Dnevne novine 19. februar 2020. by Dnevne Novine

Serijal Dnevnih novina

EPISKOPSKI DVOR CPC NA METI VANDALA

Bojović: Država da nađe načina da nas zaštiti ili ćemo to morati sami ■ 19

DOKUMENTI: ODNOSI IZMEĐU DRŽAVE I CRKVE DO 1918. 9 ■ 25

PODJELU PAROHIJA ODOBRAVAO KNJAZ

SRIJEDA, 19. 2. 2020. BROJ 2609 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA ª DIJASPORA CRNE GORE U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTIº ■ 4

ISELJENIŠTVO OKOSNICA I ČVRST OSLONAC U UZDIZANJU CRNE GORE STAV ■ 17

Svaki napad na Crnu Goru je napad na moj kućni prag

113. ROĐENDAN GIMNAZIJE ª SLOBODAN ŠKEROVIĆº

■ 10 11 ZBOG PALJENJA ZASTAVE U

BUDVI UHAPŠENE TRI OSOBE

Radenoviću, Šoškiću i Šećkoviću pritvor do 30 dana

Šehović: Duh UHAPŠENA BEZBJEDNOSNO INTERESANTNA OSOBA ■ 10 11 podgoričke gimnazije je Pejović pretukao Lačević, odbio srce grada ■ 14 da se preda, prijetio pištoljem ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

DPS ODGOVORILA MITROPOLIJI

Licemjerne insinuacije MCP i ostalih eparhija Insinuacije Mitropolišto nijesmo primijetili da je je crnogorsko - primorske iko iz SPC osudio pokušaje (MCP) i drugih eparhija Srppaljenja crnogorske zastaske pravoslavne crkve (SPC) ve u Beogradu nakon skuu Crnoj Gori, kojima se popova podrške crkvenim prosredno ukazuje da bi vlast testima u Crnoj Gori”, navomogla imati neke veze sa di Nikolić. paljenjem državne zastave On ističe da se u Crnoj Gou Budvi, u najmanju ruku su ri ne skrnave simboli drugih licemjerne, ocijenio je podržava, niti napada njihova slanik DPS-a Miloš Nikolić. imovina, pa ni susjedne, ni u Podsjetimo, MCP i ostale uslovima najbrutalnije meeparhije SPC u Crnoj Gori dijske kampanje i anticrnoosudile su paljenje i skrnavgorske propagande koja se ljenje državnih simbola Crbjesomučno otuda vodi u ne Gore, ocjenjujući ih dužem periodu. kao besprizorne “Dovoljno je upovandalske čirediti kako izglenove, istovreda ulaz u Ammeno spobasadu Crne čitavajući Gore u Beodržavnom gradu i kavrhu i grako sa druge đanskom strane izglesektoru da da zgrada “potpuno srpske ambaneutemeljesade u Podgono i nepromirici, pa da bude Nikolić jasno ko se i kako šljeno takve podponaša u čitavoj ovoj le radnje dovode u situaciji. Zato, umjesto savezu sa građanima koji učestvuju u crkvenim litijama”. opštenja koje nijesu dostojNikolić pak poziva Mitrone ni prosječne opozicione poliju da pokaže kakve su to partije, od Mitropolije očenavodne veze između ovih kujemo da se jasnije odredi lica i organa vlasti ili DPS-a, prema svim ovim događajiimajući u vidu da je država ma, i da ujedno izbjegnu jefbrzo otkrila i procesuirala tine i neprimjerene insinuapočinioce tog gnusnog čina. cije, u pokušaju da skinu od“Kako drugačije nazvagovornost za ono od čega se ti ove tvrdnje, ako znamo ne mogu odbraniti”, navodi da početak kampanje skrNikolić. navljenja crnogorskih drNikolić očekuje od nadžavnih simbola i neprimjeležnih organa na svim nirenog iscrtavanja simbola voima da najodlučnije redruge države, usmjerenih aguju na pokušaje skrnavna provokaciju države Crljenja državnih simbola i ne Gore i njenih građana, na sve druge nezakonite koincidira sa početkom crradnje sračunate da unize državu Crnu Goru, bez obkvenih protesta i litija. Nikada nijesmo od predstavnizira da li se i to pokušava ka crkve čuli pozive ili molpodvesti pod vjerske slobobe djeci i drugima da poštude i zaođenuti u svešteničju simbole svoje države. Kao ko ruho. R.P.

MCP: ORKESTRIRANA KAMPANJA PROTIV LITIJA “Ne može nam biti jasno kome je i u koje svrhe potreban takav nečasni akt, bilo da se radi o iskazivanju nečijeg nezadovoljstva ili da je riječ o smišljenoj provokaciji izašloj iz nečije političke kuhinje“, navodi se u reagovanju. Kako su kazali iz MCP, “nema te hrišćanske ruke koja bi se podigla na barjak sa hrišćanskim znamenjima, niti

ima te građanske ruke koja bi naudila zastavi svoje zemlje”. “Ali nijesmo sigurni da nema zlog nauma koji ne bi orkestriranu kampanju protiv litija, u njoj prikazanih kao antidržavni udar, produžio i na ovaj način, radi jednokratne medijske zloupotrebe”, rekli su iz MCP, dodajući da će poruke sa litija i dalje biti iste molitva za bratski mir i slogu.

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

PREMIJER DANAS POČINJE RAZGOVORE U O

PRE P

redsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković danas započinje dijalog u okviru Saveza za Evropu, gdje će sa relevantnim društvenim i političkim akterima razgovarati o svim pitanjima koja će pomoći da se prevaziđu podjele i iznađe zajednički imenitelj u interesu građana i naše evropske perspektive. Kako je saopšteno, Marković će danas, na odvojenim sastancima, razgovarati sa predstavnicima Centra za demokratsku tranziciju i Građanske alijanse. Podsjećamo, premijer je početkom ovog mjeseca uputio relevantnim političkim i društvenim činiocima pismo kojim je pozvao na dijalog o svim pitanjima koja će pomoći da se prevaziđu podjele i iznađe zajednički imenitelj u interesu građana i naše evropske perspektive. “Članstvo Crne Gore u EU i njegov značaj za budućnost naše zemlje i generacija koje dolaze prevazilazi sve dnevno-političke interese. Na nama je da

učinimo dodatan napor da pokrenemo i postignemo politički konsenzus oko ovog suštinskog pitanja”, navodi se u pismu. Kako je naveo, dio toga svakako je i dijalog i dogovor o izbornom zakonodavstvu i povezanim uslovima za izbore, što je neophodno za jačanje međusobnog povjerenja koje je preduslov svakog napretka. Marković je istakao da smo spremni za otvoren i iskren razgovor i dogovor kako bismo dodatno poboljšali zakonske i ostale preduslove koji se tiču izbornog procesa, bilo da se radi o medijskom zakonodavstvu, zakonima u pravosuđu, odnosno

drugim propisima koji će unaprijediti vladavinu prava, što će sve doprinijeti i uspješnim reformama iz evropske agende. Marković je siguran da “politički konsenzus i kompromis, vođen našom integracijom u EU, stabilnošću i bezbjednošću zemlje, od nas očekuju i građani i birači, kao i međunarodni partneri”. “U tom duhu, otvoreni smo za svaku inicijativu koja će tome doprinijeti. Na ovaj način ćemo potvrditi političku zrelost i posvećenost, kakva se očekuje od zemlje članice NATO i najnaprednijeg kandidata za članstvo u EU”, istakao je Marković. Kako se navodi u pismu premijera, produbljivanje podjela nije ni u čijem interesu, osim onih koji ne žele napredak Crne Gore i njeno članstvo u EU. Marković je kazao da su demokratski izbori po međunarod-

DARMANOVIĆ SA KARELSON

CRNA GORA CIJENI PODRŠKU EST

Crna Gora veoma cijeni podršku Estonije na putu ka EU, naročito uzimajući u obzir uspjeh te države, ali i drugih zemalja Baltika u procesu integrisanja u evropske strukture, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović na sastanku sa ambasadorkom Estonije u Crnoj Gori Kristi Karelson. Kako je saopšteno iz Ministarstva, Darmanović je pozdravio održavanje pred-

stojećih bilateralnih konsultacija između dva ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Estonije, što će biti prilika za sagledavanje i evaluaciju dosadašnje saradnje i planiranje daljih aktivnosti. Karelson se saglasila da će konsultacije pružiti dodatan impuls u pravcu jačanja saradnje u svim, a naročito u oblastima ekonomije, turizma i poljoprivrede, kao i rasta investicija, te posluži-

ti kao platforma da Estonija još jednom potvrdi podršku evropskim integracijama Crne Gore. “Karelson je pozdravila planirano pristupanje Crne Gore NATO Centru izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu u Talinu, te na toj liniji istakla mogućnost saradnje i prenosa know-how Crnoj Gori u oblastima sajber bezbjednosti i hibridnih prijetnji”, navodi se u saopštenju. R.P.

politika

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

okviru saveza za evropu

Dominantno poDržan stav premijera

Na pismo predsjednika Markovića upućeno opozicionim parlamentarnim partijama, nevladinim organizacijama koje se bave pitanjima evropskih integracija i izbornim procesom, predstavnicima akademske zajednice i medijima, većina je pozitivno odgovorila. Dominantno je podržan stav Markovića o potrebi dijaloga i postizanja konsenzusa. nim standardima, u kojima će svi imati jednaku šansu, naš zajednički interes i neophodan preduslov za završne faze pregovora sa EU koja nas u narednih nekoliko godina očekuje. “Zato smo u potpunosti spre-

Pismo premijera Markovića poslato je parlamentarnim opozicionim partijama, predstavnicima akademske zajednice, NVO koje se bave pitanjima važnim za evropske integracije, štampanim medijima, a Vlada ostaje otvorena za inicijative svih aktera koji smatraju da svojim učešćem mogu da doprinesu ostvarivanju pomenutih ciljeva, saopšteno je iz Kabineta premijera. mni za dijalog i kompromis o ovim i svim pitanjima koja će pomoći da se prevaziđu podjele i iznađe zajednički imenitelj u interesu građana i naše evropske perspektive”, ističe se u pismu.! M.D.

tonije na putu ka eu Darmanović sa Karelson

na sjednici glavnog odbora dps-a

Biraju novo Predsjedništvo

Foto: Iva Mandic

Marković: Zajedno evaZiđiMo podjele

Novo Predsjedništvo Demokratske partije socijalista (DPS) biće izabrano danas, na sjednici Glavnog odbora te stranke. Na sjednici, kojom će predsjedavati lider DPSa Milo Đukanović, razgovaraće se i o aktuelnim temama. Sjednica Glavnog odbora DPS-a biće održana u Kongresnoj sali stare zgrade Vlade, sa početkom u 17 sati. R.P.

Đukanović

sociolog religije slobodan sadžakov

VelikosrPski Projekat je ključni ProBlem

Događanja posljednjih mjeseci, uključujući litije, iscrtavanje trobojki širom Crne Gore, ali i nepoštovanje crnogorskih državnih simbola, prevazišla su navodni povod, a to je donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kazao je u razgovoru za Novu M sociolog religije i profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Slobodan Sadžakov. Sadžakov je ocijenio da je na djelu pokušaj sprovođenja velikosrpskog projekta, čemu će, kako ističe, Crna Gora odoljeti. On je ocijenio da se Crna Gora nalazi u istorijski osjetljivom momentu, ali da je teških trenutaka tokom crnogorske istorije bilo puno, pa je ipak ideja crnogorske države preživljavala i trajala. “Događanja posljednjih mjeseci su odavno prevazišla određeni povod, a to je donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Ta događanja su sasvim ogoljela ono o čemu se radi, a to je čeoni sudar velikosrpskog nacionalizma i ideje crnogorske državnosti. Velikosrpski projekat je ključni problem crnogorske državnosti i to treba uvijek imati u vidu”, rekao je Sadžakov. Sadžakov, kao jedan od potpisnika apela za osudu ugrožavanja mira u Crnoj Gori i regionu od strane Beograda, poručuje da će Crna Gora uspjeti da očuva nacionalni identitet.

“Sve maske su pale i više nema nazad. Država Crna Gora mora pokazati čvrstinu i odlučnost, bez pristajanja na trule kompromise i ucjene. Oni koji protestuju protiv zakona, na to svakako imaju pravo, ali njihova brojnost i upornost u ovom trenutku ne bi trebalo da pokoleba vlast, posebno ne u pogledu smanjivanja kapa-

Događanja posljeDnjih mjeseci su oDavno prevazišla oDređeni povoD, a to je Donošenje zakona o sloboDi vjeroispovijesti. ta Događanja su sasvim ogoljela ono o čemu se raDi, a to je čeoni suDar velikosrpskog nacionalizma i iDeje crnogorske Državnosti

Sadžakov

citeta crnogorske državnosti. Imaju pravo šetati mjesecima, ali ima i Crna Gora pravo da brani svoju suverenost”, navodi Sadžakov, koji je podsjetio na brojne propuste sistema, kada je riječ o nepoštovanju himne Crne Gore, ali i zastave. Slučaj koji najviše zabrinjava je cijepanje crnogorske zastave ispred jedne škole. “Bilo bi dobro da ta oblast, koja bi trebalo da bude orijentisana ka znanju, obrazovanju, ne bude sada podijum preko koga će se prelamati ove političke tendencije i tenzije koje postoje u crnogorskom društvu”, rekao je Sadžakov. Tu bi se, kako navodi, moglo otvoriti pitanje i koliko obrazovni sistem vodi računa o učenju djece da poštuju Ustav, zakone, himnu, grb i zastavu Crne Gore. R.P.

POLITIKA

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA ª DIJASPORA CRNE GOR

ISELJENIŠTVO OKOSNICA I ČVRST OSLONAC U UZDIZANJU CRNE GORE M onografija „Dijaspora Crne Gore u prošlosti i sadašnjosti“ predstavlja prirodni slijed prethodnih napora u ovoj oblasti, ali i istorijsko svjedočanstvo o migracionim tokovima crnogorskog stanovništva svih vjera i nacija kroz vjekove, poručio je ministar spoljnih poslova Srđan Darmanović na jučerašnjem predstavljanju ove publikacije. Predstavljanje monografije „Dijaspora Crne Gore u prošlosti i sadašnjosti”, zajedničkog izdavačkog projekta Uprave za dijasporu i Dnevnih novina, priređeno je juče u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, uz prisustvo autora knjige, brojnih predstavnika političke, kulturne i društvene zajednice, diplomatskog kora, i zainteresovane javnosti. Publikacija na 354 strane predstavlja sintezu prikupljenog materijala o viševjekovnom iseljavanju iz Crne Gore, od 16. vijeka pa do danas.

■ DARMANOVIĆ:

ISTORIJSKO SVJEDOČANSTVO

Profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću i jedan od autora monografije Sait Šabotić naslovio je svoje izlaganje “Čovjek u dijaspori - domovina u srcu”. On je istakao da je socijalno filozofski fenomen čovjeka koji se seli prisutan i u našem vremenu, te da su društvene i političke prilike na južnoslovenskom prostoru često uticale i na migraciona kretanja. “Ova monografija nepobitan je svjedok da su migracije sa današnjeg prostora Crne Gore imale svoj kontinuitet, koji, iako nam je bio tu pred očima, nije bio dovoljno naglašen i nije mu se posvećivalo dovoljno pažnje”, rekao je Šabotić. Govoreći o snažnoj podršci crnogorske dijaspore kroz istoriju, Darmanović je istakao da je siguran da ona postoji i danas. “Sigurni smo da će i danas dijaspora dati svoj puni doprinos u odbrani Crne Gore od nastojanja da se ona vrati na srednjovjekovni koncept društva i preusmjeri sa zacrtanog pravca euroatlantskih demokratskih vrijednosti. Vjerujem da je promocija monografije

On je rekao da u svakom migrantu imamo “čovjeka u domovini i domovinu u čovjeku”, kao i da je migrant u savremenim uslovima orijentisan na traženje ne kuće, već utočišta, kako bi riješio svoje probleme. “Kao autorski tim, nadamo se da smo ovo knjigom pokrenuli neizbježno pitanje - za čim tragaju migranti i da li oni dosežu do sreće? Rasvjetljavanjem tog pitanja dobija se slika domovine u svijesti svakog migranta i čovjeka u dijaspori”, rekao je Šabotić, kojem je bio povjeren zadatak da se pozabavi iseljavanjima muslimanskog stanovništva. podstrek i putokaz da zajednička privilegija matice i dijaspore jeste da čuvamo i unapređujemo najviše vrijednosti nezavisne države - multietnički, građanski i demokratski karakter Crne Gore”, zaključio je Darmanović.

■ JOVOVIĆ: OMAŽ DIJASPORI

Urednik monografije i autor Foto: Iva Perović

Darmanović je istakao ulogu našeg iseljeništva kroz istoriju, kao okosnice i čvrstog oslonca u prelomnim periodima razvoja i uzdizanja Crne Gore i posebno podsjetio na istaknute ličnosti crnogorskih korijena koje se nalaze na svim kontinentima. “Mnogi od njih postigli su zavidne uspjehe i dosegli značajna priznanja u zemljama u kojima su živjeli, a time ostali za ponosi i dviljenje u svojoj postojbini”, rekao je Darmanović. Prema njegovim riječima, monografija „Dijaspora Crne Gore u prošlosti i sadašnjosti“ predstavlja prirodni slijed prethodnih napora u ovoj oblasti i značajno podsjećanje na onu Crnu Goru koja živi na prostorima Sjeverne i Latinske Amerike, Australije, Azije, Afrike i Evrope. “Monografija je ujedno i istorijsko svjedočanstvo o migracionim tokovima crnogorskog stanovniš-

tva svih vjera i nacija kroz vjekove, kao i znakovita retrospektiva društvenih odnosa, međunarodnog položaja, odraz socijalnog i kulturnog aspekta iz prošlosti naše domovine, ujedno i zanimljiv osvrt na sudbinu dijaspore u dalekim, nepoznatim prostranstvima, kao i na njihova sentimentalna kazivanja”, rekao je Darmanović i dodao da se nada da će njeno izdavanje doprinijeti boljem razumijevanju naše dijaspore u široj javnosti, a biti od koristi i akademskoj zajednici. “Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore posredstvom ambasada, konzulata, kao i počasnih konzula, u punom kapacitetu nastoji da naše diplomatsko - konzularne misije u svijetu, osim zaštite prava i interesa crnogorskih državljana, budu istinski dom sa izraženim senzibilitetom u cilju očuvanja državnog i nacionalnog identiteta, jezika, njegovanja kulture, tradicije i običaja naše dijaspore i njihovih budućih pokoljenja”, rekao je Darmanović.

Šabotić: Čovjek u dijaspori - domovina u srcu

jednog od poglavlja Ivan Jovović kazao je da „Dijaspora Crne Gore“ knjiga predstavlja nešto više od redovne izdavačke produkcije. Kako je rekao, projekat je svojevrstan omaž našoj dijaspori. Jovović je istakao da se promjenom državno - pravnog statusa Crne Gore mijenja i percepcija o dijaspori. “Dovoljno je pogledati stranice ove monografije i vidjeti intenzitet susreta najviših državnih zvaničnika Crne Gore i državnih organa sa predstavnicima iseljeničkih udruženja sa svih kontinenata”, kazao je Jovović. Monografija o crnogorskom iseljeništvu, prema riječima urednika ovog kapitalnog djela, nudi drugačiji koncept, baziran na sagledavanju i tumačenju institucionalnog odnosa državnih organa. “Monografija je prvi sistematizovan prikaz u kojem se objektivno analizira doprinos dijaspore svojoj matici, apostrofiraju njeni potencijali u sferi biznisa i nauke i drugih djelatnosti, prije svega njen humanitarni rad, koji je jasno percipiran i respektovan u domaćoj javnosti”, istakao je Jovović. Prema njegovim riječima, velika djela crnogorskih iseljenika uslovila su neraskidivu vezu Crne Gore i njene dijaspore. “Zbog toga, publikacije ovog tipa, služe za njegovanje kulture sjećanja, kao vrijednosti koja je imanentna civilizovanim narodima i državama”, rekao je Jovović. Kako je naglasio, pisana riječ je trajni pomen onima koji su živote položili na oltar domovine.

■ ŠPADIJER: OSNOVA-

TI MUZEJ CRNOGORSKOG ISELJENIŠTVA

Sa predstavljanja monografije u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”

Jedan od autora monografije Marko Špadijer, urednik časopisa Matica i član Savjeta sa saradnju sa isljenicima obradio je period devedesetih godina prošlog vijeka, navodeći da je posao autora

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

RE U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTIª

knjige bio otežan zbog nedostatka izvora. “Morali smo da tragamo za dokumentima, porodičnim arhivama, zapisima, po raznim novinama i publikacijama, a oslonili smo se dosta i na sjećanje učesnika. Zadovoljstvo zbog objave knjige ne smije biti pokvareno manama koje su eventualno mogu u njoj naći. Tvrdim da ova publikacija, uz sve mane, svojom sadržinom, dokumentarnošću, obuhvatnošću, likovnim i grafičkim izgledom, prevazilazi sve što je Crnoj Gori, do sada bilo štampano na ovu temu”, rekao je Špadijer. Špadijer je kazao da obnavlja predlog za osnivanje Muzeja crnogorskog iseljeništva, jer bi, objavom ove knjige, trebalo da je jasnije koliko su dragocjenog blaga pruža dio istorijskog duhovnog života Crne Gore i koliko se mu-

zejskog materijala može sakupiti kako bi se prezentovao važan dio bića crnogorskog naroda. U ime suizdavača knjige, prisutnima se obratio zamjenik glavnog i odgovornog urednika Dnevnih novina Goran Popović, ističući da smo ponosni što smo uspjeli da realizujemo ovaj projekat. Popović je podsjetio da je riječ o našem drugom velikom izdavačkom projektu, kojem je prethodila monografija “Crnogorski vladari”, izdata na crnogorskom i engleskom jeziku. “Monografija Dijaspora Crne Gore u prošlosti i sadašnjosti vrlo je ozbiljan i važan projekat kojim smo obogatili savremenu publicistiku”, rekao je Popović i zahvalio autorima knjige, korektoru i lektoru Slobodanu Čukiću iz Pobjede, kao i tehničkom uredni-

ku i grafičkom dizajneru Dnevnih novina Adiju Keroviću. Ovaj projekat su podržali brojni državni organi, lokalne samuprave i društveno odgovorna preduzeća, a posebnu zahvalnost Dnevne novine duguju kompaniji Savana i Opštini Bar. U ime Uprave za dijasporu prisutne je pozdravio i Zoran Đukanović, koji je monografiju ocijenio kapitalnim izdanjem, od prvih poznatih iseljavanja, pa sve do danas. “Naizgled brzo realizovan projekat Uprave za dijasporu i Dnevnih novina, za svega tri i po mjeseca u stvari je plod višedecenijskog prikupljanja i sazrijevanja podataka o ovoj materiji. Prvi put u istoriji Crne Gore smo dobili jednu ovakvu publikaciju sa pregršt informacija i zanimljivih fotografija”, rekao je Đukanović. A.N.

POLITIKA

MINISTAR ODBRANE PREDRAG BOŠKOVIĆ

ZAKON ISKORIŠĆEN ZA KRSTAŠKI RAT PROTIV CRNE GORE

“Zakon o slobodi vjeroispovijesti iskorišćen je da se protiv Crne Gore povede ‘krstaški rat’, koji bi našu zemlju napravio, ne sekularnom, već teokratskom, srpskom državom i da je vrati u srednji vijek. Crna Gora to neće dozvoliti, već se sa tim izboriti na evropski način, bez većih tenzija i incidenata”, kazao je ministar odbrane Predrag Bošković. Prema njegovim riječima, protestne litije nemaju nikakve veze sa zakonom, već je namjera da se Crna Gora predstavi kao srpska država, kojoj bi se poništila nezavisnost izglasana na referendumu 2006. godine. Tu tvrdnju, kako je kazao, temelji na ikonografiji koja se može vidjeti na protestnim litijama, ali i iscrtavanju srpskih motiva širom Crne Gore. Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kako je rekao, ima za cilj da se Crna Gora vrati u srednji vijek, dok odnose sa Srbijom, nakon svih dešavanja, ocjenjuje najlošijim od obnove nezavisnosti. “Protesti nemaju veze sa zakonom, jer da je tako, za-

kon bi se primijenio, pa bi vidjeli da li on ugrožava bilo čija prava. Vidimo da to nije slučaj. Vidimo ikonografiju na skupovima, vidimo kako se označava teritorija Crne Gore kao srpske države, vidimo crtanje srpskih motiva”, rekao je Bošković u intervjuu Radiju Crne Gore. Bošković je istakao da je Demokratski front prevaziđena politička organizacija u Crnoj Gori, te da je Srpska pravoslavna crkva jedini subjekt koji je mogao da generiše prosrpski korpus. Stoga su, kaže Bošković, poruke koje u posljednje vrijeme stižu iz Beograda o pomoći srpskom narodu i SPC dodatak priči da se što više građana na popisu stanovništva u Crnoj Gori 2021. godine izjasni kao Srbi. To, kako je rekao, za cilj ima stvaranje srpskog karaktera Crne Gore. “Crna Gora je država svih njenih građana, bez obzira na to kako se izjašnjavaju i niko ne može spriječiti put Crne Gore ka modernoj evropskoj državi”, poručio je Bošković. R.P.

Mitrović: Dijaspora oduvijek bila nezaobilazan činilac društvenih procesa u Crnoj Gori Direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović kazao je da je monografija jedan od naznačajnijih projekata ovog državnog organa u proteklom periodu, realizovana u suizdavaštvu sa Dnevnim novinama, na inicijativu našeg lista krajem jula 2019. godine. “Smatrali smo da postoji objektivna potreba da se na jednom mjestu objedine dosadašnja saznanja i prikažu glavni migratorni tokovi stanovništva sa crnogorskog prostora, ali i apostrofiraju svi oni pripadnici dijaspore koji su sebe ugradili u državno i nacionalno biće Crne Gore. Kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti, iseljenici i organizacije naše dijaspore pronijeli su ime Crne Gore širom svijeta i nebrojeno puta u različitim oblicima pomagali svoju domovinu. Zato je dijaspora Crne Gore bila i

ostala nezaobilazan činilac društvenih procesa u Crnoj Gori”, rekao je Mitrović. Ukazao je da su monografijom htjeli da prikažu što u do sada objavljenoj literaturi nije bio slučaj - institucionalni odnos crnogorskih državnih organa i ustanova u toj oblasti. “Uvjereni smo da smo postav-

Mitrović

ljene ciljeve ostvarili publikovanjem ove monografije. Pred publikom se poslije više od dvije decenije nalazi publikacija koja omogućava da mnogo bolje upoznamo dijasporu rasutu širom svijeta”, rekao je Mitrović. Kako je kazao, u relativno kratkom periodu uspjeli su da angažuju referentna lica iz ove oblasti, a koje je preporučio ne samo njihov teorijski, nego i neposredan, višedecenijski rad sa dijasporom. “Smatramo da ova monografija otvara neke nove horizonte u sagledavanju i razumijevanju složene strukture, kako je to slučaj sa crnogorskom dijasporom”, rekao je Mitrović i zahvalio koautorima monografije - Marijanu Mašu Miljiću, Saitu Šabotiću, Ivanu Jovoviću, Marku Špadijeru, Milanu Vukčeviću, Elviri Bekteši i Antoneli Arhin Krstović.

Bošković

Sva dešavanja na ovim prostrima “uigrana”

Bošković je saopštio da nema nedoumicu da su sva dešavanja na ovim prostorima “uigrana”, jer je Balkan, kako je podsjetio, “kroz istoriju bio mjesto gdje su se sukobljavale mnoge civiliazacije”. “Kad je u pitanju ova matrica, nema sumnje da je ona inicirana i obrazovana shodno onome što je Rusija uradila u Ukrajini, Gruziji, Moldaviji. Sve

kreće frontalno iz više centara kad su tabloidi i portali u pitanju”, kazao je Bošković. Iako ga retorika u Crnoj Gori podsjeća na onu iz devedesetih, Bošković ne strahuje da bi se mogao ponoviti sličan scenario. “Danas je globalni kontekst drugačiji. Demokratski kapaciteti država na Balkanu su veći nego što su bili 90-ih”, rekao je Bošković.

EKONOMIJA 1.08160 0.82985 118.700 1.06190 68.9685 117.547 7.44400

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

AU = 1,599.04

MONTENEGRO BERZA

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

NAJVEĆI PROMET CIJENA 5,0000 1,4127 10,8000

KOLIČINA 1.190 767 65

OBIM U € 5.950,0000 1.083,5400 702,0000

PROMJENA 2,25% -0,51% -0,92%

AG=18.06

PODACI ZA POSLJEDNJIH PET GODINA

Potrošači platili 74 miliona gubitaka na mreži i subvencija privatnim mHE Crnogorski potrošači električne energije su za posljednjih pet godina platili oko 74,3 miliona eura za subvencije privatnim vlasnicima malih hidroelektrana (mHE) i vjetroelektrane Krnovo i tehničke gubitke Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS), saopšteno je iz NVO Akcija za socijalnu pravdu koja je te podatke dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacija. Pravni savjetnik pri toj

NAZIV ZETF TECG JGPK

NVO Ines Mrdović kazala je da je od sredine 2014. godine, kada je počela rad prva mHE, pa do kraja novembra prošle godine, za struju iz 13 mHE isplaćeno 13,4 miliona eura subvencija. “Kada se tome doda 20,9 miliona za struju iz VE Krnovo dolazi se do ogromne brojke od 34,3 miliona plaćenih subvencija”, navela je Mrdović. Kada je riječ o tehničkim gubicima na distributivnoj mreži, Ines je ukazala

da je njihov ukupan iznos za prethodnih pet godina oko 40 miliona eura. Prema njenim riječima, ako se uzme u obzir iznos subvencija plaćenih za 11 mjeseci prošle godine, moglo bi se procijeniti da će one u naredne tri godine iznositi najmanje 40 miliona eura. “Potrošači će posebno, a shodno odluci Regulatorne agencije za energetiku (RAE), za tehničke gubitke u tom periodu platiti i oko 35 miliona”, zaključila je Mrdović. R.E.

Javna izvršiteljka Snežana Pavličić iz Podgorice -Ul. 13 Jul br. 18-

I.br.1256/19 Na osnovu člana 336, 337, 341 i 342 Zakona o svojinsko pravnim odnosima (“Službeni list Crne Gore” broj 19/09) JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari hipotekarnog povjerioca “ERSTE BANK” AD Podgorica, Ul. Arsenija Boljevića br. 2A, koga zastupa punomoćnik Zoran Radunović, advokat iz Podgorice, protiv hipotekarnog dužnika: Šutulović Blaža iz Podgorice, ul.Radoja Jovanovića br.30, i kreditnog dužnika: Šutulović Dragana iz Podgorice, Radoja Jovanovića 30, radi naplate novčanog potraživanja, vr.spora: 21.095,36€, dana 18.02.2020. godine, objavljuje

OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI

Peta vansudska prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Šutulović Blaža iz Podgorice, ul.Radoja Jovanovića br.30, održaće se putem javnog nadmetanja dana 18.03.2020.godine, sa početkom u 12,00 časova, u prostorijama Javne izvršiteljke Pavličić Snežane koje se nalaze na adresi ul. 13 Jula, br.18 Podgorica. Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti upisane u LN br. 5303, KO Podgorica III, PJ Podgorica, i to kat.parcela br. 3099, potes R. Jovanovića, po načinu korišćenja njiva 1. klase, površine 289 m2, u obimu prava svojina Hipotekarnog dužnika 1/1, na kojim nepokretnostima je u korist Hipotekarnog povjerioca konstituisana hipoteka osnovom Založne izjave UZZ br. 325/2012 od 05.12.2012.godine, radi obezbjeđenja potraživanja Hipotekarnog povjerioca prema kreditnom dužniku Šutulović Draganu, osnovom Ugovora o kreditu LD12339/00045 od 05.12.2012.godine. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 53.750,00€, a na petoj vansudskoj prodaji nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o kreditu iznosi 21.095,36€, na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 30.05.2019. godine, pa do isplate. Procijenjeni realni troškovi prodaje i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 3.157,36€. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 10% od početne prodajne cijene nepokretnosti sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju” na žiro račun postupajuće javne izvršiteljka br. 540-1072965 koji se vodi kod “Erste bank” AD Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita i lične podatke, i to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnoj izvršiteljki Snežani Pavličić na adresu ul. 13 Jul, br. 18, najkasnije dva dana prije održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku “za javno nadmetanje - ne otvaraj”. Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čija su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos počtne cijene. Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 540-1072965 koji se vodi kod “Erste bank” AD Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko najbolji ponudilac-kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javna izvršiteljka će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javna izvršiteljka će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povjeriocem i navedenom roku, javna izvršiteljka će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja. Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodaje-Javne izvršiteljke Snežane Pavličić na adresi ul. 13 Jula, br. 18 Podgorica, ili putem telefona 067/500-840; 020/673-222.

IZVJEŠTAJ O REALIZACI

KORISNICI ŠUMA ZA KONCESIJE DUGUJU 7,6 MILIONA EURA

kupan dug korisnika šuma po osnovu koncesione naknade iznosi, zaključno sa 31. decembrom prošle godine, 7,6 miliona eura, navodi se u Izvještaju o realizaciji programa gazdovanja šumama za prošlu godinu.

Najveći dio duga, u vrijednosti od 4,58 miliona eura, odnosi se na pljevaljsku kompaniju “Vektra Jakić”, vlasništvo biznismena Dragana Brkovića. Riječ je o zaduženjima starim pet godina. “Znatan dio ukupnog duga se odnosi na potraživanja koja datiraju još iz vremena funkcionisanja akcionarskih društava u

većinskom državnom vlasništvu, koja su kasnije bila predmet likvidacije ili privatizacije, kao što su ‘Korporacija Jakić’ Pljevlja i slično, kao i potraživanja od bivših korisnika šuma/koncesionara iz perioda od 2008. do 2016. godine, koji se takođe nalaze u postupcima stečaja”, istaknuto je u Iz-

U budžete opština 5,54 miliona Prihodi od naknada za korišćenje šuma, od ukupnih 7,2 miliona eura prihoda, iznose 5,54 miliona. Od toga, kako se navodi u Izvještaju, u budžete opština se slilo 3,88 miliona eura. Najviše je opredijeljeno za budžet opštine Berane, tačnije 739.901 eura. Opštinama Pljevlja i

Žabljak pošlo je 643.219, odnosno 403.214 eura. Bijelo Polje je dobilo 378.195 eura, Plužine 216.663, Kolašin 212.897, Podgorica 209.823, a Petnjica 206.106 eura. U državni budžet se od prihoda po osnovu naknada za korišćenje šuma usmjerilo 1,66 miliona eura.

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

NAZIV ZETF TECG JGPK

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

5,0000 1,4127 10,8000

1.190 767 65

5.950,0000 1.083,5400 702,0000

PROMJENA 2,25 -0,51 -0,92

NAZIV JGPK TECG ZETF

IJI PROGRAMA GAZDOVANJA

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 10,8000 1,4127 5,0000

KOLIČINA 65 767 1.190

OBIM U € 702,0000 1.083,5400 5.950,0000

PROMJENA -0,92 -0,51 2,2

PROJEKAT NAŠA BAŠTA

Voli predstavio film o proizvodnji na Šasu Kompanija Voli na lokalitetu Šas realizuje projekat razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje. Cilj je, kako je saopšteno u kompaniji, da se potrošačima ponudi sopstveni proizvod sa svojih polja kako bi se planskom sadnjom smanjio uvoz poljoprivrednih proizvoda iz inostranstva. “Na ovaj način se pruža mogućnost krajnjem potrošaču da odabere svježe voće i povrće koje stiže direktno sa proizvodne površine na police u malopro-

daji. Volijevi proizvodi sa Šasa, pod nazivom Naša bašta, najsličniji su domaćoj proizvodnji, jer je prevashodni cilj da se izbjegne korišćenje hemijskih sredstava, osim najneophodnijih i da proizvodi budu prepoznatljivi po ukusu, mirisu i svježini, a ne po ujednačenosti plodova i savršenom obliku”, rekli su u Voliju koji je pripremio i film koji hronološki prati realizaciju poljoprivredne proizvodnje na Volijevom imanju od 2017. godine do danas. R.E.

A Ilustracija vještaju koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.

■ EVIDENCIJA Kako je naglašeno u Vladinom dokumentu, evidentno je da se ukupan dug korisnika šuma odnosi na potraživanja Uprave za šume iz perioda 2006. do 2017. godine, dok su za prošlu izvještajnu godinu svi korisnici šuma uredno izmirili dospjele obaveze. “Sva potraživanja po osnovu naknade za korišćenje šuma za prošlu godinu uredno su naplaćena”, konstatovano je u Izvještaju. Dodaje se da je dug evidentiran i kod Poreske uprave, u čijoj su nadležnosti naplata i pokretanje mjera prinud-

ne naplate zbog dugovanja po osnovu naknade za korišćenje šuma. “Smatramo da ovo pitanje treba ozbiljno analizirati, potruditi se da se naplate sva potraživanja u svim predmetima u kojima je to moguće naplativo, a ona koja su nenaplativa otpisati na zakonom dozvoljen način, kako bismo došli do realnog stanja potraživanja”, naglašeno je u Izvještaju.

■ PRIHODI Prema zvaničnim podacima, prihodi Uprave za šume za prošlu godinu iznose 7,2 miliona eura. Riječ je o rekordnom prihodu koji je, kako je saopšteno iz Vladine

Službe za odnose sa javnošću, veći sedam odsto u poređenju sa prihodima iz 2018. godine, uprkos smanjenom obimu sječe od 15 odsto. “Sa ovog aspekta, tretirajući uporedne pokazatelje vezano za inicijalni Plan budžeta Uprave za šume, a koji je utvrđen u izvještajnom periodu na iznos od 4,86 miliona eura, Uprava za šume je ostvarila dobit od 2,35 miliona eura, dok je dobit u odnosu na ukupno iskazane troškove poslovanja iznosila 1,79 miliona eura”, precizirano je u izvještaju. Utrošena sredstva za poslovanje Uprave, kako je navedeno, utvrđena su na iznos od 5,41 milion, dok je ostvareno 7,2 miliona eura prihoda. D.J.

REALIZACIJA TOKOM PROŠLOG MJESECA

Platni promet iznosio 980 miliona eura Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u januaru iznosila je 980,97 miliona eura, što je 48 odsto manje nego u decembru, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG). Od toga je 94,7 odsto realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu. U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS si-

stemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu. “U januaru je za 21 radni dan realizovano oko 719.330 naloga, od čega 36,3 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu”, navodi se u izvještaju CBCG. Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 34.250, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 46,71 milion eura. R.E.

EKONOMIJA

MINISTARSTVO POZIVA SVE FARMERE ZA UPIS IMANJA

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

Simović je rješenje o registraciji uručio crnogorskom muzičaru Zoranu Kaleziću

Registrovano ukupno 11.888 poljoprivrednih gazdinstava

Ukupno 11.888 poljoprivrednih gazdinstava registrovano je do danas u Crnoj Gori, saopšteno je iz Ministartva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Procedura registracije je besplatna i, kako su objasnili u tom resoru, može se obaviti širom Crne Gore u savjetodavnim službama u kojima se pored savjeta mogu dobiti i informacije o programima bespovratne podrške. “Crna Gora iz godine u godinu bilježi rast broja registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, kao pretpostavke za konkurisanje za brojne vidove izdašne bespovratne

podrške”, rekli su u nadležnom resoru. Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović uručio je, tokom radne posjete Danilovgradu, rješenje o registraciji gazdinstva i crnogorskom muzičaru Zoranu Kaleziću. Kalezić je istakao da je srećan što je dobio zvanično rješenje i šansu da postane ugledan poljoprivredni proizvođač.

“Od danas pa nadalje trudiću se još više da radim, da napravim nešto lijepo. A ovdje, Bogu hvala, sve rađa, čemu se god malo pažnje posveti to će nagraditi, to će roditi, jer ovo je podneblje takvo”, rekao je Kalezić. Ministarstvo je pozvalo i ostale zainteresovane farmere da registruju svoja gazdinstva. R.E. Sa radionice

PORESKA UPRAVA

Pripremaju propise za građevinu

Ilustracija

Poreska uprava (PU) priprema implementaciju programa kako bi se obezbijedilo da poreski obveznici, koji posluju u građevinskoj industriji, poštuju propise, a fokus će biti na kontrolama registracije djelatnosti, prijavi zaposlenih i isplati zarada. Iz PU je saopšteno da je program zasnovan na pristupu tretmana poreskih obveznika na osnovu utvrđenog rizika, imajući u vidu da građevinska industrija, uz turizam i ugostiteljstvo, predstavlja vodeću privrednu granu u Crnoj Gori. R.E.

ODRŽANA EDUKATIVNA RADIONICA

Crna Gora spremna za izazove na tržištu U Crnoj Gori postoji snažna volja za djelovanjem i rješavanjem problema finansijskog tržišta i izazova koje ono nosi, ocijenio je direktor estonijske CoinMetro kompanije Kevin Murcko. On je na edukativnoj radionici, koja je juče održana u Komisiji za tržište kapitala, kazao da države širom svijeta iskazuju nezadovoljstvo kada je riječ o problemu finansijskog tržišta i izazovima koje ono nosi. “Međutim, u Crnoj Gori postoji snažna volja za djelovanjem i rješavanjem tih pro-

blema, i to je ono što je izdvaja”, rekao je Murcko. On je kazao da je u razgovoru sa predsjednikom Komisije za tržište kapitala Zoranom Đikanovićem došao na ideju da se kroz Pravila o regulatornom okviru za finansijske inovacije omogući testiranje finansijskih inovacija. Đikanović je istakao da ovakve edukacije predstavljaju priliku za usvajanje novih ideja i prikupljanje informacija o dešavanjima kroz razgovor sa inovatorima. R.E.

Uskoro na kioscima Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

HRONIKA

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

ZBOG PALJENJA CRNOGORSKE ZASTAVE U BUDVI

RADENOVIĆU, ŠOŠKIĆU I ŠEĆKOVIĆU ZADRŽAVANJE

Pejović

PODGORIČKA POLICIJA LIŠILA SLO

Zbog paljenja crnogorske zastave u Budvi juče su uhapšeni Igor Radenović (30), Novak Šoškić (26) i Mitar Šećković (25), a sudija za istragu Osnovnog suda u Kotoru odredio im je nakon saslušanja pritvor od 30 dana. Radenović, Šoškić i Šećković se sumnjiče da su 16. februara 2020. godine u Budvi zapalili državnu zastavu i time izvršili krivično djelo - povreda ugleda Crne Gore. Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, osumnjičenima je određeno zadržavanje u trajanju do 72 sata. Mladići su kasnije spro-

vedeni kod sudije za istragu koji im je odredio pritvor do 30 dana. Rukovodilac Jedinice za opšti kriminalitet u Centru bezbjednosti Budva Vesko Nedović kazao je da je u subotu veče, oko 00.30 sati, Dežurna služba CB Budva obaviještena da je zapaljena zastava države Crne Gore koja je bila istaknuta na jarbolu na šetalištu Slovenska obala u blizini rta Zavala. “Odmah po prijemu obavještenja na lice mjesta su izašli službenici Centra bezbjednosti Budva koji su ustanovili da je zastava spuštena sa jar-

bola i zapaljena. Odmah nakon izvršenog uviđaja službenici Centra bezbjednosti Budva preduzeli su niz operativno taktičkih mjera i radnji u cilju identifikacije i pronalaska izvršilaca predmetnog događaja. Pomenute mjere i radnje koje su preduzimali službenici CB Budva rezultirale su identifikacijom osumnjičenih lica, a radi se o licima I.R. (30) iz Plava, N.Š. (26) iz Andrijevice i M.Š. (25) iz Danilovgrada”, kazao je Nedović. Podsjećamo, zastava se nalazila na jednom privatnom objektu na Slovenskoj plaži. E.H.

REGIONALNA AKCIJA U PROMOCIJI RAZLIČITOSTI I JEDNAKOSTI

Janjušević: Policija će uvijek štititi prava svih građana

Pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević kazao je da policija štiti prava svih građana, čuvajući demokratske tekovine naše države, a postupa sa posebnim senzibilitetom kada su u pitanju ugrožene kategorije među kojima je i LGBTI zajednica. Janjušević je govorio na otvaranju treninga koji se

realizuje kroz projekat Regionalna akcija u promociji različitosti i jednakosti na Zapadnom Balkanu. “Crnogorska policija sa zadovoljstvom učestvuje u ovom projektu Evropske unije i Savjeta Evrope, vjerujući da kao važna karika u lancu organa za sprovođenje zakona može u velikoj mjeri da doprinese poštova-

nju različitosti i jednakosti i unapređenju prava LGBTI osoba”, kazao je Janjušević, koji je istakao da je saradnja policije i LGBTI zajednice, koju su pažljivo gradili i u koju su mnogo ulagali u proteklom periodu, doprinijela da se bezbjednost i poštovanje ljudskih prava LGBTI osoba unapređuju iz godine u godinu. E.H.

Pejović pretu da se preda,

Prava drama odigrala se juče u zgradi kod Krivog mosta u Podgorici, kada se Petar Pejović (24), koji prema evidenciji policije slovi za bezbjednosno interesantnu osobu, nakon što je prebio svoju partnerku Nikoliju Ninu Lačević, odbio da se preda policiji, zaključao se u stanu i prijetio pištoljem, saznaju Dnevne novine. Sve je počelo oko sedam časova izjutra kada je policija došla u zgradu kod Krivog mosta, po prijavi stanara da se već par dana u jednom od stanova čuje svađa, lomnjava i zapomaganje žene. Inspektori su pokucali na vrata stana koji iznajmljuje jedna agencija i u početku niko nije otvarao. Međutim, nakon insistiranja inspektora i upornog kucanja, vrata im je otvorila Lačević. Ona je izašala sa vidnim povredama, zbog čega su je policajci odmah odveli u Urgentni centar gdje su joj konstatovani prelom ključne kosti i brojni podlivi. U trenutku kada je Lačević izašla iz stana, Pejović je zatvorio i zaključao vrata i odbio da se

preda policiji, pominjući da ima pištolj. Nekoliko inspektora satima je čekalo ispred stana, pokušavajući da privole Pejovića da se preda, međutim on je to uporno odbijao. Nakon par sati, Pejović je prestao da razgovara sa inspektorima, zbog čega je policija odlučila da pozove vatrogasce koji su provalili vrata. Oni su zatekli Pejovića na krevetu bez svijesti, zbog prekomjerne upotrebe narkotika. Tokom pretresa stana policija je našla pištolj, kokain, marihuanu, ekstazi, akumulator od motora i još neke predmete. Pejović je lišen slobode i biće priveden nadležnom tužiocu. Akteri ove drame koja je trajala skoro pet sati i koja je uznemirila stanare ove zgrade, Pejović i Lačević itekako su dobro poznati policiji od ranije zbog vršenja različitih krivičnih djela. Pejović je hapšen u februaru 2017. godine kada je sa Blažom Lađićem zatečen na Bulevaru Ivana Crnojevića u Podgorici u vozilu “ford fiesta” u kojem je pronađen “škorpion” sa prigušivačem, kalibra

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

HRONIKA

Foto:

ZBOG IZOSTANKA BRANILACA

Suđenje Darku Šariću odloženo 23. put

Izlaganje završnih riječi na suđenju Darku Šariću i grupi njegovih 16 saradnika optuženih za pranje 22 miliona eura u Srbiji, juče je ponovo odloženo, po 23. put. Izlaganje je odloženo zbog izostanka branilaca šest optuženih, kojima je sud zbog toga izrekao novčane kazne od po hiljadu eura. Inače, advokati su dopisom od suda tražili da se završne riječi na ovom suđenju odlože do okončanja sjednice Apelacionog suda po žalbama na prvostepenu presudu kojom je Šarić zbog organizovanja grupe za krijum-

čarenje kokaina, u decembru 2018. godine, osuđen na 15 godina zatvora. Apelacioni sud će početi da razmatra žalbe 24. februara na javnoj sjednici koja je planirana za deset radnih dana. Izlaganje završnih riječi na suđenju za pranje novca odlaže se od septembra 2019. godine. Pored Šarića, za pranje para u Srbiji, ubacivanjem “prljavog novca” u legalne tokove, optuženo je još 16 osoba. Tužilaštvo tvrdi da su Šarić i ostali “oprali” oko 22 miliona eura, zarađenih prodajom kokaina, a optuženi su to negirali. E.H.

IZNOVA POČELO SUĐENJE SAFIJI KLIMENTA

OBODE BEZBJEDNOSNO INTERESANTNU OSOBU

ukao Lačević, odbio , prijetio pištoljem Lačević

7,65 milimetara, sa 16 metaka, od kojih je jedan bio u cijevi, i pištolj “CZ” kalibra 7,65 milimetara sa sedam metaka u okviru. Policija ih je tada teretila da su planirali likvidaciju istaknutog člana “škaljarskog klana”, međutim optužnica je spala na nedozvoljeno držanje oružja tako da je Pejović sporazumom o prizanju krivice dobio 13 mjeseci, a Lađić šest mjeseci zatvora. Takođe, Pjević je 2013.godine hapšen zbog razbjništva, nakon što je na Zabjelu opljačkao market “Monteprom” odakle je ukrao 600 eura. Osuđen je i zbog napada na policajce, kada j dobio dva mjeseca zatvora. Podeblji dosije ima i Lačević koja je široj javnosti poznata kao članica “ženske bande”, hapšena je zbog nasilničkog ponašanja i krađe. Takođe se u policiji vodi kao bezbjednosno interesantna osoba bliska jednom od kotorskih klanova. Njoj zabranjen ulazak u Srbiju, a bila je meta pnapada kada joj je zapaljen automobil. E.H.-N.P.

PONOVILA PRIZNANJE I KAZALA DA SE KAJE

U Višem sudu u Bijelom Polju pred krivičnim vijećem sudije Ivana Adamovića iznova je počeo glavni pretres Rožajki Safiji Klimenti (55) koja je optužena za teško ubistvo. Klimenta je u Rožajama 8. aprila prošle zapalila bivšeg muža Sulejmana Murića (61) i njegovu nevjenčanu suprugu Sedinu Moćević (45). Suđenje je počelo iznova jer je predmet dodijeljen nedavno izabranom sudiji Višeg suda Ivanu Adamoviću. Okrivljena je ostala pri odbrani koju je iznijela pred prethodnim krivičnim vijećem, odnosno priznala je da je podmentula požar, ali da je

nije željela da neko nastrada, te da zbog svega žali. Objasnila je da je dugo godina živjela u braku sa Sulejmanom sa kojim je izrodila šestoro djece. Ispričala je da se razvela 2011. godine te da je od januara ove godine živjela kod sina i snahe u Baru. Motiv koji ju je naveo da izvrši predmetno djelo je činjenica da nije mogla da podnese da druga žena “dođe da živi na njenu muku jer je odvajala od usta da se izgradi porodični dom”. Kazala je da stradalu nevjenčanu ženu njenog bivšeg supruga nije poznavala niti je ikada vidjela te da je kritične prilike mislila da u kući nema nikoga. B.Č.

HRONIKA

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

Foto: Vedran Ilić

SUĐENJE ZA UBISTVO U BEČIĆIMA

Vještaci za DNK analize odbacili primjedbe odbrane Na suđenju optuženima za ubistvo Budvanina Đorđa Borete i doktora Dragana Zečevića 2016. u Bečićima, juče su pred Višim sudom u Podgorici vještaci za DNK analize Sandra Kovačević i Jelena Jovanović odbacile su primjedbe koje su ranije advokati prvookrivljenog Vasilija Rafailovića iznijeli na njihov osnovni i dopunski nalaz. “Ne može se zaključiti, kako je to odbrana navela u primjedbama, da Forenzički centar u Danilovgradu, nešto krije od suda i od odbrane, time što nije sve dostavila elektro ferograme. Odbrana iznosi prozvoljne zaključke. DNK vještačenje se zasniva na elektro ferogramima, a odnosi se na obradu sirovih podataka”, pojasnila je Kovačević. Oba vještaka - i Kovačević i Jovanović, istakle su da

preporuke i vodiči, na koje se pozivaju advokati odbrane, nisu propisi, jer se oni odnose na druge države - Veliku Britaniju i Njemačku. Jedan od branilaca okrivljenog Rafailovića, advokat Dragan Mitrić, naveo je da vještaci Forenzičkog centra u Danilovgradu, nisu dali odgovore na prijedbe odbrane, na osnovu nauke i struke. “Istakli su da nalaze Forenzičkog centra i njihove, niko nije dovodio u pitanje, niti su provjeravani u nekoj drugoj laboratoriji. Odbrana se nada da će se i to jednom desiti, jer vještaci sami kažu da se mogu dobiti drugačiji rezultati. Odbrana pita šta bi se desilo kada bi druga laboratorija vršila analizu”, naveo je Mitrić. Optužnicom SDT-a za stvaranje kriminalne organizacije i ubistvo Borete i Zečevića 7. decembra 2016.

SIGURNA ŽENSKA KUĆA

ispred lokala “Trofej” u Bečićima terete se Vasilije Rafailović, koji je označen kao direktni izvršilac ubistva i šef navodne kriminalne organizacije, dok je okrivljeni Rat-

ko Vušović označen kao saučesnik koji je upravljao motorom sa kojeg je prvooptuženi pucao, i oni su trenutno u bjekstvu i sudi im se u odsustvu. Osim njih, u bjekstvu

je i optuženi Ivan Cicmil, a na optuženičkoj klupi nalaze se optuženi Miljan Bulatović, Vladimir Šmanja i braća Ilija i Boško Pavlović. Bo.B.

OKRIVLJENI CICMIL PISAO VIŠEM SUDU Na jučerašnjem suđenju sutkinja Biljana Uskoković saopštila je da je jedan od okrivljenih koji je u bjekstvu poslao pismo na adresu Višeg

suda u Podgorici. “Višem sudu je stiglo pismo od okrivljenog Ivana Cicmila, koji se nalazi u bjekstvu. Pismo je upućeno po-

štom iz Srbije, a sud ga je 14. febrauara dostavio Specijalnom tužilaštvu da se upozna sa njegovom sadržinom”, navela je sutkinja Uskoković.

LIKVIDIRAN U PONEDJELJAK VEČE NA CETINJU

Edukacije o različitim SASLUŠANO DESETAK OSOBA vidovima uznemiravanja Žene u Crnoj Gori svakodnevno su izložene različitim vidovima seksualnog uznemiravanja - dobacivanje na ulici, neprikladni komentari na poslu, neželjeni pozivi i poruke sa seksualnom konotacijom, slanje obnaženih fotografija, upadljivo zurenje u djelove tijela, uznemiravanje u javnom prevozu, saopšteno je iz Sigurne ženske kuće Podgorica. “S obzirom da se ovakve radnje dešavaju često i velikom broju žena, nerijetko ih i same osobe koje su ga preživjele i njihovo okruženje doživljavaju kao „normalno” ponašanje iako je riječ o obliku seksualnog nasilja. U okviru projekta „Osvijetlimo mrak seksualnog nasilja” objavljen je spot sa ciljem edukacije javnosti o različitim vidovima seksualnog uznemiravanja. Seksualno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili

fizičko ponašanje koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje”, navodi se u saopštenju. Seksualno uznemiravanje se, kako kažu iz SŽK, može desiti bilo gdje - na ulici, u javnom prevozu, u školi, na fakultetu, na poslu, u prodavnici, u kafiću, itd. “Neželjeni seksualni komentari i predlozi su seksualno uznemiravanje. Neželjeni pozivi i poruke sa seksualnom konotacijom su seksualno uznemiravanje. Pričanje „masnih” viceva koji ponižavaju žene je seksualno uznemiravanje. Neželjen seksualni govor tijela kao što su nepoželjno gledanje, ulazak u lični prostor, davanje različitih znakova su seksualno uznemiravanje” ističu u SŽK. E.H.

ZBOG UBISTVA GAZIVODE Nakon preksinoćno ubistva Cetinjanina Andrije Gazivoda policija je na informativni razgovor privela desetak osoba za koje sumnja da mogu imati veze sa ovom likvidacijom saznaju Dnevne novine. Gazivoda je ubijen u ponedjeljak veče u 20.50 časova, kada je izašao iz teretane koja se nalazi u prostorijama Sportskog centra “Lovćen” na Cetinju. Za sada nepoznati napadač ispalio mu je više hitaca u glavu i grudi nakon čega je, prema riječima očevidaca, pobjegao u uličicu kod zgrada u blizini Osnovne škole “Njegoš”. Prema saznanjima Dnevnih novina, on je bio blizak “kavačkom klanu”.

Navodno, Gazivoda je bio dio grupe Mitra Markovića, koji je nedavno deportovan u Crnu Goru iz Hrvatske. Marković se sumnjiči za učešće u ubistvu Bogdana Milića i ranjavanje tri osobe 11. juna prošle godine na Cetinju. Takođe, prema policijskim spisima, Gazivoda je bio blizak Janku i Nikoli Kršikapi, kod kojih je policija prije pet dana pronašla zolju i automatsku pušku. Prema nezvaničnim informacijama, Gazivoda je bio blizak i sa Vukanom Vuja-

čićem i Igorom Mašanovićem, koji su optuženi da su zajedno sa Mariom Miloševićem ubili Radomira Đuričkovića 2016. godine. Gazivoda se bavio podvodnim ribolovom i sportskim ronjenjem, a bio je jedan od najboljih takmičara, podvodnih ribolovaca. Podsjetimo, Iz Uprave policije su, nakon njegovog ubistva, saopštili da je u tridesetogodišnjaka ispaljeno više hitaca iz vatrenog oružja. Ubica je, prema pisanju Cetinjskog lista, pobjegao u ulicu kod zgrada u blizini Osnovne škole “Njegoš”. E.H.

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

MARKETING

društvo

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

GiMNazija ª sLoBodaN ŠKeroviĆº ProsLav

doNacija vrijedNa 16.750 eura

Senzorna soba u Dnevnom centru u Danilovgradu Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Danilovgradu dobiće senzornu sobu zahvaljujući donaciji ambasade Bugarske u Crnoj Gori vrijednoj 16.750 eura, što će, kako je saopšteno, unaprijediti rad te ustanove na nivou evropskih država. Predsjednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević istakla je da je donacija ambasada Bugarske obezbijedila vrijedan poklon za Dnev-

ni centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju i za tu opštinu. „Dnevni centar radi nepune dvije godine i ima puni kapacitet djece. Ovo je veoma značajna donacija jer nabavkom te opreme, senzorne sobe, praktično smo zaokružili sve ono što nam je neophodno kako bi Dnevni centar radio onako kako to rade dnevni centri u regionu i Evropi“, navela je Kovačević. R.D.

Ne odustaju od zahtjeva

Bivše korisnice naknada održale još jedan protest Foto: MINA Sa jučerašnjeg protesta Bivše korisnice naknada za majke sa troje ili više djece pozvale su juče predstavnike vladajuće koalicije da podnesu ostavke i poručile da neće odustajati od okupljanja dok im se ne vrati doživotno stečeno pravo. Predstavnica majki Željka Savković kazala je da ih niko ne može zaustaviti da odbrane pravo koje su stekle. Ona je pozvala predstavnike vlasti da, kako je rekla, shvate da su učinili nepravdu prema majkama. “Ljudski je pogriješiti, ali i priznati, a još je ljudski tu grešku ispraviti i javno reći pogriješili smo i ispravljamo grešku koju smo nanijeli ženama“, ka-

zala je Savković na platou preko puta Skupštine Crne Gore. Savković je istakla da su na skup došle samo najhrabrije majke, koje nemaju strah ni od policije ni od vlasti. “Mi nemamo ništa, samo srce, čast, dostojanstvo koje nećemo nikome dati da nam oduzme“, rekla je Savković. Kako je kazala, Zakon o slobodi vjeroispovijesti isti je kao i Zakon o majkama i nije trebalo ni jedan ni drugi da stupi na snagu dok se ne pregovara. Savković je navela da neće dozvoliti da majke dođu sa 80 godina a da još na istom mjestu stoje i pokušavaju nešto da odbrane, dok drugi pune džepove. R.D.

Šehović: Duh po gimnazije je sr

imnazija “Slobodan Škerović” najljepši je simbol Podgorice, intelektualni rasadnik, mjesto od nacionalnog i društvenog značaja, koje nikada nije prestalo da bude mjesto progresa i mladalačke ambicije i energije, ocijenila je juče direktorica Zoja Bojanić-Lalović na svečanosti povodom 113 godina postojanja Gimnazije.

Duh podgoričke gimnazije istakao je juče ministar prosvjete Damir Šehović postao je vrijednost sam za sebe. “Vi više nijeste samo odlična škola, iako je to svakako jedna od vaših najvažnijih karakteristika. Niti jedna od najljepših građevina, koju smo imali zadovoljstvo i da nedavno rekonstruišemo. Vi ste prostor sa dušom. Čuvar vrlina mladih. Mjesto koje inspiriše. Srce Podgorice”, poručio je Šehović na svečanosti povodom proslave jubileja 113. godina postojanja gimnazije “Slobodan Škerović”. Od njenog osnivanja kroz školu je prošlo više od 30.000 đaka, a čak 44 su, naglasio je Šehović, proglašena narodnim herojima. “Djeca novog doba, vaša djeca, ne znaju da, iako su njihove borbe drugačije od onih koje je vodio Slobodan Škerović i njegovi savremenici, time nijesu ništa manje vrijedne. Jer, jesu bili veliki svi oni koji su se za vrijeme ratova, kao gimnazijalci, opredijelili da daju život za ideale”, naglasio je ministar. Njih 673, kako je rekao, poginulo je u svjetskim ratovima, a njih 44 iz ove škole je proglašeno narodnim herojima. “No, u ovim vremenima drugačijih borbi, dočekali su ih dostojni nasljednici, pravi predstavnici savremene Crne Gore”, istakao je Šehović. Mladi današnjice, kako je rekao, ne slute da time što su naučeni da razmisle prije nego osude, što ste im usadili interesovanje za matematiku, fiziku, jezike; što neki od njih uz vašu pomoć izrastaju u vrsne govornike; što u ovom dvorištu sanja-

Sa jučerašnje svečanosti povodom 113 godina postojanja Gimnazije

učenika gimnazije “Slobodan Škerović” proglaŠena Su narodnim herojima

ju svoju budućnost; oni postaju veliki. “I ne treba da znaju. Jer tako će možda i najbolje, nesvjesni svoje veličine i jednostavno živeći prave vrijednosti, nastaviti da dopisuju našu hiljadugodišnju istoriju. Jer, upoznao sam mnogu od, slobodno ih mogu nazvati, vaše djece, jer oni to i jesu. I mogu vam sa sigurnošću reći ovo: oni su novo lice Slobodana Škerovića”, poručio je ministar Šehović.

■ JEZGRO CRNE GORE Gimnazija, kako je istakao, više od vijek unazad obnavlja jez-

gro Crne Gore. “Vi, dakle, ovdje više od vijeka obnavljate jezgro Crne Gore. A njegova suština je u razboritosti. U tome da djeci ne dajete rješenje, već alat da sokratovski dođu do njega. I da im ne dajete u ruke samo knjige, nego ih učite da razlikuju dobre i one manje dobre. I knjige. I ljude. I situacije”, naglasio je Šehović. On je dodao da vjeruje “da se mnogi pitaju kako to radite”. “Kako vaši zidovi nijesu samo zidovi, već iskustvo koje se ne zaboravlja. Kako vaše ocjene, čak i kad su loše, ne postaju loša sjećanja već bude nostalgiju. A vaši nastavnici, ma koliko strogi bili, postaju i ostaju nečija najdraža lica. Siguran sam da je odgovor: zajedništvo i osjećaj pripadanja, koje tako nepogrešivo budite, gradeći ono što svi znaju kao duh podgoričke gimnazije. Njega će neke nove generacije naći u anegdotama nastavnika; u mirisu knjiga; mirisu trave u večernjoj šetnji pored Škole; načinu na koji svjetlost pada baš na ulazna vrata Gimnazije; drvoredu koji vam govori da pri-

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

vila 113 Godina posTojanja

lazite posebnom mjestu; ili pak učionici na čijoj klupi su ostali nečiji inicijali. I, iako će se mijenjati vremena, uslovi i način života, čovjek će, u svojoj suštini, ostati isti. Isti će biti i momenti nadahnuća vaših učenika, druženja, učenja i otkrivanja novih svjetova. A kao obilježje te vanvremenske spone stajaće podgorička gimnazija”, zaključio je ministar Šehović.

■ ZAPAŽENI REZULTATI NA SVIM POLJIMA

Direktorica gimnazije Zoja Bojanić-Lalović osvrnula se na postignuća te škole ističući da Gimnaziju danas pohađa 2.000 učenika, koji se na kvalitetan način u dobrim uslovima pripremaju za dalje životne i profesionalne izazove. “I u prethodnoj godini gimnzijalci su uz podršku svojih profesora ostvarili značajne rezultate na svim poljima - prvo i treće mjesto iz biologije; prvo i drugo mjesto iz fizike; prvo mjesto iz italijanskog; prvo i drugo mjesto iz programiranja; prvo i treće

mjesto iz francuskog; treće mjesto iz ruskog; treće mjesto iz hemije; treće mjesto iz matematike, a naš učenik Marko Šušić donio je prvu medalju Crnoj Gori sa Međunarodne biološke olimpijade. On je među takmičarima 75 zemalja osvojio bronzanu medalju. Uspjeh nije izostao i na polju sporta, pa su naši sportisti donijeli nagrade Školi iz različitih sportskih disciplina, ali i dali doprinos u nacionalnim timovima. Gdje god bi se angažovali, naši gimnazijalci su ostvarivali značajne rezultate”, istakla je Bojanić-Lalović. Program ovogodišnje proslave, kako je rekla, ima jasnu poruku. “Naš program Poezija - jezik vječnosti i jeste poruka svih nas da je škola ostrvo gdje se kroz posvećenost radu i temeljno sticanje znanja, kroz njegovanje lijepih umjetnosti odupiremo instant proizvodima u svim sferama života. Naša Gimnazija je takvo ostrvo bila svih 113 godina i ona će to biti i u godinama koje dolaze”, zaključila je Bojanić Lalović. J.V.Đ.

održana sjednica odbora za ljudska prava i slobode

Upitan kvalitet obrazovanja djece sa posebnim potrebama

Djeca sa posebnim obrazovnim potrebama uključena su u redovno obrazovanje u Crnoj Gori, ali je upitan kvalitet tog obrazovanja, saopšteno je na sjednici skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Na dnevnom redu sjednice bilo je konsultativno saslušanje ministara prosvjete, rada i socijalnog staranja i zdravlja Damira Šehovića, Kemala Purišića i Kenana Hrapovića, kao i ministra za ljudska i manjinska prava Mehmeda Zenke, ali su umjesto njih prisustvovali predstavnici nadležnih direktorata u tim resorima. Tema sjednice bila je „Post-zakonodavni nadzor za Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, sa akcentom na primjenu člana 21 ovog Zakona, koji se odnosi na diskriminaciju u oblasti vaspitanja, obrazovanja i stručnog osposobljavanja.“ Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković kazala je da je implementacija svih zakonskih rješenja i strateških dokumenata koji se odnose na tu oblast veliki izazov. „Djeca sa posebnim obrazovnim potrebama su uključena u redovno obrazovanje po individualno prilagođenom programu, ali je i dalje upitan kvalitet određivanja i sprovođenja tih programa, obezbjeđivanje uslova za njihovo sprovođenje i stepen obrazovanja koje dijete zaista postiže“, kazala je Mijušković. Evidentni su, kako je navela, neažurno postupanje komisija za usmjeravanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama, nedostatak asistenata u nastavi, problemi u sprovođenju individualnih programa i neprilagođenost obrazovnih ustanova indivuidualnim potrebama učenika. Mijušković je istakla da nadležne službe ne obezbjeđuju dovoljno asistenata u nastavi, u odnosu na broj rješenja kojima su komisije predložile taj vid podrške, i da obrazovna ustanova i Ministarstvo moraju postupiti po nalazu komisije.

Foto: MINA

oDgoričke rce graDa

društvo

Sa jučerašnje sjednice Odbora za ljudska i manjinska prava Ona je rekla da obrazovne ustanove još arhitektonski i prostorno nijesu prilagođene djeci sa posebnim obrazovnim potrebama, kao i da postoje problemi i u obezbjeđivanju udžbenika i nastavnih sredstava. Mijušković je kazala da je, prema podacima Ministarstva prosvjete, u sistemu obrazovanja trenutno angažovano oko 300 asistenata. „Ali nikad nijesmo došli do podataka koliko rješenja su različite komisije na lokalu izdale“, dodala je Mijušković. Generalna direktorica Direktorata za predškolsko, osnovno i inkluzivno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu provjete Arijana Nikolić Vučinić kazala je da su u tom resoru ponosni na ono što je urađeno u oblasti inkluzivnog obrazovanja. Ona je istakla da crnogorski obrazovni sistem vidi inkluzivno obrazovanje kao najbolji pristup obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, što značajno doprinosi i smanjenju diskriminacije, budući da su kroz ovakav model djeca uključena u redovne škole. Nikolić-Vučinić je rekla i da obrazovni sistem kontinuirano radi na stvaranju boljih uslova i prilagođavanju obrazovnih ustanova osobama sa invaliditetom, te najavila da će, Ministarstvo najvjerovatnije tokom ljetnjih mjeseci rekonstruisati kroz IPA projekat još najmanje šest škola, i to isključivo u dijelu pristupačnosti, investicijom vrijed-

nom 720.000 eura. Kako je naglasila, u narednim godinama planirana je, ili je u toku, izgradnja čak 21 obrazovnog objekta, koji će biti u potpunosti prilagođen osobama sa invaliditetom. Prema njenim riječima, pored toga što djeca imaju pristup redovnom obrazovanju, ona imaju na raspolaganju i tri resursna centra. Kako je kazala, u više od 100 obrazovnih ustanova obezbijeđen je pristup za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama. „Toaleti su obezbijeđeni u 60 ustanova, a u preko deset imamo liftove“, dodala je Nikolić Vučinić. Direktor Resursnog centra „1. jun“ Željko Darmanović naveo je da je u toj ustanovi trenutno 110 djece. „Ponosim se time da imamo 22 defektologa, na Birou trenutno nema nijednog“, rekao je Darmanović i istakao da je ozbiljan izazov veliki broj djece sa ozbiljnim smetnjama iz spektra autizma. Šef predstavnišva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Kogali kazao je da Crna Gora zna šta treba da radi, i da je sada glavni cilj da sprovede planove i strategije u praksi. On je rekao da prvi cilj treba da bude unaprjeđenje medicinskog modela kada je u pitanju utvrđivanje invaliditeta. Kogali je ocijenio da još postoji stigma u crnogorskom društvu, i da se inkluzija ne odnosi samo na obrazovanje.

društvo

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

uouCG: KomiSiJa da raSpiŠe oGlaS

Obezbijediće sredstva za stambene potrebe zaposlenih

Na jučerašnjoj sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, između ostalog, dato je ovlašćenje za raspisivanje oglasa Komisiji za dodjelu novčanih sredstava za poboljšanje uslova stanovanja i za rješavanje stambenih potreba zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore dodjelom novčanih sredstava (kredita). “O raspisivanju oglasa za dodjelu novčanih sredstava (kredita) za rješavanje stambenih potreba zaposlenih na

Komora fizioterapeuta Crne Gore donirala

Anatomski skelet na dar Studijskom programu Primijenjena fizioterapija Komora fizioterapeuta Crne Gore donirala je Studijskom programu Primijenjena fizioterapija anatomski skelet. U ime Komore fizioterapeuta Crne Gore do-

naciju je uručio predsjednik Krsto Kovačević, a u ime Studijskog programa Primijenjena fizioterapija ju je primila Sonja Grujičić. “Anatomski skelet nami-

jenjen je studentima Studijskog programa Primijenjena fizioterapija za praktičnu nastavu i nalazi se u Kabinetu za kineziterapiju”, kaže se u saopštenju. J.V.Đ.

Sa sjednice UO UCG

Univerzitetu Crne Gore, Komisija će donijeti odluku u skladu sa Planom rješavanja stambenih potreba, opštim aktima i odlukama Univerziteta Crne Gore kojima se reguliše predmetna oblast”, saopštio je predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore prof. dr Duško Bjelica. Komisija će propisati obrazac zahtjeva za rješavanje stambenih potreba. Oglas sa obrascem će se objaviti u Biltenu Univerziteta Crne Gore. J.V.Đ.

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

stav

Piše:

Sonja Milatović Poštovani čitaoče, red nalaže da se predstavim... Ako kažem:”Ja sam Sonja Milatović”, mnogima od vas to neće značiti apsolutno ništa, ali ako kažem:”Ja sam oduvijek ono dijete koje su roditelji učili da sve svoje voli do neba, ali da tuđe poštuje beskrajno mnogo. Ja ću zauvijek biti ono dijete u kojem tuđe nepoštovanje neće probuditi potrebu da i ja ne poštujem, i tuđa mržnja neće probuditi želju da i ja ne volim, jer ja sam dijete. Ja poštujem i volim, sigurna sam da ću kupiti vašu pažnju”.

■ Ljubav prema svojoj zemLji

Ne pišem da bih objelodanila svoje političko uvjerenje, jer živimo u demokratskoj zemlji, gdje se poštuju ljudska prava, među njima i široko pravo na slobodu, koje podrazumijeva slobodu mišljenja, govora, ponašanja u krajnjoj liniji, shodno tome smatram da odgovorni građanin politički stav čuva za sebe, svjestan da isto ne smije nameta-

Ako se osvrnemo na dešavanja u našoj zemlji, jasno je da postoje različiti vidovi manipulacije, naročito ove koja ide medijskim putem, putem širenja različitih neistina i osporavanja istina. Kad se osvrnem, imam jednu molbu: zaštitimo djecu od svega ovoga

društvo

Svaki napad na Crnu Goru je napad na moj kućni praG

ti svojoj okolini, znajući da bi takav čin predstavljao ugrožavanje tuđe slobode, jer je to pitanje lične prirode i svako od nas ima pravo da se prikloni politici koja je u skladu sa njegovim idealima. Ne pišem vam ni da bih govorila o svojim religijskim uvjerenjima, jer religija nije nešto što zahtijeva priču i pričanje na sav glas, religija je nešto što se njeguje i čuva duboko u srcu, osjeća i živi. Ne pišem ni da bih iskazala pristrasnost partiji, niti da bih svijetu dokazala da jesam ili pokazala da nijesam vjernik. Ne pišem vam ni kao pravnik i pjesnik, već isključivo kao dijete Crne Gore. Da bih pokušala da pokažem kako i koliko treba poštovati i voljeti našu zemlju. Zato neću govoriti o politici i religiji, već o ljubavi prema zemlji na čijem kamenu je rođen moj prađed, na čijem kršu su đedovi proveli život, pod čijim nebom su rođeni moji roditelji, u čijem krilu sam ja odrastala i moja braća odrastaju. Ova zemlja, đe more udara o mramorje, đe gore natkriljuju doline i đe je narod, moj narod, gord, ali s dušom plemenitijom od svih planinskih vrhova, meni je toliko mnogo toga dala. Kad kažem mnogo toga, mislim prije svega na mirno i bezbrižno djetinjstvo koje je djeci u našem okruženju i na drugim krajevima planete, na nesreću cijelog savremenog društva, ostalo nedosanjan san. Zato svaki napad na Crnu Goru doživljavam lično kao napad

na moj kućni prag. Kao neko ko je ponešto prošao i vidio, dosta toga pročitao i naučio, ali i kao neko ko toliko toga još treba da prođe, vidi, pročita i nauči, mogu da kažem da jedno sa sigurnośću znam... Gdje god sam bila i ma ko se našao tamo u nekoj drugoj zemlji, vidjela sam jedno, poštovanje svega što ta zemlja jeste, uvažavanje svega što je njeno... U mojoj državi to nije slučaj, jer svakodnevno svjedočim nepoštovanju Crne Gore, njenih simbola! Pognute glave priznajem, kao Crnogorku, a iznad svega kao čovjeka, ranjava me istina da mnogi ljudi nijesu svjesni istine da, kako je, meni omiljeni, Šantić napisao:”Sunce tuđeg neba, neće vas grijati ko što ovo grije.”

■ identitet čini

narod, simboLi, jezik…

Identitet države čine narod, državni simboli, jezik, državne institucije i vjerski objekti i to se, nikad i ni po koju cijenu, ne smije osporiti ili zaboraviti. Crna Gora je dovoljno širokogruda da primi i skući, po nacionalnosti, vjeri i rasi, različite ljude, a zauzvrat bi joj trebalo dati bar mrvu poštovanja, nje kao države i svega što je njeno, a naše, crnogorsko. Ako se osvrnemo na dešavanja u našoj zemlji, jasno je da postoje različiti vidovi manipulacije, naročito ove koja ide medijskim putem, putem širenja različitih neistina i osporavanja istina. Kad se osvrnem imam jednu molbu: zaštitimo djecu od svega ovoga. Djecu treba

Gdje god sam bila i ma ko se našao tamo u nekoj drugoj zemlji, vidjela sam jedno, poštovanje svega što ta zemlja jeste, uvažavanje svega što je njeno... U mojoj državi to nije slučaj, jer svakodnevno svjedočim nepoštovanju Crne Gore, njenih simbola! da podižemo tako da ne moraju da se oporavljaju od svog djetinjstva. Za djecu i mlađe maloljetnike nijesu ulice, za njih su čitaone, bioskopi, pozorišta, biblioteke i ostala domovi i hramovi kulture. Znam da nije lako danas kad je sve dostupno i sve na dohvat ruke, sačuvati djecu od različitih negativnih uticaja, ali mislim da je to osnovna moralna dužnost svakog roditelja. Djeca moraju da budu svjesna da postoje teme koje ih se ne tiču, a ovo religijsko pitanje koje se koristi za ostvarivanje političkih ciljeva okrenutih protiv Crne Gore je sigurno jedna od oblasti u kojima djeca ne treba da traže i nalaze svoje mjesto, jer znate kako Đole Balašević pjeva:”Veliki nude zablude, plaše nas raznim čudima i svakoj bajci naude...” Zato roditelji moraju savjesno postupati, djecu ne smiju izlagati borbi za svoje neostvarene ideale! A ako se već pojedini bore za religijska pitanja, sigurna sam da vje-

ra uči poštovanju drugih i drugačijih od sebe, a ne nipodaštavanju i uništavanju, a ne ponižavanju, a ne ugrožavanju! Za očuvanje vjere ne bori se isticanjem tuđih državnih simbola u Crnoj Gori, narušavanjem ljepote mnogih kulturnih dobara naše zemlje. Tako savjesni građani ne postupaju i dalje nema govora o tome.

■ ima tebe veLika Crna Goro

Na kraju, prije nego započnem priču o mojoj i vašoj, ma o našoj ljubavi, o Crnoj Gori, reći ću vam jedno... I ona koja se zove Stela i njen sin Lazar, i ona koja se zove Ana i njen suprug Emir, ali i njihova kćer Dalija, i ona koja se zove Brikena i njen najbolji drug Malik, i moja braća Nikša i Rade i ja Sonja, svi smo mi Crna Gora. Zato je ona tako mala, a najveća! Zato je tako beskrajno mnogo volim i zato je ona naša, a ne njihova! I ne, ne zaboravite, svi mi različiti u jednom smo isti pred licem ljubavi vječito nemoćni i nedorečeni... A evo moje kratke storije o ljubavi zbog koje zajedno drhtimo... Ima tebe velika, Crna Goro, u maloj meni. Zato te tako beskrajno mnogo volim, Crna Goro! Na kraju, šta je Crnogorka n’o odraz Tvoj? Pomalo ranjiva i jaka u isti čas, pomalo sanjiva i realna u isti mah, pomalo nečija, a najviše svoja, prkosnica i vila. Šta si ti drugo do sve to, moja Crna Goro! (Autorka je studentkinja Pravnog fakulteta i pjesnikinja iz Nikšića)

crna gora

Foto: Facebook

Fotografija na kojoj učenici pokazuju trobojku sa Štrumfom

Direktorica oŠ ª JugoslaviJaº izrekla mJeru protiv učitelJice iz Bara

Dobila uslovni otkaz zbog trobojke Učiteljica barske OŠ “Jugoslavija” Rada Višnjić, koja je učenicima na času zadala da crtaju trobojku, kažnjena je uslovnim prestankom radnog odnosa, sa mogućnošću prestanka radnog odnosa ako u periodu od šest mjeseci od dana izrečene mjere učini težu povredu radne obaveze. “Učionica nije i ne smije da bude mjesto za bilo kakvu vrstu političkog djelovanja”, saopštila je direktorica OŠ “Jugoslavija” Biljana Vukmanović. Ona je istakla da je postupak utvrđivanja odgovornosti učiteljice sproveden profesionalno i nepristrasno, iako su, kako je kazala, “u proteklih 20 dana bili svjedoci brojnih neistina, ali i neprimjerenih, proizvoljnih i činjenično neutemeljenih izjava”. “Nakon okončanog postupka, kao direktor škole shodno zakonskim odredbama i težini povrede radne obaveze, donijela sam odluku kojom se Radi Višnjić, zaposlenoj na radnom mjestu nastavnik razredne nastave u OŠ ‘Jugoslavija’ iz Bara, izriče mjera uslovni prestanak radnog odnosa, sa mogućnošću prestanka radnog odnosa ako zaposlena u periodu od šest mjeseci od dana izrečene mjere učini težu povredu radne obaveze. Istovremeno, rješenje o privremenom udaljenju – suspenziji prestaje da važi jer je postupak utvrđivanja odgovornosti okončan donošenjem odluke”, saopštila je Vukmanović. Ona je istakla da je Školski odbor, ali i Savjet roditelja OŠ “Jugoslavija”, u međuvremenu, poslao jasnu poruku “da učionica nije i ne

smije da bude mjesto za bilo kakvu vrstu političkog djelovanja, kao i da je misija svakog prosvjetnog radnika da djecu obrazuje, vaspitava i prosvećuje, uz uvažavanje ličnosti djeteta i poštovanje različitosti”. “OŠ ‘Jugoslavija’, kao i do sad, ostaje na temeljima baštinjenja znanja, vještina, etičkih i kulturnih vrijednosti, multietničkog sklada i multikonfesionalnosti, uz svoju najvažniju ulogu: da se djeca u njoj osjećaju prijatno, dobrodošlo i da uspomene za svoju školu vežu samo za lijepe trenutke. Na to imaju pravo, a mi, zaposleni u školi, imamo obavezu da im ostvarenje tog prava i omogućimo”, navodi direktorica škole. Ukazala je na “ogromnu potrebu razumijevanja između zaposlenih u vaspitno-obrazovnim ustanovama i roditelja”. “Samo skupa, udruženi, zajedničkim naporima i saradnjom, djecu možemo izvesti na put kojim treba da hodi svaki mladi čovjek 21. vijeka. Naša je obaveza da im pružimo ruku kako bi sjutra postali humanisti, obrazovani i emancipovani ljudi, spremni da odgovore izazovima novog, savremenog doba koje zahtijeva kulturnog, odgovornog i svestranog pojedinca, sa razvijenim osjećajem empatije, poštovanja različitosti i željom da u svakom smislu unaprijedi okruženje u kojem živi i stvara, u nasljeđe generacijama koje dolaze. Iskreno vjerujem da će naša zajednička misija opravdati viziju koju sada imamo. Jer – to dugujemo djeci”, istakla je Vukmanović. R.R.

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

kolaŠin: graDsko naselJe Breza

RepRezentativni objekti umjesto

olašinsko naselje Breza je izuzetno atraktivno za investiranje iz više razloga. Breza ima uređene parcele sa potrebnom komunalnom, vodovodnom i elektroinfratsrukturom, blizu je centra grada, a sa druge strane ima ambijent netaknute prirode.

Na ruku mu ide i blizina rijeke Tare, što mu daje posebnu vrijednost kada je riječ o turističkim investicijama, koje su dominantne. Naime, u toku su radovi na izgradnji hotelskog kompleksa sa četiri zvjezdice, koji će imati 26 apartmana, restoran, spa centar, igraonu i skijašnicu. Pored toga, izgradnja kondo hotela “Breza”, gdje se pojavljuje ruski investitor, primjer je realizacija ekonomskog državljanstva. U lokalnoj upravi su zadovoljni trendovima razvoja ovog dijela grada. “Lokalna uprava je sa puno pažnje prišla prostornoj i urbanističkoj organizaciji i uređenju Breze. Ono što nam je obaveza u predstojećem periodu jeste da zajedno sa nadležnim organima radimo na poboljšanju saobraćajne infrastrukture. Takođe smo vodili računa da Brezu ekološki zaštitimo. Bilo je projektnih varijanti da se Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda gradi na Brezi, ali smo se odlučili da to bude u Bakoviću da bismo spriječili da Postrojenje u budućnosti bude u blizini reprezentativnih hotela kakve očekujemo da se

grade na Brezi”, rečeno je DN iz kabineta predsjednika kolašinske opštine. Prije desetak godina ruski investitor je počeo izgradnju turističkog naselja sa pojedinačnim luksuznim vilama, a dio tih kapaciteta je otkupio novi investitor koji je Kolašinac i uspješni biznismen koji se poslovno dokazao van Crne Gore i sada ulaže u rodni grad. “Već su u toku radovi na izgradnji hotelskog kompleksa sa četiri zvjezdice koji će imati 26 apartmana, restoran, spa-centar, igraonu, skijašni-

Takođe smo vodili računa da Brezu ekološki zaštitimo. Bilo je projektnih varijanti da se Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda gradi na Brezi, ali smo se odlučili da to bude u Bakoviću da bi spriječili da Postrojenje u budućnosti bude u blizini reprezentativnih hotela kakve očekujemo da se grade na Brezi

oDržana protivpožarna vJežBa u porto montenegru

obuka za predostrožnost od incidenta n

Pokazna vježba službe zaštite

U saradnji sa Službom zaštite i spasavanja opštine Tivat i Marina tima Porto Montenegra juče je održana obuka i vježba na lokaciji skladište goriva, kao i obuka koja se odnosi na rad sa gorivom, saopštili su iz kompanije “Adriatic Marinas“. Prilikom vježbe realizovana je teoretska obuka o požarima tečnih goriva i procedure njihovog gašenja, praktična obuka

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

a užurBano sE razvija

tuRistički kolektoRa

Idejni projekat budućeg kompleksa na Brezi sa 26 jedinica cu. Radi se o izuzetno modernom turističkom objektu koji se gradi po svim najaktuelnijim turističkim standardima. Posebno je važno kada su investicije na Brezi u pitanju, što će Breza biti domaćin i investitoru po osnovu ekonomskog državljanstva. Na taj način i Breza i Kolašin dobijaju poseban autoritet kao investicione sredine. Realizacija projekta ekonomskog državljanstva biće izgradnja kondo hotela „Breza“ koji će značajno podići kvalitet turističke ponude Kolašina. Interesovanje investitora za na-

selje Brezu je posebno ohrabrenje za lokalnu upravu. Mi smo svoj ekonomski i preduzetnički program upravo bazirali na privlačenju investitora i partnerstvu sa njima. Lokalna uprava radi i uradiće sve što je do nje kako bi investitori u Kolašinu imali što bolje uslove za ulaganja. Dolazak investitora je način da se realizuju glavni ciljevi našeg programa, a to je otvaranje radnih mjesta i povećanje kvaliteta života u našem gradu”, saopšteno je iz kabineta prvog čovjeka grada na Tari. Z.B.

na rezervoarima za gorivo sa sredstvima za početno gašenje požara, kao i pokazne vježbe Službe zaštite i spašavanja Tivat, sa dijelom zaposlenih na ovoj instalaciji, u slučaju incidenta na rezervoarima za gorivo. Osim obučavanja zaposlenih, ovakav pristup izazovima vanrednih događaja omogućava da se svi raspoloživi resursi zaštite i spasavanja na području opštine Tivat u datom trenutku ra-

cionalno i koordinirano iskoriste u funkciji bezbjednosti građana, gostiju i objekata. “Zato kompanija ‘Adriatic Marinas’ želi da podrži i osnaži ove i slične aktivnosti sa Službom zaštite i spašavanje Tivat i drugim službama lokalne zajednice”, istakao je koordinator za djelovanje u vanrednim situacija na projektu Porto Montenegro Zoran Begović. Z.K.

crna gora

Episkopski dvor ostroško-nikšićkE EpiskopijE CpC opEt napadnut

Bojović: Država da nađe načina da nas zaštiti ili ćemo to morati sami Episkopski dvor ostroškonikšićke episkopije CPC opet je napadnut i ispisano je na ogradi: “Cetinje, ne damo ti svetinje”. Episkop ostroško-nikšićki Boris (Bojović) tražio je od državnih organa da se zaštite pravoslavni Crnogorci i svi građani u Crnoj Gori, “da možemo slobodno živjeti i hodati u cijeloj Crnoj Gori pa neka nađu načina da to obezbijede, evo polja i livada za protestne šetnje. Svaki građanin koji je za nezavisnu, evropsku i građansku Crnu Goru ugrožen je i ne može da slobodno živi i radi jer četvrtkom i neđeljom ne možemo niđe osim ako nijesmo krenuli u “veliku Srbiju” i “litiju” protiv svoje Domovine!”. Crna Gora je, kaže episkop Boris, naša svetinja, a Cetinje naš Jerusalim. “Sve naše svetinje vjekovima su na Cetinju jer je od Svetog Ivana Crnojevića pa do danas Cetinje je svakom ištućem slobode bilo dom! Cetinje je dom slobode i Božji dom svima bez obzira na vjeru i naciju! Evo, Cetinje već 100 godina u Cetinjskom manastiru trpi tuđu Crkvu, tuđi jezik, tuđe običaje i nije prestalo da bude Slobodno Cetinje! A ovi odrođeni sinovi sebe su ispisi iz Crnogoraca pišući: Cetinje, ne damo ti svetinje! Ukoliko država ne nađe način da nas sve zašti-

Neprimjereni natpisi na zidu episkopskog dvora u Nikšiću

ti, znači li da bi mi trebalo sami da nađemo način da se zaštitimo, jer ovo je više

prešlo svaku mjeru i granice strpljenja”, poručuje episkop CPC Boris Bojović. I.F.R.

FOTO PRIČA

Vandalizam u Podgorici je ponovo na djelu, a ovog puta na meti je bio spomenik narodnom heroju Vaku Đuroviću koji se nalazi u blizini Hrama Hristovog vaskrsenja. Čitalac CdM-a poslao je fotografije na kojima se vidi da je spomenik oštećen, to jest da su polomljene sve tri slike na spomeniku. Spomenik je podignut i braći Vaka Đurovića. Foto “CDM”

CRNA GORA

ŠAVNIK: UGOVOR SA PREDUZEĆEM ª TEMKOº

Blizu pola miliona eura za rekonstrukciju vodovoda Za rekonstrukciju i unapređenje sistema vodosnabdijevanja opštine Šavnik Vlada Crne Gore opredijeliće blizu pola miliona eura, predviđeno je ugovorom koji su juče potpisali Uprava javnih radova i nikšićko preduzeće “Temko”, koje je u postupku javne nabavke dalo najpovoljniju ponudu. Rok za završetak projekta je četiri mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao, a sredstva za realizaciju izvođaču će iz kapitalnog budžeta biti uplaćena tokom ove i naredne godine. “Planirani su zamjena postojećeg i ugradnja novog cjevovoda u dužini od oko dva i po kilometara, sanaci-

ja vodomjernih okana, zamjena vodomjera i pratećih elemenata, rekonstrukcija postojećeg rezervoara i dogradnja komore zapremine 200 metara kubnih, kao i nabavka i ugradnja hidromašinske opreme za rezervoar, pumpnu stanicu i stanicu za povišenje pritiska”, navode iz Uprave javnih radova. Cilj projekta je, kako kažu, unapređenje vodosnabdijevanja na području opštine Šavnik, koji je Vlada Crne Gore u postupku sačinjavanja liste kapitalnih investicija prepoznala kao jedan od prioriteta u daljem razvoju i podizanju kvaliteta životnog standarda stanovnika ovog kraja.

INVESTICIJA VRIJEDNA 12.000 EURA

Nabavljena oprema za ispitivanje kvaliteta vode

Nova oprema za ispitivanje kvaliteta vode Kroz prekogranični projekat “Rehabilitacija ilegalnih odlagališta otpada na rijeci Lim” nabavljena je savremena oprema za ispitivanje kvaliteta vode. Zahvaljujući opremi, vrijednoj 12.000 eura, vršiće se ispitivanje i provjera kvaliteta voda, uočavanje eventualnog zagađenja, čime će se smanjiti rizik od ekoloških incidenata i doprinijeti zaštititi rijeke Lim. Sekretar bjelopoljskog Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Jasmin Ćorović kazao je da će na ovaj način dobiti konkretne rezultate na osnovu kojih će vršiti ocjenu kvaliteta voda Lima. “Za sada ćemo samo za interne potrebe provjeravati stanje, ali planiramo da u nekom budućem periodu ovu opremu proširimo sa dodatnom aparaturom i da pružimo našim građanima novi servis, preko kojeg će moći da apliciraju za pro-

vjeru kvaliteta raznih voda”, kazao je Ćorović. Ističe da još nisu definisali koliko često će vršiti ispitivanja kvaliteta vode, te da će za sada uzorke uzimati po potrebi. “Opremu ćemo koristiti za mjerenje kvaliteta rijeke Lim, Bistrice i svih pritoka Lima, a vjerovatno će mjerenje biti posebno popularno tokom ljetnjih mjeseci, kada su aktuelne plaže i kada se naši sugrađani kupaju u Limu. Važno nam je to što ćemo moći da im damo obavještenja, prema kojima bi trebalo da se upravljaju, a ispitivanje kvaliteta vode posebno je važno i za one koji koriste rijeku Lim za navodnjavanje”, istakao je Ćorović. Partner na ovom projektu i predstavnik NVO Euromost Almer Mekić naveo je da će u svakom trenutku moći da imaju uvid u kvalitet vode na zahtjev građana. B.Č.

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

PODGORICA: PRI KRAJU RADOVI NA TREĆOJ MIKRO 020 LOKACIJI U BLIZINI GIMNAZIJE

USKORO MODERAN PARK I ŠETALIŠTE G radonačelnik Podgorice Ivan Vuković, sa saradnicima, obišao je juče park u neposrednoj blizini Gimnazije “Slobodan Škerović”, gdje se izvode završni radovi na uređenju ove površine.

Ova lokacija je još jedna uređena zelena površina u okviru projekta Mikro 020, priče koja je započeta prošle godine na Zabjelu, iz Ulice Princeze Ksenije, preko Ulice Oktobarske revolucije. “Privodimo kraju i ovaj projekat, koji je najveći do sada, ali se tu nećemo zaustaviti. Vrlo sam srećan, kao bivši učenik gimnazije i kao gradonačelnik, što ovaj prostor danas predajem na upotrebu ovoj i budućim generacijama”, kazao je Vuković. On je najavio i da će “slijepa” ulica, koja dijeli Gimnaziju i budući park, uskoro biti zatvorena za saobraćaj i rekonstruisana. “Ulicu ispred Gimnazije ćemo rekultivisati u prirodni nastavak ove zelene površine i na neki način integrisati dvije velike zelene površine - dvorište Gimnazije i novi park, i na taj način dobiti zelenu oa-

ULICU ISPRED GIMNAZIJE ĆEMO REKULTIVISATI U PRIRODNI NASTAVAK OVE ZELENE POVRŠINE I NA NEKI NAČIN INTEGRISATI DVIJE VELIKE ZELENE POVRŠINE - DVORIŠTE GIMNAZIJE I NOVI PARK, I NA TAJ NAČIN DOBITI ZELENU OAZU U SAMOM SRCU PODGORICE

zu u samom srcu Podgorice”, istakao je Vuković. Gradonačelnik je ovom prilikom upravi i učenicima čestitao dan Gimnazije, koja je simbol glavnog grada, škole na koju su svi izuzetno ponosni. “Imajući u vidu šta ona znači za identitet Podgorice, gradska uprava je odlučila da pro-

stor ispred Gimnazije koji se dugo vremena nalazio u prilično lošem stanju i koji je bio zapušten, privede namjeni, rekonstruiše, kultiviše i da na ovom mjestu dobijemo uređenu zelenu površinu, dodatno oplemenjenu, budući da smo u susret 19. decembru na ovoj lokaciji otkrili i spomenik Ivanu Crnojeviću. Sada možemo da konstatujemo da je pred nama još par dana posla, ali sve ukupno možemo da se uvjerimo kako park izgleda na više od 2.000 kvadratnih metara, vrlo interesantan pro-

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

crna gora

Gradonačelnik VukoVić održao predaVanje studentima

Preduslov za modernu državu je unapređenje infrastrukture

Vuković sa saradnicima

Prostor dobija interaktivni zid Glavni projektant dr Sonja Radović-Jelovac istakla je da je spomenik bio generator razvoja prostora. “Došli smo do zaključka da bi ga trebalo blago dislocirati da bude u sjenci, a u večernim satima lijepo osvijetliti i da se cijeli prostor veže za Gimnaziju. Planirali smo da učenici Gimnazije u međuprostorima ovog parka imaju javne performanse. Bitan je protok učenika, imamo prohodnu liniju čiji je dio i spomenik. Sad smo na 70 odsto radova, ostali su fini radovi, klupe od drveta po betonskom omotaču, kao i drugi parkovski mobilijar, treba da se podigne još jedan sloj

štampanog betona, a čitavom dužinom od 50 metara prema Hitnoj pomoći interaktivni zid kao mala instalacija koja će vuzelno da odvoji ovaj prostor. Ovo će biti svojevrsna art instalacija, a svaki učenik će moći da ostavi svoju poruku na interaktivnom zidu. Analizirali smo i šeme – sjedenje prije i poslije podne, analizirai smo pozicije sunca. Sve u svemu, kontura parka je tu, mogu se vidjeti ključne stvari. Vegetacija je urađena na način da se iskoristi postojeće zelenilo i da se duž klupa formira vegetacija koja budi i estetska i senzorna čula – ruzmarin itd”, navela je Radović-Jelovac. jekat i originalno arhitektonsko rješenje”, kazao je Vuković. Glavni gradski arhitekta Filip Aleksić naglasio je da su u fokusu projekta bili gimnazijalci, a ovaj projekat je bio okrenut upravo njima. Cilj je bio da se ovaj prostor što bolje koristi, budući da je Gimnazija izgubila pripadujući prostor iza samog objekta škole. Projekat je napravljen tako da je cetralni dio parka direktna veza sa Gimnazijom. Direktorica gimnazije Zoja Lalović-Bojanić je zahvalila upravi Glavnog grada što prepoznaje značaj te obrazovne institucije i što upravo ovakvim projektima skreće pažnju svima da ne smiju zaboraviti da je gimnazija ne samo simbol i obrazovna institucija već i svojevrsni kulturno-istorijski spomenik. M.M.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, u okviru manifestacije The Right Start, održao je juče predavnje studentima Ekonomskog fakulteta u okviru kojeg je govorio o viziji održivog razvoja Pogorice i aktivnog učešća građana u tom procesu. Vuković je poručio da je osnovni preduslov da Podgorica izgleda kao glavni grad jedne moderne evropske države unapređenje stanja u oblasti infrastrukture, dodajući da je to prioritet gradske uprave. “Emancipatorski proces izgradnje jednog grada počinje od izgradnje infrastrukture, jer je infrastruktura ono što razlikuje grad od provincije i bez koje nema civilizovanog života. U tom smislu realizujemo projekat vijeka za Podgoricu koji se odnosi na izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Taj projekat je dugo pripreman i ova gradska administracija je uspjela da stvori finansijske i druge pretpostavke da krenemo u njegovu realizaciju, čija je vrijednost preko 50 miliona eura. Moje je očekivanje da bi do kraja 2023. godine Podgorica trebalo da dobije novo moderno postrojenje koje će moći da servisira potrebe grada u narednih 30 do 50 godina”, kazao je Vuković. Ističe da se intenzivno radi i na izgradnji saobraćajnog prstena kako bi se rasteretio saobraćaj u centru grada i potpuno izmjestio tranzitni saobraćaj. “Primjer za to je Jugoza-

Osnovni preduslov da Podgorica izgleda kao glavni grad jedne moderne evropske države je unapređenje stanja u oblasti infrastrukture, a to je prioritet gradske uprave

padna obilaznica, čija izgradnja je u toku, kao i buduća Zapadna obilaznica od Donje Gorice do Komanskog mosta koja će se nadovezati na budući bulevar koji će povezati Danilovgrad i Podgoricu. Radimo i bulevar prema Tuzima, a radićemo nastavak bulevara na Zlatici kao vezu sa budućim auto-putem”, naveo je gradonačelnik. Govoreći studentina o problemu zapošljavanja, uprava Glavnog grada je odlučila da aktivnim mjerama ekonomske politike podstakne ekonomski rast i razvoj u Podgorici. Ključna mjera na tom polju je Odluka o proglašenju Biznis zona. “Mi smo tu Odluku usvojili prije nekih pola godine, ona obuhvata prostor od Tuškog puta do aerodroma Podgorica. To je ozbiljan ekonomski potencijal Glavnog grada i imamo ozbiljno interesovanje domaćih i stranih kompanija da na tom prostoru grade no-

ve proizvodne i druge kapacitete i da na taj način Podgorica dobije sve ono što joj u ovom trenutku nedostaje. To je, između ostalog, nova bolnica, kongresni centar, expo centar, novi hoteli itd. Ako sve bude išlo po planu mi ćemo na tom prostoru dobiti novi grad za desetak ili petnaest godina gdje će se veliki broj ljudi zaposliti. Na tom prostoru nudimo različite povlastice investitorima”, istakao je Vuković. Prema njegovim riječima, u pozitivnom smjeru se mijenja i kulturni identitet grada, oličen u kulturnim i sportskim dešavanjima. On je podsjetio na organizaciju Podgoričkog pazara, navodeći da taj ambijent možda i nije toliko lijep kao u nekim evropskim metropolama, ali da je bitno da ljudima bude prijatno, da slušaju dobru muziku i da se zabavljaju. “Radimo gradsko pozorište, unapređujemo sportsku infrastrukturu. Ne pristajemo na to da imamo provincijalno kulturološko iskustvo već želimo da hvatamo korak sa razvijenim svijetom”, poručio je Vuković. Dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr Nikola Milović je istakao zadovoljstvo zbog još jednog zanimljivog i uspješnog predavanja koje je održano na Fakultetu, navodeći da će fakultet i institucije sistema biti podrška svim mladim ljudima koji su spremni da ulože napor za svoju budućnost i doprinesu razvoju društva u kojem živimo.

svijet

DOO „AKADEMIJA ZNANJA“ BUDVA

Broj: 80/1 Budva, 18.02.2020.godine Na osnovu člana 39 i 40 Zakona o državnoj imovini (,,Sl. list CG” broj 21/09 i 40/11), člana 11 Odluke o osnivanju DOO ,,Akademija znanja” Budva, člana 5 i člana 10 Statuta DOO ,,Akademija znanja” Budva, DOO ,,Akademija znanja” Budva objavljuje

JAVNI POZIV za davanje u zakup poslovnih prostora prikupljanjem ponuda

I Predmet ovog poziva je prikupljanje ponuda za davanje u zakup sljedećih poslovnih prostora: 1. Poslovni prostor, označen kao B1, koji se nalazi na I spratu objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 45,75 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva. Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 11,00 € po m2 mjesečno, odnosno ukupno – 503,25 EUR(+PDV) mjesečno; 2. Poslovni prostor, označen kao B2, koji se nalazi na I spratu objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 50,08 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva. Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 11,00 € po m2 mjesečno, odnosno ukupno – 550,80 EUR(+PDV) mjesečno; 3. Poslovni prostor, označen kao B3, koji se nalazi na I spratu objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 46,36 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva. Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 11,00 € po m2 mjesečno, odnosno ukupno – 509,96 EUR(+PDV) mjesečno; 4. Poslovni prostor, označen kao B4, koji se nalazi na I spratu objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 45,66 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva. Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 11,00 € po m2 mjesečno, odnosno ukupno – 502,26 EUR(+PDV) mjesečno; 5.Poslovni prostor, označen kao B6, koji se nalazi na I spratu objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 26,78 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva. Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 11,00 € po m2 mjesečno, odnosno ukupno – 294,58 EUR(+PDV) mjesečno; 6.Poslovni prostor, označen kao B13, koji se nalazi na I spratu objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 79,22 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva. Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 11,00 € po m2 mjesečno, odnosno ukupno – 871,42 EUR(+PDV) mjesečno; 7.Poslovni prostor, označen kao B16, koji se nalazi na I spratu objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 27,15 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva. Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 11,00 € po m2 mjesečno, odnosno ukupno – 298,65 EUR(+PDV) mjesečno; 8.Poslovni prostor, označen kao C3, koji se nalazi na II spratu objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 76,14 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva. Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 10,00 € po m2 mjesečno, odnosno ukupno – 792,20 EUR(+PDV) mjesečno; 9.Poslovni prostor, označen ka D11, koji se nalazi na III spratu objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 41,18 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva. Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 10,00 € po m2 mjesečno, odnosno ukupno – 411,80 EUR(+PDV) mjesečno; II Poslovni prostori koji su predmet javnog poziva daju se u zakup u viđenom stanju, na period do 5(pet) godina uz mogućnost produženja nakon isteka roka na koji je ugovoren zakup. Period zakupa ne može biti kraći od 12 (dvanaest) mjeseci. III Zakup će dobiti ponuđač koji ponudi najveći iznos zakupnine za poslovni prostor/ poslovne prostore koji je/su predmet javnog poziva. U slučaju da dva ili više ponuđača ponude isti iznos naknade, prednost će imati onaj ponuđač čija je ponuda ranije zavedena u arhivi DOO “Akademija znanja” Budva. IV Prijave po javnom pozivu podnose se u zapečaćenom omotu, neposredno na arhivi DOO ,,Akademija znanja”, ul. Žrtava fašizma bb Rozino, Budva. najkasnije do 28.02.2020. godine do 09:00 časova, sa obaveznom naznakom »Prijava po javnom pozivu za davanje u zakup poslovnog prostora – ne otvaraj« kao i brojem javnog poziva i oznakom poslovnog/poslovnih prostora za koji/koje se dostavlja prijava. Neblagovremene, nepotpune, nejasne i ponude u nezapečaćenim kovertama neće se uzeti u razmatranje. Ponuda treba da sadrži: Za pravna lica: 1.Naziv i sjedište ponuđača; dokaz o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica; rješenje o PIB pravnog lica; rješenje o registraciji PDV-a; odgovorna lica u društvu – karton deponovanih potpisa; 2.Iznos ponuđene naknade i ponuda o dužini zakupa; 3.Priložena dokumenta moraju biti original ili ovjerene kopije od nadležnog organa. Za fizička lica: 4.Ime i prezime ponuđača, sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i kontakt telefonom; Izvod iz CRPS-a o registrovanju preduzetnika; 5.Iznos ponuđene naknade i ponuda o dužini zakupa; 6.Priložena dokumenta moraju biti original ili ovjerene kopije od nadležnog organa. V Ugovor o zakupu, kojim će se regulisati međusobna prava i obaveze Zakupodavca i Zakupca, će se zaključiti sa najpovoljnijim ponuđačem u roku od 15 dana od dana javnog otvaranja ponuda i izbora najpovoljnijeg ponuđača. U slučaju da izabrani ponuđač odustane od zakupa nepokretnosti, ugovor će se zaključiti sa sljedećim najpovoljnije rangiranim ponuđačem itd. VIJavno otvaranje ponuda, kojem mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici, će sprovesti Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda DOO ,,Akademija znanja” dana 28.02.2020.g., a održaće se u kancelariji B1, u sjedištu DOO ,,Akademija znanja” Budva, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva, sa početkom u 10:00 časova. Obavještenje o najpovoljnijem ponuđaču dostaviće se učesnicima postupka u roku od osam dana od dana provedenog postupka. VII Zainteresovani ponuđači mogu izvršiti razgledanje poslovnog prostora koji je predmet javnog poziva, svakog radnog dana u periodu od 08:00 do 15:00 časova. Sva bliža obavještenja i informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti u kancelariji Savjetnika za pravne poslove (kancelarija B1) DOO ,,Akademija znanja” Budva, svakim radnim danom u periodu od 11:00 do 13:00 časova. Kontakt osoba: Danilo Mrvaljević, savjetnik za pravne poslove, telefon 067 261 112. DOO ,,AKADEMIJA ZNANJA” BUDVA Ivana Franeta, v.d. izvršnog direktora

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

Zbog straha da bi mogla da kompromituje trampa

Bijela kuća koči izlazak knjige Džona Boltona

Nekadašnji savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Donalda Trampa, Džon Bolton, rekao je da je zabrinut da Bijela kuća nastoji da spriječi objavljivanje njegove knjige. Bolton u neobjavljenoj knjizi piše o vremenu koje je proveo na funkciji predsjedničkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost, prenosi Rojters. U prvom javnom nastupu nakon kongresnog suđenja Trampu, Bolton je na Univerzitet Djuk u Sjevernoj Karolini rekao da se nada da će ipak uspjeti da objavi knjigu. Bijela kuća je u januaru obavijestila Boltona da njegov rukopis knjige sadrži “značajan broj povjerljivih informacija i da u toj formi ne može biti objavljen”. Bolton tvrdi da Bijela kuća još analizira rukopis njegove knjige. “Trebalo bi da mogu da odgovorim na predsjednikove tvitove”, konstatovao je Bolton dodavši da se nada da njegova knjiga neće biti zabranjena. Upitan da prokomentariše Trampove tvitove o sebi, Bolton je odgovorio kontrapitanjem: “On (Tramp) tvituje o meni, a ja o tome ne smijem da progo-

vorim. Da li je to fer?” Vremešni Bolton je napustio položaj prošlog septembra, nakon ozbiljnih razmimoilaženja o ključnim spoljnopolitičkim temama. Dok Tramp tvrdi da ga je otpustio, Bolton to negira i kaže da je sam podnio ostavku. Neki mediji su već u oktobru prošle godine najavili da bivši predsjednikov savjetnik, zagovornik tvrđe linije i veće vojne angažovanosti SAD u kriznim područjima, planira da napiše knjigu o svom radu u Beloj kući. Prema pisanju Njujork tajmsa, Bolton je u namjeravao da objavi da je Tramp odlučio da zamrzne do daljeg sredstva u iznosu od 391 milion dolara planirane američke vojnotehničke po-

Bolton u neobjavljenoj knjizi piše o vremenu koje je proveo na funkciji predsjedničkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost

moći Ukrajini sve dok ne dobije konkretniju pomoć ukrajinskih zvaničnika u istrazi o Džozefu Bajdenu, jednom od Trampovih potencijalnih rivala na sljedećim predstojećim izborima iz redova demokrata. Taj Trampov manevar protiv Bajdena bio je okidač za pokretanje kongresnog postupka o opozivu američkog predsjednika. Predstavnički dom Kongresa, koji kontrolišu demokrate, izglasao je 18. decembra pokretanje postupka za opoziv Trampa na osnovu dvije ključne optužbe – zloupotrebu moći i opstrukciju Kongresa, a obje povezane sa Ukrajinom. Američki predsjednik je odbacio sve optužbe i pokretanje procesa u Kongresu nazvao sramnim činom. Tramp je oslobođen optužbi 5. februara, na osnovu konačne odluke Senata koji kontrolišu republikanci. Bolton je odbio da sarađuje sa istragom koju je tim povodom vodila Bijela kuća, ali je 6. februara rekao da bi pristao da svjedoči ukoliko bi ga Senat pozvao. Demokrate su zahtjevale njegovo svjedočenje, ali je Senat glasao protiv dovođenja novih svjedoka.

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

svijet

Rezultati najnovijih istRaživanja javnog mnjenja

Berni SanderS, prvi među demokratama

Senatora Bernija Sandersa podržava 31 odsto demokratski nastrojenih Amerikanaca, ili 16 odsto više nego glavnog konkurenta za mjesto kandidata demokrata na predsjedničkim izborima, Džozefa Bajdena. Majkla Blumberga podržava 19 odsto ispitanika. Berni Sanders ima podršku 31 odsto demokrata, proizlazi iz istraživanja koje su zajednički sproveli En-PiAr, Pi-Bi-Es i Merist pul. Poslije pobjede na predizborima u Nju Hempširu, Sandersova popularnost porasla je za de-

vet odsto, tačno koliko je izgubio Džo Bajden, čiju kandidaturu sada podržava 15 odsto

Američki milijArder mAjkl BlumBerg učestvovAće dAnAs u prvoj televizijskoj deBAti u kAmpAnji, sAopštio je njegov tim. BlumBerg je deveti nAjBogAtiji čovjek nA plAneti sA BogAtstvom procijenjenim nA 56 milijArdi dolArA

demokrata. Ozbiljan pad popularnosti odvukao je Bajdena na treće mjesto među demokratama, pošto ga je u međuvremenu pretekao i Majkl Blumberg, koji u ovom trenutku može da račina na podršku 19 odsto ispitanika. Za pet odsto pala je i popularnost Elizabet Voren, koja može da računa na podršku 12 odsto ispitanika, ili tri odsto više nego Ejmi Klobučar. Bivši gradonačelnik Saut Benda u Indijani, Pit Butidžidž ima podršku osam odsto demokratski nastrojenih birača.

antonio guteRes o koRona viRusu

Situacija veoma opasna

sukobi u pobunjenom Regionu na istoku ukRajine

Jedan ukraJinSki voJnik poginuo, petoro ranJeno

Jedan ukrajinski vojnik je stradao, a petoro je povrijeđeno u sukobu sa proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine, saopšteno je u Kijevu. “Pobunjenici i (ruski) okupatori su organizovali ciničnu provokaciju u pokušaju da ugroze mirovni proces”, naveo je na Fejsbuku ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Prema njegovim riječima, Ukrajina ima jaku vojsku koja je snažno odgovorila. “Situaciju sada u potpunosti kontroliše naša vojska. Ta provokacija neće promi-

jeniti našu politiku. Idemo odlučno ka kraju rata i ka miru”, rekao je Zelenski malo kasnije na konferenciji za novinare. Napad se dogodio na području Luganjska. Proruski pobunjenici su pokušali da probiju liniju fronta artiljerijskim napadom na ukrajinske vojne položaje, navela je vojska i dodala da je sukob trajao nekoliko sati. Američka ambasada je pozvala hitno Rusiju da se drži obaveza prema mirovnom dogovoru, dok je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao da je bilo žrta-

va na obje strane i da nema detalje o sukobu. Proruski pobunjenici su sa svoje strane optužili ukrajinsku vojsku za “krvavu provokaciju” bombardovanjem njihove teritorije. U Ukrajini skoro šest godina traje sukob na istoku zemlje gdje je stradalo više od 13.000 ljudi, a milion i po ljudi je napustilo svoje domove. Intenzitet sukoba je znatno opao poslije potpisivanja mirovnog sporazuma u Minsku 2015. godine, ali periodično izbijaju sukobi.

Epidemija koja je izbila u Kini, nije van kontrole, ali je situacija veoma opasna, kazao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres. Guteres, koji je u posjeti Pakistanu, rekao je u intervjuu za AP da postoji “ogroman rizik i da moramo da budemo spremni širom svijeta za to”. Najveću zabrinutost Guteres je izrazio zbog širenja korona virusa u oblastima sa “manjkom kapaciteta u zdravstvenim službama”, posebno pojedinim afričkim zemljama. Svjetska zdravstvena organizacija razmatra načine kako da pomogne u slučaju takvog razvoja situacije, dodao je Guteres. Guteres je konstatovao da je današnji svijet,

kako je kazao, haotičan, pogođen brojnim krizama. Guteres je dio krivice za stanje u svetu prebacio na tri vodeće sile – SAD, Rusiju i Kinu – nazivajući njihov odnos disfunkcionalnim, što je, kako je naveo, paralisalo Savjet bezbjednosti UN. Guteres u Pakistanu učestvuje na konferenciji posvećenoj 40. godišnjici izbjeglištva iz susjednog, ratom razorenog Avganistana. Broj smrtnih slučajeva od korona virusa porastao je na 1.873, a među njima je i direktor glavne bolnice u Vuhanu neurohirurg Lju Džiming, saopštila je Zdravstvena komisija Vuhana. Ukupno je zaraženo oko 73.000 osoba, a van Kine je od posljedica zaraze umrlo petoro ljudi.

UTORAK, 18. 2. 2020.

KULTURA

Dokumenti: Odnosi između države i crkve do 1918. godine

nevne novine, počev od 10. februara, objavljuju veliki broj dokumenata koji svjedoče o tome kako su se u vrijeme Knjaževine i Kraljevine Crne Gore donosile odluke koje su se ticale crkvenih pitanja. Dokumenta jasno pokazuju da nijedna odluka nije mogla biti donijeta, ni realizovana, bez prethodne saglasnosti tadašnje vlade, odnosno Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova.

Uz odobrenje Ministarstva, dobra Pivskog manastira dati pod arendu Iz uprave Eparhije zahumske, 25. jula 1884. godine Visokom knjaževskom Ministarstvu prosvjete i crkvenijeh djela obraća se arhimandrit i Mitrofan Ban i predlaže da se dobra Pivskog manastira daju „pod arendu“. U pismu se Ministarstvo „umoljava“ da pošalje zahtjev Eparhije „na odobrenje visokom Knjaževskom državnom savjetu“, i o rješenju obavijesti arhimandrita Mitrofana Bana. „Da bi se manastir Pivski sa svojim prihodima popravio iza porušenja koga je najpotonjim ratom od neprijatelja pretrpio, njegova su dobra sve do sada ne arendirata. Kad se prihodi onog manastira u toku godina posle rata u sravnjenje dovedu, ne izlazi najbolji rezultat upravljanja sa dobrima onog manastira postojećim načinom. Zato bi bilo dobro, po određenom načinu kakav postoji u drugim manastirima, i dobra Pivskog manastira dati pod aren-

du. No, ova Eparhijalna uprava ne može ovo učiniti bez naročitog odobrenja, tim više što se u pomenutom manastiru nalaze dva kaluđera kojima bi prethodno trebalo odrediti godišnju platu.Igumanu ocu Glomaziću imala bi se dati obična plata kao i drugim manastirskim nastojateljima – 300 fiorina, a jeromonahu Teodosiju Sočici 200 fiorina godišnje“, navodi se u pismu koje potpisuje arhimandrit Mitrofan Ban.

Ministru prosvjete, gospodinu Drljeviću Mitropolit Mitrofan 1909. godine piše Ministru prosvjete i crkvenijeh poslova pismo sljedeće sadržine: „Prema članu 41 Zakona o parohijevskom svještenstvu, na predlog arhijereja, gospodin ministar imao bi izvršiti podjelu parohija u zemlji. Usljed ovoga umoljava se gospodin ministar da ovaj moj predlog izvoli uzeti k znanju“. Uz pismo proslijeđen je i spisak parohija.

Podjelu parohija odobravao knjaz U pismu upućenom crkvenim vlastima u novembru 1889. godine, obavještava se visoko preosvještenstvo da je „njegovo visočanstvo Knjaz“ naredio da se spisak podjele parohija vrati i da knjaz „poziva gospodina arhimandrita i gospodina prota da kod njega dođu sa istim spisom na odobrenje i pregled ...“

kultura

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

NACIONALNA BIBLIOTEKA ª ĐURĐE CRNOJEVIĆº

omaž Bulatoviću povodom 90 godina od rođenja

Nacionalna biblioteka Crne Gore “Đurđe Crnojević” sjutra će obilježiti 90 godina od rođenja Miodraga Bulatovića. Program počinje u 18 sati. O životu i stvaralaštvu poznatog pisca iz Crne Gore govoriće Tatjana Jovović, Ksenija Rakočević i Marinko Vorgić. Miodrag Bulatović je veoma osoben i neobičan pisac. Njegove knjige su prevedene na preko pedeset svjetskih jezika, bio je velika literarna zvijezda sedamdesetih godina. Rođen je u Okladama kod Bijelog Polja 1930. godine, završio je gimnaziju u Kruševcu, a na beogadskom univerzitetu je stu-

dirao psihologiju i književnost. Neko vrijeme je radio kao novinar, a 1955. godine objavio je prvu zbirku pripovjedaka “Đavoli dolaze”. Potom objavljuje još jednu zbiku priča “Vuk i zvono”(1958), pa romane “Crveni pijetao leti prema nebu” (1959) “Heroj na magarcu” (1967), “Rat je bio bolji” (1968), dramu “Godo je došao” (1969) , “Ljudi sa četiri prsta” (1975), za koju je dobio NIN-ovu nagradu, “Peti prst” (1977) i “Gullo Gullo” (1983). Preminuo je 1991. godine u Herceg Novom, a sahranjen je u Beogradu, u Aleji zaslužnih građana. Miodrag Bulatović je u

svojim djelima opisivao svijet ljudi sa margine, svijet beogradskog podzemlja, koje je dobro poznavao. Moglo bi se reći da je bio opsjednut tamnom stranom ljudskog bića, zlom, nesrećom, patnjom i očajanjem. Strani kritičari često su Bulatovića poredili sa Bokačom, Rableom i Servantesom. R.K.

Miodrag Bulatović je veoma osoben i neobičan pisac. Njegove knjige su prevedene na preko pedeset svjetskih jezika, bio je velika literarna zvijezda sedamdesetih godina

NACIONALNI TEATAR

“Bure baruta” na Velikoj sceni

PROVJERENA AUTENTIČNOST SLIKE

potvrđeno da je “portret mlade žene” Rembrantov Slika stara 400 godina koja je nastala u Rembrantovoj radionici, a pripisivana nepoznatom autoru, ipak je djelo holandskog umjetnika, utvrđeno je zahvaljujući savremenoj tehnologiji. Decenijama je u Muzeju umjetnosti u Alentaunu (Pensilvanija) stajala slika rađena tehnikom ulje na hrastu pod nazivom “Portret mlade žene” i pripisivana je Rebrantovom studiju. Prije dvije godine slika je poslata na Univerzitet u Njujorku zbog čišćenja i konzervacije. “Slika je imala brojne sloje-

ve laka i to je zaista zatamnilo ono što se moglo vidjeti o originalnom kistu, kao i originalnoj boji”, rekla je zamjenica kustosa u Muzeju umjetnosti Alentaun. Konzervatori su koristili razne alate, uključujući rendgensku, infracrvenu i elektronsku mikroskopiju, kako bi bili sigurni da je to djelo jednog od najznačajnijih i najpoštovanijih umjetnika u istoriji. Stručnjaci koji su pregledali sliku iz 1632. godine nakon završetka dvogodišnje restauracije složili su se sa ocjenom da je u pitanju autentični Rembrant. R.K.

Predstava “Bure baruta” Dejana Dukovskog u režiji Dejana Projkovskog biće izvedena večeras i sjutra veče od 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Scenograf predstave je Valentin Svetozarev, kostimografkinja Tijana Todorović, kompozitor Goran Trajkoski, a izvršne producentkinje su Nela Otašević i Janja Ražnatović. Asistent reditelja je Milivoje Lakić dok je asistentkinja kostimografkinje Marta Gračebvić. U predstavi igraju: Mirko Vlahović, Aleksandar Gavranić, Slobodan Marunović, Vukan Pejović, Vanja Jovićević, Zoran Vujović, Ana Vučković, Petar Burić, Jovan Dabović, Branimir Popović, Nikola Perišić, Mišo Obradović, Dejan Ivanić, Dušan Kovačević, Jelena Nenezić-Rakočević, Stevan Radusinović, Jadranka Mamić i drugi. R.K.

ROK ZA PRIJAVLJIVANJE 1. MAJ

Raspisan konkuRs za festival “uhvati film” Konkurs za filmove za regionalni Filmski festival “Uhvati film” otvoren je do 1. maja 2020. godine. Prijavljeni filmovi moraju biti trajanja do 30 minuta, imati najmanje DVD kvalitet i titl na srpskom/hrvatskom/bosanskom/ crnogorskom ili engleskom jeziku. Filmovi se dostavljaju poštom (dvije kopije filma) ili putem interneta na e-mail uhvatifilm@gmail.com. Potrebno je dostaviti popunjen prijavni formular, biografiju autora, dvije fotografije iz filma, dijalog listu u srt formatu i trejler (ukoliko posto-

ji). Sve detaljne informacije u vezi sa konkursom možete pronaći na adresi: http:// sr.uhvatifilm.org/konkurs “Uhvati film” već 18. godinu uspješno se organizuje u Novom Sadu, od 2011. realizuje se u Rijeci, od 2017. u Banjaluci i u Kotoru u realizaciji ART 365 iz Podgorice. Selektovani filmovi biće prikazani na 18. Filmskom festivalu “Uhvati film” u Novom Sadu i ulaze u uži izbor za prikazivanje u Banjaluci, Rijeci i Kotoru, ali i u okviru Filmskih karavana - projekcija izabranih filmova u gradovima Srbije i Hrvatske. R.K.

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

kultura

SVEČANO OBILJEŽEN PETI ROĐENDAN FORUMA PISACA KIC-A ª BUDO TOMOVIćº

IndIvIdualnI KnjIževnI uspjesI daju dodatnI elan našoj grupI Grupa pjesnika Foruma mladih pisaca poetskoscenskim programom obilježila je pet godina okupljanja i rada pred brojnom publikom u sali DODEST u KIC “Budo Tomović”. Scenario za performativni poetski program “Prekid, smetnje, test”, nastao je iz izbora najnovijeg stvaralaštva Barbare Delać, Luke Boljevića, Jane Radičević, Nikole Ćorca, Milene Radević i Martine Medenice. Zajedničkim nastupom potvrdili su ono po čemu je ova književna grupa već poznata - da i pored međusobno različitih, osobenih poetika, vide potrebu i mogućnost za zajedničko djelovanje pisaca mlađe generacije na domaćoj književnoj sceni. Naslov “Prekid, smetnje, test” upućuje na situaciju smetnji i prekida TV

programa - kad je transmiter aktivan, ali ne emituje, kad se čuje pištanje, a na ekranu televizora se pojave šareni kvadrati, pravougaonici i linije, takozvana test karta. Jana Radičević, koja je osmislila program, objašnjava vezu te situacije sa temom performansa. “Ono o čemu se ovdje prije svega govori su jezik i govor, kao osnov komunikacije, ali i književnosti. Pokušali smo na ovaj način da istaknemo potrebu za izražavanjem sopstvenih misli, stavova i ideja, ali i međusobnog razumijevanja, kojeg ne može biti ako se ne čuje i drugi, ako nema dijaloga. Ako se svi nadglašavaju i preglašavaju dolazimo do te situacije da poželimo svojevrsnu test kartu i krenemo ispočetka”, kaže Jana Radičević. O n a o b j a š n j ava d a je drugi nivo značenja

poetički. “Scenario je nastao iz izbora poezije autora Foruma, dakle pjesnika koji su tek izašli na književnu scenu i koji, prirodno, traže svoj izraz, imaju potrebu da kažu dosta toga, ali i da čuju reakcije na to što rade. Oni se, takođe, trude da imaju uvid u ono što drugi rade, da komuniciraju sa svojom književnom savremenošću i koji preispituju ulogu poezije, mjesta koje ima ili mislimo da može da ima”, ističe ona. Jedna od učesnica Barbara Delać, ovih pet godina su p okazali da postoji po-

POTVRDA VRIJEDNE GLUMAČKE KARIJERE

VlahoVić i Đukić prVaci nacionalnog teatra

Poslije više godina Crnogorsko narodno pozorište ponovo će dodjeljivati status prvaka ovog nacionalnog teatra, a ove godine status su već dobili glumci Mirko Vlahović i Varja Đukić. “Status prvaka/prvakinje je nesumnjivo potvrda vrijedne glumačke karije-

re i glumačkog života koji traje. Pored važnosti koje nosi u samom ansamblu, zvanje prvaka označava i društveno priznanje i počast onim glumcima koji ‘nose repertoar’ i koji su svojim glumačkim kreacijama, u važnim predstavama, ostavili pečat i trag koji postaje dio istorije jednog

teatra”, saopšteno je iz CNP. Zvanje prvaka podrazumijeva i procentualno uvećanje plate. Važno je naglasiti da je ovaj status odnosno postojanje i priznavanje glumaca prvaka, važno za ukupni pozorišni sistem, za teatarske institucije koje imaju ozbiljan ansambl kao naš nacionalnog teatra.

treba za zajedničkim djelovanjem na književnoj sceni i da je ono zapravo moguće. “Naši individualni uspjesi su samo ojačali funkcionisanje grupe i unijeli dodatni elan za dalje projekte i poduhvate. Pored toga, forum je uvijek otvoren za nove članove”, kaže Delać. Ton i svijetlo za performans uradio je Dražen Milić. R.K.

OnO O čemu se Ovdje prije svega gOvOri su jezik i gOvOr, kaO OsnOv kOmunikacije, ali i književnOsti

RETROSPEKTIVNA IZLOŽBA U ULUCG

Kroz stotinu djela prikazan opus Ismeta Hadžića Retrospektivna izložba radova Ismeta Hadžića biće svečano otvorena sjutra u 19 časova u Umjetničkom paviljonu ULUCG. Postavku čini 100 djela, u tehnici ulje na platnu i grafika, koji predstavljaju presjek Hadžićevog stvaralaštva za više od četiri decenije, koliko je aktivno prisutan na likovnoj sceni. Ovom prilikom biće predstavljena i monografija “Čitav život”, koja je objedinila fotografije, radove, dokumenta i sve važne događaje iz stvaralačkog života Ismeta Hadžića. Hadžić je rođen u Rožajama, akademiju likovnih umjetnosti završio je u Prištini u klasi profesora Hilmije Ćatovića. Specijalizovao se u Moskvi kao stipendista fonda “Moša Pijade”. Član je ULUCG i Sandžačkog udruženja likovnih umjetnika,

te Likovnog kluba “Kula” iz Rožaja. Pune četiri decenije učestvuje u likovnom životu, a prvu samostalnu izložbu imao je u rodnom gradu 1976. godine. Prije postavke u Umjetničkom paviljonu, prošle godine se predstavio i barskoj publici. Učestvovao je na preko 250 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. R.K.

DRUGI PIŠU

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

PROGRAM PRIVLAČENJA STRANIH STRUČNJAKA POD M

NJEMAČKA ŽELI JOŠ VIŠE N jemačkoj je potrebna radna snaga i vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. U Bonu je otvorena nova služba koja će koordinisati priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u inostranstvu. Njemačka privreda je zavisna od doseljavanja. Savezna vlada je zato pokrenula program privlačenja stranih stručnjaka pod motom “Make it in Germany”. To je nacionalni prioritet. “Bez stranih stručnjaka nećemo moći da održimo naše blagostanje. Ne možemo jednostavno da čekamo na te ljude, moramo da se potrudimo oko njih”, izjavio je savezni ministar rada Hubertus Hajl. Njemački zavod za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana Savezne Republike Njemačke do 2035. smanjiti za četiri do šest miliona. U mnogim privrednim granama vlada nestašica radne snage. Prema navodima Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK), čak 56 odsto ispitanih firmi smatra da je nedostatak radne snage trenutno njihov najveći poslovni rizik. Svaka treća njemačka firma proteklih godina zaposlila je radnike iz drugih članica Evropske unije, odnosno trećih zemalja. Mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu da prihvataju nove narudžbe i trpe ogromnu finansijsku štetu.

■ DOSELJENIČKA ZEMLJA

Savezna vlada je (konačno) shvatila vapaje privrednika i već neko vrijeme pojačano radi na stvaranju pretpostavki za privlačenja stručnjaka iz inostranstva. Nakon dugotrajne debate, usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je savezna vlada priznala da je Njemačka doseljenička zemlja – i to šest decenija nakon prvog velikog talasa dolaska gastarbajtera. Primarni cilj zakona je olakšati stranim radnicima pristup njemačkom tržištu rada – i to praktično svim privrednim granama. “U načelu je potpuno svejedno odakle neko dolazi, najvažnije je da dokaže da želi da se integriše u neku zemlju, da želi da sarađuje i da bude dio društva. I onda nije pitanje odakle je neko, nego kako želi da se integriše”, izjavila je za Dojče vele savezna ministarka obrazovanja Anja Karliček. Karličekova je u Bonu, zajedno sa kolegom iz saveznog kabineta Hajlom (zadužen za resor rada), otvorila novi Centralni ured za priznavanje stručne kvalifikacije (ZSBA). Prema pisanju

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

JAVNI POZIV ZA DODJELU PODRŠKE ZA MODERNIZACIJU PROFESIONALNE RIBOLOVNE FLOTE ZA ULOV DEMERZALNIH RESURSA Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Agrobudžetom za 2020. godinu i programom B-1. Podrška razvoju sektora morskog ribarstva i marikulture, mjerom B-1.1. Jačanje profesionalne ribolovne flote, budžetskom linijom B-1.1.1. Modernizacija profesionalne ribolovne flote za ulov demerzalnih resursa, objavljuje je Javni poziv za dodjelu podrške za modernizaciju profesionalne ribolovne flote za ulov demerzalnih resursa. Korisnik podsticajnih sredstava kroz ovaj javni poziv je privrdno društvo ili preduzetnik koji ispunjava sljedeće uslove: da je nosilac važeće dozvole za obavljanje velikog privrednog ribolova, koja je izdata od strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja; da je ribolovni plovni objekat, za koji je korisnik podsticaja podnio Zahtjev za dodjelu sredstava podsticaja, upisan u Registar ribolovnih plovnih objekata Crne Gore kao plovni objekat za upotrebu ribolovnog alata za ulov demerzalnih resursa. Podrška se odnosi na kofinansiranje u troškovima: ‒ rekonstrukcije ribolovnog plovnog objekta; ‒ zamjene ili generalne opravke motora; ‒ nabavke opreme za ribolov i plovidbu; ‒ nabavke opreme za održavanje i čuvanje ribe i drugih morskih organizama na ribolovnom plovnom objektu i ‒ nabavke sigurnosne opreme na ribolovnom plovnom objektu. Trajanje ovog Javnog poziva je do 01.11.2020. godine. Cjelokupni tekst Javnog poziva, koji sadrži sve neophodne informacije, kriterijume i uslove za ostvarivanje prava na podršku, kao i zahtjeve za podršku i promjenu dozvole za obavljanje privrednog ribolova, mogu se preuzeti sa sajta Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Dodatne informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti i putem telefona: 020/482-270

DRUGI PIŠU

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

MOTOM ª MAKE IT IN GERMANYº

E RADNIKA SA BALKANA njemačke štampe, u toj zemlji u ovom trenutku postoji oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma. Proces priznavanja do sada je bio previše komplikovan i trajao je suviše dugo, mnogo duže nego, recimo, u skandinavskim zemljama, SAD ili u Kanadi. A to Njemačka sebi u globalnoj borbi za najbolje stručnjake više ne može da dozvoli, čuje se iz savezne vlade. Nova kacelarija za priznavanje stranih kvalifikacija, koji je sa radom počeo početkom ovog mjeseca, to bi morao da koriguje.

■ JEDNOSTAVNIJA I

BRŽA PROCEDURA

Tokom obilaska radnih prostorija kancelarije, Karličekova i Hajl demonstrirali su kako bi to trebalo da izgleda u praksi – osobe zainteresovane za dolazak u Njemačku najprije bi trebalo da pozovu ZSBA, koji će im pomoći u pripremi kompletne dokumentacije potrebne za priznavanje kvalifikacija. Kancelarija će im takođe biti na raspolaganju za savjetovanje (putem četa, mejla ili telefonski) i on će njihove molbe distribuirati nadležnim institucijama na nivou njemačkih saveznih pokrajina. Ali ono što na jednoj strani pomaže Njemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani

otvara velike probleme – jugoistok Evrope ne napuštaju samo najbolje kvalifikovani kadar sa univerzitetskim diplomama, već i njegovatelji, mašinovođe, automehaničari i radnici iz drugih grana. Iz Hrvatske, Srbije ili Bosne i Hercegovine u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika. Da li je njemačka vlada svjesna šta to znači za tržišta rada u tim zemljama? “Mi smo sklopili nekoliko bilateralnih sporazuma, na primjer da ne povlačimo njegovatelje iz medicinske branše iz onih zemalja kojima su ti radnici potrebni. Ipak, mislim da je neophodno da postoji sloboda kretanja, jer ako to dobro organizujemo, onda profitiraju obje strane, i to onda na kraju krajeva učvršćuje i naše odnose”, smatra njemački ministar rada Hubertus Hajl.

■ DOBRO ZA NJE-

MAČKU, LOŠE ZA BALKAN?

Prvog marta ove godine u Njemačkoj stupa na snagu novi Zakon o doseljavanju stručne radne snage. Njime bi trebalo da se olakša dolazak u Njemačku i potraga za poslom svim kvalifikovanim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU. Ubuduće neće više da važi pravilo prema kojem su u prednosti za neko radno mjesto au-

tomatski građani EU. Jedan od regiona na koji tradicionalno najviše “ciljaju” njemački poslodavci jeste Zapadni Balkan. Radnici iz tog regiona imaju dobru reputaciju u Njemačkoj. “U prošlosti smo dobili veoma puno pitanja sa Zapadnog Balkana, to je jedan od regiona koji su veoma važni za nas, zato što tamo pronalazimo vrlo dobru, kvalifikovanu, stručnu radnu snagu, a sa druge strane ima dosta ljudi koji znaju njemački jezik, što je od ogromne pomoći u poslovnoj integraciji”, kaže za Dojče vele Torsten Rolfsmajer iz Saveznog zavoda za zapošljavanje. Motivacija za odlazak pritom nisu samo veće njemačke plate (veći su i troškovi života), već i korupcija, loša perspektiva i često manjkava vladavina prava u zemljama porijekla. Prema navodima OEBS-a, samo je Srbiju između 2000. i 2015. napustilo oko 650.000 ljudi – skoro desetina ukupnog stanovništva. Slično je i u drugim zemljama regiona. Među njima je veoma mnogo mladog, visokoobrazovanog kadra, a iza njih ostaje velika rupa na domaćem tržištu rada, a to i pojačava demografski problem. Sa druge strane, novac koji novi gastarbajteri šalju iz inostranstva pomaže u održavanju socijalnog mira u njihovim zemljama porijekla . (Dojče vele)

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

JAVNI POZIV ZA DODJELU PODRŠKE ZA MODERNIZACIJU PROFESIONALNE RIBOLOVNE FLOTE U MALOM PRIVREDNOM RIBOLOVU ZA PLOVILA DO 10 m DUŽINE Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Agrobudžetom za 2020. godinu i programom B.1 Podrška razvoju sektora morskog ribarstva i marikulture, mjerom B-1.1. Jačanje profesionalne ribolovne flote, budžetskom linijom B-1.1.3 . Modernizacija profesionalne ribolovne flote u malom privrednom ribolovu (plovila do 10 m LOA), objavljuje Javni poziv za dodjelu podrške modernizaciji profesionalne ribolovne flote u malom privrednom ribolovu za plovila do 10 m dužine. Korisnik podsticajnih sredstava kroz ovaj javni poziv je privrdno društvo ili preduzetnik koji ispunjava sljedeće uslove: ‒ da je nosilac važeće dozvole za obavljanje malog privrednog ribolova, koja je izdata od strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i ‒ da je ribolovni plovni objekat, koji je predmet nabavke, rekonstrukcije, opremanja ili zamjene upisan u Registar ribolovnih plovnih objekata Crne Gore. Podrška se odnosi na kofinansiranje u troškovima: − rekonstrukcije ili zamjene ribolovnog plovnog objekta dužine do 10m; − generalne opravke ili zamjene motora; − nabavke opreme za ribolov i plovidbu; − nabavke sigurnosne opreme na ribolovnom plovnom objektu. Trajanje ovog Javnog poziva je do 01.11.2020. godine. Cjelokupni tekst Javnog poziva, koji sadrži sve neophodne informacije, kriterijume i uslove za ostvarivanje prava na podršku, kao i zahtjeve za podršku i promjenu dozvole za obavljanje privrednog ribolova, mogu se preuzeti sa sajta Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Dodatne informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti i putem telefona: 020/482-270

marketing

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Na osnovu člana 2 i člana 3 Uredbe o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike („Službeni list CG“, broj 4/20) - program B.1 Podrška razvoju sektora morskog ribarstva i marikulture, mjera B-1.2. Unapređivanje sektora marikulture, budžetska linija B-1.2.1., Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja raspisuje

JAVNI POZIV za dodjelu podrške za poboljšanje konkurentnosti i efikasnosti sektora marikulture Pravo na sredstva podsticaja, opredijeljena kroz ovu budžetsku liniju, mogu ostvariti privredna društva i preduzetnici koja imaju dozvolu za marikulturu pod uslovima utvrđenim ovim Javnim pozivom. Pravo na sredstva podsticaja za poboljšanje konkurentnosti i efikasnosti sektora marikulture može se ostvariti za: • rekonstrukciju uzgajališta; • izgradnju ili rekonstrukciju objekata za skladištenje hrane i skladištenje opreme; • nabavku opreme za automatizaciju procesa uzgoja; • nabavku opreme za poboljšanje higijene u pogledu bezbjednosti hrane i plasiranja proizvoda uzgoja na tržište; • nabavku opreme za zaštitu uzgajališta od predatora; • nabavku ili rekonstrukciju splava za operativni rad uzgajališta. Trajanje ovog Javnog poziva je 45 kalendarskih dana od dana objavljivanja Javnog poziva, dok će se obrada i odobravanje primljenih zahtjeva vršiti nakon završetka Javnog poziva. Cjelokupni tekst Javnog poziva koji sadrži i druge neophodne informacije, kao i obrazaci zahtjeva za odobravanje podrške i odobravanje plaćanja mogu se preuzeti sa zvanične internet stranice http://www.minpolj.gov.me ili u kancelariji br. 23 Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

JAVNI POZIV ZA DODJELU PODRŠKE ZA MODERNIZACIJU PROFESIONALNE RIBOLOVNE FLOTE ZA ULOV PELAGIČNIH RESURSA Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Agrobudžetom za 2020. godinu i programom B-1. Podrška razvoju sektora morskog ribarstva i marikulture, mjerom B-1.1 Jačanje profesionalne ribolovne flote, budžetskom linijom B-1.1.2. Modernizacija profesionalne ribolovne flote za ulov pelagičnih resursa, objavljuje Javni poziv za dodjelu podrške za modernizaciju profesionalne ribolovne flote za ulov pelagičnih resursa. Korisnik podsticajnih sredstava kroz ovaj javni poziv je privrdno društvo ili preduzetnik koji ispunjava sljedeće uslove: da je nosilac važeće dozvole za obavljanje velikog privrednog ribolova, koja je izdata od strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja; da je ribolovni plovni objekat koji je predmet investicije upisan u Registar ribolovnih plovnih objekata Crne Gore kao plovni objekat za upotrebu ribolovnog alata za ulov pelagičnih resursa. Podrška se odnosi na kofinansiranje u troškovima: ‒ rekonstrukcije ribolovnog plovnog objekta; ‒ zamjene ili generalne opravke motora; ‒ nabavke opreme za ribolov i plovidbu; ‒ nabavke opreme za održavanje i čuvanje ribe i drugih morskih organizama na ribolovnom plovnom objektu i ‒ nabavke sigurnosne opreme na ribolovnom plovnom objektu. Trajanje ovog Javnog poziva je do 01.11.2020. godine. Cjelokupni tekst Javnog poziva, koji sadrži sve neophodne informacije, kriterijume i uslove za ostvarivanje prava na podršku, kao i zahtjeve za podršku i promjenu dozvole za obavljanje privrednog ribolova, mogu se preuzeti sa sajta Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Dodatne informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti i putem telefona: 020/482-270

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Na osnovu člana 2 i člana 3 Uredbe o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike („Službeni list CG“, broj 4/20) - program B.2 Podrška razvoju sektora slatkovodnog ribarstva i akvakulture, mjera B-2.2. Unapređenje sektora slatkovodne akvakulture, budžetska linija B-2.2.1, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja raspisuje

JAVNI POZIV za dodjelu podrške za poboljšanje konkurentnosti i efikasnosti sektora slatkovodne akvakulture

Pravo na sredstva podsticaja, opredijeljena kroz ovu budžetsku liniju, mogu ostvariti privredna društva i preduzetnici koja imaju dozvolu za akvakulturu pod uslovima utvrđenim ovim Javnim pozivom. Pravo na sredstva podsticaja za poboljšanje konkurentnosti i efikasnosti sektora slatkovodne akvakulture može se ostvariti za: • rekonstrukciju uzgajališta; • izgradnju ili rekonstrukciju objekata za skladištenje hrane i skladištenje opreme; • nabavku opreme za automatizaciju procesa uzgoja; • nabavku opreme za poboljšanje higijene u pogledu bezbjednosti hrane i plasiranja proizvoda uzgoja na tržište; • uvođenje novih tehnologija u pogledu zaštite uzgajališta od predatora. Trajanje ovog Javnog poziva je 45 kalendarskih dana od dana objavljivanja Javnog poziva, dok će se obrada i odobravanje primljenih zahtjeva vršiti nakon završetka Javnog poziva. Cjelokupni tekst Javnog oglasa koji sadrži i druge neophodne informacije, kao i obrazaci zahtjeva za odobravanje podrške i odobravanje plaćanja mogu se preuzeti sa zvanične internet stranice http://www.minpolj.gov.me ili u kancelariji br. 23 Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

marketing

zabava

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

39 godina od paket aranžmana

Album koji je promijenio prVa ZViJeZda FeStiVaLa CitY jugoslovensku rok scenu

Na jučerašnji dan 1981. godine objavljen je jedan od najboljih i najznačajnijih albuma u jugoslovenskoj muzici, antologijski “Paket aranžman”. Album su snimile tada nove beogradske snage, a danas kultni bendovi: Električni Orgazam, Šarlo Akrobata i Vis Idoli. Objavljivanjem “Paket aranžmana” počeo je “novi talas”, pravac koji je promijenio jugoslovensku rok scenu i uticao na njen razvoj tokom 80-ih i 90-ih godina 20. vijeka. “Paket aranžman je najznačajnija ploča jer predstavlja znak promjene, vrijeme kada je rok zaista postao dio kulture i, bar na našim prostorima, definitivno potvrdio da urbani karakter čini njegovu glavnu odliku”, napisaće srpski pisac David

Albahari. “Tri benda, na silu udružena u zajedničku scenu, dokazala su da po pitanju originalnosti Ju-rok može ravnopravno stajati uz svoju londonsku i njujoršku ‘stariju braću’ te je, povremeno, čak i nadmašiti. Gile i Elektricni Orgazam bili su jedni od najtalentovanijih učenika Jana Kertisa, Idoli su želeli uvjeriti svijet oko sebe da je pop ultimativna eksperimentalna forma, a Šarlo Akrobata spojio je rege i pank u nacionalne hitove ‘Ona se budi’ i ‘Niko kao ja’ koji su im omogućili snimanje najradikalnije zbirke ikad odštampane u jugoslovenskim fabrikama kaseta i ploča”, rekao je nekadašnji urednik Jugotona u njegovom zlatnom periodu Siniša Škarica.

predStaViLi ª SuperbLood WoLFmoonº

Još JednA numerA koJA ne liči nA nekAdAšnJi PJ

Kao što smo pisali prošle sedmice, Pearl Jam su na vrlo inovativan način predstavili dio nove pjesme “Superblood Wolfmoon”. Naime, bend je uz pomoć AI tehonologije uspio da “pošalje” dio pjesme na mjesec, a fanovi su samo trebali da odu na poseban vebsajt, upale kameru, usmjere je prema mjesecu i poslušaju dio pomenute pjesme. Sada je ta pjesma dostupna u cjelosti. Možete je poslušati na

Jutjubu. “Superblood Wolfmoon” se nalazi na novom albumu benda “Gigaton”, koji će u prodaji biti od 27. marta. Pearl Jam će promovisati novi album na turneji ove godine. Jedan od najbližih koncerata nama je onaj u Beču, koji će biti održan 7. jula u Wiener Stadthalle. Ulaznica su trenutno rasprodate, ali ukoliko ih bude još u prodaji, moći ćete da ih kupite na Oeticket.com. Fi.J.

PODGORICA I OČI U OČI 26 ⌦ Danilo Brajković

esto izdanje podgoričkog festivala City Groove, na još neutvrđenoj lokaciji, trajaće četiri dana, a 26. juna ugostiće koncert još jednog velikana svjetske muzike. Nakon Morcheebe, Simple Mindsa, Boba Sinklera, Antoana Klamarana, Kurda Mavericka, Feddea Le Granda i drugih, binu preuzima slavni Italijan - Cukero. Adelmo Fornaćari (64), svjetskoj publici bliži po umjetničkom imenu Cukero, prvi put će nastupiti u Crnoj Gori upravo zahvaljujući City Groove festivalu, odnosno agenciji Comfortably Numb, čiji je organizacioni potpis zaslužan za sada već najdugovječniji podgorički muzički festival. Dragan Bulajić, direktor festivala i prvi čovjek pomenute agencije, Dnevnim novinama je kazao da je izuzetno ponosan što City Groove nastavlja lijepu tradiciju i u glavni grad dovodi muzičara svjetske reputacije. “Poslije dužih pregovora, konačno smo uspjeli da usa-

glasimo termin. Pregovaramo od prošle godine. Ove godine krenuli smo na vrijeme, veoma smo lijepo komunicirali sa agencijom koja radi njegovu turneju. Pristali su da budu naši gosti. Radujem se što će tako veliko ime biti gost festivala City Groove, Podgorice, Crne Gore. O veličini Cukera govori, između ostalog, i njegovo posljednje pojavljivanje na nedavno održanom festivalu Sanremo u Italiji. Jednostavno, doživljavaju ga kao najvećeg izvođača sa tog govornog područja. Nadam se i dobrom i zanimljivom koncertu, na zadovoljstvo svih nas, a prvenstveno crnogorske publike”, poruka je Bulajića. Podsjetimo, prvo izdanje festivala održano je na platou između Tehničkih fakulteta i Tološke šume 2015. godine, a naredna četiri na Stadionu malih sportova. Usljed njegove rekonstrukcije, koja je u toku, organizatori su prinuđeni da “presele” festival. Prema riječima Bulajića, nova lokacija još nije utvrđena, ali je izvjesno da će City Groove, kao i prošle godine, trajati četiri dana, dok će javnost o svim detaljima, poput imena ostalih izvođača, loka-

cije, prodaji ulaznica i akcijama festivala biti blagovremeno obavještena i putem zvaničnih stranica na Instagramu i Fejsbuku te na sajtu www.citygroove.me.

■ Rame uz Rame sa najvećim

A u jučerašnjem obraćanju javnosti, inače prvom saopštenju kada govorimo o šestom izdanju festivala, organizatori su vodeću zvijezdu predstojećeg okupljanja najavili biranim riječima. Podsjetili su publiku na neke od najupečatljivijih segmenata karijere muzičara koji na svjetskoj sceni, kako kažu, uživa izvanrednu reputaciju zbog jedinstvenih nastupa uživo, a po mnogima je potpis njegove karijere hit - “Baila” (Sexy thing). “Kao dvadesetogodišnjak, muzičar iz Ređo Emilije odlaskom u San Francisko ustanovio je neke nekarakteristične kombinacije za italijansko podneblje. Izlazak iz anonimnosti donose mu osamdesete, bend Taxi, sa kojim trijumfuje na festivalu novih talenata - Castrocaro, dok 1982. debituje na Sanremu. Prvi album ‘Un po’ di Zucchero’ objavljuje 1983, a dvije godine kasnije i novi, na kom nastaje ‘Donna’, jedan od vječnih italijanskih hitova. Zatim, slijede mnogi novi uspjesi, album ‘Blue’s’ (izdvojila se saradnja sa Polom Jangom u čuvenoj pjesmi - Senza una donna), koncerti od Sidneja do Njujorka, brojni zajednički nastupi sa najvećim svjetskim muzičarima, među kojima su Erik Klepton, Džo Koker, Brajan Mej, Lučano Pavaroti, Mark Nopfler, Šinejd O’ Konor, zatim sa bendovima Queen, Scorpions, Texas… Sa Bonom je sarađivao i na pjesmi ‘Streets of Surrender’

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

zabava

GROOVE STIŽE IZ ITALIJE

I CUKERO 6. JUNA DRAGAN BULAJIĆ direktor festivala

Poslije dužih pregovora, konačno smo uspjeli da usaglasimo termin. Pregovaramo od prošle godine. Ove godine krenuli smo na vrijeme, veoma smo lijepo komunicirali sa agencijom koja radi njegovu turneju. Nadam se i dobrom i zanimljivom koncertu, na zadovoljstvo svih nas, a prvenstveno crnogorske publike

ja prodatih albuma (devet puta Wind Music Awards, dvaput World Music Awards i šest puta IFPI Platinum Awards). Jednom je nominovan za Gremi”, zaključuju organizatori.

(S.O.S.), posvećenoj žrtvama serije terorističkih napada u Parizu 2015”, između ostalog, navode organizatori, ne zaboravljajući ni period nakon 2000.

■■ ”Baila Morena” na tronu

“Na evropskim top listama najbolje se pokazala numera ‘Baila Morena’, objavljena kao singl dvaput - 2001. kao ‘Baila’ (Sexy thing), a onda i 2006, kao saradnja sa meksičkim bendom Mana, na saundtreku za ‘French Fried Vacation 3 - Friends Forever’. Jedan od najvoljenijih italijanskih muzičara prodao je više od 60 miliona nosača zvuka u karijeri, bio je prvi umjetnik sa Zapada koji je nastupio u Kremlju nakon pada berlinskog zida, a njegov nastup u Havani 2012. pred 80.000 posjetilaca smatra se najposjećenijim koncertom inostranog umjetnika na Kubi za vrijeme embarga”, dodaju iz tima City Groove festivala. Po s eban s e gment su nagrade. “Cukero je dobitnik brojnih priznanja. Četiri puta pobjednik manifestacije Festivalbar, osvajač 17 domaćih i svjetskih priznanja na osnovu bro-

Nova festivalska lokacija još nije utvrđena, ali je izvjesno da će City Groove, kao i prošle godine, trajati četiri dana, dok će javnost o svim detaljima, poput imena ostalih izvođača, lokacije, prodaji ulaznica i akcijama festivala biti blagovremeno obaviještena i putem zvaničnih stranica na Instagramu i Fejsbuku te na sajtu www. citygroove.me

DOMAĆIH I SVJETSKIH PRIZNANJA NA OSNOVU BROJA PRODATIH ALBUMA OSVOJIO JE CUKERO

Cukero

zdravlje

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

Kardiovaskularni rizik i menopauza

ISTRAŽIVANJA

Kod žena se tokom menopauze događa nekoliko metaboličkih i fizioloških promjena, uključujući nepovoljne promjene u strukturi karotidnih arterija i povećanje nivoa lipida u krvi

Nova istraživanja pokazuju da simptom menopauze nije samo pojava valunga, već da na taj period kod žena ukazuje čitav niz promjena. Kao što objašnjava autor studije Sad Samargandi sa Univerziteta u Pitsburgu i njegove kolege, nije tajna da se rizik od kardiovaskularnih bolesti povećava s godinama. Kod žena se tokom menopauze događa nekoliko metaboličkih i fizioloških promjena, uključujući nepovoljne promjene u strukturi karotidnih arterija i povećanje nivoa lipida u krvi, obima struka i rizik od metaboličkog sindroma. Dodatna promjena koja može uticati na zdravlje kardiovaskularnog sistema uključuje promjenu nivoa hormona estradiola, koja se javlja u roku od jedne godine od posljednjeg menstrualnog ciklusa. Samar R. el Houderi, vanredni profesor epidemiologije na Univerzitetu u Pitsburgu, viši autor studije, i njegov tim analizirali su podatke jedne od najvećih multietničkih, longitudinalnih studija, fizičkih, bioloških i psihosocijalnih promjena u periodu menopauzalne tranzicije, nazvane Studija ženskog zdravlja širom nacije (SVAN). Istra živači su svoja otkrića objavili u časopisu Američkog udruženja za srce (AHA) “Arterioskleroza, tromboza i vaskularna biologija”. Za novu studiju, istraživači su klinički pratili 339 žena u periodu do 12 i po godina. Tim je ispitao promjenu otvrdnjavanja arterija, mjerenu brzinom karotidno-femoralnog talasa - najčešćim mjerilom krutosti arterija koji prenosi koliko brzo se

krv kreće kroz arterije. Istraživači su posmatrali kako se ova mjera promijenila u toku jedne godine prije i poslije posljednjeg menstrualnog ciklusa svake učesnice u studiji. Naučnici su otkrili da se otvrdnjavanje arterija povećalo za oko 0,9 odsto godinu dana prije posljednje menstruacije i za 7,5 odsto u godini kada se posljednja menstruacija dogodila. “Studija ženskog zdravlja je jedinstveni izvor podataka o promjenama u zdravlju žena tokom nekoliko decenija, a ovo je posljednje u dugom nizu istraživanja našeg tima i drugo koje ukazuju da je menopauzalna tranzicija veoma važan period za zdravlje srca”, rekao je autor Samargandi. “Naše istraživanje ne može da nam kaže zašto vidimo ove promjene tokom menopauzalne tranzicije”, kaže El

Samar R. el Houderi, vanredni profesor epidemiologije na Univerzitetu u Pitsburgu, viši autor studije, i njegov tim analizirali su podatke jedne od najvećih multietničkih, longitudinalnih studija, fizičkih, bioloških i psihosocijalnih promjena u periodu menopauzalne tranzicije, nazvane Studija ženskog zdravlja širom nacije (SVAN).

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

Houderi. “Pretpostavljamo da bi dramatične hormonalne promjene koje prate menopauzu mogle da igraju važnu ulogu u taloženju masnoća na zidovima arterija. To je hipoteza koju bismo željeli da testiramo u budućim studijama”, rekao je autor studije. “Ali sada možemo da kažemo da bi žene trebalo da budu svjesne da će im se kardiovaskularno zdravlje vjerovatno pogoršati dok prolaze kroz menopauzu”, upozorava profesor El Houderi.

zdravlje

Ubrzan rad srca Vaše srce će tokom menstruacije početi da radi ubrzano ili neravnomjerno. Naročito tokom valunga kada se, prema istraživanjima, primjećuje ubrzanje od osam do šesnaest otkucaja. Međutim, ako vam srce ubrzano lupa i u drugim situacijama, posavjetujete se sa svojim doktorom. Aritmija dolazi sa godinama, ali nije svaka bezazlena, jer neke od njih mogu ukazivati na ozbiljne probleme kardiovaskularnog sistema. Usljed menopauze može doći i do napada panike, a koji automatski uzrokuju ubrzan rad srca. Ipak, u tom slučaju savjetujemo razgovor sa psihologom.

Naučnici su otkrili da se otvrdnjavanje arterija povećalo za oko 0,9 odsto godinu dana prije posljednje menstruacije i za 7,5 odsto u godini kada se posljednja menstruacija dogodila.

Istraživači su posmatrali kako se ova mjera promijenila u toku jedne godine prije i poslije posljednjeg menstrualnog ciklusa svake učesnice u studiji

kuvar

Zdravlje na tanjiru

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

Namirnice koje najbolje čiste debelo crijevo

Braon pirinač Minimalno obrađene cijele žitarice kao što su braon pirinač, zob i kinoa, odlične su za čišćenje debelog crijeva, kaže dr Majkl Valente, gastroenterolog iz Klivlenda. Oni su prepuni vlakana, zbog čega su među najboljim namirnicama koje čiste debelo crijevo; konzumiranje tri porcije dnevno smanjuje rizik od raka debelog crijeva za 17 procenata, u skladu sa izveštajem sa Harvardove škole javnog zdravlja za 2017. godinu. Pasulj i sočivo Mahunarke, kao što su pasulj i sočivo, takođe su prepune vlakana. Ljudi koji jedu najviše vlakana iz biljnih izvora, kao što su mahunarke, imaju 35% manje šanse

da imaju polipe na debelom crijevu - malu grupu ćelija u sluznici debelog crijeva koja se može razviti u rak - u poređenju sa onima koji najmanje jedu. Ove mahunarke mogu da sadrže i fitohemikalije koje štite od raka, kažu istraživači. Čia sjemenke Ako jedete samo 2 kašike čia sjemenki, dobićete 10 grama vlakana, čak 40% dnevnih potreba. (Cilj je 25 do 35 grama dnevno, savjetuje doktor Valente.) Postoji razlog zašto želite da pogodite ovu mjeru: “Vlakna pomjeraju stolicu kroz debelo crijevo i odvode toksične hemikalije i druge supstance kao što je holesterol iz vašeg sistema”, objašnjava on . Hranlji-

ve materije u vlaknima mogu takođe uticati na debelo crijevo na ćelijskom nivou da bi se zaštitile od bolesti. Brokoli, kelj i prokelj Jedna studija je utvrdila da je konzumiranje kuvanog zelenog povrća smanjilo rizik od raka debelog crijeva za 24% u poređenju sa onima koji su jeli manje od toga. Budući da nije uvijek praktično pratiti vlakna u gramima, jednostavniji način je osigurati da dvije trećine vašeg tanjira zauzima povrće bogato vlaknima kao što su brokoli, karfiol i kelj, kaže dr Valente. Sardine i pastrmka Ljudi koji boluju od kolorektalnog raka, a povećali su unos omega-3 iz masne ribe poput lososa, sardina i pa-

strmke imali su manji rizik od smrtnosti u poređenju sa onima koji izbjegavaju ribu, smatra istraživanje objavljeno u časopisu Gut. Omega 3 masti mogu zaustaviti rast ćelija raka, pa čak i promovisati smrt ćelija raka debelog crijeva. Orasi Ne samo da orasi obezbjeđuju par grama vlakana, već sadrže i omega 3 masne kiseline u obliku alfa-linolenske kiseline, zbog čega ih dr Valente preporučuje među hranom koja čisti debelo crijevo. Istraživanja na životinjama ukazuju da konzumiranje oraha stvara zdravije crijevno okruženje i može smanjiti razvoj karcinoma debelog crijeva.

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

kuvar

Minimalno obrađene cijele žitarice kao što su braon pirinač, zob i kinoa, odlične su za čišćenje debelog crijeva, kaže dr Majkl Valente, gastroenterolog iz Klivlenda

Med i orasi tokom zime Med i orasi su vrlo zdrave namirnice. Naučnici su odavno dokazali da sadrže veliku dozu važnih vitamina i minerala, tako da blagotvorno djeluju na čovjekov organizam, a njihova smjesa pomaže da se riješite mnogih opasnih bolesti. Da biste poboljšali rad unutrašnjih organa i cijelog sistema, trebalo bi da češće jedete med sa orasima. Koristiće vam i ako ste pod emotivnim stresom ili radite teške fizičke poslove. Kada redovno jedemo med i orahe, u našem organizmu se dešava sljedeće: - Ako ste patili od glavobolje, proći će. - Normalizuje rad sistema za varenje. Da biste se riješili zatvora, ćešće jedite ovu slatku smjesu. - Pomaže bržem oporavku od porođaja. - Med i orasi su nezamjenljivi za žensko zdravlje jer sadrže supstance koje poboljšavaju dotok krvi organima u maloj

karlici, a time povećavaju i libido. - Kod muškaraca povećavaju potenciju. –Za jačanje imuniteta - dovoljno je svakodnevno pojesti malu količinu smjese. Ako ste već dobili prehladu, pomoći će vam da se brzo oslobodite zapušenog nosa i upale grla. - Ako patite od anemije, jedite ove namirnice jer sadrže gvožđe, cink, mangan i gvožđe. - Med i orasi stabilizuju metaboličke poremećaje. - Preporučuje se da tokom intenzivnog umnog rada jedete više ovih namirnica, koje poboljšavaju koncentraciju. - Orasi sadrže sastojke koji ublažavaju reumatične bolove. Tokom zimskog perioda imunitet slabi, pa tijelo postaje podložno različitim infekcijama. Ojačajte svoj organizam ovim namirnicama i sačuvajte zdravlje, ono vam je najvažnije!

Ako jedete samo dvije kašike čia sjemenki, dobićete 10 grama vlakana, čak 40% dnevnih potreba. (Cilj je 25 do 35 grama dnevno, savjetuje doktor Valente.)

ENIGMATIKA

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

FOTO UBOD

Central park u Njujorku, SAD

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Kairo, Egipat

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2982

1 3

9 1

5 4

3 5

2Puzzle 9 4 solution: 1 8 5

8 6

6 5

2014-12-13

3 7

3 2

9 6

Medium level

1 4 9 3 8 5 2 7 6 Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17

Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16 Daily Sudoku puzzle No. 2983

9 6 1 8 3 4 7 2 9 www.sudokukingdom.com 2 3 8 7 5 6 2 9 4

Medium level

4 6

TEŽA

Play sudoku online at:

2014-12-12

6 7

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

Word Search Puzzle #R369SZ

Aches Aches Brigade Brigade Cherish Cherish Choices Dares Choices Desserts Dares Draws Drudge Desserts Eyebrow Draws Feebler Flame Drudge Flogged Eyebrow Flown Feebler Fours Freight Flame Flogged

Roofs

Flown Giddy

Nests

Imports Freight Jumbos Lanced Giddy Leggings Gouged Letup Mains Imports Metals Jumbos Nests Offshoot Lanced Panel Leggings Polemics LetupPudding Rehashes Mains

Scant Panel Shams Polemics Speed Suede Pudding Takeoff Rehashes Tanks Traps Roofs Udder Unity Rowdy Unusable Scant Worded Shams Wound

FoursGouged

Metals

Offshoot Rowdy

Takeoff Tanks Traps

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Ukoliko ste planirali da se posvetite privatnom poslu i važnim odlukama na tom polju, danas je povoljan dan. Veoma ste zaljubljeni i posvećeni ste voljenoj osobi. Očekuje vas povoljan dan za ljubav. Visok pritisak je moguć.

BIK Želite da zadržite svoje radno mjesto i trudite se da na poslu prije svega imate stabilnost. Imate povjerenje u osobu do koje vam je stalo i od nje očekujete iskren i dobar odnos. Prijalo bi vam da se odmorite.

BLIZANCI Dolazi vam prilika da napredujete na poslu. Spremni ste da se posvetite više svojim obavezama. Vaša veza s voljenom osobom je stabilna. Osjećate jaku međusobnu povezanost. Izbjegavajte masnu hranu.

VAGA Kad su u pitanju finansije, očekuje vas period u kojem možete ostvariti značajnije poboljšanje. Uživate u zajedničkom društvu sa osobom do koje vam je stalo. Vaš odnos polako može da napreduje. Posjetite stomatologa.

ŠKORPIJA Zadovoljni ste poslovnim okolnostima i imate sve ono što vam je potrebno da biste mogli da napredujete. Poklanjate svoju pažnju osobi do koje vam je stalo i zavodite je. Potrebno vam je više sna.

STRIJELAC Vrijedni ste i ozbiljno shvatate svoje poslovne obaveze, pa na ovom polju ostvarujete vrlo dobre rezultate. Pokažite svoje emocije prema osobi do koje vam je stalo i vaš odnos će konačno moći da napreduje. Zdravlje vam je narušeno.

Udder Unity Unusable Worded Wound

Speed

RAK Očekuje vas veoma pozitivan dan za posao. Ostvarićete sve svoje planove bez većeg stresa. Voljena osoba će vam pokazati iskrena osjećanja. Povoljan je period da vam ljubavna situacija napreduje. Redovnije jedite.

JARAC Moguće je da vam poslovi ne idu onako kako ste planirali i da se dosta toga menja. Želite da ostvarite stabilniji odnos s voljenom osobom. Moguće je da razmišljate o zajedničkom životu. Dobro se osjećate.

Suede

REBUS

Moguće je da ste iz dana u dan sve manje zadovoljni poslovnom situacijom i da planirate promjenu posla. Očekuje vas povoljan dan za ljubav. Moguće je da ćete upoznati jednu posebnu osobu. Metabolizam vam je usporen.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Niski start

Možete da očekujete potpisivanje novih poslovnih ugovora ili sklapanje nekih novih dogovora na ovom polju. Imate utisak da vaš odnos s voljenom osobom može krenuti u dobrom pravcu. Čuvajte se virusa.

VODOLIJA Spremni ste da se posvetite poslu i ispravite neke greške koje ste ranije pravili na ovom polju. Moguće je da niste sigurni u osjećanja koja imate prema partneru i da se polako udaljavate od njega. Mogući problemi s pritiskom.

RIBE Okruženi ste poslovnim problemima na sve strane i potrebna vam je pomoć da biste sve uspjeli da riješite. Nadate se pomirenju s voljenom osobom. Očekuje vas period u kojem ćete imati lijepe emotivne trenutke. Pazite na srce.

Mali oglasi

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

GRAĐEVINSKE USlUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2, Donja Brezna, selo Bajovo Polje. Povoljno! Tel: 067/898-614 Mali oglasi 1 dan 1 euro

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767 Prodajem zemljište 20 000 m2 i kuću 60 m2. Donja Brezna, selo Bajovo Polje. Tel: 067/898-614 OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@dnovine.me

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Februarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

TELEKOM 1. CFL, 20. KOLO ŠAMPION PRIŠAO LIDERU NA ª MINUS ŠESTº , NIKO

Prvo proljećnje kolo, 20. runda Telekom 1. CFL, je donijelo 14 golova na pet utakmica - 2,8 po meču.

21. KOLO Petrovac - Zeta Budućnost - Kom Grbalj - Podgorica OFK Titograd - Rudar Sutjeska - Iskra

Trenevski prva žrtva Proljeće je tek krenulo, a već imamo prvu žrtvu u Telekom 1. CFL - Viktor Trenevski više nije trener Koma! Uprava prvoligaša sa Zlatice je smijenila čovjeka koji ih je nenadano vratio u elitu nakon poraza od Petrovca (1:0) na Zlatici. Tako je još jednom jurnjava za rezultatima došla glave nekom treneru u Crnoj Gori. Poraz od nebeskoplavih je bio glavni okidač za rastanak sa 47-godišnjim stručnjakom, ali potez je nelogičan, jer je proljeće tek počelo. Zlatičani u narednom kolu gostuju Budućnosti pod Goricom, a ekipu će do imenovanja novog šefa stručnog štaba voditi Gavrilo Petrović Njegoš, dosadašnji pomoćnik Trenevskog. B.T.

Fudbalsko proljeće je počelo, a u Telekom 1. CFL već imamo dramu! Lider Budućnost je izgubio osam bodova prednosti pošto je šampion Sutjeska prišla na “minus šest”, dok ekipe od 6. do 9. mjesta razdvaja samo pet bodova. Grbalj je ostao zakucan za dno tabele, ali daleko od toga da je bilo šta gotovo... Sutjeska je pokvarila Zetin plan da dođe makar do remija na “Trešnjici” koju je premijerno “okupalo” reflektorsko osvjetljenje - šampion je po užasnom terenu slavio lagano sa 3:1. Pobjeda je potpuno zaslužena jer su Nikšićani bili dominantni, a golove su potpisali Kojašević, Ćetković i Nikolić, dok je počasni pogodak za domaćina postigao Bošnjak. “Bilo je teško slaviti, ali odigrali smo kvalitetno i uspjeli smo. Smanjili smo zaostatak na šest bodova, tako da sada vjerujemo do kraja”, rekao je poslije utakmice Marko Ćetković, strijelac drugog gola sa penala. A “plavo - bijelima” su “plavi” pružili mogućnost da smanje razliku - Budućnost je na DG areni remizirala sa Podgoricom 1:1. Lider je igrao bo-

KOM

PETROVAC

0 1

Kalezić 20’

Ljuljanović Vlahović Milović Zvrko (64’ Grbović) Mitrović Nuculović Račić Đurković Sentoku Vujović (85’ Rjosuke) Golubović (54’ Gardašević) Trener: Viktor Trenevski

Mugoša P. Vukčević I. Vukčević Marković Kajević Savković Đuršević (76’ Ilić) Kalezić Medigović Vujović Milić Trener: Nenad Vukčević

PODGORICA - Stadion: FK Kom. Gledalaca: oko 400. Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Pomoćnici: Miodrag Brajović (Podgorica), Veselin Đuranović (Podgorica).

foto: Dejan Lopičić

DA LI STE ZNALI

IMAMO DRAMU - I NA VR Sutjeska je furiozno prošetala kroz Golubovce: Slavlje šampiona pod reflektorima

lje od “žutih”, stvarao je (polu)šanse, ali tornjevi blizanci u odbrani Podgorice Đajić Pajović su “kupili” sve. Međutim, u 76. minutu nisu mogli ništa - Grbić je centrirao, Kalezić sa linije u letu vratio Moraitisu (pokušao

RUDAR

GRBALJ

3 1

Faria 59’, Vujačić Đukanović 49’ 66’, Kartal 78’ Helić Janketić (90+1’ Tahirović) N. Marković Tomašević Faria (90+2’ Golubović) Ćuković Racković Kašćelan Krasić Vujačić (88’ Mrdak) Stijepović Trener: Edis Mulalić

Popović Vukčević (67’ Li) Burzanović Đuričković (73’ Denkovski) Kartal Zečević (86’ Stešević) Simović Rašo Đukanović Kordić Kovalenko Trener: Marko Vidojević

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: oko 400. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Pomoćnici: Marjan Paunović (Berane), Jovan Došljak (Berane).

dobro u prvom dijelu glavom, pored gola), a Grk je pogodio praktično praznu mrežu. I kada je Budućnost trebala da zaključa utakmicu (imali potez više uglavnom) stigao je šok - nakon dva očajna centaršuta “plavi” nisu uspjeli da oči-

PODGORICA

BUDUĆNOST

1 1

ste svoj kazneni prostor, nego su vratili bubamaru Đajiću koji je sjajno otvorio nogu i poentirao. “Ne možete da budete zadovoljni kada ispustite vođstvo. Prvo poluvrijeme smo odigrali na zadovoljavajućem

ZETA

1 3

Đajić 84’

Moraitis 76’

Bošnjak 67’

Agović Sekulić (58’ Kordić) Suzuki Đajić Vujnović Jovanović Božanović Vujović (65’ Nikolić) Aligrudić Gazivoda (79’ Marjanović) Pajović Trener: Vojislav Pejović

Dragojević Raičković Milić Grbić Mirković Terzić (74’ Božović) Stoiljković Adžić Pešukić (60’ Kalezić) Vučić Moraitis Trener: Mladen Milinković

Aković Sekulić L. Lambulić (78’ Ceklić) S. Krstović Tuzović I. Vukčević (88’ Đinović) Milojko Nijaveđi Bošnjak (88’ M. Lambulić) S. Vukčević Sopo Trener: Dejan Roganović

PODGORICA - Stadion: DG arena. Gledalaca: oko 1000. Sudija: Milovan Milačić (Kotor). Pomoćnici: Milutin Đukić (Cetinje), Ivan Bogdanović (Cetinje).

SUTJESKA

Kojašević 40’, Ćetković 49’ (pen), Nikolić 86’ Giljen Vučić (30’ Vlaisavljević) Ciger Osmajić (75’ Janjić) Bubanja Eraković Nedić Kojašević (87’ Marković) Nikolić Grivić Ćetković Trener: Nikola Rakojević

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Gledalaca: oko 1000. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: Nikola Radulović (Podgorica), Vladislav Radenović (Herceg Novi).

SRIJEDA, 19. 2. 2020.

O NIJE SIGURAN ŠTO SE TIČE OPSTANKA

RHU I NA DNU nivou, a u uvodnih 20 minuta drugog dijela smo ličili na ekipu iz jeseni. Upozorio sam igrače da ne smije da dođe do opuštanja, ali sada se okrećemo narednim utakmicama”, rekao je trener “plavih” Mladen Milinković. “Rudari” su još jednom pokazali karakter i upisali možda i tri zlatna boda u borbi za opstanak - Rudar je poslije preokreta pobijedio Grbalj

NAŠ STEFAN SAVIĆ O RATU, REFERENDUMU, IDOLIMA...

Nezavisnost zemlje važna, bitni su ljudi, a ne zastave

pod Golubinjom 3:1. Pljevljaci su “skoknuli” do šestog mjesta, dok su “trikolori” ostali prikovani za dno - Đukanović je donio vođstvo Grblju, ali su Faria, Vujačić i Kartal (autogol) okrenuli rezultat. A super važna tri boda ostvario je i Petrovac - “nebeskoplavi” su golom Kalezića riješili Kom na Zlatici (1:0) i dodatno zakomplikovali situaciju u baraž zoni. B.T. foto: Iva Mandić

Budućnost ne može da prežali remi: Moraitis i Raičković tuguju pored Agovića

SPORT

Stefan Savić je temelj defanzivne linije “kolčonerosa”, ima svoju ploču na stazi legendi Atletiko Madrida na stadionu Vanda Metropolitano, a španskom listu “El Mundo” je bio inspirativan pred sinoćnji okršaj sa šampionom Evrope - Liverpulom. Dvadesetdevetogodišnji Mojkovčanin je pričao o idolima, Dijegu Simeoneu, ratu na prostoru bivše SFRJ, referendumu u Crnoj Gori 2006... A odmah na startu intervjua je poručio da “sport uvijek treba da bude iznad politike”... “Slovenac Oblak mi je najbolji prijatelj u Atletiku, tu su Hrvat Vrsaljko i Srbin Šaponjić, nedostaje nam još neko iz Bosne”, rekao je Savić sa osmijehom. “Svi smo dobri prijatelji i pomažemo jedni drugima. Uvijek se trudim da budem od pomoći našima.”

■ SPORT IZNAD POLITIKE

1. BUDUĆNOST