Izdanje za 1.jul 2012. by Dnevne Novine

MOTIVI

Za paljenje “ferarija” kriv tender ili osveta supruge? ● 12-13

SMS om na broj

● 33

CIJENA: 1EURO

SA PDV OM

NEDJELJA, 1. 7. 2012. BROJ 260 / GODINA I

PREDSJEDNIK DPS MILO ĐUKANOVIĆ REKAO DA JE TA PARTIJA SPREMNA NA SVE OPCIJE

NA IZBORE MOŽEMO I SAMI

ANALIZA

Vrijeme je za promjenu poreske politike ● 2-3 ZLATKO VUJOVIĆ

Pozitivna i Pravedna moraju izaći na izbore ● 4-5 STATISTIKA

Nasilje sve “popularnije” među djecom

● 12-13

● Predsjednik DPS je kazao da bi bilo racionalno spojiti predsjedničke i parlamentarne izbore, ali i ne samo ta dva nego i više izbornih ciklusa. On je negirao da je u sukobu sa potpredsjednikom partije Svetozarom Marovićem zbog presuda izrečenih u slučaju Zavala.

VRNJAK

Katun nebu pod oblake ● 20-21

SPORT

REPORTAZA

Društvo Doniranje polnih ćelija zakonski dozvoljeno, ali u praksi nije moguće EURO 2012.

Super finale: Španija ili Italija? ● 36, 37, 38, 39, 40

● 10-11

Pratite nas na twitteru

2 E D I T O R I A L

@dnovine

Tema dana

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

POREZI

Ljeto je majka Eksperti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) najavili su da bi već za tri mjeseca moglo doći do nove velike ekonomske krize. Stručnjaci MMF-a, Luc Leven i Fabian Valencia, naveli su brojne činjenice koje ukazuju na mogućnost skorašnje krize u svjetskoj ekonomiji, među kojima i podatak da je recesija u Velikoj Britaniji dublja nego što se prvobitno mislilo.

IVANA BOLJEVIĆ novinar

“Ljeto je majka”, što bi rekao jedan moj vremešni komšija. Jes’ da je daždevnjačka vrućina, ali valja je pretrpjeti zbog ostalih blagodeti. Počev od struje. Šporet ne koristimo (osim kad se malo nešto spremi za ručak), bojler vam ne treba, frižider i zamrzivač tu i tamo zbog održivosti namirnica... Svijetlo, hvala dugom danu, ne “palimo” do 20 časova. (Za hlađenje možete iskoristiti promaju iz raznih smjerova: frižidera, novčanika...) Ljeto je majka i zbog hrane. Voće i povrće nešto je jeftinije nego u vansezoni (doduše ovo je vrlo upitna konstatacija, jer se cijene na podgoričkim pijacama ne plaše visine). Tako ako se (a to nam izokola najavljuju svjetski eksperti) kriza produži, valjalo bi pametno iskoristiti ovo blaženo godišnje doba. Kažem vam, dok je hljeba, sira i ljutih paprika - ne znamo mi za zimu. Ali ne bi nam valjalo da je dočekamo kao cvrčci. Zasucimo rukave i prionimo na dopunjavanje zamrzivača. I ne dajte da vas zavara Vlada, kod njih kriza svake godine dotiče dno ili jenjava (a četiri su već prošle), nego bolje upotrijebite svu svoju ljetnju kreativnost i pravite zalihe. Bolje nego da zimus mučite muku oko toga hoćete li papriku sa hljebom ili hljeb sa sirom. Napravite na vrijeme korisnu strategiju kako da od krize izvučete najbolje. I Vlada to radi! Najprije, pažljivo razmislite čega biste se najlakše odrekli, napravite spisak, lijepo krenite u odricanje, dok ste još na vrijeme! I dok se još niko nije sjetio da vas prinudno odrekne nečega što bi vam bilo više žao. A malo je još vremena ostalo. Realne su šanse da prije jesenjih kiša dođu jesenja poskupljenja. A prije stvarne zime - zima u budžetu. Ili, ako vam je lakše, prionite na poljoprivredu i lišite sebe “zime” u narednih nekoliko godina. Samo pazite da ne “oberete bostan” ako vam rodi njiva. I ništa vam ja više ne smijem reći, optužiće me kako širim međunarodnu paniku. Kao, nije sve “tako crno” kad smo izdržali “onu” inflaciju devedesetih, prevazići ćemo i ovu “samo” krizu. A meni lični ekonomski princip ne dozvoljava da krizom zovem nešto što traje duže no svjetski rat. Kako god, za svaki slučaj, ja sam već počela da pravim zimnicu. A “što vam ja zla hoću”, bolje bi i vama bilo da postupite isto.

SDP smatra da Crnoj Gori treba drugačija fiskalna politika, odnosno uvođenje progresivnog oporezivanja dohotka Novak Uskoković

Meteo 05:08 20:25

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More mirno. Vjetar slab do umjeren zapadni Nikšić na otvorenom sjeverozapadni. Kolašin Žabljak Temperatura vode na otvoPljevlja renom moru oko 25 stepena. Bijelo Polje

DANAS

Danas

Sjutra

min oC max oC

24 21 22 21 20 17 11 10 12 13

25 22 21 22 21 18 12 11 13 14

38 34 31 33 34 32 31 28 32 34

SJUTRA

Vrijeme je za promjenu poreske politike

39 34 32 33 34 33 32 29 34 35

Sunčano i toplo, poslije podne u Sunčano i još toplije. U većini mjesta planinskim predjelima na sjeveru jači razvoj temperatura tropskog karaktera. oblačnosti sa izolovanom kratkotrajnom kišom i grmljavinom lokalno.

Kontinuitet političkog dijaloga na najvišem nivou važan je faktor podsticaja bilateralne saradnje, ocijenili su predsjednici Crne Gore i Azerbejdžana Filip Vujanović i Ilham Alijev. Vujanović i Alijev su se u Bakuu, gdje učestvuju na Kran Montana Forumu, saglasili da je saradnja na principima obostranih interesa važna za dalje snaženje ekonomskih veza.

vladajućoj koaliciji imaju različito mišljenje o poreskoj politici. Nakon što je ministar finansija Milorad Katnić kazao da progresivno oporezivanje dohotka nije dio rješenja već prije problema, u manjoj stranci vladajuće koalicije SDP imaju drugačije mišljenje. Ta partija ocjenjuje da progresivna poreska stopa kod poreza na dohodak nije kazna za bogate, već pokazatelj socijalno odgovorne politike.

Poslanik SDP Damir Šehović kaže za Dnevne novine da SDP smatra da je ključni nedostatak crnogorske poreske politike nedovoljna posvećenost njenim redistributivnim ciljevima, odnosno nepostojanje takozvanih socijalnih amortizera od kojih je najvažniji progresivna stopa poreza na dohodak. “Njena primjena bi učinila pravednijim naš poreski sistem, umanjila bi neprihvatljivo visoke socijalne razlike koje u Crnoj Gori postoje, smanjila bi društvenu nejednakost, povećala budžetske prihode a istovremeno ograničila njihovu fluktuaciju”, rekao je Šehović. On je ocijenio da je Crnoj Gori potrebna drugačija fiskalna politika, politika u čijem je fokusu građanin, a ne krupni kapital, što podrazumijeva promjenu načina oporezivanja dohotka primjenom progresivne poreske stope. “Zato moramo biti svjesni da su posljedice raslojavanja u društvu skuplje od borbe protiv raslojavanja, da porast nejednakosti izaziva smanjenje mogućnosti, zatiranje jednakih šansi i podrivanje efikasnosti, a da smanjivanje ne-

jednakosti ne smanjuje nego pospješuje privredni rast”, saopštio je Šehović. Prema njegovim riječima, SDP je svjesna da poreska politika mora biti konkurentna, ali je isto tako svjesna da ona ne smije biti razlog za produbljivanje i onako izraženog raslojavanja koje postoji u našem društvu. “Po strani to što fiskalno opterećenje nije povezano sa brojem poreskih stopa, nego sa visinom stope. Razlog više za primjenu progresivne poreske stope predstavlja i činjenica da poreski obveznici sa višom ekonomskom snagom mogu značajnije iznose izdvajati za štednju i pribavljanje dodatne imovine, te na osnovu toga ubirati dodatan prihod i time doprinijeti još izraženijom koncentracijom kapitala kod uskog kruga ljudi, što u Crnoj Gori, u kojoj kao rezultat primjene tranzicionih procesa imamo raslojeno društvo u kojem se srednja klasa konstantno topi, valjda ne bi trebao da bude nikom interes”, objasio je Šehović. Šehović dodaje da progresivna poreska stopa kod poreza na dohodak nije kazna za bogate, već

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Tema dana

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

KRATKE vijesti Miliću nije mrska ideja o bojkotu predstojećih izbora

Pogrešno i duboko licemjerno

Crna Gora treba socijalnu koheziju

Poslanik SDP je naveo da veličanje ideologije neprikosnovenog slobodnog tržišta od zagovornika neoliberalne ekonomske filozofije u Crnoj Gori, te odbijanje bilo kakvog državnog intervencionizma čak i u periodu ekonomske krize čijim nastankom je ova filozofija krahirala, ne samo što je pogrešno, već je i duboko licemjerno. “Predstavnici te ideologije nijesu ni riječ rekli kada se javnim sredstvima, dakle i onih najsiromašnijih, spasavao privatni biznis, kao na primjer KAP, a bune se danas kada treba obezbijediti sredstva za pomoć onim najugroženijim. Za SDP je neprihvatljiva logika po kojoj je profit samo njihov, a gubitak svih nas. Rezultati primjene ovakve ekonomske filozofije su socijalno poražavajući, budući da obično dovode do stvaranja tzv. balon ekonomija u kojima se bogate jedni, na račun većine ostalih u društvu. To je jednako opasno, kao i politika reformskog populizma i olako datih obećanja, koja se iz nekih drugih krugova forsira”, rekao je Šehović. pokazatelj socijalno odgovorne politike. On smatra da u tranzicionim ekonomijama kakva je crnogorska bogati ljudi nijesu uvijek i po pravilu vrijedniji, kreativniji i uspješniji, jer je njihovo bogatstvo često rezultat

mnogih drugih okolnosti, koje su im omogućile da ga nagomilaju u kratkom vremenskom periodu. “Zato po nama u SDP-u nema ništa prirodnije od toga da bogati budu oporezovani višom poreskom stopom, jer kako kaže ak-

Aleksandar Damjanović predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet

SNP se, i kroz programsko zalaganje kao i u Skupštini u dužem periodu zalaže za progresivno oporezivanje sa najmanje dvije poreske stope, jednom od sadašnjih devet i drugom koja bi bila na nivou od minimalno 18 odsto kojom bi bile oporezovane zarade iznad dvije prosječne u CG odnosno iznad nivoa od 1000 evra. Iako se ne radi o velikom broju zarada od preko 1000 eura, smatramo da bi princip pravednosti i solidarnosti morao da dobije na značaju odnosno da onaj koji više zarađuje, ne zbog svog znanja i stručnosti, već zbog pozicije i radnog mjesta na kom se nalazi, mora da plati i više poreza. Crna Gora treba socijalnu koheziju i redistribuciju dohotka a to se ne može ostvariti kroz model proporcionalne stope poreza na dohodak, već uvođenjem progresivne, a naravno te mjere imaju smisla isključivo ako se uvode uz poreske reforme u odnosu na oporezivanje imovine, odnosno luksuzne potrošnje, kao i širenja poreskog obuhvata.

tuelni američki ministar finansija – ne vidimo ekonomski smisleniji niti pošteniji način da smanjimo budžetski deficit, da obezbijedimo prostor za ulaganje u obrazovanje, socijalnu zaštitu i infrastrukturu, a da se pritom od najboga-

tijih ne traži da plate nešto veći porez iz svog dohotka. Ako to važi za najliberalniju zemlju na svijetu kakva je SAD, onda definitivno važi i za Crnu Goru koja je Ustavom definisana kao zemlja socijalne pravde”, zaključio je Šehović.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović trebao bi da podnese ostavku, jer SNP nikakve koristi nije imao od njegovih poziva na razgovore u prethodnom periodu. Tako makar smatra lider te partije Srđan Milić, koji je za Radio Slobodna Evropa kazao da je Vujanović samo izvršavao naloge predsjedništva DPS. On je objasnio da u Crnoj Gori ne postoje ni fer, ni demokratski uslovi za izbore, i da ih treba bojkotovati ukoliko ne budu raspisani u fer uslovima. On ne nalazi opravdanje za to da se u šest mjeseci održe parlamentarni, predsjednički i lokalni izbori u Nikšiću, Budvi i Kotoru, bez obzira što je Vujanović obećao da će tako biti. “Vujanović ne može da uđe u proces raspisivanja izbora, zbog toga što treba Skupština prije svega sebi da skrati mandat, pa tek onda on može da započne tu priču”, kazao je Milić i dodao da je njegova partija spremna za izbore kad god oni bili.

SDP: Skoro sigurni da će samostalno na izbore

Poslanik SDP Borislav Banović potvrdio je ono što je njegov partijski šef rekao prije neki dan - da je SDP spremna za samostalan nastup na predstojećim parlamentarnim izborima. Utemeljenje za takvu odluku Banović pronalazi u rezultatima lokalnih izbora 2009. godine. On smatra da bi bilo veliko iznenađenje da se trend rasta koji SDP ima sa lokalnih izbora, ne potvrdi i na parlamentarnim. Za njega je dobro da izbori budu u septembru ne samo zbog političkog, već i hidrometeorološkog aspekta. “Septembar je dobar mjesec za rad, i politički je opravdan termin, jer je parlament u septembru već u zadnjih šest mjeseci mandata i kad god budu izbori u tih pola godine, gotovo da je svejedno sa aspekta političkih odnosa”, naveo je on za ageniciju MINA.

Berza: Promet manji za 24,4 odsto

Indeksi na Montenegroberzi zabilježili su rast, dok je promet bio 24,4 odsto slabiji u sedmici u kojoj su počeli pregovori o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU). Ukupan sedmični promet, realizovan kroz 131 transakciju, iznosio je 141,71 hiljadu eura, a u njegovoj strukturi najveće učešće imale su akcije Prve banke i Crnogorskog Telekoma, sa 40,8 hiljada, odnosno 38,29 hiljada eura. Pokazatelj vrijednosti akcija kompanija na Montenegroberzi, MONEX20, ojačao je 4,8 odsto na 8.814,86 poena u sedmici u kojoj je Savjet EU za opšte poslove odlučio da da “zeleno svijetlo” za početak pregovora Crne Gore i EU.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Politika

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

foto: Darko Jovanovic

Milo Đukanović

ANALIZA

Ako ne izađu na izbore, prave grešku Vujović ocjenjuje da bi nove partije trebale da učestvuju u izbornoj trci, a Pravedna još razmišlja Ukoliko nove crnogorske partije odluče da ne izađu na izbore, pojedini politički analitičari smatraju da bi tim potezom napravili veliku stratešku grešku. Zlatko Vujović zato tvrdi da je u tom slučaju, trebalo da se osnuju tek nakon izbora. No, izvjesno je da će Pozitivna Crna Gora učestvovati u izbornoj trci, ali još nije poznato da li će to uraditi i Pravedna Crna Gora. Iz te partije su kazali Dnevnim novinama da će u septembru donijeti odluku o tome. “Mi smo unaprijed rekli da se nismo formirali zbog izbora. Namjeravamo da razvijemo jedan dugoročni projekat”, kazao je predsjednik izvršnog odbora Pravedne Rade Bojović. Ako izađu na izbore, on je siguran da će ta partija ući u Skupštinu. No, analitičar Vujović ipak ocjenjuje da je Pozitivna Crna Gora prilično uspješno zakoračila na političku scenu “za razliku od Pravedne koja iskazuje nesigurnost i neodlučnost, te očigledno ide ka odluci da ovoga puta neće učestvovati na

izborima”. No, ukoliko Pravedna odluči da ipak ne izađe na izbore, sudeći po Vujovićevim riječima, prijetila bi joj marginalizacija nakon izbora. Ali Vojvodić svakako nije saglasan sa tom konstatacijom:” Jer, radimo na projektu koji nam svakako neće donijeti marginalizaciju”. Pošto će Pozitivna izaći na izbore, Vujović ocjenjuje da je neizvjesno da li će preći cenzus, zato što to prije svega zavisi od odnosa te stranke sa drugim partijama tokom predizborne kampanje. “Jer je sada više nego jasno da im se preklapa značajan dio potencijalnih birača sa Pokretom za promjene”, kazao je Vujović. Zato on ocjenjuje da bi eventualni otvoreni sukob među te dvije partije opredijelio lošiji rezultat Pozitivne u odnosu na sadašnji potencijal. No, lider Pozitivne Darko Pajović nije želio da komentariše ova predviđanja. Kazao je da treba sačekati izbore, te naravno da očekuju dobre rezultate. N.Đ.

IZJAVA DANA Goran Danilović poslanik NOVE

Predsjednik SNP-a Srđan Milić konačno je nešto izjavio. On je sada, navodno, za bojkot izbora ne bude li poštenih uslova. Poskočio bih od radosti i radovao se rečenom ali NOVA Miliću ne može vjerovati ni jednu riječ. Ovo je taktika iz 2009. kada je pravio široku koaliciju, pa nam postavljao uslove i rebuse. Ne vjerujemo mu dakle ni jednu riječ dok ne objasni šta je njihov stav: Ono što kaže on, ono što je rekao, opet on prije nekoliko, izrugujući se bojkotu ili ono što govori kolega Damjanović, a razlikuje se od njegove besjede. Sve u svemu, o tome toliko.

Predsjedništvo Narodne stranke (NS) formiralo je centralni i lokalne izborne štabove, kako bi predstojeće izbore dočekala spremno i, kako je saopšteno, vratila se u crnogorski parlament. Na proširenoj sjednici Predsjedništva NS sa predstavnicima opštinskih odbora sa Primorja, održanoj u Baru, promovisan je novi Opštinski odbor u tom gradu, koji će imati 18 članova.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić primiće sjutra novonaimenovanog, izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Republike Turske u Crnoj Gori Nijazi Tanilira.

Crnogorska ljetnja škola za mlade diplomate “Gavro Vuković” biće održana od danas do 6. jula u Beranama. Polaznici će biti mlade diplomate iz 30 država, a predavači istaknuti praktičari i teoretičari međunarodne politike. Peta crnogorska ljetnja škola posvećena je ulozi i značaju diplomatije u procesu održivog razvoja, prevazilaženju kriza i razvijanju novih modela ekonomske, političke i bezbjednosne saradnje na međunarodnom planu.

Možemo sami na i

Šef DPS saopštio da će biti spremni na koaliciju sa svima bez obzira na političku prošlost Vasilj Karadžić

redsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović rekao je nakon druge jučerašnje sjednice Savjeta za praćenje realizacije izbornog programa da je ta partija spremna za samostalan nastup na sljedećim parlamentarnim izborima. Osim toga, DPS je, prema riječima njenog lidera, voljna da sarađuje sa svima koji su spremni da realizuju strateške državne politike Crne Gore u narednom periodu.

Šef DPS je poručio da slijedi analiza prethodne četvorogodišnje koalicione saradnje, ali i saopštavanje “jednih drugima kako vidimo prioritete razvoja Crne Gore u narednom četvorogodištu”. On je rekao da su spremni na saradnju sa svakim ko je spreman da realizuje dogovorene državne prioritete. Napomenuo je da je nakon rješavanja “krupnih pitanja”, poput nezavisnosti i evropskog puta, ključno nastaviti reforme. “DPS može da nastupi sama, ali je spremna da nastupi kroz razne koalicije sa postojećim i novim partnerima, dakle sa svakim ko je spreman da kooperira u realizaciji onoga što će biti dogovoreni prioriteti državne politike u narednom periodu. Ko god je spreman da sa nama radi na tom planu, kako se

god zvao, kakvu god predistoriju imao, kakvu god predistoriju naših međusobnih odnosa sa nama imao, nijesmo zlopamtila i nijesmo ljudi koji u politici žive sa definicijom definitivnih saveznika ili definitivnih neprijatelja”, poručio je Đukanović. On je kazao da bi bilo racionalno spojiti predsjedničke i parlamentarne izbore, ali i ne samo ta dva nego i više zbornih ciklusa. Đukanović je dodao da je osnov dogovor sa parlamentarnim partijama, ali da predsjednički izbori moraju biti raspisani najkasnije 21. januara. “Je li racionalno da sljedeću godinu provedemo u izborima? Da li treba da se spremamo za početak ozbiljnog posla na jesen 2013. ili je možda ovo trenutak kada treba na tragu jednog dobro obavljenog posla koji su nam verifikovali naši evrop-

PREPIRANJE

Loše tumačenje Rezolucije Poslanica DPS objašnjava koleginici iz SNP kako pravilno da citira dokument Poslanica DPS Valentina Radulović-Šćepanović osjetila je potrebu da odreaguje na izjavu koleginice iz SNP Snežane Jonice. Naime, Jonica je kazala da u Rezoluciji Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PS SE) postoji dio teksta koji tvrdi da je organizovani kriminal istaknuti problem u Crnoj Gori i da je novinarima istraživačima ugrožena bezbjednost. Sa druge strane, Radulović-Šćepanović tvrdi da u Rezoluciji ne postoji takva rečenica. Ona ističe da su činjeni-

ce drugačije i da Rezolucija “pozdravlja do sada uložene napore i podstiče Crnu Goru da nastavi dalji napredak u tim oblastima”. “Ostalo je konstrukcija Jonice, kojom na pogrešan način pokušava da objasni svoje razloge zbog kojih je odstupila od zajedničkog stava delegacije”, tvrdi Radulović-Šćepanović. Ona ističe da nije tačna ni ocjena da je Rezolucija PS SE jasan signal da se mora snažnije pristupiti reformama, jer je Crna Gora ispunila sve uslove za

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Politika

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

oi izbore ski partneri povući racionalne poteze i organizovati sve izbore koji nam slijede u nekoliko narednih mjeseci”, zapitao se bivši premijer i predsjednik. On je negirao da je u sukobu sa potpredsjednikom svoje partije Svetozarom Marovićem zbog presuda izrečenih u slučaju Zavala, kao i postojanje klanova. Đukanović je podsjetio da je Marović od početka u DPS-u i da ima respektabilno mjesto u partijskoj strukturi. “Mislim da je on dragocjen čovjek za DPS i mislim da nije rekao svoju posljednju riječ i da može još dugo da daje doprinos budućim uspjesima DPS. Tvrdim vam, ne treba niko da očekuje nikakav raskol ni na toj liniji niti na drugim zamišljenim linijama sukoba unutar DPS”, zaključio je Đukanović.

Ne odbijte nikoga za posao Đukanović je na jučerašnjoj drugoj sjednici Savjeta pozvao svoje partijske kolege da ne odbijaju nikoga ko im se obrati za posao. Inače, na Savjetu se trebalo raspravljati o duhovnim temeljima Crne Gore, ali su u DPS-u ipak odlučili da Savjetom dominiraju teme zapošljavanja i socio-ekonomska situacija. Đukanović je rekao da je temu zapošljavanja nametnula kriza, te da očekuje da će Savjet naći kratkoročna i srednjoročna rješenja za ove probleme. “Hiljadu puta u svojoj političkoj praksi dešavalo mi se da se neko obrati za posao. Mogao sam mu reći da su ministarstva prepuna i da tamo nema mjesta. Ali taj čovjek je neko kome se mi obraćamo za glas. Nemamo dva nego jedno biračko tijelo”, rekao je šef DPS.

Premijer Igor Lukšić rekao je da ne razumije poziv na bojkot izbora jer je Crna Gora zemlja koja je otvorila pregovore. Dodao je da su izborni procesi prošli kroz čitav niz provjera više međunarodnih organizacija. Naglasio je i da očekuje da se u parlamentu brzo postigne dogovor o datumu izbora.

foto: Balsa Rakocevic

IMENOVANJE

otvaranje postmonitoring dijaloga PS SE. “To je bio jedinstveni pristup predstavnika sve tri političke partije u delegaciji Crne Gore. Poslanici DPS i SDP su ostali dosljedni svom stavu. Za razliku od onih koji čvrsto stoje iza svojih odluka, predstavnici SNP su izmijenili svoje mišljenje neposredno uoči junskog zasijedanja PS SE”, zaključila je poslanica DPS.

Poslanici DPS i SDP su ostali dosljedni svom stavu da je Rezolucijom pohvaljeno stanje u Crnoj Gori, samo su predstavnici SNP promijenili mišljenje.

Iz TV Vijesti u Vladu Novinarka TV Vijesti Jelena Vuković od sjutra na novom radnom mjestu kao PR ministarke Milice Pejanović-Đurišić Ministarstvo odbrane od ponedjeljka dobija novog člana PR tima. Naime, dugogodišnja novinarka Televizije Vijesti Jelena Vuković od ponedjeljka će biti zadužena za odnose sa javnošću u tom ministarstvu. Ona je u kratkom razgovoru za Dnevne novine istakla da joj je iskustvo koje je stekla u televiziji bila dobra preporuka za dolazak na mjesto PR MO. Vuković je za skoro četiri godine svog angažmana u TV Vijesti radila u informativnom programu,

emisijama “Biznis klasa” i “Prizma”, kao i na zajedničkim projektima sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori. “Prelazak na novo radno mjesto za mene predstavlja izazov i priliku da se dokažem na novom terenu”, ističe Vuković. Ona dodaje da će joj poznavanje sistema rada u crnogorskim medijima, kao i redovna komunikacija sa velikim brojem dosadašnjih kolega “predstavljati znatnu prednost u promociji aktivnosti MO”. B.P.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Globus

6 kratke

vijesti

Morsi položio zakletvu KAIRO - Islamista Mohamed Morsi, prvi izabrani civilni predsjednik Egipta, položio je juče zakletvu na tu funkciju pred Ustavnim sudom. Prije njega, šef države bio je Hosni Mubarak, koji je s vlasti svrgnut u pobuni prije 16 mjeseci. Morsi je građanima obećao “novi Egipat” tokom inauguracije kojom je postao prvi arapski islamistički predsjednik izabran na slobodnim izborima i peti šef egipatske države otkako je u toj zemlji zbačena monarhija prije oko 60 godina.

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

Dačić i Dinkić o KOMBINATORIKA

Razgovori lidera SPS i URS o budućem sastavu Vlade Srbije

Dinkić

Veliki požar u Španiji MADRID - Požar koji bijesni na istoku Španije uništio je šume i prijeti naseljenim mjestima, a oko 1.000 vatrogasaca, zajedno sa 28 helikoptera i aviona, nastoji da ga lokalizuje. U požaru je izgorjelo više od 1.000 hektara šuma u oblasti Kortes de Palja kod Valensije, a vatra je juče izazvala i kratak nestanak struje u jednoj nuklearnoj centrali.

Ruska crkva za smrtnu kaznu MOSKVA - Episkop Irinarh, koji je u Moskovskoj patrijaršiji rukovodilac odjeljenja za zatvorsku službu, založio se za vraćanje smrtne kazne za krivična djela terorizma. Irinarh smatra da bi teroristi trebalo unaprijed da znaju da mogu biti osuđeni na smrtu kaznu. Posljednji put smrtna kazna u Rusiji je izvršena 1996. godine. Tri godine kasnije pomilovana su 703 osuđenika na smrt i od tada je na snazi moratorijum.

Vučić

Dačić

EOGRAD – Lideri Socijalističke partije Srbije (SPS) i Ujedinjenih regona Srbije (URS), Ivica Dačić i Mlađan Dinkić, razgovarali su juče o formiranju buduće Vlade Srbije. U mogućem sastavu kabineta nove vlade SPS će, pored premijerske pozicije, imati još pet resora, Srpska napredna stranka (SNS) četiri, URS tri, dok će jedna ministarska fotelja pripasti Velimiru Iliću, lideru Nove Srbije (NS), a potpredsjednik Vlade biće Jovan Krkobabić, prvi čovjek PUPS-a.

Dačić je novinarima u Konjičkom klubu “Policajac” rekao da će sa Dinkićem razgo-

varati o njegovom susretu sa evropskim zvaničnicima u Briselu podsjetivši da je lider

KOLAPS

URS-a u sjedištu EU boravio na skupu partija narodnjačke orijentacije. “S te strane očekujem da će u narednim danima biti i zvanično zatvoren krug konsultacija tri grupacije - oko SNS, koalicije oko socijalista i URS-a o novoj vladi”, rekao je on. Dačić, koji je i mandatar buduće vlade, najavio je da će razgovarati i sa svima koji to žele, istakavši da on želi da svi znaju šta će raditi kao premi-

Dva miliona Amerikanaca bez struje VAŠINGTON - Dva miliona Amerikanaca ostalo je juče bez struje nakon jakog nevremena koje je zahvatilo region oko prijestonice SAD Vašingtona. Većina domaćinstava ostala je bez struje samo dan nakon što je zabilježena rekordna temperatura od 40 stepeni Celzijusovih. Vanredno stanje proglašeno je u Zapadnoj Virdžiniji, gdje je bez struje ostalo oko

pola miliona ljudi. Američke vlasti ispituju dva smrtna slučaja povezana sa nevremenom, a jedan neimenovani zvaničnik rekao je agenciji AP da je jedna žena stradala kada je na njenu kuću palo drvo. Nevrijeme je uticalo i na gradski prevoz u Vašingtonu. Sve linije metroa u tom gradu su, zbog palog drveća i nestanka struje, bile zaustavljene.

jer i šta će biti program i ciljevi Vlade Srbije. “Očekujem da o tome razgovaram sa drugim relevantnim političkim subjektima, ali i institucijama”, rekao je Dačić. On je naglasio i da buduća Vlada Srbije neće biti formirana zbog političara i da treba da uradi nešto za svoj narod naglasivši da će svaki potez buduće vlade mjeriti parametrom da li je u interesu ili na štetu običnih građana.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Globus

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

o Vladi Ilić

Mrkonjić

Krkobabić

Đukić - Dejanović

Ovako bi trebalo da izgleda sastav nove vlade Srbije Premijer i ministar policije - Ivica Dačić SPS Potredsjednik Vlade i ministar finansija - Mlađan Dinkić URS Potpredsjednik Vlade - Jovan Krkobabić PUPS Zamjenik premijera i ministar odbrane - Aleksandar Vučić SNS Potpredsjednica Vlade za evrointegracije - Suzana Grubješić URS Predsjednica Skupštine ili guverner NBS - Jorgovanka Tabaković SNS Ministarka za regionalni razvoj - Verica Kalanović URS Ministarka zdravlja - Slavica Đukić-Dejanović SPS Ministar infrastrukture - Milutin Mrkonjić SPS Ministar obrazovanja - Žarko Obradović SPS Ministar pravde - Vladimir Cvijan SNS Ministar poljoprivrede i ekologije - Velimir Ilić NS Ministar sporta - Branko Ružić SPS Ministar za KiM - Krstimir Pantić SNS

Ovaj avion sa četiri propelera kasnije je zamijenjen mlaznjakom C -141 “Starlifter”, ali njegovo ime na nebu Aljaske još čuva C -17 “Globemaster II”, koji se koristi u 517. transportnoj eskadrili baze “EmendorfRičardson” u Enkorejdžu. TEHERAN Iran nema nikakvih problema sa prodajom nafte uprkos sankcijama koje su Sjedinjene Države nametnule ovoj zemlji zbog njenog spornog nuklearnog programa. Guverner Centralne banke Irana Majhmud Bahmani juče je istakao da Iran “lako prodaje naftu” zahvaljujući zemljama kojima SAD nijesu sasvim zabranile uvoz iranske nafte.

PEKING - U klizištima koje su izazvale obilne kiše u južnoj Kini poginulo je 59 ljudi dok se još 42 vode kao nestali, saopštile su juče kineske vlasti. U saopštenju se navodi da je oko 440.000 ljudi evakuisano i da je na desetine hiljada kuća oštećeno. Kiše su počele da padaju još 20. juna izazivajući brojna klizišta

TEMPARATURE

Italija pocrvenjela od vrućine Nezapamćene vrućine podigle stepen opasnosti na maksimalni - “crveni” nivo RIM - Tokom vikenda u 10 velikih gradova Italije istovremeno je uveden maksimalni “crveni” nivo opasnosti zbog neuobičajenih vrućina i tropske omorine čiji talas se posljednjih dana obrušio na Apeninsko poluostrvo. Prema informaciji sa sajta italijanskog ministarstva zdravlja, radi se o gradovima kao što su Rim, Bolonja, Peruđa, Breša i Ređo di Kalabri-

ja, gdje se živa termometra već približila 40. podioku. Tamošnji meteorolozi krstili su aktuelni atmosferski fenomen koji je došao sa sjevera Afrike “Haron”. Zbog neuobičajene vrućine na plažama Tirenskog mora u četvrtak su preminule dvije osobe - jedan 71-godišnji žitelj Livorna i 70-godišnja stanovnica Peruđe. Stručnjaci upozoravaju da

će pod uticajem afričkog anticiklona temperatura u mnogim regionima Italije tokom vikenda dostići 40 stepeni. Pritom je u Toskani suša najveća za posljednjih 100 godina, a čak se i u sjevernoj oblasti Trentino-Alto-Adiđe preduzimaju vanredne mjere, dok naročitu zabrinutost izaziva situacija u južnim oblastima, posebno na Siciliji.

OTKRIĆE

Ledena grobnica pronađena nakon šezdeset godina Ostaci američkog transportnog ratnog aviona, koji se sa 52 putnika srušio 1952. godine, pronađeni na Aljasci ENKOREJDŽ - Dalekog 22. novembra 1952. godine teretni avion američkog ratnog vazduhoplovstva “Daglas C-124”, Globmaster, korišćen tokom korejskog rata, srušio se negdje iznad Aljaske i u njemu su smrtno stradala 52 putnika. Zbog loših vremenskih uslova avion nikada nije pronađen, a članovi porodica poginulih nijesu znali gdje su njihovi najdraži, sve dok juna ove godine ostaci aviona i nastradalih vojnika nijesu otkriveni na ledeniku Knik, nešto manje od 100 km od Enkorejdža na Aljasci. Za otkriće njihove ledene grobnice zaslužna je posada helikoptera UH-60 “blekhok”, koji pripada Nacionalnoj gardi vojske Aljaske. Kapetan helikoptera tvrdi da je avion bilo moguće identifikovati na osnovu materijala pronađenog na licu mjesta, a dokazni materijal koji je osmočlana posada prikupila poslat je na dalju analizu u Centralnu laboratoriju za identifikaciju JPAC na Havajima. “Neki od dokaza su već ned-

vosmisleno povezani s ovom avionskom nesrećom”, rekao je Džejmi Dobson iz tima koji je pronašao ostatke aviona. U vrijeme nesreće, spašavanje aviona i putnika su omele loše vremenske prilike, a nakon toga vlasti Aljaske više ih nijesu mogle pronaći. Globmaster II je u vojne vazduhoplovne snage SAD uključen 1950. godine kao najveći transportni avion na svijetu. Njegova prednja rampa za utovar tereta i zadnji stabilizator, kao i sposobnost da nosi 34.000 kilograma korisnog tereta ili 200 putnika na sjedištima učinili su ga glavnim velikim transportnim avionom američke vojske tokom ranih 60-ih godina. Prema riječima Tonje Anderson, koja radi na sadašnjem istraživanju pronađenog aviona, a čiji je djed, avijatičar Isak Anderson, bio jedan od poginulih 1952, avion se srušio s visine od oko 2.400 metara, iznad planine Maunt Ganet, prilikom leta iz vazduhoplovne baze u Vašingtonu do baze u Enkorejdžu.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Ekonomija Mini intervju

Teret krize da snose najbogatiji Mladen Bojanić generalni sekretar Pozitivne Crne Gore

1. Šta će biti osnova ekonomskog programa Pozitivne Crne Gore? Kreatori ekonomske politike tokom posljednje 23 godine uglavnom su vodili računa o raspodjeli i potrošnji, a olako i neodgovorno se odrekli proizvodnje. Krajnje je vrijeme da se stvari postave na pravo mjesto. Valjda je svakome jasno da se potrošnja finansirala prodajom resursa, a u posljednje vrijeme sve skupljim kreditima. U našem ekonomskom programu kao primarni strateški ciljevi naznačeni su stabilan privredni rast i razvoj, povećanje zaposlenosti i prosječnih primanja i smanjenje socijalnih razlika i siromaštva, a u cilju njihovog ostvarenja definisali smo primarne operativne ciljeve. To su povećanje obima proizvodnje i zaposlenosti u prioritetnim sektorima: poljoprivredi, industriji, energetici i turizmu, smanjenje uvoza i odliva sredstava iz zemlje, povećanje izvoza, aktivnija uloga države u privredi kroz javno-privatno partnerstvo i pravednija poreska politika. 2. Koje su novine tog programa? Najveća novina je u pristupu ekonomskim problemima. Hoćemo da odbacimo hazardersku ekonomsku politiku čiji je jedini izlaz u iščekivanju da nas neki strani veliki investitor spasi bankrotstva. Treba nam nova ekonomska politika koja će biti zasnovana na strateškom planiranju, znanju i odgovornosti, dobroj organizaciji i efikasnom korišćenju resursa. Naša vizija ekonomske politike zasniva se na pet osnovnih načela po kojima će naše vođenje ekonomije biti prepoznatljivo, a to su: odgovornost, inicijativnost, inovativnost, pravednost i solidarnost. Insistiranjem na beskompromisnom poštovanju ovih načela želimo da promovišemo pozitivnu ekonomsku politiku koja će zaustaviti nekontrolisanu rasprodaju državnih resursa, a mjerama države ih aktivirati tako da budu na dobrobit svih građana, ove i narednih generacija. Država mora da pokaže daleko veću brigu za domaću privredu. Nije vrijeme za teorijske rasprave o ekonomskim modelima, već se treba pozabaviti borbom za svako radno mjesto koje stvara novu vrijednost. 3. Da li treba da se mijenja poreska politika i na koji način ? Smatramo da teret krize, finansiranja neefikasne javne administracije i olako izdatih garancija treba prebaciti sa slabije platežnog stanovništva na bolje stojeće strukture društva, i to ne zbog trenda koji se javlja u mnogim evropskim državama, već iz prijeke potrebe. Siromašnije strukture društva moraju se sačuvati od novih nameta jer su odavno ispod ili na granici egzistencije. Umjesto opterećenja u vidu taksi na SIM kartice, kablovske priključke i električna brojila, mi želimo da se nedostajuća sredstva prikupe kroz oporezivanje bogatstva, odnosno progresivnim oporezivanjem prihoda i finansijskih transakcija, kao i luksuznih roba i usluga. Time bi se oporezovali i tokovi i imovina. 4. Koji su najveći rizici u ekonomiji u narednom četvorogodišnjem periodu ? Možemo ih podijeliti u dvije grupe. Prvu grupu čine visok državni dug, finansijska nelikvidnost, zapušteni proizvodni kapaciteti i loša infrastruktura. Za njih nije dovoljna samo politička volja i trebaće vremena da se dovedu na nivo koji neće biti ograničavajući za ekonomski razvoj. Drugu grupu čine ustanovljeni vještački monopoli, selektivna primjena zakona i propisa, neefikasni regulatori tržišta i sveprisutna korupcija. Ova grupa faktora nanosi neprocjenjivu štetu ekonomiji, ali se brzo može eliminisati. Neophodna je snažna politička volja u pravcu formiranja depolitizovanih i efikasnih institucija koje bi svim akterima tržišta obezbijedile jednake šanse za uspjeh.

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

POLJOPRIVREDA

Volje ima, fali sa Deset miliona eura pokrenulo bi poljoprivredu, smatraju u Ministarstvu, ali poljoprivrednici tako ne misle Ivana Boljević

ez obzira na pregovore, činjenica je da je poljoprivreda Crne Gore na mnogo nižem nivou od onog na kom bi mogla ili trebala da bude. Trenutni budžet koji se izdvaja za ovu granu privrede je svega 20 miliona eura, što nije ni izbliza dovoljno za napredak, a kamoli za uspostavljanje novih, inače brojnih mogućnosti koje imamo. Dok u resornom Ministarstvu smatraju da bi za razvoj bilo dovoljno još oko deset miliona eura, poljoprivrednici tvrde da je to isuviše malo i dodaju da se omalovažava značaj najprosperitetnije razvojne oblasti

Da je potrebno pristupiti prestrukturiranju agrobudžeta za sljedeću godinu sa ciljem njegovog značajnijeg učešća u ukupnom budžetu države, svjesni su i u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja. U Ministarstvu, međutim, smatraju da bi to za početak na neto nivou trebalo da bude cifra od oko 30 miliona eura, u skladu sa najboljim primjerima razvijenih evropskih država i pozitivnih iskustava susjednih zemalja Zapad-

nog Balkana, kao i Nacionalnog programa integracija do 2012. godine. “Posebnu pažnju i finansijsku podršku potrebno je pružiti zapostavljenim sektorima i to posebno za povećanje subvencija, povećanje podrške investicijama u poljoprivrednu proizvodnju (ne samo primarnu, već i prerađivačku), kao i jačanje postojećih i formiranje novih neophodnih institucija u poljoprivredi (Agencija za plaćanja u poljoprivre-

di), znatno veća podrška veterinarskoj i fitosanitarnoj djelatnosti i agroekološkim mjerama (pašnjaci, ekologija i sl.)”, kazao je za Dnevne novine Branko Bulatović, pomoćnik ministra za poljoprivredu i ribarstvo. Poljoprivrednici, sa druge strane, smatraju da bi i ovako uvećani budžet bio premali za ono čemu kao država težimo. “Za jedan ozbiljan odnos države prema poljoprivredi, treba bar oko 50 miliona eura. Kada smo to kazali Vladi, rekli su nam da je to nerealno, ali kako ulaganje u poljoprivredu može biti nerealno, to nije trošak, to je za napredak”, objašnjava Malič Čunmuljaj, poljoprivrednik iz Malesije. Iz Ministarstva ne poriču da je budžet mali niti neophodnost investiranja. “Budžetska izdvajanja više nijesu dovoljna kao odgovor na ono što je potreba daljeg razvoja crnogorske po-

STAV

Zapošljavanje je prioritet Nezaposlenost je kao fenomen poprimio karakter ekonomske elementarne nepogode u posljednjih nekoliko godina, ocijenio je predsjednik Investiciono razvojnog fonda i profesor na Ekonomskom fakultetu, Dragan Lajović. On je za sedmi broj časopisa Preduzetnik rekao da kada se analizira kako crnogorska ekonomija podnosi teret krize, onda se brojkama valja podsjetiti: u julu 2000. godine bilo je 86.100 nezaposlenih i danas njih 31.790. “I umjesto da fokus pažnje svih stejkholdera bude usmjeren ka start-up i brzorastućem malom i srednjem biznisu, sve oči su uprte u ministra finansija, premijera i budžet, kao i mogućnost i šansu da što prije nakon rebalansa imamo rebalans rebalansa”, saopštio je Lajović, koji je kandidat za dekana Ekonomskog fakulteta u Podgorici. On je naveo da umjesto da gradimo preduzetničku infrastrukturu mi radije pravimo planove podržavljenja i restrukturiranja sa akcentom na kratkoročnim benefitima i istovremeno bez mogućnosti da benefiti javno-

Preporuka Vladi je da stvarajući ambijent učini ekonomski sistem stimulativnim za preduzetništvo kako bi oni čije vrijeme dolazi mogli da računaju na ekstraprofit i dividendu iz investicija u znanje i vještine, zaključuje Lajović.

privatnog partnerstva budu valorizovani novim zapošljavanjem, rastom i razvojem. “Stoga, promjena strukture crnogorske ekonomije podrazumijeva promjenu sistema vrijednosti i način razmišljanja i poimanja svakog njenog subjekta: građanina, preduzeća, institucije, banke, lokalne uprave i Vlade. Umjesto budžeta - biznis, umjesto rebalansa - nova ideja i novi biznis, umjesto socijale - preduzetništvo, umjesto prava na rad - šansu za biznis. Kada i sa kojim resursima? Ovdje i sa ovim konkurentskim prednostima sa kojima Crna Gora raspolaže”, saopštio je Lajović. On objašnjava da je uspjeh malih ekonomija u brzini, kao konkurentskoj prednosti, i mikro i malim preduzećima koji počinju biznis i onim brzorastućim koja hitaju ka srednjem nivou biznisa. “Pitanje svih pitanja je ambicija i želja za samopotvrđivanjem onog ko želi radni angažman i istovremeno ukorijenjeno mišljenje da je država najbolji poslodavac sa najmanjim rizikom za zaposlenog”, dodaje Lajović.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine NEDJELJA, 1. 7. 2012.

amo novac Daleko smo i od regiona, a kamoli svijeta ljoprivrede, a posebno u svijetlu predstojećih pregovora o članstvu u EU”, objasnio je Bulatović. Da bi se uhvatio korak u tom smislu, on smatra da je potrebno sprovesti temeljne zakonodavne, institucionalne i administrativne reforme, što će predstavljati izuzetno veliki izazov i napor za cijelu administraciju.

Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja su nam kazali da je teško dati definitivan i egzaktan odgovor gdje se nalazi crnogorska poljoprivreda, ako se poredi sa regionom. “Ipak, prilično sigurno se može konstatovati da, ako se komparacija vrši u odnosu na objektivne kriterijume, kao što su ukupna poljoprivredna davanja po glavi (oko 30 eura) ili po ha korišćenog poljoprivrednog zemljišta (oko 150 eura), ili pak u smislu trgovinskog deficita u oblasti prehrambenih proizvoda (88 odsto) kao i učešća agrobudžeta u ukupnom budžetu (oko 1.6 odsto u CG), da stojimo nešto lošije od Srbije, znatno lošije od Makedonije ili Hrvatske, ali da smo nešto bolji od BiH, a znatno bolji od Kosova i Albanije, dakle negdje ispod nivoa regionalnog prosjeka”, saopštili su iz Ministarstva.

Ekonomija

kratke vijesti Japanska kompanija Panasonik namjerava da otpusti 7.000 zaposlenih u svojim sjedištima, ali i da preduzme i druge mjere za poboljšanje poslovanja, nakon što je prošle godine zabilježila dosad najveći gubitak. Novi predsjednik Panasonika, Kazuhiro Tsuga, naveo je da je kompanija posluje u teškim uslovima kada je riječ o finansijama i poslovnim performansama, prenosiSEEbiz. Kompanija je prošle poslovne godine zabilježila gubitak od 9,7 milijardi američkih dolara

Smanjen rejting loš po ekonomiju

Smanjivanjem kreditnog rejtinga Crne Gore pogoršavaju se uslovi poslovanja malih i srednjih preduzeća, ali i slabe izgledi za skoriji oporavak ekonomije, ocijenio je ekonomski analitičar, Vasilije Kostić. “Smanjivanje rejtinga ima negativne posljedice po ekonomiju, koje su izražene kroz skuplje i povećano zaduživanje što rezultira rastom duga zemlje”, kazao je Kostić agenciji Mina biznis. Bonitetna agencija Standard end purs (S&P) snizila je nedavno kreditni rejting Crne Gore sa BB na BB-. Kostić smatra da to izaziva pritisak na konsolidaciju javnih finansija, budžetski deficit, ali i potencira makroekonomsku nestabilnost, što vodi sporijem ekonomskom rastu.

Stranci osvojili primorje U svim vidovima smještaja na budvanskoj riivijeri registrovano je ukupno 24.480 gostiju, sedam odsto više nego u istom periodu prošle godine. Iz Turističke agencije Budva (TOB) agenciji Mina biznis je saopšteno da stranci čine 85 odsto ukupnog broja gostiju. Najveći broj gostiju, njih oko 12.000 boravi u hotelima, dok je u privatnom smještaju registrovano 11.720 turista.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

10 Društo

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

S T A V

Ne štedjeti na zdravlju NATAŠA VUKOVIĆ Psiholog, poslanik SNP

Iako su u Master planu razvoja zdravstva Crne Gore za period 2010- 2013. godine najavljene velike i značajne promjene koje će unaprijediti i poboljšati zdravstveni sistem na zadovoljstvo i korisnika i pružaoca zdravstvenih usluga, stanje u crnogorskom zdravstvu je nezadovoljavajuće. Zdravstveni sistem suočava se sa brojnim problemima, a jedan od hroničnih je i nedostatak novca. Kada je riječ o Crnoj Gori, postavlja se pitanje koliki je stepen odgovornosti Vlade kada se zna da se sredstva za zdravstvo planirana budžetom smanjuju iz godine u godinu i uvijek su mnogo manja od tražene sume resornog ministarstva. Kada u budžetu nedostaje novca moramo da se zapitamo da li je najjednostavnije štedjeti na zdravlju? I pored tvrdnji iz ministarstva i Fonda zdravstvenog osiguranja da je u našoj zemlji široka pozitivna lista ljekova i sredstava koja se izdaju na teret obaveznog osiguranja, svi dobro znamo, kad krenemo u apoteku, koliko ljekova dobijemo na recept, a koliko smo prinuđeni da kupimo. Nedovoljno se ulaže u dječje dispanzere, savjetovališta i bolnička odjeljenja za najmlađe. Sredstva za obuku i stručno osposobljavanje takođe nisu dovoljna i nerijetko se dešava da medicinski radnici od sopstvenih sredstava i privatnih donacija plaćaju put za učešće na međunarodnim medicinskim kongresima. Isti je slučaj i sa planiranim sredstvima za rekonstrukciju i adaptaciju zdravstvenih objekata. Gdje su planirana sredstva za adaptaciju zdravstvenih ustanova prema potrebama osoba sa invaliditetom? Jesmo li opet zaboravili na njih? Koliko smo blizu standarda EU u oblasti zdravstva naročito se vidi kada je riječ o medicinskom otpadu? Postoje samo pojedinačni slučajevi gdje se on adekvatno odlaže, ali ne postoji sistematsko, organizovano i plansko rešavanje tog problema. Jer, novca bi bilo, ali volje i odgovornosti očigledno nedostaje. Iako smo nekoliko mjeseci uvjeravani da će, konačno, to pitanje u Crnoj Gori biti riješeno i da su sredstva obezbijeđena, rebalansom budžeta ona su preusmjerena. Neko je odlučio da medicinski otpad u Crnoj Gori nije prioritetan problem, a o posljedicama ćemo razmišljati kad nam se dese. Imajući u obzir sve ovo, nameće se zaključak da se donosioci tog krovnog dokumenta razvoja zdravstva ne mogu pohvaliti rezultatima, jer za dobar zdravstveni sistem potrebne su opremljene zdravstvene ustanove i stručno osposobljeni i zadovoljni zdravstveni radnici. U ovom trenutku, u Crnoj Gori, nema ni sigurne egzistencije zdravstvenim radnicima, ni dobre zdravstvene usluge njenim građanima.

KOMUNIKACIJA

Obilježen Dan društvenih medija

Predstavnici UNDP prezentovali prvi crnogorski “social media” projekat

Povodom Svjetskog dana društvenih medija, sinoć su na Fakultetu političkih nauka predstavnici kancelarije UNDP predstavili prvi crnogorski social media projekat koji će se realizovati u saradnji sa Digitalizuj. Me i kompanijom “Domen”. Predavanje pod nazivom “Sat vremena koji vas dijele od uspjeha u IT biznisu”, održao je Ivan Minić, osnivač Burek Foruma, najveće online zajednice

u regionu sa 1.400.000 registrovanih članova, a priređena je i prezentacija tri prvoplasirana tima u nedavnom završenom izboru za najbolju crnogorsku Android aplikaciju. Socijalni mediji predstavljaju djeljenje, komunikaciju i informisanje osoba koje su na bilo koji način međusobno povezane, a kao zajedničke platforme služe socijalne mreže kao što su to Facebook, Twitter ili YouTube, Google.

GSS

Završni sastanak u sklopu projekta Svjetske banke za unapređenje sistema zdravstva u Crnoj Gori na kojem će biti prikazani najznačajniji rezultati održaće se sjutra u Podgorici. Projekat je, pod pokroviteljstvom Svjetske banke realizovalo Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Agencijama za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore i Srbije.

Tokom sedmice, u Hitnoj pomoći je pregledano 1.500 ljudi, a obavljeno je i 400 intervencija na terenu. Zbog tropskih vrućina, ljekari dnevno pregledaju 70 građana, a i mnogi drugi hronični bolesnici imaju problema. Građani se najčešće obraćaju za pomoć od 11 do 12 časova, kada se dnevno u prosjeku javi dvadesetak ljudi. Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Fakultetom za sport Univerziteta Crne Gore i Fondom zdravstva Crne Gore organizovaće u julu Devetu konferenciju o kontroli pušenja pod nazivom “Pušenje i sport”. Kako su kazali iz CDPR, učesnici će biti profesori sa Fakulteta za sport i specijalisti sportske medicine.

Nezaštićeni spašavaju Nedostaje im oprema za ličnu zaštitu Iako Gorska služba spašavanja Crne Gore obavlja poslove sprječavanja nesreća u planinama, na nepristupačnim mjestima i u vanrednim situacijama, uz primjenu posebnih stručnih znanja i tehničke opreme za spasavanje, oni to rade bez adekvatne i potrebne opreme. Načelnik GSS CG Željko Loncović za Dnevne novine je kazao kako je jedan dio opreme za spašavanje nabavljen kroz projekat “Poslovna saradnja i unapređenje vještina u razvoju avanturističkog turizma”, ali da mnogo toga i dalje nedostaje. “Projekat se realizuje između Gorske službe spašavanja Crne Gore i iste službe iz Hrvatske, koji traje već dvije godine. Mi smo kroz pomenuti projekat dobili opremu prije skoro godinu i po dana. Ona će nam pomoći pri spašavanju, ali to naravno nije sva oprema koja je nama nedostaje, jer nam mnogo toga fali. Konkretno nedostaje oprema lične zaštite, ali se nadamo

da ćemo je obezbijediti kroz slične projekte”, rekao je Loncović. On je takođe istakao da je kroz trening na Srđu iznad Dubrovnika, koji je održan prije dva dana, izvedena i zajednička pokazna vježba gorskih službi spašavanja Crne Gore i Hrvatske i potpisan Sporazum o saradnji. Obje službe sporazumom su se obavezale na spašavanje i pružanje prve pomoći unesrećenima u slučajevima kada je potrebno primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti posebnu tehničku opremu, u prekograničnoj oblasti. “Sa Hrvatskom gorskom službom je ostvarena dobra saradnja. Odrađeno je nekoliko zajedničkih treninga kojima smo pokazali vještine koje smo kroz ove zajedničke obuke stekli. Ja i Vinko Prizmić iz Hrvatske službe zaštite smo potpisali sporazum o saradnji gorskih službi, pa se nadam da će se to pozivitvno odraziti na naš budući rad”, naglašava Loncović. N.D.L

Gorska služba u akciji spašavanja

SAVJET

Ukloniti rastinje oko domaćinstava Iz Služba zaštite i spašavanja Podgorice svim domaćinstvima je savjetovano da uklone rastinje oko svojih domova zbog ekstremnog indeksa opasnosti od požara najavljenog iz Hidrometeorološkog zavoda. “Dobili smo informaciju od Hidrometeorološkog zavoda da će Podgorica u narednom periodu biti izložena visokim temperaturama, čime će biti povećan i rizik od požara, što je sasvim normalno za ovo doba godine. Služba spasa je potpuno spremna da djeluje u svim djelovima glavnog grada”, kazao je komandir Službe Radomir Pješčić.

Prema njegovim riječima, početkom sezone primljeno je i 38 sezonaca, koji će naredna tri mjeseca pomagati stalnim ekipama Službe, te stoga ne očekuju ništa vanredniju situaciju nego prethodne godine. Ipak, Pješčić je kazao da je Podgorica među gradovima sa najvećim brojem požara u regionu - do tri hiljade požara tokom ljetnjih mjeseci, od kojih su čak 95 odsto njih izazvani ljudskim faktorom. Dodao je i da je Služba izvršila preventivu u pretpožarnoj sezoni učestvujući u krčenju parkova i šuma.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Društo 11

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

VANTJELESNA OPLODNJA

Donacija moguća samo na papiru

U cijeloj Evropi postoji problem smanjene stope rađanja i starenja populacije, prema riječima dr Motrenko-Simić, te se tu Crna Gora ne izdvaja od opšteg trenda. Godišnje se vantjelesnom oplodnjom rodi tri odsto beba, a taj trend ima tendenciju rasta, a država nema strategiju za rješavanje problema nataliteta.

Ne postoje registri, kao ni precizna regulativa za doniranje polnih ćelija

Jelena Kovačević

arovi koji se upute na vantjelesnu oplodnju, a neophodna im je donacija, zakonski imaju pravo na to, ali u Crnoj Gori ne postoji precizna regulativa, pa je taj postupak u praksi neprimjenljiv. Osim toga, još ne postoje ni registri donatora i recipijenata. Međutim, iz Ministarstva najavljuju brzo propisivanje načina i postupka vođenja registra donatorki i donatora polnih ćelija.

Odjeljenju za humanu reprodukciju Bolnice “Danilo I” na Cetinju godišnje se za pomoć obrati oko 600 parova kojima je potrebna vantjelesna oplodnja, a među njima ima i onih kojima je dobijanje potomstva moguće jedino uz pomoću donacija, kazala je načelnica Odjeljenja Tatjana Motrenko-Simić. Međutim, kako je kazala, donacije će biti omogućene kada budu formirani registri i kad bude riješeno pitanje anoni-

mnosti donatora. Naime, donacija jajnih ćelija je u Crnoj Gori dozvoljena zakonski, ali se ne primjenjuje zbog nepostojanja precizne regulative. “Još nijesu donesena podzakonska akta koja to regulišu, kao ni registri donora i recipiensa, i prema važećem zakonu, dokle god se to ne dogodi, donacija nije moguća”, kazala je Motrenko-Simić. Ukoliko je donacija jajnih ćelija u pitanju, onda gornju granicu godina potencijalne poro-

dilje regulišu pravilnici koji su različiti u svakoj zemlji, pa se, na primjer, u Češkoj dozvoljava do 48. godine, a u Grčkoj do 52. Iz Ministarstva zdravlja su kazali Dnevnim novinama da usvojena zakonska i strateška dokumenta koja se odnose na reproduktivno zdravlje, kao i njihovo sprovođenje, govore u prilog činjenici da ta grana medicine prednjači u svim segmentima čak i u odnosu na razvijenije zemlje, te da je u toku propisivanje načina i po-

stupka vođenja registra donatorki i donatora polnih ćelija. Osim toga, kako su saopštili, vantjelesna oplodnja se obavlja nakon sprovedenih analiza i mišljenja medicinskog odbora ustanove o mogućnosti začeća i to bez starosne granice. Međutim, problem sa kojim se parovi koji se bore sa neplodnošću suočavaju, prema mišljenju dr Motrenko-Simić, jeste i cijena postupka vantjelesne oplodnje. Naime, koliko će par platiti zavisi od dosta

faktora, a iako je usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji propisuje tri pokušaja vantjelesne oplodnje na teret države, cijena koju Fond pokriva nije dovoljna. “Fond plaća našem i ostalim centrima sa dozvolom jako nisku cijenu od 1.035 eura za metodu, što je najniža cijena u regionu i, vjerujem, u Evropi. Cijena za ljekove varira od 700 do 1.800 eura”, kazala je Motrenko-Simić.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

12 Hronika

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

MALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA

MOTIV

Žena se osvetila zapalivši “ferari”? Kaloštrović, kome je prošle nedjelje zapaljen skupocjeni automobil u Beogradu, dao izjavu srpskoj policiji

Milan Kaloštrović(38), biznismen kojem su početkom nedjelje dvojica nepoznatih muškaraca u Beogradu zapalili skupocjeni crveni “ferari”, dao je izjavu u srbijanskoj policiji gdje je kao jedine moguće uzroke incidenta naveo tender na kojem je nedavno učestvovao kao i bračne svađe, prenose srbijanski mediji. Mogućnost da su u pitanju privatni motivi, zbog načina kako je paljenje automobila izvršeno i zbog činjenice da nije izgorjelo cijelo auto, već samo njegova unutrašnjost, ne isključuje ni policija. Kada mu je zapaljen luksuzni četvorotočkaš, Kaloštorović se nalazio na primorju, u Petrovcu, a čim je otišao u Beograd zahtijevao je da ga prime najveći policijski funkcioneri. Osim njegovih navoda, policija ispituje i da li paljenje autmobila ima veze sa kafićem koji početkom godine otvorio u Beogradu. U sprovođenju istrage nisu pomogli snimci na kojim se vide dvojica maskiranih muškaraca kako ulaze u garažu

u kojoj je automobil zapaljen. Snimljeno je i kako oni nakon izlaska iz garaže ulaze u sivi “BMW”, naon čega su se dali u bjekstvo. Policija je ubrzo krenula za njima, ali su u Savskoj ulici ‘piromani’ ipak uspjeli da pobjegnu. Vrijednost ovog automobila je 170.000, a polovnog 95.000 eura. Kaloštrović je u policiji, navodno, kazao da je crnogorski državljanin i da posluje pretežno u Petrovcu, a da u Beograd dolazi u posjetu sestri. Vlasnik je plaže “Lučice” u Petrovcu, a bavi se i nekretninama. Držao je i preduzeća “Pinus Maritimum” i “Levant”. Od ljeta 2010. vlasnik je firme “Pešter” koja se bavi trgovinom drvetom na veliko, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom, a u maju ove godine u Beogradu je otvorio kafić. Medijima je poznat od 2003. godine kada je saslušavan zbog pokušaja ubistva Milana Brežanina u koga je, navodno, u tunelu Hajnehaj ispalio više hitaca iz vatrenog oružja. M.V.P.

nasilje

Mučili i pljačkali stare Šabačka policija uhapsila je Milana B. (52) iz Šapca, Dragana Đ. (44) iz Suvog Sela kod Vladimirovaca, Dragišu D. (33) iz Krnića i Vojislava I. (28) iz Jalovika zbog sumnje da su od sredine juna prošle do početka maja ove godine opljačkali više od 10 staračkih domaćinstava, prenose srpski mediji. Osumnjičeni su, sumnja se, razbojništva vršili u kasnim noćnim časovima, nasilno otvarajući vrata, poslije čega bi starcima vezivali noge i

ruke. Uz fizičku silu i prijetnju, zahtijevali su od starih da im predaju novac i druge dragocjenosti. Pojedine oštećene su tukli raznim čvrstim predmetima, čak im prislanjali uključenu peglu na tijelo. Od toga, više žrtava zadobilo je različit stepen tjelesnih povreda, a neki se još oporavljaju u zdravstvenim ustanovama u Beogradu i Šapcu. Osumnjičeni su poznati policiji odranije i višestruki su povratnici u ovoj vrsti krivičnih djela. M.V.P.

Nasilje sve “ D.M., jedan od vođa užičkih Delija, navijača Crvene Zvezde, pretučen je u Ulici Lazara Mutape. Njega je, kako prenose srbijasnki mediji, D.M. je bejzbol palicama napala grupa od desetak momaka, koji su na glavi nosili ‘fantomke’. Pretpostavlja se da je napad na njega nastavak obračuna između Delija i navijača užičke Slobode - Fridom fajtersa, koji su se od maja prošle godine više puta fizički sukobljavali. Policija i dalje traga za napadačima. M.V.P. U selu Golubinje, kod Majdanpeka, pronađeno je tijelo Miroljuba P. (37), koji je ubijen nožem. Na njegovom tijelu postoji nekoliko ubodnih rana, a policija je, nakon obdukcije, potvrdila da se radi o ubistvu. Ubica i dalje nije poznat, a kako prenose srbijanski mediji, on se neposredno prije ubistva ispred seoske kafane posvađao sa više osoba. M.V.P. Ljiljana Petrović (41), koju je u četvrtak u porodičnom stanu u mjestu Lece, kod Medveđe, ubio bivši suprug Dejan Petrović (39), a potom izvršio samoubistvo, bila je žrtva višegodišnjeg porodičnog nasilja, prenose srbijanski mediji. Komšije i Ljiljanini rođaci pričali su u policiji kako je Dejan bivšoj supruzi nakon razvoda, sa kojim nije mogao da se pomiri, više puta prijetio. On je, navodno, pričao da ne može da živi bez Ljiljane i prijetio je da će ubiti i nju i sebe. M.V.P.

Statistika Uprave policije upozorava pokušavaju da joj stanu na put Bojana Robović

osljednji podaci dobijeni iz Uprave policije upozoravaju da je maloljetnička delinkvencija u porastu i da se varamo kada mislimo da iza brutalnih prebijanja, krađa, razbojništava ne mogu stajati djeca.

Uprkos angažovanju službenika policije kroz akciju “Mladost”, koja se sprovodi u cijeloj Crnoj Gori, gdje službenici kroz predavanja djeci školskog uzrasta ukazuju na posljedice koje sa sobom nose devijantna ponašanja, samo u prvih pet mjeseci ove godine maloljetnici su skoro dostigli isti broj krivičnih djela kao u prošloj godini. Uprava policije je 2011. na teritoriji Crne Gore registrovala 290 krivičnih djela koja je počinilo 270 maloljetnih osoba, dok je u prvih pet mjeseci 2012. godine registrovano 190 krivičnih djela iza kojih stoje 162 osobe mlađe od 18 godina, što govori o porastu maloljetničke delinkvencije. Krajem januara banda dječaka iz podgoričkog naselja Zabjelo brutalno je prebila I. V. (14) dok se jedne subotnje večeri vraćao iz bioskopa kući. Školski drugari su ga presreli, a potom bez ikakvog povoda palicom, metalnim boksevima i nogama pretukli tako da je I. V. zamalo ostao bez oka. Pošto je dječak pao u nesvjest banda maloljetnika se ra-

zbježala. Dijete koje je ležalo na ulici u lokvi krvi pronašao je prolaznik koji ga je odmah prebacio u Klinički centar. Međutim, surova priča o maloljetničkoj delinkvenciji otkriva da sve češće iza batinjanja mlade populacije stoje djevojčice. Maloljetna Nikšićanka A. D. nije ni sanjala da će jednog aprilskog dana dobiti batine naočigled prolaznika jer je prelazeći pješački prelaz kod Ekonomske škole slučajno tašnom zakačila J. L., čije ime će najvjerovatnije pamtiti do kraja života. Iziritirana blagim udarom J. L. (17) je sa drugaricom Milicom Asanović nasrnula na A. D., brutalno je udarajući stisnutim pesnicama, čak i nogama po glavi i tijelu. Poslije divljačkomg pira djevojke su pobjegle a povrijeđenoj djevojčici pomogli su prolaznici. Policija je tragala i uhapsila osumnjičene J. L. i Asanović i protiv njih podnijela krivične prijave. Pored batinjanja, jedna od specijalnosti kojom se bave “nadareni” maloljetnici su i krađe automobila. Barski inspektori

Neprihvatljiva ponašanja maloljetnika: ● Konzumiranje opojnih droga, alkoholnih i duvanskih proizvoda, ● Posjećivanja kladionica, ● Neprihvatljivo ponašanje u obrazovnim ustanovama, ● Skitnja i prosjačenje, ● Druženja maloljetnih osoba do 18 godina sa osobama sklonim kriminalnim aktivnostima, skitnji ili raznim oblicima iskorišćavanja maloljetnih lica, ● Huliganstvo – vandalsko ponašanje, (uništavanje imovine, pisanje grafita i sl.), ● Vršnjačko nasilje

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Hronika 13

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

“popularnije” među djecom da je maloljetnička delinkvencija u porastu iako raznim akcijama crnogorski policajci

U prošloj godini na teritoriji Crne Gore registrovano je 290 krivičnih djela čiji akteri su 270 maloljetnih osoba, dok je u prvih pet mjeseci 2012. godine registrovano 190 krivičnih djela iza kojih stoje 162 osobe mlađe od 18 godina, što govori o porastu maloljetničke delinkvencije. bili su iznenađeni kada su sredinom maja otkrili da iza krađe četiri automobila u jednom danu stoji trinaestogodišnji dječak N. M. iz Bara. Nestanci automobila, koje su vlasnici prijavljivali u razmaku od nekoliko sati, podigli su na noge cijelu barsku policiju, koja je posumnjala da

iza cijelog posla stoji organizovana kriminalna grupa. Ipak, ubrzo potom saobraćajni udes, koji je N. M. izazvao dok je vozio ukradeni automobil, bio im je prvi trag koji je ukazao na kradljivca i tako srušio njihovu pretpostavku da se radi o kriminalnoj grupi. Kako maloljetni krad-

ljivac zbog godina ne može biti krivično odgovoran, policajci su o događaju obavijestili nadležnog tužioca, dok su službenicima iz Centra za socijalni rad preporučili da se dječak smjesti u vaspitno-popravnu ustanovu. Kako više nije neuobičajeno da policajce prilikom rasvjetlja-

vanja krivičnih dijela put dovede do osoba koja su djeca, sve je više inspektora koji su prošli niz specijalističkih i drugih kurseva iz oblasti maloljetničke delinkvencije. “U slučajevim kada je za neko krivično djelo osumnjičena maloljetna osoba, sa njima kon-

taktiraju stručno osposobljeni policajci uz obavezno prisustvo roditelja – staratelja, službenika Centra za socijalni rad ili pedagoga – psihologa obrazovnih ustanova. Inspektori veoma vode računa o uzrastu, psihofizičkom stanju, zrelosti, uslovima u kojima živi maloljetnik i posebno težini izvršenog krivičnog djela”, objasnili su procedure iz Uprave policije. Oni su naveli da prilikom uzimanja izjave od maloljetne osobe u policijskim prostorijama mora biti prisutan i roditelj ili starateljkako bi pratio čitav tok razgovora koji se obavlja. Roditelj ima obavezu i da obezbijedi advokata kao i da da sve potrebne informacije koje se odnose na njegovo dijete. Obavezno je da na izjavi koju je maloljetnik dao policajcima, pored njegovog potpisa, nađe i potpis njegovog roditelja ili staraoca. Prisustvo roditelja u policijskoj prostoriji, kako su kazali u policiji, neophodno je i zbog eventualnih primjedbi u slučaju sumnji u opravdanosti i zakonitosti postupanja prema maloljetniku.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

14 Crna Gora

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

ŠTETOČINE

Đe gundelj p tu trava ne n Ruka prijateljstva Mališani iz Rusije prikupili novčana sredstva za pomoć djeci Kosmeta HERCEG NOVI - Tridesetpetoro djece, članova Dječijeg pravoslavnog udruženja “Vjesnici” iz Moskve, tokom tronedjeljnog boravka u Herceg Novom prikupili su novčanu pomoć za djecu sa Kosmeta i predali je hercegnovskom Kolu srpskih sestara koje stalnu prikuplja i dostavlja pomoć stanovnicima južne srpske pokrajine. Dječije pravoslavno udruženje “Vjesnici” okuplja mlade ljude sa ciljem njihovog pozitivnog usmjeravanja i duhovnog vaspitavanja uz negovanje otadžbinskog istorijsko- kulturnog nasljeđa. U tom cilju organizuju ljetnje i zimske kampove, turističke kampove, takmičarske balove, učestvuju u humanitarnim ak-

cijama i proslavama crkvenih praznika. Prikupljena donacija je predata Dragici Spaić, koja je kazala da će u oktobru ići u Pećku patrijaršiju i da će tada pomoć dostaviti učenicima Srednje medicinske škole u Donjem Ropotovu kojima redovno pomoć u knjigama dostavlja i hercegnovska Gradska biblioteka. Na bratskoj ljubavi djeci i članovima “Vjesnika” zahvalio se i paroh Starogradski protojerej stavrofor Đorđe Orović, a svi zajedno su pjesmom poželjeli da druženja potraju na mnogaja ljeta. Djeca iz Rusije su smještena u bivšem Lazaretu u Meljanima koje je, za iznajmljivanje djeci, zakupio Ferijalni savez Niša. S.M.

POMOĆ

Donatorska konferencija sredinom jula Na sastanku će se prikupljati novac za sanaciju bivšeg ruskog poslanstva CETINJE - Donatorska konferencija za prikupljanje novca za sanaciju zgrade bivšeg ruskog poslanstva, koju je 14. juna zahvatio požar, biće održana najkasnije do sredine jula, najavljeno je iz kabineta gradonačelnika Cetinja. Saopšteno je da će Uprava policije proslijediti zvanični izvještaj o uzroku požara i preliminarnoj procjeni nastale štete, dok će Centar za konzervaciju i arheologiju biti za-

dužen za izradu konzervatorskog projekta. Nakon sjednice Komisije za koordinaciju aktivnosti na sanaciji bivšeg ruskog poslanstva je objavljeno da će se nakon policijskog izvještaja početi sa raščišćavanjem objekta. Navodi se da je u planu i formiranje stručne komisije za utvrđivanje realnog stanja i procjenu nastale štete na bivšem ruskom poslanstvu.

Mještani bjelopoljskih sela se žale da im insekti uništavaju livade Seada Sadiković

Bihorski kraj, koji je udaljen od bjelopoljske opštine nekih 40 kilometara, na samoj granici sa Srbijom, napast zvana “gundelj” je insekt koji se svake četvrte godine pojavljuje u obliku larve i uništava livade i čitava polja. Od ove štetočine nisu pošteđene ni šume. Na koritskoj visoravni gundelj se pojavio prije dvadesetak godina. Ove godine uspio je da uništi desetine kvadratnih kilometara bihorske zemlje. To ne pamte ni najstariji mještani ovih krajeva.

BIJELO POLJE - Negobrtina je samo jedno od nekoliko sela koje muku muči sa ovom štetočinom. U ovom selu živi se samo u petnaestak kuća, a pedeset ih je bilo prije par decenija. Jedino u ovom selu cvijeta i to sa ranog proljeća endemski žuti đurđevak, u ovom selu ima najviše pećina u Crnoj Gori, a sada i gundelja štetočina. “Đe gundelj prođe tu travka ne niče. Bogami je povelik i nekako ružan za pogledat i brate, uništi sve. Nastavi li ovako, naše selo Negobrtina će ostat bez sijena. Pojede bunte do temelja. Ti možeš zemlju da sučeš kao ono kad nešto radiš, dolje nema travke, sve je on dolje pojeo”, kaže mještanin Asim Mehović. On kaže da ne pamti da se ikada ranije gundelj pojavljivao. “To nije mogao niko da kaže, a ne da se pojavio. Ali vjeruj ti, sad su orali ljudi, to se vidi kao

ono kad nasiješ nešto, eto toliko ga ima”, kaže Mehović. On kaže da čitava polja i livade na prvi pogled izgledaju kao oranice. “Samo nogom površinski razmakni zemlju i vidjećeš da je gundelj sve pojeo, i travu i korijen. Za sobom ostavlja samo pustoš, ni stoka ne može da pase, jer kad zagrize čitav busen trave i zemlje zauzme”, kaže poljoprivrednik Halil Gredić. Gundelj je insekt tvrdokrilac. Larveni ciklus mu traje čak četiri godine. Najčešće napada pusta sela. Stručnjaci kažu da gundelj u dodiru sa svjetlošću i vazduhom ugune. Seoski učitelj koji ima samo tri učenika, Rifat Beganović kaže da ovih crva štetočina bude i po stotinu na jedan kvadratni metar. “Sad su u fazi larve. Pod zemljom ostaje oko četiri godine kada se preobražava u pravog gundelja, ostavlja potom-

stvo, izlijeće iz zemlje i napada listove na drveću, odnosno čitave šume. I okolna sela poput Jamova, Sipanja, Osmanbegovog sela i još neka su gotovo stradala od gundelja. “Ako se nešto ne preduzme, ovim selima prijeti uništenje. Stoka neće imati šta da pase, a neće se ni sijati, ni orati”, kaže mještanin sela Halil Gredić. Ivona Jočić iz Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji kaže da je majski gundelj štetočina koja je karakteristična za brdsko planinske krajeve. “Ovo nije ništa novo. Do eskalacije štete dolazi svake četvrte godine. Najveće štete pričinjavaju larve i to larve četvrtog stepena. Činjenica je da ih nema tamo gdje se obrađuje i ore zemlja. Karakteristika ženki je

KONAČNO

Počinje ozelenjavanje mojkovačkog jalovišta Posao su na tenderu dobile podgoričke firme “Crnagoraput” i “Plan plus” MOJKOVAC - Ozelenjavanje sanirane površine jalovišta u Mojkovcu površine oko 19 hektara, između centra grada i obale rijeke Tare počinje 2 jula. Radovi su povjereni podgoričkim preduzećima “Crnagoraput” i “Plan plus”. Završna faza sanacije i rekultivacije deponije bivšeg rudnika “Brskovo”, podrazumijeva nasipanje slojem zemlje, debljine deset santimetara i sijanje trave. Radove će finansirari

Vlada Crne Gore i prema podacima iz Direkcije javnih radova ugovorena vrijednost radova je 134.280 eura. Sanacija jalovišta završena je 12. jula prošle godine, a po urbanističkim planovima, prostor bivšeg jalovišta trebalo bi da se pretvori u atraktivnu sportsko-rekreativnu zonu, što će zavisiti od interesovanja investitora. Zbog svjetske ekonomske krize do sada nije bilo zainteresovanih investitora. V.B.

foto: Balša Rakočević

HUMANOST

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Crna Gora 15

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

prođe, niče da one upravo polažu jaja na zaleđene terene i otuda njihova tolika brojnost”, kaže Jočić. Ona je navela da ih ove godine posebno u velikom broju ima u koritskoj visoravni, područje Peštra koje je posebno karakteristično za pojavu gundelja. “Mi smo ugroženim farmerima na Koritskoj visoravni u prethodnom periodu dijelili sjemenski materijal ne bi li na neki način uspjeli da ublažimo nastalu štetu, a jedna od preporuka je da se zemlja preorava”, navela je Jočić. Postoji opravdana bojazan mještana sela u Bihorskom kraju da se naredne godine, ukoliko se nešto ne preduzme, neće ništa ni orati, ni sijati, jer kako su kazali, čemu sva muka i trud kad će na kraju sve to pojesti gundelj.

kratke MOJKOVAC – Pripreme za međunarodne skokove sa starog kamenog mosta pokraj Mojkovca, koji se po peti put uzastopno organizuju privedene su kraju, a danas će takmičari, njih oko 20, pokazati svoja umijeća. Ova izuzetno atraktivna manifestacija, koja je prerasla u prepoznatljivu sportsko-turističku manifestaciju, privlači na hiljade gledalaca iz mojkovačke i drugih opština. V.B. Gundelj, poznat i pod imenima hrušt i majska buba, je insekt iz roda tvrdokrilaca. Rasprostranjen je širom Evrope. Sredinom 20. vijeka, gundelj je u velikom dijelu Evrope zbog velike upotrebe pesticida bio na rubu izumiranja.

PODGORICA - Nova elektronska brojila ugrađivaće se u ponedjeljak u Podgorici u Ulici Bracana Bracanovića bb, 28, 34 i 38, u Nikšiću, u gradskoj mahali, preko puta desetke (ulazi I, II, III, IV i V), i Ulici Vuka Mićunovića 50 A i 50 B. Brojila će se takođe ugrađivati i u Beranama u Ulici 29. novembra.

● Foto priča

Gljiva puhara teška oko 6 kilograma MOJKOVAC – Gljiva “puhara” težine oko šest kilograma, ubrana na području mojkovačke opštine. Ova rijetka gljiva nalazi se u radnji za otkup pečurki “Nedeks fungi” vlasnika Gorana Nedovića. Nedovići vrše otkup sirovog vrganja, čije su trenutne cijene prve klase dva eura, a druge klase jedan euro. Kilogram suvog smrčka se kreće od 100 do 120 eura. V.B.

vijesti

Gradnja studentskog doma u Nikšiću NIKŠIĆ - Direkcija za javne radove objavila je javni poziv za javno-privatno partnerstvo za izgradnju studentskog doma u Nikšiću, a prijave se podnose do 27. jula. Predmet partnerstva, kako se navodi, je finansiranje, projektovanje, izgradnja, opremanje, održavanje studentskog doma, upravljanje i pružanje usluga za najmanje 300 studenata, najmanje deset mjeseci godišnje, na 30 godina. “Objekat doma mora imati sobe za smještaj koje su planirane kao dvokrevetne i trokrevetne, od kojih je najmanje 70 odsto dvokrevetnih i do 30 odsto trokrevetnih”, kaže se u javnom pozivu. Od ukupnog broja soba doma do pet odsto mora bili planirano za smještaj osoba sa posebnim potrebama.

Dobri rezultati eksterne mature TIVAT - U srednjoj mješovitoj školi “Mladost” iz Tivta zadovoljni su postignutim uspjehom maturanata na eksternoj maturi. U Gimnaziji je svih 79 maturanata sa uspjehom završilo maturu, a sa svim peticama maturske ispite položilo je sedam gimnazijalaca. Tako dobar rezultat potvrđuje činjenica da je srednja ocjena na ispitu iz crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti iz koga su đaci radili esej iznosila 3, 95, engleskog 3, 80, a iz matematike 2,91 odsto. Z.K.

Dani Kanade u Tivtu TIVAT - U saradnji sa Porto Montenegrom Ambasada Kanade će sjutra organizovati manifestaciju “Dani Kanade u Tivtu”. Kako je saopšteno iz PR službe kompanije “Adriatic Marinas” manifestacija će se održati na lokaciji najveće kanadske investicije na Balkanu. U saopštenju se ističe da će Kanada biti zemlja u fokusu i u julu mjesecu u okviru Tivatskog kulturnog ljeta. Pod pokroviteljstvom Opštine Tivat i Ambasade Kanade i uz pomoć generalnog sponzora Porto Montenegra, u Centru za kulturu Tivat održaće se kanadski kulturni sadržaji. Z.K.

Otvaranje Kotorskog festivala KOTOR - Jubilarni 20. Kotorski festival pozorišta za djecu svečano će biti otvoren večeras u 21 sat na Trgu pred katedralom Svetog Tripuna. Manifestacija će biti otvoren predstavom “Bilo jednom jedno…labudovo jezero” u izvođenju italijanskog teatra “La terra Nouva” (Nova zemlja) iz Peruđe čime počinje i četvrti Internacionalni festival “Kotor Art”.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

16 Crna Gora kratke vijesti Ovacije za Tijanu Blečić u rodnom gradu

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

(ne)saradnja

Država ignoriš

Slaba saradnja sa Domom zdravlja, Fondom zdravstva i lokalnom upravom Sanja Milović

U NIKŠIĆ - Tijana Blečić, mlada umjetnica iz Nikšića, “počastila” je svoje sugrađane izvanrednim koncertom. Uz klavirsku pratnju Anđele Đurović nizale su se operske arije, a publika je oduševljenje izrazila gromoglasnim aplauzima. Da su Nikšićani ljubitelji kulturnih zbivanja, kojih ovom gradu i te keko nedostaje, dokaz je do posljednjeg mjesta ispunjena koncertna sala muzičke škole “Dara Čokorilo” u vreloj junskoj noći. Dvadesettrogodišnja Tijana diplomirala je u junu 2011. na Fakultetu Muzičke umjetnosti u Beogradu, a svoj raskošni talenat i izvanredne glasovne mogućnosti pokazala je u brojnim koncertnim dvoranama kako u zemlji tako i u inostranstvu. I.J.

Podstanica hitne pomoći BUDVA - Podstanica Hitne medicinske pomoći u Petrovcu počeće sa radom tokom sljedeće sedmice, kako bi se tokom sezone omogućila pravovremena i cjelodnevna zdravstvena zaštita mještanima i turistima. Petrovac ima ambulantu, ali je za otvaranje podstanice dobijena saglasnost Ministarstva zdravlja i Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć iz Podgorice, a čeka se i saglasnost Ministarstva finansija. Opština Budva će za ove potrebe uplatiti 50.000 eura, koliko je neophodno za finansiranje 12 zaposlenih, odnosno četiri ljekara, četiri medicinska tehničara i četiri vozača. Predsjednik opštine Lazar Rađenović potpisao je ugovor sa Zavodom za Hitnu medicinsku pomoć, a Opština se takođe obavezala da će shodno zakonu o javnim nabavkama kupiti i specijalizovano vozilo reanimobil za potrebe podstanice. N.L.

Zaprljano more u Baošićima HERCEG NOVI - Novinarima je tokom dana dojavljeno da je uočena žuta mrlja u Bijeloj, u blizini brodogradilišta. Medjutim, mrlja je oko 13 časova uočena u Baošićima. Niko od nadležnih ovaj slučaj nije htio da komentariše. S.Milović

privatnoj opštoj bolnici u Meljinama nakon dvije godine poslovanja suočeni su sa finansijskim problemima, jer ih u realizaciji kupoprodajnog ugovora i ispunjenju ugovornih obaveza ometa država kroz institucije Fonda zdrastva i Doma zdravlja Herceg Novi, saopšteno je iz te ustanove. Oni napominju i lošu saradnju sa lokalnom upravom koja insistira da bolnica plati 180.000 eura poreza na nepokretnosti, a za šta, kako su kazali, nema zakonskog utemeljenja jer se ustanovama od javnog značaja to ne naplaćuje.

HERCEG NOVI - Iako se bolnica u Meljinama, prema riječima njenog direktora, trudi da u potpunosti ispoštuje sve obaveze predviđene ugovorom koji je potpisan sa Ministarstvom zdravlja, ipak pojedine institucije to ne poštuju. Direktor opšte bolnice u Meljinama Budimir Šegrt kazao je da svakodnevno veliki broj građana Herceg Novog u Domu zdravlja ne može da dobije uput za ono što im je ugovorom obezbijedila država, a to je da se svim hitnim slučajevima mora obezbijediti liječenje u Meljinama. “S duge strane, i one hitne slučajeve koje obradimo, Fond

zdravstva neće da nam plati uz izgovor da nije bilo riječi o hitnim slučajevima, a pacijentima se i ne dozvoljava da nakon intervencije dođu na kontrolu kod ljekara koji je operisao. Potpunu saglasnost za naše negodovanje imamo u Ministarstvu zdravlja. Međutim, vrijeme od dvije godine pokazuje da je taj problem sa naše strane nesavladiv,” rekao je Šegrt. Da ova ustanova nema dobru saradnju sa Domom zdravlja u Herceg Novom govori i činjenica što ne žele da prihvate ponudu bolnice u Meljinama da šalju porodilje na besplatne pregle-

de već su angažovali doktora iz Kotora da honorarno odrađuje dio posla, jer je stalni radnik na bolovanju. “Iako smo im mi u pismenoj i usmenoj formi, kao i Fondu zdrastva ponudili uslugu da dok se ta doktorica ne vrati, potpuno besplatno obavljamo pregled Novljanki, oni su angažovali doktora koga će da plaćaju. Potom se dešava da građanke Herceg Novog mo-

smeće

Od deponije svi “peru” ruke KOLAŠIN – Glavna gradska deponija u Bakovićima godinama gori, a gusti dim stvara svakodnevne probleme zaposlenima na Lukoil pumpi i mještanima prigradskih naselja Rogobore i Trebaljevo. Kako su već DN pisale o ovom dešavanju, zaposleni na pumpi su kazali da bezuspješno pozivaju Vatrogasnu službu, a da su im oni odgovorili kako nemaju goriva, a ni dovoljno duga crijeva da bi gasili vatru. Komandir kolašinske vatrogasne službe Željko Darmanović kazao je da je uzaludan posao na deponiji, i da se pojave požara svakodnevno moraju zatrpavati. “To je samo bespotrebno trošenje goriva, a ekipu sam sad poslao na teren da vidi šta se može uraditi”, kazao je Darmanović. Iz komunalnog preduzeća tvrde da nemaju dovoljno radnika da bi postavili stražara, a da su za sve krivi Romi koji žive na deponiji, jer oni pale otpad. Ana Šćepanović, šefica kolašinske Komunalne polici-

je, tvrdi da je prije dva dana poslala Komunalnom preduzeću zapisnik po kojemu moraju sanirati ovu deponiju, a u koliko to ne urade, obavijestiće i Ekološku inspekciju. I ako je lokalna samouprava u saradnji sa Evropskim partnerima za pomoć sjevernom dijelu Crne Gore, koji žele pomoći saniranje deponija na ovom dijelu republike, postavilai rok 1 jul, iz lokalne sa-

mouprave tvrde da taj rok nije ultimativni. “Mi smo već imali kontakte sa nadležnim ministarstvom, gdje ćemo im predložiti dinamiku rada. A sam početak radova je vezan za usvajanje skupštinske odluke o skladištenju i lociranju komunalnog otpada”, kazao je sekretar sekretarijata za urbanizan i uređenje prostora i zaštite životne sredine Vladan Bulatović. Z.B.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Crna Gora 17

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

NOVITETI

še Meljine

raju nevoljno da idu na pregled u Kotor. Ja sam razgovarao sa direktorom Doma zdravlja Vladom Vodovarom ali i on se začudio kada sam mu iznio probleme i rekao da mi obavještavamo porodilje da mogu i bez uputa da se porode u našoj bolnici, pa će ih on naknadno potpisivati, objasnio je Šegrt. On je naglasio i da postoji loša saradnja sa lokalnom

upravom kao i da opština Herceg Novi insistira da ta bolnica plati 180.000 eura poreza na nepokretnosti. On smatra da to nema utemeljenja u zakonu jer se ustanovama od javnog značaja to ne naplaćuje. Ipak, iako su suočeni sa problemima, od jeseni najavljuju nove projekte kao što su invazivna kardiodijagnostika, vaskularna hirurgija i neurohirurgija–dikus hernije.

Aerodrom dobija vodni terminal Izgradnja nove terminalne zone ostavljena za period poslije 2020. godine Festival mediteranskog teatra “Purgatorije” ove godine će od od 1. jula do 15. septembra ponuditi 74 različita programa građanima i posjetiocima Tivta. Najznačajniji i posebno važan dio programa, koji će privući posebnu pažnju su tri produkcije tivatskog Centra, dvije pozorišne premijere “Penelopijada” 28. jula i “Čovjek iz Lemura” Erola Kadića 12. septembra.

naredba

Od danas zabrana gradnje

TIVAT - Ministarstvo održivog razvoja i turizma stavilo je na javnu raspravu nacrt Državne studije lokacije “Aerodrom-Tivat”–Sektor 24, koja obuhvata prostor od 132,7 hektara na kopnu i 8,83 hektara na moru u blizini tivatskog aerodroma. Za dalji razvoj tivatske vazduše luke, obrađivači “Montecep” i “CEP” u saradnji sa britanskom kompanijom za vazduhoplovnu infrastrukturu “Halcrow” su se opredijelili za varijantu “Jug” koja podrazumijeva izgradnju potpuno nove terminalne zone aerodroma Tivat sa novim pristanišnim i ostalim zgradama u južnom dijelu, na dijelu između aktuelne poletno-sletne staze na tzv. pragu 14 u pavcu prema Krtolima. Nacrt DSL je kratkoročni

plan za povećanje kapaciteta aerodroma, a podrazumijeva izgradnju nove rulne staze, dok je i izgradnja nove terminalne zone ostavljena za period poslije 2020. godine. Novost je vodni terminal sa koga će putnici iz avona prelaziti direktno u jahte i brodove i obrnuto. Taj terminal gradiće se u blizini ušća rijeke Gradiošnice, a predviđeni su vezovi za brodove. U sklopu tog kompleksa biće i objekat površine 230 kvadrata sa pratećim sadržajima, VIP terminalom i pristupna saobraćajnica na kojoj su predviđena stajališta za autobuse i parking za automobile. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 53,8 miliona eura, a javna rasprava o nacrtu i pratećim dokumentima trajaće do 20.jula. Z.Krstović

Primjene ove odluke kontrolisaće Komunalna policija HERCEG NOVI - Na teritoriji Opštine Herceg Novi od danas stupa na snagu Odluka o zabrani gradnje tokom turističke sezone. Svi investitori do 1. septembra moraju poštovati propise o zabrani izvođenja građevinskih radova čiju će primjenu kontrolisati Komunalna policija. Inspektori će preduzimati odgovarajuće mjere protiv izvođača i vlasnika objekata koji pravilno ne obezbijede gradilište i eventualno ne budu poštovali zabranu izvođenja građevinskih radova tokom turističke sezone na teritoriji cijele Opštine Herceg-Novi. Pored zabrane gradnje, od danas će stupiti na snagu rješenje o privremenoj izmjeni režima saobraćaja na priobalnim putevima na Rivijeri i u Ulici Braće Pedišić u Meljinama, na osnovu opštinske odluke o regulisanju drumskog saobraćaja. Zabrana kretanja vozilima od deset do 16 i od 19 do jedan čas poslije ponoći trajaće do prvog septembra. Rješe-

Promovisan kol-centar 1180 Turisti će imati priliku da na brz način dođu do traženog telefonskog broja

nje se odnosi na ograničenje kretanja vozilima u ulici Braće Pedišić u Meljinama, kao i lokalnim putevima od kasarne u Kumboru kroz naselja Đenovići i Baošić do plivališta u Bijeloj, zatim od hotela “Delfin” do raskrsnice Jadranske magistrale u Jošici.

Zabrana saobraćaja tokom turističke sezone se odnosi za sva motorna vozila osim onih čiji vozači imaju posebna odobrenja za kretanje na ovim putnim pravcima, saopšteno je u Sekretarijatu za stambeno-komunalne poslove i zaštitu životne sredine. S.M.

BUDVA - Operator Univerzalne službe informacija Teleinfo.me se opredijelio da na početku glavne ljetnje turističke sezone u Crnoj Gori, pred građanima Budve i turistima, promoviše call centar 1180 ovdje u prijestonici crnogorskog turizma te je u cilju što bolje informisanosti pored postavljanja ogromnih balona, građanima dijelila flajere. Izvršni direktor Teleinfo. me, Veso Damjanović, saopštio je da će turisti koji dođu na crnogorsko primorje i uopšte u Crnu Goru koristi-

ti mogućnosti koje im pruža call centar 1180, jer je to u njihovom najboljem interesu da na najefikasniji način saznaju traženi telefonski broj, a mi ćemo u narednom periodu nastaviti promociju call centra 1180 i u ostalim gradovima na crnogorskom primorju.Ovo je jedinstvena usluga, sa objedinjenom bazom podatka o korisnicima svih telefonskih mreža, po prvi put dostupna u Crnoj Gori, koja je na raspolaganju krajnjim korisnicima 24 časa dnevno i svih 365 dana u godini.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

Znate li:

Šta nam je ostav ● Sve šare svijeta

U deceniji nakon Drugog svjetskog rata, Turing je svoju radoznalost fokusirao na obrasce iz prirode, konkretno na oblike i šare na tijelima

Kad buduće knjige istorije budu pisane, Alan Turing biće u društvu Njutna, Darvina i Ainštajna. Njegove vizije promijenile su način na koji čovječanstvo shvata komputacije, informacije i obrasce – i 100 godina nakon njegovog rođenja, a 58 godina nakon njegove tragične smrti, Turingova zaostavština traje i raste. U proslavu njegovih dostignuća, Kraljevsko Društvo, najstarije naučno udruženje na svijetu (Njuton je nekada bio njegov predsjednik) – objavilo je cijela dva dnevnika posvećena Turingovom i dalje prisutnom uticaju. U nastavku teksta, Wired se fokusirao na neke od glavnih odlika njegovog rada.

● Turing za vrijeme rata

Iako nije izgledao kao vojnik, Alan Turing je to sigurno bio. Sa ratom na pomolu, Turing se 1983. godine pridružio kancelariji britanske vlade za razbijanje šifri i godinu dana kasnije, svu snagu svoga uma posvetio Enigmi, naizgled nerješivom njemačkom kriptografskom sistemu. „Niko drugi nije radio ništa po tom pitanju i mogao sam je imati samo za sebe“, objasnio je tada svoju odluku. U maratonu logike, teorije informacije i prostom nahođenju, Turing je dizajnirao mašine koje su do ljeta 1940. godine omogućile saveznicima da dešifruju njemačku komunikaciju. Vinston Čerčil je kasnije rekao da je to bio najveći pojedinačni doprinos pobjedi savezničkih snaga. Bez toga, rat bi možda imao drugačiji ishod.

druga smanji produkciju prve hemikalije, a neki mehanizam ih pošalje širom gradijenta koji određuje koncentraciju. I iz tog generičkog ponašanja, pretpostavljao je Turing, rađaju se najfanta-

● Osnovni računar Često nazivan ocem kompjuterske nauke, Turingov rad iz 1936. „O računanju brojeva, sa primjenom na problem donošenja odluka“ artikulisao je ideje koje su postale tehnološki kamen temeljac: da bilo koji problem koji se može napisati brojevima, može sračunati sama mašina, uz pomoć kalkulacija koje se kontrolišu putem enkodiranih instrukcija; a taj kod, a ne mašina, predstavljao je srž kompjutera. Prost primjer ovoga jeste video igrica: kad zanemarite ambijent, nije važno da li igru Asteroidi igrate na fliper mašini ili atariju 2600 ili najnovijem čudovištu od laptopa za igranje igrica. To je i dalje set instrukcija. Naravno, svi takvi primjeri uključuju hardver koji očigledno prepoznajemo kao kompjuter, ali se koncept odnosi na bilo koji programirajući sistem. Uz pravi interfejs, Asteroide bi mogli igrati i na kompjuteru napravljenom od DNK, na čijoj izradi trenutno i radi nekih 60 laboratorija širom svijeta.

životinja. Njegovo hipotetičko objašnjenje konceptualno se slagalo sa njegovim kompjuterskim idejama o kodu kao univerzalnom: Turing je pretpostavio da biološki obrasci,

stičnije kompleksne šare tj. obrasci. Turing nije doživio da testira svoje ideje, ali dokument iz 1952. godine koji ih opisuje, “Hemijske Osnove Mor-

bez obzira o kojoj se životinji ili sistemu radi, nastaju iz jednostavne hemijske reakcije. To je nazivao reakcijadifuzija sistemom: jedna hemijska supstanca se umnoži,

fogeneze”, postaće jedan od najcitiranijih radova u naučnoj istoriji i pomoći u postavljanju konceptualnog temelja za modernu teoriju samo-organizacije. Na slici ispod vidi se sistem reakcije-difuzije dvije hemikalije koje se šire kroz sloj želatina koji je malo deblji na jednom kraju. Promjene u razdaljini između izvora supstanci i dubine gela stvaraju uočljive promjene u šari.

● Turingovi obrasci za računanje

Konfiguracije koje nastanu u sistemu reakcija-difuzija nazivaju se Turingovim obrascima, a ujedno i kao suma njegovih razmišljanja, mogu se gledati kao sistemi za skladištenje informacija po-

dobno za upotrebu u računarstvu. Umjesto binarnih jedinica i nula, hemijski kompjuter bi mogao koristiti kod zasnovan na hemijskom brojčanom sistemu, gdje svaka Turingova šara – poput ovih iz jednostavne eksperimentalne postavke na slici ispod - predstavlja jednu jedinicu informacije.

● Ćelijski Turing

Turing je pretpostavio da sistemi reakcije-difuzije mogu objasniti mnoge vrste ćelijske organizacije. Naučnici danas tragaju za dokazima Turingovih obrazaca u našim tijelima. Mjesto na kome se čini da se nalaze jesu matične ćelije koje postanu krvni sudovi. Na fotografiji ispod strukture tkiva krvnih sudova upoređene su sa simulativnim obrascima reakcije-difuzije. Ova linija izučavanja mogla bi jednoga dana voditi izgradnju tkiva i druge tehnike regenerativne medicine.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

vio Alan Turing? ● Turingov test

Slobodne volje

Jedna od najpoznatijih Turingovih ideja jeste Turingov test koji je predstavio 1950. godine u radu „Računarska mašinerija i inteligencija“ kao metod za procjenu inteligencije mašine. Ukoliko bi u razgovoru kompjuter mogao proći kao čovjek, pisao je Turing, onda bi po svemu sudeći mogao i razmišljati. Ono što bi se unutar uma mašine dešava-

● Turingova krila Mnogi prirodni obrasci ne proizilaze iz Turingovih sistema reakcije-difuzije. Neki nastaju iz onoga što je poznato kao morfogene-gradijent reakcije, u kojima se supstanca koja diktira obrazac širi ka spolja od izvora koji je u jednoj tački.

Obrasci vena na krilima voćne mušice, na primjer, nastali su iz morfogeno-gradijent reakcija, saznanja koje je isprva pretpostavljalo odsustvo Turingovih obrazaca u krilima insekata. Ali voćne mušice su veoma jednostavna

stvorenja, ali čini se da složenija krila, poput onih kod Orosanga japonicus moljca, imaju strukturu vena koja se slaže sa Turingovim obrascima. Upalite u ljetnje veče svijetlo u bašti i Turingova krila će vam prići. Na slici iznad, obrasci reakcije-difuzije upoređeni su sa venama na krilima O. japonicius moljca. Ovdje su dva para krila O. Japoniciusa koja se razlikuju.

logiju (MIT) objedinio je ove struje Turingovih razmišljanja. Na slici je predstavljen filozofski pogled: Ukoliko vjerujete da imate slobodnu volju, onda je tako.

● Lekcija iz

tolerancije

Turingova zaostavština nastavlja da živi u digitalnom svijetu, u biološkom svijetu, i to možda na nivoima koje tek

● Kosa i koža Prošle su decenije prije nego su Turingove ideje mogle biti rigorozno ispitane u biologiji, ali je molekularna revolu-

cija omogućila naučnicima da krenu od identifikacije obrazaca ka biohemiji iza njih. Obrasci kose sisara su Turingovi obrasci, a na slici ispod raspored folikula na embrionu miša predstavljen je dijagramom genetičkog puta koji ga je diktirao.

lo mnogo je manje važno od ishoda. Turing je takođe bio fasciniran prirodom slobodne volje: da li je zbilja postojala ili je to samo iluzija pod maskom determinističkog univerzuma u kojem se stvari odvijaju na nepromjenjiv, predodređen način. Zapravo, razlog iz kojeg je Turing postao fasciniran kvantnom mehanikom jeste dijelom taj što neodređenost i nepredvidivost njenih čestica daju pretpostavku za utvrđivanje slobodne volje fizikom. U „Turingovom Testu za Slobodnu volju“ mašinski inženjer Set Lojd sa Masačusetsovog Instituta za Tehno-

počinjemo da razaznajemo: kao što se vidi na slici ispod, galaksija Vrtlog (Whirlpool galaxy) izgleda čudnovato slično ćelijskim vrtlozima u sluzu plesni. Teško je ne pitati se šta bi sve Turing postigao da je nastavio da živi. Nešto prije svoje smrti, napisao je kolegi: „Pokušavam da osmislim novu kvantnu mehaniku ali mi nešto ne ide. Što ne bi došao ovamo naredne nedjelje da mi to napraviš?“, iako je rekao u šali, nema sumnje da je ova rečenica sadržala trunku obećanja. Ali to obećanje nikada ne bi bilo ispunjeno. U srednjevjekovnoj Velikoj Britaniji, homoseksualnost je bila zločin a Turingu je 1952. godine suđeno kad je i osuđen u popularnom suđenju. Njegova dozvola za rad u bezbjedonosnom sektoru bila je ukinuta. Pred izborom između zatvora i hormonske kastracije, izabrao je hemikalije. Javno ponižen i progonjen, ovaj ratni heroj i naučni titan oduzeo je sebi život otrovanom jabukom samo dvije nedjelje prije svog 42. rođendana. Ali, na Turingov rođendan, posljednja riječ mora biti vesela. Ispod je slika Alana Turinga koju je nacrtala njegova majka 1923. godine, kao odgovarajuća počast svoj čudnovatoj djeci koja zure u cvijeće i vide cijeli univerzum.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

20 Reportaže kratke vijesti Kuća straha na Nijagarinim vodopadima

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

Povratak prirodi

Katun nebu pod oblake Eko turizam na Bjelasici za pobornike aktivnog odmora Zorica Bulatović

Postoji li nešto strašnije od uklete kuće pune duhova i zombija? Možda samo ukoliko vidite reakciju ljudi, koju su zabilježile skrivene kamere. Ukoliko je vjerovati izrazima lica posjetilaca kuće straha “Nightmares Fear Factory” na Nijagarinim vodopadima, ova turistička atrakcija zaista nudi jedinstveno iskustvo. Serija fotografija, napravljenih strateški postavljenim skrivenim kamerama, prikazuje turiste raznih starosnih dobi u trenucima najvećeg straha. Turisti se drže za ruke, pokrivaju oči i uši. Međutim, za sve druge ljude, situacije u kojima ih je kamera zabilježila su samo smiješne. Fotografije iz ove kuće straha su u vrlo kratkom vremenu postale prava internet senzacija. “Nightmares Fear Factory” je najstarija kuća straha u Sjevernoj Americi. Iskustvo prolaska kroz samu kuću je toliko strašno da posjetioci, ukoliko se stvarno uplaše, u bilo kojem trenutku mogu povikati “nightmares” (noćne more) i osoblje će ih izvesti van. Više od 110.000 ljudi je na ovakav način napustilo kuću u prvih 15 minuta.

Na skejtbordu vozio nevjerovatnih 130 km/h!

Mischo Erban, 28-godišnji Kanađanin kojeg zovu i ‘ljudski trkaći automobil’, ušao je u Ginisovu knjigu rekorda vozeći se gotovo 130 km/h na svom skejtbordu. Erban je na skejtbordu postigao brzinu od nevjerojatnih 129,94 kilometra na sat na nizbrdici lokalne ceste u blizini Les Eboulementsa u kanadskoj provinciji Quebeck. Michael Emprick, Guinnessov promatrač koji je prisustvovao događaju, opisao ga je kao ‘zadivljujuću demonstraciju onoga što je ljudsko tijelo u stanju postići predanošću i napornim radom’.

isoko na Bjelasici u eko katunu Vrnjak možete osjetiti život kakav je bio prije sto godina. Tamo gdje se spaja nebo i zemlja Milorad-Miki Bulatović sa porodicom dočekuje i ispraća goste željne prirode i dobre domaće hrane.

Porodica Bulatović godinama važi za jednu od najdomaćinskijih, u čijem katunu “Vrnjak” ćete odmoriti, dobro pojesti i odabrati gdje i kako provesti jedan ili više dana. Pored domaćih gostiju, ovo je omiljeno mjesto stranih turista, koji su na jednom mjestu našli sve ono što nigdje drugo nema. Onog momenta kad zakoračite na katun, dočekaće vas miroljubivi čuvar, šarplaninac Ćiro. Najmlađi član Bulatovića, desetogodišnji Boško, daće vam glavne instrukcije. Rado će se Boško prihvatiti i uloge vodiča kroz katun. Raspust provodi na planini i već dobro zna voziti motorne sanke, džip, jahati konje, što navodi na zaključak da će se, po svoj prilici, i on baviti ovim poslom. I ono što će vam odmah pokazati je i maskota katuna, tele Lokica, oko kojeg se

Boško sa omiljenim telencetom

sjate svi gosti. Ono ne ide na ispašu sa ostalim govedima. Ostaje u katunu kao miljenica gostiju. I pas Ćiro ima tu privilegiju, da se druži sa gostima. Milorad-Miki Bulatović, vlasnik katuna, od oca je naučio sve što se tiče turizma i najbolje turističke ponude. “Služimo isključivo domaće stvari, zdravu i ekološku hranu, koju sami proizvodimo. Gosti koji dođu kod nas mogu nam se pridružiti u poslovima u domaćinstvu. Tako su u prilici da nauče ponešto o tradicionalnom životu na planini, kao što je pravljenje proizvoda od mlijeka. Pored toga, aktivan odmor mogu provesti na Bjelasicu, koja ima četri markirane planinarske staze”, savjetuje Miki. Za druge, koji ne vole da se previše umaraju, safari džip je najbolja varijanta. Ljubitelji bajkinga mo-

gu se odlučiti za vožnju biciklima obilježenim stazama, a najatraktivnija ponuda koju Miki nudi jeste obilazak planine na konjima. Konji, koji su na raspolaganju turistima, pripadaju seoskim domaćinstvima iz okoline, a Miki ih samo tokom ljeta iznajmljuje. Tokom našeg boravka na katunu, grupa od dvadesetak Izraelaca, na konjima, krenula je iz Polja, prigradskog naselja Kolašina, preko obližnjih brda i stigla na katun. Sljedećeg dana oni će prema Biogradskom jezeru, zatim preko Štitarice do Sinjavine, pa do Žabljaka, a kraj puta je u mjestu Trsa u Pivskim planinama. Miki se ne slaže sa izborom Izraelaca koji su sa sobom donijeli svoja sedla. “Za naše planine, najbolje je na konja staviti samar, jer je to najsigurnija varijanta, jer su sedla koja oni imaju, više za ravnicu i lako skliznu sa konja”, priča nam ovaj gorštak. On se potrudio da instalira i solarne ćelije koje dijelom obezbjeđuju energiju za

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Reportaže 21

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

Ledeno

Ajsbar u Stokholmu protiv nesnosnih vrućina Neobični bar na -5 stepeni za izdržljive Prvi ledeni bar na svijetu koji se nalazi u švedskom glavnom gradu privukao je mnoštvo ljudi koji od nesnosnih ljetnih vrućina bježe i rashlađuju se pijuckajući koktele u smrznutim čašama. Unutrašnjost Icebara u Stockholmu, sagrađenog 1994. godine, napravljena je od pravog, čistog leda iz rijeke Torne koja se nalazi u Arktičkom krugu. U Icebaru je tokom cijele godine temperatura -5 stepeni. Prije ulaska gosti na sebe odijevaju topli pončo i rukavice kako bi se zaštitili od hladnoće. Imaju i male brojeve za djecu. Sve stvari unutar bara su napravljene od leda čaše, stolice, slike.

● Foto priča

Kina će otvoriti još dva dijela kineskog zida

katun. Poseban je doživljaj noćenje u kolibama od kojih su neke komotnije i prostranije, do čobanskih “kućera” koje čini samo ležaj natkri-

ven malim krovom i u kojima ima prostora samo da se legne i prespava. To je, kažu na katunu, varijanta koju biraju oni romantičniji.

Gosti u baru mogu ostati maksimalno 40 minuta, jer bi sve duže od toga moglo uticati na njihove tjelesne funkcije.

Kina je nedavno objavila i rezultate najnovijih istraživanja, prema kojima je kineski zid zvanično proglašen dužim nego što se ranije mislilo. Gradska vlada Pekinga najavila je proširenje dijelova zida Mutianju i Badaling u sjevernom dijelu grada. Prema posljednjim podacima, zid je duži za 21 kilometra. Prema preliminarnom istraživanju objavljenom 2009. godine, pretpostavljalo se da je zid dug 8.850 kilometara. Najveća građevina na svijetu, koju je čovjek sazidao, napravljena je radi zaštite kineske sjeverne granice. Sinhua navodi da je ovo prvi put da je tako definitivna brojka objavljena. Kineska državna administracija za kulturno nasljeđe objavila je rezultate na osnovu arheološkog ispitivanja koje je vršeno od 2007. godine. Prethodne pretpostavke o dužini zida uglavnom su bile zasnovane na istorijskim podacima. U izvještaju se ističe da je samo 8,2 odsto originalnog zida ostalo netaknuto, dok je ostatak u veoma lošem stanju. Kineski zid je na listi Svjetskog nasljeđa od 1987. godine.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

22 Kultura PREPORUČUJE

PUTUJUĆI CRNOM GOROM, Draško Šćekić

NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA 25, 00 EURA

“Putujući Crnom Gorom” je monografija koja će Vas provesti kroz najzanimljivije predjele Crne Gore. Ovo djelo svojim osobinama ima trajnu vrijednost i višestruk značaj u predstavljanju Crne Gore. Svojim fantastičnim fotografijama i izvrsnim sadržajem upoznaće Vas sa tradicijom, istorijom i kulturom naše zemlje. Nije bitno da li ste stanovnik Crne Gore ili stranac, pročitajte ovu monografiju i sigurni smo da ćete već sljedećeg dana krenuti u obilazak naše tajanstvene zemlje.

GORDOST I PREDRASUDA, Džejn Ostin ALNARI, BEOGRAD CIJENA 6,10 EURA “Gordost i predrasuda” je ljubavni roman koji će Vas provesti kroz raskošne salone devetnaestovjekovne Engleske. Roman koji govori o sudbinama kćerki gospodina i gospođe Benet. Posebno je zanimljiv lik slobodnoumne Elizabete. Elizabete, neposredne i oštroumne mlade dame, koja se ne pokorava opšteprihvaćenim pravilima lijepog ponašanja, već sluša glas svoga srca i svoje savjesti. Pročitajte roman i uživajte u jednom od najljepših ljubavnih romana svih vremena.

ŠTIT I MAČ, Miodrag Perunović NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA 5,60 EURA

“Štit i mač” je knjiga za sve ljubitelje borilačkih sportova, boksa. Knjiga svjetskog šampiona, Miodraga Perunovića, koja će Vam objasniti šta je sportska slava i kako je teško nositi sa njom. Autobiografija koja će Vam opisati najzanimljivije djelove 22- godišnje karijere, slavnog boksera. Da bi doživljaj bio potpun uz knjigu dobijate i DVD sa najboljim mečevima karijere. Miodrag Perunović piše i poeziju, a 2007. godine izašla je zbirka njegovih pjesama “Put”.

NORVEŠKA ŠUMA, Haruki Murakami GEOPOETIKA, BEOGRAD CIJENA 8, 20 EURA

“Norveška šuma” je roman koji prati život studenata u Tokiju koji su se kasnih šezdesetih pobunili ne samo u Japanu, već i u drugim zemljama Svijeta. Pored studentskih pobuna u romanu je opisan studentski život, njihove žurke, druženja, a sve to prate hitovi “Bitlsa” uz koje su uživali. Murakami na sebi svojstven način kroz cijeli roman provlači ljubavnu priču punu strasti i uzbuđenja. Ovo je roman koji će Vas toliko uvući u priču, da će te zažaliti što je priči došao kraj.

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

FESTIVAL

I više i bolje u

Ulični teatar iz Peruđe otvoriće večeras novo izdanje

Isidora Radulović

etvrti međunarodni festival “Kotor Art” (ujedno i jubilarni 20. festival pozorišta za djecu), biće otvoren u 21 sat na Trgu Svetog Tripuna, simboličnom predajom ključeva grada djeci i predstavom „Bilo jednom jedno... labudovo jezero”. Do 15. avgusta festivalsku publiku očekuju raznovrsni programi u sedam cjelina, Kao i prethodnih godina, uz podršku UNESKA Kotor će u ljetnjoj sezoni biti jedinstven umjetnički centar na mapi Mediterana.

Tokom mjesec i po dana trajanja festivala biće izvedeno 107 programa, u kojima će učestvovati više od 1500 umjetnika i djece iz 25 država. Osim festivala pozorišta za djecu, veliki međunarodni “Kotor Art” čine i tradicionalni “Don Brankovi dani muzike”, premijere “Kotor arteatra”, radionice “Pisanje grada”, “Kotor Apss”, “Pjaca od filozofa” i 11. tradicionalni festival klapa u Perastu, koji je od ove godine ušao ‘pod krov’ velikog festivala. Od posebnog je značaja to što je UNESKO već četvrtu godinu za redom pokrovitelj međunarodnog “Kotor Arta”, a to je presedan u proteklih 50 godina (šireg) djelovanja ove organizacije u svjetskim okvirima. To je još jedan argument u prilog težnji da Kotor i njegovo kulturno nasljeđe i djelovanje postanu kulturni brend u čitavom svijetu, mišljenje je umjetničkog direktora festivala i proslavljenog reditelja Pa-

ola Mađelija. Podatak o četvrtom uzastopnom pokroviteljstvu koje UNESKO pruža festival, on ističe kao poseban kuriozitet, “Ipak se okreće, kako je govorio Galileo Galilej. Okrećemo nove stranice festivala ‘Kotor Art’, u godini kada se ekonomija loše okreće. Okreće se Festival snagom svih ljudi koji ga vode u njegovoj složenosti i zahtjevnosti, tokom cijele godine”, napisao je Mađeli u pozdravnom slovu povodom otvaranja festivala, navodeći da festival ove godine, uprkos recesiji, nudi i više i bolje. “Za četiri godine pokrenuli smo jednu ideju, kojom se i Kotor okreće na mapi Mediterana, Evrope i svijeta”, zapisao je Mađeli izražavajući zahvalnost svima, institucijama i pojedincima na lokalnom, državnom i međunarodnom nivou zbog kojih se ovaj festival ‘okreće’, svake godine iznova. Osim grada Kotora i Ministarstva kulture, među njima su i stotine umjetnika i

svi koji učestvuju u kreiranju festivala. Premijera dječje predstava “Guliver” u režiji Petra Pejakovića početkom avgusta, biće jedan od najznačajnijih domaćih događaja na “Kotor artu”, budući da je riječ o festivalskoj produkciji. Biće to poklon djeci za jubilarno 20. izdanje festivala pozorišta za djecu. Premijera “Lede” Miroslava Krleže u režiji hrvatske rediteljke Anice Tomić biće održana 20. jula, a riječ je o koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih i Kraljevskog pozorišta “Zetski dom”. Kotorska publika vidjeće ponovo i predstavu “Njegoš, vatre” koju su po motivima “Luče mikrokozme” Petra II Petrovića Njegoša zajednički uradili Radmila Vojvodić i Paolo Mađeli. Riječ je o koprodukciji Kraljevskog pozorišta “Zetski dom” i Međunarodnog festivala “Kotor Art”. Predstava “Egzistencija” autorski projekat rediteljke Radmile Vojvodić, biće premijerno igrana 9. avgusta, a međunarodni festival Kotor Art je u ovoj koprodukciji partner sa Crnogorskim narodnim pozorištem. “Don Brankove dane muzike”, koji su od početka, već 11 godina stožer “Kotor Arta”, ove godine obilježiće velika imena - violončelista Miša Majski (koji će 13. jula nastupiti sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom) kao i pijanista Denis

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Kultura 23

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

uprkos recesiji

e „Kotor Arta“

PREPORUČUJE

POVJEST SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI, Milivoj Solar

INSTITUT ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, PODGORICA CIJENA 7, 49

Povijest svjetske književnosti hrvatskoga akademika Milivoja Solara, jednoga od najznačajnih teoretičara književnosti na prostorima bivše Jugoslavije, ima karakter priručnika. Smatrajući da “pregled povijesti svjetske da može biti drugo doli svojevrsna književnosti teško priča o pustolovinama ljudskog duha”, Solar u ovoj knjizi daje sistematski prikaz razvoja književnosti od njenih početaka (uključujući i usmenu književnost) do postmodernizma.

“Okrećemo nove stranice festivala, u godini kada se ekonomija loše okreće. Okreće se festival snagom ljudi koji ga vode u njegovoj složenosti i zahtjevnosti”, napisao je Paolo Mađeli u pozdravnom slovu povodom otvaranja festivala,

GUBITNIK, Tomas Bernh LOM, BEOGRAD CIJENA: 6, 50 EURA

“…U stvari, mi želimo da budemo klavir, rekao je, želimo da budemo klavir a ne ljudi, doživotno želimo da budemo klavir a ne čovjek, bježimo od čovjeka koji smo, da bismo se sasvim pretvorili u klavir, što, međutim, ne može da uspije, u šta mi, međutim, ne želimo da vjerujemo, govorio je. Idealan klavirista (nikada nije rekao pijanista!) jeste onaj koji želi da bude klavir, i ja samom sebi svakog dana kažem, čim se probudim, želim da budem stenvej...” Matsuev. Najavljeni su i nastupi festivalskog orkestra i 40 solista. Ovogodišnje radionice Kotor Arta – Pisanje grada i prvi APSS (Architectural Prison Summer School) okupiće na jednom mjestu studente fakulteta umjetnosti i arhitekture. U finalu radionice arhitekture biće održan kongres na kome će učestvovati 400

arhitekata, među kojima su i čuvena svjetska imena te profesije. Pjaca od filozofa ugostiće jednog od najznačajnijih teoretičara politike i filozofa, Antonija Negrija. Pod sloganom „Od Antigone do Angele Merkel: politički teatar, teatralna politika“, pred publikom Kotor Arta biće igrana i dva Negrijeva pozorišna komada.

BIBLIOTEKA NOĆU, Alberto Mangel GEOPOETIKA, BEOGRAD CIJENA 11, 20 EURA

FILM

Helen Miren dobila “Kristalni globus” u Karlovim Varima

Britanskoj glumici pripala specijalna nagrada za životno djelo

Na otvaranju 47. Međunarodnog filmskog festivala u Karlovim Varima britanska glumica Helen Miren dobila je specijalnu nagradu “Kristalni globus” za doprinos svjetskoj kinematografiji, a festival je otvoren filmom “Dobre vibracije” Lize Baros D’Sa i Glen Liburn, biografskom pričom o Teriju Holiju, vlasniku prodavnice gramofonskih ploča i ključnoj ličnosti pank-rok scene Belfasta. Od svečanog otvaranja pa do ceremonije dodjela prestižnih “Kristalnih globusa”, u devet uzbudljivih filmskih dana i noći, biće prikazano 217 filmova u svim kategorijama (uključujući i 34 kratko-

metražna), od toga 22 svjetske premijere, a festival će ugostiti čak 744 filmskih profesionalaca, među kojima i nekoliko velikih filmskih zvijezda, što je omogućeno festivalskim budžetom koji je i u ovoj godini krize prilično izdašan – čak 135 miliona čeških kruna, odnosno oko šest i po miliona američkih dolara. U noći svečanog zatvaranja festivala, još jednoj glumačkoj legendi i velikoj aktivistkinji, američkoj zvijezdi Suzan Sarandon, takođe će biti uručen “Kristalni globus” za izuzetan umjetnički doprinos svjetskom filmu. Sarandonova igra u novom filmu Vudija Alena

“Rimu sa ljubavlju”, koji će zatvarajući festival ujedno imati i svoju češku premijeru. U glavnom takmičarskom programu biće prikazano 20 filmova među kojima i oni sa potpisom Mareka Najbrta, Marka Tulija Đordana, Jana Jakuba Kolskog, Toda Solonca i iranskog glumca i reditelja Alija Mosafe u čijem filmu glavnu ulogu tumači njegova supruga, iranska glumica Lejla Hatami. Na čelu žirija koji odlučuje o “Kristalnim globusima” je Ričard Penja direktor njujorškog festivala i Filmskog društva Linkoln centra, a među članovima je proslavljeni hrvatski reditelj Rajko Grlić.

“Knjiga o suštinskoj ulozi biblioteka u ljudskoj civilizaciji! Ona istovremeno pokriva veliku istorijsku dubinu kao i ogromnu geografsku širinu, od drevnog Egipta i stare Helade do arapskog svijeta, ali i od Kine i Rima pa sve do internet pretraživača. Iznad svega, Mangelovom vrcavom mišlju, ličnim sjećanjima i neizmjernim znanjem, ona doseže zvezdane visine. Biblioteka noću je hram pisanoj reči sazidan od najčvršćih misli i od najpostojanijeg vezivnog materijala–ljubavi.” Vladislav Bajac

PRAGMATIZAM I SOCIOLOGIJA, Emil Dirkem

MEDITERRAN PUBLISHING, NOVI SAD CIJENA 11, 10 EURA

“Koji su me to razlozi naveli da odaberem baš ovu temu za predavanja? Zašto sam im dao zajednički naziv Pragmatizam i sociologija? Prvi razlog je aktuelnost pragmatizma, koji je gotovo jedina teorija istine koja trenutno postoji. Drugi je to što u pragmatizmu postoji značenje života i delanja koje je zajedničko njemu i sociologiji: ove dvije težnje su kćeri jedne iste epohe. A ipak, zaključci pragmatizma su mi veoma daleki.” Emil Dirkem

Pratite nas na twitteru

@dnovine

24 Zabava

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

BELGRADE CALLING

piše: blue

(Ime autora poznato redakciji)

Perhaps, perhaps, perhaps vol.2 Evo ga okićen vas ka’ đevojka: lanac, narukvica, prsten, minđuše, sat. Vidi da pečatno tromo posmatram jedan šljašteći komad nakita za drugim, i nelagodno mu je od nesigurnosti do granice znojenja. Među „svojima“ ne bi imao problema, no zna da su Podgoričanke ozloglašene po jeziku pa počinje da se vrpolji. Na kraju očajno pita igram li.. a đe me pogodi.! Ja?? Igram li ja, je li? Šali li se on, obraza mu uvoznog, da ne zna đe je? Ovo ti je „batice“ moj klub, to pod Paćoticama ti je moj podijum a noćas imaš sreće jer će biti i moj šou. Plesaću tako da ćeš postati isti kao svi ostali muškarci na svijetu; plesaću tako da ću te pokvariti; spopašće te neke neželjene misli i postaćeš posesivan i ljubomoran, makar to nikad nisi bio. A jesi, jesi, da se ne lažemo. Jedna od iskrica za stolom tvoga društva vidjela se jasno kad si požurio da me „rezervišeš”. (Po pravilu mrzim te šifre kojima momci pribjegavaju u “barenju“, ali ne daj bože da ih ne koriste: ja sa nevaspitanima ne razmjenjujem ni poglede ni informacije o tome đe idem na odmor ovoga ljeta.) MALOPRIJE: Pa zaplesasmo. Umije; nije da ne zna. U trenutku kad se iskusno nagnuo da mi pokloni kompliment osjećala sam samo toplinu parfema koji je nosio, i nisam čula ništa. Ali sigurno je bilo nešto bljutavo. Nebitno; i dalje sam ga samosvjesno njušila i znam da je uživao jer se sav bio objesio nekako. Eto, mali poklon za ono pakosno skeniranje od ranije.. Nećemo da pomisli da ima šansi da “oposli” to za što je došao noseći šampanjac, ali hoćemo da se toga plesa sjeća kao važne uspomene iz ljeta 2012. Kokteli na plaži, jedna svijeća i dugi poljupci? Možda naredne godine.;)

● Foto priča

Iver i klada

“Faith no more Bend nadoknadio 20 godina čekanja Fi.J.

rvi bend trećeg dana festivala “Belgrade Calling”, “Ugly Kid Joe”, čiji je koncert završen oko 20 sati, nastupio je pred nešto više od 500 ljudi. Nakon njih svirali su bendovi “Public Image LTD”, “The Horrors” i “The Darkness”, a “Faith No More” nadoknadio je 20 godina čekanja da nastupi u Beogradu.

Publika koja je, kao i prvog dana festivala, odlučila da kasni, popunila je prve redove i fan pit, a hitove “Ugly Kid Joe” pjevala je od riječi do riječi. Energija mase se podigla na najviši nivo kad je bend izveo svoj najveći hit “Cats in the cradle”, poslije kojeg je aplauz trajao više od pet minuta. Nakon njih, nastupao je bend “Darkness”. Momci iz benda su se tri puta vraćali na bis, a onda se i slikali sa svojim fanovima kojim su bili oduševljeni. Basista Kordel Kroket je poslije koncerta otišao da se pozdravi sa novinarima, ali pošto nije mogao da uđe u pres centar, kroz ogradu im je donio osvježenje - viski, pivo i koka kolu. Bend “The Horrors” slušalo je oko hiljadu fanova, dok je u publici za vrijeme koncerta “Public Image LTD” bilo više hiljada ljudi. Uz hitove poput “This is not a love song”, “Deeper water” i “Rise”, uz koji je publika podivljala, fanovi ovog engleskog pank benda uživali su skoro dva i po sata. Majk Paton, koji se predvo-

deći “Faith No More” pojavio na bini sa sat vremena zakašnjenja, pozdravio je publiku kratkim “Idemo”, nakon čega su se začuli prvi taktovi “Dilajle” Toma Džonsa, a onda i hitova legendarnih rokera iz San Franciska. Potpuno neočekivano, što je i svojstveno za ovog rokera, Majk Paton je pjesmu “Digging the grave” posvetio “novom predsjedniku Srbije”, na šta je publika počela da vrišti i aplaudira. Ipak, najveće oduševljenje izazvalo je kada je Paton na bis na srpskom jeziku otpjevao “Ajde, Jano”, mnogo bolje nego na novosadskom festivalu Egzit 2010. godine. Na bini sa bijelom zavjesom u pozadini, bijelim stočićima na kojima su bile poređane bijele vaze sa cvijećem, 45 minuta poslije ponoći pojavili su se basista Bil Guld, pjevač Majk Paton i ostali članovi slavnog sastava obučeni u bijelo, praćeni aplauzom i vrištanjem okupljenih. Publika je horski pjevala “Evidence” , “Easy” , “Midlife crises” ,

Džoni Roten “Last cup of sorrow”, “Ricoshet”, “Just a Man” , dok je Paton neumorno skakao po sceni. Dan ranije, slavni britanski rokeri “The Cult” koncert su otvorili hitom “Liltlle devil”. Odsvirali su i novije numere “Lucifer“ i “Wolf”, sa devetog studijskog albuma “Choice of weapon”, a Jan Estberi u jakni sa krznom oko vrata i crnim sunčanim naočarima, sve vrijeme je cupkao po bini sa dairama u rukama. “Zdravo Beograde, da li se dobro zabavljate”, pitao je Jan publiku i objasnio da “Cult” može da svira čvrsto i snažno, polako, a može i psihodelično. Prisutni su najbolje odreagovali na hitove “Rain” i “Fire woman”, mada je Jan više recitovao nego što je

Kćerka dizajnerke Marijane Mateus i biznismena Miodraga Kostića, Dajana Kostić, ove godine će reći sudbonosno “da” ukrajinskom milijarderu, 24-godišnjem Damiru Ahmetovom. Par se upoznao prije pet i po godina tokom školovanja u švajcarskom Le Roseju, prestižnoj školskoj ustanovi. Već na početku veze, mladi Ukrajinac se do ušiju zaljubio u lijepu Koletovu kći i otada su nerazdvojni. Svoju romansu prošle godine su ozvaničili vjeridbom. Kao vjerenički poklon, Damir je svojoj izabranici kupio luksuzni stan u najskupljoj zgradi u Londonu, procijenjen na oko pet miliona funti. Ne pada iver daleko od klade.

ŠOKANTNO

Uhapšen zbog smrti fana Da je Rendi Blajt znao šta ga čeka u Češkoj, ne bi se nikad više vratio. Frontmen metal grupe “Lamb of God” je od 2010. godine pod optužbom za ubistvo, jer je jednog posjetioca koncerta, koji se popeo na binu i ometao ga, doslovno izudarao do smrti. Grupa je poslije toga incidenta ubrzo otišla iz Praga ne znajući da je protiv njihovog pjevača podignuta optužnica. Ove sedmice u sklopu turneje “metalci” su po-

novo posjetili prijestonicu Češke. Policija je na aerodromu odmah uhvatila Blajta i sada mu prijeti ozbiljna tužba za nenamjerno ubistvo. Menadžer grupe “Lamb of God” očekuje odbacivanje optužnice jer je po njoj “pogrešna”. “Policija je uhapsila jednog američkog pjevača i optužila ga za ugrožavanje zdravlja jednog čovjeka, što je za posljedicu imalo njegovu smrt”, rekla je portparolka policije Eva Kropacova.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Zabava 25

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

e” i “Ajde Jano” pjevao. Ipak, htio je da se druži, pa je po završetku svirke došao do bekstejdža i fotografisao se sa fanovima, neprestano govoreći: “Vi ste, ljudi, stvarno kul i mnogo mi je lijepo sa vama”. I konačno, oko 22.45 na scenu su izašle zvijezde večeri - Ozi Ozborn i prijatelji. Pjevač legendarne grupe “Black sabbath”, koga mnogi smatraju ikonom rok i metal muzike, svoj prvi koncert u Srbiji otvorio je hitom “Bark at the moon”, odjeven u crnu majicu dugih rukava sa svjetlucavim krstom na grudima, očiju uokvirenih crnim krejonom i sa crnim lakom na noktima. Uprkos tome što gazi sedmu deceniju života, što je za 44 godine karijere prošao sito i rešeto, Ozi Ozborn pokazao je sinoć da je ona narodna bez starca nema udarca i više nego tačna. Nema veze što jedva hoda, pjeva za medalju, baš kao što sviraju njegovi muzičari.

STATUS

dana

Želim da mi Nina Badrić organizuje privatan koncert “Faith no more”, jerbo ću zbog nje propustiti svoju simpatiju. Jbg. Živjelo drugarstvo. Marija Kilibarda

MTV

Novi spot Lane del Rej Danas u podne premijerno video za numeru “National Anthem“

Potpuno neočekivano, što je i svojstveno za ovog rokera, Majk Paton je pjesmu “Digging the grave” posvetio “novom predsjedniku Srbije”, na šta je publika počela da vrišti i aplaudira.

Riječ je o četvrtom po redu singlu sa aktuelnog albuma “Born To Die” koji je objavljen početkom godine. Lani Del Rej u spotu društvo pravi i kolega A$AP Rocky. Spot, za čiju režiju je bio zadužen Entoni Mendler, predstavlja mladog repera u ulozi ubijenog američkog predsjednika Dž. F. Kendija, dok je uloga njegove poznate supruge Džeki Kene-

di pripala upravo Lani Del Rej. Pjevačica ovdje ima i još jednu ulogu - pojavljuje se na početku spota kao legendarna Merilin Monro u trenutku kada je za predsjednika Kenedija otpjevala rođendansku pjesmu, a “epski” osmominutni video za “National Anthem” premijerno možete da pogledate na MTV kanalu danas, tačno u podne. Fi.J.

HOT!

ADEL

Htjela sam da to čujete od mene, trudna sam Presretni smo, ali molimo vas da poštujete našu privatnost, objavila je pjevačica na službenoj stranici. “S oduševljenjem vas obavještavam da Simon i ja očekujemo prvo dijete”, izjavila je Adel i dodala kako je željela da se ova vijest sazna direk-

tno od nje. Popularna pjevačica i Simon Konecki u vezi su od prošlog ljeta, a vezu su za javnost potvrdili ove godine u januaru. Ubrzo nakon što su ozvaničili vezu, strani mediji raspisali su se kako je Simon još u braku s bivšom suprugom. Adel je te glasine odmah

opovrgnula. “Ovo je prvi i posljednji put da ću komenatarisati svoju vezu. Suprotno natpisima u medijima, Simon je razveden i to je tako već četiri godine”, napisala je Adel tada koja je nedavno i izjavila kako je srećna u vezi i da u planu ima vjenčanje i djecu.

Djevojka holivudskog glumca Leonarda Di Kaprija, Erin Heterton, uvijek je dobrodošla gošća u našoj rubrici. Američki model po mnogima pripada grupi najseksipilnijih modela na svijetu. Fotografija je nastala tokom promocije intimnog rublja. Erin je zaista rame uz rame sa supermodelom Kendis Svonpul.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

26 Zabava/Life style

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

KORISNO

Morska voda čisti organizam

KUHINJA

Kolač sa breskvama PRIPREMA 1. Sastojke za koru umutite i sipajte u kalup veličine 20x36cm. Pecite 30 minuta na 180 stepeni. Kada se kora ohladi, presijecite je na dvije kore. 2. Želatin rastvorite u hladnij vodi. Uz stalno miješanje na pari kuvajte jaja, šećer i limunov sok, pa skinite s vatre i umiješajte želatin. 3. Kada se masa ohladi, dodajte joj ocijeđeni sir izmiješan sa solju i rumom. Umutite slatku pavlaku, pa je lagano umiješajte u fil od sira. 4. Rasporedite fil između dvije kore, a odozgo ukrasite šlagom i tankim kriškama breskvi.

SASTOJCI: 80 g maslaca 80 g šećera u prahu 6 jaja 80 g mljevenih badema 60 g glatkog brašna 60 g skrobnog brašna 2 kašičice praška za pecivo rendana kora pola limuna i 7 kašika limunovog soka Fil: 400 g mladog sira prstohvat soli 3 jaja 100 g vanilinog šećera 2 kašike limunovog soka 300 g kockica oljuštenih breskvi 2 kašike ruma 6 listića želatina 350 ml slatke pavlake

KUPAĆI KOSTIMI

Mršavi nek nose šortseve Jači pol ne mora više da bira isključivo između malenih slip gaćica i širokih šortseva. Dosta je kupaćih koji nijesu isključivo za plažu, već se mogu nositi i kao bermude. Muškarci sa izraženim mišićima, bilo da su krupnije ili sitnije građe, dobro će izgledati i u šortsu i u malenom slipu, koji na zapadu zovu “spido” po čuvenom brendu. Niski i zdepasti Zdepasti muškarci niskog rasta dobro će izgledati u šortsu koji se završava iznad koljena, jer će duža varijanta kao što su surferske bermude samo naglasiti mali rast. Uko-

liko je duž bokova jedna ili više traka, noge će izgledati duže. Ovaj tip muškaraca bi trebalo da izbjegava gaćice tipa pripijenih bokserica. Mršavi Za one bez naglašene muskulature najbolji izbor su šortsevi, koji ne smiju biti preširoki. Ukoliko je vježbanje u teretani dalo rezultate, dozvoljene su uske bokserice i slip kupaće gaćice. Krupni Najbolje će izgledati u klasičnom šortsu za kupanje dužine do sredine butina. Elastična traka bi trebalo da bude dovoljno široka da ne naglašava viškove. Trebalo bi da u širokom luku zaobilaze uske bokserice. Sa tankim nogama Kupaći šorts sa džepovima sa strane riješiće problem momcima koji imaju neproporcionalno tanke noge. Džepovi poput onih na vrećastim pantalonama vizuelno će nadomjestiti ovaj nedostatak. Izražen stomak Dezen smirenih boja poput maskirnog skrenuće pažnju sa regije stomaka ukoliko taj dio tijela nije za ponos. Lastiš oko struka ne smije da bude tijesan.

Prednosti boravka na moru Ime i prezime

iječ “odmor” mnoge od nas podsjeća na plavo nebo, sunčane plaže i kristalno čisto, osvježavajuće more. Morski vazduh i voda zaista su dobri i za dušu i za tijelo.

1. MORSKA VODA SADRŽI ŽIVOTNO VAŽNE ELEMENTE Morska voda sadrži sve elemente važne za naš život - natrijum, magnezijum, kalcijum, kalijum, silicijum, čak srebro i zlato. Morska voda duboko prodire u kožu i time omogućava djelovanje minerala i elemenata u tragovima. More, takođe, sadrži alge koje obiluju mineralnim materijama. Alge se odavno smatraju izvorom zdravlja i ljepote. Podstiču obnavljanje ćelija, poboljšavaju izgled kože, stimulišu metabolizam, jačaju imunitet, sprečavaju upale, čiste kožu i pomažu u uklanjanju celulita. 2. MORE BLAGOTVORNO DJELUJE NA ASTMU I ALERGIJU Morska so ima svojstva antiseptika i antihistamina, zbog čega je blagotvorna kod kožnih alergijskih reakcija. Čisti morski vazduh, zasićen negativnim jonima, olakšava disa-

nje i povoljno djeluje na osobe koje boluju od astme. 3. SUNČANJEM SNABDIJEVATE TIJELO VITAMINOM D Sunčanje donosi ne samo lijep ten, nego nas snabdijeva vitaminom D koji je toliko potreban našem organizmu. Nedavna istraživanja potvrđuju da on igra ključnu ulogu u sprečavanju mnogih bolesti, uključujući multiplu sklerozu i rak. Da biste dobili vitamin D, ne morate se sunčati na najvećoj vrućini. Za sunčanje izaberite prijepodnevne ili večernje sate. Obratite pažnju da kreme za sunčanje sprečavaju sposobnost kože da stvara vitamin D. 4. BORAVAK NA MORU OSLOBAĐA OD STRESA Ljetovanje na moru daje priliku da zaboravimo na svakodnevne probleme i u potpunosti se opustimo. Magnezijum, koji morska voda sadrži u visokom procentu, dokazano

djeluje u borbi protiv stresa. Alternativni ljekari smatraju da stres može djelovati kao okidač u razvoju mnogih bolesti. Zbog toga iskoristite godišnji odmor da biste se oslobodili svog najvećeg neprijatelja. 5. MORE JE IDEALNO ZA SPORTSKE AKTIVNOSTI Plivanje, ronjenje, surfovanje, morski aerobik, odbojka na plaži... Ljetovanje uz more je idealno za sportske aktivnosti koje su dobre i za oblikovanje tijela. Sport i zdravlje su usko povezani. Zapravo, bez sporta nema zdravlja. Zato uronite u vodu i uživajte u sportskim aktivnostima koje pruža more! 6. MORSKI VAZDUH JE BOGAT NEGATIVNIM JONIMA Morski vazduh sadrži negativne jone i ozon koji podstiču duboko disanje i pune nas životnom energijom. Negativni joni osnažuju imunitet, poboljšavaju koncentraciju, smanjuju nesanicu, depresiju, glavobolju i umor, povoljno djeluju na ljude s astmom i alergijom. Vazduh zasićen negativnim jonima možemo pronaći u šumama i planinama, blizu vodopada, rijeka, okeana i mora.

ENTERIJER

Sunčana soba Žuta boja izvor pozitivne energije

Žuta je poznata kao topla, energična i vesela nijansa koja je uvijek odličan izbor za “makeover” akcije u domu. Kako dobiti najdivnije šafran žute ili oker žute enterijere samo su neka od čestih pitanja pri uređenju i dekoraciji stana. Da li odabrati suncokret vatrenu ili limun žutu svakako zavisi od cjelokupnog ambijenta, osvijetljenosti i ličnih želja. Kako je sunce uvijek izvor pozitivne energije i raspoloženja, tako se i kroz osunčane enterijere postiže bolja atmosfera doma i naglašava želja za uživanjem. Lijepa boja senf žute Žuta pozadina (tapete) i ma-

terijali kojima je tapaciran krevet u sobi lako stvaraju suptilan osjećaj. To je ujedno i najlakši način da se do preuređenja dođe: promjena boje zida uz pomoć krečenja ili popularnih tapeta u različitim dezenima sa žutom. Prugasta žuta soba Meki sivi pamuk uzglavlja savršeno se uklapa za sunčano žute sobe, a u ovom slučaju moderno-prugasto žutu. Sa širokim prugama stvara se snažniji izraz samog dezena, koji utiče na cjelokupni dekor. Na ovaj

način soba je vesela i svijetla, a opet tonirana sa neutralnijom sivom. Nijansa meda za ušuškanost Osjećaj mira i udobnosti veoma je lako postići sa med žutom nijansom. Zavjese, detalji u žutoj i naravno zidna obloga u nježnoj nijansi ovom kutku za čitanje daju sve ono što mu je potrebno: prijatnost i ušuškanost. Najsigurnije je svakako početi detaljima. Oni su tu kao siguran test za konkretnije odluke i izbor enterijera u ovoj boji.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Zabava/Life style 27

nedjelja, 1. 7. 2012.

kratke vijesti Blagodeti eteričnih ulja Terapija eteričnim uljima, odnosno aromaterapija od davnina je poznata i priznata grana alternativne medicine koja vam može pomoći da zaboravite povremene tegobe, ali i da pobijedite neke manje zdravstvene probleme. OPEKOTINE OD SUNCA uspješno se saniraju kombinacijom ulja čajevca, čavande i limuna. Po 30 kapi od svakog ulja dodajte u 1dl vode. Dobijenu tečnost stavite u bočicu sa raspršivačem i povremeno nanosite na opekotine. ZAŠTITA OD INSEKATA - Po nekoliko kapi ulja bosiljka, komorača ili lavande stavite u npr. ulje jojobe i nanesite na kožu. U hitnim slučajevima GLAVOBOLJE, na sljepoočnice nanesite malo rastvora nane. Nana ima odlično analgetičko dejstvo, a snižava i temperaturu. Intenzitet bola će se najprije umanjiti, a potom u potpunosti iščeznuti. NAPAD ZUBOBOLJE se uspješno otklanja kedrovim uljem (koje se inače koristi i prilikom prehlade za inhalaciju). Tampon vate natopite kedrovim uljem i držite na bolnom mjestu 15 minuta. Ponovite postupak za dva sata. JASMIN je odličan za sve vrste bolova pa tako i menstrualnih. U 1dl vode ukapajte pet kapi ulja, natopite peškirić, ocijedite i stavite na bolno mjesto. Prekrijte suvim peškirom i držite oko pola sata. Neka obloga bude što toplija.

7. MORE UBLAŽAVA ARTRITIS I BOLOVE U LEĐIMA Zahvaljujući svom sastavu, morska voda olakšava bol, smanjuje upale, opušta i podstiče oslobađanje viška tečnosti iz organizma. Zbog toga kupanje u moru donosi olakšanje osobama koje pate od reume, artritisa, bolova u leđima i mišićima. 8. MORSKA VODA PODSTIČE ČIŠĆENJE ORGANIZMA Zašto je morska voda odličan izbor za čišćenje organizma? Zato što kupanje u morskoj vodi podstiče funkcije organa koji filtriraju i izlučuju štetne materije iz organizma, kao što su jetra, bubrezi i koža. Nataložene štetne materije počinju

se kretati preko limfe i krvotoka prema površini, a so olakšava proces izlučivanja. Kupanje u moru podstiče razmjenu materija i čišćenje od štetnih sastojaka ne samo kože i vezivnog tkiva, nego i kompletnog organizma. 9. MORE LIJEČI KOŽNE PROBLEME Morska so je neobično bogata različitim sastojcima. Među osamdesetak različitih minerala, elemenata u tragovima, karbonata i sulfata, prisutni su i kalcijum, kalijum, brom, natrijum, mangan, magnezijum, jod, gvožđe, fluor... Morska voda pomaže kod brojnih kožnih tegoba poput dermatitisa, psorijaze i ekcema.

Nervozne žene se duže porađaju Plava boja mora i gledanje u daljinu povoljno djeluju na naše oči. Ako puno vremena provodite za računarom, ljetovanje na moru će pomoći da odmorite oči.

ISTRAŽIVANJA

Neprijatnost o kojoj se ne priča Šta sve može da izazove neugodan miris tijela Neugodan miris tijela nije baš omiljena tema za razgovore. Uprkos tome, neki procesi u tijelu se događaju. Uzroci neugodnog mirisa su vrlo različiti, a neki će vas sasvim sigurno i iznenaditi. Stres i znoj Jedan od najvećih uzroka neugodnog znoja je stres. Svaka stresna situacija izaziva anksioznost, ali i otpuštanje kortizola – hormona stresa koji izaziva znojenje. Znoj sam po sebi ne smrdi, ali kada dođe u dodir sa bakterijama na koži, počinje da se širi neugodan miris. Tablete Neke tablete, uključujući i pilule za kontracepciju, mogu biti odgovorne za neugodan miris. Za intenzivan neugodan miris tijela odgovorni ljekovi, a često se događa da kontracepcijske pilule suše usta i stvaraju neugo-

dan zadah. Loša probava Kada govorimo o lošoj probavi i neugodnom mirisu, ne mislimo nužno na gasove iako su i oni česta pojava. Naime, kad su crijeva naduta, a opstipacija traje duže od tri dana, toksini počnu da se otpuštaju putem pora na koži, a to stvara neugodan miris za koji je teško otkriti otkuda dolazi. Hrana Neki ljudi imaju neugodan miris zbog hrane koju pripremaju kod kuće. Mirisi od prženja i kuvanja zavlače se u odjeću, namještaj i sve što se nalazi u stanu. Takav miris ljudima postane poznat i prirodan pa nijesu ni svjesni da oko sebe šire neugodan miris. Urinarne infekcije Zbog bakterija koje najčešće i uzrokuju urinoinfekciju, neugodan miris luči se kroz pore. Na-

ime, zbog straha od bola tokom mokrenja, mnogi ljudi odlažu mokrenje, a ta tečnost se onda luči kroz kožu i izaziva vrlo specifičan miris. Meso Sistem za varenje nekih ljudi teško se nosi sa mesom. Naime, neki sastavni elementi mesa teško se vare pa se kod tih ljudi takav neugodan miris onda luči p u t e m kože.

Nervoznim ženama je u nekim slučajevima potrebno čak osam sati da bi se porodile, a onima koje su smirene i opuštene šest i po časova, otkrili su istraživači. Oni tvrde da se svaka peta žena boji porođaja i da je taj strah poznat kao tokofobija. Kod uplašenih žena se luči adrenalin koji sprečava da se mišići materice kontrakuju pravilno, što otežava porođaj, i to je razlog što je većem broju tih žena potreban carski rez.

Mercedes S-klasa sprema kabriolet verziju Novi Mercedes S-klasa će biti lansiran krajem ove ili početkom iduće godine, a njemački proizvođač je već najavio da će on biti dostupan u različitim stilovima karoserije. Sada su se pojavile nove informacije o kabriolet verziji. Ona bi trebalo da bude inspirisana konceptom Ocean Drive koji vidite na priloženim fotografijama. Proizvodni model će navodno imati samo dvoje vrata i platneni krov. Motori i enterijer će biti preuzeti sa kupe modela, a sva četiri sjedišta će vjerovatno biti opremljena Airscarf sistemom koji izduvava topli vazduh u zoni oko vrata putnika.

Smartfon vas uči kako da vežete kravatu “How to tie a tie” je veoma jednostavna i vrlo slikovita aplikacija, koja će vas korak po korak naučiti kako se vezuje kravata. Sa njom ćete kao od šale vezati 13 različitih čvorova, a uskoro će stići objašnjenja i uputstva za još nekoliko. Aplikacija je besplatna i dostupna za preuzimanje u Android, iOS i Symbian prodavnicama, a ocijenjena je odlično – gotovo sa pet zvjezdica u sve tri prodavnice. A, kako i ne bi kada je tako korisna! Sada više ne morate da “smarate” tate, teče i sve druge, koji su vam to bezbroj puta već pokazali. Zaboravi čovjek, ali zato smartfon pamti i - pokazuje!

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Pratite nas na twitteru

@dnovine

28 Zabava/Slobodno vrijeme 261 264

JEDAN ORGANI ZANATOBLOG, ZA LIJA PLIVANJE ZAVOJ (MN.) KOD RIBA

POKOJNI OZNAKA AMERIČ. JEDNE ENGLESKI RIJEKA U FRANPOP STRANE FIZIČAR, CUSKOJ ISAK PJEVAČ SVIJETA SA SLIKE

ZAROB- DESNA PRISTALJENICI PRITOKA ŽITELJKA LICA OTMI- DUNAVA SIONA ETAČARA TIZMA

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

Daily Sudoku puzzle No. 1818 sudoku 2011-10-05

SKRETATI SAM SEBI PAŽNJU

BROJ IZ ZBIRA

DVA VOKALA NJEMAČ. INDUSTR. RIHARD

TROJNO JEDINSTVO

ŽIVI U BARI LIBERIJA

UZVIK VAJKANJA

RAZRIJEĐENI LATINSKI NAZIV SLOVA "J”

PRAVITI SALAMURU

9 KONJSKI HOD

VOZAČ ČAMCA

5 7

Play sudoku online at:

TUGA

KUĆICA OD PLETERA

LJUBAV

VRSTA MORSKE RIBE

Daily Sudoku puzzle No. 1881

2011-12-07

Medium level

Lakša

VIZANTIJSKI VOJSKOVOĐA

FEUDALNI POSJED (NJEM.)

JAPANSKI REDITELJ KUROSAVA

GRČKO OSTRVO

TRGOVAC STARIM STVARIMA ŽENSKO IME RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ISPUMPAVATI, STARALAŠTVO, TOMATA, SER, OŽENITI, SDA, VELARI, STID, ARAKANKA, CU, RIA, TALENAT, A, NTI, ČUDO, SELO, STRMO, VASIL, ANONI, KANAT, OK, CI.

UMJETNOST

4 2

OKVIR ZA SLIKU

MONGOLSKI NOMADSKI NAROD

KALIJUM OBOR ZA STOKU

www.sudokukingdom.com

SIMBOL NITONA TIČU SE AEROBA SRPSKI KANTAUTOR GORAN

STOTI DIO DOLARA

RAJKO OD MILJA

JEDAN VEZNIK

RUDA URANA

VRSTA PTICE

Medium level

Teža

Play sudoku 7 online3at:

Play sudoku online at: 1

Page 1/2

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 3 2 9 5

Puzzle solution:

Stepenice od 20.000 lego-kockica

Sudoku puzzle No. 1827 2011-10-14 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2065 2012-06-08

Život u velikom gradu najčešće znači život u stanu, a po tom pitanju, ljudi stvarno znaju da budu inovativni. Tako se u jednom moderno dizajniranom stanu na Menhetnu u Njujorku našlo mjesta za posve funkcionalne stepenice konstruisane od čak 20.000 legokockica. Melisa Marks i Vinsent Karide žive u dvoetažnom stanu na njujorškom Menhetnu, a svoj životni prostor učinili su zabavnijim opremivši ga stepenicama od lego-kockica koje vode s jedne etaže stana na drugu. Kako im je takvo nešto palo na pamet, odakle im toliko kockica i kako su uspjeli da sastave ovako stabilnu konstrukciju? Odgovor je jednostavan, Melisa i Vinsent su ovlašćeni lego-umjetnici, registovani u Njujorku, što znači da je njihov posao da stvaraju impresivne konstrukcije od lego-kockica.

3 7

6 1

8 5

2 4

9 8

5 3

1 9

7 6

vicevi

Što kaže Podgoričanka za momka za kog nije sigurna da li ima para? Page 1/2 - On je meni totalno nejasan. *** Čak Noris je bez auta uspio da smuva Podgoričanku. *** Čak Noris je sa Milenijuma skočio u Ribnicu. *** Kako Cetinjani zovu jednog

sugrađanina koji stalno nosi bijelu majicu i zeleni šorts? - Pentraksil. *** Pita Pljevljak komšiju: - Što bi radio da ti međed napane ženu ispred kuće? - Što bi radio, ništa, briga me. Sam je napanuo pa nek se sam i brani. *** Podgorički vjesnik proljeća? Sjevernjak za mješalicom u zlatičkoj šumi.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine NEDJELJA, 1. 7. 2012.

Zabava/Slobodno vrijeme 29

Treba izdržati ovu muku od ovoliko naroda na +36

NEZVANIČNO Kako si se oznojio da ti je znati.

Fala ti moj dobri MIško. Kako ti je glas?

HOROSKOP

OSMOSMJERKA OVAN

Iskoristite povoljne planetarne uticaje za ostvarivanje ciljeva poslovne i emotivne prirode. Niko ne sumnja u ishod koji će biti više nego povoljan. U fazi ste ekspanzije, zdravi i dobro raspoloženi.

BIK

Mnoge Bikove očekuje zaljubljivanje, a one manje srećne - svađe sa partnerom. Dan je u znaku burnih emotivnih reakcija, svađa, ali i mirenja. Zahvaljujući inventivnosti, postići ćete uspjeh. Krajem dana moguća je nervna razdražljivost.

BLIZANCI

Sklonost ka hipotezama može da vam pokvari izuzetno uspješan dan. Ukoliko prestanete da se opterećujete nebitnim stvarima i okrenete se radu, ostvarićete zapažene rezultate. Vatreni temperament iskoristite za ostvarivanje ciljeva.

RAK

ALPHA AMENS BAGELS BOARD BONDS CHLORINE CREEPING DECAY DELETE DIALECT FETID FORAYING FROTH GLEAN GOOSE

GRANTING GROVEL GRUNTS GUILTILY HOPED IMPLANT INLAID ITCHED JOKED LAWNS LEAPS LEASHES LUCKIEST LULLING MAULS

MIško je hit Jutjuba!

Bolje je sad, mnogo bolje.

NICELY PENANCE PHOTO PILLS RELATE REPAIR SCANT SEIZES SHACK SHUTS STINT TAKEN THOROUGH WARMING

Jadni Rakovi su, kao po običaju, nemirni i nervozni. Iako želite da prikrijete to stanje, teško će vam poći za rukom. Nikako ne dozvolite da vas samoća i osjećaj odbačenosti obuzmu, jer vam u tom slučaju depresija ne gine.

LAV

Neplanirani događaji mogu vam uljepšati dan. Očekujte srećne trenutke, promjenu okolnosti nabolje i uspješne špekulacije. Biće i ljubavi, jer je ona vaš glavni stimulans, pokretačka snaga koja daje smisao vašem životu.

DJEVICA

Rad, rad i samo rad. Neće vam teško pasti, jer sve čega se latite ide glatko i brže nego što ste zamislili. Pošto je takva stvar, zadajte sebi što više obaveza, pošto ćete ih sa lakoćom ostvariti.

VAGA Mlađi pripadnici znaka su u fazi emotivnih preživljavanja, a oni stariji u fazi preispitivanja. Oni pokušavaju da svoje odnose sa okolinom razmotre i zauzmu objektivan stav. Neće uspjeti, jer im ipak nedostaje objektivnosti.

ŠKORPIJA

Svi postupci i poslovi odvijaju se teže nego što ste planirali. Morate uložiti dodatni napor, biti strpljivi i čekati. To Škorpijama teško pada, jer su po prirodi nestrpljive. Ne opterećujte okolinu neurotičnim ponašanjem.

STRIJELAC

Kad nekoga treba ubjeđivati, pravi ste majstor. Lakše vam je da filozofirate i pričate nego da konkretno radite. Posebno vam teško padaju fizički poslovi, koje želite da prebacite na druge.

JARAC

Sve vam ide glatko po pitanju posla. Ukoliko mislite da nije tako, griješite. Sve stvari će doći na svoje mjesto i vidjećete da ste u pravu. Okolina može mnogo šta da vam prigovori, ali kad je posao u pitanju - tu ste idealni.

VODOLIJA

Pod uslovom da se nađete u situaciji da neko pokušava da vas prevari i izbaci iz takta nasilnim postupkom, budite pribrani, jer ćete samo tako profitirati. Ukoliko se spustite na nivo osoba koje imaju namjeru da vas ugroze, ništa nećete postići.

RIBE

Tema dana su ljubav i osjećanje podređenosti u vezi. Možda ste preosjetljivi i sve doživljavate ozbiljnije nego što jeste? Možda ste neke stvari zapustili i postali svjesni da se sa njima teško možete izboriti?

Pratite nas na twitteru

@dnovine

30 TV Program/Servis

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

FILM

POLASCI IZ BARA Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Podgorica: 5.15 (lokal), 6.45(lokal), 09.00(brzi), 10.05(lokal), 14.05(lokal), 14.50(lokal), 16.40 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.15

(lokal), 09.00 (brzi), 14.50(lokal), 19.00 (brzi). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA PODGO RICU BAR Podgorica (Bar): 04.36 (brzi “Lovcen”), 05.11 (brzi “Panonija”) 06.02 (autovoz), 06.40 (lokal), 16.45 (brzi “Tara”), 18.00 (lokal).

POLASCI IZ BEOGRADA ZA PODGORICU BAR Beograd: 10.10 (brzi “Tara”), 22.10 (brzi “Lovcen”), 23.10 (autovoz), Subotica: 18.40 (brzi “Panonija”), Novi Sad: 21.15 (brzi “Panonija”).

U Podgorici 020/441-211 i 441-212, Baru 030/301-615 i 030/301-622, Sutomoru 030/601-690 Nikšicu 040/214-480, Mojkovcu 050/472-130, Bijelom Polju 050/ 478-560,Kolašimu 020/441-492

POLASCI IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12.27(brzi), 22.35(brzi), Podgorica: 4.09(brzi), 9.01(lokal), 17.18(brzi), 18.35(lokal), Bar: 4.09(brzi), 9.01(lokal), 17.18(brzi), 18.35(lokal).

AUTOBUSI/BUS Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00,

Informativa

TV PROGRAM

VOZOVI/TRAINS POLASCI IZ PODGORICE Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.15 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.30 (lokal), 6.20 (brzi), 8.20 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 18.00 (lokal), 19.28 (brzi), 21.10 (lokal).

Sport

14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55,

16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

05:45 Emisija: Dođi na večeru 08:00 Film: Astronautova žena 10:15 Serija: Prijatelji 12:00 Film: Slomljena krila 14:00 Serija: Pevaj, brate 15:00 Talk show: Veče sa Ivanom Ivanovićem 16:30 Kviz: Savršen Minut 18:00 Emisija: Radna akcija 19:00 Film: Poslije sutona 21:00 Film: Uzimanje života 23:00 Serija: Živa meta 01:00 Serija: V.I.P.

08.00 Vijesti 08.05 Kad prošetam Crnom Gorom 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 10.55 Alternativa medica 11.00 Art magazin/r 11.30 7 tv dana/r 12.00 Vijesti 12.05 Od Lovćena do Olimpa, kviz 14.00 Vijesti 14.05 Sat Tv: Dani Crne Gore u Luksemburgu, r 15.25 Marketing 15.30 Dnevnik 1 15.45 Robin Hud, r 17.15 Muzika 17.45 Univerzum dokumentarni serijal (BBC) 19.30 Dnevnik 2 20.05 Fudbal- prvenstvo Evrope: Španija- Italija 23.00 Dnevnik 3 23.30 Film

PRVA TV Film:Uzimanje života 21.00

RTCG1 Fudbal: Euro 2012 20.05

08.00 Crtani film: Štrumfovi/r 12.40 Serija: Izlog strasti/r 15.05 Film: Protagonist 16.55 Od Lovcena do Olimpa/r 17.30 Film: Divlji cvijet/r 19.00 Crtani film: Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 20.05 Fudbal – prvenstvo Evrope: Španija – Italija, finale, direktno 23.00 Film: Garsija Lorka kraj misterije

07:00 10:00 11:00 12:50 14:30 15:00

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica - Beograd: svim danima 07:30, ponedjeljak, utorak,srijeda, četvrtak i nedjelja19:00, petak i subota 19:00; Beograd - Podgorica: svim danima 08:50, ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak i nedjelja 19:20; petak i subota 20:20 Tivat - Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i subota 08:15; srijeda 07:30, nedjelja 07.15; svim danima 17.10 Beograd - Tivat: ponedjeljak, utorak,četvrtak, petak i subota 09:35; srijeda 08:50; nedjelja 08:35; svim danima 18:30 Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05; Beč - Podgorica: ponedjeljak, srijeda , četvrtak i subota 10:30; Podgorica - Ljubljana: petak i nedjelja 15:50; Ljubljana - Podgorica: petak i nedjelja 17:30; Pogdorica - Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt - Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica - Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja u 10:20; srijeda 10:35; subota 10:05 Cirih - Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja u 13:20; srijeda 13:35; subota 13:10 Podgorica - Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja

17:00; Rim - Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica - Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva - Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 16:10; Tivat - Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja u 10:10; Moskva - Tivat: ponedjeljak, utorak , petak i subota u 16:10; Podgorica - Pariz: utorak i četvrtak 10:20; petak 12:05; subota 08:55 i 15:15, nedjelja 08:55 Pariz - Podgorica: utorak 14:00; četvrtak 14:10; petak 15:15; subota 18:40 i 19:15; nedjelja 19:15 TivatPariz subota i nedjelja 15:15; Pariz- Tivat subota i nedjelja 12:25, Podgorica - Niš: ponedjeljak, utorak i četvrtak 18:05; srijeda, petak, subota i nedjelja 19:10 Niš - Podgorica: svim danima osim petka 08:05; petak 07:00 Podgorica- Kopenhagen subota 12:10 Kopenhagen- Podgorica subota 15:35 Podgorica- London petak 08:30 London - Podgorica petak 11:10 Tivat- London srijeda 10:10; nedjelja 09:50 London- Tivat srijeda 12:50; nedjelja 13:00 Podgorica - Bari - Podgorica i Podgorica - Napulj - Podgorica: (svakog petka i nedjelje neizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u m15:05, petak 15:05, nedjelja 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 13:20, petak u 15:20, nedjelja u 17:30; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40; Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, ne-

djelja 15.50; London - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm - Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak, srijeda i petak u 16.05; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 14.15 Informacije i rezervacije na tel/fax. 020/201-201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

RTS 1 06:05 Jutarnji program 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 10:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS, animirani filmovi 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:10 Vreme je za bebe 14:50 Gastronomad 15:05 Vesti 15:15 Sat 16:00 Vesti 16:03 Srećni ljudi, tv serija 17:00 Moj heroj 17:45 Lud, zbunjen, normalan serija 18:27 Sasvim prirodno: Tirol 19:00 Slagalica, kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Mazurka 20:20 Fudbal-EP: Finale, prenos 21:33 Vesti 22:35 Mazurka 23:30 Dnevnik 23:45 Majkl Klejton, američki film RTS 2 08:00 Dozvolite... 09:00 Žogarija, animirana serija 09:25 Bernard, animirana serija 09:30 Poštar Pat, animirana serija 09:45 Šumska škola 12:30 e-TV 14:30 Poruke doline vekova, program za dijas-

16:30 16:55 18:00 18:30 18:25 20:30 22:00

Crtani filmovi Divlja ljepota Serija: Moje 3 sestre Kuhinjica Bitange i princeze Serija: Kradljivac srca 2 epizode (r) Divlja ljepota 5 do 5 - Ljeto Forum Hronika Grad teatra Serija: Strasti 2 epizode Serija: Kradljivac srca Forum

poru 15:00 Atletika - EP, prenos 18:00 Svečana akademija povodom 70. godišnjice bitke na Kozari, prenos 20:00 Biciklizam: Tour de France, snimak 20:45 OLIMPIJSKI KRUGOVI 21:15 Apstinenti, tv film 22:25 Jelen top 10 23:10 Biciklizam: Tour de France, pregled HRT 1 08:11 Gola džungla 10:00 Vijesti 11:00 Hercule Poirot 5, Epizoda 8. Serija 12:00 Dnevnik 12:10 Sport 14:00 Nedjeljom U Dva Informativni Program 15:08 mary higgins clark: voli glazbu, voli ples 17:59 Vrtlarica 18:26 Lijepom Našom: Split(1), Epizoda 1. 19:19 Loto 6/45 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:05 Vrijeme Informativni Program 20:07 U Registraturi, Epizoda 5. 21:10 Festival Zabavne Glazbe Split 2012. Prijenos Finalne Večeri 22:51 Dnevnik 3 23:34 Festival Zabavne Glazbe Split 2012., Snimka Proglašenja Pobjednika 23:54 Pošteno I Prema Zakonu 1, Epizoda 10. Serija

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

TV Program/Servis 31

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

TV PROGRAM

06:30 06:45 07:00 10:00 11:45 12:00 13:15 13:45 14:00 15:00 16:00 18:00 18:30 20:00 21:15 23:10 00:00 01:30 03:15 03:30

City City Kid’s Dobro jutro! Film: Fantom City Šopingholičarke Top Speed City Grand hit godine Ja to tako Nedeljno popodne sa Leom Kiš Info Monte Prvi Poslastičar Srbije Akademija Debelih Izbacivanje Film : Kolateral U Ringu Novi Reality Trenutak Istine Film : Ulični Kraljevi City Film: Ključ

PINKM Akademija debelih-izbacivanje 20.00

10:30 13:00 13:30 14:00 15:00 15:15 17:00 19:00 19:45 20:30 21:15

Dupla šansa Zabava Žestoko Tombolino Toto Vijesti Blisko sa … Na domaćem terenu Texas Holdem Poker Ekstremno Nindža ratnici Smijeh kao lijek

HRT 2 08:19 Prijatelji 3, epizoda 4. 09:15 Vesele trojke 09:41 Silvestrove i Čičijeve tajne 10:02 Merlin 3, epizoda 10:47 Biblija 10:58 Trviž: Misa prijenos 12:34 Filmska matineja: Snjeguljica 14:00 Umorstva u ulici morgue 15:33 Škrinja: Leptir 18:58 Teletubbies 19:23 Ritam džungle 19:29 Glazbeni specijal: Florence 20:00 Euro 2012. emisija 20:35 Euro 2012.: Španjolska - Italija, 1. poluvrijeme 21:40 Euro 2012.: Španjolska - Italija, 2. poluvrijeme 22:35 Euro 2012. emisija 23:21 Euro 2012., sažetak 23:39 Filmski boutique: Bijeli pas HBO 07:35 Ledena Staza Film 09:15 Gregov Dnevnik: Rodrickova Pravila Film 10:55 Pravi Čelik Film 13:00 Prava Ljubav Film 14:40 Sestre Film 16:25 Zavjet Šutnje Film 17:55 Hollywood: Na Snimanju 9, Epizoda 27. Serija 18:25 Gregov Dnevnik: Rodrickova Pravila Film 20:05 Zločesta Učiteljica Film

07:00 08:40 09:00 10:25 11:05 12:07 13:50 14:07 14:40 15:35 16:30 16:40 17:10 17:30 18:30 19:10 20:00 20:50 21:40 22:30 22:50 23:10

Dječija emisija: Dvorište Pingvini sa Madagaskara Film: Ćao inspektore Veliki brodolomi Jadrana Putujući ukusi Serija: Pravila igre,r Serija: CSI Majami,r Serija: CSI Majami,r Prave riječi,r Serija: Stranac mladoženja,r Vijesti u pola 5 Serija: Lud, zbunjen, normalan Bez granica,r Showbiz magazin Vijesti u pola 7 Serija: Stranac mladoženja Serija: Tajna nečiste krvi Serija: Dvor Mini serija: Ubica policajaca Vijesti u pola 11 Sport Serija: Šerlok

TV VIJESTI Serija:Šerlok 23.10

OSN}08:30 TV čat 10:00 Mozaiik 11:15 Emisija: Hrana i vino 12:00 Dječija emisija: Kindermanija 14:00 MBC Vijesti 14:30 Astronum kafe 17:30 Emisija: Hrana i vino 18:30 Reportaža 17:00 Video katalog 22:20 Zvezdano nebo 00:00 TV čat

21:40 Ljubav Na Daljinu Film 23:20 Obitelj Borgia 2, Epizoda 5. (15) Serija 00:10 Cyrus Film 01:40 Vojska Zločinaca Film 03:55 Zločesta Učiteljica Film ARENA SPORT 1 09:30 Tajland - Kuba, Odbojka Uživo, World Grand Prix 12:00 Cruzeiro Sao Paolo, Nogomet Snimka, Brazilska Seria A 14:00 Turska - Brazil, Odbojka Snimka, World Grand Prix 15:30 Argentina - Bugarska, Odbojka Snimka, Fivb Svjetska Liga 17:00 Njemačka Bugarska, Odbojka Uživo, Fivb Svjetska Liga 19:15 San Jose - La Galaxy, Nogomet Snimka, Mls 21:00 Njemačka - Bugarska, Odbojka Snimka, Fivb Svjetska Liga 22:30 Povetkin-Huck, Boks 23:30 Gremio - Atletico Mg, SPORT KLUB 1:00 Wimbledon Pregled dana 6 12:00 Wimbledon Najbolji mečevi nedelje 12:30 Grand Slam Wimbledon 14:30 Moto GP Assen - Trka Moto 3 15:30 Moto GP Assen - Trka Moto GP 17:00

07:00 07:30 08:45 09:00 09:30 09:45 11:30 11:35 12:25 14:00 15:00 15:15 16:00 17:00 19:00 19:40 20:40 21:40 22:00 00:00

Brinbili/r Lazy Town Garfild Brinbili/r Garfild Asteriks i Vikinzi Blink Crtani film: Herkules Serija: Bumerang Tombolino Blink Serija: Bumerang Serija: Jermolovi Film: Bal Monstruma In - Puls Top Gear Serija:Jermolovi In - Puls Film: Otkucaji Života Film:Zodijak

TV IN Film:Bal monstruma 17.00

10:00 Pet Show /r. 12:30 Lili Pez/dječija emisija /r. 13:45 Film: Žrtve 2 dio 15:05 Raport iz Bara /r. 16:00 Tean Eye 18:30 dr Fajt 19:00 Dokumentarni program /r. 19:30 Crtani filmovi /r. 21:00 M kanal 22:00 Ledo Večera kod Džaje /r.

Sport Klub 1/2 Finale: SBB Vukovi - Budapest Wolves DIREKTNO 19:30 Moto GP Assen - Trka Moto 2 20:30 Wimbledon Najbolji mečevi nedelje 22:00 Wimbledon Studio DIREKTNO 22:30 Wimbledon Pregled Nedelje FOX LIFE 10:00 Seks i grad 12:30 Kako sam upoznao vašu majku 14:55 Houp i Fejt 16:20 Privatna praksa 18:10 Uvek je sunčano u Filadelfiji 19:00 Neobična porodica 19:50 Svi vole Rejmonda 21:00 Uvek je sunčano u Filadelfiji 21:50 Neobična porodica 23:00 Gimnazijske traume 00:05 Svi vole Rejmonda FOX CRIME 10:10 Zaštitnica svedoka 10:55 Red i zakon: zločinačke namere 11:40 Medijum 13:20 Pariski forenzičari - 15:00 Zaštitnica svedoka 16:40 Šah-mat 17:30 Put osvete 19:10 Red i zakon: zločinačke namere 20:00 Šah-mat 20:55 Domovina 21:45 Imitator 22:35 Nečujno 23:25 Nepogrešivi instinkt

DANAS U GRADU BIOSKOP BIOSKOP CINEPLEXX Ledeno doba 4 - 3D - 1. Jul: 12:00; 14:00; 16:00; 18:00; 20:00. Prijatelji 16:40; 18:40; 20:40; 22:40. Pirana 3D 1 jul: 15:50; 21:50. Između svjetova 21:10; 22:50 Madagaskar 3 1.jul: 11:00; 12:50; 1:40; 16:30; 18:20; 20:20; 22:10. Žena iz susjedstva 23:00. Na tajnom zadatku 14:50; 17:20; 19:50; 22:00. Prometej 3D 1 jul: 12:30; 19:30; 22:10. Snežana i lovac 15:10; 17:10; Diktator 15:00; 17:30; 19:20; 22:20. Ljudi u crnom 3 3D (13:10); 15:10. Pupijeva potraga (11:10; 13:00). Legenda o kung-fu zeki 3D

(11:30; 13:20). *Termini u zagradama se odnose samo na subotu i nedjelju. POZORIŠTE KIC “Budo Tomović” Izložba fotografija povodom EURO12 Hol KIC-a 12.00 GALERIJE GALERIJA CENTAR Crtež u slovemačkom stripu GALERIJA MOST Prodajna izložba poznatih crnogorskih akademskih slikara

VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ..................................................122 Vatrogasna ...........................................123 Hitna pomoć .........................................124 Tačno vrijeme .......................................125 Telegrami .............................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..........1180 Informacije ......................................... 1181 Crnogorski telekom ...........................1500 Telenor................................................1188 M:tel ....................................................1600 Elektrodistribucija .......................633-979 Vodovod ........................................ 440-388 Stambeno .....................................623-493 Komunalno ................................... 231-191 JP “Čistoća” .................................. 625-349 Kanalizacije ..................................620-598 Pogrebno ......................................662-480 Meteo ....................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ........................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ........................ ...............................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija....... 080-081-333 Montenegro Call centar ....................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori .............. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ........ 116 666 Sigurna ženska kuća ............ 069-013-321 Povjerljivi telefon ................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije .................................611-438 Narcotics Anonymous ............ 067495250 NVO 4 LIFE.... 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ..........................020-290-414 Samohrane majke ................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka........................................ 618-395 Inspekcija zaštite prostora ..........281-055 Inspekcija rada ............................. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..............265-438 Komunalna policija ..............080-081-222 Metrološka inspekcija ................. 601-360, .................................................fax 634-651 Sanitarna ......................................608-015 Tržišna ..........................................230-921 Turistička ......................................647-562 Veterinarska .................................234-106 BOLNICE Klinički centar ..............................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ........................................648-823 Konik .............................................607-120

Tuzi ................................................603-940 Stari aerodrom .............................481-940 Dječja ............................................603-941 Golubovci ...................................... 603-310 Radio-stanica ...............................230-410 Blok 5 ............................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .........................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški........................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF .............. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” ...........................020-641-651 APOTEKE Ribnica .......................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog .............241-441 ICN Crna Gora ...............................245-019 Sahat kula ..................................... 620-273 Biofarm .........................................244-634 HOTELI Ambiente ......................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .......................406-500 Bojatours ...................................... 621-240 City ................................................441-500 Crna Gora .....................634-271, 443-443 Evropa .......................... 621-889, 623-444 Eminent ........................................664-646 Keto............................................... 611-221 Kosta’s ......................... 656-588, 656-702 Lovćen .......................................... 669-201 Pejović ..........................................810-165 Premier .........................................409-900 Podgorica .....................................402-500 TAKSI Alo taksi .......................................... 19-700 SMS ..........................................069019700 Boom taksi...................................... 19-703 Bel taxi ............................................ 19-800 City taksi ..........................................19-711 besplatan broj .........................080081711 De lux taksi ..................................... 19-706 Exclusive taksi .................................19-721 Hit taksi........................................... 19-725 Red line taksi ...................................19-714 SMS ..........................................068019714 Royal taksi ...................................... 19-702 Oranž 19”........................................ 19-709 PG taksi ........................................... 19-704 Queen taksi..................................... 19-750

SMS om na broj

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa i pošaljite na broj 14554. SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA NIKOLE BB ¥ 7. SPRAT (ulaz pored zlatare Majdanpek)

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! VAŽNO:

Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS.

Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi), dok se sve preko ovog broja računa kao druga poruka. Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Ukoliko oglas sadrži više od 160 karaktera računa se kao druga poruka i na taj način se i tarifira! 7. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj. Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104

Vaše DNEVNE NOVINE

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

nedjelja, 1. 7. 2012.

Izdajem garsonjeru u strogom centru Podgorice, pogodna za studente. Tel.067/609-788 7155

Kuće/Stanovi

Prodaja Trosoban stan 98m2 na IIspratu plus 40m2 tavana, ispod Ljubovića kod Kodre. Uknjižen, useljiv, novogradnja, projektom djeljiv na 2 jednosobna, može kompenzacij. Tel.067/631-328 7119 Kuća na prodaju, preko puta parnog mlina - Nikšić. Tel.069/531-821

7129

Prodajem ili mijenjam kuću 100m2 sa placem 720m2 i dva pomoćna objekta, Skopska, Masline. Tel.067/563-499 7131 Prodajem stan 70m2, Kotor Plagenti. Tel.069/146-177 7153 Prodajem trosoban stan u lamelama na Zabjelu veoma povoljno. Tel.067/340-566

7156

Prodajem stan 45m2, 12. sprat, Blok 5, Ruska kula m3, 40.000e. Informacije od 17 do 19 sati. Tel.067/623-450

7157

Prodajem stan 80 kvadrata u Bloku 5, zgrada preko puta Hrama! Tel.067/530-304

7158

Prodajem kuću 200 m2, na placu od 10 ari u Bijelom Polju. Cijena povoljna. Tel.069/026506, 068/311-763 7180

Izdavanje Izdajem dva jednosobna nenamještena stana na spratu kuće, sve zasebno, besplatan internet. Stari aerodrom, blizu škole. Tel.063/207-455 7107 Izdajem trosoban nenamjesten stan u Zagoriču kod Šarovića na duže vrijeme. Tel.069/678-743

7113

Univerzitetska zgrada kod Delte - izdajem neuseljavan jednosoban stan 53m2, 6. sprat, lux, komplet namješten, gleda na Atlas centar, 400e. Tel.069/043-515 7115 Izdajem stan 55m2 na Starom aerodrum, zgrada iza Maksija, visoko prizemlje, Podgorica. Tel.067/880-828 7118 Povoljno izdajem nenamještenu garsonjeru u Zagoriču. Tel.069/304-641 7125 Izdajem namještenu garsonjeru u centru. Tel.067/607-784 7128 Izdajem stan u Bloku 5 na duži period. Plaćanje mjesečno. Tel.067/206-587, 067/271-269

7147

Izdajem prazan dvosoban stan u centaru blizu stadiona Budućnosti. Tel.069/074-446 7151

Izdajem jednosoban potpuno klimatizovan stan sa opremljenom kuhinjom. Drugi sprat, 51m2, kod Delte, naselje ΄Radoje Dakić΄, zgrada ΄Čelebić΄. Tel.068/070-831 7168 Izdajem namješten jednosoban stan u Donjoj Gorici preko puta Martinovića. Tel.069/864-305 7176 Izdajem dvosoban nenamješten stan u Maslinama, 80m2. Tel.069/906-417 7182 Izdajem dvosoban prazan stan u Tološima kod Volija, klima, kuhinja i parking. Tel.068/158984 7186

Zamjena Mijenjam jednosoban stan u Nikšiću, za dvosoban u centru grada uz kompenzaciju zemlje kod Krupca. Tel.069/243-5847171

Sobe Izdajem dvokrevetne sobe, kuhinja, kupatilo, zaseban ulaz, blizu Palade. Tel.067/555-065, 069/305-363, 067/202-220 7146

Placevi Prodajem plac na Veruši, 400m2, idealan za vikendicu, 8.000 eura, ili mijenjam za automobil uz vašu doplatu. Tel.067/390-767 7105 Prodajem urbanizovane placeve u Tološima P+2s+P. Tel.067/621-087

7114

Prodajem plac 500-1.000m2, na magistralnom putu Podgorica-Kolašin, voda, struja. Povoljno. Tel.069/034-876 7124 Placevi, selo Kosić-Danilovgrad, voda struja, put, 10 eura m2. Tel.069/387-999 7126 Prodajem plac 500 m2, Zagorič-Podgorica. Tel.068/549-442 7139 Zemljište 11.000m2 na starom putu PG-DG, industrijska zona. Može zamjena za građevinske radove ili materijal. Tel.063/222-115 7152 Prodajem urbanizovan plac 1.137m2 u Gornjoj Gorici kod Saborne crkve. Na placu ucrtan objekat 11x11,P+S+Pk. Tel.069/592-187 7164 Prodajem plac 3.640m2, put, struja, dozvoljena gradnja, Bandići. Tel.067/244-353 7169 Povoljno prodajem plac 13.000 m2, 9 km od Vezirovog mosta pored Zete. Vlasnik 1/1. Tel.067/916-4867 7175 Prodajem plac 6.000m2 (djeljiv), Piperi - Stanjevića Rupa iza ciglane, Spuž, put, voda, struja, telefon. Tel.067/430106 7179

Prodajem urbaniovani plac 580 m2 u Zagoriču, Ulica Devete crnogorske. Ekstra lokacija. Tel.069/312-899 7183

Poslovni prostor Prodaje se poslovni prostor 15m2, Ulica Veliše Mugoše, odličan. Tel.067/877-739

7117

Poslovni prostor 22m2 uređen (mermer, spu.plafon, kupatilo, kuhinja) iza Delte u suterenu. Mogućnost spajanja sa podzemnom garažom 20.000. Može kompenzacija. Tel.067/631328 7120

Izdavanje Izdajem poslovni prostor (trosoban stan) od 90 kvadrata u Đenovićima, pored Herceg Novog. Tel.067/301-030 7160 Izdajem poslovni prostor 130 do 255m2, registrovan i prodajem 3 stana u grubim radovima sa placem 250m2, ili pola kuće 250m2. Tel.067/355-709 7165

Garaže Izdajem i prodajem podzemne parkinge i garaže od 21m2 7,3x2, 3m iza Delte u novoizgrađenoj po.garaži komplet opremljenoj protivpožarnim sistemima i alarmima. Tel.067/631-328 7122

Vozila/Auto djelovi Mercedes sprinter 211CDI 2001.god. Furgon kuka esp abs airbag, muzika, urađen servis, registrovan na ime kupca, uvoz iz Njemačke ser.knjiga, može kompenzacija. Tel.067/631-328 7121 Prodajem senik 4x4 benz 2000.g, ili mijenjam za jeftinije. Tel.068/633-148 7133 Prodajem kamion iveco 75e15, 2001.god, 190.000km, nosivost 3.300kg. Extra stanje tek uvezen. Tel.068/242-545 7138 Reno megan 1,9 DCI, troje vrata, kraj 2002.g, jedan vlasnik, ful, klima, izvanredno stanje, kao nov. 3.700. Tel.069/300-803 7170

Alu felne za BMW petokrake 15-ke sa dobrim gumama 200 bd. Tel.067/378-672 7185

Usluge Izdajem vjenčanice sa komplet opremom, novi modeli, San Patrik kolekcija. Bidermajeri, kićenice, čaše za šampanjac, rajska vrata. Gratis male vjenčanice. Tel.068/588-580 7134 Servis računara Programer. Besplatan dolazak. Podgorica. Tel.068/621-824 7150 Koričenje maturskih, diplomskih, magistarskih i doktorskih radova. Popravka starih knjiga i udžbenika. Izrada korica za rokovnike, knjige i blokove, korice za diplome i futrole. Tel.069/443-859 7154 Ozvučenje, bina, rasvjeta, orkestar za razne proslave. Povoljno. Tel.068/795-550

7159

Prevoz, produženim povišenim kombijem, privatno i firmama. Tel.067/333-382 7163 Klime - prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija. Povoljno. Garancija 1-5 godina. Tel.069/020-023 7166 Atelje dvorište, likovni kreativni rad sa djecom, mjesečna pretplata 15e. Sav materijal obezbijeđen. Tel.068/080-965 7174 Opravka i reinstalacija računara. Tel.067/928-9911 7178

Turizam Izdajem dvosobni stan od 10. jula i trokrevetne apartmane bilo kad u Bečićima. Povoljno! Tel.067/230-369 7137 Izdajem lux namještene sobe u sezoni (jul, avgust). Tel.067/917-5774, 067/271269 7148 Izdajem lux apartman i sobe u centru Žabljaka. Dvokrevetne i trokrevetne. Odlično opremljene, TV, kuhinja, parking. Povoljno. Tel.069/379-378 7177

Posao Elektro firmi iz Podgorice potrebni električari sa iskustvom. Tel.069/436-810 7112 Tražim poso laboranta u struci, ili pomoćnog u kuhinji sa iskustvom. Tel.069/518-257, 067/239-923 7136 Potrebne ozbiljne ženske osobe za marketing i obuke. Izgradite sopstveni biznis. Plata na svake 3 nedjelje. Tel.069/267-874 7181

Aparati/Oprema Agregat dizel Catapilarov od 50 kW, malo korišćen. Cijena 8.500. Tel.067/511-801 7127 Video nadzor, alarmi i sistemi, spy oprema, trakeri, prisluškivači. Tel.067/564-764 7167

Lično Momak iz Podorice, 29 godina, sportista, želi upoznati lijepu i harizmatičnu damu do 40 godina. Diskrecija. Tel.069/631-306 7184

Razno Uredite svoje dvorište našim figurama: magarence, Snežana, patuljak, zeko, vjeverica... Tel.069/314-623 7106 Otkupljujemo zlato i dukate, najveće cijene u regionu. Tel.067/928-9280 7116 Prodajem tendu 12m2, suncobran 16m2, projektor Dell i satelitsku antenu. Tel.069/900344 7123 Čipovi za poker na fb 1m 1e. Tel.069/171-606 7130 Prodajem ili mijenjam šank stolove i stolice. Tel.069/553654 7132 Prodajem svijetleću reklamu, pult, police za vino i drugu robu. Tel.067/297-163 7140 Hiromantija, nauka izučavanja linija, znakova na ljudskom tijelu na osnovu kojih se može vidjeti sudbina, budućnost. Pozovite na telefon 067/9274212 7141 Prodajem metalnu konstrukciju za dva plastenika ukupne površine 570m2. Tel.069/405-864 7149 Prodajem original vodootporne satove uz garanciju 2 godine. Nautica, Breil, Citizen, Timex, Swiss Military, G-shock, Timberland, Ellesse, Miss sixty, DG i druge. Tel.067/228-717 7162 Otkupljujem zlato, zlatnike, zdravo i lomljeno. Najbolje plaćam. Dolazim u sve gradove. 067/320-327 7172 Numerologija-astrologija zaštitni kodovi. Tel.069/946-041 7173

Pratite nas na twitteru

@dnovine

34 Sport

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

REAKCIJA

DA LI STE ZNALI...

Moglo je lakše, ali i teže - slijedi borba za drugu rundu Na našem primorju zadovoljni epilogom žrijeba u Beču Miloš Pavićević

rijeb u Beču je odbojkaše Budvanske rivijere u četvrtom učešću u Ligi šampiona spojio sa Berlinom, Lokomotivom iz Novosibirska i Češkim Budejovicama. Na prvi pogled grupa je povoljnija nego protekle sezone, a isto i misli prvi čovjek kluba Miloš Marović koji će već danas krenuti u rekontrukciju tima koji će, po njegovom mišljenju, imati šta da kaže u grupi B elitnog odbojkaškog takmičenja.

Da je najprodavaniji artikal u šopovima unutar teniskog centra Vimbldona prošle godine u toku najprestižnijeg svjetskog turnira bio privezak za ključeve. Prodato je 18.000 privezaka sa čuvenim teniskim lopticama.

TIKET DANA ŠPANIJA ITALIJA TIP 1

KVOTA 2.250

MINSK NAFTAN TIP 1

KVOTA 1.75

SAN LORENCO INSTITUTO TIP 1 KVOTA 1.80 PORTUGEZE SANTOS TIP 2

KVOTA 2.30

OLMEDO LDU KITO TIP 1

KVOTA 1.55

FLAMENGO ATLETIKO TIP 1

KVOTA 1.50

“Kada se pogledaju sve grupe mislim da smo mogli proći bolje, ali i gore, tako da nijesmo nezadovoljni. Smatram da je grupa nešto povoljnija nego protekle sezone i vjerujem da će Budvanska rivijera ove sezone igrati bolju odbojku”, bile

su prve riječi predsjednika Miloša Marovića za Dnevne novine. Prije dvije sezone majstori s mora su napravili najveći uspjeh u istoriji naše odbojke plasmanom u drugi krug Lige šampiona. Ukoliko naprave respektabilan tim nije

nemoguće da isti posao naprave i ovog puta. “Kazao sam da ćemo tek nakon žrijeba planirati i postavljati ciljeve. Sada mogu reći da želimo da igramo mnogo bolju odbojku i da ćemo probati da se plasiramo u drugi krug. Upravo je draž sporta da se postižu željeni rezultati i da se uradi sve da se savladaju rivali. Smatram da možemo igrati sa Berlinom i Češkim Budejovicama, dok se nećemo unaprijed predavati ni protiv Lokomotive koja je glavni favorit u grupi”. Skaut tim Budvana već danas kreće u posao pravljenja ekipe.

“Nemamo previše vremena tako da ćemo odmah krenuti sa pravljenjem tima i nadam se da ćemo napraviti prave procjene kako bi se u Budvi ponovo igrala kvalitetna odbojka”, jasan je Marović. Od prošlogodišnje ekipe za sada su u Budvi još samo Ćaćić, Ćuk i Stevanović. Interesantan je podatak da Budvani do sada nijesu igrali sa ovim rivalima. U drugu rundu, u fazu eliminacija, idu pobjednici grupa i pet najboljih drugoplasiranih ekipa. Takmičenje po grupama počinje 22. oktobra, a završava se 11. decembra.

MOTO GP

Stoner u Asenu uhvatio Lorenca Vozač Repsol Honde Kejsi Stoner pobjednik je sedme trke sezone kraljevske klase Moto GP šampionata, Velike nagrade Holandije. Australijanac je do treće pobjede u ovogodišnjem šampionatu došao na legendarnoj stazi “Asen” u vremenu od 41:19.855 minuta. Drugo mjesto zauzeo je njegov timski kolega Dani Pedrosa, dok se na trećem stepeniku pobjedničkog postolja našao vozač Jamahe Teh 3 Andrea Doviciozo. Sedma trka sezone donijela je neizvjesnu borbu za pobjedu, koju su od starta pa sve do deset krugova do kraja vodili Pedrosa i Stoner. Španac je bio taj koji je vodio poslije prve krivine, dok

SPORTSKI EKRAN

NE PROPUSTITE Španija - Italija (20.45, TVCG 1) - veliko finale je pred nama - Španija ima priliku da ispiše istoriju, da pomjeri granice, dok Italija ima šansu da sa nekom novom generacijom osvoji Evropsko prvenstvo. Sve u svemu, uživajte!

je aktuelni šampion bio odmah iza, a u napad je krenuo u pravom trenutku i potom uspio da se odvoji. Mnogi su očekivali da će borbu za trijumf sa njima dvojicom voditi i Horhe Lorenco na Jamahi, ali je on odustao odmah poslije starta. Lorenca je sa staze izbacio sunarodnik Alvaro Bautista, koji će zbog tog poteza na sljedećoj trci startovati sa samog začelja. Ostali vozači nijesu uspjeli ni da priprijete dvojcu Repsol Honde, a bolji od ostalih bio je Doviciozo, koji je u posljednjem krugu u direktnom okršaju za podijum pobijedio drugog vozača Jamahe Bena Spiza.M.P.

12.00 13.30 13.30 14.00 17.00

Superbike Eurosport Kina - SAD, odbojka Arena sport 1 Auto-moto, DTM: Norisring Arena sport 4 Tur de Frans, Eurosport CEFEL 1/2 finale: SBB Vukovi – Budapest Wolves

17.00 20.05 20.40 22.50 23.30

Njemačka - Bugarska, odbojka Euromanija Španija - Italija, finale EP Sport 23 Gremio - Atletiko MG

Arena sport 1 RTCG 1 RTCG 1 TV Vijesti Arena sport 1

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 35

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

američko ne

Lokomotiva, Berlin i Češke Budejovice na skeneru Lokomotiva Novosibirsk je prije tri i po godine eliminisala Budućnost u osmini finala Kupa CEV (ispala je u četvrfinalu), a ove sezone je osvajanjem trećeg mjesta u ruskom šampionatu napravila najveći uspjeh u istoriji kluba. U polufinalu plej-ofa je poražena od Zenita (3-0 u pobjedama), dok je za treće mjesto bila bolja od Iskre iz Odincova (2:3 u gostima, 3:0 kod kuće). Prošle sezone je u LŠ ispala u osmini finala od turskog Arkasa, koji je u revanšu bio bolji u zlatnom setu (Lokomotiva je slavila 3:0 kod kuće, dok je u gostima izguibila 3:2). Berlin je protekle sezone četvrti put u klupskoj istoriji bio šampion Bundes lige, prvi put od 2004. godine, od kada je sedam sezona vladao Fridrihshafen. Najbolji rezultat u LŠ ostvario je 2005. godine, kada je prošao prvu fazu takmičenja, a u osmini finala je eliminisan od Pari voleja. Prije dvije godine je Berlin završio na trećem mjestu u Čelendž kupu, a treći je bio i 1999. godine i u Kupu CEV. Češke Budejovice su protekle sezone osvojili sedmu titulu, prvu od 2000. godine. Najbolji rezultat na evropskoj sceni češki tim je ostvario 1998. godine, kada je stigao do finalnog turnira Kupa CEV i završio na četvrtom mjestu.

Tur de Frans

Kanćelara u žutom na startu “Tura“ Individualnim hronometrom u centru Liježa startovalo je 99. izdanje trke „Tur d’Frans“, a žutu majicu ponio je Švajcarac Fabijan Kanćelara. Petostruki svjetski šampion na hronometru, do trijumfa na prologu ovogodišnjeg izdanja najprestižnije trke na svijetu došao je u vremenu od 7:13 minuta. Drugo mjesto, sa zaostatkom od sedam sekundi, zauzeo je vozač tima Skaj Bredli Vigins, jedan od najvećih favorita za trijumf na „Turu“, dok je treći u istom vremenu bio Silvan Šavanel iz Omega FarmaKvik Stepa. Upravo Šavanel je bio taj koji je držao vođstvo veoma dugo, sve dok favoriti nisu došli na red. Iako se očekivalo da će aktuelni svjetski šampion u borbi sa štopericom prvi uspjeti ozbiljno da ga izazove, njegove šanse su umanjene kada je morao da promijeni bicikl kod prvog prolaznog cilja kada mu je pukla guma. Najbliži francuskom biciklisti pred sam finiš bio je Vigins,

koji je izjednačio njegovo vrijeme, da bi Kančelara, koji je bio pretposlednji na redu uspio da nadmaši obojicu za sedam sekundi 99. izdanje „Tura“ nastavlja se u nedelju 198 kilometara dugom etapom od Liježa do Serainga, takođe u Belgiji.

LAMAR ODOM - Bivši košarkaš Dalasa karijeru će nastaviti u Los Anđeles Klipersima. Klipersi su postigli dogovor sa Odomom i trejdovali Moa Vilijamsa u Jutu, a Hjustonu ustupili pravo na pika iz druge runde drafta Furkana Aldemira. Krilni košarkaš je tokom karijere igrao za Majami i Lejkerse, sa kojima je osvojio dva NBA prstena, a 2011. proglašen je za najboljeg šestog igrača lige. MARKO KOPLJAR - će biti dio moćnog rukometnog tima iz Pariza. PSG koji pripada fudbalskom klubu pod patronatom bogatih Kataraca pravi drim tim, a prije hrvatskog desnog beka Parižane su pojačali Didije Dinar, Mladen Bojinović, Gunarson, a očekuje se i dolazak najboljeg krila na planeti Luka Abaloa. JOHAN BLEJK je šokirao Jamajku. Do juče nezamisliva situacija odigrala se u ovoj državi tokom nacionalnih kvalifikacija za Olimpijske igre, u kojima najbrži čovjek na planeti Husein Bolt nije prvi prošao kroz cilj u trci na 100 metara. Poput vjetra je protutnjao svjetski šampion Johan Blejk i najpopularniju dionicu istrčao za 9,75 sekundi, dok je Bolt zaostao čak 11 stotinki.

Raš se predomislio, neće da igra za Crnu Goru

Selektor naše košarkaške reprezentacije Luka Pavićević u predstojećim kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u Sloveniji neće moći da računa na Brajana Raša koji se prema informacijama Dnevnih novina predomislio i najvjerovatnije neće igrati za Crnu Goru. Bek Krasnaja krila iz Samere je juče trebao sletjeti na podgorički aerodrom u 14,25 časova, ali je umjesto dolaska u naš glavni grad navodno na adresu KSCG poslao dokumentaciju i ljekarsko uvjerenje da je povrijedio leđa te da mora ići u Ameriku na oporavak tako da bi se na-

šoj selekciji priključio tek za tri sedmice. Dva sata kasnije je iz Frankfurta u Podgoricu trebao doći i Tejlor Ročesti, ali se ni on nije pojavio. Poslednje informacije koje su čelnici Saveza dobili od njegovog menadžera jesu da je Ročesti zbog privatnih problema ostao u njemačkom gradu, tako da se njegov dolazak na Zlatibor očekuje početkom naredne sedmice. Podsjećanja radi Ročesti je član franscuskog Le Mana, igra na poziciji plejmejkera, a u karijeri igrao je i za Getingen, Galatasaraj i Albu. M.P.

Vimbldon

Kolšrajber počistio senzaciju Rosola Ana Ivanović konačno dočekala drugu nedjelju najprestižnijeg turnira Najbolja srpska teniserka Ana Ivanović plasirala se u osminu finala Vimbldona, pošto je poslije preokreta bila bolja od Njemice Julije Gerges sa 3:6, 6:3, 6:4. Ana se tako konačno našla u drugoj nedjelji najprestižnijeg teniskog turnira, gdje je u borbi za četvrtfinale čeka Viktorija Azarenka. Italijanka Skavone je sa 2:0 (6:0, 6:4) savladala Zakopalovu, dok je Kvitova istim rezultatom bila bolja od Lepčenke (6:1, 6:0). Serena Vilijams je imala dosta problema sa Kineskinjom Zeng 2:1 (6:7, 6:2, 9:7), dok je Azarenka savladala Kepelovu sa 2:0 (6:3, 6:3). Kod muškaraca Njemac Filip Kolšrajber pobijedio je Čeha Lukaša Rosola sa 6:2, 6:3, 7:6

u trećem kolu Vimbldona poslije samo 97 minuta igre i tako pokazao da je Čeh imao samo svoj dan kada je napravio najveću senzaciju na Vimbldonu i eliminisao Nadala. Kolšrajber će u osmini finala igrati sa Amerikancem Brajanom Bejkerom koji je sa 6:4, 4:6, 6:1, 6:3 pobijedio Francuza Benoa Pera. Njemac je u meču sa Rosol igrao bez greške, a do 2:0 u setovima je stigao poslije samo 49 minuta igre, nakon čega je bilo jasno ko će u narednu rundu. Fiš je lako sa terena oduvao Gofina sa 3:0 (6:3, 7:6, 7:6), dok će se za četvrfinale boriti i Huan Martin Del Porto, koji je bez problema preskočio prepreku zvanu Nišikori (6:3, 7:6, 6:1). M.P.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

36 Sport

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

EVROPSKO PRVENSTVO POLJSKA I UKRAJINA 8. JUN 1. JUL 2012.

ŠANSA I ZA CRNU GORU

Jugoslavija 5 Francuska 4 Park Prinčeva, Pariz Francuska, 1960

Z. Njem Stadio Beogra

POČETAK BAJKE Jugoslovenski preokret za pamćenje na otvaranju EP ispisan je na čudan način - 3 gola za 4 minuta šokirali su Francuska 3 Portugal 2 Francuze i postavili rekord Stadion Velodrom, Marsej, po broju golova na prvenstvima

REZ Njemc minusa rezervi heroj n je ozna elfa na

Platini: EURO 2020 po cijeloj Evropi Jugoslavija 5 Francuska 4 Park Prinčeva, Pariz Francuska, 1960

Z. Njemačka 4 Jugoslavija 2 Stadion Crvene Zvezde, Beograd, Jugoslavija, 1976

Čehoslovačka 2 Z. Njemačka 2 Stadion Crvene Zvezde Beograd, Jugoslavija, 1976

Francuska, 1984

POČETAK predlog BAJKE REZERVISTA JE HEROJ za 60. MAESTRO PANENKAEvropskih PLATINIJEV TURNIR Zanimljiv predsjednika UEFA-e godišnjicu prvenstava Jugoslovenski preokret za Njemci su se oporavili nakon Njemci su se vratili nakon Dramatično polufinale u kojoj

akva šansa slabije razvijene kakva od šansa možrevolucionarnu promjenu u ma u izborili Kijevu. ćini članova izvršnog komiteta”, minusa dva gola lo (0:2), a pamćenje nazaotvaranju EP zemlje, dva gola deficita, su oba tima postigla golove u da i za Crnu Goru - predsjednik UEFA Mišel Platini predlo- 60 godina postojanja evropskog Legendarni Francuz je ove ri- rekao je on. rezervista Diter Miler postao ispisan je na čudan način 3 penale, ali ih je sasjekao češki produžecima, prije nego što je ječi ispalio na završnom obražio je da se Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020. održi ne u fudbalskog šampionata. Glavni čovjek UEFA je ocijejednoj dvije većšokirali u “12 ili 13su gradova širomnacije Evrope”. Sta“Iznenadiću vasboem svojim predda je naporno jednu ili ćanju novinarima gdje jefrancuski u su- niokapiten heroj - het-trikom golailiza 4 zemlje minuta sa brkovima - Antonin MišelzaPlatini ri kontinent bi potpuno zaživio, a slabije razvijene zemlje, među logom, ali moja ideja je da vi- perlativima govorio o organi- dvije zemlje da izgrade deseje označio početak fešte Francuze i postavili rekord po Panenka je udarcem sa bijele pogodio i poslao trikolore kojima bi možda mogla da se nađe i Crna Gora (pod uslovom da dim Evroprsko prvenstvo 2020. zaciji ovogodišnjeg Evropskog tak novih stadiona, aerodroelfa na krcatoj na prvenstvima svijet finale Z.me, Njemačka 4 Jugoslavijanjego2 Čehos 4 u veliko sebroju konačogolova izgradi kršteni stadon), dočekale bi velike mečeveMarakani u godine u čitavoj tačke Evropi.zadivi To je Jugoslavija prvenstva 5 u Francuska Ukrajini i Poljskoj dok bi zahvaljujući svom dvorištu. Najdalje u svom komšiluku.

Izvršni komitet UEFA, glavnog rukovodstva evropskog fudbala, dalo je sebi rok do de-

Danska 2 Njemačka 0 Stadion Ulevi, Goteborg, Švedska, 1992

cembra 2012. najkasnije do januara 2013. godine da se izjasni o toj ideji što bi predstavlja-

za sada ideja, izvršni komitet je obećao da će razmisliti o toj ideji. O tome će se raspravljati i na sastancima i sa federacijama, a odluka će biti donijeta u decembru ili januaru”, rekao je Mišel Platini novinari-

Njemačka1 Engleska 1 Vembli, London Engleska, 1996

kojePrinčeva, se završava večeras nakon Park Pariz finala Španija-Italija. Francuska, 1960

“Time bi se obilježila 60. goPOČETAK BAJKEprvenstva dišnjica Evropskog Jugoslovenski preokretuza koje bi se održavalo 12 ili 13 pamćenje otvaranju EPMnogradova una čitavoj Evropi. go mi se ta ideja, kao- i3veispisan je sviđa na čudan način

gola za 4 minuta šokirali su Francuze i postavili rekord po broju golova na prvenstvima

Holandija 6 Jugoslavija 1 Stadion Fejenorda, Roterdam, Holandija, 2000

Danska 2Crvene Njemačka 0 da se u voj ideji bilo dovoljno Stadion Zvezde, Stadion Ulevi, Goteborg, svakom gradu učesniku Beograd, Jugoslavija, 1976izgraŠvedska, 1992stadion. di po jedan REZERVISTA JE HEROJ “To bi bilo mnogo lakše i jefIZNENAĐUJUĆI ŠAMPION Njemci su se oporavili nakon tinije. Ipak, za sada je samo Otišli su na šampionat natomala minusa odi još dvaništa gola (0:2), a predlog nije odlučevrata (kao zamjena za ratom no”, rekao je Platini. rezervista Diter Miler postao okovanu Jugoslaviju), šokirali heroj nacije - het-trikom Holanđane u polufinalu, a u je označio početak fešte finalu protiv Njemačke režirali elfa na krcatoj Marakani još jedno čudo

Njema Stadio Vembl Beogr Engles MA GLA Njemc Repriz dva go godine penale nove g boem Njemc Panen fudbal tačke defanz

Francuska 2 Italija 1 Stadion Fejenorda, Roterdam, Holandija, 2000

IZNENAĐUJUĆI ŠAMPION GLAVOBOLJA DOMAĆINA HOLANDSKI DINAMIT DUPLI POBJEDNICI Najbolji strijelac prvenstva, (uz Silvan Viltor je izjednačio u Otišli su na šampionat na mala Repriza polufinala SP iz 1990. Klajvert bi rezervista David vrata (kao zamjena za ratom godine, donijela je Englezima Sava Miloševića),Patrik Danska 2 Njemačka 02 90,2 daFrancuska Njemačka1 Engleska 1 Z. Njemačka Jugoslavija Čehoslovačka Z. Njemačka Z.za Njemačka 2 2 Francuska Čehoslovačka 2 Z. Njemačka Jugoslavija Francuska 4 šokirali Jugoslavija 54Francuska 4 2 - bilo 3 Portugal 3 Portugal Grčka 1 Portugal 0 2 u 30 minuta potpisao je Trezege zlatnim golom okovanu5Jugoslaviju), nove glavobolje je 6:5 za42Jugoslavija Stadion Ulevi, Goteborg, Vembli, London Stadion CrvenePariz Zvezde, Stadion StadionCrvene CrveneZvezde Zvezde, StadionVelodrom, Crvene Zvezde Park Prinčeva, Pariz Park Prinčeva, Stadion Marsej, Stadion Velodrom, Marsej, Da Luž, Lisabon, Švedska, 1992 Engleska, 1996 het-trik, pocijepao mrežu Holanđane u Njemce, tragičar Beograd, kolijevke Beograd, Jugoslavija, Beograd,Jugoslavija, Jugoslavija, 1976 1976 demolirao Beograd,Jugoslaviju Jugoslavija, 1976produžetku Francuska, 1960u polufinalu, a Francuska, 1960 a1976 Francuska, 1984 Francuska, 1984 Portugal, 2004 i odveo koorganizatore Tolda i postavio Francuze finalu protiv Njemačke režirali fudbala je bio IZNENAĐUJUĆI ŠAMPION GLAVOBOLJA DOMAĆINA POČETAK BAJKE REZERVISTA POČETAK BAJKE JE HEROJ MAESTRO REZERVISTA PANENKA JE HEROJ PLATINIJEV MAESTRO PANENKA TURNIR PLATINIJEV TURNIR SENZACIJA VIJEKA Otišli susu nase šampionat na malasvjetski Repriza polufinala SPpresto izu1990. turnira u polufinale na i evropski još jedno čudo Geret Sautgejt Jugoslovenski preokret za Njemci Jugoslovenski sudefanzivac se oporavili preokret nakon za Njemci su su se se vratili oporavili nakon Njemci nakon Dramatično Njemci polufinale vratili nakon u kojoj Dramatično polufinale kojoj Pokazali su nevjerovatan timski

Holand Turska Stadio Stadio Roterd Švajca HO KAK Najbo Odluči Sava M vrata (kao zamjena zagolove ratomu godine, donijela minusa od dva gola (0:2), EP a minusa dva gola (0:2), a pamćenje na otvaranju EP pamćenje na otvaranju dva golaod deficita, izborili su dva oba gola tima deficita, postigla izborili su oba postigla golove u duh, a utima finalu im je je Englezima bio dovoljan četvrtf za 30 okovanu Jugoslaviju), šokirali nove glavobolje bilo je 6:5 za rezervista Miler način postao- 3 penale, rezervista Miler postao ispisan je na čudan način - 3 ispisan je Diter na čudan ali Diter ih je sasjekao češki produžecima, penale, ali ih jeprije sasjekao nego češki što je gol produžecima, prije negoda što je vratim Angelosa Haristeasa het-tri u polufinalu, au Njemce, a tragičar kolijevke heroj - het-trikom heroj nacije - het-trikom gola za 4 minuta šokirali su gola nacije za 4 minuta šokirali su boem sa brkovima - Antonin Holanđane francuski boem sakapiten brkovima Mišel - Antonin Platini francuski kapiten Mišel Platini dođu do trofeja. Za feštu Grka, Kaveč i odve finalu protiv Njemačke režirali fudbala je bio označio početak fešte je označiojepočetak fešte Francuze i postavili rekord po je Francuze i postavili rekord po Panenka udarcem sa-W bijele pogodio Panenka i poslao je udarcem trikolore sa bijele suze pogodio i poslaoi trikolore Poruglaca najveću poslao MUST ATCHjoš MATCHES turnira jedno čudo defanzivac Geret Sautgejt nagolova krcatojna Marakani elfa nazadivi krcatoj Marakani broju golova na prvenstvima elfa broju prvenstvima tačke svijet utačke velikozadivi finalesvijet u veliko finale senzaciju u istoriji fudbala.

Jun 8

Poland – Greece Izvor: UEFA Opening game Jun 9 Germany – Portugal 2008 quarter-final replay Jun 10 Spain – Italy Clash of favourites Grčka 1 Portugal 0 Turska 3 Češka 2 Jun 11 France – England Stadion Ženeva, Ženeva, Stadion Da Luž, Lisabon, Fierce rivals Grčka 1 Portugal 21 Turska 3 Češka Portugal, 2004 0 6 Jugoslavija Francuska Holandija 62Jugoslavija Italija01 1 Francuska 2 Italija Danska 2 Njemačka Danska 2Švajcarska, Njemačka Njemačka1 Engleska01 2008 Holandija Njemačka1 Engleska 11 Stadion Fejenorda, Ženeva, Ženeva, Stadion Da Luž, Lisabon, Stadion Stadion Fejenorda, Fejenorda, Stadion Ulevi, Goteborg, StadionLondon Ulevi, Goteborg, Vembli, Vembli, Fejenorda, London Jun 13 Netherlands – Germany SENZACIJA VIJEKA KAKAV PREOKRET TURSKE Švajcarska,Holandija, 2008 Portugal, Roterdam, Holandija, 2000 Roterdam, Roterdam,2004 Holandija, Holandija, 2000 2000 Roterdam, 2000 Švedska, 1992 Švedska, 1992 Engleska, 1996 Engleska, 1996 Close neighbours Pokazali su nevjerovatan timski Odlučivalo se ko će u KAKAVPOBJEDNICI PREOKRET TURSKE SENZACIJA VIJEKA IZNENAĐUJUĆI ŠAMPION GLAVOBOLJA IZNENAĐUJUĆI DOMAĆINA ŠAMPION HOLANDSKI GLAVOBOLJA DINAMIT DOMAĆINA DUPLI HOLANDSKI POBJEDNICI DINAMIT DUPLI Jun Portugal –Viltor Netherlands duh,sua na u finalu im je četvrtfinale, Česi bili na Pokazali su nevjerovatan timski Odlučivalo ko će u u Najbolji strijelac prvenstva, (uz Silvan Najbolji strijelac je izjednačio prvenstva, u (uz Silvan Viltor se je izjednačio Otišli šampionat nabio maladovoljan Otišli supolufinala na šampionat mala su Repriza SP izna 1990. Repriza polufinala SP iz17 1990. Single Dutch winim injelast 10 duh, aMiloševića),Patrik ubifinalu bio dovoljan četvrtfinale, Česi suDavid bili na Miloševića),Patrik Klajvert 90, Sava da rezervista David Klajvert 90, da bi rezervista vrata (kao zamjena za ratom dagodine, vrata (kao zamjena za ratom donijela je Englezima godine, donijela je Englezima gol Angelosa Haristeasa vratima raja (2:0), Sava ali je Nihat gol Angelosa Haristeasa da vratima raja (2:0), ali jeuNihat za 30 minuta potpisao je Trezege za 30 minuta zlatnim potpisao golom je u Trezege zlatnim golom okovanu Jugoslaviju), šokirali okovanu Jugoslaviju), šokirali nove glavobolje bilo je 6:5 za nove glavobolje bilo je 6:5 za dođu do trofeja. Za feštu Grka, Kaveči sa dva gola u finišu dođu do trofeja. Za feštu Grka, Kaveči sa dva gola u finišu Jugoslaviju produžetku het-trik, demolirao pocijepao Jugoslaviju mrežu produžetku pocijepao mrežu Holanđane u polufinalu, a u Holanđane u polufinalu, a u het-trik, Njemce, a tragičar kolijevke Njemce,demolirao a tragičar kolijevke Wesley Sneijder suze Poruglaca i najvećufinalu protiv poslao Turke u nokaut fazu suze Poruglaca iFrancuze najveću poslaoi postavio Turke u nokaut fazu odveo koorganizatore Tolda i odveo i postavio koorganizatore Tolda Francuze finalu protiv Njemačke režirali fudbala je bioNjemačke režirali ifudbala je bio senzaciju u istoriji fudbala. turnira u polufinale na turnira svjetski u polufinale evropski presto na svjetski i evropski presto još jedno čudo još jedno čudo defanzivac Geret Sautgejt defanzivac Geret Sautgejt Netherlands senzaciju u iistoriji fudbala.

Izvor: UEFA

MUST-WATCH MATCHES Jun 8 Poland – Greece Opening game

MUSTJun 8 Jun 9

Jun 10

Jun 11

Jun 13

Jun 17

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 37

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

KRATKE vijesti IZ ŠPANSKOG UGLA

Ramos: Pirlo nije Italija Defanzivac Španije otkrio da “crvena furija” ne priprema specijalnu zamku za dirigenta Italije

io je tri puta igrač utakmice (Hrvatska, Engleska, Njemačka) na Evropskom prvenstvu u Ukrajini i Poljskoj. Od njega zavisi svaki detalj u igri “azura”. Andrea Pirlo, uz Marija Balotelija, figurira kao najveća opasnost za Španiju, pred večerašnji okršaj u Kijevu. Iako su svjesni toga, u redovima “crvene furije” ne pripremaju zamku za italijanskog dirigenta.

“Pirlo je unikatan igrač i sigurno jedan od njihovih vođa. Međutim, nije on sam doveo Italiju u finale. Došli su tamo jer su prava ekipa i pripremamo se za kompletnu Italiju”, uvjerava Serhio Ramos, koji je kopirao momka iz Breše, kada je popularnom “Panenkom” matirao Ruija Patrisija u pe-

nal seriji protiv Portugala. Italija i Španija su već odigrale jedan meč na Euru, kada su u 1. kolu grupe remizirale (1:1). Antonio Di Natale je prvi i jedini savladao Kasiljasa na turniru, Fabregas se postarao da vrati stvari na početak, dok je Fernando Tores promašivao zicere...

“Upravo će nam ta utakmica pomoći. Vidjeli smo sve dobre strane Italije, kojih ima mnogo, pa smo se što bolje pripremili za naš novi duel večeras”, kaže defanzivac Real Madrida, otkrivši od koga najviše strahuje u redovima “azura”. “Iako nijesmo opterećni Italijanima, slagao bih kada bih rekao da nijesam zabrinut zbog Balotelijeve odlične forme. Takođe, veliku opasnost će nam predstavljati i Antonio Kasano. Ali, nećemo da brinemo zbog njih - moramo da ostanemo staloženi i držimo se svog stila igre”, zaključuje Ramos. A.P.

IZ ITALIJANSKOG UGLA

Montolivo: Jedva čekam Vezista italijanske selekcije “napaljen” pred finale Bliži se veliki fudbalski prasak. Kako sati prolaze, a veliko finale uzima sve veći danak, tako se i akteri istorijskog okršaja hrabre, vjerujući u rezultat koji će im donijeti titulu šampiona Evrope. Nekadašnji igrač Atalante i Fiorentine, a sada član Milana i jedno od prijatnijih

iznenađenja “azura”, Rikardo Montolivo, ne može da dočeka večerašnji šlager. “Večeras imamo najteži mogući ispit. Međutim, ne mogu da dočekam naš zajednički izlazak na travnjak, kao i trenutak kada svi budemo pjevali himnu, zajedno sa milionima

Italijana na trgovima i ispred tv ekrana”, napisao je italijanski vezista, na društvenoj mreži “Tviter, od kojeg će, takođe, zavisiti puno toga, s obzirom da će zajedno sa Pirlom, De Rosijem i Markizijom morati da parira virtuozima sa druge strane - Ćaviju, Ćabiju, Injesti ... A.P.

LORAN BLAN Dosadašnji selektor Francuske odlučio je da ne produži ugovor sa Fudbalskim savezom “trikolora”! Loran Blan nije podnio ostavku zbog svađe sa igračima ili Savezom, već zato što nije bio zadovoljan postignutim rezultatom na EP. Blana bi mogao da naslijedi Didije Dešamp... GUS HIDINK Trener fudbalera Anžija iz Mahačkale odbio je ponudu Fudbalskog saveza Holandije da na klupi reprezentacije zamijeni Berta van Marvijka, govoreći “ne mogu sada da odem iz Anžija”.

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC Nikić

Majka Ramosa: Molila sam boga da ne puca penal Španija se večerašnjeg finala sa Italijom “dočepala” nakon jedanaesteraca protiv Portugala (4:2), a najupečatljiviju egzekuciju potpisao je Serhio Ramos - štoper Španije je izveo takozvanu “panenku”. Majka defanzivca Real Madrida, Paki, mislila je da je njen sin “lud”... “Znala sam da će Serhio uzeti loptu da puca. Međutim, rekla sam sama sebi “šta on to radi!?”, jer nijesam željela da puca”, sjeća se Ramosova majka, koja se nada da će Španija savladati Italiju u finalu. B.T.

Silvija Baloteli: Mario rijetko plače Silvija Baloteli, gospođa koja je sa suprugom Frančeskom usvojila Marija Balotelija, otkrila je kako super Mario reaguje na kritike, kako se osjeća nakon pobjede, poraza... “Kada mu je teško Mario se povuče u sebe, totalno izoluje. Dva gola protiv Njemačke oslobodila su malog genija koji leži u njemu. Konačno se dokazao”, rekla je Silvija za “Gazetu delo Sport”, koja je dodala da Mario rijetko plače. “Vrlo je teško vidjeti Marija da plače, a posljednji put je to bilo zbog Žozea Murinja, dok su bili u Interu zajedno”. B.T.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni i odgovorni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenica: Marijana BULJAN (marijana.buljan@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Ivana ĐUROVIĆ (ivana.djurovic@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me) (redakcija@dnovine.me)

Redakcija: 077 300 100

Pratite nas na twitteru

@dnovine

38 Sport

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

EVROPSKO PRVENSTVO POLJSKA I UKRAJINA 8. JUN 1. JUL 2012.

S T A V

Kasiljas: Z Bufon: Za n VELIKO FINALE

Vamos Espana BOJAN TOPALOVIĆ Novinar

España, España, España... Te davne 1964. godine Španija je pokorila Stari kontinent. Narod se ujedinio, nije bilo važno ko je Katalonac, Baskijac, Španac - na svakom ćošku se klicalo arhitekti iz Galicije Luisu Suarezu, te (valjda) Brazilcu Marselinju - čovjeku koji je protiv SSSR u 84. minutu potpisao titulu Evrope (2:1)! A, onda su prošle godine, decenije... Furija je imala sve. Baš sve što je fudbalu potrebno - klasu, vrsnog pojedinca, kažu jak kolektiv. Ali... Uvijek se javljalo to veliko “ali”! Jer, Španija nikada ništa specijalno nije uradila na velikim takmičenjima (na EP 1984. godine bili drugi, izgubili od Francuza), dok se nijesu pojavili neki novi klinci. Neki mnogo dobri klinci, koji su od 2007. godine počeli da pomjeraju granice čarobne igre na zelenom tepihu... OK, Italija je blizu, nama iz Crne Gore je tu preko mora, mnogi se “lože” na nju, ali... Opet dođosmo do toga “ali”. Španija je uvijek bila nešto posebno, nikada nije igrala taj italijanski katenaćo koji je davio gurmane “loptanja”. Nikada nije ubijala publiku po cijenu rezultata! Iako je imala pravo na to. Međutim, oni su gospoda - igraju fudbal do kraja. Priznajem, nekoliko puta sam ih zamrzio - posebno 2000. godine kada su tadašnju Jugoslaviju pobijedili 4:3 u grupnoj fazi Evropskog prvenstva koje je održano u Holandiji i Belgiji. Međutim, uvijek ista priča, godine su prolazile, gledanje na fudbal se mijenjalo, ali “crvena furija” je ostala “crvena furija”. Dosljedna sebi - fudbalski, politički podijeljena do kraja - neko je Španac, neko Baskijac... I pomenute 2007. godine su postali “kaznena crvena furija” - Injesta, Ćavi, Ćabi Alonso, Fernando Tores, Iker Kasiljas, David Vilja i društvo se uozbiljilo, sjeli su za sto i dogovorili se da je “dosta bilo zezanja”. Došlo je evropsko zlato 2008. godine u Austriji i Švajcarskoj, na klupi je sjedio stari Luis Kornjača Aragonjes, da bi dvije sezone kasnije Visente Del Boske uzeo svjetsko zlato u Južnoj Africi. I sad se samo priča o - Španiji. Kao sada ih svi nešto mrze, ogorčeni su na njih, jer su previše dosadni. A, italijanski “autobus” (srećom Ćezare Prandeli ne igra to) vam nije bio dosadan? I, kako vam može neko biti dosadan ko izluđuje protivničku ekipu? OK, ne igraju kao nekada. Ali, za to su krivi protivnici - nikako Španija. Furija je uvijek igrala ovako, samo što su druge ekipe nastupale otvoreno, pa je Španija lako postizala golove. A, sada protivnici ne razmišljaju nimalo o sebi, već o - Španiji. Francuska, Portugal, Italija - sve su to veliki timovi, ali to su veliki timovi kojima je bitnije da se zaustave Davida Silva, Injestu, Ćavija, nego da oni nešto naprave. Eto, zato je Vama Španija “dosadna”, jer uvijek ima sedam protivničkih igrača iza lopte, uglavnom je autobus parkiran. Ali, to niko ne gleda, jer se uvijek najboljem traže - mane... “Ma, teško je igrati protiv njih. Izlude te. Trčiš, a nemaš loptu. Znaš li ti šta je to? Možeš da poludiš... Moraš da im pariraš, da ih dupliraš, pokrivaš, trčiš i nemaš loptu. A, oni dođu kad hoće do situacije, do polušanse, šanse, jedna lopta uđe i dobiju te glatko. To su Španci!”, riječi su legendarnog Roberta Prosinečkog Zbog toga što godinama nijesu osvajali ništa, a imali su ekipu, zbog toga što bi Španija mogla da uđe u istoriju, jer je povezala dva EP, te jedno Svjetsko, zbog toga što Del Boske može sebe da promoviše u heroja, zbog toga što nikada nijesu dobili Italiju... Zbog svega toga i još mnogo čega - Vamos España!

Kijev podrhtava u crvenom i plavom ritmu Španija i Italija večeras (20.45) igraju finale EP Kosta Bošković

iris mora, plaža, maslina i predivnog Mediterana širi se dolinom Dnjepra - južnjačka krv Španije i Italije bila je ovog ljeta vrelija od bilo koje druge, obojila je u crveno i plavo Poljsku i Ukrajinu i na kraju se slila na ulice Kijeva - pod “zvjezdanim nebom” Olimpijskog stadiona. Poslije skoro mjesec dana atomskog fudbala, vrijeme je da se vidi ko je najbolji, vrijeme je za veliko finale Evropskog prvenstva.

Stari kontinent se sprema za tektonske potrese koje će večeras na njegovom istoku izazvati sudar Pirineja i Apenina, kraljevine i republike, dvije filozofije fudbalske igre - najbolji do sada su “la roha” i “azuri”, a ko će napraviti odlučujući korak ka vrhu otkriće nam posljednja stranica iz knjige “Euro 2012”. ● ŠPANIJA KORAK OD BESMRTNOSTI Skoro pola vijeka ih nije bilo nigdje, a onda su u šest godina planeti režirali neviđenu dominaciju - od 2008. do danas niko na svijetu nije kao Španija. “Crvena furija” će večeras igrati svoje treće uzastopno finale na velikim takmičenjima, “crvena furija” kuca na vrata besmrtnosti - ako poslije Eura u Švajcarskoj i Austriji i Mundijala u Južnoj Africi, Ćavi, Injesta, Kasiljas i društvo budu slavili i večeras, napraviće ono što niko nikada u istoriji fudbala nije. “Igramo za istoriju, želimo da nas ljudi pamte dok su živi. Ko bi vjerovao da ćemo u šest godina napraviti toliko dobrih stvari za španski fudbal”, poručio je sjajni golman i kapiten “furije” Iker Kasiljas. Španija i istorija - ovih dana

često idu zajedno, pa je slično svom kapitenu govorila i “lažna devetka” planetarnih vladara Sesk Fabregas. “Mi smo već ušli u istoriju sa dva trofeja koja smo zaredom osvojili”, smatra “desetka” Španije. “Međutim, naravno da želimo i malo više od toga i ovdje smo došli sa tim ciljem. Daćemo sve od sebe da osvojimo ovo EP, i to ne samo kako bismo ušli u istoriju. U našoj je prirodi da uvijek idemo na pobjedu. Znam da je Španija država koja je opsjednuta fudbalom i da je kompletna uz nas u ovom trenutku”. Selektor Španije Visente Del Boske nema problema sa povredama, a očekuje se da će i veliko finale početi bez špica sa upravo Seskom Fabregasom kao najisturenijim igračem. ● MILION SRCA KUCA ZA “AZURE” Četiri puta su svijet ostavili pod svojim nogama, Evropu jednom (1968), ali nikada nijedna od selekcija Italije nije imala “ono nešto” što posjeduje ova Ćezarea Prandelija - beskrajnu ljubav i podršku cijele nacije. Svi su zajedno, nakon brodoloma u Južnoj Africi, rasli iz pepela. Ovo ljeto pripada

svim Italijanima! “Ovo finale igramo za nas, ali i za sve vas koji svakog dana oduzimate po dva sata mog vremena dok vas gledam na Jutjubu kako slavite na ulicama svih italijanskih gradova”, istakao je italijanski golman, kapiten i legenda - Đanluiđi Bufon. Na priču “jedinice azura” nadovezao se i čovjek koji je napravio renesansu u italijanskom fudbalu i koji je od početka insistirao na jedinstvu navijača i igrača - selektor Ćezare Prandeli. “U jednom trenutku nikog nije interesovala Italija, a sada smo narod izveli na ulice - to nam nevjerovatno znači”, rekao je Prandeli, a potom govorio i o velikom finalu. “Pokušaćemo da pronađemo najslabiju tačku Španije, a onda i da je iskoristimo. Rasli smo na turniru i sada smo prava ekipa”. Konačno je osvanula i toliko čekana nedjelja, 1. jul 2012, dan kada će Evropa disati i živjeti za fudbal, dan kada će se podijeliti na crvenu i plavu stranu i dan kada će krunisati svog fudbalskog (novog ili starog) kralja...

gol primila je Španija na ovom EP i to upravo od Italije u grupnoj fazi

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 39

NEDJELJA, 1. 7. 2012.

Za istoriju naš narod

Forza Italia

S T A V

ALEKSANDAR POPOVIĆ Novinar

Ona je stvorena za velika takmičenja. Ona uvijek zna kako da preskoči svaku prepreku na putu do titula. Igrala katenaćo ili napadačkim stilom - ona je bila i ostala fudbalska dama. Naravno, znate već o čemu govorim, jednostavno - Italija! Odrastali smo uz njen brzopleti jezik i šarmantnu intonaciju. Gledali “kalćo” nedjeljom popodne, uvjeravajući se svake sedmice koliko igra između dva gola može da zavlada našim životom. Ipak, ta strast, želja, ponos i sve srećne okolnosti koje porijeklo nose sa Apenina nikada i nigdje ne funkcionišu tako dobro zajedno kao pod kožom večerašnjeg finaliste Evropskog prvenstva. ● PRST SUDBINE RUŠI ŠPANCE Kao što napisah, okolnosti - te srećne italijanske okolnosti ostavljaju bez teksta, čak i onda kada se čini da crna rupa guta najvažniju sporednu stvar u zemlji špageta, pice, Koloseuma, San Rema... Pa, da se vratim(o) na 1982. godinu. Kladioničarski potres “Totonero” drmao je Apenine pred Svjetsko prvenstvo u zemlji večerašnjeg protivnika, u kojem su glavni likovi bili predsjednici klubova, sportski direktori... Ipak, “azuri” su došli do kraja i trijumfom protiv Zapadne Njemačke (3:1) poletjeli na vrh planete! Nastupila je suša, a onda se ukazala identična priča u ljeto svježije 2006. godine. “Calciopoli”, gotovo su srozali do dna italijanski fudbal, “zahvaljujući” Lućanu Mođiju i Anoniju Điraudu, zbog kojih je Juventus ispao u drugu ligu. Međutim, teška situacija ponovo je ujedinila igrače, što je rezultiralo četvrtom svjetskom titulom, nakon slavlja protiv Francuza poslije penal serije. I, polako dolazimo do sadašnjosti. Treći put u istoriji, ponovo se dogodilo već viđeno - zavladao je “Calcioscomesse” ili “fudbalsko klađenje”. Uhapšeni su virtuelni reprezentativci (Mauri), privođeni aktivni članovi (Krišito), ali osumnjičeni i oni koji će večeras proliti krv i znoj kako bi ko zna koji put učinili svoju zemlju ponosnom (Bufon, Bonući). “Tri od tri” poslije velikih afera - obistiniće se velika magija ukoliko večeras Italija, prstom sudbine, matira Španiju i izazove eksploziju oduševljenja.

Da li ste znali ● ŠPANIJA će, ukoliko bude slavila u večerašnjem finalu, postati prva reprezentacija u istoriji koja je zaredom osvojila tri velika prvenstva (Euro 2008, SP 2010, Euro 2012) i prva selekcija koja će dva puta uzastopno prigrliti trofej Anrija Delonija. ● Ovo će biti četvrto finale za “la rohu” na evropskim prvenstvima (1964, 1984, 2008. i 2012) - do sada je izgubila samo jedno (1984). ● Momci Visentea Del Boskea su u seriji od 19 uzastopnih pobjeda na takmičarskim mečevima, a slavili su i na posljednjih devet utakmica nokaut faze na velikim takmičenjima (EP i SP) i to bez primljenog gola. ● Ipak, protiv Italije skoro cijeli vijek čekaju na pobjedu u takmičarskom meču - njihov trijumf nad “azurima” na prošlom EP poslije pe-

nala računa se kao neriješen ishod. Skor Španije protiv Italije je (1-5-5), a jedinu pobjedu su ostvarili na OI 1920. ● ITALIJA će večeras odigrati svoje treće finale na EP (1968, 2000, 2012) - slavili su samo jednom 1968. ● Ukupno su protiv Španije odigrali 31 utakmicu uz skor od deset pobjeda, 12 neriješenih i osam poraza. Posljednji put su se sreli na startu ovog EP kada je bilo 1:1. ● Italija je od osam posljednjih mečeva samo dva riješila u svoju korist u regularnom vremenu, ali zato još ne zna za poraz u takmičarskom meču pod vođstvom Ćezarea Prandelija. ● Mario Baloteli je prvi Italijan koji na jednom EP postigao tri gola.

● TRADICIJA I JATO ŠAMPIONA ZNAJU PUT DO VRHA Antonio Kasano (pobijedio bolest srca i zaigrao na Euru), Mario Baloteli (svoju “ludost” zasijenio super golovima), Andrea Pirlo (čarobnjak sa fudbalskim štapićem), kapiten Đanluiđi Bufon (već deceniju među najboljim golmanima svijeta) i ostali imaće večeras igrača više - tradiciju! Kome je naklonjena, taj se i poziva na nju, za razliku od suprotne strane, koja se tješi onom: “tradicija postoji da bi se rušila”. Italija naime nikada nije izgubila od Španije u regularnom dijelu meča, odnosno produžecima na velikim takmičenjima! Ako izuzmemo EP 2008. godine i prolaz “crvene furije” nakon penal lutrije, “azuri” nikada nijesu pognute glave završavali protiv večerašnje prijetnje. Na Svjetskom prvenstvu 1934. godine na svom terenu Italija je najprije remizirala sa Španijom (1:1) u četvrtfinalu, dok je u ponovljenom meču minimalno slavila (1:0), zahvaljujući Đuzepeu Meaci, što je kasnije rezultiralo osvajanjem titule šampiona svijeta! EURO 1980. godine završio je bez golova, a osam godina kasnije (1988.) Đanluka Vijali je eliminisao u grupi i rasplakao Špance. Vođeni jedinstvom, ponosom, atraktivnom igrom i gore navedenim šampionima, zbog svega toga - Forza Italia!

Planeta staje, igra se super finale FINALE EURA 2012

ŠPANIJA

Olimpijski stadion, Kijev, 20.45 h

Selektor Visente del Boske Kapiten Iker Kasiljas Najbolji strijelac Alonso, Fabregas, Tores, 2

PRVA ZVIJEZDA Andres Injesta Golova: 0 Pasova: 387 Asistencija: 1 Šuteva: 17

Asistencije 3

Pirlo

UKUPNO ŠUTEVA 55 97

U okvir

14 13

Šutevi

Ćavi

533

Alonso

Baloteli Arbeloa

499

3 igrača

Di Natale

Pirlo

459

Montolivo 8

2 igrača

4 igrača

Buskets

456

Kjelini

Alonso

VJEROVATNI SASTAVI Alba

Injesta

Ramos

Pike

Fabregas Montolivo

Pirlo

Kasano

Iz prekida: 2

1984 1988 1992 1996 2000 2004 2008

Francuska Francuska Njemačka Holandija Švedska Danska Engleska Njemačka Francuska Holandija/Belgija Portugal Grčka Španija Austrija/Švajcarska

postignuti-primljeni 1-1 1-2

Barzalji

Ćavi Ća

Arbeloa

Vrijeme postizanja golova

Bufon

Alonso Buskets

0-0

DOSADAŠNJI Organizator PRVACI 1960 SSSR Francuska 1964 Španija Španija 1968 Italija Italija 1972 Z.Njemačka Belgija 1976 Čehoslovačka Jugoslavia 1980 Z.Njemačka Italija

Balzareti

Markizio Baloteli

Kasiljas

Van

Napravljeni faulovi

Van 16 metara: 0 U 16 metara: 8

Izvor: UEFA

57%

1.20 0.60 52% 662 74% 5.40 15.8 3.00

KAKO SU POSTIZANI GOLOVI... Desna noga: 5 Glava: 1 Lijeva noga 2 Iz igre: 6

Pasovi

Injesta

1-0

grupna faza EP Prijateljska

Postignutih golova Primljenih golova Posjed Pasovi Kompletirani pasovi Korneri Napravljenih faulova Žuti kartoni

Baloteli

Vrijeme postizanja golova postignuti-primljeni 3-0 1-0 1-0

1.60 0.20 60% 844 80% 8.00 12.8 2.00

Šutevi u gol

Silva

Italija Španija

STATISTIKA (po utakmici)

Van

Španija 1-1 Italija 2-1

Pobjede Neriješeno 15 Postignutih: 46 Biće ovo repriza četvrtfinala EURA 2008, koje je završeno 0:0, Postignutih: 33 Primljenih golova: 32 4 Porazi a nakon penala Španija je bila bolja i slavila 4:2 Primljenih golova: 21 Španija je osvojila Italija, drugoplasirana u PRVA ZVIJEZDA PUT DO FINALA Grupu C sa 7 bodova Italija Grupi C, plasirala se u finale Mario Baloteli 1.kolo Španija 1-1 1-1 nakon gola Navasa uprkos 3 neriješena Golova 3 2.kolo Hrvatska 1-1 Irska 4-0 u 88. minutu rezultata od 5 odigranih Pasova: 117 3.kolo Irska 2-0 Hrvatska 1-0 krucijalnog meča mečeva i sreći na Asistencija: 0 protiv Hrvatske penal ruletu Šuteva: 24 1/4 finala Engleska *0-0 Francuska 2-0 protiv Engleza *Penali 4-2 1/2 finala Njemačka 2-1 Portugal *0-0

UKUPNO ŠUTEVA 29 78

UČINAK NA ŠAMPIONATIMA Nastupa: 7 Najbolji rezultat: Prvaci (1968) Rezultat iz 2008: Četvrtfinale

PRETHODNI DUELI 2012 2011

Šutevi U okvir 63%

2-1

Neriješeno 11

Selektor Ćezare Prandeli Kapiten Đanluiđi Bufon Najbolji strijelac Mario Baloteli, 3

MEĐUSOBNI DUELI Golova Španija7 Italija 8

UČINAK NA ŠAMPIONATIMA Nastupa:11 Najbolji rezultat: Prvaci (1964, 2008) Rezultat iz 2008: Prvaci Pobjede Neriješeno Porazi

ITALIJA

Silva

De Rosi

Kjelini

0-0

1-0

0-0 Bonućći Bonu

3-0

KAKO SU POSTIZANI GOLOVI... Desna noga: 4 Glava: 2 Lijeva noga: 0 Van 16 metara: 1 U 16m: 5 Iz igre: 3

Iz prekida: 3

OFICIJALNA LICA Sudija: Pedro Proensa POR Pomoćnici: Bertino C. Miranda POR, Rikardo J.F. Santos POR OLIMPIJSKI STADION Otvoren: 1923. (rekonstruisan Oktobra 2011) Uloženo u rekonstrukciju: €470m Kapacitet: 60,000