KRIVOKAPIĆ O MUGOŠI ● 4
PETAK, 21. 12. 2012. BROJ 421/ GODINA II
TRAGEDIJA
Povlačenje je izlazak u susret evropskim obavezama MIOMIR MUGOŠA ● 4
Ne idem nigdje do kraja mandata
U BJELOPOLJSKOM SELU IVANJE, STRADALA MILIJANA VUKOVIĆ
POGINULA OD BOMBE
da bi spasila ćerku B
jelopoljka Milijana Vukovića (50) poginula je sinoć nešto poslije 22 sata u svojoj kući kada je pokušala da izbaci bombu koju je bacio Goran Bato Kuč(28). Kuč je eksplozivnu napravu bacio u kuću Radivoja Vukovića, oca djevojke Ivane(20) sa kojom je, pretpostavlja se, u emotivnoj vezi, a koja je, pre-
JANKO VUČINIĆ
ma sumnjama policije, bila meta ovog napada. Eksplozija se dogodila u selu Ivanje u Bijelom Polju. Milijani je bomba eksplodirala u ruci dok je pokušala da je izbaci iz kuće. Njena ćerka zadobila je teške tjelesne povrede u predjelu nogu i ruku, ali se nalazi van životne opasnosti. Na licu mjesta joj je ukazana ljekarska pomoć,
te je na dalje liječenje smještena na odjeljenje hirurgije u bjelopoljskoj bolnici. Policija pretpostavlja da je Kuč ovo uradio zbog pretjerane ljubomore. Kuč je odmah uhapšen pri pokušaju bjekstva u Berane i priveden u policijske prostorije, a do zaključenja broja, uviđaj nije bio završen.
SKUPŠTINSKI BUDŽET ● 5
Poslanici uskoro sa nižim platama FSCG ODABRAO NAJBOLJE
PLJEVALJSKA GIMNAZIJA ● 3
Nikog ne interesuje đački štrajk glađu LUKA BAR ● 3
Foto: Darko Jovanović
Vučinić, Odlučili Bubanja, da vrate Igumanović bonuse
Narodu vratiti loše privatizovane firme Nada Đurđevac
I
zbor funkcionera Demokratskog fronta Janka Vučinića za predsjednika Komisije za praćenje toka privatizacije, kojom je do sada predsjedavao Andrija Mandić, bio je iznenađenje za njega samog pošto nije očekivao ni da će biti predložen za to mjesto. Ipak, osim što je obećao da će odgovorno obavljati funkciju, ocijenio je da bi sve što je bilo
Cedevita jaka za Budućnost
narodno, trebalo narodu i vratiti. Predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić kaže da nije vrijeme za velike riječi i emocionalno rasuđivanje. “Vučinić sad mora da predloži konkretan model kako to misli da sprovede, da bi ozbiljni ljudi mogli o tome da razgovaraju”, kazao je Raonić. Strana. 5
ŽENA
SAVJETI
ABA LIGA
Faze kroz koje žene prolaze u braku
LIGA ŠAMPIONA
Sve klasik do klasika KUHINJA
Deset savjeta za uspješno kuvanje
2
Tema dana
PETAK, 21.12.2012.
EDITORIJAL Srpska planina Rtanj bila je juče popularna destinacija za one koji su vjerovali u apokalipsu. Planina se nalazi na oko 200 kilometara od Beograda, a pošto je postala poznata kao mjesto na kom se može preživjeti smak svijeta, mnogi su se juče zaputili tamo. Svih 160 ležajeva u jednom hotelu na toj planini, rezervisani su od 20. do 23. decembra.
Jedna narodna ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik
Narodne obrade društvenih događaja su poseban fenomen. I to su, zaista, veseli trenuci. Priče nikad dosta. Posebno kada se prozove neki moćnik, tip koji je do juče vedrio i oblačio, niko mu se nije smio čuti. E, tada na scenu stupaju domaće, narodne teorije. Originalne verzije. I to ti je to, nema ti tu šta da misliš, tako je bilo garant i gotova priča. Valjda narod bolje zna. I tako, o tom moćniku se istog časa sazna i da je kao mladić krao prasad po crmničkim selima, a i da je nešto kasnije, po sticanju pozicije, uspio da zaduži tu i tamo ponekoga, a onda i odradi ponešto za sebe, recimo onu vikendicu na sjeveru, po provjerenom principu, neka je tamo, neka se nađe. Jer, biće i da lopovi imaju neke principe, odakle znam… Tek, narodna priča raste. Otkrivaju se razne veze i razlozi, uz onaj najvažniji – “nikad ga tu ne bi postavili da nijesu znali koja je roba”. Naravno, to je prečica do suprotstavljenog mišljenja. I tako, od narodne teorije, stižemo do teorije zavjere. A to je već opasniji dio priče jer uvijek može da se promoviše kao paranoičan. Pa, dobro. Uostalom, nije nam ni čudo da proparonoišemo i izgorimo ka’ šibice, nakon toliko godina. Jer, ako je već sve to naša paranoja, ako smo već svi posuludnili, možda je najbolje da krenemo od početka priče svakog javnog funkcionera ponaosob. Samo da vidimo šta je imao na početku svoje funkcionerske karijere i šta sve to sada ima. I da vidimo kolika mu je bila plata, koliki bonusi, kakve je sve povlastice imao i kako je uspio da ostvari taj svoj životni boljitak. Plus, šta je to učinio za državu Crnu Goru, kao osnovnu djelatnost svog javnog funkcionisanja. I da mu se plati, brate, ako mu je što đe zakinuto. Uostalom, beskopromisni sistem je poodavno zaždio ruku u džep građana. Prema tome, zašto ne bi malo prodžarao i po džepovima funkcionera? Da se kladimo da ima tamo žara, sasvim lijepa vatra da se naloži. Da nam dom sine. Naročito u ove dane, kada sjever pritisne, furi na sve strane. I da onako narodski, malo počinemo. Bog da nas vidi.
APOKALIPSA
Smak svijeta već bio u Crnoj Gori Ako je proročanstvo Maja o apokalipsi tačno, vi ovo danas nećete čitati. Ipak, šalu na stranu većina medija prenosi da je groznica zvana “21. decembar” zahvatila stanovnike skoro svih djelova zemlje, a pripreme su raznovrsne i graniče sa zdravim razumom. Na stotine fanatika spas traži u malom francuskom selu Bugarač. Oni veruju da se tamo nalazi garaža vanzemaljaca, a u čast kataklizmi organizovaće žurku na koju je pozvano više hiljada ljudi. Hoteli na planini Rtanj u Srbiji su prebukirani rezervacijama ljudi koji vjeruju da je ta piramidalna planina mjesto koje će za-
07:07 16:15
Izlazak Sunca Zalazak Sunca
Crna Gora
JADRAN:
More malo talasasto. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.
DANAS
Umjereno do potpuno oblačno i uglavnom suvo vrijeme.
Danas
min oC Grad Podgorica -1 Ulcinj 1 Bar 3 Budva 3 Herceg Novi 2 Nikšić -6 Kolašin -12 Žabljak -13 Pljevlja -10 Bijelo Polje -9
Sjutra max oC
8 9 11 11 10 5 1 -1 1 2
SJUTRA
min oC max oC
1 3 5 4 3 -4 -7 -9 -6 -4
9 10 13 12 11 5 -1 -5 -1 0
Malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
“Majanski, 21. decembar predstavlja završetak jednog ciklusa računanja vremena i početak drugog. Baš kao što se kod nas ciklus završava 31. decembra, ali 1. januara počinje novi. Udara drugih planeta neće biti, zemlja neće skrenuti sa svoje putanje, kao ni solarnih oluja, kazao je naučnik Don Jiomens. Nedavno, arheolozi su u Gvatemali otkrili novi majanski kalendar na osnovu kojeg su zaključili da je ovaj drevni narod za kraj 2012. godine predvidio početak novog vremenskog ciklusa, a ne apokalipsu. N.D.L.
Biće promjena
Navikli smo na sve
Emilo Labudović, poslanik Nove srpske demokratije
Maja Maraš, bivša mis Crne Gore
Brano Milačić, trener FK Mogren
Najavljeni smak svijeta ću predstaviti kroz jedan vic. “Krenuo smak svijeta po svijetu i dođe do Crne Gore. Pogleda dolje i kaže: Pa ja sam ovdje već bio”. Kod nas je smak svijeta već bio, a mi smo još na nogama tako da ćemo i ovaj preživjeti.
Definitivno će biti nekih promjena, ali totalne kataklizme neće biti. S obzirom na naprednost Majanske civilizacije, vjerujem da možemo zaključiti da će početi neko novo doba i da će se desiti promjene na našoj planeti. Ipak, ljudi će ostati na Zemlji i nakon 21. decembra.
Ako ne bude smaka svijeta biće propast. Mi smo navikli da svake godine imamo po tri četiri apokalipse i svaku preživimo. Ne sumnjam ni malo da nećemo preživjeti i ovaj smak svijeta i da se najavljene pripreme neće održati.
Preživjećemo
Meteo
obići apokalipsa. Najdalje su otišli vlasnici karipskog izletišta “Kskaret” ponudivši milion dolara svakome ko preživi smak svijeta, dok je meksički salon automobila “Reno” sproveo promocije “kraj svijeta” sa beskamatnim zajmovima za automobile uz slogan “S obzirom na to da se kraj svijeta približava, mi ukidamo kamate”. Sa druge stane, famozni 21. decembar je stigao prvo na Novi Zeland, i sudeći prema objavama na društvenim mrežama ta država je preživjela apokalipsu. Tu činjenicu je potvrdila i NASA koja je objavila juče da smak svijeta neće biti danas.
82
odsto ukupnog prometa juče na berzi činila je prodaja dva osto akcija kompanije Fleš za 205.000 eura. Vlasnik 66,28 odsto akcija podgoričke firme je Aydogan Ibrahim Hakan iz Turske, iza HB Zbirnog kastodi računa 3 sakriven je vlasnik 23,56 odsto dionica, dok firma Absolute iz Bara posjeduje deset odsto vlasničkog udjela.
15
miliona eura vrijedna aukcija državnih zapisa, sa rokom dospijeća od 182 dana, biće održana u utorak, saopšteno je iz CBCG. Za 11 aukciju ponude se mogu dostavljati na dan aukcije do 12 sati.
Mirko Stanić PR SDP-a “Poslije ove slave imam ośećaj da je neđelja, a ne srijeda, što je onda odlično, jer ima još samo jedan dan do petka :-)))”
Goran Danilović, funkcioner DF Kad bi nestao, a znam da hoće, ne bi mi bilo žao sveta... Tek jednog hlada u polju, što će smreti na prečac bez drveta.”
Tema dana
PETAK, 21.12.2012.
3
PRESEDAN
Djeca štrajkuju glađu a nikog nije briga Kulminirala situacija u pljevaljskoj srednjoj stručnoj školi, Ministarstvo se ne oglašava, NVO ćuti
Jelena Vađon - Đurišić, Dejan Kandić
I
ako je tridesetak učenika pljevaljske srednje stručne škole juče oko 15 sati počelo štrajk glađu u jednoj od školskih učionica, u znak protesta zbog otkaza profesoru Bojanu Strunjašu, niko od nadležnih nije želio da komentariše novonastalu situaciju. Đaci koji su stupili u štrajk glađu tvrde da su odlučni u namjeri da se otpušteni profesor vrati na radno mjesto.
Petar Lučić, jedan od štrajkača, koji je o tom činu obavijestio novinare, kazao je da među učenicima koji su se odlučili na štrajk glađu ima i nekoliko djevojaka. On je istakao da su štrajkači iz različitih odjeljenja, te da su jedinstveni u stavu da danonoćno gladuju u učionici, sve dok se ne poništi otkaz Strunjašu i dok se on ne vrati na posao. Lučić je kazao da očekuje da im se tokom dana priključi još najmanje pedesetak učenika. Dešavanja u Pljevljima juče nijedna NVO koju smo pozvali nije željela da komentariše. Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nevenka Stanković u telefonskom razgovoru je kazala da nemaju nikakvih zvaničnih
informacija o tom događaju, osim onih koje su objavili mediji, te da u tom slučaju treba da reaguje Ministarstvo prosvjete. “Nemam informacije da li je Ministarstvo prosvjete već preduzelo neke korake, ali vjerujem da jeste. U svakom slučaju, ispitaćemo slučaj i vidjeti o čemu se radi”, kazala je Stanković. Iz Ministarstva prosvjete Dnevne novine juče nijesu dobile odgovor da li će i šta preduzeti povodom novonastale situacije u pljevaljskoj srednjoj stručnoj školi. Protesti pljevaljskih srednjoškolaca počeli su u petak, a preko 250 đaka ili skoro trećina upisanih u školu nastavu ni juče, peti dan zaredom, nije pohađalo. Za razliku od
Nezadovoljni učenici ispred SSŠ Pljevlja prva tri dana, kada su protestovali u holu škole i u školskom dvorištu, posljednja dva dana učenici se nijesu okupljali u većem broju u i ispred tog vaspitno-obrazovnog objekta, ali i dalje su bojkotovali nastavu. Otpušteni profesor kome je do juče podršku peticije u organiza-
ciji štrajkača potpisalo 825 učenika apelovao je na đake da prekinu štrajk. “Nijesam ni slutio da će sve ovo otići toliko daleko. Pozivam učenike da odustanu od štrajka glađu jer mogu narušiti zdravlje. Njihovi životi su važniji od bilo kog radnog
mjesta”, rekao je novinarima profesor Strunjaš. Uprava škole ni juče se nije oglašavala baš kao ni lokalna DPS koju su Strunjaš i NVO Srpski kulturni centar Patrijarh Varnava optužili da stoje iza Strunjaševog otkaza. Dvije trećine učenika škole i juče je redovno pohađalo nastavu.
LUKA BAR
Odlučili da vrate bonuse
UHAPŠENI PLJAČKAŠ
Da sam uzeo sef ne biste me više gledali
Želju poznatog lopova Milana Rakovića (32) da ode u prijevremenu penziju osujetili su u ponedjeljak vlasnik kuće u barskom naselju Ilino, koju je pokušao da pokrade i policajci koji su mu nakon kraće potjere stanovnika tog barskog naselja stavili lisice na ruke. Poznat po specifičnom načinu krađe, Raković je kao i mnogo puta do tada u ponedjeljak usred dana krijući ušao u kuću jednog od imućnih žitelja Bara. “U tajnoj šetnji po kući barskog lopova nije omelo ni to što su svi ukućani bili u dnevnoj sobi gdje su ugostili nekoliko komšija. Sve je teklo po planu dok Raković nije ugledao sef, iz kojeg bi nakon otvaranja mogao ostvariti sve svoje želje. Od velikog uzbuđenja što ga od velikog plijena dijeli “samo šifra” Raković je sa nekoliko pokreta napravio buku što je bio alarm za ukućane. Svjestan da je napravio kobnu grešku, lopov je odmah počeo
da bježi iz sobe u kojoj je bio sef, izbjegavši direktan susret sa vlasnikom kuće koji je krenuo da provjerava uzrok buke. Raković je u prvom momentu umakao domaćinu, ali dok je bježao primijetili su ga ostali ukućani i gosti koji su se dali u potjeru za njim. Lopova su na kraju zaustavile i uhvatile komšije koje su vidjele mladića u bjegu i filmsku potjeru za njim”, ispričao je izvor blizak istrazi. Na mjesto događaja su ubrzo došli barski inspektori koji su starom znalcu stavili lisice na ruke i odveli ga u policijsku stanicu. “Dok je priznavao krađu, Raković je vidno razočaran što mu naum nije uspio u jednom momentu, policajcima koji su ga ispitivali kazao: ‘Da sam uspio ovo da odradim ne bi ste me više gledali”, kazao je isti izvor. Barski inspektori su prekjuče protiv Rakovića podnijeli krivičnu prijavu zbog teške krađe u pokušaju. B.R.
Uprava Luke Bar usvojila je odluku o vraćanju bonusa koje je sebi dodijelilo 11 članova Odbora direktora, izvršni direktor, sekretar kompanije i četiri direktora sektora, saopšteno je za Dnevne novine iz Sindikata. Odluka o vraćanju bonusa usvojena je nakon što je Ministarstvo finansija pozvalo u ponedjeljak direktore da vrate novac jer nije u skladu sa odlukama Vlade. Dnevne novine su krajem novembra prve objavile da je pet članova Borda direktora: Predrag Ivanović, Zdravko Gvozdenović, Goran Jevrić, Žarko Pavićević, Nikola Jojović, izvršni direktor Slobo Pajović, sekretarka Vesna Mihaljević i još četvorica direktora sektora, dodijelili su sebi u junu ove godine, na osnovu odluke skupštine akcionara, bonuse za rezultate ostvarene u 2011. godini, u iznosu između 2.880 i 3.840 eura odnosno šest do osam prosječnih zarada u državi. Motiv za dodjelu bonusa bio je profit od 188.127 eura koji je ostvaren u 2011. godini. Odluka o bonusima je utvrđena na
Predrag Ivanović, predsjednik Borda direktora Luke Bar
sjednici Skupštine akcionara u junu ove godine. Prilikom usvajanja odluke pozivaju se na zaključke Vlade iz maja ove godine kada je usvojena nova odluka o utvrđivanju naknada za rad i bonusa članova Odbora direktora. Bonuse je, prema sadaš-
njim saznanjima, isplatila i Željeznička infrastruktura odnosno dio Borda direktora. Predsjednik Borda ŽICG Zarija Franović dodijelio je sebi više od 5.400 eura. Još nema informacije da li je i u ŽICG odlučeno da se vrati novac.
EUROSONG
Who See predstavlja Crnu Goru
Bokeški hip hop dvojac “Who See” predstavljaće Crnu Goru na Eurosongu koji će se 2013. godine održati u Malmeu u Švedskoj. Njihovo učešće je dogovoreno tek juče, pa će se tek za nekih desetak dana znati sa kakvom pjesmom će ići na Eurosong, a objaviće je do februara ili marta. “Drago nam je što su ljudi iz RTCG baš nas odabrali da predstavljamo Crnu Goru na Eurosongu i dali nam odriješene ruke da pobijedimo”, kazao je sinoć Mario
Đorđević - Noyz. Who See je jedan od najpopularnijih sastava na ovim prostorima o čemu svjedoči i prestižna
nagrada “MTV Best Adria Act” za 2012. godinu koju su dobili kao najbolji regionalni izvođači. Sa spotom za numeru “Reggaeton Montenegro” zadržali su se čak pet sedmica na čelu MTV Top liste najboljih spotova regiona, a prije nekoliko dana ušli u top 100 ovogodišnjih svjetskih video spotova. Režiser tog spota, Zoran Marković Zonjo režiraće i video za evrovizijsku numeru, a baviće se i scenskim nastupom klape u Švedskoj. J.V.Đ.
4
Politika
PETAK, 21.12.2012.
PORUKA
Vučinić: Vratiti sve ono što je bilo narodno Funkcioner DF-a iznenađen što je izabran da bude predsjednik Komisije za praćenje toka privatizacije
Odbori u muškim rukama Poslanica Demokratskog Fronta Branka Bošnjak je negodovala što su u odborima uglavnom zastupljeni muškarci, te je predložila da se to promijeni i da partije predlože svoje poslanice na ta mjesta. Poslanici su se saglasili sa tim, ali ipak taj predlog nijesu ispoštovali juče, već su ostavili prostora strankama da rotiraju svoje poslanike u narednom periodu.
Skupštinski odbori su formirani juče. Vladajuća koalicija predsjedava sa njih 11, dok su opozicionarima pripala preostala tri. Jedno od najvećih iznenađenja je bio izbor funkcionera Demokratskog fronta Janka Vučinića za predsjednika Komisije za praćenje toka privatizacije, kojom je do sada predsjedavao Andrija Mandić. SDP je inače jedina glasala protiv izbora Vučinića na ovu funkciju. U razgovoru za DN Vučinić je kazao da je malo iznenađen što ga je Front predložio na to mjesto. Ipak mu nije trebalo mnogo da razmišlja šta bi to trebalo da bude prioritet Komisije kada počne da radi. Kaže da će odgovorno obavljati funkciju i da, što se tiče privatizacije, “treba vratiti sve ono što je bilo narodno”. Vučinić kaže da će se kao predsjednik Komisije za praćenje toka privatizacije potruditi da se loše privatizacije ne ponavljaju, navodeći primjer Željezare koja je šampion u tome. “Ne znam da li je više tu bilo neznanja ili korupcije”, kazao je Vučinić. Ne treba zaboraviti da od formiranja ove Komisije nije sprovedena nijedna odluka. Komentarišući Vučinićevu najavu da
tUmAčenje OdlAsKA
Možda Mugoša želi Oslobođenje grada da bude predsjednik Razlog iznenadne najave podgoričkog gradonačelnika Miomira Mugoše da u martu naredne godine napusti tu funkciju, po mišljenju poslanika SNP Velizara Kaluđerovića, može biti dogovor DPS-a i SDPa da ga detronizuju sa funkcije. No, on nije isključio ni mogućnost da Mugoša bude predsjednički kandidat vladajuće koalicije jer se datum njegovog odlaska poklapa sa nastupajućim predsjedničkim izborima. Prvi čovjek Glavnog grada je, inače, Radiju Crne Gore kazao da nakon 13 godina od kako je na čelu Podgorice, smatra da je vrijeme da upravljanje Glavnim gradom prepusti nekom drugom. Kaluđerović je u izjavi za DN pretpostavio da je moguće da iza njegove odluke stoji DPS, kao i dogovor sa manjim koalicionim partnerom SDP-om, zbog stanja u podgoričkom parlamentu. “Ovakvo stanje u Skupštini Glavnog grada i funkcionisanje lokalne administracije je potpuno nelegitimno. Ima osnova za sumnju da koruptivni razlozi leže iza motiva pojedinaca u podgoričkom parlamentu da daju većinu DPS-u. Mi smo
tražili odavno da se to riješi na jedini demokratski način, na lokalnim izborima u Glavnom gradu. DPS-u i SDP-u se to očigledno ne čini, a onda je mogući izlaz iz toga da Mugoša ode, a da DPS i SDP ponovo budu zajedno i u Glavnom gradu sa nekim novim licem na čelu Podgorice, na funkciji gradonačelnika”, rekao je Kaluđerović. Osim toga, poslanik SNP-a, smatra da ne treba isključiti to što se najavljeni Mugošin odlazak poklapa sa nastupajućim predsjedničkim izborima. Kako je dobro primijetio Kaluđerović, sa Mugošinog stanovišta nije nerealno da on ili neko ko je njegov glavni favorit iz DPS-a, treba da budu kandidati za predsjednika. Sa druge strane, šef SDP-a Ranko Krivokapić izjavio je juče da je Mugošina najava da će se povući sa funkcije ide u susret evropskim obevezama i otvara novi prostor za demokratski razvoj u Glavnom gradu. “Prije svega, to je u susret 23 i 24 poglavlju, rješavanju odnosa na pravi i konstruktivan način unutar koalicije DPS-ai SDP-a, kao i u cjelini otvaranje novih prostora za
Za Pozitivnu najava o povlačenju predstavlja novo oslobođenje grada i prvi korak ka modernoj Podgorici koju građani zaslužuju. “Podgoričani ni ovog 19. decembra nijesu dobili na korišćenje nijedan novi objekat koji bi unaprijedio i olakšao njihov svakodnevni život. Kad se sve sabere, uz najave sjutrašnje apokalipse, građani Podgorice i nijesu imali mnogo razloga za slavlje”, dodaje se u saopštenju.
razvoj demkokratskih procesa u Glavnom gradu”, rekao je Krivokapić. Treba podsjetiti da se SDP poodavno ne miriše sa podgoričkim gradonačelnikom. Mugošin simpatizer posebno nije potpredsjednik SDP-a Raško Konjević koji se otvoreno sukobio sa njim, što je dovelo do zatezanja odnosa između koalicionih partnera. No, odbornik Nove Radoš Zečević ne vjeruje da razlog Mugošinog povlačenja leži u poglavljima 23 i 24. On je dodao da uz sve poštovanje mjesta gradonačelnika Podgorice ima državnih funkcionera koji bi to prije njega trebalo da se povuku, te da ne vjeruje da će EU biti zadovoljna ako samo on ode. V.K.
glatko odbila. “Ne. Mi smo tražili samo jedno mjesto i to predsjednika Odbora za evropske integracije”, kazao je direktor Pozitivne Srđan Perić. Poslanik DF-a Predrag Bulatović je čelnik Antikorupcijskog odbora, dok će Aleksandar Damjanović iz SNP biti predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Na čelu Odbora za ustavna pitanja je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. Zakonodavnim i Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu predsjedavaće Džavid Šabović i Rifat Rastoder iz SDP-a. Na čelu Odbora za bezbjednost i odbranu biće Mevludin Nuhodžić, Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Miodrag Vuković, za ljudska prava i slobode Halil Duković, dok će Odborom za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje predsjedavati Predrag Sekulić. Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport je Branka Tanasijević, za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak, a za zdravstvo, rad i socijalno staranje Zoran Jelić. Predsjednik Administrativnog odbora, čiji su članovi ranije izabrani je Radivoje Nikčević. N.Đ.
KRivOKAPić
DPS neće dozvoliti kršenje Ustava Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić rekao je da ne vjeruje da će DPS dozvoliti kršenje Ustava predlažući Filipa Vujanovića za predsjedničkog kandidata. On je rekao da ustavni limiti važe za svakoga, te da očekuje da će se “dobrim čitanjem Ustava” doći do pravog tumačenja. “Prvenstveno je uloga nas na državnim funkcijama da čuvamo Ustav od moći koju imamo kao predsjednici. Očekujem da će se dobrim čitanjem Ustava doći i do njegovog pravog tumačenja”, rekao je on. Na pitanje da li bi Vujanović, kao predsjednički kandidat DPS-a mogao biti uzrok raskola koalicije, Krivokapić je rekao da vjeruje da koalicija, kao ni ta partija neće dozvoliti kršenje Ustava. Ustavom Crne Gore je predviđeno da isto lice može dva puta biti predsjednik države. Vujanović je dva puta bio na toj funkciji, ali jedanput je bio predsjednik Crne Gore kada je bila u zajedničkoj državi sa Srbijom. Krivokapić je ranije više puta ponovio da SDP neće podržati predlog da Vujanović bude predsjednič-
ki kandidat, ocjenjujući da se time krši Ustav Crne Gore. Inače, šef SDP-a je poručio da će njegova stranka tražiti da se što prije održe izbori u Nikšiću i Andrijevici jer ne želi da njegova stranka bude dio “sumnjive većine”. “I u Andrijevici, kada je bio otet politički mandat i kada je bio očit primjer korupcije, tražili smo izbore. Nikšić ne treba da čeka i ne treba da trpi. Treba da se provjerimo kod građana i da neko sa punim legitimitetom vrši vlast i radi je u interesu građana”, rekao je Krivokapić. V.K.
POlitiKA i KUltURA
Mugoša ipak ne odlazi Biro za odnose sa javnošću Glavnog grada demantovao je navode da se gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša povlači sa te funkcije. U saopštenju se navodi da Mugoša u intervjuu Radiju Crne Gore ni u jednom trenutku nije pomenuo riječi “ostavka” ili “povlačenje”. “Niti je na bilo koji način implicirao ili nagovijestio da planira da napusti funkciju koju obavlja prije okončanja mandata, odnosno prije održavanja lokalnih izbora u Podgorici. Ali od Vijesti, koje i javnost prepoznaje po plasiranju grubih neistina i izmišljotina o gradonačelniku Podgorice, ništa ne može iznenaditi“, stoji u reagovanju iz Mugošinog kabineta. U intervju RCG, prema transkriptu, Mugoša je kazao da je gadonačelnika direktno, pa indirektno punih 13
treba vratiti sve ono što je bilo narodno, predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić kaže da nije vrijeme za velike riječi i emocionalno rasuđivanje. “Vučinić sad mora da predloži konkretan model kako to misli da sprovede, da bi ozbiljni ljudi mogli o tome da razgovaraju”, kazao je Raonić. Prije nego što je Vučinić izabran za predsjednika ove Komisije, Front je želio da ustupi ovo mjesto Pozitivnoj Crnoj Gori zato što im je ova partija olakšala da izaberu predsjednika Odbora za evropske integracije. Za to mjesto su se bili kandidovali i Slaven Radunović (DF) i Darko Pajović (Pozitivna), ali je Pajović juče povukao svoju kandidaturu tako da je lagano Radunović izabran na to mjesto. Ne zaboravimo da je početkom sedmice trebalo da se izabere čelnik Odbora za evropske integracije, ali to nije urađeno zato što Pozitivna i DF nijesu željeli da odustanu od svojih kandidata. Pošto su juče promijenili taj stav, DF je pokušao da im vrati uslugu. Funkcioner DF-a Emilo Labudović je kazao da oni žele da ustupe Pozitivnoj mjesto predsjednika Komisije za praćenje toka privatizacije. Ali, taj predlog je ova
Pozitivna pomaže umjetnicima godina. “I ono što me često pitaju i što se spekuliše, mislim da je ipak to jako puno i naravno treba - ja makar o tome razmišljam - da za ovaj naredni period poslije toliko mandata i toliko angažmana poželim nekom drugom sreću na ovom jako odgovornom i teškom poslu”,
Pozitivna Crna Gora pokrenuće uskoro u parlamentu priču o višegodišnjoj praksi angažovanja raznih umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije, za čije se novogodišnje nastupe izdvaja ogromna količina novca, dok pravima i socijalnom statusu domaćih umjetnika niko ne brine. Iz Sekretarijata za kulturu i umjetnost Pozitivne saopštili su da će Crna Gora, kao i prethodnih godina, ugostiti najpoznatije pjevače i grupe iz bivše Jugoslavije za novogodišnje praznike.
“Kao i uvijek, Budva prednjači sa budžetom koji bi, na godišnjem nivou, hranio kulturu toga grada. Međutim, komercijala je bitnija od svega što taj grad treba da učini prepoznatljivim”, kaže se u saopštenju. Iz Pozitivne podsjećaju i da je račun Opštine Budva odavno blokiran odavno, a da zaposleni ne primaju plate. U toj partiji se pitaju zašto Crna Gora već godinama izigrava spasioca ex-Yu estrade, I da li je u pitanju naivnost ili nešto drugo.
Politika
PETAK, 21.12.2012.
Budžet Sku
pštine za 201 Ukupno 3. Neto zarade po slanika Naknada skupšt in Službena putova skim poslanicima nj Rashodi za goriv a o Komunikacione usluge Neto zarade za poslenima Administrativni materijal Konsultantske usluge, projekti i studije
5 godinu
5.716.474 1.267.966 350.000 580.000 28.000 70.000 771.533 90.000 470.000
Foto: Balša Rakočević
Novi budžet donosi niža primanja poslanicima STEZANJE KAIŠA
Budžet za 2013. godinu koji se odnosi na Skupštinu Crne Gore pored smanjenja zarada poslanicima, donosi i manji iznos za plate administraciji, i to čak za 184.000 eura Bojana Perković
K
rizna vremena za sobom povlače i kresanje budžeta. To znači da će poslanici, ali i zaposleni u Skupštini primati manje nego prethodne godine. Pored toga, Vlada Crne Gore će se potruditi da uštedi i na službenim putovanjima poslanika. U CGO tvrde da će budžet imati svoj rebalans već u prvoj polovini sljedeće godine, te da bi poslanici trebalo da obrate pažnju na to koliko para odlazi na službena putovanja.
Budžet Skupštine za 2013. godinu donosi novinu u vidu smanjenja zarada poslanicima i zaposlenima u Škupštini. U dijelu koji se odnosi na neto zarade poslanika budžet je umanjen za 62.142 eura. Nešto oštrije stezanje kaiša osjetiće skupštinski radnici, jer je njima budžet za plate u odnosu na prošlogodišnji umanjen za oko 184.000 eura. Kresanje budžeta evidentno je i u ostalim stavkama koje se odnose na rad Skupštine. Naime, kako je vrijeme ekonomske krize nametnulo štednju, tako će se poslanici potruditi da uštede i na službenim putovanjima, i to 20.000 eura. Dok je prošlim budžetom za tu stavku bilo izdvojeno 600.000 eura, naredne godine za putovanja iz državne kase će poći 580.000 eura. Međutim, ono što je zanimljivo jeste da će se i naredne godine kao i ove izdvajati isto novca za stavku “komunikacione usluge” poslanika - 70.000 eura. Za gorivo za službena vozila predviđeno je 28.000 eura. Nešto više novca otići će za “administrativni materijal”, na koji će da se utroši 90.000 eura, što je
opet znatno niže nego lani kada je za isto izdvojeno 160.000 eura. U Centru za građansko obrazovanje smatraju da su poslanici i poslanice ti koji često insistiraju na tome da dijele teret ekonomske krize sa crnogorskim građanima, pa bi za očekivati onda bilo da restrikcije u budžetu počnu umanjenjem sopstvenih zarada. U protivnom bi njihova priča bila demagoška. Damir Nikočević iz CGO tvrdi da nema sumnje da oni za svoj rad treba da budu plaćeni, ali da to bude u saglasju sa ukupnom društvenom i ekonomskom zbiljom u Crnoj Gori. “Svakako je izvjesno da će ovaj budžet imati svoj rebalans već u prvoj polovini sljedeće godine”, smatra Nikočević. Što se tiče para predviđenih za putovanje, u toj NVO ističu da su oni u julu kritikovali visoke troškove Skupštine koji se odnose na službena putovanja. “Naše istraživanje je pokazalo da je Skupština u 2011. na službena putovanja potrošila 723.949,16 eura, a sami poslanici su više potrošili za ovu svrhu u Crnoj Gori nego što su
SIGURAN KOMPAS
Zaslužni za širenje evroatlantske misli Crna Gore će idućeg decembra imati jasan vjetar sa Atlantskog okeana, smatra predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. On je na uručivanju priznanja Siguran kompas za izuzetne zasluge u širenju evroatlantske misli u Crnoj Gori, kazao da je Crna Gora, iako mala, uvijek davala veliki doprinos. Krivokapić smatra da je vrijeme da se sa strane nametnute podjele Crne Gore, raskrste. “Crnoj Gori se podjele sa strane stalno pokušavaju nametnuti kao njene. Nema toga. Mi smo narod ovog tla, kako god se osjećali”, kazao je Krivokapić. Direktor ALFA Centra Aleksandar Dedović rekao je bilo je mnogo teških momenata na promovisanju
ideje o NATO-u. “Ne očekujemno da niko bude zaljubljen u NATO, nismo ni mi. Očekujemo da svi budemo zaljubljeni u Crnu Goru”, poručio je Dedović. Putem video poruke obratila se pomoćnik generalnog sekretara NATO za Odsjek za javnu diplomatiju Kolinda Kitarović-Grabar, koja je kazala da je ova godina bila značajna za sve u NATO zajednici. Ovogodišnji laureati u pojedinačnoj kategoriji su ambasador Slovenije u Crnoj Gori, Vladimir Gasparič i profesor Univerziteta Donja Gorica, Olivera Injac. U kategoriji organizacija/institucija nagradu su dobile Ambasada Norveške u Beogradu i Univerzitet Mediteran u Podgorici. Priznanja su uručena ne-
Za novu zgradu parlamenta 200.000 eura U dijelu budžeta - kapitalni budžet koji se odnosi na investicije - piše da je planirano da se za novu zgradu Skupštine izdvoji 200.000 eura. Sagovornici DN su pozdravili takvu odluku, bilo da se ona odnosi na iznajmljivanje zgrade ili na idejne projekte. Vuković sumnja da će za vrijeme mandata ove Vlade da se izgradi nova zgrada, dok se kriza ne okonča, ali napominje da su sadašnji uslovi u kojima poslanici rade loši. ti troškovi bili ukupno za poslanike, kao i stručno osoblje, za sva putovanja u inostranstvo”, objašnjava Nikočević. On smatra da ovakvi primjeri ukazuju na nedomaćinski odnos prema novcu poreskih obveznika. Ono što svakako bode oči kada se pogleda plan skupštinskog budžeta je stavka “konsultantske usluge, projekti i studije” za program Administracije, za koje će da se izvodiji iz državne kase 470.000 eura. Nikočević ističe da je u prethodnoj godini u okviru stavke konsultantske usluge potrošeno 250.360 eura, što je mnogo manje lani. Upitan da to prokomentariše, Nikčević objašnjava da poslanički klubovi treba da imaju mogućnost angažovanja savjetnika koji im pomažu u radu, ali da je mnogo bitnije jačati stalnu administraciju. Pored toga, dodaje on, treba biti krajnje restriktivan i prilikom angažovanja savjetnika, te da bi pred-
Dedović
vladinoj organizaciji Institut za strateške studije i projekcije i televizija Atlas. Zahvalnicu Siguran Kompas dobila je Opština Mojkovac i Gimnazija “Tanasije Pejatović” iz Pljevalja.
sjednik Skupštine Ranko Krivokapić trebalo da posluži kao primjer tome. Ali to nije slučaj. “U tome, nažalost, najlošiji primjer daje upravo predsjednik Skupštine koji vjerovatno ima najveći broj savjetnika u svom kabinetu u odnosu na svoje kolege u regionu”. Nikočević dodaje da je u prethodnoj godini u okviru stavke konsultantske usluge potrošeno 250.360 eura, te da se suma odnosila na nadoknade za sekretare, a na osnovu broja poslanika. ● ŠTA KAŽU POSLANICI Kada se svede računica Skupština će naredne godine da uštedi oko 290.000 eura. U Demokratskom frontu smatraju da će ta institucija, kao i njeni poslanici i ove godine kao i prethodne naći načina da još dodatno uštedi. “Ubijeđen sam da ćemo na konsultacijama na Kolegijumu i u od-
borima naći prostora da pojačamo tu fiskalnu likvidnost kako bi Skupština ispratila naglašeno socijalni budžet”, smatra funkcioner Fronta Milan Knežević. Sa druge strane, u Pozitivnoj i SDP nijesu željeli da komentarišu najavljena smanjena kao ni sami budžet. U SNP, pak, smatraju da Skupština treba da bude unaprijeđena i da se dodatno unapređuje, ali oni podržavaju to što će budžet biti manji za narednu godinu. “Na svim pozicijama nemandatornih rashoda, gdje je moguće ostvariti uštedu, treba je i ostvariti”, tvrdi član te partije Goran Dašić. I poslanik DPS Miodrag Vuković saglasan je sa svojim kolegama da i poslanici moraju učestvovati u mjerama štednje tokom kriznih dana. Međutim, on zamjera što se parlamentarna diplomatija sa Briselom tumači kao turističko putovanje. “Ako vi odete u Brisel, ako nacionalna delegacija ili pojedinac odu u drugi nacionalni parlament zato što ih važan posao tamo vodi, nije to turističko putovanje”, tvrdi Vuković. On objašnjava da ukoliko se dodatno ne edukuju služba, ali i poslanici, onda će se to Crnoj Gori vratiti na loš način. “Ima ona narodna - najjeftinije je najskuplje. Ne treba parlament da troši mimo drugih državnih subjekata, treba praviti rezove, ali ne treba gušiti funkcije”, objašnjava poslanik.
KABINET VLADE
Kaluđerović i Andrijašević kod Đukanovića
Bivši ministar vanjskih poslova Nebojša Kaluđerović, imenovan je juče na sjednici Vlade za savjetnika premijera Mila Đukanovića za spoljne poslove. Inače, Kaluđerovića su mediji ranije slali kao ambasadora u Vatikan. Istoričar Živko Andrijašević imenovan je za savjetnika premijera za nacionalnu politiku dok je Andrijana Vukotić ostala na mjestu savjetnika za odnose sa javnošću. Za savjetnika za preduzetništvo i strana ulaganja imenovan je Aleksandar Tičić, dok je Srđan Spaić imenovan je za savjetnika za pravna pitanja.
Doskorašnji pomoćnik ministra odbrane Rifet Kosovac razriješen je sa te dužnosti na lični zahtjev. Ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić u predlogu za razrješenje Kusovca navela je da je on podnio ostavku na dužnost pomoćnika ministra odbrane iz zdravstvenih razloga, kao i zbog toga toga što je ispunio uslove za penziju. Vlada je prošle sedmice imenovala Žarka Šturanovića za generalnog sekretara i Rajka Kovačevića za šefa Kabineta predsjednika Vlade, dok su za savjetnike premijera imenovani Milorad Katnić i Ranko Milović. B.P.
● DRAGO ĐUROVIĆ
Šta sam sve prošao u posljednja dva mjeseca ● ANKETA
Ko su najmoćnije žene u Crnoj Gori
● OTKRIVAMO
Kako su preveslani barski veslači
● INTERVJU
● GOLOOTOČANI Neko mora da plati odštetu SUBOTA I NEDJELJA, SUBOTA I NEDJELJA,
Motor - inženjersko čudo
PREDSTAVLJAMO
Automobili/Tehnologija
22. I 23. 12. 2012
22. I 23. 12. 2012
COUPE BMW M6 GRAN
Najbolji pametni ini telefoni u 2012. god
TOP 12
tržištu. pojavili su se i Krajem ove godine na novoj verprvi telefoni koji rade operativziji Majksoftovog mobilnog Fona 8 koji su donog sistema Vindovs tako da datno zaoštrili konkurenciju blagdabožićne će korisnici koji si za novi model ne namjeravaju pokloniti slatke brige imati pametnog telefona ljubimca. pri odabiru novog mobilnog koji su telefona Većina naprednih godine može se predstavljeni tokom – od 4 inpohvaliti s velikim ekranima ekrana noča koliko iznosi dijagonala pa do čak 5,5 invog modela iPhonea Notea 2, rade ča Samsungova Galaksi četiri jezgra ili na procesorima s dva s kojima se, i imaju napredne kamere mogu sniosim odličnih fotografija, snimci. mati i Full HD video 12 POGLEDAJTE LISTU NAJBOLJIH PAMETNIH IH TELEFONA PREDSTAVLJEN U 2012. GODINI
1. Samsung Gaalksi 2. Ajfon 5 3. HTC One X+ 4. Nokia Lumia 920
S3
Note 2 5. Samsung Galaksi 6. Gugl Neksus 4 7. ASUS PadFone 2 MAXXX 8. Motorola RAZR HD/HD
9. Sony Xperia T 10. HTC 8X 11. LG Optimus G D Quad 12. Huawei Ascend
HAWKEN IGRICA NEDJLJE:
suvozaču nude izuzetdišta, koja vozaču i na posebno primjetno nu udobnost, što je dužim putovanjima. BMW M6 Gran CoKada je riječ o cijeni
opcijama vezaupe modela, kao i ostalim ćemo imanim uz njega, više informacija lansiranja buti kako se datum njegovog de približavao.
zuje Fejsbuk bolje pove ljude od Tvitera
ISTRAŽIVANJE
marta Premijera početkom
AUDI RS7
Metalni ljubimci
Skidanje registracione naljepnice
RS7. prikaz mogućeg izgleda bi trebalo da domogao da bude U svakom slučaju, auto V8 agregat koAudi RS7 bi navodno mjeseca na sapredstavljen već narednog a mehanički bije 4,0-litarski tvin-turbo 700 Nm obrtnog moDetroitu, ji razvija 560 KS i lonu automobila u sa osmostepenim bude identičan RS6 menta koji radi u paru se tiče sportske će najvjerovatnije da nedavno. Što Avantu koji smo predstavili i sopstveni tiptronic mjenjačem. objavili Britanski mediji su
je otići u neki Najsigurniji način za popravku Glass sevis (servis kojih i reparaciju auto stakala), taj posao ima dosta i prepustiti bi možda ne stručnjacima, da se Po pozivu napravila neka šteta. su da tanekih od servisa, rekli u cjenovniku kvu uslugu nemaju samo nešto i da bi vjerovatno, častiti majsimbolično, trebalo je da sami postora. Drugi način rukom, kušate da je odlijepite da ostatkoliko može, a posle medicinočistite ke naljepnice možete kuskim benzinom, koji Efikasno piti u lokalnoj apoteci. Treći način skida sve nečistoće. naljeje da isprskate (natopite) za čišćepnicu nekim sredstvom specijalnim nje stakla ili još bolje naljepnisredstvom za skidanje pokušajte ca. Posle par minuta a ako je rukom da je odlijepite, za činož potrebno, upotrebite na špoploče šćenje keramičke i za čišćenje retu, koji je efikasan sastruoprezno stakla i sa njime sa stakla, žite ostatke naljepnice da ne izse njegova premijera vodeći pri tom računa verzije modela Q3, nož Ženevi. nemate u Ako marta staklo! grebete očekuje početkom skup, a korisličan konceptu može se kupiti, nije On bi trebalo da bude ove godine na stiće i za druge potrebe. RS Q3 koji je promovisan ima 2,5-litarski petosalonu u Pekingu, a sa 360 KS. cilindrični turbomotor
načina kaEvo jednog vrlo jednostavnog stvarne odnose: Povežiko ćete ojačati svoje i prijateljima pute se s rodbinom, kolegama tzv “slabih veza” mnogo tem Fejsbuka. Snaga Struktura ove društveje jača nego što mislite. stvaranje snažnijih je ne mreže obično podstiče je istraživanje koje prijateljstava, pokazalo postdoktorskih studis sproveo Emilio Ferara Istraživanje je ispija na Univerzitetu Indiana. korisnika i njihove društalo milione Facebook su mjerili veličine zatvene odnose. Naučnici krugova prijatelja i unutar jednica, intimnost Label Propagatikoristeći njihove interakcije formulu koja može on Algorithm - statističku informacije koje dolaze prikupljati i obrađivati
tips tricks
što je Fejsbuk. iz velikih mreža kao potvrđuju da vrijeme Rezultati ove studije nije uzalud bačeno. provedeno na Facebooku mreža malih i čvrsto Facebook je društvena na Tviteru sa druge Veze povezanih zajednica. informacije mogu prose tostrane, su slabije jer bez interakcije. Osim slijeđivati u tweetove da korisnici imaju viga, veća je vjerovatnoćanego na Fesjbuku. Naše poznanika na Tviteru listi onih značajna razlika u vi. ime, često, postoji i onih koje pratite Tviteru na koji vas prate na Facebooku puno Zbog toga je komunikacijaOve godine tržištem efikasnija i interaktivnija. zvijeri” sa “naduvanim” “mobilne dominiraju ekranima. procesorima i velikim
App nakon povratka na Samo nekoliko sati je postao najpopularnija Store. Gugl Maps od besplatna aplikacija. vrlo brzo dobio više Gugl Maps je takođr a u gotovo svima je deset hiljada recenzija,
beni i funkcionalni. Hawken, osim funkcionalnog A kada završite sa uljepšavai vizuelno sređivanja, sadržava dio od- njem i opremanjem za izlazak vrijeme je da pokažeprilagođavnje. Vizualni i promjenu na teren, i umijete sa svojim nosi se na bojanje ste u mo- te što znateKretanje u Hawkenu dijelova meča pa tako izgled noge ljubimcem. što bi očekivali od gućnosti promijeniti total- je brže nego mechovima. Da i ruke ako želite izgledati jedne igrice sa nazvat uistinu iskuno drugačije od drugih. vaši bi se mogli moraju savladati Osim metaka i raketa, nositi i snima, igrači metalni ljubimci mogu se ite- mogućnost brzog izbjegavanja, za Tako kao i brzinski okret neke dodatne stvari. dijele u letjenja, mi, odnosno predmeti, odbram- 180 stepena. tri grupe: napadački,
Za sada još neocijenjen sa pet zvjezdica. za iPad, već sama verzije optimiziovane temeljene na iOS-u. mo jedna za sve uređaje Eplovog App Storea iz Gugl Maps je izbačen 6 u koji je uključena iOS nakon što je izdan
i aplikacija za navigaciju sopstvena Eplova veliona se pokazala kao prikaz karata. No, te je kompanija sama ki promašaj za Apple, da koriste aplikacisavjetovala korisnicimaproizvođača. je za navigaciju drugih
telefoni, računari, igrice...
papučice gasa i rotacidi računa o poziciji Gran Coupe motako da se svaka situM verzija BMW-ovog od najlošije ču- onoj brzini točkova, se detaljno analizira. jedna acija tokom vožnje dela serije 6 je bila inžinjersko čudo, sa slabo kamufliMotor je takođe pravo vanih tajni ove godine, teaserima i zvaničnim a u odnosu na stari V10 motor M diviziranim prototipima, odsto. Ipak, glavsnažniji je za oko 10 saopštenijima. trenutak da ba- je, moment, koji je 30 Sada je konačno došao M6 Gran Co- na “zvijezda” je obrtni se između 1500odsto snažniji i dostiže varska kompanija predstavi defi2014, koji će se u pro- 5750 o/min. Pomenutom agregatu upe za proizvodnu ljeta naredne godine. nitivno ne štete dva turbo kompresora, daji naći početkom M5 i M6 kupea i ubrizgivanja goriva. Kao i posljednje verzije platformu, M6 kao i sistem direktnog i aluminijumsko dijeli Treba još spomenuti kabrioleta, sa kojima konprepoznatljiva rešenja, ogibljenje, ojačanu šasiju, elektronski Gran Coupe donosi kao i specijalno prou pitanju. trolisane amortizere, kada su performanse 4,4-litarsmješten stabilnosti, kočionog Na prednjoj strani je gramirane sisteme KS i 680 Nm obrtnog sistema i prenosa. ski V8 motor sa 560 do “stotke” ubrsedmostepenog BMW M6 Gran Coupe momenta, koji se preko kvačilom šalju na toč- zava za 4,2 sekunde, uz elektronski ograprenosa sa duplim od 250 km/h. maksimalnu brzinu kove zadnje osovine. pohvaliti jedin- ničenu donosi prepoznatljiv izgled M Kokpit M6 Gran Coupe se može ograničenim kombinaciju sa predstavlja koji diferencijalom stvenim Active M dife- modela, luksuza. Koža je stanproklizavanjem, nazvanim da optimizu- sportskog stila i od alkantare i ugljerencijal, koji je programiran i sportski ka- dardna, kao i detalji i M sportski upravje je proklizavanje, stabilnost sila nepre- ničnih vlakana. Tu i iDrive kontrolni a njegova ljač, M nstrument tabla rakter automobila, ekranom. 100 odsto. sistem sa 10,2-inčnim stano varira od 0 do M sportska sjepruža sistem konPosebno treba pohvaliti Osim podataka koje M diferencijal votrole stabilnosti, Active
AUTOMOBILI
predstavljamo, savjeti...
tržištu pametU 2012. godini na je dominacinih telefona nastavljena Androida i Epla ja Googlea, odnosno dok su se nastai njegovog Ajfona, dominantne vili problemi za nekada Symbian i Blekbeoperativne sisteme gube udio na ri koji već duže vremena
TEHNOLOGIJA
Srđan Milić, predsjednik SNP-a
Automobili/Tehnologija
Globus
PETAK, 21.12.2012.
SASTANAK
TOMISLAV NIKOLIĆ
Počeo samit EU-Rusija
Nikolić predstavio platformu za Kosovo
BRISEL - U Briselu je juče počeo 30. samit EU-Rusija koji predstavlja krunu 15 godina intenzivnih sastanaka najviših zvaničnika dvije partnerske strane. Rusku stranu će na samitu predstavljati predsjednik Vladimir Putin koji je sinoć kasno doputovao u Brisel, gdje je prisustvovao večeri sa predsjednicima Evropskog savjeta i Evropske komisije, Hermanom van Rompejom i Žozeom Manuelom Barozom, ali i drugim visokim evropskim zvaničnicima. Zvanični dio samita, koji dolazi u delikatnom trenutku s
B
EOGRAD - Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić održao je juče prvu rundu konsultacija sa opozicijom o novoj platformi za Kosovo i Metohiju. Đilas: Platforma populistička i nerealna. Koštunica: Za podršku potrebno riješiti dva pitanja. Jovanović: LDP teško može da podrži platformu. Pastor: SVM spreman da podrži platformu. Američki ekspert za Balkan Daniel Server objavio je na svojoj internet stranici nacrt platforme za Kosovo, koju, kako navodi, predlaže zvanični Beograd u pregovorima s Prištinom, uz komentar da zvaničnici Srbije “žive u zemlji fantazije”.
ocijenio je Đilas na konferenciji za novinare u sjedištu DS i dodao da je osnovni problem koji DS ima sa nacrtom platforme “vjerovanje da je ona nerealna”. Lider Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica izjavio je da su nacrtom platforme o Kosovu i Metohiji predviđena rješenja kojima se uvode nove institucije i niz nadležnosti za autonomiju Srba na Kosovu i da se ne zasniva na planu “Ahtisari plus”. Govoreći o eventualnoj podršci DSS-a platformi, Koštunica je rekao da postoje dva pitanja o kojima se mora dodatno razgovarati. “To je potreba da se jasno definiše ustavno-pravna veza Srbije i Kosova, jer ovako ostaje pitanje da li je to autonomija Srba unutar autonomne pokrajine u sastavu Srbije ili unutar nezavisnog Kosova”, rekao je Koštunica. Prema njegovim riječima, nije dovoljno samo reći da nećemo nikad priznati Kosovo, već se to mora ustavno-pravno riješiti. “Savez vojvođanskih Mađara spreman je da podrži platformu o Kosovu ukoliko ona uvažava realnost na terenu i ako je usmjerena ka izvlačenju maksimalno mogućeg za građane koji žive na Kosovu i Metohiji”, izjavio je lider te stranke Ištvan Pastor. Lider LDP Čedomir Jovanović izjavio je da njegova stranka teško može da podrži platformu za
SOMALIJA
Utopilo se 55 putnika Nesreću broda preživjelo petoro ljudi MOGADIŠ - U udesu broda koji je potonuo u Adenskom zalivu u Somaliji poginulo je ili se vodi kao nestalo 55 Somalijaca i Etiopljana, saopštio je UNHCR. U jučerašnjem saopštenju se kaže da nesreća koja se dogodila u utorak predstavlja najveći gubitak života u Adenskom zalivu od februara prošle godine, kada se utopilo 57 somalijskih izbeglica i emigranata s roga Afrike u pokušaju da dođu do Jemena, prenio je AFP.
“Izvukli smo 23 tijela. Ostala 32 putnika se vode kao nestali i pretpostavlja se da su se utopili”, saopštio je UNHCR. Nesreću je preživjelo pet ljudi. UNHCR navodi da je brod bio pretrpan i da je potonuo 15 minuta pošto je napustio luku Bosaso u Somaliji. Ove godine je, prema Komesarijatu za izbjeglice, 100.000 ljudi prešlo Crveno more i Adenski zaliv, uprkos upozorenjima na rizike kakve nose takva putovanja.
obzirom na nesuglasice na relaciji Brisel-Moskva o različitim pogledima na rješavanje sirijske krize, počeće danas, navodi AFP. Evropski zvaničnici opisali su 30. samit kao vrhunac u 15 godina dugom organizovanju sastanaka najviših zvaničnika Brisela i Moskve, kao “izuzetno važnih partnera u svijetu koji se mijenja”. Moskva i Brisel su tokom prošle godine ostvarili trgovinsku razmjenu vrijednu više od 300 milijardi eura, dok je Rusija tokom prošle godine snabdjela tržište Unije sa 29 odsto nafte i gasa.
DŽON KERI:
Srpska opozicija podijeljena oko nacrta platforme za KiM, strani analitičari smatraju da je ona nerealna i neostvariva
Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić istakao je na odvojenim sastancima sa liderima opozicionih stranaka da je pitanje Kosova i Metohije istorijsko pitanje o kojem je potrebno postići najširi mogući konsenzus svih relevantnih političkih faktora. Platforma za pregovore se prije svega bazira na očuvanju teritorijalne cjelovitosti Srbije, srpskog naroda koji živi na Kosmetu, kao i srpskih crkava i manastira, saopštila je Pres služba predsjednika Srbije. Nikolić se sastao sa predsjednikom Demokratske stranke Draganom Đilasom, zatim predsjednikom Demokratske stranke Srbije Vojislavom Koštunicom, Liberalno-demokratske partije Čedomirom Jovanovićem i predsjednikom Saveza vojvođanskih Mađara Ištvanom Pastorom. Lider Demokratske stranke Dragan Đilas, čiji je sastanak sa Nikolićem otvorio jučerašnju rundu konsultacija, rekao je da je platforma za Kosovo i Metohiju populistička i nerealna i da između ostalog sadrži i predlog za prekid tehničkog dijaloga sa EU. “Na prvo čitanje dokumenta, on je populistički i nerealan i u sebi sadrži, između ostalog, i predlog za prekid tehničkog dijaloga sa EU, što bi značilo prekid evropskih integracija i datum za pregovore bi bio dalji nego što je danas”,
7
SAD krive za napad u Bengaziju
Danijel Server: ª Zemlja fantazijeº Danijel Server, bivši posrednik u pregovorima Bošnjaka i Hrvata o Dejtonskom sporazumu i profesor međunarodnih odnosa na američkom univerzitetu “Džons Hopkins” ocijenio je na svojoj internet stranici da platforma Srbije za pregovore s Kosovom nema veze sa realnošću i da predstavlja “ogroman korak unazad” za beogradske pregovarače. “Pretvaraju se da odgovaraju na zahtjeve međunarodne zajednice za ukidanje ilegalnih srpskih institucija na Kosovu legalizovanjem i ujedinjavanjem istih, uz to da je cijela ‘autonomna’ pokrajina pod suverenitetom Srbije”, piše Server. Nacrt platforme, objavljen na Serverovom portalu, predviđa uspostavljanje “Autonomne zajednice srpskih opština Kosova i Metohije” s većinskim srpskim i drugim manjinskim stanovništvom. U njoj se ističe da je početna tačka za pregovore s Prištinom da “u skladu sa međunarodnim zakonom, Ustavom i voljom naroda, Republika Srbija ne priznaje i nikada neće priznati jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova”. Kosovo u obliku u kom je juče predstavljena, poručujući da ona mora da uvaži realnost i da katalonski ili model Republike Srpske nijesu prihvatljivi za rješenje kosovskog pitanja.
VAŠINGTON - Predsjednik Komiteta za spoljne poslove američkog Kongresa Džon Keri ocijenio je da su greške Stejt dipartmenta imale udjela u napadu na konzulat SAD u Bengaziju. On je dodao i da dio krivice snosi i Kongres. Keri - koji važi za jednog od favorita za budućeg državnog sekretara - to je rekao na početku jučerašnjeg zasijedanja komiteta u Vašingtonu. On je kazao da je nezavisna istraga pokazala da je konzulatu u Bengaziju bilo bezbjednosnih propusta. Keri je, ipak, kritikovao i Kongres koji, kako je rekao, nije obezbijedio dovoljno sredstava za Stejt dipartment. U napadu islamskih ekstremista na konzulat u Bengaziju 11. septembra poginuli su američki ambasador Kristofer Stivens i još trojica Amerikanaca.
MAKEDONIJA
Počelo suđenje za petostruko ubistvo SKOPLJE - Suđenje za petostruko ubistvo kod Skoplja u aprilu ove godine počelo je juče čitanjem optužnice, a glavni pretres je pomjeren za početak januara, javila je agencija Makfaks. Četvorica od ukupno pet optuženih Agim Ismailović, Fejzi Aziri, Rami Sejdi i Haki Aziri dovedeni su uz policijsko obezbjeđenje u sudnicu u kojoj su postavljene kamere za snimanje toka procesa. Optuženima Alilu Demiriju i Afrimu Ismailoviću koji su u bjekstvu, sudi se u odsustvu. Optuženi će odbranu iznijeti na albanskom jeziku iako su, kako dodaje Makfaks, u istrazi rekli da razumiju makedonski jezik. Na početku suđenja tužilac Gordana Geškovska pročitala je op-
tužnicu koja pet optuženih tereti za terorizam, a Hakija Azirija za pomaganje u izvršenju krivičnog dela. Prema optužnici, te osobe su namjeravale da dovedu u opasnost život i tijelo i stvore osjećanje nesigurnosti i straha među građanima tako što su na svirep i podmukao način ubili pet osoba makedonske nacionalnosti. U optužnici se, pored navedenih optuženih, pominju i druge nepoznate osobe koje su bile zajedno sa optuženima. Kao izvršioci ubistva navode se Afrim Ismailović i Alil Demiri. Kod Smilkovskog jezera 12. aprila ubijeni su Kire Tričkovski, Filip Slavkovski, Cetančo Ackovski, Aleksandar Nakevski i ribar Borče Stefanovski.
KINA
Uhapšeno 1.000 članova sekte Sljedbenici kulta “Svemogući Bog” širili glasine o smaku svijeta i pozivali na obaranje komunističkih vlasti PEKING - Kineska policija uhapsile je oko 1.000 ljudi u akciji protiv članova hrišćanske sekte koja širi glasine o smaku svijeta i poziva na obaranje komunističkih vlasti. Grupa “Svemogući Bog”, kako sebe naziva taj “kult sudnjeg dana”, optužena je za širenje glasina o sudnjem danu 21. decembra i zbog pozivanja sljedbenika da uklone “velikog crvenog zmaja”, kako nazivaju vladajuću Komunističku partiju, naveli su kineski državni mediji. Policija je uhapsila više od 350 pri-
stalica “Svemogućeg Boga” u jugozapadnoj provinciji Guidžou, dok je u sjeverozapadnoj provinciji Činghai više od 400 ljudi privedeno zbog “nedozvoljenog okupljanja”, objavio je list Peking tajms. Manje grupe članova kulta uhapšene su u drugim djelovima zemlje, prenio je AFP. Apokaliptična predviđanja su izazvala veliku pažnju u Kini, zahvaljujući internetu i holivudskom filmu “2012”, koji je djelimično inspirisan navodnim proročanstvom Maja.
Članovi kulta su propagirali da će “po proročanstvu o sudnjem danu po kalendaru Maja od 21. decembra sunce prestati da sija i neće biti struje tri dana”. Grupa je podsticala sljedbenike da zbace “velikog crvenog zmaja” i da uspostave vladavinu carstva “Svemogućeg Boga”. Ova sekta je nastala početkom 1990-ih ali je bila u strogoj tajnosti zbog vladine netolerantnosti prema vjerskim grupama koje nijesu zvanično priznate.
8
Ekonomija
PETAK, 21.12.2012.
PRESUDA
Stečaj u Vektri Montenegro Privredni sud u Podgorici uveo je juče stečaj u kompaniju Vektra Montenegro, biznismena Dragana Brkovića. Rješenje o uvođenju stečaja u Vektru Montenegro donio je sudija podgoričkog Privrednog suda Miodrag Anđelić na predlog Crnogorske komercijalne banke (CKB), odnosno kompanije OTP faktoring. Za stečajnog upravnika je, kako se navodi u presudi u koju je agencija Mina-biznis imala uvid, imenovan Zdravko Cicmil. “Pozivaju se povjerioci Vektre Montenegro da u roku od 30 dana od objavljvanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka prijave svoja obezbijeđena i neobezbijeđena potraživanja”, navodi se u presudi. U istom periodu bi Vektra Montenegro trebalo da ispuni svoje obaveze prema stečajnoj masi. Prvi sastanak povjerilaca, kako se navodi, održaće se 21. januara, a rošište za ispitivanje potraživanja 21. februara. Sud je na osnovu brižljive i savjesne ocjene i navedenih dokaza i rezultata cijelog postupka utvrdio da je podnijeti predlog osnovan.
“Sud je na osnovu uvida u više izvještaja Centralne banke (CBCG) u toku postupka utvrdio da su poslovni računi dužnika neprekidno blokirani preko godinu, usljed čega je dužnik obustavio sva plaćanja u periodu dužem od 30 dana”, navodi se u presudi. Sud je takođe utvrdio da Vektra Montenegro u konkretnom slučaju ne može odgovoriti novčanim obavezama o dospjelosti duže od 45 dana, jer ima neprekidnu blokadu računa duže od jedne godine što je utvrđeno na osnovu potvrde CBCG. Tokom postupka, Vektra Montenegro nije sporila činjenicu o neprekidnoj blokadi svojih računa, a Sud je i nalaz vještaka finansijske struke prihvatio kao logičan i objektivan. “Jasno se vidi da je CKB prenijela kreditom 20,9 miliona eura na račun Vektre Montenegro”, navodi se u presudi. CKB je 28. novembra prošle godine podnijela predlog za pokretanje stečajnog postupka protiv Vektre Montenegro. Sud je 27. marta uveo stečaj u Vektru Montenegro, koji je ukinuo Apelacioni sud.
TRŽIŠTE KAPITALA
3M brokeru oduzeta dozvola Komisija za hartije od vrijednosti usvojila je rješenje kojim se oduzima dozvola za obavljanje poslova brokera i investicionog savjetnika 3M Brokeru. Privredni sud u Podgorici pokrenuo je stečaj u podgoričkoj brokersko-dilerskoj kući 3M broker diler. Prema podacima sa Centralnog
registra, predsjednik Odbora direktora je Milena Pajković, dok je izvršni direktor Dragan Pajković. Pored Milene, članovi Borda direktora su Matija Pajković i Vladimir Vujošević. 3M Broker diler tri mjeseca nije plaćao članarinu, kao i zbirnu mjesečnu proviziju za obavljene transakcije.
NOVI DUVANSKI
Tender produžen do 4. februara Rok produžen kako bi se podstakli interesenti
Do Novog duvanskog, još daleko, zgrada starog Duvanskog kombinata Rok u kome će zainteresovane kompanije moći da otkupe tenderski dokumentaciju i dostave ponudu za dokapitalizaciju kroz izgradnju Novog duvanskog kombinata u Podgorici, biće produžen i to do kraja februara. Kako saznaju Dnevne novine, razlog za ovakvu odluku Tenderske komisije leži u, za sada, nedovoljnom interesovanju kompanija. Tender koji je prema prvom planu trebalo da traje do 27. decembra, biće produžen do 4. februara. Za sada kako nezvanično saznajemo samo jedna kompanija je pokazala interesovanje za izgradnju novog Duvanskog, ali je njeno ime je javnosti nepoznato. Ono što je izvjesno je da to nije kompanija Zetagradnja, koja je na prethodnom tenderu koji je poništen dostavila jedinu validnu, ali i skupu ponudu. Vlasnik Zetagradnje Blagota Baća Radović kazao je za Dnevne novine da na nivou kompanije još nije dogovoreno da li će biti ponude, ali ne negiraju zainteresovanost. “To pitanje još nije došlo na
red. Vidjećemo”, kratko je prokomentarisao Radović. On je ranije kazao Dnevnim novinama, da je njegova kompanija još zainteresovana za učešće. Odluka Ministarstva, da poništi prethodni tender, ukazivala je na to da je ponuda Zetagradnje o 13 miliona eura prekupa, ali bi se mogla tumačiti kao način da se promijeni koncepcija u vezi sa Novim duvanskim”, objašnjava Radović. U više navrata mediji su pisali da postoji interesovanje i turskih investitora, međutim zvanično, još ništa nije konkretizovano. Prema prvim planovima Nova fabrika cigareta trebalo bi da bude izgrađena do 1. aprila naredne godine, kada će postojeća oprema iz starog Duvanskog, sa preostalim radnicima, biti preseljena na novu lokaciju na Tuškom putu, iza Distributivnog centra. “Novi duvanski kombinat” osnovala je Vlada prije nešto više od godinu. Vlasnici “Novog duvanskog” su Vlada sa skoro 67 odsto akcija i Glavni grad koji ima nešto više od 30 odsto. I.B.
Ekonomija
PETAK, 21.12.2012.
9
KAP
Uprava: Ko radi primiće platu Radno neangažovani neće dobiti stimulacije za decembar
ZAKON
Nema više zloupotrebe otpremnina
Barbara Lekavski
M
enadžment Kombinata aluminijuma Podgorica predložio je da radnicima koji rade plata za decembar ne bude smanjena, ali zato onima koji nijesu angažovani neće biti obračunate stimulacije za decembar. Razlog za to je nedostatak 300.000 eura za isplatu zarada. Smanjenje budžeta zaposlenima, zbog teške finansijske situacije uzrokovane velikim smanjenjem proizvodnje, za menadžment je jedina moguća opcija.
Radnici i sindikalni predstavnici podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP), na čelu sa predsjednikom sindikata Radom Krivokapićem, zabrinuti su za dalji opstanak fabrike, ali i svoju sudbinu, budući da ih je uprava obavijestila da će u budžetu kompanije polovinom januara nedostajati oko 300.000 eura za isplatu zarada, zbog čega će one biti smanjene. Smanjenje plata za sindikat je neprihvatljivo, izričit je Krivokapić. “Pokazali smo da umijemo da branimo svoje interese, tako će biti i ovog puta. Ukoliko poslodavac ne ispoštuje izmirenje ličnog dohotka, zna se gdje mu je mjesto, sigurno nije u fabrici”, rekao je Krivokapić. Menadžment fabrike predložio je da se, usljed teške finansijske situacije, trenutno radno neangažovanim zaposlenima iz svih organizacionih cjelina ne obračunavaju stimulacije za decembar, dok će angažovani primiti punu mjesečnu platu. Kako je navedeno, svaka druga varijanta bi dovela u pitanje nabavku sirovina, a samim tim i proizvodni proces, jer je KAP u veoma teškoj finansijskoj situaciji, uzrokovanoj drastičnim smanjenjem proizvodnje. “Imajući u vidu da je situacija u kompaniji sve složenija, menad-
žment KAP-a je prinuđen na nepopularnu, ali u ovom momentu jedinu moguću opciju, smanjenje budžeta zarada, u skladu sa zakonskom regulativom i Kolektivnim ugovorom kompanije”, navodi se u saopštenju. Menadžment KAP-a je, kako su podsjetili, proteklih mjeseci uložio maksimalan napor, pokušavajući na sve raspoložive načine da obezbijedi nedostajući novac za nabavku sirovina i isplatu zarada zaposlenima. “Zahvaljujući prodaji nepotrebnog materijala i drugih nelikvida, obezbijeđena su sredstva za održavanje kontinuiteta proizvodnje i plate zaposlenih za proteklih nekoliko mjeseci”, navodi se u saopštenju. Da se što prije umiješaju u novonastali problem pozvani su i predstavnik Vlade u bordu direktora KAP-a Nejboša Dožić, ali i premijer Milo Đukanović. “Lično smo uputili pismo Đukanoviću da je vrijeme da riješi problem Kombinata budući da je učestvovao u privatizaciji fabrike i nakon sedam godina najbolje vidio rezultate, a oni su katastrofalni”, dodao je Krivokapić. Prema informacijama Ministarstva ekonomije, odluka o smanjenju zarada zaposlenima nije usvojena, već je najavljena kao jedna od mo-
Još se ne zna šta će biti sa strujom Iako se već izvjesno vrijeme pominje spremnost crnogorske vlade da riješi pitanje dugoročnog snabdijevanja Kombinata aluminijuma električnom energijom, što je ujedno i uslov za opstanak te fabrike, još nije postignut nijedan konkretan dogovor. Nije jasno na koji će način biti riješen taj problem, budući da ugovor o isporuci subvencionisane struje ističe za manje od 10 dana, a kako saznaju Dnevne novine, sa Elektroprivredom se ne obavljaju razgovori. Situacija u Kombinatu je sve lošija, poslodavac neredovno plaća tekuće fakture za utrošenu električnu energiju, a dugovi prema EPCG iznose 60 miliona eura, što ozbiljno ugrožava poslovanje i te elektroenergetske kompanije. Zbog nagomilanog duga, izvjesno je da EPCG neće produžiti, odnosno obnoviti ugovor o snabdijevanju KAP-a strujom, iako to Vlada kao većinski vlasnik zatraži. gućih mjera. “Dožić će se upoznati sa trenutnim stanjem u vezi sa isplatom zarada zaposlenima u fabrici i mogućim modalitetima rješenja”, potvrdila je portparolka Ministarstva ekonomije Draženka Bećirović, prenosi Mina-biznis..
TEHNOSTIL
Prijete blokadom Carine Bivši radnici Tehnostila protestovali su juče ujutru ispred Carinskog terminala jer im je Uprava carina uzela novac od prodatih mašina za koji radnici smatraju da je isključivo njihov. Predstavnik radnika Marko Mirjačić poručio je da će, ukoliko ne dobiju danas odgovor od Uprave carina u kojem im se garantuje isplata novca do kraja naredne sedmice, u ponedjeljak blokirati Carinski terminal u Nikšiću. “Prije tri godine oni su odvezli mašine koje nijesu ocarinjene i niko nije stvorio problem. Mi smo tada podnijeli krivičnu prijavu kod javnog tužioca i niko nije taj postupak pokrenuo, predmet je skrajnut po nečijem nagovoru. Sad je došla prodaja, jedini način da se naplate potraživanja radnika. Te mašine su ovdje stajale 23 dana i Upra-
va carina se sada sjetila da te mašine nijesu ocarinjene i praktično su ucijenili i stečajnu upravu i radnike da prebacimo 50.000 eura na račun Uprave carina da bi ih uvrstili u potražioce. Dogovor je bio da se prebaci ovaj novac koji će oni vratiti u roku od dvadeset dana. Mi smo pokušavali da stupimo u kontakt sa njima i oni su nedodirljivi postali”, istakao je Mirjačić. On je naglasio da radnici ne traže milostinju, niti bilo šta od države već samo svoj novac. Radnici kažu da stečjani upravnik Upravu carina nije uvrstio u potražioce jer oni još nijesu dali svoja potraživanja. Njima se u prosjeku duguje devet zarada, probleme sa ostvarenjem penzije ima izvjesan broj radnika. Oni su ogorčeni jer su njihove porodice dovedene na rub egzistencije. I.J.
Očekujem da vrate novac Stečajni upravnik Dragoslav Jauković kazao je da očekuje od Uprave carina da vrati novac. “U pitanju je privremeni depozit kako bi se završile neke carine. To je u postupku i taj novac se mora vratiti i očekujem da se to uskoro dogodi. Radnici su se za ovaj korak odlučili vjerovatno jer su materijalno ugroženi i gledaju da to bude što prije uplaćeno jer im je novac potreban”, kazao je Jauković.
Dopunama Zakona o radu koje je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, biće spriječena zloupotreba prava na otpremninu, saopštio je ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković. “Tamo gdje je dobrovoljno nastao prestanak radnog odnosa neće moći da se zaposli u javnim preduzećima i ustanovama na period od pet godina, a tamo gdje je prestala potreba
U Crnoj Gori je u novembru, petom mjesecu u kojem se obračunava taksa na aktivne SIM kartice, bilo oko 1,03 miliona korisnika mobilne telefonije, 5,9 odsto manje nego u oktobru. Broj korisnika iz novembra odgovara penetraciji od 165,5 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Od ukupnog broja korisnika, Telenor ima 417.330 ili 40,67 odsto, Crnogorski telekom, odnosno njegov T-Mobile, 33,9 odsto, a M:tel 25,43 odsto. Udio postpejd korisnika iznosio je 30,7 odsto, dok je onih koji račune dopunjavaju vaučerima ili elektronski bilo 711.130 ili 69,3 odsto. Telenor je imao 42,68 odsto ukupnog broja pripejd korisnika, T-Mobile 29,9 odsto, a M:tel 27,42 odsto. T-Mobile je u novembru imao 42,91 odsto postpejd korisnika, Telenor 36,14 odsto, a M:tel 20,95 odsto.
za zaposlenim neće moći da se zaposli u roku od jedne godine. Ista rješenja su i za Zakon o državnim službenicima i namještenicima”, kazao je Bošković. Vlada je juče usvojila i izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima. “Ista rješenja su praktično i u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima”, poručio je Bošković. I.C.
Nova poslovnica Hipotekarna banka otvorila je juče novu poslovnicu u Danilovgradu, u Ulici Baja Sekulića br. 8. Sedamnaestu poslovnicu Hipotekarne banke u Crnoj Gori i druga tokom ove godine, otvorila je izvršna direktorica Hipotekarne banke za poslove komercijale Ana Golubović. “Prepoznali smo potencijal ovog područja i spremni smo da pružimo podršku svima koji doprinose ekonomskom rastu ovog područja i koji su spremni da ponude ideje i projekte ekonomski, društveno i ekološki održive”, kazala je Golubović. Ova poslovnica, kao i sve ostale poslovnice Hipotekarne banke, građanima i pravnim licima nudi veliki broj bankarskih proizvoda i usluga, i to gotovinske kredite do 20.000 eura za fizička lica, gotovinske kredite do 5.555 za klijente banke, a bez žiranata. Pored toga, klijentima ove banke u ponudi su “Narandžasti paket” uz mjesečnu naknadu od samo dva eura, koji u uključuje Visa Electron kartice, “dozvoljeni minus”, HB klik (elektronsko bankarstvo), SMS servis i dr, Premium i Premium Plus platne kartice, kao i usluga “AKTIVIRAJ SITNIŠ” – novi i jedinstveni proizvod u Crnoj Gori, kojim pri svakoj kupovini Visa Electron i Premium karticom štedi. I.C.
SARADNJA
Žugić razgovarao sa sindikatima Ministar finansija Radoje Žugić razgovarao je sa predsjednikom Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđom Keković i generalnim sekretarom Saveza sindikata Zoranom Masoničićem o važnim fiskalnim i ekonomskim pitanjima koja se tiču naredne godine i nastojanja da predstavnici sindikata budu aktivan učesnik u koncipiranju Vladinih politika. Kako je saopšteno iz Mini-
starstva finansija, tokom razgovora, posebna pažnja je bila posvećena održivosti budžeta za narednu godinu i izazovima koji ga prate. Najavljeno je intenziviranje saradnje sindikata i Ministarstva finansija, koja bi trebalo da rezultira donošenjem rješenja koja će omogućiti prevazilaženje negativnih efekata ekonomske krize i, istovremeno, biti odraz saglasnosti svih važnih društvenih činilaca. I.C.
10 Drušrvo
PETAK, 21.12.2012.
Zdravstvo
Fale i ljekari i oprema Problemi medicinskog kadra i opreme u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Slavko Raspopović
Z
avod za hitnu medicinsku pomoć u kojem se dnevno pregleda više od 500 pacijenata, suočava sa sa velikim problemima. Naime, osim nedostatka medicinskog kadra, Zavodu nedostaje i adekvatna oprema. S obzirom da nemaju sanitetski helikopter i sanitetsko plovilo, u Hitnoj su prinuđeni da se oslanjaju na Sektor za vanredne situacije crnogorskog MUP-a. Nabavku novih vozila, koja će zamijeniti sadašnja, stara deset godina, očekuju tokom iduće godine, kada se očekuje da se iz IPA fondova nabavi 12 reanimobila sa kompletnom opremom za reanimaciju.
Pored toga što u službama Zavoda za hitnu medicinsku pomoć nedostaje 19 ljekara, na posljednji konkurs za prijem doktora u Ulcinju, Budvi i Tivtu u novembru ove godine niko se nije prijavio. Ipak, direktor te ustanove Saša Stefanović poručuje da će u najskorije vrijeme biti prevaziđen deficit kadra. U jedinicama u kojim nedostaju lljekari, taj posao rade izabrani ljekari domova zdravlja, zbog čega na taj način 19 njih radi u Zavodu po ugovoru o dopunskom radu. Prema riječima Stefanovića, Zavod ima 107 medicinskih timova, tako da svaka opština ima po četiri. Dok jedinici za HMP u Podgorici ima 24 tima, u Herceg Novom šest, u Nikšiću i Baru po osam medicinskih timova. Na Žabljaku Zavod ima samo jednog ljekara, dok u Jedinici za HMP u Andrijevici nema nijednog. “Zavod treba još 19 doktora medicine da zamijene izabrane ljekare koji rade po ugovoru o dopun-
skom radu i tada bi Zavod imao dovoljan broj zaposlenih za odvijanje normalnog procesa rada, bez angažovanja izabranih ljekara”, kaže Stefanović. Pored deficita ljekara, koji prati tu službu od njenog osnivanja 2010. godine, problem je i nedostatak opreme. Na primjer, većina vozila Zavoda je starija od 10 godina. Ipak, Stefanović tvrdi da Zavod ima potreban broj vozila, iako su stara, te da se ona uredno servisiraju i održavaju u stanju apsolutne tehničke ispravnosti. Pored toga, Zavod nema sanitetski helikopter i sanitetsko plovilo iako je to bilo najavljeno prilikom njegovog formiranja. “Sanitetski helikopter i sanitetsko plovilo su u vlasništvu MUP-a, i u slučaju potrebe, ako to vremenski uslovi dozvoljavaju, uvijek ih možemo angažovati direktno ili preko sektora za vanredne situacije Vlade Crne Gore”, kazao je Stefanović.
On navodi da je Zavod od osnivanja do danas uveliko obnovio veći dio opreme, koja je neophodna za reanimaciju osnovnih životnih funkcija, te da svaki reanimobil sadrži defibrilator, EKG, set za intubaciju i ostalo što je potrebno u reanimaciji. Zavod je uz pomoć Ministarstva zdravlja, Fonda zdravstva, donacija i sopstvenim naporima u ovoj godini nabavio šest novih sanitetskih vozila za Cetinje, Podgoricu, Žabljak, Mojkovac, Andrijevicu i
Pljevlja. Nabavku novih vozila, koja će zamijeniti stara, Stefanović očekuje tokom iduće godine, kada se očekuje da se iz IPA fondova nabavi 12 reanimobila sa kompletnom opremom za reanimaciju. On napominje da je Crna Gora jedina u širem regionu donijela Zakon o hitnoj medicinskoj pomoći, standardizujući na taj način prostor, opremu i kadar po evropskim mjerilima.
“Time se podiže kvalitet pružanja usluga iz oblasti ambulantnog i terenskog urgentnog medicinskog zbrinjavanja povrijeđenih i oboljelih”, tvrdi Stefanović. Usvojen je i pravilnik u pogledu prostora, opreme i kadra po ugledu na visokorazvijene zemlje, tako da će se u narednom periodu u skladu sa mogućnostima, ispunjavati uslovi propisani pravilnikom što, kako je kazao, iziskuje vrijeme i preko noći se ne može postići.
tuberkuloZa
Usvojen nacionalni program kontrole
Ciljevi novog nacionalnog programa kontrole tuberkuloze u Crnoj Gori za period od 2013. do 2017. godine, koji je Vlada usvojila juče, su za pet odsto smanjenje godišnjeg broja novooboljelih od te bolesti, nesmetan pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti na svim nivoima, obezbjeđivanje kontinuiranog snabdijevanja antituberkulostaticima prvog i drugog reda, te podrška razvoju novih dijagnostičkih i terapeutskih procedura. “Tuberkuloza je veliki sociomedicinski problem od kojeg godišnje imamo 8,8 miliona novih slučajeva tuberkuloze, 1.400.000 ljudi godišnje umre od te bolesti, a oko 350.000 pored tuberkuloze boluje i od HIVa, što su posebno rizične grupe, na šta treba obratiti pažnju”, kazao je juče ministar zdravlja dr Miodrag Radunović.Visoka stopa obolijevanja, kako je kazao, vezana je za 22 zemlje svijeta, prije svega Indiju, Kinu, jugoistočnu Aziju i Subsaharsku Afriku, dok je ukupno učešće evropskog regiona oko pet odsto.
“Iz godine u godinu incidenca obolijevanja u Crnoj Gori je sve niža. Sa 46 oboljelih na 100.000 stanovnika, koliko je bilo 1990. godine, 37 oboljelih 1999, 2005. godine 27, a mjerama iz posljednjeg programa koji je usvojen za period 2007-2011, postigli smo zavidne rezultate i incidenca je smanjena na 19 oboljelih na 100.000 stanovnika”, kazao je Radunović, On je istakao da Crna Gora pripada grupi evropskih zemalja sa niskom stopom obolijevanja. Smrtnost od te bolesti kod nas je, kako je rekao, manja od 0,5 odsto, a 89 odsto novootkrivenih je izliječeno u toku godine, što govori o kvalitetno postavljenoj zdravstvenoj zaštiti. “Trenutno se u svijetu ispituje 10 novih ljekova tuberkulostatika i 10 novih vakcina, a prije godinu je prestavljen novi dijagnostički aparat kojim se za 100 minuta može uspostaviti prava dijagnoza, što omogućava brzu reakciju i terapiju”, istakao je Radunović. J.V.Đ.
Drušrvo 11
PETAK, 21.12.2012.
Krivokapić uručio sertifikate Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić juče je uručio sertifikate predstavnicima 17 crnogorskih osnovnih škola, koji su učestvovali u pilot projektu Demokratske radionice. “Zadovoljstvo mi je da ste u ovoj kući crnogorske demokratije, rekao bih trećoj po redu. Prvo su bila crnogorska guvna, drugo Vladin dom, treća je ovaj skromni dom otvorenih vrata. Nadam se da će generacije poslije nas biti u široj, boljoj, a samim tim i otvorenijoj kući za vas”, rekao je Krivokapić. On je istakao da mu je veliko zadovoljstvo da je ovaj projekat započet u Skupštini i da će se 2013. godine navršiti decenija od kad su se vrata parlamenta otvorila. B.B.
ŽIVOTNA SREDINA
Ne može isti čovjek praviti i redigovati plan Nedovoljno kadrova, manjak novca u budžetima crnogorskih opština, slabo učešće građana u procesima, netransparentnost i konflikt interesa glavni su problemi sprovođenja i rada na Strateškim procjenama uticaja na životnu sredinu (SPU), kazala je direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović povodom projekta “Strateška procjena uticaja na životnu sredinu i procjena uticaja na životnu sredinu - unapređenje implementacije u Crnoj Gori”. Ona je istakla da posebno zabrinjava stanje u opštinama, gdje pored nedostatka novca postoji i problem konflikta interesa. “Crna Gora kadrovski je solidan rasadnik, ali kad treba eliminisati konflikte interesa, u smislu otklanjanja mogućnosti da neko bude angažovan za planiranje, a da ga onda pozovete da rediguje isti taj plan, onda možemo naići na problem, pogotovo u sferi životne sredine”, kazala je Pejović. Ona je dodala da nema puno stručnjaka angažovanih da rade planove, kvalitetne revizije i njihove ocjene. Ona je skrenula pažnju na činjenicu da samo Inženjerska komora izdaje licence za tu vrstu djelatnosti, pa organizacija ne može da pokrije sve potrebe formiranja multidisciplinarnih timova za izradu SPU. Pejović je kazala i da države re-
ISTRAŽIVANJE
Crnogorci među najnesrećnijima
giona nijesu obavijestile Crnu Goru o izgradi planova za izgradnju hidroelektrana u prekograničnoj oblasti, ističući da bi trebalo ujednačiti prakse i zakonska rješenja za oblast SPU. Kako je poručila, države bi morale da rade na tome da dostupnost informacija o velikim projektima bude kvalitetno prenijeta i građanima susjednih zemalja. J.K.
Samo mali procenat stanovnika naše zemlje osjeća se poštovano i zadovoljno, što je Crnu Goru svrstalo među zemljama u kojima su ljudi najmanje srećni i zadovoljni, pokazala je anketa agencije Galup, sprovedena u 148 zemalja. Galup je anketirao oko 1.000 ljudi u svakoj zemlji, pitajući ih da li su se na dan ankete i prethodnog dana osjećali poštovano, da li su se smijali, da li su radili nešto interesantno, te da li su u nečemu uživali. Na spisku zemalja u kojima je najveći pro-
ZORAN BEGOVIĆ
Ni cent iz budžeta za civilnu bezbjednost Prirodne katastrofe i tehničkotehnološke nesreće u savremenom dobu predstavljaju vrlo često, teško predvidiv izazov i prijetnju za nacionalnu sigurnost. Zato je izbor adekvatnog modela odgovora na te okolnosti i izrada potrebnih strateških dokumenata, kako je ocijenio pomoćnik ministra za civilnu bezbijednost i vanredne situacije MUP-a Zoran Begović, jedan od ključnih elemenata koji opredjeljuju načine reagovanja i mobilnost svih raspoloživih snaga i resursa države u vanrednim situacijama. On je na seminaru “Planiranje
civilnih vanrednih situacija”, koji je juče održan u Regionalnoj školi za javnu upravu (ReSPA) u Danilovgradu, istakao da u Crnoj Gori “nažalost ne postoji stabilan izvor finansiranja, jer se iz budžeta MUP-a ne izdvaja ni cent za sektor civilne bezbjednosti, kao što je to slučaj u zemljama okruženja”. “Valjda bi trebalo da se za te potrebe pri Vladi formira nezavisan državni organ, koji će raspolagati materijalnim i finansijskim sredstvima za prevenciju i ublažavanje posljedica od raznih nedaća”, rekao je Begović i naglasio da treba riješiti pitanje finansiranja
pripadnika civilne zaštite i obezbijediti odgovarajuće materijalne rezerve. Planiranje i sprovođenje savremenih operacija i odgovora na katastrofe su kompleksni procesi, a bliska saradnja i interoperibilnost između vojnih i civilnih faktora od vitalnog je značaja, pri čemu u omogućavanju te saradnje NATO igra veliku ulogu, smatra generalni sekretar MUP-a Dragan Pejanović. Iskustva iz Holandije učesnicima je prenio šef sektora za planiranje u vanrednim situacijama NATO-a mr Evert Somer. J.V.Đ.
PARAPLEGIČARI
Neophodan zakon o personalnoj asistenciji Projekti pomoću kojih će se doći do podizanja zgravstvenog nivoa za osobe sa paraplegijom, obuke članova porodice u pružanju fizioterapeutske terapije, te usvajanja zakona o personalnom asistentu, a u
čije rješavanje se moraju uključiti nadležne institucije predstavljaju prioritet, zaključeno je na jučerašnjem okruglom stolu pod nazivom “Stop diskriminaciji osoba sa paraplegijom”.
“Udruženje paraplegičara iz Nikšića broji preko 50 članova, od kojih su četiri člana samci i nemaju nikakvu pomoć. Takođe, imamo i četiri osobe koje žive sa jednim članom porodice, a to je u većini slučajeva stari roditelj”, kazala je asistenkinja na projektu, Mira Asović. Koordinator na projektu, Branka Škuletić, objašnjavajući da je projekat personalne asistencije neophodan jer se svakodnevno osobe sa invaliditetom susreću sa određenim problemima koje sami ne mogu da riješe. “Personalna asistencija je svaki vid lične pomoći, koja osobe sa invaliditetom dovodi u situaciju da žive samostalnije i samoodgovornije. O ljudima kojima je potrebna personalna asistencija ne treba posebno govoriti”, rekla je Škuletić. Nacrt zakona o personalnom asistentu trebao je da se usvoji još 2009. godine, ali to se do danas nije desilo. N.D.L.
Povodom 50 godina rada Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore KCCG danas će biti održan stručni simpozijum u amfiteatru Medicinskog fakulteta u Podgorici. Simpozijum će u 10 sati otvoriti ministar zdravlja Miodrag Radunović. “Institut za bolesti djece osnovan je 1962. godine kao Zavod za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta, u narodu poznat kao “Dječija klinika”, po savremenom konceptu koji obezbjeđuje kompletnu zdravstvenu zaštitu majke i djeteta“, saopšteno je iz KCCG-a. Tadašnji Zavod smješten je u objekat čija izgradnja je počela 1954. godine. B.B.
cenat ljudi odgovorio potvrdno na sva pitanja su Panama i Paragvaj (85 odsto), El Salvador i Venecuela (84 odsto), Tajland i Trinidad i Tobago (83 odsto), Gvatemala i Filipini (82 odsto), i Ekvador i Kosta Rika (81 odsto). Na spisku zemalja u kojima je najmanji procenat ljudi odgovorio sa “da” su Singapur (46 odsto), Jermenija (49 odsto), Irak (50 odsto), Srbija, Gruzija i Jemen (52 odsto), Bjelorusija (53 odsto) i Litvanija i Madagaskar (54 odsto), te Crna Gora (56). B.B.
Donacije Telenora i MTV-a Predstavnici kompanija Telenor i MTV-ja, kao i pjevačica Jelena Kažanegra posjetili su dječiji dom Mladost Bijela. Zaposleni u Telenoru su i ove godine donirali garderobu, igračke i slatke paketiće. Predstavnici MTV-ja i Kažanegra zadovoljni su što drugu godinu zaredom učestvuju u ovoj akciji i uručuju poklone najmlađima u dječijem domu u Bijeloj. “Još na samom ulazu dočekali su nas sa osmijehom, prepuni priče iz školskih klupa, raširenih ruku za zagrljaj. Uz pjesmu i igru družili su se sa nama, izmamili nam puno osmijeha. Nadamo se da smo im uljepšali dan isto onoliko koliko i oni nama”, istakli su oni. Zamjenik izvršnog direktora za korporativne poslove Ana Radulović istakla je da Telenor tradicionalno organizuje posjetu dječijem domu u Bijeloj ne samo kako bi materijalno pomogli, već i da bi se družili sa djecom. B.B.
UNHCR
Posvećeni rješavanju problema izbjeglica Crna Gora je uložila veliki napor da u najtežim vremenima pomogne raseljenicima i pokazala punu posvećenost rješavanju tog problema, ocijenila je juče šefica kancelarije Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) u Crnoj Gori Brita Helelend i naglasila opredijeljenost te organizacije da kao i do sada pruži svu neophodnu podršku Vladi u rješavanju pitanja raseljeništva. Helelend je juče u oproštajnu posjetu primio ministar rada i socijalnog staranja mr Predrag Bošković, koji je kazao da će Crna Gora i u budućem periodu težiti da se raseljeničko poglavlje privede kraju, uz očeki-
vanje pune podrške međunarodnih partnera. “Pitanje kampa Konik je neophodno riješiti, a postavljeni kontejneri su srednjoročno rješenje. Dugoročna rješenja za stambeni smještaj stanovništva tog izbjegličkog naselja biće pružena kroz izgradnju 90 stambenih jedinica kroz IPA projekat, kao i kroz implementaciju projekta u okviru Regionalnog stambenog programa za trajno rješavanje pitanja izbjeglica i raseljenih lica”, kazao je Bošković. On je izrazio očekivanje da će kroz kvalitetno pripremljene projekte naša država dobiti neophodna donatorska sredstva. J.V.Đ.
12 Hronika
PETAK, 21.12.2012.
UBISTVO NIKŠIĆANINA
IZMIJENJENA OPTUŽNICA
Posredovanje htio naplatiti 20.000 €
Razmjenjuju podatke sa inostranstvom
Nastavljeno suđenje Igoru Božoviću i Tomislavu Martinoviću, koji su optuženi za šverc 35 kilograma kokaina
Božidar Vuksanović tvrdi da je policija na putu do informacija o zločinu
Božidar Vuksanović
Direktor policije Božidar Vuksanović kazao je da ima pomaka u razrješenju ubistva Vidaka Vinka Vorotovića koji je ubijen u Nikšiću. Osim sa Tužilaštvom, kako je kazao, policija na rasvjetljenju ubistva Vorotovića sarađuje i sa više inostranih policija. Vuksanović nije dao konkretan odgovor na pitanje da li istraga za ovo ubistvo ide u smjeru odbjeglog narkobosa Daraka Šarića, već je naveo da ona ide u više smjerova. “Teško je u ovim trenucima dati informacije, ne samo zbog te-
žine informacija, već i zbog toga što one mogu uticati na tok istrage. Bitno je da su sve raspoložive snage stavljene u funkciju, i da ćemo sa rezultatom biti suočeni u narednom periodu”, kazao je Vuksanović.Vorotović je ubijen 15. decembra na parkingu autobuske stanice u Nikšiću. Na njega je, za sada nepoznati muškarac, ispalio više metaka nakon čega je pobjegao. Način na koji se ubistvo dogodilo, upućuje na to da ga je po nečijem nalogu počinio ‘profesionalac’. M.V.P.
Upoznaj saobraćajne propise Uprava policije počela je juče da sprovodi jednomjesečne kampanje pod nazivom “Upoznaj saobraćajne propise” u cilju upoznavanja građana sa novim odredbama koje propisuje novi zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, čija će primjena početi 6. januara 2013. godine, saopšteno je iz Uprave policije. U toku kampanje dijeliće se flajeri edukativne sadržine koje će tim za odnose s javnošću, zajedno sa javnim ličnostima, novinarima i saobraćajnim policajcima, na najfrekventnijim saobraćajnicama podijeliti učesnicima u saobraćaju. Poseban fokus ove kampanje stavljen je na bezbjednost djece u saobraćaju, te će, zajedno sa NVO “Roditelji”, posjetiti vrtiće i osnovne škole. M.V.P.
Nakon što je tužiteljka Suzana Milić precizirala optužnicu protiv Igora Božovića (48) iz Kotora i Tomislava Martinovića (26) iz Tivta, koji se terete za šverc preko 35 kilograma kokaina iz Južne Amerike u Španiju, advokati odbrane zatražili su odlaganje završnih riječi. Uvažavajući takav zahtjev, sudija Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša odredila je 15. januar za datum nastavka suđenja. Izmijenjenom optužnicom zamjenice Višeg državnog tužioca Suzane Milić, Božović se tereti da je tokom novembra prošle godine na području Crne Gore i inostranstva, neovlašćeno, radi prodaje posredovao u kupovini 35,98 kilograma kokaina. Posredovanje se, prema navodima optužnice, sastojalo u tome što je za iznos od 10.000 eura u ime i za račun njemu poznatog vlasnika droge našao kupca u Španiji, doveo ih u vezu te od kupca ugovorio dodatnih 10.000 eura,
koje je trebalo da dobije po realizaciji plana. Nepoznati prodavac je, kako se navodi, drogu kupio u Južnoj Americi te angažovao Božidara Martinovića, oca drugooptuženog Tomislava, da brodom “DS Monterose”, na kome je radio kao rukovodilac mašinskog pogona, drogu prenese do Kanarskih ostrva - Španije, gdje je trebalo da je preda kupcu, kojeg je prethodno obezbijedio Božović. U tome je, kako stoji u optužnici, umišljajno pomogao Tomislav Martinović, tako što je Božoviću i svom ocu Božidaru omogućio da u ostvaruju međusobnu telefonsku komunikaciju u cilju realizacije neovlašćene prodaje ove droge kupcu u Španiji. Prilikom pretresa broda španska policija je 24. novembra prošle godine, u sali za mašinski pogon, kod Martinovića pronašla drogu. Uslijedilo je njegovo hapšenje, a sudiće mu tamošnji pravosudni organi. S.K.
Rus priznao krivicu POKAZNA VJEŽBA
Sa jučerašnje pokazne vježbe
Napredni kurs borbenog gađanja Uprava policije je u saradnji sa Vojskom Crne Gore juče je u kasarni VCG “Milovan Šaranović” u Danilovgradu, organizovala svečanost povodom završetka obuke pod nazivom ,”Napredni kurs borbenog gađanja - Udar 2012’”, saopšteno je iz Uprave policije. Ovu obuku organizovale i realizovale su Specijalna antitero-
ristička jedinica policije i Četa specijalnih snaga brigade KOV. Učesnici obuke su bili pripadnici antiterorističkog tima ATT- A i pripadnici Čete specijalnih snaga brigade KOV Vojske Crne Gore. Svečanosti su prisustvovali Direktor Uprave policije Božidar Vuksanović i načelnik generalštaba Vojske Crne Gore viceadmiral Dragan Samardžić. M.V.P.
MONDEM PrOJEKAT
Uništeno 12 tona starog naoružanja U okviru druge faze MONDEM projekta na bezbjedan i ekološki prihvatljiv način uništeno 12 tona ubojnih sredstava, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. Nadzorni odbor MONDEM projekta održao je juče sastanak na kome je usvojen izvještaj o realizaciji druge faze uništavanja municije. Sastanku su prisustvovali pomoćnik ministra za materijalne resurse pukovnik Rifet Kosovac, načelnik Gene-
ralštaba VCG viceadmiral Dragan Samardžić, rezidentni predstavnik UNDP u Crnoj Gori Rastislav Benski i šef misije OEBS u Crnoj Gori ambasador Lubomir Kopaj. Sagovornici su donijeli odluku da se odmah pristupi pripremama za početak treće faze uništavanja municije i da se realizacija MONDEM programa produži za dvije godine, do kraja 2014. godine. M.V.P.
Ruski državljanin Vladimir Rupčinski priznao je da je izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je život izgubio Pljevljak Radomir Lazarević (72). Lazarević je preminuo 12. aprila 2010. godine na putu do bolnice, podlegavši povredama koje je zadobio kada je na njega, dok je prelazio pješački prelaz na raskrsnici bulevara u centru Budve, naletio BMW kojim je upravljao Rupčinski. Okrivljeni je u svojoj odbrani tvrdio da je pješaka sa svoje lijeve strane vidio samo na sekund, te da je u tom momentu pararelno sa njim bio i kamion, koju mu je zaklonio vidik u pravcu odakle je dolazio Lazarević. S.K.
Udario pješaka pa pobjegao Podgorička policija traga za nepoznatim vozačem koji je preksinoć oko 22.30 časova automobilom udario pješaka V.K. (31) u Ulici G. Dimitrova u podgoričkom naselju Konik. Nakon što je autom oborio pješaka, vozač je pobjegao sa lica mjesta. Kada su policija i služba Hitne pomoći stigle na lice mjesta V.K. je bio u svjesnom stanju, ali sa teškim tjelesnim povredama. Prevezen je u Urgentni centar gdje mu je ukazana ljekarska pomoć. M.V.P.
Privođenje Igora Božovića (Arhivski snimak)
DANAS
Rekonstruisaće nestanak Šoškića
Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju koje je nedavno pokrenulo istragu protiv policajaca Željka Bojića i Adnana Kožara iz Berana zbog sumnje da su prije četiri godine, na radnom zadatku ubili sugrađanina Miroslava Šoškića, zakazalo je za danas rekonstrukciju tog slučaja. Šoškić je nestao 17. decembra 2008. godine, bježeći od policajaca koji su navodno u njegovim kolima pronašli gram i po heroina. On je, kako je tada saopšteno, pred potjerom dva optužena policajca, ušao u rijeku i zaplivao, a njegovo beživotno tijelo nađeno je nakon tri dana oko 16 kilometara nizvodno. Prema saznanjima DN, rekonstrukcija koju je Tužilaštvo odredilo po službenoj dužnosti odnosi se samo na kritični događaj od trenutka kada je policija počela potragu za Šoškićem, pa do mjesta njegovog nestanka. Ipak, advokati odbrane najavljuju da će od Tužilaštva ili kasnije od suda, zatražiti i rekonstrukciju ostatka puta koji je tijelo stradalog Šoškića moralo preći do mjesta gdje je, nakon
tri dna, nađeno. Ova rekonstrukcija, po mišljenju odbrane, trebala bi dokazati da je smrt nastupila usljed udara tijela o izrazito stjenovito korito rijeke. Tada rađenim obdukcionionim nalazom doktorke Dragane Čukić ocijenjeno je da je riječ o utopljenju odnosno da su povrede na njegovom tijelu nastale nakon ulaska u vodu, a prije smrti. Usljedilo je i vještačenje doktora Zorana Stankovića koje je urađeno po zahtjevu porodice, a čiji je ishod bio sličan Čukić. Jedina razlika je u tome što je Stanković našao da su povrede mogle nastati i poslije smrti. Iako je, između nalaza Čukićkin i Stankovića, urađen još jedan identičan nalaz sudsko-medicinskog obora, na čijem čelu je bio doktor Miodrag Šoć, pažnju javnosti skrenuo je njegov ponovljeni nalaz urađen nakon tri i po godine od događaja. Šoć u tom nalazu navodi da dvije povrede na tijelu Šoškića nijesu nastale udarom u korito rijeke već zamahom tupo-tvrdim predmetom što, u odnosu na jednu od te dvije rane, potvrđuju doktori sa Medicinskog fakuteta u Beogradu. S.K.
Hronika 13
PETAK, 21.12.2012.
Četiri puta više policajaca radi prekovremeno NAKNADA
Iz policije 20 odsto sporova
MUP i dalje krije podatke koliko UP duguje novca za prekovremeni rad svojim službenicima i koliko njih čeka na ove naknade. Ovaj put, tu odgovornost su prebacili na UP, tvredći da su to pitanja za njih. Međutim, UP ih je demantovala navodima da već nekoliko mjeseci finansije nijesu njihova nadležnost već MUP-a. Podatak koji ipak govori da je u pitanju veliki broj policajaca je iz Agencije za mirno rješavanje radnih sporova. Oni su naveli da od ukupnog broja podnijetih prijedloga za mirno rješavanje radnih sporova, više od 20 odsto njih odnosi se na ovu problematiku. Koje sume su do sada isplaćivane policajcima ni iz Agencije nijesu htjeli da otkriti. Naveli su samo da je cijena časa prekovremenog rada najmanje 40 odsto veća od redovnog rada.
U policiji tokom ove godine zabilježen enormno veći broj prekovremenih radnih sati, nego lani Marija Palibrk
U
prava policije ove godine za prekovremeni rad angažovala je četiri puta više policajaca, nego prethodne. Samim tim, povećanjem broja radnika, znatno se povećao i broj ostvarenih radnih sati, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
MUP i Uprava policije su ove godine isplatili znatno više novca za prekovremeni rad, ali to nije dovoljno te policajci i dalje podnose tužbe ili ovaj problem rješavaju preko Agencije za mirno rješavanje radnih sporova. Prema podacima, koje je MUP dostavio DN, u 2011. godini na prekovremenom radu angažovan je 391 policajac, a do oktobra ove godine čak
1.715. Tokom prošle godine oni su ostvarili 11.818 sati prekovremenog rada, a u dosadašnjem periodu 2012. godine čak 31.593 sata više, odnosno, 42.411 sati.Da nije sve tako crno, govori i podatak da je u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu ne prethodnu za ovaj rad policajcima isplaćeno 91.676 eura više. Naime, tokom cijele prošle godine dobili su ukupno
37.811,44 a ove 129.487,45 eura. Naknade za prekovremeni rad policajcima se isplaćuju, odnosno trebalo bi da im se plaćaju, u sklopu plate. Sat redovnog rada policijskog službenika iznosi 2,07 eura, a prekovremenog 57 centi više, odnosno 2,64 eura. ● DOBIJAJU SVAKI PROCES Podatak koliko sporova se po ovom osnovu vodi u Osnovnom sudu u Podgorici, te koliko je UP do sada morala isplatiti svojim službenicima nije bilo moguće dobiti, zbog načina na koji vode evidenciju o predmetima. Međutim, ono što je značajno, a što su potvrdili policajci i njihovi zastupnici pred sudom, svaku presudu su za sada dobili. Tako je, prošlog mje-
seca, Osnovni sud u Podgorici prihvatio tužbeni zahtjev 16 policajaca čime je naložio da im poslodavac na ime prekovremenih sati isplati ukupno 140.000 eura, uz dodatnih 15.990 eura za sudske troškove. Advokati, koji zastupaju policijace u ovim sporovima pred sudom, ranije su za DN kazali da UP na razne načine ‘zakine policajce’, tako da često dobiju manje novca nego što bi trebalo. Naime, prema novom zakonu, prekovremeni rad koji su ostvarili prije avgusta 2008. godine više ne mogu naplatiti. Takođe, kada je vršeno prepisivanje iz stare knjige u kojoj se vodila evidencija o prekovremenom radu u novu, dosta toga, kako tvrde policajci, nije im zabilježeno. Osim
neisplaćivanja prekovremenog rada, policajci UP tuže i zbog nedavanja naknada za školarinu i zbog neisplaćenih dnevnica. Što se tiče školarine, policajci tvrde da je velikom broju njih koji su obavljali dužnosti sa trećim stepenom stručne spreme, iz vrha uprave naređeno da moraju završiti i četvrti stepen. ● PLATILI VIŠE OD DVA MILIONA Prema podacima Ministarstva finansija, po rješenjima sudskih sporova MUP i Uprava policije ove godine dali su 2.099.809,20 eura. Veći dio, tačnije 1.465.755,20 eura platio je MUP, a UP 634.052 eura. To iz razloga koji su naveli iz UP, da su finansije od ljetos u nadležnosti MUP- a.
14 Crna Gora
PETAK, 21.12.2012.
PLJEVLJA
Zadužuju se skoro milion Prošlogodišnjom odlukom opštini je odobreno zaduženje od 4,99 miliona eura, ali je do sada realizovan kredit od 4,05 miliona PLJEVLJA - Pljevaljska opština zadužiće se dodatnih 940.000 eura, zbog teške finansijske situacije i visokog nivoa obaveza, ali i zbog neostvarivanja planiranih prihoda. Novim zaduženjem izmirile bi se obaveze iz kapitalnog dijela Budžeta, navodi se u obrazloženju Odluke o dugoročnom zaduženju koju će odbornici SO, iako su još u junu prošle godine donijeli odluku o kreditu, razmatrati na sjednici u ponedjeljak. Prošlogodišnjom odlukom Opštini je odobreno zaduženje od 4,99 miliona eura, ali je do sada realizovan kredit od 4,05 miliona eura. Kako je ranije saopštavano iz lokalne uprave, pljevaljska opština je dužna oko 20 miliona eura, a odbornici će na istoj sjednici razmatrati i smanjenje ovogodišnjeg Budžeta za preko dva i po miliona eura uslovljeno neostvarivanjem planiranih prihoda. Umjesto planiranih 15,5 miliona eura, opština će prema predloženim izmjenama Budžeta, ove godine prihodovati tek 12,95 miliona eura i to pod uslovom da se u posljednjih dvadesetak dana decembra realizuju planirani, zakonom ustupljeni, prihodi koje Opština očekuje od države. Riječ je o sumi od preko tri miliona eura od koncesija na ugalj i i poreza na dohodak fizičkih lica. “Naplata ovih prihoda je u nad-
ležnosti države odnosno Poreske uprave koji potom uplaćuju opštini pripadajući dio”, obrazloženo je iz pljevaljske lokalne uprave. Ukoliko se ne realizuju planirani zakonom ustupljeni prihodi koje Opština očekuje od Države Opšti-
na Pljevlja neće biti u stanju da izmiri svoje obaveze po osnovu poreza i doprinosa na isplaćena neto lična primanja, reprogram i tekuće obaveze, obaveze prema javnim preduzećima, kao i druge planirane obaveze. D.K.
Zimska čarolija za najmlađe PODGORICA - Cjelodnevna manifestacija “Zimska čarolija” u organizaciji četiri vrtića iz Podgorice, Maša, Kućica, Čarli Čaplin i Kockica, biće održan u nedjelju u Mall of Montenegro, sa početkom u 12 časova. Zimska čarolija je poklon djeci Podgorice koja će imati priliku da uživaju u nastupima gostiju i radionicama, a sve mališane očekuju i brojni pokloni. Gosti učesnici u manifestaciji su Baletska škola “Princeza Ksenija”, KUD Aluminijum, Dječiji hor “Zvijezdice”, KUD Iskra, kao i plesne škole “Steps” i “Bjuti”. Vrtići organizatori pripremili su zajedničku predstavu “Potraga za Djeda Mrazom” koja počinje u 17 časova.
DOM ZDRAVLJA
Bolji uslovi za osobe sa invaliditetom
Danas o budžetu
TIVAT - U prisustvu predstavnika Regije Friuli Venecija Đulija, opštine Monfalkone, Zajednice Italijana Crne Gore i opštine Tivat, koji su donirali i prikupili sredstva, juče je u tivatskom domu zdravlja postavljena spomen–tabla i na taj način je ozvaničeno postavljanje i ugradnja lifta u toj zdravstvenoj ustanovi, koja će na taj način biti dostupna osobama sa invaliditetom i teško pokretljivim osobama. Izgradnjom lifta riješiće se veliki problem za koji se već nekoliko godina traži rješenje, kazala je di-
BAR - Juče je počela XIV sjednica Skupštine opštine Bar. Iako je dugo najavljivana, rasprava o prijedlogu Budžeta za 2013. godinu, uz razmatranje planova i programa rada javnih preduzeća čiji je osnivač Opština, odložena je za danas. Odbornici su juče razmatrali plansku dokumentaciju u okviru tačke kojom se predviđa usvajanje niza urbanističkih planova u barskoj opštini. Ž.M.
rektorka Doma zdravlja Snežana Matijević, zahvaljujući na donaciji, a projekat je vrijedan 22.000 eura. Podsjećajući na inicijativu koja je potekla od tivatske zdravstvene ustanove, predsjednik opštine Tivat Dragan Kankaraš je kazao da tivatski dom zdravlja u kontinuitetu radi na poboljšanju uslova zaštite građana, pokazujući posebnu senzitivnost prema osjetljivim i ranjivim grupama. Regija Frijuli - Venecija - Đulija je u Crnoj Gori do sada finansirala projekte u visini preko pola miliona eura. Z.K.
Crna Gora 15
PETAK, 21.12.2012.
PROJEKAT
Valorizovati kulturni turizam KOTOR - Projekat Valorizacija kulturnog turizma, koji realizuju kotorska opština i Turistička organizacija, u saradnji sa Zajednicom Italijana u Crnoj Gori, trebalo bi da doprinese jačanju turističkih potencijala, osnaživanju ponude u privatnom smještaju i kvalitetnijoj usluzi turističkih vodiča. Projektom, vrijednim 77.000 eura, predviđeno je, između ostalog, povezivanje izdavaoca privatnog smještaja na teritoriji opštine Kotor sa onima iz italijanske regije Friuli - Venecija - Đulija, koja je pokrovitelj projekta, kao i razmjena njihovih iskustava i primjera dobre prakse. To će, kako je objašnjeno, omogućiti izdavaocima smještaja iz
Kotora da se detaljnije informišu o načinima integrisanja i plasiranja ponuda privatnih izdavaoca u italijanskoj regiji. Planirane su i obuke za zainteresovane izdavaoce u oblasti menadžmenta i marketinga u turizmu. U okviru projekta, koji se realizuje od jula, biće omogućeno dodatno usavršavanje za 20 turističkih vodiča sa teritorije kotorske opštine. Direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju i EU integracije iz regije Friuli - Venecija - Đulija Sandro Pereli saopštio je da su projekti koje realizuju u saradnji sa kotorskom opštinom mali, ali veoma značajni, posebno sa aspekta ekonomske isplativosti.
SJUTRA
Rođendansko slavlje Merkatora
KLIZALIŠTE
Kolašinske ulice okovane ledom
Mercator Hipermarket slavi treći rođendan u subotu, 22. decembra u tržnom centru Mall of Montenegro u Podgorici. Tim povodom potrošači koji u subotu posjete Hipermarket imaće popust od deset odsto na svaku kupovinu. “Narednog dana korisnike Pika kartice očekuju dupli Pika bodovi, a sve do 10. januara naredne godine, Intersport Podgorica poklanja 20
Nadležni tvrde da rade što je u njihovoj nadležnosti, mještani ogorčeni i pozivaju da se ulice hitno očiste Zorica Bulatović
I
ako nadležni u kolašinskoj lokalnoj samoupravi svake godine tvrde da su spremni za zimu te da redovno čiste gradske saobraćajnice, slika na terenu je drugačija. Ogromne količine leda prisutne su na kolašinskim ulicama pa je saobraćaj otežan. Ništa nije bolja situacija ni sa pješacima koji su zbog snijega ostali bez pješačkih trotoara pa im sada preostaju ionako uske neočišćene ulice. U gradskom Komunalnom preduzeću tvrde da se na ulice bacaju velike količine soli i rizle.
KOLAŠIN – Kolašinske ulice, kao po nekoj tradiciji, u zimskom period izgledaju kao ogromna klizališta, pa vam je najbolje da umjesto obuće obujete klizaljke, jer teško da će se naći neka prikladna guma za bezbjedno hodanje. Građani već danima negoduju i očigledno da treba prvo neko da se polomi pa da nadležni bace šaku soli ili rizle na gradske ulice, složni su u ovoj konstataciji. Tehnički direktor kolašinskog Komunalnog preduzeća Igor Tatić kazao je za Dnevne novine da se u redovnim terminima bacaju velike količine soli i rizle. “Sve ekipe su već od ranih jutarnjih sati na terenu, kad su temperature sedam do osam stepeni mi odradimo svoj posao, a u toku noći temperature se spuste ispod nule i sve ono što se prethodno otopi-
lo opet smrzne tako da je šteta da se velike količine soli bacaju bez potrebe,” kazao je Tatić. On je takođe objasnio stanje na ulici glavnog gradskog trga gdje su bukvalno brdašca formirana od velikog leda. “Teren je neravan sa velikim udubljenjima, i ulica je od kockica tako da mašina ne može do kraja da čisti snijeg jer bi podigla sve kockice. Jedino rješenje je da se ta ulica asfaltira. Čim se snijeg otopi na ovom dijelu pojavljuju se ogromne bare koje nakon što se temperatura spusti ispod nule zamrznu i onda dolazi do pojave duplog i većeg sloja leda” objasnio je Tatić. Iako su ulice slabo očišćene, očigledno da se Kolašinci dobro snalaze po ledu jer, kako nam je saopšteno iz kolašinskog Doma zdravlja, ovih dana nije bilo pacijenata
MANIFESTACIJA
BUDVA
Stipendije za 57 studenata BUDVA - Opština Budva će u školskoj 2012/2013. godini stipendirati 57 studenata, čiji je prosjek ocjena tokom prethodne studijske godine bio iznad osam. Komisija za dodjelu stipendija je utvrdila listu kandidata koji ispunjavaju uslove za dodjelu stipendija, tako da je od 65 prijavljenih za 57 studenata odobreno stipendiranje. Za 19 studenata koji su u prethodnoj studijskoj godini ostvarili prosjek od 8 do 8,99 mjesečna stipendija iznosi 50 eura. Studentima sa prosječnom ocjenom od 9 do 9,5, kojih je 23, iznosi 70 eura, a 15 stipendija u iznosu 100 eura
opredijeljeno je za studente koji su ostvarili prosjek od 9,5 do 10 u prethodnoj godini studiranja. Pravo na dodjelu stipendije iskoristili su redovni studenti akademskih i primijenjenih osnovnih studija, koji imaju crnogorsko državljanstvo i prebivalište u opštini Budva, koji su prvi put upisali semestar studijske 2012/2013. godine, koji su prethodnu studijsku godinu završili sa najnižom prosječnom ocjenom osam. Uslov je bio i da nijesu obnovili ni jednu godinu tokom studija , da nijesu u radnom odnosu i nijesu stariji od 25 godina. N.L.
PODVODNO DEMINIRANJE
Prvi festival crnogorskih domaćica CETINJE - U organizaciji kluba antifašista “Zvijezda” sa Cetinja i organizacije žena antifašista Crne Gore u Nikšiću će 22. decembra biti održan prvi Festival crnogorskih žena – domaćica. Programom prvog Festivala žena predviđeno je izlaganje jela, pića i rukotvorina, nakon čega će stručni žiri proglasiti najbolje. Prema riječima organiza-
koji su se ovoj ustanovi javili zbog lomova ili povreda zadobijenih prilikom pada. Marica Novović koja živi u izbjegličkom naselju prema željezničkoj stanici, kako je kazala, svakodnevno mora da čeka djecu iz škole, jer ih ne smije pustiti da idu sami, plaši se da će se na ulicama od leda djeca polomiti. “Od raskrsnice Smilagića Polja pa do grada ulice su okovane ledom. Ja jedva da mogu hodati po suvom, a ne po ovom ledu i treba mi vremena i vremena da siđem do grada, a još dva puta dnevno silazim da djecu uzmem iz škole da se ne polome po ovome. Jedno ide prije podne u školu, drugo dvoje popodne, a ovi što čiste ulicu, bace šaku rizle i to im je cijeli posao. Niko ništa ne čisti. Ovo je totalna sramota kako oni rade”, kazala je Novović. Istog mišljenja je i njen sugrađanin Ivan Rakočević koji je kazao da iako vozi džipa, jedva da može bezbjedno proći kolašinskim ulicama. “Valjalo bi da nadležni malo više u zimskom perodu obrate pažnju na gradske ulice, jer teško da se ulicama može proći automobilima a kamoli pješke. Pri ovakvim ulicama teško da je od ikakve pomoći i zimska oprema”, kazao je Rakočević.
odsto popusta na svaku kupovinu od 100 eura i više”, saopšteno je iz Mercatora. Mercator je pripremio i zabavni program, a uključuje, između ostalog, plesne koreografije, karaoke, lutkarsku predstavu, radionice, druženje sa Djeda Mrazom, i klovnovima. Svečano sječenje rođendanske torte je u 19 sati, a pola sata kasnije nastupiće pjevač Danijel Alibabić.
tora Đorđija Mirkovića, nikšićki sportski centar ugostiće oko osamdeset domaćica iz Crne Gore. Istog dana popodne biće organizovan okrugli sto na temu “Žena–juče, danas, sjutra”, a po završetku okruglog stola u restoranu SC Nikšić održaće se bal domaćica na kome će biti proglašena kraljica festivala. M.Z.
Deset godina uspješnog rada Regionalnog centra HERCEG NOVI - Uz prisustvo velikog broja zvanica juče je Regionalni centar za podvodno deminiranje iz Bijele proslavio deset godina rada. Oto Jungvirt iz hrvatskog Centra za razminiranje istakao je da je prostor bivše Jugoslavije bio veoma zagađen ubojnim i eksplozivnim sredstvima, kao i da je danas mnogo manje, zahvaljujući zajedničkim naporima i saradnji centara. “Čast mi je što sam imao prili-
ku da radim sa poštenim i visoko motivisanim ljudima u Centru, koji predstavlja respektabilan faktor na međunarodnom nivou”, rekao je Jungvirt. Direktor centra za podvodno deminiranje Veselin Mijajlović podsjetio je prisutne na rad ove ustanove. Tokom četvorogodišnjeg istraživanja otkriveno je 11 lokaliteta sa brodskim tovarima potopljenim u periodu od 1. do 4. vijeka prije nove
ere i 10 lokaliteta potopljenih u periodu nove ere od 1 . do 19. vijeka. “Regionalni centar za podvodno deminiranje do sada je obučio 60 policijskih i vojnih ronilaca za podvodno deminiranje iz Rusije, Slovenije, Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore”, rekao je Mijajlović, dodajući da je proteklih deset godina obučeno i 400 domaćih i stranih sportskih ronilaca. S.M.
16 Crna Gora STAV Jorgan planina
PETAK, 21.12.2012.
PISMO
Gradonačelniče, nijesmo plaćeni da branimo Goricu
ZORICA BULATOVIĆ novinar Dnevnih novina
KOLAŠIN – Smak svijeta najavljen za danas, kako čuh, biće odložen zbog vremenskih neprilika. Mi se više plašimo vremenskih prilika, političara, komšija drugova i prijatelja, a i samih sebe nego li najavljenog smaka svijeta. Šta još gore može da snađe široke narodne mase sem da im nebo padne na glavu. Ne znam kako se desilo, a da Micev nije do sad najavio takvo dešavanje i gdje bi se ovoga puta mogli skloniti, pošto je on za nas imao uvijek neki predlog šta uraditi kada sa neba krenu padati velike kolčine pahulja, kišnih kapi..... Možda je Franović bio najpametniji znajući što nas čeka, kako je kazao, odlazeći “negdje” opet iz “ličnih razloga” pa je vjerovatno onih 13.478 eura koje je mimo plate sebi isplatio, taman izračunao koliko će ga koštati put do onog svetog brda, gdje će oni koji stignu tamo jedini preteći to sve bez da se guraju. Vidim da se moji sugrađani više pripremaju za doček 2013. godine nego li za smak svijeta, mada je i ovo broj trinaest, a još nam samo crni mačor fali. Trenutno razmišljaju, kako da oderu kožu onima koji će “najluđu” noć provesti u kolašinskim lokalima. Umrijeh od smijeha da je neko toliko lud pa za jednu ludu noć ima da pljune samo 300 eura za ložu uz koju ne ide ni đakuzi, ama ni bife sa pićem koje ulazi u tu cijenu, ama ni grand zvijezde... Miroslava Ilića i polomljene čaše od kristala, vjerovatno lažnog, zamjeniće DJ po izboru vlasnika. Boca najobičnijeg vranca vjerovatno će biti kao i prošle godine 18 eura. Pa nije ni čudo što će biti smaka svijeta. Svijet je poludio totalno, u mom gradu odavno, svako svakog voli samo dok mu nešto treba, nekima je duševna hrana za narednih mjesec dana što je komšijina crkla krava, bezuslovnu ljubav više ni od sopstvene djece ne dobijate, i o čemu onda još govoriti. Neko me pitao gdje ću danas, pošto u svijetu najavljuju velike kolone onih koji odoše na neka sveta brda i planine kako bi izbjegli nestanak planete. A pod jorgan planinu koja je ovih dana najsigurnija, pa što god palo sa neba, u koliko me naravno ne pošalju da izvještavam sa lica mjesta.
PODGORICA - Udruženje ljubitelja Gorice obratilo se otvorenim pismom gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši. Poručuju da nijesu plaćeni da brane Goricu od devastacije, već da to rade svojevoljno. “Pošto ste iznijeli argumente za izgradnju tunela kroz Goricu, kao prvo, recite nam, sa kojim novcem smo to mi plaćeni da branimo Goricu? Hiljade građana Podgorice su protiv izgradnje tunela kroz Goricu, a vi kažete da je naš prevashodni cilj novac? Koji? Đe je? Dokažite”, navodi se u otvorenom pismu.
Udruženje ljubitelja Gorice je, kako se navodi, grupa građana formirana kako bi se spriječilo narušavanje izgleda Gorice i kako bi građani, a naročiti djeca, imali čist vazduh, zelenu površinu, rekreativni prostor. “Gradonačelniče, nemojmo parkšumu, pluća grada, glavnu gradsku fabriku kiseonika, tretirati kao prosto građevinsko zemljište i žrtvovati je zarad saobraćajnog progresa. Nisu građani nikome dali mandat da smanjuje kapacitete pluća grada. Samo u prethodnih godinu i po Gorica je
ostala bez oko 1.000 odraslih stabala i nekoliko desetina hiljada mladih zasada”, kaže se u pismu. Članovi udruženja pitaju prvog čovjeka Podgorice šta ga je motivisalo na izgradnju tunela kroz Goricu. “Interesovanje javnosti za odbranu Gorice je ogromno. Nekoliko desetina hiljada potpisa građana Podgorice i Crne Gore biće dovoljno jaka brana koja će spriječiti realizaciju ovog suludog projekta. Braneći Goricu, zeleno srce Podgorice, mi branimo planetu Zemlju. Pravo na život”, kaže se u pismu.
RASVIJETLITI SLUČAJ
Ministarstvo osudilo ustrijeljenje crnog orla Ministarstvo održivog razvoja i turizma izrazilo je duboko žaljenje zbog uginuća crnog orla Buzde na teritoriji Crne Gore i najoštrije osudilo svaki vid ugnjetavanja i ugrožavanja bilo kog primjerka faune, a posebno ugroženih vrsta u Evropi. Iz Ministarstva je saopšteno da će se u najkraćem roku pristupiti sagledavanju činjenica i svih relevantnih okolnosti koje se tiču tog slučaja, te da će o rasvjetljavanju tog slučaja obavijestiti javnost. Nedavno je na području Nacionalnog parka Skadarsko jezero ustrijeljen primjerak crnog orla– Buzda koji pripada strogo zaštićenoj, globalno ugroženoj i rijetkoj vrsti.
Iz Ministarstva su ukazali da tom nezakonitom aktivnošću nije samo ugrožena bogata ornitofauna tog zaštićenog područja, već je ukazano i na urgentnu potrebu jačanja sistema upravljanja zaštićenim područjima, posebno kompleksne funkcije zaštite i očuvanja vrsta i staništa. “Ministarstvo održivog razvoja i turizma želi da podsjeti da je Crna Gora 2008. godine ratifikovala Bonsku konvenciju, te da je o ovom incidentu obavijestila i Sekretarijat Konvencije”, navodi se u saopštenju i dodaje da će rasvjetljavanje ovog slučaja u narednom periodu biti pod budnom pažnjom Ministarstva, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.
ALFA CENTAR
Priznanja za širenje evroatlantske misli Priznanja Siguran kompas, koje za izuzetne zasluge u širenju evroatlantske misli u Crnoj Gori dodjeljuje nevladina organizacija Alfa Centar, uručena su juče u Podgorici. Ovogodišnji laureati u pojedinačnoj kategoriji su ambasador Slovenije u Crnoj Gori, Vladimir Gasparič i profesor Univerziteta Donja Gorica, Olivera Injac. U kategoriji organizacija nagradu su dobile Ambasada Norveške u Beogradu i Univerzitet Mediteran u Podgorici. Priznanja su uručena nevladi-
noj organizaciji Institut za strateške studije i projekcije i televizija Atlas. Zahvalnicu Siguran Kompas dobila je Opština Mojkovac i Gimnazija “Tanasije Pejatović” iz Pljevalja. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić rekao je na svečanosti da će Crna Gora idućeg decembra imati jasan vjetar sa Atlantskog okeana. “Crna Gora je svjesna da, iako mala, uvijek je davala veliki doprinos. U vremenima presudnih izazova, dala je presudne rezultate”, kazao je Krivokapić.
Crna Gora 17
PETAK, 21.12.2012.
Obnoviti Crkvu Svetog Antuna zahtjev
Četiri decenije igre i pjesme PODGORICA - KUD “Ljubo Božanović” obilježiće četiri decenije postojanja svečanim koncertom 22. decembra u Domu na Drezgi. Kako je istaknuto, uskoro će biti završena i monografija Društva, koja svjedoči o izuzetnom doprinosu i njegovanju izvornog folklora, kao i čuvanju od zaborava igara i pjesama naših predaka. Za četiri decenije postojanja KUD “Ljubo Božanović” je imalo preko stotine koncerata širom svijeta, brojna priznanja i nagrade, kao i hiljade mladih koji su bili dio njega.
Novogodišnje čarolije BAR - Barska NVO Kreativa plus od 20. do 22. decembra organizuje manifestaciju “Novogodišnje čarolije”. Sva tri dana se održava Novogodišnji bazar, sa 20 izložbenih stolova, uz učešće djece iz svih osnovnih škola i odraslih kreativaca. Sav prihod od prodaje će se donirati Odjeljenju djece sa teškoćama u razvoju u OŠ “Jugoslavija”. Juče su na programu bile kreativne radionice dekupaž tehnike za djecu nižeg školskog uzrasta. Danas se održavaju radionice na temu “Izraz kreativnosti u pripremi kanapea”, u saradnji sa Srednjom ekonomsko-ugostiteljskom školom iz Bara, a posljednjeg dana je takmičenje poslastičara i individualnih kreativaca za “Naj tortu”. Nakon izbora sve torte će biti podijeljene djeci i prisutnim gostima, a organizovaće se i tombola sa iznenađenjima. Vrijeme održavanja manifestacije je od 11 do 18 sati svakog dana, u Sportskom centru “Topolica”. Ž.M.
Nakon što prikupe dokumentaciju, mještani planiraju da sagrade crkvu Nina Lajović
M
ještani Starog grada, uz pomoć kotorske Biskupije, formirali su Organizacioni odbor te započeli proceduru prikupljanja neophodnih papira za početak obnove Crkve Svetog Antuna, koja je prije više od pola vijeka porušena zbog izgradnje ugostiteljskog objekta na plaži Mogren 2. Godinu dana od kada su pokrenuli inicijativu za obnavljanje, očekuju da će veoma brzo započeti izgradnju porušene crkve posvećene velikom katoličkom svecu, sagrađene u 16. vijeku.
BUDVA – Kako navode u Odboru, riječ je o svetinji koju su pohodili ne samo vjernici katoličke, nego i pravoslavne vjeroispovjesti. Nakon što prikupe neophodnu dokumentaciju, planiraju da sagrade crkvu, kako bi ponovo bila mjesto okupljanja Hrišćana. Mještani su prošle godine na dan Svetog Antuna obišli mjesto gdje je crkvica nekada bila. Tada su i najavili obnovu male crkve, te sa tom namjerom upoznali predsjednika Crne Gore, premijera i predsjednika Skupštine Crne Gore, kao i zaštitnika ljudskih prava. Crkva Svetog Antuna sagrađena je u 16. vijeku, a u ljeto 1952. je porušena u zoru dinamitom, kako bi na njenom mjestu bila sagrađena restororanska terasa. Crkva potiče iz 1570. godine, a porušena je u velikom nevremenu koje je 1899. godine zadesilo Budvu. Godinu dana od tada postavljen je kamen temeljac. “U postavljanju kamena temeljca učestvovali svi građani Budve, i jedne i druge vjeroispovijesti. Oni ko-
MOjKOvaC
OštrO
Kažnjavanje za nepropisno parkiranje TIVAT - Primjenom novog zakona o bezbjednosti saobraćaja, koji je usvojen u junu ove godine, opštinske komunalne policije će novom uredbom Vlade Crne Gore dobiti veća ovlašćenja kada je u pitanju poštovanje tog zakona u smislu parkiranja vozila. Primjena će početi početkom naredne godine, a u Komunalnoj očekuju da će i Vlada uskoro donijeti uredbu, kazala je načelnica tivatske opštinske policije Jadranka Joksimović, naglasivši da će to riješiti veliki problem nepropisnog parkiranja u Tivtu. Prema staroj uredbi, koja je još na snazi, komunalni policajci sa specijalnim vozilom za uklanjanje nepravilno parkiranih automobila mogu postupati tamo gdje su parkinzi rezervisani za specijalna vozila, invalidna lica, određene službe, taksi prevoznike, autobuska stajališta.
ji nijesu imali novca, uključivali su se u građevinske radove, a crkva je već 1902. potpuno obnovljena. Glavni izvođač je bio Niko Fabris. Crkva je vandalski porušena 25. juna 1952, dan nakon Svetoga Jovana zaštitnika grada Budve. U ranim jutarnjim satima crkva je minirana, navodno greškom. Ali, ta greška nikada nije ispravljena, niti je crkva ikada ponovo bila rekonstruisana”, kazali su predstavnici Odbora za obno-
Međutim, gdje je postojao znak zaustavljanja i parkiranja nijesu mogli da postupaju, a to bi po novoj uredbi trebalo da pređe u nadležnost Komunalne policije. Na taj način će se, očekuju u Komunalnoj, riješiti problemi sa nepravilnim parkiranjem tamo gdje ga do sada nisu mogli riješiti. Nadaju se da će vozači poštovati propise jer prema njihovoj dnevnoj, sedmičnoj i mjesečnoj evidenciji za sada nema razlike između sezone i vansezone jer je znatan broj prekršaja koji se ne smanjuju. Prema podacima opštinske Komunalne policije, od uvođenja pauka, 18. juna ove godine pa do 14. decembra, sa ulica su premještena ukupno 342 nepravilno parkirana vozila. Na licu mjesta izdato je 235 naloga, dok je novčanih kazni naplaćeno u ukupnom iznosu od 9.460 eura, a troškova 23.750 eura. Z.K.
vu crkve. Navode da imaju sva dokumenta, originalne projekte crkve i ističu da ne postoji ni jedan razlog da se crkva ne obnovi. “Ne postoje ni zakonske ni imovinske smetnje da se crkva obnovi na mjestu gdje je nekada bila. Imamo i saglasnost ljudi koji su iz nekadašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu spomenika, da se crkva vrati u stanju kakva je bila”, naveli su u Odboru. N.L.
Crkva je vandalski porušena 25. juna 1952, dan nakon Svetoga Jovana zaštitnika grada Budve.
Neraspodijeljena sredstva odložila predlog budžeta MOJKOVAC – Budžet opštine Mojkovac za narednu godinu nije predložen Skupštini opštine na usvanje u zakonskom roku. Razlog tome je što komisija za raspodjelu sredstava iz Egalizacionog fonda nije izvršila raspodjelu sredstava prema opštinama u predviđenom roku, a ta sredstva čine značajan dio prihoda opštine Mojkovac i bez njih nije moguće koncipirati Budžet. Drugi razlog zbog koga dokument nije u zakonskom roku dostavljen Skupštini jeste to što je u pripremi nova Odluka predsjednika opštine o organizaciji orgna i službi lokalne uprave što će dovesti i do nove organizacione klasifikacije u Budžetu opštine za 2013. godinu. Predsjednik opštine Mojkovac Dejan Medojević predložio je loklnom parlamentu Odluku o privremenom finasiranju budžetskih korisnika opštine Mojkovac za period 01.januara do 31. marta naredne godine. V.B.
18 Kultura
PETAK, 21.12.2012.
UMJETNOST
NAJBOLJIH 10
Za kraj svijeta Film
ª Kolekcija Podgoricaº na poklon Muzeju ARS Aevi Radovi u izboru Petra Ćukovića od sjutra u sarajevskom muzeju
1.
“2012.”, ROLAN EMERIH Ovaj apokaliptični triler prati pisca SF-a Džeksona Kertisa (Džon Kjuzak) koji pokušava da spriječi proročanstvo iz majanskog kalendara.
2.
“MELANHOLIJA”, LARS VON TRIR ‘Melankolija’ je divan film danskog reditelja iz 2011. o kraju svijeta, jer se približava zagonetna planeta.
3.
“DELIKATESE”, ŽAN PJER ŽANEA Film je smješten u postapokaliptično društvo u kojem je meso rijetko pa kanibalizam više nije tako neukusan.
4.
“DJECA ČOVJEČANSTVA”, ALFONSO KUARON U SF trileru godine 2007. cijela je ženska populacija neplodna, bez nade živi posljednja generacija ljudi, društvo se raspalo.
5.
“28 DANA KASNIJE”, DENI BOJL Izvrstan akcioni SF horor o smrtonosnoj zarazi koja će se proširiti Velikom Britanijom i ljude pretvarati u zombije.
Knjiga
1.
“PUT”, KORMAK MAKARTI Objavljena 2006, ovo je apoteoza apokaliptične fikcije koja je u vrhu mnogih sličnih lista. Ovo je prilično sumorna priča koju još sumornijom čini to što vam ne govori puno o svijetu koji opisuje.
Rad Ilije Šoškića Izložba “Fluidentiteti”, na kojoj će biti izloženi radovi crnogorskih i autora sa svjetske umjetničke scene, biće otvorena sjutra u Umjetničkoj galeriji BiH. Po izboru istoričara umjetnosti i likovnog kritičara Petra Ćukovića iz Podgorice u postavci će se naći djela Ilije Šoškića (Rim), Vlada Marteka (Zagreb), Raše Todosijevića (Beograd), Olega Kulika (Moskva), grupe Plavi nosevi (Aleksandar Šaburov i Vjačeslav Mizin, Moskva i Vladivostok), Milije Pavićevića (Cetinje), Jelene Tomašević (Podgorica) i Natalije Vujošević. Svi izloženi radovi biće poklonjeni Muzeju savremene umjetnosti Ars Aevi iz Sarajeva, i vodiće se u ovom muze-
ju kao „Kolekcija Podgorica“. Prije nekoliko godina, direktor Muzeja Ars Aevi Enver Hadžiomerspahić pozvao je Petra Ćukovića da napravi kolekciju koja bi bila sastavni dio velike kolekcije Muzeja Ars Aevi, i aktuelna izložba u Sarajevu je rezultat upravo ovog dogovora. Nukleus Muzeja Ars Aevi nastao je za vrijeme potonjeg rata u BiH, kada su poznati svjetski umjetnici, tokom opsade Sarajeva, poklanjali svoje radove ovom gradu. Tako je nastala kolekcija od više od 150 radova, čiji su autori, među ostalima, Mikelanđelo Pistoleto, Janis Kunelis, Džozef Kosut, Marina Abramović, Daniel Buren, Ilja
Kabakov, Dmitrij Prigov, Bil Viola, Aniš Kapur, Franc Vest, Toni Kreg, Huan Munjoz, Jan Dibets, Sol Levit, Komar i Melamid itd. Nakon kraja rata u BiH, kolekcija Ars Aevi obogaćivana je tako što je direkcija kolekcije, na čelu sa direktorom Enverom Hadžiomerspahićem, pozivala poznate kritičare da okupe umjetnike, koji bi poklonili svoje radove ovoj kolekciji, pri čemu bi svaka od tih novih kolekcija imala izvjesnu unutrašnju „autonomiju“ u sklopu kolekcije kao cjeline. Institucionalni partner Muzeja Ars Aevi u ovom projektu je Centar savremene umjetnosti Crne Gore, a pokrovitelj izložbe i sufinansijer Ministarstvo kulture Crne Gore.
SJEĆANJE
Hostnikovo mračno zavještanje
2.
“DAN TRIFIDA”, DŽONA VINDAMA Kraj svijeta je izazvan meteorom od čijeg bljeska oslijepi svako ko ga vidi. Vindam je sigurno inspirisao “ 28 dana kasnije” Denija Bojla.
3.
“PROLAZ”, DŽA STIN KRONIN Knjiga počinje u tajnom vojnom uporištu u Koloradu gdje se zatvorenicima ubrizgava neka vrsta seruma koja ih pretvara u supervojnike.
4.
“KRAJ DJETINJSTVA” ARTUR Č. KLARK Izvanredan roman koji počinje dolaskom vanzemaljaca - na prvi pogled čistog otjelovljenja đavola. Međutim, oni nisu zli, već su došli da svjedoče kraju svijeta.
5.
“UPORIŠTE”, STIVEN KING Natprirodni triler je naprosto izvanredan, naročito uvodni dio sa opisom epidemije gripa koju je izazvao čovjek i koja je širi svijetom.
Tomaž Hostnik, jedan od osnivača i prvi originalni vokal slovenačkog Lajbaha, izvršio je samoubistvo 21.12. 1982. godine vješanjem na kozolcu, drvenoj konstrukciji za sušenje sijena, karakterističnoj za Sloveniju (u smislu u kome ju je moguće tumačiti kao neku vrstu nacionalnog simbola). U vrijeme njegove tragične smrti (umro je u 21. godini), kružile su različite teorije o tome zašto se Hostnik odlučio na takav čin. Zvanična teorija glasi da je on još u ranoj mladosti bolovao od teškog oblika depresije, koja je krajem ‘82. godine dostigla vrhunac. Nakon posljednjeg nastupa sa Lajbahom u Zagrebu, 11. decembra, napisao je pjesmu “Apologija Lajbah” i izvršio samoubistvo vješanjem. Pored mjesta na kom se objesio ostavio je tekst te pjesme kao svoju oproštajnu poruku. Poznato je da u koncep-
tu djelovanja Lajbaha nikada nije bilo prostora za “prazan hod”, jer kod njih nikad ništa nije rađeno slučajno. Ako se pritom uzme u obzir da je Hostnik bio idejni tvorac cijelog koncepta Lajbaha, onda se taj datum kad je izvršio samoubistvo isto tako mora ozbiljno shvatiti. Samoubistvo izvršeno na zimski solsticij, (zimska kratkodnevi-
ca) 21. decembra, trenutak kada je Zemlja najtamnija (obećanje svijetla) i u mnogim drevnim kulturama slavilo se kao ponovno rođenje, odnosno “povratak bogova”. I sadržaj njegove oproštajne poruke, pjesme “Apologija Lajbah”, ukazuje na to da je riječ o ritualnom samoubistvu. Hostnik je osmislio čitav prvobitni Lajbahov imidž, a naročito dizajn čuvenog krsta u zupčanicima koji je kasnije postao dio njihovog loga. U bendu je uspostavio specifičan sistem rada svojstven samo njima, što je kasnije nastavio i nadgradio novi lider Dejan Knez. “Apologija Lajbah” kasnije se pojavila i na kompilaciji ‘Slovenska Akropola’ kao jezgrovit opis mračnog koncepta i suštine Lajbaha, o čemu svjedoči dokumentarac iz 1988. “Pobjeda pod Suncem”. Tomaž Hostnik je sahranjen 23. decembra na groblju Zale.
POGLED U KOMŠILUK
VIZUELNI EKSPERIMENTI
Skretanja Slobodana Šijana Šijanov opus u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine Okosnicu izložbe Slobodana Šijana “Moraću da skrenem! Vizuelni eksperimenti, 19602012” u MSUV čine Šijanovi vizuelni eksperimenti u domenu psihodelične i konceptualne umjetnosti. Izložba obuhvata i posebnu izložbu “Mjesto pod Suncem”, posvećenu pokojnom hrvatskom umjetniku i Šijanovom prijatelju Tomislavu Gotovcu, kao i najnoviji Šijanov ciklus radova “Filmske poze”. Šijan je autor nekoliko najpopularnijih srpskih igranih filmova i niza publikacija i knjiga o filmu i vizuelnoj kulturi. Prvu samostalnu izložbu “Papiri-crteži” održao je 1974. godine, a nakon toga ih je bilo još 11.
Svojim poznatijim radovima iz oblasti vizuelnih umjetnosti Šijan je preispitivao fenomen filma, pokretnih slika, kao i fotografske registracije i reprodukcije prizora. Prema navodima Šijana, mnogi ljudi bili su iznenađeni njegovom odlukom da poslije likovne akademije ode na filmsku, što je “samo posljedica činjenice da se kod nas suviše glorifikuju ti pozivi na akademijama”. “Ta promjena je, kad su umjetnički pozivi u pitanju, jedan normalan proces i nigdje se ne podrazumijeva da ćeš se baviti onim što si studirao. Studiranje neke umjetničke akademije ja shvatam, da tako kažem, uvođenjem u kulturu”, na-
veo je Šijan. Prema navodima kustosa izložbe u MSUV, teoretičara umjetnosti Stevana Vukovića iz Beograda i višeg kustosa MSUV Nebojše Milenkovića, brisanje granica između medija i žanrova, umnožavanje identiteta, simultano kretanje u više (različitih) umjetničkih pravaca - sve su to sinonimi za jedan istinski složen umjetnički opus u kojem se, pored filmova koje već svi znamo, Šijan oprobao i kao slikar, konceptualni i procesualni umjetnik, vizuelni eksperimentator, istraživač, teoretičar umjetnosti, pisac, izdavač... “Šijan u svom radu u okvirima psihodelične umjetnosti ni-
je eksploatisao potencijale slike da stvara halucinatorne optičke efekte, već se prevashodno bavio odnosom banalno svakodnevnog i onostranog, to jest momentima epifanije koji bi ih povezivali. Preuzimajući, u predstavnom smislu, i skalu boja i simboliku svojstvenu pokre-
tu koji je krajem 60-ih godina prošlog vijeka iz potkulture prodirao u sve sfere života, on je u rad uvodio procesualne elemente kroz ponavljanja motiva i bilježenja iskustava, kao i korišćenjem efemernih podloga koje je bukvalno sakupljao na ulici”, naveli su Vuković i Milenković.
Kultura 19
PETAK, 21.12.2012.
foto Balša Rakočević
Retrospektiva Nikice Raičevića Retrospektivna izložba radova Nikice Raičevića biće otvorena večeras u 19 sati u Modernoj galeriji, u okviru manifestacije „Decembarska umjetnička scena 2012“. Izložba slika, akvarela i crteža predstaviće umjetnikov katarzičan odnos prema svom neposrednom okruženju, prema prirodi koja je imanentno područje njegovih likovno-izražajnih prostora. Neiscrpan izvor višedecenijske inspiracije Nikica Raičević je našao u kanjonu rijeka Morače i Cijevne. Imao je više od 40 samostalnih izložbi, a bio je učesnik brojnih kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je više značajnih nagrada. Član je ULUCG od 1977. godine.
ª Matriksª kulturno blago
MUZIKA
Nijesmo skloni da uljepšavamo prošlost Električni orgazam još se nije umorio i najavljuju novi album dogodine Nataša Bućković
B
eogradski rok sastav Električni orgazam jedan je od rijetkih bendova koji je nakon tri decenije postojanja novim albumom uspio da temeljno preoblikuje zvuk i otvori novu stranicu u svojoj karijeri. Njihov najtiražniji album “To što vidiš to i jeste” ljetos je doživio treće izdanje, a njegovom uspjehu pored koketiranja sa različitim muzičkim žanrovima, doprinio je i povratak klavijaturiste Ljubomira Đukića.
Među 25 filmova koji će biti sačuvani kao kulturno blago, očekivano se našao “Doručak kod Tifanija”, ali i “Prljavi Hari” i “Matriks”. O tome je odlučio američki nacionalni filmski registar, a na toj povlašćenoj filmskoj listi, nalaze se i filmovi- “A League of Their Own” s Madonom i Đinom Dejvis u glavnim ulogama, “Rođen juče” sa Džudi Holidej i klasik “Božićna priča” iz 1983. godine. Uvršteni su i holivudski klasici, dokumentarni filmovi, rani filmovi, kao i eksperimentalna i nezavisna ostvarenja od 1897. do 1999. godine.
Električni orgazam je bend koji ne zna za granice kada je oblik svirke u pitanju. Sa jednakim žarom i emocijom sviraju sve, od velikih koncerata do klupskih svirki, poput onih nedavno održanih u Nikšiću i Podgorici. Svaki prostor i različiti uslovi nude posebnu atmosferu i izazov za bend koji uživo zvuči bolje nego ikad. Uz osvrt na protekle tri decenije frontmen Električnog orgazma Srđan Gojković Gile navodi da se još nijesu umorili. Period od Hipnotisanog pileta do današnjeg Električnog orgazma on vidi kao skup teških i lakih trenutaka, od kojih je najvredniji onaj kada stvaraju muziku. “Trenutak kad praviš pjesme ili sviraš vrijedan je svih poteškoća koje sa sobom nosi bavljenje ovom vrstom muzike. Ljudski um ima tendenciju za uljepšavanjem proteklog
REKORD 2012.
Blizu 10 miliona ljudi u Luvru Pariski Luvr ove godine posjetilo je “blizu 10 miliona ljudi”, što je rekordna posjeta i milion više nego 2011, saopštili su iz tog muzeja. “Novi rekord potvđuje prvo mjesto Luvra u svijetu”, navodi se u saopštenju uprave muzeja. Ova godine, koja je bila izuzetna na više polja, obilježena je otvaranjem novog odsijeka za islamsku umjetnost 22. septembra, koji je do sada posjetilo 650.000 ljudi. Primjetan je “rast broja kineskih posjetilaca, koji su sada među vodeće tri nacije (stranih posjetilaca), uz Amerikance i Brazilce”, navodi se u saopštenju iz
Luvra. Iza njih slijede Italijani i Njemci. Stalne postavke imale su odličnu posjetu, dok su privremene izložbe privukle 660.000 ljudi, 29 odsto više nego 2011. Izložbu radova Leonarda da Vinčija, na kojoj je bila i restaurirana “Sveta Ana”, na proljeće 2012. vidjelo je 305.000 ljudi, dok je postavka “Rafael. Posljednje godine”, koja traje do 14. januara, do sada imala 310.000 posjetilaca. Mlađi od 30 godina čine 50 odsto svih posjetilaca Luvra, navodi uprava muzeja i dodaje da je sajt Luvra ove godine imao sedam odsto više posjeta nego 2011.
vremena. Obično se iz prošlosti zaborave sve loše strane i ostanu samo one lijepe. U januaru će biti tačno 33 godine od kako bend radi i bilo je tu raznih uspona i padova. Nema najtežeg i najlakšeg. I najteže i najlakše postoje u svakom trenutku”, kaže Gojković. Najtiražniji album Električnog orgazma “To što vidiš to i jeste” ovog ljeta je doživio treće izdanje koje uz cijeli bonus disk predstavlja delux izdanje, prvo takve vrste na ovim prostorima. Novom preoblikovanom zvuku Električnog organizma doprinio je i povratak originalnog člana, klavijaturiste Ljubomira Đukića. “Ljuba je negdje 1984. godine otišao iz benda i jedno 20-ak godina je odsustvovao, da bi se 2004. godine vratio. Električni orgazam je njegovim povratkom postao novi bend i
pokrenuta je nova faza u našem radu. Slično kao u hemiji. Kad ubaciš neki novi element u neko jedinjenje to postaje neko drugo jedinjenje, stvori se nova energija. Ono što smo nas četvorica prije njegovog povratka radili preorijentisalo se i došlo je do najboljeg spoja”, kaže frontmen Električnog orgazma. On navodi da mu ne smeta što je pjesma “Igra rokenrol cela Jugoslavija” obilježila njihovu tridesetogodišnju karijeru. Za njega sve pjesme Električnog orgazma predstavljaju bljeskove kreativnosti. “Pjesma “Igra rokenrol cela Jugoslavija” prevazišla je tu neku ciljnu grupu kojoj se mi obraćamo. Ona je otišla u nekom drugom pravcu i većina ljudi ne zna ni koja grupa izvodi tu pjesmu. Godinama je nijesmo svirali, baš u periodu kad je najviše arčena. Sad kad ta zemlja više ne postoji vratili smo je na set listu”, navodi Gojković. On je istakao da ne prati domaću scenu, ali kao objektivno najkreativnije razdoblje u domaćoj muzici navodi Novi talas. “U to vrijeme domaća scena je bila apsolutno uporediva sa nekom svjetskom scenom i nečim što je tada u svijetu bilo aktuelno. Ne znam zašto je baš to razdoblje bilo najkre-
● FOTO priča
Snežana, srećan rođendan! Jedan od najpoznatijih i najljepših crtanih filmova svih vremena, koji mališani i danas rado gledaju - “Snežana i sedam patuljaka”, danas “slavi” 75. rođendan, budući da je premijerno prikazana 21. decembra 1937. godine u Holivudu. To je prvi dugometražni animirani film u istoriji filmske produkcije u Americi proizveden u punom koloru, prvi u produkciji Volta Diznija kao i deseti najkomercijalniji film 20. vijeka.
ativnije u našoj muzici. Valjda su se tada stekle okolnosti da tako bude, i ne znam zašto više nikad nije bilo”, ocijenio je Gojković. Kada je riječ o novom albumu, on ističe da je Električni orgazam već snimio 13 demo snimaka u nekoj najranijoj fazi. “Imamo vrlo sličan metod kao tokom rada na posljednjem albumu. Dobro je kad napraviš neki manji odmak onda možeš da procijeniš šta je dobro a šta ne. Novi album je tok misli koji se nastavlja. Nadam se da nećemo čekati šest godina kao što je bio slučaj sa prethodnim izdanjem. Neki rok koji smo mi vrlo uslovno sebi dali je možda do kraja iduće godine”, kaže Gojković koji se pored muzike bavi i slikarstvom. Za njega slikarstvo i muzika dio su iste kreativne igre. “Slikarstvom se bavim vrlo sporadično. Ja sam muzičar koji slika. Dizajnirao sam i crtao naše omote i plakate. Da nije bilo toga vjerovatno se nikad ne bih latio četkice”, kaže Gojković. Električni orgazam je u Podgorici nastupio i prošle godine, u okviru turneje povodom tridesetogodišnjice postojanja benda, a nikšićka publika imala je priliku da ih čuje i na ovogodišnjem Lejk festu.
20 Reportaže
PETAK, 21.12.2012.
SpECIJALITET
Može i sudžuka od ajkule Vlasnik ribljeg restorana Kayserili Deniz Unluturk prije dvije sedmice je kupio ajkulu dužine 2,7 metara koja je upecana u blizini mjesta Canakkale u Turskoj. Odlučio je da od mesa ajkule napravi sudžuku koja se prodaje u njegovom restoranu po cijeni od 80 turskih lira (oko 40 eura) po kilogramu. Unluturk je istakao da je odlučio da od mesa ajkule napravi sudžuku, jer su mnogi građani željeli da probaju meso ajkule. Napomenuo je da se ova sudžuka značajno razlikuje od uobičajene koja se pravi od junećeg mesa.
FOTOGRAFIJA
Još neviđeni moćni Everest Fotograf Dejvid Brešers napravio fotografiju cijele planinske regije koja se može zumirati do najsitnijih detalja
SVEMIR
Uspješno lansiran Sojuz TMA-07M Kosmički brod “sojuz” sa ruskim, američkim i kanadskim astronautima lansiran je danas sa kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu ka Međunarodnoj kosmičkoj stanici (MKS). “Brod Sojuz TMA-07M korektno je lansiran u orbitu”, saopštila je Ruska kosmička agencija Roskosmos. U kosmičkom brodu se nalaze ruski astronaut Roman Roma-
njenko, astronaut NASA-e Tomas Maršbern i astronaut Kanadske kosmičke agencije Kris Hadfild. “Sojuz” bi trebalo da stigne do Međunarodne kosmičke stanice 21. decembra po podne, a Hadfild, kome je ovo treće putovanje u svemir, preuzeće komandu nad njom, kao prvi Kanađanin na toj poziciji, navodi se na sajtu NASA.
Mont Everest je vrlo čest motiv na umjetničkim fotografijama, ali nikada prije nije ovekovječen ovako detaljno. Dejvid Brešers proveo je cijelo proljeće praveći 400 fotografija Everesta i njegovih najbližih “komšija”. Rezultat je prelijepa panoramska fotografija cijele regije, koju možete detaljno pregledati i zumirati. Čak,
uvećanjem fotografije jasno se vide kampovi, pa i šatori a i čovjek koji se umiva. Brešers napravio je sajt glacierworks.org prije pet godina i na njemu objavljuje fotografije koje najbolje svjedoče o uticaju klimatskih promjena na Himalaje. On odlično poznaje Everest i o njemu je režirao jedan dokumentarni film. Do vrha je
stigao čak pet puta. Ipak, priznaje da i sam redovno nailazi na stvari koje ranije nije primjećivao. Poredeći panoramu sa fotografijama iz ‘50-tih godina prošlog vijeka, on sada može da ocjeni koliko je lednika nestalo. “Na Himalajima je trenutno 49.000 glečera, a većina njih se ubrzano topi”, tvrdi Brešers.
ATRAKCIJA
JERUSALIM
Sobe opremljene originalnim auto djelovima
Vjernici našli kovertu sa 507 čekova, svaki na milion dolara
Hotel za ljubitelje Čekovi od pola milijarde automobila dolara na Zidu plača Hotel V8 u Štutgartu se dodatno potrudio da se njegovi gosti, ljubitelji motornih vozila, osjećaju kao kod kuće. Deset od 34 sobe posvećeno je različitim automobilskim temama uključujući i bioskop drive-in, mehaničarsku radnju, čak i perionicu automobila. Tematske sobe u kojima noćenje košta od 135 do 466 eura za noć, opremljene su jedinstvenim namještajem i kolekcionarskim predmetima, sa sve originalnim auto-djelovima od mini morisa do mercedesa. U nekim sobama su čak dijelovi kola ugrađeni u donji dio kreveta, tako da gost bukvalno ima osećaj da spava u omiljenom vozilu a da pri tom ne lomi kičmu. Zgrada u kojoj se nalazi hotel je prvobitno bio terminal Beblingen aerodroma, otvoren 1915. Budući da je Beblingen bio baza za ME-109 avione u Drugom svjetskom ratu i da se nalazi u blizini industrijskog centra
Štutgarta, Saveznici su ga sravnili sa zemljom. Međutim, građevina je rekonstruisana i otvorena kao V8 hotel 2009. Hotel zauzima samo polovinu zgrade terminala; u drugoj polovini se nalazi Majlenverk, Muzej automobila koji ljubiteljima četvorotočkaša nudi rijetku priliku da iz prve ruke vide fascinantnu zbirku klasičnih, starih i kolekcionarskih modela.
Vjernici obično ostavljaju poruke svevišnjem u pukotinama Zida plača u jerusalimskom starom gradu, jednom od najsvetijih mjesta u judaizmu. Ali danas je neko tamo stavio čekove čija je ukupno vrijednost pola milijarde dolara! Rabin Šmuel Rabinovič, koji je zadužen za Zid plača, rekao je da su vjernici danas na Zidu našli kovertu sa 507 čekova, svaki na po milion dolara. Međutim, kako prenosi AP, čekovi nisu adresirani ni na koga i sumnja se da mogu biti unovčeni. Rabinovič je kazao da je većina čekova nigerijska, a portparol policije Miki Rojenfeld kaže da su neki iz SAD, Evrope i Azije. Rabinovič je ukazao da su ranije slični čekovi nađeni u kutijama za dobrotvorne priloge na Zidu plača, većinom su bili iz Afrike i svi su odbijeni. Rabin misli da su darodavci ovakvim gestom u stvari željeli da pokažu da su spremni da sve što imaju daju stvoritelju univerzuma.
Reportaže 21
PETAK, 21.12.2012.
ISTRAŽIVANJE
Planine u moru
Sa dna okeana naše planete uzdiže se na stotine hiljada podvodnih planina, od kojih je do sada istraženo jedva oko 300
Č
Gregori Stoun
ekamo hermetički zatvoreni u našem batiskafu „Duboki pogled” i kao u nekom nijemom filmu posmatramo članove posade „Arga” kako se na palubi dovikuju. A onda nas odvezuju, te plutamo kao sićušna tačkica u beskrajnom prostranstvu Tihog okeana.
Pilot Avi Klapfer pušta vodu u balastne tankove i počinjemo da tonemo, okruženi mjehurićima. Ošamućeni smo kao da ronimo u velikoj čaši šampanjca. Kroz mjehuriće vidimo jednog ronioca koji vrši finalna podešavanja kućišta kamere, montirane na spoljnoj strani batiskafa. Pored kamere tamo su i hidraulika, propeleri i još stotinu drugih dijelova neophodnih za našu bezbjednost. Nas trojica - Klapfer, fotograf Brajan Skeri i ja - sabijeni smo u unutrašnjosti batiskafa širine 1,5 metar, okruženi opremom za komunikaciju, ventilima za pritisak, komandama, suvom hranom, kamerama i specijalnim kesama za mokrenje - svime što nam je bilo potrebno da bismo stigli do podvodne planine Las Hemelas (Bliznakinje). Njeni vrhovi, do sada rijetko viđeni izbliza, uzdižu se sa dna Tihog okeana blizu Kokosovog ostrva, 500 kilometara jugozapadno od rta Kabo Blanko u Kostariki. Naj-
viši vrh je visok oko 2.300 metara. Podvodni vrhovi obično se obrazuju kada se vulkanske planine uzdignu sa morskog dna, ali ne stignu do površine. One koje se podignu iznad morske površine postaju ostrva. Naučnici procjenjuju da postoji oko 100.000 podvodnih vrhova koji su visoki najmanje jedan kilometar. Ali ako uključimo i ostale, počev od brežuljaka do planinskih masiva, možda ih ima čak i milion. Do sada smo vidjeli vrlo malo ovih dubinskih oaza života. Od svih podvodnih planina marinski biolozi su istraživali svega nekoliko stotina. Vjerovatno postoje detaljnije mape površine Marsa nego nekih zabačenih dijelova okeanskog dna. Naučnici nemaju često prilike da iz prve ruke istražuju obronke podvodnih planina, pa čak ni one vrhove koji su bliži površini. To je jedan živi lavirint korala, sunđera i gorgonija oko kojih kruže jata ri-
ba. Neke od njih, kao što je atlantska sluzoglavka (Hoplostethus atlanticus), mogu da žive i preko sto godina. U tako bogatom životnom okruženju možda ima i novih vrsta, od kojih bi se mogla dobiti neka nova hemijska jedinjenja za liječenje bolesti, možda čak i raka. Predsjednica Kostarike Laura Činčilja proglasila je 2011. godine Las Hemelas zaštićenim područjem. Namjera joj je bila da „pomogne u očuvanju jedne od najbogatijih zona morskog živog svijeta na čitavoj planeti”. Ali na drugim ovakvim mjestima u svijetu, ovo bogatstvo je ugroženo. Kočari sve više koriste mreže otežane teškim lancima da bi pokupili riblja jata koja se okupljaju oko podvodnih vrhova. Tom prilikom mreže uništavaju i korale koji su dugovječni i jako sporo rastu, kao i sunđere i druge beskičmenjake. Kad se ove podvodne zajednice jednom naruše, potrebne su stotine, možda i hiljade godina da se oporave i po-
novo uspostave. Da bismo vidjeli šta se dešava spolja, uključujemo avetinjski bledunjavu zelenkastoplavu svjetlost. Prozirne meduze graciozno pulsiraju u tami i odbijaju se od batiskafa na sve strane. A jedna crno-bijela manta spušta svoja krila i jezdi kraj nas kako bi nas osmotrila. Još uvijek smo u zoni gdje prodire sunčeva svjetlost i daje energiju bezbrojnim mikroskopskim, fotosintetičkim morskim biljkama koje proizvode veliki dio kiseonika na Zemlji. A zatim počinjemo da se spuštamo dublje, gdje vlada potpuni mrak. Na oko 200 metara dubine, pod prodornim svjetlima batiskafa najzad vidimo i morsko dno. Iako Klapfer manevriše vrlo vešto, struja je jaka, tako da vjerovatno nećemo moći dugo da se zadržimo. Odjednom se pred nama uzdiže nešto sa inače ravnog i jednoličnog dna. Šalimo se kako smo možda otkrili novu brodsku olupinu, ali ispostavlja se da je u pitanju osta-
tak vulkana, star vjerovatno više miliona godina. Po potmulom šumu shvatamo da je Klapfer uključio propelere u rikverc da bi doveo batiskaf u položaj tik iznad samog dna i ušao u prepotopni kružni otvor sada ugašenog vulkana koji je obrazovao Las Hemelas. Njegovi kitnjasti zidovi izgledaju kao fasada neke podvodne katedrale. Ovo je bilo posljednje, peto po redu ronjenje u „Dubokom pogledu” poslije nedjelju dana provedenih u području Las Hemelas. Tokom našeg boravka ovdje posmatrali smo životinje koje žive na vrhu ove podvodne planine, kao i beskičmenjake koji slobodno plivaju u moru oko njega. Naš batiskaf izranja na površinu poslije pet sati, ali nama se čini prebrzo. Iskrcavamo našu opremu na palubu „Arga” i krećemo na dug put natrag u svakodnevicu, gdje ćemo analizirati podatke i dodati još jedan djelić u zagonetnu slagalicu okeana naše planete. (National Geographic)
22 Zabava
Amerikanka Olivija najljepša Amerikanka Olivija Kulpo proglašena je za Mis Univerzuma na izboru u Las Vegasu. Žiri je toliko opčinila njena ljepota da joj nijesu zamjerili to što se saplela tokom defilea. Studentkinja iz Bostona ovu laskavu titulu ponijela je u konkureciji 88 ljepotica iz cijelog svijeta. Ona je svoju ljepotu pokazala u ljubičastom kupaćem kostimu i crvenoj večernjoj haljini. Amerikanka, koja je SAD vratila krunu nakon više od decenije pauze, sebe je opisala kao štreberku koja je opsjednuta sviranjem violončela. Odrasla je među muzičarima, voli da ide u bioskop, na koncerte i u muzeje. Na pitanje žirija “da li si ikada uradila nešto zbog čega si zažalila” ona je odgovorila da joj je žao što je kao mala čikala braću i sestre. “Moram da kažem da je svako iskustvo nešto iz čega se uče lekcije. To je život. Jedino žalim zbog činjenice da sam čikala svoju braću i sestre kada smo bili mali, jer tokom odrastanja shvatite koliko bi trebalo da ih cijenite”, rekla je misica. Kulpo je uz titulu dobila i stan u Njujorku, novac, luksuznu garderobu i kozmetiku. Mis Filipina Džanin Tugonon osvojila je drugo mjesto, dok je Mis Venecuele Irene Sofija Eser Kintero bila treća. Za titulu najljepše na 61. svjetskom izboru Miss Universe u Las Vegasu, hrvatska predstavnica Elizabeta Burg borila se s 88 ljepotica. U finale nije ušla, ali se našla među Top 16 djevojaka iz cijeloga svijeta. U ukupnom poretku zauzela je 11. mjesto.
HUMANITARNA AKCIJA
Prikupljena pomoć za djecu Međunarodni klub žena i TV Vijesti juče su u Delta sitiju organizovali novogodišnju zabavu i dodjelu paketića učenicima Resursnog centra za djecu i omladinu iz Podgorice. Njihov gost bio je pjevač Sergej Ćetković, koji je mališanima uručio poklon paketiće, i premijerno u Podgorici otpjevao svoj novi hit. Posjetioci ove manifestacije imali su priliku da kupovinom DVD-ija koji je specijalno snimljen u humanitarne svrhe sa koncerta Ćetkovića, pomognu i dnevnom centru “Zračak nade” iz Pljevalja, kojem ide sav prihod od prodatih dis-
kova. Marijana Bojanić nam je ispred organizacije kazala da su zadovoljni odzivom građana. “Uspjeli smo da prikupimo 287 eura od prodaje DVD-ija Sergeja Ćetkovića, koji je tražio da sav novac bude uplaćen dnevnom centru “Zračak nade” iz Pljevalja “, istakla je Bojanić. Pjevač Sergej Ćetković kazao je za DN da se uvijek rado odaziva akcijama ovog tipa. “Svaka pažnja upućena djeci je njima veliki dar i meni je drago što sam bio dio te priče. Jedan dječiji osmjeh može mnogo toga da učini i moramo dati sve od se-
be da im pomognemo u skladu sa svojim mogućnostima”, istakao je Ćetković. Organizatori su poručili da u TC Delta, sve do subote 22. decembra, svi koji žele da uljepšaju praznike djeci iz dnevnih centara širom Crne Gore, ali i učenicima Zavoda za lica sa oštećenjima sluha i govora u Kotoru, mogu ostaviti poklone ispod jelki namijenjenih upravo toj djeci. Takmičenjem za najljepše okićenu jelku koje počinje 22. decembra u 12 sati, ova humanitarna manifestacija biće zatvorena. D.B.
Foto: Darko Jovanović
MIS UNIVERZUMA
PETAK, 21.12.2012.
Zabava 23
PETAK, 21.12.2012.
Najteže mi je da nasmijem svoju ženu
INTERVJU
Prljavi Inspektor Blaža za DN o muzici, obožavateljkama i najavaljenom smaku svijetu Filip Jovović
K
ada se kaže Igor Blažević, ne znači puno. Ali, ako se kaže Prljavi Inspektor Blaža onda je sve jasno. Pjevac, zabavljač, voditelj, potencijalni kandidat za predsjednika Srbije, kao i veliki fan Pamele Anderson, a kako kaže, ostale kvalifikative možete dodati po želji. Nedavno je objavio i prvu knjigu “Blaža u Beogradu”. Za DN govori o muzici, energiji koja ga pokreće i najavljenom smaku svijeta.
Nedavno ste promovisali svoju prvu knjigu “Blaža u Beogradu”. Kako biste je opisali u nekoliko riječi i na koji način privukli čitateljke da im to bude obavezno štivo pred spavanje? “Blaža u Beogradu”’ je jedna od najboljih knjiga posljednjih godina u domaćoj i svetskoj književnosti. Sjajno napisana, vrhunski dizajnirana, a opet savršena u svojoj jednostavnosti. Nadam se da će jednom biti obavezna lektira u gimnazijama, a i šire. Nadam se da je ova moja preporuka dovoljno ubjedljiva da se mnoge čitateljke late svojih novčanika i potroše pare na knjigu. Bliži se Nova godina, pa žene kupuju mnoge gluposti, nadam se da će potrošiti nešto i na mene.(smijeh) Smak svijeta nam stiže danas, šta biste posljednje poručili svojim fanovima? Poručio svim dobrim ljudima na ovoj planeti da jedino ljubav može pobijediti svako zlo, pa i taj najavljeni smak svijeta. Pomalo zvučim kao Madona u klimaksu, ali valjda me je ipak malo uhvatila panika. Za svaki slučaj napunio sam frižider sljedećim namirnicama: 15 litara domaće rakije, 20 tegli ajvara, 50 gajbi piva, a pršute imam za cijelu zgradu.
Ljetos ste nastupili na budvanskom Summer festu, da li vam se neki poseban momenat urezao u sjećanje sa ovog gostovanja? Bilo je to sjajno veče sa puno emocija. Publika na koncertu je bila fantastična i još jednom se od srca zahvaljujem na prijemu. Takođe, volio bi da pomenem i jednog starog prijatelja sa kojim sam se družio cijelu noć do ranog jutra. To je nikšićko pivo. Drugar za sva vremena! Ljetujete često u Crnoj Gori, šta vas to najviše privlači u našoj zemlji? Volim sve u Crnoj Gori: ljude, more, planine, lozovaču, magistralu, a posebno rodbinu iz Petnjice i Nikšića, od mog kolege Aleksandra Karadžića iz “Kljunova”. Kada ljetujem u Montenegru, uvijek steknem nove prijatelje za cio život. A, onda sljedeće godine, imam i smještaj za džabe.(smijeh) Da li vam je srce i “dalje puno rokenrola”? Ako biste “bacili” gitaru i rok, koji instrument i u koje muzičke vode biste uplovili? Svjetla kad se pale, kad čujem zvuk gitare, tada sebi kažem, nijesu važne pare... Ti stihovi su moja životna filozofija, a i većine ljudi ko-
ja voli i sluša rokenrol. Osim gitare, uvijek sam volio kada žene sviraju violončelo. Nema ništa seksepilnije nego kada cura stavi violončelo između noge, pa onda uzme gudalo i zasvira. Pojavljivali ste se u različitim izdanjima, Prisli, Supermen... Koju ličnost ćete “zauzeti”u budućnosti i šta će ona govoriti o odnosu prema svijetu? Svakako da je kostim Supermena koji sam nosio skoro 4 godine pokazivao moju želju da spasim svijet od propasti. Pošto nijesam uspio, riješio da se vratim u punom sjaju šou biznisu u kostimu Elvisa sa šljokicama. Sljedeći kostim biće u skladu sa mojim godinama, a to vjerovatno znači pidžama na štrafte. Šta se novo kuva u vašem muzičkom studiju? Na Summer festu u Budvi smo promosivali novu pjesmu “Kada motor vozim”, koja je posvećena bajkerima. Nadamo se da ćemo je uskoro snimiti u studiju, a onda i napraviti spot za koji se nadamo da će imati posjetu na popularnom Jutjubu kao Gangam stajl. Odrasli ste na emisija poput “Monti Pajton” i “Nadrealista”, da li vaši tektovi imaju neku sličnost sa navedenim, šta ste pokušali najviše da isparodirate? Većina tekstova pjesama koje sam napisao za Blažu i Kljunove je neka vrsta posvete navedenim legendama. Volim kada se ljudi smiju i kada su veseli. Najteže mi je da nasmijem moju ženu, mada sam i to jednom uspio kada sam joj pokazao
moju fotografiju iz srednje škole. Kako je susret sa Pamelom Anderson uticao na vaš dalji razvoj na muzičkom i “emotivnom” planu? Pamela je svakako moja muza i vječno sam joj zahvalan na svemu što mi je pružila u životu. Susret sa njom na beogradskom odmoru, kada se vraćala iz Crne Gore je dokaz da je u životu svaki događaj moguć i ostvarljiv. Kada možemo očekivati ponovo koncert u našoj zemlji? Nadamo se pozivu za sjajne let-
nje rok festivale kao što su Lake fest u Nikšiću ili Budva Summer fest. Uskoro punimo 19. godina postojanja i punoljetan smo bend u svakom pogledu. Ako i ne bude poziva, svakako se vidimo kada dođem na ljetovanje. Stihovi za kišni decembarski dan i poruka za čitaoce? Kada kiša pada u decembru, nemojte da budete u problemu, bolje popijte kriglu piva, i neka vam jetra u hmelju pliva! Budite ono što jeste, a ako nijeste, onda budite ono što biste. (smijeh)
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
24 Zabava/Slobodno vrijeme ITALIČUVENI PJEVA- PRILIČNO ENGLESKI JANSKI KOMEDIČICA ROK JAKA OGRAF, DAPČEVIĆ SASTAV PJETRO SA SLIKE
SIMBOL BERILIJUMA
OZNAKA ZA ONTARIO
MALI RT
PETAK, 21.12.2012.
DIO KOJI MUZIČKE PRIPADA CRKVE, LJESTŽRTVENIK NARODU VICE (MN.)
Daily Sudoku puzzle No. 1819 sudoku 2011-10-06
ŽITELJI TARASKONA
Medium level
Teža
8
RATNIČKO RASPOLOŽENJE
4
3
6
1
9
5
ŽENA SA ORIJENTA
6
MRAČNI PONOR (GR.MIT.) TURSKI DRŽAVNIK KEMAL AUSTRALIJSKI MEDVJEDIĆ PRKOSAN
OBILJEŽENI DIO VRTA ZASAĐEN CVIJEĆEM GRČKO OSTRVO U JONSKOM MORU
2
VAŽAN ZAČIN STARI ŽIČANI INSTRUM. DAVNO DOBA
OZNAKA ZA TOPA U ŠAHU
3
2
8
7
9
7
ITALIJAN. FUDBALER ENRIKO MAĐARS. ŠAHIST, LASLO ZAUSTAVITI SE ITALIJAN. PJESNIK ARIOSTO
NOVINSKA AGENCIJA GANE
8
4
SPORTSKA ODJEĆA GLAVNI GRAD KANADE
LJULJATI, NJIHATI
9
5
4
Play sudoku online at:
KELVIN
8
BLIZAK ROĐAK
3
6
7
www.sudokukingdom.com
AMERIČ. GLUMICA DEREK SUPROTNI VEZNIK
9
6
8
7
RIJEKA U FRANCUSKOJ AKCION. DRUŠTVO
6 Daily Sudoku puzzle No. 2029
ONAJ KOJI SE SLAŽE SA NEČIM
1
POPUNITI ČIM DRUGIM
Lakša 2012-05-03
8 Medium level
4
2
6
4
8
9
8
5
CIJELO
INVERZNO (SKR.)
AUTOR: BANE
8
2
DVA ISTA VOKALA 6. I 5. SLOVO
DEZOKSIRIBONUKLEINSKA KISELINA (SKR.)
6
9
4
3
5
7
9 Page 1/2 5
Play sudoku online at:
ITALIJANSKI POZDRAV
2
RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: OKAMENOTINA, PIVARA, OMAŽ, STARI RIM, RI, TALITA, IAKO, ARIJETA, POK, NI TAMO NI AMO, AS, N, RISTAN, KT, ADŽ, STINT, IBZEN, ENIO, B, ALPI, ESKONT, ŠTAPIN, KARASI, ORAŠAC, TOKATA.
5
Zbog recesije Italija izdaje zamkove i kasarne
Play sudoku online at:
8 5
4 7
Puzzle solution:
6
Puzzle solution:
5
3
6
9
1
8
4
5
2
7
5
7
1
4
2
8
9
6
3
5
7
1
9
6
2
8
4
3
8
3
6
9
5
1
2
7
4
8
2
4
5
3
7
1
9
6
2
4
9
3
7
6
5
1
8
4
9
3
2
5
8
7
6
1
1
5
8
7
4
3
6
9
2
7
1
6
4
9
3
2
8
5
7
2
4
6
1
9
8
3
5
2
5
8
7
1
6
4
3
9
6
9
3
2
8
5
1
4
7
1
4
7
6
2
9
3
5
8
4
8
2
1
6
7
3
5
9
9
3
5
8
4
1
6
7
2
3
6
7
5
9
2
4
8
1
6
8
2
3
7
5
9
1
4
9
1
5
8
3
4
7
2
6
vicevi laže izdavanje na 50 godina, čime se odlaže plan o prodaji istorijskih građevina. “Počećemo odmah da ih izdajemo”, najavljuje direktor Agencije Stefano Skalera. Cijene nekretnina ove godine u Italiji pale su između 30 i 40 odsto dok je privreda te zemlje u recesiji.
9
Sudoku puzzle No. 2042 2012-05-16 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2041 2012-05-15
*** Dođe čovjek pred svetog PePage 1/2 tra i umire od smijeha. - Što se smiješ, čovječe?, upita ga sveti Petar. - Kako da se ne smijem, oni dolje me još uvijek operišu!
vu i tri kasarne iz 19. vijeka na obalama Gardskog jezera na sjeveru zemlje. “To je dobra ideja za nas, način za razvoj turizma. Jedan hotel ovdje, pa to bi bilo izvrsno”, kaže Fabio Menikači. Agencija zadužena za upravljanje državnim nekretninama pred-
7
www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com
KRIZA
Kako bi smanjila javni dug, Vlada Italije odlučila je da nađe stanare za zamkove, ali i kasarne i zatvore koji su pod zaštitom države. Na listi od oko 100 nekretnina nalazi se i srednjovjekovni zamak, nadomak Rima “Soriano nel Čimino”, nekadašnji zatvor iz 18. vijeka na ostrvu Pročida u Napuljskom zali-
7
*** Muž se naveče vraća s posla i na stolu ga dočeka ženina poruka: - Mama je bolesna, odvezla sam se do nje! Zatim poruka na frižideru: - Hrana je u frižideru, samo je podgrij u mikrotalasnoj! Muž krene u krevet, opet poruka: - Sanjaj o meni! Kad mu dopizde poruke, obuče se i krene obuvati cipelu, a u njoj poruka: - Kuda, kuda?
*** Pojetio Srbin šeika, pa mu se hvali: - Ja imam deset sinova, još jedan pa čitav fudbalski tim. A šeik će na to: - Ja imam 17 žena. Još jedna pa cijeli golf-teren.
*** Haso zove radio stanicu i kaže: - Naš’o sam novčanik sa hiljadu maraka u njemu. Takođe sam u novčaniku naš’o ličnu kartu na kojoj piše Cincar Mustafa, Ferhadija 2, Sarajevo. Kaže voditelj: - Šta mi možemo uraditi za tebe? - Možete li biti tako ljubazni te za Mustafu pustiti neku veselu pjesmu?
Zabava/Slobodno vrijeme 25
PETAK, 21.12.2012.
NEZVANIČNO
A slušaj, zanimljivo je.
Ako ja mogu slušat ove ljude, grom me ubio.
Vidi se da te nije bilo ovdje, pa ništa ne znaš...
Da li onaj Miško popravlja frizuru ili neće da nas sluša?
OSMOSMJERKA
HOROSKOP
Word Search Puzzle #A150HH
OVAN
G
S
P
U
R
S
D
A
Y
D
R
E
A
M
S
K
C
E
P
S
O
P
M
E
T
M
S
T
R
M
C
O
D
E
K
I
P
P
A
Q
T
M
E
A
T
C
E
I
S
E
U
L
U
I
I
E
P
S
A
C
T
K
L
D
I
E
W
I
D
L
M
S
R
U
F
S
D
G
A
T
E
S
E
L
A
E
E
P
A
E
N
M
I
E
D
V
L
O
T
S
V
A
R
Y
I
N
G
W
L
I
L
W
P
H
O
T
O
S
Y
N
T
H
E
S
I
S
I
H
C
I
H
W
S
G
G
L
K
O
B
S
H
Y
P
O
C
R
I
T
E
N
O
R
H
T
C
O
U
N
T
E
R
B
A
L
A
N
C
E
C
H
E
A
P
E
N
T
G
I
D
W
G
W
C
A
B
L
E
S
S
I
N
G
N
S
T
S
Billed
Igloo
Recap
Twang
Blessing
Leads
Skies
Udder
Cable
Leper
Specks
Varying
Cheapen
Longs
Spurs
Visor
Counterbalance
Malign
Squeamish
Which
Cover
Masses
Stain
Daydream
Mellows
Stank
Deplete
Nitwit
Stews
Edits
Occupational
Stops
Gates
Photosynthesis
Tampers
Gelds
Piked
Tempo
Hypocrite
Rafted
Throne
Copyright © Puzzle Baron December 20, 2012 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!
Želja za dominacijom i zahtjevi koji se trenutno pred vas postavljaju zahtijevaju da o svemu dobro razmislite. Morate biti umjereniji i odmjereniji nego što je svojstveno vašoj prirodi. Ali šta da se radi?
BIK U fazi ste razmišljanja o biznisu i parama. Iako teže dolazite do cilja, biće sve onako kako ste zamislili. Imate podršku planeta. Dejstvujte munjevito kako biste ostvarili maksimum. Izvjesna situacija zahtijeva štednju.
BLIZANCI U potrazi za raznolikošću možete pretjerati. Ukoliko budete razmišljali o putovanjima i poslovima koji zahtijevaju istrajnost, bićete zadovoljni ali ako se okrenete rješavanju stvari za koje nijeste nadležni.
RAK Radoznali ste i nestašni. Izuzetno vam prija obavljanje više poslova istovremeno, ali i kilometarski telefonski razgovori. Sa Blizancem ostvarujete uspješnu saradnju na svim poljima.
LAV Pred vama je neumoran stvaralački rad. Sebi ste, a da toga nijeste ni svijesni, zadali više nego što možete da odradite, pa otuda potiče nervna razdražljivost. Ukoliko se kolebate između Vodolije i Škorpije, odlučite se za Bika.
DJEVICA Strpljivo privodite kraju jedan po jedan posao. Prija vam samoća, tako da nećete dozvoliti okolini da samo pravi promaju. Razmišljate o putovanju i nekim stvarima koje su ostale nedorečene a tiču se izvjesnog događaja.
VAGA Nezadovoljni ste. Nedostaju vam čvrstina i upornost da se izborite za ono do čega vam je stalo. Najlakše je kukati i biti nezadovoljan. Zar nijeste razmišljali o tome da treba maksimalno da se angažujete.
ŠKORPIJA Svjesni ste da ste uletjeli u emotivnu zabludu ili da ste o nekim ljudima gajili pogrešne predstave. Razočaranje je samo plod vaše neopreznosti. Ali, šta da se radi? Okrenite se rješavanju važnog zdravstvenog pitanja.
STRIJELAC Izuzetno aktivan i zanimljiv dan. Poželjno je ostaviti malo vremena i za odmor, jer će biti dosta i fizičkog i psihičkog iznurivanja. Posjedujete odličnu moć regeneracije, mada ste na momente i sputani.
JARAC Ko se očara, taj se i razočara. Moguć je neprijatan događaj vezan za osobu koju ste smatrali prijateljem. Partner takođe čini sve da vam zagorča život. Samo ukoliko se oslonite na vlastite potencijale, možete biti zadovoljni.
VODOLIJA Uživajte dok možete. Sreća vas prati na svakom koraku, imali vi za nju konkretnog opravdanja ili ne. Sa Lavovima nastojite da se usaglasite, ali teško. Stoga se okrećete Strijelcima. U njihovom društvu provodite zanimljive trenutke.
RIBE Ozbiljan i istrajan rad može vas učiniti srećnim. Ukoliko planirate posjetu ljekaru ili susret sa ustanovama zatvorenog tipa, pravi je momenat. U ostalim segmentima života moguća su razočaranja.
26 Sport
Foto: Vedran Ilić
PETAK, 21.12.2012.
DA LI STE ZNALI...
Sa sinoćnjeg prijema u Vili Gorica
PRIJEM ZA ŠAMPIONE
Samo najveći su najjači kad je najteže Da je defanzivac Barselone, Karles Pujol, u 2012. godini postigao tri gola iz svega četiri šuta na gol protivnika. Sjajan procenat uspješnosti.
BROJKA DANA
188
klupskih utakmica ima Ser Aleks Ferguson u svim evropskim takmičenjima. Pored Fergija još samo tri trenera su uspjela da preskoče magičnu cifru 100, a to su Arsen Venger (150), Karlo Anćeloti (113) i Žoze Murinjo (101).
TIKET DANA DERBI HAL TIP X
KVOTA 3.20
BREST PSŽ TIP 2
KVOTA 1.50
KALJARI JUVENTUS TIP 2
KVOTA 1.40
A. MADRID SELTA TIP 1
KVOTA 1.30
AZ ALKMAR TVENTE TIP X
KVOTA 3.30
PESKARA KATANIJA TIP 2
KVOTA 2.20
Jasna poruka premijera Mila Đukanovića rukovodstvu, struci i rukometašicama Crne Gore Premijer Crne Gore Milo Đukanović sinoć je u Vili “Gorica” upriličio svečani prijem za šampionske Starog kontinenta - rukometašice Crne Gore. “Ne zaboravljamo sjajne uspjehe naših vaterpolista, košarkaša i košarkašica, fudbalera, rukometaša, naših olimpijaca i paraolimpijaca, koji su takođe obradovali Crnu Goru u ovoj godini. Ali, mjesto na sportskom državnom tronu pripada vama. Zbog srebrne olimpijske medalje, zbog klupske titule prvaka Evrope, i konačno, zbog zlatne krune koju ste donijeli iz Beo-
grada. A nadasve, zbog načina na koji ste osvojili evropsko zlato. Jer samo najveći su najjači, kad je najteže”, obratio se premijer Đukanović zlatnim lavicama - “modernim nasljednicama autentičnog duha crnogorske ženske amazonske borbenosti”. Đukanović je posebno apostrofirao “duh zajedništva i patriotizma koji je krasio crnogorski tim”. “Pokazale ste na djelu kako se brane boje Crne Gore, i to je primjer koji je vaša mladost dala cijeloj naciji. U temelj ove vaše zlatne krune, vašu ljubav prema rukome-
tu, vaš rad i viziju, utkan je pobjednički duh generacija rukometašica, trenera i rukometnih radnika Podgorice i Crne Gore. Mnogi od njih, nažalost, više nijesu među nama, ali vjerujem da je ovo prilika da se podsjetimo i tih rukometnih zaljubljenika, koji su ugrađivali sebe u crnogorski sport, još od onog vremena kada se vrhunski rukomet igrao ne samo u tadašnjem Titogradu na poligonu malih sportova pod Goricom, već i u Pljevljima, Beranama, na Cetinju i u drugim gradovima u Crnoj Gori. Vi ste dosanjali njihove uspjehe i ostvari-
li najveće nade i najveće želje svih njih, prethodnih rukometnih generacija”, rekao je Đukanović, koji je zatim lavice darivao specijalnim poklonima - zlatnicima sa likom Kralja Nikole. U ime RSCG novom (starom) premijeru zahvalili su se ispred Saveza - predsjednik Predrag Bošković, a ispred igračica - najmlađa reprezentativka Jelena Despotović koja je premijeru uručila crveni dres sa brojem 1 i rukometnu loptu sa potpisima svih igračica koje su Crnoj Gori donijele zlato iz Beograda.
NBA
Strašni Kevin Djurant
Najbolji igrač Oklahome u pobjedi nad Atlantom ubacio 41 poen, Nikola Vučević i Orlando pospremili Vašington
Može li se neko odbraniti od grmljavine - Oklahoma je trijumfom na gostujućem parketu protiv Atlante (100:92) stigla do 12 uzastopne pobjede! A, ko je bio najbolji? Nije teško pogoditi - Kevin Djurant je u “Filips Areni” ubacio nevjerovatna 42 koša, a uz pomoć Rasela Vestbruka ukupno su potpisali čak - 69 poena. “Udvajali smo ga, igrali zonu, sve smo probali, ali jednostavno nije bilo šanse da ga zaustavimo. Kada je Kevin raspoložen onda igra nevjerovatno”, rekao je nakon utakmice trener Atlante Leri Druv. Oklahoma nakon 25 utakmice djeluje kao ekipa koja će se po svemu sudeći boriti za titulu, jer za sada imaju samo četiri poraza. Orlando Nikole Vučevića je odradio ono što se očekivalo - “magični” su bez većih problema savladali Vašington 90:83, a naš reprezentativac je za 34 minuta postigao 8 poena i uhvatio odličnih 13 lopti. Na Zapadu, pored Oklahome glavnu riječ vode Klipersi koji su ubelježili 11. trijumf zaredom! Rutinski su odradili slabašni Nju Orleans, zaustavili ga na samo 77 poena, a postigli su 93 u novoj pobedi. Blejk Grifin završio je meč sa 18, a Džamal Kroford sa 17 poena. SEMAFOR: Njujork - Bruklin 100:86, Orlando - Vašington 90:83,
Šifrin neće zaboraviti Ore
Toronto - Detroit 97:91, Indijana - Juta 104:84, Atlanta - Oklahoma 92:100, Boston - Klivlend 103:91, Hjuston - Filadelfija 125:103, Finiks
- Šarlot 121:104, Memfis - Milvoki 90:80, Sakramento - Golden Stejt 131:127, LA Klipers - Nju Orleans 93:77. U.R.
Mikaela Šifrin nikada neće zaboraviti 20. decembar i slalom u švedskom Oreu - američka skijašica stigla je do prve pobjede u karijeri ispred domaće takmičarke Fride Hansdotir i Slovenke Tine Maze. Sedamnaestogodišnja Šifrinova, jedna od najmlađih pobjednica u Svjetskom kupu, do trijumfa je došla u vremenu od 1:45,36, Šveđanka je zaostajala 29 stotinki, a Mazeova je bila 52 stotinke sporija. Amerikanka je nakon ove pobjede prva u poretku slalomašica sa 196 bodova, dok je Njemica Marija Hefl Riš druga sa 174, a Maze treća sa 170 poena. U generalnom plasmanu Svjetskog kupa ubjedljivo vođstvo ima Maze koja ima 919 bodova, čak 387 više od Rišove koja je druga, dok je Katrin Cetel treća sa 466 poena. Svjetski kup nastaviće se narednog vikenda u Zemeringu u Austriji.
Sport 27 Foto: Aba liga
PETAK, 21.12.2012.
SEMAFOR Igokea - Široki 89:73 Olimpija - Radnički 81:75 MZT Skoplje - Cibona Cedevita - Budućnost 84:75 Solnok - Krka 72:69 Zadar - Partizan 80:78 Crvena zvezda - Split 94:67
SPORTSKI EKRAN 13:00 16:30 17:25 18:00 19:00 19:15 19:55 20:45 20:45 20:45 22:00 22:50
Snoubord Atlant - Traktor, hokej Fleš sport Peskara - Katanija, fudbal Španski rukomet, Kup Olimpija - KAC, hokej Sport Blekpul - Vulvs, fudbal Brest - PSŽ, fudbal Kaljari - Juventus, fudbal A. Madrid - Selta, fudbal Sport
(Eurosport2) (SportKlub) (RTCG2) (Arena4) (SportKlub+) (SK Prime) (RTCG1) (SportKlub+) (Arena1) (Arena4) (SK Prime) (TV Vijesti)
NE PROPUSTITE
Kaljari - Juventus (Arenasport 4, 20.45) Crnogorski maestro Mirko Vučinić sa drugovima spreman je da nastavi odličnu seriju rezultata - Juventus gostuje uvijek nezgodnom Kaljariju.
BALKANSKA LIGA
Aleksa Popović i plava družina nijesu našli rješenje za Brejsija Rajta i Peđu Šuputa sinoć u Zagrebu
ABA LIGA 14. KOLO
Raspad sistema u posljednjoj dionici Budućnost Voli poražena u Zagrebu od Cedevite 84:75 Miloš Antić
G
ostujuća mini turneja košarkaša Budućnost Volija okončana je porazom - nakon psihički i fizički iscrpljujućeg meča sa Olimpijom (poraz nakon tri produžetka), izabranici Dejana Radonjića ništa bolje nijesu prošli ni stotinjak kilometara istočnije.
Plavi su u Zagrebu poraženi od Cedevite - u meču u kojem su bili patapata tri četvrtine, ali im se igra totalno raspala u posljednjem kvartalu, što je izuzetno kvalitetan sastav Aleksandra Petrovića znao da kazni. “Poslije meča u Ljubljani došli smo ovdje u specifičnom stanju što se tiče psihologije i određenih problema sa povredama, tako da je postojala
bojaznost da ćemo odigrati gore nego što jesmo. Otvaranje je bilo u tom pravcu, Cedevita je kvalitetna i šuterski dobra ekipa. Međutim, ušli smo u većem dijelu meča u aktivnu igru za izjednačenje, s tim da smo u zadnjoj četvrtini primili previše poena. Period kad su oni upisali četiri skoka u napadu za redom i pritom poentirali je bio presudan i tu je meč bio riješen. Mi smo se borili do kraja i če-
Cedevita - Budućnost 84:75 ZAGREB - Dvorana: Dom sportova. Gledalaca: oko 500. Sudije:
Belošević, Nešković, Glišić (Srbija). Rezultati po četvrtinama: 22:18, 15:22, 17:18, 30:17. CEDEVITA: Rogić, Rajt 24, Šuput 22, Lebo, Andrić 12, Suton, Bilan 8, Ilievski 4, Nurkić, Tomas 7, Grin 5, Baždarić 2. BUDUĆNOST: Mihailović, M. Popović 8, M. Milošević, S. Milošević 5, Li 23, Vitkovac 13, Bunić 4, A. Popović 2, Ivanović 3, Ivanov, Bost 17.
kali grešku, ali se ona nije dogodila”, istakao je rekao je nakon meča Dejan Radonjić. Meč je otvoren u mirnom ritmu, sve dok domaćin nije napravio seriju 8:0 i poveo (15:8), pa 22:14 na isteku 9. minuta. Da domaćin ne stvori opipljiviju prednost pobrinuo se Marko Popović - kapiten plave družine vezao je dvije trojke što je bio uvod u seriju 11:0 i vođstvo Budućnosti 25:22 u 13. minutu. Cedevita se trojkama vraćala u život i da izabranici Ace Petrovića nijesu bili uspješni van linije 6,75m (šut 6-5), semafor bi na poluvremenu sigurno ispisao više od +3 za Budućnost (37:40). Plavi su u sličnom stilu nastavili u i trećoj dionici - igrom koš za koš parirali su rivalu, pa su na ulasku u posljednju četvrtinu imali +4 (54:58). Mirisalo je na novu triler završnicu, slično onoj u Stožicama, ali su plavi odjednom zablokirali - napad nije funkcionisao, a odbrana je počela da popušta. Na krilima Brejsija Rajta i fenomenalnog Peđe Šuputa domaćin je ispisao seriju 18:4, stigao do +10 (72:62), što je bio kraj podgoričkih snova o iznenađenju.
Ništa novo kod ` ` mornara' ' - poraz SOFIJA - Univezitetska dvorana. Gledalaca: oko 300. Sudije: Pavlov, I. Mitrovski, Z. Mitrovski (svi iz Makedonije). Rezultat po četvrtinama: 24:10, 16:21, 23:24, 29:12. LEVSKI: D. Dimitrov 25, Varbanov 17, Marinović 11, Kostov 2, Georgijev 3, Ivanov 9, Angelov, H. Dimitrov 8, Georgijev 8, Petkov 3, Filipov 6, Kunov. MORNAR: Radosavljević 16, Pajović 19, Dammjanović 4, Pavić, Skurdauskas 2, Rondović 17, Đurišić 3, Sekulović 4, Ivanović 2, Miković, Milović, Pavićević. Kako su igrali tokom čitave se-
zone u Balkanskoj ligi tako su i završili takmičenje - košarkaši Mornara deklasirani su u Sofiji od domaćeg Levskog 92:67! Izabranici Mihaila Pavićevića u prijestonici Bugarske upisali su sedmi poraz (pobjedili samo ekipu Kumanova u Topolici), a da se nemaju čemu nadati jasno je bilo već nakon prve četvrtine kada je domaćin stekao +14 (24:10). Domaći su letjeli na krilima Dimitra Dimitrova (25 poena) i Nikolaja Varbanova (17 poena), dok je kod Barana najbolji utisak ostavio trio Pajović (19p), Rondović (17p), Radosavljević (16p). M.A.
SEKRETARIJAT ZA KULTURU I SPORT
Rukometni laureati Bojana Popović, Dragan Adžić i ŽRK Budućnost izabrani su, očekivano, za najuspješnjijeg sportistu, trenera i klub Podgorice u 2012. godini u izboru Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada. Savjet Sekretarijata će nakon razmatranja svih pristiglih predloga i ostvarenih rezultata u 2012. godini za perspektivne sportiste Podgorice nagraditi Arsa Milića (džudo), Lazara Ćupića (džudo), Jovana Marića (karate), Marija Hodžića (karate), Božicu Mujović (košarka), Borisa Cmiljanića (fudbal) i Lazara Vuletića (karate). Odlučeno je da se za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom, dodijeli priznanje Igoru Tomiću, za poseban do-
prinos u razvoju školskog sporta profesorima Lakiću Janketiću (OŠ “Savo Pejanović”) i Đukanu Mrdaku (Mašinska škola “Ivan Uskoković”), a za dugogodišnji rad i izuzetan doprinos u razvoju, organizovanju i unapređenju sporta Vladimiru Đuričkoviću i Branku Markoviću. Priznjanja za izuzetne sportske rezultate u 2012. godini dodijeliće se Ženskoj rukometnoj reprezentaciji Crne Gore, Marini Raković, Univerzitetskoj karate reprezentaciji Crne Gore i Košarkaškoj reprezentaciji Crne Gore - veteranima. Svečano proglašenje najuspješnijih u godini na izmaku održaće se u ponedjeljak u podne u Zelenom salonu Hotela Crna Gora.
FERARI
Fetel može, ali ne sa Alonsom
Legendarni Mihael Šumaher preporučuje zemljaka Sebastijana Fetela čelnicima “svog” Ferarija
Šef Ferarija Luka Montecemolo izjavio je da bi želio da vidi aktuelnog trostrukog svjetskog šampiona u Formuli 1 Sebastijana Fetela u svom timu. “Postoji mogućnost da Fetel jednog dana vozi za Ferari”, rekao je 65-godišnji Montecemolo za njemački časopis “Auto, motor i sport”. Dvadeset petogodišnji Fetel produžio je prošlog mjeseca ugovor sa Red Bulom do 2016, odmah po osvajanju treće titule šampiona svijeta.
Montecemolo je istakao da bi u slučaju da Fernando Alonso poželi da se povuče, Fetel mogao da zauzme njegovo mjesto”. Šef Ferarija ističe da obojica vozača u timu ne bi bila dobro rešenje. “Alonso i Fetel zajedno - to bi zaista bilo teško zamisliti”, rekao je Montecemolo otkrivši da mu je Mihael Šumaher prvi put ukazao na nevjerovatni talenat Fetela. “On je mlad, sa obje noge je na zemlji i ima nevjerovatnu želju za
pobjedama. Šumaher mi je ukazao na njega, pošto ga zna još kao karting vozača”, rekao je Montecemolo. Fetel je ove godine za svega tri poena pobijedio Alonsa u šampionatu svijeta. Montecemolo je naglasio da je zadovoljan što je Alonso u njegovom timu. “Alonso je mnogo više od vozača. On je ključna figura jer ulaže mnogo u timski rad”, izjavio je Montecemolo.
28 Sport
PETAK, 21.12.2012.
Boks nekad i sad kao nebo i zemlja GDJE SU I ŠTA RADE
DNEVNE NOVINE U POSJETI KOD
Miodrag Mio Perunović bokserska legenda Crne Gore
Aleksandar Popović, Foto Vedran Ilić
B
oksu sam se posvetio dječački iskreno, dajući mu cijelog sebe i najljepše dane života, a sigurno da ni ti dani ne bi bili onako lijepi, prepuni najrazličitijih radosti i iskustava, da nije bilo boksa - riječi su velikog 45-godišnjeg Miodraga Mija Perunovića, koje karakterišu njegovu knjigu “Štit i mač”. Dio nje i sopstvenih stavova legendarni bokser podijelio je u intevjuu za naš list, u prijatnoj atmosferi njegovog doma, umirujućeg kamina, i društvu nezaobilaznog psa Urana...
DN: Gdje je danas Miodrag Perunović i šta radi? MP: Tu sam, u Podgorici. Radim u klubu Budućnost onoliko koliko se može u ovim uslovima i pokušavam da svoje znanje i energiju prenesem na mlade ljude koji imaju želju da se bave boksom. Doduše, veoma je teško organizovati bokserske manifestacije zbog situacije u kojoj se taj sport nalazi, kako u regionu, tako i u Crnoj Gori. Ipak, radimo na tome da se pojavi neki takmičar koji bi bio kadar da osvojio možda neku medalju. Takođe, u ovom postsportskom periodu pokušavam da na najbolji način osmislim svoj život. DN: Kako gledate na crnogorski boks danas? MP: Razlika u odnosu na neka prošla vremena jeste - nebo i zemlja! Od onih uslova u kojima je boks nekada kao sport bio među prvima u Jugoslaviji, od toga nije ostalo ništa. Sve je umanjeno, razdrobljeno. Jednostavno, boks u Crnoj Gori je u veoma lošoj situaciji. ● BOKS JE U OČAJNOJ SITUACIJI DN: Zašto nema mjesta za Vas u Bokserskom savezu? MP: Niko ne traži da svoje iskustvo i znanje predočim i iznesem kao neku smjernicu kako da se razvija boks ovdje. Zbog toga, ni ja nemam ambiciju da se namećem i da solim pamet svima. Stvari stoje veoma loše, a mogu da budu mnogo bolje organizovane nego što jesu. U Bokserskom savezu Crne Gore se sve svelo na dvatri čovjeka koja godinama unazad rade sa Savezom onako kako njima odgovara. ● SMETA IM NEKO KO ZNA VI ŠE OD NJIH DN: Zbog čega je, po vašem mišljenju, to tako?
MP: Lični interesi dominiraju. Oni ne žele da, neko ko zna više od njih, sarađuje sa njima, jer takav čovjek smeta. U suprotnom bi bi oni bili u drugom planu. Ovako im više odgovara pozicija na nižem nivou, na kojem će oni biti u vrhu. Kao - na vrhu dna. Međutim, ne trebam ja njima, a ne trebaju ni oni meni u takvom sportu kakav vode. DN: Da li postoji vaša želja za ulaskom u Savez? MP: Apsolutno ne u ovoj situaciji i sa tim ljudima. Moralo bi mnogo toga da se promijeni i da dođu stvari na svoje mjesto, što nikome sada ne odgovara. Ja sam u sportu 40 godina i prošao sam sve, od samog početka, pa do upoznavanja bokserskih organizacija. Jednostavno, da bih sačuvao njih od sebe i sebe od njih ostvljam stvari ovakve kakve jesu, jer bi neko sa višeg nivoa trebalo da promijeni cijelu situaciju, a ne neko kao ja. DN: Nego, da se okrenemo vedrijim temama. Koji su to vaši najljepši trenuci u karijeri? MP: Lako je odabrati, ali istovremeno i veoma teško. Postoje određeni rezultati koji govore sami za sebe, kao što je prva velika titula vicešampiona svijeta sa 20 godina, šampiona Evrope odmah nakon toga i vicešampiona Evrope dvije godine kasnije. Bio sam i interkontinentalni šampion u profesionalnom boksu i to su titule koje su najbitnije. ● MEČEVI SA GAMAROM I SAVČENKOM ZA NEZABORAV DN: Najvažniji meč karijere? MP: Postoji mnogo mečeva koji su još značajniji zbog bokserskog, ali i ljudskog sazrijevanja - tzv. male borbe. Na primjer - prvi meč na SP u Beogradu protiv Pedra Gamara, tadaš-
Borci su prodati
Naš sagovornik najviše zamijera BSCG odnos prema mladim i perspektivnim bokserima, kojih se lako odriče i praktično ih tjera od sebe. “Savez nikad nije u u mogućnosti da im obezbijedi egzistenciju, pa oni svi, u trenucima kada mogu da daju najviše amaterskom boksu i Crnoj Gori, moraju da pređu u profesionalne vode. Jednom riječju - prodati su!”, smatra legenda jugoslovenskog boksa.
njeg olimpijskog vicešampiona iz Montreala 1976. Bio je najveća zvijezda, uz Kubanca Teofila Stivensona, a ja sam kao debitant ušao sa njim u ring faktički bez ikakvih šansi, ali sam ga pobijedio i otvorila su mi se vrata budućnosti. Mogu reći da je taj meč bio presudan za moju karijeru. DN: A, pobjeda nad velikim Viktorom Savčenkom? MP: Da, to je bio meč za titulu šampiona Evrope u Kelnu 1979. godine. David protiv Golijata. On je bio u to vrijeme u amaterskom boksu ono što je Majk Tajson bio u svojoj najvećoj ekspanziji - strah i trepet. Nije mu se praktično smjelo izaći na megdan. A, koliko je značajna titula koju sam osvojio u toj borbi, toliko je značajan i trijumf nad njim, koji je važio za nepobjedivog borca. ● SUDIJSKE NEPRAVDE DN: Da li ste doživjeli razočaranja u karijeri? MP: Uvijek u sportu ima razočaranja, a u boksu pogotovo. Ja sam, od cijele svoje generacije, bio taj kojem su se najviše dešavala nepravde. Tri velike borbe sam izgubio sudijskim odlukama - finale SP 1978, pa na OI 1980. i 1981. finale Evropskog prvenstva, a bilo ih je još kasnije u profesionalnom ringu. Međutim, to je bio dio mog sportskog puta i morao sam to da prođem. Sad shvatam da je to bila velika škola i vrijednost, jer je to više uticalo na izgradnju moje ličnosti. Nije ni bitno da li si osvojio jednu ili pet medalja, jer se sve zaboravi. Važnije je kako čovjek živi i kakav je čovjek.
MP: Naravno. Bio sam pun entuzijazma i želje da radim. Pokušao sam da vratim boks gdje mu je mjesto, ali sam nailazio na opstrukcije. Doživio sam od nekih bliskih ljudi niske udarce i smučilo mi se. Povukao sam se i prepustio njima to zadovoljstvo, a kakvo je to zadovoljstvo pokazuju posljednjih 11 godina i mizerni bokserski rezultati. DN: Ipak, uspjeli ste da stvorite mnoge šampione? MP: Kao selektor Jugoslavije sam stvorio divnu generaciju boksera od 1819 godina. Tu su bili Nikola Sjekloća, Milorad Gajović i pokojni Aleksandar Pejanović. To su sve bokseri koji su osvajali medalje i sada su u vrhu, osim Aleksandra, nažalost. Bio sam njihov prijatelj, ali sam znao da razdvojim profesionalno i privatno. Međutim, za Nikolu sam jako vezan jer sam sa njim prošao prva velika značajna takmiče-
● NISKI UDARCI OD BLISKIH LJUDI DN: Bili ste i selektor SR Jugoslavije šest godina?
Knjiga ª Štit i mačº pobrala simpatije Autobiografska knjiga Miodraga Perunovića “Štit i mač” naišla je na pozitivne kritike javnosti, prijatelja, nakon čega je usljedila zbirka pjesama “Put” 2007. godine. “To je bio period kada se nijesam oglašavao u javnosti. Počeo sam da pišem kolumnu za “Vijesti” i kroz njih sam otkrivao svoje dogodovštine iz karijere, pa je tako nastala autobiografska knjiga”, otkriva Mijo, koji je jedan primjerak knjige džentlmenski poklonio i našem listu.
Bokseri emotivci
Bokserski mečevi, puni pretrpljenih udaraca i krvi stvaraju odbojnu sliku gledalaca, ali ... nije baš sve tako kako izgleda. “Boks izgleda surov, grub i ljudi misle da su bokseri takvi i u duši. A to nema veze sa stvarnošću. Jednostavno, boks je samo sport koji izgleda tako kako izgleda. Vrlo često su to emotivni ljudi, koji nesebično pružaju ljubav i traže ljubav”, naglašava Perunović. nja. On je bokser velikog potencijala i želim mu od srca da uspije u profesionalnom boksu, odnosno u borbi za titulu prvaka svijeta. Dejan Zlatičanin je kao 11-godišnji dječak napravio prve bokserske korake pored mene, ali je kasnije prešao u profesionalce, krenuvši stopama Predraga Radoševića koji je još puno mogao da napreduje u amaterskom boksu.
Sport 29
PETAK, 21.12.2012.
Objavljen rat zvijezda LIGA ŠAMPIONA
Real protiv Mančester junajteda, Barselona ponovo na Milan, Arsenal dobio Bajern, Šahtjor i Dortmund za totalni fudbal Aleksandar Popović
Š
vajcarsko mjesto sudbine ponovo je instaliralo pakleno fudbalsko proljeće. Kuglice Lige šampiona, na tlu Niona, uparile su velikane svjetskog fudbala, među kojima se ističu derbiji Reala i Mančester junajteda, Milana i Barselone, odnosno Arsenala i minhenskog Bajerna. Slučajno ili ne, svih osam parova ponovili su se samo dan nakon probnog izvlačenja (šansa za tako nešto prema ESPN-u iznosi 0,00005%), što je izazvalo sumnju u regularnost žrijeba. Međutim, šta je tu je, pa će se najboljih 16 ekipa Evrope suočiti sa svojim ambicijama u drugom i trećem mjesecu 2013. godine, sa nadom da će baš neka od njih pronaći put do velelepnog “Vemblija”.
Osam osvajača Lige šampiona pozlatiće osmini finala, gdje je zakazano nekoliko kultnih sudara, ali i onih koji su za nijansu manje spektakularni. Ipak, i kao takvi će svakako izazvati pomnu pažnju javnosti. Prvi u redu stoji zagarantovani napadački duel između Šahtjora i Borusije Dortmund, a slijede dvoboji Seltika i Juventusa našeg Mirka Vučinića, Porta i Malage, Galatasaraja i Šalkea. ● RONALDO: UZBUĐEN SAM! FERGI: KUPIĆU DOBRO VINO Najbombastičniji par osmine finala igraće doživjeće svoju eksploziju na “Santijago Bernabeu” stadionu, odnosno na “Old Trafordu” - Real Madrid će se namjeriti na Mančester Junajted, Žoze Murinjo na Ser Aleksa Fergusona, a povratnik Kristijano Ronaldo na klub u kome je dostigao svjet-
sku slavu. “Znao sam da nećemo imati sreće, jer je nikada ni nismo imali. Moraćemo da igramo bolje nego ikad, jer je skoro nemoguće nadmudriti Fergusona”, prve su reakcije “Specijalnog”, dok je Ronaldo svim srcem priželjkivao dvomeč, ali ... “Neopisiv je osjećaj, ali su mi emocije pomiješane, pa ne mogu komentarisati sada sve to. Izvinjavam se, ali je uzbuđenje preveliko”, priznao je CR7. Sa druge strane, Fergi je bio kratko i jasno slikovit ... “Pa, to je kravata u krug. Navijači će ponovo vidjeti Ronalda, a ja Murinja. Bez sumnje, moram kupiti neko dobro vino”, poentirao je Škot. ● MILAN ŽRTVA SUDBINE, BARSA ODUŠEVLJENA Dva spektakilarna meča prošle
sezone u grupnoj fazi, zatim i duel u četvrtfinalu gdje je Barselona pomoću “sudijskog vjetra” eliminisala Milan obilježili su špansko-italijanski rat, a sada slijedi i nastavak. “Mi smo žrtve sudbine, ovo je peti ili šesti put da izvlačimo Barselonu. Ipak, vjerujemo u prolaz i koristimo priliku da poželimo brz oporavak Titu Vilanovi”, konstatovao je organizacioni direktor “roso-nera” Umberto Gandini, dok je Masimilijano Alegri dodao da očekuje više sreće za svoj tim, nego što je to bio slučaj prošlog proljeća. Na suparničkoj strani se ispunila želja kapitena Karlesa Pujola... “Srećan sam što smo izvukli Milan, jer sam uvijek uživao igrajući protiv njih”, poručio je stub katalonskog giganta, uz konstataciju da je italijanski tim među najvećima na svijetu i da neće potcjeniti njihov slab start sezone.
LE: Đorđević na ª Enfilduº Nešto kasnije, u odnosu na Ligu šampiona, održan je žrijeb i za “mlađu sestru” Lige Evrope, gdje će derbije šesnaestine finala igrati naš Luka Đorđević i njegov Ze-
Nokaut faza Lige šampiona
Prvi mečevi: Feb 12 / 13, 19 / 20 Galatasaraj TUR – 2011/12: – Najbolji rezultat: Semi-final 1989 Seltik ŠKO – 2011/12: – Najbolji: Prvak 1967 Arsenal ENG 2011/12: 1/8 finala – Najboljii: Finalista 2006 Šahjtor UKR – 2011/12: Grupna faza Najbolji: 1/4 finala 2011 Milan ITA 2011/12: 1/4 finala – Najbolji: 7 puta prvak Real Madrid ŠPA – 2011/12: Polufinale Najbolji: 9 puta prvak Valensija ŠPA – 2011/12: Grupna faza Najbolji: Finalista 2000, 01 Porto POR – 2011/12: Grupna faza Najbolji: Prvak 1987, 2004
Revanš mečevi: Mar 5/6, 12/13 Šalke NJEM – Polufinale 2011 Juventus ITA – Prvak 1985, 1996 Bajern Minhen NJEM Finale 4 puta prvak Dortmund NJEM Grupna faza Prvak1997 Barselona ŠPA polufinale 4 puta prvak Mančester Junajted ENG Grupna faza 3 puta prvak PSŽ FRA – Polufinale 1995 Malaga ŠPA – Debitant
ČETVRTFINALE
POLUFINALE
FINALE
Apr 2 / 3, 9 / 10
Apr 23 / 24, 30 / May 1
Maj 25, Vembli, London
Izvori: UEFA, Infostrada Sports
nit protiv Liverpula, Totenhem i Lion, dok će aktuelni prvak Atletiko Madrid ukrstiti koplja sa ruskim Rubinom. A, još uvijek zvanični šampion Evrope, Čelzi, boriće se sa Spartom Prag, pored milanskog Intera koji će morati da eliminiše rumunski Kluž. Prvi mečevi su na programu 14. februara, a revanši 21. februara.
© GRAPHIC NEWS
PAROVI 1/6 finala: BATE - Fenerbahče. Inter - Kluž, Levante Olimpijakos, Zenit - Liverpul, Dinamo Kijev - Bordo, Bajer - Benfika, Njukasl - Metalist, Štutgart - Genk, Atletiko Madrid - Rubin, Ajaks - Steaua, Bazel - Dnjepar, Anži -Hanover, Sparta Prag - Čelsi, B.Menhengladbah - Lacio, Totenhem - Lion, Napoli - Plzen.
30 Sport
PETAK, 21.12.2012.
Tito je dobro Treneru Barselone otklonjen tumor na pljuvačnoj žlijezdi - u Barsi zadovoljni Sve je prošlo u redu - treneru Barselone, Titu Viljanovi, tokom dvoipočasovne operacije otklonjen je tumor na pljuvačnoj žlijezdi! Viljanovino stanje je stabilno, a katalonski klub je saopštio da će se Tito zadržati četiri dana u bolnici, nakon čega mu slijedi još šest nedjelja hemoterapije. “Tito je veoma jak. Ubijeđeni smo da će nam se brzo vratiti”, rekao je predsjednik Barselone Sandro Rosel na jučerašnjoj konferenciji kojoj su prisustvovali prvotimci Karles Pujol, Ćavi, Andres Injesta i Viktor Valdez. Pored zvijezda Barse na pressu se pojavio i sportski direktor An-
doni Zubizareta, koji je poručio: “Tito je naš trener i nastaviće da obavlja tu funkciju. Sada moramo da se skoncentrišemo na narednu utakmicu sa Valjadolidom”, poručio je Zubizareta, direktor Barse, koju će u narednim mečevima voditi pomoćni trener Đordi Roura. Poslije saznanja da se Viljanovi tumor vratio, trener Barselone dobio je poruke podrške sa svih strana, uključujući i od najvećeg rivala - madridskog Reala. “Tito, svi smo uz tebe i vjerujemo da možeš da pobijediš. Nema šanse da izgubiš ovu utakmicu”, napisao je golman Reala Iker Kasiljas na svom Facebook profilu. B.T.
FOTO: D. Jovanović
USpJešnA OperAciJA
Kjelini tri mjeseca van terena Loša vijest za Juventus - stub defanzive šampiona Serije A, Đorđo Kjelini, povrijedio se na posljednjem treningu, a prve procjene su da će sa terena odsustvovati tri mjeseca. Mediji u Italiji navode da je reprezentativac Italije vjerovatno pokidao mišić, što znači da neće brzo kročiti na teren. Ako se prognoze ispostave kao tačne Juve će morati da dovede novog defanzivca u januarskom prelaznom roku. B.T.
Povratak Abidala Barselona je tužna zbog Tita Viljanove, ali povratak Erika Abidala je srećna vijest - defanzivac se vratio treninzima prvog tima, osam mjeseci pošto mu je presađena jetra! “Abidal je juče počeo normalno da trenira sa saigračima. Posljednjih nedjelja je radio individualno”, stoji u saopštenju Barselone. Abidal ima 33 godine, a imao je tumor na jetri, koji je u aprilu operisan. Nije igrao od 26. februara. “Hoću da se vratim na teren, ali imam porodicu i ne želim ništa da rizikujem. Ako mogu da igram, dobro, ali ako ne - ostaću sa porodicom i prijateljima”, neće po svaki cijenu na teren Abidal. B.T.
ZADOVOLJSTVO
Uspješna godina: Selektor Branko Brnović u razgovoru sa Miodragom Džudovićem
Neka 2013. bude kao 2012.
Selektor Branko Brnović i Miodrag Džudović sa osmijehom na licu ispraćaju godinu na izmaku Branko Brnović sa osmijehom na licu ispraća 2012. godinu - selektor je reprezentaciju Crne Gore ostavio na čelu kvalifikacione grupe H ispred Engleske, Ukrajine i Poljske - Svjetsko prvenstvo u Brazilu je blizu, a put trnovit... “Godina je bila uspješna. To nam daje obavezu da u narednoj godini postignemo isti rezultat, a ubijeđen sam da možemo napraviti veliki korak sa momcima koje imamo. Nadam se da ćemo se na kraju sljedeće godine radovati putu na Svjetsko prvenstvo”, rekao je selektor Brnović, koji nije zatvorio vrata reprezentacije Branku Boškoviću
- bivšem zamjeniku kapitena, koji trenutno nema klub. “Branko nije otpisan, samo je pitanje da li će se vratiti i hoće li početi da igra”, jasan je Brna, koji je svima čestitao nastupajuće praznike. A, slično kao selektor razmišlja pouzdani defanzivac Miodrag Džudović, koji je prisustvovao jučerašnjoj gala svečanosti FSCG... “Uspjeli smo da ponovimo priču iz prošlih kvalifikacija, a sada smo iskusniji, pa se nadam da ćemo iskoristiti trenutnu poziciju u daljem takmičenju. Važna nam je naredna utakmica, treba ozbiljno prići Moldaviji”, rekao je Džudović. B.T.
Sport 31
PETAK, 21.12.2012.
FOTO: D. Jovanović
zasluženo
Iznenađen razlikom Potukao konkurenciju - Blažo Igumanović najbolji fudbaler CFL
Bojan Topalović
S
ve što je bilo u ponudi na crnogorskoj fudbalskoj sceni - osvojio je sa klubom! Nedostajalo mu je samo individualno priznanje najboljeg igrača lige... A, to priznanje prigrabio je juče - Blažo Igumanović je najuspješniji fudbaler crnogorske lige u 2012. godini! Potpuno zasluženo.
tulu (izgubili je od Budućnosti), bio u finalu Kupa Crne Gore (poraženi od Čelika), a u sezoni koja teče drže treću poziciju - lider Sutjeska “rudarima” bježi samo tri poena... “Imali smo dosta kadrovskih, finansijskih problema... S obzirom kroz šta smo sve prošli, treba da budemo zadovoljni što smo treći. Pored svega, nedostajalo nam je malo sreće”. A, fantastične igre u dresu Rudara Blaža su lansirale u A reprezentaciju - debitovao je protiv San Marina pod Goricom, zamalo postigao gol - zatresao je stativu... “Poziv za reprezentaciju i debi su velika čast”, rekao je Igumanović, koji se osvrnuo na eventualni transfer negdje van granica Crne Gore: “Ima nekih pregovora, vidjećemo šta će biti. Iskreno, mislima sam u Rudaru”, rekao je na kraju najbolji igrač crnogorske lige za 2012. godinu.
FOTO: D. Jovanović
Super zahvalni defanzivac/ofanzivac Rudara je prošle godine gledao u leđa Draganu Boškoviću, a sada je ubjedljivo sam na tronu Blažo Igumanović je od trenera i kapitena dobio 74 boda, a najbliži pratioci Đorđe Šušnjar (23 boda) i Ivan Ivanović (22 poena) su bili miljama daleko od njega... “Bio sam blizu prošle godine. Iskreno, očekivao sam da budem u najužem izboru. Ostvarila mi se želja, nagrada mi imponuje, daje podstrek za naredni period”, rekao je juče sjajni ljevonogi fudbaler. Konkurencija je ostala daleko iza tebe - ne sjećamo se da je neko tako ubjedljiv bio, uvijek je odlučivalo nekoliko poena između prvoplasiranog i drugolasiranog... “Iznenadio sam se kad sam čuo da sam ubjedljivo prvi, jer je konkurencija bila jako dobra”, riječi su Igumanovića. Na Blažovim krilima Rudar je prošle godine sanjao ti-
Zasluženo najbolji: Blažo Igumanović na jučerašnjoj ceremoniji
sTVarno naJBolJI
San: Hoću u Brazil Luka Đorđević drugi put zaredom prigrlio priznanje za naj igrača rođenog 1994. godine
taciji”, optimista je Đorđević. Zenit ove sezone ima ozbiljne rivale u Rusiji, trenutno su treći na tabeli, a ispali su iz Lige šampiona, pa će se bogati Rusi morati zadovoljiti igranjem u Ligi Evrope protivnik u 1/16 finala je Liverpul. “Sve je u našim rukama. Imperativ je da se osvoji liga, a sigurno to neće biti lako. Posljednjih 7-8 utakmica nijesam igrao, ali ne postoji nervoza. Trener računa na mene, doći će vrijeme kada ću igrati konstantno”, riječi su 18-godišnjeg napadača, koji ima novogodišnju želju: “To je put u Brazil na Svjetsko prvenstvo”. U.R.
FOTO: D. Jovanović
Miodrag Vukotić i Dragan Radojičić su prvi čestitali Slavoljubu Bubanji
Transfer iz Mogrena u Zenit, poziv u A reprezentaciju, pogodak i dvije asistencije na debi utakmici protiv San Marina - to se sve desilo Luki Đorđeviću u 2012. godini! I dileme nije bilo - Luka je najbolji izdanak crnogorskog fudbala koji je rođen 1994. godine. A, to priznanje na adresu supertalentovanog ofanzivca Zenita ide drugu godinu zaredom. “Puno mi znači priznanje koje sam dobio. To je znak da sam dobro radio. Bilo je dosta odricanja, ali ni zbog čega ne žalim, jer sam tek na početku. Radiću još jače, nadam se da će se to osjetiti na igrama u klubu i reprezen-
Iskren
Slavoljub Bubanja najuspješniji trener u 2012. Vječni optimista na trijumfalnom postolju - Slavoljub Bubanja je navikao na to. Pogotovo od kada je preuzeo Čelik! Lagano je osvojio Drugu ligu, “metalurzima” je donio trofej Kupa Crne Gore, solidno je sa Čelikom predstavljao Crnu Goru u kvalifikacijama za Ligu Evrope. I to su njegove kolege prepoznale - Bubanja je proglašen najuspješnijim trenerom ispred Dragana Gage Radojičića, Miodraga Vukotića, Aleksandra Nedovića, Branislava Milačića i Milorada Malovrazića... “Čast mi je u takvom društvu biti najuspješniji. Hvala svima koji su glasali za mene, ali i onima koji nijesu. Hvala klubu, upravi, a naročito igračima i najboljim navija-
čima”, zahvaljivao je Bubanja ljudima iz Čelika, iako zvanično više nije trener “metalurga”. A, onda je naj trener za 2012. godinu dodao... “Iskreno, želim svima što više uspjeha u godini koja slijedi. Posebno, želim puno uspjeha reprezentaciji Crne Gore, što mislim da je želja svih nas”. Čaršija u Nikšiću priča da će Bubanja nastaviti da vodi Čelik uprkos ostavci, što je indirektno potvrdio juče... “Priznanje pripada i Čeliku, klubu koji sam vodio. Nastaviću možda zajedno sa svojim igračima da pravim nešto veće”, zagonetan je bio Slavoljub Bubanja, veliki optimista, odlični trener... B.T.
BudućnosT Crne Gore
Ne razmišljam o transferu Talentovani Aleksandar Boljević najperspektivniji klinac u generaciji Á 95 - Bolje će najvjerovatnije ove zime napustiti Zetu Da Crna Gora važi za zemlju koja je rasadnik talentovanih momaka dokazao je najmlađi i najbolji fudbaler Zete - Aleksandar Boljević. Ofanzivac “vukova” je tokom cijele godine oduševljavao crnogorsku publiku, a dobro su ga zapamtili i defanzivici evropskih ekipa - pogotovo PSV-a bez obzira što su Mark van Bomel i drugovi u oba meča demolirali Zetu. Kao što se i očekivalo momak rođen 1995. godine okitio se titulom perspektivnog igrača koju je - zaslužio. “Prezadovoljan sam, velika mi je čast što sam dobio nagradu. Za-
FOTO: D. Jovanović
Počastvovan sam
hvaljujem se svima koji su glasali za mene. Priznanje je velika satisfakcija za budući rad, trudići se da oprav-
dam nagradu”, osjećalo se zadovoljstvo u glasu golobradog mladića. Kada su vidjeli o kakvom je nebrušenom dijamantu riječ evropski fudbalski giganti su krenuli u rat za reprezentativca Crne Gore - kako smo čuli PSV i Bordo su baš dobro zagrizli. Transfer u jedan od ta dva kluba bi mogao brzo da se realizuje. “Ima ponuda, ali trudim se da ne razmišljam o tome. Postoje ljudi koji rade na tome. Trebalo bi da karijeru nastavim negdje u inostranstvu”, rekao je Boljević, koji će sve su prilike sljedeće polusezone igrati u mnogo jačoj ligi. U.R.
PRIZNANJA
Mirko iz Torina: Hvala svima, imam želju da odemo na SP Kraljevi 2012. godine - Mirko Vučinić najbolji fudbaler, Blažo Igumanović naj igrač u Crnoj Gori, Slavoljub Bubanja najuspješniji trener Bojan Topalović, Foto: Darko Jovanović
G
ala svečanost FSCG nije donijela neko spektakularno iznenađenje maestro Mirko Vučinić je proglašen za najboljeg fudbalera Crne Gore za 2012. godinu, Blažo Igumanović je najviše pokazao u Telekom 1. CFL, dok je za naj trenera u crnogorskim okvirima proglašen Slavoljub Bubanja! Tako su odlučili kapiteni i šefovi stručnog štaba (kapiteni nijesu glasali za trenera godine, već samo kormilari) crnogorskih prvoligaša.
Superstar Juventusa Mirko Vučinić je tako odbranio titulu koja mu je dodijeljena prošle godine, a laureat je bio još 2006, 2007, 2008, 2010, te 2011. godine. Čovjek koji je prekinuo “Svemirkovu” dominaciju, Stevan Jovetić (igračem godine proglašen 2009. godine), bio je za petama crvenom kapitenu, ali na kraju bodovni saldo je bio sljedeći
- Mirko 96 poena, Stevan 81 bod... “Velika je stvar biti prvi u Crnoj Gori, nagrada predstavlja veliku radost za mene. Hvala svima koji su glasali za mene”, obratio se fono porukom Vučinić, koji već danas sa Juventusom ima utakmicu protiv Kaljarija. “Želim svima srećne praznike, uz želju da naredne godine ode-
Za bod uspješniji od Dragana Radojičića: Slavoljub Bubanja sa laskavim priznanjem
mo na Svjetsko prvenstvo u Brazil. Imamo šansu”, dodao je Mirko (nije prisustvovao ceremoniji), kome su konkurentni pored Stevana još bili Dejan Damjanović, Fatos Bećiraj, Elsad Zverotić i Nikola Drinčić. Kategorija naj fudbaler domaćeg prvenstva je imala kvalitetnih kandidata, ali je konkurenciju daleko iza sebe ostavio Blažo Igumanović - odlični ofanzivac/ defanzivac Rudara je sakupio 74 glasa, a njegovi najbliži konkurenti bili su napadač Sutjeske Đorđe Šušnjar (23 poena), te ofanzivac Čelika Ivan Ivanović koji je imao 22 boda. Dok je Blažo “lako” odradio protivnike, naj trener 2012. Slavoljub Bubanja je imao baš opaku kon-
kurenciju - šef koji je sa Čelikom osvojio Kup Crne Gore prošle sezone je slavio sa bodom više od Dragana Radojičića (trener Sutjeske), dok je Miodrag Vukotić (trener Mladosti) imao četiri poena manje od Bubanje. FSCG nije zaboravio talente na kojima ostaje budućnost “loptanja” - Marko Bakić (nije prisustvovao svečanosti zbog obaveza u Torinu) je najperspektivniji za igrače rođene 1993. godine, Luka Đorđević je neprikosnoven za generaciju `94, a Aleksandar Boljević je najtalentovaniji dječak koji je rođen 1995. godine. A, nijesu zaboravljeni ni Zaslužni sportski radnici - priznanja su dobili Komnen Vujadinović, Vlado Popović i Spasoje Medin.
NAJBOLJI IGRAČ CRNE GORE 1. MIrko VučInIć
96
2. Stevan Jovetić
81
3. Marko Baša
13
NAJBOLJI IGRAČ 1. CFL 1. Blažo Igumanović
74
2. Đorđe Šušnjar
23
3. Ivan Ivanović
22
NAJUSPJEŠNIJI TRENER 1. CFL 1. Slavoljub Bubanja
26
2. Dragan Radojičić
25
3. Miodrag Vukotić
22
Ubjedljivo najbolji: Blažo Igumanović
Mirku Vučiniću će vrijedno priznanje za 2012. godinu baš kao prošle godine biti uručeno na prvoj narednoj akciji reprezentacije Crne Gore
PETAK, 21. 12. 2012. BROJ 414 GODINA II
33 ŽENA OPREZ
Modni dodaci mogu biti otrovni Doktori su saglasni u stavu da uske farmerice mogu imati štetne posljedice po zdravlje. Naime, stalni pritisak na živac u bedrima može izazvati ozbiljan neurološki poremećaj, koji u ekstremnim slučajevima može uticati i na odumiranje tkiva noge. Isti poremećaj može nastati i zbog nošenja visokih peta. Probleme sa zdravljem može izazvati i pirsing koji utiče na glavobolju i vrtoglavicu, tako što može oštetiti živac na licu. Tre-
ba povesti računa i o torbama koje nosite, jer mogu biti pune olova. Naime, kako bi napravili što jeftiniju bižuteriju proizvođači koriste štetne materije više od dozvoljenog. Na zdravlje utiče i grudnjak. On može remetiti san i imunološki sistem, tako što njegov pritisak tokom noći izaziva smanjenje proizvodnje meatonina, koji utiče na imunološki sistem i menstrualni ciklus, pokazala su istraživanja japanskih naučnika.
MIRISI
Koliko traje parfem Svaki parfem sastoji se od mnogo različitih mirisnih esencija, a vrijeme njihovog zadržavanja na koži takođe se razlikuje. U zavisnosti od toga koliko esencijama treba da ispare sa kože, stručnjaci ih dijele na bazne, srednje i gornje note. Gornja nota je miris koji se osjeti čim se otvori bočica, i onaj zbog kojeg nam se parfem odmah svidi ili ne. No, to nije “pravi” miris parfema, jer sadrži mirisne esencije koje ispare u vrlo kratkom vremenu, za 10 do 30 minuta. Uglavnom je riječ o mirisnim notama agruma, lavande, anisa i mente. Za razliku od gornje, srednja nota predstavlja “pravi” parfem, onaj koji na koži traje od tri do četiri sata. Upravo u kombinaciji tih srednjih nota najviše dolazi do izražaja maštovitost kreatora parfema, jer na raspolaganju imaju na stotine
KORISNO
MODA
Šešir razbija zimsku monotoniju U modi su štof, tvid, somot, pliš, kašmir i vuna Priredila: Ma.I.
U
koliko ste se ove sezone uželjeli nešto glamuroznijih detalja, dobra je vijest da su se šeširi ponovno vratili u modu. Oni zapravo nikada nijesu ni izašli iz mode, a upravo su nas brojne modne kuće, poput Gučija, Misonija, Maks Mare, podsjetile na značaj šešira kao detalja koji je šik, a ujedno će vas zaštiti od vjetra i hladnoće. Oblici su razni, od popularnih “beretki”, šik “kaubojskih” modela, onih sa manjim obodom u stilu pedesetih godina.
Šeširi su nekada bili simbol elegancije, statusa, a tokom godina postali su simbol dobrog ukusa, ženstvenosti i originalnosti. Modela je zaista pregršt, od tzv. “cloche” kapica, do onih klasičnih, retro, koji su nježni i ženstveni, kao što nam ih je predstavio modni brend “Ralf Loren”. Sa širokim obodom viđeni su na reviji “Iv Sent Lorana”, “Kašarela” i “Nikol Miler”, a ovakvi modeli idealni su za sve dame koje žele da se osjećaju kao holivudske dive. Sa bogatim šalom ili krznenim kaputom izgledaćete misteriozno, glamurozno i nadasve moderno, kako preko dana, tako i u večernjim časovima. Za ekstravaganciju zadužen je, kao i obično, Mark Džejkobs, koji je prikazao kolekciju šešira od krzna, ipak samo za one najhrabrije, ali i
mirisnih esencija. Bazna nota sastoji se od mješavine trajnih mirisnih esencija, čiji je glavni zadatak da vežu slabije arome. Za bazu parfema obično se koriste iris, vanila, balzami i neke životinjske supstance. Miris traje prilično dugo, najmanje šest sati, mada se na odjeći može osjetiti i dan nakon nanošenja.
najsklonije eksperimentisanju. Šeširi u retro fazonu sa manjim obodom, kakav je dizajnirala Dana Karan, nijesu možda najbolje rješenja za hladne dane, jer vas neće zaštititi od hladnoće, ali jesu za kombinovanje i izgled prave modne ikone. Šešir je, uz tople kožne rukavice, debeli šal i udobne čizme, ipak najbolji prijatelj svake žene u hladnoj sezoni. Nose ga svi, trendseterke, koje vole primjetne odjevne kombinacije koje izgledaju ženstveno i šik, ali i urbane djevojke, koje se vole igrati različitim trendovima. U zimskoj sezoni on je asesoar koji bi u svom ormaru morala imati svaka žena, jer su, prije svega, idealni za razbijanje monotonije, koja je tipična za zimske mjesece. Cijene šešira i kapa zavise samo od brenda za
koji ste se odlučili, a ona varira od 10 do 300 eura. Kada su boje u pitanju, ove godine su aktuelne klasična i uvijek sigurna crna boja, sofisticirana siva, te trenutno najveći hit - bordo. Jako su moderne sve nijanse ljubičaste boje, ali i uvijek aktuelne crvene. Ako volite da se poigravate modom, kupite šešir u plavoj ili zelenoj boji i sigurno ćete biti priimijećeni ma gdje se nalazili. Za one dame koje nijesu sklone eksperimentisanju, predlažemo romantične puderaste tonove, kao i sve varijacije boje bijele kafe i bež. Za koji šešir ćete se odlučiti zavisi isključivo od vašeg stila, senzibiliteta i godina. Ako ste klasični tip osobe, za vas je idealan crni fedora šešir, ako ste moderna mlada žena koja voli izazove, za vas je upravo šešir velikog oboda. U slučaju da pripadate trenseterkama koje prate sve modne novine, onda vam preporučujemo muške modele koji su veoma aktuelni ove sezone. Šeširi od štofa, somota i pliša mogu da se kombinuju i uz elegantnu i kežual odjeću. Sa kvalitetnim kožnim čizmama, jahačkim pantalonama, prikladnom tašnom, kaputom i šeširom bićete savršeno stilizovani.
Savjeti za nošenje visokih potpetica Pročitajte savjete eksperata kako da se odlično snađete na visokim štiklama. Vježbe za stopala Da bi nošenje cipela s visokim potpeticama prošlo što bezbolnije, posebno u vrijeme prazničnih zabava, pripremite stopala vježbama istezanja. Oslonite se rukama o zid, sa jednom nogom ispred noge, te rukama “gurajte” zid nježno rastežući listove i tetive u stopalu. Listove istežite tako što ćete držati oba stopala na podu, a leđa pravo i gurati kukove prema zidu. Uradite vježbu azbuke- palcem ocrtavajte slova da biste očvrsnuli zglobove. Pravilno držanje Da biste u potpeticama hodali što elegantnije, držite se osnova
lijepog hodanja, modela i modne savjetnice Moe Kelso. “U štiklama uvijek stojte pravo i ne naginjite se naprijed. Uvucite stomak, a iskoristite kvadriceps da biste zakoračili. Neka se prsti zadnji odvoje od poda. Zatim lagano stanite na petu kao da ćete je na pod spustiti s prstima”, kaže Kelso. Idealna visina štikli Idealna visina potpetice na cipelama koje istovremeno pružaju udobnost i elegantan izgled je sedam centimetara. Ovakve cipele podstiču mišiće nogu da se rastegnu i oblikuju, a ako ćete u cipelama sa štiklama da provedete duže vrijeme, najbolje je da odaberete one s malo debljim potpeticama.
34 Žena
Smijehom protiv demencije Smijeh bi mogao da bude dobar lek za starije ljude koji pate od demencije, otkriva nedavno australijsko istraživanje. “Prirodni lijek” ili smijeh koji ne izaziva nikakve nuspojave, promoviše australijski terapeut humorom Žan-Pol Bel. Tarapeut Bel zasmijavaju starije pacijente u okviru svog programa “Igraj se”. Prilikom osmišljavanja programa, Bel je pošao od rezultata studije o uticaju terapije humorom na raspoloženje, ponašanje i socijalizaciju dementnih pacijenata koji su pokazali da su korisnici terapije djelovali srećnije. Istraživanje, u kojem je i sam učestvovao, bilo je sprovedeno tokom tri godine u 36 staračkih domova u kojima je Bel organizovao igre, pričao viceve i pjevao kako bi razveselio svoje sagovornike.
Zbog čega žalimo
Voljeli bi da ste više putovali, vježbali? Nikako nijeste jedini. Od 200 učesnika u anketi, više od polovine priznalo je da bi voljeli da su u životu napravili neke drugačije odluke: izabrali drugačiji posao, živjeli na drugom mjestu ili se vjenčali za nekog drugog. Petina žena žali zbog izgubljenog vremena koje su provele s pogrešnim partnerom, dok za istim žali deset posto muškaraca. Četvrtina ispitanika vjeruje da nije moguće živjeti bez kajanja, a to bi možda moglo objasniti zašto provodimo 19 minuta dnevno ili dva sata nedjeljno razmišljajući što smo mogli napraviti drugačije. Ljudi najviše žaLe zbog toga što 1. nijesu putovali i vidjeli više svijeta 2. nijesu ostali u kontaktu s prijateljima iz prošlosti 3. su premalo vježbali 4. nijesu uštedjeli dovoljno novca 5. nijesu prestali pušiti. 6. nijesu se više trudili na poslu 7. zbog izbora posla 8. zbog izgubljenih godina s pogrešnim partnerom 9. nezdravog hranjenja 10. nijesu se više raspitivali o životu svojih baka i djedova prije nego su umrli Ljudi najviše krive nedostatak novca i porodica što nijesu ostvarili svoje želje, ali trećina priznaje da krivica leži u njihovom nedostatku hrabrosti.
PETAK, 21.12.2012.
BRAK
Faze kroz koje žene prolaze Priredila: E.Z.
K
ao što se ljudi promijene s godinama, promijene se i odnosi u kojima su oni. Odnosi među partnerima se toliko mogu promijeniti, kao i percepcija o partneru, da čak šest od deset žena kaže da se nekoliko godina nakon izgovaranja sudbonosnog “da” ne bi udale za istog muškarca. Na uzorku od dvjesta žena starosti od 21 do 85 godina, psiholog Suzan Šapiro- Baraš zaključila je da postoji devet faza braka koje žene prolaze, a tajna uspješnog pozdrazumijeva da se prilagodite svakoj fazi, jer se tako veza može samo ojačati.
Prva faza: Mlada puna entuzijazma Nedugo nakon vjenčanja par je još pod uticajem strasti, intimnosti i predanosti i zbog toga je veza još čvrsta. Nijedna prepreka ne može parove spriječiti da je savladaju, a ženama je pri tome muškarac čvrst oslonac. Mnoge žene koje su djeca razvedenih roditelja kažu da se braku posvećuju više nego što su mislile da će moći. Suzan savjetuje da je potrebno istovremeno razvijati prijateljstvo, jer je strast relativno lako održavati. D r u ga f a z a : S a v rš e n a supruga Ideal o domu koji ravnopravno održavaju oba partnera nakon tri godine se vjerovatno izgubio. Žene su osuđene na kućne poslove i zbog toga se sve više njih osjeća zapostavljeno i prezaposleno, te smatra da im se rad ne cijeni dovoljno, dok muškar-
faze, ali i finansijska samostalnost i činjenica da u ulozi roditelja nijesu više toliko potrebni djeci. Suzan, ipak, smatra da je najbolje posjetiti bračnog savjetnika ako razmišljate o privremenom ili trajnom razvodu. Sedma faza: Pregovaranje Možda ćete nakon mnogobrojnih lomova zaključiti da je najbolje da ostanete zajedno, jer ni razvedeni prijatelji nijesu toliko srećni i bezbrižni koliko se činilo. Nove prilike nijesu više muškarci iz vaših snova. Osma faza: Stabilnost U braku koji traje trideset ili četrdeset godina uloge su zadate. S godinama počinjete da prepoznajete i sopstvene, ali i suprugove prednosti i mane. Ipak, ako dođu unuci, oni mogu narušiti ravnotežu. U ovoj fazi možete pomoći suprugu da se snađe u ulozi deke, a isto tako možete razvijati svoje prijateljstvo i postati najbolji prijatelji. Deveta faza: Ljubav iz samilosti Supruge su shvatile koliko je važno sačuvati poštovanje za partnera. Takođe su naučile i da praštaju. Najvažnije je da partneri jedno drugome budu pojas za spasavanje. Važno je da ne kopaju po prošlosti i ne prigovaraju. Življenje sopstvenog života ne mora da bude prepreka u braku.
ŽIVOT
ODNOSI
Greške koje uništavaju vezu Nemojte reći da nijeste bile upozorene. Ništa ne može da uništi započetu vezu brže od sedam dolje navedenih grešaka. 1. Ne žurite sa seksom Ne postoji univerzalno pravilo kada je pravo vrijeme da postanete intimni sa novim partnerom. Ipak, ako imate seks prije nego što čovjek uspije da vas upozna, onda rizikujete da vas stavi u kategoriju “flert” i da izgubi interes. 2. Prebrzo otvaranje Iako je prirodno da želite da ubrzate proces zbližavanja, morate da kontrolišete količinu informacija koju dijelite. 3. Neprekidno zvanje/slanje poruka/mejlova
ci mogu sam čin vjenčanja smatrati dovoljnom nagradom. Mane koje s vremenom ispilvaju na površinu Suzan kaže da morate ili prihvatiti – one koje možete da tolerišete, ali i odrediti preko čega ne možete preći. Jedino se tako možete boriti protiv zaprepašćenosti i nevjerice koji nastanu kada žene shvate kakav im je partner. Treća faza: Djeca su centar svijeta Dolazak djeteta je nov momenat u svakoj porodici. Neke žene u ovim slučajevima gube interesovanje za partnere jer su odradili svoju biološku funkciju, dok druge pokušavaju da od njega naprave idealnog oca. Suzan tvrdi da se u ovoj fazi žene usredsređuju na svoju ulogu i djete. Brak koji se vrti oko djeteta nije ništa loše, ali onda porazgovarajte sa suprugom kako ćete unaprijediti porodicu.
Četvrta faza: Zajednički krevet, ali razilaženje u snovima Za deset godina provedenih s partnerom nagrada vam je nekoliko dana odmora bez njega? Ideali se razilaze, ali iako su žene odlučne u namjeri da ostanu u braku, nezadovoljstvo raste, a koplja se lome oko novca i odgajanja djeteta. S promjenama ćete se lakše nositi ako smanjite očekivanja. Peta faza: Distanca Morate biti svjesni da će oko 60 odsto žena imati seksualni odnos s drugim partnerom ili zamišljati odnos s drugim muškarcem u nekoj fazi svog braka. Nekima se to može desiti nakon 15 godina braka, kada su djeca već odrasla, a žene se ponovo posvećuju poslu, što dovodi do novih kontakata. Između ostalog, ovo je i faza preispitivanja uloge supruge. Ponekad žene shvataju da im ljubavnik donosi neke momente zadovoljstva koje je suprug zanemario. Ako je tako, onda se morate potruditi da budete što više sa svojim suprugom ne biste li probudili stare strasti. Šesta faza: Pola puta do razvoda Nakon dvadesetak godina braka, žena koja osjeća nezadovoljstvo u srednjim godinama često bira razvod misleći da je to prava odluka. Toj odluci može kumovati i romansa iz prethodne
Muškarci obično uživaju u ulozi progonitelja, a ne progonjenog, tako da stalno zvanje može da ima kontra efekat i da ih učini manje zainteresovanim. 4. Špijuniranje Može biti veoma primamljivo da na kratko zavirite u njegov telefon, ali ne postoji brži način da izgubite njegovo povjerenje od njuškanja po njegovom telefonu. 5. Očekivanje da će se promijeniti Ljudi se ne mijenjaju mnogo, naročito što su stariji. Zato ako postoji puno stvari koje vas kod njega nerviraju, onda bi bilo pametnije da pronađete drugog čovjeka.potreba je velika greška.
Ne lažite sami sebe Laži koje govorite sebi su recept uspješne sabotaže. Problem je u tome što ih ne prepoznajete, pa ih zato ne možete ni promijeniti. Statistika pokazuje da je više od 85 odsto zaposlenih nesrećno na poslu, a to im onemogućava da napreduju. Psihološkinja Keti Halovej Hil, izdvaja neke od najpopularnijih laži koje govorite sebi poput: ja sam prestar za to, ja nikada neću pronaći pravu ljubav i nikada neću izaći iz duga. Ako ste nekad sami sebi rekli nešto slično, uhvaćeni ste u laži. Naime, i samo uvjerenje o sopstvenim sposobnostima i krajnji rezultat se mogu mijenjati. Možete živjeti u većoj slobodi, zdraviji i srećniji. Većina laži u koje vjerujete usađene su u vašoj podsvijesti tokom djetinjstva. Prvi put ste ih čuli od osobe kojoj ste vjerovali i koju ste voljeli u tim godinama. Na žalost, one često nastavljaju dominirati mislima i ka-
da ljudi odrastu, a očaj i depresija se javljaju kao rezltat vjere u te laži. Kontrolu nad svojom srećom i uspjehom ste u tom slučaju dali onima koji su vam usadili laži, a vi postajete uvjereni u svoje mane i nedostatke. Međutim, umjesto da se sa njima suočite, glumite zadovoljstvo i druge pozitivne osjećaje koje zapravo i nemate. Oni čine vašu masku koju ste osmislili, i ono što želite da ljudi vide. Greške treba sakriti, jer smatrate da je njihovo ispravljanje nemoguće. Pozitivnu promjenu možete početi tako što shvatite da vašu vrijednost ne određuju postignuća. Samopoštovanje se temelji na onome kakvi ste, a ne na onome šta posjedujete. Zatim kreće niz koraka koji se sastoje od priznanja da imate problem, preko promjene ponašanja i očekivanja nečeg boljeg, do promjene mišljenja i uspjeha na kraju.
Žena 35
PETAK, 21.12.2012.
FITNES
Vježbe radite i kod kuće DVD “VK1” prodavaće se uz Dnevne novine od ponedjeljka po cijeni od 2,99 eura na svim maloprodajnim objektima
N
ZA DO K JE
poznatog instruktora tae-boa. “Bio sam zasićen svakodnevnim jednoličnim treningom te sam došao na ideju da odgovarajuće udarce, blokove i kretnje vežem u jednu zabavnu cjelinu - koreografiju, što mi je izgledalo mnogo interesantnije. VK1 je inače visoko intenzivan trening kojim se stiče visoka fizička sprema, a samim tim i lijepo izdefinisan mišić”, objašnjava Mićović. Svaki dio koreografije ima svoj učenički nivo i svoj intenzivni nivo, a oba nivoa služe za podizanje
aerobne izdržljivosti, odnosno podižu kondiciju na viši nivo, a samim tim utiču na gubljenje kilaže uz pravilnu ishranu. “Vježbe oblikovanja su napravljene tako da uključuju u rad mišiće čitavog tijela, tako da je svaka mišićna grupa maksimalno zastupljena u radu. Svaki trening traje 45 minuta, što je uz zagrijavanje sasvim dovoljna doza dnevnog rada za napredak u kondiciji i lijepom izgledu”, kaže Vesko, čijih se savjeta na treninzima pridržavaju jednako i muškarci i dame. Ma.I.
LOŠE STRANE
TO RA
P I TA
Instruktor borilačkih vještina i fitnes trener Vesko Mićović nedavno je izdao svoj prvi fitness DVD “VK1”, u kojem je objedinio svoje dugogodišnje iskustvo i znanje u želji da pomogne svima koji žele da svoje tijelo i zdravlje uzdignu na najviši nivo. DVD za čiju je realizaciju bilo potrebno 18 mjeseci, kao i velika finansijska sredstva, sastoji se od četiri treninga, a svaki obuhvata po jedan dio koreografije VK1, vježbe oblikovanja na parteru i istezanje. Vesko za DN govori koliko je rada bilo potrebno da bi se realizovao jedan ovakav projekat, koji je koristan jednako muškarcima i ženama svih starosnih dobi. “Da bismo napravili jedan ovakav projekat DVD VK1, koji nudi ljudima rješenje kako vježbati kod kuće na pravi način, potrebno je mnogo godina iskustva kako u borilačkim sportovima (karate i K1), tako i u aerobiku, jer nimalo nije lako uspostaviti vezu između borilačkih pokreta (kretnje, blokovi, udarci) i muzike, a da to bude lijep i sinhronizovan pokret”, kaže on, dodajući da je, uprkos finansijskim poteškoćama, uspio da završi projekat, u čemu mu je najviše pomogla ljubav prema fitnesu i sportu. U Veskovom fitnes centru “Soko Gym” vježba veliki broj muškaraca i žena, a on je poznat kao zahtjevan instruktor, koji ne odustaje. Ideju da izda ovaj DVD dobio je vježbajući i gledajući Bili Blenksa,
Suprug i ja pokušavamo već pola godine da dobijemo dijete ali još nam nije upjelo. Bila sam na sve preglede , vadila briseve i sve je u redu. Da li je moguće da ne znam da izračunam plodne dane i kako se oni uopšte računaju, da li od dana dobijanja menstruacije ili od dana prestanka ? Dragana, Nikšić Razmak između dvije menstruacije je menstrualni ciklus. To je fiziološka promjena u organizmu žene. Obično traje od 21 do 35 dana, a najčešće 28 dana. Prvi dan menstruacije se računa da je početak ciklusa, a posljednji dan ciklusa je dan prije početka sljedećeg menstrualnog krvarenja. Ovi ciklusi se ponavljaju u pravilnim ritmičkim intervalima, a rezultat ovog niza promjena je menstrualno krvarenje. Ono obično traje od tri do pet dana. U sredini ciklusa je ovulacija, tada je jajna ćelija oslobođena i spremna za oplodnju i ona je obično 14-tog dana od početka menstrualnog krvarenja. Jajna ćelija je sposobna za oplodnju do 24 časa poslije ovulacije. Spermatozoidi mogu opstati u genitalnom traktu žene od 48 do 72 časa. Iz ovoga se vidi da postoji pet plodnih dana, tri dana prije ovulacije, dan ovulacije i jedan dan poslije ovulacije, tj. plodni dani su od 12-tog do 16-tog dana od početka menstrualnog krvarenja.Nekada prevelika želja za majčinstvom sama po sebi može biti stres, a takođe i dijete koje same po sebi čine stres za organizam mogu uticati na mjesečni ciklus. dr Momčilo Bajagić NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.
Šećer kriv za bore
ZDRAVLJE
Meditacija ublažava bol
Sat vremena meditacije može da smanji intenzitet bola za 40 odsto, dok morfijum i drugi analgetici smanjuju bol za oko 25 odsto, pokazali su rezultati istraživanja sprovedenog u SAD. Meditacija smanjuje bol efikasnije od mnogih analgetika, i dovoljno je nešto više od sat vremena vježbe da bi se dobio snažan smirujući efekat. “Istraživanje je pokazalo da nešto više od sat vremena meditacije može da smanji intenzitet bola za 40 odsto, a neprijatan osećaj koji on proizvodi za oko 57 odsto, dok morfijum i drugi analgetici smanjuju bol u prosjeku za 25 odsto”, rekao je autor studije Fadel Zeidan.
Njemačka naučnica Verena Štangl sa Medicinskog univerziteta u Berlinu otkrila je da čaj nikako ne treba piti u kombinaciji sa mlijekom, jer se na taj način uništavaju antioksidansi, kao i protivtumorsko djelovanje koje ima čaj. Čaj smanjuje rizik oboljevanja od srčanih bolesti i to zbog antioksidanasa koje sadrži. Doktorka je sprovela istraživanje u kojem je učestvovalo 16 zdravih žena u postmenopauzi, od kojih je polovina pila crni čaj sa dodatkom mlijeka, a polovina bez. Ispitanicima je ultrazvukom mJerena aktivnost arterija prije i dva sata poslije ispijanja čaja, a rezultati su pokazali da je kod žena koje su pile čaj sa mlijekom aktivnost arterija bila znatno slabija.
Za potrebe istraživanja angažovano je 15 volontera koji nikada prije toga nijesu meditirali. Oni su tokom četiri seanse meditacije učili da fokusiraju pažnju na disanje, i da se oslobode loših misli i osjećanja. Prije i poslije meditacije, istraživači su volonterima analizirali moždanu aktivnost pomoću posebne vrste magnetne rezonance. Tokom skeniranja, stručnjaci su im davali bolni toplotni stimulans u nogu i posmatrali reakcije u njihovom mozgu tokom, i poslije meditacije. Snimci su pokazali da se stepen bola znatno smanjio kod svih volontera koji su učestvovali u studiji.
Stres utiče na srce
Novo istraživanje sa Kolumbija Univerziteta otkrilo je da ljudi koji su izjavili da se osjećaju anksiozno ili preopterećeno imaju 27 procenata više šanse da dobiju srčani napad. Zdravlje ljudi koji su učestvovali u anketi praćeno je 14 godina, a efekti stresa su bili toliko duboki da su ih istraživači uporedili sa pušenjem pet cigareta na dan. Stresno stanje uzrokovalo je i značajan skok holesterola, koji sužava arterije, i krvnog pritiska, koji ih ukrućuje, što isto tako doprinosi većim šansama za srčani napad. “Ključna poruka ovog istraživanja je da je to kako se ljudi osjećaju važno za zdravlje njihovog srca, tako da će bilo šta što ljudi mogu da urade da smanje stres uticati na poboljšanje njihovog zdravlja u budućnosti,” rekla je autorka studije Safija Ričardson.
AVOKADO
Borba protiv starenja Nije tajna da slatkiši kvare figuru, ali dermatolozi upozoravaju na još jednu “opasnost”. Šećer ubrzava starenje kože, jer procesom glikozilacije “pravi” prevremene bore, a može oštetiti i strukturu omotača tijela. Stručnjaci upozoravaju da je šećer poguban po kožu, jer glikozilacijom (vezivanje šećera za proteine i lipide), koja može i da ošteti strukturu omotača tijela, “pravi” prevremene bore i dobro poznati efekat “obješenosti”. Ukoliko želite da usporite proces starenja, iz ishrane bi trebalo da isključite šećer u svakom smislu riječi, navodi se u izvještaju Frederika Branta, jednog od najpoznatijih ljekara dermatologa u SAD. Šećer, prema njegovim riječima, ubrzava propadanje elastina i kolagena, proteina ključnih za zdravlje kože. “Za vraćanje sata unazad deset godina, dovoljno je jesti samo manje šećera”, ističe doktor Brant, objašnjavajući da već posle deset
dana od prestanka konzumiranja šećera, lice se prirodno “zateže”, a poslije godinu dana mijenja se u potpunosti i izgled cijelog tijela. To je zato što se prilikom konzumiranja šećera stvaraju molekuli koji djeluju štetno na kožu. Da bi ih neutralizovali, kaže ugledni dermatolog, treba piti zeleni čaj bogat antioksidansima. Zato podmlađivanja treba početi analiziranjem načina ishrane i odreći se svakog slatkog sastojka. Čak je potrebno izbaciti i med, fruktozu, sve vještačke zaslađivače i čuvati se skrivenih šećera u alkoholnim i bezalkoholnim pićima. Tokom čišćenja organizma treba izbjegavati i pšenične proizvode, jer za vrijeme varenja oslobađaju šećer, kao i kvasac, povrće bogato skrobom (krompir), slatko voće. Ali, zato slobodno mogu da se jedu zelene jabuke, borovnice, brokoli, smeđi pirinač, meso i riba. Na kraju čišćenja, može ponovo da se jede sve, osim slatkiša.
Savršeno oružje u borbi protiv prijevremenog starenja i bolesti može biti avokado, tvrde naučnici. Ulja iz ovog bobičastog voća zbog visokog sadržaja vitamina E odlično su se pokazala kod uništavanja slobodnih radikala, koji su glavni izazivači srčanih oboljenja i raka. Avokado uništava opasne molekule u organizmu i tako usporava starenje i štiti od bolesti srca i raka. Više vrsta povrća i voća, poput šargarepe, jabuke ili paradajza, bogate su hemijskim antioksidantima koji mogu da pokupe slobodne radikale iz organizma, ali ne mogu da pronađu put do mitohondrija, ćelijskih organela u kojima se hrana koju pojedemo pretvara u energiju. Avokado tu stupa na scenu i staje na put slobodnim radikalima koji oštećuju mitohondrije, piše Dejli mejl.
Slobodni radikali su nestabilni molekuli kiseonika, koji ubrzavaju starenje i izazivaju brojne bolesti. Antioksidanti iz organizma trebalo bi da zaustave oštećenja koje čine slobodni radikali, ali tijelo ne može samo da proizvede dovoljno antioksidanata i mora da ih nadoknadi vitaminima. Istraživači su otkrili da ulje avokada pomaže ćelijama da prežive “napad” slobodnih radikala. Ulje avokada ima sličan sastav kao maslinovo ulje, koje je povezano sa niskim brojem hroničnih bolesnika u mediteranskim zemljama, gdje je ishrana bazirana upravo na zdravim uljima. Ranija istraživanja sprovedena u Meksiku, najvećem uzgajivaču avokada, pokazala su da ovo voće pravilnom upotrebom reguliše nivo holesterola i šećera u krvi.
36 Žena
PETAK, 21.12.2012.
KORISNO
RECEPTI Predjelo
Glavno jelo
Jabuke u toffee prelivu
SASTOJCI:
4 kom paradajz a 8 kriški isječen og hljeba 3 čen bijelog lu ka 90 ml maslinov og ulja 3 lista bosiljka
Musaka sa karfiolom SASTOJCI:
1 kg karfiola 250 g pohovano g mljevenog mesa 1 glavica crnog luka 3 kašika ulja 1 kašičica suvi začin biber, so Za pohovanje: 6 kašika brašna 2 jaja 6 kašika prezle 2 dl ulja 1 dl mlijeka
Bruskete sa paradajzom Isjeckajte paradajz i stavite ga u malu posudu. Posolite, pobiberite i umiješajte bosiljak. Ostavite da odstoji 10 minuta. Tostirajte hljeb sa obje strane dok ne bude hrskav. Natrljajte jednu stranu bijelim lukom. Rasporedite ne poslužavniku. Poprskajte maslinovim uljem. Kašikom rasporedite sjeckani paradajz i poslužite odmah.
Ispohujte karfiol. Pogledajte detaljno uputstvo za pohovanje. Ugrijte ulje i propržite luk. Kada dobije zlatnu boju, dodajte mljeveno meso. Pržite dok ne ispari sva tečnost koju je meso otpustilo. Dodajte suvi začin i malo bibera. U činijici umutite jaja, dodajte mlijeko i malo soli. Uključite rernu da se ugrije na 200 stepeni. Slažite musaku u dubljoj vatrostalnoj posudi ili tepsiji. Prvo stavite red karfiola. Ako su neki cvjetovi veliki, pa nisu u visini ostalih, prepolovite ih, da biste dobili ujednačenu visinu naslaganih karfiola. Sipajte zatim meso i lijepo ga rasporedite. Sve prekrijte novim redom karfiola. Sipajte preliv ravnomjerno preko karfiola i pecite samo 10 minuta, da se musaka ne bi presušila. Ako koristite vatrostalnu posudu, nemojte grijati rernu, već je stavite u hladnu rernu, da se staklo postepeno grije.
PREPORUKA
Kako napraviti dobru kajganu Kajganu svi znaju da naprave, zar ne? Koliko god jednostavno izgledala priprema ovog jela, ipak treba znati pokoji trik kako na kraju ne bi izgledala poput prepečene, zrnaste i nedefinirane mase. Ovo su najčešće greške koje ljudi rade, upozoravaju na portalu Bon Appetit: 1. Nemojte biti blagi prema jajima. Dobro ih zamutite snažnim pokretima, tako da dodate zrak i volumen neposredno prije stavljanja u posudu za pečenje. Možete ih jače zamutiti i kad ih stavite u posudu za pečenje. Ono što ne smijete napraviti je promiješati ih i pustiti da odstoje. 2. Nemojte dodavati mlijeko, pavlaku ili vodu u jaja. Ljudi misle da će jaja tako biti kremastija, ali jaja i dodana tečnost će se razdvojiti tokom pečenja i stvoriti vlažna, prepečena jaja. Pavlaku možete umiješati u jaja nakon što ih skinete sa frižidera. Umjesto dodavanja ulja na dno posude, u smjesu prije pečenja možete dodati maslac. 3. Nemojte ih peći na previsokoj temperaturi. Ključ je u tome da ih
Desert
pečete na umjerenoj vatri. Tokom pečenja možete ih micati s izvora topline i opet vraćati. 4. Nemojte ih prepeći. Skinite ih s izvora topline neposredno prije nego su gotova, preostala toplina odradiće svoje. Osim toga, koristite tavu s neprijanjajućim dnom kako pola kajgane ne bi ostalo slijepljeno za posudu. 5. I posljednje, ali ne manje važno. Dok se jaja peku nemojte ih miješati vilicom. Koristite kuhinjsku lopaticu otpornu na toplinu.
Deset savjeta za uspješno kuvanje
Isjecite jabuke na 8 djelova i odstranite sjemenke i sredinu. Za poh, prosijte brašno u činiju. Napravite udubljenje u sredini i sipajte ulje i vodu. Umočite jabuke u poh, ocijedite višak i pržite u ulju dok ne postanu zlatne boje. Ocijedite na kuhinjskom papiru. Za toffee, ugrijte ulje u šerpi, dodajte vodu i šećer i miješajte dok se šećer ne rastopi. Pojačajte vatru i kuvajte 5 do 10 minuta bez miješanja dok toffee ne poprimi zlatkastu boju. Uklonite sa vatre i dodajte susam. Umačite komade pohovane jabuke u toffee i odmah prebacite u činiju sa ledenom vodom na nekoliko sekundi. Ocijedite i poslužite odmah.
SASTOJCI:
4 zelene jabuke ulje za prženje 2 šolja brašna 3 šolja voda 2 šolja šećera 1 kašika sjemen a susama
Donosimo deset najvećih “grijeha” kojima trebate reći ne. 1. Previše masnoća Ne samo zbog zdravlja, nego i zbog ukusa, važno je ne koristiti puno ulja ili maslaca. Probajte smanjiti masnoće tokom kuvanja kako ne biste “ugušili” ostale sastojke. 2. Prekuvavanje Na kraju krajeva, ako je sirova, hrana se može vratiti na vatru, ali ako je prezapečena ili prekuvana, tu nema pomoći. 3. Previše sastojaka Iako je eksperimentisanje s hranom odlično, nemojte pretjerivati sa začinima i sastojcima. Što više sastojaka imate, to će manje njih doći do izražaja. Potrudite se pojačati ukus glavnog sastojka. 4. Pretrpavanje sastojaka Morate imati na umu da hrana mora dobiti prostor za kuvanje. Ako natrpate sastojke, vaša hrana će se početi da se pari umjesto da se prži. 5. Tupi noževi Ako paradajz pilite umjesto da je režete, hitno morate naoštriti noževe. Tupi noževi “kasape” hranu. 6. Ne koristite svježe začine Iako su i sušeni začini dobri, trebali biste imati barem jedan do
dva svježa začina, poput peršuna i ruzmarina. 7. Serviranje hrane Nije potrebno trošiti vrijeme na to dok su ljudi gladni, a uz to se i hrana hladi. Iznesite hranu na sto i neka se svi sami posluže. 8. Nikad se ne držite recepta Važno je imati i osjećaj za jelo, a ne samo držati se recepta. Ako vidite da vam jelo počinje gorjeti nakon pet minuta, a u receptu stoji da se mora pržiti deset minuta, nemojte se bojati skinuti ga s vatre. Takođe slobodno izbacite iz recepta sve sastojke koje ne volite i prilagodite ga svojem ukusu. 9. Slijepo se držite recepta Ako želite impresionirati svoje goste, nekad je ipak važno držati se recepta, a ne samo ubaciti sastojke i čekati što će se dogoditi. 10. Ne zabavljate se dok kuvate Ako vas kuhinja iritira, nešto pogrešno radite. Ako ste ljubitelj pića, probajte se zagrijati čašom vina da vam kuvanje bude veselije. No, ako ne podnosite alkohol, taj dio zaobiđite da ne biste pokvarili onaj najbitniji dio – okupljanje oko hrane sa svojim najdražima.
JELO
Namirnice poslije ponoći Kako ne biste odlazili na spavanje gladni i nervozni, naučnici su pronašli nekoliko zdravih namirnica koje, bez prevelike štete, mogu da se jedu u sitne sate. Ukoliko zakrče crijeva u ponoć postoji pet opcija da smirite stomak, a ne narušite zdravlje. Često se događa da se ogladni u gluvo doba noći, iako nije preporučljivo da se jede poslije 19 časova. Lako se pada u iskušenje da se napravi sendvič ili da se uzmu neke grickalice pred spavanje, ali zdrav način života i briga o kilaži većinu ljudi na kraju večeri, ipak, odvrati od loše navike. Ipak, sve to ne mora da bude tako. Postoje namirnice koje mogu da zasite, a ne ugrožavaju zdrav način života. Ukoliko je glad tolika da stomak mora da se zadovolji u sitne sate, stručnjaci preporučuju jednu od pet namirnica, među kojima su zobena kaša, sok od trešanja, toplo mlijeko, koštunjavo voće i niskokalorični sir. Dokazano je da ugljeni hidrati oslobađaju serotonin koji umiruje mozak. Porcija zobene kaše s mlijekom najbolji je izbor prije spavanja. Istraživanje je pokazalo da dvije čaše soka od trešanja dnevno, ujutru i uveče, povećavaju nivo mela-
tonina koji san čini kvalitetnijim. Ipak, svježe cijeđen napitak od crvenog voća nije uvijek dostupan, niti svima prijaju tolike količine tečnosti. Čaša mlijeka je stari recept za bolji san. Osim što sadrži aminokiselinu triptofan koju stručnjaci dovode u vezu sa spavanjem, delovanje ovog napitka, ipak, je najprije psihološko. Od malena nas uče da je sinonim za spavanje čaša toplog mlijeka i da nam je mama davala upra-
vo u te svrhe. Zbog toga mnogi spavaju kao bebe poslije ispijanja decilitar-dva mlijeka. Koštunjavo voće ima umirujući efekt na mozak i poboljšava kvalitet sna. Bademi, orasi i kikiriki samo su neki od plodova koje uvijek treba imati u kući. Kalcijum ima vrlo slično djelovanje, kao i magnezijum kad se radi o snu. Stručnjaci preporučuju oko 50 grama sira, koji može da se kombinuje sa krekerima.
Žena 37
PETAK, 21.12.2012.
ENTERIJER
Tapetama osvježite spavaću sobu
SAVJETI
Kako izabrati stan
Kao i potraga za poslom i partnerom, tako i potraga za stanovanjem podrazumijeva kombinaciju sreće i pameti. Postoje različiti metodi za traženje doma, ali oni zavise upravo od vas i vaših afiniteta. Pročitajte od čega morate poći kada tražite novi dom. 1. Lokacija Dobro razmislite o kraju u kom biste živjeli. Nemojte ići previše daleko i fokusirajte se na lokacije koje su bliže vašem poslu. Razmišljajte o tome gdje se najviše krećete, gdje vam žive prijatelji i roditelji. Možda ne vjerujete u to, ali ukoliko odete na drugi kraj grada od vašeg, i ljudi koje volite, to zaista može biti promjena koja će uticati na vas i vaše međusobne odnose.
2. Kirija Procijenite da li uopšte možete da priuštite samostalan život. Mnoge kuće za osiguranje navode da je 25 odsto mjesečnih primanja realno izdvojiti za kiriju. Na žalost, ovo je u praksi malo vjerovatno, zato nemojte po svaku cijenu insistirati na tome da živite sami. 3. Cimeri ili ne? Iako će vam troškovi biti znatno manji, morate imati na umu da život sa cimerima nije u potpunosti samostalan. Ako se ipak odlučite na ovaj korak, onda je dobra komunikacija ključna. Odmah se dogovorite oko higijene u domu, zatim podijelite zaduženja i dogovorite se koje ćete kućne potrepštine dijeliti. Ko zna, možda se vremenom dobro uklopite i postanete kao porodica.
NAkIT
Kako najbrže očisititi srebro
T
apete uglavnom podsjećaju na prošla vremena, kada su bile popularne, ali ih nijesu baš svi mogli priuštiti. Danas su one uglavnom pristupačne i gotovo ih svako može sebi priuštiti. Pored domaćih proizvođača, kod nas postoji i mnogo uvoznih i kvalitetnih tapeta. Jedino što treba znati pri njihovom odabiru je to da treba da se lijepo stope sa konceptom sobe, tj. da budu dio jedne cjeline.
Ako volite da se vaša spavaća soba razlikuje od onih standardnih, unesite malo života u nju. To možete postići raznim detaljima, ali tapete u jakim bojama su pun pogodak. Vaša spavaća soba će tako dobiti svoj lični pečat, i izgledaće savršeno. Ako ste ipak ljubitelji prirode, proljeća i cvijeća, slobodno to primjenite u domu. Tapete sa slikama cvijeća djeluju vrlo opušta-
juće i umiruju. Kutak kod radnog stola osvježite cvjetnim dezenima, kako bi promijenili izgled cijele prostorije. Crno bijela kombinacija nikada ne može biti pogrešna, zato se mnogi odlučuju da ne eksperimentišu puno, nego da primjene već provjerene stvari. Uz njih se uklapaju sve boje, tako da su veoma praktične. Dakle, ako ne znate koje tapete da
izaberete, sa crno bijelom kombinacijom nema promašaja. Ljubitelji aristokratskog stila će svakako primjeniti sivu boju, koja je u tom slučaju neizbježna. Postoje veoma stilski lijepo urađene tapete u ovoj boji, koja djeluje elegantno u spavaćoj sobi. Siva nije jaka, niti napadna boja, ali nije ni potpuno neutralna, već je na nekoj zlatnoj sredini, i zato je veoma zahvalna za kombinovanje. Tapete su pun pogodak u spavaćoj sobi, jer su same sebi dekoracija. Ne zaboravite da ne kačite slike na zidove sa tapetama, jer tada sva njihova ljepota prerasta u neku drugu krajnost. Bitno je da ih lijepo zalijepite, bez neravnina. Ostalo su sitnice, koje sigurno znate.
Srebro ima neku vrstu aure zbog koje izgleda lijepo, bilo da je to nakit, novac ili nešto treće. Ipak, vremenom može gubiti sjaj i prepoznatljivu boju, pa ga je vremenom potrebno očistiti. Za čišćenje pomoću sode bikarbone potrebna vam je kašika sode bikarbone, kašika morske soli, aluminijumski tiganj i čist peškir. U zavisnosti od veličine nakita, izaberite odgovarajući tiganj i napunite ga vodom. Prvo dodajte so u vodu i ostavite da proključa. Zatim skinite tiganj sa šporeta, stavite srebro koje čistite u njega i dodajte još malo sode bikarbone. Držite srebro u tiganju oko
15-20 minuta. Nakon toga izvadite srebro iz tiganja i prebrišite ga čistim peškirom i osušite. Čišćenje sirćetom može biti vrlo efikasno. U činiju sa srebrom sipajte sirće i ostavite ga oko dvadesetak minuta, a za to vrijeme lagano čistite i trljajte četkicom za zube. Potom izvadite srebro iz sirćeta, natopite ga u toploj vodi i prebrišite peškirom. Osim sirćeta i sode, srebro možete očistiti i pomoću deterdženta. Počnite tako što malo deterdženta sipate u vruću vodu, potopite srebro i mekanom krpom lagano obrišite vaš nakit. Kada završite, izvadite ga i ostavite da se sve osuši.
NIJANSE
Zelena boja je aktuelna Zelena boja ove godine dominira u uređenju doma, posebno nakon što su je neki uticajni svjetski časopisi iz ove oblasti proglasili novom neutralnom bojom koja ide uz sve. “Možemo je sažeti u jednoj riječi, a to je svestranost”, kazala je dizajner enterijera Keti Hobs. Poput male crne haljine, zelena boja može se kombinovati sa drugim. Boja može stvoriti energičan prostor kada se kombinuje sa drugim živim nijansama, ali i sofisti-
ciran prostor kada je u kombinaciji sa ostalim klasičnim neutralnim bojama, poput bijele, crne ili smeđe. Izaberite pravu nijansu “Kako biste pronašli savršenu nijansu zelene, morate u obzir uzeti kakav izgled želite i kako se želite osjećati”, savjetuje stručnjak za boje Šenon Kej. Ona ističe da svaka nijansa zelene budi drugačije raspoloženje, ali i da odiše energijom. Oprezno sa nijansama Neki dizajneri enterijera savje-
tuju izbjegavanje određenih nijansi, poput fluorescentno zelene ili svijetlozelene. Sa tim se ne slaže dizajner enterijera Sabina Vavra. “Trik nije u tome da izbjegavate neke nijanse, nego da ih znate dobro iskoristiti i iskombinovati”, kaže Vavra. Kombinacije sa zelenom Možete je kombinovati sa gotovo svim drugim bojama, a preporučuju se smaragdno zelena sa tirkiznim detaljima koji unose živost.
38
PETAK, 21.12.2012.
MALI OGLASI
MALE OGLASE MOĹ˝ETE PREDATI I LIÄŒNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆâ€?, KRALJA
SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN
om na broj
Ukucajte: DN napravite razmak upiĹĄite tekst VaĹĄeg oglasa (do 160 karaktera) i poĹĄaljite na broj 14554.
(ulaz pored zlatare Majdanpek)
SA URAÄŒUNATIM PDV-OM
VAĹ˝NO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa moĹže da sadrĹži 160 karaktera (15 -20 rijeÄ?i). Cijena oglasa je 1â‚Ź sa uraÄ?unatim PDV-om. Nakon ĹĄto ste poslali oglas, dobićete obavjeĹĄtenje da ste uspjeĹĄno poslali poruku. U poruci se nalazi i ĹĄifra VaĹĄeg malog oglasa i jedino je ova ĹĄifra osnova za KUĆE/STANOVI reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutraĹĄnjem broju izdanja, poslije 16h -biGOLF će objav6 lje2.0 ni naTDI kon dhighline va dana oprema 2009. Kď?ľď?°ď?Żď?śď?Šď?Žď?Ą 3. Redakcija zadrĹžava pravo da izvrĹĄi korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez1.9 promjene osnovnog smisla oglasa! - PASAT TDI 2008. karavan i limuzina Kupujem jednosobni stan u Podgorici. 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i ureÄ‘ivaÄ?kom politikom, neprimjerenog sadrĹžaja neće bitiC4 objavljeni! Tel.067/205-001 CITROEN GRAND PICASO 2008. 7 sjediĹĄta 15994 5. IzdavaÄ? nije odgovoran za sadrĹžaj, kvalitet, taÄ?nost i uÄ?injenu uslugu koja je data putem oglasa! OPEL ASTRA 1.9 CDTI 150ks 2009. karavan 6. Prilikom slanja VaĹĄih oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova Ä?, ć, Ĺž, ĹĄ, Ä‘ jer vaĹĄ oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih Pď?˛ď?Żď?¤ď?Ąď?Şď?Ą FORD FOCUS 1.6 TDCI 2008. karavan znakova dovoljno je da upiĹĄete c, c, z, s, dj. Prodajem trosoban stan (100m2), blizu
www.PG-GARAGE.me
- Ĺ KODA OKTAVIA 2.0 TDI - DSG 2008. karavan - OPEL CORSA 1.3 CTDI 2010. 111-jahre PEUGEOT 207poruka 1.6 HDI moĹžete SPORT 2009. dig. klima Za dodatne informacije u vezi sa oglaĹĄavanjem -putem SMS nam Izdajem prazan trosoban stan. Prodajem jednosoban stan na Zabjelu 50 Ulica skopska, Masline. Tel.650-254, GARAĹ˝E pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati tel: +382 77 300 104 SA m2-52.000 e, trosoban 80 m2-80.000 e. UVOZ IZna NJEMAÄŒKE, ORIGINALNA KILOMETRAĹ˝E 069/702-333 centra u NikĹĄiću ili mijenjam za manji uz doplatu. Tel.068/108-000, 067/272-015 15998 Tel.069/444-882, 068/064-446
16075
16032
Stan 31 m2, novogradnja, neuseljavan, lux namjeĹĄten, parking mjesto, ZagoriÄ?, 35.000. Tel.069/053-471 16040
Izdajem dvosoban stan u BeÄ?ićima u blizini hotela Splendid, preko cijele godine. Tel.067/641-371 16087
Prodajem garaĹžu 14m2, Ulica Svetog Petra Cetinjskog 47, 12.000e. Tel.067/205-074 16041
SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.
Mercedes 190 dizel mijenjam ili prodajem. Zimske gume, servo, pakne prednje nove, lanci, oÄ?uvan, udoban, amortizeri zadnji. Registovan do poÄ?etka 5. mjeseca. 1.100e-dogovor. Tel.068/292-842 15996
DU ŠKO R A DI ŠIĆ
OGLASITE SE U NAJTIRAĹ˝NIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! Tel. 067/277-444 VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 16049 Prodajem stan u Beogradu na VraÄ?aru, 55m2, ekstra kvalitet, novogradnja, prvi sprat, namjeĹĄten, juĹžna strana, cijena povoljna. Tel.069/325-340, 067/609-141 16077 Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. MoĹže djelimiÄ?na kompenzacija za stan. Tel.068/713-288 16086
I��������
Izdajem jednosoban namjeĹĄten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 16047 Izdajem jednosoban namjeĹĄten stan 42m2, Krivi most, preko puta Amfore. 320e. I garsonjeru KaraÄ‘orÄ‘eva 1, 27m2 250e. Tel.068/748-812 15984 Izdajem jednosoban namjeĹĄten stan sve zasebno novogradnja 170.e. Tel.069/758-000 15988 Izdajem trosoban, nenamjeĹĄten stan u ToloĹĄima, demit, klima, parking, internet. Sve zasebno. Pogodan i za poslovni prostor. 170 eura. Tel.069/235-995 15999 Izdajem jednosoban namjeĹĄten stan u Bloku 5 na duĹži vremenski period. Tel.067/600-144 16033 Izdajem stan, namjeĹĄten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537 16050 Izdajem jednosoban namjeĹĄten stan u Staroj varoĹĄi, iznad Skalina, 160e. Tel.068/754-703 16073 Izdajem jednosoban prazan stan od 60 kvadrata u zgradi. ZagoriÄ?, novogradnja, komforan, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520-540 16074
SOBE
Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609-607
PLACEVI Prodajem 2 hektra imanja u Pavinom Polju, kod Bijelog Polja. Veoma povoljno. Tel.067/484-532 15983 Prodajem urbanizovane placeve u ToloĹĄima. Tel.069/576-225
15992
Prodajem povoljno plac u Donjim Kokotima, 700m2, blizu teniskih terena. Tel.069/032-687 16039 Prodajem plac u Podgorici, 165m2, ToloĹĄi, 7.000. Tel.068/378-566 16081
PeĹžo 307, 1.6 HDI, 2006, karavan, panorama krov, 5.400e. Tel.067/527-400
16038
Prodajem cedy 2000sdi registrovan 2004. godine, u ekstra stanju, odraÄ‘en veliki servis, aluminijumske felne. Tel.069/035-363 16042 Prodajem peĹžo 307 1,6 HDI, 2005. Cijena 4.700. Tel.067/514-154 16045 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, uraÄ‘en veliki servis, nove gume... OdliÄ?an. Tel.067/265-605 16046
Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino. Tel.068/713-288 16085
Kupujem havarisani megan 1.5 DCI. Tel.069/777-727 16070
Prodajem plac 600m2, ZagoriÄ?, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel.067/860-381 16090
Prodajem mercedes 250D, ispravan, servisiran, istekla registracija. Tel.068/620-460 16082
POSLOVNI PROSTOR
I��������
IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089
USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrĹže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 16062 Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuĹĄ kabine, renoviranje postojećih i sve popravke. Tel.069/013-484 16065 Tepih servis Orkan. Potpuno pranje tepiha, obostrano maĹĄinsko ribanje, ispiranje u bazenu, prevoz besplatan. Dobijete Ä?ist i suv tepih za dva-tri dana. Tel.069/304-264 15948 Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija. Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501-209 www. klimescepanovic.com 15986
NASTAVA
Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija
ZAĹ TITA GRAÄ?E PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!
067/874-007 069/074-618
Popravke televizora povoljno, dolazak po aparat, Podgorica. Tel.069/088-778 16001 Registracija preduzeća. SteÄ?aj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102 16063 Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. ZavrĹĄni raÄ?uni. SteÄ?aj i likvidacija. Strancima obezbjeÄ‘ujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 16064 Besplatno registrujemo i vodimo skupĹĄtine stanara, uz dogovor oko odrĹžavanja ili samo Ä?iťćenja vaĹĄe zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. ViĹĄe na www.artgloria.me Tel.067/631-328 16066 Servis: klima, friĹžidera, zamrzivaÄ?a, veĹĄ-sudo maĹĄina, ĹĄporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 16067 Selidbe: prevoz sa radnicima, demontaĹža i montaĹža. Besplatno odnoĹĄenje starih stvari. Najpovoljnije! Tel.069/215-50516069
TURIZAM Žabljak - izdajem apartmane. Tel.068/746-123 Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077
16088
16089
DNEVNE NOVINE � 077/300-104 � 077/300-100 � Poslovni centar Nikić � Kralja Nikole bb, 7 sprat
39
PETAK, 21.12.2012.
MALI OGLASI HRANA/PIĆE Pravimo po narudžbini torte, kolače, peciva, slana predjela, rolate... Tel.067/646-405 15974
RAZNO Elektronski rulet 8 mjesta - kao nov i 13 poker aparata mega jack eldorado. 10.000e. Moguca kompenzacija. Tel.068/522-574 15990 Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom20eura, šumeće 7kom-25eura. Tel.068/451-457, 067/646-426
16026
Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019-698, 067/455-713
NAMJEŠTAJ Kuhinje, plakari, ormari, sobe - od univera i medijapana. Povoljno! Izrada za 5-7 dana. Tel.067/289-974, 069/020-997 16072
Namještaj Tošić: izrada i restauracija namještaja, izrada bračnih ležajeva i garnitura na razvlačenje, tapaciranje vrata, Podgorica. Tel.069/273-852 16076
LIČNO
Fizika-matematika osnovna i srednja. Tel.069/269-909, 067/205-001 15993 Inostrana kompanija traži saradnike!!! Uslovi: vanserijski. Tel.068/547-096 15977 Ozbiljna žena bez obaveza, pazila bi stariju osobu 24h. Stan, hrana, plata dogovor. Tel.067/922-2385 16078
APARATI/OPREMA
16068
Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 16079 Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine. Tel.068/400-001 16080 Kapi za sinuse na biljnoj bazi 100 posto uspješne. Tel.067/209-052
Valjak za peglanje simens malo korišćen kao nov iz Njemačke hitno povoljno. Tel.069/420-435 16091 Sudbinski i ljubavni tarot, numerološke analize, natalni horoskop. Tel.069/946-041
Razveden, slobodan, 41 godina, živi i radi u Baru, želio bi upoznati iskrenu ženu za vezu, moguć brak. Tel.068/462-982
16083
Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 16084
16034
Muškarac poziva ozbiljnu, kulturnu i savremenu damu da se javi za intimno druženje. Tel.069/635-261 16035
Momak od 37 godina traži opuštene dame. Može i bračni par za druženje. Samo ozbiljne ponude i diskrecija. Tel.067/912-8972 16044
Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 15987 Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 15995 Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno. Tel.069/020-997, 067/289-974 16071
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
16092
VOZOVI/TRAINS POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00
(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);
INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:
AUTOBUSI/BUS Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,
12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40
Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052
AVIONI/AIRPLANES Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535
Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)
Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;
Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154
Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750
Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154
Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778
40
TV PROGRAM FILM
09:00 09:45 10:00 10:45 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 18:05 19:00 19:20 20:10 21:00 21:15 23:05 23:30 00:15
Tačno 9 Ulica smijeha Serija:Odbačena/r Muzički spotovi - Prvi Glas Serija:Nikita/r Serija: Ranjeno srce Tačno 1 Serija:Tri Hil/r Serija Sulejman Veličanstveni/r Dođi na večeru Serija Odbačena Exkluziv Vijesti Prve SerijaPorodične tajne Serija Sulejman Veličanstveni Priče Veličanstvenih Talk Show: Veče sa Ivanom Ivanovićem Serija: Prijatelji Serija:Tri Hil Serija:Nikita
PRVA Porodične tajne 19:20
Bandini - Indijska telenovela
Santu je djevojka iz indijske siromašne kaste. Selo u kome živi poznato je po fabrici dijamanata, ali još više po imućnom vlasniku Daramradži koji gospodari ljudima ovog kraja. Iz ličnih interesa Santini staraoci joj dodeljuju sasvim posebnu ulogu. Odabrana je da postane nova supruga tri puta starijeg Radže. Dobrodušna, vesela i povrh svega naivna, Santu stiže u Ražinu bogatu kuću, upoznaje njegovo petoro dece iz prvog braka, stariju sestru Tarulu i rodbinu Radžine pokojne supruge Subadre. Smatrajući da se udala iz pohlepe, nova porodica ne dočekuje Santu raširenih ruku, već joj jasno stavlja do znanja da će biti u podređenom položaju. Uprkos prefrigranim porodičnim igrama, Santu se neće pomiriti sa sudbinom zatočenice u Radžinom domu i otpočeće borbu za osvajanje slobode u kojoj će glavno oružje biti njene vrline. .
06:30 09.00 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.05 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.15 22.00 22.30 23.00
Dobro jutro crna goro Vijesti Dnevnik Serija:Djevojački institut, r Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija : Štrumfovi Vijesti Znam da znaš Serija/r Lajmet Dnevnik 1 Opera za početnike Strani dokumentarni program Crna Gora uživo Vijesti Serija:Djevojački institut Znam da znaš, kviz Dnevnik 2 Sport Robin hud Serija: ncis la Dnevnik 3, Argument Serija : fleš point
RTCG 1 Robin Hud 20:05
08.15 Serija:Naša ljeta 09.00 Dok.program /r 10.20 Serija:Posjetioci iz praiskona/r 11.10 Mala kreativna radionica 12.00 Vijesti 12.05 Serija:Izlog strasti/r 14.15 Program za djecu 14.45 Dok. program /r 15.45 Serija: Savana/r 16.35 Srce okeana 17.00 Serija: Izlog strasti 18.15 Serija: Pod obručem/r 19.00 Crtani film: 19.30 Dnevnik 2 20.15 Dokumentarni program 20.45 Serija: Pod obručem 21.30 Serija: Druga porodica 22.20 Serija: Šerif 23.05 Dokumentarni program
RTCG 2 Pod obručem 20:45
06:50 06:55 10:30 11:45 12:00 13:00 14:10 15:00 15:45 16:00 16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 20:00 20:20 21:15 22:00 23:30 23:40 01:30 02:30
City kid’s Dobro jutro Serija: Sever-Jug City Tačno u podne Magazin in/r Mala nevesta Serija: simar Teen pleme City Serija: Neželjene/r Serija: Sever-Jug Info monte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija: Mala nevesta Loto Preljubnici Serija: Neželjene Grand show Teen pleme Film:Zaljubljivanje City Film: Porodični heroj
PINK Film: Zaljubljivanje 23:40
07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 17:40 Jakanje 19:00 Texas Holdem Poker 19:50 Ekstremno 20:00 Loto 20:30 Nindža ratnici
777 Nindža ratnici 20:30
06:45 Boje jutra 09:00 Vijesti u 9 09:05 Serija: Izgubljena čast/r 10:00 Vijesti u 10 10:07 Serija: Ruža vjetrova/r 11:00 Vijesti u 11 11:07 Ja imam talenat,r 13:00 Vijesti u 1 13:07 Serija:bandini 14:00 Vijesti u 2 14:50 Serija:Kad lišće pada 15:40 Stranac mladozenja 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Kuhar i pol 17:00 Serija:Ruža vjetrova 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 19:55 Serija:Izgubljena čast 20:40 Ja imam talenat 21:00 Iz mog uglapolitička emisija 22:30 Vijesti u pola 11 22:45 Sport 22:55 Serija:Internat 00:10 Film:Čistač
VIJESTI Bandini 13:07
10:45 11:05 11:15 12:15 13:10 14:45 15:30 17:30 18:15 18:30 20:00 20:40 21:00 22:10 23:00
Zdravo jutro Video katalog Hrana i vino Farma Ekonomija sa brankom dragasem Farma Astro num caffe Hrana i vino, Dnevnik Farma Loto Oglasi Farma Nokaut Oglasi
MBC Astro num caffe 15:30
KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1
06.05 Jutarnji program 08.00 Jutarnji dnevnik 09.00 -Vesti 09.05 Serija: “I to se zove sreća -10.30 -Enciklopedija za radoznale 11.00 Vesti 11.05 Gradske ptice 11.34 Kako se to radi, strana obrazovna serija 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.20 Film: “Čavka” 14.50 I ja imam talenat 15.15 -Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Moj rođak sa sela” 17.45 Beogradska hronika 18.25 -Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 21.00 Film: “Kralj Škorpija” 22.50 -Serija: “Mesto zločina” 23.40 Dnevnik 23.55 Evronet 00.00 Serija: “Heroji” 00.45 Film: “Karmen” HRT 1
10.10 Dokumentarna serija 11.05 Ključ u ruke 12.00 Dnevnik 12.40 Serija: “Prkosna ljubav” 13.30 Dr
Informativa
06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Totalno Novi Talas, serija 12:30 Radio u boji 13:30 Konzilijum(r) 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Bet + 19:00 I Love My Car 19:30 Showroom 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Živa istina 22:30 Forum 23:00 5 do 5 (r) 00:00 Živa istina 02:00 Divlja ljepota
ATLAS Živa istina 21:00
09:15 10:00 11:30 12:00 12:35 13:20 14:30 16:00 16:45 18:25
Crtani filmovi IT Networking /r. Zivotinjske lakrdije / insekti Crtani film/Mumijevi Dok.Program serija: Otkacena plavusa /r. Dokumentarni program Dok.Program /r. serija: Otkacena plavusa Zivotinjske lakrdije / insekti /r. 19:00 IT Networking 19:30 Crtani film /r. 20:00 PG Raport 20:25 Dok. program 21:00 I N F O 21:30 Auto Shop/Emisija o automobilizmu 22:30 Montena Business
MONTENA Auto shop 21:30
DANAS U GRADU
Oz 14.30 Jelovnici izgubljenih vremena 14.55 Drugo mišljenje 16.05 Serija: “Luda kuća” 16.40 TV kalendar 16.48 Hrvatska uživo 17.00 Vesti 17.10 Hrvatska uživo 18.20 Iza ekrana 19.30 Dnevnik 20.10 Pevaj moju pesmu 21.45 Serija: “Carstvo poroka” 22.40 Dnevnik 23.25 Film: “Opsesija” 01.00 Film: “Sestre
HBO
HRT 2
ARENA SPORT 1
10.40 Film: “Šiloh” 12.20 Idemo na put sa Goranom Milićem 13.35 Film: “Baka Mraz” 15.10 Školski program 16.00 Regionalni dnevnik 16.40 Direkt 17.10 Briljantin 17.55 Film: “Isus Hrist superstar” 20.00 Dokumentarna serija 20.50 Knjiga ili život 21.15 Opera boks 21.45 Božić u Trškom Vrhu 22.55 Serija: “Ubistva u Midsameru” 00.20 Serija: “Istražitelji”
Sport
11.30 Film: “Najlepši pas na izložbi” 13.00 Film: “Alfa i Omega” 14.25 Film: “Rupa” 15.55 Film: “Neobične avanture Adele Blank” 17.40 Serija: “Filmovi i zvezde” 18.10 Film: “Papirni čovek” 20.05 Serija: “Fabrika laži” 20.35 Film: “Noć ajkula” 22.05 Film: “Paranormalna aktivnost 3” 23.25 Film: “Bladvort” 11.00 -Fudbal: Bordo - Sent Etijen 13.00 Fudbal: Roma – Fiorentina 15.00 -Fudbal: Svensi Siti – Midlsbro 17.00 Dnevne vesti: Shane Warne 17.30 Fudbal, magazin Lige šampiona 18.00 Košarka, Srpska liga, prenos 20.00 Košarka, pregled Endesa lige 20.45 -Fudbal: Rens – Valensijens 22.45 NFL: Game Day 23.15 NFL: extra 23.30 Fudbal: Capital One Cup: pregled 00.00 Poker 01.00 Boks, Kotv, klasiks
SPORT KLUB
11.30 -Magazin Premijer lige 12.00 Na današnji dan 12.15 Fudbal: Herez – Viljareal 14.00 -NBA Live 14.10 Fudbal: Espanjol – Deportivo 15.55 NBA Action 16.30 Hokej: Atlant - Traktor, prenos 19.15 NBA Live 19.20 Svet fudbala 20.00 Fudbal: Valensija - Hetafe, prenos 22.00-Fudbal: Almeria - Alkorkon, prenos 00.30 Hokej: Olimpija – Klagenfurt FOX CRIME
12.15 -Serija: “Imitator” 13.10 Serija: “Mesto zločina Pariz” 14.10 Serija: “Kraljevi bekstva” 15.10 Serija: “Priče iz podzemlja” 16.15 Serija: “Pisac i detektiv” 17.10 Serija: “Monk” 18.05 Serija: “Frikovi” 19.00 Serija: “Red i zakon” 20.55 Serija: “Bostonski advokati”22.00 Serija: “Pariski forenzičari” 23.05 Serija: “Imitator” 00.10 Serija: “Red i zakon”
Pijev život 3d 15:30; 17:40; 20:10; 22:00 KĆERKA NAJBOLJEG PRIJATELJA : 20:00; 22:40 Zvončica 3D 15:00; 16:40; 18:20; Hobit 3D 14:30, 15:50; 19:00; 20:00; 21:00; 22:10 Hobit 2D 17:50 Pet legendi Radni dani :18:30 Savršen plan Radni dani: 20:30 Djeda Mraz je pao na zemlju15:20 Sumrak saga: Praskozorje 2 Radni dani: 15:10 Skyfall Radni dani: 17:20; 22:30 POZORIŠTE CNP-Božićni koncert :Crnogorski horski ansambli u 20:20