SKUPĹ TINA
Poslanici od kuće do posla potroťili 400 hiljada eura
SMS om na broj
â—? 2-3
â—? 33
CIJENA: 1EURO
SA PDV OM
NEDJELJA, 29. 7. 2012. BROJ 288 / GODINA I
A
IK PROPUĹ TENA PRIL
SPAJANJE IZBORA ZNAÄŒILO BI MILION I PO EURA UĹ TEDE
â—? 4-5
FILM
PriÄ?a o Titogradu za sve generacije
â—? 22-23
BAZAR BLOK V
Zakupci će sami plaćati struju � 17 JUGOPETROL
Podgorica nije Frankfurt
â—?9
DRUĹ TVO: Crnogorski ljekari veoma rijetko prijavljuju neĹželjena dejstva ljekova â—? 10-11
PODGORICA
NoĹžem teĹĄko ranio druga â—? 12-13
SPORT
HRONIKA
ANDRIJ Ĺ EVÄŒENKO
Odlazak legende
â—? 40
Pratite nas na twitteru
2
@dnovine
Tema dana
E D I T O R I A L
NEDJELJA, 29.7.2012.
Muka puta kriza IVANA BOLJEVIĆ novinarka
Kako izađem među pošten svijet, tako mi pred lice bljesnu svakojake narodske muke, kojima ne mogu da se oduprem. Pripadne mi muka koliko ponekad ličim na one bjesomučne televizijske emisije sa proročicama kojima su puna usta savjeta, a niotkuda pomoći. A voljela bih ja da kao pripadnik sedme sile imam veća ovlašćenja, pa da osim što prenosim lijepe želje Vlade, mučne stavove oštećenih, obespravljenih i onih na čekanju, zauzmem onako srčan, strastven i nepošten stav. Ali nemam! A nemam ni novac da ga raspodijelim neštedimice na sve zapostavljene grane privrede. A da ga imam, vjerujete, ne znam gdje bi prije. Nama toliko fali, da ne znamo ni koliko bi nam bilo dosta. Godinama unazad najveći problem je poređati probleme po prioritetu. Čiju muku istaći u prvi plan. Od onih koji su ljeto proveli berući na plantažama kako bi zaradili nekoliko plata za zimu, do onih koji su plantaže zamijenili brzopoteznim biznis rješenjima, ili na kraju od nas samih koji kupujemo tuđe voće i proizvode za domaće plate. Moram reći da me mimo ostalih problematičnih pitanja u zemlji nekako najviše bole ona poljoprivredna. Iako mi mnogi kažu da ne brinem, da će se oni snaći, bolje no što se ja nadam...nekako ipak ne mogu da se pomirim sa tim da u rođenoj zemlji moram da kupujem kineski bijeli luk ili grčki paradajz, da mi je jeftinija tuđa nego domaća radinost. Ako pogledate ijednu italijansku emisiju o poljoprivredi (a ima ih mnogo sa tom tematikom), možda će vas zapanjiti da voće i povrće plaćate po cijenama istim kao u Italiji. Takođe, možete primijetiti da ni cijene mesa i ribe nijesu značajno veće nego kod nas. A sve to nekako još ne dotiče nadležne u našoj zemlji. Ne dotiče ih ni činjenica da uvoz od kog smo zavisni postavlja svoja sve skuplja pravila. Ne brinu oni brigu ni o tome kako i koliko će domaće poljoprivrednike koštati prilagođavanje evropskim standardima i da li će uopšte moći da se priklone pravilima tržišta o kome su zapravo neinformisani. Ta pitanja doći će na red sa prvim jesenjim kišama, kad se otvori stranica po stranica pregovora i prisvajanja tuđih propisa koji dobrano odudaraju od domaćih navika i mogućnosti. A tada, kada se po modernoj političkoj navici prihvate svega što su čuli da valja, na nam će biti da se prihvatimo, o čemu god da se radi, pa kom opanci, kom obojci.
DEMOKRATIJA
Najveći trošak Skupštine putovanja po Crnoj Gori Crnogorski poslanici prošle godine na putovanja u zemlji potrošili skoro 400.000 eura Vasilj Karadžić
Meteo 05:30 20:08
Izlazak Sunca Zalazak Sunca
Crna Gora
JADRAN:
More mirno. Vjetar zapadni, uglavnom slab. UV index veoma visok, oko 9.5 UV jedinica.
DANAS
Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje
Sunčano i veoma toplo. U dolinama Zete i Morače u poslijepodnevnim satima temperatura oko 40 stepeni.
Danas
Sjutra
min oC max oC
min oC max oC
26 25 24 24 23 19 13 12 14 15
26 25 24 25 23 20 13 13 14 15
SJUTRA
40 37 33 35 36 35 34 30 36 37
38 36 33 34 36 34 30 24 31 31
Sunčano i toplo uz poslijepodnevni razvoj oblačnosti i mogućnost izolovanih pljuskova.
S
kupština Crne Gore ukupno je prošle godine potrošila na putovanja 723.949 eura. Čak 50 hiljada više potrošeno je u zemlji nego inozemstvu, a nemali trošak predstavlja i hotelski smještaj za poslanike. Komentarišući izvještaj koji su dobili od Skupštine u Centru za građansko obrazovanje (CGO) poručuju da su poslanici mogli manje platiti cvijetne aranžmane, pranje auta i parkiranje.
Najveće iznenađenje među informacijama koja je zakonodavni dom dostavio CGOu za potrebe njihovog projekta je svakako podatak da se za putovanja u Crnoj Gori potroši više nego na putovanja u inostranstvu. Na službena putovanja ukupno je utrošeno 723.949 eura, a od toga je na službena putovanja u samoj Crnoj Gori, tokom 2011. godine potrošeno 388.243 eura, dok je na službena putovanja u inostranstvo dato 335.715 eura. PR CGO-a Damir Nikočević smatra da su ovo interesantni podaci jer je Crna Gora jedna od najmanjih evropskih država u kojoj ne postoje avionske linije između gradova koje bi mo-
gle uticati na visinu ovih troškova. Inače, iznos koji je odvojen na službena putovanja u zemlji odnosi se na nadoknade za dnevnice, noćenja i putne troškove poslanika/ca u Crnoj Gori, a za potrebe učestvovanja na plenarnim zasijedanjima Skupštine i sjednicama radnih tijela. Za noćenje poslanika u hotelima građani su platili 34.726 eura, a najviše su potrošili poslanik Nove Radojica Živković 5.070 eura i poslanik BS Amer Halilović 3.982 eura. U CGO-u napominju da su poslanici imali mogućnost da iznajme stan čiji zakup bi im nadoknadila Skupština do iznosa od 330 eura, no za ovu opciju odlučio se samo poslanik BS-a Suljo
Mustafić, što ga prema Nikočevićevim riječima čini najštedljivijim poslanikom-putnikom u parlamentu. Za dnevnice za prisustvo sjednicama skupštine i radnih tijela 74.544 eura, a najskuplji poslanik u ovom segmentu bio je Dobrica Šljivančanin iz SNP-a na koga je potrošeno 13.174 eura, a prati ga poslanik DPS-a Husnija Šabović sa 11.939 potrošenih eura građana. Za putne troškove poslanika i poslanica izdvojeno je čak 245.473 eura Inače, prema informacijama koje je zakonodavni dom dostavio ovoj NVO, stoji da je za kupovinu avionskih karata samo potrošeno 130.000 eura. No najveće otkrovenje predstavlja informacija da je za nabavku cvjetnih anražmana kod firme Cvjetni kutak potrošeno čak 6.000 eura. Nikočević je ukazao da se radi o dvogodišnjoj pripravničkoj bruto plati i dodao da je Skupština za te novce mogla da zaposli dva pripravnika na godinu dana. No, ako se tome doda da je na pranje automobila utrošila čak 7.000 eura, broj visokoškolaca koji su mogli
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Tema dana
NEDJELJA, 29.7.2012.
TOP 5
MONTEFARM
Dobrica Šljivančanin
SNP
13,1742
Husnija Šabović
DPS
11,939
Dragoslav Šćekić
SNP
10,751
Ervin Spahić
SDP
10,457
Zoran Gospić
DPS
10,430
Radojica Živković
NOVA
5,070.30€
Amer Halilović BS
3,982.60€
Veselin Bakić
SNP
3,285.00€
Novica Stanić
NOVA
3,208.80€
Kemal Purišić BS
3,055.60€
Nijesu koristili ništa mimo pravila Poslanik Nove Radojica Živković koji je prema podacima potrošio najviše novca na hotelski smještaj rekao je DN da često putuje te da koristi taj vid smještaja zbog učestalih sjednica plenuma ali i sjednica Odbora za ekomoniju, zbog kojih dolazi dan ranije iz Berana. “Ako se sjednica završi kasno ne smijem da vozim po noći”, pravdao se Živković koji je naglasio da nije potrošio ništa mimo pravila te da bi volio da ima stan u Podgorici. Inače najveće trošadžije. kada su u pitanju putni troškovi, su logično je poslanici sa sjevera. Posnik SNP-a Dobrica Šljivančanin rekao je da ne koristi nikakve usluge u Podgorici te da vozi svoj auto. Njegov partijski kolega iz Berana Dragoslav Šćekić rekao je da su polanici sa sjevera ovom analizom potpuno izdvojeni. “Ja lično m,islim da poslanici sa sjevera moraju dolaziti na posao, ako neko misli da ne treba onda neka paralement bude na sjeveru i vjerovatno će biti manji troškovi”, rekao je on TV Vijesti.
Mirapexin stiže u državne apoteke Lijek “mirapexin” proizvođača Boehringer inglheim koji se koristi u terapiji oboljelih od Parkinsonove bolesti, a od ove godine je na pozitivnoj listi Fonda za zdravstveno osiguranje, u toku ove sedmice, prema očekivanjima direktora Apotekarske ustanove “Montefarm” dr Budimira Stanišića, trebao bi da ponovo stigne u državne apoteke. “Taj preparat nalazio se na tenderu koji je poništen od strane Državne komisije za kontrolu postupka javnih nabavki. S obzirom da je novi preparat u pitanju, putem pregovaračkog postupka nabavili smo manje količine, za mjesec dana, i 40 kutija je distribuirano od 16. juna. Sada smo u proceduri realizacije obnovljenog tendera 0612 i očekujemo da u toku iduće sedmice ponovo dobijemo nove količine”, kazao je Stanišić za Dnevne novine odgovarajući na pitanje Podgoričanke Vesne G. zašto tog lijeka nema u Montefarmovim apotekama i kada će moći da ga oboljeli od Parkinsonove bolesti dobiju na recept. Prisiljena da lijek kupuje u privatnim apotekama, Vesna je mjesečno morala plaćati gotovo 50 eura, što je za nju bilo značajno finansijsko opterećenje. J.V.Đ.
Privatizacija
Naredne sedmice tender za Institut “Simo Milošević”
Poslanici da se odgovornije ponašaju Za Nikočevića je razumljivo i opravdano da se poslanicima i zaposlenima obezbijede sva potrebna sredstv za rad, ali je ocijenio da bi se narodni zastupnici trebali odgovornije ponašati prema novcu koji troše, imajući u vidu i ekonomsku krizu, ali i ograničenja u budžetu. Stoga, on smatra da bi trebalo preispitati visinu naknade za putne troškove poslanika u zemlji jer se oni, prema njegovim riječima čine nesrazmjerno visokim. Nikočević je predložio da utvrdi obaveza poslanika da rade na terenu i da razgovaraju sda biračima kojima bi trebali da budu odgovorni. On, takođe smatra da su pojedine stavke ugovorenih usluga upitne sa stanovišta domaćinskog trošenja novca građana. da odarade svoj pripravnički u Skupštini penje se na četiri. Značajna stavka u programu Administracija bile su konsultantske usluge koje su odnijele 250.360 eura. Ovaj novac odnosi se prije svega na nadoknade za sekretare/ke i svjetnike/ce poslaničkih klubova, a na osnovu broja poslanika. Tako je najviše novca otišlo na DPS i to 67.554 eura, zatim na SNP 49.275, a slijede SDP i Nova na koje je izdvojeno 38.920 eura, odnosno 38.915 eura. Na PzP otišlo je 26.198 koliko i na Bošnjačku stranku. Na usavršavanje zaposlenih parlement je prošle godine potrošio 7.991 euro, na usluge prevođenja, umnožavanja i štam-
panja čak 41.404, a na medijske usluge 74.719. na osiguranje i registraciju vozila i zaposlenih utrošeno je 10.967 eura. Za gorivo Jugopetrolu, parlament je izdvojio 42.000 eura novca poreskih obveznika. Valja napomenuti da je za nabavku kancelarijskog, birotehničkog i štampanog materijala kod kompanije Grafo Crna Gora potrošeno 69.559 eura, a na nabavku video agencijskih usluga od firme MAMA 30.000 eura, dok je nabavka 55 notebook računara i sedam licenci Windows7Home od Informatike Montenegro koštala je 36.932 eura, dok su usluge parking servisa koštale 15.000 eura.
3
kratke vijesti NLB-u snižen rejting Bonitetska kuća Mudis snizila je kreditni rejting Novoj ljubljanskoj banci (NLB), koja ima poslovnice u Crnoj Gori, Ba2 na B2. Takođe, Mudis je snizio rejting i Novoj kreditnoj banci Maribor (NKBM) sa Ba2 na B3 i Abanki Vipava sa Ba3 na Caa1, a najavljeno je dalje pogoršanje kreditnog rejtinga tih banaka. Rejting sve tri banke, koje su u državnom vlasništvu, već je smanjen krajem aprila, nakon što su analitičari ocijenili da je njihov kapital nedovoljan da bi se pokrili veći gubici u ovoj godini. Mudis je u najnovijoj procjeni kreditnog rizika banaka konstatovao da su tri slovenačke banke po kapitalu najlošije u srednjoj i jugoistočnoj Evropi.
Uhapšen novi “Džoker” VAŠINGTON - Američka policija je u blizini Vašingtona uhapsila jednu osobu za koju se sumnja da je planirala da izvede napad sličan prošlonedjeljnom napadu u predgrađu Denvera, u kome je Džejms Holms ubio 12 i ranio više od 50 ljudi. Uhapšen je Nil Preskot (28) iz gradića Krofton, koji se nalazi četrdesetak kilometara istočno od Vašingtona. Policija je rano jutros izvršila upad u kuću u kojoj Preskot živi, pronašavši više od 20 pušaka, uključujući i automatske, i preko 400 šaržera sa municijom. Prema navodima medija, Preskot je nedavno dobio otkaz u softverskoj kompaniji “Pitni Bouz”, nakon čega je telefonom pozvao svoju bivšu firmu, predstavivši se kao Džoker i zaprijetio da će je sravniti sa zemljom.
Nekadašnji predsjednik SRS pristupio frontu
Tenderska komisija zadužena za privatizaciju Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Simo Milošević” objaviće naredne sednmice tender za prodaju 56,4 odsto akcija Instituta, saopšteno je iz Ministarsva finansija. Nakon dva neuspjeha, ovo bi mogla da bude treća sreća za ovu medicinsku ustanovu, a novi vlasnik Institita mogla bi da bude francuska kompanija Vichy, koja je najavila učešće na tenderu. Predstavnici Vichya krajem prošle godine obišli su Institut, predstavili su kompaniju iz koje dolaze i dali svoje viđenje budućeg razvoja Instituta i njegovog pozicioniranja na međunarodnom tržištu. Iz Vichya su Dnevnim novinama ranije saopštili da Institut “Dr Simo Milosević” najviše žele zbog kadra koji posjeduje. Prednost instituta, prema njihovim riječima, je mediteranska klima i geografski položaj, a to je razlog što su se odlučili za njega umjesto za banje u okruženju. Kompanija Vichy je u svijetu poznata po velikom broju banja, a bavi se proizvodnjom ljekovite i dekorativne kozmetike. Tender za privatizaciju Instituta propao je u februaru prošle godine, jer niko nije pokazao interesovanje za njegovu kupovinu. To je bio drugi Vladin tender. Prvi je bio raspisan u aprilu 2008. godine, ali je u septembru 2009. poništen, jer je austrijska kompanija Christof Management International odustala od kupovine.
Nekadašnji predsjednik Srpske radikalne stranke za Crnu Goru Aćim Višnjić pristupio je Demokratskom frontu. On je izjavio da novoformirani antirežimski savez opozicionih činilaca obavezuje sve moralne i zdravorazumne ljude da mu pristupe, prenosi portal IN4S. “Samo na taj način moguće je spriječiti izbornu krađu i pobijediti režim”, kazao je Višnjić. On je dodao još i da se svi pojedinci ili stranke i strančice koji budu pametovali i opstruirali ovaj pokret jasno legitimišu kao režimski legionari. “ Na članovima tih partija i partijica je da ne glasaju za takozvane svoje stranke, već za opozicioni front”- rekao je Višnjić. Prije Višnjića Demokratskom frontu su pristupili i Janko Vučinić, student Ognjen Jovović i stranka penzionera.
Pratite nas na twitteru
@dnovine
Politika
4
NEDJELJA, 29.7.2012.
izbori
kratke vijesti
Spajanjem bi
DSS ranije upozoravao na manipulaciju spiskovima Konstatacija SNP o višku glasača od 30 hiljada u odnosu na broj stanovnika morala je biti poznata i ranije i trebalo je na vrijeme povući adekvatne poteze kako bi birački spiskovi bar donekle odgovarali stvarnosti, smatraju u Demokratskoj srpskoj stranci (DSS). Iz DSS-a je saopšteno da je ta stranka više puta upozoravala da će vlast “po svom ‘dobrom starom običaju’, nastaviti da manipuliše sa biračkim spiskovima, i da je sasvim realno da će izbrisati još 15 hiljada građana koji su se godinama nalazili u biračkom spisku, zato što imaju državljanstvo Srbije”. U DSS-u tvrde da je jasno da u Crnoj Gori izbori nikada nijesu bili demokratski i fer. “I ne razumijemo kako će sada ovaj problem riješiti parlamentarna opozicija, kada jedni govore o bojkotu a drugi, koji su koliko do juče bili najglasniji za bojkot parlamenta i izbora, se uveliko pripremaju za takve izbore”, navodi se u saopštenju.
Bajković u DPS nije bio ništa DPS je, nakon što je u dnevnom listu “Vijesti” izašla informacija da je aktivista DPS Nikola Bajković napustio članstvo te partije, reagovao. Naime, u saopštenju sa navodi da Bajković, prema obnovljenoj evidenciji DPS-a “nije član Opštinske organizacije DPS u Budvi, a to nije mogao ni biti jer je stanovnik opštine Kotor”. “Nikola Bajković nije član ni Opštinske organizacije DPSa Kotor, niti član njenog Opštinskog odbora, niti ijednog organa Opštinske organizacije DPS-a -Kotor”, navodi se u saopštenju. Pored toga, ističu u DPS, Bajković nije koordinator, niti je mogao biti glavni aktivista te partije u Grblju.
Ukoliko bi se predsjednički i parlamentarni izbori u Crnoj Gori održali istog dana ušteda bi bila značajna
Bojana Perković
Predsjednik Vlade Igor Lukšić primio je čestitku predsjednika Francuske Fransoa Olanda povodom otvaranja pristupnih pregovora sa EU. U čestitki se navodi: “Ova odluka, koja je jednoglasno donijeta od strane 27 zemalja članica, predstavlja značajno ohrabrenje Vašoj zemlji za napore koje ste uložili.”
Kao što se zna, građane Crne Gore na jesen očekuju parlamentarni izbori. Tačan datum još uvijek nije poznat, spekuliše se da bi oni mogli biti održani 14. ili 30. oktobra. Građane, koji su ujedno i poreski obaveznici, pravo da biraju koštaće tri miliona eura. Naime, toliko se para izdvaja iz državnog budžeta za finansiranje parlamentarnih izbora. Preciznije, troškovi za sprovođenje izbora od strane izborne administracije izno-
se 1.300.000, makar se toliko iz budžeta izdvojilo za prethodne parlamentarne izbore. Pored toga, prema odredbama Zakona o finansiranju političkih partija za troškove izborne kampanje utrošiće se 1.500.000 eura. Kada se sve to sabere matematika ja jasna. “Za političke partije i izborne liste koje budu učestvovale na predstojećim izborima treba izdvojiti oko milion i po eura iz državnog budžeta. Svakako,
PARE
SNP
Od 2014. noviteti u korišćenju fondova
Sačekaće sa krivičnim prijavama Predsjednik Opštinskog odbora SNP-a u Nikšiću Svetozar Golubović ponovio je da ne priznaje rezultate glasanja na sjednici lokalne stranačke organizacije koja je održana preksinoć, zbog, kako je rekao, nedostatka kvoruma. Svih 67 prisutnih članova glasalo je za to da se Golubović makne sa čela OO, pojedini su tražili i njegovo isključenje iz članstva. Golubović je rekao DN da to što je sjednici prisustvovalo samo 63 od 114 potpisnika inicijative za njegovu smjenu potvrđuje njegovu tezu da su brojni potpisi za tu inicijativu bili falsifikovani. “Ja sam ranije rekao da ima falsifikovanih potpisa, što je potvrđeno od jednog broja članova OO, čiji se potpis našao na toj inicijativi i ima jedan broj potpisa gdje potpisnik nije dao saglasnost niti ga je bilo ko obavještavao da će njegov potpis da se nađe na toj inicijativi i ima jedan broj potpisa gdje je ljudima objašnjavano nešto sasvim drugo”, poručio je on. Na pitanje da li će to možda rezultirati po-
P
arlamentarni izbori koji će se neminovno održati na jesen građane će koštati oko tri miliona eura. Predsjednički izbori se najavljuju za maj naredne godine, za koje će se iz budžeta izdvojiti oko dva miliona. U samo par mjeseci, građani će platiti pet miliona eura za izbore koji mogu da se održe istog dana. Ukoliko pak do toga dođe, uštedjelo bi se oko milion i po.
dizanjem krivičnih prijava odgovorio je “to ćemo vidjeti”, rekavši da treba da obavi još par razgovora zbog čega će podnošenje prijave sačekati još neko vrijeme. Osvrćući se na Inicijativu za njegovu smjenu, on je ocijenio da je veliki broj članova SNP-a u Nikšiću osuđuje jer je provedena mimo statuta i bez ijednog političkog argumenta. “Ne postoji nijedan argument političke prirode koji bi optužio Svetozara Golubovića da nije radio svoj posao kako treba da radi, čak naprotiv, ali to neće potpisnici inicijative da saopšte, da sam upravo zbog takvog načina rada došao na udar te grupe članova OO i nekih drugih koji forsiraju te aktivnosti”, zaključio je on. V.K.
Golubović ne priznaje rezultate glasanja na sjednici lokalne stranačke organizacije zbog nedostatka kvoruma.
Otvaranje pregovora sa Evropskom unijom (EU) ne podrazumijeva za Crnu Goru značajne novine u procesu korišćenja instrumenata pretpristupne podrške (IPA) Unije, bar ne do 2014. godine, kada će Evropska komisija (EK) planirati nova sredstva za sedmogodišnji period. Iz Kancelarije Nacionalnog koordinatora za IPA agenciji MINA su pojasnili da usvojenom regulativom u oblasti korišćenja pretpristupne podrške EK ne predviđa povećanje novca podrške početkom procesa pregovaranja. “Iznos sredstava finansijske podrške kroz instrument IPA, EK planira na nivou finansijske perspektive za period od sedam godina. Finansijskom perspektivom od 2007. do 2013. godine Crna Gora je kroz ovaj fond dobijala prosječno oko 35 miliona EUR bespovratnih sredstava podrške godišnje”, kazali su iz Kancelarije. Kako navode, taj iznos se neće bitnije promijeniti ni u narednoj godini, za koju je Crnoj Gori dodijeljeno 35,4 miliona EUR.
„Izrada nove finansijske perspektive za period od 2014. do 2020. godine je u toku. Za sad se još uvjek ne može govoriti o iznosu sredstava koja će biti dostupna Crnoj Gori nakon 2014. godine, iako se ne očekuju značajnije promjene u iznosu dodijeljenih sredstava i procesu njihovog korištenja“, pojasnili su iz Kancelarije. IPA-a ima pet komponenti, koje se odnose na podršku tranziciji i izgradnji institucija, prekograničnu saradnju, regionalni i razvoj ljudskih resursa, kao i poljoprivredni i ruralni razvoj.
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Politika
NEDJELJA, 29.7.2012.
5
i se uštedjelo oko 1.500.000 eura ovoj sumi treba dodati i prethodno navedenu sumu koja će biti opredijeljena organima za sprovođenje izbora - tako da će parlamentarni izbori koštati oko tri miliona eura”, ističe sagovornik Dnevnih novina Vlado Dedović iz Centra za monitoring (CEMI). Ušteda u budžetu mogla bi da se napravi ukoliko bi državni vrh odlučio da predsjedničke izbore održi isto kad i parlamentarne, s obzirom na to da mandat aktuelnom predsjedniku Filipu Vujanoviću ističe 21. maja. Naime, za predsjedniče izbore, kao i za parlamentarne, ista suma novca se izdvaja za administraciju. Pored toga, 600.000 eura državnih para daje se predsjedničkim kandidatima. To znači da predsjednički izbori koštaju oko dva miliona eura. Opet, kada se sve sabere, ispada da se za parlamentarne izbore troši tri miliona eura, za predsjedničke dva. Međutim, ukoliko bi vladajuća koalicija odlučila da izbore održi istog dana, uštedjeli bi u, i ovako okrnjen državni budžet, skoro milion i po eura, koliko košta administracija. “Održavanje parlamentarnih
Održavanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora u jednom danu je najekonomičnija opcija. Međutim, na koju god soluciju se odlučili politički akteri, činjenica je da su izbori u ovom finansijski veoma delikatnom trenutku za Crnu Goru izuzetno skupa “igra” i predsjedničkih izbora u jednom danu je trenutno najrealnija opcija. Međutim, na koju god soluciju se odlučili politički akteri, činjenica je da su izbori u ovom finansijski veoma delikatnom trenutku za Crnu Goru izuzetno skupa “igra”, ističe Dedović. Pored toga, on upozorava da na predstojećim i parlamentarnim i predsjedničkim izborima treba spriječiti zloupotrebu državnih resursa tokom izborne kampanje. To znači, ističe on, da ministri i gradonačelnici “svoje obaveze smanje ili pak zamrznu tokom cjelokupnog trajanja izbornog procesa”. “Tu se podrazumijevaju i pro-
jekti koji su realizovani ili će biti realizovani u narednom periodu iz državnog budžeta. Ministri i gradonačelnici ne smiju prisvajati niti promovisati te projekte u cilju promocije političkih partija iz kojih dolaze - ni na državnom ni na lokalnom nivou”, zaključuje Dedović.
Troškovi izbora u drugim državama: ● SAD će na predstojeće predsjedničke izbore potrošiti preko milijardu eura ● Srbija je na ovogodišnje predsjedničke i parlamentarne potrošila 20 miliona eura
Pratite nas na twitteru
@dnovine
Globus
6 kratke
vijesti
Serijski ubica osuđen na smrt PEKING - Zbog ubistva 11 ljudi u jugozapadnoj kineskoj provinciji Junan, juče je osuđen na smrt serijski ubica Džang Jongming. Agencija Sinhua javila je da je sud u glavnom gradu Junana, Kunmingu, proglasio Džanga (56) krivim za ubistvo 11 ljudi u okrugu Djining između 2008. i 2012. On tokom suđenja nije pokazivao da se kaje zbog zločina.
NEDJELJA, 29.7.2012.
SIRIJA
Počela totalna ofanziv
Neke četvrti u gradu Alepu postale su prava ratišta, civili se skrivaju
Hapšenja igračica u Makedoniji SKOPLJE - Makedonska policija privela je 46 djevojaka, među kojima su 22 srpske državljanke, zbog toga što su nezakonito radile kao igračice u četiri restorana u nekoliko mjesta u zapadnoj Makedoniji. Djevojke su prebačene u Tranzitni centar za strance, koji je danas posjetila ministarka unutrašnjih poslova Gordana Jankuloska.
Nepal: Poginulo 14 hodočasnika KATMANDU - Najmanje 15 hodočasnika poginulo je kada je džip, kojim je trebalo da se prevezu do svetog mjesta na jugu Nepala, sletio s autoputa, saopštila je policija. Poginulo je 14 Nepalaca i jedan Indijac, prenijela je agencija PTI, dodajući da su među žrtvama četvoro djece, devet žena i dvojica muškaraca.
Obama odobrio vojnu pomoć Izraelu
VAŠINGTON - Američki predsjednik Barak Obama odobrio je juče dodatnu vojnu pomoć Izraelu u visini od 70 miliona dolara. Taj potez se tumači kao nastojanje da uvjeri američke Jevreje da je odan savezništvu dvije zemlje uoči posjete svog rivala republikanca Mita Romnija jevrejskoj državi.
Prema podacima sirijske opservatorije za ljudska prava, od izbijanja pobune protiv sirijskog režima u martu prošle godine ubijeno je najmanje 19.106 ljudi.
A
LEP, SOČI - Vojne snage sirijskog predsjednika Bašara Asada počele su da bombarduju grad Alep, koji je jedno od najvećih uporišta pobunjenika. Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao da se nazire tragedija u ovom gradu
Pripadnici regularne vojske raspoređeni su već nekoliko dana na periferijama Alepa, a prema riječima predsjednika sirijske Opservatorije za zaštitu ljudskih prava, Rami Abdel Rahmana, Asadove trupe juče su krenule ka kvartu Salahedin, gdje “ima nejviše pobunjenika”
“Može se reći da je ofanziva počela”, rekao je Rahman. Reporter Frans presa je javio da je bombardovanje opkoljenog Salahedina, počelo juče izjutra, a prema riječima aktivista i pobunjenika, oko tog kvarta raspoređeno je stotinak tenkova. “Snage režima pokušale su juriš na Salahedin, ali heroji
Slobodne sirijske vojske su odgovorili na napad i potisnuli regularnu vojsku”, rekao je Frans presu jedan od lokalnih komandanata pobunjenika, Abdel Džabar al-Okaidi. Prema navodima opozicionih aktivista, sirijska vojska je krenula u kontraofanzivu na pobunjenike u Alepu, dovodeći pojačanje u jugozapadni dio tog trgovinskog centra. Britanski Bi-Bi-Si javlja da su tenkovi iz okoline Alepa počeli da se kreću prema jugozapadnim četvrtima grada i da je rano juče intenzivirano bombar-
dovanje oblasti pod kontrolom pobunjenika, dok vojni avioni nisko nadlijeću grad. Ova mreža navodi i da su snage lojalne sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu mnogo brojnije i bolje naoružane od pobunjenika. Jedan portparol aktivista u Alepu je Frans presu kazao da “hiljade ljudi” bježi od bombardovanja i da su preplašeni od helikoptera koji lete veoma nisko. Veliki broj civila sklonio se u prizemlja kuća, i u škole, a stanovnici kvarta al-Sukari masovno su počeli da bježe iz svojih domova.
nesreća
Grom usmrtio četvoro Poljaka VARŠAVA - Četvoro Poljaka poginulo je kada ih je udario grom dok su planinarili na jugu zemlje, u blizini granice sa Slovačkom, javili su lokalni mediji. Tijela bračnog para pronađena su u petak u blizini jednog klanca, udaljenog nekoliko stotina metara od hotela u
kom su bili smješteni. Pored njih, pronađena su i tijela njihove kćerke i njenog vjerenika, oboje 22-godišnjaka. Jedan
od spasilaca je izjavio da je izuzetno rijetko da od jednog udara groma nastrada četvoro ljudi. Poljski i slovački spasioci su,
uz pomoć pasa i helikoptera, od srijede tragali za Poljacima, čiji je nestanak prijavljen u srijedu, prenijela je agencija Rojters.
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Globus
NEDJELJA, 29.7.2012.
iva na Alep u podrumima i školama
Sergej Lavrov: Sirijska vlada mora da reaguje
MOSKVA - Rusko ministarstvo odbrane demantovalo je da pregovara o otvaranju vojnih baza na Kubi, Sejšelima i u Vijetnamu, navodeći da takvi navodi predstavljaju “fantaziranje” medija. Demanti je uslijedio nakon što je komandant ruske mornarice, viceadmiral Vitalij Čurkov, navodno izjavio da Rusija pregovara o otvaranju vojnih baza u tim zemljama.
7
Korejski rat koji je započeo kao građanski rat vodio se između komunističke Demokratske Narodne Republike Koreje i kapitalističke Južne Koreje od 1950. do 1953. godine. U ratu su se na strani Južne Koreje borile SAD i snage UN, dok su glavna podrška Sjevernoj Koreji bile Kina i SSSR. Procjenjuje se da je tokom rata poginulo između 1.200.000 i 1.500.000 ljudi.
GODIŠNJICA
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je juče da se nazire tragedija u sirijskom gradu Alepu, ali da nije realno očekivati da vlada sjedi skrštenih ruku dok oružani pobunjenici okupiraju veće gradove. “Ubjeđujemo vladu da je ona ta koja mora da načini neke prve korake. Ali, kada oružana opozicija okupira gradove kao što je Alep, gdje, kako sam razumio, prijeti nova tragedija, nije realno očekivati da vlada to i prihvati”, rekao je Lavrov poslije razgovora s japanskim kolegom Koićirom Gembom u Sočiju.
RIJAD - Jedan Saudijac se vratio u zemlju poslije sedam godina zatočeništva u Izraelu, gdje je uhapšen nakon što se “izgubio u pustinji”. Abdel Rahman el-Etevi je uhapšen 2005. godine, nakon što “se izgubio u Sinajskoj pustinji” u Egiptu. U vrijeme hapšenja mediji su međutim objavili da je pokušao da se ilegalno ubaci u Izrael kako bi izveo napad na izraelske ciljeve.
BEZBJEDNOST
Hapšenja tokom otvaranja Olimijade
Uhapšeno je stotinu biciklista koji su pokušali da probiju bezbjednosni kordon LONDON - Više od 100 ljudi uhapšeno je na protestu biciklista održanom tokom otvaranja Olimpijskih igara u Londonu, saopštila je juče britanska policija. Skotland jard je naveo da su dvije grupe demonstranata uhapšene blizu Olimpijskog parka zbog sumnje da su prekršili uslove demonstriranja i da su izazvali uznemirenje jav-
nosti. Biciklisti su identifikovani kao aktivisti biciklističkog kluba koji se sastaje jednom mjesečno radi grupnih vožnji bicikla. Policija je demonstrantima zabranila da uđu u zonu Olimpijskog parka u istočnom Londonu za vrijeme otvaranja Olimpijade u petak uveče, ali oni su pokušali da se biciklima probiju kroz bezbjed-
nosni kordon. Došlo je do koškanja između policije i nekoliko aktivista kojima su prolaz blokirala policijska vozila, saopštio je Skotland jard. Nema izvještaja da je iko ozbiljno povrijeđen. Policija je rekla da se neki od uhapšenih nalaze u policijskim stanicama, dok su neki pušteni uz kauciju, ali nije navela nikakve druge detalje.
Sjeverna Koreja obilježila 59 godina od primirja Iako su primirjem okončani sukobi, nije potpisan nikakav mirovni sporazum, pa je na Korejskom poluostrvu tehnički i dalje ratno stanje PJONGJANG - U Sjevernoj Koreji obilježena je 59. godišnjica primirja kojim je 1953. godine okončan Korejski rat, ali formalno još nije sklopljen mirovni sporazum. To k o m c e r e m o n i j e u Pjongjangu, više stotina sjevernokorejskih veterana obećali su lojalnost lideru Kim Džong Unu. Najviši politički zvaničnik u vojsci Čoe Rijong Hae, dok je stajao ispod portreta prethodnog sjevernokorejskog lidera Kim Džong Ila i osnivača države Kim Il Sunga, pozvao je okupljene da “slijede vođstvo maršala Kim Džong Una i pobijede sve bitke”. Dok Sjevernokorejci godišnjicu primirja slave kao pobjedu u ratu za oslobođenje otadžbine,
Južna Koreja i snage UN koje su pod vođstvom SAD učestovale u Korejskom ratu, taj dan oblježavaju kao primirje kojim je okončan trogodišnji rat. Južnokorejski i američki zvaničnici su godišnjicu obilježili u selu Panmundžom na granici, gdje je i potpisano primirje. Iako su primirjem okončani sukobi, nije potpisan nikakav mirovni sporazum, pa je na Korejskom poluostrvu tehnički i dalje ratno stanje. Pjongjang je uoči godišnjice ponovo tražio od SAD da potpiše mirovni sporazum sa Sjevernom Korejom. Iz Vašingtona, sa druge strane, poručuju da će normalni odnosi biti uspostavljeni tek kada Sjeverna Koreja odustane od nuklearnih programa.
Žena Kim Džong Una je bivša pjevačica Supruga Kim Džong Una je bivša pjevačica Ri Sol Džu, koju je lider Sjeverne Koreje vjerovatno zapazio na jednom od njenih nastupa, javili su južnokorejski mediji. Južnokorejski poslanik Džun Čung Rai rekao je da je, na osnovu informacija obavještajne službe, Ri rođena 1989. godine i da je studirala pjevanje u Kini. Ri je u septembru 2005. godine posjetila Južnu Koreju, sa navijačkim timom svoje zemlje na Azijskom takmičenju u atletici, prenio je list Čajna dejli. Južnokorejska štampa piše da je Ri studirala na Univerzitetu Kim II Sung. Rođena je u sjeveroistočnoj provinciji Sjeverni Hamgjong, otac joj je akademik, a majka ljekar.
Pratite nas na twitteru
8
@dnovine
Ekonomija Mini inteRvju
Samo nas biznis može izvući Zoran Vulević, Montenegro biznis alijansa
1. Šta su ključni izazovi za crnogorsku ekonomiju na putu u EU? Prije svega neophodno je da se nastavi usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa evropskim, po svim pitanjima koja se tiču ekonomije, odnosno biznisa i da se na pravi način sve to implementira u praksi. Čini se da bi jedan od glavnih izazova na tom putu bio kontinuirani rad na povećanju konkurentnosti crnogorskih proizvoda i usluga. Neophodno je, dakle, proizvoditi robu i pružati usluge koji zadovoljavaju zahtjeve međunarodnog tržišta. Uloga menadžmenta preduzeća u svemu tome biće veoma važna. Ali, i svih zaposlenih koji definitivno moraju shvatiti da samo radom i odgovornim ponašanjem prema svojim obavezama mogu pomoći i sebi i firmi. Sljedeća važna stvar je da država nastavi da stvara ambijent što pogodniji za razvoj biznisa na svim nivoima. Jednom riječju, svi relevantni subjekti se moraju uključiti u taj proces, kako bi se pomoglo što bržem uključivanju Crne Gore u evropske ekonomske tokove. 2. Koje su najveće biznis barijere za crnogorske privrednike? Rekli bi smo da je i dalje jedna od ključnih barijera sporost administracije, odnosno još uvijek prisutno birokratsko ponašanje. Razlog tome je, u suštini, nedovoljno shvatanje važnosti biznisa za ukupan razvoj Crne Gore. Zaposleni u javnom sektoru su tu da bi bili na usluzi građanima, a nikako da bi pokazivali svoju strogoću i nadmoć kroz nepotrebno odlaganje izvršenja njihovih zahtjeva i sl. Činjenica je da se u tom pogledu stvari mijenjaju na bolje, ali iz kontakata sa ljudima iz privatnog sektora dolazimo do saznanja da ti problemi i dalje postoje, naročito na lokalnom nivou. Dakle, neophodno je iz korijena mijenjati odnos prema strankama, odnosno građanima, shvatiti i prihvatiti da su oni u svemu tome glavni igrači. Eliminisanje biznis barijera se mora nastaviti, naročito na lokalnom nivou, gdje se čak uvode novi nameti i obaveza za poslodavce, koje jednostavno ne smijemo opterećivati uvođenjem novih obaveza ili povećanjem već postojećih. Takođe, treba nastaviti sa pojednostavljenjem svih procedura i skraćivanjem rokova za dobijanje raznih dozvola i drugih dokumenata koji se tiču biznisa. Ponavljam, samo nas biznis, odnosno privatni sektor može izvući iz ekonomske i finansijske krize, a pošto nemamo rezervni privatni sektor, pomognimo postojećem da se maksimalno razvije. 3. Koji su najveći potencijali naše ekonomije? Uvjeren sam da potencijale, prije svega, treba tražiti u sektorima koje nam je priroda dala. Komparativna prednost Crne Gore je nesumnjiva. Imamo mogućnosti za razvoj turizma, energetike, posebno su nam vodni potencijali značajni, za razvoj drvoprerade zbog bogatstva Crne Gore šumom, poljoprivredni resursi su respektibilni, sjajne su mogućnosti za proizvodnju hrane i td. Ako smo definisali sektore koje treba razvijati, a koji su nam prirodom dati, rekao bih da bi bilo pragmatično prema tome graditi i sistem obrazovanja, odnosno stvarati kadrove na najvišem nivou upravo u tim sektorima. To znači da je neophodno povećati našu konkurentnost na svim nivoima, jer prirodni resursi u rukama onih koji znaju njima upravljati su garancija za uspješno poslovanje. Crna Gora ima potencijale, treba ih znati iskoristiti. U jednostavnim odlukama se najčešće kriju prava rešenja, to treba stalno imati na umu.
NEDJELJA, 29.7.2012.
POLJOPRIVREDA
Daleko ispod
Dobri uslovi za proizvodnju, ali fali strategija razvoja Ivana Boljević
I
laičkim okom posmatrano, nije teško zaključiti da naša zemlja obiluje mogućnostima za poljoprivredni razvoj, šta više i za evropski nivo. Ono što je, međutim, mnogo teže je napraviti plan po kom bi se u relativno kratkom roku i sa malim ulaganjima ostvarili dobri rezultati. Oni rijetki domaći uspješni privrednici bolje uočavaju sve mogućnosti, ali i prepoznaju greške u koracima koje sputavaju razvoj.
Iz ugla onih koji uspješno u proizvodnju, posebno grinfild posluju na našem podneblju, investicija, onda možemo konpoput kompanije Plantaže čiji statovati da je neophodno stvaproizvodi predstavrati i raditi na unaljaju Crnu Goru šipređenju povoljnog rom svijeta, naša privrednog ambizemlja obiluje mojenta tj. definisagućnostima. Meti nacionalnu strategiju razvoja ovog đutim, na dobrim Sektor proizvodtemeljima lako je nje hrane ima važnu sektora i obezbijegraditi, ali dobre te- ulogu u ekonomiji diti veća ulaganja i melje treba najprije Crne Gore, a njegovo povoljnije uslove fipostaviti. U kompa- učešće u bruto druš- nansiranja ove proniji Plantaže sma- tvenom proizvodu je izvodnje”, kazala je za Dnevne novine traju da je neop- još uvijek malo hodno povećati uladirektorica komganja u sektor poljoprivrede, ali panije 13. jul Plantaže, Verica izgraditi plan razvoja. Maraš. Prema riječima Maraš, sek“Ako imamo u vidu visok nivo stranih direktnih investici- tor proizvodnje hrane ima važja koje su ušle u Crnu Goru po- nu ulogu u ekonomiji Crne Gosljednjih godina, u iznosu od re, a njegovo učešće u bruto 5,5 milijardi, kao i činjenicu društvenom proizvodu je još da je malo tih sredstava došlo uvijek malo. Posljednjih godi-
na ovaj sektor u bruto društvenom proizvodu učestvuje sa 13,5 odsto (poljoprivreda 7,4 odsto, a prehrambena industrija sa 6 odsto). Maraš smatra da Crna Gora ima sve preduslove da ostvari značajno veći obim poljoprivredne proizvodnje, posebno kao sirovinska baza za razvoj prerađivačke industrije, kao i da kreira međunarodno prepoznatljive brendove u ovoj oblasti. “Opšti zaključak je da je Crna Gora uvozno zavisna za većinu poljoprivrednih proizvoda, što
POJAŠNJENJE
Sproveli, ali kasno obavijestili Vlada: Prozivali smo kompanije jer nas nijesu na vrijeme obavijestile o smanjenju zarada S obzirom da se određeni broj javnih kompanija, koje se u Vladinom izvještaju o realizaciji njenih zaključaka u vezi sa odlukom o utvrđivanju zarada i nadoknada, navode da nijesu ispoštovali njene zaključke, a koji su u međuvremenu saopštili da su to uradili, iz Vlade su objasnili da se radi o presjeku stanja na dan sastavljanja izvještaja. Te firme su se našle na spisku, jer su informaciju o sproveđenju Vladinih odluka, dostavili nakon što je sastavljen Izvještaj. “Izvještaj o realizaciji zaključka Vlade, sa sjednice od 21. aprila 2012. godine, u vezi utvrđivanja najvišeg iznosa zarada rukovodećim licima u javnim ustanovama i preduzećima u kojima država ima većinsko vlasništvo predstavlja presjek stanja na dan pripreme izvještaja na osnovu podataka koji su dostavljeni na adresu državnih organa koje je Vlada zadužila da prate realizaciju zaključaka”, saopšteno je iz Vladinog biroa za odnose
CBCG: Nijesmo dužni da obavještavamo Vladu Iz Centralne banke, koja se takođe pominje u Izvještaju o realizaciji zaključaka Vlade od 3. maja 2012. godine, sa sjednice od 25. aprila 2012. koji je usvojen na sjednici u četvrtak, objasnili su da su oni institucija koja je nezavisna u ostvarivanju ciljeva i izvršavanju funkcija utvrđenih Ustavom Crne Gore i Zakonom o CBCG, kao i da nije dužna da podnosi izvještaj Vladi o svojim preduzetim mjerama racionalizacije troškova. “Kao odgovorna institucija Centralna banka Crne Gore je u posljednje dvije godine, dakle i prije preporuka Vlade, i tokom proteklog perioda 2012. godine, preduzimala sveobuhvatne mjere na planu racionalizacije “Troškova poslovanja” anticipirajući na ovaj način negativne efekte ekonomsko-finansijske krize”, saopšteno je iz CBCG. Dodaju da su kao rezultat ovih mjera, u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine, realizovali uštede od 330.000 eura. sa javnošću. Vlada je u četvrtak usvojila Izvještaju o realizaciji zaključaka Vlade sa sjednice od 25. aprila 2012. godine, u kojem se navodi da devet javnih preduzeća. U Izvještaju se takođe navodi da Vladi nijesu dostavili informaciju: Centralna banka Crne Gore, Agencija za lijekove
i medicinska sredstva, Agencija za elektronske medije, Komisija za hartije od vrijednosti i Nacionalna turistička organizacija. Na ovaj izvještaj reagovala su pojedina javna preduzeća koja su saopštila da su oni sporoveli zaključe i o tome obavijestili Vladu.
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Ekonomija
NEDJELJA, 29.7.2012.
d mogućnosti
treba da bude jasan signal domaćim proizvođačima da postoji ogroman prostor za povećanje proizvodnje. Ono što je važno istaći jeste da Crna Gora ima 33.300 hektara neobrađenog zemljišta”, zaključila je Maraš.
Crna Gora je neto uvoznik poljoprivredno- prehrambenih proizoda. Ukupna robna razmjena u 2011. godini je bila veća za 13,7 odsto u odnosu na 2010. godinu. Ukupno je izvezeno robe u vrijednosti 434,4 miliona eura, što je za 31,5 odsto više nego prethodne godine, dok je ukupan uvoz iznosio 1,8 miliona eura, što je 10,2 odsto više nego u 2010. godini.
Istraživanje
kratke vijesti Sportski tereni umjesto skladišta Generalni sekretar Saveza sindikata (SSCG), Zoran Masoničić zabranio je ulazak medijima neradnim danima u službene prostorije gdje zaposleni u Stručnoj službi štrajkuju glađu, saopštili su predstavnici radnika. Predstavnik Sindikalne organizacije Stručne službe SSCG, Senka Rastoder kazala je agenciji Mina-biznis da novinarska ekipa nije mogla da dođe do njih, sa obrazloženjem portira da je Masoničić zabranio ulazak medijima neradnim danima.
Nakon neuspjelog tendera za davanje u zakup skladišta za pogonsko gorivo Cerovo, Vlada je odlučila da to zemljište ustupiti na privremeno upravljanje i korištenje, bez naknade, opštini Bijelo Polje. “Skladište će se koristiti za potrebe javnih preduzeća i ustanova, kao i gradnju sportskih terena”, navodi se u Informaciji o postupku valorizacije skladišta pogonskog goriva Cerovo koju je u četvrtak usvojila Vlada. U Vladi smatraju da bi privremeno ustupanje skladišta Cerovo bjelopoljskoj Opštini bilo cjelishodno, s obzirom na činjenicu da tender za njegovo davanje u zakup nije uspio.
Tri puta manji promet na berzi Promet na berzi ove sedmice iznosio je 674.310 eura i bio je oko 30 odsto manji nego prethodne. Najveće učešće u prometu imale su akcije barskog preduzeća Absolute, 42,3 odsto. U četvrtak je prodato 1,25 odsto akcija preduzeća za 285.000 eura. Najviše su rasle akcije Elektroprivrede 17,3 odsto na 1,9 eura, Jugopetrola 3,5 odsto na 7,5 eura, Luke Bar 6,3 odsto na 17 centi. Oslabile su akcije Prve banke 19 odsto na 60,75 eura, Ulcinjske rivijere 14,9 odsto na 1,65, Trebjese 10,1 odsto na 55,76, Instituta Simo Milošević 7,5 odsto na 28 i Solane Bajo Sekulić 4,2 odsto na 2,3 eura.
Jugopetrol
Dužnička kriza stigla i do Balkana
Podgorica nije Frankfurt
Dužnička kriza sa kojom se suočavaju Grčka, Španija, Portugalija i druge zemlje, stigla je i do Balkana, čiji nedovoljno razvijeni izvozni sektori itekako osjećaju krizu svojih kupaca, pišu njemački mediji. Prema rezultatima analize koju je sprovela firma Ekonomist intelidžens junit, Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Rumunija i Srbija su najviše patile zbog krize koja je izbila 2008, prenose agencije. Njemački mediji pišu kako je zapadni Balkan po tradiciji strukturno slab region, koji ne raspolaže sa dovoljno industrijskih proizvoda za izvoz i uporedo se bori sa visoko zaduženim privatnim sektorom. Najnoviji podaci Eurostata, statističke agencije EU, o bruto domaćem proizvodu (BDP) po glavi stanovnika pokazuju
Crnogorski Jugopetrol reagovao je juče na navode kompanije Montenegro erlajnz (MA) koja je navela da su, zahvaljujući monopolističkoj poziciji koju imaju, cijene avio goriva u našoj zemlji znatno veće u odnosu na druge evropske destinacije. Kao primjer iz MA su naveli da je cijena goriva u Podgorici nevjerovatnih 895 eura po toni, te da je to 70 eura skuplje nego u recimo u Frankfurtu, 67 eura nego u Beogradu, odnosno 60 eura više nego u Parizu. Iz PR službe Jugopetrola za Dnevne novine su kazali da takvo poređenje nije na mjestu. “Po načinu na koji se snabdijevaju gorivom i količinama goriva koje troše, podgorički aerodromi koje navode u MA su neuporedivi. Dakle, možemo porediti cijene sa aerodromima u Skoplju, Tirani, Prištini, Dubrovniku, Ljubljani. Na-
Crna Gora, Rumunija i Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija najviše su patile zbog krize
da regionu predstoji dug put u procesu oporavka. U Bosni i Hercegovini BDP iznosi 29 odsto od prosjeka u 27 zemalja članica EU, u Albaniji 31, Srbiji 35, Makedoniji 36, a u Crnoj Gori 43 odsto. U Hrvatskoj, budućoj članici EU, taj procenat je 61 odsto, a u Sloveniji, koja je 2004. primljena u Uniju, iznosi 84 odsto. Prema navodima Svjetske banke (SB), u zemljama jugoistočne Evrope takođe raste
siromaštvo. U šest zemalja jugoistočne Evrope - Albaniji, BiH, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, prema procjenama SB, 7,8 odsto stanovništva pati od ekstremnog siromaštva i dnevno živi sa manje od 2,5 dolara. Teško je, međutim, preciznije procijeniti uticaj finansijske krize na siromaštvo u tim zemljama, pošto podaci o tome nijesu u cjelosti dostupni, zaključio je švajcarski list.
9
ravno, ukoliko smatraju da treba da dovedu stručnjake, neka to učine” saopšteno je Dnevnim novinama iz PR službe Jugopetrola. Izvršni direktor MA Petar Glomazić ranije je saopštio da već više od tri i po godine ta avio-kompanija plaća skuplje gorivo u Podgorici i Tivtu u odnosu na druge evropske destinacije, pri čemu razlika u prosjeku iznosi 50 eura po toni. Za neke destinacije razlika je viša od 100 eura. Iz kompanije najavljuju da će sazvati sastanak sa predstavnicima Jugopetrola kako bi počeli pregovore o promjeni aktuelnih cijena. “Odbor direktora MA zaključio je da svaki pozitivan efekat koji se ostvari konsolidovanim brojem letjenja i povećanim brojem putnika nestaje sa novim cjenovnikom i rastom cijene goriva”, kazao je Glomazić.
Pratite nas na twitteru
@dnovine
10 Društvo
NEDJELJA, 29.7.2012.
kratke vijesti Parlamentarni kanal moraju podržati građani Prije formiranja parlamentarnog kanala trebalo bi sprovesti istraživanje javnog mnjenja, kako bi nadležni znali da li imaju podršku onih koji će učestvovati u njegovom finansiranju, smatra član Savjeta Radio Televizije Crne Gore, Goran Đurović. Generalni direktor, Rade Vojvodić, rekao je ranije da bi uvođenje novog parlamentarnog kanala, na kojem bi građani od jeseni mogli redovno da prate skupštinska dešavanja, koštalo Javni servis između 800 hiljada i milion eura. Savjet RTCG već je prihvatio predlog izmjene Zakona o radio-difuznim servisima kojim je predviđeno uvođenje Parlamentarne televizije i saglasan je sa tom inicijativom, ali bi svima bilo lakše, smatra Đurović, “ako znamo da je to ustanovljena potreba građana i da su saglasni sa nečim za što će izdvajati novac”.
CAZAP: Promijenite mobilnog operatera Centar za zaštitu potrošača pozvao je građane koji ne žele da pristanu na izmijenjene uslove korišćenja usluga mobilnog operatora Telenor Crna Gora da promijene mrežu, koristeći Zakon o elektronskim komunikacijama pri čemu imaju pravo zadržavanja svog broja. Iz Telenora su saopštili da će od 13. avgusta ograniči validnost pripejd dopune, tako da će korisnici koji dopune iznos do pet eura novac moći da troše narednih 30 dana, a oni koji dopune iznos veći od pet eura, narednih 90 dana. Transfer novca će se naplaćivati, a minimalna elektronska dopuna pripejd računa iznosiće dva eura. Predsjednik skupštine CEZAP, Predrag Boljević kazao je agenciji Mina-business da građani imaju izbora s obzirom da Telenor nije jedini, već jedan od tri mobilna operatora u Crnoj Gori. “Ako želite i hoćete da sačuvate svoj postojeći broj, a ne želite i nećete pod novim uslovima da ostanete Telenorov korisnik, iskoristite član 98. Zakona o elektronskim komunikacijama i promijenite operatora, zadržavajući svoj broj”, poručio je Boljević.
Numanović opet na Koniku Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović posjetio je juče Romske porodice u izbjegličkom naselju Konik, koje su nakon izbijanja požara smještene u šatorima. Kako nam je saopšteno iz Ministarstva, svih 150 porodica, koje su u šatorima na Koniku, redovno dobijaju hranu i vodu i obezbijeđena je adekvatna zdravstvena zaštita. “Ministar se uvjerio da je svih 150 porodica smješteno u šatorima, da redovno dobijaju hranu i vodu, i obezbijeđena je adekvatna zdravstvena zaštita. Takođe je informisan da medicinske ekipe redovno obilaze kamp, te da nije zabilježena nijedna hidrična infekcija, niti bolest”, navodi se u saopštenju.
Razgovori o deblokadi deponije u Beranama sjutra Predstavnici Opštine Berane i Mjesne zajednice Beranselo sastaće se sjutra, kako bi razgovarali o deblokadi beranske gradske deponije koja se nalazi na području te MZ. Kako je saopšteno iz Opštine, osim predstavnika beranske lokalne uprave i MZ Beranselo, sastanku, koji je inicirao predsjednik Opštine Berane Vuka Golubović, prisustvovaće i predstavnici nadležnih državnih organa, Javnog preduzeća Komunalno, kao i nadležnih inspekcijskih organa. “Tema sastanka biće prevazilaženje problema nastalih blokadom dijela građana MZ Beranselo prilazu deponiji i istovaru komunalnog otpada, kao i preduzetim aktivnostima lokalne samouprave na izradi završene dokumentacije za izgradnju sanitarne deponije”, navodi se u saopštenju i podsjeća da je u toku četvrta blokada deponije “koju od 2010. godine sprovodi dio građana te MZ, nezadovoljnih njenom planiranom izgradnjom u toj MZ”. J.V.Đ.
NESIGURNOST
Ljekari rijetko p neželjena dejstv Broj prijava gotovo bitno manji od standarda Svjetske zdravstvene organizacije Bojana Brajović
C
rnogorski ljekari rijetko prijavljuju neželjena dejstva ljekova po pacijente Agenciji, koja upravo na osnovu tih prijava, najčešće procjenjuje bezbjednost upotrebe pojedinih medikamenata, štiteći tako zdravlje građana, pokazuju podaci prema kojima je od osnivanja Agencije za ljekove 2009. godine, stiglo svega 176 prijava. To je, međutim, nedovoljno da bi sistem praćenja bezbjednosti ljekova bio na nivou evropskih zemalja, iako iz Agencije optimistično saopštavaju da je broj prijava iz godine u godinu sve veći.
Koliki je broj ispoljenih neželjenih dejstava ljekova na zdravlje crnogorskih građana ne može se tačno znati, jer ljekari o tome rijetko obavještavaju Agenciju za ljekove. Da li je razlog njihova nedovoljna informisanost o značaju spontanog prijavljivanja i načinu na koji to mogu učiniti, ili nemarnost ostaje nejasno. Brojna istraživanja, rađena u inostranstvu i Crnoj Gori pokazala su, kako tvrde u Agenciji za ljekove i medicinska sredstva, da je najčešći razlog nesigurnost zdravstvenih radnika da li je neželjena reakcija kod pacijenta rezultat primjene pro-
pisanog lijeka. “Većina njih ima bojazan i od pokretanja određene vrste odgovornosti. Na radionicama koje od početka godine intenzivno organizuje Agencija u svim gradovima i zdravstvenim centrima u Crnoj Gori, zdravstveni radnici se kroz kontinuiranu edukaciju, informišu o načinu i značaju prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova”, kazala je rukovodilac Odjeljenja za farmakovigilancu, mr ph.spec. Maja Stanković. Da pomenute radionice očigledno nemaju efekta, pokazuje statistika, prema kojoj je na adresu Agencije, od njenog
osnivanja 2009. godine stiglo svega 176 prijava ljekara. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, baziranoj na broju pacijenata i konzumiranih ljekova, Agenciji za ljekove je trebalo stići gotovo tri puta više prijava, odnosno 500 za četiri godine ili 125 godišnje. Da smo daleko ispod tog “standarda” svjedoči podatak da je u 2009. godini broj prijavljenih neželjenih dejstava bio 35, godinu kasnije je opao za 9, dok je u prošloj godini prijavljeno 67. Ove godine je na adresu Agencije stiglo je 50 prijava. U Agenciji, ipak, imaju razumijevanja i kažu da se sistem nacionalnog nadzora nad bezbjednom primjenom ljekova ne može izgraditi preko noći, te da bolja situacija nije ni u zemljama regiona. Na pitanje da li je broj ispoljenih neželjenih dejstava ljekova na zdravlje građana znatno veći od prijavljenih, Stanković je kazala da je u zemljama EU gdje decenijama funkcionisu efikasni sistemi farmakovigilance, takođe broj prijavljenih slučajeva neželjenih dejstava daleko manji od
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Društvo 11
NEDJELJA, 29.7.2012.
125 prijav godišn a je - stan dard S ZO prijav 50 a go prosje dišnje Crnoj k u Gori
prijavljuju va ljekova Jedino su Hrvati ispunili standard To što je broj broj prijava ispod prosjeka koji propisuje Svjetska zdravstvena organizacija, ne brine Agenciju za ljekove. Naprotiv, s obzirom da “Agencija predstavlja najmlađu instituciju u zdravstvenom sistemu Crne Gore”, zadovoljni su činjenicom da broj prijava raste. Kada je riječ o prostorima bivše SFRJ jedino je Hrvatska, čiji Centar za prijavljivanje postoji još od 1974. godine zadovoljila kriterijume Svjetske zdravstvene organizacije od 200 prikupljenih prijava na milion stanovnika. “Mi se nadamo da ćemo već tokom sljedeće godine ostvariti taj cilj, što bi za jednu mladu instituciju poput naše bio veliki uspjeh”, kazala je Stanković. stvarne učestalosti njihovog ispoljavanja. “Crna Gora u tom smislu nije izuzetak. Vjerujemo da ukoliko bi, svjestan svoje zakonske obaveze i odgovornosti za zdravlje pacijenata, zdravstveni radnik posumnjao da je određeni, negativni ishod kod pacijenta i zaista rezultat primjene određenog lijeka, informaciju o tome dao na uvid i Agenciji, kao nadležnoj instituciji”, kazala je Stanković. Smrtni ishod od posljedica neželjenog dejstva ljekova Agenciji do sada nije pri-
javljen, a Stanković napominje da su zdravstveni radnici zakonom obavezni da bez odlaganja prijave svaku sumnju na bezbjednost lijeka ili sličan problem povezan sa primjenom ljekova. Ljekari bi trebalo da prijave svaku nedoumicu koju imaju sa medikamentima, jer to može samo da pomogne da se određeni lijek više ne primjenjuje na takav način i uz takvu indikaciju, a posebno je bitno kada su u pitanju novi ljekovi, o čijoj bezbjednosti još nije prikupljeno dovoljno podataka iz kliničke prakse.
UDRUŽENJE RODITELJI
Dojenje dobro i za majku i za dijete Svjetska nedjelja dojenja ove godine prvi put će se obilježiti u organizaciji roditelja
Crna Gora se ove godine prvi put našla na mapi organizatora Svjetske nedjelje dojenja, koja se u više od 150 zemalja svijeta obilježava već 20 godina, u prvoj sedmici avgusta. Obilježavanje sedmice dojenja u Crnoj Gori ove godine prvi put će organizovati Udruženje Roditelji okupljanjem u Dječjem parku na Kruševcu u Podgorici u subotu, 4. avgusta na kojem će svi zainteresovani moći da o dojenju razgovaraju sa stručnjacima. “Naši gosti će biti onkolog dr Nada Cicmil, pedijatar dr Vjera Janković, neonatolog dr Envera Lekić, dok će dr Olivera Miljanović predstaviti svoj priručnik “Preporuke za zaštitu zdravlja, ishranu i njegu djece” koji je izdao Dom zdravlja Danilovgrad”, kazala je za Dnevne novine Ana Vujnović iz Udruženja Roditelji. Tema ovogodišnje Svjetske nedjelje dojenja je desetogodišnjica UNICEF-ove i SZO-ove Strategije za ishranu male djece i odojčadi. Samo 36,5 odsto beba na svijetu je isključivo dojeno do na-
vršenih šest mjeseci, a u Crnoj Gori je taj procenat upola manji, samo 18 odsto. Podaci o stopi dojene djece kod nas su poražavajući, pa je cilj manifestacije, kaže Vujnović, da skrene pažnju na značaj dojenja za bebu, ali i majku. “Jedan od razloga što se manifestacija, čiji je sponzor kompanija Rosa koja je posvećena segmentu neonatologije, organizuje na otvorenom, je i što želimo da razbijemo društvene stereotipe o dojenju u javnosti”, kazala je Vujnović i najavila dalji rad Udruženja na pružanju pomoći u dojenju novopečenim majkama i trudnicama. Pored institucionalne pomoći pri dojenju njima je, kako je rekla, neophodna pomoć i po izlasku iz porodilišta, a prakse u svijetu su pokazale da najviše vjeruju drugim majkama koje su prošle kroz iskustvo
dojenja. “Roditelji pokazuju izuzetno interesovanje za tu temu, imamo odlične komentare u vezi organizovanja tog događaja, što na samom portalu Roditelji.me, što u ličnim kontaktima”, kazala je ona. Većina država nije usvojila, ili nije u dovoljnoj mjeri uvela nacionalne strategije za ishranu djece i odojčadi, pa je cilj ovogodišnje akcije i, kako je rekla, skretanje pažnje vladama ka uvođenju tih regulativa. “Udruženje Roditelji pridružuje se naporima Svjetske alijanse za akciju dojenja da se usvoje strategija za ishranu odojčadi, i da se donesu zakoni koji će takve napore podržati”, kazala je Vujnović i dodala da su pripremili postere i flajere koji sadrže 13 činjenica o dojenju koje će pokloniti crnogorskim porodilištima i domovima zdravlja. J.V.Đ.
STAV
Za uvredljive komentare krivi urednici portala Internet portali pretrpani negativnim komentarima na račun RE populacije Požar koji je u utorak izbio u izbjegličkom kampu na Koniku povukao je veliku lavinu negativnih komentara koje na internet portalima ostavljali anonimni korisnici. Oni tvrde da su Romi sami podmetnuli požar u kampu i da ih treba protjerati iz Crne Gore jer od njih država nikakve koristi nema. Pojedini ih nazivaju lopovima, drugi licemjerima, a oni najradikalniji optužuju za krađu svega i svačega na teritoriji glavnog grada. Prema riječima članice Savjeta za zaštitu od diskriminacije Vlade Crne Gore Biljane Alković, način na koji se komentariše status Roma u crnogorskom društvu je postao krajnje zabrinjavajući. “Sudeći po većinskim stavovima javnosti, Romi i Egipćani
Alković
su krivi za sve što ih je snašlo u životu. Stavovi javnosti koji se saopštavaju preko Internet medija postaju sve zabrinjavajući. Postavlja se opravdano pitanje ko su zapravo ti građani, koji usput kriju svoj identitet, a predstavljaju i saopštavaju krajnje negativan odnos pre-
ma ljudskim pravima, slobodi pojedinca, napretku društva”, kazala je za DN Alković. Izvršni direktor Fondacije za stipendiranje Roma Aleksandar Zeković za Dnevne novine kaže da bi urednici Internet portala trebali da snose dio odgovornosti za ovakvu vrstu ugnjetavanja romske i egipćanske populacije, kao što je to slučaj sa zemljama u regionu. “U zemljama regiona za ovakve komentare izricane su velike kazne, kod nas nažalost još ne. Komentar je dio teksta, tako da dio odgovornosti snose i urednici koji dozvoljavaju da se ti komentari objave. Ovo je samo dokaz koliko je kod nas zastupljen govor mržnje i etnička i socijalna distanca, ali i to će se morati brzo mijenjati, zaključio je Zeković. N.D.L.
Pratite nas na twitteru
@dnovine
12 Hronika racija
OBRAČUN
U kampu na Adi uhapšeni šverceri droge U planiranoj akciji inspektora crnogorske Uprave policije juče je rano ujutro u kamp naseljima koja se nalaze na ušću ade Bojane uhapšeni su N.K. (24) iz Podgorice i srpski državljanin N.T. (30). Zaplijenjeno je i oko 170 grama skanka, saopšteno je iz Uprave policije. Grupa policajaca sa psima upala je u kamp na desnoj strani ušća Ade Bojane i u blizini šatora jedne osobe iz republie Srbije našla oko 16 grama skanka. Drogu koja je bila sakrivena u žbunju pronašli su psi tragači specijalno dresirani za otkrivanje narkotika. Nakon toga, daljom istragom, inspektori su došli do sumnje da je droga iz žbunja vlasništvo Podgoričanina N.K. kod koga su pretresom pronašli još jedan gram skanka. Pošto je uhapšen, inspektori su uz krivičnu prijavu za šverc droge N.K. sproveli Višem državnom državnom tužiocu u Podgorici. Pretresom automobila “volvo”, valjevskih tabli, u vlasništvu N.T. inspektori su pronašli u pepeljari između sjedišta, jedan manji ručno pravljeni zamotuljak od PVC kese u
NEDJELJA, 29.7.2012.
kojem se nalazilo 5 grama skanka. N.T. je uhapšen zbog sumnje da je 26. i 27. jula nabavio i pripremio skank koji su koristili J.M. i K.M. N.T. je uz krivičnu prijavu sproveden Osnovnom državnom tužiocu u Ulcinju, naveli su u policiji. Kontrolišući Podgoričane M.D. (27) i M.P. (27), inspektori su pronašli manju količinu skanka zbog čega će protiv njih biti podnešena prekršajna prijava. Prema nezvaničnim izvorima, kamp na desnoj strani ušća, ulcinjskoj policiji godinama predstavlja veliki problem. “Posjetioci kampa se svake godine u toku sezone okupljaju u jednoj baraci na ušću koja je registrovana kao nevladina organizacija “Centar za kulturu”. Skoro cijelo ljeto sat nakon ponoći pa sve do jutra, pušta se glasna muzika od koje gosti u okolini ne mogu da spavaju. Apsurdno je što Morsko dobro takozvani Centar za kulturu koji okuplja uglavnom narkomane, svake godine uvrsti u godišnji plan i odobri mu zakup”, ispričao je izvor blizak policiji. B.R.
kratke vijesti Prijetio pekarima ručnom bombom Osumnjičeni Dž. A. (39) je u zoru došao u jednu od pekara u Orašju u Bosni i Hercegovini i sa ručnom bombom u rukama prijetio osoblju da će bombu aktivirati. Nastala je panika, a Dž. A. je zatim, vrijeđajući pekare, napustio objekt. “Ne znamo zbog čega su iz pekare ćutali o događaju, ali mi smo za prijetnju bombom saznali oko devet sati i to od građanina koji je želio ostati anoniman”, kazali su policajci. Kako su objasnili, policajci su postupili po prijavi i odmah u kuću osumnjičenog uputili policijsku patrolu. Policajci su ga zatekli kući i od njega su zatražili da im preda bombu. “Nije se opirao, nego je eksplozivnu napravu odmah predao. Uhapšen je i pritvoren”, ispričali su policijski izvori. B.R.
Ukrao tablete vijagre vrijedne 190.000 eura Slovenačka policija uhapsila je u utorak 25-godišnjeg mladića koji je tokom vikenda provalio u prostorije farmaceutske firme “Lek” u Lendavi i ukrao više od 240.000 tableta viagre koje su bile spakovane u 15 kontejnera, navodi slovenačko Delo. Mladić, bivši radnik spomenute firme, nakon krađe se sa plijenom sakrio se u obližnju šumu, gdje ga je pronašla policija. Kako se navodi, vrijednost ukradenih tableta iznosi oko 190.000 eura, a na crnom tržištu moglo se zaraditi i oko milion eura. Mladić je pritvoren, a tablete su vraćene preduzeću Lek. B.R.
Pokušao da zakolje druga Pošto je u svađi nožem uboo Rakovića koji se i dalje nalazi u životnoj opasnosti, Batrićević je ipak brzo uhvaćen na nikšićkoj magistrali Bojana Robović
U
obračunu dvojice prijatelja koji se juče oko 11.45 časova dogodio u bašti lokala brze hrane “Bocconcino”, kod glavne autobuske stanice u Podgorici, Podgoričanin Zlatko Raković (32) teško je povrijeđen od uboda noža u predjelu vrata i nalazi se u životnoj opasnosti.
Manja svađa dvojice prijatelja kulminirala je kada je Nikšićanin Dragan Batrićević izvadio nož i nasrnuo na Rakovića naočigled gostiju u bašti lokala brze hrane. U prvom naletu razjareni napadač uspio je da zarije oštricu noža u vrat Rakovića od čijeg uboda je prsnula krv na sve strane. Napadnutog mladića sigurne smrti spasio je taksista koji je iz ruku Batrićevića istrgao nož i razdvojio ih. Dok su gosti lokala pokušavali da zaustave krvarenje povrijeđenog mladića, napadač je pobjegao u nepoznatom prav-
cu. Ranjeni Raković ubrzo je prebačen u Urgentni centar Kliničko-bolničkog Centra Crne Gore gdje su ga ljekari hitno operisali. Odmah nakon incidenta, cijela podgorička policija se podigla na noge kako bi uhvatila Batrićevića. Prema nezvaničnim izvorima, policija je blokirala cijeli grad kako bi spriječila napadača da pobjegne iz Podgorice a opis Batrićevića poslat je i svim crnogorskim graničnim prelazima. Pored blokade svih izlaza iz grada, na autobuskoj i željezničkoj
Doktori mu spasili život Prema nezvaničnim izvorima ljekari su kod Rakovića konstatovali povrede vrata i traheje na vratu. Pošto je operisan, prebačen je na Odjeljenje intezivne njege gdje će se njegovo stanje pratiti do daljnjeg. stanici je povećan broj policajaca radi kontrole putnika. Blagovremena akcija podgoričke policije se vrlo brzo isplatila jer je Batrićević uhvaćen na izlazu iz grada prema Nikšiću dok je stopirao. Svi gosti lokala koji su bili svjedoci jučerašnjeg napadu na Rakovića dali su izjave u policiji.
Napao ga odmah pošto su naručili piće Vlasnik brze hrane „Bocconcino“ ispričao je za DN da nije bio u lokalu kada je Raković izboden nožem ali da mu je radnica koja ih je uslužila ispričala da je do obračuna došlo bukvalno par minuta pošto su sjeli za sto. „Poslužila
im je naručeno piće i krenula da ode do susjednog lokala kako bi uzela opremu. Poslije nekoliko koraka čula je povike i kada se okrenula jedan od mladića je krvav ležao na zemlji”, ispričao je vlasnik lokala.
MISIJA
UN tražile da crnogorski policajci ostanu na Kipru Mrvaljeviću i Kotlaji mandat u Misiji Ujedinjenih nacija produžen do februara sljedeće godine Po zahtjevu Odjeljenja za mirovne misije (DKPO) predstavnicima crnogorske Uprave policije Nebojši Mrvaljeviću i Slaviši Kotlaji produžen je mandat u Misiji Ujedinjenih nacija na Kipru, saopšteno je iz Uprave policije. Mrvaljević i Kotlaja ostaće na Kipru do 14. februara 2013. godine. Kako su objasnili u policiji, trenutno se intenzivno spro-
vode pripreme i osposobljavanje jednog broja policijskih službenika radi upućivanja u misije NATO i Evropske unije. “Učešće službenika Uprave policije u mirovnim misijama zasniva se na dobrovoljnoj osnovi. Zainteresovani kandidati se prijavljuju na interni oglas koji raspisuje Uprava policije na osnovu poziva DPKO (Odjeljenje za mirovne operacije UN u
Njujorku)”, kazali su u policiji. Kako su objasnili, na interni oglas se prijavljuju službenici koji moraju ispuniti niz uslova, počev od toga da protiv kandidata nije vođen disciplinski postupak, zatim da zadovoljavaju zdravstvene standarde, da govore engleski jezik, kao i to da je kandidat osposobljen za obavljanje policijskih poslova u misiji UN-a. Nakon polože-
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Hronika 13
NEDJELJA, 29.7.2012.
krivična prijava
Golman Zvezde uskoro na saslušanju kod sudije za istrage Cetinjanin Boban Bajković (27), golman FK Crvena zvezda, koji je početkom jula u ustaničkoj ulici u Beogradu, vozeći “alfa romeo”, oborio Milorada Đ. (52) uskoro će biti pozvan na saslušanje pred istražnog sudiju, jer je u beogradsko Prvo osnovno tužilaštvo stigla krivična prijava protiv njega, navode srbijanski mediji. “Tužilaštvo će zatražiti pokretanje istra-
nih testova Obuka za obavljanje policijskih poslova u misijama UN-a realizuje se u regionalnim centarima za obuku za buduće misionare. U specijalizovanim centrima Republike Slovenije i Hrvatske sa kojima crnogorska policija ima saradnju vrši se obuka naših kandidata. Pošto prođu razna testiranja i provjere, izabrani kandidati se Odlukom Vlade Crne Gore upućuju u misije. Nebojša Mrvaljević, komandir stanice UNPOLa Athineou, ranije je kazao da policajci u mirovnoj misiji na Kipru obavljaju od patrolnih do menadžerskih poslova i da su zaduženi
za rad sa civilima. On je pojasnio da ne mogu da privode, hapse i sprovode istrage. Odgovarajući na pitanje kolika je dnevnica pripadnicima Uprave policije koji učestvuju u mirovnim misijama, Mrvaljević je kazao da policajci imaju dnevnicu od 77 eura. “Nemamo obezbijeđen smještaj, prevoz, niti hranu. Pored toga, sljeduje nas naknada koja je propisana odlukom Vlade u iznosu od 59 eura dnevno za učešće u mirovnim operacijama”, ispričao je Mrvaljević. On je napomenuo da svi poslovi na Kipru se obavljaju u uniformi, bez oružja. B.R.
ge zbog sumnje da je Bajković počinio teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja. Miloradu Đ. su tada polomljena dva vratna pršljena”, ispričao je izvor iz pravosuđa. Do nesreće je došlo kada je Bajković iz jedne sporedne ulice pokušao da skrene u Ustaničku. “Bilo je uključeno zeleno svijetlo na semaforu za fudbalera, ali i za pješaka. On je morao da stane i propusti Milo-
rada Đ., ali to nije učinio”, kazao je izvor iz istrage koji je dodao da je alko-testom i analizom krvi na VMA utvrđeno da golman nije pio prije nego što je sjeo za volan. Nakon nesreće, Bajković je pozvao prijatelja koji je odvezao vidno oštećen auto, a novinarima je na pitanje šta se desilo odgovorio da je golman udario mačku i zamolio da ne fotografišu automobil. B.R.
Pratite nas na twitteru
@dnovine
14 Crna Gora S T A V
NEDJELJA, 29.7.2012.
DNEVNI BORAVAK
Lignjoslav ZORICA BULATOVIĆ KOLAŠIN novinarka Dnevnih novina
Moram nastaviti priču “Ko živi na dnu mora” ne zbog mene, jer ja to odavno znam, već zbog vas dragi moji sugrađani, samo vi nikako da progovorite, sve znate, neki i bolje od mene. Ne želite da se zamjerate, čekate da neko drugi to uradi, a vi ćete kao i do sad ćutati i u tišini odobravati sve što napišem. Lignjoslava sam vam ostavila kao poslasticu, a i jako bi se zamjerila Sunđer Bobu, ako bar nešto ne napišem o njegovom ratnom drugu. On je nekada bio njegov najbolji drug, šef, brat po političkom opredjeljenju, dijelili su “narodno”dobro, ali ne i zlo. Čim je Bob dobio otkaz, Lignjoslav, kao i svaki lignjoslav u ovom burnom moru, privuče se novom šefu Kebi Krabi, pa sad sa njim pokušava da pravi najbolje pljeskavice na planeti, ali ono što znamo, nikad ih moji sugrađani više neće tako slatko jesti kao kad su on i Bob harali. Keba Kraba je čvrste ruke, nije tako slab kao Bob prema svom omiljenom Lignjoslavu. Smišlja tako Lignjoslav kako da se dodvori novim gazdama, pa sve više propada. Tako je nekad stanovnicima ovog čudnog mora, predlagao da svi puste brade, i svi do jednog postanu gusari, odnosno oni koji ne vole zvijezdu petokraku. Nego ne prođe puno vremena a Lignjoslav postade Sirogojno, i prvi drug Boška Buhe. Onda se izgleda u međuvremenu negdje najeo bunika i zaboravio da “crveni” baš ne vjeruju u crkve, manastire i boga, pa napravi opet pogrešan korak i baci se na branjenje vjerskih objekata. Ovih dana baš nikome nije jasan. Ne prođe opet ni par nedjelje, a on dobi novu fiks ideju. Ovog puta je zaista prevazišao samog sebe. On želi da se vrati selu, da počne plasirati sijeno na tržište, kako je rekao “to je isto kao kad prodajete paradajz, krastavac, papriku i krompir”. On kao da je cijelog života jeo samo tikve i ništa drugo. Šta ako neko traži dva paradajza, ili krastavca, možda jednu papriku. Šta će mu on onda dati od svog sijena. Sigurno jednu slamku spasa, koja je očito njemu ovoga trenutka najpotrebnija. Nego možda bi neko i krenuo u tu avanturu od njegovih sljedbenika, da nije Lignjoslav zaboravio još jednu činjenicu, kiša jedva da je pokupila prašinu sa asvalta ove godine. Gori sve u našem čudnom moru, a on hoće da prodaje sijeno. Očigledno da mu je ovo jedina priča koja ne pije vodu. Na kraju krajeva, da nije Lignjoslav, sigurno bi bio Iznogud, koji cijelog života čezne da postane Sultan umjesto sultana. Za kraj ono što me oduševljava kod Lignjoslava je njegov nevjerovatan stajling, koji me podsjeća na mafijaša koji je na zalasku svoje dugogodišnje karijere. Lignjoslav naravno, kao što ste i sami vidjeli, nema ni jedne dlake na glavi, kako bi Džej otpjevao, ”nosim zlatni lanac” a iz Gospodara prstenova, ugrabio je najveći, pa sad izgleda kao Sulejman Veličanstveni, srećom što nema harem, jer bi ga već neko drugi rasturio. Ono što sigurno i tenutno pjeva Sunđer Bob, svom miljeniku Lignjoslavu je stara pjesma Garavog sokaka “Ti si moja emotivna greška, terorista ti si srca mog, zbog tebe po drumovima svijeta sad koračam emotivno bos. Zvao sam samo da te pozdravim, da srce samo malo ozdravi, ako te ne vidim, da ti bar čujem glas, da vidim ima li nade za nas. Za tebe sam ja hladan i beo i na drugoj strani ulice, a ti ko zna na kom kontinentu, sad njeguješ svoje bubice..... “ Bilo kako bilo, ako ne naiđe neka jača bura, glavna postavka ovog dubokog mora izgledala bi otprilike ovako. Ima tu još grabljivaca, hobotnica, puževa i sitnih ribica, morskih konjića, za sad ih nećemo dirati sve dok ne počnu ozbiljno kršiti “red i nemir” ovog našeg plavetnila.
Popodne uz pref i druženje Iako je manje donatorskih sredstava, penzioneri rado provode vrijeme u boravku Ivana Jovović
P
ilot projekat “Dnevni boravak za stare” u Nikšiću završen je uspješno, a u narednih devet mjeseci za koliko su obezbijeđena sredstva, pokušaće se obezbijediti nivo usluga koji je do sada postojao. Ipak, donatori su obezbijedili manje sredstva nego što je dovoljno, što je za posljedicu imalo ukidanje toplog obroka i animatora.
NIKŠIĆ - Direktorica Centra za socijalni rad i koordinator projekta Radmila Marković, rekla je da je izuzetno zadovoljna pilot projektom, koji se pokazao kao dobar način zaštite starih lica. “Nastavićemo realizaciju projekta ukoliko budemo mogli istim intenzitetom, jer su sredstva prilično ograničena. Partner nam je i dalje Opština Nikšić. Da bi se projekat nastavio, donatori su tražili da mi kao aplikanti obezbijedimo učešće od 20 odsto, što smo kroz učešće opštine obezbijedili. Opština je odlučila da nam i dalje ustupi na korišćenje zgradu, da plaća komunalije i obezbjeđenje 24 časa”, istakla je Marković. Danatori su
obezbijedili manje sredstava nego što je neophodno, pa je to kao posljedicu imalo ukidanje toplog obroka i radnog mjesta animatora, što Marković smatra jako nepovoljnim, jer je animator osmišljavao i kreirao vrijeme korisnika u Dnevnom boravku. “Pošto je veći broj korisnika pokazao zainteresovanost da i dalje koristi obrok, mi ćemo pokušati da kroz donacije obezbijedimo sredstva ali i kroz participaciju korisnika. Zavisno od primanja, odrediće se visina participacije. Ako se ipak kroz donacije obezbijede sredstva, onda će učešće biti veoma simbolično”, pojasnila je Marković. Marković sa kolegama koji učestvuju u realizaciji
projekta ipak računa na ljude dobre volje koji mogu da pomognu, jer na mjesečnom nivou topli obrok košta oko 700 eura. U trenutku posjete u boravku su nas srdačno primili korisnici koji su jako zadovoljni uslugama. “Dolazim ovdje svaki dan. Kad je vruće, dolazim malo ranije. Sve je odlično, usluga je izvrsna”, kazao je Jagoš Babić koji je sa vršnjacima igrao ’preferanc’. Josip Peković dolazi iz Kličeva svakoga dana i kaže da mu je lijepo tamo. “Živim 4 kilometra od boravka, ali dolazim stalno jer mi je žena umrla pa mi je bolje ovdje nego kući samom. Plaćam 20 eura za kartu, ali šta ću kad je tako bolje. Uslovi su jako dobri”, kazao nam je on dok je li-
POMOĆ
Voda za četiri starice Sakupljale su kišnicu, zimus topile snijeg, a pitku vodu kupovale i taksijem dovozile iz grada PLJEVLJA – Pljevaljski Rudnik uglja nedavno je obezbijedio plastični rezervoar za vodu zapremine 1.000 litara za četiri Pljevljanke, koje već decenijama žive u zemljoradničkoj kući na Servanovcu. Ove starice su tako snabdijevene vodom. Krajem prošle godine Rudnik je presjekao gradski vodovod i tako bez vode ostavio kuću u kojoj žive Radinka Stevančević, Radmila Svrkota, Milka Prijović i Mileva Pupović, dugogodišnje radnice Zemljoradničke zadruge “Doganje“, a sada penzionerke. Izmještanjem Ćehotine nestao je i izvor sa koga su ponekad donosile vodu pa su se u međuvremenu ove četiri starice za obezbjeđenje vode dovijale na razne načine. Sakupljale su kišnicu, zimus topile snijeg, a pitku vodu kupova-
le i taksijem dovozile iz grada, na šta je odlazilo pola penzije. Ponudu tadašnjeg direktora ZZ „Doganje“ da ostanu da žive u zadružnoj kući, kao nužni smještaj prihvatile su i kažu da im je do momenta kad su ostale bez vode iz gradskog vodovoda bilo dobro. “Trošile smo koliko smo imale, međusobno se pomagale
i družile“, pričaju uz zahvalnost Rudniku što im obezbjeđuje vodu. Nikoga ne krive, ni na šta se ne žale, ali mole „sve ljude dobre volje da im pomognu i dovedu vodu“, jer ih je stigla i starost i bolest, a voda u rezervoaru se ugrije na visokim temperaturama i kao takvu ju je teško koristiti za piće. D.K.
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Crna Gora 15
NEDJELJA, 29.7.2012.
ferans
kratke vijesti
FOTO: Milovan Danilović
Vukovi zaklali ovce
stao dnevnu štampu. Marković je kazala da ovakvi servisi smanjuju potrebu za domskim smještajem, što je možda i suština reforme socijalne zaštite u dijelu koji se odnosi na stare. Poenta je da se smanji potreba za institucijama, da se obezbijede uslovi za boravak na nekoliko sati prilagođeni trećem dobu, a da se pri tome ne izmjeste iz prirodnog okruženja, da ostaju u porodici, a da imaju zadovoljenje svojih potreba. “Suština je poboljšanje uslova života starih osoba, njihovo integrisanje u društvo, ali i da se razvije svijest ljudi koliko je potrebno starima pomoći- imati osjećaj za njih. Svima koji su veliki dio svoga života posvetili zajednici, treba uzvratiti”, zaključila je Marković.
BIJELO POLJE - Čopor vukova napao je stado domaćina Safeta Hadžibulića iz sela Borovac desetak kilometara udaljenog od Bijelog Polja. Juče, u ranim jutarnjim satima, stradale su mu 22 ovce a pokušaj da vikom otjera zvijeri iz tora stigao je kasno, tako da je materijalna šteta velika. Hadžibulić je zaposlen kao portir u opštini Bijelo Polje i nada se da će upravo u toj instituciji uspjeti da nađe pomoć kako bi nadomjestio nekoliko hiljada eura koje su mu neophodne za egzistenciju familije. “Ove godine je napad na stada češći nego ranije. Nijesmo imali način da se zaštitimo. Mislim da bi država trebala da interveniše u ovakvim nevoljama”, kaže Hadžibulić. Od proljeća ove godine do sada u bjelopoljskoj opštini svake se nedjelje desi prosječno po jedan napad na ovce, što od vukova, što od pasa lutalica. S.M.S.
Počeo White Field festival
Ovaj projekat sa šireg društvenog aspekta treba posmatrati kao ulaganje u budućnost jer je starost nešto što je izvjesno, nešto što nas čeka. “Ovo činimo za nas, da obezbijedimo uslove za bolju starost jer svi starimo”, saglasni su bili oni koji realizuju ovaj projekat nadajući se da će biti prepoznat kao perspektivan i održiv.
Socijalni servis “Dnevni boravak za stare” realizuje se u okviru projekta “Reforma sistema socijalne i dječije zaštite –unapređenje socijalne inkluzije, IPA 2010’”, sprovodi ga Kancelarija UNDP u Crnoj Gori, a finansijski je podržan od Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
BIJELO POLJE - Džez manifestuje jednu posebnu kulturu i nosi sa sobom određen nivo emancipacije. On se ne može okovati definicijom, on se da otkriti samo srcem, istakao je na prvoj večeri festivala predsjednik Opštine Aleksandar Žurić. On je podsjetio da je džez satkan od improvizacije, i da je “riječ o svojevrsnoj ličnoj majstoriji oslobođenoj od klišea i pravila. “Bjelopoljska publika uvijek tim zvucima odgovara na prepoznatljiv način, to reflektuje nivo na kojem se ona nalazi i razumijevanju koje ona ima za ovu vrstu muzike’’, kazao je Žurić. Jedan od pokretača ovog festivala je poznati muzičar Antonije Pušić koji je kazao da uz renomirana imena đžeza, nastupe i mladi, kojima treba dati šansu, stimulisati ih da nastave dalje. S.M.S
MOŽURA
Neizdrživo pored deponije Radovi daleko od kraja, a mještani očajni zbog mirisa koji se širi do magistrale BAR - Iako se godinama najavljivalo da će sanitarna deponija Možura između Bara i Ulcinja poštovati sve evropske standarde, praksa je pokazala, kao i mnogo puta do sada, da se odstupilo od najavljenog. I sam pogled na zaista impresivnu Možuru, sa nekoliko kada, govori da posao nije završen: reciklažni centar nije ni u temeljima, od najavljivane šume koja je trebala biti jedna vrsta filtera nema ni traga, golet je ostala kakva je i bila, jedina novina su jata galebova koji kruže prostorom kojim se širi veoma jak i intenzivan neprijatni miris. Senad Pe-
tović, jedan od vlasnika maslinjaka koje je u neposrednoj blizini, kaže da od ružnog mirisa ne može prići imanju. “Neizdrživo je, ne znam kako radnici mogu da rade po ovom smradu. Obećali su da će svaki čas nasipati zemljom donešeno smeće da se ne osjeća i da ne ’vri’ po ovoj vrućini, ali se to ne čini. Osim toga, Možura je poznata po jakom vjetru, pa se miris širi do magistrale”, kaže on. Po njegovim riječima, svuda po svom imanju koje se graniči sa Možurom nalazi plastične kese, a jata galebova koja su uzurpirale ovu teritoriju kljucaju sve
na šta naiđu. “Iskrčio sam svojim rukama ovaj dio imanja, zasadio sto korjena masline, loze i smokve, sada će sve to biti neupotrebljivo. Što ne pojedu ptice, uništiće ova živa zaraza koja se širi vjetrom. Rekli su mi, prije no što su počeli graditi, da će ovdje biti i ultrazvučni tjerač ptica, čak su i sokolove pominjali, ali je to bila pra-
zna priča. Tražiću od opštine zamjenu zemljišta, jer od ovoga ne može biti sreće. Voće i masline sa ovog placa nikome ne mogu, niti smijem prodati“, ističe Petović. Sanitarnu deponiju „Možura“ za Bar, Ulcinj i Budvu otvorio je 13. jula premijer Igor Lukšić. Kako je istaknuto na otvaranju, regionalna sanitarna deponija je izgrađena u skladu sa važećim
standardima EU za ovu vrstu objekata. „Ugrađena je geomembrana, bentonit, PEHD folija, geotekstil, kao i drenažni sistem i sistem za sakupljanje i tretman ocjednih voda, a hidrantska i vodovodna mreža zadovoljavaju stroge zahtjeve očuvanja životne sredine i obezbjeđuju bezbjedan rad deponije“, rečeno je tada. Ž.M.
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Crna Gora 17
NEDJELJA, 29.7.2012.
kratke vijesti Promocija Kol centra 1180 BAR - Brojni gradjani Bara kao i turisti bili su jako znatiželjni povodom promocije Call centra 1180 na centralnom gradskom trgu Operatora Univerzalne službe informacija Teleinfo.me. Promo akcija se sastojala u postavljanju se ogromnih atraktivnih balona, a građanima su dijeljeni i flajeri. “Kompanija Teleinfo.me kao izabrani operator Univerzalne službe informacija o telefonskim pretplatnicima svih telekomunikacionih mreža u Crnoj Gori, nastavlja ljetnju akciju promocije Call centra 1180 i ovdje u Baru. Biranjem kratkog četvorocifrenog koda 1180 krajnji korisnik dobija traženi telefonski broj (mobilni ili fiksni) na najbrži i najefikasniji način”, kazao je izvršni direktor Teleinfo.me Veso Damjanović.
Koncert bivših i sadašnjih učenika KOTOR - Bivši i sadašnji učenici Muzičke škole Vida Matjan nastupiće sjutra na 6. Don Brankovim danima muzike. Koncert pod nazivom „Kotoru, s ljubavlju“ biće održan u crkvi Sv. Duha s početkom od 21 sat, a nastupiće flautistkinja Jovana Radoman, pijanisti Darko Tomičić, Pola Mitrović, Tamara Jašović, violinistkinja Jelena Jovović, klarinetista Damjan Begović, gitarista Romeo Lukšić, violončelistkinja Ana Dulović, sopranistkinja Aleksandra Dobriša, kao i umjetnici Sara Lakičević (truba) i Vanja Sedlak (alt saksofon). Publika će imati priliku da sluša interpretacije mladih umjetnika, koji će izvoditi poznata djela umjetničke muzike Betovena, Bramsa, Lista, Rahmanjinova, Šumana.
Fešta od rogača TIVAT - U organizaciji nevladine organizacije „Hrvatska krovna zajednica- Dux Croatorum“ večeras će se na rivi u Donjoj Lastvi održati Fešta od rogača. Druženje je najavljeno od 21 sat kod stabla rogača, koje je, po predanju mještana, pred odlazak u Ameriku 1886. godine zasadila Nina Stjepčević. Staro stablo rogača zbog njegovih ambijentalnih vrijednosti svojevremeno je zaštitila i opština. Tako da će se i večerašnje „feštanje” održati ispod krošnje tog starog stabla. Kako se od rogača nekada na primorju proizvodilo brašno, kolači i rakija i na večerašnjoj fešti naći će se raznovrsni proizvodi za koje će se pobrinuti donjolastovske domaćice, a posjetioci će biti u prilici i da konzumiraju ribu i vino.Z.K.
KAJAKAŠI
Pijaca
Tender za bazar sjutra
Zakup tezgi u Bazaru je od 45 do 47 eura za kvadrat, uz potpisivanje tromjesečnog ugovora PODGORICA - Tender za zakup tezgi u pijačnom dijelu Bazara u Bloku pet biće raspisan sjutra, najavljeno je iz JP Tržnice i pijace. Zainteresovani trgovci će imati priliku da do sedmog odnosno osmog avgusta apliciraju za tezge za povrće, voće, mliječne proizvode i jaja. Pijačni dio Bazara raspolaže sa 71 tezgom površine 1,71 metar kvadratni, kao i sa 14 tezgi površine 3,42 metra. Početna cijena za tezgu će biti 65 eura za kvadrat, a prioritet će imati onaj trgovac koji da najbolju cijenu. “Svakodnevno trgovci zovu da pitaju, kao i oni sa Male pijace koji čekaju da se presele”, rekao je direktor JP Tržnice i pijace Ranko Jovanović. “U sektoru za prodaju sira imamo 13 prodajnih mjesta, a cijena kvadrata je 47 eura, kao i deset mjesta za sektor jaja, gdje je metar kvadratni 45 eura”, objasnio je Jovanović. Poljoprivredna apoteka radiće na prostoru od 18 metara kvadratnih, a cijena kvadrata apoteke je takođe 45 eura. Ono što je važno za buduće zakupce tezgi je to da su pomenute cijene bez uračunatog PDV-a. Jovanović je ocijenio da cijene zakupa tezgi nijesu skupe i da su potpuno iste kao i na pijaci u Gintašu, s tim da će trgovci poslovati u savremenijem objektu i imati bolje uslove. Kako je naveo, od trgovaca iz Gintaša se
još niko nije odjavio kako bi preselio posao u Bazar, ali postoji određen broj zainteresovanih koji će posao proširiti i raditi na obje pijace. Novitet na pijaci u Bloku pet biće i plaćanje računa za struju i vodu, koji važi za prodavce sa sektora mliječnih proizvoda i jaja, odnosno onih koji će imati rashladne vitrine. Tako će budući zakupci tezgi potpisivati tromjesečne ugovore sa JP Pijace i tržnice, u kojima se obavezuju da će uz plaćanje tezgi, platiti i utrošenu električnu energiju. “Uz prodavce sira i jaja, i poljoprivredna apoteka moraće da plaća potrošenu struju, dok
to neće biti obaveza trgovaca sa tezgi za voće i povrće. Svi oni će imati ugrađena posebna mjerila. Oni će plaćati korišćenje vaga, što se odnosi na tezge većih površina. Mjesečno korišćenje vaga koštaće 12,83 eura”, pojasnio je Jovanović.Nakon potpisivanja ugovora, dodaje Jovanović, trgovci su dužni da plate zakup jedan mjesec unaprijed, kao i depozit u visini mjesečnog zakupa.Kada je riječ o dnevnoj naplati tezgi, ona iznosi pet eura sa uračunatim PDV-om.Prema najavama, otvaranje pijačnog dijela Bazara trebalo bi da bude krajem septembra ili početkom oktobra. M.Ne.
Izazov od Starog mosta do kanjona Tare Avanturistička trka “Izazov sjevera” organizovana po peti put u Mojkovcu MOJKOVAC – Ispod Starog mosta na rijeci Tari juče u devet časova startovala je po peti put avanturistička trka kajaka Northern Challenge - “Izazov sjevera”. Na takmičenju učestvuje pet timova odnosno 20 takmičara. Takmičari su iz Mojkovca sa dvije ekipe- sportsko-rekreativno društvo „Adrenalin“ i kajakaški kub „Mojkovac“, ekipa iz Kolašina „Hajlander“ i dvije iz Podgorice. Prema riječima Marine Blažević iz TO Mojkovac avanturističku trku, su podržali: USAID preko projekta ekonomskog razvoja – PER ( pet planinarskih bicika-
la sa neophodnom opremom), HD HERO 2 kamerom podesna za montiranje na opremu. Trka se sastoji iz tri etape: vožnja kajakom 12 kilometara od Starog mosta, do ulaska u kanjon rijeke Tare, preciznije do žičanog mosta u Gotilovini. Sledeća etapa podrazumijeva, devet kilometara trčanja - pješacenja od mosta u Gostilovini preko Kaludre i uz Ljevak do crkve Ružice na planini Sinjajevini i treća etapa vožnja planinskog bicikla od crkve Ružice na Sinjajevini do početne tačke. Ukupna dužina rute je 48 kilometara. Vesko Baltić
o
Pratite nas na twitteru
@dnovine
18
NEDJELJA, 29.7.2012.
Prva vlada Ivice Dačića SRBIJA
Nema više ljevice i desnice; nema programa i ideologije; ostao je ekstremni centar u koji se pokušavaju ugurati menadžeri, brokeri, šarlatani, lopovi, metroseksualci i ostala gamad
Miloš Vasić U četvrtak popodne Narodna skupština Republike Srbije okupila se da izabere novu vladu. Na programski ekspoze mandatara Ivice Dačića čekalo se više od dva sata (trebao je nastupiti u 15 sati, a u 19 sati još je pričao). Nije bila riječ o tremi (Ivica od toga ne pati), nego o završetku prve runde ciganskog (neka mi oproste braća Romi!) cjenkanja oko državnih tajnika, javnih poduzeća, upravnih i nadzornih odbora i ostatka ratnoga plijena. Druga će runda biti još okrutnija, čim nova vlada zasjedne u fotelje. To nije spriječilo Skupštinu da prvo na brzinu i na silu izglasa Zakon o Vladi (rutinski, donosi ga svaka nova vlada), ali i izmjene Zakona o Savjetu za državnu sigurnost, što je već opasno. Naime, neizmjerna pohlepa i vlastoljublje srbijanske političke klase sada su izašli na otvoreno skoro bez zazora i zadrške. Staromodni pisci novinskih paškvila sada bi s trivijalnom egzaltacijom zavapili ‘Krinke su pale!’ Krinke su, međutim, pale davno, kako
u Srba, tako i u Hrvata, uostalom. Nema više ljevice i desnice; nema programa i ideologije; ostao je ekstremni centar u koji se pokušavaju ugurati menadžeri, brokeri, šarlatani, lopovi, metroseksualci i ostala gamad koja je vidjela svoju priliku; jednom riječi – nova politička klasa ‘lutke od mesa bez trunke ideje, ubice na cesti…’, ukratko: ‘kurvini sinovi’. Molim: da se ne bi pomislilo kako je ovo glas vapijućeg u pustinji, razmotrit ćemo stanje političkih stvari u Srbeka. Koalicija koja sada formira vladu sastavljena je od stranaka koje su popunjavale i prethodnu vladajuću koaliciju, za samodržavlja Borisa Posljednjeg (Tadića). Dapače, prvobitna je ideja bila da ta koalicija ostane na okupu, mada je Borisova Demokratska stranka izgubila i predsjedničke i parlamentarne izbore; mogli su i tako sastaviti vladu, ali Boris u svojoj aroganciji nije htio dati Ivici Dačiću i njegovim trabantima baš sve što su tražili. Tomo Nikolić im je dao i – čiča-miča, gotova priča. Puka matematika, programi i ideje ionako ne igraju ulogu, jer svi hoće isto: vlast i novce. Programi i ideje ionako su spali na licemjerne plaštove iz nacionalističkoga
kazališnog fundusa: ‘patriotizam’, ‘suverenitet’, ‘teritorij’. Svatko ima takovu jednu gumenu kost (neki i više njih) za dobaciti puku da ju glođe: u Srba je to Kosovo, u Hrvata Pelješački (a ne ‘Pelješki’, ako dozvolite) most, plus vantjelesna oplodnja, ako baš mora. I tako to traje. Vratimo se, međutim, ovoj novoj vladi. El Presidente Nikolić svojevremeno je prijetio da će biti ‘srpski Sanader’, ali ga je to – neka je hvala Gospodinu! – prošlo. To ne znači da ga sanaderovski apetiti nisu napustili. Kao prvo, s Ivicom Dačićem podijelio je ono što je Srbekima najvažnije: Udba i ostale službe njemu, policija Ivici, pak neka Dačić vidi kako je to biti istovremeno i premijer i ministar unutarnjih poslova. Sam je htio. Nikolić je, pak, promijenio Zakon o Savjetu za državnu sigurnost tako da sada stalni tajnik toga tijela nije više šef Kabineta predsjednika (Borisova nepromišljena ideja, kao i taj Savjet), nego posebni koordinator za državnu sigurnost; ukratko, desna Nikolićeva ruka, mlađani i nadobudni Aleksandar Vučić, koji je pritom još i ministar obrane, hvala lijepa. Dobro: ministar obrane marginalno je mjesto u normalnim okolnostima (dok ne dođe do jav-
nih nabavki…); u nenormalnima, pak… ali bolje je o tome ne i misliti. U svojemu svojstvu koordinatora svih Udbi, mladi će Vučić moći davati zadaće svima, formulirati i provoditi ‘akcije’, određivati prioritete, uhoditi svakoga tko mu padne na pamet, kršiti tajnost ovoga i onoga i ljudska prava (kao da to nisu radili i prije njega) i – odgovarati samo svojemu šefu Tomi Nikoliću. Za svaki slučaj parlamentarni Odbor za nadzor nad tajnim službama dobio je predsjedavajući iz Tomine stranke, na užas nove oporbe kojoj je rečeno da im pljune pod prozor; može im se i šta sad? Nova vlada imat će 17 ministarstava i 19 ministara (dva upadaju bez lisnice, a radi većine). Iznenađenja je malo: ukinuta su ministarstva za Kosovo i za bogoštovlje i rasijanje (vjera i dijaspora); oba su – istini za volju – bila suvišna, Borisov bijedni pokušaj udvaranja nacionalistima. Lisnicu vanjskih poslova dobio je sivi karijerni diplomat Ivan Mrkić, bivši savjetnik Dobrice Ćosića i veleposlanik na Cipru i u Japanu. Pravosuđe je dobio neki Nikola Selaković, 29 godina, asistent na predmetu Usporedne pravne tradicije na beogradskom Pravnom faksu; neka mu je dobri Bog
u pomoći. Srbijanski Čačić ostat će Mlađan Dinkić, ministar istovremeno i gospodarstva i financija, ali on zna posao: dosad je srušio tri vlade, a i dalje ga hoće za ministra; nije to malo. Neizbježni Sandžaklija Rasim Ljajić opet je ministar: ovaj puta unutarnje i vanjske trgovine, telekomunikacija i informatičkoga društva; osim toga ostaje čovjek za Haški tribunal. Cijela ta šarena ekipica prebjega, bivših šešeljevaca i slobista, kruhoboraca, penzića (iznimno pohlepnih), izdajica i ambicioznih šarlo-akrobata sada ima priliku svojih jadnih života: što sada klepimo – to nam je. Obećali su sve: mirovine, povišice, trinaeste plaće, ceste, pruge, standard – a nisu trebali, sad kad su već zasjeli. Za to vrijeme narod se snalazi, počeli su raditi privatni ovršitelji, od kojih je Hrvatska pametno odustala. To neće dobro svršiti – osim ako se Tomo i Aco ne opamete, za šta su slabe šanse. Previše je tu gladnih usta i koalicijskih partnera s ucjenjivačkim potencijalom (i sklonostima); svima je rit zinula kao advokatska torba; svi bi htjeli sve i odmah. Kao da su ovi najnoviji ljevičari ipak u pravu: trebamo redefiniciju parlamentarne demokracije.
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
19
NEDJELJA, 29.7.2012.
pohlepa
Kad bogati utaje porez
Organizacija Tax Justice Network izračunala je koliko novca su superbogati na svijetu sakrili od poreznika. Već i minimalni iznos od 17 biliona eura je više nego prihod Sjedinjenih Američkih Država i Japana - zajedno!
James Henry je nekad bio glavni ekonomista savjetničke firme McKinsey, ali dok je tamo dijelio savjete kako povećati bogatstvo- firmi a posebno njihovih vlasnika, danas je potpuno “promijenio zastavu”. Uz kolege u mnogim zemljama je član organizacije Tax Justice Network koja se zalaže za pravedniju raspodjelu tereta plaćanja poreza i koja je osnovana u Velikoj Britaniji 2003. Jer, dok jedni - obično siromašniji - uredno plaćaju porez i imaju problema već za sićušan iznos koji “zaborave” prijaviti, drugi - po pravilu superbogati - u poreznim oazama i na drugim mjestima sakrivaju bogatstvo kakvo “obični” građani jedva mogu i zamisliti. Tako su i ovu studiju, predstavljenu ovog ponedjeljka (23.7.), nazvali “Nejednakost: ne znate ni pola od toga - ili zašto je nejednakost gora nego što smo mislili”.
● Mnogo, mnogo više od 17 biliona Stručnjaci Tax Justice Networka su zapravo izračunali kako je 17 biliona eura apsolutni minimum koliko su bogati sakrili od poreznika i kako bi i dvostruki iznos bio “još konzervativna procjena”. Oni tu govore samo o novcu i vrijednosnicama koje su odmah unovčive - dakle čak i ne računaju privatne zalihe zlata, nekretnine, jahte, trkaće konje...
Henry upozorava kako je riječ o iznosu koji stvara “gigantsku crnu rupu u svjetskom gospodarstvu” koje je nastalo sklanjanjem imovine bogataša u porezne oaze i to u vremenima kad “vlade na čitavom svijetu hitno trebaju novac”. Na primjer, samo bogataši Južne Amerike su od poreznika sakrili preko dva biliona eura - što je dvostruko više nego svi državni dugovi svih zemalja tog kontinenta!
TJN je izračunao kako bi uredno plaćanje poreza od recimo 30% samo na skromnu dobit od 3% te imovine godišnje, praktično riješilo probleme mnogih država. Samo tako bi se ubralo oko 280 milijardi dolara koje bi otišle u državne blagajne i za rješavanje gorućih problema. Umjesto toga, taj novac ostaje kod malobrojnih bogataša - ova organizacija procjenjuje kako je tu riječ o manje od 10 miliona osoba diljem svijeta koji ne žele plaćati porez koliko bi zaista trebali. Zapravo, manje od 100 hiljada osoba raspolaže imovinom od oko 9,8 biliona dolara. ● “Crni novac” nedostaje čitavoj privredi Zapravo, nije najveći problem sebičnost bogataša, nego činjenica da je ova golema imovina “s one strane zakona” i praktično izvučena iz normalnih novčanih tokova i investicija. To je “crni novac” - makar je možda samo djelić te imovine možda stečen kriminalom. Utoliko to zna-
či da poreznici čitavog svijeta - a tu prednjači američki, gotovo svemoćni IRS - prate svako sumnjivo kretanje novca kako bi ulovili prestupnike. Šta više, borba protiv terorizma i njegovog finansiranja je i istražiteljima dala još veća ovlaštenja. Ukratko, bogatašima koji i imaju račun na nekom egzotičnom ostrvu najpametnije je i ostaviti ga tamo, dakle izvan svjetskih gospodarskih tokova, jer neoprezni potezi bi lako mogli dovesti do toga da ostanu bez imovine - a možda završe i u zatvoru. No, to ne znači da i ugledne finansijske institucije nisu spremne “pomoći” u raspolaganju sakrivenim milijardama. TJN je utvrdio kako je samo 2010. pedeset najvećih banaka pomoglo svojim bogatim mušterijama skloniti više od 12 milijardi dolara i to tako da izvor novca ostane sakriven. Ipak, stručnjaci Tax Justice Networka su utvrdili kako najveći imetak u takozvanim “Offshore” računima imaju švajcarske banke, UBS i Credit Suisse.
ša i trojica njihovih otmičara. Dvadeset šest afričkih država bojkotovalo je sudjelovanje na Igrama u Montraelu 1976. jer je Međunarodni olimpijski komitet dopustio nastup Novom Zelandu čiji je ragbi tim te godine bio na turneji po Južnoj Africi. I Tajvanci su takođe odustali, jer su se morali odreći imena “Republika Kina” pod kojim su nastupali. Na Moskovske igre 1980. zbog sovjetske invazije na Afganistan na igre nisu otišli SAD, Zapadna Njemačka, Japan, ukupno 62 države. Četiri godine kasnije u Los Anđelesu igre je uz Sovjetski Savez bojkotovalo uku-
pno 14 zemalja. No, Kina se te godine vratila na igre nakon 32 godine odsustva. U Seulu 1988. Sjeverna Koreja nije nastupila jer je tehnički još u ratu sa Južnom Korejom, a u znak solidarnosti s Pjongjangom nisu došle Kuba i Etiopija. Svake igre imaju i svoju službenu pjesmu. Tako je “Reach out” bila službena pjesma Olimpijskih igara u Los Angelesu 1984. Ipak, mnogi smatraju da je “Barcelona” pokojnog Freddyja Mercurya koju je izveo zajedno sa čuvenom španskom sopranisticom Moncerat Caballe jedna od najuspješnih službenih pjesama olimpijskih igara do sada.
zanimljivosti
Olimpijada nekad i sad: Neobični sportovi i bojkoti Na ovim Igrama će se sportisti takmičiti u 38 sportova. Od prvih modernih igara mnogo se promijenilo. Neki su sportovi nestali s olimpijskog popisa, a danas je čak nevjerovatno i zamisliti kakvih je bilo, kaže istoričar sporta Zrinko Čustonja. “Primjera radi, potezanje užeta je godinama bilo na programu Igara, čak i penjanje po užetu. Samo jednom u istoriji održano je takmičenje motornih čamaca i to 1908. Poslije toga je donesena odluka da na Olimpijske igre ne mogu ući sportovi koji se temelje na snazi motora. Zato skijanje na vodi ne može ući u program igara. Bilo je nekoliko nevjerovatnih sportskih diciplina koje su se pojavljivale u istoriji olimpizma. Gađanje golubova je i danas olimpijska disciplina, ali gađaju se glinenovi golu-
bovi dok su takmičari početkom stoljeća gađali žive golubove. Podaci kažu da je u Parizu 1900. na igrama ubijeno oko 400 golubova. Bila je posebna natjecateljska disciplina u konjičkim sportovima, skok u dalj i skok u vis. Ipak, samo jedne igre su imale tu disciplinu, jer je Olimpijski komitet shvatio da je sport poguban i za životnje i za takmičare. Na pariškim igrama 1908. na programu je bila trka dostavnih vozila, ili trka taksija,” naglašava istoričar sporta iz Zagreba. ● Politika i sport Najuspješniji olimpijac do sada je američki plivač Michael Phelps koji je u Pekingu osvojio čak osam zlatnih medalja. No, nekadašnja sovjetska gimnstičarka Larisa Latinjina koje je učestvovala na tri olimpijade, od 1956. do 1964. je osvojila čak 18 medalja. Olimpijske igre do sada su bile često bojkotovane, iz političkih razloga.
Tako su u Melbournu 1956, Lihenštajn, Nizozemska, Španjolska i Švedska odbile učestvovati zbog sovjetske invazije na Mađarsku. Egipat, Libanon, i Irak su to učinili zbog suetske krize, dok je Kina to učinila zbog poziva Tajvanu. Na igrama u Tokiju 1964. Međunarodni olimpijski komitet je zabranio nastup sportašima iz Južne Afrike zbog aparthejda. Zabrana MOKa je bila na snazi od 1992. U Mexico City 1968. samo deset dana uoči početka Igara, vojska je pucala na studente koji su protestovali protiv vlade. Ubijeno je 267 studenata, a više od hiljadu ih je ranjeno. Igre u Minhenu 1972. obilježio je teroristički napad grupe Crni septembar na izraelske sportaše. Oteto je 11 sportaša u znak protesta što su u izraelskim zatvorima bila 234 Palestinca. Teroristi su ubili dvojicu, a u pokušaju spašavanja poginulo je ostalih osam izraelskih sporta-
Pratite nas na twitteru
@dnovine
20 Reportaže kratke vijesti Čovjek je odgovoran za otapanje Arktika
NEDJELJA, 29.7.2012.
PUTOVANJA
Najbistrije vod Po izboru Matadora, webstranice o putovanjima, promovisana su mjesta sa najbistrijim vodama na svijetu koje svojim izgledom privlače turiste i određuju ekskluzivnost
Veliki gubitak leda u ljetnim mjesecima samo je 30 posto posljedica prirodnih varijacija u Atlantiku, a čini se da će se stvari samo pogoršavati, pokazalo je novo istraživanje. Za ostalih 70 posto, a možda čak i do 95 posto povlačenja ledenog pokrova odgovorni su ljudi. To je mnogo više nego što su naučnici do sada mislili. Nestanak arktičkog leda ima loš uticaj na biološku raznovrsnost, a takođe otvara nove brodske koridore i mogućnosti za eksploataciju nafte i gasa. Otapanje se ubrzava od 1990-ih, a mnogi naučnici vjeruju da bi Arktik tokom ljeta mogao ostati bez leda već krajem 2020-ih. “Od 1970-ih površina pod ledom tokom ljeta smanjila se za oko 40 posto’, rekao je voditelj studije Jonny Day, klimatolog iz National Centre for Atmospheric Science na Univerzitetu Reading. ‘Pokušali smo utvrditi koliko je to posljedica prirodne varijabilnosti te koliko na otapanje utiču klimatske promjene koje izazivaju ljudi.”
Zabranjene posjete staništima tigrova
Tigrovi više nisu ključna atrakcija za turiste u Indiji budući da je posjetiocima zabranjen pristup parkovima koje nastanjuju ove veličanstvene zvijeri. Vrhovni sud Indije objavio je i da su na snazi oštre kazne protiv šest država koje nisu ograničile „tampon zone“ oko staništa tigrova. Ova odluka donesena je nakon apela borca za očuvanje prirode Adžeja Dube koji je tražio da se posjetiocima zabrani pristup ključnim delovima šuma u nacionalnim parkovima, kako bi tigrovi mogli da se nesmetano razmnožavaju. Ipak, poslenici turističke industrije smatraju da će ovakva presuda biti na štetu zajednici tigrova, jer će gubljenjem turista manje novca moći da se ulaže u zaštitu ovih životinja. „Prisustvo turista nije samo ključni izvor prihoda, nego i glavna brana protiv lovokradica. Bez njih će tigrovi postati ranjivi i ubrzo nestati“, smatra Pol Goldstin, stručnjak za divlje životinje i vodič jedne indijske turističke agencije. „Nigdje u svijetu životinje ne mogu da opstanu bez turizma, pa ni tigrovi nisu izuzetak. Indija je srećna što joj tigrovi služe kao brend, ali će njena vlada biti jedina odgovorna za njihovo uništenje“.
Cayo Coco ● Maldivi Maldivi ili Maldivska ostrva (zvanično Republika Maldivi) je ostrvska država u Indijskom okeanu koja se sastoji od grupe atola i prostire južno od indijskih Lakadiva, između ostrva Minikoj i arhipelaga Čagos i oko 700 kilometara jugozapadno od Šri Lanke u Lakadivskom moru Indijskog okeana. Dvadeset šest maldivskih atola pokriva teritoriju na kojoj se nalazi 1126 ostrvaca, od kojih je dvije stoti-
ne ostrva naseljeno.
● Ostrvo Dog, San Blas, Panama Postoji oko 365 malih ostrva koja čine arhipelag poznat kao Kuna Jala ili San Blas ostrva. Odlikuju ih prekrasne pješčane plaže “ispolirane” jakim suncem, plantaže kokosa i palme. Većina ostrva su netaknuta priroda i ovo je idelano mjesto da zaboravite na svijet iz kog ste došli.
● Kajo Koko, Kuba Kajo Koko (Cayo Coco ili Coco Key) je ostrvo u centralnoj Kubi, poznato po svojoj luksuznoj i “all-inclusive” usluzi.
● Kala Makareleta, Menorka, Španija Kala Makareleta (The Cala Macarelleta) nalazi se u neposrednoj blizini Kala Makarela na jugu ostrva. Ova rajska plaža je jedna od najljepših u Menorki, a do nje se stiže ili pješke ili morem. (izvor: b92.net)
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Reportaže 21
NEDJELJA, 29.7.2012.
ATRAKCIJA
de svijeta
“Londonsko oko” dobija konkurenciju High Roller, novi panoramski točak konstruisaće se u Las Vegasu Slavu “Londonskog oka” (London Eye), panoramskog točka koji već dugo važi za najveći na svijetu, trebalo bi da pomrači novi projekat kompanije Caesars Entertainment koja će uložiti više od pola milijarde dolara u novu atrakciju Las Vegasa. High Roller, kako će se zvati novi panoramski točak, trebalo bi da bude 167,6 metara visok i biće smješten
u blizini kockarnica Flamingo i Imperial Palace u Las Vegasu. Na točku će se nalaziti 28 klimatizovanih kabina u obliku mjehurića sapunice, a u svaku od njih moći će da stane po 40 osoba. Jedno obrtanje oko ose trajaće 30-tak minuta. Zanimljivo je da je kompaniji koja pravi ovaj točak već pristiglo nekoliko zahtjeva da se u kabinama organizuju vjenčanja.
ARHITEKTURA
Kuća budućnosti mijenja oblik da bi ‘preživjela’ potres! Arhitekt Fernando Herrera ima rješenje za problem kako izgraditi kuće koje mogu ‘preživjeti’ potrese u Kaliforniji. Herrera predlaže da se kuće rade od fleksibilnih materijala i niti koji se mogu savijati poput mišića. Kada potres udari kuća bi se pomjerala zajedno sa Zemljom i na taj način ostaSan Blas
Cala Macarelleta
la netaknuta. Prema časopisu o arhitekturi eVolo ‘kuća je akumulacija materijalizovanih linija ili ‘struktura’. Intenzivno i opušteno objedinjavanje niti definiše prozore i zidove’. Kuća u osnovi postaje dio krajolika i kreće se zajedno s njim. Cijela njena struktura, od zidova do prozora je utkana od niti futu-
rističkog materijala koji izgleda poput lijepog prediva. Sličan projekat nedavno su predstavili i studenti arhitekture Keyla Hernandez i Jason Orbe-Smith. Ovakve kuće su trenutno samo koncept, no nije isključeno da u budućnosti gradovi poput Los Angelesa i San Francisca izgledaju poput hrpe pletiva.
Pratite nas na twitteru
@dnovine
22 Kultura PREPORUČUJE
MALA KNJIGA VELIKIH MISLI NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 6, 00 EURA Mala knjiga velikih misli je knjiga iz koje ćete saznati šta su filozofi, naučnici, književnici, političari, teolozi imali da kažu o sreći, ljubavi, ženi, prijateljstvu, starosti i mladosti, životu, braku, mudrosti i gluposti... Ova knjiga je vodić kroz misli koje nikada ne stare, premda se ponekad zaboravljaju. Čitajte Malu knjigu velikih misli i vratite se idejama koje su nekad nosile sva obilježja velikih otkrića.
KAKO UPOKOJITI VAMPIRA, Borislav PekIć LAGUNA, BEOGRAD CIJENA 8,50 EURA Kako upokojiti vampira je roman u 26 pisama, koja predstavljaju ispovijest oficira Rutkovskog. Oficira, koji je za vrijeme II svjetskog rata poslao jednog nevinog činovnika na vješala i na smrt pretukao jednog zatvorenika. Turistička posjeta dalmatinskog grada u kome je prije 22 godine obavljao specijalne zadatke za Gestapo, postaje kobna. On pokušava da istraži korjene zla u sebi i oko sebe i pronađe tanku granicu preko koje čovjek prelazi u nečovjeka.
KALUĐER KOJI JE PRODAO SVOJ FERARI, Robin Šarma NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA 5,90 EURA Kaluđer koji je prodao svoj ferari je roman o vrhunskom advokatu Džulijanu Mentlu koga je bliski susret sa smrću natjerao da razmisli o svom životu, o tome čemu zaista teži i šta je suština života i sreće. On odlazi na jedno neobično putovanje, u visine Himalaja među mudrace Sivane, gdje započinje nov, jednostavan život ispunjen vedrinom. Ovo je knjiga puna mudrosti i filozofije koja će Vas opustiti i pružiti Vam nove poglede na život.
POTRAGA, Nora Roberts ALNARI, BEOGRAD CIJENA 6,10 EURA Potraga je uzbudljiv roman o usamljenoj djevojci Fioni Bristou. Bježeći od serijskog ubice koji je ubio njenog vjerenika i voljenog psa, Fiona dolazi da živi na jednom ostrvu nadomak Sijetla. Započinje idiličan život otvarajući školu za dresuru pasa i pomaže vlastima u potrazi za nestalim osobama. Međutim, sve se mijenja kada privlačni pridošlica Sajmon osvaja Fionino srce. Da li je Fiona pronašla sreću ili za nju sada počinje prava patnja?
NEDJELJA, 29.7.2012.
Priča o Titogradu za sve generacije FILM
Reditelj Nikola Vukčević za DN nakon snimanja ljetnjeg Jelena Boljević
P
ala je posljednja klapa na snimanju drugog dijela filma Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa. Preostali segment filmske priče biće snimljen u septembru, nakon čega slijedi postprodukcija, a premijera filma može se očekivati sredinom naredne godine. Reditelj Nikola Vukčević je za Dnevne novine kazao da vjeruje da je snimio prvi pravi autentični film o Podgorici i Titogradu za sve generacije i da je zbog toga ponosan.
Nikola Vukčević upravo je završio snimanje najvećeg dijela svog novog igranog filma „Dječaci iz Ulice Marska i Engelsa na lokacijama glavnog grada. U razgovoru za Dnevne novine tim povodom on ističe da smatra najvećim uspjehom što je gotovo 95 odsto filma snimljeno po svim filmskim standardima a sa novcem koji je ispod svakog minimuma. “Završili smo nešto što je u jednom trenutku izgledalo dosta nemoguće: snimiti film u Crnoj Gori, po standardima koji već uveliko vladaju u regionu, ali sa novcem koji je drastično ispod svakog minimuma tog regiona (a opet koristeći i tehniku, jedan dio glumaca i pratećih ljudi iz tog regiona). Dakle - snimiti, a da valja, sa novcem koji to ne može garantovati. Moja ekipa i ja to smatramo velikim uspjehom, naročito zbog činjenice da nijesmo napravili nijedan kreativni kompromis”, kazao je Vukčević. Iako je od početka projekta prije četiri godine do sada prešao dugačak put, Vukčević kaže da je veoma srećan, jer je tokom rada na filmu sarađivao sa ljudima o kojima je maštao, a na raspolaganju
imao tehniku kakvu je oduvijek priželjkivao. “Ništa nije urađeno drugačije osim onako kako sam želio, planirao i maštao i zadovoljan sam kao rijetko kada u životu. Nadam se da će se skromni novac za preostalih 5 odsto filma pronaći do septembra i da ćemo imati podršku institucija koje komuniciraju sa pojmovima kojima se ovaj film bavi, jer bez njihove pomoći nećemo uspjeti. Za sada imamo obećanja od predstavnika institucija koji su prepoznali opšti značaj ovog projekta da će pomoći realizaciju, i vjerujem da će oni održati svoju riječ i da smo ipak blizu rješenja”, kazao je Vukčević. Reditelj smatra da je filmska priča po scenariju koji je napisao sa dramskom spisateljicom Milicom Piletić po motivima drame “instant“ Đorđa Milosavljevića prijemčiva za sve generacije ali da mladi ljudi s pravom očekuju svoj dio priče. Po istom tekstu njih dvoje su 2009. godine napravili dobru i divnu predstavu o mladima u Gradskom pozorištu (Instant seksualno vaspitanje), a sada u filmskoj verziji tu intrigu prvog seksualnog iskustva produbili u ozbiljniju priču.
“Iskoristili smo to kao svojevrsnu oblandu jedne daleko ozbiljnije priče o porodici i životnim odlukama, koja je zapravo suštinski dramski i umjetnički razlog zbog koga se ja danas bavim ovim filmom. Dakle, ostali su komični trenuci, ali i trenuci pravog dramskog preispitivanja odluka starijeg brata Stanka, koji se poslije 15 godina vraća u rodni grad (koji ne prepoznaje), nošen željom da jednom za sva vremena osveti svog oca. Vjerujem da je ovo film za sve generacije, na isti onaj način na koji je to i Ajfel bio, ali da mladi ljudi imaju da očekuju svoj dio priče od ovog filma. Isto tako vjerujem da je ovo prvi pravi autentični titogradsko - podgorički film, i to me čini ponosnim”, kazao je Vukčević. On je dodao i to da se glavna potka filmske priče tiče prepoznavanja majke i njene uloge na Balkanu. “Danas i za sva vremena, majka je (kroz svoje odluke) postala antički junak koga nismo svjesni, i nigdje na svijetu, kao na Balkanu, nije tako. Vjerujem da će publika voljeti sve likove jer i pozitivce i negativce nosi jaka i iskrena emocija čime se dramski sukob dobro zaoštrava. Siguran sam da će se radnja filma pratiti bez daha - jer svi junaci filma - imaju svoje pravo, i vjeruju da je to pravo najprioritetnije”, kazao je Vukčević. Na filmu je okupljena impozantna filmska ekipa iz Crne Gore i regiona (Ana Sofrenović, Nebojša Glogovac, Emir Hadžihafisbegović, Petar Božović, Goran Bogdan), a redi-
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Kultura 23
NEDJELJA, 29.7.2012.
preporučuje
Elijahova stolica, Igor Štiks Fraktura, Zagreb Cijena 19, 00 eura U svom drugom romanu Elijahova stolica Igor Štiks opisuje nesvakidašnju sudbinu austrijskog pisca na pragu pedesetih Richarda Richtera. Nakon emotivne krize i bračnog brodoloma on se 1992. godine, iz Pariza vraća u rodni Beč gdje pronalazi sakrivenu svesku svoje majke. Šokantni sadržaj, napisan u dramatičnim okolnostima 1941. godine, mijenja njegov život. Pisac odlučuje da otkrije svoje korijene, a njegova ga potraga usmjerava u ratno Sarajevo...
Kalendar Maja, Zoran Ferić
Foto: Miloš Todorović
Profil, Zagreb Cijena 18, 00 eura
dijela filma Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa telj ima samo riječi hvale kada je riječ o saradnji sa glumačkom ekipom ekipom, kao i čitavim autorskim timom. Lijepo smo se prepoznali i znali da iskoristimo sve naše specifičnosti i različitosti u kreiranju likova. Vjerujem da smo tim likovima dali dobar život. Pored regionalnih zvijezda tu je i crnogorska ekipa u koju puno vjerujem, počev od mladih - Momčila Otaševića, Branke Stanić i Julije Milačić, preko dokazanih - Branimira Popovića i Miša Obradovića, do onih od kojih se puno očekuje - Slavka Kalezića i Nikole Perišića. Moje uvjerenje je da će isto tako oduševiti i najmlađi članovi naše glumačke postave (Anđela Mićanović, Filip Đuretić, Zoran Dragićević), sa kojima se puno radilo, od kastinga do snimanja”, kazao je Vukčević. On je ovih dana u žiriju Motovunskog filmskog festivala gdje će sa kolegama odlučivati o nagradi za najbolji regionalni film. “Što se Motovuna tiče - taj festival odavno ima sve moje simpatije i poštovanje. I moj Ajfel je tamo prikazan, tako da se tamo osjećam dobrodošlim. Još više - kada vidim ko je pored mene u žiriju, naravno da mi poziv da se pridružim takvoj ekipi imponuje”. Kada je riječ o crnogorskoj kinematografiji, Vukčević ocjenjuje da se stvari pomjeraju na bolje, “Sve više se radi, podižu se standardi, a danas imamo i svoj FDU - za školovanje našeg kadra. No, ipak puno toga treba da bude urađeno da bi se približili standar-
Nikola Vukčević
Kalendar Maja je roman odrastanja. Pratimo tri dječaka koja odrastaju u Zagrebu pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka. Kalendar Maja je roman o ljubavi i njenim demonima, ljubavi koja dolazi u najrazličitijim pojavnim oblicima i intenzitetima. Čitamo priču o Tihomiru i Senki od gimnazijskih dana do starosti. To je i roman o seksu, o žudnji koja nas ispunjava i uništava. Roman širokog zamaha u kojem ima puno sjajnih minijatura...
Priče o kronopijima i famama, Julio Cortazar Šareni dućan, Koprivnica Cijena 12, 00 eura Priče o kronopijima i famama objavljene su 1962. godine, iako ih je Cortazar počeo pisati još desetak godina ranije. Radi se o legendarnom nadrealističkom djelu argentinskog pisca u kojem se pojavljuju tri vrste bića koja se različito ponašaju. U “Kronopijima i famama” otkrivamo čudesan svijet Cortazarovih bića, ali i poimanja tog svijeta, gdje autor pomalo dijeli ljude na svijet nečovjekolikih stvorenja koja je nazvao kronopija, fama i esperanzi….
dima regiona (prije svega kreiranjem adekvatnog Zakona, i osnivanjem kinematografskog centra) - a to ćemo uraditi isključivo radom, snimanjem, nekim mladim ljudima, njihovim šansama (koje oni svakako zaslužuju) i nikako drugačije”, kazao je Vukčević. On je do sada režirao preko 70 projekata: predstave, dokumentarce, muzičke i reklamne spotove, kratke filmove. Njegov prvi igrani film (Pogled sa Ajfelovog tornja, 2005), sa skromnim budžetom ostvario je veliki uspjeh u balkanskim bioskopima i na preko 30 međunarodnih filmskih festivala i smotri.
Glad, Knut Hamsun Lom, Beograd Cijena 7, 00 eura
Film se radi u produkciji Galileo production-a, u koprodukciji sa hrvatskim Embrio production, crnogorskim TVCG i kompanijom OR, a u izvršnoj produkciji Artikulacije i Ivana Đurovića, a pod pokroviteljstvom crnogorskog Ministarstva kulture
Poslije punih sto godina, Glad, prvi Hamsunov roman, u novom prevodu na srpski jezik. Najveći skandinavski pisac, Knut Hamsun (1859-1952), napisao je u svojoj tridesetoj godini Glad, prvi od ukupno dvadeset romana koji su ga proslavili širom svijeta. Uz Floberov Novembar i Zapise iz podzemlja Fjodora Dostojevskog, ovaj roman je presudno uticao na modernu književnost XX vijeka. Hamsun je 1920. godine dobio Nobelovu nagradu za svoje životno djelo.
Pratite nas na twitteru
@dnovine
24 Zabava MUZIKA
Severinu fanovi šalju na Eurosong
NEDJELJA, 29.7.2012.
RAZGOVOR
Od takmičara tr se udebljam Andrej Maričić za DN priča o “Akademiji debelih” Filip Jovanović
V
oditelj emisije “Akademija debelih” koja se emituje na Televiziji Pink, Andrej Maričić, kaže da je ovo najozbiljniji projekat za koji je radio, te ističe da se radi o najgledanijem rijalitiju u Srbiji. Kako dodaje, nema slobodnog vremena za ostale angažmane, a mašta o njemu.
Udruženje obožavatelja Evrovizijskog Festivala Hrvatske objavilo je da će na takmičenje koje ono organizuje ove godine kao hrvatsku predstavnicu poslati Severinu i njen ljetnji hit “Italiana”. Eurosong fanovi prošle godine kao pobjedničku numeru izabrali su pjesmu “Someone like you od Adel”, a hrvatska predstavnica
bila je Bižuterija Jelene Rozge. “Članovi Eurofest Hrvatske prepoznaju dobru stvar. Mislim da je izbor ‘Italiane’ pun pogodak, nekako je to naš melos, a opet konkurentan u Evropi. Očekujem barem plasman u top 10. Iskreno, osjećam i miris pobjede”, kaže član Udruženja obožavatelja Evrosonga Goran Dobrila.
Andrej kaže da je prema istraživanju ova emisija posljednjih nedjelja jedna od najgledanijih, te ujedno i najozbiljni TV projekat Pinka. “Svaki dan provodim vrijeme sa akademcima i mogu reći da se radi o dobroj ekipi. Ovo je veliko iskustvo za mene i drago mi je da ovaj projekat utiče i na druge ljude, zato sam ga i prihvatio. Kada su mi rekli o
čemu se radi, bez razmišljanja sam pristao jer se ljudi bore da smršaju, a na taj način utiču i na druge, koji možda do tada nijesu imali volje da to urade. Ali, kada vide njih na TV-u i postignute rezultate, mnogi se odluče na taj korak kako bi se u što kraćem vremenskom roku oslobodlili viška kilograma”, kaže Andrej, dodajući da je na ovom projektu angažovan ve-
liki tim ljudi. “Imamo dosta stučnjaka koji ih savjetuju o pravilnoj ishrani, vježbanju i vidim da su mnogi uspjeli da smršaju, što nam je i cilj kada je u pitanju ovaj projekat”, ističe Andrej. Na pitanje da li je u određenom životnom p eriodu bio gojazniji, Andrej je kroz osmijeh odgovorio: “Vjerujte mi da nikada nijesam bio debeo. Čak imam i problem sa kilažom i sada želim da se ugojim, pa tražim savjete od njih kako to da uradim. Eto, razmjenjujemo savjete i uzajamno se pomažemo. Cio život sam se bavio sportom, a sada kada više nemam vremena za to, odem do teretane, no je u posljednje vrijeme ne posjećujem, jer sam
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Zabava 25
NEDJELJA, 29.7.2012.
ražim savjet da
STATUS
dana
KAJA OSTOJIĆ Ima li nešo gore od leta koji kasni 2 sata i predosadnih društvenih mreža, u isto vrijeme?
SMJEHOTRES
Ljudi ne mogu da joj oproste talenat Anastasija Buđić ljuta jer je zovu starletom preokupiran ovim projektom”. On dodaje da iako je sa njima više od pola dana u teretani, skoro pa nikada i ne iskoristi priliku da odradi neku vježbu. “Stalno radimo, jer je projekat mnogo ozbiljan, možda ugrabim nekoliko puta da odem u teretanu, ali to nije ništa jer se dešavalo da je do ovog projekta svaki dan posjetim”, kaže Andrej, koji dodaje da zbog prirode posla mora da vodi računa o
svom fizičkom izgledu. Andrej slobodno vrijeme voli da provodi dalje od gradske vreve, daleko od Beograda. “Tokom nedjelje imam dva, tri dana slobodna, i volim da ih iskoristim kako bih kampovao. Prošle nedjelje sam otišao sam, isključio telefon i napunio baterije. Baš mi je odgovarala priroda”, kaže Andrej, koji će po završetku “Akademije debelih” posvetiti se i glumi.
UŽIVANJE
Vlada i Nata u Turskoj
“Starleta” je novo najpopularnije zanimanje u Srbiji, ali one koje se smatraju njegovim “začetnicama” se bune i vrijeđaju kada uz njihovo ime stoji taj epitet. “Ljudi me često nazivaju starletom jer ne mogu da oproste kada je neko talentovan i uspješan. Ne razumijem zašto su se toliko uhvatili za to da sam starleta kad imam svoj posao. Članica sam pop benda ‘Models’ već nekoliko godina i to je moja karijera. ‘Modelsice’ za jesen spremaju provokativan spot, pa će imati o još nečemu da pričaju, rekla je Anastasija Buđić. I Stanija Dobrojević se lju-
ti kada je nazivaju starletom, a jedino je Soraja izjavila kako joj je to “simpatično”.
Umjesto Ibice, otputovali na drugu destinaciju Poznati maneken Vlada Vuksanović je posljednjih dana veoma aktivan na Tvitveru, pa tako svakodnevno, iako je u Turskoj na odmoru, postavlja fotografije. Iako su u javnosti pričali da će on i Nataša Bekvalac otputovati sa društvom na nekoliko dana na Ibicu, poznati maneken je otrkrio da trenutno uživaju u Turskoj. “Otišli smo u Tursku, ii? Želeli smo da idemo na ljetovanje, da se odmorimo. Čemu tolika priča? I vi idete na odmor pa niko ništa ne kaže!!!!”, napisao je Vlada bijesno, očito iznerviran zbog velike medijske pažnje.
KONCERT
Ceca i sjutra veče pjeva
Svetlana Ceca Ražnatović nastupiće večeras u budvanskoj diskoteci Top Hill. Budući da je koncert u nedjelju već ranije rasprodat, zbog velikog interesovanja menadžment diskoteke je odlučio da usliši želje brojnih fanova, tako da će Ceca održati koncert i sjutra veče. Ovo je, inače, prvi put da neko nastupa dva dana zaredom u diskoteci Top Hill. Cijena ulaznice je 20, a na veče koncerta 25 eura. F. J.
HOT! Holandska ljepotica Doutzen Koes izgleda fantastično u novoj kolekciji intimnog rublja kompanije Victoria’s Secret. Doutzen vremenom postaje jedan od najtraženijih modela na svijetu.
Pratite nas na twitteru
@dnovine
26 Zabava/ Life style
NEDJELJA, 29.7.2012.
BJUTI
Glatko tijelo z Muška depilacija- način i njega poslije uklanjanja dlačica
KUHINJA
Musaka mafin PRIPREMA Krompir isjeći na kockice i ispržiti na ulju. Umutiti jaje. Pečeni krompir izgnječiti i napraviti pire. Dodati so, biber i suvi začin (po želji). Dodati pola jajeta. Smjesa bi trebala da bude gustoće dizanog tijesta. Fil za musaku napraviti tako što ćete na ulju propržiti sitno sjeckani luk, dodati meso, začine (so, biber, suvi biljni začin,... ) i malo crnog vina. Dinstati dok ne bude prilično gusto. Kalupe za mafine obložiti pečenim pireom (debljina oko 1cm). Puniti kalup mesom. Poklopiti sa sirom, zatim preliti smjesom druge polovine jajeta i pavlake. Peći u rerni na 200°C oko 7minuta (dok pavlaka ne poprimi zlatno smeđu boju). Izvaditi iz rerne i ostaviti mafine da se “slegnu” par minuta kako bi se lakše vadili iz kalupa.
SASTOJCI:
500g krompira 300 g miješano g mljevenog mesa 1 crveni luk 1 jaje kisjela pavlaka (12% mm) 50 kg sira (trap ist, gauda,...) so, biber, suvi za čin...
SAVJETI
Proteine uzeti poslije treninga Šta jesti i piti za veću mišićnu masu
Mnogi sportisti žele da povećaju svoju mišićnu masu i intenzivno rade na tome. Ukoliko ste vi među njima, daćemo vam nekoliko savjeta koji će vam pomoći. Trebalo bi da trenirate jakim intenzitetom ukoliko želite mišiće koji će biti vidljivi. Što se tiče ishrane potrebno je unositi namirnice koje su bogate proteinima kao što su jaja, piletina, ćuretina, riba. Preporučuje se i krompir, pirinač i ovsene pahuljice, voće i povrće. Protein je važno uzimati jer je on taj koji gradi mišiće. Trebalo bi da jedete namirnice koje su bogate samo kvalitetnim mastima. Njih ima u maslinovom ulju, lanenom ulju, a dobar je i ki-
kiriki puter. Osim toga koristite i kreatin koji daje veliku količinu energije. On će dati snagu ali ukoliko prestane da se uzima ona se automatski gubi. Takođe će vam se po njegovom prestanku mišići smanjiti ali će dio mase, koju ste postigli treninzima sigurno ostati. Najbolje bi bilo da obratite pažnju na ishranu i unos tečnosti. Obroci bi trebalo da budu otprilike četiri sata prije treninga jer nije dobro jesti neposredno pred sam trening. Poslije treniga bi trebalo da uzmete dvije kašikice proteina u prahu i tri kašikice dekstroze, koja se svakako preporučuje. Protein bi trebalo da se uzima isključivo poslije treniga. Što se tiče kreatina njegova mjera je 5 do 10 grama prije i poslije treninga. Kreatin ne bi trebalo da uzimate sa gaziranim pićima ili sokovima koji sadrže limunsku kisjelinu. Veoma je važno da uzimate dovoljno tečnosti, a to je tri litre vode svakodnevno, a preporučljivo je i više.
E.L.S.
P
osljednjih godina depilacije su i u muškoj populaciji postale moderne, ne samo kod sportista, jer je ona stvar lične higijene. Leđa i prsa najčešća su područja tretiranja, ali ne i jedina. Pod muškom depilacijom danas spadaju i noge, pazuh i ruke. Iza depilacije kožu obavezno očistiti od viška voska postdepilacionim uljem (ukoliko je depilacija izvršena voskom). Nakon depilacije leđa i prsa znaju da se pojave sitni crveni prištići, nekad i gnojni, zato je higijena jako bitna. Češće mijenjati majice jer tijelo ne trpi znoj.
Nakon depilacije ne izlažite kožu suncu, moru ili solariju sve dok se crvenilo ne povuče i koža smiri. Ako imate crne dlake jakog korijena svakako izbjegavajte brijanje i depilacijske kreme. To vam može samo naškoditi i pogoršati situaciju. Korijen će dodatno ojačati, dlaka će rasti brže i gušće, pa će vam tako, primjera radi, noge više ličiti na mušku bradu, umjesto na sexy legs. Brijanje mogu raditi samo plavi momci, i oni koji imaju tanke dlake slabog korijena. NAČINI UKLANJANJA DLAČICA Postoji cijeli niz načina da uklonite dlake, pa ćemo spomenuti neke najpopularnije. Kada se sami služite raznim metodama depiliranja treba paziti na povrede - porezotine, hematomi, opekotine i sl. Nakon uklanjanja dlačica često dođe do pojave cr-
venih upaljenih prištića. To se dešava zbog masnih žlijezda koje se nalaze na krajevima živaca. Da bi to izbjegli možete probati sa antiseptičkom kremom (savjetujte se sa ljekarom). Brijanje Najjednostavnija, najjeftinija i najbrža tehnika uklanjanja dlačica. Najpogodniji dijelovi tijela za brijanje su noge i područje ispod pazuha. Da bi se čim bolje izbrijali upotrijebite novu britvicu i lagano je povlačite odabranim područjem. Nemojte zaboraviti koristiti gel ili pjenu. Brijač se povlači suprotno rastu dlaka. Na nekim područjima tijela dlake rastu u svim smjerovima, pa se tako i brijte. Nakon brijanja pazuha nemojte koristiti dezodorans bar 1 sat. Za brijanje bikini područja, lagano nategnite
kožu kako bi vam bilo lakše. Nakon brijanja kožu namažite uljem ili mlijekom za tijelo. Negativna strana ovog načina depilacije je u tome što dlačice izrastaju već nakon 2-3 dana i oštre su na dodir. Depilacija voskom je najkorisnija za zone koje nijesu osjetljive, a to je područje nogu i nausnica. Kad je vosak topao, ulazi u folikule i izvlači u cijelosti dlaku iz korijena, za razliku od brijanja koje samo reže dlake. Dlake će vam narasti tek za 3 nedjelje. Nakon depilacije koža ostaje glatka duže vrijeme, a svaki novi tretman oslabljuje korijen dlake, pa one postaju sve rjeđe i tanje. Vosak se koristi za sve dijelove tijela, poput bikini zone, stomaka, ruku, nogu, prsiju i dr. Vosak se nanosi na kožu i povlači jednim potezom u smjeru suprotnom od rasta dlačica, izvlačeći ih iz korijena.
ENTERIJER
Evociranje uspomena na davna vremena Sanduk za posteljinu ili dragocjene stvari U modernom životu, kada imamo isuviše malo vremena za sebe zbog kojekakvih obaveza, trudimo se da prostor u kome živimo ne opterećujemo nepotrebnim stvarima kako nam čišćenje ne bi oduzelo previše vremena. Zbog toga, često enterijeri nemaju dovoljan broj akcenata i detalja koji odaju topao i prijatan izgled. Da bi ste unijeli duh ranijih vremena u spavaću sobu, nabavite sanduk za posteljinu. Njega možete postaviti u podnožje kreveta, iznad uzglavlja, ili na bilo koje drugo mjesto u spavaćoj sobi gdje mislite da će obogatiti prostor. Ukoliko je on tapaciran ili na njega postavi-
te neki jastučak, poslužiće Vam i kao mjesto za sjedenje dok se presvlačite. Što se tiče dizajna, na raspolaganju Vam je veliki broj opcija. U zavisnosti od stila uređenja sobe, izaberite sanduk u skladu sa njim. Ako želite da postignete starinsku, romantičnu atmosferu, rustičan sanduk izrađen od punog drveta je pun pogodak. Ako je Vaša soba u “seoskom” stilu, rusti-
čan sanduk će se lijepo uklopiti. Za minimalističke sobe najbolje rešenje su sanduci čistih i oštrih linija.Osim posteljine, u ovim sanducima možete držati neke dragocjenosti, dječje igračke ili bilo šta drugo za šta mislite da je pogodno. Ne morate čak ni kupovati sanduk koji je poseban za ovu namjenu, već ako imate neki stari sanduk, možete ga restaurirati i prilagoditi ovoj svrsi.
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Zabava/ Life style 27
NEDJELJA, 29.7.2012.
za tople dane
Da bi depilacija bila uspješna, potrebno je da dlačice budu dužine 3 do 5 milimetara. Depilacijske kreme Kreme za depiliranje hemikalijama uklanjaju dlačice nešto ispod površine kože, te je potrebno oko nedjelju dana da ponovno izrastu. Mogu se koristiti bez obzira na dužinu dlačice, ali nisu prikladne za upotrebu na licu, jer mogu iritirati kožu lica. Ovo je brz i koristan način uklanjanja dlaka. Depilacijske kreme su neuredne, često neugodnog mirisa. Alergijski test je vrlo važan prije upotrebe. Dovoljno je da kremu namažete na željeno područje, ostavite par minuta da djeluje, a potom isperete zajedno sa dlakama koje su otpale. Lasersko uklanjanje dlaka Trajno uklanjanje dlačica,
bezbolno i s dugotrajnim rezultatima. Tretman moraju raditi stručne osobe – najbolje dermatolozi. Obično je potrebno napraviti najmanje tri tretmana prije potpunog uklanjanja (garantuje se minimalno 30% uklonjenih dlačica po tretmanu). Tretmane bi trebalo raditi zimi jer je potrebno izbjegavati izlaganje suncu prije i nakon tretmana. Ne postoji garancija da ćete trajno ukloniti dlake na taj način. Električni epilator Epilacija električnim epilatorom vrlo je jednostavna. Depilaciju možete obavljati sami, većini dlačica odstranjuje se i korijen, pa se postupak ponavlja nakon 2-3 nedjelje, dlačice slabe i postaju rjeđe. Ova depilacija je spora i bolna.
24 h nakon depilacije ne preporučuje se: - pranje sapunima koji mogu začepiti pore, već tuširanje vodom; - nanošenje dezodoransa, losiona, krema i slično; - posjeta saunama, teretanama, javnim bazenima, solarijima, intenzivno sunčanje, vježbanje i slično. Koža vam je u tom razdoblju još uvijek osjetljiva. Odmah nakon depilacije (bez obzira na odabranu metodu depilacije) nanesite na depilirana područja: Aloe vera gel za depilaciju koji je namijenjen za aknastu i masnu kožu. Takođe možete nanijeti i Nevenovu kremu koja djeluje protivupalno, antivirusno i antibakterijski.
MODA
Bijela haljina je in i ove sezone Dizajneri savjetuju šta morate imati od garderobe za ovo ljeto Koko Šanel je tvrdila da svaka žena koja drži do sebe u ormaru mora da ima malu crnu haljinu i sigurni smo da je skoro svaka i ima. Praktična crna haljinica lako se kombinuje i idealna je za sve prilike bez obzira na stil ili godine. Međutim, ove sezone, kao i prošle, ton haljine je krenuo u totalno suprotnom smjeru. Topli ljetnji dani postali su potpuno nezamislivi bez obične bijele haljinice. Trend je nametnut od gotovo svih dizajnera pa su tako malo bijele haljine u velikom broju i različitih modela i dužina prošetale modnom pistom i postale potpuno nezaobilazne za tople dane. Bijela haljinica izvrsno ide uz preplanuli ten, uz šešir i cipele pune pete za popodnevne šetnje ili uz vrtoglavo visoke potpetice i izraža-
jan nakit za večernje izlaske. Ona takođe može dobro da se kombinuje i uz platnene patike ili vesele balerine, piše Index. Igranjem s modnim doda-
cima bijelu haljinicu, baš kao i crnu, možete da nosite u svom stilu, ali jedno je sigurno, ovo ljeto će proći u znaku male bijele haljinice.
kratke vijesti Gazirana pića povećavaju masnoću Konzumiranje gaziranih napitaka doprinosi gojaznosti. Istraživači iz Danske su otkrili da konzumiranje gaziranih napitaka povećava količinu masti u organima. Pojedinci koji su pili gazirane sokove imali su dramatičan porast štetnih skrivenih masnoća (u jetri i skeletna mast). Osim toga, njihov nivo holesterola je povećan za 11 odsto u odnosu na one koji nijesu pili gazirana pića, jer sadrže zaslađivače i boje za hranu. Ovi sastojci su povezani s hiperaktivnošću i oštećenjem moždanih ćelija. Ne treba zaboraviti ni da oni koji redovno piju gazirane sokove imaju veći rizik od dijabetesa. Previše gaziranih napitaka nije dobro ni za zube. Visoka koncentracija glukoze, fruktoze, saharoze i drugih jednostavnog šećera izaziva zubni karijes.
Gledanje TV-a do kasno u noć dovodi do depresije Ukoliko do kasno u noć sjedite ispred kompjutera ili TV-a ili ih ostavite uključene po odlasku na spavanje, šanse da postanete depresivni vam se povećavaju, upozoravaju američki naučnici. Tim neurologa sa Univerziteta u Ohaju koristio je hrčke kako bi utvrdili povezanost prigušene svjetlosti noću i promjena u ponašanju i ispostavilo se da su promjene u ponašanju i u mozgu hrčaka slične simptomima depresivnih ljudi. Iako je izlaganje noćnom svijetlu bilo povezivano sa povećanjem rizika od raka dojke i gojaznosti, odnos svijetla i poremećaja ponašanja nikada nije bio razlučen do kraja, prenosi Rojters.
Ekološki način da se otarasite komaraca Ako ne možete na miru da uživate u svojoj baštici ili terasi, ili vam komarci ulaze u kuću i ne daju vam da spavate, evo jednostavnog i ekološkog rješenja, koje možete da iskoristite i kada odete negdje u prirodu. Za ovo jeftino i potpuno prirodno rješenje potrebno vam je: (dvije kašike vode, 50 g smeđeg šećera, jedan gram svježeg kvasca, prazna plastična flaša od jedan i po ili dva litra). A, kako da napravite napravu: (Odsjecite vrh flaše. Zagrijte vodu i u njoj otopite smeđi šećer. Pustite da se ohladi, pa sipajte u flašu. Izdrobite kvasac i dodajte u tečnost. Nije potrebno da se miješa. Poklopite flašu vrhom koji ste odrezali, ali naopačke, da bude kao lijevak. Obmotajte flašu crnom kesom. Postavite zamku u ugao prostorije, na terasu ili u baštu. Mijenjajte je svake dvije nedjelje).
Šargarepa dobra za lice Šargarepa hidrira kožu, hrani i čini je glatkom. Kako je bogata vitaminima A i C i mnogim drugim hranljivim sastojcima, šargarepa se često koristi u kozmetici. Vlaži kožu, tonira je, osvježava, hrani, čini glatkom, redukuje oštećenja nastala od sunca... Ove maske će nahraniti kožu, osvježiti je i učiniti glatkom, a možete da ih primjenjujete više puta sedmično. - Skuvajte 3 veće šargarepe, izgnječite ih i dodajte 4,5 kašika meda. Nanesite na lice, ostavite da djeluje deset minuta, pa isperite hladnom vodom. Izrendajte dvije šargarepe, pomiješajte ih sa žumancetom, pa smjesu nanesite na očišćeno lice. Poslije 20 minuta isperite najprije vrućom, pa hladnom vodom, savjetuju stručnjaci. Ova maska će obrisati umor i bubuljice sa lica, a možete da je koristite svakog drugog dana, da biste poslije mjesec i po dana vidjeli rezultat. Pomiještajte jednu izrendanu šargarepu i jabuku. Smjesu nanesite na lice i držite oko 20 minuta. - Za ovu masku protiv bora potrebni su vam sok od šargarepe, umućeno žumance i nekoliko kapi maslinovog ulja. Pomiješajte sve sastojke i nanesite ih na lice i vrat. Poslije pola sata isperite lice mlakom vodom.
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com Pratite nas na twitteru
@dnovine
28 Zabava/Slobodno vrijeme 288 291
VRSTA KOLAČA
STARIJA SRPSKA PJEVAČICA I GLUMICA
RUSKA NAUKA O GIMNA- ELEKTRISTIČARKA CITETU RIMSKO (9 ZLATN- U STANJU 1.000 IH NA O.I.) KRETANJA
OPŠTE SINDIKALNO VIJEĆE
VRSTA MINERALA
MALI TALASI
AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ
SKLADIŠTE BARUTA
NEPRAVILAN (GRČ.)
NEDJELJA, 29.7.2012.
Daily Sudoku puzzle No. 1818 sudoku 2011-10-05
2
BARIJUM NEODREĐENO KAKAV
GRDNOST BLAGOSLOV, OPROŠTAJ (TUR.)
SO KALAJNE KISELINE
MUZIČKI INSTRUMENT (MN.)
FRANCUS. GLUMICA PERIN DVA VOKALA
MAĐARSKO ŽENSKO IME
7
1
9
6 9
4
6
9
ONO ŠTO SE NAKUPILO RAZVALINA
PRIKLJUČAK ZA STRUJU
5
6
2
5 7
1
2
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
1
NEPER ŽENSKO IME
IZLOŽBENE PROSTORIJE
9
7
AUSTRIJA BEZAZLEN NAJMANJI PRST (DEMIN.)
DIO MESOPOTAMIJE
3
3
SJEĆI TESTEROM DRŽAVNA BLAGAJNA (LAT.)
Medium level
Teža
9
1
3
6
4
2
Daily Sudoku puzzle No. 1830
2
6
8
2011-10-17
Medium level
Lakša IZ SATA U SAT
9 UDATA ŽENA (POKR.)
ŠUMSKA SOVA, UŠARA
6
3
4
7
8
SANJALICA VRSTA SINTETIČKOG VLAKNA
2
OZNAKA ZA MILIAMPER
4
6
7
8
4 5
KRATKE SUKNJE
Play9sudoku online8at:
ISTI KAO ONAJ
1
9
1
8
7 Play sudoku online at:
Page 1/2
6 9 4 www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com
GRAD I LUKA U IZRAELU
8
RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: PAMFLETISTI, OBIRAK, STRN, JELEN, KARAT, ALIN, OSIONI, MAJKL FELPS, RAZORNO, FŠ, R, NAŽAO, LEA, ARAPI, NAVRH, JO, ATP, STK, IR, KIRA, Z, IRIJAN, VALOVI, RNJAVAC, TAŠANA.
Puzzle solution:
4
ZANIMLJIVO
3
2
7
Puzzle solution:
7
1
“Čuva” biser veličine loptice za golf
Sudoku puzzle No. 1829 2011-10-16 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1828 2011-10-15
Nedavno pronađena ostriga, deset puta veća od normalnih jedinki svoje vrste i stara oko 150 miliona godina, vjerovatno sadrži najveći biser na svijetu. Fosil džinovskog mekušca snimljen je magnetnom rezonancom, koja je jasno pokazala da se u njegovoj unutrašnjosti nalazi okrugli objekat. Ipak, niko ne želi da otvori školjku i uvjeri se svojim očima. Prvo su britanski ribari koji su lovili u kanalu Solent u mreži zatekli ogromnu školjku, za koju se vjeruje da je stara čak 150 miliona godina, prenosi Dejli mejl. Školjka je, zatim, predata akvarijumu u Portsmutu, a onda se kompanija “Cobalt” ponudila da je besplatno skenira, u potrazi za biserom. Magnetna rezonanca pokazala je da se u sredini zaista nalazi okrugli objekat veličine loptice za golf. Iako su stručnjaci zaintrigirani onim što je pokazao skener, odlučili su
7
1
9
2
8
4
3
6
5
3
4
6
5
2
9
8
1
7
6
8
3
9
5
1
4
7
2
8
7
2
1
4
6
5
9
3
2
4
5
6
3
7
8
1
9
1
5
9
8
7
3
2
6
4
3
5
7
8
4
2
1
9
6
9
2
4
3
8
5
1
7
6
8
2
6
5
1
9
7
4
3
5
1
7
4
6
2
9
3
8
4
9
1
3
7
6
5
2
8
6
8
3
9
1
7
4
5
2
5
7
2
4
9
3
6
8
1
7
3
5
2
9
4
6
8
1
1
6
8
7
2
5
9
3
4
2
6
8
7
5
1
3
4
9
9
3
4
1
6
8
2
5
7
4
9
1
6
3
8
7
2
5
da ne otvaraju školjku kako je ne bi oštetili. To znači da će biser vrijedan hiljade eura ostati zarobljen. Inače, pronađena školjka je široka oko 18 centimetara, a njena debljina iznosi oko osam centimetara. Kada su skinuli naslage blata sa njene površine, stručnjaci su utvrdili starost jedinke na osnovu prste-
nova koji podsjećaju na godove kod panja. “Ribari su u početku mislili da je školjka i dalje živa, ali kasnije se ispostavilo da je u pitanju fosil. Potpuno je skamenjena. Prebrojali smo oko 200 prstenova na površini školjke, što znači da je veoma stara”, navodi se u objašnjenju biologa.
vicevi
Kakvo je vrijeme kada slon sjedne na ogradu? Vreme je da se promijeni Page 1/2 ograda. *** Kaže učiteljica: Ko odgovori na sljedeće pitanje, ide kući. Perica baca kredu na nju. Ko je to uradio?! - pita učiteljica. Perica se javi: Ja, a sad idem kući.
*** Zašto plavuša nosi protivpožarno odijelo dok kupuje parfem? Zato što na njemu piše “zapaljivo”. *** Zašto na vratima policijskih kola piše “policija”? Da ne bi ulazili kroz haubu.
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Zabava/Slobodno vrijeme 29
NEDJELJA, 29.7.2012.
NEZVANIČNO Sad će čika Ranko da vam da par korisnih savjeta kako da njegujete kosu!
Koliko je puta dnevno perete.
Jesu li šiške vazda u istom položaju ili mijenjate ponekad?
HOROSKOP
BROJČANA UKRŠTENICA 5
2
18
22
19
18
24
11
1
2
15
13
14
6
2
1
13
25
2
11
9
2
17 2
14
19
18
2
11
13
8
21
15
20
17
13
13
14
24
25
2
15
8
18
14
21
15
2
22
18
25
2
6
11
2
18
2
1
2
6
2
15
5
24
5
2
21
19
11
9
8
13
11
18
24
21
11
24
20
13
21
1
24
18
13
24
11
24
8
13
24
11
2
8
24
18
9
20
13
2
6
2
1
2
6
2
15
13
1
13
1
13
15
2
2
1
24
17
1
2
10
2
Š 13
13
1
10
2
8 10
2 2
2
15
2
1
18
24
1
2
1
24
18
1
18
13
11
13
15
13
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
*** Zašto Piroćanac pali testeru kada kolje svinju? Da komšija ne čuje svinju. *** Došao Mujo po malog Hasu u obdanište. Kaže Mujo: Ja sam došao po mog Hasu. Vaspitačica pita: Kojeg Hasu? Imamo ih pet. Bilo kojeg, ionako ću ga sutra vratiti.
17
LJ 2
2
2 5
13
2
1
2
15
16
13
8
9
13
21
19
11
15
19
18
17
21
6
2
2
19
13
2
13
*** Kažu muškarci: Žene, ne uzbuđujte se previše ako trčimo za vama... Trčimo i za loptom i na kraju je
OVAN Najzaljubljivije osobe rođene su u vašem znaku. Mnogi Ovnovi se po ko zna koji put nalaze u stanju zaljubljenosti. Bićete srećni i zadovoljni samo pod uslovom da raščistite neke stvari i da se prilagodite drugima.
BIK
Trenuci zadovoljstva imaju i negativnu stranu. Ne dozvoljavaju nam da napredujemo, tako da se instinktivno prepuštamo uživanjima. Nekontrolisanost u ishrani donosi višestruke posljedice.
BLIZANCI
24
*** Hvali se Crnogorac u društvu: Ima nešto u čemu sam prvi na poslu. Ovi znatiželjno pitaju: A šta to? Vala, prvi se umorim! - odgovara Crnogorac.
Mene zanima i zašto Cetinje nema vode?
Došli smo ođe da vidimo đe su onih pet bazena?
Sve sama ograničenja. Ko vam je kriv kad na događaje gledate pesimistički. Partnera doživljavate negativno, skloni da vidite samo njegove loše osobine. Za početak nabacite osmijeh.
13
šutnemo. Žene odgovaraju: Dragi muškarci, ne uzbuđujte se ako vam kažemo da smo zaljubljene u vas... Zaljubimo se i u cipele, pa onda nabavimo još 15 pari - onako, za svaki slučaj!
RAK
Živ ste čovjek, pa je normalna i vaša potreba da se prepustite sitnim radostima. Prija vam sve što je udobno i lijepo, pošto osjećate potrebu da predahnete, kako biste uhvatili zalet.
LAV
Zahvaljujući povoljnim događajima, srećni ste, zadovoljni, skloni da se prepustite čisto čulnim užicima. Učinićete to na sebi svojstven glamurozan način. Ukoliko ste usamljeni, kompenzaciju nalazite u slatkišima.
DJEVICA
Pošto se situacija na emotivnom planu stišala, a vi počeli da razmišljate, shvatate da je sve plod puste potrebe za idealizacijom. Partner je do te mjere iznevjerio vaša očekivanja da vam sve postaje smiješno.
VAGA Osjećate se fantastično, srećno i zadovoljno. Ne razmišljate o običnim stvarima i životnim problemima, već se okrećete ljubavi, umjetnosti, ali i stanjima koja vas čine egzaltiranim.
ŠKORPIJA
Za nezadovoljstvo potražite konkretan razlog. Iako mislite da su krivci društvo, ljudi, posao i sve što se tiče drugih - nijeste u pravu. Uzrok nezadovoljstva potražite u bolesnom stanju tijela i duha.
STRIJELAC
Budite realni kad su vaše mogućnosti u pitanju i ponašajte se u skladu sa njima. Samo ćete tako izbjeći precjenjivanja vlastitih snaga i probleme nervne prirode. Trenutno se savjetuje da ne budete suviše revnosni i pohlepni.
JARAC
Današnje aktivnosti zahtijevaju dodatan napor ukoliko želite da ih obavite prema planu. Da li ste za to spremni i da li ste u stanju da se s tim izborite? Razmislite! Prošlo je vrijeme kad ste mogli da se ponašate stihijski.
VODOLIJA
Snagom sugestije ostvarujete sve što ste zamislili. Budite skromniji i realniji u idejama, jer je zlatna sredina idealna. Ukoliko stvari oko sebe doživljavate suviše intenzivno, možete doživjeti i nervni slom.
RIBE
Pošto su evidentne prepreke u svemu za šta se uhvatite, osjećate potrebu za samoćom. Ne želite da vas drugi vide neraspoložene. Poželjno je da danas zadajete sebi samo najnužnije zadatke.
Pratite nas na twitteru
@dnovine
30 TV Program/Servis
NEDJELJA, 29.7.2012.
FILM
POLASCI IZ BARA Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Podgorica: 5.15 (lokal), 6.45(lokal), 09.00(brzi), 10.05(lokal), 14.05(lokal), 14.50(lokal), 16.40 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.15
(lokal), 09.00 (brzi), 14.50(lokal), 19.00 (brzi). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA PODGO RICU BAR Podgorica (Bar): 04.36 (brzi “Lovcen”), 05.11 (brzi “Panonija”) 06.02 (autovoz), 06.40 (lokal), 16.45 (brzi “Tara”), 18.00 (lokal).
POLASCI IZ BEOGRADA ZA PODGORICU BAR Beograd: 10.10 (brzi “Tara”), 22.10 (brzi “Lovcen”), 23.10 (autovoz), Subotica: 18.40 (brzi “Panonija”), Novi Sad: 21.15 (brzi “Panonija”).
U Podgorici 020/441-211 i 441-212, Baru 030/301-615 i 030/301-622, Sutomoru 030/601-690 Nikšicu 040/214-480, Mojkovcu 050/472-130, Bijelom Polju 050/ 478-560,Kolašimu 020/441-492
POLASCI IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12.27(brzi), 22.35(brzi), Podgorica: 4.09(brzi), 9.01(lokal), 17.18(brzi), 18.35(lokal), Bar: 4.09(brzi), 9.01(lokal), 17.18(brzi), 18.35(lokal).
AUTOBUSI/BUS Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00,
Informativa
TV PROGRAM
VOZOVI/TRAINS POLASCI IZ PODGORICE Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.15 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.30 (lokal), 6.20 (brzi), 8.20 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 18.00 (lokal), 19.28 (brzi), 21.10 (lokal).
Sport
14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55,
16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40
05:45 Dođi na večeru /r 08:00 Film: Ubistvo po stavkama/r 10:00 Serija: Prijatelji /r 12:00 Film: Soko sa Hadsona /r 14:00 Serija: Pevaj, brate /r 15:00 Talk show: Veče sa Ivanom I vanovićem/r 16:30 Kviz: Savršen minut/r 18:00 Radna akcija/r 19:00 Film: Savšeno ubistvo 21:00 Film: Operacija Šakal 23:00 Serija: Živa meta /r 01:00 Serija: V.I.P./r
06.00 Radio Crne Gore - budilnik 07.00 TV Arhiv 08.00 Kad prošetam Crnom Gorom 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 11.00 Vijesti 11.05 Strani dokumentarni program 12.00 Vijesti 12.05 Od Lovćena do Olimpa 13.00 Više od ljeta /r 14.00 Vijesti 14.05 Više od ljeta /r 15.20 Marketing 15.30 Dnevnik 16.05 Film 18.00 Dokumentarni serijal 18.50 Muzika 19.25 Večeras 19.30 Dnevnik 19.55 Sport 20.05 Film 22.00 Dnevnik 22.30 Film
PRVA Film: Savšeno ubistvo 19.00
ATLAS Fudbal+ 13.00
08.00 10.05 10.25 13.00 16.30
12:30 13:00 14:30 16:30 16:55 18:00 18:25 20:30
Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052
AVIONI/AIRPLANES Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535
Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; Tivat-Kopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; TivatLondon: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)
Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40; Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, ne-
djelja 15.50; London - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm - Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154
Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750
Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/fax. 020/201-201, 201-202, 241-154
Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778
Štrumfovi/r Top mobil/r Serija: Izlog strasti/r Olimpijske igre /tenis Olimpijske igre/ vaterpolo: Mađarska – Srbija 19.30 Dnevnik 20.40 Olimpijske igre/ vaterpolo: MNE – USA 22.10 Olimpijske igre/ plivanje
RTS1 10:00 Vesti RTS 10:05 Žikina šarenica 11:00 Vesti RTS 11:05 Dizni na RTS 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:10 Vreme je za bebe 14:45 Vesti RTS 14:50 SAT 15:30 Vesti RTS 15:33 Srećni ljudi 16:25 Srbija - Mađarska (m) 17:40 Rukomet - OI London 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Srećni ljudi 21:00 Šesti krug RTS2 0:25 Najava programa 10:30 Veslanje: Kvalifikacije (m) 11:00 Plivanje: Kvalifikacije 11:24 Plivanje: 200m slobodno (m) 12:00 Stoni tenis: Singl, kvalifikacije (m) 12:30 Tenis - OI London 12:45 10m vazdušni pištolj, finale (ž) 13:15 10m vazdušni pištolj, dodela medalja (ž) 13:25 OI London 13:41 Pliva-
22:00 22:30 23:30 02:00
Kuhinjica Fudbal+ Bitange i princeze Divlja ljepota 5 do 5 - Ljeto Forum Serija: Strasti Serija: Kradljivac srca Forum 5 do 5 Serija: Strasti Film: Savršen zločin
nje: 4x100m slobodno, štafeta (m) 13:50 Veslanje (m/ž) 14:30 Boks OI London 16:30 OI London 17:10 Srbija - Španija (m) 17:40 Srbija - SAD (m) 19:20 SAD - Francuska (m) HRT1 10:45 Biblija 10:55 Misa: Gornji Kosinj 12:00 Dnevnik 12:10 Sport 12:12 Vrijeme 12:14 TV kalendar 12:30 Plodovi zemlje 13:25 More 14:00 Vjerujete li očima? 15:05 Mary Higgins Clark: Nismo li se već sreli? 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti u pet 17:09 Vrijeme sutra 17:15 Mir i dobro 17:45 Vrtlarica 18:15 Lijepom našom 19:20 Loto 6/45 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:06 Vrijeme HRT2 10:40 Engleski doručak 10:55 Hrvatska - Grčka (m) 12:05 Hrvatska - Koreja (m) 13:50 Plivanje, kvalifikacije 14:10 Tenis - OI London 16:40
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
TV Program/Servis 31
NEDJELJA, 29.7.2012.
TV PROGRAM
07:00 Dobro jutro! 10:00 Tatino obdanište 11:45 City 12:00 Šopingholičarke 13:15 Top Speed 13:45 City 14:00 Akademija debelih 15:00 Ja to tako 16:00 Nedeljno popodne Lee Kiš 18:00 InfoMonte 18:30 Prvi poslastičar Srbije 20:00 Kursadžije 21:00 Film: Ljubavna boljka 22:50 Akademija debelih - izbacivanje 23:45 U ringu 01:00 Trenutak istine
PINK M Film: Ljubavna boljka 21.00
10:00 Dobitna kombinacija 10:30 Dupla šansa Top Tiket – uručenje 13:00 Zabava 13:30 Žestoko 14:00 Tombolino 15:00 Toto Vijesti 15:15 Blisko sa 16:00 Ekstremno 17:00 Na domaćem terenu 17:30 Dobitna kombinacija 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici
Vrijeme za čaj 17:05 Španjolska - Srbija (m) 18:50 OI London 19:15 Kajak: Slalom, kvalifikacije 19:45 Gimnastika - OI London 20:25 Plivanje, finale 22:05 Stolni tenis, 2. i 3. kolo HBO 10:25 Izgubljeni svet 11:20 Internat 12:45 Ti Džej Huker 14:05 Neočekivani život 14:55 Neočekivani život 15:45 Advokatska praksa 16:35 Advokatska praksa 17:25 Branioci 18:20 Barka 19:40 10 stvari koje mrzim kod tebe 20:10 Branioci 21:00 Firma 21:55 Marinci iz Los Anđelasa 22:50 Kalifornikacija ARENA SPORT 10:30 Chesapeake at Boston 12:30 Cincinnati at Colorado 15:00 Baseball Tonight 16:00 Sonoma Nationals: Infineon Raceway, Q 18:00 SportsCenter 18:30 SportsCenter 19:00 SportsCenter 19:30 Philadelphia at Atlanta 22:30 LA Dodgers at San Francisco
08:50 Pingvini sa Madagaskara 09:05 SFRJ za počenike/r 09:50 Veliki brodolomi Jadrana 10:40 Putujući ukusi 11:30 Engleski na ulici 12:00 Vijesti u 12 13:45 Serija: Istražitelji iz Majamija/r 14:00 Vijesti u 2 14:30 Film: Vampiri su medju nama/r 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Serija: Lud, zbunjen, normalan 17:10 Bez granica/r 17:30 Showbiz magazin 18:30 Vijesti u pola 7 19:00 Serija: Krv nije voda 19:45 Serija: Stranac mladoženja 20:30 Serija: Tajna nečiste krvi 21:15 Serija: Dvor 22:00 Sport vikend 22:30 Vijesti u pola 11 22:45 Serija: Zločini iz prošlosti 00:40 Film: Bobi/r
VIJESTI Film: Bobi 00.40
09:00 Plodovi zemlje 11:00 Hrana i vino 14:00 Mbc vijesti 14:45 Plodovi zemlje 17:00 Hrana i vino 18:00 Mbc vijesti 18:45 Rock karavan/r 22:00 Mbc vijesti 22:30 Zvezdano Nebo
SPORT KLUB 09:30 Ocean Race: Sany Start 10:30 Magazin 11:00 Kitchee - Arsenal 13:00 Los Angeles: 1/2 finale 16:30 World of football 17:00 Randers - Aarhus 19:00 Tottenham - Liverpool 21:00 Olimpijske vesti 21:30 Kitchee - Arsenal 22:30 US: Moto GP, warm up 23:00 US: Moto GP, trka FOX LIFE 08:16 Sudije za stil 08:40 Houp i Fejt 09:03 Houp i Fejt 09:25 Seks i grad 09:56 Seks i grad 10:26 Seks i grad 10:56 Seks i grad 11:26 Seks i grad 11:59 Seks i grad 12:32 Sofi Parker 13:00 Osveta 13:51 Osveta 14:43 Osveta 15:36 Osveta 16:31 Osveta 17:26 Wilder Days 19:07 Dveri 20:02 Gimnazijske traume 21:00 Devojka Rasel 22:47 Gimnazijske traume TLC 10:50 Jedinstvene kuće za od-
07:00 07:30 08:45 09:00 10:30 11:30 11:35 12:20 14:00 15:00 15:15 16:00 17:00 19:00 19:40 20:40 21:40 22:00 00:00
Brinbili /r Lazy town Garfild Film za djecu Garfild Blink Top gear /r Serija: Bumerang /r Tombolino Blink Serija Serija: Jermolovi /r Film: Skrivena strast /r In - puls Top gear Serija: Jermolovi In - puls Film: Memento Film: Idol
DANAS U GRADU BIOSKOP CINEPLEXX Betmen: Uspon mračnog viteza (13:00); 15:30;17:00;18:30; 20:00;21:30;22:00 Vrisak iz druge sobe 20:40; 22:30 Čudesni spajdermen (12:20); 14:50; 17:30; 20:20; 22:40 Ledeno doba 4 digital (11:00; 12:50); 14:40 3D:(12:00; 14:00); 15:50; 17:50; 19:40; 20:50 Madagaskar 3 digital (11:20; 13:10); 15:00; 16:50; 18:50 Prometej 3D 16:00; 22:50 Diktator 19:00; 23:00 Pupijeva potraga, sinhronizovano (11:10) Legenda o kung-fu zeki 3D (11:50; 13:40) *Termini u zagradama se odnose samo na subotu i nedjelju. GALERIJE GALERIJA MOST Crtež u slovemačkom stripu
VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE
IN TV Film: Memento 22.00
07:35 09:15 10:00 12:30 13:45
16:00 18:30 21:00 22:00 23:00
Svježi u dan Mumijevi Pet show /r Lili Pez/r „Mehanizmi zaštite laičke države“ Prva Međunarodna konferencija liberala Tean eye Dr Fajt /r M kanal Ledo večera kod Džaje /r Koncert
mor 11:20 Jedinstvene kuće za odmor 11:45 Misija “Meni” 12:15 Misija “Meni” 12:40 Misija “Meni” 13:10 Misija “Meni” 13:35 Misija “Meni” 14:05 Misija “Meni” 14:30 Misija “Meni” 15:00 Misija “Meni” 15:25 Misija “Meni” 15:55 Misija “Meni” 16:20 L.A. Ink 17:15 Bogata mlada, siromašna mlada 18:10 Poslastičarski as 19:05 Spasavanje beba 19:35 Spasavanje beba NATIONAL GEOGRAPHIC 11:10 Sekunde do katastrofe 11:40 Avionske nesreće 12:35 Sekunde do katastrofe 13:00 Sekunde do katastrofe 13:30 Titanik 15:20 Avionske nesreće 16:15 Avionske nesreće 17:10 Avionske nesreće 18:05 Planetarni turistički vodič: Mars 19:00 Norveški masakr: Um ubice 19:55 Bojište predatora 21:00 Invazija vanzemaljaca 21:55 Izvan kosmosa 22:50 Tabu
MODERNA GALERIJA “Ekspresionizam u jugoslovenskom slikarstvu” 20:00 Prodajna izložba poznatih crnogorskih akademskih slikara
Policija ..................................................122 Vatrogasna ...........................................123 Hitna pomoć .........................................124 Tačno vrijeme .......................................125 Telegrami .............................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..........1180 Informacije ......................................... 1181 Crnogorski telekom ...........................1500 Telenor................................................1188 M:tel ....................................................1600 Elektrodistribucija .......................633-979 Vodovod ........................................ 440-388 Stambeno .....................................623-493 Komunalno ................................... 231-191 JP “Čistoća” .................................. 625-349 Kanalizacije ..................................620-598 Pogrebno ......................................662-480 Meteo ....................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ........................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ........................ ...............................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija....... 080-081-333 Montenegro Call centar ....................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori .............. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ........ 116 666 Sigurna ženska kuća ............ 069-013-321 Povjerljivi telefon ................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije .................................611-438 Narcotics Anonymous ............ 067495250 NVO 4 LIFE.... 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ..........................020-290-414 Samohrane majke ................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka........................................ 618-395 Inspekcija zaštite prostora ..........281-055 Inspekcija rada ............................. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..............265-438 Komunalna policija ..............080-081-222 Metrološka inspekcija ................. 601-360, .................................................fax 634-651 Sanitarna ......................................608-015 Tržišna ..........................................230-921 Turistička ......................................647-562 Veterinarska .................................234-106 BOLNICE Klinički centar ..............................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ........................................648-823 Konik .............................................607-120
Tuzi ................................................603-940 Stari aerodrom .............................481-940 Dječja ............................................603-941 Golubovci ...................................... 603-310 Radio-stanica ...............................230-410 Blok 5 ............................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .........................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški........................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF .............. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” ...........................020-641-651 APOTEKE Ribnica .......................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog .............241-441 ICN Crna Gora ...............................245-019 Sahat kula ..................................... 620-273 Biofarm .........................................244-634 HOTELI Ambiente ......................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .......................406-500 Bojatours ...................................... 621-240 City ................................................441-500 Crna Gora .....................634-271, 443-443 Evropa .......................... 621-889, 623-444 Eminent ........................................664-646 Keto............................................... 611-221 Kosta’s ......................... 656-588, 656-702 Lovćen .......................................... 669-201 Pejović ..........................................810-165 Premier .........................................409-900 Podgorica .....................................402-500 TAKSI Alo taksi .......................................... 19-700 SMS ..........................................069019700 Boom taksi...................................... 19-703 Bel taxi ............................................ 19-800 City taksi ..........................................19-711 besplatan broj .........................080081711 De lux taksi ..................................... 19-706 Exclusive taksi .................................19-721 Hit taksi........................................... 19-725 Red line taksi ...................................19-714 SMS ..........................................068019714 Royal taksi ...................................... 19-702 Oranž 19”........................................ 19-709 PG taksi ........................................... 19-704 Queen taksi..................................... 19-750
SMS om na broj
Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa i pošaljite na broj 14554.
SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN
SA URAČUNATIM PDV-OM
MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA NIKOLE BB ¥ 7. SPRAT (ulaz pored zlatare Majdanpek)
VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi), dok se sve preko ovog broja računa kao druga poruka. Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Ukoliko oglas sadrži više od 160 karaktera računa se kao druga poruka i na taj način se i tarifira! 7. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.
Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104
OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! Prodajem kuću 58m2 na placu 1.022m2 na Rijeci Crnojevića. Tel.069/411-554
Kuće/Stanovi
Prodaja
8059
Prodajem/izdajem 27m2 kuću u strogom centru Podgorice, može i djelimična kompenzacija. Tel.068/610-313 7990
Prodajem garsonjeru u Podgorici u novogradnji, namještenu, u blizini Ekonomskog i Pravnog fakulteta, 27m3+terasa, cijena 38.000. Tel.067/854-390
Budva, na bulevaru, kod benzinske pumpe, dvosoban stan površine 104 m2, 4. sprat, dva lifta, pogled na cijeli zaliv. Cijena 3.500 eura m2. Tel.068/234-010 8060
Prodajem kuću na Žabljaku, može zamjena za stan ili poslovni prostor u Podgorici ili Budvi. Tel.069/070-286 7991
Prodajem kuću u Kolašinu 55m2, na placu od 320m2. Vikend naselje Dulovine kod željezničke stanice, 800 metara od centra. Tel.067/241-372 7996
Prodajem kuću (dva jednosobna stana i radnja, posebni ulazi), u samom centru Golubovaca. Izuzetno povoljno. 270e m2 kuće! Tel.069/518-093
8064
Prodajem dvosoban stan u Bloku V (76m2) na 1. spratu u plavoj zgradi preko puta trim staze. Tel.069/070-777 8088
Zbog odlaska u inostranstvo hitno prodajem lux kuću 450m2 (3 četvorosobna stana + tavan+parking)1/1 u Zagoriču u prvoj zoni samo 399 eura/m2. Tel.067/530853 8093
8028
Trosoban stan 98m2 na IIspratu +40m2 tavana, ispod Ljubovića kod Kodre. Uknjižen 1/1, novogradnja, djeljiv na 2 jednosobna. Može kompenzacija. www.abexcompany.me. Tel.067/631-328 8042
Prodajem povoljno trosoban duplex na Malom brdu, Podgorica, 136m2, sa terasama. Cijena 800e m2. Tel.068/840-043
8047
Prodajem kuću u Bijelom Polju 200m2, na placu od 10 ari. Cijena povoljna. Tel.069/026-506
Izdavanje
Cetinje-kuća, atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Tel.068/713-288 8080
Trosoban stan 63m3 na Starom aerodromu kod škole. Novogradnja, useljiv, uknjižen, suteren. Odličan raspored, 850/m2 (auto ili gra.mate. uz doplatu). www.abexcompany.me. Tel.067/631-328 8122
Prodajem kuću u Novom Sadu 92m2 na placu od 186m2. Tel.068/019-014, 067/403-560 8129
Prodajem/izdajem 17m2 i 33m2 kuću u strogom centru Podgorice. Može i cjelina objekta. Tel.067/735-675 8134
Prodajem ili izdajem u Beogradu u blizini Vukovog spomenika jednosoban stan 36m2 pogodan za studente. Opremljen, kvtv, internet, interfon, klimatizovan. Tel.068/474-184 8135
8099
Jednosoban 42m2 i dvosoban stan 50m2 izmedju Codre i Kineske ambasade, novogradnja. Uknjižen 1/1, u polusuterenu. Odličan raspored, 930/ m2. www.abexcompany.me. Tel.067/631-328 8121
Prodajem trosoban stan u Pljevljima, Gagovića imanje, a može i zamjena za jednosoban uz doplatu. Tel.067/620-284 8136
Igalo - prodajem jednosoban stan 37 m2 35.000e. Vrijedi pogledati. Tel.068/824-488 8140
Izdajem nenamješten dvosoban stan. Poseban ulaz-novogradnja. Masline. Tel.067/553-794 7985
Izdajem dvosoban, komforan, namješten stan. Klima. Extra TV. Donja Gorica, Podgorica. Tel.069/029-060 8044
Izdajem namješten dvosoban stan na Starom aerodromu 300 eura (internet, extra TV). Tel.069/321-706 8050
Izdajem jednosoban stan, namješten, klimatizovan, kod Pravnog i Ekonomskog fakulteta. Godinu dana unaprijed 350e. Tel.067/642317 8054
Izdajem namještenu garsonjeru 36m2 u Univeriteskoj zgradi. Tel.067/393-647 8085
Izdajem jednosoban stan na Vrelima. Cijena 150 eura. Tel.067/841-561 8095
Izdajem namještenu garsonjeru u zgradi Čelebić, kod suda, Preko Morače. Tel.069/504-645
Izdajem nov jednosoban, klimatizovan stan, sve zasebno. Nalazi se izmedju OŠ ΄Marko Miljanov΄ i Roda marketa. Tel.069/628-299 8139
Potražnja
Potreban porodici u zakup trosoban prazan stan na duže vrijeme u Podgorici. Tel.069/609-815 8040
Tražim dvosoban nenamješten stan sa posebnim ulazom i strujomjerom. Prednost Zabjelo, Zelenika. Tel.067/806-511 8055
Sobe Izdajem namještenu sobu u Bloku pet. Tel.067/814-336 7984
Izdajem dvokrevetne sobe - kuhinja, kupatilo, blizu Palade. Tel.067/555-065, 067/202-220 7993
Renta-sobe, najpovoljnije. Može dan, dva ili duze. Podgorica. Tel.069/690-193 8091
8097
Izdajem trosoban stan u Donjoj Gorici. Ekstra TV, internet, klima, parking. Tel. 260-696, 069/846-366 8126
Na Zabjelu u velikom stanu izdajem luksuzno opremljenu sobu samicama, klima, internet, TV. Tel.020/640-064, 068/040-010 8102
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
33
NEDJELJA, 29. 7. 2012.
PLACEVI Prodajem plac 6.000m2 (djeljiv) Piperi-Stanjevića Rupa iza ciglane Spuž. Put, voda, struja, telefon. Može kompenzacija-građevinski materijal ili auto. Tel.069/765-334, 067/430106
7987
Bigova - plac od 600 m2, jeftino.Tel. 068/713-288
8038
Prodajem zemlju u Podglavicama 20.000 m2, voda, struja, put. Može kompenzacija za nekretnine u Srbiji. Tel.069/281-732 8061
Prodajem plac 3-500m2 u Nikšiću, Duklo. Uz rijeku Zetu. 200m od puta RisanŽabljak. Tel.068/315-060
8071
Prodajem zemlju 1.993m2. Put, voda, struja, blizu farme Kneževića. M2 4 eura, Ozrinici. Tel.067/923-8929 8103
Prodajem više placeva u Kosiću stari put Podgorica-Danilovgrad. Voda, struja, put na placu. Tel.067/725-247 8105
Prodajem placeve u Doljanima. Put, voda i struja. Povoljno. Tel.068/392-770
8113
Prodajem urbanizovan plac 1.137m2 u Gornjoj Gorici kod Saborne crkve. Na placu ucrtan objekat 11x11,P+S+Pk. Tel.069/592-187
Budva - centar. Izdajem lokal 60m2 pogodan za više djelatnosti, sa izlazom i izlozima prema bulevaru. Tel.069/060-929 8127
GARAŽE
Izrada pečata. Tel.067/9173403
Izdajem i prodajem podzemne parkinge i garaže od 21m2 7,3x2,3m iza Delte u novoj podzemnoj garaži komplet opremljenoj protivpožarnim sis. www.abexcompany.me. Tel.067/631-328
8046
Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 8048 8034
VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem BMW 520, ekstra satnje, 4.000, urađeni svi servisi. Tel.067/883-357 7986
Prodajem kawasaki ER 6N 65Ocm, 2008.g. Kao nov, prešao 5.000km. 4.000e! Tel.069/048-662 7997
Pasat 4 1.9T(DI)crveno 115KS karavan, siva boja 2000.god. Servisiran, odličan, garancija, registrovan godinu. 4.400e kompenzacija za plac opština Podgorica i Danilovgrad. Tel.069/414413
8090
8130
POSLOVNI PROSTOR Poslovni prostor u Budvi, obilaznica zgrada Nivel, površina 95 m2, hitno i povoljno, bez kompenzacije. Cijena 2.650 m2. Tel.068/234-010
Prodajem pasat III 1,9 TD. 1995.g. Registrovan do juna 2013.g. U odličnom stanju. Povoljno. Tel.067/212-406 8104
Kupujem manji auto (corsa, clio, punto, twingo) u idealnom stanju, manje litraže, do .1000 eura. Tel.067/186-599 8106
Reno scenic 2002. god, 1.9 TDI, ful oprema, 3.600. Tel.067/889-650 8109 8083
I
Izdajem poslovni prostor 42m2, prva zgrada do Hrama. Tel.067/260-565
8045
Izdajem poslovni prostor 15m2 prizemlje, mokri čvor, telefonska linija. Ulica Oktobarske revolucije 3. 180 eura. Tel.067/180-073 8056
Prodajem kiju sorento 2004. godište 9.500 eura i pasata VI kraj 2005. godine 10.500 eura, extra stanje. Tel.067/605-857 8114
Prodajem ili mjenjam za manji auto, uz doplatu, micubiši pajero did, kratki, kraj 2005. Dosta opreme. Tel.069/882-003 8142
USLUGE
Na Kućama Rakića izdajem halu od 2.000 kvadrata i 6.000 kvadrata zemlje. Sve ograđeno. Tel.067/456-035, 069/014-745
Kućni servis: vodoinstalater, električar, bravar i moler. Dolazak besplatan! Intervencije veoma povoljne. Tel.068/422-218
Izdajem poslovni prostor preko puta Hemomonta, 24m2, prizemlje, klima, telefonska linija, zaštita. Za kancelariju i sl. Tel.069/457-966
Internet WiMAX, Podgorica, Zeta, Bar i Cetinje, uskoro i ostali gradovi. Informacije i montaža Sat Trakt doo. Tel. 020/212-105 i 069/512707
8057
8098
Dajem časove engleskog jezika, za osnovce. Povoljno. Tel.067/598-808 8069
8063
Djeljiv plac 2.500m2, 7km od samog centra Podgorice prema Pričelju (Sretnja). Asfalt, struja, voda i telefon na placu. Tel.067/202-938
7994
Tepih servis. Kvalitetno pranje i čišćenje. Najpovoljnije cijene. Tel.069/214-059 8027
Prodajem seat lupo 6 H, 2.300 eura. Tel.069/067889 8119
Dajem časove engleskog i italijanskog jezika. Povoljno. Tel.067/371-633
7988
7992
Popravljam klima uređaje. Majstor sa velikim radnim iskustvom. Tel.069/027-813 8070
Dobro snabdjevena apoteka kod Doma zdravlja u centru (kod škole ΄Savo Pejanović΄) radi svim danima od 07.3021.30. Popust nedjeljom od 5 do 10 odsto. Tel.069/435-745 8096
Servis šporeta, bojlera, veš mašina i montaža rasvjete. Dolazak besplatan. Garancija 1 god. Tel.068/054-217 i 069/054-217 8111
΄Kvalitet΄ - čišćenje stambeno-poslovnih prostora, dubinsko pranje tepiha, garnitura, automobila, poliranje-kristalizacija mermera. Tel.067/224644, 068/224-644, 069/224-644
Vršim usluge krečenja, gletovanja i farbanja stolarije. Krečenje 0,50e/m2. Tel.067/427-850 8128
MTL i Hotel Slavija Beograd nude promotivne cijene smještaja za privatna i službena putovanja. Noć, sa doručkom, u jednokrevetnoj sobi 20, u dvokrevetnoj 15. Tel.067/577-607 8132
Matematika, fizika časovi učenicima i studentima svih fakulteta, spremam za popravni ispit. Tel.069/184270 8133
TURIZAM Kolašin. Centar. Sobe i apartmani ΄Kraljica΄. Komforno, čisto, mirno. Kuhinje, frižideri, TV, parking. Povoljno. Tel.020/860-360, 067/415168, 068/015-168 Izdajem apartmane u Ulcinju, Donji Štoj. Klima, kuhinja, parking, internet... Povoljno. Tel.067/522-358, 063/204-035, 069/300-304 7995
Budva, luksuzna soba, blizu mora, ležaj 10 eura. Tel.069/080-691 8086
8118
Izdajem povoljno apartman na Žabljaku. Tel.069/598077 8141 8116
8120
Servis računara, brisanje virusa, reinstalacije. Tel.069/060-669 8123
Dr Perazić. Tel. 068/592692, 067/614-615 8124
Vodoinstalater - kupatila, sanitarije, tuš kabine, sve opravke. Tel.069/013-484 8125
8051
Prodajem dvosjed, trorjed sa mehanizmom i fotelju. Simpov proizvod! Dobro očuvano! Tel.067/514-266 8066
POLJOPRIVREDA Prodajem metalnu konstrukciju za dva plastenika ukupne površine 570m2. Tel.069/405-864 7982
KUĆNI LJUBIMCI Turski kangal štenci. Tel.067/274-909 8068
8117
Dom učenika Bar 5 eura krevet. Rezervacija na tel.067/388-623
Agencija ΄Pomoć u kući΄: građevinske adaptacije, generalno spremanje, ručno pranje tepiha i distribucija flajera. Tel.067/381516, 067/397-171
NAMJEŠTAJ Prodajem ugaonu garnituru na razvlačenje, desnu, očuvanu, 250 eura. Tel.069/399-952
POSAO Salonu na Starom aerodromu potrebne frizerke. Tel.067/599-099, 067/242947 8067
Potrebna žena 24 sata za pomoć u kući i njegu mlađe nepokretne žene na Žabljaku od 1. avgusta do 1. septembra. Plata 300 eura. Tel.069/335-515 8087
Potrebna učenica u frizerskom salonu u Podgorici. Tel.069/257-246 8137
RAZNO Numerolog radi natalne karte, gleda budućnost, skida crnu magiju, pomaže po mnogim pitanjima. Pozovite na 068/563-851, 068/359-228 8058
Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel. 068/504-029 8101
Zaštita za zdravlje, posao, ljubav, životni kod i numero-astro -psiho analiza. Tel.069/946-041 8115
Gledam u šolju, radim pomoću slike za ljubav i posao. Otklanjam negativnu energiju kod agresivnih osoba. Tel.068/122-786 8131
Prodajem opremu za autoperionicu (konstrukciju sa tendom 7x7, kompresor za pranje pod garancijom...), sve je staro dva mjeseca! Tel.067/259-649 8138
Pratite nas na twitteru
@dnovine
34 Sport
NEDJELJA, 29.7.2012.
Bićemo opasni VLADIMIR DAŠIĆ
Dašić zadovoljan turnirom u Italiji, Vučević sa ekipom od ponedeljka Miloš Pavićević
P DA LI STE ZNALI...
Da španski vozač Formule 1, Fernando Alonso, danas slavi 31. rođendan.
TIKET DANA GENK SERKL BRIŽ TIP 1
KVOTA 1.65
ROSTOV ANŽI TIP 2
KVOTA 2.00
JANG BOJS TUN TIP 1
KVOTA 1.70
RANDERS ARAUS TIP 1
KVOTA 2.25
Posljednji turnir odrađen je u Italiji - “crveni” su na “Trentino kup” potpisali drugo mjesto sa jednom pobjedom, te dva poraza. Družina Luke Pavićevića na “čizmi” je tijesno izgubila od Bosne i Hercegovine (83:81), zatim su prilično lagano odradili uvijek nezgodnu Finsku (75:68), da bi na kraju turnira Italija pokazala da se nalazi u boljoj formi od Crne Gore - 84:73. O turniru u Italiji razgovarali smo sa Vladimirom Dašićem...
“Turnir nam je bio od velike koristi, jer smo uočili slabosti, vidjeli smo šta treba da popravimo. Bilo je dosta pozitivnih stvari, ali je vidno bilo da u nekim segmentima igre ima još mjesta za napredak. Na tome moramo raditi kako bi što prije bili bolji”, rekao je za Dnevne novine Dašić. ● UIGRAĆEMO SE Pozitivna stvar je nastup organizatora igre Tejlora Ročestija - košarkaš Kahe Laboral se brzo uklopio u tim, vuče
ćina, rivali biti Letonija i Italija. Da podsjetimo - kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u Sloveniji počinju 15. avgusta, a naša selekcija će u kvalifikacionoj grupi igrati sa Izraelom, Srbijom, Estonijom, Slovačkom i Islandom. ● VUČEVIĆ TRENIRA U PONEDJELJAK Reprezentativci su kasno sinoć doputovali iz Italije, danas će imati slobodan dan, a sjutra u Baru nastavljaju sa radom. Činjenica koja hrabri sve u crvenom taboru, jeste ta da će se u ponedjeljak najboljem timu priključiti centar Filadelfije Nikola Vučević, koji je prije pet dana stigao u Bar, a zatim i odradio ljekarske preglede u Podgorici, gdje je ustanovljeno da je povreda tetive prošlost, te da može početi sa normalnim radom.
RK LOVĆEN
TROMSO ROZENBORG TIP X KVOTA 3.40 SPARTAK M. VOLGA TIP 1
ripreme učenika Luke Pavićevića ulaze u završnu fazu, jer košarkaške kvalifikacije za odlazak na Evropsko prvenstvo u Sloveniji počinju za nekih petnaest dana. A, do sada crnogorska košarkaška reprezentacija je odradila veliki broj treninga, te kontrolnih utakmica, pa selektor Pavićević ima dosta jasnu sliku o kvalitetu crvene selekcije.
konce... Pored njega, hrabri igra najmlađeg u timu Nikole Ivanović - supertalentovani plej Budućnosti je ubacio Italijanima odličnih deset poena... “Šteta je što na utakmicama nijesmo bili kompletni, jer u prvom meču nije igrao Ročesti, u drugom nije igrao Šehović. Ipak, uspjeli smo da odigramo dobro. Imamo vremena da se još mnogo bolje uigramo, da podignemo formu i vjerujem da ćemo spremno dočekati kvalifikacije. Posjedujemo kvalitet, ali vjerujem da možemo još bolje. Kada budemo kompletni sigurno da ćemo biti i opasniji po rivale”, poručio je Dašić. Naredne provjere u sklopu priprema za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u Sloveniji 2013. godine naši košarkaši će imati na turniru u Poljskoj, koji je na programu od 3. do 6. avgusta i na kojem će pored doma-
KVOTA 1.30
Ostaju Grbović i Jovetić Lovćen zadržava ekipu koja je prošle godine briljirala na domaćoj sceni i SEHA ligi - reprezentativni pivot Nemanja Grbović i srednji bek Marko Jovetić produžili su ugovor sa Cetinjanima na još godinu dana! Grbović je do sada pored Lovćena igrao za Budućnost i Vardar, dok je Jovetić jedno vrijeme proveo u Danskoj. Dan prije tandema vjernost klubu sa Cetinja potpisao je Mirko Radović, čime je Lovćen riješio pitanje jednog desnog beka. Bilo kako bilo, Lovćen će biti itekako respektabilan sljedeće sezone, pošto je ostao veliki broj igrača, a što je najvažnije ugovor je produžio trener Pero Milošević.
NE PROPUSTITE Fudbal plus (ATLAS TV 13.00) - Na programu je sjajna emisija o našem fudbalu sa doajenom crnogorskog sportskog novinarstva - Miloradom Đurkovićem!
SPORTSKI EKRAN 11:00 11:00 11:45 13:00 13:00 13:15 14:15 15:30 15:30 16:30 17:00 17:00 17:00
Plivanje, Olimpijske igre Kiče - Arsenal, fudbal Trke automobila Tenis, Olimpijske igre Fudbal plus Gimnastika, Olimpijske igre Njemačka - Kina, fudbal na pijesku Portugal - Španija, fudbal na pijesku Biciklizam, Olimpijske igre Mađarska - Srbija, vaterpolo Dizanje tegova, Olimpijske igre Randers - Araus, fudbal Srbija - Ukrajina, košarka
(Eurosport) (SportKlub) (Eurosport) (RTCG2) (ATLAS TV) (Eurosport) (Eurosport2) (Eurosport2) (Eurosport) (RTCG2) (Eurosport) (SportKlub) (Arena1)
18:00 18:15 19:55 20:00 20:00 20:05 20:30 20:40 21:00 21:00 22:00 22:50 23:00
Rostov - Anži, fudbal Gimnastika, Olimpijske igre Sport Olimpijske igre, studio Zarija - Arsenal, fudbal Vaterpolo emisija Plivanje, Olimpijske igre SAD - Crna Gora, vaterpolo Baiha - Korintijans, fudbal Hajduk - Split, fudbal Odbojka, Olimpijske igre Sport Moto GP
(SportKlub+) (Eurosport) (RTCG1) (RTCG2) (SportKlub+) (RTCG1) (Eurosport) (RTCG1) (Arena1) (Arena3) (Eurosport) (TV Vijesti) (SportKlub)
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Sport 35
NEDJELJA, 29.7.2012.
kratke vijesti F1: Luis startuje sa jedinice MAMADU SAKO - Dolazak Tijaga Silve u PSŽ najavio je odlazak Sakoa. Takvu stvar znaju čelnici Liverpula i Arsenala koji će pokušati da nagovore francuskog fudbalera da dođe na Ostrvo i okuša se u Premijer ligi.
Vaterpolo
Dragovi klinci rasturaju Budva ne mora da brine za svoju vaterpolo budućnost! Nakon što su njeni šesnaestogodišnjaci prije nekoliko dana trijumfovali u prvenstvu Crne Gore, isti uspjeh su ponovili i njihovi dvije godine stariji klupski drugovi - obje selekcije pod dirigentskom palicom mladog i perspektivnog stručnjaka Draga Pejakovića, inače i trenera seniorskog tima sa bazena “Dragan Trifunović”. Klinci, godište 1994/95, u Kotoru su od 23. do 27. jula savladali sve rivale (Primorac, Jadran, Kataro i Bijela), uz strašnu gol razliku 38:13, a zanimljivo je da su čak sedmorica od ovih mladih momaka prošle sezone bili dio prvog tima Budve. Drugo mjesto na turniru zauzeo je kotorski Primorac, treće Jadran iz Herceg Novog - posljednje dvije pozicije pripale su Bijeloj i Kataru. K.B.
ARSEN VENGER Trener Arsenala izgubio je nerve, pošto ga niko ne pita kako funkcioniše ekipa, već je glavna tema napadač Robin Van Persi i pitanje: “ostaje li ili ne u Londonu”. “Stvarno prestanite više da me pitate to. Razgovarao sam sa Van Persijem, klub je takođe sa njim razgovarao, nema svrhe više da pričamo o tome. Niko nam nije ponudio novac za Robina”, rekao je Venger.
BOJAN BRNOVIĆ - Iskusni napadač raskinuo je ugovor sa Čelikom! Brnović je prošle godine u istorijskoj sezoni Nikšićana imao važnu ulogu - pogotovo na startu sezone. Kasnije, kako je vrijeme prolazilo nekadašnji član Partizana je često bio na klupi, pa je dvije nedjelje prije starta crnogorskog šampionata odlučio da napusti “metalurge”.
Vozač Meklarena Luis Hamilton osvojio je pol poziciju pred današnju trku Formule 1 za Veliku nagradu Mađarske, ispred Romana Grožana iz ekipe Lotus, koji će prvi put startovati iz prvog reda. Treće mesto pripalo je aktuelnom prvaku Sebastijanu Fetelu iz tima Red Bul. Trenutno vodeći u šampionatu, Fernando Alonso, zauzeo je šestu poziciju, iza Džensona Batona iz Meklarena i četvoroplasiranog Kimija Raikonena iz tima Lotus. Poslije trke na Hungaroringu, uslijediće pauza do 2. septembra, kada se vozi trka za Veliku nagradu Belgije.
Prosinečki “pospremio” pulene Slabo izdanje Crvene zvezde u susretu sa Naftanom (3:3 na Marakani) još neko vrijeme će biti glavna tema u Beogradu. Odmah poslije meča procurila je informacija da su igrači bili na razgovoru sa navijačima, nakon njih to je učinio i Vladan Lukić, a sada se otkrivaju i neki detalji iz svlačionice. Prema navodima Kurira, trener Robert Prosinečki, bio je veoma bijesan i skoro da nije birao riječi obraćajući se fudbalerima poslije revanša drugog kola kvalifikacija za Ligu Evrope. “Šta je ovo!? Brukate me, igrate se mojim ugledom, zbog vas crvenim pred cijelim svijetom. Šta se dešava sa vama? Samo mislite da stignete u diskoteku i proslavite pobjedu”.
Žoze Murinjo: Ne znam šta će biti sa Kakom Trener Real Madrida Žoze Murinjo potvrdio je da postoji realna mogućost da Brazilac Kaka napusti klub. “Ne znam da li će ostati ili ne, a to ne zna ni on sam. Nemamo nikakav nesporazum. On zna šta ja mislim i obrnuto. Ako ostane, biće mi drago i putovaće sa ostatkom ekipe na turneju po SAD”, rekao je Murinjo španskim medijima. Real je 2009. godine doveo Kaku za 65 miliona eura, ali se ovaj fudbaler, mahom zbog povreda, nije baš proslavio u dresu kraljevskog kluba. Uz to, na njegovom mjestu na sredini terena prošle sezone sjajno je igrao Mesut Ozil, koji je postao prvi favorit Žozea Murinja.
Robinjo: Ne idem iz Milana Brazilski napadač Robinjo rekao je da ne namjerava da napusti Milan, jer je zadovoljan igrama i statusom u tom klubu. “Moj bivši klub Santos je želio da me vrati, ali čini mi se da još nije vrijeme za tako nešto. Imam još mnogo toga da pružim u dresu Milana. Postigao sam 14 golova u prvoj sezoni, zatim samo šest u prošloj. Vrijeme je da ponovo dođem do dvocifrenog učinka”, rekao je Robinjo. U ovom prelaznom roku “rosoneri” su već prodali Zlatana Ibrahimovića i Tijaga Silvu i pitanje je kako bi navijači reagovali na još jedan odlazak. “Ekipa će biti drugačija, ali nećemo biti slabiji. Ovo je veliki klub koji se uvijek bori za trofeje. Ima još vremena do kraja prelaznog roka da se dovedu pojačanja”, dodao je Robinjo.
Pratite nas na twitteru
@dnovine
36 Sport
NEDJELJA, 29.7.2012.
OLIMPIJSKE vijesti Kineskinja Siling Ji prigrabila prvo zlato na OI
PREMIJERNU zlatnu medalju na 30. Olimpijskim igrama u Londonu osvojila je kineska strelkinja Siling Ji, koja je pomela konkurenciju u disciplini vazdušna puška - 10 metara. Srebrno odličje pripalo je Silviji Bogackoj iz Poljske, dok se bronzanim zadovoljila još jedna Kineskinja, Dan Ju. Podsjetimo, na OI u Pekingu prije četiri godine, Kina je završila takmičenje sa najvećim brojem zlatnih medalja (51), uz 21 srebru i 28 bronzanih. A.P.
MOK istražuje: Irski anonimac se kladio protiv sebe KLAĐENJE ne može da zaobiđe ni OI na londonskom tlu. Međunarodni olimpijski komitet (MOK) istražuje mogućnost da se neimenovani irski sportista kladio na trijumf svog protivnika, u pripremnom meču pred Igre na Ostrvu, otkrio je potparol MOK-a Mark Adams. Kako je takmičarima zabranjeno da ulažu novac na klađenje tokom ovog događaja, očekuje se pomna istraga. Ipak, prema pisanju “The Irish Independenta”, osumnjičeni sportista je zaradio 3.900 eura i već ih podigao iz kladionice. A.P.
Dejna Volmer srušila Ingu de Bruin
NOVI rekord na Olimpijskim igrama postavila je američka plivačica Dejna Volmer! Ona je u kvalifikacijama na 100 metara leptir stilom isplivala dionicu za 56,25 sekundi, što je 36 stotinki brže od dosadašnjeg olimpijskog rekorda (56,61), koji je prije 12 godina utemeljila Holanđanka Inge de Bruin. Drugo najbolje vrijeme u kvalifikacijama zabilježila je Kineskinja Jing Lu, koja je trku završila za 57 sekundi 17 stotinki. A.P.
STARI MAJSTOR
Vino kao vino Aleksandar Vinokurov, kazahstanska legenda koja u septembru puni 39 godina, novi je olimpijski šampion u drumskom biciklizmu Kosta Bošković
D
ok su prva zrnca pješčanog sata Olimpijskih igara u Londonu polako curila, 30. stranica najveće sportske manifestacije odmah je ispisala jednu od svojih najljepših priča, jednu od onih za sva vremena! Čuveni Vino, Aleksandar Vinokurov, kazahstanska biciklistička legenda, u stilu svog nadimka - što stariji to bolji - najsjajnije trenutke svoje karijere sačuvao je za pozne dane. Čovjek iz Petropavlovska na sjeveru Kazahstana, koji u septembru puni 39 godina, novi je olimpijski šampion u drumskom biciklizmu!
dalju, Norvežanin Aleksander Kristof. Prvi dan Olimpijskih igara dobio je i prvog heroja! “Ovo mi je najveći uspjeh u životu”, bilo je prvo što je nakon nezaboravne trke izjavio Aleksandar Vinokurov.
● GDJE SU SE “IZGUBILI” BRITANCI
Jedan od najkompletnijih vozača na svijetu, srebrni sa Igara u Sidneju (2000.), do prvog zlata za svoju zemlju u Londonu stigao je super sprintom u finišu, kada je poslije pet
sati, 45 minuta i 57 sekundi vožnje, “pojeo” Kolumbijca Rigoberta Uran Urana. Osam sekundi kasnije kroz cilj u blizini Bakingemske palate prošao je, i osvojio bronzanu me-
I dok Vinokurov nikada neće zaboraviti prvi dana XXX Olimpijskih igara, domaća nacija hoće - i to što prije, kada je biciklizam u pitanju. Vjerovatno i najveće nade Britanaca na ovim Igrama, biciklisti Bredli
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Sport 37
NEDJELJA, 29.7.2012.
CEREMONIJA
CEREMONIJA
Foto: REUTERS
MAJKL FELPS - Jedan od najboljih plivača svih vremena plasirao se, uz mnogo problema, u finale trke na 400 metara mješovito. Amerikanac je trijumfovao u svojoj kvalifikacionoj grupi, ali je u ukupnom poretku zauzeo posljednju 8. poziciju, čime je na mala vrata obezbijedio završnicu discipline.
Vigins, Mark Kevendiš, Kris Frum i ostali, gotovo cijelu trku ulicama Londona su diktirali tempo, a onda su se u finišu izgubili... Već viđenje medalje, ostaće san za Ujedinjeno Kraljevstvo - bar do hronometra. Nakon trke Mark Kevendiš je grmio na ostale timove. “Izgleda da je svim timovima bilo važnije da mi ne trijumfujemo, nego to što će oni napraviti na trci. Međutim, takvi su naši životi, to pokazuje koliko smo jaka nacija i sa te strane ovo treba gledati kao pozitivnu stvar”, urlao je u mikrofone BBC-a Kevendiš.
● NESREĆNI KANĆELARA Heroj dana bio je Vinokurov, a tragičar bez sumnje Fabijan Kanćelara. Švajcarski biciklista je na petnaestak kilometara od cilja, u trenutku kada je bio na čelu vodeće grupe, nesrećno pao... Pokušao je veliki sportista, bez obzira na povredu ramena, da nastavi, ali medalja je ostala miljama daleko njegove suze na kraju trke, najbolje su oslikale kako se Kanćelara osjećao.
ČEN ŽANGAO - Nekadašnji šef kineskog olimpijskog ljekarskog tima izjavio je da su se, osim Kine, 80-ih i 90-ih godina gotovo svi sportisti dopingovali na Olimpijskim igrama, uključujući i takmičare iz SAD-a, Francuske i Rusije. “Prvo smo koristili hormone, zatim hemoglobin, što su i svi ostali radili u to vrijeme”, priznao je Žangao. POSLJEDNJA VIJEST - Kadetska reprezentacija Crne Gore na Evropskom prvenstvu B divizije u polufinalu je savladala Švedsku rezultatom 71:66! Ulazak u finale ma šta god tamo uradili garantuje selekciji Đorđija Pavićevića ulazak u A diviziju, pa će kadeti sljedeće godine igrati sa najboljim reprezentacijama Evrope...
Crnogorska zastava u selu Od juče na jarbolu se vijori naša zastava u Olimpijskom selu
Vijori se - juče tačno u 11.35 sati održana je ceremonija dobrodošlice: odsvirana je himna “Oj svijetla majska zoro”, a onda je crnogorska zastava ponosno podignuta na jarbol u Olimpijskom selu! Sjajnoj ceremoniji prisustvovali su gotovi svi naši sportisti, a podršku im je dao politički vrh Crne Gore - predsjednik Filip Vujanović, pre-
mijer Igor Lukšić, ministar porsvejete i sporta Slavoljub Stijepović... Pored političara ceremoniji su prisustvovali brojni gosti Crne Gore. Nakon što se crnogorska zastava zavijorila u Londonu, politička delegacija, te gosti su prošetali Olimpijskim selom, družili se sa sportistima, ručali u olimpijskom restoranu.
A, onda za kraj druženja svi su otišli na rukometnu utakmicu Crna Gora - Velika Britanija, kako bi bodrili učenice Dragana Adžića... B.T.
STRELJAŠTVO
Šaranović ponovio Peking Crnogorski strijelac Nikola Šaranović zauzeo 41. mjesto u disciplini vazdušni pištolj 10 metara Premijera nije bila sjajna za Crnogorce u Londonu - strijelac Nikola Šaranović osvojio je tek 41. mjesto u disciplini vazdušni pištolj 10 metara! Nikola je priželjkivao bolji rezultat nego u Pekingu, a ostvario je isti - Šaranović je prije četiri godine takođe bio 41. Taj rezultat crveni strijelac je osvojio tako što je u šest serija ostvario rezultat od 565 krugova. Lošiji od Šaranovića bili su samo takmičari iz Gvatemale, Alžira i Tadžikistana. A, kada smo već kod vazdušnog pištolja, da vam kaže-
mo ko je juče osvojio medalje - Jongoh Jin iz Koreje je došao do zlata rezultatom 688,2, srebreni u Londonu je Italijan Luka Teskoni (685,8), dok je treće mjesto pripalo Andriji Zlatiću iz Srbije, koji je tako potpisao 99 zlatnu medalju Srbije na OI. Iako nije bio sjajan na premijeri (noć prije imao jaku temperaturu, možda je to uticalo na njegovo izdanje) Šaranović nije završio takmičenje na OI - crnogorskog strijelca 5. avgusta očekuje nastup u disciplini malokalibarski pištolj na 50 metara. B.T.
Pratite nas na twitteru
@dnovine
38 Sport
NEDJELJA, 29.7.2012.
OLIMPIJSKE vijesti Janko i Ana idu dalje, Viktor i Jelana ispali Nakon prvog dana tenisa na Olimpijskim igrama Srbija je ostvarila polovičan učinak! Janko Tipsarević je bez većih problema savladao Argentinca Davida Nalbandijana sa 6:3, 6:4. Popularni Tipsi če se u drugom kolu sastati sa Njemcem Filipom Pečnerom. Viktor Troicki se oprostio od singla on je na startu turnira izgubio od Nikolasa Almagra rezultatom 6:4, 7:6. U konkurenciji dama Ana Ivanović se dugo mučila, ali na kraju je slavila protiv Amerikanke Kristine Mekhejl (6:4, 7:5). Ivanovićevu u drugom kolu očekuje duel protiv pobjednice meča Elena Baltača (Velika Britanija) - Agnes Savaj (Mađarska). Od Jelene Janković se teško očekivala senzacija - 20 igračica svijeta na startu je izgubila od Serene Vilijams 6:3, 6:1. U.R.
Fedeks preskočio Falju Švajcarski maestro “bijelog sporta” preskočio je prvu prepreku na Olimpijskim igrama - Rodžer Federer je u premijernom kolu teniserskog turnira u Londonu eliminisao Alehandra Falju sa 2:1 u setovima (6:3, 5:7, 6:3). Na podlozi na kojoj je prije desetak dana podigao titulu šampiona Vimbldona, popularni Fedeks se pomalo mučio sa nezgodnim protivnikom. U prvom setu sve je išlo kao “po loju” za prvog igrača svijeta, dok se Falja sjajnom igrom u nastavku totalno vratio u meč. Iskustvo i neprikosnoveno majstorstvo su presudili u trećem dijelu meča koji je Federer na kraju lako riješio u svoju korist. Sljedeća prepreka za najboljeg igrača svih vremena je Francuz Žulijen Beneto koji je na Vimbldonu odigrao pet setova sa Švajcarcem. U.R.
VATERPOLO
Respekt za SAD, ali sve od nas zavisi Prvi meč vaterpolista u Londonu - Vladimir Gojković optimista pred meč sa SAD (20.40) Bojan Topalović
K
ucnuo je čas - razdragana družina Ranka Perovića ima svoj debi u Londonu. Protivnik je selekcija SAD! Vaterpolisti, u koje javnost najviše vjeruje da mogu do medalje, zaplivaće tačno u 20:40 sati. I tada ćemo vidjeti koliko mogu, pošto je prvi meč najteži, najvažniji, a protivnik je strašan - SAD su prije četiri godine u Pekingu uzele srebro...
Večerašnji okršaj za Vladimira Gojkovića imaće poseban osjećaj - vaterpolo majstor igra treće Olimpijske igre u karijeri... “Znamo šta želimo, znamo šta nam je cilj u Londonu. Očekujemo pobjedu na startu, mislim da smo kvalitetniji od Amerikanaca. Važan je taj prvi meč, pobjedom bismo olakšali posao i rasteretili se prije dva jaka meča, sa Mađarskom
i Srbijom. Prošlo je otvaranje, prošlo je iščekivanje, potpuno smo fokusirani na utakmicu, ne damo ništa da nas uzdrma”, rekao je juče Gojković. SAD su sjajan sastav na papiru, a Olimpijske igre za svakog Amerikanca predstavljaju posebnu draž - uvijek daju više od sopstvenih mogućnosti, grizu za medalju... “Sve selekcije SAD poseb-
no se spremaju za Olimpijske igre. Pogledajte šta se dogodilo u Pekingu – u svim kolektivnim sportovima uzeli su medalju. Vaterpolisti su bili drugi, a i sada su sigurno maksimalno spremni. Cijelu godinu su zajedno, uigrani su, ali nemaju individualni kvalitet kao mi. Igrali su dobro u Svjetskoj ligi, gledali smo te mečeva, a i trenirali sa njima, tako da se dobro poznajemo. Mislim da sve zavisi od nas”, optimista je najveći vaterpolo šmeker današnjice. A, onda htjeli ili ne, nekako se vratimo na Ajndhoven - Crna Gora je na tom EP u januaru ove godine osvojila srebro. Da li smo bolji nego tada? Lošiji? Ili smo na istom nivou... “Mislim da je naša igra na ve-
Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Sport 39
NEDJELJA, 29.7.2012.
SVI NA TELEFON
CRNA GORA SAD 20.40
HILSEN PULAKU - Albanska reprezentativka u dizanju tegova prva je žrtva doping kontrole na Olimpijskim igrama u Londonu. Međunarodni olimpijski komitet (MOK) saopštio je da je Pulaku bila pozitivna na stanozolol na testu koji je rađen 23. jula.
Poklanjamo knjigu Nemanje Markovića Ako želite da dođete do knjige svakog radnog dana od 30. jula do 10. avgusta zovite na telefon 077 300 104 u terminu od 9 do 12 sati
Olimpijske igre u Londonu su počele, a redakcija Dnevnih novina vam u saradnji sa prof. Nemanjom Markovićem svakog radnog dana od ponedjeljka 30. jula do petka 10. avgusta poklanja njegovu knjigu pod nazivom “Primjena olimpijskog dizanja tegova u kondicionom treningu”! Prve radne nedjelje (od 30.7.
do 3.8), te tri dana druge radne nedjelje (od 6.8. do 8.8.) poklanjamo 15 knjiga, dok preostala dva dana dijelimo 10 knjiga. A, djelo koje je napisao Marković osvojiće ljudi koji se prvi jave na broj 077 300 104 radnim danima u terminu od 9h do 12h! Znači, svi prionite na telefon od 30. jula do 10. avgusta - javljajte se samo radnim danima...
Zloković: Glava je bitna Boris Zloković je jedini crnogorski centar na OI, pa će dosta toga zavisiti od njega. I Boris ima poruku - važno je igrati glavom protiv Amerike... “Ako odigramo skoncentrisano u odbrani, ako smirimo njihove kontre, ako budemo igrali više glavom nego snagom, mislim da nećemo imati problema. Ako se oslonimo samo na fizikalije, biće problema. Nadam se dobrom startu pred mečeve sa Mađarskom i Srbijom, ekipama koje igraju slično, i protiv kojih nemamo šta da izgubimo, već da idemo na pobjedu svom snagom”, rekao je Zloković. ćem nivou nego u Ajndhovenu. Nadam se da ćemo u Londonu igrati osam mečeva, dakle da ćemo ići do kraja, a da ćemo iz utakmice u utakmicu rasti”. I mi se kao Vlado nadamo da ćemo igrati u finalu, ali sve misli momcima su vezane prvo za Ameriku, a onda za četvrtfinale - to je prvi cilj... “Ako pobijedimo na startu, treba nam jedna pobjeda, nad Mađarskom ili Srbijom, da bismo bili na jednom od prva dva mjesta. Bilo bi to dobro, jer bo-
lje u četvrtfinalu da igramo sa Grčkom, nego sa Hrvatskom, ako se, naravno, u drugoj grupi sve bude odvijalo po planu. Hrvati i Italijani su najjači u toj grupi, mislim, ipak, da je Hrvatska za nijansu ispred. Valjalo bi ih izbjeći u četvrtfinalu”, zaključio je Vladimir Gojković. GRUPA B - Raspored 16.30 - Mađarska - Srbija 19.20 - Rumunija - V. Britanija 20.40 - Crna Gora - SAD
KRALJICA ELIZABETA - Dan nakon svečanog otvaranja Olimpijskih igara, Kraljica Elizabeta II obišla je olimpijski park! Kraljici su društvo pravili suprug Princ Filip i gradonačelnik Londona Boris Džonson. Za jučerašnju priliku, kraljica je stavila broš koji je dobila 1948. godine kada je London takođe bio domaćin Igara.
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC Nikić
Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni i odgovorni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenica: Marijana BULJAN (marijana.buljan@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)
Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Ivana ĐUROVIĆ (ivana.djurovic@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip. jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)
OPROŠTAJ ukrajinskog bombardera
Legendarna sedmica za sva vremena FOTO REUTERS
Andrij Ševčenko završio fudbalsku i najavio političku karijeru
Aleksandar Popović
K
ada oči fudbalskih mazohista ugledaju broj 7 - svi pomisle na njega. Kada se priča o najvećim golgeterima svih vremena - čuje se njegovo ime i prezime. Kada se pomenu Ukrajina, Dinamo Kijev, Milan ... opet on dođe na dnevni red besmrtnih napadača. To je Andrij Ševčenko - čovjek koji danas završava svoju bogatu i upečatljivu karijeru, nakon čega će se otisnuti u - političke vode svoje zemlje!
“Moram da saopštim šokantnu vijest. Moja budućnost neće biti vezana za fudbal, već za politiku i nadam se da ću imati podršku javnosti. Dinamo Kijev je klub za koji navijam i koji volim svim srcem. Uvijek će ostati moj - ali bivši”, poručila je legenda ukrajinskog sporta. Popularni Ševa preživio je kao dijete katastrofu u Černobilu. Bavio se boksom, ali se odlučio za fudbal - i nije pogriješio, naprotiv. Kao 18-godišnjak Ševčenko je debitovao za Dinamo Kijev 1994. godine, gdje je za pet godina uspio da postigne 60 golova u 117 mečeva, što su najbolje na svojoj koži osjetili Barselona, Real Madrid, Bajern Minhen i ostali evropski velikani.
● Ikona Milana i dželat intera Pomenute igre u dresi kijevskog kluba ubrzo su ga lansirale na lovište prelaznog roka, gdje je italijanski Milan najbrže reagovao i angažovao za 20 miliona eura, ispostaviće se, jednog od najvećih igrača u svojoj zlatnoj istoriji. Ukrajinac je, sa svojim srećnim brojem 7 na leđima, nastavio da
374
gola postigao je ukupno Andrij Ševčenko u svojoj karijeri rešeta protivničke mreže pod nebom Apenina, odnosno Starog kontinenta, što je rezultiralo osvajanjem Lige šampiona 2003. godine protiv Juventusa, kojem je upravo on presudio kao posljednji izvođač u penal seriji. Uslijedila je titula šampiona Italije 2004. godine, zahvaljujući kojoj je Ševa osvojio i “zlatnu loptu”, kao najbolji igrač planete! Takođe, idol “crno-crvenih” navijača upisao se u istoriju Milana kao drugi najbolji strijelac svih vremena, sa 175 golova, odnosno, čovjek koji je najviše puta matirao Inter (14 puta) u popularnom “Derbiju dela Madonina”.
● Tužna londonska avantura i povratak kući Smipatizeri Milana ni danas ne mogu da prežale tu 2006. godinu, kada je Ševčen-
ko za 44 miliona eura potpisao za londonski Čelzi, kod svog velikog prijatelja Romana Abramoviča. Ipak, uprkos velikim najavama i očekivanjima, ubitačni strijelac nije se snašao na “Stemford Bridžu”,
19
trofeja osvojio je Ševa kao igrač Dinamo Kijeva, Milana i Čelzija postigavši svega devet golova u 46 utakmica, do 2008. godine. A onda, uslijedio je povratak na “San Siro”, gdje nije puno ni igrao, ali je svojim prisustvom ublažio već pomenutu tugu Milanovih tifoza. Nakon toga je proradila želja za po-
vratkom u svoj Dinamo, kojem je poklonio 23 gola u 55 mečeva - sve do danas.
● Ukrajinski idol dočekao svoj vrhunac - EURO Nacionalna priča danas 35-godišnjeg golgetera zaista je impresivna. Svojim golovima, stavom i ponašanjem na i izvan terena Andrij Ševčenko je zasjenio i velikog Olega Blohina, pod čijim je vođstvom trasirao put Ukrajini na Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj 2006. godine, gdje su “žuto-plavi” stigli do četvrtfinala. A onda, bivša sovjetska zemlja dočekala je, sa Poljskom, organizaciju Eura 2012. godine, na kojem je idol nacije, sa kapitenskom trakom na ruci, dva puta matirao Šveđane, ali i dočekao eliminaciju
već u grupnoj fazi. Ipak, vrhunac karijere Ševa je ostvario, objavivši već najavljeno - kraj karijere. Takva odluka izazvala je veliku dozu poštovanja njegovog lika i djela, širom planete, a crnogorska publika može da žali, jer neće ugledati velikog majstora pod Goricom u kvalifikacijama, ali i da slavi, jer će bez njega na terenu “hrabri sokolovi” imati još veću šansu za veliki rezultat na putu prema Brazilu.
33
puta matirao je protivničke golmane u dresu Ukrajine, što ga čini najboljim strijelcem svih vremena