Izdanje 24. jun 2012. by Dnevne Novine

NESREÄ&#x2020;A

Poginuo motociklista Brano VukajloviÄ&#x2021;

SMS om na broj

â&#x2014;? 33

â&#x2014;? 12-13

CIJENA: 1EURO

SA PDV OM

NEDJELJA, 24. 6. 2012. BROJ 254 / GODINA I

PRVI Ä&#x152;OVJEK PLAVSKOG SDP a DĹ˝AVID Ĺ ABOVIÄ&#x2020; ZA DN NAJAVIO FORMIRANJE NOVE VLASTI U TOJ OPĹ TINI

BOĹ NJACI I SDP POSLALI DPS U OPOZICIJU EDO MAAJKA

Ĺ trajk mozga povratak je sebi â&#x2014;? 22-23

SPORT

ZABAVA

PODGORICA Bazar u Bloku 5 biÄ&#x2021;e

PLJEVLJA

Ä&#x152;istka u odborniÄ?kim klupama DPS-a â&#x2014;? 4-5 POREZ

Ako ne zovete, ne plaÄ&#x2021;ate euro

â&#x2014;? 8-9

SINDIKAT

â&#x2014;? 4-5

Svi hoÄ&#x2021;e da uzmu od graÄ&#x2018;ana â&#x2014;? 8-9

sigurno zavrĹĄen u septembru KVALIFIKACIJE ZA EP

PregaĹžena i Estonija

â&#x2014;? 34-35

â&#x2014;? 14-15

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Tema dana

E D I T O R I A L

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

FOTO: ILUSTRACIJA

Rusi ili više od toga?

Indeksi Montenegroberze zabilježili su ove sedmice gubitke, dok je promet bio manji 18,4 odsto. Promet ostvaren kroz 105 transakcija iznosio je 187.390 eura, a u njegovoj strukturi najveće učešće imali su Crnogorski telekom i Jugopetrol sa 77.170 eura odnosno 49.380 eura.

IVANA BOLJEVIĆ novinar

Raduje me, i zbilja sam ponosna sto čujem da je turistička sezona i ove godine dobra. Ko nema mogućnosti da putuje, bar ima dobru iluziju dok hodajući domaćim primorskim gradovima čuje veselo čavrljanje opuštenih stranaca. Dođe vam to kao prozor u svijet, onda kad vrata nemate. Ali nijesu ni svi turisti isti, ima onih koji su više od toga. “Pravo prvenstva” po pravilima modernog turizma, odavno već pripada onima koji uslugu najbolje nagrađuju, jer kako to kažu domaći ugostitelji “gladan budžet, gostu u zube ne gleda”. Domaći ili stranci, nevažno, dok god imaju pare, imaće i nas. Kod nas, takvo neprikosnoveno prvenstvo imaju ruski “turisti”. Znate onaj osjećaj kad vam saopšte da je trenutna temperatura u gradu recimo 36 stepeni, a vaš subjektivni osjećaj kaže da je bar još toliko? E, otprilike takav osjećaj imate i kada na televiziji čujete podatke o strukturi turista na našem primorju, a onda isto i posjetite. Vođena nostalgijom pošla sam u Petrovac - prelijepi primorski gradić koji pamtim kao porodičnu oazu (uglavnom posjetilaca sa prostora bivše Jugoslavije). Trenutno nezvanična ruska kolonija. Ovo ću kao profesionalac morati doživjeti kao svoj subjektivni osjećaj, jer nikada zvanično nije potvrđeno da je Crna Gora za većinu ruskih turista “drugi dom”. Da su ti isti Rusi, vlasnici bajkovitih vila u skrovitim, šumovitim brdima iznad obale. Drugim riječima, nećete čuti da se struktura domaćeg stanovništva drastično mijenja i da Rusi postaju više od turista. Ne znam da li po nekom zakonu ova pojava smije da nam smeta, ali subjektivni osjećaj ne mogu da suzbijem. U najelitnijoj poslovno-turističkoj destinaciji na svijetu - Kataru, stranci čine 80 odsto stanovništva, a ipak domaćini nijesu dozvolili izmjenu niti najmanjeg domaćeg pravila ponašanja. Tradicija, način života nijesu podređeni strancima, već se stranci strogo prilagođavaju njima. Moram priznati da kod nas pomalo gubim osjećaj pripadnosti, najviše kad mi se konobari nehajno obraćaju, podrazumijevajući da sam “domaća” dok slatkorječivo i nasmijano uslužuju njačešće Ruse. Iskusno, golim okom procjenjujući imovinsko stanje, imam osjećaj da ću u očima konobara uvijek biti manje od Rusa, a Rus više od turiste, bogati vlasnik prava na moju zemlju.

Meteo 05:06 20:25

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More mirno do malo talasasto. Vjetar uglavnom zapadni slab, sredinom dana na jugoistoku umjeren. Temperatura vode na otvorenom oko 25 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Na jugu sunčano i toplo. U sjevernim predjelima slab do umjeren razvoj oblačnosti, rijetko sa kratkotrajnom kišom.

Danas

Sjutra

min oC max oC

26 24 23 24 23 18 14 13 15 16

26 24 23 23 22 17 14 13 14 15

SJUTRA

36 34 31 32 33 30 28 23 28 29

35 33 31 32 32 31 29 25 30 32

Na jugu pretežno sunčano i suvo, na sjeveru moguća poslijepodnevna nestabilnost.

Uoči sjednice Savjeta za opšte poslove Evropske unije kada ministri 27 zemalja članica treba da saopšti da li će Crna Gora dobiti datum pregovora, izvor Antene M iz Brisela kaže da je situacija nepromijenjena. Crna Gora ima podršku Njemačke, Šveđani imaju određene primjedbe, dok je kočnica i dalje Francuska. Sagovornik podgoričkog radija ipak smatra da će Njemačka uspjeti da ubijedi Francusku i da će odluka o otvaranju pregovora biti donijeta.

AZIL

Najviše azilanata Afrike i A

Za prvih šest mjeseci ove godine u Crnoj Gori 419 lica zatražilo azil, duplo više nego lani Miraš Dušević

roj stranaca koji traže azil u Crnoj Gori konstantno raste. Najviše ih je iz afričkih i azijskih zemalja, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova za prvih šest mjeseci ove godine. Azilanti se za sada smještaju u privatnim objektima na području Podgorice. No, do kraja godine će biti završen centar za njihovo zbrinjavanje, kapaciteta za 65 osoba.

Broj osoba koje traže azil u Crnoj Gori u prvih šest mjeseci ove godine gotovo je duplo veći u odnosu na 12 mjeseci lani. Za nepunih šest mjeseci, 419 lica je podnijelo zahtjev za dobijanje azila, dok ih je lani bilo 239. Lica koja traže azil u Crnoj Gori su najvećim dijelom iz afričkih i azijskih zemalja, kazao je za DN pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Abid Crnovršanin. Prema njegovim riječima, od početka implementacije Zakona o azilu, od 25. januara 2007. godine, u Crnoj Gori je 697 lica podnijelo zahtjev za dobijanje azila, od čega su 44 zahtjeva u postupku rješavanja, a ostali su riješeni odlukama Ministarstva unutrašnjih poslova, Kancelarije za azil. “U Crnoj Gori je 2007. godine jed-

nom licu usvojen zahtjev za dobijanje azila i odlukom Ministarstva unutrašnjih poslova – Kancelarije za azil odobren status izbjeglice, međutim 2010. godine ovom licu zaštita je prestala u skladu sa Zakonom o azilu”. Crnovršanin kaže da u ovom trenutku u Crnoj Gori četiri lica imaju odobrenu dodatnu zaštitu u skladu sa Zakonom o azilu. Ministarstvo unutrašnjih poslova - Kancelarija za azil vodi postupak, prima zahtjeve i donosi odluke po zahtjevima za azil, vodi postupak i donosi odluke o prestanku i ukidanju azila, dok poslove koji se odnose na zbrinjavanje lica iz sistema azila u Crnoj Gori, pa između ostalog i pružanje pomoći u

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Tema dana

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

ŠIROKE RUKE

Vlada i dalje daje garancije privatnicima MI RAI grupi iz Nikšića Vlada garantovala za kredit od 800.000 eura

a iz Azije ostvarivanju prava na smještaj, obavlja Zavod za zbrinjavanje izbjeglica. Crna Gora još nema centar za zbrinjavanje izbjeglica, azilanti su smješteni u privatne objekte. No, iz Zavoda poručuju da će ovaj centar biti završen do kraja godine, te da će moći da primi 65 osoba. Koliko je do sada ukupno uloženo u ovu investiciju nije bilo moguće saznati, jer Zavod ne posjeduje dokumentaciju za radove izvedene do 2009. godine, do kada su investiciju vodili Ministarstvo unutrašnjih poslova i UNHCR. Prema riječima direktora Zavoda Željka Šofranca, podaci koje imaju odnose se na period od 2009. godine, od kada investiciju vode Zavod za zbrinjavanje izbjeglica, Direkcija javnih radova i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori. “Za radove u periodu od 2009. do 2011. u budžetu je izdvojeno 450.000 eura, a kroz IPA 2009. od Evropske unije 450.000 eura. U budžetu za 2012. godinu - kapitalni budžet, izdvojena su sredstva za izvođenje radova na uređenju terena kompleksa centra, rekonstukciju pristupne saobraćajníce i izgradnju visokonaponskog kabla”. M.D.

Bez obzira na probleme koje ima sa starim garancijama, i što mnoge međunaredne finansijske organizacije savjetuju da ograniči njihovo davanje, Vlada Crne Gore je u četvrtak, na predlog Ministarstva finansija, prihvatila izdavanje garancije, za kreditno zaduženje u iznosu od 800.000 miliona eura, kompaniji MI – RAI Grupe iz Nikšića, kao dio programa državne podrške i pomoći za restrukturiranje. “Garancija je izdata za kreditni aranžman između kompanije MI - RAI GROUP DOO NIKŠIĆ i Hipotekarne banke a.d. Podgorica”, navodi se u In-

formaciji o izdavanju garancije. Ovakav zahtjev je obrazložen činjenicom da je tokom elementarnih nepogoda u februaru ove godine došlo do urušavanja zgrade namještaja, kada je ovo preduzeće pretrpjelo milionsku štetu i došlo u situaciju da nije u mogućnosti da redovno servisira obaveze prema Hipotekarnoj banci. Zbog toga u Vladi smatraji, uzimajući u obzir štetu koju su pretrpjeli, da zahtjev kompanije za izdavanje garancija opravdan i da je to razlog za davanje saglasnosti za izdavanje garancija.

OPTUŽBA

Keljmendi šurovao sa bosanskim carinicima Kontroverzni biznismen uvezao je tri automobila za koje je platio četiri puta niži porez i carinu Bosna je 2006. godine omogućila Naseru Keljmendiju, koga je Barak Obama nedavno stavio na crnu listu najvećih narko bosova svijeta, da iz Amerike uveze tri džipa “grand cheroke e” za koje su plaćeni najmanje četiri puta niži porez i carina, pišu bosanski mediji. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH evidentirala je na ime Besnika Keljmendija “grand cherokee” po cijeni od 24.765 KM, iako mu je, kako pišu bosanski mediji, vrijednost oko 150.000 KM. Za to vozilo obračunati su indirektni porezi u iznosu od 8.986 KM. Da su dažbine plaćane na pravu vrijednost džipa, iznos indi-

rektnih poreza bio bi oko 48.000 maraka, pišu tamošnji mediji. Isti je slučaj i kod naplate poreza i carina za druga dva džipa. Miroslav Pećanac iz laboratorije za motore i vozila Mašinskog fakulteta u Banjoj Luci kazao je da nema dileme o tome da li je naplata indirektnih poreza na takav način izvršena uz znanje pojedinaca u UIO. Portparol UIO Ratko Kovačević kaže da je carinska služba dovedena u zabludu u smislu da je vrijednost prikazanog vozila trebalo da bude veća.”Tužilaštvo BiH saslušalo je nekoliko carinika u vezi sa tim slučajem, ali nemam informacija da li je taj slučaj okončan i šta se dalje događalo”, pojasnio je Kovačević. S.K.

KRATKE vijesti Pripravnički nakon izbora Zakon o stučnom osposobljavanju bi trebalo primijeniti nakon izbora kako bi se izbjegle spekulacije o njegovoj zloupotrebi u predizbornoj kampanji, smatraju u nevladinoj organizaciji Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Predsjednica CDT-a, Milica Kovačević, podsjetila je da je novim Zakonom o finansiranju političkih partija propisana zabrana zapošljavanja na određeno vrijeme u državnim organima, organima državne uprave, lokalne uprave i samouprave, javnim preduzećima, ustanovama i državnim fondovima od dana raspisivanja do dana održavanja izbora, pa da, prema tome, ni zapošljavanje pripravnika na devet mjeseci, nije dozvoljeno u to vrijeme.

Uskoro pregovori za kredit od 100 miliona Ministarstvo finansija počeće uskoro pregovore sa jednom stranom bankom koja je izabrana za prvorangiranog ponuđača za zaključenje kreditnog aranžmana od 100 miliona eura, od čega će 60 miliona biti pokriveno garancijom Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD). Iz Ministarstva su saopštili da su do 15. juna, do kada je bio rok, ponudu dostavile četiri banke. “Na osnovu njihove analize, Ministarstvo i Svjetska banka (SB) napravili su izbor najpovoljnijeg ponuđača. Očekuje se skori početak pregovora sa prvorangiranim ponuđačem o definisanju svih bitnih elemenata aranžmana”, rekli su iz Ministarstva agenciji Mina-biznis, ne navodeći o kojoj se banci radi. Poziv je, kako je ranije objavljeno, upućen UBS-u, Citi Bank, HSBC Investment Bank, Bank of America, Merrill Lynch, BNP Paribas, UniCredit, kao i drugim finansijskim institucijama.

Zdravstveni problemi grčkih političara ATINA - Novoimenovani grčki ministar finansija, 65-godišnji Vasilis Rapanos, prevezen je juče u bolnicu na liječenje nakon što je pao u nesvijest svega nekoliko sati prije polaganja zakletve. On je primljen u u privatnu bolnicu u Atini sa snažnim bolovima na području abdomena, vrtoglavicom, mučninom i visokom temperaturom. Ministar Rapanos će naredna dva dana provesti na ispitivanju u bolnici, a doktori su potvrdili kako je njegovo zdravstveno stanje sada stabilno. Osim ministra finansija, problema sa zdravljem imaju i drugi članovi novoizabrane grčke vlade. Kako piše Vašington post, premijer Antonis Samaras juče je uspješno operisao oštećenu mrežnjaču oka.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Politika

● STAV

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

IZBORI

Ljudska prava realna koliko i španske serije BORIS RAONIĆ

direktor Građanske alijanse

Ljudska prava nijesu nekakva suva pravna norma, izum nekog teoretičara, kriterijum za članstvo u EU, već su nastala iz ljudskih potreba poput opstanka, slobode, identiteta, učešća, razumijevanja, kreativnosti, odmora, zaštite, ljubavi... U svakom članu bilo koje deklaracije, rezolucije, zakona koji se tiče ljudskih prava može se identifikovati neka od ovih ljudskih potreba. Prečesto se stiče utisak da naši zvaničnici ovo ne osjećaju, ne shvataju, već su ljudska prava doživljena kao neka nužnost u integrativnim procesima, nešto čime treba da se zanimanju etničke manjine... Osim ovog aspekta, zabrinjava i da nijedan sektor društva nije dovoljno senzibilisan ili kadrovski ojačan da bi promocija i zaštita ljudskih prava bila na zadovoljavajućem nivou. Ako analiziramo ko su bili ministri ljudskih prava, ko su bili ombudsmani, ko su većinski članovi skupštinskog odbora za ljudska prava, možemo zaključiti da vlast ima politiku i problematiku da pitanje ljudskih prava prepusti etničkim manjinama, dok su “ozbiljne teme” rezervisane za većinu. Koliko je to pogrešan pristup, štetan za građanski koncept Crne Gore, suvišno je govoriti. Prebacivanje resora ljudskih prava pod ingerencije bivšeg šefa tajne (da ne kažem političke) policije, je činjenica koja daje ukupnoj priči novo svijetlo. Počnemo li analizu aktivnosti civilnog sektora u ovoj oblasti, pogotovu onoga dijela koji je ispod stola u restoranu Kaza, na tajnom skupu, pokupio mrvice koje im je ostavio novi šef, onda priča o ljudskim pravima u Crnoj Gori ozbiljno počinje da liči na špansku seriju. Koalicija koja je ostvarila cilj, formalno je promijenila lobi, napustili su antiratni, kritički, i prišli lobiju novog crnogorskog reformatora. Sistem vrijednosti je isti, jer ako su mogli da skupe 500 NVO da bi podržali imenovanje nekog od njih u neki od brojnih savjeta, a nema ih na sceni kada treba pomagati žrtve, javno ih zastupati ili se boriti za njih, onda ništa ne treba da čudi. Podsjetimo li se da su u Skupštini u jednom trenutku bili u proceduri dva Zakona o ombudsmanu, da je svega nekoliko senzibilisanih novinara spremnih da prate ovu oblast, da u svim institucijama imamo manjak kvalitetnih kadrova, da smo imali ministra koji se borio protiv ljudskih prava, da se u fondovima iz ove oblasti novac troši na skandalozan način, onda analiza stanja ljudskih prava u Crnoj Gori, zbilja mora da zabrine. Čista španska serija. Naravno, ni španske serije se ne bi više emitovale – da nema toliko mnogo ljudi koji uživaju da ih gledaju i da svoje životne promašaje nadomješćuju patetičnim zapletima. Tako i ogroman dio građana Crne Gore, s nevjerovatnom ljubavlju, gleda naše junake naših španskih serija. Nebitno je političko obilježje ili nacionalna pripadnost – crnogorskim društvom dominiraju ljubitelji španskih serija, koji dopuštaju da im život uludo prolazi i svakog dana, zakovani za svoje fotelje, čekaju nove epizode u kojima pomno slušaju i prate omiljene junake. I kada se spušte zavjese, naši građani gledaoci se ćutke vraćaju svom sumornom životu, dok se junaci serija prepuštaju uživanju. Prosto čovjek da se zapita – kada će smoći hrabrosti da promijene kanal.

ZAHTJEV

Narodna stranka traži decentralizaciju Narodna stranka usvojila je na sjednici predsjedništva Deklaraciju o decentralizaciji vlasti kojom zahtijevaju što hitnije prenošenje poslova iz nadležnosti državnih organa u nadležnost lokalne samouprave. U saopštenju se navodi da Narodna stranka podržava konstituisanje opština Sutomore, Petnjica i Petrovac i ohrabru-

je druge mjesne zajednice, koje imaju sve preduslove da formiraju posebnu opštinu, da to što prije urade. Narodnjaci su pozvali ministra unutrašnjih poslova Ivana Brajovića da se javno odredi prema predlogu predsjednika Filipa Vujanovića da se lideru NS-a Predragu Popoviću vrati crnogorsko državljanstvo.

Do rasipanja gla

Manje parlamentarne partije koje imaju po mand Bojana Perković

Crnoj Gori koja ima 620.000 stanovnika postoji 37 registrovanih partija. Svega ih je 11 parlamentarnih, što je u neku ruku dobro, jer se i ovako izdvaja dosta novca iz budžeta za njihovo finansiranje. Ono što je dobro jeste da do uzaludnog trošenja glasova na izborima 23. septembra neće doći, jer će većina manjih partija ući u koalicije sa većim partijama.

U Crnoj Gori postoji oko 37 registrovanih partija od kojih 11 ima parlamentarni status. To znači da je ostalih 26 partija vanparlamentarno i opstaju zahvaljujući političkoj ambiciji koje imaju njeni lideri. Primjer je Dobrilo Dedeić koji je na čelu sadašnje Srpske liste. Koalicija koja je nosila isti naziv 2006. godine je na parlamentarnim izborima osvojila 12 mandata. No, kako je unutar koalcijije došlo do raskola, Andrija Mandić se odvojio i napravio Novu srpsku demokratiju koja je pokupila glasače ostatka koalicije. Tako je Nova na sljedeće izbore koji su bili 2009. godine osvojila osam mandata, dok je Srpska lista ostala u zapećku bez mandata, jer nijesu učestovali na izborima. Direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović u razgovo-

ru za Dnevne novine ističe da je je veliko pitanje koliko male partije ispunjavaju funkcije političkih partija. Naime, često je riječ o partijama koje su bliže definiciji nevladinih organizacija, jer osnovna razlika između partija i drugih društvenih aktera je borba za vlast. “U slučaju nekih političkih partija borba za vlast je svedena na simboličku ravan, odnosno njihove šanse su samo u ravni teorijskog”, tvrdi Vujović. Među malim parlamentarnim partijama koje imaju po jedan ili dva mandata su manjinske partije - albanske i bošnjačke. Sad se postavlja pitanje da li male partije mogu uticati na rasipanje glasova. Vujović smatra da se neće rasuti veliki broj glasova, jer će većina tih partija nastupiti kao dio širih koalicija, “što će sve pozitivno uticati

da se manji broj glasova raspe na one koji će ostati ispod cenzusa”. Prethodnih dana se pisalo da će albanaske partije oformiti jedinstvenu koaliciju i tako nastupiti na izborima, dok su Bošnjaci do sada nastupali u koaliciji sa vladajućom partijom, a za izbore na jesen još se nijesu izjasnili. Vujović ističe da se za rad partija u ovom trenutku izdvaja previše novca. To znači da parlamentarne partije ne moraju da glavoboljaju o finansijama, jer se za njih pare izdvajaju iz državnog budžeta. “Prema podacima DRI, na osnovu godišnjih izvještaja političkih partija za 2011. godinu, partije su prihodovale iz državnog budžeta 3.405.274, iz budžeta lokalnih samouprava 946.563, a klubovi poslanika su dobili dodatnih 234.968 eura. Sve ukupno 4.586.805 eura u godini kada nema izbora”, objašnjava on. To znači da će budžetske subvencije za političke partije u ovog godini izaći na sedam miliona. Ono što je bitno napomenuti je da se vanparlamentarne partije finansiraju iz sopstvenog džepa, a ti iznosi su jako skromni.

ČISTKA

Čurčić plaća zbog smjelosti Iz SO DPS Pljevlja odlaze tri odbornika, na njihova mjesta najvjerovatnije dolaze Ajanović, Golubović i Vukićević Najmanje tri od 14 odbornika DPS u pljevaljskom parlamentu, među njima i šef Kluba Ljubiša Ćurčić, biće zamijenjeni novim odbornicima, najvjerovatnije, već na prvoj narednoj sjednici SO, saznaju Dnevne novine. Pored Ćurčića, odborničku funkciju napustiće i dva doktora, Ilhan Tursumović koji je nedavno izabran za direktora Doma zdravlja i Zoran Tabaš, odnedavno direktor pljevaljske Opšte bolnice. Ovu informaciju DN je potvrdilo više sagovrnika iz pljevaljskog odbora partije. Isti sagovornici tvrde da nije u pitanju smjena i nezadovoljstvo radom trojice odbornika već rotacija kandidata sa odborničke liste sa kojom je lokalna DPS nastupila na posljednjim izborima, ali i privatne obaveze Ćurčića, Tursumovića i Tabaša. Jedan od razloga su i brojne

aktivnosti koje Partiju očekuju u narednom periodu među kojima je i priprema za parlamentarne izbore, a odluku o rotaciji odbornika jednoglasno je donio izvršni odbor opštinskog odbora, tvrde isti sagovornici. Međutim, koliko god se pokušalo sakriti od javnosti, u pljevaljskom DPS ipak nijesu zadovoljni radom i angažovanjem sadašnjeg odborničkog kluba, u kome je Ćurčić, bio daleko najaktivniji i jedini koji je na skupštinskim sjednicama smio izaći na crtu odbornicima većinske koalicije “Bolja Pljevlja, bolja Crna Gora”. Ćurčić juče nije ni demantovao ni potvrdio informaciju o svom napuštanju parlamenta, ali i o odlasku sa odborničke funkcije dvojice doktora. “Nemam komentar”, kazao je Ćurčić. Ni on, ni još nekoliko sagovornika DN iz pljevaljskog

DPS nijesu željeli da licitiraju sa imenima novih odbornika, pa su i DN i naši čitaoci ostali uskraćeni za potvrdu ili demant da će novi odbornici biti Avdo Ajanović i Igor Golubović, ljudi od povjerenja predsjednika OO Filipa Vukovića, te da o trećem imenu još nije odlučeno. Ajanović je do posljednjih lokalnih izbora bio potpredjednik, a Golubović menadžer opštine čiji je Vuković bio predsjednik. Sigurno je da će i treći, novi, odbornik pljevaljske DPS biti sa odborničke liste sa posljednjih lokalnih izbora. Kao mogući kandidati pominju se predsjednik opštinskog odbora i raniji gradonačelnik Filip Vuković i poslanik Zoran Gospić, ali je odborničkom mjestu, zbog Vukovićevih i Gospićevih obaveza, prema informacijama DN za sada najbliži Danilo Vukićević, direktor SC “Ada”. D.K.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Politika

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

asova neće doći

dat na predstojećim izborima nastupiće u koaliciji

Izbori će najvjerovatnije biti 23. septembra, do tada se očekuje da manje partije uđu u kolacije

PARTIJE I OSVOJENI MANDATI Partija DPS

1992.

1996.

1998.

2001.

2002.

2006.

2009.

DPS/SDP

DPS/SDP/NS

SNP (ZZJ 2001)

Narodna sloga

SL-Nova

PzP

LSCG

PREGOVORI

Plavski DPS seli u opoziciju SDP i BS formiraće vlast u Plavu, još se nijesu dogovorili o gradonačelniku Nakon raskida DPS-SDP koalicije, koja je donedavno vladala Plavom, Demokratska partija socijalista najvjerovatnije se seli u opozicione klupe plavskog parlamenta, jer je manji koalicioni partner uspio da formira novu vlast. Plavom će u narednom periodu najvjerovatnije upravljati Socijaldemokratska i Bošnjačka stranka. To je za Dnevne novine rekao prvi čovjek plavskog SDP-a Džavid Šabović. On kaže da postoje velike šanse da se ovim strankama pridruže Partija za Gusinje, koja ima dva i Demokratski savez, koji ima jedan mandat. Tokom dana trebalo bi da ovaj dogovor bude ozvaničen, potvrdio je Šabović. Nešto uzdržaniji bio je predsjednik opštinskog odbora Bošnjačke stranke Orhan Šahmanović, koji je rekao da je dogovor načelno postignut i da će razgovori vjerovatno danas biti završeni, ali da moraju sačekati odobrenje Opštinskog odbora. BS je pregovarala i sa DPSom, ali je Šahmanović za Dnevne novine kazao da je izvjesnija koalicija sa SDP-om. Dogovor je načelno postignut, ali se dvije stranke nijesu dogovorile o funkcijama. Posebno će interesantan biti izbor prvog čovjeka Plava. Ranije su

i SDP i BS insistirale da to bude nestranačka ličnost i saglasili su se oko bivšeg predsjednika Skupštine opštine, nezavisnog kandidata na listi DPS-a Rama Kolašinca. Kada je on odbio da vodi opštinu ispred nove koalicije, stvari su se promijenile. “Teško da ćemo se saglasiti oko neke nestranačke ličnosti kao što smo se saglasili oko Kolašinca, koji nam je i jednima i drugima odgovovarao. Sada nam je bliskije rješenje da BS predloži kandidata za predsjednika opštine”, rekao je Šahmanović za Dnevne novine. Međutim, ovu odluku još nijesu saopštili novom koalicionom partneru SDP-u. Iz te partije su rekli da još nijesu razgovarali o mjestu predsjednika opštine. U plavskom parlamentu sjedi još osam odbornika DPS-a, dvije albanske stranke imaju po jedno mjesto, a koalicija SNP-Nova-NS pet. BS ima osam, a SDP sedam odbornika. Šabović je kazao da koalicija oko SNP-a neće u novu vlast. Na sjednici održanoj 31. maja, DPS i koalicija SNPNova-NS nije glasala za dnevni red, koji je predložio SDP, a trebalo je da se raspravlja o odluci o dodjeljivanju opštinskog zemljišta na korišćenje Nacionalnom parku Prokletije. Od tada je koalicija raskinuta. M.Ž.

ANALIZA

Samostalno na izbore da se izmjere snage

Šef Kluba ostaje bez funkcije zbog toga što je jedini smio stati na crtu ostatku koalicije “Bolja Pljevlja, bolja Crna Gora”

Za očekivati je da Nova i PzP izađu samostalno na izbore jer Nova teško da može u koaliciju sa PzP, koji je prilikom donošenja Ustava optuživala za izdaju interesa srpskog naroda. Pored toga PzP ne želi etiketu saradnika političkih snaga koje se protive članstvu Crne Gore u NATO. Makar tako smatra Stevo Muk iz Instituta Alternativa. On ističe da su za rezultate opozicije naročito važni rasuti glasovi, odnosno glasovi stranaka koje će se takmičiti ali neće osvojiti mandate. “Zato je važno za opozicione stranke da što više takvih malih stranaka ‘uvuku’ na svoje liste i tako spriječe rasipanje glasova koje ide u korist najvećih partija, a najviše DPSa”, kazao je Muk za agenciju Mina. On vjeruje da će predstojeće izborne kampanje biti oštrije i

u znatnoj mjeri negativne, što može negativno uticati na izlaznost birača. Kampanje će se, dodaje on, uglavnom voditi o odgovornosti vladajućih partija za ekonomsku situaciju i rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. “S druge strane, identitetska pitanja će ostati visoko na listi predizbornih tema i jedne i druge strane u namjeri da homogenizuju glasače referendumske većine, odnosno manjine”.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Globus

6 KRATKE

vijesti

Provociranje Sjeverne Koreje PJONGJANG - U zajedničkoj vojnoj vježbi koje su SAD i Južna Koreja izvele tačno na 62. godišnjicu korejskog rata, južnokorejski ratni avioni i ratni helikopteri SAD otvorili su vatru na toranj na kom se vijorila zastava Sjeverne Koreje. Vježba je izvedena bojevom municijom, a u njoj je učestvovalo oko 200 vojnika.

Prodala bebu za 25$

LOS ANĐELES - Samanta Tomazini iz Salinasa u Kaliforniji osuđena je na četiri godine zatvora, i to na vlastitu inicijativu, jer je pokušala da proda svoju 8-mjesečnu kćerku za svega 25 dolara. Tomazini je uhapšena u junu 2010. godine. Majka je od sudije sama zatražila da joj odredi zatvorsku kaznu iz straha “da će ponoviti zločin”.

Trener kriv za silovanje NJUJORK - Bivši američki univerzitetski ragbi trener Džeri Sanduski proglašen je krivim za silovanje 10 maloljetnih dječaka više od 15 godina i prijeti mu doživotna kazna zatvora. Sanduski je proglašen krivim prema 45 od 48 tačaka optužnice, a pretpostavlja se da će uložiti žalbu na presudu budući da je tokom cijelog suđenja, koje je izazvalo gotovo neviđeni skandal u SAD, tvrdio da nije kriv.

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

NESREĆA

Strava na autoputu Zagreb - Split Među poginulima je i sedmogodišnje dijete

PLIT - U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se juče ujutro dogodila na autoputu Zagreb-Split kod tunela Krpani poginulo je osam čeških turista, a povrijeđeno je 44 putnika, od kojih osam teže. Prema saopštenju ličko-senjske policije, autobus, pun čeških turista iz grada Brno, probio je središnju ogradu na autoputu, prešao na suprotnu traku i prevrnuo se.

U Opštoj bolnici u Gospiću zbrinute su 44 povrijeđene osobe od kojih je troje sa najtežim povredama helikopterom dovezeno u zagrebački Kliničkobolnički centar Dubrava, uključujući dvije djevojčice. Jedna je u komi i zadobila je teške tjelesne povrede, a druga djevojčica je pri svijesti i ima komplikovani prelom potkoljenice. Dežurni hirurg Klinike za hirurgiju KBC Zagreb dr Tomislav Luetić izjavio je da je djevojčica koja je u komi zadobila teške tjelesne povrede kostiju, glave, abdomena i grudnoga koša. On je takođe izjavio da su razgovarali s drugom djevoj-

čicom koja je pri svijesti i da je ona rekla kako će u julu napuniti 14 godina i da joj je druga djevojčica sestra blizankinja. U Kliničkoj bolnici Dubrava zadržana je i 60-godišnja češka državljanka i za sada je stabilno. Žena je u nesreći zadobila prelom rebara, prelome karlične kosti i prelom potkoljenice. Hrvatski ministar turizma Veljko Ostojić izrazio je žaljenje svima koji su pogođeni ovom stravičnom nesrećom. “U ime Vlade, Ministarstva turizma i u svoje ime izražavam saučešće članovima porodica čeških državljana poginulih u nesreći koja se jutros

Crna noć na hrvatskim i bosanskim cestama. Kod Bihaća u BiH su se juče oko sedam sati ujutro sudarili automobili sa riječkim i zagrebačkim tablicama, i tom prilikom je četvoro ljudi poginulo. Kod Požege su preksinoć poginula dva čovjeka, u čeonom sudaru automobila, a u Zagrebu je juče ujutro poginuo vozač motocikla koji je naletio na automobil. oko tri sata i pedeset minuta dogodila kod tunela Krpani”, poručio je Ostojić i najavio da će posjetiti povrijeđene od kojih je većina zbrinuta u Opštoj bolnici u Gospiću. “Ministarstvo turizma pružiće svu logističku podršku i pomoć koja je potrebna porodicama unesrećenih ovim teškim trenucima”, dodao je on. Konzul Češke Republike u Hrvatskoj Jindra Mala kazala

GREŠKA

Pobuna policajaca LA PAZ - Pobuna policajaca koji zahtijevaju veće plate u petak se proširila po cijeloj Boliviji, a oko 4.000 policajaca je zauzelo kasarne širom zemlje. Pobuna je počela u četvrtak kada je oko 30 policajaca zajedno sa suprugama zauzelo kasarnu elitne jedinice, koja se nalazi na samo 100 metara od predsjedničke palate u prijestonici La Pazu.

Uhapšeni “narkobos” prodavac automobila MEKSIKO SITI - Prije nekoliko dana meksičke vlasti saopštile su da su uhapsile sina najtraženijeg meksičkog narkobosa. Ubrzo su povukle izjavu i pred cijelom javnosti priznale da je u pitanju greška. “Uhapsili smo nevinog prodavca automobila”, navodi se u saopštenju meksičke vlade. Policija je u četvrtak proglasila veliku pobjedu u ratu protiv nar-

ko kartela. Objavili su da su uhvatili sina zloglasnog narkobosa Žoakina “El Čapa” Guzmana, Hesusa Guzmana. Ubrzo se ispostavilo kako je uhapšeni muškarac zapravo Feliks Beltran Leon, prodavac automobila. Incident predstavlja veliku sramotu za vladu koja ionako trpi brojne kritike zbog neuspjeha u borbi protiv nasilja i kriminala povezanih s narko kartelima.

je novinarima da je češka javnost potresena ovom saobraćajnom nesrećom u kojoj su stradali češki turisti koji su putovali na odmor u Baške Vode. U ovom trenutku potrebno da se obavi identifikacija preminulih osoba i njihov transport u Češku. Uviđaj je i dalje u toku, a kao mogući uzrok nesreće, navodi se umor vozača koji je, prema nezvaničnim informacijama, preživio.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Globus

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

LEGALIZACIJA

MOSKVA - Više od 40 odsto građana Rusije spremno je da se pridruži vojsci u slučaju rata, dok bi 10 odsto radije emigriralo u neku sigurniju zemlju, rezultati su najnovijeg istraživanja sprovedenog na 1.600 ispitanika. Od onih koji su spremni da se bore, 23 odsto je reklo da bi se odazvalo poslije vojnog poziva, a 21 odsto bi išlo na front kao dobrovoljci.

NIKOZIJA - Trojica Kiprana i dvojica Rumuna, privatni tjelohranitelji lokalnog biznismena, ubijeni su dok su se vozili autom u turističkom odmaralištu Aja Napa na Kipru. Policija ovaj napad pripisuje “izravnavanju računa” povezanih sa kriminalom. Slični obračuni nekada nijesu bili rijetki na Kipru, ali je policija posljednjih godina uspijevala da ih spriječi.

Državne službe prodavaće marihuanu Urugvajska vlada vodiće odvojenu borbu protiv konzumacije i krijumčarenja narkotika MONTEVIDEO - Urugvaj je korak od toga da postane prva država na svijetu koja će nacionalizovati prodaju marihuane. Predsjednik Hoze Mujika poslao je u parlamentarnu proceduru zakon kojm će se legalizovati uzgajanje i prodaja kanabisa u svrhu borbe protiv narkokartela, čiji krvavi međusobni obračuni potresaju ovu južnoameričku državu. Vlasti tvrde da će predloženi zakon oslabiti sve moćnije narkokartele, ali i smanjiti konzumaciju teških droga poput kokaina i kreka. “Vjerujemo da je zabrana nekih narkotika stvorila više problema u društvu nego narkotici sami po sebi. Stopa ubistava porasla je kao rezultat obračuna između bandi i riječ je o fenomenu koji prije nije postojao u Urugvaju”, izjavio je ministar obrane Eleuterio Fernandez Huidobro, pojašnjavajući kako vlada želi da odvojeno vodi borbu protiv dva problema - konzumacije narkotika i njihovog krijumčarenja. Prema

postojećim zakonima, posjedovanje i konzumacija manjih količina marihuane bili su dopušteni u Urugvaju, za razliku od uzgajanja i prodaje. Zakonski predlog polazi od pretpostavke da konzumiranje “lakih droga” ne vodi nužno prema “težim” i štetnijim, pa je kao takav poprilično kontroverzan. Ipak, ovaj zakon ima podršku i desne opozicije, što znači da će biti usvojen u parlamentu. Vlada predsjednika Mujika, zajedno s cijelim političkim establišmentom, uvjerena je da će potpuna legalizacija kanabisa smanjiti broj korisnika kokaina. Kako piše britanski Independent, ova odluka je očigledni nastavak pobune latinoameričkih vlada protiv prohibicija koje je 1970-ih nametnula administracija američkog predsjednika Ričarda Niksona u “ratu protiv narkotika”. “Užase u našim državama izazvala je Niksonova odluka o počinjanju rata koji su dobili narkokarteli”, rekao je urugvajski ministar odbrane Fernandez Huidobro. I predsjednici Meksika Felipe Kalderon i Kolumbije Huan Manuel Santos (oba su čelnici desnih političkih stranaka) pozvali su na razmišljanje o legalizaciji narkotika.

REAKCIJA

Sirija se izvinila Turskoj Oba pilota koja su se nalazila u avionu su preživjela

ISTANBUL - Turski premijer Redžep Tajip Erdogan izjavio je juče da se Damask izvinio zbog obaranja turskog borbenog aviona, što sugeriše da je Sirija oborila tursku letilicu. “Sirija je odmah ponudila izvinjenje zbog incidenta i priznala svoju grešku”, rekao je Erdogan. “U ovom trenutku vazduhoplovstvo i mornarica pretražuju istočni Mediteran, ali srećom naši piloti su preživjeli. Izgubili smo samo avion”, izjavio je turski premijer. Incident je naveo tursku vladu da sazove vanrednu sjednicu ko-

jom je pre dsje davao Erdogan. Turska je prethodno saopštila da je u petak izgubila kontakt s jednim od svojih vojnih aviona dok se nalazio iznad turske jugoistočne obale, a turske televizijske stanice su javile da se on srušio u sirijskim teritorijalnim vodama. U avionu F-4 u trenutku njegovog pada bila su dva pilota.

Obaranje turskog borbenog aviona mogao bi biti uzrok širenja sirijske krize i van granica te zemlje, a takođe postoji i rizik da će se odnosi između Turske i Sirije još više pogoršati

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Ekonomija MINI INTERVJU

Branko BULATOVIĆ pomoćnik ministra poljoprivrede

1. Da li u Crnoj Gori ima mogućnosti za razvoj poljoprivrede do nivoa na kome bi poljoprivredna proizvodnja bila dovoljna za potrebe naših građana i kako ne bi bilo potrebe za uvozom? Jasna vizija razvoja poljoprivrede Crne Gore treba da se zasniva na premisi da je krajnji cilj konkurentnost crnogorske poljoprivrede kako na regionalnom, tako i na tržištu Evropske unije, uzimajući u obzir činjenicu da je ona instrument razvoja koji nudi najbrže mogućnosti privrednog rasta, apsorpcije tehnoloških viškova, smanjenja nezaposlenosti i smanjenja regionalnih razlika u razvoju Crne Gore. Međutim, znatan dio uvoza poljoprivrednih proizvoda od preko 50 odsto se ne može supstituisati, jer se isti ne proizvode niti se mogu proizvoditi u Crnoj Gori (kafa, kakao, čaj, začini, suptropsko voće, šećer, jestivo ulje, u velikom dijelu i žitarice, duvan, kao i inputi za proizvodnju kao što su visokokvalitetna sjemena, vještačka đubriva, koncentrati, poljoprivredna mehanizacija, oprema i sl.). Naravno da ne postoje realne potrebe da se sve vrste (posebno voća, povrća, mesa i prerađevina od mesa, kao i mlijeko i mliječni proizvodi ili voda) uvoze. Tokom posljednje tri godine na uvoz poljoprivrednih proizvoda otpada oko 24 odsto ukupnog uvoza, a izvoz u istom periodu se kreće nešto iznad 13 odsto ukupnog izvoza (uvoz 438,8 a izvoz 52,3 miliona eura 2011. godine). U ukupnoj potrošnji hrane, uvoz učestvuje sa otprilike 50 odsto (ukupna potrošnja poljoprivrednih proizvoda u Crnoj Gori se procjenjuje na oko 850 miliona eura godišnje). 2. Da li su naši proizvodi dovoljno konkurentni za trzište EU? Jedan broj proizvoda je i sada konkurentan na regionalnim, tržištima Rusije, pa i na tržištima EU, a u prvom redu imam u vidi vino, pivo, svježe voće i povrće, prerađevine od mesa, flaširanu vodu, sokove, konditorske proizvode i sl. Potom slijedi izvoz voća i povrća sa oko sedam miliona, a u posljednje vrijeme izvoz mesa i prerađevina bilježi pozitivne rezultate, oko pet miliona. Zemlje CEFTA-e dominiraju i u crnogorskom izvozu i uvozu, potom dolaze zemlje EU. Od CEFTA članica glavni je spoljnotrgovinski partner Srbija, koja učestvuje sa 57 odsto u ukupnom uvozu. Opšti je zaključak da je Crna Gora uvozno zavisna za većinu poljoprivrednih proizvoda, što može da bude jasan signal domaćim proizvođačima da ima prostora za povećanje proizvodnje. 3. Koliki bi budžet bio dovoljan za razvoj poljoprivrede kod nas? Potrebno je pristupiti prestrukturiranju agrobudžeta za sljedeću godinu sa ciljem njegovog znatnijeg učešća u ukupnom budžetu države i to za početak na neto nivou od oko 30 miliona eura u skladu sa najboljim primjerima razvijenih evropskih država i pozitivnih iskustava susjednih zemalja zapadnog Balkana, kao i Nacionalnog programa integracija do 2012. godine. Posebnu pažnju i finansijsku podršku potrebno je pružiti zapostavljenim sektorima i to posebno za povećanje subvencija, povećanje podrške investicijama u poljoprivrednu proizvodnju, kao i jačanje postojećih i formiranje novih neophodnih institucija u poljoprivredi (Agencija za plaćanja u poljoprivredi), znatno veća podrška veterinarskoj i fitosanitarnoj djelatnosti i agroekološkim mjerama (pašnjaci, ekologija i sl.).

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

SOCIJALNI DIJALOG

Poslodavci i Vla da uzmu što viš Sindikati smatraju da je socijalani dijalog u Crnoj Gori fingiran i da sve na kraju bude kako Vlada kaže Ivana Cimbaljević

vremenu ekonomske krize, kada iz dana u dan padaju plate, ali i standard građana, koji pokušavaju da dođu do svojih prava preko protesta, socijalni dijalog ima ključnu ulogu. Vlada i poslodavci smatraju da je on na zavidnom nivou. Međutim, sindikat smatra da bi on trebalo da bude mnogo bolji, jer oni uglavnom popuštaju radi socijalnog mira, dok Vlada i poslodavci, kako su kazali, pokušavaju da uzmu što više od građana.

Ako bi se socijalni dijalog u Crnoj Gori ocjenjivao kroz prizmu Sporazuma o politici zarada zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore, koji je potpisan krajem prošle godine, onda bi se sigurno došlo do zaključka da je on na veoma zavidnom nivou. Jer potpisivanjem sporazuma koji predviđa povezivanje rasta zarada sa rastom BDP-a u godinama kada se procjenjuje da neće biti rasta ekonomije, trebalo je da doprinese da se borba radnika za svoja prava vodi razgovorom, a ne uličnim protestima. No, u zemljii gdje veliki broj građana jedva sastavlja kraj sa krajem, to je teško izvodljivo. Njihova prava pokušavaju da zaštite sindikati, koji smatraju da je socijalni dijalog fingiran. “O svim problemina radnika razgovara se na sjednicima Socijalnog savjeta za stolom, ali na kraju se sve završi

onako kako Vlada želi”, smatra Sandra Obradović iz Unije slobdnih sinidikata. Ona ističe da nije zanemarljiv ni uticaj poslodavaca, kao trećeg socijalnog partenera, jer pod teretom globalne ekonomske krize, zakoni i akti koje oni iniciraju su uglavnom nauštrb građana. “Poslovci i Vlada pokušavaju da uzmu što više od građana, odnosno da što više prava radnika koja su imali umanji. Zbog toga je većina građana dovedena do ruba egzistencije, odnosno građani sve više trpe zbog takvog socijalnog dijaloga”, kazala je Obradović. U Uniji slobodnih sindikata smatraju da je socijlani dijalog na zavidnom nivou u samo malom broju slučajeva, jer Vlada i poslodavci nemaju sluha za potrebe građana. No, u Vladi ne misle tako. Oni smatraju da je socijalni dijalog na zavidnom nivou o čemu govori i Sporazum o

politici zarada zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore, kao i da se on i dalje unapređuje kroz rad Socijalnog savjeta i Agencije za mirno rješavanje radnih sporova. “U Crnoj Gori su kroz socijalni dijalog i uz konsenzus svih socijalnih partnera, sprovedene strukturne reforme, a usvojeni su reformski zakoni”, kazao je nedavno ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović. U Uniji poslodavaca kažu da postoji izvjestan sukob interesa među sicijalnim partnerima, ali da je dijalog način da se pronađe korisno i najbolje rješenje za sve. “Naravno, i pored zadovoljavajućeg nivoa razvoja, kao i u svakoj oblasti, tako i u socijalnom dijalogu postoji potreba za unapređenje i efikasnije funkcionisanje njegovih mehanizama. Činjenica je da socijalni dijalog dobro funkcioniše u dobrim ekonomskim uslovima i blagostanju, a u uslovima ekonomske krize, on predstavlja ključnu kariku za održavanje ekonomske ravnoteže i socijalnog mira”, smatraju u Uniji poslodavaca. Da je socijalni dijalog bitan faktor govori i činjenica da bi stvari i kod nas mogle poprimiti negativan tok i ishod, kada on ne bi postojao, pa bi i mi možda doživjeli sudbinu Grčke, Rumunije, Španije...

IRF

Bolja bila prošla godina Investiciono-razvojni fond prošlu godinu završio da prihodom od 1,6 miliona, skoro upola manjim nego prethodne Ukupni prihodi Investicionorazvojnog fonda prošle godine iznosili su 2,7 miliona eura i bili su manji u odnosu na prethodnu, dok su rashodi iznosili 1,6 miliona i bili su veći u odnosu na prethodnu, navodi se u Finasjiskom izvjštaju IRF za prošlu godinu koji je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak. To znači da je poslovni rezultat IRF prošle godine bio oko 1,7 miliona, odnosno skoro upola lošiji nego prethodne godine, kada je iznosio 3,1 milion.

Kako se navodi u izvješaju, na računu Inevesticiono-razvojnog fonda na kraju godine bilo je oko 12 miliona, odnosno skoro osam miliona manje nego prethnodne 2010. Najveće prihode IRF je ostavario na osnovu datih kredita, zatim kratkoročnih finansijskih asortimana i nedospjelih obveznica za finansiranje infrastrukturnih i ekoloških projekata. Investiciono-razvojni fond osnovan je osnovan 2010. godine i ima 30 zaposlenih.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Ekonomija

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

KRATKE vijesti

Balsa Rakocevic

ada pokušavaju še od građana

Sporazum o politici zarada koju su potpisali predstavnici Vlade, poslodavaca i sindikata, tada je nazvan istorijskim događajem u Crnoj Gori

Nećemo dozvoliti smanjenje prava radnika Zoran Masoničić generalni sekretar Saveza sindikata

Kada je u pitanju socijalni dijalog u Crnoj Gori, imamo situaciju da socijalni partneri često prebacuju odgovornost jedni na druge zbog neuspjeha i probijanja određenih rokova. Ono što je obaveza jeste maksimalna zaštita radnika. Što se tiče naše sindikalne organizacije, mi smo više puta pokušavali i inicirali da dođe do određenih aktivnosti, ali nijesmo nailazili na razumijevanje Vlade i poslodavaca. Posto-

ji potreba za unapređenje socijalnog dijaloga, posebno u lokalnim upravama, jer one imaju velike mogućnosti, koje bi uz bolje angažovanje mogle pomoći u poboljšanju statusa radnika u njihovim opštinama. Najveći problem sa kojim sa suočavamo odnosi se na smanjenje prava radnika, na koje socijalni partneri pokušavaju da nas prisile, što mi kao sindikat nećemo dozvoliti.

TAKSE

Ako ne zovete, ne plaćate euro Taksa se neće obračunavati ukoliko neko samo šalje poruke Pripejd korisnici mobilne telefonije u Crnoj Gori neće plaćati taksu od jednog eura ukoliko u obračunskom mjesecu budu koristili sms, mms i internet i ostvarivali samo dolazne pozive. Kako su agenciji Mina-biznis saopštili predstavnici Telenora, Crnogorskog telekoma i M:tela, kod pripejd korisnika koji ima samo dolazne pozive, sms, mms ili ostvaruje internet saobraćaj, a pritom u obračunskom periodu ne ostvari nijedan odlazni poziv, taksa se ne

obračunava. “U skladu sa zakonskom definicijom, taksa se obračunava na aktivne sim kartice, odnosno one koje imaju bar jedan odlazni poziv u toku mjeseca”, rekli su predstavnici tri telekomunikacione kompanije. Na pitanje kako će se naplaćivati taksa kod onih korisnika koji račun dopunjaju elektronskom dopunom sa iznosom od na primjer 50 centi iz kompanija su saopštili da će se taksa naplatiti u trenutku kada korisnik na računu bude imao do-

voljno sredstava. “Kod pripejd korisnika taksa se obračunava sa prvim pozivom u mjesecu. U trenutku kada korisnik bude imao dovoljno sredstava za naplatu takse, ista će se i naplatiti”, rekli su iz kompanija. Telenor, M:tel i Crnogorski telekom počeće 7. jula naplatu jednog eura mjesečno na aktivne pripejd i postpejd SIM kartice korisnika, shodno Zakonu o taksama koji je usvojen u okviru ovogodišnjeg rebalansa.

Američki proizvođač automobila, Dženeral Motors otvoriće hiljadu i po radnih mjesta u svom proizvodnom pogonu u Sankt Petersburgu, u okviru prethodno najavljenog plana o povećanju proizvodnje u Rusiji. Tim potezom će godišnji kapacitet proizvodnje biti više nego udvostručen, na 230.000 vozila, sa sadašnjih 98.000, prenosi SEEbiz.

Španskim bankama potrebno je između 51 i 62 milijarde eura dodatnog kapitala, kako bi prebrodile oštar pad ekonomije. To je manje od od 100 milijardi eura koliko je Španiji ponudila eurozona, pokazali su izvještaji nezavisnih revizora, prenosi Bankamagazin.

Državna pomoć dodijeljena Bega press-u i Fabrici elektroda Piva, prema izvještaju nadležne komisije, bila je manje uspješna. U Izvještaju o dodijeljenoj državnoj pomoći u prošloj godini navodi se da je državna pomoć društvu Bega press u stečaju dodijeljena kao subvencija od oko 880.800 eura.

Inspektori kontrolisali više od hiljadu poreskih obveznika

Poreska uprava izvrišila je u maju ukupno 1.226 kontrola i provjera kod poreskih obveznika, od čega se 375 odnosilo na posjedovanje i upotrebu poreskih registar kasa, 185 provjera PDV-a i akciza, 15 provjera po osnovu registracije i 449 ostalih provjera iz nadležnosti poreske inspekcije. “Tokom ovog perioda, izvršeno je ukupno 202 kontrole, od čega, sa nepravilnostima 126, dok je bez nepravilnosti bilo 76”, saopšteno je iz Poreske uprave. Dodaju da ovi podaci govore da u narednom periodu treba još više pažnje posvetiti ovim provjerama, posebno ako se ima u vidu da je i dalje prisutna pojava neizdavanja fiskalnih računa od poreskih obveznika.

Za isplatu stare štednje 10 miliona Za isplatu deviznih depozita građana oročenih kod Dafiment banke i Jugoskandika iz Beograda Vlada Crne Gore moraće da izdvoji oko 10 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva finansija. “Od ukupnog broja deponenata, pravo na naplatu svojih potraživanja ima 4.220, dok je 418 deponenata ostvarilo svoje pravo na naplatu na drugi način, a 962 deponenta ne ispunjavaju uslove za naplatu svojih potraživanja”, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija. Isplata će početi sredinom jula tekuće godine, na šalterima Crnogorske komercijalne banke i Prve banke, koje su, kako je saopšteno, izabrane na javnom tenderu.

170,17 hiljada korisnika fiksne telefonije bilo je u Crnoj Gori na kraju maja, odnosno 0,5 odsto više nego u aprilu. Prema podacima Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), Crnogorski telekom na tržištu fiksne telefonije ima učešće od 98,08 odsto, a M:tel 1,92 odsto. U poređenju sa aprilom primjetan je rast ukupnog broja priključaka fiksne telefonije za 921.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

10 DruĹĄtvo KRATKE

vijesti

GraÄ&#x2018;ani ne znaju za ZaĹĄtitnika prava

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

PREVARA

Dubokim dĹžepom

Sve viĹĄe onih koji do najviĹĄe titule u obrazovanju dolaze uz pomoÄ&#x2021; Nemanja Lacman

KovaÄ?eviÄ&#x2021;: Izabrana delegacija ruĹĄi kredibilitet Delegacija koja je otputovala u Rio na Samit o odrĹživom razvoju u Riu ne moĹže predstavljati ekoloĹĄki civilni sektor, niti moĹže u ime tog sektora predstavljati nacionalni institucionalni sistem odrĹživog razvoja i jaÄ?anja meÄ&#x2018;unarodne saradnje u oblasti odrĹživog razvoja, smatra direktor NVO Greenyouth iz Pljevalja Dejan KovaÄ?eviÄ&#x2021;. Naime, na Kopakabani Ä&#x2021;e boraviti, pored premijera Igora LukĹĄiÄ&#x2021;a i ministra finansija Milorada KatniÄ&#x2021;a, i Veselin Ĺ turanoviÄ&#x2021; iz fondacije â&#x20AC;&#x153;Fors Montenegroâ&#x20AC;?, Biljana GligoriÄ&#x2021; iz NVO Expeditio, Sanja Svrkota i Jelena MarojeviÄ&#x2021; iz NVO Green home, Ä?ime se, kako KovaÄ?eviÄ&#x2021; tvrdi, uruĹĄava kredibilitet ekoloĹĄkog nevladinog sektora i nanosi se nepopravljiva ĹĄteta istinskim ekoloĹĄkim NVO-a jer ih nije izabrao ekoloĹĄki civilni sektor Crne Gore, veÄ&#x2021; Vlada Crne Gore.

Pri dogovoru sa onima koji Ä&#x2021;e raditi rad, neophodno je navesti cilj, problem i predmet istraĹživanja, hipoteze, nauÄ?ne metode koje Ä&#x2021;e se koristiti u radu i drugo. U sluÄ?aju da je osoba koja naruÄ?uje rad skeptiÄ?na, kako tvrde oni koji se oglaĹĄavaju za tu vrstu usluge, u svakom trenutku moĹže da traĹži da pogleda djelove rada i literaturu koja se koristi. NaÄ?in preuzimanja zavisi od dogovora. NajÄ?eĹĄÄ&#x2021;e se pojedini djelovi rada poĹĄalju mejlom, a ostatak â&#x20AC;&#x153;klijentâ&#x20AC;? moĹže vidjeti nakon uplate dogovorenog novÄ?anog iznosa. Anonimnost je zagarantovana, ali ako naruÄ?ilac Ĺželi, moĹže i liÄ?no preuzeti rad. MoguÄ&#x2021;e je Ä?ak naruÄ?iti doktorski ili magistarski rad iz neke druge drĹžave, a u tom sluÄ?aju se uplata vrĹĄi preko bankovnog raÄ?una ili putem â&#x20AC;&#x153;Wester unionaâ&#x20AC;?. â&#x20AC;&#x153;Za devet godina, koliko se bavimo ovim poslom, uradili smo viĹĄe od 200 magistarskih radova i 40 doktorskih disertacija kod najzahtjevnijih mentora, i to mnogo teĹĄkih tema za kratak vremenski period. Nije sporno ni da se poĹĄalje dio rada da se uvjerite u kvalitetâ&#x20AC;?, objasnio nam je koordinator jednog od sajtova koji se iskljuÄ?ivo bave izradom doktorskih i magistarskih radova gdje radi veÄ&#x2021;i tim ljudi.

Cijene izrade radova u Crnoj Gori Eseji i ĹĄkolski radovi Seminarski rad Diplomski rad Magistarski rad

5-10 â&#x201A;Ź 10-20 â&#x201A;Ź 40-50 â&#x201A;Ź 60-300 â&#x201A;Ź

Za izradu tih radova, kako je kazao, koriste od 100 do 300 izvora literature sa preciznim navoÄ&#x2018;enjem fusnota. PoĹĄto su veÄ&#x2021;inom svi u timu ujedno i prevodioci, tvrdi on, potpuno im je jednako dostupna i literatura na engleskom, njemaÄ?kom ili italijanskom jeziku. Drugi sagovornik je kazao za Dnevne novine da na taj naÄ?in dodatno zaraÄ&#x2018;uje i da posla ima i previĹĄe. â&#x20AC;&#x153;BaveÄ&#x2021;i se veÄ&#x2021; duĹži niz godina izradom seminarskih i magistarskih radova, blisko saraÄ&#x2018;ujem sa joĹĄ dvoje kolega i prijatelja. InaÄ?e, ja sam diplomirani inĹženjer tehnologije, kolega je diplomirani ekonomista, a koleginica psiholog i filolog, i do sad smo uspijevali uspjeĹĄno da odgovorimo na skoro svako obraÄ&#x2021;anje u vezi sa izradom pomenutih radovaâ&#x20AC;?, ka-

So verom protiv laĹžnih diploma U veÄ&#x2021;ini evropskih zemalja doktorske disertacije prolaze kroz kontrolu najmodernijeg softvera, kako bi se otkrili plagijati. Radovi se predaju samo u elektronskoj formi i prolaze kroz kontrolu najmodernijeg softvera, kako bi se sprijeÄ?ile bilo kakve zloupotrebe. Tako je moguÄ&#x2021;nost pojave plagijata svedena na najmanju moguÄ&#x2021;u mjeru. Mana je ĹĄto provjera traje i po pet mjeseci. Radovi se â&#x20AC;&#x153;propusteâ&#x20AC;? kroz program koji provjerava da li ima dijelova koji su plagijati. Ukoliko ih softver prepozna, oni se automatski obiljeĹžavaju Ĺžutom bojom. zao je on. Cijena seminarskih radova kod njih, kako je dodao, do 10 strana je 20 eura, dok je magistarski rad 200 eura, ali cijena nije fiksna. Na druĹĄtvenoj mreĹži Fejsbuk moguÄ&#x2021;e je naÄ&#x2021;i viĹĄe stranica i

zatvorenih grupa koje nude usluge tog tipa. Cijene su niĹže od onih na sajtovima i u prosjeku seminarski radovi se mogu dobiti po cijeni od 10 do 15 eura, magistarski rad od 60 do 100 eura, a doktorski oko 500 eura.

UCG

Raspisan konkurs za upis na fakultete Konkurs za upis na fakultete raspisan je juÄ?e, a kandidati Ä&#x2021;e dokumenta za upis u prvom roku moÄ&#x2021;i da predaju u ponedjeljak i utorak, saopĹĄteno je sa Univerziteta Crne Gore. Polaganje testova za uÄ?enike koji nijesu imali eksternu maturu organizovaÄ&#x2021;e se sjutra, dok Ä&#x2021;e se prijemni ispiti na fakultetima i akademijama koji ih organizuju polagati 28, 29. i 30. juna, a upis Ä&#x2021;e se zavrĹĄiti

do 4. jula. Kandidati, uz prijavu za upis, podnose i diplomu o poloĹženom struÄ?nom, odnosno maturskom ispitu, originalna svjedoÄ?anstva o zavrĹĄenim razredima srednje ĹĄkole, biometrijsku liÄ?nu kartu ili kopiju izvoda iz matiÄ?ne knjige roÄ&#x2018;enih i uvjerenja o drĹžavljanstvu, kopiju diplome LuÄ?a i dokaze o osvojenim nagradama na drĹžavnim takmiÄ?enjima. J.K.

foto: BalĹĄa RakoceviÄ&#x2021;

GraÄ&#x2018;ani koji imaju prituĹžbe na rad zaposlenih u Montefarmu imaju moguÄ&#x2021;nost da se obrate ZaĹĄtitniku prava pacijenata ali, kako prenosio Antena M, veliki broj njih nije informisan o tome. ZaĹĄtitnik Verica DabanoviÄ&#x2021; kaĹže da su tek u posljednjih nekoliko mjeseci poÄ?eli da dobijaju zahtjeve za pomoÄ&#x2021;, i to, uglavnom, zbog nestaĹĄice ljekova, dok prituĹžbi na odnos farmaceuta i tehniÄ?ara u apoteci, na neljubaznost ili neaĹžurnost nije bilo.

glasi za izradu doktorskih, magistarskih i seminarskih radova postali su uobiÄ?ajena pojava na internetu i druĹĄtvenim mreĹžama. VeÄ&#x2021;ina sajtova garantuje anonimnost i profesionalizam tokom izrade, a cijena zavisi od teme, oblasti, utroĹĄenog vremena i truda, kao i od dostupnosti struÄ?ne literature. Postupak naruÄ?ivanja Ĺželjenog rada je jednostavan, a u izradi Ä?esto uÄ?estvuje Ä?itavi tim koji Ä?ine inĹženjeri, pravnici, psiholozi, filolozi i brojni drugi struÄ?njaci. Okvirno, cijene za izradu doktorske disertacije u Crnoj Gori se kreÄ&#x2021;u od 500 do 1.500 eura.

Mjesta ima za 1.880 studenata koji Ä&#x2021;e se finansirati iz budĹžeta i oko 3.000 samofinansirajuÄ&#x2021;ih

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Društvo 11

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

do doktorata naručenih radova putem oglasa

foto:Mirko Savović

DEFEKTOLOG

Budući doktori nauka naručene doktorske disertacije najčešće plaćaju gotovinom, međutim, uplata se mora izvršiti unaprijed. Komentari nezadovoljnih naručilaca, koji se mogu naći na internetu, govore da su pojedini sajtovi koji nude tu vrstu usluge lažni, pa za uplaćeni novac nikada ne dobiju naručeni rad.

Koliko košta izrada doktorskih radova u evropskim državama Crna Gora 500-1.500 €

Srbija 500-2.000 €

Hrvatska 1.000 do 3.000 €

Bosna i Hercegovina 300-1.200 €

Njemačka oko 16.000 €

Rusija oko 25.000 €

Rumunija oko 70.000 €

Švajcarska oko 130.000 €

JUVENTAS

Neophodno brzo djelovanje Zakon na papiru ne pomaže transrodnim osobama u procesu promjene pola

Kako su transrodne osobe izložene visokom nivou stigmatizacije, diskriminacije i svakodnevnom nasilju, neophodno je što prije izraditi protokol kojim će biti osigurano pravo da država finansira 80 odsto sredstava potrebnih za operaciju promjene pola iz medicinskih razloga, u čemu će Juventas podržati nadležne institucije, poručili su iz te nevladine organizacije. Osim toga, kako su

kazali, potrebno je što prije definisati precizne procedure za izmjenu oznake pola i imena u ličnim dokumentima, kao i izmjenu jedinstvenog matičnog broja, kako bi sve zakonske procedure bile kompletirane, a transrodnim osobama omogućeno da sa što manje negativnih posljedica prođu cijeli proces. “Juventas ima stalni kontakt sa četiri transrodne osobe, od kojih troje želi da započne pro-

ces tranzicije. Protekle nedjelje je, uz pomoć Juventasovih terenskih radnika i tima za podršku, jedna od naših klijentkinja uspostavila prvi kontakt sa psihijatrom u Centru za mentalno zdravlje u Podgorici. Dalji proces će biti nastavljen pošto budu kreirane procedure i protokoli koji će omogućiti primjenu novih zakonskih mogućnosti u praksi”, kazali su iz te nevladine organizacije. J.K.

Raste broj oboljelih, isti broj stručnjaka Najveća nevolja djeci i omladini ometenoj u razvoju nedovoljan broj posjeta stručnom timu ljekara Roditelji djece i mladih ometenih u razvoju najčešće se žale na to da ne mogu da im obezbijede usluge koje su im neophodne u mjeri koja im je potrebna za napredak, kazala je defektolog Neda Volkov koja je vlasnica prvog crnogorskog Edukativno-kreativnog centra u kojem oni, osim rehabilitacije, stiču i socijalne vještine. “Nažalost, raste broj djece koja imaju posebne potrebe, a u državnim isntitucijama radi isti broj stručnjaka čija pomoć im je neophodna, pa, samim tim, posjeta defektologu je moguća jednom ili dva puta mjesečno, a trebalo bi da bude dva puta sedmično”, tvrdi Volkov. Ona je navela podatak da je prije deset godina jedno od sto djece imalo autizam, a da ga danas ima jedno od dvadesetoro. Koliko je problem nedovoljnog broja posjeta stručnom timu važan, kako je kazala, ljudi često ne razumiju, pa je uporedila to sa učenjem jezika. “Ako idete dva puta mjesečno na kurs stranog jezika, naučićete ga za pet godina. Djeci je neophodan kontinuiran i učestali rad da bi postigli napredak i kako bi probleme brže prevazišli”, objašnjava Volkov.

Osim toga, kako je kazala, roditelji se žale da nailaze i na problem “neekipiranosti” članova stručnog tima koji rade sa djecom ometenom u razvoju. Naime, dešava se da je logoped u vrtiću, defektolog u Razvojnom savjetovalištu, a pedijatar u domu zdravlja kojem pripada dijete po mjestu stanovanja. “Timski pristup je neophodan ovoj djeci i omladini, a “raštrkanost” stručnog tima koji im pomaže znatno otežava život i toj djeci i njihovim roditeljima”, kazala je Volkov. Roditeljima, uz te probleme, nevolju stvara i neprihvatanje sredine, što Volkov objašnjava činjenicom da se ljudi plaše nepoznatog, a da ne znaju dovoljno o smetnjama u razvoju. Međutim, osim straha, neki građani brinu da bi obraćanje pažnje na tu djecu, gledanje i postavljanje pitanja, uvrijedilo njih ili njihove roditelje, tvrdi Volkov, pa iz tog razloga pribjegavaju ignorisanju. Edukacijia stanovništva, redovna posjeta, kao i zajednički rad stručnog tima, smatra ona, neophodna je kako bi se olakšao život djeci i omladini sa smetnjama u razvoju, kao i njihovim porodicama.

Problemi manjina su problemi svih nas Manjina se uvijek posmatra sa predrasudama, jer, ako nas nešto lično ne dotiče, ne razmišljamo o tome, smatra sociolog Ivan Radojičić. On smatra da su svi u nekom smislu manjina, ali, na primjer, intelektualna, moralna, emocionalna, ili bilo koja druga manjina koja nije vidljiva golim okom, nije uočljiva, pa sve dok društvo ne počne razmišljati na taj način, istinske promjene neće doći. “Puna su nam usta demokratije, a demokratije nikad manje. Da promjene po pitanju odnosa prema manjinama, pa i prema ljudima ometenim u razvoju, ne bi bile deklarativne, borba mora krenuti od pojedinca, pa doći sve do institucija koje treba suštinski da se bave problemima tih ljudi”, kazao je Radojičić.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

12 Hronika

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

KRATKE vijesti

Spor koji je postignut medijacijom isto je što i sudska odluka. Ipak, ako se medijacijom ne postigne sporazum, uvijek se može pokrenuti odnosno nastaviti već početi sudski postupak

Podgoričanin u Beogradu opljačkao pola miliona dinara Podgoričanin Kristijan Rakić (21), koji je od ranije poznat crnogorskoj i srbijanskoj policiji, juče je oko podne, po dolasku vozom iz Podgorice u Beograd, opljačkao tamošnju KBC banku i tom prilikom oduzeo pola miliona dinara. Ipak, Rakić nije daleko pobjegao – policija ga je uhapsila nakon pet minuta, nedaleko od banke. Rakić je, prema pisanjima srbijanskih medija, u petak oko podne upao u filijalu Komercijalne banke u Ulici Jurija Gagarina u Beogradu, s namjerom da je opljačka. Po ulasku se navodno predomislio i izašao neobavljenog posla. Međutim, samo nekoliko minuta kasnije ušao je u KBC banku koja se nalazila na oko pedeset metara od Komercijalne. On je, prijeteći pištoljem, od pripadnika obezbjeđenja oteo službeno oružje, a potom iz banke oteo pola miliona eura. Nakon pljačke pokušao je da pobjegne, ali su ga policijski službenici, nekoliko minuta po počinjenoj pljački, uhapsili kod obližnje benzinske pumpe. S.K.

Prostitutka pretučena do smrti i bačena u njivu Beživotno tijelo prostitutke S.S. (25) iz Valjeva pronađeno je u petak oko 16 časova na njivi u selu Petka nedaleko od Lazarevca U Srbiji. Leš ubijene djevojke, čiji je nestanak prijavljen dva dana ranije pronašao je mještanin kada je krenuo da kupi baliranu slamu sa svog imanja. Nije poznato da li je žrtva ubijena iz vatrenog oružja, izbodena nožem ili je na smrt pretučena. Na polunagom tijelu vidne su bile povrede glave, pa se pretpostavlja da je brutalno tučena do smrti. Kada je drugarica posljednji put videla, S. S. je ušla u auto marke “punto” crne boje u kojem je za volanom sjedio krupniji muškarac. Poslije nekog vremena pozvala je na telefon, ali se nesrećna devojka nije javljala. Nije bilo odgovora ni na SMS:”Gdje si, što se ne javljaš”, kao ni na sljedeći u kojem ju je pitala je li sve u redu sa njom. B.R.

Zapaljen “alfa romeo” novinarke Kurira Automobil novinarke beogradskog lista Kurir, Zorice Radulović zapaljen je preksinoć oko 23.30 časova u centru Novog Sada, javljaju srbijanski mediji. “Alfa romeo” je počeo da gori ispred zgrade u kojoj živi novinarka i to samo nekoliko minuta pošto je ona izašla iz automobila. Plamen je zahvatio i “jugo” koji je bio parkiran pored novinarkinog vozila, ali su vatru ubrzo ugasili novosadski vatrogasci. Radulovićeva je istakla da ne zna ko je to mogao da uradi. “Inspektori su me pitali ko mi je pretio u posljednjih godinu i ja sam im sve ispričala. Nekoliko minuta prije eksplozije izašla sam iz automobila i ušla u zgradu. Moglo je da se dogodi da i sama nastradam”, rekla je Radulović.

Dječak se utopio na mjestu gdje je zabranjeno kupanje Trinaestogodišnji dječak utopio se juče na Adi Ciganliji u Beogradu, kada je sa pedaline skočio u vodu, na mjestu gdje kupanje nije dozvoljeno. Nesreća se dogodila na šezdesetak metara od obale, na dubini većoj od osam metara, pišu tamošnji mediji. Dječak, inače plivač, bio je na pedalini sa sestrom koja je, primijetivši da nakon skoka nije izronio, pozvala pomoć.

MEDIJACIJA

Dogovor štedi i novac i živce Trideset odsto slučajeva bračnih parova koji po nalogu suda posjete medijatora rezultira pomirenjem

vima ogleda se u tome što ostupak posredovanja kojim se dolazi do vansudskog rješenja se dobar dio spornog pitanja, iako moguć za gotovo sve vrste sporova, svoju tih sporova Imovinski najznačajniju ulogu pokazuje u bračnim pitanjima gdje je me- okonča posporovi dijacija zakonska obaveza. Po riječima direktora Centra za posre- m i r e n j e m dovanje Miroslava Kneževića, trideset odsto bračnih sporova zavr- stranaka”, kaši se pomirenjem dok se u sedamdeset odsto slučajeva medijacijom zao je Knežeriješe sva pitanja koja proizilaze iz bračnog odnosa koji se raskida. vić, navodeći da je riječ o oko 30 procenata koji se završavaju na taj način. Medijacija, kako kaže, pomaže Centar za posredovanje po- i unapređuje kulbračnim partnerima stoji već četiri godine, a u ma- tura dijaloga što je da sagledaju razloge zbog kojih je došlo do ju je postao samostalni držav- osnovna tvorevina ni organ nad kojim nadzor vrši kulturnog društva. njihovog spora, a ukoRadni Ministarstvo pravde. Po riječiIako se medijaliko su oni nepremosporovi ma direktora tog Centra, upra- cija može sprovestivi, da dođu do rjevo ovo Ministarstvo prepozna- sti u građanskim, šenja. Ostalih sedamlo je potrebu jačanja instituta privrednim, radnim i dru- deset odsto procenata riješeno posredovanja kao jednog od gim sporovima, njena ulo- je dogovorom između supružga najčešće dolazi do nika o svim posljedicama koje najcivilizovaniizražaja u bračnim proističu iz razvoda braka kao jih načina rješavanja spora. Ovim neslaganjima. što su nadležnost o djeci, alipostupkom se, ka“U brakorazvod- mentaciji i drugo. ko kaže Knežević, nim parnicama imaMedijacija se pokreće dolamo najveći broj spo- skom zainteresovane strane ostavlja strankaPorodični ma da same riješe rova. Korisnost me- umjesto u sud, u Centar za posporovi svoj spor, a time se dijacije u ovim sporo- sredovanje. Na taj način stran-

Svetlana Kumburović

111

387

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Hronika 13

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

SAOBRAĆAJNA NESREĆA

Medijatori su birane osobe

Medijatori odnosno posrednici su osobe koje su prethodno prošle obuku Ministarstva pravde. Bira ih ministar pravde, a da bi bili izabrani potrebno je da pored opštih uslova imaju visoko obrazovanje i najmanje pet godina radnog iskustva iz oblasti u kojoj posreduju. Kako istovremeno mogu obavljati i drugu profesionalnu djelatnost, medijatori su najčešće sudije, advokati, ljekari, ekonomisti, inžinjeri. Medijator upravlja zajedničkim i odvojenim sastancima stranaka, pomaže im da dođu do zajedničkog rješenja, daje predlog konačnog rješenja, a učestvuje i u izradi poravnanja na koje su stranke prethodno pristale.

ke brže, lakše i jefKada je riječ o tinije dolaze do rjeprivrednim sporošenja. “U zavisnosti vima, ovaj sistem od toga da li to morješavanja spora biti sudski vera prepoznat je od Krivični rifikovano, mi taj Svjetske banke kao sporovi model za rješavapredmet dalje šaljemo sudu. Međunje pitanja dugotim, ponekad je dovoljan sa- vanja među privrednim sumo dogovor, pa se time okon- bjektima. Tome u prilog ide i čava slučaj”, kaže Knežević. U činjenica da je do sada u prislučajevima gdje je medijacija vrednim sporovima osloboobavezna, sud šalje predmet đeno oko 40 miliona eura. Za Centru za medijaprošlu godinu oslociju. “U tom slučaju bođeno je 3.772.974 mi pozivamo straneura što je znatke, zakazujemo pono manje u odnostupak posredovasu na godinu konja, a kada se on ja joj prethodi kaPrivredni okonča, predmet da je rješavanjem sporovi vraćamo sudu. Sud privrednih sporopotom, na osnovu va oslobođeno čak sporazuma, donosi rješenje o 14.567. 972 eura. Ovi podaci govore o tome da medijacirecimo, razvodu braka. “Jedna od brojnih definici- ja, pored toga što skida teret ja za medijaciju je – vraćanje sa sudova i omogućava im da spora tamo gdje je se bave “značajninastao. Upravo jim” pitanjima, medijacija ukida i bije ta komponenznis barijere. ta medijacije koja Osim Svjetske stranke uvažava, Sporovi kobanke, domaći Cendaje im na značaji su nastavju, daje im hrabrotar za posredovasti i poštovanje da nje, sa područnim ljeni na sudu same mogu rijejedinicama u Kotoru i Bijelom Polju, šiti svoj spor”, kaže Knežević navodeći da, uz prepoznat kao najbolji u resve poštovanje suda, niko bo- gionu, pa je Knežević istovrelje od roditelja ne može znati meno na čelu Centra za mešta je bolje za njihovu djecu. dijaciju Jugoistočne Evrope.

36 3 6

2011. GODINA OD UKUPNO 625, RIJEŠENO JE 385 SPOROVA U posljednjih četiri godine u privrednim sporovima je posredstvom medijacije oslobođeno oko ČETIRI MILIONA EURA

Motociklista stradao pod neutvrđenim okolnostima Policija utvrđuje da li se ženska cipela slučajno našla na mjestu gdje je 28-godišnji mladić iznenada skrenuo sa puta

U toku jučerašnjeg uviđaja sa mjesta nesreće Podgoričanin Brano Vukajlović (28) juče popodne tragično je stradao izgubivši kontrolu nad motorom “Yamaha” kojim je upravljao Bulevarom SKOJ-a prema Marezi, u blizini marketa Voli u Podgorici. Vukajlović je, prema sumnjama policije bio jedini učesnik i žrtva saobraćajne nesreće. On se, kako su pokazali prvi rezultati izviđaja, kretao iz pravca grada prema Marezi, kada je iz neutvrđenih razloga prešao ostrvo koje dijeli dva putna pravca i udario u kontejnere uokvirene zidnom građom

koja se od udara srušila. Jedan od mogućih razloga zbog kojih je Vukajlović prešao na suprotnu traku mogao bi biti iznenadna pojava pješaka. Naime, policija je tokom izviđaja pronašla žensku crnu cipelu u dijelu puta na kome je, po tragovima, počeo skretati ka ostrvu. “Cipela je čudno postavljena, ali još nijesmo utvrdili da li se tu našla slučajno ili se vezuje za nesreću koja se dogodila. Moguće je da je zaobilazio pješaka, ali još ništa nije sigurno. Osim njega, da mi znamo, nema strada-

lih”, kazao je jedan od policijskih službenika. U KC CG juče u popodnevnim časovima nije evidentiran prijem ženske osobe, potvrđeno je Dnevnim novinama iz te ustanove. Vukajlović je bio vlasnik auto-servisa u podgoričkom naselju Tološi. Prema nezvaničnim informacijama, on je juče oko 16 časova napustio svoj servis kako bi u gradu kupio dio koji mu je neophodan da nastavi da radi na autu koji je prethodno postavio na kanal. Udes se dogodio pri njegovom povratku, saznaju Dnevne novine. S.K.

FALSIFIKATI

Pala grupa rasturača lažnih eura Barski i ulcijski inspektori uhapsili Fatmira Haxhijaja i Ferida Mukovića, očekuju se nova hapšenja Hapšenjem Kosovara Fatmi- viću, koji joj je novac istrgao iz ra Haxhijaja (24) iz Peći i Ro- ruke i pobjegao. Pretresom njižajca Ferida Mukovića (30), ul- hovih stanova policajci su procinjski i barski inspektori razbi- našli još falsifikovanih 1.150 euli su preksinoć još jednu grupu ra (23 novčanice od 50 eura). kriminalaca koja je posljednjih Prema nezvaničnim izvorima, dana rasturala lažan novac na inspektori sumnjaju da su Kocrnogorskom primorju. sovar i Rožajac u poslu ubaciČetiri lažne novčanice od 50 vanja u promet lažnih novčanieura prvi su razotkrili bankar- ca imali nekoliko pomagača iz ski službenici prilikom uplate Crne Gore i sa Kosova. “Po inpazara iz nekoliko ulcinjskih dikatoru i po broju ploče falsifikati koje je ulcinjtrgovinskih radnji ska policija pronaši kioska što je alarmiralo ulcinjske inla su odličnog kvaspektore da se daju u liteta i nemaju veze potragu za rasturasa lažnim novčaničima falsifikata. Po- Falsifikati koje je ul- cama koje su prolicijske pretpostavke cinjska policija pro- nađene prije nekoda iza ubacivanja u našla su odličnog liko dana u Budvi promet lažnih nov- kvaliteta kod Beograđanina čanica stoje KosoAleksandra Stojavar Haxhijaja i Muković, na- novića. Jedna od pretpostavki kon prepoznavanja u ulcinjskoj je da su falsifikati u Crnu Goru policiji potvrdile su prodavači- ubačeni preko Kosova iz jedne ce kod kojih su oni lažnim eu- od zemalja u regionu koja je porima kupovali robu. Osumnji- znata po tome što ima nekoliko čene je prepoznala i radnica na nelegalnih štamparija novca”, kasi jednog petrovačkog marke- ispričao je izvor blizak policiji. ta koja je tokom plaćanja uočila U velikoj akciji suzbijanja ralažan novac što je i rekla Muko- sturanja lažnih novčanica ko-

je crnogorska policija u susret ljetnjoj turističkoj sezoni, uhapšen je Beograđanin Aleksandar Stojanović kod koga je u iznajmljenom apartmanu u Budvi pronađeno 4.400 lažnih eura. Stojanović je uhapšen u jednoj barskoj prodavnici, kada je vlasnik shvatio da je pokušao da kod njega “utopi” novčanicu od 50 eura, o čemu je odmah obavijestio policiju. Prije dolaska policije, Stojanić je pokušao da pobjegne, ali je hrabri Baranin je trčao za njim sve dok ga nije sustigao, uhvatio i predao policiji. Nakon detaljnih provjera utvrđeno je da je Stojanić i u Kotoru plaćao lažnim eurima. B.R.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

14 Crna Gora KRATKE vijesti Bjelopoljci spremaju drva za zimu BIJELO POLJE - Ljeto tek što je počelo, a Bjelopoljci već nabavljaju drva za zimu. U prigradskom naselju Pruška skoro da nema kuće, a da se ispred ne cijepaju ili slažu drva. “Drva su najpreča, za ostalo šta i koliko ostane. Nema domaćina koji će nešto drugo kupiti za kuću prije nego li nabavi drva. Kad ih vidim u drvari osjećam sigurnost”, kaže Željko Karličić, koji ovih dana očekuje da mu stignu drva. “Nije ništa neobično što se već sad drva naručuju. Drva se naručuju počev od maja, ali zbog kiša koje su dug period padale to je bilo odloženo, ali zato sad dnevno telefonom primim po nekoliko narudžbi. Cijena je kao i prethodnih godina, kreće se od 330 do 350 eura za deset metara”, kaže drvar Danjo. On dodaje da drva ima dovoljno i da se cijena neće mijenjati. S.M.S.

Dobri rezultati bjelopoljskih gimnazijalaca BIJELO POLJE - Eksternu maturu, od 150 bjelopoljskih maturanata u ovom ispitnom roku, svega dva učenika nijesu položila, što je po riječima direktora Milka Kovačevića, rezultat za ponos i koji će gimnaziju ‘’Miloje Dobrašinović’’ visoko pozicionirati među svim gimnazijama u Crnoj Gori. ‘’Uvođenje ovako koncipirane mature osigurava ne samo veću objektivnost učeničkih školskih postignuća na nacionalnom nivou, nego je to i podsticaj nastavnicima za bolju nastavu i u osnovnoj i u srednjoj školi, a učenicima za bolje učenje i, na taj način, ukupno podizanje kvaliteta obrazovanja u školi”, ocijenio je Kovačević. U ovoj školskoj godini u gimnaziji je upisano 150 učenika u prvi razred, od tog broja 140 je sa odličnim uspjehom završilo deveti razred. Kovačević je zaključio da gimnazija odavno nije imala bolji uspjeh kvalifikacione strukture. S.M.S.

Gostiju 11 odsto više

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

GRADILIŠTE

Radovi pri kraju, Bazar sigurno u septembru Do sada je završeno 95 odsto radova na podzemnoj garaži Mila Nenezić

ržni centar “Bazar”, projekat vrijedan preko 13 miliona eura, čiji je kamen temeljac postavljen u julu prošle godine, po svoj prilici ispuniće zacrtani plan i biće završen do septembra ove godine, čak 13 mjeseci ranije u odnosu na prvobitna predviđanja.

PODGORICA - Kako je saopšteno iz kompanije Čelebić, planirana dinamika se ispunjava, a u toku su i pregovori sa partnerima koji će kupiti ili iznajmiti poslovne prostore u ovom objektu. Za izgradnju ovog tržnog centra u Bloku pet, koji predstavlja sintezu privatnog i javnog partnerstva, glavni grad je uložio zemljište vrijedno četiri miliona eura i naknadu za opremanje lokacije. Preostali dio obaveza preuzela je kom-

panija Čelebić, koja ulaže oko devet miliona eura. Prema riječima rukovodioca PR sektora Čelebić Maje Krstajić, do sada završeno je 95 odsto radova na podzemnoj garaži, a u prizemlju gdje će se nalaziti pijaca i Voli supermarket, u toku su zanatski i gipsarski radovi, kao i postavljanje cementne košuljice. Trenutno se izvode radovi na slaboj i jakoj struji, vodovodu i kanalizaciji. Kako objašnjava Krstajić, na spra-

tu se izvode završni radovi na konstrukciji, paralelno sa svim fazama instalaterskih radova. “Do kraja mjeseca će biti zatvorena fasada, koja se sastoji od fasadnih panela, a ujedno do kraja nedjelje će se završiti kompletna izolacija do kraja nedjelje, tako da ukupna dinamika radova za završetak objekta i dalje ostaje nepromijenjena”, rekla je Krstajić. Budući domaćini u Bazaru imaju mogućnost zakupa i ku-

KAJAK

Za razvoj kajakinga neophodna infrastruktura U Crnoj Gori boravi 46.390 turista, 11 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. Prema podacima Monstata, Crnu Goru je u prva četiri mjeseca posjetilo 81.890 turista, neznatno manje nego u uporednom periodu. Turisti su u prva četiri mjeseca ostvarili 319.800 noćenja, 6,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Broj noćenja domaćih gostiju smanjen je 4,2 odsto, dok je stranih povećan 10,7 odsto.

KOLAŠIN – U turističkoj ponudi Kolašina u narednom periodu, pored popularnog raftinga, naći će se i vožnja kajaka. Iako ovaj vodeni sport još nije doživio pravi sjaj u Crnoj Gori, direktor jedne od najpoznatijih turističkih agencija “Exsplorer” Luka Bulatović tvrdi da, pored činjenice da Crna Gora ima idealne rijeke za bavljenje ovim sportom, veliki problem predstavlja infrastruktura, odnosno nedostatak kampova pored rijeka koji bi bili baza kajakašima koji žele da provedu više dana na

rijeci, kao i nepristupačni putevi do rijeka. “Imao sam priliku da vidim mnoge evropske rijeke, međutim nijedna nije tako lijepa kao što su naše, a koje su idealne za kajaking. U našoj ponudi mi već imamo kajaking iako on nije dovoljno promovisan na sjeveru naše države”, kazao je Bulatović. Osim promovisanja nove turističke ponude, Bulatović je mišljenja da bi nadležni morali da se pozabave i nekim drugim stvarima, koje znatno utiču na kvalitet turističke po-

nude. Prije svega, trebalo bi se malo više pozabaviti rješavanjem jednog od ključnih problema, kao što je odlaganje smeća na mjestima koja nijesu predviđena za to, a često su i rijeke na udaru, što predstavlja veliki problem za one koji se bave ovim sportom. Bulatović apeluje na sve direktore turističkih organizacija da porade na osmišljavanju novih manifestacija u gradovima na sjeveru, kojima bi se animirali turisti i njihov boravak u Crnoj Gori upotpunio. Z.B.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Crna Gora 15

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

PRIJESTONICA

Trošite, ali umjereno Ako se nastavi prekomjerno trošenje vode moguće nove restrikcije

povina poslovnih prostora, a u toku su i pregovori sa brendovima dekorativne kozmetike, tekstila i farmaceutskih proizvoda. Kako je najavljeno, ponudu bi trebalo da upotpune i frizerski salon, parfimerija, knjižara, fitnes centar, dječja igraonica, prodavnica igračaka, kladionica, kao i poslovnice banke i pošte. Ono što je od velikog značaja za brojne trgovce sa Male pijace kod Hrama, je to što će dobiti pri-

liku da obavljaju svoju djelatnost u neuporedivo boljim uslovima, u odnosu na one u kojima trenutno rade. Međutim, sam način na koji će moći da apliciraju kako bi rezervisali svoju tezgu, još uvijek nije poznat. Kako je saopšteno iz JP ‘ Tržnice i pijace’ čiji je prostor zelene pijace u Bazaru, u toku su pregovori, tako da se još uvijek ne može precizirati kako će i po kojoj cijeni trgovci moći zakupiti tezge u sklopu Bazara. M.Ne.

Ono što je od velikog značaja za brojne trgovce sa Male pijace kod Hrama, je to što će dobiti priliku da obavljaju svoju djelatnost u neuporedivo boljim uslovima, u odnosu na one u kojima trenutno rade.

Opštinari bez zdravstvenog osiguranja Osim što ne primaju plate, radnicima lokalne samouprave onemogućeno liječenje u zdravstvenim ustanovama red toga što ne isplaćuje plate, već duži period ne uplaćuje ni penziono i zdravstveno osiguranje svojim radnicima isti ne mogu ovjeriti zdravstvenu knjižicu. Radnicima jedino preostaje da budu zdravi i strpljivi, kako nam je rekao jedan od njih. “Ne mogu doći do podatka koliki je to period od kada nam se ne uplaćuju doprinosi, a nije ni važno. Važno je da

ma vodovoda, a cilj je da svi potrošači, na svim tačkama imaju vodu. Na pitanje DN da li navedeno znači da će se stanje stabilizovati i da će ubuduće svi potrošači na Cetinju imati vodu Ražnatović je kazao da će se nivo vode zbog restrikcija znatno povećati, ali ako se u ovim količinama i na ovaj način nastavi potrošnja, pritisak će kroz izvjestan period oslabiti na višim tačkama i opet će se doći u situaciju da se na neki, sličan način reaguje. On kao mnogo efikasniju mjeru predlaže da se potrošači suzdrže najviše što mogu od prekomjerne potrošnje vode, čime bi se omogućilo svima da imaju vodu. M.Zadrima

NOVITET

Berane dobilo kartu za orijentiring

Izrada karte jedan od uslova za organizovanje Nacionalnog takmičenja

NIKŠIĆ

NIKŠIĆ - Radnici zaposleni u službama Opštine Nikšić već pet mjeseci nijesu primili platu. Ali to nije najveći problem koji muči ove ljude. Naime, njima je onemogućeno liječenje u zdravstvenim ustanovama jer ne mogu da ovjere zdravstvenu knjižicu, što je neophodan uslov za primanje bilo kakve medicinske usluge. Kako opština Nikšić, po-

CETINJE - Posljednje restrikcije vode na Cetinju rezultat su prekomjerne potrošnje, ne radi se o kvarovima. Apel, koji se danima “vrti” na lokalnom radiju da se voda štedi, nije urodio plodom, Vodovod je bio prinuđen da uvede cjelodnevne restrikcije u petak kako bi se vodosnabdijevanje stabilizovalo. Potrošnja vode na Cetinju ovih dana je za 52 procenta veća od proizvedene vode. Ukoliko se nastavi trend da se više vode troši nego što pumpe stignu da pripune, restrikcije će se ponoviti. U razgovoru za DN vršilac dužnosti direktora cetinjskog Vodovoda Miloš Ražnatović kaže da oni nijesu protiv toga da se zalivaju bašte i trotoari, da se peru kola, ali da jesu protiv toga da se to radi neograničeno. “Ako to neko radi, a zna da njegove komšije na spratu nemaju pritiska, onda to nije krivica Vodovoda već se radi o nedostatku društvene odgovornosti”, kaže Ražnatović. On navodi da ove restrikcije treba da omoguće normalno funkcionisanje siste-

sada stvarno ne znam šta da radim. Knjižicu ne mogu ovjeriti, a para nemam za liječenje kod privatnika. Mogu jedino da biram gdje ću se opružiti da umrem, kući ili ovdje u Opštini”, kazao je radnik koji je želio ostati anoniman. Iz Opštine se nadaju da će sva dugovanja biti izmirena i doprinosi regulisani sada kada je novi vlasnik Željezare uplatio novac. B.P.

BERANE - U cilju popularisanja planinarenja i skijanja, kod nas još nedovoljno poznatog sporta, Planinarskosmučarski klub Berane je, u saradnji sa profesorom Nacionalne sportske akademije u Sofiji i šefom Katedre za turizam Valentinom Garkovim, izradio topografsku kartu Berana za orijentiring, koja je ujedno i prvi uslov organizacije Nacionalnog takmičenja, čiji će Berane biti domaćin u avgustu. U sklopu svojih aktivnosti, pored planinarenja i skijanja, članovi Planinarsko-smučarskog kluba Berane bave se i orijentiringom, sportom koji je u Evropi odavno popularan, a kod nas tek poslednjih godina doživljava ekspanziju. Posjedovanje ove karte omogućava Beranama

da konkurišu za organizaciju takmičenja i na međunarodnom nivou, što bi bila dobra turistička promocija ovog kraja. Orijentiring je kao sport sastavni dio planinarstva i ima tradiciju dugu više od 100 godina. Popularan je širom svijeta, a najviše u Skandinaviji i Rusiji. Cilj ovog sporta je da svaki takmičar uz pomoć topografske karte i kompasa za što kraće vrijeme prođe obilježenu stazu. Staze su različite dužine od 500 metara do 15 kilometara, u zavisnosti od uzrasne kategorije takmičara. Kod nas se ovaj sport upražnjava u okviru planinarskih društava u još pet gradova, a okuplja ukupno oko 150 takmičara. Postoji i nacionalna selekcija u orijentiringu čiji su članovi i dva takmičara. M.T.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

16 Crna Gora KRATKE vijesti Umivanje Trebjese NIKŠIĆ Nedavno osnovano nevladino udruženje “Ljubitelji Trebjese” iz Nikšića organizovalo je svoju prvu akciju, uklanjanje otpada i uređenje prostora u park šumi Trebjesa. Akcija je izvedena uz pomoć iskusnih kolega iz NVO “Mladi ekolozi Nikšića”, a realizovana je na potezu od hotela “Trebjesa” do lokacije pod nazivom “Šavnik na Trebjesi”. Dužina ove dionice je dvije hiljade metara i to je tek početak uređenja omiljenog izletišta Nikšićana. “Ovo je prva u nizu akcija koje zajedničkim snagama planiramo realizovati na ovom terenu. Sljedeće dvije, koje ćemo sprovesti do kraja godine, jesu pravljenje i postavljanje klupa duž ovog terena i akcija pošumljavanja,” kazao je Velimir Lule Kasalica, jedan od organizatora.

Prvi Bokeški triatlon u Tivtu TIVAT - Ognjen Stojanović iz Srbije pobjednik je prvog Bokeškog triatlona, koji je organizovao triatlon klub “Tivat”. Drugo mjesto osvojio je Jaroslav Kovačić iz Slovenije, a njegov sunarodnjak Matija Meden bio je treći. Četvrto mjesto zauzeo je Matija Lukina iz Hrvatske, a peto takmičar iz Slovačke Kajo Đalai. Za takmičenje je vladalo veliko interesovanje u kome su učestvovali takmičari iz osam država, među kojima su bili i takmičari iz SAD i Velike Britanije. Takmičenje je startovalo sa gradske plaže kod hotela “Mimoza” plivanjem dionice duge 750 metara, nastavljeno vožnjom bickla od Pina, preko Gradiošnice, Trojice, Jugodrva ponovo do Pina, trkom na pet kilometara Pine-KalimanjPorto Montenegro, dva kruga. I pored visoke temperature, koja je otežavala takmičenje, ali i velikog broja učesnika, prvi Bokeški triatlon završen je bez ikakvih problema. Svečano uručenje nagrada i proglašenje pobjednika održano je sinoć u hotelu “Primavera” na Pinama, koji je bio i jedan od sponzora ovog takmičenja. Z.K.

U Petrovcu veselo i ukusno BUDVA - Gastronomsko muzička fešta “Pašticada fest” okupila je veliki broj Petrovčana, mještana okolnih gradova, kao i turista koji su uživali u degustaciji hrane i vina, te dobroj muzici i zabavnom programu. Fetsival je održan u okviru projekta Budvansko ljeto, a sa ciljem da se privredi Petrovca olakša promovisanje turističkog proizvoda. Uporedo sa Pašticada festom, održan je i Somalijer fest – Wine fest, osmišljen kao zanimljiv i atraktivan program u okviru koga su somalijeri “sparivali” hranu sa vinom. Organizatori - Turistička organizacija Budve, Opštine Budva, Hotelska grupa Budvanska rivijera i preduzeće Kopirajt, kao i posjetioci Petrovca - i te kako su zadovoljni organizacijom. Kako navode, štandovi su bili prazni za svega sat vremena. Prema riječima koordinatorke za manifestacije u TO Budve Maje Rašković, Pašticada je jedan od ukupno tri festivala koji se organizuju u okviru projekta Budvansko ljeto, a realizuje se četvrtu godinu zaredom. N.L.

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

ISTRAŽIVANJA

Nova podvodn arheološka ek Do kraja mjeseca najavljeno je ronjenje na nekoliko uvala, a najviše na Valdanosu Željko Milović

očeo je još jedan turnus podvodnog istraživanja Crnogorskog primorja. Radovi se i na terenu nastavljaju na one od avgusta prošle godine. Riječ je o istraživanju antičkog sidrišta s druge strane brda Volujica–Uvale Bigovica, uz rekognosciranje svih potencijalno važnih nalazišta na prostoru južnog dijela crnogorske obale. Poseban akcent biće dat na piratsku luku Valdanos, između Bara i Ulcinja.

BAR - Kao i prošle godine, u istraživanjima učestvuje najveći broj svjetskih arheologa koji se oko jednog projekta okuplja u našoj državi, uz veliki broj studenata arheologije kojima je ovo nemjerljivo značajno iskustvo u budućem radu. Na čelu projekta je direktorica Centra za podvodna istraživanja u Southamptonu Lucy Katherine Blue, autorka mnogih podvodnih reportaža za BBC, a tu su i Charles Lequezne iz RPM group, Athena Trakadas, kustos podvodne arheologije Viking nacionalnog muzeja u Danskoj i Mladen Zagarčanin, arheolog iz Bara. “Imali smo problema sa dobijanjem dozvola zbog donošenja novog Zakona o zaštiti spomenika kulture, a na-

kon toga nas je sačekalo loše vrijeme, jugo je zamutio more pa je vidljivost bila slaba, ali smo i pored toga imali svakoga dana po dva ili tri zarona na Bigovici. Kao što je bilo prošle godine, kada smo naišli na izvanredne nalaze, tako je i ovoga puta rad bio uspješan, ali ćemo rezultate prikazati na pressu tek na kraju istraživanja. Tokom juna ronićemo u nekoliko uvala, a najviše na Valdanosu, gdje smo otkrili neku vrstu “groblja brodova”. Pronašli smo sidra, amfora i ostale nalaze. Međutim, poučeni dosadašnjim lošim iskustvom, ne usuđujemo još da otkrijemo o čemu se radi. Podvodni pirati su i u proteklih godinu dana uradili svoj posao”, rekao je za Dnevne novine Zagarčanin.

Projekat nazvan MMARP (Montenegrin marittime archeological rescue project) započeo je 2010. godine inicijalnim rekognisciranjem uvala Bigovica i Maljevik, nakon čega je prošlog juna temeljno istražena Bigovica. Utvrđen je plan lokaliteta, naročito u južnom dijelu uvale, gdje je najveća koncentracija nalaza, i gdje su u maloj razmjeri vršena sondažna iskopavanja, a

SAOBRAĆAJ

Za četiri dana pauk “po Od ukupnog broja kazni do sada naplaćeno 1.625 eura TIVAT - U tivatskoj opštinskoj Komunalnoj policiji zadovoljni su efektima specijalnog vozila za odvoženje nepravilno parkiranih vozila za četiri dana rada. Od 18. do 22. juna na parking iza ljetne pozornice, kojim gazduje preduzeće Parking sistem i garaže Tivat, odvezeno je ukupno 27 automobila. Po osnovu kazni, odvoženja i čuvanja vozila na parkingu naplaćeno je ukupno 1.625 eura. U Komunalnoj naglašavaju da će insistirati na poštovanju odluke, neće biti izuzetaka, svi koji se nepravil-

no budu parkirali biće sankcionisani. Analizirajući rad u proteklom periodu, iz izvještaja je evidentno da nije bilo većih problema, ali je konstatovano da se vozila najčešće parkiraju na biciklističkim stazama grada, što neće biti tolerisano. “Nakon prenošenja nadležnosti sa Uprave policije na Komunalnu, donešena je opštinska odluka o organizaciji i vršenju premještanja vozila na osnovu koje je sklopljen ugovor sa preduzećem Parking sistem i garaže Tivat, koje je obezbijedilo pa-

uka, vozača i jednog radnika, kao i dovoljan broj mjesta za odlaganje ‘pokupljenih vozila’ na parkingu u Arsenalskoj ulici. Njih prati svakodnevno jedan komunalni inspektor, koji izdaje prekršajne i naloge za odvoženje nepravilno parkiranih automobila”, kazala je načelnica Komunalne policije Jadranka Joksimović. “Pauk” radi svakodnevno, uključujući subotu i nedjelju, kao i u dane praznika u kojima nije isključena i pojačana kontrola, istakli su u Komunalnoj policiji. Z.K.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Crna Gora 17

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

na kspedicija

● FOTO priča

Krovnu konstrukciju krasi stub od struje MOJKOVAC - U mojkovačkom naselju Rudnica, jednom od mještana, iako je smetao drveni stub od struje, prilikom gradnje kuće to mu nije predstavljalo veliki problem. Naime, snalažljivi domaćin, zbog nemogućnosti da pomjeri stub, odlučio se da drveni stub ipak bude dio njegove porodične kuće. V.B.

SPORAZUM uzeti su uzorci sa olupine da bi se odredila njena starost. Ovogodišnji projekat traje do 1. jula, kada slijedi prezentacija istraživanja na skupu arheologa u Sarandi u Albaniji. Najveći dio finansijskih sredstava podvodne ekspedicije MMARP snosi Univerzitet Southampton, dok je finansijsku pomoć pružilo Ministarstvo kulture i JP Kulturni centar Bar.

Ovogodišnji projekat traje do 1. jula, kada će uslijediti prezentacija istraživanja na skupu arheologa u Sarandi u Albaniji. Finansijsku podršku ovom projektu pružilo je Ministarstvo kulture i Javno preduzeće Kulturni centar Bar.

pojeo” 27 vozila

Zajedničkom saradnjom do dobrih rezultata Dvije firme su se obavezale da sarađuju u sindikalnom radu kao i drugim oblastima MOJKOVAC – Predsjednik sindikata kompanije “Tara group” iz Mojkovac Marinko Medojević i predsjednik sindikata “Daido metal” iz Kotora Boris Čelik potpisali su memorandum o zajedničkoj saradnji, čime su se obavezali da razvijaju saradnju u sindikalnom radu i drugim oblastima. Prije potpisivanja memorandumu u park šumi “Šuškovi-

na” u Podbišću kod škole oko 80 radnika iz Mojkovca priredilo je doček za 65 kolega iz Kotora. Predstavnik sindikata kotorskog preduzeća Boris Čelik kazao je da se već duže vrijeme dogovarala saradnja između te dvije organizacije. “Firme su nam slične. Mašinska industrija u Crnoj Gori je od nekadašnje većine me-

talaca sada ušla u neku manjinu. Pokušaćemo da kroz druženja i susrete između dvije firme pospješimo kod ljudi bolju misao za budućnost u našim strukama i sindikalnim aktivnostima” reka je Čelik. On je najavio da će krajem septembra ugostiti radnike mojkovačke “Tare”, i dodao da je od 143 člana sindikalne organizacije u Mojkovac došlo 65 članova. “Firma iz Kotora se bavi proizvodnjom kliznih ležajeva privatizovana je prije deset godina od japanske firme “Daido metal” danas imamo oko 150 zaposlenih. Radimo proizvode za prvu ugradnju za mercedes, hondu, volvo i za ostale svjetske proizvođače automobila,” kazao je Čelik. Svečanosti su prisustvovali direktori kompanije “Tara Group” iz Mojkovca Dejan Marković i Zoran Aleksić. Mojkovačka fabrika je poznata po proizvodnji prvog crnogorskog pištolja i puške i drugim proizvodima u vojnoj i civilnoj industriji. V.Baltić

Pratite nas na twitteru

@dnovine

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

BLATO U MUDRIM MISLIMA S FACEBOOKA

Povratak u Sarajevo Ako mene pitate, bolje je biti kukavica kao Miljenko Jergović, pa pobjeći od smrti iz svog grada pod opsadom, jer se, zamislite, bojao granata

Faruk Šehić Šta čovjeka dočeka nakon što izađe iz aviona na aerodromu “Nikola Tesla” u Beogradu? Nakon što napusti zračni prostor sređene zemlje i uputi se prema blatu iz kojeg je nastao. Dočekaju ga mrzovoljne face konobarica u kafiću u prostoru za tranzit. Javašluk, galama i sporost koji su opjevani kao vrline u narodnim pjesmama. Na tim jadnim licima zaposlenih žena nisam vidio nikakvu svijetlu budućnost koja će nas jednom sviju obasjati. Samo zgrčenost, onaj fetalni grč iz kojeg se mi sa ovih prostora nikada nećemo izbaviti, zbog toga smo skloni krvi i patnji. Da ne bih pretjerao sa ovim autoorijentalizmom moram napo-

menuti da su ljudi na sarajevskom aerodromu bili drukčije raspoloženi. Iskulirani na bosanski način. Spori, ali bi stizali na vrijeme. Razlika između sarajevskog i beogradskog aerodroma je velikih dimenzija. Prvi je čist, malen i sređen, drugi je solidno dimenzioniran, prljav, i u fazi vječne rekonstrukcije. Ipak se može pomisliti kako je rat donio i neke benefite ovoj našoj zemlji, ako je sređen i čist aerodrom bilo kakav dobitak nasuprot opštoj izgubljenosti i bijedi u kojima ljudi svakodnevno žive. Naša kulturološka i infrastrukturna sjebanost je ono što nas spaja više od bilo kakvih spisatelja na malo poput Miljenka Jergovića i njegovih vjernih “pobočnika”. Spisatelj koji gaji outlook po ugledu na tolkieonovskog patuljka trebalo bi znati da je razlika iz-

među ekstenzivnog i intenzivnog ogromna. Takav je stilista “naš” budući nobelovac i dokazani ljubitelj Draže Mihailovića. Ipak, meni je najveći hit ovog sarajevskog ljeta raskopana Obala Maka Dizdara od grčke ambasade do Dva ribara. I tu se mijenjaju ploče, koje su jednom već bile pomalo mijenjane onim tankim i jeftinim pločama, ali samo tamo gdje su ploče iz prošlog stoljeća bile toliko trošne da su više ličile na šljunak nego na kockastu ploču. Blato, taj drevni element našeg identiteta je nešto što će nas zauvijek spajati. Zato mislim da je rješenje svega u mudrim mislima i citatima koji kruže Facebookom kao što sive vrane kruže iznad kontejnera na ćošku moje ulice kad se hoće sve gore prema Crnom vrhu. Mudre misli

i citati će nas izvući iz mentalnog blata koje je gore od starodrevnog opipljivog blata koje nas vreba u glavnim sarajevskim pješačkim zonama. Jedan od najglupljih citata je onaj koji se prišiva Ivi Andriću, a govori o tome kako se ne treba ničega bojati u životu, i poručuje kako treba živjeti, biti hrabar i odlučno stupati prema svim životnim nevoljama i izazovima. Meni kad je najteže uvijek se prisjetim Facebooka i ove mudre misli. Tada mi bude lakše kad se sjetim da sam čitav život nesvjesno slijedio ovu misao, i da sam svaki put manje-više udario glavom u zid: najebao, popušio, nagrabusio. Slijedeći tu misao često sam znao biti krvav, po glavi, rukama ili nogama. Imao sam gorku manu: nisam se bojao. Znao sam biti zakovan za bolničku postelju. Biti danima nepokretan, pišajući

u plastičnu posudu sarkastičnog naziva guska. Primajući injekcije fortrala svakih dva sata, jer mi je kost u stopalu, gdje se nalaze nervni završeci, bila solidno smrskana, a to, jarane, vraški boli. Tako sam uvijek neustrašivo išao do kraja, i moram vam priznati: nema tamo ništa posebno. Samo bih volio sresti autora ove mudre misli da ga pitam šta je zaista htio reći, jer je očigledno da ga ja ne razumijem. Bitno je da ga Facebook razumije. Bez obzira što je isti taj pisac savršeno dobro znao da na svijetu ne postoje dva ista čovjeka, niti će postojati. Pa stoga ne može biti napisano pravilo koje će vrijediti za dva čovjeka, a kamoli za hiljade ljudi na društvenoj mreži. Ako mene pitate, bolje je biti kukavica kao Miljenko Jergovića, pa pobjeći od smrti iz svog grada pod opsadom, jer se, zamislite, bojao granata.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

IZVRŠNA PRIVILEGIJA

Kako predsjednici pokušavaju da sakriju stvari od Kongresa Na ovu mutnu privilegiju pozivali su se svi predsjednici kako bi unutrašnje djelovanje svojih administracija držali u tajnosti od Kongresa

RUSIJA

Putin obećava, investitori ne vjeruju

Ruski predsjednik je isključio “opasne” promjene u Rusiji, rekavši da je protestni pokret u zemlji prekoračio svoje granice i izazvao “narušavanje društvenog mira”

Ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je da će izvesti sveobuhvatne promjene i održati makroekonomsku stabilnost u toku svog šestogodišnjeg mandata, ali nije uspio da razuvjeri strane investitore koji od vlade zahtijevaju da održi već data obećanja. “Treba da radimo na biznis atmosferi idealnoj za investitore, tako da se odluče u korist Rusije”, rekao je Putin na ekonomskom forumu u svom rodnom gradu St. Pitersburgu. “Osmislili smo program za promjene velikih razmjera. Njegovo ispunjenje je moj primarni zadatak kao predsjednika”, dodao je. Obraćajući se stranim investitorima prvi put otkako se u maju vratio u Kremlj, Putin je obećao da će sprovesti mjere koje uključuju prodaju vladinih akcija u državnim preduzećima, suzbijanje korupcije i okončanje ruske zavisnosti od robnog izvoza. Tokovi kapitala ostaće slobodni, dok će centralna banka nastaviti svoju politiku fleksibilnosti rublje, koja pomaže u zaštiti ruske ekonomije u vrijeme krize. Putin je isključio “opasne” promjene u Rusiji, rekavši da je protestni pokret u zemlji prekoračio svoje granice i izazvao “narušavanje društvenog mira”. Dok je Rusija po pitanju fiskal-

ne situacije (sa dugom manjim od 10 odsto BDP-a, skoro izbalansiranim budžetom i 150 miliona dolara u naftnim fondovima) na zavidnom nivou u poređenju sa mnogim nacijama eurozone, ipak bilježi značajan pad u stranim investicijama, od 4,2% BDP-a 2007. do procijenjenih 2,7% ove godine. Finansijski stručnjaci kažu da Putin vlada 13 godina i da mu upravo zbog toga profesionalni investitori ne vjeruju, jer njegove riječi nakon toliko vremena i tako malo rezultata odavno više nemaju težinu. Investitore nije impresionirao ni vladin program za privatizaciju za koji je Putin obećao da će biti sproveden do kraja, te da neće biti ni nalik haotičnoj rasprodaji državnog vlasništva 90-ih godina. Međutim, iako program koji se procjenjuje na 200 milijardi dolara ima u planu da liberalizuje ogromne djelove ekonomije iz državnog vlasništva, vlada je bila prilično nejasna u davanju rokova za glavne privatizacije. Komentarišući Putinovo izlaganje na forumu, investitori kažu da će vjerovati svojim očima tek kad vide konkretne rezultate. Potrebne su godine da bi se to ostvarilo, a ne dvije koktel žurke i par prezentacija – rekao je jedan od njih. No, bilo je i onih koji su tvrdili da, kad je u pitanju velika zemlja poput Rusije, u promjene treba ići redom i postepeno, a ne brzopleto i “na silu”, jer to nikad ne izađe na dobro.

Američki predsjednici još od Džordža Vašingtona pozivali su se na ovu mutnu privilegiju kako bi unutrašnje djelanje svojih administracija držali u tajnosti od Kongresa. Ta mogućnost, koju nazivaju “izvršnom privilegijom”, ne nalazi se u Ustavu. Nije jasno definisana ni na sudovima. Pa ipak, pozivanje na nju pokazalo se veoma efikasno za predsjednike odlučne da svjedoke ili dokumenta zadrže podalje od istražitelja Kongresa. Predsjednik Barak Obama posljednji je zvaničnik koji se pozvao na ovu privilegiju kad je u srijedu odbio da preda dokumenta ministarstva pravde o propaloj operaciji zbog koje su stotine pištolja prodatih Arizoni završile u Meksiku. Tijelo za nadzor rada vlade i komitet za reformu glasali su da optuže državnog tužioca Erika Holdera za nepoštovanje Kongresa, o čemu će glasati Kongres u punom sastavu, to jest, ukoliko Bijela kuća i zakonodavci ne urade nešto da “zaglade” konflikt. Evo pogleda, u formi pitanja i odgovora, u to kako izgleda pozivanje na izvršnu privilegiju u obračunima između Kongresa i predsjednika: P:Kako predsjednik može izbjeći sudski poziv iz komisije Kongresa? O: Predsjednici kažu da bi trebali biti slobodni da lično donose odluke sa svojim savjetnicima, bez bojazni o tome kako će njihove riječi ili unutrašnji dopisi izgledati Kongresu ili javnosti. Nekoliko predsjednika je

tvrdilo kako se ova mogućnost takođe odnosi na djelanje visokih funkcionera nekih agencija, čak i kad se ne radi o komunikaciji sa predsjednikom ili Bijelom kućom. P: Odakle dolazi ideja o izvršnoj privilegiji? O: To je princip baziran na Ustavom propisano odvajanje moći – ideji da izvršna grana, Kongres i sudovi rade odvojeno jedan od drugoga. Koncept izvršne privilegije datira još od prije 1792, kad je Kongres ispitivao poraz kod St. Klera, katastrofalnu bitku protiv američkih Indijanaca koja je američke vojnike koštala stotine života. Vašington i njegov kabinet odlučili su da predsjednik ima pravo da odbije da preda neka dokumenta ukoliko bi njihovo pojavljivanje naštetilo javnosti. Na kraju, Vašington je dao zakonodavcima ono što su tražili, ali je ideja koja je kasnije nazvana “izvršna privilegija” bila začeta. P: Zar nije Vrhovni Sud riješio stvar kad je naredio predsjedniku Ričardu Niksonu da preda Votergejt snimke iz Bijele kuće? O: Ne baš. Sud je naredio Niksonu da preda kasete u tom slučaju – jer se radilo o krivičnoj istrazi. Ali pravnici su takođe našli ustavni osnov za pozivanje na izvršnu privilegiju, ostavljajući otvorena vrata za predsjednike da ga citiraju u budućim obračunima sa Kongresom. P: Da li se predsjednici često pozivaju na ovu privilegiju? O: Većina je štedljivo koriste. U srijedu je bio Obamin prvi put za tri i po godine koliko je u kabinetu. Njegov prethodnik, Džordž W. Buš, pozvao se šest puta za svojih osam godina na vlasti. Njegov otac pozvao se na ovu mogućnost samo jednom tokom svojeg jednog mandata, kako bi zadržao dopis u vezi sa projektom za mlaznjake mornarice otkazanim zbog milijardi dolara prekoračenja troškova. P: Koji je slijed događaja u Obaminom slučaju? O: Vjerovatno pregovori. U prošlosti, predsjednici i zakonodavci bježali su od toga da borba oko izvršne privilegije završi na sudu. P: Zašto ne bi išli na sud, da se bitka oko privilegije zauvijek završi? O: Obje strane imaju previše da izgube. Predsjednici brinu da će im, ukoliko izgube, sud oduzeti vrijednu alatku i oslabiti moć kabineta. Ukoliko zakonodavci izgube, mogli bi zauvijek oslabiti moć sudskog poziva Kongresa, kad god želi da istraži brljotine izvršne grane.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

20 Reportaže

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

KRATKE vijesti

Čovjek koji je plešući obišao svijet Met Harding postao je poznat kao “čovjek koji pleše” nakon što je na Jutjubu objavio snimke na kojima igra u blizini znamenitosti iz cijelog svijeta. Njegovi zabavni filmovi ga prikazuju na egzotičnim lokacijama u plesnom zanosu, pa i ne čudi što njegov kanal prate milioni ljudi širom svijeta. Harding je nedavno objavio kompilaciju plesova sa ljetovanja u raznim zemljama – od Indonezije i Libana do Ruande, pa čak i Sirije. Harding je plesao kroz Egipat, Kinu, Finsku, Kolumbiju, Pakistan, Ruandu, Sjevernu Koreju i mnoge druge zemlje. Prelijepi snimci završavaju se u njegovoj bašti u Sijetlu, gdje mu društvo prave supruga i beba. Cijela ideja počela je gotovo slučajno, kada je sa prijateljem bio u Hanoju i pomalo nespretno zaplesao na ulici. On sada poziva ljude da plešu s njim i planira novi film koji će podijeliti sa svojim fanovima na Jutjubu.

Putovanje kao afrodizijak

Zgrada ko otišla na d ZAVIČAJNI MUZEJ

Izgradio je Pavle M. Vujisić koji je bio h Zorica Bulatović

avičajni muzej jedna je od najstarijih zgrada u Kolašinu. Za stanovnike grada ona nije samo spomenik kulture i čuvar njegovih tajni, već i zdanje oko kojeg se sve dešava iz prostog razloga što se nalazi - u centru varoši.

Svima nama treba odmor s vremena na vrijeme da bismo održali mentalno zdravlje, ali nekima od nas je potrebno više zabave nego drugima. Najnovije istraživanje kaže da žene u dvadesetim imaju mnogo veće potrebe nego da se samo opuste tokom odmora – one imaju prilično veliki broj “ljubavi za jednu noć” na svojim putovanjima. Portal MissTravel.com je sproveo istraživanje među 30.000 Britanki kojima je postavljeno 10 pitanja o njihovom seksualnom ponašanju tokom letnjih odmora. Preko 40 odsto njih je imalo seks za jednu noć tokom putovanja, 10 procenata je imalo pet i više seksualnih partnera tokom sedmodnevnog odmora, a 35 odsto je imalo jednog partnera. Istraživanje je takođe pokazalo da su žene svih starosnih dobi sklonije seksualnim avanturama tokom putovanja nego u svakodnevnom životu. “Jasno je da žene postaju seksualno slobodnije kada izađu iz svakodnevne rutine”, kažu istraživači. “Putovanje je sjajan afrodizijak. Ono uzdrma svakodnevnu kolotečinu u čini sve nas, ne samo žene, sklonijima seksualnim avanturama”, dodaju oni. Nedavno istraživanje je pokazalo da putovanje čak povećava seksepil.

Centar Kolašina ispred zgrade Zavičajnog muzeja za Kolašince su glavno mjesto sastanka i mjesto na kojem mogu biti primijećeni. Zgradu je 1903. godine izgradio Pavle Milisavov Vujisić. Tu je bilo veliko imanje Vujisića u centru grada. Pavle je bio znameniti crnogorski junak koji je svoju hrabrost dokazao u poljskoj četi Kolašinskog bataljona, prije svega tokom bitke na Mojkovcu. Hrabar i odvažan kao i ostali crnogorski slobodari toga vremena, ali i originalna ličnost na svoj način, bio je i ratnik, ali i kockar. “Budući da je zbog kockanja zapao u dugove, probleme je pokušao da riješi prodajom ovog lijepog i vrlo vrijednog zdanja”, priča nam kustos muzeja Draginja Kujović.

Kako je ona objasnila, za veliku zgradu u centru grada odmah se zainteresovalo Sresko načelstvo i naravno isplatilo Vujisiću za to svotu koju je tražio. I u Kraljevini Crnoj Gori i u Kraljevini Jugoslaviji ovo zdanje je poslužilo za potrebe opštinske uprave. Tokom Drugog svjetskog rata u zgradi je bio zloglasni četnički zatvor, a kasnije je poslužila za potrebe kolašinskog doma zdravlja, da bi od 1982. godine postala Zavičajni muzej. “Borci su pokrenuli inicijativu da dobiju svoj muzejski prostor i tako su počele da nastaju muzejske zbirke i postavke”, kazala nam je Draginja. Prema nekim izvorima, i poznati glumac Pavle Vujisić povezuje se sa pričom o ovom zdanju, odnosno pričom o porodici kojoj je ono nekada pripadalo.

“Vujisića nema nigdje drugo osim u Kolašinu i Prekobrđu, pa institucija jugoslovenskog glumišta - Pavle Vujisić - sigurno ima veze sa prvim vlasnikom zgrade”, vjeruje Kujović. Ona ističe da postoji anegdota da je prilikom jednog boravka glumca Vujisića u Kolašinu tadašnji predsjednik opštine i profesor Dragan Vujisić podsjetio da je Zavičajni muzej bio dom brigadira i ratnika Vujisića. Glumac je, u svom stilu, bacio pogled na zdanje i rekao: “Dobro, dobro, ali ja bih radije da svratimo u ‘Planinar’”. I produžio je ka tada čuvenoj gradskoj kafani u centru Kolašina. Zavičajni muzej je tokom rata, kada je bio zatvor, “ugostio” i znamenitog pisca Mihaila Lalića. “Imala sam privilegiju da mi ovaj pisac, koji je bio zatočenik kolašinskog četničkog zatvora, priča o vremenu koje je proveo u njemu. Pokazivao mi je ćošak u kojem je provodio vijeme. Lalić je bio čest gost u našem gradu, jer je bio počasni građanin Kolašina”, ispričala nam je Draginja.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Reportaže 21

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

oja je doboš

hrabri ratnik, ali i kockar

DRES KOD

Dubai hoće “smjernije” turistkinje Domaće aktivistkinje traže stroži način oblačenja Grupa aktivistkinja u Dubaiju pokrenula je kampanju koja zahtijeva stroži dres kod za turiste, a način na koji se oblače njihove pojedine gošće nazvala “odvratnim”. Hana Al Rejes i Asma Al Muheiri, koje se nalaze na čelu nove kampanje za uvođenje dres koda strancima, ističu da njihov cilj nije promjena zakona – one samo žele da steknu poštovanje i turistima stave do znanja da se Dubai nalazi pod muslimanskim zakonima. Ipak, njihova i slične kampanje koje pozivaju na smjernost pokrenuta je u Abu Dabiju, gdje Federalni nacionalni savjet razmatra mogućnost uvođenja zakona koji bi u cijelim Emiratima uveo određeni dres kod. Iako strankinje neće morati da nose burke ili marame, zakon bi trebalo da zahtijeva

od njih da se oblače “primjereno” dok su na ulicama i tržnim centrima. Na plažama i u hotelima bi im bilo dozvoljeno da nose kupaće kostime. Nije rijetkost da se žene koje posjete Dubai nađu na meti osude, pa čak i u zatvoru zbog “zapadnjačkog” ponašanja i načina oblačenja. Postavlja se pitanje da li posvećenost islamu može ići u korak sa modernizacijom života i grada u Dubaju.

Mnoge turistkinje u Duaiju su prenoćile u pritvoru zbog toga što su nekog prolaznika uvrijedile svojim izgledom ili su bile deportovane zbog prevare partnera.

● FOTO priča

U parku u Bostonu procvjetao najsmrdljiviji cvijet Cvijet sa mirisom truleži otvorio je svoje latice u Bostonu. Ogromni Amorphophallus titanium ostaće u cvatu 48 sati i za to vrijeme će najneustrašiviji posjetioci vrta “Frenklin” u Bostonu moći da osjete njegov “miris”. Miris ovog cvijeta podsjeća na trulež, kažu stručnjaci, i može se osjetiti s više desetina metara. Rijetka biljka cvjeta samo jednom u 15 godina, a inače potiče iz zapadne Indonezije.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

22 Kultura PREPORUČUJE

ZLOČIN I KAZNA, Fjodor Mihajlovič Dostojevski NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA 12,50 EURA Najveći roman ruske književnosti. Sadrži elemente - kriminalnog, psihološkog, socijalnog, filozofskog romana - tako da svojom žanrovskom raznolikošću zadovoljava svačiji ukus. Roman koji će Vas navesti da zauzmete stranu, da branite ili osuđujete, Rodiona Romanoviča Raskoljnikova. Raskoljnikova, ambicioznog studenta prava, koga odbačenost od društva i socijalni status navode na zločin (ubija omraženu staricu Aljonu Ivanovnu). Zločin koji je težio da bude savršen, ali mu se potkradaju greške.

SJAJ U OKU ZVEZDE, Ljiljana Habjanović Đurović ALEKSANDRIJA, BEOGRAD, CIJENA 8,90 EURA “Sjaj u oku zvezde” je izvanredan roman koji govori koliko je vjera snažna kada se istinski vjeruje. Irina, Teodora i Lilijan su voljele ikone i borile su se za povratak ikonopoštovanja, svaka u svom vremenu i na svoj način. Koliko je njihova vjera jaka najbolje nam pokazuju žrtve koje su podnosile radi očuvanja i spasenja vjere. Vjera je osnov svega čemu se nadamo, potvrda stvari vidljivih i nevidljivih. Pročitajte ovaj roman i ojačajte istinsku vjeru.

DJEČAK IZ VODE, Ksenija Popović NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA 5,30 EURA

“Dječak iz vode” je uzbudljiv psiho triler koji Vam ni na trenutak neće dopustiti da ga ispustite iz ruke. Fantastičan roman sa temama iz svakodnevnog života iz perioda jugoslovenskih ratova. U romanu su prikazani moćnici, koji su zloupotrebljavali svoj položaj, kao svirepi roditelji i surovi nasilnici, a članovi njihovih porodica kao nevine žrtve. Nevine žrtve okrutnosti i nemorala ljudi koji nemaju osjećanja ni ljubavi prema svojim najbližima i svojoj djeci.

POD SLOBODNIM SUNCEM, Franc Findžgar LAGUNA, BEOGRAD, CIJENA 9,40€ Pod slobodnim suncem” je roman zasnovan na istorijskim činjenicama. Roman koji će Vas provesti kroz VI vijek - period naseljavanja Slovena na Balkan, kao i njihov sukob sa Vizantijom i Hunima. Svojim izvanrednim stilom autor nam oživljava slike slovenskih junaka i njihove istrajnosti za ostvarenje cilja - da se sva rascjepkana slovenska plemena ujedine u jedan narod. Kroz glavni lik, Istok, prikazane su vrline slovenskog naroda-čast, hrabrost i odanost.

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

MUZIKA

Štrajk mozga p Edo Maajka predstavio nove pjesme na hip hop Nataša Bućković

ajpopularniji reper u regionu Edo Maajka nakon četiri godine pauze objavio je peto studijsko izdanje pod nazivom “Štrajk mozga”. Poznat po društveno-angažovanim tekstovima kaže da mjesto prebivališta ne utiče na teme koje su vremenom postale globalne. Za njega su rime koje stvara odraz realnosti prema kojoj treba napraviti otklon tako što ćemo povratkom sebi mozgu dopustiti da stupi u štrajk.

Edin Osmić, poznatiji kao Edo Maajka rođen je u Bosni, odrastao u Hrvatskoj, a danas živi u Izraelu. Njegov autorski rad od samog početka obiluje društveno-angažovanim tekstovima u kojima na provokativan način ukazuje na probleme koji vladaju u Bosni i na Balkanu. On smatra da prebivalište nije najbitniji faktor za pisanje o temama koje su vremenom postale globalne. “Za vrijeme prvog albuma “Slušaj mater” živio sam u Zagrebu, ali sam pisao o Bosni i o Balkanu. To što danas živim u Izraelu ne utiče na moje pisanje, jer su teme kojima se bavim postale globalne. Mislim da društveni problemi ne mogu pobjeći. Pored toga, na Balkanu se stvari odvijaju jako sporo”, kazao je u razgovoru za Dnevne novine Edo Maajka. On je istakao da mu ne smeta status društveno-angažovanog muzičara, jer su socijalne teme naša realnost. “Mogu da napišem nešto

drugo, nijesam ograničen time, ali socijalne teme su jako bitne jer je to naša realnost. Bez obzira da li pišem o politici, ekonomiji ili prosto o psihičkoj nestabilnosti društva i povodljivosti, pokušavam biti nekakav puls ako mogu”, kazao je Maajka. Bosanski reper je i na novom studijskom izdanju ostao dosljedan svom stilu, pa je “Štrajk mozga” obuhvatio spektar tema koje, od teškog života “malog” čovjeka, preko pogubnog uticaja medija i društvenih mreža, pozivaju ljude da budu ono što jesu i da se ne plaše da budu drugačiji. “Albumom sam htio da napravim baš neki otpor prema navikama i prema nekakvim predrasudama i predstavama koje nam je društvo dalo. “Štrajk mozga” je otklon od toga i povratak sebi i onome šta ti voliš kao osoba, šta ti misliš, a ne šta ti masa nameće”, objasnio je naziv albuma. On je naglasio da je album stilski sličan albumu “Stig’o ćumur” iz 2006. godine.

● FOTO priča

Podrška bendu Pussy Riot Ruska filmska rediteljka Olga Darfi na otvaranju 34. međunarodnog filmskog festivala u Moskvi nosi masku u znak podrške ženskom pank bendu Pussy Riot. Trima članicama benda koje su u februaru izvele protestni nastup u Crkvi Hrista Spasitelja u Moskvi prijeti kazna od sedam godina zatvora zbog huliganizma, odnosno izvođenja “pankerske molitve” u moskovskoj crkvi. Nastup Pussy Riot bio je dio pokreta otpora protiv Putinove 12-ogodišnje vladavine i njegovog odnosa prema crkvi.

“Ima dosta elektronike i londonskog zvuka koji slušam posljednjih nekoliko godina. Tekstualno obuhvata širok spektar tema koje su globalne i koje razumiju svi ljudi u cijelom svijetu. Ljudi kada se nešto desi kod nas, nekakva kriza, misle da je to samo kod nas, ali nije. Cijeli svijet to sada razumije, nije kao prije”, kazao je Edo. “Štrajk mozga” je najavljen singlovima “Imaš li ti šta para?” i “Panika”, a na albumu je reper sarađivao sa Marčelom, Kandžijom, Željkom Pervanom, Frenkijem, Sašom (TBF), ali i sa Arsenom Dedićem. “U posljednje vrijeme sam počeo da slušam stariju muziku 70-ih i tako sam skontao da sve što je dobro da se semplira većinom je uradio Arsen. Čovjek je stvarno genijalan tekstopisac i drago mi je što je pristao da napiše pjesmu “Šta će reć”. Veoma sam zadovoljan tom saradnjom, a taj njegov tekst je i jedan od hajlajta albuma”, naveo je Maajka. On je istakao da je prilikom snimanja albuma bilo potrebno mnogo strpljenja, jer je osim snimanja u studiju, preko interneta radio aranžmane i sve ostalo. “Bilo je potrebno strpljenja, a ja ga i nemam previše. Kada čovjek čeka on ponekad i analizira sam sebe, a kad kreneš da analiziraš sebe naći ćeš uvijek nešto loše i taj dio mi

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Kultura 23

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

PREPORUČUJE

povratak je sebi

CRNA GORA, Anđe Kapičić, Velimir Vujačić CID, PODGORICA, CIJENA: 70, 00 EURA Foto: Balša Rakočević

festivalu “Asfaltiranje” u Podgorici Crnogorska publika imala je priliku da čuje pjesme sa novog albuma na drugom izdanju hip-hop festivala Asfaltiranje u Podgorici. Uz podršku Frenkija i DJ Soula Edo je u sjajnoj atmosferi odrepovao i nekoliko pjesama sa prethodnih albuma. Na prvoj večeri festivala, koji je otvorio MC Niggor, nastupili su i MC Marko i splitski Dječaci.

PAD KAMENOG GRADA, Ismail Kadare KNJIŽARA KARVER, NVO PROSTORY, PODGORICA, CIJENA: 8, 00 EURA Sve je počelo 16. septembra 1943. Njemačke trupe, koje se povlače iz Grčke, okupiraju državu. Pod komandom pukovnika Frica fon Švabe dolaze u Đirokastru, « kameni grad » na jugu Albanije u kojem je smještena radnja romana. S obzirom na to da su njegovu izvidnicu napali partizani, bira taoce i sprema se da ih pogubi. Izdaje naredbu vojnicima da pronađu i dovedu doktora Gurametoa, starog prijatelja iz studentskih dana, koji ga poziva na večeru...

se nije svidio. Ali smo relativno brzo završili i zadovoljan sam kako je to ispalo”, kazao je Maajka. Prema njegovom mišljenju, hip-hop scena kod nas može biti funkcionalna jedino ukoliko se posmatra regionalno. “Uvijek izađe nekoliko albuma koji nešto osvježe, evo sad iz Crne Gore su izašli Who See sa albumom koji nas je trgnuo iz spavanja. Baš nam je falio takav album”, kazao je Edo Maajka, naglasivši da je posmatranje hip-hopa kroz pojedinačne scene gubljenje vremena.

POZORIŠTE, Alber Kami PAIDEIA, BEOGRAD, CIJENA: 19, 00 EURA

IZLOŽBA

YU grafika u Ateljeu Dado Postavku čine djela iz fundusa Narodnog muzeja Crne Gore Izložba Jugoslovenska grafika - iz fonda Narodnog muzeja Crne Gore biće otvorena u utorak 26. juna u 20 sati u Ateljeu DADO. Postavka je dio edukativnog segmenta programa Ateljea DADO čiji je cilj valorizovanje eksponata koji se ne nalaze u stalnim postavkama. U okviru ove selekcije publici biti predstavljeni radovi - Dušana Petriča, Florisa Oblaka, France Miheliča, Branka Šotre, Rika Debenjaka, Lojza Spacala, Lazara Vujaklije, Aleksandra Lukovića, Dragoslava Stojanovića Sipa, Boška Karanovića, Milivoja Nikolajevića, Mladena Srbinovića, Stojana Će-

Crna Gora, Montenegro, Karadag (Crne Planine). Korijeni joj sežu u daleku prošlost. Od iskona su se na njenom tlu dešavala istorijska previranja i sačuvali tragovi mnogih civilizacija i kultura: ilirske, grčke, rimske, vizantijske, mletačke, otomanske... Snagom da istraje i opstane – i u najtežim trenucima borbe i iskušenja – Crna Gora se Evrope doimala kao neosvojiv bedem, za odbranu vjere, plemenskog načina života i slobode...Monografija Crna Gora ima 288 strana. Za fotografiju je zaslužan Dragoljub Zamurović, dok je dizajn radio Gane Aleksić.

lića, Prvoslava Piva Karamatijeva, Miodraga Đurića Dada (iz legata princa Nikole Petrovića) i drugih. Akcenat izložbe stavljen je na šestu i sedmu deceniju XX vijeka kada su još uvijek prisutne međuratne, ratne i poslijeratne doktrine intimističkog prosedea, socijalne i propagandne umjetnosti koju prate tematska i formalna ograničenja grafičkog izraza, ali i djela umjerenog modernizma koja će vremenom otvarati prostore grafici proširenog značenja zasnovanoj na ideologijama neokonstruktivizma, konceptuale, industrijske i kompjuterske tehnologije.

Počeo sam da pišem za pozorište zato što sam i sam glumio i režirao. Potom sam shvatio da je drama, baš zbog svojih osobenih teškoća, najviši književni rod. Nije mi bila namjera da nešto izrazim, već da stvorim likove, osjećanja, tragiku. Kasnije sam dosta razmišljao o problemu moderne tragedije. Drame: Nesporazum, Opsadno stanje, Pravednici svojevrsni su pokušaji, svaki put na različit način i u drugačijem stilu, približavanja toj modernoj tragediji…

KAKO REČI MENJAJU ZNAČENJE, Antoan Meje SLUŽBENI GLASNIK, BEOGRAD, CIJENA: 5, 00 EURA Uz Emila Benvenista i Žorža Dimezila, jedan od najvažnijih francuskih jezikoslovaca prve polovine 20 vijeka, Meje u ovoj sociolingvističkoj studiji značajno doprinosi teoriji semantičke promjene. Lingvistika je postala strogo objektivna i metodski upotrebljiva studija u vrijeme kada mnoge društvene nauke još uvijek nisu postojale ili dok su tek predstavljale nejasne ideologije. Sve što bismo mogli da postignemo, ukoliko ne izađemo iz tog suženog razmatranja o činjenicama jezika, bilo bi da konstatujemo više ili manje definisane odnose simultanosti ili sukcesije među jezicima...

Pratite nas na twitteru

@dnovine

24 Zabava

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

Početak nove pa INTERVJU

Za DN Marina Perazić priča o novim pjesmama i budućim planovima

EVROVIZIJA

Željko zapravo drugi M

Zlatko Šebek

Pjesma koja je predstavljala Srbiju na nedavno završenoj 57. “Pjesmi Evrovizije” u Bakuu osvojila je zvanično treće mjesto, ali po broju glasova stručnog žirija, kompozicija Željka Joksmovića “Nije ljubav stvar” ubjedljivo je na drugom mjestu. U zvaničnoj tabeli razdvojenih glasova publike i žirija, prema mišljenju muzičkih stručnjaka iz 42 zemlje, ispred Srbije je samo “Euforija”, odnosno Šveđanka Lorin i pobjednička numera. Zvanično drugoplasirane Babuške svoj kona-

čan plasman izborile su isključivo glasovima publike, odnosno televotingom. Prema procjeni žirija, one su tek na 11 mjestu. Albanka Rona Nišliju je treća, potom italijanska, pa španska predstavnica. Sistem glasanja na takmičenju za “Pjesmu Evrovizije” samo je na prvi pogled jednostavan kada se kaže da konačnu ocjenu čini 50 odsto glasova žirija i 50 odsto glasova publike. Zapravo, konačna ocjena nije prosjek konačnih bodova od televotinga i od žirija.

● FOTO priča

Džoni ima novu curu Čuveni holivudski glumac Džoni Dep nedavno je prekinuo dugogodišnju vezu sa Vanesom Paradi, a kao razlog njihovog rastanka pominje se Amber Herd. Atraktivna plavuša je igrala sa Džonijem u filmu “The Rum Diary”. Herd, koja se prije dvije godine deklarisala kao biseksualka, primijećena je u aprilu kako se ukrcava u Depov privatni avion. Džoni Dep i Vanesa Paradi su bili u vezi od 1998. godine, a kako prenose mediji, glumac je spreman da ostavi polovinu svoje imovine francuskoj pjevačici, koja iznosi skoro 300 miliona dolara.

arina Perazić, pop ikona i seks simbol sa zavodljivim glasom anđela, u životu je doživjela veliki broj uspona i padova, ali pozitivna energija i vjera u sebe pomogli su joj da sve prepreke prevaziđe i da nakon višedecenijske pauze konačno objavi nove singlove. Za Dnevne novine priča o novim pjesmama, časovima zumbe i saradnji sa DJ Fanatikom.

Marina Perazić će nakon decenijske pauze konačno objaviti dvije nove pjesme. Naime, kako je ispričala za naš list, ona ovih dana privodi kraju snimanje numera, ne precizirajući da li će ih objaviti tokom ljeta ili na jesen. “Singlovi se više ne izdaju već samo puštaju u promet putem televizije, radija ili interneta. Jedna od novih je u stvari stara pjesma koju sam izvela na festivalu ‘Pjesma Mediterana’ u Budvi 2001. godine. To je mnogo lijepa kompozicija koju sticajem okolnosti nikad nijesam snimila iako je sve urađeno, čak su otpjevani i prateći vokali”, priznaje Marina. Ona nam otkrila da je te 2001. godine imala velikih problema sa izvođenjem kompozicije “Osam sati sna” i da se neprekidno gušila. “Izvodila sam tu pjesmu i nikako nijesam mogla da je ispjevam jer me svaki put nešto gušilo. I sada kada pogledam taj nastup, pitam se kako je glas iz

mene izašao jer sam konstantno imala osjećaj kao da se davim”, požalila nam se Marina, dodavši da je u pitanju izuzetno zahtjevna pjesma koju je komponovao Petar Jelić, gitarista YU grupe. O drugoj pjesmi nije željela da priča jer, kako kaže, još je u ranoj fazi obrade. Jedino što smo uspjeli da izvučemo iz nje jeste da je u pitanju srednji ritam i da radi sa mlađim producentom i Di-džejom. “DJ Fanatik je mladi multitalentovani umjetnik sa kojim inače i nastupam. Ne mogu da preciziram kada će pjesme biti objavljene jer ne znam da li ćemo sve sklopiti prije nego odemo na odmor. Izaći će uskoro ili jedna ili druga, a možda i obje”, kazala nam je Marina, najavljujući skori odlazak u rodnu Rijeku jer mora prisustvovati vjenčanju kćerke najbolje prijateljice. “To će mi pored časova zumbe oduzeti dosta vremena, a uskoro će i Exit, pa ako završi-

Marina sa stilistom i di-džejom Dimitrijem Nedeljkovićem mo pjesme prije toga, završili smo”, kaže ona, preusmjerevajući priču na to da je pomenuti DJ u stvari njen stilista. “On nastupa prije mene i poslije mene i tada je izvođač, a u međuvremenu je stilista. Njegovo pravo ime je Dimitrije Nedeljković i on je u stvari godište moje starije kćerke. Upravo ovih dana smo napravili nekoliko novih fotografija na kojima isprobavamo imidž”, priča pjevačica koja je oduvijek na domaćim prostorima važila za seks simbol. “Ovo će biti početak moje nove paljbe”, zaključila je Marina.

ČARLI ŠIN

Pušio sam samog sebe Neuništivi Čarli Šin i dalje briljira – u intervjuu za magazin Plejboj je izjavio da je počastvovan što je jedna vrsta marihuane dobila ime “Čarli Šin OG”. Naravno, glumac nije propustio priliku da proba “svoju travu” za koju kaže da je odlična. “Marihuana je veoma kvalitetna. Izvjesno vrijeme nijesam osjećao ruke. Probao sam

je sa prijateljicom i ona mi je rekla: ‘Koji trip. Sa Čarlijem Šinom pušim ‘Čarlija Šina’, a ja sam joj odgovorio: ‘Zamisli kako se tek ja osjećam. Pušim samog sebe’”, ispričao je Šin, kojem ne fale filmske ponude. Kako navodi magazin Holivud riporter, Čarli Šin bi trebalo da igra američkog predsjednika u filmu “Machete Kills” Roberta Rodrigeza.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Zabava 25

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

k moje aljbe Perazić sa kćerkama

STATUS

dana

Al’ što mrzim male midžetkinje koje su alergične na tuđu seksualnost pa furaju neki novi puritizam nazivajući to artizmom. Mrš!!! IVANA RAŠIĆ (MC SAJSI)

KUD IDIJOTI

Tusta slabo čuje Pjevač poznate grupe ide na operaciju Pjevač KUD Idijota, koji se bori s rakom, želi da ide na operaciju jer zbog lošeg sluha ne izlazi. Nakon hemoterapije, povukao mu se tumor iz grla, ali ne i tumor na plućima. Branko Črnac Tusta posljednjih mjesec dana ne prima hemoterapiju zbog upale sinusa koju vuče od zime. Kako slabije čuje, doktori mu predlažu da ugradi cjevčice u uvo. “Znam da će me taj zahvat jako boljeti, ali želim da to završim sljedeće nedjelje. Stvarno

mi je grozno ovako živjeti. Stalno sam kući jer ništa ne čujem”, kaže Tusta. Pjevaču pulskog benda KUD Idijoti najviše nedostaju šetnje. Početkom prošle godine ustanovljen mu je mikrocelularni karcinom. Nakon zračenja i hemoterapije mu se povukao tumor iz grla, ali ne i tumor na plućima. Išao je na preventivna zračenja mozga kako tumor ne bi prešao na njega. Imunitet pokušava da poboljša bijelom imelom.

“Zumba me veoma ispunjava, to je rad sa ženama koje kao prepoređene odlaze svojim kućama, mnogo spremnije da se sjutra ponovo suoče sa svim životnim problemima. Mislim da bih bila mnogo srećnija kad bih mogla da živim samo od zumbe i to kao potpuno anonimna osoba koja ne mora da se eksponira u medijima”, rekla je ranije Marina.

MISIJA

Adrijana Lima na Haitiju Adrijana Lima ponovo je posjetila Haiti i bolnicu “Sveti Damjan”, u kojoj je prije mjesec i po predstavila humanitarni program koji ima za cilj da obezbijedi njegu trudnicama. “Idem na Haiti u porodilište ‘Sveti Damjan’ da podr-

žim majčinstvo i da budem majka”, objavila je Adrijana na Tviteru prije nekoliko sati. Adrijana Lima i Marko Jarić još nijesu objavili kojeg će pola biti njihovo drugo dijete, a u skladnom braku su prije tri godine dobili kćerku Valentinu.

HOT! Ukoliko ne znate o kome je riječ, radi se o brazilskom modelu Mariani Almeidi. Ova djevojka se i te kako može pohvaliti atraktivnim izgledom. Svoje neosporne ženske adute pokazala je pozirajući u kolekciji intimnog rublja brenda “Largo Drive”.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

26 Zabava/Lifestyle

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

RAZGOVOR

“Ljetnji snovi” kr jula u Crnoj Gori

Dizajnerka Suzana Perić govori o novoj kolekciji i poslovnim planovima Marija Ivanović

RECEPT

Portugalska salata Piletinu narežite na kockice i začinite začinom za pečenu piletinu, te popržite na teflonskom tiganju sa malo ulja. Tjesteninu skuvajte u slanoj vodi, a povrće narežite na kockice. Toplo meso i tjesteninu pomiješajte, dodajte povrće a zatim sve umiješajte. Sastojke koje ste napravili za dresing dobro promiješajte dok ne dobijete ujednačenu smjesu. Umiješane začine bosiljak, origano, so, biber prelijte po salati, sve dobro promiješajte, te ostavite da odstoji u frižideru sat. Napomena: Kada je soljenje u pitanju, posolite salatu tako da vam čak bude malo preslana, jer nakon što “odleži” u fižideru, slično kao i francuska salata, upiće so, tako da je preporuka dosta soli da ne bude kasnije “bljutava”.

SASTOJCI:

250 g šarene tje stenine 1 kom. pilećih pr sa 1 kom. zelene m esnate paprike 2 kom. svježeg paradajza začin za pečenu piletinu Preliv: 1/2 kisjele pavl ake 1/2 kesice majon eza origano bosiljak so, biber

TRENING

Do trbušnjaka mješovitim vježbama Četiri načina za jačanje i razvijanje gornjeg dijela tijela Muškarci koji žele čelične trbušnjake mogu ih dobiti pomoću treninga koji je podstaknut mješovitim borilačkim vještinama.Ovaj trening je usmjeren ka istovremenom jačanju i razvijanju gornjeg dijela tijela. 1. Džudo sklek: Zauzmite poziciju za sklek postavljajući šake direktno ispod ramena, ali stopala pomjerite naprijed toliko da vam se kukovi podignu. Zatim spuštajte tijelo dok vam brada skoro ne dodirne tlo. U slivenom pokretu, podignite glavu i ramena, spuštajući kukove dok oni skoro ne dodirnu tlo. 2. Olakšani zgib: Stanite na klupu ispod šipke za zgibove. Uhvatite šipku pothvatom u širini ramena. Prekrstite stopala iza sebe, postavljajući prste

jedne noge na klupu. Povucite se do šipke, zaustavite, a onda se polako spustite i ponovite. 3. Obrnuti rameni potisak: Postavite stopala na klupu, a šake na tlo u širini ramena. Podignite kukove tako da vam je trup skoro uspravan u odnosu na tlo. Ruke treba da vam budu opružene, a šake direktno ispod ramena. Savijte laktove i spuštajte tijelo dok vam glava skoro ne dodirne tlo. 4. Stojeće veslanje: Zauzmite uspravan stav, držeći nekoliko bučica ispred butina, sa dlanovima okrenutim ka tijelu. Blago povijte kukove naprijed, zauzimajući tako početni položaj. Povlačite tegove na gore i pored sebe dok ispravljate trup i okrećete dlanove jedan prema drugom.

izajnerka Suzana Perić predstaviće kolekciju “Summer Dreams” crnogorskoj publici krajem jula u hotelu Queen of Montenegro. Ono što je novina kod jedne od najpoznatijih srpskih kreatorki jeste plažni asortiman koji je prikazan na nedavno održanoj reviji u Beogradu. Suzana za Dnevne novine govori o poslovnim planovima, kolekciji, ali i nedavno otvorenom prodajnom objektu u hotelu Splendid.

Kolekcija “Summer Dreams”, koja je premijerno predstavljena beogradskoj publici a kojoj je prisustvovao veliki broj poznatih ličnosti, obilovala je lepršavim modelima, ali i plažnim asortimanom, što je novina u Suzaninom radu. Haljine koje je dizajnerka prikazala napravljene su on najfinijih materijala koji lagano prate žensku siluetu, čineći je u isto vrijeme zavodljivom, opuštenom i romantičnom. Dizajnerka je prikazala svoje ljetnje snove koji su koketni i to u boji nara, pudera, limete, cimeta a prisutni su i cvjetni uzorci. Plažni program svakako je bio iznenađenje, a o svom iskoraku Perić kaže: “Proširila sam kolekciju

plažnim programom jer sam tako htjela, ali i na zahtjev mojih klijenata. Mislim da na našem tržištu nedostaju kupaći kostimi koji su ekstravagantni”, rekla je Suzana. Ona je dodala da je ova kolekcija stvarana najduže do sada, ukupno pola godine. “Kompletan program je usmjeren na crnogorsko tržište a proširen je na kupaće kostime, kaftane i sve ono što je za ljeto, pa se zato i kolekcija zove ‘Ljetnji snovi’”, kaže Suzana. Ona će se crnogorskoj publici predstaviti samostalnom revijom u hotelu Queen of Montenegro krajem jula. “Na reviji će biti prikazan kompletan asortimanom od haljina do kostima i mislim

da je ovo jedna od najljepših kolekcija koja je do sada napravljena. Takođe će se na reviji naći modeli koji se već sada nalaze u butiku Infiniti u hotelu Splendid”, kaže Suzana, koja je butik otvorila prije mjesec i time olakšala mnogim damama iz Crne Gore da dođu do njenih modela. Inspiraciju za kolekciju našla je u ljetu koje je samo po sebi lepršavo, romantično i veselo. “Inspiracija za ovu kolekciju je ljeto i vrućine, kao i žena koja i pod tim okolnostima mora uvijek biti sofisticirana i lijepa, i kada ide na plažu i kada se odmara”, kaže ona. Suzana je dodala da je Biljana Obradović zaštitno lice ljetnje i zimske kolekcije i da je promotivni katalog sniman dijelom u Beogradu, dok će se drugi dio snimanja nastaviti u Crnoj Gori. S obzirom na to da u Crnoj Gori slovi za jednu od omiljenih dizajnerki, pa joj se nerijetko javljaju mlade dame koje žele da im kreira vjenčanicu ili matursku haljinu, za prodaju u novootvorenom objektu Suzana ne brine.

ISTRAŽIVANJE

Skrivene želje govore o ličnosti Šta znači kad muškarac mašta o porno glumici, manekenki ili dominantnoj ženi pitaju se mnoge dame a upravo taj detalj, po riječima psihologa, otkriva mnogo o muškoj psihi. Odgovor se, naime, krije u skrivenim željama, ali i iskustvima iz djetinjstva. DOMINANTNA ŽENA Ako muškarac mašta o dominantnoj ženi, o onoj koja ima glavnu riječ u seksu, vjerovatno je bio najmlađe dijete ili je imao barem jednu stariju sestru. Takvi muškarci obično biraju starije žene od sebe, koje su u njihovim očima snažnije, mudrije

i seksepilnije. MANEKENKA ILI GLUMICA Intenzivna želja muškarca da se seksualno zbliži sa ljepoticom, i to zbog njene ljepote, pokazatelj je narcisoidne ličnosti. Takvi muškarci na žene gledaju kao na trofeje, a ne kao na ravnopravne partnerke. Kako pojašnjavaju stručnjaci, muškarci sa narcisoidnom ličnošću ne znaju da funkcionišu u zdravoj partnerskoj vezi. PORNO GLUMICA ILI STRIPTIZETA Kako objašnjavaju psiholozi, muškarci koji maštaju o por-

no glumicama ili striptizetama imaju problema sa intimnošću i bliskim vezama. Naime, dobar seks u vezi znači da se partneri međusobno moraju upoznati i otkriti šta vole u seksu. Neki muškarci bi to najradije preskočili. ALFA ŽENA Muškarci koji maštaju o alfa ženama najverovatnije su školski primjer projekcije, kažu psiholozi. Ako je muškarac odrastao u porodici u kojoj se želja za novcem smatrala sramotnom, on će maštati i željeti ženu koja je uspješna i zarađuje.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Zabava/Lifestyle 27

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

KRATKE vijesti

rajem

Sestre Olsen dizajniraju jeftiniju kolekciju Mari Kejt i Ašli Olsen su mlade dizajnerke koje osvajaju modni svijet nevjerovatnom brzinom. Osim što ih je Vog proglasio najbolje obučenim njihovom modnom markom “The Row”, čije kolekcije slavni već godinama obožavaju, dospjele su u sam dizajnerski vrh nakon nedavno osvojenog “modnog Oskara” za najbolje dizajnerke u Americi. Kako su do sada njihove kreacije bile dostupne samo onima sa dubokim džepom, sestre Olsen su odlučile da prošire krug kupaca i naprave kolekciju po pristupačnim cijenama. One su tako dizajnirale za “Stylemint”, a kolekcija se može pronaći na StylistPick.com-u, veb-stranici koja je lansirala kolekciju cipela Šeril Kol. Kolekcija se sastoji od stilizovanih komada poput topova, majica, haljina i suknji.

Riba je ipak najzdravija Najzdravije jelo na svijetu po istraživanju naučnika je losos. Naučnici su, naime, napravili jelovnik za idealnu večeru koja se sastoji od tri jela. Prvo jelo sastoji se od svježeg i dimljenog lososa i hljeba sa sjemenkama, koji je bogat vlaknima. Nakon toga dolazi piletina sa miješanim povrćem i zelenom salatom začinjenom maslinovim uljem. Za desert naučnici preporučuju mliječni žele sa orasima i karamelom. Stručnjaci tvrde da je baš svaki od sastojaka u navedenim jelima tu zbog određenog razloga, počevši od omega-3 masnih kisjelina koje su dobre u borbi protiv holesterola, preko proteina koji daju mišićnu masu, pa sve do oraha koji poboljšavaju elastičnost krvnih žila.

“Imam dosta klijenata u Crnoj Gori. Dosta sam radila vjenčanja kod vas a takođe imam veliki broj klijentkinja među maturantkinjama koje su dolazile kod mene, tako da mislim da će prodaja u butiku biti dobra”, zaključuje kreatorka, otkrivši da su joj naredni poslovni poduhvati vezani za Los Anđeles, gdje postoji mogućnost otvaranja prodajnog objekta.

Cipele Kristijana Lobutina ruše sve rekorde

ENTERIJER

Šareno je opet u modi Starinski način kombinovanja ponovo je u trendu Spoj raznovrsnih materijala nije rezervisan samo za starinske pokrivače već je u popularnom mix & match stilu obogaćen kroz tapete, pločice i namještaj. Drevna tehnika šivenja kojom se manji, raznovrsni komadi tkanine spajaju u veće bila je uobičajena još u drevnom Egiptu i Kini. U kasnijim vjekovima “krpljenje” je zavladalo Evropom, a proširilo se i u Americi, gdje je postalo popularno u starinskom stilu. Dizajneri širom svijeta modernizovali su “patchwork” na radost mnogih koji vole retro stil, ali ipak žele da krajnji rezultat bude savremen. Ovaj stil prihvatili su brojni dizajneri namještaja te se tako ovakav rad može vidjeti i na moderno oblikovanim sofama i na panel tapetama. Osim na tapetama, ovakav rad jako lijepo djeluje na

posteljini, jastucima, prekrivačima, stolnjacima, ali i na drugim kućnim elementima poput stolica i taburea, koji idealno izgledaju presvučeni tkaninom sa nekoliko različitih uzoraka. Najraskošnija prava

“patchwork” kombinacija tkanina različitih tekstura, boja i uzoraka prikazana je kolekcijom namještaja “Sushi” koju je Edvard Van Vlit osmislio za “Moroso”. Istovremeno retro i futuristički sofe i taburei dizajnirani su u jedinstvenom modernističkom folkloru. Svaki komad odlično izgleda zasebno i u kombinaciji sa ostalima a isto se može reći i za luksuzne pločice “Made a Mano”, koje se kombinacijom tradicionalnih i savremenih tehnika izrađuju od terakote, mramora i vulkanskog kamena Etne. Svaka je pločica autorski rad, ručno glazirana i oslikana. Živopisan spoj različitih motiva nadahnutih mediteranskom, arapskom, skandinavskom, japanskom i afričkom tradicijom idealan je za sve one koji imaju kuću u prirodi ili kraj mora.

Izložba cipela dizajnera Kristijana Lobutina povodom 20 godina rada obara sve rekorde. Izložbu je, od kada je otvorena u Muzeju dizajna u Londonu, posjetio veliki broj ljudi. Za nešto više od mjesec dana izložba najboljih radova ovog slavnog dizajnera uspjela je da privuče 38.000 ljudi, što je dosadašnji rekord muzeja. “Bilo mi je veliko zadovoljstvo da vidim sve te moje bebice prvi put na jednom mjestu. Ne samo zbog cipela, već i zbog mene, brojnih oživljenih uspomena i dragocjenih trenutaka,” kazao je Lobutin povodom izložbe. Zbog velikog broja zainteresovanih, izložba koju dnevno posjeti čak 910 ljudi biće produžena do 9. jula.

Bakterije s daljinskog u hotelu mogu upropastiti ljetovanje Prema istraživanju na temu čistoće hotelskih soba, ispostavilo se da čak i u najluksuznijim apartmanima upravljač za TV i prekidač za noćnu lampu naprosto vrve od potencijalnih mikroba. Na ljetovanje nikako bez Asepsola kojim ćete prebrisati sve površine na kojima se razmnožavaju potencijalne kliconoše. Pored daljinca i prekidača, jednako prljavi su predmeti za koje se i očekuje da ne budu baš savršeno čisti, kao što su poklopac WC šolje i lavabo. Još više zabrinjava podatak da je visok nivo prljavštine otkriven na kolicima koje upotrebljavaju sobarice, odnosno na sunđerima i krpama kojima čiste sobe. Među najčistijim djelovima soba bila su uzglavlja na krevetima, držači za zavjese i kvake na vratima kupatila.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Pratite nas na twitteru

@dnovine

28 Zabava/Slobodno vrijeme 206 257

PRONALASCI OD VELIKOG ZNAČAJA

JEDNA NOTA

VRSTA MAČA

ZEMPOČETAK LJIŠTE KRAJA POD I KRAJ POČETKA TRSOM

IMAJU GA I RAT I MIR

PRIMALAC ASI- SIMBOL GNACIJE AZOTA

JEDAN VOKAL

SJEVER SLABO AKTIVNI GOSTI FORUMA

PRIJE 'S' INTERNET DOMEN ZA KAMBODŽU

Medium level

Teža

VRSTA VOĆA

IRSKI PISAC, DŽORDŽ BERNARD RASULO

2 9

OZNAKA VLASNIKA KNJIGE LEONORA

ENGLESKI GLUMAC SA SLIKE VRSTA PTICE

HEKTOLITAR

RAZMIRICA

DRŽAVA U AZIJI

ZAJEDNO, SKUPA OSNOVAN, RAZLOŽAN

NASELJE U BLIZINI POREČA

KOLIBA, DAŠČARA

6 5

Daily Sudoku puzzle No. 2059 IRENA OD MILJA

GOVORNICI OREGON MITSKO OSTRVO VITEZOVA KAMELOTA

7 www.sudokukingdom.com 1 5

INTRIGANTI

ŠAMPION, PRVAK

4 Play sudoku online at:

DOBRI DUH IZ CRTAĆA LONGPLEJ PLOČA

4 2

STRANO ŽEN. IME

FUDBALSKI KLUB IZ ATINE

OKRUGLO SLOVO

Daily Sudoku puzzle No. 1804 SUDOKU 2011-09-21

KAFILERIJA

MAĐARSKI BOKSER, LASLO

OZNAKA ZA NJUTN

TAKSA ZA PRELAZ MOSTA

RIMSKO 1000

ELEKTRIČNA CENTRALA

POČETAK I KRAJ OSTRVA

AUTOR: KONAN

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

2012-06-02

1 Medium level

Lakša

LIČNA ZAMJENICA

DRUGO SLOVO ŽITELJ KANA

RUČICA NA VRATIMA UZ BRAVU ZEMLJORADNIK MAĐARSKO ŽENSKO IME

MANEVARSKI METAK ŽENSKO IME

Play sudoku online at:

3Play sudoku 6 online at:

Page 1/2

9 3 www.sudokukingdom.com 7 www.sudokukingdom.com 5

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ZRIKAVOST, A, LIČANI, BUBE, AVANKOR, ŠAR, TANTALIT, LO, ALKARI, NOAM, NKARANI, DNE, IA, NISKOST, B, UZ, SPIKER, ROMANTIČARI, AKABA, T, HU, ARON, ILOČANI, MAKETAR, ORINOKO, VIĆ, ROK.

Puzzle solution:

SPAŠAVANJE

Puzzle solution:

Visila na stubu, a mislila da je most

Sudoku puzzle No. 1805 2011-09-22 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2058 2012-06-01

Jedna 21-godišnja Čehinja može biti srećna što je živa nakon što su je službe spasavanja više od dva sata pokušavale spustiti sa električnog stuba na koji se popela. Naime, djevojka je pretjerala sa opijatima (marihuana) te je počela da halucinira. Popela se na 13 metara visok električni stub, misleći da je na mostu “pokušavajući da pređe rijeku Moravu”. Kada su je prolaznici uočili, pozvali su policiju i službu spasavanja koji su uložili natprirodne napore da nesrećnu djevojku zaštite od pada. Ona je nakon “prizemljenja” prevezena u bolnicu, a srećom - prošla je bez ozljeda. “To je bila noćna mora. Nijesmo mogli doprijeti do nje, bila je pod velikim uticajem droge. Može biti srećna što je nije ‘stresla’ struja”, izjavio je predstavnik za medije češke policije Jan Macalikova.

VICEVI

*** Šabo polaže vozački i razgalio ga pored ekonomske, i taPage 1/2 man kad je došao do uzbrdice kod trgovinske, auto počne da mu se guši. Instruktor, misleći na brzinu, pita ga: - Šabo, s kojom ideš sad? - Sa jednom malom iz Zete!!! *** Zašto pijevac rano pjeva? Zato što ne smije da pisne kad ustanu kokoške. ***

*** Zaustavi saobraćajac plavušu i zatraži joj vozačku dozvolu. - Je l’ to ono roze pa ima moja slika? - Jeste - odgovori policajac i zatraži i saobraćajnu. - A je l’ to ono svijetlozelene boje i nema moje slike? - Jeste - kaže policajac, i pošto vidi sa kim ima posla, počne da otkopčava šlic. A plavuša kaže: - Opet alko-test.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Zabava/Slobodno vrijeme 29

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

NEZVANIČNO Samo vas posmatram!

HOROSKOP

OSMOSMJERKA OVAN

Poslovi se proširuju, a samim tim i izvori prihoda. Uspješan period se nastavlja. Nijeste neko ko sjedi skrštenih ruku i žali se. Aktivno se borite i dobijate zasluženo priznanje.

BIK

Iskoristite inspiraciju na pametan način. Ukoliko budete lijeji i neinventivni, sve je uzalud - mrtav kapital. Dan provodite u vječitoj potrazi za novim neobičnim stvarima i uzbuđenjima.

BLIZANCI

Zastranjujete upravo onda kad se od vas najviše očekuje. Trenutno okolnosti zahtijevaju zdrav rezon i konkretnu akciju, dok vi uporno teoretišete i idete zaobilaznim putem. Ukoliko je razlog bolest, razumljivo je.

RAK

Materijalna situacija je promjenljiva i zahtijeva dodatno angažovanje. Odlučujete se za dodatne izvore prihoda. Isplatiće se, ali ćete morati da prihvatite i velike obaveze. Partner vam donosi poklon. Iznenadite i vi njega.

AKREDITIV AMBASADA AORTA ATONIK AZIJA BASNA BIZON DOMARI DONOR DUELI EKONOM EMICA

ESKIM ETIDA FAUNA HISTOLOG HITAR IČANI IKONA ILIRI INDIRA INTRIGA JASEN KINETIKA

KOSINE KRAJOLIK MAZGA ODAJA ORATI OSTALO RUINE RUMBA SOLITI SONET START STATUA

ŠKOLA ŠTALA TANGO TEIST TERENI TEZGA VABAK VIDIK VOLVO

Neiskorišćena slova daju konačno rješenje: rodno ime i prezime pjevačice poznatije kao Lady Gaga

LAV

Zahvaljujući novim idejama nude vam se napredak i unapređenje. Pošto ste okupirani borbom za vlast, sujeta je naglašena, tako da snagu trošite na nevažne stvari. Zadovoljstvo nalazite u radu, koji jeste težak, ali i koristan.

DJEVICA

Samo ukoliko uložite dodatan napor, možete ostvariti ciljeve. Nijeste zadovoljni trenutnom situacijom, bilo da je u pitanju vaše zdravlje ili pak zdravlje nekog iz bliže okoline. To vas iscrpljuje i plaši.

VAGA Pred vama je sjajan dan, mada ste i dalje nezadovoljni sobom. Pošto vam čak ni najbolji prijatelji ne mogu pomoći da ublažite osjećaj nezadovoljstva sobom, nađite bolji način.

ŠKORPIJA

Sa Lavom vodite nemilosrdnu borbu oko statusnih pitanja. Mislite da ste u pravu, pa namjeravate da ga na sebi svojstven način “sasiječete”. U tome ćete uspjeti, jer iako je njegova želja da bude prvi jaka, vaša upornost je još jača.

STRIJELAC

U pozitivnom ste periodu. Očekuju vas sve sama prijatna iznenađenja i veseli događaji. Pošto ste srećni u cjelini, radost vam pričinjavaju posebno privatne dogodovštine. Uživajte u svakom trenutku divnog dana koji je pred vama.

JARAC

Temeljno i ozbiljno pristupate svemu što se pojavi kao predmet interesovanja. Iako vas očekuje puno rada i napora, bićete zadovoljni, jer ste na svom terenu. Sa partnerom ste na istim talasnim dužinama. Uživate!

VODOLIJA

Napokon period smirenja. Bilo je buke i neslaganja sa partnerom i to zbog treće osobe, nekoga ko se miješa u vašu privatnost, ali je mukama došao kraj. Pošto je tenzija nestala, opuštanje izuzetno prija.

RIBE

Pod uslovom da pravovremeno reagujete, postići ćete zavidan uspjeh. U protivnom ćete ko zna koji put biti razočarani i misliti da vas je neko prevario.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

30 TV Program / Servis

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

FILM

POLASCI IZ BARA Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Podgorica: 5.15 (lokal), 6.45(lokal), 09.00(brzi), 10.05(lokal), 14.05(lokal), 14.50(lokal), 16.40 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.15

(lokal), 09.00 (brzi), 14.50(lokal), 19.00 (brzi). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA PODGO RICU BAR Podgorica (Bar): 04.36 (brzi “Lovcen”), 05.11 (brzi “Panonija”) 06.02 (autovoz), 06.40 (lokal), 16.45 (brzi “Tara”), 18.00 (lokal).

POLASCI IZ BEOGRADA ZA PODGORICU BAR Beograd: 10.10 (brzi “Tara”), 22.10 (brzi “Lovcen”), 23.10 (autovoz), Subotica: 18.40 (brzi “Panonija”), Novi Sad: 21.15 (brzi “Panonija”).

U Podgorici 020/441-211 i 441-212, Baru 030/301-615 i 030/301-622, Sutomoru 030/601-690 Nikšicu 040/214-480, Mojkovcu 050/472-130, Bijelom Polju 050/ 478-560,Kolašimu 020/441-492

POLASCI IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12.27(brzi), 22.35(brzi), Podgorica: 4.09(brzi), 9.01(lokal), 17.18(brzi), 18.35(lokal), Bar: 4.09(brzi), 9.01(lokal), 17.18(brzi), 18.35(lokal).

AUTOBUSI/BUS Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00,

Informativa

TV PROGRAM

VOZOVI/TRAINS POLASCI IZ PODGORICE Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.15 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.30 (lokal), 6.20 (brzi), 8.20 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 18.00 (lokal), 19.28 (brzi), 21.10 (lokal).

Sport

14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55,

16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

05:45 Emisija: Dođi na večeru 08:00 Film: Portal smrti 10:15 Serija: Prijatelji 12:00 Film: Mamin novi dečko 14:00 Serija: Pevaj, brate 15:00 Talk show: Veče sa Ivanom Ivanovićem 16:30 Kviz: Savršen minut 18:00 Emisija: Radna akcija 19:00 Film: Slomljena krila 21:00 Film: Tačka pucanja 23:00 Serija: Živa meta 01:00 Serija: V.I.P.

08.00 Vijesti 08.05 Kad prošetam Crnom Gorom 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 10.55 Alternativa medica 11.00 Art magazin/r 11.30 7 tv dana/r 12.00 Vijesti 12.05 Od Lovćena do Olimpa, kviz 13.00 Muzika 14.00 Vijesti 14.05 Izbor iz naučnoobrazovnog programa 15.30 Dnevnik 1 15.45 Film: Veliki medvjed, II dio 17.15 Muzika 17.55 Univerzum: dok. serijal (BBC) 19.30 Dnevnik 2 20.05 Fudbal: Engleska - Italija 23.00 Dnevnik 3 23.30 Euro Taxi 23.50 Film

PRVA TV Film: Tačka pucanja 21.00

RTCG 1 Fudbal: Euro 2012 20.05

14.20 Program za djecu: Iščašene bajke 15.10 Euro 2012 15.25 Džudo prvenstvo Evrope, direktno 17.55 Od Lovćena do Olimpa/r 19.00 Crtani film: Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 20.05 Fudbal - direktno 22.50 Serija: Istražitelj 23.40 Euro 2012 – pregled dana 23.50 Wimbledon 2012

07:00 11:00 14:30 15:00

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica - Beograd: svim danima 07:30, ponedjeljak, utorak,srijeda, četvrtak i nedjelja19:00, petak i subota 19:00; Beograd - Podgorica: svim danima 08:50, ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak i nedjelja 19:20; petak i subota 20:20 Tivat - Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i subota 08:15; srijeda 07:30, nedjelja 07.15; svim danima 17.10 Beograd - Tivat: ponedjeljak, utorak,četvrtak, petak i subota 09:35; srijeda 08:50; nedjelja 08:35; svim danima 18:30 Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05; Beč - Podgorica: ponedjeljak, srijeda , četvrtak i subota 10:30; Podgorica - Ljubljana: petak i nedjelja 15:50; Ljubljana - Podgorica: petak i nedjelja 17:30; Pogdorica - Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt - Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica - Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja u 10:20; srijeda 10:35; subota 10:05 Cirih - Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja u 13:20; srijeda 13:35; subota 13:10 Podgorica - Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja

17:00; Rim - Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica - Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva - Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 16:10; Tivat - Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja u 10:10; Moskva - Tivat: ponedjeljak, utorak , petak i subota u 16:10; Podgorica - Pariz: utorak i četvrtak 10:20; petak 12:05; subota 08:55 i 15:15, nedjelja 08:55 Pariz - Podgorica: utorak 14:00; četvrtak 14:10; petak 15:15; subota 18:40 i 19:15; nedjelja 19:15 TivatPariz subota i nedjelja 15:15; Pariz- Tivat subota i nedjelja 12:25, Podgorica - Niš: ponedjeljak, utorak i četvrtak 18:05; srijeda, petak, subota i nedjelja 19:10 Niš - Podgorica: svim danima osim petka 08:05; petak 07:00 Podgorica- Kopenhagen subota 12:10 Kopenhagen- Podgorica subota 15:35 Podgorica- London petak 08:30 London - Podgorica petak 11:10 Tivat- London srijeda 10:10; nedjelja 09:50 London- Tivat srijeda 12:50; nedjelja 13:00 Podgorica - Bari - Podgorica i Podgorica - Napulj - Podgorica: (svakog petka i nedjelje neizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u m15:05, petak 15:05, nedjelja 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 13:20, petak u 15:20, nedjelja u 17:30; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40; Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, ne-

djelja 15.50; London - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm - Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak, srijeda i petak u 16.05; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 14.15 Informacije i rezervacije na tel/fax. 020/201-201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

RTS 1 06.05 Jutarnji program 08.00 Jutarnji dnevnik 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.06 Žikina šarenica 11.05 Dizni na RTS 12.35 Sedam RTS dana 13.00 Dnevnik 13.15 Fudbal, četvrtfinale 15.15 SAT 16.08 Serija: “Ono naše što nekad bejaše” 17.10 Moj heroj protiv bolesti 17.45 Serija: “Lud, zbunjen, normalan” 18.27 Sasvim prirodno, reportaža 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Mazurka 20.35 Fudbal, četvrtfinale 22.35 Mazurka 23.05 Dnevnik 23.20 Film: “Napušteni” 01.00 Egzit 2011. RTS 2 08.00 -Dozvolite -09.00 -Žogarija, program za decu -09.29 -Bernard, animirana serija -09.34 -Poštar Pat, animirana serija -09.49

16:30 16:55 18:00 18.30 20:30 22:00 22:30

Crtani filmovi Tri sestre Bitange i princeze Serija: Kradljivac srca /r Divlja ljepota 5 do 5 - Ljeto Forum Serija: Strasti 2 epizode Serija: Kradljivac srca 2 epizode Showroom 5 do 5 – Ljeto/r

-Šumska škola -15.25 -Odbojka: Srbija - Japan -17.00 -Biografije: Felini -17.45 -Srpske sportske legende -18.15 -Olimpijski krugovi -18.45 -Igrale se delije na sred zemlje Srbije -19.30 -Gitar art festival -20.15 -Izgubljeni svetovi -21.05 -Film: “Niko nije savršen” -21.50 -Jelen top 10 HRT 1 7.25 -Normalan život -08.00 -Film: “Oni žive noću” -10.10 -Ni da, ni ne -11.00 -Serija: “Poaro” -12.00 -Dnevnik -12.25 -Plodovi zemlje -13.20 -Split: More -14.00 -Nedeljom u dva -15.05 -Film: “Misija bez dozvole” -17.15 -Mir i dobro -17.45 -Vrtlarnica -18.15 -Lijepom našom -19.30 -Dnevnik -20.10 -Serija: “U registraturi” -21.20 -Film: “Sedamdeset dva dana” -23.40 -Serija: “Pošteno i prema zakonu”

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

TV Program / Servis 31

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

TV PROGRAM

06:30 06:45 07:00 10:00 11:45 12:00 13:15 13:45 14:00 15:00 16:00 18:00 18:30 20:00 21:15 23:00 00:00 01:30

City City Kids Dobro jutro! Film: Ajzenhauerov Dan-D City Šopingholičarke Top Speed City Grand Hit godine Ja to tako Nedjeljno popodne Lee Kiš InfoMonte Prvi poslastičar Srbije Reality show Akademija debelih Reality show Film:Jasna i neposredna opasnost U ringu Reality show Trenutak istine Film: Čovjek u vatri

PINK M Akademija debelih 20.00

10:30 Top Tiket – uručenje 13:00 Zabava 13:30 Žestoko 14:00 Tombolino 15:00 Toto Vijesti 15:15 Blisko sa … 16:00 Euro Euro 17:00 Na domaćem terenu 19:00 Texas Holdem Poker 19:45 Ekstremno 20:30 Nindža ratnici 21:15 Smijeh kao lijek

07:00 Dječija serija: Pingvini sa Madagaskara 08:10 Dječija emisija: Dvorište 09:00 Film: Aladin 11:05 Dok. serija: Putujući ukusi 12:00 Vijesti u 12 12:07 Film: Američki pištolj,r 13:40 Serija: Istražitelji iz Majamija,r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Istražitelji iz Majamija,r 14:30 Prave riječi,r 15:35 Serija: Stranac mladoženja,r 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Serija: Lud, zbunjen, normalan 17:15 Showbiz magazin 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Stranac mladoženja 20:50 Serija: Tajna nečiste krvi 21:40 Serija: Dvor 22:30 Vijesti u pola 11 22:50 Sport 23:10 Serija: Šerlok 00:40 Serija: Kobra

TV VIJESTI Tajna nečiste krvi 20.50

08:30 TV čat 10:00 Mozaiik 11:15 Emisija: Hrana i vino 12:00 Dječija emisija: Kindermanija 14:00 MBC Vijesti 14:30 Astronum kafe 17:30 Emisija: Hrana i vino 18:30 Reportaža 17:00 Video katalog 22:20 Zvjezdano nebo 00:00 TV čat

07:00 Brinbili/r 07:30 Lazy Town, crtana serija 08:20 Garfild, crtana serija 09:00 Brinbili 09:30 Garfild 09:55 Plavi zmaj, crtana serija 11:30 Blink 11:35 Sporting/r 12:15 Serija: Bumerang 14:00 Tombolino 15:00 Blink 15:15 Serija: Bumerang 16:00 Serija: 1400 grama 16:55 Film: Vrisak 2 19:00 In - Puls 19:40 Top Gear 20:40 Serija:Porodica Jermolov 21:40 In - Puls 22:00 Film:Frida 00:00 Film: Dobra žena

TV IN Film:Frida 22.00

10:00 Pet Show /r. 12:30 Lili Pez/dječija emisija /r. 13:45 Film: Žrtve 1 dio 15:05 Raport iz Bara /r. 16:00 Tean Eye 18:30 dr Fajt 19:00 Dokumentarni program /r. 19:30 Crtani filmovi /r. 21:00 M kanal 22:00 Ledo Večera kod Džaje /r.

HRT 2 10.00 Serija: “Merlin” 10.50 Biblija 11.00 Misa 12.05 Film: “Gde duge sijaju” 13.50 Film 16.00 Bejbi bonus 16.35 EP u kajaku i kanuu 17.20 Olimpijci 17.50 Dečji festival Šibenik 19.30 Muzički specijal 20.00 Euro 2012 20.35 Fudbal, četvrtfinale 22.35 Euro 2012 23.35 Film: “Crna nedelja”

ARENA SPORT 1 11.00 -Fudbal: Vasko - Kruzeiro -13.30 -Odbojka, Gran pri: Kina Brazil, prenos -15.30 -Odbojka, SL: Srbija - Japan, prenos -17.30 -Boks, Kotv, magazin -18.30 -Fudbal: Univerzidad de Čile - Boka Juniors -20.30 -Fudbal, pregled brazilske lige -21.00 -Fudbal: Korintians Palmeiras, prenos -

majku” 14.40 Serija: “Houp i Fejt” 15.30 Serija: “Gimnazijske traume” 16.25 Serija: “Svi vole Rejmonda” 18.15 Serija: “Uvek je sunčano u Filadelfiji” 19.05 Serija: “Neobična porodica” 20.00 Serija: “Svi vole Rejmonda” 21.00 Serija: “Uvek je sunčano u Filadelfiji” 22.00 Serija: “Neobična porodica” 23.00 Serija: “Gimnazijske traume”

HBO 08.00 -Film: “Tamo gde su divlje stvari” -09.40 -Film: “Čarli Braun” -10.30 -Film: “Misionar” -12.00 -Film: “A kad brak nije lak” -13.50 -Film: “Gnomeo i Julija” -15.15 -Film: “Karate Kid” -18.05 -Film: “Kraljev govor” -20.05 -Film: “127 sati” -21.35 -Film: “Vampiri smaraju” -22.55 -Serija: “Bordžije” -23.55 -Film: “Marinac”

SPORT KLUB 12.00 U susret Vimbldonu - finale 2009/10 14.30 Tenis: ATP Hartogenboš finale 16.15 Tenis: VTA Hartogenboš, finale 18.00 Vimbldon, najava 18.30 Vimbldon, program iz studija 19.30 U susret Vimbldonu - finale 2010/11 22.00 Vimbldon, najava 22.30

FOX CRIME 0.10 -Serija: “Zaštitnica svedoka” -10.55 -Serija: “Red i zakon” -11.40 -Serija: “Brojevi” -13.20 -Serija: “Inspektor Montalbano” -15.00 -Serija: “Zaštitnica svedoka” -16.40 -Serija: “Šah mat” -17.30 -Serija: “Put osvete” -18.20 -Serija: “Put osvete” -19.10 -Serija: “Red i zakon” -20.00 -Serija: “Šah mat” -20.55 -Serija: “Domovina” -21.45 -Serija: “Imitator” -22.35 -Serija: “Nečujno”

FOX LIFE 11.40 Serija: “Seks i grad” 12.30 Serija: “Kako sam upoznao vašu

DANAS U GRADU Pirana 3D 19:00; 22:10 Između svjetova 21:10; 22:50 Madagaskar 3 (12:00; 13:50); 15:40; 17:30; 19:20 Madagaskar 3 3D (11:00; 12:50); 14:40; 16:30; 18:20; 20:10 Žena iz susjedstva 22:20 Na tajnom zadatku 17:10; 19:40; 22:10 Prometej 3D (12:30); 15:00; 17:40; 20:00; 22:00 Snežana i lovac 14:50; 17:10; 19:40 Diktator 15:20; 17:00; 20:40; 22:30 Ljudi u crnom 3 3D (13:10); 15:10 Pupijeva potraga sinhronizovano (11:10; 13:00) Legenda o kung-fu zeki 3D (11:40; 13:30) *Termini u zagradama se odnose samo na subotu i nedjelju.

POZORIŠTE KIC “Budo Tomović”Neviđena Hrvatska i Boje Hrvatske Hol KIC-a 18.00 Perjanički dom Izložba maturanata SLŠ Petar Lubarda 19.00

VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ..................................................122 Vatrogasna ...........................................123 Hitna pomoć .........................................124 Tačno vrijeme .......................................125 Telegrami .............................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..........1180 Informacije ......................................... 1181 Crnogorski telekom ...........................1500 Telenor................................................1188 M:tel ....................................................1600 Elektrodistribucija .......................633-979 Vodovod ........................................ 440-388 Stambeno .....................................623-493 Komunalno ................................... 231-191 JP “Čistoća” .................................. 625-349 Kanalizacije ..................................620-598 Pogrebno ......................................662-480 Meteo ....................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ........................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ........................ ...............................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija....... 080-081-333 Montenegro Call centar ....................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori .............. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ........ 116 666 Sigurna ženska kuća ............ 069-013-321 Povjerljivi telefon ................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije .................................611-438 Narcotics Anonymous ............ 067495250 NVO 4 LIFE.... 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ..........................020-290-414 Samohrane majke ................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka........................................ 618-395 Inspekcija zaštite prostora ..........281-055 Inspekcija rada ............................. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..............265-438 Komunalna policija ..............080-081-222 Metrološka inspekcija ................. 601-360, .................................................fax 634-651 Sanitarna ......................................608-015 Tržišna ..........................................230-921 Turistička ......................................647-562 Veterinarska .................................234-106 BOLNICE Klinički centar ..............................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ........................................648-823 Konik .............................................607-120

Tuzi ................................................603-940 Stari aerodrom .............................481-940 Dječja ............................................603-941 Golubovci ...................................... 603-310 Radio-stanica ...............................230-410 Blok 5 ............................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .........................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški........................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF .............. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” ...........................020-641-651 APOTEKE Ribnica .......................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog .............241-441 ICN Crna Gora ...............................245-019 Sahat kula ..................................... 620-273 Biofarm .........................................244-634 HOTELI Ambiente ......................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .......................406-500 Bojatours ...................................... 621-240 City ................................................441-500 Crna Gora .....................634-271, 443-443 Evropa .......................... 621-889, 623-444 Eminent ........................................664-646 Keto............................................... 611-221 Kosta’s ......................... 656-588, 656-702 Lovćen .......................................... 669-201 Pejović ..........................................810-165 Premier .........................................409-900 Podgorica .....................................402-500 TAKSI Alo taksi .......................................... 19-700 SMS ..........................................069019700 Boom taksi...................................... 19-703 Bel taxi ............................................ 19-800 City taksi ..........................................19-711 besplatan broj .........................080081711 De lux taksi ..................................... 19-706 Exclusive taksi .................................19-721 Hit taksi........................................... 19-725 Red line taksi ...................................19-714 SMS ..........................................068019714 Royal taksi ...................................... 19-702 Oranž 19”........................................ 19-709 PG taksi ........................................... 19-704 Queen taksi..................................... 19-750

SMS om na broj

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA MJESEC DANA

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa i pošaljite na broj 14554. SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA NIKOLE BB ¥ 7. SPRAT (ulaz pored zlatare Majdanpek)

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! VAŽNO:

Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS.

Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi), dok se sve preko ovog broja računa kao druga poruka. Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Ukoliko oglas sadrži više od 160 karaktera računa se kao druga poruka i na taj način se i tarifira! 7. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj. Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104

Vaše DNEVNE NOVINE

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

NEDJELJA, 24.6.2012.

Izdajem lijepo namještenu garsonjeru iznad Gintaša. Slobodna od 01.07.2012. Tel.067/826-593

KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću u Kolašinu na placu od 900 m2. Tel.067/220151 6888 Cetinje, kuća na atraktivnoj lokaciji, centar. Tel.068/713-288 6904 Prodajem kuću 200m2 + plac 800m2 Igalo-Herceg Novi. Tel.068/624-784 6909 Ulcinj. Prodajem jednoiposoban namješten stan 38+11m2. Pinjes vojne zgrade. 35.000 eura. Tel.067/626-585, 067/9091745 6915 Na Cetinju prodajem jednosoban stan 42m2, odličan, bez ulaganja. Tel.067/565-329 6921 Prodajem dvosoban stan u Bloku V (76m2) na 1. spratu u plavoj zgradi preko puta trim staze. Tel.069/070-777 6924 Prodajem stan u centru Kolašina. 60 kvadrata + 12 kvadrata podrum. Tel.069/320-749 6939 Prodajem dvosoban stan 66 kvadrata na Zabjelu, prizemlje, povoljan za poslovni prostor. Tel.067/283-989 6946 Prodajem stan 44 kvadrata na Starom aerodromu komplet namjesten, 38.000 fiksno. Tel.068/128-068 6962

I Izdajem dvosoban prazan stan 58m2, Blok 9, zgrada Kroling, 4. sprat. Tel.067/238-444 6891 Izdajem trosoban kompletno namješten stan u Bloku 5 (kod kafića Vuk). Klima, kablovska, dvije lođe, 75m2 - 300e. Tel.069/913-575 6894 Izdajem novonamještenu garsonjeru u centru. Plaćanje mjesečno 200 eura. Tel.067/565818 i 067/634-701 6901

6957

Izdajem dvosoban stan može prazan, može namješten. I namješten jednosoban stan. Gornja Gorica uz Nikšićki put. Tel.068/862-626 6961

SOBE

6889

Izdajem jednokrevetnu-dvokrevetnu sobu, kuhinja, kupatilo, zaseban ulaz, blizu Ekonomskog fakulteta. Tel.067/240099 6936

PLACEVI Prodajem plac 1.737m2, Golubovci-Sjenokosi (iza Doma zdravlja). Tel.069/058-991. 6893 Bigova, plac 600 m2 blizu mora, je§ino. Tel.068/713-288 6903 Prodajem plac 10.886m2 Igalo-Herceg Novi. Tel.068/624784 6910 Prodajem urbanizovan plac 1.137m2 u Donjoj Gorici kod Saborne crkve. Ucrtan objekat 11x11, P+S+Pk. 1m2-40e. Tel.069/592-187 6923 Prodajem plac u Doljanima, pogodan za sve namjene, 1.300m2. Kontakt telefon 067/806-804. Tel.067/562-256 6932 Prodajem plac 1.000m2 u Kličevu-Nikšić. Na placu struja, voda i put. Cijena 17.000e. Tel.069/534-834 6940 Prodajem imanje u Pavinom Polju, kod Bijelog Polja. Veoma povoljno. Tel.067/484-532 6947

Izdajem namještenu garsonjeru. Tel.069/313-430 6905

Prodajem plac u Tološima, 1.000m2. Ucrtan objekat P+1+Pk. Može kompenzacija za nekretnine. Tel.067/816-901, 067/222-735 6951

Izdajem jednosoban namješten stan, Gornja Gorica. Tel.067/501-336

Prodajem plac 4.000m2 u Matagužima, povoljno. Tel.069/015-909

Izdajem namješten dvosoban stan, Rakite-Kotor. Tel.067/721-609

6907

6926

Izdajem kuću iza kampa na Zlatici, može za stanovanje, poslovni prostor, a idealno za vrtić. Kontakt telefon 067/806804, 067/562-256 6930 Izdajem nov neuseljavan jednosoban stan u Zagoriču preko puta MUP-a, nenamješten. Tel.068/877-879 6937 Izdajem namješten stan na Draču. Prednost studentima. Tel.069/545-900, 067/875874 6943 Izdajem namješten stan u Bloku 5. Tel.068/449-321 6956

6954

Prodajem 3.000 kvadrata zemlje u Doljanima. Pogodna za sve namjene. Tel.020/273-196, 068/600-993 6958 Prodajem plac blizu DG i magistrale PG-NK. Idealan za izgradnju kuće. Plaćanje po dogovoru. 1 m2-12eura. Tel.067/306-663

POSLOVNI PROSTOR Prodaje se poslovni prostor 15 m2, Ulica Veliše Mugoše bb. Tel.067/877-739 6949

I

Izdajem najmeštene sobe djevojkama. Zaseban ulaz, Dalmatinska ulica. Tel.068/273-290

Urbanizovana parcela, Blok 6, voda, kanalizacija, struja, put 6m, ucrtan objekat P+2+POT. Tel.069/738-875 6966

6959

Prodajem 8.000 kvadrata u Baru mjesto Zaljevo-Gorak. Idealno za industrijsku proizvodnju, 50 metara od magistrale, put, voda, struja. Tel.067/868-426 6960 Prodajem urbanizovani plac 580m2 u Zagoriču - Ulica 9. crnogorske. Ekstra lokacija. Tel.069/312-899 6965

Izdajem poslovni prostor 130m2, Podgorica, Ulica Vojislavljevića blizu nikšićkih semafora. Tel.067/289-012 6890

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem megana 1.5DCI 5v, 06.godište i kengu 1.9DCI 02.godište. Tel.067/612-4726900 Reno megan 1,9 DCI, troje vrata, kraj 2002.g, jedan vlasnik, ful, klima, izvanredno stanje, kao nov. Fiksno 3.700e. Tel.069/300-803 6914 Pasat 19 TDI, 2005, 209.000km, veliki servis. Odličan, fiksno 7.500e. Tel.068/120-866 6918 Ford focus karavan 98.god, 1.6 benz, klima, ABS, urađen veliki servis, extra stanje, Podgorica. Cijena po dogovoru. Tel.069/327-059 6919 Prodajem renault kangoo 1.5DCI, 2006. godište i citroen berlingo 1.9D, 2004. godište. Tel.068/499-099 6928 Prodajem golf 3 1.4 benz-plin 92.g. Golf 3 1.8 92.g. I punto 94.g benz-plin. Tel.068/369-191 6931 Prodajem citroen C5 2.2HDI, 02.god, registrovan do septembra 2012, karavan sivi metalik, exclusive klasa, ful oprema. Servisiran i održavan u Office cenru u Podgorici. Tel.069/430-9796948

USLUGE Zakup medijskog prostora - bilboard, novine, TV i radio stanice. Štampa flajera, postera, cjenovnika, autografika, svijetleće reklame. Gondor DOO. Tel.069/613-344 6895

Servis kompjutera. 15 godina iskustva u radu sa računarima. Reinstalacija, programi, igrice, mreže, web sajtovi. Dolazimo na kućnu adresu. Tel.067/483337, 067/272-001 6902 Besplatno odnosimo stare stvari: šporete, frižidere, veš mašine, televizore, kompjutere, TA peći i sve što je od metala. Tel.067/666-771 6908 Rušenje - otvori vrata, prozori, zidovi, stepenice, obijamo pločice, odnosimo šut. Brzo i povoljno. Tel.069/490-125 6911 Servis šporeta, bojlera, veš mašina i montaža rasvjete. Dolazak besplatan. Garancija 1 god. Tel.068/054-217 i 069/054-217 6916 Brušenje i lakiranje parketa i brodskog poda. Tel.067/271-595 6929 Pranje i čišćenje tepiha 0,70e m2. Čišćenje garnitura. Dolazimo po pozivu. Tel.069/214059 6935 Ozvučenje, orkestar i solisti za svadbe i slične proslave. Tel.068/795-550

6938

Klime - prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija. Povoljno. Garancija 1-5 godina. Tel.069/020-023 6941 Radim keramiku i druge građevinske radove, Nikšić. Tel.068/585-448

6942

Električar: promjena utičnica, prekidača, ugradnja rasvjete, sitne popravke. Tel.069/022231 6944 Gipsani radovi, spušteni plafoni, pregradni zidovi, lukovi, šankovi. Brzo i povoljno. Tel.068/010-179 6963 Časovi engleskog i italijanskog jezika. Danilovgrad-Podgorica. Zakazivanje obavezno. Tel.067/403-820 6964

TURIZAM Izdajem apartman u Bijeloj, 150m od plaže Hotela ΄Delfin΄. Povoljno! Tel.069/210-775, 069/210-770 6906

U centru Igala izdajem apartman blizu mora, klima, TV, parking, novogradnja. Tel.069/051-279 6934 Sobe u Tivtu, dvokrevetne, 6e po osobi, kapacitet 8 kreveta, 3 kupatila. Klima, kuhinja, TV, parking, novogradnja! Tel.068/666-441 6955

POSAO Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike. Učlanjenje besplatno. Tel.067/266-216 6897 Potrebne radnice - Picerija Igrač više, Bijela. Tel.069/042-140

6898

Potrebna radnica za rad u marketu, Podgorica. Tel.067/236-844 6933

APARATI/OPREMA Agregat dizel Catapilarov od 50 kW, malo korišćen. Cijena 8.500e. Tel.067/511-801 6917

NAMJEŠTAJ Prodajem veću ugaonu garnituru+4 fotelje. 200e, Igalo. Tel.068/888-812 6899 Namještaj po mjeri, ugradnja rasvjete, postavljanje garnišli, sitne popravke. Tel.069/022-231 6945

LIČNO Zgodan oženjen muškarac traži slobodnu, udatu, razvedenu, razočaranu, zapostavljenu, stariju damu za diskretno druženje sms mms poziv 068/752-332 6950

RAZNO Satovi muški, Nautica i Invicta. Extra modeli, novi, u kutiji. Povoljno! Tel.069/304-470 6892 Otkupljujem bakar, aluminijum, mesing, olovo... sekundarne sirovine. Tel.067/666-771 6912 Prodajem ogledalo u samostojećem mesinganom okviru sa podešavanjem položaja 190 x 55cm - za butike, krojačke salone i sl. Tel.068/067-398 6913 Prodaja original satova Nautica, Citizen, Timex, G-shock, Breil, Timberland, Ellesse, Swiss, Military kao i kaiševa za njih. Tel.067/228-717 6922 Prodajem ulazna hrastova vrata (dvokrilna), samački ležaj, električni šporet. Sve za 50 eura. Tel. 069-419-188 6952 Preparati za potenciju, viagra 100mg 4kom-15e, cialis 20mg 4kom-15e, kamagra gel 1kom5e, yohinbine za žene 20e, dostava. Tel.068/396-765 6953

Pratite nas na twitteru

@dnovine

34 Sport

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

KAMP Z23

Rukomet na pjeni od mora

Zoran Roganović okupio krem našeg rukometa Miloš Pavićević

DA LI STE ZNALI...

Da je legendarni Zinedin Zidan juče proslavio 40. rođendan. Kako izgleda, te u kakvoj formi se nalazi mogao je još aktivan biti.

TIKET DANA ENGLESKA ITALIJA TIP X

KVOTA 3.00

SEUL ULSAN TIP 1

KVOTA 1.90

oči početka prvog rukometnog kampa pod nazivom Z23 ujedno pozitivnog projekta za crnogorski rukomet osnivač istog Zoran Roganović okupio je naše rukometne legende na večeri u budvanskom restoranu “Parma” koji je nedavno posjetio bivši trener Barselone Pep Gvardiola.

Međutim prije dvije večeri je u tom restoranu bilo mnogo interesantnije, nego kada je boravio proslavljeni fudbalski as, a kako i ne bi bilo kada je na čelu stola sjedio Veselin Vujović, na drugoj strani Pero Milošević, a u sredini Ranko Popović, Saša Roganović, Zoran Abramović, Petar Kapisoda, Ratko Đurković, Blažo Lisičić, Igor Marković, Draško Mrvaljević, Mladen Rakčević i specijalni gost Rolando Urios, menadžer Atletiko Madrida i nekada najbolji pivot na planeti. Zoran Roganović je uspio ono što nije niko. Ujedinio je rukometni krem Crne Gore, a

sve u cilju da kamp koji kreće sjutra dobije željenu dimenziju i da najveći dobitnici budu polaznici kampa koji će za nedjelju dana naučiti mnogo od rukometnih stručnjaka i sadašnjih igrača. “Druženje uz večeru samo je nagovijestilo da će kamp proteći u odličnoj organizaciji, ali i da će polaznici kampa imati šta da nauče u šta sam siguran. Lijepo je bilo biti u društvu takvih rukometnih veličina i trebalo bi ovakva druženja češće organizovati kako bi crnogorski rukomet imao veću korist”, kazao je za Dnevne novine Roganović.

Jedan od junaka junske bitke sa Švedskom nam je kazao da je sve spremno za početak kampa. “Što se mene tiče kamp može da počne. Sve je organizovano na najbolji mogući način. Najbitnije je da ove sezone probijemo led, a već naredne vjerujem da će biti još masovniji i organizovaniji. Danas očekujem dolazak švedskih rukometnih legendi Bengta Johansona i Tomasa Sivertsona, dok će i Veroljub Kosovac, kao i još neki stručnjaci iz okruženja učestvovati na seminarima i u radu sa rukometašima”. U Budvi će narednih dana boraviti osamdesetak igrača iz Crne Gore i Švedske. “Radiće se u tri-četiri grupe s obzirom da će polaznici kampa biti igrači od 10 do 16 godina. Imao sam ponude iz Grče i Španije da pošalju svoje igrače, ali su tražili da to ne bude na moru već na planini. U nekom narednom periodu posto-

ji mogućnost da uporedo bude održan kamp na Lovćenu i na primorju što bi svakako bio pun pogodak, jer bi se tako igrači upoznavali, igrali bi međusobne utakmice, išli na izlete”, kazao je Roganović. Pored treninga i utakmica, organizovan je i veliki broj propratnih aktivnosti kao i cjelodnevni izlet Bokokotorskim zalivom i odlazak u akva park.

EP DŽUDO

VALERENGA STABEK TIP 1 KVOTA 1.50 KADIZ LUGO TIP 1

KVOTA 1.65

HAMARBI OSTERS TIP 1

KVOTA 2.70

ROZENBORG STROMSGODEST TIP 1 KVOTA 1.70

Arso Milić osvojio bronzu Crnogorski džudista Arso Milić osvojio je bronzanu medalju na kadetskom prvenstvu Evrope u Baru jer je u meču za treće mjesto u kategoriji do 73 kilograma pobijedio iponom Holanđanina Franka De Vita. On je u prvom kolu iponom pobijedio Grka Joanisa Mavrakisa, u drugom je bio bolji iponom od Karla-Ernesta Šala iz Estonije, a u trećem od Ukrajinca Serhija Krivčaša. U meču za polufinale zlatnim poenom eliminisao je favorizovanog Francuza Krista Genkua, a u polufinalu je poražen od novog prvaka Evrope, Rusa Ruslana Godizova. Bronzano odličje osvojio je i Genku, koji je u meču za tre-

će mejsto bio bolji od Gračika Avagjana iz Ukrajine. Godizov je u finalnom meču pobijedio sunarodnika Gmazata Žurgaraeva. Uspješna je juče bila i Ivana Šunjević u kategoriji do 63 kilograma, koja je nastup završila u repesažu. Šunjević je bila slobodna u prvom kolu, dok je u drugom kolu savladala naturalizoivanu Britanku Lubjanu Pjovesanu. U meču za polufinale poražena je od Aleksandre Samardžić iz Bosne i Hercegovine. U prvoj rundi repesaža poražena je od Klare Karminući iz Italije i osvojila sedmo mjesto. Ostali crnogorski predstavnici nastup su završili bez po-

NE PROPUSTITE Engleska - Italija (20:05 RTCG1) - Još jedan klasik je pred nama! Smjestite se udobno u svoje fotelje, pripremite piće i grickalice, jer pred nama je velika utakmica. “Gordi Albion” vs “Azuri” - svašta može da se desi!

bjede. U kategoriji do 66 kilograma, Balša Sinanović poražen je od Bosanca Nemanje Majdova, dok je Stefana Stefanovića eliminisao Britanac Enriko Etkinson. Do 73 kilograma, Dejan Radonjić je popražen od Izraelca Idana Vardija. U konkurenciji kadetkinja, do 52 kilograma, Ivana Đurđevac je poražena od Turkinje Ilajde Seis, dok je od Sare Božović bolja bila Austrijanka Ana Haberl. U kategoriji do 57 kilograma, Kristina Perić je izgubila od Austrijanke Barbare Huter, a Milica Perunović od Adrijane Ležajić iz Srbije. Do 63 kilograma, Biljana Vu-

jović poražena je od Vere Tušain iz Holandije. Danas, posljednjeg takmičarskog dana šampionata, na programu su kategorije do 81 i 90 i preko 90 kilograma kod kadeta, odnosno do 70 i preko 70 kilograma kod kadetkinja. U muškoj konkurenciji od crnogorskih takmičara nastupiće Luka Janković i Boris Petričić do 81, Milija Darmanović i Ivan Mališić do 90 i Slobo Vukić i Darko Jokić preko 90 kilograma. U konkurenciji kadetkinja Crnu Goru predstavljaće Hana Kriještorac i Marina Milić do 70 i Marija Stožinić i Novana Nikić preko 70 kilograma. (Mina)

SPORTSKI EKRAN 11:45 13:30 14:00 15:00 15:25 15:30

Trke automobila Kina - Brazil, odbojka Superbajk, Britanija Kanu, Zagreb Džudo, prvenstvo Evrope Srbija - Japan, odbojka

(Eurosport) (Arena1) (Eurosport2) (Eurosport) (RTCG2) (Arena1)

20:00 20:00 20:05 21:00 22:50 23:40

Tigre - Indepediente, fudbal Arsenal - Belgrano, fudbal Engleska - Italija, fudbal Korintijans - Palmeiras, fudbal Sport EURO 2012, pregled dana

(SportKlub) (SportKlub+) (RTCG1) (Arena1) (TV Vijesti) (RTCG2)

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 35

foto: Goran Roganović

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

ANJA PERSON bivša olimpijska šampionka u skijanju priznala je da je već nekoliko godina u vezi sa devojkom koja se zove Filipa. Legendarna Šveđanka je na taj način prekinula višegodišnje spekulacije medija o svom privatnom životu i seksualnoj orijentaciji. “Ovim otkrićem sam vjerovatno krenula u najteži spust u karijeri”, slikovito je objasnila bivša skijašica.

Mojkovac vodi računa o mladima Posebne riječi hvale Zoran Roganović ima o prvom čovjeku RK Mojkovac Vlatku Rakočeviću. “Iskreno, iznenadio me podatak da će iz Mojkovca ovaj kamp posjetiti čak 30 rukometaša u različitim uzrastima. To je i te kako pozitivna stvar za rukomet u Crnoj Gori, ali i potvrda da se u Mojkovcu ozbiljno radi i razmišlja o budućnosti kluba. Slično razmišljaju i ljudi u Skandinaviji, tako da želim da se zahvalim predsjedniku kluba Vlatku Rakočeviću koji je tako pokazao da ima povjerenja u ljude koji će raditi sa mladim igračima na kampu”, kazao je Roganović.

VJEROVALI ILI NE

Obradović odbio tursko bogatstvo Proslavljeni srpski košarkaški stručnjak Željko Obradović odbio je fenomenalnu ponudu turskog Efesa, koji je želio da ga u naredne tri sezone ima u svojim redovima za 10,5 miliona eura. Čelnici uspješnog turskog kluba bili su ubijeđeni da će Obradović makar razmotriti ovu bogatu ponudu, ali se on

jako brzo zahvalio na njoj. Kako prenosi Žurnal, najbolji košarkaši trener na Starom kontinentu bi mogao sljedeće sezone da bude u neku ruku van košarke, odnosno da odmara do narednog ljeta. Trenutno je na Zlatiboru, a kasnije se seli na Rodos, gdje će biti održan trenerski seminar. M.P.

KVALIFIKACIJE ZA EP

Pošle, vidjele, pobijedile... Četiri od četiri - Crna Gora zabilježila novi trijumf u Estoniji (54:86)

EHF - Poljska će biti domaćin Evropskog prvenstva za muškarce, od 17. do 31. januara 2016. godine, odlučeno je na jučerašnjem Kongresu Evropske rukometne federacije u Monte Karlu, dok će dame iste godine prvenstvo Starog kontinenta igrati u Švedskoj.

DVEJN VEJD - Zvijezda novog NBA šampiona Majami Hita mogao bi da propusti Olimpijske igre u Londonu zbog povrede koljena. “Fleš” se tokom cijelog plej-ofa žalio na bol u lijevom koljenu, a narednih dana obaviće preglede kako bi utvrdio da li mu je neophodan hirurški zahvat.

Talin - Gradska dvorana. Gledalaca: oko 300. Sudije: Vilkinson (Engleska), Mihajlov (Rusija), Nistrom (Finska). Rezultat po četvrtinama: 17:27, 9:16, 10:20, 18:23. Estonija: Metsalu, Tepo 2, Nikolai 7, Koster, Jalai 2, Anderson 10, Bratka 2, Kast 6, Pok 2, Ruzberg 10, Karman 4, Ranaveski 9. Crna Gora: Knežević, Škerović 6, Ćulafić, Baletić 10, Popović 6, Aleksić 11, Dubljević 19, Turčinović 12, Jovanović 8, Milutinović, Bigović, Marfi 14. Kaznena ekspedicija nastavlja da melje sve redom i krupnim koracima korača ka Evropskom prvenstvu u Francuskoj. Nakon Srbije, Švajcarske i Poljske naše košarkašice demonstrirale su svoju snagu protiv Estonije koja nije uspjela ni da zaprijeti izabranicama Miodraga Baletića. Učešće na šampionatu u Francuskoj je za naše dame sada veoma blizu. Nakon odigranih mečeva sa svim rivalima u grupi B bez lažne skromnosti se može reći da su Jelena Škerović i drugarice favorit broj jedan za odlazak na prvenstvo Starog kontinenta. Bez jedne od najboljih igračica Ive Perovanović (koju je Baletić odmarao nakon povrede u Švajcarskoj) “crvene” djevojke su se poigravale sa Estonkama i još jednom poslale jasnu poruku ostalim rivalima u grupi da će morati dobro da se namuče pa da naš tim pognute glave napusti teren. “Bila je to još jedna kvalitetna

partija. Pokazale smo da možemo igrati dobro u kontinuitetu i savladale solidnu ekipu Estonije. Igrale smo kao da je u pitanju mnogo jači protivnik, jer samo nas takav pristup igri može dovesti do cilja”,kazala je nakon meča organizator igre naše reprezentacije Snežana Aleksić. Selektor Baletić je u ovom meču dosta rotirao. Nešto veću minutažu su dobile igračice koje nijesu puno igrale u proteklim mečevima, a već nakon prve četvrtine su “nepoželjne” gošće stavile do znanja rivalkama da su došle po bodove u Talinu. Crna Gora je konstatno diktirala tempo igre, a najveća razlika viđena je tri minuta prije kraja kada su vezanim koševima Ana Baletić i Ana Turčinović svoj tim dovele do čak plus 34 (50:84). Najbolji učinak u našoj selekciji imala je Jelena Dubljević sa 19 poena, čak 11 skokova i četiri asistencije. M.P. GRUPA B Poljska - Srbija Estonija - Crna Gora 1.Crna Gora 2. Poljska 3. Švajcarska 4. Srbija 5. Estonija

4 3 3 3 3

4 2 1 1 0

5.kolo - 27.jun Srbija - Estonija Švajcarska - Poljska 6.kolo - 30.jun Švajcarska - Estonija Srbija - Crna Gora

76:74 54:85 0 1 2 2 3

8 5 4 4 3

Pratite nas na twitteru

@dnovine

36 Sport

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

POLJSKA I UKRAJINA

8. JUN 1. JUL

FORMULA 1

Super Seb uživa na ulicama Valensije

Džinovska zastava Njemačke prošetala je tribinom PGE Arene u Gdanjsku protiv Grčke. Zastava koju su prezentovali Njemci jedna je od najvećih na Evropskim prvenstvima

Danas (14h) se vozi Velika nagrada Evrope - sa pol pozicije kreće Sebastijan Fetel

Tišinu mediteranske ljetnje bajke ovog vikenda u Valensiji prekinuo je moćni zvuk bolida Formule 1 - gradska staza ovog, prije svega po fudbalu poznatog grada, spremna je za osmu trku najluđe sezone u istoriji najbržeg karavana. Nakon što su u četvrtak i petak voženi treninzi, subota je bila rezervisana za zvanične kvalifikacije, a aktuelni šampion Sebastijan Fetel je zaprijetio da bi baš na Velikoj nagradi Evrope, Formula 1 mogla da dobije prvog duplog pobjednika ove godine - podsjetimo na prethodnih sedam trka slavilo je sedam različitih vozača. Super Seb iz Hepehajma je juče sjajno odradio kvalifikacije i nakon Bahreina i Kanade stigao do treće pol pozicije ove sezone. “Da budem iskren nijesam bio zadovoljan kako su protekla prva dva dijela kvalifikacija. Ipak, u nastavku smo pronašli ravnotežu, što našem ti-

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC Nikić

mu mnogo znači. Zaista sam srećan - ovo je treći put zaredom da na VN Evrope stižem do pol pozicije”, rekao je šampion iz Red Bula, koji je do prvog mjesta u kvalifikacijama došao u vremenu od jednog minuta, 38 sekundi i 86 stotinki. Do njega, na današnjoj trci, startovaće Luis Hamilton, dok drugi red čine sjajni Pastor Maldonado i Roman Grožan. Rezultati kvalifikacija za VN Evrope: 1. Sebastijan Fetel (Red Bul, 1:38.086), 2. Luis Hamilton (Meklaren, 1:38.410), 3. Pastor Maldonado (Vilijams, 1:38.475), 4. Roman Grožan (Lotus, 1:38.505), 5. Kimi Raikonen (Lotus, 1:38.513), 6. Niko Rozberg (Mercedes, 1:38.623), 7. Kamui Kobajaši (Zauber, 1:38.741), 8. Niko Hulkenberg (Fors Indija, 1:38.752), 9. Dženson Baton (Meklaren, 1:38.801), 10. Pol Di Resta (Fors Indija, 1:38.992). K.B.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni i odgovorni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenica: Marijana BULJAN (marijana.buljan@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine. me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Ivana ĐUROVIĆ (ivana.djurovic@ dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Kristijano Ronaldo je bio raspoložen za autograme, a iza njegovih leđa na treningu se dešavalo svašta. Navodno, “zakačili” su se Migel Lopez i Rikardo Kvarežma, pošto je defanzivac Brage oštro startovao, a napadač Bešiktaša mu uzvratio - šutnuo ga je u nogu. Sve je smirio selektor Paolo Bento i njihov saigrač Rikardo Košta.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 37

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

KRATKE vijesti Kacuranis: Ponosni smo KOSTAS HALKIAS, NIKOS LIBEROPULOS - Golman, te napadač Grčke juče su saopštili da se povlače iz nacionalnog fudbalskog tima. Halkias je sa 38 godina bio najstariji igrač na Evropskom prvenstvu, dok je Liberopulos dvije godine mlađi.

BIJESNI SELEKTOR

Jogi Lev traži krticu Joakim Lev se osjeća nervozno, jer novinari uvijek “provale” sastav Njemačke Joakim Lev je bijesan. Razlog - ima “drukaru” u nacionalnom kampu. Njemačka je do sada odigrala četiri meča na prvenstvu Evrope i sva četiri puta njemački novinari su “pogodili” koji će sastav istrčati na teren. To “ubija” popularnog Jogija. Sada Lev pored pripreme za polufinale (panceri će igrati sa boljim Engleska - Italija) ima specijalnu misiju - da pronađe osobu koja odaje udarnih 11 tima...

umjesto Lukasa Podolskog, Marija Gomeza, te Tomas Milera na teren istrčati Andre Šurle, Miroslav Klose i Marko Rojs... “To nije u redu, jer su svi njemački mediji već jutro na dan utakmice znali sastav. Mora da postoji neko ko daje informacije. Tačno je da smo o tome razgovarali sa selektorom i da je bio ljut zbog cijele situacije. Ne mislim da je “krtica” neko od igrača”, rekao je vezista Šurle.

● KRIVI SU MENADŽERI

A, kada smo se već dotakli Grka, Jogi je napravio sjajan potez - superzvijezde (Podolski, Gomez) koje bi možda potcijenile Grčku ostavio je na klupi, a šansu je pružio momcima koji će da grizu (Šurle, Rojs), momcima koji su željni dokazivanja... “Apsolutno smo zasluženo u polufinalu. Grčka je postigla dva gola iz jedne šanse. Grci imaju jaku odbranu, nekoliko puta smo u drugom poluvremenu pogriješili, ali kada se sve uzme u obzir, mnogo

“Razgovarao sam sa igračima o eventualnoj krtici u timu. Niko ne odaje informacije direktno, to ide drugim kanalima. Vjerujem da menadžeri prosljeđuju informacije medijima kada dobiju obavještenje od igrača da li su u prvoj postavi ili ne”, rekao je Lev. Lev je napravio tri izmjene u timu za meč čevrtfinala Evropskog prvenstva sa Grčkom (4:2), a njemački mediji su satima prije početka duela objavili informacije da će

● TAKO MLADI, TAKO DOBRI

smo bolji”, prokomentarisao je utakmicu Joakim Lev. Selektor Njemačke je ponosan, jer njegova ekipa igra sjajno, a kada se pogledaju godine najmlađa su ekipa na Evropskom prvenstvu u Poljskoj i Ukrajini... “Moji igrači su odigrali fantastično. Ovo je četvrti put uzastopno da smo među četiri ekipe na velikim takmičenjima. Imamo najmlađi tim na turniru, što znači da imamo sjajnu budućnost”, jasan je Lev. B.T.

odsto vremena Njemačka je imala loptu u posjedu protiv Grčke, što je rekord prvenstva! Panceri su slavu ukrali Špancima, koji su protiv Irske “bubamaru” u nogama imali 69 odsto

SAMI KEDIRA - Vezista Njemačke je protiv Grčke u četvrtfinalu odigrano sjajnu utakmicu: pretrčao je kilometre, dao je gol... “Veoma smo srećni zbog plasmana u polufinale. Slijedi sama završnica, moramo da igramo još bolje, ako mislimo da dođemo do finala”, rekao je Kedira.

Čudo iz 2004. godine se nije ponovilo - prosječna selekcija Grčke eliminisana je sa EP u četvrtfinalu! Šampionima Starog kontinenta iz Portugala presudila je super jaka Njemačka rezultatom 4:2. Ipak, Grci mogu biti ponosni! I jesu, bar tako kaže Kostas Kacuranis, čovjek koji je protiv “Elfa” nosio kapitensku traku oko ruke, jer je Jorgos Karagunis bio suspendovan... “Ponosni smo jer smo ispunili obećanje, došli smo do drugog kruga. Njemci su potpuno zasluženo pobijedili, jer su objektivno za jedan stepen bolji od nas. Četvrtfinale je veliki uspjeh za grčki fudbal”, rekao je Kacuranis. B.T.

Santoš: Nedostajao nam je Karagunis Grci su prošlost na Evropskom prvenstvu, a selektor “helena” Fernando Santoš je apostrofirao nedostatak veterana Jorgosa Karagunisa, koji nije igrao četvrtfinale sa Njemačkom (4:2) zbog žutih kartona. “Karagunis je veoma bitan igrač za nas, zbog svog iskustva i jer povezuje vezni red. Mnogo nam je nedostajao, posebno u prvom poluvremenu, kada nam je bio potreban igrač koji umije da zadrži loptu kako bi se ostali igrači odmarali”, rekao je Santoš. B.T.

Rojs: Ne može bolje Selektor Njemačke, Joakim Lev, je iznenadio Evropu - u špic je protiv Grčke stavio Marka Rojsa, Andreasa Šurle i Miroslava Klosea. A, Rojs mu je vratio na pravi način - igrao je do 74. minuta, postigao je gol... “Prvi put sam dobio priliku da igram na velikom takmičenju. I prezadovoljan sam: pobijedili smo, dao sam gol. Može li bolje od toga”, postavio je pitanje Rojs, koji će sljedeće sezone igrati za Borusiju Dortmund. B.T.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

38 Sport

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

KRATKE vijesti Portugal bez Postige do kraja EP!? Prvi peh je stigao na adresu reprezentacije Portugala - prvi napadač Helder Postiga neće nastupiti u polufinalnom meču Evropskog prvenstva zbog povrede butnog mišića desne noge, a postoji mogućnost da ne igra do kraja šampionata. Postiga je napustio igru u finišu prvog poluvremena na meču protiv Češke (1:0), a zamijenio ga je Hugo Almeida. Izabranici Paula Benta će u polufinalu ukrstiti koplja sa boljim iz meča Francuska - Španija koji je odigran sinoć. U.R.

Pobjegao sa godišnjice zbog četvrtfinala Kad je fudbal važniji od ljubavi - engleski navijač Kris dvoumio se da li da ostane kod kuće i proslavi godišnjicu veze sa svojom djevojkom ili da ode na Euro da bodri svoj nacionalni tim. Prevagnula je najvažnija sporedna stvar na svijetu - fanatik “gordog Albiona” se spakovao i otišao za Kijev da navija za Vejna Runija i družinu! Kako piše britanski “Dejli Mejl”, njegovoj djevojci se ta odluka uopšte nije dopala, pa je okačila trasparent na mostu blizu Birmingema, na kome je pisalo: “Kris, nadam se da je četvrtfinale vrijedno propuštanja naše godišnjice ne žuri kući”. Ko zna da li će se Kris iskupiti, ali ukoliko Engleska savlada Italiju to bi moglo da predstavlja dotatni problem u vezi. U.R.

Di Kanio: Englezi liče na Italijane iz osamdesetih Legendarni fudbaler Vest Hema i Lacija, a danas menadžer engleskog trećeligaša Svindona, Paolo Di Kanio na poseban način je okarakterisao nacionalni tim Engleza. “Očigledno je da svojim načinom igre Engleska može da napravi mnogo problema Italiji. Roj Hodžson je “stari lisac”, Engleska mi stvarno liči na dobre italijanske timove iz 80-tih. Do sada su na EP imali dobre rezultate”, rekao je italijanski stručnjak. Da podsjetimo - Di Kanio je kao fudbaler bio temperamentan, ali zbog svog načina igre ostao je zapamćen kao ikona navijača u Londonu i Rimu. U.R.

Super klasik čekan 22 godine

SPEKTAKL U KIJEVU

ENGLESKA Reprezentativci engleskog nacionalnog tima podijeliće oko četiri miliona funti premija ako osvoje EURO! Fudbalski savez “gordog Albiona” će vrlo rado podariti momcima tu nagradu, jer će osvajač EP zaraditi oko 20 miliona funti.

RUD GULIT Legenda holandskog fudbala dao je svoje mišljenje u vezi rane eliminacije Holandije sa EP. “Razočarali su, ali njihova eliminacija nije iznenađujuća. Prije početka turnira mediji su bili upoznati sa problemima koji su se nastavili nakon otvaranja šampionata. Nisam dio reprezentacije i zbog toga ne želim da iznosim svoj sud, ali bi igrači brže bolje trebali da se pogledaju u oči i porazgovaraju o problemima”, rekao je Gulit.

Prvi put od Barija 1990. Engleska i Italija se sastaju na velikom takmičenju - večeras (20.45) Kosta Bošković

edni su izmislili fudbal, drugi najbolju taktiku za njega, oni su domovina dva najpoznatija navijačka pokreta u svijetu, njihovi dueli uvijek su više od igre, a planeta je dugo, predugo (čak 22 godine), čekala da na tribinama i terenu nekog od velikih takmičenja snagu odmjere Englezi i Italijani... Super klasik evropskog i svjetskog fudbala, sudar istorije, različitog, a na neki način i istog gledanja na fudbal - apsolutni derbi četvrtfinala Evropskog prvenstva igra se večeras na Olimpijskom stadionu u Kijevu!

Sada tako daleko izgleda 1990. godina i posljednji meč “gordog Albiona” i “azura” na završnom turniru nekog od velikih takmičenja - večerašnji rivali su se sretali kasnije u raznim vrstama kvalifikacija, ali pravog okršaja pod svijetlima najveće pozornice nije bilo do sada. Prije 22 godine, na našem horizontu u komšijskom Bariju, Italijani su predvođeni “genijem” Robertom Bađom i “ubicom” Salvatoreom “Toto” Skilaćijem sredili Engleze (2:1, gol za Albion postigao Dejvid Plat) u meču za treće mjesto na Svjetskom prvenstvu. Bila su to neka romantičnija vre-

mena, a danas su i jedni i drugi na novom početku - ko će ponovo biti dio evropske elite otkriće posljednji četvrtfinalni duel EURA 2012. ● VEJN RUNI: ODRADIĆEMO AZURE ROJ: VJEŽBAMO PENALE Zahvaljujući jakoj defanzivi (a la VBA ili Fulam pod palicom Roja Hodžsona), super kapitenu Stivenu Džerardu i pomoćniku mađarskog sudije Viktora Kasajija, Englezi su sa vrha grupe D dočekali Italiju. Ipak, igra iz prve faze nikoga nije ubijedila da “gordi Albion” može ići do samog kra-

ja, do vrha... Međutim, ko zna - možda je upravo nešto ovako trebalo “ratnicima” sa Ostrva za velike stvari. Mir i ne baš velika očekivanja nacije... “Nikad nijesmo bili bolje organizovani. Igrači se bore jedan za drugog, želimo jedan zajednički uspjeh i zato mislim da imamo veliku šansu. Osjećamo se dobro, spremni smo i stvarno se radujemo četvrtfinalnoj utakmici”, izjavio je napadač Engleske Vejn Runi, koji je protiv Ukrajine odigrao prvi meč na EP nakon suspenzije zbog udaranja našeg Miodraga Džudovića. Za čuvenog “Šreka” ne postoji dilema ko će iz engleskoitalijanskog rata izaći sa zastavom polufinala. “Znamo da neće biti lako, ali zbog svega pozitivnog što sam naveo uvjeren sam da ćemo dobro odraditi posao protiv Italijana. Kada dođete do ove faze takmičenja, sve je moguće”. Njegov selektor Roj Hodžson ništa ne prepušta slučaju, pa se na trenizima “Albio-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 39

NEDJELJA, 24. 6. 2012.

ENGLESKA ITALIJA Olimpijski stadion, Kijev, 24. jun Međusobni dueli Engleska 7 Italija 9

na” već vježba izvoŠanse su 50:50”. đenje penala. Jedna od ljepših “Izgubili smo topriča EURA je veliko važnih utazista Rome Danikmica na jedanajele De Rosi, koesterce, koji su za ji na ovom prvenstvu prinudno (sjajnas postali naciono) odrađuje posao nalna fobija. Zato smo koristili vrijena mjestu jednog od me poslije treninga tri Prandelijeva štokako bi uvježbavapera. Meč sa Engleli šutiranje sa bijezima biće mu prilika le tačke. Ozbiljno to da zaigra protiv jedshvatamo”, poručio nog od igrača koje puta su Italijani nevjerovatno cijeni. je Hodžson. igrali četvrtfina“Stiven Džerard le na velikim ta● BUFON: ŠANSE kmičenjima (EP i je uvijek bio moj idol”, jasan je De Ro50:50, DE ROSI SP) - eliminisani PROTIV IDOLA si. “Već deset godina su u samo dva naItalijani su pro- vrata i to oba puta je sigurno najbolji tiv Španije igrali nakon izvođenja vezni igrač svijeta. On je pravi primjer najbolji fudbal na jedanaesteraca turniru, protiv Hruniverzalnog fudbavata su se mučili, ali su na kra- lera. Može da bude agresivan i ju ipak prošli grupu - i to je za kreativan naprijed, a jednako njih najvažnije, jer poznato je je čvrst u defanzivnim zadacida su “azuri” majstori nokaut ma”, objasnio je De Rosi. faze. Mega derbi na mjestu gdje “Mi, baš kao i Engleska tra- će se 1. jula odlučivati sudbina žimo pravu formu i želimo da novog šampiona Evrope, vopovratimo ugled koji smo izgu- diće portugalski sudija Pedro bili prethodnih godina”, razmi- Proensa - Englezi će nastupišljanje je najboljeg svjetskog ti u najjačem sastavu, dok će golmana Đanluiđija Bufona. Italijanima veliki problem biti “Mislim da se radi o ekipama izostanak sjajnog štopera Đorsličnog kvaliteta i timovi ima- đa Kjelinija koji će pauzirati ju podjednake šanse za uspjeh. zbog povrede.

Selektor Roj Hodžson Kapiten Stiven Džerard EURO učinak P9 N8 I9 Najbolji rezultat Treće mjesto, 1968 Najbolji strijelac 5 igrača, 1

Neriješeno 6 PRETHODNI DUELI 2002 2000

Engleska 1-2 Italija 1-0

STATISTIKA (po utakmici)

Van

Ukupno šuteva 27

VJEROVATNI SASTAVI

1.67 1.00 23% 4.33 10.0 1.67

Jang

Kol

U okvir

Postignuti golovi Primljeni golovi Posjed Korneri Napravljeni faulovi Žuti kartoni

1.33 0.67 51% 6.67 16.3 3.00

Markizio

Leskot Teri Džonson

Parker

Ukupno šuteva 52

Velbek Runi

Milner

Kjelini

Bufon De Rosi

Mota Džerard

Šutevi Van 58%

Baloteli

Hart

Izvor: UEFA

Italija Engleska

PUT DO ČETVRTFINALA Francuska 1-1 1.kolo Španija Švedska 3-2 2.kolo Hrvatska Ukrajina 1-0 3.kolo Irska

Šutevi U okvir 55%

Selektor Ćezare Prandeli Kapiten Ðanluiđi Bufon EURO učinak P12 N14 I4 Najbolji rezultat Prvaci, 1-1 1968 1-1 Najbolji strijelac 4 igrača, 1 2-0

Pirlo Barzalji

Kasano Mađo đo

Reuters

Gardijan navodi i ukrajinskog novinara Marka Račkeviča koji kaže da je stadion u Varšavi bio jefitiniji od kijevskog za 35 miliona eura, a Poljaci su uz stadion napravili i veliki poslovno-trgovački centar. Uz to, kijevski stadion, na kojem će se igrati finale, koštao je više od minhenske Alijanc Arene, izgrađene za potrebe Svjetskog prvenstva 2006, iako je u Ukrajini radna snaga puno jeftinija nego u Njemačkoj.

MALVERZACIJE

Neviđena krađa na EURU Isparilo četiri milijarde američkih dolara - Prema pisanju Gardijana ukrajinski političari se debelo okoristili tokom organizacije EURA Nikola Mijušković

krajinski politički činovnici i njima bliski preduzetnici pospremili su u svoje džepove nevjerovatnih četiri milijarde američkih dolara tokom priprema za ukrajinski dio Evropskog fudbalskog prvenstva! Ove senzacionalne podatke objavio je londonski Gardijan, pozivajući se na njemačku evroparlamentarku Rebeku Harms i opozicionog ukrajinskog političara Ostapa Semeraka.

Ova neviđena krađa još je teže zasmisliva s obzirom na to da je jedan od osumnjičenih potpredsjednik vlade i ministar infrastrukture Boris Kolesnikov izjavio da su direktni troškovi (izgradnja stadiona) Ukrajinu koštali “samo” 750 miliona eura! On kaže da su ostali radovi - putevi, aerodromi, hoteli, rekonstrukcija željeznice - plaćeni

iz budžeta, odnosno iz već ranije određenih sredstava za tu namjenu. Tvrdi se da je 80 posto budžeta ukrajinskog dijela EURA išlo iz državnog budžeta, a rashodi su, kako kaže opozicionar Ostap Semerak, obavijeni gustom maglom. Prvo i osnovno, poslovi u Ukrajini nisu se dobijali preko javnih nadmetanja

već nagodbom ili narudžbinom od države. Ministar Kolesnikov kaže da su Ukrajinci prisiljeni da odustanu od javnih nadmetanja ili da ih raskinu zbog kašnjenja radova i neprestanih prijetnji iz UEFE da će, zbog sporosti i neefikasnosti, Ukrajini biti oduzeto Prvenstvo. “Kako bismo to spriječili, morali smo da uzmemo stvar u svoje ruke”, pravda se ministar Kolesnikov. Za to je, kaže Kolesnikov, budžetom bilo izdvojeno oko pet milijardi dolara, u koje je uključeno i onih 750 miliona za stadione. Ipak, opozicioni ukrajinski političari tvrde da je zapravo izdvojeno 10 milijardi dolara, što je čak za 2,25 milijardi dolara više od troškova koji su pominjani 2007.

godine, kada je Ukrajina neočekivano dobila organizaciju EURA 2012, i otprilike 3-4 milijarde više nego što je stvarno utrošeno. Semerak tvrdi da su izvođač i država bili u dogovoru po jednostavnom principu. Država bi naručila radove, platila “naduvane” cijene, a onda bi izvođač dio preplaćenih sredstava vraćao političkom moćniku koji mu je osigurao posao. Semerak kaže da su političari dobijali čak 3040 odsto sredstava (mita), što onda, prema njegovom proračunu, iznosi - četiri milijarde dolara! Iz ukrajinske vlade kažu da su Semerakovi proračuni “čista nebuloza”. Ukrajina je u sklopu organizacije Eura 2012, uz četi-

ri stadiona, izgradila ili dogradila još četiri aerodroma, 1.600 kilometara puteva, a samo u Kijevu je izgrađeno osam novih hotela.

milijardi dolara izdvojeno je iz ukrajinskog budžeta za organizaciju EURA, tvrde opozicioni ukrajinski političari, što je čak za 2,25 milijardi više od troškova koji su pominjani 2007. godine, kada je Ukrajina neočekivano dobila organizaciju EURA 2012, i otprilike 3-4 milijarde više nego što je stvarno utrošeno.