Izdanje 15-16. decembar 2012.

30 0. €

KUPONI VRIJEDNI 125€ NA STRANI 44 SUBOTA I NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012. BROJ 416/ GODINA II

FRANOVIĆ

UZEO 13.500€ I OTIŠAO SJEĆANJE

● 48-49

EP ZA RUKOMETAŠICE POLUFINALE

● 50-51

Crna Gora protiv Srbije LIGE PETICE

● 52-53

Mesi protiv Falkaa

RAZBOJNIŠTVO U SRBIJI

Stradali policajac i pljačkaši iz Crne Gore

12 GODINA OD UBISTVA HARISA BRKIĆA

Bio je veliki igrač i čovjek

● 4-5

Mjesto ubistva u Vlasotincima

● 2-3 FOTO: DARKO JOVANOVIĆ

FOTO: BALŠA RAKOČEVIĆ

PREDSJEDNIK BORDA DIREKTORA ŽICG PODNIO OSTAVKU DVA SATA NAKON PITANJA DNEVNIH NOVINA O NEPRAVILNOSTIMA U TOM PREDUZEĆU

INTERVJU SULJO MUSTAFIĆ

Presuda za deportaciju ponizila Bošnjake

● 10-11

Pratite nas na twitteru

2

@dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 15. i 16.12.2012.

●NEZVANIČNO

Ima puno tamo stvari koje ne mirišu dobro, džabe začepljavaš nos.

Koliko ga je muke bilo, dobro nije ostao bez ijedne dlake, kao Drecun.

Od čega li je ovaj Duško ovako posijedio?

Nijesam nešto preosjetljiv na mirise a i želudac mi dobro radi.

Alo, sve čujemo iako ste iza leđa.

Izoštrio sam sluh u ANB-u maksimalno.

● SADRŽAJ KORAK DALJE

REPORTAŽA

Čovjek sa šeširom Gregorija Peka

Baranin Radomir Peđa Marinović, vremešni avanturista i svjetski putnik, planinar, ronilac, padobranac, pilot, ali i vlasnik zavidne zbirke umjetničkih eksponata, među sugrađanima slovi za posve neočno običnog čovjeka. Među planinama i vrhovima koje je pohodio nalaze se Mon Blan, Ejers rok ili sveti vrh Aboridžina, mistični Kilimandžaro, Mont Kuk na Novom Zelandu, Mitikas Olimp, te bugarska Rila sa vrhom Musala.

● 28 -29

Meteo

Ko misli da HIVom nogu biti zaraženi samo narkomani ili osobe sumnjivog morala, u velikoj je zabludi. Ništa u životu sagovornice Dnevnih novina, Podgoričanke u kasnim tridesetim godinama, nije bilo “rizično”.

Ona je pristala da govori o svom problemu, uz insistiranje na anonimnosti jer, kako je kazala, javno ne priča o svojoj infekciji iz razloga što ne vidi potrebu da ubjeđuje građane da nije monstrum ako je inficirana.

● 18-19

Crna Gora izbjegla evropsko STOP ●9 AERODROM

Sve što oduzmu bacaju u smeće ● 20-21 INVESTICIONA SAGA

Mala korist od kolašinskih milionera

Prave teme, pogrešni tretmani Novija crnogorska dramska scena tek je u povoju i njeni akteri, mladi ljudi školovani na cetinjskom Fakultetu Dramskih umjetnosti - Dragana Tripković, Vasko Raičević i Bojana Mijović vjeruju da je njihova generacija zametnula sjeme novog crnogorskog dramskog izraza, inspirisanog našom stvarnošću.

● 16-17

● 30-31

NEDJELJA, 16.12.2012.

Pretežno oblačno sa kišom a u planinskim oblastima ujutru susnježica i snijeg tokom dana će preći u kišu.

Vjetar umjeren u višim predjelima na sjeveru na udare i jak južnih smjerova.

07:04 16:13

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Pretežno oblačno sa kišom na jugu povremeno jača kiša sa grmljavinom, na krajnjem sjeveru vrlo slaba kiša.

More umjereno talasasto do talasasto.

Vjetar južnih smjerova umjeren do jak.

6 7 8 7 6 3 1 -1 0 4

11 13 14 14 13 7 6 4 8 9

07:04 16:14

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

Uslovi u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) u Spužu prijaju zatvorenicima, moglo bi se zaključiti, ukoliko se uzme u obzir njihov izgled, i kada se uporede njihove fotografije prije i poslije boravka u toj ustanovi. Prateći suđenja onih koji se nalaze u zatvoru, lako je primijetiti da se njihov izgled iz mjeseca u mjesec popravlja.

● 22-23

SUBOTA, 15.12.2012 .

JADRAN:

KULTURA

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

10 11 14 13 13 6 5 3 4 5

12 14 16 15 14 8 7 5 8 8

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto sa tendencijom postepenog smirivanja. Vjetar umjeren južnih i istočnih smjerova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 do 16 stepeni.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 15. i 16.12.2012.

TRAGEDIJA U VLASOTINCU

Policajac i razbojnici iz Crne Gore stradali u razmjeni vatre Policajac Miroslav Stamenković (27) i dvojica pljačkaša Darinko Vušurović (30) iz Berana i Velibor Lutovac (28) iz Bijelog Polja poginuli su u teškom obračunu, koji se juče u 8.30 časova dogodio u Vlasotincu.

Razmjeni vatre policajaca i razbojnika prethodila je pljačka zlatare “Unca” u tom gradu. Dvojica stradalih mladića i njihov saradnik Adnan Šuntić (21) iz Berana, koji je uhapšen nakon pucnjave, upali su naoružani u zlataru i vezali dvoje radnika. Sve je to na video-nadzoru posmatrao vlasnik zlatare, koji je odmah aktivirao alarm i pozvao policiju, čija je stanica udaljena svega 50 metara od zlatare.

Kada su čuli alarm, razbojnici su, bez plijena, utrčali u džip “land rover” i počeli da bježe, piše “Blic”. U potjeru za pljačkašima krenula su dva policijska automobila. Pljačkaši su zapucali na njih, a policajci su uzvratili i ranili dvojicu pljačkaša. Jedan od njih je preminuo odmah. Policajac sa ranom na srcu preminuo je na putu za bolnicu.

Drugi ranjeni pljačkaš je prevezen u bolnicu, gdje je umro, a treći njihov saučesnik Adnan Š. iz Berana je uhapšen.

Vlasnik zlatare Bogoljub Džekić rekao je da je pokušaj pljačke trojice muškraca vidio preko video-nadzora iz svoje druge radnje, udaljene pola kilometra od mjesta dešavanja i da je odmah pozvao policiju i uputio se ka zlatari. “Kada sam stigao pljačkaši i policija nijesu bili tu, a dvije radnice sam uplašene pronašao zaključane u WC-u, ruke su im bile vezane žicom, a usta ljepljivom trakom. Jednu od njih su tukli”, rekao je Džekić.

Očevidac ubistva policajca Božidar Stefanović rekao je da je stradali pripad-

Preko granice prešli odvojeno Džipom “land rover”, prema nezvaničnim informacijama, trojica razbojnika su se tokom noći zaputila ka Vlasotincu. Njihova putanja bila je veoma čudna. Prema riječima izvora bliskog istrazi, zajedno su krenuli od Berana do Rožaja, gdje su se razdvojili. “Tada je Vušurović uzeo taksi vozilo, kojim se prevezao preko granice, dok su Lutovac i Šuntić džipom uredno prešli preko graničnog prelaza Dračenovac. Nakon nekoliko metara od kontrolnog punkta su zaustavili vozilo i sačekali nekoliko minuta da im se pridruži Vušurović. Kada se to i dogodilo, zajedno su nastavili put u Srbiju.

Provjeravani i u Crnoj Gori Prema riječima sagovornika iz crnogorske policije, dvojica preminulih razbojnika i treći uhapšeni činili su opasnu kriminalnu grupu, koja je dovođena u vezu sa više neriješenih teških pljački u Crnoj Gori, ali te sumnje nijesu potkrijepljene dokazima.

Ova ozloglašena trojka, međutim, u kriminalnim dosijeima nije imala nijedan teški imovinski delikt. Prema nezvaničnim informacijama, Šuntić se teretio na nasilničko ponašanje u obračunu, u kojem je 2010. godine u Beranama poginuo njegov brat Jasmin. Vušurović je bio kažnjavan za tri nasilnička delikta, ali i za prodaju droge, dok je Lutovac odgovarao za dvije šumske krađe, protivpravno lišenje slobode i za dvije tuče.

Opljačkan kazino Draška Vukovića?

Nekoliko sati prije tragedije u Vlasotincu, u Beranama se dogodila oružana pljačka tokom koje je iz kockarnice “Admiral” odnijeto oko pet hiljada eura.

U momentu razbojništva, 3.30 časova, u kazinu su bile tri osobe, a prema njihovom opisu, napadači su bili obučeni u crne kombinizone, sa crnim “fantomkama” i tamnim sunčanim naočarima, i naoružani pištoljima. Naredili su svima da legnu, prišli do kase i uzeli novac. Odmah nakon toga su se uputili u nepoznatom pravcu. Odmah je obaviještena policija koja je obezbijedila mjesto događaja i po nalogu Višeg državnog tužioca iz Bijelog Polja izvršili uviđaj.

U neformalnim krugovima spekuliše se da je vlasnik ove kockarnice je Draško Vuković, za kojim je raspisana Interpolova potjernica u aferi “Balkanski ratnik”, ali i zbog šverca kokaina i spektakularnog bjekstva iz zatvora u Danskoj. nik MUP jurio trojicu pljačkaša s pištoljem u ruci i da ih je sustigao u Ulici Ive Lole Ribara.

“Sve vrijeme je govorio ‘stoj policija, pucaću’, a na razdaljini od desetak metara jedan od bandita

se okrenuo i počeo da puca, a zatim i drugi. Bila je to rafalna paljba.

Policajac je bio ranjen, vidio sam krv, ali je i dalje stajao i zatim i on počeo da puca”, rekao je Stefanović.

J.M.

EDITORIJAL Dubinsko čišćenje SAMIR RASTODER

glavni i odgovorni urednik

Predsjednici bordova direktora a i članovi tih tijela su čudan svijet i svita. Ne bih baš ulagao u scenario tih karijera, ali očigledno da im nije krivi dio. U stvari, prema projekciji u ponudi, njihov dio im svakako ne gine, pa što god da se dogodilo sa firmom čijim bordom predsjedavaju.

Sva partijska odanost, izgleda da je izrodila sasvim pristojnu tarifu, ovlašćenja kao relativnu kategoriju, te tradicionalnu bahatost, kako već priliči nekom skorojeviću koji se domogne funkcije. Naravno, najvažnija je ona priča o tarifama, odnosno parama. Nepodnošljiva lakoća dijeljenja bonusa, premija svakakvih izmišljenih stavki za što veću sumu na svom računu postala je toliko uobičajena da se u javnosti skoro i ne doživljava kao neka mnogo loša stvar ili ne daj Bože, kao korupcija.

Zamislite tipičnog predsjednika borda kojem firma i ne posluje tako dobro, koji sebi dodijeli bonus od 10 hiljada eura, a poslije toga ili u isto vrijeme to obezbijedi i ostalim članovima tek toliko da ih učini saučesnicima (opširnije na stranama 6. i 7.) Običan smrtnik za taj iznos radi od jutra do sjutra i to pune dvije godine.

Nedavno, Milo Đukanović je po ponovnom stupanju na dužnost premijera obznanio preispitivanje svekolikih aranžmana, plus ukidanje bonusa i dodataka javnim funkcionerima. A, rekao je i da je shvatio poruku birača koji žele samo dostojanstven život. I, naravno, da ih niko ne folira. Mislim, valjda je i to shvatio. Zato, sada ta njegova priča izgleda poput one o glavnom konobaru što pljucne u vrh olovke pa kaže, da vidimo šta smo imali ovdje. Uistinu, nisam od te vjere, a i konobare znam u dušu, naplatiće i šta jeste i šta nije, još kad nastane gužva, sve ima da se sabira. A tada, neko definitivno mora da plati ceh. I to samo tren prije nego što nastane čistac. Ili se to već može zvati dubinskim čišćenjem?

Uostalom, za razliku od ministara koji na raspolaganje dobijaju automobile i eventualnu pratnju, a sve pod budnim okom javnosti i prigodnim fotografijama, tiho djelovanje predsjednika borda direktora se nameće kao izuzetno poželjan posao.

I tako, sve do jedne ure. Jer, sa tim satom, čak i kod nas je primjenljiva ona Hemingvejeva “ne pitaj za kim zvona zvone”. Zato, volio bih da vjerujem da smo mnogo direktniji, hrabriji i jednostavniji narod. I da vazda možemo ‘ladno da kažemo: Odzvonilo ti je, predsjedniče borda direktora...

PROFIL SULJO MUSTAFIĆ

Talibanska posla HIT NEDJELJE

Maslinar i planinar

Rođen 8. oktobra 1973. u Baru, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu - Odsjek za južnoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik, 1997. godine. U prvim godinama nakon studentskog života, bio prepoznat (bar u beogradskoj štampi) kao sjajan novinar i autor vinjeta iz crnogorske svakodnevice. Koautor je prve cjelokupne monografije o Baru, pod nazivom “Knjiga o Baru”.

Od 2002. do 2007. bio glavni urednik Radio Bara. Ipak, u svom rodnom gradu, za njega se ponajprije zna kao za člana porodice koja se oduvijek bavila maslinarstvom, te zato i ne treba da čudi biografska činjenica da je jedan od osnivača i izvršni direktor festivala “Maslinijada –Stari Bar”. Od 2007. godine obavlja dužnost portparola Bošnjačke stranke. Nešto kasnije postaje i poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik kluba poslanika Bošnjačke stranke. Zasigurno mu pripada dio zasluga za profilisanje Bošnjačke stranke kao relevantne političke partije u Crnoj Gori koja je na prošlim izborima nastupala samostalno. Nedavno je izabran za potpredsjednika Skupštine Crne Gore, a nedavno se i oženio i postao otac kćerki Zahri.

3

Slobodan Franović, predsjednik Helsinškog komiteta

U slučaju “Rumija“ imamo namjernu destrukciju materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasljeđa napravljenog tačno po principima kako su to ekstremni Talibani uradili u Bamiju kada su srušili kipove Bude.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Aktuelno

4

subota i nedjelja, 15. i 16.12.2012.

BUdŽEt

I manje plate opcija Naredne godine će javni dug porasti sa 52 odsto bruto društvenog proizvoda na 54,5 procenata

8,3

miliona eura naredne godine predviđeno je za Agrobudžet

Budžetom za narednu godinu troškovi službenih putovanja, reprezentacija, tekućeg održavanja, ostalih usluga su znatno umanjeni, i to 36 odsto u odnosu na rebalans za ovu godinu, saopštio je ministar finansija Radoje Žugić.

Na pitanje da li smanjenje rashoda, u iznosu od 36 odsto, može značiti i niže plate za zaposlene koji se finansiraju iz budžeta, Žugić je kazao da će

95,3

miliona eura iznosiće budžetski deficit u narednoj godini

se razmotriti zarade i sva ostala primanja i pokušati uvesti red u ukupnom elementu te potrošnje.

“Kada sam rekao odgovoran odnos prema svakoj poziciji na rashodnoj strani budžeta mislio sam i na zarade. Moramo graditi održivu javnu potrošnju”, poručio je Žugić.

Vlada je juče usvojila Predlog zakona o budžetu za narednu godinu u iznosu od oko 1,26 milijardi eura. Ministar finansija, Radoje Žugić kazao je da nedovoljni finansijski prihodi, ograničena fleksibilnost javne potrošnje i sve skuplji izvori finansiranja, produkuju budžet sa snažnim ograničenjima i utiču na izvor prioriteta kojima se obezbjeđuje održivost sistema javnih finansija. Planirani pri-

hodi su veći za 11 miliona eura ili 0,97 odsto u odnosu na ovogodišnji rebalans i iznose 1,16 milijardi eura. Ukupni rashodi su planirani na iznos od 1,26 milijardi eura. Kapitalni budžet iznosi 65 miliona eura. Taj novac će biti utrošen za izgradnju i rekonstrukciju saobraćajne, lokalne i druge infrastrukture, realizacija projekata očuvanja životne sredine, gradnja i rekonstrukcija objekata zdravstva, socijalnog staranja, obrazovanja i kulture. Žugić je kazao da će javni dug u narednom periodu rasti sa 52 odsto BDP-a na 54,5 odsto.

On je dodao da će Vlada pokušati, kada su u pitanju garancije za kredit Kombinatu aluminijuma (KAP), kod mađarske OTP banke, u iznosu od oko 25 miliona eura, u pregovorima sa bankom napravi lakšu fiskalnu poziciju budžeta.

EU

Žene ključne za finansije Radna grupa za poglavlje 4 - sloboda kretanja kapitala ima 33 člana. Šef radne grupe je Marijana Mitrović iz Centralne banke. U ovoj radnoj grupi su i tri predstavnika civilnog sektora. Rad-

na grupa broj 17 - ekonomska i monetarna unija ima 37 članova. Šefica ove radne grupe je dr Zorica Kalezić, savjetnica glavnog ekonomiste CBCG. I u ovoj grupi zastupljeni su predstavni-

ci civilnog sektora.

“Naveo bih da je učešće žena i u jednoj i u drugoj radnoj grupi preko 65 odsto”, saopštio je glavni pregovarač ambasador Aleksandar-Andrija Pejović.

propao tEndEr

Niko neće Onogošt Na peti tender za prodaju preostale imovine Hotelsko– turističkog preduzeća (HTP) “Onogošt” niko se nije javio, saopštio je agencija Mina-biznis stečajni upravnik Dragan Smolović.

Riječ je o hotelima “Onogošt” u Nikšiću, koji je bio ponuđen po cijeni od 8,5 miliona, risanskoj “Teuti”, čija je cijena bila 13,5 miliona i “Nikšić” u Sutomoru, koji je nuđen za 4,5 miliona eura.

Franov eura i oStaVKa

Bivši predsjednik Borda direktora ŽICG, suprotno propisima, pored plate za svaki mjesec dobijao još po 1.227 eura

Novak Uskoković

P

redsjednik Borda direktora Željezničke infrastrukture Zarija Franović podnio je juče ostavku na tu dužnost, saznaju Dnevne novine. Franović je u ostavci naveo da odlazi iz “ličnih razloga”. Međutim, prema informacijama do kojih su došle Dnevne novine, već duže je u toj firmi stanje problematično u odnosu Franovića sa pojedinim članovima Bordom direktora i izvršnim direktorom. Spor je nastao jer je Franović sebi ove godine mimo plate isplatio dodatnih 13.478 eura!

Pala je i prva ostavka. Zarija Franović podnio je juče ostavku na dužnost predsjednika Borda direktora Željezničke infrastrukture, saznaju Dnevne novine. On je u ostavci naveo da odlazi iz “ličnih razloga”. Međutim, on će funkciju predsjednika Borda direktora, koju je obavljao više od četiri godine, napustiti “punih džepova”. Franović je ove godine sebe častio, mimo plate, sa još 13.478 eura! Upravo isplata bonusa i novca za članstvo u raznim komisjama je osnovni razlog višemjesečnih loših odnosa u samoj Željezničkoj infrastrukturi.

Prema pouzdanim informacijama lista, Franović je sebi isplatio tokom ljeta bonus u iznosu od 5.447 eura, što je 12 prosječnih zarada u kompaniji. Odluka je usvojena na telefonskoj sjednici Borda direktora, a novac je Franoviću

isplaćen istog dana. Osim bonusa, on je kroz članstvo u raznim tijelima “zaradio” mimo plate još 8.031 eura. Slučajno ili ne, njemu je novac isplaćen samo mjesec nakon Vladine odluke da se zarade ograniče u državnim firmama na oko 1.473 eura. Upravo saznanje dijela Borda direktora o isplati bonusa potpuno je narušilo odnose unutar firme, odnosno Franovića sa dijelom Borda direktora i izvršnim direktorom Branislavom Filipovićem. Tako je član Borda direktora Spaso Popović odbio da mu se uplati jedna prosječna zarada od 440 eura koja mu pripada kao bonus, dok je član tog tijela Marko Rakočević, nakon što mu je novac uplaćen, vrlo brzo vratio bonus u iznosu od jedne plate.

Oni su odbili bonuse jer smatraju da je odluka o isplati suprotna Vladinim zaključcima

Nije bilo sjednice borda nakon željezničke nesreće Posljednja sjednica Borda direktora Željezničke infrastrukture održana je 31. jula! To znači da se Bord nije sastajao iako je, u međuvremenu, bilo nekoliko važnih događaja u kompaniji, kao što je otvaranje pruge prema Nikšiću i željeznička nesreća kod Mojkovca u kojoj je stradalo dvoje ljudi! Tako su se pojedini članovi Borda direktora o nesreći informisali samo iz medija. Informacije do kojih su došle Dnevne novine govore da je od ukupno 37 sjednica Borda direktora, čak 34 održano telefonski, a ostale su bile u zasijedanju.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16.12.2012.

5

ović uzeo 13.500 otišao 5.447 eura Franović je sebi isplatio tokom ljeta na ime bonusa što je 12 prosječnih zarada u kompaniji

Ostavka uslijedila dva sata nakon pitanja Dnevnih novina

Dnevne novine su juče u 10 sati i 28 minuta uputili pitanja za Franovića koja se odnose na isplatu novca, kao i odnosa u kompaniji. Dva sata nakon toga do nas je došla informacija da je podnio ostavku.

Franović je nakon željezničke nesreće početkom novembra odbijao mogućnost odlaska. Nezvanično je u firmi ranije pominjao da će podnijeti ostavku, ali to nije realizovao do juče. Iz ŽICG nijesu juče odgovarali na pitanja Dnevne novine. iz kraja aprila i namjeri da se uštedi. Vlada je u aprilu donijela odluku prema kojoj menadžment ima pravo na bonuse u iznosu od šest do osam prosječnih zarada, ali za rezultate ostvarene u 2012. godini. Tom odlukom, van snage je stavljena ona iz 2009. godine, kada su bonusi mogli da budu između 4 i 12 plata. Ostalim članovima Borda direktora, Ljubomiru Sošiću isplaćena je jedna prosječna zarada, dok je Biljana Šofranac dobila pet prosječnih plata oko 2.500 eura. Šofranac je imala pravo na veći bonus jer je bila član Borda od početka 2011. godine, dok su ostali to postali tokom godine. Članovi Borda su uporno tražili da se o svemu sasta-

nu i razgovaraju, ali Franović je to odbijao. Odnos Franovića posebno je pogoršan sa izvršnim direktorom Filipovićem.

Tako je, prema saznanjima Dnevnih novina, Franović početkom septembra pokušao da sazove sjednicu Borda direktora na kojoj bi se, suprotno Statutu kompanije, proširile njegove nadležnosti, a smanjile ingerencije Filipovića. Ipak su članovi Odbora direktora odbili da se o tome raspravlja.

Međutim, nijesu to jedini problemi koji postoje u Željezničkoj infrastrukturi. Franović je, zbog nekoliko izgubljenih sporova koji su protiv njega pokrenuli bivši zaposleni, morao da plati odštetu vrijednu više od 100.000 eura. Samo izgublje-

ni spor protiv bivšeg izvršnog direktora Milovana Strunjaša koštao je firmu 80.000 eura.

Strunjaš je bio izvršni direktor Željezničke infrastrukture DOO od 25. septembra 2007.

Kada je u ljeto, naredne godine, zbog završetka restrukturiranja željeznice ta kompanija postala posebno preduzeće Željeznička infrastruktura AD, stigao je i novi Odbor direktora na čelu sa Zarijom Franovićem.

On je izabrao novog izvršnog direktora Vladimira Šaulića, a da prije toga nije razriješio dužnosti starog.

Franović sa izvršnim direktorom Branislavom Filipovićem

Obaviještena Vlada, očekuje se reakcija

Prema saznanjima Dnevnih novina, o situaciji u Željezničkoj infrastrukturi obaviješten je bivši ministar saobraćaja Andrija Lompar, ali i aktuelni Ivan Brajović. Nezvanična saznanja govore da bi Brajović uskoro mogao da obavijesti Vladu o problemima u Željezničkoj infrastrukturi.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Politika

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012.

SAMIT

Hrvatska će nam poslužiti kao primjer Uslov ekonomskog prosperiteta i političke stabilnosti je zajedničko djelovanje država regiona i razmjena iskustava.

Na taj način se doprinosi i stabilnosti regiona, smatra potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić.

On je učestvovao na sastanku Partnerske komisije Američko-jadranske povelje, na kojoj je istakao značaj foruma za stabilnost i dalji ekonomski razvoj regiona i promovisanje evroatlantskih vrijednosti država članica.

“Crna Gora ostaje privržena ispunjavanju obaveza za članstvo u EU i NATO, posebno prioritetima kao što su vladavina prava, jačanje pravosuđa, borba protiv organizovanog kriminala koji doprinose ispunjavanju obaveza iz oba integraciona procesa”, istakao je potpredsjednik.

On je pohvalio zajedničko djelovanje država regiona i saradnju u ISAF misiji, slanjem zajedničkog tima instruktora u Avganistan, kao i podršku Strateškog savjetodavnog tima.

Ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić je kazala da “nijedna kuća nije sigurna, ukoliko nema bezbjedno okruženja” i da je to

zajednička odgovornost svih država regiona.

Lukšić je nakon susreta sa Pusić zahvalio Vladi Hrvatske za podršku u integracionim procesima, navodeći da će Crnoj Gori veoma značiti njihova iskustva.

“Već možemo reći da je na našim granicama EU samim tim i čitav niz nekih modaliteta saradnje koji će nam pomoći da kroz te procese plovimo što bolje”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, na sastanku su evidentirana pitanja o vezama i saradnji nakon što Hrvatska postane član EU.

plAn

On je pojasnio da se to prije svega odnosi na granični tretman i potrebu da vrlo brzo na ekspertskoj i pa političkoj ravni, bude dogovoreno sve potrebno da bi se što lakše prošla tranzicija.

Pusić je kazala da ona i Lukšić imaju “niz zanimljivih tema o kojima treba da razgovaraju”.

“To ni u jednom slučaju nijesu politička pitanja, u smislu da imamo prepreka ili da imamo nekih dilema, već kako najefikasnije da olakšamo komunikaciju ljudi i roba između Hrvatske i Crne Gore”, kazala je Pusić.

Sprečavanje pranja novca Crna Gora će početkom sljedeće godine početi da izrađuje nacionalnu procjenu rizika od pranja novca. To je proces prikupljanja i analize podataka kako bi se procijenio stepen izloženosti pojedinačnih sektora pranju novca.

Srbija skoro završava NPR, pa su predstavnici njihove Uprave za sprečavanje pranja novca i Misije OEBS-a razgovarali o tome sa crnogorskom Upravom za sprečavanje novca i finansiranja terorizma. Inače će od 2013. godine NPR biti obavezujući standard FATFa (Financial Action Task Force) i sve države će biti dužne da sprovode ovakvu procjenu.

N.Đ.

Direktor USPNFT: Predrag Mitrović

7

nIkšIć

Koćalo: Niko nije vršio pritisak

Funkcioner DF Nebojša Medojević, po ustaljenoj praksi, optužbe na račun rada i vlasti i ostalog dijela opozicije iznosi na svom Fejsbuk profilu. Tako se ovaj put na meti udara našla Pozitivna i to predsjednik OO te partije u Nikšiću Nikola Koćalo, za koga je Medojević napisao da je vršio pritisak na Vjeru Miljanić da podnese ostavku na mjesto odbornika u SO Nikšić. Razlog zbog kojeg je on to uradio, kako tvrdi Medojević, jeste to što Koćalo nije smio da sklopi sporazum o lokalnoj vlasti sa Demokratskim frontom.

Sa druge strane, Kočalo je sve to demantovao. On je za Dnevne novine kazao da niko nije vršio pritisak na bivšu koleginicu da podnese ostavku na mjesto odbornika.

“Nijesam vršio pritisak na Miljanić da podnese ostavku, a tvrdim i da na nju niko nije vršio pritisak dok je bila odbornik Pozitivne. Nijesam upoznat sa izjavom gospodina Medojevića, ali ako je to napisao, mogu samo da tvrdim da nije bilo nikakvih pritisaka na gospođu Miljanić”, objasnio je Koćalo.

I pored toga što su DN pokušale da provjere da li je na Miljanić vršen pritisak ili ne, ona je kazala da se i dalje drži stava da ne želi da daje izjave za medije. ● Sjednica u utorak Što se tiče nastavka konstitutivne sjednice, ona je zakazana za utorak. Predsjedava-

jući Gojko Tomić kazao je da je za utorak zakazao novi nastavak sjednice i da je poziv uputio svim odbornicima. Međutim, on ne zna ko će prisustvovati, a ko ne novom nastavku.

Kako su DN saznale, sjednica je zakazana bez utvrđenog dnevnog reda. Vjerovatno će se na samom zasijedanju pojaviti dva predloga. Jedan će biti od koalicije Za evropski Nikšić, a to je da se verifikuje mandat Sonji Nikčević, a drugi od DF, SNP i Pozitivne da se ponovi glasanje na osnovu zahtjeva 21 odbornika.

No, čini se da će ipak sve zavisiti od bivšeg člana Pozitivne, odbornika Draga Đurovića, jer bez njegovog prisustva i dalje je takozvana pat pozicija između vladajuće partije i opozicije. A što se Đurovića tiče, potpredsjednica Pozitivne i poslanica Azra Jasavić vjeruje da će brzo biti poznati rezultati istrage navodne političke korupcije u Nikšiću. Jasavić tvrdi da je vraćanje mandata Pozitivnoj najbolji način za razrješenje trenutne političke situacije u Nikšiću. I.J. - B.P.

podrškA

VK dala zeleno svijetlo za izmjene Ustava Venecijanska komisija je usvojila Mišljenje o amandmanima na Ustav CG koji se tiču pravosuđa, a koje je podnio Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo Skupštine Crne Gore i SNP. Amandmani se, kako navode iz kabineta predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, prije svega odnose na pitanja unapređenja nezavisnosti sudstva, autonomije tužilačkog sistema, kao i sastava i načina izbora Ustavnog suda. Venecijanska komisija je predložila da se sudije Ustavnog suda ubuduće biraju dvotrećinskom, umjesto prostom većinom.

Komisija smatra da samo izmjene Ustava neće biti dovoljne da se situacija u pravosudnom sistemu poboljša, te da normativne izmjene

moraju biti posebno praćene jačanjem odgovornosti i efikasnosti u pravosuđu. Krivokapić je ukazao na neophodnost iznalaženja adekvatnog balansa između potrebe da se osigura nezavisnost i autonomnost pravosuđa od političkog uticaja i zahtjeva za obezbjeđivanjem potrebnog nivoa demokratskog legitimiteta u cilju jačanja odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012.

9

Crna Gora izbjegla evropsko KORAK DALJE

U trenutku kada je zemlja zaista spremna za članstvo malo ko će joj zalupiti vrata pred nosem Miraš Dušević, Lada Stipić Niseteo

M

oguće zaustavljanje proširenja Evropske unije ne odnosi se na Crnu Goru, jer je ona već u fazi pregovora.

Ali, jasno je da to neće ići ni brzo, ni lako. Zahtjeva je puno, a ovu deceniju provešćemo u pregovorima, bez izgleda da postanemo članica. Dakle, tek nakon 2020. godine, ako sve bude išlo po planu, možemo da očekujemo novu fazu, a to je mogućnost učlanjenja u zajednicu evropskih zemalja. Do tada, biće nam nametnuti sve oštriji kriterijumi, pa ko izdrži.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da Evropska unija u ovom momentu neće donositi odluke o početku pristupnih pregovora sa zemljama kandidatima, što su mediji protumačili kao njeno zalaganje za pauzu u širenju EU. Merkel je eksplicitno spomenula “otvaranje pregovora s novim kandidatima”, što znači da je Crna Gora, već u procesu, isključena iz ove, nazovimo je tako, politike ili, bolje, pristupa.

U procesu proširenja važi krilatica “svakome prema vlastitim zaslugama”. U trenutku kada je zemlja zaista spremna za članstvo malo će ko, osim, dakako, radi bilateralnih sporova u čemu se izgleda najviše javno eksponirala Slovenija, pripremljenoj zemlji zalupiti vrata pred nosom. U EU ima i dosta glasova da nije pošteno od kandidata tražiti više ( pravne države, standarda, ljudskih prava, zakona, eu-

ropske prakse na svim poljima...) nego što je u dijelu članica. Mafija se spočitava maloj Crnoj Gori ne i zemlji gdje je iznikla i hronična je, Italiji.

Ili, od kandidata se zahtijeva prihvatanje Evropske povelje ljudskih prava koju nisu u svoje zakone ugradile sve članice EU. Ili, kandidatska se zemlja mora držati tzv. mastrihtskih parametara za proračunski deficit i javni dug, u čemu je bezuspješna, u ovim vremenima krize, većina članica zajednice.

Naravno, niko nikada nije ni skrivao da Crnoj Gori predstoji težak i veoma dugačak put što zapravo znači da zaista slijedi nekoliko godina praznog hoda, dogodi li se proširenj EU Hrvatskom dogodine ( ne bude li neugodnih iznenađenja ) i eventualno Islandom (ukoliko Islanđani referendumom potvrde rezultat pregovora. Norvežani su, primjera radi, dva puta referendumom i tijesno odbili ispregovarano članstvo u EU ). Dok je Finac Oli Ren bio povjerenik

Turska je (ne)poželjna Za Njemce između proširenja i Turske postoji znak jednakosti.

Otkako je, prije neke dvije decenije, Turska dobila status kandidatske države u prilično uzbudljivim okolnostima i uz puno natezanja, te u okto-

za proširenje, svoj je petogodišnji mandat u Evropskoj komisiji zaključio bez konkretnog rezultata, nove članice EU! Ciljani termin završetka crnogorskih pregovora jeste

Grčko klupko Iako se smatralo da je u slučaju hrvatskih i islandskih pregovora dostignut maksimum strogoće, novootvoreni crnogorski dosje potvrdio je da još ima dosta prostora postrožavanju uslova. Poređenja radi, do prije svega godinu i po, dužnosnici Evropske komisije zaduženi za proširenje veoma su nervozno odbijali samu napomenu da se u novom krugu proširenja kandidati tretiraju strože i od njih zahti-

jeva i očekuje više nego li u vremenima pripremanja “velikog praska” proširenja EU zemljama srednje Evrope. Jedna je lekcija naučena i sa Grčkom, koja je u EU primljena političkom odlukom uprkos negativnom mišljenju Evropske komisije a u eurozonu je ušla naglavačke, temeljeći ulaznicu na netačnim, uljepšanim podacima. Klupko se počelo odmotavati kada je bilo prekasno.

bru 2005. godine, nekoliko sati prije početka hrvatskih, i same pregovore, pojedine su države u EU veoma rezervirane radi ulaska s kojim bi Turska postala treća po snazi ekonomija EU i, istovremeno, najmnogoljudnija njena članica.

kraj ove decenije. Objektivno i bez političke volje da se nekim stvarima progleda kroz prste, to je ostvarivo i dohvatljivo. Brže teško da će moći obzirom na količinu promjena koja se traži od svake buduće članice. S tim promjenama, ima muke čak i Island, četvrtinu bogatiji od evropskog prosjeka, dio unutrašnjeg tržišta EU i Šengena i s acquisom koji ge gotovo usklađen s evropskim. Čitav sistem preduslova u pregovorima, treniran na primjeru Hrvatske i potom apliciran za Island i sada za Crnu Goru, složen je sa svrhom stvaranja dovoljno efikasne zaštitne mreže da se kroz nju ne može provući (nespremna, dakako ) Tur-

ska. Pri svemu ovome, politička odluka o prihvatanju u članstvo zaista nespremnih Bugarske i Rumunije samo je izgovor i argument za mnogo širu, osjetljiviju priču s Turskom. Od početka pregovora, Turskoj je uspjelo zatvoriti jedno jedino poglavlje, Nauku i istraživanje, ono koje Crna Gora otvara, kao prvo u nizu do 33; 18. decembra.

Njemačka suzdržanost prema nastavku proširenja nije tvrdoglavi stav bez razloga.

Njeno vodstvo neće imati ništa protiv početka pregovora ukoliko kandidati zadovolje zahtjeve kojih će se EU, sada, kada ima Tursku na tapetu i u procesu, držćati kao pijan plota i još ih pojačavati. Ovo je iskusila Crna Gora.

Pratite nas na twitteru

10 Aktuelno

@dnovine

subota i nedjelja, 15. i 16.12.2012.

Podgorica je glavni grad, a Crna Gora matična država Je li Vam Podgorica bliža od Sarajeva?

To pitanje je suvišno ako se zna da živim u Baru, pedesetak kilometara od Podgorice. Naravno, malo šale, ali sada ozbiljno. Zaista nema potrebe da nijedan Bošnjak dokazuje svoju lojalnost Crnoj Gori. Iskazali smo to mnogo puta, posljednji put, 21. maja 2006. godine, kada smo u većem broju od svih drugih naroda u Crnoj Gori, podržali obnovu njene nezavisnosti. Mi smo narod koji je utemeljen u Crnoj Gori, i istorijski i u njenom društvenom biću. Naravno, činjenica je da najveći dio Bošnjaka živi u BiH i da je, u tom smislu, Sarajevo centar u kome se nalaze i glavne bošnjačke institucije. Prirodno je da su te, prije svega duhovne, vjerske i kulturološke veze veoma jake i intenzivne. Ali, takođe, svjedoci ste da u bošnjačkoj politici u Crnoj Gori nije zabilježeno da se bosansko-hercegovački zvaničnici miješaju u odluke koje mi ovdje donosimo. To potvrđuje moju tvrdnju da se radi o pozitivnoj politici među ovim državama, uz puno uvažavanje činjenice da su Bošnjaci u Crnoj Gori autohtoni narod. Ako me pitate i lično, a siguran sam da dijelim i mišljenje većine Bošnjaka u Crnoj Gori, Podgorica je glavni grad, a Crna Gora matična država.

Samir Rastoder

P

otpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić otkriva da Bošnjačka stranka ni u jednom trenutku nije ozbiljno razmišljala o pravljenju vlasti sa opozicijom jer su razlike bile nepremostive. On, takođe, očekuje od pravosudnih organa da se pozabave predizbornim napadima na članove BS od strane lokalnih predstavnika DPS-a.

● Vjerujete li da ćete, zahvaljujući potpredsjedničkoj poziciji, moći da uradite više za svoj narod?

Svakako je velika čast, ali i odgovornost biti potpredsjednik državnog parlamenta. To je i priznanje za mene lično, kao i za Bošnjačku stranku, odnosno njenu politiku koja afirmiše interese i potrebe manjinskih naroda. Konačno, i široka podrška koju su sva trojica potpredsjednika dobila od kolega je priznanje. Mislimo da je važno za parlamentarizam, ali i za afirmaciju manjina, da se poslanik manjinske partije nalazi u predsjedništvu zakonodavne vlasti. Takođe, mislim da je i moj prethodnik na ovom mjestu, gospodin Rifat Rastoder, kroz svoj dugogodišnji rad, iako pripadnik partije drugačije programske orijentacije od BS, dao značajan doprinos afirmaciji bošnjačkog identiteta, i ukupno manjinskih prava i kroz Parlament, i u institucijama Crne Gore. ● Pređašnju koaliciju sa vladajućom partijom opterećivala je nerealizacija koalicionog sporazuma, jer je bilo dogovoreno da zastupljenost Bošnjaka bude pet odsto u vlasti, a nije bilo ni dva. Zašto mislite da će se situacija sada promijeniti?

Nijednog trenutka nijesmo kazali da smo zadovoljni stepenom realizacije sporazuma sa DPS. Samo dio tog sporazuma je zaživio, svakako, i to je bilo svakako ispod nivoa dogovorenog. Ali isto tako, treba biti realan i reći da je kroz učešće BS u institucijama, ostvaren napredak i da je značajno povećano učešće bošnjačko-muslimanskih predstavnika u in-

stitucijama. To je, ipak, nedovoljno, ni izbliza ne odgovara našem učešću u stanovništvu, ali vjerujemo da se, u narednom periodu, može više uraditi u tom pravcu. ● Da li je DPS tražio odgovornost svojih lokalnih predstavnika zbog napada članova BS i Vas u predizbornoj kampanji?

Ne znamo šta je do sada urađeno, ali mislimo da će se DPS, kao odgovorna partija, prema tome adekvatno odnijeti, ukoliko žele pravo partnerstvo i uzajamno povjerenje. Mi smo te slučajeve procesuirali i očekujemo od pravosudnih organa da se, u okviru svojih nadležnosti, pozabave tim incidentima i njihovim vinovnicima. ● Da li ste i prije izbora znali da će Vaš potencijalni koalicioni partner biti Evropska Crna Gora?

Mi smo i u prethodnom mandatu bili u koaliciji sa DPS, SDP, HGI i DUA. Taj savez bio je na temeljima strateških opredjeljenja proisteklih iz suverenističkog bloka i zajedničkog sagledavanja budućnosti Crne Gore u evropskim i NATO integracijama. Razgovarali smo o mogućnosti nastavka tog partnerstva, ali naravno nijesmo mogli znati kakav će biti ishod izbora. Mi smo se odlučili da izađemo samostalno, napravili smo dobar izborni rezultat, dobili značajnu podršku sunarodnika, kroz programsku platformu da ćemo se kroz institucije vlasti zalagati za veći stepen ostvarivanja njihovih prava, prije svega srazmjerne zastupljenosti. Mislim da je kasniji izbor logičan, da sa ranijim partnerima ostvarujemo ove ciljeve, za koje drži-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 15. i 16.12.2012.

Presuda za deportaciju ponizila Bošnjake i sve kojima je pravda na srcu

INTERVJU SULJO MUSTAFIĆ, POTPREDSJEDNIK SKUPŠTINE

mo da su zajednički jer se tiču demokratizacije Crne Gore i njene evropske budućnosti. ● Da li ste i u jednom trenutku ozbiljno razmišljali o tome da biste mogli da napravite vlast i sa opozicijom?

Nijesmo o tome ozbiljno razmišljali. Da jesmo, bilo bi i ozbiljnih razgovora na tu temu. Do tih razgovora nije moglo doći, jer su u pitanju razlike konceptualne, programske prirode. Odnos nekih subjekata, partija iz opozicije prema genocidu i agresiji u BiH, prema osudi tih zločina, prema realnosti države Kosova, prema budućnosti Crne Gore, prevashodno NATO integracijama, učinio je da ti programski koncepti ostanu udaljeni. Mi smo se odlučili na ono što je bilo najprirodnije- prevashodno formiranje saveza sa drugim srodnim manjinskim partijama-albanskom Forcom i HGI, napravili smo našu zajedničku platformu, a onda zajedno, na bazi partnerskih principa, dogovarali koaliciju sa DPS-SDP. ● Na koji način planirate da popravite lošu ekonomsku situaciju na sjeveru Crne Gore?

Mislimo da postoje moguć-

nosti da se, prije svega kroz infrastrukturu, a onda i kroz održive projekte, pomogne sjeveru Crne Gore i zaustavi ubrzana depopulacija, odsnosno iseljavanje stanovništva.

Mislimo da treba iskoristiti evropske fondove, ali prevashodno dobru regulativu i mogućnosti regionalnog razvoja i značaj većeg ulaganja u sjever, što je i premijer Đukanović, u svom ekspozeu, apostrofirao. Novi potpredsjednik Vlade, gospodin Husović, koji je i predsjednik BS, sigurno će se, u naredom periodu, ozbiljno baviti ovim zaduženjem. ● Kako Vam izgleda sudski proces zbog deportacija Bošnjaka 1992?

Iskazali smo svoj stav o tome, mada je ta presuda nepravosnažna i možda treba izbjegavati konačne ocjene o njoj.

Nedovoljno prikupljanje dokaza, koji su prethodili tužbi, rezultiralo je još jednom presudom koja unižava i institucije i samu ideju pravde. Ona je ponizila ne samo Bošnjake, već i sve građane kojima su pravda i istina na

Usporedba sa Sulejmanom Veličanstvenim neumjesna Šta mislite o nadimku Sulejman Veličanstveni koji se pominjao u javnosti tokom formiranja nove vlade?

- Iako godi, mislim da je i metaforički neumjesna usporedba sa najvećim vladarem i zakonodavcem Osmanske imperije i, po dometima možda, najznačajnijim vladarem u svjetskoj istoriji. U svakom slučaju, ostaće upamćena.

srcu. Nažalost, nalogodavci ovog zločina i dalje su van domašaja pravde i njenih institucija. Sudilo se samo „izvođačima radova“, koji su možda i ponajmanje krivi, što samo govori o ozbiljnosti našeg pravosuđa da stručno i nepristrasno razriješe slučaj deportacije bošnjačkih izbjeglica koje su smišljeno i namjerno poslate u smrt. ● Kakav je Vaš imovinski karton?

Vrlo javan i transparentan i može se u svakom trenutku provjeriti kod Komisije za konflikt interesa. Moja supruga i ja, zajedno sa djetetom, živimo sa mojim roditeljima u porodičnoj kući u Baru. Kuća je sagrađena prije četrdesetak godina, na porodičnom imanju koje je, uglavnom, poljoprivredno zemljište.

Riječ je o imovini koju je, većim dijelom, kupio moj djed, nakon

što se vratio iz pečalbe, u kojoj je proveo preko dvadeset godina, školujući se i radeći u Istanbulu, početkom 20-og vijeka. Dio zemljišta je kupio i moj otac, koji je napravio i dosta veliki voćnjak. Od te imo-

vine, kao i maslinjaka koji je, takođe, porodično nasljeđe, još od mojih pradjedova, mi smo se školovali i uvijek pristojno živjeli. Nekada su agrumi i masline bili na većoj cijeni nego danas.

Malo plaćeni novinari teško mogu biti objektivni

Bili ste novinar. Kako vam izgleda crnogorska medijska scena?

Posao novinara radio sam punih deset godina. Prošao sam sve faze od voditelja, dopisinika, pa do glavnog urednika i sve medije, štampane, elektronske-radio najviše, a pomalo i televiziju. Mislim da je novinarstvo, ukupno uzev, napredovalo, makar u poštovanju etičkog kodeksa, pa i profesionalnosti i objektivnosti, ako ga uporedimo sa 90-im godinama. Ali, ako su nam cilj standardi koji važe u demokratskim i razvijenim društvima, mislim da smo još daleko. Mislim da se mnogo pažnje pridaje senzacionalizmu i aferama, a manje ozbiljnim temama. Naravno, treba uzeti u obzir i ograničeno tržište i, nesumnjivo, težak materijalni položaj medija i novinara. Slabo plaćeni novinari, koji jedva sastavljaju kraj sa krajem, teško mogu biti i objektivni.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

12 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012.

NEMARNOST

Država koja ne plaća svoju, plaćaće tuđu vojsku Ulaganja crnogorske države u oružane snage nedopustivo mala, smatra vojni analitičar Miroslav Lazanski Vasilj Karadžić

V

ojska Crne Gore brani suverenitet, nezavisnost i državnu teritoriju Crne Gore, u skladu sa principima međunarodnog prava o upotrebi sile“, stoji u članu 129 Ustava Crne Gore.

Sva je sreća što građani Crne Gore nijesu bili u prilici da vide kako Vojska ispunjava Ustavom propisane zadatke, jer se i običnom laiku čini da oružane snage Crne Gore postoje tek simbolike radi.

Razlozi za loše stanje u Vojsci su brojni, no najočigledniji je onaj vezan za (ne) ulaganja u vojnu infrastrukturu, opremu i nabavku novih odbrambenih kompleksa i sistema. Vlast je, čini se, rješenje svih bezbjednosnih problema vidjela u pristupanju Crne Gore kolektivnom sistemu bezbjednosti. No,

prema riječima vojnog analitičara Miroslava Lazanskog, članstvo u Sjevernoatlantskom savezu ne može da riješi bezbjednosne probleme jedne države, bez obzira na njenu veličinu.

On smatra da su ulaganja crnogorske države u oružane snage nedopustivo mala, dodajući da država koja

ne održava svoje snage, na kraju mora izdržavati tuđe vojnike.

“Onda ćete održavati tuđu vojsku. Narod koji ne plaća svoju vojsku na kraju plaća tuđu. Vi izaberite šta ćete da li ćete da vam bezbjednost zemlje čuvaju albanski vojnici ili ćete da vam čuvaju crnogorski vojnici”, poručio je Lazanski. Izbor je dakle vrlo jednostavan. Ili ćemo imati vojne snage koje će odgovarati veličini i ekonomskoj snazi Crne Gore ili ćemo biti država protektorat. Naime, Vikiliks je nedavno objavio mejlove američke obavještajne agencije Stratfor, koja je uvrstila Crnu Goru među zemlje koje nemaju vojne potencijale, pa su SAD preu-

zele, de facto, obavezu njihove odbrane.

Sa druge strane, analitičar Aleksandar Radić smatra da članstvo u NATO savezu nema alternativu, doda-

jući da će to nesumnjivo povećati kapacitete crnogorske Vojske. Ipak, Radić napominje da težnja ka članstvu ne može amnestirati Crnu Goru da ne ulaže u svoje oru-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 13

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012.

Nakon misije u Avganistanu

Helikopteri neophodni Dedović očekuje da će Crna Gora pronaći sredstva za nabavku višenamjenskih helikoptera koji bi se koristili u različitim kriznim situacijama. Osim toga, nada se da će Mornarica nabaviti nekoliko manjih patrolnih brodova “srazmjerno dužini obale i priobalnom pojasu u kom Vojska treba da izvršava svoje misije”.

Slijetanje americkih crnih jastrebova na Vojnom aerodromu Golubovci: Arhiva

žane snage jer “ne možete demilitarizovati Crnu Goru”. No, prema njegovim riječima, ulaganja u Vojsku zahtijevaju ogromna sredstva, jer se pored nabavke novog naoružanja, novac mora izdvojiti i za održavanje, modernizaciju postojećih kompleksa i sistema, te za obuku kadra koji treba da nauči kako da se koristi nova oprema. Izvršni direktor Alfa centra Aleksandar Dedović smatra da Vojska bilo koje države, ako nije u kolektivnom sistemu bezbjednosti kakav je NATO, mora da razvija sve vidove vojske, a dalje rodove i službe. Takav sistem, kako je objasnio, brojčano je veliki, složeniji i neuporedivo skuplji.

Vojska i Ministarstvo odbrane se, naravno, finansiraju iz budžeta. Ove godine MO je uspjelo da “zakuči” nešto više od 37 miliona eura iz državne kase, od čega je programu Vojska pripalo preko 26 miliona. Primjera radi, iz budžeta se za Upravu policije izdvaja skoro duplo više novca (oko 61 milion) nego za instituciju koja bi trebalo da čuva suverenitet i terito-

rijalni integritet Crne Gore.

Strategijskim pregledom odbrane projektovano je da procenat odbrambenog budžeta u BDP-u ne prelazi 1,3 odsto, da rast odbrambenog budžeta prati rast BDP-a, pa je tako procijenjeno da će odbrambeni budžet za ovu godinu iznositi 46,5 miliona eura.

Razlog zbog kojeg su autori SPO-e omašili za skoro deset miliona eura leži, prije svega, u njihovom pretjeranom optimizmu, jer su projektovali da će rast nominalne stope BDPa ove godine iznositi 7,6 odsto (!?) o čemu kreatori ekonomske politike u Crnoj Gori mogu samo da sanjaju.

Druga stvar je struktura odbrambenog budžeta. Naime, većina sredstava odlazi na plate zaposlenih, tzv. troškove za personal, a oni čine mnogo više od predviđeniih 60 odsto odbrambenog budžeta. Treba napomenuti da je Ministarstvo u SPO izrazilo opredjeljenje da troškovi za personal čine manje od 60 odsto budžeta, dok bi na tekuće i kapitalne izdatke išao ostatak budžeta.

Komandni kadar Vojske Crne Gore je, prema riječi-

ma Dedovića, napravio dobre procjene i izabrao dobre prioritete kada je opremanje u pitanju. Kako je objasnio, “težište je bilo na uniformama, pješadijskom naoružanju, motornim vozilima različitih kategorija, sredstvima za zaštićenu komunikaciju kakva je vojsci neophodna, sredstvima za pružanje pomoći građanima u vanrednim situacijama, nabavci i instaliranju radarskih sistema za kontrolu i zaštitu mora i priobalnog pojasa”.

No, želje su jedno, a mogućnosti nešto sasvim drugo.

Osim nekoliko “tojotinih” terenaca i automata “Hekler i Koh” nije bilo značajnijih ulaganja u pješadijske jedinice, a o sredstvima za pružanje pomoći građanima u vanrednim situacijama da ne pričamo. Nakon raspada SCG, Vojsci Crne Gore su u amanet ostavljeni helikopteri “Mi-8”, no tadašnji ministar odbrane Boro Vučinić je izgleda bio “skeptičan” prema klimatskim promjenama, pa je helikoptere proslijedio u Srbiju.

Umjesto ulaganja, mnogo lakše je bilo uništiti ili prodati naoružanje i vojnu opre-

Bolje ª Mi-17º nego ª Cougarº Miroslav Lazanski kazao je DN da je u francuskim industrijskim krugovima čuo da se Crna Gora interesuje za kupovinu francuskog višenamjenskog helikoptera “AS532 Cougar”, ali smatra da je za Crnu Goru bolja opcija da kupi dva ruska “Mi-17” iz razloga što crnogorski piloti i mehaničari poznaju te mašine, ali i zbog remonta.

On je preporučio i kupovinu italijanskog tenka-točkaša “B1 Centaur” koji je izuzetno brz i pokretljiv sa topom snažnog kalibra (105mm). Lazanski smatra da je Crnoj Gori potrebno četiri do pet aviona koji bi trebalo da čuvaju vazdušni prostor “čisto radi simbolike”, dodajući da bi za obuku pilota Crna Gora od Srbije trebalo da kupi nekoliko “lasta”, ali i možda avione tipa “kobac”, radi patroliranja na moru.

U Vojsci zaposlena 1.851 osoba Na osnovu Odluke Vlade Crne Gore o organizacijsko-formacijskoj strukturi i veličini Vojske Crne Gore od 17. marta 2011. godine, utvrđena je brojna veličina od 2.094 formacijska mjesta, zajedno sa Generalštabom Vojske Crne Gore. U Vojsci Crne Gore, kako nam je rečeno iz MO, zaposleno je i ostvaruje zaradu ukupno 1.851 lice, i to: 232 oficira, 803 podoficira, 555 vojnika po ugovoru i 261 civilno lice. Definisana brojna veličina Vojske Crne Gore, kako je naveo Dedović, u skladu je sa NATO standardima.

On je rekao da se kod mnogih zemalja ona se kreće od 0,30% - 0,50% u odnosu na broj stanovnika, a da je u slučaju Crne Gore to 0,35%. mu. Kao sirovina za Željezare završilo je svih 60 tenkova “T-55”. Zbog čega država nije zadržala bar dio tenkova bar za obuku, nije poznato. Slična sudbina zadesila je artiljeriju koja je istopljena ili budzašto prodata, od haubica “M-56” od 105mm, preko minobacača “M-69A”, protivavionskih topova, do topova BST i “M-64”. Uništeno je

i oko 1.500 raketa “Strijela 2-M”. Prema navodima Ministarstva odbrane, u skladištima je nakon obnove nezavisnosti bilo oko 10.000 tona viškova municije i naoružanja, dok je danas u skladištima Vojske preostalo 4.300 tona viška municije raznih kalibara. Ministarstvo odbrane je nakon obnove nezavisnosti izgleda imalo namjeru da se prebaci na “zapadno” oružje i vojnu opremu, a da rusko proda ili uništi. Čini se da “stratezi” odbrambene politike u Crnoj Gori nijesu bili upoznati sa činjenicom da nekadašnje članice Varšavskog pakta, a danas članice NATO-a i te kako koriste rusko naoružanje, samo u modernizovanoj verziji. Da paradoks bude veći, Mađarska je pripadnicima Vojske Crne Gore u Avganistanu iznajmljivala “AK-47”, poznatiji kao “kalašnjikov”. To je rezultat politike viškova naoružanja i opreme.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

14 Aktuelno

subota i nedjelja, 15. i 16.12.2012.

pRImopREdAJA

ZAVRŠNE RIJEČI

Krivični postupci kraći i efikasniji Mislio U Podgorici održan okrugli sto na kojem je razmatrana primjena novog ZKP-a samo na svoju ljubav Nakon godinu i tri mjeseca od kada je počela primjena Zakona o krivičnom postupku juče je u Podgorici održan okrugli sto na kome je ministar pravde Duško Marković kazao da je problem sa organizovanim kriminalom i korupcijom neuporedivo manji od kada se novi Zakon o krivičnom postupku (ZKP) dosljedno primjenjuje.

On smatra da ZKP omogućava brži i ekonomičniji krivični postupak. “Podaci iz Tužilaštava idu u prilog toj konstataciji budući da je od početka primjene postupak istrage u osnovnim tužilaštvima trajao u prosjeku 29 dana, a u višim tužilaštvima 32 dana, a potvrđeno je oko 95 odsto optužnica”, kazao je on.

Marković je naveo da su proširene mjere tajnog nadzora na sva koruptivna krivična djela, uveden postupak za privremeno oduzimanje imovinske koristi, kao i finansijska istraga radi proširenog oduzimanja imovine čije zakonito porijeklo u krivičnom postupku nije dokazano, a teret dokazivanja prenijet na okrivljenog”, precizirao je on. Direk-

Sa jučerašnjeg okruglog stola

tor policije Božidar Vuksanović kazao je da su pojedinim odredbama ZKP-a ograničena policijska ovlašćenja i prenijeta u nadležnost tužilaštva ili suda. “Time je policiji, u pojedinim slučajevima, otežano obavljanje poslova iz njene nadležnosti”, rekao je on. Sudi-

ja Vrhovnog suda Radule Kojović smatra da za najteža krivična djela vijeće sudija mora da čini pet, a ne troje sudija što je sadašnji propis.

On je dodao da okrivljeni često zloupotrebljavaju odredbe iz ZKP-a koje se odnose na dodjeljivanje bra-

nioca po službenoj dužnosti i predložio da mjere tajnog nadzora traju godinu i po. “Sadašnji propisi taj period ograničavaju na sedam mjeseci, što nekad nije dovoljno da bi se prikupili svi dokazi za postojanje krivičnih djela”, pojasnio je on. B.R.

Sudija Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša juče je okončala suđenje Danilovgrađaninu Goranu Babiću (21) optuženom da je ubio svoju bivšu djevojku, Nevenu Stojović. Vijeću sudija se juče obratio i otac nastradale djevojke, nazivajući optuženog “junakom” jer je uspio da ubije žensko dijete. “Nije mu dovoljna ni maksimalna kazna”, kazao je Nevenin otac.

Analizirajući ličnost optuženog Babića, vještaci su utvrdili da optuženi ima nizak nivo emocionalne nesigurnosti, a krivično djelo koje je počinio nije psihopatološki motivisano.

Tokom izlaganja završne riječi tužilac Ljiljana Lakić je kazala da smatra da je Babić planirao ubistvo, i da je zbog odbijanja nastavka ljubavne veze ispalio smrtonosne hice u Nevenu, ne vodeći računa o njenim osjećanjima već samo o svojim emocijama, tražeći da se kazni po zakonu.

B.R.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 15

subota i nedjelja, 15. i 16.12.2012.

NOVI ZAKON

Familije ubijenih izdržavaće država Uskoro javna rasprava o novom nacrtu zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela Svetlana Kumburović

N

acrt zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela o čijem će se donošenju uskoro javno raspravljati, predviđa obavezu države da isplati naknadu štete porodicama ubijenih ili umišljajno povrijeđenih osoba, ako je takav slučaj prethodno prijavljen policiji ili Tužilaštvu. Ipak, Zakon se neće primjenjivati na sve žrtve, već samo na one koje u sudskom postupku neće biti u mogućnosti da ostvare naknadu štete usljed lošeg materijalnog stanja počinioca ili ukoliko on nije poznat. Na poseban sudski postupak o naknadi štete neće se čekati ni kada otklanjanje štetnih posljedica ne trpi odlaganje.

Buduće zakonsko rješenje predviđa da se, radi zaštite žrtava krivičnih djela nasilja izvršenih s umišljajem, od­ šteta obezbjeđuje iz budžeta Crne Gore. Kako je oštećena porodica i do sada imala mo­ gućnost da se sudskim putem obešteti od optuženog, ovaj zakon omogućava naknadu samo onim žrtvama odno­ sno članovima porodice, ko­ ji u “sudskom ili drugom po­ stupku neće biti u mogućno­ sti da ostvari naknadu štete”.

Dakle, pravo na naknadu postoji u slučaju da počinilac nije poznat, ako je poznat, ali nema sredstava da isplati na­ knadu, ali i ako je “neophod­ no isplatiti naknadu prije po­ kretanja sudskog ili drugog postupka, a radi pravovreme­ nog otklanjanja štetnih poslje­ dica za žrtvu”.

Novčana naknada po ovom Zakonu trebalo bi da pripadne žrtvi koja je sa umišljajem i si­ lom počinioca zadobila teške tjelesne povrede ili joj je na­ rušeno zdravlje. U slučaju smrti žrtve, pravo na nakna­ du imaju osobe, koje je žrtva izdržavala.

Po mišljenju Milana Radovića iz NVO Građanska alijan­ sa ovo nije dobro rješenje. “Mi­ šljenja smo da bi i građani ko­ ji su prijavili NVO ili medijima trebali imati pravo na nadok­ nadu štete jer nadležne držav­ ne institucije moraju postupa­ ti i u slučajevima teških krše­ nja ljudskih prava, čak i ukoli­ ko nijesu zvanično prijavljeni.

Takođe, postavlja se pitanje neuke stranke, a da pritom dr­ žavni organ nije preuzeo po­ trebne radnje na procesuira­ nju slučaja”, kaže Radović.

Uvažavajući osnovna na­ čela Evropske konvencije, na­ knada se, prema nacrtu, pri­

znaje za troškove zdravstve­ ne zaštite, za izgubljenu za­ radu u slučaju da je povreda uzrokovala nesposobnost za rad, zbog gubitka izdržavanja, ukoliko je ubijena osoba, ko­ ja je pružala izdržavanje, kao i za pogrebne troškove. S obzi­ rom da se radi o naknadi koju država isplaćuje u cilju zašti­ te i pomoći žrtvama krivičnih djela nasilja izvršenih sa umi­ šljajem, naknada se priznaje samo onda ako je riječ o osobi, koja nema pravo na naknadu iz zdravstvenog ili penzijskog

osiguranja.

Postupak za ostvarivanje naknade pokreće se pisanim zahtjevom koji se podno­ si Ministarstvu pravde u ro­ ku od šest mjeseci od izvrše­ nja krivičnog djela. Ovaj rok moguće je prekoračiti (ne du­ že od tri godine od počinjenog djela), ako žrtva iz zdravstve­ nih razloga ne može podnije­ ti zahtjev u predviđenom ro­ ku. Ovaj rok je, po mišljenju Radovića, kratak. “Predloži­ ćemo da ovaj rok bude duži, odnosno da je barem godinu dana, jer je potrebno značaj­ no vrijeme za oporavak žrtvi i odluku za prijavljivanje slu­ čaja nadležnim institucija­ ma”, kazao je Radović Dnev­ nim novinama.

Na javnoj raspravi o dono­ šenju Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela koja je zakazana za 19. decembar očekuje se učešće predstav­ nika Ministarstva pravde, ombudsmana, predstavni­ ka nevladinih organizacija i advokata.

Ko odlučuje o pravu na naknadu Nacrtom je predviđeno da nadležni organ za sprovođenje postupka i odlučivanje o pravu na naknadu bude Komisija za novčanu naknadu žrtvama krivičnih djela koju će imenovati Vlada Crne Gore. Komisiju, prema predlogu, čine predsjednik, četiri člana i njihovi zamjenici. Predsjednik Komisije imenuje se iz reda sudija Vrhovnog suda Crne Gore, dok se članovi imenuju iz reda - zamjenika Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore, predstavnika nevladinih organizacija iz oblasti zaštite ljudskih prava, predstavnika Ministarstva pravde i stručnih lica iz oblasti socijalne zaštite.

Država će, po novom zakonu, plaćati troškove sahrane žrtava nasilja: Ilustracija

Ubistvo advokata Vlada Bjekovića

Pratite nas na twitteru

@dnovine

16 Aktuelno

subota i nedjelja, 15. i 16.12.2012.

PRESUDA

Za ubistvo Pejanovića 13 godina zatvora Bivši policiajac Zoran Bulatović osuđen je juče u Višem sudu u Podgorici na 13 godina zatvora zbog ubistva bivšeg kolege i boksera Aleksandra Saše Pejanovića. Iako je Bulatović tokom suđenja tvrdio da je, isprovociran Pejanovićevim ponašanjem, počinio “ubistvo na mah”, sudija Vesna Moštrokol konstatovala je da je sa sigurnošću utvrđeno da je optuženi inicirao prepirku koja je prethodila ubistvu.

Bulatović je, prema navodima juče potvrđene optužnice, 30. maja prošle godine, usred dana, iz pištolja “glok”, sa umišljajem ubio Pejanovića u bašti podgoričkog kafića “Lido”.

Sud je za tačne uzeo iskaze svjedoka Dražena Savovića i Sonje Ćetković, koji su, kao očevici događaja, tvrdili da je Pejanović sve vrijeme mirno stajao sa rukama spuštenim niz tijelo. Njihovi navodi potvrđeni su i video-snimkom

U ZIKS-u uz dobru hranu i teretanu odbrojavaju zatvorske dane Marija Palibrk

događaja koji je sudu olakšao posao.

“Da se događaj odigrao onako kako su opisali ovi svjedoci, potvrdio je i videozapis kamere, na kome se jasno vidi da oštećeni uzima

šolju i prinosi je ustima u trenutku kada mu Bulatović prilazi, iz čega se izvodi jasan zaključak da mu se Pejanović nije mogao prvi obratiti”, kazala je sudija Moštrokol.

S.K.

SESTRIĆ UBIJENOG

Ništa nije ukazivalo da će se desiti zločin Saslušanjem svjedoka juče je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje Mariji Milić (19), optuženoj za ubistvo direktora FK “Rudar” Radmila Mitrovića (49).

Milić je, prema navodima optužnice, 29. aprila nakon prepirke i svađe koja se dogodila u Mitrovićevom stanu u podgoričkom naselju Zago-

rič, kuhinjskim nožem nasrnula na njega i usmrtila ga.

Radmilov sestrić Miloš Planić juče je pred sudom ispričao da je kritične noći izašao u grad sa Radmilom i optuženom, te da ništa nije slutilo na ovakav epilog.

On je ispričao da je sa ujakom i optuženom Marijom otišao u lokal gdje je te veče-

ri organizovana žurka, te da su pjevačica Kaja i njen menadžer ostali u Radmilovom stanu da se spreme jer je Kaja te večeri imala nastup u nekom od podgoričkih klubova.

Nakon dva sata, Kaja, menadžer kao i Goran Vukić su im se pridružili jer je “Kajin nastup odložen”. Ostali su sa njima neko vrijeme, a potom su otišli. “Gdje su otišli poslije toga, ne znam”, kazao je.

Govoreći o odnosu njegovog ujaka i optužene Milić, Planić je ispričao da se nikada ranije nijesu svađali, te da to nije bio slučaj ni ove večeri.

“Nijesu se svađali ni u lokalu ni u taksiju jer da jesu, ja bih to sigurno primijetio”, kazao je on.

“Kada sam stigao kući dobio sam poziv od Radmila, ipak, nije se ništa čulo pa sam odmah potom pozvao ja njega, ali nije odgovarao na poziv. Poslije sam dobio poruku od Marije da je on u bolnici. Kada sam potom zvao na Radmilov broj javio se policajac koji mi je rekao da je uviđaj u toku. Tad sam shvatio da nešto nije u redu i otišao sam do njegovog stana”, ispričao je svjedok kako je saznao za smrt svog ujaka.

S.K.

U

slovi u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) u Spužu prijaju zatvorenicima, moglo bi se zaključiti, ukoliko se uzme u obzir njihov izgled, i kada se uporede njihove fotografije prije i poslije boravka u toj ustanovi. Prateći suđenja onih koji se nalaze u zatvoru, lako je primijetiti da se njihov izgled iz mjeseca u mjesec popravlja. Osim dobijanja kilograma, da se zaključiti i da koriste svaku priliku da povećaju mišićnu masu i tim poprave svoj izgled.

Iako zatvorenici imaju po tri obroka dnevno, hranu, i to u velikim količinama, svakodnevno im donose tokom posjeta. Redovi rodbine i prijatelja osuđenika koji ispred zatvorskih jedinica čekaju sa punim kesama hrane svakodnevna su slika. Iako veliki dio njih posjećuje pojedine zatvorenike svakog dana, u posjete donose isključivo velike kese pune hrane. Nerijetko roditelji hranu za jednu osobu donose čak i u najvećim džakovima, koji su namijenjeni za smeće. Često besposleni, naročito u zimskim periodima, zatvorenici kao dodatni ugođaj uz gledanje televizije ‘gricka-

ju’ hranu. Sve to dovodi do toga da oni koji ne provode vrijeme trenirajući iz zatvora izađu gojazniji, dok oni mlađi izlaze zgodniji i ‘napucaniji’, reklo bi se spremni da konkurišu za naslovne strane časopisa, koji se bave muškom ljepotom i zdravljem.

Kako je objasnila nutricionista Dragana Otašević, na osnovu Pravilnika o ishrani, jelovnici se sastavljaju za 15 dana i oni se strogo poštuju. Iako je primijetno da se boravkom u zatvoru kilaža osuđenika povećava, niko od njih nije dolazio na savjetovanje za ishranu.

“Doktor predloži nekom od

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 17

SUBOTA I NEDJELJA, 15. i 16.12.2012.

Igor Raičević, novembar 2011. Igor Raičević, septembar 2012.

BOLJA DEFINICIJA

Zatvorom do savršenog izgleda

Mišo Vešović, oktobar 2012.

Do sada, u ZIKS- u je bio samo jedan slučaj zabrinjavajuće gojaznosti zatvorenika, zbog koje je bio prinuđen da ide čak i na liposukciju. njih da dođu kod mene za savjet, ali do sada to niko nije uradio. Onim koji iz zdravstvenih razloga imaju dijetalnu ishranu hrana se odvojeno sprema i dobijaju posebne kutije”, objasnila je Otašević.

Međutim, veliki broj njih uzme kutiju sa dijetalnom hranom, ali kada osjete miris jela ostalih ‘kolega’, dijetalnu hranu ostave i stanu ‘u liniju’ za običnu. Na primijetno gojenje zatvorenika, kako je objasnila Otašević, utiču psiha i loša aktivnost.

“Njihova psiha je takva da

kad im je ograničena sloboda kretanja boje se da ne ostanu još bez nečega, te strahuju i da ne ostanu gladni. Upravo zato, iako u toku predviđenih obroka dobijaju određenu količinu hrane veoma često traže više, što im ne možemo odbiti. Osim toga, aktivosti koje imaju očigledno im nijesu dovoljne”, kazala je Otašević.

Ovu priču potvrdio je doktor ZIKS-a, Branislav Petrović.

On je kazao da iako ne postoje parametri da bi na osnovu njih potvrdili, očigledno je da ljudi u zatvoru dobijaju kilograme, ali kako je kazao, ne do količine koja zabrinjava. Ono što znatno doprinosi tome jeste da veliki dio njih, oko 20 odsto, sami spremaju hranu.

Uspijevaju da proture ª steroideº

Iako supstance za povećanje mišićne mase nijesu dozvoljene da se unose u zatvor, prema izgledu osuđenika jednostavno je zaključiti da oni uspijevaju da ih dobave. Veliki broj njih slobodno vrijeme provodi vježbajući i radeći na izgledu, tako da nije rijetka slika gdje policijski službenik vodi zatvorenika, koji je zahvaljujući dugogodišnjem vježbanju u zatvoru mnogo krupniji i naizged snažniji od njega. Zatvorenici imaju teretanu, kao i terene za fudbal i košarku, koje dosta njih, posebno mlađih, redovno posjećuje. Savjete za korišćenje steroida ne traže, jer im nijesu dozvoljeni, ali kako doktori kažu, jasno je da ih koriste i da jedni druge savjetuju o tome.

Mišo Vešović, maj 2012.

Žene i u zatvoru brinu o izgledu Nutricionista Otašević, ZIKS

Pripadnice ljepšeg pola koje se nalaze na izdržavanju zatvorske kazne ipak ne dozvoljavaju da prekomjerno dobiju na težini. Kako je kazala Otašević, da se primijetiti da svaka od njih izgleda lijepo. “Žene ipak vode više računa o izgledu, a samim tim i kilaži. Ni one ne dolaze za savjete, ali im i ne trebaju. Očigledno same sebi znaju da kažu kada je dosta, da se kontrolišu”, kazala je Otašević.

REAGOVANJE

Jovićević: Manipulacije ª istraživačaº MANS-a Viši državni tužilac u Podgorici Vesna Jovićević reagovala je na optužbe MANS-a, objavljene u DN, da nije prijavila tačne podatke o svojoj imovini Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa.

Jovićević tvrdi da su navodi MANS-a neistiniti, zlonamjerni, manipulatorski, ciljano lansirani u svrhu diskreditacije njenog imena, funkcije koju obavlja i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.

“Tačno je da sam, u propisanom roku, Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa dostavila Izvještaj o svojoj i imovini članova svoje poro-

dice. U izvještaju sam navela da moj suprug posjeduje stan površine 68m2. Stan mu je dodijeljen na korišćenje Rješenjem RO Elektrodistribucija SRCG Titograd – RZZSP br.1885,25.11.1982. god, a otkupljen je 12. 06. 1992. godine, u društvenoj akciji otkupa stanova po propisanim cijenama i proceduri. Navela sam, takođe, da moj suprug posjeduje kuću na Rijeci Crnojevića na katastarskoj parceli 204/2. Ovaj podatak govori jasno da kuća ima 234m2 ukupne površine. I Izvještaj i Izvod iz Katastra nepokretnosti su očigledno

bili dostupni “istraživačima” MANS-a, ali su tendenciozno interpretirani i selektivno prikazani u cilju “obezbjeđenja dokaza” za zadatu konstrukciju i lansiranje priče – afere, sa nesumnjivom zlom namjerom, na kojoj je izgrađena kuća dimenzija 13m x 6m.

Inače, radi se o kući koja je u vlasništvu porodice mog supruga više od 100 godina i koja je znatno oštećena zemljotresom 1979. godine. Obnovu i gradnju je započeo pokojni otac mog supruga, na osnovu Odobrenja za građenje Opštinskog komiteta za urbaniziam i stambe-

no-komunalne poslove broj UP/I-04-286, od 30.05.1989. godine, uz prethodno pribavljenu saglasnost Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Cetinje, br.02-1216/1 od 24.10.1988.godine, pod uslovom gradnje u gabaritima koje je imao pređašnji objekat, dimenzija 13m x 6m, spratnosti P+2. Kasnije, u ostavinskom postupku, objekat u izgradnji je naslijedio moj suprug. S obzirom da je objekat bio nezavršen, angažovanjem ličnih finansijskih sredstava, specificiranih u prijavi Komisiji, objekat je, poslije dvije deceni-

je gradnje, konačno završen, pa je osnov sticanja prava na kući promijenjen iz nasleđa u građenje. „Stručni istražitelji“ MANS-a manipulisali su podacima tako što su prikazali dio podataka, navodeći da sam prijavila da posjedujem kuću od 78m2, iako je u prijavi precizno navedeno da se radi o kući dimenzija 13 mx6m, spratnosti prizemlje plus dva sprata, što je lako provjeriti uvidom u prijavu”, stoji u reagovanju Jovićevićke, koja je naglasila da Više državno tužilaštvo, na čijem je čelu, ima izvanredne rezultate i da je to jedan od stubova borbe za vladavinu prava.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

18 Aktuelno

subota i nedjelja, 15. i 16.12.2012.

CVoKoTANJE

Nehumani uslovi na Koniku Sinoć u Kampu na Koniku

Stanovnici Kampa na Koniku cvokoću od zime u limenim kontejnerima bez struje i grijanja, dok institucije još ne znaju ko je nadležan da njihove nove domove priključi na mrežu. Mještani koje su reporteri Dnevnih novina zatekli na Koniku kazali su da ne znaju kako će izdržati ovoliku zimu.

“Ovo su nehumani uslovi, previše je hladno. A oni nam još traže i struju da plaćamo. Ne znamo samo odakle”, kazao je jedan od stanovnika Konika.

Na sastanku Operativnog tima, koji je juče vodio direktor Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica Željko Šofranac, kome su prisustvovali predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva unutrašnjih poslova, Glavnog grada, Crvenog krsta, UNHCR - a i predstavnik korisnika, ponovo su razmatrani problemi vezano za priključenje struje u kontej-

nerima u Kampu i utvrđene precizne mjere koje treba da sprovedu nadležni organi.

“Zaključeno je da nosioci domaćinstava kojima su dodijeljeni kontejneri na korišćenje što hitnije potpišu ugovore o privremenom korišćenju kontejnera sa Ministarstvom unutrašnjih poslova kao vlasnikom istih. Ztaim, da Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj izda odobrenje za postavljanje kontejnera, te da se pribavi Tehnička dokumentacija koja je neophodna kako bi Elektroprivreda izvršila aktivnosti na ugradnji brojila i priključenja na elektroenergetsku mrežu”, navodi se u saopštenju Operativnog tima.

Do tada, stanovnici kontejnerskog naselja bez struje snalaze se kako znaju i umiju. Pojedine porodice su nabavile šporete i sulundare provukle kroz prozore. Neki su skinuli prozore, a rupu zakrpili kartonima.

NVo

Uputili Vladi više od 200 mjera i zahtjeva

Koalicija nevladinih organizacija za praćenje pregovora u okviru pregovaračkog poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava uputila je Vladi više od 200 zahtjeva za poboljšanje stanja u oblasti reforme pravosuđa, zaštite ljudskih prava, sprečavanja korupcije i održivosti civilnog društva. Predstavnici 15 NVO, koje čine koaliciju, kazali su juče da im je namjera da podsjete i opomenu da je neophodno realizovati mjere i preporuke sadržane u nacionalnim strateškim dokumentima i zakonodavstvu i izvještajima međunarodnih organizacija.

U koaliciji NVO smatraju da se najveći broj zahtjeva može realizovati tokom prvih 100

dana rada Vlade, te da implementacija manjeg broja mora početi odmah.

Izvršna direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević kazala je da su neki od ključnih zahtjeva izrada nove strategije reforme pravosuđa i omogućavanje uključivanja predstavnika NVO sektora u radno tijelo zaduženo za kontinuirano praćenje primjene strategije, hitno sprovođenje započete ustavne reforme, ukidanje ovlašćenja Sudskog i Tužilačkog savjeta da privremeno, bez sprovedenog konkursa za izbor, upućuju sudije i tužioce na rad u sud višeg stepena.

U oblasti sprečavanja korupcije neophodno je unapri-

jediti institucionalni okvir za kontrolu finansiranja političkih partija, s predlogom da se formira nezavisna agencija za borbu protiv korupcije koja bi, kako je kazala izvršna direktorka CRNVO Ana Novaković, objedinila nadležnosti za najmanje pet važnih pitanja finansijsko poslovanje partija, sprečavanje sukoba interesa, zloupotrebu državnih resursa, lobiranje, kao i preventivne antikorupcijske resurse.

U oblasti poštovanja ljudskih prava, između ostalog, zahtijeva se obavještavanje javnosti o napretku u istragama o nasilju protiv novinara, kao i dopuna informacija o istragama tih slučajeva koji nijesu dospjele do suda.

Ana Novaković (CRNVNO)

mERKAToR

KLINIČKI CENTAR

Za raskid radnog odnosa Akcija za Nikoljdan prijavilo se 30 zaposlenih Za sporazumni raskid radnog odnosa u Kliničkom centru prijavilo se 30 zaposlenih, od čega četiri doktora, 17 medicinskih sestara-tehničara i devet nemedicinskih radnika, saopšteno je juče Dnevnim novinama iz te zdravstvene ustanove.

“Zakonom o radu propisano je da radni odnos prestaje sporazumom između poslodavca i zaposlenog, stoga, pored iskazane volje zaposlenog za raskid radnog odnosa, mora postojati i saglasnost, od-

nosno odobrenje poslodavca kojeg zastupa direktor. Nakon detaljne analize podnesenih zahtjeva direktor KC dr Milan Mijović zaposlenima koji ispunjavaju uslove daće

saglasnost za sporazumni raskid radnog odnosa”, kazali su u KC i dodali da će iznos otpremnine zavisiti od visine bruto zarade i dužine radnog staža zaposlenog.

J.V.Đ.

U susret proslavljanju Svetog Nikole Čudotvorca i slave Nikoljdan, koja tradicionalno okuplja porodicu i prijatelje, Merkator-CG je za svoje potrošače pripremio od 15. do 19. decembra posebnu akciju sa slavskim artiklima po specijalnim cijenama plus dodatnih 140 artikala na akciji. I Rodini objekti će, u istom periodu, kako je saopšteno, nuditi super cijene za slavsko vrijeme i odabrane slavske artikle, kao i još 150 artikala prilagođenih potrebama potrošača.

“Iako proslava dana Svetog Nikole podrazumijeva spremanje posne hra-

ne, biće dosta domaćina koji tu slavu slave kroz mrsnu hranu. Merkator-CG je mislio na svačiji ukus i iz bogate ponude izdvajamo svinjski but bez kosti po cijeni od 3,49 eura, pršut 9,29, dimljenu svinjsku pečenicu 5,49, sir Edamer 4,79, oslić 2,69, očišćene lignje 3,49, ulje 1,37, brašno 0,49 eura”, kaže se u saopštenju i dodaje da, uz slavski kolač i žito, za trpezom će se tradicionalno naći i vino za zdravicu, pa se na slavskoj akciji mogu naći bijelo vino “Banatski rizling” za 1,59 i stono vino “Vranac Povardarie” za 1,19 eura.

J.V.Đ.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 19

SUBOTA I NEDJELJA, 15. i 16.12.2012.

STIGMA

Nijesam monstrum ako sam HIV pozitivna

Dnevne novine objavljuju ispovijest Podgoričanke zaražene virusom humane imunodeficijencije Nemanja Lacman

K

o misli da HIV-om nogu biti zaraženi samo narkomani ili osobe sumnjivog morala, u velikoj je zabludi. Ništa u životu sagovornice Dnevnih novina, Podgoričanke u kasnim tridesetim godinama, nije bilo “rizično”. Ona je pristala da govori o svom problemu, uz insistiranje na anonimnosti jer, kako je kazala, javno ne priča o svojoj infekciji iz razloga što ne vidi potrebu da ubjeđuje građane da nije monstrum ako je inficirana.

Bolest može da se desi svakome i zato što je neko inficiran HIV-om ne znači da je nemoralna osoba niti monstrum koji želi svakog drugog da inficira u cilju osvete. Inficirana je osoba zabrinuta za svoje zdravlje kao i svaki drugi normalan čovjek, koji uz to i brine o svojoj porodici i oko-

Sada drugačije živim I pored toga što su načini prenošenja virusa humane imunodeficijencije (HIV) detajno ispitani i definisani, te da komunikacija, druženje, boravljenje u istoj prostoriji sa HIV pozitivnim osobama, pa čak i rukovanje i korišćenje istog pribora sa njima nijesu načini prenošenja, crnogorsko društvo i dalje diskriminiše inficirane osobe. Kao najveći prepreku, osobe zaražene HIV-om navode probleme ekonomske i emotivne prirode, strahove, osjećaj krivice ili prevelike odgovornosti, a nekada nevaspitanje i neznanje ostalih koji sebe smatraju zdravim.

Ova mlada žena, nakon dobijene infekcije na društvo gleda ipak neopterećeno i tvrdi da svijet oko sebe vidi boljim.

“Ja ovo društvo sada gledam neopterećena sa malograđanskim standardima tipa “šta će mi komšija reći” i od tada zaista živim drugačije i ponekad mnogo bolje od većine svojih sugrađana, jer sam naučila da uživam u sitnim životnim radostima i da se radujem svakom danu sa onima koje volim i koji mene

lini, počinje svoju priču Pogoričanka, koja je pristala da govori za Dnevne novine o svojoj bolesti. Kazala je da i pored toga ima dovoljno svojih “svakodnevnih” problema, tako da ne mora nekog da ubjeđuje da treba da je prihvati. Iz tog razloga insistira i na anonimnosti.

“Ne vidim potrebu da ubjeđujem građanstvo da nijesam nemoralna osoba ako imam infekciju. Nije isto biti inficiran i nemoralan. Vi imate u društvu mnogo više nemoralnih osoba koje su bez ikakvih virusa, tj. medicinski zdravi”, kazala je ona.

Takođe, sagovornica objašnjava da osobe inficirane HIVom ne treba izdvajati i primoravati ih da pričaju o infekciji.

“Ne vidim da to radi bilo ko, ko ima upalu pluća izazvanu nekim od virusa, ili ne vidim da neko ko ima herpes na usnama priča o tome. Pogotovo što bi bilo kakvo pojavljivanje u javnosti kod mene izazvalo dodatni stres koji bi meni samo škodio, jer utiče na moje zdravlje kao i na sve druge ljude koji imaju smanjenu otpor-

nost organizma”, kazala je ona.

Govoreći o terapiji, ona je kazala da iscrpljujuća na samom početku.

“Terapija nije teška, iscrpljujuće je samo u početku dok se ne naviknete na redovno uzimanje, a što se tiče ostalog bar kod mene nijesu postojali neki drugi zdravstveni problemi”, kazala je ona, dodajući da liječenje ne plaća, jer svojim radom sebi obezbjeđuje zdravstveno osiguranje.

Govoreći o svakodnevnim problemima ova mlada žena je kazala da se kao i svi drugi suočava sa svakodnevnim brigama nekada ekonomske i emotivne prirode.

“Nekada su to moji strahovi i osećaj ili krivice ili prevelike odgovornosti, a nekada nevaspitanje, neodgojenost i neznanje ostalih koji sebe smatraju zdravim ili koji bi se trebalo smatrati profesionalcima u svom poslu”, istakla je ona.

Prema njenim riječima, inficirana osoba treba ozbiljno voditi računa kome će reći za infekciju jer se može iznenaditi šta su sve u stanju neki ljudi da urade kada saznaju za tu slabost.

“Kada nekome kažem, uglavnom se iznenade. Neki pozitivno prihvate tu činjenicu, a neki negativno. Moja je porodica bila prva koja je saznala za moju infekciju. Kao i svaka druga neobaviještena osoba, imala sam osećaj da se svijet srušio, očajno i bez ikakve nade”, zaključila je ona, ne želeći da precizira kako je zaražena HIV-om.

Prvi slučaj HIV-a u Crnoj Gori registrovan je prije 23 godine, dok je ove godine prema podacima Instituta za javno zdravlje registrovano 12 novih slučajeva HIV-a i side (AIDS), i to osoba muškog pola.

PRVA BANKA CRNE GORE – OSNOVANA 1901. GODINE OGLAŠAVA Davanje u zakup zemljišta i poslovne zgrade u Danilovgradu – Spuž, ukupne površine od 6,605 m2, upisanih u List nepokretnosti 613 KO Grbe, katastarska parcela 109.

Predmetne nekretnine se nalaze na desetom kilometru puta Podgorica-Spuž-Danilovgrad, sa desne strane puta iz smjera Podgorice, i udaljenosti od oko 50 metara od zgrade ZIKS-a.

Poslovna zgrada je magacinsko-kancelarijskog prostora, spratne visine od 6m, pokriva površinu zemljišta od 1,000 m2. Kancelarijski dio objekta podijeljen u dvije etaže. Termo i hidro-izolacija. Objekat je opremljen svim neophodnim instalacijama, sistemima alarma i djelimično je klimatizovan. Razvedena spoljna rasvjeta.

Prilazni put sa magistralnog puta Podgorica-Danilovgrad.

Sva zainteresovana pravna i fizička lica detaljnije informacije o predmetnoj nekretnini i uslovima zakupa mogu dobiti putem telefona +382 20 409 183 ili mail-a info@prvabankacg.com

Pratite nas na twitteru

@dnovine

20 Aktuelno

subota i nedjelja, 15. i 16.12.2012.

vasove vode

avio saobraćaj

Eksperti za deponiju radili po pravilima FOTO: Vedran Ilić

Pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma Siniša Stanković kazao je da je ekspertski tim za projekat sanitarne deponije na Vasovim vodama u Beranama radio u skladu sa programskim zadatkom i sporazumom sklopljenim između mještana i opštine.

On nije htio komentarisati ostavku izvršnog direktora Ekološkog pokreta “Ozon” Aleksandra Perovića, niti nalaz ekspertskog tima. Perović je dao ostavku nakon što je, kako je kazao, utvrdio da je rađeno po pravilniku za koji nije znao da postoji.

“Ono što mogu da kažem kao član ekspertskog tima koji je imao isti status kao i gospodin Perović je da smo imali jasan programski zadatak i da smo kao ekspertska grupa taj zadatak imali urađen u skladu sa sporazumom koji je zaključen između mještan Beransela i predsjednika opštine odnosno Opštine Berane”, kazao je Stanković.

On je dodao da je ekspertski tim utvrdio da lokacija Vasove vode odgovara shodnu zakonu utvrđenim uslovima, ispunjava kriterijume za izgradnju regionalnog centra za obradu otpada odnosno regionalne sanitarne deponije.

Na pitanje novinara šte će država i Ministarstvo uraditi povodom najave mještana da neće možda ponovo krenuti u blokadu deponije Stanković je kazao da taj vladin resor nema nadležnosti u tom slučaju, već da se radi o obavezi opštine Berane.

Ekspertski tim, na čijem čelu je bio prof. dr Mihailo Burić, predstavio je prije nekoliko dana u Beranama elaborat o utvrđivanju valjanosti lokacije Vasove vode za izgradnju regionalne deponije, prema

Deponija u Beranselu

Lis: Crna Gora napredovala u oblasti upravljanja otpadom Crna Gora je napredovala u oblasti upravljanja otpadom, dok je za efikasnu primjenu Zakona neophodna je dobra infrastruktura, rekao je Šef sektora za implementaciju projekata Delegacije EU u Podgorici, Andre Lis. On je na konferenciji za novinare povodom početka projekat Priprema i implementacija državnog i lokalnih planova upravljanja otpadom, rekao da je otpad resurs i da se kao takav mora tretirati.

Lis je kazao da upravljanje otpadom i reciklažna industrija u Evropskoj uniji zapošljava oko dva miliona ljudi i ima promet od 145 milijardi eura u 2008. godine.

On je naveo da se u Crnoj Gori otpad odlaže na otvorenim lokacijama što, kako je dodao, može biti prijetnja zdravlju građana. kojem nema nikakvih prepreka da se na ovom mjestu gradi jedan takav sanitarni objekat za četiri opštine.

Takav nalaz izazvao je ne-

zadovoljstvo mještana koji su već pet puta blokiratli odlaganje otpada na toj lokaciji ukazujući da ona ne ispunjava uslove.

J.V.Đ

pranje novca

Izrada nacionalne procjene rizika tek 2013. godine Od 2013. godine nacionalna procjena rizika (NPR) od pranja novca biće obavezujući standard FATF-a (Financial Action Task Force) i sve države će biti dužne da je sprovode. Crna Gora će početkom naredne godine ući u njegovu izradu, dok je Srbija pri kraju tog procesa, pa je u sprovođenju te izuzetno kompleksne obaveze, njeno iskustvo dragocjeno, ocijenjeno je na-

kon dvodnevne posjete predstavnika Uprave za sprječavanje pranja novca (USPN) Srbije i Misije OEBS-a u Srbiji crnogorskim kolegama.

“Predstavnici USPN Srbije crnogorskim kolegama su detaljno predstavili strukturu i način funkcionisanja tijela koje treba da se bavi nacionalnom procjenom rizika, te ukazali na moguće probleme i dali korisne savjete kako ih

izbjeći, odnosno riješiti. Objasnili su da su oni NPR radili po metodologiji Svjetske banke po kojoj se rizik procjenjuje u pet sektora, odnosno da se procjenjuje obim prljavog novca, usklađenost zakona na nacionalnom nivou, bankarski sektor, nebankarski finansijski sektor i nefinansijski sektor,” saopšteno je juče iz Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma. J.V.Đ.

Sve što oduzmu bacaju u smeće Zabranjene stvari koje putnik ponese sa sobom, uglavnom završavaju u kontejnerima za otpad

Jelena Vađon - Đurišić

D

a se u avion ne smije unijeti vatreno i hladno oružje, njihove imitacije ili igračke, zapaljive i eksplozivne materije, te tupi predmeti u vidu raznih palica i štapova, mnogi su znali, ali ne i da će im, zbog bezbjednosti putnika i posade, prilikom ukrcavanja na aerodromu biti oduzeti dezodoransi, parfemi, maskare, gelovi za kosu ili pasta za zube. Međutim, vječito pitanje svih koji putuju je gdje stvari koje se oduzimaju zaista završavaju.

Kontradiverzioni pregled putnika i ručnog prtljaga na Aerodromu Podgorica obavljaju službenici Ekspoziture granične policije koji putnicima, kako kažu sa podgoričkog aerodroma, daju mogućnost da zabranjene stvari premjeste u predati prtljag ili daju pratiocu.

“Tek ukoliko oni to ne urade, zabranjeni predmeti odlažu se u namjensku kutiju pored rendgen uređaja. Tako oduzeti predmeti se ne čuvaju, već se odlažu u kontejnere za smeće”, kazao je direktor Aerodroma Podgorica Dragan Milanović, On je istakao da se među tim stvarima najčešće nađu razni upaljači, britve, noževi, bočice sa vodom ili sokom i igračke u obliku pištolja.

Podgoričanka Jelena Bojić bila je iznenađena kada su joj prošlog ljeta na aerodromu uzeli dezodorans koji je nosila u tašni.

“Nijesam znala da ne smijem da ga unesem u avion, pa sam bila zatečena kada su mi ga uzeli i bacili u kantu za smeće. Sada kad raz-

mislim, ima logike da ga ne smijemo unijeti u avion, jer je bočica pod pritiskom”, kazala je Bojić.

Njena sugrađanka Bojana Pejović zna šta sve ne smije da unese, pa je bila iznenađena što je uspjela da “prokrijumčari” bočicu vode u tašni. “Često putujem, pa znam šta smijem imati kod sebe u avionu i nikada nijesam doživjela neprijatnost. Međutim, ljetos sam zaboravila da izbacim iz tašne bocu sa vodom prilikom ukrcavanja. Iako je tašna prošla kroz rentgen aparat, niko nije reagovao, pa sam se prijatno iznenadila kada sam je pronašla u tašni u toku leta”, priča Pejović.

Razvoj vazdušnog saobraćaja u korak je pratio veliki broj nezakonitih ometanja koja su za posljedicu imala smrtno stradale i/ili povrijeđene, putnike koji su preživljeli određene traume, ili uništavanje materijalnih dobara. Zbog toga su mjere bezbjednosti postajale sve restriktivnije, a tendencija njihovog zaoštravanja u avio-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 21

subota i nedjelja, 15. i 16.12.2012.

Šta možete unijeti u avion

Svaki putnik u avion može unijeti najviše litar tečnosti, odnosno, kako objašnjava Milanović, 10 artikala sa pojedinačnim pakovanjima od po 100 mililitara.

“Pod tečnostima se podrazumijevaju voda i druge vrste pića, supe i sirupi; parfemi; gelovi, uključujući i gelove za kosu i tuširanje; paste, uključujući pastu za zube; maskare, sprejevi, kreme, losioni i ulja, svi artikli koji su u bočicama pod pritiskom, uključujući kreme za brijanje, ostale pjene i dezodoranse”, kazao je Milanović.

Od tog pravila su, kako je rekao, izuzeti ljekovi, medicinski artikli, posebna medicinska hrana i hrana za bebe koja će se koristiti u toku putovanja.

Dozvoljeno je pakovanje u ručni prtljag: ljekova, hrane za bebe i dijetalnih preparata.

Dozvoljena je kupovina pića i parfema u free šopovima smještenim van punktova kontrole, pri čemu tečnosti moraju biti upakovane u providnu kesu, koja ne smije biti otvarana do krajnje destinacija, zajedno sa fiskalnim računom. saobraćaju, kako objašnjava Milanović, prisutna je i danas.

Putniku je, kako kaže, dozvoljeno da u ručnom prtljagu u avion unese manje količine artikala u tečnom stanju, pri čemu tečnosti moraju biti u pojedinačnom pakovanju sa maksimalnim kapacitetom do 100 mililitara po artiklu i spakovani u plastične providne kesice sa žlijebom za zatvaranje, takozvane zip kese.

Zbog kompleksnosti mjera bezbjednosti koje se primjenjuju u civilnom vazdušnom saobraćaju, svaki putnik je, kako objašnjava Milanović, dužan da se prilikom kupovine karte ili prije putovanja informiše kod svoje avio-kompanije o listi zabranjenih predme-

ta koje ne smije nositi sa sobom, u ručnom i u predatom prtljagu, a od momenta kada dođe na aerodrom ponovo mu se putem raznih informacionih panoa, video-klipova, flajera i tokom prijavljivanja za let skreće pažnja da iz ručnog i predatog prtljaga ukloni sve zabranjene predmete.

“Tada ima još jednu priliku da se, ako to nije uradio ranije, naknadno informiše o listi zabranjenih predmeta, te da sve što je zabranjeno, a putnik nosi sa sobom ili u ručnom prtljagu prebaci u predati prtljag, pod uslovom da isto nije zabranjeno nositi i u predatom prtljagu, ili da ih ostavi kod svog pratioca”, kazao je Milanović.

NE STAVLJAJTE U RUČNI PRTLJAG: 1. Noževe, makaze i druga sječiva 2. Pribor za nokte 3. Pribor za jelo 4. Špriceve i igle 5. Igle za štrikanje i heklanje 6. Imitacije oružja (dječje igračke) Nakon obavljene registracije za let, putnik sa ručnim prtljagom odlazi na kontradiverzionu kontrolu i, kako je objasnio, svaki zabranjeni predmet koji se tom prilikom pronađe kod njega se oduzima, jer se pronalaženje zabranjenih stvari tretira kao pokušaj putnika da ih iz skrivenih namjera unese u avion.

7. Pikado strelice 8. Sportske palice (bejzbol, hokej) 9. Mašinski alat 10. Bilo koju vrstu spreja 11. Upaljače sa plamenom i ostale kojima može da se ugrozi bezbjednost lica i stvari

NE STAVLJAJTE U PREDATI PRTLJAG: 1. Detonatore 2. Upaljače i osigurače 3. Eksplozivna sredstva 4. Naprave za vatromet 5. Signalne rakete svih

oblika 6. Mine i druge vojne eksplozivne zalihe 7. Granate

Pratite nas na twitteru

@dnovine

22 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 15. i 16.12.2012.

Mala korist od kolašinskih milionera INVESTICIONA SAGA

Investicioni fijasko u Kolašinu osiromašio grad, ipak očekuju povratak investitora Zorica Bulatović

P

lodonosne godine 2006. i 2007. na području kolašinske opštine dovele su brojne investitore, tako da je u tom periodu, prema tvrdnjama lokalne uprave, privatno i opštinsko zemljište prodato u vrijednosti između 60 i 70 miliona eura. Agencije za nekretnine, lokalni čelnici i svi oni koji su čekali rast cijena i prolongirali prodaju svoje đedovine, sad se sa žaljenjem sjećaju vremena kada je kvadratni metar kolašinske zemlje prodavan i po nevjerovatnih 200 eura.

KOLAŠIN - Investicioni bum kolašinskoj opštini je ostavio svega nekoliko poluzavršenih turističkih kompleksa, ali i “manjak” od 1.500 stanovnika, koji su se od 2003. do posljednjeg popisa odselili. Uz to, nije se otvorilo nijedno novo radno mjesto.

Uprkos tome što su investitori ostavili mnogo novca u Kolašinu, protekle četiri godine veoma je mali broj onih projekata koji su početi na kupljenoj zemlji, a još manje završenih.

Trenutno se gradi samo na nekoliko lokacija.

Zbog čega je ovakvo stanje u opštini, vlast i opozicija nijesu saglasni i navode potpuno različite razloge. Ipak, svi se slažu da je činjenica da je lokalna samouprava u najvećem gubitku, jer se malo gradilo, a ogromna površina zemlje, koja sada ima nove vlasnike, nije privedena namjeni.

Predsjednik kolašinske opštine Darko Brajušković usahle investicije opravdava ekonomskom krizom, koja je već duže zastupljena, ne samo kod nas već i u svijetu, pa je samim tim pogodila i one investitore

koji su kupovali u Kolašinu.

“Samo jedan dio stranih investitora koji su kupili zemlju u Kolašinu izvodi radove, od kojih su neki u završnoj fazi, ali nažalost, imamo i one koji su kupili ogromne površine zemlje, a nijesu ni pripremne radove napravili, a kamoli počeli projekte”, rekao je Brajušković, koji je izrazio optimizam jer postoje naznake da se neki investitori ponovo interesuju za Kolašin.

Ni Kolašinci se ne mogu pohvaliti da su stečeni novac pametno utrošili. Novac uzet za đedovinu potrošen je uglav-

nom na nekretnine u Podgorici, primorju ili u gradovima u regionu.

Brajušković naglašava da Kolašinci nemaju razvijenu preduzetničku svijest da novac stečen prodajom imanja ulože u posao i time uvećaju dobit.

“Umjesto toga, kupovali su stanove ili placeve u drugim gradovima Crne Gore, ali i van nje, i na taj način se evidentno smanjivao broj stanovnika u Kolašinu”, kazao je on.

Sa druge strane, lokalna vlast koja nije imala viziju razvoja Kolašina, u velikom di-

ZATIŠJE

Sniježno i stabilno na sjeveru U centralnom i sjevernim djelovima Crne Gore, gradske službe su se “uhodale” tako da je stanje na gradskim ulicama bolje. Većina lokalnih i seoskih puteva su zatvoreni za saobraćaj, a pojedina sela su ostala bez napajanja električnom energijom zbog opterećenja na mreži.

Svi regionalni i magistralni putevi na teritoriji Pljevalja su prohodni, ali zbog jakog mraza i poledice, najveći broj lokalnih i seoskih puteva bio je zatvoren za saobraćaj. Otežano se saobraćalo i gradskim ulicama, ali se porastom temperature i djelovanjem posute soli i kamene frakcije stanje znatno popravilo. Otežan saobraćaj je bio i u Mojkovcu, najviše zbog poledice, a došlo je i do oštećenja pojedinih djelova

puteva.

Zbog najavljene kiše, koja bi na Cetinju mogla izazvati poplave s obzirom na visinu sniježnog pokrivača, iz lokalne uprave su apelovali na

institucije, privredne subjekte i građane da pomognu, tako što svako “ispred svoje kuće” treba da očisti slivnike, kanale i šahtove.

Putevi prema prigradskim

Vjetrovit, ali topliji vikend Prema najavama meterologa, u Crnoj Gori će u subotu i nedjelju duvati umjeren do jak južni vjetar, biće dosta toplije i znatno će se otopiti sniježni pokrivač, a od ponedjeljka ili utorka postepeni pad temperature vazduha, snijeg i susnježica na sjeveru. U južnim i centralnim predjelima su mogući i pljuskovi sa grmljavinom, dok se na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku, a u ponedjeljak i u cijeloj zemlji, očekuje vrlo malo padavina. Tokom srijede, u južnim i centralnim predjelima prestanak padavina i postepeno razvedravanje.

naseljima u okolini Kolašina su prohodni, a probijena je i većina puteva prema najudaljenijim selima. Za sve ljubitelje skijanja, kako je kazao direktor ski-centra Kolašin 1450 Boban Šćepanović, vrata tog centra od danas su otvorena za posjetioce.

Zbog kvara na dalekovodu nastalog usljed sniježnih padavina, stanovnici bjelopoljskih sela Stožer, Barice, Šljemena i Pisna Jela, i juče su bez struje. Zbog sniježnih nameta i nepristupačnog terena ekipe elektrodistribucije još ne mogu doći do mjesta na kome je izbio kvar. Na ostalom području bjelopoljske opštine uredno je napajanje električnom energijom sa manjim kvarovima koji se brzo saniraju.

jelu je doprinijela, kako kažu u OO SDP, “maloj koristi od investicionog buma”. Osim toga, zbog nepripremljenosti urbanističke dokumentacije, investicije su završavale u nekretninama.

“Od tolikog novca koji se slio, nijesmo dobili novu fabriku ili ugostiteljski objekat gdje bi zaposlili ljude i zaustavili odlazak stanovništva. Neumješnošću lokalne vlasti ono što je trebalo da bude izvor našeg bogatstva, postalo je izvor našeg siromaštva”, tvrdi odbornik SDP Bojan Zeković.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 23

subota i nedjelja, 15. i 16.12.2012.

Samo neka se vrate Predsjednik kolašinske opštine Brajušković poručio investitorima koji se vraćaju u Kolašin da će im lokalna samouprava izać u susret do te mjere, dok se zakon ne krši.

“Mogu slobodno reći da se neki veći investitori ponovo vraćaju i interesuju se da završe svoje započete radove, tako da ćemo biti spremni. U cilju početka ili realizacije njihovih projekata, i njima smo rekli, da ćemo im u potpunosti izaći u susret. I to, do te mjere u njihovom interesu, a da sebe ne dovedemo u zonu krivične odgovornosti”, kazao je Brajušković.

Sami sebi u stomak skočili

Iako su postojale i dobre okolnosti tokom pojačanog interesovanja investitora, one nijesu mogle da nadomjeste poteze koji su vodili u korist štete Kolašina.

“Ko ne zna gdje ide, on tamo i dođe. Tako je bilo i sa našom opštinom”, kaže odbornik Zeković.

On pojašnjava da je tadašnja lokalna vlast zemlju kojom gazduje, u ime građana prodavala po nekoliko puta nižim cijemam od tržišnih i tako opštinu oštetila za milione eura.

“Kako objasniti to da je 2006. dug bio oko 50.000 eura, da smo nakon toga imali investicioni bum, a poslije toga smo dužni oko 10 miona eura i siromašniji za zemlju koju smo prodali? Što je najgore niko od njih danas ne pokazuje odgovornost ili bar neprijatnost zbog situacije u koju su nas doveli”, zaključio je Zeković.

KAMEN TEMELJAC

Počinje izgradnja stanova za sindikalce

PODGORICA - Kamen temeljac za izgradnju 169 stanova Sindikalnog povjereništva Glavnog grada postavljen je juče na Tuškom putu. Rok za završetak radova je 14 mjeseci, a ukupna vrijednost investicije sa učešćem Glavnog grada je oko 10 miliona eura. Prvu lopatu cementa u kamen temeljac izručio je zamjenik gradonačelnika Vladan Vučelić.

U projektu učestvuje Fond za stambeno solidarnu-izgradnju, Sindikalno povjereništvo Glavnog grada i Glavni grad.

“Fond počinje novu investiciju, izgradnju stambenog objekta od 169 stanova i 59 garaža. Planirana vrijednost građevinske investicije je oko šest miliona eura, ukupna vrijednost investicije sa pripadajućim troškovima je oko 7,5 miliona eura, a računajući i ulog Glavnog grada za komunalije i plaćeno zemljište, to podiže vrijednost cijele ove investicije na nekih 10 miliona eura”, rekao je izvršni direktor Fonda za stambeno-solidarnu izgradnju Boris Mihailović.

On je istakao da u Fondu računaju da će projekat biti završen u predviđenom roku.

Predsjednik Sindikalnog povjereništva Podgorice Goran Dragović istakao je da su Sindikalnom povjereništvu konačno dočekali dan da počne dugo najavljivana izgradnja stanova namijenjenih za radnike Glavnog grada i pojedinih ministarstava.

Projekat je zaživio, kako napominje Dragović, zahvaljujući Upravi Glavnog grada, Fondu i Sindikalnom povjereništvu, na čijem je čelu.

UPRAVA POLICIJE

Počinje akcija Petarda

VISINA SNIJEGA

KOLAŠIN PODGORICA CETINJE BERANE

65 cm 7 cm 45 cm 24 cm

BIJELO POLJE 26 cm MOJKOVAC 36 cm PLJEVLJA 28 cm

HERCEG NOVI - U susret novogodišnjim i božićnim praznicima, i ove godine Uprava policije Herceg Novi četvrti put će organizovati akciju “Petarda” u cilju suzbijanja nelegalne prodaje petardi i pirotehničkih sredstava i sprečavanja njihove upotrebe.

Akcija je do sada dala pozitivne rezultate i proteklih godina upotreba petardi je znatno smanjena, rekao je rekao je rukovodilac Područne jedinice Herceg Novi Slavko Popadić.

Popadić je apelovao na roditelje da ne kupuju djeci petarde i ne dovode ih u opasnost od povređivanja.

On podsjeća i da su kazne za upotrebu petardi visoke i

kreću se od 150 do hiljadu eura, a krivično odgovaraju nelegalni prodavci pirotehnike.

Akcija “Petarda” počinje u ponedjeljak kada će kontakt

policajci po školama dijeliti edukativne brošure kako bi mlade upoznali sa opasnostima od upotrebe pirotehničkih sredstava. S.Milović

Pratite nas na twitteru

@dnovine

24 Globus

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2012.

ARANŽMAN

Miškovići Novu godinu čekaju u zatvoru Vlasniku Delte, njegovom sinu, Milu Đuraškoviću i još četvorici osumnjičenih određen pritvor

B

EOGRAD - Sudija Specijalnog suda odredio je pritvor do 30 dana Miroslavu Miškoviću, njegovom sinu Marku, Milu Đuraškoviću i još četvorici osumnjičenih za malverzacije.Preostala trojica osumnjičenih za malverzacije pri privatizaciji putarskih preduzeća braniće se sa slobode.

Kako je juče za Radio B92 izjavio specijalni tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević, sudija je na predlog Tužilaštva donio odluku o pritvoru.

“Na predlog Tužilaštva za organizovani kriminal, sudija je donio rješenje da se odredi pritvor u trajanju od 30 dana osumnjičenima Miroslavu Miškoviću, Milu Đuraškoviću, Marku Miškoviću, Ristu Ristiću, Zoranu Mihajloviću, Dejanu Jeftiću i Raša Zdravku. Takođe, na predlog Tužilaštva, sudija je izrekao mjeru zabrane napuštanja boravišta osumnjičenima Milutinu Gaševiću i Zoranu Kaitovi-

ću. Oni će se braniti sa slobode”, kazao je Radisavljević.

On je dodao da će se sa slobode braniti i Predrag Filipović, za koga sudija nije prihvatio predlog Tužilaštva za određivanje pritvora.

“Tužilaštvo će u nastavku istrage nastaviti da sprovodi dokazne radnje u nastojanju da prikupimo što više dokaza i da se nakon toga donese konačna odluka o daljem toku ovog postupka”, kazao je Miljko Radisavljević.

Zdenko Tomanović, jedan od advokata Miroslava Miškovića, odbio je juče da da izjavu za B92 dok njegov klijent ne iznese odbranu.

Razlike između plata radnika i plata izvršnih direktora (CEO) Jedna kuglica predstavlja deset radničkih plata

1980

2011

CEO plata iznosi

CEO plata raste i iznosi

prosječne radničke plate

prosječnih radničkih plata

McDonalds korp.

Volmart

Yum! Brands Inc.

Zaposlenih: 2,2 miliona Radnje: 10,130 U Americi: 4,479 U svijetu: 5,651 Broj zemalja u kojima posluje: 17

Zaposlenih: 900.000 Restorani: 37,121 U Americi: 18,050 U svijetu: 19,071 Broj zemalja u kojima posluje: 120

Prihod: 27 milijardi $ Profit: 5,5 milijardi $ CEO plata: 8,8 miliona $ Plata kasira: 7,63 $ na sat 13.550 $ godišnje

Prihod: 446,9 milijardi $ Profit: 15,6 milijardi $ CEO plata: 18,1 miliona $ Plata prodavača: 8,86 $ na sat 15.700 $ godišnje

Prihod: 12,6 milijardi $ Profit: 1,3 milijarde $ CEO plata: 20,4 miliona $ Plata radnika u kuhinji: 7,46 $ na sat 13.250 $ godišnje

Razlika

Vranje, Srem-put, Bačka-put i drugih, neosnovano iz tih preduzeća izvukli novac i prisvojili imovinu.

FORBS

Za programere nema zime

Razlika

NJUJORK - “Najbolji dani” naredne godine očekuju programere (softver developere), pokazuje lista najtraženijih zanimanja. Njihove prosječne godišnje plate u svijetu prelaze ni manje ni više nego pet cifara, a broj otvorenih radnih mjesta za ovu struku od 2010. godine porastao je za oko sedam odsto. U Americi prosječna godišnja plata programera iznosi čak 90.530 dolara, pa ne čude prognoze da će broj stručnjaka za razvoj softvera do 2020. porasti za oko 30 odsto. U vrhu Forbsove liste najtraženijih zanimanja našli su se i računovođe i revizori, kao i marketing istraživači i stručnjaci, čije su prosječne godišnje plate za oko trećinu manje od onih koje imaju programeri.

Prema Forbsovoj listi, top 18 zanimanja za 2013. godinu:

Sources: Annual reports, AFLCIO, Glassdoor.com

nom Preduzeću za puteve Niš, a preko njega i kao suvlasnici u drugim putarskim preduzećima - Beograd, Kragujevac,

Predstavljena lista najtraženijih poslova za 2013. godinu

Zaposlenih: 1,9 miliona Restorani: 33,510 Restorani franšize: 27,075 Broj zemalja u kojima posluje: 119

Razlika

Na pitanje novinara kako su se branili osumnjičeni, Radisavljević je rekao da je većina njih negirala navode iz krivične prijave, ali da je Tužilaštvo sada sigurno da postoji osnovana sumnja da su izvršili krivično djelo koje im se stavlja na teret.

Kriminalistička policija je u srijedu privela Miroslava i Marka Miškovića, kao i Đuraškovića. Policija je tada privela i bivše direktore Preduzeća za puteve Niš Milutina Gaševića i Zorana Mihailovića, direktora “Šer korporacije” Rista Ristića, predsjednika Skupštine akcionara Preduzeća za puteve Niš Dejana Jevtića, akcionara tog preduzeća Zorana Kaitovića, direktora “Delta brokera” Predraga Filipovića i procjenitelja “Konzita” Rašu Zdravka.

Po navodima krivične prijave, Miškovići i Đurašković su od 2005. do 2010. godine, kao suvlasnici u privatizova-

© GRAPHIC NEWS

●Softver developer (programer) - od 2010. godine, porast potražnje ovog zanimanja je sedam odsto, a prosječna plata

je 90.530 dolara godišnje. ●Računovođe i revizori - od 2010. godine, porast potražnje je tri odsto, a prosječna plata iznosi 61.690 dolara na godišnjem nivou. ●Marketing istraživač i marketing specijalista - od 2010. godine, potražnja je 10 odsto veća, a prosječna plata je 60.570 dolara godišnje. ●Analitičar informacionih sistema - od 2010. godine, porast potražnje je pet odsto. ●Menadžer ljudskih resursa - od 2010. godine, potražnja je pet odsto veća. ●Administrator mreže i administrator informacionih sistema - od 2010. godine, porast potražnje ovog zanimanja je pet odsto. ●Predstavnik prodaje - od 2010. godine, potražnja je četir odsto veća. ●Analitičar za bezbjednost informacionih sistema, vebinženjeri i dizajneri informacionih sistema - od 2010. godine, potražnja je porasla pet odsto.

●Mašinski inženjeri - od 2010. godine, porast potražnje ovog zanimanja je šest odsto. ●Industrijski inženjeri - od 2010. godine, porast potražnje je pet odsto. ●Programeri - od 2010. godine, porast potražnje je tri odsto. ●Finansijski analitičari - od 2010. godine, porast potražnje je četiri odsto. ●Specijalisti za odnose s javnošću - od 2010. godine, porast potražnje je četiri odsto. ●Menadžeri za logistiku od 2010. godine, porast potražnje je osam odsto. ●Administratori baza podataka - od 2010. godine, porast potražnje je sedam odsto. ●Ivent planeri - od 2010. godine, potražnja je porasla 10 odsto. ●Finansijski kontrolori - od 2010. godine, potražnja je porasla tri odsto. ●Lični finansijski savjetnici - od 2010. godine, porast potražnje ovog zanimanja je tri odsto.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Globus 25

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012.

PRESUDA

Ubici novinarke Politkovske 11 godina zatvora Ubistvo su naručili čečenski ekstremista Ahmed Zakajev i biznismen Boris Berezovski MOSKVA - Moskovski sud osudio je bivšeg ruskog policajca Dmitrija Pavljučenkova na 11 godina zatvora zbog učestvovanja u ubistvu novinarke “Nove gazete” Ane Politkovske.

Ona je bila oštra kritičarka Kremlja i predstavnika ruskih vlasti u Čečeniji, u oktobru 2006. godine. Pavljučenkov, koji je optužen da je pratio Politkovskaju sa ciljem da ona bude ubijena, nagodio se sa tužiocima kako bi dobio što blažu kaznu i već je priznao krivicu, prenio je AFP. Osuđeni će izdržavati kaznu u strogo obezbijeđenom zatvoru, a određena mu je i novčana kazna u visini od tri miliona rubalja koliko će platiti porodici ubijene novinarke.

Osuđenom Pavljučenkovom, koji se u sudu pojavio sa skoro sat vremena zakašnjenja, juče ujutro je pozlilo, zbog čega mu je zatvorski ljekar dao injekciju relanijuma, ali mu se od nje stanje još više pogoršalo, rekla je njegova pravna zastupnica Karen Kersesijan.

Kada je suđenje počelo, pozvana je hitna pomoć pošto je Pavljučenkov rekao da ima problema sa govorom i koordinacijom, ali su ljekari koji su ga pregledali u sudnici konstatovali da može da prisustvuje suđenju, navodi Itar-Tas. Ruski istražitelji uhapsili su Pavljučenkova u avgustu prošle godine na osnovu sumnji da

je organizovao ubistvo Politkovske, koja je u oktobru 2006. godine nađena mrtva u liftu stambene zgrade u kojoj je živjela u Moskvi.

Pavljučenkov je navodno otkrio da su naručioci njenog ubistva bivši emisar čečenskih ekstremista Ahmed Zakajev i biznismen Boris Berezovski.

O naručiocima ubistva Politkovske, Pavljučenkov je navodno čuo od čečenskog ekstremiste Loma Alija Gajtukajeva koji se smatra organizatorom ubistva.

On ne zna razloge zbog kojih su Zakajev i Berezovski odlučili da unajme ubice, već samo da su jednom prilikom u Londonu došli u sukob sa novinarkom.

Za neposredne izvršioce ubistva optužena su trojica braće Mahmudov, a Pavljučenkov je označen kao njihov saučesnik.

LONDON - Bivši ruski agent Aleksandar Litvinjenko, koji je otrovan polonijumom, radio je za britanski MI6 i za španske službe, otkriveno je tokom istražnog postupka. Špijuna Litvinjenka su plaćale i britanska i španska tajna služba, a novac su mu uplaćivale na bankovni račun koji je imao zajedno sa suprugom.

HEBRON - Oko 3.000 Palestinca marširalo je juče ka izraelskom kontrolnom punktu u Hebronu obilježavajući četvrt vijeka osnivanja islamističke organizacije Hamas. U srijedu je na tom punktu ubijen jedan palestinski tinejdžer, a izraelska policija je saopštila da je on prijetio pištoljem, da bi se poslije ispostavilo da je u njegovim rukama bila igračka.

Vudlend je, navodno, smislio koncept barkoda dok je sjedio na stolici u pijesku. Imajući na umu Morzeovu azbuku, počeo je da crta linije prstima. On je u intervjuu iz 1999. godine rekao da je povukao četiri linije u pijesku i shvatio da one mogu biti deblje ili tanje, umjesto tačaka i crtica iz Morzeove azbuke

ODLAZAK NAUČNIKA

Umro pronalazač barkoda Sistem je patentiran u SAD 1952.

godine, a patent je kasnije prodat za samo 15.000 dolara

NJU DŽERSI - Norman Džozef Vudlend, jedan od pronalazača barkoda, umro je u svom domu u Nju DŽersiju u 91. godini, saopštila je njegova porodica, prenose agencije.

Vudlend je osmislio sistem označavanja debelim i tankim linijama sa svojim kolegom sa univerziteta Bernardom Silverom. Sistem je patentiran u SAD 1952. godine, a patent je kasnije prodat za samo 15.000 dolara. Procjenjuje se da se barkod danas u trgovinama širom svijeta očita više od pet milijardi puta svakog dana, preneo je BBC. Vudlandova inovacija bila je ispred svog vremena. Proš-

le su 22 godine prije nego što se barkod pojavio u američkim radnjama usljed činjenice da do tada nije postojala laserska tehnologija za njegovo skeniranje. Prvi skenirani proizvod bila je paklica guma za žvakanje u jednom supermarketu u Ohaju 1974. godine. Patent je prodat fabrici za skladištenje baterija “Filko” i istekao je tokom šezdesetih godina prošlog vijeka. To je omogućilo IBMu, gdje je Vudlend radio, da prepravi dizajn sistema u oblik koji svi danas koristimo. Vudlend i Silver su 2011. godine primljeni u američku Nacionalnu kuću slavnih pronalazača.

● foto PRičA

Slavlje gladne nacije PJONGJANG - Hiljade građana okupilo se juče na glavnom gradskom trgu u Pjongjangu kako bi proslavili uspješno lansiranje prvog sjevernokorejskog satelita. Sekretar Radničke stranke Koreje rekao je okupljenoj gomili kako je satelit neophodan za izgradnju nacionalne privrede.

“Radi se o međunarodnom trendu i opravdanom nezavisnom pravu našeg naroda. Neprijateljske snage ne mogu više insistirati kako je lansiranje našeg satelita zapravo lansiranje balističkog projektila”, rekao je on.

POBJEDNICI U IZBORU ZA NAJLJEPŠE DIJETE 1.mjesto Nađa Radulović Bar

2.mjesto David Leković Podgorica

3.mjesto Todor Mišković Beograd

4.mjesto Andrea Šofranac Podgorica

5.mjesto Nina Radojičić Podgorica

6.mjesto Matea Mijović Podgorica

7.mjesto Laura Petrović Beograd

8.mjesto Aleksa Majski Rakočević Kolašin

9.mjesto Velimir Bogdanov Beograd

10.mjesto Luka Tegeltija Albibunar

11.mjesto Kristina Jovićević Nikšić

12.mjesto Luka Ilić Beograd

13.mjesto Mane Mandić Inđija

14.mjesto Željana Čabrilo Podgorica

15.mjesto Tomislav Radović Kotor

16.mjesto Đorđe Jovanović Mojkovac

17.mjesto Andrija Raičević Mojkovac

18.mjesto David Vuković Podgorica

19.mjesto Lena Jevtić Beograd

20.mjesto Novak Raković Podgorica

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Osvrt 27

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012.

sedmični pregled u pet minuta

OSVRT

NAjvAžNIjI dOgAđAjI Iz zemlje I svIjeTA

ISTRAŽIVANJE

NOVI ČELNIK DPS

“19. DEcEmbAR”

SRbIJA

FbI

Bolnica u Dobroti na dnu ljestvice

Marović donosi filozofiju

Nagrada za Popović i Karadaglića

Uhapšen Mišković

Uhvaćeni hakeri

Istraživanje o bezbjednosti zdravstvenih ustanova u vanrednim situacijama pokazalo je da Specijalna bolnica za psihijatriju u Kotoru ima najniži indeks sigurnosti, dok je Klinički centar Crne Gore najbezbjedniji. To je pokazalo istraživanje o bezbjednosti 11 crnogorskih bolnica u vanrednim situacijama koje je rađeno metodologijom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Ministar zdravlja Miodrag Radunović rekao je da nijesu zadovoljni rezultatom dobijenog istraživanja.

Pojedini inženjeri smatraju da je istraživanje pokazalo da sve bolnice u Crnoj Gori spadaju u B kategoriju, gdje je indeks bezbjednosti od 0,36 do 0,66.

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozar Marović preuzeće upravljanje tom strankom pošto je njen lider Milo Đukanović postao premijer. Ova novost nije iznenadila pojedine analitičare koji kažu da se ništa bitnije neće promijeniti. Tvrde da je to stara politika, te da će Marović donijeti malo filozofije.

“S obzirom na čitav niz novih obaveza koji sada Đukanovića čeka kao predsjednika Vlade, u ovim posebnim specifičnim uslovima, postajaće potreba te neke dnevne koordinacije u partiji, i u tom periodu njegovog dnevnog ili aktivnog prisustva u partiji, te funkcije koordinacije kao prvog čovjeka u partiji bi trebalo da radim ja”, rekao je Marović

Prestižnu nagradu “19. decembar” ove godine dobili su proslavljena crnogorska rukometašica Bojana Popović i gitarista Miloš Karadaglić.

Sekretarijat za sport i kulturu glavnog grada, na inicijativu ženskog rukometnog kluba “Budućnost”, predložio je za ovu nagradu Popović za ostvarene rezultate u oblasti sporta. Gitaristu Miloša Karadaglića predložio je KIC “Budo Tomović” za izuzetne doprinose u unapređenju muzičke kulture u Crnoj Gori.

Jedna od najboljih svjetskih i crnogorskih rukometašica svih vremena Bojana Popović je u Londonu predvodila reprezentaciju Crne Gore do olimpijskog srebra.

Najbogatiji Srbin Miroslav Mišković je uhapšen, kao i njegov sin Marko i još osam osoba među kojima je Milo Đurašković.

Mišković i sin Marko vlasnik firme “Mera inestment” i Milo Đuraškoović vlasnik “Nibens grupe”,”Šer korporacije” i “PTP Niš” se sumnjiče da su nezakonito pribavili korist od preko 30 miliona eura. Oni se sumnjiče da su zloupotrebom službenog položaja izvlačili finansijska sredstva i imovinu iz privatizovanih putarskih preduzeća, čime su tako nezakonito pribavili imovinsku korist od preko 30 miliona eura. Pošto Mišković i njegova Delta holding posluju u Crnoj Gori više od deceniju, nadležni organi protiv njega ili njegovih kompanija ne vode nikakve istrage.

Američki FBI uhapsio je 10 osoba na Novom Zelandu zbog sajber kriminala, a među njima su hakeri iz Hrvatske BiH, Makedonije, Novog Zelanda, Perua, britanije i Amerike. Oni su uhapšeni zato što su navodno zarazili milione kompjutera virusom Yahos, kojim su krali brojeve kreditnih kartiaca, bankovne i druge lične podatke.

Procjenjuje se da su hakeri na taj način pričinili štetu od 850 miliona američkih dolara. u cijeli slučaj uključen je i tim sigurnosnih stručnjaka iz fejsbuka čiji su korisnici bili žrtve napada dvije godine, od 2010. do 2012.godine.

Zahvaljujući ovoj globalnoj društvenoj mreži hakeri su uhvaćeni.

BLOG

Trećina Amerikanaca vjeruje da su nedavne prirodne katastrofe povezane sa apokalipsom koja je opisana u Novom zavjetu.

To je pokazalo istraživanje Instituta za vjerska istraživanja gdje je učestvovalo oko 1.000 ispitanika.

Oko 15 posto ispitanika vjeruje da će dok su oni živi doći do propasti svijeta, a svega dva procenta kraj sveta očekuje 21. decembra, kao što je predviđeno majanskim kalendarom.

Miško u marici!

Filip Mladenović Srbija

Pod uslovom da hapšenje glavnog Miloševićevog ratnog profitera i postpetooktobarskog tajkuna, kao i njegovog jahting sina, nije samo dimna zavesa zbog što bezbolnijeg gutanja gorkog kosovskog zalogaja ili propagandni manevar “a la Dulić” zbog zahteva EU da se ispitaju 24 sporne privatizacije, onda se čini da srpska država počinje “da liči”, poput one čuvene TV reklame za bakin kolač.

Ironijom sudbine ili višom, kosmičkom pravdom, Miroslava Miškovića su uhapsili upravo najbliži saradnici onih koji su ga i stvorili početkom ratnih devedesetih. Ali, sačekajmo sudski proces i presude, kao i nastavak ispi-

tivanja spornih privatizacija, u kojima je prva naredna krupna riba Milan Beko.

Da bi srpska država ovaj nesumnjivo značajan datum istorije učinila respektibilnim, mora početi KONAČNO da gradi, jača i uhodava DEMOKRATSKE institucije, umesto medijskog promovisanja jednog političara (A. Vučića) ili samo jedne stranke. Takođe, i ovdašnja javnost mora postati uticajnija i delotvornija, umesto sadašnje pihtijaste i uglavnom posmatračke uloge.

Aktuelne demonstracije u Sloveniji, državi koja je u svakom pogledu ispred Srbije, kao na tacni nude rešenja onoga što nas čeka u narednoj deceniji. Energija, organizacija, smisao, poruke i zahtevi građanskih protesta u nekadašnjoj YU republici mogu se shvati-

ti i prihvatiti kao svojevrsni alarm za pravovremeno uzbunjivanje.

Jer, ono za šta sada nastoje da se izbore pobunjene građanke i građani Slovenije pre ili kasnije čeka čitav region, uključujući i Srbiju.

Zato zahtevi, saopšteni 7. decembra 2012. na protestu u Ljubljani, mogu poslužiti kao najpoučniji komentar današnjeg hapšenja tvorca monopolizovane i korumpirane Srbije: 1. Zahtevamo da politička elita podnese ostavku. Desna i leva. U parlamentu i u vladi, u koaliciji i u

opoziciji. Zahtevamo, da odu svi, koji su napustili koaliciju naroda.

2. Zahtevamo instrument ljudskog nepoverenja, jer prema ustavu u ovoj državi vlast ima narod.

3. Zahtevamo korenitu reformu sudstva, jer hoćemo pravnu državu.

4. Zahtevamo brzo i efikasno suđenje svima, koji su do svog imetka došli na sporan način.

5. Zahtevamo da se zapleni nedokazano privabljena imovina. Politička i ekonomska elita, koja je bilo kada upravljala javnim novcem, neka dokaže izvor svog imetka.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

28 Reportaže

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012.

Čovjek sa šeširom Gregorija Peka SvjetSki putnik

Baranin Radomir Peđa Marinović obišao je svijet uzduž i poprijeko i još se ne predaje Slavko Raspopović

O

vaj vremešni avanturista i svjetski putnik, planinar, ronilac, padobranac, pilot, ali i vlasnik zavidne zbirke umjetničkih eksponata, među sugrađanima slovi za posve neočno običnog čovjeka. Među planinama i vrhovima koje je pohodio nalaze se Mon Blan, Ejers rok ili sveti vrh Aboridžina, mistični Kilimandžaro, Mont Kuk na Novom Zelandu, Mitikas Olimp, te bugarska Rila sa vrhom Musala.

Sa 73 godine, kojima se ne “pokorava”, još neumorno radi i planinari. Ovaj osobeno tihi čovjek sa žarom priča kako je na svjetskim aukcijama antikviteta kupovao originalne bakroreza i druge eksponate starih majstora vezane za Crnu Goru i Bar, grad u koji je za-

ljubljen i u kojem živi. Sve afinitete prema umjetnosti, prirodi, planinarenju Peđa, prema sopstvenom svjedočenju, naslijedio je od oca Blaža.

Neposredno nakon povratka sa Kilimandžara, slijedeći posljednju želju svog oca, popeo se na Triglav i sa tog najvišeg vr-

Na Kilimandžaru 1986. sa crnogorskom ekspedicijom

ha Julijskih Alpa prosuo iz urne očev pepeo i na taj način ga i simbolično, kako kaže, “predao beskonačnosti i neobuzdanom planinskom vihoru”.

Pod Peđinim gojzericama ostali su mnogi vrhovi, Mon Blan, Ejers rok ili sveti vrh Aboridžina, mistični Kilimandžaro, Mont Kuk na Novom Zelandu, Mitikas Olimp, te bugarska Musalah Rila i mnogi drugi. A 1994. godine, kao učesnik pohoda crnogorske alpinističke ekspedicije na Himalaje, Peđa se popeo na nekoliko vhova Nepala i sa neskrivenom tugom, kako kaže, ostao bez svjetskog planinarskog trofeja Everesta. Strast za osvajanje veli-

Njegoševa knjigovezačka presa Vođen starom tradicijom crnogorskih štampara u Peđinom vasništvu danas se nalazi nož za rezanje hartije, odnosno knjigovezačka presa “Liberti” iz sredine 19. vijeka i jedan od tri eksponata koja su bila u sastavu Njegoševe štamparije, kasnije državne štamparije “Andrija Paltašić”.

kih vrhova je izazov skopčan sa velikim opasnostima i velikim materijalnim sredstvima.

“Uspon na najveći vrh Afrike Kilimandžaro košta čitavo malo bogatstvo, ali je pogled sa vrha Kilimandžara, 5.916 metara, ljepši i bogatiji za oči od ljepote neodoljivih Masajki, vitkih kreolki sa evropskim usnama”, tvrdi Peđa.

Sa ovog putovanja se rado sjeća kako je na poklon dobio šešir glumca Gregorija Peka.

“Naš vodič na najveći vrh Afrike je bio sin jednog masajskog poglavice koji je igrao u poznatom filmu ‘Snjegovi Kilimandžara’. Od njega sam na poklon dobio safari šešir koji je u filmu nosio Gregori Pek.” Na velikim visinama, kako

kaže, u jednom danu se izmijene sva godišnja doba.

Sa pohoda na Mon Blan, ili u prevodu bijelu planinu, najviši vrh Alpa i najviši vrh zapadne Evrope, koji se nalazi na granici Francuske i Italije, naš sagovornik još pamti kako je zaradio promrzline koje je liječio.

“Pri usponu na Mon Blan u junu mjesecu dobio sam teške promrzline nosa. Ozbiljno povrijeđen morao sam sedam dana da se liječim na klinici, u Šamoniju”, sjeća se Peđa, ali ne sa gorčinom.

Ovaj nesvakidašnji globtroter, koji je našom planetom prokrstario uzduž i poprijeko, na putovanjima nikada nije zaboravio odakle do-

Jedno od Peđinih najzanimljivijih putovanja bio je pohod na prostore koje naseljavaju Aboridžini (1987)

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Reportaže 29

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012.

Felberg - Njemačka

Fotografija uzima dušu

Na Švarcvaldu prilikom posjete izvorištu rijeke Dunav 2010. godine lazi, svaku priliku je koristio da promoviše ekološku državu Crnu Goru. On je uvjeren da je deklaracija o ekološkoj državi naprečac osvojila svijet kao jedna od najlucidnijih ideja rođena na Balkanu.

“Tada je pusta i krševita zabit postala preko noći simbol posljednjih očuvanih relikata devastirane Evrope”, s uvjerenjem kaže Peđa.

Među sugrađanima važi i za čovjeka koji krči put budućnosti i ide ispred vremena. O tome najbolje svjedoče nekoliko projekata čije su osnovne ideje nicale u Peđinim projekcijama, od kojih su najznačajnije “Ujedinjeni Balkan”, koja je promovisana 1992. godine na najvećim balkanskim vr-

hovima, zatim predreferendumska promocija za samostalnost ekološke države Crne Gore “Olimp 2005”, potom “Jadranska promocija 2006”, kada je sa broda na otvoreno more bačena 101 boca u kojima je na dvadesetak svjetskih jezika u predvečerje referenduma napisana poruka “SOS za Crnu Goru”.

Prilikom povratka sa vrha Kilimandžara sa našim vodičem sam bio gost jednog Masai plemena. Međutim, prije ulaska u selo od vodiča sam upozoren da ne fotografišem pripadnike plemena jer, prema njihovom vjerovanju, onaj koji se fotografiše - automatski izgubi dušu. Naravno da sam bio spreman da u potpunosti ispoštujem njegov zahtjev, međutim, jedna pripadnica njihovog plemena, vidjevši polaroid fotoaparat u mojim rukama, prišla je i na zaprepašćenje vodiča i ostalih ljudi iz njenog sela izrazila želju da se fotografiše sa mnom. Ovaj potez je za sve njih bio presedan, a za nas siguran znak da se i Tanzanija polako, ali sigurno pokorava naletu civilizacije, koju su sa sobom donosili Evropljani koji su dolazili da se dive mističnom Kilimandžaru, koji je za mene ostao simbol čarobne divljine.

Susret sa rijetkom pticom pelikan u gradu Perth u Australiji 1987.

Na usponu ka vrhu Monblan u avgustu 1988. godine

Pratite nas na twitteru

@dnovine

30 Kultura

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012.

Recenzija

teataR

Drame pred v

Bijeg kao u lažnom filmu

Podmladak naše dramaturgije traži sopstveni prostor, a sistemu zamjera zatvorenost, nepotizam i neznanje

Argo

Isidora Radulović

Ben Aflek Ben Aflek, Džon Gudman, Brajan Kraston Vuk Perović Već stripovskim uvodom u istorijske okolnosti u kojima se film odvija i ono što im je prethodilo, Ben Aflek pokazuje da izuzetno promišljen reditelj i odmah daje do znanja u kom tonu će se kretati njegova inače vrlo ozbiljna priča. Lepršavo i opušteno, na trenutke vrlo zabavno, a kada je potrebno dramatično i ozbiljno, govori i o svjetskoj politici, američkoj fabrici snova - Holivudu, pojedincu u haosu istorijskih okolnosti, hrabrosti i mnogo čemu drugom. To je upravo ono što Afleka čini zrelim filmskim autorom - sigurnost u ono što je naumio i vrlo precizna i jasna izvedba, a na kraju i poruka. A sve to podsjeća na stari dobri Holivud koji je i jedna od tema ovog ostvarenja. “Argo” je zasnovan na istinitim događajima, za SAD istorijski vrlo važnoj diplomatskoj krizi, kada su u Iranu njihovi službenici iz ambasade držani kao taoci više od godinu dana. Fokus ove priče je na njih šestoro koji su napustili svoju ambasadu i utočište našli kod komšija, u kanadskoj rezidenciji. “Argo” je priča o operaciji kojom su oni izvučeni iz Irana, a koje je zahtijevala i jedan lažan fimski projekat.

Sam Ben Aflek je Deni Mendez, glavni operativac zadužen da sklopi cijeli projekat. Njegova ideja o nepostojećem filmu nije naišla baš na oduševljenje šefova, ali u tom trenutku izgleda kao jedina izvodljiva opcija, a njom neće biti oduševljeni ni odbjegli službenici ambasade. Holivudski dvojac kojima se ta ideja dopada su majstor maske Džon Čejmbers i producent Lester Sigel. “Ako već pravim lažni film, to mora da bude lažni hit”, samo je jedna od briljatnih rečenica koje izgovara Sigel. Direktor fotografije Rodrigo Prieto izvanredno vizuelno pravi razliku između Holivuda, sjedišta CIA-e, kao i dešavanja u Iranu. I on i Aflek žele da nas podsjete na zlatne sedamdesete kada su se radili punokrvni trileri. Ali kao što se i dive Holivudu, tako ga i vješto ismiju kada je to potrebno. Pritom, Aflek perfektno barata velikim brojem likova, a glumci od svake, čak i minijature grade nešto više, tako uvjerljivo sklapajući kockice koje vode uzbudljivog finala. A možda isuviše prefekcionistički, Aflek želi da sklopi baš svaku kockicu i zbog toga što mu je bilo očigledno “teško” da završi film, dobijamo i koji “kraj” viška.

Poslije dva odlična “mala” filma (“Gone Baby Gone” i “The Town”), Aflek je kao reditelj tek ovim trećim ušao u priču sa velikim novcem, distribucijom i svim onim što nosi saradnja sa velikim studiom. Za njega, u pravom momentu.

N

ovija crnogorska dramska scena tek je u povoju i njeni akteri, mladi ljudi školovani na cetinjskom Fakultetu dramskih umjetnosti - Dragana Tripković, Vasko Raičević i Bojana Mijović, vjeruju da je njihova generacija zametnula sjeme novog crnogorskog dramskog izraza, inspirisanog našom stvarnošću.

Nedovoljna svijest o tome da tekstovi domaćih autora treba da budu konstanta, ali i okosnica nacionalne pozorišne ponude jedan je od ključnih problema crnogorskog teatra - sažetak je onoga sa čim se kod nas suočavaju mladi dramski autori.

“U crnogorskom nacionalnom teatru ne možete imati samo jednu sezonu posvećenu crnogorskom tekstu. Male scene gotovo su zatvorene, a mladi autori jedva da imaju šansu da budu igrani. Bilo bi poželjno da se upravnici i direktori kuća koje imaju scenu malo opuste u tom smislu i dozvole poneki pozorišni eksperiment”, smatra Dragana Tripković.

Ona napominje da za sada samo Kraljevsko pozorište Zetski dom pruža pozitivan primjer podrške mladim autorima. Mišljenje da mladim autorima treba otvoriti vrata da stvaraju nove forme i pomjeraju teatarske granice sa njom dijele i njene kolege Vasko Raičević i Bojana Mijović. I za Raičevića, ovogodišnjeg dobitnika nagrade CNP-ovog konkursa za najbolji domaći dramski tekst, početak je u otvaranju scena.

“Radi se samo o dobroj volji. Na malim scenama CNPa ili DODEST-a, mladi dramaturzi, glumci i reditelji mogli bi

da isprobavaju neke svoje ideje ostavljajući otvorena vrata za publiku. Siguran sam da bi iz toga proizašle neke zanimljive predstave”, kaže Raičević, uvjeren da se van ustaljenih okvira rađaju nove estetike.

Bojana Mijović značajnim iskorakom smatra i javna čitanja drama. Ovi mladi autori prepoznaju izuzetan potencijal nove crnogorske dramske scene u kojoj su, osim njih, i Stefan Bošković, Maja Simonović i Sandra Vujović. Tripković smatra da je ovaj “dramski povoj” iznjedrio čitav spektar važnih i atraktivnih tema.

“Pitanje je umije li iko da ih pročita na pravi način, odnosno smije li ih uopšte uzeti u razmatranje”, kaže Dragana Tripković, navodeći da temama i idejama ništa ne fali, ali da je problem u njihovom tretmanu, a prvenstveno u tretmanu mladih autora u Crnoj Gori.

Raičević misli da je još rano za paralele i generalne stavove o novoj generaciji dramskih pisaca, jer osim njega (drama “Dobra smrt”, u režiji Filipa Grinvalda), u novijoj struji autora, teatarske premijere imale su samo samo Bojana Mijović i Marija Čolpa.

Mijović, koja je “vatreno scensko krštenje” imala sa “Lasicama” u CNP-u, smatra da je

otvaranje Odsijeka dramaturgije na cetinjskom FDU pomjerilo mnogo toga. Ona sa kolegama dijeli stav da je ta katedra fokus pažnje prebacila na domaće autore i na mlade pisce, koji su tako dobili kakvu-takvu priliku da učestvuju u kreiranju ovdašnje pozorišne javnosti. Autorski glasovi raznoliki su, smatra ona. Problem je samo u tome što nijesu dovoljno prepoznati.

“Ne treba govoriti o nedostatnosti u okviru autorskih rukopisa, već o malom angažovanju autora i plasmanu tekstova u maloj sredini kakva je Crna Gora”, smatra Mijović, koja ovu problematiku posmatra u okviru okolnosti u kojima se teatar danas bori da preživi (od gledalaca) i da oživi (za njih).

Sa problemom (auto)cenzure ovi stvaraoci suočavaju se različito. Dok je Bojana Mijović ne prepoznaje kao eksplicitan problem, Vasko Raičević i Dragana Tripković vide je kao (ne) nužno zlo.

“Od nečega morate živjeti. A cenzura je danas perfidan način djelovanja, koji vas nikad direktno neće diskreditovati, osim ako od vas baš nema nikakve koristi ili ste brutalni u napadima na aktuelnu umjetnost”, kaže Tripković.

Vasko Raičević smatra da naš teatar boluje od sindroma “guranja pod tepih”.

“Volimo da preskačemo teme koje su neprijatne, vrlo smo skloni autocenzuri. Ne treba zaboraviti da se još nijesmo ozbiljno pozabavili 90-im godinama prošlog vijeka, iz kojih smo izašli ukaljani do guše”, kaže on.

O daljim nedostacima našeg Foto: Savo Prelević

Dragana Tripković

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Kultura 31

SUBOTA I NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012.

ratima scene

FESTIVAL ` ` UBRZAJ' '

ª Gdje idemo sada?º za kraj

Foto: Duško Miljanić

Bojana Mijović

Fabre i Delbono nas ª zaobilazeº Savremena crnogorska dramaturgija formira se kroz rukopise mladih autora. Za poređenja - još je rano.

“Jedva čekam da na sceni vidim neki od uzbudljivih komada Dragane Tripković, Stefana Boškovića ili Maje Simonović. To su različite poetike i tada će biti zanimljivo praviti uporedne analize”, smatra Raičević.

Vasko Raičević

Foto: Balša Rakočević

teatra i dramaturgije, Dragana Tripković decidno kaže da novoj crnogorskoj dramaturgiji “fali pozorište”. U proteklih 10-ak godina, koliko ona prati stanje u crnogorskom teatru, čini joj se da ono nikad nije bilo lošije.

“Crnogorskim teatrom vladaju dosada, nepotizam i neznanje. Mislim da je to zasluga pozorišnog sistema koji je nekako izgubio kompas u posljednjih nekoliko sezona”, smatra Tripković.

Za takvu situaciju, po njenom mišljenju, možemo da zahvalimo i nepromišljenim repertoarskim politikama, upravnicima pozorišta i centara za kulturu koji ni profesionalno ni umjetnički ne vladaju pozorišnim znanjem.

“Kao proizvod profesije dobijamo dosadne, kvazielitne i poluamaterske predstave”, kaže ona, dodajući da nemamo dovoljno eksperimentalnih i alternativnih pozorišta koja (u) nose promjene.

Bojana Mijović pak smatra da nam u teatru fale kabarei, mjuzikli i satira, dok Vasko Raičević dodaje da nam je neophodno pravo suočenje s teškom prošlošću. “U Srbiji imaju hrabru predstavu ‘Zoran Đinđić’, a za sada ne mogu da zamislim da se tako nešto uradi kod nas”, kaže Raičević, navodeći da teme iz bliske prošlosti, tranzicija i novi feudalizam moraju imati dostojan tretman i u našem pozorištu.

Projekcijom filma “Gdje idemo sada?” večeras u 20 sati u Crnogorskom narodnom pozorištu biće završeno treće izdanje Festivala o ljudskim pravima “Ubrzaj”. Radnja filma, koji je režirala Nadine Labaki, odvija se u selu u kojem se crkva i džamija jedna do druge i u kojem žene pokušavaju da odvrate svoje podivljale i bijesne muževe od vjerskog rata. Prije toga, u 17 sati će biti prikazano ostvarenje “Indignados” Tonija Gatlifa koje govori o ženi porijeklom iz Afrike koja je ilegalno ušla u Evropu, a njeni doživljaji na na Starom kontinentu, počev od boravka u Grčkoj, preko Španije do Pariza, čine osnovnu nit ove priče o “tvrđavi Evropi” u krizi, viđenoj očima poniženih i obespravljenih.

Šesti međunarodni filmski i muzički festival “Kustendorf” održava se od 16. do 22. januara u Drvengradu, a “Retrospektiva velikana” biće posvećena jednom od najznačajnijih filmskih autora današnjice Džang Jimou.

Za nagrade Zlatno, Srebrno i Bronzano jaje takmičiće se 28 filmova mladih autora iz 18 država: Velike Britanije, Danske, Izraela, Koreje, Kube, Meksika, Nemačke, Perua, Poljske, Portugala, Singapura, Srbije, SAD, Filipina, Francuske, Holandije, Crne Gore i Švajcarske.

Međunarodni žiri čine izraelska spisateljica i glumica Alona Kimhi (predsjednica), američki filmski producent Majkl Hausman i srpski teoretičar medija i reditelj Oleg Jeknić.

ª Aidaº uživo iz Metropolitena Opera “Aida”, jedno od najpopularnijih Verdijevih djela, prenosi se direktno iz Metropolitena večeras u 18.55 sati u bioskopu “Cineplexx”. Po prvi put u Metu diriguje Fabio Luisi. Rediteljka Sonja Frisel maksimalno je iskoristila sve prednosti scene Metropolitena kako bi spektakularnom scenografijom publici dočarala veličanstvenost starog Egipta. Naslovnu ulogu pjeva ukrajinski sopran Ljudmila Monastirska, kojoj je ovo debitantska uloga u Metropolitenu.

Aida je jedna od Verdijevih najpoznatijih opera svih vremena, ispunjena političkim intrigama, ljubavlju, izdajom, strašću i osvetom, koja je oduševila publiku mnogih generacija još od prvog izvođenja u Kairu 1871. godine.

DEUS

Klavirske premijere

Rano za poređenja “Ne možemo stalno da nešto obnavljamo, prozivamo pretke, običaje. Ne možemo zauvijek da se oslanjamo na goste sa strane, a sve je manje para da oni budu plaćeni. Valjalo bi nekad dovesti i predstave koje režiraju Kastelući, Delbono, Gočev, Fabre”, kaže DraganaTripković, navodeći da su te predstave privilegija upravnika pozorišta i direktora festivala koji imaju novca da putuju.

Ona se pita zašto te predstave, gostujući po regionu, zaobilaze Crnu Goru.

Program “Klavirske premijere” posvećen muzici 20. vijeka pisanoj za klavir biće održan danas od 16 sati u KIC-u “Budo Tomović”, u okviru manifestacije “DEUS”. Teoretsko– pedagoški program obuhvata simpozijum pod nazivom “Klavirska pedagogija u Crnoj Gori sadašnji trenutak i perspektive” koje će se realizovati od 16 do 17.30 časova, u Multimedijalnoj sali. Iste večeri, od 19 sati počinje koncertni program u Velikoj sali, u sklopu kojeg će nastupiti renomirani crnogorski pijanisti sa novim programima: Bojan Martinović (program omaž Eriku Satiju), zatim klavirska dua: Aleksej Molčanov i Nataša Popović; Davor Novak i Nikola Vučković (izvode muziku Debisija– “Mala svita” i Ravela– “La Valse”) i na kraju recital Nikole Vučkovića “Put oko svijeta” I dio.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

32 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2012.

Ostavljate li dobar utisak

ŽENA

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

POSAO

Kada upoznate nekoga ili čak sretnete nekoga, u ljudskoj je prirodi da već stvarate pretpostavke: uobražen je i lijen, bogata je i prijateljski nastrojena, ima sigurno starijeg brata... A zapitate li se šta ljudi pomisle o vama kada vas ugledaju?

Neko jednostavno donese odluku na osnovu vašeg izgleda. Ponekad razgovor za posao može da se završi prije nego što je počeo. Pogledajte koje su to stvari na koje ljudi obraćaju pažnju.

1.Vaša stopala govore Vi nikada ne možete imati previše cipela i ljudi o vama sude na osnovu svakog pojedinačnog para. Naučnici su otkrili da ljudi mogu precizno pogoditi starost stranca, pol, a i prihod gledajući samo šta je na njegovim nogama.

Oni takođe povezuju različite osobine ličnosti sa različitim modelima cipela.

Više muževan izgled para nose manje prihvaćene osobe, dok stilske i atraktivne cipele nose bogati, savjesni pojedinci. A osobe koje nose čizme do skočnog zgloba posmatraju se kao agresivne.

2. Kozmetička ovlašćenja Malo sjenke i rumenila ne povećavaju samo faktor vaše privlačnosti, nego mogu da doprinesu i povećanju samopouzdanja. U studiji koju je finansirao “Proctor&Gamble” je došlo do zaključka da žene koje nose malo šminke su više dopadljive, kompetentne i više pouzdane od onih sa “golim” licem. Ali ne koristite previše šminke. To vas mož-

da hoće uljepšati, ali može stvoriti utisak nepouzdanosti i neiskrenosti, pogotovo kod osoba koje vas prvi put vide.

3. Osmijeh i nosi ga Vaš stomatolog treba da postane vaš najpopularniji ljekar. Studija u kojoj je učestvovalo 1.000 ljudi zasnivala se na tome da se pokazuju fotografije ženskih zuba. One sa pravim osmjehom su smatrane srećnijim, pametnijim i uspješnijim od onih sa “korumpiranim” zubima. Takođe, ako bi se na razgovor našla dva kandidata sa istim kompetencijama, prednost bi bila data onom sa pravim, a ne onom sa vještačkim zubima.

4. Odjeća čini ženu

Kada je žena poslovno obučena, niko ne dovodi u pitanje njenu kompetentnost. Istraživanje je pokazalo da žene koje nose suknje više zarađuju od onih u pantalonama. Suknja ističe profesionalizam sa privlačnošću bez provokativnosti. Nošenje pravog odijela takođe može promijeniti percepciju o vama. Studenti koji su nosili bijele mantile ostvarili su bolje rezultate na vježbama nego oni u običnoj odjeći.

5. Imajte stav Stav koji zauzmete vas čini više samopouzdanim i autoritativnim. Držanje je jako bitno, to vam daje osjećaj moći, bez obzira u kakvoj se situaciji nalazite, kažu istraživači.

ISTRAŽIVANJA

Kriza u prvoj godini braka Najnovije istraživanje centra za kvalitet života u Australiji pokazuje da su parovi najnesrećniji u prvoj godini bračnog života. Parovi su u prvoj godini braka nesrećniji nego nakon 40 i više godina u bračnom životu. U ovom istraživanju učestvovalo je 2.000 Australijanaca, a njihova sreća mjerila se na sedam područja života, kao što su zdravlje, postignuća i ljubavne veze.

Od anketiranih je zatraženo da ove segmente svog života ocijene na skali od 0 do 100, a prosječan rezultat bio je 75 bodova.

Osobe koje su tek stupile u brak imale su u prosjeku 73,9 bodova, do druge godine braka, sreća se povećala na 78,4 boda, dok je kod onih koji su u braku najmanje 40 godina rezultat bio 79,8 bodova.

Voditelj istraživanja Melisa Vinberg smatra da se sreća novovjenčanih parova smanjuje, jer poslije veselja i proslava dolazi susret sa stvarnošći i počinje brak.

“Parovi se grade do dana vjenčanja koji je i najbolji dan u njihovom životu. Nakon toga se suočavaju sa stvarnim životom, kao što su računi za proslavu vjenčanja, povratak sa bračnog putovanja, povratak na posao”, kaže ona.

SAVJETI

Hrana za lijepu kosu Zdrava ishrana, sa dodatnim naglaskom na proteinima i gvožđu, jača vašu kosu. Ako započnete zdravu dijetu za kosu danas, vidjećete napredak za šest mjeseci do godinu dana, u zavisnosti od toga koliko vam brzo raste kosa.

1. CRVENO NEMASNO MESO PROTIV OPADANJA KOSE Premalo gvožđa izaziva ćelavost. Ljudima koji imaju problema sa gubitkom kose ili rastom kose obično fali gvožđe, posebno ženama. Druge namirnice koje su bogate gvožđem su ćuretina, žumanca, integralne žitarice, suvo voće.

2. JAJA PROTIV RASCVJETALIH KRAJEVA Jaja su puna biotina, B vitamina koji utiče na rast kose i cjelokupno zdravlje kože glave. Nedostatak ovog vitamina izaziva rascvjetale krajeve. Druga hrana bogata biotinom uključuje kikiriki, bademe, losos, nemasni sir i avokado.

3. BANANE, PIVO, OVAS I SUVO GROŽĐE ZA GUŠĆU KOSU Ove četiri namirnice sadrže mineral si-

licijum, koji popravlja gustinu kose. Naglasak na hrani bogatoj silicijumom pomaže da vam kosa bude jača i izdržljivija.

4. TAMNO ZELENO POVRĆE ZA ZDRAVIJU KOŽU GLAVE Spanać i brokoli su puni vitamina A i C, koji pomažu proizvodnju sebuma, ulja kože glave koje djeluje kao prirodni balsam za kosu.

5. OSTRIGE PROTIV OPADANJA KOSE I PERUTI One su pune cinka, minerala koji reguliše proizvodnju hormona androgena. Nizak nivo ovog hormona uzrokuje gubitak kose, spor rast kose i perut.

6. MAHUNARKE ZA JAKU KOSU Mahunarke kao što su pasulj ili sočivo odlični su izvor proteina bogatih gvožđem. Sočivo je posebno dobro za jačanje kose.

7. VOĆE I POVRĆE PROTIV SUVOĆE KOSE Voće i povrće je puno vitamina C, koji pomaže da se gvožđe apsorbuje. Premalo vitamina C čini kosu slabom i suvom. (health)

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Žena 33

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2012.

MARIJA MIĆOVIĆ,

fitnes instruktor (Vaša pitanja šaljite na fitnes@dnovine.me)

DEKORACIJA

Topla praznična atmosfera

Svi pričaju o fizičkoj snazi, ali malo ko spominje mentalnu snagu kad se radi o treningu. Možeš li mi reći svoje mišljenje o tome? Milica, Bijelo Polje Interesantno pitanje, i mnogo mi je drago što se neko sjetio da spomene i aspekt mentalne snage uz fizičku. Za svaki uspješan pokret, vježbu, trening izuzetno je važna povezanost uma i tijela. Svjesno djelovanje pri izvođenju pokreta, vježbe, serije, treninga uopšte i ustremljenost našeg uma na cilj kojem težimo je upravo ono što dovodi do uspjeha, napretka, pojačanja fizičke snage i mentalne jer smo svjesno težili i radili ka ostvarenju cilja. Da pojednostavim: Kada radite čučanj i u tom trenutku razmišljate o tome šta ćete obući za večernji izlazak, mišići koji rade pri vježbi će biti aktivni u mjeri od 30%, ali ukoliko pri izvođenju čučnja svjesno razmišljate o tome da u toku vježbe utičete na oblikovanje mišića prednje, zadnje lože i gluteusa učinak će biti 100%.

Drugi primjer: svaki put kada na treningu, dok trčite pomislite “zaista ne mogu više”, uključite snagu uma koja sigurno može pomjeriti Vaše granice do onih visina kojih možda nijeste ni svjesni. Fizička i mentalna snaga se neprestano prepliću u treningu, i zajedničkim djelovanjem vode tijelo ka zdravom i jakom psihofizičkom stanju.

Ako bi morala izabrati samo jednu metodu mršavljenja, što bi bilo bolje izabrati; samo dijetu ili samo kvalitetan trening? Zorana, Podgorica Mršavljenje, uz najbolji trening na svijetu bez adekvatne, zdrave i korigovane ishrane neće dovesti do skidanja kilaže, ili će postupak biti izuzetno spor. Tako da, ukoliko je u pitanju zaista prekomjerna kilaža, a ako bih morala da se odlučim za samo jedan metod to bi bila adekvatna dijeta a kada se kilaža dovede u red, obavezno trening kako bi se koža, mišići i stanje tijela nakon gubljenja kilaže vratilo u normalno stanje. Najbolje rješenje je odgovarajuća ishrana + trening, mnogo brže gubite na kilaži (u odnosu na to ukoliko ne biste trenirali), pretvarate mast u mišić, i samim tim umjesto opuštene kože i mišića, dobijate zategnutu kožu i definisan mišić.

Dakle, smatram da je najbolje rješenje trening+odgovarajući režim ishrane, ali ukoliko baš morate da se opredijelite za samo jednu opciju a u pitanju je izuzetno pretjerana kilaža, u tom slučaju bih se opredjelila za dijetu, tj. adekvatan režim ishrane koji vodi ka normalizovanju težine.

Ukoliko pripremate novogodišnju večeru, pobrinite se za sitnice koje će ostaviti praznični utisak. Malo ukrasa i pravi izbor boja stvoriće toplu, prazničnu atmosferu. Svakoj večeri prethodi poziv, pa ako ga učinite opipljivim u obliku pozivnica, bilo šaljivih ili elegantnih, utisak će sigurno biti upečatljiv. Kada krenete u nabavku sastojaka, ne zaboravite da svratite do cvjećare kako bi vaš sto živnuo. Ako nudite prenoćište nekome od gostiju, lijepo će izgledati i puna vaza u gostinjskoj sobi. Naravno, pod uslovom da se ne radi o alergičnim osobama. Nabavite i plastične

posude za spremanje hrane kako biste izbjegli improvizacije u posljednji čas dok su gosti na odlasku, a hrane će sigurno ostati.

Ukoliko imate kamin, iskoristite njegovu toplinu i efekt prijatnosti. Ako, pak, nijeste ljubitelj zapaljenog drveta, zapalite nekoliko svijeća za “sjaj”.

Ukrasite ulaz u dom ponekom grančicom ili dekoracijom koja će u startu oživjeti novogodišnji duh.

Ako planirate veću zabavu, umjesto platnenih salveta, pripremite papirne ubruse u rolni, a da bi se gosti osjećali prijatno u vašem domu, kupite i fini sapunčić.

BJUTI

Trikovi za šminkanje ovalnog lica Savršeno kada je oblik u pitanju, ovalno lice nije baš tako lako za šminkanje. Pročitajte kako da svoju ljepotu šminkom pokažete na najbolji mogući način.

Ne mijenjajte podlogu samo zbog nove reklame Podloga mora da odgovara vašem licu teksturom i bojom. To nije uvijek lako pronaći, ali kada jednom uspijete, nemojte je mijenjati samo zato što ste vidjeli reklamu nekog novog brenda. Kao i ostali oblici lica, i ovalno uživa u podlozi koja je najsličnija boji kože - ne previše masnoj, ali nikako ni suviše mat.

Istaknite oči ili usne, nikako oba Ovalna lica su proporcionalna

od ivice brade sve do čela, zbog čega je veoma bitno da obratite pažnju i istaknete ili usne ili oči. Kako odlučiti? Ako imate neki novi ruž kojim želite da se pohvalite, jednostavno malo diskretnije našminkajte oči. Igrajte se - jedan dan budite “ona cica sa seksi usnama”, a drugi “ljepotica mačkastih očiju”.

Istaknite konture lica bronzerom Ako imate ovalno lice, nemojte pretjerivati sa bronzerom. Nanesite neku nježnu boju prateći

oblik obraza i ovaj ovlaš potez četkicom napraviće veliku razliku. Ovalni oblik lica je nježan, a takav treba da bude i potez četkicom dok nanosite bronzer.

Odmorite usne, istaknite oči na lud način Kao što već znate, ili istaknite oči ili usne. Nema potrebe za teškim ruževima, već se poigrajte sjenkama za oči.

Pokažite svoj veseo duh tako što ćete na kapke staviti roze, zelenu, ljubičastu ili crvenu sjenku. Igrajte se, ali ne pretjerujte.

Zadržite prirodan oblik obrva

Ovo nije isključivo savjet za dame sa ovalnim licem: sve dame bi trebalo da uređuju obrve tako da im ne mijenjaju oblik ili ih potpuno istanje. Lijep, prirodan oblik obrva pravi veliku razliku na licima svih oblika.

Jagodice su vaš adut Dame sa ovalnim licem često zapostavljaju svoje obraze. Ne, malo roze rumenila neće učiniti vaše lice buckastim. Naprotiv.

Nanesite rumenilo i budite zvijezda večeri.

Sjaj za usne uvijek Danas svi vole da koriste sjaj za usne. Međutim, ovalno lice ga prosto obožava. Izaberite kvalitetan sjaj za usne koji se ne lijepi i sija prirodnim tonovima.

PITANJE ZA DOKTORA Imam problema sa nadimanjem u stomaku, gasovima, bolovima i grčevima. Kako ih se riješiti? Marko, Nikšić Stomačni problemi, bilo da su u pitanju gasovi, zatvor, dijareja ili sindrom iritabilnog debelog crijeva (IBS), često znaju da budu problem, pogotovo tokom ovih dana, kada se hranimo drugačije i obilnije nego tokom godine zbog slava i praznika. Međutim, stručnjaci kažu da novi ljekovi i sredstva mogu na brz i lak način da spriječe bolove u stomaku. Isprobajte ovih pet, koji su se pokazali kao najdjelotvorniji.

1. Šetnja Hitra šetnja, od 10 do 15 minuta, može da učini čuda. Bez vježbanja crijeva postaju lijenja, što upravo dovodi do grčeva i zatvora.

2. Akupresura Stres je čest uzrok bolova u stomaku, a akupresura podstiče lučenje endorfina koji podstiče dobro raspoloženje, što vam pomaže da se opustite u situaciji kada osjećate bol u stomaku. Probajte ovaj jednostavan trik: oko pet minuta nježno pritiskajte kružnim pokretima prstiju dio abdomena koji se nalazi četiri prsta širine iznad pupka.

3. Nemojte da se prejedate Pokušajte jednodnevnu dijetu koja se bazira na unosu tečnosti kao što su supa, voda ili svježi sokovi, koji su prava stvar kada pretjerate s hranom. Poslije toga promijenite navike i jedite manje porcije.

4. Pokušajte sa probioticima Postoji nova nada za 20 odsto stanovništva koje pati od IBS, od kojih su većina žene. Istraživanja pokazuju da probiotici koji sadrže bifidobacterium infantis zaista doprinose olakšavanju svih simptoma koje izaziva IBS, kao što su zatvor, dijareja i bol u trbuhu.

5. Nađite vrijeme za čaj Topla šolja čaja od nane može da učini čudo i pomogne vašim stomačnim mišićima da se opuste.

Izbjegavajte: Pohovanu piletinu, ljutu hranu, čokoladu, svjež luk, bijeli luk, brokoli, svjež kupus, sok od limuna, pire krompir, pasulj, žvake bez šećera. (urbanstandard.rs)

Pratite nas na twitteru

@dnovine

34 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2012.

Vrlo sam stroga i M principijelna RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

POZNATE MAME: MILENA ĐERGOVIĆ

ilena Đergović, direktorica marketinga Televizije Atlas i prepoznatljivo TV lice, već godinama provodi najljepše trenutke uz sina Ivana, koji je njena životna preokupacija. Posvećena mama, u razgovoru za Vikend izdanje, priča o roditeljstvu.

Kako si se osjećajala kada si saznala da ćeš biti majka? Jesi li imala strah od toga kako ćeš se snaći i ko ti je u tim trenucima bio najveća podrška?

To je predivno stanje šoka, kada baš i nijeste svjesni šta se događa, ali osjećate veliko pozitivno uzbuđenje. Čini mi se da sam od 18. godine sanjala o majčinstvu i znala sam da ću biti odličan roditelj, tako da ništa u životu nije moglo pametnije, bolje i ljepše da mi se desi. I korisnije, jer sam mnogo kvalitetnija osoba od kada sam majka. Apsolutno svi ljudi oko mene su bili srećni i čekali smo na Ivana kao na neko svjetsko čudo.

S obzirom na to da si samohrana majka, da li ti je teško da uskladiš poslovne i privatne obaveze sa vremenom koje je rezervisano za tvog sina?

Jeste teško, ali kada nemate drugog izbora, onda to dođe nešto kao prirodna stvar. Ivan ima svakodnevno poslije vrtića do odlaska na spavanje svu moju pažnju, a ukoliko moram nešto da obavim, svakako ga vodim sa sobom. Nekada je išao sa mnom i na časove salse, bio redovno u studiju pored kamermana dok sam vodila Loto... Moj je partner u svemu.

Ko ti pomaže oko Ivana dok imaš poslovne obaveze?

Sve sama postižem od početka, uz pomoć vrtića i uz podršku moje babe Koviljke, koja je uvijek bila tu za vanredne situacije. Na veliku žalost, moji roditelji i brat i sestra ne žive u Crnoj Gori, ali znam da bi mi redovno i nesebično pomagali u svakom smislu da smo bliže.

Koliko tvoj bivši suprug učestvuje u odgajanju djeteta i kako uspijevate da se dogovorite ako, recimo, nekada imate različite stavove u nečem što je vezano za vaše dijete?

Rekla bih da za sada samo ja imam stavove, odgovornosti i da samo ja odgajam.

Koliko Ivan provodi vremena sa svojim ocem i da li je do sada postavio pitanje “zašto i tata ne živi sa nama”?

Ivan je predivno razumno dijete sa kojim redov-

no razgovaram otvoreno o najrazličitijim temama vezanim za njegovu primarnu porodicu, tako da mi se čini da nema nerazjašnjenih pitanja, a ona, naravno, vrlo često nijesu ni prijatna ni lako objašnjiva. Za sada njegov teret i strepnju nosim većinom samo ja, kao i svaka druga brižna majka.

Kako provodite zajedničko vrijeme?

Naše zajedničko vrijeme puno je akcije, obilaženja raznih mjesta i ljudi, pa i kad ostanemo kod

kuće, ja pozovem prijatelje, i njegove i moje, spremim svašta nešto dobro za večeru i svako u svom dijelu stana uživa. Svakako barem pola sata dnevno odvojim za nježnost i priče o nama i najvažnijim stvarima o životu zdravlju, porodici i ljubavi.

Da li Ivanu dozvoljavaš sve što poželi i umiješ li da mu kažeš “ne”?

On je moja najveća ljubav i ja njegova. Vezani smo posebno jer smo okrenuti jedno drugom od kad se rodio, ali i te kako umijem da kažem ne, za mnoge stvari, i vrlo sam stroga i principijelna. On ima sreće što mogu da mu priuštim sve što poželi, ali to se dešava samo uz dogovor i samo ukoliko to i zasluži lijepim ponašanjem i ako je u pitanju stvar koja je korisna za njega. Ljudi se razniježe kad nas vide u ljubavi i prilično iznenade kada vide koliko sam stroga i koliko bez izuzetka idem do kraja kada je riječ o disciplini.

Vrlo si komunikativna i otvorena osoba i na meti si brojnih udvarača.

Da li si do sada nekog momka upoznala sa sinom i koliko bi uticao odnos tvog muškarca sa Ivanom na budućnost vaše veze?

Sve što ima veze sa Ivanom utiče na kompletan moj život, a kamoli segment ljubavi, što je vrlo osjetljiva tema za ovakvu situaciju i ne bih sina uplitala bez velikog razloga ni u šta slično. Jer, već pet godina nijesam sama, dolazim u paru. Sa mnom čovjek treba možda i duplo više da se trudi, da ima duplo više razumijevanja i takta, ali sigurna sam da je sve vrijedno ove duple ljubavi koju mi zajedno nosimo.

Ma.IVANOVIĆ

SAVJETI

Djecu u vrtić šaljite u udobnoj odjeći Mnogi roditelji se često nađu u dilemi šta obući djetetu za vrtić. Univerzalni odgovor bi bio: udobnu odjeću!

To znači da sve što steže, žulja, sputava dijete u aktivnostima, što je teško za zakopčati i u čemu je teško sjediti duže vrijeme – treba izbjegavati. Možda ovaj kratki podsjetnik onoga što se ne preporučuje obući u vrtić olakša izbor zabrinutim mamama, ali i tatama: Tregeršlus (bilo da se radi o suknji ili pantalonama).

Ovaj komad odjeće je djetetu poprilično teško skinuti, a još teže obući. Kod odlaska u toalet, tregeri mogu lako završiti tamo gdje im nije mjesto (WC školja, pod…). Pored toga, djeci

je jako teško ponovno pričvrstiti tregere (ako ih uopšte uspiju dohvatiti sa leđa).

Kaiš To je krasan modni dodatak za dječake, uz to i koristan. Međutim, mala djeca mogu imati poteškoće sa rukovanjem kaišem, pa je možda bolje razmisliti o pantalonama na gumu.

Nove farmerke Farmerke su krute i nesavitljive, pa djeci mogu biti jako neudobne nakon nekoliko sati nošenja. Još ako duže vrijeme moraju sjediti, to može postati pravi problem i jako iritirati kožu. Ako baš želite obući djetetu farmerke u vrtić, operite ih nekoliko puta

nakon kupovine. Mi toplo preporučujemo jednostavnu pamučnu trenerku umjesto traperica. Štramplice Djevojčice su tako slatke u haljinicama, naročito ako uz haljinicu nose i štramplice u veselim bojama. No, kada vaša princeza krene u toalet u vrtiću, vjerovatno će joj biti jako teško ponovno navući štramplice. Uz trud da ih navuče, mogu se slučajno i poderati. Još jedan razlog protiv štramplica u vrtiću je to što su poprilično neudobne nakon nekoliko sati nošenja, a mogu i iritirati kožu. Umjesto tankih i elegantnih štramplica, preporučujemo udobne helanke i tuniku.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Roditelji 35

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012.

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

A

daptacija Porodilišta ADAPTACIJA PORODOLIŠTA Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) neće biti okončana krajem godine, kako je ranije najavljeno, a zbog složene procedure za raspisivanje postupka javnih nabavki neizvjesno je kada će radovi biti završeni.

Direktor KCCG Milan Mijović kazao je za portal Roditelji.me da je adaptacija Porodilišta počela u julu, velikom donacijom firme Cijevna komerc, koja je podrazumijevala grube građevinske radove, rušenje pojedinih zidova, skidanje kompletne podloge, svih plafona i starih klimatizacionih kanala, kao i odnošenje materijala.

“Rok za završetak tih poslova je bio 90 dana, i donatorska firma ih je završila veoma kvalitetno, i to 15 dana prije predviđenog roka, koji je isticao 20. septembra”, rekao je Mijović.

U međuvremenu, kako je naveo, uprava KCCG pokrenula je akciju donacija za adaptaciju Porodilišta i prikupila znatn novac, a po Zakonu o javnim nabavkama, to podrazumijeva niz aktivnosti kako bi se stekli uslovi za raspisivanje postupaka javnih nabavki.

Mijović je pojasnio da to podrazumijeva zakazivanje sjednice Odbora direktora KCCG, promjenu finansijskog i plana javnih nabavki, kao i objavljivanje plana na sajtu Uprave 15 dana prije nego se do- ove godine, ali će to vjerovatno biti Mijović je pozvao “sve ljude donese odluka o pokretanju postup- u prvom kvartalu naredne. bre volje da pomognu Klinički cenka javne nabavke.

U Porodilištu je u toku adapta- tar u nastojanjima da se obezbijePrema njegovim riječima, taj po- cija porođajnih sala, gdje će, kako de što bolji uslovi za boravak u toj sao je urađen u oktobru, i pokrenu- je planirano, biti formirano pet iz- ustanovi i što kvalitetnija zdravti su postupci javnih nabavki za ve- dvojenih sala sa pripremnim pro- stvena njega naših građana”. On ći dio radova potrebnih za adapta- storom, operaciona sala za carske je najavio nastavak radova u KCCG ciju Porodilišta. rezove i dio predviđen za boravak nakon završetka Poliklinike i Poro“Nakon završenih postupaka, ko- osoblja i studenata, kao i dva apar- dilišta, gdje spadaju i druga i treća misije su konstatovale da se određe- tmana koja fizički pripadaju tom faza adaptacije akušerstva.

Na pitanje u kakvim uslovima, ne javne nabavke, između ostalog za prostoru. Ukupna površina adapbravariju i klizna vrata, moraju po- tiranih prostorija biće oko 715 me- otkad je počela adaptacija, radi noviti, jer nije stigla nijedna isprav- tara kvadratnih.

Porodilište, i da li su zbog otežaMijović je kazao da je novac za fa- nih uslova imali negativnih reakna ponuda, iako je bilo pet prijava. U skladu sa tim, termin završetka se zu koja je u toku obezbijeđen i na- cija pacijentkinja, Mijović je kazao mora pomjeriti, i u ovom trenutku ne lazi se na računu KCCG, ili je doni- da se nalazi u prostoru odjeljenja možemo saopštiti do kad, jer to zavi- ran, kroz radove, od pojedinih firmi. Ginekološko-akušerske klinike na si od datuma kada ćemo sve nabav“U toku je i nabavka opreme, ka- drugom spratu KCCG, i da od jula ke završiti u skladu sa važećim zako- ko iz sredstava Kliničkog centra, do danas nijesu imali posebnih pritako i od donatora koji se javljaju mjedbi na uslove i rad. nom”, precizirao je Mijović.

On je podsjetio da je plan Uprave svakog dana da pomognu ovaj zna“Moram naglasiti da postoji veKCCG bio da se Porodilište otvori čajan projekat“, dodao je on. liko razumijevanje žena koje bora-

Neizvjesno je kada će radovi biti završeni

ve u ovom privremenom prostoru, kao i veliku zahvalnost zaposlenima, koji trudom i radom uspijevaju da anuliraju probleme koji se pojavljuju u toku rada”, dodao je on.

Na početku rekonstrukcije Porodilišta saopšteno je da je završen tender za idejna rješenja za izgradnju nove klinike za ginekologiju i akušerstvo. Mijović je kazao da je komisija izabrala najboljeg ponuđača usluga projektovanja idejnog rješenja i zaključila ugovor sa njim.

“Prvorangirana firma, Arhitektonski atelje iz Podgorice, uradila je svih šest idejnih rješenja nedostajućih kapaciteta. Kako su idejna rješenja završena, na potezu su Vlada, Ministarstvo zdravlja i sve strukture Crne Gore da pronađu izvor finansiranja za gradnju nedostajućih kapaciteta”, zaključio je Mijović.

HRANA

LOŠE NAVIKE

Majka koja doji bebu može i treba da se hrani kvalitetno i raznovrsno, i može jesti baš sve, preporučuje se kao zdrava ishrana. Stara je zabluda da količina, kvalitet mlijeka kao i bebini grčevi zavise od ishrane majke. Majka dojilja ne treba da izbjegava pojedine namirnice, čak ni kupus ni pasulj.

Ishrana dojilje mora biti kaloričnija od ishrane trudnice. Za vrijeme dojenja preporučuje se unos oko 500 kalorija više nego u vrijeme nedojenja, kad bi idealni prosječni unos kalorija dnevno bio oko 2 700. Raznolikost je potrebna jer majka jedino na taj način može biti sigurna da jede dovoljno namirnica koje sadrže razna nutritivna svojstva i da ne pretjeruje s jednoličnom ishranom. Činjenica je da neka hrana „utiče“ na male stomačiće ali to ne znači da treba da bude isljučena iz ishrane. Smanjite količinu, učestalost unošenja u organizam takve namirnice ili joj privremeno nađite zamjenu, jer će beba vjerovatno brzo početi da je prihvata bez problema.

Djeca grickaju nokte iz različitih razloga – iz proste dosade, da se oslobode stresa, iz navike. Grickanje noktiju je jedna od najčešćih, takozvanih “nervoznih” navika u koje spadaju i sisanje palca, uvrtanje kose, škrgutanje zubima.

Ono što kao roditelj možete uraditi je da pokušate da utvrdite da li postoji definisani razlog zbog kojeg Vaše dijete gricka nokte. Vrlo često je grickanje noktiju način da se izađe na kraj sa intenzivnim ali prolaznim stresovima u djetinjstvu.

Ako Vaše dijete gricka nokte u situacijama kada je izloženo procjeni drugih ljudi, da bi se izborilo sa stidljivošću pred drugom djecom na zabavi, na igralištu i sl. onda će vremenom, kada takve i slične situacije prestanu da budu stresne, vjerovatno samo prestati sa tom navikom. U tim situacijama budite mu podrška i usmjerite mu pažnju na neke druge stimuluse, da bi skrenulo misli sa grickanja noktiju.

Dojilja može Grickanje noktića da jede baš sve zbog nervoze

Pratite nas na twitteru

@dnovine

36 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2012.

Šaran na načina

ŠPAROGE su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća. Niskokalorične su, bogate vitaminima, mineralima i vlaknima, što ih čini idealnim za održavanje vitke linije. Kuvaju se 15ak minuta u slanoj vodi, dobro ocijede, ohlade i začine maslinovim uljem i limunovim sokom.

Ovo delikatesno povrće, koje je mahom samoniklo, ima pomalo gorak ukus, a za tu su gorčinu “zaslužni” njihovi sastojci asparagin, vanilin i spargaurin.

Šaran ili krap, kako ga u narodu češće zovu, ovih dana je tražena riba u ribarnicama i na pijaci, jer će biti jedno od glavnih jela na slavskoj nikoljdanskoj trpezi. Osim što je vrlo ukusno, meso šarana je i nutricionistički gledano vrijedno. Pored proteina i masti, obiluje i vitaminima A, E i B grupe. Od minerala sadrži natrijum, kalcijum, željezo, cink i fosfor. Za one koji pripremaju svetkovinu, a i one koji vole ribu predlažemo ove zanimljive recepte.

● Super deserti

Palačinke u šatou

Smjesa za palačinke: Umutite dva jaja, 2,5 dl mlijeka, 5 dl kisjele vode, kašičicu soli, kašiku ulja i kasičicu šećera. Dodajte malo brašna da dobijete gustu, tečnu masu. Ispecite palačinke, poklopite i ostavite na toplom.

Priprema šatoa: Umutite četiri žumanca, 4 dl bijelog vina i 4 kašike šećera na pari dok masa ne postane pjenasta i gusta. Palačinke filujte mješavinom mljevenih oraha i kristal šećera, slažite na tanjire i obilno prelijte šatoom. Odmah poslužite.

Napomena - ukoliko ih ne služite odmah, nemojte ih polivati šatoom, već to učinite neposredno prije posluživanja.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Gušti 37

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2012.

● PREPORUKA

Ice Wine

Pijani šaran

Isjeckati sitno bijeli luk, pa pomiješati sa malo ulja, sokom od limuna, začinom i peršunom. Posoliti šarana i napuniti ga smjesom od bijelog luka i začina. Isjeći krompir i staviti zajedno sa šaranom u tepsiju, pa peći 15 min na 200 stepeni. Politi sa malo bjelog vina i tokom pečenja nastaviti zalivanje vinom u koje ste dodali malo štoka ili viskija. Peći nekih 50 do 60 min. Istovremeno će biti pečen šaran i krompir.

Dimljeni šaran u prelivu

Dimljenog šarana isijecite na krupniju parčad i stavite u dublji lonac sa vodom, šoljicom sirćeta, te listom do dva lovora i biberom da se kuva. Neka vri 20 -30 minuta, u zavisnosti od suvoće. Dok se riba kuva napravimo preliv od soka jednog limuna, pola šolje suvog bijelog vina, te pola šoljice maslinovog ulja, kao i malo sjeckanog peršuna i glavicom sjeckanog bijelog luka.

Kuvanu ribu izvadimo rešetkastom kašikom u dublji sud i zalijemo prelivom, te prekrijemo sud alu-folijom, da se sve dobro upari. Nakon pola sata možete ga poslužiti.

Šaran zapečen sa kisjelim kupusom

Šarana oprati namazati uljem i ostaviti pola sata. Glavicu kisjelog kupusa sitno isjeći i pržiti na ulju. Prženi kupus staviti u pleh, preko njega poređati ribu uvijenu u cijele listove kupusa, posuti alevom paprikom, začiniti i posoliti, pa peći.

Medeni šaran u sosu od paradajza Kašiku meda i malo limunovog soka pomiješajte i premažite po ribi sa obje strane. Ostavite da odstoji 10-15 min. U tiganju zagrijte ulje, dodajte usitnjene crveni i bijeli luk i pržite pet minuta. Dodajte im kašiku meda, tri kašike pelata, malo bosiljka i vino, pa sačekajte da provri; kuvajte lagano 1015 minuta, dok se sos ne zgusne. Sos procijedite, posolite i pobiberite.

Tri kašike palente, so i ljutu papriku pomiješajte, pa u tu smjesu uvaljajte ribu i pržite je na zagrijanom ulju. Preko ribe prelijte sos i poslužite.

Šaran punjen orasima

Ribu posolite i pobiberite spolja i iznutra, zasijecite malo sa obje strane i stavite da odstoji desetak minuta.

Za to vrijeme propržite luk na ulju, posolite, dodajte mljevenu papriku i mljevene orahe. Ovim napunite ribu, a trbuh joj zakačite čačkalicama. Premažite je uljem i alevom paprikom i pecite u pećnici oko 45 minuta, pomalo je prelivajući toplom vodom i sokom od pečenja.

gastro kritika

U restoran Anovi prvenstveno će vas privući zanimljivi kolaž etno i modernog enterijera, pažljivo odabranog da dio za ručavanje odvoji od ležernijeg dijela za “kafenisanje” ili kraće posjete. Poseban akcenat stavljen je na izbor finog posuđa koje folklornim šarmom doprinosi utisku topline i udobnosti. Posjetu smo počeli standardnom supom “minestrone”, na koju se nije dugo čekalo, ali koja je, nažalost, pristigla sasvim bezukusna. Ni dosoljavanje ni dodavanje bibera nije pomoglo da se poboljša utisak da pijete zagrijanu vodu u kojoj se nalaze komadići šargarepe sa prekrupno isječenim listovima peršuna i zrnima kukuruza, koji takođe nijesu imali raspoznatljiv ukus. Cijena od 2,20 € bila bi sasvim povoljna da se ova supa mogla jesti.

Obrok se nastavio teletinom ispod sača (8,80 €), koja je ispunila sva očekivanja

Piletina sa medom i lješnicima

Dejan Stojanović Somelijer

Ovo su takozvana ledena vina ili vina na ledu. Različita po boji i bukeu, ali i po načinu proizvodnje. Proizvode se od smrznutog grožđa, ali ne zaleđenog, već od onog koje se smrzlo na čokotu. Berba se vrši u decembru, od 20. do 22.

Grožđe se namjerno ostavlja da smrzne zato što smrznuta zrna isparavaju, te tako ostaje samo koncentrovani prirodni šećer i aromatične materije.

Voda isparava kroz mikropore zrna, a u njemu ostaju svi oni sastojci koji čine božanstven buke ovog vina. Za pravljenje ledenih vina najčešće se koriste sorte Chardonnay i Traminac. Njihova boja je ćilibaržuta, a mirišu na zovu i južno voće. Izuzetno su slatka i zato se preporučuju kao desertna. Najčuveniji proizvođaci su u Kanadi, Austriji, Njemačkoj, ali ih ima i u Hrvatskoj u okolini Kutjeva, od sorte Graševina.

Služe kao desertna i aperitivna vina.

Optimalna temperatura servirenja je 8 - 10C Procenat alkohola: 10,5 - 11% Cijena: 50 eura

Ivan Drakić, Šef kuhinje restorana “Lazaro” Egzotični specijalitet iz karibskih predjela, piletina sa medom, lješnicima i kikirikijem, smatra se vrlo laganim jelom, za koje se može reći da je afrodizijak.

Preporuka je da se konzumira kao večera, zbog male količine masnoća.

Za porciju ovog specijaliteta potrebno je izdvojiti oko 250 grama pilećih grudi, tikvice, patlidžan, šargarepu, krompir, šeri paradajz i šampinjone.

Ono što daje poseban ukus specijalitetu su lješnici i kikiriki, koji se koriste u količinama od po 50 grama.

ocjena:

Restoran Anovi Moskovska 2, Podgorica

RECEPT MAJSTORA

Radno vrijeme: 7 – 24

u pogledu ukusa, izgleda i načina pripreme. Meso je bilo zaista mekano i nježno, sočno od ukusnog soka u kojem se spremalo zajedno sa krompirom, koji je poprimio i aromu i ukuse ovog jela. Uživanje u hrani nije pokvarila ni dlaka nepoznatog porijekla koja nam je neznaveno servirana sa teletinom. Zadovoljstvo je, međutim, umanjilo to što su pogačice hljeba, koje su bile prijatno zagrijane u trenutku posluživanja, veoma brzo postale sasvim suve i nepraktične za uživanje u onim najslađim, posljednjim zalogajima u dobrom obroku.

Nakon kvalitetnog zelenog čaja od jedan euro (Julius Meinl), umjesto deserta počastili smo se bijelom kafom, kakvu odavno nijesmo pili i ovu posjetu restoranu Anovi pamtićemo najviše po njoj. To je ona “bakina” čuvena kafa koja vas mirisom i izgledom instantno vraća u dje-

Hrana Ambijent Usluga Cijena

-+ + + +

tinjstvo i lijepe zimske, jutarnje uspomene. I to za samo 70 centi. Ja predlažem da se ime ovog čudesnog pjenastog napitka promijeni u “Bakina kafa”.

Takođe je važno istaći da su ponos i dika ovog restorana prvenstveno konobari koji vas, uvijek nasmijani i spremni da pomognu u odabiru jela, zaista iznenade svojom besprijekornom uslugom. To su ljudi kojima sa smiješkom odgovarate da nema veze što ste toliko čekali da platite, iako jako žurite nazad na posao.

Posjetu restoranu Anovi predlažemo najprije mesoljupcima koji su izbirljivi po pitanju usluge, ambijenta i cijena, koje su ovdje pristupačne.

Napomena: Kritičar Vikend novina restorane posjećuje inkognito i plaća račun.

Na roštilju ili tiganju podmazanom sa puterom i uljem, oko deset minuta pržiti začinjeno pileće meso sa svih strana dok ne dobije zlatno žutu boju.

U drugom tiganju šargarepu, krompir sa ljuskom, šampinjone, tikvice i patlidžan isjeći na kolutove, posoliti i pržiti nekoliko minuta.

U tiganju, gdje je piletina pržena, dodati kocku putera. Kada se rastopi, dodati polovinu količine kikirikija i lješnika koji su mljeveni. Pržiti ih nekoliko minuta, a potom dodati preostale lješnike i kikiriki. Dodati dvije kašike meda da se sve karamelizuje. U mješavinu meda i lješnika dodati piletinu kako bi primila aromu.

Aranžirati uz šeri paradajz i rukolu. Konzumira se uz bijelo vino, a kao desert najbolje se kombinuje sa voćnom salatom.

Pratite nas na twitteru

38 Automobili/Tehnologija

@dnovine

SUBOTA I NEDJELJA, 8. i 9. 12. 2012.

predstavljamo, savjeti...

AUTOMOBILI

PREDSTAVLJAMO: ALFA ROMEO ĐULIJETA

Lijepa i razigrana Nova uzdanica italijanske “alfe” plijeni sve, a onaj ko ima zadovoljstvo da sjedne za njen upravljač vjerovatno se osjeća romantičnijim od Romea. I bar jednako uzbuđen. Lijepa, uzbudljiva, razigrana, u najkraćem, to je nova “alfa romeo đulijeta”.

A kako i da ne uživate kad ova “ljepotica” ima svega 1.368 kubika, a pri tome uspije da “razigra” čak 170 “konjića” (postoji i verzija “kvadrofolje verde” sa 235 KS). Inače, ovaj automobil ide kao “navijen”. Kada se doda gas, odmah slijedi reakcija, a kada se malo jače stisne papučica, auto se prosto “ozari”.

Ova “alfa đulijeta” u kabini ima sve što imaju savremeni automobili, ali i mnogo više šmeka - italijanskog. Tu je i natpis “benzina” ili “akva”... Tu su i raznorazni sistemi, od “startstopa”, pa do ABS, ESP, pa sjajan obruč upravljača, sportski kokpit, sjajno dizajnirana ergonomska sjedišta...

I da se vratimo na početak priče. Nije svako Romeo. Ne mora svako da voli “đulijetu”, baš kao ni “alfu”. Kažu, “alfa” se voli ili ne voli. A u “đulijetu” se, da parafraziramo, ili zaljubite ili čekate neku drugu princezu.

telefoni, računari, igrice...

TEHNOLOGIJA

PORTAL

Sve turističke ponude na jednom mjestu Građani Crne Gore su bogatiji za još jedan turistički sajt. Ovaj je po mnogo čemu drugačiji jer je usko specijalizovan.

Vrlo često nam se dešava da kada putujemo negdje gubimo dane i nedjelje da pronađemo odgovarajući aranžman. Uglavnom tražimo na velikom broju sajtova turističkih agencija. Neke agencije imaju ponude, neke imaju zastarjele a neke agencije nemaju ni sajt.

Sve nam to u velikoj mjeri otežava pretragu za odgovarajućim ponudama jer ni sami ne znamo koje sve ponude postoje. Tu ustupa www.TuristickePonude.me koji želi da okupi turističke agencije iz Crne Gore i sve njihove brojne turističke ponude i aranžmane na jednom mjestu.

Već sada na sajtu ima preko 50 aktuelnih turističkih ponuda od raznih agencija iz svih gradova Crne Gore. Ono što je značajno jeste da sada korisnici ne moraju da lutaju na desetine sajtova kako bi pronašli odgovarajući turistički aranžman. Sada sve ponude imaju na jednom mjestu!

KORISNOST Na ovaj način posjetioci imaju veliku korisnost jer mogu da pregledaju veliki broj ponuda u okviru jednog sajta i uporede šta im najviše odgovara u skladu sa njihovim željama i naravno mogućnostima. Dobar primjer za to jesu upravo Novogodišnje ponude. Veliki broj turističkih agencija Crne Gore su objavile

svoje najatraktivnije ponude na ovom sajtu, što posjetiocima omogućava dobar uvid u Novogodišnje ponude koje su trenutno aktuelne. Veoma je važno što ima više ponude za više evropskih gradova i lako je odlučiti koja ponuda je bolja u zavisnosti od želja potencijalnih korisnika.

Ponude su sortirane po kategorijama tako da sa lijeve strane čim posjetite sajt možete da odaberete ponude za daleke destinacije, zimovanje i čak avio karte.

POPUSTI Obzirom da je sajt nedavno pokrenut, aktuelan je i period popusta. Neke turističke agencije daju popust na svoje aranžmane u okviru ovog sajta.

Na početnoj strani možete vidjeti turističke ponude lijepo dizajnirane i odmah možete vidjeti cijene i datume polaska. Ovaj sajt već sada predstavlja najbolji izvor turističkih ponuda i aranžmana sa tržišta Crne Gore jer je između ostalog jedini koje bavi ovom tematikom.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Automobili/Tehnologija 39

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2012.

INFO DIMENZIJE Dužina

4.351 mm

Motor

Širna

1.798 mm

Snaga

Visina

1.465 mm

Obrt.moment

Masa

● SAVJETI

SPECIFIKACIJE

1.300 kg

1.4 TB multi-er

Od 0 do 100 km/čas

170 KS 230 nm 7,8 sek

Kako staviti lance za snijeg 1. Raspetljajte lanac skroz i razvucite ga, i tako razvučenog ga postavite ispred pogonskog točka.

2. Lance provucite sa unutrašnje strane točka, tako da sredina gumenog obruča lanca dođe odprilike na sredinu točka, a ostale lance rukama razvucite na zemlji sa prednje strane točka.

3. Nakon toga podignite lijevu i desnu stranu gumenog obruča i spojite ga na vrhu točka 4. Nakon toga uzmite bočne lance, pa ih redom povežite u krug, i uvjerite se da su svi lanci dobro i podjednako zategnuti.

5. Kada ste sve ovo uradili, sjedite i provozajte auto par metara i nakon toga izađite i provjerite lance, po potrebi ih ponovo pritegnite.

6. Sa ovako namještenim lancima možete da produžite dalje, ali budite oprezni prilikom vožnje sa lancima i nemojte da vozite prebrzo.

7. Lanci vam omogućavaju da na zavejanom putu, snijegu i ledu, gdje nema dovoljno trenja i točak vam šlajfuje to jest okreće u mjestu, naprave dodatno trenje i time vam omoguće da nesmetano vozite. Pored toga što vam pomažu lanci nekada i štete vozilu, razbijaju trap vozila i slično, pa kada prođete dionicu puta koja je zavejana i kada naiđete na čist put, obavezno skinite lance sa pogonskih točkova.

IGRICA NEDJELJE FAR CRY 3

Iza granice civilizacije

SUPARNICI

Gugl i Epl sada počeli da sarađuju Ogorčeni suparnici u ratu nad patentima, Epl i Gugl ovoga su puta odlučili da udruže snage.

Obije kompanije planiraju da udruže snage kako bi od Kodaka, koji je nedavno bankrotirao otkupili patente za šerovanje slika.

Oni će zajedno udružiti 500 miliona dolara u kupovini patenata od ove nekada jako respektabilne kompanije koja je svojim

inovacijama instant slike približila masama.

Prije ovoga obije kompanije su prošlog ljeta vodile pojedinačne i neuspjele pregovore o otkupu patenata od Kodaka, što ih je sada već motivisalo da udruže snage.

Kompanije su najviše zainteresovane za otkup patenata koji se tiču slikanja, foto-montaže i šerovanja slika.

Igrač se nalazi u ulozi Jason Brody–ja, čija je djevojka nestala prilikom brodoloma…

Protagonist je na misterioznom ostrvu sa mračnom tajnom zbog koje svim stanovnicima fali po daska u glavi. Jason u selu fotografiše likvidaciju stanovništva od strane oružanih ljudi, a potom i sam biva zarobljen. Poslije kraćeg razgovora sa vođom Jason je bačen u smrt, ali on, naravno, uspijeva da se oslobodi kono-

paca… Tako počinje Far Cry 3.

Iza granice civilizacije leži ostrvo na kome vlada bezakonje, piraterija i ljudski jad.

Jedini mogući bijeg je preko puteva droge ili mušice puške.

Na tom mjestu zaboravljeno je šta je dobro, a šta loše. To je mjesto na kome se živi po zakonu jačeg…

Play sudoku online at:

Pratite nas na twitteru

www.sudokukingdom.com

@dnovine

40 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 1926 sudoku 2012-01-21

Medium level

LAKA

Teža

7

4

1

2

9

7 7

1

5

1

9 8

5

4

6

8

6

8 9

2 8 2012-01-19

3 Medium level

5

9

1

DVA VOKALA

3

3 9

7

4

7

Play3sudoku online9at:

20. I 27.

SLOVO

OGLASITI SE

ETO, ENO ŠPANSKI FUDBALSKI KLUB BIJELA RODA KORISTE GA PJEVAČI

JEDNA ALATKA POK.AM. PJEVAČICA VAJNHAUS

OZNAKA ZA AMPER ŽALOSNA VRBA

ŠALA

ITEM (SKR.) JEDAN VEZNIK

PRIMORJE (ITAL.)

MAKAR MALO

OZNAKA ZA ALT

ONLINE VIDEO NETWORK PSEĆI LAVEŽ

ŠARGAREPICA BUNAR S POLUGOM

SIMBOL KRIPTONA

8

8

MUZIČKI ZNAK SIMBOL SUMPORA

MUZIKA SA JAMAJKE

8 5

LUTANJE

GRAD U AMERICI

ONAJ KOJI PUŠTA NOVAC U OPTICAJ

Lakša

6

GLAVNI GRAD NORVEŠKE

ČUVENI AMERIČKI BOKSER

OZNAKA ZA TOPA U ŠAHU

6

6

3

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ VRSTA INSEKTA STOČAR U JUŽNOJ AMERICI

KORAČAJUĆI SLOŽNO

www.sudokukingdom.com

Daily Sudoku puzzle No. 1924

IZNAD, POVRH

ISCRTAN NA KVADRATIĆE

BEČKI ZABAVNI PARK

Play sudoku online at:

1

PRIPAD. SRAVNJI- JEDNOG ELEKTVATI, KALURIČNA RAZAĐERSKOG BUŠILICA RATI REDA

4

1 3

OSPIČAVO, BOGINJAVO

NEBESKI, ZAGROBNI

2 6

DIO NAMESKIMJEŠTAJA PREDVI- SKA VJETROVKA ĐEN ZA RAČUNAR

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012.

8. I 13.

SLOVO VELIKA RIJEKA U SIBIRU PJEVAČ PEJOVIĆ

NEBESKI SVOD

5 8 Play sudoku online at:

TONMAJSTOR

Page 1/2

2 8 7 www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com NA ONU

STRANU

7

1

3

Puzzle solution:

6

6

2

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ZASNIVATI SE, ANTITALENAT, STAKATIRATI, TENOR, RAT, ANALIN, SIPE, VERONIKA, ST, PAKOSTAN, ILKA, AKTERI, KARGO, SEADA, STANAT, PATINA, ORONIM, NARITA, AKI, IN.

Puzzle solution:

1

5

Mali mozak - sjajan mozak

3

6

5

9

2

8

4

1

4

9

2

5

3

8

1

7

6

1

5

8

3

4

7

2

9

6

8

1

6

7

4

2

9

3

5

4

9

2

8

1

6

5

3

7

3

5

7

1

9

6

2

4

8

6

1

7

4

8

3

9

2

5

5

2

8

9

6

3

7

1

4

2

8

9

1

6

5

4

7

3

9

6

3

4

1

7

5

8

2

5

4

3

7

2

9

1

6

8

1

7

4

2

8

5

3

6

9

9

2

5

6

3

8

7

1

4

6

3

9

8

5

1

4

2

7

8

6

1

2

7

4

3

5

9

2

8

5

3

7

4

6

9

1

3

7

4

9

5

1

6

8

2

7

4

1

6

2

9

8

5

3

vicevi

7

Piše Mujo dnevnik: Danas je 24. oktobar. Kiša već danima lije kao Page iz kabla.

1/2 Fata je tužna. Stalno gleda kroz prozor.

Bojim se da ću, ako kiša još potraje, morati da je pustim unutra. *** Poslala žena muža da kupi kilo puževa na pijaci. Međutim, muž sreo prijatelja koga dugo nije vidio, pa ode kod njega da se malo ispričaju.

Pričali, pričali, pa tako prošao cio dan. Čovjek pošao kući i razmišlja kako da se izvuče pred ženom.

Na kraju se sjeti, poslaže puževe pred vrata i pozvoni.

Kad je žena otvorila muž će: - Ajmo, momci, još samo malo pa smo stigli! *** Kako je umro Vitez Koja?

Stigao mu račun za telefon.

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Sudoku puzzle No. 1927 2012-01-22 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1865 2011-11-21

Nijedan dio mozga nije tako dugo potcjenjivan kao što je to mali mozak (cerebellum). Za njega se mislilo da je zadužen samo za motoričke funkcije.

Sada se zna da je povezan i s nemotoričkim funkcijama. Mali mozak je dvohemisferna struktura smještena ispod velikog mozga (cerebruma), odmah iza moždanog stabla. Na njega otpada oko 11 odsto ukupne težine mozga, ali ta visokoorganizovana struktura sadrži više neurona nego svi ostali djelovi mozga zajedno. Pri rođenju je nerazvijen, razvija se tokom djetinjstva, i potpuno se razvije do 20. godine života.

Njegov glavni zadatak je koordinacija pokreta. Nadgleda nervne impulse iz mišića. Važan je u izvođenju složenih motoričkih pokreta (kada igrač izvodi složene korake, ali i kada prinosimo šoljicu kafe ustima a da ne prospemo sadržaj). Mali mozak je i skladište proceduralnog pamćenja – od vezivanja pertli do vožnje bicikla.

Kada se razvije automatizam, izvršenjem vještine upravlja mali mozak, čime izvođenje postaje brže, tačnije i lakše.

Naučnici vjeruju da mali mozak djeluje i kao podrška kognitivnom procesuiranju koordinirajući naše misli, emocije, čulne nadražaje (naročito dodira) i sjećanja.

Mali mozak je najbrži mehanizam u mozgu – velikom brzinom procesuira informacije iz drugih djelova mozga. Prima ogromnu količinu informacija iz korteksa, s kojim je povezan s otprilike 40 miliona nervnih vlakana.

NAGRADNI ZADATAK U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije “težak”, ali ipak morate da se dobro pozabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem!

Evo kako glasi zadatak: Nektar koji vrijedno sakupljaju pčele sastoji se od 70 odsto vode, dok med koji pčele proizvedu sadrži oko 17 odsto vode. Koliko je potrebno nektara sakupiti da bi se dobio jedan kilogram meda?

NAGRADA: Knjiga “Zaposlite i zadržite najbolje ljude” (dva primjerka), autor: Brajan Trejsi, poklon Edukativnog centra Finesa – Beograd.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Zabava/Slobodno vrijeme 41

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012.

TEŠKA

POZNATI AMERIČKI FUDBALER

ŽBUNAJEDNO OD ROĐENSVETO- INICIJALI LAKI DAN NE STO ODJEGORSKI GLUMCA ŠUMSKO TORPEDNI LJENJA U MOŽE BEZ MONAH IZ TODOČAMAC NJIH DRVO BOLNICI 14. VIJEKA ROVIĆA

SIMBOL KISEONIKA

horoskop

OBARAČ ONAJ KOJI BESJEDA NA PUŠCI PRIJETI (LAT.)

ZDRAVLJEM ZAKLINJATI

ovan

VJERNOST AMERIČ.

GLUMICA DE KARLO OBASJAN

NEPOMUĆENA

Kao po običaju, ne oskudijevate u volji i energiji. Sve što zamislite sprovodite u djelo, ne štedeći se ni najmanje. U komunikaciji sa kolegama padate u vatru i zbog najmanje sitnice. Umijete kad hoćete da budete i te kako neodoljivi.

DŽEZ TROMBONIST KID TAJNA DJELATNOST

STRUČ. ZA ETIOLOGIJU (MN.) PRISTAŠA FAŠIZMA

INICIJALI PISCA KRILOVA

TESLA ITALIJANSKO MUŠKO IME

ČUVENI AMERIČKI BOKSER INICIJALI ARMANIJA RIMSKI ISTORIČAR LIVIJE

ARMIJSKA ARTILJER. GRUPA OTKIVATI

HOROSKOPSKI ZNAK

MINERAL OLOVA JEZERO U GRČKOJ

MJESTO U SRBIJI KOD PIROTA

Sve je u znaku para. Na momente ćete biti okupirani materijalnim vrijednostima do te mjere da nećete primijetiti suštinski problem. Naoružajte se strpljenjem, jer su mogući zastoji. Spolja djelujete i lijepo i zdravo.

PODSTREKAČ NA UBISTVO (LAT.) MJESTO NA OSTRVU VIS OZNAKA JEDNE ŠAHOVSKE FUGURE INICIJALI SLIKARA KOKOŠKE

U harmoniji ste sa samim sobom.

Znate šta hoćete i odlučno grabite ka cilju. Mnogi Bikovi narednih dana donose mudre odluke. Ovo je odličan period za polaganje ispita. U poslovima vezanim za komunikaciju ne prenagljujte.

blizanci

GRAD U ITALIJI VRSTA LETILICE (GRČ.)

SNOVI

bik

JUNAK IZ STRIPOVA VILER F.K. IZ N. SADA MOČVARA NJEMAČKA GLUMICA ŠIGULA

rak Imate osjećaj da je situacija bezizlazna. Možda ste se “preforsirali”, pa otuda negativan pristup tekućim problemima. Veza u kojoj ste veoma je nestabilna. Pokušajte da bolje organizujete vrijeme.

MJESTO U HRVATSKOJ

GRAD U NIGERIJI

lav

UZIMATI ZA ŽENU KANADSKA PJEVAČICA MORISET

RJEŠENJE LAKE: KARIRAN, OSA, ONOZEMALJSKI, MOHAMED ALI, PRATER, NOTA, JAVITI SE, NJT, UKORAK, REAL, AŠOV, EMITENT, OVN, RIVIJERA, IT, SKA, MRKVICA, KR, ĐI, IOLE, SFERA, TONAC, ONAMO.

Na svaki trenutak gledate kao na slavlje. Uspjeli ste da shvatite dublji smisao života, pa uživate u sitnicama. Napokon uviđate sopstvene slabosti. Narednih dana ste motivisani za posao.

DJEvica

Tekst priredio: Branislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com

Da li sTE znali

Tačan odgovor i spisak nagrađenih biće objavljeni u sljedećem dvobroju.

Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: Ime i prezime; adresu, broj telefona, e-mail adresu.

Rješenje zadatka iz prošlog broja: Sima ima dvije plave, četiri crvene, tri zelene i tri žute olovke.

Obrazloženje: Broj plavih olovaka je paran i manji od četiri.

DOBITNICI IZ PROŠLOG BROJA: Dunja Mendegaja (Tivat) i Slobo Vujović (Podgorica)

Sreću nalazite družeći se sa srodnim dušama. Sve ostale eliminišete iz okruženja. Pošto umijete da osluškujete događaje, osjećate da treba biti strpljiv i sačekati povoljniji momenat.

- Da se rika lava može čuti i na udaljenosti od 8 km?

- Da je riječ cigara španskog porijekla i znači cvrčak?

- Da u državi Juta, ptice imaju prvenstvo prolaza na svim autoputevima?

- Da amazonski mravi kradu larve drugih mrava, koje

vaGa Započinje nova, svjetlija faza u vašem životu. Na mnoge stvari stavljate tačku. Prekretnica na planu posla. Neke Vage će ga promijeniti ili dopuniti, a neke planiraju da odu u penziju. U svakom slučaju, promjene su neminovne.

ŠkorpiJa Udri brigu na veselje. Nešto slavite. Fantastično se osjećate, jer dijelite sreću svoga okruženja. Prepuštate se užicima. Sklonost ka porocima (cigaretama, piću, slatkišima, seksu) je naglašena, što se odražava na zdravlje.

sTriJElac U svemu pokušavate da nađete mudrost i težite da proširite znanja. U fazi ste učenja, makar i učenja na tuđim greškama. Želite da izbjegnete neugodnost. Više bi vam odgovaralo da ono bude materijalne prirode, jer ste švorc.

Jarac Okolinu zapanjujete otvorenošću i jasnim ispoljavanjem stavova: što na um, to na drum. Saradnici vas doživljavaju suviše direktno. Smeta im promjena u vašim stavovima.

Slaba tačka organizma je na meti.

voDoliJa Osjećate se preporođeno. Hiperaktivni ste. Srećni ste zbog povoljnog razvoja porodičnih odnosa. Poslovi koje započinjete narednih dana, urodiće plodom tek krajem idućeg mjeseca. Naoružajte se strpljenjem.

ribE Kao po običaju, sanjarite na javi. Pasivnost vas dovodi u konfuzno stanje, kada procjene mogu biti pogrešne, a greške evidentne. Imate uspjeha u svim poslovima koji su vezani za kreativan rad. Mašta je od velike pomoći.

poslije drže kao robove?

- Da delfin ima 260 zuba?

- Da je prvi prodani predmet sa bar-kod oznakom bio paketić žvakaćih guma 1974?

- Da je kišobran prvi put upotrijebljen u Kini, u XI vijeku p.n.e?

Pratite nas na twitteru

@dnovine

42 TV program/Servis

SUBOTA I NEDJELJA, 15 i 16.12.2012.

FILM

Sport

TV PROGRAM

Informativa

SUBOTA

06:00 Serija:Ranjeno srce/r 08:15 Serija:Nikita/r 10:15 Serija:Prijatelji/r 11:00 Serija:Sulejman Veličanstveni/r 13:15 Emisija: Domaćine oženi se/r 14:00 Emisija: Radna akcija/r 15:00 Talk show:Žene 16:00 Film:Odbjegla mlada/r 17:50 Muzički spotovi Prvi Glas 18:10 Emisija:Galile 19:00 Vijesti Prve – informativni program 19:20 Serija:Porodične tajne 20:10 Serija:Sulejman Veličanstveni 21:00 Music show:Prvi Glas 00:00 Film:Nedokazana krivica 02:00 Film:Legionar

06.00 Radio Crne Gore - Budilnik 07.00 Čuda sunčevog sistema 08.00 Vijesti 08.05 Dobro jutro Crna Goro, Jutarnji Program 09.45 Uvijek subotom - Mihailo Radoičić 10.00 Vijesti 10.25 Film:Grmalj 12.00 Vijesti 12.05 TV Arhiv 13.05 Dokumentarni serijal o Titu 14.00 Vijesti 14.05 Mozaiku 14.50 Spotovi 15.30 Dnevnik 1 16.10 Zapis: Slikari Podgorice 16.40 Više od igre 17.30 Serija: Bordžije/r 18.20 Pazarni dan/r 19.20 Marketing 19.25 Večeras....

19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Budva na pjenu od mora

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:00 Vikend vizija sa Leom Kiš 11:45 City 12:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić 13:00 Gold muzički magazin 14:00 Šopingholičarke 15:15 City 15:30 Domaći film: U ime naroda 17:00 Serija: Mala nevesta 18:00 Info Monte informativniu program 18:30 Magazin In sa Sanjom Marinković 20:00 Kursadžije 21:00 Zvezde Granda muzički show 23:00 Film: Rambo 4 00:45 City 01:00 Film : Mafijaški dnevnik 03:00 Film : Lokalni momci 05:00 Film : Rambo 4

07:00 07:25 08:10 08:55 09:15 10:05 10:45 12:00 12:07

PRVA Galileo 18.10

RTCG 1 Dok. serijal o Titu 21.00

PINK M Rambo 4 23.00

VIJESTI Boje novca 19.50

ATLAS I love my car 16.00

Ako je Galileo promijenio ondašnji svijet i nauku, sada će promijeniti vaše viđenje svijeta oko nas. Postanite dio Galileja i saznajte sve o modernom životu! Zašto mlijeko kipi? Da li je danas moguće sagraditi zamak onako kako su ga gradili majstori u srednjem vijeku?

Ko su majstori sladoleda?

Da li je zdravije sjedjeti ili ležati? Kako je izmišljen bicikl? Koje su najbizarnije plastične operacije na svijetu?

08.00 Serija: Pod obručem/r 11.45 Robin Hud/r 13.50 Film: Ćao naivčino 16.40 Serija: Srce okeana 17.05 Film: Malo ubistvo u porodici 18.40 Top mobil 19.00 Crtani film: Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija: Rezovi 20.30 Vikend film: Ja volim Hakabi 22.10 Serija: Druga porodica

09:55 Dogodilo se…

10:45 Zabava 11:00 Na domaćem terenu 12:45 Fudbal.me 14:00 Smijeh kao lijek 17:00 Žestoko 19:30 Ekstremno 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 21:15 Texas Holdem Poker 00:40 Smijesna top lista

09:25 Zdravo jutro 09:35 Serija: Tajne avanture Žil Verna 10:30 Kućica u cvijecu 12:05 Lijek iz prirode 13:00 Plodovi zemlje 14:55 Farma, drugi dio 15:30 Serija: Tajne avanture Žil Verna 17:25 Na točkovima 18:15 Dnevnik 18:45 Nokaut 20:15 Rock karavan

07:35 10:00 12:30 14:10 16:00 17:00 18:25 19:00 19:55 21:00 21:35 22:00 00:00

12:55 13:20 13:40 14:00 14:07 15:05 15:40 16:30 16:40 16:45 17:40 18:30 19:10 19:50 22:00 22:30 22:55 23:30

Miki Maus Majstor Meni 101 dalmatinac Aladin crtana Ruža vjetrova/r Larin izbor/r Kuhar i pol Vijesti u 12 Montevideo, Bog te video/r Bez granica/r Kuhar i pol Moja polisa Vijesti u 2 Ja imam talenat/r Showbizz/r Krv nije voda Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Larin izbor Film: Boje novca Sport vikend Vijesti u pola 11 Istražitelji iz Majamija Film:Tajna

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi program za djecu 12:00 BET + sporttski program 12:30 Živa istina sa Darkom Šukovićem/r 14:00 Bez uputa 15:00 1 na 1/r 16:00 I Love My Car sa Sanjom Šestović 16:30 Urbanizam 17:00 Pop (kv)art 18:00 Forum 18:30 Akcija 19:00 Serija: S vjetrom u leđa 20:00 Svijet na dlanu 21:00 Dokumentarna serija 22:00 Forum 22:30 Showroom sa Srđom Lubardom 23:00 Chik Peak 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 00:30 Urbanizam 01:00 Forum

Svježi u dan Pet show Lili Pez M kanal/r Prolog Tekstura /r Životinjske lakrdije /r Raport iz Bara Autoshop/r Info Putopisi Film Ponoćni info

SUBOTA RTS 1 06:00 Vesti 06:05 Jutarnji program 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 12:35 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Uviđaj 14:10 Mira Adanja Polak i Vi 14:50 Vesti 15:00 TV lica: Zoran Todorović 15:50 Vesti 15:53 Moj rođak sa sela tv serija 16:50 Betoven 2 američki film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Moj rođak sa sela tv serija 21:10 Umri drugi put američki film 23:25 Vesti 23:30 Memento američki film

RTS 2 08:30 Pustolovine Marka i Maje animirana serija 08:50 Slovosvet animirana serija 09:00 Zujalica 09:30 Datum 09:36 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Priče o kratkom poletu: Energetika 13:05 Moja lepa Srbija 13:35 Građanin 14:00 Leti, leti, pesmo moja mila 14:25 Rukomet(ž)-EP, polufinale 1, prenos 16:00 Beograd - večiti grad 16:55 Rukomet(ž)-EP, polufinale 2, prenos 18:30 Medalje zauvek 18:50 Moj lični pečat: Moma Martinović 18:55 Košarka-ABA liga: Crvena zvezda-Radnički, prenos 20:45 Vrele gume 21:15 Potrošački savetnik 21:45 Svet spor-

ta 22:15 Antisemitizam: Moderni antisemitizam HRT 1 08:10 Divna zemlja 10:14 Kućni ljubimci 10:45 Kruha služiti - zapisi zagrebačkih ulica emisija pučke i predajne kulture 11:20 Normalan život emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 14:45 15:15 Reporteri 16:15 Eko zona 17:00 Vijesti 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:11 Skica za portret 17:25 Odmori se, zaslužio si 4, epizoda 15. serija 18:05 Lijepom našom: Varaždin, epizoda 1.

19:05 Najava programa prezentacija programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 SPORT 20:04 Snow Queen Trophy vinjete oglašavanje 20:06 Vrijeme 20:08 Večeras prezentacija programa

20:10 Loto 7/39 20:15 Ples sa zvijezdama 7, epizoda 7. serija 22:00 Dnevnik 3 22:20 Vijesti iz kulture 22:28 Sport 22:31 Vrijeme sutra 22:40 U magli zločina 00:25 Glava u oblacima HRT 2 07:41 Ružica Šarenić 07:56 Pričam ti o Božiću 08:00 Gladijatorska akademija 08:25 Merlin 09:10 Mala 09:12 TV vrtić: Navijači obrazovanje 10:25 Arizona summer 12:10 Val Gardena: Svjetski skijaški kup (M) 13:30 Čuvari zdravlja emisija pod pokroviteljstvom 15:00 4 zida emisija pod pokroviteljstvom 15:31 Pričam ti o Božiću, epizoda 2. crtana serija ® 15:35 Navrh jezika obrazovanje 15:36 Briljanteen (715) ® 16:16 Navrh jezika obrazovanje 16:20

Pozitivno ® 16:55 Košarka, ABA liga: Split - Zadar prijenos 18:40 Istanbul: Plivanje, SP u kratkim bazenima prijenos 20:00 Večeras prezentacija programa 20:05 Doktrina šoka dokumentarni film 21:40 Svijet je velik i spas je iza ugla HBO 07:50 Luda božićna zvona 09:10 Promjena igre 11:10 Justin bieber: Never say never 3D 12:35 Producenti 14:50 Sestre 16:35 NespokojnI 18:05 Green lantern 3D 20:00 Martovske ide 21:40 Sucker punch - Babydoll uzvraća udarac 23:30 Zemljovid tokijskih zvukova 01:15 Engleska pita ARENA SPORT 1 08:00 Dnevne vesti : Shane Warne 08:30 Fudbal: Liga šampiona:

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

TV program/Servis 43

SUBOTA I NEDJELJA, 15 i 16.12.2012.

FILM

Sport

TV PROGRAM

NEDJELJA

06:00 Serija: Ranjeno srce/r 08:15 Serija: Nikita/r 10:15 Serija: Prijatelji/r 11:00 Sulejman Veličanstveni/r 13:00 Emisija: Galileo /r 13:55 Nadrealisti/r 14:45 Talk show: Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:15 Music show Prvi glas/r 19:00 Vijesti Prve – informativni program 19:20 Serija:Folk/r 20:15 Serija:Folk 21:00 Film: Savršena oluja 23:10 Film: Dvostruka igra 01:40 Emisija: Dosije/r 02:30 Emisija: Domaćine, oženi se/r

06.00 07.00 08.00 08.05

PRVA Film:Savršena oluja 21:00 Film je istinita priča o posadi ribarskog broda “Andrea Gejl”, koju vodi kapetan Bili Tajn (Džordž Kluni). Na brodu je i Bobi (Mark Volberg,) kome je to jedini način da zaradi dovoljno novca da isplati advokata poslije razvoda i da nastavi da živi sa svojom djevojkom (Dajana Lejn). Posada odlazi u udaljenu oblast poznatu po velikim ulovima. Zbog kvara na brodskoj hladnjači primorani su da prođu kroz oluju i tako dobiju na vremenu i sačuvaju dragocjeni tovar.

Informativa

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:00 Film: Sinbad: Legenda sedam mora 11:45 City 12:00 Top Speed sa Andrejom Kolundžićem 13:00 Domaći film: Terasa na krovu 14:45 City 15:00 Ja to tako 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče, Srbijo sa Jelenom Bačić Alimpić 20:00 Ami G show 21:00 Film 23.00 Vip Room sa Boškom Jakovljevićem 23:45 City 00:00 Trenutak istine 01:00 Film: Upoznajte Fokerove 03:00 Film: Edit i Marsel 05:00 Film/r

07:00 08:15 09:00 10:05 10:30 11:15 11:55 12:00 12:05 12:07 14:00 14:07 14:10 14:15

RTCG 1 Pazarni dan 14.05

PINK M Top Speed 12:00

VIJESTI Montevideo, Bog te video 20:05

ATLAS Večera kod Džaje 16:30

10.05 Top mobil/r 11.30 Sportska subota/r 14.35 Film: Ja volim Hakabi 16.05 ABS 16.35 Serija za mlade 17.00 Film: Malo ubistvo u porodici 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija: Rezovi 20.30 Vikend film: Voz snova 22.30 Serija: Druga porodica 23.30 Reportaža 00.45 Film: Izbor srca

09:00 11:00 11:45 11:55 13:15 15:00 15:45 17:00 18:15 19:00

10:45 11:00 12:30 13:10 14:45 17:00 18:15 18:45 20:00

07:35 09:15 10:00 12:30 13:45 15:05 15:30

10.00 10.05 10.55 11.00 12.00 12.00 12.55 13.00 13.30 14.00 14.05 15.25 15.30 15.45 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 19.00 19.30 19.55

Radio Crne Gore Čuda sunčevog sistema Vijesti Kad prošetam Crnom Gorom Vijesti Agrosaznanje Alternativa medica Profil/r Vijesti ABS Alternativa medica Putevi života Mostovi Vijesti Pazarni dan Marketing Dnevnik 1 Alternativa medica Obrazovna emisija/r Dok.program/r Nvo sektor Stižu bebe Serija: Budva na pjenu od mora/r Crtani film : Štrumfovi Dnevnik 2 Sport

Fudbal.me Dupla šansa top tiket Zabava Dogodilo se...

Gušteranje Toto vijesti Žestoko Ekstremno Jakanje Texas holdem poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Na domaćem terenu

14:30 15:40 16:30 16:40 16:45 17:30 18:30 19:10 20:05 21:00 22:00 22:30

Miki Maus Majstor Meni 101 dalmatinac Aladin Serija:Ruža vjetrova/r Serija:Larin izbor/r Kuhar i pol Vijesti u 12 Meteo u 12 Tombston,r Vijesti u 2 Tombston/r Kuhar i pol Organska - hrana 21. vijeka Prave riječi/r Krv nije voda Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Serija:Ruža vjetrova Showbizz magazin Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Montevideo, Bog te video Ja imam talenat Sport vikend Vijesti u pola 11

Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Farma Plodovi zemlje Hrana i vino Dnevnik Interfejs Tajne avanture Žil Verna 21:30 Istorija jezika 22:45 Tajne avanture Žil Verna

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 11:00 Top shop 12:00 Akcija 12:30 Showroom 13:00 I Love My Car 13:30 Tragovi divljine 14:00 1 na 1 15:00 Dokumentarna serija 16:00 Divlja ljepota 16:30 Večera kod Džaje/r 17:30 Verbalisti 18:00 Forum 18:30 Chik Peak 19:00 Serija: S vjetrom u leđa 20:00 Svijet na dlanu 21:00 Dokumentarna serija 22:00 Forum 22:30 100% sa Ksenijom Popović 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 01:00 Forum

16:00 19:00 20:15 21:00 22:00

Svježi u dan Mumijevi Pet show /r Lili Pez/r Film Raport iz Bara /r Planet Croatia /r.

Tean eye Zelena patrola /r Planet Croatia M kanal Film

NEDJELJA RTS 1 06:00 Vesti 06:05 Jutarnji program 08:00 Jutarnji dnevnik 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:10 Vreme je za bebe 14:50 Gastronomad serija 15:05 Vesti 15:15 Sat 16:00 Vesti 16:03 Jagodići tv serija 16:55 Zadnja kuća, Srbija 17:00 Vesti 17:25 Šljivik: Prvo polufinalno veče 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Jagodići tv serija 21:00 Ja imam talenat 22:00 Vesti 22:05 Sumrak saga: Mlad mesec američki film 00:20

Dnevnik RTS 2 07:45 Datum 07:50 Verski kalendar 08:00 Dozvolite... 09:00 Popaj animirana serija 09:25 Bernard animirana serija 09:30 Poštar Pat animirana serija 09:45 Anđeo, EBU drama 10:00 Provetravanje 10:30 Moj ljubimac 11:00 Znanje-imanje 14:00 Srpski istočnici: Nikoljdan 14:25 Rukomet(ž), za treće mesto, prenos 16:00 Beograd - večiti grad 16:38 Datum 16:45 Verski kalendar 16:55 Rukomet(ž)-finale, prenos 18:30 Priroda, sport, privreda 18:55 Srpske sportske legende 19:25 Tvoje pesme, moji snovi: Radoš Bajić 20:20 Moj lični pečat: Goranka Matić 20:25 Otkrivanje Ardi 21:10 Don Žuan se vraća iz

rata igrani program 22:50 Jelen top 10 23:35 Provetravanje HRT 1 07:32 Pobuna na brodu caine 09:50 Vijesti 09:58 Vrijeme danas 10:55 Istrage gospođice Fisher, epizoda 12. serija 12:00 Dnevnik 12:15 SPORT 12:17 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje emisije o gospodarstvu 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 17:15 Vrtlarica 17:50 Volim Hrvatsku, epizoda 13. show program 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:04 Snow Queen Trophy vinjete oglašavanje 20:06 Vrijeme 20:10 Loto 6/45 20:15 Sve u 7! kviz 21:10 Stipe u gostima 5, epizoda 13. humoristična serija 21:45 Nedjeljom ujutro, subotom navečer, epizoda 13. (12)

humoristična serija 22:20 Damin gambit talk show 23:05 Dnevnik 3 23:25 Vijesti iz kulture 23:33 SPORT 23:36 Vrijeme sutra 23:45 Nedjeljom u dva ® 00:50 Istrage gospođice Fisher, epizoda 12. serija ® 01:45 mary higgins clark: živo sjećanje američki film HRT 2 07:52 Pričam ti o Božiću 07:56 Luciano Batinić - recital 09:25 Alta Badia: Svjetski skijaški kup (M) - veleslalom prijenos 1. vožnje 10:15 Šala nije na liniji 310 dokumentarni film 10:50 Biblija (ne kod. na sat.) religijske emisije 11:00 Vukovar: Misa prijenos (ne kod. na sat.) 12:00 Jelovnici izgubljenog vremena 12:25 Alta Badia: Svjetski skijaški kup (M) - veleslalom prijenos 2. vožnje

13:25 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom 13:55 Pričam ti o Božiću 14:15 Ples sa zvijezdama 7.16:00 Olimp sportska emisija 16:50 Novi Sad: Rukomet, EP (Ž) - finale prijenos 18:40 Istanbul: Plivanje, SP u kratkim bazenima prijenos 20:00 Večeras prezentacija programa 20:05 Revolucija 22:10 Svi ostali HBO 08:05 Gdje gay nije okej 09:00 Njihova liga 11:05 Majčina ostavština 12:30 Martovske ide 14:10 Hamlet 16:05 Gnomeo i julija 3D 17:30 Hollywood: Na snimanju 9, epizoda 51. Hollywood: Na snimanju IX 17:55 Popust na količinu 20:05 Ta luda ljubav film 22:00 Židovska veza 23:30 Slobodna zona 01:20 127 sati

KUPONMANIJA Uz ove kupone možete da uštedite do 125€

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

SA URAČUNATIM PDV-OM

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, KUĆE/STANOVI dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

- GOLF 6 2.0 TDI highline oprema 2009.

P 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h-bPASAT iće objav1.9 ljeniTDI nako2008. n dva dkaravan ana i limuzina Prodajem nov stan 3. 193m2, Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

CITROEN C4 GRAND PICASO 2008. 7 sjedišta pent haus, u Podgorici.

Ekstra 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

-putem OPEL ASTRA 1.9 CDTI 150ks 2009. karavan urađen. Tel.067/287-308 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data oglasa!

15578 FORD FOCUS 1.6primljen.

TDCI 2008. karavan 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ-jer vaš oglas neće biti Umjesto navedenih Prodajem stan na Starom znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

- ŠKODA OKTAVIA 2.0 TDI - DSG 2008. karavan aerodromu, 88m2, sa 3 terase - OPEL CORSA 1.3 CTDI 2010. 111-jahre od po 10m2, luks namješten.

- PEUGEOT 207 1.6 HDI SPORT 2009. dig. klima Prodajem stan u Beogradu na Tel.069/772-222 Izdajem jednosoban prazan Za 15589 dodatne informacije sa oglašavanjem putem poruka možete nam SA Vračaru, 55m2, ekstra kvali- u vezi UVOZ IZSMS NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE stan na Pobrežju, novogradnja. tet, novogradnja, prvi sprat, SERVISNIM KNJIGAMA. Stan 31 m2, novogradnja, neuTel.067/578-395 pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 15746 NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE. seljavan, lux namješten, parking namješten, južna strana, cijena povoljna. Tel.069/325-340, mjesto, Zagorič, 35.000. Tel. Izdajem u Beranama, preko puta 067/609-141 069/053-471 Gimnazije, namješen jednosoban 15848 15642 stan u prizemlju zgrade! Može Hitno i veoma povoljno prodaProdajem kvalitetan, namješten, se koristiti kao poslovni prostor! jem djeljiv plac 13.000 m2, 9 I VOZILA/AUTO DJELOVI komforan stan u Budvi, 92m2, Tel.067/452-636 km od Vezirovog mosta uz Zetu.

Izdajem jednosoban namješten 15792 sa parkingom 16m2, 120.000, Pogodan za sve namjene, vrijedi Prodajem kiu sorento 2004. stan. Stari aerodrom, iza Volija. godina, dizel, siva boja, prešla ili mijenjam za manji uz komIzdajem stan, namješten, pogledati. Tel.068/827-790 Tel. 069/993-992 15783 15798 115.000 km, kao nova. 8.300 penzaciju. Tel.067/917-5264 jednosoban.

Ulica kralja Nikole.

15697 eura. Tel.067/605-857 Bigova, prodajem 2 placa po Izdajem jednosoban stan, 55m2, Tel.069/607-537 15535 15801 Prodaje se: dvosoban stan 420 m2 blizu mora, je ino. prvi sprat, kompletno namjeProdaje audi 100, c4, 2,5TDI, 58m2, Ulica kralja Nikole, Izdajem prazan trosoban stan.

Tel.068/713-288 šten, zgrada Cijevna komerc, 15846 92. godište, oprema sem preko puta Trgovinske škole i Ulica skopska, Masline. Tel. 650Blok 6, 300e. Tel.067/273-630 15588 kože, ekstra stanje, povoljno. garaža 14m2, Bulevar Sv. Petra 254, 069/702-333 Prodajem plac 600m2, Zagorič, 15821 Tel.068/346-067 Cetinjskog. Tel.069/987-500, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, Doviposoban namješten stan, 15537 067/205-074 1/1.

Tel.067/860-381 Izdajem jednosoban prazan stan 80 kvadrata, Zabjelo, lamele 15699 15850 Prodajem turistički vozić sa preko puta ΄19. decembra΄, 300 u zgradi. Zagorič, novogradnja, 53 mjesta u voznom stanju.

Podgorica, Gorica C, kuća 250 komforan, dvije terase, parking, eura mjesečno. Tel.067/282POSLOVNI PROSTOR m2, plac 816 m2, Ulica beoTel.067/365-612 klima. Tel.067/520-540 778 15590 15822 15594 gradska kod Britanske ambasaProdajem poslovni prostor de. Planirana gradnja objekta Prodajem ford focus 1.8 TDdi, Izdajem namještenu (klimatizoIzdajem u Maslinama, jednoso42m2. Zgrada Beneton (preko Po-garaža +P + 2+Pk, neto 2000. god. U odličnom stanju, ban, namješten stan. Sve zaseb- vanu) garsonjeru u strogom cen- puta Dječje bolnice) 900e m2.

1.600 m2. Tel.067/635-043 3.200 eura. Tel.069/150-969 tru Podgorice, na prvom spratu, no. 120e. Tel.067/924-9991 Moguće proširiti za galeriju.

15745 15649 15599 230 eura. Tel.067/545-833 Tel.067/253-200 15826 15534 Prodajem jednosoban stan Mercedes 190 dizel. RegistroIzdajem jednosoban namješten na Zabjelu 50 m2-52.000 e, van do 4. mjeseca 2013. godine.

Kotor - izdajem dvosoban, nov, stan u Staroj varoši 160 eura.

I trosoban 80 m2-80.000 e. prazan stan. Tel.063/204-406 Zimske gume, servo, muzika.

Tel.068/754-703 15842 15627 Tel.069/444-882 Prednje pakne, nove. Dobar.

15791 1.100e. Tel.068/292-842 Izdajem stan u Podgorici 83 15689 SOBE Prodajem kuću, 84m2, na placu m2, zgrada Šajo-grupe. Blok 6, poslovni prostor od 1.000m2 sa vinogradom i drugi sprat. 300 e, mjesečno.

Prodajem auto citroen ZX Izdajem studentima dvije voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/370-762, 069/028-006 dizel, karavan sa kukom, dvokrevetne sobe u zaseb66m2 , Ulcinjska 3 15644 Tel.069/883-220 1997. godište. Strane tablice. nom stanu, 60e po krevetu, 15800 Podgorica Izdajem jednosoban nenaTel.067/917-5264 struja i kuhinja posebno.

15698 Prodajem stan na Tuškom mješten stan 60 kvadrata, Tel.067/609-607 15799 putu 71 kvadrat. Adaptiran, u 1.sprat, Tuški put, Podgorica.

Tel.067/609-089 Prodajem dvije felne četrnaestiekstra stanju na ekstra lokaciji.

Tel.067/213-147, ce. Tel.067/174-247 15700 PLACEVI Tel.069/055-877, 069/023-344 067/627-517 Izdajem poslovne prostore, 15841 15735 Prodajem golf 5 plus, decembar Prodajem zemlju 3.750 kvadrat- sve namjene, suteren 130m2, Cetinje, kuća atraktivna lokacija, Izdajem garsonjeru u strogom prizemlje 125m2, za stanovanje 2006, 1.9TDI, registrovan do nih metara sa brvnarom od zelenilo, centar. Može djelicentru Podgorice, pješačka marta 2013. 4.500e+2.100 prenenamještena 2 stana jedan 42 metra kvadratna u Lužnici mična kompenzacija za stan. zona. Idealna za studente. uzimanje lizinga. Zvati poslije 55 drugi 70m2 ili prizemlje (7 km od Podgorice). Moguća Tel.068/713-288 Tel.067/609-788 14h. Tel.068/435-861 130m2. Tel.067/355-709 i kompenzacija. Hitno-zvati na 15845 15739 15794 15679 067/498-018, 067/369-502

www.PG-GARAGE.me

Tel. 067/277-444

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

IZDAJE SE

15600

Prodajem plac 1.000m2 u Donjim Kokotima, može i manje kvadrata. Povoljno.

Tel.069/799-620 Prodajem placeve na granici Donje Gorice i Kokota uz Moraču. Cijena po dogovoru.

Tel.068/811-704

15648

15687

Pratite nas na twitteru

@dnovine

46

subota i nedjelja, 15. i 16. 12.2012.

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605

Na osnovu članova 336, 337, 338, 341 i 342 Zakona o svojinsko - pravnim odnosima (“Službeni list Crne Gore” br.19/09) Komisija za vansudsku prodaju nepokretnosti hipotekarnog povjerioca Prve banke Crne Gore AD Podgorica - osnovana 1901.godine o b j a v lj u j e

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI U ROŽAJAMA PUTEM JAVNOG NADMETANJA Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su, po osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br.663/08 od 06.02.2008.god. i Aneksa navedenog ugovora Ov.br.25075/09 od 14.08.2009.godine u: - „A“ listu lista nepokretnosti broj 214 KO Rožaje i to na: kat. parceli broj 1361, po kulturi neplodna zemljišta, površine 14565m², kat. parceli broj 1361, po kulturi zemljište uz vanprivrednu zgradu, površine 500m², kat. parceli broj 1361, broj zgrade 1, po kulturi poslovne zgrade u vanprivredi, površine 3275m², kat. parceli broj 1361, broj zgrade 2, po kulturi pomoćna zgrada u vanprivredi, površine 159m², kat. parceli broj 1361, broj zgrade 3, po kulturi pomoćna zgrada u vanprivredi, površine 974m², kat. parceli broj 1362, broj zgrade 1, po kulturi pomoćna zgrada u vanprivredi, površine 21m², - „V“ listu lista nepokretnosti broj 214 KO Rožaje, na: kat.parceli br.1361, broj zgrade 1, poslovne zgrade u vanprivredi, površine P3275m² kat.parceli br.1361, poslovni prostor u privredi, PD 1, površine 1P 306m², kat.parceli br.1361, poslovni prostor u privredi, PD 2, površine 1P 502m², kat.parceli br.1361, poslovni prostor u privredi, PD 3, površine 1P 72m², kat.parceli br.1361, poslovni prostor u privredi, PD 4, površine 1P 142m², kat.parceli br.1361, poslovni prostor u privredi, PD 5, površine P 582m², kat.parceli br.1361, poslovni prostor u privredi, PD 6, površine P 1433m², kat.parceli br.1361, poslovni prostor u privredi, PD 7, površine P 255m², kat.parceli br.1361, poslovni prostor u privredi, PD 8, površine P 199m², kat.parceli br.1361, poslovni prostor u privredi, PD 9, površine P 632m², kat.parceli br.1361, poslovni prostor u privredi, PD 10, površine P1 243m², kat.parceli br.1361, poslovni prostor u privredi, PD 11, površine P1 208m², kat.parceli br.1361, poslovni prostor u privredi, PD 12, površine P1 142m², kat.parceli br.1361, poslovni prostor u privredi, PD 13, površine P2 234m², kat.parceli br.1361, br. zgrade 2, pomoćna zgrada u vanprivredi, površine P 159m², kat.parceli br.1361, pomoćna zgrada u vanprivredi, PD 1, površine 1P 125m², kat.parceli br.1361, pomoćna zgrada u vanprivredi, PD 2, površine P 125m², kat.parceli br.1361, br. zgrade 3, pomoćna zgrada u vanprivredi, površine P 974m², kat.parceli br.1361, garaža, PD1, površine P 969m², kat.parceli br.1362, br. zgrade 1, pomoćna zgrada, površine P 21m², sve u svojini hipotekarnog dužnika AD „SERVISTRANS“ Rožaje u obimu 1/1.

Početna prodajna cijena nepokretnosti iznosi 2.170,830,00€.

Realni troškove i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja vansudskom prodajom iznose 1.210,00€.

Ukupan dug po Ugovoru o kreditu iznosi 2.977.503,42€. Kamata se obračunava do konačnog namirenja potraživanja.

Vansudska prodaja javnim nadmetanjem sprovešće se dana 26.12.2012.godine sa početkom u 13 časova u prostorijama filijale Prve banke CG AD – osnovana 1901.godine u Rožajama, Gradski trg b.b. Lica zainteresovana za učešće na javnom nadmetanju dužna su, na ime jemstva uplatiti depozit u iznosu od 10% od početne prodajne cijene, na račun Prve banke CG - AD osnovana 1901, br.5351-76, o čemu su dužni Komisiji za prodaju nepokretnosti pružiti dokaz o deponovanju sredstava na naznačeni račun Banke.

Prijave za učešće na javnom nadmetanju se podnose Prvoj banci CG AD – osnovana 1901. godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, u zatvorenoj koverti uz naznaku „za javno nadmetanje“ svakog radnog dana od 8 do 16h zaključno sa 21.12.2012. godine.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti dokaz o uplati depozita i sljedeće podatke: - Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, kopiju lične karte; - Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a.

Neblagovremena prijava, kao i prijava uz koju nijesu priloženi traženi dokazi ( neuredna prijava ) neće se razmatrati u postupku javnog nadmetanja.

Kupac koji ponudi najvišu cijenu dužan je kupoprodajnu cijenu platiti u roku od 7 dana od dana zaključivanja javnog nadmetanja.

Nakon cjelokupne uplate kupoprodajne cijene postignute na javnoj prodaji, lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru.

Ukoliko kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku gubi pravo na zaključenje ugovora kao i položeno jemstvo, a Banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem kupcem koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najviše ponuđene cijene.

Troškove ovjere ugovora i porez na promet nepokretnosti snosi kupac.

Sve potrebne informacije u vezi ovog Obavještenja mogu se dobiti u prostorijama Prva banke CG-AD osnovana 1901. godine, u Podgorici, Bul. Sv. Petra Cetinjskog br.141 ili putem telefona br.020/409-114.

KOMISIJA ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI

DU ŠKO R A DI ŠIĆ 15797

Kupujem havarisani megan 1.5 DCI. Tel.069/777-727

15829

Prodajem audi A2, 1.4 TDI, 2002. godište, metalik sivi, digitalna klima, zimske gume, registrovan do otobra 2013.

Fiksno 4.500e. Tel.067/272-015 15835

Prodajem opela omegu povoljno u dobrom stanju. Tel.068/582565 15847

UslUge Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340

15812

Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuš kabine, renoviranje postojećih i sve popravke.

Tel.069/013-484

15815

Tepih servis Orkan. Potpuno pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, ispiranje u bazenu, prevoz besplatan. Dobijete čist i suv tepih za dva-tri dana.

Tel.069/304-264 15597

Najpovoljnije proslave dječjih rođendana. Pronađite nas na facebooku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf. Tel.067/238-542 15641

Kućni servis: vodoinstalater, električar, bravar i moler.

Dolazak besplatan! Intervencije veoma povoljne. Tel.068/422218

15646

Vršim sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom!

Begović. Tel. 067/473-367, 068/597-029, 069/747-204.

Odmah - non stop 15673

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

Roletne, zatvaranje balkona, komarnici, venecijaneri, trakaste i rolo zavjese. Tel.067/885-533, 069/170-280 15701

Vršim prevoz novim putničkim kombijem na svim relacijama i teretnim kombijem selidbe i prevoz raznog tereta. Povoljno.

Tel.067/444-104

15736

Stolar, brza i efikasna intervencija u stanu, izrada i montaža vrata, radioničke usluge.

Tel.068/668-844

15785

Tepih servis Orkan. Potpuno pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, ispiranje u bazenu, prevoz besplatan. Dobijete čist i suv tepih za dva-tri dana.

Tel.067/389-585 15796

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno.

Tel.069/020-102

15813

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo.

Tel.068/222-188 15814

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade.

Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631328 15816

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

47

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12.2012.

Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com

15839

NAMJEŠTAJ

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 15817

Selidbe: prevoz sa radnicima, demontaža i montaža. Besplatno odnošenje starih stvari. Najpovoljnije!

Tel.069/215-505

Prodajem 6 garnitura za kafiće 22 kožne fotelje crne boje, eko koža, i 6 stolova, rosvajne noge i staklo. 300e garnitura.

Tel.069/856-666

odsto mjesečne nadoknade klijenta. Podgorica. cljubo55@ gmail.com Tel.069/221-974

15544

Izrada namještaja od pločastih materijala: kuhinje, plakari, ormari, sobe. Kvalitetno, brzo, povoljno. Pozovite. Dolazak besplatan. Tel.067/342-392

15836

Ozbiljna žena bez obaveza čuvala bi stariju osobu 24h, stan, hrana i plata.

Tel.067/922-2385

15843

15824

Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija.

Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com

NASTAVA

15570

APARATI/OPREMA Klime – obične, inverteri, multi sistem, kasetne. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, popravke, dezinfekcija. Povoljno, profesionalno. Tel.069/020-023, 067/342-392

15838

Majstorska radionica za ručnu izradu unikatnih predmeta, namještaja i ograda od kovanog gvožđa. www.kovano.webs.com Tel.067/545-292, 067/9126171

15571

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832

15844

15596

Električar: popravka veš mašina, bojlera, šporeta, TA-peći, usisivača, pegli. Postavljanje i popravka elektro instalacija, tabli i rasvjete. Povoljno!

Tel.069/541-103

Prodajem lap topove i kućne računare sa licenciranim operativnim sistemom u odličnom stanju. Cijena lap top 90-120e, PC 60e. Tel.068/439-626

15692

15849

Namještaj Tošić - izrada i restauracija namještaja, izrada bračnih ležajeva i garnitura na razvlačenje, tapaciranje vrata.

Podgorica. Tel.069/273-852

15693

Kuhinje, plakari, ormari, sobe - od univera i medijapana.

Povoljno! Izrada za 5-7 dana.

Tel.067/289-974, 069/020-997 15834

POLJOPRIVREDA Prodajem domaću svinju za klanje. Tel.068/215-055

15577

KUĆNI LJUBIMCI Prodajem rasnog šarplaninca, star godinu dana. Tel.067/766-031 15830

LIČNO

TURIZAM

Prijatan, obrazovan mladić, 30 godina, upoznao bi žensku osobu sa sjevera radi neobaveznog druženja. Tel.069/418-289

Žabljak - izdajem apartmane za novogodišnje praznike.

Tel.068/746-123

15688

15543

Izdajem apartman na Žabljaku.

Tel.069/598-077

Obrazovan, kulturan, komunikativan, 46 godina, pruža usluge poslovne pratnje i druženja ozbiljnim damama. Tel.068/317-210

15744

Dočekajte Novu godinu u Ohridu od 30.12-03.01. 4 polupansiona u hotelu sa 5 zvjezdica, dnevne vožnje, cijena 225e! Mogućnost samo prevoza! Polazak iz Budve i Bara! Tel.067/733-177

15546

NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa Ruskinjama. Tel.040/213013 i 068/132-785

15837

15634

Iskusan, 44 godine, traži dame od 30 do 55 godina za diskretne susrete. NK, PG, DG. Tel.068/294-813

POSAO Održavam kuće i stanove (2025e) i kancelarije 15e, Podgorica - Zeta. Tel.068/555-833, 067/899-206

15640

15595

Prodajem LCD televizor, ekran 81 cm, neraspakovan, garancija 2 godine. Izuzetno povoljno.

Tel.069/518-093

Tražim posao noćnog čuvara u Podgorici, može i negdje drugo.

Tel.067/683-325

15828

Inostrana kompanija traži saradnike!!! Uslovi: vanserijski.

Tel.068/547-096

15831

Tražim saradnicu u računovodstvu. Obezbijedite sebi besplatnu obuku i zaradu. Zarada 40

15747

Profesor engleskog jezika daje časove svim uzrastima. Sat vremena 10 eura.

Tel.069/383-211, 067/610-699

15782

Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno.

Tel.069/020-997, 067/289-974 15833

Extra masaža za dame, prijatan momak, primorje. Tel.069/988-629 15795

HRANA/PIĆE Prodajem garantovano čistu i kvalitetnu domaću jabukovu i šljivovu rakiju. Tel.067/185-336 15820

Pravimo po narudžbini torte, kolače, peciva, slana predjela, rolate... Tel.067/646-405

15825

RAZNO Valjak za peglanje 85 sm, njemački, malo korišćen, kao nov, povoljno. Tel.069/420-435 15536 Prodajem 12.000 kubika najkvalitetnije plodne zemlje. Plaćanje po realizaciji. Tel.068/317-210 15547

Prodajem postpejd broj 069/666-665, 550e. Informacije na broj 069/660-684 15592 Prodajem frizerski enterijer zbog zatvaranja. Povoljno!

Tel.067/569-668

15633

Prodajem kompresore Atlas Copko i Fagram daju 6 bar i dubinske čekice Cop 32, ZR 22, cijevi za bušenje. Tel.068/010911, 067/676-075 15638 Kapi za sinuse na biljnoj bazi 100 posto uspješne.

Tel.067/209-052

15743

Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema.

Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 15788 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 15789 Kupujem stari novac (perpere, lire, dinare, krune...), sablje, kubure, ordenje, medalje, ćemere, pisma, razne starine - besplatna procjena. Tel.067/532-106 15818 Kupujem srebro, srebrni nakit (muški, ženski), srebrnjake, lomljeno srebro... Tel.067/532-106 15819 Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine.

Tel.069/019-698, 067/455-713 15823 Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom20eura, šumeće 7kom-25eura.

Tel.068/451-457, 067/646-42615827 Tarot, numerologija, natalna analiza. Tel.069/946-041 15840

Pratite nas na twitteru

@dnovine

48 Sport NBA

Niksi produbili krizu Lejkersa

DA LI STE ZNALI...

Noć dominacije domaćih sastava obiljeĹžili su Atlanta, Njujork i Portland. Derbi u “Medison Skver Gardenuâ€? rezultirao je devetim trijumfom kod kuće tima iz “velike jabukeâ€?, dok su se Kobe, Hauard i druĹĄtvo 14. put u sezoni proveli kao bosi po trnju.

Povratak Majka D’Antonija na svoje nekadaĹĄnje radno mjesto propisno su uniĹĄtili Karmelo Entoni (30 poena), a uz to je i iĹĄÄ?aĹĄio zglob, Rejmond Felton (19), Tajson ÄŒendler i DĹžej-Ar Smit sa po 18 poena. “Samo sam Ĺželio da po-

Foto: Blic

SUBOTA I NEDJELJA, 15. i 16.12.2012.

bijedimo Lejkerse i to nema nikakve veze sa D’Antonijem, ni bilo kim drugim. Jednostavno, Ĺželio sam da obranimo domaći teren i to nam je uspjeloâ€?, poruÄ?io je sjajni Karmelo.

Najveće iznenaÄ‘enje veÄ?eri priredio je Portland, koji je slavio protiv rivala iz Teksasa. “Mamuzeâ€? su pretrpjele 29 poena Demijana Lilarda, dok je Toni Parker zavrĹĄio meÄ? sa 21 poenom.

SEMAFOR: Atlanta - Ĺ arlot 113:90, Njujork - LA Lejkers 116:107, Portland - San Antonio 98:90.

A.P.

â—? DAME I SPORT

Da je menadĹžer Liverpula Brendon RodĹžers napravio najmanje izmjena ove sezone raÄ?unajući Lige petice – svega 38 na 22 odigrane utakmice.

SJEĆANJE

Dvanaest g

VIKEND TIKET

Danas se navrĹĄava 12 godina od tragiÄ?ne smrti koĹĄarkaĹĄa Partizana Harisa Brkića

NJUKASL MANÄŒESTER SITI TIP 1X KVOTA 2.10 KORINTIJANS ÄŒELZI TIP 2 KVOTA 1.70 KIJEVO ROMA TIP 2

KVOTA 1.90

BARSELONA ATLETIKO TIP 1 1

KVOTA 1.90

SENT ETJEN LORIJEN TIP 1

KVOTA 1.80

VERIJA PANATINAIKOS TIP 2 KVOTA 1.75

Aleksandar Popović

N

a danaĹĄnji dan, prije 12 godina svijet je napustio koĹĄarkaĹĄli maestro, kojeg su jednako voljeli u matiÄ?noj Bosni, Partizanu, Ä?aÄ?anskom Borcu i crnogorskoj Budućnosti. Haris Brkić je najviĹĄe priÄ?ao na terenu, gdje je osvojio simpatije navijaÄ?a, zavrijedio poĹĄtovanje saigraÄ?a i rivala, uz neizostavan godspodski manir izvan parketa. MeÄ‘utim, nepoznati napadaÄ? je ustrijelio beka “crno-bijelihâ€? 12. decembra 2000. godine, oko 21.30 sati ispred “Pioniraâ€?, oduzevĹĄi svima koĹĄarkaĹĄkog sina, dok se srpska policija nije pomakla sa poÄ?etne taÄ?ke sve do dan-danas.

Vratila se Larisa: Nije izdrĹžala

Paragvajska navijaÄ?ica Larisa Rikelme, koja se goliĹĄavim fotkama proslavila za vrijeme trajanja Mundijala u JuĹžnoj Africi, nije odrĹžala obećanje i zbog toga nam je jako drago! Ona je prije nekoliko mjeseci obećala da se viĹĄe neće slikati gola, jer to smeta njenom deÄ?ku, ali nije dugo izdrĹžala. Larisa je za jedan brazilski magazin uradila Ä?itav editorijal fotografija sa vrelim sadrĹžajem.

“Velika tragedija! NaĹžalost, izgubljen je mladi sportista, koji je u bio mozak timova u kojima je igrao. Radilo se o vrhunskom koĹĄarkaĹĄu i plemenitom momku, koji je volio Ĺživot i sve njegove privilegijeâ€?, poÄ?eo je dirljiv razgovor za DN sportski direktor Budućnosti i nekada Brkićev saigraÄ?

Gavrilo Pajović, koji je tokom igraÄ?kih dana imao sjajan odnos sa tragiÄ?no preminulim momkom iz Sarajeva.

â—? HARIS JE BIO POZITIVAN I VEDAR Ni nakon toliko vremena nije otkriveno sramotno ubistvo Brkića, Ä?iji poznanici i dalje tvrde da ne postoji razlog zbog kog bi neko oduzeo njihovom prijatelju Ĺživot. On je upucan sa dva hica u predjelu glave, u utorak veÄ?e 12. decembra 2000. gdoine, a uprkos tome borio se narednih 48 sati, nakon Ä?ega je izgubio svoju najvaĹžniju utakmicu...

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 49

subota i nedjelja, 15. i 16.12.2012.

Foto: Blic

odina tuge “I dalje je taj događaj ostao čanskom Borcu, nakon čega se nerasvijetljen, što je tužno. u sezoni 1993/94. godine vratio Haris je bio nevjerovatno po- u redove “crno-bijelih”. zitivan i veUslijedilo je dar u svakom šest trijumfalLIČNA KARTA: trenutku. Užinih godina, tovao je u družekom kojih je sa Ime i Prezime: Haris Brkić nju sa ljudima Mjesto rođenja: 24. jul beogradskim i imam preli1974. godine, Sarajevo klubom osvojio Karijeru počeo u sarajevtri titule prvajepe uspomene kada se sjeskoj Bosni ka Jugoslavije, tim naših zaPrešao u Partizan 1992. tri nacionalna Pozajmljen Borcu do 1993. jedničkih daKupa, postavPovratak u Partizan (1993 na”, priznaje ši deseti igrač Gašo, koji je sa - 1999) na večnoj listi njim igrao u Postao igrač Budućnosti po broju odi(1999 - 2000) granih utakmiBudućnosti, a bili su zajedno Osvojio četiri titule prvaka ca (290), odnoi u Bosni, odJugoslavije (tri sa Partizanom sno osmi na lii jedna sa Budućnošću) i tri sti strijelaca sa nosno PartiKupa (sva tri sa Partizanom).

3.709 postignuzanu. Upravo Pajović, zajedtih poena. no sa BrkićeTakođe, Brvim bivšim klubovima, orga- kić je igrao i na fajnal-foru nizuje svake godine Memori- Evrolige 1998. godine. Sa mlajalni turnir. dom selekcijom Juge okitio se bronzanom medaljom na ● ŠEST TITULA SA Evropskom prvenstvu u Turskoj 1996. godine, a svoj dopirPARTIZANOM I JEDNA U nos dao je i podgoričkoj BudućPLAVOM DRESU Privremeni reprezentativac nosti. Kao član tima iz NjegošeSR Jugoslavije počeo je da tre- vog parka potpisao je osvajanje nira košarku sa 10 godina u sa- svoje četvrte titule, poslije čega rajevskoj Bosni, odakle je 1992. se vratio u “parni valjak”, gdje godine otišao u Partizan, koji je ugašen njegov život na najga je poslao na “kaljenje” u ča- gori mogući način.

vikend sportski ekran

VATERPOLO - Jadranska vaterpolo liga ovog vikenda piše svoju 8. stranicu ove sezone... I dok se svježi osvajač Kupa Jadran sinoć protiv Mornara u Igalu borio za nove bodove, u bazen će večeras i preostala naša dva predstavnika. Primorac putuje u Dalmaciju na noge Jadranu iz Splita, dok Budva napada Mladost u Zagrebu. Utakmica na “Poljudu” počeće u 19 sati, a jedan od derbija “na Savi” šezdeset minuta ranije. Od crnogorskih klubova najbolje je plasirana Budva koja sa četiri pobjede i dva poraza (13 bodova) drži četvrto mjesto na tabeli - Jadran je osmi (sa devet bodova), a Primorac odmah do vječitog rivala sa tri poena manje.

Na vrhu su riječko Primorje (21), dubrovački Jug (18) i upravo Budvin rival Mladost.

STONI TENIS - Međunarodni stonoteniski turnir Trofej Podgorice, koji je bio planiran za vikend, odložen je zbog loših vremenskih uslova, saopštio Organicaioni odbor takmičenja. Navodi se da je organizator donio odluku o odlaganju zbog brige o bezbjednosti učesnika takmičenja jer su za naredna dva dana najavljene nepovoljne vremenske prilike.

“Imajući u vidu da većina takmičara i takmičarki treba da doputuje u Podgoricu, OO nije želio da ih izloži velikom riziku putovanja u ovakvim vremenskim neprilikama”, piše u saopštenju Organizacionog odbora.

Navodi se da će novi termin održavanja turnira biti naknadno određen.

09:00 10:45 11:00 12:15 12:45 13:30 13:30 13:45 14:25 15:30 15:30 16:00 16:00 16:00 16:30 17:00 17:00 17:00 18:00 18:00 18:20 18:30 18:30 18:30 18:30 19:00 19:00 19:55 20:00 20:30 20:30 20:45 20:45 21:00 21:00 22:00 22:50 08:30 09:15 11:30 12:00 12:00 12:00 12.15 12:30 12:45 13:30 13:45 14:30 14:30 15:00 15:00 15:00 15:00 15:30 15:30 16:00 16:15 17:00 17:00 17:00 17:00 17:25 17:30 17:30 19:00 19:00 19:00 19:00 19:30 19:55 20:45 21:00 21:00 21:15 21:45 22:25 22:50 23:55

SUBOTA Plivanje, Istanbul Alpsko skijanje Snuker Alpsko skijanje Bijatlon Ski skokovi Snuker Njukasl - Mančester siti, fudbal Mađarska - Norveška, rukomet Nordijska kombinacija Bajer Leverkuzen - Hamburg, fudbal Mančester J. - Sanderlend, fudbal Stouk - Everton, fudbal Hetafe - Osasuna, fudbal Karling, Škotska Tuluz - Marsej, fudbal Split - Zadar, košarka Srbija - Crna Gora, rukomet Majorka - Atletik B, fudbal Udineze - Palermo, fudbal Barnsli - Šefild V, fudbal Snuker Gvadalahara - Barselona, rukomet Panionios - Olimpijakos, fudbal Šalke - Frajburg, fudbal Crvena Zvezda - Radnički, košarka Nevada - Arizona, koledž košarka Sport Granada - Sosijedad, fudbal Kros kantri, skijanje Snuker NEC - PSV, fudbal Lacio - Inter, fudbal Benfika - Maritimo, fudbal Igokea - Cibona, košarka Sevilja - Malaga, fudbal Sport NEDJELJA Al Ahli - Montrej, fudbal Alpsko skijanje Čelsi - Korintijans, fudbal Astana - Kalev, košarka Elče - Almeria, fudbal Saragosa - Levante, fudbal Kaha Laboral - Bilbao, košarka Fiorentina - Sijena, fudbal Bijatlon Alpsko skijanje Ski skokovi Totenhem - Svonsi, fudbal Zulte Varegem - Genk, fudbal Nimburk - Minsk, košarka Kijevo - Roma, fudbal Milan - Peskara, fudbal Juventus - Atalanta, fudbal Nordijska kombinacija Hofenhajm - B. Dortmund, fudbal Kavala - Panatinaikos, košarka Snuker Valensija - Rajo Valjekano, fudbal VBA - Vest Hem, fudbal Solnok - Partizan, košarka Sent Etjen - Lorien, fudbal Fleš sport Olimpija - Dornbin, hokej Verder - Nirnberg, fudbal Nordijska kombinacija Real Madrid - Espanjol, fudbal Obradoiro - Real Madrid, košarka Grin Bej - Čikago, NFL A. Madrid - Valjadolid, rukomet Sport Napoli - Bolonja, fudbal Barselona - Atletiko Madrid, fudbal PSŽ - Lion, fudbal P. Fereira - Gimaraeš, fudbal Snuker Pitsburg - Dalas, NFL Sport Filadelija - L.A. Lejkers, košarka

(Eurosport) (Eurosport) (Eurosport2) (Eurosport2) (Eurosport) (Eurosport) (Eurosport2) (SportKlub) (RTS2) (Eurosport) (Eurosport2) (SportKlub) (SportKlub+) (SK Prime) (Eurosport) (Arena1) (Arena2) (RTCG2) (SK Prime) (Arena4) (SportKlub) (Eurosport) (SportKlub+) (Arena3) (Eurosport2) (Arena1) (Arena2) (RTCG1) (SK Prime) (Eurosport) (Eurosport2) (SportKlub) (Arena4) (SportKlub+) (Arena1) (SK Prime) (TV Vijesti) (Eurosport2) (Eurosport) (Eurosport2) (SportKlub) (SportKlub+) (SK Prime) (Arena1) (Arena4) (Eurosport) (Eurosport2) (Eurosport) (SportKlub) (SportKlub+) (SK Prime) (Arena1) (Arena2) (Arena4) (Eurosport) (Eurosport2) (Arena2) (Eurosport) (SportKlub) (SportKlub+) (Arena1) (Arena3) (RTCG2) (SK Prime) (Eurosport2) (Eurosport) (SportKlub) (Arena1) (Arena2) (SportKlub+) (RTCG1) (Arena4) (SK Prime) (Arena3) (SportKlub) (Eurosport) (Arena1) (TV Vijesti) (SportKlub)

Pratite nas na twitteru

@dnovine

50 Sport

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012.

EP ZA RUKOMETAŠICE

Psiha je presudna Istorijski meč, spektakl - Crna Gora protiv Srbije (17.00 h) traži kartu za finale EP, selektor Dragan Adžić poručio: “Da smo mogli da biramo, izabrali bi finale sa Srbijom” Iz Beograda, Miloš Pavićević

P

relijepa dvorana Kombank Arena u Beogradu ledi krv u žilama kada je prazna, a šta se tek dešava kada je dupke puna - to ćemo saznati večeras, kada na teren u polufinalu Evropskog prvenstva kroče Srbija i Crna Gora. Dvoboj je zakazan (17.00), spektakl zagarantovan, gurmani rukometa sa prostora eks Jugoslavije mogu da uživaju...

Region je na nogama, Crna Gora je na nogama, Srbija je na nogama, adrenalin raste iz minuta u minut, jer je u pitanju borba za finale Evropskog prvenstva. Srbija kao domaćin na jednoj, Crna Gora na drugoj strani.

Euforija je velika, ali crveni tabor je miran kao da je u pitanju bilo koji drugi meč, a ne polufinale.

“Nijesam razmišljao da bi mogli da igramo u polufinalu protiv Srbije, ali sam mogao očekivati da će Srbija igrati polufinale. Ne samo što je domaćin, već zato što ima kvalitetne igrače i dobar stručni štab“, rekao je juče selektor

Dragan Adžić.

Adžo je prije prvenstva imao jednu veliku želju, ali stigla je prije vremena.

“Da smo mogli da biramo igrali bi u finalu sa Srbijom, jer mi volimo da igramo jedni protiv drugih. To bi bila idealna opcija, jer bi onda i Srbija i Crna Gora došle do medalje.

Vjerujem u karakter moje ekipe, vjerujem da će biti odlična rukometna predstava što je u suštini najvažnije kada se dođe do kraja”.

A, onda smo prešli na protivnika - kakva je Srbija?

“Do sada se izdvojila golmanka Katarina Tomašević, ali i energija kolektiva. Odnos

djevojaka je fenomenalan, odlična je atmosfera u timu, a činjenica da Srbija prije ovoga na posljednja tri evropska prvenstva nije imala bod, a sada su nadomak medalje, sve govori o kvalitetu njihove selekcije”, govori selektor crvenih dama, koji dodaje: “Impresioniran sam odnosom igračica Srbije u odbrani.

To ih je dovelo do borbe za finale. Obje reprezentacije igraju najbolje odbrane na turniru i za očekivati je da ona selekcija koja za nijansu bude bolja u defanzivi na kraju slavi”.

Adžić je godinama unazad pokazao da je majstor da naše dame oslobodi pritiska koji je neminovan kada se igra veliko takmičenje.

“Najvažniji segment je psihološka spremnost ekipe. Uspijevali smo to do sada da odradimo na pravi način, ali sada je predsudno. Koja reprezentacija bude uspjela da se isključi od svega što se dešava okolo ona je mnogo bliža pobjedi”, jasan je selektor.

Ko je favorit?

“Vjerovatno Crna Gora s obzirom na predhodne rezultate, ali generalno u polufinalu teško da neko može biti favorit”, rekao je selektor Adžić.

Crna Gora ima kraću klupu, selektor Adžić rotira samo četiri beka - da li je možda to razlog za pad koji je bio vi-

dan na prethodna dva meča?

“To je sigurno veliki rizik, kako prolazi koja utakmica to se sve više osjeća, tako da ćemo morati to da prevaziđemo i naravno da je to nedostatak naše selekcije”, kaže Adžić.

Sve oči Starog kontinenta su uprte u Katarinu Bulatović koja jednim pote-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012.

Ostalo karata za navijače iz Crne Gore cijena 1.500 dinara Organizatori meča su planski odredili gdje će čiji navijači sjedjeti u “Areni”, a navijačima iz Crne Gore pripao je sektor PL5 koji obuhvata drugi prsten tribine izviše VIP lože i karta za tu tribinu iznosi 1.500 dinara ili 13 eura po trenutnom kursu.

Za ta mjesta do juče u 17 časova ostalo je 5196 karata, dok je u sektoru iznad PL6 tačnije na trećem prstenu ostalo 1615 karata koje koštaju 1.200 dinara. U sektoru PL1 ostalo je 547 karata koje koštaju po 9.000 dinara, dok za kartu u sektoru PL2 treba izdvojiti 6.500 dinara.

U sektoru PL 3 je ostalo 376 karata, a one koštaju po 2.500 dinara, dok je svega 14 karata ostalo u sektoru PL4, a karte se mogu dobiti po cijeni od 2.500 eura. U sektoru skybox ostalo je još 90 karata koje koštaju po 35.000 dinara, dok za kartu u VIP loži treba izdvojiti 25.000 dinara, a ostalo je još 69 slobodnih mjesta.

zom može da riješi meč, ali se pored Kaće mnogo očekuje od prvog strijelca Lige šampiona - Milene Knežević. Ako ona proradi Srbiji se ne piše dobro.

“Osjećaj je stvarno fenomenalan. Lijepo je biti dio polufinala na Evropskom prvenstvu, ali nećemo se tako lako zaustaviti sada kada smo došli u ovu situaciju”, rekla je juče Milena, koja je dodala: “Blizu smo medalje, ali treba još mnogo toga da napravimo da dođemo do nje. Što se mene tiče nije mi važno to što će Srbija imati veću podršku sa tribina, mi ćemo se boriti i dati svoj maksimum, a nadam se da ni rezultat neće izostati”, poručila je Knežević.

Opsada Beograda: Crvene dame će imati pomoć navijača Rukomet je za Crnu Goru nešto posebno, a navijačima su crvene dame koje su donijele mnogo sreće našoj zemlji - veoma drage! Zato, polufinale Evropskog prvenstva u Srbiji nije moglo proći bez - tifoza.

Crna Gora je imala pomoć navijača u Vršcu, tifozi su putovali u Novi Sad, ali u Beogradu će ih biti više nego ikada. Juče su tri puna autobusa krenula iz Podgorice, isto toliko iz Nikšića, a Željeznica Crne Gore je navijačima sinoć obezbijedila besplatan prevoz do glavnog grada Srbije.

Sve miriše na to da će u Komank Areni biti veliki broj navijača sa crnogorskim zastavama. Uz navijače do finala, možda i do zlatne medalje...

Polufinale: Mađarska - Norveška (14.30) Crna Gora - Srbija (17)

Rekord se postavlja u Beogradu Duel Srbija vs Crna Gora će ući u istoriju - postaviće se rekord po broju gledalaca neke utakmice kada su u pitanju žene!

A, rekord je praktično juče postavljen, pošto je do 17 časova prodato preko 12.000 ulaznica (do večeras će planuti svih 20.000). Trenutno rekord po posjeti rukometne utakmice za dame drži dvorana u Kopenhagenu - prije dvije godine na EP na meču Norveška - Danska bilo je 11.600 gledalaca.

Zanimljivo - među tri rekorda je meč iz niškog “Čaira” 2006. godine kada je u dvoranu stalo skoro osam hiljada gledalaca. Nedjelju dana prije referenduma u Crnoj Gori reprezentacija SiCG igrala je protiv tadašnjeg vicešampiona svijeta - Rumunije, a za “plave” su nastupale Bojana Popović, Snežana Damjanac, Maja Savić, Tanja Medved, Katarina Bulatović...

Neću pjevati nijednu himnu, došla sam da igram rukomet Rođena je u srcu Šumadije, gradu Aranđelovcu, a igra za Crnu Goru - Ana Đokić je baš zbog odluke da nastupa u crvenom dresu sa dvoglavim orlom juče u Kombank areni u Beogradu bila na udaru domaće sedme sile.

Zašto si odlučila da igraš za Crnu Goru, bilo je jedno od pitanja srpskih kolega?

“Nisam vjerovala da Srbija može da izbori plasman na Olimpijske igre, odabrala sam Crnu Goru, koja ne samo da je uspjela, već je i osvojila medalju. Iz tog ugla sam ispunjena. Srbija je na ovom šampionatu pokazala

da ima kvalitet, došle su do polufinala i svaka im čast na tome”, bila je poruka crnogorskog pivota.

Da li će ti biti neobično da igraš protiv države u kojoj si rođena?

“Biće neobično, jer prvi put igram protiv bivše zemlje, ali ne mislim da će to uticati na moje izdanje”, rekla je Ana. Koju ćeš himnu pjevati?

“Neću pjevati nijednu himnu, došla sam da igram rukomet, sve ostalo je nebitno”, istakla je Ana Đokić.

Sport 51 Andersen: Norveška je najbolja reprezentacija Anja Anderson u boksu rezervisan za komentatorska mjesta (komentariše utakmice za nacionalnu televiziju Danske) - prišli smo živoj legendi rukometa sa oprezom...

Ali, kada je Anja čula da smo iz Crne Gore ostavila je posao - dala nam je kratak komentar oko prvenstva...

“Donekle je sve očekivano. Možda je među četiri najbolje bilo mjesto Francuskoj, ali sigurna sam da ćemo i dalje uživati u rukometu u Srbiji”, govori dama koja je osvojila dva zlata na Evropskim prvenstvima u Njemačkoj i Danskoj.

A, onda je Anderson iznijela očekivanja od polufinala - Crna Gora igra sa Srbijom, Mađarska sa Norveškom...

“Sada je sve moguće, ali moj favorit nakon svega je Norveška.

Smatram da su mnogo jaki, ali prednost Mađarske je što ima za selektora Norvežanina koji odlično poznaje protivnika. Smatram da u finalu ukoliko prođe Crna Gora jedina može da parira Norveškoj, dok mislim da Srbija realno nema snage za zlato”, govori Anderson, koja dodaje: “Međutim, treba prvo doći u poziciju da igrate za zlato. Crna Gora jeste kvalitetnija, ali bile su od Srbije kvalitetnije Francuska, Danska i Švedska pa nijesu prošle dalje. Rukomet je vjerujte mi čudan sport”, rekla je za Dnevne nvoine Anderson.

Bošković: Odlični odnosi Selektor Srbije, Saša Bošković, se odlučio za čudan potez - u ekipu je vratio golmana Jovanu Ristović, a na tribine za meč sa Crnom Gorom poslao Anu Kačerević. Šuška se da Bošković želi da napravi veliku uslugu Jovani, s obzirom da će ukoliko Srbija osvoji neku od medalja golmanka Maks sporta zaraditi nacionalnu penziju.

I time je preokupiran Bošković, jer euforija oko današnjeg deula najmanje pogađa selektora Srbije.

“Očekujem da svaka igračica da svoj maksimum. Znamo kako da zaustavimo Crnu Goru, koja je odlična. Te djevojke nijesu slučajno osvojile srebro na OI. Nemate slabu kariku u timu”, rekao je za Dnevne novine selektor Srbije, malo je zastao, pa nastavio: “Adžić i ja igramo sa dosta igračica, odlično se poznajemo, imamo super odnos, stalno smo u kontaktu, čestitamo jedan drugom na uspjehu, tako da prije svega očekujem jednu lijepu rukometnu predstavu”, riječi su Boškovića.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

52 Sport

SUBOTA i NEDJELJA, 15. i 16. 12. 2012.

SP za klubove

Samba ili engleski valcer Svijet dobija novog kralja: Čelzi ili Korintijans - nedjelja od 11.30 Kosta Bošković

J

edni su izmislili fudbal, drugi toliko uživaju u njemu da im na svijetu niko nije ravan... Hladnokrvnost, hrabrost i ponos odlike su jednih, provod, vrelo srce i fanatizam drugih! svijetla Jokohame čekaju na dvije po mnogo čemu specifične nacije, engleska i brazil su na nogama - Čelzi i korintijans, njihovi trenutno najbolji predstavnici boriće se (u nedjelju) za svjetsku krunu, za titulu najboljeg tima planete.

Da li će se na terenu, koji je u finalu Mundijala 2002. godine proslavio veliki “Il Fenomeno” Ronaldo, ponovo plesati magična brazilska samba ili je vrijeme za čuveni engleski valcer - devedeset japanskih minuta (možda i više u slučaju produžetaka) ponudiće odgovor cijelom svijetu...

Mata: Neka bude fešta Čelzi ima priliku da na pravi način kruniše najblistaviju sezonu u istoriji kluba - nakon osvajanja Evrope, “plavci” napadaju i svjetski tron...

“Imamo jaku želju da osvojimo ovo takmičenje iako smo svjesni da nas u finalu čeka jedna od najjačih ekipa Južne Amerike. Očekujem pravu fudbal-

sku feštu i nadam se da ćemo na kraju slaviti”, poručio je jedan od Čelzijevih junaka iz polufinalnog dvoboja protiv Al Ahlija, španski maestro Huan Mata.

Gerero: IskorIstItI treNutak I dok će Čelzi prvi put u istoriji igrati finale Svjetskog prvenstva, za Korintijans će ovo biti napad na drugu krunu “O Timao” je 2000. godine kao domaćin klupskog Mundijala pokorio planetu...

“Naš cilj se ne mijenja bez obzira ko nam je rival - želimo da budemo prvaci svijeta”, istakao je heroj Korintijansa u polufinalu, Peruanac Paolo Gerero.

“Jednostavno, moramo iskoristiti ovakav trenutak”.

Brazilci uvijek spremni za spektakl: Sa treninga Korintijansa u Japanu

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Subota 15.30 Leverkuzen - Hamburger (1) 15.30 Fortuna - Hanover (2) 15.30 Grojter Firt - Augzburg (X) 15.30 Majnc - Štutgart (1) 15.30 Volfsburg - Ajntraht (X) 18.30 Šalke - Frajburg (1) Nedjelja 15.30 Hofenhajm - Dortmund (2) 17.30 Verder - Nirnberg (X)

MARKA PROGNOZA

Subota 18.00 Udineze - Palermo (1X) 20.45 Lacio - Inter (1X) Nedjelja 12.30 Fiorentina - Sijena (1) 15.00 Katanija - Sampdorija (1) 15.00 Parma - Kaljari (1X) 15.00 Đenova - Torino (1X) 15.00 Kjevo - Roma (2) 15.00 Juventus - Atalanta (1) 15.00 Milan - Peskara (1) 20.45 Napoli - Bolonja (1)

SPORTWETTEN.EU TIP

TOTO KALĆO PROGNOZA

BBC PROGNOZA

Subota 13.45 Njukasl - Man. Siti (1:1) 16.00 Man. Jun - Sanderlend (3:0) 16.00 KPR - Fulam (2:0) 16.00 Stouk - Everton (1:1) 16.00 Norič - Vigan (1:2) 16.00 Liverpul - Aston Vila (2:0) Nedjelja 14.30 Totenhem - Svonsi (2:0) 17.00 VBA - Vest Hem (2:1) Ponedjeljak 21.00 Reding - Arsenal (0:2)

Subota 16.00 Hetafe - Osasuna (1) 18.00 Majorka - Atl. Bilbao (X2) 20.00 Granada - Sosijedad (1X2) 22.00 Sevilja - Malaga (X) Nedjelja 12.00 Saragosa - Levante (X) 17.00 Valensija - Rajo V. (1) 19.00 Real - Espanjol (1) 21.00 Barselona - Atl. Madrid (1) Ponedjeljak 20.00 La Korunja - Valjadolid (X) 21.30 Selta - Betis (X)

PRONO PROGNOZA

Sport 53

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 12. 2012.

Subota 17.00 Tuluz - Marsej (0:1) 20.00 Rems - Lil (1:1) 20.00 Sošo - Brest (2:1) 20.00 Troa - Ažaksjo (2:1) 20.00 Nica - Evijan (2:0) 20.00 Monpelje - Bastija (2:0) Nedjelja 14.00 Nansi - Bordo (1:1) 17.00 S. Etjen - Lorijen (2:1) 21.00 PSŽ - Lion (2:1)

Inter u Rimu, vraća se Joveta Epicentar dešavanja u Italiji ovog vikenda biće “vječni” Rim, gdje Lacio dočekuje drugoplasirani Inter, dok će vrelo biti i u derbiju Toskane između Fiorentine i Sijene, kao i u Torinu gdje lider Juventus, našeg Mirka Vučinića dočekuje uvijek neugodnu Atalantu.

“Bolje smo plasirani nego što smo se nadali”, iskren je predsjednik Intera Masimo Morati. “Stvaramo novi tim, Stramaćoni sazrijeva sa ekipom, da mi je neko ponudio drugo mjesto i ovakvu situaciju na tabeli prihvatio bih objeručke”.

Za nas u Crnoj Gori najzanimljivija će biti dešavanja na “kultnom” Frankiju u Firenci, posebno jer se u tim “viole” vraća naš biser Stevan Jovetić, a u timu će biti i drugi majstor “hrabrih sokolova” Stefan Savić.

EVROPSKI FUDBALSKI VIKEND

Derbi jeseni na Pirinejima Falkao protiv Mesija, Atletiko protiv Barse - super derbiji i u Italiji i Francuskoj

Jesen 2012. na Pirinejskom poluostrvu donijeće neku novu (istina takođe istorijsku) dimenziju rivalstva Madrida i Barselone - ovog puta bez Reala, sa Atletikom kao najvećim protivnikom ponosa Katalonije. Najbolji fudbal u Španiji trenutno igraju “kolčonerosi” i “blaugrana”, vrijeme je, dok 2012. polako odbrojava svoje posljednje dane, za direktni obračun lidera sa “Nou Kampa” i najljepše priče polusezone sa “Visente Kalderona”, za okršaj dva velika majstora Lionela Mesija i Radamela Falkaoa...

“Moramo kako znamo i umijemo da pobijedimo Barselonu, jer bi tako popravili utisak iz gradskog derbija”, jasan predsjednik Atletika Enrike

Serezo. “Ne smijemo još da razmišljamo o eventualnom osvajanju titule, već moramo da idemo korak po korak”.

S druge strane, Barsa želi da nastavi ubitačni pobjednički niz u novoj sezoni...

“Malo ko je mogao predvidjeti da ćemo imati ovakav start u sezoni nakon Gvardiole. Međutim, Vilanovu odavno odlično poznajemo, tako da nije bilo teško navići se na njegov rad”, objasnio je golman Barselone Viktor Valdez. “Za vikend nam dolazi veoma opasan rival, ali kao i uvijek idemo na pobjedu.” ● I U FRANCUSKOJ...

Top meč jeseni igraće se i nešto sjevernije u odnsou na Barselonu - u jedinstvenom

gradu svjetlosti Parizu super derbi francuskog prvenstva odigraće (u nedjelju) lider Lion i njegov najbliži pratilac, super bogati i moćni Pari Sen Žermen.

“Veoma važan meč, ali ne i krucijalan”, istakao je trener “lavova” Remi Garde, dok je njegov kolega na klupi “svetaca” Karlo Anćeloti dodao.

“Uspjeli smo da se izborimo sa krizom, ali ne smijemo zaboraviti šta nam se dešavalo.

Samo tako možemo ići ka novim pobjedama.” ● PREMIJER: ŠAMPION NA “SENT DŽEJMSU” Na Ostrvu ovog vikenda neće biti nekog od klasik derbija, ali sjajnog fudbala hoće sigurno... Posebno u duelima izme-

đu rivala iz ljutog “Tajn-Ver” derbija protiv timova iz Mančestera - Njukasla protiv šampiona Sitija, odnosno Sanderlenda i Junajteda.

“Nije mi poznato da je bilo ko u ekipi doživio psihološki pad nakon poraza od Junajteda (u prošlom kolu 2:3). Poraz u derbiju ne mijenja ništa, izgubili smo bodove i nastavljamo dalje. Čeka nas duel sa Njukaslom i nema vremena za kukanje”, riječi su defanzivca Sitija Vensana Kompanija. ● BUNDESLIGA POČINJE PRAZNIKE Još devedeset minuta i igrači iz Bundeslige mogu da počnu da uživaju u prazničnim čarima - sve do 15. januara 2013. kada počinje proljeć-

ni dio sezone. Derbi posljednje runde u 2012. odigrali su sinoć (po zaključenju našeg broja) Bajer Minhen i Borusija Menhengladbah, dok će danas na teren i aktuelni šampion iz Dortmunda koji gostuje Hofenhajmu.

“U Hofenhajm putujemo oslabljeni, bez povrijeđenih Sebastijana Kela i Svena Bendera, ali sa željom da pobjedom zaboravimo nepravdu iz prošlog kola kada je sudija direktno uticao na rezultat našeg meča sa Ajntrahtom (2:3)”, poručio je sjajni Borusijin Poljak Jakub Kuba Blaščikovski.

Super meč očekuje su i u duelu drugoplasiranog Leverkuzena i sve boljeg Hamburga...

K. Bošković

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 55

SUBOTA I NEDJELJA, 15. i 16.12. 2012.

OBOŽAVANJE BEZ GRANICA

Ibra, Vi ste poezija i tragedija u jednom Zlatan Ibra Ibrahimović - čovjeka možete da volite ili ne, ali činjenica je da napadač PSŽ-a defintivno spada među najveće fudbalske majstore. Vjerovatno je najveći u današnje vrijeme poslije Kristijana Ronalda i Lea Mesija u tome se svi moramo složiti.

Postoji veliki broj fudbalske publike koji obožava gorostasnog napadača, zbog stava na terenu, ponašanja, mađioničarskih poteza i golova koje je postizao dok je nosio dresove Ajaksa, Juventusa, Intera, Barselone, Milana i sad “svetaca” iz Pariza.

Ali, teško da postoji osoba kao što je jedan rumunski kolega koji je u potpunosti opčinjen Ibrakadabrom - pa tolike emocije ne gaje ni njegova žena Helena, te sinovi Maksimilijan i Vinsent. Novinar iz Rumunije je švedskom ofanzivcu napisao pismo u kojem o njemu govori kao o Bogu.

“Pišem Vam, otvoreno, iako znam da nema šanse da će ovo pismo biti pročitano od strane Vašeg visočanstva.

Postoji mnogo dana kada sam želio biti baš kao Vi, od imigrantskih godina, do danas, kada bih odgovorio svim ljudima koji su te sputavali”, stoji na početku pisma.

“Sve optužbe protiv Vas, kako ste prijeke naravi, nepristojni i da ste kao zvijer koja uništava sve na terenu. Drugim riječima, bili ste krivi za jednu stvar, što ste talentovani. Smatrali su kako nemate

PORNO GLUMICA:

Ambro dobro plaća

Italijanska porno glumica ima čime da se pohvali - atraktivna Lea di Leo izdala je autobiografiju u kojoj je napisala da je spavala sa mnogo fudbalera koji su igrali i još igraju u Seriji A i B. Dotična dama se izvinila igračima što je pomenula njihova imena, pod pretpostavkom da im to može stvoriti neke probleme u privatnom životu.

dobre manire, da ste opasni u svlačionici, kako ste uništavali atmosferu u Barseloni. U to ne mogu da vjerujem. Vjerujem u Vaše makazice koje ste napravili protiv Engleza. Vjerujem u Vaše četiri asistencije protiv Dinama iz Zagreba.

Ovdje ću stati jer ne želim više više ići u prošlost Vašeg visočanstva. Fudbal je timska igra, ali je genijalnost jedinstvena stvar. U ovom slučaju ću priznati da me Vaša situacija iznenađuje i uznemirava”, piše rumunski novinar, pa nastavlja.

“Gospodine Ibrahimoviću, Vi niste normalni. Vi ste izuzetak takav da se riječima ne može opisati. Možda ste i najveći fudbaler današnjice.

Imate dar koji morate iskoristiti do krajnjih granica, inače odlične predstave bi bile be-

skorisne. Gospodine Ibrahimoviću, Vi ste gigant koji čini život ljepšim, naročito običnim ljudima. Želim da znate da izuzetno poštujem način kako igrate, tu kreativnost.

Nastavite da igrate “svoj fudbal”, bez obzira na sve kritike”, ohrabruje Rumun Ibru, te dodaje: “Gospodine Ibrahimoviću, znam da Balkan teče kroz vaše vene i da ponekad nosite veliko breme na leđima. Ipak, Vi ste jedinstveni, gospodine Ibrahimoviću. Vi ste poezija i tragedija u jednom. Trebali bi ste biti znak perfekcije. Ne slušajte šta Vam govore. Začepite uši. Molim Vas da nastavite ovako. Budite još hladniji, mračniji, ljući, budite nepokolebljivi”, stoji u pismu rumunskog novinara zvijezdi PSŽ-a.

U.R.

VJEROVALI ILI NE

Oven se ubi od para

Među “mušterijama” su bili Masimo Ambrozini, Kristijan Vijeri, Valerij Božinov, Franćesko Koko, Simone Inzagi, Vinćenco Jakvinta, Luka Toni, Marko Borijelo, Mark Brešano, Fabio Galante, Samuele Dala Bona...

“Uvijek ostavljaju odlične napojnice, a naročito Ambrozini”, rekla je Lea di Leo. U.R.

Kosovo igra fudbal

Na posljednjem zasijedanju Fife održanom u Tokiju, između standardnih tema Sep Blater i družina donijeli su odluku da fudbalskoj federaciji Kosova dozvoli da igra međunarodne prijateljske utakmice iako nije njen član.

Za sada, reprezentacija Kosova moći će da organizuje međunarodne mečeve u mlađim kategorijama, duele amaterskih i ženskih timova, kao što će i klubovi sa teritorije Kosova i Metohije moći da igraju međunarodne prijateljske utakmice.

U.R.

NIŠTA OD REKORDA

Golovi Zambijca se ne priznaju Zambijska fudbalska kuća je u utorak natjerala ljubitelje najvažnije sporedne stvari na svijetu da se zapitaju da li je Leo Mesi zaista najbolji strijelac - tamošnja federacija je objavila da je njihov fudbaler Čitaula 1972. godine postigao

nevjerovatnih 107 golova. Međutim, FIFA je odbila zahtjev Zambijaca i jasno poručila: “Naša zvanična statistika vodi se samo za takmičenja pod okriljem FIFA, tako da ne možemo da priznamo ovaj rekord Čitalua”.

Majkl Oven zarađuje brdo novca - a ne igra mnogo Ko je najplaćeniji fudbaler na svijetu? Leo Mesi, Kristijano Ronaldo, Zlatan Ibrahimović, Dejvid Bekam, Samuel Eto - niko od nabrojanih zvijezda ne zarađuje kao, vjerovali ili ne, iskusni napadač Stouka Majkl Oven!

Gledajući njegov učinak na terenu, nekadašnji reprezentativac Engleske za svaki minut proveden na zelenom tepihu zaradi 8.500 eura. Iako njegova nedjeljna plata iznosi 30.000 eura i daleko je od najveće u Premieršipu, 33-godišnjem ofanzivcu to ne smeta, jer bukvalno - ne igra.

Oven je na Britanija stadion

stigao prije nešto više od tri mjeseca, ali je za Stouk odigrao svega 53 minuta, razlog toga je jasan - nekadašnji golgeter Liverpula za koji je postigao 118 golova većinu vremena provodi kod fizioterapeuta zbog povreda.

Prema računici dobro poznatog “Eurosporta” bivši igrač Real Madrida, Njukasla i Mančester junajteda je za svaki minut proveden u igri inkasirao 8.430 eura, a bilo koji dodir sa loptom mu je vrijedio 16.550 eura. Nevjerovatna činjenica je da kada Oven uputi udarac ka golu zaradi 446.930 eura, a za svaki postignut gol?

To još nije poznato, jer u dresu Stouka nije tresao mrežu.

Da podsjetimo - Oven se bukvalno naigrao samo u dresu “redsa”, kasnije je išao u velike klubove, ali ni brojne povrede zbog kojih nije igrao mnogo nijesu smetale da na bankovni račun prima ogroman novac. Tako je u Njukaslu, koji ga je u avgustu 2005. godine platio Realu rekordnih 20,71 miliona eura, primao nedjeljnu platu od 135.620 eura, iako je većinu vremena provodio kod ljekara.

Bogata karijera bez mnogo kilometara u nogama - svaka čast za to...

U.R.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

EMOCIJE

Naježim se kada pjevam crnogorsku himnu

Rođena u Kragujevcu, igra za Crnu Goru - Katarina Bulatović samo za DN o večerašnjem (17.00, RTCG 2) spektaklu protiv Srbije ikola Ivanović je zaledio Kombank arenu u košarkaškom duelu Crne Gore protiv Srbije, a sada je vrijeme za - Katarinu Bulatović! Svi pričaju o njoj, Kaća je najbolja igračica, motor Crne Gore... Upravo od Kaće najviše se plaše rukometašice Srbije, sa kojom će crvene dame vojevati bitku za finale Evropskog prvenstva.

sam dio te zemlje, a mislim da je dovoljno vidjeti da iskreno pjevam crnogorsku himnu od koje se naježim, tako da to objašnjava na kojoj su strani moje emocije. Davno sam prelomila, uživam noseći dres Crne Gore”, dodala je Kaća.

A, Srbija ima razlog da se plaši Katarine Bulatović - Kaća je najbolji strijelac, bek razbijač, kada nema gdje sa loptom, pošalje je u mrežu rivala. Takvog igrača Srbija nema!

I to posebno smeta medijima u Srbiji, jer mnogi kažu da bi sa Katarinom (rođena u Kragujevcu) i Anom Đokić (rođena u Aranđelovcu) Srbija sigurno bila prvak Starog kontinenta. O temi koja “ubija” komšije Kaća je pričala samo za Dnevne novine, kao što je i obećala prije nego što je sa-

NADAM SE POBJEDI Najbolji desni bek planete će biti trn u oku domaćih navijača, ali to je ne dotiče - Bulatović o selekciji Srbije imao samo riječi hvale.

“Iskreno, nijesmo pretjerano razmišljali ko će nam biti rival u polufinalu. Ali, sve najbolje mislim o Srbiji, odlični su na šampionatu. Igraju sjajno u odbrani, imaju pravog golmana... Realno, zaslužile su da se nađu među četiri najbolja tima. Ipak, spremne smo da odigramo kako se od nas očekuje, spremne smo da zabilježimo novi trijumf o kome sa-

Iz Beograda, Miloš Pavićević

N

znala da će u polufinalu igrati sa Srbijom.

Pa, Kaća ima li pomiješanih emocija pošto prvi put igraš protiv zemlje u kojoj si rođena?

“Imala sam priliku sa Budućnosti da igram protiv klubova iz Srbije i nije bilo emocija. Ovo je nešto drugo, igraćemo u krcatoj Areni, u pitanju je reprezentacija, ali nemam nikakvu dilemu”, jasna je Katarina za Dnevne novine.

“Crna Gora je država koju mnogo volim, osjećam da

mo razmišljamo”, riječi su Kaće Bulatović.

ARENA ADUT SRBIJE Crna Gora blista na prvenstvu, Srbija nas prati - šta je naš najveći adut, a koja je to prednost Srbije?

“Mnogo smo jake kao tim i to svi znaju. Znaju da nas je mnogo teško pobijediti i mnogo teško probiti našu odbranu, dok je prednost Srbije to što će igrati pred skoro 20.000 svojih navijača, te što će imati motiv do neba, jer su prvi put u polufinalu.”

Ipak, crvene dive su iskusnije - Kaća je sa saigračicama u protekle dvije godine imala mnogo više sličnih mečeva.

“Tačno tako. I to mnogo znači u ključnim trenucima. Iskustvo je veoma bitno, jer svaka lopta može biti presudna. Svjesne smo toga. Večeras ćemo

morati biti strpljive, pametne i ne smijemo dozvoliti da podlegnemo atmosferi u dvorani”, ima recept najbolja rukometašica Crne Gore.

NEKA KAĆA RAZMIŠLJA O MENI A, duel u polufinalu poprima još jednu dimenziju - na golu Srbije stoji ministar odbrane Katarina Tomašević, sa druge strane tu je naša Kaća - bombarderka koja sa ponosom igra za Crnu Goru.

“Iskreno, znam da je odličan golman, ali ne razmišljam o njoj kao što nijesam razmišljalo o nijednom golmanu do sada. Mnogo više ona ima razloga da razmišlja o meni. Vidjećemo ko će biti uspješniji“, poručila je na kraju razgovora za Dnevne novine rukometašica koja može da nas odvede na krov Evrope - Katarina Bulatović.