Izdanje 19. decembar 2012.

SRIJEDA, 19. 12. 2012. BROJ 419/ GODINA II

BONUSI ● 3

Tužilac bi trebalo da reaguje

KOMPANIJA LEDO NE MOŽE DA VRATI SVOJIH 196.800€ IZ SUDSKOG DEPOZITA

Nikola Martinović:

ISPARIO NOVAC IZ Bankari SUDA NA ne smiju da kriju CETINJU? bonuse Advokat Veselin Radulović

CBCG ● 8

NIKŠIĆ ● 4

Đurović prelomio, izabrana Nikčević

UBISTVO VOROTOVIĆA ● 13

Saslušan policajac Tako mali, i Šarićevi a tako veliki drugovi

● 13

CRNA GORA U PREGOVORIMA SA BRISELOM ZATVORILA 25. POGLAVLJE

CRNA GORA SVJETSKO SPORTSKO ČUDO

SUD● 13

Bratu Safeta Kalića Kad inat proradi ne odbijeno može nam niko ništa jemstvo RIJEČ KAPITENA ZLATNIH LAVICA

ŽENA

NIKOLJDAN

Za posnu slavu treba izdvojiti i do 300 eura

Lukšić: Proces је tek počeo Miraš Dušević

M

inistar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić ocijenio je u Briselu da je 2012. bila uspješna godina za Crnu Goru, navodeći da je otvoreno, a potom i zatvoreno poglavlje 25, a da će naredne godine biti otvorena nova poglavlja.

Lukšić je na konferenciji za novinare sa evropskim komesarom za

ZDRAVLJE

proširenje Štefanom Fileom kazao da očekuje da će 2013. biti završeni akcijski planovi za poglavlja 23 i 24.

File je naveo da je zatvaranje poglavlja 25 samo početak procesa, te da slijede poglavlja 23 i 24 za koje Crna Gora mora pripremiti akcione planove koji moraju pokazati usklađenost države sa evropskim propisima.

Strana 5.

Hladno vrijeme neprijatelj sinusa

2

Tema dana

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

WORLD AGENDA 2013.

2013

EDITORIJAL

Događaji koji će obilježiti

Moralne gromade NOVAK USKOKOVIĆ urednik

1 JANUAR: JANUARY:

Izvršna vlast je u ponedjeljak pozvala direktore državnih firmi i javnih preduzeća da vrate bonuse koje su uzeli suprotno njenoj odluci o mjerama štednje. E to je tek prvi korak. Međutim, smiješno je da Ministarstvo finansija mora da poziva direktorčiće u državnim firmama da vrate novac. To su morali sami da učine.

Valjda su nekada nešto pročitali o moralu, obrazu, poštenju, ako već ne znaju odluke da tumače. A među onima koji su dobili bonuse ima i profesora sa Univerziteta koji godinama uče mlade ljude! Oni su uz to i istaknuti članovi vladajućih partija, opštinski funkcioneri, bivši poslanici i ministri. Valjda su se “zakleli” da će služiti državi. Očigledno je da su tu zakletvu dali u eurima. Pokazalo se danas da jeste. Da budemo iskreni, novac koji su dobili i “nije neki” u odnosu na druge iznose koji su uzimali pojedini direktori ranijih godina, ali sad je idealna prilika da se ta praksa zauvijek prekine.

Biću oštar, pa ću reći - bezobrazno je da 11 ljudi iz Luke Bar uzme bonuse, a da samo tri mjeseca kasnije smanjuju plate svim zaposlenima. Imali su direktori Luke Bar pravo na bonus, kako tvrde, jer im je profit bio veći od osam odsto ukupnih prihoda, ali su oni, da bi izbjegli priču na sjednicama Vlade, prikazali da je profit bio pet odsto, pa na taj način se ne mora obavještavati gazda. Vrlo lukavo.

Nedostojno menadžera, gradonačelnika, profesora i svega što ima veze sa upravljanjem. Još drastičniji je primjer predsjednika Borda direktora Zarije Franovića koji donese odluku o isplati bonusa od 5.447 eura i samo nekoliko sati nakon toga taj mu novac bude na računu. Koliko je to ozbiljan menadžer može se odmah utvrditi jer da radi u interesu firme odnosno države trebalo bi prvo valjda da plati nekog dobavljača kojem duguje ili recimo nekog zaposlenog sa nižim primanjima.

I sada se očekuje da se oglasi Tužilac ili Vlada. Neću vršiti pritisak na Tužilaštvo, ali na Vladu hoću. Ako ih ne smijene ili ne sankcionišu, znači da vjeruju ljudima koji ne poštuju njene odluke. Na kraju, valjda će se neko ljudski zamisliti i kazati - pa dokle više.

Svako malo poneki direktor “kiksa” tako što na svoj račun uplati koju hiljadu eura, a od običnog naroda se uzima i po euro za nekakve takse. Ispada da su nam euro uzeli da finansiramo bonuse i privilegije “moralnih gromada” u liku direktora. Sintagma “moralna gromada” je iz citata predsjednika Vlade Mila Đukanovića.

15

13 SEPTEMBAR: SEPTEMBER: Angela Merkel boriće bids se za 11 14 treći u momentu for a mandat third term in office 10 dok njena popularnost withjeher popularity still i 3 19 8 dalje velika. high. veoma The German Njemačku Chancellorkancelarku since 2005 je 6 magazin Forbs proglasio is listed by Forbes as 5 za najmoćniju thedrugu world’s second osobu svijeta, što je most powerful person, najveći plasman the highest\ ikad. everžene ranking 18 jedne by a woman 14 OKTOBAR: OCTOBER: Predsjednički A presidentializbori poll u Gruziji donijeće in Georgia markskraj osmogodišnjeg the end of Mikheil mandata Mihaila Saakashvili’s Sakašvilija, kog kritičari dasay je eight years za in power whichkažu critics vladao autokratski. have become increasingly autocratic 15 Russian Ruski predsjednik president Vladimir Putin ugostiće lidere na welcomessvjetske world leaders toG20 samitu, koji će biti održan u Sankt Petersburgu.

St. Petersburg for the G20 summit 9 JUN: stoto of izdanje JUNE:Biće Theodržano 100th edition the Tour 16 NOVEMBER: "Tur d Fransa", čuvena prvi put u de France takes place,trka beginning Pedest nakon 50 yearsgodina after the istoriji će startovati na time Korzici. in Corsica for the first atentata na američkog assassination of 10 Završava Iran electsseaosmogodišnji new presidentmandat as predsjednika Džona F. American President Mahmuda Ahmadinedžada, a Iranci Mahmoud Ahmadinejad’s eightKenedija teorije zavjere John F. Kennedy, će birati novog predsjednika. year tenure comes to an end koje okružuju njegovu conspiracy theories 11 JULY: JUL: Hrvatska će postatithe 28.28th član EU. Croatia becomes smrt i dalje suhis aktuelne. surrounding death 5 MART: DaWill li ćeKenya Kenija izbjeći krvoproliće MARCH: avoid the member of the European Union refuse to go away koje je obilježilo 2007. tokom bloodshed thatizbore marred 2007’s election predstojećih u martu? Kandidati in this year’sizbora poll? Candidates UhuruUhuru 17 NASA NASA planira plans toda lansira svemirsku Keniata (lijevo) Viliam Ruto suočavaju Kenyatta (left)i and William Ruto facese sa letilicu Maven koja će launch the Mars suđenjem Hagu zbog trial in TheuHague oversmrtonosnih the deadly pomoći u otkrivanju Atmosphere posljedica nedjelja glasanja. aftermathnekoliko just weeks afternakon the vote i razumijevanju and Volatile klimatskih EvolutioN 6 APRIL: U Južnom Sudanu će do South Sudan holdsdoći its first promjena na Marsu.

(Maven) prve konferencijeconference u pokušaju da peacemirovne and reconciliation spacecraft in se su dovele do stvaranja in aizliječe bid torane healkoje wounds that divide the 12 AUGUST: AVGUST: Abu Abu Hamza, Hamza, islamistički the Islamist a bid to better nove države. newlynezavisne independent nation sveštenik kog su Britanci nakon cleric extradited from the UK after understand the red 7 U Ekvadoru će in biti održani Ecuador votes osmogodišnje pravne izručili anbitke eight-year planet’s climate changes predsjednički a favorit a presidential izbori, election Americi, ćeisse legal naći battle, 18 DECEMBER: The je aktuelni predsjednik IzlaziDesolation "Uništenje Smauga", run-off which left-wingi pred u in duesudom in court lider lijevog krila Rafael drugi dio Hobit triologije Pitera Džeksona. of Smaug, the second in Peter leader President Njujorku zbog New York.

The Korea.

Jackson’s Hobbit trilogy, is released Correa is favourite to win optužbi da je former imam 19 Mijanmar 8 MAJ: indijske filmske prvu u 44-godišnjoj Myanmar će, hosts theput South-East pružao podršku is accused of MAY:Centar Bollywood produkcije,its Bolivud, obilježiće istorijiGames takmičenja, biti domaćin Asian for the first time inIgara Al-kaidi. supporting celebrates centenary, 100 100. godina odscreening snimanja of prvog filma, Jugoistočne Azije.

44 years al-Qaeda years after the its first nijemog "RadžaRaja Harišandra". film, the silent Harishchandra Pictures: Getty Images, AP Research: Kate Edgley © GRAPHIC NEWS

Američki U.S. president predsjednik Barack Barak Obama položiće is sworn in zakletvu for za 1 4 12 16 his second svoj drugi mandat. term of office 17 2 London će obilježiti 150. marks the 150th godišnjicuofprve podzemne anniversary the world’s u svijetu. firstželjeznice underground railway 7 3 FEBRUAR: FEBRUARY: Kinezi širom svijeta Chinese around the dočekaće Godinu world welcome thezmaja, od se očekuje Yearkoje of the Snake, da donese blagostanje, associated with grace, pamet i materijalnu korist.gain intelligence and material 4 WikiLeaks Američkomsuspect vojnikuBradley Bredliju Meningu, optuženom za saradnju Vikiliksom, Manning stands trial insaNew York sudiće se Njujorku.

Jedan odthe najvećih slučajeva inuwhat is likely to be biggest "odavanja službenih u američkoj whistleblower casetajni" in U.S. history istoriji.

2 13 9

PODGORICA

Sanja Vlahović, ministarka kulture: Za jedan korak blize Evropi: otvorili i zatvorili poglavlje 25-nauka i istrazivanje:) Srecan nam put u Evropski istrazivacki prostor!

Meteo 07:05 16:14

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Konjević čestitao Mugoši Dan opštine Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević čestitao je 19. decembar, Dan Glavnog grada, gradonačelniku Miomiru Mugoši, predsjedniku Skupštine Slobodanu Stojanoviću, odbornicima i građanima.

Konjević je u čestitki naveo da očekuje da će Podgorica kao ekonomski, kulturni i administrativni centar Crne Gore, uprkos izazovima ekonomske krize, nastaviti dalji razvoj ka modernoj i efikasnoj lokal-

noj samoupravi.

“Očekujući da će jedina vodilja u Vašem daljem radu biti boljitak svih naših sugrađana, čestitam Vam u ime Ministarstva unutrašnjih poslova i u svoje lično ime, Dan glavnog grada”, kaže se u čestitki.

CETINJE

Promrzli gimnazijalci Crna Gora Danas Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More umjereno talasasto do jaNikšić če talasasto. Vjetar sjevernih Kolašin smjerova, umjeren do jak sa udarima povremeno i preko 40 Žabljak čvorova.

Pljevlja Bijelo Polje Temperatura vode na otvorenom moru oko 16 stepeni.

DANAS

Na jugu povremeno kiša, a u ostalim predjelima kiša, susnježica i snijeg.

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

6 6 8 7 7 3 -2 -3 -1 1

5 6 8 7 6 -1 -4 -6 -3 -2

9 9 12 11 10 5 1 -2 2 4

SJUTRA

8 10 13 12 11 3 -1 -4 0 2

Na jugu postepeno razvedravanje, a na sjeveru povremeno slab snijeg. Vjetar umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni.

CETINJE - Roditelji đaka cetinjske Gimnazije tvrde da ovih dana njihova djeca iz škole dolaze promzla jer u učionicama nema grijanja. Tako se našoj redakciji ovratio jedan od roditelja kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo u odnosu škole prema učenicima.

“Ja sam majka djeteta koje pohađa Gimnaziju na Cetinju. Kako se moje dijete svaki dan iz škole kući vraća promrzlo suprug i ja smo odlučili da damo djetetu termometar da izmjeri temperaturu u učionici. Naše dijete je postavilo termometar u učionici, a nakon toga je mobilnim telefonom fotografisao izmjerenu temperature. Kada je došlo iz škole dijete nam je pokazalo temperaturu koja iznosi “sramotnih” 11,3 stepena u učionici”, kazala je za majka cetinjskog gimnazijalca.

Ona je napomenula da posljednja

dva dana u Gimnaziji na Cetinju nema grijanja, a nije ga bilo ni prošle nedjelje kada su bili hladniji dani.

Direktor cetinjske gimnazije Miodrag Đurišić za Dnevne novine kaže da problem sa grijanjem postoji i da se čitave protekle nedjelje kuburilo sa grijanjem,da je u prošli petak bilo’’nešto malo’’ grijanja a da se učionice u poneđeljak uopšte nijesu grijale, te da mazuta nema i da grijanja neće biti čitave sedmice.

Na naše ptanje gdje je problem Đurišić kaže da je nekoliko puta obavještavao nadležne, zvao i pisao i da je odradio ‘’sve što je do njega’’.

“Ja sam našao neko najmanje bolno rješenje, a mazut nabavlja Ministarstvo prosvjete i šalje nam određene kvote za određeni period i imaju šemu koliko kome treba. Mi smo kao škola matirani i na nama je da odlu-

Termometar u učionici

čimo hoćemo li da radimo ili ne”, kazao je za DN Đurišić i dodao da on kao direktor ima pravo da obustavi nastavu na tri dana ali da to ne želi da radi kako učenici kasnije ne bi morali da za dane vikenda odrađuju izgubljene dane.

M.Z.

Tema dana

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

3

AFERA BONUSA

Tužilac mora da reaguje Građanska alijansa smatra da bi i Vlada morala da nešto preduzme Novak Uskoković

V

rhovno državno tužilaštvo trebalo bi da ispita da li je prilikom nepropisne isplate bonusa došlo do zloupotrebe službenog položaja, smatra advokat Veselin Radulović. Iz Građanske alijanse su za Dnevne novine saopštili da bi Vlada trebalo da sankcioniše ljude koji su nepropisno uzeli bonuse.

Advokat Veselin Radulović saopštio je da postoje osnovanje sumnje koje bi trebalo da ispita Državni tužilac, jer se, prema njegovom mišljenju, radi o krivičnom djelu zloupotrebi službenog položaja odnosno član 416 Krivičnog zakonika.

“Dakle, ta lica su prekoračili službena ovlašćenja iskoristili službeni položaj i na taj način pričinili štetu firmi. Te sumnje bi trebalo da ispita Državno tužilaštvo”, kazao je Radulović.

On je dodao da do sada Državno tužilaštvo nije pokazalo zainteresovanost za bilo koju vrste zloupotrebe koja bi dovela do krivične odgovornost nekog od funkcionera.

Radulović smatra da nije dovoljno da direktori koji su uzeli bonuse samo vrate novac.

“Mora se ispitati ima li elemenata krivične zakonitosti. To bi isto bilo kada bi neko bio uhvaćen u krađi da samo vrati to što je uzeo i da ne odgovara krivično. Tu se mora ispitati da li je neko zloupotrijebio službeni položaj, a korist koja je pribavljena svakako mora da se vrati”, objasnio je Radulović.

Prema njegovim riječima, dobrovoljno vraćanje koristi može imati uticaja jedino prilikom eventualnog odmjeravanja kazne u eventualnom krivičnom postupku.

Iz Građanske alijanse su dodali da u situaciji kada nova vlada najavljuje štednju jasno je da su ova-

kvi potezi apsolutno neusklađeni sa najavljenim politikama.

“U tom kontekstu zaista je upitan legitimitet ovakvih odluka, i to svakako više nego dovoljan razlog da Vlada reaguje. U ovakvoj situaciji Vlada može samo kroz svoje članove u Skupštini akcionara tražiti smjene ovih službenika, ali i svih onih od ranije koji se ponašaju na ovaj način”, rekao je koordinator programa u Građanskoj alijansi Edin Koljenović.

On smatra da je krajnje vrijeme da se na ovim djelima praktično pokaže ono što je premijer (Milo Đukanović) najavio u ekspozeu, da svima onima koji ne poštuju takve odluke, njima mjesto nije u Vladi, ali i preduzećima u kojim je država većinski vlasnik.

Ministarstvo finansija je u ponedjeljak saopštilo da bonusi isplaćeni mimo Vladinih zaključaka moraju biti vraćeni i najavilo da će u narednom periodu uputiti dopis menadžmentu pojedih javnih preduzeća i obavijestiti da su dužni da to urade.

Dnevne novine ranije su objavile da su članovi mendžmenta Luke Bar i dijela uprave Željezničke infrastrukture dodijelil sebi bonuse, suprotno Vladinoj odluci da se zaposlenima u javnim preduzećima ograniči visina zarada i isplate bonusa, kao mjere štednje.

Direktori i menadžment Luke Bar, njih 11, dodijelio je sebi ove go-

Član 416 - propisuje zatvorske kazne Član 416 Krivičnog zakonika predviđeno je da službeno lice koje u namjeri da sebi ili drugom pribavi korist ili drugom nanese štetu, iskoristi svoj službeni položaj ili ovlašćenje, prekorači granice svog službenog ovlašćenja ili ne izvrši službenu dužnost, kazniće se zatvorom do tri godine. Stavom 3 propisano je da ako vrijednost pribavljene imovinske koristi prelazi iznos od tri hiljade eura, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Iznos koji je sebi podijelio Franović prelazi tri hiljade eura. Stav 4 predviđa da ako vrijednost pribavljene imovinske koristi prelazi iznos od 30.000, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina. Za 11 članova uprave Luke Bar isplaćeno je više od 30.000 eura. Odgovorno lice u privrednom društvu, ustanovi ili drugom subjektu koje učini djelo iz st. 1 do 4 ovog člana kazniće se kaznom propisanom za to djelo, piše u Krivičnom zakoniku. dine bonuse za uspješne rezultate ostvarene u 2011. godini, suprotno odluci Vlade u iznosu između 2.880 i 3.840 eura.

Predsjednik Borda direktora Željezničke infrastrukture Zarija Franović, takođe je sebi ove godine mimo plate isplatio dodatnih 13.478 eura, nakon čega je podnio ostavku na tu dužnost. Dio zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi ranije je saopštio da će zatražiti da Franović vrati novac koji je mimo propisa uzeo.

Ministri ne dobijaju bonuse Crnogorski ministri ne primaju bonuse od septembra prošle godine, dok su im od jula zarade smanjene oko sedam odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Iz Ministarstva su objasnili i da su zarade članovima Vlade smanjene oko sedam odsto zbog odgovornog odnosa prema kriznim vremenima i nastojanja da se elementi javne potrošnje maksimalno racionalizuju.

“Plate su smanjene kroz umanjenje vrijednosti koeficijenta za obračun fiksnog dijela zarade sa 120 na 110 eura”, objasnili su predstavnici Ministarstva, prenosi Mina-biznis.

EKONOMSKI RAST

Znatno niže od očekivanog Prognoze ekonomskog rasta različito vide SB i domaća Vlada

AKCIJA PETARDA

Kontakt policajci upozoravali školarce U sklopu akcije policijske akcije “Petarda”, kontakt policajci obišli su juče sve osnovne i srednje škole u Podgorici gdje su dijelili flajere kako bi upoznali učenike o posljedicama nedozvoljene trgovine i zloupotrebe pirotehničkih sredstava, saznaju Dnevne novine.

Policjski službenici zajedno sa upravom škola obavještavali učenike o mogućim sankcijama koje im slijede od Uprave policije i škole koju pohađaju ukoliko budu uhvaćeni da preprodaju pirotehniku unutar školskog dvorišta. “Poučeni ranijim iskustvom akciju smo organizovali petnaestak dana pred novogodišnje praznike, a pojačana kontrola školskih dvorišta i mjesta gdje je moguća preprodaja pirotehničkih sredstava trajaće do 15. ja-

nuara. Naš cilj je da koliko je moguće umanjimo broj teških povreda koje najmlađi zadobiju koristeći petarde. Gubitak vida, sluha, teške opekotine ruku ili lica, raznesena šaka su samo neke od povreda koje su školarci zadobijali igrajući se i praveći šale sa petardama”, objasnio je kontakt policajac Pero Zečević koji je juče u svom reonu obišao jednu osnovnu i četiri srednje škole u podgoričkom kvartu Preko Morače, dijeleći flajere sa upozorenjem. Protiv osoba koje se bave nelegalnim prometom pirotehničkih sredstava, biće podnijete odgovarajuće prijave nadležnim organima. Iz Uprave policije su podsjetili da je u prošlogodišnjoj akciji “Petarda” zaplijenjeno 73.876 petardi i 494 vatrometa.

B.R.

Prema projekcijama Svjetske banke (SB) Crnogorska ekonomija u narednoj godini ostvariće rast od 0,8 odsto. Ovakva prognoza je znatno niža od one koju je procijenila crnogorska vlada od 2,5 odsto, a osim toga rizik predstavlja moguće aktiviranje garancija za Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP).

Viši ekonomista SB za Crnu Goru i Hrvatsku Sanja Madžarević-Šujster kazala je da će prema njihovim prognozama ekonomski rast Crne Gore u narednoj godini biti manji nego što je Vlada, kako kaže, ambiciozno pretpostavila.

“Nadamo se da će dodatni napori ka poboljšanju prikupljanja prihoda rezultirati dodatnim olakšanjem na prihodnoj strani, ali problem bih više skrenula na rashodnu stranu gdje najveći rizik dolazi usljed eventualnog aktiviranja garancija izdatih za KAP”, kazala je Madžarević-Šujster.

Madžarević-Šujster je, predstavljajući dio nalaza izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru, navela da će se u narednu godinu prebaciti i ovogodišnji neriješeni problemi strukturne prirode.

“Tu mislim na neriješeno pitanje KAP-a, što će sve uzrokovati sniža-

vanje procijenjenih stopa rasta za narednu godinu, dodatno i zbog vrlo loše situacije u samom okruženju”, rekla je Madžarević-Šujster.

SB za narednu godinu prognozira rast crnogorske ekonomije od 0,8 odsto, dok je Vlada budžet projektovala na stopi realnog rasta ekonomije od 2,5 odsto.

Prema riječima Madžarević-Šujster, fiskalni deficit Crne Gore je ove godine nešto smanjen u poređenju sa drugim zemljama JIE i pored znatnog pada prikupljenih poreza i apsorpcije velikog šoka koji dolazi usljed aktiviranja garancija prema KAP-u.

4

Politika

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

DF I POZITIVNA

Politička korupcija pobijedila opoziciju Odbornik Drago Đurović glasao za odbornicu DPS Sonju Nikčević

Drobnič i Đukanović

SUSRETI

Snažan podsticaj integracijama

Uspješno zatvaranje poglavlja 25, koje se odnosi na nauku i istraživanje, predstavlja snažan podsticaj za dalji evrospki put Crne Gore, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Vlade Mila Đukanovića i šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitje Drobniča.

“Drobnič je čestitao Đukanoviću stupanje na premijersku funkciju i iskazao spremnost za nastavak saradnje u cilju održavanja kvaliteta pristupnih pregovora”, saopšteno je iz Vlade. Đukanović je rekao da se pregovaračke strukture odlučne da sa punom pažnjom pristupe svim pregovaračkim poglavljima i naveo da će se intenzivirati aktivnosti na planu

implementacije Decentralizovanog sistema upravljanja IPA komponentama. Đukanović sastao se juče i sa novoimenovanim šefom misije OEBS-a u Crnoj Gori Ljubomirom Kopajem koji mu je čestitao na imenovanju na funkciju predsjednika Vlade.

Premijer Đukanović je ispoljio zadovoljstvo višegodišnjom uspješnom saradnjom sa misijom OEBS u Crnoj Gori i zahvalio na podršci sveukupnim reformskim procesima.

Novoimenovani ambasador je istakao da mu angžaman u Crnoj Gori predstavlja zadovoljstvo i priveligiju, te čestitao Crnoj Gori na uspjehu koji je postigla u kratkom roku.

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Lekić: Ako se kandidujem, uradiću to kao nezavisni kandidat Funkcioner Demokratskog fronta Miodrag Lekić ako odluči da se kandiduje za predsjedničkog kandidata, to će uraditi kao nezavisni kandidat. On je Atlas televiziji kazao da ukoliko se odluči na takav korak sigurno neće biti zajednički kandidat opozicije.

“Ako odlučim da se kandidujem, biću nezavisni kandidat”, ističe Lekić.

On takav potez pravda činjenicom da predsjednika države ne biraju partije nego građani i da svako ko se ozbiljno prihvati toga posla, ima u vidu građane, pa onda na određen način partije.

Upitan da li komunicira sa liderom Pozitivne Darkom Pajovićem, koji je je rekao da će iz Fronta razgovarati samo sa Lekićem, lider DF-a kaže da se opozicija ne može svoditi samo na lidere, već

Lekić

da tu postoje i drugi subjekti.

“Treba da se komunicira. I čini mi se da to nije samo interpersonalni problem, već se radi o metodu rada, načelima, takozvanim principima. Odgovarajući precizno na pitanje - da, ja ću nastaviti da komuniciram”, zaključio je Lekić.

BORBA

Institucionalna saradnja suzbija korupciju Borba protiv korupcije zahtijeva multidisciplinaran pristup, a prevencija, pored edukacije, sprovođenja zakona i međuinstitucionalne saradnje postaje važan segment za suzbijanje te pojave, poručila je direktorka Uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković.

Ona je juče, na okruglom stolu, kazala da Uprava veliku pažnju posvećuje međuinstitucionalnoj saradnji u prevenciji korupcije.

Uprava, navela je ona, posredstvom softvera prikuplja pojedinačne izvještaje od 66 obveznika izvještavanja po Akcionom planu i priprema objedinjene šestomjesečne izvještaje koji se usvajaju na Nacionalnoj komisiji, a potom i na Vladi.

“I IPA projekat Podrška implementaciji antikorupcijske Strategije i Akcionog plana počeo je da se primjenjuje od septembra. Uprava je glavni korisnik tog projekta koji je usmjeren na jačanje administrativnih i tehničkih kapaciteta ovog organa, ali i Komisije za sprečavanje sukoba interesa”, navela je Ratković.

Realizacija IPA projekta, po njenim riječima, dodatno će osnažiti aktivnosti Uprave na preventivnom planu, kao i kapacitete ostalih organa.

Ona je najavila da će se, u okviru projekta realizovati obuka zaposlenih u Upravi za sprovođenje analize uticaja antikorupcijskih politika i zakona, sa posebnim osvrtom na antikorupcijske standarde.

NIKŠIĆ – Odbornik DPS-a u nikšićkom parlamentu Sonja Nikčević na ponovljenom glasanju izabrana je za predsjednicu Skupštine opštine. Svečanom izjavom i preuzimanjem dužnosti završena je maratonska konstitutivna sjednica koja počela prije više od mjesec, a imala je ukupno pet nastavaka.

Nikčević je pobijedila svog protivkandidata opozicije Janka Vučinića sa jednim glasom više. Presudio je samostalni odbornik Drago Đurović koji je javno zaokružio ime kandidata koalicije Za Evropski Nikšić. Nakon što je Nikčević drugi put izabrana za prvog čovjeka Skupštine, iz opozicije su saopštili da ubuduće neće učestvovati u radu parlamenta kako ne bi legalizovali političku korupciju.

Sjednica je umjesto u deset počela u 11 sati, jer je došlo do nestanka struje. A početak rada Đurović je iskoristio da se požali pred svojim kolegama kako su na njega do sada jedino pritisak vršili funkcioneri DF i Pozitivine.

On je ponovio da je na prvom glasanju zaokružio Vučinića, ali da će ubuduće glasati po sopstvenom nahođenju, a ne po direktivama bivše partije. Đurović se obrušio i na bivše kolege iz Pozitivne kojima je poručio da se osvrnu iza sebe i pogledaju “šta su jedni o drugima govorili, kako su se vrijeđali i gazili sve što su obećavali u kampanjama”.

“Iznevjerili ste svoje birače koji su vjerovali da će vašim dogovorom krenuti oporavak Nikšića. Stavili ste svoje sitne političke interese ispred interesa građana. Imam snage da se suprotstavim svima vama, ali tu snagu koju ste pokazali u nedosljednosti, nesposobnosti i neljudskosti ja nemam”, kazao je Đurović.

Sa druge strane, bivši Đurovićev stranački kolega Rade Milošević kazao je da se potvrdilo ono što se znalo tokom sjednice 29. novembra.

“Drago je u funkciji DPS što je danas i dokazano. Ispred mene je javno glasao za predstavnika DPS. Na

Đurović prelomio, njegov glas otišao DPS-u: Sa sjednice SO

Čin mučne predstave Prvi čovjek DF Miodrag Lekić kazao je da je u Nikšiću bio na snazi novi čin mučne političke predstave sa ciljem da se ubjedljiv i jasan izborni poraz DPSa i SDP-a pretvori u lažnu pobjedu.

“To je toliko jasno, riječ je o prekrajanju izborne volje građana. To ima nekoliko dimenzija, pravnu prije svega, s obzirom da Ustav u članu 2 tretira kao krivično djelo negiranje izborne volje na demokratskim uslovima. Ima i moralnu dimenziju jer je ovo pobjeda onih koji zagovaraju politiku kao nemoral.

Ovo je jedan ozbiljan slučaj i on neće ostati bez određenog odgovora”, kazao je Lekić za Televiziju Atlas.

On je istakao da će sačekati da Tužilaštvo najprije ispita da li je u Nikšiću bilo političke korupcije, nakon čega će i reagovati. ovaj način je prekrojena volja građana Nikšića. Zahtijevamo od DPS da nam vrati oteti mandat”, kazao je Milošević.

Odbornik DF Ognjen Jovović istakao je “ da je moral kategorija koja ide prije prava. Makli smo veliku ljagu koja se prosipala da je neko od nas 20 iskrenih i čestitih opozicionara podržao ovakav sramotan čin DPS i strukture koje su

ovo izvele i stoje iza ovoga čina”, pojasnio je Jovović.

Da sve dobije jaču dozu dramatičnog pobrinuli su se odbornici Ilija Čvorović iz DF-a i Đoko Krivokapić iz DPS-a koji su se verbalno sukobili, ali su kolege ipak spriječile nešto ozbiljnije. Predsjednica Nikčević najavila je novu sjednicu u najkraćem roku, nakon konsultacija sa predstavnicima partija. I.J

DPS upravlja Đurovićem kako želi Drago Đurović je glasanjem za DPS kandidata po ko zna koji put demantovao sebe, ali to je manje bitno od potvrde činjenice da je DPS oteo odbornika sa liste Pozitivne Crne Gore i sada njime upravlja kako želi, saopšteno je iz Pozitivne. Prekrajanje izborne volje građana Nikšića kako navode u Pozitivnoj, danas je kulminiralo u “devijantnom ponaša-

nju odbornika Đurovića koje predstavlja osnov političke korupcije”.

“Neistinita je i sramna njegova izjava da će glasati u interesu građana Nikšića, jer je upravo on taj koji je njihove glasove odnio DPS-u. Neka zna da će on biti primjer koji će posebno biti naglašen u pregovaračkim poglavljima 23 i 24”, smatraju u Pozitivnoj.

RADNA TIJELA

Marić: Nagovještaj velikih međusobnih problema Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić za četvrtak je zakazao nastavak sjednice Administrativnog odbora kao i zasijedanja parlamenta, na kojoj će biti obrazovana stalna radna tijela.

Podsjećanja radi, kandidati opozicije nijesu se mogli dogovoriti o zajedničkom kandidatu za predsjednika Odbora za evropske integracije, pa je DF predložio Slavena Radulovića, a Pozitivna Darka Pajovića.

Boris Marić iz CGO smatra da su dešavanja u crnogorskoj skupštini, nemogućnost da se opozicija dogovori o tome ko će od njihovih kan-

Marić

didata biti na čelu pojedinih odbora, nagovještaj velikih, međusobnih problema.

“Naravno, neki zvanični početak njihovih nesporazuma dogodio se u Nikšiću. Nastavak nesporazuma u Skupštini, u vezi sa izborom predsjednika odbora i nekih drugih namještenja u državnom parlamentu, zabrinjava. To je već prevelika i prenaglašena netrpeljivost”, navodi Marić za Antenu M. On smatra da tako vladajuća koalicija nezasluženo profitira nakon izbora, jer im opozicija svojim nesuglasicama poboljšava političku poziciju.

Politika

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

5

Pregovori

Proces tek počeo Ministar vanjskih poslova i pitanja odgovornosti, kao i koje evropskih integracija Igor Luk- su budžetske posljedice. Akcijšić ocijenio je u Briselu da je ske planove, dodao je on, treba 2012. bila uspješna godina za Cr- raditi u saradnji sa Evropskom nu Goru, navodeći da je otvore- komsijom. no, a potom i zatvoreno poglavPrema njegovim riječima, nelje 25, a da će naredne godine bi- ma dodatnih mjerila za ta poglavlja 23 i 24, jer ne bi imalo ti otvorena nova poglavlja.

Lukšić je na konferenciji za smisla imati dvadeset mjerila za novinare sa evropskim kome- otvaranje.

On je kazao da će proces presarom za proširenje Štefanom Fileom kazao da očekuje da će govaranja trajati tri ili četiri go2013. biti završeni akcijski pla- dine i da će biti puno promjena. Biće uveden i mehanizam novi za poglavlja 23 i 24.

File je naveo da je zatvara- monitoringa kroz cijeli proces, nje poglavlja 25 je samo poče- a zato služe prelazna poglavlja tak procesa, te da slina kojima aktivno rajede poglavlja 23 i 24 di Evropska komisija. za koje Crna Gora mo“Želimo kredibilnu ra pripremiti akcione potvrdu rezultatima”, planove koji moraju dodao je File. pokazati usklađenost File je naveo da je File je naveo da su države sa evropskim zatvaranje poglavmu partneri iz Crne lja 25 je samo popropisima.

Gore sugerisali kako “Zatvaranje poglav- četak procesa, te rješavati mnoga bilalja 25 je samo početak da slijede poglavlja terana pitanja. procesa, slijede po- 23 i 24 za koje Crna “To sam istakao u glavlja 23 i 24 koja se Gora mora pripreovogodišnjoj analizi odnosi na vladavinu miti akcione planonapretka, da moramo prava. Mora i država ve koji moraju poka- posvetiti posebnu papripremiti Akcione zati usklađenost dr- žnju bilateralnim piplanove koji moraju žave sa evropskim tanjima. Proces treba da vodi region, a pokazati usklađenost propisima države sa evropskim ne Brisel. To je proces propisima”, rekao je File. koji je paralelan procesu stabiOn je kazao da crnogorske vla- lizacije i pristupanja i pregovosti imaju informacije koje će joj rima”, tvrdi File. poslužiti za pravljenje akcionih File je kazao da je Evropska planova. komisija opredijelila 21 milion “Crna Gora ima puno izazo- eura iz IPA fondova za podršku va, i prva je zemlja koja će otvo- Crnoj Gori u reformi pravosuđa, riti poglavlja 23 i 24”, rekao je državne administracije i zaštitu File, dodajući da nema dodan- životne sredine. tih mjerila za otvaranje ta dva “Za jačanje nezavisnosti prapoglavlja. vosuđa potrebna je ustavna reOn je objasnio da akcijski forma u skladu sa preporukama planovi predstavljaju konkre- Venecijanske komisije, i to mora tan raspored kako će se raditi biti jedan od prioriteta”, rekao je za oba poglavlja, a pokrivaju i on.

M.D.

Integracije

EU želi državu bez korupcije Poglavlja 23 i 24 biće otvorena na proljeće i zatvorena na kraju procesa jer Unija želi da vidi pravnu državu Iz Brisela Miraš Dušević, Lada Stipić-Niseteo

C foto: Duško Miljanić

rna Gora je juče u Briselu privremeno zatvorila pregovaračko poglavlje 25, koje se odnosi na nauku i istraživanje, nakon razmatranja te oblasti na Međuvladinoj konferenciji. Dva najteža pregovaračka poglavlja, pravosuđe i unutrašnji poslovi, biće otvorena na proljeće. Ona će za zatvaranje čekati do samog kraja pregovaračkog procesa, odrediće dužinu pregovora, a dogodi li se usporavanje, moguće je da zakoče sve ostalo.

Uspješno zatvoreno poglavlje 25: Sa sastanka u Briselu

Ovo su sigurnosne kočnice kojima EU želi osigurati da se buduća članica sveobuhvatno i detaljno pripremi za život u novom okruženju.

Pripremni je posao napredovao, trenutno se njima najviše bave nadležni timovi Evropske komisije. Posao je tehnički, upoređuju se rezultati skrininga - što je relativno lagan posao jer je u ova dva poglavlja malo usklađivanja s evropskom zajedničkom pravnom tekovinom ili akijem. Prvi put otkako je pristupnih pregovora, glavno mjesto u procesu dobijaju poglavlja gdje je malo zakonskog prilagođavanja i gdje kompletan uspjeh cijelog procesa zavisi od uvjerljivosti promjena u kandidatskoj zemlji. EU zna što želi od buduće članice, a to je, pravnu državu i zemlju bez vidljive korupcije.

Nakon grešaka tokom pristupnih pregovora sa zemljama srednje Evrope, naročito s dvije zakašnjele, Bugarskom i Rumunijom, a koje su još pod režimom monitoringa, dakle i s neformalnim statusom članica drugog reda, EU se odlučila na stroži pristup i više zahtjeva.

Traži se sve ono što se moralo (a nije!) od zemalja i društava iz “velikog praska” proširenja. Prva je na redu za nov pristup bila Hrvatska, EU je, naravno, gledala na Tursku i njene

Savjet za stabilizaciju

zaleđene pregovore, mada je i tokom islandskih pregovora izniklo nekoliko ozbiljnih primjedbi na račun funkcionisanja pravosuđa, tako da problematičnost ova dva poglavlja nije samo odrednica tranzicionih zemalja. Beskorisno je i prigovaranje da bi mnoge članice EU, uključujući neke zemlje – osnivačice, glatko pale na testovima funkcionisanja pravosuđa. Pogled preko Jadrana nije jedini pravac upiranja prstom, no, kako to biva, ko je član kluba ima pravo kršiti sve ono radi čega kandidati za članstvo toliko dugo provedu u čekaonici.

● Mala zemlja, veliki zahvat

Najveći je zahvat reforma pravosuđa. Reforme će biti široke, za Crnu Goru će, kao i za svaku malu i k tome mladu zemlju, problem predstavljati manjak kvalitetnih kadrova, tzv. administrativni kapaciteti.

Za to ne treba brojem previše novih ljudi – traže se stručnost, profesionalnost, poznavanje i razumijevanje često veoma složenih pitanja i tema. U malom pravosudnom sistemu kao što je crnogorski biće lakše pratiti i zabilježiti promjene, time i potvrditi da su reforme zaži-

vjele u praksi i da su nepovratne naravi. Moguće je očekivati da će neke države članice insistirati više nego druge, neke će tražiti pretjerano ili nemoguće.

● Europol će reći sve Svima je posao olakšao famozni Europolov izvještaj čime su eliminisane priče, pretpostavke, glasine, sve što se vrtjelo u vremenima priprema za početak pregovora. Europolov je izvještaj bio i do daljnjeg će ostati zaštićenim internim EU dokumentom. On je podloga akcijama pravosuđa. Što je sve unutra uneseno pokazaće se na dvije bitne tačke: sadržaju mjerila (benchmarks) za otvaranje oba poglavlja i konkrentim akcijama i aktivnostima crnogorskog pravosuđa.

Irsko predsjedavanje Evropskom unijom u prvoj polovini iduće godine u poziciji je učiniti mnogo za proces proširenja. Ukoliko Irci budu preduzimljivi kao do sada, čak i uprkos ogromnoj količini pitanja po EU daleko prečih i bitnijih od proširenja (novi srednjoročni budžet, izlazak iz krize i oporavak ekonomije, nastavak integracija) izvjesno je da će za vrijeme njihovog kormilarenja EU entuzijastično gurati crnogorske pregovore. Pri ovome je značajan kontakt crnogorskih predstavnika sa servisima irske državne uprave, ukljućujući Dablin. Naravno, svaka predsjedavajuća zemlja ne propušta nijednu priliku za poentiranje rezultatima. Irskoj bi stoga u konačnom rezultatu na kraju njihovih šest mjeseci dobro došao i napredak u pristupnim pregovorima sa Crnom Gorom.

POzitivna

Prioriteti da budu sudstvo i borba protiv korupcije

Otvaranje pregovora uspjeh

SSP primijetio da su 23 i 24 rano otvorena za postizanje rezultata

Otvaranje bilo kojeg poglavlja je važno za Crnu Goru, a ukoliko se bude temeljno radilo na ostalim poglavljima uspjeh neće izostati, smatraju u Pozitivnoj Crnoj Gori.

Otvaranje i zatvaranje bilo kog poglavlja od izuzetnog je značaja za Crnu Goru, prije svega zbog dinamike i ukupne društvene motivacije za uspjeh na putu evropskih reformi. Ova vijest je veliko ohrabrenje pred zadatke koji su pred nama, a koji, uz dužno poštovanje nauke, jesu složeniji za pregovara-

Savjet za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore istakao je juče pitanja koja je prepoznala EK u svom Izvještaju o napretku, a na kojim će Crna Gora morati prioritetno da radi, posebno u nezavisnosti sudstva, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Crna Gora treba da izvrši ustavne promjene u skladu sa evropskim standardima i preporukama Venecijanske komisije, kako bi se osna-

žila nezavisnost i odgovornost sudstva. Savjet je zadovoljan osnaženim zakonskim okvirom u borbi protiv korupcije, te smatra da je Crna Gora ostvarila dodatne konkretne rezultate vezane za istrage, gonjenja i osuđivanje lica u predmetima korupcije.

SSP je podsjetio da je za pet godina iz IPA fondova izdvojeno 171 milion eura kao i da su programi IPA 2007, 2008, 2009 i 2010 u potpunosti

ugovoreni ili će upravo biti u potpunosti ugovoreni.

“Savjet je pozdravio korake koje je Crna Gora preduzela vezano za pripremu i podnošenje zahtjeva za prenos upravljanja IPA Komponentama I i II u julu 2012. godine, i podstakao Crnu Goru da ubrza pripreme za decentralizovano upravljanje IPA Komponentama III i IV, a posebno Komponentom V”, navodi se iz Brisela.

V.K.

nje”, saopštio je poslanik Pozitivne Dritan Abazović.

“U svakom slučaju, zatvaranje ovog poglavlja je dokaz da uspjeh neće izostati ukoliko se bude radilo temeljno i predano, za šta je potrebna politička volja, a posebno u poglavljima koja su često pominjana u javnosti - 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, ljudska prava i borbu protiv korupcije i kriminala, kao važan korak u evrointegracionom procesu”, naveo je Abazović.

6

Globus

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

IVICA DAČIĆ:

Nema pregovora ako se ne poštuje dogovor Premijer Srbije nezadovoljan trenutnim odvijanjem dogovora o upravljanju graničnim prelazima na Kosovu BEOGRAD - Srpski premijer Ivica Dačić rekao je da neće pregovarati sa Hašimom Tačijem i Ketrin Ešton ako ne bude poštovan dogovor da se ne plaća carina za robu koja ostaje na sjeveru Kosova.

“Neću učestvovati u pregovorima ako se ne bude poštovalo ono što smo se dogovorili”, rekao je Dačić novinarima u Beogradu.

Premijer Srbije je rekao da je apsolutno nezadovoljan onim što se trenutno događa povodom dogovora o integrisanom upravljanju prelazima.

“Nama nije cilj da se izbjegne plaćanje carina i dažbina i mi želimo da se postigne dogovor u razgovorima koji se nastavljaju poslije 10. januara. Znači, kome se naplaćuje i da li se naplaćuje, kome ide prihod od carina i tako dalje”, rekao je Dačić.

Dodao je da će se o tome hoće li nastaviti pregovore, zato što se ne poštuju dogovori, ubrzo odlučivati.

“Ako jedna strana ne ispunjava ono što smo se dogovorili ja, i pored dobre volje, stvarno ne želim da učestvujem u razgovorima gdje će neko dovoditi u pitanje kredibilitet tih razgovora. Ako Hašim Tači nema moć da poštuje dogovor, neka dođe neko drugi ko je ima”, istakao je Dačić. On je napomenuo da Srbija mora da iznese više predloga za rešenje problema Kosova, upozoravajući da od 10. januara razgovori treba da se nastave.

“Mi ne možemo da ponavljamo kao papagaji isto i držimo glavu u pijesku, osim ako nećemo da se vodi novi rat za Kosovo”, naveo je Dačić i istakao da ne želi više da Srbija ratuje, već da želi da pregovorima rješava probleme.

Prema njegovim riječima, Srbiju u narednim mjesecima čeka tema srpskih institucija na KiM i tema posebnosti Srba u odnosu na prištinske vlasti, pa je zato neophodno da Beograd istupi s nekim predlozima.

Kako je B92 nezvanično saznao, razgovori premijera Srbije i Kosova u Briselu trebalo bi da budu nastavljeni 17. januara, a prethodiće im serija susreta timova za sprovođenje postignutih sporazuma. Ti timovi trebalo bi da pronađu i rješenja za problem naplate carine, PDV i ostalih dažbina na Kosovu.

Nemiri u Belfastu BELFAST - Tokom protesta u Sjevernoj Irskoj zbog odluke da se ukloni britanska zastava sa zgrade skupštine u Belfastu povrijeđeno je 11 policajaca, a uhapšeno 15 demonstranata.

Protesti u Belfastu i, povremeno, još tri sjevernoirska grada, izbili su 3. decembra, kada je katolička većina - nacionalistički poslanici Šin Fejna i SDLP - u gradskoj skupštini usvojila odluku da se ukloni britanska zastava sa zgrade na kojoj se vijorila od 1906. godine.

NESREĆA

Srušile se višespratnice u Palermu Četvoro poginulo, sedmoro povrijeđeno PALERMO - Četiri osobe su poginule, a sedmoro je povrijeđeno, kada su se u noći sa ponedjeljka na utorak srušile dvije višespratnice u sicilijanskom gradu Palermu.

Vatrogasci su počeli evakuaciju područja u ponedjeljak uveče, nekoliko minuta prije rušenja zgrada, a poslije poziva zabrinutih građana, koji su prijavili glasno škripanje višepratnica, prenijela je agencija AFP. Tijela dvojice Italijana od 85 i 54 godine izvađena su iz ruševina, dok spasioci tragaju za još dvije žene od 80 i 74 godine, koje se vode

kao nestale.

“Oni su izgradili četvrti sprat, pretvarajući ravan krov u još po jedan stan”, rekao je stanovnik srušenih višespratnica, koji je živio na trećem spratu jedne od zgrada, piše italijanska La Republika. Pukotine su počele da se pojavljuju u zgradi tokom gradnje. Šumovi su se pojačavali i konačno su stanovnici pozvali vatrogasnu brigadu, koja je odmah počela da prazni višespratnice. Nekoliko minuta kasnije, sve se srušilo, navodi AFP.

Oslobođen novinar DAMASK - Dopisnik američke televizijske mreže En-Bi-Si Ričard Engel i njegov produkcijski tim oslobođeni su juče nepovrijeđeni, nakon pet dana zarobljeništva.

Njih je zarobila nepoznata grupa Sirijaca i odvela ih na nepoznatu lokaciju. Ratni izvještač Engel (39) otet je i držan pet dana unutar Sirije da bi ga kidnaperi oslobodili i on je sada bezbjedan i nalazi se izvan te zemlje.

Nguđolu nevin HAG - Međunarodni krivični sud u Hagu oslobodio je vođu milicije Konga optužbi da je komandovao borcima koje su uništili jedno selo na istoku zemlje 2003. Oslobađajuća presuda Matijeu Nguđolu za optužbe silovanja, ubijanja i pljačke, druga je presuda u desetogodišnjem radu suda i prva da je neki optuženik oslobođen optužbi.

Globus

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

7

VAPAJ

“Ja sam majka Adama Lance” “Živim sa sinom koji je mentalno obolio. Volim svog sina. Ali ga se i plašim”, piše u ispovijesti Amerikanke Lize Long, tekstu koji je privukao nevjerovatnu pažnju javnosti nakon masakra u Njutaunu

N

JUJORK - Masakr u Njutaunu natjerao je Ameriku da počne da preispituje odnosa prema oružju, ali jedna žena smatra da bi tema razgovora na nivou cijele zemlje trebalo da bude odnos prema mentalnim oboljenjima. Tekst pod nazivom “Ja sam majka Adama Lance” autorke Lize Long pročitali su milioni ljudi širom svijeta, pa se osim o oružju, nasilju u medijima, politici i političarima, NRA, demokratama i republikancima, načinu vaspitanja i kulturi jedne nacije sada u SAD govori i o odnosu prema mentalnim oboljenjima i onome što američke institucije pružaju svima kojima je pomoć očajnički potrebna.

Tekst je osim velike pažnje izazvao i oštre kritike onih koji tvrde da Longova samo privlači pažnju, ne misleći na posljedice po svoju decu. Prvobitno je u formi bloga objavljen na sajtu thebluereview.org, a zatim su ga prenijeli brojni svjetski mediji. Trenutno je ubjedljivo najčitaniji tekst na uticajnom američkom portalu “Hafington postu” i ima više od milion lajkova. Prenosimo vam djelove teksta: “Tri dana prije nego što je 20-godišnji Adam Lanca ubio svoju majku, a zatim otvorio vatru u učionici punoj djece u Konektikatu, moj 13-godišnji sin Majkl (ime je promjenjeno) propustio je autobus jer je nosio pantalone pogrešne boje.

“Mogu da nosim ove pantalone”, rekao mi je, tonom koji je postajao sve ratoborniji.

“Plave su, a prema pravilima tvoje škole dozvoljene su samo crne ili kaki pantalone”, odgovorila sam.

“Rekli su mi da mogu da nosim ove”, insistirao je, “Ti si glupa kučka, mogu da obučem šta hoću. Ovo je Amerika. Imam svoja prava!”

“Ne možeš da nosiš šta hoćeš i definitivno ne možeš da me zoveš glupom kučkom. Zabranjeni su ti i TV i kompjuter do kraja dana, sada ulazi u kola, vodim te u školu”, rekla sam razumnim tonom. Živim sa sinom koji je mentalno obolio. Volim svog sina. Ali ga

se i plašim. Prije nekoliko nedjelja, Majkl je potegao nož i prijetio je da će ubiti mene, a zatim i sebe, kada sam mu rekla da vrati knjige u biblioteku. Njegova braća koji imaju sedam i devet godina znaju za plan u slučaju opasnosti – otrčali su u auto i zaključali vrata i prije nego što sam im bilo šta rekla. Uspjela sam da Majklu oduzmem nož, a zatim sam sve oštre predmete iz naše kuće stavila u jednu kutiju koju sada uvjek nosim sa sobom. Za to vrijeme, on je vrištao, vrijeđao me i prijetio da će me ubiti ili povrijediti.

Sukob se završio uz pomoć tri krupna policajca i bolničara koji su uspjeli da stave mog sina na nosila i odvezu ga u lokalnu bolnicu. Ustanova za mentalno oboljele nije imala nijedan slobodan krevet tog dana, ali su u Urgentnom centru uspjeli da ga smire i da nas pošalju kući sa kutijom ljekova na recept i sa zakazanim pregledom kod lokalnog dječjeg psihijatra. I dalje ne znamo od čega boluje Majkl. Nabacivali su brojne dijagnoze tokom brojnih sastanaka sa ljekarima, policajcima, socijalnim radnicima, savjetnicima, školskim psiholozima. Bio je na gomili ljekova, koristili smo rusku literaturu, ali ništa nije upalilo”, piše Liza Long u prvom dijelu pisma o svom nepredvidljivom, mentalno oboljelom sinu, koji ima natprosječan koeficijenat inteligencije.

“Dijelim ovu priču zato što sam ja majka Adama Lance. Ja sam majka Dilana Klebolda i Erika Harisa (odgovornih za masakr u Kolumbajnu prim. aut.). Ja sam majka Džejmsa Holmsa (ubice iz Aurore). Ja sam majka Džereda Lafnera (ubice iz Taksona). Ja sam majka Seng-Hui Čoa (ubice sa koledža Virdžinija Tek).

Ovim dječacima i njihovim majkama je takođe potrebna pomoć. U danima poslije još jedne nacionalne tragedije lako je pričati o oružju. Vrijeme je da pričamo o mentalnim oboljenjima.

Ne vjerujem da je mom sinu mjesto u zatvoru. Haotično okruženje samo pogoršava njegovu osjetljivost i ne bavi se patologijom njegovog stanja. Međutim, izgleda da SAD koriste zatvore kao izabrano rješenje za mentalno oboljele. Podaci “Hjuman

rajts voča” pokazuju da se broj mentalno oboljelih zatvorenika uvećao za četiri puta od 2000. do 2006. godine i taj trend se nastavlja. Procenat mentalno oboljelih među zatvorenicima (56 odsto) pet puta je veći nego kod populacije koja nije u zatvoru.

Državni centri za liječenje i bolnice su uzdrmani i pozatvarani, pa je zatvor sada posljednje utočište Rajkers Ajlend zatvor, Okružni zatvor LA, zatvor okruga Kuk u Ilinoisu postali su najveći centri za liječenje psihičkih oboljenja. Niko ne želi da u zatvor pošalje 13-godišnjeg genija koji voli Harija Potera i svoju kolekciju plišanih životinja. Međutim, naše društvo sa svojom stigmom prema mentalnim oboljenjima i sa svojim razorenim zdravstvenim sistemom, ne pruža druge mogućno-

Bijela kuća je na svojoj internet stranici pokrenula peticiju sa pozivom na kontrolu distribucije i upotrebu oružja koju je već potpisalo 172.000 Amerikanaca. sti. A onda će još jedna namučena duša da otvori vatru u restoranu brze hrane. U tržnom centru. U učionici u obdaništu. A mi ćemo lomiti prste i reći “Nešto mora da se uradi”.

Slažem se da nešto mora da se uradi. Vrijeme je za smisleniji razgovor o mentalnom zdravlju na nivou cijele zemlje. To je jedini način da se naša nacija ikada zalječi.

Bože, pomozi mi. Bože, pomozi Majklu. Bože, pomozi nam svima.”

BELGIJA

Eutanazija i za maloljetnike BRISEL - Vladajuća belgijska Socijalistička partija najavila je zakon kojim bi se pravo na eutanaziju, koja je u Belgiji legalna, proširilo i na maljoletnike. Senator Filip Mau rekao je za belgijski dnevnik “L Soar” da je njegova partija nakon dugih priprema u ponedjeljak usaglasila predlog amandmana na zakon o eutanaziji i da će ga podnijeti parlamentu. “Šokantno je da neko ko ima sedamnaest godina, a pati od neizlječive bolesti nema pravo na oslo-

bađanje koje bi imao da je samo nekoliko mjeseci stariji”, izjavio je Mau, obrazlažući predlog. Zakonska procedura je komplikovana i zahtjeva, između ostalog, da zdravstveno stanje pacijenta bude “beznadežno”, da je svjestan i sposoban da rasuđuje, te da bez pritisaka jasno i ponovljeno izrazi želju da umre. Belgija je uz Holandiju, Luksemburg i Švajcarsku jedna od zemalja u kojoj je pravo na eutanaziju zakonski regulisano već više od deset godina.

STUDIJA

EVAKUACIJA ILI...?

Ruski brodovi u Mediteranu Moskva priprema plan za evakuaciju svojih građana iz Sirije MOSKVA - Rusija je poslala flotu ratnih brodova u Sredozemno more, saopštilo je juče Ministarstvo spoljnih poslova ove zemlje.

Ova vijest se pojavljuje u vrijeme dok zvaničnici spominju mogućnost evakuacije ruskih građana iz Sirije. Ministarstvo je saopštilo da će upućeni brodovi zamjeniti ruske

ratne brodove koji su u Sredozemnom moru od novembra. Ruska baza u sirijskoj luci Tartus jedina je pomorska ispostava Rusije van zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza.

Ruske diplomate su izjavile prošle sedmice da Moskva priprema plan za evakuaciju hiljada Rusa iz Sirije ako to bude potrebno. Moskva je

glavni saveznik sirijskog predsjednika Bašara al Asada i štiti ga od međunarodnih sankcija. Asadov režim se od marta 2011. godine krvavo razračunava s protivnicima svoje vlasti. Ovaj sukob, koji je počeo protestima, pretvorio se u građanski rat u kojem je do sada ubijeno više od 40.000 ljudi.

Hrišćani najbrojniji na svijetu VAŠINGTON - Hrišćani su najbrojnija vjerska grupa u svijetu i ukupno ih ima oko 2,2 milijarde, pokazala je studija Foruma za vjeru i javni život Istraživačkog centra “Pju”.

Na osnovu sakupljenih podataka o brojnom stanju i geografskoj raspodijeljenosti osam glavnih vjerskih grupa, uključujući i ateiste, “Pju” je zaključio da hrišćani čine oko 32 odsto svjetskog stanovništva, prenio je AFP. Muslimani, kojih u svijetu ima 1,6

milijarde, predstavljaju drugu najveću vjersku grupu na globalnom nivou, dok su hindusi treća najbrojnija grupa u svijetu, sa oko milijardu pripadnika, a iza njih su budisti (500 miliona) i Jevreji (14 miliona).

Prema rezultatima najnovije demografske studije, kojom je obuhvaćeno više od 230 zemalja i teritorija u svijetu, oko 5,8 milijardi ljudi se identifikuje sa nekom vjerskom grupom, a više od 400 miliona ljudi upražnjava razne narodne običaje.

8

Ekonomija

Mobilni telefoni

Prvi u regionu I prema širokopojasnom pristupu internetu Crna Gora je lider u odnosu na okruženje Podaci komparativne procjene Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pokazuju da se naša zemlja nalazi na prvom mjestu u regionu prema penetraciji mobilnih pretplatnika.

“Crna Gora je i na prvom mjestu u odnosu na zemlje regiona penetraciji mobilnog i ukupnog širokopojasnog pristupa”, navodi se u saopštenju Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije.

Mobilni broudbend, odnosno širokopojasni pristup, u brzom je porastu i sa 13,7 na 100 stanovnika veći je od dvostruke vrijednosti prosjeka od zemalja u okruženju, u koje spadaju Srbija, Bosna i Hercegovina (BiH), Hrvatska, Makedonija, Albanija i Turska.

Jedan od načina, kako je objašnjeno, na koji se procjenjuje potencijal za rast broudbenda i investicija je ispitivanje razmjere u korišćenju interneta i poređenja tih podataka sa penetracijom broudbenda.

“Crna Gora je u nešto boljoj poziciji od ostalih država u okruženju, osim Hrvatske, jer sve države regiona imaju znatno veći procenat populacije koja koristi internet u odnosu na penetraciju broudbenda”, objasnili su iz Ministarstva.

Na primjer, u Albaniji, sa 50 odsto stanovništva koje koristi internet ima manje od deset odsto korisnika koji su povezani na broudbend. U Crnoj Gori je ovaj odnos otprilike 50 prema 30 odsto. I.B.

SOLARNA ENERGIJA

Fali 33 miliona

Crnoj Gori je za potpunu primjenu solarne energije u turizmu neophodno 33 miliona eura, saopštio je direktor Crnogorskog centra energetske efikasnosti (CCEE) Dražen Karadaglić.

On je ocijenio da je projekat pod nazivom Solarna energija u turističkom sektoru Crne Gore, kojim se promoviše ulaganje u tu vrstu energije, uspješno realizovan.

“Urađena je bazična studija o korišćenju i potencijalu solarne energije u Crnoj Gori, koja je pokazala da je za potpunu primjenu te energije u crnogorskom turizmu potrebno oko 33 miliona eura”, rekao je Karadaglić na prezentaciji projekta, koji CCEE realizuje uz podršku njemačke vlade.

On je naveo da je deficit električne energije u Crnoj Gori najizraže-

niji u avgustu, kad nedostaje 377 megavat-sati.

“Crna Gora bi, primjenom solarne energije, mogla uštedjeti deset odsto struje”, kazao je Karadaglić.

Predstavnik Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) Simon Bergman smatra da, uprkos niskim cijenama struje, u Crnoj Gori postoji znatan prostor za energetsku efikasnost.

“Računi za utrošenu električnu energiju nijesu baš toliko niski, tako da je tu osnovni prostor za razne uštede”, rekao je Bergman.

GIZ tehničku pomoć Crnoj Gori pruža od 2008. godine. S obzirom na to da se u Crnoj Gori ogromna energija troši za zagrijavanje vode, vlasnici hotela upotrebom solarne energije mogu ostvariti ogromne uštede.

I.B.

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

Jačati saradnju sa Poljskom

Postoji prostor za tješnju saradnju Poljske i Crne Gore u oblasti turizma, gdje je prisutan konstantan trend rasta broja poljskih turista, kojih je sada, na godišnjem nivou, više desetina hiljada, konstatovano je tokom jučerašnjeg sastanka ministra finansija Radoja Žugića i ambasadorke Poljske u Crnoj Gori Grazine Sikorskove. Ambasadorka Sikorska je izrazila očekivanje da će ličnim zalaganjem i saradnjom doprinijeti unapređenju bilateralnih odnosa dviju zemalja, posebno u dijelu koji se odnosi na intenziviranje ekonomske saradnje.

Prodato 8,26 odsto akcija MIG-a

Na Montenegroberzi juče je prodato 8,62 odsto akcija Društva za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG, za ukupno 472.280 eura.

Prodaja dionica Društva za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG, koje su u današnjoj trgovini predvodile dobitnike, najviše je uticala na rast dnevnog prometa u odnosu na ponedjeljak i to skoro 30 puta na 544.800 eura.

Akcije MIG-a skočile su 54,5 odsto na 4,99 centi.

Prema podacima Centralne depozitarne agencije, najveći udio u Društvu za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG ima Zvezda banka, 26,47 odsto. KD kapital posjeduje 9,67 odsto akcija preduzeća, dok su vlasnici 8,68 odsto udjela skriveni iza HB Zbirnog kastodi računa 3.

Budžet i socijalni i razvojni

Centralna banka

Bankari ne smiju više da kriju bonuse Banke dužne da CBCG dostave izvještaje o isplaćenim nadoknadama menadžmentu Banke će morati jednom godišnje da, uz izvještaj o poslovanju, Centralnoj banci dostave podatke o bonusima, koji su isplaćeni članovima Odbora direktora, odlučio je Savjet Centralne banke Crne Gore. To je predviđeno Odlukom o izvještajima koje banke dostavljaju Centralnoj banci Crne Gore i Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o kreditnom registru, koja je usvojena na jučerašnjoj sjednici.

“Novinu predstavlja obaveza banaka da jednom godišnje, uz godišnji izvještaj o poslovanju, dostave Centralnoj banci podatke o naknadama odnosno bonusima koji su isplaćeni članovima Odbora direktora, za godinu za koju se taj izvještaj odnosi”, saopšteno je iz CBCG. Iz Centralne banke su objasnil da se implementacijom ovih odluka obezbjeđuje unapređenje sistema izvještavanja u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, u skladu sa potrebama Centralne banke i zahtjevima izvještavanja u zemljama EU. Ovim izmjenama se takođe obezbjeđuje da se podaci o neurednim dužnicima, i nakon brisanja potraživanja iz interne evidencije, budu dostupni u naredne tri godine.

Na sjednici je usvojen i Izvještaj glavnog ekonomiste za treći kvartal 2012. godine. U izvještaju se navodi da je generator razvoja i dalje predstavlja turizam koji ostvaruje rast dolazaka i noćenja turista, doprinoseći povećanju prometa u maloprodaji. Navodi se da je evidentan i blagi oporavak na tržištu rada, gdje dolazi do pada broja nezaposlenih, kao i rasta broja zaposlenih.

“Međutim, sa druge strane nastavljeni su negativni trendovi u industrijskoj proizvodnji, smanjen je obim aktivnosti u građevinarstvu i šumarstvu, a sektor saobraćaja u većini segmenata bilježi pad aktivnosti. Inflacija je u porastu, pa je u odnosu na decembar prethodne godine zabilježila rast od 4,3 odsto, dok je godišnja stopa inflacije iznosila 4,4 odsto, što je ispod stope inflacije u većini zemalja regiona, ali iznad stope inflacije u euro zoni”, saopšteno je iz CBCG. U Centralnoj banci novode da ćemo ove godine imati relativno visok priliv stranih direktnih ivesticija, dok je produbljena eksterna neravnoteža, a javni dug je u porastu.

Bankarski sistem je stabilan i visokolikvidan.

I.C.

EKONOMSKA KRIZA

Strani investitori bježe sa Balkana Relativno stabilna jedino Crna Gora

Budžet za 2013. godinu nije dominantno socijalni, a još manje dominantno razvojni. Prije bi se moglo reći da je ponešto od oboje, ali nedovoljno za naše razvojne i socijalne potrebe. Ipak, on je izraz ekonomskog trenutka u kojem se nalazimo, a koji je po mnogo čemu težak, kao i izraz onoga što se u budućem periodu planira uraditi, ocijenio je ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

On je objasnio za portal Analitika da struktura i koncept budžeta daju dosta sugestija u tom smislu, pri čemu treba imati na umu da je normalno i poželjno da svaka politika bude u funkciji izlaska iz krize, što bi na određen način moglo biti drugo ime za razvoj, izjavio je Kostić.

Ekonomska kriza i kontinuirana politička nestabilnost razlozi su što strani investitori bježe iz zemalja zapadnog Balkana, a relativno stabilna situacija je jedino u Crnoj Gori. To potvrđuju ovogodišnji izvještaji o direktnim stranim ulaganjima u zemljama u regionu, prenosi agencija Anadolija. Najlošija situacija je u Bosni i Hercegovini (BiH), gdje je, prema podacima Centralne banke, u prvih devet mjeseci ove godine ostvareno 29 miliona eura stranih ulaganja, što ukazuje na drastičan pad investicija.

Priliv stranih investicija prošle godine bio je oko 289 miliona eura, odnosno 2,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Stručnjaci smatraju da je situacija u Bosni i Hercegovini (BiH) najteža i upozoravaju na ozbiljne posljedice takvog trenda.

U Sloveniji je u prvih osam mjeseci ove godine uloženo 180 miliona eura, što je dvostruko manje od prošlogodišnjih 350 miliona za isti

period.

Relativno stabilna je jedino Crna Gora, čije direktne strane investicije su premašile one u Hrvatskoj, te je za prvih pola godine u Crnu Goru uloženo 176 miliona eura. To je, ipak, manje nego prošle godine.

S druge strane, u prvom polugodištu 2012. godine Hrvatska je imala 154,4 miliona eura direktnih stranih investicija u pola godine.

U prvih sedam mjeseci 2012. godine neto ulaganja u Srbiju iznosila su 105 miliona eura, navodi Anadolija. Pozivajući se na podatke Narodne banke Srbije (NBS), na konto direktnih stranih ulaganja u Srbiji je zabilježeno minus od 120 miliona eura, iako je Srbija prošle godine bila rekorder po stranim investicijama u regionu sa rastom od 1,8 milijardi eura.

Srbija bi, kako se očekuje, mogla nastaviti neslavan rekord u stranim ulaganjima, s obzirom na to da će iz te države izaći više novca nego što je u nju ušlo.

Ekonomija

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

9

336,4

GRAĐEVINARSTVO

Dozvole dobilo osam hotela

miliona eura iz nosi vrijednos dova u 2011. godini, odnosn t izvršenih građevinskih ra o 10,9 odsto vi še nego 2010 .

Broj izdatih dozvola manji, predračunska vrijednost radova veća Ivana Cimbaljević

M

inistarstvo turizma i održivog razvoja izdalo je ove i prošle godine 129 građeviniskih dozvola, od čega 12 dozvola za hotele, devet za male hidroelektrane i 27 dozvola za objekte od opšteg interesa. Kako je Dnevnim novinama kazao pomoćnik ministra za građevinarstvo Danilo Gvozdenović, predračunska vrijednost za sve objekte, za koje je samo Ministarstvo izdalo građevinske dozvole, u ovom periodu je oko 442 miliona eura, dok je vrijednost izvršenih radova u 2011. bila 336,4 miliona.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo je prošle godine 97 građevinskih dozvola, a ove, zaključno sa decembrom 32 građevinske dozvole, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministrastva održivog razvoja i turizma. U istom periodu, lokane uprave su izdale 2.073 građevinske dozvole. Prema riječima pomoćnika ministra za građevinarstvo Danila Gvozdenovića, ovi pokazatelji govore da investiciona

aktivnost u našoj zemlji nije zanemarljiva, kada se uzme u obzir veličina Crne Gore i stanje svjetske ekonomije.

“Dakle, u ove dvije godine Ministarstvo je izdalo 12 dozvola za hotele, devet za male hidroelektrane i 27 dozvola za objekte od opšteg interesa. U Sektoru za građevinarstvo je u toku pet zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola za izgradnju hotela i to četiri, koji se nalaze u Op-

Gvozdenović štini Budva, a jedan u Podgorici”, kazao je Gvozdenović.

U 2011. godini, kada je u pitanju struktura, Ministarstvo je izdalo četiri dozvole za hotele, za male hidroelektrane tri i za objekte od opšteg interesa 17 dozvola, a u 2012. za hotele osam, za male hidroelektrane

šest, a za objekte od opšteg interesa 10 građevinskih dozvola.

“Predračunska vrijednost za sve objekte za koje je samo Ministarstvo izdalo građevinske dozvole u ove dvije godine je oko 442 miliona eura: 195 miliona u prošloj i 247 miliona za prva tri kvartala ove godine”, kazao je Gvozdenović.

Predračunska vrijednost radova, kada je riječ o hotelima za koje je Ministarstvo izdalo dozvole u ove

dvije godine, iznosi oko 73 miliona eura, a za izgradnju malih hidroelektrana oko 53 miliona eura.

Gvozdenović je poručio da će i u narednom periodu, prioritet će i dalje biti održavanje i dalje poboljšanje dobrih trendova u građevinarstvu kroz, između ostalog, održavanje i povećanje kvaliteta gradnje, te maksmalno redukovanje svih spornih procedura u procesu izdavanja građevinskih dozvola.

Na osnovu članova 336, 337, 338, 341 i 342 Zakona o svojinsko - pravnim odnosima (“Službeni list Crne Gore” br.19/09) Komisija za vansudsku prodaju nepokretnosti hipotekarnog povjerioca Prve banke Crne Gore AD Podgorica - osnovana 1901.godine o b j a v lj u j e OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI U PODGORICI PUTEM JAVNOG NADMETANJA

MONSTAT

Potrošačka korpa 800 eura, plata 478 Zarade pale, troškovi života porasli Prosječna zarada bez poreza i doprinosa isplaćena u novembru iznosila je 478 eura i u odnosu na oktobar zabilježila je pad od 0,4 odsto, saopšteno je iz Monstata.

Vrijednost prosječne bruto zarade u novembru bila je 713 eura. Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe iznosila je 800,5 odsto i u odnosu na oktobar porasla je 0,02 odsto. Minimalna potrošačka korpa je u odnosu na neto zaradu veća 1,7 puta. Kako je navedeno iz Monstata, prosječna zarada bez poreza i doprinosa u novembru u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježila je pad od 0,1 odsto, dok je u odnosu na prosječnu zaradu u 2011. godini pala 1,2 odsto.

“Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u novembru ove godine u odnosu na oktobar zabilježile pad od 0,1 odsto proizilazi da su

realne neto zarade u istom periodu zabilježile pale 0,3 odsto”, kazali su iz Monstata.

Vrijednost minimalne potrošačke korpe je suma izdataka za hranu i ostalih tekućih izdataka koja uključuje kupljene proizvode, sopstvenu proizvodnju i poklone za prosječno domaćinstvo koje čine četiri člana od kojih je dvoje odraslih i dvoje djece. Od ukupne vrijednosti potrošačke korpe na hranu i bezalkoholna pića odnosilo se 252,8 eura, na neprehrambene proizvode i usluge 353,7 eura, dok je vrijednost imputirane rente 194,0 eura.

“Vrijednost minimalne potrošačke korpe u novembru je u odnosu isti prošlogodišnji mjesec veća 3,9 odsto, dok je u u odnosu na decembar prošle godine porasla četiri odsto”, navodi se saopštenju.

B.L.

Nepokretnost koja je predmet prodaje upisana je, po osnovu Ugovora o kontinuiranoj kreditnoj hipoteci Ov.br.10630/08 i Ugovora o kontinuiranoj kreditnoj hipoteci Ov.br.3008/07 u:„A“ listu nepokretnosti broj 6248 KO Podgorica III, kat. parcela broj 3884, i to: podbroj 4, plan skice 33, livada 2.klase, površine 947 m², podbroj 14, plan skice 33, livada 2.klase, površine 616 m², podbroj 15, plan skice 33, livada 2.klase, površine 617 m², podbroj 16, plan skice 33, livada 2.klase, površine 76 m² u susvojini u obimu 1/2 Hipotekarnog dužnika „Comunity“ doo Podgorica i „Consulting investment financing group“ doo Podgorica Početna prodajna cijena nepokretnosti iznosi 1.000.000,00€.

U cijenu iz prethodne tačke uračunati su i troškovi i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja.

Ukupan dug po Ugovoru o kreditu iznosi 1.500.643,21€. Kamata se obračunava do konačnog namirenja potraživanja.

Vansudska prodaja javnim nadmetanjem sprovešće se dana 28.12.2012.godine sa početkom u 10 časova u prostorijama Prve banke CG AD – osnovana 1901.godine u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141.

Lica zainteresovana za učešće na javnom nadmetanju dužna su, na ime jemstva uplatiti depozit u iznosu od 10% od početne prodajne cijene, na račun Prve banke CG - AD osnovana 1901., br.535-1-76, o čemu su dužni Komisiji za prodaju nepokretnosti pružiti dokaz o deponovanju sredstava na naznačeni račun Banke.

Prijave za učešće na javnom nadmetanju se podnose Prvoj banci CG AD – osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, u zatvorenoj koverti uz naznaku „za javno nadmetanje“ svakog radnog dana od 8 do 16 h zaključno sa 25.12.2012.godine.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti dokaz o uplati depozita i sljedeće podatke: - Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, kopiju lične karte; - Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a.

Neblagovremena prijava, kao i prijava uz koju nijesu priloženi traženi dokazi ( neuredna prijava ) neće se razmatrati u postupku javnog nadmetanja.

Kupac koji ponudi najvišu cijenu dužan je kupoprodajnu cijenu platiti u roku od 7 dana od dana zaključivanja javnog nadmetanja.

Nakon cjelokupne uplate kupoprodajne cijene postignute na javnoj prodaji, lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru.

Ukoliko kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku gubi pravo na zaključenje ugovora kao i položeno jemstvo, a Banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem - kupcem koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najviše ponuđene cijene.

Troškove ovjere ugovora i porez na promet nepokretnosti snosi kupac.

Sve potrebne informacije u vezi ovog Obavještenja mogu se dobiti u prostorijama Prva banke CG-AD osnovana 1901.godine, u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141 ili putem telefona br.020/409-114.

KOMISIJA ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI

10 Društvo

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

VANDALIZAM

Fotografija iz arhive

Navijači demolirali vagon Putnička kola Željezničkog prevoza Crne Gore, koja su bila vanredno angažovana za besplatan prevoz navijača na završnicu Evropskog rukometnog prvenstva za žene u Beogradu, demolirala je grupa navijača koji su, u ponedjeljak 17. decembra, u povratku iz Beograda, na relaciji Podgorica – Bar, voz napustili u stanici Sutomore, saopšteno je juče iz Željezničkog prevoza.

Navijači su, kako je saopšteno, vandalski uništili inventar kola kojima su putovali.

“Iz putničkih kola su iščupana i u tunel Sozina bačena tri sjedišta, jedno pomoćno sjedište je polomljeno, slomljeno je ili iščupano šest stočića, brojni glavonasloni, nasloni za ruke, ogledala, rasvjeta, zavjese. Razbijena su dva prozorska stakla. Dvoje kola je do daljnjeg isključeno iz saobraćaja”, kaže se u saopštenju i dodaje da

VOJSKA

Obilaze porodice kolega Pripadnici Komande i jedinica Brigade kopnene vojske do sada su obišli 32 porodice kolega koji se nalaze u sastavu VI kontingenta Vojske Crne Gore u ISAF misiji u Avganistanu, a slične posjete realizovaće se i u budućem periodu, saopšteno je juče iz Ministarstva odbrane.

“Cilj obilaska je upoznavanje porodica sa stanjem u okviru misije, a iskazana je spremnost Brigada kopnene vojske da u skladu sa mogućnostima pomogne u slučaju eventualne potrebe”, kaže se u saopštenju.

J.V.Đ.

REAGOVANJE

“Spič Sutomore”: Putovali smo avionom

je ukupna šteta procijenjena na 2.477 eura. Željeznički prevoz nema objašnjenja, a još manje razumijeva-

nja za razbojništvo kojim im je uzvraćeno za spremnost da navijače o svom trošku prevezu na istorijski sportski događaj, navodi

EKOLEJBL STANDARD

Proglašeni nosioci ekološke oznake Smještajni objekti Turističkog preduzeća “Slovenska plaža”, Apartmani “Kod Slavka” iz Utjehe i Mišael Bader kontrolor/ konsultant postali su prvi nosioci oznake eko kvaliteta Evropske unije - Ekolejbl (Ekolabel), saopštili su iz Nacionalne turističke organizacije. U pitanju je jedino zvanično eko obilježje i standard eko kvaliteta EU koje se dodjeljuje nezavisno onim objektima koji ispunjavaju 90 uslova, od kojih je 29 obavezujuće.

“Taj prepoznatljiv standard kvaliteta će, nadamo se, privući turiste sa Zapada, jer istraživa-

se u saopštenju, uz poruku počiniocima da razmisle koliko je realno da od tog preduzeća, ubuduće, očekuju sličnu uslugu. J.V.Đ.

Navijačka grupa reprezentacije Crne Gore iz Sutomora “Spič Sutomore” sinoć se oglasila saopštenjem u kojem se u potpunosti ograđuje od svih dešavanja vezanih za demoliranje voza koji je besplatno prevozio navijače na završnicu Evropskog rukometnog prvenstva za žene u Beogradu i nazad.

“Odgovorno tvrdimo da nijedan član naše organizacije nije bio u tom vozu. Navijači iz Sutomora koji su nosili navijačko obilježje grupe u Beograd su došli i vratili se avionom, dok ostali studiraju u Beogradu, i u Crnu Goru se nijesu ni vraćali. Kao dokaz o putovanju naših članova možemo dostaviti i avionsku kartu”, kaže se u reagovanju i dodaje da se nadaju da će nadležni ispitati slučaj i pronaći i adekvatno kazniti vinovnike tog nemilog događaja.

J.V.Đ.

Dodjela Ekolejbl sertifikata

nja pokazuju da, na primjer, 87 posto Britanca preferira smještaj u Ekolejbl objektima, te da je 50 posto njih spremno da plati 30 funti više za te smještajne kapacitete”, kazala je direktorica Turističke organizacije Bar Neda Ivanović.

Ona je kazala da, iako to nije pravilo van EU, šansu da postanu nosioci tog obilježja imaju i drugi izdavaoci smještaja u Crnoj Gori, preko domaćeg ili inostranog ovlašćenog konsultanta, i pozvala ih da to učine jer pored prednosti po okolinu i zdravlje, ono donosi i finansijsku dobit. J.K.

ŽIVOTNA SREDINA

rodni jaz

Gvozdenović: Dobro bi nam došao veći budžet

Žene manje plaćene od muškaraca

Novi ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović sastao se sa italijanskim kolegom Koradom Klinijem kako bi dao suglasnost za zajedničke projekte vrijedne 2,7 miliona eura i usvojio budžet za narednu godinu, koji iznosi tri 3 miliona eura.

Gvozdenović je kazao da bi budžet države za oblast kojom on upravlja mogao biti i veći, s obzirom da je Crna Gora zemlja koja želi da se dodatno promoviše kao turistička i ekološka država.

“Bio bi zadovoljniji da za tu oblast ima više novca u budžetu, ali i sa ovim ćemo pokušati da ostvarimo sve planove i ciljeve”, kazao je Gvozdenović, dodajući da bi od zaštićenih područja država mogla prihodovati 68 miliona eura, za razliku od sada kada prihoduje tri miliona.

Klini i Gvozdenović su razgovarali o projekatima izgradnje eko – efikasne zgrade u blizni Rektorata Univerziteta Crne Gore, Sistemu upravljanja kvalitetom vazduha, Marinsko zaštićeno područje - faza 2, Pametno energetsko upravljanje u izolovanim područjima, Zaštita morskih habitata u zalivu Trašte, Podrška upravljanju u životnoj sredini, MONTESOL.

U Crnoj Gori, u periodu od 2008. rigovani jaz i u Crnoj Gori je isti do 2011. godine, rodni jaz u zara- kao i korigovani, koji je u razvidama, po satu rada, iznosio je 16 jenim zemljama obično niži od odsto u korist “prosječnih” muš- nekorigovanog, jer žene koje rakaraca, a žene bi manje zarađiva- de imaju lošije radne karakterile i kada bi imale identične rad- stike od muškaraca, navodi se u ne karakteristike kao muškarci istraživanju. u smislu nivoa obrazovanja, radJaz raste sa nivoom zarada, tanog iskustva ili izbora ko da je najveći među profesije, pokazalo je najvišim zaradama, istraživanje “Rodni jaz gdje iznosi 20 odsto, za oba pola zarade su veu zaradama u zemljama zapadnog Balkana će u javnom sektoru, dok je i nekorigovani – preliminarni nalazi U periodu ekonomske krize, rodni jaz iz Crne Gore”. i korigovani jaz veći u Ukupan jaz u zara- u zaradama se sma- privatnom. dama, kako je objaš- njio sa 18 na 12 odKarakteristike zaponjeno, može se pripisa- sto, do čega je vjeslenih žena i muškati većim nagradama za rovatno došlo usljed raca koje su se uzele muškarce za iste rad- većeg gubitka zau obzir u istraživanju ne karakteristike, što poslenosti među su obrazovanje, godine ukazuje na direktnu muškarcima radnog iskustva, rad u diskriminaciju poslorazličitim privrednim davaca, ili “neopažljivim” razlika- granama i zanimanjima, rad u ma između muškaraca i žena ko- javnom ili privatnom sektoru, geje poslodavac nagrađuje. ografski i vremenski pokazatelji.

“Razlike u prinosima čine oko Projekat “Rodni jaz u zaradama 25 odsto jaza u zaradama, dok se u zemljama zapadnog Balkana: 75 odsto može pripisati ‘neopažlji- Nalazi iz Srbije, Crne Gore i Mavim’ razlikama u ‘ponašanju’ na kedonije” sprovode kao partneri tržištu rada između polova”, reče- Fondacija za razvoj ekonomske no je na prezentaciji. nauke (FREN) iz Beograda i UniRodni jaz u zaradama od 16 verzitet Ameriken koledž Skoplje odsto je prosti, odnosno neko- (UACS).

J.V.Đ.

“U narednom periodu će biti realizovani i projekti koji su vezani za zaštitu obalnog područja vezani za zaštitu vazduha, projekti koji se odnose na korišćenje novih formi i komunikacija koji će stvoriti uslove za jačanje našeg eko turizma”, kazao je Gvozdenović.

Klini je dodao da uprkos ozbiljnoj krizi u kojoj se nalazi Italija sigurni su da će saradnja i investiranje u Crnu Goru biti veoma važna za razvoj i rast obje zemlje.

“Dogovorili smo sa ministrom Gvozdenovićem da pokušamo da implementiramo i projekte koji bi se ticali italijanskih firmi koje se bave novim tehnologijama, da bi to na neki način bio i doprinos kako industrijskoj, tako i ekonomskoj saradnji obje zemlje. Takođe mislim da je jako dobro zapažanje ministra Gvozdenovića da u Italiji preko 2.000 Crnogoraca studira. Mislim da bi bilo dobro da to bogastvo prisustva Crnogoraca u Italiji treba da iskoristimo”, istakao je on.

Na pitanje novinara o podmorskom kablu između Crne Gore i Italije i negodovanju nevladinih organizacija i građana na taj projekat, Klini je kazao da će kabl prenositi električnu energi-

Gvozdenović ju iz Crne Gore ka Italiji i obrnuto i da će biti važno storište na evropskom nivou. On je dodao da nije previše zabrinut zbog samin nevladinih organizacja, jer, kako je kazao, ne smatra previše korisnim njihovo djelovanje kada se radi o jedno isključivo izvozinskom lobingu.

B.B.

Društvo 11

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

Nezadovoljni učenici ispred SSŠ Pljevlja

ŠTRAJK UČENIKA

Direktor prijeti otkazima i isključenjima iz škole?

Pljevaljski srednjoškolci tvrde da se vrši pritisak na njih i njihove porodice Dejan Kandić - Jelena Kovačević

D

io pljevaljskih srednjoškolaca koji već tri dana ne idu na nastavu zbog otkaza profesoru Bojanu Strunjašu tvrde da je direktor prijetio otkazima njihovim porodicama, a učenicima isključenjem iz škole, ukoliko nastave protest. Uprkos tome, kako su kazali za Dnevne novine, podršku su dobili i od roditelja, pa je juče više od 500 đaka potpisalo peticiju za povratak profesora na posao. Ukoliko se njihov zahtjev ne ispuni, za sjutra najavljuju štrajk glađu.

U štrajku je desetak odjeljnja ili smjene ni juče nijesu pohađali natrećina od oko 850 učenika Sred- stavu, a na časove će se vratiti, tvrnje stručne škole, a otpušteni pro- de uglas, tek kad se Strunjaš vrati na fesor crnogorskog-srpskog, bosan- posao. Podršku su dobili i od svojih skog, hrvatskog jezika i književno- roditelja koji su preksinoć razgovasti i nekadašnji poslanik Srpske ra- rali sa direktorom škole Mervanom dikalne stranke, Strunjaš, optužio je Avdovićem. Đaci direktoru zamjejuče predsjednika pljevaljskog od- raju da je bio neiskren prema njibora DPS Filipa Vukovića da stoji ma kada im je govorio da je i on za iza njegovog otkaza. to da Strunjaš ostane da radi u školi.

“Ovo je mali grad i sve “Govorio nam je se zna. Ne mislim da ovo da je i on za ostanak ima veze sa DPS-om, ovStrunjaša, a nije htio dje je potez odigrao i izda potpiše peticiju kodao određene naredjom ćemo od Minibe Filip Vuković i ovo Povodom dešavanja u starstva i Vlade tražije isključivo plod njego- pljevaljskoj srednjoj ti da našeg profesora ve samovolje i diktatu- školi Ministarstvo pro- vrati na posao”, kazare koju hoće da zavede svjete se ni juče nili su đaci novinarima. u ovom gradu”, rekao je je oglašavalo iako su Oni su insistirali da se DN cijeli dan pokušaStrunjaš novinarima. u medijima objavi da Otpušteni profesor je vale da stupe u kontakt od petka nijesu održali nijedan čas i da pozvao ministra Sla- s njima kao i sa predvoljuba Stijepovića da sjednikom pljevaljskog će tako biti sve dok se “stavi tačku na agoniju, odbora DPS-a Filipom ne uvaže njihovi zana ovu tešku situaciju Vukovićem htjevi, ali i da će od koju nije izazvao neko sjutra radikalizovati iz Ministarstva, već je stigla od lju- proteste i početi štrajk glađu. di koji su uzeli za pravo da odlučuMeđutim, tvrde oni, još strašniju o sudbini djece”. je je što, kako su kazali za Dnevne Šest odjeljenja prve i četiri druge novine, direktor prijeti njima i nji-

Jelovac: Isto čeka svakog pljevaljskog Srbina Direktor škole Mervan Avdović nije davao izjave novinarima, ali se oglasila NVO Srpski kulturni centar “Patrijarh Varnava”, koja je optužila Filipa Vukovića da stoji iza otkaza Strunjašu i da lokalna DPS odlučuje o zapošljavanju i ko će da radi na kom mjestu.

Predsjednik te NVO Božidar Jelovac rekao je da isto

čeka svakog pljevaljskog Srbina.

“Neće se Vuković zaustaviti na jednom čovjeku. Nastaviće da progoni svakog Srbina u Pljevljima, a naravno za njim će krenuti i ostala ekipa iz DPS-a. Danas je to Avdović, prvi je stao on uz Vukovića, a narednih dana će i drugi krenuti da pljuju i blate srpski narod”, kazao je Jelovac.

Strunjaš apeluje na đake da ne štrajkuju glađu Otkaz, protesti i najava njihove radikalizacije su Strunjašu teško pali i on je učenike juče zamolio da se ne upuštaju u štrajk glađu.

“Pozivam ih da to ne rade, bez obzira kako se završila ova priča. Ne želim da moji đaci, ijedno dijete strada zbog mene i da sve ovo ode tako daleko. Apelujem da ne preduzimaju tu radikalnu mjeru”, kazao je Strunjaš, hovim porodicama da će biti isključeni iz škole, odnosno ostati bez posla, ukoliko nastave protest, ali da ih uprkos tome roditelji podržavaju.

“Mog oca je zvao direktor i prijetio mu da će ga ostaviti bez posla ako nastavim da protestujem. Poslije te prijetnje dobio sam punu podršku roditelja”, ispričao je učenik četvrtog razreda te škole.

Slično iskustvo je ispričala učenica trećeg razreda koja je kazala da je bila prisutna kada je njenom drugu iz odjeljenja direktor prijetio da će mu tetku ostaviti bez posla.

“U pitanju je profesorica zaposlena u našoj školi i radi na određeno”, ispričala je učenica.

dodajući da bi mu ionako povrijeđenom zbog svih dešavanja, štrajk glađu učenika zadao više bola nego išta što se dešavalo prethodnih dana. Strunjaš je u SSŠ radio prethodne tri godine, do prije dva dana kada mu je uručen otkaz. On je jedini od dvadesetak profesora zaposlenih na određeno, kojem nije produžen ugovor o radu. Na njegovo radno mjesto primljena je Jelena Bajić.

Podrška i na Fejsbuku Učenici pljevaljske Srednje stručne škole nezadovoljstvo zbog otpuštanja izrazili su i na društvenim mrežama. Tako je na Fejsbuku formirano nekoliko stranica posvećenih njemu, a jedna od njih ima skoro 700 članova. Na pomenutim profilima učenici ne skrivaju ogorčenost što njih niko ne pita za mišljenje.

“Učenici su zadovoljni njegovim profesionalnim i savjesnim odnosnom prema poslu, ali ko nas pita “, “Bruka i sramota za školu, a težak udarac za đake. Tjerate prije svega dobrog i poštenog čovjeka, dobrog pedagoga i profesora koji je sav svoj trud i napor uložio kako bismo mi bili obrazovani”, “Uprkos dogovoru sa nama, direktor Mervan Adrović odlučio je da uruči otkaz našem dragom profesoru, pisaćemo ministru Slavoljubu Stijepoviću i Milu Đukanoviću”, “Nema Bojana - nema časova”, samo su neki od statusa nezadovoljnih učenika.

VOLI

“Naš diskont” na Zabjelu Na mjestu nekadašnjeg marketa Novito, kompanija Voli juče je svečano otvorila hipermarket pod nazivom “Naš diskont”, izlazeći tako u susret svim potrošačima sa ponudom najnižih cijena u našoj zemlji.

“Tokom proteklih mjeseci, objekat je renoviran i prilagođen najstrožim svjetskim standardima u trgovačkoj djelatnosti. Imajući u vidu rastuću potrebu za što pristupačnijom trgovinom, ovo je samo prvi objekat ovakvog tipa, a narednih godina je planirano otvaranje još četiri, širom Crne Gore”, rekao

je šef objekta Savo Đurašić.

Za prvih 1.000 kupaca kompanija Voli je pripremila i poklone, koji su već u jutarnjim časovima podijeljeni.

“Zadovoljni smo odzivom ljudi koji su jutros došli na otvaranje, a mi smo im za uzvrat podijeli poklone iznenađenja”, kazao je Đurašić Objekat je koncipiran u dva prodajna prostora, u kojima su svoje mjesto našli diskont robe široke potrošnje i diskont pića, na ukupnoj površini od 2.500 kvadrata, od čega je 1.700 kvadrata prodaj-

nog prostora. Potrošačima je na raspolaganju devet kasa i parking sa 125 mjesta, od čega je 85 natkriveno, a u objektu radi 90 zaposlenih iz Volijeve mreže marketa.

“Osim hipermarketa sa oko 10.000 artikala, u drugoj fazi zgrade je diskont sa ponudom ‘Horecca’ programa, specijalna ponuda za vlasnike marketa i ugostiteljskih objekata, gdje su ponuđeni artikli po do sada najnižim cijenama, tako da je sigurno da će privući veliko interesovanje kupaca ne samo iz Podgorice, već iz cijele Crne Gore”, zaključio je Đurašić.

N.D.L.

Ogromne gužve već prvog dana otvaranja: Volijev “Naš diskont”

12 Hronika

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

SKANDALOZNO

Deponovani novac nestao iz Osnovnog suda na Cetinju?

I pored presude Vrhovnog suda i brojnih urgencija, sud neće da isplati kompaniji “Ledo” 196.800 eura, advokat Nikola Martinović priprema žalbu za Evropsku komisiju Jasmina Muminović

I

pored nedavno donijete presude Vrhovnog suda da se ostatak od milion eura, koliko je hrvatska kompanija “Ledo” prije nekoliko godina deponovala u sudskom depozitu, Osnovni sud na Cetinju izbjegava da isplati 196.800 eura. Pravni zastupnik hrvatske firme, advokat Nikola Martinović jedini razlog za takvo odugovlačenje isplate vidi u sumnji da je novac iz depozita možda potrošen.

Skandaloznom ophođenju pojedinih sudskih instanci u aferi “Ledo” izgleda da nema kraja! Uprkos nedavnoj pravosnažnoj odluci Vrhovnog suda da se kompaniji “Ledo” vrati 196.800 eura, koliko je samo ostalo, nakon sporovođenja nezakonite sudske odluke, po kojoj je od “Ledovih” milion eura uplaćenih u sudski depozit, italijanskoj firmi “Framec” isplaćeno čak 800 eura, Osnovni sud na Cetinju izbjegava da sprovede takvu odluku.

Advokat Nikola Martinović za Dnevne novine tvrdi da je nakon donošenja takve odluke slao čak šest urgencija sudu na Cetinju, ali do povraćaja novca još nije došlo. “Uputio sam žalbu Sudskom savjetu, Vrhovnom i Višem sudu, a pripremam i dokumentaciju, koju ću predati kancelariji Evropske komisije. Ovoliko odugovlače isplate navodi na sumnju da postoji mogućnost da novca uopšte više nema u sudskom depozitu”, sumnja Martinović. DN su ovim povodom kontaktirale Osnovni sud na Cetinju, ali su ostale uskraćene za odgovor.

Za razliku od aktuelne situacije, kada je 2007. godine kompanija “Ledo” uplatila milion eura, u roku od dva dana donijeta je odluka o isplati 800.000 eura italijanskoj firmi “Framec” i obavljen je trasfer novca.

Prethodno, cijela zbrka nastala je nakon što je hrvatska kompanija 2005. godine za pet miliona eura kupila podgoričku fabriku sladoleda “Donze”, a kupoprodaja je bila pogođena u pet rata, sa rokom na dvije godine. Tada je “Donze” zatra-

žio vansudsko poravnanje između te kompanije i hrvatske “Ledo” u vezi sa uplatom posljednje pete rate.

U zahtjevu je predloženo da se u Osnovnom sudu na Cetinju u depozit uplati milion eura, odnosno da to učini hrvatska kompanija na ime duga za posljednju ratu, koju je trebalo da uplati osnivaču “Donzea”, fantomskoj firmi “Wandrill” iz Paname. To je i učinjeno u martu 2007.

Umjesto isplate toj majci firmi, predloženo je da se suma od 800.000 eura prebaci na račun italijanske firme “Framec”, na ime dugovanja “Donzea” za kupovinu rashladnih mašina.

Odmah nakon primljenog zahtjeva, tadašnji sudija Nebojša Marković je dva dana kasnije održao ročište na kojem je ovaj zahtjev odobren, a predsjednik suda Goran Vrbica odmah je dao nalog da se novac isplati iz sudskog depozita. Kada je izvršena sporna transakcija između kompanija “Ledo” i “Framec”, samo četiri dana kasnije, stigao je dopis pravnih zastupnika “Leda” iz Beograda, koji obavještavaju sud da je firma “Wandrilu”, samo devet dana nakon deponovanja novca, pred podgoričkim osnovnim sudom tužila “Ledo” zbog neisplaćene pete rate. U nekoliko ponovljenih postupaka i pokušaja da se skine odgovornost sa jednog na drugi sud, konačna odluka je da je firma “Ledo” dužna da fantomskoj firmi iz Paname “Wandrill” uplati milion eura i još 200.000 na ime kamate, na novac je potom skinut sa računa ove hrvatske kompanije i prebačen na račun “Wandrilla”.

Nikola Martinović

Čeka se revizija Kompanija “Ledo” je tražila od crnogorskih pravosudnih organa da joj vrati kompletan uplaćeni iznos - milion eura, ali je Osnovni sud na Cetinju procijenio da može vratiti samo 196.800 eura, jer je toliko ostalo u sudskom depozitu. Ostatka nema, pa se ne može ni vratiti, ocjena je su-

VJEKOSLAV LAMBULIĆ

Prao novac preko elektronskog ruleta

Vjekoslav Lambulić osuđen je juče u Višem sudu u Podgorici na dvije godine zatvora zbog pranja novca pa je, zajedno sa bratom Jugoslavom koji je osuđen u prethodnom postupku, obavezan da u državni budžet plati 161.000 eura.

Imajući u vidu da je Lambulić bio u bjekstvu, sudija Valentina Pavličić mu je, nakon izrečene presude, produžio pritvor.

Lambulić je, sa bratom Jugoslavom, koji je za saučesništvo osuđen u prethodnom postupku, putem finansijskog i privrednog poslovanja

u firmi D.O.O. “Lambulić” čiji je direktor bio Vjekoslav, prikrio način pribavljanja novca koji potiče iz krivičnog djela. Oni su, navodno, bez odobrenja Ministarstva finansija, u kladionici “Penal”, čiji je osnivač D.O.O. “Lambulić”, držali elektronski rulet, a tako zarađen novac, navodno su uplaćivali na račun povećanja osnivačkog kapitala preduzeća.

Vjekoslav Lambulić je u prethodnom prvostepenom postupku osuđen na tri godine zatovora, ali je kasnije Apelacioni sud umanjio kaznu na dvije godine. Kako je tada bio u

bjekstvu pa mu se sudilo u odsustvu, postupak je ponovo otvoren.

Sud nije prihvatio za istinit iskaz Vjekoslavovog brata Jugoslava koji je, u svojstvu svjedoka, pred sudom tvrdio da nikada nije držao električni rulet u kladionicama, kao ni iskaz optuženog Vjekoslava da je sav osnivački kapital za D.O.O. “Lambulić” zaradio kockanjem.

“Sud ne prihvata za istinit iskaz da je sve pare za osnivački kapital zaradio putem kockanja, već je riječ o novcu iz nezakonite dobiti”, kazala je sudija.

S.K.

da. Viši sud u Podgorici je u februaru 2011. ukinuo rješenje Osnovnog suda na Cetinju.

U međuvremenu, sud na Cetinju je ponovio istu odluku, a godinu i po kasnije 21. septembra ove godine, Viši sud je po žalbi “Leda” potvrdio to rješenje, a “Ledo” uputio da svoja prava

ostvari u nekom drugom postupku.

Zbog toga je advokat Nikola Martinović zatražio reviziju Vrhovnog suda.

U odvojenom krivičnom postupku, u Višem sudu u Podgorici sudi se sudijama Markoviću i Vrbici, zbog zloupotrebe službenog položaja u tom predmetu.

Privođenje Lambulića u zgradu Višeg suda

Hronika 13

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

Spremni za izazove

ISTRAGA O ZLOČINU

Saslušan policajac i Šarićevi drugovi

Miškovići u pritvoru do daljnjeg

Policija još nije uspjela da uđe u trag ubici Nikšićanina Vidaka Vorotovića, i juče ispitano više osoba Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević i ambasadorka SAD u Crnoj Gori Sju Kej Braun, tokom jučerašnjeg razgovora, složili su se da vladavina prava jeste ključni izazov koji će obezbijediti dinamiku i kvalitet nastavka evroatlantskog puta Crne Gore.

Ambasadorka je kazala da će SAD nastaviti da podržavaju integrativni proces Crne Gore ka evroatlantskim integracijama.

“Vjerujemo u vašu državu, vjerujemo da će reforme koje sprovodite donijeti prosperitet vašim građanima i zato će SAD snažno podržati vaš put u NATO i Evropsku uniju”, kazala je Kej Braun.

Konjević je izrazio uvjerenje da će saradnja biti unaprijeđena i u narednom periodu, ističući da MUP očekuju snažni izazovi u sklopu prepoznatih prioriteta iz Izvještaja o napretku Evropske komisije.

Uhapšeni zbog četiri teške krađe

Beranska policija podnijela je krivične prijave protiv Z.Đ. (33), J.P. (20), Z.D. (26) i E.O (16) nastanjenih u tom gradu zbog sumnje da su u saizvršilaštvu počinili osam teških krađa na štetu fabrike “Nova Beranka” i Agencije za izgradnju i razvoj Opštine Berane, saopšteno je juče iz Uprave policije.

Posebnim izvještajem obuhvaćen je i Beranac R.B. (23) zbog sumnje da je počinio krivično djelo “prikrivanje”. Prema sumnjama policije, osumnjičeni Z.Đ., J.P., Z.D. i E.O. su iz fabrike i agencije krali predmete od bakra, mesinga i gvožđa. Jedan dio ukradenih predmeta policija je uspjela da pronađe i vrati fabrici “Nova Beranka”. O događaju je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Beranama.

M.V.P.

Automobil u kom je Vorotović ubijen

Inspektori kriminalističke policije nastavili su juče sa saslušanjima uglavnom prijatelja ubijenog Vidaka Vorotovića (34), kako bi pokušali da saznaju da li mu je u posljednje vrijeme neko prijetio ili eventualno da li se nekom od njih žalio da je primijetio da ga neko prati, da li je i sa kim bio u sukobu i zbog čega. Nakon što su prije dva dana ispitani njegovi najbliži prijatelji Baranin Nikola Spasojević i Mojkovčanin Jovica Zindović, u Mojkovcu je juče ispitan i Jovičin brat Sreten Zindović, inače policajac. U Nikšiću je saslušano više osoba, Vorotovićevih prijatelja iz nikšićkog podzemlja. I Pljevljima je ispitano više osoba, bliskih sa porodicom odbjeglog Darka Šarića. Sva ta saslušanja istražitelje nijesu dovela do ključnog otkrića - ko je naručio surovu likvidaciju, zbog čega je izve-

dena, ko je hladnokrvni egzekutor koji je u subotu veče došetao do automobila ubijenog, izrešetao ga i laganim koracima sakriven ispod kišobrana nastavio dalje. Takođe, nije poznato ni ko je bio logistika u ovom profesionalno izvedenom zločinu.

Dok policija sklapa zločin, ne otkriva mnogo detalja u kojim pravcima ide njihova sumnja. Za sada, koliko je poznato, nije saslušan niko od pripadnika drugih kriminalnih grupa, sa kojima su Šarićevi saradnici, među kojima je bio i Vorotović, bili u sukobu.

U okviru opsežne istrage ispituje se da li se mogući motiv ubistva krije u dugogodišnjem sukobu pripadnika Šarićevog klana sa suprotstavljenom kriminalnom grupom u Kotoru. Tu netrpeljivost minulih godina obilježilo je nekoliko neriješenih vatrenih obračuna među ko-

jima je bilo ubistvo vlasnika firme “Red taksi” Dejana Đukovića, zatim pokušaj ubistva njegovog kuma Igora Dedovića i nekoliko drugih sukoba.

Prema nezvaničnim informacijama, policijski operativci ispituju da li bi ova likvidacija mogla imati veze sa pređašnjim slučajem navodnog planiranja ubistva Baranina Veska Bujića, koji trenutno služi jednogodišnju kaznu zatvora u ZIKS-u. Vorotović je, zajedno sa Spasojevićem i Zindovićem bio optužen u tom predmetu, ali su svi oslobođeni krivice usljed nedostatka dokaza. Osim toga, kao mogući motiv ubistva ne isključuje se odmazda Šarićevih jataka, zbog Sporazuma o priznanju krivice u aferi “Balkanski ratnik”, koji je u Specijalnom sudu u Beogradu potpisao Vorotovićev brat Marko.

J.M.

Krivično vanpretresno vijeće Specijalnog suda u Beogradu odbilo je juče žalbu na rješenje o određivanju pritvora vlasniku Delte Miroslavu Miškoviću tako da ostaje u pritvoru, pišu srbijanski medji. Vijeće je odbilo i žalbe branilaca Miškovićevog sina Marka, vlasnika “Nibens grupe” Mila Đuraškovića i još četvorice osumnjičenih i potvrdilo odluku o određivanju pritvora do 30 dana.

Oba Miškovića, Đurašković i još sedam osumnjičenih uhapšeni su u 12. decembra zbog sumnje da su zloupotrebom službenog položaja izvlačili novac iz putarskih preduzeća i sebi pribavili korist od oko 30 miliona eura, i protiv svih 10 će biti sprovedena istraga.

Osim ovoga, srbijanska policija i Tužilaštvo za organizovani kriminal privode kraju istragu o zloupotrebama u privatizaciji C marketa, gdje se kao glavni akter opet pojavljuje Miroslav Mišković.

On je akcije ovog društva kupio 2005. godine za 29 miliona eura, iako se njihova vrijednost procjenjivala na 325 miliona. Te iste akcije preprodao je prošle godine Delezu, kao lanac Maksi prodavnica za skoro milijardu eura.

Srbijanski mediji navode i da će predmet pažnje radne grupe Uprave kriminalističke policije biti i narodni poslanici Skupštine Srbije, bez čijeg glasa nije mogao biti usvojen nijedan od zakona kojima su stvoreni uslovi da pojedini tajkuni, uključujući Miškovića, za kratko vrijeme dođu do enormnog bogatstva. U tom smislu istražnim organima posebno će biti zanimljiva moguća korupcija pri usvajanju izmena Zakona o privatizaciji iz 2005. i Zakona o planiranju i izgradnji iz 2010. godine.

M.V.P.

DVOSTRUKI ARŠINI

Pustili Strugara, a Kaliću odbili jemstvo Nakon što je Viši sud u Bijelom Polju odbio jemstvo Mersudinu Kaliću, bratu odbjeglog narko bosa Safeta Kalića, njegov advokat Velibor Marković podnio je žalbu Ustavnom sudu zbog sumnje da su njegovom branjeniku povrijeđena ljudska prava i slobode. Upoređujući ovaj sa slučajem Predraga Strugara, kome je uz jemstvo ukinut pritvor, Marković je izrazio zabrinutost da ta sud, “primjenom dvojnih aršina, građane stavlja u nejednak položaj pred zakonom i Ustavom”.

Razlozi za odbijanje jemstva bili su da je optuženi puno putovao, da su mu prijatelji i rodbina u inostranstvu, da mu je brat u bjekstvu, ali i da je iznos jemstva od 200.000 eura prenizak u odnosu na iznos pribavljne protivpravne koristi za koju se tereti.

U žalbi koja je dostavljena Ustavnom sudu advokat Marković se po-

ziva na Ustav i Evropsku konvenciju, koji predviđaju da pritvor mora biti sveden na “najkraću moguću mjeru”, te da se on određuje samo ukoliko blaža mjera ne proizvodi dejstvo.

“Sud je bio dužan da ocijeni da li je u konkretnom slučaju, pritvor jedina mjera koja obezbjeđuje prisustvo okrivljenog pred sudom ili se ono može obezbijediti i blažom - poput mjere zabrane napuštanja stana, boravišta, obavezno javljanje određenom državnom organu ili oduzimanje ličnih i putnih isprava što je uz ponuđeno jemstvo i garanciju da se neće kriti i više nego dovoljna garancija prisustva njegovog obezbjeđenja pred sudom”, navodi se u žalbi.

Rješenjem o odbijanju jemstva, po mišljenju Kalićevog advokata, sud je odstupio od sopstvenih stanovišta izraženih u predmetu pro-

tiv Predraga Strugara koji se tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

On se, za razliku od Kalića, brani sa slobode bez obzira na činjenicu što se tereti za teže krivično djelo od onog za koje se tereti Kalić, zatim, što je strani državljanin, kao i da je bio u bjekstvu.

“Istina, sud u odnosu na podnosioca žalbe navodi da je ponuđeno jemstvo od 200.000 eura manje od iznosa protivpravno stečene dobiti, pa se postavlja pitanje da li se mogu imovinski izraziti životi žrtava koje su stavljene na teret Strugaru, kada je u odnosu na njega prihvaćeno jemstvo. Iz navedenog proizilazi da Viši sud u Bijelom Polju, primjenom dvojnih aršina, građane stavlja u nejednak položaj pred zakonom i Ustavom”, stoji u žalbi sa Markovićevim pečatom.

Mersudinu, njegovom bratu Sa-

Mersudin Kalić (Arhivski snimak)

fetu koji je u bjekstvu, te Safetovoj supruzi Amini sudi se zbog sumnje da su, od 2005. do juna 2011. go-

dine, preko banaka i svojih preduzeća, oprali oko osam miliona eura, zarađenih švercom narkotika. S.K.

14 Marketing

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

Crna Gora 15

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

Obišli djecu u Bijeloj MOJKOVAC - Predsjednik opštine Mojkovac Dejan Medojević i predstavnica Centra za socijalni rad Sonja Damjanović posjetili su djecu koja su porijeklom iz Mojkovca, a smještena su u JU Dječji dom “Mladost” u Bijeloj.

Povodom predstojećih novogodišnjih praznika djeci su uručeni novogodišnji paketići, kao i novčana pomoć od po 50 eura. V.B.

Svečana sjednica Povodom 19. decembra, praznika glavnog grada, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša danas će položiće vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici. Svečana sjednica Skupštine Glavnog grada počeće u 11 sati u Crnogorskom narodnom pozorištu. Sjednici će prisustvovati najviši državni zvaničnici, ličnosti iz oblasti kulture i umjetnosti, kao i predstavnici diplomatskog kora.

Nakon svečanog zasijedanja za goste će biti priređen koktel.

MORSKO DOBRO

Doniran novac za agregat za cetinjsku bolnicu CETINJE - Javno preduzeće Morsko dobro doniralo je 10.000 eura cetinjskoj bolnici “Danilo I” za nabavku agregata. Na svečanosti, koja je juče održana u ovoj zdravstvenoj ustanovi, uručen je ček, a direktor Ivan Gazivoda zahvalio je na novčanoj pomoći i čestitao Morskom dobru dvadeset godina postojanja.

ra groma ili nestanka struje - užasna je stvar”.

Za Dnevne novine Milošević je kazao da se i budvanska opština uključila u pomoć oko nabavke agregata te da će taj projekat vrlo brzo biti realizovan.

Direktor JP Morsko dobro Rajko Barović je kazao da je novac koji je

“Tražili smo i sponzore i donatore, ali, nažalost, niko nije imao sluha. Pitao sam se i tražio koji će se čovjek ili direktor neke firme sjetiti nas koji radimo ovaj težak i odgovoran posao”, rekao je Milošević.

Najniža ocjena za čistoću plaža

HERCEG NOVI - Prema rezultatima Ankete turista, koju je 48. put organizovala gradska turistička organizacija tokom ljetne sezone, prosječna ocjena turističke ponude Herceg Novog iznosi 4,04 i znatno je bolja nego lani, kada je iznosila 3,2. Tradicionalnom anketom obuhvaćeno je 1.385 gostiju ili 0,87 odsto ukupnog broja koji su odmarali u hercegnovskoj opštini.

Anketa je bazirana na ocjenama za 29 različitih elemenata turističke ponude, za razliku od prošlogodišnje, u kojoj su svi segmenti ponude predstavljeni kroz 14 anketnih pitanja.

Anketirani gosti su najve-

Novi Dormeo Mercator-CG i Dormeo nude potrošačima nove proizvode iz Dormeo projekta lojalnosti, naddušek novih dimenzija, nove vrste dječjih ćebadi i dekorativne jastuke.

U svim maloprodajnim objektima Mercator, Roda i M Centru tehnike u Zelenici, do 3. marta naredne godine, potrošači mogu da sakupljanjem naljepnica kupe Dormeo proizvode uz popust do 50 odsto.

“Svaka kupovina u vrijednosti od pet eura kupcima donosi jednu naljepnicu, a sa dovoljnim brojem sakupljenih naljepnica mogu da kupe proizvod iz pomenutog programa”, saopšteno je iz Mercatora.

B.B.

Da u bolnici već godinama postoji problem sa agregatom, kazao je načelnik Hirurškog odjeljena, doktor Predrag Milošević, koji je i pokretač ove ideje.

“Tražili smo i sponzore i donatore, ali, nažalost, niko nije imao sluha. Pitao sam se i tražio koji će se čovjek ili direktor neke firme sjetiti nas koji radimo ovaj težak i odgovoran posao”, rekao je Milošević.

On je dodao da pomoć koja je dobijena puno znači jer, kako kaže, “operisati svaki dan, a plašiti se uda-

poklonjen cetinjskoj bolnici bio namijenjen za obilježavanje dvadesetogodišnjice JP Morsko dobro, ali da je procijenio da je korisnije taj novac upotrijebiti na način koji će pomoći neometanom radu ove zdravstvene ustanove.

Zamjenica gradonačelnika prijestonice Ana Nikolić poručila je da su vrata lokalne uprave uvijek otvorena za saradnju i pomoć bolnici i da, uprkos teškim vremenima, neće izostati ni dobar ljudski i profesionalni odnos.

M. Zadrima

PRIJESTONICA

Otvoren Građanski biro CETINJE - Prijestonica Cetinje, Agencija Sjedinjenih Američkih Država za razvoj (USAID) i Program efikasnog upravljanja u Crnoj Gori u martu ove godine potpisali su memorandum o razumijevanju, kojim je predviđeno uspostavljanje Građanskog biroa.

Kao rezultat te saradnje na Cetinju je juče otvoren Građanski biro, servis gradske uprave koji će ubrzati pružanje usluga građanima. Biro su otvorili amasadorka SAD u Crnoj Gori Su Kej Braun i gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović.

Govoreći na svečanosti koja je održana u Maloj sali prijestonice, gradonačelnik Bogdanović je kazao da ako se pođe od toga da srž djelovanja lokalne uprave jeste da bude što kvalitetniji, efikasniji i transparentniji servis građana, onda se može reći da Cetinje današnjim otvaranjem Građanskog biroa pravi veliki iskorak. On je rekao da će mnoge procedure, često duge i zamorne, biti prošlost.

Ambasadorka Su Kej Braun je kazala da Vlada Sjedinjenih Američkih Država već dugo radi sa su-

HERCEG NOVI

BIJELO POLJE - U bjelopoljskom hotelu “Bijela rada” održana je radionica u okviru koje je predstavljen projekat “Otvorene ideje za Crnu Goru”, koji sprovodi kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, u saradnji sa nevladinim organizacijama 35mm, Monitoring grupom Mogul i Centrom za građansko obrazovanje.

Radionici je prisustvovao veliki broj pretežno mladih Bjelopoljaca, predstavnika nevladinih organizacija, lokalne samouprave, institucija, kao građana zainteresovanih za lokalne probleme.

S.M.S.

ću ocjenu dali ljepoti prirode i okruženja 4,52, a za ukupan boravak u opštini kao i sigurnost 4,34. Pogodnost Herceg Novog za porodični odmor ocijenjena je sa 4,32, a gostoljubivost lokalnog stanovništva 4,29. Visoke ocjene dobili su i segmenti koji se odnose na bogatstvo gastronimske ponude, kvalitet hrane i ljubaznost osoblja u smještajnom objektu.

Prezentaciju kulturne baštine turisti su ocijenili sa 3,79, bogatstvo sportskih sadržaja 3,67, a istu ocjenu su gosti dali i za čistoću grada, dok su najnižu ocjenu 3,59 dali čistoći i uređenosti plaža.

S.M.

Unaprijediti položaj Roma BIJELO POLJE - U bjelopoljskoj zgradi opštine juče je održana javna rasprava o nacrtu lokalnog plana akcije za Rome za period 20132017, koji predstavlja lokalni strateški dokument koji ima za cilj da doprinese unapređivanju položaja romskog stanovništva u Bijelom Polju, te ostvarivanju i zaštiti njihovih ljudskih prava.

Potpredsjednik opštine Tufik Bojadžić, kazao je da ovaj lokalni plan, u stvari akcija za integraciju Roma i da on predstavlja rezultat zajedničkog rada lokalne samouprave, tima Misije OEBS-a u Crnoj Gori i predstavnika civilnog društva koji su bili uključeni u prikupljanje relevantnih informacija i pripremu nacrta ovog dokumenta. S.M.S.

COCA COLA

Prikupljanje knjiga za opremanje biblioteke

bjektima iz Crne Gore na jačanju transparentnosti i efikasnosti jedinica lokalne samouprave te da im je drago što su finansijski podržali i ovaj projekat, dok je mi-

nistar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković istakao kako Građanski biro predstavlja važan servis za dalje funkcionisanje crnogorske prijestonice.

M.Z.

U susret novogodišnjim praznicima, Coca-Cola sistem, u saradnji sa prijateljima akcije, izdavačkom kućom “Laguna” i kompanijom “Canon”, te pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, organizuje Coca-Cola praznični karavan, koji će posjetiti Podgoricu i Nikšić.

Karavan će doći u Podgoricu 26. decembra, ispred Delta sitija, u 16 časova, dok će u Nikšiću biti dan kasnije, 27. decembra, na Trgu slobode, počev od 12 sati.

Na pomenutim gradskim lokacijama, Djeda Mraz i njegova vesela družina širiće duh rado-

sti među sugrađanima i prikupljati knjige za kreiranje biblioteka u Dječjoj bolnici u Podgorici i Dječjem odjeljenju Opšte bolnice u Nikšiću.

Coca-Cola volonteri će dnevne boravke u dvije bolnice okrečiti i opremiti novim namještajem, te tako stvoriti kutak gdje će mališani uz druženje i knjigu bar na trenutak moći da zaborave na svoje zdravstvene probleme.

Svi posjetioci karavana moći će da uživaju u predstavi, a posebno iznenađenje za najmlađe biće fotografisanje sa Djeda Mrazom, za koje je zadužena kompanija “Canon”.

16 Crna Gora

Budvanska rivijera dobila sertifikat

EDITORIJAL PA$A POSLA PETAR ŠPADIJER (Cetinje)

Ameba se smatra najprostijim životinjskim organizmom, pa opet, i kod nje se zna red: hrana u tijelo ulazi, biva svarena, a neiskorišćeni produkti izlaze. Taj red se, kroz evoluciju, održava i usložnjava, pa tako kod valjkastih crva prvi put imamo strogo lokalizovano mjesto za defekaciju – analni otvor. On je, gotovo uvijek, na suprotnom kraju od usnog.

Većina životinja na višem stupnju razvoja se trudi da izmet ostavlja što dalje od mjesta na kojem sprovodi svoje ostale životne aktivnosti. Razlog je vrlo jednostavan – ekskrementi su odlična podloga za bakterije i to najčešće patogene. Međutim, ono što važi za većinu životinja - ne važi za cetinjske pse.

Naime, oni produkte svog varenja najčešće ostavljaju duž Njegoševe ulice, glavnog gradskog šetališta i obavezne turističke rute. Nekadašnjom Katunskom ulicom, kičmom grada, mora se voziti slalom ukoliko ne želite da se nađete duboko u ... I turisti, koji su pažnju ponovo posvetili našem gradu, pored brojnih spomenika, svoje oči mogu napariti raznim oblicima, bojama i konzistencijama psećeg izmeta. Oni manje pažljivi kući, pri cipelama, mogu čak ponijeti i suvenir.

No, što pas zna što je turizam. Ili higijena. Ali, neko drugi bi mogao, tačnije morao da nauči. Vlasnici neotesanih ljubimaca visokim novčanim kaznama morali bi se primorati da promijene svoj indolentni odnos prema sugrađanima koji bi, recimo, prošetali Njegoševom sa svojom djecom.

Posebna priča su i krupni psi agresivnih pasmina, koji šetaju bez povoca ili korpice. Sve ovo su uslovi da se opuštajuća porodična šetnja glavnom ulicom pretvori u horor. Nijesam kinofob, ali ne želim da svoju djecu izlažem riziku ujeda psa. Nijesam dužan da predviđam da li je pas danas dobre volje ili ne. Zakon je tu jasan, čak i kod nas. Da li treba da se desi situacija slična onima o kojim svakodnevno čitamo pa da se nešto preduzme?

Dakle, šetajte svoje pse, pazite svoje ljubimce, to nije sporno. Ali, dozvolite i nama ostalima da, u svom gradu, uživamo minimum higijene i sigurnosti.

TV BUDVA

Ponovo konkurs za direktora

BUDVA – Nakon što je na prvobitnom konkursu za izvršnog direktora RTV Budva odbijena kandidatkinja Aleksandrina Vujačić, juče je na druđštvenoj mreži Fejsbuk osnovana grupa za podršku Vujačić, koja traži da članovi Savjeta RTV Budva javno, pred kamerama obrazlože zbog čega je odbijen program koji je ona ponudila. Takođe traže da predsjednik Savjeta Miško Vučinić i članovi Bojana Drakulić, Rade Tabaš, Milena Lubarda-Marojević i Slavko Dašić podnesu ostavke i da se zakaže sjednica Skupštine opštine Budva na kojoj bi se razmatralo finansijsko stanje u Televiziji Budva.

Na konkurs za izvršnog direktora RTV Budva stigle su dvije prijave, od kojih je jedna bila nepotpuna.

Kako su u Savjetu kazali, Vujačić u svojoj prijavi, a i u usmenom izlaganju na sastanku koji je sa njom Savjet organizovao u ponedjeljak, nije ponudila konkretan pristup poslovnom i finansijskom razvo-

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

ju RTV Budva, upravo onom dijelu zbog kojeg se i bira izvršni direktor.

“Savjet nije apriori odbacio kandidatkinju, samim tim što je pozvao na razgovor, kako bi i usmneno predstavila taj dio poslovnog programa. Kandidatkinja u svojoj profesionalnoj biografiji nema menadžersko iskustvo koje bi je preporučilo za mjesto direktora, a njen programa se uglavnom bazirao na uređivačkoj politici. Kandidatkinja je kazala da će izvršiti novu sistematizaciju, dovesti novog urednika programa, provjerenog novinara, koji će voditi RTV Budva”, pojasnili su u Savjetu. Savjet je juče ponovo raspisao konkurs za izvršnog direktora lokanog javnog emitera Radio Televizija Budva d.o.o, na period od četiri godine.

Kandidat mora biti državljanin Crne Gore, da ima prebivalište u Crnoj Gori, najmanje visoku stručnu spremu i najmanje pet godina radnog iskustva.

N.L.

BUDVA - Hotelskoj grupi Budvanska rivijera, odnosno turističkom naselju Slovenska plaža uručen je sertifikat Evropske unije Eko lejbl, u okviru zajedničke promocije održivog razvoja i turizma.

“Riječ je o nagradi u okviru IPA projekta, odnosno zajedničke promocije održivog razvoja turizma, čiji su organizatori Nacionalna turistička organizacija i Turistička organizacija opštine Bar”, saopšteno je iz Budvanske rivijere.

Direktor marketinga u HG Budvanska rivijera Sanela Kahrović kazala je da je dobijeni sertifikat potvrda napornog i kontinuiranog rada zaposlenih u kompaniji, a sam proces dobijanja sertifikata zahtijevao je ozbiljan rad kako bi se ispunili osnovni ciljevi zaštite životne sredine.

“Buduća interaktivna komunikacija sa gostima kroz aktivno učešće u sprovođenju programa zaštite životne sredine biće ključna aktivnost u daljem unapređenju i sprovođenju svih ciljeva približavanja evropskim standardima”, rekla je Kahrović.

Najavljuju protestne šetnje BIJELO POLJE - Bivši radnici bjelopoljske “Prve petoljetke” okupili su se drugi dan zaredom ispred zgrade opštine Bijelo Polje. Izgleda da nije dovoljno da se samo okupljaju ponedjeljkom već, kako su nam kazali, da bi lokalna samouprava počela da rješava njihova pitanja, moraju im biti svaki dan pred očima.

“Očekivali smo, kako su nam ranije obećavali, da će se sve znati po završetku sjednice Vlade Crne Gore, koja je održana prošlog četvrtka. Iz tih razloga smo uputili pismo premijeru Milu Đukanoviću da se agonija nas radnika konačno završi”, kazala je članica Upravnog odbora Kata Knežević.

Radnici smatraju da su njihovi zahtjevi trebali biti ispunjeni još 30. oktobra ove godine i da sprovođenje ove odluke usporava to što Vlada treba da donese drugačiju odluku u korist radnika.

S.M.S.

TRIBINA

Zakonom protiv nasilja u porodici Prema istraživanjima, 92 odsto građana potvrđuje da postoji nasilje u porodici Nikšić – SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja, u saradnji sa misijom OEBS-a u Crnoj Gori, organizovao je tribinu pod nazivom “Zajedno snagom zakona protiv nasilja u porodici”. Tribina je dio projekta “Poštovanje zakona - akcija protiv nasilja u porodici”, a cilj joj je osnaživanje primjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, kako bi se stvorili uslovi za efikasnu implementaciju kako samog zakona, tako i protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici. Nataša Međedović, izvršna koordi-

natorka u SOS telefonu, kazala je da prema podacima UN, prvi uzrok smrti ili invalidnosti među ženama od 15 do 45 godina nijesu bolesti ili saobraćajne nesreće, već nasilje. U Crnoj Gori nasilje u porodici još se istražuje, a prema posljednjem istraživanju, 92 odsto anketiranih građana potvrđuje da postoji nasilje u porodici, dok istovremeno trećina njih ne bi bila spremna da prijavi nasilje. Prema riječima Međedović, oko 80 odsto žrtava nasilje je doživjelo od bračnog partnera ili bivšeg bračnog partnera.

I.J.

CRNVO

Prihvaćena inicijativa za izgradnju azila u Beranama Opština Berane usvojila je inicijativu za izgradnju azila za napuštene životinje u tom gradu, saopšteno je iz Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).

“U okviru projekta Civilno društvo i lokalna samouprava u jačanju društvene kohezije u Albaniji i Crnoj Gori, koji CRNVO realizuje u partnerstvu sa Centrom za promjene i rješavanje konflikata (Partners) iz Albanije, pripremljena je inicijativa za izgradnju azila u Beranama, koju je opština usvojila prošle nedjelje”, kaže se u saopštenju.

Inicijativa je, kako su pojasnili iz CRNVO, nastala na treningu Građanska participacija na lokalnom nivou, koji je realizovan u septembru, sa ciljem upoznavanja učesnika sa mehanizmima i mogućnostima učešća u procesima donošenja odluka na lokal-

nom nivou.

Inicijativa je, nakon prikupljenih 500 potpisa, predata Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

“S obzirom da nadležni sekretarijat nije razmotrio inicijativu i odgovorio u zakonskom roku, podnosioci inicijative su iskoristili pravo koje im stoji na raspolaganju u slučajevima kada nadležni organi po podnijetoj inicijativi ne zauzmu stav i obratili se predsjedniku opštine Vuki Goluboviću”, precizirali su iz CRNVO. Neposredno nakon toga je, kako je saopšteno, uslijedio pozitivan odgovor iz kabineta predsjednika opštine, kojim je konstatovana saglasnost sa podnijetom inicijativom i prepoznavanje potrebe za izgradnjom azila za napuštene životinje u Beranama.

B.B.

PRIZNANJE

Filantropsko “Cerovo”

Dodjela nagrada Godišnja dodjela nagrada najboljim studentima Ekonomskog fakulteta biće održana 21. decembra tekuće godine u 12 časova u amfiteatru “Montenegro”.

“Ekonomski fakultet će i ove godine, uz pomoć svojih partnera i prijatelja, novčanom nagradom i plaketom nagraditi 35 svojih najboljih studenata sa tri studijska programa. Sa akademskih studija Ekonomije 20 studenata, Primijenjenih studija Menadžmenta Podgorica šest studenat, te sa Primijenjenih studija Menadžmenta Bijelo Polje devet studenata.

N.D.L.

BAR - Godišnju nagradu za filantropiju “Iskra” za doprinos lokalnoj zajednici Fond za aktivno građanstvo dodijelio je barskoj građevinsko-trgovinskoj kompaniji “Cerovo” na tradicionalnoj manifestaciji u Zetskom domu na Cetinju.

“Cerovo” je ove godine doniralo novac za izgradnju sva tri vjerska objekta koja se grade u Baru.

“Podrškom vjerskim institucijama, dali smo doprinos međuetničkom i međuvjerskom skladu, nastojeći da kroz pomoć svim

vjerskim institucijama afirmišemo staru barsku krilaticu ‘Pod Rumijom tri su vjere, one neće da se dijele’”, saopšteno je iz PR službe “Cerova”.

Godišnju nagradu za filantropiju uručio je Saša Popović, a nagradu je, u odsustvu direktora “Cerova” Gorana Đurovića, primio izvršni menadžer kompanije Emin Duraković, koji je istakao da će ona biti dodatni podstrek i motiv u promovisanju principa društvene odgovornosti i solidarnosti. Ž.M.

Crna Gora 17

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

AKCIJA

Reanomobil za Hitnu pomoć

Vozilo će koštati oko 42.000 eura, a u kupovini će učestvovati i opština

POSJETA

Djeca iz Bijele boravila u Baru

BAR - Povodom novogodišnjih praznika, u opštini Bar je devetu godinu zaredom organizovan prijem za djecu bez roditeljskog staranja, koja su pod starateljstvom Centra za socijalni rad, a smještena su u Dječji dom “Mladost” u Bijeloj ili u hraniteljskim porodicama.

Predsjednik opštine Žarko Pavićević je istakao da lokalna uprava pred svaku Novu godinu želi da na ovakav način djeci stavi do znanja da nijesu zaboravljena i da su u svom rod-

Nina Lajović

O

pština Budva, u saradnji sa privrednicima, pokrenula je novogodišnju humanitarnu akciju, čiji će prihodi biti usmjereni na kupovinu specijalnig vozila reanomobil Hitnoj pomoći u Budvi. Kupovina ovog vozila je od velikog značaja, s obzirom da Budva nema bolnicu i da je broj stanovnika znatno povećan tokom ljetnjih mjeseci.

BUDVA – Na čelu organiozacionog odbora za kupovinu reanomobila je budvanski privrednik Ante Petković, a u odboru će biti i predsjednik opštine Lazar Rađenović.

“Imali smo ideju da u godini koja odlazi učinimo dobro djelo i kupimo vozilo za reanimaciju, s obzirom na to da je pretprošle godine Skupština opštine formirala radnu grupu koja je imala zadatak da proprati poslovanje Doma zdravlja i Hitne pomoći i vidi što im nedostaje u radu.

Jedan od zaključaka radne grupe je bio da jedno takvo vozilo koje ima Hitna pomoć u Budvi i nije najadekvatnije opremljeno. S obzirom na to koliko Budva tokom ljeta ima stanovnika, skoro 150.000, neophodno je jedno vozilo koje može spasi-

ti ljudski život”, kazala je savjetnica predsjednika opštine za informisanje Tijana Kotarac.

Vozilo košta nešto više od 42.000 eura, a u kupovini će učestvovati i opština. Privrednici su sakupili već određenu sumu, a jedna od većih donacija će biti od Javnog preduzeća Morsko dobro, koje ove godine slavi 20 godina postojanja.

Oni će prihod koji bi usmjerili na neku eventualnu svečanost povodom toga uložiti u ovu humanitarnu akciju.

Ova akcija je, kako kaže Kotarac, više usmjerena prema privrednicima nego građanima, što je i stav kabineta predsjednika opštine, s obzirom na materijalnu situaciju.

“Realno je očekivati da građani

mogu učestvovati sa manjom sumom novca. Sa druge strane, znamo kakva je situacija u gradu po pitanju privrednih subjekata, investitora, graditelja. Mislim da bi bilo moralno i realno da svi oni jedan dio sredstava koji su planirali za investiranje u ovaj grad usmjere u kupovinu ovog vozila. U pitanju je ljudski život, a ljudski život nema cijenu”, poručila je Kotarac.

Očekivanja su da neophodan novac bude prikupljen do 27. decembra, za kada je planiran svečani koktel sa donatorima.

“Iako su ovakve stvari pod ingerencijom Ministarstva zdravlja, kada je Budva u pitanju, postoji praksa, možda i nezahvalna, da sredstva koja očekujete da dobijete od raznih resornih ministarstava na kraju morate sami da obezbijedite, i ovo je još jedan pokazatelj”, zaključila je Kotarac.

Novčani iznos neophodan za kupovinu reanomobila može se uplatiti na račun Crvenog krsta Crne Gore, OO CK Budva, sa naznakom “Donacija za vozilo”, ž.r. broj: 535-10947-24.

PLJEVLJA – Preko 150 mladih volontera zagovornika inkluzije juče je dobilo sertifikate u okviru završne priredbe kampanje “Govorimo o mogućnostima”. U okviru priredbe izvedena je i predstava koju su volonteri i djeca iz “Zračka nade” zajedno pripremali tokom kreativnih aktivnosti organizovanih u okviru kluba mladih volontera. Svečanosti su prisustvovali i predsjednik opštine Miloje Pupović i šef predstavništva Unicefa za Crnu Goru Bendžamin Perks. D.K.

nom gradu uvijek dobrodošla.

“Bar je vaš grad i nadam se da se lijepo osjećate svaki put kada dođete. Želio bih da se, kada završite školovanje, vratite ovdje i da zajedno sa nama radite na njegovom razvoju. Mi ćemo vam i ubuduće biti podrška i trudićemo se da vam pomognemo da se školujete i usavršavate, ali i da nađete posao u svom rodnom gradu”, kazao je Pavićević, koji je djeci uručio prigodne poklone i novčani iznos od po 50 eura. Ž.M.

Rotari klub podijelio paketiće BIJELO POLJE - Rotari klub Bijelo Polje podijelio je 1.200 novogodišnjih paketića, koje su djeca iz Engleske uputila djeci iz Crne Gore.

“Svake godine djeca u Engleskoj pripreme poklone koje pakuju u pakete od cipela. Među poklonima su često i razglednice sa adresom pošiljalaca, tako da naša djeca mogu stupiti u kontakt sa svojim vršnjacima iz Engleske”, kazao je član Rotari kluba Bijelo Polje Željko Madžgalj.

S.M.S.

TIVAT

Odron na magistrali kod Lepetana

BERANE

Đaci govorili o svojim aktivnostima BERANE - Predsjednik Skupštine opštine Berane Samir Agović juče je ugostio predstavnike Đačkog parlamenta Osnovne škole “Vuk Karadžić”, koji su govorili o svojim brojnim aktivnostima i posjetama širom Crne Gore. Ispred učenika ove škole prisutnima se obratio član Đačkog parlamenta Miloš Čantrić, koji je ukratko nabrojao aktivnosti koje su tokom ove godine realizovali. Ovaj parlament radi uz pomoć Centra za prava dje-

teta Crne Gore, koji im pruža maksimalnu pomoć i podršku koja im je potrebna za realizaciju aktivnosti koje su vezane za poboljšanje standarda učenika. Takođe su se prisutnima obratili i Danijela Petrović, koja je govorila o funkcionisanju parlamenta, Danilo Bulatović, Danilo Stojanović i Luka Bulatović, koji je učestvovao u debati u crnogorskom parlamentu i bio u mogućnosti da postavi nekoliko pitanja ministru rada i socijalnog

staranja vezanih za probleme djece sa posebnim potrebama, kojih u ovoj školi ima jedno odjeljenje.

Na kraju, učenici su postavili nekoliko pitanja predsjedniku parlamenta, a jedno od njih je bilo i to da li bi odbornici lokalnog parlamenta treba malo više pažnje da obrate na potrebe učenika i djece ovog grada, a takođe su pitali i da li postoji mogućnost da se u lokalnom parlamentu čuje i njihov glas.

M.Tmušić

TIVAT - Na dijelu magistralnog puta kroz Tivat, u mjestu Luka kod Lepetana, juče ujutro došlo je do odrona veće količine kamena i zemlje. Na put se sručilo nekoliko tona materijala sa obližnjeg brda i prekrilo dvije od tri kolovozne trake. Međutim, saobraćaj nije bio u prekidu.

Odron su uklonili radnici Cr-

nagoraputa nakon dva sata, koliko im je trebalo da sklone i odvezu zemlju s puta.

Na istom mjestu odroni se ponavljaju tokom više kišnih dana od kada je na toj lokaciji magistrala proširena trećom trakom radi boljeg protoka saobraćaja prema trajektnom prilazu u Lepetanima.

Z.K.

Kultura 19

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

Producenti Sehad Čekič i Ivan Đurović na crnogorskom štandu na Kanskom filmskom festivalu

SCENA STUDIO

“Prosidba i medvjed” u CNP-u Jednočinka “Prosidba i medvjed”, koju je po tekstu Antona P. Čehova režirala Danijela Radovanović, biće izvedena večeras u 20 sati na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta. “Istražujemo granicu između kalkulacije i emocije, gdje je granična linija između ljubavi i mržnje, ali i koliko je ta granica zapravo varljiva kad su u pitanju muško-ženski odnosi. U ‘Prosidbi’, jednako kao i

u ‘Medvjedu’, sukobljene strane, muškarac i žena, ogrezli su u predrasudama, zatvoreni u društvene i životne stege i kalupe, zaslijepljeni računicom ličnog interesa”, zapisala je rediteljka. U predstavi igraju: Dragica Tomas, Dejan Ivanić, Nada Vukčević, Gorana Marković, Dušan Kovačević i Stevan Radusinović. Kostimografiju i scenografiju potpisuje Milena Jovićević-Popović.

USPJEH I POTVRDA

Ulazak u evropske tokove Crna Gora nova punopravna članica međunarodne organizacije European Film Promotion Isidora Radulović Pod jednim krovom

E

uropean Film Promotion najznačajnija je panevropska filmska mreža, a o prijemu Crne Gore u članstvo organizacije odlučeno je na Generalnoj skupštini u Hamburgu. Ovo zvanično prvo učešće Crne Gore u međunarodnim institucijama veliki je korak za našu kinematografiju i otvoriće nam mnoga vrata u evropskim institucijama- smatraju u Ministarstvu kulture, a to mišljenje dijele i naši filmski producenti.

Učešće u ovoj mreži, kako je saopšteno na zvaničnom sajtu ove organizacije (a potvrđeno je i iz crnogorskog ministarstva kulture), olakšaće put crnogorskoj kinematografiji ka najširoj evropskoj i svjetskoj publici i to kroz tri glavna programa - promociju talenata, umrežavanje i pristup marketima. Uz to, Crna Gora ovim članstvom dobija pristup i mnogim drugim međunarodnim programima za razvoj i prezentaciju filmske produkcije. Predstavnik Crne Gore u EFP biće savjetnik za audiovizuelne djelatnosti u Ministarstvu kulture Ilija Subotić, koji je u ime Ministarstva juče izrazio posebno zadovoljstvo zbog pozitivne odluke Generalne skupštine European Film Promotion, ocjenjujući da je ovo važan korak u razvoju crnogorske kinematografije i njene prezentacije na međunarodnom planu.

Pristup Crne Gore mreži EFP, koja broji 36 zemalja članica, još jedan je od rezultata učešća crnogorske kinematografije na Marketu 65. Filmskog festivala u Kanu ove godine, a značajan udio u ovom učlanjenju pripada crnogorskom producentu Sehadu Čekiću, koji je tada uspostavio neformalne kontakte sa predstavnicima ove mreže. Članstvo u EFP, iz njegovog ugla, svakako je jedan od najznačajnijih dometa koje je crnogorska kinematografija ostvari-

la u posljednje vrijeme. Istovremeno kad i Crna Gora, na Generalnoj skupštini European Film Promotion u Hamburgu, u članstvo asocijacije primljen je i Ruski filmski fond.

“To je zbilja izuzetna vijest, ali i potvrda, nadam se nedvosmislena, da želimo da budemo dio evropske filmske zajednice. Nakon dvije prezentacije u okviru Marketa u Kanu, ovo je bio logičan korak naprijed. Potvrda je to i izuzetno dobrih namjera koje prema našoj maloj kinematografiji imaju predstavnici evropskog audiovizuelnog sektora i njenih najznačajnijih institucija, ali i prijatelji naše kinematografije u regionu”, kaže Čekić za Dnevne novine.

U Kanu, on se, kako kaže, ove godine i lično uvjerio koliko upravo ova organizacija (koja okuplja skoro sve evropske zemlje) pomaže svim članicama u efikasnijoj komunikaciji sa predstavnicima svjetskih kinematografija. Sehad Čekić i poziva sve crnogorske filmske stvaraoce da se upoznaju sa potencijalima EFP i da individualno koriste izuzetne povoljnosti članstva Crne Gore u toj mreži.

Osim toga, Čekić je izrazio nadu da će naše uključenje u ovu organizaciju biti praćeno i novim koracima ka potpunoj integraciji crnogorske filmske zajednice u Evropu, podrazumijevaći pod tim i učlanjenje u Euroimaž i Creative Europe. Sa tim će, ka-

Crna Gora je među 36 država koje će 2013. godine biti ujedinjene u okviru EFP u cilju predstavljanja i unapređivanja umrežavanja filmova i talenata iz cijele Evrope pod jednim krovom. Zajedničke aktivnosti mreže finansijski su potpomognute programom MEDIA Evropske komisije i zemalja članica mreže. ko očekuje, doći i veća ulaganja u kinematografiju, kao i institucionalno restrukturiranje.

Producent Ivan Đurović ovu vijest dočekao je sa velikom dozom optimizma, prvenstveno zato što je riječ o dugo očekivanom, prvom zvaničnom učlanjenju Crne Gore u međunarodne filmske institucije. On se nada da će nam ova (u finansijskom smislu simbolična, ali u svakom drugom pogledu izuzetno značajna) članarina u budućnosti otvoriti mnoga vrata evropskih institucija. “Članstvo u EFP velika je stvar za Crnu Goru, jer ovim korakom i zvanično ulazimo u evropske tokove kada je o filmskoj produkciji riječ. Očekujem da će nas ovo članstvo uvesti u ostale mreže i evropske institucije, što je od izuzetnog značaja za ostvarivanje značajnih rezultata u kinematografiji”, kaže Đurović za Dnevne novine.

On smatra da je težnja ka članstvu u evropskim organizacijama nužan preduslov da bi kinematografska produkcija neke države uopšte bila prepoznata kao ozbiljan kandidat za međunarodne grantove. Ujedno, učešće u evropskim umrežavanjima Crnu Goru predstavlja kao državu koja teži toj vrsti komunikacije.

Mjuzikl britanskog kompozitora Endrjua Lojda Vebera “Fantom iz Opere” u januaru će proslaviti 25 godina od prvog izvođenja u njujorškom pozorištu “Mažestik” kao najdugovječnija predstava na Brodveju. Veberov mjuzikl napravljen prema književnom predlošku Francuza Gastona Lerua svoje prvo izvođenje na Brodveju imao je 26. januara 1988.- dvije godine poslije debija na londonskom Vest Endu. Od tada se izvodi u “Mažestiku” kao jedan od najuspješnijih mjuzikala svih vremena i istovremeno najdugovečniji u istoriji Brodveja– u februaru je obilježio 10.000 izvođenje i trenutno je za 2.858 ispred drugoplasiranog brodvejskog hita, mjuzikla “Mačke” istog kompozitora, koji je prestao da se izvodi 2000. posle 18 godina. Srebrni jubilej biće obilježen svečanim izvođenjem, za koje pojedinosti još nisu otkrivene.

Skorseze snima film o Klintonu

Reditelj Martin Skorseze za američku televizijsku mrežu HBO snima dokumentarac o bivšem predsjedniku SAD Bilu Klintonu.

Kako je saopšteno iz HBO, Skorseze je i reditelj i producent filma, a Klinton mu pomaže. Mreža nije objavila datum kada će biti prikazan dokumentarac o 42. predsjedniku SAD, koji je bio na toj funkciji od 1993. do 2001. godine. Ranije ove godine HBO je prikazao dokumentarac o Klintonovom nasljedniku, Džordžu Bušu mlađem.

Skorseze je ranije za HBO napravio dokumentarce- “Public Speaking” i “George Harrison: Living in the Material World”.

CEMEX NAGRADA

Priznanje talentu i inovativnosti Arhitekti Nikoli Novakoviću uručena nagrada za “Vilu u Stolivu” Arhitekti Nikoli Novakoviću uručena je juče u Podgorici “CEMEX Building Award” za projekat Vila u Stolivu koji je osvojio treće mjesto u kategoriji održive gradnje na nedavno održanom međunarodnom takmičenju u Meksiku. Novaković, čiji je projekat osvojio nagradu u velikoj konkurenciji od čak 634 projekta iz čitavog svijeta, zahvalio se kompaniji CEMEX na prilici za uspješno predstavljanje rada crnogorskih arhitekti i građevinara. „CEMEX nagrada predstavlja najbolji podsticaj ekspertima na ovom

polju da nastave sa kreativnim radom. Vjerujem da ćemo i u narednim izdanjima nagrade CEMEX imati šta da pokažemo svijetu“, kazao je Novaković.

Velimir Vilović, direktor prodaje i logistike kompanije CEMEX je ocijenio da uspjeh nagrađenog projekta na međunarodnom nivou najbolje pokazuje da inovativnost i naporan rad nijesu odlika samo ljudi iz velikih zemalja i sa velikih tržišta. “Činjenica da su građevinski projekti iz regiona već godinama prepoznati i nagrađivani u konku-

renciji nekoliko stotina projekata iz brojnih zemalja svijeta najbolje govori u prilog tome koliko se u našim krajevima kvalitetno projektuje i gradi“, kazao je Vilović. On je dodao da se nagradom Cemex ne daje priznanje tonama betona i broju spratova već se priznanje daje talentu, inovativnosti i održivom razvoju. Nagradu su pored autora dobili i Drago Danilović iz Danpe Commerce-a koji je bio izvođač projekta, te predstavnik investitora Metju Lejn iz kompanije Pluto Capital.

J.B.

20 Reportaže

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

PUTOVANJA

Najbolje zimske destinacije Evrope Lista najznačajnijeg turističkog vodiča “Lonely planet” predlaže evropska mjesta koja treba posjetiti zimi

E

vropska zima vrlo je raznolika, od ozbiljnog sjevernog snijega i polarnih noći, u kojima sunce gotovo da ne izlazi iznad horizonta, do ugodnih osunčanih dana u gradovima južnog Mediterana, u kojima, uz piće na terasama, možete uživati u novogodišnjem duhu. Osim za obilazak velikih metropola i šarmantnih sela, zima je, po preporuci vodiča “Lonely Planet”, razdoblje u kojem možete da uštedite na cijenama smještaja ako krenete na put poslije Nove godine.

● Rovaniemi, Finska

● Abisko, Švedska

Dom darežljivog starca sijede kose i brade u crvenoj odjeći, koji je pod raznim imenima postao zaštitni znak Božića i Nove godine, odlično je mjesto za početak upoznavanja polarnog kruga. Uz kuću Djeda Mraza tu je i Arktički muzej, koji daje uvid u život na ovima geografskim širinama. Ali ne zaboravite termometri tamo pokazuju više stepeni ispod nego iznad nule, što zahtijeva ozbiljniju zimsku odjeću.

Ovo laponsko mjesto jedno je od najsjevernijih u Evropi, do kojeg se može doputovati vozom i zaista je samo za prave ljubitelje zime. Sunce ne izlazi po nekoliko nedjelja u decembru i januaru, ali to ga čini jednim od najboljih mjesta na svijetu za posmatranje veličanstvene polarne svjetlosti - Aurore borealis.

Ostale atrakcije su “cross-country” skijanje duž nacionalnih parkova i vožnja zapregama koje vuku haskiji. U obližnjoj Kiruni možete vidjeti i poznati hotel od leda.

● Božićni sajmovi u Njemačkoj i Austriji Širom Njemačke i ostalih srednjoevropskih zemalja tradicija božićnih sajmova traje i po nekoliko vjekova. Kao što znate, tamo možete pronaći svašta, od medenjaka do sanki, zvona, ukrasa i puno dobrog raspoloženja, a sve uz čašu mirisnog kuvanog vina.

Koristan savjet – na najpoznatijim sajmovima, poput onih u Beču i Kelnu, može biti gužva, pa potražite jednako simpatične fešte u manjim mjestima.

● Atina, Grčka Zima je vrijeme kada na vašoj fotografiji za porodični album ispred Partenona nužno neće biti još barem 500 drugih ljudi. Osim gužve, zimi nijesu problem ni previsoke cijene, redovi, nepodnošljiva toplota i zagađenje vazduha. Iako je zbog toga zima odlična za istraživanje drevne grčke baštine i kulture, nezgodno je što je većina smještaja na ostrvima zatvorena.

●K openhagen, Danska Ako tragate za bajkovitom evropskom zimom, teško je pobijediti dom Hansa Kristijana Andersena. Grad je pun prijatnih barova i kafića, iz kojih na toplom možete posmatrati kako napolju sipi snijeg. U srcu grada nalazi se romantičan i u prazničnom periodu kičast park Tivoli iz 19. vijeka, gdje će vam dušu ogrijati nezaboravno božićno osvjetljenje, a tijelo topli grog.

SAVA RE KUPUJE ZAVAROVALNICU MARIBOR

Sava Re postaje druga najveća reosiguravajuća grupa na Zapadnom Balkanu Sava Re dd, Nova Kreditna Banka Maribor (NKBM) i Slovensko Restituciono Društvo (SOD), potpisali su ugovor o kupovini akcija za 50,99 odsto učešća Zavarovalnice Maribor, koja je druga po veličini osiguravajuća kuća u Sloveniji.

Sava Re će uložiti 15 miliona eura za dodatnih 11,79 odsto učešća, i povećati svoj ukupni udio na 60,47 odsto, dok će SOD doprinijeti 50 miliona eura kako bi se ostvarilo vlasništvo nad 39,21 odsto. Potpisivanje Ugovora o kupoprodaji akcija će zaključiti proces nabavke, koji je 17. avgusta ove godine započela NKBM. Rukovodstva sva tri preduzeća vide ovu transakciju kao pozitivan pomak kako za pomenuta društva, tako i za širu finansijsku zajednicu.

Kupovinom preostalog udjela Zavarovalnice Maribor, Sava Re će postati druga najveća osiguravajuća grupa na Zapadnom Balkanu. Procjena je da će Zavarovalnica Maribor doprinijeti boljoj finansijskoj stabilnosti i jačanju dugoročnog rasta Grupe Sava Re. Sava Re je u procesu sticanja 50,99 odsto udjela Zavarovalnice Maribor, a slovenački Restitucioni fond planira da zadrži pomenute dionice dok dokapitalizacija Sava Re ne bude završena. Skupština akcionara Sava Re, gdje će akcionari glasati o povećanju kapitala Društva od 55 miliona eura, je zakazana za 11. januar 2013. godine. Planirano je da prodaja akcija bude zaključena do kraja aprila 2013. godine.

Sredstva prikupljena u procesu dokapitalizacije Sava Re, biće upotrebljena za kupovinu udjela Zavarovalnice Maribor, koji je trenutno u vlasništvu slovenačkog Restitucionog fonda. U procesu dokapitalizacije, postojeći akcionari Sava Re će imati pravo prvenstva na kupovinu akcija, a dokapitalizacija će se odvijati u nekoliko etapa.

U okviru Sava Re Grupe posluju osiguravajuća društva u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Kosovu, Makedoniji i Crnoj Gori. Sava Re na crnogorskom tržištu posluje od kraja 2007. godine kao stoprocentni vlasnik Sava Montenegro AD. Sava Montenegro AD sa preko 160 zaposlenih ostvarilo je za prvih devet mjeseci 2012. godine 8.503.431 eura premije, što predstavlja povećanje od 10.2 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Društvo je za prvih devet mjeseci ostvarilo pozitivan rezultat u iznosu od gotovo 800.000 eura, a svoje poslovanje je organizovalo u 14 poslovnica u Crnoj Gori, gdje klijentima pruža uslugu od ponude širokog izbora usluga neživotnih osiguranja do mogućnosti prijave štete.

●B udimpešta, Mađarska

● Transilvanija, Rumunija

Ljubitelji klizanja rijetko će se gdje dobro provesti kao na otvorenom klizalištu u parku “Városligeti Műjégpálya”, u središtu mađarske prijestonice. Ako vam poslije toga bude hladno, opustite se u nekoj od termalnih kupki ili banja po kojima je Budimpešta poznata još iz habsburške prošlosti. Ljubitelji noćnog provoda u Budimpešti će uživati u mnogim originalnim klubovima i barovima.

Drakulu ne bi bilo u redu posjetiti tokom lijepog sunčanog dana. Zar nije bolje krenuti tragovima najpoznatijeg vampira kada je nebo srebrnkasto-sivo, stabla ogoljena, a tlo prekriveno snijegom? Brašov i Segešvar raskošni su srednjovjekovni gradovi povezani sa istorijskim Drakulom, transilvanskim plemićem Vladom Tepešom.

Ipak, književnik Brem Stoker, koji ga je svojim djelom zaista učinio besmrtnim, nikada nije posjetio Rumuniju, pa ne očekujte puno sličnosti s knjigom ili filmovima.

●J asna, Slovačka Slovačka nudi kvalitetno skijanje po povoljnim cijenama. Smještaj i hrana takođe su pristupačni, a tu je i osjećaj srdačnosti i prijateljstva koji je nestao sa nekih otmenih alpskih skijaških staza. Jasna je jedno od najboljih slovačkih turističkih naselja smještena u prekrasnim Tatrama.

● Andaluzija, Španija Djelovi Andaluzije nalaze se južnije od sjeverne afričke obale, tako da vrlo blage temperature mogu biti i zimi. Smještaj je vrlo jeftin, a gužve su manje u popularnim turističkim atrakcijama kao što su Alhambra u Granadi ili katedrala u Sevilji.

Osim toga, tapasi i noćni život u gradovima pristupačni su kao i u ostalim djelovima godine.

● Venecija, Italija Zavodljiva i čarobna Venecija lijepa je i privlačna u svako doba godine. Ipak, karneval u februaru je njen vrhunac i ujedno najpoznatiji događaj takve vrste na Starom kontinentu. Brižno izrađeni kostimi i često zastrašujuće maske grad na kanalima vraćaju u živopisnu istoriju.

Kostimirani balovi skupa su zabava, ali u Veneciji se tokom karnevala može uživati u nizu besplatnih događaja za koje je dovoljno da imate masku kupljenu na ulici.

(Izvor: tportal.hr)

Reportaže 21

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

Seatrade med 2012

Heraklion, najbolja evropska luka za kruzere

aj’ pa sad pričajte...

Hapšenja u Kini zbog glasina o smaku svijeta Nekoliko desetina osoba uhapšeno je posljednjih dana u Kini jer su širile glasine o smaku svijeta vezane za završetak kalendara Maja 21. decembra, pisala je u ponedjeljak kineska štampa. U pet različitih regija u zemlji pritvorene su 52 osobe, od kojih su se neke uključile u kult sudnjeg dana, izvijestila je novinska agencija Xinhua. Predskazanja apokalipse učestala su u Kini nakon uspjeha holivudskog filma “2012”, djeli-

mično inspirisana pretpostavljenim prororačanstvom povezanim s krajem majanskog kalendarsog ciklusa. U pokrajini Fujianu na jugoistoku zemlje, 34 osoba uhapšeno je dok su dijelile letke na javnim mjestima, ističe Xinhua. Ipak, kineska policija o ovom događaju ima sasvim drugačije mišljenje, a hapšenja su definisana “izazivanjem nemira radi izvlačenja novca i remećenja javnog reda i mira”.

TURIZAM

Hemingvejev omiljeni bar u škripcu Nekada omiljeno sastajalište slavnih sada u finansijskim problemima Jedno od omiljenih mjesta pisca Ernesta Hemingveja u Veneciji, čuveni “Harijev bar”, prinuđen je da smanji troškove zbog sve većih dugova i sve manjeg broja posjetilaca. Bar je pored jednog od venecijanskih kanala otvoren 1931. godine, u uskoj uličici u blizini Trga Svetog Marka i brzo je postao popularno okupljališe slavnih, od Trumana Kapotija i Čarlija Čaplina do Orsona Velsa i Hemingveja. Bar je, kako prenosi AFP, bio poznat i po svom roze Belini koktelu - mješavini soka od breskve i vina “Proseko”. Prema izjavi Ariđa, 80-godišnjeg sina osnivača Đuzepea

Cipranija, bogataši iz Kine i Rusije ne mogu da nadomjeste Amerikance koji su tokom godine bili redovne mušterije. Ovaj bar svoje korijene vuče iz vremena kada je Cipranijev otac bio hotelski barmen u Veneciji. Tada se upoznao s Harijem Pikeringom, mladim Amerikancem koga se porodica u Bostonu odrekla zbog problema s alkoholom. Pikering je Cipraniju pozajmio novac za otvaranje kafane, gdje je bio redovna mušterija. Sada širom svijeta, uključujući Abu Dabi, Hong Kong, Los Anđeles, Moskvu i Njujork, postoje Cipranijevi barovi, klubovi i restorani.

Na nedavno održanoj glavnoj svečanosti “Seatrade med 2012” u Marseju, kritska luka je u kategoriji “Luka godine”, za koju se borilo oko 70 luka širom svijeta, bila iza Njujorške luke, dok je luka Kartagina u Španiji proglašena za treću.

Nagrada “Luka godine” dodjeljuje se na bazi značajnih unapređenja na planu infrastrukture i upravljanja objektima. Heraklion je zauzeo drugo mjesto zahvaljujući inovaci-

jama u svojim lučkim procedurama, ostvarenim u partnerstvu sa italijanskim kruzerskim gigantom “Costa Crociere” i međunarodnim aerodromom “Nikos Kazancakis” kraj Herakliona. Komisija iskusnih stručnjaka za linije brodova za krstarenje posebno je ukazala na usluge transporta za putnike kruzera od aerodroma “Kazancakis” do luke, kao i na inovativne usluge za mobilne telefone, uključujući apli-

kaciju “Heraklion - gradski vodič”.

“MSC Cruises” i “Disney Cruise” su na ovogodišnjoj svečanosti pokazali veliko interesovanje da luka Heraklion postane njihova matična luka, naveli su grčki mediji. Putnike kruzera dalje privlače raznolike cjelogodišnje atrakcije Mediterana, pa je prošle godine u tom regionu bilo aktivno više od 170 brodova, koji su među lukama u regionu prevezli oko četiri miliona putnika.

22 Zabava

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

BILBORD

Madona najviše zaradila na turneji

“ZA KUĆU PUNU LJUBAVI”

Novogodišnja čestitka za SŽK Kraljica popa Madona je za godinu dana turneje zaradila nevjerovatnih 228 miliona dolara, piše Bilbord. “MDNA” je tako najisplativija turneja u posljednjih 12 mjeseci.

Madona je očigledno privukla publiku, ali je turneja dobila pomiješane ocjene zbog nekoliko skandala. Francuzima je prekratko pjevala, nakon pucnjave u Koloradu vitlala je pištoljem po sceni, a Rusi su htjeli da joj sude zbog šire-

Nakon izjave da joj je bitna veličina, popularna starleta Stanija rekla da je za uvođenje seksualnog vaspitanja kao predmeta u srednjim školama.

“Mislim da se u Srbiji više priča o seksu nego što ga stvarno ima. Podržavam da se uvede seksualno obrazovanje jer su roditelji u našoj zemji dosta konzervativni i ne ostvare dovoljno otvorenu komunikaciju sa djecom”, iznijela je svoje mišljenje najpoznatija srpska starleta u “Ekskluzivu”.

nja “bluda i nemorala”.

Brus Springstin sa E Street bendom na drugom je mjestu sa 199 miliona, a treći je Rodžer Voters sa 186 miliona dolara.

Na listi su i holandski violinista Andre Riju (46), Dejv Metjuz bend (41), Barbra Strajsend (40), kantri pjevač Džejson Aldin (39), kantri bend Lady Antebellum (38) i Red Hot Chili Peppers (22), a tu su i Elton Džon (32), Džastin Biber (30), Pearl Jam (27) i Tejlor Svift (26).

Mekoli Kalkin u lošem stanju Posrnuli holivudski glumac, 32-godišnji Mekoli Kalkin, pokušao je sebi da oduzme život koktelom droga i tableta, javlja National Enquirer. Glumac, najpoznatiji po ulogama u megauspješnom serijalu “Sam u kući”, već duže vrijeme bori se sa zavišnošću, a samoubistvo je pokušao tako što je veliku količinu heroina pomiješao sa tabletama protiv bolova.

Prije toga, prijateljima je najavio da će se ubiti, ali oni su stigli na vrijeme i pozvali hitnu.

“Govorio je da njegov život nema smisla i ubrizgao heroin. Sva sreća da smo ga shvatili ozbiljno”, kazao je neimenovani izvor blizak glumcu.

Na prošlogodišnjoj akciji tokom donatorske večeri sakupljeno 2.300 eura Na donatorskoj večeri “Za kuću punu ljubavi”, i ove, kao i prethodnih godina, biće sakupljana novčana pomoć za žrtve porodičnog nasilja Sigurne ženske kuće. Ovako će se članovima ove insistitucije omogućiti da dostojanstveno zakorače u Novu godinu. Zabava će se održati u petak 21. decembra, u kafeu Buzz, na prvom spratu Tržnog centra Bazara u Podgorici, sa početkom u 20 časova. Zvijezda večeri biće Marijana Zlopaša, koja će poslije duže medijske pauze održati koncert, a pratiće je Miha Radonjić. Prema riječima organizatorke Milene Ćeranić, cilj večeri je da se i ovog decembra okupi što veći

broj ljudi iz javnog života.

“Ujedno ćemo okupiti i uspješne crnogorske firme i kompanije, čije će učešće u ovom projektu biti jasan signal društvu da mislimo na nezaštićene i da ćemo biti tu za njih kao podrška da izađu iz ličnog pakla i zakorače u bolje sjutra”, kazala je Ćeranić.

Ona je dodala da će donacija svakog učesnika iznositi 20 eura.

“Novac će se na ulazu stavljati u providnu kutiju, a sakupljena svota će se izbrojati i dati predstavnici Sigurne ženske kuće Ljiljani Raičević. Svakako, pored ove fiksne sume, dobrodošao je svaki vid veće novčane ili bilo koje druge po-

ŠVALER

moći, koja bi bila od koristi stićenicima SZK”, naglasila je Milena.

Svaki gost po doniranju dobiće simbolični crveni ukras za jelku, na koji će staviti svoj potpis i okačiti na jelku, koja će takođe krasiti nove prostorije SŽK za vrijeme praznika.

Novac se može donirati i na žiro račun SŽK, sa naznakom “Za kuću punu ljubavi”: NLB Montenegro banka AD Podgorica: 530- 12687- 73.

Treba podsjetiti da je u prošlogodišnjoj akciji tokom donatorske večeri sakupljeno 2.300 eura, a zvijezda večeri bio je Dragoljub Đuričić sa bubnjarkama.

Fi.J.

Leonardo našao novu ljubav Glumac Leonardo Dikaprio brzo vida ljubavne rane, pa je tako nedugo nakon prekida s ljepoticom Erin Heterton sreću pronašao u zagrljaju 16 godina mlađe koleginice Margot Robi.

Nakon što je prije manje od dva mjeseca okončao vezu s manekenkom i anđelom Viktorijas sikreta, 23-godišnjom Erin, 38-godišnji holivudski ljepotan ponovno je u vezi. Naime, njegova nova djevojka ovaj je put 22-godišnja Margot, koju je glumac upoznao na snimanju filma Martina Skorsezea “The Wolf of Wall Street”, u kojem oboje glume. Saradnja je urodila ljubavnim žarom, a da

je tako, objasnio je jedan od prijatelja para.

“Proveli su vatrenu noć u njenom stanu. Leonardo je ujutro pokušao neprimjetno da izađe iz zgrade u kojoj Margot živi, ali to mu nije uspjelo”, otkrio je izvor.

Da brzo prelazi iz jedne veze u drugu, Leonardo je dokazao i kada je tek mjesec dana od prekida s kolegicom Blejk Lajvli započeo romansu s Erin. A sada je nakon prekida s njom vrlo brzo ponovno ušao u novi odnos i dokazao da mu etiketa zavodnika i te kako pristaje.

Zabava 23

srijeda, 19. 12. 2012.

“Hobit” obara rekorde gledanosti

FILM

Najprofitabilnija premijera u decembru, u SAD zaradio već 37,5 miliona Film “The Hobbit: An Unexpected Journey”, sa 37,5 miliona dolara zarade u SAD, oborio je rekord za najprofitabilniju premijeru za jedan petak u mjesecu decembru. Filmski studio “Warner Bros” očekuje da će film tokom vikenda zaraditi još 85 miliona

dolara, što će takođe predstavljati rekord za mjesec decembar, prenosi Holivud riporter. Film je u drugim zemljama tokom prva tri dana prikazivanja već zaradio preko 57 miliona dolara.

Na ovom filmu režiser Piter Džekson ponovo je sarađivao

sa glumcima Janom Mekelenom, Kejt Blanšet, Hugom Vjuvingom, Elijahom Vudom i Endijem Serkisom iz serijala “Lord of the Rings”. Radnja filma “The Hobbit: An Unexpected Journey” dešava se 60 godina prije radnje filmskog serijala “The Lord of the

Rings”. Film se fokusira na Bilba Baginsa, hobita, kojeg igra Martin Frimen, koji sa čarobnjakom Gandalfom i 13 patuljaka kreće u avanturu.

“Uvijek želim dobro odigrati svoju ulogu u filmovima. Snimio sam nekoliko filmova koje je

pogledalo manje od 300 ljudi, ali sam ponosan na njih. Nije mi žao što sam ih snimio iako mi nijesu donijeli mnogo novca. Moj najveći kritičar sam ja sam. Želim da mi se svidi ovaj film. Želim da se on svidi i mnogim drugim ljudima”, kazao je Frimen.

HUMANOST

Dobra djela estradnjaka Ela Dvornik

Anita Dujić, Let 3, Tereza Kesovija samo su neki koji su otkrili svoju dobru stranu u jednoj od prethodnih emisija “Red Carpet”. Budući da su pred nama praznici, u kojima se često donose odluke za sljedeću godinu i rezimira stara, evo što su o tome kazali poznati.

“Protekle godine sam upoznala nekoliko ljudi za koje neću reći da su mi promijenili život, ali su mi svakako ušli pod kožu i mislim da sam stekla prijatelje za cijeli život. To mi je obilježilo prošlu godinu”, kazala je Anita Dujić.

“Dobra stvar koju sam napravila prošle godine, a koja je i mene promijenila na bolje je to što sam donirala Unicefu novac za djecu” istakla je Ela Dvornik.

“Napravio sam pjesmu za dječji vrtić u koji mi dijete ide i mislim da je to bilo dobro i za mene i za njih”, otkrio je Prlja iz grupe Let 3.

Tereza Kesovija ističe da se ne valja hvaliti dobrim djelima, ali se nadamo se da su vas priče poznatih osoba inspirisale i da će i u vama probuditi želju da učinite nešto dobro za druge ili za sebe.

HOT! Indiju Rejnolds je uvijek zadovoljstvo ugostiti u našoj rubrici “hot”. Britanska ljepotica se i te kako ima čime pohvaliti i u stanju je s lakoćom da zavede svakog muškarca.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme POZNATI ŠPANSKI GLUMAC

EKSPLOZIVNO TIJELO

AUTOR: BANE

OZNAKA UNIVER- ŠVEDSKI AMERIČKI SITY OF GLUMAC POLITIDRVENO JEDNE NEW POSTOLJE STRANE ČAR SVIJETA ENGLAND SA SLIKE HARIMAN

LOKOT

Daily Sudoku puzzle No. 2237 SUDOKU 2012-11-27

VODENI PROLAZ U SJEVERNOJ AMERICI

4

IZNAD, POVRH

VODEĆI KOMENTATOR DOJČE VELEA, ŠTEFAN

5

ODGOVOR NA DOZIVANJE GORE, UZVIŠENJA

9 6

9

3

Daily Sudoku puzzle No. 1998

Lakša 2012-04-02

5 5

ŽITELJ EČKE

2

6

7

3

8 2

VRSTA JUŽNOG VOĆA

9

7

1

8

8

1

9

6

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 7

Izmišljen pametni WC

4

6

1

ZANIMLJIVO

2

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 1918 2012-01-13 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1850 2011-11-06 7

2

5

3

4

9

8

6

1

9

5

1

6

7

2

4

8

3

1

6

9

8

2

5

4

3

7

2

8

4

3

5

9

1

6

7

4

8

3

6

7

1

2

9

5

6

3

7

8

1

4

9

2

5

6

7

2

5

1

8

3

4

9

8

1

5

4

9

3

2

7

6

3

5

8

2

9

4

7

1

6

3

6

9

7

2

5

8

4

1

9

1

4

7

6

3

5

8

2

4

7

2

1

6

8

5

3

9

5

9

1

4

3

7

6

2

8

1

9

6

2

4

7

3

5

8

2

4

7

1

8

6

9

5

3

5

2

8

9

3

6

7

1

4

8

3

6

9

5

2

1

7

4

7

4

3

5

8

1

6

9

2

VICEVI Svaka funkcija, crvenilo, daska na WC šolji, sprejevi mogu se kontrolisati. Korisnici mogu da snime svoje željene postavke pa čak i reprodukuju muziku preko zvučnika u toaletu.

8

Puzzle solution:

Vozila dva komarca traktor i jedan udari drugog. Jedan komaPage 1/2 rac izađe ljut i pita drugog: - Je l’ bre, što me udari?

A ovaj drugi će: - Ma ćuti, upala mi mušica u oko.

smart uređaja, a može i da prati rad crijeva čovjeka kako bi se dobio pokazatelj o njegovom zdravlju. Uz pomoć ove aplikacije, korisnici će biti u mogućnosti da kontrolišu kupatilo uz pomoć svojih smart telefona.

6

Page 1/2

Play sudoku online at:

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: POLIANDRIJA, OBAZRIV, NAR, DI BOST, ŠEJK, AMATERSTVO, RAVENA, IOLE, ITERATIV, IH, TI, MLITAVKO, I, KA, PA, OČ, ZARAZE, APARAT, VIKARI, ISTMEN, STEONA, TARNER.

9

1

1

ENGLESKI SLIKAR, VOLTER RIČARD

Medium level

6

3

SREDNJI TALASI (SKR.)

6

7

4

VRSTA NARODNE ODJEĆE (MN.)

3

7

OZNAKA JEDINICE ZA MJERENJE TEČNOSTI

8

1

www.sudokukingdom.com

4

PUBLIC HEALTH GOAL NIJE GORAK

Japanska firma Lixil predstavila je još jedan od svojih naprednih izuma, a koji može da se kontroliše uz pomoć smart telefona. WC, koji će se u prodaji naći u proljeće, može u potpunosti da se kontroliše uz pomoć

9

Play sudoku online at:

9

PJEVAČ FILM LUKAS KOSTE GAVRASA OZNAKA ITALIJE

MASLAČAK

6

6

8

AMERIČKI ROKER, OZI

ŠAMPION

2 2

1

UREĐEN PO NEKOM PRAVILU LJUDI KOJI ŽIVE U ZASEOKU

LUKA U CRNOJ GORI

4

5

BALETSKA IGRAČICA REDNI BROJ (SKR.)

3

2 7

9

ŠVAJCAR. VALUTA STRUČNJ. U AGROHEMIJI

DRVENI DUVAČKI INSTRUMENTI

7

1

ČLANOVI DELEGACIJE UPIŠITE NULU

SIMBOL TULIJUMA

1 3

ONAJ KOJI UVODI NOVINE PODGOJEN

DIO DANA BEZ SUNCA

Medium level

Teža

KOJI SE TIČE SUDANA PRIJE ‘D’

POČETAK ABECEDE

JEDAN VEZNIK

MUŠKO IME

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

*** Pita mama Pericu: - Perice, zašto ti brat plače?

- Ne znam, samo sam mu pomogao!

- A šta si mu pomogao?

- Da pojede čokoladu. *** Crnogorac, u saobraćajnom špicu, u autobusu.

Na sljedećoj stanici čeka masa putnika, pa vozač moli putnike da se malo pomjere nazad.

Crnogorac ga gleda mrko, ispod oka, ali ćuti i pomjeri se korak unazad.

Pošto i dalje ne mogu svi da stanu, vozač ponavlja svoju molbu: - Molim vas samo još malo nazad.

A na to će đetić:

- Je li, avetinjo, jesam li ja platio kartu da se vozim ili da idem pješke?! *** Dvije plavuše putuju autobusom za Beograd i pričaju, a Lala prisluškuje razgovor: - Sinoć mi je bio dečko… Pa smo slušali muziku… Pa me je poljubio u obraz… Pa smo jeli… Pa smo pili sok… Pa smo gledali film… Pa me je mazio…

U neko doba vikne Lala: - Ta kaži već jedared je l’ bilo seksa ili nije! Trebô sam sići tri stanice ranije, a sad ću stići i do Beograda! *** Pobila se dva tipa na ulici. Usred tuče naiđe policajac i razdvoji ih.

- Kako se zovete?

- Zoran Petrović! – kaže prvi.

- Zoran Mihajlović! – kaže drugi.

- Sram vas bilo, braća pa se bijete!

Zabava/Slobodno vrijeme 25

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

E ako znam šta priča ovaj čovjek pored mene, ne pomakao se..

NEZVANIČNO

Imam novi imidž, novu frizuru i potpuno nove namjere. Prije sam bio blag ministar a sad će ga mnogi platiti.

Kako je opasan ovaj Gvozden, iha...

Word Search Puzzle #O423SEOSMOSMJERKA

HOROSKOP

X G N

I

H S A M A D C A P S

E N T

I

R E

C

I

I

T

T U N B R

L

R C U M S

T

A N T

L

I

A

U R G E S O B H P Y M D C U A O E H E C N A V E S N O

I

T

A G

H G A R N E T

L

I

I

I

S A D O S U N T G L

F

L

I

F

S

R C

F

S E M N

B Y

T

L

Fends Funnier Funnier Garnet Garnet Groups Hairy Groups Hearten Helms Hairy Hiatuses Hearten Hulls Idiot Helms Ignoring

Eighteenth

Hulls

Hiatuses

I

C E

I

U O E X O

E H F I

T

E A N E S

E S D X S S

Abide Abide Analogy Bytes Analogy Circumstantial Comes Bytes Corps Cowered Circumstantial Eighteenth Comes Eject Emirs Corps Entire

Cowered

I

J

T W P

E G G U N Y U R S

E R H

S E V N

S N E Y O C

T

L

L

T R A E H V G D

G

H M N T

T

NIje on zapravo takav, no mora.

Milo je sve nagazio.

F C T S O T A R O T

P M

T D U S H

Investigations Madcaps Leanest Madcaps Mashing Mashing Messy Messy Motto Nugget Motto Nuttier Nugget Peeve Relevance Nuttier Saint

Peeve

Relevance

Sliced Slurs Sodas Sniff SodasTangle Tangle Thighs Thighs ToastToast Turns UrgesTurns

Urges

OVAN U prvom planu je mnoštvo društveno prihvatljivih osobina. Iskoristite organizatorski talenat, entuzijazam i želju za velikim dostignućima pametno. Pitanje je koliko će vas dugo držati želja da budete na čelu promjena. Poželjan je razumniji pristup novcu.

BIK

VAGA Zabrinuti ste za posao voljene osobe. Toliko strepite od toga da ona ne kiksira, jer je situacija dovedena do usijanja. Pošto ne pomažete štednjom, već partnera još više gurate u besparicu, problem postaje sve veći.

ŠKORPIJA

Možete da birate: ili se okrećete radu, ili u nadmudrivanju sa partnerom gubite dragocjeno vrijeme i još dragocjeniju energiju. Inventivnost utiče na to da sa lakoćom ostvarujete poslovne rezultate.

Kriza u emotivnom životu čini vas tužnim. Ako se budete povlačili i prikrivali muku, biće još teže. Druženje je idealan lijek ne samo za to da se bolje osjećate, već i da prevaziđete privremeno haotično stanje.

Od nekoga se morate razdvojiti.

BLIZANCI

STRIJELAC

Loše se organizujete, jer sebi zadajete previše obaveza. Rasplinutost na više strana vodi u nervnu razdražljivost, a ona u psihosomatske bolesti. Planetarni aspekti vam savjetuju da smanjite dnevne aktivnosti.

Sve vam ide od ruke, mada se savjetuje oprez, jer brzopletim ponašanjem možete biti upleteni u zakonske parnice. Činjenicu da ste u okruženju “najpametniji” nemojte koristiti kao prednost i razlog za svađu, već kao motiv za akciju.

RAK Morate da se prilagođavate okolini, što vas dovodi do nervne napetosti i nezadovoljstva. Želite da drugi počnu slično da se ponašaju prema vama, da vas obraduju. Savjet dana je: u se i u svoje kljuse, jer nemate na koga da se oslonite.

LAV U harmoniji ste sa sobom, što dovodi i do dobre komunikacije sa okolinom. Ego je nahranjen, a želja da srećne trenutke dijelite sa nekim izražena. Nadajmo se da je pored vas voljena osoba, jer samoću teško podnosite.

DJEVICA Mislite da sve možete, pa se tako i ponašate. Dominantni ste u odnosu na okolinu, imate višak energije, pa mislite da i drugi mogu da prate vaš tempo. Krajem dana shvatate da ste i vi pretjerali. Okrenite se provodu.

JARAC Neki planovi su se izjalovili, zbog čega ste pesimistički raspoloženi.

Pa šta! Biće još razočaranja. Sa njima se morate suočavati, ali to nije razlog za pesimizam i nedostatak samopouzdanja. Nabacite osmijeh i gurajte dalje.

VODOLIJA Nagla promjena raspoloženja je rezultat iznenadnog nastupanja slabosti praćenog energetskim deficitom. Čuvajte se nezgoda i kriznih situacija na koje možete da utičete.

RIBE Ljubavni jadi su obuzeli pripadnike ovog romantičnog znaka. Idealizovali ste voljenu osobu, ali postupci koji dolaze s njene strane govore da ste malo pretjerali. To što biste vi voljeli da igra kako vi svirate predstavlja problem za sebe.

26 Sport

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

VATERPOLO

Super Budva razmontirala Jadran U 9. kolu Jadranske lige Budva (mnogo) bolja od šampiona Crne Gore (13:5), večeras (18.00) Primorac dočekuje Primorje

DA LI STE ZNALI...

Da je čarobnjak Barselone Lionel Mesi u 2012. godini postigao više golova nego cijeli Liverpul! Argentinski maestro je do sada mrežu pogodio 90 puta, dok su “redsi” ukupno postigli 84 gola.

Budva je odigrala najbolji meč ove sezone, Jadran najlošiji... Ishod: potopljen i razbijen tim sa Škvera! Sinoć, u prvom meču devetog kola Jadranske lige, momci Draga Pejakovića “rasturili” su nedavnog osvajača Kupa Crne Gore i aktuelnog šampiona naše države - 13:5!

Od starta meča na bazenu “Dragan Trifunović” bilo je jasno da će ovo biti sjajno veče za Budvu, a noćna mora za Vladimira Gojkovića i njegovu družinu, pa je pobjednik crnogorskog derbija u regionalnom takmičenju bio riješen već poslije prvih osam minuta igre (5:1).

Ni u nastavku Milan Tičić i drugovi nijesu smanjivali gas, pa je sredinom posljednje četvrtine tim iz metropole turizma imao i najveću prednost (12:3), da bi nove bodove kompletirao sa konačnih 13:5.

Najefikasniji igrač meča bio je Sergej Lobov sa tri gola, dok su njegovi saigrači iz Budve Milan Tičić, Dragan Drašković i Igo Kruzija po dva puta tresli mrežu Miloša Šćepanovića.

U poraženom timu, kojem će očigledno povrijeđeni Aleksandar Radović mnogo nedostajati u nastavku sezone, bolji od ostalih bili su dvostruki strijelci Ivan Krizman i Jovan Sarić.

Naš treći tim u regionalnoj ligi, kotorski Primorac, večeras od 18 sati u “drevnom” gradu dočekuje jednu od najjačih ekipa Evrope, riječko Primorje. K.B.

Budva - Jadran 13:5

BUDVA - Bazen “Dragan Trifunović”. Gledalaca: 250. Sudije: Štampalija, Tioco (Hrvatska). Igrač više: Budva 4 (3), Jadran 3 (2). Rezultat po četvrtinama: 5:1, 0:0, 4:2, 4:2 Budva: Lazović (10 odbrana), Vukmirović, Crepulja 1, Zubac, Ćetković 1, Tičić 2, Lobov 3, Kruzija 2, Vukčević, Radunović 1, Ivančević 1, Drašković 2, Edvards, Rouč.

Jadran: Šćepanović (10 odbrana), Ćirović, Giga, Tešanović, Vidović 1, Pješivac, Banićević, Sarić 2, Latinović, Porobić, Pasuljević, Tomašević, Popadić, Krizman 2.

NBA

Nik premijerno srušio Pekmena Da je legendarni američki atletičar Karl Luis 1984. godine na NBA draftu kao 208. pik izabran od strane Čikago Bulsa, iako nikada nije igrao ni srednjoškolsku ni koledž košarku. Naravno, Luis nikada nije zaigrao za “bikove”, iako su čelnici tima iz Ilionoisa vjerovali da bi njegove atletske sposobnosti mogle da im pomognu na parketu.

TIKET DANA LACIO SIJENA TIP 1

KVOTA 1.55

UDINEZE FIORENTINA TIP 2 KVOTA 2.50 NACIONAL PORTO TIP 2

KVOTA 1.50

FENERBAHČE SIVASPOR TIP 1

KVOTA 1.70

LIDS ČELZI TIP 2

KVOTA 1.80

ALST EUPEN TIP 1

KVOTA 2.40

Okršaj crnogorskih reprezentativaca Nikole Vučevića i Nikole Pekovića pripao centru Orlanda (102:93) - oba igrača ostvarila dab-dabl učinak Crnogorski okršaj pod nebom Sjedinjenih Američkih Država vodila su dva diva - Nikola Vučević i njegov Orlando uspjeli su da se revanširaju Nikoli Pekoviću i Minesoti zbog novembarskog poraza.

Međutim, i pored trijumfa popularnog Nika, učinak oba crnogorska reprezentativca obradovala su našu naciju - Vučević je ostvario dab-dabl (14 poena i 11 skokova), dok je isto uradio i “Pekmen” sa 19 poena i 12 skokova! Magični su zabilježili svoju treću uzastopnu pobjedu, dok je Baranin premijerno slavio protiv svog kolege i smanjio međusobni skor na 2:1, jer je Peković slavio prošle sezone protiv njegove Filadelfije.

“Odigrali smo fantastičnu utakmicu. Jednostavno, uvijek sam znao koliko mogu da uradim, samo mi je trebalo iskustva koje sada definitivno imam. Jako sam zadovoljan svojom partijom, kao i doprinosom cijelog tima, što je rezultiralo trijumfom nad Minesotom”, zaključio je sjajni Vučević.

Svoj povratak u “Medison Skver Garden” obilježio je na najbolji mogući način Džeremi Lin (22 poena i 8 asistencija), koji je sa svojim Hjustonom nanio prvi poraz Njujorku ove sezone na njegovom parketu (109:96), prekinuvši seriju od 10 uzastopnih pobjeda Niksa!

“Bilo je jako zabavno igrati ovu utakmicu. Lično, uživao sam na mjestu gdje sam nekada igrao, a tome je doprinijela i naša pobjeda protiv sjajnog rivala”, naglasio je Lin. Svoju noć su imali nezaustavljivi Oklahoma i Klipersi, koji su zabilježili protiv Sparsa, odnosno Detroita 11. i 10. trijumf zaredom u ovoj sezoni.

A.P.

SEMAFOR Orlando - Minesota 102:93 Njujork - Hjuston 96:109 Detroit - LA Klipers 76:88 Memfis - Čikago 80:71 Oklahoma - San Antonio 107:93 Finiks - Sakramento 101:90

Koprivica i Perunović najbrži Član barskog Mornara Dragoljub Koprivica pobjednik je tradicionalne atletske trke “Trofej Podgorice memorijal Veliša Mugoša”, dok je u konkurenciji atletičarki peti put najbolja je bila Slađana Perunović iz AK Nikšić.

Drugo mjesto u trci na 5.000 metara osvojio je Miloš Maslovarić (Jedinstvo), dok je treći bio prošlogodišnji pobjednik Stojan Vujadinović (AK Podgorički maraton).

Perunović je u trci seniorki na 3.000, kao i prošle godine, trijumfovala ispred klupske drugarice Lidije Todorović, dok je treća bila Vesna Milović (Podgoriči maraton).

Najbrži junior u trci na 1.500 metara bio je član Lovćena Dragan Pešić, dok je u konkurenciji juniorki na 1.000 metara pobijedila Nikšićanka Kristina Dubak.

U konkurenciji pionira najbrži na 800 metara bio je Darko Perišić iz Lovćena, dok je u konkurenciji pionirki na 700 metara kao i prošle godine pobijedila Katarina Ćuković iz cetinjskog Lovćena.

Tradicionalna manifestacija, koja je održana 54. put u čast oslobođenja Podgorice, okupila je oko 150 takmičara.

Učesnici su trčali ulicom Slobode sa startom i ciljem na Trgu Republike.

Sport 27

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

SPORTSKI EKRAN 15.00 Lacio - Sijena

SportKlub

16.00 UK šampionat, Jork, finale

Eurosport 2

17.00

PSŽ U19 - Juventus U19

Eurosport

17.00

Bursa - Trabzon

SKPrime

17.30

Udineze - Fiorentina

SportKlub

18.00 Solnok - Krka, košarka

Arenasport 2

19.00 Volfzburg - Leverkuzen

Arenasport 3

19.30 Fenerbahče - Sivaspor

SKPrime

20.00 Zadar - Partizan, košarka

Arenasport

20.30 Borusija D. - Hanover

Arenasport 2

20.45 Lids - Čelzi

Arenasport 4

21.00 Napoli - Bolonja

SportKlub

23.40 Fudbalom protiv siromaštva

Arenasport 3

NE PROPUSTITE Utakmica protiv siromaštva (Arenasport 3, 23.40) Na jednoj strani veliki Zinedin Zidan sa prijateljima, na drugoj veliki Ronaldo sa drugarima.

Spektakl, a sve kako bi se smanjilo siromaštvo na planeti. Uživajte u čarolijama majstora...

ABA LIGA 14. KOLO

TAKO BLIZU A TAKO DALEKO

Budućnost nije završila maraton Propuštena prilika za trijumf košarkaši Budućnosti pali u Ljubljani nakon čak tri produžetka (95:92) Aleksandar Popović

P

akleni raspored i iscrpljujuća putovanja kumovala su porazu Budućnosti u Ljubljani. Olimpija je nakon čak tri produžetka slavila na mišiće (95:92) i donekle ponovila prošlosezonski tijesni trijumf (72:68).

Sa druge strane, “plavi” su propustili da udalje direktnog konkurenta od pozicija koje vode na fajnal-for, ali i da se pridruži Crvenoj zvezdi i Cedeviti na trećem mjestu regionalnog šampionata.

Prilika za drugačiji ishod i te kako je postojala u “Stožicama”, ali je poraz ipak stigao nakon velikog trijumfa nad Crvenom zvezdom u “Morači” i isotrijskog razbijanja Lukoila u Evrokupu. Fantastični Čedomir Vitkovac, koji je ostvario dabl-dabl (33 poena i 10 skokova) i raspoloženi Vladimir Mihailović sa 24 poena nijesu uspjeli da slome otpor “zmajčeka”, pa je pozitivna uvertira pred derbi sa Cedevitom u četvrtak izostala.

“Definitivno smo propustili prili-

Teodo u Grčkoj Večeras će u grupi B svoj meč igrati i drugi crnogorski predstavnik Teodo - Tivćani gostuju grčkoj Kavali (16:30h), protiv kojeg će tražiti svoj peti trijumf u Balkanskoj ligi. “Žuti” će se u istoimenom gradu sudariti sa direktnim konkurentom za vrh grupe, koji ima skor od tri pobjede i tri poraza, za razliku od sastava Slobodana Savovića i njihova četiri trijumfa i dva poraza. U slučaju trijumfa, ekipa sa primorja će se i matematički naći u drugoj fazi takmičenja.

ku da ostvarimo još jednu pobjedu, u jako uzbudljivom meču. Odlučivale su nijanse u ključnim momentima i ovog puta nijesmo uspjeli da slavimo”, rekao je trener Budućnosti, Dejan Radonjić, čije izabranike očekuju još dva mega sudara do kraja godine. Posadu iz Njegoševog parka, nakon duela sa šampionom Hrvatske, čeka veliki izazov kod kuće gdje će dočekati lidera Igokeu, koja ih je bacila na koljena u Laktašima.

Plavi Top 16 otvaraju protiv Trijumfa

Veliki uspjeh na evropskom planu Budućnost je realizovala plasmanom u Top 16 Evrokupa. Nova plovidba kroz zahtjevno takmičenje kreće 8. ili 9. januara 2013. godine, kada će crnogorski šampion otvoriti grupu I u “Morači” protiv ruskog Trijumfa. Nakon toga slijedi gostovanje poznaniku iz prošle sezone - turskom Banvitu 15/16. januara, dok će prvi dio zaključiti u Kijevu protiv ukrajinskog Budiveljnika 22/23. januara. Isti tim će stići u Podgoricu 29/30. januara, poslije čega “plavi” idu na noge Trijmfu 12/13. februara, a avanturu zaključuju 20. februara na svom terenu protiv Banvita.

Partizan u zadarskom paklu Večerašnji sudar Zadra i Partizana pao je u drugi plan - okršaj druge i desete ekipe regionalne lige ponovo otvara stare rane hrvatsko-srpskog rivalstva. “Grobari” su najavili pompezni dolazak na sjever Dalmacije, što je eksplodiralo poput bombe u plavom gradu košarke. Ipak, trener Zadrana Ante Nazor razmišlja isključivo o tome kako slomiti “crnobijele” na parketu i vratiti im za tijesan poraz u prvom kolu.

“Uz pomoć publike možemo da pobijedimo Partizan, koji je odlična ekipa, ali ne i nepobjediva. Jednostavno, imaju već četiri poraza i nekad djeluju neprepoznatljivo, što planiramo da iskoristimo”, jasan je

Nazor, dok je njegov kolega Duško Vujošević, koji neće voditi ekipu sa klupe zbog suspenzije, odgovorio na mogući dolazak Ante Gotovine u dvoranu “Krešimira Ćosića”.

“Treba odvojiti sport i politiku!

Nadam se da će gospodin Gotovina biti mudriji od svih najava i da neće doći u dvoranu”, zaključio je bivši selektor Crne Gore, koji ne živi lijepe trenutke sa srpskim timom, nakon eliminacije iz Evrolige i šokantnog poraza u prošlom kolu od “fenjeraša” Solnoka.

“Parni valjak” je samo jednom slavio u Zadru 2005/06, pa ga čeka paklen zadatak na tradicionalno neugodnom terenu.

A.P.

RASPORED I TABELA

Solnok - Krka (18.00) Zadar - Partizan (20.00) 1. Igokea 2. Partizan 3. C. zvezda 4. Cedevita 5. Budućnost 6. Radnički 7. Olimpija 8. Skopje 9. Cibona 10. Zadar 11. Krka 12. Split 13. Široki 14. Solnok

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

11 9 8 8 7 7 7 7 5 5 5 5 4 3

2 4 5 5 6 6 6 6 8 8 8 8 9 10

1006:891 956:920 1029:943 981:950 944:902 1023:993 1026:999 917:920 962:970 953:988 916:982 923:993 938:961 907:1069

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

24 22 21 21 20 20 20 20 18 18 18 18 17 16

BALKANSKA LIGA

Galil potopio Mornare Barani poraženi u Izraelu - (81:57) GAN NER. Dvorana:”Gan Ner”.

Sudije: Vladimir Tsekov (Bugarska), Borislav Peltekov (Bugarska), Erez Gurion (Izrael).

Rezultati po četvrtinama: (16:12, 24:17, 19:11, 22:17) HAPOEL GALIL: Hanter 7, Tišman 2, Ber-Kac 5, Bet-Žozef, Živzori 6, Simšon 17, Hejs 9, Sanders 12, Kikos 5, Grin 10, Smit 8.

MORNAR: Damjanović 0, Đu-

rišić 6, Pajović 9, Milović, Ivanović 8, Pavićević, Miković, Radosavljević 11, Sekulović, Rondović 15, Pavić 6, Skurdauskas 2.

Pretposljednji meč u grupi A odigrao je Mornar kao i u dosadašnjem dijelu prvenstva - razočaravajuće. Tim iz Bara pretrpio je i šesti poraz, ovog puta od izraleskog Hapoel Galila (81:57), čime su kolo prije kraja ostali zakovani za samo dno tabele.

A.P.

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Društvo: Bojana Brajović (bojana. brajovic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@ dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

28 Sport

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

Država mora da izabere prioritetne sportove Potrebne promjene

Bez dlake na jeziku Andrija Popović za Dnevne novine govori o odnosu države prema sportu

Čovjek koji je već godinama u sportu i koji se bori, izgleda sa vjetrenjačama, za dobrobit najboljeg crnogorskog brenda - Andrija Popović kao po običaju bez dlake na jeziku za Dnevne novine govori o finansijskoj situaciji u sportu u našoj zemlji. Potpredsjednik COK-a i predsjednik crnogorskih olimpijaca vjeruje da je upravo sada pravi trenutak kada država mora reagovati i na pravi način se okrenuti sportu.

“Naš vrhunski sport je prevazišao veličinu naše države. Ne može se reći da država nema sluha, ali ispada da je tako. Ono što mora biti prvi korak države jeste da se hitno vrati Ministarstvo za sport i mlade. To bi bilo logično jer smo upravo u sportu najuspješniji”, kazao je za naš list legendarni vaterpolista. ● Ne može više kao do sad Popović vjeruje da finansijska sredstva treba da budu raspoređena na pravi način, a da se prioritetni sportovi jednostavno moraju definisati.

“Ne može se reći da se i do sada malo ulagalo u sport, ali bih prije rekao da se finansijska sredstva nijesu pravilno raspoređivala, jer mora se znati prioritet i to država što prije mora definisati. Do sada je to bila politička priča, pa su nekako svi bili prioritetni. To više ne može tako. Ako država u ovom trenutku ne pokaže još veće interesovanje za sport ne znam kad će.

Sport je definitivno najbolji crnogorski proizvod”.

●V ratiti ministarstvo za sport Šta po vašem mišljenju država treba da uradi, pa da i u rukomet izbjegne situaciju koja se dogodila u klupskom vaterpolu. Dugovanja u našim najboljim klubovima u obje konkurencije se nagomilavaju, premije za najveće uspjehe još nijesu isplaćene, a ista situacija je kada je i Savez u pitanju.

“Upoznat sam sa situacijom u ovoj sezoni što se tiče VPSCG koji iz državnog budžeta dobija jednu trećinu potrebnih sredstava, a trebalo bi makar da dobija polovinu za normalno funkcionisanje. Takođe sam upoznat da su dugovanja RSCG velika i to pitanje treba što prije rešavati. To će se sve može riješiti na

način na koji sam vam kazao. Pod hitno treba vratiti Ministarstvo za sport, a onda napraviti prioritet gdje novac treba da ide”. ●L avicama 250.000 eura od države Popović je zatim objasnio šta sljeduje naše zlatne dame nakon osvojenog najsjajnijeg odličja. “Što se tiče nagrade rukometašice koje su osvojile zlato na Evropskom prvenstvu sleduje 250.000 eura od države,a rješavaju i status penzije nakon navršenih 40 godina do kraja života. Rukometašice koje su sada osvojile zlato imaju pravo na penziju u vrijednosti od dvije prosječne plate u društvu”, jasan je Popović.

Miloš Pavićević

COK izabrao najbolje Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore je, sa osvojenim srebrom na Olimpijskim igrama u Londonu i titulom šampiona Evrope, proglašena za najbolju žensku nacionalnu reprezentaciju u ovoj godini u tradicionalnom izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta.

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore, sa osvojenim četvrtim mjestom na Olimpijskim igrama u Londonu i srebrnom medaljom na Evropskom prvenstvu izabrana je za najbolju mušku reprezentaciju.

Najbolja mlada sportistkinja Crne Gore u 2012. godini je rukometašica Marina Vukčević, koja je sa ženskom rukometnom reprezentacijom osvojila srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Londonu i zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u Srbiji. Jedriličar Milivoj Dukić, koji je na Olimpijskim igrama imao zapažen nastup, a na Evropskom prvenstvu za juniore osvojio srebrnu medalju, izabran je za najboljeg mladog sportistu Crne Gore u 2012. godini.

Prije dva dana žiri COK-a uz saradnju sa crnogorskim sportistima, kao i predstavnicima medijskih kuća, izabrao je rukometašice Bojanu Popović i Katarinu Bulatović, za najbolje sportiste Crne Gore u 2012. godini.

Bošković: RSCG nema novca Najuspješniji predsjednik u istoriji RSCG Predrag Bošković u jeku rukometne euforije, čestitki i lijepih trenutaka mora da se suoči sa stvarnošću unutar crnogorske kuće rukometa. Rezultati su sve bolji, a budžet sve manji, čak toliko da naše dame u proteklih godinu nijesu ni primile dnevnice.

“Finansijska situacija u RSCG je veoma loša. Bolje reći u Savezu nema para! I tačan je podatak da rukometašice već godinu ni za jedno okupljanje ili prvenstvo nijesu primile dnevnice”, kazao je kratko, ali jasno za Dnevne novine Bošković.

Sport 29

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

Posebno mjesto za Andreu Klikovac Kapitenka Crne Gore je pohvalila Milenu Knežević i Katarinu Bulatović koje su činile čuda na prvenstvu, zatim sa velikim poštovanjem pričala o Sonji Barjaktarović koja je bez dileme bila najbolji golman na prvenstvu, ali je ipak izdvojila jednu djevojku koja je, po njenom mišljenju, obilježila šampionat.

“Po mom mišljenju najprijatnije iznenađenje Evropskog prvenstva je Andrea Klikovac. Ona je tako mlada odigrala do savršenstva odbranu, i kada je bila povrijeđena nije posustajala, davala je svoj maksimum i poseban doprinos. Ona je jedna od veoma bitnih karika za naš tim s obzriom da posebnu pažnju posvećujemo odbrani od koje sve kreće”, kazala je Jovanović.

Imam najbolje komšije na svijetu Dama koja je prvi put u istoriji crnogorskog rukometa podigla zlatni tanjir namijenjen šampionu Evrope uživa rodnom gradu i miru koji Danilovgrad pruža, ali je i ponosna na svoje komšije koje su kako kaže najbolje na svijetu.

“Od kako sam došla kući često imam goste i to su pored rodbine uglavnom komšije koje dolaze sa poklonima. Mogu vam reći da sam se posebno osjećala kada je jedan dječak iz ulaza došao i donio mi čokoladu i čestitao zlato. Dok sam u kući izolovana sam od svega, ali čim izađem ljudi čine da se vratim u stvarnost i da se prisjetim onih fenomenalnih trenutaka”.

Kad inat proradi ne može nam niko ništa Kapiten

Vođa zlatnog tima Marija Jovanović govori o emocijama i slavi koju je doživjela na EP u Srbiji Miloš Pavićević

S

amo jedna je Mara kapitenka - bio je transparent koji se isticao u krcatoj “Kombank Areni”, ali je zaista zbog svega što je Marija Jovanović uradila na ovom prvenstvu opravdala epitet vođe. Traka je otišla u prave ruke, Marija Jovanović je na prvenstvo Evrope otišla bez dana treninga, daleko od forme, sa povredom skočnog zgloba, a kada je bilo najpotrebnije, onda je stvar u svoje ruke uzimala dama iz Danilovgrada po uzoru na svoju sugrađanku bivšeg asa Budućnosti Zoricu Pavićević.

Magični dodir koji ima Mara nema mnogo rukometašica na svijetu, a tek šut - kada je zdrava ne zna se ko se više trese golmani ili stative.

Dama koja je svojim činom podizanja najsjajnijeg odličja ispisala rukometnu istoriju za naš list govori o emocijama i slavi koju je doživjela u Srbiji. “Želja svakog sportiste je da uradi ono što sam ja uradila prije tri dana.

Podigla sam priznanje za naš tim i u tim trenucima se osjećala posebno. Tada su mi mnoge stvari prola-

zile kroz glavu počev od povrede, pa do toga da sam željela da budem vođa i da je čast i obaveza biti kapiten Crne Gore najbolje reprezentacije u Evropi”. ● Lijep gest Sami čin podizanja trofeja Mara je doživjela na poseban način, a kao svaki pravi kapiten napravila je lijep gest.

“Smatram da je svaka igračica podjednako bitna iako se to možda ne vidi na TV-u. Tako je i Majda

Mehmedović igračica koja je mnogo doprinijela da dođemo do zlatne medalje. S obzirom da je imala peh da se povrijedi i da nije igrala polufinale i finale imala sam želju da upravo ona sa mnom podigne priznanje”.

Mnogi ne znaju da je bek naše selekcije bez treninga pošla u Srbiju?

“Prezadovoljna sam s obzirom da sam bila skroz nespremna. Bukvalno da sam bez i jednog treninga pošla u Srbiju. Daleko sam bila od forme i sjećam se kada sam ušla u igru protiv Rusije da sam krenula dobro, ali sam morala izaći, jer nijesam imala vazduha”, objašnjava Jovanović. ●N ajdraža pobjeda protiv Rumunije Interesantno Mariji pobjeda u finalu nije najdraža na prvenstvu.

“Mnogo mi znači trijumf protiv Rumunije. Imala sam veliku želju da dobijemo taj meč. Takođe bih iz-

dvojila i meč sa Srbijom koji je bio i te kako težak”, kazala je rukometašica Olkima. ●H vala sudijama Koji je to bio presudni trenutak na prvenstvu.

“Meč protiv Njemačke i jedini poraz nas je prodrmao, ali mislim da smo se probudile i da je inat proradio koji nas je držao do kraja šampionata kada smo igrale protiv Španije. Sudije su bez dileme pomagale rivalu, često nas isključivale iz igre i hvala im na tome, jer smo tek onda pokazale koliko smo jake. Kada proradi, onda nam niko ništa ne može”.

Zatim je od beogradsko tlo tresnula Srbija, a onda uslijedila repriza finala iz Londona - na jednoj strani Crna Gora, na drugoj Norveška.

“Kada smo izašle na zagrijavanje kao da smo sve mislile na isti način. Tog dana nas Norveška jednostavno nije mogla dobiti. Ipak, ima-

la sam utisak kao da su nas Norvežanke malo potcijenile, jer smo se mi za razliku od njih mnogo istrošile u polufinalu. Znale smo da su one zbog svega toga bolje fizički pripremljene, jer su praktično kao mašine, ali je sve to uticalo da im pokažemo koliko možemo i sigurno da će nas sada mnogo više cijeniti. Ono što je bilo vidno tokom meča jeste da smo vjerovale u sebe i u tim koji imamo, jer smo igrale toliko sigurno kao da svaki dan igramo finale”, kazala je Jovanović. ● Pouke iz Londona Da li ste izvukle pouke iz finala u Londonu?

“Tokom meča često nam je u glavama dolazila slika iz Londona i nijesmo željele napraviti istu grešku. Nijesmo željele dozvoliti da nas isprovociraju, već smo hladne glave prilazile svakom napadu, bile smo toliko jake i moćne da nam rival, ali i sudije nijesu mogle ništa.

30 Sport

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

kvalifikacije za SP

Dame pred novim dokazivanjem

Adut Crne Gore: Marija Vukčević, kapitenka crvenih dama Debi na velikoj sceni - ženska fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće u kvalifikacijama za FIFA Svjetsko prvenstvo na turniru preliminarne runde koji će se naredne godine održati u Litvaniji. Pored Crne Gore i domaćina Litvanije, plasman u grupnu fazu kvalifikacija tražiće još Gruzija i Farska Ostrva.

“Zadovoljan sam što se naš nacionalni tim našao u žrijebu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

Litvanija i Gruzija su zemlje koje se već duži niz godina takmiče na ovom nivou i rade na razvoju žen-

skog fudbala, a ne smijemo potcijeniti ni Farska Ostrva. Naš cilj je da pokažemo da selekcija posjeduje određeni kvalitet”, rekao je za sajt FSCG selektor Zoran Mijović.

U drugoj grupi preliminarne runde igraće Albanija, Luksemburg, Letonija i domaćin Malta.

Oba turnira će biti odigrana između 4. i 9. aprila naredne godine, a plasman u naredni krug izboriće po dvije prvoplasirane ekipe iz svake grupe. Završni turnir Svjetskog prvenstva za žene biće održan 2015. godine u Kanadi.

B.T.

TEKST OBAVJEŠTENJA ZA XVIII REDOVNO – TREĆE PONOVLJENO ZASIJEDANJE SKUPŠTINE AKCIONARA Na osnovu člana 36. i člana 39. stav 2. Zakona o privrednim društvima ("Sl.list RCG" br. 6/02, «Sl.list CG» br. 17/07,80/08 i 40/10, 73/10, 36/11 i 40/11) i člana 29. i 31.Statuta Rudnika uglja A.D. Pljevlja, Odbor direktora Društva, u skladu sa svojom Odlukom br. 01- 15169/1 od 17.12.2012. godine, saziva

Iskreno

Stevan: Ostajem 50 odsto Majstora Fiorentine mjerkaju Mančester siti, Čelzi i Arsenal Januarski prelazni rok je blizu, a Stevan Jovetić je interesantan evropskim gigantima - Mančester siti od ljeta želi ljubičastog dijamanta, dva londonska tima Čelzi i Arsenal su ušli u trku. Tako pišu mediji iz Engleske.

A, Stevan ne želi nikoga da vara - uvijek je bio iskren kada je davao izjave - “JO-JO” kaže da mu je lijepo u Fiorentini, ali...

“Ne bih da me neko shvati pogrešno, niti da začudim bilo koga, jer u fudbalu nikada ne znate šta će se dogoditi. Dobro mi je u Firenci, ali ima 50 odsto šansi da ostanem”, rekao je crnogorski reprezentativac italijanskim medijima.

Ljetos je Mančester siti bacio pun džak para na sto “viole”, ali ljudi iz Firence su odbili dobru ponudu. Sada je priča o odlasku u redove “gra-

Zbog riječi gej plaća 10.000 funti

XVIII REDOVNO – TREĆE PONOVLJENO ZASIJEDANJE SKUPŠTINE AKCIONARA RUDNIKA UGLJA A.D. PLJEVLJA Trća ponovljena Skuština akcionara će se održati dana 27.12.2012 godine (ćetvrtak) u Pljevljima u sali Doma rudara sa početkom u 14h, a identifikacija i registracija akcionara počeće istog dana u 13h.

I to se događa - talentovani fudbaler Liverpula Suso na svom tviter profilu napisao je da je njegov saigrač Hoze Enrike homoseksualac i ludak (“Enrike je gej, ima mentalne probleme. Bavi se svime osim fudbalom”), a to ga je koštalo 10.000 funti od strane engleskog Saveza.

“Suso je kažnjen sa 10.000 funti, skrenuta mu je pažnja na to da bolje razmisli o tome kakve komentare postavlja na društvenim mrežama”, navodi se u saopštenju FA. B.T.

Za Skupštinu se predlaže slijedeći:

DNEVNI RED 1. Usvajanje Izvještaja o radu i poslovanju sa finansijskim iskazima Rudnika uglja A.D. Pljevlja u 2011. godini; 2. Izvještaj o izvršenoj reviziji finansijskih iskaza za 2011. godinu; 3. Donošenje Odluke kojom se nalaže Odboru direktora da stavi van snage sve odluke koje su donjete od dana 2.05.2012.godine, a koje se odnose na sponzorstva i druge troškove koji ne služe osnovnom poslovanju Rudnika; 4. Donošenje Odluke o raspodjeli profita ostvarenog po Godišnjem računu u 2011.godini; 5. Izbor revizora za 2012 godinu; 6. Izbor članova Odbora direktora.

Materijali za Skupštinu nalaze se u poslovnim prostorijama Društva, Ul. Velimira Jakića br.6 - kancelarija Sekretara Društva i stavljaju se na uvid akcionarima svakog radnog dana od 11h - 15h.

U cilju efikasnije organizacije rada Skupštine, pozivaju se akcionari ili njihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju Skupštini da se prijave Sekretaru Društva najkasnije 48 sati prije održavanja Skupštine. Punomoćnici dostavljaju spisak zastupanih akcionara sa brojem akcija koja ta lica posjeduju sa ovjerenim punomoćjima i fotokopijama lične karte davaoca punomoćja.

Identitet akcionara - punomoćnika dokazuje se na osnovu lične isprave.

Ovo obavještenje sa bližim informacijama je dostupno akcionarima na internet adresi www.rupv.me Kontakt telefon: +382 52 321 613.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA, mr Predrag Bošković, dipl. ecc.

đana” opet aktuelna...

“Mene nijesu kontaktirali. Ne znam ništa o tome”, rekao je Jovetić.

A, sada malo o - Seriji A. Glavni cilj Fiorentine je Evropa, to svi znaju...

“Mislim da smo na nivou Intera, Napolija, Rome, Lacija. Sa njima možemo da se nosimo. Možemo da obezbijedimo Evropu”, dodao je Jovetić.

B.T.

Poruka novinaru Marke

Srešćemo se kad ne budem u Realu

Barsa čuva legende

Specijalni Žoze Murinjo vrijeđao novinara Antona Meanu

Specijalni Portugalac je potpuno “poludio” - trener Real Madrida, Žoze Murinjo, je poslije razočaravajućeg remija sa Espanjolom (2:2) napao novinara “Marke” Antona Meana...

“U fudbalu moj stučni štab i ja predstavljamo vrh, dok si ti novinarsko đubre”, ovim riječima se Murinjo obratio novinaru Marke, pošto je sam svjestan da mu titula klizi iz ruku, jer Barselona ima velikih 13 bodova više.

Marka je na svom radijskom programu još više zakuvala situaciju, jer su objavili kako trener golma-

na Silvano Louro špijunira igrače “kraljevskog kluba”, a na to se Meani navodno požalilo nekoliko fudbalera Reala.

“Rečeno mi je da si kučkin sin i loša osoba, ali sam vjerovao da nije tako. Sada shvatam da si ti i protiv Reala i protiv mene, i tvoja pitanja uvijek imaju namjeru da dovedu u zabludu. Poštovaću te dok sam trener u Realu, ali jednog dana će se i to promijeniti i tada ćemo se sresti na ulici”, nije se smirivao Murinjo, koji je dodao kako su igrači u odličnim odnosima sa Lourom.

B.T.

Trio je ostao vjeran Barseloni - čarobnjak Lionel Mesi, maestro Ćavi, te sjajni defanzivac Karlos Pujol odlučili su da isti dan produže aktuelne ugovore sa svojom Barsom!

Na zvaničnom sajtu španskog giganta stoji da će Leo Mesi u klubu ostati do 2018. godine (aktuelni ugovor mu isticao 2016.), dok su Ćavi i Pujol vjernost potpisali do ljeta 2016. godine. B.T.

Sport 31

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

Posjećenost po ligama HRVATSKA 1. Hajduk 9.250 2. Rijeka 4.300 3. Dinamo 3.200

MAĐARSKA 1. Diosđer 7.000 2. Ferencvaroš 5.703 3. Debrecin 4.778

SRBIJA 1. Crvena zvezda 16.911 2. Radnički Niš 5.100 3. Sloboda Užice 3.500

BUGARSKA 1. Plovdiv 10.375 2. Levski 5.125 3. CSKA 4.243

BOSNA I HERCEGOVINA 1. Sarajevo 4.938 2. Čelik 2.857 3. Željezničar 2.857

RUMUNIJA 1. Steaua 21.398 2. Petrolul 11.254 3. Dinamo B. 6.968

SLOVENIJA 1. Maribor 2.300 2. Mura 1.200 3. Olimpija 1.200

ČEŠKA 1. Plzen 10.350 2. Slavia 7.854 3. Banjik 7.826

MAKEDONIJA 1. Škendija 3.200 2. Bregalnica 1.667 3. Vardar Skopje 1.578

SLOVAČKA 1. Spartak T. 4.445 2. Trenčin 2.767 3. Žilina 2.464

ALBANIJA 1. Skenderbegu 4.167 2. Besa 2.700 3. Fljamurtari 2.080

AUSTRIJA 1. Rapid 14.480 2. Šturm 11.699 3. Austrija Beč 9.750

Gala svečanost FSCG Tribine pod Goricom nijesu popunjene na pravi način: Napadač Budućnosti Stefan Mugoša na meču protiv Petrovca

Vrijeme je za najbolje - Fudbalski savez Crne Gore će sjutra (RTCG 2) proglasiti najbolje i najuspješnije pojedince u fudbalskoj 2012. godini! Gala ceremonija biće održana u Crnogorskom narodnom pozorištu sa početkom u 13.00 časova.

FSCG će proglasiti najboljeg crnogorskog igrača, najuspješnijeg trenera Telekom 1.CFL, najboljeg fudbalera Telekom 1.CFL, te najperspektivnije igrače Crne Gore.

ISTRAŽIVANJE

Crnogorci ne vole domaći šampionat Analiza Dnevnih novina - crnogorska fudbalska liga najmanje posjećena u regionu i šire Bojan Topalović

K

valitet fudbala u Crnoj Gori opada iz godine u godinu, a to ne može da promakne ljubiteljima najpopularnije sporedne stvari na svijetu - crnogorska liga je najlošije kotirana u regionu (i šire) kada je posjeta publike u pitanju, pokazalo je istraživanje Dnevnih novina u saradnji sa hrvatskim portalom Index.hr. Naš domaći šampionat je po gledanosti ubjedljivo na posljednjem mjestu, posmatrajući prvenstva Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske, Albanije, Rumunije i Bugarske.

Najgledanija u Crnoj Gori je Sutjeska! Najveće iznenađenje u polusezoni 2012/13. je kraj Bistrice pratilo 1.575 gledalaca po me-

ču, dok je šampiona Budućnost pod Goricom tokom jeseni prosječno po utakmici gledalo 1.450 ljudi.

Na svakoj utakmici navijači naprave feštu: Crvena zvezda ima najveću posjetu u regionu

“Plavi” bi sigurno imali veću posjetu da nijesu bili kažnjeni u prva tri kola (Lovćen, Mogren, Petrovac) od FSCG zbog upada navijača u teren prošle sezone. Tada na najvećoj podgoričkoj areni zvanično nije bilo gledalaca.

Najmanje navijača odlazilo je u Budvu - Mogren je po utakmici imao tek 244 ljubitelja “loptanja” na tribina, a ništa bolje stanje nije bilo ni na Cetinju, Radanovićima, Podgorici kada igra Mladost na Starom aerodromu. ● S lovenija je malo bolja Petrovac takođe spada u grupu timova koja ima lošu posjetu, ali oni su tokom jeseni domaće utakmice uglavnom igrali negdje širom Crne Gore, pošto je stadion pod Malim brdom suspendovan od FSCG...

Analiza kaže da nam je po neslavnom imidžu najbliža Slovenija - kotirani su malo bolje od nas, a najviše se prati Maribor, koji ima prosječnu gledanost tek 2.300 ljudi. Interesantno, albanska liga gledanija je od slovenske, makedonske, bosanskohercegovačke, slovačke. Naravno, i od naše CFL... ● P rvo Steaua, pa Zvezda A, daleko najgledaniji klub u pomenutim ligama (Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Slovenija, Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Albanija, Rumunija, Bugarska, Crna Gora) je rumunka Steaua, koju na domaćem terenu u prosjeku bo-

dri gotovo 22.000 navijača.

Rumune za koje nastupa potencijalni reprezentativac Crne Gore Stefan Nikolić, prati Crvena zvezda - tim iz Beograda prosječno gleda nešto manje od 17.000 gledalaca po meču, što je za pohvalu, pošto rezultati posrnulog giganta nijesu na respektabilnom nivou u prethodnih pet godina.

Treće i četvrto mjesto u analizi zauzela su očekivano dva austrijska kluba - Rapid i Šturm - dok je na petoj poziciji još jedan rumunski prvoligaš - Petrolul, koji gleda preko 11.000 ljudi.

Pored svih nabrojanih klubova dobro se kotira splitski Hajduk popularne “bile” čiju mladost nosi rođeni Podgoričanin Ivan Giga Vuković po utakmici prati 9.250 navijača, što nije mala stvar. ● S miješni Dinamo i Partizan Dok Splićani imaju publiku, Dinamo je nema - “modre” čiji vatreni navijači “Bed Blue Boys”-i bojkotuju glavnog čovjeka Dinama Zdravka Mamića prosječno gleda 3.200 tifoza.

Ni Partizan (vatreni navijači Grobari se nalaze u svađi) nema ništa bolju posjetu od Dinama družinu Vladimira Vermezovića prati samo 2.200 gledalaca, što su apsolutno porazne brojke!

Porazne, jer od Dinama i Partizana bolju posjetu imaju Radnički Niš, Sloboda Užice, Novi Pazar, Sarajevo, albanski Skenderbegu, makedonska Škendija, gotovi svi rumunski, mađarski, te bugarski

CRNA GORA

1. Sutjeska 2. Budućnost 3. Čelik 4. Jedinstvo 5. Rudar 6. Zeta 7. Mornar 8. Mladost 9. Grbalj 10. Lovćen 11. Petrovac 12. Mogren

1.575 1.450 1.238 1.037 738 456 425 330 320 267 256 244

TOP 5 klubova po broju gledanosati u prvom dijelu sezone 2012/13. u 13 nacionalnih prvenstava (Austrija, Češka, Slovačka, Slovenija, Mađarska, Hrvatska, BiH, Srbija, Makedonija, Albanija, Rumunija, Bugarska, Crna Gora): 1. Steaua 21.398 2. Crvena zvezda 16.911 3. Rapid Beč 14.480 4. Šturm 11.699 5. Petrolul 11.254 prvoligaši...

Detaljno istraživanje je još jednom pokazalo da u Srbiji i Hrvatskoj, donekle i u Bosni i Hercegovini, bez obzira na stanje u fudbalu, još postoje entuzijasti koji dolaze na stadione. Što se tiče Crne Gore - iz dana u dan je sve manje entuzijasta, sve teže i teže se odlučuju da kroče na crnogorske terene. Valjda će budućnost donijeti neka bolja vremena...

Mali su veliki SVJETSKO ČUDO

Učinak bivših jugoslovenskih republika u ekipnim sportovima od osamostaljenja - iako najmanja, Crna Gora među najuspješnijima Kosta Bošković

M

aj 2006. godine, vrijeme neizvjesnosti, vrijeme kada je Crna Gora ko zna koji put u istoriji određivala svoju sudbinu, a mnogi sumnjali u njene mogućnosti kao samostalne države - čini se, najviše u sportu. Govorilo se da zemlja od svega 650.000 stanovnika neće imati dovoljno sportista da sastavi sve reprezenativne selekcije, da može da se nada eventualnom uspjehu nekog pojedinca, ali da će se “pozdraviti” sa radostima u ekipnim sportovima. Međutim...

Već u smiraj referendumske kampanje našu domovinu je obradovao prvi kolektivni uspjeh - rukometašice Budućnosti su iz Đera donijele trofej Kupa pobjednika kupova i samo dan prije nego što će Crna Gora obnoviti svoju nezavisnost, svima jasno poručile da se na planeti rađa novo sportsko čudo, mala-velika zemlja spremna za najveće stvari... ● ČETIRI PUTA NA KROVU EVROPE I nijesmo dugo čekali prvu radost - nakon što su prošli “bezbroj” do-

sadnih kvalifikacija vaterpolisti su se na prvom takmičenju na kojem su učestvovali popeli na vrh Evrope - 2008. u Malagi. Godinu kasnije vaterpolo “ludilo” kompletirao je Primorac koji je u Rijeci potvrdio dominaciju Crnu Gore na Starom kontinentu savladavši u finalu Evrolige moćni Pro Reko. A onda, nakon nekoliko godina zatišja velike stvari ponovo su počele da se dešavaju u mediteranskoj ljepotici - rukometašice Budućnosti su 2010. još jednom prigrlile isti trofej kao četiri godine ranije, da bi 2012. najzad pokorile Evropu. I tu nije bio kraj - uspjeh

“plavih” nastavila je reprezentacija, pa je iz Londona stigla prva olimpijska medalja (srebrna) za Crnu Goru, a prije nekoliko dana, nakon čarobne zimske priče u Srbiji, i nova evropska kruna...

Naravno, nema sumnje da se ovim ne završavaju najveći rezultati naših ekipnih sportova - u vaterpolu i ženskom rukometu uvijek možemo da se nadamo medaljama, a na pravom (njihovom) putu su sve češće i rukometaši, košarkaši i košarkašice, fudbaleri... Pa, neka planeta drhti! ● HRVATSKA ZA SADA NAJBOLJA Rezultati Crne Gore posebno dobijaju na značaju kada se uporede sa ostalim državama nastalim raspadom Jugoslavije: Pogotovo sa onim najvećim - Hrvatskom i Srbijom.

Najuspješniji od “bivše braće”, za sada su Hrvati koji se zlatnim medaljama mogu pohvaliti, baš kao i mi, u dva sporta - po tri u vaterpolu

i muškom rukometu. Velike uspjehe ovoj državi donijeli su i klubovi u pomenutim sportovima, kao i košarkaši - ponajviše generacija Dražena Petrovića koja je na Olimpijskim igrama u Barseloni stigla do srebrne medalja, odmah do najboljeg “drim tima” svih vremena.

Kada su u pitanju naši sjeverni susjedi, iako je jasno da se radi o zemlji sporta, prave stvari se još čekaju od ekipnih sportova u Srbiji.

Osim vaterpolista koji vječito donose medalje, odbojkaša i odbojkašica, nacija mnogo očekuje od košarkaša i rukometaša (od 2006. donijeli po jedno srebro)... Na klupskom nivou, osim evropske krune vaterpolista Partizana, Srbi se nemaju čime pohvaliti.

Ostali? Daleko iza Crne Gore! Slovenija ima rukometno srebro za muškarce sa EP i dvije titule rukometašica Krima iz Lige šampiona.

Trofej ženske rukometne Lige šampiona ima i Makedonija (Đorče Petrov), dok Bosna i Hercegovina još čeka velike rezultate...

srijeda, 19. 12. 2012. broj 419 GODINA II

33 žena moderno

Tamni nokti za misteriozan izgled Misteriozne tamne boje, romantične ružičaste i neodoljive metalik nijanse najviše će se ove sezone nositi na noktima.

Taman i misteriozan Glavni trend ove sezone biće tamne, zavodljive, ženstvene boje - tamnoljubičasta, tamnoplava, tamnozelena i tamnocrvena.

Ove nijanse su seksi i ženstvene, začinjene intrigom nečeg zabranjenog. Tamnije nijanse nosite na noktima kraće dužine. Na predugačkim noktima izgledaju pretjerano.

Ro m a n t i č n o, r u ž i č a s t o, prirodno Nijanse boje kože i ružičaste popularnije su na proljeće, no nosi-

će se i ove zime jer su ipak nekako “najčistija” varijanta. Po tom pitanju sve je dozvoljeno, od gotovo prozirnih lakova do intenzivnijih ružičastih, bijelih i zlatkastih nijansi. Ovakvi prirodni nokti uvijek su u trendu, jer ih možete kombinovati uz bilo koji outfit.

Ombre Trend prelijevanja jedne boje iz tamnije u svjetliju nijansu već nekoliko sezona “drma” modnim pistama i ulicama gradova (ove sezone i ne samo na noktima već i na kosi, usnama, očima). Odaberite svoj omiljeni lak za nokte, nađite još dva iste boje, ali u svjetlijim nijansama i spremni ste za izlazak.

Sulejman Veličanstveni

Crveno je in MODA

Pliš hit sezone Koje haljine odabrati za svečane prilike Ma.Ivanović

I

zabrati haljinu za svečanu priliku uopšte nije lak zadatak ni za jednu damu. U zavisnosti od prilike, koja može biti odlazak na prijem, premijeru, modnu reviju ili vjenčanje, treba obratiti pažnju na to da ne pređete granicu dobrog ukusa, ali i da svojim stajlingom budete u skladu sa dešavanjem na koje idete. Modna dizajnerka Nataša Pejović savjetuje kako se odjenuti u kojoj prilici. Nataša naglašava da je važno da se haljina uklopi sa vašim senzibilitetom i figurom, a ujedno i godinama.

Mlada dizajnerka, koja je nedavno oduševila crnogorsku publiku svojom posljednjom kolekcijom, kojom dominira neprolazna i uvijek elegantna crna boja, kaže da su duge haljine sjajno rješenje ako je prilika svečenog karaktera.

“Njih posebno preporučujem jer svečanih prilika, nažalost, nemamo puno. Sa druge strane, koktel haljina, srednje dužine, može izgledati vrlo elegantno, a ujedno je ugodna za nošenje”, kaže Nataša.

Ona dodaje da nam trenutni trend ide na ruku, jer su od boja aktuelne bordo, ljubičasta i kraljevsko plava, koje su sofisticirane i uvijek elegantne.

“Moja preporuka za sve svečane prilike jeste da birate boje koje nijesu prejakog intenziteta. Da ne bodete oči. Crnu posebno izdvajam jer sa njom, u suštini, nema greške”, savjetuje Nataša.

Naš stil i modni izraz umnogome zavise od životnog doba u kojem se nalazimo, pa svakako nije isto kada “modnu grešku “ napravi dvadesetogodišnjakinja ili pak dama u srednjim godinama.

“U dvadesetim možete šta god hoćete, tada vam se sve prašta i to je period kada se formirate i tražite kao ličnost, samim tim i kada je stil u pitanju. Tridesete i četrdesete idealne su za neko eksperimentisanje i uživanje u različitim stilovima.

Period kad se vi igrate modom, a ne moda vama”, govori kreatorka, dodajući da dame u zrelijem dobu, misleći pritom na one iznad 50 godina, već imaju pročišćen i izgrađen stil.

“Volim da vidim mladalački i jednostavan luk na ženama koje su u malo zrelijim godinama, u smislu

lagane šminke i frizure, garderobe, baletanki, farmerki, ešarpe kao detalja”, objašnjava Pejović.

Kada su zvanični događaji u pitanju, mini haljinu možete nositi jedino ako je u pitanju party varijanta, savjetuje Nataša.

“Ova dužina je vrlo nezgodna za nošenje jer se lako može desiti da se njom pređe granica ukusa. Nekulturno i na kraju totalno aut izgleda mini suknja u kombinaciji sa dekolteom, preuskom majicom i jakom šminkom”, ističe Nataša.

Ona dodaje da garderobu treba birati u skladu sa figurom.

“Skoro sam na jednoj javnoj ličnost, koja ima šire bokove od ramena, vidjela bluzu crne i suknju intenzivnije boje. Trebalo je biti obrnuto. Riječ je o sitnici u poređenju sa tim kakve se greške prave kada je odabir modela i boja u pitanju. Model, prije svega, treba da odgovara vašoj liniji”, upozorava Nataša.

Detalji mogu kompletan stajling ili totalno da unište ili ga glorifikuju. Do sada ste to mogli uočiti na sopstvenom primjeru, ali i na slavnim damama koje nam se smiješe sa naslovnica modnih magazina.

“Detalji su u cijeloj priči izuzetno bitni. Od jednostavne haljine sa detaljima možete dobiti pot-

Skoro u svakom kadru megapopularne serije “Sulejman Veličanstveni” možete vidjeti crvenu boju - na odjeći, nakitu, priboru za jelo, maramama, zavjesama, sedlima za konje, zastavama, pa čak i na glavi glavne junakinje.

Crvenu su još u rimsko doba smatrali carskom bojom, a bila je najpopularnija boja sve do 18. vijeka. No tek je s ovom serijom crvena dobila novo značenje, simbolizujući sve sultanove osobine – vještog ratnika, ali i ljubavnika, njegovu strast, ponos i ljutnju, ali i vatru i krv, koji su ga pratili tokom duge vladavine.

Zanosna Hurem, lik koji tumači glumica Meryem Uzerli, vrlo je brzo postao popularan u Turskoj. Već nakon premijere serije, većina gledateljki je poželjela da postane riđokosa, ali i da nosi nakit ukrašen rubinima ili koralima. Njena vatrena boja kose sve je popularnija u

frizerskim salonima u Turskoj, kao i frizure koje krase efikasne ukosnice ili manje tijare.

kosa

puno drugu dimenziju! Ako je model koji nosite već dekorativno jak sa perlicama ili od šljokicavog materijala, onda nakit zaobiđite”, ističe Pejović.

Ona potvrđuje da je krupan nakit “must have” ove godine, a da od materijala uvijek treba birati prirodne.

“Ove sezone je pliš neprikosnoven. Modeli od pliša su uglavnom jednostavni jer on ne trpi puno šavova, sam po sebi je bogat i zahtijeva jednostavnije krojeve”, govori dizajnerka.

Nataša savjetuje svim damama koje nijesu sklone eksperimentisanju da se uvijek drže neprikosnovene klasike.

“Predlažem malu crnu haljinu, jednostavne modele, bisere, bordo karmin. Ipak, ne zaboravimo da su neke od najstilizovanijih žena poput Odri Hepbern bile obučene upravo u tom fazonu”, završava naša poznata dizajnerka.

Maske iz prirode Cimet jača korijen kose i sprečava opadanje, maske od bundeve podstiču rast, sirće briše sve nečistoće i višak prirodnih ulja, a šampanjac joj vraća sjaj i volumen. Ako želite da zasijate za praznike, nahranite kosu maskama iz sopstvene radionice.

Maska od bundeve Bundeva će odlično nahraniti kosu, jer je bogata vitaminom A i kalijumom, zbog čega blagotvorno djeluje na tjeme i na rast kose. U posudu stavite dvije šoljice pasirane kuvane bundeve, dodajte kašičicu kokosovog ulja, kašičicu meda i kašičicu jogurta. Sastojke pomiješajte i nanesite na vlažnu kosu. Ostavite da maska djeluje 15 minuta i potom isperite šamponom.

Sirće uklanja višak ulja Da biste dali kosi više života, isperite je mješavinom jedne čaše jabukovog sirćeta i čaše mlake vode. Nakon toga kosu operite šamponom da biste uklonili neprijatan miris. Sirće će očistiti svu nečistoću i višak prirodnih ulja s vlasi, a spriječiće isušivanje kose. Šampanjac vraća sjaj Šampanjac čini čuda za kosu, naročito plavu, zato što stvara

zlatni sjaj, a ne isušuje. Kosu prvo operite šamponom, a zatim isperite mješavinom pola čaše mlake vode i pola čaše šampanjca. Nemojte ispirati, kosa će biti sjajnija i puna volumena.

Cimet jača korijen kose U posudu stavite pola šoljice vrućeg maslinovog ulja i dodajte kašičicu cimeta i kašičicu meda.

Kad se smjesa ohladi, umasirajte je u kosu i ostavite da djeluje 15 minuta. Poslije toga isperite šamponom i postupak ponovite svake nedjelje da bi ojačali korijen kose.

Maska od cimeta sprečava opadanje kose.

34 Žena

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

ISTRAŽIVANJA

Zaljubljeni zdravije žive

Kada smo zaljubljeni, pravimo zdravije izbore u ishrani, navode rezultati nove studije. U ovoj studiji istraživači su upitali kolege da ocijene dva menija koji su sadržali voće, žitarice, “snikers” i čokoladne bombonice. Jedina razlika među njima bio je dizajn, pa su se tako na pozadini jednog nalazila srca koja su simbolizovala ljubav, a drugog poljupci aludirajući na strast.

Rezultati su pokazali da su oni koji su imali nacrtana srca konstantno pravili zdravije izbore u ishrani od onih koji su imali poljupce.

Prepoznajte prevaranta

Male tajne svake žene Priredila: E.Z.

K

oliko god da je žena zaljubljena i posvećena vezi, neke tajne će zadržati za sebe i rijetko kada će muškarac imati pristup tom svijetu. Muškarci bi mogli veoma da se iznenade ukoliko saznaju šta se sve krije u ženskom umu.

1. Nijedan muškarac ne može da nadmaši najbolju drugaricu svoje partnerke. Ona zna baš sve, od njenih ljubavnih problema do tajni iz prošlosti. Ako vam se ponekad učini da je tako, nemojte biti povrijeđeni jer je ženina prijateljica njena produžena ruka u životu.

2. Iako se muškarci tome ne bi nadali, žene jako uzbuđuju njihove ruke.

3. Kada par živi zajedno, žena će često krišom spavati u partnerovoj majici kada on ode na put zbog čežnje koju osjeća.

4. Nikada neće otkriti tačan

broj ljubavnika.

5. Prije nego što prvi put spavaju s nekim muškarcem, često maštaju o njemu.

6. Vole da upoređuju sadašnje partnere s bivšim.

7. Žele da znaju što više o njegovim bivšim djevojkama pa će ih “izguglati” bez griže savjesti.

8. Kada se zaljube, to osjećaju toliko intenzivno da izgube apetit.

9. Trude se da budu seksi i privlačne, pa troše mnogo vremena na svoj izgled.

10. Muškarcima se možda čini da su žene jako organizovane, ali

RIJEČ POZNATIH: MERIL STRIP

Žene se u vezi više trude Glumica Meril Strip (63) uvjerena je da se žene u vezi trude više od muškaraca i to samo zato što žele da njihove veze traju, dok muškarci idu kako ih vjetar nosi. “Žene jednostavno žele da sve dobro funkcioniše, a to zahtijeva veliki trud. One su u stanju da svoju vezu podignu na visinu religije, dok muškarcima generalno to uopšte nije važno”, kaže oskarovka, koja u novom filmu “Začin za brak” s Tomijem Lijem Džonsom glumi sredovječni bračni par koji je pao u

monotoniju u svakom segmentu intime pa su odlučili da potraže pomoć bračnog savjetnika.

“Užasno mi je drago da je konačno snimljen film o ljubavnim problemima ljudi moje dobi. I istina je da se često dogodi da vam u određenoj dobi ljubav postane neugodna pa je nekako s vremenom otjerate u ćošak. Ali to se ne smije raditi. Kada uđete u godine, postoji opasnost da osobu s kojom ste dugo u braku počnete uzimati zdravo za gotovo, a to je najveća bračna greška”, tvrdi Meril Strip.

one vrlo često osjećaju da se sve oko njih raspada i da nemaju sve konce u rukama.

11. Nemojte biti naivni i misliti da ona ne zna za vaše porno filmove i časopise ili sajtove koje rado posjećujete.

12. Stara je priča da žene uvijek kasne sa spremanjem kada negdje idete zajedno. Zato upamtite da njena poruka “da je upravo gotova” znači da joj treba bar još pet minuta.

13. To isto važi i za kašnjenja.

14. Ako prizna da ste je rasplakali nekoliko puta, znači da je zbog vas plakala barem duplo od onoga što je rekla.

15. Žene željno iščekuju pozive partnera i ponekad su time opsjednute, a posebno nakon prvog sastanka.

16. Vole male prljave razgovore za vrijeme seksa, ali ih je sramota da to priznaju.

Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu u zapadnoj Australiji pokazalo je da su se žene izvještile u prepoznavanju nevjernih muškaraca, pa mogu samo gledajući sliku nepoznatog čovjeka da procijene da li bi bio vjeran ili ne.

“Prve utiske rutinski zasnivamo na fizičkom izgledu i izrazu lica nepoznate osobe, pa smo testirali da li izgled odaje još neke stvari, kao što su seksualne sklonosti i vjernost”, objasnila je Džilijan Rouds, koja je sprovela studiju.

U istraživanju je učestvovalo po 34 žena i muškaraca, kojima su pokazane slike 200 pripadnika suprotnog pola. Ljudi na fotografijama prethodno su autorima studije ispričali detalje svog seksualnog života i prošlosti.

U 62 odsto slučajeva, žene su pogodile da je muškarac sa slike bio nevjeran. Zanimljivo je da ova procjena muškarcima ide lošije, pošto je “prevarantkinju” pogodilo samo 23 odsto njih.

17. Na početku veze zbog zaljubljenosti idu toliko daleko da čuvaju sve njegove SMS poruke.

18. Previše troše na garderobu i toga su veoma svjesne.

19. Analiziraju i posmatraju sve što partner radi, a povremeno ih testiraju samo da bi vidjele da li su voljene.

20. Ženama je potrebna potvrda da su željene i ako ste to pokazali već 100 puta, ona će željeti i 101.

21. Ljubomora je predivna u malim dozama. Ako vidite partnerku kako flertuje s konobarom, ona se u stvari obraća vama i želi da reagujete.

22. Većina svađa počinje kada žena osjeća da je muškarac ignoriše.

23. Čak i kada insistiraju da same plate večeru na prvom izlasku, ipak misle da ste škrtica ako popustite.

RODITELJSTVO

Rivalstvo šteti djeci

Roditelji treba da riješe negativan odnos između braće i sestara Negativni odnosi među braćom i sestrama povezani su s agresivnim, nedruštvenim i delikventnim ponašanjem, pokazuje studija državnog univerziteta u Pensilvaniji.

S druge strane, pozitivni odnosi vode do uspjeha u brojnim aspektima života, poput akademskog uspjeha. Šta je potrebno da učinite kako biste razvili pozitivne odnose među djecom, savjetuje Meg Akabas, osnivač njujorške organizacije “Parenting Solutions”.

Posvetite se svakom djetetu posebno Rivalstvo se može smanjiti tako što ćete se svakom djetetu posvetiti odvojeno. Ovo je važan korak i nemojte to prepuštati slučaju, nego osigurajte redovno neometano vrijeme za posebne interese svakog djeteta.

Postavite porodična pravila Definisanjem pravila i jasnih očekivanja od djece postavljate najviši mogući nivo poštovanja među njima.

To znači da se ne smiju rugati jedno

drugom, udarati ili koristiti bilo kakvu fizičku silu.

Naučite djecu da sama rješavaju problem Vrlo je važno da pokažete djeci kako da na miran način riješe sukob.

Djeca će, baš poput odraslih, imati razilaženja u mišljenjima i željama, ali je važno spriječiti da to pređe u tuču.

Dajte svakom djetetu priliku da izrazi svoje želje.

Igrajte zajedničke igre Uspostavite aktivnosti, hobije i projekte koji će podsticati kooperativnost među djecom. Čak iako djeca nijesu bliska po godinama ili se čini da nemaju ništa zajedničko, uvijek postoje mogućnosti zajedničke saradnje.

Uzmite primjer izrade čestitke za nekoga – svako dijete može doprinijeti na svoj način s obzirom na talenat i sposobnosti.

Žena 35

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

ZDRAVLJE

Hladno vrijeme neprijatelj sinusa

N

JE

ZA DO

K

javiti osjećaj iscrpljenosti i umora.

Simptomi hronične upale sinusa su veoma slični i ako se ne liječe, mogu trajati godinama, što osim nelagodnosti (zbog bolesnog stanja pacijenta), u težim oblicima, može izazvati i druge ozbiljne kompli-

kacije kao što su: poremećaj centra za ravnotežu, gluvoća, meningitis i slično.

Prirodni ljekovi protiv upale sinusa Ren Ren je najpoznatiji prirodni lijek protiv upale sinusa i u našem narodu postoji puno različitih priča o tome kako se priprema za ovu vrstu liječenja. Ovdje smo izdvojili dva recepta, jedan kao oblog, a drugi u vidu sirupa.

Oblog protiv upale sinusa U flašu od pola litra staviti narendani ren, do vrha napuniti vinskim sirćetom, zatvoriti i na toplom držati 10 dana uz češće mućkanje. Koristiti tako što se na svaki sat preko otvorenog grlića flaše udiše pet minuta. Uveče tečnost sipati na tkaninu i držati na čelu i potiljku, u toku noći. Ležati bez jastuka. Terapija traje pet dana.

Sirup protiv upale sinusa Na mašini za meso sitno samljeti 50 g rena i 20 g korijena đumbira i 20 g cikorije, pa tome dodati kašičicu cimeta. Dobijenu mješavinu sipati u staklenu teglu i dobro zatvoriti, pa uz povremeno mućkanje deset dana držati kraj izvora toplote.

Svako jutro na prazan stomak, pola sata prije jela, uzimati po jednu kafenu kašičicu ove smjese.

More i sunce - prirodni lijek za upalu sinusa More i sunce su odličan prirodni lijek za upalu sinusa. U kućnoj varijanti treba rastvoriti nerafinisanu morsku so u destilovanoj vodi i ukapavati u nos više puta na dan.

TRENING

TO RA

P I TA

Simptomi akutne upale sinusa su zapušen nos, pojačana sekrecija, osjećaj pritiska u području sinusa, glavobolja, povišena temperatura, pritisak u ušima, gubitak ukusa, suzenje očiju. Nakon nekoliko dana od nastanka bolesti može se po-

Vježbe za pravilan položaj tijela

Većinu radnog vremena provodim na kompjuteru, što nekada zna da bude i po šest, sedam časova i to bez pauze. Koliko je uopšte opasno gledati u kompjuter toliko tokom dana i kako nakon višesatnog rada na kompjuteru odmarati oči? Ivana iz Podgorice. Čovjek nekad ne sedam, već 20 časova sjedi pogrbljen za monitorom. U tom trenutku tijelo se ne pokreće, a oči sve vrijeme gledaju na blizinu. Očni mišići se naprežu, a osim toga čovjek za to vrijeme zaboravlja da trepće i kod njega se razvija sindrom suvog oka. Ovakav život dovodi do hroničnog umora, glavobolje i pogoršanja vida. Kako dati mogućnost očima da odmaraju?

1. Dajte očnim mišićima odmor. Svakih 45 minuta napravite pauzu od kompjutera. Priđite prozoru i nekoliko minuta gledajte u neki predmet na daljinu.

Očni mišići će se opustiti. Ako nijeste u prilici da gledate u daljinu, samo sjedite, zatvorite oči i tako ostanite 10 minuta.

2. Očne mišiće treba trenirati.

Neophodno je smjenjivati gledanje na daljinu i gledanje na blizinu. Idealno za to je bavljenje sportovima koji su povezani sa loptom. Dobro je i planinarenje, ovim ne djelujemo samo na oči već i na cijeli organizam. dr med. sc. Sergej Alpatov, Klinika mikrohirurgije oka “Optimal” NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-mala filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

SAVJETI

Hrana poslije treninga

Poslije treninga treba pokrenuti izgradnju mišića, a to ćete postići samo ako unesete hranu koja je potrebna. Najbitnije je nadoknaditi glukozu u krvi, jer ako to ne učinite, vaše tijelo će da izvlači energiju iz mišića. Prema tome, poslije treninga, uzmite dvije kašičice meda, on će popuniti energetske zalihe, a brzo će se apsorbovati u organizmu. Za obnavljanje mišića je potreban insulin kojeg ima u ugljenim hidratima, pa je obavezno

Sudeći prema novoj američkoj studiji, kod osoba koje u odraslom dobu redovno idu na aerobik vježbe zabilježeni su bolji rezultati na testovima mentalnog zdravlja. Te osobe su pokazale bolje kognitivne funkcije, kao što su vještine u vožnji, od ljudi koji ne vježbaju. Istraživači su naveli da stvarajući naviku vježbanja aerobika doprinosite svom mentalnom zdravlju, posebno u starijim godinama.

poslije treninga pojesti nešto što ih sadrži.

Poslije treninga popijte proteinski šejk, koji će zadovoljiti potrebu organizma za proteinima. Tokom treninga, kao i poslije toga, obavezno pijte vodu, ona će vam nadoknaditi izgubljenu tečnost i ubrzaće dolazak kiseonika u mišiće. Morate unositi dosta vitamina. C i E su najbitniji vitamini za regeneraciju i čišćenje organizma.

Neka bebe piju vodu Najbolji način da beba nadoknadi izgubljenu tečnost je da pije vodu. Ukoliko joj date sok, može se desiti da popije mnogo veću količinu jer je ovaj napitak sladak. Time se povećava žeđ, a poznato je i da sokovi sadrže mnogo šećera, pa rizikujete da vaše dijete kasnije bude gojazno ili da ima problema sa zubićima. Voćni sokovi imaju više hranljivih materija od vode, ali sadrže i šećer, koji nije potreban mališanima mlađim od tri godine. Umjesto soka, najbolje je da mališanu ponudite svježe ili pasirano voće. Ukoliko ipak želite da mu date sok, razblažite ga vodom i ograničite unos na 120-150 ml dnevno. Uz malo strpljenja naučite dijete da sokiće zamijeni vodom, ali veoma je važno da ništa ne radite na silu.

ISTRAŽIVANJA

Inteligentiji manje spavaju Veliki broj ljudi dosta vremena provodi u sjedećem položaju. Ovo je jako loša navika koja, ako ne vježbate redovno, za ishod ima jako loš stav i držanje. Posljedice koje vam ovo donosi jesu ukočenost, pogrbljenost i nespretnost. Ali, i za to postoji rješenje. Evo nekoliko vježbi koje će vam pomoći da povratite dobro držanje i stav, koji mnogo govore o osobi, posebno prilikom prvog susreta.

Za početak razgibajte prste na nogama. Mrdajte prstima milimetar po milimetar, bilo da ste u krevetu, ili dok hodate ili sjedite. Zašto? Ova naizgled smiješna vježba je odlična za vensku cirkulaciju.

Kada ste kod kuće i kada nema nikog ko bi vas vidio, pokušajte da hodate s knjigom na glavi. Ova vježba će ojačati vaše vratne mišiće, moći ćete da je izvedete samo ako pravilno držite kičmu i, na kraju, poboljšaćete balans, odnosno uspostav-

ljati bolju ravnotežu.

Takođe, dok koračate sve vrijeme podižite petu i to što kasnije jer na ovaj načim se noge istežu cijelom dužinom, dok se mišići leđa izdužuju.

Da li ste primijetili da dok hodate, podižete ramena prema vratu?

Ako je vaš odgovor da, onda vjerovatno znate da ovo može izgledati jako nesimpatično, ali i da postoji jednostavno rješenje, jer je dovoljno opustiti mišiće gornjeg dijela leđa.

Rad gležnjeva Stanite čvrsto na ravnu podlogu: noge su pripijene, stopala paralelna, glava uspravljena. Podižite polako nogu ne mičući stopalom ni prstima. Spustite je jednako polako. Rezultat: Brzo ćete uspostaviti ravnotežu, ne posrćući naprijed, natrag ili u stranu. Ova mala vježba odlična je za cirkulaciju. Izvodite li je sporo, u pokretu je čitava muskulatura tijela.

Najnovija istraživanja dovela su u vezu inteligenciju i vrijeme odlaska na spavanje, pa tako rezultati pokazuju da su pametniji ljudi skloni odlaženju na spavanje u kasne noćne sate. Naučnici su utvrdili da ljudi s boljom inteligencijom idu na spavanje kasnije, dok oni sa nižim koeficijentom idu odmah nakon što padne mrak. Dosadašnja saznanja pokazala su da nedostatak sna kod ljudi i životinja dovodi do gojaznosti, visokog krvnog pritiska i kraćeg životnog vijeka. Neispavanost i slična stanja mamurluka imaju direktan uticaj na mentalne sposobnosti, stoga ne čudi podatak da su veliki broj nesreća počinili upravo neispavani vozači. Čak i nedostatak sna u malim količinama ima uticaj na funkcionisanje organizma.

Još jedno istraživanje potvrdilo je da su intervali spavanja u

vrlo tijesnoj vezi sa postignutim obrazovanjem. Takođe, takvi rezultati dolaze i iz Londonske škole za ekonomiju i političke nauke, koji kažu da su ljudi s visokom inteligencijom skloni da ostaju budni do kasno, dok oni sa niskim IQ-om uglavnom svoje obaveze rješavaju tokom dana.

36 Žena

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

Za posnu slavu treba izdvojiti i do 300 eura NIKOLJDAN

Crnogorci koji slave Svetog Nikolu moraće ove godine za pripremu posne slave da izdvoje najmanje 300 eura kako bi pazarili sve što im je potrebno da bi dočekali goste. Samo za ribu, povrće i poslastice potrebno je oko 250 eura, dok je ostatak dovoljan za slavsko piće. Ipak, domaćice umjesto ribe koriste piletinu, jer je, kako kažu, više ljudi voli, a i dosta je jeftinija. U slavskom periodu teško je prepoznati krizu, jer se, prema riječima prodavca na Zelenoj pijaci u Gintašu, svi dobri domaćini ne libe da za ovu svetkovinu potroše i više nego što im kućni budžet dozvoljava.

“Osjetan je porast prodaje oko Nikoljdana. Ljudi najviše uzimaju bijeli i šareni pasulj, krompir, masline, smokve, suve šljive, urme, orahe, bademe i lješnike. Za slavu ne smije da fali”, kazao je je prodavac Vuko Seklić. I pored toga što se u ribarnici može naći preko pet vrsta rječnih i nekoliko morskih riba i to po sniženim cijenama u odnosu na druge dane, prodavci kažu da su nezadovoljni prodajom, navodeći kao razlog ekonomsku krizu.

“Dvadeset godina se bavim ovim poslom, ali ove godine je prodaja ravna nuli. Snizio sam cijenu ribe na minimum, pa iako je bila od tri do šest eura po kilogramu, prodaja je ipak loša”, kazao je prodavac ribe Mirko Vujošević. Kod drugih prodavaca cijena ribe je znatno veća, pa tako za kilogram svježe pastrmke treba izdvojiti četiri i po eura, za losos pet, po pet eura za krap, svježu i suvu ukljevu.

Pripreme najčešće počinju nedjelju dana ranije. Domaćice objašnjavaju da je teže pripremiti posnu slavu, ali i dosta jeftinije, jer se ne kupuje pečenje i mesni proizvodi. Na slavskoj trpezi se mora naći predjelo,

Ribarnica “Moll of Montenegro”

Cijene ribe

Pastrmka 4,5 eura Losos 5 eura Ukljeva 5 eura Suva ukljeva 5 eura Krap 5 eura riblja čorba, pečena i marinirana riba, posni sir, prebranac, dok se za poslastice najčešće prave posne torte.

“Oko deset kilograma ribe je potrebno za slavu. Ribu mariniram i pržim filete koji se pune peršunom, bijelim lukom, ruzmarinom i maslinovim uljem. Od ribe pravim i čorbu, ali ove godine sam se, za promjenu, odlučila za piletinu, od koje pravim šnicle. Samo za pripremu hrane i kolača smo potrošili 200 eura”, kazala je domaćica Dušanka Jovanović.

Najskuplja je priprema poslastica, jer za kilogram badema, oraha ili lješnika treba izdvojiti minimum

Cijene voće i povrće

devet eura, za smokve do četiri i po eura, koliko i za suve šljive.

“Većina gostiju posti, pa im hrana odgovara. Ipak, na trpezi ne smije ništa da fali, pa i po cijenu toga da se pozajmi novac. Suština slave nijesu jelo i piće, nego okupljanje porodice i prijatelja u molitvenoj atmosferi”, rekla je Dušanka.

Za piće treba izdvojiti oko 50 eura, a najviše se piju crno i bijelo vino, pivo i žestoka pića. Litar vina se može naći po cijeni od dva i po do deset eura, za pivo treba izdvojiti oko 20 eura, dok se od žestokih pića najviše kupuje viski i vodka. Nemanja Lacman

Masline Pakovanje šampinjona Svježi šampinjoni Pasulj bijeli Pasulj šareni Suve šljive Smokve Urma Orah Lješnici Bademi

4-6eura 1,30eura 3 eura 2,50 eura 3-3,5 eura 3-4,5 eura 4-4,5 eura 2 eura 9 eura 9 eura 9 eura

Punjeni šaran Pastrmke sa šampinjonima

Priprema: Ribu očistiti od krljušti i utrobe, oprati, posoliti i pobiberiti i napuniti nadjevom.

Nadjev: Sitno isjeckati crni luk, 2-3 cvijeta karfiola, 2 šargarepe i vezu peršuna, pa sve pomiješati sa isitnjenim sardinama prethodno ocijeđenim od ulja. Masu posoliti, pobiberiti i dodati vegetu. Utrobu ribe vezati tankim koncem ili čačkalicama da fil ne ispada prilikom okretanja. Peći u rerni, na 200 stepeni oko dva sata uz povremeno prelivanje sokom u kome se peče. Pred kraj pečenja iscijediti preko ribe sok od limuna.

RECEPTI

Baklava Priprema: Prvo skuvati šerbet, šećer i vodu pustiti da provri, kad provri, smanjiti temperaturu i kuvati još 15 minuta. Skinuti sa ringle, staviti tri vanilin šećera i ohladiti. Samljeti lješnik, badem, orah i pomiješati i u to dodati 200 g kristal šećera, 250 g putera rastopiti i dodati 50 g ulja. Prvu koru namazati mješavinom ulja i putera, preko staviti drugu, posuti mljevenim lješnikom, bademom i orasima i lagano motati na tanju oklagiju, zatim jednu stranu oklagije čvrsto držati, a drugom rukom naborati tj. svući kore sa oklagije. Ređati u podmazan pleh, peći na 180 stepeni oko 50 min. Vruće i pečene baklave isjeći, zaliti šerbetom, ohladiti i uživati u ukusu.

SASTOJCI: Sastojci: 1 kg tankih kora 250 g pečenih lješnika 250 g pečenih badema 250 g oraha 250 g putera 50 g ulja 1.200 g kristal šećera 3 vanilin šećera šerbet: 1.200 g šećera 1.100 g vode

SASTOJCI: Šaran oko 2 kg 1 glavica crnog luka 2-3 cvijeta karfiola 2 šargarepe 1 konzerva sardina u ulju jedan limun veza peršuna bijeli bibe so i ulje

Priprema: Očistiti ribu, posoliti, pobiberiti, premazati limunovim sokom, uvaljati u vegetu i ostavi da odstoji pola sata.

Propržiti na ulju crni luk da postane staklast, pa dodati šampinjone isječene na listiće. Kad ispari voda iz pečuraka, dodati paradajz koji je oljušten, očišćen od sjemena i isječen na kockice. Dinstati dok paradajz ne omekša pa posoliti, pobiberiti i dodati sitno sjeckani peršun. Tom smjesom napuniti pastrmke. Ribu poređati u podmazanu vatrostalnu posudu, preliti ostatkom fila i maslinovim uljem pa peći 20 minuta na 200 stepeni.

SASTOJCI: 4 pastrmke od oko 250 g, sok od pola limuna, 250 g šampinjona, 1/2 kg svježeg paradajza, glavica crnog luka, veza peršuna, ulje , biber , so

Žena 37

SRIJEDA, 19. 12. 2012.

TRPEZARIJA

Doručak pored prozora

higijena

Savjeti da vam veš bude bijel Bez obzira koju vrstu omekšivača upotrebljavate, koncentrat iz njega vrlo lako se može “uvući” u materijal pa čak i ostaviti mrlje, pa odjeća može izgledati žuta ili tamnija. Prema Good Housekeeping Research institutu, postoji jedan odličan trik koji će vam pomoći da bijeli veš zauvijek održite bijelim, čistim i bez mrlja. Naime, prema njihovom savjetu, veću količinu bijele odjeće potrebno je oprati s jednom šoljicom omekšivača vode, pola šoljice amonijaka te bez deterdženta. Bez obzira kakvu mašinu za veš imate, kada perete bijeli veš, vrlo je važno ne pretrpati mašinu i ne napuniti je do vrha. Inače neće biti dovoljno mjesta za djelovanje deterdženta protiv prljavštine te odjeća neće biti dobro oprana. Imajte na umu: manja količina veša zauzeće jednu trećinu bubnja mašine, sred-

nje velika količina veša zauzeće jednu polovinu zapremine mašine dok će velika količina veša zauzeti i do tri četvrtine prostora. Pitate se kako hoteli uspijevaju da održe peškire uvijek tako bijelima. Možda će vas iznenaditi, ali hotel u Mahvahu u Nju Džerziju, na primjer, peškite pere u čak tri odvojena pranja. Tako prvo pranje sadrži samo deterdžent za veš, drugo omekšivač, a treće izbjeljivač. Međutim, rijetko ko stvarno ima vremena i energije toliko dugo da pere veš, ali ono što možete učiniti je nakon što mašina završi pranje s deterdžentom pokrenite brzo pranje s izbjeljivačem te ćete tako stvarno izbijeljeti veš.

Ipak, zapamtite s hotelima se jednostavno ne možete takmičiti jer oni vrlo često bacaju peškire poslije samo mjesec dana upotrebe, prenosi T portal.

pomoć

Kako izabrati pravi krevet

Ima li išta ljepše od toga da započnete dan pogledom kroz prozor u trpezariji? Bilo da je zima - dok gledate snijeg kako pada, ušuškani u toplini doma, pijuckate kafu, čaj ili doručujete, ili ljeto - kada vas miluju jutarnji zraci sunca, proljeće – kada uživate u prirodi koja se budi i poprima zelenu boju, ili jesen – kada gledate kako žuto–zlatno lišće pada.

Napravite klupu ispod prozora, možete je tapacirati ili obložiti jastučićima. Ukoliko je napravite sa sandukom gde je sjedišni dio poklo-

pac ili sa fijokama, poslužiće vam i kao dodatno mjesto za skladištenje.

U principu, ove klupe se postavljaju na malom prostoru, tako da obratite pažnju pri odabiru stola.

Neka sto bude dovoljno veliki da za njim možete komforno jesti, ali ne i preveliki kako ne bi progutao cio prostor. Okrugli stolovi smekšaće izgled trpezarije. Ako imate mjesta, postavite i poneku stolicu za sto, i takođe pazite da ne bude previše glomazna. Što se tiče dekoracije – ova mini trpezarija ne mora da bude u istim

KORISNO

bojama kao i kuhinja, čak je i poželjno da bude drugačija, ali naravno u skladu sa ostatkom kuhinje. Nježne boje učiniće je vizuelno većom i prijatnom za boravak, pružajući vam opuštajuće trenutke.

Kada je u pitanju osvjetljenje, s obzirom da je tik uz prozor, preko dana vam neće biti potrebno dodatno osvjetljenje. Ako želite da u tom kutku uživate i preko noći, postavite neki efektni luster iznad stola, koji će preko dana biti dekoracija, a uveče će obasjati vas i trpezu ne previše jakim svijetlom.

Kakav dizajn kreveta da izaberem? Kada je vrijeme da promijenim krevet? Da li je potrebno da promijenim samo dušek ili kompletan krevet? Koja je cijena kreveta? Da li je potrebno da bude specijalno dizajniran ili po mjeri? Ovo su sve pitanja na koja treba da date odgovore prije nego krenete u kupovinu kreveta... Prije nego što kupite krevet, razmislite o veličini, to vam može biti najveća briga. Optimalna širina kreveta je da oba partnera mogu da legnu rame uz

rame sa rukama iza glave tako da im se laktovi ne dodiruju. Krevet treba da bude duži makar 10 cm od višeg partnera.

Obavezno prije kupovine probajte krevet, odnosno dušek.

Iskombinujte kako vam najviše odgovara. Teške osobe bi uvijek trebalo da traže čvršće podloge, a i osobe koje imaju bolove u leđima takođe. I zapamtite, nikada ne idite u kupovinu kreveta ili dušeka kada ste umorni, jer će vam vjerovatno u tom momentu svaki izgledati udobno.

Riješite se bakterija sa daske za rezanje Dasku za rezanje koristimo svaki dan, na njoj režemo sve od povrća do mesa, a da bismo izbjegli nakupljanje bakterija i neugodne mirise, trebamo je pravilno čistiti. Ako je želite očistiti na prirodan način, iskoristite namirnice iz kuhinje.

Limun i so Najlakši način da se riješite mrlja jeste da dasku istrljate solju i limunom. Na dasku nanesite so, a potom polovinom limuna istrljajte površinu. Ostavite da limun djeluje oko 10 minuta i potom isperite vrućom vodom. Limun i so će dezinfikovati površinu, a daska će imati ugodan miris.

Soda bikarbona Soda bikarbona je savršeni saveznik u borbi protiv neugodnih mirisa. Napravite pastu od kašičice vode, kašičice soli i kašičice sode, te je nanesite na dasku i ostavi-

te da djeluje od 10 do 15 minuta. Nakon toga isperite vrućom vodom.

Sirće Ako želite dezinfikovati dasku i riješiti se opasnih bakterija koje iz nje vrebaju poput E. coli i salmonele, operite je sirćetom nakon 10 minuta isperite vrućom vodom. Postupak će biti još djelotvorniji ako dasku pospete soda bikarbonom i potom sirće i ostavite da djeluje od pet do 10 minuta prije nego isperete.

Antibakterijski sprej od lavande Lavanda ima antiseptičko i antibakterijsko dejstvo, a i ugodnog je mirisa. Napravite sami kod kuće sprej za čišćenje daske za rezanje. U bočicu s raspršivačem stavite čašicu vode i 10 kapi esencijalnog ulja lavande i mješavinom našpricajte površinu. Dasku nakon toga nije potrebno isprati.

38

SRIJEDA, 19.12.2012.

MALI OGLASI

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putemwww.PG-GARAGE.me SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati +382 oprema 77 300 - GOLF 6na 2.0 tel: TDI highline 2009.104

KUĆE/STANOVI

K

Kupujem noviji stan ili novogradnju na Cetinju oko 50 kvadrata. Tel.069/621-575 15934

- PASAT 1.9 TDI 2008. karavan i limuzina - CITROEN C4 GRAND PICASO 2008. 7 sjedišta - OPEL ASTRA 1.9 CDTI 150ks 2009. karavan - FORD FOCUS 1.6 TDCI 2008. karavan - ŠKODA OKTAVIA 2.0 TDI - DSG 2008. karavan - OPEL CORSA 1.3 CTDI 2010. 111-jahre - PEUGEOT 207 1.6 HDI SPORT 2009. dig. klima

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

Kupujem jednosobni stan u Podgorici.

Tel.067/205-001 15994

P

Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan. Tel.068/713-288 15944 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 15953 Prodajem jednosoban stan na Zabjelu 50 m2-52.000 e, trosoban 80 m2-80.000 e.

Tel.069/444-882, 068/064-446 15982 Prodajem trosoban stan (100m2), blizu centra u Nikšiću ili mijenjam za manji uz doplatu. Tel.068/108-000, 067/272-015 15998 Stan 31 m2, novogradnja, neuseljavan, lux namješten, parking mjesto, Zagorič, 35.000. Tel. 069/053-471 16002

I

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 15951 Izdajem prazan trosoban stan.

Ulica skopska, Masline. Tel. 650-254, 069/702-333 15876 Izdajem namještenu (klimatizovanu) garsonjeru u strogom centru Podgorice, na prvom spratu, 230 eura.

Tel.067/545-833 15881 Izdajem garsonjeru u strogom centru Podgorice, pješačka zona. Idealna za studente. Tel.067/609-788 15899 Izdajem namješten dvosoban stan u strogom centru. Idealno za studente.

Tel.067/224-668 15935 Izdajem stan, namješten, jednosoban.

Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-53715954 Izdajem jednosoban namješten stan u Staroj varoši, iznad Skalina, 160e.

Tel.068/754-703 15980 Izdajem jednosoban prazan stan od 60 kvadrata u zgradi. Zagorič, novogradnja, komforan, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520-540 15981

Izdajem jednosoban namješten stan 42m2, Krivi most, preko puta Amfore.

320e. I garsonjeru Karađorđeva 1, 27m2 250e. Tel.068/748-812 15984 Izdajem jednosoban namješten stan sve zasebno novogradnja 170.e.

Tel.069/758-000 15988 Izdajem trosoban, nenamješten stan u Tološima, demit, klima, parking, internet. Sve zasebno. Pogodan i za poslovni prostor. 170 eura. Tel.069/235-995 15999

SOBE Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno.

15952 Tel.067/609-607

PLACEVI Prodajem plac u Podgorici, 165m2, Tološi, 7.000. Tel.068/378-566 15939 Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino. Tel.068/713-288 15945 Prodajem plac 600m2, Stara Zlatica, ucrtana kuća na dva sprata, struja, voda, kanalizacija, sve 1/1. Tel.068/624-29015946 Prodajem 2 hektra imanja u Pavinom Polju, kod Bijelog Polja. Veoma povoljno. Tel.067/484-532 15983 Prodajem urbanizovane placeve u Tološima. Tel.069/576-225 15992

I

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089 VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem volan i ručicu za mjenjač.

Puno mahagoni drvo. Tel.068/640-758 15896 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605 15950

Kupujem havarisani megan 1.5 DCI. Tel.069/777-727 15976 Mercedes 190 dizel mijenjam ili prodajem. Zimske gume, servo, pakne prednje nove, lanci, očuvan, udoban, amortizeri zadnji. Registovan do početka 5. mjeseca. 1.100e-dogovor.

Tel.068/292-842 15996

USLUGE

Prodajem plac 600m2, Zagorič, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1.

Tel.067/860-381 16000

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 15966

POSLOVNI PROSTOR

Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuš kabine, renoviranje postojećih i sve popravke. Tel.069/013-484 15969

Prodajem poslovni prostor 45m2, Herceg Novi, blizu centra grada, jedinstvena rijetka prilika. Tel.069/042-227 15887

Tepih servis Orkan. Potpuno pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, ispiranje u bazenu, prevoz besplatan.

Dobijete čist i suv tepih za dva-tri dana. Tel.069/304-264 15948

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

Radim keramiku sa ljepilom, laminat i krečenje. Podgorica. Tel.068/582-565 15897 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija.

Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno.

Tel.069/020-102 15967 Registracija preduzeća. Knjigovodstvo.

Završni računi. Stečaj i likvidacija.

Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo.

Tel.068/222-188 15968

Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija. Najpovljnije.

Tel.067/501-209, 068/501-209 www. klimescepanovic.com 15986 Popravke televizora povoljno, dolazak po aparat, Podgorica. Tel.069/088-778 16001

NASTAVA Fizika-matematika osnovna i srednja.

Tel.069/269-909, 067/205-001 15993

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631-32815970 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera.

Tel.069/073-264, 067/409-729 15971 Selidbe: prevoz sa radnicima, demontaža i montaža. Besplatno odnošenje starih stvari. Najpovoljnije!

Tel.069/215-505 15973

DU ŠKO R A DI ŠIĆ Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

SRIJEDA, 19.12.2012.

MALI OGLASI LIČNO Muškarac poziva ozbiljnu, kulturnu i savremenu damu da se javi za intimno druženje. Tel.069/635-261 15898 Razveden traži razvedenu damu ili djevojku za vezu itd. Prednost BP, BA, PG. Ozbiljne ponude. Tel.067/921-897215938

HRANA/PIĆE Prodajem garantovano čistu i kvalitetnu domaću jabukovu i šljivovu rakiju.

Tel.067/185-336 15875 Prodajem domaću rakiju jabukovaču i šljivu. Domaći kupus. Nikšićka župa.

Tel.067/822-003 15889 Prodajem kvalitetno drušićko vino i lozovu rakiju. Tel.069/357-579 15933 Pravimo po narudžbini torte, kolače, peciva, slana predjela, rolate...

Tel.067/646-405 15974

RAZNO Kupujem stari novac (perpere, lire, dinare, krune...), sablje, kubure, ordenje, medalje, ćemere, pisma, razne starine - besplatna procjena. Tel.067/532-106 15873 Kupujem srebro, srebrni nakit (muški, ženski), srebrnjake, lomljeno srebro...

Tel.067/532-106 15874 Skije fišer 140 sm i pancerice rosinjol br. 40, sezonu korišćene, plaćene 280 za 90 e, novi model, hitno.

Tel.069/420-435 15888

Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 15987 Total TV. Satelitske i zemaljske antene.

Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera.

Tel.069/050-832 15995

NAMJEŠTAJ Prodajem kožnu bijelu ugaonu garnituru ΄pariška noć΄ kupljena u Simpu.

Izuzetno očuvana. Tel.068/868-451, 069/010-245 15892 Namještaj Tošić: izrada i restauracija namještaja, izrada bračnih ležajeva i garnitura na razvlačenje, tapaciranje vrata, Podgorica.

Tel.069/273-852 15895 Kuhinje, plakari, ormari, sobe - od univera i medijapana. Povoljno! Izrada za 5-7 dana. Tel.067/289-974, 069/020-997 15979

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019698, 067/455-713 15972 Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom20eura, šumeće 7kom-25eura.

Tel.068/451-457, 067/646-426 15975 Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema.

Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 15985

Elektronski rulet 8 mjesta - kao nov i 13 poker aparata mega jack eldorado. 10.000e. Moguca kompenzacija.

Tel.068/522-574 15990 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 15991 Sudbinski i ljubavni tarot, numerološke analize, natalni horoskop.

Tel.069/946-041 15997

TURIZAM Dočekajte Novu godinu u Ohridu od 30.12-03.01. 4 polupansiona u hotelu sa 5 zvjezdica, dnevne vožnje, cijena 225e! Mogućnost samo prevoza! Polazak iz Budve i Bara! Tel.067/733-177 15890 Izdajem apartman na Žabljaku.

Tel.069/598-077

15989

POSAO Potrebna ozbiljna žena za pomoć starijoj osobi par sati dnevno.

Tel.068/149-892

15940

Inostrana kompanija traži saradnike!!!

Uslovi: vanserijski. Tel.068/547-096 15977

APARATI/OPREMA Iphone 5 16 GB, simfree crni nov, 670.

Tel.067/909-2111 15932 Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno. Tel.069/020-997, 067/289-974 15978

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VOZOVI/TRAINS POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

AUTOBUSI/BUS Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

40

TV PROGRAM FILM

06:00 06:45 07:35 07:50 08:10 09:00 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 18:05 18:25 19:00 19:20 20:10 21:00 21:50 23:40 00:20 01:00 01:20 01:45

Serija:V.I.P. Serija:Ranjeno srce/r Exkluziv/r Exploziv/r Dođi na večeru/r Tačno 9 Ulica smijeha Serija: Odbačena/r Serija:Nikita Serija:Ranjeno srce Tačno 1 Serija: Tri Hil /r Serija: Sulejman Veličanstveni/r Serija:Dođi na večeru Serija:Odbačena Exkluziv Exploziv Vijesti Prve Serija:Porodične tajne Sulejman Veličanstveni Domaćine, oženi se Film:Pisma od ubice Serija:Tri Hil Serija:Nikita Exkluziv/r Exploziv/r Domaćine, oženi se/r

PRVA Domaćine, oženi se 21.00

Domaćine, oženi se Vrijednim, šarmantnim i imućnim srpskim seljacima za sreću fali samo jedno - srodna duša! U ovom serijalu, slobodni momci sa sela pokušaće da pronađu idealnu ženu. Svaki domaćin će imati priliku da izabere nekoliko žena koje će odvesti u svoj dom, gdje će na licu mjesta vidjeti da li je neka od kandidatkinja prava osoba za zajednički život na selu.

Učesnici će šarmantnoj glumici i voditeljki Tijani Čurović ispričati zanimljivosti o sebi i mjestu gdje žive. Da sve ne bi bila samo njihova priča, čuće se šta o njima misle i njihovi rođaci, prijatelji i komšiluk. Domaćini su puni očekivanja, željni ženske ruke i ljubavi.

Kandidati sa sobom nose puno toga drugačijeg i neočekivanog. Svako je na svoj način poseban i autentičan, a njihove reakcije, izbori, nadanja, razočarenja i uspjesi su uvijek najveće nepoznanice.

06.30 09.00 09.05 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.00 15.00 15.30 16.00 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00 00.05

Dobro jutro, Crna Goro Vijesti Čuda sunčevog sistema Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Vijesti Naučno – Obrazovni program Vijesti Crtana Serija: Štrumfovi Vijesti Znam da znaš/r Vijesti Lajmet Dnevnik 1 Opera za početnike Crna Gora, uživo Vijesti Serija: Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Dok. program Serija: NCIS LA Dnevnik 3 U centar Serija: Fleš point Vijesti Meridijani

RTCG 1 Crna Gora, uživo 17.00

08.15 Serija: Naša ljeta 11.10 Igrajmo se bojama 12.05 Serija: Izlog strasti/r 12.30 Film: Lusi Obrak/ 15.45 Serija: Savana 16.35 Serija: Srce okeana 17.00 Serija: Izlog strasti 18.15 Serija:Pod obručem/r 19.30 Dnevnik 2 20.45 Serija: Pod obručem 21.35 Serija:Druga porodica 22.20 Serija: Šerif 23.05 Dok. program 00.00 Film: Drvo želja

RTCG 2 Serija: Savana 15.45

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Serija: Sjever – Jug/r 11:45 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Dobro veče, Srbijo 14:15 Serija: Mala nevjesta 15:00 Serija: Simar 15:45 Teen pleme 16:00 City 16:10 Serija: Neželjene/r 17:00 Serija: Sjever - Jug 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Sobarica sa Menhetna 19:00 Serija: Mala nevjesta 20:00 Preljubnici 21:00 Serija: Neželjene 22:00 Moja velika svadba 23:00 Bračni sudija 00:30 Film: Orkanski visovi 02:15 City 02:30 Serija: Sjever - Jug 03:30 Film: Gospodin prosječni

PINK M Bračni sudija 23.00

07.00 10.00 10.20 12.00

06:45 Boje jutra 09:00 Vijesti u 9 09:05 Serija: Izgubljena čast/r 09:50 Serija: Ruža vjetrova/r 10:50 Ja imam talenat /r 12:00 Vijesti u 12 13:07 Serija: Bandini 13:30 Moja polisa/r 13:55 Kuhar i pol 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Larin izbor/r 14:50 Serija: Kad lišće pada 15:40 Serija: Stranac mladoženja 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Kuhar i pol 16:55 Serija: Ruža vjetrova 17:40 Serija: Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Larin izbor 19:55 Serija: Izgubljena čast 21:10 Ja imam talenat/r 21:30 Serija: Dekster 22:30 Vijesti u pola 11 22:45 Sport 22:55 Serija: Internat 00:20 Prave riječi /r

VIJESTI Serija: Ruža vjetrova 16.55

Uz jutarnju kafu Dogodilo se...

Ekstremno Toto vijesti Zabava Smiješna top lista Na domaćem terenu Zabavni magazin Žestoko Goleada Texas holdem poker Ekstremno

08:30 Muzički blok 10:50 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 12:30 Kućica u cvijeću 15:40 Rock karavan/r 17:30 Hrana i vino 17:55 Video katalog 18:15 Mbc dnevnik 20:15 Reportaža 21:00 Lijek iz prirode 22:00 Nokaut 22:55 Oglasi 23:25 Muzički blok

777 Smiješna top lista 15.15

MBC Kućica u cvijeću 12.30

12.15 15.15 15.45 16.00 17.00 17.30 19.00 19.50

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

06.05 -Jutarnji program - -09.05 -Serija: “I to se zove sreća” -12.30 -Serija: “Mesto zločina” -13.20 -Film: “Trapavi heroj” -14.45 -I ja imam talenat -15.05 -Ovo je Srbija -16.00 -Serija: “Moj rođak sa sela” -17.00 -Dnevnik -17.20 -Šta radite, bre -17.45 -Beogradska hronika -18.25 -Oko -19.00 -Kviz: Slagalica -19.19 -Vreme, stanje na putevima -19.30 -Dnevnik -20.05 -Serija: “Moj rođak sa sela” -21.00 -Svedok -22.00 -Vesti -22.05 -Film: “Pljusak” -23.45 -Dnevnik -00.00 -Serija: “Mesto zločina” -00.50 -Evronet -00.55 -Serija: “Heroji” -01.35 -Film: “Poljubi mladu” RTS 2

07.33 Viking Viki 07.54 Metro Erni 08.06 Deni i Dedi 08.13 Dobro veče deco Milenko Zablaćanski 08.18 Plava ptica 08.50 Romansirana botanika 16.00 Vi i Mira Adanja Polak 16.45 Moja ulica 17.30 Serija: “Nirnberški protivnapad” 18.00 Čelisimo 18.30 Emisija iz kulture 19.30 Deni i Dedi 19.37 Dobro veče deco 19.47 Datum 20.00 U svetu 20.30 Beokult

21.00 Serija: “Dostojevski” 22.00 Film 23.30 I ja imam talenat 23.50 Koncert: Selo gori a baba se češlja HRT 1

06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro Hrvatska 09.00 Serija 10.00 Vesti 10.10 Dokumentarni film 11.05 Ključ u ruke 12.00 Dnevnik 12.40 Serija: “Prkosna ljubav” 13.33 Dr Oz 14.30 Jelovnici izgubljenog vremena 14.50 Reč i život 15.35 Indeks 16.05 Serija: “Luda kuća” 17.00 Vesti 17.05 Hrvatska uživo 18.22 Osmi kat 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.15 Globalno sijelo 20.45 Hrvatsko vodeno blago 21.50 Horizonti 22.40 Dnevnik 23.20 Drugi format 00.55 Serija: “Ludnica u Klivlendu” HRT 2

09.00 -Školski program -10.00 -Serija: “Merlin” -10.45 -Film: “Zov divljine” -12.10 -Idemo na put sa Goranom Milićem -13.25 -Film: “Bioskop Flamingo” -14.55 -Fotografija u Hrvatskoj -15.10 -Školski program -16.40 -Eko zona -17.10 -Film: “Bezdan” -19.30 -Slatki svet Čarlijevih

Sport

Informativa

06:30 07:00 10:00 10:30 11:00 11:30 12:30 13:30 14:30 15:00 16:30 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 22:00 22:30 23:00 00:00 01:00

VOA Crtani filmovi Neki to vole zorom Kuhinjica Neki to vole zorom, nastavak Serija: Totalno novi talas Radio u boji Večera kod Džaje/ Top Shop Crtani filmovi Divlja ljepota 5 do 5 Forum Svijet na dlanu Urbanizam Tragovi divljine Radio u boji Kuhinjica Među nama sa Duškom Pejović Forum Divlja ljepota 5 do 5/r Među nama Forum /r

ATLAS Crtani filmovi 15.00

07:35 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Naš život /r.

12:00 Crtani film/ Mumijevi 12:35 Raport iz Bijelog Polja /r 16:50 Serija: Otkačena plavuša 18:15 Mali oglasi / Hit dana 18:25 Životinjske lakrdije /r 20:00 PG Raport 20:25 Dok. program 21:00 Info 21:35 Istorijske paralele/r 23:00 Prolog 00:00 Ponoćni Info

Montena Otkačena plavuša 16.50

DANAS U GRADU anđela -20.00 -Top gir -22.40 -Zalagaonica -23.30 -Serija: “Red i zakon” -00.15 -Serija: “Zvezdana kapija” -01.00 -Serija: “Istražitelji” -01.45 -Serija: “Kodžak” HBO

+11.20 Film: “Ol star Supermen” 12.35 Film: “Nezaustavljiv” 14.10 Film: “Hari Poter i relikvije smrti” 16.35 Film: “Martovske ide” 18.15 Film: “Ludi kamen” 20.05 Film: “Ta luda ljubav” 22.00 Film: “Čuvar zakona” 23.35 Serija: “Čarobni grad” 01.15 Film: “Paranormalna aktivnost 3” ARENA SPORT 1

+15.00 -Fudbal, Borusija Dortmund TV -17.00 -Dnevne vesti: Mal Meninga -17.30 -Košarka, pregled ABA lige -18.00 -Fudbal: Bredford Siti - Arsenal -20.00 -Odbojka: Crvena zvezda - Trentino, prenos -22.00 -Fudbal: Atletiko Madrid Hetafe, španski kup SPORT KLUB

12.30 -Fudbal: Rijinsburgse Bojs - PSV -14.15 -NBA lajv -14.20 -Pregled ruske lige -15.00 -Fudbal: Lacio - Sijena -17.00 -Na današnji dan -17.10 -Sedmica pred

vama -17.30 -Fudbal: Udineze - Fiorentina, prenos -19.30 -Fudbal mondijal magazin -20.00 -Pregled Championshipa -20.30 -Vesti Premijer lige -20.40 -Na današnji dan -20.45 -NBA lajv -21.00 -Fudbal: Napoli - Bolonja, prenos FOX LIFE

13.35 Tori i Din - venčanja iz bajki 14.30 Porodično blago Džina Simonsa 15.30 Serija: “Superzvezde plesa” 16.25 Serija. “Škola za parove” 16.55 Serija: “Razvedeni Gari” 17.25 Serija: “Melisa i Džoi” 17.55 Serija: “Nova devojka” 18.25 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 18.55 Serija: “Seks i grad” 19.55 Serija: “Uvod u anatomiju” 20.55 Serija: “Jednom davno” 21.55 Serija: “Seks i grad” 22.55 Serija: “Šapat duhova” FOX CRIME

13.10 Serija: “Mesto zločina Pariz” 14.10 Serija: “Smrt u raju” 15.10 Serija: “Luter” 16.15 Serija: “Pisac i detektiv” 17.10 Serija: “Monk” 18.05 Serija: “Frikovi” 19.00 Serija: “Red i zakon” 19.55 Serija: “Novi stari slučajevi” 20.55 Serija: “Inspektor Montalbano”

BIOSKOP CINEPLEXX Hobit 3D 14:30; 15:50; 19:00; 20:00; 21:00; 22:10;Hobit 2D 17:50; Pijev život 3D 20:20; Sveti motori Čet, pet, pon: 22:30, Uto, sri: 22:50; Posljednja straža Čet, pet, pon, sub, ned: 20:20, Uto, sri: 17:30; Pet legendi Radni dani: 16:00; 18:00; Savršen plan Radni dani: 20:10; Zamka Čet, pet, pon, ned: 17:30; 21:50, Uto, sri: 21:50; Djeda Mraz je pao na zemlju Radni dani: 15:30; Sumrak saga: Praskozorje 2 Radni dani i ned: 15:20; 19:40; Smrt čovjeka na Balkanu 18:20; Skyfall 17:40; 22:20; Hotel Transilvanija Radni dani: 16:20; Ledeno doba 4 3D 14:40; 16:30 POZORIŠTE CNP - Prosidba i medvjed u jednom činu 20.00