Dnevne novine 22-23. februar 2020. by Dnevne Novine

SPECIJALNI DODATAK

AGROBUDŽET 2020

ZA SEKTOR POLJOPRIVREDE 61 MILION EURA

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23 2. 2020. BROJ 2612 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

INTERVJU: ALEKSANDAR RADOMAN, PRODEKAN ZA NASTAVU NA FAKULTETU ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST NA CETINJU ■ 7 9

Medijska haranga je bila artiljerijska priprema, litije su već ulazak pješadije RETROVIZOR

ŽIVO MESO ■3

■ 4 5

PREDSTAVNICI NJEMAČKE KOMPANIJE KOD MARKOVIĆA ■ 13

Digitalna koalicija osnov za investicije Dojče Telekoma

Đukanović

INTERVJU PREDSJEDNIKA CRNE GORE BOSANSKOJ TELEVIZIJI FACE

Litije su dio političkog rata protiv građanske Crne Gore

ZAVOD ZA SOCIJALNU I DJEČJU ZAŠTITU ■ 20

U Crnoj Gori 267 hraniteljskih porodica

ZA NAJBOLJE PONUDE:

BIĆE PREBAČEN U BOLNICU NA KOPNU U JAPANU

■ 22

Crnogorac na kruzeru zaražen korona virusom

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

Ja sa političarima ●NEZVANIČNO nemam sastanke. Samo sam bio sa Mandićem i Kneževićem u „Vuk“, izdalje je prežao i Bečić... Pa sam bio sa Markovićem i nekoliko političara vladajuće partije.. Pa malo i sa liberalom Andrijom Popovićem... Ovo su crkvene litije, ukopa Amfilohija!

Kakav je to Javni servis. Sve ću ih posmjenjivat... Puštaju samo gadosti koje priča njegovo preosveštenstvo mitropoli Amfilohije... I još mene snimaju iza njega kako se smijem...Pi!

AKCIJA “KLAP”: KRIVIČNE PRIJAVE PROTIV 26 OSOBA

OŠTETILI DRŽAVNI BUDŽET ZA 1,5 MILIONA EURA Važna podrška EU i u oblasti upravljanja vodnim resursima Za unapređenje upravljanja vodnim resursima Vlada, u saradnji sa međunarodnim partnerima, realizuje projekte vrijednosti više od 30 miliona eura, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović povodom predstavljanja rezultata jednog od projekata – IPA projekta “Jačanje kapaciteta za implementaciju Okvirne direktive o vodama u Crnoj Gori”. ● 14

SUBOTA

SERIJAL DN: DOKUMENTI

Crnogorskog mu iju imenovala Kraljevska Vlada

NEDJELJA

Danas, sinko, narod svega ima, a opet nervozan

ZA ZAPOSLENE U GRADSKIM PREDUZEĆIMA GRADE 91 STAN Kamen temeljac za izgradnju stambenog objekta sa 91 stanom za zaposlene u gradskim preduzećima, položili su juče gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, direktor Agencije za stanovanje Vladimir Tomović i izvršni direktor kompanije “Roaming Montenegro” Dalibor Milović. ● 25

Član Državnog Savjeta, hodža Murteza Karađuzović obratio se pismom Kraljevskom ministarskom savjetu, februara, 1913. godine, obavještavajući to tijelo da se pojavila potreba za imenovanjem „Muftije Crnogorskog“, te da je mišljenja da je Vlada dužna da „naimenuje za muftiju čovjeka koji je šerijatskim znanostima obrazovan“, tako da je dostojan tog visokog zvanja. ● 37

U južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano. Na sjeveru, ujutru magla ili niska oblačnost, moguće je ponegdje i slabo provijavanje snijega, a tokom dana duži sunčani intervali. Vjetar povremeno umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana će slabiti. Jutarnja temperatura vazduha -7 do 6, najviša dnevna 1 do 17 stepeni. Podgorica:Pretežno sunčano.

Pretežno sunčano, uz povremeno slabu do umjerenu visoku oblačnost. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, na sjeveru povremeno umjeren do pojačan, jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha -5 do 5, najviša dnevna 10 do 18 stepeni. Podgorica: Pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj visoke oblačnosti. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv. Jutarnja temperatura vazduha oko 1, najviša dnevna oko 16 stepeni.

Esmanu Adrović zatekli smo na krevetu u dnevnom boravku porodične kuće koja je zidana odmah nakon rata. “Jeste li vi došli da me slikate? Nemote, bogovi, vidite kakva sam”, prve su riječi koje je 98-godišnja nana Esmana Adrović uputila kada je ekipa portala Radija Petnjica prešla prag njene kuće, dodajući “ostaralo se”. ● 46-47

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

SAVEZ ZA EVROPU: MARKOVIĆ SA CEMI I CRNVO

RETROVIZOR

Proaktivniji pristup u integracijama

GORAN POPOVIĆ

Sa sastanka Više važnih pitanja u cilju proaktivnijeg pristupa u evropskim integracijama otvoreno je na jučerašnjim sastancima premijera Duška Markovića i predstavnika Centra za monitoring (CEMI) i Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO). Kako je saopšteno iz Vlade, na sastancima koje Marković vodi u okviru inicijative Savez za Evropu, predložene su aktivnosti u cilju bržeg napretka Crne Gore na putu ka EU, boljih rezultata u oblasti vladavine prava, nezavisnosti i transparentnosti institucija kao i samog procesa evropske integracije, te jačanja međusobnog povjerenja. “Tokom razgovora sa predstavnicima CEMI-ja, na čelu sa predsjednikom Upravnog odbora te organizacije Zlatkom Vujovićem, posebna pažnja je posvećena predlozima za proaktivan pristup u pronalaženju rješenja važnih za snaženje povjerenja u izborni pro-

Foto: SasaMatic

ŽIVO MESO

ces”, navodi se u saopštenju. Osim o pomenutim temama, sa izvršnom direktoricom CRNVO Anom Novaković i njenim koleginicama, razgovarano je i o pitanjima važnim za jačanje povjerenja između Vlade i civilnog sektora. Interes Vlade je, kako se dodaje, i veće povjerenje, bolja saradnja i rezultat koji iz toga treba da proistekne. Novaković je nakon sastanka kazala da su premijer i predstavnici Vlade obećali mnogo. “Vidjećemo šta će se desiti nakon dijaloga”, kazala je Novaković. Iz CeMI-ja su nakon sastanka saopštili da su predstavili set predloga, odnosno ključnih zakonskih i institucionalnih preduslova za stvaranje uslova za održavanje slobodnih izbora. Sastanku su prisustvovali i ministarka javne uprave Suzana Pribilović i glavni pregovarač sa EU Aleksandar Drljević. A.N.

MINISTAR ODBRANE PREDRAG BOŠKOVIĆ

Biće mi zadovoljstvo da vratim orden SPC Biće mi zadovoljstvo da vratim orden Srpskoj pravoslavnoj crkvi, da mi ga ne moraju oduzimati, posebno kad vidim kome su sve taj orden dali, poručio je ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković. Bošković je, gostujući u Dnevniku TVCG, kazao da ga ne čude izjave mitropolita Amfilohija, budući da se, kako navodi, u posljednje vrijeme ponaša više kao biznismen nego kao svešteno lice. “Ono na šta sam posebno ponosan je to što se moji i politički stavovi Rista Radovića dijametralno suprotno razilaze. U emisiji ‘Svjedok Božje ljubavi’ mogli smo da vidimo dosta materijala koga to on podržava i blagosilja”, ocijenio je ministar. On je naglasio da orden SPC nije ni tražio, te da je bio u Odboru Rudnika uglja Pljevlja, kada su pomogli finansiranje nekoliko vjerskih objekata. “Izuzetno sam ponosan na to što smo tada ra-

Bošković dili i da sam danas u prilici, sigurno bih isto uradio i pomogao izgradnju vjerskih objekata, ili obnovu postojećih, bilo gdje na teritoriji Crne Gore”, poručio je Bošković. Bošković je ocijenio da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori stabilna i da su državni organi i u prošlosti znali da se izbore sa izazovima koji su bili mnogo složeniji s aspekta bezbjednosti. Dodao je i da je pozvao načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Dragutina Dakića i čestitao mu na stavu i izjavi da se od vojnika očekuje da brane državu u skladu sa zakonima i Ustavom. “Ako dobro pročitate izjavu, vidjećete da je on rekao da je sloboda vjeroispovijesti osnovno ljudsko pravo svakog pojedinca i da će zaštititi bilo pojedinca bilo Vojsku u cjelini od zloupotrebe u bilo koje, političke ili vjerske svrhe”, kazao je Bošković. R.P.

Pravni savjet Mitropolije crnogorsko-primorske stalno prijeti, ali još oklijeva da Ustavnom sudu Crne Gore podnese inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Kvaka je, valjda, u tome što, ako podnesu takav prijedlog, faktički priznaju državu Crnu Goru i njene institucije, što se nikako ne uklapa u njihovu klero-nacionalističku ideologiju posrbljavanja Crne Gore. Zato su i patrijarha srpskog Irineja ukorili što se zajebao kad su se njegovi advokati, nepromišljeno i ishitreno, obratili Ustavnom sudu Crne Gore. Irinej je onda naredio svojim advokatima da taj sramni antisrpski i procrnogorski pravni akt povuku. Usput je njihov velikosrpski pravnički entuzijazam u startu „sahranjen“ u Strazburu. Zato su se popovi Srpske pravoslavne crkve manuli ćorava posla da se protiv pomenutog zakona bore pravnim sredstvima. Latili su se onoga što bolje znaju – krečenjem crnogorske istorije, cijepanjem crnogorskih zastava i širenjem „božje ljubavi“ prema „crnogorskom nakotu“ i „komunističkoj kopiladi“. I da „brane“ naše, crnogorske svetinje „golim“ srpskim životima, šetajući svoje zabludjelo stado našim, crnogorskim ulicama, u dekadentnoj scenografiji mračnog srednjeg vijeka, okađenim tamjanom i drugim sredstvima zapišavanja srpske teritorije na Balkanu. Užas! Onda je Javni servis objavio sve što je njegovo preosveštenstvo, mitropolit crnogorskoprimorski Amfilohije Radović, slava mu i milost, pričao svih ovih godina. Posebno je čovjek „božje ljubavi“ bio nadahnut kad je pozvao boga, najmanje tri hiljade puta, da pomogne srpskim fašistima tako što će „završiti“ da „živo meso otpada onima koji su protiv Rusije“. Ono što je uslijedilo poseban je nacistički performans: Četnički vojvoda Andrija Mandić tražio je da budu otpušteni autori pomenute emisije, a ako se to ne desi, onda će, navodno, tamo oni, odnosno Srbi, zajedno sa Crnogorcem Nebojšom Medojevićem, tražiti smjenu Savjeta i svega drugog na RTCG. Mada je teško razumjeti zašto Mandić prosvjeduje protiv onoga što je objavljeno u pomenutoj emisiji. Prije svega zbog toga što je, uz Radovana Karadžića, Arkana i Vojislava Šešelja, baš on nazočan na snimcima i baš on aplaudirao Amfilohiju, naročito kad je pominjao „otpadanje živog mesa“. Ili se, možda, sad ograđuje i distancira od onoga što je Risto Radović zborio „kroz vjekove“. Isto to, iz dana u dan, pričaju ovih dana njemu naklonjeni mediji, pa im ne traži smjenu uredništva. Suštinsko je pitanje: Zašto Mandiću smeta to što je Risto zborio, kad mu je on lično zbog toga aplaudirao? U svakom slučaju, nešto nije u redu sa Ristom, ili sa Andrijom. Sa obojicom, vjerovatno! Ali, što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi, što bi rekao Valtazar Bogišić. PS: Priča mi jedan čo’ek; Podgoričanin: Ja ovim šetačima, litijašima u neđelju govorim: Kosovo je desno, Kosovo je desno...A oni ojdoše lijevo... Da ne ostanu bez živog mesa!

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

Inter Gore bos

redsjednik Crne Gore Milo Đukanović kaže da su litije koje su ovih dana aktuelne sastavni dio političkog rata između dva koncepta budućnosti Zapadnog Balkana, odnosno evropske i evroatlantske perspektive na jednoj i koncepta konzerviranja naše prošlosti i povratka na ideje iz devedesetih godina.

Đukanović je u ekskluzivnom intervjuu sarajevskoj televiziji Face sa Senadom Hadžifejzovićem podsjetio da je organizator protesta protiv državne politike Crne Gore Srpska pravoslavna crkva, a da je neposredan povod novousvojeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti. “Motiv za učešće značajnog broja ljudi na protesti-

ma je odbrana ničim ugroženih svetinja SPC u Crnoj Gori. Potrudili smo se da kroz redovnu aktivnost državnih organa objasnimo crnogorskoj i međunarodnoj javnosti da je riječ o gruboj manipulaciji, da je usvojen zakon kojim se mijenja zakon star 43 godine, koji potiče iz vremena SFRJ i da se ne ugrožavaju svetinje bilo koje vjer-

Imaju li neka prava oni koji se ne slažu sa litijama? “Na svim dosadašnjim litijama bez obzira na spekulacije raznim ciframa, do danas ta brojka nije prešla 70.000 ljudi u svim opštinama u Crnoj Gori. Nije malo, naravno ni da je sedam, a ne 70.000 i imam respekt prema potrebi nekog da na takav način izrazi neki svoj stav, bilo da je u pitanju vjersko ili političko uvjerenje i protivljenje. Naravno, pod uslovom da se to događa mirno, da ne ugrožava prava drugih ljudi ni ustavni poredak u zemlji. Ali moramo podsje-

titi, 530.000 ljudi je u biračkom spisku Crne Gore, dakle onih koji su punoljetni. Pod pretpostavkom da su svi koji učestvuju u litijama punoljetni, a vidjećemo da je na litijama nažalost puno djece, moramo se zapitati imaju li ovih 460.000 pravo na svoj stav koji sjede kući. Daleko sam od pomisli da svi podržavaju vlast, ali biće ipak da se ne slažu sa takvom izražavanjem stava o državi, njenom karakteru i odnosu države i crkve”, kaže Đukanović.

Đukanov su dio po rata građanske

ske zajednice. Naprotiv, svi će vjerski objekti ostati i biti dati na upotrebu vjernicima”, kaže Đukanović. On naglašava da manipulacija još uvijek traje i da se kroz novoustanovljene protestne litije protestuje protiv državne politike Crne Gore.

■■ nije crkveno već

političko pitanje

“Riječ je o jednom pitanju koje nije crkveno, i nije više ni pitanje odnosa države i crkve. To je strogo političko pitanje i na toj političkoj platformi danas su upregnuti interesi raznih struktura koje djeluju protiv države Crne Gore i njenog građanskog koncepta”, kaže crnogorski predsjednik. Đukanović ističe da je riječ o prosrpskoj opoziciji koja u kontinuitetu djeluje protiv Crne Gore, i raznim centrima u regionu koji se ne trude mnogo da se sakriju, već veoma otvoreno pružaju podršku anticrnogorskoj politici. “Uz djelovanje crnogorske opozicije, velikosrpskih centara u regionu, imamo i djelovanje ruske politike sa stanovišta njihovih interesa da spriječi članstvo Crne Gore u NATO, koje se već dogodilo, ali imamo i produženo dejstvo koje vjerovatno pokušava ili da revidira takvu odluku ili da ospori punu integraciju

Crne Gore u evropski i evroatlantski sistem vrijednosti”, kaže Đukanović. Na pitanje o odnosima sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, o njegovom očekivanju da se Zakon povuče, i otvorenoj podršci litijama Đukanović odgovara da sa predsjednikom Srbije Crna Gora ima različita iskustva. “Imali smo nekoliko godina pristojnih odnosa. Danas, primjećujemo da se ponavlja deformitet u srpskoj nacionalnoj politici u odnosima sa susjedima. Vratimo se na devedesete godine i sjetićemo se da je i tada ispoljen ozbiljan deformitet u srpskoj politici koji smo kvalifikovali kao paternalizam u odnosu na položaj i prava Srba u regionu. A taj paternalizam je i tada i danas ugrožavao suverenost susjednih država. Tada je to

Ta većina koja je dala podršku i obnovi nezavisnosti i reformama i našem proevropskom kursu je danas stamena brana Crne Gore u odnosu na sve izazove, uključujući i ovaj posljednji

dovelo do tragičnih posljedica. Žao mi je da se nepunih 30 godina kasnije primjećuje da se opet ispoljava taj paternalizam prema Srbima u regionu čime se dovodi u pitanje, u ovom trenutku suverenost Crne Gore”, kaže Đukanović.

■■ odredićemo se

prema stavovima iz srbije

On podsjeća da je Vučić izrazio vrijednosni stav o protestima u Crnoj Gori, čiji je jedan od deklarisanih ciljeva promjena vlasti. “Primamo k znanju i odredićemo se prema tome i svojim odnosom prema Srbiji i njenoj političkoj sceni. Ali, to nije najvažnije, važnije je da primijetimo da se opet jedna nevolja javlja regionom koja, ako izmakne kontroli, može da izazove iste probleme kakve smo, nažalost, nedavno imali u svojim životima”, kaže predsjednik. Odgovarajući na pitanje da li u dvadesetim godinama ovog vijeka Zapadnom Balkanu prijeti repriza devedesetih godina, Đukanović ističe da je region napredovao u svakom pogledu. “Danas imamo i jedinstveniji pogled na budućnost. Žao mi je da nijesmo imali odgovarajući refleks EU u prethodnim godinama kada smo taj

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

rvju predsjednika Crne sanskoj televiziji Face

vić: Litije olitičkog ta protiv e države izraziti euroentuzijazam mogli bolje iskoristiti i već do sada integrisati Zapadni Balkan u EU. Te propuštene prilike nažalost su dovele do kontraefekata. Nijesu zatvorena sva preostala pitanja iz prethodne krize na jugoslovenskom prostoru”, kaže on. Đukanović naglašava da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prihvata argumentaciju SPC i vrha prosrpske opozicije. “Spreman sam da pred licem javnosti, sa bilo kim ukrstimo argumente i da vidimo ima li ikakvog osnova strah da država nekim svojim zakonom ugrožava vjerska prava i slobode. Kada bih čuo jedan takav argument, ne bih časio, sugerisao bih Vladi i parlamentu da preispitamo svoja rješenja. Ne. Ubijeđen sam da smo u četvorogodišnjem radu i radu sa Venecijanskom komisijom, sagledali svaki aspekt te materije i ovo je jedan

liberalan, savremeni zakon”, kazao je Đukanović.

■■ Preko cg se

prelamaju dva koncepta

ju šansu. I sada na ovakvim pitanjima, kao što je aktuelno crnogorsko, one aktueliziraju svoje ideje. U slučaju Crne Gore sada se jasno kristališe pitanje - hoće li Crna Gora nastaviti dalje putem izgradnje građanske države, multietničkog društva, evropskog sistema vrijednosti ili će dozvoliti da bude vraćina na pozicije srpske države, kojom upravlja SPC, dakle teokratske države, da li će dozvoliti da bude vraćena na pozicije srednjevjekovne države. Dakle, između toga Crna Gora danas bira”, kaže Đukanović.

■■ imali smo

autokefalnu crkvu

On podsjeća da i ranije kada je bila nezavisna Crna Gora i njena autokefalna crkva u svim dokumentima, stoji jasna odrednica, crkva koristi imovinu, ali je ne može otuđivati bez odluke nadležnog državnog organa. “Ni nakon nestanka države Crne Gore 1918. pa do samog kraha SFRJ nema nigdje pisanog traga o tome da je neka od tih država prenijela neko parče imovine na SPC. Svih ovih dana protestnih litija čekamo makar i jedan pravni argument od strane SPC ili njenih političkih ili pravnih zastupnika dokaz da je do 1918. godine SPC raspolagala nečim u Crnoj Gori. Ili

aktuelno da imaju neki dokaz da su pravno valjano poslije 1918. do devedesetih stekli imovinu nad vjerskim objektima”, kaže predsjednik. Đukanović se osvrnuo i na pitanje o sudbini protesta, te da li je vlast spremna da kupi prividni mir i stvara neki neodrživi kompromis. “Naravno da nećemo to da radimo. Svih ovih prethodnih godina naše odluke nijesu bile nimalo lake. Mislite li da je naša odluka da istrajemo na konceptu multietničkog društva bila laka, da je naša odluka o nezavisnosti bila laka, o priznanju Kosova, o ulasku u NATO... Sve su te odluke bile teške. Postavlja se pitanje samo da li ste dovoljno odgovorna vlast da preuzimate odgovornost. Da vidite što su izazovi, da krčite put, da li ste u poziciji nekog ko predvodi ili nekog ko slijedi”, rekao je on.

■■ nismo zvali u pomoć NATO

Na pitanje ko brani Crnu Goru, Đukanović je rekao da su to njene državne institucije koje su legitimno utemeljene na većinskoj volji građana. “Naravno, u javnosti postoji spekulacija da smo oslonjeni na ovog ili onog partera, na NATO. Ne. Mi s ponosom pripadamo NATO Alijansi, ali nijesmo od njih nikada tražili nikakvu pomoć, smatramo da smo u stanju da rješavamo

“Ako u ovom crnogorskom problemu ne vidimo da je to sastavni dio političkog rata između dva koncepta budućnosti Zapadnog Balkana, onda ništa ne vidimo. Dakle, na jednoj strani je očigledno koncept multietničke demokratije na Zapadnom Balkanu, evropske i evroatlantske perspektive, a na drugom polu je konzerviranje naše prošlosti, a to je nevjerica u multietnička društva, povratak na ideje iz devedesetih, rekonfiguracija Zapadnog Balkana i umjesto postojećih, izgradnja i uvećanje tri nacionalne države. Ako smo pomislili da smo sahranili te retrogradne ideje, vidimo sada da se varamo. One su doživjele poraz, ali su živahne i čeka-

probleme u svom dvorištu. Crnogorska većinska javnost je oslonjena na snagu jedne moćne slobodarske i antifašističke tradicije u Crnoj Gori. To je nešto na šta smo vrlo ponosni, što je za nas nepokolebljiva kategorija. Ta većina koja je dala podršku i obnovi nezavisnosti i reformama i našem proevropskom kursu je danas stamena brana Crne Gore u odnosu na sve izazove, uključujući i ovaj posljednji”, zaključuje predsjednik Crne Gore. Odgovarajući na pitanje šta misli o tome što mediji u Srbiji konstantno forsiraju priču o građanskom ratu, Đukanović kaže da je to “ponovljeno zastiđe”. “Dnevni list Politika iz devedesetih godina je djelovao kao Vašington post u odnosu na to kako su povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti izgledali srpski i prosrpski mediji u Crnoj Gori. Nemam ništa protiv veoma kritičnog stava medija prema vlasti, ali ovo što se sada dešava je raspirivanje najgorih mogućih strasti. To je do te mjere neprofesionalno i nemoralno. Na taj način se povampiruje atmosfera devedesetih, ostrašćuje naš prostor na najgori mogući način. Kao što se javnost Srbije usmjeravala prema Hrvatskoj, pa Kosovu, danas se usmjerava prema Crnoj Gori”, zaključuje predsjednik Crne Gore u intervjuu bosanskoj TV Face. V.Š. - M.P.

Đukanović sa Hadžifejzovićem

Autor scenarija iz 2016. je zaključio da je najbolje da mene nema Odgovarajući da li je bilo pokušaja atentata na njega, on odgovara potvrdno, ali kaže da se najradije ne bi toga prisjećao. “Ono što je prisutno i aktuelno to je 2016. godina. Imali smo otvoren pokušaj od određenih obavještajnih struktura iz Rusi-

je. Oni kažu da to nije državna politika. Tumačimo to ovako ili onako, ali nema nikakve dileme odakle to potiče. Nema nikakve dileme da je platforma za realizaciju toga bio Beograd. I o tome su se stekla nedvosmislena i brojna saznanja djelovanjem

naših istražnih i pravosudnih organa. Nema sumnje da je to bio pokušaj nasilnog zaustavljanja Crne Gore na putu evropske i evroatlantske integracije. Onaj ko je osmišljavao taj scenario došao je do zaključka da će se to najlakše realizovati ako me-

ne ne bude. Šta je za takav „veliki cilj“ ukoniti jednog čovjeka – ništa. Ali, niti su nas paralisali niti motivisali da nam to bude ključna tema. Na pitanje da li je sada ugrožen Đukanović odgovara: “Sa sviješću o tome sam ži-

vio 2016. godine, sa pojačanom sviješću o tome živim poslije 2016. godine, zato što znam da ako se neko odlučio da se i tim sredstvima izbori za ono što je njegov politički interes, vjerujem da ga prvi neuspjeh u principu ne pokoleba”.

Marketing

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

AKTUELNO

INTERVJU: ALEKSANDAR RADOMAN, PRODEKAN ZA NASTAVU NA FAKULTETU ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST NA CETINJU

Medijska haranga na Crnu Goru je bila artiljerijska priprema, litije su već ulazak pješadije “Ne razumijem kakav se tu kompromis može napraviti osim da se SPC ubijedi da preda svoje primjedbe Ustavnom sudu i sačeka njegove odluke. Ili da Crna Gora odustane od vrijednosti na kojima počiva, suspenduje samu sebe i preda se na upravu SPC” “Višedecenijski terenski rad, zajednički poslovi i s vlašću i s opozicijom, povlađivanje masama, urodilo je plodovima vidljivim svakome ko četvrtkom ili neđeljom veče pokuša da izađe iz kuće. Svoditi taj fenomen na vještinu manipulisanja iracionalnim, iako je u tome SPC izuzetno uspješna, bila bi opasna redukcija”

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

„Jasno je da su Zakon o slobodi vjeroispovijesti i njegovi „sporni članovi“ samo povod za nešto drugo, što ima političku pozadinu. Kad se analizira prljava medijska kampanja koja je iz Srbije krenula ne prije dva mjeseca no još u vrijeme najave donošenja Zakona, u proljeće 2019, kad se sagledaju istupi najviših srpskih zvaničnika, sasvim je očito da je riječ o pripremanom i koordiniranom procesu“, kaže u intervjuu Vikend novinama Aleksandar Radoman, prodekan za nastavu na Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Radoman smatra da su „mirne litije“ sofisticiraniji oblik udara jer je direktne pozive na rat i barikade zamijenila naoko bezazlena i bogougodna retorika“. „Vojnom terminologijom rečeno, ako je duga kontinuirana medijska haranga na Crnu Goru bila svojevrsna artiljerijska priprema, litije su već ulazak pješadije“, ocjenjuje Radoman.

svega niti smo se suočili niti smo je razumjeli. To što smo gurnuli jednom pod tepih sad nam kuca na vrata. Najpostojaniji promoter te ideologije krvi i tla u nas je SPC. Iako inspirator zbivanja 90-ih, ona je danas jača nego ikad. U prećutnom paktu s vlastima izgradila je mrežu na kojoj joj Država može pozaviđeti. Višedecenijski terenski rad, zajednički poslovi i s vlašću i s opozicijom, povlađivanje širokim masama, urodilo je plodovima vidljivim svakome ko četvrtkom ili neđeljom veče pokuša da izađe iz kuće. Svoditi taj fenomen na vještinu manipulisanja iracionalnim, iako je u tome SPC nesumnjivo izuzetno uspješna, bila bi opasna redukcija, jer u toj masi svijeta ima nemali broj onih koji nijesu tu zbog straha od kletvi, već iz socijalnih, političkih i drugih razloga. Do onih do kojih Država ništa ne preduzima da stigne u protekle tri decenije stigla je SPC, a na talasu njihova često i opravdanoga nezadovoljstva broj svojih privrženika SPC je makar udvostručila.

VN: Već dva mjeseca ulicama većine crnogorskih gradova šeta na hiljade građana predvođenih popovima. U ovoj povorci je veliki broj djece, roditelja koji i bebe izvode da šetaju iza crnih mantija. Imate li ikakvog racionalnog objašnjenja za ovu pojavu, odnosno za ovoliki broj građana koji izlazi na ulice, horski pjeva „ne damo svetinje“? RADOMAN: Savremeni teoretičar kulture Teri Iglton veli: „Razumjeti ideologiju znači razumjeti prošlost i sadašnjost na dubljem nivou – a takvo razumijevanje doprinosi našem oslobođenju.“ Sve mi se čini da je naše društvo tu lekciju preskočilo. Raspad jednoga sistema, ratovi, egzodusi, žrtve... sve to je u nekom trenutku gurnuto pod tepih i proglašeno tabuom. S ideologijom koja je stajala iza

VN: Nedavno ste konstatovali da jedan ne tako zanemarljiv broj građana Crne Gore baštini sasvim endemsku mržnju prema svojoj zemlji. Gdje su uzorci te mržnje, odnosno ko je „najzaslužniji“ za mržnju, ko je tu mržnju njegovao i sa kakvim namjerama? RADOMAN: U XIX vijeku, dok su drugi evropski narodi uspostavljali svoje države, brojni putopisci i državnici divili su se Crnogorcima kao „jedinoj slobodnoj naciji“. Kult slobode i „nezavisimosti“ ono je po čemu su Crnogorci bili prepoznatljivi. XX vijek donio je ne samo slom toga kulta već i negiranje crnogorske samosvojnosti. Na početku XXI vijeka potomci onih koji su ginuli ispod crnogorskoga barjaka na Grahovcu ili Vučjem dolu, tu istu

⌦ Vesna Šofranac

Kad se analizira prljava medijska kampanja koja je iz Srbije krenula još u vrijeme najave donošenja Zakona, u proljeće 2019, kad se sagledaju istupi najviših srpskih zvaničnika, sasvim je očito da je riječ o pripremanom i koordiniranom procesu

zastavu spaljuju ili huškaju đecu da to čine!? Pri svemu tome, đe god da odu izvan CG, drugi će ih lako prepoznati baš kao Crnogorce! Ako to nije endemska patologija, onda zaista ne znam što je. Ta patologija korijen ima u ideologiji zla s kojom se nijesmo suočili i kojoj smo dozvolili da u ime navodne slobode govora postane legitimni društveni stav. S tom ideologijom nema kompromisa, ni malih, ni velikih. Jedan od nosilaca te politike u Crnoj Gori upravo je SPC, a iza tog koncepta stoje centri moći izvan CG. Međutim, pitanje je koliko je Država zaista, ne deklarativno, uložila u obrazovanje, inkluziju, promociju vrijednosti

Svak spram svoje svijesti i savjesti VN: Kako, kao mlad čovjek, prodekan za nastavu na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, vidite odgovor intelektualne elite, naučnih, kulturnih i obrazovnih institucija, nevladinog sektora, pogotovu onog dijela koji se diči građanskom orijentacijom, na izazove pred kojima se nalazi Crna Gora? RADOMAN: Sintagma „inte-

lektualna elita“ isuviše je ambiciozna za opis pojedinaca i ustanova koje ovđe imamo na umu. Ne možemo govoriti o intelektualnoj eliti i misliti na CANU, kad se zna da svi njeni akademici koji su se oglasili po ovom pitanju mogu bez ikakve gužve stati na prste jedne ruke. Kad tih nekoliko časnih izuzetaka stavite po strani, ostaje mučan podatak da gotovo 90% te ustanove čine ili „mudri“ sine-

kuristi koji čekaju rasplet ili oni koji ako ne baš na nogama i štapovima, ono bar u mislima redovno šetaju četvrtkom i neđeljom. U svemu tome opet ne treba smetnuti s uma odgovornost Države i njenu često zastrašujuće lošu kadrovsku politiku. Da ne duljim dalje, na to pitanje odgovoriću kratko – svak spram svoje svijesti i savjesti.

građanskoga društva, multikulturalizma i sl. To što među omladinskom populacijom u CG sve više jača etnička distanca posljedica je, između ostaloga, i institucionalne nebrige!? VN: Kako procjenjujete dalji razvoj situacije? Šta ako se litije, odnosno protesti nastave i dalje? RADOMAN: Koliko vidim, trenutno je pat pozicija. Dugo očekivani susret predstavnika Vlade i SPC u Crnoj Gori nije donio ništa novo. U javnosti se sve češće spominje nekakav mogući kompromis koji bi zadovoljio obje strane. Time kao da se previđa suština samoga spora. Vlada je pripremila, a Skupština usvojila u regularnoj procedu-

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

ri Zakon koji je usklađen s najboljom evropskom praksom i usaglašen sa sugestijama Venecijanske komisije. Za taj zakon nije glasala samo koalicija na vlasti, već i jedina istinski građanska opoziciona partija. Za sve vrijeme halabuke kristalisalo se da SPC ima primjedbe na dva ili tri člana toga zakona, tvrdeći da je on neustavan. Umjesto da primjedbe dostave Ustavnome sudu, kao jedinoj legalnoj instanci za to, oni su se odlučili na metode koje izlaze iz okvira institucionalnoga djelovanja. Ne razumijem kakav se tu kompromis može napraviti osim da se SPC ubijedi da preda svoje primjedbe

AKTUELNO

Đukanović je glavna meta napada unionističkih krugova VN: Meta protestanata, kako onih u mantijama, tako i građana koji ih prate, a posebno organizatora čitave ove ujdurme je predsjednik države Milo Đukanović. On je glavni „krivac“ za Kosovo, za kvarenje odnosa sa Srbijom i Rusijom, za odlazak u „zločinački“ NATO... Đukanović je na meti popova, srpskih medija, srpskih zvaničnika, crnogorske opozicije... Kako Vi to objašnjavate? RADOMAN: Đukanović je, nesumnjivo, metonimija crnogorskih političkih uspona i padova

u potonje tri decenije. Nakon odbacivanja pogubne Miloševićeve politike i prihvatanja idejne platforme LSCG i SDP-a, Đukanović je postao glavna meta napada unionističkih krugova. Zanimljivo je da je tada, zbog bliskosti s njim, od strane unionista i današnji njihov duhovni i politički predvodnik zavrijedio parolu „Amfilohije, Turčine“. Kao ličnost koja dominantno reprezentuje vladajuću političku strukturu nije neobično što je baš Đukanović na udaru ideoloških i političkih protivnika. Međutim, pitanje je koliko

Ustavnom sudu i sačeka njegove odluke. Ili da CG odustane od vrijednosti na kojima počiva, suspenduje samu sebe i preda se na upravu SPC.

vima da otkopaju oružje nalikovali su prijetnjama koje je uoči početka rata u BiH u skupštini izgovorio R. Karadžić, baš kao što su scene barikada u Sarajevu iz marta 1992. godine mogle podśetiti na blokade Podgorice iz svih saobraćajnih pravaca te blokade mostova i saobraćajnica po CG i sl. Ali, nakon što se te metode nijesu pokazale djelotvornim, prešlo se na drugi talas, „mirne litije“, bez javno istaknute političke ikonografije. Vojnom terminologijom rečeno, ako je duga kontinui-

VN: A posljedice? RADOMAN: Teško je sad predviđeti krajnje posljedice, no čini mi se da je promjena pristupa koju je SPC u Crnoj Gori demonstrirala kad je s najave „krvavih badnjaka“ prešla na „mirne“ litije i kad se distancirala od političara krajnje desnice, neobično slična transformaciji onoga političkog subjekta u Crnoj Gori koji je prije neku godinu od podmlatka jedne desničarske stranke prerastao u umivenu, populističku, kamuflažno građansku partiju. Između crvenih kravata i crvenih epitrahilja trenutno ne vidim suštinsku razliku, a identične metode djelovanja navješćuju mogućnost da SPC isturi novi talas „mladih, lijepih i pametnih“ kao svoje favorite. VN: Vi ste nedavno konstatovali da je država adekvatno reagovala „pred prvim, agresivnim naletom“, pitajući se hoće li biti kadra da odgovori i na najnovije, sofisticiranije udare... RADOMAN: Država je adekvatno reagovala na taj prvi talas, koji je bio prijetnja za bezbjednost. Pozivi poslanika u Skupštini ratnim drugo-

“Mirne litije“ sofisticiraniji oblik udara jer je direktne pozive na rat i barikade zamijenila naoko bezazlena i bogougodna retorika

je ta politička elita zaista uspjela ovo društvo transformisati u ozbiljnu državu i je li ono u mnogim domenima još zavisno od kulta ličnosti. U tom slučaju direktni udari na ličnost jesu forma borbe za slom države koju predstavlja. Okolnost da je proces Đukanovićeve difamacije započeo onda kad je proklamovao suverenističke stavove upućuju na takav zaključak. Na to nas upućuju, uostalom, i istorijska iskustva s početka XX vijeka. Glavna Đukanovićeva krivica u očima predvodnika litija ne ogleda se u evidentnim slaborana medijska haranga na CG bila svojevrsna artiljerijska priprema, litije su već ulazak pješadije. Mislim da na tu vješto pripremljenu strategiju Država nije adekvatno odgovorila, a da su najednom na površinu isplivale brojne slabosti sistema koji nije bio ni medijski ni operativno spreman za ovaj oblik otpora. „Mirne litije“ jesu sofisticiraniji oblik udara jer je direktne pozive na rat i barikade zamijenila naoko bezazlena i bogougodna retorika. VN: Zašto kažete „naoko“? RADOMAN: Zato što, recimo, nema velike razlike između Miloševićeve poruke na Gazimestanu 1989, svojevrsne najave ratnoga raspleta: „Opet smo u bitkama i pred bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene“ i riječi popa M. Krivokapića upućenih pastvi: „Ponoviću zato da se zasad samo Bogu molimo, ali

Narativ o ugroženosti Srba bio je platforma za krvavo ratno razbijanje SFRJ VN: Srpski predsjednik se zalaže da Srbi u Crnoj Gori dobiju status koji imaju Albanci u Sjevernoj Makedoniji. Da li je sva ujdurma oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti u stvari, kako ste i sami nedavno konstatovali, „pregrupisavanje uoči popisa? RADOMAN: Nema dileme da to nije reakcija na navodnu diskriminaciju i ugroženost, već politički proces s ciljem promjene političke i ideološke orijentacije CG, započet prije nekoliko godina, a treba da traje bar do prvih narednih izbora, a potom i popisa stanovništva. Na-

rativ o ugroženosti Srba, plasiran još Memorandumom SANU, bio je platforma za krvavo ratno razbijanje SFRJ. Koliko je taj narativ kod nas besmislen jasno je kad znamo da „etnička“ granica između Srba i Crnogoraca u CG ne ide ni tokovima rijeka ni vrhovima planina, već duž samih familija, što potvrđuje poznatu činjenicu da je ta nacionalna distinkcija, konstruisana u potonjih 30 godina, ideološka i politička, a ne nikako etnička. Priča o specijalnim statusima u jednoj državi građanskoga ustrojstva opasna je uvertira u njenu bosnizaciju.

stima ovoga društva kao što su partitokratija, nepotizam, kontroverzne privatizacije i sl., već upravo u onome što su nesporne zasluge Đukanovićeve politike: izmicanje sa stranputice 90ih, obnova državnosti, ulazak u NATO, put ka EU, vjerska tolerancija, građansko društvo, promocija antifašizma. Lažni borci za bolji životni standard i za uvezenu tuđu tradiciju idolopoklonski bi se, kao nekad, odnosili prema Đukanoviću da je on predśednik srpske Crne Gore, makar ona bila i gladna i bijedna i korumpirana i pod sankcijama. ako zatreba znamo kako ćemo da se borimo.“ Poruka da će svetinje braniti životima, kad se ima u vidu da je riječ o katastarski neregularno upisanim vjerskim objektima i imovini, jasno upućuje na namjere koje niti su mirne niti su bogougodne. VN: Ima li nesloge između Amfilohija i Irineja ili se radi o fingiranom „nesporazumu“? RADOMAN: Da nekih čegrsti u SPC ima, svakome je jasno. No, u pogledu odnosa prema crnogorskome identitetu, ali i građanskim, multikulturalnim, sekularnim i antifašističkim tradicijama koje su u osnovi savremene CG – između arhijereja SPC nema nikakve ni čegrsti ni nesuglasice. Jednako o tome misle i Irinej i Amfilohije, i njima potčinjeni jereji, ma kakvim se retoričkim marifetlucima ovih dana služili ne bi li omasovili svoje političke skupove. VN: Među predvodnicima litija počinju se pojavljivati izvanjci. Tako je nedavno litiju prevodio episkop raško – prizrenski Teodosije... RADOMAN: Četiri eparhije koje okuplja Episkopski savjet dio su jedinstvenoga tkiva SPC, kojoj je śedište u Beogradu i kojom upravljaju Patrijarh i Sveti Sinod SPC. Otud pojava izvanjaca ne čudi, osobito kad se zna da i među onih oko 600 sveštenika i monaha u CG, ima znatan broj izvanjaca, a da je śedište dvije eparhije koje djeluju u Crnoj Gori izvan njezinih državnih granica. Pokušaji da se Episkopski savjet prikaže kao neko autonomno tijelo koje ima prerogative vlasti samo su za domaću upotrebu. Eparhijama SPC u Crnoj Gori upravlja se iz Beograda.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

Portparol Demokratske partije socijalista miloš nikolić

Izjave i ponašanje mitropolita Srpske pravoslavne crkve Amfilohija samo potvrđuju činjenicu da su crkveni protesti dominantno politički, nevješto kamuflirani u svešteničke odore, poručio je portparol DPS-a Miloš Nikolić. Nikolić smatra da “neprekidno nastojanje mitropolita SPC u Crnoj Gori Amfilohija da unese razdor u Demokratsku partiju socijalista sve više postaje tragikomično”. “Ovim uzaludnim pokušajima on pokazuje da je dio višegodišnje orkestrirane kampanje, koja sada ima novi, lažni povod, ali stari cilj, rušenje Crne Gore. Ta kampanja, kao i sve prethodne slične, završiće još jednim njihovim porazom. Ono što je bilo očekivano i predvidljivo - u nedostatku ijednog argumenta u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja - Amfilohije se vraća retorici i porukama koje su inspirisale,

Foto: Dejan Lopičić

Izjave Amfilohija dokaz da su protesti politički

Palmer

Metju Palmer ocijenio

Rusija želi da podigne tenzije Nikolić podsticale i opravdavale tragične sukobe na prostorima bivše Jugoslavije 90-ih. Govoru koji je izazvao razaranje, nesreću i patnju za sve njene narode, posebno srpski koji su oni ‘štitili’”, rekao je Nikolić. Kako dodaje, Amfilohije se osvježenog pamćenja, nakon što je odgledao dokumentarni zapis o svom

Kovačević: Niko nije napao državu, pogotovo ne crkva Priča o navodnoj ugrožeKovačević je kazao da je nosti Crne Gore godinama Nikolić pokazao da nikada u je bila dimna zavjesa režima, životu nije saslušao do krakojom su pokrivali svoja ne- ja nijednu Amfilohijevu rečepočinstva, kazali su iz Nove nicu, a kamoli neku njegovu srpske demokratije, ističući besjedu. da niko nije napao državu, po“Nikolić nastavlja niz begotovo ne crkva. sprizornih, antihrišćanskih Portparol NSD-a Marko kampanja kakve su sprovodili Kovačević je u reagovanju komunisti u Crnoj Gori nakon na izjavu portparola DPS-a 1945. godine sa željom da se još jednom dogodi straMiloša Nikolića kazao da je politika danje crkve”, rekao režima napaje Kovačević. Prema riječila crkvu i da ma Kovačevisu litije koća, nije čudno je se dešada Nikolić zavaju “poliobilazi istinu tičke u onoj kada kaže da mjeri u kocrkva i mitrojoj se od bestijalnih napapolit nemaju nida na nju, koje kakve argumente Kovačević protiv Zakona o slobopredvodi crnogorski predsjednik Milo Đukadi vjeroispovijesti. “Baš zato što je iznesen nović, treba odbraniti”. Prema njegovim riječima, sijaset argumenata zašto je DPS se suštinski ne brine o Zakon protiv SPC loš, imamo ugroženosti Crne Gore, već o tako brojne litije i molebne ugroženim pozicijama lidera u svim gradovima”, rekao je Kovačević. i stranke.

decenijskom sramnom govoru mržnje i huškanju na rat, opet besprizorno ostrvio na Crnu Goru i na sve koji u njoj žive. “Uvredama i prijetnjama, podvalama i kletvama, pokušavao je da nipodaštava i vrijeđa neporečive i neizbrisive vrijednosti naše istorije i tradicije, negirajući neporečivo - autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve, nasilno ukinute poslije Prvog svjetskog rata”, rekao je Nikolić. Kako je kazao, prizemni izrazi kojima se mitropolit SPC služio tom prilikom ispod su nivoa svake pristojne komunikacije i ne zaslužuju komentar. Nikolić kaže da takve izjave i ponašanje mitropolita samo potvrđuju činjenicu da su crkveni protesti dominantno politički, “nevješto kamuflirani u svešteničke odore, sa utopističkim ciljem i samoobmanom da mogu srušiti Crnu Goru, poništiti njenu državnost, opravdati tezu o njenoj ‘prolaznosti’ i prinijeti je na oltar Srbiji kao kompenzaciju za Kosovo”. “Zato im poručujemo: vi šetajte, a država Crna Gora, njeni građani i njena izabrana vlast umjeće, kao i mnogo puta do sada, da prepoznaju i spriječe svaki pokušaj narušavanja mira i stabilnosti i da zaštite ono što smo mukotrpno gradili nekoliko decenija, stvarajući državu slobodnih i jednakih građana, čija prava štite jake institucije”, zaključio je Nikolić. M.D.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti u skladu je sa obavezama Crne Gore kao kandidata za članstvo u EU i mnoge evropske države imaju slične zakone, kazao je specijalni izaslanik Stejt dipartmenta za Zapadni Balkan Metju Palmer u intervjuu za Glas Amerike. On je kazao da se SAD zalažu za kompromis i mirno rješenje spora oko Zakona. Na pitanje šta očekuje od dijaloga crnogorske Vlade i Srpske pravoslavne crkve, Palmer je rekao da SAD očekuju da će razgovor biti otvoren sa ciljem da se dođe do razumijevanja o tome kako se ovaj zakon može primijeniti, a da zaštiti interese crnogorske Vlade, građana Crne Gore, ali i legitimne interese SPC.

Kako je naveo, bilo je mnogo dezinformacija oko zakona i spora između Vlade i SPC, i da su u SAD jako zabrinuti kada čuju „šta dolazi iz ruskih izvora koji često koriste srpske posrednike“. „Mnogi izvještaji su identifikovali ogroman broj dezinformacija, lažnih vijesti emitovanih sa namjerom podizanja tenzija, da se ovo pretvori u etničko pitanje između Srba i Crnogoraca. To je namjerna provokacija i smatram da odgovornost za to najviše leži na Moskvi“, naveo je Palmer. Prema njegovim riječima, Rusi vide ovaj Zakon kao ranjivu tačku koju mogu da iskoriste kao priliku da naprave razdor između Srbije i Crne Gore, da povise tenzije. R.P.

vujanović demantovala dačića

Neistinite tvrdnje da sam učesnica litija

Sutkinja Vrhovnog suda la dignitet sudije i supruSvetlana Vujanović de- ge, želeći da doprinese i afirmaciji profesije i sumantovala je navode srpskog ministra inopružničkom statusu stranih poslova Predsjednika CrIvice Dačića ne Gore. da redovno “Ovakve učestvuje manipulacije na litijama doživljavam u Crnoj Gonedostojnim, ri, navodea vaspitanje i ći da sa indiprofesija koj u o b av l j a m gnacijom odne dozvoljavaju bacuje takvo Vujanović podmetanje. mi da ministra inoOna je kazala da je stranih poslova Srbije najavnosti poznato da je zovem imenom koje je zauvijek, u vršenju sudijske služio”, kaže se u saopštedužnosti i van nje, čuva- nju Vujanović. R.P.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

Foto: JUGOSLAV BELADA

REGULATORNA AGENCIJA ZA ENERGETIKU ODLUČILA

Maloj hidroelektrani Ljevak potvrđen povlašćeni status

Regulatorna agencija za energetiku (RAE) utvrdila je kompaniji Simes inženjering status povlašćenog proizvođača električne energije za malu hidroelektranu (mHE) Ljevak u Mojkovcu. Rješenje je izdato na 12 godina počev od 24. februara ove godine. “Subjekat ostvaruje podsticajne mjere koje su važile u trenutku podnošenja zahtjeva za sticanje privremenog statusa povlašćenog proizvođača, odnosno 19.12.2017. godine”, navodi se u rješenju RAE. Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, izvršni direktor Simes inženjeringa, čije je sjedište u Podgorici, je De-

jan Milić. RAE je na posljednjoj sjednici izdala i licencu za obavljanje djelatnosti skladištenja naftnih derivata kompaniji IK Real iz Podgorice. “Imalac licence je dužan da licenciranu djelatnost obavlja u skladu sa odredbama licence. Licenca se izdaje na period od deset godina i važi od 20. februara ove godine do 20. februara 2030. Imalac licence je dužan da, ako namjerava da nastavi sa obavljanjem licencirane djelatnosti i nakon isteka važenja licence, podnese zahtjev za izdavanje nove licence 60 dana prije isteka važenja licence”, ukazano je u rješenju.

Usvojen je i zahtjev podgoričke firme Petrol Crna Gora MNE za izmjenu licence za obavljanje djelatnosti skladištenja i distribucije naftnih proizvoda i gasa. Izmjena, kako je objašnjeno, vrši se na način što se dodaje nova tačka koja glasi benzinska stanica Ilije Plamenca bb, Podgorica 150 10’. “Izmjena licence važi od 20. februara ove do 5. marta 2024. godine, do kada je i rok važenja licence čija se izmjena vrši”, navodi se u odluci RAE koja je usvojila i zahtjev za izmjenu licence firmi Lukana iz Podgorice za djelatnosti transporta naftnih derivata drumskim transportnim sredstvima. D.J.

Sa radionice u Bečićima

RADIONICA O MONETARNOJ POLITICI

CRNA GORA SVJESNA VAŽNOSTI INTEGRACIJA

Crna Gora je svjesna važnosti integracija i posvećena stalnom unapređivanju institucionalnog i regulatornog okvira, pa u skladu sa tim težnjama kreira i sprovodi politiku, ocijenio je guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić. On je na dvodnevnoj međunarodnoj radionici o monetarnoj politici u Centralnoj i Istočnoj Evropi, održanoj u Budvi, kazao da se kroz takve događaje, koji promovišu otvoreni dijalog i proaktivan pristup, brže i lakše rješavaju i prevazilaze svi izazove i

problemi sa kojima se suočavaju. Radionicu je organizovala Banka za međunarodna poravnanja /Bank for International Settlements/ (BIS), uz podršku CBCG. “Radionica je bila posvećena diskusiji o makroekonomskom razvoju u zemljama centralne i istočne Evrope i daljim izgledima ekonomskog rasta, kao i o razvoju finansijskog sektora, finansijskoj stabilnosti i monetarnim, fiskalnim i strukturnim politikama u ovim zemljama”, rekli su u CBCG. R.E.

KONKURS ZA NAJ MENADŽERA Ilustracija

ODBOR ZA EKONOMIJU

Razmatraju predlog zakona o privrednim društvima Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet održaće u ponedjeljak sjednicu na kojoj će razmotriti Predlog zakona o privrednim društvima, kao i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju. Članovi odbora razmotriće i tekuća pitanja. R.E.

Skupštinski odbor za ekonomiju

PRIHVAĆENO 68 KANDIDATURA Ukupno 270 nominacija stiglo je na konkurs Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM) za izbor najuspješnijih menadžera i preduzetnika u prošloj godini, od čega je prihvaćeno 68 kandidatura. Iz AMM-a su rekli da takvo interesovanje menadžera i preduzetnika govori da poslovna zajednica prepoznaje godišnju nagradu AMM-a kao jednu od najprestižnijih koje dodjeljuje menadžerska struka u Crnoj Gori.

Projekat se realizuje pod pokroviteljstvom Vlade, a podršku daju Privredna komora (PKCG), Savjet stranih investitora, Institut sertifikovanih računovođa, Uprava za kadrove, Ekonomski i Fakultet za mediteranske studije i Fond za aktivno građanstvo fAKT. Žiri, sastavljen od 20 članova, održaće u ponedjeljak prvu plenarnu sjednicu, a u četvrtak zaključnu u Hotelu Hilton, na kojima će birati laureate u 11 različitih kategorija. R.E.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

aktuelno

MARKOVIĆ NA SASTANKU SA PREDSTAVNICIMA NJEMAČKE KOMPANIJE

Digitalna koalicija odličan osnov za investicije Dojče Telekoma noj ekonomiji implementacijom savremenih sigurnih digitalnih rješenja. Marković je delegaciju DTa, koji posluje u pedeset država, među kojima je i Crna Gora, upoznao sa strateškim politikama Vlade koje su u prethodne tri godine dovele do visokog privrednog ra-

sta, povećanja direktnih stranih investicija i rasta zaposlenosti. Premijer je dodao da je cilj Crne Gore da i u narednom periodu zadrži visoke stope rasta kao osnov daljeg napretka ekonomije i povećanja životnog standarda. On je naveo da posebno cijeni visok stepen društve-

Marković je istakao da je digitalna ekonomija u fokusu Crne Gore, te da očekuje da Dojče Telekom bude značajan akter našeg novog procesa digitalne ekonomije. “Digitalna ekonomija nam je u fokusu. Djelujemo i samostalno i u saradnji sa Evropskom unijom (EU), kroz Berlinski proces. Očekujemo da Dojče Telekom bude značajan akter našeg novog procesa digitalne ekonomije”, rekao je Marković u razgovoru sa članom Menadžmenta odbora Dojče Telekoma zaduženim za poslovanje kompanije u Evropi

prezentacija u rožajama i petnjici

Do 10.000 eura za početak agrobiznisa

Predstavnici Ministar- no sa sjevera, najviše njih stva poljoprivrede i rural- 31 upravo iz Petnjice, koji nog razvoja predstavili su su iskoristili tu mogućnost agrobudžet poljoprivredni- tokom prethodne tri godicima iz Rožaja i Petnjice. ne i već postali uspješni u Kako su kazali, svom poslu”, kazali mladi iz te dvisu predstavnici je opštine koMinistarstva. ji imaju zaFa r m e r e vršenu iz obje opsrednju štine najpoljopriviše je invrednu ili teresovala veterinarprocedura sku školu nabavke ili fakultet mehanizaimaju mocije, prikljugućnost da uz čaka i opreme. Sa predstavljanja bespovratnu po“Registrovana Agro budžeta dršku od 10.000 eura gazdinstva kroz javni započnu agrobiznis i time poziv koji će biti objavljen i riješe problem nezaposle- ove godine mogu ostvariti nosti, ostanu na svom ima- do 50 odsto podrške za nanju, sa svojim porodicama. bavku mehanizacije i dodat“Primjeri im može biti vi- nih pet odsto ukoliko su poše od 140 mladih farmera ljoprivredni osiguranici”, reiz cijele Crne Gore, pretež- kli su u Ministarstvu. R.E.

ne odgovornosti Telekoma, koji je znatna sredstva uložio u crnogorski sistem obrazovanja i sport. DT je Markoviću predstavio planove ulaganja u nove tehnologije i implementacije najnovijih tehnoloških rješenja, uključujući i tehnologiju 5G. R.E.

Sa sastanka

SLUŽBENI LIST

Naknada za objavljivanje tri eura

Naknada za objavljivanje registracije osnivanja preduzeća u Službenom listu od sada iznosi tri eura, umjesto dosadašnjih 12, saopšteno je iz Poreske uprave (PU). Niža cijena je predložena kako bi se smanjilo administrativno opterećenje pri osnivanju preduzeća i dao podsticaj izgradnji povoljnijeg poslovnog ambijenta u Crnoj Gori. “Iznos naknade za objavljivanje registracije promjene podataka/ likvidacije u Službenom listu ostaje isti”, rekli su iz PU. R.E. Niža cijena je predložena kako bi se smanjilo administrativno opterećenje pri osnivanju preduzeća

Foto: SasaMatic

Srinijem Gopalanom i izvršnom direktoricom Crnogorskog Telekoma Dzinom Tsibulskajom. Iz Vladine Službe za odnose s javnošću je saopšteno da su predstavnici njemačke kompanije kazali da imaju ozbiljne namjere da učestvuju u crnogorskoj digital-

TREĆA OVOGODIŠNJA AUKCIJA

Na prodaju 30 miliona eura državnih zapisa Aukcija državnih zapisa sa rokom dospijeća od 182 dana, vrijednih 30 miliona eura, treća ovogodišnja, biće održana u utorak. Iz Centralne banke (CBCG) su saopštili da se ponude mogu dostavljati do utorka do 12 sati. Rok dospijeća zapisa je 182 dana, odnosno 26. avgust. U ponedjeljak je održana druga aukcija državnih zapisa. Emisija je iznosila 24 miliona, a iznos dostavljenih ponuda bio je pet miliona. Prošle godine održano je šest aukcija sa rokom dospijeća od 182 dana. Državni zapisi su diskontovane kratkoročne hartije od vrijednosti, koje CBCG prodaje u ime Ministarstva finansija, u cilju

Foto: srpska

ajavljena digitalna koalicija, koju je inicirala crnogorska privreda, predstavlja odličan osnov za dalje investicije Dojče Telekoma (DT) u Crnu Goru i stratešku saradnju te kompanije i Vlade, ocijenjeno je na sastanku premijera Duška Markovića i predstavnika njemačkog operatera.

održavanja tekuće likvidnosti budžeta. Zapisi se prodaju kao diskontovane hartije, metodom aukcije, po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti, dok se otplaćuju po nominali na dan dospijeća. Razlika između nominalne vrijednosti i kupovne cijene predstavlja zarađenu kamatu na investiciji. Ministarstvo finansija obavezno je da na dan dospijeća isplati obaveze po emitovanim državnim zapisima. R.E.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

predstavljanje rezultata jednog od IPA projekata

Važna podrška EU i u oblasti upravljanja vodnim resursima

Za unapređenje upravljanja vodnim resursima Vlada, u saradnji sa međunarodnim partnerima, realizuje projekte vrijednosti više od 30 miliona eura, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović povodom predstavljanja rezultata jednog od projekata – IPA projekta “Jačanje kapaciteta za implementaciju Okvirne direktive o vodama u Crnoj Gori”. “Obezbjeđenje vode za sve, održivo upravljanje vodnim resursima i zaštita od voda ključni su izazovi i u Crnoj Gori i na globalnom nivou”, kazao je Simović ističući da Vlada kao odgovor na te izazove realizuje vrijedne projekte u saradnji sa međunarodnim partnerima – Evropskom komisijom,

Svjetskom bankom, Adaptacionim fondom, Globalnim ekološkim fondom i UNDP. Simović je istakao da je za Crnu Goru posebno važna, izdašna i kontinuirana podrška od Evropske komisije u procesu usklađivanja sa zakonodavstvom Evropske unije, jačanju institucija i realizaciji brojnih aktivnosti na terenu. Ministar je kazao da će se, prilikom izrade preliminarne procjene rizika od poplava, pripremiti hidrološki i hidraulički model rijeke Boja-

Sa konferencije ne i Skadarskog jezera, što je važan prioritet za Crnu Goru. “Biće nabavljen specijalizovani brod sa odgovarajućom opremom, koji će se koristiti za aktivnosti u okviru istraživanja i ispitivanja morskog ekosistema. Nastavićemo istražna bušenja sa novih 1.500m dubine”, naveo

je Simović. Podsjetio je da su započeti brojni projekti koji treba da obezbijede zaštitu od voda, što je posebno važno zbog posljedica sve većih uticaja klimatskih promjena na režim voda, kakve su poplave. “U cilju zaštite od voda sa

drugim međunarodnim partnerima realizovane su brojne aktivnosti, koje će tokom ove godine imati za rezultat i vrijedne infrastrukturne radove na terenu. Uredićemo korita i objekte za odbranu od poplava na Grnčaru, Limu i Bojani”, poručio je Simović. R.E.

Špic: Pomažemo usvajanje standarda za bolji kvalitet života Šef Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori Herman Špic istakao je da je podrška i kroz ovaj projekat sastavni dio podrške EU Crnoj Gori na putu usvajanja i primjene po-

trebnih standarda u svim oblastima, a sve u cilju boljeg života stanovnika. Špic je istakao da Okvirna direktiva o vodama ima za cilj da uspostavi pravni okvir za zaštitu i poboljšanje statusa

vodenih ekosistema, da se spriječi njihovo narušavanje i obezbijedi dugoročna upotreba. “Kako bi se ovi ciljevi postigli, pripremljeni su planovi upravljanja jadranskim riječnim sli-

vom i dunavskim slivom. Oba plana su prošla stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu u javne konsultacije u skladu sa crnogorskim zakonom”, kazao je Špic.

STARTAP KOJI PRATI VRIJEME RADA ZAPOSLENIH NA RAČUNARU

WorkPuls-u još 420.000 za unapređenje rješenja Sa okruglog stola u PKCG

PREDSJEDNIK PKCG VLASTIMIR GOLUBOVIĆ SAOPŠTIO

Pravi trenutak za otvaranje pitanja o smanjenju fiskalnog opterećenja zarada U Crnoj Gori je pravi trenutak za otvaranje pitanja mogućnosti smanjenja fiskalnog opterećenja zarada, s obzirom na to da se država nalazi na putu stabilnog ekonomskog rasta i sprovodi uspješnu fiskalnu konsolidaciju, ocijenio je predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović. Golubović je kazao da je

to pitanje sastavni dio mjera za podsticanje i afirmaciju privrednih aktivnosti, jer je poreski sistem važan činilac poslovnog i investicionog ambijenta. “Niže oporezivanje zarada rezultira pozitivnim kretanjima na tržištu rada koji se ogledaju u višoj stopi aktivnosti stanovništva, nižem obimu sive ekonomije i preli-

vanju zarada iz neformalnih u legalne tokove, dok istovremeno podstiče zapošljavanje, preduzetništvo i investicije”, rekao je Golubović na okruglom stolu na temu “Mogućnosti smanjenja poreskog opterećenja na zarade (posebno u dijelu doprinosa) i efekti istog na ostvarenje budžetskih prihoda i stepen poštovanja poreskih propisa”. R.E.

Beogradski start up WorkPuls, softverska kompanija Kompanija je fokusirana koja prati vrijeme rada zana upravljanje vremenom i poslenih na računaru, podi- analizu produktivnosti, a tim gla je dodatnih 420.000 eura razvija rješenje za automatsko od South Central (SC) Ventumapiranje vremena za res fonda kako bi unaprijespecifične industrije koje dila rješenja. automatizuje način na koji ljudi prate vrijeme donoseći Iz SC Ventures fonda je saklijentima deset puta veću opšteno da je cilj WorkPulsa da skalira proizvod u spe- vrijednost od svog proizvoda cifičnim industrijama i automatizuje način na koji ljuDokazano je da je platfordi prate vrijeme. ma WorkPuls-a savršeno “Kompanija je fokusirana pogodna za udaljene timona upravljanje vremenom ve i poslovne klijente u ari analizu produktivnosti, a hitekturi i razvoju softvera. tim razvija rješenje za autoKompanija je efikasno vomatsko mapiranje vremena đena od svog prvog ventuza specifične industrije koje re capital (VC) ulaganja od automatizuje način na koji South Central Ventures u ljudi prate vrijeme donose- 2016. godini, a od 2018. godići klijentima deset puta veću ne kompanija je u kontinuvrijednost od svog proizvo- itetu bila u stanju da pokaže da”, navodi se u saopštenju. novo tržište proizvoda. R.E.

DRUŠTVO

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

U NASTAVKU AKCIJE “KLAP” KRIVIČNE

VELJOVIĆ U CB NIKŠIĆ

U 2019. RASVIJETLJENO 79% KRIVIČNIH DJELA Direktor Uprave policije Veselin Veljović održao je juče redovni radni sastanak u Centru bezbjednosti Nikšić, kome su prisustvovali njegovi saradnici, pomoćnik direktora Nikola Janjušević, kao i odgovorne starješine ovog centra, stanica policije Šavnik i Plužine i starješine granične policije. Istaknuti su rezultati rada iz protekle godine, gdje je akcentovan kvalitetan i efikasan rad policije. „Policija u Nikšiću radne zadatke iz svoje nadležnosti obavlja sa najvišim stepenom profesionalne odgovornosti i posvećenosti, što bezbjednosnu situaciju u ovoj opštini čini stabilnom, a dobri radni rezultati su evidentni u preventivnom, operativnom, procesnom i sveukupnom

bezbjednosnom kontekstu“, kazao je načelnik Tihomir Goranović. Načelnik je istakao i da je „u protekloj godini rasvijetljeno 79% krivičnih djela po nepoznatom izvršiocu, što je ishod efikasnog rada svih operativnih struktura policije u Nikšiću“. „Crnogorska policija ima kapacitet da odgovori organizovanim kriminalnim grupama i najtežim krivičnim djelima, djelovanjem usmjerenim na otkrivanje, lišavanje slobode i procesuiranje svih odgovornih“, nastavio je Veljović. Veljović se sastao i sa predsjednikom opštine Nikšić Veselinom Grbovićem, gdje je konstatovana kontinuirano dobra saradnja lokalne zajednice i policije R.C.H.

OŠTETILI DRŽAVNI BUDŽET ZA 1,5 MILIONA EURA

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja su u nastavku predmeta “Klap” podnijeli Specijalnom državnom tužilaštvu dva izvještaja kao dopune krivične prijave protiv 27 firmi i 26 osoba koje su, kako se sumnja, pričinili štetu budžetu Crne Gore u iznosu od oko 1.500.000 eura, saopštili su iz Uprave policije. “Naime, policijski službenici su 19. februara 2020. godine Specijalnom državnom tužilaštvu podnijeli poseban izvještaj kao dopunu krivične prijave protiv 22 pravna i 22 fizička lica zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije u produženom trajanju i krivičnog djela utaja poreza i doprinosa. Krivične prijave su

podnijete protiv M.V. (42), N.P. (37), R.P. (46), E.R. (40),T.S. (29), I.B. (52), S.B. (61), P.R. (42), I.M. (42), P.J. (51), I.P. (46), G.R. (47), N.V. (35), M.R. (47), N.M. (40), D.M. (51), S.M. (49), R.K. (41), Č.P. (64), B.D. (42), V.M. (36) i V.T. (38)“, navode iz policije. U ovom slučaju, kako ističu, preduzeća koja su osnovali ranije osumnjičeni I.V. i D.L. sa njima povezanim osobama su omogućili preduzećima čiji su izvršni direktori gore navedeni osumnjičeni izvlačenje dobiti stečene poslovanjem preduzeća, koja se kasnije vraćala u gotovini uplatiocima, čime je pričinjena šteta državnom budžetu Crne Gore za iznos utajenog poreza na osnovu fiktivno prikazanih poslovnih odnosa i fiktivno prikazanih troškova.

“Preduzeća čiji su vlasnici I.V. i D.L i sa njima povezana lica su u posljednjih pet godina, po prethodno opisanom načinu izvršenja, omogućila vlasnicima ova 22 pravna lica, da steknu protivpravnu imovinsku korist, jer su ‘izvukli’ oko 4.000.000 eura u gotovini po osnovu fiktivno prikazanih poslovnih odnosa, čime su pričinili štetu budžetu Crne Gore za iznos neplaćenog poreza u iznosu od oko 1.000.000 eura”, dodaju iz UP. Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja su 17. februara 2020. godine Specijalnom državnom tužilaštvu podnijeli poseban izvještaj kao dopunu krivične prijave protiv pet pravnih i četiri fizička lica za koja se sumnja da su počinili krivično

DONACIJA AMBASADE SAD

NA PREDLOG MUP A USVOJENA DOPUNA UREDBE

Američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke boravila je juče u zvaničnoj posjeti Upravi policije – Sektoru granične policije, u sklopu koje je obišla Nacionalni koordinacioni centar granične policije i zvanično uručila donaciju tehičke opreme, koja je finansirana u okviru Programa ICITAP, a kojom je opremljen novoformirani centar Uprave policije. “Donacijom savremene tehničke i IT opreme stvorili su se potrebni uslovi za uvođenje u 24/7 operativnu

U cilju ispunjavanja međunarodnih standarda u postupanju policijskih službenika i onemogućavanja zloupotrebe i prekoračenja ovlašćenja od strane policijskih službenika, Vlada je na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, donijela Uredbu o dopuni uredbe o boji i oznakama vozila i plovila, naoružanju i posebnoj opremi koji se upotrebljavaju za vršenje policijskih poslova. Na ovaj način će, objašnjavaju u MUP-u, policijski službenici na određenoj opremi, to jeste zaštitnoj kacigi, štitovima i zaštitnim sredstvima, balističkim prslucima i balističkim kacigama, imati nat-

Granična policija dobila OZNAKE I NA POSEBNOJ OPREMI PO novu tehničku opremu upotrebu Nacionalnog komunikacionog centra granične policije – NCC Podgorica, koji će uz pomoć donirane opreme formirati Nacionalnu situacionu sliku o stanju na državnoj granici Crne Gore, na osnovu koje će se u realnom vremenu vršiti praćenje stanja granične bezbjednosti i preduzimati potrebne mjere i aktivnosti prema objektima intervencije u skladu sa bezbjednosnom procjenom”, saopštilili su iz Uprave policije. E.H.

pis od kombinacije slova i/ili brojeva koji služi za identifikaciju policijskog službenika. Dopune ove uredbe preporučene su i podržane i od strane Savjeta za građansku kontrolu rada policije. “Uvođenjem oznaka na posebnoj opremi policijskih službenika nastavlja se proces uspostavljanja nove policijske kulture, koja će unaprijediti policijski integritet i odgovornost, te omogućiti efikasan nadzor i istrage. Ovim se stvaraju, ne samo bolji uslovi za efikasnije i bezbjednije vršenje policijskih poslova, već će se i spriječiti, eventualne, zloupotrebe prilikom vršenja po-

licijskih poslova i primjene policijskih ovlašćenja, s obzirom da će građani sada u svakom trenutku znati podatke policij-

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

PRIJAVE PROTIV 26 OSOBA

djelo stvaranje kriminalne organizacije, krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju, krivično djelo falsifikovanje isprave u vezi s krivičnim djelom stvaranje kriminalne organizacije, a u vezi sa članom 5 Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela. Krivične prijave su podnijete protiv M.J. (60), M.V. (51), N.P. (36) i A.M. (38). “Njihovim djelovanjem u okviru kriminalne organizacije nastupila je šteta po budžet Crne Gore u iznosu od oko 500.000 eura, a navedene osobe su kao

članovi kriminalne organizacije pribavile sebi protivpravnu imovinsku korist u istom iznosu kroz nezakonito povraćeni PDV i neplaćeni porez na dobit”, dodaju oni. Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja su došli do podataka da su tokom 2017. godine prijavljena fizička i pravna lica postali članovi kriminalne organizacije M.S., koji su koristeći neistinite račune i potvrde o gotovinskom plaćanju za robu koja stvarno nije isporučena niti plaćena kao i neistinite fakture, zahtijevali nazakonit povraćaj PDV kredita koji im je odobren, čime je pričinjena šteta po Bbudžet Crne Gore u iznosu od oko 500.000 eura. E.H.

OLICIJSKIH SLUŽBENIKA

skog službenika sa kojim dođu u kontakt”, ističu u MUP-u. Dakle, dodatno je prepoznat značaj obilježavanja opreme

policijskih sluzbenika, jer je Ministarstvo unutrašnjih poslova još ranije propisalo da na uniformama službenika Sektora specijalne policije moraju biti istaknute slovno-numeričke oznake koje omogućavaju njihovu identifikaciju. U MUP-u napominju da je ovo veoma važno za jačanje povjerenja građana u policiju, kao i za dalju afirmaciju vladavine prava u Crnoj Gori. “Donošenjem Uredbe se ispunjavaju standardi Savjeta Evrope i Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja”, navodi se u saopštenju MUP-a. N.P.

DRUŠTVO

NAKON ŠTO MU JE URUČENO RJEŠENJE O PROTJERIVANJU

KRSTOVIĆ DOBROVOLJNO NAPUSTIO NJEMAČKU

Podgoričanin Igor Krstović, koji je teško ranjen krajem januara u Zeti, juče je napustio Njemačku i liječenje nastavio u Turskoj, nakon što mu je dan ranije uručeno rješenje o protjerivanju jer njegov boravak na Medicinskom univerzitetu u Hanoveru, prema ocjeni nadležnih bezbjednosnih organa, predstavlja prijetnju javnoj sigurnosti i redu. Kako navodi njemački portal NDR, Ministarstvo unutrašnjih poslova Donje Saksonije je potvrdilo tu informaciju u skladu sa kojom je Krstović dužan da “odmah napusti federalnu teritoriju”. Kako prenosi njemački portal Haz, Krstović je avionom hitne pomoći jutros oko 11 časova odletio sa aerodroma u Hanoveru u pravcu Turske. Krstovićev advokat kazao je za njemačke medije da mu je neprijatno što se stvorila “pompa” oko njegovog liječenja u Hanoveru, te da dobrovoljno napušta zemlju.

Krstović je na liječenje u Hanover transportovan 7. februara, desetak dana nakon što je teško ranjen hicima iz automatskog oružja u klasičnoj sačekuši koja se odigrala 28. januara oko 15 časova u zetskom naselju Balijače. U Krstovića su dok se nalazio u svom vozilu marke “mercedes” zasad nepoznati napadači iz automobila u

pokretu ispalili skoro tridest hitaca, nakon čega su pobjegli sa lica mjesta. Zbog sumnje da je učestvovao u likvidaciji prije tri dana uhapšen je Dragiša Bulatović nakon što su njegovi otisci prstiju nađeni na flaši benzina kojom je zapaljen automobil “golf 5” iz kojeg je pucano na Krstovića. N.P.

UREDBU O OPREMI ZATVORSKE POLICIJE

Čuvari će dužiti duge cijevi i električne paralizatore

OD UČESNIKA LITIJE

ODUZETA ZOLJA

Policija je uhapsila Podgoričanina Radomira Pešića (30) u čijem je automobilu pronašla i oduzela ručni raketni bacač, takozvanu “zolju”. Pešić je, prema saznanjima iz policije, učesnik litija i njemu je policija pronašla “zolju” u autu nakon što se vratio sa protestne litije u Podgorici. Kako je saopšteno iz Uprave policije, izvršen je i pretres prostorija koje koristi Pešić, a uhapšen je zbog sumnje da je izvršio nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. On je uz krivičnu prijavu biće priveden nadležnom državnom tužiocu. R.C.H.

Vlada Crne Gore donijela je uredbu o opremi službenika zatvorske policije shodno kojoj će službenici UIKSa dužiti duge cijevi, električne paralizatore i uređaje za detekciju psihoaktivnih supstanci. Osnovno naoružanje je kratko vatreno oružje - poluautomatski pištolj kalibra 9 mm. Posebno naoružanje čine kratko i dugo vatreno oružje kalibra do 20 mm, oružje za signalizaciju, hemijska sredstva, eksplozivna sredstva i oružje za ispaljivanje hemijskih sredstava, gumenih metaka i drugih vrsta metaka i projektila sa pripadajućom opremom. Prema uredbi, osnovnu opremu čine: opasač sa futrolom za pištolj, futrolom za ručni radio uređaj, futrolom za rezervni okvir, futrolom za sredstva za vezivanje i futrolom za ručni sprej i gajkom za službenu palicu. Službenici će dužiti služ-

benu palicu, lisice, ručni sprej sa nadražujućim dejstvom i ručnu lampu sa punjivom baterijom. Specijalnu opremu čine interventni šljem sa vizirom, zaštitna maska, interventni prsluk, zaštitne rukavice, štitnici za zglobove, potkoljenice i podlaktice, interventni štit i gumena palica. U specijalnu opremu spadaju i električni paralizator, lisice za jednokratnu upotrebu - plastične trake za vezivanje, sredstva veze (statični i ručni radio uređaji i interfonski uređaji), skener ručnog prtljaga i ručni detektor metala. Takođe, zatvorska policija u okviru specijalne opreme dužiće uređaj za detekciju psihoaktivnih supstanci, uređaj za otkrivanje signala mobilne telefonije, uređaj za ometanje signala mobilne telefonije i sistem za kontrolu pristupa i identifikaciju pomoću čitača.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

saučesnik u likvidaciji Roganovića

Đuričkoviću određen pritvor do 30 dana

podignuta optužnica protiv dvojice nikšićana

Marković i Božović su naručili ubistvo Vuletića Državni tužilac Miloš Šoškić podigao je optužnicu protiv Nikšićana Andrije Markovića (35) i Miloša Božovića (36) zbog sumnje da su naručili ubistvo sugrađanina Ranka Vuletića. Vuletić je ubijen 1. avgusta prošle godine u centru Nikšića, a istog dana uhapšen je Vuk Lalatović (21), koji je označen kao direktni izvršilac. Prema navodima optužnice, Marković je Lalatovića podstrekivao na zločin, a Božović je pomagao tokom izvršenja krivičnog djela. Marković i Božović su Lalatoviću obećali i novčanu nagradu za ubistvo. U optužnici se ističe da je Božović Lalatoviću prilikom dogovora o planiranju ubistva dao kriptovani mobilni telefon, kako se ne bi mogle registrovati njihove komunikacije, niti presretnuti razgovori u kojima su planirali izvršenje krivičnog djela. Na dan ubistva Lalatović je Vuletića, kojeg nije poznavao, pozvao da prošetaju gradom sa-

mi. Kada su došli ispred jedne prodavnice, Lalatović je izvadio pištolj marke “Crvena zastava” i u Vuletića ispalio šest metaka. Nakon ranjavanja Vuletić je transportovan u nikšićku bolnicu gdje je, usljed zadobijenih povreda, ubrzo preminuo. Upravo je Lalatović u kominikaciji sa pritvorenikom Pekom Đikanovićem pomenuo Markovića i Božovića kao osobe koje su mu platile da počini ovo krivično djelo. On je ceduljicama koje je dostavio Đikanoviću detaljno opisao motiv i način likvidacije. Ove ceduljice su kasnije poslužile istražiteljima da otkriju nalogodavca i saučesnika u ubistvu Vuletića. Božović je 14. decembra ove godine uhapšen u Podgorici i saslušan zbog ovih sumnji. Viši državni tužilac mu je odredio zadržavanje, ali ga je sudija za istragu Miroslav Bašović i pored težine krivičnog djela za koje se tereti pustio na slobodu. Drugoste-

peni sud je uvažio žalbu VDTa i 17. decembra naložio da se Božoviću ipak odredi pritvor do 30 dana, ali je noć prije odluke Božović pobjegao iz Crne Gore. Za njim će biti raspisana potjernica, a policija već traga za Andrijom Markovićem, kog su prethodno potraživali zbog nasilničkog ponašanja. Kao motiv krivičnog djela navodi se sukob ubijenog Vuletića i Markovića. Naime, Vuletić je navodno pucao na Markovića nekoliko mjeseci prije zločina u Nikšiću. Marković je tada u automobilu bio sa još jednom osobom, oni su uspjeli da se udalje, a policija je kasnije pronašla zapaljeni automobil “audi A8” iz kog je navodno pucano. Pronađeno je i automatsko oružje za koje se sumnja da je korišćeno prilikom izvršenja ovog krivičnog djela. Marković i Božović se u policijskim evidencijama vode kao pripadnici “škaljarskog klana” i bezbjednosno interesante osobe. N.P.

PO POSTIGNUTOM SPORAZUMU O PRIZNANJU KRIVICE

Đačaninu osam mjeseci za drogu

Sudija Višeg suda u Bijelom Polju Ivan Adamović, na osnovu postignutog sporazuma o priznanju krivice koji je postignut sa VDT Hasanom Lukačem, izrekao je osudu od osam mjeseci zatvora državljaninu Srbije Aleksandru Đačaninu (23) iz Šida. Đačanin se tereti da je po-

činio krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga“. Prema navodima optužnice, Đačanin je 6. januara oko 22.35 časova putujući autobusom na relaciji Herceg Novi-Novi Beograd prenosio drogu marihuanu-skank u količini oko 147 grama. Drogu su, kako se navodi nami-

jenjenu za neovlašćenu prodaju, otkrili u ličnom prtljagu-rancu službenici na graničnom prelazu Dobrakovo. Okrivljeni je tokom saslušanja kod tužioca priznao krivično djelo. Rekao je da je dio droge namijenio za sebe, a dio za prodaju jer mu je novac potreban zbog bolesti jednog roditelja. B.Č.

Osumnjičeni za saučesništvo u ubistvu Šćepana Roganovića u Herceg Novom, Miloš Đuričković saslušan je juče kod sudije za istrage Višeg suda u Podgorici i njemu je određen pritvor do 30 dana. Đuričković, za kojeg istražitelji sumnjaju da je upravljao motorom sa kojim je ubica Roganovića pobjegao sa lica mjesta, uhapšen je prije tri dana na osnovu forenzičkih tragova. Policija traga za još dvije osobe za koje se sumnja da su učestvovale u likvidaciji Roganovića, koji je ubijen 13. februara hicima iz pištolja, dok je silazio stepeništem kod Kanli-kule ka centru Herceg Novog. Inspektori sumnjaju da je jedan od osumnjičenih, koji je direktni izvršilac, pri-

šao Roganoviću, koji je u trenutku napada bio sam i u njega ispalio pet hitaca, nakon čega je pobjegao do puta gdje ga je čekao saučesnik na motoru. Ubica je ispalio tri hica u Roganovića dok je stajao, a zatim kada je žrtva pala, prišao je i “ovjerio” ga sa još dva hica u glavu. Motor koji je poslužio za bjekstvo sa lica mjesta nađen je sat vremena kasnije, zapaljen u naselju Sasovići, u Herceg Novom, a pored motora bio je i pištolj iz koga je pucano na Roganovića. Upravo tragovi koji su nađeni na zapaljenom motoru doveli su istražitelje do Đuričkovića, koji je najvjerovatnije pomogao ubici da pobjegne sa lica mjesta nakon likvidacije. E.H.

odluka osnovnog suda u beranama

Ramusović pušten da se brani sa slobode Osnovni sud u Beranama ukinuo je pritvor Muhamedu Ramusoviću iz Berana koji je osuđen da je pretukao Jelenu Krstić i nanio joj teške povrede, navedeno je na sajtu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama. Podsjećamo, 10. februara donijeta je i javno objavljena presuda kojim je okrivljeni Ramusović proglašen krivim zbog nasiliničkog ponašanja i nanošenja teških tjelesnih povreda i osuđen na jednistvenu kaznu zatvora u trajanju od dvije godine. Inače, protiv ove presude stranke imaju pravo da izjave žalbu o kojoj odlučuje Viši sud u Bijelom Polju. “Svim korisnicima ko-

ji prenose ili preuzimaju objavljenu informaciju o predmetima u kojima su lica prijavljena, osumnjičena, okrivljena ili optužena za krivična djela Osnovno državno tužilaštvo u Beranama ukazuje na pretpostavku nevinosti predviđenu Ustavom Crne Gore i Zakonikom o krivičnom postupku, koja podrazumijeva da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom Suda”, naveli su beranskog osnovnog tužilaštva. Ramusović je ranije kazao u beranskom Osnovnom sudu, tokom iznošenja završnih riječi, da mu je žao što je pretukao Krstić i nanio joj teške povrede. N.P.

Uskoro na kioscima Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

PODACI ZAVODA ZA SOCIJALNU I DJEČJU ZAŠTITU: Udomljeno 367

U Crnoj Gori 267 hra Tokom 2019. godine broj hraniteljskih porodica u Crnoj Gori je u odnosu na 2018. opao za oko pet odsto. Ukoliko uzmemo u obzir i činjenicu da su hraniteljske porodice u koje su djeca smještena mahom srodničke, vidimo da se Crnogorci i dalje rijetko opredjeljuju da udome djecu iz tuđih porodica.

Marina Ilić Prema posljednjim podacima, u Crnoj Gori se 30. novembra 2019. godine na evidenciji centara za socijalni rad nalazilo 267 hraniteljskih porodica u koje je bilo smješteno 367 djece, kazali su Vikend novinama iz Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu.

■■ Broj hranitelja SMANJEN

Premda se u saradnji sa UNICEF-om u Crnoj Gori od 2013. godine sprovodi kampanja za promociju hraniteljstva, kada se podaci uporede sa onim od prethodnih

Država primjenjuje stroge kriterijume za izbor hranitelja, koji se odnose i na samog hranitelja i na članove njegove porodice. Tako, pružaoci usluge PSH ne mogu biti osobe lišene roditeljskog prava ili čiji su članovi porodice lišeni roditeljskog prava ili poslovne sposobnosti, protiv kojih se vodi istraga ili su pravosnažno osuđene za krivična djela

godina, vidimo da je broj hraniteljskih porodica opao. Naime, 2016. godine bila je 281 hraniteljska porodica, 2017. godine 288, a 2018. godine 281 hraniteljska porodica. Takođe, da se građani Crne Gore i dalje rijetko odlučuju da usvoje dijete govori podatak da su hraniteljske porodice većinom srodničke. “U srodničkim hraniteljskim porodicama je na dan 30. novembra 2019. godine bilo smješteno 312 djece ili 85 odsto, dok je 55 djece ili 15 odsto uslugu porodičnog smještaja –

hraniteljstva koristilo u nesrodničkim hraniteljskim porodicama”, kazali su iz Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu. Kako objašnjavaju, po pravilu djeci najbližim srodnicima smještaj se obezbjeđuje u jednoj hraniteljskoj porodici i “generalno se ulažu maksimalni napori da se djeca, siblin zi, ne

razdvajaju, što je u najvećoj mjeri i ostvareno”. “Prema raspoloživim podacima na dan 31.11.2019. godine bilo je evidentirano pet nesrodničkih hraniteljskih porodica koje su ispunile sve uslove propisane za pružanje usluge, a nijesu imale djecu na smještaju”, naveli su iz Zavoda.

■■ Strogi uslovi Procjenu podobnosti pojedinca ili porodice za pružanje usluge porodičnog smještaja – hraniteljstva vrši nadležni centar za socijalni rad, u skladu sa zakonom. “Procjena podobnosti vrši se u roku od šest mjeseci, od dana prijema ured-

no podnijetog zahtjeva. Procjena podobnosti uključuje: uvid u podnijetu dokumentaciju, razgovor sa podnosiocem zahtjeva; razgovor sa članovima porodice podnosioca zahtjeva u kućnoj posjeti i procje-

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

AKTUELNO

7 djece bez roditeljskog staranja, uglavnom kod srodnika

aniteljskih porodica nu tokom obuke, koja obuka traje najmanje 30 sati. Procjenjuju se kapaciteti porodice za brigu o djetetu – motivacija i senzibilitet potencijalnih hranitelja, skladnost odnosa u porodici i ispunjavanje neophodnih socijalno – ekonomskih uslova za prijem djeteta u porodicu”, navode iz Zavoda. Prema njihovim riječima, za pružanje ove usluge podobna su lica koja djetetu ili mladom licu mogu da pruže sigurno okruženje, da zadovolje njihove razvojne potrebe, očuvaju njihov identitet i uspostave partnerske odnose s biološkom porodicom djeteta i stručnim radnicima centra za socijalni rad. “Država primjenjuje stroge kriterijume za izbor hranitelja, koji se odnose i na samog hranitelja i na članove njegove porodice. Tako, pružaoci usluge PSH ne mogu biti osobe lišene roditeljskog prava ili čiji su članovi porodice lišeni roditeljskog prava ili poslovne sposobnosti, protiv kojih se vodi istraga ili su pravosnažno osuđene za krivična djela protiv života i tijela, polne slobode, braka i porodice, promet, držanje i uživanje opojnih droga, te osobe koje su na evidenciji lica protiv kojih je određena mjera zaštite od nasilja u porodici, koje boluju od bolesti koje bi mogle štetno djelovati na dijete na smještaju”, naglašavaju u Zavodu.

5 nesrodničkih hraniteljskih porodica koje su ispunile sve uslove propisane za pružanje usluge, a nijesu imale djecu na smještaju, bilo je evidentirano 31. novembra 2019. godine

■■ Naknada 250 eura

Ipak, kako bi što veći broj građana podstakla na hraniteljstvo, država hraniteljskim porodicama obezbjeđuje materijalnu i kontinuiranu stručnu podršku. “Mjesečna naknada troškova smještaja korisnika na porodičnom smještaju hraniteljstvu utvrđuje se u visini troškova smještaja u javnu ustanovu socijalne i dječje zaštite, koju određuje nadležni organ državne uprave, koji troškovi trenutno iznose 250 eura i taj iznos dobijaju hraniteljske porodice za izdržavanje djeteta. U naknadu za izdržavanje djeteta na hraniteljstvu uključuju se troškovi za ishranu, odjeću i obuću, školovanje, održavanje lične higijene, obrazovanje i zadovoljavanje kulturno – obrazovnih potreba dje-

Od ukupnog broja djece smještene u hraniteljske porodice, bilo je 186 dječaka (50,7 odsto) i 181 djevojčica (49,3 odsto)

teta”, predočili su u Zavodu. Naknada za rad hranitelja utvrđuje se u procentu od visine troškova smještaja korisnika u javnu ustanovu socijalne i dječje zaštite, i to 30 odsto za jednog korisnika i 15 odsto za svakog sljedećeg korisnika, kada je na hraniteljstvu više od jednog korisnika, što trenutno za jednog korisnika iznosi 75 eura. Osim toga, dijete na hraniteljstvu ostvaruje pravo na dodatak za djecu, koji je iznosio 40,86 eura na kraju 2019. godine, a iznosi se usklađuju dva puta godišnje. “Ministarstvo rada i socijalnog staranja obezbjeđuje odmor i rekreaciju djeci koja se nalaze na porodičnom smještaju-hraniteljstvu u ljetnjem i zimskom periodu u dječjem odmaralištu JU „Lovćen – Bečići“. Ukoliko dijete na hraniteljstvu pohađa predškolsku ustanovu, troškove ishrane u predškolskoj ustanovi plaća centar za socijalni rad na čijoj teritoriji je prebivalište djeteta, odnosno hranitelja. Djeci na hraniteljstvu, koja pohađaju osnovnu i srednju školu obezbjeđuju se udžbenici u skladu sa Programom Vlade koji se utvrđuje na godišnjem nivou. Takođe, Vlada Crne Gore donijela je Program subvencionisanja računa za električnu energiju, koji se odnosi i na djecu bez roditeljskog staranja smještenu u hraniteljske porodice”, dodaju iz Zavoda.

odsto djece od ukupnog broja onih koji su u hraniteljskim porodicama smješteno je u srodničke porodice

U domu “Mladost” 81 dijete U JU Dječji dom „Mladost“ u Bijeloj, prema podacima Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu od 30. novembra 2019. godine, uslugu smještaja koristilo je ukupno 81 dijete. “U strukturi djece smještene u Dječji dom „Mladost“ najbrojnija su djeca na uzrastu od 10 do 15 godina, koja čine približno 40 odsto od prethodno navedenog ukupnog broja djece, korisnika ove usluge, evidentirane na dan 30.11.2019. godine. Sljedeća po zastupljenosti su djeca starija od 15 godina, koja čine oko 1/3 djece na smještaju. Dakle, većina djece koja koriste usluge smještaja u JU Dječji dom „Mladost“ Bijela su na uzrastu od 10 do 18 godina. U strukturi djece smještene u Dječji dom „Mladost“, djevojčica je 41 ili 50,6 odsto, a dječaka 40 ili 49,4 odsto”, kazali su iz Zavoda. Najviše djece bez roditeljskog staranja je evidentirao JU Centar za socijalni za Glavni grad Podgorica i opštine u okviru glavnog grada Golubovci i Tuzi. Naime, 24 djeteta bez roditeljskog staranja iz nadležnosti ovog CSR uslugu smješta-

ja je 30. novembra prošle godine koristilo u Dječjem domu „Mladost“, što čini 29,6 odsto od ukupnog broja djece smještene u ovu ustanovu. Takođe, u nadležnosti ovog centra je i najveći broj djece i mladih bez roditeljskog staranja koji su koristili uslugu porodičnog smještaja – hraniteljstva. “Djeca bez roditeljskog staranja su korisnici prava na dodatak za djecu, a u sklopu usluge smještaja obezbjeđuje im se kontinuirana psihosocijalna podrška i u skladu sa individualnim planom usluga pružaju savjetodavni ili psihoterapijski tretman, kao i različite socijalno-edukativne usluge”, napominju iz Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu.

Najviše djece bez roditeljskog staranja je evidentirao JU Centar za socijalni rad za Glavni grad Podgorica i opštine u okviru glavnog grada Golubovci i Tuzi.

Dječji dom “Mladost”, Bijela

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

Foto: Beta/AP

Biće prebačen u bolnicu na kopnu u Japanu

Državljanin Crne Gore na kruzeru zaražen korona virusom

Kruzer “Dajmond princes” Crnogorski državljanin koji je član posade kruzera “Dajmond princes”, zaražen je korona virusom, pokazali su testovi, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore. Kako su naveli iz ovog Vladinog resora, on se osjeća dobro i očekuje se da bude prebačen sa broda u bolnicu na kopnu. “Crnogorski državljanin koji se nalazi na brodu Diamond Princess u japanskoj luci Jokohama,

Eraković poručio

Procedure u KCCG napredne Treći Interdisciplinarni sastanak Udruženja neurologa Crne Gore, Društva neurologa Srbije i Instituta “Dr Simo Milošević’” održava se u Institutu u Igalu, od 20. do 23. februara. Predsjednik Udruženja neurologa Crne Gore i direktor Kliničkog centra Crne Gore Jevto Eraković naglasio je da terapijske i dijagnostičke procedure koje se sprovode u KCCG i Crnoj Gori prednjače, kako je istakao, u mnogim segmentima u odnosu na region. “Ono što je nama kao neurolozima u Crnoj Gori veoma značajno jeste da terapijske i dijagnostičke procedure koje se sprovode u Crnoj Gori, odnosno u Kliničkom centru Crne Gore i ostalim neurološkim jedinicama u Crnoj Gori, prednjače u mnogim segmentima u odnosu na region, tako da možemo svakako biti ponosni na to”, istakao je on. R.D.

prema najnovijim informacijama, testiran je pozitivno na korona virus. U telefonskom razgovoru rekao da se osjeća dobro. Očekuje se da uskoro bude prebačen sa broda u bolnicu na kopnu, u Japanu. O novim informacijama koje se odnose na to u kojoj će bolnici imenovani biti smješten, javnost će biti naknadno obaviještena”, saopštili su iz Ministarstva. Iz Instituta za javno

zdravlje Crne Gore (IJZ) su saopštili da će crnogorski državljanin, po do sadašnjoj praksi, biti zadržan do potpunog oporavka i ozdravljenja. “Institut je u kontinuiranoj komunikaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova i prati zdravstveno stanje oboljelog. Takođe, stalna komunikacija je uspostavljenja i kroz kanale predviđene Međunarodnim zdravstvenim pravilnikom (IHR)”, nave-

li su iz IJZ. Podsjećamo, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije juče je saopštilo da crnogorski državljanin nije mogao da bude prevezen italijanskim specijalnim letom kojim se juče u 14 sati evakuisao jedan srpski državljanin, član posade, jer su njegovi rezultati testa na korona virus pozitivni. Posljednji putnici s kruzera “Dajmond Princes”, čiji su nalazi na test za ko-

ronavirus bili negativni, napustili su juče taj brod, pošto je okončan karantin koji je trajao od 3. februara. Na brodu u kojem je bilo 3.700 putnika, koji se nalazi u karantinu u luci Jokohama u Japanu, zabilježen je najveći broj slučajeva oboljelih od COVID-19 van Kine, koji je u četvrtak uveče iznosio 634. Dva putnika su preminula od posljedica virusa. M.I.

Purišić: Izdvojeno 116.000 eura

Potpisani ugovori iz oblasti socijalne i dječje zaštite Ministarstvo rada i socijalnog staranja potpisalo je ugovore sa licenciranim pružaocima usluga iz oblasti socijalne i dječje zaštite za ovu godinu, u vrijednosti od skoro 116.000 eura. Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić kazao je da će potpisivanje ugovora obezbijediti uslove za kontinuirano pružanje usluga iz oblasti socijalne i dječje zaštite. „Rad na prevenciji i suzbijanju nasilja je naš zajednički cilj. Upravo o tome svjedoči i bliska saradnja i partnerstvo sa nevladinim or-

ganizacijama (NVO), koja se temelji na punoj posvećenosti problemu, profesionalizmu i koordinisanim i brzim reakcijama“, kazao je Purišić. Kako je naveo, jedna od usluga je SOS telefon za djecu i mlade žrtve nasilja, ili one kod kojih postoji opasnost da će postati žrtve nasilja. Purišić je kazao da će tu uslugu sprovoditi Dječji dom „Mladost“ u Bijeloj, koji je za to dobio licencu 19. decembra prošle godine. „Usluga će biti dostupna 24 sata, a Ministarstvo će je

finansirati sa 28.000 eura“, naveo je Purišić. On je kazao da je druga usluga koju će Ministarstvo finansirati sa skoro 38.000 eura SOS telefon za odrasle i stare osobe koje su žrtve nasilja, odnosno kod kojih postoji opasnost da postanu žrtve. Kako je rekao, tu uslugu pružaće NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić, koja je licencu dobila 13. novembra prošle godine. Purišić je kazao da će i ta usluga biti dostupna 24 sata i da će se pružati i na albanskom jeziku.

“Ono što posebno želim da istaknem, ne umanjujući značaj ranije pomenutih usluga, jeste usluga Prihvatilište – Sklonište djeteta, odraslog i starih koji su žrtve trgovine ljudima”, naveo je Purišić i istakao da će tu uslugu pružati Institut za socijalnu i obrazovnu politiku, koji je dobio licencu 16. decembra prošle godine. Kako je naglasio, korisnici u skloništu moći će da budu smješteni najduže 12 mjeseci, a za tu uslugu Ministarstvo će izdvojiti 40.000 eura. M.I.

Pripadnici VCG završili obuku

Pripremljeni za rad sa mobilnim laboratorijama

Detalj sa obuke

Pripadnici Vojske Crne Gore (VCG) i Ministarstva odbrane uspješno su završili obuku za rad sa mobilnim laboratorijama, namijenjenim hemijskoj analizi baruta, pomoću koje se prati životni ciklus municije, saopšteno je iz tog Vladinog resora. Njima su, kako su naveli iz Ministarstva odbrane, juče dodijeljeni ser-

tifikati u kasarni “Milovan Šaranović“ u Danilovgradu. “U narednom periodu austrijsko Ministarstvo odbrane ustupiće na korišćenje tri ‘QPAK’ mobilne laboratorije, tako da će VCG moći samostalno da vrši kontrolu stabilnosti baruta i praćenje životnog ciklusa municije“, navodi se u saopštenju. R.D.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

Marketing

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

Odluka Skupštine Prijestonice cetinje

Zeleno svijetlo za zakup Oboda Na Konferenciji u Tel Avivu

Delegacija Podgorice u posjeti Izraelu

Nove tehnologije za bolje usluge građanima Delegacija Podgorice, predvođena pomoćnikom sekretara za održivi razvoj Dragutinom Đekovićem, učestvovala je prethodna dva dana na velikoj Međunarodnoj konferencija lokalnih samouprava i inovacionom sajmu MUNI WORLD 2020 u Tel Avivu, gdje je bila u prilici da se upozna sa najnovijim dostignućima i trendovima u razvoju koncepta „pametan grad”. Na najvećoj konferenciji ove vrste na Bliskom istoku učestvovali su predstavnici više od 90 država svijeta, a poseban akcenat u diskusijama stavljen je na ranjivost koncepta „pametan grad” u odnosu na sajber napade koji mogu postati ozbiljna prijetnja funkcionisanju gradskih sluzbi. Tokom konferencije Đeković je imao priliku da se sretne s gradonačelnicima gradova zemlje domaćina, Danske, kao i našeg regiona, s kojima je razgovarao o inovativnim

načinima rješavanja problema s kojima se svakodnevno srijeću lokalne uprave, kao i o tome kako najbolje upotrijebiti nove tehnologije u efikasnijem pružanju usluga građanima. Pored razgovora sa kolegama koji su imali dugogodišnja iskustva u primjeni koncepta „pametan grad”, delegacija Glavnog grada Podgorice se u direktnim razgovorima sa izraelskim i svjetskim proizvođačima visokih tehnologija upoznala sa posljednjim inovacijama na tom polju kako bi se razmotrila njihova primjenjivost u Crnoj Gori. Na konferenciji je bilo riječi i o urbanom planiranju modernih gradova, za koje je konstatovano da u potpunosti treba da bude zasnovano na principima održivosti sa posebnim naglaskom na sadržaje između stambenih i poslovnih zgrada u cilju podsticanja pune integracije i sinergije u su-

životu zajednice. Predstavljene su najnovije tehnologije snimanja, 3D modeliranja i planiranja čitavih gradova. Klimatske promjene i njihov štetan uticaj na gradove posebno je analiziran i naglašene su potrebe što ranijih intervencija u prostoru kako bi se preduprijedili negativni uticaji na zdravlje stanovništva i smanjili sve veći pritisci na javne službe. Navedeni su primjeri Kopenhagena i Singapura gdje je postignuto da na krovovima i fasadama zgrada ima više zelenila nego što bi ga bilo da na tom prostoru nije došlo do gradnje. Kao posebna inovacija u planiranju novih gradova izdvojen je primjer planiranja projekta Berlin TXL. Konferenciju MUNI WORLD tradicionalno organizuje Federacija lokalnih vlasti Izraela, a svake godine joj prisustvuju visoki lokalni službenici kako bi razmijenili najbolje prakse i ekspertizu. I.F.R.

Herceg Novi: sredstva sportskim organizacijama

Opština izdvojila 450.000 eura

Sekretarijat za društvene djelatnosti i sport donio je Odluku o raspodijeli sredstava sportskim organizacijama za 2020. godinu. Ovogodišnjim budžetom planiran iznos od 450.000 eura raspoređen na 45 sportskih organizacija. Na objavljeni Konkurs se prijavilo 45 sportskih organizacija, i svi su podnijeli urednu konkursom propisanu dokumentaciju. Komisija za vrednovanje ra-

da sportskih organizacija je nadležnom Sekretarijatu dala predlog iznosa za sufinansiranje sportskih organizacija, koji je usvojen i na osnovu njega raspodijeljena budžetom planirana sredstva. Pravni osnov za donošenje ove odluke sadržan je u Zakonu o sportu, u kome je propisano da se programi sportskih klubova i sportsko-rekreativnih društava mogu sufinansirati

iz budžeta opštine na čijoj teritoriji se nalazi sjedište sportskog kluba i da o dodjeli sredstava sportskim organizacijama odlučuje nadležni organ opštine. Osnov za donošenje ove Odluke je i Odluka o Budžetu opštine Herceg Novi za 2020. godinu, kojom su predviđena sredstva u iznosu od 450.000 eura za sportske organizacije u Crnoj Gori sa sjedištem u opštini Herceg Novi. R.R.

Sjednica na Cetinju Skupština Prijestonice Cetinje donijela je juče Odluku o davanju saglasnosti za zaključenje ugovora o zakupu nepokretnosti Oboda na period od 30 godina, čija bi realizacija trebalo u roku od 2,5 godine, između ostalog, da omogući zapošljavanje najmanje 100 radnika i investiciju vrijednu 10 miliona eura. “Donošenje Odluke o davanju saglasnosti za zaključenje Ugovora o zakupu nepokretnosti Oboda na period od 30 godina, temeljni je čin, kojim istinski narodni predstavnici u Skupštini Prijestonice na djelu pokazuju da rade u javnom interesu, te da je moguće po strani staviti sve druge interese kada se odlučuje o razvojnoj perspektivi grada”, kazao je gradonačelnik Aleksandar Kašćelan obraćajući se odbornicima. Prema njegovim riječima, ovaj čin je znakovit i zbog toga što se na djelu pokazuje da je bila opravdana odluka uprave grada da preusmjeri dio novca iz Programa razvoja Prijestonice Cetinje za kupovinu Oboda, te da su poslovne projekcije i analize tržišta bile realne. “Kao gradonačelnik i neko ko je je privatno i profesionalno vezan za Cetinje, zadovoljan sam što se realizacijom Odluke o davanju saglasnosti za zaključenje Ugovora o zakupu nepokretnosti Oboda otvara šansa za zapošljavanje 100 Cetinjanki i Cetinjana u roku od dvije i po godine od potpisivanja ugovora. Nova radna mjesta na Cetinju je ono što smo obećali, željeli i što ćemo realizacijom ove i drugih investicija ispuniti”, rekao je on.

Nova radna mjesta na Cetinju je ono što smo obećali, željeli i što ćemo realizacijom ove i drugih investicija ispuniti

Gradonačelnik Kašćelan je naveo i da je činjenica da je Prijestonica pred potpisivanjem ugovora sa zainteresovanim investitorom, da je cijeli proces bio javan i sproveden po visoko postavljenim kriterijumima, te da to ukazuje da smo „dobro postupali“. „Naš potencijalni budući partner će se, kako je naveo u Biznis planu, baviti uzgojem industrijske konoplje i ekstrakcijom ulja CBD iz suvog cvijeta industrijske konoplje za industrijske i prehrambene svrhe. Projekcije su da će ova grana industrije na globalnom nivou narednih godina imati stabilan rast, što nas dodatno učvršćuje u uvjerenju da dobro postupamo“, kazao je on. Kašćelan je rekao i da je od objave informacije o potencijalnom zakupu Oboda, Prijestonica Cetinje registrovala znatano povećanje interesovanja za poslovnu saradnju i eventualna ulaganja na Cetinju. Skupština Prijestonice Cetinje donijela je i Odluku o podsticajima za proizvodnu i uslužnu djelatnost, koja bi trebalo da doprinese snanjenju biznis barijera i unaprđenju poslovne klime u gradu. R.R.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

Počela izgradnja stambenog objekta za radnike u gradskim preduzećima

Aktuelno

Ivan Vuković juče na novom gradilištu

Za zaposlene u gradskim preduzećima grade 91 stan

Kamen temeljac za izgradnju stambenog objekta sa 91 stanom za zaposlene u gradskim preduzećima, položili su juče gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, direktor Agencije za stanovanje Vladimir Tomović i izvršni direktor kompanije “Roaming Montenegro” Dalibor Milović. “U posljednje dvije godine pokrenuli smo tri ovakva projekta koji će rezultirati time da će 300 naših kolega riješiti stambeno pitanje, a koji rade u privrednim društvima Čistoća, Vodovod i kanalizacija i realizacijom projekta koji započinje danas – u ostalim privrednim društavima njih 91. Doprinos Grada realizaciji ovog projekta je 1.400.000 eu-

ra, besplatno smo ustupili ovu parcelu i investitora oslobodili plaćanja naknade za komunalno opremanje. Na taj način naše kolege će biti u mogućnosti da kupe stanove pod mnogo povoljnijim uslovima nego što su tržišni. Time iskazujemo poštovanje za to što ovi ljudi rade, budući da nijesmo uvijek u mogućnosti da finansijski nagradimo njihov trud, rad i doprinos razvoju Glavnog grada”, kazao je gradonačelnik. Tomović je u ime deset privrednih društava zahvalio Glavnom gradu na učešću u projektu zahvaljujući čemu će zaposleni u privrednim društvima grada plaćati kvadratni metar stana po cijeni od 600

Podgorica: nova rasvjeta

eura, što je skoro upola manje u odnosnu na tržišnu cijenu. On je saopštio da se objekat sastoji od 91 stambene jedinice - 48 jednosobnih stanova, 42 dvosobna stana i jedne garsonjere i dodao da su stanovi između privrednih društava podijeljeni u odnosu na broj zaposlenih radnika, tako da je najviše stanova pripalo Deponiji 14, i Tržnicama i pijacama 13, dok su ostala privredna društva u prosjeku dobila po osam stanova. “Rok za završetak radova je 16 mjeseci, tako da će privredna društva uskoro mo-

ći da krenu u proceduru raspodjele stanova”, zaključio je Tomović. Milović je, ispred izbođača radova, istakao da je ovo je još jedan u nizu uspješnih projekata koji se partnerski realizuju između kompanije Roaming, Glavnog grada i gradskih preduzeća. “Vrijednost radova je 2,9 miliona, tako da se nadam da će korisnici stanova biti zadovoljni”, kazao je Milović. Gradonačelnik je istakao i da Glavni grad vodi aktivnu stambenu politiku usmjerenu ka potrebama rješavanja

stambenog pitanja zaposlenih u Glavnom gradu, ali isto tako u okviru te politike grad izlazi u susret potrebama brojnih sindikalnih organizacija, udruženjima penzionera i slično. “Kao institucija u proteklom periodu uspjeli smo da izgradimo izuzetnu reputaciju u tom smislu i slobodno možemo da kažemo da služimo kao primjer i drugim državnim instucijama, kada je ova problematika u pitanju. U ovakve i slične projekte investirali smo do sada preko 20 miliona eura”, kazao je Vuković. R.R.

Raspisan tender za izgradnju gradske ulice

Vrijednost radova Investicija vrijedna 400.000 € blizu 29.000 eura Preduzeće Komunalne usluge u prethodnih nekoliko dana izvodilo je radove na više lokacija u Podgorici čija je vrijednost blizu 29.000 eura. Naime, u okviru investicionog održavanja javne rasvjete, izvedeni su radovu u Ulici vojvode Vasa Bracanova, gdje su postavljene nove LED svjetiljke vrijedne oko 3.500 eura. Na teritoriji MZ Ubli – selo Gornja Kržanja postavljena su 24 stuba javne rasvjete i 24 LED svjetiljke, a vrijednost navedene investicije iznosila je oko 21.000 eura. Poseban akcenat stavljen je na bezbjednost najmlađih su-

građana, pa se redovno radi na ugradnji nove i popravci postojeće rasvjete na dječjim igralištima, u blizini školskih objekata i poligona. U skladu sa tim, u istom periodu završeni su radovi na osvjetljenju sportskog poligona u Ulici Branka Radičevića, gdje su, takođe, postavljene LED svjetiljke i reflektori u vrijednosti oko 2.400 eura. Osvijetljeno je i dječje igralište i poligon u centru grada u dvorišnom dijelu Karađorđeve ulice, a vrijednost navedenih radova iznosila je oko 2.000 eura, kao i dvorište Ekonomske škole, u okviru kojeg su ugrađeni reflektori na već postojećim stubovima. I .F.R.

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala je tender za izgradnju ulice pored Stadiona malih sportova , radnog naziva “Ulica 17” u zahvatu DUP-a “Nova varoš 2” procijenjene vrijednosti 400.000 eura. Radovi će podrazumijevati pripremne građevinske radove – zasijecanje asfalta na vezi postojeće i nove kolovozne konstrukcije, struganje asfalta na vezi postojeće i nove kolovozne konstrukcije, rušenje postojećih ivičnjaka, rušenje postojećeg trotoara, rušenje postojećeg asfalta, rušenje metalne ograde na betonskom zidu, mašinsko skidanje humusa, mašinski iskop na trasama, mašinska obrada, te nabavka, transport i ugradnja novih površina koja budu uklonjene i ugradnja neophodne saobraćajne signalizacije. Takođe, po tenderu su predviđeni i zemljani radovi, te betonski radovi, armirački ra-

Ulica spremna za rekonstrukciju dovi, te radovi na vodovodu – iskop kanalskog rova za polaganje vodovodnih cijevi u zemljištu. Planirani su i radovi na fekalnoj kanalizaciji, elektroenergetskim instalacijama jake struje, kao i instalacijama javne rasvjete i TK kanalizacije. Rok izvršenja ugovora je: 60 dana računajući od dana uvođenja izvođača u posao. Ponude se predaju radnim danima od 10 do 13 sati, zaključno sa 17.3.2020. godine do 13 sati, neposrednom

predajom na arhivi naručioca na adresi Jovana Tomaševića 2A, preporučenom pošiljkom sa povratnicom na adresi Jovana Tomaševića 2A. Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica, održaće se dana 17.03.2020. godine u 14 sati, u prostorijama Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. na adresi Ul. Jovana Tomaševića 2A. M.M.

Aktuelno

bar: posjeta Ministra Boškovića

Gradiće stanove za VCG

Ministar odbrane Predrag Bošković posjetio je Mornaricu Vojske Crne Gore i u okviru radne posjete razgovarao sa predsjednikom opštine Dušanom Raičevićem. Na sastanku je bilo riječi o planovima i aktivnostima u narednom periodu. Bošković je kazao da su pred Vojskom i određeni izazovi, u smislu naslijeđenih sredstava i opreme iz bivših država i njihovog valorizovanja. “Razgovarali smo o mogućnostima generisanja svih snaga i potencijala koje Crna Gora ima kada je u pitanju Jadransko more, Lučka kapetanija, Uprava pomorske sigurnosti, Granična policija. Sve to zajednički moramo sagledavati, kako bi sistem bio što efikasniji i moderniji, spreman da odgovori na savremene izazove”, kazao je ministar odbrane. On je govorio i o planovima komande Mornarice. “Naš plan je da komandu Mornarice u narednom periodu selimo u kasarnu “Pero Ćetković”. Time će prestati potreba za ovim objektom”, istakao je Bošković i poručio da je poseban fokus Ministarstva na rješavanju stambene problematike zaposlenih u VCG i MO. “Imajući na umu da nam je u Baru veliki broj pripad-

nika VCG, koji su tu radno angažovani, a da su im porodice u drugim gradovima na primorju, logično je da njima pokušamo da obezbijedimo da budu stacionirani u ovoj opštini. Ranije smo za stambenu zgradu definisali jednu lokaciju, takozvanu Popović ekonomiju. Međutim, to mjesto je opterećeno restitucijom i ostavinskim postupcima, što je usporilo realizaciju projekta. Sada smo sa predsjednikom opštine dogovarali alternativnu lokaciju, pa sam siguran da ćemo u drugoj polovini ove godine i to pitanje početi da rješavamo”, kazao je Bošković. Predsjednik opštine Dušan Raičević ocijenio je da je sastanak potvrda kontinuirano dobre saradnje sa Ministarstvom odbrane. Kaže da MO ima punu podršku kada je riječ o sprovođenju aktivnosti, sa posebnim akcentom na rješavanju stambenog pitanja zaposlenih u VCG i MO. “Smatram da zajedničkim djelovanjem možemo da idemo u pravcu rješavanja životnog pitanja pripadnika Vojske Crne Gore i da pružimo punu podršku toj inicijativi u nadi da ćemo već u toku ove godine moći da stvorimo sve pravne pretpostavke da se sa izgradnjom objekta zaista započne”, zaključio je Raičević. I.F.R.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

Petričević

Predstavnici Tivta u Beogradu sa grčkim investitorom

Pregovarali o prevozu turista hidroavionima Na Sajmu turizma u Beogradu nastavljeni su pregovori o projektu za prevoz turista hidroavionima u Crnoj Gori. Razgovori su od strane grčkog investitora inicirani prije mjesec dana, a nastavljeni na BTOC konferenciji na sajmu turizma. U pregovore je uključen i menadžer Opštine Tivat Marko Petričević. Namjera je investiranje u prevoz duž obale crnogorskog primorja, a u tu priču bi bila uključena i jezera. Petričević je kazao da zainteresovana kompanija u Grčkoj ima preko 300 sletišta za avione i ona je premrežila Grčku. I ukoliko dođe do realizacije tog projekta u Crnoj Gori, u Boki Kotorskoj će se nalaziti tri sletišta, u hercegnovskom dijelu zaliva, Kotoru, odnosno u risanskom i u tivatskom zalivu. Mreža sletišta biće raspoređena na potezu od Skadarskog jezera, povezivaće gradove duž obale do jezara Krupac u nikšićkoj opštini. To je vrlo složen projekat sa aspekta zakonske regulative, ističe Petričević, naglasivši da je investitor toga svjestan i da je krenuo u proceduru.

„U ovaj proces uključeni su, osim Opštine Tivat, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo pomorstva i saobraćaja, Uprava sigurnosti plovidbe, JP Morsko dobro jer se mora stvoriti legislativni predujam da bi se ovaj biznis odvijao na adekvatan način. Uradili smo mali biznis plan i investitori su zadovoljni“. Pored toga što bi imali rentabilnost tokom cijele godine, investitorima je posebno značajan veliki promet putnika koji dovode kruzeri. Namjera im je da za te goste organizuju ture u Crnoj Gori. Ističući da je posao u začetku i da ne može da govori o kom se investitoru konkretno radi, Petričević je naglasio da ta komapnije, osim Grčke, radi na cijelom Mediteranu. „Što se tiče tehničkih uslova moraju imati vodenu površinu koja nije preduga, do nekih stotinjak metara, a voda ne mora biti preduboka jer avioni mogu sletjeti i na vodu čija je dubina i pola metra. I neophodan im je dio infrastrukture na kopnu odakle bi kupili putnike“, objasnio je Petričević.

To bi bio vrlo zanimljiv i atraktivan dodatak u turističkoj ponudi Crne Gore, naglasio je menadžer Opštine i naveo da bi turisti koji odmaraju na nekom grčkom ostrvu mogli da dođu i do Crne Gore ili gosti koji su se sa svojom jahtom usidrili u Boki, vrlo brzo bi sa hidroavionom mogli da stignu i spuste se na Skadarsko jezero. “Kapacitet aviona se kreće od devet pa do dvadesetak sjedišta. Tako da bi i u uslovima zagušenog saobraćaja i vremenskog zadržavanja kruzera u luci mogla da se organizuje neka mini tura razgledanja dijela Crne Gore”, objašnjava Petričević. On je kazao da zainteresovanosti za taj projekat u Crnoj Gori ima, ali ne baš i razumijevanja za rokove koje biznis traži. „Tako da ako u narednih godinu uspijemo da sklopimo i omogućimo investitoru da implementira projekat u skladu sa zakonom, oni će se sigurno baviti tim poslom u našoj zemlji, a ako ne, otići će na drugu destinaciju”, zaključio je menadžer Opštine Tivat. Z.K.

mataguži-zeta: Priključenja na vodovodnu mrežu

Bošković i Raičević u društvu pripadnika VCG

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „KOMUNALNO” Budva oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe – metalni kontejneri 1,1m3 za odlaganje organskog otpada, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 80.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01 - 814 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 21. 02. 2020. godine. Lice za davanje informacija Ksenija Vavić, telefon 033 452 562, e-mail ksenijavavic@komunalnobd.me.

Zainteresovani da podnesu zahtjev Gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija pokrenulo je aktivnosti u cilju priključenja na vodovodnu mrežu domaćinstava u Matagužima. Predstavnici Vodovoda trenutno obilaze mještane i dijele informativni materijal. Da bi mogli da koriste vodu iz već postavljanog cjevovoda, neophodno je da svi zainteresovani mještani dođu

u prostorije Vodovoda u Golubovcima, kako bi podnijeli zahtjev. Na osnovu zahtjeva, tehnička služba sugerisaće najadekvatniji način izvođenja priključka i ugradnje vodomjera. Iz Vodovoda su kazali da su imali maksimalno razumijevanje izvršnog direktora Vodovoda Filipa Makrida, čija kooperativnost omogućava da

se priključci dobiju na jednostavan i ekonomičan način, u cilju što većeg odziva mještana u ovoj akciji, kao obaveznog tehničkog uslova puštanja cjevovoda u funkciju. To je druga velika akcija unapređenja infrastrukture u ovom selu, nakon što je krajem prošle godine, javna rasvjeta postavljena duž najprometnijih seoskih ulica. M.M.

SPECIJALNI DODATAK

AGROBUDÅ½ET 2020

ZA SEKTOR POLJOPRIVREDE 61 MILION EURA

AGROBUDŽET

Za sektor ove godine 6

Simović

Znamo šta hoćemo – uspješne domaćine i uspješne preduzetnike. Imamo strategiju kako da ih podržimo i imamo iz godine u godinu više novca za to. O tome najbolje svjedoče brojni novi proizvodni i prerađivački kapaciteti širom Crne Gore

3,5 MILIONA EURA JE OPREDIJELJENO ZA PREMIJE U STOČARSTVU

SIMO Domaćin evro i razv agrobud P

redstavljajući ovogodišnji Agrobudžet vrijedan 61 milion eura, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović ocijenio je da su tako izdašna sredstva samo jedan od konkretnih rezultata ostvarenog rasta crnogorske ekonomije, ostvarenog napretka u EU integracijama i odgovorne politike koju sprovodi Vlada. On je istakao da će kreirane mjere, udružene sa učešćem poljoprivrednika, preduzetnika, i lokalnih zajednica, samo u ovoj godini, za rezultat imati realizovane i pokrenute investicije u iznosu od oko 100 miliona eura. Stoga, kako je ministar

istakao, ovogodišnji agrobudžet s pravom možemo nazvati domaćinskim, evropskim i razvojnim. “Znamo šta hoćemo – uspješne domaćine i uspješne preduzetnike. Imamo strategiju kako da ih podržimo i imamo iz godine u godinu više novca za to. O tome najbolje svjedoče brojni novi proizvodni i prerađivački kapaciteti širom Crne Gore”, naglasio je Simović i ukazao da je ovogodišnji agrobudžet 8,3 miliona eura veći od prošlogodišnjeg. Njime je definisano 57 mjera, od čega se 23 mjere, vrijedne 40 miliona eura, odnose na ruralni razvoj. Njih deset, u iznosu od 9,3 miliona za tržište cjenovne politike, dok je za sektor ribarstva obezbijeđeno 2,24 miliona eura podrške. “Za bezbjednost hrane, zdravstvenu zaštitu životinja, fitosanitarne mjere i za razvoj kapaciteta u ovim važnim oblastima usmjereno je 4,2 miliona eura, odnosno 50 odsto više. Za direktna plaćanja definisano je šest programa u iznosu od 8,2 miliona eura, što je povećanje

2020

r poljoprivrede 61 milion eura

OVIĆ: nski, opski vojni udžet

za 1,1 milion u odnosu na prošlu godinu”, precizirao je Simović. On je naveo i da su za pola miliona povećane premije u stočarstvu, te sada iznose 3,5 miliona. “Gazdinstva koja ostvaruju pravo na premiju po grlu od ove godine dobijaju premiju za svako grlo, a ne samo za grla preko predviđenog minimuma. Na ovaj način odgovorili smo na dugogodišnje zahtjeve i očekivanja farmera da se sva grla obuhvate premijama”, objasnio je ministar i dodao da će najveću korist od te novine osjetiti mala gazdinstva. Novina je, kako je kazao, da će od sredine ove godine sredstva podrške za otkup sirovog mlijeka biti uplaćivana direktno na žiro račun proizvođača, što je čest zahtjev proizvođača mlijeka. “Na ovaj način proizvođači mlijeka će znati koliki iznos premije ostvaruju od države, a koliki je iznos koji dobijaju od mljekara”, rekao je Simović. Jedna od dobrih vijesti je i povećanje iznosa subvencija u biljnoj proizvodnji sa 180 na 200 eura po hektaru obradive površine, odnosno na 210 eura za mlade farmere.

2-3

SUBOTA I NEDJELJA 22. I 23. 2. 2020.

Do 15. novembra ove godine

Za uvođenje standarda u proizvodnji hrane bespovratna podrška 50 odsto

inistarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja za uvođenje standarda kvaliteta i bezbjednosti hrane, bez kojih se ne može zamisliti ozbiljan nastup na tržištu, crnogorskim proizvođačima može obezbijediti bespovratnu podršku u iznosu do 50 odsto ulaganja. Podršku ove vrste mogu ostvariti prijavljivanjem na Javni poziv za uvođenje, sertifikaciju i resertifikaciju sistema kvaliteta i bezbjednosti hrane u 2020. godini, koji je objavilo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i koji je jedan u nizu javnih poziva za bespovratnu podršku poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima kroz Agrobudžet za 2020. godinu. Namjena podrške je nadoknada dijela troškova za uvođenje, sertifikaciju i resertifikaciju sistema kvaliteta i bezbjednosti hrane: ISO 22000, GLOBALGAP, BRC, IFS,

FSSC 22000, GOST-R, HALAL, KOSHER. Pravo na ovu podršku imaju pravna lica i preduzetnici, kojima je pretežna djelatnost proizvodnja i promet poljoprivredno prehrambenih proizvoda i hrane za životinje, koji su upisani u registre Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, zavisno od sektora proizvodnje i vrste proizvo-

da i/ili registre Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Maksimalna podrška iz Agrobudžeta je do 50 odsto ukupnih troškova uvođenja, sertifikacije, resertifikacije, a najviše do 4.000 eura. Prihvatljive investicije su investicije realizovane od 1. januara 2020. godine do datuma podnošenja prijave. Kraj-

nji rok za podnošenje prijave je 15. novembar ove godine. Uvođenje standarda kvaliteta i bezbjednosti hrane u proizvodnji poljoprivredno prehrambenih proizvoda je preduslov za podizanje kvaliteta i dalji rast konkurentnosti domaćih proizvođača, a sve u cilju poboljšanja plasmana na domaćem tržištu i izvoznih mogućnosti.

Za investicije za unapređenje proizvodnje

VINOGRADARIMA I VINARIMA BESPOVRATNOOD50DO65ODSTO

inogradari i vinari u Crnoj Gori i ove godine imaju mogućnost da unaprijede proizvodnju, uz bespovratnu podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja u iznosu od 50 do 65 odsto investicije. Za ovu mjeru godinama vlada sve veće interesovanje proizvođača, što je dobra potvrda da se vinogradarsko – vinarski sektor kontinuirano razvija i da visoko kvalitetno vino koje se proizvodi u Crnoj Gori ima dobar plasman, posebno kroz turističku potrošnju. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je kroz Agrobudžet za 2020. objavilo Javni poziv za dodjelu podrške investicijama u vinogradarstvu i vinarstvu za ovu go-

dinu, sa ciljem da se podstakne zasnivanje novih zasada vinove loze, modernizaciji vinograda, i vinskih podruma. Korisnici podrške su poljoprivredna gazdinstva koja moraju biti upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Vinogradarski registar, a ukoliko su pravna lica neophodno je da im je primarna djelatnost iz sektora - poljo-

privreda, šumarstvo i ribarstvo, u skladu sa Zakonom o klasifikaciji djelatnosti. Maksimalna prihvatljiva investicija iznosi 10.000 eura, maksimalna podrška iznosi 50 odsto ukupne vrijednosti investicije, odnosno do 60 odsto vrijednosti investicije za zasnivanje zasada od autohtonih sorti vinove loze. Dodatnih 5 odsto podrške, odnosno

maksimalno 65 odsto imaće oni koji su osigurani po osnovu poljoprivrede. Maksimalna visina podrške za poljoprivredno gazdinstvo iznosi 5.000 eura u toku godine. Minimalna vrijednost investicije je 500 eura. Zahtjevi za podršku po osnovu ovog javnog poziva mogu se dostavljati do 1. novembra 2020. godine. Takođe, vinogradari i vinari imaju mogućnost da istovremeno iskoriste i brojne druge mjere bespovratne podrške iz Agrobudžeta u cilju unapređenja proizvodnje i uslova na gazdinstvu, a imaju i subvencije po hektaru koje su ove godine povećane na 200 eura po hektaru, uz dodatnih 10 eura po hektaru za mlade poljoprivrednike, do 40 godina.

AGROBUDŽET Profesionalni ribari na moru mogu dobiti bespovratnu podršku u iznosu do 50 odsto prihvatljivih investicija za rekonstrukciju i opremanje ribolovnih objekata, generalnu opravku ili nabavku novih motora, nabavku opreme za ribolov i plovidbu, i opreme za čuvanje ribe u cilju podizanja standarda bezbjednosti hrane

6,5 HILJADA EURA JE IZNOS SREDSTAVA NAMIJENJENIH ZA MALI PRIVREDNI RIBOLOV PO POJEDINAČNOM ZAHTJEVU ZA PODRŠKU, ŠTO JE POVEĆANJE U ODNOSU NA PROŠLU GODINU

Sektor ribarstva ove godine dobija još više sredstava

PODRŠKA RIBARIMA PORASLA NA 2,24 MILIONA

rend rasta podrške sektoru ribarstva nastavljen je i u ovoj godini. U poređenju sa prošlom godinom podrška je povećana 44 odsto na ukupno 2,24 miliona.

Sektor ribarstva se kroz Agrobudžet podržava kroz dva programa: Podrška razvoju morskog ribarstva i marikulture i Podrška razvoju slatkovodnog ribarstva i akvakulture. Ministarstvo je objavilo pet javnih poziva za dodjelu bespovratne podrške. Objavljena su tri javna poziva za morsko ribarstvo – za dodjelu podrške za modernizaciju profesionalne ribolovne flote za ulov demerzalnih resursa, za ulov pelagičnih resursa i za mali privredni ribolov. Takođe, objavljena su dva javna poziva: za poboljšanje konkurentnosti i efikasnosti sektora marikulture, kao i slatkovodne akvakulture. Takođe, od danas svi uzgajivači, nosioci dozvole za slatkovodnu akvakulturu, mogu

slati zahtjeve za direktna plaćanja u akvakulturi. Podršku je moguće ostvariti isključivo za proizvodnju ostvarenu na sopstvenom uzgajalištu, a rok za dostavljanje zahtjeva je 30. septembar 2020. godine. Sredstva opredijeljena za ovu mjeru iznose 67.000 eura.

■ Dalje jačanje ribolovne flote

Mjera jačanja profesionalne ribolovne flote predstavlja dio višegodišnjeg programa i napora koji se ulažu u obno-

vu i modernizaciju ribolovne flote. Ukupni planirani iznos sredstava u 2020. godini povećan je za 80.000 eura i iznosi 280.000 eura. Profesionalni ribari na moru mogu dobiti bespovratnu podršku u iznosu do 50 odsto prihvatljivih investicija za rekonstrukciju i opremanje ribolovnih objekata, generalnu opravku ili nabavku novih motora, nabavku opreme za ribolov i plovidbu, i opreme za čuvanje ribe u cilju podizanja standarda bezbjednosti hrane.

2020

4-5

SUBOTA I NEDJELJA 22. I 23. 2. 2020.

Visina podrške kroz javne pozive za ulov demerzalnih i pelagičnih resursa iznosi do 50 odsto od ukupne vrijednosti ispostavljenih računa, maksimalno do 10.000 eura po plovilu. Novinu ove godine predstavlja povećanje iznosa sredstava namijenjenih za mali privredni ribolov po pojedinačnom zahtjevu za podršku, koji je povećan sa prošlogodišnjih 5.000 na 6.500 eura, čime je odgovoreno zahtjevu ribarskih udruženja koji su aktivno učestvovali predlozima u kreiranju Agrobudžeta. Rok za dostavljanje zahtjeva za javne pozive za modernizaciju profesionalne ribolovne flote je 1. novembar 2020. godine.

■ Marikultura i akvakultura

Kroz dva javna poziva za dodjelu podrške za poboljšanje konkurentnosti i efikasnosti sektora marikulture i slatkovodne akvakulture, u iznosu do 50 odsto investicije, uzgajivači mogu rekonstruisati uzgajališta, izgraditi ili rekonstruisati objekte za skladištenje hrane i opreme,

nabaviti opremu za automatizaciju procesa uzgajanja, kao i opreme za poboljšanje higijene. Podržavaju se i investicije za nabavku mreža i uvođenje novih tehnologija, u cilju zaštite uzgajališta od predatora. Maksimalna podrška kroz javne pozive za marikulturu i slatkovodnu akvakulturu iznosi do 7.000 eura, s tim što je podrška unapređenju sektora slatkovodne akvakulture zbog velikog interesovanja uzgajivača povećana na 60.000 eura. Rok za dostavljanje zahtjeva na pozive za uzgajivače je 45 dana od dana objavljivanja javnih poziva. Sve detaljnije informacije o uslovima i kriterijumima za podršku nalaze se u javnim pozivima na sajtu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

■ Ostali programi podrške ribarstvu

Mjera održivog upravljanja i očuvanja resursa ribe i drugih morskih organizama, pretrpjela je značajne dopune. Dijelu ove mjere, kojom se podržava Institut

za biologiju mora, pored postojećih aktivnosti ove godine dodata je aktivnost uvođenja inovativnih rješenja za poboljšanje kvaliteta stanja životne sredine na uzgajalištima morske ribe. Navedena aktivnost je kreirana u susret ne baš dobrim rezultatima stanja životne sredine ispod samih uzgajališta, tako da želimo da oporavak navedenih staništa uradimo na način koji se pokazao kao dobra praksa na regionalnom nivou. Za ovu mjeru opredijeljeno je 122.000 eura.

■ Nova budžetska linija za monitoring i kontrolu

U cilju daljeg nastavka borbe protiv nelegalnog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova uvedena je nova budžetska linija koja podrazumijeva unapređenje sistema monitoringa i kontrole u ribarstvu. Na ovaj način je omogućena nesmetana operativnost Ribarskog monitoring centra uspostavljenog 2018. godine, kao i ispunjavanje jednog od završnih mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 13 – Ribarstvo.

MIDAS 2 PROJEKAT

U okviru nastavka realizacije MIDAS 2 projekta u 2020. godini naglasak će biti stavljen na unapređenje kopnene infrastrukture za ribare, kao što je izgradnja ribarske luke u opštini Ulcinj na lokalitetu Rt Đeran. Takođe, obezbijediće se podrška ribarima malog obalnog ribo-

lova kroz grantove za nabavku novih plovila i opreme, unapređenje inspekcije i kontrole ribolovnih aktivnosti kroz nabavku plovila za inspekciju, koji bi trebao biti isporučen do sredine februara. Za ovu mjeru opredijeljeno je 1.500.000 eura. Mjerom održivog upravlja-

nja slatkovodnim ribarstvom kao i prethodne godine podržava se razvoj sportsko ribolovnog turizma, jačanje kontrole sportsko–ribolovnih aktivnosti, upravljanje slatkovodnim resursima na osnovu raspoloživih naučnih podataka, kao i izrada ribolovnih osnova.

AGROBUDŽET Investiranje u savremene zasade

Podnosilac zahtjeva mora uzgojiti najmanje 300 jedinki pčelinjih matica. Za podnosioce zahtjeva koji se prvi put javljaju po ovoj mjeri podrške maksimum je 300 jedinki pčelinjih matica

Do savremenog voćnjaka uz 50 odsto bespovratne pomoći

inistarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo je Javni poziv za dodjelu podrške za podizanje i

POLAZNIKA IMA ŠKOLA PČELARSTVA KOJA JE PROŠLE GODINE POČELA SA RADOM

investiciju. Poziv se objavljuje u okviru Agrobudžeta za 2020. godinu, sa ciljem podsticanja poljoprivrednih proizvođača da

Objavljeni pozivi za odgajivače pčelinjih matica, nab

PČELARIMA 40

modernizaciju voćnih zasada za 2020. godinu, kroz koji poljoprivredni proizvođači imaju mogućnost da dobiju do 50 odsto bespovratne podrške za

odrška sektoru pčelarstva posljednjih godina značajno se povećava, pa je kroz ovogodišnji agrobudžet opredjeljeno 400.000 eura za taj sektor. Objavljeno je više javnih poziva koji će trajati do 13. marta. Izuzetak je javni poziv za nabavku pribora i pčelarske opreme koji traje do 13. aprila. “Ove godine je povećana podrška za nabavku matica i podrška za preradu voska, a uvedena je i nova mjera - podrška za nabavku pčelarske opreme i pribora. U skladu sa agrobudžetskom linijom za ovu godinu Program unapređivanja pčelarstva, Ministarstvo je objavilo i pet javnih poziva za dodjelu sredstava podsticaja - mladim pčelarima početnicima, za nabavku pčelarske opreme za transport pčelinjih društava, za nabavku pribora i pčelarske opreme, za nabavku voska za organsku i konvencionalnu proizvodnju meda, za odabir odgajivača pčelinjih matica”, naveli su u Ministarstvu.

■ Po matici pet eura podsticaja

Pčelari će, kako su naveli u Ministarstvu, ove godine za nabavku pčelinjih matica imati podršku sa četiri na pet eura po matici. Korisnici po osnovu javnog poziva za odabir odgajivača pčelinjih matica za ovu godinu mogu biti poljoprivredna gazdinstva koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava. Predmet javnog poziva je, kako se navodi, odabir od-

gajivača pčelinjih matica koji će za registrovane pčelare u Crnoj Gori odgojiti i isporučiti ukupno 10.000 selekcionisanih matica. “Ukupan iznos raspoloživih budžetskih sredstava po ovom javnom pozivu iznosi 45.000 eura”, istaknuto je u pozivu. Podnosilac zahtjeva za podršku mora imati najmanje 80 registrovanih pčelinjih proizvodnih društava, posjedovati odgovarajuću opremu i košnice za uzgoj pčelinjih matica koji se nalaze na teritoriji Crne Gore i čija su pčelinja društva zdrava i bez prisustva bolesti i štetočina. “Podnosilac zahtjeva mora uzgojiti najmanje 300 jedinki pčelinjih matica. Za podnosioce zahtjeva koji se prvi put javljaju po ovoj mjeri podrške maksimum je 300 jedinki pčelinjih matica”, navodi se u zahtjevu. Zainteresovani pčelari mogu preuzeti obrazac zahtjeva na internet stranici Ministarstva i poslati ga na adresu tog resora. “Nakon objavljivanja poziva, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja obrazovaće Komisiju za odabir odgajivača pče-

linjih matica. Zadatak Komisije je da izvrši administrativnu kontrolu zahtjeva i kontrolu na terenu - licu mjesta onih zahtjeva za koje se utvrdi da su dostavili svu neophodnu dokumentaciju”, istaknuto je u pozivu. Podnosilac zahtjeva gubi pravo na odabir odgajivača pčelinjih matica ukoliko ne ispuni 70 odsto dodijeljene kvote.

■ Za opremu i pribor 50 odsto

Uvažavajući potrebe pčelara, ove godine je uključena i podrška za nabavku opreme i pribora koji se koriste u pčelarstvu. Maksimalna podrška za ovu mjeru je do 50 odsto vrijednosti investicije, najviše od 400 do 2.000 eura, zavisno od broja košnica koje pčelar posjeduje. Po tom javnom pozivu, agrobudžetom je ukupno opredijeljeno 100.000 eura. “Pravo na sredstva podsticaja ostvaruju se za nabavku pčelarskog pribora i opreme koji se koriste u pčelarstvu, ili pak za zamjenu zastarjelog pribora i

opreme i to za pčelarsko odijelo, pčelarski nož, dimilicu, kantu za skladištenje meda, plodišne nastavke, ramove, hvatač roja, antivaroznu podnjaču, isparivače mravlje kisjeline, vrcaljke, otklapač saća”, precizirano je u javnom pozivu. Podrška se odnosi i na nabavku ili zamjenu električnih, plinskih i sunčanih topionica, kade za odlaganje ramova, dekristalizatore meda, pčelarske vage, električne ograde – čobanice, inkubator za uzgoj pčelinjih matica i izolator za pčelinju maticu. Podnosilac zahtjeva, kako se dodaje, mora posjedovati najmanje deset pčelinjih društava registrovanih u Registru proizvođača meda i pčelinjih proizvoda. “Podnosilac zahtjeva ne može ostvariti pravo na sredstva podsticaja za nabavku iste vrste opreme, ukoliko je ona bila predmet podrške u okviru mjera agrobudžeta ili IPARD like u prethodne tri godine. Investicija može biti realizovana u periodu od 1. januara ove godine do kraja trajanja javnog poziva”, ukazano je u pozivu.

■ Proizvodnja meda

Pravo na podsticaj po osnovu javnog poziva za dodjelu podrške za nabavku voska za organsku i konvencionalnu proizvodnju meda može ostvariti pčelar koji je upisan u Registar poljoprivrednih gazdinstava. Predmet podrške je nabavka konvencionalnog i sertifikovanog organskog voska u obliku satnih osnova. Pčelari, da bi konkuri-

2020

6-7

SUBOTA I NEDJELJA 22. I 23. 2. 2020.

podižu savremene profitabilne voćne zasade i modernizuju postojeće. Investiranje u savremene zasade voća i redovna primjena agrotehnike u njima ima za cilj redovan i stabilan prinos visokog kvaliteta, što dugoročno utiče na povećanje obima i kvaliteta proizvoda, povećanje prerade, obogaćivanje asortimana proizvoda i dostizanje višeg nivoa konkurentnosti. Primjeri najsavreme-

nijih voćnih zasada, kakvi su u zemljama EU, postoje i u Crnoj Gori, ali je potrebno iskoristiti potencijale u gotovo svim krajevima naše zemlje da, koristeći značajnu obezbijeđenu podršku, takvih zasada bude mnogo više. Poljoprivredni proizvođači kroz ovaj javni poziv mogu dobiti bespovratnu podršku do 50 odsto ukupne vrijednosti realizovane investicije, a dodatnih 5 odsto, odnosno 55 odsto, oni

bavku voska, pčelarske opreme i pribora

proizvođači koji su osigurani po osnovu poljoprivrede. Maksimalna vrijednost prihvatljive investicije iznosi 10.000 eura, dok je minimalna 500 eura. Jedno poljoprivredno gazdinstvo može ostvariti maksimalnu visinu podrške do 5.000 eura u toku godine. Prihvatljive investicije odnose se na nabavku sertifikovanog sadnog materijala, potpornih stubova za špalirni uzgoj (stubovi i žica), sistema za

00.000 EURA sali na javni poziv, moraju imati najmanje 30 pčelinjih društava za nabavku voska iz konvencionalne proizvodnje, kao i najmanje 20 pčelinjih društava za nabavku organskog voska. “Pravo za dodjelu sredstava podsticaja može se ostvariti za najviše 100 pčelinjih društava. Ukupan iznos raspoloživih budžetskih sredstava po ovom javnom pozivu iznosi 40.000 eura i to 20.000 za konvencionalnu proizvodnju i 20.000 za organsku proizvodnju”, navodi se u pozivu. Količina voska dodjeljivaće se proporcionalno broju pčelinjih društava, a najviše do pola kilograma voska po pčelinjem društvu. “Ukoliko se u postupku finansijske provjere realnosti i osnovanosti prikazanih troškova kod nadležnih organa utvrdi da je korisnik podsticaja na bilo koji način doveo u zabludu ili naveo na pogrešan zaključak Komisiju za dodjelu sredstava podsticaja, korisnik je dužan da vrati sredstva podsticaja koja su nenamjenski utrošena, uvećana za iznos zatezne kamate. Korisnik u ovom slučaju gubi i pravo na svaki vid podsticaja u naredne dvije godine, od dana donošenja pravosnažnog rješenja Ministarstva”, ukazano je u pozivu.

■ Transport pčelinjih društava

Za dodjelu sredstava podsticaja za nabavku pčelarske opreme za transport pčelinjih društava mogu konkurisati pčelari registrovani u zvaničnom poljoprivrednom registru.

Pravo na sredstva podsticaja, kako se navodi u javnom pozovu, ostvaruje se za nabavku pčelarskih kontejnera kapaciteta najmanje 36 pčelinjih društava, specijalizovanih prikolica za transport pčelinjih društava i specijalizovanih platformi za transport pčelinjih društava kapaciteta najmanje 15 pčelinjih društava, kao i prikolica za transport pčelinjih društava od minimum 12 pčelinjih društava. Prilikom odabira korisnika podrške za nabavku sredstava za transport košnica, prednost imaju podnosioci zahtjeva za nabavku pčelarskih kontejnera i sprecijalizovanih prikolica i platformi. “Ukupan iznos raspoloživih sredstava opredijeljenih Agrobudžetom po ovom Javnom pozivu iznosi 16.000 eura. Podrška se može ostvariti za nabavku jednog kontejnera ili jedne prikolice ili jedne platforme po gazdinstvu. Maksimalno učešće budžetskih sredstava je do 50 odsto vrijednosti realizovane i dokazane investicije, s tim da se sredstva podsticaja mogu dodijeliti maksimalno i to za kontejnere do 1.000 eura, za specijalizovane prikolice do 750, za specijalizovane platforme do 350 i za prikolice do 650 eura”, precizirano je u pozivu. Neprihvatljivi troškovi se odnose na uvoz, transport, nabavku polovne opreme, troškove osiguranja i registracije, bankarskih usluga, garancija i ostale slične troškove. Realizovana investicija, kako se dodaje, biće predmet kontrole narednih pet godina.

■ Laboratorijska analiza

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da pčelari, kao i ostali poljoprivredni proizvođači, mogu da ostvare podršku i kroz druge mjere podrške iz agrobudžeta, te da će imati i podršku za laboratorijsku analizu meda. Oni su podsjetili i da je prošle godine počela proizvodnja u Kući meda u Danilovgradu. “Tokom prethodne godine realizovana je jedna od najvažnijih aktivnosti - stavljena je u pogon oprema za punjenje i pakovanje meda u Kući meda u Danilovgradu. Zajedno sa pčelarima ostvarujemo dobre rezultate”, istakli su u Ministarstvu. Većinu mjera, kako su dodali, sprovode sa Savezom pčelarskih organizacija. “Dobra saradnja i organizovanost Saveza potvrda su da takav pristup daje rezultate”, ukazali su u Ministarstvu i istakli da je završena i Studija o strukturi prozvodnje i stavljanju na tržište meda i drugih pčelinjih proizvoda, te da je usvojen Odgajivačko – selekcijski program pčelinjih matica. Oni su naglasili i da je prošle godine počela sa radom i škola pčelarstva koja ima 28 polaznika. “Prvi put u crnogorski obrazovni sistem uveden je program za sticanje stručne kvalifikacije i uvedeno je zanimanje pčelar-pčelarka III stepen stručnosti na nivou neformalnog obrazovanja odraslih”, zaključili su u Ministarstvu.

navodnjavanje „kap po kap”, mreža za zaštitu od ptica, protivgradnih mreže sa pratećom konstrukcijom, agrofolije, tunela za uzgoj jagoda i folija za zaštitu od kiše sa pratećom konstrukcijom u cilju sprečavanja pucanja plodova. Javni poziv, sa obrascom zahtjeva za prijavljivanje, može se preuzeti sa internet stranice Ministarstva. Rok za dostavljanje zahtjeva je 1. novembar 2020. godine.

AGROBUDŽET 2020 Poziv maslinarima da iskoriste bespovratnu podršku za unapređenje proizvodnje

Na 10.000 eura 5.000 bespovratno

aslinari i ove godine imaju mogućnost da kroz Agrobudžet dobiju bespovratnu podršku u iznosu do 50 odsto investicije i da podignu nove maslinjake, revitalizuju postojeće, da nabave opremu, sisteme za navodnjavanje, podignu podzide u maslinjacima, čime značajno mogu unaprijediti proizvodnju. Objavljen je javni poziv za dodjelu podrške razvoju maslinarstva kroz koji mogu do-

biti navedenu podršku za realizovane investicije. Podržavaju se investicije u cilju povećanja površina pod novim zasadima i boljeg iskorištavanja starih zasada, kao i nabavka opreme za maslinarstvo koja je usmjerena na osavremenjavanje proizvodnje. Prihvatljive investicije za podršku su: kupovina sadnog materijala za zasnivanje novih maslinjaka, nabavka sistema za navodnjavanje, namjenske opreme za maslinarstvo, zatim materijala za zidanje pod-

zida u maslinjacima. Podrška se takođe daje za revitalizaciju maslinjaka. Podrška se obezbjeđuje u iznosu do 50 odsto od vrijednosti investicije, a 55 odsto za one podnosioce zahtjeva koji su osigurani po osnovu poljoprivrede. Ukupna vrijednost prihvatljivih investicija je do 10.000 eura dok poljoprivredno gazdinstvo može ostvariti maksimalnu visinu podrške do 5.000 eura u toku godine. Korisnici podrške po ovom

pozivu treba da budu upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava, kao i Registar proizvođača maslina i/ili Registar proizvođača maslinovog ulja u momentu podnošenja Zahtjeva za odobravanje podrške. Rok za dostavljanje zahtjeva je 1. novembra 2020. godine, osim za izgradnju podzida gdje se zahtjev za odobravanje podrške dostavlja najkasnije do 1.07.2020.godine. Maslinarima na raspolaganju i druge brojne mjere podrške

Maslinari, kao i proizvođači iz drugih sektora, imaju na raspolaganju i druge javne pozive iz mjera ruralnog razvoja, kojih u ovogodišnjem Agrobudžetu ima 23 i za koje je opredijeljeno 40 miliona eura, 7,3 miliona više nego prošle godine. Takođe, maslinari će ove godine kao i ostali proizvođači iz sektora biljne proizvodnje, kroz direktna podršku, imati veću subvenciju po hektaru 200 eura/h, a mladi maslinari (do 40 godina) imaće više 210 eura/h.

skladu sa kriterijumima koji su propisani ovim javnim pozivom. “Ukoliko dva ili više podnosilaca zahtjeva imaju isti broj bodova, prednost ima podnosilac zahtjeva koji je mlađi i koji je prvi predao zahtjev u odnosu na ostale podnosio-

ce zahtjeva”, objašnjeno je u pozivu. Iz kućne zajednice može se javiti samo jedan podnosilac zahtjeva, a ukoliko se tokom kontrole utvrdi da su se članovi iste kućne zajednice prijavili sa dva zahtjeva istovremeno, oba projekta biće diskvalifikovana.

Za početak dovoljno pet košnica

Agrobudžet nastavlja da podržava mlade pčelare

ladi pčelari početnici i ove godine imaće podršku za nabavku pet košnica sa pčelinjim društvima, što je dobra osnova za početak pčelarenja, istakli su u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ukupan iznos raspoloživih budžetskih sredstava za mlade pčelare početnike iznosi 25.000 eura, a podrška Ministarstva je 50 odsto vrijednosti pet oformljenih pčelinjih zajednica. “Nastavlja se i podrška mladim pčelarima početnicima, koju je prethodne tri godine iskoristilo 311 mladih. Pravo na sredstva podsticaja kroz ovaj javni poziv može ostvariti

državljanin/ka Crne Gore starosti od 18 do 30 godina života”, ukazali su u Ministarstvu. Predmet podrške, kako se navodi u javnom pozivu, je nabavka pet oformljenih pčelinjih zajednica što podrazumijeva pet košnica i pet pčelinjih rojeva na ramovima. Budući pčelar, da bi konkurisao na javni poziv, mora biti nezaposleno lice sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, student ili učenik, ili da je upisan u Registar osiguranika poljoprivrede u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja. Uslov je i da se podnosilac zahtjeva ili član njegovog domaćinstva ne bave pčelarstvom.

“Korisnik sredstava podrške obavezuje se da ne otuđi pčelinje zajednice najmanje četiri godine, osim u slučaju oboljenja koje mora biti dokazano potvrdom Veterinarske službe. Korisnik je dužan i da po preuzimanju Rješenja o odobravanju podrške registruje gazdinstvo u Registru poljoprivrednih gazdinstava koje vodi ovo Ministarstvo i učlani se u lokalno pčelarsko udruženje koje je član Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore”, istaknuto je u pozivu. Poziv je otvoren od 13. februara i važi do 13. marta. Nakon administrativne kontrole, zahtjevi koji budu ispunili uslove će se bodovati i rangirati u

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

SVIJET

NOVO UPOZORENJE AMERIČKIH OBAVJEŠTAJNIH ZVANIČNIKA

Rusija se miješa u izbore kako bi pomogla Trampu

merički obavještajni zvaničnici upozorili su članove Kongresa SAD da se Rusija miješa u kampanju za predstojeće predsjedničke izbore kako bi pomogla reizbor predsjednika Donalda Trampa, izjavila su tri neimenovana zvaničnika upoznata s razgovorom iza zatvorenih vrata. To upozorenje otvara pitanja o integritetu izbornog procesa i o tome da li Trampova administracija preduzima adekvatne korake kako bi se suprotstavila miješanju nalik onom iz 2016. godine. Neimenovani zvaničnici su u četvrtak rekli da su u fokusu sastanka 13. februara bili pokušaji Rusije da utiče na predsjedničke izbore 3. novembra i da napravi razdor u američkom biračkom tijelu. O upozorenju obavještajnih zvaničnika prvi su pisali Njujork tajms i Vašington post.

■■ TRAMP SMI-

JENIO ŠEFA OBAVJEŠTAJACA

Visoki zvaničnik Trampove administracije rekao je da su ti tekstovi razbjesnili predsjednika SAD koji se žalio da će demokrate koristiti tu informaciju protiv njega. Tramp je prethodnih godina odbacivao procjenu američke obavještajne zajednice o miješanju Rusije u predsjedničke izbore 2016.

Specijalni savjetnik američkog Ministarstva pravde Robert Muler zaključio je u istrazi koju je vodio da je rusko miješanje u izborni proces bilo “temeljno i sistematsko”, ali nije otkrio postojanje zavjere između Rusije i Trampovog izbornog štaba koja bi bila krivično djelo

godine kao teoriju zavjere čiji je cilj da ospori njegovu pobjedu. Prošlog petka, dan poslije sastanka obavještajnih zvaničnika i članova Odbora Predstavničkog doma Kongresa za obavještajna pitanja, Tramp je oštro kritikovao tadašnjeg šefa obavještajne zajednice SAD Džozefa Megvajera, da bi ga u četvrtak zamijenio Ričardom Grenelom. Američke obavještajne agencije tvrde da se Rusija miješala u izbore 2016. godine kroz kampanje na društvenim mrežama i krađom i proslijeđivanjem mejlova članova Demokratske stranke. One navode da Rusija pokušava da pomogne Trampovu kampanju i da podstakne haos u američkom političkom procesu. Specijalni savjetnik američkog Ministarstva pravde Robert Muler zaključio je u istrazi koju je vodio da je rusko miješanje u izborni proces bilo “temeljno i sistematsko”, ali nije otkrio postojanje zavjere između Rusije i Trampovog izbornog štaba koja bi bila krivično djelo. Na sastanku iza zatvorenih vrata 13. februara poslanici Trampovih republikanaca tvrdili su da je on bio tvrd prema Rusiji, rekao je jedan od tri neimenovana zvaničnika. Iako je Tramp uveo oštre ekonomske sankcije Rusiji, on je više puta srdačno govorio o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i povukao vojnike iz oblasti poput Sirije gdje bi Moskva mogla da popuni prazninu. Tramp je takođe odložio isporuku vojne pomoći Ukrajini, velikoj protivnici Rusije. Njujork tajms je naveo da je šef Bijele kuće bio ljut što je sastankom u Pred-

stavničkom domu Kongresa predsedavao demokrata Adam Šif koji je predvodio sedmočlani tim tužilaca na nedavnom suđenju Trampu u Senatu, u okviru postupka opoziva predsednika SAD.

■■ KREMLJ: OPTUŽBE SU PARANOJA

Rusija je ocijenila kao “paranoju” optužbe zvaničnika američkih obavještajnih

službi da se Moskva miješa u američku predsjedničku kampanju 2020. godine da bi uticala da ponovo bude izabran Donald Tramp. “To nema nikakve veze sa istinom”, rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitri Peskov i osudio “nove paranoične poruke koje su nažalost sve češće kako se približavalju izbori” u SAD. Kako prenose Vašington post i Njujork tajms američki

obavještajni zvaničnici rekli su u izvještaju članovima Kongresa da se Rusija ponovo miješa u američke izbore da bi promovisala kandidaturu Trampa. Vašington je već ranije optužio Rusiju da se miješala u američke predsjedničke izbore 2016. godine, pomoću hakera i ruskih trolova na društvenim mrežama. Moskva je uvijek demantovala bilo kakvo miješanje.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

Na osnovu člana 39 i 40 Zakona o državnoj imovini („Sl. list CG“ BR.21/09 i 40/11) člana 29 stav 2 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj svojini („Sl. list CG“ br.44/10), Odluke Izvršnog direktora o pokretanju postupka za davanje u zakup nepokretnosti br.01.1184 od 21.02.2020. godine DOO „Čistoća“ Pljevlja objavljuje

JAVNI POZIV

za prikupljanje ponuda za davanje u zakup objekta „Mini golf“ u ul. Dušana Obradovića Predmet zakupa: DOO „Čistoća“ Pljevlja poziva na podnošenje ponuda za davanje u zakup poslovnog prostora površine 17 m2 u ulici Dušana Obradovića, evidentiranog u LN 3170 KO Pljevlja, katastarske parcele 6. Početna cijena zakupa prostora: Minimalna (početna) cijena zakupa na mjesečnom nivou je 13,07 € po m2, sa uračunatim PDV-om. Zakupnina se isplaćuje mjesečno, unaprijed, najkasnije do 5-og u mjesecu za naredni mjesec. Rok zakupa: Poslovni prostor koji je predmet poziva za prikupljanje ponuda, daje se u zakup u vidjenom stanju, na period do 5 godina. Uslov zakupa: Zakupac je dužan da izmiri obaveze nastale po osnovu utroška električne energije, vode i čistarine za poslovni prostor koji je predmet javnog oglasa, nastale do dana zaključenja ugovora o zakupu, a prije zaključenja samog ugovora. Način, mjesto i vrijeme za podnošenje ponude: Prijave po javnom pozivu podnose se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti, na adresu: DOO „Čistoća“ Pljevlja, Narodne Revolucije bb, Pljevlja, radnim danima od 07 do 15 h, zaključno sa danom 04.03.2020. godine, najkasnije do 12 h, predajom na arhivi Društva, sa obaveznom naznakom na koverti „Prijava po javnom pozivu za davanje u zakup objekta „Mini golf“, NE OTVARAJ PRIJE JAVNOG OTVARANJA PONUDA“. Učesnici javnog poziva su dužni da dostave ponudu sa ponudjenim iznosom mjesečnog zakupa u eurima sa uračunatim PDV – om. Mjesto i vrijeme otvaranja ponuda: Javno otvaranje ponuda kome mogu da prisustvuju podnosioci ponuda, njihovi zastupnici ili punomoćnici, biće održana dana 04.03.2020. godine u 13 h u kancelariji br. 2 u Upravnoj zgradi Društva. Podnesene ponude se ne mogu mijenjati niti dopunjavati. Ponude se mogu povući najkasnije tri dana prije isteka roka javnog poziva davanjem pisane izjave ili dostavljanjem pisanog obavješetenja o povlačenju ponude. Obaveza učesnika da dostave podatke: Pravo učešća na javnom pozivu imaju sva fizička i pravna lica. Da bi bila uredna, ponuda mora da sadrži sledeće podatke: a) za fizička lica: ime i prezime, fotokopija lične karte; b) za preduzetnike: ime i prezime vlasnika radnje sa adresom prebivališta, naziva radnje, matični broj, kopiju rješenja o dodijeljenom PIB-u, kopiju potvrde o izvršenom evidentiranju za PDV, ukoliko je u sistemu PDV-a i kopiju ugovora o otvaranju i vodjenju računa kod poslovne banke; c) za pravna lica: naziv i sjedište privrednog društva, potvrdu o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata, rješenje o PIB-u pravnog lica, rješenje o registarciji PDV-a, ovlašćenje za zastupanje ponudjača. Drugi uslovi: Ponudjač koji bude rangiran kao najpovoljniji dužan je da prije zaključenja ugovora o zakupu dostavi dokaz o izmirenju obaveza nastalih po osnovu utroška električne energije, vode i obaveze čistarine za poslovni prostor koji je predmet javnog oglasa, koje su nastale prije zaključenja ugovora. Nepotpune, neblagovremene kao i prijave koje nisu pripremljene u skladu sa uslovima javnog poziva neće se razmatrati. Ponude koje su primljene nakon isteka roka utvrdjenog u javnom pozivu, ponude koje ne sadrže cijenu zakupa ili sadrže cijenu koja je niža od početne, neće se razmatrati. Neispunjenost ovih uslova Komisija konstatuje zapisnički. Najpovoljnijom ponudom smatra se ponuda kojom se nudi najviši iznos mjesečne zakupnine izražene u eurima, koja ne može biti manja od početne cijene. Rangiranje ponuda vrši se na osnovu visine iznosa mjesečne zakupnine izražene u eurima, koja ne može biti manja od početne. Komisija vrši rangiranje ponuda za koje ocjeni da su formalno ispravne i finansijski i ukupno prihvatljive i utvrdjuje rang listu. Komisija je dužna da u roku od 3 dana od dana otvaranja ponuda sačini predlog odluke o izboru najpovoljnijeg ponudjača i da predlog odluke dostavi Izvršnom direktoru Društva. O rezultatima sprovedenog postupka Komisija za pripremu i sprovodjenje postupka davanja u zakup nepokretnosti će obavjestiti ponudjače u roku od 3 dana do dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponudjača. Sa najpovoljnijim ponudjačem biće zakljućen ugovor o zakupu poslovnog prostora. Ukoliko prvorangirani ponudjač odbije da potpiše ugovor u roku od 3 dana od dana donošenja odluke, DOO „Čistoća“ Pljevlja može odlučiti da ugovor o zakupu zaključi sa sledećim rangiranim ponudjačem. Zakupac nema pravo da prostor koji je predmet javnog poziva da u podzakup. Napomena: Objekat koji je predmet javnog oglasa nije priključen na gradsku kanalizacionu mrežu. Kontakt telefon: 067/ 621-193, Aleksandar Čolović 068/ 880-327, Nikola Beljkaš

Američki državni sekretar Majk pompeo

SAD spremne da potpišu sporazum sa talibanima

Državni sekretar SAD Majk Pompeo rekao je da se SAD pripremaju da potpišu sporazum sa talibanima poslije dogovorenog “perioda smanjenja nasilja” u Avganistanu. “Kada (smanjenje nasilja) bude uspješno sprovedeno, trebalo bi da uslijedi potpisivanje sporazuma između SAD i talibana”, rekao je Pompeo u saopštenju objavljenom poslije njegove posjete Saudijskoj Arabiji, prenio je Frans pres. On je rekao da se spremaju da potpisivanje sporazuma bude 29. februara. Taj datum je nešto ranije pomenuo visoki

avganistanski zvaničnik koji je rekao da će potpisivanje sporazuma biti u glavnom gradu Katara, Dohi, ukoliko se bude poštovalo smanjenje nasilja koje su najavili Amerikanci i talibani. Sedmodnevno smanjenje nasilja između SAD i talibana u Avganistanu počinje u subotu, saopštili su zvaničnici. To djelimično primirje treba da stupi na snagu u ponoć po lokalnom vremenu, rekao je za Bi-Bi-Si portparol avganistanskog Nacionalnog savjeta za bezbjednost. To primirje obilježava važnu fazu u sukobu u Avganistanu ko-

ji traje 18 godina. U saopštenju Pompeo je rekao da bi međuavganistanski razgovori počeli ubrzo poslije potpisivanja sporazuma 29. februara. Oni će se oslanjati na tu “osnovnu etapu da se stigne do potpunog i trajnog primirja i buduće političke mape puta za Avganistan”, rekao je Pompeo. Pompeo je dodao da ostaju izazovi, ali da napredak ostvaren do sada daje nadu i predstavlja “pravu šansu” za mir. “SAD pozivaju sve Avganistance da iskoriste ovu priliku”, rekao je Pompeo.

povodom napada na autobuse sa evakuisanim ukrajincima

Ne zaboravimo da smo svi ljudi

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je, povodom napada mještana sela Novi Sanžari na autobuse sa Ukrajincima evakuisanim iz Vuhana da ta zemlja liči na srednjovjekovnu Evropu. Evakuisanim sunarodnicima poželio je dobro zdravlje. Devet policajaca i civil povrijeđeni su u Ukrajini kada su demonstranti kamenovali autobuse sa evakuisanim Ukrajincima iz Vuhana. “Stalno govorimo da je Ukrajina Evropa, ali, da budem iskren, juče smo, nažalost, izgledali kao Evropa srednjeg vijeka. Ne zaboravimo da smo svi ljudi, a ono što se desilo ne mogu da opišem kao ljudsko ponašanje”, ista-

kao je Zelenski. On je poželio dobro zdravlje evakuisanim sunarodnicima i izrazio nadu da će uskoro biti kod kuće, sa svojim porodicama, prenio je Tas. Premijer Ukrajine, Oleksij Hončaruk, naveo je, s druge strane, da “rat informacijama” doprinosi širenju panike u

zemlji i nepovjerenju zbog korona virusa. “Vlasti pokušavaju da pronađu izvor lažnih mejlova poslatih u ime ministarstva zdravlja, u kojima se tvrdi da su u zemlji potvrđeni slučajevi koronavirusa, iako ih do sada nije bilo”, rekao je Hončaruk, preneo je Rojters.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

SVIJET

NAPAD U HANAUU ZABRINUO DOSELJENIKE U NJEMAČKU

Frank Valter Štajnmajer: Ne dozvolimo da nas uplaše

“Nećemo dozvoliti da nas uplaše!” – to je bila poruka njemačkog predsjednika Frank Valtera Štajnmajera u četvrtak u Hanauu na mjestu rasističkog napada u kojem je 11 ljudi izgubilo život. Među njima i jedan državljanin BiH. “Da, poznavao sam Hamzu. Ovdje u Hanauu se svi poznajemo. Veliki je šok kada se to dogodi nekome koga lično poznajete”, kaže nam jedan dvadesetdvogodišnji mladić koji ne želi da se njegovo ime pojavi u medijima. Hamza Kurtović, državljanin Bosne i Hercegovine, jedna je od žrtava rasistički motivisanog napada koji se dogodio u gradu nadomak Frankfurta.

■■ “NISTE SAMI!” Na ulicama Hanaua u četvrtak uveče je bilo tiho. Na trgu Marktplac, na kojem se okupilo nekoliko hiljada ljudi, treperile su svijeće. Samo su se među okupljenima povremeno mogli čuti uzvici:”Nacisti napolje!” ili “Međunarodna solidarnost!” Okupljenima se obratio i predsjednik Nemačke FrankValter Štajnmajer. “Niste sami! Ujveren sam da velika većina ljudi u Njemačkoj osuđuje ovaj čin i svaki oblik rasizma, mržnje i nasilja”, rekao je Štajnmajer. Njemački predsjednik je Hanau posjetio zajedno sa premijerom pokrajine Hesen Folkerom Bufijerom. Minutom ćutanja odali

su počast žrtvama i apelovali na zajedništvo i solidarnost u društvu. “U ovome smo svi zajedno. To je najjače sredstvo protiv mržnje. Nećemo dozvoliti da nas uplaše”, izjavio je Štajnmajer na Marktplacu. Krvoproliće u Hanuu prethodno je oštro osudila i njemačka kancelarka Angela Merkel. “Rasizam je otrov. Mržnja je otrov. A taj otrov je prisutan u našem društvu i već je kriv za previše zločina”, izjavila je Merkelova.

■■ “OSJEĆAM SE NESIGURNO”

“Nisam poznavao nikog od ubijenih, ali smo svi iz Hanaua pogođeni ovim zločinom protiv čovječnosti”, kaže nam jedan stanovnik Hanaua turskog porijekla. Ne želi da otkriva svoje ime. “Ovaj napad je bio usmjeren protiv Turaka, ali nije nas strah, jer ksenofobija u Hanauu nije nikada bila problem. I mislim da to ni u budućnosti nikad neće biti problem”, kaže taj čovjek. Među okupljenima je bilo i ljudi iz Bosne i Hercegovine. Među njima je i Zoran Vučkovac, porijeklom iz Prijedora. U Njemačkoj živi dvije i po godine. Na skup je došao sa suprugom Danijelom i njenim ocem. “Osjećam se nesigurno”, kaže Zoran. “Izbori u Tiringiji, AfD na vlasti, zatim nedavno hapšenje 12 ekstremnih desničara...Kada se sve to posloži, čovjek se osjeća nesigurno”, dodao je. Žrtvu napada iz BiH, kaže Vuškovac, nije poznavao. Na mirno okupljanje došao je da izrazi solidarnost i podršku

svim prijateljima i članovima porodica ubijenih. “Ja nisam nikada bio meta rasističkih ili nekih drugih napada, ali mi ipak nije baš jednostavno da budem ovdje, stranac iz Bosne, koji izgleda dosta slično kao i ljudi s Bliskog istoka”, navodi Zoran.

■■ “INSTITUCIJE IPAK

RADE SVOJ POSAO”

Generalni konzul Bosne i Hercegovine Lučijano Kaluža, u razgovoru sa Dojče veleom, građanima BiH koji žive u Njemačkoj poručuje da nemaju razloga za zabrinutost. “Ja mislim da je strah i nesigurnost sada trenutni šok za sve ljude koji žele da žive normalan život. Naša zajednica je ovdje integrisana, vrijedna i živi u svojim mirnim zajednicama. I vjerujem da će to tako i ostati”, rekao je Kaluža. Konzul iz Frankfurta Almir Hasanović je, u ime Generalnog konzulata BiH u Njemačkoj, u četvrtak posjetio kuću nastradalog Hamze Kurtovića i izjavio saučešće. “Ovo je užasna tragedija. Prisustvovaćemo

i ukopu koji će se desiti u narednih nekoliko dana”, navodi Kaluža. Dodaje i da je događaj u Hanauu poruka za njemačke organe da moraju da budu aktivniji i ažurniji. “S druge strane, Njemačka je velika zemlja, s velikim brojem stanovnika, i mnogo je sličnih napada i spriječeno. Moramo priznati da ovdje institucije ipak rade svoj posao”, objašnjava generalni konzul BiH. U četvrtak uveče održan je hitni sastanak njemačkog ministra unutrašnjih poslova Horsta Zehofera i njegovih kolega iz saveznih pokrajina na kojem se raspravljalo o mogućim mjerama u borbi protiv ekstremizma. Teroristički čin u Hanauu, kako ga je okarakterisao i predsjednik Štajnmajer, već je treći ekstremno desničarski atentat u Njemačkoj za manje od godinu dana. U ljeto 2019, jedan neonacista je, kako se sumnja, ubio političara CDU Valtera Libkea. Prošle jeseni, jedan desni ekstremista pokušao da je da počini krvoproliće u jednoj sinagogi u Haleu na istoku Njemačke . (Dojče vele)

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

KASTELOVA KNJIGA OBJAVLJENA U HRVATSKOJ

POEZIJA KOJA PREMOŠĆUJE VJEKOVE, OBALE I KULTURE U Hrvatskoj je ovih dana objavljena nova knjiga poezije crnogorskog pjesnika Borisa Jovanovića Kastela “Bumerang valova”, u izdanju kuće Shura publikacije iz Opatije, specijalizovane za objavljivanje evropskih autora. “Kastel važi za jedinstvenog pjesnika mediteranskog senzibiliteta, koji vremenski i prostorno prenosi iskonsku vibraciju Sredozemlja i njome obogaćuje

naše živote i naše viđenje svijeta. Poezija koja premošćuje vjekove i spaja obale, kulture i zemlje, hljeb i so je one memorije nužne za budućnost, za našu ukotvljenost u vremenu i prostoru. Ako sjećanja biramo, onda je ovo poezija koju treba birati”, navodi izdavač. Poznati bosanskohercegovač-

ki i južnoslovenski književnik i profesor Nedžad Ibrahimović, o Kastelovoj poeziji, između ostalog, zapisuje: “Ispod ‘kože’ njegova pjesničkog jezika otkrićete sjaj metafora i mrežu metonimija koji grade jedan svijet sazdan od nepotrošive simbolike Mediterana (i Mediteranaca). (…). Ove su pjesme ‘živi’ arheološki ostaci, takoreći, ovo su plutajuće amfore sa jednog strasnog pjesničkog istraživanja i putovanja korpusima mediteranske simbolike, mediteranskog duha i njegovog tijela. ‘’ R.K.

DVANAESTO IZDANJE “BOO

FREDERIK B ZIMSKOG S

U BIJELOM POLJU PREDSTAVLJENA KNJIGA LJUBETE LABOVIĆA

Velikani kulture i politike i njihovi suprotstavljeni stavovi U hramu bjelopoljske kulture, rodnoj kući pjesnika Rista Ratkovića, predstavljena je knjiga intervjua “Oslobađanje od prošlosti” istaknutog crnogorskog književnika i novinara Ljubete Labovića. Autor je u uvodnoj riječi rekao da je knjiga, koju je krajem prošle godine objavio Otvoreni kulturni forum sa Cetinja, nastala kao skup razgovora sa velikanima kulture, istorije, umjetnosti, politike koji odslikavaju jedno razdoblje dramatičnih dešavanja na Balkanu. “Odlučio sam da napravim izbor intervjua koje sam napravio još dok sam bio student i kasnije kao novinar i da to bude moja lična mala antologija”, kazao je Labović, pojasnivši da naslov “Oslobađanje od prošlosti” na neki način povezuje i prožima ukupnu problematiku i teme o kojima je razgovarao sa svojim sagovornicima. “Teme se kreću u širokom rasponu, od politike, rata, filma, književnosti, estetike, pozorišta, pa sve do onih priča o takozvanim angažovanim intelektualcima. U suštini, knjiga obuhvata taj period uglavnom u posljednjih tridesetak godina, jedno vrijeme kada su se zbivali dramatični događaji u regiji Balkana”, kazao je Labović.

Naveo je da je značaj knjige višestruk, jer su zastupljene raznolike teme. “Osim intervjua sa Rankom Marinkovićem i Čedom Vukovićem, koji su napravljeni krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina, ostali u kojima su Mirjana Miočinović ili Filip David, Mihailo Mihailov, Jovo Kapičić, Vlado Dapčević, zatim Čarls Bernstin, Vidosav Stevanović, Ranko Bugarski, napisani su od devedesetih godina prošlog vijeka do danas. Knjiga nije samo značajna što su intervjuisani velikani jugoslovenske književnosti, kulture ili politike, već i zbog veoma razuđenih i polemičkih stavova pojedinih autora međusobno kada su u pitanju estetika i kultura,

jezik, lingvistika, film i sve drugo”, kazao je Labović. On je naveo da je svaki razgovor i sagovornik za njega bio podjednako važan i specifičan. “Svaki intervju i sagovornik, od Ranka Marinkovića, koji je moj prvi sagovornik, do Branka Kukića, imaju neke specifičnosti, svoje velike ideje i stavove, ne samo kada su u pitanju njihovi pojedinačni opusi, nego i kada su u pitanju druga velika kretanja ne samo na Balkanu, nego i u Evropi”, kazao je Labović. Uvod u književno veče sa Ljubetom Labovićem dao je predstavnik JU Ratkovićeve večeri poezije, koja je organizovala promociju, Izet Erović, dok je razgovor sa književnikom vodio profesor Rafet Mulić. B.Č.

edan od najprovokativnijih pisaca današnjice Frederik Begbede svečano će otvoriti Zimski salon knjiga u subotu 29. februara u 19 časova u TC Mall of Montenegro.

Dvanaesto izdanje Zimskog salona knjige BOOKA 2020. biće održano od 29. februara do 14. marta u TC Mall of Montenegro u Podgorici. Zimski salon knjige BOOKA je regionalni festival knjiga i pisaca čiji je cilj da pored izdavača i autora okupi književne kritičare i ljubitelje pisane riječi iz Crne Gore i regiona. Organizator manifestacije, podgorička izdavačka kuća Nova knjiga, iz godine u godinu ugosti svjetski poznate pisce, a nakog gostovanja Orhana Pamuka, Adama Zagajevskog ove godine glavna zvijezda salona biće Frederik Begbe-

de, jedan od najprovokativnijih francuskih autora. Gostovanje Frederika Begbedea organizovano je u saradnji sa Francuskim institutom, a naša publika poznaje ga kao autora “Francuskog romana”, “Ljubav traje” i “Život bez kraja”.

■ DVA NOVA

DOMAĆA ROMANA

Posjetiocima ovogodišnjeg Salona predstaviće se i Nikola Nikolić, jedan od važnijih predstavnika mlađe generacije crnogorskih pisaca sa novim romanom “Sirene za uz-

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

kultura

OKE” OD 29. FEBRUARA DO 14. MARTA Foto:

Begbede gost salona knjiga

Na ovogodišnjem Zimskom salonu predstaviće se brojni izdavači iz zemlje i regiona. Među crnogorskim izdavačima koji će predstaviti svoja izdanja i svoju izdavačku djelatnost na Zimskom salonu trebalo bi istaći izdavačke kuće CID, Obodsko slovo, Lego, Novu knjigu, Unirex i YU media mont. Iz Srbije, svoja izdanja će predstaviti: Arhipelag, Laguna i Clio.

bunu”. Slijedi predstavljanje knjige Tanje Bakić “Brian Jones i njegov bend”, kao i zbirke poezije Radomira Uljarevića “Gradivo” o kojoj će pored autora govoriti i istaknuti književni kritičar i profesor Aleksandar Jerkov. U saradnji sa Ambasadom Poljske u Crnoj Gori biće organizovano književno veče posvećeno Henriku Sjenkjeviču i njegovoj knjizi Qwo vadis.

■■ VEČERI SJENKJEVIČA I PAVIĆA

IK Nova knjiga, pored ostalog, objavila je i romane jednog od najznačajnijih pisaca sa naših prostora Milorada Pavića. O Pavićevom opusu govoriće nam Jasmina Mi-

hajlović, književnica i staratelj legata Pavića, i prof. Aleksandar Jerkov. Posljednjeg dana Salona biće upriličeno predstavljanje novog romana još jednog značajnog predstavnika mlađe generacije domaćih autora Stefana Boškovića “Ministar”. Na ovogodišnjem Zimskom salonu predstaviće se brojni izdavači iz zemlje i regiona. Među crnogorskim izdavačima koji će predstaviti svoja izdanja i svoju izdavačku djelatnost na Zimskom salonu trebalo bi istaći izdavačke kuće CID, Obodsko slovo, Lego, Novu knjigu, Unirex i YU media mont. Iz Srbije, svoja izdanja će predstaviti: Arhipelag, Laguna i Clio.

Hrvatski izdavači koji će biti prisutni na Zimskom salonu su Znanje, Begen, Leo commerce. Među izdvačima iz Bosne i Hercegovine predstaviće nam svoja izdanja izdavačka kuća Conectuum. Ovo je već tradicionalna manifestacija sa koje svi kako učesnici tako i gosti nose najpozitivnije utiske i koja će, nadamo se, trajati još dugi niz godina. Organizatori ovogodišnjeg Salona knjige u saradnji sa izdavačima za posjetioce su pripremili brojne pogodnosti i popuste do 50 odsto. Prodajni dio Salona biće na prvom spratu TC Mall of Montenegro tokom trajanja festivala od devet časova do 22 sata, a ulaz je slobodan. R.K.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

SVOJEVRSNA VERZIJA BEČKOG NOVOGODIŠNJEG KONCERTA

Jubilarni Pozdravi iz Austrije na sceni nacionalnog teatra

Jubilarni Pozdravi iz Austrije X ove godine će biti održani u ponedjeljak, 24. februara na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta sa početkom u 20 časova. Kao i tokom prethodnih godina, Crnogorski simfonijski orkestar i ovom prilikom predvodiće austrijski dirigent Uve Tajmer, maestro bečke Narodne opere i njenog Balskog orkestra. Repertoar će uključiti popularne numere pisane tokom “zlatnog” i “srebrnog doba” operete. Arijama, valcerima, polkama i marševima autora kao što su Johan Štraus II, Imre Kalman, Franc Lehar, Franc fon Supe, Robert Štolc, Karl Mihael Cirer, Lud-

vig van Betoven, simfoničari će dočarati raskošni sjaj plesnih dvorana i teatarskih scena Beča i ostalih operetskih centara 19. i 20. vijeka. Poznate arije iz opereta Cirkuska princeza, Knjeginja čardaša, E. Kalmana, Gdje ševa pjeva F. Lehara tumačiće mađarsko-austrijska solistkinja Brigita Šimon, dok će gost koncertmajstor i ove godine biti Nandor Sederkenji. Uve Tajmer je stekao osnove muzičkog znanja kao član Hora bečkih dječaka, čiji je kasnije bio i jedan od dirigenata. Završio je dirigovanje na Bečkoj muzičkoj akademiji u klasi čuvenog profesora Hansa Svarovskog i studirao komponovanje kod Alfre-

da Ula. Uve Tajmer uspješno sarađuje s Crnogorskim simfonijskim orkestrom od 2011. godine. Sopran Brigita Šimon studirala je na Univerzitetu za muziku u Beču, gdje je 2014. diplomirala na studijskom programu opersko pjevanje. Dobitnica je brojnih nagrada na takmičenjima u Mađarskoj i inostranstvu. Na operskoj sceni debitovala je 2010. godine u okviru Muzičkog festivala u Štajru (Gornja Austrija), tumačeći ulogu Zerline u Mocartovom Don Đovaniju. Nastupala je sa Plasidom Domingom, Žan-Lujem Grindom, Ruđerom Rajmondijem, Zubin Mehtom, Helmutom Dojčom, Hose-Manuelom Zapatom. R.K.

DUO LEKIĆ POPOVIĆ NASTUPIO U BARU

Bogatiji koncertni život okupio bi više publike DOKUMENTARCI

Beldocs poziva autore Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs poziva sve zainteresovane autore i producente sa područja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Slovenija, Kosovo) kao i Estonije, Gruzije, Litvanije, Letonije, Moldavije i Ukrajine, da se prijave za različite sekcije ovogodišnjeg programa Beldocs Industry. Beldocs Industry biće održan u Beogradu od 6. do 9. maja 2020. godine. Rok za podnošenje prijava je 1. mart 2020. Detaljnije informacije mogu se naći na zvaničnoj internet stranici festivala. R.K.

Muzički segment februarskog programa Zimske scene “Barskog ljetopisa” obilježio je koncert klasične muzike dua Žane Lekić (flauta) i Nataše Popović (klavir), koje su nastupile u sali Dvorca kralja Nikole. Muzičarke ističu da ih posebne emocije vežu za nastupe u okviru festivala “Barski ljetopis” jer je on bio bitan dio njihovog sazrijevanja i profesionalnog usavršavanja. Žana Lekić, flautistkinja, redovna je profesorica na Muzičkoj akademiji na Cetinju. Za barsku publiku kaže da je uvijek bila naklonjena klasičnoj muzici, te da Crna Gora, uprkos slabom odzivu na koncerte klasične muzike, ipak ima svoju izgrađenu muzičku publiku. “Ovaj festival je dio naših studentskih dana i imali smo sreću da imamo priliku da prođemo kroz tu barsku scenu, tako da nas vežu divne uspomene za ovaj prostor, koji je vrlo inspirativan. Podgorica je ta koja ima najveće tržište samim postojanjem Simfonijskog orkestra i Muzičkog centra vidi se da je publika mnogobrojna. Ovo može da bu-

de i mali apel lokalnim zajednicama da pomognu institucije kulture i omoguće intenzivniju koncertnu sezonu, jer to nijesu prevelika sredstva da bi se naši ljudi predstavili i u svojoj zemlji”, istakla je Lekić, dodavši da kada bi se publici ponudio bogatiji koncertni život, ona bi se više i okupljala. Za nastup u Baru ovaj iskusni duo odabrao je kompozicije Betovena, Mocarta, Rutera, ali i dvojice najznačajnijih crnogorskih kom-

pozitora Bora Tamindžića i Branka Zenovića. Popović je istakla da je skroman broj kompozicija napisan za ova dva instrumenta. Međutim, to ih ne sprečava da svojim instrumentima prilagode i one druge. “Žana i ja se trudimo da imamo šarolik program i vodimo računa o svemu, o prilici, mjestu u kom ćemo izvoditi, publici. Izvođenjem Betovena pridružujemo se svjetskoj proslavi jubileja 250 godina od njegovog ro-

đenja, i to je naš mali doprinos da publici predstavimo njegove romanse. Sa druge strane, Tamindžić i Zenović su bili prvi koji su pokrenuli priču crnogorskog autorstva što se tiče umjetničke muzike. Nažalost, nije se mnogo napisalo za flautu i klavir, ali ono što možemo da obradimo, a da ne utičemo na kvalitet, mi to uradimo. Žana i ja idemo ka tome da u perspektivi što više predstavljamo muziku naših kompozitora”, zaključila je Popović. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

KULTURA

Dokumenti: Odnosi između države i crkve do 1918. godine

nevne novine, počev od 10. februara, objavljuju veliki broj dokumenata koji svjedoče o tome kako su se u vrijeme Knjaževine i Kraljevine Crne Gore donosile odluke koje su se ticale crkvenih pitanja. Dokumenta jasno pokazuju da nijedna odluka nije mogla biti donijeta, ni realizovana, bez prethodne saglasnosti tadašnje vlade, odnosno Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova.

Crnogorskog muftiju imenovala Kraljevska Vlada Član Državnog Savjeta, hodža Murteza Karađuzović obratio se pismom Kraljevskom ministarskom savjetu, februara, 1913. godine, obavještavajući to tijelo da se pojavila potreba za imenovanjem „Muftije Crnogorskog“, te da je mišljenja da je Vlada dužna da „naimenuje za muftiju čovjeka koji je šerijatskim znanostima obrazovan“, tako da je dostojan tog visokog zvanja. Karađuzović u pismu piše: „Pošto je riješeno pitanje o naimenovanju Primasa Srpskog, sad je red i prijeka potreba da Visoka Kraljevska Vlada naimenuje i Muftiju Crnogorskog. Poznato je Kraljevskom Savjetu da su muftije državni činovnici i kao takve postavlja ih Vlada dotične države. Za naimenovati muftiju nema nikakve osobite ceremonije, kao što to ima pri naimenovanju vladika ili biskupa. No kao i druge velikodostojnike njih postavlja Vlada koja im i platu izdaje“, navodi se u pismu. Vlada je, kako piše, dužna pak, da „naimenuje za muftiju čovjeka, koju je šerijatskim znanostima obrazovan i razvijen tako da je dostojan tog visokog zvanja i da pokazuje povoljno vjersko, morlano i građansko vladanje“. „Na osnovu izloženoga, mišljenja sam da

Visoki Ministarski Savjet pozove iz tri opštine i šest kapetanija – gdje žive Muslimani – po jednog sveštenika kojeg Muslimani izaberu, te da oni sa tri kadije, koje ima u Crnoj Gori, dođu u Kraljevsko Ministarstvo prosvjete, i sa većinom glasova izaberu jednu osobu, kojega će Kraljevska Vlada – sa odobrenjem Kralja Gospodara – naimenovati za Muftiju Crnogorskog i za taj izbor, odnosno, naimenovanje, radi znanja, izvjestiti Visoki Šajhul Islamat u Carigrad“, piše Karađuzović. On podsjeća da je takav postupak umjestan tim prije što se tako radi u drugim zemljama gdje Muslimani, „uz ostatak vjeroispovijesti žive“. „Ovijem bi se jednom za vazda riješilo pitanje o načinu izbora i naimenovanja crnogorskog muftije koji, razumije se, mora bit crnogorski državljanin i da zna i naš zvanični srpski jezik“, piše u pismu iz februara 1913. godine..

Konsistorija nikšićka piše Milu Dožiću, zastupniku ministra prosvjete Episkop Kiril obraća se u ime Konsistorije nikšićke Milu Dožiću, zastupniku ministra prosvjete i crkvenijeh poslova i ministru pravde, 20. aprila, 1912. godine. “Velika crkva Manastira Moračkog , zadužbina Nemanjića, potrebuje ne baš velike opravke po unutarnjim i spoljašnjim zidovima i prozorima. No pošto je to vrlo važan istorijski spomenik potpisani je mišljenja

da bi odnosne popravke trebalo da se izvrše pod nadzorom nekog stručnjaka, kako se ne bi vrijeđao karakter stila stila one važne starine. Radi toga, čast mi je učtivo zamoliti Vas gospodine ministre da bi izvoljeli zauzeti se da se velika crkva u Morači, a istodobno i mala nikoljska u istom manastiru, pažljivio pregledaju i stručnjački potrebite popravke na njima učine2.

REPORTAŽE

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

PETNJIČANKA ESMANA ADROVIĆ, BRO SITNO DO STOTE, TEK DVIJE GODINE

DANAS, SINKO NAROD SVEGA IMA, A OPET NERVOZAN

smanu Adrović zatekli smo na krevetu u dnevnom boravku porodične kuće koja je zidana odmah nakon rata. “Jeste li vi došli da me slikate? Nemote, bogovi, vidite kakva sam”, prve su riječi koje je 98-godišnja nana Esmana Adrović uputila kada je ekipa portala Radija Petnjica prešla prag njene kuće, dodajući “ostaralo se”. Noge je počele izdavat pa je izostao onaj tradicionalni doček. Kako i sama kaže, o datumu rođenja je saznala tek kada je trebalo da se uda. Esmana iz Korita, od Mekića, sa 16 i po godina se udala za Ragipa iz sela Laze nadomak Petnjice, koji umro 1977. godine. “To kada sam se udala pa pošla da se vjenčam u Bijelo Polje, onaj čovjek tamo mi je rekao da sam rođena te godine”, kaže nana Esmana o svom rođenja, a prema knjigama na svijet je došla 5. maja 1922. godine. Sjećanje je dobro služi. Pamti kada su morali da bježe za vrijeme rata sa svog ognjišta i spas traže po Pešterskoj visoravni. “Bježali smo od četnika. Bogomi smo puno puta morali da bježimo e bi ne pobili sve. Jednom smo u klanac morali da sjedimo mjesec dana. Jednom vele bješ’ te, evo iz Petnji-

ce ide vojska, idu četnici. Mi se taman spremili da bježimo kad ono to bili partizani. Od sreće, djeca su pošla za njima da ih isprate prema Pešteri, a ostasmo samo mi žene”, prepričava vremešna starica događaje za vrijeme Drugog svjetskog rata. Njen Ragip, učestvovao je u ratu na strani partizana i bio je ratni vojni invalid, jer je nogu do kuka izgubio “zaslugom” Njemaca. “Malo je bolji život bio ovdje nego u Korita. Tamo se teško živjelo. Imali smo stoku, sijao se ječam i kompiri. Sve to smo i ovdje radili, ali je bio malo bolji život”, priča o životu Esmana. Sa rahmetli Ragipom je rodila jedanaestoro djece, od kojih je dvoje po rođenju preminulo. Njih devetoro su živi i uglavnom su raseljeni od Rožaja, preko Sarajeva do evropskih zemalja. Najstarija ćerka ima 80 godina, a najmlađi sin

je napunio 55 godina. O bračnim danima sa suprugom ima samo riječi hvale. “On je bio invalid, a bogomi samo sam slušala. Bio je ljut i nervozan, ali sam ja slušala. A se naljuti, odma se povrati i zove – Esmana, đe si to. Nije nam bilo mučno da podižemo djecu. U ovu kuću, pod ovim krovom je bilo nas 26 jer smo

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

REPORTAŽE

OJI

KO, A Esmana, kad je bila mlada sa suprugom Ragipom

Nije nam bilo mučno da podižemo djecu. U ovu kuću, pod ovim krovom je bilo nas 26 jer smo svi bili u zajednici. Tri brata, tri jetrve i svih nas – djeca. Tako sam u zajednici živjela 18 godina. Kad smo se podijelili, nama neobično, pa nam žao. Jes bogomi. Navikli bili zajedno

Vremešna Bihorka uvijek ima društvo uz sebe

svi bili u zajednici. Tri brata, tri jetrve i svih nas – djeca. Tako sam u zajednici živjela 18 godina. Kad smo se podijelili, nama neobično, pa nam žao. Jes bogomi. Navikli bili zajedno”, kaže nana Esmana. Nastala je mala polemika o broju unučadi i praunučadi. “Unučadi imam 29 i praunučadi 42. Unučad sam sve

UNUČADI I 42 PRAUNUČADI POTOMSTVO SU NANE ESMANE ADROVIĆ

upoznala, a bogomi, praunučad čini mi se da nijesam. Preko telefona ih vidim”, kaže stara nana. Iskoristili smo priliku da je pitamo šta misli o današnjim bračnim parovima. “Znaš kako sine, danas su ljudi bolji za žene nego ranije. Ranije su ljudi bili ljuti, morala je žena da ga slu-

ša, a sad muž mora da sluša ženu”, kaže Esmana, mudro preskačući odgovor na pitanje da li je bolje njeno ili sadašnje vrijeme. “Ne znam. Kažu da treba da se pita čovjek. Čovjek je glava”, kaže starica. “Ranije se sinko nije imalo para ka ovo sad. Sve se radilo da bi se preživjelo. Puna izba stoke. Krava, koza, volova, konji, a jedne zime zazimismo i ovce. Svega je tu bilo. Danas imam veliku reumu. Dobila sam je u Korita kada sam bila dijete. Bila tada mlada i sve podnosila, a sada stiglo. Bilo je lijepo vođe kada sam došla”, prepriča-

va Esmana životni put. Dok je mogla na noge, išla je od djeteta do djeteta, a danas, kada je “spala s’nogu”, njena djeca su na smjenu kod nje. Vid je dobro služio do prošle godine, do kada je prela i plela čarape, a danas vid je dobar samo na desno oko. I pored toga što ima ljubav i pažnju od svoje djece, ponajviše vjeruje drvenoj stolici koja joj posluži kao oslonac da ustane i po potrebi prošeta iako ima savremena pomagala, kolica i hodalice. “Danas je, sinko, narod nervozan. Svega ima, a opet nervozni. Ranije nije toga bilo. Danas imaju svašta. I da pojedu, popiju i obuku i opet nervozan svijet. Ja sam pekla pet hljebova za dan. Dva kukuruzna i tri hleba od pšenice. Oči se napune dima pa ništa ne vidiš. I sve se pojede. Nije bilo mjesta za nervozu”, kaže Esmana. Pored djece, komšinice su tu da je obiđu i da je razgovore. Na kraju razgovora ostavismo Esmanu u njenom domu, sa željom da se opet vidimo na njen 100. rođendan. (radiopetnjica.me)

zabava

CR I HGU O SLUČAJU - JOSIPA I HIMNA

Sve je to muzika, a muzika jeste ili je nema

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

⌦⌦ Danilo Brajković Inauguracija novog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića ovih dana zaokuplja pažnju tamošnje javnosti, nakon što je diva Josipa Lisac na sebi svojstven način otpjevala hrvatsku himnu “Lijepa naša”. Nema dileme, pomenuti odgovoran zadatak niko nikada nije izvršio na približno sličan način kao što je učinila Josipa, što je bio dovoljan povod da hrvatska javnost, uglavnom na društvenim mrežama, već danima spekuliše o tome - da li je Josipin izbor bio pun pogodak ili,

pak, fijasko. Izvjesni pravnik Boško Županović otišao je korak dalje i presavio tabak, smatrajući da je za krivičnu prijavu dovoljno to što cijeni da je Lisac, kako kaže, na izrugljiv i omalovažavajući način izvodila himnu i pritom povrijedila ugled države koristeći izrugljive artikulacije i tonalitete. Više od 50 godina besprekorne karijere je iza Lisac, a vjerovatno nije ni slutila da će se, nekoliko dana nakon proslave 70. rođendana i koncerta u beogradskom Sava centru, odjeci izvođenja himne pretvoriti u “rat” onih koji je podržavaju i kriti-

kuju. Kako bi zaštitili lik i djelo Lisac, izdavačka kuća Croatia Records i Hrvatska glazbena unija u zajedničkom saopštenju poslali su snažnu poruku

PORINA, TOKOM 53 DISKOGRAFSKE GODINE, OSVOJILA JE JOSIPA LISAC

ČLANOVI ROKENROL BENDA ZA VN O POVRATKU I OPSTANKU

bićemo tu Dok god ljudi žele Negativ

⌦⌦ Danilo Brajković

rna Gora zauzima sve značajnije mjesto u karijeri srbijanskog rokenrol benda Negativ. Povratak na scenu, nakon pet godina odsustva, lani je zvanično uknjižen na cetinjskom Montenegro Beer Festu, uslijedili su regionalni izleti, a prije dvije noći muzičari su osvojili i Podgoricu. Gosti svirke u “Welder pabu” uvjerili su se da bend još nije spreman za posljednju riječ.

Svirka u “Welder pabu” upriličena je pod krovom mini turneje Negativa, a u čast dvije decenije postojanja rokenrol družine, tokom kojih su zasluženo stekli status jedne od kvalitetnijih postava na prostoru bivše Jugoslavije. Podsjetimo, upravo 1999. godine, kada je sve krenulo, Negativ je iznikao iz bombardovanja i objavio istoimeni album prvijenac, a do sada su karijeru obogatili sa još tri albuma i hitovima koji odolijevaju zubu vreme-

na uprkos pomenutoj pauzi i nekim novim pravilima igre. Kvalitet je prva asocijacija na pomen numera kao što su “Spusti me na zemlju”, “Zbunjena”, “Tango”, “Ja bih te sanjala”, “Svet tuge”... Sve su to pečati znatno ljepših muzičkih vremena od aktuelnog trenutka, u kom vlada popriličan metež i u kom su poruke Negativa i te kako potrebne. Ivana Peters, vokal i prva dama benda, basista Milen Zlatanović Zmo i gitarista Nikola Radaković Džoni, makar je to utisak nakon njihovog kratkog ali efektnog razgovora sa predstavnicima medija uoči svirke u “Welder pabu”, spremni su da dokažu zbog čega to Negativ, kako kažu, nakon povratka zvuči bolje, zrelije i energičnije.

■■Rastanak

nije opcija

Govoreći o motivima za povratak upravo tokom prošle godine, Zlatanović za Vikend novine konstatuje da niko u bendu nikada nije

poželio da Negativ postane penzioner, jer bi to automatski bacilo sjenku na činjenicu da je pomenuta družina mnogo više od skupa kolega, uz napomenu da su tokovi života učinili svoje. “Ne mogu da zamislim život bez muzike. Toliko smo dugo zajedno. Veoma mlad sam upoznao Ivanu, pa cijelu moju profesionalnu karijeru prati to prijateljstvo. Sa Džonijem se znam od prvog razreda gimnazije, dakle skoro cijeli život smo zajedno. Nismo se nikada razišli, rekli da više ne postojimo. Iz objektivnih razloga smo imali duže ili kraće pauze u radu. Život donosi razne stvari. No, niko od nas ne može da zamisli da ne postoji bend, jer bi to bilo glupo”, poruka je Zlatanovića. Sa basistom je saglasan i gitarista. Radaković je lijepo objasnio zbog čega je to u svakom mogućem raspletu situacije Negativ luka u koju se uvijek mogu usidriti. “Nije bilo mračnih trenutaka. Istina, bilo je onih kada smo pauzirali, ali mislim

da niko od nas nije imao u glavi pomisao da je to - kraj. Da se nećemo okupiti da radimo muziku koju volimo. Koliko god radili neke druge stvari, ovo je muzika koju možemo da pravimo samo kada smo zajedno. Vratićemo se ovome uvijek, jer to volimo. Dok god je tako, a ne bih rekao da će se mijenjati, pa čak i ako budemo opet pauzirali, vraćaćemo se Negativu. Pomaže nam i to što ljudi vole ovo i traže nas. Sigurno ne bismo sa istim entuzijazmom pristupali ovome da

nisu svi oduševljeni, da ne dolaze na koncerte. Dok god ljudi budu to htjeli, tu smo”, ubijeđen je popularni Džoni.

■■Pjesme su

naš pečat

Nije lako da bend koji pet godina nije bio aktivan, a nešto duže nije ni stvaralački angažovan, i dalje okuplja pozamašnu bazu poštovalaca. To je istovremeno i lijepo priznanje za stvaralaštvo, a Peters, koja je na konferenciji za medije pre-

Nova pjesma? Vrijeme je Svi u bendu svjesni su da bi objavljivanje nove pjesme potpuno zaokružilo povratak. Dok Džoni s osmijehom poručuje da pjesma samo što nije, a Peteres dodaje da je proljeće najljepše doba za zaljubljivanje, buđenje svega, pa i novitete, Zlatanović “naređuje” akciju. “Prošlog ljeta smo bili dosta angažovani, da bi nakon

toga Ivana učestvovala u televizijskom programu ‘Tvoje lice zvuči poznato’, a trajalo je to nekoliko mjeseci i pritom bilo veoma zahtjevno i psihički i fizički, pa smo pauzirali. Ona se odmorila, prošao je zimski raspust, sada je vrijeme da uobličimo to što smo stvarali i pokažemo ljudima šta smo spremili”, najavljuje Zlatanović.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

zavisno o kom mediju se radi. “Svakom dobronamjernom čovjeku je jasno da se ne radi o nikakvom vrijeđanju himne. Stil i način interpretacije Lisac je opšte poznat i ova je situacija još jedan dokaz da živimo u društvu u kom su ozbiljno poljuljane osnovne ljudske i kulturne vrijednosti, kao i način komunikacije. Josipa zahvaljuje na podršci i tome što su mediji kroz silne osvrte svima prenijeli vjernu sliku sadašnjeg stanja u našem društvu”, između ostalog, navodi se u saopštenju, uz podsjetnik na krun-

Foto:FaH

svima koji danima neumorno raspravljaju o pomenutom slučaju, uz podsjećanje na kultnu izjavu muzičare “Sve je to muzika, a muzika jeste ili je nema”. Primijetili su i da je riječ o, tvrde, potpunom nepoštovanju umjetničke slobode i kreacije muzičarke čiji stil obožavaju sve generacije i vide je kao jednu od najvećih legendi domaće muzičke scene. Takođe, otkrili su da Lisac neće komentisati ni reakcije ni predloge za kaznenu prijavu, baš kao ni bilo kakve slične postupke pojedinaca, udruženja ili institucija, ne-

ske momente karijere Lisac. “U 53 diskografske godine snimila je izvanredna muzička djela kojima i danas izaziva divljenje na svojim brojnim koncertima. lsto tako, jedna je od najnagrađivanijih muzičarki, koja je za svoja dostignuća sa saradnicima osvojila čak 22 Porina, a na svečanoj dodjeli u Rijeci, 27. marta, Upravni odbor Porina dodijeliće joj i Porin za životno djelo. Unikatna je pojava hrvatske muzičke scene, muzičarka vrijedna poštovanja i divljenja”, poentiraju iz Croatia Recordsa i Hr- Josipa Lisac, sa inauguracije novog predsjednika Hrvatske vatske glazbene unije.

Foto: Dejan Lopičić

1999. GODINE OSNOVAN JE BEND NEGATIV. DOSADA JE OBJAVIO ČETIRI ALBUMA

Milen Zlatanović, Ivana Peters i Nikola Radaković, sa konferencije za medije pred nastup Negativa uzela mikrofon od momaka, smatra da su ljubav i iskrenost doveli do tako lagodne situacije. “Kada smo počeli da stvaramo, imali smo neku okvirnu sliku kako bismo htjeli da sve ovo izgleda. Dakle, znali smo da to neće biti narodna muzika, već rokenrol. Ipak, nismo radili planski, da bismo se nekome svidjeli ili dodvorili posebnoj vrsti ljudi. Jednostavno, radili smo sve iz srca. To što smo slušali je toliko uticalo na nas

da je, zatim, počelo da izlazi kroz nas, u smislu muzike, tekstova. Većinu njih sam pisala, pa mogu reći da su veoma lični. Dakle, autobiografski i iskreni. Kvalitet nije u tome koliko smo koncerata imali, šta smo radili u međuvremenu, kako smo izgledali... Pjesme su nam dale pečat”, objašnjava Peters, uz slikovito pojašnjenje Džonijeve konstatacije o podršci publike. “Svaka krpa nađe zakrpu, a i mi smo našli našu”,

odala je pjevačica priznanje onima koji ne okreću leđa Negativu. Konstanta je i to da Negativ ne okreće leđa autentičnom i kvalitetnom roken-

MILEN ZLATANOVIĆ Iz objektivnih razloga smo imali duže ili kraće pauze u radu. Život donosi razne stvari. No, niko od nas ne može da zamisli da ne postoji bend, jer bi to bilo glupo

rolu. Zlatanović ne krije da današnja muzika nije baš po ukusu Negativa te da ih više pokreće stariji zvuk, poput Red Hot Chili Peppersa ili stila grupe Rage Against the Machine. Ukratko, pokreće ih sve što čuva muziku.

■■beskompromisan pristup

“Muziku smo uvijek pravili bez kompromisa i kalkulacija, razmišljanja da li će to nekome da se dopad-

ne. Svi albumi i većina pjesama su nastali kao ogledalo naših situacija u životu i stvari koje su nam se dešavale. Svaki umjetnik koji se bavi stvaranjem muzike i tekstova, na kraju, pretoči to u rad. Pjesme odolijevaju zubu vremena jer su iskrene, publika se poistovjećuje sa njima, bez obzira na generaciju. Prosto, to su životne teme. Ako se radi iskreno, lijepo svira i napravi dobra pjesma, to je recept za sve”, zaključuje Zlatanović.

zABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

REVIJA MARINE BANOVIĆ NA ŽABLJAKU u okviru naučne konferencije

Sinergija mode i nauke pod nebom Durmitora Sa revije

BANOVIĆ: Ja sam i ponosna i srećna što sam sam bila večeras gost ovdje, srećna sam što sam se družila sa svim ovim ljudima, i svi večeras imamo svoje favorite. Moji su bili guslari i Kulturno-umjetničko društvo

⌦⌦ R.Z. Modna revija crnogorske dizajnerke Marine Banović Džuver upriličena je na Žabljaku, u okviru svečanog otvaranja 24. naučno-stručne konferencije “Informacione tehnologije - sadašnjost i budućnost 2020”, u organizaciji Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (ETF UCG-a). Učesnici iz zemlje i inostranstva imali su priliku da vide 21 model iz nove kolekcije, inspirisane crnogorskom tradicijom, kulturnom baštinom i vezom. “O kvalitetu ove konferencije govori sama brojka, ovo je 24. konferencija, i ono što treba podvući od prvog dana - Konferencija ima potpuno istu i jasnu ideju, misiju i svoje ciljeve”, kazao je profesor na ETF-u i organizator konferencije Božo Krstajić. Cilj konferencije, kako je naglasio, prvenstveno leži

u nauci i struci. Međutim, prava vrijednost ove konferencije, prema Krstajićevim riječima, je upravo druženje svih učesnika, i sinergija koja za vrijeme konferencije postoji u gradu pod Durmitorom. “Ove godine smo imali sreće da je naša renomirana kreatorka Marina Banović pristala da prezentuje modele u sklopu konferencije. Takođe, imali smo podršku od lokalne Turističke organizacije, Nacionalne turističke organizacije, i kompanija na UCG-u koje su bili suorganizatori ove konferencije. Očekujemo da ćemo i u narednim godinama, u duhu dosadašnjih konferencija, okupljati učesnike na Durmitoru”, zaključio je Krstajić. Upravo je sinergija umjetnosti i nauke razlog prisustva modne kreatorke Marine Banović Džuver.

“Ja sam i ponosna i srećna što sam sam bila večeras gost ovdje, srećna sam što sam se družila sa svim ovim ljudima, i svi večeras imamo svoje favorite. Moji su bili guslari i Kulturnoumjetničko društvo. Srećna sam i što je ovaj događaj na Žabljaku, što sam ja pr-

vi put sa kolekcijom na Žabljaku, i zato sam je i donijela večeras - da prikažem jedan dio Kolekcije 2020/21 zima, tako da je premijerno prikazan taj prvi dio večeras, a drugi dio će biti u okviru predstojećih modnih događaja”, dodala je istaknuta crnogorska dizajnerka.

Programski odbor konferencije sačinjavaju eminentni naučnici iz osam država, a konferencija je podržana od strane Instituta inženjera elektrotehnike i elektronike - IEEE i IEEE sekcije za Srbiju i Crnu Goru. Pored prezentacije autorskih radova, na konferenciji će eminentni i kompetentni međunarodni i domaći eksperti uzeti učešća na panelima sa temama: IoT security risks, ICT u elektroenergetici i Blockchain tehnologija i primjene. “Ovo je jako dobra prilika da se ljudi okupe, razmjene mišljenja i da vide šta je to najsavremenije iz oblasti informacionih tehnologija, koje danas dobijaju posebno na značaju iz prostog razloga što informacione tehnologije imaju upliv u sve ostale oblasti elektortehnike”, istakao je dekan ETF-a Saša Mujović.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

Žanamari pokazala guzu i priznala

Mislila sam da nikad neću ovo objaviti Hrvatska pjevačica Žanamari Perčić na Instagramu je objavila izazovnu fotografiju na kojoj je sa suprugom. “Mislila sam da ovu fotografiju neću nikada objaviti, ali želim da me motiviše kako bih se ponovno vratila u tadašnju formu”, napisala je pjevačica uz obrađenu fotografiju na kojoj pozira sa suprugom u minijaturnom badekostimu koji ističe njenu pozadinu, dok je Mario go do pasa.

Žanamari je dodala da je nakon porođaja radila više od 100 čučnjeva tri puta nedjeljno kako bi vratila liniju koju je imala prije trudnoće. “Moje tijelo izgleda drugačije nego prije

Mislila sam da ovu fotografiju neću nikada objaviti, ali želim da me motiviše kako bih se ponovno vratila u tadašnju formu

trudnoće, struk, bokovi i gornji dio tijela ostali su malo širi, a moja savršena težina sada je 62 kilograma. Nekad je bila 58 kilograma. Ono što želim reći jeste, dajte sve od sebe, radite na svom tijelu i samopouzdanju, ali naučite da volite i promjene”, piše Perčić. Objavu je završila poručivši pratiocima da je važno voljeti svoje vrline i mane i da je važno truditi se i postati najbolja verzija sebe i najbolja majka.

zabava

ASTROLOGIJA

VENERA U OVNU

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

Strastvene, snažne i dramatične promjene Tranzitna Venera je 7. februara ušla u znak Ovna i u istom će se zadržati do 5. marta. Ova Venera donosi jednu sasvim drugačiju energiju od one koja nas je bacila u zanos u prethodnom periodu. Dok je bila u Ribama, više smo bili usredsređeni na lični, emotivni i duhovni nivo, a sada ćemo se pokrenuti, ispoljiti svoju strast i biti daleko samouvjereniji. Kad uhvati zalet na pragu smo jakih strastvenih, dramatičnih promjena. Kako je Ovan veliki individualista, fokus će biti na ličnoj slobodi. Ako se osjećate ograničeni, zarobljeni u nekoj emotivnoj vezi, napravićete rez. Ovan simbolizuje nove, ljepše početke, pa će samim tim napraviti rez u onim vezama koje nemaju iskrene i zdrave temelje, kako bismo bili spremni da uđemo u neke nove priče. Krećite se spontano i budite spremni da dobijete ono što želite, sad i odmah. Venera u Ovnu donosi ljubavi na prvi pogled, i one zarazne susrete koji opijaju, ljubavi koje se dešavaju odmah, bez mnogo analize i razmišljanja. Ovo je i fizička ljubav, više usmjerena na strast, blizinu, dodir, i toplinu nego na duhovni i intelektualni nivo. Venera prolazeći kroz ovaj znak donosi veselost, inspiraciju i optimizam. Ona stvara veselo raspoloženje, želju za osvajanjem, akcijom, preuzimanjem rizika u oblasti emotivnih odnosa. Bićemo direktniji, otvoreniji i slobodno govoriti ono što mislimo. Imaćemo želju da osvajamo. Sada treba preduzeti rizik i upustiti se u nešto novo ili ne-

Venera u Ovnu donosi ljubavi na prvi pogled, i one zarazne susrete koji opijaju, ljubavi koje se dešavaju odmah, bez mnogo analize i razmišljanja. Ovo je i fizička ljubav, više usmjerena na strast, blizinu, dodir, i toplinu nego na duhovni i intelektualni nivo. što što već odavno želite. Na polju ljubavi donosi uzbudljiv izlazak iz ustajalih, razočaravajućih situacija kao i jasnoću u pitanjima koja su blizu srca.

Dok Venera prolazi ovim znakom naše želje su pojačane, kao i naš entuzijazam, gledamo naprijed spremni za nove stvari. Ovo će biti uzbudljivi dani na emotivnom planu, dani spontanosti i direktnog i iskrenog pokazivanja emocija. Pazite se samo da ne pretjerate, jer ova energija donosi i bahato izražavanje, reagovanje u minutu i „emotivne” svađe, ali i neizmjernu hrabrost, snagu i borbu za svog partnera i ono što želimo. Bićemo u mnogim iskušenjima – novi stimulansi, novi rizici, susreti sa novim ljudima. Ovo je vrijeme i za započinjanje bilo kojeg projekta, posla ili nečega što odavno želite. Sada je pravo vrijeme da se sve otpočne da bi kasnije kroz rad doživjelo uspjeh.

Ne sjedite!

Ono što nikako sebi ne smijete da dozvolite je da sjedite! Pokret u ovom mjesecu stvara opipljive rezultate. Volje i energije vam neće faliti, pa iskoristite ovaj zvjezdani položaj da konačno ostvarite bar nešto što želite. Tranziti Venere u Ovnu najviše pogađaju lične planete (Sunce, Mjesec, Merkur, Venera, Mars) i Ascedente (podznak) u kardinalnim znacima: Ovnu, Raku, Vagi i Jarcu (njihovi aspekti sa Uranom i Plutonom – drugu dekadu ovih znakova), kao i Lavove i Strijelčeve. (Ascedentalnim) Lavovima ovaj aspekt može i najviše prijati.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

ASTROLOGIJA

Jovanka Blagojević, astrolog, autorka teksta i dugogodišnji prijatelj redakcije

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

FOTO UBOD

Zgrada u Beču 1000 godina stara katana izložena u muzeju u Tokiju

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.comwww.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3173

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2015-06-21

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 3174

2015-06-22

Medium level

Sudoku puzzle No. 1822 2011-10-09

1 5

9 9

9 4

3 5

Play sudoku online at:

6 1

1 6

3 2

2 1

8 3

8 2 6 7 4 3 5 9 1 Sudoku puzzle No. 1806 2011-09-23

9 3

Puzzle solution:

5 7

www.sudokukingdom.com 9 6 2 8 3 4 1 5 7

1 2

6 3

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

FOTO UBOD

Usta “Port Jackson” ajkule

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Površina stola kao talasi

www.sudokukingdom.com

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2480

2013-07-28

Medium level

1 4

8 5

4 7

1 1

9 5

Sudoku puzzle No. 3173 2015-06-21

7 8

5Puzzle 3 8 solution: 6 4 1

2015-01-26

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 3027

9 8 6

6 7

1 9

3 8 5

2 6

1 6 8 7 4 2 9 5 3 Sudoku puzzle No. 3174 2015-06-22

7 3

Play sudoku online at:

7 1 6 8 2 5 3 4 www.sudokukingdom.com

7 3

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE SA PRETHODNE STRANE

6 9

5 4

Mali oglasi

VIKEND IZDANJE, 22. I 23. 2. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

GRAĐEVINSKE UsluGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 Prodajem 20 000 m2 i kuću 60 m2, Donja Brezna, selo Bajovo Polje. Povoljno! Tel: 067/898-614 Mali oglasi 1 dan 1 euro

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767 Prodajem zemljište 20 000 m2 i kuću 60 m2. Donja Brezna, selo Bajovo Polje. Tel: 067/898-614 Izdajem jednosoban stan kod UDG fakulteta, Donja Gorica nenamjesten, samo na duzi period. Cijena 200 eura. Kontakt telefon 067/254-221

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Februarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

VIKEND IZDANJE, 22. I 23. 2. 2020.

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

TELEKOM 1. CFL SUTJESKA DOČEKUJE ISKRU U NIKŠIĆU, BUDUĆNOST NAPADA

DA LI STE ZNALI

Prvi strijelac Telekom 1. CFL (Trofej Radija Crne Gore) je i dalje Boban Đorđević iz Grblja sa devet golova, a prate ga Igor Ivanović (Budućnost), Marko Ćetković (Sutjeska) sa osam (Boris Kopitović iz Petrovca je u prvom dijelu takođe postigao osam golova, ali se tokom zime preselio u singapurski Tampines), dok sedam pogodaka na svom kontu imaju Draško Božović (Budućnost) i Damir Kojašević (Sutjeska).

- Sutjeska ne može da računa na povrijeđene Damira Kojaševića i Marka Vukovića, a Iskra u sastavu neće imati Balšu Boričića zbog kartona - Petrovac je lišen usluga Miloša Kalezića (kartoni) i Demira Kajevića (bolestan), dok za Zetu neće igrati Alfonso Sopo i Zoran Aković zbog kartona i Aleks Jamoa zbog povrede - Grbalj ne može da računa na Bogdana Raša zbog povrede, dok u sastavu Podgorice neće biti Anđelka Jovanovića zbog kartona, te Radula Živkovića, Nikole Čelebića i Milije Golubovića zbog povreda - OFK Titograd je lišen usluga Balše Banovića (kartoni) i povrijeđenih Luke Merdovića, Mamadu Mendija i Bojana Roganovića, a Rudar ne može da računa na Slobodana Perišića i Marka Krasića (povrede) - Budućnost ne može da računa na povrijeđene Nikolu Vukajlovića, Dejana Zarubicu i Aleksandra Vujačića, dok će Kom igrati bez Nedeljka Vlahovića i Miloša Milovića

DERBI VISOKOG NAPONA

⌦ Bojan Topalović

Nikšić, Petrovac, Golubovci u subotu, pa dvije utakmice u Podgorici u nedjelju - to nam donosi 21. runda Telekom 1. CFL. A oči fudbalske javnosti će definitivno biti uperene u grad aktuelnog šampiona, jer drugoplasirana Sutjeska dočekuje trećeplasiranu Iskru. Međutim, kako da fudbalski fanatik koji voli naše loptanje da odoli duelima opstanak Evropa: Petrovac - Zeta, Grbalj - Podgorica. Posljednji dan u nedjelji je ostavljen za Podgoričane OFK Titograd u derbiju za dočekuje Rudar, a lider Budućnost nema pravo na kiks protiv Koma. SUTJESKA - ISKRA (subota, 14.00, kraj Bistrice) Definitivno derbi kola! I to derbi koji garantuje super fudbal gledajući prvo proljećnje kolo, gdje su i “plavo - bijeli” (Zeta 3:1, pobjeda) i “građani” pokazali najviše (OFK Titograd 3:0, pobjeda). A ako se zna da remi ne ide u prilog ni drugoplasiranom ni trećeplasiranom timu onda možemo da očekujemo utakmicu otvorenih gardova. Nikola Rakojević sa 3-5-2 ili Aleksandar Nedović sa 4-3-3!? Sutjeska je kraj Bistrice 11 puta ugostila iskru, a nijednom nije viđen remi - 10 pobjeda Nikšićana,

SUTJESKA Giljen Grivić Šofranac Ciger Janković Bubanja Ćetković Osmajić Vučić Marković Nikolić Trener: Nikola Rakojević

ISKRA Blažić Malešević Drinčić Obradović Đurisić Kato Šahman Rogošić Karaklajić Camaj Vuković Trener: Aleksandar Nedović

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Sudija: Milovan Milačić (Kotor). Pomoćnici: Jovica Tatar (Podgorica), Ivan Bogdanović (Cetinje). Početak: subota, 14.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 24 Pobjeda Sutjeska: 19 Neriješeno: 2 Pobjeda Iskra: 3

jedan trijumf Danilovgrađana. Sutjeska je kod kuće vezala tri pobjede nad Iskrom, a “građani” su u Nikšiću slavili 25. avgusta 2018 - 2:1. PETROVAC - ZETA (subota, 14.00, pod Malim brdom) “Nebeskoplavi” žele da potvrde trijumf nad Komom (1:0) i nastave put ka opstanku, a “vukovi” da što prije zaborave poraz od šampiona Sutjeske (3:1) i nastave san o Evropi. Kalkulacija nema, baš kao ni na jednoj utakmici u Telekom 1. CFL. Zeta četiri meča zaredom ne zna za poraz od Petrovca (dvije pobjede, dva remija), dok pod Malim brdom nije izgubila na posljednjih šest mečeva (četiri pobjede, dva remija). Međutim, domaćin se nada u energiju koju je dobio u pojačanjima i priziva 8. april 2017. kada je posljednji put slavio kod kuće - 3:1. GRBALJ - PODGORICA (subota, 14.00, pod Vrmcem) “Trikolori” će dočekati “žute” u Kotoru, jer se stadion u Donjoj Sutvari radi i biće spreman za naredno kolo. A Grbalj je pod imperativom, jer mora da hvata voz za 9. pozicijom koja garantuje baraž. Sa druge strane, Podgorica je rasterećenija, a kao takva je najopasnija, posebno jer se put do Evrope može otvoriti preko četvrtog mjesta. Do sada su se sastajali dva puta i oba puta je ispisan neriješen rezultat... Da

PETROVAC Mugoša Milić Vujović Medigović Ražnatović Savković Marković Savić Đurđević P. Vukčević I. Vukčević Trener: Nenad Vukčević

ZETA Radulović Tuzović Baošić S. Krstović Sekulić Milojko L. Lambulić S. Vukčević Bošnjak Nijaveđi I. Vukčević Trener: Dejan Roganović

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Radoje Pajović (Podgorica). Pomoćnici: Vladan Todorović (Nikšić), Srđan Jovanović (Bar). Početak: subota, 14.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Petrovac: Neriješeno: Pobjeda Zeta:

45 11 13 21

Branislav Janković sa Sutjeskom napada Iskru, Igor Ivanović i Periša Pešukić dočekuju Kom

GRBALJ

PODGORICA

OFK TITOGRAD

Popović Vukčević Simović Kartal Merdović Đuričković Zečević Burzanović Račić Kovalenko Kordić Trener: Marko Vidojević

Agović Šćekić Pajović Marjanović Đajić Nikolić Božanović Vujović Suzuki Vujnović Sekulić Trener: Vojislav Pejović

Ivanović Roganović Alić Muzurović Novović Matanović Horike Brnović Miličković Škrijelj Adrović Trener: Zoran Govedarica

KOTOR - Stadion: pod Vrmcem. Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Pomoćnici: Veselin Đuranović (Podgorica), Vladislav Radenović (Herceg Novi). Početak: subota, 14.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Grbalj: Neriješeno: Pobjeda Podgorica:

RUDAR Helić Tomašević Kašćelan Ćuković Stijepović D. Marković N. Marković Janketić Seratlić Faria Vujačić Trener: Edis Mulalić

PODGORICA - Stadion: OFK Titograd. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: Aleksandar Đikanović (Nikšić), Danijel Dević (Bar). Početak: nedjelja, 15.00.

2 0 2 0

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Titograd: Neriješeno: Pobjeda Rudar:

45 15 10 20

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

A KOM, VAŽAN DUEL ZA OPSTANAK NA STAROM AERODROMU

A, LIDER VIDA RANE

li je vrijeme za prvi trijumf!? OFK TITOGRAD - RUDAR (nedjelja, 15.00, Stari aerodrom) Nedjeljni program se otvara na terenu OFK Titograd, a čeka nas sudar ekipa koja se bore za opstanak. Dakle, opet nema kalkulacija. “Romantičari” moraju da zaborave poraz od Iskre (3:0), a karakter “rudara” želi da iskoristi mladost Titograda. Rudar na posljednje tri utakmice nije poražen od Podgoričana (dvije pobjede, remi), dok je Titograd kao domaćin 23 puta ugostio Pljevljake - 10 pobjeda, sedam remija, šest poraza. BUDUĆNOST - KOM (nedjelja, 17.00, pod Goricom) “Plavi” će sa pažnjom odgledati derbi Sutjeska - Iskra, a onda će se posvetiti komšijama za Zlatice. Budućnost je pod imperativom da slavi, da vida rane od remija protiv Podgorice i održi makar šest bodova prednosti u odnosu na Sutjesku. Međutim, Podgoričani će u gradu piva i čelika navijati za - iks. Budućnost je prilično lako izlazila na kraj sa Komom, a to svjedoči podatak da su se pod Goricom sastali 11 puta upisavši devet pobjeda i dva remija. Zlatičani su poslije poraza od Petrovca smijenili Viktora Trenevskog, pa se nadaju šok terapiji - protiv Budućnosti ih vodi Gavrilo Petrović, a ekipu od ponedjeljka preuzima Radislav Dragićević.

BUDUĆNOST

KOM

Dragojević Ljuljanović Pešukić Nuculović Milić Mitrović Adžić Petrović Stoiljković Orlandić Raičković Đurković Mirković Kaluđerović Božović Zvrko Ivanović Grbović Grbić Sentoku Moraitis Vujović Trener: Mladen Trener: Gavrilo Milinković Petrović PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica), Pomoćnici: Nikola Radulović (Podgorica), Miodrag Brajović (Podgorica). Početak: nedjelja, 17.00, RTCG 2.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 23 Pobjeda Budućnost: 19 Neriješeno: 3 Pobjeda Kom: 1

1. BUDUĆNOST

2. SUTJESKA

3. ISKRA

4. ZETA

5. PODGORICA

6. RUDAR

7. OFK TITOGRAD

8. PETROVAC

9. KOM

10. GRBALJ

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP PLASMAN U BARAŽ

DRUGA LIGA

SPORT

Evropski vikend PREMIJER LIGA, 27. kolo SUBOTA 13.30 Čelsi - Totenhem 16.00 Barnli - Bornmut 16.00 Kristal Palas - Njukastl 16.00 Šefild junajted - Brajton 16.00 Sautempton - Aston Vila 18.30 Lester - Mančester siti NEDJELJA 15.00 Mančester junajted - Votford 15.00 Vulerhepton - Norič 17.30 Arsenal - Everton PONEDJELJAK 21.00 Liverpul - Vest Hem LA LIGA, 25. kolo Betis - Majorka (sinoć) SUBOTA 13.00 Selta - Leganes 16.00 Barselona - Eibar 18.30 Sosijedad - Valensija 21.00 Levante - Real Madrid NEDJELJA 12.00 Osasuna - Granada 14.00 Alaves - Atletik Bilbao 16.00 Valjadolid - Espanjol 18.30 Hetafe - Sevilja 21.00 Atletiko Madrid - Viljareal SERIJA A, 25. kolo Breša - Napoli (sinoć) SUBOTA 15.00 Bolonja - Udineze 18.00 SPAL - Juventus 20.45 Fiorentina - Milan NEDJELJA 12.30 Đenova - Lacio 15.00 Verona - Kaljari 15.00 Torino - Parma 15.00 Atalanta - Sasuolo 18.00 Roma - Leće 20.45 Inter - Sampdorija

BUNDESLIGA, 23. kolo Bajern Minhen - Paderbor (sinoć) SUBOTA 15.30 Borusija M - Hofenhajm 15.30 Verder - Borusija D. 15.30 Herta - Keln 15.30 Frajburg - Fortuna D. 18.30 Šalke - Lajpcig NEDJELJA 15.30 Bajer L - Augsburg 18.00 Volfsburg - Majnc PONEDJELJAK 20.30 Ajntraht - Union Berlin

LIGA 1, 26. kolo Nica - Brest (sinoć) Mec - Lion (sinoć) SUBOTA 17.30 Marsej - Nant 20.00 Lil - Tuluz 20.00 Dižon - Monako 20.00 Strazbur - Amijen 20.00 Anže - Monpelje NEDJELJA 15.00 Sent Etjen - Rems 17.00 Ren - Nim 21.00 PSŽ - Bordo

TABELA: Liverpul 76, Mančester siti 54, Lester 50, Čelsi 41, Totenhem 40, Šefild junajted 39, Mančester junajted 38, Vulverhemton 36, Everton 36, Arsenal 34, Barnli 34, Sautempton 31, Njukastl 31, Kristal Palas 30, Brajton 27, Bormut 26, Aston Vila 25, Vest Hem 24, Votford 24, Norič 18.

TABELA: Real Madrid 53, Barselona 52, Hetafe 42, Atletiko Madrid 40, Sevilja 40, Viljareal 38, Valensija 38, Sosijedad 37, Granada 33, Atletik Bilbao 31, Osasuna 31, Betis 29, Levante 29, Alaves 27, Valjadolid 26, Eibar 24, Selta 21, Majorka 21, Leganes 19, Espanjol 19.

TABELA: Juventus 57, Lacio 56, Inter 54, Atalanta 45, Roma 39, Verona 35, Parma 35, Milan 35, Napoli 33, Bolonja 33, Kaljari 32, Sasuolo 29, Fiorentina 28, Torino 27, Udineze 26, Leće 25, Sampdorija 23, Đenova 22, Breša 16, SPAL 15.

TABELA: Bajern Minhen 46, Lajpcig 42, Borusija Dortmund 42, Borusija Menhengladbah 42, Bajer Leverkuzen 40, Šalke 36, Frajburg 33, Hofenhajm 33, Volfsburg 31, Ajntraht Frankfurt 28, Augsburg 27, Union Berlin 26, Herta 26, Keln 23, Majnc 22, Fortuna Dizeldorf 17, Verder 17, Paderborb 16.

TABELA: PSŽ 62, Marsej 52, Ren 41, Lil 40, Monako 38, Monpelje 37, Strazbur 37, Rems 36, Nica 36, Bordo 35, Lion 34, Nant 34, Brest 33, Anže 30, Mec 28, Sent Etjen 28, Nim 27, Dižon 26, Amijen 21, Tuluz 13.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

KADETSKA RUKOMETNA REPREZENTACIJA CRNE GORE U FINALU ME

Mladi lavovi ponovo grizu, gu godinu zaredom igraće u finalu Mediteranskog prvenstva - momci Brana Božovića u polufinalu turnira u Atini savladali su Hrvatsku 20:16 (7:5, 6:4, 7:7) i protiv Španije u

finalu (subota, 17.00h) boriće se za zlato. Naši momci sedmom pobjedom u osam odigranih mečeva zaslužili su novu šansu za zlatno odličje, nakon što su

Foto: POK

Medalja će ponovo zasjati sa grudi mladih “lavova” zlatna ili srebrna biće poznato danas. Kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore dru-

Bakić

OTVORENO PRVENSTVO POLJSKE

Bronzani Luka Bakić Dvije pobjede u grupnoj fazi, trijumf protiv Norijakija Kakite 3:0 (11:4, 11:7 i 11:1) u četvrtfinalu, ali poraz u polufinalu - Luka Bakić osvojio je bronzanu medalju na Otvorenom prvenstvu Poljske u stonom tenisu. Crnogorski paraolimpijac je u Vladislavovu, u polufinalnom meču, poražen od Poljaka Igora Mištala 3:2 (7:11, 11:6, 9:11, 12:10 i 12:8). Član bronzane crnogorske ekipe sa prvenstva Evrope u Helsingborgu u trećem setu imao je meč loptu, ali nije uspio da je realizuje. On će takmičenje u Vla-

dislavovu nastaviti u ekipnoj konkurenciji, u paru sa Japancem Kakitom. Uoči turnira u Poljskoj Bakić, koji nastupa u kategoriji S10 zauzimao je 16. poziciju na međunarodnoj para ITTF listi. Iz POK-a je saopšteno da će Bakić do kraja kvalifikacionog ciklusa za Paraolimpijske igre u Tokiju, koji se završava 31. marta, nastupiti na mastersima u španskoj Kosta Bravi (od 5. do 8. marta), jordanskom Amanu (od 24. do 26. marta) i italijanskom Linjanu (od 18. do 21. marta), gdje će igrati i Filip Radović. A.K.

DŽUDO GREN SLEM U DISELDORFU

Jusuf Nurković zastao na drugoj stepenici Crnogorski džudisti nastavljaju po starom. Jusuf Nurković je nastup na Gren slemu u Diseldorfu završio u drugom kolu. Član Ibra iz Rožaja je na startu takmičenja u kategoriji do 66 kilograma pobijedio Frederika Adeboja Olimpiju iz Toga, ali ga je u narednom meču savladao Nihad Šihalizadea iz Azerbejdžana. Danas će do medalje pokušati da dođu Nikola Gardašević u kategoriji do 73, Nikola Gušić i Nebojša Gardašević do 81 kilogram. Protivnik Nikole Gardaševića u prvom kolu biće Ma-

tijas Čizek iz Austrije, njegov brat Nebojša sastaće se sa Muratom Fatijevim iz Azerbejdžana, dok će protivnik Gušića biti Abdelrahman Mohammed iz Egipta. U nedjelju će nastupiti Danilo Pantić (rival Husein Šaha iz Pakistana) i Anto Dubreta (protiv Leonarda Gonkalveša iz Brazila) 100 i Jovana Peković do 78 kilograma. Voljom žrijeba protivnica Peković u prvom kolu biće Amerikanka Nikol Staut. Gren slem u Diseldorfu okupio je 676 takmičara iz 117 država svijeta. A.K.

LŠ GLAVNA RUNDA : BUDUĆNOST U GOSTIMA PROTIV SAVEHOFA, SUBOTA OD 13.30H

NA NAMA JE DA JOŠ JEDNOM POKAŽEMO SNAGU

Treće mjesto u grupi 2 i četvrtfinale Lige šampiona su u džepu - “plave dame” teško da mogu do bolje pozicije pred četvrtfinale, a i teško da im može zaprijetiti i četvrtoplasirana Ramniku Vlčea. Zbog toga je jasno da će rukometašice Budućnosti do kraja glavne runde prije svega juriti pravu formu pred mečeve sezone - već od danas (subota, 13.30h) protiv posljednjeplasiranog Savehofa u predgrađu Geteborga. “Zadovoljne smo što smo izborile četvrtfinale, međutim, ne osjećamo nikakvo olakšanje, a ni brigu - jednostavno znamo da je to ispred nas i da taj dvomeč moramo dočekati spremne, kao i da nas svaka utakmica odigrana na pravi način i sa pravom energijom približava željenoj formi”, poručila je iz Švedske sjajna pi-

votkinja Tatjana Brnović. U prvom meču dame Dragana Adžića bez mnogo problema su savladale današnjeg rivala (30:35) - koliko Savehof može da bude opasniji sada? “Opasniji je, jer ovog puta ima prednost domaćeg terena, a i one su nas osjetile kao protivnika. Sigurno da će od samog starta probati da nas

TATJANA BRNOVIĆ

Svaka utakmica odigrana na pravi način i sa pravom energijom približava nas željenoj formi pred četvrtfinale ugroze i da traže svoju šansu, a na nama je da ih zaustavimo

Johansonove lavice za juriš na Tokio Selektor rukometašica Crne Gore Per Johanson objavio je spisak igračica na koje računa za olimpijski kvalifikacioni turnir u Podgorici (20-22. mart). GOLMANKE: Marina Rajčić, Marta Batinović, Ljubica Nenezić. LIJEVA KRILA: Majda Mehmedović, Dijana Mugoša. DESNA KRILA: Jovanka Ra-

dičević, Dijana Ujkić. PIVOTI: Ema Ramusović, Tatjana Brnović, Bobana Klikovac. LIJEVI BEKOVI: Đurđina Jauković, Jelena Despotović. SREDNJI BEKOVI: Milena Raičević, Nikolina Knežević, Itana Grbić. DESNI BEKOVI: Katarina Bulatović, Andrea Klikovac, Sanja Premović.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

EDITERANSKOG PRVENSTVA U ATINI

za zlato sa furijom prošle godine “zagrizli” srebro. Inače, Španija je do finala stigla laganom pobjedom protiv Srbije (31:21). Arsenije Dragašević sa šest pogodaka bio je najefikasniji

u našoj selekciji, Vojislav Vukić je postigao pet golova, Luka Nikolić i Radojica Čepić po tri, Luka Vukićević dva, dok je Jovan Abramović jednom tresao mrežu “vatrenih”. K.B.

Za novi trijumf nad imenjakom: Petar Tešanović, golman Jadran Carina

Stara mušterija za nastavak sna o Đenovi

Foto:zrkb.me

LŠ, 9. KOLO: DVA JADRANA PONOVO U KLINČU, SUBOTA 19.00H

Možda se na startu sezone, iako je bilo i dobre igre, činilo da je fajnal-ejt Lige šampiona daleko, kako je vrijeme odmicalo zov Đenove (domaćin završnog turnira) postajao je sve jači. Vaterpolisti Jadran Carina večeras (subota, 19.00h) napadaju imenjaka iz Splita u 9. kolu najjačeg klupskog takmičenja - u slučaju pobjede i uz pomoć Juga koji gostuje kod Solnoka, momci sa Škvera već sada bi mogli da uskoče među četiri tima koji će na kraju putovati u Liguriju. “Čeka nas veoma bitan meč iz više razloga, ali prije svega, jer bi nam omogućio

GRUPA A

Svaki meč do četvrtfinala veoma važan: Tatjana Brnović

i pokažemo našu snagu”, dodala je Tatjana. Dobro su poznati i aduti skandinavskog tima... “Ekipa su sa mnogo bekovskih šuteva - tu su po mom mišljenju najopasnije. Takođe prijete i tranziciono.” Budućnost će i ovog puta biti oslabljena - protiv Šveđanki neće igrati Majda Mehmedović i Marina Rajčić. “Suvišno je govoriti koliko su nam bitne i koliko znače našoj ekipi, ali svakako da je najbitnije da budu zdrave i da se oporave za ono što nam predstoji”, jasna je Brnovićeva. Zbog toga će sve “plave dame” - od mlade Nađe Kadović, do kapitenke Milene Raičević - morati da daju još i više. “Mislim da su mlađe odgovornim pristupom i velikom željom odgovorile zadatku i da

GRUPA 1 ĆSM Bukurešt - FTC (sinoć) SUBOTA 14.00h Rostov - Mec 16.50h Esbjerg - Vajpers TABELA: Mec 9, Rostov 9, Esbjerg 9, ĆSM 7, Vajpers 5, FTC 3.

GRUPA 2 SUBOTA 13.30h Savehof - Budućnost 19.00h Krim - R. Vlčea NEDJELJA 19.00h Brest - Đer TABELA: Đer 13, Brest 13, Budućnost 8, R. Vlčea 4, Krim 2, Savehof 2. u ovom meču nijedna od nas ne smije pružiti ništa manje od okršaja iz Podgorice”, zaključila je Tatjana. K.B.

SUBOTA 19.00h Jadran HN - Jadran ST 19.00h Špandau - Sintez 19.00h Solnok - Jug 20.00h Olimpijakos - Barseloneta TABELA: Barseloneta 19, Olimpijakos 19, Jug 18, Solnok 12, Jadran HN 10, Špandau 8, Jadran ST 4, Sintez 3.

RVL BUDVA ILI PRIMORAC?

Dok Jadran bude vodio bitku u LŠ, naša prostala dva tima iz Regionalne A1 lige boriće se za bodove za opstanak - od 19 sati Budva dočekuje Primorac.

U ligi za opstanak oba tima imaju po devet bodova - dva manje od lidera Šapca, a jedan više od pretposljednjeg Partizana. Posljednji je Mornar sa pet. sastavu ćemo nastupiti, ali pobijedili smo ih prije desetak dana, tako da se nadamo da ćemo pred našim navijačima ponovo pružiti dobru partiju i slaviti i ovog puta”, poručio je supertalentovani golman Petar Tešanović. K.B.

da nastavimo borbu za plasman na završni turnir”, jasan je trener Novljana Petar Radanović. Njegov tim ponovo će biti oslabljen... “Opet imamo problema sa povredama - Đuro Radović neće moći da igra, a imamo i nekoliko rovitih igrača. Zbog toga nam je veoma potrebna pomoć publike, volio bih da dođu i da nas podrže na putu ka nova tri boda”, dodao je Radanović. Dva Jadrana tri puta su se srela ove sezone, a u svakom meču slavio je crnogorski prvak - dva puta u Regionalnoj ligi i jednom u Ligi šampiona. “Još ne znamo u kakvom

MEĐUSOBNE UTAKMICE ODIGRALA SU DVA JADRANA OVE SEZONE - SVAKI PUT JE SLAVIO CRNOGORSKI PRVAK

VIKEND TIKET SUBOTA

Č. VARNA LEVSKI S. DIŽON MONAKO BORUSIJA M. HOFENHAJM ČELSI TOTENHEM

NEDJELJA

3+ 2 1, 3+ 2

UKUPNA KVOTA: 39,86

ĐENOVA LACIO ARSENAL EVERTON SENT GALEN JANG BOJS VERONA KALJARI

2, TIM 2 2+

X 1 2

UKUPNA KVOTA: 78,62

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

CRNA GORA UZ DOSTA MUKe SRUŠILA VELIKU BRITANIJU NA STARTU KVALIFIKACIJA ZA EP

Mirni Kobs odbranio “Moraču” na debiju neke nove Crne Gore

Foto: Dejan Lopičić

⌦⌦ Alen Kasmić Period sa odličnom igrom koja lomi rivala, dvocifrena prednost i umjesto da to bude zalet da se prelomi meč, žestoki pad. Na kraju i dramatična završnica, ali ono što je najbitnije - upisana je pobjeda u možda najvažnijem meču, sa novim selektorom i novim timom. Košarkaška reprezentacija Crne Gore savladala je sinoć u krcatoj “Morači” Veliku Britaniju (81:74) u prvom kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo i već sada napravila ogroman korak ka plasmanu na Eurobasket koji zajedno organizuju Njemačka, Češka, Gruzija i Italija...

početak, pa...

Blistao u prvom meču u crnogorskom dresu: Džastin Kobs Vrlo brzo je semafor u Podgorici pokazivao 15:2 i činilo se da će ovo biti jedna od onih lijepih noći kada je u pitanju košarkaška reprezentacija. Ni nakon isteka desetog minuta nije nagovještavalo čudnu utakmicu (24:14). Uslijedio je pad u odbrani, a poenima Olasenija Britanci su na šest i po minuta do odlaska na odmor stigli do egala - 26:23. Igralo se u tim trenu-

Sinoćnji meč u “Morači” je počeo minutom ćutanja u čast tragično preminule legende Kobija Brajanta, ali se on pretvorio u aplauze i navijača i igrača i sudija cima koš za koš. Fizičke predispozicije gostiju došle su do izražaja, pa je bilo suviše lakih

Radović: “Up and down”, oni su se zbunili kako smo ih pustili da igraju

Selektor Boško Radović je na konferenciji nakon debija i pobjede zvučao ljuto, iako nije želio da prizna. “Nisam ni ljut, ni razočaran. Najavljivali smo tokom cijelih priprema da će ovo biti utakmica ‘1na1. Individualna neodgovornost u nekim momentima je mogla da nas košta”, rekao je Radović. Njegovi izabranici su furiozno ušli u meč, a onda kao da su se zbunili. “Ne bih rekao da su se moji igrači zbunili, nego su se oni zbunili kako smo ih pustili da igraju. U drugoj četvrtini u ro-

V. BRITANIJA

81 74

24 18 20 19 14 24 10 26 Kobs 19 Šehović 11 Radončić Todorović 16 Popović 9 Čarapić Kljajić Simonović 4 Ivanović 5 Nikolić 6 Đurišić Bjelica 11 Selektor: Boško Radović

Soko 18 Mokford 7 Okerefor 4 Nelson 9 Heson 20 Olaseni 10 Hamilton Vašington Džons 4 Klark 2 Marej Vitl Selektor: Mark Stutjel

PODGORICA - Dvorana: SC “Morača”. Gledalaca: 4.000. Sudije: Jorgos Pursanidis (Grčka), Vilijus Mačiulaitis (Litvanija), Gatis Salins (Letonija). Slobodna bacanja: Crna Gora 23-28 (82,14%), Velika Britanija 13-17 (76,47%). Šut za dva: Crna Gora 17-38 (44,74%), Velika Britanija 2341 (56,1%). Šut za tri: Crna Gora 8-23 (34,8%), Velika Britanija 5-17 (29,4%). Skokovi: Crna Gora 11+24, Velika Britanija 8+28. Asistencije: Crna Gora 17, Velika Britanija 20. Ukradene lopte: Crna Gora 10, Velika Britanija 9. Greške: Crna Gora 11, Velika Britanija 18. Blokade: Crna Gora 2, Velika Britanija 2. Faulovi: Crna Gora 16, Velika Britanija 20.

■■ Furiozan

Početak prvog meča Boška Radovića nije mogao da bude bolji. Nošeni sjajnom atmosferom sa tribina, krenuli su jako Marko Todorović i drugovi, prilično agresivno čime su tjerali rivale na česte greške (nekoliko lopti otišlo je u aut, mnogo ukradenih). “Čestitke timu na važnoj pobjedi. Očekivali smo ovakvu utakmicu, fizičku, tešku. Igrali smo 25 minuta kako želimo i kako smo se spremili, ali smo pravili greške u oba pravca. Međutim, najbitnije je da smo pobijedili”, rekao je Radović nakon meča.

CRNA GORA

tacijama sa klupe došlo je do nepreciznih stvari u odbrani, sve ‘kontra’ onoga što smo potencirali prethodnih peta dana priprema. Pustili smo ih da šutiraju, da pogađaju lake šuteve”, rekao je Radović na konferenciji i u dahu nastavio. “Mi smo na kraju dobro prošli obzirom da su oni imali nevjerovatan šut za dva.” Velika pauza je dobro došla “crvenima” koji su se uozbiljili na početku nastavka. “Treću četvrtinu smo odigrali onako kako smo dogovarali, a onda opet isto. ‘Up and down’ cijela utakmica”, dodao

je Radović. Da li ste očekivali padove u igri? “Jeste drugačija ekipa u odnosu na kvalifikacija i samo Svjetsko prvenstvo, mlađa. Međutim, ovo je reprezentacija imao 17 ili 35 godina, igrao minut ili 35 mora da se igra precizno. Ne možemo da dozvolimo da uđemo sa klupe i vežemo tri greške - pričam samo o odbrani. Nisam imao dilemu da imamo poene u rukama, ali sam znao da ako primimo preko 70 imaćemo problema. To ćemo ispravljati u budućnosti”, zaključio je Radović.

poena na obruču. Obzirom na sve viđeno tokom prvih 20 minuta, te procente šuta Britanije selektor Radović je mogao i biti zadovoljan sa 42:38.

■■ Od +14 do drame Imao je mladi stručnjak šta reći izabranicima na velikoj pauzi. A oni su se probudili u trećoj četvrtini. Serijom 12:0 Crna Gora je od 44:42 stigla do 56:42 i izgledalo je u tim trenucima da će “Morača” progutati Hesona i ostale. Međutim, gotovo preslikana situacija. Taj nalet Crne Gore gosti su izdržali i već početkom četvrte četvrtine su prišli na 62:57. Igrala je naša selekcija u tim trenucima sa četvoricom iz Budućnost Volija i upravo su oni vratili +9 - pogađali su Džastin Kobs, Suad Šehović i Danilo Nikolić koji je trojkom za 72:63 ponovo raspalio atmosferu. “Hvala ovoj sjajnoj publici što je došla i što nas je podržala. Navijanje je stvarno bilo sjajno. Iskreno, bio sam iznenađenj i još jednom - hvala”, istakao je Radović. Kada je Kobs na 1:44 do kraja donio 74:67 izgledalo je da je sve gotovo. Ali, tek tada je viđena nevjerovatna drama.

GRUPA G 1. kolo Petak CRNA GORA - V. Britanija 81:74 Njemačka - Francuska 83:69 2. kolo Ponedjeljak 18.45h Francuska - CRNA GORA 21.00h V. Britanija - Njemačka 3. kolo (26. novembar) V. Britanija - Francuska Njemačka - CRNA GORA 4. kolo 29. novembar V. Britanija - CRNA GORA Francuska - Njemačka 5. kolo 19. februar 2021. CRNA GORA - Francuska Njemačka - V. Britanija 6. kolo 22. februar 2021. CRNA GORA - Njemačka Francuska - V. Britanija

Soko je na 36 sekundi prije kraja smanjio na 76:72, a nakon toga dvije otvorene trojke je promašila Britanija. Na drugoj strani Kobs je bio miran sa linije penala i donio je Crnoj Gori nevjerovatno važnu utakmicu. U kojoj su neke stvari odlično funkcionisale, ali je bilo mnogo padova. Donekle i očekivanih, jer je ekipa nova, novi je selektor, a pritisak je itekako postojao... Cijelu subotu crnogorska ekspedicija je provela u putu za Francusku gdje će gostovati u ponedjeljak.

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

CRNA GORA UZ DOSTA MUKe SRUŠILA VELIKU BRITANIJU NA STARTU KVALIFIKACIJA ZA EP

Mirni Kobs odbranio “Moraču” na debiju neke nove Crne Gore

Foto: Dejan Lopičić

početak, pa...

Radović: “Up and down”, oni su se zbunili kako smo ih pustili da igraju

V. BRITANIJA

81 74

24 18 20 19 14 24 10 26 Kobs 19 Šehović 11 Radončić Todorović 16 Popović 9 Čarapić Kljajić Simonović 4 Ivanović 5 Nikolić 6 Đurišić Bjelica 11 Selektor: Boško Radović

Soko 18 Mokford 7 Okerefor 4 Nelson 9 Heson 20 Olaseni 10 Hamilton Vašington Džons 4 Klark 2 Marej Vitl Selektor: Mark Stutjel

■■ Furiozan

CRNA GORA

poena na obruču. Obzirom na sve viđeno tokom prvih 20 minuta, te procente šuta Britanije selektor Radović je mogao i biti zadovoljan sa 42:38.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 2. 2020.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: A.K.

SUBOTA

RTCG 2

SPORTKLUB 6

13.20h Savehof - Budućnost, rukomet (ž) 18.50h Jadran C. - Jadran ST, vaterpolo

13.30h Brentford - Blekburn, fudbal 16.00h Fudbal 19.30h Ademar Leon - Gorenje, rukomet

SPORTKLUB 1 13.25h Čelsi - Totenhem, fudbal 15.55h Barselona - Eibar, fudbal 18.25h Lester - Man. siti, fudbal 20.55h Levante - Real Madrid, fudbal 03.35h Australija - Hong Kong, košarka

SPORTKLUB 2 14.00h 16.00h 18.30h 21.00h 00.30h

WTA Dubai, tenis WTA Dubai, tenis Peruđa - Modena, odbojka ATP Rio, tenis ATP Rio, tenis

SPORTKLUB 3 14.00h 18.30h 21.00h

Duizburg - Manhajm, fudbal Sosijedad - Valensija, fudbal Profi boks

SPORTKLUB 4 14.00h Hanza - Ingolštad, fudbal 16.00h Vigan - Milvol, fudbal 18.15h Đirona - Ponferadina, fudbal 21.00h Monca - Kasalmađore, odbojka (ž)

SPORTKLUB HD 13.00h 15.00h 17.00h 20.15h

Selta - Leganes, fudbal Holstebro - Nim, rukomet Gran pri, džudo Maribor - Olimpija, fudbal

SPORTKLUB 5 13.00h 16.00h 19.00h

Mariopulj - Zorja, fudbal Fudbal La Rioha - Fukse, rukomet

● NE PROPUSTITE Derbi kultnih timova NBA lige u Stejpls centr LA Lejkers - Boston Arenasport 1, 21.30h

ARENASPORT 1 09.30h 16.00h 18.00h 21.30h

Njukasl - Melburn V, fudbal TSC - Partizan, fudbal C. zvezda - Vojvodina, fudbal LA Klipers - Sakramento, košarka

ARENASPORT 2 16.00h 18.00h 20.45h 23.40h

ARENASPORT 3 15.00h 17.30h 20.00h

Bolonja - Udineze, fudbal Marsej - Nant, fudbal Anže - Monpelje, fudbal

ARENASPORT 4 12.00h 15.00h 17.00h 20.00h

NEDJELJA

Juniorska Evroliga SPAL - Juventus, fudbal Fiorentina - Milan, fudbal Indepedijente - H. La Plata, fudbal

Juniorska Evroliga, košarka ATP Marsej, tenis ATP Marsej, tenis Mičigen - Purdju, košarka

ARENASPORT 5 13.30h Savehof - Budućnost, rukomet 16.00h Porto - Vardar, rukomet 20.00h Dižon - Monako, fudbal

EUROSPORT 15.00h 16.45h

Bijatlon Snuker

EUROSPORT 2 15.20h Borusija M. - Hofenhajm, fudbal 18.25h Šalke - RB Lajpcig, fudbal

● NE PROPUSTITE Povratak Murinja na Stemford Bridž Čelsi - Totenhem Sportklub 1, 13.25h

RTCG 2 16.50h

Budućnost - Kom, fudbal

SPORTKLUB 1 16.50h Guam - Novi Zeland, košarka 12.55h Minhen 1860 - Magdeburg, fudbal 14.55h Man. junajted - Votford, fudbal 17.00h Srbija - Gruzija, košarka 19.10h Švajcarska - Finska, košarka 21.30h ATP Rio, tenis

SPORTKLUB 2 07.00h 12.00h 16.00h 18.00h 21.00h 01.00h

J. Koreja - Tajland, košarka WTA Doha, tenis Rusija - S. Makedonija, košarka Italija finale Kupa, odbojka SAD - Portoriko, košarka Kolumbija - Čile, košarka

19.00h 21.30h

SPORTKLUB 6 13.30h Iran - Katar, košarka 17.00h Ukrajina - Mađarska, košarka

ARENASPORT 1 08.00h Central K. M. - Sidnej, fudbal 12.30h Đenova - Lacio, fudbal 15.00h Atalanta - Sasuolo, fudbal 18.00h Roma - Leće, fudbal 21.30h LA Lejkers - Boston, košarka

ARENASPORT 2 15.00h Torino - Parma, fudbal 17.00h Vesprem - Monpelje, rukomet 19.00h Brest - Đer, rukomet (ž) 20.45h Inter - Sampdorija, fudbal 23.40h Boka J. - Godoj K, fudbal

SPORTKLUB 3

12.00h 14.00h 17.30h 21.00h

SPORTKLUB 4 14.00h ATP Marsej, tenis 16.00h Engleska - Irska, ragbi 14.00h Halešer - Unterhačing, fudbal 20.00h Juniorska Evroliga, košarka 16.00h Valjadolid - Espanjol, fudbal 18.30h Hetafe - Sevilja, fudbal ARENASPORT 5 22.00h Venecuela - Argentina, fudbal 14.30h Klub Briž - Šarloa, fudbal SPORTKLUB HD 17.30h Istra - Slaven, fudbal EUROSPORT

12.00h Kuenka - RNL, rukomet 14.30h Vitese - PSV, fudbal 17.00h Gren slem, džudo 10.00h 21.30h Porto - Portimonense, fudbal 15.45h 16.30h

Alpsko skijanje Nordijska kombinacija Snuker

13.00h Oleksandrija - Kolos, fudbal 15.00h Fudbal 15.20h 17.00h Austrija - Salcburg, fudbal 17.30h

Bajer L. - Augzburg, fudbal Volfsburg - Majnc, fudbal

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

ARENASPORT 3

13.30h Štutgart - Gepingen, rukomet 15.10h Francuska liga, fudbal Osasuna - Granada, fudbal 17.00h Ren - Nim, fudbal Alaves - Atl. Bilbao, fudbal 21.00h PSŽ - Bordo, fudbal Arsenal - Everton, fudbal Atl. Madrid - Viljareal, fudbal ARENASPORT 4

SPORTKLUB 5

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Univerzitatea - Kluž, fudbal Naskar

(desk@dnovine.me)

EUROSPORT 2

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

SPORT

KVALIFIKACIJE ZA EVROPSKO PRVENSTVO CRNA GORA SRUŠILA VELIKU BRITANIJU

Foto: Dejan Lopicic

NAKON SVEGA, NAJVAŽNIJA JE POBJEDA

● 63

BOMBARDER IZ ALABAME ILI KRALJ CIGANA?

SPEKTAKL U LAS VEGASU: DIONTEJ VAJLDER I TAJSON FJURI ZA WBC POJAS, NEDJELJA OKO 04.00H

Las Vegas i čuveni MGM Grand hotel ponovo će biti svjedoci istorije. Biće to jedna od onih noći kada je spektakl zagarantovan, kada će cijeli svijet gledati ka Nevadi, a Evropa budna čekati bokserske majstore na djelu. Diontej Vajlder ili Tajson Fjuri, a ulog je ogroman - WBC pojas. Borba bi trebalo da krene oko 04.00h po našem vremenu. Bombarder iz Alabame je aktuelni WBC šampion, a “kralj cigana” linealni prvak superteške kategorije. Krajem 2018. ova dva sjajna boksera ponudli su planeti spektakl, tada je borba završena bez pobjednika, pa nema sumnje da će i

ovog puta sve prštati - Vajder važi za paklenog udarača, dok Fjuri ima bolju boksersku tehniku.

■ VAJLDER: REHABILITOVAO SAM TE

Vajlder je tokom te prethodne borbe imao dvije velike prilike da okonča meč, ali je Britanac oba puta ustajao iz nokdauna. Pred novi okršaj Amerikanc je iskoristio priliku i da Fjurija podsjeti na tmurne dane njegove karijere, kada je zbog problema sa drogom izgubio sve pojaseve. “Vratio sam te boksu, stavio sam ti hranu na sto. I to radim po drugi put, ne zaboravi to”, krenuo je agresivno

BORBE U PROFI RINGU IMAO JE DIONTEJ VAJLDER - DOBIO JE 42 (ČAK 41 NOKAUTOM), A JEDNA JE BILA NERIJEŠENA Vajder. “Našao sam te kad si bio navučen na koku, velik kao kuća i razmišljao o samoubistvu. Vratio sam te na veliku scenu boksa. Rehabilitovao sam te”.

Vajder i Fjuri tokom borbe iz 2018. koja je završena bez pobjednika

■ FJURI: POSLAĆU TE U PENZIJU

Iako je Vajlder tokom te prve borbe Fjurija slao na pod bilo je impresivno kako se “kralj cigana” svaki put “vraćao iz mrtvih”, a u finišu bio i mnogo bolji u ringu. “Sve ovo je samo Vajlderova velika gluma. Nervozan je ispod svega toga, prosto vidim kako mu srce lupa ispod džempera. Preplašen je i biće nokautiran. Poslaću te u trajnu penziju, nemoj

BORBI U PROFI RINGU ODRADIO JE TAJSON FJURI - DOBIO JE 29 (20 NOKAUTOM), UZ JEDNU NERIJEŠENU uopšte da brineš o tome”, poručio je titan iz Mančestera. Bombarder iz Alabame ili kralj cigana - vrijeme je za “eksploziju” u Las Vegasu. K.B.

ŠTA KAŽU BOKSERSKE LEGENDE LERI HOLMS Ako Vajlder uradi ono što znam da može da uradi, nokautiraće Fjurija u šestoj ili sedmoj rundi.

MANI PAKJAO Nikada se ne treba kladiti protiv udarača kakav je Vajlder. Na njega gledam kao na Majka Tajsona, još jednog sjajnog udarača.

IVANDER HOLIFILD Biram Vajldera zbog njegovog samopouzdanja, a i on više nije samo čovjek sa jednim udarcem.

ŠUGAR REJ LENARD Znam da Fjuri ima sjajne bokserske vještine i izvanrednu bradu - ipak, mislim da je Vajlder u sjajnoj formi.

POLI MALINJAĐI Biće to meč dvojice možda i najvećih u kategoriji - rekao bih da će Fjuri pobijediti na poene.