propržite, a potom podlijte sa malo vode. Redom dodajte sve začine, a nakon desetak minuta i kobasice. Smanjite vatru i sve kuvajte 30 minuta, a po potrebi sipajte malo vode. Za to vrijeme ogulite, operite i na kolutove isijecite krompir, stavite u lonac, sipajte vodu, malo posolite i kuvajte oko 20 minuta. Nakon toga krompir ocijedite i izgnječite, pa umiješajte puter i vruće mlijeko. Posolite, pobiberite i stavite muskatni oraščić. Zatim namastite vatrostalnu posudu, pa po njoj rasporedite kupus. U sredini kupusa napravite rupu i ispunite je pireom. Poređajte cijele kobasice ili isječene po dužini, pa stavite u rernu na 200 stepeni da se jelo zapeče otprilike 20 minuta. Dinstani sa ukusom

paradajza Potrebno je: - 500 g sjeckanog kisjelog kupusa - glavica crvenog luka - 3-4 čena bijelog luka - malo dimljene slaninice, tanke kobasice ili pršuta - 1/2 kašičice bibera - kašika koncentrata paradajza - peršun, so - malo masti i ulja Isperite u hladnoj vodi sjeckani kisjeli kupus (ne previše), a potom ga dobro ocijedite. Slaninicu ili pršutu isijecite na tanke trake, pa na kockice. Ako koristite kobasice ostavite ih cijele. Peršun, crni i bijeli luk sitno isjeckajte. Na masnoći (a najbolje je da bude pola mast pola ulje) propržite crni luk da bude staklast. Dodajte rukama dobro ocijeđen kupus i dinstajte 20 minuta na tihoj vatri, bez poklopca, često miješajući da ne zagori. Onda dodajte suvo po želji - pančetu, kobasice, pršutu, kao i bijeli luk. Miješajte na vatri još 10-15 minuta, pa sipajte otprilike 200 ml vode. Poklopite, a kad prokuva smanjite vatru i kuvajte 1,5 sat, često miješajući. Po potrebi sipajte pomalo vode da jelo ne ostane suvo. Nemojte da pliva u vodi, neka voda bude samo pri dnu posude. Na pola kuvanja pobiberite, dodajte peršun, razmućeni koncentrat paradajza i po potrebi dosolite. Kupus je bolji što se duže dinsta, a da bi bio dobar na kraju treba da ostane skoro suv. Koljenica u šećeru Potrebno je: - 1-2 svježe svinjske koljenice - kašika soli - kašičica šećera

- lovor - crni biber u zrnu - 800 g kisjelog kupusa - kašika univerzalnog začina Pomiješajte univerzalni začin, so i šećer sa kašikom vode. Koljenicu zarežite po dužini 2 do 3 puta, dobro natrljajte pripremljenom mješavinom, pa je oblo-

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

žite biberom u zrnu i lovorovim listovima. Ostavite da stoji pokrivena 2 do 3 dana na hladnom mjestu. Nakon toga, zajedno sa začinima, koljenicu stavite u hladnu vodu i kuvajte oko sat vremena. Potom je izvadite, stavite u zagrijanu rernu i pecite na 220 stepeni 30 minuta, da porumeni. Dok se koljenica peče isperite kisjeli kupus i kuvajte u vodi u kojoj se kuvala koljenica. Kada je kuvan ocijedite ga, stavite na zagrijani tanjir i prelijte masnoćom u kojoj se pekla koljenica. Koljenicu u komadu stavite na kupus i poslužite. Po želji možete da dodate knedle, kuvani ili pečeni krompir.

KUVAR

Mađarski gulaš Potrebno je: - 300 g svinjetine od buta ili plećke - 200 g teletine od buta ili plećke - 500 g sjeckanog kisjelog kupusa - 2 glavice crnog luka - 50 g slanine - kašika masti - kašičica aleve paprike - lovorov list - so, biber - 4 kašike kisjele pavlake Isijecite meso na krupnije kocke. Na masti propržite sjeckani luk i dodajte slaninu isjeckanu na kockice. Potom dodajte meso, alevu papriku, pobiberite i dinstajte 10-15 minuta. Zatim umiješajte kisjeli kupus, posolite, stavite lovorov list i sipajte toplu vodu da sve bude pokriveno. Kuvajte na tihoj vatri 2 sata i po potrebi dolivajte toplu vodu. Pred kraj pustite da dio tečnosti ispari, a pred samo posluživanje umiješajte kisjelu pavlaku. Kao prilog dodajte krompir isječen na četvrtine i kuvan u slanoj vodi.

Zapečeni s pireom i kobasicama Potrebno je: - glavica crnog luka - velika šargarepa - 500 g sjeckanog kisjelog kupusa - 50 g pančete - 2 lista lovora - ravna kašika aleve paprike - malo bijelog luka u prahu - so, biber - 300 g kobasica

Dinstani sa ukusom paradajza Potrebno je: - 500 g sjeckanog kisjelog kupusa - glavica crvenog luka - 3-4 čena bijelog luka - malo dimljene slaninice, tanke kobasice ili pršuta - 1/2 kašičice bibera - kašika koncentrata paradajza - peršun, so - malo masti i ulja

38 DN

ENIGMATIKA SVADLJIVA I ZLA ŽENA

ODSUSTVO TONALITETA (MUZ.)

KOŠTUNJAV PLOD (MN.)

VRSTA DRAGOG KAMENA (MN.)

VRSTA ENZIMA

BEZBOLNOST (MED.)

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

TISOVO DRVO

JEDAN VEZNIK

FOTO UBOD

NJEMAČKI INTERNET KONSTOSTRVO DOMEN RUKTOR NA ZA AUTOJADRANU KIRIBATI MOBILA MAJKA ROMULA I REMA PO RIMSKOJ MITOLOG.

NAIĆI NA KOGA

Borba dva miša na metro stanici u Londonu

VRSTA ŽITARICE

KOZAČKE POGLAVICE

MNOŠTVO

AMERIČKA GLUMICA SA SLIKE

OBLAST U FRANCUSKOJ MALENA JUŽNOAMERIČ. DOMAĆE ŽIVOTINJE

PRSTENASTA GLISTA (LAT.)

SIMBOL BROMA

DVORSKA KLIKA (ŠPAN.)

HODATI INSTIT. OF ENVIRON. TECHNOL. UJEDINJENE NACIJE

MALO ODSTOJANJE BOGATO PROMJENA TOKA KRETANJA (MN.)

JEDAN VOKAL LJUBITELJ PIVA

AUTO OZNAKA ANDRIJEVICE FRANCUSKI KNJIŽEVNIK, OGIST

VRSTA PTICE ČOVJEK NA ROBIJI

ŽITELJKA ASIRIJE SMRDLJIVA ZVIJERKA

VRSTA BARSKE PTICE

SKUP ĆELIJA U TIJELU (BIOL.) GLAVNI KONOBAR (NJEM.) RASPORED ČASOVA (LAT.)

OZNAKA ZA TEMPO DIO NOGE KONJA DIO NOVE GVINEJE

Play sudoku online at:

BAVLJENJE VAJARSTVOM (MN.)

www.sudokukingdom.com

MJESTO U SRBIJI KOD ŠAPCA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: DIPSOMANIJA, ELIPSASTO, L, RUSI MRAV, UT, AMANITI, IČA, TIRANI, PRIM, INSCENIRATI, KIKI, LUSTER, OSA, POSTOLJA, ŽT, KOR, U, ĆALE, NERON, BERAVS, OPAKI, LATINI, TRILER.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2833

9 3

Sudoku puzzle No. 2650 2014-01-14

3 6 7 1 4 8 2 9 www.sudokukingdom.com 6

8 4

Medium levelPlay sudoku online at:

2014-07-16

8 9

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3194

8Puzzle 2 5 solution: 7 9 1 1

1 9 5

9 6

7 1

2015-07-12

3 9 9

4 8

Sudoku puzzle No. 2659 2014-01-23

4 6

Petra Kvitova i njen reket

9 1

6 1

Medium level

4 5

7 4

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

Word Search Puzzle #G523FN

W W

Advertisement Advertisement Brief Brief Bunny Collision Bunny Dwelt Collision Eccentricities Essay Dwelt Figure Eccentricities Glass Junkie Essay Leaders Figure Martyr Mortar Glass Nooks Junkie

Peaks Mortar

Phones Nooks Photo Prays Peaks Pulley Phones Rains Recurrence Photo Reefs Prays Rescuers Rinks Pulley Routes Rains Sailed Sheet Recurrence Steeps Reefs

Leaders

Rescuers

Martyr

Rinks

Routes Sailed Sheet Steeps Sways Teats Thinner Tiptoe Totems

Sways Wades Teats Thinner Wages Tiptoe Worth Totems Wrests Trace Ulcer Yeasts Umbrella Wades Wages Worth Wrests Yeasts

Trace Ulcer

Umbrella REBUS

HOROSKOP OVAN Nova ponuda vam uskoro stiže, a danas vas očekuju zanimljive poslovne opcije. Flertujete sa osobom koja vam se dopada i skupljate hrabrost da napravite neki konkretniji korak. Puni ste energije danas!

BIK Možete da se nadate pozitivnim okolnostima i ostvarenju uspjeha kada je u pitanju vaše polje posla. Očekuje vas povoljan dan za odnos s voljenom osobom. Možete da uživate u zajedničkim trenucima. Vratni predio je osjetljiv.

BLIZANCI Vrijeme je da se suočite s greškama na poslovnom polju i da krenete polako da ih ispravljate. Voljena osoba od vas očekuje iskrenost, ali vama je ponekad teško da budete sasvim otvoreni s njom. Mogući su problemi s holesterolom.

RAK Možete da očekujete veoma uspješan dan. Trebalo bi da vam posao ide od ruke bez problema. Očekuje vas početak veze sa osobom prema kojoj osjećate veliku dozu privlačnosti već neko vrijeme. Problemi zbog umora.

Zauzmite se za sebe ako želite da promijenite one stvari koje vam na poslovnom polju ne odgovaraju. Ukoliko ste slobodni, možete da očekujete susret sa osobom koja će vas snažno privući. Problemi s nesanicom su mogući.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Pablo kokain dila

ENIGMATIKA

Uspjećete da riješite sve probleme na ovom polju i da se konačno oslobodite pritisaka. Spremni ste za nova dešavanja i za nove susrete. Osjećate da vam prija pažnja novih udvarača. Poradite na boljoj koncentraciji.

VAGA Možete da očekujete da ćete uspjeti da ostvarite ono što zamislite i da će vam posao ići od ruke. Uživate u zajedničkim trenucima sa partnerom. Povoljan je dan za planiranje zajedničkog putovanja. Bavljenje sportom vam prija.

ŠKORPIJA Pokazaćete da ste spremni da na poslovnom polju napredujete i da prihvatite veći broj obaveza. Uživate pored voljene osobe, s kojom vam je lijepo. Moguće je da ste srećni i ispunjeni poslije dužeg vremena. Stvarajte zdravije navike.

STRIJELAC Moguće je da ste pokazali da ste spremni za promjenu posla i sada očekujete prve vijesti o tome. Ukoliko budete bili pretjerano ljubomorni, imaćete veće probleme u odnosu s voljenom osobom. Osjetljiva koža vam stvara probleme.

JARAC Dolazite do prilike da napredujete. Moguće je da ste vrijednim radom zaslužili podršku nadređenih. Sve dok ste spremni da se borite za vašu ljubav, možete da očekujete uspjeh veze s voljenom osobom. Podložni ste upalama.

VODOLIJA Dolazi do nekih neočekivanih promjena koje bi mogle da vam izazovu stres na polju posla. Moguće je da ste razočarani u ljubav i da niste spremni da se sada trudite oko neke nove osobe. Čuvajte svoju jetru.

RIBE Imaćete sreće na poslu danas i situacija koja vas brine može da vam se razriješi brže nego što planirate. Posvetite se emocijama. Važno je da s voljenom osobom poradite na iskrenoj komunikaciji. Čuvajte se mogućih povreda.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 8h do 16h na broj telefona 067 613 707

GRAĐEVINSKE USlUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767 Prodajem zemljište 20 000 m2 i kuću 60 m2. Donja Brezna, selo Bajovo Polje. Tel: 067/898-614 OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@dnovine.me

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Februarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

OGLAŠAVAMO Milan Velimirović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u postupku radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca NLB BANKA AD PODGORICA, po osnovu Ugovora o kreditu za turističku djelatnost br. UGKR2008/1421 od dana 20.12.2007.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom i hipotekarnom dužniku Radomiru Staniću, sa posljednjom poznatom adresom: ul. Dubovica br.13, Budva, i hipotekarnom dužniku Staniši Staniću, sa posljednjom poznatom adresom: ul. Ljubljanska br.19, Maribor, Republika Slovenija, Obavještenja o prodaji koja je zakazana za 28.02.2020.godine, u prostorijama Hotela Soa na Žabljaku, sa početkom u 12.00 h, a na osnovu Ugovora o kreditu za turističku djelatnost br. UGKR2008/1421 od dana 20.12.2007.godine. godine, na nepokretnostima u susvojini hipotekarnih dužnika Stanić Sima, Stanić Radomira i Stanić Staniše u obimu prava 1/3 u listu nepokretnosti br.190 KO Pašina voda, kat.parcela br.253, livada 5.klase, površine 976 m2.; kat.parcela br.254, njiva 6.klase, površine 755 m2; kat.parcela br.255, livada 6.klase, površine 2144 m2 Pozivaju se kreditni i hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrate Milanu Velimiroviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: Advokatska kancelarija „Velimirović & partneri“, Ul. Serdara Jola Piletića br. 8/6, Podgorica, kako bi se istima uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaj, a imajući u vidu da im se isto nije moglo uručiti na posljednjoj poznatoj adresi. Upozoravaju se kreditni i hipotekrni dužnik, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrate ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da im je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji, te da će, eventualne, negativne posljedice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o prodaji, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom i hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

www.nlb.me

Kontakt centar: 19888

OGLAŠAVAMO Milan Velimirović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u postupku radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca NLB BANKA AD PODGORICA, po osnovu Ugovora o kreditu br. UGKR 2008/5100 od 14.04.2008. godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku Sadeti Karastanović, sa posljednjom poznatom adresom: Kruče, Ulcinj, i hipotekarnom dužniku Tefiku Karastanoviću, sa posljednjom poznatom adresom; Kruče, Ulcinj, Obavještenja o prodaji koja je zakazana za 18.03.2020.godine, u prostorijama NLB Banke AD Podgorica-filijala Ulcinj na adresi 26.novembra bb, Ulcinj, sa početkom u 12.00 h, a na osnovu Ugovora o kreditu br. UGKR 2008/5100 od 14.04.2008. godine, na nepokretnostima upisanim u listu nepokretnosti br.952 KO Kruče, katastarska parcela br.826/2, šume 3.klae, površine 1199m2; kat.parcela 828/2, voćnjak 3. klase, površine 1382m2; kat.parcela 828/6, voćnjak 3.klase, površine 687m2. Pozivaju se kreditni i hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrate Milanu Velimiroviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: Advokatska kancelarija „Velimirović & partneri“, Ul. Serdara Jola Piletića br. 8/6, Podgorica, kako bi se istome uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o prodaj, a imajući u vidu da im se isto nije moglo uručiti na posljednjoj poznatoj adresi. Upozoravaju se kreditni i hipotekarni dužnik, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrate ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da im je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o prodaji, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom i hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

www.nlb.me

Kontakt centar: 19888

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

LiverpuL u sezoni za sva vremena nastavLja da meLje i ruši rekorde

Fudbal za uživanje i ? zastrašujuće brojke

DA LI STE ZNALI

Nakon 25 rundi Liverpul je u Premijer ligi osvojio 73 boda - najviše u istoriji “liga petice”. Dosdašnji rekord (71) držao je Bajern iz sezone 2013/14. PSŽ (2015/16) i Juventus (2018/19) osvojili su po 69 bodova, a Barselona (2010/11) i Mančester siti (2017/18) po 68.

Bergvajn

Bergvajn je čudo, Siti na rekordnih minus 22

Derbi 25. kola Premijer lige odigran je na sjeveru Londona, gdje je Žoze Murinjo dočekao svog starog poznanika Pepa Gvardiolu. Na kraju, u čudnom meču, Totenhem je srušio Mančester siti (u drugom dijelu igrao sa igračem manje) sa 2:0 i ostavio ga na “minus 22” u odnosu na lidera Liverpul. To je, inače najveći zaostatak koji je neki drugoplasirani tim imao za vodećim u istoriji “liga petice”. Navijači Totenhema slave važnu pobjedu u borbi za plasman u Ligu šampiona, ali i novu senzaciju holandskog fudbala Stivena Bergvajna, koji je na svom debiju postigao gol (63. minut) i načeo “građane”. Osam minuta kasnije “nokuatirao” ih je Korejac Son, koji je postavio konačnih 2:0. K.B.

Punih 30 godina “Enfild roud” čeka 19. pehar Premijer lige, ove sezone samo najveće sportsko čudo zaustaviće njegov put ka rijeci Mersi, a majstori Liverpula riješili su da toliko sanjanu titulu “začine” fudbalom za pamćenje. Od momaka u koje je malo ko vjerovao i koji su bili daleko od najvećih svjetskih zvijezda Jirgen Klop je napravio “kaznenu ekspediciju”, ali i tim čiji mečevi se ne propuštaju - nešto kao u vrijeme Gvardioline Barselone. O odbrani “redsa” kojom komanduju Alison Beker i Virdžil van Dajk ne treba mnogo trošiti riječi, bekove kao Liverpul teško da ima neki drugi tim, “radnički” vezni red sada je i pun mašte, a trio u napadu sije strah širom Ostrva, Evrope, svijeta... Za vikend Klopovi momci “odradili” su Sautempton u 25. kolu Premijer lige, osvojili su 73. bod od mogućih 75. Možda i više nego dovoljno, pa da bude jasno o kakvoj dominaciji se radi - uostalom drugoplasirani Siti “zaleđen” je

16 pobjeda je vezao liverpul u premijer ligi - najduži niz (18) u ovoj ligi drži mannčester siti iz 2017, dok su se “redsi” prošle godine zastavili na 17

no, pod uslovom da Siti ne kiksa više nijednom. Savršenstvo, rekli bi mnogi, međutim ne i Klop koji ni sada ne želi da njegovi momci polete. “Ne, nismo savršeni, nismo čak ni blizu. Trudimo se da naše sposobnosti koristimo na najbolji način. Momci za sada to rade kako treba i zbog toga su brojke takve”, istakao je Klop. K.B.

na minus 22. A dominacija Liverpula ne traje samo tokom ove sezone, već je ekipa Jirgena Klopa nastavila sa sjajnom igrom iz prošle - zastrašujuće djeluje podatak da je u posljednje 34 utakmice u Premijer ligi od moguća 102 boda osvojila 100. Čini se da više niko i ne sumnja u to ko će biti novi šampion, s obzirom na to da je “redsima” do kraja, tačnije u preostalih 13 rundi, dovoljno još šest pobjeda, pa da bude i zvanično prvak Engleske. Narav-

100

od moguća 102 boda u posljednje 34 utakmice osvojio je liverpul, a ove sezone nakon 25 kola 73 od mogućih 75

Hit jesenjeg dijeLa teLekom 1.CFL u nastavku će biti još jači

Kato već trenira, stiže i Petrović Jedno zvučno pojačanje već se sprema za nastavak sezone, drugo je na putu da navuče crveni dres. Japanski interacionalac i momak kojeg se sjećamo iz vremena kada je nosio dres Rudara iz Pljevalja Kohei Kato, kao što je bilo i najavljeno, potpisao je za Iskru i već trenira sa novim saigračima u Budvi. A na Crnogorskom primorju uskoro bi trebalo da

im se pridruži nekadašnji kapiten OFK Titograda i ofanzivni vezista u mlađim selekcijama Crne Gore Zoran Petrović. Momak koji je sa trenerom Iskre Aleksandrom Nedovićem sarađivao i dok je igrao za “romantičare”, u julu 2019. napravio je zvučan transfer iz našeg šampionata u češku ligu i Jablonec. Ipak, u klubu za koji na-

stupa i crnogorski reprezentativac Vladimir Jovović, procijenili su da bivšem kapitenu Titograda treba još iskustva za mnogo jače prvenstvo od Telekom 1. CFL, pa Petrović u Iskru stiže na šestomjesećnu pozajmicu. U svakom slučaju, ovaj momak bi trebalo da bude veliko pojačanje za ekipu koja je bila najljepša priča jesenjeg dijela sezone u našem fudbalu. K.B.

utakmice traje niz neporaženosti liverpula u prvenstvu - rekord od 49 trijumFa drže arsenalovi “nepobjedivi” iz sezone 2003/04

Foto: Druga ABA liga

SPORT

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

Vodio Cetinjane do pobjede u derbiju: Miloš Popović

ERSTE LIGA - PREGLED 16. KOLA

Lovćen i Ibar nastavili trku za drugo mjesto Lovćen je slavio u još jednom derbiju. Cetinjani su u 16. rundi crnogorske Erste lige savladali Studentski centar (87:81) i tako napravili ogroman korak ka drugom mjestu koje vodi u polufinale i Drugu ABA ligu. Izabranici Zorana Kašćelana su dominirali od prve do posljednje sekunde, tokom treće četvrtine imali su 20 poena prednosti. Najefikasniji u sastavu Lovćena bili su Miloš Popović sa 21, Mašan Vrbica sa 16, te Kivon Alen sa 13 poena. Kod Podgoričana,

ERSTE LIGA Lovćen - S. centar 87:81 Ibar - Primorje 87:70 Teodo - Danilovgrad 80:75 Zeta - All Stars 67:82 Ponedjeljak 18.00h Sutjeska - Jedinstvo 1. Sutjeska 2. Lovćen 3. Ibar 4. S. centar 5. Teodo 6. All Stars 7. Jedinstvo 8. Primorje 9. Danilovgrad 10. Zeta

15 16 16 16 15 15 15 16 16 16

15 13 13 11 7 5 5 4 3 2

0 3 3 5 8 10 10 12 13 14

30 29 29 27 22 20 20 20 19 18

raspoloženi za igru u napadu, bili su Andrija Slavković sa 27, Igor Drobnjak 13 i Fedor Žugić sa 12 koševa. Lovćen u stopu prati Ibar koji je na svom terenu prilično lako srušio Primorje (87:70). Rožajci su letjeli na krilima Nemanje Gavranića koji je meč završio sa 29 poena, Demarkus Staki je ubacio 18, a dvocifreni je bio Armin Kalić sa 11 koševa. Na drugoj strani Stefan Krstajić je ubacio 19, Bogdan Rutešić 15, dok je Marko Grković meč završio sa 11 koševa. Teodo je uz dosta muke opravdao ulogu favorita protiv Danilovgrada (80:75). Marko Mijović je sa 24 bio najbolji pojedinac u redovima Tivćana, a dobro su ga ispratili Stefan Vuković sa 14, Arsenije Vučković sa 12 i Vjekoslav Vučinović sa 11. Šesnaestu rundu domaćeg šampionata će zatvoriti Sutjeska koja večeras (18h) dočekuje Jedinstvo. Nikšićani su u subotu u četvrtfinalu Kupa savladali Mornar II i tako postali posljednji učesnik finalnog turnira masovnijeg takmičenja. A.K.

DOMINACIJA - KOŠARKAŠI BUDUĆNOST VOLIJA D

Plava mašina se ponovo upalila

Bila je ovo jedna od onih noći kada publika uživa, kada je ekipa rasterećena i kada vam sve polazi od ruke. Kada odigrate toliko moćnu partiju kojom pošaljete poruku konkurentima vratili smo se. Košarkaši Budućnost Volija demolirali su Igokeu (99:59) u 18. rundi ABA lige i stigli na korak od zvaničnog plasmana u plej-of.

■ LIJEPA NOĆ Ovim trijumfom izabranici Petra Mijovića su se učvrstili na drugoj poziciji, ali što je još bitnije - napravili su sjajnu uvertiru pred tri vezana derbija. Meč protiv ekipe iz Laktaša koja je stigla u Podgoricu rasterećena i bez ikakvog pritiska riješen je praktično već nakon pr-

ABA LIGA Petak Zadar - Mornar 83:89 Subota Krka - Cibona 69:77 FMP - C. Olimpija 100:105 (p.p) Nedjelja Primorska - Mega Bemax 93:87 Budućnost - Igokea 99:59 Ponedjeljak 18.00h C. zvezda - Partizan 1. Budućnost 2. Partizan 3. C. Olimpija 4. Mornar 5. Primorska 6. C. zvezda 7. FMP 8. Igokea 9. Cibona 10. Krka 11. Zadar 12. Mega Bemax

DANA ÚFOTO

NAVIJAČI ĐERA POZDRAVILI VELIKANA

Budućnost je izgubila u klasiku evropskog rukometa od Đera u Budimpešti, ali navijači slavnog kluba dobro znaju kakav je velikan trener „plavih“ Dragan Adžić. Iskusni stručnjak privukao je mnogo pažnje publike koja je željela da se slika sa njim.

18 17 18 18 18 17 18 18 18 18 18 18

14 14 11 11 11 11 9 6 6 6 4 4

4 3 7 7 7 6 9 12 12 12 14 14

32 31 29 29 29 28 27 24 24 24 22 22

vih deset minuta. “Lijepa košarkaška noć. Dobra utakmica, otvorena na pravi način - iz dobre odbrane smo uhvatili dobar ritam. Mislim da je publika imala šta da vidi i da uživa. Mi smo častili sebe laganijom pobjedom, bez previše stresa i potrošnje. Uspjeli smo da fino podijelimo minute. Ostvarili smo sve ono što smo zacrtali. I dalje smo u samom vrhu, ali i dalje jako oprezni znajući nam jedna pobjeda može donijeti prvo mjesto. S druge strane - ne želimo da dođemo u situaciju da izgubimo prednost domaćeg terena”, rekao je Mijović nakon meča. Džastin Kobs, Skot Bamford, Suad Šehović i Danilo Nikolić su pokrenuli plavu mašinu koja se nije zaustavljala do samog kraja. Nakon prve četvrtine bilo je 25:13, da bi serijom 19:2 Podgoričani stigli do 42:15. I od tog momenta utakmica je bila riješena svake drame. Možda je neko očekivao da nakon velikog odmora Budućnost možda spusti gas, ili da se Igokea probudi, ali od toga nije bilo ništa. Mijović je naredio da se nastavi u istom ritmu, a koliko su “plavi” dominirali možda najbolje govori podatak da su se skoro tri minuta prije kraja treće četvrtine svi upisali u strijelce - Luka Božić kao 12. igrač uz nevjerovatne ovacije sa tribina.

■ EUFORIJE NEMA Do kraja meča je više ličio na lakši trening, što je mladi struč-

BUDUĆNOST

IGOKEA

99 59

25 22 30 22 13 10 19 17 Kobs 10 Ivanović 5 Bamford 18 Šehović 3 Martin 8 Ilić 4 Z. Nikolić 6 Kilpatrik 11 Božić 4 Popović 6 Mejers 8 D. Nikolić 16 Trener: Petar Mijović

Evans 4 Simeunović Lešić 15 Nikolić 6 Gren 8 Von 11 Ilić 9 Kočić Tomas Gagić Vulić 3 Trener: Dragan Bajić

PODGORICA - Dvorana: SC “Morača”. Gledalaca: 2.450. Sudije: Ilija Belošević (Srbija), Sašo Petek (Slovenija), Branislav Mrdak (BiH). Slobodna bacanja: Budućnost Voli 9-15 (60%), Igokea 12-18 (66,7%). Šut za dva: Budućnost Voli 3351 (64,7%), Igokea 19-52 (36,5%). Šut za tri: Budućnost Voli 8-21 (38,1%), Igokea 3-15 (20%). Skokovi: Budućnost Voli 29+10, Igokea 19+9. Asistencije: Budućnost Voli 22, Igokea 9. Ukradene lopte: Budućnost Voli 11, Trento 6. Greške: Budućnost Voli 13, Trento 17. Blokade: Budućnost Voli 7, Trento 1. Faulovi: Budućnost Voli 19, Trento 14. njak odlično iskoristio. Odmorio je nosioce igre, podijelio minutažu svim igračima, a oni su mu vratili na pravi način. Tokom posljednjih deset minuta prednost je išla i do vrtoglavih

NAJVEĆA SPORTS

LUIS HAMILTON Ono što su Mihael Šumaher i Airton Sena započeli 90-ih, to su Luis Hamilton i Sebastijan Fetel nastavili danas. Nevjerovatne bravure pri suludim brzinama, peckanja na konferencijama za štampu i likovanje po podizanju pobjedničkog pehara, samo su neke od stvari koje su obilježile njihovo rivalstvo do sada. Znatno uspješniji je „crni biser“ iz Mercedesa koji ima 84 pobjede i ispred njega na vječnoj listi je upra-

SPORT

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

DEMOLIRALI IGOKEU U ª MORAČIº

FILIP RADOVIĆ ZABLISTAO U ALEKSANDRIJI

Foto: ABA liga

Novo zlato i korak ka POI Radović i Lupulesku

Poraz Vučevića, nevjerovatni Lilard

Egzibicija i jasna poruka rivalima: Aleksa Ilić i Zoran Nikolić na sinoćnjem meču +45. Bilo je egzibicije, lijepih poteza i akcija... Lijepa noć u “Morači” i odlična uvertira pred seriju derbija. Prvi je na redu već sljedeće nedjelje protiv Partizana u Beogradu. Na pitanje da li se osjeća euforija zbog plej-ofa Mijović je spustio loptu... “Borili smo se protiv neke depresije u proteklom periodu, nema euforije. Imamo ozbiljan kvalitet, ali i određene limite i pokušavamo da balansiramo između toga. Ne bi trebala ova mini serija pobjeda da nas uvede u situaciju koja bi mogla da nas poremeti. Ovakve mečeve moramo igrati sa stavom favorita. Kako se primiče plej-of ta-

MIJOVIĆ O KILPATRIKU Još uvijek čekamo pravog Kilpatrika. Adaptirao se i očekujem da pokaže kvalitet koji ima i koji nije sporan, možda već od Beograda. Doveden je da nam pomogne da pobjeđujemo najbolje ko se svi skupljaju. Mi još uvijek nijesmo obezbijedili plej-of. Postoji bojazan što se toga tiče, iako imamo stabilnu situaciju. Isto tako postoji ambicija da se napadne prvo mjesto”, poentirao je Mijović. A.K.

SKA RIVALSTVA

SEBASTIJAN FETEL vo Šumaher. Britanac takođe ima šest titula najbržeg vozača (tri u nizu), dok je Fetel i dalje na četiri koje je vezao od 2010. do 2013. godine. Međutim, od tada čeka na slavlje. U novu sezonu koja počinje za nešto više od mjesec dana u Melburnu Hamilton je izraziti favorit za ponovno osvajanje trofeja, a ostaje da se vidi hoće li prekinuti dominaciju sjajnog kolege iz Mercedesa.

Noć između subote i nedjelje u NBA ligi donijela je veliki derbi Floride, a slavio je Majami koji je kao gost srušio Orlando – 102:89. Uprkos porazu „magije“, Nikola Vučević je bio jedan od nazapaženijih igrača. Crnogorski centar je na terenu proveo 34 minuta i za to vrijeme upisao 21 poen, devet skokova, četiri asistencije i dvije blokade. Efikasniji od njega u redovima domaće ekipe bio je Aron Gordon sa 24 koša, dok je isto toliko na drugoj strani upisao Džimi Batler. Još jednom u nizu cijelu planetu je očarao nevjerovatni Demijan Lilard. Bek Portlanda nastavio je fenomenalnu seriju – u pobjedi svoje ekipe protiv Jute (124:107) upisao je 51 poen (devet trojki) i 12 asistencija. Na posljednjih šest mečeva Lilard je na prosjeku od 48,8 poena i 10,2 asistencije. U svakom od tih mečeva je ubacio najmanje šest trojki, što niko do sada u najjačoj ligi na svijetu nije uspio. Rapsodijom u prvom poluvremenu (81 poen) LA Lejkersi su savladali Sakramento – 129:113 uz 11. tripl-dabl Lebrona Džejmsa u sezoni – 15 koševa, deset uhvaćenih lopti i 11 asistencija. A.K.

Filip Radović nastavlja krupnim koracima da gazi ka plasmanu na Paraolimpijske igre. Crnogorski stonoteniser osvojio je zlato na sankcionisanom turniru koeficijenta 20 u egipatskoj Aleksandriji. On je juče u finalu kategorije S10 savladao bivšeg paraolimpijskog šampiona Ivana Krabeca iz Češke 3:0 - 11:6, 11:5, 11:7. Prije toga je u polufinalu bio bolji od Španca Ruiza Rejesa 3:1. Uprkos lošem startu turnira (poraz od Su Jin Suana), ali je onda vezao pobjede. Radović je kazao da je u prvom meču na turniru dozvolio protivniku da napravi iznenađenje, navodeći da ga je taj poraz koštao gubitka velikog broja bodova. “Uspio sam da se vratim na pravi način pobjedama protiv velikih rivala Ruiza i Karabeca. Poslije svega mogu da kažem da sam izuzetno zadovoljan onim što sam pokazao, naročito što sam se psihički vratio na pravi način poslije poraza od Su

IZJAVA DANA “To je pros***vanje. NBA može da mi popuši ku*ac, što se mene tiče. Nadam se da ćete videti ovaj snimak i kazniti me. Ovo je suludo. Sve je je*ena politika u ovoj ligi, sve se vrti oko politike” Džekson Hejs, mladi košarkaš Nju Orleansa nakon što nije izabran za Ol-star utakmicu

FILIP RADOVIĆ Uspio sam da se vratim na pravi način pobjedama protiv velikih rivala Ruiza i Karabeca. Poslije svega mogu da kažem da sam izuzetno zadovoljan onim što sam pokazao, naročito što sam se psihički vratio na pravi način poslije poraza od Su Jin Siana Jin Siana”, rekao je Radović nakon zlata. I pored najsjajnijeg odličja Radović će izgubiti par bodova. Međutim, čvrsto drži treće mjesto na svjetskoj listi. Na POI će putovati šest najboljih, zaključno sa 31. martom. “Na redu su turniri u Poljskoj i Španiji koje ću propustiti, a na kojima će nastupiti moj drug iz reprezentacije Luka Bakić u klasi S10. Čekam da vidim ishod sa tih turnira, a na osnovu toga ću odlučiti koji potez da napravim do kraja kvalifikacionog ciklusa”, dodao je Radović. A.K.

SPORT

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

8. AUSTRALIJAN OPEN? NE, NOVAKOV OPEN 17 13 3

APSOLUTNI VLADAR MELBURNA NOVAK ĐOKOVIĆ OKRENUO DOMINAKA TIMA ZA 8. KRUNU U AUSTRALIJI

PUT JE NOVAK ĐOKOVIĆ OSVOJIO AUSTRALIJAN OPEN - NAJVIŠE OD SVIH I U OPEN I U AMATERSKOJ ERI. NAJBLIŽI NJEGOVOM DOSTIGNUĆU SU RODŽER FEDERER I ROJ EMERSON SA ŠEST PHARA

On je kralj Melburna odavno, prošle godine je samo i zvanično preskočio velikog rivala Rodžera Federera, a “poslao u istoriju” Roja Emersona. Ovog januara još jednom je pokazao da mu u “zemlji” kengura” nema ravnog. I to nakon što jednim dijelom finala nije ličio na sebe! Novak Đoković je ponovo pokorio Australijan open - za 8. krunu iz Melburna, za 17. Gren slem, za prvo mjesto na ATP listi. Srpski teniser u finalu je “okrenuo” Dominika Tima - 3:2, po setovima 6:4, 4:6, 2:6, 6:3, 6:4). “Ovo je moj omiljeni teren, stadion - hvala svima”, u dahu je na kraju finala koje je trajalo tačno četiri sata izgovorio Đoković.

■ NIKAD NERVOZNIJI ĐOKOVIĆ

Krenuo je Novak u svom prepoznatljivom stilu, osvojio prvi set, a onda bio nervozan kao nikad u karijeri. Tim je počeo da igra sjajno, a Đoković da se svađa sa publikom i sudijom, kojem je na-

PONOVO No1e

Od danas Novak Đoković je ponovo “broj 1” na ATP listi - sa trona je skinuo Rafaela Nadala

kon što mu je oduzeo servis poručio: Učinio si sebe slavnim. Svoju dobru igru i nervozu rivala teniser iz Austrije iskoristio je na pravi način i poveo sa 2:1 u setovima. “Tim je odigrao fantastičan meč, bio je veoma blizu, ali nije mu se dalo ovoog puta”, rekao je Đoković nakon meča.

■ MENTALNA GROMADA

Početak četvrtog seta malo je kasnio, jer je Đoković odlučio da uzme tajm-aut i ode u svoju svlačionicu. Ono što je uslijedilo nakon toga pokazalo je da je srpski teniser u potpunosti uspio da se “resetuje”, pokazalo se još jednom da nijedan teniser na svijetu nema takvu mentalnu snagu kao on. Polako je počeo da igra

svoju igru, a primijetio je to i komentator britanskog Eurosporta koji je sredinom četvrtog seta rekao: Da li je Novak u svlačionici uzeo neke čarobne pilule? Svi koji prate tenis tada su mogli da osjete da “kralja Melburna” više niko ne može da zaustavi ka osmom osvajanju Australije. “Đoković je ponovo vaskrsnuo”, grmila je španska Marka. “Ti podižeš tenis na viši nivo”, nije krio oduševjene svojim rivalom iz fina-

la Dominik Tim.

■ KOBI I AUSTRALIJA

Prije nego je visoko podigao pehar Australijan opena, Đoković je ponovo u čast Kobija Brajanta obukao trenerku sa njegovim inicijalima, a onda održao emotivan govor. “Desile su se tužne stvari početkom ove godine. Veliki požari u Australiji, konflikti u svim dijelovima svijeta, ljudi koji umiru svakog dana, a jedna osoba koju sam smatrao veoma bliskom, koja mi je bila kao mentor, umrla je zajedno sa svojom kćerkom”, krenuo je Đoković. Na kraju je imao jasnu poruku za cijelu planetu... “Naravno, ovo je profesionalni sport i svi se takmičimo, dajemo sve od sebe, ali očigledno je da postoje bitnije stvari u životu. Zato uživajte u njemu”, poručio je najbolji teniser planete. Imperija je još jednom odbila nalet novog tensikog talasa - do neke nove prilike za Dominika Tima i društvo kralj je Novak Đoković. K.B.

GREN SLEM TITULA OSVOJIO JE NOVAK ĐOKOVIĆ - NA VJEČNOJ LISTI ISPRED NJEGA SU ROŽDER FEDERER (20) I RAFAEL NADAL (19)

POSLJEDNJIH GREN SLEM TURNIRA, TAČNIJE OD TRIJUMFA STENA VAVRINKE NA US OPENU 2016, OSVOJILA JE VELIKA TROJKA SVJETSKOG TENISA - ĐOKOVIĆ, FEDERER I NADAL

GREN SLEM FINALA U KARIJERI ODIGRAO JE DOMINIK TIM, A IZGUBIO JE SVAKO DVA PUTA OD NADALA NA ROLAN GAROSU I JUČE OD ĐOKOVIĆA U MELBURNU

SPORT

PONEDJELJAK, 3. 2. 2020.

● tifo kutak

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 18.55h

Sonenhof – Vurzburger, fudbal

SPORTKLUB 2 11.00h

ATP Pune, tenis

SPORTKLUB 3 17.30h

Spartak – SKA, hokej

SPORTKLUB 5 14.00h

Bilis – Vlaznija, fudbal

ARENASPORT 1

Zemljotres u kišnom gradu Bio da je fudbal ili američki fudbal - nabolje navijanje u Sjedinjenim Američkim Državama je u Sijetlu. Baš kao što je to bio slučaj i sa NBA ligom dok nisu ugašeni čuveni Supersoniksi. Kada igraju Sijetl Saundresi atmosfera na fudbalu je paklena kao u Argentini ili Evropi, “zeleni pakao” sa tribina vodio je ovu ekipu do dvije titule u zemlji. Na istom stadionu nastupa i NFL ekipa Sijetl Sihouks, a atmsfera je jednako paklena. Uostalom tokom meča sa Nju Orleansom prije sedam godina seizmološki zavod države Vašington registrovao je manji zemljotres koji su izazvali navijači ovog kluba. K.B.

DN TIKET

1 2

2 2 2 X

SAMPDORIJA NAPOLI GRENOBL AVR BOHUM HSV DENICLI GOCTEPE

UKUPNA KVOTA: 29,45

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

C. Zvezda – Partizan, košarka Sampdorija – Napoli, fudbal Majami – Filadelfija, košarka

ARENASPORT 2 20.45h 01.00h

Grenobl – Avr, fudbal Florida – Toronto, hokej

EUROSPORT 1 19.55h

Gran pri Čeltenham, snuker

NE PROPUSTITE Veliki derbi ABA lige koji može promijeniti dalji tok regionalnog takmičenja Crvena zvezda – Partizan Arenasport 1, 18h

BROJ UTAKMICA OVE SEZONE NA KOJIMA NORVEŠKI FUDBALER ERLING HALAND NIJE POSTIGAO GOL, A DA JE BIO STARTER NA MEČU - RANIJE ZA RB SALCBURG I SADA ZA DORMUND. UKUPNO JE NA 25 MEČEVA ZA OVA DVA KLUBA OVE SEZONE POSTIGAO 35 GOLOVA.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

18.00h 20.45h 01.30h

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno TerorisTički napadi U LondonU i GenTU

Policajci ubili napadače

U kineskom VUhanU

Bolnica izgrađena za šest dana

Vlasti kineskog grada Vuhana izgradile su bolnicu sa hiljadu ležajeva za tretman bolesnika oboljelih od korona virusa. Gradonačelnik Vuhana Džou Sijanvang predao je jutros vojsci novu bolnicu Hušenšan, čijih će 1,4 hiljade zdravstvenih radnika početi da rade već u ponedjeljak. Prema pisanju kineskih medija, nova bolnica je montažna, četvrta-

Britanska p olicija ubila juče ju u južnom dijelu Londona muškarca tokom, kako je saopšteno, “incidenta povezanim sa terorizmom”. Nekoliko sati nakon terorističkog napada u Londonu, sličan

se dogodio i u Gentu u Belgiji. Napad se dogodio u londonskom predgrađu Stretam, stambenoj oblasti u kojoj nema znamenitosti, za razliku od drugih četvrti Londona gdje je ranije bilo sličnih napada.

Nekoliko sati nakon terorističkog napada u Londonu, sličan se dogodio i u Gentu u Belgiji. Policija je tamo upucala čovjeka koji je, prema navodima svjedoka, napao dvoje ljudi nožem.

stog oblika i izgrađena je za šest dana. Gradi se još jedna bolnica - Leišenšen, a ona će biti otvorena 5. februara. Ove nove bolnice imaće ukupno 2,6 hiljade kreveta. Kako se navodi, to nije prvi put da se u Kini grade bolnice u kratkom vremenskom periodu. Kada je izbila epidemija SARSa 2003. godine sagrađena je jedna bolnica za sedam dana.

Karolina

najVeća priVaTna kUća Vrijedi miLijardU doLara

seLakoVić na TV prVa

Izbori u Srbiji krajem aprila Parlamentarni izbori u Srbiji biće održani 26. aprila, a istog dana će biti organizovani i lokalni, javila je TV Prva. Nikola Selaković, generalni sekretar predsjednika Srbije, kazao je da je uvjeren da će građani potvrditi apsolutni legitimitet izbora i dodao da iskustva onih koji su bojkotovali ranije izbore govore da se sada kaju. On je, gostujući na TV Prva, rekao da svako ko se ozbiljno bavi politikom zna da su izbori prilika da se izmjeri povjerenje građana u pojedince, ideje i programe koji se nude. Selaković je ocijenio da će snižavanje cenzusa sa pet na tri odsto omogućiti “da se demokratija sa ulice vrati u parlament”.

Koristi je četvoročlana porodica, a održava 600 ljudi svakog dana Mumbaj -Najveća privatna kuća na svijetu izgrađena je 2010. godine i nalazi se u Mumbaju u Indiji. Kuća nazvana Antilija izgrađena je 2010. godine i nosi titulu najveće na svijetu. To je u suštini soliter

sa 27 spratova, čija površina iznosi 37.161 kvadratnih metara. Ono što je još zanimljivije je činjenica da kuću koristi četvoročlana porodica, a za svakodnevno održavanje je potrebno osoblje od 600 ljudi. (B92)