Izdanje 23. novembar 2012.

0€

NAJVEĆI I NAJBRŽE RASTUĆI TIRAŽ U CRNOJ GORI

2 .

0

PETAK, 23. 11. 2012. BROJ 397 397/ GODINA II

JOŠ JEDNA OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U PROCESU ZA DEPORTACIJU MUSLIMANA I SRBA 1992.

DUŠEVNI BOL

Kolarević tužila Dan i Vijesti i traži 200.000 eura ● 14-15

NIKŠIĆ

ZLOČIN BEZ ZLOČINACA

Novi izbori bi koštali 100.000

BOSANKA SEIDA KRDŽALIĆ: Mi smo spremni da se žalimo. Neće na tome ostati, samo da se zna ● 2-3

●4

PRIVATIZACIJE

Nova vlada odlučuje o Institutu i Pobjedi

● 10-11

Emilo Labudović: Mogu biti i volonter PLATE

●6

MISTERIJA RIJEŠENA

Jagnjad kriva za otmicu ● 14-15

Pratite nas na twitteru

2

@dnovine

Tema dana

PETAK, 23. 11. 2012.

Peticije i institucije VUK PEROVIĆ urednik

Kažu da je neumjesno komentarisati sudske presude. Po pravilu, tu frazu uvijek čujemo kada rad suda upravo zaslužuje komentar. Na ovim prostorima najčešće negativan. Desi se ponekad da stigne i ta što vole da kažu “zaslužena” pravda koju je ovdje izgleda tako teško zaslužiti. Kako se ta pravda sazlužuje? Zar ne bi trebalo, ako je već pravda, da dođe samo po sebi? Ne bi. A poslije vas najčešće sačeka neko volšebno pomilovanje. A sve to se kod nas kao ne komentariše. Jednostavno nije lijepo. Rijetko ko kaže i zašto, tek kao usput pomenu su demokratska pravila. Ima raznih demokratskih pravila koje ne poštujemo. I pisanih i nepisanih. Kao i u drugim slučajevima, majstori smo da izvrnemo suštinu.

O ovakvim presudama mora da se priča. Kod nas presude za ratne zločine, žargonski rečeno, “padaju” izuzetno lako. Sudski proces za deportaciju izbjeglica 1992. je najbolji primjer je za to.

A nije prva optužnica za ratne zločine koja ima sličan put. Liči na recept, obrazac. Puni novinske stupce, govori se o greškama u procesu, a krivca za nešto što se zove ratni zločin, nema. Ako je neko zakazao, ako je to tužilaštvo, ako je to sud, onda bi trebalo i tu neko da odgovara. Naravno, ne za ratni zločin, već za nestručnost. Zbog ovakvih stvari je bilo važno i da Hag profunkcioniše kako bi trebalo. A nije. Nama uvijek treba uzor, pošto smo odavno pokazali da ne umijemo da izgradimo sopstveni vrijednosni sistem. Jeste Marko Miljanov sve to zapisao, ali da je to praksa, onda ne bi bili primjeri, tačnije izuzeci, a na kraju uzori.

Ni on nam nije mnogo pomogao, osim kada želimo da se bez razloga i bez argumenata pravimo važni.

Zbog toga nam i pomirenje ide tako teško. Od svih mehanizama koji nam omogućavaju da se te stvari istjeraju na čistac, najbolje nam idu peticije, kao i deklarativne izjave. Čim stigne do institucija, sve ide ili sporo ili nikako. A onda se ne komentariše.

A sve je na društvu koje nije spremno da se suoči sa prošlošću.

Tek nekada zagrebemo, ali većinom zatrpavamo. I šta nam ostaje? Kolektivna krivica. Svi postajemo krivi za nešto što je uradio pojedinac ili grupa ljudi. Bez krivca, svi smo krivi. Najgore u svemu je što izgleda da nam takva atmosfera i odgovara.

Dok cijelo društvo ne skupi snage da to promijeni, sudske presude će mnoge ostavljati bez riječi.

Meteo 06:41 16:17

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More mirno do malo talasasto.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 19 stepeni.

DANAS

Zločin

DEPORTACIJA

E D I T O R I A L

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Umjereno do potpuno oblačno uz uslove za mjestimično, uglavnom slabu kišu.

Danas

Sjutra

min o C

max o C

min o C

max o C

9 12 13 12 12 5 3 2 4 5

16 17 19 17 18 12 11 8 10 12

8 10 12 11 10 7 4 3 5 6

18 19 19 20 19 14 12 8 11 12

SJUTRA

Promjenljivo oblačno, na jugu sa sunačnim intervalima.

Još jedna oslobađajuća presuda u procesu Svetlana Kumburović

O

slobađajuća presuda devetorici policijskih službenika za deportacije bosanskih izbjeglica 1992. godine vlastima Republike Srpske, za članove oštećenih porodica u BiH poražavajuća je i sramna. Sa druge strane, za vijeće sudije Višeg suda u Podgorici Milenke Žižić oslobađajuća presuda se temelji na zaključku da su radnje, obavljene po naredbi pokojnog Pavla Bulatovića bile nezakonite, ali da optuženi nijesu počinili ratni zločin.

Devetorica optuženih za deportacije 1992. godine juče su po drugi put u Višem sudu u Podgorici oslobođeni od odgovornosti. Obrazlažući presudu, sudija Žižić juče je kazala da su optuženi postupali po naredbi tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Pavla Bulatovića. “Djelatnost i naredba je bila nezakonita, ali nije dokazano da su optuženi bili na nekoj od strana u oružanom sukobu, što je potrebno za postojanje ratnog zločina”, kazala je Žižić. Ona je dalje konstatovala da vraćanje Srba i Muslimana nije bilo zasnovano na rasnoj dikriminaciji, te da nije značilo namjeru da se ti ljudi trajno protjeraju.

Bosanka Seida Krđalić, čiji je sin Sanjin stradao neposredno nakon što je deportovan, rezignirana ponovljenom odlukom suda u Podgorici, kazala je da je Država Crna Gora oštećenim porodicama priznala krivicu isplatom naknada pretrpljene štete. “Ne mogu da shvatim da postoji priznanje, ali nema krivca”, kazala je ona, navodeći da su krivi oni koji su oslobođeni, a i neki drugi koji nikada nijesu ni bili procesuirani, ali su optuženima garantovali slobodu.

“Zaista sam ogorčena ova-

kvom presudom. Ne mogu da shvatim te sudije, kakvi su to ljudi. Da li su oni svjesni da je Crna Gora priznala zločin time što su nam isplatili te bijedne pare, koje nam ništa ne znače osim, dokaza da je to priznanje krivice. Mi smo spremni da se žalimo. Neće na tome ostati, samo da se zna. Oni koji su optuženi krivi su, ali se mora znati ko je naredio te zločine pa neka kažu. Ali, ne bi ovi bili sada oslobođeni da nema ovih drugih da ih štite”, kazala je Seida Krđalić.

Da ovakav stav imaju i druge oštećene porodice, Dnevnim novinama je potvrdio je i Šeki Radončić, autor dokumnetarnog filma o deportacijama.

“Smatram da je oslobađajuća presuda samo nova agonija za porodice deportovanih i pobijenih ljudi te da je ovo poruka da nema pravde za žrtve ratnih zločina. Ova presuda jako je deprimirala članove oštećenih porodica sa kojima sam u kontaktu”, kazao je on.

Boško Bojović, bivši šef SDB-a, Radoje Radunović, načelnik sektora SDB-a u Herceg Novom, Milorad Ivanović, načelnik CB u Herceg Novom, Duško Bakrač, službenik SDB-a u Herceg Novom, Milisav Marković, pomoćnik mi-

Dokazi umjesto pritisaka Optuženi Milorad Ivanović kazao je nakon izricanja presude da je sud “zakonodavni nosilac sudske funkcije, spreman da nas zašititi od strahovitog pravnog nasilja koje traje već deset godina”. Činjenica da nijesu dokazani navodi optužbe, za njegovog advokata Branislava Lutovca potvrda je da je tužilaštvo “lutalo kroz međunarodne konvencije”.

Za Stojovićevog advokata, Zdravka Begovića, presuda je potvrda da je crnogorsko sudstvo položilo težak ispit. “Sud je pokazao da se mora suditi na osnovu dokaza iz predmeta, a ne na osnovu pritisaka kojih je bilo tokom postupka. Ubijeđen sam da će se brzo staviti tačka na slučaj i da će svih devetorica optuženih i njihove porodice izaći iz golgote u kojoj su bili skoro deset godina. Iako presuda nije pravosnažna, siguran sam da će konačna presuda Apelacionog suda biti ista”, kazao je on. nistra policije, komandir stanice milicije Herceg Novi Milorad Šljivančanin, načelnik SDB-a u Ulcinju, Božidar Stojović, načelnik OB u Ulcinju Sreten Glendža i Branko Bujić, načelnik CB Bar i ranije su oslobođeni od optužbe da su počinili ratni zločin protiv stanovništva, ali je ta presuda ukinuta i vraćena na ponovno suđenje.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Tema dana

PETAK, 23. 11. 2012.

3

bez zločinca Centar za građansko obrazovanje: U prvostepenoj presudi međunarodno humanitarno pravo pogrešno je primijenjeno na više mjesta. Uz to, posebno je zabrinjavajuće što je Apelacioni sud, ukidajući prvostepenu presudu dao obrazloženje da je bila do te mjere protivurječna, konfuzna i nelogična, da se nije mogla ni ispitati. Ako nakon sedam godina, od početka procesa imamo takvu ocjenu optužnice, onda je logično da neko zbog toga treba da odgovara.”

AkcijA za ljudska prava:

Način na koji je do sada procesurian slučaj deportacije pokazuje da crnogorsko pravosuđe još nema dovoljno znanja ili volje da procesuira taj ratni zločin u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, koje obavezuje Crnu Goru, smatraju u Akciji za ljudska prava . U reagovanju HRA navodi se da su propusti napravljeni u samoj optužnici, počev od toga da se optuženi nijesu teretili za ”uzimanje talaca”, iako iz pisma ministra unutrašnjih poslova Nikole Pejakovića, koji je zamijenio na funkciji pokojnog Pavla Bulatovića, nedvosmisleno proizilazi da su žrtve deportacije uhapšene da bi poslužili za razmjenu ratnih zarobljenika.

REAKCIJE

REAKCIJE

za deportaciju Muslimana i Srba 1992, oštećene familije ogorčene

Filip Vujanović: “Mislim da je nepopularno da komentarišem presudu, posebno da komenatarišem prvostepene presude. Moj komentar kao pravnika i predsjednika države mogao bi se negativno shvatiti, mogao bi se doživjeti kao pokušaj pritiska na javno mnjenje i kroz taj uticaj i na odluku suda. Treba imati povjerenje u sud.”

Bošnjačka stranka: “Nedovoljno prikupljanje dokaza, koji su prethodili tužbi, rezultiralo je još jednom presudom koja unižava i institucije i samu ideju pravde. Ovakva presuda nanovo je ponizila ne samo Bošnjake, već i sve građane kojima su pravda i istina na srcu.

Nalogodavci zločina deportacije i dalje su van domašaja pravde i njenih institucija, a sudilo se samo “izvođačima radova”, koji su možda i ponajmanje krivi.”

Liberalna partija:

U Liberalnoj partiji se nadaju da će, u daljem sudskom postupku, biti proširen krug osumnjičenih za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. godine, i da će imena krivaca biti poznata, saopšteno je iz te stranke.

Predsjednik LP Andrija Popović je, u reagovanju dostavljenom agenciji MINA, naveo da su liberali mnogo puta u posljednjih dvije decenije komentarisali i osudili sramnu deportaciju bosanskohercegovačkih izbjeglica i vjerovali da je pravda, ipak, dostižna.

Koča Pavlović (DF):

Azra Jasavić (Pozitivna):

“Oslobađajuća presuda bivšim službenicima MUP-a optuženih za deportaciju sramna je, ali potpuno očekivana. Cjelokupna dosadašnja tužilačko-sudska farsa svjedoči o odluci režimskog pravosuđa da od tog slučaja napravi zločin bez zločinaca. Ova presuda je prvi rezultat nove vladajuće većine između DPS-a i SDPa sa jedne i Bošnjačke stranke i albanskih partija sa druge strane. Ovo je jedan od rezultata one kontroverzne predizborne posjete Bakira Izetbegovića Podgorici i njegove pomoći režimu u poslu kupovine bošnjačkih glasova.”

“Fundamentalno pravno pitanje u ovoj pravnoj stvari je pitanje sačinjavanja optužnice, što je bio posao tužilaštva, koje se mora reformisati zajedno sa cijelim pravosuđem. Ono što mora da zabrine kompletno društvo je da imamo ovakav razvoj događaja u pravnoj priči oko ove tragedije koja je zadesila Crnu Goru 1992. godine.”

Rifat Rastoder (SDP):

“Oslobođajuća presuda je crna mrlja u istoriji crnogorskog sudstva i tužilaštva. Te dvije instiucije ne mogu biti odvojene, jer nemati krivca za sve ove godine za toliko očigledan zločin, onda ne znam kako to da nazovem osim da je to velika crna mrlja na obrazu crnogorskog sudstva. Mi koji se bavimo zločinima iz tog perioda učinićemo sve da se ne zatvori taj proces i nastojati da se pronađu krivci i odgovorni za to djelo”.

Pratite nas na twitteru

4

@dnovine

Politika

PETAK, 23. 11. 2012.

NIKŠIĆ

Novi izbori, novi manjak u budžetu

Prema procjenama, novi lokalni izbori olakšali bi gradsku kasu za 100.000 eura Miraš Dušević

N

ovi lokalni izbori u Nikšiću značili bi i novi udar na, kako kažu, ionako “očerupanu” gradsku kasu. Prema procjenama, to bi građane koštalo najmanje 100.000 eura, a tome treba dodati i troškove na terenu. Ipak, teško je procijeniti koliko bi se novca utrošilo na kampanju.

Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica kaže da je teško dati kompletnu procjenu troškova za eventualno nove izbore u Nikšiću. Ono što sigurno znamo, kaže Koprivica, jeste da će političke partije dobiti 0,25 odsto tekućeg budžeta opštine ili nešto manje od 45.000 eura. Dio tog novca (20 odsto) će biti isplaćen odmah, a ostatak nakon izbora srazmjerno broju osvojenih mandata. Takođe, potrebno je nadoknaditi troškove rada Opštinske izborne komisije (OIK), troškove rada biračkih odbora kao i nabaviti izborni materijal za ponovljene izbore. Ti troškovi ne mo-

gu biti manji od 50.000 eura.

“Takođe, partije za kampanju troše novac dobijen i iz privatnih izvora i jedini način da saznamo koliko su partije dobile i potrošile od tog novca jeste da sačekamo izvještaje koji se objavljuju tokom i nakon kampanje. Nakon objavljenih izvještaja radi se revizija od strane DRI, ali je i toj instituciji veoma teško da sa sigurnošću utvrdi da li su partije prijavile sav novac koji su dobile od privatnih donatora.

Dok se ne uvede jači mehanizam kontrole partijskih finansija ostaje nam da partijama vjerujemo ili ne”, poručio je Koprivica.

Nikšić

Korist samo za vladajuću koaliciju Najveću i jedinu korist od novih izbora u Nikšiću imala bi vladajuća koalicija, a opozicija pokušava da nađe model saradnje koji bi odgovarao izbornim rezultatima u tom gradu, kazao je poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić.

On je naveo da lideri Pozitivne i Demokratskog fronta, Darko Pajović i Miodrag Lekić, intenzivno

Pošteno

Ne rade a primaće platu Administrativni odbor Skupštine Crne Gore podržao je zahtjev 34 poslanika prošlog saziva parlamenta za ostvarivanje prava na platu i u narednom periodu. Tako će 13 poslanika DPSa, osam SNP-a, četiri SDP-a, tri BS-a i po dva iz Nove, PzP-a i kluba Albanskih stranaka iskoristiti zakonsku mogućnost da i u narednom periodu primaju poslaničku platu još godinu dana dok ne pronađu novi posao ili kako se moglo čuti na Odboru, dok se “ne snađu”.

Poslanicu DF-a Branku Bošnjak zanimalo je da li se vrše kontrole kako bi se spriječile zloupotrebe ove povlastice.

Predsjednik Odbora iz redova DPS-a Radivoje Nikčević joj je odgovorio da oni koji podnesu zahtjev za ostvarivanje prava po prestanku funkcije moraju da navedu do kada žele da primaju platu, napominjući da u tom periodu, njihova radna knjižica ostaje u Skupštini.

Najveća polemika na Odboru podigla se oko toga kojim skupštinskim tijelima će predsjedavati opozicionari. Opozicija je tražila da od 15 stalnih skupštinskih odbora, koliko će ih upravo odlukom Administrativnog odbora biti u ovom sazivu, njima pripadne šest, uključujući tu i Komisiju za praćenje postupka privatizacije.

Opozicionari su tražili da raspodjela Odbora održava odnos snaga vlasti i opozicije u parlamentu, no vladajuća koalicija je bila spremna da opoziciji prepusti dva novoformirana odbora, za evropske integracije i antikorupciju, kao i Odbor za ekonomiju i Komisiju za praćenje procesa privatizacije na čijem su se čelu nalazili opozicionari u prošlom sazivu.

“Očekivao sam da će ovo pitanje biti prethodno razmotreno na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine. Mislio sam da je pozicija spremna da na-

pravi demokratski iskorak jer odnos snaga 9:6 ne odražava nečiju dobru volju nego srazmjeru snaga. Mislim da bi to bilo ljudski, demokratski i politički oportuno za poziciju”, poručio je potpredsjednik Obora iz redova DF-a Emilo Labudović koji je zatražio da opoziciju pripadnu i odbori za rodnu ravnopravnost i ekologiju i turizam.

Poslanik DPS-a Obrad Stanišić je, sa druge strane, kazao da je vlast već napravila demokratski iskorak kada je opoziciji dala tri odbora, podsjetivši da su u prethodnom sazivu rukovodili samo jednim.

Na kraju je donijeta odluka da opoziciji pripadnu tri skupštinska tijela uz napomenu da ništa nije gotovo, te da se do podnošenja lista kandidata za predsjednika i članove stalnih odbora, koja mora biti utvrđena najkasnije sedam dana od formiranja Vlade, stvari mogu izmijeniti.

V.K.

razgovaraju o situaciji u Nikšiću.

“Pajović i Lekić su u stalnoj komunikaciji i od ishoda tih razgovora zavisiće formiranje vlasti u Nikšiću. Vidjećemo da li postoji osnova za saradnju, odnosno da li će se do utorka, kada je zakazan nastavak sjednice lokalnog parlamenta, postići dogovor”, kazao je Bojanić.

Duško Marković

Nije bilo priče o ministarskom mjestu Potpredsjednik Vlade Duško Marković kazao je da je razgovarao sa mandatarom za sastav nove vlade Milom Đukanovićem, ali da nije bilo riječi o personalnim rješenjima. Marković, za koga se u javnosti spekuliše da mu je osigurano ministarsko mjesto u novoj vladi, rekao je u intervjuu TV Vijesti da i neki izvori njemu bliski navode da bi on mogao da bude Đukanovićev izbor, napomenuviši da je ipak sve u domenu spekulacija.

“U onom resoru koji ja pokrivam se mora nastaviti sa onim prioritetima koji su bili i u mandatu sadašnje Vlade”, rekao je on. Drugi čovjek Vlade, odgovarajući na konstataciju premijera Igora Lukšića tokom afere listing da

Marković su bezbjednosne službe imale institucionalne propuste, poručio da niko u Crnoj Gori ne može reći da ne vjeruje u sposobnost državnih institucija da odgovore svojim obavezama.

● INTERVJU

Nikola Koćalo, funkcioner Pozitivne Crne Gore

● TEMA

Izazovi nove vlade : Lov na ulagače za preživljavanje

● GLASANJE U PARLAMENTU

Kako spriječiti poslanike da se ne skrivaju iza uzdržanosti

● PUT KA EU Neće biti više strikove domaće rakije

Gljive su izvanredna niskokalorična hrana. To nam omogućava da ih po vrijednosti svrstamo između mesa i povrća. Bolje ih je koristiti češće kao prilog nego kao glavno jelo. Bogate su bjelančevinama, mineralima, vitaminima i nekim šećerima, a siromašne mastima. Mogu se koristiti sirove, marinirane, pržene, pečene, kuvane, sušene, salamurene, već prema vrsti...

Pohovane bukovače s bademima

Panirati bukovače, brašno, jaja i mrvice. Zatim ih ponovo namočiti u jaja i uvaljati u grubo zdrobljene bademe i kraće propržiti. Sos koji se služi uz jelo napraviti tako što ćete u blenderu umiješati jogurt, 3 kisela krastavaca, po jedan mladi češnjak i mladi luk, kao i 1/2 crvene paprike, malo pavlake i začina.

Holandski Ruscello sir proizveden je u širokom spektru ukusa sa svježim dodacima. Kombinacija tih odabranih ukusa daje ovom siru izvanredan kvalitet i jedinstvenu aromu. Westland je proizveo ovaj sir sa čak šesnaest različitih dodataka. Među njima smo za vas izdvojili Ruscello sa maslinama, biberom, tartufima i pestom.

RUSCELLO SIR SA TARTUFIMA, WESTLAND

- Holandija

- Cijena: 33,73 €/kg - “Voli” Stari aerodrom, Podgorica RUSCELLO SIR SA FEFERONAMA, WESTLAND

- Holandija

- Cijena: 13,99 €/kg - “Voli” Stari aerodrom, Podgorica

RUSCELLO SIR SA MASLINAMA, WESTLANd

- Holandija

- Cijena: 13,99 €/kg - “Voli” Stari aerodrom, Podgorica RUSCELLO SIR SA PINJOLAMA, WESTLAND

- Holandija

- Cijena: 13,99 €/kg - “Voli” Stari aerodrom, Podgorica

Žilavka, Barrique - Andrija Dejan Stojanović Somelijer

Poriluk sa šampinjonima

Na malo maslinovog ulja dinstati usitnjeni poriluk s malo vode dok ne omekša. Posebno na malom tiganju propržiti sitne kockice dimljene slanine i onda dodajte kockice šunke. U omekšani poriluk dodati slaninu, šunku i šampinjone pa sve začiniti i dinstati dok gljive ne budu gotove. Zaljutiti po ukusu.

Pita od vrganja i šampinjona

Skuvani krompir ohladite i naribajte sitno, pa dodajte brašno, prašak za pecivo, so, omekšali maslac i umijesite.

Tijesto ostavite da odstoji u frižideru oko sat vremena. Gljive narežite na listiće i prodinstajte na luku s maslacem. Razvaljanim tijestom obložite pleh i pospite gljivama. Izmiješajte mileram, vrhnje, jaja, so, biber i gustin i prelijte preko. Pecite u rerni na 220°C oko 15 minuta, pa smanjite temperuturu na 200°C i pecite još 30 minuta. Pred kraj pečenja pospite naribanim tvrdim sirom i

Dejan Stojanović somelijer

pročešljanom mocarelom.

Špageti nero s lisičarkama i kozjim sirom Skuvati špagete al dente.

Pečurke izrezati na listiće. Na maslinovom ulju propržiti pasirani bijeli luk, dodati gljive, dinstati oko 5 minuta. Dodati so, biber i papričicu pa pomiješati. Ocjeđene špagete pomiješati sa gljivama, dodati listiće timjana i grubo iskidani kozji sir.

Losos u sosu od šitake pečurki

Filet lososa ispeći sa obje strane po 1-2 minuta izvaditi ga na tanjir, posoliti i ostaviti na toplom mestu. U istom tiganju kratko propržite gljive šitake (2-3 minuta), posolite, pobiberite, dodajte pavlaku i kuvajte još par minuta da se sos malo zgusne. U tanjir prvo sipajte sos, preko njega stavite parče lososa i sve pospite svježe sjeckanim peršunom.

gastro kritika

Vrhunsko bijelo suvo vino koje se proizvodi od sorte žilavka u Hercegovini, iz mostarskog vinogorja. Podrum je u selu Paoča, u okolini Mostara. Kameniti sastav zemljišta vinogorja daje ovom vinu punoću i težinu, ne baš karakterističnu za sva bijela vina. Ovakva tekstura vina omogućava da se čuva i u barik varijanti. Žilavka je suvo vino, žućkaste boje sa zelenkastim odsjajem. Ima miris poljskog cvijeća i pokošene trave. Veoma puno, jako i zahtjevno vino.

Gastronomski savjet: Ide uz morske plodove, rižoto, kanelone sa sirom, lignje, piletinu, restovanu džigericu, kuvanu teletinu, grilovano povrće. Optimalna temperatura serviranja od 10 do 12 stepni.

Radoš Fuštić šef kuhinje restorana “Dali” Punjena teletina “Dali” svakako je izbor za one koji uživaju u mesu. Veoma jednostavno za pripremu, ovo jelo može biti ručak ili večera.

Za jednu porciju dovoljno je 200 grama lijepog telećeg kotleta, oko 80 grama sira mocarela, a kao alternativa ovom siru može i mascarpone. Potrebno je i nekoliko kašičica kisjele pavlake, puter od bundeve koji je dostupan u većim marketima, tikvica, patlidžan, šampinjoni, rukola i paprika.

Od začina, soja sos, so i biber.

Teleći kotlet napuniti sirom, začiniti i dati mu željeni oblik. Sa zatvorene strane kotlet staviti na vrelo ulje u tiganju i pržiti dok ne porumeni. Potom okrenuti na drugu stranu.

Procenat alkohola: 12 odsto.

Cijena vina “Žilavka”: osam eura Proizvođač: podrum “Andrija”, Hercegovina

ocjena:

Restoran Leonardo

Svetozara Markovića bb, Podgorica; Telefon: +382 20 242 902, +382 69 303 303 Radno vrijeme: od 8.00 do 24.00

Restoran “Leonardo” jedno je od rijetkih multipraktik mjesta u Podgorici u čijoj prijatnoj atmosferi možete uživati u sunčanom doručku, brzom obroku, obilnom ručku ili romantičnoj večeri, sa prijateljima, poslovnim saradnicima ili dragom osobom.

Ono što ovaj restoran zaista odvaja od većine ostalih jeste besprijekorna usluga koja, u paru sa izvrsnom hranom, čini svaku posjetu ritualom zadovoljstva a ovo mjesto pretvara u tradicionalno “vaš” restoran. Za nekoga ko restorane posjećuje svakodnevno, prijatno i profesionalno osoblje čini velik dio utiska i užitka u obroku koji ovdje po pravilu počinjem zelenim čajem (1,50€). Od glavnih jela toplo preporučujemo paštu (pene) sa pršutom, graškom i panom (pavlakom za kuvanje) koja je ostala “originalna” i nepromijenjena od otvaranja restorana prije više od devet godina. Obilne, “domaćinske” porcije u Leonardu nije moguće poručiti u upola manjoj

Punjena teletina “Dali”

količini, ali za cijenu od razumnih sedam eura, koliko košta ova pašta, to i nije velika zamjerka. Kao dodatak bilo kojem jelu možete poručiti pica-hljeb koji je sam po sebi ukusan toliko da se morate suzdržavati kako ne biste “pokvarili” glavno jelo. Meni za doručak preporučuje nekoliko vrsta manjih pica koje koštaju pristupačnih tri eura. Na hranu se vrlo kratko čeka. Za dezert preporučujemo laganu čokoladnu tortu, od koje se nećete prejesti ni nakon “jačeg” obroka; ili se možete odlučiti za kafu (Manuel) koja ne oduševljava kvalitetom već umješnom pripremom.

Restoran “Leonardo” jedan je od rijetkih u kojima vas konobar pažljivo sluša dok naručujete, dolazi tačno pet minuta nakon što ste probali hranu da upita da li ste zadovoljni, na vrijeme odnosi prazne tanjire nakon završenog jela, još jednom vas pita za utisak i nudi dezert koji će se na vašem stolu naći za nevjerovatno kratko vrijeme.

Hrana + Ambijent + Usluga + Cijena +

Posebne čestitke zaslužuju i zbog toga što je ovo rijedak ugostiteljski objekat u kojem se na plaćanje ne čeka vječno, a u kojem fiskalne račune za porudžbinu uredno dobijate za stolom.

Ovaj zaista prijatan restoran preporučujemo svima, kako zbog hrane na čiji se nepromijenjen ukus uvijek možete “osloniti”, tako i zbog pomalo zaboravljenog osjećaja posebnosti na kojem treba zahvaliti druželjubivom osoblju koje čini da se u “Leonardu” uvijek osjećate kao najvažniji i rado viđen gost.

Dodatni plus restoranu “Leonardo” dodjeljujemo zbog internet stranice (www.leonardo-restoran.com) na kojoj možete naći kompletan jelovnik sa cijenama.

Napomena: Kritičar Vikend novina restorane posjećuje inkognito i plaća račun.

U međuvremenu, pripremiti isjeckane tikvice, patlidžan, šampinjone i papriku. Grilovati ih ili blago propržiti samo nekoliko minuta, kako ne bi izgubili svoja najljepša svojstva i hranljive elemente. Preliti soja sosom.

Grilovano povrće servirati na tanjiru kao podlogu kotletu. Nakon toga, teletinu preliti sosom od bundeve i kisjelom pavlakom. Dekorisati po želji.

Uz teletinu “Dali” može se popiti kvalitetno, crno vino.

Kao desert, uz ovaj specijalitet, lijepo ide voćni kup ili kolač sa kremom od vanile.

@dnovine

38 Automobili/Tehnologija

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11 2012.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11 2012.

TOJOTA AURIS

Temeljna promjena prednjeg dijela je rezultirala prilično oštrim “crtama lica” Primijenjeni agresivni koncept znači da je upotrijebljen gotovo preslikani izgled sa poslednje generacije modela Yaris i Verso. Identifikacija Aurisa na putu ne bi trebala da bude posebno teška, jer se ovaj model odlikuje sa nekoliko jedinstvenih karakteristika. Posmatrano po dimenzijama, novi Auris je skromno porastao. Dugačak je 4.275 mm, što je plus za 30 mm, ali je međuosovinsko rastojanje ostalo identično sa starom generacijom i iznosi 2.600 mm. Igra brojeva se ovdje ne zaustavlja. Auris posjeduje i 55 mm nižu karoseriju i 20 mm veći prostor za koljena putnika na zadnjoj klupi. Zapremina prtljažnika je samo u prosjeku klase i iznosi 360 litara. Jedini pravi napredak je ostvaren na polju smanjenja mase karoserije. Zahvaljujući upotrebi čelika visoke čvrstoće, ukupna masa je smanjena za 40 kg, a sa manjom masom je došlo i spuštanje težišta karoserije.

Hrabar pristup dizajnu tek treba da se pokaže kod kupaca. Prvi utisak je da se oštar i izuzetno agresivan stil, do sada prilično konzer-

vativne Toyote, možda neće dopasti svima. Prednju svjetlosnu grupu sačinjavaju farovi sa bi-ksenon ili halogenim sistemom osvjetljenja, uz dodatak dnevnih LED svijetala.

Ovakav, prilično oštar, oblik farova obezbjeđuje Aurisu jedinstveni vizuelni identitet. Spoljašnji retrovizori su pomjereni ka nazad, a B stub ima klavirsku crnu završnu obradu. Zajedno sa hromiranom bočnom linijom i izvučenim, dinamičnijim zadnjim stubovima, ovi detalji dodatno naglašavaju nisku i elegantnu siluetu novog Aurisa, uz dašak sportskog stila.

Pri konstruisanju se posebna pažnja posvetila aerodinamici, i to naročito u predjelu ispod karoserije.

Eliminacija otvora u podu je ostvarena uz pomoć prednjeg

spojlera, poklopca motora, zavjesica iza prednjih i zadnjih točkova, poklopaca na sredini poda automobila, kao i poklopca ispod rezervoara goriva i zadnjeg dijela poda.

Novi Auris se kupcima isporu-

MOBILNA TELEFONIJA

Foxconn se priprema za proizvodnju Ajfona 5S Kineske novine tvrde da Foxconn treba da počne sa proizvodnjom telefona Ajfona5S. Dok s jedne strane svijet obilaze informacije o nevjerovatnoj pomami za Ajfon 5 uređajima, te uprkos činjenici što je Foxconn ovih dana izjavio da ne može proizvesti u roku toliki broj mobilnih telefona koliko ih tržište traži, pojavila se nova glasina, u kojoj se tvrdi da je u Foxconnu započela proizvodnja Ajfon 5S telefona. Kineski Commercial Times tvrdi kako raspolaže informacijom iz te kineske kompanije, da će serijska proizvodnja novog mobilnog krenuti u prvom kvartalu 2013., koji započinje već u decembru, a inicijalni broj uređaja bi trebao iznositi 50 – 100 hiljada jedinica. Commercial Times ne navodi kada bi Epl mogao održati predstavljanje i lansiranje novog uređaja, no vodeći se tradicijom, očekuje da će do toga doći početkom 2013.

Automobili/Tehnologija 39 AUDI Q8

Novi model ima oštre crte

RECEPT MAJSTORA

predstavljamo, savjeti...

načina

Karanfilić ● sirevi sa posebnim ukusima

Gušti 41 ● PREPORUKA

AUTOMOBILI

facebook.com/dnovine SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11 2012.

Gljive na Karanfilić ima prijatno aromatičan i jak miris, a ukus mu je aromatično ljut. Prilikom žvakanja oseća se gorčina i ukus koji pali.

Koristi se kao začin za tijesta i kolače, kekse, voćna punjenja, kreme, voćne kolače. Aroma karanfilića se služi sa šećerom, kuvanim voćem i bundevom. Koristi se u nekim vrstama čokolade. Neizostavan je začin u kuvanom vinu.

Pratite nas na facebooku

telefoni, računari, igrice...

@dnovine

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 11 2012.

TEHNOLOGIJA

Pratite nas na twitteru

40 Gušti

● TALENAT ZA DRUGU SMJENU Šta u Crnoj Gori da radi slikar magistar, osim da bude konobar Kombinacija krosovera i kupea

čuje sa čeličnim felnama od 15 i 16 inča, kao i sa aluminijumskim felnama od 16 i 17 inča. Na raspolaganju se nalazi 10 boja karoserije, od kojih su nove siva, avangardna bronzana, tamnočelična i plava.

● SAVJETI

Na tržištu se očekuje 2017.

Redovno provjeravajte pritisak u gumama

Prema pisanju Car magazina, šefovi Audija dali su zeleno svijetlo za razvoj i proizvodnju modela Q8. Riječ je o automobilu sa četvoro vrata koji predstavlja kombinaciju krosovera i kupea.

Na osnovu preliminarnih ispitivanja tržišta, koja

Nepravilan pritisak u gumama čini da se gume troše neravnomjerno, a povećava i potrošnju goriva, jer je kod nepravilno napumpanih guma veći otpor kotrljanju.

Prema istraživanjima, pritisak ispod pro-

MLB platformi koja se razvija za buduću generaciju krosover modela Volkswagen grupe, kao što su Audi Q7, Porsche Cayenne i VW Touareg. Što se tiče dizajna, Audijev kupe-krosover vjerovatno bi imao siluetu sličnu BMW-u X6, dok bi prednji deo vozila mogao da bude oblikovan po ugledu na koncept Audi Crosslane Coupe, koji je predstavljen na auto-salonu u Parizu 2012. U konstrukciji će se koristiti aluminijum, tako da će Q8 imati za oko 300 kg manju masu od aktuelnog Audija Q7.

Očekuje se da se ispod haube nađu motori iz palete V6 i V8 pogonskih agregata, a u ponudi će biti i “plug-in” hibridna verzija, dok bi u najsnažnijoj RS varijanti Q8 bio pogonjen motorom koji razvija oko 550 ks.

Iako je već sad potvrđena proizvodnja Audija Q8, ovaj model ne treba očekivati na tržištu prije 2017. godine.

ge strane, ako je pritisak viši od propisanog, trajnost guma se smanjuje do 20%, a više se troši srednji dio gazeće površine. Redovna kontrola guma je od izuzetne važnosti i treba je obavljati bar jednom mjesečno. Pogledajte u uputstvu proizvođača vašeg automobila koji je propisan pritisak u gumama. Prema uputstvima proizvođača pravilan pritisak u gumama zavisi i od opterećenja vozila i uslova u kojima se vozi: na primjer, za autoput i pun automobil gume treba naduvati na nešto viši pritisak.

je sproveo njemački proizvođač, utvrđeno je da bi pisanogogleda smanjuje trajnost do 60%, Sjaj, ljepota i bogatstvo države segume ui zgradi Petronas Audi godišnje mogao da proda 25.000 primjeraka gume se troše neravnomjerno, a više se troši spoljni dio gazeće površine. Sa druovog modela.

Audi Q8 biće baziran na produženoj Twin Tower, visokoj 452 metra

DRUŠTVENE MREŽE

Da li Fesjbuk pomaže vašem biznisu i prodaji?

Ovo je pitanje koje često postavljaju preduzetnici koji se bave online trgovinom, a na koje i Fejsbuk pokušava da da odgovor. Fejsbuk je odlučio da napravi aplikaciju koja će pomoći svima koji se oglašavaju na ovoj društvenoj mreži da prate efekte reklamiranja na svoj posao.

Do sada su oglašavači mogli imati samo podatke o broju klikova na njihovu reklamu ili broju aplikacija koje su skinute sa interneta zahvaljujući reklami na Fejsbuku. Međutim, oni nikada nisu mogli dobiti tačan podatak koliko je svaki klik na reklamu bio u ubjedljiv i efikasan da natjera kupca da kupi robu od njih.

Nova aplikacija se zove Ads Manager i pomaže prodavcima tako što za njih nalazi jedinstven dio koda koji povezuje reklamu na Fesjbuku sa sajtom. Reklama na Fejsbuku je preko jedinstvenog dijela koda povezana sa sajtom oglašavača tj. dijelom sajta koji potvrđuje da je prodaja realizovana- kao kada vam se zahvale na pretplati za online novine ili kada ste završili sa porudžbinom robe.

Aplikacija će zvanično biti lansirana krajem mjeseca i omogući će oglašivačima da uporede da li je za njih reklamiranje preko Fejsbuka isplativije u odnosu na neke druge vidove online reklamiranja.

IGRICA: CALL OF DUTY: BLACK OPS II

Franšiza koja donosi novac Gugjl je počeo sa pravljenjem Gugl Maps aplikacije za Ajfon.

Izgleda da će konačno korisnici iPhone-a nezadovoljni sa Eplovim mapama dobiti pravu alternativu.

Wall Street Journal je objavio članak da je Gugl već počeo da prosleđuje aplikaciju ljudima van kompanije kako bi je testirali.

Trenutno inženjeri u Guglu

rade na završnim poslovima i brzo se može očekivati da se aplikacija nađe na App store-u.

Epl je za sada odbio da da bilo kakav komentar na ovu vijest. Aplikacija za mape koju je Epl predstavio u septembru nije se pokazala ni približno dobro kao Guglova aplikacija.

Korisnici iOS 6 operativnog sistem i Ajfona 5 su bili nezado-

voljni jer na svojim telefonima nisu mogli koristiti nijednu drugu aplikaciju za mape osim Eplove, što će se izgleda uskoro promijeniti.

Ova vijest se još ne može potvrditi, budući da su odnosi između Epla i Gugla u prošlosti bili zategnuti, što je u jednom trenutku rezultiralo povlačenjem Jutjubu aplikacije sa iOS 6 operativnog sistema.

@dnovine

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

SUBOTA i NEDJELJA, 24. i 25. 11 2012.

Reportaže 29

SUBOTA i NEDJELJA, 24. i 25. 11 2012.

Edin Krnić

Kuala Lumpur grad futurističkih građevina i jakih kiša

Malezija

Edin u društvu Maležanke ispred zlatne statue

čovjek koji radi da bi putovao

Tuzanin, koji je u posljednjih nekoliko godina obišao mnoge atraktivne destinacije, za DN predstavlja Kuala Lumpur Edin Krnić

B

latno ušće rijeke! ni u snu nijesam mogao pomisliti da ću posjetiti grad sa ovako neobičnim imenom, a uz to, da je to glavni grad jedne države. na malajskom jeziku, Kuala znači ušće rijeke, a Lumpur blato. Grad ima 1,7 miliona stanovnika, a sa okruženjem poznatijem kao dolina Klang, oko 7,5 miliona.

Slijećem na aerodromu Sepang. Osim što je poznat kao međunarodni aerodrom Kuala Lumpura, Sepang je poznat po stazi Formule 1 za veliku nagradu Petronas Malaysian Gran Prix koja se održava svake godine još od oktobra 1999. godine.

Malezija je federalna monarhija koja se sastoji od 13 država i tri federalne teritorije. U devet država su na vlasti sultani. Kralja biraju sultani iz devet država i njegov mandat traje pet godina.

Malezija je nastala ujedinjenjem Malaja sredinom dvadesetog vijeka, 1963. godine unuji se pridružuju Saravak, Sa-

NOVOSTI

Počelo prijavljivanje Gugl Maps aplikacija

Ovaj naslov u samo jednom danu prodaje je zaradio 500 miliona dolara. Activision je ponosno objavio da je Call of Duty: Black Ops II tokom svog prvog dana prodaje prikupio 500 miliona dolara, čime je oborio prethodni rekord franšize, 400 miliona koje je sakupio Modern Warfare 3 prošle godine.

Samo na GameStopu Black Ops II je prvog dana prodat u milion primjeraka, dok je Amazon otkrio da je naslov postao igrica sa najviše prednarudž-

Pratite nas na twitteru

28 Reportaže

bah i Singapur koji je nakon dvije godine napustio federaciju i postao nezavisna država.

Turiste na izlasku spopadaju divlji taksisti koji vam obećavaju najpovoljniji transport do grada. Istina, jako su ljubazni i uz pokazivanje raznih brošura o gradu i cjenovnika regularnih taksista, stiče se utisak da su povoljni, što zbog brošura koje vam nude, tako i zbog njihove srdačnosti i ljubaznosti.

Lakovjerni turista će nasjesti na njihovu ljubaznost i tarifu koja je desetak puta veća od javnog prevoza koji je, ruku na srce, odličan. Od aerodroma do centra grada sam

se prevezao autobusom visoke turističke klase i za sat vremena sam već bio u centru. Smještam se u hotel u kineskoj četvrti Jalang Petaling.

A tamo, prava ludnica.

Na svakom koraku roba najskupljih svjetskih brendova, najviše Gucci, Armani, Versace, Christian Dior. Najzastupljeniji od svih je ubjedljivo Luis Vouitton.

Svaki štand ili butik blješti od nakita, obuće i odjeće. Na stotine istih majica, farmerki, jakni, obuće. Sve same kopije i to, po mom sudu, veoma loše.

Nisam se usudio da kupim, a imao sam utisak da Evroplja-

ni i Amerikanci prosto grabe jeftine kopije.

Za obuću sam se uvjerio da je veoma lošeg kvaliteta, jer su se mom poznaniku totalno raspale obje cipele nakon prve neplanirane malajske kiše koja ovdje zna da sastavi nebo i zemlju, i to u roku od nekoliko minuta.

Sjutradan odlazim u obila-

zak nekoliko znamenitosti Kuala Lumpura.

Krećem prema kolonijalnom dijelu grada Merdaka, gdje se nalazi jedna od najstarijih džamija u gradu. Masjid Jamek, do izgradnje nacionalne džamije, služila je kao glavna džamija u gradu. Preko puta se nalazi Mardaka Square (trg Merdaka) na kojem je u ponoć, 31. avgusta 1957. godine, podignuta zastava nezavisne države. To mjesto je obilježeno i danas se na njemu nalazi stub visok 95 metara na kom se vijori zastava Malezije. Nastavljam do nacionalne džamije i stare željezničke stanice koju je projektovao britanski arhitekta Artur Benison.

Nije me previše zanimao arh itekta Benison, koliko anegdota o ovom remek-djelu arhitekture.

Kada je završio projekat koji je bio predat britanskoj vladi, jedan od ministara ga je pitao: “Gospodine Benison, zašto ste isplanirali ovakav krov, Trg Merdaka na kojem je u ponoć, 31. avgusta 1957. godine, podignuta zastava nezavisne države Maleziija

neće moći izdržati prvi veliki snijeg?”

Artur je odgovorio: ”Gospodine ministre, u Kuala Lumpuru snijeg nikada nije pao”.

Projekat je dobio zeleno svijetlo, zgrada je završena 1910. i danas je remek-djelo arhitekture.

Odlazim zatim u Zlatni trougao. Ispred mene stoji ponos grada, Petronas Twin Tower.

Sjaj, ljepota i bogatstvo ove države se vidi u ovoj zgradi visokoj 452 metra, i trenutno je najviša zgrada “blizanci” na svijetu. Spojena je velikim hodnikom ili nebeskim mostom zvanim “Sky bridge”.

Posjetio sam i Petronas Twin Tower ima 88 spratova, ali je za turiste dozvoljena posjeta samo do 41 sprata.

U njoj su smješteni nacionalna naftna kompanija Petronas, televizija Al jazeera i još nekoliko velikih malezijskih kompanija.

Nakon razgledanja Petronasa, idem u Hindu hram Batu.

To je brdo od krečnjaka u kome se nalazi niz špilja i nekoliko hramova u nizu. Pećine su jedno od najvećih i najpopularnijih hindu svetilišta van granica Indije i posvećene su lordu Murgamu, čija se statua nalazi ispred ulaza u pećinu.

Koračam do vrha pećine, 272 stepenice. Ulazim, osjeća se miris karija i spaljenih svijeća, dok slijepi miševi lete unaokolo, a lukavi majmuni vrebaju svaku priliku kako ukrasti kameru ili torbu nesmotrenom turisti i potom mu se rugati sa bezbjedne distance. Putujući po Aziji, usuđujem se reći da sam došao do zaključka da je majmun najlukavija i najbezobraznija životinja. Samo čeka pravu priliku da “odrade” turistu.

Nakon hrama, moj prijatelj me vozi u najveći Park Ptica na svijetu. Kuala Lumpur Bird Park se nalazi pored je-

zera gardens i veličine je 8,5 hektara, što ga čini najvećim na svijetu, a godišnje ga posjeti oko 200.000 turista.

Ovaj park je stekao ugled kod mnogih svjetskih zoologa i zaštitnika životinja. Ukoliko umijete sa pticama, neka od njih će vam rado sletjeti na rame, ruku ili glavu i ponosno pozirati dok se fotografišete sa njom. Imao sam privilegiju da na mene slete jedna velika sova i tukan. To je bio izvanredan doživljaj!

Nakon ovako lijepo provedenog dana, odlazim na virtuelnu vožnju F1. Mislio sam da će biti mnogo lakše nego Ulaz u kinesku četvrt

Petronas Twin Tower, zgrada visoka 452 metra

bi u istoriji stranice.

“Sa više od petsto miliona dolara prvog dana, vjerujemo da Call of Duty ima najveći launch zabavne industrije već četvrtu godinu za redom.

Prodaja Call of Duty franšize pretekla je box office zaradu Harry Pottera te Star Warsa, dvije najuspješnije filmske franšize ikada”, objasnio je CEO Activisona, Bobby Kotick.

Šoping mol u Kuala Lumpuru

što jeste. Polomio sam nekoliko Mc Larena u vožnji stazom Sepang, ali dobro je, izvukao sam se bez povreda i sjutra rano letim za Singapur i izlazim čist iz Blatnjavog Ušća.

U ovoj državi u svakom trenutku morate biti svjesni da je zakon jako strog za neke prekršaje. Za ljubljenje na javnom mjestu, primjera radi, automatski se dobija zatvorska, a za prodaju narkotika bilo koje vrste slijedi smrtna kazna.

Pratite nas na twitteru

6

@dnovine

Politika

PETAK, 23. 11. 2012.

EKONOMSKA KRIZA

Labudović: Spreman sam da radim volonterski

Pojedini poslanici negoduju što je CEMI pokrenuo priču da im se smanje plate Dok je Centar za monitoring apelovao na Vladu da se plate crnogorskih poslanika smanje kako bi bile prilagođene standardima građana, pojedinim poslanicima je nejasno zašto su njihove plate u fokusu kada i javni državni funkcioneri imaju ista ili veća primanja od njih. Poslanik Emilo Labudović ima utisak da se ovom pričom opet poslanici stalno optužuju za sve i svašta, pa je spreman da radi volonterski ukoliko će tako spasiti Crnu Goru.

“Ali, nije suština u tome, jer su plate iz budžeta Skupštine Crne Gore koji je unaprijed dat toliki koliki je. Namjerno se ovom pričom okreće opravdani revolt građana prema Skupštini i poslanicima. Danas smo došli u situaciju da je svaka plata privilegija. Izlaz nije u smanjenju plata, nego treba da se stvore uslovi da svi rade i da mogu da žive od svog rada. A, uvijek je bilo i uvijek će biti da

su nečije plate veće od ostalih”, kazao je Labudović.

On negoduje što se ne ukazuje na visoke plate činovnika u državnim agencijama koji, kako kaže, primaju iste plate bez odgovornosti koju imaju poslanici. Labudoviću je neprihvatljivo što Vlada kroz razne oblike plaća ministrima nadoknade za angažovanje po nekakvim komisijama i kaže da je to veliki problem o kojem oni ne govore.

Za razliku od Labudovića, poslanik Pozitivne Srđan Perić smatra da plate poslanika treba da se smanje. Perić kaže da teret krize treba da ponesu svi, a posebno donosioci i izvršioci odluka, odnosno poslanici i ministri. Zato su iz Pozitivne najavili inicijativu da se plate ministrima i poslanicima umanje za 10 odsto.

“Takođe, smatramo da plate treba da budu u korelaciji sa prosječnom zaradom u državi.

To je nov princip u politici. Ako

Emilo Labudović

Većim platama suzbijaju korupciju Dok se kod nas prepucavaju u javnosti da li poslanicima treba smanjiti plate zbog ekonomske krize ili ne, u pojedinim evropskim državama se poslanicima povećavaju plate, jer se tako bore protiv korupcije među poslanicima. U Poljskoj jedan poslanik Sejma zarađuje oko 6.000 eura, pri čemu prosječna plata u toj zemlji iznosi 800 eura. U Bugarskoj poslanici zarađuju bitno manje - oko 1.500 eura, pri čemu je prosječna plata 325 eura.

zarade porastu, rastu i plate poslanicima, ako padnu, i plate se smanjuju. To smatramo da je fer”, kazao je Perić.

Ukoliko Vlada odluči da se umanje plate poslanicima, Radivoje Nikčević (DPS) kaže da nema nikakvih problema da se

Skupština prilagodi odlukama Vlade. On smatra da ipak ima dovoljno prostora da se naprave uštede na platama javnih državnih funkcionera, a ne samo kod poslanika. Nikčević ukazuje da njihova primanja nijesu veća od poslanika u okruženju.

“Primaju najmanje tri prosječne plate. Treba imati u vidu specifičnu ulogu poslanika, jer se biraju na izborima, a poslanička funkcija je javna. Poslanik ne radi samo u parlamentu, već i u odborima...”, kazao je Nikčević.

N.Đ.-B.P.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Politika

PETAK, 23. 11. 2012.

7

Dok traje poslanički mandat ne smiju se baviti privatnim biznisom: Sa konstitutivne sjednice

LIJEP GEST

Vujanović zahvalio Žabljačaninu

Biznisom krše zakon JAVNI FUNKCIONERI

Zakonom o sprečavanju sukoba interesa državnicima je zabranjeno da se za vrijeme trajanja svog mandata bave privatnim poslovima

Bojana Perković, Miraš Dušević

D

nevne novine su prije nekoliko dana pisale o privatnim biznisima kojima se bave crnogorski političari. Juče smo odlučili da odemo korak dalje, i provjerimo da li crnogorski državnici za vrijeme trajanja mandata mogu da se bave i privatnim poslom. Ako je suditi po Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, oni nemaju prava na to.

Naime, u zakonu piše da je javnim funkcionerima dozvoljeno je bavljenje jedino naučno-nastavnom, kulturnoumjetničkom i sportskom djelatnošću, pored javne funkcije koju obavljaju. Dalje, član 13 predviđa da se zabranjuje prelazak u privatni sektor javnog funkcionera u trajanju od dvije godine i nakon isteka mandata. Pored toga, u trenutku stupanja na funkciju, sva upravljačka i vlasnička prava moraju biti prenesena na drugu osobu koja nije njihov bliski rođak. Kako je

definicija javnog funkcionera novim zakonom proširena na poslanike i odbornike, ove odredbe obuhvataju i njih.

Ana Selić iz CEMI-ja za Dnevne novine objašnjava da bi tu bilo sve u redu da problem ne predstavlja mogućnost provjere da li su upravljačka i vlasnička prava zaista ili samo fiktivno prenešena na nepovezana lica.

Zato ona ističe da je ova oblast sasvim uredno zakonski regulisana, ali ne i u praksi.

“Neophodno je pojačati kapacitete institucija koje se ba-

Šta kažu poslanici Poslanik može sticati prihode od autorskih, patentnih i sličnih prava, intelektualne i industrijske svojine, smatra Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore. Prihode koje ostvaruje po tom osnovu, dužan je prijaviti Komisiji za sprečavanje sukoba interesa.

“Naše je mišljenje da politikom treba da se bave časni ljudi kojima izvori prihoda i visina primanja neće biti odrednica da li će biti korumpirani ili ne, već naprotiv – da svojim primjerom pokažu i dokažu građanima da oni ni u kom slučaju neće podleći bilo kojem vidu korupcije”, objašnjava Jasavić.

Iz medijskog centra SNP su kazali da državnici dok obavljaju javnu funkciju, uključujući i poslanike, ne bi trebalo da se bave biznisom jer je to u suprotnosti sa njihovim poslovnim zanimanjem.

“U svakom slučaju ne treba slijediti sve što je u evropskoj praksi, treba imati u vidu ono što su specifičnosti našeg ukupnog društvenog prostora, ali treba voditi računa da iza svega stoji dostojanstvo i ugled poslanika”, kazao je portparol SNP Dragan Koprivica.

ve provjerom navoda u imovinskim kartonima javnih funkcionera. To znači da se i njihova ovlašćenja u pogledu sankcionisanja kršenja odredbi Zakona moraju povećati”, smatra ona.

Analitičar Andrija Đukanović se poziva na logiku koja nalaže da ako je neko javni funkcioner kome je u opisu posla opšti interes, ne može istovremeno voditi privatni biznis.

“Dakle, ako je neko ministar, poslanik, premijer onda ga treba ograničiti da ne smije da se bavi privatnim biznisom jer je apsolutno nemoguće izbjeći zloupotrebe”, smatra Đukanović.

I za njega je trenutno zakonsko rješenje ovog pitanja dobro, te da se njegovom boljom primjenom može spriječiti eventualna korupcija.

“Kod nas, nažalost, svaki zakon ima problem da zaživi i postane djelotvoran”, tvrdi analitičar.

Sa druge strane, vrlo je teško naći granicu između politike i biznisa u zemlji gdje je država najveći poslodavac. Tako makar tvrdi izvršna direktorica Daliborka Uljarević, koja kaže da bi mjere morale biti mnogo konkretnije, a kontrola krajnje transparentna, praćena efikasnim sankcijama.

“Striktna primjena ograničavajućih normi i sistem kontrole primjene zakona mogli bi značajno ograničiti prostor za korupciju na relaciji političari-porodični biznis”, tvrdi Uljarević.

Inače, Administrativni odbor donio je juče rješenje o zaradi za 22 poslanika u Skupštini koji profesionalno obavljaju funkciju.

Predsjednik Filip Vujanović je zahvalio Žabljačaninu koji ga je odvezao “golfom 2” pošto je prvi čovjek Crne Gore stopirao do Pljevalja kako ne bi zakasnio na proslavu Dana te opštine, jer nije mogao do tamo da nastavi put helikopterom zato što je bila magla. Inače, Dnevne novine su o tome pisale juče.

“Nekad te iznenadne situacije naprave interesantne susrete. Ja zaista zahvaljujem tom Žabljačaninu koji me je prebacio nekoliko kilometara dok nije došlo vozilo iz Pljevalja”, kazao je novinarima predsjednik Vujanović nakon što se završila svečana sjednica Skupštine opštine Budva, povodom Dana opštine.

Vujanović je kazao da

Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Nebojša Kaluđerović razgovarao je juče u Berlinu sa potpredsjednikom poslaničke frakcije CDU/CSU u Bundestagu Andreasom Šokenhofom.

Sastanku je prisustvovao izvjestilac za Crnu Goru u ime CDU Peter Bajer.

Ministar je, takođe, imao odvojeni susret sa predsjednikom Odbora za EU pitanja u Bundestagu Ginterom Krihbaumom.

mu je bio interesantan razgovor i sa dva Žabljačanina koji su mu pravili društvo dok nije došao “golf 2”.

“Naravno da su me prepoznali, ispričali smo se lijepo i evo ponovo zahvaljujem i ovom Žabljačaninu koji mi je napravio tu vrstu susreta i vožnju dok nije došlo vozilo iz Pljevalja. Tako da sam zakasnio malo na sjednicu Skupštine opštine Pljevalja, ali razumjeli su me u cjelosti”, kazao je Vujanović.

Pozdravljeno primirje Crna Gora pozdravlja dogovor o prekidu vatre u pojasu Gaze i Izraelu, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija.

Iz MVPEI su kazali da se nadaju da će primirje biti u potpunosti poštovano, i da nasilje neće eskalirati.

“Snažno osuđujemo sve akte nasilja i terorizma, a posebno stradanje nedužnih civila. Crna Gora se u potpunosti pridružuje stavovima Evropske unije i pozdravlja uložene napore svih aktera u posredovanju oko postizanja primirja, kao preduslova za jačanje stabilnosti i mira na tom području”, kaže se u saopštenju.

MUSTAFIĆ

Jačati saradnju sa dijasporom Crna Gora nije dovoljno pažnje posvetila svojim iseljenicima i mora više da brine o potrebama dijaspore, ocijenio je potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić.

“Kulturni i obrazovni sadržaji koji se nude dijaspori moraju uvažavati sve nacionalne, jezičke i vjerske identitete naših iseljenika”, kazao je Mustafić, koji je bio gost Udruženja bošnjačke dijaspore Crne Gore u Švajcarskoj.

On je razgovarao sa predstavnicima bošnjačke dijaspore u Islamskom kulturnom centru u Vatvilu, koji su osnovali iseljenici iz Crne Gore.

Na pitanje o tome kada će biti donijeta odluka o tome da Petnjica ponovo bude opština, Mustafić je odgovorio da očekuje da će, nakon već održanog referenduma i pozitivnog mišljenja Vlade, veoma brzo Skupština Crne Gore izglasati opštinu Petnjica.

Pratite nas na twitteru

8

@dnovine

Globus

PETAK, 23. 11. 2012.

SLOBODA MEDIJA

Crna godina za sedmu silu Najviše novinara 2012. ubijeno je u Siriji, njih 36, dok ih je u Africi poginulo 27 BEČ - Međunarodni institut za novinarstvo (IPI) saopštio je da je 119 novinara ubijeno tokom izvršavanja profesionalnih zadataka od početka 2012. godine. Radi se o rekordnom broju ubijenih novinara otkada je ovaj Institut 1997. godine počeo da vodi statistiku.

U 2011. godini, 102 novinara su nestala dok su izvršavala svoje profesionalne zadatke.

Prethodni najsmrtonosniji bilans je bio 110 ubijenih novinara u 2009. godini.

Bliski Istok je najsmrtonosnija regija u svijetu za novinare.

Najviše novinara je poginulo u

Siriji, njih 36. U Iraku i Palestini poginulo je po troje novinara i jedan u Bahreinu.

Afrika je druga po redu na ovoj crnoj ljestvici. Na afričkom kontinentu u 2012. godini poginulo je 27 novinara: 16 u Somaliji, pet u Nigeriji, četiri u Eritreji i po jedan u Tanzaniji i Angoli.

Meksiko, Pakistan i Filipini su i dalje vrlo opasne zemlje za novinare, kaže se u saopštenju IPI-ja.

Sedam novinara ubijeno je ove godine u Meksiku, a pet u državi Verakruz, koja je bila najsmrtonosnija meksička

regija za novinare od 2006. Pet novinara ubijeno je u Pakistanu i na Filipinima.

IPI je u ovaj bilans uključio i novinare umrle tokom njihovog posla ili neke misije,

kao i poginule u saobraćajnim nesrećama.

Međutim, ističe IPI, “velika većina” novinara izgubila je život u ciljanim napadima.

IPI je globalna organizaci-

ja posvećena promociji i zaštiti slobode medija i poboljšanju novinarskih praksi. Osnovana je u oktobru 1950. i ima članove u više od 120 zemalja svijeta. Sjedište Instituta je u Beču.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Globus

PETAK, 23. 11. 2012.

TVITER

Sukob Jeremića i advokata Anta Gotovine

“Pojeo Vuk magare”, poruka je kojom je Luka Mišetić, advokat oslobođenog generala, započeo raspravu sa Vukom Jeremićem

ZAGREB - Jutarnji list optužio je Vuka Jeremića da je lagao o debati u UN o Hagu. Naime, hrvatski list je objavio da je Jeremić lagao kada je rekao da je debatu o radu Tribunala zakazao nakon oslobađajuće presude Antu Gotovini i Mladenu Markaču, jer je ona, tvrdi list, zakazana 21. septembra.

Jeremić je odmah odreagovao na ove tvrdnje hrvatskog lista.

On je, putem društvene mreže Tviter, rekao da su tvrdnje Jutarnjeg obmane i da je rasprava o kojoj list govori održana 15. oktobra. “Žalostan pokušaj obmane, uz uvrede. Ta rasprava zakazana 21. septembra već je održana, na dan 15. oktobra. Propaganda...”, napisao je Jeremić na svom nalogu na Tviteru, govoreći o optužbama Jutarnjeg i priložio link ka dokumentu GS UN u kom se vidi raspored ra-

da za 15. oktobar.

U raspravu se uključio čak i advokat Anta Gotovine Luka Mišetić, koji je takođe aktivan na Tviteru. On je Jeremiću uputio poruku “Pojeo Vuk magare?” uz link ka tekstu Jutarnjeg, a nakon pitanja Jeremića da li bi ga zastupao prilikom tužbe zbog klevete odgovorio je - “Nažalost, preopterećen sam pisanjem tužbi za klevetu protiv visokog službenika UN koji osporava presude vlastitog suda”.

Tu nije bio kraj, jer je Jeremić uzvratio: “Znao sam da nemam šanse, nijesam Vaš tip, nemam ničiju krv na rukama”, a Mišetić je odgovorio: “Da, nijeste moj tip, ja zastupam samo nevine”.

“Jao, izvinite, nesporazum.

Na profilu Vam piše da ste bili advokat Gotovini. Nijesam shvatio kao šalu, ali sad kapiram! Pozdrav”, zaključio je raspravu Jeremić.

BIH

Radončić ministar sigurnosti SARAJEVO - Predstavnički dom PSBiH na jučerašnjoj sjednici potvrdio je odluku predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH o imenovanju ministara i zamjenice ministra u Vijeću ministara BiH. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda donio je odluku o imenovanju Fahrudina Radončića za ministra sigurnosti BiH, Zekerijaha Osmića za ministra odbrane BiH i Editu Đapo za zamjenicu ministra finansija i trezora BiH, nakon što su ranije sa tih pozicija smijenjeni ministri Sadik Ahmetović i Muhamed Ibrahimović, kao i zamjenik ministra Fuad Kasumović, kadrovi

SDA. Za potvrđivanje odluke o imenovanju novih ministara i zamjenice ministra glasalo je 29 poslanika, a devet poslanika je bilo protiv. Novoimenovani ministri i i zamjenica ministra dali su i svečanu izjavu.

9

U sukobima koji su počeli 14. novembra ubistvom komandira vojnog krila Hamasa Ahmeda al Džabarija poginulo je više od 150 Palestinaca i pet Izraelaca.

Posmatrači prilika ističu da je prekid vatre osjetljiv i da se uspjeh može mjeriti iz minuta u minut.

BRATISLAVA - Direktor koji je nedavno dobio otkaz u jednoj kompaniji u slovačkom gradu Zvolenu ušao je juče ujutro u sjedište i ubio tri vlasnika firme. Ovu vijest je potvrdio portparol Hitne pomoći Boris Čmel, a prenijela je slovačka novinska agencija TASR.

LONDON - Toni Hol, generalni direktor Rojal opera hausa, postavljen je za novog generalnog direktora Bi-Bi-Si-ja. On je na tom mjestu zamijenio Džordža Entvistla koji je podnio ostavku zbog uređivačke politike u skandalu o pedofiliji. Hol je već bio direktor informisanja u BiBi-Si-ju od 1996. do 2001. godine, dok nije postao direktor Opere.

VAŠINGTON - Ubijeni lider Al-kaide Osama bin Laden sahranjen je na moru, prema muslimanskim običajima u velikoj tajnosti, otkriveno je u novim imejl porukama koje je objavilo Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država.

“Praćene su tradicionalne procedure islamskog pogreba”, navodi admiral Čarls Gauet u mejlu. “Vojni oficir pročitao je pripremljeni vjerski tekst preveden na arapski jezik. Zatim je tijelo stavljeno na pripremljenu dasku, koja je potom podignuta, te su posmrtni ostaci skliznuli u more.”

BLISKI ISTOK

Obustavljeni napadi Nakon sedmodnevnog nasilja i više od 150 žrtava, prekinuta razmjena vatre između Izraela i Hamasa TEL AVIV - Prekid vatre između Izraela i Hamasa, koji je na snazi od srijede u 21 sat, juče se poštovao, javili su izvještači svjetskih agencija. Na osnovu sporazuma Izrael je pristao da okonča sva neprijateljstva i ciljana ubistva, dok su se palestinske frakcije obavezale da prestanu raketiranje Izraela i pokretanje većih napada. Takođe se predviđaju razgovori o otvaranju graničnih prelaza u Gazu i olakšavanje ograničenja na kretanje ljudi i roba.

Izraelski radio je javio da su neke rakete ispaljene iz Gaze neposredno poslije uspostavljanja prekida vatre, ali izraelskog odgovora nije bilo. Tokom jučerašnjeg dana nije bilo vatre ni u jednom pravcu. Prošle noći

su hiljade stanovnika pojasa Gaze izašle na ulice, mahale zastavama i vatrometom slavile kraj sukoba, javile su strane agencije.

U međuvremenu je Savjet bezbjednosti UN pozvao i jednu i drugu stranu da poštuje prekid vatre, pohvalivši napore egipatskog predsjednika Muhameda Mursija da posreduje u dogovoru o okončanju osmodnevnog nasilja.

Izraelski vojni zvaničnici izrazili su uvjerenje da ne samo Hamas nego i manja organizacija Islamski džihad namjeravaju da poštuju prekid vatre i da spriječe napade na Izrael.

Ipak, izraelska armija ostaje u pripravnosti dok postepeno povlači kopnene snage koje je nagomilala na granici sa Gazom.

● Foto priča

Amnestija za Šeprtlju i Žderonju

VAŠINGTON - Američki predsjednik Barak Obama “pomilovao” je dvije ćurke povodom Dana zahvalnosti, tokom kojeg će Amerikanci pojesti nekoliko miliona ovih životinja. Obama, koji se upravo vratio sa turneje po Aziji, pomilovao je ćurke po imenu Kobler i Gobler (Šeprt-

lja i Žderonja), na svečanosti u bašti Bijele kuće. Tradicija “pomilovanja” ćurki uvedena je u doba predsjednika Džona Kenedija. Dan zahvalnosti se slavi još od 17. vijeka kao praznik u čast zajednice različitih kultura. Proslavlja se četvrtog četvrtka u novembru, uz pečenu ćurku i puno hrane.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

10 Ekonomija struja

Podgorički vodovod duguje preko pola miliona

Lokalni vodovodi iz Pogorice, Pljevalja, Cetinja i Mojkovca ukupno duguju Elektroprivredi Crne Gore 652.978 eura, a polovinu njihovog duga platiće Vlada, dok će ostatak platiti lokalne samouprave, novodi se u Informaciji o dugu lokalnih vodovoda za utrošenu električnu energiju, koja je usvojena na jučerašnjoj sjednici. Najveći udio u dugu imaju podgorički vodovodi, koji EPCG za struju duguju blizu 600 hiljada eura.

Suočena sa problemom neidentifikovanih obveznika plaćanja i stalnog uvećanja duga za električnu energiju isporučenu lokalnim vodovodima, EPCG se više puta obraćala nadležnim ministarstvima, sa zahtjevom da doprinesu rješavanju tog problema, a zaprijećeno je isključenjem sa mreže svih lokalnih vodovoda u Podgorici i Danilovgradu.

I.C.

zidarstvo

Maksimalno unapređenje efikasnosti zgrada Iako prepoznata i definisana Zakonom o energetskoj efikasnosti, i dalje ne postoje specijalizovana privredna društva za pružanje energetskih usluga, poznata kao ESCO u Crnoj Gori, ocijenjeno je na okruglom stolu “Unapređenje energetske efikasnosti u zgradarstvu u Crnoj Gori”, koji je organizovala Unija poslodavaca Crne Gore.

“Unapređenje energetske efikasnosti zgrada kako novih, tako i postojećih je složen i za ekonomiju Crne Gore važan poduhvat, a ostvarivanje cilja zahtijeva jačanje saradnje između privatnog i javnog sektora, ali i na polju finansiranja projekata energetske efikasnosti u zgradarstvu”, saopšteno je iz UPCG. Okrugli sto imao je za cilj da informisanjem učesnika o projektu pomogne u donošenju budućih odluka o razvoju finansijskih mehanizama za projekte iz te oblasti.

I.C.

PETAK, 23. 11. 2012.

Privatizacije

O Institutu i Po nova vlada Prodaja najvjerovanije naredne godine

Novak Uskoković

O

dluke o privatizaciji Instituta “Simo Milošević” i Pobjede donijeće nova vlada, saznaju Dnevne novine. To znači da će za eventualnu privatizaciju dvije državne firme biti neophodno još malo sačekati. S obzirom na to da bi odluku trebalo da donese Savjet za privatizaciju, to tijelo do sada se konstituisalo nekih 20 do 30 dana nakon formiranja Vlade. U najboljem slučaju prodaja je moguća do Nove godine.

Novi zastoj u privatizaciji dvije državne firme ovaj put ide na odgovornost Vlade. Prema saznanjima Dnevnih novina, odluke o prodaji državnog kapitala u Institutu “Simo Milošević” i dnevnom listu Pobjeda usvojiće nova vlada, čiji se formiranje tek očekuje. Odluku o prodaji do sada je donosio Savjet za privatizaciju, koji je to upućivao na formalnu saglasnost Vladi. To tijelo se najčešće formiralo nekih mjesec nakon što se Vlada iza-

bere. Obje kompanije već godinama pokušavaju da dođu do novog vlasnika, ali svaki pokušaj do sada je propadao. Vlada će tako odlučiti šta će biti sa tenderom za privatizaciju Instituta “Simo Milošević” koji je objavljen u avgustu. Tenderska komisija je pozvala je dva ponuđača, francuski Viši i srpsku MK grupu biznismena Miodraga Kostića da poboljšaju ponude, jer nije zadovoljna prvobitnim. U Komisiji nijesu bili zadovoljni nov-

cem koji su ponudili za državni kapital odnosno 56,48 odsto akcija. Francuzi su ponudili za većinski paket 300.000 eura, dok su za ulaganja ponudili 33 miliona eura, ali i obećali su i investiciju od 117 miliona za nopve sadržaje. MK Grupa je bila izdašnija za akcije i spremna je da ih plati šest miliona eura, dok su planirana ulaganja oko 20 miliona eura. Dva pokušaja privatizacije od aprila 2008. neuspješno su okončana. Aktuelni tender je objavljen početkom avgusta.

Ovo je treći tender za Institut. Na prošlom tenderu nije bilo zainteresovanih, dok je na prvom Kostić bio u partnerstvu sa švajcarskom kompanijom HASS biznismena Filipa Ceptera, ali je ugovor o kupoprodaji poništen jer nije u predviđenom roku uplaćen novac za akcije države, iako je ugovor bio potpisan.

Odluka o privatizaciji Pobjede

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Ekonomija 11

PETAK, 23. 11. 2012.

bjedi odlučuje mala škola preduzetništva

Biznis plan čeka se još od proljeća. Međutim, najvjerovatnije da će sačekati go­ dinu od kada su ponude zvanič­ no otvorene. Vlada je u pregovo­ rima sa sarajevskom kompani­ jom Avaz roto pres, čiji je vlasnik biznismen i predsjednik Stranke za bolju Bosnu i Hercegovinu, ali za sada nema pomaka. Iz te kom­ panije su za DN kazali da za sada “još nema ništa novo”. Na pitanje DN da li se može znati kada će bi­ ti razgovori nastavljeni, nije pre­ cizno odgovoreno.

“Sve je na mrtvoj tački. Odluku o kupovini može donijeti samo Radončić, kojem je sada u fokusu politika”, kratko je kazao direktor novinskih izdanja Avaza, Vlasti­ mir Mijović. Avaz je prvo nudio za skoro 86 odsto akcija Pobjede jedan euro, da bi nakon toga ko­ rigovali i ponudili 100.000 eura.

Oni su spremni da ulože 2,5 mi­ liona eura, kao i 1,6 miliona za realizaciju socijalnog programa.

Institut ‘‘Simo Milošević’’

Proces izrade biznis plana, odnosno proces pla­ niranja je zapravo proces samoprocjene. Uloga planiran­ja je da vas natjera da budete objektivni u procjeni po­slovne ideje, kako bi anal­izirali različite scenarije i probleme koji mogu da ugroze njenu re­ alizaciju. Biznis plan vam može pomoći da, nakon što ste identifikovali moguće probleme, iste izbje­ gnete ili umanjite njihovo dejstvo. Ukoliko se utvr­ di da su problemi nepremostivi, najbolje je da pri­ je nego što uložite dodatno vrijeme, energiju i no­ vac, obustavite dalje aktivnosti na realizaciji po­ slovne ideje.

OKU

Sukob interesa odlaže potpisivanje

Sindikati ne daju da im Vlada i poslavci smanje prava U periodu do potpisivanja novog Opšteg kolektivnog ugo­ vora, prava, obaveze i odgovor­ nosti zaposlenih ostvarivaće se u skladu sa odredbama Zako­ na o radu, granskih kolektiv­ nih ugovora i kolektivnih ugo­ vora kod poslodavca, saopšte­ no je juče nakon sjednice Vlade na kojoj je usvojena Informaci­ ja o toku pregovora za zaklju­ čivanje Opšteg kolektivnog ugovora.

“Oko svih navedenih istituci­ onalnih pitanja prilikom pre­ govaranja postizan je visok ste­ pen saglasnosti socijalnih par­ tnera. Međutim, prolongiranje roka u kojem je trebalo da bude potpisan novi Opšti kolektivni ugovor, posljedica je otežanog postizanja kompromisa što ka­

Biznis plan je pisani dokument koji jasno opisuje vašu poslovnu ideju, resurse potrebne za njenu re­ alizaciju i daje pregled očekivanih rezultata. Treba da vam služi za cjelovitu analizu ideje i za uočavanje svih potrebnih elemenata za njeno uspješno ostva­ rivanje – da potvrdi njenu izvodljivost.

rakteriše tripartitni socijalni dijalog (sukob različitih inte­ resa )”, navodi se u Informaciji.

Zaključivanje novog opšteg kolektivnog ugovora o radu u Crnoj Gori trebalo je da bu­ de gotovo da kraja 2011. godi­ ne, jer je to predvidio novi za­ kon o izmjenama i dopunama Zakona o radu, koji je usvojen krajem prošle godine. Vlada je tada predstavnicima sindika­ ta ponudila nacrt sporazuma kojim je predviđeno da se od 2015. godine ukine minuli rad, na šta oni nijesu htjeli da pri­ stanu. Zbog toga je njegovo va­ ženje produženo do 30. juna, a nakon toga ponovo do 30. sep­ tembra. Značaj ovog ugovora ogleda se u zaštiti prava rad­ nika.

I.C.

Elektroprivreda Crne Gore za članove Zlatnog tima, koji redovno izmiruju račune za utrošenu električnu energiju, organizuje vrijednu nagradnu igru. Ona će biti realizovana u dva kola.

“Pravo učešća u prvom imaju članovi Zlatnog tima koji su račun za septembar izmirili do 31. oktobra, a račun za oktobar do 30. novembra. U drugom kolu nagradne igre pravo učešća imaju svi potrošači iz kategorije domaćinstva koji zaključno sa 31. decembrom budu izmirili svoje obaveze, tj. čiji dug prema EPCG na dan 31. decembar bude iznosio 0 eura”, saopšteno je iz EPCG.

Biznis plan mora da sadrži analizu svih aspeka­ ta poslovanja, kako bi vam dao realnu sliku vaše ideje. Nakon navođenja podataka o vama i/ili va­ šoj firmi, treba opisati samu ideju i osnovne moti­ ve za njenu realizaciju. Neophodno je objasniti u kakvom poslovnom prostoru će se obavljati djelat­ nost, koliko zaposlenih će biti angažovano i sa ko­ jim kvalifikacijama. Veoma važan dio biznis pla­ na je analiza tržišta koja ukazuje na potencijalne kupce planiranog proizvoda ili usluge, kao i dobav­ ljače. Jedan od ključnih činilaca plana je projekcija poslovnih prihoda i rashoda, kao i ekonomska ocje­ na poslovne ideje koja se daje na kraju. U dijelu fi­ nansijske analize obično se mjere ostvarena dobit, stopa ekonomičnosti, vrijeme vraćanja ulaganja i drugi slični parametri.

Dobar biznis plan trebalo bi da obuhvata period od najmanje godinu, mada se uvijek preporučuje duži rok, naročito ako postoji izvjesnost u pogledu kre­ tanja cijena proizvoda, ulaznih sirovina ili energe­ nata. Bez obzira na vašu poziciju i prethodno obra­ zovanje, uvijek je dobro da vi kao pokretač posla bu­ dete i autor biznis plana, jer ćete tako biti u prilici da dobro upoznate sve segmente vašeg budućeg posla.

Iako postoje različite metodologije izrade, svaki biznis plan trebalo bi da sadrži sljedeće elemente: 1.

Uvod 2.

Siže projekta 3.

Opis proizvoda/ usluga 4.

Tržište prodaje i nabavke, konkurencija 5. Lokacija 6. Zaposlenost 7.

Specifikacija osnovnih sredstava 8.

Specifikacija obrtnih sredstava 9.

Projekcija finansijskog rezultata Biznis plan nije garancija uspjeha, jer u biznisu uspjeh niko ne može garantovati, ali sigurno jeste koristan alat koji povećava šanse za uspjeh. Iako se kod nas biznis plan najčešće povezuje sa pro­ cesom apliciranja za kredit, važno je shvatiti da je njegova uloga mnogo ozbiljnija. Nemoguće je za­ misliti pokretanje bilo kojeg posla ukoliko nije­ ste prije toga uradili detaljnu analizu mogućih is­ hoda i očekivanih rezultata. Uprkos teoriji, sma­ tra se da oko 90 odsto novih preduzetnika ne ura­ di biznis plan kako bi provjerilo svoju biznis ideju kroz prizmu tržišta.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

12 Društvo lgbt

Cimbaljević u Evropskom parlamentu Zdravko Cimbaljević, izvršni direktor LGBT Foruma Progres juče se obratio poslanicima Evropskog parlamenta na redovnoj sjednici koja se održava u Strazburu. Cimbaljević je na poziv Ulrike Lunaček, poslanice Evropskog parlamenta, kao i predsjednice “LGBT Intergrupe” u samom Evropskom parlamentu, pozvan da govori na temu LGBT prava na Balkanu. Cimbaljević će govoriti o napretku Crne Gore na polju poštovanja LGBT prava, kao i o ličnim iskustvima, ali i o onom što institucije i druge zainteresovane strane još treba da urade kako bi se uticalo na smanjenje homofobije i diskriminacije.

B.B.

MERKATOR

U znaku djece Kompanija Mercator-CG u subotu, 24. novembra, organizuje dječije programe u Mercator Hipermarketu i Roda Centru Podgorica od 11 do 12 časova. Mališane u Mercator Hipermarketu očekuje lutkarska predstava “Igrarije Đurine družine”, u izvođenju lutkarskog pozorištanca iz Bara “Ana i Slavko”. U Roda Centru Podgorica mališane će zabavljati popularni dječiji animator Žarko Žabac, zadužen za urnebesnu zabavu i mnogobrojne discipline u igrama animiranja, modeliranja balona i akrobalansa, koje djeca posebno vole.

Programi u Mercator Hipermarketu i Roda Centru Podgorica osmišljeni su sa ciljem da se djeca međusobno upoznaju i druže, te provode kreativno vrijeme. B.B.

NVO ZELENO SRCE

Reciklirajte.me Nevladina organizacija Zeleno srce pokrenula je novi veb portal www.reciklirajte. me koji je namijenjen osobama koje smatraju da koncept zelene ekonomije, obnovljive energije i ekologije duha više nije izbor već neophodnost.

Portal je zamišljen kao mjesto za oglasno-informativni internetski prostor za oglašavanje onih koji svakodnevno rade na očuvanju životne sredine, s obzirom da u današnje vrijeme, kako se ističe u saopštenju uspjeh nije ono što imamo, već ono što smo u stanju sačuvati.N.D.L.

PETAK, 23. 11. 2012.

VLADA

Odobrena dodatna nabavka ljekova

Novcem namijenjenim Galenici Vlada rješava problem nestašice medikamenata do kraja godine Jelena Vađon - Đurišić

P

osebnom odlukom Vlada je juče dozvolila Montefarmu povećanje količina ljekova za 20 odsto pod istim uslovima iz ugovora sklopljenih po tenderu za 2011. godinu i time osigurala uredno snabdijevanje ljekovima crnogorskih građana do kraja godine. Nabavka dodatnih količina ljekova ne predstavlja opterećenje za budžet, jer će se iskoristiti planirani za ovu godinu, koji je bio namijenjen za ljekove izdate na recept kroz apoteke Galenike.

“Montefarm” je Vladi predložio da posebnom odlukom dozvoli povećanje količina ljekova za 20 odsto pod istim uslovima iz ugovora sklopljenih po tenderu iz septembra 2011. godine, između dobavljača i te apotekarske ustanove.

“Na taj način Montefarmove apoteke bi do kraja 2012. godine imali uredno snabdijevanje ljekovima crnogorskih građana i ne bi zahtijevale dodatni novac iz budžeta, već bi se iskoristio planirani u finansijskom planu Fonda za zdravstveno osiguranje za ovu godi-

nu, namijenjen za ljekove izdate na recept kroz apoteke Galenike”, navodi se u Informaciji Vlade i ističe da se situacija sa problemom poslovanja apoteka Galenika, nije mogla predvidjeti u trenutku planiranja potrošnje ljekova za 2011. godinu.

Ukupan udio potrošnje ljekova u apotekama Galenika prošle godine je bio 22 do 23 odsto od količine ljekova odnosno recepata koji su izdati u apotekama Montefarma, pa s obzirom da apoteke Galenike u ovoj godini nijesu

radile, toliko je uvećana i po- ugovora o isporuci dodatnih 15 trošnja ljekova u apotekama odsto vrijednosti zaključenih Montefarma. ugovora i za tu aktivnost dobi“Analizom koja je urađena u li saglasnost Direkcije za javMontefarmu, ustanovljeno je ne nabavke. da je ukupna potrošnja ljekoMeđutim, utvrđeno je da te va u apotekama Montefarma količine nijesu dovoljne, te da u ovoj godini odgovara zbi- je u cilju prevazilaženja tog ru ukupne problema neophodno potrošnje odobriti povećanje koljekova na ličina ljekova za 20 odrecept u sto pod istim uslovima iz ugovora sklopljea p o t e ka ma Mon- Ukupan udio potrošnje nih po tenderu iz 2011, između dobavljača i tefarma i ljekova u apotekama Montefarma. a p o t e ka - Galenika prošle godiMontefarm se 14. noma Gale- ne je bio 22 do 23 odn i ke C r - sto od količine ljekova vembra obratio Ministarstvu zdravlja dopina Gora u odnosno recepata koji prošloj go- su izdati u apotekama som u kome navode da dini”, ka- Montefarma se količine ljekova planirane tenderom prošle že se u Informaciji i godine znatno brže trododaje da je u cilju prevazila- še od planiranog, zbog zatvaženja problema Montefarma, ranja apoteka Galenike, usljed shodno članu 25 Zakona o jav- spora sa Fondom za zdravnim nabavkama, tokom izvr- stveno osiguranje, jer pacišenja ugovornih obaveza sa jenti koji su uzimali ljekove u dobavljačima sa kojima je za- tim apotekama sada to pravo ključen ugovor, potpisali Anex ostvaruju u Montefarmovim.

INSTITUT ALTERNATIVA

Država ne posvećuje dovoljno pažnje socijalnoj politici Prilikom kreiranja i sprovođenja socijalnih politika Ministarstvo rada i socijalnog staranja veću pažnju treba da posveti organizacijama civilnog društva i lokalnim institucijama, pokazalo je prvo istraživanje “Izazovi razvoja kombinovane socijalne politike u Crnoj Gori”.

Istraživanje, koje je uradio Institut alternativa, pokazalo je da najbolju saradnju ostvaruju NVO sa lokalnim socijalnim faktorima, dok je, kako je rekla istraživačica javnih politika Instituta alternativa Dragana Radović, najlošije ocijenjena saradnja sa resornim ministarstvom.

“To potvrđuje i nalaz Evropske komisije, koja je u izvještaju o napretku procijenila da, posebno u sektoru socijalne zaštite, mora postojati veća

saradnja između Ministarstva i organizacija civilnog društva”, istakla je Radović.

Ona je dodala da je riječ i kvantitativnom istraživanju u okviru kojeg je distribuirano 176 upitnika, od kojih su 104 ispunjena. Upitnici su, kako je rekla, posebno kreirani za sve socijalne aktere, a najveću saradnju su imali sa centrima za socijalni rad, dok se saradnjom sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja ne mogu pohvaliti.

“Ni na prvu, a ni na današnju završnu konferenciju, nažalost, niko iz Ministarstva nije došao zbog ranije preuzetih obaveza, što smatamo nekom vrstom propusta”, kazala je Radović.

Kombinovana socijalna politika se, kako je objasnila, zasni-

va na uzajamnoj saradnji svih relevantnih i socijalnih aktera na nacionalnom i lokalnom nivou, a namjera im je bila da izmjere kolika je međusektorska saradnja i da utiču na razvoj tog modela socijalne politike.

Neke od preporuka za razvoj socijalne politike su, prema rijećima Radović, jačanje uloge lokalnih socijalnih aktera, viši stepen informisanosti i uspostavljanje radnih tijela pri lokalnim samoupravama, poput socijalnih lokalnih savjeta.

Cilj projekta je, kako je kazao profesor Gojko Bežovan, da se podstakne razvoj kombinovane socijalne politike, posebno razvoj socijalnog društva, kao važnog aktera socijalnih reformi i decentralizacije socijalne politike u Crnoj Gori.

“Istraživanje je pokazalo da

posebne socijalne programe ima 12 lokalnih samouprava, te da ga samo Plužine nemaju. Najstariji program ima Žabljak, iz 1992. godine, dok je većina iz perioda 2000-2008. godine”, kazao je Bežovan.

On je dodao da opštine kao problem najviše navode nedostajanje jedinstvene baze podataka o osobama i precizne evidencije o korisnicima i korišćenju socijalnih prava.

Problemi su, kako je rekao, i nedostatak adekvatnog prostora, tehnička opremljnost i nedostatak ustanova za ugrožene, kao i nepostojanje jasnih standarda za pružanje usluga, te da su najveće barijere saradnji lokalnih samouprava sa centrima nedostatak novca, te problem nadležnosti i nejasne podjele poslova.

J.V.Đ.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Društvo 13 foto:Mirko Savovic

Zbog ovogodišnjeg budžeta planiranog za ljekove izdate na recept kroz apoteke Galenike, nova dodatna nabavka ljekova neće predstavljati opterećenje za budžet

Istraživanje je pokazalo da posebne socijalne programe ima 12 lokalnih samouprava, te da ga samo Plužine nemaju. Najstariji program ima Žabljak, iz 1992. godine, dok je većina iz perioda 2000-2008. godine

Vlada je na jučerašnjoj sjednici prihvatila Grant ugovor spoljne akcije Evropske unije (EU) za projekat Identifikovanje trajnih rješenja za interno raseljena lica i stanovnike kampa Konik – faza jedan, čija će realizacija koštati tri miliona eura.

Cilj projekta je obezbjeđivanje trajnih i održivih rješenja za pripadnike RA populacije i ostale interno raseljene osobe koje žele da se integrišu u Crnoj Gori, ili da iskoriste pravo na dobrovoljni povratak u zemlju porijekla.

Kako je saopšteno iz Vlade, komponente projekta su izgradnja 90 stambenih jedinica i višenamjenskog centra, socijalna integracija, tehnička pomoć i dobrovoljni povratak.

Kompanija “Jugopetrol Kotor” je, po zahtjevu posade, a shodno svojoj poslovnoj politici, tražila prethodno izmirenje troškova za dopunu goriva, a saznavši za problem naplate, zbog nedostatka ugovora, JP Aerodromi Crne Gore se ponudilo da snabdjevaču u ime kompanije “Air One” bude garant za traženu količinu goriva.

Mirko Savovic

PETAK, 23. 11. 2012.

Dragan Milanović

Jugopetrol snabdijeva gorivom, a ne Aerodromi Aerodromi Crne Gore su, u skladu sa profesionalnom i etičkom normom, uradili sve 10. novembra kako bi avionu italijanske kompanije “Air One”, koji je tog jutra prinudno sletio na podgorički aerodrom, pružili apsolutno profesionalan servis, kazao je juče za Dnevne novine direktor Aerodroma Dragan Milanović.

On je objasnio da na osnovu dodijeljene koncesije kompanija “Jugopetrol Kotor” obavlja usluge snabdijevanja i naplate goriva na aerodromima Podgorica i Tivat, a ne to preduzeće.

“Operativne službe Aerodroma Podgorica su, iako nemaju ugovor o zemaljskom opsluživanju sa tom avio-kompanijom, odmah po slijetanju aviona, kao i mnogo puta do sada, pružile bez uslovljavanja kompletan servis i bile na usluzi posadi za sve dodatne zahtjeve”, istakao je Milanović, reagujući na pisanja strane i domaće štampe o tom događaju u kojima se to preduzeće optužuje za kršenje Zakona o vazdušnom saobraćaju i odbijanje da ih snabdiju gorivom ukoliko ne plate unaprijed, jer nemaju potpisan ugovor.

On je objasnio da je usljed loše meteo situacije na Aerodromu Beograd, 10. novembra u 9

sati i 10 minuta na Aerodrom Podgorica prinudno sletion avion tipa A320, italijanske aviokompanije “Air One”, sa 66 putnika, te da su u cilju njihovog komfora, do poboljšanja meteo prilika na Aerodromu Beograd, putnici prihvaćeni i smješteni u putničku zgradu.

“Nakon iskrcavanja putnika, posada aviona je pored usluga koje pruža Aerodrom Podgorica, zatražila i dopunu goriva u vezi sa čime su operativne službe aerodroma uredno informisale snabdjevača goriva i pružile potrebnu asistenciju”, rekao je Milanović.

Kompanija “Jugopetrol Kotor” je, po zahtjevu posade, kako je rekao, a shodno svojoj poslovnoj politici, tražila prethodno izmirenje troškova za dopunu goriva, a saznavši za problem naplate, zbog nedostatka ugovora, JP Aerodromi Crne Gore se ponudilo da snabdjevaču u ime kompanije “Air One” bude garant za traženu količinu goriva.

“Međutim, u međuvremenu smo obaviješteni da je u direktnoj komunikaciji između posade aviona i predstavnika snabdjevača goriva nađeno rješenje i isporučena je potrebna količina goriva”, kazao je Milanović.

J.V.Đ.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

14 Hronika

PETAK, 23. 11. 2012.

RIJEŠENO

Za otmicu kriva nerođena jarad

Ilustracija

Misterija o nestanku Vaselja Junčaja, koju je prije tri noći policiji prijavio njegov mlađi brat Ljuviđ, riješena je juče nakon saslušanja navodno otetog u policijskim prostorijama. On je, kako Dnevne novine saznaju od izvora iz policije, ispričao kako je otmičarima prodao 10 koza za koje je obećao da će ubrzo da se ojare. Međutim, kako se to nije desilo, kupac iz Albanije je smatrao da je oštećen zbog čega je prije tri noći pošao u selo Drume, gdje žive Junčaji. Kada se sreo sa Vaseljom, zbog prevare mu je tražio 22.000 eura. Kada je ovaj to odbio, nervozni kupac ga je na silu odveo u Albaniju, gdje je namjeravao da ga dr-

ži dok ne dobije traženi novac.

Vaselj je iz Albanije zvao brata Ljuviđa kojem je rekao da je otet i da otmičari za njega traže 22.000 eura, što je ovaj odmah prijavio policiji. Junčaji su o situaciji u kojoj su se zatekli ubrzo obavijestili ujaka iz Albanije. On se, kako je Vaselj ispričao u policiji, sastao sa otmičarima koji su mu ispričali o čemu se radi.

Kako je ujak uticajan u Albaniji uspio je da se dogovori sa otmičarima da puste Vaselja.

U veoma kratkom razgovoru Ljiuđ je prekjuče za DN potvrdio da je prijavio bratovu otmicu, ali pošto je sve završeno uspješno, kazao je da nema potrebe da se o tome piše.

M.V.P.

IDENTIFIKOVAN

OPLJAČKAO TAKSISTU Nepoznata osoba preksinoć oko ponoći, u podgoričkom naselju Stari aerodrom, obila je vozilo “Alo taksija” i ukrala novac u vrijednosti oko 70 eura. Lopov je, vjerovatno opazivši kada je vozač izašao iz automobila prišao i slomio prozor sa vozačeve strane. U tim vratima nalazio se novac od pazara kao i pare vozača. Čim je počinio krađu lopov je pobjegao sa lica mjesta. Taksista je primijetio da je pokraden čim se približio automobilu, o čemu je odmah obavijestio policiju koja je obavila uviđaj i izuzela tragove i dokaze. Počinilac ovog krivičnog djela za sada je nepoznat, a policija i dalje radi na njegovm otkrivanju. M.V.P.

Nije bio beskućnik, imao je smještaj i hranu

Utvrđeno da je čovjek, koji se prije tri noći zapalio u centru Podgorice, Rade Bogosavljev iz Vojvodine Bojana Robović

R

ade Bogosavljev (60) iz Vojvodine je muškarac koji se prije tri noći, u Karađorđevoj ulici, oko 22.30 časova zapalio naočigled nekoliko desetina očevidaca, saznaju Dnevne novine. On je sa teškim opekotinama prvezen u KCCG gdje je prekjuče preminuo. Prema nezvaničnim informacijama iz policije, Bogosavljev je posljednjih 30 godina proveo u Podgorici, a posljednje prebivalište mu je bilo u baraci koja se nalazi u dvorišnoj strani jedne od kuća u Bokeškoj ulici.

“Ne bih za Bogosavljeva mogao reći da je bio beskućnik.

Imao je obezbijeđen krov nad glavom i hranu kod vlasnika jedne od kuća u Bokeškoj ulici. To što je preturao po smeću, mislim da je prosto bila njegova navika.

Kako ga već drugo jutro nema da prođe kroz ulicu i pregleda dnevnu štampu shvatio sam da je on izgorio u požaru od prije nekoliko večeri. Strašan je način na koji je okončao život”, ispričao je jedan od poznanika Bogosavljeva.

TRAGEDIJA

Dječak preminuo nakon udesa

Trinaestogodišnji M.M. iz Kotora preminuo je juče ujutru u Kliničkom centru u Podgorici od povreda koje je zadobio u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 16. novembra u kotorskom naselju Pržice.

Do nesreće je došlo oko 16.15 časova kada je vozač A.Ž. (44), koji je upravljao automobilom marke “ford eskord”, udario u dječaka koji je vozio biciklo.

A.Ž. se kretao magistralnim putem od naselja Trojica ka raskrsnici Jugodrvo koja vodi prema Budvi. U mjestu Pržice sa njegove desne strane na ulicu je, iz dvorišta kuće,

iznenada izašao M.M. na biciklu. Kako nije uspio na vrijeme da ga vidi, vozač je udario u bicikl te je dječak, od jačine udarca, pao na asfalt, gdje je ostao da leži.

Dječaku su odmah konstatovane teške tjelesne povrede opasne po život i hitno je prebačen u KC u Podgorici gdje su mu se ljekari do juče ujutru borili za život. Vozač A.Ž. je nakon nesreće uhapšen, a poslije saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru određen mu je pritvor, te je sproveden u Zavod za izvršavanje krivičnih sankcija u Spužu. M.V.P.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Hronika 15

PETAK, 23. 11. 2012.

foto: Mirko Savovic

Ulazna vrata dvorišta kuće u Bokeškoj ulici, gdje je živio Bogoslavljev

Podgorički inspektori još pregledaju nadzorne kamere sa Višeg suda u Podgorici kako bi utvrdili tačan uzrok tragične smrti Bogosavljeva, kazao je izvor blizak istrazi. Prema vjerovanju policije, Bogosavljev je zapalio vatru kako bi se ugrijao, ali u jednom trenutku dok je bio u kartonskom skloništu, umotan u najlon, plamen je zahvatio njegovu odjeću. Vatrenu buktinju koja se pomjera prvi su primijetili gosti i osoblje kafea, koji se nalazi naspram Višeg suda. “Izlaskom na ulicu, zatekli smo strašan prizor. Čovjek, kojeg je plamen uveliko zahvatio, stropoštao se na pločnik obližnje zgrade, davajući znakove života. Vatru je protivpožarnim aparatom ugasio vlasnik kafea”, ispričao je jedan od očevidaca.

● NUMANOVIĆ: NOVIM

ZAKONOM DO RJEŠENJA PROBLEMA

Smrt Bogosavljeva koji je često znao da prespava pod vedrim nebom, pokrenula je brojne reakcije vezane za život beskućnika. Osim što beskućnici koje često srijećemo na ulicama širom Crne Gore nemaju

nikakvu zaštitu, krov nad glavom, hranu, odjeću, nemaju je ni u dosadašnjem zakonu. No, sve su prilike da će već od Nove godine taj problem biti umnogome riješen.

“Sa novim zakonom smo predvidjeli termin i tu kategoriju, u koju će, kao i ostali naši korisnici, biti podvrgnuti socijalnoj zaštiti, i taj zakon treba da se usvoji, nadam se, do kraja godine i da stupi na snagu 1. januara sljedeće godine”, kazao je za Antenu M ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović.

Da bi se riješio problem, Numanović smatra da cijelo društvo treba da se uključi, prvenstveno porodica, ukoliko je beskućnik ima.

“Ne može samo jedno ministarstvo ili jedan segment društva da vodi računa o toj kategoriji. Potrebna je i zdravstvena i socijalna zaštita, i zaštita od MUP-a i lokalne samouprave, i svih relevantnih institucija, nevladin sektor”, kazao je on.

● HRA: ZAKON

NEĆE POMOĆI

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ocijenili su da Pred-

log zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti neće doprinijeti da se tragični slučajevi stradanja beskućnika ne dešavaju u budućnosti, pa će oni i dalje biti prepušteni sami sebi. “Ukoliko se usvoji sadašnji predlog, beskućnici će ostati za zakon neprepoznatljiva kategorija, dok se ’smještaj u prihvatilište’ propisuje kao jedna od usluga smještaja bez objašnjenja ko organizuje i kakvo prihvatilište, od kojih sredstava i slično. Ubijeđeni smo da bi lokalne samouprave morale da podnesu troškove elementarnog zbrinjavanja beskućnika na svojoj teritoriji, kao minimum građanske i ljudske solidarnosti, kako ne bismo svjedočili scenama u kojima se naši sugrađani hrane kontejnerskim otpacima i spavaju na ulici ili, kako smo vidjeli, smrtno stradaju, pokušavajući da se ugriju“, navodi se u saopštenju HRA. Oni su naveli da je šteta što država nije pomogla prihvatilište koje je u Tološima ranije organizovala jedna nevladina organizacija, a koje je obustavilo rad zbog nedostatka novca.

AKCIJA

iz dvorišta crkve, u kojem se nalazi groblje, preko zida prebacivao džakove na cestu.

“U pet većih platnenih džakova, sa natpisom “Cafes do Brasil”, pronađeno je 99 većih, ručno pravljenih, vakumiranih pakovanja u kojima se nalazilo oko 100 kilograma skanka”, dodali su iz policije.

Inspektori za narkotike sumnjaju da je Dokaj nabavio skank u Albaniji s namjerom da ga dalje prokrijumčari van

Traži od Vijesti i Dana po 100.000 eura

Poznata advokatica Ana Kolarević podnijela je tužbu protiv dnevnih listova Vijesti i Dan, u kojoj je zatražila naknadu nematerijalne štete od po 100.000 eura. Povod njene tužbe su, kako tvrdi, pretrpljeni duševni bolovi, povreda časti i ugleda u tekstovima o aferi “Telekom”, u kojima je dovođena u vezu sa navodnom korupcijom prilikom privatizacije ove kompanije.

Kolarević, inače sestra predsjednika DPS-a i mandatara za sastav nove vlade Mila Đukanovića, sinoć za Dnevne novine nije željela da komentariše podnijetu tužbu, dok su iz redakcija Vijesti i Dana potvrdili njeno prispijeće.

Vijesti i Dan su minulih mjeseci, izvještavajući o aferi “Telekom” objavili informaciju da se navodno jedan od sedam spornih ugovora u privatizaciji Crnogorskog telekoma odnosi na nezakonitu isplatu 580.000 eura sestri jednog od najviših Vladinih zvaničnika u Crnoj Gori, koja se bavi advokaturom, odnosno da je riječ o Kolarević. Ona je ove optužbe opovrgla tvrdnjom da je za konsultantski posao za Crnogorski telekom 2005. godine naplatila 246.000 eura od američke ko m p a n i j e Sigma, ali da nije riječ o koruptivnoj isplati.

Ova velika afe-

ra otkrivena je na američkoj berzi, zbog čega su krajem prošle godine Dojče telekom i njegova mađarska podružnica Mađar telekom (sadašnji vlasnik Crnogorskog telekoma) pristali da plate kaznu od oko 95 miliona američkih dolara u okviru nagodbe o sudskoj tužbi, u kojoj se tvrdilo da su bivši rukovodioci te dvije kompanije potkupili državne funkcionere u Crnoj Gori, ali i Makedoniji.

J.M.

INCIDENT

Džakove skanka iznio iz dvorišta crkve U planiranoj policijskoj akciji inspektora Odsijeka za borbu protiv droga juče u zoru u Tuzima je uhapšen Albanac David Dokaj (25) i zaplijenjeno je 100 kilograma droge, čime je prekinut još jedan lanac šverca droge iz Albanije prema Crnoj Gori i zemljama u okruženju, saopšteno je iz Uprave policije.

Prema navodima iz policije, Dokaj je uhapšen u mjestu Vuksanlekići u Tuzima, dok je

TUŽBA

Svađa kulminirala ubodom noža Zaplijenjena droga teritorije Crne Gore, na šta ukazuje broj pakovanja, kazali su iz policije. Oduzeta droga će biti poslata u Forenzički centar na vještačenje.

Zbog sumnje da je švercovao drogu, Dukaj će uz krivičnu prijavu biti sproveden Višem državnom tužiocu u Podgorici.

B.R.

Rožajac Radovan Zekić (68) uhapšen je juče nakon što je poslije porodične svađe oko 9.45 časova, ispred svoje porodične kuće u Rožajama, nasrnuo na rođaka Đura Zekića (35) nanijevši mu lakše tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije.

Policajci su za napad saznali od medicinskog osoblja rožajskog Doma zdravlja gdje je povrijeđeni Zekić primljen sa povredom u predjelu lijevog ramena, nakon čega je transportovan u

Opštu bolnicu u Beranama.

Sumnja se da je povrijeđeni Zekić juče ujutro posjetio rođaka Radovana sa kojim je imao žučnu raspravu nakon čega je izašao iz njegove kuće. Kako ne bi ostao nedorečen, Radovan je nožem krenuo za rođakom, zadavši mu jedan udarac u leđa, u predjelu desne lopatice. Radovan Zekić je uz krivičnu prijavu, zbog sumnje da je počinio laku tjelesnu povredu, predat Osnovnom državnom tužiocu u Rožajama.

B.R.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

16 Crna Gora

PETAK, 23. 11. 2012.

PROSLAVA

Budvi dolaze Povodom 22. novembra, Dana opštine Budva održana svečana sjednica Nina Lajović

B

udvu godišnje posjeti oko 60.000 turista, više od polovine ukupnog broja gostiju u Crnoj Gori, što govori o njenom značaju u crnogorskom turističkom životu, ocijenio je juče predsjednik Opštine, Lazar Rađenović. On je, na svečanoj sjednici Skupštine, povodom Dana opštine, kazao da je strateški cilj Budve razvoj turizma.

kolašin

Vukovi zaklali 20 ovaca U selu Rovci porodici Bulatović pričinjena velika materijalna šteta KOLAŠIN - Da je zima odavno pokucala na naša vrata, bez obzira na lijepo vrijeme, dokaz su vukovi, kojih je sve više u našim selima, pogotovo rovačkim. Tako je u noći između utorka i srijede Dragiši Bulatoviću u kolašinskom selu Rovca stradalo 20 ovaca i jedna koza.

Kako je kazao Bulatović, dio njegovog stada, tokom noći, bio je zatvoren u toru ograđenom žicom. On pretpostavlja da je ovce napao čopor vukova.

“U toru je bilo 30 ovaca. Samo deset je ostalo nezaklano.

Leševe ostalih ovaca smo našli razbacane i po tri kilometra od tora. A takođe je zaklana i jedna koza. To je velika šteta, jer je cijena jedne ovce oko 150 eura. A to mi je jedini posao od kojeg živim”, kazao je Bulatović.

Njegov brat Milorad i on su

veterinarski tehničari. Odlučili su se za život na selu i imaju oko 300 ovaca i 60 koza. Bulatović tvrdi da vukovi u Rovcima sve češće napadaju stoku, čak i onu zatvorenu blizu kuća.

I u Lovačkom društvu “Rovca” tvrde da je mnogo vukova na tom dijelu kolašinske opštine, a lovci, i pored nekoliko pokušaja do sada, nijesu uspjeli da ih se riješe. Organizovano je nekoliko neuspješnih hajki.

“Po našoj procjeni, na području Rovaca su dva čopora, odnosno desetak vukova. To je veliki problem, koji do sada nijesmo uspjeli da riješimo. Nekoliko hajki je bilo bez rezultata, pa čekamo snijeg, kada ćemo tražiti pomoć i kolega iz ostalih lovačkih društava”, rekao je predsjednik LD Miličko Bulatović.

On tvrdi da su na području Rovaca ove godine vuci zaklali oko 70 ovaca i koza. Ipak, ka-

ko je kazao, za dio štete krivi su i domaćini.

“Ostavlja se stoka čak i noću daleko od kuća i nezatvorena. U mnogo slučajeva je upravo nebriga razlog za štetu. U svakom slučaju, iz LD ćemo se truditi da se taj problem riješi uskoro, ali do snijega ništa ne možemo učiniti”, rekao je Bulatović.

Sa druge strane, braća Bulatovići, koji su pretrpjeli veliku štetu u svom stadu, kažu da nije riječ o nebrizi, jer su ovce napadnute u toru.

“Noć kasnije vukovi su napali i konje. Ove godine Rovrčani su imali veliku štetu od vukova. Sa ostatkom stoke zbog ovog dešavanja morali smo da se iselimo na iznajmljeno imanje u blizini Podgorice, gdje ćemo i pezimiti. A iz kolašinske lokalne uprave kazali su da će nam nadoknaditi štetu”, kazali su Bulatovići.

BUDVA – Opština Budva je tokom 2012. godine opredijelila više od 20 miliona eura za neizmirane obaveze, a kako je najavio predsjednik Lazar Rađenović na svečanoj sjednici povodom 22. novembra Dana opštine Budva, rasterećena brojnih obaveza i dugovanja ulazi u novu, 2013. godinu.

“Pred nama je novi četvorogodišnji period. Period koji će uslijediti mora biti još jedno zlatno poglavlje u istoriji našeg grada, satkano od realnih želja i mogućnosti, koji će doprinijeti povećanju životnog standarda svih građana”, kazao je Rađenović.

On je optimista i vjeruje da Budvi slijede dani prosperiteta i razvoja, dani sloge i solidarnosti, dani ljubavi i zajedničke pozitivne energije.

“Sopstvenim razvojem u budućem periodu maksimalno ćemo doprinositi opštem napretku na lokalnom i državnom nivou. U Budvi je, slabljenjem svjetske ekonomske krize, otvoren novi prostor za ulaganja u hotele visoke kategorije”, rekao je Rađenović, do-

dajući da će se nastaviti realizacija najvećeg ekološko - tehnološkog projekta Balkana, tretmana otpadnih voda.

“U saradnji sa renomiranom njemačkom kompanijom WTE dovešćemo do kraja izgradnju glavnog postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda i završiti radove za teritoriju Budve, Bečića i Svetog Stefana. Pitanje čvrstog otpada riješeno je za period od 30 godina na zajedničkoj deponiji Možura sa opštinama Bar i Ulcinj”, rekao je Rađenović.

U međuvremenu, tvrdi Rađenović, tražiće se još bolja i povoljnija rješenja.

“U saradnji sa Vladom Crne Gore ulazimo u projekat izgradnje zaobilaznice od Markovića do Lastve Grbaljske, čija trasa je duga 6,5 kilometara”, kazao je Rađenović.

Navodeći da je turizam za Budvu život, život privrede i život građana, Rađenović je kazao da je razvoj turizma i strateški cilj opštinskog rukovodstva.

Predsjednik Filip Vujanović zadovoljan je onim što je pro-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Crna Gora 17

PETAK, 23. 11. 2012.

dani prosperiteta Crnogorski predsjednik Filip Vujanović zadovoljan je onim što je proteklih godinu urađeno u Budvi.

BAR

Karte je inije do 50 odsto

BAR - Gradsko prevozno preduzeće Mediteran Express iz Bara snizilo je cijene karata do 50 odsto.

Cijena karte na relaciji Bar-Utjeha sa 1,5 eur snižena je na jedan eur, dok prevoz na relaciji Stari Bar-Čanj umjesto dosadašnjih dva eura, sada košta 1,5 eura.

Iz ovog preduzeća navode da se i dalje mo-

gu kupiti mjesečne karte, uz popust od 50 odsto.

Najjeftinija karta u ovom slučaju iznosi 70 centi, a najskuplja 1,05 eura.

Nedavno je pojeftinio i gradski prevoz u Podgorici, kada je preduzeće PG saobraćaj duplo snizilo cijene karata. Autobuska karta na gradskim linijama na kojima saobraća PG saobraćaj sada iznosi 40 centi.

OBUKA

foto: Balsa Rakocevic

MOJKOVAC - Sekretarijat za društvene djelatnosti, propise i kadrove Opštine Mojkovac organizuje javnu raspravu o nacrtu lokalnog plana akcije u oblasti invalidnosti u opštini Mojkovac za period 2013-2017. Javna raspravu će se održati od 21.11 do 01.12.2012. godine.

Izradu Lokalnog plana za osobe sa invaliditetom u opštini Mojkovac pokrenula je NVO “SRCE” uz podršku Evropske delegacije u Crnoj Gori, a posredstvom Fonda za aktivno građanstvo. V.B.

teklih godinu urađeno u Budvi. Kako je kazao, Budva je imala sjajnu sezonu, kao i odličnu pripremu sezone.

“Ono što je važno, najava novih aktivnosti koje će učiniti kontinuitet kvaliteta turizma u našoj metropoli turizma i sigurno obezbijediti ono što je cilj svih nas. A to je da se Crna Gora kvalitetno promoviše kao turistička destinacija, da imamo dužu i bolju turističku sezonu, kao i veći kvalitet ponude. Nesumnjivo da Budva tome daje sjajan doprinos”, kazao je Vujanović.

Dan opštine Budva obilježava se brojnim kulturnim, sportskim i zabavnim dešavanjima.

KOMPANIJA “NIKIĆ”

Na poklon 100 protivpožarnih aparata Aparati će biti distribuirani onima koji imaju rizik od požara Kompanija “Nikić” donirala je Crvenom krstu Crne Gore 100 protivpožarnih aparata. Primopredaja ove vrijedne donacije održana je u magacinu Crvenog krsta na Cijevni.

Predstavnica kompanije “Nikić” Žana Nikić istakla je da je ovo jedna u nizu donacija koje je ova kompanija opredijelila za brojne institucije i organizacije koje se bave humanitarnom djelatnošću.

“Nadamo se da će protivpožarni aparati pomoći Crvenom krstu da unaprijedi sigur-

nosne uslove u svojim objektima u kojima realizuje socijalne i druge programe za brojne ugrožene ciljne grupe, kao i da pomogne onim pojedincima i zajednicima koje žive u uslovima rizičnim od požara”, kazala je Nikić.

Saradnica za informisanje u Crvenom krstu Crne Gore Milica Kovačević se zahvalila kompaniji Nikić na vrijednoj donaciji, u ime organizacije Crvenog krsta i svih onih kojima će ona koristiti. Kovačević je ovu priliku iskoristila da po-

zove i ostale privredne subjekte i pojedince da, vođeni primjerom kompanije Nikić, pokažu svoju društvenu odgovornost i solidarnost.

Crveni krst će protvpožarne aparate distribuirati do onih zajednica i ciljnih grupa koje imaju povećan rizik od požara. Tako će aparate dobiti i stanovnici kampa Konik, u kojem je u julu izbio veliki požar, u kome je 150 porodica ostalo bez krova nad glavom, navodi se u saopštenju Crvenog krsta Crne Gore.

Bezbjednost na radu KOLAŠIN – Trodnevna radionica pod nazivom “Bezbjednost na radu sa motornom testerom”, u okviru projekta “Podrška za izgradnju kapaciteta u sektoru šumarstva” luksemburške agencije za razvojnu saradnju i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Uprava za šume Crne Gore, završena je juče u Kolašinu. Cilj radionice je upoznavanje sa osnovama bezbjednog rada kod sječe drveta, održavanjem motone testere i tehnika rada sa motornom testerom.

Na radionici je bilo 25 učesnika iz Kolašina, Mojkovca i Bijelog Polja, a sertifikati su podijeljeni svim učesnicima, odnosno koncesionarima i privatnim vlasnicima šuma, kao dokaz uspješno završene obuke.

Z.B.

OPERATIVNI SISTEM

Testiranje Microso 8 PODGORICA - Microsoft Crna Gora promoviše novi operativni sistem, Windows 8. Promocija će trajati sedam dana, od danas do 30. novembra, u “Grifon Computers” u Delta City šoping centru.

“Grifon Computers”, jedna od vodećih IT kompanija i partner Microsofta, omogućiće u novom prostoru prezentaciju i testiranje Windows 8 operativnog sistema na tabletima i notebook računarima nove generacije. Za vrijeme sedmodnevne promocije, svi posjetioci će moći isprobati novu Microsoftovu plat-

formu, uvjeriti se u brojne aplikacione prednosti i hardverske mogućnosti Windows 8 koje pružaju jedinstveno i personalizovano iskustvo. Biće u mogućnosti i da testiraju Windows Phone 8X by HTC, koji će ekskluzivno moći da se nabavi u Crnogorskom Telekomu od 30. novembra. Windows 8 je dostupan za preuzimanje sa interneta na 37 jezika i preko 140 svjetskih tržišta. Na http://windows. microsoft.com/en-US/ windows/home korisnici mogu dobiti sve informacije o novom operativnom sistemu.

M.Ne.

UKUCAJTE NAJ RAZMAK REDNI BROJ DJETETA NA BROJ 14677

IZBOR ZA NAJLJEPĹ E DIJETE

NAJ 834 Nikolina PavliÄ?ić

2 godine Podgorica

NAJ 831 Oleg Sadiku

1 godina Podgorica

NAJ 830 Tijana Medojević

2 godine Podgorica

NAJ 833

NAJ 832

Mija Pavlović

Iva Ljiljanić

NAJ 829

NAJ 828

Trifun Ĺ uĹĄkavÄ?ević

Darija Nezirić

3 godine Bijela

3 godine Podgorica

2 godine Cetinje

1 godina Podgorica

NOVOPRIJAVLJENI MALIĹ ANI U IZBORU ZA NAJLJEPĹ E DIJETE

PRIJAVA ZA UÄŒEŠĆE U SMS IZBORU „NAJLJEPĹ E DIJETE“ Ja____________________________, kao otac, i ja________________________________, kao majka, odnosno zakonski zastupnici naĹĄeg maloljetnog djeteta_______________________________, broj JMBG_____________________________ ovim putem dajemo pristanak da slika koja se nalazi u prilogu moĹže da se koristi u izboru „NajljepĹĄe dijete“ portala www.najdeca.com. Odobravamo Dnevnim novinama da fotografiju naĹĄeg djeteta objavljuje tokom trajanja izbora u ĹĄtampanom izdanju, kao i na portalu www.najdeca.com SvojeruÄ?ni potpis roditelja Mjesto i datum: ______________

otac: _____________________

Kontakt telefon: ______________

majka:_____________________

Svakog dana od 19. oktobra do 1. decembra u Dnevnim novinama objavljivaćemo fotografije novoprijavljene djece, kao i rang listu djece sa najviťe glasova.

Titulu najljepťeg djeteta dobija dijete sa najvećim brojem glasova.

Prijava djece traje do 1. decembra, a glasanje do 10. decembra. ProglaĹĄenje pobjednika je 15. decembra KAKO GLASATI ZA NAJLJEPĹ E DIJETE Ukucati NAJ napraviti razmak, redni broj djeteta i poslati na broj 14677 Primjer: NAJ 1 Cijena sms poruke 0,25e + PDV i vaĹži za sve mreĹže Novoprijavljene fotografije biće objavljivane svakog dana, poÄ?ev od 20.10 u Vikend novinama.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Crna Gora 19

PETAK, 23. 11. 2012.

PREDLOG KOTOR

Pljevaljske vlasti skresale budžet PLJEVLJA – Pljevaljske vlasti predložile su smanjenje ovogodišnjeg budžeta za preko dva i po miliona eura zbog neostvarivanja planiranih prihoda, saopšteno je iz lokalne uprave. Predloženi rebalansirani budžet od juče je na javnoj raspravi i utvrđen je na 12,95 miliona eura što je za oko 20 odsto manje od 15,5 miliona koliko je početkom godine bilo procijenjeno da se slije u opštinsku kasu. U obrazloženju se navodi da od planiranih više od 1,3 miliona eura od Rudnika uglja i ostalih preduzeća na ime naknada za ko-

munalno opremanje građevinskog zemljišta, opština ove godine neće prihodovati ni cent. Za skoro 800.000 eura je smanjen i prihod od koncesija na šume, pa je rebalansom prvobitni milion eura smanjen na 233.000.

“Planirano je i znatnije smanjenje kod ostalih opštinskih prihoda i kod donacija”, navodi se u obrazloženju.

Nacrtom je, navodi se dalje, planirana naplata zakonom ustupljenih prihoda od koncesionih naknada za korišćenje rudnog bogatstva i poreza na dohodak fizičkih lica koje opština Pljevlja očekuje po

osnovu neizmirenih obaveza Rudnika uglja iako je naplata tih prihoda u nadležnosti države odnosno Poreske uprave.

“Ukoliko se ne realizuju planirani zakonom ustupljeni prihodi koje Opština očekuje od države, Opština Pljevlja neće biti u stanju da izmiri svoje obaveze po osnovu poreza i doprinosa na isplaćena neto lična primanja, reprogram i tekuće obaveze, obaveze prema javnim preduzećima, kao i druge planirane obaveze”, navodi se u obrazloženju predloga izmjena i dopuna Budžeta za ovu godinu.

D.K.

HERCEG NOVI

Budžet manji 23 odsto HERCEG NOVI - Rebalansom budžeta za ovu godinu hercegnovskoj opštini predviđeno je umanjenje za 23 odsto, pa će umjesto predviđenih 13.888.000 biti realizovano 10.645.000 eura. Načelnik Sekretarijata za finansije Radovan Božović kazao je da su na ova umanjenja uticali nerealizovani prihodi od zakupa na Luštici, kao i vojne kasarne u Kumboru.

“S obzirom da nije realizovan, a jeste planiran još prihod od vojne kasarne u Kumboru u iznosu od dva milona eura ovu godinu, mi taj iznos skidamo iz budžeta, kao i prihod od zakupa engleske firme ‘Nord star’ sa Luštice”, rekao je Božović, istakavši da je prihod od zakupa vojne kasarne u Kumboru predviđen u nacrtu budžeta za 2013. godinu.

Odbornik DPS Tonči Ćurčija tražio je podatak o broju za-

poslenih u opštini i kazao da je nelogično da je budžet smanjen za 23 odsto, a bankarske usluge povećane 11 odsto. Odbornik DPS Dragan Janković je rekao smanjenje budžeta nije slučaj sa susjednim opštima, kao i da smanjenje budžeta nije dobro.

Odbornik SNP Obrad Gojković je istakao da se držav-

ni budžet mijenja svake godine od 250 do 300.000 eura i da su sve opštine u ekonomskoj krizi, a prema njegovim podacima, hercegnovska opština je među najmanjim po zaduženosti. On je dodao da su dugovanja opštine realna i da su sredstva potrešena na “prave” stvari.

S.M.

ALFA CENTAR

Smanjiti broj saobraćajnih nezgoda NIKŠIĆ – NVO Alfa centar organizovala je neobičnu pres-konferenciju sa temom bezbjednost u saobraćaju, na kojoj su govorili predstavnici tri različite vjerske zajednice u Crnoj Gori. S obzirom da se na posljednjem popisu 74.24 odsto ljudi izjasnilo kao pravoslavci, 17,74 kao muslimani i 3,54 kao katolici, u Alfa centru su došli na ideju da predstavnici upravo ove tri religije pošalju svoje poruke kojima bi se preventivno djelovalo na sve učesnike u saobraćaju, a sve u cilju smanjenja broja nesreća na crnogorskim drumovima. Aleksandar Dedović, direktor Alfa centra, kazao je da se ova NVO već šest godina bavi aktivnostima

koje su usmjerene na smanjenje broja povrijeđenih i stradalih u saobraćajnim nesrećama.

“Alfa centar je započeo niz aktivnosti koje smatramo da ćemo uspješno realizovati do

kraja maja sa ciljem da svim građanima Crne Gore ukažemo na ovaj problem, a u fokusu su mladi, posebno učenici završnih razreda osnovnih škola,” kazao je Dedović.

I.J.

KOTOR - Iz Sekretarijata za lokalne prihode, budžet i finansije podsjećaju da je javna rasprava povodom Nacrta Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o budžetu Opštine Kotor za 2012.godinu otvorena do 27.novembra.

Planinarski klub “Vjeverica” u nedjelju, 25. novembra, organizuje pješačku turu Ivanova korita – Jezerski vrh – Međuvršje – Ivanova korita.

Okupljanje je u 7.30 kod glavne pošte.

Predviđeno je da dužinu staze od 13 kilometara učesnici pređu za 6-7 sati.

Za više informacija zainteresovani mogu pozvati koordinatora “Vjeverice” na broj 069 698 553.

KOTOR - Sjednica Skupštine opštine Kotor biće održana u ponedjeljak, 26. novembra u 10 sati u palati Bizanti u Starom gradu. Na dnevnom redu zasijedanja gradskog parlamenta će biti verifikacija mandata odbornika i usvajanje Zapisnika sa prve konstitutivne sjednice Skupštine opštine te Predlog rješenja o imenovanju sekretara Skupštine opštine, Predlog rješenja o imenovanju Odbora za izbor i imenovanja i Predlog rješenja o imenovanju radnih tijela Skupštine.

Radio Kotor direktno će prenositi sjednicu Skupštine opštine Kotor.

Radovi na pothodniku KOTOR - U toku su radovi na izgradnji pothodnika uz magistralni put kod Doma zdravlja u Dobroti.

Dio magistrale je blokiran, a koriste se alternativni putevi – treći i priobalni.

Direktor Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora Ivo Magud za Radio Kotor rekao je da je uvjeren da će radovi na konstrukciji puta biti okončani prije predviđenog roka od 60 dana.

Izvođač radova je preduzeće Yu Briv iz Kotora.

PODGORICA

Javna rasprava o budžetu Povodom Nacrta odluke o Budžetu Glavnog grada za 2013. godinu, juče je organizovana javna rasprava, koja će trajati 15 dana. Odlukom o Budžetu, utvrđuju se budžetska sredstva u iznosu od 47.470.000 eura. Ukupni primici, kako je istaknuto u Nacrtu, raspoređuju se na operativni i kapitalni budžet, gdje će se usmjeriti 29.453.940, odnosno 18.016.060 eura. Sredstva utvrđena za realizaciju Kapitalnog budžeta izvršavaće se prema dinamici utvrđenoj budžetskim planom potrošnje, uz saglasnost gradonačelnika. Na predlog sekretara Sekretarijata za finansiranje, gradonačelnik može utvrditi redosljed prioriteta u plaćanju utvrđenih obaveza za 2013. godinu.

MOJKOVAC

Riješiti probleme atletskog kluba

MOJKOVAC - Članice Atletskog kluba “Tara” Marija Bogavac, Milica Vukadinović, te predsjednik kluba Marko Ristić juče su bili gosti u kabinetu predsjednika opštine Mojkovac Dejana Medojevića. Povod za prijem kod predsjednika opštine su izvanredni rezultati - ostvarivanje svjetske norme u bacanju koplja i diska.

Ristić je upoznao predsjednika opštine sa rezultatima kluba i sa problemima u radu. Na prijemu se govorilo i o predlozima za konkretno rješavanje tih problema, a članice atletskog kluba dobile su i prigodne poklone od predsjednika opštine, koji im je čestitao na izvanrednim rezultatiima.

V.B.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

20 Reportaže plan

Sat-zgrada niče u Švajcarskoj U švajcarskom gradu Nojšatelu predstavljen je novi arhitektonski projekat koji predviđa izgradnju zgrade u obliku džinovskog sata, vidljivog sa visine od 10.000 metara. Osmišljena kao omaž švajcarskim časovničarima, neobična građevina trebalo bi da bude podignuta na obali jezera Nojšatel, javila je švajcarska televizija RTS. Isti izvor navodi da je projekat naišao na neodobravanje gradskih vlasti, te da bi lako mogao da bude odbačen. Dimenzije novog zdanja, nazvanog “Swiss Watch Arena”, prilično su megalomanske za jedan mali grad od svega 33.000 stanovnika. Zgrada bi trebalo da ima 95 metara u prečniku, a sam brojčanik bi imao 70 metara. Predviđeno je da u zgradi budu “muzej vremena”, kao i nekoliko izložbenih, kongresnih i koncertnih sala. Izgradnja “Swiss Watch Arene” trebalo bi da košta 350 miliona švajcarskih franaka (290 miliona eura).

PETAK, 23. 11. 2012.

PUTOVANJA

Probuđena ljepota i slovenski duh

Poljska prijestonica je prešla put od pepela do grada sa nonšalantnim šarmom Bojana Yazicioglu

O

Varšavi mnogo ljudi govore kao o evropskom „ružnom pačetu”, govore da ne može ni prići drugim prijestonicama i da možete i da je zaobiđete. Ne bih se složila. Poljski glavni grad je izrastao u raskošnog labuda, možda ne veličanstvenog kao Rim ili Pariz, ali sigurno punog duha, prijatnih ljudi, kulturnih događanja.

Prije svega se moramo osvrnuti na bolnu istoriju Varšave i na Drugi svjetski rat, kada su njemački nacisti cijeli grad, zgradu po zgradu, sravnili sa zemljom. Samo poljski ponos i upornost uspjeli su da podignu prijestonicu iz pepela i da joj bar donekle vrate nekadašnji sjaj.

Svoj obilazak sam započela upravo na mjestu koje to najbolje pokazuje – Stari grad, izgrađen u 13. vijeku, uništen je i ponovo sagrađen sedamdesetih godina od materijala koji je prevožen iz cijele zemlje kako bi se napravila što vjernija replika. I zaista, dok sam šetala njegovim uličicama ni na trenutak nisam posumnjala da su neke od građevina skorijeg datuma. Ovdje sam zatekla kraljevski zamak, male skverove, fontanu sa sirenom – simbolom Varšave, skrivene prolaze, predivan pogled na rijeku i simpatične ulične zabavljače.

U blizini se nalazi i takozvani Novi grad u kojem je naročito vikendom veoma dinamično – ljetnje pijace, mnoštvo kafića i

restorana. Tu se nalazi i nekoliko značajnijih crkava, a pored jedne od njih (Crkva Svetog duha) smjestila se najmanja građevina u Varšavi – koja je sada pretvorena u kiosk.

U ovom dijelu grada naišla sam i na prelijepu zgradu Narodne biblioteke, kao i na impozantan spomenik herojima Varšavskog ustanka, a ako se šetajući zagledate u trotoare možete uočiti metalne ploče koje pokazuju kuda se prostirao varšavski geto. Spomenici koji podsjećaju na stradanje Jevreja nalaze svuda po gradu – ulica Próżna u kojoj se nalaze jedine zgrade iz geta koje su preživjele rat ili trg Umschlagplatz gde je napravljen spomenik koji podsjeća na stanicu sa koje su nacisti odvozili Jevreje u koncentracione logore.

Pošto sam željela da vidim kako Varšava diše i živi danas uputila sam se u Nowy Swiat i ulicu Krakowskie Przedmieście koje su žila kucavica grada u kojem je odrastao Frederik Šopen. Upravo ovdje u jednoj od

crkava pohranjeno je – da, zvuči morbidno – i njegovo srce.

Osim restorana i barova, naišla sam i na zgradu Univerziteta, predsjedničku palatu, spomenik Nikoli Koperniku, raznorazne galerije, ali i ono što mi je bilo najdraže – fantastičnu poslastičarnicu Blikle. Kad smo već kod hrane, u Poljskoj sigurno ne treba zaobići njihovo tradicionalno jelo pirogi, tijesto punjeno različitim vrstama mesa, kupusom ili pečurkama, kao ni čuveni bigos (jelo sa mesom i kupusom) i najraznovrsnije čorbe. Ukoliko niste pri parama, u Varšavi se zadržala tradicija „mliječnih barova” – svojevremeno kantina brze hrane - mjesta sa dahom komunizma u kojima za svega par poljskih zlota možete probati izvrsnu domaću kuhinju.

Inače, ovaj dio grada je odličan i za šoping, jer je tu svoje mjesto našla većina prodavnica poznatih svjetskih marki.

Kao trag ruske dominacije u Varšavi je ostala Dvorana kulture i nauke, fascinantna građevina u sovjetskom stilu. Bilo je mnogo polemika oko toga da li najvišu zgradu u Poljskoj koja se sastoji od preko 3.000 prostorija treba srušiti, jer je bila „poklon Sovjeta” koji je osmislio lično Jozef Staljin. Danas je tamo smješteno nekoliko pozorišnih sala, bioskopska dvorana, više muzeja, Poljska akademija nauka i umjetnosti, klubovi i još mnogo toga, a sa jednog

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Reportaže 21

PETAK, 23. 11. 2012.

TURIZAM

Beogradska “Soba”, prvi antirestoran na Balkanu

Nema cjenovnika i funkcioniše po principu neprofitabilnog udruženja

Širom svijeta “antirestorani” su godinama dio gastronomske i turističke ponude, čija opuštena atmosfera privlači sve veći broj turista. Zamislite prostor u kome možete da sjedite opušteno, s nogama podignutim na tabureu, listate knjigu uz pucketavi zvuk starih gramofonskih ploča i domaću hranu, a nije vaša ili kuća vaših prijatelja. Baš tako izgleda “antirestoran” pod nazivom “Soba” koji je nedavno otvoren u Beogradu. Vlasnica

KINA

Najviša zgrada na svijetu za 90 dana Dio Varšave, poznat pod imenom Nowy Swiat od njenih vidikovaca pruža se nezaboravan pogled na poljsku prijestonicu.

Ukoliko se umorite od gradskih šetnji, u varšavskim parkovima naći ćete prave male oaze tišine i mira. Meni su za srce prirasli prostrani park Łazienki sa malim jezerom i prelijepom palatom i živopisna bašta sa pogledom na rijeku koja se nalazi na krovu moderne zgrade univerzitetske biblioteke. Ako vam ostane vremena za izlete – raskošna palata Wilanow i park i bašte koje ga okružuju, a gdje se ljeti nerijetko održavaju koncerti na otvorenom, pravi su izbor.

I na kraju, ukoliko više volite noćne izlaske nego prirodu, neće vam biti lako da odlučite gdje da izađete, kao što nije bilo ni meni, jer je ponuda u ovom dinamičnom gradu i te kako bogata. Najviše od svih mi se dopalo mjesto sa sjajnom muzikom, dizajnom i dobrom zabavom - Klub Huśtawka (ulica Bracka 20a).

Varšava mi je za kratko vrijeme ušla pod kožu, kao i njeni ljubazni mještani široke slovenske duše, pa sam sebi obećala da ću joj se vratiti još nekoliko puta kako bih uživala u njenom nonšalantnom šarmu.

neobičnog “restorana” Aleksandra Danilović kaže za B92 da je cilj otvaranja “Sobe” bio zbližavanje ljudi i uživanje u opuštenoj domaćoj atmosferi.

“Došli smo na ideju da otvorimo jedno mjesto gdje će se ljudi prijatno osjećati, koje neće biti uobičajeno, da probamo da njegujemo neku porodičnu tradiciju koja se polako gubi, a koja može da se ostvari samo u okviru doma konkretno”, objašnjava Danilović.

Prema njenim riječima, u

“Sobi” svakodnevno oživljavaju različite tradicije porodičnog doma, hrana koja se nekada spremala. Služi se slatko uz vodu, ratluk uz kafu, sve ono što je nekada bilo obavezno kada dođete kod nekog u goste, dodaje Danilović. U restoranu nema cjenovnika, a funkcioniše po principu neprofitabilnog udruženja. Pokret antirestorana zaživeo je na Kubi prije pet godina. Pokret se poslije raširio u SAD, Portugal, Holandiju, Belgiju, Britaniju...

Burž Kalifa, Dubai (829 metara)

Kineski soliter Nebeski grad biće visok 838 metara i imaće 220 spratova

Kina planira da izgradi najvišu zgradu na svijetu za svega 90 dana. Sudeći po inženjerima, Nebeski Grad će biti najviši soliter na svijetu do marta 2013. godine sa visinom od 838 metara i 220 spratova. Zgradu je dizajnirao isti tim ljudi koji je radio na Burž Kalifi i sagradio hotel od 30 spratova za 15 dana, koji i dan danas stoji. Radovi bi trebalo da počnu krajem mjeseca čim vlasti u Kini daju odobrenje. Ovakav poduhvat izvodljiv je zahvaljujući korišćenju unaprijed izgrađene modularne tehnologije koju je razvila kompanija Broad Sustainable Building koja je već izgradila preko 20 građevina

u Kini. Za razliku od Burž Kalife (829 metara), ovaj toranj će većim dijelom biti nastanjen i moći će da pruži smještaj za 31.400 ljudi. Skoro 80 odsto građevine biće namije-

njeno stanovanju. Kompanija, takođe, tvrdi da će kvadratni metar koštati 1.500 dolara, znatno manje u poređenju sa 15.000 dolara koliko košta kvadrat Burž Kalife.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

22 Kultura film

Stounova serija o Americi

Poznati američki reditelj i oskarovac Oliver Stoun autor je nove televizijske mini serije “Neispričana istorija Sjedinjenih Država”, koja je nedavno počela da se emituje na kanalu Showtime.

Mnogi njegovi filmovi, poput “J.F.K.”, “Rođen 4. jula”, “Nikson” i “Vod”, preispituju zvaničnu verziju američke istorije. Nova mini serija u 10 epizoda bavi se činjenicama o, između ostalog, nuklearnom napadu na Hirošimu i Nagasaki, Hladnom ratu i padu komunizma u Evropi.

prezentacija

Rad Irene Lagator u Italiji Crnogorska umjetnica Irena Lagator Pejović održala je sinoć prezentaciju svog rada u Teatru Rossi u italijanskom gradu Piza. Prezentaciju je pratio i razgovor o radu umjetnice, kao i o odnosu između savremene umjetnosti, arhitekture i javnih prostora. Pored ove prezentacije, u subotu, 24. novembra, će u Centru savremene umjetnosti Villa Pacchiani u gradu Santa Croce sull Arno (opština Piza), biti otvorena samostalna izložba Irene Lagator Pejović, pod nazivom “Društvo ograničene odgovornosti (D.O.O.)”. Projekat se realizuje podrškom Ministarstva kulture, koja je obezbijeđena na ovogodišnjem konkursu za sufinansiranje, iz oblasti likovne umjetnosti.

PETAK, 23. 11. 2012.

Književnost

Sve tajne Mont Prozni prvijenac lingvistkinje Slavice Perović, priča je (i) o današnjoj Crnoj Gori

Isidora Radulović

R

oman “Life Lift”, ugledne crnogorske lingvistkinje Slavice Perović, priča je u priči i svojevrsna oda bogatstvu jezika i neslućenim mogućnostima, potencijalu riječi. Samo naizgled jednostavan, možda pomalo i naivan naslov romana, ubojita je i slojevita igra riječima i smislom, tek stidljivi nagovještaj bogatstva fabule o životu žene u malom Montenegru - koji jeste, može, a i ne mora da bude Crna Gora.

Novinarka “Montenegro Tajmsa” Agneza Ena, junakinja je, zapravo prava heroina romana “Life Lift” (izdanje podgoričke “Nove knjige”) proznog prvijenca crnogorske lingvistkinje Slavice Perović koja u dosadašnjoj karijeri, kao autorka ili u svojstvu urednice, ima 10-ak stručnih izdanja, a fabula romana, donosi nam egzistencijalni lom junakinje u okolnostima koje potiru njenu vjeru u valjanost sopstvenih životnih izbora.

“Moja junakinja, koja je, ni

manje ni više, nego zagrizla u istraživačko novinarstvo, pomalo liči na Don Kihota, jer pokušava da toj profesiji pridoda istinu. Kad do istine dođe, to će biti istina o sebi”, kaže Perović u razgovoru za Dnevne novine.

Društveni kontekst u koji je autorka smjestila svoju junakinju, neodoljivo podsjeća na Crnu Goru, iako Montenegro iz romana, u univerzalnosti priče može, ali ne mora nužno da bude čitan na taj način. Svakako, ovo je i priča o nama, tranzicionom putu ka razvijenom

svijetu, javnim i tajnim kontroverzama koje obilježavaju mala društva slična našem.

Godinama disciplinovanog rada, Perović je bukvalno “krotila tekst”, što je podvig sadržan i u naslovu jedne od njenih stručnih knjiga.

“Prvo sam učila o zanatu pisanja, pa sam dekonstruisala sve što sam tako naučila i onda sam smišljala svoja pravila i pisala, dugo i strpljivo, moj prvi roman. Najmanji problem bila mi je disciplina, jer nju nosim kao preduslov za nauku. Problem mi je bilo sve ostalo. Kada bi trebalo da se na nekog oslonim, kada mi je bila potrebna pomoć, prvo bih pomislila na nekog pisca. Naravno, na onog sa kim bih stupila u dijalog preko djela”, kaže Perović čija ideja da su pisci krupan oslonac čovjekovog bića, ni u jednom trenu nije poklekla u pisanju ovog romana.

“Montenegro Tajms”, ironij-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Kultura 23

PETAK, 23. 11. 2012.

enegro Tajmsa ski je simbol savremene Crne Gore, mjesto gdje cirkulišu vijesti, cvjeta crna hronika. To je mjesto univerzalne manipulacije informacijama i kreiranja lica- javnosti i pojedinaca koji tu javnost čine.

“To mjesto značajno doprinosi skali društvenih vrijednosti, pa i onih vezanih za rod ili kako se danas to kaže, muškoženske odnose. Mislim da bi tu sintagmu gdjegdje trebalo preinačiti, da se oslobodi diskursne izlizanosti, pa da se govori i o bračnim odnosima. Govori se o školi za roditelje, pa što

ne bi bilo i škole za bračne odnose”, navodi autorka. Ona želi instituciju koja bi na suštinski temeljan način skinula lepršavost i neobaveznost sa fraze ‘muško-ženski’ odnosi.

U romanu, jasno je uočljiva skoro neumitna sprega pisanja i bitisanja, čime su osim kategorija jezika, obuhvaćene i kategorije filozofije.

“Pisanje jeste jedna forma života. I to dobra. Doduše, moja iskustva su skromna. Koncentracija potrebna za pisanje ne ostavlja mjesta za drugu misao. Pisanje ukida muku,

jer pisac tada može posvećeno o njoj da piše. Što god da je život, presvlači se u piščevu maštu i njegovu interpretaciju”, kaže Slavica Perović. Odluka o strukturi romana bila je za nju jedna od najtežih u tom procesu.

“Jedina teža odluka bila je ona o samom pisanju romana.

Roman je i jezik u jeziku, što je, na neki način kripto-lingvistika”, kaže ova lingvistkinja. Svoj literarni postupak i djelo, ona duhovito naziva malom ‘podvalom’ jedne lingvistkinje ‘koja se odvažila’ u literaturu.

GRAD TEATAR

Eriću uručena nagrada za dramsko stvaralaštvo Kompozitoru Zoranu Eriću juče je na svečanoj sjednici povodom 22. novembra, Dana opštine Budva, predsjednik Lazar Rađenović uručio nagradu za dramsko stvaralaštvo “Grad teatar”.

“Velika mi je čast što se nalazim u društvu dosadašnjih laureata ove nagrade. To su najveći pisci, glumci i reditelji, koji su koji su se svojim djelom ugradili u jednu od najznačajnijih institucija kulture u posljednjih 25 godina, kakva je Budva Grad teatar”, kazao je Erić.

Eriću je nagrada dodijeljena jednoglasnom odlukom žirija u kojem su bili teatrolog iz Hrvatske Mani Gotovac, teatrolog iz Crne Gore Nenad Vuković i teatrolog iz Srbije Jovan Ćirilov, koji je i predsjedavao žirijem.

Kako je navedeno u obrazloženju žirija, u savremenom dramskom pozorištu, pored pisca, reditelja i glumaca, sve važniju ulogu igra muzika. Zoran Erić je jedan od kompozitora koji je markantno obilježio najpoznatije produkcije Grada teatra Budva svojom scenskom mu-

IZLOŽBA

Radovi Uroša Toškovića u Baru Izložba radova jednog od najznačajnijih crnogorskih umjetnika 20. vijeka Uroša Toškovića biće otvorena sjutra u 19 sati u galeriji “Velimir A. Leković”, povodom obilježavanja Dana oštine Bar. Postavku čini 70 radova nastalih u periodu od 1959. do 1990. godine, od kojih se većina prvi put izlaže u Crnoj Gori. Ovi radovi obuhvataju širok spektar za Toškovića prepoznatljivih medijskih i motivskih izražajnih formi- portreti, animalna figuralika, asocijativne forme, rađenih u tušu, peru, laviru, ugljenu, akvarelu, ulju, sa kombinovanim intervencijama. Radovi sa izložbe će biti u formi legata poklonjeni gradu Ba-

ru, odnosno galeriji “Velimir A. Leković”, od darodavaoca, uvaženog galeriste, humaniste i mecene Momčila Moše Todorovića iz Beograda.

Zavičajni stvaraoci u Petrovcu ISTVUD NE ODUSTAJE Klint Istvud je, uprkos izjavama da više ne želi da glumi kako bi se u potpunosti posvetio režiji, opet stao ispred kamere za “Novu šansu”, u dirljivom osvrtu na starost i odnosima oca i kćerke. On je sebi protivrječio i odlukom da režiju povjeri dugogodišnjem saradniku i producentu Robertu Lorencu. Holivudski veteran je izjavio da je rado prepustio ulogu reditelja.

“Nakon ‘Gran Torina’, rekao sam sebi da je pomalo glupo to što želim da radim oba posla, iako sam to činio 40 godina”, kazao je Istvud, koji je prvi put stao iza kamere 1971. da bi režirao triler “Jeza u noći”.

Posljednji put Istvud se u nekom filmu samo kao glumac pojavio prije 20 godina u ostvarenju “Na liniji vatre” Volfganga Petersena.

Izložba umjetničkih djela iz fundusa galerije JUSD “Crvena komuna” u Petrovcu biće otvorena sjutra sa početkom u 19 sati, povodom proslave Dana opštine Budva. Postavku čine radovi zavičajnih umjetnika: Slobodana Boba Slovinića, Marice Kuznjecov-Boljević, Sava Pavlovića, Nika Kaluđerovića, Jova Ivanovića, Alja Smailagića, Đorđija Bata Boljevića, Mime Mitrović, Stevana Luketića, Vasa Nikčevića, Saše Radišić i Dragana Mijača Brile. Među izloženim djelima naći će se i radovi umjetnika gradova pobratima opštine Budva. Izložba “Zavičajni stvaraoci” predstavlja izbor umjetničkih ostvarenja autora koji su životom, radom ili svojim povremenim boravištem vezani za područje Budve.

MUZIKA zikom. Među njima su , “Banović Strahinja”, “San ljetnje noći”, “Karolina Nojber”, “Antigona u Njujorku” i “Kanjoš Macedonović”.

Nagrada Grad teatar za dramsko stvaralaštvo dodjeljuje se od 1994. za ukupan doprinos u afirmaciji festivala, a njeni dosadašnji laureati su Dejan Mijač, Jagoš Marković, Vojislav Brajović, Nikita Milivojević, Miodrag Tabački, Anita Mančić, Branimir Popović, Svetozar Cvetković, Tomaž Pandur, Dragan Mićanović, Radmi-

la Vojvodić, Vida Ognjenović, Sonja Vukićević, Mihajlo Miša Janketić, Nebojša Glogovac, Angelina Atlagić, Feliks Pašić.

Njima se pridružuju i laureati iz 2003. godine, kada je, mijenjajući koncepciju nagrade, žiri - stručni savjet ravnopravno dodjelio nagradu u četiri kategorije, za glumačko ostvarenje Petru Božoviću, za mediteranstvo piscu Predragu Matvejeviću, za umjetnički izazov Suzani Pajević-Živković i za muzičko ostvarenje Romanu Simoviću. N.Lajović

Novi album Hendriksa Novi album legendarnog gitariste Džimija Hendriksa na kome će se nalaziti do sada neobjavljeni snimci pojaviće se u prodaji 5. marta. Album će se zvati “People, Hell And Angels” i sadržaće neobjavljene snimke koji su napravljeni 1968. i 1969. godine, piše magazin Rolingstoun. Pjesme koje će se nalaziti na albu-

mu “People, Hell And Angels” bile su planirane za ploču “First Days Of The New Rising Sun”, album je trebalo da bude objavljen nakon njegovog čuvenog studijskog izdanja “Electric Ladyland”, ali je Hendriks za vrijeme rada na novom albumu umro, a pjesme koje je do tada snimio nikada nijesu ugledale svjetlost dana.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

24 Zabava DRUŠTVENE MREŽE

Ko piše na Fejsbuku umjesto zvijezda Oliver Laket je čovjek koji umjesto poznatih ličnosti na njihovim profilima društvenih grupa postavlja duhovite komentare, fotke i video-snimke. Ako pratite profile Rijane, Toma Henksa, Šarliz Teron, Šakire na Fejsu ili Tviteru, sjetite se da iza svake njihove vickaste dosjetke stoji Oliver - njihov alter ego. Oliver ima 38 godina i kada ne jezdi Los Anđelesom u svom “aston martinu”, onda obilazi različite tačke na planeti. Prije dvije godine dao je ostavku u kompaniji “Volt Dizni”, gdje se brinuo da Pepeljuga i drugi crtani junaci budu prisutni na društvenim grupama. Poslije toga je preuzeo pjevače i glumce u kompaniji “The Audience”. Širi mrežu fanova poznatih na Fejsbuku, Tviteru, Jutjubu i Gugl plusu i svakodnevno objavljuje pikantne slike, komentare i video-snimke. Njegovi klijenti su Mark Valberg, Šarliz Teron, Džek Blek, Edi Marfi, Hju Džekmen, Pitbul, LMFAO i mnogi drugi iz sivjeta šoubiza. Olivera angažuju agenti glumaca, i to na osnovu sledećeg obrasca: Šarliz će

s novim filmom napuniti bioskopsku salu zahvaljujući svojoj društvenoj mreži, što se dokazuje verifikovanim izveštajima.

“Oh da, zbog toga će studiji morati da joj plate više”, kaže Oliver.

Ako se pitate kako je Rijana dobila ulogu u “Bojnom brodu”, ne zaboravite da je producentima “Univerzala” vrlo relevatna činjenica bila da ona ima 26 miliona sljedbenika na Tviteru.

Evo i recepta kako “The Audience” zarađuje milione.

Filmskim i muzičkim studijima se naplaćuju sponzorisani postovi - “Univerzal” je platio da se na zidu Marka Valberga objavi materijal iz filma “Ted”.

Kada poznata ličnost poput Šakire preko društvene mreže prodaje nešto, Laket dobija svoje parče kolača. Zvijezde mu mjesečno plaćaju 5.000 dolara. Britanski komičar Rasel Brend kaže da mu “The Audience” pomaže da rasproda nastupe. Oni ga savjetuju i o rutama turneje, koje se prave na osnovu toga gdje su najveće baze obožavalaca.

PETAK, 23. 11. 2012.

BRITANIJA

Princ Vilijam najpopularniji član kraljevske porodice Britanski princ Vilijam proglašen je za najpopularnijeg člana kraljevske porodice nakon što je osvojio 62 odsto glasova, dok je njegova baka kraljica Elizabeta druga osvojila 48 odsto glasova u anketi koju je sproveo londonski Kraljevski koledž.

Vilijam je, koji je drugi u redu za presto, ‘’pobijedio’’ pored kraljice i svoju suprugu vojvotkinju od Kembridža i svog brata, princa Harija.

Na drugom mjestu nalazi se kraljica Elizabeta druga, dok

se princ Hari nalazi na trećem mjestu sa 36 procenata glasova.

Vojvotkinja od Kembridža, poznatija kao Kejt Midlton, ima 23 procenata glasova, njen tast princ Čarls 21 procenat, dok se njegova sestra princeza Ana nalazi na šestom, a njegov otac princ Filip na sedmom mjestu.

Na posljednjim mjestima nalaze se princ Endru i supruga princa Čarlsa, Kamila sa po dva procenta, a sa jednim procentom glasova i na

posljednjem mestu našao se princ Edvard.

Profesor sa Kraljevskog koledža i politički analitičar Rodžer Mortimor vjeruje da bi ovo glasanje moglo da ukaže na želju javnosti da princ Vilijam dođe na presto umesto njegovog oca zato što ‘’dobro izgleda i popularan je’’. ‘’Mnogim ljudima bi se dopala ideja da vide Vilijama na tronu jer je mlad, dobro izgleda i popularan je’’, rekao je Mortimor za list ‘’London ivning standard’’.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Zabava 25

PETAK, 23. 11. 2012.

STATUS

dana

ADAM LEVIN Kada mi cure kažu “ne želiš to da propustiš”, uvijek sam siguran da bih to rado propustio.

DŽUD LOU

Ja sam odana duša Iako ga mnogi smatraju zavodnikom, britanski glumac Džud Lou tvrdi da sebe doživljava više kao “odanu dušu”, odnosno, osobu koja stupa u ljubavni odnos na duge staze.

Na pitanje novinarke njemačkog izdanja magazina “Cosmopolitan” da li je “ženskaroš”, britanski glumac gotovo uvrijeđeno odgovara: “Ne, uglavnom imam duge veze. Ja sam odana duša. Zato mi izrazi zavodnik ili seks

simbol ne odgovaraju, to samo pokazuje koliko sam zapravo neshvaćen.

Džud, koji u novom filmu “Ana Karenjina” glumi jednu od glavnih uloga, smatra da čovjek ne kontroliše u koga će se zaljubiti.

“Tu odluku diktira srce. Time želim da kažem da sam u toku života naučio da ne brkam seks i ljubav”, naveo je tridesetdevetogodišnji glumac.

ROBI VILIJAMS

Premijera spota na MTV kanalu Regionalna TV premijera novog videa Robija Vilijamsa za singl “Different”, biće danas u 10 časova na MTVju. Spot će biti prikazan u okviru emisije Top 10@10, u kojoj ćete pored ovog, vidjeti još devet spotova popularnog pjevača.

Numera “Different” je drugi singl sa najnovijeg albuma “Take The Crown”. Album se u prodaji našao početkom ovog mjeseca, a pjesma “Different”

će svoju iTunes premijeru doživjeti 17. decembra, kada će singl postati dostupan za kupovinu na ovom servisu.

Robi je u novom video ostvarenju prikazan u nešto zrelijem izdanju, a cijela postavka odiše noir motivima.

Pjevač u spotu diriguje ženskom orkestru, a ovaj video je specifičan i po tome što Robi u njemu tumači lik kriminalca. Cijela priča spakovana je u nešto više od pet minuta. E.Z.

RIJANA

Nemam vremena za kupovinu Pop zvijezda Rijana izjavila je da ima previše posla, te da nema vremena za praznični

šoping, iako je svečano upalila božićnu rasvjetu u jednom londonskom tržnom centru.

Pjevačica, koja je vrijedno radila na svom novom albumu “Unapologetic”, upalila je božićnu rasvjetu pred oko 20.000 okupljenih znatiželjnika.

“Ništa još nijesam ni započela”, priznaje Rijana.

“Prezauzeta sam radom na svom novom albumu i gotovo da ne izlazim iz studija.

Ja ću svoju božićnu kupovinu obaviti kada album bude u prodaji.

Kao dobru stranu pjevačica navodi da obožava da boravi u Londonu i dodaje: “Volim ovaj grad i uvek se radujem kada dolazim u London. Ovdje imam puno obožavalaca, moda je fantastična, muzika takođe. Obožavam kada imam priliku da nastupam u Londonu”.

HOT! Australijska ljepotica Sara Stivens jedan je od modela za koje se s pravom može reći da je definicija seksepila. Nove dokaze za to je predočila u vidu fotografija na kojim pozira u intimnom rublju kompanije Myla’s. Svojim čarima će vas oboriti s nogu. Uživajte.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

26 Zabava

PETAK, 23. 11. 2012.

Želio sam da svakoj ženi dam osjećaj posebnosti Razgovor

Zoran Bošković, još jedna nada modne scene Crne Gore, predstaviće sa na Fashion Connectionu Ma.Ivanović

D

izajner Zoran Bošković predstaviće kolekciju “Lifetime” na Razvršje Fashion Connectionu, koji se ovog vikenda održava u hotelu Maestral u Miločeru. Kreacije koje će predstaviti Bošković su svečane, sofisticirane, te izrađene od najprefinjenijih materijala poput svile, čipke, organdina koji su na pravi način istakli ženstvenost modela visoke mode. Kreator za DN govori o moru i suncu kao vječitoj inspiraciji, kolekciji koja obiluje ručnim radom, ali i o poslovnim planovima koji ga u narednom periodu očekuju.

Dizajner koga inspiriše visoka moda po prvi put će se predstaviti crnogorskoj publici kolekcijom koju je vrijedno i strpljivo stvarao četiri mjeseca.

“Kolekcija nosi naziv “Lifetime”, a moja vječita inspiracija su more i sunce. Jako dugo sam je radio jer ima dosta ručnog rada.

Kolekcija je dopunjena sa još pet modela koje sam specijalno radio za Razvršje Fashion Connce-

tion čija je priprema trajala još dva mjeseca”, objašnjava dizajner dodajući da je riječ o svečanoj kolekciji visoke mode.

“Materijali koje sam koristio su prirodni, svila, svileni organdini, sateni, čipke, i svi su ručno dorađeni. Moja kolekcija posvećena je dami, koja eleganciju prevodi u svoj lični stil, sofisticiranoj, zavodljivoj i pomalo seksi. Želio sam da svakoj ženi

dam osjećaj posebnosti”, objašnjava Bošković.

Zoran koji je rođen u Splitu gdje je živio do 1992. svoj dom našao je u Crnoj Gori u kojoj živi već 18 godina. Modom se bavi čitav svoj život a priliku da vide njegovo vizionarsko i kreativno umijeće imala je priliku italijanska publika u okviru “Medit Summer Fashiona” u Bariju, gdje je prikazao kolekciju kao gost iz Crne Gore. O svom iskustvu sa inostranom publikom kaže: “Utisci su predivni, fantastično sam primljen, organizacija je bila na visokom nivou.

Upoznao sam mnogo uglednih ljudi iz svijeta moda i ekonomije i ostvario dobre kontakte, a krritika na račun mojih modela bila je odlična”.

Zašto je do sada čekao sa prikazivanjem kolekcije u Crnog Gori Zoran iskreno odgovara: “Zbog sveukupne situacije u

bivšoj i sadašnjoj državi, zbog materijalne situacije. Valjda je tako i trebalo da se desi, za sve postoji trenutak, a ovo je moj trenutak”. Publika će tako druge večeri ove jubilarne modne manifestacije vidjeti 19 Boškovićevih modela koji su nosivi ali kako kaže dizajner “uglavnom su za posebne prilike”, kaže on otkrivši nam da mu je posebno interesantna modna epoha Koko Šanel i Kristiana Diora ali da je vrhunac mode doživjela upravo u 21 vijeku, kada su otkriveni talenti poput Dolce & Gabbane, Armanija, Aleksandra Mekvina i Džona Galijana.

Zoran će u narednom periodu biti veoma posovno angažovan.

“Moj naredni potez bi trebao da bude na Europe Future Fashion-u u Splitu. Sa još zemalja sam u pregovoru ali ne bih da govorim unaprijed o tome”, smatra on.

Program manifestacije “Razvršje fashion connection-u”, koji će se od 23. do 25. novembra 2012, održati u hotelu “Maestral” u Miločeru otvoriće Zvonko Marković. Nakon njega predstaviće se Nataša Pejović, te gošća iz Bosne i Hercegovine Amela Radan. Drugo večerezervisano je za Marinu Banović- Džuver, Milenu Đurđić, Ivanu Murišić i Zorana Boškovića.

Posljednji dan manifestacije zatvoriće manekeni škole ‘’Catwalk by Mondaine models’’ koji će nositi kolekciju italijanskog brenda „Oviese”.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine PETAK, 23. 11. 2012.

Zabava 27 ELECTRONIC BEATS

Žurka u CNP-u Electronic Beats, internacionalni muzički program u organizaciji Dojče Telekoma, održaće se u Podgorici u subotu, 24. novembra. Festival će biti organizovan u Crnogorskom narodnom pozorištu, sa početkom u 20 sati. U okviru festivala nastupiće akustik tehno trio Brandt Brauer Frick iz Njemačke, švedska senzacija Karin Park,

prepoznatljiva po electrogoth stilu, kao i crnogorski di-džej Fil Lavin. Program se bazira na živim nastupima i clubbing događajima koji se priređuju u evropskim metropolama. Karte su dostupne u četiri T-centra u Podgorici i koštaju četiri eura. Na dan koncerta karte će se prodavati i na biletarnici CNP-a, po cijeni od pet eura.

E.Z.

Moda za najmlađe Kids Fashion Weekend u organizaciji Afirmativnog Centra iz Beograda, održaće se u šoping molu Delta City 24. i 25. novembra. Na svečanom otvaranju vikenda mode za djecu i tinejdžere, 24. novembra u 18 sati, nastupiće poznata pjevačica Ana Bebić, koja će svojim šarmom i veselim repertoarom uvesti publiku Kids Fashion Weekenda u revijalni dio programa tokom kojeg će se publici predstaviti tri prestižna brenda dječje modne industrije: Monnalisa, Chicco i Monsoon Children sa svojim aktuelnim kolekcijama. Drugog dana vikenda posjetioci će moći da pogledaju revije renomiranih dječjih brendova City moda Kids, Original Marines, Sport vision kids, Sergent Major, Polino i butika In style iz Budve.

Prezentaciju na sceni za tinejdžere, zajedno sa manekenima, održaće Kuća mode i ljepote “Zoran”. Program počinje u 17 sati. Za njihove frizure pobrinuće se Kuća mode i ljepote “Zoran”, a za stajling biće zadužena Kristina Bekvalac. E.Z.

Play sudoku online at:

Pratite nas na twitteru

www.sudokukingdom.com @dnovine

28 Zabava/Slobodno vrijeme OPASNO STANJE

DODIR, SPOJ

SASTOJAK PJEVAČ SA SLIKE NAFTE

ČILI, VEDRI

NEVJERNIK (ARAP.)

OPUS (SKR.)

GRAD U AVGANISTANU

DIO NAMJEŠTAJA

PETAK, 23. 11. 2012.

sudoku

VJETAR NAPISATI KOJI DUVA UZ PISAĆOM MAŠINOM VARDAR

DOBAR VID (FIG.)

8

KOCKARSKA NAPRAVA

6 DIO VATROGAS. CRIJEVA LICE NOVČANICE

MEĐU NAMA (FRANC.)

5

1 2

4

1

7

6

3

MANE ŠPANSKA REVOLUCIONARKA DOLORES

9

7

7

8

VRSTA KOLAČA VOJNIK DODELJEN OFICIRU

DOĆI, PRISPJETI

5

2 3 9

SIMBOL RADIJUMA JEDNA NOTA

SLOVEN. MUŠ. IME LUDILO, BEZUMLJE (MED.)

INICIJALI SLIKARA KOKOŠKE

Medium level

2

HRVATSKI PISAC, IVICA VERDIJEVA OPERA

LJEKOVITA BILJKA (MN.)

OZNAKA ZA TONU

2

5 ANALOG DISPLAY UNIT HEMIJSKI ELEMENT

GRAD U STAROJ GRČKOJ

Teža 2012-11-06

Daily Sudoku puzzle No. 2216

7

4 1

Play sudoku online at:

7

6 7 www.sudokukingdom.com 1

3

5

ROMAN ŽOZEFA PELADANA DODACI UGOVORU (LAT.)

Daily Sudoku puzzle No. 1835

AUTOOZNAKA NJEMAČKE KIPAR

DREVNA RAČUNALJKA

OPET, PONOVO

4

1

8

9

GRAD U JERMENIJI

3 4 2

2

5

ISPUNJEN SREĆOM, RADOSTAN

3 RVAČKI SAVEZ (SKR.)

6

4

1

1

Page 1/2

6

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: V, ČUKUNUNUK, ABOT, SUKALO, NJUH, SAMOVAR, ARAK, VERIGE, DB, MEG RAJAN, ROK, PLAKATI, ANONSA, TIC, H, BOKSERI, A, PAVE, KOLAPS, ON, SJU, RIHTER, IŽEVSK, TERAMO, ANDREV.

Penzioneri iz Britanije

U problemu zbog filmova za odrasle

5

3 Play sudoku online at:

8

online 3Play sudoku 4 2 at:

1

www.sudokukingdom.com 4 2 www.sudokukingdom.com 7 6 2

1

4

Puzzle solution:

Puzzle solution:

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2210 2012-10-31

Sudoku puzzle No. 1852 2011-11-08

7

4

2

9

5

1

6

3

8

2

4

9

7

6

1

3

5

8

6

1

9

3

8

4

5

7

2

5

7

1

3

8

4

9

6

2

3

8

5

2

6

7

1

9

4

8

3

6

5

2

9

4

1

7

8

3

6

1

4

9

2

5

7

7

2

5

1

9

6

8

4

3

9

5

1

6

7

2

8

4

3

1

6

8

4

3

7

5

2

9

2

7

4

8

3

5

9

1

6

4

9

3

8

5

2

1

7

6

5

9

3

7

2

6

4

8

1

3

8

4

2

7

5

6

9

1

4

2

7

5

1

8

3

6

9

6

1

7

9

4

3

2

8

5

1

6

8

4

9

3

7

2

5

9

5

2

6

1

8

7

3

4

Page 1/2

Njihov kablovski operater je rekao da će zaštititi svoje usluge pin kodom na njiho-

vom televizoru i da oni više neće moći da gledaju sličan sadržaj.

vicevi

Penzioneri En, 71 i Ron Hejvord, 74, koji su u braku preko 50 godina, po drugi put su optuženi zbog gledanja pornića.

Bračni par penzionera iz Velike Britanije kaže da su zgroženi optužbama njihovog kablovskog operatora, koji im je ispostavio račun za gledanje preko 150 “nevaljalih” filmova, od kojih se svaki plaća oko sedam eura.

Baka i deka, koji imaju 11 unuka i četiri praunuka, dobili su sličan račun i 2009. od oko 900 eura.

En kaže:”Moje omiljene emisije su o antikvitetima i seoskom životu, nikad nisam gledala porno film i ne znam ni kako se uključuje opcija za njihovo gledanje.

Ovo stvarno više postaje smiješno. Radnici u pošti se šale sa Ronom i pitaju ga da li je gledao neki dobar film sinoć.”

Medium level

7

SANDUČIĆ OD KARTONA

INTEGRATED INFORMATION TECHNOLOGY

2011-10-22 Lakša

Šeta mlada dama pijacom i pita baku prodavačicu: - Pošto su krastavci?

- 100 din – kaže baka.

- A paradajz?

- 150.

- A spanać?

- 250.

- Jao, baba, sve ti je mnogo skupo – kaže mlada dama.

- Nije kćeri, nije… no si se ti loše udala – kaže baka.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Zabava/Slobodno vrijeme 29

PETAK, 23. 11. 2012.

NEZVANIČNO Viđi onu dvojicu.

Stvoreni su za koaliciju.

Ja bih vas zamolio bez domunđavanja.

E jesu baš. Ka braća su.

Meni je mali posao. Izbora će biti.

HOROSKOP

OSMOSMJERKA

Word Search Puzzle #J483SY

F

B

R

A

N

D

Y

P

A

P

R

I

K

A

L

K

S

O

O

S

T

P

U

R

S

I

D

R

A

D

R

G

M

R

S

H

T

P

E

D

N

E

P

M

E

I

N

N

D

G

U

T

K

D

G

P

S

R

L

R

O

U

O

D

N

F

G

E

I

O

H

F

L

S

A

I

L

S

F

I

S

H

E

R

G

N

I

D

A

O

L

S

W

R

W

I

D

P

I

B

M

L

H

R

I

H

O

H

N

O

R

O

E

Q

U

I

T

I

E

S

R

T

Y

O

H

I

W

A

L

R

P

E

S

G

R

E

C

I

N

S

R

I

C

S

D

M

R

I

A

E

X

I

L

E

E

D

H

L

U

E

G

R

E

L

S

A

X

I

C

E

E

T

H

U

N

D

E

R

I

A

H

R

K

D

S

R

E

T

S

A

M

D

P

A

B

F

Aided Aided Arrow Arrow Baser Baser Bison Bison Brandy Brandy Burden Deign Burden Depth Deign Dials Depth Disrupts Dials Dollies Disrupts Equities Dollies

Exile Equities Filter Exile Fisher Filter Flaps Fisher Flimsy Flaps Fries Holdups Flimsy Intrigue Fries Loading Holdups Masters Intrigue Millers Loading Mulches Masters

Nicer Millers Norms Mulches Oared Nicer Opera Norms Paprika Oared Porpoise Proceeds Opera Regalia Paprika Rider Porpoise Sails Proceeds Showings Regalia Slung Rider

Smuts Sails Thrift Showings Thunder Slung Upkeep Smuts Weighs Thri Wheedled Wreck Thunder Yearn Upkeep Weighs Wheedled Wreck Yearn

*** za nama.

- Ma jok bolan.

Copyright © Puzzle Baron November 22, 2012 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Dođe stari Milun, pravi Crno*** U tom momentu zazvoni jedan gorac i priča on svojim prijateMujo i Haso na granici, a u gemobilni iz gepeka, a Mujo će, ljima kako mu je bilo u ratu. peku voze ukradene mobilne kao iz topa: Milun: telefone. Carinik: - Haso, pogodi koje mi uvo - Mi ko sokolovi potrčali niz br- Imate li šta prijaviti za zvoni!? do, a Nijemci ko zadnje kurve carinjenje?

OVAN Pokretljivi ste, spremni za akciju.

Za divno čudo, i velikodušni ste, ne gunđate. Iako sporo napredujete, težnja za sigurnošću čini da ne odustajete. Bavljanje sportom takođe vam pomaže da zračite entuzijazmom.

BIK

Imate snažnu volju, ali i želju da se sa nečim izborite do kraja. Pripadnik ste fiksnog znaka, pa se, ukoliko ne ostvarite ono što ste naumili, možete razboljeti. Izbjegavajte svađe i nepromišljene poteze.

BLIZANCI

Morate se osloniti na veze, bilo intimne bilo porodične, jer ste po prirodi kratkog daha. Iako mislite drugačije, stvarnost vas demantuje. Budite prema sebi objektivniji i bićete samim tim i uspešniji, pa i srećniji.

RAK

Ne propuštajte šanse. Nude vam se povoljne prilike, ali lijenost može da utiče na njihovu realizaciju. Pošto je osjećaj za kritiku naglašen, ali na uštrb smisla za samokritiku, razmislite o sopstvenim greškama.

LAV

Dominirate ljudima i situacijom, i to zahvaljujući enormnim količinama stvaralačke energije. Težnja za poboljšanjem materijalnog statusa čini vas izuzetno pokretnim. Iz svih situacija trenutno profitirate.

DJEVICA

Mnogo razmišljate o sebi i o nekim situacijama u kojima je bilo uspona i padova, pa pokušavate da funkcionišete shodno ranijem iskustvu. Topla porodična atmosfera sa što manje praznih riječi zaista opušta. Uživate.

VAGA Prijaju vam promjene. Živahniji ste nego inače. Razmišljate o tome kako da se bavite novim stvarima, ili da se usavršite u novoj oblasti. Na pravom ste putu da to realizujete, pod uslovom da se manete traćenja vremena.

ŠKORPIJA

Težite da se realizujete na materijalnom planu, tako da dan provodite u rješavanju materijalnog pitanja. Izdržljiviji ste nego što ste mislili. Zahvaljujući humoru na sopstveni račun savladavate prepreke.

STRIJELAC

Prati vas optimizam i sreća. Doduše, mogu se aktivirati neraščišćeni računi iz prošlosti. Poželjno je eliminisati negativnosti i sa optimizmom krenuti u nove pobjede. Ako ništa drugo, ćaskajte sa prijateljima.

JARAC

Postoji opasnost od toga da postanete totalno pasivni u sopstvenom komforu. Samoća i udobnost prijaju, ali vas čine lijenim. Nipošto ne dozvolite da to stanje potraje, jer može biti kontraproduktivno.

VODOLIJA

Bunite se zbog ograničenja. Malo pretjerujete, ali ne biste bili Vodolija da to ne činite. Okolina vas na momente ne shvata ozbiljno, jer neke stavove ispoljavate na neozbiljan način. U fazi ste uspona i napredovanja.

RIBE

Očekujte period mukotrpnog rada i usredsređenosti na vlastite potrebe. Pošto ste postavili jasne ciljeve, činite sve da ih sprovedete u djelo.

Osjećaj za realnost je jači nego obično, pa na tom putu valja istrajati.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

30 TV program/Servis

PETAK, 23. 11. 2012.

FILM

POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Pod-

gorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55,

16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

AUTOBUSI/BUS Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00,

Informativa

TV PROGRAM

VOZOVI/TRAINS POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35;

Sport

06:00 Serija: V.I.P. 06:45 Serija: Ranjeno srce /r 07:35 Exkluziv /r 07:50 Exploziv 08:10 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 10:00 Serija: Odbačena/r 11:00 Serija: Tajna starog mosta 12:00 Serija: Ranjeno srce 13:00 Tačno 1 14:00 Serija: Tri Hil/r 15:00 Serija: Sulejman veličanstveni /r 16:00 Dođi na večeru 17:00 Serija: Odbačena 18:05 Exkluziv 18:25 Exploziv 19:00 Vijesti prve 19:20 Serija: Porodične tajne 20:10 Serija: Sulejman veličanstveni 21:15 Veče sa Ivanom Ivanovićem 22:40 Serija: Prijatelji/r 23:30 Serija: Tri Hil

06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Institut/r 11.00 Vijesti 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 13.00 Vijesti 13.05 Znam da znaš /r 14.00 Vijesti 14.05 Serija/r 15.10 Lajmet 15.20 Dnevnik na gestovnom jeziku 15.30 Dnevnik 16.00 Meridijanima – Putopisi 16.30 Dok. program: 17.00 Crna Gora uživo 18.00 Vijesti 18.05 Serija: Institut 18.55 Znam da znaš 19.30 Dnevnik 19.55 Sport 20.05 Robin Hud 21.15 Serija: Brojevi 22.00 Dnevnik 22.30 Argument 23.00 Serija : Mjesto zločina

PRVA Veče sa I. Ivanovićem 21.15

RTCG1 Robin Hud 20.05

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; Tivat-Kopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; TivatLondon: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm - Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/fax. 020/201-201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

Najgledaniji i najduhovitiji program u Srbiji nagovještava i najspektakularniju sezonu do sada! Dirigentska palica Ivana Ivanovića dodirnuće sve aktuelne teme, a u njegov studio će idalje, iz nedjelje u nedjelju, ulaziti najatraktivnije svjetske i domaće zvijezde. Navikao nas je na najbolje, a sada očekujemo i bolje od najboljeg!

RTS1 14:40 I ja imam talenat 15:10 Ovo je Srbija 16:00 Vojna akademija tv serija 16:55 Moj lični pečat: Danica Maksimović 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite bre? 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko, info 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Vojna akademija tv serija 21:05 Rambo 3 američki film 22:50 Vesti 22:55 Istražitelji iz Majamija američka serija 23:40 Dnevnik RTS2 15:52 Datum 16:00 Gradske ptice emisija iz ekologije 16:30 Prag sela Srbije 17:00 Eliza iz Rivombroze italijanska serija 17:55 Košarka - PS, prenos 19:10 Verski kalendar 20:00 Dvorci Vojvo-

11.00 Šareni autobus – učiteljica 12.00 Vijesti 12.30 Fudbal: PSV – Dnjepar 16.35 Film: Marvi Hamer 17.00 Serija: Izlog strasti 19.30 Dnevnik 21.30 Serija: Istražitelj 22.20 Serija: Šerif 23.05 Dok. program: Velike filmske dive dine 20:30 Lov i ribolov: Jesen u Španiji 21:00 Eliza iz Rivombroze italijanska serija 21:50 Kontekst 22:20 Naučni kafe 23:05 Fudbal: Pregled lige Evrope 23:55 I ja imam talenat HRT1 11:32 Ključ u ruke 1, epizoda 28. dokumentarna serija 12:00 Dnevnik 12:15 SPORT 12:17 Vrijeme 12:22 TV kalendar ® 12:40 Prkosna ljubav, epizoda 33. telenovela 13:30 Dr. Oz 2, epizoda 59. talk show 14:10 Skica za portret 14:20 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:29 Vrijeme sutra 14:30 Jelovnici izgubljenog vremena 14:55 Drugo mišljenje 15:35 Znanstvena petica 16:05 Luda kuća 2, epizoda 6. serija 16:40 TV kalendar ® 16:58 Hrvatska uživo

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

TV program/Servis 31

PETAK, 23. 11. 2012.

TV PROGRAM

06:50 06:55 10:30 11:45 12:00 13:00 14:15 15:00 15:45 16:00 16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 20:00 20:20 21:15 22:00 23:30 00:20 00:30

City kids Dobro jutro!

Serija: Sjever jug City Tačno u podne Magazin IN Serija: Mala nevjesta Simar Teen Pleme City Prvi kuvar Srbije Serija: Sjever jug Infomonte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija: Mala nevjesta Loto Preljubnici Prvi kuvar Srbije Grand show U ringu Teen pleme Film: Otkačeni predsjednik

PINK M U ringu 23.30

07:00 10:00 15:00 15:15 15:45 16:00 17:00 17:40 19:00 19:50 20:00 20:30

Uz jutarnju kafu Dogodilo se...

Toto vijesti Smiješna top lista Na domaćem terenu Zabavni magazin Žestoko Jakanje Texas holdem poker Ekstremno Loto Nindža ratnici

HRT2 13:25 BIJEG: LJUDSKI TERET američki film ® 15:10 Školski sat: Uhvati korak obrazovanje ® 15:40 Puni krug ® 16:00 Regionalni dnevnik 16:20 Županijska panorama 16:40 Generacija Y: Ljubomora i zavist 17:10 Briljanteen (712) 17:55 UZMI ME CIJELOG film ® 19:25 Kuharski duet, epizoda 9. dokumentarna serija 19:55 Večeras prezentacija programa 20:00 Monumentalni izazovi, epizoda 1. dokumentarna serija 20:50 Knjiga ili život 21:15 Opera box HBO 12:05 ZAČIN LJUBAVI film, romantična komedija 13:35 ROBIN HOOD film 16:10 MUPPETI film 17:50 Filmovi i zvijezde 4, epizoda

06:45 09:05 10:00 10:07 10:30 11:00 11:07 12:00 13:07 13:55 14:00 14:07 15:40 16:30 16:50 16:55 17:40 18:30 19:10 19:55 21:00 22:30 22:45 22:55

Boje jutra Serija: Izgubljena čast/r Vijesti u 10 Serija: Izgubljena čast/r Serija: Larin izbor/r Vijesti u 11 Serija: Larin izbor/r Vijesti u 12 Serija: Gumuš Julijina kuhinja Vijesti u 2 Serija: Kad lišće pada Serija: Stranac mladozenja Vijesti u pola 5 Julijina kuhinja Serija: Ruža vjetrova Serija: Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Serija: Izgubljena čast Iz mog ugla Vijesti u pola 11 Sport Film: Državni neprijatelj

VIJESTI Boje jutra 06.45

10:00 10:50 11:15 14:35 15:40 17:30 18:10 19:40 20:00 20:25 22:00 22:30

TV čat Zdravo jutro Hrana i vino Farma, prvi dio Nokaut Hrana i vino Farma Video katalog Loto Video katalog Nokaut Video katalog

47. serija 18:15 PRAVI COUNTRY 2: DAR (12) film 20:05 Kuća laži, epizoda 3. (15) serija 20:35 Carstvo poroka 3, epizoda 10. (15) serija 21:35 Okus krvi 5, epizoda 11. (15) serija 22:25 KUĆA SNOVA film 23:55 SVETI RATNIK film ARENA SPORT 15.00 Fudbal: Milonarios - Gremio 17.00 Dnevne vesti 17.30 Fudbal, magazin Lige šampiona 18.00 Košarka, Srpska liga 20.00 Fudbal: Jelen super liga, najava kola 20.30 Fudbal, pregled francuske lige 20.45 Fudbal:Loren - Lil, prenos 22.45 NFL: Game Day 23.15 NFL: extra 23.30 Fudbal The Football Review SPORT KLUB 13.50 Košarka: CSKA - Partizan 15.30 NBA Action 16.00 Košarka:

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Ukusi života 11:00 Kuhinjica 12:00 Velika planeta 13:00 Konzilijum /r 14:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Bet + 19:00 Urbanizam /r 19:30 Showroom /r 20:00 Ukusi života 21:00 Živa istina 22:30 Forum 23:00 5 do 5 /r 00:00 Živa istina 01:30 Forum /r 02:00 Divlja ljepota

ATLAS Bet + 18.30

07:35 12:00 12:35 16:45 18:25 20:00 20:25 21:00 21:30 22:30 00:00

Svježi u dan Mumijevi Dok. program Serija: Otkačena plavuša Životinjske lakrdije /r PG raport Dok. program /r Info Auto shop Montena Business Broadcasting Ponoćni info

Olimpijakos - Efes 17.45 Auto magazin 18.15 Vesti 18.20 Vesti Premijer lgie 18.45 Košarka: Žalgiris - Kaha Laboral, prenos 20.30 NBA pregled 20.45 Košarka: Montepaski - Makabi, prenos 22.30 Najava španske lige 23.00 Najava Premijer lige FOX LIFE 14.05 -Serija: “Džordanino raskršće” -15.15 -Serija: “Ali Mekbil” -16.15 -Serija: “Da draga” -17.15 -Serija: “Melisa i Džoi” -17.50 -Serija: “Lekar po narudžbini” -18.20 -Serija: “Sudije za stil” -18.50 -Serija: “Privatna praksa” -19.50 -Serija: “Uvod u anatomiju” -20.50 -Serija: “Projekat Modna pista” -21.50 -Paranormalna iskustva poznatih ličnosti

DANAS U GRADU BIOSKOP Sumraka saga: Praskozorje 2 Radni dani: 14:30; 17:00; 19:20; 20:20; 21:30 Oteta Radni dani: 19:10; 21:00; 22:50 Faraonova kći Ned: 16:00 Aleks Kros radni dani: 17:10 Nemoguće Radni dani: 18:30 Atlas oblaka radni dani: 20:40 Artiljero radni dani: 18:00 Smrt čovjeka na Balkanu Radni dani: 20:10; 22:40 Argo Radni dani: 22:30 Skyfall Radni dani: 14:40; 17:20; 20:00; 22:00 22:00 Razbijač Ralf

Radni dani: 15:00 Asteriks i Obeliks u Britaniji 3D Radni dani: 17:50 Ned: 11:10; 15:00 Hotel Transilvanija Radni dani: 16:10 Ned: 12:30; 14:20; 16:10 Hrabra Merida 3D Ledeno doba 4 3D Radni dani: 14:50; 16:40 Madagaskar Gumeni Tarzan 3D Radni dani: 16:00 Ned: 11:10 Marko Makako Tajna kuća krokodila

VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ..................................................122 Vatrogasna ...........................................123 Hitna pomoć .........................................124 Tačno vrijeme .......................................125 Telegrami .............................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..........1180 Informacije ......................................... 1181 Crnogorski telekom ...........................1500 Telenor................................................1188 M:tel ....................................................1600 Elektrodistribucija .......................633-979 Vodovod ........................................ 440-388 Stambeno .....................................623-493 Komunalno ................................... 231-191 JP “Čistoća” .................................. 625-349 Kanalizacije ..................................620-598 Pogrebno ......................................662-480 Meteo ....................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ........................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ........................ ...............................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija....... 080-081-333 Montenegro Call centar ....................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori .............. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ........ 116 666 Sigurna ženska kuća ............ 069-013-321 Povjerljivi telefon ................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije .................................611-438 Narcotics Anonymous ............ 067495250 NVO 4 LIFE.... 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ..........................020-290-414 Samohrane majke ................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka........................................ 618-395 Inspekcija zaštite prostora ..........281-055 Inspekcija rada ............................. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..............265-438 Komunalna policija ..............080-081-222 Metrološka inspekcija ................. 601-360, .................................................fax 634-651 Sanitarna ......................................608-015 Tržišna ..........................................230-921 Turistička ......................................647-562 Veterinarska .................................234-106 BOLNICE Klinički centar ..............................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ........................................648-823 Konik .............................................607-120

Tuzi ................................................603-940 Stari aerodrom .............................481-940 Dječja ............................................603-941 Golubovci ...................................... 603-310 Radio-stanica ...............................230-410 Blok 5 ............................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .........................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški........................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF .............. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” ...........................020-641-651 Montvet.........................................662-578 APOTEKE Ribnica .......................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog .............241-441 ICN Crna Gora ...............................245-019 Sahat kula ..................................... 620-273 Biofarm .........................................244-634 HOTELI Ambiente ......................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .......................406-500 Bojatours ...................................... 621-240 City ................................................441-500 Crna Gora .....................634-271, 443-443 Evropa .......................... 621-889, 623-444 Eminent ........................................664-646 Keto............................................... 611-221 Kosta’s ......................... 656-588, 656-702 Lovćen .......................................... 669-201 Pejović ..........................................810-165 Premier .........................................409-900 Podgorica .....................................402-500 TAKSI Alo taksi .......................................... 19-700 SMS ..........................................069019700 Boom taksi...................................... 19-703 Bel taxi ............................................ 19-800 City taksi ..........................................19-711 besplatan broj .........................080081711 De lux taksi ..................................... 19-706 Exclusive taksi .................................19-721 Hit taksi........................................... 19-725 Red line taksi ...................................19-714 SMS ..........................................068019714 Royal taksi ...................................... 19-702 Oranž 19”........................................ 19-709 PG taksi ........................................... 19-704 Queen taksi..................................... 19-750

SMS om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa i pošaljite na broj 14554.

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA NIKOLE BB £ 7. SPRAT (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO:

Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. WWW.ABEXCOMPANY.ME

USLUGE

- Jednosoban stan 42m², ispod Ljubovića. Prizemlje ukopano 80cm Napomena: Registracija preduzeća i knjigo- Dvosoban 50m², kineske ambasade.

Prizemlje 80cm (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što 1. pored Tekst oglasa može da sadrži ukopano 160 karaktera ste poslali vodstvene uslugeoglas, najje inije, - Trosoban 98m² na 2-spratu, “Codre” (djeljiv na uspješno 2 jednosobna) dobićetepored obavještenje da ste poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je najprofesionalnije ova šifra osnova za i najbrže.

- Trosoban 63m² na St.aerodromu reklamacije.kod škole. Suteren, odličan raspored Tel.067/591-950, 020/511-925, - Trosoban 92m²2.u strogom centruposlati ul.Slobode (pored Carina), 11.sprat Mali oglasi do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 067/210-340 14805 3. iza Redakcija zadržava daodizvrši oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

- Poslovni prostori Delte, u velikoj bijelojpravo zgradi, 20 dokorekturu 300m² Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, 4. Oglasi UKNJIŽENO koji nijesu u skladu SVE NOVOGRADNJA, 1/1 sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! tuš kabine, renoviranje postojećih i 5. INVESTITORA Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

DIREKTNO OD opravke.navedenih Tel.069/013-484 14808 6. Prilikom–slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen.sve Umjesto MOŽE KOMPENZACIJA POVOLJNO 067-277-444 znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija.

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, Izdajem namješten, klimatizovan Boravak i radna dozvola stranaca. kraj 2006, 131.000km, urađen IZDAJE SE jednosoban stan preko puta hrama.

KUĆE/STANOVI Upotrebne dozvole za prostore. veliki servis, nove gume...

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam Tel.067/403-067, 067/506-67714820 Profesionalno. Tel.069/020-102 Odličan.

14803 P pisati na e-mailIzdajem adresu: MARKETING@DNOVINE.ME na tel: +382Registracija 77 300 104Knjigovodposlovni prostor ili pozvati jednosoban prazan stan Tel.067/265-605 preduzeća.

14782 Prodajem kuću, 84m2, na placu u zgradi. Zagorič, novogradnja, 66m2 , Ulcinjska 3 stvo. Završni računi. Stečaj i likviod 1.000m2 sa vinogradom i Mercedes 300D, bez motora, je ikomforan, dvije terase, parking, dacija. Strancima obezbjeđujem voćnjakom u naselju Murtovina.

Podgorica no.

Vrlo solidan.

Tel.069/423-042 klima. Tel.067/520-540 14788 14822 radnu dozvolu i boravak. Ugovori.

Tel.069/883-220 14789 Izdajem prazan stan, Ulica Povoljno! Polo 85. god, benzin Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 14804 Tel.067/609-089 Podgorica - Donja Gorica, lux skopska, Masline. Tel.650-254, + plin. Neispravan karburator.

Servis klima, ugradnja, prodaja, kuća 456m2 sa 600m2 placa, 069/702-333 Tel.067/510-041 14823 14824 Prodajem odličan poslovni prodezifekcija. Garancija. Najpovljnije.

490e/m2. Može dokup zemljišta. stor 70m2 u centru Podgorice, Prodajem seat ibizu FR oprema Tel.067/501-209, 068/501-209 Plaćanje: keš, kompenzacija, obezSOBE Ulica Balšića (pored Bonđorna), www.klimescepanovic.com 1.9 T(DI) 130KS, 2005.god, 6 bijeđen kredit (50.000-100.000e, 14828 novogradnja, upotrebna dozvola.

Izdajem studentima dvije dvokrebrzina, registrovan punu godinu, kamata 5 odsto godišnje na Vršim sve vrste otčepljenja vetne sobe u zasebnom stanu, Tel.067/205-200 nove gume, prešao 110.000 km, 25 godina. Tel.068/103-068, 14840 kanalizacije električnom sajlom!

60e po krevetu, struja i kuhinja ima servisnu,za keš dogovor.

067/503-605 14810 Begović. Tel. 067/473-367, posebno. Tel.067/609-607 I Tel.067/639-776 14784 14831 068/597-029, 069/747-204.

Na četiri kilometra od centra Renta sobe dan dva ili duže. Kupa- Povoljno izdajem kancelarije Odmah - non stop grada prodajem ili izdajem 14830 u Njegoševoj ulici, idealne za GRAĐEVINSKE USLUGE tilo, klima, TV, parking obezbijekuću i imanje. Vrela ribnička. turističke agencije, knjigovodstveđen.

Ekstra povoljno.

Podgorica.

Tel.067/475-957, 069/475-595 DU ŠKO R A DI ŠIĆ Veoma povoljno i kvalitetno 14817 ne usluge i slično. Kontakt broj Tel.069/690-193 14837 radimo kuće od temelja do krova, Dezinfekcija 068/408-727 Prodajem novu kuću u Virpaza14781 šalovanje, malterisanje, zidanje, ru na trgu, 4 luks apartmana, Dezinsekcija PLACEVI ograde, renoviranje objekata. Podekstra, 100 kvadrata 95.000.

VOZILA/AUTO DJELOVI Deratizacija gorica. Tel.068/666-672 Prodajem plac na Drezgi - Piperi, Tel.069/777-727 14763 14821 Toyota dizel D4D, 2006.g, u odZAŠTITA GRAĐE PROTIV 877 m2. Tel.069/104-376 14767 Cetinje, kuća atraktivna lokacija, SIPE UZ TRAJNU ličnom stanju, kupljena u salonu, GRAĐEVINSKE MAŠINE Podgorica Donja Gorica, placevi GARANCIJU!!! zelenilo, centar. Može djeliuredno servisirana, prvi vlasnik.

3.365 (1.745 i 1.620m2) 2-4 mična kompenzacija za stan.

Moćna građevinska dizalica (vra067/874-007 Tel.068/680-925 14768 urbanističke parcele. Plaćanje: Tel.068/713-288 bac) je ino. Tel.069/423-042 14787 069/074-618 14827 Prodajem mercedes 190 D - pokeš, obezbijeđen kredit (30.000Prodajem stan u Beogradu na 80.000e), kamata 5 odsto godišvoljno. Tel.069/034-876 14771 Vračaru, 55m2, ekstra kvalitet, nje na 25 godina. Tel.068/103Prodajem cedy 2000 SDI reginovogradnja, prvi sprat, namje068, 067/503-605 14811 strovan 2004. god, u extra stanju, šten, južna strana, cijena povoljna.

Bigova, prodajem 2 placa po odrađen veliki servis, aluminijumTel.069/325-340, 067/609-141 14836 420 m2 blizu mora, je ino. ske felne.

Tel.068/713-288 14826 Tel.069/035-363 I 14774 Izdajem jednosoban namješten POSLOVNI PROSTOR stan. Stari aerodrom, iza Volija.

WWW.PG-GARAGE.ME Tel. 069/993-992 Extra povoljno prodajem komplet14783 no namještenu stomatološku ordiCorsa CDTI ΄10. Pežo Izdajem namještenu zasebnu kuću naciju sa dvije stolice, u Podgorici, kod Katoličke crkve, Podgori207 HDI sport ΄09. Golf 35m2. Tel.068/679-086 14765 ca. Prednost samci i studenti.

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

Tel.067/319-235

14769

Izdajem jednosoban, namješten stan u Maslinama. 60e po krevetu, najmanje 2 osobe. Tel.069/666569 14779 Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537 14790 Izdajem stan, 42m2, Ulica Vasa Raičkovića, 3. sprat, na duži period. Tel.067/475-957 14816 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini semafora u Gornjoj Gorici.

Tel.068/557-251 14819

Prodajem poslovni prostor 115m2 u strogom centru Bara, visina 4m, prilaz sa 3 strane, parking, renoviran.

Tel.069/442-289

6 TDI. Ford focus ΄08.

Opel astra. Citroen c4 grand. Pasat 6 TDI.

14809

Tel.067/631-328

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

33

PETAK, 23.11.2012.

Moleraj-gletovanje-tapeti (kreÄ?enje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110 14833 KeramiÄ?ar - ruĹĄenje starih postavljanje novih, Podgorica i primorje.

Tel.068/477-548 14834 DjeÄ?ja igraonica. Proslava djeÄ?jih roÄ‘endana i Ä?uvanje djece po satu.

Tel.067/238-542 14838

Novootvorenom pet shopu u Budvi potrebna radnica sa osnovnim znanjem engleskog jezika.

Tel.069/923-300 14762

Kućni servis: vodoinstalater, elektriÄ?ar, bravar i moler. Dolazak besplatan! Intervencije veoma povoljne.

Tel.068/422-218 14839

Kafe baru u centru i Preko MoraÄ?e potrebne konobarice i ĹĄankerice sa radnim iskustvom. Plata 450 eura. Tel.068/505-070 14815

NASTAVA

TraĹžim saradnicu u raÄ?unovodstvu. Obezbijedite sebi besplatnu obuku i zaradu. Zarada 40 odsto mjeseÄ?ne nadoknade klijenta.

Podgorica. cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974 14832

APARATI/OPREMA

Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija.

Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 14829

NAMJEĹ TAJ

RAZNO

NamjeĹĄtaj ToĹĄić - izrada i restauracija namjeĹĄtaja, izrada braÄ?nih leĹžajeva i garnitura na razvlaÄ?enje, Podgorica. Tel.069/273-852 14780

Bato-Bosanac pomoću gledanja u ĹĄolju sa sigurnoťću otkriva vaĹĄe juÄ?e, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-02914748

Izrada namjeĹĄtaja od ploÄ?astih materijala: kuhinje, plakari, ormari, sobe. Kvalitetno, brzo, povoljno. Pozovite. Dolazak besplatan. Tel.067/342-392 14813

U Mojkovcu prodajem muĹĄku bundu od prevrnute koĹže, braon, malo noĹĄena, 30. Zvati 067/922-0315 14760

POLJOPRIVREDA NOVEMBARSKA AKCIJA

-10%

NA SVE LAPTOP I DESKTOP RAÄŒUNARE ul.Slobode br. 6 067/286-688,020/230-299 Klime sa i bez invertera, prodaja, montaĹža, servis, dezinfekcija, Ä?iťćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno.

Tel.069/020-997, 067/289-974 14807 Alarmni i video sistemi - prodaja i montaĹža opreme za alarmne sisteme, video nadzor, interfone, ozvuÄ?enja. Tel.069/150-751, 067/351-953 14812

Matematika, fizika. Srednja, osnovna, studenti. PojedinaÄ?an rad. Profesor. Moguć dolazak.

Tel.069/777-905 14759 Dajem Ä?asove bubnjeva.

Tel.067/319-235

14770

UÄ?iteljica sa iskustvom daje Ä?asove osnovcima od prvog do sedmog razreda.

Tel.069/542-025 14825

POSAO Potrebno razno hotelsko osoblje sa znanjem engleskog jezika za krstareće brodove. Tel.069/885-077 14761

Klime – obiÄ?ne, inverteri, multi sistem, kasetne. Prodaja, montaĹža, servis, Ä?iťćenje, popravke, dezinfekcija. Povoljno, profesionalno. Tel.069/020-023, 067/342-392 14814

POZIV ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUĹ TVA Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) i NVO Smart kolektiv iz Beograda pozivaju organizacije civilnog druĹĄtva sa sjediĹĄtem u Bijelom Polju, NikĹĄiću, Pljevljima i RoĹžajama koje su zainteresovane za uspostavljanje saradnje sa biznis sektorom, pronalaĹženje novih naÄ?ina podrĹĄke za svoje aktivnosti i uspostavljanje kvalitetnih odnosa vaĹžnih za odrĹživost organizacije, da se prijave za uÄ?eťće u projektu PARTNERSTVO ZA ODRĹ˝IVOST, finansiranog od strane Evropske unije u okviru Programa prekograniÄ?ne saradnje Srbija – Crna Gora koji se finansira iz druge komponente Instrumenta za pretpristupnu podrĹĄku 2007 – 2013.

UÄ?eťćem u projektu, organizacije će imati priliku da steknu nova znanja i savladaju praktiÄ?ne instrumente potrebne za uspostavljanje saradnje sa biznis sektorom. Aktivnosti u okviru projekta ukljuÄ?uju: • Program jaÄ?anja kapaciteta kroz seriju treninga u kljuÄ?nim oblastima: Odnosi sa javnoťću, StrateĹĄko planiranje, Korporativna filantropija, Biznis-NVO partnerstva • Studijske posjete organizacijama, udruĹženjima i preduzećima koje predstavljanju primjere dobre prakse saradnje civilnog i poslovnog sektora • ÄŒetvoromjeseÄ?nu mentorsku podrĹĄku pri pripremi projekata za saradnju sa biznis sektorom • UÄ?eťće na Sajmu ideja, na kome će predstavnici/e organizacija imati priliku da direktno predstave svoje projektne ideje preduzećima; • UÄ?eťće na Forumu o meÄ‘usektorskim partnerstvima i druĹĄtveno odgovornom poslovanju, na kome će predstavnici/e sva tri sektora imati mogućnost da razmjene iskustva TakoÄ‘e, uÄ?esnici/e projekta imaće pristup publikacijama i online resursima iz oblasti meÄ‘usektorske saradnje i druĹĄtveno odgovornog poslovanja.

Rok za dostavljanje prijava je 3. decembar 2012. Napominjemo da je broj organizacija koje mogu uzeti uÄ?eťće u projektu ograniÄ?en.

Detaljne informacije o projektu, uslovima apliciriranja i procesu selekcije moŞete naći na web sajtu CRNVO www.crnvo.me i Smart kolektiva www.smartkolektiv.org. Takođe, potrebne informacije moŞete dobiti slanjem e-maila na e-mail adresu rados.musovic@crnvo.me, kao i pozivom na broj telefona +382 20 219 120 .

Prodajem domaću svinju za klanje. Tel.069/537-316 14773 Prodajem domaću svinju za klanje do 150kg. Povoljno! Tel.067/260119, 020/811-308 14776

Prodajem frizerski i kozmetiÄ?ki enterijer zbog zatvaranja. Povoljno! Tel.067/569-668 14766 Prodajem kafemat sa jednom grupom, aparat za toÄ?enje piva i pokretnu tendu 20 m2.

Tel.069/034-876 14772 KruĹžni gater za rezanje, krajÄ?anje oblovine, hitno, 800e.

Tel.069/423-042

14785

KUĆNI LJUBIMCI Prodajem ťtenad kane korsa stara 3 mjeseca. Muťki 200, Şenski 150 eura. Tel.069/050-111 14818

LIÄŒNO Zgodan momak, 28 godina, pruĹža usluge djevojkama i damama za nadoknadu od 20e, javite se, nećete se pokajati! Tel.067/402-40914764 Penzioner, ozbiljan, Musliman, situiran, stambeno obezbijeÄ‘en, Bar, Ĺželi poznanstvo sa starijom ozbiljnom damom radi braka.

Tel.069/789-431 14777 Prijatan momak, kulturan, upoznao bi stariju damu, primorje.

Tel.069/988-629 14835

Profi maťina za rezanje navoja, je ino. Tel.069/423-042 14786 Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine.

Tel.069/019-698, 067/455-713 14806 Tarotomanija-cilj je da preuzmete kontrolu nad vlastitim Ĺživotom i rijeĹĄite svoje probleme.

Tel.069/946-041 14841

Pratite nas na twitteru

@dnovine

34 Sport

PETAK, 23. 11. 2012.

RK SUTJESKA Nikšićani će večeras (20.15) i sjutra (15) odmjeriti snage sa belgijskom Initiom u sklopu 3. kola Čelendž Kupa.

Dogovorom klubova oba meča će se odigrati u Belgiji, kako bi Sutjeska smanjila troškove s obzirom da se klub nalazi u očajnoj finansijskoj situaciji.

Foto: Darko Jovanović

DA LI STE ZNALI...

NOVI PORAZ

Da Luis Nazario Da Lima Ronaldo nikada u karijeri nije osvojio Ligu šampiona!

TIKET DANA SENT ETJEN VALENSIJEN TIP 1 KVOTA 1.90 FORTUNA DIZELDORF TIP 2

KVOTA 2.40

KELN BOHUM TIP 1

KVOTA 1.70

LEGIJA VIĐEV LOĐ TIP 1

KVOTA 1.45

ROSTOV MORDOVIJA TIP 1 KVOTA 1.55 SOSIJEDAD OSASUNA TIP 1

KVOTA 1.85

Da danas počinje bili bismo u vrhu

Strateg Budvanske rivijere Siniša Reljić žali za propuštenim u proteklim mečevima Lige šampiona Miloš Pavićević

N

ovi poraz, stara rezultatska, ali nova priča na parketu - odbojkaši Budvanske rivijere konačno su pokazali reakciju u Ligi šampiona. Upisana je nova negativna recka, ali ono što su izabranici Siniše Reljića prikazali protiv Berlina (2:3) moglo bi, da nije suviše kasno, i da obraduje simpatizere narandžastog tima.

Ovako - ostaje za nauk za neku narednu sezonu, pošto evropski vozovi aktuelne polako odlaze, sa obzirom da je i plasman u Kup CEV sveden na domen teorije. Strateg narandžastih svjestan je da je bolja igra kasno krenula, ža-

li za proteklim mečevima, ali zna razloge loših izdanja svojih izabranika.

“Napredak u igri je evidentan, iz utakmice u utakmicu igramo sve bolje, ali za formiranje tima potrebno je na tom nivou da igramo dva mje-

NE PROPUSTITE

Montepaski - Makabi (SportKlub, 20.45) Na programu je košarkaški spektakl - u meču Evrolige italijanski predstavnik dočekuje “ponos Izraela”! Uživajte u vrhunskoj košarci...

seca. Da sada počinje takmičenje sigurno bi naš bodovni saldo bio bolji. Mislim čak i da bi smo bili blizu plasmana u narednu rundu”, kazao je za naš Dnevne novine Stevan Reljić, koji je još jednom ponovio zadovoljstvo prikazanim protiv Berlina.

“Prokockali smo dosta šansi da budemo u boljoj situaciji na tabeli i zato ostaje velika žal. Ono sa čim ne mogu da budem zadovoljan protiv Berlina jeste rezultatom, sa svim ostalim sam prezadovoljan, jer smo igrali odlično”, istakao je Reljić.

TENIS - Finale turnira u Šangaju između Novaka Đokovića i Endija Mareja koje je pripalo srpskom igraču rezultatom 2:1 (5:7, 7:6, 6:3) proglašeno je za najbolji meč u 2012. godini prema ocjeni Asocijacije teniskih profesionalaca (ATP).

ALEKSANDAR PETROVIĆ - Selektor Bosne i Hercegovine (BIH se nalazi sa našom Crnom Gorom u grupi na EP u Sloveniji 2013. godine) prvi je kandidat da preuzme Cedevitu nakon ostavke Božidara Maljkovića.

“Ljetos sam trebao uzeti Cedevitu, ali oni su odabrali Maljkovića”, rekao je Petrović.

Pored Petrovića Cedevita razmišlja još o Nevenu Spahiji, kao i o stručnjaku iz Srbije - Aleksandru Džikiću.

SPORTSKI EKRAN 11:15 11:45 16:15 17:25 18:00 18:00 18:45 19:45

Umjetničko klizanje Ski skokovi Ski skokovi Fleš sport Keln - Bohum, fudbal Lokomotiva - Slaven Belupo, fudbal Žalgiris - Kaha Laboral, košarka Bešiktaš - Bamberg, fudbal

(Eurosport2) (Eurosport) (Eurosport) (RTCG2) (Eurosport2) (Arena3) (SportKlub) (SK Prime)

19:55 20:30 20:45 20:45 20:45 21:30 22:50

Sport Fortuna D. - Hamburg, fudbal Montepaski - Makabi, košarka Real Madrid - Himki, košarka Sent Etjen - Valensijen, fudbal Real Sosijedad - Osasuna, fudbal Sport

(RTCG1) (Eurosport2) (SportKlub) (SportKlub+) (Arena1) (SK Prime) (TV Vijesti)

Pratite nas na twitteru

@dnovine

36 Sport

PETAK, 23. 11. 2012.

Denver pokvario Lavov i Pekmenov povratak Minesota konačno može da računa na dva najbolja košarkaša - Kevin Lav je iznenadio sve u “Target centru” kada se pojavio u startnoj petorci, ali ni njegov, ni povratak našeg Nikole Pekovića nije spasio “vukove” - Denver je slavio sa 101:94!

“Drago mi je što smo se Peković i ja vratili, ali krivo mi je što smo izgubili.

Bili smo dobri u prvom dijelu, kasnije smo podbacili”, rekao je Lav nakon utakmice.

Lav je ubacio 34 poena i 14 skokova, Peković je dodao 10 koševa i imao sedam uhvaćenih lopti. Za razliku od Pekovića, drugi Crnogorac u NBA ligi se radovao - Orlando je savladao Detroit sa 90:74, a Nikola Vučević je za 22 minuta i 23 sekunde uknjižio po šest pogodaka i skokova.

SEMAFOR: Šarlot - To-

ronto 98:97, Klivlend - Filadelfija 92:83, Indijana Nju Orleans 115:107, Orlando - Detroit 90:74, Atlanta - Vašington 101:100, Boston - San Antonio 100:112, Majami - Milvoki 113:106, Oklahoma - Los Anđeles Klipers 117:111, Hjuston Čikago 93:89, Minesota Denver 94:101, Dalas - Njujork 114:111, Feniks - Portland 114:87, Sakramento - Los Anđeles Lejkers 113:97, Golden Stejt - Bruklin 102:93.

M.P.

EVROLIGA

Moskovska lekcija CSKA nije dozvolio iznenađenje u Moskvi “armejci” su lagano odradili Partizan rezultatom 78:61 (23:22, 25:14, 13:12, 17:13)!

Družina Duška Vujoševića se dobro držala u prvih 15 minuta, ali su onda Miloš Teodosić i drugovi ubacili u brzinu više koju “crno - bijeli” nijesu mogli da isprate. Najzaslužniji za trijumf Moskovljana bio je Soni

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC Nikić

Šampion iz prijestonice GDJE SU I ŠTA RADE

NBA

Vems (14 poena), kome su pomogli Dionte Kristmas (13) i Andrej Vorončevič (12), dok su kod Partizana bolji od ostalih bili Vladimir Lučić i Dragan Milosavljević - tandem je postigao po 12 koševa.

CSKA je pobjedom popravio skor na 6-1 i do kraja će se boriti sa Barselonom za prvo mjesto u grupi, dok Partizanu (1-6) ostaje da u preostala tri kola potraži prolaz do Top 16.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

DN U POSJETI - Nikola Nino Adžić, nekadašnji rukometaš sa Cetinja otkriva detalje iz karijere, prisjećajući se najljepših i najtužnijih trenutaka Aleksandar Popović, foto: Darko Jovanović

C

rnogorski sportski ambasadori predstavljali su malu balkansku ljepoticu i u vrijeme dok ona nije živjela samostalno. Jedan od njih je Cetinjanin Nikola Nino Adžić, koji je kroz rukometne vode uspio da dopliva do finala Kupa evropskih šampiona sa Proleterom 1991. godine, odnosno bronzane medalje sa Jugoslavijom na Evropskom prvenstvu 1996. godine, što je nesebično podijelio sa Dnevnim novinama, dotakavši se velikih uspjeha reprezentacije, ali i budućnosti našeg rukometa, koji je na klupskom nivou dotakao samo dno. Nego, da krenemo od početka sa glavnim junakom naše nove rubrike, koja će vas ubuduće dočekivati petkom na stranicama Dnevnih novina...

Gdje je danas Nikola Aždić i što radi? Čime se bavi?

“U posljednjih nekoliko godina sam porodičan čovjek.

Odavno sam oženjen i imam troje djece, ali nikad nijesam imao toliko vremena da budem sa njima koliko sada, jer sam igrao u inostranstvu. Sticajem okolnosti, jer ne radim, više sam sa porodicom i normalno da mi nedostaje rad u struci u kojoj sam bio toliko godina”, priča Adžić.

Zašto je baš rukomet sport u kojem ste napravili iskorak? Jer, zna se da to nije bila „prva ljubav“.

“Puno sam bolje igrao fudbal, nego rukomet. Ali, pokrenuo se u školskim danima neki rukometni turnir, na koji smo svi igrali i iz čega je izrasla talentovana generacija, koja je krenula u Lovćen.

U to vrijeme smo upražnjavali znatno više sportova i bilo je mnogo potencijala, iako je samo nas nekoliko uspjelo da napravi karijere, dok je ostatak ostao na Cetinju i, nažalost, propustio

da urade nešto veće”.

Koje utakmice su ostale urezane u sjećanju Nina Aždića?

“Ima mnogo igrača koji pamte svoje mečeve i skupljaju kasete. Ali, ja nijesam baš takav.

Jednu kasetu sam skoro slučajno našao, misleći da je neki film, kad sam vidio snimak finalne utakmice Kupa evropskih šampiona između mog Proletera i Barselone. Normalno da je to jedn a od

najbitnijih utakmica, jer se tako nešto malo kome ispuni u karijeri. Takođe, tu je i utakmica kada sam sam sa Lovćenom igrao protiv Crvene zvezde, u pretposljednjem kolu zajedničke lige. Možda mi je to bio jedan od najtežih duela, odnosno najvažniji, jer smo tada rešavali opstanak Lovćena u prvoj ligi. Odigrao sam fantastično i sjećam se, na poluvremenu je bilo 7:7, a ja sam postigao svih sedam golova”.

● FINALE KUPA ŠAMPIONA

SE NE ZABORAVLJA Kultno finale Kupa evropskih šampiona 1991. godine sa Proleterom i minimalan poraz od Barselone... Da li se moglo do te titule?

“Sjećam se da smo slavili u Zrenjaninu 23:21, nakon čega je usljedio revanš u Kataloniji. Igrao se egal, a Barselona je na kraju slavila 20:17 i okitila se titulom prvaka Evrope. Međutim, smatram da smo imali znanja i kvaliteta za prvo mjesto, ali je ono izmaklo i zbog nekih drugih stvari, kao

LIČNA KARTA

Ime i prezime: Nikola Adžić Datum rođenja: 25. 04.

1962. Cetinje - 1 9 7 4 . re g i s t ro v a n u Lovćenu -1977. debitovao kao 15-godišnjak za Lovćen -1979. postao juniorski reprezentativac Jugoslavije -1982. postao član Proletera -1987. povratak u Lovćen -1990. novi put u Proleter -1991. vicešampion Evrope sa Proleterom -1993. prelazak u Trst -1996. bronzana medalja na EP sa Jugoslavijom -1996. završio karijeru u Partizanu

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine PETAK, 23. 11. 2012.

Veliki čovjek, dobre duše Dok je Nikola Adžić igrao u Proleteru, gol tima iz Zrenjanina čuvao je Željko Đurđić Džigi, a ista situacija je bila i u reprezetaciji Jugoslavije. Danas je Đurđić jako bolestan i postoji mogućnost da ostane invalid zbog dva stradala koljena. Uz donacije i pomoć, našlo se i ime Nikole Adžića.

“Kada je pročitao u beogradskim „Vestima“ priču o meni, Nino me je iznenadio svojom posjetom. Dok je trajalo rukometno prvenstvo u Beogradu, skoknuo je do Zrenjanina i baš me prijatno obradovao. Obećao mi je pomoć i rekao da će lično snositi sve troškove poslije operacije, kada budem na rehabilitaciji u Igalu. Nesumnjivo, radi se o velikom čovjeku, dobre duše”, zaključio je Džigi. što su Olimpijske igre u Barseloni 1992. godine, zbog kojih je Barsa jednostavno „morala“ da osvoji najjače takmičenje”.

Bronzana medalja sa Jugoslavijom na Evropskom prvenstvu 1996. godine u Španiji jedan je od najljepših trenutaka u vašoj karijeri?

“Kako da ne. Takve stvari se ne zaboravljaju. Izgubili smo od domaćina Španije u polufinalu i svi su očekivali da će upravo oni slaviti na svom tlu, ali ih je minimalno pobijedila Rusija i iznenadno osvojila prvenstvo. Sa druge strane, mi smo se našli u borbi za treće mjesto sa super jakom selekcijom Švedske, koju smo bacili na koljena 26:25, potpisavši osvajanje bronzanog odličja, zahvaljujući kojem danas primam državnu penziju kao neko ko je doprinio razvoju crnogorskog rukometa, ali i sporta uopšte”.

● Bravo za

reprezentaciju Nevjerovatni uspjesi reprezentacije Crne Gore protiv Švedske, Njemačke, a zatim i Češke su vas, vjerovatno, učinili jako ponosnim?

“Ti momci su prosto fantastični. Igraju za svoju zemlju na jedan potpuno drugačiji način i u svakoj utakmici doslovno ostave srce na terenu. Uspjeli su da eliminišu Švedsku i plasiraju se na Svjetsko prvenstvo, a onda su na najbolji mogući način krenuli u kvalifikacije za Evropsko, gdje mi je samo žao što sa mnogo većom razlikom nijesu pobijedili Njemačku, jer znam koliko njih boli svaki gol u rukometu”.

Selekcija na sedmom ne-

bu, rukometna liga na samom dnu?

“To je veliki problem. Uprkos već pomenutim rezultatima smatram da nam je budućnost prilično neizvjesna i strahujem za nju. Što će biti kada odu svi ovi igrači koji su formirali državni tim i da li imamo toliko kvalitetnih mladih igrača da ih zamijene? Ostaje da se vidi, ali naša liga je spala na niske grane i kroz nju je veoma teško doći do napretka, jer ne postoje adekvatni uslovi za igru, a da ne pričamo o ostalom”.

Prije nekoliko godina ste vodili Lovćen, a Cetinjani su se zahvalili Peru Miloševiću na saradnji. Da li postoji mogućnosti da se vratite na klupu matičnog kluba?

“Lovćen je klub koji najviše volim. Međutim, prije nekoliko godina kada sam se vratio iz Italije da pun elana radim u svom klubu bio sam razočaran nekakvim postupcima i u ovoj situaciji o povratku na trenersko mjesto Lovćena uopšte ne razmišljam”.

Rukometaši nekada i sada?

“Za razliku od moje generacije koja je bila svestrana i bavila se različitim fizičkim aktivnostima, današnji rukometaši su kocentrisani isključivo na jednu stranu i smatram da je to bila naša prednost. Takođe, u moje vrijeme nije bilo važno samo da se ostvari trijumf, već i da se napravi neki dobar štos, koji će publika premijerno vidjeti na terenu. A, da ne pominjem – mediji su nekada puno manje posvećivali pažnje strijelcima na rukometnim terenima, dok je danas dovoljan i jedan potez da igrač dobije prostor u novinama, televiziji...”.

Sport 37

Pratite nas na twitteru

@dnovine

38 Sport S T A V

PETAK, 23. 11. 2012.

ODJECI LIGE ŠAMPIONA

Biti bogat ne znači biti veliki VUK PEJOVIĆ navijač

Fudbal zaista jeste poseban! Najvažnija sporedna stvar na planeti - opravdava svoj nadimak. Suština fudbala se nalazi u tradiciji i ona ma koliko se brojni šeici, biznismeni i ostali milijarderi trudili da je stave u drugi plan ona uvijek izbija na prvo mjesto. Tradicija, ime, pa tek onda novac. Zato fudbal i jeste najveći.

Za razliku od recimo košarke gdje klubovi mijenjaju ime zavisno od promjene sponzora (najdrastičniji primjeri Italija i Španija) ili rukometa gdje je situacija slična, u fudbalu je to skoro nemoguće. Za razliku od američkih sportova gdje se “franšize” prodaju i sele iz grada u grad zarad veće dobiti, fudbal tradiciju stavlja na prvo mjesto.

Tradicija o kojoj se toliko priča u fudbalu, stvara se godinama, decenijama i rezultatima. Novac dođe kao pomoćno sredstvo. Čelziju koji je već imao reputaciju jednog od najvećih londonskih klubova i prije ere Abramoviča, trebalo je punih osam godina da bi se domogao vrha Evrope i počeo pisati evropsku istoriju. Dakle, bez obzira koliko novca ulazilo u klub uspjeh preko noći je prosto nemoguć u ovoj igri. “Građani” iz Mančestera već drugu sezonu zaredom ispadaju u grupnoj fazi, a pokupovali su sve što se može pokupovati.

Znao je veliki Ferguson šta priča kada im je poručio da “tradiciju ne mogu kupiti” i da ona u ovoj igri znači mnogo!

Uostalom, legenda Ajaksa Frank de Bur prilikom žrijebanja grupe rekao je da Siti mora biti obazriv, jer igra sa tri bivša šampiona Evrope koja zajedno imaju 14 titula prvaka! Na pitanje novinara koliko velika istorija jednog kluba ima veze sa sadašnjošću kratko je odgovorio “mnogo”! Ko to ne shvata, ne shvata ni fudbal kao igru. Takođe, veličina jednog kluba ogleda se u veličini igrača koji nastupaju za isti. Tako je jedan Bufon glatko odbio prvo milione Sitija, a zatim i Pari Sen Žermena uz objašnjenje da ne želi da ide iz “većeg u manji” klub, iako tada Juve nije igrao Ligu šampiona.

Ove nedjelje u najelitnijem takmičenju vidjeli smo jedan antifudbalski potez napadača Šahtjora Luis Adriana koji je prekršio sva nepisana pravila fer-plej igre. Jednom igraču Bajern Minhena, Milana, Reala, Barselone, Juventusa, Ajaksa se to nikad ne bi dogodilo.

Kada je prije desetak godina stvorena jedinstvena azijska Liga šampiona (do tada se igrale dvije dalekoistocna i bliskoistocna) kada su svoj kapital ujedinile prije svega moćne automobilske industrije sa krajnjeg istoka i bogati šeici bliskog istoka kako bi stvorili respektabilno takmičenje većina njih je manji dio svog novca uložila u tamošnje klubove, a glavni kapital ostavila za Evropu. Dok su se ljudi iz fudbalskih saveza tih zemalja bunili bogataši koji su jednostavno išli za većom dobiti u Evropi svoj postupak kod kuće pravdali su “fudbalskom tradicijom”! Samo što nijesu znali da na Starom kontinentu tradicija ima svoju hijerarhiju.

Dejvid Bekam je nedavno izjavio da želi da bude dio razvoja fudbala u Americi, i dio vlasničke strukture LA Galaksija. Pricajući kako je zapanjem brzim napretkom fudbala i visokim kvalitetom igre naletio je na pitanje novinara koji je želio da zna kada će američki klubovi moći da pariraju evropskim. Odgovorio je - što se tiče rezultata i igre brže nego što većina misli, ali što se tiče fudbalske tradicije skoro nikad.

Posljednji trendovi pojavljivanja milijardera koji žele da ulazu u igru pokazuju da ta svijest o fudbalskim veličinama počinje da dolazi do izražaja. Američki reper Snup Dog rekao je da želi da kupi dionice Seltika, jer poštuje veliku istoriju tog kluba, dok je grupa katarskih biznismena uložila novac u Notingem Forest. Na pitanje zašto baš u Notingem koji nije igrao u Prvoj ligi već dvije decenije stigao je odgovor - “zbog veličanstvene tradicije tog kluba”! Prije nekoliko dana kompanija iz Dubaija kupila je sve akcije velikog Lidsa koji se nalazi na dnu Druge lige. Da li treba postavljati pitanje zašto baš Lids?

Fudbal, jedan od posljednjih branika, fudbal - najvažnija sporedna stvar u kojoj novac ne kupuje baš sve!

Specijalno drugo mjesto Zašto Murinjo voli drugo mjesto, zašto je Mekses majstor i druge priče Lige šampiona

Ž

Kosta Bošković

oze Murinjo i drugo mjesto - nekako ne idu zajedno, pogotovo ne ako bi se pitao “specijalni” Portugalac. Međutim, ponekad i ono mnogo znači za današnjeg trenera Real Madrida, budi sjećanja na njegove najljepše trenutke u karijeri i ne brine ga mnogo to što će njegovi “blankosi” u nokaut fazu Ligu šampiona ove sezone krenuti upravo sa drugog mjesta... Razlog? Potrebno je vratiti se u 2004. i 2010. godinu.

Prije osam godina Žoze Murinjo je sa svojim Portom grupnu fazu završio na drugom mjestu iza Real Madrida i kasnije u Gelzenkirhenu podigao legendarni srebrni pehar sa ušima, da bi drugi put do najčuvenijeg trofeja u klupskom fudbalu stigao prije dvije i po godine sa Interom - naravno nakon što je u grupi gledao u leđa Barseloni.

“Dobro je da je Siti ispao, jer se ja ne bih smio vratiti u Madrid da smo izgubili”, rekao je Murinjo nakon meča koji je njegov Real odigrao sa “građanima” u srijedu (1:1). “Moramo biti zadovoljni drugim mjestom u najjačoj grupi Lige šampiona. I ranije sam govorio da ono nije toliko loše, pošto sam dva puta sam osvojio Ligu šampiona kada je moj tim završio takmičenje u grupama na drugom mjestu”.

nog Manća na klupi “građana”, međutim...

“Zašto bih bio smijenjen”, zapitao se Manćini nakon eliminacije iz Lige šampiona. “Naravno da me ne čeka ta sudbina. Sada je vrijeme da napredujemo kao tim, kao kolektiv.

Napravili smo nekoliko grešaka koje su nas skupo koštale, ali se ne plašim za mjesto trenera”.

100

puta je Žoze Murinjo vodio neki tim (Porto, Čelzi, Inter i Real) u Ligi šampiona i ostvario 54 pobjede, 26 remija i 20 poraza.

Heroji večeri, vjerovatno i kompletne grupne faze, su fudbaleri Dortmunda i njihov sjajni trener Jirgen Klop. Biti ispred Reala i zvijezda Sitija u super jakoj grupi Lige šampiona, uz to razbiti Ajaks (1:4) na “svetoj” Amstermad areni,

dovoljno govore u prilog tome - “žuto-crna” boja, defintivno je hit jeseni na Starom kontinentu, a fudbaslki biseri Mario Gece i Marko Rojs garancija spektakularnih poteza i utakmica...

“Ako njih dvojica i kompletan Dortmund nastave da igraju ovako, onda ni najmanje ne treba da ih brine ko će im biti rival u narednoj fazi”, rekao je za njemački Sky, legendarni fudbaler i selektor “elfa” Franc Bekenbauer.

per važnom meču za “roso-nere”, protiv Anderlehta (1:3) kojim je izborena nokaut faza!

“Da je kojim slučajem Leo Mesi postigao takav gol, svaki kanal bi ga bez prestanka prikazivao, a on bio bi proglašen fudbalskim svecem”, “bockao” je nakon meča u Briselu potpred-

sjednik Milana Adrijano Galjani, a sam Mekses je ostao više nego skroman.

“Ništa mi nije prolazilo kroz glavu, jednostavno sam probao.

Lijepo se završilo, ali priznajem, imao sam i sreće. Moj gol svakako nije ljepši od Ibrahimovićevog, ma Ibra je fenomen”.

● KAKAV DORTMUND,

STRAŠAN DORTMUND

● MANĆO: ZAŠTO BIH BIO SMIJENJEN?

Murinjo je srećan i sa drugim mjestom, a Roberto Manćini i Mančester siti ni drugu sezonu zaredom u eliti ne uspijevaju da ga se domognu - arapski milioni izgleda jednostavno “ne igraju” u Evropi. Nakon nove razočaravajuće godine mnogi smatraju da je došao i kraj za popular-

Defanzivni maestro Možda se meč večeri igrao na istoku Mančestera, ali je za spektakl ipak bio zadužen jedan momak od koga se to najmanje očekivalo... Filip Mekses, štoper Milana postigao je jedan od najljepših golova u istoriji Lige šampiona - makazice “ala Zlatan Ibrahimović”. I to na su-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 39

PETAK, 23. 11. 2012.

OMLADINSKA REPREZENTACIJA

Danska je najjači tim u grupi VUGAR GULOGLAN HUSEJNZADE Mladić koji ima svega 21 godinu postavljen je za menadžera azerbejdžanskog Bakua ispred legendarnog Francuza Žan Pjera Papena!

Husejnzade je u svom CV-u napisao da je deset godina igrao popularnu igricu “Football Manager”!

“Uvijek sam želio da radim u fudbalu. Igram igricu menadžer od 2002. godine”, rekao je Husejnzade.

Elitno društvo

Samo još tri mjesta su ostala slobodna u osmini finala Lige šampiona, gdje se već nalazi sedam bivših šampiona Evrope

Arsenal ENG Najbolji rez: Finale 2006.

4 puta šampion Barselona ŠPA NJEM 4 puta šampion Bajern Šampion 1997.

Dortmund NJEM ŠPA Debitant Malaga ENG 3 puta šampion Man Jun ITA 7 puta šampion Milan FRA Polufinale 1995.

PSŽ POR Šampion 1987, 2004.

Porto 9 puta šampion Real Madrid ŠPA NjEM Polufinale 2011. Šalke UKR Četvrtfinale 2011. Šahtjor ŠPA Finala 2000, 01.

Valensija © GRAPHIC NEWS

RAFAEL BENITEZ - Španac je promovisan u novog menadžera Čelzija, ali navijači “plavaca” su protiv njega.

“Poslije Di Matea doveli su nekoga Benitezovog kalibra. On je slab menadžer. Niko nije želio da ga angažuje dvije godine. Benitez je loš”, Dejli Mejl je prenio stav navijača Čelzija.

VALDEMAR FORNALIK - Selektor Poljske, koja se nalazi u našoj kvalifikacionoj grupi za odlazak na SP 2014, naredio je reprezentativcima Ludoviku Obranjaku i Damijenu Perkisu da nauče poljsku jezik, ako žele da ubuduće budu dio selekcije Poljske!

Pomenuti tandem je rođen u Francuskoj, pa im poljski jezik nije jača strana...

“Najvažnija je komunikacija unutar tima. Ukoliko neko loše priča, savjetujemo mu da uzme časove poljskog”, rekao je Fornalik.

Crna Gora na Kipru u 2. kolu prve runde kvalifikacija za EP igra (13.45) protiv Danske Premijera na Kipru nije bila idealna (Finska nas pobijedila 2:0), elitna faza je sada mnogo daleko, a popravni je veoma težak - omladinska reprezentacija Crne Gore igra (13.45) protiv Danske u 2. kolu prve runde kvalifikacija za odlazak na Evropsko prvenstvo 2013. godine!

Skandinavci su definitivno najjača selekcija u našoj grupi, što su pokazali na otvaranju turnira - demolirali su domaći Kipar rezultatom 3:1...

“Danska je najkompletnija ekipa u našoj grupi. Očekuje nas težak meč, pogotovo jer nam je teško pao poraz u duelu sa Finskom. Nadam se da ćemo se na pravi način pripremiti i pružiti dobru igru koja bi nam donijela dobar rezultat kako bismo ostali u igri za plasman u narednu rundu”, rekao je selektor “crvenih” Aleksandar Miljenović za sajt FSCG. A, rane od Finske nijesu još zaliječene - “sokolići” su imali igru, ali je Finska bila mnogo konkretnija...

“Prvo poluvrijeme smo odigrali veoma loše i poslije individualnih grešaka Finska je došla do dva gola prednosti. Malo je šta štimalo u našoj igri... Reagovali smo u dru-

gom dijelu, odigrali mnogo bolje, stvorili nekoliko prilika, ali nažalost nijesmo uspjeli da postignemo pogodak. Sve u svemu, Finci su bili bolji i upisali su zasluženu pobjedu”, rekao je Miljenović. B.T.

Crna Gora mora upisati tri boda protiv Danske ako želi da ostane u igri za plasman u elitnu fazu kvalifikacija za EP

LIGA EVROPA

Evropsko proljeće u Mahačkali Anži bolji od Udinezea, Rubin razbio rezerviste Intera, Partizan do boda u Bakuu

Anži sredio “zebre”: Lasina Traore i Kristofer Samba slave prvi gol na meču

Ruska republika Dagestan je dočekala evropsko proljeće - super bogati Anži “sredio” je sinoć u petom kolu Lige Evrope italijanski Udineze (2:0) i obezbijedio plasman u narednu fazu slabijeg Uefinog takmičenja. “Zebre”, koje su se, ukoliko je Liverpul sinoć (meč odigran po zaključenju našeg broja) savladao Jang Bojs, oprostile od Evrope “pospremili” su Krsitofer Samba i Samjuel Eto. Druga dva meča, koja su sinoć počela od 18 sati, odigrana su u grupi H. Rubin je na svom stadionu, golovima Karadeniza i Rondona (dva), “razbio” rezervni sastav Intera (3:0) i tako potvrdio prvo mjesto - drugi je, odavno je poznato, Inter.

U nebitnom drugom meču, Nefči i Partizan su odigrali neriješeno - 1:1.

Semafor: Anži - Udineze 2:0 (Samba 72, Eto 75.), Rubin - Inter 3:0 (Karadeniz 2, Rondon 86, 90.), Nefči - Partizan 1:1 (Flavinjo 10 - Mitrović 67.).

K.B.

Roma - Mančester 2009.

Rim - noć između srijede i četvrtka

Roma - Midlsbro 2006.

Navijači Lacija - deklarisani nacisti

Vječni strah u Vječnom gradu krvava rimska noć

Novi “ulični ratovi” u italijanskoj prijestonici - huligani Lacija organizovano napali fanove Totenhema, radili noževi i palice, devetoro povrijeđenih, demoliran centar grada Uroš Radulović

N

jihove emocije prema klubu često prelaze granice normale, a ogromna doza fanatizima i mržnje prema protivnicima prezentovala je horor scene u “epicentru evropske kulture” - velelepnom Rimu. Huligani Lacija, inače desklarisani fašisti, koji važe za jedne od najopasnijih na svijetu, transformisala je u utorak veče svoj glavni grad u mjesto krvoprolića - u velikom incidentu noć uoči meča Lige Evrope protiv Totenhema, u jednom od rimskih pabova jedan navijač engleskog tima izboden je nožem i hitno prebačen u bolnicu, dok su osmorica lakše ranjena.

Sinoćnji meč grupne faze Lige Evrope između Lacija i Totenhema važio je za susret visokog rizika zbog navijačke opredjeljenosti “nebeskoplavih” i “pijevaca”. Lacijali su de-

klarisani rasisti, a Totenhem je klub koji je tijesno povezan sa jevrejskom zajednicom (najžešća grupa navijača zove se Yid Army - armija jevreja).

“Navijači Totenhema su bili

u mom lokalu, mirno su pjevali i pili - izlgedalo je da je sve pod kontrolom, dok se nije začula lomljava stakala. Grupa momaka naoružana noževima i palicama je krenula u napad, tražeći Engleze - bilo je užasno”, slikovito je opisala situaciju Gabrijela Sinjela, suvlasnica lokala “Drunken ship” u kome je nastao haos. ● Roma vs Midlzbro A lokal Drunken ship bio je “domaćin” nereda i 2006. godine - tada su goste iz Engleske (navijače Midlzbroa) na nož dočekali fanovi Rome. Tri fana tima sa Riversajda su tada izbodena - jedan 39-togodišnji navijač je operisan zbog ubo-

da u predjelu leđa i grudi, dok su još dva uzrasta 18 i 31 godina hospitalizovana. Tadašnje scene iz Rima, bacile su sjenku na meč osmine finala Lige Evrope između pomenuta dva kluba. Portparol policije saopštio je da su u sukobu korišćeni stolovi, stolice, flaše, a tuča je prekinuta od strane pristalica javnog reda i mira koji su uspjeli da situaciju stabilizuju pendrecima. ● Roma vs Arsenal Održavanje finala Lige šampiona zakazano na Olimpiku 2009. godine umalo je promijenilo mjesto igranja, nakon incidenta u prvoj nokaut fazi najkvalitetnijeg evropskog klup-

skog takmičenja uoči revanš utakmice Rome i Arsenala. “Romanisti” su napali autobus u kojem je bila podrška “tobdžija”.

Kamenice, razbijanje prozora i noževi - bilans: jedan izbodeni navijač je bio u životnoj opasnostri, desetak je teže, a ostali lakše povrijeđeni. ● Roma vs Mančester J. Neredi iz 2007. godine desili su se u dvije epizode. U dvomeču osmine finala Lige šampiona između Mančester junajteda i Rome desili su se pravi ulični ratovi u Italiji i Engleskoj, gdje su deblji kraj izvukle pristalice “crvenih đavola”. Tada su momci sa “Curva Sud”-a ranili nekoliko Ostrvljana.