Izdanje 20. decembar 2012.

ČETVRTAK, 20. 12. 2012. BROJ 420/ GODINA II

ZA ČETIRI GODINE UZEO 200.000

Foto: Balša Rakočević

ZARIJA FRANOVIĆ, PREDSJEDNIK BORDA DIREKTORA ŽICG U OSTAVCI

●9

DANAS ŽRIJEB ZA NOKAUT FAZU LŠ ● 26-32

Kuglice određuju sudbinu velikana SUMIRANJE SEZONE

FSCG bira najbolje

PRAVNA PRAZNINA

Medenici ne može da istekne mandat

NIKŠIĆ

DPS I SDP BLIŽI OPCIJI PONOVNOG IZLASKA NA BIRALIŠTA ● 3

Vlast želi nove izbore

ABA LIGA, 14. KOLO

Plavi idu na megdan N jakoj Cedeviti

Nada Đurđevac ašim Ustavom nije ograničen mandat predsjednici Vrhovnog suda, pa laik može da pomisli da Vesna Medenica može tu funkciju da obavlja doživotno. Pojedini pravnici u razgovoru za DN ipak kažu da se na osnovu opšteg prava može zaključiti da je njen mandat okončan jer je već pet godina na čelu Vrhovnog suda.

Tvrde da je ona sada bespravno na toj funkciji.

Strana. 5

ŽENA

PSIHOLOGIJA

Znaci da ste spremni za zajednički život

SAVJETI

POZITIVNA OPTUŽILA SVOG BIVŠEG ODBORNIKA DA JE FALSIFIKOVAO DIPLOMU

Drago Đurović: Svaka istina im je kao ova

Sokovi povećavaju broj kalorija

2

Tema dana

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

EDITORIJAL

2012. Godina bankarskih skandala

Godina koja je na izmaku ostaće upamćena kao period finansijskih skandala tokom kojeg su banke platile više od šest milijardi dolara britanskim i američkim regulatorima zbog prevara, pranja novca i lažiranja kamatnih stopa

Obeliks Crnogorac VUK PEROVIĆ urednik

UBS Decembar: Švajcarski bankarski gigant optužen je za manipulaciju Libor kamatnim stopama

“Uspjeh, kreacija, talenat, mora biti kažnjen”, reče legendarni glumac Žerar Depardje iznerviran mjerama francuske vlade da uvede prilično visoke poreze za imućne ljude. A on to jeste. Osim što je uspio na filmu, dobro se snašao i u biznisu. Ima vinograde, restorane i posao mu odlično ide. Tako da mu porez od 75 odsto nimalo lako nije pao. I Depradje se naljutio na državu, a država na njega. Što bi se reklo, ugledni Mond, objavio je da Depardje zbog visokih poreza napušta Francusku, a da odluku o novoj domovini još nije donio. U igri su Belgija, Rusija i Crna Gora.

Jun: Optuženi za kršenje sankcija prema Kubi i Iranu

Jun: Manipulisali Libor kamatnim stopama

Decembar: Optuženi za pranje novca povezanog sa meksičkim narko-kartelima i terorističkim grupama iz Saudijske Arabije

Još od Taksina Šinavatre nije ovako odjeknula neka vijest. Zanemarimo što Depardje, kao i neki njegovi sunarodnici i kolege po imetku, već ima prijavljen boravak u jednom belgijskom selu, sada poznatom upravo po francuskim bogatašima. Prijetnja da će promijeniti i državljanstvo, osim mjesta boravka, još uvijek je na snazi. A u toj priči, eto i nas. Za Depradjea, Belgija je vjerovatno logičan izbor, Putin mu je navodno već poslao pasoš, a mi smo vjerovatno kandidati zbog opcije da se dobije naše državljanstvo “ zbog državnog, naučnog, privrednog, kulturnog, ekonomskog, sportski i drugog interesa Crne Gore”. Kažu da ovdje ima i neke prijatelje.

Svijet je za to čuo upravo zahvaljujući Taksinu, koga su, dok je on uživao na našem primorju sa crvenim pasošem, potraživali njegovi zemljaci zbog nekih valjda finansijskih malverzacija. Na prvi pogled, Depardje zadovoljava sve uslove i skoro je savršen kandidat. Kulturne i naučne u jednom. Ima čovjek nekoliko Cezara (najvažnija francuska filmska nagrada), pa onda i Zlatni globus i još mnogo toga. Zatim, ekonomske i privredne, tu su vinogradi i restorani, jednom rječju, biznis. Sve to, moglo bi da čini državni interes. Jedino nije poznato koliko voli sport.

Kraljevska banka Škotske: Jun: Lažirali Libor kamatne stope

Decembar: Navodne transakcije kojima su prekršene sankcije Iranu, Burmi, Libiji, Sudanu

Mi bogataše mazimo i pazimo. Ne dižemo im poreze. Ovo “euro po euro”, na brojilo i telefone, ne bi trebalo da ga previše nasjekira. Žerar Depardje - uspješan, talentovan i kreativan u Crnoj Gori. Doduše, kod nas se uz ovo prvo, rijetko vežu kreacija i talenat. Mada, kažu da je boem. “Voli popit i zagalamit”, što mu je kod nas svakako još jedan adut.

To što je jednom priliko urinirao u punom avionu, niko mu neće uzeti za zlo. Uklopiće se valjda.

Novembar: Optuženi za lažiranje tržišta elektriciteta u Kaliforniji

Imajući u vidu da je Taksin zadovoljao samo onu stavku “drugi interesi” - dobro došao, Žerar.

Kazne za Benk ov Amerika Korp, Sitigrup, Vels Fargo&Ko, Ali Fajnenšeli JPMorgan Čejs & Ko zbog neprihvatljive prakse u oblasti hipoteka

*Libor određuje globalne stope na više od 300 biliona dolara vrijedne transkacije - uzimajući u obzir kamatne stope koje banke plaćaju zaduživajući se kod drugih banaka © GRAPHIC NEWS

MUP

Depardje nije tražio crnogorsko državljanstvo

Meteo 07:06 16:15

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More umjereno talasasto do jače talasasto, popodne u smiri- Nikšić vanju. Vjetar sjevernih smjero- Kolašin va, umjeren do jak, krajem dana Žabljak u slabljenju.

Pljevlja Bijelo Polje Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Na jugu pretežno sunčano, a na sjeveru umjereno do potpuno oblačno i uglavnom suvo vrijeme. Sjeverni i sjeveroistočni vjetar u slabljenju.

Danas

Sjutra

min oC max oC

3 4 6 5 5 -2 -4 -6 -2 -1

9 11 13 12 11 4 -1 -3 0 2

SJUTRA

min oC max oC

-1 1 4 3 2 -6 -11 -12 -9 -7

8 10 13 12 11 5 1 -3 1 2

Na jugu uglavnom suvo, a na sjeveru povremeno slab snijeg.

Iz crnogorskog ministarstva unutrašnjih poslova je saopšteno je da tom resoru do sada nije dostavljena inicijativa da se Žerar Depardje primi u crnogorsko državljanstvo, u skladu sa Zakonom o crnogorskom državljanstvu.

Nijesu, međutim, saopštili da li je francuskom glumcu nuđeno državljanstvo.

Slavni francuski glumac Žerar Depardij, čije je preseljenje u Belgiju zbog novih poreskih zakona u Francuskoj izazvalo brojne kontroverze, mogao bi uskoro da postane ruski ili crnogorski državljanin, piše francuski list Le mond.

Kako prenosi francuski list, Depardije je rekao da ima tri opcije nakon što se odrekao francuskog državljanstva. Pored Crne Gore, pominju se Rusija i Belgi-

Miodrag Strugar savjetnik DPS-a “Plavo-bijela je najbolja kombinacija,u drugim drzavama crvena neprikosnovena”.

MARKO MILAČIĆ, novinar “Sonju Barjaktarović za ministarku odbrane!”

ja, a izvor francuskog lista navodi da je Depardje rekao da mu je Putin već poslao pasoš. Le mond

piše da je u Belgiji glumac nedavno kupio kuću, dok u Crnoj Gori ima prijatelje i poslove.

HUMANO

Cukerberg donira 500 miliona dolara Osnivač Fejsbuka Mark Cukerberg uskoro će donirati oko 500 miliona dolara za Fondaciju zajednice silikonske doline.

To je naravno objavio na svojoj Fejsbuk stranici. Fondacija zajednice silikonske doline je neprofitabilna institucija koja radi na bazi dobrovoljnih donacija. Donacija će, kako je kazao Cukerberg, biti korištena za realizaciju socijalnih, obrazovnih i zdravstvenih projekata Fondacije, čiji je osnovni cilj da svijet učini ljepšim mjestom za život. Predstavnici Fondacije poručili su da će ova donacija biti najveća u njihovoj istoriji.

Tema dana

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

nikšić

Vlast želi nove izbore U vladajućoj koaliciji preovladava stav da bi u gradu pod Trebjesom trebalo održati nove izbore i na taj način razriješiti trenutnu političku situaciju Vasilj Karadžić

N

ikšićani će uskoro ponovo na birališta. Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, novi izbori u tom gradu su opcija broj jedan vladajuće koalicije. Vlast u novoj provjeri volje građana vidi izlaz iz dešavanja u gradu pod Trebjesom koji su obilježeni osnovanom sumnjom u političku korupciju. Za opoziciju pak, to bi bila samo legalizacija korupcije i otimačine, koja je kulminirala prekjuče kada je bivši odbornik Pozitivne Drago Đurović glasao za kandidata DPS-a za predsjednicu SO Sonju Nikčević.

U gradu pod Trebjesom će, prema nezvaničnim saznanjima DN iz vrha vladjuće koalicije, biti održani novi izbori.

Najveći zagovornik održavanja novih izbora u tom gradu je manja članica vladajuće koalicije, SDP, koja ne želi da učestvuje u vlasti koja je “sklepana” uz pomoć političke korupcije. To je na neki način i zvanično potvrdio potpredsjednik te partije i novi ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, koji je, gostujući na TV Vijesti, izjavio da mu dešavanja u Nikšiću “mirišu na korupciju”, te da jedini izlaz iz sadašnje političke zavrzlame vidi u održavanju novih izbora u tom gradu.

SDP-ovci su prvo tražili da se verifikuje izbor odbornice DPS-a Sonje Nikčević za predsjednicu nikšićkog parlamenta a da se odmah nakon toga ide na novu izbornu provjeru, sa

čime je saglasan i DPS. Najjača crnogorska partija je “podlegla” pritisku dobrog dijela javnosti kao i SDP, ali shvataju da su i pod lupom Brisela, te da ne bi bilo dobro da optužbe za korupciju “vise nad glavom” kada se poglavlja 23. i 24. budu otvarala na proljeće.

Portparol DPS-a Časlav Vešović je kazao DN da su izborom Sonje Nikčević za predsjednicu SO, dešavanja napokon došla u legalne tokove.

“Novoizabrana predsjednica je pozvala sve odborničke klubove na dogovor oko prioritetnih poteza u lokalnom parlementu. Demokratskoj partiji socijalista je na prvom mjestu interes građana i svaku odluku ćemo donijeti u tom pravcu. Da bi bila posvećena rješavanju problema, svakoj vlasti je neophodna stabilna i jasna većina u parlamentu”, rekao je on.

Sa druge strane, novi izbori u Nik-

Sjednica nikšićkog parlamenta šiću predstavljali bi samo legalizaciju političke korupcije koja se dogodila u lokalnom parlamentu, jer je voljom Nikšićana opozicija obezbijedila većinu na oktobarskim izborima, poručila je poslanica Pozitivne Ana Ponoš.

Ona je u izjavi za DN pozvala DPS da toj stranci vrate mandat koji su im oteli.

“Odbornički mandat otet je Pozitivnoj Crnoj Gori, i novi izbori bili bi samo novi vid prekrajanja izborne volje građana. Pozitivna Crna Gora insistira na tome da joj se vrati man-

dat koji joj je na nedemokratski način otet, jer je to sada presudno za demokratiju i vladavinu prava u našoj zemlji”, poentirala je Ponoš.

Ona je dodala da će u slučaju da koalicija oko DPS-a odluči da izabere gradonačelnika, Pozitivna bojkotovati lokalni parlament.

“Pozitivna će, u dogovoru sa drugim opozicionim subjektima u Nikšiću, iskoristiti sve načine političkog protesta kako bi spriječile primjenu postizbornog otimanja i legalizacije političke korupcije u ovom gradu”, zaključila je poslanica Pozitivne.

Đurović: Svaka istina im je ovakva

Drago Đurović Bivši odbornik Pozitivne Crne Gore Drago Đurović demantovao je optužbe da je falsifikovao diplomu Pravnog fakulteta, na osnovu koje je, prema krivičnoj prijavi koje je NN lice podnijelo protiv njega, napredovao u službi u nikšićkoj Komunalnoj policiji. Đurović je Dnevnim novinama kazao i da su tvrd-

nje da je zbog falsifikovanja diplome prinuđen i ucijenjen da u nikšićkom parlamentu glasa suprotno svojoj volji, neistinite.

“Svaka istina im je kao ova”, kratko je poručio bivši Pozitivac.

Inače, iz Pozitivne Crne Gore su ranije saopštili da su primili krivičnu prijavu NN lica protiv Đurovića, koji je prekjuće na sjednici SO Nikšić glasao za odbornicu DPS-a da bude predsjednica paralamenta, za krivično djelo falsifikovanja isprave kao i protiv NN izvršioca zbog krivičnog djela prinude.

“Građanin-birač-glasač”, kako se navodi u saopštenju te strane, prijavu je predao nadležnim državnim organima, Upravi policije tj. Centru bezbjednosti u Nikšiću, Vrhovnom državnom tužilaštvu i Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću. U prijavi stoji da je Đurović falsifikovao diplomu Pravnog fakulteta na osnovu koje je napredovao u nikšićkoj Komunalnoj policiji.

“Iz tog razloga, ovaj zabrinuti građanin sumnja da je Drago Đurović prinuđen i ucijenjen od strane nepoznatih lica, da glasa u SO Nikšić suprotno svojoj volji, da bi izbjegao pokretanje pitanja njegove krivične odgovornosti zbog falsifikovanja diplome, zbog čega bi sigurno izgubio posao a i ugrozio egzistenciju svoje porodice”, stoji u saopštenju Pozitivne.

Osim toga, krivičnom prijavom se traži od nadležnih državnih organa da utvrde da li je Đurovićeva diploma falsifikovana, što kako je primijetio podnosilac prijave, neće predstavljati problem jer se njegova diploma nalazi u njegovom personalnom dosijeu u Komunalnoj policiji, a do nje mogu doći i po službenoj dužnosti.

Stranka Darka Pajovića smatra da nova saznanja o falsifikovanju diplome dodatno pospješuju sumnje da je nad Đurovićem vršen pritisak zbog kojeg je promijenio svoju i volju građana Nikšića i glasao za odbornicu DPS-a.

3

Čajo ih odvojio od svijeta BAR - Grupa građana iz barskog naselja Sveti Ivan, prema Dobroj Vodi, obratila se danas medijima sa molbom da se ukaže na njihov problem. Oni, naime, već desetak dana nemaju ni telefon, ni internet, a kako kažu, iz Telekoma se niko ne oglašava.

“Još od prolaska čuvenog ciklona Čajo, sa kojim su se mnogi šalili, a nas je odvojio od svijeta, mi nemamo ni telefona, ni interneta. Zvali smo Telekom, prijavljivali kvarove, svi brojevi koji počinju sa 340, ali ništa. Niti se iko javlja, niti iko dolazi da popravi uništeno“, kažu u ovom naselju, i ističu da, zbog udara groma, od toga dana gotovo da nema kuće kojoj se nešto nije pokvarilo. „Elektronika po kućama je, recimo tako, desetkovana. Stradali su kompjuteri, televizori, veš-mašine, frižideri, a mi nemamo kome da se žalimo“, ističu oni. Ž.M.

Penzije danas Isplata novembarskih penzija u Crnoj Gori počeće danas, najavljeno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.

“Prosječna penzija iznosi 278 eura, a za isplatu novembarskih Fond PIO je obezbijedio 32,45 miliona eura”, kaže se u saopštenju.

J.V.Đ.

17,35

miliona

platiće kaznu japanski proizvođač automobila Tojota Sjedinjenim Američkim Državama zbog presporog obavještenja o problemu sigurnosti nekih od svojih modela.

Tojota je krajem juna pozvala vlasnike 154 hiljada limuzina marke Lexus u SAD-u, da ih dovezu u servis radi zamjene tepiha koji može da se izgužva i zaglavi papučicu za gas.

RODITELJI PISALI POLITIČARIMA

Apel poslanicima da se založe za vrtiće

kriminal

Osnovna škola “Milorad Musa Burzan”

Prodavao drogu na parkingu škole Podgoričanin Zoran Miković (28) uhapšen je juče u blizini Osnovne škole “Milorad Musa Burzan”, gdje je, prema sumnji policije, dilovao skank. Mikovića je policija zatekla dok je na parkingu pored škole pokušavao da napravi “džoint”. U torbici, osumnjičeni je imao još devet zamotuljka droge. Nakon hapšenja, izvršen je i pretres njegovog stana.

Tom prilikom, policajci su pronaš-

li još 17 zamotuljaka skanka i vagu.

Ukupna količina pronađene i zaplijenjene droge iznosi 100 grama.

Na osnovu broja pakovanja, policija sumnja da je Miković drogu nabavljao radi ulične prodaje. Protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počininio krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”.

M.V.P.

Udruženje Roditelji uputilo je pisma poslanicima, predsjedniku i potpredsjednicima crnogorskog Parlamenta, u kojima apeluje na njih da se u toku rasprave o Prijedlogu zakona o budžetu za 2013. godinu založe za povećanje iznosa za gradnju i dogradnju vrtića u Crnoj Gori. Prijedlogom Zakona o budžetu za 2013. godinu, za sve radove u vrtićima opredijeljeno je 660.000 eura.

“Evidentno je da se u toku naredne godine neće graditi nijedan vrtić, s obzirom da gradnja jedne vrtićke jedinice košta od 1,5 do dva miliona”, navode iz Udruženja.

Oni apeluju na poslanike da se založe da se budžetske stavke za obrazovanje uvećaju i da zatraže od Vlade da hitno pronađe adekvatno rješenje.

“Uz uvažavanje opšte poznate činjenice da je u toku finansijska kriza, ali i situacije da ona ne traje godinama, za razliku od prebukiranosti i prekobrojnosti grupa u crnogorskim vrtićima, vjerujemo da postoje načini za obezbjeđivanje novca za najmanje jedan ili dva vrtića u ovoj godini, posebno uzimajuću u obzir činjenicu da je Prijedlogom zakona o budžetu npr. pred-

viđeno da Direkcija javnih radova 7,1 milion eura potroši na izgradnju i rekonstrukciju administrativnog prostora za rad državnih organa”, ističe se u pismu.

Takođe, Udruženje je zatražilo od Vlade hitno rješavanje problema prebukiranosti i putem online peticije, u toku koje je prikupljeno preko 6,6 hiljada potpisa crnogorskih građana.

B.B.

MINISTARSTVO PROSVJETE

Sve se škole na Cetinju griju

Ministarstvo prosvjete saopštilo je juče da još nije dobilo zvaničnu informaciju iz bilo koje od obrazovno-vaspitnih ustanova da postoji problem u vezi sa zagrijavanjem prostorija u kojima se odvija nastava.

“Obezbijeđeno je dovoljno zaliha energenata za predstojeću zimu, tako da se prostorije obrazovno-vaspitnih ustanova adekvatno zagrijevaju”, tvrde u Ministarstvu i Roditelji đaka cetinjske Gimnazije prekjuče su se obratili mediji-

ma tvrdeći da proteklih dana njihova djeca iz škole dolaze promrzla, jer u učionicama nema grijanja, a i iz Gimnazije su potvrdili da postoje problemi sa grijanjem koji će nastojati da riješe u narednom periodu.

J.V.Đ.

4

Politika

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

PRIDRUŽIVANJE

Crnu Goru očekuje puna posvećenost integracijama Iz Brisela Miraš Dušević Uloga Crne Gore u pregovorima sa Evropskom unijom, nakon privremenog zatvaranja poglavlja 25. je drugačija, jer evrointegracije imaju pozitivne efekte ne samo na zvaničnu Podgoricu već i na region, kazao je ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić.

On je nakon trodnevne posjete Briselu rekao da nakon ulaska Hrvatske u EU, Crna Gora jedina država iz regiona koja pregovora sa Unijom.

“To je jako važna poruka ne samo za zvaničnu Podgoricu već i za cijeli region”, kazao je Lukšić nakon sastanaka sa evropskim zvaničnicima.

On očekuje da se naredne godine zatvore neka poglavlja i dodao da je otvaranje poglavlja 23. 24 moguće u drugoj polovini naredne godine.

“Od nas očekuje se da daljom posvećenošću u tom procesu budemo pozitivan primjer regionu”, kazao je on.

Lukšić je kazao da crnogorsku Vladu naredne godine očekuje puna posvećenost evrointegracijama i stvaranje uslova da građani osjete benefite od tog procesa.

Lukšić smatra da je to važno za ukupno sazrijevanje svijesti o to-

Na dobrom putu Crna Gora je na dobrom putu i njen napredak u procesu integracija u EU potvrda je evropske perspektive Zapadnog Balkana, poruka je visoke predstavnice EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Ketrin Ešton, sa sastanka sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Igorom Lukšićem.

Ešton je ocijenila da je otvaranje pregovora sa EU veliki uspijeh Crne Gore i ohrabrila nastavak reformskih procesa. Ona je čestitala Lukšiću otvaranje i zatvaranje poglavlja Nauka i tehnologija, ističući da je ubrzani napredak Crne Gore pozitivan pritisak i za druge zemlje u procesu proširenja. me da EU i evrointegracije nijesu udaljen prosec koji se tiče nekoga drugog, “a ne nas koji svakodnevno prolazimo kroz razne životne probleme”.

“Ideja je kada završimo pregovore budemo zrelije društvo, da imamo dobre institucije i da građani mogu očekivati od domaćih institucija da probleme mogu rješavati na efikasniji način”, kazao je on.

Komesar za proširenje Štefan File je istakao da je novi pristup EK da se poglavlja pravosuđe i temeljna prava i pravda, sloboda i bezbjednost otvaraju u ranoj fazi pregovora, ističući da proces integracija iziskuje da svako pridruživanje donosi zahtjevnije uslove od onog prethodnog, pa je tako i u slučaju Crne Gore.

Majka svih poglavlja Crna Gora će na jesen sljedeće godine otvoriti poglavlja 23 i 24.

Evropska komisija očekuje da će skrining za sva pregovaračka poglavlja biti završen do kraja juna.

Urađen je skrining za ta dva poglavlja, u toku je izarda akcionih planova za promjenu evropskih pravnih tekovina u tim oblastima.

“Vjerujemo da bi poglavlja 23 i 24 mogla biti otvorna iduće jeseni”, istakao je direktor Direktorata za proširenje EK, Stefano Sani-

no. On je rekao da se u u EK nadaju da bi Crna Gora do sredine sljedeće godine mogla da otvori još neko poglavlje podsjećajući da je u utorak privremeno zatvoreno poglavlje koje se odnosi na nauku i istraživanje.

“Moglo bi biti otvoreno poglavlje koje se odnosi na industrijsku po-

litiku i konkurenciju”, dodao je on.

Sanino je ocijenio da su poglavlja 23 i 24 “majka svih poglavlja”, naglašavajući da je vladavina prava bitna za sve države zapadnog Balkana. Dodao je da su izmjene Ustava u dijelu koje se odnose na pravosuđe potrebne kako bi se poboljšala situacija u toj oblasti.

OCJENA

Lekić bi privukao i one koji nijesu glasači Fronta Analitičar Andrija Đukanović smatra da prvi čovjek Fronta nezavisnom kandidaturom namjerava da privuče veći broj glasova Prvi čovjek Demokratskog fronta Miodrag Lekića najavio je prije dva dana da će, ukoliko se odluči, na predsjedničkim izborima da se kandiduje kao nezavisni kandidat, a ne kao kandidat opozicije.

Analitičar Andrija Đukanović kaže da je pomalo začuđen takvom izjavom i najavom Lekića. Đukanović objašnjava da je Lekić slovio za jedinog kandidata kojeg bi opozicija, barem Front, predložio za predsjednika Crne Gore. Upitan da li ovakav potez prvog čovjeka DF znači otklon od te grupacije, Đukanović smatra da “nije u pitanju neki sukob u DF već strategija da se privuče veći broj glasova”.

“Izlaskom na izbore kao nezavisni kandidat Lekić bi sigurno mogao da privuče i one glasače koji nijesu spremni dati glas DF kao i glasove drugih opozicionih partija. Moguće da se računa na to da oslobođen partijskog predznaka on može lak-

Nezavisni kandidat: Miodrag Lekić

RADNA TIJELA

DPS će odlučiti ko će biti na čelu Odbora še dobiti glasove”, tvrdi Đukanović za Dnevne novine.

On dodaje da u Frontu postoji veliki broj iskusnih političara ali iz svega onoga što se do sad čulo niko se osim Lekića nije pominjan kao kandidat.

Ne distanciram se od Fronta Lekić je kazao da njegova izjava nije nikakva distanca od Fronta.

“A opet nije u nikakvoj vezi sa ostalim dijelom opozicije s obzirom da ostali dio opozicije ima pravo da se postavi onako kako oni misle. A to je da podrže zajedničkog kandidata ili da idu sa svojim kandidatom. Prema tome mislim da ta izjava dosta logična i odražava realno stanje”, kazao je Lekić za televiziju Vijesti.

I po svemu sudeći iz Fronta se niko i neće kandidovati mimo Lekića.

Funkcioner DF Goran Danilović kazao je da prvi čovjek Fronta može od te političke grupacije da računa na podršku u “svim varijantama”.

U SNP će se prema ovoj odluci odrediti tek kada Lekić i Front donesu svoj konačni stav. Što se tiče svog kandidata, poslanik te partije Aleksandar Damjanović ističe da ta partija još uvijek nije o tome raspravljala, jer izbori još nijesu raspisani.

Sa druge strane, u Pozitivnoj nisu željeli da komentarišu Lekićevu izjavu, kao ni to da li će ta partija podržati njega ili predložiti svojeg kandidata.

B.P.

Vujanović kandidat DPS-a za predsjednika Filip Vujanović će biti kandidat DPS-a na predsjedničkim izborima koji će biti održani najkasnije do 23. aprila naredne godine, saznaje TVCG. Vujanović, međutim, nije htio da kaže da li će se ponovo kandidovati za predsjednika.

“Sačekajmo još par nedjelja. Vidjećemo koga će DPS odrediti i kakav će dogovor napraviti sa koalicionim partnerima”, kazao je Vujanović.

Predsjednik Crne Gore smatra da bi Lekić trebalo da objasni javnosti kako bi, kao nosilac liste DF i poslanik,

mogao na predsjedničkim izborima da nastupi kao nezavisni kandidat.

Vujanović je na pitanje kako komentariše tu Lekićevu najavu, kazao da je to stvar njegovog opredjeljenja, i da je sigurno imao razloge za to.

“Izvjesno je da će se očekivati objašnjenje kako lider jednog fronta, poslanik i nosilac liste postaje nezavisan, ali računam da će on to objasniti javnosti, jer vjerujem da će to biti prvo interesovanje na takvu odluku”, naveo je Vujanović.

Sve su izgledi da će na današnjem Administrativnom odboru upravo vladajuća partija presijeći i odrediti ko će biti novi predsjednik Odbora za evropske integracije, a koji dolazi iz redova opozicije. Naime, kako se DF i Pozitivna još uvijek drže svog stava da njihovi predstavnici budu na čelu tog odbora, tačku na raspavu bi mogla da stavi DPS glasanjem za jednog od kandidata.

Front će na sjednici predložiti za predsjednika Slavena Radunovića, a Pozitivna Darka Pajovića za predsjednika Odbora.

U Pozitivnoj nisu sigurni na čiji glas danas mogu računati, jer je pravo svake partije da glasa po sopstvenom nahođenju, dok u Frontu smatraju da

DPS treba da poštuje volju većinskog dijela opozicije.

Predsjednik Administrativnog odbora Radivoje Nikčević kaže za portal Cdm da partija neće predlagati svog kandidata u slučaju da se opozicija ne dogovori, već će glasati za jednog od ponuđenih kandidata.

Prvi čovjek SNP Srđan Milić ostao je pri svom ranije izrečenom stavu da bi Odbor za evropske intregracije trebalo da pripadne lideru partije, i to one koja ima najmanje poslanika. Članovi Administrativnog odbora danas moraju da se dogovore, jer je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić u 11 sati zakazao sjednicu parlamenta na kojoj će biti potvrđeno osnivanje odbora.

Pozitivna će glasati za Bulatovića Pozitivna će podržati izbor poslanika Demokratskog fronta Predraga Bulatovića za predsjedavajućeg antikorupcijskim odborom, kazao je direktor Pozitivne Srđan Perić. Pozitivna će podržati i kandidaturu Aleksandra Damjanovića, kao kandidata SNP-a za mjesto predsjedavajućeg Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

Funkcioner Demokratskog fronta Nebojša Medojević u utorak je na Fejsbuku napisao da ima saznanja da će izbor Pajovića podržati poslanici vladajuće koalicije.

“Nemamo takva saznanja, a takva saznanja nema ni Medojević. Radi se o nastavku negativne kampanje Nove srpske demokratije protiv Pozitivne Crne Gore, u kojoj učestvuje dotični gospodin. Nemamo namjeru da komentarišemo takve neozbiljne izjave”, rekao je Perić agenciji MINA.

Politika

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

5

ZAKONODAVNA ŠUPLJINA

Vesna Medenica bespravno na čelu Vrhovnog suda?

Našim Ustavom nije ograničen mandat predsjedniku Vrhovnog suda, ali jeste svim ostalim predsjednicima sudova Nada Đurđevac

D

a naše zakonodavstvo ima pravnih praznina odavno je poznato. To potvrđuje i sljedeće. Pošto Ustavom nije ograničen mandat predsjedniku Vrhovnog suda, laik bi mogao da pomisli da bi Vesna Medenica onda mogla tu funkciju da obavlja doživotno.

Prekjuče je isteklo pet godina otkad je izabrana na to mjesto.

Dok pojedini pravnici ipak smatraju da je Medenica već treći dan bespravno predsjednica Vrhovnog suda i da nadležni treba da reaguju i izaberu novog predsjednika, iz tog suda su Dnevnim novinama nezvanično kazali da njoj ne može da istekne mandat i da će biti na toj funkciji dok se ne usvoje ustavne promjene koje bi joj ograničile mandat. Iz Vlade, ipak, dobijamo drugačiji odgovor. Oni kažu da će se Milo Đukanović u narednom periodu konsultovati sa Filipom Vujanovićem i Rankom Krivokapićem kako bi usaglasili zajednički predlog za novog predsjednika suda, što znači da će čelnica suda biti izabrana po današnjem nepromijenjenom Ustavu.

Vesnu Medenicu je crnogorski parlament tačno prije pet godina izabrao za predsjednicu Vrhovnog suda na predlog predsjednika Crne Gore Fiipa Vujanovića i tadašnjeg premijera Željka Šturanovića. Pošto Ustavom nije ograničen mandat predsjednici Vrhovnog suda u tom sudu su sigurni da ona može da obavlja tu funkciju dok se ne promijeni taj akt. Zanimljivo je pomenuti da je prošle godine Skupština usvojila izmjene Zakona o sudovima koji kaže da mandat predsjedniku Vrhovnog suda traje pet godina. Ali to još nije ušlo u Ustav, koji je naravno iznad zakona, tako da nema neku posebnu važnost u ovom slučaju. Međutim, pravnik Blagota Mitrić je siguran da se može na osnovu opšteg tumačenja prava zaključiti da je okončan mandat Medenici.

“Ustavom je ograničen man-

dat svim predsjednicima sudova, predsjedniku države... Ali nije predsjedniku Vrhovnog suda. Zato se onda ta pravna praznina popunjava putem analogije, što znači da odluku kojom se smatra da je predsjednici Vrhovnog suda istekao mandat i da je ograničen na pet godina treba da donese nadležni organ, odnosno Skupština. Medenica je već u zoni nepravilnosti kao predsjednica tog suda”, pojasnio je Mitrić u razgovoru za DN. Istina je da bi predsjednicu Vrhovnog suda po današnjem Ustavu trebalo da bira Skupština na predlog predsjednika države, parlamenta i premijera ukoliko se ne usvoje ustavne promjene koje predviđaju da to ubuduće radi Sudski savjet dvotrećinskom većinom. Kako opozicionari koče usvajanje ustavnih promjene zbog jezika, himne i zastave, teško da će uskoro popustiti po tom pitanju. No, pojedini opozicionari ne isključuju mogućnost da će vladajuća partija pronaći podršku za usvajanje ustavnih promjena kao što je to uradila u Nikšiću. Poslanik Emilo Labudović (DF) u svakom slučaju nije zadovoljan radom Medenice. Našalio se, pa je rekao da treba da bude izabrana na tu funkciju doživotno.

“Jer otkad je ona tu u sudstvu vlada apsolutna nirvana. Niko se ničega ne dohvaća, sve je u najboljem redu, nema kriminala. Skidam kapu zato što je riješila sve naše probleme”, kazao je Labudović.

S obzirom da je Medenica na toj funkciji već pet godina, Labudović smatra da su “se ovi malo zabrojali u gužvi, pa ne vode računa da joj je istekao mandat”.

Za razliku od Labudovića njegov kolega Miodrag Vuković (DPS) za Medenicu ima samo riječi hvale i smatra da ona treba da bude reizabrana na tu funkciju. Iako su nam iz Vrhovnog suda nezvanično kazali da će Medenica biti na toj funkciji dok se Ustav ne promijeni, Vuković kaže da ne mogu držati sistem blokiran ukoliko opozicija ne podrži te promjene.

“Može da je izabere Skupština

Nema volje za borbu protiv korupcije Da Vesna Medenica nije doprinijela nikakvim rezultatima kada je u pitanju borba protiv korupcije na najvišem nivou, tvrdi advokat Veselin Radulović. On smatra da sledećeg predsjednika Vrhovnog suda treba da bira Sudski savjet iako kaže da ne zna kako će to funkcionisati u praksi, odnosno “da li će biti političkih malverzacija”.

“U Vrhovnom sudu ne postoji volja za borbu protiv kriminala. Statističkim podacima pokušavaju da pokažu uspjeh pravosuđa u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Pokretali su sitne postupke, protiv saobraćajnih policajaca zbog primanja mita od 15 ili 20 eura. Svi slučajevi koji su naslućivali da se radi o korupciji na najvišem nivou su odugovlačeni i obezvrijeđeni”, kazao je Radulović.

Recidivi totalitarnih društava Pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje Boris Marić smatra da Medenica ne treba da bude reizabrana za predsjednicu Vrhovnog suda, te nije trebalo da dođe na tu funkciju ni prije pet godina.

“Prije svega zbog činjenice i presedana u praksi pravosuđa evropskih država da neko sa mjesta VDT-a pređe za prvog čovjeka pravosuđa. To su recidivi totalitarnih društava i ne bi smjeli da se dešavaju državi u ovoj fazi evropskih integracija”, kazao je Marić.

On smatra da je Medenica neko ko je pravosudni sistem držao pod političkom kontrolom tokom cijelog mandata, jer za sve te godine “nije došlo do pravde za žrtve ratnih zločina, te je broj pravosnažnih presuda za krivična djela korupcije i organizovanog kriminala zabrinjavajuće mali”.

“A rad sudova se slika suvoparnim statističkim podacima gdje u izvještajima izostaju suštinski pokazatelji kvaliteta rada sudova”, smatra Marić.

Sudski savjet da bira predsjednika Vrhovnog suda Izmještanjem izbora predsjednika Vrhovnog suda iz parlamenta, kako predlaže Venecijanska komisija (VK) biće stavljena tačka na optužbe o politizaciji te grane vlasti, smatra predsjednik tog suda, Vesna Medenica.

VK je preporučila da predsjednika Vrhovnog suda ubuduće bira Sudski savjet dvotrećinskom većinom na predlog proširene sjednice Vrhovnog suda. Medenica je Atlas televiziji rekla da je to dobro rješenje.

Ona smatra da nijesu dobri svi predlozi VK, posebno onaj, kako je rekla, koji se odnosi na izbor VDT i sudija Ustvanog suda dvotrećinskom većinom u Skupštini. većinom glasova i što se tiče mene to se može desiti sjutra”, kazao je Vuković.

Pošto je Labudović kritikovao rad Medenice, Vuković kaže da se nji-

ma ništa ne sviđa u ovoj državi i da je to njihov problem.

“Oni misle da će stvar krenuti na bolje ako dovedu nekog njihovog. E, neće”, kazao je Vuković.

ČESTITKA

Amerika će nastaviti da podržava reforme države Državna sekretarka SAD Hilari Klinton uputila je čestitku predsjedniku Vlade Crne Gore Milu Đukanoviću povodom njegovog izbora na tu dužnost.

“Sjedinjene Države smatraju Crnu Goru prijateljem i partnerom i podržavaju njene težnje da posta-

ne članica EU i NATO. Mi pozdravljamo vrijedan doprinos koji je Crna Gora dala ISAF misiji i njenu posvećenost da ostane do okončanja ove misije u Avganistanu”, navedeno je u čestitki.

Klinton je istakla da etnički sklad Crne Gore predstavlja primjer za ci-

jeli region.

“SAD će nastaviti da podržavaju Vladu i narod Crne Gore u njihovim naporima da sprovedu reforme, posebno u oblasti vladavine prava, koje su potrebne kako bi se garantovao dugoročni prosperitet Crne Gore”, poručila je Klinton.

6

Globus

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

EKONOMIST

MEKSIKO

Novi srpski lideri zbunili svijet Čelnici Srbije ponašaju se drugačije nego što su svi očekivali kada su došli na vlast, piše ugledni britanski nedjeljnik LONDON - Kada je Tomislav Nikolić postao predsjednik u maju i Ivica Dačić premijer u julu, nacionalisti u zemlji su bili oduševljeni, liberali razočarani, a ruski establišment zadovoljan, navodi list i dodaje da su svi očekivali da će dugogodišnji napori srpske vlade da se priključi Evropskoj uniji i približi NATO-u sada nazadovati.

Ali, kako se navodi u članku, ljudi na vlasti zbunjuju svojim postupcima.

Nikolić je 9. decembra zapalio svijeću u sinagogi u Beogradu za jevrejski praznik Hanuku i pred gostima, uključujući i vjerskog vođu muslimana u Srbiji, održao mali govor o toleranciji. “Izgleda da se profiliše nova politička persona”, piše list i dodaje da se, za razliku od njegovog prethodnika Borisa Tadića, Nikolić izgleda uklapa u ulogu oca zemlje - “čovjeka koji nekad daje nezgodne izjave, ali koji nije prijetnja”.

Dačić, bivši portparol stranke Slobodana Miloševića, po ocjeni nedjeljnika takođe je “iznenađujuće pomirljiv” i kao da mu je “novi najbolji prijatelj Hašim Tači, premijer Kosova, omražena figura u Srbiji”.

Politički dijalog Srbije i Kosova, koji je pokrenula Evropska unija, prešao je na politički nivo i ostvaren je veći napredak nego što je iko očekivao, dodaje se u nedjeljniku i navodi da je 10. decembra krenuo saobraćaj preko prelaza.

Takođe, u članku se ukazuje i na to da su nacionalisti i Srpska pravoslavna crkva ogorčeni zbog ovoga.

Kako navodi nedeljnik, Dačić “dosta hrabro govori Srbima da je Kosovo izgubljeno i da treba postići sporazum koji će obezbijediti najbolju moguću budućnost za srpsku manjinu na Kosovu”. Dačić ukazuje i na to da samo njegova vlada, koja ima nacionalističke zasluge, može to da uradi, piše list.

Još “jedan čovjek trenutka” je, po ocjeni “Ekonomista”, Aleksandar Vučić, bivši Nikolićev stranački zamjenik. On je u svojstvu ministra odbrane u Americi posjetio Nacionalnu gardu u Ohaju, koja obučava i pomaže srpske vojnike, kod kuće vodi

Pokušaj bjekstva iz zatvora, 21 mrtav Među žrtvama 12 zatvorenika i devet čuvara

Crna godina za novinare PARIZ - Više novinara ubijeno je radeći svoj posao u 2012. nego i u jednoj od 17 proteklih godina, koliko se prati rad reportera u “kriznim zonama”. U izvještaju organizacije Reporteri bez granica (RSF) se navodi da je 85 novinara ubijeno u ovoj godini, što je za trećinu više nego 2011. Veliki broj novinara u 2012. ubijen je u oružanim sukobima u Siriji, u haosu u Somaliji i nasilju talibana u Pakistanu, rekao je čelnik RSF-a Kristof Deloar, a prenijela je agencija Rojters.

Grčka ponovo stala

veliku kampanju protiv korupcije i 12. decembra uhapšeni su najpoznatiji srpski tajkun Miroslav Mišković i njegov sin, navodi list.

Iako je EU u decembru odložila određivanje početka zvaničnih pregovora sa Srbijom, Milica Delević, predsjednica skupštinskog odbora za evropske integracije, smatra da su izgledi za iduću godinu dobri, piše “Ekonomist”.

ATINA - Radnici zaposleni u javnom sektoru u Grčkoj stupili su juče ponovo u jednodnevni štrajk, u znak protesta zbog mjera štednje vlade i planiranih otpuštanja radnika. Zaposlenima u javnom sektoru u Grčkoj se tokom popodneva pridružilo oko 6.000 nastavnika, ljekara, opštinskih službenika i transportnih radnika u centru Atine u jednodnevnom štrajku u znak protesta zbog mjera štednje, planiranih otpuštanja i uništavanja javnog sektora.

J. Koreja dobila prvu predsjednicu

MEKSIKO SITI - Najmanje 21 osoba, od kojih 12 zatvorenika i devet čuvara, poginulo je u sukobu koji je izbio u zatvoru na sjeveru Meksika prilikom pokušaja bjekstva osuđenika. Sekretar zadužen za javnu bezbjednost Duranga, Hesus Roso, izjavio je da je sukob buknuo u utorak kada su čuvari digli uzbunu, uvidjevši da zatvorenici planiraju bjekstvo, poslije čega je došlo do pucnjave.

Roso nije precizirao koje oružje su imali zatvorenici i na koji način su došli do njega, prenijela je

agencija AFP. Masovna bjekstva iz zatvora su uobičajena pojava u Meksiku. U septembru je više od 120 zatvorenika pobjeglo iz zatvora u gradu Pjedras Negras, na granici sa SAD. U posljednje dvije godine, 521 osuđenik je pobjegao iz 14 zatvora. Prema podacima Nacionalne komisije za ljudska prava, u istom periodu 352 ubistva su se dogodila u pritvorskim jedinicama. Komisija vjeruje da 60 odsto meksičkih zatvora kontrolišu organizovane kriminalne grupe. U Meksiku, inače, ima 419 zatvora.

NOVI ZAKON

Rusku djecu neće usvajati Amerikanci MOSKVA - Ruska Državna Duma je juče u drugom čitanju izglasala zakon kojim se državljanima SAD zabranjuje da usvajaju decu iz Rusije. To je odgovor na “zakon Magnitskog” koji je donio Kongres SAD, a u Rusiji se tumači kao antiruski. Za donošenje ruskog zakona juče je glasalo 400 poslanika Dume, protiv su bila četiri, a uzdržana dva. Tim zakonom koji će, kako se očekuje, biti prihvaćen u konačnoj verziji 21. decembra, zabranjen je rad američkih organizacija koje se bave usvajanjem ruske djece, na teritoriji Rusije. Time je osporen bilateralni sporazum o usvajanju djece, potpisan u Vašingtonu 2011. godine. Komitet za Ustavno zakonodavstvo Du-

me predložio je da se usvojeni zakon zove “Zakon Dime Jakovljeva”, po dječaku koji je je umro u SAD prije nekoliko godina jer ga je otac po vrućini ostavio u automobilu. Američki sud je potom odlučio da otac, Amerikanac, nije kriv, što je izazvalo kritike u Rusiji.

SPISAK

Ko je sve branio Hrvatsku?

rusija

Samit bivših sovjetskih republika u Moskvi Kremlj odbacio američke tvrdnje da je njegov cilj obnavljanje sovjetske imperije MOSKVA - Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je juče u Moskvi o ekonomiji i bezbjednosti sa liderima pet bivših sovjetskih republika. Putin je u Kremlju razgovarao sa vođama Jermenije, Bjelorusije, Kazahstana, Kirgizije i Tadžikistana - članicama Organizacije pakta za kolektivnu bezbjednost, kojom dominira Rusija. Rusija ovu organizaciju smatra odgovorom zemalja bivšeg SSSR-a na NATO, ali Pakt ostaje amorfan i oslabljen uslijed internih neslaganja. Članice Pakta su stvorile zajedničku jedinicu za brza reagovanja, koja povremeno ide na vježbe, ali joj je brojnost mala, a misija nejasna. Uzbekistan je isprva bio član, pa je otišao 1999. godine, da bi se 2006. godine vratio i ove godine ponovo istupio iz članstva.

Na jučerašnjem samitu u Moskvi, formalno je suspendovano članstvo ove centralnoazijske zemlje, čiji snažni vladar manevriše između Rusije i Zapada. Portparol Vladimira Putina, Dmitrij Peskov juče je odbacio nedavne tvrdnje američke državne sekretarke Hilari Rodam Klinton da su alijanse pod vođstvom Rusije pokušaj obnavljanja sovjetske imperije.

“U svijetu gdje se miris krize osjeća konstantno, jedini održiv trend je trend integrisanja - integracioni procesi.

Povezivati te prirodne procese, koji sazrijevaju širom bivšeg sovjetskog prostora, s pokušajima sovjetizacije, znači ne razumjevati praktično ništa o onom što se dešava na bivšem sovjetskom prostoru”, rekao je Peskov državnoj ruskoj televiziji.

SEUL - Kandidatkinja vladajuće partije Park Geun Hje (60) pobijedila je juče na predsjedničkim izborima u Južnoj Koreji i postala prva žena na čelu zemlje. Ona će u februaru zamijeniti konzervativnog predsjednika Li Mjungbaka. Njen liberalni protivkandidat Mun Džae-In priznao je poraz poslije tijesne trke. Park je odmah po saopštenim rezultatima poručila da će njena pobjeda pomoći zemlji na putu ekonomskog oporavka.

ZAGREB - Nakon godina polemika, žestokih obračuna, istraga i krivičnih prijava juče je napokon objavljen Registar hrvatskih branitelja. Svečanost objave počela je u 12,30 u Muzeju savremene umjetnosti u Zagrebu. Iako su mnogi očekivali dolazak Anta Gotovine, hrvatski ministar branitelja Predrag Matić okupljenim novinarima je kratko kazao kako su njemu rekli da penzionisani general, ipak, neće doći. Nakon sviranja himne, minutom ćutanja prisutni su odali počast svim poginulima i braniteljima Domovinskog rata, a zatim je par riječi okupljenima kazao ministar Matić, kao i njegove kolege ministri odbrane Ante Kotromanović i unutrašnjih poslova Ranko Ostojić.

Nakon kratkih uvodnih riječi, ministar Matić je kazao: “Evo, objavljen je moj ratni put! Na nje-

ga sam ponosan! Na svojih devet godina u Hrvatskoj vojsci! To nikada i nije bila tajna”. On je istakao da je riječ o “najčasnijem popisu u hrvatskoj povijesti” kao i da su imena koja čine Registar “u samom temelju Hrvatske”.

“Objavom Registra neće biti narušena sigurnost pojedinaca niti ugroženi nacionalni interesi, za što smo dobili sve potrebne suglasnosti i očitovanja nadležnih ministarstava, ureda i agencija. Ova Vlada ispunit će jedno od svojih predizbornih obećanja na radost i ponos svih časnih i poštenih hrvatskih branitelja”, rekao je Matić. Objavi Registra branitelja protivila se bivša šefica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Jadranka Kosor, koja je u januaru kazala kako će se ta stranka boriti protiv njegovog objelodanjivanja.

Globus

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

7

PREDVIĐANJA

Sajberpank do 2030. godine Biounapređenje ljudi, nepredvidljive klimatske promjene, pad američkog uticaja, sve nas to očekuje do 2030. godine, navodi se u izvještajima CIA-e

N

JUJORK - Američka obavještajna zajednica napravila je pomalo oštro predviđanje za 2030. godinu tvrdnjom da svijet očekuje era super poboljšanih ljudskih kiborga i mega gradova okruženih katastrofalnim klimatskim promjenama.

Nacionalno obavještajno vijeće Sjedinjenih Američkih Država, koje čini 16 obavještajnih agencija među kojima glavnu riječ vodi CIA, objavilo je izvještaj “Alternativni svjetovi: Globalni trendovi 2030”, a dvije projekcije polako pronalaze put ka naslovnicama svjetskih novina zbog tvrdnji da će Kina preteći Zapad kao najjača ekonomija svijeta i da će Amerika postati “energetski nezavisna” zahvaljujući rezervama prirodnog gasa i škriljaca.

Ipak, ovo su samo dvije projekcije od mnogih koje su izložene u izvještaju, a skoro sve naslućuju budućnost sličnu onoj opisanoj u filmu “Blejd Raner” ili u romanima Filipa K. Dika i Vilijama Gibsona.

● Sajberpank budućnost Sudeći po izvještaju, CIA ima prilično futuristička predviđanja – njeni stručnjaci smatraju da smo svega dvije decenije daleko od rutinskog biounapređivanja ljudi.

“Ljudi će moći da biraju da li žele da unapređuju svoje fizičke sposobnosti baš kao što danas to rade sa kozmetičkom hirurgijom kada je u pitanju estetika”, stoji u izvještaju, kao i to da će zamjena udova postati hirurška svakodnevica 2030.

“Implantati koji će mjenjati mrežnjaču mogli bi da nam omoguće da vidimo u mraku, a neurološka poboljšanja mogla bi da nam pruže superiornu memoriju ili brzinu misli.

Mehanički interfejs u mozgu mogao bi da nam podari ‘nadljudske’ sposobnosti poboljšavajući snagu i brzinu ljudi, ali isto tako, uz pomoć tehnologije, mogli bismo da ljudima obezbijedimo funkcije o kojima sada samo možemo da sanjamo”. Takođe, postojaće i šansa od povećenog broja sajber napada.

● Problematična klima Klimatske promjene napraviće haos među siromašnim nacijama i dovesti do nestašice resursa, konflikata i povećane migracije.

“Potražnja za vodom, hranom i energijom porašće za 35, 40, pa čak i 50 odsto, a klimatske promjene će samo dodatno doprinijeti smanjenju njihove dostupnosti”, kaže se u izvještaju. Stvari se dalje dodatno pogoršavaju.

“Dramatične i nepredviđene promjene već sada se dešavaju brže od očekivanog. Većina naučnika nije sigurna da su u stanju da predvide takve događaje. Drastične promjene već izlaze iz okvira naših sistema za predviđanje. Monsuni u Indiji i ostatku Azije mogli bi da veoma ozbiljno

utiču na sposobnost regiona da prehranjuje svoju populaciju.” Sa druge strane, izvještaj smatra da bi efekti klimatskih promjena mogli biti umanjeni ukoliko bi bogate države pružile pomoć siromašnijim i nudi nekoliko tehnoloških rješenja koja bi u toj borbi mogla da pomognu.

“Ključne tehnologije u budućnosti sigurno će biti one koje se tiču genetski poboljšanih usjeva, precizne agrokulture, tehnike navodnjavanja zemljišta, solarne energije, razvitka naprednih biogoriva i poboljšanih tehnika izvlačenja energenata.” Generalan zaključak izvještaja mogao bi da glasi: “Amerika gubi svoj uticaj dok klimatske promjene polako smanjuju prostor za život ljudi koji polako postaju kiborzi koji naseljavaju gradove u sjenci sveopšte propasti čovječanstva. Imaćemo superiorne tehnologije koje će superljudima, ili onima koji to sebi mogu da priušte, omogućiti da prežive haos. Imamo slabašne šanse za opstanak i seriju predviđanja koja te šanse čine još manjim.

Imamo sajberpank”.

Sajberpank (eng. Cyberpunk) ?? podžanr naučne fantastike(SF) fokusiran na „visoku tehnologiju i loš život“. Obrađuje svakodnevnicu koju opisuju brze i iznenadne tehnološke promjena, svijet informacija i uobičajene modifikacije tijela. Fotografija je insert iz filma “Istrebljivač” (eng. Blade runner) Ridlija Skota iz 1982. godine koji predstavlja adaptaciju romana Filipa Dika “Sanjaju li androidi električne ovce?” i smatra se kultnim ostvarenjem sajberpanka

ČASOPIS TAJM

Obama po drugi put ličnost godine Aktuelni predsjednik pokretačka je snaga kulturnih i demografskih promjena u Americi, naveo je prestižni magazin

NJUJORK - Predsjednik SAD Barak Obama proglašen je za ličnost godine 2012. u prestižnom izboru magazina “Tajm”, koji mu je to priznanje dodijelio drugi put. Obama, koji je ove godine ponovo dobio povjerenje Amerikanaca na predsjedničkim izborima, prethodno je bio “Tajmova” ličnost godine 2008. kada je i stupio na tu funkciju.

Iza Obame su 14-godišnja pakistanska aktivistkinja Malala Jusufzai, koju su talibani ranili u oktobru, prvi čovjek “Epla” Tim Kuk, predsjednik Egipta Mohamed Morsi i Fabiola Đanoti, vodeća naučnica u CERN. Američki časopis “Tajm” je proš-

le godine za ličnost godine proglasio “demonstranta”, tj. pojedince koji su učestvovali u demonstracijama širom svijeta. Prestižni magazin je naveo da su SAD u fazi velikih kulturnih i demografskih promjena, čiji je Obama ne samo simbol, već i pokretačka snaga.

“On je osvojio novi mandat uprkos najvišoj stopi nezaposlenosti sa kojom se neko suočio u posljednjih 70 godina. Takođe, prvi je demokrata koji je osvojio dva uzastopna mandata sa više od 50 odsto osvojenih glasova. To nismo vidjeli od Frenklina Ruzvelta”, rekao je urednik “Tajma” Rik Stengel za TV stanicu En-Bi-Si.

● Foto priča

PROTESTI

Indijci bijesni zbog stravičnog silovanja

Šestorica nasilnika silovali ženu i divljački je pretukli zajedno sa njenim pratiocem u autobusu NJU DELHI - Višesatno silovanje i brutalno prebijanje žene i njenog pratioca studenta u gradskom autobusu u Nju Delhiju izazvalo je proteste studenata i bijes širom zemlje.

Na ulicama i u parlamentu juče je zatraženo odlučno i brzo kažnjavanje onih koji napadaju žene, uključujući i predlog da se za silovanje može izreći i smrtna kazna.

Hiljade demonstranata okupirale su ulice ispred policijske uprave u Nju Delhiju, protestovali su ispred parlamenta, a studenti su se okupljali i oko najvećeg univerziteta u gradu.

Razgnijevljeni studenti su blokirali ulice na više mjesta u Delhiju, izazivajući masovna zagušenja saobraćaja. Stotine bijesnih studenata došlo je i pred kuću najvišeg gradskog funkcionera prije nego što ih je policija rastjerala upotrebljavajući vodene topove.

Za to vrijeme prebijene žrtve su u bolnici u kritičnom stanju i s teškim unutrašnjim povredama, rekli su ljekari. Policija je sopštila da je šest ljudi silovalo ženu i divljački je pretuklo zajedno s njenim pratiocem u autobusu koji vozi kroz grad i prolazi nekoliko policijskih kontrol-

nih punktova. Siledžije su je zatim u nedjelju uveče bacile pored puta. Šef policije Delhija Niradž Kumar je rekao da je četvoro nasilnika uhapšeno i da se traga za preostalom dvojicom. Sonja Gandi, vođa vladajuće Kongresne partije, obišla je žrtve i obećala brzu akciju protiv počinilaca. Ona je zatražila da se policija obuči kako da se odnosi prema nasilnicima nad ženama. Analitičari i demonstranti kažu da je do izliva bijesa javnosti došlo zbog povećanog broja incidenata i nasilja nad ženama i nesposobnosti vlasti da ih zaštiti.

Zbogom Džek

NJUJORK - “Džek, ti si moj najbolji prijatelj. Zajedno smo se zabavljali. Nedostajat ćeš mi. Razgovarat ću s tobom u molitvama.

Volim te Džek” glasi poruka koja je rasplakala svijet a u kojoj se od jedne od najmlađih žrtava krvavog pokolja u osnovnoj školi Sendi Huk u Njutaunu, šestogodišnjeg Džeka Pintea, dirljivim pismom oprostio njegov najbolji prijatelj Džon. Novinarka USA Tudeja, Džamiša Alsindor, pronašla je ovu uokvirenu poruku malog Džona na sahrani u ponedjeljak, uslikala je i postavila na Tviter. Poruka u znak sjećanja na žrtve krvavog pohoda Adama Lanze (20), brzinski se proširila internetom i dirnula mnoge.

8

Ekonomija

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

OCJENA

SDP: Ima prostora za izmjene budžeta Nacrt zakona pred poslanicima 26. decembra

GOJKO MAKSIMOVIĆ

Država bi mogla da se zaduži na berzi

Za oživljavanje tržišta kapitala, poželjna bi bila i aktivna uloga Vlade ka afirmisanju privatnih kompanija, koje imaju visoke iznose godišnjih prihoda, osnovanih kao Društva sa ograničenom odgovornošću, ka transformaciji u akcionarska društva, smatra izvršni direktor Montenegroberze Gojko Maksimović.

On je u intervjuu za Portal Analitika istakao da se država emitovanjem obveznica na Montenegroberzi može zadužiti do 30 do 50 miliona eura, uz iste ili čak povoljnije finansijske uslove od onih koji važe na međunarodnom tržištu kapitala.

“U prilog afirmisanju trgovanja i emisije obveznica sigurno ide i donešena odluka CBCG u pogledu ograničavanja pasivnih kamatnih stopa na depozite

Isplata novembarskih penzija u Crnoj Gori počeće danas, najavljeno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO). Prosječna penzija iznosi 278 eura.

Fond PIO je za isplatu novembarskih penzija obezbijedio 32,45 miliona eura.

do iznosa od 6 odsto na godišnjem nivou. Na ovaj način fizička i pravna lica oročenjem sredstava kod poslovnih banaka u Crnoj Gori mogu ostvariti maksimalni godišnji prinos do 6 odsto. No, ulaganjem u državne obveznice, koje po teoriji predstavljaju najsigurniji vid ulaganja, investitor može da ostvari nešto veće iznose prinosa”, rekao je Maksimović. On je dodao da očekuje da će Vlada u narednom periodu pokloniti još veću pažnju prilikom ukazivanja potreba za zaduženjem na domaćem tržištu kapitala.

“Treba biti realan i objektivan u procjenjivanju sopstvenih kapaciteta, odnosno ne očekivati nemoguće-cjelokupno podmirenje potreba za nedostajućim novcem u budžetu zaduženjem na domaćoj berzi”, kazao je Maksimović.

Đukanović sjutra sa privrednicima Predsjednik Vlade Milo Đukanović sastaće se sjutra sa privrednicima kako bi razgovarali o mjerama za unaprjeđenje poslovnog ambijenta i preporukama za ekonomsku politiku. Sastanak će biti održan u Privrednoj komori (PKCG). Osim sa Đukanovićem, privrednici će razgovarati i sa članovima Vlade na temu poslovanja privrede za period od januara do kraja oktobra.

Učesnici sastanka razgovaraće i o predlozima mjera za unaprijeđenje poslovnog ambijenta i preporukama za ekonomsku politiku.

B.L.

RUDNIK UGLJA

Skupština akcionara krajem decembra Skupština akcionara Rudnika uglja Pljevlja, na kojoj će se razmatrati odluka o raspodjeli prošlogodišnje dobiti, trebalo bi da se održi 27. decembra.

Sjednice su od septembra odlagane nekoliko puta zbog nedostatka kvoruma. To će biti treće ponovljeno zasijedanje skupštine akcionara, koje se, prema zakonu, mora održati iako ne bude kvoruma.

Prema zakonu, ako se na ponovljenoj skupštini ne postigne kvorum, što je u ponedjeljak bio slučaj, treća skupština se može sazvati na način i u ro-

kovima kao ponovljena, s tim da se ne zahtijeva postojanje kvoruma. Skupština tada donosi odluke o svim pitanjima koja su na dnevnom redu, nezavisno od broja akcija koje su zastupljene.

Na dnevnom redu se, osim uobičajenih izvještaja o poslovanju, nalazi i odluka kojom se nalaže Odboru direktora da stavi van snage sve odluke donijete od 2. maja ove godine, koje se odnose na sponzorstva i druge troškove koji ne služe osnovnom poslovanju kompanije.

Nacrtu zakona o budžetu za 2013. predstoji iscrpna poslanička rasprava, prvo u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, a tek nekoliko dana pred novogodišnje praznike i na plenumu. I mada budžet na izvjestan način predstavlja raspored prioriteta iz ugla Vlade, koja ga većinom može izglasati, to ne mora biti slučaj. Kako saznaju Dnevne novine ima prostora za amandmansko djelovanje i po mišljenju Socijaldemokratske partije Crne Gore.

“Mislim da je posebno važno da na kvalitetan način analiziramo predloženi budžet, i da tamo gdje budemo cijenili da je potrebno amandmanskim djelovanjem po-

distribuciju bogatstva u Crnoj Gori”, objasnio je Šehović. Sjednica na kojoj će poslanici razmatrati Nacrt budžeta za narednu godinu održaće se nekoliko prije praznika, 26. decembra, do tada će Nacrt budžeta “proći”, matični Odbor ubrzanom procedurom. Međutim, poslanici neće dozvoliti sputavanje u temeljnom “pretresanju” stavki na plenumu, ako treba i tokom vikenda.

“Zbog kašnjenja Vlade, u Odboru ćemo raditi ubrzanom dinamikom kako bi smo nadomjestili vrijeme. Međutim, na Plenumu nećemo ograničavati raspravu, i ukoliko to bude potrebno tražićemo da se rasprava produži i u subotu.

Damjanović

hiljada eura iznosio je juče promet na berzi i bio je 18 puta manji nego u utorak.

Gubitnike su predvodile akcije Novog Prvoborca, koje su oslabile 45 odsto na 22 centa.

Pale su i dionice Luke Bar 4,4 odsto na 15,69 centi, Kombinata aluminijuma 2,5 odsto na 55,86 i Crnogorskog elektroprenosnog sistema 1,7 odsto na 47,97 centi.

Rasli su Kontejnerski terminal i generalni tereti 1,1 odsto na 35,83 centa i Crnogorski Telekom neznatno na 3,2 eura.

Obveznice devizne štednje van Crne Gore juče su zabilježile rast. Najviše su skočile one iz 2015. godine 5,5 odsto na 81,5 centi, one iz 2014. godine blago na 87,11 centi, a one iz naredne godine neznatno na 94,01 centi. .

Inovativne tehologije Šehović kušamo da unaprijedimo zakon, što ćemo mi u SDP-u svakako učiniti. U zavisnosti od odgovora koje budemo dobili od strane predlagača ćemo zauzeti i konačan stav”, kazao je poslanik SDP-a Damir Šehović, za Dnevne novine.

Kako je Vlada kasnila sa dostavom Nacrta osamnaest dana, poslanici su slabo upoznati s njegovim sadržajem, stoga Šehović nije mogao detaljisati na šta bi se amandmani mogli odnositi. On je međutim u svojoj ocjeni budžeta kazao da poseban izazov predstavlja i dalja reforma koncepta direktnog oporezivanja s obzirom da je tu moguće tražiti društveno prihvatljiv a istovremeno i pravedan način za prikupljanje dodatnih prihoda države.

“Ovo je posebno važno s obzirom da ni pod izgovorom suočavanja sa manjkom u budžetu ne smijemo izvitoperiti inače nepravednu

Važno je da izjašnjavanje o budžetu bude prije Nove godine, kako ne bi došli u situaciju da stari budžet važi i u 2013. i nastupi takozvano privremeno finansiranje, što znači da bi se radile samo tekuće investicije po programu budžeta za 2012. godinu bez ikakvih kapitalnih investicija”, kazao je dosadašnji predsjednik Odbora za ekonomiju finansije i budžet Aleksandar Damjanović.

Vlada je prošlog četvrtka usvojila Predlog zakona o budžetu za 2013. godinu u iznosu od oko 1,26 milijardi eura. Ministar finansija, Radoje Žugić kazao je da nedovoljni finansijski prihodi, ograničena fleksibilnost javne potrošnje i sve skuplji izvori finansiranja, produkuju budžet sa snažnim ograničenjima i utiču na izvor prioriteta kojima se obezbjeđuje održivost sistema javnih finansija.

I.B.

Predstavnici italijanske regije Friuli Venezia Giulia zainteresovani su za saradnju sa Crnom Gorom u oblasti inovativnih tehnologija za zelene zgrade, moderne infrastrukture i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, ocijenjeno je na okruglom stolu koji je Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) organizovala u sklopu projekta “Start Up Training”-a.

“Podrška zapošljavanju i angažovanju ljudskih resursa, sprovođenje procesa ekonomskog razvoja, doprinos unapređenju procesa internacionalizacije crnogorskih regiona i povezivanje udruženja poslodavaca dvije zemlje predstavljaju opšte ciljeve projekta koji će se implementirati u narednih 24 mjeseca”, navode iz UPCG. U saopštenju se navodi da ovaj projekat, kao odlična baza za umrežavanje (networking) poslodavaca, u ovom trenutku može predstavljati veoma važnu mjeru za prevazilaženje krize koja se u velikoj mjeri osjeća u obije zemlje.

I.C.

PROGNOZE

Čeka nas još jedna teška godina Kekić: Oživljavanje privrede moguće u drugoj polovini 2013. godine Godina koja je na izmaku bila je veoma teška za svjetsku privredu, a sasvim je sigurno da će i iduća biti godina izazova, naročito za Evropu - “bolesnika svjetske privrede”, ocijenio je regionalni direktor za Evropu pri britanskom Ekonomistu, Laza Kekić.

On je na promociji licencnog izdanja Svijet u 2013., koji je u saradnji sa britanskim nedjeljnikom za tržište Srbije, četvrtu godinu za redom pripremila Kolor pres grupa, predstavio prognoze ekonomskih eksperata za narednu godinu.

“U ne tako optimističnim prognozama, pozitivna vijest je da do nekog oživljavanja privrede može doći već u drugoj polovini 2013”, kazao je Kekić za Tanjug. Šanse da svijet naredne godine krene putem oporavka, ali sporim ritmom, kreću se oko 60 odsto, dok je duplo manji procenat vjerovatnoće nekog globalnog šoka, poput

raspada eurozone koji bi izazvao finansijsku paniku u SAD, i dalje efektom domina uzdrmao svijet.

Boljitku su eksperti ostavili tek desetak odsto šansi.

Kekić, koji je i direktor u okviru Intelidžens junit Ekonomista, rekao je da je eurozona najveći rizik za svjetsku privredu naredne

godine.

Osim zbivanja u eurozoni, cijena sirovina, posebno nafte, mogući je “džoker” i u pozitivnom i u negativnom pravcu po kretanja na svjetskoj privrednoj mapi. Balkan, naročito zapadni, u ovom trenutku najlošije stoji u poređenju sa drugim regionima. “Balkanske privrede su prilično traljave, a nekoliko njih, uključujući dvije najveće, Hrvatsku i Srbiju, nalaze se u recesiji”, naveo je Kekić.

Prema njegovim riječima, situacija na Balkanu je prilično zabrinjavajuća i ne očekuje se oporavak u narednoj godini.

Balkan je, kako je kazao Kekić, izbjegao prvi udar povlačenja stranog kapitala nakon krize 2008. godine.

“Prema našim prognozama, priliv direktnih stranih investicija je sada prepolovljen. I to je jedan od faktora koji najviše brinu”, zaključio je Kekić.

Ekonomija

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

9

ISPLATILO SE

U odnosu na predsjednika države Franović zarađivao duplo više

Franović sa izvršnim direktorom ŽICG Branislavom Filipovićem zimus tokom spasavanja putnika zavijanih u vozu

Novak Uskoković

P

Foto: Darko Jovanović

Zarija za četiri godine zaradio 200.000 eura redsjednik Borda direktora Željezničke infrastrukture u ostavci Zarija Franović je za četiri godine, od kada je u toj firmi, ukupno zaradio više od 200.000 eura, nezvanično saznaju Dnevne novine. U toj kompaniji najavljeno je formiranje radne grupa koja će ispitati poslovanje firme u četiri godine. Kada se saberu sve plate, bonusi i naknade za članstvo u radnim grupama, Franović je za četiri godine zaradio duplo više nego predsjednik države.

Ne stišava se bura u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore. Franović koji je u petak podnio ostavku na dužnost predsjednika Borda direktora, tokom četiri godine zastupanja države, dobro je zaradio. Prema informacijama Dnevnih novina, od kada je 2008. godine došao na čelo firme, Franović je ukupno isplaćeno za zarade, bonuse i razne naknade za članstvo u radnim tijelima uzeo više od 200.000 eura. Kada se taj iznosi podijeli na četiri godine, dolazi se do podataka da je godišnje dobijao 50.000 eura. To ispada da je mjesečno prihodovao i više od četiri hiljade eura. Čak je prema nekim infiormacijama u 2009. godini nekoliko mjeseci isplaćivano i po sedam hiljada eura na račun Franovića, što je u suprotnosti sa Vladinim odlukama i namjerama da se štedi. Isto tako, podaci govore da je Franović sebi isplaćivao naknade za članstvo u više radnih tijela iako je Vlada propisala da se mo-

že dobiti naknada samo za jednu komisiju. Kada se uporede prihodi Franovića sa državnim funkcionerima, zaključuje se da je teže biti predsjednik Borda direktora Željezničke infrastrukture, nego predsjednik države i Skupštine, zajedno. Makar tako kažu prihodi.

Predsjednik države Filip Vujanović je tokom četiri godine prihodovao kada se saberu podaci sa sajta Komisije za konflikt interesa oko 90.000 eura. Ako se na to doda i zarada predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića koji je zaradio oko 100.000 eura (više od Vujanovića jer je bio član Odbora direktora u Aerodromima), onda se postavlja pitanje da li je opravdano da predsjednik Borda ima pravo na toliku naknadu. Mora se podsjetiti da se Željeznička infrastruktura dobrim dijelom finansirala iz budžeta (nekih oko osam miliona eura godišnje), kao i iz kredita raznih banaka, za koji je garant uvijek bila država. Svi ti prihodi Franovića biće

provjereni, jer je najavljeno da će se unutar firme formirati Komisija koja će ispitati poslovanje u posljednje četiri godine. Podsjećamo da je Franović tokom ljeta sebi

Kinezi snimaju prugu Kineske kompanije zainteresovane za ulaganje u infrastrukturu

Foto: Ana Grujičić

Memoranduma o saradnji i razmatranje mogućih investicija sa fokusom na prugu Bar-Beograd. Među prioritetima su nastavak rehabilitacije i podizanje na viši nivo željezničke infrastrukture na dionici Bar-Vrbnica koja predstavlja kičmu željezničkog saobraćaja u našoj zemlji”, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

U saopštenju se dodaje da je kineska strana izrazila interesovanje za ulaganja u prugu, Luku Bar i druge projekte.

“Oni su istakli da su kompanije na čijem su čelu posljednjih godina među prvima u svijetu u oblasti drumskog i željezničkog saobraća-

Prerada

Juče u Željezničkoj infrastrukturi bilo je jako zanimljivo. Na posao se poslije nekoliko mjeseci pojavio sin Zarije Franovića, Miloš koji je zaposlen kao pomoćnik finansijskog direktora. Upravo njegov dolazak poklapio se sa inicijativom dijela zaposlenih da se organizuje potpisivanje peticije za ostanak Franovića. Sa druge strane, izvršni direktor Branislav Filipović pokrenuo je postupak za razrješenje finansijske direktorice koja se smatra glavnim saradnikom Zarije Franovića. Sva ta konfuzija loše utiče na radnu atmosferu, pa je nekoliko zaposlenih Dnevnim novinama, saopštilo da im se čini da je firma u “blokadi”, kao i da jedva čekaju rješenje.

Umiješao se i DPS

SAOBRAĆAJ

Kineske kompanije zainteresovane su za ulaganja u prugu, Luku Bar i druge projekte u koje bi mogle da se uključe, saopšteno je juče nakon sastanka ministra saobraćaja i pomorstva Ivana Brajovića sa delegacijom NR Kine. On je predstavnike konzorcijuma koji čine tri renomirane kineske kompanije CCCC International, CRSCS International, China Railway Fifth Survey & Design Institute Grou, kao i predstavnike italijanske kompanije ITALFERR i upoznao sa stanjem željezničke infrastrukture Crne Gore i sa prioritetima iz resora saobraćaja i pomorstva.

“Cilj sastanka je usaglašavanje

Peticija za ostanak, napeta atmosfera u kompaniji

ja i lučkog sektora. Potencijalni kineski partneri izrazili su nadu da će uspjeti da ostvare saradnju sa Ministarstvom saobraćaja i pomorstva i Direkcijom za željeznice Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

U Ministarstvu ističu da je ostalo da se definišu prioriteti i da se pripremi Memorandum o saradnji, a nakon revidiranja postojeće studije, ukoliko Ministarstvo saobraćaja i pomorstvo procijeni, može se govoriti o konkretnim projektima u kojima će nam kineske kompanije biti partneri.

Kineska delegacija će obići prugu i snimiti postojeće stanje, kako bi dali svoje predloge i sugestije. I.C.

kao bonus i razne naknade isplatio više od 13.000 eura. Ministarstvo finansija pozvalo je sve direktore da vrate bonuse jer na njih nijesu imali pravo.

Događajima unutar Željezničke infrastrukture bavila se prethodnih dana i Demokratska partija socijalista čiji su Franović i Filipović članovi. Prema saznanjima Dnevnih novina, oni su u utorak imali sastanak sa političkim direktorom DPS-a Tarzanom Milošević. Saznanja govore da su Franović i Filipović imali odvojene razgovore sa Miloševićem. Uključivanje partije može se tumačiti kao namjera da se na korektan način riješe sporna pitanja.

SARADNJA

Zadovoljni turskim investitorima Odnosi Crne Gore i Turske su izuzetno dobri, čemu doprinose sve frekventniji kontakti na najvišem nivou, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića sa ambasadorom Republike Turske u Crnoj Gori Mehmetom Nijaziom Tanilirom. Đukanović je, kako je saopšteno iz Vlade, izrazio zadovoljstvo zbog prisustva turskih investitora u Crnoj Gori i ponovio opredijeljenost crnogorske Vlade na planu intenziviranja ekonomske saradnje dvije zemlje u obostranom interesu.

“Turska podržava Crnu Goru i njen razvoj i težićemo da izvanredne odnose na političkom nivou prenesemo i na ekonomsku saradnju”, kazao je ambasador Tanilir koji je iskazao spremnost turske Vlade da pruži podsticaj investitorima te države za dalja ulaganja u Crnu Goru.

Premijer Đukanović je zahvalio na čestitki predsjednika Vlade Republike Turske Redžepa T. Erdogana povodom imenovanja na funkciju predsjednika Vlade, te u tom kontekstu ocijenio odnose dvije zemlje izuzetno dobrim. I.C.

POTRAŽIVANJA

Dio Prerade sjutra na prodaju U toku sudska procjena cjelokupne imovine fabrike Za dio cjeline Prerade Kombinata aluminijuma Podgorica sjutra će u Osnovnom sudu biti organizovana slobodna prodaja, po osnovu sudskih presuda koje su nekadašnji radnici ove fabrike dobili. Advokat radnika Radoš Kastratović kazao je za Dnevne novine da cijena nije definisana, već da će ona biti dogovorena na licu mjesta između povjerilaca i interesenata, a jedino ograničenje je da cijena ne može biti niža od onoga što je presudama pripalo radnicima, odnosno oko 300.000 eura. Kastratović se nada da će doći do prodaje, kako bi se radnici konačno naplatili.

“Nijesam optimista, ali nadam se da će prodaja uspjeti. Interesenata je bilo, ali da li će neko kupiti taj pogon Prerade, saznaćemo sjutra”, kazao je Kastratović.

On je objasnio da se radi o veoma vrijednom pogonu fabrike, koji veoma lako, uz mala ulaganja, može postati koristan pogon i novom investitoru donijeti novac.

Inače, u Preradi je u toku sudska procjena imovine, koja bi trebalo da bude gotova narednih dana, nakon čega će biti oglašena javna prodaja i ostatka fabrike.

Nekoliko stotina bivših radnika Prerade, koji su dobili sporove pro-

tiv te fabrike, pokušavaju da svoja potraživanja naplate preko sudske prodaje imovine. Riječ je četiripet izvršnih pravosnažnih presuda u ukupnom iznosu od oko 800.000 eura, po tužbama koje su pokrenute posljednjih nekoliko godina za nadoknadu štete.

Oko 350 bivših i sadašnjih radnika Prerade pokrenulo je u posljednih pet godina nekoliko sudskih postupaka u kojima traže nadoknadu štete zbog, između ostalog, neisplaćivanja zarada po osnovu kolektivnog ugovora, kao i neisplaćivanja mjesečnih zarada i ostalih nadoknada.

I.C.

10 Društvo

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

SEIZMIČKI RIZIK

Prijeti nam opasnost od velikih zemljotresa Seizmički rizik u Crnoj Gori trenutno je najveći u njenoj istoriji, pa je prilikom projektovanja i izgradnje objekata neophodno preduzeti mjere da bi se on umanjio, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja građevinarstva i komunalne privrede Privredne komore Crne Gore.

Direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore Branislav Glavatović objasnio je da je seizmički rizik stepen očekivanih šteta i gubitaka pri dejstvu zemljotresa i da je produkt seizmičkog hazarda -očekivanog maksimalnog prirodnog nivoa seizmičnosti i stepena oštećenja građevinskog objekta.

Glavatović je kazao da statistika pokazuje da se na području Crnogorskog primorja svakih 50 do 70 godina događaju snažni zemljotresi, podsjećajući da je posljednji bio 1979. godine.

On smatra da je realno očekivati da u budućnosti zemljotres maksimalne snage do devet jedinica Merkalijeve skale, odnosno između šest i po do sedam jedinica po Rihteru, pogodi cijelo Primorje i Skadarsku kotlinu.

“Zemljotres snage devet stepeni odnio bi u periodu van turističke sezone od 300 do 600 žrtava, dok bi tokom sezone taj broj bio deset puta veći. Ukupne štete bi sigurno bile između pet i 50 milijardi eura”, kazao je Glavatović.

Centralni dio zemlje mogao bi, kako je rekao, da pogodi zemljotres snage do osam stepeni, zapadni dio do sedam, dok bi na sjeveru bio do šest.

On je kazao da je ispod područja Podgorice dubok i stalno aktivan rasjed koji presijeca Zemljinu koru do dubine od 60 kilometara, i da je sreća da tokom 15 vjekova nije izazivao zemljotrese, jer bi bili razornog karaktera.

Profesor Građevinskog fakulteta Srđan Janković kazao je da “ukoliko se ništa ne preduzme, Crna Gora ulazi u utakmicu koju unaprijed gubi”.

Da bi se umanjio seizmički rizik, prema riječima Jankovića, potrebno je poboljšati propise, pravilnike i standarde za projektovanje i građenje novih objekata, kontrolisati kvalitet gradnje objekata i ojačati postojeće.

“Postojeći pravilnici su stari i potrebno je usvojiti nove u vezi sa sizmičkom gradnjom. Interes Crne Gore je da prihvati eurokodove – deset standarda Evropske unije koji se odnose na građevinarstvo”, kazao je Janković.

On je pojasnio da su eurokodovi objavljeni kao 58 knjiga na šest hiljada strana, a da uz prateće standarde ima oko dvadeset hiljada stranica teksta na engleskom jeziku.

Predstavnica Ministarstva održi-

Rezultati projekta

Strateška procjena uticaja na životnu sredinu Rezultati projekta Strateška procjena uticaja na životnu sredinu i procjena uticaja na životnu sredinu - unapređenje implementacije u Crnoj Gori biće danas predstavljeni. Najavljeno dešavanje organizuju Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu životne sredine, uz podršku Misije OEBS. Prisutnima će se obratiti pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović, direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović i zamjenik šefa Misije

OEBS Waldemar Figaj.

Misija OEBS-a je podržala inicijativu Ministarstva održivog razvoja i turizma i Agencije za zaštitu životne sredine o potrebi realizovanja projekta, čija je svrha unapređenje primjene Zakona o strateškoj i procjeni uticaja na životnu sredinu.

Projekat je imao za cilj da putem ekspertske podrške iz Republike Češke za uključene strane sa državnog i lokalnog nivoa doprinese jačanju pravnog i institucionalnog okvira implementacije Zakona o strateškoj i procjeni uticaja. B.B.

Juče treslo u Pljevljima vog razvoja i turizma Tanja Vujošević kazala je da je pred Crnom Gorom veliki posao u vezi sa usvajanjem eurokodova i da će biti dobro ukoliko se to završi do 2020. godine.

Ona je kazala da je prioritet za Crnu Goru jačanje građevinskih preduzeća, odnosno investiranje u sektor građevinarstva, a u tom pravcu je i Strategija razvoja građevinarstva donijeta 2010. godine, koja je kompatibilna sa evropskom strategijom.

B.B.

Slabiji zemljotres, jačine 2,5 stepeni Merkalijeve skale, osjetio se juče u 16.28 sati na teritoriji pljevaljske opštine. Prema podacima Euro mediteranskog seizmološkog centra, epicentar zemljotresa je registrovan 13 kilometara zapadno od Pljevalja, na dubini od 10 kilometara i nije mogao izazvati štetu.

Zanimljivo je da je pljevaljsku opštinu prije tačno godinu, u razmaku od nekoliko dana, zadesila serija

manjih zemljotresa između 2,9 i 4,9 stepeni Rihterove skale. Najjači među njima bio je 12. decembra prošle godine i prouzrokovao je manje materijalne štete na desetini uglavnom starijih objekata. Prošlogodišnji zemljotresi su uznemirili Pljevljake nenavikle na pomjeranja tla, kojih u tom reonu, prema podacima seizmologa, nije bilo pet decenija. Jučerašnji zemljotres mnogi nijesu ni osjetili.

D.K.

Priznanja “Siguran korak“ Ambasador Slovenije u Crnoj Gori Vladimir Gašparič i asistentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Olivera Injac dobitnici su priznanja “Siguran kompas”, koje dodjeljuje nevladina organizacija Alfa centar. Nagrade ovogodišnjim laureatima biće uručene sjutra, na svečanosti u podgoričkom Kulturno-informativnom centru “Budo Tomović”.

Ambasada Norveške u Beogradu i Univerzitet Mediteran u Podgorici dobitnici su nagrade u konkurenciji institucija.

Priznanje će dobiti i NVO Institut za strateške studije i projekcije iz Podgorice i Televizija Atlas. B.B.

SPORAZUM

Podsticati ekonomsko osnaživanje žena Sporazumi o saradnji u oblasti ženskog preduzetništva, koji su juče potpisani u Podgorici, trebalo bi da doprinesu podsticanju ekonomskog osnaživanja žena u Crnoj Gori.

Sporazume su, u okviru Programa za rodnu ravnopravnost IPA 2010, potpisali predstavnici prijestonice Cetinje, opština Kolašin i Mojkovac, Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Suad Numanović kazao je da je Crna Gora u strateškim dokumentima stvorila pretpostavke kako za muškarce, tako i za žene da uživaju puna prava u oblastima života i rada, ali da to nije zaživjelo u praksi onako kako bi trebalo.

“Ekonomska samostalnost žena je ključ njihove sveukupne ravnopravnosti”, rekao je Numanović prilikom potpisivanja sporazuma.

Aktivnosti predviđene sporazumima realizovaće se 16 mjeseci, pri čemu je predviđeno da se kroz edukaciju i stručnu podršku pomogne ženama koje žele da započnu posao ili da ga unaprijede, povećaju nivo znanja, vještina i broj kontakata neophodnih za uspješno bavljenje preduzetništvom.

U narednoj fazi program će se, kako je saopšteno na konferenciji za novinare, proširiti na opštine Pljevlja i Žabljak. Aktivnosti u opštinama će finansirati Program za rodnu ravnopravnost IPA 2010, koji partnerski sprovode Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Delegacija EU i Kancelarija UNDP u Crnoj Gori.

Stalni predstavnik UNDP u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski kazao je da se prilikom planiranja programa vodilo računa o rezultatima istraživanja sprovedenog početkom godine, koje je pokazalo da u Crnoj Gori postoji veliki ženski preduzetnički potencijal, ali su mehanizmi za njegovo korišćenje još nedovoljno razvijeni.

Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović tvrdi da je taj grad snažno posvećen afirmaciji rodne ravnopravnosti i promociji ženskog preduzetništva.

Predsjednik opštine Kolašin Darko Brajušković rekao je da su predstavnici te lokalne samouprave ušli u projekat očekujući da iskoriste svoje komparativne prednosti, misleći na turističku orijentaciju, dok je prvi čovjek Mojkovca Dejan Medojević naveo da je svaka inicijativa za razvoj preduzetništva na sjeveru Crne Gore više nego dobrodošla. B.B.

Društvo 11

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

nastavnici

Na posao do juna, strahuju za lične dohotke preko ljeta Prosvjetni radnici iznenađeni načinom oglašavanja za posao u školama Bojana Brajović

V

eliki broj prosvjetnih radnika, ali i oni koji bi željeli da se zaposle u nekoj od crnogorskih osnovnih i srednjih škola bili su neprijatno iznenađeni kada su u dnevnoj štampi ugledali oglase za prijem u radni odnos koji je oglašen do 30. juna. To i ne bi bilo neuobičajeno da raniji konkursi za ista radna mjesta nijesu raspisivani do 31. avgusta, odnosno do kraja školske godine. U Sindikatu prosvjete kažu da će se boriti za svoje kolege, te da će pregovarati sa Ministarstvom ne bi li u tom slučaju konkursi bili raspisivani u avgustu.

Upravo nedavno objavljeni oglasi za prijem u radni odnos koji su oglašeni do 30. juna otvorili su mnoge dileme prosvjetarima, počev od toga da li će oni nastavnici koji su potpisali ugovore na određeno, koji se produžavaju nakon devet mjeseci, ostati bez ličnih primanja tokom ljetnjeg raspusta, odnosno do početka naredne školske godine.

Profesorica u podgoričkoj stručnoj školi jedna je od zabrinutih za svoju egzistenciju jer, kako je rekla, ko joj

Ministarstvo i dalje ćuti Iako su Dnevne novine već nekoliko nedjelja pokušavale da dobiju odgovor od Ministarstva prosvjete o novom načinu zapošljavanja nastavnog kadra, to nam nije pošlo za rukom.

Naime, i pored upornog insistiranja, u Ministarstvu nijesu bili zainteresovani da objasne kako će se novonastala situacija odraziti na nastavnike i profesore zaposlene na određeno.

garantuje da će primati platu i za vrijeme zimskog, ali i ljetnjeg raspusta.

“Mi prosvjetni radnici smo sada u velikim problemima. Zamislite situaciju kad se završi nastava u junu.

Tada se prekida radni odnos, pa vrlo lako možemo ostati bez plate. Ispada da ćemo narednu primiti tek u oktobru”, kazala je sagovornica, ne želeći da joj se, iz razumljivih razloga, ime objavljuje u novinama.

DN se nedavno obratio i čitalac čiji je član porodice zaposlen u prosvjeti.

Kaže da je zabrinut, posebno za mjesece kad će biti, kako je rekao, u praznom hodu.

“To znači da im se ne povezuje staž ta dva mjeseca do početka nove školske godine. Najmanji problem je tu plata. Šta će biti sa stažom? A da ne govorim o tome da nigdje ne mogu kredit da podignu”, rekao je on.

Nastavnica jedne od podgoričkih osnovnih škola, koja radi kao zamjena profesorice koja je na bolovanju, smatra da je ovo još jedan udar na prosvjetne radnike. Umjesto da budu motivisani, tvrdi ona, uporno se radi na njihovoj demotivaciji.

“Ako predavač nije motivisan za rad, tu su na gubitku i učenici. Redovno se mogu čuti kritike kako se nastavnici ne trude dovoljno, kako

Sindikat: Raspišite konkurs u avgustu Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević kazao je da će Sindikat u razgovorima sa Ministarstvom pokušati da izdejstvuje da se aktom o sistematizaciji riješi taj problem.

“Nastojaćemo da se izborimo za to da se aktom o sireformu, koja je izuzetno zahtjevna, ne sprovode kako treba i slično.

A sad još treba da nam oduzmu plate za ljetnji raspust, a očekuju da se trudimo, budemo kreativni, inovativni i odgovorni”, kazala je ona.

Konik

Mlade socijaldemokrate pomažu stanovnicima kampa Sve prikupljeno u sklopu akcije humanitarne pomoći za Rome i Egipćane iz kampa na Koniku, Forum mladih SDP juče je donirao u prostorijama I faze studentskog doma.

NVO Domski forum studenata (DFS) i Institut socijalne inkluzije (ISI) pokrenuli su akciju “Nedjelja solidarnosti”, kojom žele da podstaknu studente koji žive u studentskim domovima, ali i sve ostale studente i građane Podgorice na human čin solidarnosti sa romskom populacijom u izbjegličkim kampovima na Koniku.

Od 3. decembra na lokacijama I i II faze studentskih domova, u Studentskom domu “Plavi dvor”, kao i na Univerzitetu Donja Gorica, postavljeni su punktovi za prikupljanje donacija u odjeći, obući, hrani i svemu ostalom što može biti od pomoći za romske porodice koje žive

na Koniku.

Akcija prikupljanja pomoći u studentskim domovima se prvi put organizuje a, kako je saopšteno, planiraju se slične akcije i u budućno-

U onom momentu kad se završi školska godina, slijedi sređivanje dnevnika, matične knjige, svjedočanstava, te popravni ispiti u dva roka.

“Sve to je obavezan posao svakog

prosvjetnog radnika”, tvrdi ona i pita se treba li to da se prepusti nastavniku koji ima ugovor na neodređeno, iako nijesu u pitanju njegovi učenici, ili nastavnici treba da rade cijeli jun i skoro cijeli avgust neplaćeno.

Juče ispred SSŠ Pljevlja

sti, jer je veliki broj studenata pozdravio akciju i iskazao spremnost da učestvuje kroz doniranje, ali i logističku pomoć u njenoj realizaciji.

J.V.Đ.

MINISTARSTVO PROSVJETE:

Direktor zapošljava

Nova pomoć Romima stiže danas Caritas Barske nadbiskupije, u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore, organizovaće danas distribuciju pomoći za Rome i Egipćane u kampu Konik 1.

Paketi sa hranom, koji sadrže osnovne životne namirnice, kao što su brašno, ulje, riža, tjestenina, šećer, keks, džem i konzervirana hrana, te posteljinu, ćebad i druge artikle za domaćinstvo, biće podijeljeni za oko 160 porodica koje su u julu, u razarajućem

stematizaciji utvrdi tačan broj kadra koji je potreban, te da se na osnovu toga konkursi raspisuju u avgustu i ljudi primaju na neodređeno”, kazao je Pavićević, dodajući da će prosvjetari jul koristiti kao godišnji odmor, ali da će, ukoliko ne izdejstvuju navedeno, ostati sporan avgust.

požaru, izgubile krov nad glavom, a sada žive u kontejnerskom naselju u kampu Konik 1.

Pored toga, bebi-hranu će dobiti oko 120 djece uzrasta do tri godine.

Caritas Barske nadbiskupije je, posredstvom Crvenog krsta, i u prethodnom periodu pomogao stanovnicima RE populacije koji žive u kampovima na Koniku.

B.B.

Ministarstvo prosvjete nije nadležno za zapošljavanje u ustanovama obrazovanja i vaspitanja, jer odluku o zapošljavanju nastavnika, stručnih saradnika i drugih zaposlenih donosi direktor ustanove, saopšteno je juče iz tog Vladinog resora.

“Vjerujemo da je direktor Srednje stručne škole u Pljevljima, kao odgovorno lice za zakonitost rada škole, i u ovom slučaju postupio u skladu sa propisima. Međutim, u našem pravnom sistemu predviđena je zaštita prava zaposlenih, koji ukoliko smatraju da im je povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa, zaštitu svojih prava mogu ostvariti kod nadležnog suda”, kaže se u saopštenju i dodaje da će Ministarstvo preduzeti potrebne radnje, u skladu sa svojim nadležnostima, da se odluka suda, koja je obavezujuća za ustanovu i direktora, i izvrši.

Učenici SSŠ u Pljevljima koji protestuju zbog otkaza profesoru Bojanu Strunjašu četvrti dan zaredom nijesu pohađali nastavu, ali za razliku od prethodnih dana, juče ih je bilo tek desetak ispred škole i u holu. Nekoliko njih koje su DN zatekle u hodniku kazali su da se štrajk nastavlja, te da na peticiji kojom se traži poništenje otkaza Strunjašu ima blizu hiljadu potpisa.

Učenici su za danas najavili štrajk glađu, iako je otpušteni profesor apelovao da to ne čine. Međutim, iako su đaci uporni u zamisli, direktor škole Mervan Avdović se ni juče nije oglasio povodom tog slučaja, kao ni DPS i predsjednik opštinskog odbora te partije Filip Vuković, kojeg su Strunjaš i NVO Srpski kulturni centar Patrijarh Varnava optužili da stoji iza otkaza profesoru, te da sprovodi “samovolju i diktaturu u Pljevljima”. J.V.Đ. - D.K.

12 Hronika

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

JAVNA RASPRAVA

Država treba da plaća odštetu žrtvama nasilja Otvorena debata o Nacrtu Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela O Nacrt Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela, koji predviđa obavezu države da isplati naknadu štete porodicama ubijenih ili umišljajno povrijeđenih osoba, juče je izlaganjem Ministra pravde Duška Markovića otvorena javna rasprava. Sugestije u odnosu na predloženi Nacrt juče su dali predstavnici civilnog sektora, advokati, kao i predstavnici kancelarije Ombudsmana.

Nacrt predviđa naknadu štete umišljajno povrijeđenima ili porodicama tako ubijenih, ali samo onih koji su prethodno prijavljeni policiji ili tužilaštvu, te koji u sudskom postupku neće biti u mogućnosti da ostvare naknadu štete usljed lošeg materijalnog stanja počinioca ili Marković i Lakočević

ukoliko on nije poznat.

“Donošenjem Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela, Crna Gora će se pridružiti krugu država koje u okviru svog zakonodavstva nastoje sprovoditi svrhu Evropske konvencije, a to je stvaranje normativnog okvira kako bi se na odgovarajući način riješio položaj žrtava krivičnih djela nasilja, zatim u razvijanju sistema za naknadu štete od države na čijoj teritoriji su takva krivična djela učinjena, naročito kada učinilac nije poznat ili ako nema sredstava”, kazao je Marković.

Po mišljenju Milana Radovića iz Nevladine organizacije “Građanska alijansa” i građani koji su prijavili NVO ili medijima trebalo bi imati pravo na nadoknadu štete “jer nad-

ležne državne institucije moraju postupati i u slučajevima teških kršenja ljudskih prava, čak i ukoliko nijesu zvanično prijavljeni. Takođe, postavlja se pitanje neuke stranke, a da pritom državni organ nije preuzeo potrebne radnje na procesuiranju slučaja”, kaže Radović. Pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević kazala je, ipak, da se od NVO kojoj se žrtva obrati očekuje da tu stranku uputi na podnošenje krivične prijave.

Uvažavajući osnovna načela Evropske konvencije, naknada se, prema nacrtu, priznaje za troškove zdravstvene zaštite, za izgubljenu zaradu u slučaju da je povreda uzrokovala nesposobnost za rad, zbog gubitka izdržavanja, ukoliko je ubijena osoba, koja je pružala izdržavanje, kao i za pogrebne troškove. Dalibor Tomović iz Akcije za ljudska prava navodi da je neophodno dodati odredbu o tome “da ostvarivanje prava po osnovu ovog zakona ne predstavlja smetnju za ostvarivanje naknade štete po drugom osnovu”.

Postupak za ostvarivanje naknade pokreće se pisanim zahtjevom koji se podnosi Ministarstvu pravde u roku od šest mjeseci od izvršenja krivičnog djela. Ovaj rok je, po mišljenju Radovića, kratak. “Ovaj rok bi trebao da je barem godinu dana, jer je potrebno značajno vrijeme za oporavak žrtvi i odluku za prijavljivanje slučaja nadležnim institucijama”, kazao je Radović.

S.K.

GOVOR MRŽNJE

Agron Camaj ostaje bez posla Niz uvredljivih poruka na račun srpske populacije u Crnoj Gori i bivšeg poslanika Socijaldemokratske partije SDP Ervinu Spahiću, koje je savjetnik za međunarodnu saradnju i evropske integracije u Ministarstvu kulture Agron Camaj postavio na svom Fejsbuk profilu za vrijeme rukometne utakmice između Crne Gore i Srbije, koštale su ga daljeg radnog angažmana u tom Ministarstvu.

“Camaj, koji je diplomirani pravnik iz Podgorice, nije imao poziciju savjetnika ministra već je angažovan po ugovoru o djelu za obavljanje poslova iz oblasti međunarodne saradnje i evropskih integracija u oblasti kulture. Za ove poslove Ministarstvo ga je angažovalo do 31. decembra 2012. godine, nakon čega se njegov angažman u Ministarstvu kulture završava”, kazali su iz Ministarstva.

Upitani da prokomentarišu javni nastup Agrona Camaja, preko

društvene mreže Fejsbuk, iz Ministarstva kulture su kazali da se ograđuju od svih javnih iskaza i djelovanja koja se kose sa Ustavom i zakonima Crne Gore, kao i načelima propisanim u Zakonu o kulturi, među kojima je i ravnopravno očuvanje svih kulturnih identiteta i poštovanje kulturne različitosti.

Camaj je, kako su prenijeli mediji, tokom rukometne utakmice Crne Gore i Srbije, Srbe koji su u Crnu Goru izbjegli iz Hrvatske nazvao hordama, a za Spahića je naveo da bi ga poslao na vješala. Camaj je napisao i da je Ervin Spahić, bivši poslanik SDP-a, uzeo 40.000 eura otpremnine iz Telekoma, i da bi ga on, zbog izjave koju je dao medijima, “slao na vješala”, prenijeli su podgorički mediji. Camaj juče nije odgovarao na mnogobrojne telefonske pozive redakcije Dnevnih novina, a prekjuče oko 16 časova njegov profil na Fejsbuku je ugašen.

B.R.

Dvije nezgode u Podgorici Saobraćajna nezgoda koja se sinoć oko 21 čas dogodila na magistarlnom putu u podgoričkom naselju Zlatica, završila se, srećom, samo sa velikim materijalnim štetama. U nezgodi su učestvovali bijeli “pežo” registarskih oznaka PG TA846 i sivi “reno”, registarskih oznaka KL AD160. Iako su prednji djelovi oba automobila potpuno uništeni, toliko da je Kolašincu lijevi točak ispao, i iako su djelovi auta razasuti po cijeloj magistrali, vozači su prošli bez povreda.

Sa teškim tjelesnim povredama prošao je pješak kojeg je oko 22 časa udario automobil u podgoričkom nasleju Konik. Do zaključenja ovog broja policijski uviđaji nijesu bili završeni.

M.V.P.

KAFANSKA TUČA

Uhapšen zbog prebijanja Podgorička policija uhapsila je juče Milana Baćka Mihajlovića (27) koji se nalazio u bjekstvu od 8. decembra, kada je prebio sugrađanina Dalibora Draškovića (34). Do tuče je došlo u subotu 8. decembra oko dva sata iza ponoći, u Ulici Stanka Dragojevića ispred lokala “Insomnia”, u cetru Podgorice. Drašković je bio u društvu sa mlađim bratom Davorom (29) i drugom Vuksanom Vukovićem (25) kada je došlo do rasprave, a potom i do tuče sa Podgoričaninom Mihajlovićem. Rasprava ispred lokala ubrzo se pretvorila u fizički obračun u kojem je Mihajlović izvadio pištolj kojim je nasrnuo na starijeg Draškovića. Više puta, drškom pištolja ga je uda-

rio u glavu, da bi se nakon toga dao u bjekstvo.

Od zadobijenih udaraca, Draškoviću je slomljen nos, a dobio je i druge, brojne povrede po glavi.

Na lice mjesta sa policijom izašla je i služba Hitne pomoći koja je povrijeđenog prevezla u Urgentni blok. Zbog teških tjelesnih povreda, zadržan je na liječenju u Kliničkom centru Crne Gore. Nakon hapšenja, Mihajlović je, kako saznaju DN od izvora iz policije, priznao da je pretukao Draškovića, nakon verbalnog sukoba koji je počeo u lokalu. Protiv osumnjičenog je podnijeta krivična prijave zbog sumnje da je počinio krivično djelo “nanošenje teških tjelesnih povreda” i određeno mu je 48- časovno zadržavanje. M.V.P.

Hronika 13

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

AFERA “LEDO”

Vrhovni sud ne brine o izvršenju presude KZ predviđa da neizvršavanje pravosnažne sudske odluke predviđa krivično djelo Svetlana Kumburović

V

rhovni sud, iako je donio presudu kojom se Osnovni sud obavezuje da hrvatskoj firmi “Ledo” isplati 196.800 eura, nije obavezan da misli o izvršenju takve presude. Ovim pitanjem, kako saznajemo, ne bavi se ni Sudski savjet pa, bez obzira što je “neizvršenje sudske odluke” krivično djelo, izgleda da nema mehanizma koji bi primorao Osnovni sud u Cetinju da pristupi izvršenju presude.

Uprkos nedavnoj pravosnažnoj odluci Vrhovnog suda da se kompaniji “Ledo” vrati 196.800 eura, koliko je samo ostalo, nakon sporovođenja sudske odluke, po kojoj je od “Ledovih” milion eura uplaćenih u sudski depozit, italijanskoj firmi “Framec” isplaćeno 800.000 eura, Osnovni sud na Cetinju kao da izbjegava isplatu.

Advokat Nikola Martinović za Dnevne novine tvrdi da je nakon donošenja takve odluke slao čak šest urgencija sudu na Cetinju, ali do povraćaja novca još nije došlo.

“Uputio sam žalbu Sudskom savjetu, Vrhovnom i Višem sudu, a pripremam i dokumentaciju, koju ću predati kancelariji Evropske komisije. Ovoliko odugovlačenje isplate navodi na sumnju da postoji mogućnost da novca uopšte više nema u sudskom depozitu”, sumnja Martinović.

Ostalo je nejasno ko će se starati o izvršenju presuda. Ako je suditi po odgovoru koji je DN dostavljen iz Vrhovnog suda, njihov posao je završen donošenjem presude.

“Vrhovni sud nije nadležan za izvršenje sudskih odluka, pa samim tim ni za izvršenje presude Osnovnog suda u Cetinju”, stoji u odgovoru iz kancelarije pred-

Kompanija “Ledo” je tražila od crnogorskih pravosudnih organa da joj vrati kompletan uplaćeni iznos milion eura, ali je Osnovni sud na Cetinju procijenio da može vratiti samo 196.800 eura, jer je toliko ostalo u sudskom depozitu. Ovu odluku je prvo poništio, a kasnije ipak potvrdio Vrhovni sud. Zbog toga je advokat Nikola Martinović zatražio reviziju Vrhovnog suda. sjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

Prema saznanjima Dnevnih novina, ovo pitanje ne spada ni u djelokrug rada Sudskog savjeta i Zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa. S druge strane, iako Krivični zakonik predviđa da će se “službeno ili odgovorno lice koje odbije da izvrši pravosnažnu sudsku odluku ili je ne izvrši u zakonskom ili odlukom odredenom roku kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine”, odgovornosti za ovo djelo gotovo da nema.

Ranije su postojali izvršitelji

suda koji je donio pravosnažnu odluku, a ukidanjem tog instituta prethodno cijela zbrka nastala je nakon što je “Ledo” 2005. godine za pet miliona eura u ratama kupila podgoričku fabriku sladoleda “Donze”. Prilikom isplate posljednje rate “Donze” je zatražio vansudsko poravnanje pa je firma “Ledo”, na ime te rate, u depozit Osnovnog suda u Cetinju uplatila milion eura, što je trebalo biti prenijeto na “Donzeovog” osniva-

ča - firmu “Wandrill” iz Paname.

Umjesto isplate toj majci firmi, predloženo je da se suma od 800.000 eura prebaci na račun italijanske firme “Framec”, na ime dugovanja “Donzea” za kupovinu rashladnih mašina. Odmah nakon primljenog zahtjeva, tadašnji sudija Nebojša Marković, uz odobrenje predsjednika suda Gorana Vrbice, dao je nalog da se novac isplati iz sudskog depozita. Kada je izvršena sporna tran-

sakcija između kompanija “Ledo” i “Framec”, samo četiri dana kasnije, stigao je dopis pravnih zastupnika “Leda” iz Beograda, koji obavještavaju sud da je firma “Wandrilu”, pred podgoričkim Osnovnim sudom tužila “Ledo” zbog neisplaćene posljednje rate. Postupak koji je ponavljan nekoliko puta, okončan je presudom koja firmu “Ledo” obavezuje da firmi iz Paname uplati milion eura i još 200.000 na ime kamate.

ZAVRŠENO SUĐENJE

Sjutra presuda Igoru Raičeviću Suđenje Igoru Raičeviću, optuženom za ubistvo supruge Marije Raičević i Ivana Dulovića, zeta predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, okončano je juče u Višem sudu u Podgorici. Vijeće sudije Milenke Žižić javno će izreći presudu u petak, 21. decembra.

Presuda u ovom predmetu već je jednom bila zakazana, ali je sudija Žižić tada odlučila da ponovo otvo-

ri postupak kako bi saslušala vještake pshihijatrijske struke Stanka Milića i Željka Golubovića koji je trebalo da ocijene stepen uračunljivosti optuženog u trenutku izvršenja dvostrukog ubistva. Nakon njihovog saslušanja iza zatvorenih vrata, sudija Žižić je juče, kako nezvanično saznajemo, odredila 21. decembar za datum izricanja presude.

Prema optužnici, Igor Raičević je 24. novembra prošle godine oko 10.30 sati, na parkingu ispred Osnovne škole “Savo Pejanović”, u centru Podgorice, sa umišljajem ubio suprugu Mariju i njenog prijatelja Ivana Dulovića. Suđenje je počelo 19. juna, kada je, na predlog tužioca i punomoćnika oštećenih porodica, vijeće sudije Žižić odlučilo da suđenje zatvori za javnost. S.K.

UHAPŠENI

Braća iz Beograda švercovala skank Na graničnom prelazu Dračenovac uhapšeni Miodrag i Slobodan Zečević

Foto: Uprava policije

Hapšenjem braće iz Beograda Miodraga (21) i Slobodana (23) Zečevića od kojih je policija oduzela 11 kilograma skanka, prekinut je još jedan lanac krijumčarenja opojnih droga, saopšteno je iz Uprave policije. U toku detaljne pretrage automobila marke “reno”, beogradskih registarskih oznaka, na graničnom prelazu Dračenovac, u kojem se se nalazili Zečevići, policajci su pronašli jedanaest pakovanja skanka. Osam

pakovanja droge bilo je sakriveno u dva specijalno napravljena bunkera u patosu, iza vozačevog i suvozačevog sjedišta. Preostala tri nalazila su se ispod haube. Ukupna količina skanka koja je oduzeta od Beograđana je 11 kilograma. Protiv njih je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su počinili krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”.

M.V.P.

BEČ

Snimak pljačke (Foto: Policija Austrije)

Hrabri prolaznik Panterima oteo plijen Banda razbojnika sa prostora Balkana poznata pod imenom “Pink Panter”, koja zadaje glavobolje zlatarima širom Austrije, u pljački koju su sproveli u Beču, ipak je ostala praznih ruku. Razbojnici su, kao svaki put do sada, ne prezajući ni od koga, maskirani ušli u zlataru u centru grada, iako je u njoj bilo još mušterija, a veliki broj ljudi prolazio je ispred radnje. Međutim, ovog puta pljačka će se pamtiti po nesvakidašnjem epilogu. Prvi dio pljačke razbojnici su uspješno realizovali, razbili su vitrine i odnijeli

nakit i skupocjene satove. Međutim, prilikom bježanja sa mjesta zločina hrabri prolaznik im je oteo torbu sa plijenom. Kako je policija bila na putu ka zlatari, banditi nijesu imali vremena da opet otimaju ukradene stvari, već su pobjegli praznih ruku. Kako saopštavaju austrijski mediji, hrabri prolaznik je torbu sa svim ukradenim predmetima vratio ekskluzivnoj prodavnici.

Ovo je dvadesetčetvrti napad na prodavnice nakita u Austriji, od kojih se čak 18 pripisuje bandi “Pink Panter”.

M.V.P.

14 Crna Gora

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

MUGOŠA

Uradilo se manje, ali ne i malo Ekonomska situacija usporila, ali nije zaustavila investicije Mila Nenezić

V

eliki praznik slobode osvojene prije 68 godina, Dan oslobođenja Podgorice juče je obilježen na svečanosti u Crnogorskom narodnom pozorištu. Izuzetak od prethodnih godina je to što se ovoga puta nije presjekla vrpca na novoizgrađenom mostu,biblioteci ili nekoj drugoj značajnoj građevini.

PODGORICA - Ovogodišnja svečanost povodom Dana Podgorice protekla je u znatno skromnijem maniru nego inače. Podgoričani su navikli da se na 19. decembar presjeca vrpca novih građevina u gradu, što je ove, kao i prošle godine izostalo.

U velikoj sali CNP-a, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, ministri u Vladi i poslanici, predsjednik Vrhnovnog suda Vesna Medenica, predsjednik Ustavnog suda Milan Marković, vrhovna tužiteljka Ranka Čarapić, rektor Univerziteta Crne Gore Predrag Miranović, kao i predsjednici ostalih crnogor-

skih opština i predstavnici diplomatskog kora, ali i nagrađeni stipendisti grada, prisustvovali su prezentaciji realizovanih projekata u 2012. godini. Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, koji zbog ranije zakazanih obaveza nije mogao da prisustvuje svečanoj sjednici, uputio je telegram čestitke gradonačelniku Mugoši i predsjedniku Skupštine Stojanoviću.

Ekonomska kriza, istakao je prvi čovjek glavnog grada mr Miomir Mugoša, uslovila je da se ove godine uradi manje nego prethodnih.

“Iako se uradilo manje, ne znači da se uradilo malo. Uzimajući u ob-

I dogodine štedljivi U koncipiranju Budžeta za narednu godinu, opština će biti oprezna, nastojeći da maksimalno ostvari ravnotežu primitaka i izdataka, najavio je Mugoša.

“Svjesni smo da će i naredna godina morati da bude godina štednje, ali i godina pojačane brige o kategorijama stanovništva koje se same ne mogu izboriti sa teškoćama koje je ekonomska kriza donijela sa sobom. Nastavićemo sa izgradnjom stanova za socijalno ugrožene, otvorićemo dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i ustupićemo zemljište za izgradnju novih vrtića i škola koje planira Vlada Crne Gore”.

Nagrade za najbolje zir ukupne društvene okolnosti, ove godine opredijelili smo se da našu pažnju posebno usmjerimo na segment socijalne zaštite. Samo u tu svrhu u 2012. izdvojili smo preko tri miliona eura. U našem savremenom stambenom objektu na lokaciji bivše Kamionske pijace sa ukupno 95 stambenih jedinica, krov nad glavom našlo je 40 socijalno ugroženih porodica. Na susjednoj lokaciji, prema planu, nastavlja se izgradnja još jednog objekta u javno-privatnom partnerstvu, u kome će stanove dobiti uglavnom zaposleni u Glavnom gradu”, rekao je Mugoša.

Značajna sredstva su, kako je rekao Mugoša, oprijedjeljena i za funkcionisanje Javne ustanove za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju kori-

snika psihoaktivnih supstanci, kao i za “Dječiji savez”, ali i za finansiranje projekata NVO sektora koji se odnose na zaštitu ranjivih kategorija građana, te narodne kuhinje.

“Za izgradnju stambenih i drugih objekata za raseljena lica iz kampa na Koniku obezbijedili smo besplatno zemljište površine oko 140 hiljada kvadrata na Vrelima ribničkim”, istakao je.

Tokom ove godine u velikoj mjeri se brinulo i o najstarijim stanovnicima Podgorice. Za njih su, kako je dodao Mugoša, obezbijeđene dvije lokacije za stambene objekte, od kojih se jedan upravo gradi.

Investicije koje su, pored ovih, od posebnog značaja za glavni grad, gradonačelnik je istakao, novootvoreni Bazar u Bloku pet, kao i investicione projekte za vodosnabdijevanje Kuča, Malesije i Golubovaca.

“Donacijom japanske vlade u iznosu od 4,4 miliona eura urađena je rehabilitacija vodovodnog postrojenja na Marezi. Nismo zapostavili

Najbolji studenti crnogorskih univerziteta, njih 24, dobili su stipendije glavnog grada. Osim njih, proslavljenoj rukometašici Bojani Popović i gitaristi Milošu Karadagliću uručene su nagrade “19.decembar” za postignute izvanredne rezultate. ni saobraćajnu infrastrukturu. Sagradili smo novi most na Cijevni u selu Dobrčin”, rekao je Mugoša, navodeći da je i urađena raskrsnica sa kružnim tokom kod Delta Sitija.

“Tu je i početak rekonstrukcije putnog pravca Podgorica - Rogami i dalje prema Spužu u vrijednosti od dva miliona eura”, kazao je Mugoša.

Podgorici ove godine, kako kaže Mugoša, nije nedostajalo ni kulturno umjetničkih sadržaja.

Ipak, ono šta je najvažnije za glavni grad Crne Gore, a na čemu se intezivno radi je izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda sa primarnom kolektorskom mrežom dugom 38 kilometara. Za njegovo finansiranje biće potrebno obezbijediti oko 60 miliona eura.

anketa Podgoričani, ali i oni koji su zavoljeli ovaj grad, svako na svoj način, uputili su svoje čestitke gradu pod Goricom.

● Ivana Popović

● Danko Drakić

Neka tvoj urbanizam nikad ne preraste tvoje srce i dušu. Želim da podgorička multikulturalnost i uzajamno poštovanje postanu brend, jer to je nešto za šta ne treba novac, to je nešto što već imamo.

Volio bih da moj grad ima tramvaj koji će da poveže Stari aerodrom i Malo brdo, kao i žičaru koja će povezati Malo brdo i Ljubović.

● Milan Maraš

Moj grade, želim ti heliodrom na mjesto Njegoševog parka, a umjesto Tološke šume najveći tržni centar u Evropi, zatim tunel kroz Ljubović, da bi Zabjelo povezao sa ostatkom svijeta. Isto tako i još jedan most između Krivog i Juniona, kako bi Zabjelčani brže dolazili do bolnice.

Grade moj, nisam zadovoljan sa tobom. Volim tvoje sastavke i tvoje grudi u vidu Gorice i Ljubovića, ali ti odavno nisi moja.

Drugi te ljudi ljube i zovu svojim gradom. Ipak, želim ti još jednu Kseniju Cicvarić.

● Simo Prelević

● Mirko Jovović ● Marko Jovanović Podgorice, želim ti odlazak šerifa. Želim ti slobodu, želim borove, a ne beton. Želim ti igralište, a ne parkinge.

● Andrea Pavićević Želim da Mugoša bude doživotni gradonačelnik, jer samo si uz njega doživjela procvat. Moja Podgorica treba da bude metropola i treba da dobije tunel i nove puteve, moj grad treba da se gradi.

Poželio bih da Podgorica dobije golf terene i stazu za formulu, i samo tako ćemo iskoristiti prednosti ove ljepote na kojoj nam mnogi zavide.

● Sanja Ivanović Moj grad prije Mugoše je izgledao sasvim drugačije. Sad je mnogo ljepši. Iako je ostao bez kina Kulture, vjerujem da će moj grad uskoro dobiti kultno mjesto, koje će biti dostojno legendarnog kina. U svakom slučaju, Podgorice, srećan ti rođendan!

Crna Gora 15

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

Orange Winter Night PODGORICA -Prva žurka Orange Winter Night biće održana u subotu, 22. decembra u kuglani Hidromol Land sa početkom u 22 sata. Zvijezda večeri biće Daniel Wang, koji prvi put gostuje u Crnoj Gori, a njegova podrška poznati podgorički DJ tandem Disko Editorial. Glavni organizator Orange Winter Night je Jagermeister, koji će se pobrinuti da ova žurka postane brend u Crnoj Gori. Ulaznica za Orange Winter Night je pet eura.

PREUZIMANJE

Bojne njive čekaju potvrdu odbornika Očekuje se odluka da li će se opština Mojkovac kreditno zadužiti

Javna rasprava u Grblju KOTOR - Naredna javna rasprava o nacrtu odluke o mjesnim zajednicama biće u petak 21. decembra sa početkom u 17 sati u prostorijama osnovne škole u Radanovićima za MZ Gornji Grbalj, Radanovići, Vranovići, Savina, Lastva Grbaljska i Glavatičići - Bigova.

Ugradnja brojila Elektronska brojila danas će se ugrađivati u Podgorici u Ulici Marka Miljanova br. 28, 30 i 52, Ul. Novaka Miloševa 39 i 52, kao i u Ul. Vuka Karadžića br. 21 i 23.

Brojila će dobiti i nikšićka zgrada SIK Javorka, kao i kotorska zgrada Pionir (ulaz 3 i 4). Potrošači iz navedenih ulica ostaće bez napajanja električnom energijom u terminu od osam do 18 časova.

MOJKOVAC – Odbornici lokalnog parlamenta Mojkovca održaće 25. decembra 13. sjednicu u sali Elektrodistribucije.

Od predloženih 17 tačaka dnevnog reda, odbornici treba da daju zeleno svijetlo o potvrđivanju odluke predsjednika opštine kojom se potvrđuje odluka o zaduženju opštine Mojkovac radi kupovine imovine bivšeg PTP Bojna njiva.

U odluci o zaduženju opštine Mojkovac se navodi da se “opština Mojkovac zadužuje uzimanjem dugoročnog kredita u iznosu od 300.000 eura, radi kupovine kapitalnih sredstava – nepokretne imovine bivšeg PTP Bojna njiva iz Mojkovca. Rok otplate kredita je sedam godina, a način otplate, kamatna stopa, garancija i ostali kreditni uslovi regulisaće se posebnim ugovorom sa bankom – davaocem kredita. Sredstva za otplatu zajma kredita obezbijediće se u budžetu opštine Mojkovac. Ugovor o zaduženju na osnovu ove odluke zaključiće predsjednik opštine“.

Opštinski kredit, danima, s nestrpljenjem čekaju bivši radnici bivšeg trgovinskog preduzeća, koje je prestalo da radi prije 18 godina.

Umjesto novca do sada su dobijali samo neprecizne najave da će biti isplaćeni “vrlo brzo”.

Za njihove plate, doprinose i otpremnine otići će 153.000 eura opštinskog kredita. Različita potraživanja od Bojne njive ima 58 njenih bivših radnika.

Imovinu Bojne njive, koja obuhvata znatne površine zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u Poljima, Stevanovcu i Sinjavini, kao i preko 20 maloprodajnih i drugih objekata, opština je kupila, zajedno sa Ministarstvom finansija Vlade Crne Gore, za 1,332 miliona eura, 24. avgusta, na drugom tenderu. Oko pet hektara zemljišta u Poljima, pored regionalnog puta Mojkovac - Đurđevića Tara, opština je planirala za biznis zonu u kojoj će investitori imati značajne povlastice, uz uslov da zaposle Mojkovčane.

V.Baltić

NACIONALNI PARK

Poribljavanje Biogradskog jezera KOLAŠIN – U sklopu svojih redovnih programskih aktivnosti, Nacionalni park “Biogradska gora” svake godine na kraju ribolovne sezone vrši poribljavanje Biogradskog jezera. Tako je i ove godine jezero poribljeno sa mlađi autohtone potočne pastrmke u količini od 50 kilograma.

Kako je kazao direktor Nacionalnog parka Saša Jeknić, to su uradili iz svojih sredstava, a usljed loših vremenskih prilika onemogućeno je da u saradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom za Bjelasicu, Komove i Prokletije nastave poribljavanje jezera.

“Zato smo taj posao odložili za mart mjesec naredne godine, kada ćemo jezero poribiti sa dodatnih 150 kilograma mlađi potočne pastrmke. Ovaj posao će biti finansiran isključivo zahvaljujući donaciji RRA”, kazao je Jeknić, koji je istakao, osvrćući se na već završenu ljetnju sezonu, da je 20 odsto uku-

EDITORIJAL

pnih prihoda park bolje poslovao u odnosu na 2011. godinu.

O tome govore podaci da je Nacionalni park u toku ljetnje sezone posjetilo 31.846 turista, ostvareno je 1.065 noćenja u bungalovima, a

161 ribolovna dozvola je prodata u toku sezone. A pokazatelj dobrog rada Nacionalnog parka” Biogradska gora“ je i nagrada osvojena na novosadskom sajmu u oktobru tekuće godine.

Z.B.

Resursi BOŠKO PEJOVIĆ Podgorica

Lako bismo mi izgurali krizu, samo da nađemo naftu ispod Rumije ili malo južnije. Živjeli bismo kao šeici, ne bismo ništa radili, ona bi nas sigurno izvukla.

Dokle ne nađemo naftu, ajde da živimo od naših bogom danih resursa. Divna obala okupana suncem, plodna zemlja, pašnjaci, rijeke i rude.

S nekim resursima nam se baš nešto neće. Pogađajte koji su to resursi. Hajde da se sjetimo makar jednog, crven je i bio je nekada bolji od zlata. Da, to je boksit.

Imamo rude boksita na pretek, ali nam nešto baš i ne ide sa aluminijumom.

Nešto se nijesmo baš ni u poljoprivredi proslavili, ako izuzmemo nekoliko bivših ministara koji su uspjeli da se izreklamiraju i steknu više samopouzdanja pred kamerama obilazeći farme po Crnoj Gori, teško da se ko od nje ovajdio.

Nevjerovatna vijest od prije nekoliko dana došla je iz Srbije. Naravno, pored one da smo šampioni Evrope, jedna druga je ostala neprimijetna. Prvi put se desilo nešto nevjerovatno, makar za kreatore ovdašnje ekonomske politike. Nešto se stvara a nije od opipljivih resursa, pritom se dobro zarađuje i izvozi.

Vlada Srbije je objavila podatak da je iz njihove zemlje izvezeno softvera u vrijednosti od 240 miliona eura, ponosno navodeći da je softver pretekao izvoz malina i to prvi put. Kod njih proizvodnja maline nije baš za šalu, kada se zna da se zasadi prostiru na više od 15.000 hektara, to je otprilike šest puta veća površina od Plantažinih vinograda.

IT sektor ne koristi vještačka đubriva i ne mora da se tretira pesticidima, takođe ne ostavlja veliku količinu smeća, kao što ostavljaju turisti u našoj ekološkoj Crnoj Gori. Ne zavisi od toga da li su jun i jul kišni mjeseci ili pretjerano vreli.

Za stvaranje softvera nijesu potrebni ni more, ni brda, ni planine, pa ni auto-put, potrebne su glave.

Glave koje imaju znanje i koje neće poći preko grane ako imaju dovoljno dobar razlog da ostanu.

Da li je Vlada spremna da uradi nešto po ovom pitanju i iskoristi najvažniji društveni resurs -znanje, ostaje da se vidi, makar dok ne pronađemo naftu, a onda ćemo lako.

PROGRAM RADA ZA 2013.

Podsticanje bolje turističke politike BIJELO POLJE - Izvršni odbor Turističke organizacije Bijelo Polje na jučerašnjoj sjednici usvojio je program rada i finansijski plan za 2013, a za direktora je izabrana Violeta Obradović.

Predsjednik Izvršnog odbora TO i predsjednik opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić istakao je da je cilj Turističke organizacije unapređenje i promocija izvornih vrijednosti opštine Bijelo Polje u funkciji razvoja turizma, te stvaranje uslova za aktiviranje turističkih resursa na teritoriji opštine.

“Veoma je bitna saradnja sa pravnim i fizičkim licima koja za predmet poslovanja imaju turi-

stičko-ugostiteljsku ili njoj komplementarnu djelatnost u cilju dogovaranja, utvrđivanja i sprovođenja razvoja politike turizma na teritoriji opštine, kao i podsticanje, koordiniranje i organizovanje kulturnih, umjetničkih, zabavnih, privrednih, sportskih i drugih manifestacija, koje doprinose obogaćivanju turističke ponude”, kazao je Žurić.

Direktorica Violeta Obradović kazala je da je cilj TO realizovanje programa boravka studijskih grupa i novinara na teritoriji opštine koja su u funkciji razvoja turizma i turističke propagande.

S.M.S

NOVA GODINA

Doček uz rok bend iz Nikšića

HERCEG NOVI - Tradicionalni doček Nove godine na glavnom gradskom trgu Novljani će dočekati uz muziku poznatog rok sastava iz Nikšića, pridružiće im se i lokalna grupa, za djecu će biti priređena pozorišna predstava poslije koje će Djed Mraz mališanima podijeliti i poklone. Prema riječima predsjednika hercegnovske opštine Dejana Mandića, prije dva dana je održan sastanak sa producentima JUK “Herceg fest”, gdje su dogovoreni detalji o proslavljanju Nove godine kako se ne bi prekidala tradicija.

“Dogovorili smo se da gostuje rok sastav iz Nikšića koji je popularan, a goste će zabavljati i lokalni bend”, istakao je Mandić, dodavši da će goste zabavljati poznati voditelj, koji je

sam izrazio želju da bude sa Novljanjima u najluđoj novogodišnjoj noći. Za djecu će biti upriličena pozorišna predstava u Dvorani “Park”, gdje će dobiti i paketiće. Mandić je istakao da ne očekuje da će biti još nekih promjena, zaključivši da će danas objaviti imena grupa koje će gostovati. Inače, novogodišnje kićenje grada počelo je prije dva dana.

Prema riječima savjetnice za zaštitu životne sredine u opštini Jovanke Matković, za kićenje je izdvojeno oko 5.000 eura. Iako je najavljeno da će izostati jelka ove godine na glavnom gradskom trgu, juče su je radnici Javnog komunalnog preduzeća postavili, a građani će biti u mogućnosti da je danas i okite.

S.M.

16 Crna Gora UKLJUČENO GRIJANJE

U školi ponovo toplo ULCINJ - Štrajk roditelja čija djeca pohađuju nastavu u Osnovnoj školi “Maršal Tito”, a koji je trebalo da bude održan juče, otkazan je, jer je škola dobila grijanje. Od petka, u školi nije bilo grijanja, zbog nestanka nafte, a nastava se u ponedjeljak i utorak odvijala skraćeno.

Direktor škole Martin Zadrima kazao je da je problem riješen. Prema njegovim riječima, u petak je nestalo goriva za grijanje iz cistjerne, i to se desilo prvi put

u deset godina, od kako je on na čelu škole.

On je pojasnio da ovaj problem nije zatekao samo ulcinjsku osnovnu školu, već i mnoge druge u crnogorskim opštinama. Zadrima je još kazao da je i škola “Maršal Tito” ušla u projekat energetska efikasnost, kroz koji će škola već iduće zime imati parno grijanje. Isto tako, na proljeće očekuje i početak rekonstrukcije krova, koji je godinama unazad problematičan i prokišnjava. S.G.

AKCIJA OSNOVACA

Spasimo jelke

KOTOR - Ekološka sekcija Osnovne škole “Narodni heroj Savo Ilić” već tri godine organizuje akciju „Spasimo novogodišnje jelke“. Cilj akcije je jačanje ekološke svijesti učenika i građana kako bi se očuvalo svako stablo, a time sačuvalo i zdravlje.

Akcija će biti realizovana sjutra u jutarnjim satima na potezu Osnovna škola „Narodni heroj Savo Ilić“ – donji put u Dobroti – Stari grad gdje će biti postavljen štand sa propagandnim materijalom i sadnicama koje će se dijeliti građanima. Planirane su i posjete gradskoj pijaci, Starom gradu te odlazak kod predsjednice Opštine, prenosi radio Kotor.

Ove godine akciji se priklju-

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

Kako to rade Italijani KOTOR - Iz Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj pozivaju izdavaoce privatnog smještaja sa teriotorije kotorske opštine da danas sa početkom u 12 sati u Opštini prisustvuju prezentaciji primjera integrisanog izdavanja privatnog smještaja u italijanskoj regiji Friuli - Venecija - Đulija, prenosi Radio Kotor.

Prezentacija se priprema u okviru projekta pod nazivom “Valorizacija kulturnog turizma” koji zajednički realizuju opština Kotor, Turistička organizacija Kotor, Zajednica Italijana u Crnoj Gori i italijanske regije Friuli - Venecija - Đulija.

Za više informacija zainteresovani se mogu obratiti na brojeve telefona Turističke organizacije Kotora - 322-886 i 325-947.

Oplemeniti Stari grad

čilo Javno komunalno preduzeće Kotor koje je doniralo sadnice crnog bora. „Sadnice ćemo tokom akcije dijeliti građanima Kotora, a nadamo se da će svaki borić biti posađen.

KOTOR - Prezentacija aktivnosti nevladine organizacije “Prostorož” iz Ljubljane biće održana danas sa početkom u 19 sati u “Galeriji solidarnosti” u Starom gradu.

“Prostorož” istražuje nove mogućnosti za intervenisanje u javnim prostorima. Organizator je centar za održivi prostoni razvoj “Ekspedicio” iz Kotora, a ulaz je slobodan.

Nevladina organizacija “Ekspedicio” iz Kotora poziva građane da doprinesu akciji oplemenjivanju javnog prostora u Starom gradu.

BAR

Ponovo vrtić nakon više od 30 godina BAR - Ako se planovi barskih prosvjetara i rukovodstva lokalne uprave pokažu ostvarljivim i u praksi, Stari Bar, nekada centralni dio opštine, ponovo će imati vrtić, nakon više od 30 godina.

Direktorka barske predškolske ustanove “Vukosava Ivanović Mašanović” Gordana Mijović i direktor Osnovne škole “Srbija” iz Starog Bara Josip Ćinćur razgovarali su sa predsjednikom Opštine Žarkom Pavićevićem o mogućnosti ponovnog otvaranja vrtića u Starom Baru, koji bi se nalazio u sklopu ove osnovne škole.

Mijovićeva i Ćinćur ističu da u Starom Baru postoji veliki broj zainteresovanih roditelja koji su spremni da pomognu, kako ne bi, kao što je sada slučaj, vodili djecu u vrtiće u centru grada, udaljenom nekoliko kilometara. Potrebno je adaptirati prostorije u OŠ “Srbija” kako bi zadovoljile standarde neophodne za dobijanje licence za rad, za šta, kažu, postoji razumijevanje donatora i mještana.

“Za vrlo kratko vrijeme oformili bismo dvije starosne grupe, koliki bi bio i maksimalan kapacitet ovog objekta” - kazala je Mijovićeva, i najavila da će zatražiti pomoć i od ministra prosvjete i sporta Slavoljuba Stijepovića.

Predsjednik Opštine Bar je izra-

zio spremnost lokalne uprave da podrži otvaranje vrtića i da investira dio sredstava za adaptaciju prostorija.

“Volio bih da se što prije krene sa realizacijom ove ideje i da već od drugog polugodišta djeca iz Starog Bara dobiju svoj vrtić.

Opština je spremna da izdvoji dio sredstava neophodnih za adaptaciju prostorija, kako bi naši najmlađi sugrađani imali sve uslove za kvalitetno predškolsko obrazovanje” - kazao je Pavićević.

Obzirom da je u Starom Baru bio centar Sreza barskog, upravo ovdje je otvoreno prvo Dječije zabavište, 1921. godine. Brojalo je 25oro djece uzrasta od četiri do šest godina, a zabavilja, kako se onda govorilo, bila je Milica Pavlović.

Tridesetih godina XX vijeka broj djece u vrtiću u starobarskoj školi popeo se na 50, a početkom četrdesetih i do 80, sve do otvaranja zabavišta pri Državnoj narodnoj školi u Popovićima, nedaleko od morske obale. Zanimljivo je da je vrtić radio i prvih godina italijanske okupacije, a da je ponovo otvoren tek 1953. godine, i to u tri odjeljenja. Dječiji vrtić u Starom Baru radio je sve do katastrofalnog zemljotresa, 15. aprila 1979. godine. Od tada do danas djeca iz ovog dijela opštine nemaju vrtić. Ž.M.

KOTOR

Nakon deset dana u bolnici proradilo grijanje Opravka grijanja koštala 40 hiljada eura KOTOR - U Opštoj bolnici Kotor posljednjih deset dana nije radilo centralno grijanje.

Bolnica se grijala klima uređajima i grijalicama, budući da je rađena zamjena neispravnog kotla koji je star 40 godina, koliko i zgrada bolnice.

Od juče, nakon obavljenih toplih proba novog kotla, bolnica ima redovno centralno grijanje, kazao je za Skala radio dr Igor Bjeladinović, pomoćnik direktora ove zdravstvene ustanove.

Zamjenu kotla i opravku grija-

nja Bolnica je finansirala iz sopstvenih sredstava u iznosu od 40.000 eura.

Bjeladinović je kazao da je, čekajući da se uđe u program energetske efikasnosti, Bolnica ipak morala da sama izvrši remont grijanja i da na taj način pacijentima obezbijedi tople sobe.

Vrijeme za ovaj posao nije bilo najbolje, ali između dva loša rješenja i čekanja da dođe do havarije kotla i do potpunog gubitka grijanja, u Bolnici su se potpuno svjesno odlučili na ovaj rizik.

Crna Gora 17

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

MALTRETIRANJE

Zbog komšija žive u strahu

Svetlani Knežević i njenoj djeci život u Domu učenika na rubu izdržljivosti Zorica Bulatović

D

a nasilja ima na svakom koraku, ne samo u porodici već i van nje, a da u društvu u kojem živimo sve više ispaštaju djeca, govori slučaj Kolašinke Svetlane Knežević, koja je samohrana majka tri djevojčice od kojih su dvije maloljetne. Ona već pet godina živi u Domu učenika, sa svojih devet socijalno ugroženih komšija, a od nekih od njih, već duži period trpi maltretiranja.

KOLAŠIN – Četvoročlana porodica Knežević u Domu učenika ne osjeća se bezbjedno. Kako tvrdi Svetlana Knežević, samohrana majka tri kćeri, život u zgradi im je nepodnošljiv. Žive u neprestalnom strahu, jer su već duže vrijeme izložene maltretiranju pijanih komšija, a o čemu su u nekoliko navrata pisale DN, situacija je prije dva dana postala još gora.

Kako Kneževićka tvrdi, pored muke da prehrani djecu, sad živi u strahu da se njenim maloljetnim kćerkama ne dogode mnogo gore stvari od gladi. Žive u nekoliko kvadrata u sobici koja im služi za sve.

Toalet postoji, ali samo dva koja koriste svi stanari.

Naime, prije nekoliko dana, četvorica njenih susjeda, razvalila su vrata od ženskog toaleta tako da je, kako tvrdi Knežević, sada prinuđena da se kupa u sobi koja joj služi za kuvanje, spavanje i sušenje veša.

“Svakodnevno trpimo stresove od

pijanih stanara. Policija je upućena u sva dešavanja u domu, bilo je svakojakih scena, ali su se dešavanja brzo zaboravljala. Sad sam u strahu za svoje dvije maloljetne ćerke, ali i za stariju, jer se stanari se pogrdnim riječima obraćaju djevojčicama, pljuju ih, a noć sa strahom dočekujemo.

Oni dovode svoje prijatelje koji nijesu stanari doma, pa se i oni, takođe, u pijanom stanju kupaju u ionako lošem kupatilu.

Sad više nemam uslova za higijenu svoje djece, jer sam u strahu kad će se pijani stanari pojaviti u kupatilu sa svojim društvom”, kazala je Knežević.

Ona već pet godina živi u ovako lošim uslovima Doma. Djecu prehranjuje od socijalne pomoći koja iznosi 116 eura, a ovih hladnih zimskih dana čisti snijeg kako kome zatreba, ne bi li imali obrok više.

“Radim sve što mogu od fizičkih poslova da prehranim djecu, cije-

Svetlana Knežević pam i drva, a ovih dana sam čistila snijeg ispred šupa kako bi ljudi došli do svojih drva. Nemam svoju cijenu, nego koliko mi ko plati. Prije pet mjeseci operisala sam štitnu žlijezdu, tako da ne bi trebala ništa da radim, ali moram, jer mojoj djeci nema ko drugi koru hleba da pruži. Pismeno sam se obraćala tad i ministru rada i socijalnog staranja Suadu Numanoviću, da bar dobijem jednokratnu pomoć, ali odgovor nikada nijesam dobila”, kazala je Knežević.

Kao ona tvrdi, prije dva dana takođe se pismeno zbog ovakvih dešavanja obratila i Centru za socijalno, pa sad čeka na njihov odgovor.

“Obraćala sam se nekoliko puta i predsjedniku Opštine Darku Brajuškoviću da mi da bilo kakav krov nad glavom, da se maknem od stanara doma, da mi djeca pored gladi ne trpe i traume, a on je kazao da tu ne može ništa, jer ovakvih kao ja ima dosta. Sada vidite kako izdržavam i gdje mi djeca rastu”, kroz suze priča Knežević.

Zajedničko žensko kupatilo u Domu učenika

SASTANAK

Za bolju angažovanost za lica sa invaliditetom

TURIZAM

CTU će se pridružiti evropskim kolegama BUDVA - Poziv Crnogorskom turističkom udruženju od Evropskog udruženja nacionalnih udruženja putničkih agencija i turoperatora ECTAA svojevrsno je priznjanje za dosadašnji rad CTU, koji su kao respektabilan ocijenili relevantni turistički subjekti van granica Crne Gore.

Naime, CTU je dobilo zvaničan poziv za članstvo u ECTAA. “Uvažavajući činjenicu da je država Crna Gora kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, koja se priprema za proključenje EU, vjerujemo da ECTAA može odigrati važnu ulogu u ubrzanju tog procesa u oblasti turističkog prometa u daljim fazama procesa priduživanja evropskoj porodici naroda”, navodi se u pozivnom pismu koje je na predlog predsjednika ECTAA Borisa Žgombe uputio generalni sekretar ECTAA Mišel de Blust.

Ocjenjujući da je poziv svojevrsno priznjanje za dosadašnji rad,

predsjednik CTU Žarko Radulović kaže da će prihvatiti poziv, što će, dodaje, vjerovatno rezultirati članstvom u Evropskom udruženju putničkih agencija već u prvoj polovini nastupajuće godine.

“TU će time ojačati svoju međunarodnu poziciju i renome, ali što je važnije - biće u prilici da razmijeni iskustva na rješavanju problema sa kojima se suočava u svojoj praksi i iskoristi pozitivne primjere iz prakse mnogo razvijenijih evropskih država-članica ove asocijacije, što će biti dragocjen doprinos daljem radu CTU”, kaže Radulović.

ECTAA je udruženje čije je sjedište u Briselu, a koje objedinjuje udruženja putničkih agencija i tur-operatora iz trideset jedne evropske države. Kroz članstvo u ECTAA, širom Evrope je obuhvaćeno 77.000 putničkih agencija, čiji se promet procjenjuje na oko 300 milijardi eura.

N.L.

Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović pozvao je predstavnike NVO sektora, koji se bave zaštitom osoba sa invaliditetom da se aktivnije uključe u projekte i akcije koje sprovodi Ministarstvo. On se juče sastao sa predstavnicima Saveza slijepih Crne Gore, Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore - UMHCG, Centra EKVISTA i Udruženja paraplegičara Crne Gore.

Predstavnici NVO sektora za zaštitu OSI čestitali su Numanoviću imenovanje na novu dužnost.

“Oni se naduju da će se dosadašnja dobra saradnja u oblasti rada i socijalnog staranja nastaviti u dijelu zaštite osoba sa invaliditetom”, saopšteno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Numanović očekuje da se intenzivira saradnja u oblasti zaštite svih ljudskih prava i posebno u

oblasti zaštite od diskriminacije i stvaranja tolerantnijeg okruženja.

“Istakao je da će se dobra saradnja nastaviti kroz tromjesečne tematske sastanke, na kojima će se razmjenivati informacije o trenutnim aktivnostima i projekti-

ma, kao i planirati zajedničke aktivnosti, prije svega, u što efikasnijoj implementaciji zakonskog okvira koji je ocijenjen kao vrlo koherentan kada su u pitanju osobe sa invaliditetom”, zaključeno je u saopštenju.

TIVAT

Moguće poskupljenje vode Predloženom korekcijom cijene kubik vode iznosio bi jedan euro TIVAT - Tivćani bi mogli sljedeće godine da skuplje plaćaju vodosnabdijevanje, ali i odvođenje otpadnih voda kanalizacionim sistemom koji je još u izgradnji, najavljeno je iz Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija. Sadašnja cijena kubika vode iznosi 80 centi, a predloženom korekcijom ona bi iznosila jedan euro po kubnom metru. Tom korekcijom bi se izvršilo i povećanje cijene usluga odvođenja ispuštene vode koja se obračunava u iznosu od 30 odsto od utrošene vode, stoji u predlogu programa rada sa finansijskim planom tog preduzeća za narednu godinu.

Navedeno je da će Vodovod i kanalizacija dogodine od isporučene vode prihodovati milion i 452.000 eura, a od usluga kanalizacije još 168.000 eura. Planirano je da prihod od isporučene vode potrošačima bude uvećan za pet odsto po osnovu povećane potrošnje, a prihod od usluga odvođenja otpadnih voda za osam odsto.

Iz menadžmenta Vodovoda i kanalizacije namjeru da za 25 posto u odnosu na dosadašnju povećaju cijenu vode za domaćinstva pravdaju time što cijene usluga nijesu povećavane od polovine 2008. godine. Z.K.

18 Kultura

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

BERLINALE

Film Vong Kar Vaja na otvaranju Najnoviji film hongkonškog reditelja premijerno na predstojećem filmskom festivalu u Berlinu

TRADICIJA

Božićni koncert Tradicionalni koncert povodom katoličkog Božića biće održan sjutra u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Na koncertu će nastupiti: Mješoviti hor SPD Jedinstvo iz Kotora, pod dirigentskom upravom Mihaila Lazarevića, Ženski hor Antivari Muzika iz Bara, pod upravom Mira Kruščića, Mješoviti hor KUD “Stanko Dragojević” i Hor Muzičke škole “Vasa Pavić” iz Podgorice, pod upravom

Peti Smit je najavila da bi iduće godine mogla objaviti nastavak svoje autobiografije “Tek djeca”.

Nastavak će, kako je kazala, biti više fokusiran na porodicu i muziku od prethodnog.

“Radnja je smještena u slično razdoblje, ali će više riječi biti o porodici, Fredu (njen pokojni suprug, Fred “Sonic” Smith, bio je gitarist grupe MC5) i muzici. Drugačija je perspektiva. “Tek djeca” govore i Robertu i meni i našoj želji da budemo umjetnici, a ove će knjiga više biti orijentisana prema muzici. Nema u mom životu onog klasičnog ‘seks, droga i rokenrol’, ali zahvaljujući roku proputovala sam čitav svijet, upoznala Freda. A to mi je promijenilo život na bezbroj načina i tu priču treba ispričati” kaže Smit.

Zoje Đurović, Ženski hor Muzičke akademije sa Cetinja, pod dirigentskom upravom Aleksandre Knežević i Crnogorski horski ansambl, koji će predvoditi Ilija Dapčević. Na programu Božićnog koncerta su djela: Svetozara Kovačevića, Henrija Takera, Stevana Stojanovića Mokranjca, Bendžamina Britna, Antona Bruknera, Ivana Lukačića, Đuzepea Verdija, Radomira Petrovića, Sezara Franka i Franca Grubera.

Američke biblioteke Povodom 27. decembra, Dana bibliotekara Crne Gore, Alka Batangar će održati predavanje “Američke biblioteke u 21. vijeku” danas u 12 sati u Svečanoj sali Nacionalne biblioteke Crne Gore “Đurađ Crnojević” na Cetinju, u organizaciji Udruženja bibliotekara Crne Gore.

Alka Batnagar je regionalna šefica za informacione resurse Stejt departmenta, sa sjedištem u Beogradu. Ima zvanje mastera bibliotečkih i informacionih nauka sa Univerziteta Roud Ajlend. U SAD je radila na Univerzitetu Masačusets u Louvelu kao bibliotekarka na Odsijeku za privredu i nauku, bila je glavna bibliotekarka Okružne biblioteke u Kamdenu, kao i specijalista za analize i trendove u Državnoj biblioteci u Nju Džerziju.

Najnoviji film hongkonškog reditelja Vong Kar Vaja “The Grandmaster”, kostimirana drama o životu legendarnog kung fu majstora Ipa Mana, otvoriće 63. Berlinski filmski festival. Vong Kar Vaj je takođe i predsjednik žirija ovogodišnjeg festivala i njegov film se prikazuje u zvaničnoj selekciji, ali van konkurencije.

“To je projekat iz snova na kome sam radio mnogo godina i zaista sam srećan da mogu da ga predstavim u Berlinu.

Već sam bio vrlo nestrpljiv da se vratim u Berlin kao predsjednik međunarodnog žirija, a to što će još “The Grandmaster” biti prikazan čini sve još posebnijim”, rekao je reditelj. Ovo će biti međunarodna premijera filma u kome između ostalih igraju glumac Toni Leung (Raspoloženi za ljubav) i glumica Gong Li (Zbogom moja konkubino i Pritajeni tigar, skriveni zmaj).

Film će se u bioskopima u Kini prikazivati od 8. januara. Vong Kar Vaj, koji je rođen u Šangaju i odrastao u Hong Kongu, poznat je po filmovima “Raspoložen za lju-

bav”, “Moje noći borovnice”, “Čanking ekspres”, “ “2046”. Međunarodni filmski festival u Berlinu, 63. po redu, biće održan od 7. do 17. februara.

JUBILEJ

Grimove bajke u novom ruhu Dva vijeka od prvog izdanja najpoznatijeg djela njemačke književnosti Prije dva vijeka u Njemačkoj je izašla iz štampe prva knjiga “Dječjih i kućnih bajki” braće Jakoba i Vilhelma Grima, a knjižare u Berlinu su ovih pretprazničnih dana u znaku ovog jubileja.

Tokom proteklih vjekova bajke su doživjele bezbrojna izdanja i prevedene su na 170 svjetskih jezika i pored Luterove verzije “Biblije” smatraju se za najpoznatije djelo istorije njemačke književnosti.

Rukopisi braće Grim, koji se čuvaju u njihovom muzeju u Kaselu, uvršteni su 2005. godine u Uneskovu svjetsku kulturnu baštinu dokumenata. Među rukopisima nijesu samo bajke, već i mitovi, nordijske sage, legende, razni vidovi usmene narodne književnosti, priče o životinjama, poučne priče.

Njihov rad, koji je kulminirao pojavom prve zbirke bajki, imao je izuzetan uticaj širom svijeta na sakupljače narodne usmene

književnosti.

Interesovanje braće Grim za proznu narodnu književnost, kao literarne baštine drevnih vremena, podstakli su njemački pjesnici koji su prije njih počeli da prikupljaju i zapisuju narodne pjesme.

Zasluga braće Grim u vremenu kada su djelovali bila je ta što su se trudili da zabilježe one bajke u kojima su glavni akteri djeca ili mladi, jer to ih je činilo privlačnim za mlade čitaoce koje su kroz te priče vas-

pitavali u duhu etičkih i moralnih normi, upućujući ih u duhu protestantizma da budu vrijedni, da slušaju starije, da čine dobro i da slijede božje zapovijesti, objašnjava u jednom eseju Hans Jorg Uter, urednik “Enciklopedije Grimovih bajki” sa 2.700 enciklopedijskih jedinica i autor obimog priručnika za “Dječje i kuće bajke” braće Grim.

Prvo izdanje, koje se sada u Njemačkoj objavljuje u brojnim varijantama bogato ilustrovanih i prilagođenih izdanja, po dužini, jeziku i stilu, raznim uzrastima ima 207 bajki. Prva bajka je “Kralj Žabac i princeza”, a izdanje se završava sa “ Rapuncelom”.

Posao koji je braći Grim oduzeo deset godina donio im je besmrtnost, a izdavačima bogatstva i šanse da stalno prave nove izbore “najljepših” za nove i nove generacije mališana, koji se kroz njih uče mnogim lijepim osobinama.

POGLED U KOMŠILUK

TITO U ZAGREBU

Doba dirljive naivnosti Postavka “Refleksije vremena 1945-1955.” u Klovićevim dvorima istražuje socijalizam i njegov slom Eksponati na velikoj izložbi “Refleksije vremena 1945.1955.” govore o godinama nakon Drugog svjetskog rata, godinama koje predstavljaju ishodište utopijske vjere u ideale slobode, jednakosti i pravde.

Ambiciozni izložbeni projekt potpisuje Jasmina Bavoljak koja je fascinirana vremenom koje “nije i ne može biti samo okamenjena istorijska činjenica”.

“Srp i čekić na struju” odličan je primjer ideološke, socijalističke propagande iz vremena kojim se bavi izložba “Refleksije vremena”. Autorka u ovom velikom projektu pri-

premanom deset godina istražuje sliku socijalizma, vrijeme konstrukcije socijalističkog realizma i njegove dekonstrukcije, te lik Tita kao pop ikone.

Obilje dokumentarne građe (audio- i videozapisa), fotografija, plakata, skulptorskih djela i predmeta za svakodnevnu upotrebu oslikava živu sliku izmrcvarenog, osiromašenog naroda koji napokon dobija nešto u što može vjerovati. Pioniri, omladinci, partizanski veterani postaju drugovi i drugarice s misijom: njima se obraćaju plakati koji pozivaju na učestvovanje u “izgradnji opustošene

domovine”, a kojima se ikonografija odužuje prikazima junaka-radnika koji goloruki grade mostove, željeznice, stambene zgrade.

Konstanta ove zanimljive, obimne i slojevite izložbe je upravo ta dvojnost - raskorak između depresivne postratne realnosti i bolje budućnosti koja se u jugoslovenskoj zajednici prvi put čini izvjesnom. S jedne su strane djeca musavih lica i žuljave ruke seljaka.

“Refleksije vremena” imaju i sobu s rođendanskim štafetama i tragikomičnim socrealističkim darovima Titu, nalik

na igračke ili apsurdne kičerske tvorevine. Ali tu je i soba o Golom otoku, jugoslovenskom gulagu.

I soba s rogovima, tj. Titovim lovačkim trofejima na zidovima, uz stilski namještaj i krzno leoparda s prepariranom glavom podno nogu. Svoju sobu imaju i žene, radnice i partizanke, ali i građanke s haljinama od ružičaste čipke.

Nasuprot izloženim radovima koji svjedoče o ideologiji, Titova je

“modna soba”. To je, naravno, šaljivi naziv za predstavljene Titove uniforme, borsalino šešire, fine cipele, diplomatska odijela i smokinge, košulja od pikea i svile koji se “utapaju” u zvuke borbenih pjesama: Sred pušaka, bajoneta..

Ilustraciju ex-YU kulture postavka “Refleksije vremena” donosi kroz čak 480 eksponata od kojih neki možda imaju i Titov DNK.

Kultura 19

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

Ognjen Spahić u Sarajevu Književno veče sa crnogorskim piscem Ognjenom Spahićem biće održano u sarajevskoj knjižari “Buybook” večeras u 20 sati. Na promociji, koju organizuju Sarajevski otvoreni centar i Književna mreža Traduki, moderator će biti Faruk Šehić.

Ognjen Spahić rođen je u Podgorici. Do sada je objavio knjige priča “Sve to” i “Zimska potraga”. Za roman “Hansenova djeca” dobio je nagradu “Meša Selimović”, koja se dodjeljuje za najbolji roman objavljen u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Za isto djelo osvojio je i međunarodnu književnu nagradu “Ovidije” za 2011. godinu, koja se dodjeljuje za prevedenu književnost objavljenu u Rumuniji.

“Podgoričenje” Izložba slika pod nazivom “Podgoričarenje” biće otvorena večeras u 21 sat u podgoričkom Bluz baru. Radove će predstaviti crnogorski umjetnici: Pavle Radoičić, Ratko Odalović, Rajko Grujić, Peđa Dobrilović, Leo Đokaj, Roman Đuranović, Dado Đuranović, Džoni Hodžić, Zoran Petrušić, Jovo Petričević, Igor Rakčević, Vojo Rabrenović, Slobo Lončarević, Marko Lukovac, Dino Karailo, Vero Begović, Duško Miljanić, Tijana Vujović, Tijana Dujović, Marija Kapisoda, Anka Gardašević, Sonja Đuranović, Natalija Đuranović, Dušanka Seratić, Rićko Mićunović, Olivija Ivanović- Strugar, Nina Vukčević- Ćupić, Slavica Gvozdenović i Vjera Nikolić.

Susreti

Film ne spašava, nego ukazuje na probleme Reditelj Goran Marković svoj rad vidi kao postavljanje dijagnoze Isidora Radulović

G

oran Marković, reditelj desetak kultnih i međusobno raznorodnih ostvarenja, kakva su “Specijalno vaspitanje”, “Nacionalna klasa”, “Variola Vera”, “Tito i ja” i “Sabirni centar”, za Crnu Goru vezan je pet decenija dubokim porodičnim uspomenama i čvrstim prijateljskim vezama. Film (i umjetnost uopšte), po njegovom mišljenju, treba da budu nosioci ljevičarskih ideala, u situaciji kada je vlast u državama regiona u rukama desnice.

Nakon ratnih razaranja koja su često bez pravog smisla, fokusa i mjere eksploatisana u regionalnom filmu, reditelj Goran Marković smatra da na te teme konačno treba staviti tačku.

“Ljudi su siti rata, naročito u Evropi. Jedino mi se još grčevito držimo tih tema. Treba se okrenuti socijalnim temama i umjetnost mora da progovori o tome. Naročito zato što je u cijelom regionu desnica na vlasti”, kaže reditelj za Dnevne novine. Svoje filmove on smatra dijagnozom stanja nekog trenutka u našim društvima, ali bez pretenzije da umjetnost “nudi lijek”.

“Film ne služi da spašava bilo šta, nego da ukaže na problem. Jedini moj cilj je da pokušam da otvorim ljudima oči u vezi sa stvarima ko-

SINDIKAT

Štrajk u Milanskoj skali Čuvena Milanska skala otkazala je početak baletske sezone zbog štrajka zaposlenih. Članovi hora u predstavi “Romeo i Julija” nijesu prihvatili zahtjev koreografa da izvode plesne korake zajedno sa baletskim igračima. Oni su tražili da im se dodatno plati za njihovo pojavljivanje na sceni. Međutim, iz uprave Skale tvrde da je ovaj zahtjev na mjestu, i da ne mogu da priušte dodatni novac za članove hora.

“Nijesmo namjeravali da otkažemo premijeru. Pozorište je zatvorilo vrata za pregovore i prekinulo premijeru iako smo mi bili spremni da nastavimo pregovore”, kazao je Mario Peconi, član hora i predstavnik sindikata. On je naglasio da je ovo

Srpski ambasador Zoran Lutovac, reditelj Goran Marković i profesor Goran Radonjić: foto Goran Marković

izvođenje predstave “Romeo i Julija” drugačije od drugih, zbog interakcije članova hora sa baletskim igračima.

“Dakle, ugovorni uslovi su drugačiji i novčana nadoknata treba da ide u skladu sa tim”, kazao je Peconi. Premijera predstava “Romeo i Julija” bila je zakazana za sinoć čime je u Milanskoj Skali trebala da počne nova baletska sezona. Iz sindikata hora je sopšteno da će pokušati ponovo da pregovaraju sa predstavnicima iz Skale prije drugog nastupa, koji je zakazan za 28. decembar. Ovo nije prvi put da su nastupi u čuvenom Milanskom teatru otkazani. Prošle godine u septembru ukinuta je Austrijska produkcija Betovenog “Fidelija”.

je ih neposredno okružuju, a kojih možda nijesu dovoljno svjesni.

Umjetnost ne mijenja svijet, mijenjaju ga ljudi”, kaže ovaj reditelj.

Crnogorski glumac Momo Pićurić tumači jednu od uloga u “Falsifikatoru”, Markovićevom novom ostvarenju snimljenom po njegovoj istoimenoj drami (premijera se očekuje na završnici predstojećeg beogradskog FEST-a 2013. godine).

Za reditelja, ovdje je riječ o glumačkom otkriću.

“On je zaista fenomenalan glumac i zaista sam zatečen ovim otkrićem. Ubijeđen sam da će Pićurić obilježiti cijeli film. Crna Gora ima odlične glumce. Radio sam već sa Jelenom Đokić i Branimirom Popovićem”, kaže reditelj, koji je uporišta za neka od svojih najznačaj-

nijih ostvarenja našao u svjetskoj literaturi.

Opsesija Kamijevom “Kugom” početkom 80-ih godina prošlog vijeka inspirisala je njegov (u nekom smislu proročki) film “Variola Vera” o epidemiji te bolesti kod nas 1972. godine. Jednu od uloga u filmu tumačila je crnogorska glumica Varja Đukić. Marković pripada korpusu jugoslovenskih reditelja za koje Jugoslavija nije mrtva. Po njegovom mišljenju, ona živi kao virtuelna umjetnička zajednica, što se najbolje vidi onda kada nastaje novi film ili neko drugo kolektivno umjetničko djelo. Tu se, kaže on (ne smatrajući se jugonostalgičarem), najbolje vidi koliko smo upućeni jedni na druge i koliko je ta povezanost neusiljena i prirodna.

“Nestankom Jugoslavije nestala je državna tvorevina, ali za zajedničku kinematografiju ne bih mogao da kažem da je nešto izgubila.

Vjerujem da je čak i dobila, jer se svi mi koji stvaramo ponovo vrtimo u istom krugu”, kaže autor kultnog ostvarenja “Tito i ja”, u kome je priča o njegovom odrastanju u postratnoj Jugoslaviji poslužila kao univerzalni scenario o njegovoj generaciji.

“Ako ulazite u film i hoćete naj-

● Foto priča

bolje ljude sa ovih prostora, odmah uzimate glumce iz Bosne, Makedonije i Hrvatske. Snimatelje dovodite iz Slovenije, tonskog snimatelja i scenografa tražite u Beogradu. Ponovo su to eks-jugoslovenske ekipe i kombinacije”, kaže Marković, koji u tom zajedništvu vidi spontanu rekonstrukciju cijelog jednog fizičkog i duhovnog prostora.

“I da hoćete, nemoguće je snimati ‘etnički čiste’ filmove”, duhovito konstatuje ovaj autor, koji je s rediteljem Srđanom Karanovićem bukvalno otvorio vrata prestižne praške filmske akademije (FAMU) generacijama jugoslovenskih studenata, među kojima su bili danas najčuveniji reditelji regiona Goran Paskaljević, Lordan Zafranović, Rajko Grlić, pa sve do Emira Kusturice.

“Sama škola nije presudna ni za šta, iako može donekle da pomogne.

Svi smo prošli FAMU i pronašli svoj rukopis. Umjetnost je tako naš ‘privatni problem’”, kaže reditelj, sin dvoje izuzetnih glumaca Olivere i Radeta Markovića, koji su mu pomogli da zavoli i razumije glumce.

Organizator Markovićevog gostovanja u Crnoj Gori je crnogorski ogranak Matice srpske i Ambasada Srbije.

Madam Sezan ostaje u Metropolitenu Muzej Metropoliten može da zadrži sliku Pola Sezana za koju praunuk jednog kolekcionara tvrdi da ju je nezakonito konfiskovao boljševički režim u Rusiji prije jednog vijeka, odlučio je američki apelacioni sud. Slika “Madam Sezan u konzervatorijumu” ili “Portret gospođe Sezan” Metu je poklonio Stiven Klark, kolekcionar koji je preminuo 1960.

Klark je sliku kupio 1933. U tužbi iz 2010. Pjer Konovalof tvrdi da je jedini nasljednik Ivana Morozova, Rusa čija je umjetnička kolekcija proglašena državnom svojinom poslije revolucije 1917. i traži povraćaj slike. Sud je presudio da Morozov nije bio vlasnik slike poslije 1918. i da Konovalof, koji živi u Parizu, nema prava na žalbu zbog prodaje slike posle tog datuma.

20 Reportaže

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

BUDUĆNOST

Grad za 180.000 stanovnika

BUDUĆNOST

Kineski carski pečat prodat za 1,12 miliona eura Kina je protestovala zbog prodaje kineskog carskog pečata, za koji se smatra da je ukraden prilikom pljačke bivše ljetne palate u Pekingu 1860. godine. Carski pečat iz razdoblja Kianlong (1736-1795) prodat je u ponedjeljak u Parizu za 1,12 miliona eura ili pet puta više od procjene u aukcijskoj kući “Artcurial” uprkos prijetnji sudskog progona Udruženja za zaštitu kineske umjetnosti u Evro-

Kineska vlada odobrila je konačni dizajn za unaprijed isplanirani grad, koji će se izgraditi uz 3,85 kilometara dugu obalu jezera Meiksi. Kada se završi, u Meiksi Lejk Sitiju će živjeti 180.000 stanovnika, a pokrivaće površinu od oko 36 kvadratnih kilometara.

Gradska atrakcija zvana “Ljubav” U gruzijskom gradu Batumiju napravljena je intrigantna skulptura nazvana “Ljubav”. Ono što je svakako čini posebnom jeste činjenica da je ona pokretna! Dvije šematske figure muškarca i žene visine sedam metara pomjeraju se jedna prema drugoj dok se konačno ne spoje. Atrakcija u gradu poznatom po spa turizmu koštala je lokalni budžet 24.000 larija, odnosno oko 5.000 dolara, a

galaksija

Otkrivena naseljiva planeta u Sunčevom sistemu Novootkrivena planeta ima godinu koja traje 168 dana

Broj turista u svijetu premašio milijardu Uprkos usporavanju ekonomskog rasta u svijetu, broj turista koji su putovali u inostranstvo ove godine je porastao za 20 miliona i dostigao apsolutni rekord, prvi put premašivši milijardu, saopštila je Svjetska turistička organizacija u okviru Ujedinjenih nacija (UNWTO).

Mada je nemoguće utvrditi ko je bio milijarditi turista koji je prešao državnu granicu, UNWTO je tu titulu dodijelila jednom Bri-

tancu koji je 13. decembra posjetio Madrid, gdje se nalazi sjedište te organizacije.

U čast tog događaja, UNWTO je pokrenula kampanju pod nazivom “Milijardu mogućnosti”, koja treba da doprinese da oni koji pri putovanju poštuju lokalnu kulturu, čuvaju nasljeđe ili kupuju lokalnu robu spoznaju da njihovo putovanje može da pomogne ljudima i mjestima koja posjećuju, prenijele su agencije.

nje primjera o balansiranom životu čovjeka sa prirodom.

Napredni inženjering, civilno planiranje, planiranje gradskih zona i integrisanje bašti i parkova su dio ukupne strategije dizajna ovog grada”, piše u saopštenju KPF-a.

spektakl

pi (Apace). Apace se oslanja na nekadašnjeg konzervatora u Zabranjenom gradu, koji tvrdi da je pečat ukraden u pljački francusko-britanskih jedinica bivše ljetne palate.

Na taj događaj se gleda kao na nacionalno poniženje u istoriji Kine naspram zapadnih vojnih snaga. Peking smatra da je u tom razdoblju ukradeno najmanje 1,5 miliona predmeta.

turizam

Dizajn grada, koji je razvila međunarodna kompanija “Kon Pedersen Fox Associates”, za stanovnike će obezbijediti četvrti za život, rekreaciju, rad, kulturu i zabavu. Prema izjavama iz KPF-a, njihov dizajn za grad na obali jezera Meiksi ima za cilj postavlja-

Novo istraživanje je pokazalo da zvijezda slična Suncu u “dvorištu” našeg Sunčevog sistema može biti “domaćin” za pet planeta, od kojih bi jedna mogla podržavati život kakav poznajemo, piše Spejs.

Astronomi su pronašli pet dosad nepoznatih planeta koje kruže oko zvijezde Tau Ceti, koja je manje od 12 svjetlosnih godina udaljena od Zemlje, što u “svemirskim prostranstvima” nije tako velika udaljenost. Jedan od novopronađenih novih svjetova kruži u zoni koja bi mogla biti naseljiva, jer se nalazi na udaljenosti od zvijezde gdje bi mogla postojati voda na površini planete.

Nova planeta ima godinu koja traje 168 dana, a malo je vjerovatno da kao Zemlja ima stjenovitu površinu.

postavljena je na ulazu u grad, iz pravca mora.

Pomjerajuće figure mijenjaju svoj položaj na svakih osam do 10 minuta.

Autor ove kompozicije je skulptorka koja radi u SAD, Tamara Kvesitadze, a inspiraciju za ovo djelo našla je u čuvenom romanu Kurban Saida “Ali i Nino”, koji govori o ljubavi mladog Azerbejdžanca i još mlađe Gruzinke.

Reportaže 21

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

PUTOVANJA

Alpsko raskošno ogledalo

Jezero Komo nalazi se na svim listama mjesta koje obavezno treba posjetiti bar jednom u životu, i to zimi

U

koliko ste istinski ljubitelj putovanja, treba da bar jednom u životu posjetite čarobno italijansko jezero Komo, najdublje i po mišljenju mnogih najljepše jezero u Evropi! Prirodna ljepota glečerskog jezera Komo, plavetnilo njegove vode u kojoj se ogledaju vrhovi Alpa, okovani vječnim snijegom, i luksuzne vile okružene prelijepim vrtovima, koje su se kao niska perli prosule po njegovim obalama, zaista nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.

Zbog njegove nestvarne ljepote, bilo da je ona djelo prirode ili ljudskih ruku, ovdje vlada posebna atmosfera koja od starog Rima do danas neodoljivo privlači vladare, aristokratiju, umjetnike i sve ostale sanjare i romantičare ovog svijeta. Tokom istorije, mnogi od njih su baš tu nalazili inspiraciju i nadahnuće za svoja najbolja djela. Tu se odmarao Julije Cezar, živio i stvarao rimski pisac i naučnik Plinije Stariji.

Francuski pisac Stendal je na obale ovog jezera smjestio radnju jednog djela svog romana “Parmski kartuzijanski manastir”, kompozitor Đuzepe Verdi je tu komponovao operu “Travijata”, a Belini “Normu”. Ovo jezero obožavali su i Mocart i List, Flober i Hemingvej, Bajron i Šeli, koji ga je nazvao “najljepšim mjestom na svijetu, nečim što nadmašuje sve njegovo dotadašnje poimanje ljepote”. Nadahnuće za svoja veličanstvena djela na obalama jezera Komo potražio je i Leonardo da Vinči – ovdašnji planinski potoci i vodopadi poslužili su mu kao pozadina za čuvenu sliku “Bogorodica među stijenama”. Jezero Komo je treće po

veličini jezero u Italiji i glečerskog je porijekla. Obala mu je duga 170 kilometara, a duboko je 410 metara.

Od glavnog grada Lombardije, Milana, udaljeno je svega 45 kilometara i zahvaljujući izuzetno blagoj, gotovo mediteranskoj klimi, preko čitave godine privlači putnike iz cijelog svijeta.

Jer, malo je mjesta na planeti koja se mogu pohvaliti tako bogatom istorijom i tako velikim brojem savršenih turističkih aduta – pejzažem kao iz bajke, u podnožju veličanstvenih Alpa, blagom klimom, slikovitim naseljima, rasutim po njegovim uvalama i obalom načičkanom luksuznim vilama, istinskim graditeljskim remek djelima.

Tokom ljetnje sezone na Romantičnu, ili kako je još zovu Zlatnu obalu jezera Komo – desetak kilometara dugačak djelić njegove zapadne obale – sjate se milioni turista iz svih krajeva svijeta. To su, prije svega, ljubitelji istorije i umjetnosti, zatim prirode, planinarenja, vodenih sportova, ali i oni koje privlači luksuz i glamur. Od polovine devedesetih godina prošlog vijeka, kada

je vilu na jezeru Komo kupio čuveni kreator Đani Versaće, ovdje svoj odmor redovno provode pripadnici svjetskog džet-seta – od modnih dizajnera Done Karan, Ralfa Lorena, Kelvina Klajna i Oskara de la Rente, preko holivudskih zvijezda Dženifer Lopez, Toma Kruza i Džordža Klunija, koji se tu i trajno nastanio, do moćnih biznismena Ričarda Bronsona i kazahstanskog naftnog magnata Murlana Kaparova, pa, naravno, i političara. Ali, jezero Komo može da pruži mnogo više od slučajnog susreta sa slavnom filmskom zvijezdom ili najbogatijim čovjekom na svijetu. Čak iako nikada nijeste posjetili jezero Komo, moguće je da ste neke od njegovih skrivenih ljepota već vidjeli a da toga nijeste ni svjesni. Naime, pošto svjedoče o bogatstvu i sjaju prošlih vremena, neke od najljepših vila na jezeru posljednjih godina poslužile su i kao rasko-

šan filmski dekor za pojedine scene velikih holivudskih hitova kakvi su bili “Igraj svoju igru” i “Kazino rojal”.

Jezero Komo nalazi se na svim listama mjesta koje obavezno treba po-

sjetiti bar jednom u životu, i to zimi.

Zbog umjerene klime, zahvaljujući svom specifičnom geografskom položaju, jezero Komo je baš tada idealno mjesto za odmor. (Novosti)

smak svijeta

Armagedon u Staljinovom bunkeru za 16.000 dolara Za one koji vjeruju u kraj svijeta, koji po kalendaru Maja treba da se desi 21. decembra, i za one sa dubljim džepom - u Moskvi postoji specijalno rješenje.

“Pozivamo vas da preživite smak svijeta 21. decembra 2012. u Staljinovom ‘Bunkeru-42 na Taganki’, 65 metara ispod zemlje”, navo-

di se na sajtu tog čuvenog bunkera, koji je Josif Visarionovič izgradio za sebe, u slučaju nuklearnog rata. Cijena “komfornog i bezbjednog” kraja svijeta iznosi 500.000 rubalja (oko 16.000 dolara). Ipak, za VIP mjesta treba platiti tri puta više, uz besplatan ulaz za djecu do sedam godina. U slučaju da

smak svijeta ne nastupi, kompanija koja iznajmljuje bunker površine sedam hiljada kvadratnih metara obećava da će vratiti 50 odsto cijene ulaznice.

Bunker u centru Moskve smatra se najdubljim na svijetu. Pod zemljom je izgrađeno 26 spratova, a zidovi su debljine metar i po.

22 Zabava

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

UMJETNOST, NIJE PORNIĆ

Vruća Penelope pokazala atribute

Lijepa Špankinja pokazala je sve atribute u svom novom filmu “Venuto al mondo”. Penelope je u filmu “Venuto al mondo” pokazala djelove tijela koji ranije nijesu bili dostupni publici. Osim brojnih scena seksa, u jednoj leži na krevetu i podiže majicu pa joj se vidi dojka dok na njoj le-

ži beba. U filmu glumi Gemu, a glavna tema su njene bujne grudi koje pokazuje. “Venuto al mondo”, koji je sniman na Korčuli i u Sarajevu, u bioskope dolazi početkom sljedeće godine. Uz Penelope Kruz u filmu glume Mira Furlan, Branko Ðurići i Sanja Vejnović.

Anđelina ponovo režira o ratu Poslije filma “U zemlji krvi i meda”, koji je probudio balkanske duhove prošlosti, Anđelina Džoli je počela pripreme za snimanje filma o bivšem olimpijskom šampionu, američkom dugoprugašu, koji je bio zarobljen u Drugom svjetskom ratu.

“U svom životu i radu Anđelina je prihvatala priče o velikim borbama i trijumfu uprkos malim šansama. Ona ima

istinsku sposobnost da pokaže snagu ljudskog duha, što će biti od suštinske važnosti u priči o Luovom životu”, saopštio je studio “Universal”. Scenario za film, prema knjizi “Unbroken: A World War II Story of Survival, Resilience and Redemption” Lore Hilenbrand, napisaće koautor scenarija za “Jadnike” Vilijam Nikolson, a još nije poznato kada će snimanje početi i ko će igrati glavne uloge.

GVEN STEFANI

Djeca su moj brak stavila u drugi plan Nakon što je suprug Gven Stefani Gevin Rozdejl uhvaćen kako hvata dadilju njihova dva sina za stražnjicu, pjevačica je u iskrenom intervjuu progovorila o njihovom braku.

Bez obzira na sve uspjehe u karijeri, Gven Stefani ne razmišlja o svojim najvećim životnim dostignućima.

Plavokosa muzičarka i dizajnerka sa suprugom Gevinom u septembru je proslavila 10. godiš-

njicu braka, ali javno je otkrila da je njihov brak imao i uspone i padove i da se oboje jako trude da sačuvaju svoj odnos.

“Ponosna sam na sve.

Toliko stvari prođeš i upoznaš osobu”, ispričala je Gven za januarsko izdanje Voga, nakon što je njen suprug uhvaćen u trenutku dok je hvatao dadilju njihove djece za stražnjicu.

“Kad dobijete djecu, to učvrsti vezu, ali je stavi i u drugi plan. I

Gevin i ja imamo ideju kako bi trebalo da izgledaju brak i roditeljstvo, ali naši dogovori često postanu haotični”, iskrena je 43–godišnja pjevačica, koja je suprugu zamjerila odlazak na jednogodišnju turneju, kad ju je samu ostavio sa sinovima Kingstonom i Zumom.

“Bio je s nama, ali ne fizički. Potrebna im je njegova prisutnost.

Kad imaš porodicu, shvatiš koliko ste potrebni jedni drugima”, zaključila je ona.

stven način, predsjedničkim izborima u Americi, i važnim društvenim pitanjima, kao što je kažnjavanje sportista pozitivnih na doping testu.

South Park je američka crtana serija koja se emituje od 1997. godine, čiji autori su Trej Parker i Met Stoun. Serija se bavi doživljajima četvorice dječaka i njihovih poznanika u gradiću South Park u američkoj saveznoj državi Kolora-

do. Karakteristična je po nadrealizmu, parodiji, satiri i crnom humoru koji kao temu imaju američku kulturu, društvene tabue i razna aktuelna društvena i politička zbivanja. Humor i poruke serije često su predmet kritika raznih društvenih grupa. Do sada je snimljeno 16 sezona, što South Park, poslije Simpsonovih, čini drugom najduže emitovanom američkom animiranom serijom.

MTV

NOVOGODIŠNJI PROGRAM

Seka i Karleuša u skrivenoj kameri Informacija koju je juče na Fejsbuk profilu objavila muzička urednica TV Pink Milica Mitrović mogla bi se svrstati u rubriku “vjerovali ili ne”.

Naime, supruga Željka Mitrovića nije mogla a da se ne pohvali kako je Pink pripremio fantastičan novogodišnji program, čiju će okosnicu, po svemu sudeći, nositi skrivena kamera, u kojoj će glavne akterke biti vječite rivalke, pjevačice Seka Aleksić i Jelena Karleuša. Poznato je da su pomenute folker-

ke u zategnutim odnosima jer su svojevremeno jedna drugu isprozivale na račun bivših ljubavi, pjevanja i čega sve ne....

“Najnevjerovatnija skrivena kamera do sada, u okviru novogodišnjeg programa na TV Pink! Seka i Karleuša zarobljene u jednoj prostoriji pola sata”, napisala je Milica, ne otkrivajući detalje.

Na koji način su ljute rivalke “iskoristile” ovo vrijeme i da li je došlo do pomirenja ili dodatnog sukoba saznaćemo za petnaestak dana. Z.Š.

Nove epizode South Parka Od nedjelje, 23. decembra, MTV ponovo “preuzimaju” Kartmen, Kajl, Sten, Keni i ekipa - South Park nastavlja sa 16. sezonom! Erik Kartmen, Kajl Broflovski, Sten Marš i Keni Mekkormik jedni su od najpopularnijih animiranih “vječitih dječaka”, koji žive u gradiću South Park, odakle nas već godinama zabavljaju nesvakidašnjim inteligentnim humorom.

Na udaru će se naći najrazličitije teme - Kartmen će konačno priznati da je debeo, ismijavaće rijaliti zvijezdu “Honey Boo Boo”, Baters će doživjeti potpuno nove i neočekivane životne uvide dok bude putovao na daleke Havaje sa Kenijem, dječaci će zajedno proslaviti Noć vještica. Družina će se takođe pozabaviti, na samo njima svoj-

Zabava 23

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

Ivanović dva puta odbio punudu Pinka Ivan Ivanović je u intervjuu za srpske medije rekao da bi dobro razmislio kada bi ga zvali da pređe na RTS, kao i da je odbio ponude “Pinka” jer smatra da “ružičasta” televizija nije pravo mesto za njegovu emisiju!

“Zvali su me s “Pinka” dva puta, ali mislim da ja tamo ne bih uspio da održim produkcijski nivo koji imam na “Prvoj”. Da sam prešao na početku karijere, imalo bi smisla, ali sad, kad sam izgradio ovo što sam izgradio, bilo bi jako loše i za mene i za emisiju da idem na televiziju kao što je ‘Pink’. Sa RTS-a me niko nikada nije zvao. Kada bi me pozvali, dobro bih razmislio”, izjavio je poznati voditelj, koji je dodao mu nije bilo nimalo svejedno poslije prijetnji koje je dobio zbog gostovanja Stipe Mesića.

“Ne bih volio da me neko stvarno ubije, pa hajde da shvatimo da su prijetnje bile ozbiljne. Svaki put kada ti neko napiše da će ti polomiti noge, da će te ubiti, to je dosta ozbiljno. Ne mogu da zaboravim da je prije godinu i po dana kompletno javno mnjenje bilo za zabranu moje emisije. Danas za mene kažu da sam postao ustaša. Nikada nijesam maštao da radim emisiju koja će tavoriti u mulju sa ostalima. Dovodim goste koje drugi ne smiju ili ne mogu da dovedu”, ispričao je Ivanović, koji se nedavno i zvanično razveo od supruge Zorice, i napomenuo da je na privatnom planu platio visoku cijenu popularnosti.

KALIOPI

“Melem” za dušu Makedonska muzička diva Kaliopi objavila je još jedan singl sa albuma “Melem”, čija promocija je najavljena za februar 2013. godine. Riječ je o pjesmi “Melem”, koja je premijeru imala prije dva dana na Kaliopinim službenim kanalima Fejsbuk, Jutjub i Tviter.

I ovaj singl, kao i cijeli album, djelo je Romea Grila, koji je autor muzike, teksta i aranžmana, dok je režija video-spota ponovo povjerena Aleksandru Ristovskom Princu.

“Presrećni smo. Završili smo snimanje albuma i prezadovoljni smo snimljenim materijalom.

Svakako, sada Romea očekuje još posla u njegovom studiju u Bazelu, kao i u Minhenu, gdje će se raditi mastering albuma. Iskreno se nadamo da ćete uživati u

našem i vašem ‘Melemu’. Jedva čekam da čujete cijeli album, jer je pravi melem za dušu”, izjavila je Kaliopi, a i Gril je izrazio zadovoljstvo urađenim poslom.

“Kada smo završili posljednju pjesmu s albuma, osjetili smo i određenu dozu tuge, zato što se s njom završio i jedan proces u kom smo uživali svi u studiju”, zaključio je Gril.

Jedva čekam da čujete cijeli album, jer je pravi melem za dušu”, izjavila je Kaliopi

MUZIKA

Orange Winter Night u Podgorici Prva žurka Orange Winter Night biće održana u subotu, 22. decembra, u kuglani Hidromol Land sa početkom u 22 sata.

Zvijezda večeri biće Daniel Vang, koji prvi put gostuje u Crnoj Gori, a njegova podrška biće poznati podgorički DJ tandem Disco Editorial.

Glavni organizator Orange Winter Night je Jagermeister, koji će se pobrinuti da ova žurka po-

stane brend u Crnoj Gori.

Daniel Vang je rođen u Kaliforniji, odrastao na Tajvanu, a trenutno živi i radi u Berlinu.

Kao producent i DJ, uvijek je insistirao na klasičnom prizvuku u plesnoj muzici. Sredinom 90ih prvi put se pojavljuje na house sceni u Čikagu, sa nizom energičnih, fanki dvanaestica izdatih za njegovu Balihu etiketu.

Ukorijenjena u pionirskim dis-

ko i tehno inovacijama Morodera, Kraftverka i Artura Rasela, ova izdanja su brzo obezbijedila Vangu mjesto u vinil-torbama underground DJ-eva.

Protekle dekade radio je na povratku disko motiva u klubove.

Poznat je po originalnosti prikazanoj na nastupima širom svijeta.

Disco Editorial čine dva člana.

DJ Be Good, poznat po “vinilom opterećenim” iskustvom, za sebe

tvrdi da brani disko boje.

Repertoar Rajana Lubarde odlikuju Disco, Funk, Soul i Boogie motivi, koje DJ-evi i producenti danas prepoznaju kao deep-Disko.

Ulaznica za Orange Winter Night, koji će se inače organizovati svake zime, košta pet eura. U planu je i ljetnja varijanta na početku sezone, pod nazivom Orange Summer Night.

PROVOD

Di-džej poetsko veče u “Krugu”

HOT! U subotu 22. decembra, sa početkom u 20 časova, u kafe-knjižari “Krug”, di-džej Bosonog i podgorički pjesnici Braco Subotić i Đorđe Šćepović prezentovaće svoj muzički i poetski izbor iz tri večeri prethodno organizovane u “Krugu”, posvećene

francuskoj, španskoj i ruskoj muzičkoj i poetskoj sceni. Na repertoaru di-džej Bosonoga biće najinteresantniji muzički momenti iz prethodnih večeri od tradicionalnih do modernih muzičkih ostvarenja, dok će podgorički pjesnici predstaviti neke

pjesnike i pjesme koje nijesu čitali prethodnih večeri. Događaji su organizovani uz podršku Francuskog instituta u Podgorici, španske ambasade u Beogradu, kao i Ambasade Rusije u Crnoj Gori.

Fi.J.

Britanski glamurozni model Džesika Klement ponovo je gošća naše rubrike “hot”. Do sada smo često objavljivali samo fotografije Kednis Svonpul i Irine Šajk, ali Džesika jednostavno ne dozvoljava da ne bude u centru pažnje. Stoga vam donosimo njene nove fotografije. Sigurni smo da ćete i te kako uživati.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme ODRŽANJE U ŽIVOTU

SVIRAČI NA KITARA

MINERAL PRONAĐEN NA AVALI

NAŠA POP PJEVAČICA

CRVENILO KOŽE (MED.)

PRIPOVJEDAČ (LAT.)

OKRUGLO SLOVO

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

Daily Sudoku puzzle No. 2042 sudoku 2012-05-16

FILM INICIJALI UŽIVAOCI RAČUN O KENA DOBITKU GLUMCA RASELA MENSURA DROGE AŽIJA

9

FOSIL, OKAMINA

4

1

9

3

6

8 2

2

8

9

Play sudoku online at:

9

PRVAK, ŠAMPION

SIMBOL AZOTA

KILOTONA

1. I 7.

SLOVO AMERIČKI MUZIČAR, BERT

5

4

8

VRSTA LOSOSA MALA NITNA

5

PLANINSKI MASIV U EVROPI NIJE MLADO

1

Lakša 2012-05-15

Medium level

7 5

ODBITAK OD KAMATE (FRANC.)

4

FITILJ ZA POTPALU EKSPLOZIVA

1

BIVŠI FUDBALER C.ZVEZDE, STANISLAV

3

5

8 1

9

7

4

8

2 Page 1/2

1

Play sudoku online at:

2

4

Play sudoku online at:

1

9

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 6

Amerikanac zaradi oko 45.000 dolara u toku godine.

Politika visokih zarada u Fejsbuku ima za cilj da privuče najbolje talente, nudeći mladima atraktivne plate kako ne bi otišli kod konkurencije.

Sličnu politiku primijenjuju gotovo sve tehnološke, ali i finansijske kompanije.

3

Puzzle solution:

4

1

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2237 2012-11-27 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1998 2012-04-02 4

2

9

8

1

6

5

7

3

8

6

1

2

4

9

5

3

7

7

6

3

5

9

2

1

8

4

4

2

7

8

3

5

1

9

6

1

8

5

3

4

7

6

2

9

3

9

5

6

7

1

8

4

2

9

5

1

4

8

3

2

6

7

7

5

2

3

8

4

9

6

1

2

7

4

1

6

9

8

3

5

1

8

4

9

6

2

3

7

5

6

3

8

7

2

5

4

9

1

6

3

9

5

1

7

4

2

8

5

9

2

6

7

1

3

4

8

2

4

8

1

9

6

7

5

3

3

4

7

2

5

8

9

1

6

5

7

3

4

2

8

6

1

9

8

1

6

9

3

4

7

5

2

9

1

6

7

5

3

2

8

4

vicevi

Kraljevska plata zaposlenima u Fejsbuku

4

5

TRAŽITE PRIPRAVNIČKI?

je proglašen za “najbolje mjesto za rad 2013.” u izboru sajta Glassdoor, koji svake godine objavljuje listu najboljih mjesta za rad, zasnovanu na komentarima zaposlenih.

Pripravnici u Fejsbuku tako primaju “kraljevsku” platu od 5.622 dolara mjesečno (4.274 eura) ili 67.464 dolara godišnje, što je astronomski iznos, imajući u vidu da prosječan

3

6

MJESTO U SRBIJI KOD ŠAPCA

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: AB, SUDANSKI, NOĆ, NOVOTAR, TM, DELEGATI, OBOE, FRANAK, NA, BALERINA, I, REGULISAN, OZBORN, ACA, BAR, ODZIV, L, AS, PHG, NESLER, DOLAME, EČANIN, RADIČ, ANANAS, SIKERT.

6

6

7

VRSTA KLAVIRSKE KOMPOZICIJE

8

6

7

Daily Sudoku puzzle No. 2041

ITALIJAN. KOMPOZITOR MORIKONE

Fejsbukova politika visokih zarada, čiji je cilj sprečavanje da mlade talente preotme konkurencija, podrazumijeva i pripravničku platu od 5.622 dolara, što je daleko iznad američkog prosjeka. Rad u Fejsbuku se i te kako isplati – mladi ljudi koji tek počinju da rade u kompaniji Marka Cukerberga zarađuju više od 5.500 dolara mjesečno. Fejsbuk

5

www.sudokukingdom.com

MUŠKO IME VRSTA SATA

NORVEŠKI PISAC, HENRIK DVOPEK (ITAL.)

5

6

OKOLIŠANJE, KOLEBANJE

SIMBOL BORA

8

4 POKOJNI (SKR.) IDENTIČNE

MALA ARIJA

2

9

PREMDA, MADA VRSTA MIROĐIJE

MJESTO U ARGENTINI

8

2

JAPANSKA MILJA GRAD U BAČKOJ

NEKADAŠNJE RIMSKO CARSTVO

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

1

7

DJELO NEKOME U ČAST JEDAN VEZNIK

FABRIKA PIVA

Medium level

Teža

Zašto plavuša nosi naočare na trbuhu?

Page 1/2 Saznala je da ima slijepo crijevo. *** Za vrijeme dužeg poslovnog sastanka žena ustane i pođe ka vratima.

- Kuda ćete, gospođice? - upita predsjedavajući. - Sastanak još nije završen!

- Oprostite, ali moram kući, djeca me čekaju.

Nakon sat vremena krene druga žena prema izlazu.

- Kuda vi, gospođice? Vi nemate djece.

- Ako budem ovako dugo sjedela na raznim sastancima, neću ih ni imati! *** Kaže Fata Muji usred teške bračne svađe: - Bolje bi bilo da sam se udala za vraga!

Mujo se nasmije i ispali kao iz topa:

- Kao prvo - to bi bio kraj za vraga, a kao drugo - brak između bliskih rođaka nije dozvoljen!’ *** Prije operacije pacijent je sav nervozan, drhte mu ruke. Hirurg mu priđe i pita: - Šta vam je?

- Ovo mi je prva operacija.

A hirurg će na to: - Stvarno?! I meni je! *** - Ma kakav Čak Noris kad je Severina vidjela pobjednika kako gubi! *** Pita Haso Muja: - Bolan Mujo, što tvoje dijete spava gore na regalu?

A Mujo odgovara: - Ma svake mi noći ispada iz krevetića, a ja ga ne ćujem kad padne...

Zabava/Slobodno vrijeme 25

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

Čuli onoga što priča da te ne kunem.

NEZVANIČNO Mene je mali posa!

Tiho pričaj da ne čuju!

Kako me ne poštuju... Uh.

OSMOSMJERKA

HOROSKOP OVAN

Word Search Puzzle #F391OH

F

M

A

E

R

T

S

D

I

M

O

A

N

E

D

T

C

S

S

C

I

L

O

H

O

C

L

A

E

Z

O

S

H

R

Z

O

C

H

A

P

S

A

D

D

N

R

A

T

E

S

C

U

O

E

M

A

R

F

I

F

S

I

S

V

E

K

L

N

C

U

E

M

P

S

A

O

N

D

O

K

K

C

O

S

H

Q

P

E

K

S

S

T

A

C

I

P

Y

I

U

E

E

I

B

S

T

K

N

A

R

H

S

P

O

R

D

L

T

P

R

E

R

E

T

T

E

L

D

D

U

P

B

S

P

E

N

Y

L

L

A

C

I

R

T

E

M

A

I

D

H

D

S

N

O

I

T

C

I

D

A

R

T

N

O

C

E

L

D

E

H

C

T

I

N

S

P

E

C

T

R

M

E

F

B

G

U

Z

Z

L

E

S

D

I

C

A

I

E

M

U

G

E

L

A

E

T

S

E

L

C

Y

C

F

O

L

L

O

W

E

D

I

T

O

R

U

A

Y

Acids

Disks

Itched

Saint

Alcoholics

Drops

Legume

Shrank

Archers

Editor

Letter

Sizes

Armpit

Endemic

Chaps

Fasten

Midstream POJMOVI Moaned

Samo sam ti htjela reći da si super kupio onaj poklon za Svetlanu. Pravi si džek.

Snare Steal

Diametrically Hikes Puddle Acids Cheek Feels Nipped Table Alcoholics Disks Inspect Rates Cloud Followed Pique Torsos Archers Drops Itched Ricochet Contradictions Frame Plies Armpit Editor Legume Saint Counsels Guzzles Pricks Chaps Endemic Letter Shrank Covers Herded Puddle Fasten Midstream Sizes Cheek Cloud Feels Moaned Snare Cycles Hikes Rates Contradictions Followed Nipped Steal Diametrically Inspect Ricochet Counsels Frame Pique Table Covers Guzzles Plies Torsos Cycles Copyright © Puzzle Baron Herded Pricks December 19, 2012 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Sa poslovnih problema prelazite na ljubavne. Nedostaje vam inspiracija, a umorili ste se od inovacija, pa želite da sa voljenim bićem na miru provedete slobodne trenutke. Tu tek nastaje problem, jer dotična osoba mnogo priča.

BIK Idealizujete voljenu osobu, pa ste očigledno na pogrešnom putu. Ukoliko se iluzija raspršila, znajte da su aspekti za bavljenje umjetnošću jaki, pa se okrenite njoj, bićete srećniji i zadovoljniji. Maštate, to budi vašu kreativnost.

BLIZANCI Idealan dan da sa riječi pređete na djelo. Sreća sa potpisivanjem ugovora, sklapanjem novih poslova i uspjesima svih vrsta, pod uslovom da manje teoretišete. Odlučili ste se za zdrav pristup životu.

RAK Rakovima bi društvo Vodolije pomoglo da prevaziđu krizu subjektivne prirode. Iako se ne radi o idealnoj astrološkoj kombinaciji, činjenice ukazuju na suprotno. Upotpunjujete se i smislom za humor razoružavate protivnike.

LAV Mnogi pripadnici ovog sujetnog znaka biće izloženi pogledima javnosti i poželjeće da ostave što bolji utisak. Ne sumnjajte u sebe, pa samim tim ni u uspjeh. Partner je zaslužan za to što se dobro osjećate.

DJEVICA Sve što ste u životu postigli - postigli ste zahvaljujući vlastitim nastojanjima. Današnje aktivnosti idu tome u prilog. Razmišljate o sebi analizirajući sopstvene postupke, u želji da budete savršeni. Posao se odvija po planu.

VAGA Iako su sukobi sa voljenom osobom i strahovi vezani za njenu finansijsku situaciju poprimili nezamislive razmjere, morate biti svjesni da se zapravo ne bojite toga da će se njoj nešto desiti, već strahujete iz krajnje sebičnih razloga.

ŠKORPIJA Okruženi ste klevetama i prevarama. Oprezni ste, pa se unaprijed distancirate od neugodnosti. Sve ljude stavljate na pravo mjesto, okrećete se poslu i gledate od čega se živi. Dajete prednost stvarima koje donose vidljive rezultate.

STRIJELAC Ako počnete da tražite dlaku u jajetu, normalno je da ćete shvatiti da problema ima bezbroj. Stoga ne čačkajte mnogo, već nastojte da ostatak dana provedete u društvu osoba koje odgovaraju vašem senzibilitetu.

JARAC Bunite se protiv svega što vas ograničava. Nije vam lako, a napor da prebrodite krizu prevazilazi sva očekivanja. Neočekivani događaji još više potenciraju nezadovoljstvo.

Samo vas Vodolija razumije.

VODOLIJA Pravite dalekosežne planove. Svjesni činjenice da ste poslovne probleme riješili, okrećete se partneru.

Očekuju vas iznenađenja, jer on nije imao vremena da čeka na vas. Dok se opterećujete sporednim stvarima, on odlazi ko zna kuda!

RIBE Pod snažnim i toplim ljubavnim zracima trenutno se grijete i uživate. Skloni ste pretjerivanjima, posebno kada su u pitanju slatkiši. Emotivno zadovoljstvo je rezultat riješenih problema poslovne prirode.

26 Marketing

ÄŒETVRTAK, 20.12. 2012.

Sport 27

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

ABA LIGA 14. KOLO

Plava žeđ za osvetom Trijumfom protiv umora: Košarkaši Budućnosti u derbiju kola gostuju večeras (18.00) dužniku Cedeviti

DA LI STE ZNALI...

Plavi katapult se preselio direktno iz Ljubljane u Zagreb, gdje je lociran pretposljednji izazov u vidu Cedvite. “Dom sportova” ugostiće crnogorskog šampiona, čija misija ne zahtijeva samo trijumf protiv hrvatskog prvaka i uspon na tabeli, već i prekid tradicije, koja se sastoji od sva tri poraza u Zagrebu. Donedavno su večerašnji suparnici sa uspjehom branili svoj teren u međusobnim okršajima, ali su “crveni” slavljem u “Morači” (78:74) prekinuli svoj post, pa je valjda sada red i na posadu iz Njegoševog parka da raskrinka svoj i servira osvetu.

● MIHAILOVIĆ: CEDEVITA FAVORIT

Da je u proteklom kolu italijanskog šampionata, vezista Juventusa Andrea Pirlo protiv Atalante oborio ovosezonski rekord Serije A, kompletiravši čak 123 uspješna dodavanja.

BROJKA DANA

44 prekršaja napravio je Maruan Felaini u dosadašnjem dijelu Premijerlige. Belgijanac, marokanskih korijera, zauzima prvo mjesto kada je u pitanju nepropisno zaustavljanje suparnika, a uz to je jedan od najcjenjenijih ofanzivnih igrača na Ostrvu.

U slučaju da ostvari pobjedu, Budućnost bi se izjednačila sa Cedevitom, koja ima pobjedu više za razliku od Podgoričana, koji polako gube fizičku snagu zahvaljujući mnogobrojnim putovanjima i isrpljujućim mečevima, kao što je bio onaj protiv Olimpije prije nekoliko dana.

“Umor je i te kako prisutan. Jednostavno, ritam utakmica je prenatrpan, a i tri produžetka protiv Olimpije govore sami za sebe. Što se tiče našeg večerašnjeg protivnika - biće jako teško i smatram da je Cedevita favorit, jer se radi o ekipi visokog kvaliteta i donedavno učesnika Evrolige, u čijim redovima igra nekoliko kvalitetnih igrača. Ipak, pružićemo sve od sebe i ukoliko se ukaže prilika za pobjedu - zgrabićemo je”, poručuje Vladimir Mihailović u najavi za naš list.

● IMALI SMO OLIMPIJU U ŠACI, ALI...

Još jedan osvrt na izgubljeni maraton u “Stožicama” budi novi žal zbog propuštene prilike da se osvoje nova dva zlatna boda u borbi za plasman na fajnal-for.

“Bio je to meč sa puno preokreta koji, na našu žalost, nije završio povoljno po nas. U više navrata smo imali Olimpiju u šaci, ali jednostav-

SEMAFOR:

Solnok - Krka (72:69) Zadar - Partizan (80:78).

RASPORED: Cedevita - Budućnost (18.00) Olimpija - Radnički (20.00) Igokea - Široki (20.00) Skoplje - Cibona (20.30) no nijesmo imali sreće”, priznaje reprezentativac Crne Gore, koji je baš u Ljubljani, uz Čedomira Vitkovca, vodio napad “plavih”.

Sa druge strane, tim iz predgrađa Zagreba biće lišen pomoći Marka Cara, koji je sporazumno raskinuo ugovor sa čelnicima kluba.

A.Popović

KVOTA 1.40

GRONINGEN AJAKS TIP 2

KVOTA 1.65

R. VALJEKANO LEVANTE TIP X

KVOTA 3.30

ESPANJOL LA KORUNJA TIP 1

KVOTA 1.85

R. SOSIJEDAD SEVILJA TIP X

KVOTA 3.40

TRABZON ESKISEHIRSPOR TIP 1 KVOTA 2.20

Fenomenalna košarkaška bitka vodila se u paklu dvorane “Krešimir Ćosić”, a završila se sa zvukom sirene! Neizvjesna borba tokom svih 40 minuta, uz skandalozne povike sa tribina “Ubij, ubij Srbina!”, rezultirala je šokantnom završicom koja je pripala Zadru (80:78), koji nije doživio sudbinu Cibone! Najprije je Ante Delaš tri sekundi prije kraja pogodio trojku za vođstvo, ali su “crno-bijeli preko Dejvisa Bertansa uzvratil istom mjerom i preokrenuli stvar, dok je semafor gotovo iscurio (svega ostala sekunda do kraja). I, kada su se i domaći navijači počeli miriti sa porazom, a nasmiješeni Duško Vujošević počeo zadovoljno trljati ruke, Ante Delaš je ubacio loptu sa strane pravo prema košu, a leteću pobjedu potvrdio Rome Trevis za erupciju oduševljena i istorijski trijumf “plavih” momaka.

Serija od šest poraza zaredom postala je prošlost za mađarski Solnok, koji je nakon Partizana skinuo skalp i Krki iz Novog Mesta (72:69), pobjegavši sa dna tabele.

NBA

Kad ne pomaže Pekmenov “dabl-dabl” Minesota poražena od Majamija bez obizira na zapaženu rolu Nikole Pekovića Ovoga puta fenomenalna partija crnogorskog gorostasa nije bila dovoljna da Minesota stigne do novog trijumfa - 18 poena i 12 uhvaćenih lopti Nikole Pekovića su bukvalno prosuti u porazu “vukova” od Majamija 103:92. Pekmen je uz Andreja Kirilenka (22 poena 4 skoka) mučio “vrelinu”, međutim ni prednost od 28 skokova nije bila dovoljna da se sruši šampion NBA-a.

“Ne znam koliko sam puta vidio ovakav slučaj, da imate dvostruko manje skokova, ali da pobijedite.

Sreli smo se s čvrstom i jedinstvenom ekipom - ne postoji mnogo takvih timova u ligi”, rekao je nakon meča kormilar pobjedničke ekipe Erik Spoelstra.

TIKET DANA AEK KAVALA TIP 1

Zadar nije Cibona

Žoakim Noa je obilježio pobjedu svog Čikaga u sudaru sa Bostonom (100:89) - francuski reprezentativac je svojim drugim “tripl-dablom” u karijeri (11 p, 13 s, 10 a) doveo Bulse do 14 pobjede.

“Umijem da dodam loptu, osjećam se lijepo u napadu, a imamo puno igrača koji su sposobni da pogode na razne načine”, rekao je MVP utakmice.

SEMAFOR: Vašington - Atlanta 95:100, Klivlend - Toronto 99:113, Bruklin - Juta 90:92, Majami - Minesota 103:92, Čikago - Boston 100:89, Milvoki - Indijana 98:93, Dalas - Filadelfija 107:100, Denver - San Antonio 112:106, LA Lejkers - Šarlot 101:100, Golden Stejt - Nju Orleans 103:96.

U.R.

BALKANSKA LIGA

Teodo pobijedio sam sebe u Kavali KAVALA. Dvorana:”Kavala Atletik Centar”. Sudije: Milivoje Jovčić Saša Maričić i Jasmina Juras (svi troje iz Srbije). Rezultati po četvrtinama: (18:30, 19:22, 29:14, 23:15).

KAVALA: Panos 6, Kalabakas 14, Stilijanu, Stefanidis 4, Gran-

di 20, Mitrović 12, Gagaludis 16, Krstevski, Kolmen 17, Ilijev.

TEODO: Fatić 11, Crepulja, Tepavčević 12, Radulović 23, Pekić, Mijović 14, Bošković, Subotić 4, Džonson, Kunjić 12, Perović, Đikanović 9.

Uprkos vođstvu od čak 18 poe-

na Teodo je poražen u Grčkoj (89:85), čime je propustio priliku da matematički obezbijedi svoje mjesto u narednoj fazi Balkanske lige. Tivćani su razbili Kavalu u prvom poluvremenu, što potvrđuju visokih +15 (52:37). Ipak, domaćin se razgoropadio u drugom dijelu,

prepustivši crnogorskom timu svega 29 poena za maksimalni četvrti trijumf na svom parketu u grupi B. “Žuti” će tako morati da čekaju posljednje 8. kolo 16. januara, u kojem će takođe gostovati - ovog puta “fenjerašu” OKK Beogradu, protiv koga je imperativ pobjeda. A.P.

28 Sport

9

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

golova je na pet utakmica na EP postigla Biljana Pavićević

Marin kapitenski potez Biljana nam je kazala da su joj podršku pružale sve igračice, kao i stručni štab, ali je ipak izdvojila jedan detalj.

“Do kraja života ću pamtiti kada mi je nakon meča sa Njemačkom prišla Marija Jovanović i za dobru igru mi poklonila plišanog medveda. Kazala mi je da sam i te kako važan dio tima, da sve igračice vjeruju u mene i da je sigurna da ću biti prava. Dugujem joj veliku zahvalnost zbog tog gesta koji mi je mnogo značio u tom trenutku”,otkriva za DN Pavićević.

Povratak u velikom stilu

Najljepše vrijeme, mjesto i način za novi početak Dama koja je ugrabila svoju šansu na Evropskom prvenstvu Biljana Pavićević za Dnevne novine objašnjava kakav je osjećaj biti na krovu Evrope Miloš Pavićević

T

rideset šesti minut meča protiv Mađarske u Novom Sadu - Majda Mehmedović nakon duela sa protivničkom igračicom završava na tlu “Spensa”, zatim sa bolnom grimasom na licu zbog povrede koljena i na nosilima, pogled ka klupi selektor Dragan Adžić očima traži Biljanu Pavićević koja skače kao zapeta puška, dobija podršku od saigračica, ali i sa tribina, ulazi u igru - sve što se dalje dešavalo ušlo je u istoriju.

Kroz šta je sve morala proći Biljana Pavićević nekada jedna od najtalentovanijih rukometašica Budućnosti da bi došla do medalje na velikom takmičenju. Prije samo tri godine teško da je mogla i pomisliti da će u svoje vitrine okačiti zlatnu medalju sa Evropskog prvenstva, tako da je za nju sve ono što se dešavalo u Srbiji kao jedan prelijepi san.

“Kada se samo sjetim koliko sam morala da radim nakon duge pauze zbog povrede koljena da bi došla u situaciju da igram na ovom nivou i da budem u našem najboljem timu zaista sve djeluje po malo nestvarno.

Ponosna sam na sebe, jer sam od prvog dana svoje povrede vjerovala da se mogu vratiti na najveću scenu i da ponovo mogu biti prava”, bile su prve Biljanine riječi za naš list.

● Nestvarna priča Zlatna rukometašica je zbog kidanja prednjih ukrštenih ligamenata koljena morala da napravi pauzu od skoro godinu dana, a kada su ljekari ustanovili da operacija nije uspješna morala je na novu jednogodišnju pauzu. Nakon toga lijevi bek iz našeg glavnog grada ide na pozajmicu u Bisere iz Pljevalja, zatim u Žito Prilep, a nakon svega nekoliko mjeseci i odličnih partija u Makedoniji Dragan Adžić odlučuje da je vrati u tim aktuelnog šampiona Evrope.

To je ukratko Biljanina neslavna priča iz prethodne tri godine, ali gotovo da nije bilo boljeg mjesta, vremena

i načina za novi početak, za uspjeh od onog u Srbiji.

“Ovo je osjećaj koji se riječima definitivno ne može opisati i mogu vam reći da sam ponosna što sam imala tu privilegiju da budem dio takvog spektakla koji je viđen u Srbiji.

Kakav je samo osjećaj kada vas svi zaustavljaju na ulici, čestitke dolaze sa svih strana i kad bih željela da se malo izolujem od svega ne bih mogla jer gotovo da me na svakom koraku ljudi podsjećaju na sve ono što se dešavalo. Složila bih se sa vama ovo je novi početak koji je krenuo na najbolji mogući način i učiniću sve da nastavim istim putem”, kazala je za naš list Pavićević.

● Žao mi je zbog Majde Ipak Biljana nije zadovoljna na koji način je dobila šansu u Novom Sadu nakon povrede Majde Mehmedović.

“Mnogo mi je žao što se Majda povrijedila, jer odlično znam taj osjećaj i nije mi bilo svejedno. Ipak jednostavno se utakmica morala nastaviti, a ja sam isto tako morala dati svoj maksimum da se što manje osjeti njen nedostatak na lijevom krilu”.

Ona je to uradila na fenomenalan način. U narednih pet susreta je postigla devet golova, od čeka po dva Srbiji i Norveškoj - čini se u ključnim trenucima. Ipak sam osjećaj ulaska na teren u delikatnom trenutku bio je poseban.

“Iskreno nije bilo straha kada sam

Buduća pravnica bez pardona na terenu Osim osvojenog najsjajnijeg odličja naš rukomet je dobio mnogo u mladim igračicama koje su dobile šansu i osjetile sve ono što nosi veliko takmičenje. Sigurno da će Evropsko prvenstvo u Srbiji dugo pamtiti dvadesetogodišnja rukometašica mađarskog Erdija Sara Vukčević koja je upravo protiv Njemačke uknjižila prve minute u “crvenom” dresu.

“Veliku zahvalnost dugujem selektoru Dragu Adžiću koji mi je ukazao šansu, a mogu vam reći da sam bila presrećna i ponosno kada bih god istrčala na teren. Osjećaj je stvarno bio fenomenalan, a tek kada smo slavile u finalu - za tako nešto se živi”, kazala je za Dnevne novine buduća pravnica koju smo prekinuli u učenju s obzirom da ulazila u igru, već je samo bila prisutna doza opterećenja i odgovornosti jer sam mnogo željela šansu, a znala sam da prije svega moram kvalitetno odraditi posao u odbrani. Mislim da sam opravdala ukazano povjerenje posebno u defanzivi, gdje sam od protivničkih krila primila samo jedan gol na pet utakmica, dok mi je izuzetno drago što sam u bitnim trenucima bila precizna u napadu”, objašnjava Pavićević, koja nam je zatim malo približila sami doživljaj igranja protiv rukometne vele sile - Norveške.

● Motiv do neba “Znale smo šta možemo dobiti utakmicom protiv Norveške, a iako smo na kraju igrale četiri produžetka smatram da smo samjeli super jakog rivala. Prije nego što smo izašle na teren pogledale smo se i kazale jedna drugoj “nećemo im dozvoliti da ponovo pobijede”, upravo je tako i bilo. Naš inat i motiv je bio mnogo jači od svega. Definitivno je došlo naše vrijeme, ali se nećemo sada zaustaviti, već ćemo raditi još jače i još bolje, a nadam se samim tim još dosta puta obradovati našu naciju”, poručila je Pavićević.

se sprema za ispit na UDG-u.

Sara Vukčević na terenu važi za jednu od najgrubljih igračica u našem timu.

“Naša igra se bazira uglavnom na odbrani i želim ispoštovati ono što selektor traži od mene. Prilagodila sam se na sistem rada koji je i u Budućnosti, tako da je u tom sistemu prioritet agresivna i bezrezervna igra u defanzivi. Što se tiče protivničkih igračica često se žale nakon duela sa mnom, ali ipak to je samo moj posao koji nadam se dobro radim. Nije bitno da li ću igrati u odbrani ili napadu, to će trener odlučiti, ali ja želim svaki minut iskoristiti na pravi način”, kazala je Vukčević koja je već jednom osvojila zlato, ali na juniorskom Svjetskom prvenstvu u Južnoj Koreji.

Sport 29

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

JADRANSKA VATERPOLO LIGA

SPORTSKI EKRAN

Poraz za kraj godine

11:30 Žrijeb, Liga šampiona

(Arena1)

12:00 Alpsko skijanje

(Eurosport)

U posljednjem meču u 2012. Primorac izgubio od riječkog Primorja - 3:12

12:10 Jenisi - Žalgiris, košarka

(SportKlub)

14:00 Žrijeb, Liga Evrope

(Arena1)

15:45 Alpsko skijanje

(Eurosport)

17:00 Trabzon - Eskisehirspor, fudbal

(SportKlub)

17:25 Fleš sport

(RTCG2)

18:00 Cedevita - Budućnost, košarka

(Arena2)

18:45 Alpsko skijanje

(Eurosport)

19:55 Sport

(RTCG1)

20:00 Groningen - Ajaks, fudbal

(SportKlub)

20:00 Herez - Viljareal, fudbal

(SportKlub+)

20:00 R. Valjekano - Levante, fudbal

(SK Prime)

20:00 Igokea - Široki, košarka

(Arena1)

20:00 Olimpija - Radnićki, košarka

(Arena2)

20:45 Real Madrid - Valensija, košarka

(Arena4)

22:00 R. Sosijedad - Sevilja, fudbal

(SportKlub)

22:00 Espanjol - La Korunja, fudba

(SK Prime)

22:50 Sport

(TV Vijesti)

KOTOR - Bazen “Nikša Bućin”.

Gledalaca: 200. Sudije: Obradović i Matijašević (Herceg Novi). Igrač više: Primorac 8 (-), Primorje 6 (3).

Peterci: Primorac 1 (1), Primorje 1 (1). Rezultat po četvrtinama: (1:2, 0:5, 1:1, 1:4) PRIMORAC: U. Brguljan (osam odbrana), Đurović, Marković 1, Gopčević, Bulatović, Fanfani, Adžić, M. Brguljan, Sutić 1, Paunović, Kriještorac, Murišić 1, Stanović, S. Krivokapić.

PRIMORJE: Vićan (osam odbrana), Obradović 1, Paškvalin 1, Krapić 2, De. Varga 1, Sukno, Muslim, Jelača 1, Da. Varga 3, Peroš, Šetka 2, Garsija, Križanec, Buljubašić 1.

Mladost Kotora nije imala šansi protiv jedne od najmoćnijih ekipa u Evropi - sinoć u Kotoru: Primorac - Primorje 3:12. Bio je to ujedno i posljednji meč našeg tima u 2012. godini, koju će završiti sa jednom pobjedom, tri remija i pet poraza u regionalnom takmičenju.

Meč u “drevnom” gradu obilježili su Mađar Danijel Varga (tri gola), ali i bivši igrač Primorca Anđelo Šetka koji je dva puta tresao mrežu Kotorana. U timu Veljka Uskokovića po gol su postigli trojica Nikola Sutić, Marković i Murišić.

Naredne mečeve u Jadranskoj ligi naši timovi će odigrati petog dana 2013. - Primorac čeka još jedno teško gostovanje (protiv Juga), Jadran dočekuje Pošk, dok Budva putuje u Split na noge Mornaru...

K.B.

ADIO MILANO

Kuk u Baskiji Bivši crnogorski reprezentaivac Omar Kuk iz Armanija prešao u Kahu Laboral Armani Milano je ispao iz Evrolige, ali će Omar Kuk nastaviti takmičenje u Top 16 fazi, pošto je od juče “grad mode” zamijenio baskijskom Vitorijom i timom Kaha Laboral za koju nastupa još jedan Crnogorac - Milko Bjelica.

Razlog zbog kojeg je naš bivši plej napustio italijanskog šampiona je taj što je Emporio Armani riješio da smanji troškove nakon neuspjeha u Evroligi, pa je počelo “čišćenje”.

Omar Kuk i Ričard Hendriks prvi su morali da napuste Milano, ali se Kuk brzo snašao...

K.B.

PONUDE SA SVIH STRANA

Marko Popivoda rešeta u Belgiji Dva kluba iz Austrije žele vidjeti desno krilo sa Cetinja u svojim redovima

KOŠARKA

Dragović izrasta u velikog vođu Plej Zete postiže zapažene partije - prosjek po utakmici 18 poena Manje zemlje sa više talenata u svim sportovima od Crne Gore sigurno da nema nigdje na svijetu. Jedan od njih je i Slaven Dragović dvadesetogodišnji košarkaš Zete koji ne prestaje da rešeta koševe u Prvoj B crnogorskoj ligi. Nakon osam odigranih kola Slavenov prosjek po meču je 18 koševa, on je igrač oko kojeg se sve vrti u timu koji sa klupe vodi Boris Pižurica.

Kada Dragovića nema u timu onda je neka druga priča, a kada je tu uglavnom rivali prođu poput Mediterana koji je proteklog vikenda morao položiti oružje, a plej Zete je u koš protivnika ubacio 15 poena.

“Uhvatili smo dobar ritam i iz kola u kolo igramo sve bolje, tako da se nadam da ćemo napredovati na tabeli. Trenutno smo šesti u Prvoj B ligi, a iako nema pritiska da bude-

mo bolje plasirani mi želimo i težimo da napredujemo, tako da će svi rivali morati dobro da se namuče kada im na drugoj strani bude tim Zete”, poručuje Dragović, koji poseb-

nu zahvalnost duguje jednom čovjeku, uostalom kao i Nikola Mirotić, Marko Todorović i Nikola Ivanović.

“Mnogo sam naučio od Jadrana Vujačića sa kojim radim individualno, trudim se da upijam svaku njegovu riječ i ono što on pokazuje na terenu. Siguran sam da je saradnja sa njim puno uticala na moje napredovanje. Takođe bih pohvalio kondicionog trenera Sašu Vukotića koji je zaslužan za moju dobru formu. Za sada ide sve u pravom smjeru, ali se neću ovdje zaustavljati, ne plašim se rada i izazova, tako da želim svakog dana da naučim nešto novo u košarci”, kazao je Dragović koji je bio kadetski reprezentativac Crne Gore, a prije Zete nastupao je za Budućnost, Mornar i Mogren.

M.P.

Nepune dvije godine bilo je dovoljno da se ljubitelji rukometa u Belgiji zaljube u desno krilo sa Cetinja - Marka Popovidu koji je svojom atraktivnošću, brzinom i efikasnošću faca broj jedan u Liježu. Popivoda već drugu sezonu za redom nastupa za petoplasiranu Vizernu, ali kako kaže, vjeruje da će njegov tim tek pružati kvalitetne partije.

“Prezadovoljan sam sa svim što sam za ovo vrijeme doživio u Belgiji, odlični su uslovi za rad, liga je kvalitetna, mnogo kvalitetnija od crnogorske, trenutno smo peti, ali mislim da možemo mnogo bolje, te da ćemo na kraju biti među četiri najbolja tima sa čime bi izborili plasman u regionalno takmičenje zemalja Benaluksa”, kazao je Popovida.

Marko je drugi strijelac tima, a četvrti u šampionatu i već na kraju prvog dijela sezone stižu ponude sa svih strana.

“Ponuda svakako ima, najkonkretnije su ekipe iz Austrije, ali neću žuriti i donositi ishitrene odluke, jer mi je lijepo u Liježu, a pritom i sadašnji klub želi novi pro-

dužetak saradnje. Ipak vjerujem da mogu igrati u još jačem takmičenju, tako da bi ta činjenica mogla uticati da promijenim odluku”, kazao je Popovida koji je u Belgiju došao iz njemačkog Tusen Esena.

Bivše krilo Cepelina, Lovćena, Sutjeske i Proletera nije mogao da odoli da čestita rukometašicama na velikom uspjehu.

“Pratio sam igre ženske reprezentacije u Srbiji i ovim putem bih im čestitao na svemu što su naše rukometašice prikazale. Igrale su stvarno fenomenalno i svi smo ponosno na njih. Iako rukomet u Belgiji nije baš popularan svi su iz mog okruženja su znali da sam iz Crne Gore, tako da sam se na neki način osjećao posebno zbog čestitiki koje sam dobijao. Odličan rezultat su napravili i rukometaši u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, u baražu za SP su eliminisali upravo selekciju Belgije, a vjerujem da će i u Španiji imati šta da kažu”, poručio je dvadeset petogodišnji Popivoda, koji ipak nije jedini Crnogorac u belgijskom šampionatu - trener Tongrena je Podgoričanin Goran Vukčević.

M.P.

30 Sport

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

ODLAZAK

Ćiro napustio Zagreb

Bombastično najavljena saradnja Miroslava Blaževića (77) i FK Zagreb-a završena je relativno brzo. Ćiro je klupu “pjesnika” preuzeo početkom novembra, izgubio od Hajduka u debiju, a pobijedio Dinamo i Istru 1961. Ostavio je tim na posljednjem mjestu tabele

Prve lige Hrvatske.

Zvanični razlog njegovog poslednjeg odlaska je neispunjenje ugovornih obaveza.

“Imao sam dogovor sa gradonačelnikom koji nije ispoštovan i morao sam odustati radi svog dostojanstva i svog ponosa”, objasnio je Blažević.

Roma: De Rosi nije na prodaju Predsjednik Rome Džejms Palota, jasno je poručio italijasnkim medijima da klub u zimskom prelaznom roku neće prodati Danijelea De Rosija.

“Nemamo kontakte sa predstavnicima drugih klubova, niti nam je stigla bilo kakva ponuda. To su sve spekulacije”, kazao je Palota.

Roma je jedini De Rosijev profesionalni klub u karijeri, a do sada je u dresu “vučice” odigrao 400 utakmica i postigao 47 golova.

ARSENAL

Pet igrača potpisali, Teo Volkot odlazi Čak petorica fudbalera Arsenala su produžili ugovore sa londonskim klubom, a među njima nema Teo Volkota, što znači da će verovatno već u januaru promijeniti sredinu, jer mu narednog ljeta ističe ugovor. Vjernost “tobdžijama” dali su Džek Vilšer, Kiron Gibs, Aron Remzi, Aleks Okslejd Čembrlen i Karl Dženkinson. Vilšer je stavio paraf na novi ugovor do 2018. godine, dok je preostala četvorka potpisala ugovore na četiri i pet godina.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Društvo: Bojana Brajović (bojana. brajovic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@ dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

KO SU NAJBOLJI?

Mirko Vučinić i ostali majstori FSCG će danas od 13 sati na ceremoniji u Crnogorskom narodnom pozorištu izabrati najbolje u godini na izmaku Uroš Radulović

D

ecembarski dani u posljednje vrijeme donose velike doze uzbuđenja - Nova godina, smak svijeta? Ovoga puta ništa od toga, oči i uši crnogorske fudbalske branše će danas (od 13 sati) biti fokusirane ka Crnogorskom narodnom pozorištu. Na ceremoniji pod pokroviteljstvom Fudbalskog saveza Crne Gore, naša kuća fudbala će proglasiti najbolje igrače u sljedećim kategorijama: Najbolji crnogorski igrač, najuspješniji trener Telekom 1.CFL, najbolji fudbaler Telekom 1.CFL i najperspektivniji igrači Crne Gore.

Po svemu sudeći za najboljeg “crnogorskog ambasadora” van naših okvira biće izabran kapiten reprezentacije Mirko Vučinić. Majstor u kopačkama koji nosi dres Juventusa je jedan od najzaslužnijih što je “Stara dama” uspjela da se vrati prepoznatljivom stilu - ekipa iz Torina je osvojila Seriju A bez poraza, ove godine nema pravog konkurenta u Kalću, a zabilježen je i veliki uspjeh u Ligi šampiona. Vučina je sa mnogo asistencija, doduše ne previše golova, bio jedan od glavnih protagonista što je Juve kao prvoplasirani završio grupnu fazu takmičenja - eliminisavši usput akutelnog prvaka Evrope ekipu Čelzija.

● IGUMANOVIĆ NAJVEĆI FAVORIT

Prema saznanjima našeg lista, vedeta Rudara Blažo Igumanović je najbliži da se dokopa laskave nagrade u konkurenciji najboljeg igrača domaćeg šampionata.

Lijevo krilo Pljevljaka je već vremenom unazad jedan od najkvali-

tetnijih fudbalera koji “gura” loptu na crnogorskim zelenim tepisima, njegov potencijal je prepoznao i selektor reprezentacije Branko Brnović koji mu je dao šansu protiv San Marina, a Blažo dokazao da je prevazišao naše loptanje. Pored njega u uži krug je realno da se nađe i napadač Budućnosti Admir Adrović koji je prošle godine bio najbolji strijelac, a i na polusezoni je u vrhu golgeterske liste. Takođe, desetka “plavih” Dragan Bošković ima šansu da odbrani titulu.

● TRENER? BIĆE GUSTO Vjerovatno, najzanimljivije će biti u konkurenciji kormilara crnogorskih klubova - čak četvorica bi mogli da očekuju nagradu. Dragan Radojičić je ove godine napravio veliki uspjeh sa Sutjeskom time što ih je nakon siromašnih godina pogurao na mjesto jesenjeg prvaka, a ne smije se zaboraviti ni rad iz Rudara kada se Gaga skoro do samog kraja borio za Kup i prvenstvo, ali ostao je praznih šaka. Slavoljub Buba-

nja koji (ni)je trener Čelika ispisao je sa “metalurzima” bajku - Nikšićani su se prošetali Drugom ligom, brane pehar masovnijeg takmičenja, a jesenji dio su završili na četvrtoj poziciji. Miodrag Radulović koji je nakon četiri sezone posta donio pehar u ulicu “Vaka Đurovića” takođe je tu - Budućnost je po njegovim notama došla do titule, međutim minus nekadašnjeg trenera “plavih” je to što je samo pola godine bio u Crnoj Gori (otišao na kraj sezone). Pristojne šanse i pravo da gaji nadu ima Aleksandar Nedović. U ovoj polusezoni njegova ekipa Grblja je defanzivni hit Evrope - “trikolori” su primili najmanje golova na Starom kontinenetu - samo šest.

● BOLJEVIĆ I OSTALI Za najperspektivnijeg mladog igrača titula će pripasti trojici fudbalera - za godišta 1995, 1994. i 1993!

Ofanzivac Zete, 17-godišnji Aleksandar Boljević je bez sumnje jedan od trojice “veličanstvenih” koji će se okititi, a najveću šansu da se nađu na podijumu za nešto starije ima vezista Torina Marko Bakić (1993. godište), kao i član Sutjeske Vladimir Jovović (1994. godište).

Da napomenemo, na prošlogodišnjoj ceremoniji Mirko Vučinić je bio najbolji crnogorski fudbaler, u konkurenciji igrača naše lige pobijedio je Dragan Bošković, a Dragan Radojičić je bio najuspješniji trener.

Za najperspektivije fudbalere priznanja su dobili Ermin Alić, Marko Vukčević i Luka Đorđević.

FIFA LISTA

Hrabri sokoli 31. na svijetu Naša fudbalska reprezentacija napredovala za tri pozicije Fudbalska reprezentacija Crne Gore završila je 2012. godinu na 31. mjestu FIFA rang liste svjetskih fudbalskih reprezentacija. “Hrabri sokolovi” su zahvaljujući pobjedi nad San Marinom u novembru dobili 375 bodova i sa ukupnim presjekom od 756 poena napredovali za tri mjesta.

U konkurenciji evropskih selekcija “crveni” drže 18. mjesto, a od konkurenata iz svoje kvalifikacione grupe gledaju u leđa samo Engleskoj koja je sačuvala šestu poziciju.

Ostali timovi su daleko iza čete Branka Brnovića – Ukrajina je 47, Poljska 55, Moldavija drži 128,

a San Marino 207. poziciju.

Najbolji tim u 2012. je Španija, koja drži čelo tabele četvrtu godinu za redom.

Najveći napredak u godini na izmaku napravila je Kuba koja ima 157 bodova više nego lani i tako je napredovala za 41 mjesto.

U.R.

Sport 31

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

Aragonjes: Primera nije dosadna Konstatacija Dijega Simeonea da je prvenstvo Španije dosadno pogodila je nekadašnjeg selektora “crvene furije” Luisa Aragonjesa, koji tvrdi suprotno.

“Ova sezona jeste malo zamorna zbog dominacije Barselone, ali su i Real i Atletiko itekako konkurenti. Takođe, 3-4 sastava se bore za Ligu šampiona, dok je zanimljivo i u borbi za opstanak”, poručila je popularna 74-godišnja “kornačnja”.

A.P.

Animo Tito!

DRŽI SE VILANOVA

Lusio potpisao za Sao Paulo Samo dan nakon što je raskinuo ugovor sa Juventusom, Lusio je potpisao ugovor sa brazilskim Sao Paulom i vratio se u svoju domovinu.

“Lusio je dugo bio naš san. U julu smo bili vrlo blizu potpisa sa njim, ali se na kraju se to nije dogodilo. Srećom, ovaj je put sve prošlo kako treba”, izjavio je direktor Sao Paula Adalberto Baptista.

Iskusni defanzivac je 2002. godine sa reprezentacijom Brazila osvojio titulu svjetskog prvaka. Sa Interom je 2010. bio italijanski i evropski šampion, dok je sa Bajernom tri puta osvojio Bundesligu. A.P.

Trener Barselone mora na operaciju tumora parotidne žlijezde Aleksandar Popović

D

evetnaesti dan decembra šokirao je sportsku javnost. Trener Barselone, Tito Vilanova (ponovo) boluje od raka! Sjajni 44-godišnji stručnjak, koji je naslijedio Pepa Gvardiolu na klupi katalonskog giganta, obavio je preglede koji su konstatovali da mu se vratio tumor parotidne žlijezde, zbog čega će morati na hitnu operaciju. Tužna vijest rastužila je sportiste i navijače širom planete, ali su svi odmah pružili riječi podrške rođenom Kataloncu.

“Real Madrid želi da izrazi svoju podršku, ljubav i saosjećanje Barseloninom treneru Titu Vilanovi. Nadamo se da će se brzo oporaviti. Drži se Tito (Animo Tito)”, saopštio je najveći rival “blaugrane”, Real Madrid, prekinuvši makar na tren silno rivalstvo i pokazavši svu svoju veličinu koja ga karakteriše vjekovima. Takođe, putem društvene

KUP ITALIJE

Lacio i Jovetina “viola” prošli dalje U masovnijem takmičenju Italije Lacio i Fiorentina izborili prolaz u četvrtfinale Nebesko plavi dio Rima je bio u neizvjesnosti do samog kraja. Lacio je na svom Olimpiku bio na ivici ambisa - domaćin je sve do 94 minuta gubio sa 1:0 od “fenjeraša” Sijene koji su do prednosti došli auto-golom Lorika Cane, ali Lacijali su se vratili pogotkom defanzivca Mikaela Sijanija koji je bio brži od pištaljke.

Poslije borbe u produžecima gdje nije bilo golova, izabranici Vladimira Petkovića su bili uspješniji u izvođenju jedanaesteraca koji su se završili rezultatom 4:2.

Kormilar Fiorentine Vićenco Montela je malo promiješao karte u meču na Friuliju protiv Udineze i isplatilo mu se. Fiorentina je sa minimalnih 1:0 u režiji Borhe Valera savladala tim iz Udina i još jednom dokazala da je u sjajnoj formi.

Stevan Jovetić je igrao 30- tak minuta, dok je Stefan Savić kako bi se što više odmorio za vikend nije ulazio u igru. U.R.

mreže “Twiter” oglasilo se bezbroj fudbalera koji su pružili riječi nade Vilanove, a među njima su se istakli njegov miljenik Ćavi, Guti, ali i navijač Reala i teniser Rafael Nadal...

“Sva moja snaga i podrška za Tita! Svi želimo da prebrodiš ovu novu prepreku!”, napisao je Rafa, koji i dalje muku muči sa povredom koljena.

Đordi Roura preuzima kormilo Kada je naslijedio Pepa Gvardiolu navijači Barselone, ali i oni koji to nisu, bili su skeptični po pitanju Tita Vilanove i njegove Barselone.

Ipak, nekadašnji Pepov pomoćnik vodio je briljantno nezvanično najbolji tim na svijetu, čemu svjedoče 23 pobjede od 27 utakmica, dva remija i dva poraza, što je rezultiralo prednošču od devet bodova u odnosu na drugoplasirani Atletiko Madrid, a čak 13 bodova u odnosu na Real.

“U ovom je trenutku najbitnije da se Tito oporavi. On je vrlo jak i uvjereni smo da će se vratiti, a mi ćemo mu u tome maksimalno pomoći”, rekao je predsjednik Sandro Rosel. Čelnici kluba sa “Nou Kampa” brzo su pronašli privremenog Titovog

zamjenika, pa je ta čast pripala njegovoj “desnoj ruci” Đordiju Rouri, koji je nekada trenirao Jokohamu i Hospitalet, a vodiće Barsu za vikend protiv Valjadolida.

A Abidal se taman vratio... Šokantna vijest potresla je Barsu samo dan nakon što je Erik Abidal dobio od ljekara zeleno svijetlo da se vrati na teren. Francuski borac uspio je po drugi put da se vrati fudbalu, uprkos činjenici da je čak dva puta operisao tumor na jetri.

Ipak, 33-godišnji defanzivac iz Liona nije odustajao, već je svojom čeličnom voljom izdejstvovao novi “come back”, na oduševljenje svih istinskih ljubitelja fudbala, koji ovih dana žele samo jedno - da se Tito vrati kao i njegov igrač i da se katalonski šou nastavi kao do sada.

COT

POR TUG

ga S

LAN

Mala

D CFR E Cluj NC ROM FRA A

Lille

NIA Chels

ea E

NGL

AND

Dina

mo Z

agre

Real

PSŽ

Man

ches

ter C

ity

ain

t-Ge

E

ANC

FR rmain

Porto

G

t BEL

adrid

M

L

IA SPAIN

Dyna

na rcelo

Ba

US

Gala

tasar

ay TU

SPAIN

AL

RKE

Y Juve

ntus

AC M

tpellie

r FR

ANC E TIA OA b CR e r g a

Z amo

ND GLA

a EN

Din And

IUM

ELG

ht B erlec

K yiv U

mo K

Dyna

E RAIN

D LAN l ENG NoArrdsena sjæll and DEN MAR K

Gala

PORTO

Real L

UGA

Ajax

RT to PO

ITAL Y

PAIN

aS celon

Bar

Ajax

NET

HER

PAIN

rid S

Mad

NET Por rivali: Šalke, ANY H RMMalaga, Mogući ERL h GE CE YANDS ic L N n A u A IT R rn M ain F uventus Dortmund, Bajern, BayeJuventus, J Germ Ande aintS S rlech U is R r Barselona, Man. Junajted t BEL LA Pa Y E B GIUM ov RKE Boris y TU BATE sara

ta

ilan IT ALY Mon

Real

ANY

PAIN

ga S ERMMAaNlaY M NY R E nd G

E Dortmu ArNuC ssia FR o le il B L

G RTU

a PO

c Benfi

it

ter C

ches

Man

ERM

G unich rn M yBiv ayUeK RAIN E

mo K

LAR

v BE

riso E Bo

BAT

04 G

Scha

OAT

Sh

Y

E

c Valen

Boru ssia RUSSIA ow Dortm und Mosc G rtak

Spa

RAIN

k UK

ets r Don

akhta

AN ERM

lke

b CR

A TUG POR

ENS LAN Mogući Arsenal, D Paris Grivali: D Man ENGLAN Milan, Real Madrid, nalcheŠahtjor, ster e s Unite Ar d EN GLA Valensija, Seltik, Galatasaraj ND IUM

rlech

Ande

i

AL

ORT

ca P

Benfi

Arse

na

LAN

DS

Ande

rlech

t BEL

GIUM

Ga Arse E nal E IN A R NGL iv UK RTU E E IA H AN GAL y EEC Scha NET MAN mo K D s GR lke 0 j RO Ajax Dyna L piaco 4 GE CFR Clu m ly UGA PSž, Malaga, OMogući Crivali: RMA e lt IA ORT Barcelo Tic Mogući rivali: Porto, NY na fica P ROA SCOTL n C e K b B R e AND Bajern, D Shak Dortmund, Juventus, gr MA TLAN o Za htar Milan, DEN SCOReal Madrid, Šahtjor, Done inam and NY ll D ic A lt jæ M e s tsk U C Barselonaich GER CFR Nord AKja RxAN Valensija, Seltik, Galatasaraj Cluj INEET Mun AND ROM HER NGL yern E AL ANIA a E C B LSApNar a N e A ls R DtaSk M e F h r C ie S ll U osco e R A L ontp w RAU E M BragIA nS ov B deSrIA N a PO lecht Boris RTU OMA BELG BATE GAL luj R C IUMVn ITALY R CF ila alenc ia SP AC M SPAIN Celtic AIN Arse lona D n N SCO a arce l ENG LA ND B T A TLAN L O C G L S N A Z E D e N ic nitDS lt d e e it C n t.

U Pete r D te N s A rsbu e L h c CFR G n rg BRaUr N Lille L Ma Cluj cSeSloIAn nal E CE SIA FRA UGA D ROM Arse RAN a SP NCE RUS ORT LAN P G A a llier F N bAuNrgIA IN g e s E r a tp r y te n it B Mo t. Pe ter C IUM nit S ches BATE Chels T BELG Mala Ze Man Boris ea E tasaray lecht g r Y a e L d S A o PAINan IT ala GLA An GN AIN v BELAR il ND IN P M A S P C ia US c A rivali: PSŽ, Šalke, Mogući ga S Valen NDS MaKnRAINE Mala Baye Mogući rivali: Porto, Arsenal, RLA ches rnKMyiv U B AND Dortmund, Bajern, TgHE ter C L r E Barselona, a G N IA u o N a nic S ity E m POR h GE Ajax RUS NGL ited E Dyna TUG n E Šahtjor, Seltik, Galatasaraj w RMA U C o c r AND N AL te A os s Man. Junajted NY R M e F h k e TIA ta nc Man r a A a O M p R S C b D Benfi e N Celtic L ca P Zagr GLA AINEille FRA o N SCO R E m K a NCE r City TLAN Din tsk U te D Done ches htar Man ND A L ShaCk NG Ma FR C laga ea E Y lujSR PAIN SPAIN Chels MAN GER laga OMANIA a 4 0 M e P lk a a ris S IA N Sch Man A a M int-G ches Chels j RO erma ter C ea E CE R Clu in FR IN ity E N F Benfi A A C N osco P R G S ANC NGL F L ca P id A le r tak M N il d E AND L a D ORT M Spar l a UGA e R D M N anch L E Porto Dina TLA este RAIN POR mo Z SCO rU Boru k UK TUG agre nited ssia Celtic onets AL b CR GAL D ENG Dortm Nor r U Nionska drama T ta OAT h LAN uPnOR IA D Shak Porto d GERM Real CE GAL N U A T A D Y Mad R NY N ynam FR ridtp a PO RMA NCE o Ky ellier Brag FRA rivali: Mogući Porto, Arsenal,Lille FRANC iv UKPSŽ, 4 GE Mogući rivali: on SPAIN lke 0 ANY RAINM Šalke, rmain a M e h E R c G S tE GE Paris Sain Scha Milan, und Šahtjor, Valensija, Juventus, Sain lke 0 Paris ALY Bajern, Man. Dortm Gala t-Ge 4 an IT PAIN ssia il M ta u S r M r a m s o la a id C ain F r B r ga S A Seltik, Galatasaraj a d y a Junajted T M RAN PAIN URK CE Real EY AND NGL Man Porto L ited E ches n A P U G O r U ter C RTU te ORT ity E chesGAL NGL Porto P Man AND ND A L E G Real C Man ches r City EN RAN Mad te rid S ain F PAIN hester United Germ c n ta in a M ENG S is r y TU L AND Pa RKE Scha Y lke 0 PAIN 4 GE AC M ga S RMA Mala ilan IT Juve NY ALY ntus ITAL P SSIA Shak Y aris E w RU hota NC Sain Mon Mosc r Donets FRA t-Ge k tp le ta il ellier k L rmain Spar FRA FRA NCE E NCE ALY RAIN IT K s U ntu tsk NordŠalke, Porto Juverivali: Porto, Arsenal, Done Mogući PSŽ, sjæll Mogući tarrivali: POR and hakh TUG S DEN AL MAR Y Kosta Bošković Malaga, Dortmund, Bajern, E K Real Madrid, Valensija, Seltik, K NY A TUR M R E G Real 4 0 Barselona, Man. Jun. e M lk a krajnjem zapadu predivne aalpske zemlje, po mnogo čemu jeGalatasaraj a drid h c S SPAIN dinstvene Švajacarske, u gradiću na obali Ženevskog jezera NiAIN P S S onu danas će se određivati sudbina šesnaest veličanstvenih tichalk rid Mad e 04 GER gru- Real mova u Ligi šampiona... Nakon drame koju je ove jeseni priredila MAN Y pna faza elitnog takmičenja, slična se očekuje i danas od AL11.30 sati Shak TUG htar u “Uefinom” gradu - žrijeb, tačnije čarobne kuglice, PORiscrtaće parove Done to r o P tsk U Olym KRA osmine finale Lige šampiona, najaviti novo pakleno proljeće na nebu piaco E INE C N A s GR R F iznad Starog kontinenta... ermain EEC Spar ATE E tak M G Boris tin osco Sa ov B w RU ELAR Paris SSIA U E S echt EC E R BELG G Baye s o ND IUM rnmMpiac Valen GLA Oly unich G cia S al EN n e Iako je teško očekivati da bilo ko a kroz grupu smo definitivno staE s P r R AAIN MAN Arse Y Ajax N nal E ARK sali kada su evropske utakmice u ET u ovom rangu najjačeg klupskog N L ENM Mogući rivali: PSŽ, Šalke, M Zenit AND nd D Mogući rivali:GPorto, BenHfiERLAN IU a ll G L Arsenal, St. P jæ E ctakmičenja ima posebne želje ka- pitanju.” a PO DS eters ords cht B RTU le r Dortmund, Juventus, Man. e GAL u pitanju, And ipak stidljiZa razliku od katalonskog i toNešto kasnije nakon Lige šampiAnde Milan, Real Madrid, Šahtjor, Barcelo da je žrijeb na Sva nada živi u umovima Borrulecht BE evropJunajted S rinskog giganta, Pari Sen Žermen ona, u Nionu će se obaviti i Džrijeb PAIN ssia LGIU AN Seltik, Galatasaraj NY Dortm M ERL Evrope HLige RMA T E skih velikana...

Naravno, “bomsuper bogati tim koji želi da doza šesnaestinu finala E u G n N d GE BATE und Ajax Boris Dortm - pobjednici dvanaest grupa, pobe” iz grupe “drugoplasiranih ti-RMAsegne visine - ipak, želi NY Arsennjihove al EN ov B russia o E B G L LAN ARU mova” su najveći evropski timovi “lakšeg” protivnika na prvoj ste- jačani trećeplasiranim timovima D S L UGA St. P Baye Real Madrid i Milan. penici nokaut Lige šampiona naći će u bubnju.

ORT faze. eters P r n a Barc M c unic burg elona Benfi bih “Ne da izvučemo RePovlašćeni:Liverpul, Plzenj, Fehvolio RUS G E SPAIN RMA SIA NYtim, ali i u sluY Ko (ne) želi blankose al. Oni imaju veliki nerbahče, Bordo, Steaua, Dnjepar, MiAN R b CR E G IA rosonere?

OAT BATE Lacio, Metalist, Benfi čaju da nam budu rivali daćemo nich USS IA ca P Genk, Rubin, Lion, Bo n Mu urg R ORT ov B ayer Bčudno, tersb D e U Iako zvuči ima i onih kosve od sebe”, poručio je vezista Hanover, Čelzi, Kluž,risOlimpijakos, P y ELAR G n t.

A amo ANIA D S L it S US n U Kyiv e ROM R A “svetaca” Blez Matuidi i dodao. ji bi već sada za rivale željeli upraBenfika.

L UKR Z Cluj Boru E B R B F v A s a o C CFR sia D INE yern oris Brag Clu PAIN ortmAtl. Madrid, Mun vo “rosonere” i “blankose” - gigan- “Vjerovatno je da nas se pojediNepovlašćeni: Anži, a PBOATE B ich G und cia Sj ROMAN RT GER Gala D ERM GAL IA Valen te koji zajedno u svojim vitrina- ni klubovi plaše, posebno jer ima- Menhengladbah, Njukasl, Štutgart, MAN tasaU A TLAN r Y a IN SCNOY y A T ic P lt U S e R ma imaju šesnaest pehara Lige mo svjetske igrače.

Neke ekipe su Napoli, Bazel, Inter, Sparta P, ToteA KEY Chels lona Benfi MogućiC rivali: PSŽ, Šalke, Celtic ea E arce ca P SCO šampiona. manje poznate, poput Galatasara- nhem, Leverkuzen, Levante, Dina- AL NGL ORT MogućiBrivali: Porto, Arsenal, TLAN AND UGA G Malaga, Dortmund, Juventus, U J T uven D L R “Ne razmišljam mnogo o naja ili Seltika, ali sigurno zaslužumo K, Zenit, Ajaks, BATE Borisov.

O D P tus IT Y L a AN A g L a IT G r Bo Milan, Šahtjor, Galatasaraj Dina ALY s N B E tu l n Bajern, Man. Junajted m a CFR ju da budu tu. Eto Seltik je pobijerednom protivniku.

Ipak, možda e v o Za u J Cluj greb ROBarselonu.”

Cda ROA bih najviše volio igramo protiv dio M A NIA TIA Y RKE Milana, ekipe koju izuzetno Dcijey TU ynam araC s h o e ta lsea Dajte nim i poštujem”, riječi su Karlesa KSeltik: ćemo prihvatiti bilo kojeg rivala”, yiv U Gala ENG KRA LAN INE Bajern Juve ili Pujola kapitena Barselone, dok IN istakao je golman škotskog kluba D E A R defanzivac Juventusa i saigrač Frejzer Oni su u nokaut srušili veGafazi Dina Forster. iv UK y la K tas mo Z mo agre u Nionu vodiće ĐaDynaLeonarnašeg Mirka Vučinića, liku Barselonu, a sada ajeraynjihovo Inače, žrijeb TUR b CR Mon K E OAT Y tpellie IA T IA sekretar A do Bonući “sanja” svijetla španveliko srce spremno i za ostale veni Infantino (generalni O r R F ter R C Man ANC b e ches r Dyna g ches E a Juve Zprijestonice. ske likane Starog kontinenta Seltik Uefe), Đorđo Marketi (direktor Man mo K o ter C L m ntus ille F a in y ity E iv D ITAL Nord RANC UKR NGL “Želio bih da igramo protiv Re- je oduševio ove jeseni, pa je mno- takmičenja) i legenda LiverpuY AINE sjæll E AND SPAIN andAND Man alaga al Madrida i da ga pobijedimo. Ni- ge zanimalo koga bi “kelti” željeli la Stiv Mekmanaman (ambasaGL DENMA N ches E Gala M a R e K te ls M tasar alaga nijesam igrao na ‘Santjago za rivala u osmini finala. kada dor domaćina finalne utakmice Cher United ay TU ENG OlymSPAIN E RKE LAN Bernabeu’ “Svi pričaju o tome kako može- na Vembliju), a kao iEranijih godipiaco stadionu i zaista me Y ANC E R IA D C F N Mogući rivali: Porto, Mogući rivali: PSŽ, Šalke, s GR A E le il R M L G O EEC Man s privlači ta mogućnost.

Ne bona još samo u ovoj fazi neće moći mo da se sretnemo sa Mančester jR o c lu A ia E c C C Mil p heste Juve m ly CFR Milan, Real Madrid, Šahtjor, Malaga, Dortmund, Juventus, O nt r Citbio ITAReala jimoanse koliko god on junajtedom. Što se mene tiče, že- da se sretnu tiovi iz istih zemalja, y EN LY GLA K R N A moćan. Svjesni smo naše snage, lioDbihMJuve ili Bajern. MislimEdakao ni oni iz istih grupa prve faze...

Bajern, Barselona Valensija, Seltik M N D anch Mon lland ester tpellie UniteNordsjæ r FR ANC d E NGL E AND CE RANNor dsjæ llier F e AC M tp lland Mon ilan IT DEN ak M ALY MAR osco K w Mad

rid S

helse

C

PAIN

ŠALKE

DS

AN ERL

Olym

piaco

s GR

EEC

Brag

a PO

ARSENAL

MALAGA

MILAN

DORTMUND

Kuglice kao najava paklenog proljeća

REAL M

JUVENTUS

Danas (11.30) će se u Nionu održati žrijeb za osminu finala LŠ

ŠAHTJOR

N

BAJERN M.

Danas (14.00) i žrijeb Lige Evrope

VALENSIJA

BARSELONA

SELTIK

MAN. JUN.

GALATASARAJ

četvrtak, 20. 12. 2012. broj 420 GODINA II

33 žena ZDRAVLJE

Njegujte osjetljivu kožu Neke žene imaju prirodno osjetljivu kožu, naročito zimi, kada se pojavljuju crvene mrlje, perutanje i neprijatan osjećaj zatezanja.

1. Pojačajte hidrataciju Zbog vjetra, zime i grijanja, koža brže gubi vlagu, zbog čega dolazi do osjećaja zatezanja. Kako bi to spriječili, pored hidratantne kreme, koristite i losion, koji kožu čini vlažnom.

2. Stavljajte puder Tečni puder štiti kožu od vjetra i štetnih uticaja, pa je poželjan zimi, pogotovo ako tokom dana dosta vremena boravite na vazduhu.

3. Antioksidansi Obogatite vašu ishranu prirodnim antioksidansima. Možete ih naći u bobičastom voću, crnom vinu, šljivama, jabukama, luku, spanaću.

4. Hidratacija tokom dana Ukoliko puno vremena boravite na suvom vazduhu, sa sobom nosite malu bočicu termalne vode u

spreju, ili hidratantnu kremu kako bi i tokom dana mogli dodatno osvježiti lice.

5. Pažljivo tretirajte kožu Ako imate problema sa crvenilom, zimi izbjegavajte agresivne tretmane i proizvode i izaberite hranljive i hidratantne kreme, u zavisnosti od vašeg tipa kože.

SAVJETI

Brzi trikovi za lijep izgled

MODA

Tople i šik bunde Marija Ivanović

L

jepota bunde, bilo da je od pravog ili vještačkog krzna, jeste u tome što sama po sebi donosi glamur nezavisno od toga sa čim je nosite.

Ovaj odjevni komad oduvijek je privlačio pažnju, a nekada, u zlatnom dobu Holivuda, bio je neizostavan detalj svake velike zvijezde, poput Merilin Monro, Rite Hejvort, Ave Gardner.

Bunda je najpoželjniji komad odjeće ove zime, a kada su modeli i boje u pitanju, sve je dopušteno od jarkih boja, poput žute, plave, crvene i ljubičaste, koje je na revijama prikazao Fendi i Guči, pa do elegantnih pastelnih nijansi, koje smo imali prilike da vidimo kod brendova Iv Sent Loran, Karolina Erera i drugih. Ako nijeste u mogućnosti da čak ni “na rate” ili kod “šanera” kupite bundu, onda obradujte sebe krznenim komadom koji vam može višestruko koristiti i to tako jer ćete ga dodati kaputu koji nosite. Ovakav modni iskorak u suštini vas neće koštati previše novca, a vaš kaput ili džemper učiniće glamuroznijim. Radnje kožne galanterije u Podgorici, kao i one poznatijih modnih brendova, u svojoj ponudi imaju komade zečjeg krzna, rakuna, lisice, koje možete iskoristiti kao okovratnike, a njihova cijena je od 100 do 450 eura, u zavisnosti od vrste krzna i brenda.

Tople bunde i kaputi ukrašeni krznenim detaljima samouvjereno vladaju modnim pistama, a kao i svaki trend, tako se i ovaj munjevitom brzinom prenio i na crnogorske ulice. Tako nerijetko možemo na sve mlađim djevojkama

vidjeti bunde od pravog krzna, za čiju popularizaciju možemo “okriviti” trendseterke poput Kejt Mos, Alekse Čeng, Kim Kardašijan, Ane Del Ruso ili Dženifer Lopez, koje zimi ne skidaju ovaj savršen odjevni komad. Ove modne ikone krzno kombinuju sa različitim komadima odjeće, od džinsa, svečanih haljina, pa do bajkerskih čizmica. Ako želite komad koji se odupire modnim trendovima, birajte klasične krojeve i neutralnije boje, poput smeđih nijansi ili crne. Klasika je, ipak, bezvremena.

Kako nositi bunde Trendseterke, poput pomenutih, koje stvaraju i oživljavaju trendove, krznene bunde nose već godinama, bilo svaki dan, bilo na crvenom tepihu. Kako ćete nositi bundu zavisi isključivo od vašeg senzibiliteta. Ako pripadate mlađoj generaciji, onda pustite mašti na volju i bundu kombinujte sa bajkerskim čizmama, slojevitim džemperima, džinsom ili pak kožnim pantalonama (helankama), baš poput Kejt. Bundu dužine do koljena možete nositi i sa haljinama, suknjama, elegantnim pantalonama, sa čizmama ili salonkama sa potpeticom. Kratke bunde, čija dužina doseže do kuko-

va, ukoliko su u nekoj pastelnoj nijansi, poput bež, bijele, sive ali i crne, mogu vam poslužiti kao idealno rješenje preko elegantne haljine koju ste odabrali za najluđu noć.

Ovaj savjet ne važi ako ćete ići u diskoteku, zbog mogućnosti da vam je neko ošteti. Kada nosite bundu, pazite na odabir torbe i izbjegavajte cvjetne uzorke i nježne ljetne boje.

Najtraženija i najskuplja krzna Krzno činčile je lako, meko i svilenkasto, što ga čini pogodnim za proizvodnju veoma specijalne odjeće. Njegova rijetkost i upotrebna vrijednost su ga kotirali kao jedno od najskupljih vrsta krzna na svijetu, pa je zbog toga i ponijelo naziv “meko zlato”. Jedinstveni stil koji posjeduje krzno činčile dobija se kontrastom između bijelog stomačnog dijela i crnog zadnjeg dijela, takozvana činčila šara. Bunde od ovig krzna koštaju od 5.000 pa do 30.000 eura. Astargan je krzno vrlo mladih jaganjaca, ponekad i fetusa, porijeklom iz Astrahana u Rusiji. Ovo krzno je veoma skupocjeno, jer jaganjci imaju gusto, mekano i kovrdžavo krzno koje je najčešće blistavo crno ili tamnih boja. Ovaj materijal se najviše koristi u visokoj modi i veoma je ekskluzivan i skup. Bunde od nerca jedne su od najtraženijih, a cijena im se kreće od 2.500 eura pa naviše, u zavisnosti od dužine modela, ali i gustine dlake. Cijena najskuplje bunde od najfinijeg krzna samurovine (krzno od kune) dostiže i do 150.000 eura. Krzno polarne lisice i dalje je na cijeni i košta od 3.000 do 20.000 eura.

Kako u vrijeme praznika živimo brže nego inače, kozmetičari i frizeri poručuju da uz pomoć brzih trikova u trenu možete izgledati glamurozno i šik.

Novi/stari dnevni mejkap Ako nemate vremena ponovo da se šminkate prije izlaska, višak masnoće s lica skinite peškirom. U bočicu ulijte malo tonika za lice pa ga raspršite po koži. Ostavite da upije, osušite maramicom i nanesite novi sloj pudera u prahu.

Nokti vole balzam Nokti će izgledati zdravo i njegovano ako na njih i na zanoktice nakon skidanja laka utrljate balzam za usne ili gust losion.

Prije toga očistite područje ispod noktiju limunovim sokom.

Umjesto korektora - ružičasti ruž

U prikrivanju nedostataka na licu korektoru pripada tek pola zasluge. Druga polovina pripada ružičastom ružu. Tople nijanse privlače pogled i odvraćaju pažnju od nesavršenosti.

Trik za bujnu kosu Navlažite dlanove, uzmite malo losiona za tijelo pa provucite prste kroz kosu. Skupite je i zamotajte u bananu. Pričekajte deset minuta i raspustite, kosa će biti bujna i poslušna.

Uz potez četkice do svježeg izgleda Da vam oči tokom noćnog izlaska ne izgledaju umorno oko unutrašnjih uglova očiju, uz liniju nosa i ispod donjeg kapka nanesite korektor i zatim, kružeći čestkicom, dodajte malo rumenila na obraze.

HIT SEZONE

Karirano ponovo u modi Karirani uzorak više nije rezervisan samo za pank luk, ove sezone nosi se u šminkerskom izdanju.

Naročito je popularan u praznično vrijeme, a na velika vrata uvela ga je britanska dizajnerka Vivijan Vestvud. Nose ga Tejlor Svift, Ema Votson, Piksi Geldof, Šeril Kol i Aleksa Čank.

Karirana košulja Karirana košulja najbolje pristaje uz tamne traperice, a možete je ubaciti u pantalone ili je kombinovati sa smeđim kaišem stegnutim u struku. Svjetlije varijante se odlično slažu s kožnim helankama i trapericama, kako to nosi Piksi Geldof, a tamnije sa crnim uskim pantalonama.

K a r i r a n a suknja Suknja i haljina s kariranim motivima u isto su vrijeme ženstvene i snažne.

Suknju možete nositi s uskom crnom majicom i tamnim crnim grilonkama po-

put Viktorije Bekam. Osim elegantnijeg stajlinga, u svakodnevnim prilikama nosite je uz jednostavnu majicu s aplikacijama i čizmama sa nitnama. Haljinu možete nositi s tamnim grilonkama i kožnom jaknom, takav žestoki stajling izbor je Eme Votson.

Karirane pantalone Karirane pantalone su toliko upečatljive da ih je nabolje nositi s osnovnim bojama, crnom i bijelom. Za šik kombinacije nosite niske balerinke, a želite li senzualniji izgled, nosite ih s visokim potpeticama s puno kaišića kao što to radi Gven Stefani.

Detalji čine razliku Ako se bojite da će karirani uzorak izgledati previše napadno, izaberite manji detalj i kombinujte ga s vašim stajlingom. Inspiraciju možete pronaći kod Šeril Kol, koja kariranu traku veže u mašnu visoko na tjemenu ili kod Aleks Čank, koja bira karirani šal.

34 Žena

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

Poljubac važniji od seksa Seks je vrlo važan za vezu, ali poljupci mogu odigrati važniju ulogu – često nezamjenljivu! Bez obzira na to je li veza na početku ili traje već duže vrijeme, potrebno je svakodnevno poraditi na snazi ljubavnog plamena. A nema boljeg “potpaljivača” od poljubaca – razmjena poljubaca produbljuje povezanost partnera i poboljšava kvalitet seksualnih odnosa.

Na početku veze često se ljubimo s partnerom, a strasni poljupci traju satima – a kad postanemo sigurni da je veza čvrsta (a i seks dobar), često zaboravljamo na poljupce. Greška!

Iako sve ide kao po loju, jako je bitno da malim nježnostima držimo vezu na stalnom žaru. Stoga, ako ste primijetili da se ne ljubite dovoljno, nemojte se ustručavati, nego jednostavno poljubite partnera! Lagani dodiri, usputno milovanje i razmjenjivanje nježnosti povezaće vas s partnerom još više.

PSIHOLOGIJA

Vrijeme za zajednički život Priredila: E.Z.

Z

ajednički život predstavlja veliki korak i napredak u svakoj vezi.

Međutim, može biti i velika greška. Kako da znate da li je došlo vrijeme za to? Nudimo vam nekoliko znakova koji ukazuju na to da ste vi i vaš partner spremni na ovaj veliki korak.

Ukoliko ste nervozni Blagi strah i nervoza pred početak zajedničkog života dobar su znak, kažu psiholozi. To znači da ste svjesni da je u pitanju bitna odluka i da će predstavljati veliku promjenu u vašem život. Ukoliko nijeste baš nimalo nervozni, psiholozi savjetuju da ipak preispitate svoju odluku, kako biste bili sigurni da je to ono što želite, jer život u dvoje nije idila.

Ako je to samo vaša odluka Ukoliko je odluka da počnete da živite sa partnerom posljedica pritisaka koje su na vas vršili roditelji, prijatelji ili sam partner, to nije dobra odluka. Psiholozi savjetuju da, kad god nijeste sigurni u neku svoju odluku i ne znate šta da radite, dajte sebi još malo vremena.

Kada vam je teško da se odreknete sadašnjeg statusa

Čuli ste za izreku: “On je moja druga polovina”? Ako i jeste, zaboravite je. Prema psiholozima, znaćete da ste spremni za zajednički život ako ste već zadovoljni svojim načinom života i teško vam je da ga se odreknete. Partner ne treba da bude dio koji nedostaje i koji vas upotpunjuje, već nadogradnja u vašem životu.

Ukoliko zajednički život nije zamjena za brak Ne želite da se u potpunosti obavežete, pa pristajete na zajednički život kako bi izbjegli brak. Zvuči čudno, ali se dešava često. To je kao potraga za stanom, ne želite da ga kupite, pa ćete ga iznajmiti. Prije useljenja, dobro razmislite da li je to osoba koju samo “iznajmljujete” ili ste spremni da se obavežete i da je “kupite”.

Ako ste imali žestoku svađu,

ali ste opstali Imali ste svađu poslije koje ste mislili da je vašoj vezi kraj, ali ste ipak opstali? Ovo je dobar znak.

Ukoliko ste preživjeli ovu nepogodu, veća je vjerovatnoća da će zajednički život biti uspješan, tvrde psiholozi.

Ako ste bili zajedno na odmoru i super se proveli Ovo je odlična proba i test na osnovu koga možete vidjeti da li ste spremni za zajednički život.

Ukoliko ste bili zajedno na odmoru i svidjelo vam se - vjerovatno ste spremni za život u dvoje.

Ako ne ignorišete probleme Vrijeme koje provodite sa partnerom može biti dobar pokazatelj da li ste spremni da živite zajedno. Psiholozi savjetuju da provjerite da li su razlozi konflikata uvijek isti. Ukoliko je odgovor da, to je loš znak. Ako ste svjesni da postoji problem, a niko ga ne rješava, svađe neće prestati, a zajednički život može dodatno pogoršati situaciju.

Ukoliko ste izašli iz faze zaljubljenosti Uz partnera treba da se osjećate kao da ste na sedmom nebu, ali velike odluke, kao što je zajednički

Izbjegnite praznični stres

život, ne treba donositi u fazi zaljubljenosti ili na početku veze. Ova faza traje od šest mjeseci do godinu dana.

Ukoliko većinu vremena provodite u partnerovom stanu Četiri ili pet puta nedjeljno prespavate u partnerovom stanu? To je dobar razlog da napravite sljedeći korak i počnete da živite zajedno. U ovom stadijumu već imate neku viziju kako zajednički život izgleda.

Ako odluka nije materijalne prirode Naravno, useljenje u partnerov stan znači jednu stanarinu manje i samo jedan set računa, ali istek najma ne znači da morate automatski da počnete da živite zajedno. Ova odluka ne smije biti donesena iz finansijskih razloga.

Ako ste iskreno i otvoreno razgovarali o svojim očekivanjima Psiholazi smatraju da je najveća greška koju parovi naprave ta što prije useljenja ne razgovaraju o svojim očekivanjima i šta taj korak u stvari znači. Prije nego što donesete odluku o zajedničkom životu, raspravite šta ko očekuje.

Malo je vremena ostalo do Nove godine da obavimo sve što treba, a čini se i da je godina iza nas proletjela. Evo nekoliko trikova koji će vam pomoći da smanjite praznični stres.

Napravite plan - Ako napišete spisak stvari koje treba da obavite, bićete efikasniji. Najbolje je da jednu po jednu precrtavate.

Ne pauzirajte s treninzima - Dok vježbate, luči se endorfin koji pomaže da budemo srećni i opušteni. Zato ne preskačite treninge, ili radite “tabatu” - četvorominutni trening kod kuće tokom kog ćete 20 sekundi raditi intenzivne vježbe, onda se 10 sekundi odmarati, i tako osam puta.

Podijelite posao - Neka vam djeca ili cimeri pomognu.

Napravite spisak i dajte djetetu da izabere šta će da uradi.

RODITELJSTVO

KORISNO

Donošenje prave odluke Budite djeci primjer Ključ za donošenje prave odluke je balans između osjećaja/intuicije i logike/razuma. Iako nikad ne možemo znati što sve može uticati na ishod naše odluke, najlošije što možemo učiniti je da budemo neodlučni jer odluku, zapravo, prepuštamo drugima.

Slušajte intuiciju, ali pazite...

Nekad ste imali snažan osjećaj što treba učiniti ili izbjeći? Intuicija nam često ukazuje na opasnost koju treba izbjeći i nije mudro ignorisati stečeno znanje koje iz podsvijesti “vrišti” da je nešto loše. No, pazite da intuiciju ne pomiješate s emocionalnom reakcijom. Iznenadna jasnoća, a ne iznenadna ljutnja ili želja znak je dobre intuicije.

Razmislite o mogućim posljedicama Intuicija pomaže, ali još je važnije prije odluke o njoj racionalno razmisliti, vagajući za i protiv

svakog pojedinog izbora. Jedno mora biti jasno, što ima najviše smisla za vas. Logika će uravnotežiti emocionalnu reakciju, samo se pobrinite da razmislite o svim važnim faktorima uključenima u odluku.

Budite ponosni na odluku Vidite mogućnost kajanja ili srama zbog moguće odluke?

Hoće li vaša odluka negativno uticati na nekoga? Ako se borite između onoga što biste željeli i onoga što bi trebalo da uradite, uzmite vremena i razmislite kakvo ćete mišljenje imati o sebi zbog te odluke.

Mirno spavate?

Vaše tijelo može reći puno o pravoj odluci. Je li vaše tijelo nakon što ste donijeli odluku opušteno? Možete li mirno da spavate? Obratite li pažnju na tjelesne signale, možete doći u kontakt s nesvjesnim emocijama povezanim s određenom odlukom.

Lijepo je kada dijete od roditelja naslijedi optimističan stav, fine manire i slično, ali kako da izbjegnete da na dijete prenesete svoje mane, strahove i opsesije. Ukoliko ste opsjednuti dijetama, čistoćom ili ste zavisnik od interneta, potrudite se da te svoje opsesije ne prenesete i na dijete. Djeca nas možda ne slušaju uvijek kada bismo to htjeli, ali nas slušaju češće nego što smo svjesni, posebno kada nešto kritikujemo. Zato se trudite da kritike na svoj račun, zbog nekih mana ili nedostataka, ne iznosite pred djecom, jer ćete tako loše mišljenje o sebi prenijeti i na njih. Majku koja je opsjednuta viškom kilograma i stalno je na nekoj dijeti ili govori o kalorijama i idealnoj težini ne treba da začudi ukoliko i njena sedmogodišnja kćerka poželi da drži dijetu, tvrde psiholozi. Majke su kćerkama uzor i djevojčice tog uzrasta žele da u svemu imitiraju majku i zabavlja ih da se ponašaju kao odrasle osobe.

Međutim, kod ozbiljnijih slučajeva majčine opsjednutosti izgledom

i kilogramima, potreba kćerke da je oponaša negativno će se odraziti na njeno samopouzdanje.

Ako majka pred kćerkom često izjavljuje: “Ako ne budem pazila na ishranu, biću ružna”, kćerka može pomisliti: “Nikada ne smijem da se ugojim ako želim da me mama voli”.

Kako se to ne bi dogodilo, objasnite djetetu razloge svog ponašanja, ali

nikada ne povezujte ljepotu sa vašom željom da budete mršavi.

Umjesto toga, recite djetetu da želite da smršate da biste bili u boljoj formi i mogli zajedno da uživate u vožnji bicikla ili rolera.

Pretvorite pripremu obroka u zanimljivu igru i naučite svoje dijete da je zajednički porodični obrok način zbližavanja svih članova porodice.

Žena 35

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

NAMIRNICE

Pravilnom ishranom do boljeg zdravlja Budite oprezni u konzumiranju brze hrane i dijetalnih proizvoda Već znate da je brza hrana na crnoj listi ako želite da ostanete vitki i zdravi, ali postoje i neki skriveni neprijatelji dobre linije. Nutricionista Stefani Midleberg smatra da postoje namirnice koje bi trebalo u potpunosti izbaciti iz ishrane. Evo njenog spiska zabranjene hrane: VJEŠTAČKI ZASLAĐIVAČI Obrok postane nezdrav ukoliko ima previše vještačkih zaslađivača.

Naime, zaslađivači su mnogo slađi od šećera i oni u vašem tijelu mogu da probude želju za slatkim namirnicama, a kao rezultat svega toga vi jedete više brze hrane. Takođe, ljudi koji ne koriste vještačke za-

slađivače smatraju da imaju više energije i da im je želja za brzom hranom znatno smanjena. Ako baš ne želite da koristite šećer, dobra zamjena je uvijek med.

MARGARIN Većina smatra da je margarin zdrava alternativa maslacu, ali margarin ima puno trans masti, koje povećavaju nivo holesterola u krvi. Takođe, margarin sadrži mnogo štetnih sastojaka koje ima i maslac, a i broj kalorija je gotovo isti.

SOJINA SURUTKA Nijesu svi proizvodi od soje lo-

ši, ali sojin izolat (prerađen, često genetski modifikovan oblik soje koji se pojavljuje u mnogim proizvodima na bazi soje) ima efekat kao i estrogen koji, prema nekim istraživanjima, može kod žena povećati rizik od raka ili neplodnosti. Ako se hranite kao vegeterijanac, opredijelite se za vegeterijanski burger sa kinoom ili crnim pasuljem kao osnovom, a poželjno je da se proteinske čokoladice zasnivaju na orasima i sjemenkama. Ukoliko želite da konzumirate soju, koristite prirodne proizvode kao što je tofu.

DIJETALNA ISHRANA Nažalost, dijetalne ili nemasne namirnice često nijesu i niskokalorične. Dijetalne štanglice ili nemasna hrana, kao što su voćni jogurti, obično imaju više šećera, soli i nezdravih sastojaka kako bi imali dobar ukus. Što je još lošije, obično je slučaj da se takve namirnice jedu duplo više, zato što nas ne mogu zasititi. Drugi razlog za pretjerivanje je taj što vjerujemo da je ispravno pojesti veliku količinu, jer je u pitanju dijetalna hrana.

N

JE

ZA DO

K

ISTRAŽIVANJE

TO RA

P I TA

ZAMRZNUTI GOTOVI OBROCI Oni su veoma korisni, s obzirom da je potrebno pet minuta da budu gotovi, ali su često obrađeni, ili puni masti i soli. Umjesto da koristite ova kupovna zamrznuta jela, bolje je da jednom sami napravite veću količinu obroka i da ih potom zamrznete. Na taj način ćete imati brzu, ali i zdravu večeru.

Napici koji povećavaju broj kalorija

Imam obilnu menstruaciju i bol sa lijeve strane. Dobila sam na vrijeme menstruaciju. Ovo mi se često dešava. Šta da radim? Maja, Podgorica U slučaju obilnih menstruacija, praćenih bolom, potrebno je odmah uraditi ginekološki i ultrazvučni pregled, tako ako do sada nijeste, odmah se javite izabranom ginekologu. Najvjerovatnije se radi o upalnom procesu.

Koliko su zdravi čajevi i preparati koji se prodaju u apotekama, a namijenjene su za bolove u stomaku, bešikom itd?

Milica, Nikšić Sve preparate, pa i čajeve, koji pomažu tegovama, a nudi nam ih farmaceut, koji je odgovoran za djelovanje tog lijeka, treba koristiti. Naravno, uvijek uz prethodnu konsultaciju sa svojim ljekarom. dr Milovan Jovanović, načelnik Organizacione cjeline izabranih doktora za žene u Domu zdravlja NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-mala filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

TRENING

Džogiranjem do zdravlja

Džogiranje, tačnije lagano trčanje je sport za sve generacije, čuva naše zdravlje, a pritom nam nijesu potrebne nikakve sprave kao ni poznavanje istih.

Džogiranje pozitivno utiče na srce, to je najbolja vježba za srce, na taj način se poveća protok krvi, naše krvne žile se šire i olakšavaju protok krvi a smanjuju krvni pritisak. Laganim trčanjem ćemo povećati holesterol, a hranom će to ići mnogo teže. I tako ćemo smanjiti ni-

vo masnoće u krvi. Džogiranje će nam pomoći da oblikujemo zadnjicu i noge, ojačaćemo mišiće a učvrstićemo i trbušnjake. Za vrijeme džogiranja, pa i nekoliko sati poslije naš metabolizam će se ubrzati, dobro ga je kombinovati sa dijetom, jer se na taj način neće usporiti naš metabolizam i lakše ćete skunuti kilograme. Džogiranje će nam dobro doći poslije svakodnevne nervoze, stresa i napetosti.

Pregled dojki Žalfija ima protivupalno dejstvo, tako da se preporučuje protiv svih zapaljenja, od zapaljenja ždrela, preko unutrašnjih organa, do bešike i vaginalnih upala. Žalfija je u stanju da reguliše i znojenje, odnosno da ga dovede na pravu mjeru: kada se znojite od slabosti poslije gripa ili zapaljenja pluća, taj problem rješava za nekoliko dana. Žalfija je odličan antibiotik širokog spektra i daje dobre rezultate kada se upotrebljava za liječenje reumatizma. Dobar je hormonalni regulator, pa se preporučuje u periodu puberteta i menopauze. Poznato je i da ima pozitivno dejstvo na održavanje higijene i zdravlja usta i zuba.

Samopregledi su veoma važni za rano otkrivanje raka dojke. Treba ih obavljati jednom mjesečno i to desetog dana menstrualnog ciklusa. Složen embriološki razvoj i stalni hormonski uticaj na dojku, varijacije u ishrani i higijeni, kao i u kvalitetu reproduktivnog života, genetsko nasljeđe, (ne)kritična upotreba ljekova doveli su do povećanja učestalosti bolesti dojke kod ženske populacije, od čega je najčešća fibrocistična bolest dojke, a najopasnija karcinom dojke.

Pregled se započinje posmatranjem dojki i pazušnih jama - u uspravnom stavu, i to ispred ogledala, nakon tuširanja, a idealni period je nakon menstrualnog ciklusa (od 7. do 10. dana ciklusa). Treba znati da idealna prirodna simetričnost dojki ne postoji, kao i da dojke variraju u veličini, obliku i bolnosti tokom menstrualnog ciklusa.

Pri posmatranju dojke i pazušne jame u ogledalu, ruke stoje opuštene niz tijelo, dok se gornji dio trupa rotira ulijevo i udesno. Potom se postupak ponavlja sa rukama oslonjenim na kukove, pa iznad glave. Strpljivo i pažljivo treba posmatrati promjenu oblika, veličine i izgleda navedenih regiona.

OFTAMOLOGIJA

Hrana za oči Ako ispunite želudac kaloričnim napitkom, trebalo bi da osjetite sitost i da jedete manje? Događa se upravo suprotno. U sklopu istraživanja, ženama su uz ručak nudili da piju vodu, dijetetsko gazirano piće, gazirani sok, sok od narandže, mlijeko ili ništa. One koje su pile kalorični sok pojele su dodatno oko 100 kalorija s tanjira.

Jedna druga studija je pokazala da i bomboni manje debljaju nego zaslađeni napici. Kad su muškarcima i ženama svakodnevno davali 450 kalorija u obliku slatkiša ili gaziranih napitaka, nakon mjesec dana oni koji su jeli bombone su uzimali manje hrane, dok su oni koji su pili gazirane napitke unosili više kalorija nego inače.

Još jedna studija bavila se uticajem čvrste, polučvrste i tečne hrane na apetit. Učesnici su jeli jabu-

ku, umak od jabuke i sok od jabuke slične kalorijske vrijednosti. Pokazalo se da sok od jabuke najmanje smanjuje glad, dok čitava voćka to čini najbolje. Oni koji su pili sok od jabuke bili su spremni za novi obrok gotovo sat vremena ranije nego oni koji su jeli voćku. Što više piješ to si gladniji?

Nova studija objavljena u “American Journal of Clinical Nutrition” pratila je 13.704 osoba i pokazala da su oni koji su pili kaloričniji napitak takođe jeli više kalorija u čvrstom obliku. Osim toga, oni su bili skloniji da jedu više zasićenih masti, šećera i soli, a što su više kalorija popili, to su bili skloniji grickanju u međuobrocima.

Stoga, ako izbacite slatke gazirane sokove, smanićete unos kalorija iz njih, kao i hrane koju biste pojeli zbog povećanog apetita.

Obroci bogati omega-3 masnim kisjelinama štite starije osobe od ozbiljne bolesti oka poznate kao senilna makularna degeneracija, pokazalo je kanadsko istraživanje objavljeno u časopisu Oftamolodži.

Makula, koja se još naziva žutom mrljom ili pjegom, nalazi se u malom arealu mrežnice, blizu pozadine oka, te je odgovorna za središnji vid potreban za radnje kao što su vožnja automobila ili čitanje. Naučnici s Univerziteta u Otavi smatraju da je redovno konzumiranje ribe bogate omega-3 masnim kisjelinama odličan oblik prevencije.

Makularna degeneracija je promijenjeno stanje žute pjege (makule) kao posljedica degenerativnih promjena uzrokovanih starenjem. U razvijenim zemljama svijeta senilna makularna degeneracija je najučestaliji uzrok sljepoće. Dobro-

biti omega-3 masnih kisjelina nijesu novost u naučnom smislu, a nedavno im je pridodana još jedna funkcija. Otkriveno je, naime, da prehrana bogata ovim materijama pomaže u sprečavanju raka debelog crijeva. Dobri izvori omega-3 masnih kisjelina su ribe poput lososa, tune, sardina, zatim jetra bakalara, ulje lososa i sjemenke lana te brazilski i australijski oraščići.

36

Žena

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

KORISNO

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

2 komada patli džana 225 g mocarela sira 2 komada para dajza 16 listova bosiljk a 90 ml maslinov og ulja 30 ml pinjole 5 ml balzamik sirćeta 15 ml paradajz pirea 15 ml limunovog soka

Tijesto sa krompirom RECEPTI

Uklonite koru sa patlidžana i izrežite ga uzdužno na tanke trake - cilj je da dobijete ukupno 16 traka, a prvu i posljednju odstranite.

U velikoj posudi ugrijte slanu vodu do vrenja, dodajte kriške patlidžana i kuvajte oko dva minuta, da malo omekšaju. Ocijedite narezane patlidžane i osušite na kuhinjskom papiru. Izrežite mocarelu na osam kriški. Izrežite paradajz na osam kriški, ne računajući prvu i posljednju. Uzmite dvije trake patlidžana i postavite ih poprečno. Dodajte paradajz u sredinu, začinite solju i biberom, dodajte list bosiljka, nakon čega slijedi kriška mocarele, drugi list bosiljka, kriška paradajza i još malo začina. Savijte kraj trake patlidžana preko sira i paradajza i napravite uredan paketić. Ponovite sa ostatkom i napravite ukupno osam paketića. Hladite paketiće 20 minuta. Za preliv od paradajza umutite zajedno maslinovo ulje, sirće, sušeni paradajz i sok od limuna. Začinite po ukusu. Zagrijte roštilj. Premažite paketiće maslinovim uljem i pecite ih oko pet minuta sa svake strane, dok ne porumene. Poslužite vruće, uz preliv.

Iskoristite jogurt

Torta sa malinama

SASTOJCI:

Patlidžan na roštilju

Desert

U manju šerpu sipati mlijeko, dodati puter, rendanu koru limuna, šećer i vanilin šećer, te kuvati dok ne proključa. Zatim smanjiti temperaturu i postepeno dodavati pšenični griz mešajući sve dok se ne dobije odgovarajuća gustina.

Tepsiju obložiti papirom za pečenje, sipati pripremljen griz, poravnati i ostaviti da se ohladi. Kalupom u obliku zvjezdice od ohlađenog griza vaditi željene oblike.

Zvjezdice preliti umakom od malina.

Umak od malina: U manjoj šerpi sjediniti maline, šećer i vanilin šećer, te kratko prokuvati dok se ne dobije kremasta masa.

SASTOJCI:

0,5 kg krompira 2 glavice crnog luka isječenog na ko ckice 1 kašičica aleva paprika 4 kašika ulje 300 g fusilija

Stavite krompir da se kuva i posolite vodu. Kada bude skuvan, ocijedite ga. Istovremeno stavite i vodu za tjesteninu. Posolite je i dodajte malo ulja, da se rezanci ne bi zalijepili. Procijedite ih i isperite pod mlazom hladne vode. Neka se dobro ocijede. Nauljite dlanove i prođite rukama kroz rezance. Od toga će biti sjajniji, ljepši i ukusniji i neće se ulijepiti.

Ugrijte ulje i propržite dobro luk.

Kada dobije zlatnu boju, sklonite sa vruće ringle i dodajte alevu papriku (ako aleva paprika nije jako crvena, možete dodati još pola kašičice). Promiješajte. Dodajte skuvani krompir i dobro promiješajte. Vratite na šporet i sve zajedno propržite još 2-3 minuta, dok kockice krompira ne postanu hrskave. Dodajte skuvane rezance i sve dobro sjedinite. Ostavite još 1-2 minuta na šporetu, stalno miješajući da ne zagori.

SASTOJCI:

Sastojci: 5 dl mlijek a 1 kašika p utera rendana k ora od jed nog limun a 125 g pšen ičnog griza 3 kašike še ćera 2 vanilin še ćera Za umak o d malina: 500 g mali na 125 g šeće ra 1 vanilin še ćer

VJEŠTINA

SAVJETI

Ostalo vam je malo crnog ili bijelog vina od neke večere ili druženja sa prijateljima i ne znate šta biste tačno sa njim. Predlažemo vam da ga iskoristite za malu poslasticu - sirup. Za ovaj recept ne treba vam puno sastojaka i vremena, a odličan je preliv za sladoled ili palačinke.

Sirup od crvenog vina 1 pomorandža 3 ½ šoljice crvenog vina 1 šoljica šećera 6 češnjeva bijelog luka 1 štapić cimeta Priprema: Koru pomorandže ogulite na trakice nožićem za guljenje povrća i voća. U velikoj šerpi kuvajte vino, šećer, bijeli luk, koru pomorandže i štapić cimeta. Čim proključa, smanjite vatru i pustite da krčka oko pola sata dok se ne zgusne.

Izvadite cimet i komade pomorandžine kore, pa ulijte sirup u čašu.

Nakon 15 minuta stavite ga u frižider. Možete ga servirati sa sladoledom, jogurtom, kolačima ili palačinkama.

Sirup od bijelog vina 1 mahuna vanile 3 ½ šoljice bijelog vina 1 šoljica šećera Priprema:

Ukoliko spadate među one koji se pokušavaju hraniti zdravo, a nijeste u mogućnosti da nabavite svježe namirnice svaki dan, evo nekoliko savjeta kako da sačuvate voće od kvarenja.

Jabuke Za duže skladištenje i očuvanje stavite jabuke u kartonsku kutiju i držite ih u frižideru. Tako bi trebalo da održe svježinu više od dvije sedmice.

Banane Čim banane iz prodavnice donesete kući, odvojite svaku od njih.

Ako ih ostavite spojene, sazrijevaju brže. Držite ih u zdjeli za voće, najbolje je u posudi s rupama - važno je da su u nečemu što omogućava protok vazduha.

Grožđe Jedna od najvećih greški koju mnogi prave s grožđem je ta da ga operu prije nego ga skladište. Voda će isprati grožđe i osloboditi ga od prljavštine, ali će takođe imati negativan učinak na kožicu. Voda omogućava brži rast bakterija, vlaga izaziva buđ. Dakle, najbolje je da neoprano grožđe držite u frižideru, ali nikako u plastičnoj kesi.

Kivi Dok zrije, držite ga na sobnoj temperaturi, a nakon toga ga sta-

Tražite još načina da iskoristite jogurt? Probajte ovih nekoliko brzih i jednostavnih ideja.

Gvakamole Viljuškom ispasirajte dva velika avokada. Umiješajte 70 ml jogurta, jedan manji sitno sjeckan crveni luk, jednu kašiku sjeckanog svježeg lista korijandera i 2-3 kapi tabasko sosa. Poslužite uz tortilja čips.

Voćni šejk U blender stavite 130 ml jogurta, 150 ml svježe cijeđenog soka od pomorandže, dvije zrele kruške, jednu veliku bananu, dvije kašike meda, jednu kašiku sjemenki suncokreta i 3-4 kockice leda. Napravite šejk.

Salata od crvenog kupusa sa dresingom od jogurta Pomiješajte 400 grama rendanog crvenog kupusa sa jednom rendanom šargarepom, jednom rendanom Greni Smit jabukom i jednim rendanim korijenom peršuna. Posebno pomiješajte 70 ml jogurta, jednu kašiku svježe cijeđenog soka od limuna, jednu kašičicu meda i jednu kašičicu rendanog korijena đumbira. Dodajte i jednu kašiku sjemenki bundeve i prelijte preko salate.

Francuski dresing bez ulja Pomiješajte 100 ml jogurta, jednu kašiku bijelog vinskog sirćeta, jednu kašičicu dižonskog senfa, jedan čen bijelog luka protisnut na presu i jednu kašiku sjeckanog lista peršuna. Posolite i pobiberite.

Kocke za supu

U blender ubacite jednu i po šolju miješanog svježeg začinskog bilja i usitnite. Dodajte 390 ml jogurta i miksajte. Sipajte u modle za led, poklopite i zamrznite. Koristite kao začin za supu ili kuvana jela.

Terin od voća i jogurta Kalup za terin obložite providnom folijom. U 530 ml jogurta umiješajte 500 grama mješavine zamrznutog šumskog voća (ali, blago odleđenog) i dvije kašike meda. Sipajte u terin, pokrijte i zaledite preko noći. Prije sječenja ostavite da odleži desetak minuta.

Kremasti umak od čilija i paprike U blender stavite 260 ml jogurta i 100 grama očišćene i oljuštene pečene paprike i usitnite. Dodajte pola kašičice kumina, dvije kašičice svježe cijeđenog soka od limete i pola kašičice sitno sjeckane svježe crvene ljute papričice. Izmutite sve u blenderu.

Pikantni pire od karfiola Zagrijte jednu kašiku maslinovog ulja u većem tiganju na srednjoj temperaturi. Dodajte jedan sitno sjeckani crni luk i 700 grama grubo sjeckanog karfiola i pržite dva minuta. Sipajte 125 ml vode, poklopite i kuvajte još pet minuta ili dok povrće ne postane meko, a voda ispari. Ostavite da se potpuno ohladi. Karfiol, 200 ml jogurta i jednu kašičicu slatke aleve paprike stavite u blender i napravite pire.

Servirajte uz šnicle ili krmenadle.

Ukusni prelivi od vina Kako očuvati svježinu voća

Očistite mahunu vanile i ostružite sjemenke. U veliku šerpu umiješajte vino i šećer, a zatim dodajte mahunu vanile. Čim proključa, smanjite vatru i pustite da krčka oko pola sata dok se ne zgusne.

Izvadite mahunu vanile, pa sipajte sirup u čašu. Nakon 15 minuta stavite ga u frižider. Oba sirupa dodatno će se zgusnuti dok su u frižideru. Sirup od bijelog vina možete servirati uz svu hranu, ali i zajedno sa crvenim sirupom, zatim uz mango, ananas ili neko drugo omiljeno voće.

vite u frižider. Ovo voće u frižideru ne bi trebalo biti duže od sedmicu-dvije.

Limun Ako ćete ih iskoristiti u roku od sedam dana, držite ih na sobnoj temperaturi. Potreban im je vazduh i najbolje ih je držati u posudi

koja ima rupice. Ako ih nećete iskoristiti u roku od sedam dana, možete ih držati u posudi u frižideru.

Pomorandže Ovo voće ostaće sočnije ako ga držite na sobnoj temperaturi. Ako ste u mogućnosti, najbolje je da pomorandže držate u korpi.

Žena 37

ČETVRTAK, 20.12. 2012.

VLAGA

Oslobodite se gljivica sa veša Sa hladnijim danima u većini domaćinstava veš se suši u kućama, što prema najnovijem istraživanju može štetiti zdravlju. Dvije trećine ljudi svoj veš suši blizu radijatora, što povećava nivo vlage za 30 odsto u domaćinstvu za vrijeme sušenja rublja, a za 15 odsto prosječno. Zbog toga se manji prostori koji su dobro izolovani teže provjetravaju. Time se povećava mogućnost za razvoj gljivica koje izazivaju respiratorna oboljenja i alergije.

“Gljivice se mogu razviti u svakom slabo provjetrenom domu, bez obzira na veličinu stambenog objekta, najčešće tamo gdje se vlaga pojavljuje”, kazao je profesor medicinske mikologije sa Fakulteta u Mančesteru Malkolm Ričardson.

Udisanje spora gljivica može rezultirati infekcijom koja slabi

imunitet, ali i prouzrokovati alergijske reakcije, posebno astmu i bronhitis.

Simptomi problema sa gljivicama uključuju kašljanje, stalan umor, iritaciju očiju, grla i kože, kao i vtoglavicu.

Zbog povećane vlage usljed sušenja veša u kući, važno je provjetravati mjesta gdje se vlaga zadržava. Ako u kupatilu nemate prozore, upalite ventilaciju. Pesticidi za gljivice su vrlo djelotvorni, ističu britanski stručnjaci. Međutim, nakon njihove upotrebe bitno je dobro provjetriti prostoriju, jer mogu biti opasni po zdravlje. U kuhinjama se takođe savjetuje korišćenje boje koja sadrži inhibitore gljivica. Takođe, bitno je svuda gdje se vlaga pojavi popraviti zidove ili izolaciju, jer se ona lako i brzo širi. U njenom uklanjanju može pomoći i varikina.

SAVJETI

enterijer

Prilagodite dnevnu sobu osjećanjima Uz malo kreativnosti do idealnog mjesta za odmor

D

nevna soba je mjesto gdje provodimo najviše vremena u toku dana, zato bi trebalo da bude uređena tako da se u njoj najbolje osjećate. To bi trebalo da bude soba, prije svega, za uživanje. Ako obratite pažnju na nekoliko veoma važnih komada namještaja, napravićete sobu koja će biti idealno mjesto za odmor i relaksaciju.

Tepih - Ako ste u potrazi za praktičnim tepihom ili prostirkom, za koji se nećete mnogo brinuti ako neki nespretnjaković prospe sok ili uđe sa prljavim cipelama, izaberite bambusovu prostirku. Izgleda sjajno, lako se čisti i uklapa se u skoro svaki prostor.

Vitrina ili polica - Često nam nedostaje malo prostora za neke sitnice, knjige ili uspomene. Pronađite takav komad namještaja koji će odgovarati vašem stilu i sve omiljene stvarčice spakujte

u njega. To može da izgleda veoma lijepo.

Sofa - Taj dio namještaja mora da bude dobar, funkcionalan, lijepo dizajniran i kvalitetan. Sofa treba da bude mjesto gdje će se svako ko uđe u sobu prvo uputiti ka njemu.

Fotelja - Bar jedna fotelja trebalo bi da se nađe u vašoj dnevnoj sobi. Najbolje bi bilo da bude od kvalitetne kože, udobna i velika. Može stajati u nekom kutku i uz dobru lampu služiti kao mjesto

za popodnevni odmor, ili je možete uklopiti uz već postojeću garnituru ili sofu.

Jastuci i jastučići - Bez njih je nemoguće zamisliti udoban dnevni boravak. Razbacajte ih, neka budu raznobojni i raznovrsni.

Klub sto - Oblik i dimenziju birajte prema obliku prostorije i garnituri za sjedjenje. Važno je da bude nizak i stabilan. Možete da probate i sa tapaciranim, nalik na tabure koji će se svakako svidjeti roditeljima sa malom djecom, jer opasnosti od udaranja u ćoškove nema.

Komoda ili pomoćni stočić Odlično će poslužiti za odlaganje časopisa, novina ili knjiga. Možete da nabavite i set stočića i rasporedite ih po sobi ako to prostor dozvoljava.

Miris otkriva vaš karakter

Mirisi imaju moć da vam poprave raspoloženje, smire vas, ali i da otkriju kakva ste osoba.

Biljkama aromatizujte svaki kutak svog doma i osvježavajte životni prostor.

Limun Ljudima koji vole miris limuna dom je besprijekorno organizovan. Oni preferiraju namještaj svijetle boje.

Miris limuna uzmite u obzir ako učite, jer on povećava budnost, smanjuje stres i greške tokom pisanja za 50 odsto.

Narandža Ljudi koji vole miris narandže često su hiroviti i kreativni.

Iako njihova kuća nije besprijekorno uredna, uvijek je topla i spremna za goste. Studija iz Austrije otkriva kako miris narandže ljudima popravlja raspoloženje i smiruje ih.

Miris planine u proljeće Ljudi koji vole taj miris često su pravi ljubitelji prirode i trude se da budu ekološki osviješteni. Njihov dom često je uređen u zemljanim tonovima.

Miris okeana Taj miris vole ljudi koju su opušteni. Često su to pravi ljubitelji životinja kojima je kućni ljubimac poput člana porodice. U njihovom domu nerijetko prevladavaju svijetle boje i “šik pohabani” namještaj.

Lavanda Ljudi koji vole lavandu često su imaju vrlo stresne poslove.

Lavanda se i u doba stare antike koristila za smirenje.

Cvjetni miris Oni koji vole slatki cvjetni miris su često pravi romantičari u srcu. Njihov dom je uređen da bude udoban i u njemu prevladavaju tople boje.

HIGIJENA

Prirodna sredstva u borbi protiv kamenca Osim sredstava za čišćenje koje kupujete u supermarketima, postoje i sredstva koja možete naći i u svojoj kuhinji, a koja su vrlo efikasna u otklanjanju kamenca.

Prirodna sredstva, za razliku od hemijskih, imaju nekoliko prednosti: sastojke je lako nabaviti, nijesu skupi, ne sadrže aditive, manja je vjerovatnoća za alergijske reakcije, nemaju štetan uticaj na okolinu, a nakon njih kuća miriše mnogo svježije.

Ako je kamenac začepio slavinu na česmi, onda je najbolje da uzmete sirće, namočite ga na krpu, omo-

tate krpu oko slavine i ostavite da stoji nekoliko minuta. Ako efekat nije bio zadovoljavajući, onda probajte da kamenac očistite limunom.

Sok od limuna Od limuna se može pripremiti univerzalno sredstvo za čišćenje.

U flašu s raspršivačem pomiješajte sok od jednog limuna, petnaestak kapi eteričnog ulja limuna i litar vode. Osim što čisti, limunov sok uspješno uklanja i vodeni kamenac s kuhinjskih armatura i posuđa. Za sprečavanje nakupljanja kamenca, ali i za poliranje, kuhinjske česme povremeno natrljajte sokom, odno-

sno kriškom limuna. Sirće i limunska kisjelina su idealno sredstvo za čišćenje kamenca, ne samo na slavini, već i u wc školjki. Naravno, to ne znači da hemijska sredstva za čišćenje skroz treba izbaciti iz upotrebe. Svakako, prljavštinu i bacile ćete najbolje ukloniti hemijskim sredstvima, ali kamenac se idealno može odstraniti uz pomoć sirćeta i limuna. Ako mlaz vode iz slavine prska sa strane, onda morate obratiti pažnju na perlator, mali dio koji se sastoji od metalnog prstena i plastične mrežice na vrhu slavine. Kada rastavite perlator, stavite djelove

u posudu sa vrućim sirćetom i ostavite oko dva sata, a idealno je preko noći. Nakon toga sve dobro isperite vodom i ponovo montirajte.

Magična soda Soda omekšava vodu i uklanja kamenac, pa njom možete očistiti zidove wc školjke. U vodu ulijte, na dva sata, šoljicu alkoholnog sirćeta i isto toliko sode. Dogodiće se mali, bezopasan hemijski proces, nakon kog će vaša školjka zablistati. Soda je, takođe, odlično abrazivno sredstvo. Pomiješajte je s limunovim sokom i smjesom očistite lavabo i kadu.

38

ÄŒETVRTAK, 20.12.2012.

MALI OGLASI

MALE OGLASE MOĹ˝ETE PREDATI I LIÄŒNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆâ€?, KRALJA

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upiĹĄite tekst VaĹĄeg oglasa (do 160 karaktera) i poĹĄaljite na broj 14554.

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAÄŒUNATIM PDV-OM

VAĹ˝NO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa moĹže da sadrĹži 160 karaktera (15 -20 rijeÄ?i). Cijena oglasa je 1â‚Ź sa uraÄ?unatim PDV-om. Nakon ĹĄto ste poslali oglas, dobićete obavjeĹĄtenje da ste uspjeĹĄno poslali poruku. U poruci se nalazi i ĹĄifra VaĹĄeg malog oglasa i jedino je ova ĹĄifra osnova za KUĆE/STANOVI reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutraťnjem broju izdanja, poslije 16h -biGOLF će objav6 lje2.0 ni naTDI kon dhighline va dana oprema 2009.

Kď?ľď?°ď?Żď?śď?Šď?Žď?Ą 3. Redakcija zadrĹžava pravo da izvrĹĄi korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez1.9 promjene osnovnog smisla oglasa!

- PASAT TDI 2008. karavan i limuzina Kupujem noviji stan ili novogradnju na 4. Tel.069/621Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i ureÄ‘ivaÄ?kom politikom, neprimjerenog sadrĹžaja neće bitiC4 objavljeni!

Cetinju oko 50 kvadrata.

CITROEN GRAND PICASO 2008. 7 sjediĹĄta 5. IzdavaÄ? nije odgovoran za sadrĹžaj, kvalitet, taÄ?nost i uÄ?injenu uslugu koja je data putem oglasa!

575 15934 OPEL ASTRA 1.9 CDTI 150ks 2009. karavan 6. u Podgorici.

Prilikom slanja VaĹĄih oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova Ä?, ć, Ĺž, ĹĄ, Ä‘ jer vaĹĄ oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih Kupujem jednosobni stan FORD FOCUS 1.6 TDCI 2008. karavan znakova dovoljno je da upiĹĄete c, c, z, s, dj.

Tel.067/205-001

www.PG-GARAGE.me

- Ĺ KODA OKTAVIA 2.0 TDI - DSG 2008. karavan - OPEL CORSA 1.3 CTDI 2010. 111-jahre Pď?˛ď?Żď?¤ď?Ąď?Şď?Ą PEUGEOT 207poruka 1.6 HDI moĹžete SPORT 2009. dig. klima informacije u vezi sa oglaĹĄavanjem -putem SMS nam Cetinje, kuća atraktivna lokacija,Za zele- dodatne Izdajem jednosoban prazan stan nilo, centar. MoĹže djelimiÄ?na kompenod 60 kvadrata u zgradi. ZagoriÄ?, POSLOVNI PROSTOR pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati tel: +382 77 300 104 SA zacija za stan. Tel.068/713-288 UVOZ IZna NJEMAÄŒKE, ORIGINALNA KILOMETRAĹ˝E novogradnja, komforan, dvije terase, 15994

15944

Prodajem trosoban stan (100m2), blizu centra u Nikťiću ili mijenjam za manji uz doplatu. Tel.068/108-000, 067/272-015 15998

parking, klima.

Tel.067/520-540

I��������

SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

namjeťten stan OGLASITEIzdajem SEjednosoban U NAJTIRAŽNIJIM NOVINAMA! u Bloku 5 na duŞi vremenski period.

IZDAJE SECRNOGORSKIM Tel. 067/277-444

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 16006

Prodajem jednosoban stan na Zabjelu 50 m2-52.000 e, trosoban 80 m2-80.000 e.

Tel.069/444-882, 068/064-446 16032 Prodajem stan u Beogradu na VraÄ?aru, 55m2, ekstra kvalitet, novogradnja, prvi sprat, namjeĹĄten, juĹžna strana, cijena povoljna. Tel.069/325340, 067/609-141 16037 Stan 31 m2, novogradnja, neuseljavan, lux namjeĹĄten, parking mjesto, ZagoriÄ?, 35.000. Tel.069/053-471 16040

I��������

Izdajem jednosoban namjeĹĄten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 16004 Izdajem namjeĹĄten dvosoban stan u strogom centru. Idealno za studente.

Tel.067/224-668 15935 Izdajem jednosoban namjeĹĄten stan 42m2, Krivi most, preko puta Amfore.

320e. I garsonjeru Karađorđeva 1, 27m2 250e. Tel.068/748-812 15984 Izdajem jednosoban namjeťten stan sve zasebno novogradnja 170.e.

Tel.069/758-000 15988 Izdajem trosoban, nenamjeĹĄten stan u ToloĹĄima, demit, klima, parking, internet. Sve zasebno. Pogodan i za poslovni prostor. 170 eura.

Tel.069/235-995 15999 Izdajem stan, namjeĹĄten, jednosoban.

Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537 16007 Izdajem jednosoban namjeĹĄten stan u Staroj varoĹĄi, iznad Skalina, 160e.

Tel.068/754-703 16030

Tel.067/600-144

16031

16033

Izdajem prazan trosoban stan. Ulica skopska, Masline.

Tel.650-254, 069/702-333

16043

SOBE Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609607

Tel.067/609-089 16005

PLACEVI Prodajem plac u Podgorici, 165m2, ToloĹĄi, 7.000.

Tel.068/378-566

15939

Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino.

Tel.068/713-288

15945

Prodajem plac 600m2, Stara Zlatica, ucrtana kuća na dva sprata, struja, voda, kanalizacija, sve 1/1.

Tel.068/624-290

15946

Prodajem 2 hektra imanja u Pavinom Polju, kod Bijelog Polja. Veoma povoljno.

Tel.067/484-532

15983

Prodajem urbanizovane placeve u ToloĹĄima.

Tel.069/576-225 Prodajem plac 600m2, ZagoriÄ?, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1.

Tel.067/860-381

poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica

15992

16000

Prodajem povoljno plac u Donjim Kokotima, 700m2, blizu teniskih terena.

Tel.069/032-687

GARAŽE Prodajem garaŞu 14m2, Ulica Svetog Petra Cetinjskog 47, 12.000e.

Tel.067/205-074 16041

VOZILA/AUTO DJELOVI Mercedes 190 dizel mijenjam ili prodajem. Zimske gume, servo, pakne prednje nove, lanci, oÄ?uvan, udoban, amortizeri zadnji. Registovan do poÄ?etka 5. mjeseca. 1.100e-dogovor.

Tel.068/292-842 15996 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, uraÄ‘en veliki servis, nove gume... OdliÄ?an.

Tel.067/265-605 16003 Kupujem havarisani megan 1.5 DCI. Tel.069/777-727 16027 PeŞo 307, 1.6 HDI, 2006, karavan, panorama krov, 5.400e. Tel.067/527400 16038 Prodajem cedy 2000sdi registrovan 2004. godine, u ekstra stanju, odrađen veliki servis, aluminijumske felne.

Tel.069/035-363 16042 Prodajem peĹžo 307 1,6 HDI, 2005.

Cijena 4.700. Tel.067/514-154 16045

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrŞe.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

16018

Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuť kabine, renoviranje postojećih i sve popravke.

Tel.069/013-484 16021

ZAĹ TITA GRAÄ?E PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

Tepih servis Orkan. Potpuno pranje tepiha, obostrano maĹĄinsko ribanje, ispiranje u bazenu, prevoz besplatan.

Dobijete Ä?ist i suv tepih za dva-tri dana.

Tel.069/304-264 15948

Besplatno registrujemo i vodimo skupĹĄtine stanara, uz dogovor oko odrĹžavanja ili samo Ä?iťćenja vaĹĄe zgrade.

Vrlo povoljno i efikasno. ViĹĄe na www.artgloria.me Tel.067/631328 16022

Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija. Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 15986

Servis: klima, friĹžidera, zamrzivaÄ?a, veĹĄ-sudo maĹĄina, ĹĄporeta, bojlera.

Tel.069/073-264, 067/409-729 16023

Popravke televizora povoljno, dolazak po aparat, Podgorica.

Tel.069/088-778 16001

Selidbe: prevoz sa radnicima, demontaĹža i montaĹža. Besplatno odnoĹĄenje starih stvari. Najpovoljnije!

Tel.069/215-505 16025

Registracija preduzeća. SteÄ?aj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija.

Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno.

Tel.069/020-102 16019 Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. ZavrĹĄni raÄ?uni. SteÄ?aj i likvidacija. Strancima obezbjeÄ‘ujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo.

Tel.068/222-188 16020

TURIZAM Izdajem apartman na Žabljaku.

Tel.069/598-077

15989

NASTAVA Fizika-matematika osnovna i srednja.

Tel.069/269-909, 067/205-001 15993

16039

DNEVNE NOVINE � 077/300-104 � 077/300-100 � Poslovni centar Nikić � Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

ČETVRTAK, 20.12.2012.

MALI OGLASI LIČNO Razveden traži razvedenu damu ili djevojku za vezu itd. Prednost BP, BA, PG. Ozbiljne ponude. Tel.067/921-8972 15938 Razveden, slobodan, 41 godina, živi i radi u Baru, želio bi upoznati iskrenu ženu za vezu, moguć brak.

Tel.068/462-982 16034 Muškarac poziva ozbiljnu, kulturnu i savremenu damu da se javi za intimno druženje. Tel.069/635-261 16035 Momak od 37 godina traži opuštene dame. Može i bračni par za druženje.

Samo ozbiljne ponude i diskrecija.

Tel.067/912-8972 16044

HRANA/PIĆE Prodajem kvalitetno drušićko vino i lozovu rakiju. Tel.069/357-579 15933 Pravimo po narudžbini torte, kolače, peciva, slana predjela, rolate...

Tel.067/646-405 15974

RAZNO Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 15985 Elektronski rulet 8 mjesta - kao nov i 13 poker aparata mega jack eldorado. 10.000e. Moguca kompenzacija.

Tel.068/522-574 15990 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 15991 Sudbinski i ljubavni tarot, numerološke analize, natalni horoskop.

Tel.069/946-041 Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera.

Tel.069/050-832

15995

Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno.

Tel.069/020-997, 067/289-974 16028

Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom-20eura, šumeće 7kom25eura. Tel.068/451-457, 067/646-426

NAMJEŠTAJ Kuhinje, plakari, ormari, sobe - od univera i medijapana.

Povoljno! Izrada za 5-7 dana.

Tel.067/289-974, 069/020-997

16029

POSAO Potrebna ozbiljna žena za pomoć starijoj osobi par sati dnevno.

Tel.068/149-892

15997

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019698, 067/455-713 16024

15940

Inostrana kompanija traži saradnike!!!

Uslovi: vanserijski. Tel.068/547-096 15977 Ozbiljna žena bez obaveza pazila bi stariju osobu 24h. Stan, hrana i plata dogovor. Tel.067/922-2385 16036

APARATI/OPREMA Iphone 5 16 GB, simfree crni nov, 670.

Tel.067/909-2111 15932 Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 15987

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

16026

VOZOVI/TRAINS POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

AUTOBUSI/BUS Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

40

TV PROGRAM FILM

08:10 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:45 18:25 19:00 19:25 20:10 21:00 21:15 22:00 22:50 23:10 23:30 00:15 01:00 01:40

Dođi na večeru/r Ulica smijeha Serija:Odbačena/r Serija:Nikita/r Serija:Ranjeno srce/r Tačno 1 Serija:Tri Hil/r Serija:Sulejman Veličanstveni/r Dođi na večeru Serija:Odbačena Muzički spotovi - Prvi Glas Exploziv Vijesti Prve Serija: Porodične tajne Serija:Sulejman Veličanstveni Priče Veličanstvenih Radna akcija Dosije Serija:Prijatelji/r Serija:Prijatelji Serija:Tri Hil Serija;Nikita Exkluziv Film:Savršena oluja/r

09.05 10.00 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 22.00 22.30 23.00 00.00 01.00

PRVA Serija:Nikita 00.15

Dokumentarni serijal (bbc) Dnevnik Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija :štrumfovi Vijesti Znam da znaš/r Vijesti Serija/r Lajmet, vijesti na albanskom Dnevnik 1 Opera za početnike, strani program Strani dok. program Crna Gora uživo Vijesti Serija: Djevojački institut 29/ Znam da znaš, kviz Dnevnik 2 Sport Film Dnevnik 3 U centar Serija: Fleš point Vijesti Film

RTCG 1 Crtana serija: Strumfovi 12.25

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Serija: Sever-Jug/r 11:45 City 1 12:00 Tačno u podne 13:00 Paparazzo lov/r 14:15 Mala nevesta/r 15:00 Serija: simar 15:45 Teen pleme 16:00 City 2 16:10 Serija: Neželjene/r 17:00 Serija: Sever-Jug 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Sobarica sa Menhetna 19:00 Serija: Mala nevesta 20:00 Preljubnici 21:00 Serija: Neželjene 22:00 Moja velika svadba 23:00 Sve za ljubav 00:30 Film: prolaz 02:15 City 3 02:30 Serija: ® Sever jug

PINK Serija:Mala nevjesta 19.00

06:45 09:00 10:00 10:07 11:07 12:00 13:00 13:07 13:55 14:00 14:07 14:50 15:40 16:30 16:50 16:55 17:00 17:40 18:30 19:10 19:55 20:55 21:20 22:30 22:45 22:55 00:20

Boje jutra Vijesti u 9 Vijesti u 10 informativa Izgubljena čast/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 12 Vijesti u 1 Bandini Kuhar i pol Vijesti u 2 Serija: Larin izbor/r Serija: Kad lišće pada Stranac mladozenja Vijesti u pola 5 Uspori, brže ćes Kuhar i pol serija Serija: Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Serija: Izgubljena čast Ja imam talenat Načisto sa Petrom Komnenićem politička emisija Vijesti u pola 11 Sport Serija: Internat Film: Šunka

VIJESTI Ja imam talenat 20.55

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom, jutarnji program 10:30 Ukusi života 11:30 Serija: Totalno Novi Talas 12:30 Radio u boji 13:00 Top Shop 13:30 Među nama/r 14:30 Top Shop 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 1na1/r 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Konzilijum 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Konzilijum 01:00 Forum/r 02:00 Repriza programa

ATLAS Totalno novi talas 11.30

Nikita 12.00 Vijesti 12.05 Serijski program: Izlog strasti/r 12.30 Film: Drvo želja/r 14.15 Program za djecu 15.45 Dok. program 15.45 Serija: Savana 16.35 Serija za mlade (cfi): Srce okeana 17.00 Serija:Izlog strasti 17.45 Znam da znaš/r 18.15 Serija:Pod obručem/r 19.30 Dnevnik 2 20.15 Dok. program 20.45 Serija: Pod obručem 22.20 Serija:Šerif 23.05 Dok. program 00:00 Film:Drvo zelja

Nikita je pobjegla od Odsijeka, tajne službe FBI-ja koja je ogrezla u korupciji. Iako je Odsijek izgubio svaki njen trag, ona ne želi više da živi kao sjenka, skrivajući se od starih kolega. Zbog toga kuje plan da sruši svoju bivšu organizaciju. U međuvremenu, Odsijek ne gubi vrijeme tragajući za Nikitom, već vrbuje nove članove, od kojih je mlada Aleks najsvježija akvizicija.

Nikita daje do znanja svojim nekadašnjim poslodavcima da je živa i zdrava i da želi da ih uništi. Persi, prvi čovjek Odsijeka, izdaje naređenje Majklu, nekadašnjem Nikitinom mentoru i ljubavniku, da hitno riješi novonastalu situaciju.

Serija “Nikita” iz 2010. godine nastala je u produkciji studija Vorner i nastavlja tamo gdje su film “Nikita” Lika Besona i istoimena kanadska serija sa Petom Vilson u glavoj ulozi - stali.

Uloge: Megi Kju, Šejn Vest, Linzi Fonseka, Ksander Berkli Režija: Kreg Silverštajn

RTCG 2 Serija: Šerif 22.20

07:00 10:00 10:20 11:45 15:00 15:15 15:45 16:00 17:00 18:15 19:00 20:30

Uz jutarnju kafu Dogodilo se...

Ekstremno Jakanje Toto vijesti Smiješna Top Lista Na domaćem terenu Zabavni Magazin Žestoko Konzilijum Texas holdem poker Nindža ratnici

777 Texas holdem poker 19.00

08:20 08:30 10:00 10:45 11:15 12:30 13:00 15:30 16:55 17:30 18:45 20:00 20:15 20:45 20:55 22:10

Oglasi Muzički blok Muzički blok Zdravo jutro Hrana i vino, emisija za gurmane Nokaut Interfejs Astro num caffe Oglasi Hrana i vino Farma, prvi dio Video katalog Plodovi zemlje, emisija o poljoprivredi Oglasi Farma Interfejs

MBC Hrana i vino 17.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

10:25 Moja lepa Srbija 11:00 Vesti 11:05 Ostrvo orangutana 11:30 Fudbal: Žreb za nastavak Lige šampiona, prenos 12:00 Dnevnik 12:15 Sport plus 12:25 12:30 Mesto zločina: Njujork, američka serija 13:20 Truine ispovesti, američki film 14:50 I ja imam talenat 16:00 Moj rođak sa sela, tv serija 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 18:25 Oko ekonomije: Jorgovanka Tabaković 19:00 Slagalica, kviz 19:30 Dnevnik 20:05 Moj rođak sa sela, tv serija 21:07 Da Možda Ne 22:10 Vesti 23:16 Mesto zločina: Njujork, američka serija 00:05 Dnevnik 00:20 Evronet 00:30 Heroji, američka serija HRT 1

10:00 Vijesti 10:14 Putovanje rijekama divljine 11:02 Domovi Maroka 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:21 TV kalendar 12:41

Prkosna ljubav 13:28 Dr. Oz 14:08 Skica za portret 14:20 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:29 Vrijeme sutra 14:31 Jelovnici izgubljenog vremena 14:54 Riječ i život 15:29 Indeks 16:02 Luda kuća 16:39 TV kalendar 16:58 Hrvatska uživo 17:00 Vijesti 18:00 Kontakt: Druga strana medalje 18:22 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:09 Loto 7/39 20:15 Globalno sijelo 20:45 Hrvatsko vodeno blago 21:44 Horizonti 22:40 Dnevnik 23:00 Vijesti iz kulture 23:08 Sport 00:07 Ludnica u Clevelandu 00:48 Kino Flamingo HRT 2

10:45 Zov divljine 12:10 Idemo na put s Goranom Milićem 12:55 Potrošački kod 13:29 Kino Flamingo 15:05 Pričam ti o Božiću, crtana serija 15:10 Školski sat 15:40 Izazovi 16:00 Regionalni dnevnik 16:20 Županijska

10:00 PUTOPISI /r.

11:35 Zivotinjske lakrdije / insekti 12:00 Crtani film/Mumijevi 12:35 Dok.Program 16:00 Dok.Program /r.

16:45 Serija: Otkacena plavusa 18:25 Zivotinjske lakrdije / insekti /r.

19:30 Crtani film /r.

20:00 PG Raport 20:20 Mali oglasi /Hit dana 20:25 Dok. program /r.

21:00 I N F O 21:35 Zelena patrola 22:30 Montena Business Broadcasting

MONTENA Mumijevi 12.00

DANAS U GRADU panorama 16:40 Eko zona 17:08 Bezdan 20:00 Top Gun 21:53 Top Gear 22:56 Zalagaonica 23:18 Zalagaonica 23:42 Zakon i red: UK HBO

11:20 Ol - Star Supermen 12:35 Nezaustavljiv 14:10 Hari Poter i relikvije smrti 1 16:35 Martovske ide 18:15 Ludi kamen 20:05 Ta luda ljubav 22:00 Čuvar zakona 00:30 Čarobni grad 01:25 Majka noć 03:20 Rođen da bude zvezda ARENA SPORT 1

11:00 Fudbal - Kup Nemačke - FC Augsburg - Bayern München 13:00 Fudbal - italijanska liga Milan - Pescara 15:00 Fudbal - Borussia Dortmund TV 16:00 Arsenal TV 17:30 The Football Review 18:00 Fudbal - italijanska liga - Juventus – Atalanta 20:00 Košarka - ABA liga - Zadar Partizan 22:00 Američki fudbal - NFL - Green Bay – Chicago 00:00 Poker - Big Game 01:00 Fudbal

- Kup Nemačke - VfL Wolfsburg Bayer Leverkusen SPORT KLUB

14:15 Košarka - NBA liga - NBA Live 14:20 Fudbal - Ruska liga Pregled kola 15:00 Fudbal - Italijanski kup - Lazio – Siena 17:00 Na današnji dan 17:30 Fudbal - Italijanski kup - Udinese – Fiorentina 19:30 Fudbal Mondijal Magazin 20:00 Fudbal - Championship - Pregled kola 20:30 Fudbal - Premijer liga – News 20:40 Na današnji dan 20:45 Košarka - NBA liga - NBA Live 21:00 Fudbal - Italijanski kup - Napoli – Bologna 23:00 Fudbal Argentinska liga - Pregled kola FOX CRIME

13:10 Pariski forenzičari 14:10 Smrt na rajskom ostrvu 15:10 Luter 16:15 Pisac i detektiv 17:10 Monk 18:05 Frikovi 19:00 Zakon i red: Zločinačke namere 19:52 Novi trikovi

BIOSKOP CINEPLEXX Pijev život 3D 15:30; 17:40; 20:10; 22:20, Kćerka najboljeg prijatelja 22:40, Zvončica 3D 15:00; 16:40; 18:20; Veče sa Solom Leonom i Polom Lajtfutom 20:00, Hobit 3D 14:30; 15:50; 19:00; 20:00; 21:00; 22:10, Hobit 2D 17:50, Pet legendi 18:30, Savršen plan 20:30, Djeda Mraz je pao na zemlju 15:20, Sumrak saga: Praskozorje 2 15:10, Skyfall 17:20; 22:30 POZORIŠTE CNP- Prosidba medvjeda u jednom činu 20.00