Izdanje 9. jul 2012 by Dnevne Novine

INCIDENT

NavijaÄ?e Ä&#x152;elika pretukla policija u Banjaluci

SMS om na broj

â&#x2014;? 38-39

â&#x2014;? 33

CIJENA: 1EURO

SA PDVÂ&#x20AC;OM

PONEDJELJAK, 9. 7. 2012. BROJ 269 / GODINA I

U KOLAĹ INU NEMA NI NOVCA NITI EVIDENCIJE O PLAÄ&#x2020;ANJU KOMUNALNIH USLUGA U PROTEKLE Ä&#x152;ETIRI GODINE

ISPARILO PET MILIONA I SPISAK DUĹ˝NIKA â&#x2014;? Potpredsjednik kolaĹĄinske opĹĄtine Ä?uro MiloĹĄeviÄ&#x2021; kaĹže da su meÄ&#x2018;u vlasnicima nelegalnih objekata mnogi politiÄ?ari i javne liÄ?nosti

â&#x2014;? Vlasnicima nelegalnih objekata omoguÄ&#x2021;eno je da objekte uknjiĹže u katastar, a da oni naknadno izmire svoje obaveze, ĹĄto mnogi nijesu ispoĹĄtovali

â&#x2014;? 16-17

SPORT

Hronika: Nepoznati napadaÄ?i ga udarili ĹĄipkom

DRUSTVO

VRUÄ&#x2020;INA

Ni doktori nijesu imuni na Ĺžaropek â&#x2014;? 10-11

VIMBLDON

Federer ponovo najbolji na svijetu

â&#x2014;? 40

sa leÄ&#x2018;a

SNP

Raskol u NikĹĄiÄ&#x2021;u, vrh stranke bez komentara

â&#x2014;? 4-5

RAÄ?ENOVIÄ&#x2020;

Budva na pozitivnoj nuli poslije sezone â&#x2014;? 14-15 TURIZAM

Stanovi progutali hotele

â&#x2014;? 2-3 â&#x2014;? 2-3

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Tema dana

E D I T O R I A L

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

BETON, BETON

Stanovi progutali hotele

Izgubljeni vikend ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

Bilo je obično podgoričko julsko jutro, onaj vreli talas vazduha je počeo da se uvaljuje u stan negdje oko šest i dvadeset, u vrijeme ranog buđenja i rane glavobolje od konstantne vrućine, taman malo prije no što se užarila ringla i prokuvala voda u ibriku. Znači, čovjek bi rekao kako je pred njim sasvim običan dan, zapravo početak vikenda. Ipak, to se nije dogodilo. Jer, početak tek prošlog vikenda protekao je u znaku riječi Mila Đukanovića, predsjednika DPS, upućenih članstvu njegove partije, ”da bi se povećala zaposlenost, ako treba, moraju se prodavati i službeni automobili i smanjivati službena putovanja...” Eto, skoro da čovjek kaže - pošteno, zaista. Ali, to bi bilo mnogo ofrlje. Jer, realno, to u stvari samo znači da službenih automobila ima na pretek, a i da su ovi njegovi baš pretjerali sa troškovima za službena putovanja. Nego, kako je šteta već počinjena, a svi ti službeni automobili nemaju vrijednost koju su imali kada su kupljeni, a za ta službena putovanja sada ne može da se uzme ni žuta kinta, ova opomena prvog čovjeka vladajuće partije upućuje samo na protraćeno vrijeme i novac. Uostalom, već sljedećeg jutra stigla mi je poruka od mog telefonskog provajdera koji me obavijestio o tome kako će mi nakon prvog poziva mobilnim telefonom obračunati euro poreza na luksuz. A to zašto je izvršna vlast odlučila da to učini svojim građanima koji jedva spajaju kraj s krajem - zaista nije jasno. A to da mi se smučio život na utrobice od odluka sadašnje crnogorske vlade, piši, zapučeno. Riješeno za sva vremena. U prevodu, neka ste zdravo, ma vam posa’ ne valja ništa. A onda, da mi baš sve za vikend ne propadne, pustio sam jednu stvar, ima njoj više od 20 godina, svirao je Lloyd Cole and Commotions, pjesma se zvala Lost Weekend. I ispostavilo se - još je bila dobra. Mnogo bolja nego crnogorska realnost, za ovaj vikend. Ili to bjehu svi naši vikendi za posljednjih 20 godina? A o tome - već mora dobro da se razmisli. I mora mnogo da se plati.

Pretjeranom izgradnjom stambenih zgrada uništen urbanistički prostor Budve Nina Lajović

Meteo 05:13 20:23

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo talasasto. Vjetar zapadni, uglavnom slab. UV index veoma visok, oko 9.5 UV jedinica.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Sunčano i veoma toplo uz slab razvoj oblačnosti u kontinentalnim predjelima tokom poslijepodnevnih sati.

Danas

Sjutra

min oC max oC

26 25 24 24 23 19 12 12 14 15

26 25 24 25 23 20 13 12 14 15

SJUTRA

39 35 32 34 35 34 33 29 34 35

40 35 33 34 36 35 33 30 34 36

Sunčano i veoma toplo toplije. U dolinama Zete i Morače u poslijepodnevnim satima temperatura oko 40 stepeni.

rađevinska ekspanzija u proteklih deceniju i po gotovo je progutala najatraktivnije lokacije na budvanskoj rivijeri, pa je umjesto hotela niklo na hiljade stanova za tržište, urbanistički uništavajući prostor. To je činjenica na koju su mnogi upozoravali, ali jaki građevinski lobi, milioni eura koji su se zarađivali na tržištu nekretnina učinili su svoje, pa je Budva i po zvaničnom Vladinom dokumentu Master planu prostor u kojem nema više mjesta za hotele. Turistički poslenici smatraju i da su vikend stanovi pojeli čitavu budvansku regiju, dok je Budva potpuno betonirana.

Građevinska euforija i pored svjetske finansijske krize, u Budvi i danas ne jenjava. Podaci sa posljednjeg popisa pokazuju da je Budva grad u kojem ima više stanova nego stanov-

nika, 24. 002 stambene jedinice, a 19.170 stanovnika. Sekretarijat za privredu i finansije kroz turističku taksu legalizovao je u vikend stanovima 35.000 ležajeva, što je skoro tri puta vi-

Radulović: Povećati porez za vikend stanove Radulović navodi da, iako jesu, vikend stanovi za turizam nijesu krucijalni problem, već nus pojava. „Osnovni problem je neuređeno tržište, nedovoljan broj smještajnih jedinica, pansiona, hotela. To je lako riješiti. Jednostavno se podigne porez za vikend stanove i na taj način se nadomjesti to što oni izdaju. Tako se nadomjesti boravišna taksa i sve ostalo”, kazao je Radulović.

še nego u hotelskkom smještaju na području Budve. Izgradnja vikend stanova stara je boljka realizacije crnogorskih turističkih planova još od 60- ih godina prošlog vijeka, smatra dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković, navodeći da, iako su planovi favorizovali gradnju hotela, u stvarnosti su se mnogo brže gradile kuće, pa i vikend stanovi. “Intenzitet stambene vikend gradnje se povećao nakon zemljotresa iz 1979. godine, a nakon 1990. godine ta gradnja, posebno u dijelu vikend stanova i kuća, dobija razmjeregrađevinske epidemije. Ona jede prostor, zelene površine, autohtono rastinje, remetiružu vjetrova, mijenja mikro klimu i zloupotrebljava turističke resurse na kojima trebada se grade hoteli i drugi kapaciteti hospitaliti industrije, koji imaju najveći ekonomskii društveni impakt. Ta epidemija je malo smirena u kriznom periodu od 2007. do 2010. godine, ali se ponovo rasplamsava. Hotelijerstvo stagnira, tako da ukupnim smještajnimkapacitetima učestvuje sa manje od 10 procenata, a vikend stanovi i kuće preko 60 procenata, a sa ostalim komplementarnim kapacitetima blizu 90 odsto. To je ekonomski, ekološki i socijalno potpuno neodrživo”, naglasio je

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Tema dana

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

SKUPŠTINA

Posljedice izgradnje velikog broja vikend stanova su već vidljive, kazao je Ratković, a to se ogleda u kratkim sezonama, prezatrpanim ulicama i parkinzima u špicu sezone, mnogo gostiju, a lokali i hoteli loše popunjeni. „Već 22 godine naša turistička industrija ostvaruje permanentne gubitke u poslovanju. Jede svoju supstancu. Pravi turisti su sve minornija pojava. Crna Gora se, umjesto turističke, pretvara u „real estate” destinaciju koja može biti potrošena za manje od decenije. Ako se ovaj patogeni proces brzo i energično ne zaustavi, bojim se da ćemo u doglednoj budućnosti postati bivša turistička zemlja”, upozorio je Ratković.

Ratković. Turistički radnik Vukašin Ćulafić navodi da su vikend stanovi pojeli čitavu budvansku regiju, a Budva je betonirana. „Radi se o tome da tu stanuju gosti, a ne znate ni ko je unutra, ne može se naplatiti boravišna taksa, nema nikave kontrole. Vrše ogroman pritisak na infrastrukturu, na struju, vodu, parking, plaže, kanalizaciju. Na taj način smo izgubili mnogo. Na jednoj strani imate prihod 0, a na drugoj ogromne probleme. Više se u Budvi ne usuđuje niko da krene autom do grada”, kaže Ćulafić i ističe da se i pored svih tih problema gradi i dalje. On je objasnio da je još ranije tražen moratorijum na gradnju. “Međutim, građevinska mafija je definitivno uništila turizam. Imate kvadratni metar stambenog prostora sa svom novom tehnikom i mehanizacijom za 500 do 600 eura, a prodaje se do 3.000 eura. Ako napravite jednu zgradu, već ste milioner. Na taj način se zarađuju milioni, umjesto da se grade hoteli”, kaže on. Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović ocjenjuje da je poražavajuće što se i dalje grade vikend stanovi, a ne hoteli. „Tu gube svi, i oni koji potpišu te dozvole za izgradnju stanova. I oni će na kraju izgubiti”, poručuje Radulović.

35.000

ležajeva ima u vikend stanovima

KRATKE vijesti

Kavarić o KAP-u

Tači ručao u Budvi

Vjerovatno će biti riječi i o ulasnku novog partnera, njemačke kompanije HGL Ministar ekonomije, Vladimir Kavarić trebalo bi danas da informiše članove Odbora za ekonomiju, finansije i budžet o stepenu realizacije skupštinskih zaključaka u vezi sa Kombinatom aluminijuma Podgorica (KAP). „Kavarić će, u okviru prve tačke dnevnog reda koja se tiče realizacije zaključaka Skupštine povodom razmatranja ostvarivanja zaključaka parlamenta povodom donošenja odluke o potvrđivanju odluke o preuzimanju duga KAP-a, usmeno informisati članove Odbora o stepenu realizacije tih zaključaka”, kazali su agenciji Mina-biznis

iz Skupštine. Vlada je, shodno zaključcima koje je Skupština usvojila 8. juna, dužna da svakih 15 dana informiše Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao i Komisiju za praćenje i kontrolu postupka privatizacije o realizaciji zaključaka. Navodi se i da Skupština insistira na dosljednom sprovođenju svih zaključaka koji su usvojeni 29. februara.Skupština je 29. februara prihvatila odluku Vlade da preuzme dug KAP-a u iznosu od 22 miliona eura prema Dojče banci i donijela određene zaključke. Međutim, ukoliko Kavarić bude u Skupštini, vjerovatno će odgovarati na pitanja u vezi ulaska novog partnera u KAP. Kako su DN pisale u subotu, novi partner države u KAP-u biće njemačka grupacija HGL umjesto CEAC-A.

TUČA

Provod završio u Kliničkom centru

Visok procenat alkohola u krvi inicirao tuču među mladićima u centru Podgorice, pretučeni Kujović prebačen na Neurohirurgiju

SARAJEVO - Osmi po redu Marš mira, organizovan je juče povodom obilježavanja 17. godišnjice genocida u Srebrenici. Marš je krenuo juče ujutro iz mjesta Nezuk prema Potočarima, trasom dugom više od 100 kilometara. Više od sedam hiljada učesnika marša skupljali su se tokom subote na istom onom mjestu gdje su mještani Sapne, s medicinskim ekipama koje su im tada došle u pomoć, prije 17 godina prihvatali prve preživjele Srebreničane. Tu je i oformljena kolona koju su činili prijatelji Srebrenice iz svih krajeva BiH, ali i mnogih evropskih zemalja, SAD, Australije, koja se potom zaputila prema Potočarima. Pred sami polazak učesnike marša pozdravio je ambasador SAD-a u BiH Patrik Mun, izražavajući zadovoljstvo što će i sam učestvovati u pješačenju na jednom dijelu trase.

Bojović: DPS i SDP stvorile siromašan sistem

Mjesto u Hercegovačkoj ulici gdje se dogodio napad Trojica, za sada nepoznatih napadača, pretukla su preksinoć oko dva sata poslije ponoći u centru Podgorice Gorana Kujovića (21). Kujović, koji je bio u alkoholisanom stanju, prebačen je u Urgentni centar, gdje mu je konstatovana fraktura lobanje. Zbog povrede, ali i visoke koncentracije alkohola u krvi, Kujović gotovo da se ne sjeća kritičnog događaja, saznaju Dnevne novine. Kujović je, po riječima očevidaca, napadnut s leđa u blizini objekta “Gurman” u Hercegovačkoj ulici, kada ga je jedan od trojice momaka udario metalnom šipkom po glavi. Nakon što je Kujović pao, napadači su pobjegli u nepoznatom pravcu, ne dirajući mladića koji je bio u društvu sa pretučenim mladićem.Prema izvorima

Kosovski premijer Hašim Tači boravio je juče u Budvi gdje se zadržao u povratku iz Dubrovnika, saznaje Portal Analitika. Kao i prošle godine, Tači je sa saradnicima ručao u poznatom budvanskom restoranu “Demidžana”. Ovoga puta nema informacija da ga je dočekao neki crnogorski zvaničnik. Prošle godine na istom mjestu se sastao sa predsjednikom DPS-a Milom Đukanovićem. Restoran “Demidžana”, tokom boravka kosovske delegacije, obezbjeđivali su pripadnici crnogorske i kosovske policije. Boravak Tačija nije ostao neprimjećen. Novinari su pokušali da ga slikaju što je obezbjeđenje spriječilo, a znatiželjni prolaznici su zastajkivali kako bi vidjeli o čemu se radi. Tači je svratio u povratku sa Kroacija samita.

Marš mira u čast sjećanja na Srebrenicu

foto Balša Rakočević

Možemo postati bivša turistička zemlja

bliskim policiji, Kujović i njegov prijatelj te večeri kao i juče nijesu bili zainteresovani da pomognu policiji da otkrije napadača, što kod policije stvara sumnju u njihove navode da nijesu izazvali napad. Saradnju sa policijom otežava i činjenica da su Kujović i njegov prijatelj prethodno popili preko litar i po vina koje su miješali sa rakijom, zbog čega se, kako tvrde, događaja slabo sjećaju. Ne računajući na njihovu dalju pomoć, policijski službenici koji rade na rasvjetljavanju slučaja uzdaju se u snimke video-kamera sa obližnjih objekata, koji bi mogli otkriti počinioce napada. Dalja postupanja policije očekuju se kada se kvalifikuje povreda Kujovićeve glave na Odjeljenju za neurohirurgiju, gdje se i dalje nalazi. S.K.

Predsjednik Izvršnog odbora Pravedne Crne Gore Rade Bojović smatra da su DPS i SDP svojom naopakom ekonomskom politikom stvorile neodrživ, siromašan i špekulantski sistem. One su “vadeći se na globalnu krizu i fantomske razloge”, proizvele privredni ambijent u kojem najgore prolaze odgovorni radnici i pošteni poslodavci. “Državni dug je prešao 50 odsto društvenog proizvoda, čime se utabanim stazama slijedi grčki scenario”, ističe Bojović. Lider Pravedne podsjeća da nezaposlenost raste i približava se realnoj stopi od 20 odsto, “dok se omladina uzaludno školuje”.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Politika

KRATKE vijesti Vuković: Presuda dokaz da institucije rade Presuda u slučaju kupovine ličnih karata pred izbore u Herceg Novom pokazuje da je Crna Gora pravna država u kojoj institucije samostalno funkcionišu, ocijenio je poslanik DPS Miodrag Vuković. Komentarišući odluku hercegnovskog Osnovnog suda koji je izrekao presude jedanaestorici optuženih “zbog povrede slobode opredjeljenja pri glasanju”, Vuković je kazao da to pokazuje da su institucije samostalne i da funkcionišu bez političkog pritiska što im se spočitava od opozicije. I poslanik SNP Velizar Kaluđerović smatra da je presuda u vezi kupovine ličnih karata značajan iskorak.

Religija ne smije da utiče na obrazovni sistem Religija je značajan društveni fenomen, ali ne smije uticati na obrazovni sistem, već vjersko obrazovanje mora ostati unutar vjerskih zajednica. To su zaključci prve međunarodne konferencije liberala u Budvi, koju je organizovala Liberalna partija. Tema konferencije bio je sekularizam i građanska emancipacija. Na konferenciji je rečeno da je odgovornost za uzrokovanje jakih konflikata između nacija u regionu i na nekim religijama i njihovoj pogrešnoj interpretaciji. Liberalne partije moraju da rade na emancipaciji novih, građanski orijentisanih generacija, koje će prihvatiti različitosti i prevazići konflikte, jedan je od zaključaka konferencije.

MANS uči građane kako da koriste Zakon

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora naredne sedmice organizovaće akcije u pet gradova na sjeveru Crne Gore, kako bi pomogli građanima da bolje iskoriste Zakon o slobodnom pristupu informacijama i od državnih i lokalnih organa zatraže neophodne podatke. Iz MANS-a su saopštili da će postaviti info štandove preko kojih će građani moći da podnose zahtjeve za pristup informacijama, ali i da dobiju besplatnu pravnu pomoć u vezi sa ovom problematikom. Najavljeno je da će poseban fokus biti na transparentnosti stečajnog postupka i zaštiti životne sredine. Ove akcije dio su projekta Imaš pravo da znaš, koji finansira Evropska unija, a sprovodi MANS.

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

SUKOB

Krivične prijave vrh SNP bez kom Golubović tvrdi da su pojedini potpisi inicijative za njegovu smjenu falsifikovani, Bijelović to negira, dok Milić o svemu ćuti Bojana Perković

redsjednik Opštinskog odbora Nikšić SNP Svetozar Golubović smatra da je 15 potpisa falsifikovano i zbog toga je najavio podnošenje krivične prijave protiv partijskih kolega. Druga strana tvrdi da to nije tačno i da Golubović može da radi što mu je volja. Lider te partije Srđan Milić nije imao komentar na problem koji se javio u nikšićkom SNP.

Samo dva mjeseca pred izbore, u Socijalističkoj narodnoj partiji u Nikšiću dolazi do raskola. Naime, Golubović je potvrdio za Dnevne novine da ozbiljno razmišlja o tome da protiv potpisnika inicijative za njegovu smjenu podnese krivičnu prijavu. Naime, Golubović će nakon dogovora sa svojim advokatom to uraditi, jer sumnja da je 15 potpisa na inicijativi falsifikovano, dok za dodatnih 15 potpisa sumnja da su dati uz obmanu. Golubović vjeruje da je nekim članovima Opštinskog odbora pojašnjeno da treba da se potpišu za peticiju protiv gradonačelnika Nikšića Nebojše Radojičić koji je iz DPS. “Ovih dana ću biti siguran da li ću podnijeti krivičnu pri-

javu. Konsultovaću se sa advokatom i rukovodstvom partije i zavisno od tih konsultacija biće moja definitivna odluka. Ali sigurno ću podnijeti prijavu”, ističe Golubović. Sa druge strane, njegov partijski kolega i jedan od odbornika koji je podnio i potpisao inicijativu Milivoje Bijelović tvrdi da nije tačno da su potpisi falsifikovani i da on prvi put čuje za to. On kaže da je pravo Golubovića da podnese prijavu, ali da nema osnovanih dokaza za tako nešto. “Meni je smiješno to što će on da podnese krivičnu prijavu, jer ja njega nijesam uvrijedio kao čovjeka. Ako sam ga uvrijedio, uvrijedio sam ga kao političara. Ja sam u SNP od osnivanja, dok je Golubović tada bio u drugim parti-

jama, pri čemu je bacao suzavac na SNP”, tvrdi Bijelović. On dodaje da će Golubović morati da napusti mjesto predsjednika OO te partije i pored toga što piše prijave. Da stvari budu još zanimljivije, iz vrha SNP nijesu imali nikakav komentar na to što im se dešava u partiji i što se prijeti krivičnim prijavama. U razgovoru za Dnevne novine samo su saopštili da oni to “neće komentarisati”.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Politika

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

OCJENA

na pomolu, mentara

Inicijativu za smjenu i isključenje Golubovića potpisalo je 114 članova nikšićkog odbora SNP. Oni su objasnili da u partiji ne postoji problem “koncepcijske prirode”, ali da imaju problem personalne prirode jer je Golubović svojim nečinjenjem izazvao animozitet velikog broja članova odbora. Inicijativa u kojoj se sada traži Golubovićevo razrješenje iz Opštin-

Dobro je što će SE nadgledati izbore Odluku Savjeta Evrope (SE) da nadgleda naredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori treba posmatrati pozitivno jer to može biti samo od pomoći da izborna utakmica prođe bez nepotrebnih tenzija. Tako tvrdi izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, koja ističe da vlast u Crnoj Gori i dalje ima primarnu kontrolu nad institucijama za sprovođenje izbora. Ona smatra da u nevladinom sektoru postoji određeni broj organizacija koje se kon-

kretno bave praćenjem izbora i da je potrebno i njih uključiti u praćenje. “Mislim da bi upravo te organizacije kao specijalizovane trebalo da pokušaju da zajedno isprate proces parlamentarnih izbora. Doprinos NVO sektora u ovoj oblasti je i do sada bio značajan, a potreba da se radi monitoring izbornog procesa postoji i dalje, tako da bi bilo dobro da se domaće snage osnaže i da isprate sve aspekte ovog procesa”, zaključila je Uljarević. Predsjednica Centra za de-

Uz SE, izbore bi trebalo da kontrolišu i nevladine organizacije koje se konkretno bave praćenjem izbora, jer je njihov doprinos i do sada bio značajan

skog odbora predata je u nikšićku kancelariju stranke, a zahtjev je dostavljen i predsjedniku SNP Srđanu Miliću. Sada se samo čeka da se zakaže sjednica na kojoj će se razmatrati inicijativa. Ukoliko članovi tog partijskog tijela izglasaju nepovjerenje Goluboviću, prestale bi da važe sve njegove funkcije. Golubović je i poslanik u crnogorskom parlamentu.

Goran Danilović, Nova Dolazi predizborno vrijeme pa su se pojedini od mojih fb “prijatelja” nameračili da reklamiraju svoje propale partije i ideje na mom zidu. Znam da je izazovno reći nešto pred nekoliko hiljada ljudi ali to je moj zid i imam odgovornost, moralnu i higijensku, da pojedince počistim i prepustim ih zaboravu. Mi Srbi, ako smo ljudi, ne podnosimo raskalašne napasnike i predikante koje ni kući niko ne sluša. Reklamirati stranke čiji zaštitni znaci su brushalteri možete na Pinku i TvCG ali kod mene neće moći. Prijatno.

mokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević tvrdi da uporedna iskustva, ali i iskustvo Crne Gore, pokazuju da su izborni procesi uvijek bolji kada su prisutni posmatrači. “Prisustvo posmatrača SE i njihova ocjena značajna je za percepciju izbornog procesa od strane i učesnika izbora, međunarodne zajednice i građana”, rekla je Kovačević i dodala da izborni procesi u Crnoj Gori i dalje imaju značajne nedostatke, koji se uglavnom dešavaju u predizbornom periodu.

foto:Balsa Rakocevic

Golubović vjeruje da su pojedini potpisi falsifikovani, dok su se drugi članovi nikšićkog SNP potpisali jer su bili obmanuti

ODLUKA

Kadić napušta politiku ako DSS ne uđe u Skupštinu Predsjednik Demokratske srpske stranke Ranko Kadić najavio je da će se povući iz politike ako se njegova partija ne vrati u Skupštinu nakon jesenjih izbora. Kadić je agenciji Mina kazao da je normalno da najodgovornija osoba u stranci preuzme najveću odgovornost i da bude nosilac izborne liste ako se DSS odluči za samostalan nastup na izborima. “Potpuno sam ubijeđen da će politiku, ideje i principe koje zastupa DSS narod prepoznati i vratiti nas u parlament iz kog smo nezasluženo, za samo dvije stotine glasova, ispali”, rekao je Kadić.

On kaže da bi u suprotnom svojom obavezom smatrao da se povuče iz politike kao nosilac svih ideja ove partije u posljednjih 20 godina. Kadić ostaje pri stavu da je za Demokratski front najvažnije pitanje hoće li Socijalistička narodna partija biti dio njega. Ako se to ne desi, smatra Kadić, onda front neće uspjeti i služiće samo za promociju nove koalicije Pokreta za promjene i Nove srpske demokratije. Protiv vođe fronta, bivšeg šefa crnogorske diplomatije Miodraga Lekića Kadić nema ništa protiv i poštuje njegovo “patriotsko ponašanje” tokom NATO bombardovanja. Lider DSS

rekao je da mu je bilo logično da se predsjednik Nove Andrija Mandić konsultuje sa opozicionim strankama prije razgovora sa Lekićem, ali tvrdi da poziva nije bilo “osim preko medija, kada se iz nezvaničnih izvora traže naši glasovi, a ne kontaktira se sa strankom”.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Globus

6 KRATKE

vijesti

Misteriozna bolest u Kambodži PNOM PEN - Zdravstvene vlasti u Kambodži zbunjene su zagonetnom bolešću koja je u posljednja tri mjeseca odnijela desetine dječjih života u zemlji, a sve što o njoj znaju je da nije ni ptičji grip ni SARS i da vjerovatno nije zarazna. Sva djeca imaju upalu mozga, a u posljednjim trenucima života dobijaju akutnu upalu pluća s pucanjem plućnih alveola, zbog čega i umiru.

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

VREMENSKE NEPOGODE

Ubitačne vremenske prilike širom svijeta Stotine žrtava poplava u Rusiji i Indiji, na drugom kraju svijeta u SAD desetine mrtvih usljed nezapamćenih vrućina

Istekao rok za izručenje Asanža

Nivo vode u Krimsku popeo se na sedam metara, seoske kuće su poplavljene, a policija pomaže ljudima da siđu sa krovova i drveća. U ovom gradu živi 57.000 ljudi a on se nalazi oko 200 kilometara sjeverozapadno od Sočija, gdje će se 2014. godine održati Ljetnje olimpijske igre.

LONDON - Rok za izručenje osnivača sajta “Vikiliks” Džulijana Asanža švedskim vlastima, koje ga terete za silovanje i seksualni napad, istekao je u subotu. Asanž se nalazi u ambasadi Ekvadora u Londonu od 19. juna kad je zatražio azil od te južnoameričke zemlje.

Donacije za Avganistan TOKIO - Na donatorskoj konferenciji u Tokiu dogovoreno je da će Avganistanu za period od naredne četiri godine biti osigurana pomoć od 16 milijardi dolara. Cilj akcije bio je prikupljanje sredstava kako bi Avganistan što lakše osigurao stabilnost nakon povlačenja strane vojske 2014. godine. Na konferenciji su učestvovali predstavnici osamdesetak zemalja, a najveći donatori su SAD, Japan, Njemačka i Velika Britanija. EU se obavezala da Avganistanu daje 1,2 milijardi eura godišnje.

Stradalo sedam rudara PEKING - U eksploziji gasa u rudniku uglja u gradu Lianjuan u centralnoj kineskoj provinciji Hunan jutros je poginulo sedam rudara. Lokalni zvaničnici su saopštili da je 39 rudara uspjelo da pobjegne.

OSKVA - Broj žrtava nastradalih u poplavama izazvanim obilnim kišama koje su pogodile južni region Krasnodarsk u Rusiji popeo se na 150, a ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je sprovođenje istrage o tome da li je učinjeno dovoljno da se stanovnici na vrijeme upozore na opasnost.

Najviše ljudi stradalo je u Krimsku, gdje je poginulo njih 123, a ostali su poginuli u Gelendžiku na Crnom moru, saopštilo je juče rusko ministar-

stvo unutrašnjih poslova. U Krimsku su poplave i klizišta ugrozile živote blizu 13.000 osoba. Ruski predsjednik Vladimir Putin i regionalni gu-

verner Krimska helikopterom su obišli poplavljena područja i razmotrili načine za pomoć najugroženijim oblastima. Stanovništvo Krimska se požalilo da vlasti nijesu pritekle u pomoć onoliko brzo koliko su trebale i mogle. “Zatražio sam da istražna komisija ispita aktivnosti svih nadležnih na koji način je dato upozorenje i da li je to trebalo biti bolje urađeno”, ka-

zao je Putin. Predsjednik je opovrgnuo informacije da je je tragičnim posljedicama poplava doprinijelo i nekontrolisano izlivanje vode iz vještačkog jezera. On je naredio da se izdvoje sredstva za izgradnju novih domova za pogođene poplavama. Policija pojačava prisustvo u regionu Krasnodarska da bi se spriječila krađe i pljačke.

NAUKA

Ulaganje u potragu za “tamnom materijom” Renoviranje hadronskog sudarača čestica koštaće oko milijardu i po eura ŽENEVA - Veliki hadronski sudarač čestica (LHC), u kojem je nedavno otkriven Higsov bozon, krajem godine će biti zatvoren na najmanje 20 mjeseci zbog “renoviranja”, koje će koštati milijardu i po eura, a čiji je cilj otkrivanje misteriozne “tamne materije”, za koju se vjeruje da čini čak 84 odsto univerzuma. Ulaganje u ovaj super-

sudarač, koji je dosad koštao 8,3 milijarde eura, trebalo bi da udesetostruči snagu zrakova čestica koji se sudaraju u više od 27 kilometara tunela Evropske organizacije za nuklearnu fiziku (CERN) ispod Ženeve. To bi, nadaju se u CERN-u, trebalo da omogući stvaranje i detektovanje tamne materije u Velikom hadronskom sudaraču.

U sudaraču, koji obuhvata više od 27 kilometara tunela ispod Ženeve, stvaraju se temperature od četiri triliona stepeni Celzijusa

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Globus

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

U Indiji više od 120 žrtava poplava NJU DELHI - Više od 120 osoba smrtno je stradalo u poplavama nakon obilnih monsunskih kiša na sjeveroistoku Indije, a šest miliona bilo je prisiljeno da napusti svoje domove, objavile su indijske vlasti. Najpogođenija poplavama je država Asam, u kojoj se iz korita izlila rijeka Bramaputra. Nevrijeme i kiše pogodili su i susjedne indijske države Arunahal, Pradeš, Namipur i Megalaju, gdje nije bilo smrtnih slučajeva

SAD: Vrućine odnijele 36 života VAŠINGTON - Najmanje 36 osoba je umrlo u najvećem toplotnom talasu koji je pogodio Sjedinjene Američke Države u posljednjih nekoliko godina. Po 10 žrtava zabilježeno je u Čikagu, državama Merilend i Virdži-

nija, a još po tri u Ohaju i Vinskonsinu. Temperature od preko 40 stepeni i dalje pogađaju cijeli istočni dio Amerike, a Vašington će danas oboriti rekord od 10 dana u kontinuitetu sa temperaturama preko 35 stepeni.

Svečani utisak pokvarilo je skrnavljenje grobova 51 njemačkog vojnika ubijenog u Prvom svjetskom ratu na vojnom groblju 40 kilometara istočno od Remsa uoči današnje proslave.

SJEĆANJE HAVANA - Epidemija kolere, koja vlada na istoku Kube, stigla je do Havane gdje je ova bolest dijagnostifikovana kod jedne pacijentkinje, pet dana pošto su tri osobe umrle u mjestu Mansaniljo na jugoistoku zemlje. Mnogi sumnjaju kako je zaraza došla s Haitija gdje se, nakon razornog zemljotresa 2010. godine, desetine hiljada Haićana inficiralo ovom bolešću. Na Kubi je kolera zadnji puta zabilježena davne 1959. godine.

VAŠINGTON Američki kongresmen Barni Frank vjenčao se sa dugogodišnjim partnerom Džimom Ridijem i tako ušao u američku istoriju, postavši prvi član američkog Kongresa koji je sklopio istopolni brak. Sedamdesetdvogodišnji Frank pripada demokratskoj stranci, a kongresmen je od 1981. godine. Jedan je od prvih američkih političara tog ranga koji se javno deklarisao kao gej.

Godišnjica pomirenja Francuske i Njemačke Fransoa Oland i Angela Merkel rekli da njihovo prijateljstvo ne može biti narušeno

REMS - Njemačka i Francuska su juče obilježile 50 godina od pomirenja poslije Drugog svjetskog rata ceremonijom u Remsu na sjeveru Francuske, kojoj su prisustvovali njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Fransoa Oland. Oni su prvo stigli u katedralu u Remsu, koja se nalazi na Uneskovoj listi svjetske baštine i teško je oštećena tokom bombardovanja u Prvom svjetskom ratu. Lideri dvije zemlje otkrili su ploču “masa za mir” na njemačkom jeziku prije nego što su posjetili izložbu u obližnjoj palati To koja je, takođe, na listi svjetske baštine, a nakon toga Merkelova i Oland održali su govore ispred katedrale. Poslijeratno pomirenje, koje su u ovom gradu 1962. godine simbolično sklopili tadašnji francuski predsjednik Šarl de Gol i bivši njemački kancelar

Konrad Adenauer, bilo je prekretnica, rekla je Merkelova. “Oni su imali hrabrost i viziju da prevaziđu sumnjičavost mnogih”, kazala je Merkelova, dodajući da je to bio ključni korak na putu ka novom ujedinjenju Evrope i da zato Njemačka i Francuska sarađuju. Komentarišući jučerašnje skrnavljenje grobova njemačkih vojnika poginulih u Prvom svjetskom ratu, na groblju Sent-Etjen-Arnes u sjevernom dijelu Francuske, Oland je naglasio da “nijedna mračna sila” ne može da pokvari duboko njemačko-francusko prijateljstvo. “Naše prijateljstvo inspiriše Evropu. Mi ne želimo da držimo lekcije, namjeravamo samo da damo primjer” rekao je Oland. Ove dvije vodeće privrede u eurozoni, proteklih godina su sarađivale na rješavanju dužničke krize koja potresa tu oblast.

DEMONSTRACIJE

Meksikanci protestuju zbog rezultata izbora

MEKSIKO SITI - Desetine hiljada ljudi izašlo je juče na ulice Meksiko Sitija kako bi protestvovali protiv rezultata predsjedničkih izbora, na kojima je pobijedio Enrike Penja Nieto. Demonstranti, koji nijesu predstavnici nijedne konkretne stranke, tvrde da izbori nisu bili pošteni i da je rezultat lažiran. Nietovu stranku PRI su optužili za kupova-

nje glasova. Pena Nieto, koji je prošle nedjelje proglašen za pobjednika nakon što se gotovo polovina glasova morala ponovo brojati, negira optužbe. Andres Manuel Lopez Obrador koji je završio na drugom mjestu kazao je kako će uložiti žalbu na rezultate izbora. Tvrdi kako može dokazati da je Pena Nieto koristio “crne fondove” ka-

ko bi kupovao glasove. Pojavili su se i snimci mnogih ljudi koji tvrde kako su dobijali novac ili su im odobravani krediti u zamjenu za glas Pena Nietu. Njegova stranka PRI decenijama dominira političkim životom Meksika. Zemljom su neprekidno vladali 71 godinu dok 2000. godine nisu po prvi put izgubili na predsjedničkim izborima.

069 079 009 displaycitystar@gmail.com

Apsolutno najatraktivniji. Besprekorno brz. Kristalno digitalnog kvaliteta. Vaš najmoderniji način za oglašavanje DISPLAY City star! Svi već znaju!

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Ekonomija

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

TRŽIŠTE

Ne vjerujemo da cijene neće rasti U CEZAP-u sumnjičavi, a trgovački lanci tvde da znatnijeg povećanja nema Novak Uskoković

rnogorskoj NVO Centar za zaštitu potrošača najavljeno je od kolega iz Srbije da porast cijena koji je nastao na njihovom tržištu usljed pada vrijednosti dinara u odnosu na euro ne bi trebalo da se odnosi na rast cijena ulja i mesa koji se iz te zemlje uvoze u Crnu Goru. Ipak, u CEZAP-u ne vjeruju da će cijene ostati nepromijenjene.

Crnogorski potrošači praktično se svakodnevno susrijeću sa promjenama cijena. Njihovo nezadovoljstvo najbolje uočava NVO Centar za zaštitu potrošača kojima često stižu pritužbe i sugestije na račun rasta cijena osnovnih životnih namirnica. Po neki rast cijena nastaje opravdano, dok sa druge stane ima i krajnjih zloupotrebe tržišnih prilika. “Iako nam je većina trgovačkih lanaca potvrdila da

S T A V

će se truditi da do rasta cijena ne dolazi, zbog jako lošeg standarda građana, mi ne vjerujemo u to. Pratićemo situaciju i reagovati koliko možemo”, poručio je Milan Mijović iz NVO CEZAP. Iz većih podgoričkih lanaca najavili su mogućnost rasta cijena ulja i mesa koje se uvoze iz Srbije, jer su i proizvođači najavili veću nabavnu cijenu. Ovo međutim, niko nije zvanično potvrdio.

“Do nekih poskupljenja mesa od četiri odsto je već došlo. Čak i do poskupljenja pojedinih vrsta ulja. Na to ćemo se posebno koncentrisati u narednom periodu, jer neki proizvođači i uvoznici zloupotrebljavaju prilike pravdajući se poskupljenjima iz iz Srbije koja se nijesu desila”, objašnjava Mijović. Što pod uticajem cijena goriva, zatim cijene struje, potom skupog uvoza, tek cijene u crnogorskim marketima bilježe konstantan i nemali rast. Izvor Dnevnih novina, koji je želio da ostane anoniman, iz jednog maloprodajnog objekta u Podgorici, kazao nam je da su pojedine cijene za godinu porasle do 50 odsto. Tako je, recimo, cijena 100 gr kafe bila 0.48 centi dok sada iznosi 90

Raspad ili superdržava? (3.dio) FILIP MILAČIĆ

doktorand na Univerzitetu Humbolt

olidarnost nije jednosmjerna ulica, rečenica je koja se ovih dana u Berlinu najčešće izgovara. Naime, kao što je u 2. dijelu konstatovano, dok zemlje juga predvođene Francuskom zahtijevaju dodatnu ekonomsku integraciju, tj. veću solidarnost bogatih država sjevera, one, pak, predvođene Njemačkom za uzvrat traže predaju dijela suvereniteta Briselu. Drugim riječima, “ujedinjenje dugova˝ podrazumijeva i zajedničku kontrolu čime bi se stvorila čvrsta politička unija sa sljedećim karakteristikama koje su u opticaju: stvaranje evropskog ministra finansija koji bi imao pravo veta na budžet članica i jedini, preko euro obveznica, može da odobri novo zaduživanje članici čiji je budžetski deficit veći od tri odsto BDP (cilj ove mjere je da članice natjera da troše onoliko koliko imaju jer bi jedino na taj način sačuvale suverenitet);Evropski parlament bi dobio pravo zakonodavne inicijative, kao i Gornji dom, po ugledu na američki Senat ili njemački Bundesrat, koji bi se sastojao od predstavnika nacionalnih parlamenata;uspostavljanje institucije predsjednika Evrope koga bi građani, uz evropske komesare, direktno birali na izborima čime bi se Evropska komisija pretvorila u evropsku vladu. Navedenim bi se takođe riješio problem demokratskog deficita jer se demokratski legitimitet Evrope dugi niz godina bazirao na tkz. ˝output legitimitetu˝, tj. nije poticao iz glasačkih kutija, već iz njene sposobnosti da građanima osigura dobrobiti. Ovakav vid legitimiteta nije dovođen u pitanje dok god je davao rezultate, što se izbijanjem ekonomske krize promijenilo. Stoga sada brojni eksperti put za izlazak iz krize vide u tkz. ˝input legitimitetu˝, koji podrazumijeva mnogo veći obim konsultovanja građana. Najglasniji u tome je Jirgen Habermas koji sistem u kojem se građani ne konsultuju, već se sve rješava na nivou vlada, i u tijelima koja nemaju legitimitet kao što je Evropski savjet, naziva postdemokratijom. Međutim, za ostvarenje navedenog plana postoje tri krupne prepreke:zemlje juga, za sada, decidno odbijaju transfer suvereniteta ka Briselu, a takođe je neophodno promijeniti evropske ugovore, kao i ustave pojedinih zemalja (uključujući i samu Njemačku). Stoga ostaje da se vidi da li će doći do kompromisa. No, dvije stvari su sigurne: Prva, Njemačka je država od koje zavisi budućnost Evrope jer je jedina u stanju da je spasi, a to je ujedno i država koja najviše profitira od sigurne i prosperitetne Evrope (ovo potvrđuje i izjava Radeka Sikorskog, poljskog ministra vanjskih poslova, koja je iz istorijskih razloga izazvala burne reakcije:˝Više me brine njemačka pasivnost od njemačke moći˝). Druga, bez ujedinjenja evropske države čeka sudbina renesansnih italijanskih gradova koji, iako ekonomski, vojni i umjetnički centri, nisu osjetili trenutak prve globalizacije svijeta, ostali su neujedinjeni, i na kraju poklopljeni od strane tadašnjih sila Španije i Francuske, parafrazirajući Romana Prodija.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Ekonomija

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

centi. Ulje je početkom 2011. iznosilo 0,98 centi , sada je 1, 4 eura. Cijena brašna je na primjer bila 0, 48 centi po kuilgramu, dok sada dostiže do 0,8 centi…Prosječna zarada u Crnoj Gori u maju je iznosila 487 eura, što je za 0,8 odsto manje nego u aprilu, dok je vrijednost minimalne potrošačke korpe iznosila 789 eu-

ra, što je za 2,1 odsto više nego aprila prošle godine. Za minimalnu potrošačku korpu potrebne su skoro dvije prosječne plate. Ako se uzme u obzir su potrošačke cijene u maju, u odnosu na april, zabilježile rast od 0,4 odsto, onda to ukazuje da su i realne neto zarade u istom periodu ostvarile pad od 1,2 odsto.

cijena 100 gr kafe bila 0.48 centi dok sada iznosi 90 centi. Ulje je početkom 2011. iznosilo 0,98 centi , sada je 1, 4 eura

TAKSA

Telekom vratio euro Većini korisnika račun dopunjen u subotu Nepravilnosti koje su se prvog dana pojavile u naplati takse od jedan euro kod određenog broja prepaid korisnika Crnogorskog Telekoma odmah su uklonjene, saopšteno je CdM-u iz te kompanije. “Korisnicima kojima je prepaid račun umanjen za dva eura umjesto jedan, novac je vraćen. Većini je račun dopunjen još istog dana, a nešto manjem broju jutros“, kazali su iz Crnogorskog Telekoma. Iz kompanije ističu da su svi korisnici o tome obaviješteni putem SMS-a. “Još jednom se izvinjavamo korisnicima na ovom propustu, i napominjemo da sada sistem funkcioniše bez probema“, naglašeno je iz Crnogorskog Telekoma. Podsjećamo da je juče nekim prepaid korisnicima Crnogorskog Telekoma umjesto euro račun bio umanjen za dva eura. Telekom je saopštio da je bilo određenih propusta, te da su utvrđene nepravilnosti otklonjene.

Ustavni sud propustio priliku Predstavnici Građanskog fronta (GF) sjutra će doći pred Ustavni sud da pitaju da li je na dnevnom redu naredne sjednice inicijativa i predlog za ukidanje Zakona “euro po euro”. Članovi Građanskog fronta najavili su da će do četvrtka, za kada je, prema njihovim saznanjima, zakazana naredna sjednica Ustavnog suda, svakodnevno dolaziti u devet sati i pitati da li će sudije tada razmatrati inicijativu koju je potpisalo 30 hiljada građana i predlog 25 opozicionih poslanika. Iz GF-a su saopštili da je Ustavni sud propustio priliku da preventivno djeluje kada je Zakon o taksama na pristup određenim uslugama od opšteg interesa i za upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i akustičnih uređaja u pitanju čime je doprinio još jednoj “pljački” građana Crne Gore, koja je počela u subotu.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

10 Društvo

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

PAKLENO

Ni doktori na žaropek nijesu imuni Iako su ambulante klimatizovane, i ljekarima u Domu zdravlja vrućine teško padaju

Jelena Vađon - Đurišić

i ljekari podgoričkog Doma zdravlja, kao i svi drugi ljudi, nijesu imuni na visoke temperature. Iako rade u klimatizovanim ambulantama, najteže im pada izlazak napolje, odlazak na posao i povratak kući na plus 40 stepeni, ili kada treba da završe neke obaveze od 11 do 18 sati. Preko dana, kada su najveće vrućine, hodnici su uglavnom prazni, u šta se juče uvjerila i ekipa Dnevnih novina.

Po “podgoričkom žaropeku” ljekari Doma zdravlje nemaju mnogo posla, a po smjeni prođe do 20 pacijenata sa, kako je za Dnevne novine rekla izabrani doktor za odrasle spec. opšte medicine dr Emilija Krečković, respiratornim infekcija-

ma ili akutnim bolom u mišićima ili kostima uzrokovanim pretjeranim rashlađivanjem i direktnim izlaganjem i nepravilnim rukovanjem klima uređajima. “Nije nam lako da radimo po ovako visokim temperatu-

rama. Što se tiče uslova u Domu zdravlja, on je klimatizovan i rad u ambulanti ne predstavlja problem, ali svi mi imamo kućne obaveze, pa nam dolazak od kuće do posla i natrag, u ovim uslovima, vrlo teško pada”, kazala je dr Krečković. Hodnici doma zdravlja Nova varoš, kod osnovne škole “Savo Pejanović”, juče u podne bili su prazni. “Danas nijesmo imali puno pacijenta, možda je bilo njih oko 20, uglavnom sa nekom akutnom smetnjom, jakim bolom ili respiratornom infekcijom”, rekla je ona i dodala da je riječ o štetnim efektima klima uređaja. Iako su nam klima uređa-

TRADICIJA

Oživio uspomene predaka Kolašinac Rajko Šćepanović, drvodelja čarobnih prstiju, iskoristio drvo da bi stvorio proizvod interesantan turistima, a koristan domaćem stanovništvu Seoski turizam posljednjih godina sve više zauzima značajno mjesto u turističkoj ponudi Crne Gore, a povratkom tradicionalne kuhinje, oživjela je i proizvodnja tradicionalnog posuđa. Tako se na domaćim trpezama, ali i u restoranima i konobama gdje se služe domaća jela, može naći posuđe i pribor koji su godinama naši preci koristili svakodnevno u svojim domaćinstvima. Upravo je to je bio povod zbog kojeg je Kolašinac Rajko Šćepanović, drvodelja, čarobnih prstiju, iskoristio drvo da bi stvorio proizvod interesantan turistima, a koristan domaćem stanovništvu. Rajko je u razgovoru za Dnevne novine kazao da su

ugostitelji najčešći kupci njegovog drvenog posuđa, ali da ga vrlo rado kupuju i stranci kao suvenir i uspomenu iz Crne Gore. Objašnjavajući da se proizvodnjom posuđa od drveta bavi već pet, šest godina, Rajko ističe da su javor, jasen i brijes najpogodniji za izradu drvenog posuđa. “Drvo se siječe u jesen kada u sebi više ne sadrži sokove, a u slučaju da se ranije posiječe, predmeti će brzo satrunuti i promijeniti boju”, objašnjava Rajko proces izrade. On je kazao da se karlice koje služe za mlijeko, kačamak, kajmak i sir izrađuju ručno i to dok je drvo još sirovo. Oble predmete, odnosno čaše, kašike i raznovrsne zdjelice, dobi-

jaju se nakon grubog ručnog dijela obrade, a finalno se završavaju na mašini. “Tokom procesa proizvodnje ne koristim nikakve hemikalije, niti lakove i boje, jer drvo sadrži neki svoj poseban sjaj. Jedino što na kraju uradim, kad dobijem željeni oblik, predmete premažem debljim slojem maslinovog ulja, kako bi na taj način godovi bili mnogo uočljiviji, a sjaj visok”, ističe Rajko. On je naglasio da ne ostavi mnogo vremena tokom proizvodnje posuđa. “Potrebno mi je nekih tri do četiri sata da proizvod bude potpuno spreman za upotrebu”, kazao je Rajko, navodeći da prodaja ide solidno i da tu-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Društvo 11

Foto:Vedran Ilic

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

ju svima jako potrebni na visokim temperaturama, kako je rekla, ljudi pribjegavaju rashlađenjima i najčešće griješe postavljajući klima uređaje da rade na veoma niskim temperaturama, dok izlaskom napolje na ovako visoke temperature organizam mora da odreaguje. “Razlika između spoljne i temperature u klimatizovanoj prostoriji ne smije biti veća od 10 stepeni, a filteri se moraju čistiti svakih 10 do 15 dana”, savjetovala je dr Krečković i dodala da se ne treba direktno izlagati klima uređaju. Pacijente sa simptomima sunčanice i dehidracije u Domu zdravlja nijesu imali, jer je,

Šćepanović je kazao da se karlice koje služe za mlijeko, kačamak, kajmak i sir izrađuju ručno i to dok je drvo još sirovo. Oble predmete, odnosno čaše, kašike i raznovrsne zdjelice, dobijaju se nakon grubog ručnog dijela obrade, a finalno se završavaju na mašini.

ristima, kao pravi domaćin skoro uvijek prilikom posjete pokloni po neki drveni predmet, ne bi li iz Crne Gore otišli sa što je moguće ljepšim utiscima. Kako proizvode prodaje po cijenama od pet do 20 eura, Rajko kaže da od toga posla ne bi mogao da živi, ali da takav prihod uz platu dobro dođe.Z.Bulatović

kako kaže, riječ o težim pacijentima koji idu prema hitnoj službi ili urgentnom bloku. “U ovim klimatskim uslovima, od 11 do 18 sati, ne treba izlaziti napolje i izlagati se suncu. Ako se mora izaći, onda treba garderobu prilagoditi na način da to budu lagane tkanine pamučne ili lanene svijetlih boja, obavezno nositi šešir sa širokim obodom, naočare za sunce, kožu zaštiti sredstvom za sunčanje”, savjetovala je dr Krečković. Ona je dodala i da treba konzumirati laganiju hranu, što više svježeg voća i povrća, ili kuvano i bareno, i piti najmanje dva litra tečnosti, najbolje vode ili blagog nezašećeranog čaja.

Spec. opšte medicine dr Emilija Krečković

Pratite nas na twitteru

@dnovine

12 Hronika

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

FALSIFIKATI

INCIDENT

Zagoričani ponovo u akciji Odbijajući da plate ulaznicu za bazen, grupa mladića pretukla službenike SC ‘‘Morača’’ i jednog kupača Služebenici SC “Morača” Zoran Vukčević (53) Gojko Mijović (61), kao i posjetilac Ivan Aligrudić (22), povrijeđeni su juče u incidentu koji je na bazenu izazvala kontroverzna “zagorička grupa”. Incident je, kako nezvanično saznajemo, nastao usljed odbijanja grupe zagoričana na čelu sa Vidojem Stanišićem da plate ulaznice za ulazak na bazen Mijoviću i Vukčeviću, koji su zaduženi za naplatu. Kako su radnici na bazenui insistirali na naplati, zagoričani s drug e s t r a n e, t o o d b i j a l i . Prepirka je kuluminirala tučom u kojoj su zagoričani, izvadivši pištolje, njima izudarali Vukčevića i Mijovića. U tuči je, pored njih, povrede zadobio i dvadesetdvogodišnji kupač Ivan Aligrudić. Grupa mladića iz zago-

riča je, po obavljenom poslu, pobjegla “fiat puntom” u pravcu Zagoriča ne zaustavljajući se na zaustavne znake policije. Događaj je, kako nezvanično saznajemo, zabilježen video kamerom Sportskog centra što će pomoći policiji u rasvjetljavanju ovog događaja. Zbog povreda koje su zadobili tom prilikom, sva trojica povrijeđenih prebačena su u Urgentni blok KC-a, gdje je Aligrudiću, kako saznajemo, konstatovana teža povreda oka. Članovi takozvanog zagoričkog klana godinama pune crnu hroniku , a učesnici su u više pucnjava i tuča. Vidoje Stanišić osuđen je oktobra 2010. na godinu i četiri mjeseca zbog napada na sina Nebojše Medojevića. S.K.

Akcija barskih policajaca koja ima za cilj suzbijanje prodaje alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina sprovedena je u nekoliko posjećenijih lokala od kojih je jedan i zatvoren. U ugostiteljskom objektu “Puki” u Sutomoru zatečena su, kako kažu iz policije, tri maloljetnika da konzumiraju alkoholna pića, zbog čega su saslušani u prisustvu roditelja, nakon čega je Tržišna inspekcija zatvorila kafić. Protiv vlasnika će biti podnijeta prekršajna prijava, navode iz policije. S.K.

ADVOKATSKA KANCELARIJA VELIMIROVIĆ I PARTNERI Ul. Serdara Jola Piletića 8/6 Podgorica OTP Factoring Montenegro AD Podgorica koga zastupa Advokatska kancelarija Velimirović i partneri, Advokat Vujisić Milena - predsjednik komisije za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje,

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Dana 24.07.2012.godine, sa početkom u 9.00 h, u prostorijama Advokatske kancelarije Velimirović i partneri Podgorica u ul. Serdara Jola Piletića 8/6, održaće se prodaja putem javnog nadmetanja. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini:Radulović Borislava:upisane u listu nepokretnosti br.608, KO Podgorica II, na katastarskoj parceli br. 3700,broj zgrade1, PD20, po kulturi stambeni prostor površine 56 m2, upisane u listu nepokretnosti br. 381, KO Donji Kokoti,na katastarskoj parceli br.636, po kulturi šume 5. klase površine 989m2, na katastarskoj parceli br.637, po kulturi livada 4. klase površine 3046m i Radulović Tatjane:upisane u listu nepokretnosti br.382, KO Donji Kokoti, na katastarskoj parceli br. 622, po kulturi livada 4. klase površine 2521m2, na katastarskoj parceli br. 623, po kulturi pašnjak 4. klase površine 710m2. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji iznosi 171.905,00 € Ukupan iznos preostalog duga na dan 06.07.2012. godine iznosi 277.510,61 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 23.07.2012. godine do 14:00 h, na adresu Advokatske kancelarije Velimirović i partneri, advokatu Vujisić Mileni u Podgorici u ul.Serdara Jola Piletića 8/6, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona broj 020/245-631. ZA OTP FACTORING MONTENEGRO AD PODGORICA ADVOKAT VUJISIĆ MILENA

Lažan nova dolazi sa st

Iz policije navode da se falsifikati nabav Kosovu, jer u Crnoj Gori nema ilegalnih Bojana Robović

ako u Crnoj Gori nema nijedne ilegalne štamparije novca, to ne znači da je naša zemlja pošteđena problema rasturanja falsifikovanih novčanica. Jedan od većih izazova kada je u pitanju ovaj problem za crnogorske policajce predstavlja i dolazak ljetnje sezone, kada se prema Crnogorskom primorju slije veliki broj turista, zbog čega pojačavaju svoje aktivnosti u turističkim centrima.

Zahvaljujući budnom oku službenika Sektora kriminalističke policije, već na početku ljetnje sezone razotkrivene su veće količine falsifikovanih novčanica zbog kojih je protiv Beograđanina Aleksandra Stojanića, Rožajaca Ferida Mukovića i Kosovara Fatmira Haksija, koji su rasturali lažne eure u Budvi, Baru i Ulcinju, podignuta kri-

vična prijava. Ovdje se akcije crnogorskih inspektora neće zaustaviti jer, kako su nam u policiji objasnili, na pomolu je razotkrivanje još jedne grupe koja lažnim eurima operiše po primorskim gradovima. Policijski inspektori Slaven Medenica i Bojan Mišković, koji su specijalizovani za rješavanje problematike rasturanja falsifikovanih

ZAPLJENE

Za pet mjeseci oduzeto 210 kilograma droge U toku prošle i za prvih pet mjeseci tekuće godine, crnogorska policija zaplijenila je preko tonu marihuane Za prvih pet mjeseci tekuće godine crnogorska policija oduzela je oko 210, 68 kilograma droga, od čega je najviše marihuane - 207,7 kilograma, dok je 2,6 kilograma oduzetog heroina i oko 300 grama kokaina. Zbog šverca droge policija je u naznačenom periodu podnijela 51 krivičnu prijavu protiv 68 osoba, prenosi agencija MINA. Kada je riječ o prethodnoj godini, Uprava policije je otkrila 307 krivičnih djela koja se odnose na drogu, zbog čega su podnijete 172 krivične prijave, kojima je obuhvaćeno 313 osoba, prenosi agencija MINA. U toku cijele prošle godine pronađeno je i oduzeto 810 kilograma droge, od čega je i tada bilo najviše marihuane - 804,2 kilograma. Ostala zaplijenjena droga je kokain, heroin, hašiš i sintetičke droge. Osim navedene količine, ka-

ko ističu u policiji, zaplijenjeno je još oko 750 kilograma kokaina i skanka, otkrivenog u zajedničkim policijskim akcijama regiona. Iz policije podsjećaju na akciju “Zelena milja” koja je u januaru ove godine okončana hapšenjem 23 pripadnika ove kriminalne grupe, od čega je 17 uhapšeno na teritoriji Crne Gore. Ova akcija vođena je pola godine a bila je usmjerena prema međunarodnoj kriminalnoj grupi koja se u dužem vremenskom periodu bavila krijumčarenjem oko 140 kilograma skanka, iz Albanije preko Crne Gore do zemalja regiona. Pored “Zelelene milje, Uprava policije je, zahvaljujući intenziviranoj saradnji sa međunarodnim partnerima, u novembru prošle godine realizovala još jednu značajnu akciju - uhapsila dva crnogorska državljanina u Španiji i od njih oduzela 36 kilogra-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Hronika 13

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

ac trane

avljaju najčešće na h štamparija novca novčanica, objasnili su da je za samo pet mjeseci tekuće godine zaplijenjeno 115 falsifikovanih novčanica, dok je prošle godine otkriveno 299 lažnih novčanica u apoenima od 50 eura i to u akciji “Zelena milja”, koju su sproveli inspektori za narkotike prilikom hapšenja grupe narko dilera. Oni su objasnili da nemaju saznanja niti bilo kakvih pokazatelja da na teritoriji Crne Gore sada postoje organizovane kriminalne grupe koje se bave rasturanjem lažnog novca. “La žne eure rasturaju uglavnom ljudi koji su došli sa strane. Lažne novčanice koje smo zaplijenili u posljednjoj akciji kupljene su na Kosovu i donešene u Crnu Goru, gdje su Muković i Haksi pla-

nirali da ih ‘utope’”, objasnio je Medenica. Govoreći o sankcijama koje su propisane za falsifikovanje novčanica, Medenica je objasnio da je raspon zatvorske kazne srazmjeran količini pronađenog lažnog novca. “Sud će u konkretnom slučaju cijeniti kao otežavajuću okolnost veću količinu falsifikovanih novčanica oduzetih od osumnjičene osobe. Takođe, kao otežavajuća okolnost uzima se i činjenica da je osumnjičeni u dužem periodu rasturao lažan novac”, dodao je Mišković. On je objasnio da za pravljenje lažnog novca u namjeri da se stavi u promet prijeti kazna od dvije do dvanaest godina, dok je kazna od deset godina predviđena za pribavljanje i stavljanje lažnog novca u opticaj. Mišković je kazao da osobe koje otkriju da su na prevaru primile lažan novac pa ga ubace u novčane tokove uprkos tom saznanju mogu biti kažnjene novčano ili zatvorom do jedne godine. “Ako osoba u promet ubaci više od 15.000 lažnih eura i bude otkrivena, treba da računa da će u zatvoru provesti od pet do 15 godina”, pojasnio je Mišković.

U akciji Trezor sprovedenoj 2006. godine zaplijenjeno je falsifikovanih 714.000 eura, u apoenima od 500 i 200 eura, i falsifikovanih 100.500 dolara, u apoenima od 100 dolara. U akciji Boston iz 2008. godine oduzeto je 12.300 falsifikovanih dolara. Interesantno je da je u ovoj akciji korišćen prikriveni isljednik. Pljevaljski policajci su krajem 2008. godine oduzeli 99 falsifikovanih novčanica u apoenima od 100 eura.

Obuke doprinijele dobrim rezultatima Uprava policije često organizuje obuke podizanja svijesti policije i privrednog sektora u oblasti prepoznavanja falsifikovanih eura i načinima zaštite. Svake godine crnogorski policajci učestvuju na regionalnoj, godiš-

njoj konferenciji o zaštiti eura, koju organizuje Uprava bavarske policije – BLKA, i OLAF, na kojoj saznaju o novim trendovima u oblasti falsifikovanja eura i kako se zaštititi od ove pojave.

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA

Prethodne godine crnogorski policajci su sproveli akcije: “Drina”, „Parangal“, “Konte”, “Tanker”, “Sprint“, “Makondo”, “Lokal” i “Trio“, od kojih je šest vođeno kroz intenzivnu razmjenu informacija sa međunarodnim partnerima. JANUAR MAJ 2012

ODUZETO

JANUAR DECEMBAR 2011

210,68 kg

810 kg

PODNIJETO KRIVIČNIH PRIJAVA

127

BROJ LICA NA KOJE SE PRIJAVE ODNOSE

313

Dana 24.07.2012. godine, sa početkom u 10.00 h, u prostorijama Advokatske kancelarije Velimirović i partneri Podgorica u ul. Serdara Jola Piletića 8/6. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini:Tiodorović Žarka upisane u listu nepokretnosti br.1228 KO Tološi, na katastarskoj parceli br. 3612, podbroj 1, po kulturi livada 2. klase, površine 642m2, na istoj parceli i podboju, dvorište površine 500m2, na istoj parceli i podbroju, broj zgrade 1, po kulturi porodična stambena zgrada površine 338m2 sa svim pripadajućim PD-ovima, na istoj parceli i podbroju, broj zgrade 2, pomoćna zgrada površine 33m2, zemljište je ukupne površine 1513m2;Tiodorović Leposave upisane u listu nepokretnosti br.608, KO Podgorica II, na katastarskoj parceli br.2334, br. zgrade 1, PD8, po kulturi stambeni prostor površine 112m2,upisane u list nepokretnosti br.145, KO Blizna, na katastarskj parceli br.1175, po kulturi pašnjak 6. Klase, površine 1430m2, na istoj parceli, broj zgrade 1, po kulturi ruševine pomoćne zgrade površine 50m2 i Tiodorović Draškaupisane u listu nepokretnosti br.366, KO Radovče, na katastarskoj parceli br. 177, po kulturi voćnjak 4. Klase, površine 5117m2, na istoj parceli, po kulturi dvorište površine 500m2, na istoj parceli, broj zgrade 1, po kulturi porodična stambena zgrada površine 204m2, na katastarskoj parceli br. 178, po kulturi njiva 6. klase, površine 789m2, na katastarskoj parceli br. 179, po kulturi pašnjak 6. klase, površine 5042m2 na istoj parceli krš kamenjar, površine 130m2.upisane u listu nepokretnosti br.608, Ko Podgorica II, na katastarskoj parceli 2334, broj zgrade 1, PD6, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 18m2, na istoj parceli i broju zgrade PD14, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 57m2. Početna kupoprodajna cijena iznosi 1.122.400,00 €. Ukupan iznos preostalog duga na dan 06.07.2012. godine iznosi 1.700.813,17 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 23.07.2012. godine do 14:00 h, na adresu Advokatske kancelarije Velimirović i partneri, advokatu Vujisić Mileni u Podgorici u ul.Serdara Jola Piletića 8/6, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona broj 020/245-631. ZA OTP FACTORING MONTENEGRO AD PODGORICA ADVOKAT VUJISIĆ MILENA

Pratite nas na twitteru

@dnovine

14 Crna Gora MANIFESTACIJA

Počelo Baošićko ljeto HERCEG NOVI - Na ribarskom mulu u Baošićima zabavno-sportskom manifestacijom Baošićko ljeto, koja se organizuje po peti put, simbolično je otvorena turistička sezona na hercegnovskoj rivijeri za ovu godinu. Velikom broju gostiju dobrodošlicu i dobru zabavu je poželio predsjednik mjesne zajednice Baošići Stevo Cvjetković. On je podsjetio da je, u okviru manifestacije, održana i jedriličarska regata. Sa željom da se promovišu neke zaboravljene sportskozabavne discipline organizovano je takmičenje u potezanju konopa, skidanju pršuta s pale, jakanju na gredi i preranjanju mandraća. Više stotina gostiju bodrilo je dvanaest momaka koji su se takmičili u ronjenju, trojicu koji su se jakali na gredi, dvije ekipe od po šest članova koje su potezale konop ali je najatraktivniji bilo skidanje pršuta sa bandere u kome je učestvovalo šest takmičara. Pobjednici su dobili nagrade ali je, ipak, najvažnije bilo druženje i dobar provod uz priganu ribu i vino koje su tradicionalno gostoprimni Baošićani pripremili za posjetioce. U programu su, uz trombonjere koji su pucnjima označili početak manifestacije, učestvovali Gradska muzika Đenovića, mažoretke SC Diano iz Herceg Novog i lokalni bend koji je zvucima mediteranske muzike do kasno u noć zabavljao goste. S.M.

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 24.07.2012. godine, sa početkom u 13.00 h, u prostorijama Advokatske kancelarije „Velimirović & partneri“, u ulici Serdara Jola Piletića, br.8/6. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini: Radonjić Sonje, upisane u listu nepokretnosti br. 1170, KO Podgorica I,na katastarskoj parceli br. 415, podbroj 23, broj zgrade 1, poslovni prostor u vanprivredi br. 1, PD2, površine 80m2, po kulturi stambeni prostor, i na istoj parceli PD5, površine 54m2, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi oznake 1P, površine 54m2; Radonjić Ranka, upisane u listu nepokretnosti br. 1087, KO Podgorica I,na katastarskoj parceli br. 76/1, broj zgrade 1, po kulturi stambeni prostor, oznake PN, površine 88m2. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji za nepokretnost upisanu u listu nepokretnosti br. 1170 iznosi 241.200,00 €. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji za nepokretnost upisanu u listu nepokretnosti br. 1087 iznosi 158.400,00 €. Prodaja će se održati dana 26.07.2012. godine, sa početkom u 11.00 h, u prostorijama restorana „Silver Moon“, u ulici Sveti Vrači br.12, Kotor. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Radonjić Slobodana upisana u listu nepokretnosti br. 212, KO Dub I,na katastarskoj parceli br. 694, podbroj 6, po kulturi pašnjak III klase, površine 1000m2. Početna kupoprodajna cijena za nepokretnost upisanu u listu nepokretnosti br. 212 iznosi 70.000,00 €. Prodaja će se održati dana 26.07.2012. godine, sa početkom u 14.00 h, u prostorijama „Gradske kafane“, Herceg Novi. Predmet prodaje su nepokretnosti su nepokretnosti u svojini Radonjić Slobodanaupisane u listu nepokretnosti br.1076, KO Podi, na katastarskoj parceli br. 1597, podbroj 3, šume III klase površine 2000m2 i upisane u listu nepokretnosti br. 1057, KO Podi, na katastarskoj parceli br.1598, šume III klase površine 2638m2. Početna kupoprodajna cijena za nepokretnost upisanu u listu nepokretnosti br. 1076 iznosi 131.900,00 €. Početna kupoprodajna cijena za nepokretnost upisanu u listu nepokretnosti br. 1057 iznosi 100.000,00 €. Ukupan iznos preostalog dugana dan 09.07.2012. godine iznosi 215.690,19 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 23.07.2012. godine do 14:00 h, na adresu Advokatske kancelarije Velimirović i partneri, advokatu Vujisić Mileni u Podgorici u ul.Serdara Jola Piletića 8/6, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona broj 020/245-631. ZA OTP FACTORING MONTENEGRO AD PODGORICA ADVOKAT VUJISIĆ MILENA

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

BLOKADA RAČUNA

Na pozitivnoj Opština Budva izmirila veliki dio dugovanja Nina Lajović

ako je račun opštine Budva u konstantnoj blokadi već dvije godine, a opština na četvrtom mjestu spiska dužnika koji je prošle sedmice objavila Centralna banka Crne Gore, rukovodstvo metropole turizma ipak očekuje da će nakon sezone račun biti na pozitivnoj nuli. Opštinski račun trenutno je blokiran na 7,3 miliona eura.

BUDVA – Predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović podsjeća da je opština samo za proteklih godinu i po uspjela da vrati 26 miliona eura duga. “Uvjeren sam da tokom turističke sezone opština Budva može izaći na onaj nivo koji bi mogao biti dugoročna, trajna stabilnost u likvidnosti poslovanja, oličena kroz trajnu deblokadu žiro računa. Apsolutno jedna od važnih aktivnosti je da se račun deblokira i mislim da smo mnogo koraka danas bliže tome nego ranije. Sveli smo blokadu da je njen najznačajniji dio upravo od strane državnog trezora, po osnovu obaveza, koje imamo na osnovu neplaćenih poreza doprinosa na zarade zaposlenih i po osnovu Fonda za obeštećenje. Sa Ministarstvom finansija smo na korak do potpisa jednog takvog sporazuma. To bi nam dalo komfor da se kvalitetnije postavimo i prema drugim povjeriocima”, kazao je Rađenović. On ocjenjuje da je velika ra-

zlika unutar samog spiska koji je objavila Centralna banka, jer, kako kaže, između velikog korpusa privrednih društava i, u ovom slučaju opštine Budva, opština je veoma solventno društvo, solventna institucija. “Svi kojima opština Budva duguje, na ovaj ili onaj način sigurno naplate svoja potraživanja. Nema opasnosti, kao možda kod drugih privrednih društava da neko neće to naplatiti. Već smo kroz blokadu žiro računa izmirili veliki broj naših obaveza, naročito prema bankama, ali i velikom broju fizičkih lica po osnovu raznih sporova smo platili. Najvažnije je da blokada računa do sada nije omela opštinu da sve funkcije lokalne samouprave budu izvršene na kvalitetan način”, naglasio je Rađenović. Navodeći da dvogodišnja blokada računa pravi dosta problema u operativnom funkcionisanju u radu, Rađenović je kazao da je ipak, dugujući majsku i junsku platu, možda jedna od najuspješnijih

PISMO

Nekad Budva, danas “ciganija” BUDVA - Naselje Dubovica, izgrađeno 1986. godine bilo je lijepo, uglavnom vikend naselje. Zelene površine, drveće koje je posađeno i zalivano redovno. Tu su se igrala djeca, na klupama sjedjeli ljudi opušteno, kao u parku. Danas je to ruglo, gradili su šta je kome padalo na pamet. Neki su išli u visinu, neki u širinu, mnogi su zajedničke zelene površine pretvarali u svoja privatna dvorišta. O ogradama da ne govorim, ko šta voli - tu ima kovanog gvožđa, stubića sa gipsanim lavovima, žive ograde, ofarbano kako ko voli. Jednom riječju, vrhunac neukusa. Da bi se radovi, zidanje prikrilo, sadilo se razno drveće. Gle čuda, drveće izraslo,

napravilo džunglu, koju niko ne održava. O djeci naravno, niko i ne misli, igraju se po zapuštenim ulazima. Moj predlog je, s obzirom da su pare iz opštine potrošene, da lijepo komunalna policija krene po stanovima pa svakome ko se proširio naplati kvadrate po najvećim cijenama, ako već neće ili ne želi da ruši. Istini na volju, tu ima i puno opštinara, ali treba konačno ljude dotjerati u red, a to je kada osjete po džepu. Uostalom, nije lijepo da gospodin Marović iz svog luksuznog apartmana u novoj zgradi gleda “ciganiju” !!!???? Druga stvar, pješački prelazi u Budvi koji ne postoje, tj. nije se stiglo do jula mje-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Crna Gora 15

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

j nuli nakon sezone

KRATKE vijesti Otvoren put Mojkovac – Đurđevića Tara MOJKOVAC – Regionalni put Mojkovac – Đurđevića Tara otvoren je juče za saobraćaj i odvija se uz pojačane mjere opreza, nakon što je od subote bio u prekidu zbog požara u mjestu Sokolovina koji je izbio na strmim stranama iznad rijeke Tare u neposrednoj blizini NP “Durmitor”. Rukovodilac mojkovačke Službe zaštite i spasavanja Dragan Marković, kazao je da zbog nepristupačnosti terena požar još nije ugašen ali je lokalizovan. U gašenju su u subotu učestvovala dva kanadera Sektora za vanredne situacije MUP-a Crne Gore. Na terenu su prisutni mojkovački vatrogasci i pripadnici mojkovačke šumske uprave. “Gori još ali zasad nema opasnosti da se proširi prema prašumi”, kazao je predsjednik opštine Mojkovac Dejan Medojević. Prašuma crnih borova u Crnim podima teritorijalno pripada mojkovačkoj opštini, ali njima gazduje NP “Durmitor”. Starost stabala Crnog bora se procjenjuje na više od 400 godina. Požar je, kako se pretpostavlja, izazvao udar groma u petak poslije podne. V.B.

Barsku luku posjetila jahta od 300 miliona

U blokadi i opštinska preduzeća Na spisku od 2. 400 blokiranih preduzeća koji je objavila Centralna banka, a čiji dug premašuje 10. 000 eura su JU “Muzeji, galerija i biblioteka” sa dugom od 93.873 eura i konstantnom blokadom od 1.129 dana. Račun Televizije Budva blokiran je 857 dana na iznos od 232.354 eura, isto toliko je blokiopština u Crnoj Gori. “Opština je solventna i blokada na bilo kojem mjestu bila, otežava rad, ali je i potvrda da institucije sistema u Crnoj Gori funkcionišu, da svako može naplatiti svoje potraživa-

ran račun Mediteranskog sportskog centra zbog 32.753 eura duga. Dug JU Grad teatar iznosi 84. 084 eura, zbog čega je račun ove javne ustanove blokiran već 929 dana. JP Sportsko rekreativni centar Budva, u čijem vlasništvu je zatvoreni bazen, duguje 38.254 eura, a u blokadi je 857 dana.

nje. Svi kojima opština Budva duguje će naplatiti to potraživanje. U 2011. do danas, opština Budva je vratila 26 miliona eura raznih dugova. To nas kvalifikuje da smo jedan od ozbiljnijih subjekata u Crnoj Go-

ri. U tom periodu nijesmo zaustavili funkciju opštine Budva kroz isplatu obaveza prema našim zaposlenima i kroz sve one druge korpuse djelatnosti koje moramo obavljati”, zaključuje Rađenović.

BAR - Juče je u barskom akvatoriju, u prijepodnevnim satima, boravila jahta “Pelorus”, nekada vlasništvo Romana Abramoviča, a danas u svojini produkcijskog i diskografskog mogula Davida Geffena. “Pelorus” je sagrađena u Bremenu, u Njemačkoj, 2003. godine, a kupio ju je Abramovič godinu dana kasnije. Ima maksimalnu brzinu od 19 čvorova, ali obično plovi brzinom od 12 do 14 čvorova. Dok je bila u Abramovičevom posjedu, opsluživalo je 46 članova posade. Dugačka je 115 metara, a vije zastavu Bermude. Zanimljivo je da na njoj postoje dva heliodroma. Unutrašnjost jahte prekrivena je velom tajne, po izričitoj želji Abramoviča, i to je jedna od rijetkih mega jahti kojoj se ne zna kako je unutra uređena. Jedino se zna da ima nakačene pomoćne čamce za plovidbu do obale i skutere. “Pelorus” ljeta provodi na Mediteranu, a tokom zime plovi kroz Suecki kanal. Ž.M.

Bioskop se vraća u Nikšić

seca ofarbati! Svaki prelazak ulice je borba za život, da ne govorim o kratkim semaforima za pješake. Svi pješaci su u “niskom startu”, a stari ljudi i majke sa djecom u kolicima, svaki put se prekrste kada treba da pređu na drugu stranu ulice. Sve u svemu, lijepa Bud-

va kao turistička destinacija je daleka prošlost, tuga velika. Trebalo bi da u Budvi žive samo Budvani jer su sav ovaj haos dozvolili i svoj grad sami uništili. Plaže zauzeli veliki, uglavnom bespravno građeni objekti, šetalište grozota, smrad iz toaleta koji se ne

prazne (Slovenska plaža), cijene na pijaci za Budvane jedne, a za strance druge, mnogo toga što vrijeđa. S poštovanjem, svima koji ovdje ostaju, ja ću kao većina ljudi prestati da dolazim, teška srca jer je ovaj grad dio mog života. (Čitateljka Dnevnih novina)

NIKŠIĆ - Poslije 20 godina, Nikšićani bi trebalo da dobiju bioskop i to, sudeći po najavama iz Opštine, u septembru naredne godine. Završena je sanacija krova i fasade, a u toku je tender za uređenje prostora, koji je za izvođače otvoren do 26. jula. Kompletna rekonstrukcija vrijedna je oko dva miliona eura. Iz lokalne samouprave su saopštili da, ukoliko sve bude išlo po planu, grad pod Trebjesom trebalo bi da do septembra naredne godine dobije bioskop. Oni su saopštili da je završena sanacija krova i fasade, a nedavno je Direkcija javnih radova raspisala tender za uređenje enterijera.

Pratite nas nas twitteru

@dnovine

16 Crna Gora REAGOVANJE

Resulbegović nije imao hrabrosti da kritikuje Nastavlja se prepucavanje prvog čovjeka grada i potpredsjednika ulcinjske opštine Potpredsjednik opštine Ulcinj Selim Resulbegović poslije šest godina u vlasti SDPa nije smogao snage da javno kritikuje predsjednika, a sada je jasno da za to nije imao hrabrosti jer je u tom periodu vlast vršio sa drugim koalicionim partnerima, kazao je predsjednik opštine Ulcinj Nazif Cungu. On je, reagujući na kritike potpredsjednika opštine, kazao da je svima jasno da je Resulbegović dobio zadatak da brani JP Morsko dobro da bi se otkupio za sve privilegije koje je imao i koje ima. “Nemam namjeru da nastavim medijska prepucavanja sa Resulbegovićem, koja su njegovim istupima poprimila karakter lošeg ukusa i zadržavaju se na nivou ličnih napada i nipodoštavanja mog karaktera, duha i duha mojih saradnika, a posebno nipodoštavanje i omalovažavanje funkcije predsjednika opštine. To najmanje treba da čini jedan od koalicionih par-

tnera i to potpredsjednik opštine, znači, kao što i on navodi, prvi saradnik predsjednika opštine”, rekao je Cungu. On je kazao da Resulbegović u svom reagovanju nije odgovorio ni na jednu njegovu optužbu već, da bi prikrio svoje radnje, svjesno i na, kako kaže, maliciozan način zamjenjuje teze. “Ono što je najbitnije za interese građana Ulcinja, a da on uporno pokušava da zataška, dezavuiše i izbjegava da da odgovor, jeste činjenica da je lokalna vlast diskriminisana od JP Morsko dobro, u kome je on član Upravnog odbora, koji se centralistički ponaša prema građanima Ulcinja”, rekao je Cungu. On je dodao da bi SDP trebalo ozbiljno da preispita mogućnost nastavka koalicije koja je zasnovana na postojećim kadrovskim rješenjima i da kroz kadrovske promjene pristupi ozdravljenju partnerskih odnosa među koalicionim partnerima.

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

NIŠTA NOVO

Kod Milete ispar miliona i spisak Objekti uknjiženi u katastar bez plaćanja komunalija Zorica Bulatović

ug od pet miliona eura po osnovu nenaplaćenih komunalija u periodu od 2006. do 2010. godine mogao bi biti i veći, saopštio je potpredsjednik opštine Kolašin Đuro Milošević. Međutim, precizan iznos se krije u papirima koje opština, po svemu sudeći, nema. Opština Kolašin zbog toga bi mogla da se nađe u veoma nezavidnoj finansijskoj situaciji.Treba podsjetiti da je njen račun već blokiran nekoliko mjeseci zbog duga od skoro 800.000 eura.

KOLAŠIN - Nedavna izjava predsjednika Skupštine opštine Kolašin Mila Šukovića da je bivši predsjednik opštine Mileta Bulatović novoj izvršnoj vlasti, na čijem je čelu Darko Brajušković, ostavio pet miliona nenaplaćenih komunalija, izazvala je pažnju mnogih. Međutim, u lokalnoj upravi nije moguće doći do podataka ko sve

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 25.07.2012. godine, sa početkom u 11.00 h, u prostorijama restorana „Grand“ u ulici Skenderba, Ulcinj. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini EIC INVESTMENT doo Podgorica upisane u listu nepokretnosti br.138 KO Briska Gora, na katastarskoj parceli br. 289/1, po kulturi pašnjak 5. klase, površine 2042 m2: na kat. parceli 290/5, po kulturi šume 4. klase, površine 99777 m2, na istoj parceli 890/01, po kulturi ruševine pomoćne zgrade površine 60m2 i upisane u listu nepokretnosti br.45, KO Zoganje, na katastarskoj parceli broj 203, na katastraskoj parceli br. 204, na katastarskoj parceli br. 205/1, 205/2, 205/3, na katastarskoj parceli br. 206, na katastarskoj parceli br. 434, na katastarskoj parceli br. 435, na katastarskoj parceli br. 439, na katastarskoj parceli br. 440, na katastarskoj parceli 441, na katastarskoj parceli br. 442, na katastarskoj parceli 443, na katastarskoj parceli 444, na katastarskoj parceli br. 445, na katastarskoj parceli br. 446, na katastarskoj parceli br. 448, na katastarskoj parceli br. 449, na katastarskoj parceli br. 450 i na katastarskoj parceli 451. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji iznosi 2.050.000,00€. Ukupan iznos preostalog duga na dan 17.04.2012. godine iznosi 4.294.083,07 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 24.07.2012. godine do 14:00 h, na adresu Advokatske kancelarije Velimirović i partneri, advokatu Vujisić Mileni u Podgorici u ul.Serdara Jola Piletića 8/6, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 020/245-631. ZA OTP FACTORING MONTENEGRO AD PODGORICA ADVOKAT VUJISIĆ MILENA

duguje za komunalne takse od 2006. do 2010. godine. U Sekretarijatu za finansije, kako kaže sekretar Luka Medenica, ne mogu govoriti o tome, sve dok im se pismeno ne zatraže takvi podaci, što su DN već i učinile, ali odgovora još uvijek nema. U međuvremenu, potpredsjednik opštine Đuro Milošević tvrdi da su potraživanja mnogo veća od pet miliona eura. “Potvrđujem izjavu predsjednika SO Šukovića da je taj iznos možda i veći od pet miliona eura”, kazao je Milošević, ne želeći da govori o pojedinačnoj odgovornosti. On je kazao da su u tom periodu donešena tri detaljna urbanistička plana, te da se na taj način izašlo u susret vlasnicima

nelegalnih objekata, tako što im je omogućeno da im se objekti uknjiže u katastar, a da oni naknadno izmire svoje obaveze što mnogi nijesu ispoštovali. No, i oni koji su platili i koji imaju uplatnicu kao dokaz, takva evidencija u lokalnoj samoupravi ne postoji. Detaljnije informacije nijesu mogli da nam daju ni u Sekretarijatu za urbanizam, uređenje prostora i zaštitu životne sredine. U toj službi mogu samo da ponude tačnu evidenciju o izdatim građevinskim dozvolama od septembra 2010. godine od kada je na njenom čelu Vla-

KONAČNO

Očekuju popravku klima Na pomolu rješenje problema rashladnog sistema na Aerodromu Tivat TIVAT - Na tivatskom aerodromu bi od danas, eventualno sjutra, trebalo da se u potpunosti uspostavi rashladni sistem. Preko mjesec dana aerodrom je bio bez klime, što j, s obzorom na izuzetno visoke temperature, dodatno usložnjavalo posao aerodromskim službama, posebno u gejtu za otpremu putnika koji je kompletan u staklu sa sunčane strane. Nakon isteka tendera, odnosno izbora izvođača pregovaračkim putem, otklanjanje kvara počelo je u subotu. Firma “Termoinžinjering” je te večeri počela posao i osposobila S-4 i

S-5, koji pokrivaju odlazni gejt. Dva kompresora, koja su bila u kvaru, nabavljena su u inostranstvu, a kompletan posao, kako je ranije saopšteno, iznosi oko 24 hiljade eura. Problem je trajao duže zbog procedure utvrđene Zakonom o javnim nabavkama, koji ne poznaje ovakve i slične slučajeve tako da se procedura morala poštovati. Međutim, dodatnim naporima u preduzeću “Aerodromi Crne Gore” iz Direkcije za javne nabavke su dozvolili i potpisali “dozvolu” da se postupak izbora izvođača ubrza. Z.K.

Pratite nas nas facebooku

facebook.com/dnovine

Crna Gora 17

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

rilo pet k dužnika Kako je kazao potpredsjednik kolašinske opštine, među vlasnicima nelegalnih objekata su mnogi primorci, političari i javne ličnosti.

foto: darko jovanovic

dan Bulatović. “Imao sam razgovor sa sekretarom za finansije i on je imao arhivu, po kojoj ima nekih većih obračuna naknada. Ja lično takvu arhivu ne posjedujem. Trebalo bi da u svakom trenutku mi možemo da zatražimo iz nje neki dokument, pa biste vi mogli da vidite šta je uplaćeno, a šta nije. Međutim, nama ta služba ne funkcioniše”, tvrdi Bulatović. On je kazao da, od kada je došao na funkciju, nije zatekao spisak dužnika. “Jednom me sekretar za finansije opomenuo da naplatimo komunalije, ali mi ovdje

imamo redosljed kako se naplaćuju komunalije. Mi ne možemo da ih naplatimo čovjeku koji je nelegalno izgradio objekat. Možemo samo da naplatimo kad neko dođe sa zahtjevom za obračun komunalija, prije izdavanja građevinske dozvole. Objekti koji su nelagalno podignuti biće predmet posebnog zakona, koji će prema nekim predviđanjima biti donesen u septembru”, kazao je Bulatović. Prema njegovim riječima, a prema nekim nezvaničnim podacima, na teritoriji kolašinske opštine ima više od 200 nelegalno podignutih objekta.

CETINJE

Poštovati dječja prava Usvojen Lokalni plan akcije za djecu od 2012. do 2016. godine CETINJE - Lokalni plan akcije za djecu 2012-2016. koji je usvojen na posljednjem zasijedanju Skupštine prijestonice Cetinje ima za cilj da poboljša realizaciju prava djece, ali i podizanje nivoa svijesti društva o dječijim potrebama i problemima. Sekretar sekretarijata za socijalnu politiku i mlade cetinjske opštine Momčilo Martinović kazao je da je finansijsku i ekspertsku podršku plan dobio od Evropske unije kroz njihovu kancelariju za Crnu Goru. Konkretan partner u ovom projektu bila je kancelarija UNICEF-a koji je dao nesebičnu podršku prilikom koncipiranja plana. Martinović kaže da je usvojeni dokument baziran na principima Konvencije UN o zaštiti prava djeteta i da je to trebalo uraditi ranije ali da se, vjerovatno zbog spleta raznih okolnosti, kasnilo sa usvajanjem ovog plana. On je kazao da je plan podijeljen u nekoliko oblasti, a kao prioritete naveo je oblasti za ostvarivanje prava djece i njihovu socijalnu i zdravstvenu zaštitu, te da je formirano ne-

koliko grupa i nekoliko zainteresovanih strana koje su prepoznali probleme djece i da su određene fokus grupe sa djecom koja će biti korisnici i konzumenti plana. “Mi smo sa terena i od ljudi koji svakodnevno rade sa djecom dobili informacije o njihovim potrebama i to smo pretočili u potencijalne programe i strateške ciljeve koji će se realizovati u naredne četiri godine”, kazao je Martinović. On je naveo da su strateška opredjeljenja podijeljena u pet obla-

sti, slobodno vrijeme, vaspitanje i obrazovanje, zakon o zaštiti djece, socijalnu zaštitu i bezbjednost djece. Martinović je rekao da je plan podložan promjenama i da će se primjena plana pratiti preko radnih grupa, a svaka godina, od četiri na koliko je plan koncipiran, biće posebno analizirana i na kraju godine će se donositi zaključci o realizaciji programa. Jednom godišnje i skupštini će biti podnešen izvještaj o realizaciji plana akcije za djecu. M.Z.

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 24.07.2012. godine, sa početkom u 14.00 h, u prostorijama Advokatske kancelarije Velimirović i partneri Podgorica u ul. Serdara Jola Piletića 8/6. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini: Radonjić Sonje, upisane u listu nepokretnosti br.1170, KO Podgorica I, na katstarskoj parceli 415/23, broj zgrade 1, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi oznake 1P, površine 80m2 i na istoj katastarskoj parceli poslovni prostor u vanprivredi oznake 1P, površine 54m2; Radonjić Ranka,upisane u listu nepokretnosti br. 1087, KO Podgorica I, na katastarskoj parceli 76/1, broj zgrade 1, po kulturi stambeni prostor oznake PN, površine 88m2; Maresco company doo Budva, upisane u listu nepokretnosti br.3263, KO Tološi, na katastarskoj parceli 1819/30, po kulturi livada 2.klase, površine 470m2, na katastarskoj parceli broj 1819/31, po kulturi livada 2.klase, površine 430m2. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji za nepokretnost upisanu u listu nepokretnosti br. 1170 iznosi 241.200,00 €. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji za nepokretnost upisanu u listu nepokretnosti br. 1087 iznosi 158.400,00 €. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji za nepokretnost upisanu u listu nepokretnosti br. 3263 iznosi 198.000,00 €. Prodaja će se održati dana 26.07.2012. godine, sa početkom u 14.00 h, u prostorijama „Gradske kafane“, Herceg Novi. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini: Radonjić Slobodana, upisane u listu nepokretnosti br.1076, KO Podi, na katastarskoj parceli br. 1597, podbroj 3, šume III klase površine 2000m2 i upisane u listu nepokretnosti br. 1057, KO Podi,na katastarskoj parceli br.1598, šume III klase površine 2638m2. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji za nepokretnost upisanu u listu nepokretnosti br. 1076 iznosi 131.900,00 €. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji za nepokretnost upisanu u listu nepokretnosti br. 1057 iznosi 100.000,00 €. Prodaja će se održati dana 26.07.2012. godine, sa početkom u 11:00 h, u prostorijama restorana „Silver Moon“, u ulici Sveti Vrači br. 12, Kotor. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Radonjić Slobodana upisana u listu nepokretnosti br.212, KO Dub, na katastarskoj parceli 694/6, po kulturi pašnjak 3. klase, površine 1000m2. Početna kupoprodajna cijena za nepokretnost upisanu u listu nepokretnosti br. 212 iznosi 70.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga na dan 09.07.2012. godine iznosi 2.602.260,49 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 23.07.2012. godine do 14:00 h, na adresu Advokatske kancelarije Velimirović i partneri, advokatu Vujisić Mileni u Podgorici u ul.Serdara Jola Piletića 8/6, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona broj 020/245-631. ZA OTP FACTORING MONTENEGRO AD PODGORICA ADVOKAT VUJISIĆ MILENA

Pratite nas na twitteru

@dnovine

18 Marketing

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

KONVENCIJA O ELIMINACIJI SVIH OBLIKA DISKRIMINACIJE ŽENA (CEDAW) Konvenciju o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), koju su Ujedinjene nacije usvojile decembra 1979. godine, tadašnja SFRJ je potpisala 1980. i ratifikovala 1981. godine. Notifikacijom o sukcesiji, Crna Gora je postala članicom Konvencije 23. oktobra 2006. Vlada Crne Gore je usvojila Inicijalni izvještaj o sprovođenju Konvencije 25. februara 2010. godine, koji je razmatran na 15. sjednici Komiteta za eliminaciju diskriminacije žena, 6. oktobra 2011. godine u Ženevi kada su i usvojeni zaključni komentari i preporuke. Ovdje je predstavljeno 16 članova Konvencija po kojima je država dužna da izvještava: Član 1 definiše diskriminaciju nad ženama. Polazeći od jednakosti muškaraca i žena i njihovih ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkoj, ekonomskoj, društvenoj, kulturnoj, građanskoj ili bilo kojoj drugoj oblasti, a posebno privatnoj, Konvencija definiše diskriminatorne prakse. Diskriminatorne prakse podrazumijevaju bilo koju razliku, isključivanje ili ograničenje, na osnovu pola, čiji je cilj ili posljedica sprječavanje ili ometanje priznavanja žena, bilo da su udate ili neudate, kao i uživanje njihovih ljudskih prava u istoj mjeri u kojoj ta prava uživaju muškarci. Ovo uključuje namjernu i nenamjernu diskriminaciju, različit tretman, kao i tretman koji različito utiče i ide na štetu žena u odnosu na muškarce. Nasilje nad ženom zato što je žena ili koje disproporcionalno utiče na žene, bilo da je izvršeno od strane javnih vlasti ili nekog lica, organizacije ili preduzeća – spada takođe pod definiciju diskriminacije. Ova definicija se primjenjuje u svim odredbama Konvencije.

garantovala osnovna ljudska prava i temeljne slobode zasnovane na jednakosti sa muškarcima. Član 4 podstiče države potpisnice da ubrzaju proces postizanja ravnopravnosti muškaraca i žena. Polazeći od činjenice da žene, i kad uživaju pravnu jednakost, ne postižu obavezno jednakost i u stvarnosti, ovim članom se državama preporučuje uvođenje posebnih mjera za podsticanje i ostvarivanje rodne ravnopravnosti dok god nejednakosti postoje. Ove posebne mjere, koje su definisane kao nediskriminatorne, uvode se jer de facto ubrzavaju postizanje jednakosti između muškaraca i žena. One su opravdane upravo zato što je formalna jednakost nedovoljna da bi se u praksi savladala nejednakost žena. Posebne mjere koje se odnose na pravo žena na zaštitu materinstva, kao i posebnu zaštitu na radu zbog bioloških karakteristika definisane su kao nediskriminatorne. Član 5 tretira uloge polova i stereotipe, prepoznajući da se prava ravnopravnost može postići samo kroz značajne društvene i kulturne promjene. Tretirajući međusobne odnose između muškaraca i žena, ovaj član zahtijeva od država potpisnica da se bave stereotipnim ulogama žena i muškaraca i društvenim i kulturnim modelima koji dovode do diskriminacije, kako bi se eliminisale prakse zasnovane na idejama superiornosti ili inferiornosti jednog pola u odnosu na drugi, kao i stereotipi zasnovani na polu. Kako su stereotipne uloge po osnovu pola najuočljivije u porodičnom životu, države se pozivaju da obezbijede da porodično obrazovanje istakne značaj materinstva kao društvene funkcije i podjele odgovornosti između žena i muškaraca pri podizanju djece.

Član 2 obavezuje države potpisnice da osude diskriminaciju nad ženama i eliminišu je putem ustavnih, pravnih i drugih odgovarajućih sredstava. Države potpisnice su dužne da osiguraju da se javne vlasti i institucije, pojedinci, organizacije i preduzeća, uzdržavaju od diskriminacije nad ženama i eliminišu je. Države takođe moraju eliminisati pravne osnove za diskriminaciju, revidirajući postojeće zakone. Pored reforme zakona od država potpisnica se zahtijeva da osiguraju praktično ostvarenje načela jednakosti žena putem pravnih i drugih odgovarajućih sredstava.

Član 6 se odnosi na trgovinu i eksploataciju prostitucije žena. Od država potpisnica se zahtijeva, ne samo da donesu i primjenjuju odgovarajuće zakone, nego da se bave i uzrocima trgovine i eksploatacije prostitucije. Pri tome se ne zahtijeva da države kažnjavaju žene koje se izabrale da se bave prostitucijom. Obavezuju se države da se suprotstave novim oblicima seksualne eksploatacije kao što su seksualni turizam, zapošljavanje kućne posluge iz zemalja u razvoju da rade u razvijenim zemljama i organizovanje sklapanja brakova između žena iz zemalja u razvoju i stranaca.

Član 3 govori o obezbjeđivanju razvoja i napretka žena, obavezujući države potpisnice da preduzmu sve odgovarajuće mjere, uključujući i zakonodavne, u svim oblastima, naročito u u političkim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim oblastima, kako bi se ženama za-

Član 7 tretira učešće žena u političkom i javnom životu. Ovim članom obavezuju se države potpisnice da preduzmu sve neophodne i odgovarajuće mjere, kako bi se spriječila diskriminacija žena u političkom i javnom životu i kako bi im se obezbjedila ravnopravnost

sa muškarcima, u svim oblastima javnog i političkog života. Politički i javni život se odnosi na korišćenje političke moći, naročito zakonodavne, sudske, izvršne i administrativne i pokriva sve aspekte javne uprave, kao i određivanje i sprovođenje politike na međunarodnom, državnom, regionalnom i lokalnom nivou. Takođe, politički i javni život obuhvata i mnoge aspekte građanskog društva. Član 8 se odnosi na zastupljenost i učešće žena na međunarodnom nivou. Imajući u vidu činjenicu da je jednako predstavljanje žena na međunarodnom nivou daleko od toga da bude ostvareno, od država potpisnica se zahtijeva da preduzmu mjere kako bi žene imale jednake mogućnosti kao i muškarci da predstavljaju svoje vlade na međunarodnom nivou, kao i da jednako učestvuju u radu međunarodnih organizacija. Države potpisnice mogu da koriste privremene posebne mjere predviđene u članu 4 kako bi se postigao ovaj cilj. Član 9 obavezuje države potpisnice da omoguće ženama jednaka prava kao i muškarcima da dobiju, promijene ili zadrže svoje državljanstvo, a garantuje im i jednaka prava kad se radi o državljanstvu njihove djece. S obzirom da je državljanstvo osnov za puno učešće u društvu i može uticati na pravo žene da glasa ili da se kandiduje za javnu funkciju, kao i na njen izbor mjesta boravka i njen pristup javnim službama i beneficijama, prema ovom članu ni brak ni raskid braka, niti promjena državljanstva muža ne može automatski promijeniti ženino državljanstvo. Prema tome, domaći građanski zakoni ne mogu nametnuti ženama muževo državljanstvo, niti uzrokovati da izgube svoje državljanstvo zbog braka sa strancem, ali je, takođe, ne mogu prisiliti da zadrži svoje državljanstvo ili da na bilo koji način bude stavljenja u lošu poziciju ako želi da svoje državljanstvo promijeni. Član 10 zahtijeva od država potpisnica da preduzmu sve mjere kako bi se eliminisala diskriminacija žena u obrazovanju, odnosno pružila jednaka prava ženama i djevojkama u ovoj oblasti, s ciljem da im se omogući da u potpunosti učestvuju u društvenom životu svojih država. Zato se zahtijeva da se za muškarace i žene obezbijede isti uslovi kada se radi o karijeri i profesionalnom usmjeravanju, upisu na studije i sticanju kvalifikacija i diploma u obrazovnim institucijama i u seoskim i u gradskim sredinama, a posebno u predškolskom, opštem, tehničkom, profesionalnom i visoko tehničkom obrazovanju, i svim vrstama obuka. Ženama se garantuje isti pristup nastavnim planovima i

programima, ispitima, nastavnom osoblju istih kvalifikacija, kao i opremi istog kvaliteta. U cilju eliminisanja stereotipnih koncepata uloga žena i muškaraca na svim nivoima i u svim oblicima obrazovanja, države treba da podstiču zajedničko obrazovanje muškaraca i žena i sve vrste obrazovanja, koje će pomoći da se dostigne ovaj cilj. Ženama i djevojčicama garantuju se iste mogućnosti kao muškarcima i dječacima kad se radi o stipendijama, besplatnom školovanju, kontinuiranom obrazovanju, uključujući i programe opismenjavanja, bavljenju sportovima i učešću u fizičom obrazovanju, kao i pristupa obrazovanju u vezi zdravlja i porodičnog života, a naročito informacijama i savjetima vezanim za planiranje porodice. Posebnu pažnju država treba da obrati na zadovoljavanje potreba mladih trudnih učenica/studentkinja i mladih majki, kako bi im se omogućilo da dovrše školovanje. Član 11 obavezuje države potpisnice da preduzmu sve moguće mjere da eliminišu diskriminaciju nad ženama u zapošljavanju, garantujući im ista prava, iste mogućnosti, izbor i beneficije kao muškarcima. Države se obavezuju da uklone direktnu i indirektnu diskriminaciju nad ženama, odnosno da ukinu diskriminatorske zakone i praksu pri zapošljavanju, što će djevojkama i ženama pružiti iste de facto mogućnosti kao muškarcima. Ženama se garantuje slobodan izbor profesije i zapošljavanja, bez ograničavanja na poslove koji su tradicionalno određeni za žene, a pri zapošljavanju se moraju primjenjivati isti kriterijumi kao za muškarce. Žene moraju imati ista prava na unapređenje, siguran posao, sve beneficije i uslove rada, obuku i prekvalifikaciju, pravo na jednaku zaradu za jednak rad i sve beneficije koje su vezane za rad, pravo na socijalnu zaštitu kada su nezaposlene, penzionisane ili nesposobne za rad, pravo na plaćeno odsustvo i zdrave i bezbjedne uslove rada. Posebno se zabranjuje bilo kakva diskriminacija na osnovu bračnog statusa ili materinstva, otpuštanje zbog trudnoće, porodiljskog odsustva ili bračnog statusa. Države su dužne da uvedu mjere, kao što su plaćeno porodiljsko odsustvo bez gubitka radnog statusa i beneficija, kako bi se roditeljima omogućilo da kombinuju porodični život sa poslovnim, a naročito sa javnim životom. Zaštita reproduktivne funkcije žena obavezuje države potpisnice da obezbijede posebnu zaštitu ženama za vrijeme trudnoće na radnim mjestima koji su štetna po zdravlje. Član 12 obavezuje na jednakost u pristupu zdravstvenoj zaštiti. Polazeći od toga da neravnopravan položaj žena predstavlja smetnju

za ostvarivanje jednakog pristupa odgovarajućim zdravstvenim uslugama, ovaj član obavezuje države potpisnice da obezbijede ženama isti pristup zdravstvenim uslugama kao i muškarcima. Od država članica se zahtijeva da uklone sva pravna i društvena ograničenja koja ometaju pristup zdravstvenim uslugama svim ženama, uključujući i žene kojima je pristup otežan zbog invalidnosti, nepismenosti ili uslova u kojim žive. Države članice su dužne da ženama obezbijede dostupnost uslugama planiranja porodice, kao i informacijama i edukaciji vezanim za te usluge. Posebne potrebe žena za zdrastvenim uslugama u toku trudnoće, porođaja i nakon rođenja djeteta kao i odgovarajuća ishrana za trudnice i dojilje, ukoliko je potrebno i besplatno, takođe je obaveza države. Na osnovu ovog člana prepoznato je da nasilje po osnovu pola dovodi u opasnost zdravlje žene. Od država članica se traži da obezbijede programe za suzbijanje AIDS-a, na način što će se u tim programima posebana pažnja posvetiti pravima i potrebama žena i djece i uzeti u obzir posebna podložnost žena infekciji HIV-om koja proističe iz reproduktivne uloge i podređenog položaja. Ovim članom je naglašen značaj reproduktivnih prava, polnog i reproduktivnog zdravlja i planiranja porodice za individualnu, državnu i međunarodnu dobrobit. Član 13 obavezuje države potpisnice da eliminišu diskriminaciju žena u oblasti privrednog života, te da obezbijede da žene imaju jednaka prava da učestvuju u rekreativnom i kulturnom životu, što podrazumijeva da država preduzme odgovarajuće mjere kojima će obezbijediti da nijedan poslodavac, ni u privatnom sektoru, ili finansijska institucija ne vrši diskriminaciju. Žene moraju imati jednaka prava kao i muškarci na društvene, privredne ili finansijske beneficije koje pripadaju porodici. One moraju imati ista prava na bankarske pozajmice, hipotekarne i ostale vrste kredita, uz zabranu primjenjivanja drugačijih standarda prema njima, a od žena se ne može tražiti saglasnost muškog srodnika za kreditno zaduživanje. Države moraju preduzeti mjere za otklanjanje pravnih i društvenih ograničenja koja se odražavaju na učešće žena u sportskim, rekreativnim i kulturnim aktivnostima i obavezne su da poduzmu mjere kojima će se ženama omogućiti da imaju ravnopravan pristup ovim oblastima. Član 14 naglašava specifičan položaj žena na selu i obavezuje države potpisnice da eliminišu diskriminaciju ovih žena i omoguće im da učestvuju u razvoju sela i da imaju koristi od tog razvoja. To

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Marketing 19

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

podrazumijeva učešće žena na selu u planiranju i implementaciji razvoja, koji će zadovoljiti njihova očekivanja, kao i njihove posebne potrebe i zahtjeve. Ženama na selu se mora obezbijediti pristup odgovarajućim zdravstvenim ustanovama i informacijama o planiranju porodice, savjetovanju i uslugama, i one moraju imati direktnu korist od programa socijalne zaštite. Pravo žena iz seoskih područja na obrazovanje i obuku, posebno u funkciji opismenjavanja, je naglašeno, kao i njihovo pravo na jednak pristup ekonomskim mogućnostima, putem zapošljavanja, samozapošljavanja, kredita i zajmova, posebno onih vezanih za poljoprivredu. Da bi se eliminisala izolacija od koje često žene na selu pate, države potpisnice imaju obavezu da tim ženama obezbjede odgovarajuće životne uslove – smještaj, sanitarne uslove, električnu energiju, snabdijevanje vodom, transport i saobraćaj. Član 15 obavezuje države potpisnice da obezbijede ženama jednakost pred zakonom u građansko – pravnim stvarima kao i muškarcima. Ovo posebno važi za ostvarivanje prava žena na zaključivanje ugovora, upravljanje imovinom i njihov ravnopravan tretman u svim fazama postupka pred sudom, a posebno u zemljama u kojima je ženama tradicionalno dat lošiji status nego muškarcima. Ograničenja ugovorne sposobnosti žena, pristupa kreditima i ograničenja njihovih vlasničkih prava ozbiljno ugrožavaju njihovu sposobnost da izdržavaju sebe i lica koja od njih zavise. Ograničenja vezana za građansko pravne postupke, uključujući i ograničavanje traženja pravne pomoći/savjeta, odsustvo pravne sposobnosti ili nejednak status u sudskom postupku, uskraćuju ženama pravo na jednakost sa muškarcima i na taj način ograničava njihovu sposobnost da izdržavaju sebe i lica koja od njih zavise. Države potpisnice ne samo da su obavezne da izmjene i dopune zakone i preduzmu pozitivne mjere kako bi ženama obezbijedili punu ravnopravnost u građanskom pravu, već moraju i da ponište sve privatne ugovore kojima se ograničava pravna i građanska sposobnost žena. Član 15, takođe, zahtijeva ravnopravnost pred zakonom u pogledu slobode kretanja, izbora mjesta boravka i prebivališta. Član 16 bavi se diskriminacijom žena u braku i porodičnim odnosima. Neravnopravnost žena je najoštrije izražena možda baš u ovim oblastima i često se temelji na tradicionalnim, običajnim i

religioznim stavovima kojima se ženama dodjeljuju posebne uloge. Države potpisnice su dužne da ukinu poligamiju i preduzmu mjere za njeno sprječavanje, te da obezbijede da žena izabere bračnog druga i da slobodno stupi u brak, što je od presudnog značaja za njen život i za njeno dostojanstvo i ravnopravnost kao ljudskog bića. Brakovi između djece i vjeridbe djece predmet su posebne pažnje, a države se obavezuju da takve brakove i vjeridbe smatraju pravno ništavnim, što podrazumijeva obavezu države da odredi donju granicu starosti za stupanje u brak. Države su dužne osigurati ista prava i obaveze ženama kao i muškarcima za vrijeme braka i prilikom prestanka braka, bilo da je do toga došlo zbog razvoda ili zbog smrti. Roditelji djece, bez obzira da li su ona rođena u bračnoj zajednici ili van nje, moraju imati ravnopravan položaj: ženama se moraju dati ista prava kao i muškarcima kada su u pitanju njihova djeca, kroz pravne institute, kao što su starateljstvo, štićenički i povjerenički odnos i usvojenje, a muškarci moraju imati istu odgovornost prema djeci kao i žene, uključujući njegu i finansijsku podršku. Istovremeno, države se obavezuju da stvore uslove za ravnopravan status žena i muškaraca u braku u pitanjima reprodukcije i pristupa sredstvima za korišćenje ovog prava, izbora profesije ili zaposlenja, izbora prezimena, kao i u pitanjima imovine. OPCIONI PROTOKOL UZ KONVENCIJU O ELIMINACIJI SVIH OBLIKA DISKRIMINACIJE ŽENA Opcioni protokol uz Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena zaključen je 6. oktobra 1999. godine i stupio je na snagu 22. decembra 2000. godine. Crna Gora je notifikaciom o sukcesiji postala članicom ovog protokola 2006. godine. Protokol omogućava da se protiv države koja je ugovornica Opcionog protokola podnese predstavka. Postupak se pokreće podnošenjem predstavke po individualnim predstavkama (čl. 1. i 2. Opcionog protokola), za ispitivanja slučajeva teškog ili sistematskog kršenja prava (čl. 8. I 9. Opcionog protokola) i može biti sproveden na inicijativu samog Komiteta. Osnovi za pokretanje postupaka su: kršenje prava djelovanjem države i kršenje prava propuštanjem djelovanja (nepreduzimanje mjera za otklanjanje dikriminacije). Ovdje je predstavljeno prvih 14 članova OP. Član 1 govori o obavezi države potpisnice da prizna nadležnost

Komiteta UN za eliminaciju diskriminacije žena, koji će primati i razmatrati predstavke iz te države dostavljene u skladu sa članom 2. Član 2 propisuje da predstavke mogu biti dostavljene od strane, ili u ime pojedinaca, ili grupa, koji tvrde da su žrtve kršenja bilo kog od prava utvrđenih u Konvenciji o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena, od strane te države. U slučajevima u kojima se predstavka dostavlja u ime pojedinaca ili grupa, to će biti uz njihovo odobrenje. Član 3 se odnosi na obavezu podnošenja predstavki u pisanoj formi, i isključuje anonimne predstavke. Član 4 tretira uslove koje predstavka mora da ispuni da bi bila razmatrana pred Komitetom. U skladu sa ovim članom od podnosioca/teljke se traži da dokaže da su iscrpljeni svi raspoloživi domaći pravni lijekovi, osim ako primjena tih lijekova nije neopravdano odužena, ili ukoliko nema izgleda da bi mogla da dovede do efikasnog poboljšanja situacije. Komitet će predstavku proglasiti nedopustivom u onim slučajevima kada je isto pitanje Komitet već razmatrao ili je ona trenutno u fazi razmatranja ili rješavanja; kada nije usaglašena sa odredbama Konvencije; kada je zasnovana na pogrešnim osnovama ili nedovoljno materijalno potkrijepljena; kada predstavlja zloupotrebu prava na podnošenje predstavke; kada su se činjenice koje su predmet predstavke dogodile prije datuma kada je ovaj Protokol stupio na snagu za tu državu, osim onih situacija, kada su te činjenice i dalje nastavile da postoje. Član 5 daje nadležnost Komitetu da u bilo koje vrijeme nakon prijema predstavke i prije nego što se utvrdi njena osnovanost, traži od države da hitno razmotri zahtjev za preduzimanje privremenih mjera za koje se smatra da su potrebne za izbjegavanje moguće nepopravljive štete koja bi mogla biti nanijeta žrtvi ili žrtvama navodnog nasilja. U slučajevima u kojima je Komitet koristio ovo svoje diskreciono pravo to neće uticati na odlučivanje o tome da li je predstavka dopuštena ili da li je osnovana. Član 6 definiše postupanje Komiteta sa predstavkom koja ispunjava potrebne elemente za razmatranje. Ovaj član daje pravo Komitetu da povjerljivo prenese sadržaj predstavke koja mu je dostavljena državi potpisnici i traži odgovarajuća objašnjenja, uz uslov da po-

jedinac/ka ili pojedinci pristanu na objavljivanje svog identiteta toj državi potpisnici. Država je dužna, da u roku od šest mjeseci dostavi Komitetu pismeno objašnjenje ili izjave u kojima se razjašnjava činjenično stanje po dotičnom pitanju i navede pravne lijekove, koje je obezbijedila. Član 7 je propisao način razmatranja predstavke od strane Komiteta nakon prikupljanja prethodnih informacija. Komitet će razmatrati predstavku primljenu na osnovu ovog Protokola u skladu sa svim informacijama koje mu se stave na raspolaganje od strane pojedinaca ili grupe pojedinaca ili od strane dotične države potpisnice, uz uslov da se ove informacije moraju prenijeti i zainteresovanim stranama. Komitet u skladu sa ovim protokolom sve predstavke analizira na zatvorenim sastancima, a nakon toga, Komitet će zainteresovanim stranama prenijeti svoje stavove, zajedno sa svojim preporukama, ako ih bude imao. Država potpisnica se obavezuje da uredno razmotri mišljenja Komiteta zajedno sa njegovim preporukama, (ako ih bude bilo) i u roku od šest mjeseci dostavi Komitetu pisani odgovor, uključujući i informacije o svakoj akciji koja je preduzeta u skladu sa mišljenjem i preporukama Komiteta. Komitet, ukoliko ocijeni da je potrebno, može pozvati državu učesnicu u raspravi da podnese i dodatne informacije o mjerama koje je država potpisnica preduzela kao odgovor na mišljenja i preporuke, a koje su sastavni dio kasnijih izveštaja države potpisnice po osnovu člana 18 Konvencije, koji zahtijeva izvještavanje o zakonodavnim, sudskim ili drugim mjerama radi primjene Konvencije i ostvarenom napretku. Član 8 daje pravo Komitetu da ukoliko dobije pouzdane informacije kojima se ukazuje na ozbiljno ili sistematsko kršenje prava utvrđenih Konvencijom od strane države potpisnice, pozove državu da sarađuje na ispitivanju tih informacija, nakon čega će podnijeti svoje viđenje dotičnih informacija. Ovaj član proširuje ovlaštenja Komiteta u cilju efikasnog sprječavanja kršenja prava iz Konvencije i to na način što daje mogućnost da pošto uzme u obzir sve izvještaje koje države potpisnice mogu dostaviti, kao i sve druge pouzdane informacije koje bude imao na raspolaganju, Komitet može da odredi jednog ili više svojih članova da sprovedu ispitivanje i da hitno izvijeste Komitet. Uz pristanak države o kojoj je riječ, ispitivanje može da uključi i posjetu njenoj teritoriji. Nakon analize rezultata ovakvog ispiti-

vanja, Komitet će prenijeti svoje nalaze državi potpisnici zajedno sa svim komentarima i preporukama. Država je dužna da u roku od šest mjeseci od prijema nalaza, komentara i preporuka koje joj je dostavio Komitet, podnese svoje viđenje istih Komitetu. U svim fazama postupka ispitivanje će se obavljati povjerljivo, a saradnja države potpisnice će se tražiti u tokom cijelog postupka. Član 9 je dao ovlaštenja Komitetu da može da zahtijeva od države da u svoje izvještavanje po Konvenciji u dijelu koji se odnosi na zakonodavne, sudske ili druge mjere radi primjene Konvencije i ostvarenom napretku, uključi i detalje o svim mjerama preduzetim kao odgovor na ispitivanje sprovedeno po osnovu člana 8 ovog Protokola. U skladu sa ovim članom, Komitet može, ako bude potrebno, po isteku perioda od šest mjeseci iz člana 8, pozvati dotičnu državu učesnicu da ga obavijesti o mjerama preduzetim kao odgovor na sprovedeno ispitivanje. Član 10 daje pravo svakoj državi potpisnici da može u vrijeme potpisivanja ili ratifikacije ovog Protokola ili pristupanja Protokolu izjaviti da ne priznaje nadležnost Komiteta predviđenu u članovima 8 i 9. Istovremeno, svaka država potpisnica koja je dala ovakvu izjavu, može u bilo kom trenutku, obavijestiti Generalnog sekretara o povlačenju iste. Član 11 obavezuje države potpisnice na preduzimanje svih odgovarajućih mjera kojima će obezbijediti da pojedinci/ke pod njenom jurisdikcijom ne budu podvrgnuti maltretiranju ili ponižavanju zbog obraćanja Komitetu u skladu sa ovim Protokolom. Član 12 se odnosi na izvještavanje u vezi sa primjenom Opcionog protokola. U skladu sa tim, Komitet u svoj godišnji izvještaj po osnovu člana 21 Konvencije, uključuje i rezime svojih aktivnosti u vezi sa ovim Protokolom. Član 13 je obavezao sve države članice da u potpunosti i jasno objavi i publikuje Konvenciju i ovaj Protokol i da najširoj javnosti olakša pristup informacijama u pogledu mišljenja i preporuka Komiteta, a posebno kada se radi o pitanjima koja se tiču te države potpisnice. Član 14 utvrđuje pravo i obavezu Komiteta da izradi sopstvena pravila o radu kojih će se pridržavati prilikom obavljanja svojih funkcija koje mu daje ovaj Protokol.

Projekat podržan od strane

CRNA GORA MINISTARSTVO PRAVDE I LJUDSKIH PRAVA Odjeljenje za rodnu ravnopravnost

ZAmisli RAVNOPRAVNOST

Pratite nas na twitteru

@dnovine

20 Reportaže KRATKE vijesti Misterija Rosvel, 65 godina kasnije

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

PUTOVANJA

Ulica duge Priča o ulici na kojoj se lansiraju najkontroverzniji trendovi i kulturne inicijative

Juče, 8. jula, navršilo se 65 godina od objave jednog od najtajanstvenijih događaja 20. vijeka, pronalasku ostataka neidentifikovanog letećeg objekta o čemu je javnost obavijestio poručnik Volter Haut, tada oficir za vezu u vojnoj bazi Rosvel. Ipak, ovo saopštenje je već sjutradan opovrgnuto od strane generala Rodžera Remnija, iako je nadzornik sa obližnjeg ranča, Mek Brejzel, potvrdio lokalnom šerifu da je u pustinji pronašao djelove čudne olupine “neke letjelice koja se razbila o zemlju”. Na ove navode američka vojska je lansirala teoriju o padu “eksperimentalnog balona” i nedugo potom cijela stvar je bila zataškana. I tako sve do 1978. godine, kada je poznati fizičar Stenton Fridman intervjuisao majora Džesija Marsela koji je potvrdio - da, pronašli smo NLO. On je tada dao i detaljni opis olupine koja je nalikovala materijalu folije paklice cigareta i koju je bilo nemoguće oštetiti ili zapaliti. Kasnije, 1989. godine, ovu priču je potvrdio i patolog iz Rosvela, Glen Denis, precizirajući da su pronađena tri mala tijela velikih glava i da mu je zaprijećeno da o tome ne smije nikom ništa pričati. O tome šta se u Rosvelu zaista dogodilo nije uspio saznati ni guverner Novog Meksika, Bil Ričardson, koji je podatke o ovom događaju zatražio od vojske 2007. godine. - ‘Ladno su me odbili, kasnije je izjavio Ričardson.

Aman je bio mali grad sve do 1948. godine kada su pristigle na stotine hiljada palestinskih izbjeglica. Danas u Aman izbjeglice pristižu iz Iraka.

Hitler spasao Jevrejina od smrti?

Prema pisanju časopisa “Jevrejski glas”, Jevrejin, veteran iz Prvog svjetskog rata, izbjegao je deportaciju u logore smrti poslije intervencije nacističkog vođe Adolfa Hitlera. Časopis navodi da novootkriveno pismo ukazuje na to da je Hitler želio spasiti Ernsta Hesa pošto su služili u istoj jedinici tokom Prvog svjetskog rata. Jevrejski glas navodi i da je pismo iz jedinice SS otkriveno u zvaničnim arhivima Gestapoa koje čuvaju jevrejski advokati i sudije. Istoričarka Zuzan Maus, koja je pronašla pismo, rekla je agenciji AP da su autentičnost pisma potvrdila druga dokumenta, a i izjava Hesove ćerke Ursule koja je potvrdila da je njen otac bio zaštićen u vrijeme progona Jevreja ali, kaže da je za to bio zaslužan Hitlerov ađutant Fric Vidman. Sva trojica su bila u istoj jedinici za vrijeme Prvog svjetskog rata, a Ursula tvrdi da je Hitler intervenisao kada ga je na to nagovorio Vidman. Hesu je bilo omogućeno da uz Hitlerovu dozvolu sa suprugom i djecom ode u Italiju. Hesova sestra, međutim, nije bila te sreće i stradala je u nacističkim čistkama. Poslije rata, Hes je bio direktor njemačke željeznice. Umro je 1983. godine, prenosi DPA.

ariz ima Jelisejska polja, London Ulicu Oksford, a Njujork Petu aveniju. Iako Aman, prijestonica Jordana, možda ne može da se mjeri sa svjetskim metropolama, on ima Ulicu duge, jednu od najljepših ulica na Bliskom istoku.

Iako bliskoistočni gradovi često kopiraju evropske i američke trendove, Ulica duge daleko je od glamuroznih bulevara Bejruta ili Dubaija. Ona je postala mjesto na kom se lansiraju najkontroverzniji trendovi i kulturne inicijative u cijelom regionu. Smještena ispod brda Jabal Amman, predstavlja kilometar i po dugačak niz najintere-

santnijijh kafića, knjižara, butika i klubova. Takođe, petkom se nedaleko od nje otvara pijaca Souk Jara koja podsjeća na pravi mali karneval. Popularno je mjesto sastajanja za lokalne umjetnike i zanatlije, pa svaki od njih donosi svoja djela i trguje. Od Ulice Duge možete uzeti taksi do istorijskog Rimskog foruma. Znaćete da ste na pravom mjestu kada

vidite svijetleći znak “Buffalo Wings and Rings” restorana. Dakle, Aman je prikupio prilično mnogo uticaja američke kulture, pa se restorani lanaca brze hrane sa sjedištem u SAD nalaze u jednakom broju, kao i restorani palestinske, libanske i jordanske kuhinje. Jordan poštuje i italijansku kuhinju, pa ako vam se bude pio espreso, obavezno posjetite Cafe Strada u jednoj od ulica koja vodi iz Ulice duge. Naime, mnogi stanovnici Jordana nekada su živjeli u Italiji gdje su naučili da prave kafu možda i bolje od samih Italijana. Sada se veliki broj njih vratio i nabav-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Reportaže 21

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

AUKCIJA

Prodaje se tost star 31 godinu koji je poslužen princu Čarlsu Očekuje se da će cijena tosta dostići oko 500 funti Tost serviran za doručak princu Čarlsu nakon što je oženio princezu Dijanu, 29. jula 1981. godine, sada se prodaje na aukciji. Iako se čini običnim ostatkom hrane, veza tosta starog 31 godinu sa kraljevskom porodicom ga

lja zrna ove biljke iz oblasti Bolonje. Ako više volite čaj, najbolji izbor je Turtle Green Tea Cafe, koji se nalazi preko puta istorijskog bioskopa Rainbow. Njihovi čajevi od jasmina su prvoklasni, ali ne odlična i lokalna mješavina crnog čaja sa limunom i domaćom nanom. Kada se zasitite ukusa stranih kuhinja, vrijeme je da probate jordansku, a za to nema boljeg mjesta od Sufre, restorana koji je omiljeno mjesto kralja Jordana Abdulaha i njegove kraljice Ranije. Njegovi vješti kuvari spremaju jela po ugledu

na tradicionalna jordanska, ali sa raznim varijacijama i da biste ih probali, morate rezervisati mjesto nekoliko dana unaprijed i platiti kaparu. Prije nego što krenete u noćni život, navratite u umjetničku galeriju Jacaranda Images u kojoj izlažu neki od najboljih domaćih umjetnika poput Tarika Dajanija i Majka Derderijana. Odmah pored nalazi se Books@Cafe, dvospratna kuća koja je knjižara i noćni klub u jednom. Uživajte na njenoj terasi i probajte lokalno pivo uz nargilu sa ukusima voća. (izvor: B92.net)

čini i te kako vrijednim. Tost je serviran dan nakon vjenčanja princa Čarlsa i princeze Dijane i krajem mjeseca će biti prodat na aukciji. Tost prodaje akcionar Čarls Hanson, a on je rekao da je nepojedeni tost dokaz da je

princ imao problema s apetitom zbog nervoze. Za doručak je princu osim tosta poslužen sok od cijeđene narandže, voće, mlijeko i nekoliko vrsta meda. Očekuje se da će cijena tosta dostići oko 500 funti.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

PRAVDA

Amerika, Švedska i Asanž Kako završiti sagu o zahtjevu za izručenje osnivača Vikiliksa koliko se malo visoki zvaničnici Obamine administracije interesuju za detalje švedske eć 15 dana, Džulijan Asanž se krije u Ambasadi Ekvadora u Londonu. Osnivač Vikiliksa, koji je upravo napunio optužbe. U to vrijeme, vladao 41 godinu, pokušava da izbjegne ekstradiciju u Švedsku je utisak da bi oni samo željepod optužbom za seksualni napad, i traži politički azil. Asanž li da Asanž nestane, i to se nije promijenilo. se boji da bi mu u Švedskoj bio onemogućen kontakt sa spoljnim svijetom i da bi na kraju bio isporučen vlastima u SAD, koZa najviše zvaničnike Bijeje su potvrdile da nastavljaju istragu o Vikiliksu i objavljivanju le kuće, Asanž je nesumnjihiljada povjerljivih državnih dokumenata 2010. vo bio prijetnja, agitator, opasni protivnik koga bi voljeli da neutrališu. Ali ako bi Obamina administranad glavom, jedcija, koja sprovodi izuzetno agresivnom kada se slučaj u Švedskoj ponu anti-zviždačOva posljednja bizarna epi- krene, Asanž ne bi ku politiku, zaista zoda sage o Asanžu pokrenu- imao drugih briga. pokrenula formalla je žestoku raspravu između Podjednako je važ- Ne smijemo zabora- nu optužnicu propristalica i kritičara šefa Viki- no što bi žene koje viti da je Asanž potiv Asanža, to bi liksa. Neki od njih se podsmje- su ga optužile do- mogao razotkrivaizazvalo kontravaju Asanžovom strahu, tvr- bile šansu da go- nju ratnih zločina, produktivne podeći da je u pitanju paranoja, vore. Ishod bi, ka- kršenja međunasljedice. Takav poi optužuju ga da pokušava da kav god bio, zatvo- rodnog prava, i dru- tez bi radikalizoizbjegne pravdu tražeći utoči- rio ovaj višegodiš- gih spornih djela u vao mnoge mlade šte u ambasadi. Drugi porede nji skandal, koji je do tada neviđenim ljude i izazvao laAsanžove probleme sa muka- sada postao potpu- razmjerama vinu osuda od noma disidenata u zemljama poni fijasko. vina i nevladinih put Kine, tvrdeći da s pravom Treba se prisjetiti da je organizacija iz čitavog svitraži azil, budući da se još uvi- američka vlada, kada je jeta, kao skandalozni napad jek čuju pozivi na njegovu ek- Asanž prvi put uhapšen u na slobodu štampe. Nanio bi stradiciju u Americi, gdje ga Londonu zbog optužbi za sek- štetu američkom ugledu u je potpredsjednik označio kao sualni napad, izrazila zado- svijetu i iz temelja uzdrmao visokotehnološkog teroristu. voljstvo. Tadašnji sekretar Obamin lični integritet kao Međutim, izgleda da prista- odbrane Robert Gejts, koji predsjednika. lice i kritičari ne shvataju da se u tom trenutku nalazio u Ne smijemo zaboraviti da većina njih dijeli iste stavove. Avganistanu, upitan je za re- je Asanž pomogao razotkriVrlo je malo Asanžovih pro- akciju. Osmjehnuo se i rekao: vanju ratnih zločina, kršetivnika, osim šačice mahni- „Meni to zvuči dobro.“ Gejtsov nja međunarodnog prava, i tih desničarskih komentato- spontani komentar otkrio je drugih spornih djela u do tara, koji smatraju da bi Vikiliks trebalo da odgovara za objavljivanje povjerljivih dokumenata. Čak i bivši urednik New York Timesa, Bil Keler, koji je nekoliko puta divljački napao Asanža, kaže da bi podržao Vikiliks ako dođe do krivičnog gonjenja. Reklo bi se da je rješenje očigledno. Budući da je osnovni razlog zašto Asanž traži azil njegov strah da će ga američko pravosuđe strpati u zatvor, ljudi iz oba tabora trebalo bi da traže od Obamine administracije garanciju da ona neće tražiti njegovo izručenje zbog izdavačke djelatnosti. Zašto? Zato što bi Asanž, ukoliko vlada SAD prestane da ga progoni, otišao u Švedsku. Zatim bi tamošnji tužioci mogli da ga direktno ispitaju, da podnesu formalnu tužbu ako za to ima osnova, da odu na sud i puste pravosudni proces da ide svojim tokom. Asanž je zabrinut da ne bi dobio pošteno suđenje u Švedskoj, djelimično zbog komentara švedskog premijera o Asanžovom slučaju, koje je njegov pravni tim označio kao pristrasne. Ali bez strahova o izručenju koji mu vise

Robi Galager

da neviđenim razmjerama. Obama je već izgubio mnogo pristalica zbog svog tajnog spiska za odstrel, nekontrolisanog bombardovanja iz bespilotnih letjelica, i nesposobnosti da zatvori zatvorenički logor u Gvantanamu. Nepravedno krivično gonjenje Asanža zadalo bi konačni politički udarac Obami – čovjeku koji je, prije samo četiri godine, pokrenuo milione ljudi svojim obećanjima o nadi i promjenama. U ovom trenutku, Asanž se nalazi u jednoj sobici u ambasadi Ekvadora, i prema izjavi jednog posjetioca spava na vazdušnom dušeku. Njegov sadašnji položaj liči na neku vrstu zatvora, i sve to samo jer se boji izručenja u Ameriku. Bez obzira da li su američke vlasti dovoljno nepromišljene da pokušaju da mu sude ili ne, biće im drago što ga vide u takvoj krizi. U izvjesnom smislu, odbijajujći da podnesu zahtjev za izručenje, posredno ga kažnjavaju. Skoro 7.000 ljudi potpisalo je peticiju koja od Ekvadora traži da odobri Asanžov zahtjev za azil – međutim, šta god ova zemlja odlučila, Asanž svakako može biti uhapšen čim kroči iz ambasade. Čak i ako nekako uspije da se dokopa Ekvadora, bio bi

prisiljen da godinama živi u izgnanstvu, pod konstantnom sjenkom straha i sa ograničenim brojem zemalja koje može da posjeti. Bilo bi mnogo smislenije da se Asanžove pristalice udruže sa nekim njegovim kritičarima, i da se koncentrišu na direktno lobiranje američke vlade. Šta god mislili o Asanžu lično, to uopšte nije važno na širem planu. Želja američke vlada da mu sudi predstavlja napad na principe slobode štampe, principe koji se u svakom demokratskom društvu moraju braniti. Navodni izvor Vikiliksa, Bredli Mening, deset mjeseci je držan u vojnom zatvoru, u uslovima koje je specijalni izvestilac UN-a za pitanja torture opisao kao „okrutne, nehumane i ponižavajuće“. Upravo je negodovanje javnosti nad njegovim tretmanom pomoglo da se on prebaci u novi zatvor, gdje za sada ima humaniji tretman. Nema razloga da uporna i dobro organizovana kampanja, koju bi povele neke od mnogobrojnih Asanžovih slavnih pristalica, ne proizvede sličan ishod. Garancija američke vlade da neće tražiti izručenje Asanža u istrazi o Vikiliksu jedini je način da ova saga dobije povoljan ishod.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

Jug zna kako dalje

EVROPA

Nada se vratila. Nada da će se Evropa spasiti od poplavnih talasa krize. Duga istorija zajedničkih dostignuća se isplatila. Na leđima više od pola vijeka izgrađivanih institucija mogli bi dosegnuti obalu, a šanse nisu tako male da će Evropa tamo stići u daleko boljem stanju od onoga u kome je krenula: snažnija i pravednija. To će se dogoditi uprkos Njemcima a ne njihovom zaslugom, jer se njemačka politika pod Angelom Merkel nije zalagala niti za snažniju ni za pravedniju Evropu. Na evro samitu prošle nedjelje bili smo svjedoci kroćenja goropadne kancelarke. U Evropi hegemonija jedne sile ne prolazi. Evropa nije sjeverni Atlantik. Legendarna noć u Briselu je pokazala da je i Njemačka ranjiva. Kada jug podigne temperaturu i ledena kancelarka dolazi do tačke topljenja. Na jugu je Merkelina politika štednje prošle nedjelje doživjela neuspjeh. Na jugu se nalazi socijalni korektiv kontinenta, a ako se Njemačka odučila od ljevičarske politike to se nije desilo na jugu. Merkelina ekipa se nadala da će se pokazati da Oland i nije tako ozbiljno shvatao cijelu priču sa socijaldemokratskom politkom kada pobijedi na izborima, jer su tako nešto već vidjeli kod kuće i to kod socijaldemokrata iz SPD-a. Oland je održao riječ. Ušao je u savez sa Španijom i Italijom. Merkel u Briselu nije bila izolovana – bila je u slabijoj poziciji. Ali politika nije igra. Ne radi se o tome, ko će pobijediti, već o tome kako želimo da živimo. A veliki broj ljudi u Evropi ne želi da se povinuje neoliberalnom ekonomskom diktatu. I na taj način možemo da tumačimo rezultate samita u Briselu, a Njemačka će se sa tim morati pomiriti. Integracija iziskuje prilagođavanje jer Njemačkoj u Evropi neće ići ništa bolje nego imigrantima u Duizburgu. Zašto Angelu Merkel smatraju pametnom političkom taktičarkom? Sredstva kojima se ona služi nisu suptilna. Od početka krize Angela

ITALIJA

Merkel se sve više i više oslanja na neumorno širenje logike permanentnog vanrednog stanja. Da li je do sada i jedan kancelar tako često ignorisao Ustav? Pravila, procedure, principi – sve se raspada tokom plovidbe kriznim brzacima. U ovim brzim danima sve informacije bi imale samo „konačnu vrijednost poluraspada“, a ona je parlamentu mogla da saopšti samo „gotove rezultate“, rekla je Angela Merkel predstavnicima narodnog suverena, koje je, koliko nas sjećanje služi, dužna da sveobuhvatno i što je prije moguće obavijesti. Savezni Ustavni sud je izdvojio ovu formulaciju Angele Merkel u svojoj presudi koja kancelarku žestoko i nedvosmisleno kritikuje zbog njenog ignorisanja demokratskog procesa. Merkleova je od riječi kancelarska-demokratija čula samo prvu polovinu. Iza njenog ekstremističkog pragmatizma skriva se hibrid njene moći. Ali u tome leži njena slabost, a ne njena snaga. Nils Minkmar je u Frankfurter Allgemeine Zeitung-u napisao: „Kancelarka baš u krizi ograničava politički fundament na svoju ličnost“ – i time i svoj manevarski prostor. To joj se neće osvetiti ni u kabinetu, ni u frakciji a ni u partiji. Tamo joj niko ne postavlja granice, ali u Briselu i Karlsrueu (sjedištu Ustavnog suda Njemačke) sjede oni koji su to učinili. Angela Merkel je tokom krize uvjeravala Njemce da od zajedničke valute mogu profitirati a da pri tome ne snose odgovarajuće troškove. Ali će ih morati snositi: euro se može spasiti samo transfernim plaćanjima i odricanjem od suverenite-

ta, a očuvanje eura je zaista u nacionalnom, suprotnostima prožetom interesu. Ove interese dijele uostalom i partija Die Linke i investitori. Socijalizam i kapitalizam su uvijek bile internacionalističke ideologije. Objema je cilj, iz različitih pobuda, prevazilaženje naconalne države. Obije imaju interes da se Evropa definiše novim nadnacionalnim prostorom i sporiće se o tome kako oblikovati tu novu Evropu. Iz tog razloga ustavna žalba Die Linkea protiv Fiskalnog pakta sadrži u sebi protivrječnost. „Ukoliko logika Fiskalnog pakta odnese prevagu“, piše predsjednica Linke-a Katja Kiping, „parlamenti će na kraju sprovoditi samo neoliberalnu doktrinu. Demokratija će se zarobiti u ludačkoj košulji nepostojanja alternative.“ Možemo i ovako posmatrati cijelu stvar. Ali uprkos prvom utisku možda će se ovaj Pakt pokazati kao pravi blagoslov. Fiskalni pakt će novu politiku preraspodjele učiniti neophodnom. Država više neće moći tako lako da pozajmljuje novac na finansijskim tržištima, a time će birači dobiti novu odgovornost. Birači će odlučivati hoće li dovoditi one partije na vlast koje će budžet sanirati štednjom, zatvarati bazene i škole ili će izabrati one koji će sprovoditi drugačiju poresku politiku. Birači će odlučivati da li će država štedjeti na ljudima ili će uzimati novac od bogatih. Prvi korak je učinjen: porez na finansijske transakcije, koji će se konačno uvesti, prema studiji Njemačkog insituta za ekonomiju – mogao bi samo Njemačkoj donijeti 11 milijardi eura.

Od poreza na stanove 9,5 milijardi eura

Porez na imovinu je ove godine ponovo uvela Vlada premijera Marija Montija, nakon što je bio ukinut 2008.

Od poreza na stanove u državnu blagajnu je stiglo 9,5 milijardi eura, a do kraja godine će stići gotovo 21 milijardu eura. Porez na imovinu je ove godine ponovo uvela vlada premijera Marija Montija, nakon što je bio ukinut 2008. godine. Prva rata poreskog iznosa trebala se platiti do 18. juna, pa je uplaćeno nešto više od 9,5 milijardi eura, kako je saopštilo Ministarstvo ekonomije i finansija. Posljednja rata treba biti plaćena do 18. decembra i tada će ukuopno od poreza na imovinu u državnu blagajnu ući 21 milijarda eura. Oko 24 miliona Italijana platilo je porez na imovinu. Premda su neke stranke, kao Sjeverna liga, pozivale na bojkot plaćanja poreza na imovinu, „prevladao je smisao za odgovornost i poreski obveznici su učinili što su trebali, odnosno platili su porez“, izjavio je portparol Ministarstva ekonomije i finansija Vieri Ceriani i naglasio kako se možda ta činjenica da su obveznici učinili svoju dužnost previše potcjenjuje. Većina Italijana nisu utajivači poreza kakvima ih se često prikazuje. Ne samo što su platili novouvedeni porez na imovi-

nu, već su i ostalog poreza u prvih pet mjeseci ove godine platili za 2,5% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako je u državnu blagajnu ušlo 149,5 milijardi eura od poreza građana. ”Učinak recesije nije se osjetio na poreskim ulascima”, prokomentarisao je Vieri Ceriani. V l a d a M a r i j a M o nt i ja uvela je dodatne mjere štednje, kojima će u naredne tri godine ostati u državnoj blagajni 23 milijarde eura. Ukinuće se više od polovine pokrajina, odnosno 60 na 110 koliko ih ima u Italiji. Smanjit će se za 18.000 broj kreveta u bolnicama, u prijevremenu penziju će otići državni službenici (20% dužnosnika i 10% običnih službenika), smanjiće se broj vojnika itd., odnosno za oko 250.000 zaposlenih će biti smanjen broj od tri miliona i 250.000 zaposlenih u državnim službama. Dok sindikati napadaju takve rezove, prema ispitivanju javnog mnjenja čak 70 posto Italijana ih podržava. Štednja se osjetila, međutim, u prodavnicama. Od 7. jula počela je sezona rasprodaja odjeće i obuće, ali pred trgovinama nije bilo mnogo kupaca. Procjenjuje se kako će biti za 10 do 20 posto manje kupovanja u sezoni rasprodaje.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

24 Kultura KRATKE vijesti “Četvrta sestra” na Gradu teatru Predstava “Četvrta sestra” po tekstu Januša Glovackog u režiji Ane Vukotić i produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom biće izvedena večeras u 22 sata na sceni između crkava. “Četvrta sestra” je porodična drama u kojoj gledamo porodicu koja se ruši pod pritiskom društvenih okolnosti nastalih u Moskvi na početku 21. vijeka. U predstavi igraju: Dubravka Drakić, Ana Vujošević, Ana Vučković, Momo Pićurić, Dragica Tomas, Momčilo Otašević, Branimir Popović, Simo Trebješanin. Scenografiju je osmislio Aleksandar Vukotić, kostime Sandra Dekanić, muziku Ivan Marović, adaptaciju teksta potpisuju Ana Vukotić i Ljubomir Đurković, jezičku adaptaciju Ljubomir Đurković.

Osnivanje crnogorskog Assitej-a u Kotoru Osnivačka skupština Crnogorskog centra Assitej (Asitež) biće održana danas u 12 sati u Centru za kulturu, u okviru Kotorskog fesivala pozorišta za djecu. Assitej Crna Gora biće osnovan kao nevladina organizacija u oblasti pozorišta za djecu i mlade, sa ciljem da unapređuje pozorišnu umjetnost za dječju i mladu publiku, podstiče njen razvoj i doprinosi afirmaciji pozorišnog stvaralaštva i stvaralaca na domaćoj i međunarodnoj sceni. Ovaj centar ima za cilj da postane krovno udruženje svih koji se bave pozorištem za djecu i mlade u Crnoj Gori. Assitej Crna Gora kandidovaće se za punopravno članstvo u međunarodnoj Assitej mreži koja djeluje kroz 80 nacionalnih centara širom svijeta i okuplja hiljade profesionalnih pozorišta, festivala, institucija i pojedinaca.

Berislav Blagojević na Trgu pjesnika Banjalučki pisac Berislav Blagojević predstaviće svoju prozu večeras u 21 sat na Trgu pjesnika, u okviru književnog programa festivala Grad teatar. Berislav Blagojević (1979) do sada je objavio knjige: “Lamentacija po Sofroniju” (2005), “Trebao sam biti riječ” (2005), “Ja, revolucionar” (2010) i “Revolucionar” (2012). Poeziju i prozu objavljivao je u brojnim časopisima, a njegovi radovi su uvršteni i u veći broj zbornika. Dobitnik je nekoliko nagrada, kao i stipendije “Borivoje Pekić” za 2012. godinu za djelo u nastajanju. Radovi su mu prevođeni na engleski, poljski, španski i makedonski jezik. Sa Blagojevićem na Trgu će razgovatati Slađana Novaković, urednica izdavačke kuće Rende iz Beograda koja je objavila njegovu novu zbirku kratkih priča “Revolucionar”.

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

FILM

Stanka volim ko

Hrvatski glumac Goran Bogdan za DN o ulozi u “Dječacim Isidora Radulović

olasku Gorana Bogdana, ‘odraslog’ Stanka u Titograd i u ulicu Marksa i Engelsa, nakon 15 godina odsustva, obradovala se cijela ekipa finala snimanja filma “Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa”. Bogdan, jedan od najpopularnijih glumaca u regionu, kome se odavno smiješi blistava karijera, za Dnevne novine kaže da ga je Vukčevićev entuzijazam ‘kupio’ za svagda.

Goran Bogdan široj publici u Crnoj Gori poznat je po ulogama u televizijskim serijama, (među njima i “Bitange i princeze”) i filmovima, gdje osim nespornog glumačkog dara, plijeni i izgledom. Lik Stanka, glavnog junaka u Vukčevićevom filmu, koji se nakon 15 godina vraća u Titograd, koji više ‘nije njegov’ grad i u mrežu neraščišćenih računa, navela ga je da se sjeti sebe kada se iz Zagreba nakon niza godina vratio u rodni Široki brijeg. “Stanko je simbol generacije, mladih ljudi s gradskim senzibilitetom koji se nekako ne snalaze u sredini u kojoj su odrasli i u koju se vraćaju. To je bol nepripadanja koji Stanko osjeća. On želi da zaboravi mnogo toga, ali ga proganjaju duhovi prošlosti”, kaže Bogdan navodeći da je ljepota scenarija na kome je, osim reditelja, radila i Milica Piletić, u tome što govori o ljudima koji se ne (pro)nalaze u svom ambijentu. “Njega je Titograd odgojio, a tog grada kako ga on poznaje više nema. To sam i sam iskusio u nanosima rata. Ni-

je to moglo da prođe bez ožiljaka. Uvjek je u takvim situacijama najteže ‘malim’ ljudima”, kaže ovaj glumac. Bogdan je glumi u svim njenim vidovima dao prioritet nad ‘sigurnim hljebom’ koji je jedno vrijeme uspješno zarađivao kao diplomirani ekonomista. Srce je presudilo i na kraju se odazvao svom unutrašnjem glasu. Saradnja sa Nikolom Vukčevićem raduje ga najviše zbog toga što se u “Dječacima” ponovo uvjerava da entuzijazam uvijek nadomješta sve drugo, što u našim uslovima obično fali. “Nikolin neuništivi entuzijazam, bukvalno me kupio. Film radimo po 14. verziji scenarija koji je najprije isuviše ličio na teatarski predložak. Već taj trud da se dođe do pravog scenarija govori o ogromnoj posvećenosti ekipe”, kaže Bogdan koji iskreno vjeruje u ovaj projekat. “Mogao bi to da bude jako lijep film. Nije ovo međunarodna saradnja, jer smo mi jedan narod. Vjerujem da samo saradnja, bliskost i naše veliko, a namučeno srce može da nas izvuče iz svega sa

čim se decenijama borimo”, navodi glumac koji želi da kroz saradnju u kulturi u regionu postanemo bliži jedni drugima. “U proteklih 20 godina konstantno smo trovani i razjedinjavani. Zato vjerujem u projekte kakav je ovaj. Treba da slavimo različitosti”, smatra on i vjeruje da region u kulturi mora postati jedno tržište, jer dijelimo mnogo toga, pa su nam samim tim i iste teme interesantne. “Zasitili smo se političkih manipulacija i svega što ide uz to. Osuđeni smo jedni na druge”, kaže Goran Bogdan. To što je ekonomiju i ‘siguran’ posao u struci zamijenio glumom, često se u njegovoj biografiji navodi kao kuriozitet, a on tu ne vidi nikakav “bauk”. “Niti je bauk, niti je ‘vau’. Ljudi se traže cijelog života, a ja sam tek počeo da se tražim. Lično, nijesam žrtvovao ništa i ni za čim ne žalim”, kaže Bogdan za kojeg nema idealne ili željene uloge. Ne ‘pati’ ni za ulogama iz velike literature, a u svakoj ulozi, trudi se da probudi sve što glumci obično očekuju da će uloge probuditi u njima. “Svaka uloga mi je jednako važna. Ljudi maštaju o velikoj literaturi, ali ono što mi neku ulogu čini dragom jeste taj proces koji joj posvetim. Tu se događa ljubav”, iskren je Bogdan. On ne želi da ulogama pristupa sa strahopoštovanjem, niti da se opterećuje značajem i veličinom uloge.

Skarlet Johanson navodno je ponuđeno 16 miliona evra da bi se pojavila u nastavku izuzetno uspješnog ostvarenja „Osvetnici“. Taj nevjerovatan honorar učinio bi je najplaćenijom glumicom svih vremena. Producenti se nadaju da će glumica pristati da ponovi ulogu Nataše Romanov iz Osvetnika koji su zaradili preko milijardu eura na bioskopskim blagajnama.

KARLOVE VARI

Kristalni g

“Đavolov zet” na Kotorskom festivalu pozorišta za djecu Lutkarsku predstavu “Đavolov zet” izvešće pozorište ANPU iz Praga večeras u 20 sati u Centru za kulturu, u okviru glavnog programa Kotorskog festivala pozorišta za djecu. Dramatizaciju i režiju potpisuje Bela Šenkova, koja uz Renatu Kubišovu i Nadu Jamnikovu i igra u predstavi. U okviru istog dijela programa na Ljetnjoj pozornici u 21 i 30 umjetnici iz San Piterburga Andrej Knjazkov i Aleksej Meljnik izvešće muzičku predstavu “Igra u 4 ruke ili kako od ničega napraviti sve”. Na Trgu od oružja u 19 sati Frankofono društvo Avenir iz Herceg Novog predstaviće rezultat svojih radionica pod nazivom “Stilske vježbe”. Studio glume “Maska” iz Beograda izvešće predstavu “Šećerna vodica” u 20 sati, a od 21.30 nastupiće plesni studio Alisa iz Kotora. Reditelj “Smrt čoveka na Blakanu” Miroslav Momčilović sa nagradom

Na 47. Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovim Varima najveća nagrada “Kristalni globus” pripala je norveškom filmu “The Almost Man” reditelja Martina Lunda, dok je isto priznanje za poseban doprinos svjetskoj kinematografiji, pripalo američkoj glumici Suzan Sarandon. Lundov film je psihološka studija o čovjeku, koji je uveliko zašao u tridesete, i koji pokušava da odraste i postane odgovoran suprug i otac. Žiri kojim je predsjedavao

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Kultura 25

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

oliko i Hamleta

TOLKINOV SVIJET

Završen “Hobit” Pretpremijera na Novom Zelandu

ma iz ulice Marksa i Engelsa” i radu s Nikolom Vukčevićem

“I Hamletu treba prići ‘od nule’. Treba biti pošten prema ulozi, truditi se da u njoj probudiš sve potencijale. Nema idealne uloge, nikad to nisam tako posmatrao. Moraš voljeti i braniti lik i sve njegove postupke koje ti možda nikad ne bi napravio”, kaže Bogdan koji je lako našao ‘talasnu dužinu’ s kolegama u projektu. Glumac koji je prošle godine, u 31. godini diplomirao

glumu, do sada je sarađivao sa najboljim rediteljima na našim prostorima, među njima i sa Paolom Mađelijem i Ivicom Buljanom. “Lijepo je biti glumac kad imaš takve reditelje. Volim ovaj posao, bitniji mi je on u meni, nego ja u njemu. Popularnost me ne zanima”, kaže glumac koji, možda baš zato, zaista uživa veliku popularnost.

Ekipa “Dječaka”, na Fejsbuk stranici projekta, Bogdanov ulazak u ekipu najavila je šaljivim ‘sloganom’ kojim se djevojčicama stavlja na znanje da “u Podgoricu dolazi Goran Bogdan”. Ovaj mladi glumac polako se miri sa statusom zavodnika koji smatra posljedicom života na sceni.

Snimanje dugoočekivanog filma reditelja Pitera Džeksona “Hobit”, završeno je, a svjetska premijera još jednog ostvarenja koje je zasnovano na literarnom djelu Dž. R. R. Tolkina planirana je za polovinu decembra. Vijest o završetku snimanja i svoje zadovoljstvo što je cio posao prošao bez većih problema, reditelj Piter Džekson je objavio na Fejsbuku. ”Danas nakon 266 dana snimanja pala je posljednja klapa za ”Hobita”. Hvala fantastičnoj ekipi što smo stigli do cilja i svima koji su nam pružali podršku. Sljedeća stanica-soba za montažu!”, sa neskrivenim oduševljenjem je napisao Džekson. Nedavno je saopšteno da će ”Hobit” imati svoju pretpremijeru u novembru na Novom Zelandu, prije nego što

14. decembra bioskopi u svijetu budu počeli da ga prikazuju. Film ”The Hobbit: An Unexpected Journey” tako će na Novom Zelandu gledaoci moći da vide tačno 2 sedmice ranije od gledalaca u ostalom dijelu svijeta, 28. novembra. Džekson je tim povodom izjavio da smatra da zaista u svijetu ne postoji bolje mjesto od Velingtona na Novom Zelandu, u kome će se gledoci po prvi put susresti sa novim avanturama likova koje je stvorio DŽ. R. R.Tolkin. U filmu ”The Hobbit: An Unexpected Journey” Martin Frimen igra Bilba Baginsa, a pored njega na glumačkom spisku su i Ian Mekelen, Ilajdža Vud, Endi Serkis, Orlando Blum, Evanđelina Lili, Bret Mekenzi i Kejt Blanšet.

● FOTO priča

Mira Furlan, proslavljena hrvatska i jugoslovenska filmska, pozorišna i televizijska glumica biće među članovima žirija 19. Festivala evropskog filma Palić, koji će od 14. do 20. jula prikazati u Glavnom takmičarskom programu 14 ostvarenja. O najboljim filmovima odlučivaće i austrijska producentkinja Gabriele Kranzelbinder, švedska glumica Aleksandra Dalstrum, filmski autor i teoretičar filma Ahmet Bojacioglu iz Turske i publicista, novinar i filmski kritičar Bojan Bosiljčić iz Srbije.

globus za “The Almost Man” lovića ”Smrt čoAmerikanac Ričard Pena izabrao veka na Balkanu” je ovaj norveški bio najbolji u profilm u konkurengramu ”Forum nezavisnih”. ciji od 12 filmova. Srpski film rediteItalijanski film Uz ”Kristalni glo- lja Miroslava Mombus Lund je dobio čilovića “Smrt čo”Piazza Fontana: i novčanu nagradu veka na BalkaThe Italian Conspiod 25.000 dolara. racy” Marka Tulia nu” bio najbolji u Ukrajinski film programu “Forum Đordana dobio je, rediteljke Eve Nej- nezavisnih” u glavnom takmiman ”House With čarskom prograa Turret” osvojio je glavnu namu, specijalnu nagradu žirigradu u programu ”Istočno od ja. Za najbolju glumicu festiZapada”, dok je srpski film re- vala proglašena je Lejla Haditelja Miroslava Momči- tami za ulogu u filmu ”The

Last Step”, reditelja Alija Mosafea iz Irana. Najbolji glumac je Henrik Rafaelsen, koji je nagradu dobio za ulogu u pobjedničkom norveškom filmu, a koja je ravnopravno dodijeljena i Eriku Lubosu za ulogu u poljskom filmu ”To Kill a Beaver” Jana Jakuba Kolskog. Za najbolji dokumentarni film proglašen je ”Sofia’s Last Ambulance” Iliana Meteva, a nagradu publike dobio je ”Come As You Are”, Džefrija Enthovena.

Glumci u spotovima Zvijezda “Transformersa” Šaja Labaf izazvao je medijsku pomamu kada se pojavio nag u spotu islandskog benda Sigur Ros. On je tako predvodnik nanovo aktuelnog recepta - glumci u muzičkim spotovima. Danijel Redklif, poznat po ulozi dječaka-čarobnjaka Harija Potera, glumio je pijanca u spotu Slow Cluba, dok je holivudski zavodnik Džejk Gilenhal igrao ubicu u videu The Shoesa.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

26 Zabava VOLI PRIRODU

INTERVJU

Frontmen Ramštajna: Mrzim buku i kreštanje Pjevač njemačkog metal benda ‘’Ramštajn’’ Til Lindeman kaže da ‘’mrzi buku’’ i da voli da ode na selo da sluša zvuke prirode. “Mrzim buku. Mrzim kreštanje. Kada sam izložen tome to prerasta u mazohizam. Tako da moram sebe da štitim od toga. Buka te izluđuje. Ubija te”, rekao je on u intervjuu za jedan njemački magazin. Lindeman je rekao da, kada mu se smuči užurbanost Berlina, odlazi u prirodu da peca, lovi i zuri u jezero. “Noću spavam među drvećem i posmatram. Slušam prirodu. Zvuke prirode koje čuješ među drvećem su nešto divno’’, ocijenio je on. Godine 2009. njemačke vlasti su zabranile prodaju Ramštajnovih albuma njihovim obožavateljima koji imaju ispod 18 godina zbog njihovih eksplicitnih sadomazohističkih tekstova. Bend, koji je oformljen 1994. godine i koji je uzeo ime po zapadno-njemačkoj

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

Dobila poziv od Poznata hrvatska pjevačica Martina Vrbos za DN Zlatko Šebek

artina Vrbos nedavno je učestvovala na Sunčanim skalama. Nakon učešća u rijalitiju Survajver mnogo lakše gradi muzičku karijeru, koja će rezultirati izdavanjem novog albuma na jesen, ali i internacionalnom karijerom o čemu nije mogla puno da govori. Za naš list je kazala da je zaljubljena ali da nema partnera, te da joj se dopadaju komični muškarci.

vojnoj bazi ‘’Ramštajn’’ gdje se tokom avio mitinga desila nesreća 1988. godine, uradio je pjesmu o Arminu Mejvejsu, Njemcu poznatijem kao ‘’kanibal iz Rotenberga’’ koji je zatvoren 2006. godine, nakon što je ubio i pojeo svoju žrtvu koju je upoznao preko interneta. Grupa ‘’Ramštajn’’ je poznata po numerama kao što su ‘’Mutter’’, ‘’Links 2,3,4’’, ‘’Du hast’’.

● FOTO priča

Niki kao papagaj

Martina Vrbos, jedna je od učesnica festivala Sunčane skale bila je vidno raspoložena dok je sjedjela u bekstejdžu i zabavljala se. Slala je svima poljupce fotografisala samu sebe, kako bi te fotke kasnije podijelila sa fanovima putem socijalnih mreža. “Imam 15 000 pratilaca na socijalnim mrežama. I ja, ali i oni vole kada ovako ‘drndam’ po festivalima, slikam se i šaljem fotografije tako da ih uvijek držim ‘apdejtovane’”, kaže Martina, dodavši da rijetko stavlja statuse, ali obavezno svakodnevno poželi fanovima dobro jutro ili dan uz neku lijepu pjesmu. Martina je vrlo ljubazno prihvatila naš poziv za razgovor koji smo započeli pitanjem zašto se prošle godine nije pojavila

Zvijezda je razočarala svojim skandaloznim izdanjem i ponovo šokirala publiku. Niki Minaž se pojavila na sceni jednog festivala, šarena poput cirkuske zabavljačice. U šarenim čarapama, zlatnim čizmama, roze prsluku ličila je na papagaja. Bilo je tu još modnih detalja koji su ne tako primjereni zvijezdi svjetskih razmjera. Pogledajte je. Da li je ona žrtva mode?

na ovom festivalu imajući u vidu da je bila na spisku učesnika. “Razboljela sam se, dobila sam boginje.. To je bilo nešto što sam morala preležati kod kuće”, prisjeća se ona, dodajući da za Sunčane skale zaista imaju posebnu energiju i da je raduje što ima priliku da baš ovdje prezentuje novu pjesmu. “‘Na kraju grada’ je komercijalna i dobra pjesma, pravi ljetnji hit koji se na prvo slušanje lijepi za uši. Nadam se da će oduševiti publiku”, sa osmijehom priča Vrbos, koja otkriva da su joj kolege iz Hrvatske koje su prethodnih godina učestvovale na Skalama preporučile da dođe u Herceg Novi, i kako kaže, nije zažalila. “Sad vidim zašto su Sunčane skale festival o kojem se toliko

priča. U organizaciji su divni ljudi i veoma mi drago što sam na ovakvom festivalu”, priznaje sagovornica. Manjak svježeg vazduha i visoka temperatura vazduha u bekstejdžu festivala, ovoj pjevačici nijesu predstavljali problem. Sa iskrom u oku, smiješila se svima pa smo prešli na temu ljubavi. Tada nam je priznala da je zaljubljena, ali da nije u vezi. “Nemam dečka jer me niko neće. Nijesam neka loša cura ali sam teško osvojiva“, kaže Vrbos kazavši da nema velike prohtjeve kada su muškarci u pitanju. “Volim komične i otvorene muškarce, naravno i da mi pašu fizički, to je to”, prokomentarisala je ona, konstatujući da joj je učešće u rijalitiju Survajver i te kako pomoglo u karijeri i da je upravo taj šou doprinio da je ljudi prepoznaju u čitavom regionu. Tu popularnost želi da iskoristi i ubrzano radi na pripremi za izdavanje novog albuma. “Plasiraću pjesmu za pjesmom kao singlove, tako da ću na jesen izdati čitav album koji će biti top”, samouvjereno priča ona, osvrnuvši se da će ljeto biti radno jer ima dosta zakazanih nastupa. Kada smo je upitali šta vlasnici lokala dobijaju njenim angažovanjem, bez razmišljanja je odgovorila: “Ako me angažuju dobiće jednog jako kvalitetnog izvođača sa dobrom energijom, a od svog kluba će napraviti svjetski nivo”. Zavisno od kluba i publike Martina kaže da zna da zapjeva narodnjake. Najčešće pjeva numeru Tome Zdravkovića “Dotako sam dno života”. “Ja to aranžmanski obradim, pa zvuči drugačije od originala. Skoro 10 godina sam nastupala sa Radem Šerbedžijom pa mi taj opus pjesama nije stran. Pjevam i neke starije ju hitove kao što je ‘Djevojko mala’ tako

HAOS

U Skoplju zbog Eve zaustavili avion Američka reperka Eve izazvala je bijes putnika na aerodromu u Skoplju. Nastupala je u noćnom klubu na Kosovu, a zakasnila je na avion u glavnom gradu Makedonije. Sa zakašnjenjem od sat vremena sletjela je na aerodrom u Zadru. Eve je prvi put nastupala u Hrvatskoj, i to na Zrću koje ju je oduševilo. “Oduševila me hrana u Novalji. Jela sam najbolje škampe. Toliko su bili ukusni da sam bila ljutita što ih zbog nastupa

nisam stigla više pojesti”, rekla je Eve. Na Pag je stigla s dečkom Maksimilijanom Kuperom, britanskim plejbojem i osnivačem automobilističke trke Gumball 3000. U novaljskom hotelu nudili su mu škampe i ribu, ali on je naručio biftek s krompirom i sušenim paprikama. Eve je uz škampe pojela domaće makarone, a probala je i filete brancina koje joj je nahvalio kolega Nas. Posebno je uživala u vinu Grgić Plavac Mali.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Zabava 27

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

Adelinog tima

STATUS

Noć sa Vesnom Trivalić na mojoj terasi. Kad bi vi znali koliko je ona fenomenalna bili biste ljubomorni na mene, jako. Vesna izgleda prelijepo. To sam joj rekla najmanje mnogo puta, kaže: sad ćeš da me urekneš. Još jednom, Veki, iako nijesi ovde: spektakularno. Bojana Maljević

priča o privatnim i poslovnim planovima da bude lijepo jer publika čuje te pjesme u nekom novom ruhu”. Ipak, region nije njen krajnji muzički cilj. Kao i većina kolega i Martina teži internacionalnoj karijeri, a ekskluzivno za naš list kaže da je izvjesno da će do kraja ove godine biti nešto novo na tom polju. “Ne smijem ništa reći jer je u pitanju nešto preogromno. Čuće se sve do kraja godine ako sve bude teklo po planu”, tajnovito priča Vrbos koju smo ipak zamolili da nam približi o čemu je riječ. “Prije mjesec dana sam gostovala u emisiji kod Ivana Ivanovića i izvela jednu lijepu pjesmu, a pjevačica Adel je na svom veb sajtu ispod snimka napisala da nikada nije čula nešto tako lijepo. Prije sedam dana su me zvali iz njenog menadžmenta”, ispričala je u dahu Vrbos i odjednom stala ponavljajući da ne smije više ništa da priča. Podsjećamo, Martina je u pomenutoj emisiji izvela numeru “One and only” pjevačice Adel, a da li je u pitanju saradnja između njih dvije ili nešto drugo saznaćemo uskoro.

dana

FESTIVAL

Anđelina došla u Sarajevo bez Breda Stigla u pratnji djece, Šiloka i Paksa Anđelina Džoli, čija se nedavni rediteljski debi bavio ratom u Bosni, vratila se ponovo u Sarajevo i to kao specijalni gost na 18. Sarajevskom filmskom festivalu. U Bosnu je došla bez vjerenika Breda Pita u pratnji djece Šiloka i Paksa. Tridesetsedmogodišnja glumica bila je okružena tjelohraniteljima, a na sebi je imala konzervativnu elegantnu crnu haljinu. U blizini aerodroma se okupio veliki broj obožavatelja, koji su htjeli da vide glumicu uživo.

Džoli je proglašena za počasnog građanina Sarajeva nakon snimanja filma “U zemlji krvi i meda”, koji je u svijetu doživio debakl sa zaradom od 303.000 dolara. Film je naišao na brojne negativne kritike, zbog jednostranosti priče. Dok je u Sarajevu, Džoli bi trebalo da prisustvuje radionici za mlade filmske umjetnike. Sarajevski filmski festival nastao je kao čin otpora, kada je bošnjački glavni grad bio pod opsadom tokom rata u periodu od 1992. do 1995. godine.

“Prije mjesec dana sam gostovala u emisiji kod Ivana Ivanovića i izvela jednu lijepu pjesmu, a pjevačica Adel je na svom veb sajtu ispod snimka napisala da nikada nije čula nešto tako lijepo. Prije sedam dana su me zvali iz njenog menadžmenta”.

ZA 12 MINUTA

Sto najboljih gitarskih rifova Aleks Čedvik iz muzičke radnje “Chicago Music Exchange” rizikovao je da sprži svoje prste, ali je ipak za 12 minuta uspio da odsvira 100 gitarskih rifova, koju su, po njegovom mišljenju, obilježili istoriju rokenrola. Na Čedvikovoj listi nalaze se klasici Led Zeppelin, Džimi

Hendriks, Čak Beri, Džoni Keš, Deep Purple, ali i Muse, Metallica, Stone Temple Pilots i Weezer. U skladu sa muzičkim ukusima, i na ovu listu se naravno mogu staviti primjedbe, a spisak svih 100 numera možete pogledati na sajtu muzičkog magazina NME.

HOT! Brazilska ljepotica Gracija Karvaljo pozirala je na plaži u bikinijima nove kolekcije modnog brenda Victoria’s Secret. Atraktivna Brazilka se može pohvaliti tijelom na koje niko ne može ostati ravnodušan. Zavodljiva crnka će definitivno probuditi vašu maštu.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

28 Zabava

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

KRATKE vijesti Jelena Karleuša na testu za prijemni ispit Budući studenti Filozofskog fakulteta u Nišu, smjer filozofija, počeli su na Fejsbuku da dijele svoj test opšte kulture zbog jednog veoma zanimljivog pitanja koje se na njemu našlo: Novi hit Jelene Karleuše u naslovu pominje biblijske gradove: a) Nazaret i Vitlejem b) Jerusalim i Jerihon v) Sodomu i Gomoru. Da li je test sastavljao neki njen fan ne zna se, ali su obožavaoci “poludjeli” napominjući kako njoj mjesto jeste u fakultetskoj i školskoj literaturi, jer “ako je Hari Poter promijenio svijet i proučava se, onda je diva promijenila pojam estrade u Srbiji i zaslužuje da se o njoj zna”. Jeca se još uvijek nije oglasila u vezi sa ovom informacijom, ali svakako može biti ponosna na ovaj “uspjeh”. I da, da li vi znate odgovor na ovo pitanje?!

Zbog povećanja zadnjice ostala paralizovana Meksička pjevačica i glumica Ninel Konde proslavila se ulogom u sapunici “Rebelde”. Više nego po pjevačkom ili glumačkom talentu poznata je po svojim raskošnim oblinama. Želi da izgleda savršeno i da bude seksi i ne preza ni pred čim kako bi ostvarila svoj cilj. Jedna od metoda koju je koristila kako bi bila lijepa su silikonske injekcije za povećanje zadnjice. Kad su prije nekoliko mjeseci mediji raskrinkali tajnu njene bujne pozadine, Ninel je poricala da ide na injekcije za povećanje. Sada je zbog tih injekcija završila u bolnici. Kako pišu meksički mediji, donji dio kičme potpuno joj se ukočio i ne može da se kreće jer joj je ljekar, dok joj je davao injekciju za povećanje pozadine, pogodio živac. Osim što povećava zadnjicu, Ninel je u nekoliko navrata bila kod plastičnog hirurga na povećanju grudi. Bila je i na korekciji nosa, ali ni jedan zahvat ne želi da prizna.

Pjevačica utvrđuje status najzgodnije na estradi Godinama je mediji i kolege svrstavaju u najzgodniju pjevačicu na našoj estradi. U posljednjih nekoliko dana se pojavila na raznim događajima i oduševila sve svojim izgledom. Bež-bijela kombinacija u trendu je ovog ljeta, a Romana Panić pokazala je i kako je treba nositi! Zanimljivom i provokativnom majicom ispod koje se nazirao brus u boji kože, uskim bijelim pantalonama, bež polučizmicama, istakla je svoju odličnu figuru. Ona se u ovoj kombinaciji pojavila na nastupu Ane Nikolić.

Nina Badrić na naslovnici italijanskog magazina Hrvatska pjevačica Nina Badrić pozirala je za naslovnu stranu italijanskog magazina “IT”, a fotografije su se pojavile u srijedu, kada je Nina proslavila 40. rođendan. Inače, Badrićeva je modni editorijal snimila prije dva mjeseca u Milanu, a kako je napisala na svom Tviter nalogu, posebno je ponosna, jer je sarađivala sa čuvenim fotografom Edlandom Manom. Takođe, Nina je u Italiji snimila i spot za numeru “I’m So Excited”, a video bi trebalo da bude premijerno emitovan za nekoliko dana.

TEMA

Poznati u humanitarnim akcijama Veliki broj svjetski poznatih ličnosti troši velike sume novca i vremena na pomaganje ugroženima Priredila Marija I,

arketinška strategija ili istinska želja za pomaganjem ugroženima, teško je odgonetnut, ali ono što je očigledno je da se sve više poznatih uključuje u humanitarne akcije. Neki od najpoznatijih humanitaraca svakako su Anđelina Džoli, Bred Pit , Bono Voks, Madona i Šakira, a prošle godine na prvom mjestu po iznosu uloženih miliona bila je Lejdi Gaga.

Prema rezultatima istraživanja sajta DoSomething.org zvijezde koje su se najviše ulagale u dobrotvorne svrhe u prošloj godini su Lejdi Gaga koja je zauzela prvo mjesto a slijede je Džastin Biber, Džordž Kluni, Vil Smit, Leonardo Di Kaprio, Met Dejmon, Elen Dedženeres, Anđelina Džoli i Bred Pit, Dvajt Hauard i na desetom mjestu Demi Lovato. Lejdi Gaga, ekscentrična pjevačica, bila je najdarežljivija selebriti ličnost, a njene donacije različitim organizacijama mjerili su se višemilionskim iznosima. Gaga je tako odmah nakon katastrofalnog potresa u Japanu otputovala u tu zemlju da bi pružila podršku tamošnjem stanovništvu. Soul diva Ališa Kiz najviše je novca donirala za oboljele od HIV-a i za pronalaženje lijeka za ovu bolest. Ambasador dobre volje UNHCR-a Anđelina Džoli član je odbora savjetnika fondacije “Céle Haiti” i zajedno sa mužem Bredom Pitom pomaže njihovom projektu za borbu protiv

droge. Časopis “Pipl” objavio je u dogovoru sa njom njenu sliku u poodmakloj trudnoći, na šta su joj iz magazina zahvalili uplaćivanjem 500.000 eura na račun ove humanitarne organizacije. Slike njene biološke djece Šajlo, Vivijen i Noksa prodate su za milione dolara koji su naravno otišli u humanitarne svrhe. Anđelina je posjećivala izbjegličke kampove u Darfuru, Sijera Leoneu, Kambodži i Tanzaniji. Posjetila je i avganistanske izbjeglice u Pakistanu, kojima je donirala milione eura. Ova glumica sama je finansira sve svoje misije, a tokom putovanja boravi u uslo-

vima u kakvim borave radnici UNHCR-a na terenu, bez ikakvih privilegija. Prema podacima iz poreske prijave, Anđelina Džoli i Bred Pit su tokom 2006. godine dali više od osam miliona dolara u dobrotvorne svrhe. Glumac Džordž Kluni je suosnivač organizacije “Ne pred našim očima”, koja se bori protiv zločina širom svijeta. Dosta vremena posvetio je zaustavljanju zločina u Darfuru u Sudanu zbog čega je nedavno bio i uhapšen, a učestvovao je i u akcijama prikupljanja pomoći žrtvama 11. septembra i njihovim porodicama. Iako ga opisuju kao prgavog, glumac Šon Pen jedan je od najpoznatijih humanitaraca. Osim što izdvaja značajne sume u humanitarne svrhe, Šon voli da se lično angažuje, pa je tako boravio jedno vrijeme na Haitiju poslije razornog zemljotresa gdje je pomagao u obnovi. Postoje zvijezde kao što je Šakira koja ne voli da se hvali svojim dobrotvornim radom već to ra-

Milijarder Bil Gejts, tvorac “Majkrosofta”, nije samo bogataš već i veliki humanitarac. Otkako se 2008. povukao iz kompanije u potpunosti se posvetio obavezama oko fondacije “Bil i Melinda Gejts”, koja donira milione eura ljudima širom svijeta. Nedavno je uspio da prikupi oko 3,7 milijardi eura za nabavku vakcina za više od 200 miliona djece iz siromašnih zemalja, pomoću kojih će ih izliječiti od bolesti kao što su upala pluća, malarija i boginje.Popularni pjevač Sting zalaže se za očuvanje amazonskih šuma a bogata nasljednica Paris Hilton u okviru svoje organizacije bori se da utiče na ljude da ne napuštaju životinje te da ih usvajaju na daljinu.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Zabava 29

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

Danilo Ikodinović bio je na informativnom razgovoru u policiji zbog sumnji da stoji iza paljenja automobila novinarke Kurira Zorice Radulović u Novom Sadu. Ikodinović nakon toga na društvenoj mreži Tviter nije prestajao sa prozivkama na račun novinarke. On je citirao dio Zoričine izjave, a onda ju je dodatno izvrijeđao. “U cilju istrage ne dajem izjave. Pazi da ne istraže i otkriju čime se zaista baviš. Prostitucija kod nas još uvijek nije legalizovana”, napisao je Dačo na Tviteru. Zorica Radulović ne želi da se uvlači u polemiku s bivšim vaterpolistom i sadašnjim ugostiteljem, ali je ipak poručila: “Podsjetila bih ga samo da ima dvije kćerke! Ne znam da li je on frustriran svojim prethodnim iskustvima sa ženama, pa je možda zbog toga toliko ogorčen, ali to nije razlog da iz mržnje vrijeđa druge žene”, rekla je Radulović.

“Ako ima tolerancije i razumijevanja, onda je sigurno da druga osoba neizmjerno pomaže u održavanju životne ravnoteže. Ipak, ukoliko mi u sebi nijesmo usklađeni, niko drugi ne može nam pomoći”, zaključio je Mustafa koji je gubitkom Slavice izgubio i jedan veliki dio sebe.

MUSTAFA NADAREVIĆ

Bolni oproštaj od najveće ljubavi

di iza kulisa. Ona je samo 2007. godine poklonila čak 45 miliona eura u humanitarne svrhe za potrebe naroda u Nikaragvi i Peruu. Šakira je suosnivač “Solidariti fondacije” za Latinsku Ameriku koja pomaže siromašnim zajednicama kao i fondacije Barefoot koja radi na obezbjeđivanju hrane i školovanje djece u Kambodži. Na listi glumaca koji pomažu ugroženima je i Nikol Kidman koja se bori protiv nasilja nad ženama, Šarliž Teron ambasadorka mira za Ujedinjene nacije koja pomaže afričkom stanovništvu da se testiraju na HIV, sve kako bi pokušala da spriječi širenje ove opake bolesti. Pop zvijezda Džastin Biber iskoristio je milione i slavu te se priključio organizaciji Pencils of Promises čija je misija izgradnja škola širom svijeta. Džastin je odlučio da udruženju pokloni po dolar od svake prodate ulaznice sa svijih koncerata te je na taj način omogućio izgradnju 40 škola.

Prije nedjelju dana u Los Anđelesu Sanela Diana Dženkins i Vladimir Kličko organizovali su zajedničku humanitarnu akciju. Slavni bokser i džet-seterka nisu prestajali da se grle. S njima su bili Elton Džon i njegov partner Dejvid Furniš. Sarajka Sanela i Vladimir navodno su u vezi nekoliko mjeseci. Nakon što se lani rastala od 400 miliona “teškog” britanskog bankara Rodžera Dženkinsa, povezivali su je s bivšim Madoninim suprugom Gajem Ričijem. Upravo su za njega govorili da je glavni krivac raspada braka Rodžera i Sanele jer ga je s njim varala.

Otkako je njegova žena Slavica izgubila bitku s bolešću, poznati glumac tuguje u tišini ne uspijevajući da se pomiri sa ogromnim gubitkom Nakon decenije teške borbe sa rakom dojke, slovenačka scenografkinja i kostimografkinja Slavica Radović-Nadarević sedmog juna preminula je u svom stanu u Ljubljani, u četrdeset osmoj godini. Sahranjena je u Sloveniji, a njen suprug, čuveni glumac Mustafa Nadarević, u najužem krugu porodice ispratio je na posljednji put svoju voljenu. Po riječima njenih prijatelja, posljednje riječi koje je uputila najbližima bile su da čuvaju njenog Muju, kako je od milja zvala svog izabranika. Skladnu emotivnu vezu koju su održavali na relaciji Zagreb – Ljubljana, od početka su krili

od medija. Glumac nikada nije želio da govori o svojoj supruzi, štedio ju je medijskog pritiska, pa je i sada kada je ostao sam, odlučio da tuguje u tišini. “Nijesam promiskuitetna osoba. Ja sam čovjek koji, što je moguće više, živi u jednoj zajednici udvoje, a ako ima djece i višebrojnoj. Sa svakom ženom s kojom sam bio duže, a bio sam s njih tri, obogatio sam se. Mislim da četiri oka vide više nego dva. Ta dva mala sitna nedokučiva mozga bolje misle od jednoga, a svaki čovjek ima svoje kvalitete, lični mir, nemir, znanje, neznanje pa se partneri nadograđuju. Razboriti ljudi iz svake veze izlaze bogatiji.

Nijesam previše bogat, ima bogatijih kada je riječ o vezama. To zadiranje u intimu, ko je dotična osoba, kako se zove, čime se bavi, o tome ne želim da razgovaram”, ispričao je u jednom intervjuu za hrvatske medije. Prve dane bez svoje voljene Mustafa je provodio u Zagrebu, gdje ima mnogo prijatelja. U svojim malobrojnim izjavama o privatnom životu, isticao je da je Slavica oplemenila njegov život. “Ljudi često nijesu svjesni da ih njihov partner kvalitativno obogaćuje, ali zavisi od osobe hoće li to prihvatiti ili ne, kao i uspostavljenog odnosa”, zaključio je glumac.

IVAN IVANOVIĆ Tradicionalna 46. Gitarijada održaće se ove godine od 9. do 12. avgusta u Zaječaru, a u revijalnom dijelu programa, između ostalih, nastupiće Bajaga i Instruktori, Hladno pivo i Let 3. Žiri u sastavu Dragiša Radulović, Branimir Lokner i Đorđe David od preko 170 prijavljenih demo bendova odabrao je 12 koji će imati priliku da se takmiče za nagrade. Bendovi koji će nastupiti u takmičarskom delu Gitarijade su “Black Division” (Osijek), “Charna” (Banja Luka), “Bas i stega” (Beograd), “My Last Suicide” (Banja Luka), “Rđa” (Beograd), “Case Remnant” (Zrenjanin-Beograd), “Black Joker” ( Pirot), “Super Confusion” (Kikinda), “Void Inn” (Beograd), “Lates” (Beograd), “V.I.S. Novi Dan” (Zaječar) i NL8 (Zaječar).

Prozvao Milana Kalinića I ovog petka Ivan Ivanović sakupio je listu prozivki kojom će zabaviti mnogobrojnu publiku. Dok je brzo govorio šale, uzeo je kratak predah i rekao: “Riješio sam da svakog petka za**bavam Ognjena Amidžića i da kažem nešto što on ne može da ponovi”. Odmah potom nastavio je dalje i dobro “potkačio” Milana Kalinića. “Pročitao sam da je Milan Kalinić negdje rekao ‘Moja žena dobro glumi orgazam’. Čak i ona bolje glumi od tebe”, rekao je voditelj i odmah krenuo na sljedeću “žrtvu”. “Saši Kaporu zbog nezakonitog nošenja oružja prijeti kazna od 12 godina zatvora. Osam godina za oružje a četiri zbog frizure”. Posljednja u nizu našla se Milica Majstorović koja ovih

U kombinaciju za jednu noć najvažniji je seks, dok je za ozbiljnije veze bitan i seks i ljubav. Ne razdvajajte mi djecu. Tijana Dapčević (Story. rs) dana ne izbija iz medija. “Čuo sam da je Milica našla devojku. Šta je to, smuvala se sa Milanom Stankovićem”, dodao je voditelj. S obzirom na to da svake nedjelje nalazi novu žrtvu, vidjećemo ko će se sljedećeg puta naći “na tapeti”.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Pratite nas na twitteru

@dnovine

30 Zabava/Slobodno vrijeme 269 272

NAĆI SEBI SPAS

TOPLINA

SRPSKA GRADIĆ TENIU SIRIJI SERKA KOD SA SLIKE ALEPA

IZRAELSKA PJEVAČICA

MODNI PRAVITI FILMSKA VISOKI KREATOR MJESTO OSOBA STIHOVE BEZ ZVIJEZDA ŠKOTSKI U SRBIJI SEN PLEMIĆ LORAN TALENTA U PJESMI

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

Daily Sudoku puzzle No. 1857 SUDOKU 2011-11-13

Medium level

Teža

ONAJ KOJI SE BAVI STATISTIKOM

6 4

NIŠTITI VRSTA TROPSKE BILJKE MUŠKO IME

NAROČIT (FR.) HRANA

PABLO PIKASO

MJESTO U ČADU

TERET, BREME

AMERIČ. GLUMAC HOK VRSTA PODNE OBLOGE PAPSKA KOMORA ZA ŽALBE

SNIJEVANJE

JEDAN VOKAL ZVANICE NA SVADBI BIVŠA AMERIČKA SPRINTERKA EŠFORD

ODLIJEVATI TEČNOST SPONE, KOPČE

JEDNA DIMENZIJA SPOREDNI (LAT.)

5 1

BUGARS. REVOLUC. HRISTO UNIJATSKI MONASI

5 3

Play sudoku online at:

9 www.sudokukingdom.com 2

Daily Sudoku puzzle No. 1872

2011-11-28

Medium level

Lakša

POVRŠINSKI SLOJ KOŽE

9 SUPROTNO PAKLU ENGLESKI PISAC, SOMERSET

SPRAVE ZA LEMLJENJE

BIVŠI SLOVENAČKI HOKEJAŠ

8 6

UZGAJIVAČI VOĆA UZVIK DOZIVANJA

Play7sudoku online at:

5 9 at: Play sudoku online

Page 1/2

1 8 www.sudokukingdom.com 9 5 www.sudokukingdom.com

BIVŠA PJEVAČICA, ZANA

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: FRULAŠ, TRIK, JONATAN, UNU, OKIVATI, ČAD, DAKAKO, INTI, ODABIRATI, K, RETORIČARKA, D, N, A, ALARM, ODISTA, ADIO, SR, TIN, TAŠA, A, OMARIK, JARILO, ETANAL, VINETU, SKI, AT.

Puzzle solution:

ZANIMLJIVOST

Puzzle solution:

Rezbarije po knjigama

Sudoku puzzle No. 2073 2012-06-16 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1803 2011-09-20

Pripijene stranice zastarjelih enciklopedija poslije magičnog dodira višestruko talentovanog umjetnika Gaja Laramija pretvaraju se u veličanstvene planinske masive, brda, doline, polja, drevne građevine. Pejzaži na knjigama nijesu posebno neobični ako je riječ o fotografijama. Međutim, Gaj Larami dosjetio se da knjige upotrijebi kao materijal za rezbarenje ili klesanje. Veći dio karijere koja traje već tri decenije Larami je posvetio raznim vrstama umjetnosti. Svoju kreativnost ispoljavao je radeći kao reditelj, kompozitor, dramaturg, pjevač, skulptor, slikar i pisac. Među njegovim vajarskim djelima su dvije nevjerovatne serije isklesanih knjiga predjela i objekata nazvane “Biblios” i

“Posebnom erozijom nastaju brda. Ili se potpuno izravnaju i pretvore u doline i polja gdje se naizgled ništa ne dešava. Hrpe zastarjelih enciklopedija vraćaju se na scenu bez riječi. Magla i oblaci izbrišu sve što znamo, sve što mislimo da jesmo”, zaključio je Larami.

VICEVI

“Veliki zid”. Guste stranice starih knjiga preoblikovane su tako da otkrivaju mirne planinske vrhove, ravnice, doline, te drevne građevine. O neobičnim radovima autor kaže da je krajnje vrijeme bilo da “masivi neupotrijebljenog znanja postanu ono što zaista jesu - planine”.

Učiteljica upozorava đake da će sjutra biti pismeni zadatak iz matematike i da niko 1/2 ne smije izostati i daPage nikakva ljekarska i druga opravdanja neće pomoći. Perica pažljivo sasluša i pita: “A što ako budem iscrpljen od seksa?” “Ništa Perice, pisat ćeš drugom rukom”, odgovori učiteljica. *** Sjedi Perica ispred zgrade i plače. Prolazi jedna žena i pita ga:

-Je li, dijete, što plačeš? -Buuu, tata se udario čekićem po prstu. -A što ti plačeš kad se on udario? -Pa u početku sam se smijao. *** Dođe Perica do majke i pita: -Mama, lete li anđeli? -Lete, dušo. -Sinoć sam čuo kako je tata našoj novoj kućnoj pomoćnici rekao ‘’anđele’’. Kad će ona poletjeti? -Odmah sjutra, dušo.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Zabava/Slobodno vrijeme 31

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

Samo da vidim kako se otvara nalog, kažu da sve više ima poljoprivrednika na društvenim mrežema. Moraš mi reć’ i za taj Tviter.

To je garancijica za kredit, ovako mala... Ako bude gužve, opet ćemo po euro.

NEZVANIČNO

Tarzane, nemoj preko ramena da mi gledaš Fejsbuk profil. Vidiš da Katnić zna pravila.

HOROSKOP

OSMOSMJERKA

Word Search Puzzle #X887RI

Ma samo struju da ne diramo previše. To ih nešto najviše boli.

Amens

Dress

Plotted

Unsaid

Apply

Ecclesiastical

Preens

Verse

Argued

Eighty

Rumples

Yelped

Arose

Excepts

Sketches

Carpentry

Experimentally

Spleen

Cells

Exude

Stooped

Charts

Greet

Tonal

Coast

Landed

Toucan

Collided

Lathe

Tufts

Cruised

Lifeless

Twice

Disembarkation

Lilts

Types

Drape

Parted

Unpopular

OVAN Imate dovoljno smjelosti da kažete ono što mislite pred svojom okolinom, ali moguće je da se to loše odrazi na Vaš poslovni status. Važno je da u svemu što činite sačuvate pravu mjeru ukusa. Sugestija: prijaće vam neki vid sportske aktivnosti ili boravak u prirodi.

BIK

Susret sa određenim saradnicima lako može da preraste u neku neprijatnu situaciju, važno je da pravilno zaštitite svoje poslovne interese. Pažljivije analizirajte ponašanje voljene osobe. Sugestija: izbjegavajte neke loše navike.

BLIZANCI

Izbjegavajte nepoznate situacije ili saradnike koji svojim ponašanjem remete Vašu koncentraciju. Većinu radnih obaveza možete da završavate na rutinski način. Sugestija: Važno je da sačuvate prisebnost duha ili samokontrolu.

RAK

Pokušavate da udovoljite svojim saradnicima i da završite planirane obaveze, ali nemate dovoljno koncentracije. Suviše ste zaokupljeni potrebom da sve izgleda perfektno. Sugestija: primijenite neku od tehnika psihološkog opuštanja.

LAV

Ponestaje vam smisao za diplomatiju, kada se suočavate sa osobama koje osporavaju vaše sposobnosti. Važno je da prećutite situacije koje mogu da se shvate na pogrešan način. Sugestija: Izbjegavajte neke suviše naporne ili stresne situacije.

DJEVICA

Pažljivije analizirajte svoju okolinu i nemojte dozvoliti da vas neko podstiče na rivalske odnose. Poslovni rizik predstavlja pogrešan izbor i donosi prividno olakšanje. Sugestija: budite pažljiviji u saobraćaju ili u kontaktima.

VAGA Nalazite se u prilici da testirate svoje intelektualne i praktične sposobnosti, učinite sve što je u vašoj moći da ostavite dobar utisak. Sugestija: Pretjerana zabrinutost loše utiče na vašu koncentraciju.

ŠKORPIJA

Moguće je da se sve nalazi u vašim rukama, ali pod uslovom da reagujete u najboljem trenutku ili u skladu sa zajedničkim pravilima o uspješnom poslovanju. Sugestija: prijaće vam više sati zdravog sna, obratite pažnju na svoje snove.

STRIJELAC

Nalazite se u pomalo nezahvalnoj poziciji i neko kao da vam nameće svoja poslovna pravila. Nema razloga da trpite neuspjeh zbog nečijeg ponašanja. Sugestija: važno je da pravilno usmjeravate svoju kreativnu energiju.

JARAC

Previše ste okupirani različitim poslovnim obavezama i čini vam se da neko drugi dobija šire privilegije. Ukoliko vam smeta nečije ponašanje, potrudite da zavedete princip ravnopravnosti. Sugestija: prijaće vam vitaminska ishrana.

VODOLIJA

Polazite od nekih pogrešnih informacija ili od lažne slike koju imate o jednoj osobi, tako da poslovni neuspjeh predstavlja logičan slijed događaja. Sugestija: obratite pažnju na zdraviji i uredniji način života.

RIBE

Neko vas podsjeća na ružne događaje iz prošlosti ili na neke neizmirene račune, koje biste rado željeli da zaboravite. Sugestija: relaksacija djeluje pozitivno na vašu psihičku ravnotežu.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

32 TV Program/Servis

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

FILM

POLASCI IZ BARA Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Podgorica: 5.15 (lokal), 6.45(lokal), 09.00(brzi), 10.05(lokal), 14.05(lokal), 14.50(lokal), 16.40 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.15

(lokal), 09.00 (brzi), 14.50(lokal), 19.00 (brzi). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA PODGO RICU BAR Podgorica (Bar): 04.36 (brzi “Lovcen”), 05.11 (brzi “Panonija”) 06.02 (autovoz), 06.40 (lokal), 16.45 (brzi “Tara”), 18.00 (lokal).

POLASCI IZ BEOGRADA ZA PODGORICU BAR Beograd: 10.10 (brzi “Tara”), 22.10 (brzi “Lovcen”), 23.10 (autovoz), Subotica: 18.40 (brzi “Panonija”), Novi Sad: 21.15 (brzi “Panonija”).

U Podgorici 020/441-211 i 441-212, Baru 030/301-615 i 030/301-622, Sutomoru 030/601-690 Nikšicu 040/214-480, Mojkovcu 050/472-130, Bijelom Polju 050/ 478-560,Kolašimu 020/441-492

POLASCI IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12.27(brzi), 22.35(brzi), Podgorica: 4.09(brzi), 9.01(lokal), 17.18(brzi), 18.35(lokal), Bar: 4.09(brzi), 9.01(lokal), 17.18(brzi), 18.35(lokal).

AUTOBUSI/BUS Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00,

Informativa

TV PROGRAM

VOZOVI/TRAINS POLASCI IZ PODGORICE Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.15 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.30 (lokal), 6.20 (brzi), 8.20 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 18.00 (lokal), 19.28 (brzi), 21.10 (lokal).

Sport

14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55,

16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

06:15 07:00 08:00 08:25 08:45 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 23:00

Serija: Tračara /r Serija: Radna akcija /r Exkluziv /r Exploziv /r Ulica smijeha Dođi na večeru /r Serija: V.I.P. /r Serija: Tračara /r Serija: Tajna starog mosta/r Tačno 1 Serija: V.I.P. Serija: Sulejman Veličanstveni - Finale 1. Sezone /r Dođi na večeru Serija: Tajna starog mosta Exkluziv Exploziv Kremenko Serija: Prijatelji Serija: Odbačena Film: Matriks 2 Serija: Tračara

06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.30 Delta State 11.05 Izbor Iz Naučno Obrazovnog Programa 12.00 Vijesti 12.25 Štrumfovi 13.00 Vijesti 13.05 Poetika montenegrina 13.45 Muzika 14.00 Vijesti 14.05 Serija: Medium /r 15.10 Lajmet 15.20 Dnevnik na gestovnom jeziku 15.30 Dnevnik 16.45 Univerzum 17.30 Muzika 17.45 Više od ljeta 18.55 Znam da znaš 19.25 Predstavljamo Vam 19.30 Dnevnik 19.55 Sport 20.05 Mjesto zločina 21.00 Serija : Medium 22.00 Dnevnik 22.30 Više od ljeta 23.30 Film 00.00 Vijesti

AVIONI/AIRPLANES Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica - Beograd: svim danima 07:30, ponedjeljak, utorak,srijeda, četvrtak i nedjelja19:00, petak i subota 19:00; Beograd - Podgorica: svim danima 08:50, ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak i nedjelja 19:20; petak i subota 20:20 Tivat - Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i subota 08:15; srijeda 07:30, nedjelja 07.15; svim danima 17.10 Beograd - Tivat: ponedjeljak, utorak,četvrtak, petak i subota 09:35; srijeda 08:50; nedjelja 08:35; svim danima 18:30 Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05; Beč - Podgorica: ponedjeljak, srijeda , četvrtak i subota 10:30; Podgorica - Ljubljana: petak i nedjelja 15:50; Ljubljana - Podgorica: petak i nedjelja 17:30; Pogdorica - Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt - Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica - Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja u 10:20; srijeda 10:35; subota 10:05 Cirih - Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja u 13:20; srijeda 13:35; subota 13:10 Podgorica - Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja

17:00; Rim - Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica - Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva - Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 16:10; Tivat - Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja u 10:10; Moskva - Tivat: ponedjeljak, utorak , petak i subota u 16:10; Podgorica - Pariz: utorak i četvrtak 10:20; petak 12:05; subota 08:55 i 15:15, nedjelja 08:55 Pariz - Podgorica: utorak 14:00; četvrtak 14:10; petak 15:15; subota 18:40 i 19:15; nedjelja 19:15 TivatPariz subota i nedjelja 15:15; Pariz- Tivat subota i nedjelja 12:25, Podgorica - Niš: ponedjeljak, utorak i četvrtak 18:05; srijeda, petak, subota i nedjelja 19:10 Niš - Podgorica: svim danima osim petka 08:05; petak 07:00 Podgorica- Kopenhagen subota 12:10 Kopenhagen- Podgorica subota 15:35 Podgorica- London petak 08:30 London - Podgorica petak 11:10 Tivat- London srijeda 10:10; nedjelja 09:50 London- Tivat srijeda 12:50; nedjelja 13:00 Podgorica - Bari - Podgorica i Podgorica - Napulj - Podgorica: (svakog petka i nedjelje neizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u m15:05, petak 15:05, nedjelja 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 13:20, petak u 15:20, nedjelja u 17:30; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40; Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, ne-

djelja 15.50; London - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm - Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova

PRVA Film: Matriks 2 21.00

RTCG1 Serija : Medium 21.00

11.05 Znam da znaš, kviz/r 12.00 Vijesti 14.15 Film 17.00 Serija: Izlog strasti 17.45 Program za djecu: Moj ljubimac i ja 19.30 Dnevnik 20.10 Jet set/r 20.15 Dnevnik sa putovanja 20.45 Serija 23.10 VOA 23.40 Film

12:50 14:30 15:00 16:30 16:55 18:00 18:30 18:25 20:30 22:00 22:30 23:30

Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak, srijeda i petak u 16.05; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 14.15 Informacije i rezervacije na tel/fax. 020/201-201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

RTS1 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Evronet 12.31 Serija: “Kasl” 13.20 Dizni na RTS 15.15 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Srećn 16.50 Evronet 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogrdska hronika 18.25 Razglednica 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Srećni ljudi” 21.00 Film: “Čekaj me ja sigurno neću doći” 22.40 Vesti 22.45 Oko magazin 23.15 Serija: “Kasl” RTS2 -10.50 -Klinika vet -11.20 -Dobro je znati -11.55 -Katarina Jovanović i Uki Ovaskainen -12.35 -Emisija iz ekologije -13.00 -Trezor -13.48 -Šešir bez dna, školski program -14.13 -Radijacije i radioaktivnost na zemlji i u svemiru -15.29 -Koncert Jasmine

Kuhinjica Bitange i princeze Serija: Kradljivac srca /r Divlja ljepota 5 do 5 - Ljeto Forum Hronika Grad teatra Serija: Strasti Serija: Kradljivac srca Forum 5 do 5 Serija: Strasti

Janković -15.35 -SAT -16.25 -Sve boje života -16.50 -Tur de Frans -17.40 -Serija: “Kapri” -18.40 -Ad libitum -19.10 -Verski mozaik Srbije -20.00 -Bingo -20.35 -Zdravstveni vodič -21.00 -Serija: “Kapri” HRT1 -12.00 -Dnevnik -12.13 -Vrijeme -12.16 -TV kalendar -12.30 -Serija: “Moć sudbine” -13.15 -Film -15.15 -Serija: “Ponos Ratkajevih” -16.05 -Serija: “Gorski liječnik” -17.25 -Hrvatska uživo -17.55 -Dokumetnarna serija -18.30 -Dr Oz -19.12 -Kviz -19.30 -Dnevnik -20.35 -U krupnom planu -21.40 -Film: “Državni neprijatelj broj 1” -22.35 –Rekonstrukcija HRT2 11.20 Serija: “Gorski liječnik” 13.00 Idemo na zapad 14.15 Serija: “Ljubav u zaleđu” 15.10

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

TV Program/Servis 33

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

TV PROGRAM

06:55 Dobro jutro! 10:30 Serija: Ljubav i osveta 11:45 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Magazin IN 14:30 Serija: Ljubav i mržnja 15:30 Teen Pleme 16:00 City 16:20 Akademija debelih 17:15 Serija: Moje srce kuca za Lolu 18:00 InfoMonte 18:30 Serija: Kukavica 19:10 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Ljubav i osveta 20:45 Akademija debelih 21:30 Grand - narod pita 23:00 Ami G Show 00:30 Film: Vreme za ubijanje

PINK M Film: Vrijeme za ubijanje 00.30

07:00 10:15 11:50 12:15 15:00 15:15 15:45 16:00 19:00 19:50 20:30 00:00

Uz jutarnju kafu Dogodilo se… Jakanje Zabava Toto vijesti Smiješna Top Lista Na domaćem terenu Zabavni Magazin Texas Holdem Poker Ekstremno Nindža ratnici Žestoko

Serija: “Obična klinka” 15.15 Serija: “Edžemont” 17.25 Tenis: ATP Umag 19.30 Teletabisi 20.00 Serija: “Dražesni poljupci svibanjski” 21.35 Serija: “Istražitelji” 22.20 Serija: “Mućke” HBO 11.15 Film: “Draga, smanjio sam decu” 12.45 Film: “Tor” 14.40 Najgore mesto na svetu za homoseksualce 15.35 Film: “Gangsterska petorka” 17.15 Serija: “Sreća” 18.05 Film: “Burleska” 20.05 Serija: “Redakcija” 21.05 Film: “Pirati sa Kariba: Na čudnim plimama” 23.20 Serija: “Potpredsednica” ARENA SPORT -11.00 -Fudbal: Levante - Real Madrid -13.00 -Fudbal: Juventus Milan -15.00 -Fudbal, Arsenal TV -17.00 -Olimpijska serija -18.00 -Fudbal: Kruzeiro - Sao Paolo -20.00 -Fudbal: San Hoze - La Galaksi -22.00 -ESPN Documentary

07:00 Boje Jutra 10:50 Serija: Sve će biti dobro 11:00 Vijesti u 11 11:07 Serija: Sve će biti dobro 12:00 Vijesti u 12 13:07 Serija: Gumuš 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Pravila igre/r 14:30 Boje jutra specijal 14:50 Serija: Stranac mladoženja/r 15:50 Serija: Ljubav i kazna/r 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Serija: Pravila igre 17:40 Serija: Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:00 Serija: Krv nije voda 19:45 Serija: Stranac mladoženja 20:30 Bez granica 21:30 SFRJ za počenike 22:30 Vijesti u pola 11 22:45 Sport 22:55 Serija: Las Vegas 23:40 Film: Mašenka

VIJESTI SFRJ za počenike 21.30

08:00 08:30 09:20 14:00 15:30 16:00 18:00 18:30 22:00 22:30 00:00 03:00

mbc HIT TV čat Kindermanija MBC vijesti Reportaža Kindermanija Dnevnik Zootime MBC vijesti Zvjezdano nebo Astronum kafe TV čat

-23.00 -Olimpijska serija -00.00 –Poker SPORT KLUB 10.00 Tenis: ATP Baštad, prenos 18.15 Vesti 18.30 Moto GP Nemačka - trka Moto 2 19.30 Moto GP Nemačka, trka Moto GP 20.30 Moto GP Nemačka - trka Moto 3 21.30 Vimbldon, pregled nedelje 22.30 Pregled Moto GP 22.45 Tenis: Grend slem Vimbldon, finale FOX LIFE 14.10 Serija: “Melisa i Džoi” 15.05 Serija: “Ali Mekbil” 16.00 Serija: “Da draga” 16.45 Serija: “Ni na karti” 17.40 Serija: “Grad kuguara” 18.05 Serija. “Ket i Kim” 18.30 Serija: “Vil i Grejs” 18.55 Serija: “Ali Mekbil” 20.00 Serija. “Privatna praksa” 20.55 Serija: “Osveta” 21.30 Serija: “Melisa i Džoi” 23.00 Serija: “Šapat duhova” 23.50 Serija: “Ket i Kim”

07:00 07:25 09:00 10:45 11:30 11:35 12:20 13:30 14:10 15:00 15:15 16:45 17:30 19:00 19:40 20:40 21:40 22:00 23:30

Garfild Film /r Check In /r Serija: Donja Barbara /r Blink Serija: Opasne igre /r Jermolovi /r Grom u raju /r Serija: Lea Parker /r Blink Serija: Opasne igre Grom u raju Check In IN - PULS Serija: Donja Barbara Serija: Neočekivani život IN - PULS Film Serija: Lea Parker

DANAS U GRADU BIOSKOP CINEPLEXX Ledeno doba 4 - 3D - 12:00; 14:00; 16:00; 18:00; 20:00. Prijatelji 16:40; 18:40; 20:40; 22:40. Pirana 3D 15:50; 21:50. Između svjetova 21:10; 22:50 Madagaskar 3 11:00; 12:50; 1:40; 16:30; 18:20; 20:20; 22:10. Žena iz susjedstva 23:00. Na tajnom zadatku 14:50; 17:20; 19:50; 22:00. Prometej 3D 1 12:30; 19:30; 22:10. Snežana i lovac 15:10; 17:10; Diktator 15:00; 17:30; 19:20; 22:20. Ljudi u crnom 3 3D(13:10); 15:10. Pupijeva potraga(11:10; 13:00). Legenda o kung-fu zeki 3D (11:30; 13:20). *Termini u zagradama se odnose samo na subotu i nedjelju.

VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE

IN TV Check In 17.30

07:35 Svježi u dan 11:35 Obrazovni program 12:00 Crtani film: Mumijevi 12:35 Putopisi /r 16:00 Dok. Program /r 16:45 Serija: Talični Tom 18:25 Dokumentarni program /r 19:30 Crtani film: Mumijevi 20:00 PG Raport 21:00 Info 22:00 FILM 00:00 Ponoćni INFO

FOX CRIME 12.30 -Serija: “Pisac i detektiv” -14.10 -Serija: “Kraljevi bekstva” -15.00 -Serija: “Imitator” -15.50 -Serija. “Šah mat” -16.40 -Serija: “Medijum” -17.30 -Serija: “Mesto zločina, Pariz” -18.20 -Serija: “Kasl” -19.10 -Serija: “Put osvete” -20.00 -Serija: “Red i zakon” -20.55 -Serija: “Domovina” -21.45 -Serija: “Nečujno” TLC -12.15 -L. A. Ink -13.10 -Stručnjak za torte -14.05 -Komplulzivno gomilanje -15.00 -Kralj poslastičara kao kuvar -15.30 -Džon, Kejt i osmoro dece -15.55 -Venčanica iz snova -16.20 -Šta ne treba obući -17.15 -Udvaranje u mraku -18.10 -Najveći gubitnik -19.05 -Majami ink -20.00 -Ispovesti sakupljača životinja -20.55 -Kompulzivno gomilanje -21.50 -24 sata u urgentnom centru

GALERIJE Crtež u slovemačkom stripu GALERIJA MOST Prodajna izložba poznatih crnogorskih akademskih slikara

Policija ..................................................122 Vatrogasna ...........................................123 Hitna pomoć .........................................124 Tačno vrijeme .......................................125 Telegrami .............................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..........1180 Informacije ......................................... 1181 Crnogorski telekom ...........................1500 Telenor................................................1188 M:tel ....................................................1600 Elektrodistribucija .......................633-979 Vodovod ........................................ 440-388 Stambeno .....................................623-493 Komunalno ................................... 231-191 JP “Čistoća” .................................. 625-349 Kanalizacije ..................................620-598 Pogrebno ......................................662-480 Meteo ....................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ........................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ........................ ...............................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija....... 080-081-333 Montenegro Call centar ....................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori .............. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ........ 116 666 Sigurna ženska kuća ............ 069-013-321 Povjerljivi telefon ................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije .................................611-438 Narcotics Anonymous ............ 067495250 NVO 4 LIFE.... 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ..........................020-290-414 Samohrane majke ................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka........................................ 618-395 Inspekcija zaštite prostora ..........281-055 Inspekcija rada ............................. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..............265-438 Komunalna policija ..............080-081-222 Metrološka inspekcija ................. 601-360, .................................................fax 634-651 Sanitarna ......................................608-015 Tržišna ..........................................230-921 Turistička ......................................647-562 Veterinarska .................................234-106 BOLNICE Klinički centar ..............................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ........................................648-823 Konik .............................................607-120

Tuzi ................................................603-940 Stari aerodrom .............................481-940 Dječja ............................................603-941 Golubovci ...................................... 603-310 Radio-stanica ...............................230-410 Blok 5 ............................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .........................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški........................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF .............. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” ...........................020-641-651 APOTEKE Ribnica .......................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog .............241-441 ICN Crna Gora ...............................245-019 Sahat kula ..................................... 620-273 Biofarm .........................................244-634 HOTELI Ambiente ......................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .......................406-500 Bojatours ...................................... 621-240 City ................................................441-500 Crna Gora .....................634-271, 443-443 Evropa .......................... 621-889, 623-444 Eminent ........................................664-646 Keto............................................... 611-221 Kosta’s ......................... 656-588, 656-702 Lovćen .......................................... 669-201 Pejović ..........................................810-165 Premier .........................................409-900 Podgorica .....................................402-500 TAKSI Alo taksi .......................................... 19-700 SMS ..........................................069019700 Boom taksi...................................... 19-703 Bel taxi ............................................ 19-800 City taksi ..........................................19-711 besplatan broj .........................080081711 De lux taksi ..................................... 19-706 Exclusive taksi .................................19-721 Hit taksi........................................... 19-725 Red line taksi ...................................19-714 SMS ..........................................068019714 Royal taksi ...................................... 19-702 Oranž 19”........................................ 19-709 PG taksi ........................................... 19-704 Queen taksi..................................... 19-750

SMS om na broj

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa i pošaljite na broj 14554. SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA NIKOLE BB ¥ 7. SPRAT (ulaz pored zlatare Majdanpek)

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! VAŽNO:

Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS.

Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi), dok se sve preko ovog broja računa kao druga poruka. Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Ukoliko oglas sadrži više od 160 karaktera računa se kao druga poruka i na taj način se i tarifira! 7. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj. Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104

Vaše DNEVNE NOVINE

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

PONEDJELJAK, 9. 7. 2012.

KUĆE/STANOVI

P Hitno prodajem kuću, dva jednosobna stana i radnju u centru Golubovaca. Izuzetno povoljno 80m2, 29.000e. Tel.069/518093 7317 U Sutomoru prodajem namještenu garsonjeru ili mijenjam za Podgoricu. Tel.067/219-322 7329 Prodajem super komforan četvorosoban stan, BeogradMedaković 3, uknjižen, 100m2, 111.000e. Tel.011/747-2772, 067/826-522 7332 Prodajem dvosoban stan u Bloku V (76m2) na 1. spratu u plavoj zgradi preko puta trim staze. Tel.069/070-777 7333 Potreban prazan trosoban stan ili kuća na duže vrijeme u Podgorici. Tel.069/609-815 7337 Prodajem namješten jednosoban stan 31m2 u Baošićima+5m2 terase. Pogled na more. Cijena 40.000e fiksno. Tel.068/634-858 7342 Prodajem kućište na obali Skadarskog jezera-Karuč. Tel.067/625-159

7350

Prodajem kuću u Podgorici 280m2 - dva stana opremljena useljena, treći 90 odsto završen, osigurano 1/1. Moguća zamjena. Tel.067/239923,063/239-981 7359 Cetinje, kuća na atraktivnoj lokaciji, zelenilo, centar. Tel.068/713-288

7384

Trosoban stan 98m2 na IIspratu plus 40m2 tavana, ispod Ljubovića kod Kodre. Uknjizen, useljiv, novogradnja. Projektom djeljiv na 2 jednosobna. Može kompenzacija. Tel.067/631-328 7392 Prodajem stan 44 kvadrata na Starom aerodromu komplet namješten 38.000 fiksno. Tel.068/128-068 7398 Prodajem jednosoban stan od 35 kvadrata u Đenovićima pored Herceg Novog. Tel.067/301-030

7399

U Danilovgradu-okolina petlje, prodajem dvospratnu kuću s bazenom, garažom, 600 metara kvadratnih park-dvorišta. Ograđeno betonskom ogradom. Naselje ima i uličnu rasvjetu. Tel.067/472-680 7401 Prodajem spratnu kuću 200 m2 na placu od 10 ari u Bijelom Polju. Cijena povoljna. Tel.068/311-763 7404 Prodajem manju kuću na Cetinju, naselje Gruda, povoljno. Telefon 069/621-811, 069/262-611 7407 Prodajem dvosoban komforan stan u Pljevljima na dobroj lokaciji. Cijena po dogovoru. Tel 068/727-605 7411

I Izdajem jednosoban nenamješten stan u Zagoriču. Tel.069/458-300

Izdajem trosoban luksuzno novonamješten klimatizovan stan, kuća u Zagoriču, 300. Tel.067/284-582 7331

Prodajem plac u Bjelopavlićima (Kosić) 200m od glavnog puta. Hitno i vrlo povoljno! Tel.067/214-655 7349

Vektra B, 97, 1,8 plin, centralna klima, ABS, alarm, muzika, al. felge, kuka... Neregistrovana, fiksno 1.100. Tel.069/305-733 7396

Izdajem jednosoban, nenamješten, klimatizovan stan u stambenoj zgradi, novogradnja. Tel.068/670-646, 069/446-327 7334

Žabljak, prodajem plac 300m2 na odličnoj lokaciji. Povoljno. Tel.069/430-272 7356

Prodajem povoljno 3 dobro očuvane gume 13 sa felmama. Tel.069/887-136 7409

Izdajem dvosoban prazan stan u Tološima kod Volija, klima, kuhinja i parking. Tel.068/158984 7336 Izdajem prazan stan, Momišići blizu Albone. Tel.068/820-305 7345 Izdajem nov klimatizovan jednosoban stan, pogodan za kancelariju i sl. Nenamješten u Zagoriču preko puta MUP-a. Tel.068/877-879 7352 Izdajem dvosoban prazan stan 58m, Blok 9, zgrada Kroling, 4. sprat. Tel.067/238-444 7354 Izdajem prazan dvosoban stan Moskovska 32-1. Tel.069/576164 7355 Izdajem stan na Starom aerodromu, nenamješten, 55m2. Zgrada između Volija i Maxi marketa. Tel.069/071-422 7357 Izdajem dva jednosobna novosagrađena nenamještena stana na Starom aerodromu ispred škole. Cijena povoljna. Tel.063/207-455 7361 Izdajem jednosoban namješten stan 52m2 lux, početak Zagoriča, kod MUP-a. Tel.069/013852, 068/013-852 7362 Povoljno izdajem nenamještenu garsonjeru u Zagoriču. Tel.069/304-641, 067/366-053 7364 Izdajem prazan dvosoban stan. Masline, Skopska ulica. Tel.067/696-339 7367 Izdajem jednosoban namješten stan Preko Morače, Svetozara Markovića 6. Tel.069/120-381 7376 Izdaje se stan 130 kvadrata, treći sprat kuće, 200e, Masline. Tel.069/042-089 i 068/042089, 067/914-6313 7382 Izdajem dvosoban namješten stan na Trgu Vektra. Tel.063/206-910

7385

Izdajem dvosoban i trosoban komforan stan sa po dva kupatila, sa velikom dvorištem, Zabjelo. Tel.067/898-903 7389 Izdajem garsonjeru u Zagoriču kod Doma zdravlja 150e. Tel.067/927-5934, 068/562144 7397 Izdajem jednosoban namješten stan 52m2 lux 200m od Vezirovog mosta. Tel.069/013-852, 068/013 852 7403 Izdajem jednosoban nenamješten stan u stambenoj zgradi, prvi sprat. Tel.068/890-513 7410

Z Mjenjam dva jednosobna stana za veći u centru Podgorice, Pobrežje. Tel.069/260-827 7395

PLACEVI 7320

Izdaju se dva najmještena stana u Zagoriču. Tel.069/415-4717327

Prodajem plac 260m2, Dobre Vode, 200m iznad magistrale, asfaltom. Tel.067/185-389 7328

Prodajem plac sa kućom i dvorištem u Podgorici pored osnovne škole na Draču sa dozvoljenom gradnjom 3 zgrade Po+Pr+3+Pk ukupne povrsine placa 2.500m2. Tel.067/335-520 7368 Urbanizovana parcela, Blok 6, voda, kanalizacija, struja, put 6m, ucrtan objekat P+2+POT. Tel.069/738-875 7375 Bigova, plac od 600 m2 blizu mora, je®ino. Tel.068/713-288 7383 Prodajem urbanizovan plac 1.137m2 u Gornjoj Gorici kod Saborne crkve. Na placu ucrtan objekat 11x11,P+S+Pk. Tel.069/592-187 7386 Prodajem plac 260m2 u Dobrim Vodama, 200m iznad magistrale, asfaltom. Tel.067/185-389 7400

POSLOVNI PROSTOR Poslovni prostor 22m2 uređen (mermer, spu.plafon, kupatilo, kuhinja) iza Delte u suterenu. Mogućnost spajanja sa podzemnom garažom. 20.000, može kompenzacija. Tel.067/631-328 7393

GARAŽE Izdajem i prodajem podzemne parkinge i garaže od 21m2 7,3x2,3m iza Delte u novoizgrađenoj po.garaži komplet opremljenoj protivpožarnim sistemima i alarmima. Tel.067/631-328 7391

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem opel vektru XII, 96, benz 1.6, plin, plus 2 zimske gume, očuvana. 1.600 eura. Tel.069/054-434 7321 Reno megan 1,9 DCI, troje vrata, kraj 2002.g, jedan vlasnik, ful, klima, izvanredno stanje, kao nov. Cijena 3.500. Tel.069/300-803 7326 Mercedes sprinter 211CDI 2001.god. Furgon kuka esp abs airbag muzika urađen servis registrovan na ime kupca, uvoz iz Njemačke ser.knjiga, može kompenzacija. Tel.067/631-328 7394

USLUGE Koričenje maturskih, diplomskih, magistarskih i doktorskih radova. Popravka starih knjiga i udžbenika. Izrada korica za diplome. Tel.069/443-859 7351 Tepih servis. Pranje i čišćenje 0,70 eura metar kvadratni. Tel.069/214-059 7379 Registracija djelatnosti, računovodstvene usluge, spremanje đaka iz računovodstva. Tel.020/265-324, 069/221-974 7380 Klime - prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija. Povoljno. Garancija 1-5 godina. Tel.069/020-023 7387 Total TV - ugradnja, montaža. Instalacije kablovskih sistema i slabe struje u objektima. Nikšić. Tel.068/876-352 7402

TURIZAM Kolašin. Centar. Sobe i apartmani. Komforno, povoljno. Kuhinje, frižideri, TV, parking, čisto. Tel.020/860-360, 067/415-168, 068/015-168 7343 Izdajem luksuzne dvokrevetne sobe u Budvi. Cijena po ležaju 10e. Tel.069/080-691 7347 Povoljno izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077 7374 Izdajem dvije trokrevetne sobe u Lastvi Grbaljskoj iza Rode. Tel.067/569-219 7378

POSAO Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike. Učlanjenje besplatno. Tel.067/266-216 7319 Potrebne ozbiljne ženske osobe za marketing i obuke. Izgradite sopstveni biznis. Plata na svake 3 nedjelje. Tel.069/267-874 7325 Salonu namještaja Montellada potreban pomoćni radnik. Tel.020/260-900, 067/441-000 7377 Potreban pica majstor. Tel.069/587-461

APARATI/OPREMA Agregat dizel Catapilarov od 50 kW, malo korišćen, cijena 8.500. Tel.067/511-801 7335

Video nadzor, alarmi i sistemi, spy oprema, trakeri, prisluškivači. Tel.067/564-764 7388

KUĆNI LJUBIMCI Prodajem kovrdžavog bišona, mužjak, 20 mjeseci, njegovan, papiri, pasoš, oprema, cijena 300e. Tel.069/080-691 7348

Prodajem štenad cane corse stari mjesec dana. Povoljno. Tel.067/848-984 7405

Prodajem žensku štenad švajcarskog ovčara-bijeli vučjak. Tel.067/526-015 7406

LIČNO Ozbiljan 35 g, upoznao bi damu za povremeno druženje bez obaveza diskrecija. Tel.069/552-353 7353

HRANA/PIĆE Rakija šljiva domaća 5e litar 300 litara - moguća kompenzacija za auto. Tel.067/852-025 7365

RAZNO Prodajem polovne dvije daske za jedrenje sa dosta opreme cijena povoljna. Tel.067/641178 i 069/102-177 7346

Zaštita za zdravlje, posao, ljubav, životni kod i numero-astro -psiho analiza. Tel.069/946041 7373

Prodajem metalnu konstrukciju za dva plastenika ukupne površine 570m2. Tel.069/405-864 7390

7408

Pratite nas na twitteru

@dnovine

36 Sport

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

FORMULA 1

Veberova strategija uspavala Alonsa

Vozač Red Bula ostvario trijumf na VN Velike Britanije, u Silverstonu - Nando završio drugi, Fetel treći

DA LI STE ZNALI...

Da je prvo takmičenje Formule 1 održano 1950. godine, a osvojio ga je Italijan Đuzepe Farina u svojoj Alfi, ispred timskog kolege Huana Manuela Fanđa.

TIKET DANA PORTUGAL U19 GRČKA U19 TIP 1 KVOTA 1.50 ŠPANIJA U19 ESTONIJA U19 TIP 1 1 KVOTA 1.35 FRANCUSKA U19 ENGLESKA U19 TIP X KVOTA 3.10 HRVATSKA U19 SRBIJA U19 TIP X2 KVOTA 2.10 TPS HONK TIP 1

KVOTA 2.10

URAL PETROTREST TIP X KVOTA 1.45

Aleksandar Popović

pornost i sjajna taktička varijanta lansirali su vozača Red Bula Marka Vebera na najvišu stepenicu podijuma u Silverstonu! Australijanac je, u suvim uslovima Velike nagrade Britanije, punih 48 krugova pratio lidera šampionata Fernanda Alonsa, nakon čega je elegantno pretekao Nanda, zahvaljujući tvrdim gumama, zabilježivši drugu pobjedu u sezoni najbržeg karavana, odnosno ponovivši uspjeh iz 2010. godine.

“Jako sam srećan! Bila je to veoma interesantna trka. Fernando je imao odlučan start, ali smo mi imali fenomenalnu strategiju na kraju”, izjavio je Veber, poslije devetog trijumfa u karijeri. “Nakon početnog sprinta nijesam bio optimističan po pitanju trijumfa. Ipak, kako je vrijeme odmicalo, uvidjeli smo da se Fernando opredijelio za meke gume i jednostavno nijesam mogao propustiti prili-

ku da ostvarim pobjedu na ovoj kultnoj stazi”, rekao je 35-godišnji Veber, koji se približio Alonsu u generalnom plasmanu na 13 bodova zaostatka.

● ALONSO: MARK JE ZASLUŽIO TRIJUMF Imao je prvo mjesto, kontrolisao je situaciju, a onda se njegov tim opredijelio za meku komponentu guma, što ga je koštalo najvećeg plasmana.

Međutim, Fernando Alonso je čestitao vozaču Red Bula i izrazio optimizam italijanskim bolidom. “Bio sam blizu pobjede, ali je Mark bio mnogo brži u finišu i zaslužio je prvo mjesto. Ipak, jako sam ponosan na napredak Ferarija u posljednjih nekoliko sedmica, jer se konstantno borimo za vrh u svakoj trci”, zaključio je Španac, čija je prva pozicija u generalnom plasmanu i dalje nedodirljiva, uprkos drugom mjestu pod nebom Silverstona. Takođe, treće mjesto pripalo je dvostrukom prvaku svijeta Sebastijanu Fetelu, dok je domaće navijače razočarao skroman plasman njihovih ljubimaca u Meklarenu, Luisa Hamiltona i Džejsona Batona, koji su zauzeli 8, odnosno 10. mjesto.

● KOBAJAŠI UMALO REŽIRAO TRAGEDIJU

Nevjerovatna situacija dogodila se tokom trke na VN Velike Britanije. Vozač Zaubera Kamui Kobajaši proklizao je tokom ulaska u boks, gdje je najprije udario svog mehaničara, koji mijenja desnu gumu, zatim njegovog pomagača, dok je na kraju stradao i mehaničar sa “lizalicom”! “Nesreća u pit stopu je izazvana isključivo mojom kri-

DRIM TIM

Kobi, Lebron, Djurant, Entoni, Pol... Majkl Križevski je odabrao 12 veličanstvenih - selektor SAD juče je saopštio spisak igrača na koje računa za pripreme za Olimpijske igre u Londonu! I na njemu nema velikih iznenađenja - Amere će na OI koje startuju 27. juna predvoditi plejmejkeri: Kris Pol, Deron Vilijams, Rasel Vestbruk, bekovi: Kobi Brajant, Džejms Harden, krila: Lebron Džejms, Kevin Djurant, Karmelo Entoni, Andre Iguodala, krilni centri: Kevin Lav, Blejk Grifin, te centar: Tajson Čendler! Na spisku nema Erika Gordona, Entonija Dejvisa, te Rudija Geja, kojih se selektor Križevski odrekao. Amerikanci pripreme počinju za dva dana, a u prijestonici Velike Britanije braniće zlato osvojeno prije četiri godine u Pekingu. Među kandidatima za Igre u Londonu nalazi se pet aktuelnih olimpijskih prvaka, Džejms, Brajant, Entoni, Pol i Vilijams. B.T.

NE PROPUSTITE Engleska - Francuska (Eurosport, 19.00) Evropsko prvenstvo za klince do 19 godina se zahuktava (igra se posljednje kolo grupne faze), a na programu je klasik Engleska - Francuska. Biće zanimljivo gledati nestašnog Francuza Pola Pogbu (na slici, igrač Mančester junajteda, nalazi se na meti Juventusa) kako diriguje “trikolorima” protiv Engleske, koju su omladinci Crne Gore nadigrali na kvalifikacionom turniru...

SPORTSKI EKRAN 10.00 13.00 14.00 16.30 17.00 18.00 19.00 20.00

ATP Baštad Lion Siti kup Singapur, fudbal Trka kroz Francusku Tur de Frans Umag, tenis Tur de Frans Engleska - Francuska Umag, tenis

Sportklub Eurosport 2 Eurosport RTS 2 Arenasport 2 RTS 2 Eurosport Arenasport 1

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 37

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

KRATKE vijesti

Rezultati VN Velike Britanije: 1. Mark Veber (Red Bul) 1:25,11 sata 2. Fernando Alonso (Ferari) + 3.060 3. Sebastijan Fetel (Red Bul) + 4.836 4. Felipe Masa (Ferari) + 9.519 5. Kimi Raikonen (Lotus) + 10.314 6. Roman Grožan (Lotus) + 17.101 7. Mihael Šumaher (Mercedes) + 29.153 8. Luis Hamilton (Meklaren) + 36.400 9. Bruno Sena (Vilijams) + 43.300 10. Dženson Baton (Meklaren) + 44.400

Generalni plasman vozača: 1. Fernando Alonso (Ferari) 129 2. Mark Veber (Red Bul) 116 3. Sebastijan Fetel (Red Bul) 100 4. Luis Hamilton (Meklaren) 92 5. Kimi Raikonen (Lotus) 83 6. Niko Rozberg (Mercedes) 75

FOTO REUTERS

vicom i izvinjavam se timu zbog toga. Kasno sam zakočio pri ulasku, nakon čega su zablokirali prednji točkovi. Zaista je užasno ovo što se dogodilo i nadam se da će mehaničari biti dobro”, izrazio je nadu 25-godišnji Japanac. Na sreću, ispostavilo se da niko nije ozbiljnije povrijeđen u nesvakidašnjoj nezgodi. Iduća, deseta trka sezone, voziće se za dvije sedmice u Hokenhajmu, za Veliku nagradu Njemačke.

Pravi Ronaldo: Mesi je bolji od Ronalda

ERAZEM LORBEK Centar iz Slovenije ima strašnu ponudu na stolu - Barselona mu daje tri miliona eura godišnje za ostanak u Kataloniji! Lorbek još nije prihvatio “bogatstvo” Barse, jer razmišlja o NBA ligi, ali ako prihvati ponudu postaće najplaćeniji igrač košarkaške sekcije nadmašio bi ugovor Huana Karlosa Navara, koji godišnje prima 2,5 miliona eura.

Generalni plasman konstruktora: 1. Red Bul 216 2. Ferari 152 3. Lotus 144 4. Meklaren 142 5. Mercedes 98

MOTO GP

Njemačka je iznjedrila vlastitog pobjednika, lidera šampionata, ali i tragičara dana. Vozač Repsol Honde Dani Pedrosa trijumfovao je nakon devet mjeseci u kraljevskoj klasi Moto GP šampionata! Španac je arhivirao osmu trku sezone u vremenu 41:28.396 minuta na stazi “Zahsenring”, ispred zemljaka Horhea Lorenca na Jamahi, dok je treće mjesto zauzeo Italijan Andrea Doviciozo (Jamaha Teh 3). “Osjećam se sjajno. Borio sam se do samog kraja za pobjedu i jako sam srećan zbog ostvarenog rezultata”, rekao je slavljenik Pedrosa, koji se sada nalazi na drugom mjestu generalnog plasmana. Usamljeni lider je Horhe Lorenco, dok se u tragičara dana pretvorio Kejsi Stoner - Australijanac je držao prvo mjesto, a onda je zbog izlijetanja upropastio sve dobro iz kvalifikacija, što je rezultiralo završetkom trke prije njenog kraja. Naredna trka voziće se već narednog vikenda za Veliku nagradu Italije, na stazi “Muđelo”. Rezultati VN Njemačke: 1. Dani Pedrosa (Repsol Honda) 41’28.396, 2. Horhe Lorenco (Jamaha Fektori) +14.996, 3. Andrea Deviciozo (Jamaha Monster) +20.669, 4. Ben Spiz (Jamaha Fektori) +20.740, 5. Stefan Bredl (LCR Honda) +27.893, Valentino Rosi (Dukati). Generalni plasman vozača: 1. Horhe Lorenco 160, Dani Pedrosa 146, Kejsi Stoner 140, Andrea Doviciozo 92. A. Popović

FOTO REUTERS

Trijumf uraganskog Danija Pedrose VLADIMIR KLIČKO - Ukrajinac je u subotu veče protiv Tonija Tompsona odbranio titule svjetskog šampiona u verzijama WBA, IBF, WBO i IBO! Kličko je prvo na pod bacio Amerikanca u petoj, pa u šestoj rundi poslije čega su sudije prekinule meč. “Nije bilo lako boksovati protiv Tompsona, ali uspio sam. Prezadovoljan sam”, kratko je prokomentarisao Kličko, na čije se riječi nadovezao Tompson: “Dobio sam dosta udaraca, ali sam OK. Kličko je jak, veliki je šampion. Čestitam mu na trijumfu”.

Kristijano Ronaldo ili Lionel Mesi? Veliki igrači, veliki suparnici... A, legendarni Brazilac Ronaldo nema dilemu ko je najbolji fudbaler planete: “Svi znaju da mi je blizak Real Madrid gdje sam proveo mnogo vremena, ali bez dileme mogu da kažem da je Mesi najbolji”, izjavio je Ronaldo, a prenijela španska “Marka”. Čovjek koji je sa Brazilom bio prvak svijeta 1994. godine, te 2002. pomno je pratio Evropsko prvenstvo u Ukrajini i Poljskoj. I oduševila ga je Španija... “Igrali su bez klasičnog napadača i to su radili sjajno. Fudbal se definitivno mijenja. Dobro poznajem Del Boskea, bio mi je trener u Realu, napravio je fantastičan posao”, rekao je nekada najbolji fudbaler planete. B.T.

Vestlijeva SMS poruka: Momci, ne zanimate me Nesvakidašnja scena u Engleskoj - trećeligaš Preston Nort End ostao je bez osam igrača tokom vikenda, a glavni “krivac” za to je menadžer Grejem Vestli! Čovjek koji je u engleskom fudbalu poznat po tankim živcima, te niskom nivou tolerancije otpustio je osam prvotimaca SMS porukom: “Momci, vi ste među osmoricom igrača od kojih očekujem da do početka nove sezone napuste klub. Kao što ste vjerovatno već čuli, u nastavku priprema, treniraćete pod posebnim programom i nećete biti uključeni u prvi tim na uvodnim utakmicama. Slobodni ste u pronalaženju nove sredine, molim vas da me informišete ako sa nekim budete pregovarali. Ne smijete da dolazite na treninge ekipe kao i da putujete u inostranstvo, jer ćete možda istog dana morati da dođete u klub povodom transfera. U međuvremenu, pratite trenutni program treninga pod kojim ste. U potpisu, GV”. I tu nije kraj priče - isti taj Vestli je u maju direktno (ne SMS porukom) otpustio pet fudbalera, dok se golman Ričard Rajt sam “pokupio” kada je vidio šta njegov menadžer radi! Tako je Preston za nekoliko nedjelja ostao bez 14 prvotimaca koji su trebali da iznesu sljedeću sezonu u Trećoj ligi Engleske... Engleski mediji tvrde da se Vestli odlučio na SMS, jer je želio da izbjegne direktan susret sa “otpisanima” da ih ne bi izvrijeđao prilikom razgovora... B.T.

Zvanično: Matijas Silvestre na pozajmici u Interu Novo ime na stadionu “Đuzepe Meaca” - defanzivac Matijas Silvestre će narednih godinu dana igrati za Inter kao pozajmljen igrač Palerma. Tu vijest juče je medijima u Italiji saopštio klub sa Sicilije... Inter će na kraju sezone imati pravo da otkupi ugovor 27-godišnjeg argentinskog štopera. Silvestre je treće pojačanje Intera ovog ljeta, pošto su dres italijanskog velikana već zadužili napadač Đenove Rodrigo Palasio i golman Udinezea Samir Handanović. Četvrto pojačanje Intera u ljetnjem prelaznom roku mogao bi da bude Miloš Krasić koji je iz dana u dan sve bliže prelasku iz Juventusa u “plavo - crni” dres... B.T.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

38 Sport

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

OLIMPIJSKI KRUGOVI

RUSIJA, LITVANIJA - Te dvije reprezentacije idu na Olimpijske igre! Vizu su obezbijedili u noći između subote i nedjelje Rusija je u polufinalu kvalifikacionog turnira u Venecueli pobijedila Nigeriju 85:77, a Litvanija je bila ubjedljiva protiv Dominikanske Republike – 109:83!

ŽAK ROG - Predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) odbacio je mogućnost da Formula 1 postane olimpijski sport. “Smatram da su vozači Formule 1 hrabri ljudi. Ipak, koncept Igara je takav da se radi o takmičenju sportista, živih bića, a ne mašina ili opreme”, rekao je Rog, koji je dodao: “Veliki sam poštovalac auto-moto sporta, ali za njega nema mjesta u olimpijskom programu”.

Ljepota iznikla iz otpada

Olimpijski sportski objekti - ponos Ujedinjenog Kraljevstva

18 ODBROJAVANJE

DANA DO POČETKA OLIMPIJSKIH IGARA U LONDONU 27. JUL 12. AVGUST

Na istorijskom agrarnom području istočnog Londona, koje je dolaskom željeznice preko 400 godina bilo industrijsko središte britanske prijestonice, a u posljednje vrijeme i dio grada gdje se odlagao otpad, isplivao je ponos Ujednjenog Kraljevstva i ljepotica Olimpijskih igara zeleni Olimpijski park i pre-

divni objekti koji će biti domaćini najvažnije sportske manifestacije. U okviru Olimpijskog parka, osim sportskih borilišta, sa kojima se možete upoznati preko našeg grafika, nalazi se i olimpijsko selo sa 2.818 novih apartmana kapaciteta 17.000 kreveta. Zanimljivo, gotovo 98 odsto poslova na gradnji parka

dobila su preduzeća sa sjedištem u Londonu, a posebnost mnogih sportskih objekata je to što će se nakon Igara razmontirati i završiti na drugim lokacijama - košarkaška arena npr. biće posuđena Rio de Žaneiru za naredne OI 2016. Ono što je izuzetno važno, posebno za domaćine XXX Olimpijskih igara, jeste činjenica da ionako

smanjeni budžet od devet milijardi nije premašen. Uz pomenute objekte u samom parku, Olimpijske igre u Londonu obilježiće i borilišta koja se nalaze van olimpijskog parka (legendarni Vimbldon gdje će se održati teniski turnir), kao i oni u drugim gradovima (fudbalski teatar snova Old Traford u Mančesteru). Odbrojavanje do Olimpijskih igara ušlo je u završnu fazu, a čudesni sportski objekti (naši vaterpolisti će u Akvatiks centru imati priliku da se uvjere u to) već sijaju i spremni su za olimpijsku čaroliju... K.B.

Šetnja kroz istoriju Olimpijskih igara VIII OI, PARIZ 1924. JUNAK - DŽONI VAJSMILER (SAD) Čuveni filmski Tarzan, Džoni Vajsmiler, “grad svjetlosti” je obojao američkim bojama - momak iz Akapulka na VIII Olimpijskim igrama osvojio je tri zlatne medalje u plivanju i bronzu u vaterpolu.

IX OI, AMSTERDAM 1928. JUNAK ¤ ELIZABET ROBINSON ¦SAD§ Po prvi put dame su dobile priliku da se takmiče u atletskim disciplinama, a prva djevojka koja je slavila na trci na 100 metara bila je Elizabet Beti Robinson, američka herojina iz Ilinoisa.

X OI, LOS ANĐELES 1932. JUNAK ¤ MILDRED DIDRIKSON ¦SAD§ Novu sjajnu olimpijsku priču dame su ispisale i četiri godine kasnije - za nju je bila zaslužena žena koja je kasnije uvrštena među deset najboljih u istoriji sjevernoameričkog kontinenta, “Bejb” iz Teksasa, Mildred Didrikson. Ona je u Kaliforniji osvojila dvije zlatne i jednu srebrnu medalju.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 39

PONEDJELJAK, 9.7.2012.

KRATKE vijesti Fap mašina pretučena u Banjaluci

London 2012. Olimpijski objekti Vembli Arena Badminton, Ritmička gimnastika

Vembli stadion Fudbal

Hajd Park Triatlon, Maraton Plivanje

Objekti van Londona

Lord’s Kriket Graund Streličarstvo

Ekscel centar Boks, Mačevanje, Džudo, Stoni tenis, Tekvondo, Dizanje tegova, Rvanje

Hampden Park Fudbal

St Džejm Park Fudbal Li Vejli Centar Kanu

OLIMPIJSKI PARK

LONDON

Nort Grinič Arena Gimnastika, Trampolin, Košarka

Erls Kort Odbojka

Old Traford Fudbal Hadli Farm Mauntajn bajk

Vimbldon Tenis Hempton Kort Palas Biciklizam (Hronometar) The Mall Atletika (Maraton i brzo hodanje), Biciklizam (Drumski biciklizam)

10km 6 milja

Hors Gards Odbojka na pijesku

Objekti u Olimpijskom parku Košarkaška Arena Košarka, Rukomet

Kraljevska artiljerijska kasarna Streljaštvo Grinič Park Konjički sportovi, Moderni Pentatlon

Stratford,Međunraodna željeznička stanica

Koventri siti Stadion Fudbal LONDON

Milenijum Stratford Stadion Regionalna Fudbal želj. stanica

Vestfild Stratford Siti

BMX track BMX biciklizam Velodrom Velodromski biciklizam Olimpijsko selo

Iton Manor Paraolimpijski objekti

Orbit

Park lajv Riverbank Arena Hokej Warm-up tereni

Source: LOCOG

Iton Dorni Veslanje, Kanu

Akvatiks Centar Skokovi, Plivanje, Sinhronizovano plivanje, Moderni Pentatlon (plivanje) Vaterpolo Arena Vaterpolo

Bolnički centar

Iton Manor Gejt

Međunarodni Broadcast Centar

Vejmut and Portland Jedrenje

Rijeka Li

Stratford Gejt

Pijaca

Britannia Row

Orbit Skver

Grinvej Gejt

Vorld Skver

Enerdži Centar Glavna pres sala

Koper Boks Rukomet, Moderni Pentatlon (mačevanje)

Nikšićki Čelik je upisao sjajan rezultat (2:2) protiv Borca iz Banjaluke u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope, ali njihovi navijači će dobro zapamtiti debi na evrosceni. Popularnu FAP mašinu brutalno je pretukla policija u Banjaluci, pa je klub izdao saopštenje koje prenosimo u cjelosti. “Naši navijači su tokom prelaska granice u više navrata zaustavljani i maltretirani od strane policije Republike Srpske, koja ih je na kraju isprebijala, pokušavajući na svaki način spriječiti ih da ne prisustvuju utakmici Lige Evrope. Više naših navijača, od policijskih pendreka, završilo je u bolnici sa šavovima na glavi i rukama. Prije toga, policija je našim navijačima pogazila i pobacala sendviče, tako je veliki broj mladih momaka gladan posmatrao utakmicu. Više od batina zaboljele su nas riječi pojedinih policajaca koji su našim uglavnom golobradim momcima psovali majku i vrijeđali aktuelno rukovodstvo Crne Gore. Ipak, kulminaciju smo doživjeli prilikom ulaska na stadion, kada su banjalučki navijači upravi Čelika uputili takve psovke koje se teško mogu ponoviti, dok je čitav stadion skandirao Šiptari, Šiptari. Izgleda da nekom mnogo moćnijem nije bilo u interesu da se fudbalski susret Lige Evrope između Borca i Čelika završi na sportski način. Poštovani Banjalučani, za koji dan vidjećete kako mi dočekujemo goste sa daleka puta, sa puno poštovanja, topline i bratske ljubavi, bez uvreda i pendreka. Nikšić je grad velikog srca i civilizovanih ljudi, gdje su uvrede i palice daleko od nas. Dobro nam došli, dragi Banjalučani”, stoji u saopštenju Čelika.

Olimpijski stadion Atletika

Viktorijina kapija

Vertongen napokon u Totenhemu TELENOVELA je završena. Sada već bivši defanzivac Ajaksa, Jan Vertongen, napokon je postao igrač engleskog Totenhema! Reprezentativac Belgije je već mjesecima figurirao kao pojačanje “Sparsa”, a sada je transfer i zvanično ostvaren. Prema pisanju ostrvskih medija, klub sa “Vajt Hart Lejna” platio je Vertongena 12 miliona eura, dok će 25-godišnji Belgijanac potpisati višegodišnji ugovor. Kao član “kopljanika”, momak iz Sint-Niklasa osvojio je dvije titule šampiona Holandije, dok je za svoju reprezentaciju odigrao 37 mečeva, postigavši dva gola. A.P.

Dešamp selektor Francuske

Akvatiks centar

Didije Dešamp je novi selektor reprezentacije Francuske, piše prestižni Lekip! Nekadašnji kapiten “trikolora”, sada uspješan trener, sve se dogovorio sa predsjednikom francuske fudbalske federacije Noelom Le Greom. Dešamp se obavezao na dvogodišnju saradnju, sa mogućnošću da se ugovor produži do Evropskog prvenstva 2016. u Francuskoj. Produžetak saradnje će zavisiti od toga šta će Francuska uraditi u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine, koje startuju u septembru. Prvi zadatak novog selektora Francuske biće da sredi atmosferu među najboljim francuskim fudbalerima. B.T.

Gren slem titula osvojio je fenomenalni Švajcarac Rodžer Federer

puta slavio je popularni Fedeks na Vimbldonu. Jučerašnjom titulom, koja mu je bila sedma, izjednačio se sa Pitom Samprasom po broju trofeja na terenima u Londonu

VIMBLDON

Kraljevska inauguracija vječnog čarobnjaka Gospodar - Rodžer Federer, pobjedom nad Endijem Marejem 3:1 (4:6, 7:5, 6:3, 6:4) prigrabio sedmu titulu na kultnom turniru u Londonu Aleksandar Popović

tao je švajcarski sat. Ma, stala je i cijela planeta. Britanija je ostala nijema, a Rodžer Federer osvojio je rekordni sedmi put titulu Vimbldona! “Čarobnjak iz Bazela” i najbolji igrač svih vremena očitao je lekciju Endiju Mareju (3:1) u kraljevskom dvorištu kultnog turnira, čime se vratio onamo gdje mu je i mjesto - na vrh svjetskog tenisa! Neponovljiva tehnika, predivna muzika udaraca, maestralna simfonija kretanja ponovo su zavladali jezgrom “bijelog sporta” - Fedeks je potpisao 17. trofej Gren Slema i definitivno kreirao svoju nedodirljivu knjigu veličanstvenih ostvarenja.

no biti prvi igrač svijeta. “Godinama sam na ovom turniru igrao finala i polufinala i jako sam srećan što sam se vratio kao pobjednik. Nikada nijesam prestao da vjerujem u povratak na vrh. I eto, sve se na kraju poklopilo da se vratim na mjestoj broja 1.”

● STIGAO SAMPRASA I

OBRADOVAO SIROTIŠTE

Uprko s fenomenalnom Mareju, uprkos naletu mlađih virtuoza, uprkos činjenici da ima 30 godina, uprkos izgubljenom prvom setu njegovog turnira, genije tenisa se po ko za koji put izdigao i, nakon 2009. godine, doživio novu inaguraciju kralja.

“Osjećam se kao da pehar Vimbldona nikada i nijesam ispuštao iz ruku!”, rekao je tokom ceremonije oduševljeni Rodžer Federer, ponovivši da se nikada nije odrekao novih uspjeha u sportu gdje upravo on vlada već deceniju, a sada će ponovo i zvanič-

Svojim 17. osvojenim Gren Slemom Fedeks je još više unaprijedio svoj nevjerovatan uspjeh, dok je sa sedam titula pod nebom Londona sustigao i legendarnog Pita Samprasa! “Izjednačio sam se Pitom, koji je oduvijek bio moje heroj i uzor. Zaista, osjećam se

fenomenalno zbog toga”, priznala je živuća ikona “bijelog sporta”, koja je svojim povratkom na vrh ATP liste izjednačila još jedan rekord Samprasa, po broju provedenih sedmica na čelu (286)! Takođe, 30-godišnjak je jučerašnjom pobjedom obradovao i sirotište Karitas, koje će zaraditi 198.000 eura! Nik Njulajf je 2003. godine rekao je najboljem prijatelju Dejvidu: “Mali je genijalac, kažem ti, osvojit će on i 10 titula Vimbldona!”, nakon čega je uložio na kladionici 3000 eura da će Švajcarac sedam puta pokoriti kultni turnir! Vrijeme je prolazilo, “čarobnjak iz Bazela” je nizao pehar po pehar, dok je Englez u međuvremenu preminuo. Ipak, prije svoje smr-

ti je Njulajf poklonio svoj tiket engleskom sirotištu, koje je od danas bogatije za već navedenu sumu!

● MAREJ: ODRADIO

SAM VELIKI POSAO

Iako je igrao sjajnu na domaćem tuniru, iako je pružio odličan otop novom-starom prvaku, Endi Marej nije uspio da razbije 76-godišnje britansko prokletstvo i ponovi uspjeh Freda Perija iz 1936. godine. “Čestitam Rodžeru na osvojenom trofeju. Igrao je sjajan turnir. Ipak, mislim da sam odradio veliki posao na ovom Gren Slemu i zahvaljujem se svima koji su vjerovali u mene”, kratko je prokomentariosao emocionalno ispražnjeni Marej.