Izdanje 29-30. decembar 2012.

30 0. €

Od 31. decembra

više od 100 nagrada SUBOTA I NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012. BROJ 427/ GODINA II

BUDVANSKA RIVIJERA I OPŠTINA NEUSAGLAŠENI OKO 2,4 MILIONA

Madona pomutila račune u Budvi ●3

Opština: Rivijeri smo dužni 2,400.000 eura

Budvanska rivijera: Opština nam nije dužna ANALIZA PREDSJEDNIČKI IZBORI

Ustav ili politika pitanje je sada

Miraš Dušević

V

eć skoro godinu dilema na crnogorskoj javnoj sceni je da li predsjednik države Filip Vujanović ima pravo ponovo se kandidovati za ovu visoku državnu funkciju. Javnost se uglavnom opredjeljuje prema političkom profilu predsjednika i kao argumentacija dominiraju pitanja koja nijesu opredjeljujuća (državni simboli, sopstvena pripadnost nekoj od političkih partija, personalna kombinatorika nosilaca državnih funkcija itd.), a ne ustavna dozvoljenost eventualne treće kandidature aktuelnog predsjednika. Odgovor je jedino u Ustavu i zakonu za njegovo sprovođenje. Ustav Crne Gore u čl. 97 precizno utvrđuje da “isto lice može biti predsjednik Crne Gore najviše dva puta”. Sam Vujanović je juče najavio da će DPS u prvoj polovini januara saopštiti predsjedničkog kandidata. Na pitanje da li će kraj naredne godine dočekati kao predsjednik, on je rekao da treba sačekati šta će DPS da učini u svojoj proceduri “koja je ozbiljna i odgovorna”.

Strana 4-5.

Sa sinoćnjeg privođenja Siniše Stojkovića

UHAPŠEN SINIŠA STOJKOVIĆ, ŠEF KRIMINALISTIKE U BUDVI

Šef kriminalistike pokušao da utiče na Osnovnog tužioca

● 12

INTERVJU PREDRAG BOŠKOVIĆ

U penziju što stariji da bi sistem bio održiv ● 11

SAFETA MALEZIĆ

Muž je rekao djeci da sam mrtva

● 19

2

Tema dana

●NEZVANIČNO Da mi je da nagovorim ovog Ćakija da uzme našu člansku kartu, ali da ja budem i dalje predsjednik.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 12. 2012

E šta mi je sve ovo trebalo, ne znam ni ja. Bolje da sam igrao tenis po Rimu nego da se petljam sa ovima.

Ajde momci, dogovorite se ko je glavni, pa da radimo nešto.

Znam dobro šta razmišljate obojica i znam da ste se prešli i jedan i drugi.

● SADRŽAJ KRIZA

Neke osobe ulaze u površne i kratkotrajne veze, neobavezne šeme ili kombinacije kako bi izbjegle neprijatna osjećanja.

Tu je takođe i strah od konflikta, koji može nastati ako se osoba veže previše za nekog. Svaka fobija je iracionalan strah. Strahu od vezivanja su podjednako skloni i muškarci i žene. Osobe koje imaju ovaj problem često mijenjaju partnere. Takođe, čim osjete da može doći do vezivanja, one raskidaju, a sklonije su seksualnim avanturama.

SJEĆANJA

Doček Nove uz govor druga Tita Nova godina bila je jedan od najznačajnih praznika u bivšoj Jugoslaviji. Tako je i u Kolašinu pretpraznična euforija počinjala već 15. decembra. Prodavnice su posljednjeg dana stare godine radile do tri sata, čekao se red za vrući hljeb, domaćice su žurile da naprave kolače, stignu kod frizera...

● 37

Radije u zatvor nego da plate i stotinu eura ● 14-15 KOLAŠIN

Mini centrale kao fatamorgana ● 18 BAR ĐACI

Mrkojevići jedini plaćaju prevoz ● 21

● 38-39

AMBASADORKA SAD SJU K. BRAUN

Godina uspješnog partnerstva Meteo

Ruke su njegov rendgen U Crnoj Gori je malo onih koji nijesu čuli za Nikolu Berišaja iz Tuzi, penzionisanog učitelja, koji brže od najsavremenijeg rendgena registruje povredu, a prsti za nekoliko minuta rješavaju problem.

Iščašenja zglobova šake, koljena, lakta ili ramena, namještanje kostiju, uganuća, izazovi su pred kojima se naš sagovornik nalazi punih pet decenija, a Berišaji već 117 godina pomažu drugima.

● 16-17

● 36

Marselj i Košice spremni za titulu prijestonica kulture● 35

SUBOTA, 29.12.2012 .

NEDJELJA, 30.12.2012.

Na sjeveru pretežno oblačno i hladno sa slabim snijegom, na jugu pretežno sunčano i vjetrovito. Duvaće jak lokalno na udare i vrlo jak sjeverni vjetar koji će u drugom dijelu dana slabiti.

07:10 16:20

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Pretežno sunačno tokom dana toplije a ujutru na sjeveru sa jakim mrazem.

More talasasto na otvorenom uzburkano. Vjetar umjeren do jak ujutru i prije podne na udare i vrlo jak, sjevernih smjerova.

7 8 9 8 7 -2 -3 -5 -2 -1

13 13 14 15 15 4 0 -3 1 3

07:11 16:21

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

NIKOLA BERIŠAJ

POVRATAK STAROG ŠARMA

● 22

JADRAN:

Maglovito, ali sunčano jutro u Kolašinu idealno je za ljubitelje bijelih sportova. Mraz štipa obraze i svježina jutra nas tjera da se nakon slatkog sna brzo otrijeznimo.

Plan nam je da dan provedemo na jednoj od najljepših planina - Bjelasici, među skijašima.

Da osjetimo što ih to vuče da cijeli dan provedu na skijama.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

0 5 4 5 3 -5 -4 -8 -9 -4

15 16 17 17 16 11 10 6 5 9

JADRAN:

More mirno do malo talasasto.

Vjetar uglavnom slab istočnih smjerova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 28. i 29. 12. 2012

ŠTO SE GRBO RODI VRIJEME NE ISPRAVI

Madona pomutila račune

Opština Budva tvrdi da ima dug prema Budvanskoj rivijeri, dok iz te firme kažu da joj ništa ne duguju

3

EDITORIJAL Odlazak godine Zmaja ŽELJKO VUKMIROVIĆ

urednik

Novak Uskoković

K

oncert pop zvijezde Madone još nije finansijski zaključen. Opština Budva saopštila je da je trenutni dug firme Tob CO, koja je organizovala koncert, prema Budvanskoj rivijeri oko 2,5 miliona eura. Iz Budvanske rivijere, međutim, suprotan odgovor. Kažu da im Opština Budva ne duguje ništa za taj koncert. Argument Opštine je budžet gdje je ta obaveza navedena, a Budvanske rivijere dokumentacija. Vrlo čudno da dužnik zna da ima dug, a onaj kojem se duguje ne priznaje da ima potraživanja za koncert.

Prošlo je četiri godine od koncerta pop dive Madone na Jazu, ali finansijski taj spektakl još nije zaključen, tvrde u Opštini Budva.

Prema budžetu za ovu godinu, dug kompanije TOB Co, koja je u vlasništvu budvanske opštine, iznosi između 2,4 i 2,5 miliona eura. Kako je za Dnevne novine saopšteno iz opštine Budva, planirano je da u narednoj godini bude izmireno 1,4 miliona eura. To znači da će se dio obaveza firme Tob Co koja je u 100 odsto vlasništva opštine Budva biti prenijeto u 2014. godinu, tako kaže budžet lokalne uprave koji je nedavno usvojen.

Međutim, sa druge strane, suprotan odgovor. Iz Budvanske rivijere su za Dnevne novine odgovorili: “Prema knjigovodstvenoj evidenciji na dan 28.12.2012, a po osnovu Sporazuma i Ugovora sačinjenog između Turističke organizacije Opštine Budva- TOB CO-a, Hotelske grupe Budvanska rivijera i Opštine Budva, Hotelska grupa Budvanska rivijera nema potraživanja prema Opštini Budva za organizaciju Madoninog koncerta”, tvrde u Budvanskoj rivijeri.

Dnevne novine su, da bismo izbjegli neprecizna tumačenja, tražili objašnjenja od nadležnih. Izvršni direktor Budvanske rivijere Vule Tomašević je u telefonskom

razgovoru potvrdio da nema duga za Madonin koncert. Tomašević je ponudio i dokumentaciju na provjeru.

Iz opštine Budva je stiglo objašnjenje da je dug Tob CO. naveden u budžetu za narednu godinu. Potpuno konfuzna situacija. Nije jasno kako lokalna samouprava zna da ima dug, a da to ne zna Budvanska rivijera. Isto tako, vrlo je čudno da to do sada nije dogovoreno, s obzirom na to da su na vodećim mjestima u opštini i Budvanskoj rivijeri partijski saradnici i bliski prijatleji. Problematično je, takođe, ukoliko dug postoji, kako se to odražava na poslovanje Budvanske rivijere, pošto iznos od 2,4 miliona nije mali i može biti upotrijebljen za određena ulaganja.

Nego po onoj staroj “što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi” možda najbolje objašnjava cijeli taj aranžman.

Dva mjeseca nakon koncerta, 4. decembra 2008. godine, TOB CO, HTP Budvanska rivijera. Turistička organizacija Opštine Budva i Opština Budva sklopile su sporazum kojim je dogovoreno da će HTP Budvanska rivijera otplatiti dug koji je TOB Co. imao po osnovu kredita u Prvoj banci. Budvanska rivijera je to učinila odmah, ali nije uspjela da naplati dug od Opštine Budva, iako su neke najave bile da će to biti rea-

Tomašević

Rađenović

Država dala 500.000 eura Iz Vlade su krajem maja saopštili da su za taj koncert platili pola miliona eura.

“Ono što znam jeste da je tada NTO u saradnji sa Turističkom organizacijom Budva predložila da se kao podrška organizacije koncetra opredijeli 500.000 eura i tada je Vlada to uradila, uži kabinet se saglasio i Vlada je to uradila kao podršku jedan od najznačajnijih jer ako se posjetimo to je bio najznačajniji događaj tog ljeta”, kazao je tadašnji premijer Igor Lukšić. lizovano do marta ove godine.

Specifičnost Madoninog koncerta je ta što je ona jedino te godine u regionu gostovala u Budvi. Njena turneja pod nazivom “Sticky & Sweet”

bila je među pet najuspješnijih te godine u svijetu. Zvanično, koncert su organizovali Opština Budva, Nacionalna turistička organizacija i Turistička organizacija Budve (TOB).

PROFIL JELISAVETA SEKA SABLJIĆ

Na sceni, ali ne i na crvenom tepihu “Plivačice moja, napravićemo čudo”, kaže Bora Todorović Jelisaveti Seki Sabljić u kultnom filmu “Maratonci trče počasni krug”, u kom Seka igra pijanisticu Kristinu koja se upoznaje sa jednim novim čudom - filmom. To je jedna od onih filmskih replika koje glumci prenesu u stvaran život. Seka Sabljić je za tu ulogu dobila Zlatnu arenu na onom velikom festivalu bivše Jugoslavije. Samo je niko nije zvao da je i primi. Decenijama je na sceni, ali kako sama kaže, nikada na crvenom tepihu. Tamo joj nije mjesto, “jer je uvijek išla za likom,

a ne za slavom”. Prepoznata je najviše po žanru u kom je užasno teško opstati – komediji, a zbog toga je vole milioni. Iako to nije tražila. Pošlo joj je za rukom da osvoji publiku i u teatru i u biskopu, kao i one što sjede ispred malih ekrana.

Ima taj jedinstven dar da vam izmami osmijeh čim je vidite.

“Daj Bože samo da u životu svake večeri budem na sceni. Ništa mi drugo ne treba, samo da budem na sceni”, napisala je u dnevniku kao djevojčica, a obznanila u monografiji koja je izašla ove godine, pošto je dobila jedno od najznačajnijih glumačkih priznanja za životno djelo na prostoru bivše Jugoslavije “Dobričin prsten”.

Pretpraznični dani oduvijek su bili dani jurnjave, dani klanja i skičanja, velikog spremanja, dani kozmetičarki i feniranja, dani nabavke i papirića na kojima je pisalo sve što treba iz prodavnice, dani rijetkog masakra novčanika.

Nego, nije mi do novčanika. On i ja se oduvijek lijepo razilazimo i nikakvih nesuglasica nemamo. Niti on računa na mene, niti ja na njega.

Ono što kvari cijelu priču je godišnje svođenje računa.

Top deset, Četiri vjenčanja i sahrana, Pet lakih komada, Sedam veličanstvenih, Devet i po nedjelja, Dvanaest žigosanih. I sve to u terminu od 48 sati prije isteka vremena. Sve ističe. Još samo da se brojke saberu. Ili oduzmu. Šta smo dužni, šta smo krivi.

Početkom 2012. godine smo saznali da najniži lični dohodak u Crnoj Gori iznosi 179 eura. Onda smo saznali da je to godina Zmaja. Nakon toga, saznali smo da, osim vode, i snijeg može da stigne do grla. Onda smo mislili o tome kako da se toga riješimo. Onda nam je Bog dao malo sunca. A onda je Bog dao drugima da nam skidaju sa računa. Do ljeta smo se vozili na ler, kada smo se sjetili da uopšte ne bi bilo loše da bude malo izbora. Onda smo oko toga pravili kalkulacije, za koje će se tek kasnije ispostaviti da su sve od reda bile tačne. Onda je stvarno došlo ljeto, a mi ukapirali da nijesmo ništa posebno i da je mnogo pametnije da statistički opravdamo turističku sezonu. Onda su s jeseni bili izbori. Ono što je izabrano ličilo je na rokadu. I brzo se konsolidovalo. Liše Nikšića.Onda je ustanovljeno da je od onog Nikšića ostao bakšiš za sljedeću godinu. A onda nam je u finišu zapalo zamrzavanje penzija, smanjenje zarada, oporezivanje prosječnog ličnog dohotka i smanjenje broja zaposlenih.

Kao da je juriš. A i meni je zapalo da ispišem urednički stav. Taman da se prisjetim Bilija Pitona i onog kad mu prigovore šta je ovo, ilovača Bili? A Bili samo kruto odgovori.

Posao je takav, ni ja ga ne volim.”

E pa, zaista ne volim da podsjetim ljude kako im je od preživljene godine Zmaja u izboru ono malo eura, ono nešto skidanja sa računa, nešto mazanja očiju, izbora bez naročitog izbora i nekoliko lopovluka, uz uobičajenu ponudu javašluka. Ali kako mi to sa podsjećanjem na filmove baš nešto ide u pisanju ovog teksta, onaj najbolji, “Ko to tamo peva”, ne mogu da zaobiđem.

“Voleo bih majko mila da sve ovo samo snevam.”

EPILOG

IN televizija u etar, radnici na ledinu? kazali, imaju i dodatni problem jer ne mogu da preuzmu svoje radne knjižice, koje su bukvalno ostale zarobljene u prostorijama te medijske kuće.

“Iako smo se u nekoliko navrata obraćali menadžmentu televizije kako bi nam bile vraćene makar radne knjižice, nijesmo dobili nikakav konkretan odgovor. Ne znamo više šta da radimo, osim što čekamo da se ova agonija završi”, kazao je on.

Inače, privremena zabrana rada televizije, kako je ranije saopštila inspekcija, trajaće do otklanjanja nepravilnosti od strane poslodavca, odnosno do izvršenja obaveza prema sadašnjim i bivšim zaposlenima, kao i državi.

B.B.

HIT NEDJELJE

Podgorička Televizija IN, koju je inspekcija rada zapečatila krajem oktobra, najvjerovatnije će ubrzo početi da emituje program, nezvanično saznaju Dnevne novine. Naime, iako je televizija zatvorena zbog dugovanja prema zaposlenima i državi, kako sada stvari stoje, vlasnicima televizije će biti omogućeno da puste program u etar nakon što plate dugovanja prema državi, ali ne i radnicima. “Čuli smo da su dobili dozvolu za rad i da će inspekciji platiti sve što duguju, a da će radnici ponovo ostati kratkih rukava. To bi zaista bio sraman potez”, kazao je jedan od radnika te medijske kuće.

Zaposleni u Televiziji IN, kako su nam

Notebook tako se to zove Nebojša Radojičić, gradonačelnik Nikšića

“Evo jedan mali poklon smo ti pripremili, kako se to sad zove, ja ne znam...”

4

Aktuelno

ĐUKANOVIĆ

ª Vučićev modelº neprimjenjiv Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović rekao je, gostujući u emisiji “Živa istina” na TV Atlas, da u Cnoj Gori nema sličnih slučajeva poput slučaja “Mišković” u Srbiji. Šef DPS-a je, na pitanje zbog čega se “Vučićev model” ne primjenjuje u Crnoj Gori, odgovorio da je takav model neprimjenjiv, dodajući da ne gleda blagonaklono na ljude koji se idolopoklonički odnose prema Beogradu, pa čak i Briselu.

“Mi treba da se okrenemo nama. Mi nemamo slične primjere ovdje. Da li znate nekog biznismena u Crnoj Gori koji je imao uticaj kao Mišković u Srbiji. Jako se uzdam na ono što se radi u Crnoj Gori kroz aktivnosti Vlade i parlamenta i kroz reformu sudske vlasti gdje su napravljeni ozbiljni pomaci. Treba da stvorimo sve pretpostavke za otvaranje poglavlja 23 i 24. Tome treba davati dnevnopolitički pristup.

Svi smo pod uticajem politikantskog pristupa gdje se kreiranjem afera umanjuju rezultati koje je država Crne Gora napravila u ovoj oblasti”, kazao je on. Đukanović je poručio da se nada da će nadležni organi istražiti veze između Miškovića i pojedinih crnogorskih političara za koje je, kako je objasnio, nekadašnji direktor C marketa Slobodan Radulović posvjedočio da su finansirani od najbogatijeg Srbina.

Kada su u pitanju ekonomska zbivanja, šef izvršne vlasti je naveo da su pored turskog Toščelika i njemačkog HGL-a, ponudu za KAP poslali i aktuelni vlasnici podgoričke kompanije, ruska N-plus grupa. Novi-stari premijer je poručio da će ponuda Rusa biti razmatrana uz dopunske garancije.

“Razmatramo ponudu koju je Toščelik dao paralelno sa drugim ponudama. Još nemamo finalizovanu ponudu komapanije HGL. Pojavljuje se sada i treća ponuda, sadašnjih partnera iz N-plus grupe. Razmatraćemo sve tri ponude, sa upozorenjem da postojeći partner u realizaciji dosadašnejg partnerstva nije pružio dovoljno razloga za povjerenje i zbog toga će se u raz-

matranju njegove ponude tražiti i podrazumijevati neke dopunske garancije koje više neće biti u zoni partnerskog povjerenja”, rekao je šef DPS-a.

Na pitanje kako će se riješiti pitanje snabdijevanja struje najvećem potrošaču, a u svijetlu najave EPCG da će kroz mjesec dana prestati da isporučuje električnu energiju, Đukanović je odgovorio da se uzda da će se to pitanje riješiti bez arbitraže Vlade.

Osvrnuvši se na “stezanje kaiša” koje Vlada planira da sprovede tokom naredne godine, šef izvršne vlasti je podvukao da će se kroz “fiskalno prilagođavanje” uštedjeti oko 30 miliona eura dok se, kada su u pitanju uštede u regulatornim agencijama, očekuje od četiri do pet miliona eura.

On je naveo i da se privremenim kriznim porezom na plate, od kojeg se očekuje oko 15 miliona eura ušteda, vodilo računa o socijalno najugroženijima. Krizni porez koji predviđa 12 odsto na sve zarade čiji bruto iznos prelazi 400 eura, po njegovim riječima bolje je rješenje od povećanja PDV-a.

“Taj teret kriznog poreza podnose svi zaposleni, svi oni koji bi morali pokazati razumijevanje za probleme ekonomije, koji su nastali zahvaljujući krizi koja traje šest godina. Dugo smo razmišljali o tome da li je neophodno posegnuti za tom mjerom, imajući u vidu istrajnost Vlade da ne povećava poreze. U ovo trenutku nijesmo imali izbora jer je deficit ozbiljan kao i potreba za zaduživanjem. Odabrali smo najmanje tešku mjeru, nijesmo odabrali da podignemno PDV, što bi pogodilo sve potrošače, a imali bismo rast inflacije”, naveo je on.

V.K.

PREDSJEDNIČKI IZBORI

DF danas odlučuje o Lekićevoj kandidaturi Prošireni sastav Predsjedništva Demokratskog fronta donijeće danas konačnu odluku o kandidaturi lidera DF-a Miodraga Lekića na predsjedničkim izborima, poručio je funkcioner tog političkog saveza Goran Danilović.

On je juče nakon radne sjednice užeg Predsjedništva Fronta kazao da je donesena kratka platforma o kojoj će se danas izjasniti glavni organ DF-a na kojoj će prisutvovati svi konstituenti. Drugi čovjek Nove je rekao da neće biti iznenađenja te da će znatiželja javnosti danas tokom dana biti zadovoljena.

“Prosto logikom stvari i poštujući principe, mislimo da o tome treba da odluči Predsjedništvo u proširenom sastavu, i tako će se i dogoditi”, naveo je Danilović. Član Predsjedništva DF-a je, na pitanje da li je izvjesno da će Lekić biti predsjednički kandidat, odgovorio da mu se čini da nema dileme da će biti tako, podsjetivši da su konstituente Fronta još prije godinu kada su se okupi-

li saopštili da će profesor na Luis Univerzitetu biti njihov nosilac liste i predsjednički kandidat.

“U međuvremenu, možda se učini dobro rješenje i drugima da podrže Lekića, pa ćemo izaći u susret svima. U svakom slučaju, ubijeđen sam da će to biti jedinstven predlog”, kazao je Danilović.

On je na pitanje novinara da li će Front pozvati ostale opozicione političke subjekte da podrže kandidaturu njihovog lidera, poručio da odluku o tome treba prepustiti Predsjedništvu.

“Ipak ćemo prepustiti ljudima, pa i našem predsjedničkom kandidatu koji je nestranačka ličnost, a lider je DF-a, da zajednički sjutra donesemo tu odluku”, rekao je on, dodajući da DF ne interesuje šta će drugi odlučiti niti ko će biti kandidat DPS-a.

On je ocijenio da DF ni izbliza nije završio posao, te da će tek biti zadovoljni onog trenutka kada Lekić postane predsjednik Crne Gore.

V.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 12. 2012.

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Filipu fali ustavna treća sreća U analizi za DN, dr Branislav Radulović objašnjava zašto predsjednik Vujanović nema pravo na treći mandat

MIraš Dušević

U

Crnoj Gori, već skoro godinu, na javnoj sceni je dilema da li predsjednikdržave Filip Vujanović ima pravo ponovo se kandidovati za ovu visoku državnu funkciju. Javnost se uglavnom opredjeljuje prema političkom profilu predsjednika i kao argumentacija dominiraju pitanja koja nijesu opredjeljujuća (državni simboli, sopstvena pripadnost nekoj od političkih partija, personalna kombinatorika nosilaca državnih funkcija itd.), a ne ustavna dozvoljenost eventualne treće kandidature aktuelnog predsjednika.

Isticanje da je predsjednik države najpopularnija ličnost, da potiče iz ugledne pravne porodice, da je političar izuzetnog iskustva, dobar čovjek i slično argumenti su koji nemaju odlučujući uticaj na dobijanje pravilnog odgovora na postavljenu dilemu. Odgovor je jedino u Ustavu i zakonu za njegovo sprovođenje. Ustav Crne Gore u čl. 97 precizno utvrđuje da “isto lice može biti predsjednik Crne Gore najviše dva puta”. Citirana norma bi bila sasvim dovoljna da riješi dilemu da ne postoji činjenica da je predsjednik države svoj prvi mandat počeo kao predsjednik Republike (članice složene države) i to prije usvajanja Ustava iz 2007. godine, navodi u analizi za Dnevne novine dr Branislav Radulović.

On napominje kako pojedini autori u prilog prava na treći mandat prave analogiju sa Srbijom i činjenicom da se Boris Tadić treći put kandidovao za mjesto predsjednika države, te da je ustavna norma koja tretira pitanje mandata istovjetna u crnogorskom i u srpskom ustavu, te da su obojica svoj prvi mandat počeli prije sticanja državne nezavisnosti. Radulović kaže da navedena argumentacija nepobitno stoji, ali napominje da njeni zastupnici prave mali, ali vrlo važan previd.

“Nesporno je da su ustavne norme u Srbiji i Crnoj Gori kada je u pitanju man-

dat predsjednika države istovjetne, kao i da je istovjetna situacija sa prvim mandatom Tadića i crnogorskog predsjednika. Međutim, nije istovjetna pravna situacija kada su u pitanju ustavni zakoni za sprovođenje Ustava. U ustavnom zakonu za sprovođenje Ustava Republike Srbije u članu 18 pod nazivom “Mandat predsjednika Republike” eksplicite stoji: “Izbor predsednika Republike iz člana 3. stav 2. ovog zakona smatraće se prvim izborom u smislu člana 116 stav 3 Ustava”. Za razliku od srpskog Ustavnog zakona naš ustavni zakon nema ovakvu normu, već ima član 2 koji integralno glasi: “Organi vlasti u Crnoj Gori i drugi državni organi, organizacije i službe i organi lokalne samouprave nastavljaju sa radom do isteka vremena na koje su birani, u okviru prava i dužnosti utvrđenih Ustavom, ako ovim zakonom nije drukčije određeno”, pojašnjava Radulović pravnu regulativu.

Dakle, kaže naš sagovornik, za razliku od srpskog ustavopisca koji je ustavnim zakonom u članu 3 ograničio mandate i naložio održavanje izbora za narodne poslanike i predsjednika Republike i za to utvrdio rok, crnogorski ustavopisac je produžio mandate nosiocima vlasti do isteka mandata. Pritom nije, poput srbijanskog ustavopisca, propisao da se “izbor predsjednika države ima smatrati prvim izborom”. U narodu postoji misao koja glasi:”zvanje i znanje obavezuju”. Predsjednik crnogorske države ima istaknuto zvanje i nesporno pravničko znanje. Činjenica da se na pitanje da li ima pravo na novi – treći mandat ne izjašnjava i saopštava “da ima svoje tumačenje” jeste legitiman pristup ovom problemu, ali ...

TARZAN MILOŠEVIĆ

DPS će poštovati sporazum Nakon što je Liberalna partija najavila da će istupiti iz vlasti ukoliko do polovine januara ne počne realizacija koаlicionog sporаzumа, koji je potpisan uoči pаrlаmentаrnih izborа, politički direktor Demokratske partije socijalista Tarzan Milošević kaže da do toga neće doći.

“DPS je uvijek poštovala koalicione sporazume, tako će biti i u vezi sa koalicionim sporazumom Liberalne partije i sa ostalim par-

tijama koje učestvuju u vlasti na nivou Vlade i na nivou Crne Gore.

Siguran sam da i Liberalna partija razumije da su potrebne određene zakonske procedure i da te zakonske procedure moramo svi zajedno da prođemo. Nakon završetka mislim da će dogovor biti poštovan do kraja i da će i poslije toga i Liberalna partija biti zadovoljna i da nema nijednog razloga za raskidanje koalicije”. M.D.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

23.12. 1990. drugi krug Kandidati Mr Momir Bulatović (SK CG) Dr Ljubiša Stanković (SRSJ)

UKUpno 203616 56990

oDrEđEN DatuM

% 76.1 21.3

10.1.1993. drugi krug Kandidati Mr M. Bulatović Dr B. Kostić

UKUpno 123183 68296

% 42.8 23.7

19.10.1997. drugi krug Kandidati Milo Đukanović Momir Bulatović

UKUpno 174745 169257

% / /

11.5.2003. drugi krug Kandidati Filip Vujanović Miodrag Živković

UKUpno / /

% 64.34 31.4

6.4.2008. PrVi krug Kandidati Nebojša Medojević Andrija Mandić Srđan Milić Filip Vujanović Sa tako važne adrese, kao što je funkcija predsjednika države, odgovor bi trebalo da bude određeniji, jer nije za vjerovati da navedene pravne činjenice nijesu poznate, kao što nije za vjerovati da ih tako iskusan pravnik, a g. Vujanović to nesporno jeste, ne zna tumačiti.

U konačnom bilo bi jako loše ako bi ova “pravna dilema” ostala i dalje dilema ili bi odgovor na nju dali glavni odbori političkih organizacija. Kako nije očekivati da Ustavni sud prejudiciono riješi ovo pitanje, ka putu traženja odgovora neka posluži sljedeća priča iz crnogorske istorije.

U ustavnim sistemima, kao što je to slučaj sa Crnom Gorom, ovlašćenja predsjednika države su prilično limitirana u odnosu na ovlašćenja nosioca izvršne vlasti. Međutim, ova državna funkcija je izuzetno važna kao stabilizator sistema, posebno u onim parlamentarnim demokratijama gdje su česti izbori i smjene vlada. Kako autoritet predsjednika države primarno potiče iz činjenice da je to državna funkcija čijeg nosioca građani biraju nepo-

UKUpno 54,874 64,473 39,316 171,118

% 16.64% 19.55% 11.92% 51.89%

sredno i da kod ove državne pozicije postoji ustavno ograničenje u pogledu broja mandata, trebalo bi ovu funkciju štititi od eventualnih kompromitacija koje bi mogle nastati kao posljedica “širokih pravnih tumačenja”.

Dnevne novine će se ovom temom baviti i u narednom periodu.

Gospodar i domaćin Priča glasi: Dolazi kralj Nikola u jedno crnogorsko selo i nakon zdravice domaćina upita zašto ga nijesu dočekala zvona sa mjesne crkve. Domaćin, pomalo zatečen pitanjem, odgovori da za to ima najmanje deset razloga. “Reci mi prvi”, reče Gospodar. “Nemamo zvono”, odgovori domaćin. “E pa kad je tako, ostale razloge mi ne moraš navoditi”, odbrusi crnogorski suveren. Stoga, u prilog ovoj priči, dalo bi se zaključiti da za treći mandat aktuelnog predsjednika nedostaje - zvono (pravni ustavni osnov).

Stav DPS početkom godine

Demokratska partija socijalista (DPS) u prvoj polovini januara saopštiće predsjedničkog kandidata, rekao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

On je na pitanje da li će kraj naredne godine dočekati kao predsjednik Crne Gore, rekao da treba sačekati šta će DPS da učini u svojoj proceduri “koja je ozbiljna i odgovorna”.

“Vjerujem da će naredna godina u svojoj prvoj polovini imati stav DPS-a i meni olakšati odgovore na takva pitanja kojoj je značajno bila posvećena moja komunikacija sa medijima”, kazao je Vujanović na prijemu u Vili “Gorica”.

On je zahvalio predstavnicima medije sa kojima je, kako je rekao, imao krajnje korektan odnos u ovoj godini.

“Vjerujem da sam uzvratio svojim odnosom odgovarajući na pitanja koja su, priprodno, bila predmet interesovanja javnosti”, rekao je Vujanović.

Lideri regiona treba, kako je naveo, da grade prisnu saradnju.

“Treba da da afirmišemo svaku državu pojedinačno, ali i region kao cjelinu”, poručio je Vujanović.

On se nada da će predsjednici Srbije i Kosova, Tomislav Nikolić i Atifete Jahjaga jačati saradnju.

“Pozicija Srbije je jako važna u regionu i siguran sdam da je Nikolić porivržen izgradnji dobrih odnosa”, zaključio je Vujanović.

Izbori u Nikšiću 9. marta

Danilović smatra da je raspisivanjem izbora Vujanoviću validan glas Đurovića Predsjednik države Filip Vujanović raspisao je lokalne izbore u Nikšiću za 9. mart naredne godine. Iz Vujanovićevog kabineta saopšteno je da rokovi za sprovođenje izbornih radnji počinju danas, a izborne liste se mogu podnositi od 17. januara do 12. februara.

Navodi se da pravo na medijsko praćenje u predizbornoj kampanji počinje od dana potvrđivanja izbornih lista učesnika predizborne kampanje, a prestaje 7. marta u ponoć.

“Odluka o raspisivanju izbora stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u Službenom listu Crne Gore”, navodi se u saopštenju. Član Predsjedništva DF-a Goran danilović kazao je u izjavi za DN da je raspisivanjem izbora u Nikšiću za predsjednika Crne Gore validan glas Draga Đurovića koji je pod istragom Tužilaštva zbog sumnje u političku korupciju. On je kazao da je ovim činom predsjednik Vujanović uvažio volju Draga đurovića i tako ga una-

prijed abolirao odgovornosti, pošto je i u međuvremenu stigla prijava da je falsifikovao diplomu.

Nikšićki parlament u četvrtak je sebi skratio mandat, čime su se stvorili zakonski uslovi da Vujanović raspiše izbore u tom gradu.

M.D.-V.K.

Raspisivanje izbora je legalizacija političke korupcije na najvišem državnom nivou, od strane predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića.

Pozitivna Crna Gora još jednom podsjeća da se u Nikšiću desio klasični primjer političke korupcije i mijenjanje izborne volje građana na nedemokratski način od strane DPS-a.

Ovim je, poručuju iz Pozitivne, predsjednik Vujanović, koji bi trebalo da bude predsjednik svih građana, pokazao da ne poštuje instituciju demokratske volje građana.

Raspisivanjem izbora on je pokazao da radi isključivo u interesu onih koji su prekrojili izbornu volju građana, odnosno DPS-a, otimanjem mandata odbornika Pozitivnoj Crnoj Gori.

SNP-u mjesto sekretara DIK-a Administrativni odbor izabrao je Milisava Ćorića iz Socijalističke narodne partije za kandidata na mjesto sekretara Državne izborne komisije. Ostaje samo da se njegovo imenovanje verifikuje u Skupštini.

Za Ćorića je glasalo 10 članova odbora iz redova SNP-a, Pozitivne Crne Gore kao i iz stranaka vladajuće koalicije, protiv su blia tri člana odbora iz redova DF-a koji su glasali za svog kandidata Velja Čađenovića.

Aleksandar Damjanović iz SNP-a bio je zadovoljan odlukom. Naglasio je da mu je drago što se “ovo skupštinsko tijelo izborilio sa političkim i medijskim pritiskom i što je donijeta zakonska odluka”.

Na sjednici Odbora su izabrani kandidati za mjesto predsjednika i potpredsjednika DIK-a Ivan Kalezić i Slavka Maraš, oboje iz DPS-a. Administrativni odbor izabrao je i članove DIK-a.

Sjednica Administrativnog odbora, pola sata nakon početka oko 11.30 sati, prekinuta je zbog nemogućnosti dogovora između Socijalističke narodne partije i Nove srpske demokratije da bi bila nastavljana u 15 sati.

Prema stavu koji je Državna izborna komisija juče ujutru uputila Administrativnom odboru, na listi Demokratskog fronta, koja broji 20 poslanika, Novoj pripada devet mandata, Pokretu za promjene pet, dok su ostalih šest kandidata nestranačke ličnosti. Na osnovu tog mišljenja DIK-a, ispostavilo se da Nova i SNP imaju isti broj mandata – devet, što je samo produbilo dalje rasprave na početku današnje sjednice na relaciji SNP - Nova.

Bogdanović vrijeđa inteligenciju Cetinjana “Po njemu, danas bi Cetinje imalo i žičaru, i Filermosu u pećini i televizuju i vodu 24 sata dnevno i fabrike i tržnicu i nova radna mjesta, ali zbog tri predstavnika SDP u prethodnoj vlati ovo nije realizovano”, rekao je Gazivoda.

On je kazao da je nedopustivo da gradonačelnik potcjenjuje inteligenciju građana Cetinja, jer je ju-

Vujanović radi u interesu DPS-a

oDLuČENo

Poruka

Šef kluba odbornika cetinjskog SDP-a Ivan Gazivoda poručio je da gradonačelnik crnogorske prijestonice Aleksandar Bogdanović ko zna koji put krivicu za svoja nerealizovana obećanja svaljuje na predstavnike te stranke u prethodnoj lokalnoj upravi kada kod se nađe pred neumoljivom argumentacijom socijaldemokratskih odbornika.

5

če rekao “da je sve što je obećao ispunio ili ispunjava”.

“Očigledno je da su zaludu veliki novci (preko 100.000) koje je podijelio nezakonito svojim saradnicima ove godine probijajuću budžetsku stavku za 300 odsto, jer za realizaciju planiranih projekata očigledno nije sporna motivacija već nesposobnost”, poručio je Gazivoda. V.K.

Labudović podnio ostavku Izbor Ćorića za kandidata na mjesto sekretara DIK-a izazvao je revolt među članovima odbora iz redova Demokratskog fronta. Emilo Labudović iz Nove dao je ostavku na mjesto potpredsjednika Administrativnog odbra, dok je njegov stranački kolega milutin Đukanović rekao da je “odluka odbora skandalozna”.

Revolt Nove Raspravi je doprinio i predsjednik Administrativnog odbora radivoje nikčević koji je htio da se otkloni dilema da li je miodrag Lekić član Nove.

Predstavnik SNP-a aleksandar dmajanović ponovio je da je SNP najjača pojedinačna partija i da su nestranački kandidati Miodrag Lekić, Janko Vučinić i Jelisava Kalezić naknadno dodati listi Nove aneksom sporazuma. “Čak i da je Miodrag Lekić član Nove, bila bi primijenjena sudska praksa koja je već primijenjena u slučaju Podgorice kada je Novoj oduzeto mjesto sekretara jer su imali manje glasova po Dontovoj formuli”, rekao je Damjanović. Na to je član odbora iz redova Nove Emilo Labudović rekao da je aneks sporazuma nešto što je u potpunosti u skladu sa zakonom i napomenuo da “je DF sa 20 poslaničkih mandata fakticitet i da bi njima trebalo da pripadne mjesto sekretara DIK-a”.

IMENoVaNJE

Vladimir Savković novi član pregovaračke grupe Vlada je donijela rješenje o imenovanju dr Vladimira Savkovića, profesora na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore za člana pregovaračke grupe za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji EU, saopšteno je iz Vlade.

Savković će biti zadužen za poglavlja pregovora 3 - Pravo osni-

vanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 6 - Privredno pravo, 7 - Pravo intelektualne svojine i 20 - Preduzetništvo i industrijska politika. Ostali članovi pregovaračke grupe su Biljana Šćekić, Nikola Fabris, Svetlana Rajković, Anđelko Lojpur i pregovarač Aleksandar Andrija Pejović.

M.D.

Ekonomija

SUBOTA I NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

7

KREDITI

Na naplatu stiže 116 miliona eura

Crna Gora najviše duguje međunarodnim finansijskim institucijama i stranim bankama

RUDNIK UGLJA

Dobit minimalna, proizvodnja rekordna Uprkos rekordnoj proizvodnji, pljevaljski Rudnik uglja ove godine ostvariće najviše pola miliona eura dobiti, saopštilo je juče poslovodstvo kompanije. Glavni razlog što će rudari imati skromnu dobit je dvomjesečni zastoj TE Pljevlja, zbog remonta, što je ukupne prihode Rudnika smanjilo za preko 10 miliona eura.

“Nezahvalno je u ovom trenutku govoriti o finansijskim pokazateljima poslovanja, ali procjenjujemo da će Rudnik poslovati na nivou pozitivne nule ili sa najviše pola miliona eura dobiti”, kazao je finansijski direktor Dragan Mijatović.

Prema njegovim riječima,

Barbara Lekavski

Z

a Crnu Goru naredna godina neće biti optimistička budući da ukupan dug koji dolazi na naplatu iznosi 116,6 miliona eura, odnosno oko 10 odsto budžeta. Stranim bankama i međunarodnim finasnsijskim institucijama, država će morati da vrati 62,7 miliona eura, dok je za isplatu dugova na domaćem tržištu previđena isplata oko 24 miliona eura. Za otplatu obaveza iz prethodnog perioda predviđen iznos od 30,1 milion eura. Procjenjuje se da će za narednu godinu kamata za nova kreditna zaduženja iznositi oko tri miliona eura.

Otplata dugova u narednoj godini, za koju mnogi ekonomisti tvrde da će biti kritična i krizna, znatno će stanjiti budžet. Crna Gora će iz budžeta za isplatu dugova morati da izdvoji ukupno 116,6 miliona eura, odnosno deseti dio budžeta.

Skoro polovinu ukpnog duga, odnosno 62,7 miliona eura država u toku 2013. godine mora da vrati stranim kreditorima, dok planirana otplata glavnice rezidentima iznosi 23,8 miliona.

Budžetom za narednu godinu je previđena i otplata obaveza iz prethodnih godina u iznos od 30,1 milion eura, a odnosi se na rate stare devizne štednje. Među stranim kreditorima dominiraju strane banke i međunarodne finansijske institucije.

Obaveze prema Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD) po osnovu glavnice iznose 10,3 miliona eura i po osnovu kamate pet miliona eura, dok obaveze prema Pariskom klubu povjerilaca (koji čine države) iznose po osnovu glavnice 4,40 miliona eura i po osnovu kamate 3,53 miliona eura. Tu je još i pet miliona eura ko-

liko iznose ukupno glavnica i kamata duga prema Evropskoj investicionoj banci (EIB) i 5,2 miliona eura duga prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj. Obaveze prema Razvojnoj banci Savjeta Evrope po osnovu kamate iznose 0,10 miliona eura, a obaveze prema Evropskoj uniji po osnovu kamata 0,20 miliona eura.

“Ukupan dug prema Međunarodnom udruženju za razvoj (IDA), organku Svjetske banke, za glavnicu i kamatu iznosi 2,60 miliona eura”, previđa budžet za narednu godinu.

Pored dugova prema Međunarodnim finansijskim institucijama tokom sljedeće godine servisiraće se i krediti prema više država. Tako će država morati da izdvoji po osnovu glavnice osam miliona eura i po osnovu kamate 16,7 miliona za kredit kod švajcarske banke Credit svis i ukupno 5,8 miliona eura po osnovu glavnice i kamate za kredit kod češke Exim banke, 8, 3 miliona za kredit kod Erste banke, 1,38 miliona eura za mađarski kredit, 0,34 miliona za poljski kredit i 1,3 miliona za austrijski kredit. Obaveze prema kreditnoj agenciji za obnovu (KfW)

3

miliona eura procjenjuje se da će iznositi kamate za nova kreditna zaduženja za narednu godinu ukupno po osnovu glavnice i kamate iznose 5,8 miliona eura.

Osim navedenih obaveza, tokom naredne godine na naplatu dolazi i kamata po osnovu emisije euroobveznica u iznosu od 28,8 miliona eura.

“U toku 2013. godine planira se isplata obaveza po osnovu plaćanja kamata u iznosu od oko 5,8 miliona eura i glavnice rezidentima u iznosu od oko 23,8 miliona eura i servisiraće se obaveze po osnovu sljedećih ugovora između NLB Montenegrobanke i Opštine Budva u cilju izgradnje i opremanja osnovne škole u Budvi, Izvođački krediti Direkcije za saobraćaj, izgradnja puteva i zaobilaznica. Zatim, ugovor zaključen između Telekoma Podgorica i Vlade Crne Gore, ugovor zaključen između Erste banke i Ministarstva finansija, za završetak radova na izgradnji zgrade Uprave policije u Podgorici”, predviđeno je budžetom za narednu godinu.

BOKSITI

Novac prije Nove godine Rudari nakon sastanka sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem odustali od radikalizacije

Predstavnici samostalnog sindikata Rudnika boksita našli su kompromisno riješenje sa predstavnicima Vlade, pa novogodišnje i božićne praznike neće dočekati praznih džepova. Predstavnici Samostalnog sindikata sastali su se juče sa Predragom Stamatovićem i ministarom Vladimirom Kavari-

ćem i našli kompromisno rješenje za radnike.

“Uz pomoć Vlade uspjeli smo da naplatimo avans na rudu, naplaćeni su i radovi sa tunela Tifran tako da će se od naplaćenih potraživanja biti neko primanje pred praznike”, kazao je Nikola Žugić, jedan od sindikalaca koji je bio na sastanku u

Ministarstvu ekonomije. Rudari su početkom nedjelje zaprijetili da će ukoliko do petka u podne ne bude nađeno rješenje za isplatu, preduzeti mjere koje neći ići nikome u korist. Rudari su inače početkom oktobra primili platu za avgust, a za 24. januar je zakazano ročište za uvođenje stečaja.

I.J.

Sindikat nikšićkog Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Onogošt neće prihvatiti rješenje nadležnih da otpremnine radnicima budu po pet - šest hiljada eura, koje bi im bile isplaćene nakon prodaje imovine firme.

Predsjednica Sindikata Onogošta Zorka Niković kazala je agenciji Mina-biznis da bi takvu ponudu mogli razmatrati samo pod uslovom da otpremnine, povećane za zaostala primanja radnika iz stečajne mase, budu odmah isplaćene, a radne knjižice tek tada budu zaključene, umjesto 31. decembra, kako je predviđeno.

U Onogoštu je uposleno 82 radnika, kojima se iz stečajne mase duguje 11 plata sa doprinosima, dva regresa i topla obroka, jubilarne nagrade i razlike u platama iz 2010. godine.

preduzeće je ove godine izmirilo polovinu od oko 30 miliona eura duga za poreske obaveze i koncesije, a sa Vladom će pokušati da usaglasi reprogram preostalih obaveza kako bi u narednu godinu kompanija ušla što manje finansijski opterećena.

Mijatović je precizirao da sa decembarskom fakturom Rudnik od EPCG potražuje blizu deset miliona eura.

Pljevaljski rudari proizveli su ove godine oko 1,8 miliona tona uglja ili 12 odsto više od plana, a u okviru pripreme novih kopova uglja otkopano je i na odlagalište otpremljeno preko 5,8 miliona metara kubnih jalovine ili pet odsto preko plana. D.K.

Uveden stečaj Stečaj je uveden u nikšićku Koni konfekciju. Predsjednica Sindikata Milijana Novosel saopštila je da, prema njenim saznanjima, moguće je da prvo ročište bude već u ponedjeljak.

“Mi i dalje štrajkujemo. Nikakvo rješenje ne vidimo. Odlučili smo da sačekamo i ponedjeljak da vidimo šta će biti i da li će biti to rješenje o stečaju jer je baš tužno da smo mi morali štrajkom da dovedemo do ovoga,” kazala je Novovsel. Stanje kod šnajdera inače je jako loše, hitna pomoć više puta je reagovala, a i ne čudi to s obzirom na hladnu halu u kojoj se radnice nalaze od utorka.

I. J.

MONTENEGRO ERLAJNZ

Uspješnije poslovanje Poslovni rezultati nacionalne aviokompanija Montenegro erlajnz /Airlines/ u ovoj godini biće 60 odsto bolji nego prošle, zahvaljujući racionalizaciji saobraćaja, boljem iskorišavanju putničke kabine i povećanju prihoda, saopštili su njeni predstavnici.

Izvršni direktor Petar Glomazić rekao je da bi u slučaju vraćanja cijene goriva na takođe visokih 750 eura po toni, koliko je bilo u prošloj godini, kompanija poslovala bez gubitaka.

“Finansijski pokazatelji svrstavaju Montenegro erlajnz među pet najuspješnijih redovnih avio-prevoznika u Evropi i čine ga najuspješnijim u regionu. U posljednjih pet godina, u uslovima krize, kompanija uspješno realizuje obnovu flote, a nije bila korisnik sredstava iz budžeta, za razliku od kompanija u regionu, koje su imale desetomilionske subvencije, a ipak ostvarile više desetina miliona gubitka”, rekao je Glomazić, prenosi Mina-biznis.

On je, na redovnoj godišnjoj konferenciji za novinare, na ko-

joj su sumirani ovogodišnji rezultati i saopšteni dalji planovi, kazao da su racionalizacija saobraćaja, ali i drugih segmenata poslovanja, kao i sprovođenje mjera Programa restrukturiranja, koje regulišu odnose sa drugim subjektima u vazdušnom saobraćaju, stvorili uslove u kojima su poslovni rezultat u ovoj godini 60 odsto bolji nego u prošloj.

Glomazić je objasnio da je ova godina značajna za kompaniju, jer je počela realizacija Programa restrukturiranja, koji je početkom godine usvojila Vlada.

8

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

KRIZA

Sindikati i poslodavci nezadovoljni Vladinim mjerama štednje Ivana Cimbaljević

I

dok onima koji imaju najviše neće smetati Vladine mjere štednje, onima koji žive od plate i pune budžet te mjere se ne čine najboljim.

Poslovaci smatraju da će ove mjere pasti ne teret privrede koja je već u problemu i doprinijeti rastu sive ekonomije, sindikati poručuju da je to novi udarac na ionako već loš standard građana. Iz jedne od trenutno najprofitabilnijih kompanija - Plantaža, poručuju da će poštovati Vladinu odluku, iako to znači da će upravi plata biti smanjenje, skoro do nivoa prosjčne plate u tom preduzeću.

Menadžmentu kompanije “13. jul” Plantaže neće smetati da im zarade budu mnogo manje, blizu nivoa prosječne plate, koja u toj kompaniji iznosi 786 eura, jer je Vladinim mjerama štednje predviđeno da direktori javnih preduzeća i akcionarskih društava, kojima je država većinski vlasnik, ne mogu primati više od dvije prosječne zarare, odnosno oko 900 eura. Izvršna direktorica kompanije Verica Maraš smatra da u vremenu ekonomske krize moramo biti solidarni prema onima koji imaju manje novca.

“Nove preporuke svako će biti poštovane. Teret krize se mora ravnomjernije rasporediti na sve građane da bismo što prije izašli iz nje. Mislim da moramo biti više solidarni prema onima koji nemaju previše u ovom trenutku”, kazala je Maraš.

Ona je podsjetila da su i prethodne godine poštovane odluke Vlada kada je u pitanju smanjivanje zarada.

I dok mendžement brine o smanjenju svojih zarada, poslodavce brinu posljedice, odnosno novi teret koji će pasti na njihova leđa, tj. krizni porez od tri odsto. Potpredsjednik Unije poslodavaca Budimir Raičković je kazao da novi porez nije iznenađenje, ali je opterećenje za privredu.

“U praksi ne vjerujem da će doći do smanjenje realnih neto zarada,

ali ako bi ta odluka bude primjenjivala kako treba, zarade zaposlenih će biti manje tri odsto”, kazao je Raičković i dodao da to ukoliko poslodavaca odluče da zadrže neto zarade na postojećem nivou, krizni porez će u tom slučaju ići na teret poslodavca, što će se odraziti na likvidnost privrede.

Ove mjere za posljedicu će, prema njegovim riječima, imati smanjenje kupovne sposobnosti stanovništva, ali i rast sive ekonomije.

Raičković poručuje da se, kada se donose ove i slične mjere, da Vlada konsultuje i ostale socijalne partnere, odnosni njih i sindikate. No, u Uniji strahuju da ovo nije sve i ne isključuju mogućnost da se naredne godine uvedu neki novi porezi ili povećaju postojeći.

A novim Vladinim predlogom za punjenje budžeta, nijesu zadovolji ni sindikati. Unija slobodnih sindikata najavila je radikalan otpor Vladinim mjerama, a ne isključuju ni mogućnost oraganizacije protesta.

“USSCG će odmah nakon praznika sjesti i razmotriti sve moguće mjere, jer je za sada Vlada samo najavila da planira izmjenu zakona”, kazao je generalni sekretar USSCG Srđa Keković.

On je pozvao Vladu da još jednom razmotri taj pokušaj da budžet sanira na teret sirotinje i da uđe u soci-

Foto: Darko Jovanović

Direktorima radničke plate Đukanovć: Mjere bile neophodne Vlada je usvajanjem mjera fiskalnog prilagođavanja uradila ono što je morala, kako bi u najkraćem roku obezbijedila uštede, smanjila deficit javne potrošnje i potrebu za zaduživanjem, saopštio je juče premijer Milo Đukanović.

“Uradili smo ono što smo morali, apsolutno svjesni da to nijesu mjere kojima se stiču politički rejting poeni, već da one pomažu izbjegavanju mnogo drastičnijih, koje bi se u protivnom morale povući vjerovatno već tokom ove, a svakako narednih godina”, kazao Đukanović.

Premijer je objasnio da bi ove mjere trebalo da doprinesu povećanju bruto domaćeg prozvoda, stvaranju uslova za permanentno unapređivanje standarda i kvaliteta života.

Direktorica Plantaža saopštila da će ispoštovati Vladinu odluku, iako to znači da će njena plata biti svega stotinak eura više od prosječne zarade u toj kompaniji: Maraš i Đukanović

Posljednja godina stezanja kaiša?

Naredna godina bi mogla biti posljednja u kojoj će se sprovoditi takozvano stezanje kaiša, ukoliko investicioni ciklus bude na očekivanom nivou, poručio je juče predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

“Ukoliko investicioni ciklus bude na očekivanom nivou, drugi model prevazilaženja krize, koji podrazumijeva razvoj, posljedično će obezbijediti da naredna godina zaista bude posljednja u kojoj ćemo stezati kaiš”, kazao Vujanović jalni dijalog. Preme riječima Kekovića, krizne mjere Vlade znače udar na standard zaposlenih i njihovih porodica, odnosno novo smanjenje zarada koje nam se kontinuirano dešava posljednjih godina.

U Savezu sindikata smatraju da bi poslodavci trebalo da ponesu ve-

i dodao da je ubjeđen da će se kada je riječ o mjerama za suzbijanje posljedica ekonomske krize voditi računa o najugroženijim slojevima stanovništva i populaciji penzionera.

“Vjerujem i nadam se da ćemo u prvoj polovini naredne godine riješiti pitanje Kombinata aluminijuma koje je osnovno pitanje crnogorske ekonomije, od kojeg zavise pozitivni i negativni efekti ukupnog ekonomskog ambijenta”, zaključio je Vujanović.

ći teret odgovornosti u periodu krize, s obzirom na to da većina ostvaruje profit izbjegavajući obaveze prema budžetu.

On je, govoreći o Vladinim mjerama dodatnog oporezovanja zarada, kazao da neće svima biti manje plate, već onima sa najvećim zaradama.

“Nije glavni teret krize stavljen na građane, već upravo na one koji su do sada koristili benefite koji su bili pretjerani i koji su bili na način da su pojedinci na pozicijama imali zarade po pet, šest ili više hiljada eura”, ocijenio je generalni sekretar Saveza sindikata Zoran Masoničić.

Skupštini do 30. juna. Ministar finansija Radoje Žugić kazao je da će Ministarstvo raditi analize ostvarenja budžeta i u kraćim intervalima. Budžetom za narednu godinu je, između ostalog, predviđen rast prihoda od 0,97 odsto u odnosu na ovogodišnji rebalans, na 1,16 milijardi eura, odnosno 33,26 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Rashodna strana budžeta je planirana na nivou od oko 1,26 milijardi eura. Znatno su smanjene ostale kategorije izdataka u budžetu, takozvani nemandatorni ili diskrecioni rashodi, odnosno troškovi službenih putovanja, reprezentacija, tekućeg održavanja

i ostalih usluga, 36 odsto u odnosu na rebalans za ovu godinu. Kapitalni budžet nije smanjen i planiran je na oko 65 miliona eura ili 1,88 odsto BDP. Projektovan je deficit od 2,73 odsto BDP-a. Skupština je sinoć usvojila i dopunu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) kojim je predviđeno da se penzije u narednoj godini ne povećavaju. Za zamrzavanje penzija glasala su 42 poslanika, 32 su bila protiv, a jedan uzdržan. Iz Vlade tvrde da je zamrzavanje penzija predloženo kako bi se spriječili negativni efekti povećane javne potrošnje i njihovo dejstvo na makroekonomsku politiku zemlje.

BUDŽET

Prošlo - pa kako nam bude

Sa 44 glasa za, predlog budžet usvojen uprkos dvodnevnom negodovanju Skupštinskom većinom od 44 poslanika sinoć je izglasan budžet za 2013. godinu u iznosu od oko 1,26 milijardi eura. Protiv budžeta bila su 33 poslanika crnogorskog parlamenta koji su tokom cjelodnevnog zasijedanja uputili brojne zamjerke.

Ekonomska politika dovela je do lošeg budžeta koji će uz sve biti i loše raspoređen i naredne godine generalna je ocjena opozicije nakon drugog dana rasprave o budžetu za na-

rednu godinu. Najavljeni krizni privremeni porez na zarade pokrenuo je na razmišljanje i ljutnju mnoge poslanike. Ono što će se zaraditi od uvođenja nimalo popularnih mjera, smatraju u opoziciji nije toliko velika ušteda, a mogla bi da izazove velike posljedice.

“Realno je pretpostaviti da je procenat siromašnih sve veći, a donijeta odluka da se dodatno oporezuju plate koje su 44 odsto manje od pro-

sječne zarade i tri puta manje od potrošačke korpe, izbjegavajući i dalje uvođenje progresivne stope, samo će samo povećati stopu siromaštva”, rekao je Neven Gošović iz Socijalističke narodne partije (SNP).

SNP je podnio predlog zaključaka koji je prihvatio Odbor za ekonomiju, budžet finansije, od kojih je najznačajniji onaj kojim se Vlada zadužuje da uradi analizu ostvarenja budžeta i podnese izvještaj

PLANTAŽE

Kriza im ne smeta Uprkos opšte lošoj ekonomskoj situaciji ima onih koji još sabiraju uspjehe. Među rijetkim uspješnima i dalje su Plantaže “13. jul”. Njihova dobit i usljed manjeg broja prodatih flaša vina ostaje na nivou prošle godine i iznosi bruto 3,5 miliona eura.

Izvršni direktor kompanije, Verica Maraš kazala je da je ukupan prihod ostvaren u ovoj godini prelazi 35 miliona eura, od čega je 40 odsto ostvareno na domaćem tržištu, a 60 odsto na stranom.

“Vino je jedini poljoprivredni proizvod kod kojeg se bilježi suficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom. Taj suficit je u prošloj godini iznosio 14,5 miliona eura”, kazala je Maraš na go-

dišnjoj konferenciji za novinare.

Najveći rast ove godine je, prema njenim riječima, ostvaren na tržištu Rusije, preko 100 odsto. Rast od 30 odsto zabilježen je na tržištu Albanije, 16 odsto na kineskom, a četiri odsto na kosovskom, a Plantaže su ove godine prvi put izvezle vino u Singapur i Maleziju.

Ona je dodala da je kompanija ove godine proizvela 22 miliona kilograma grožđa izuzetnog kvaliteta, od čega 19,7 miliona kilograma vinskog i 2,3 miliona kilograma stonog. Plantaže su proizvele i 1,4 miliona kilograma breskve, 700.000 komada loznih kalemova, 90.000 kilograma ribe i riblje mlađi i preko 16 miliona flaširanih proizvoda vina i prirodnih rakija.

10 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

PREDRAG MIRANOVIĆ

Fokusiraćemo se na nauku i istraživanja Univerzitet Crne Gore (UCG) proglasio je i nagradio 22 najbolja studenta, a rektor Predrag Miranović kazao je da njihov uspjeh daje nadu u svijetlu budućnost razvoja nauke i društva u cjelini.

On je na jučerašnjoj svečanoj sjednici Senata ocijenio da je protekla akademska godina bila ispunjena izazovima za mnoge fakultete, kao i za čitav Univerzitet, “Mislim da su nas ti izazovi i teški trenuci kroz koje smo prošli još više zbližili i učvrstii u namjeri da UCG postane institicija u kojoj se vrednuje znanje, koje karakteriše izvrsnost u upravljanju i racionalnost u poslovanju”, kazao je Miranović.

On je podsjetio da su u ovoj godini završeni grubi radovi novog objekta u kome će biti smješteni Fakultet političkih nauka, Farma-

ceutski fakultet i Institut za strane jezike, i da je riješeno stambeno pitanje velikog broja zaposlenih.

“Počeli smo mnoge važne projekte, koji će unaprijediti naš naučni i istraživački rad, od koristi za akademsku zajednicu i čitavo društvo. U narednom periodu fokusiraćemo se upravo na pobolj-

šanje tog segmenta visokog obrazovanja-nauke i istraživanja”, rekao je on.

Škuletić u Savjetu mediteranskih univerziteta Profesor Elektrotehničkog fakulteta (ETF) UCG Sreten Škuletić izabran je za člana Savjeta Zajednice mediteranskih univerziteta, na sjednici te organizacije u Istanbulu.

Zajednica je međunarodna nevladina organizacija priznata od Uneska, osnovana 1983. godine, sa ciljem rješavanja složenih i specifičnih problema razvoja zemalja iz regiona Mediterana.

DONACIJE

ANA PONOŠ

Crveni krst Crne Gore u saradnji sa zaposlenima u Skupštini su posredstvom prikupile pomoć za četiri socijalno ugrožene porodice iz Podgorice i Šavnika. Humanost je pokazala i kompanija “Donator” koja je poklonila igračke vaspitnim jedinicama “Sunce”, “Lane” i “Pčelica”, JPU “Ljubica Popović” i vrtiću “Poletarac” iz sistema “Đina Vrbica”.

U susret novogodišnjim praznicima članovi Forum mladih Socijaldemokratske partije (FOM) SDP iz Podgorice, Bara i Kotora organizovali su akciju pomoći Crvenom krstu, a članovi FOM-a SDP Kotor su po-

Poslanica Pozitivne Crne Gore Ana Ponoš predložila je u četvrtak Skupštini Crne Gore amandman na Predlog zakona u dijelu koji se odnosi na potrošačku jedinicu Ministarstvo prosvjete kojim je traženo povećanje sredstava za adaptaciju i renoviranje crnogorskih vrtića.

“Predstavnik predlagača Predloga zakona je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, prihvatio amandman na ovu stavku, te se iznos 70.000 zamjenjuje iznosom 170.000 eura. Time je amandman postao sastavni dio teksta Predloga zakona”, kaže se u saopštenju.

Umjesto iz stavke Ostale usluge Ministarstva održivog razvoja i turizma koju je predložila Ponoš, 100.000 eura će biti opredijeljeno iz budžetskih rezervi.

J.K.

Za vrtiće Novogodišnja 100.000 humanost za srećnije praznike eura

DEŽURSTVO

Inspekcija pripravna, u pošti odmaraju Uprava za inspekcijske poslove će od 1. do 8. januara organizovati dežurstva.

Pripravan će biti pomoćnik direktora i glavnih inspektora, dok je uvedeno dežurstvo za pojedine inspektore i službe na nivou Uprave putem dežurnog telefona +382(0)20 254 421 koji će biti dostupan svakog dana od devet do 17 časova. Takođe, građani Crne Gore će inicijative za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora moći da dostave na e-mail adresu: upravazainspekcijskeposlove@uip.gov.me. Arhiva Uprave biće dežurna od 1. do 4. januara i od 7. do 8. januara od 12 do 14 sati. Posljednjeg dana ove godine će raditi i sve pošte u Crnoj Gori, ali do 13 časova, izuzev poslovnica u Delta sitiju i šoping centru Mol of Montenegro koje će raditi do 18 časova. U utorak, 1. januara, pošte neće raditi.Drugog dana januara, poslovnice u Delti radiće od 10 do 22 časa, a u Molu od devet do 22 sata.

J.K.

sjetili vrtić u Radanovićima i donirali klima uređaj.

NVO “Euromost”, uz pomoć kompanije Solaris izgradnja iz Bijelog Polja, podijelila je novogodišnje paketiće djeci iz Osnovne škole “21. maj” iz sela Goduša, 30 kilometara od Bijelog Polja. Predstavnici Prijestonice Cetinje uručili su poklone djeci iz tri jedinice JPU “Zagorka Ivanović”, a opština Budva i privrednici tog grada u humanitarnoj akciji sakupili su 40.000 eura za kupovinu reanomobila, za potrebe Hitne službe u budvanskom Domu zdravlja.

N.D.L.

VERUŠA

Prva smjena početkom januara

Dječje odmaralište na Veruši ugostiće prvu turu djece od 4. do 11. januara naredne godine. Druga smjena predviđena je od 11. do 18. januara, dok će posljednja smjena djece biti od 18. do 25. januara.

“Prva i treća smjena su već popunjene, dok u drugoj smjeni ima desatak slobodnih mjesta. Ove godine smo obezbijedili 20 pari no-

vih skija, tako da ih sad ukupno imamo 100”, kazao je upravnik odmarališta Ivan Pelević.

Cijena za sedam dana u dječjem odmaralištu Veruša iznosi 120 eura. U tu cijenu je uključen prevoz do Veruše i nazad, lično osiguranje, korišćenje sk-opreme i ski-lifta, obuka za skijanje te pun pansion u odmaralištu.

N.D.L.

Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 12. 2012.

PREDRAG BOŠKOVIĆ

Što kasnije u mirovinu da bi penzioni sistem bio održiv Prioritet u radu Ministarstva rada i socijalnog staranja biće redovnost isplate socijale Bojana Brajović

N

astavak reforme, odnosno postepeno povećanje starosne granice za odlazak u penziju je neminovnost, ukoliko se želi obezbijediti dugoročna održivost penzijskog sistema u Crnoj Gori, rekao je u razgovoru za Dnevne novine ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković. On je rekao da će jedan od prioriteta u njegovom radu biti redovnost isplate socijalnih davanja, kao i nastavak reforme sistema socijalne i dječje zaštite kroz sistem decentralizacije i deinstitucionalizacije.

● Šta će biti prioriteti u Vašem radu, nakon što ste preuzeli resor rada i socijalnog staranja?

Redovnost isplate socijalnih davanja, nastavak reforme sistema socijalne i dječije zaštite kroz sistem decentarlizacije i deinstitucionalizacije, kao i nastavak širenja mreže otvaranja dnevnih centara za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju. Prioritet će se dati redovnoj isplati prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i boračke i invalidske zaštite, kao i održavanje likvidnosti Fonda PIO, odnosno stabilnosti penzijskog sistema, bez obzira na negativan uticaj ekonomsko finansijske krize.

Slijedeći ono što se, kao posljedica ekonomske krize dešava u regionu i zemljama EU, gdje je nezaposlenost postala veliki izazov, rekao bih da je rješavanje tog izazova ključni prioritet Vlade, a naročito Ministarstva. Dakle, povećanje zaposlenosti kroz postkriznu obnovu ekonomskog rasta. ● Već dugo se u Crnoj Gori govori o projektu uvođenja socijalnih kartona. Čak je stavka, kojom se predviđa taj novac, godinama redovna stavka u budžetu.

Kada se uistinu i može očekivati realizacija tog važnog projekta? Hoće li se to desiti za vrijeme vašeg mandata?

Vlada Crne Gore je sa UNDP-jem potpisala Sporazum o saradnji na realizaciji projekta Socijalni karton-Informacioni sistem socijalnog staranja (ISSS). Rukovođenje projektom je u nadležnosti Vlade koja je imenovala Upravni odbor projekta, dok je za implementaciju Projekta zadužen UNDP. Ukupna vrijednost projekta je oko 1,28 miliona eura. Vlada ga finansira sa oko 1,15 miliona, dok UNDP učestvuje sa 127.998.

Završetak prve faze projekta je predviđen za treći kvartal 2014. godine. Socijalni karton će omogućiti bolje profilisanje onih koji primaju

i onih koji traže pomoć i omogućiće nam da znamo ko su oni, gdje žive, kakva im je socijalna i porodična situacija. Ovi podaci su neophodni za definisanje nacionalne i lokalne socijalne politike, praćenje njene realizacije i procjenu socijalnih efekata. Bitno je naglasiti da će se Socijalni karton odnositi na lica u stanju socijalne potrebe, odnosno na one koji se u tom statusu prijave nadležnoj instituciji. Dakle, socijalni karton se neće raditi za sve građane Crne Gore. Vjerujem da će uvođenje ovakvog projekta dati sveobuhvatan odgovor na pitanje kome je potrebna socijalna pomoc, te će na taj način socijalna pomoć biti usmjerena tamo gdje je najpotrebnija. ● Problem Crne Gore su i beskućnici. Iz NVO sektora već stižu apeli da se otvori prihvatilište za beskućnike u Podgorici. Kakav je vaš stav prema tom pitanju? Kakvi su izgledi da se to zaista desi i kad bi se mogla očekivati realizacija tog projekta?

Kada govorimo o problemu beskućnika svakako se radi o kompleksnom problemu, jer je za njegovo rješavanje nophodno uključenje svih nadležnih institucija, kako sa lokalnog, tako i sa državnog nivoa. Ovaj problem svakako ne treba ignorisati, te je neophodno težiti dugoročnim rješenjima. U cilju prevazilaženja ovog problema, dok se u okviru Predloga Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti ne definišu konačna zakonska rješenja, neophodno je uz uključenje svih nadležnih institucija pronađe model prelaznog rješenja, koji bi bio adekvatan za smještaj beskućnika. Ministarstvo rada i socijalnog staranja će u dijelu svojih nadležnosti tome dati podršku. ● Predstavnici Glavnog grada i resora kojim ćete rukovoditi su još u oktobru 2010. najavili da će do kraja 2012. biti izgrađen Dom za stare u Podgorici.

Ministarstvo će snositi najviše troškova za beskućnike Ministarstvo rada i socijalnog staranja je potpisalo sporazum sa NVO “Akcija za ljudska prava” (HRA), u cilju zbrinjavanja beskućnika u privremenom smještaju na teritoriji opštine Podgorica, do usvajanja Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti i primjene rješenja koja budu definisana tim zakonom. Najveći dio troškova privremenog smještaja snosi Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kako su saopštili, dok će HRA učestvovati u dijelu troškova.

Privremeni smještaj je kapaciteta do 10 korisnika i obezbjeđivaće se u saradnji sa nadležnim centrom za socijalni rad.

“U privremenom smještaju će biti obezbijeđeno grijanje, dva obroka dnevno, osnovna sredstva za higijenu i pristup zdravstvenim uslugama, a “Akcija za ljudska prava” će pokušati da obezbijedi dodatna sredstva za rad prihvatilišta, kao što je prikupljanje hrane, garderobe i slično”, saopštili su iz Ministarstva.

Riješeni da zatvorimo raseljeničko poglavlje ● Kako ćete riješiti problem raseljenih i interno raseljenih lica?

U Crnoj Gori živi oko 8.400 interno raseljenih lica i oko 3.200 iz bivših republika. Vlada je usvojila Strategiju za trajno rješavanje pitanja raseljenih i interno raseljenih lica sa posebnim osvrtom na Kamp Konik, kojem je zbog najugroženijih kategorija lica koja tamo žive, dat poseban prioritet.

U cilju rješavanja pitanje kampa Konik u kojem borave interno raseljena lica RAE populacije, Glavni Grad je usvojio GUP i njime odredio da se u zoni gdje se nalazi ovaj kamp mogu graditi objekti kolektivnog stanovanja sa pratećim sadržajima. Čvrsto smo opredijeljeni da konačno zatvorimo raseljeničko poglavlje u našoj državi, ali svakako ukazujemo da kompleksnost problema raseljenštva u Crnoj Gori, nije moguće riješiti bez pune podrške međunarodne zajednice.

Do danas nije počelo realizacija tog projekta. Da li će, i kada, konačno početi izgradnja tog objekta koji je zaista potreban Glavnom gradu?

Koliko znam, izgradnja Doma starih u Podgorici je prepoznata kao projekat privatno-javnog partnerstva u okviru Strateškog plana razvoja glavnog grada, koji je usvojila Skupština grada Podgorice. Posvećeni smo stvaranju uslova za što kvalitetnije institucionalno zbrinjavanje starih lica, ali i za postojanje aktivne brige o starijoj populaciji i održivosti usluga koje im se pružaju. ● Sindikati najavljuju borbu za sadašnju starosnu granicu za odlazak u penziju, postoji li mogućnost da ostane starosna granica 60, odnosno 65 godina za odlazak u penziju?

Usljed krize došlo je do smanjenja prihoda od doprinosa u ukupnim prihodima Fonda PIO, čime su povećani izdaci za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao dijela javne potrošnje u BDP. Najvažniji izazov penzijskog sistema, koji utiče na finansijsku održivost i na nivo aktivnosti na tržištu rada, kao i na potrebu za reformom predstavljaju zabilježeni negativni demografski trendovi, koji će usloviti veće približavanje broja penzionera broju zaposlenih. Poremećaj

Nastavićemo da brinemo o penzionerima ● Na koji ćete način voditi računa penzionerima u Crnoj Gori?

Ministarstvo posebno vodi računa o materijalnom položaju penzionerske populacije, uprkos izraženom problemu likvidnosti Fonda.

Crna Gora je jedna od rijetkih država koja je i u periodu krize, redovno usklađivala penzije koje su od 2004. od kad je u primjeni reformski Zakon o PIO porasle za 123 odsto. Prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 280 eura i čini 57,85% prosječne zarade. Očekujemo da ćemo i ubuduće redovno vršiti isplatu prava , kao i da ćemo kroz aktivnosti ministarstva, Fonda PIO i Ministarstva poljoprivrede, u skladu sa finansijskim mogućnostima, doprinositi poboljšanju materijalnog položaja penzionera, obezbjeđivanjem raznih vidova pomoći socijalno najugroženijim kategorijama.

ključnih indikatora (broj zaposlenih, broj penzionera) uzrok su neravnoteže u pogledu prikupljanja izvornih prihoda po osnovu doprinosa i potrebe za funkcionisanjem penzijskog sistema.

Navedene slabosti, kao i starenje stanovništva i produžavanje prosječnog životnog vijeka, uslovili su dalje reforme kako bi se prilagodili ekonomskim i demografskim okolnostima i izbjegli eventualni krupniji poremećaji u budućnosti.

Dakle, donijet je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PIO koji predviđa postepeno podizanje starosne granice za sticanje prava na starosnu penziju sa 65 za muškarce odnos n o 60 za žene, na 67 godina do 2025.

godine za muškarce, do 2041. godine za žene, ali i uvođenje instituta prijevremene starosne penzije i omogućavanje penzionisanja sa 40 godina staža osiguranja bez obzira na navršene godine života. Imajući u vidu da je navedeni Zakon donijet u cilju stvaranja ekonomski održivog sistema nastavak reforme odnosno postepeno p ove ćanje starosne granice je neminovnost, ukoliko se želi obezbijediti dugoročna održivost penzijskog sistema u Crnoj Gori.

12 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

SINIŠA STOJKOVIĆ

Tražio od tužioca da ne dira Veljovićevog vozača Šef budvanske kriminalističke policije sumnjiči se za koruptivno krivično djelo “protivzakoniti uticaj”

Š

Stojković prilikom ulaska u zgradu Tužilaštva

Jasmina Muminović

ef budvanske kriminalističke policije Siniša Stojković uhapšen je juče oko 17.30 časova zbog sumnje da je pokušao da utiče na Osnovnog državnog tužioca da ne pokreće postupak protiv Miće Rabrenovića, vozača bivšeg direktora policije u istrazi o prijetnjama novinarki Vijesti Oliveri Lakić i njenoj porodici. Kao razlog je, kako tvrde iz Tužilaštva, naveo da je to loš publicitet za Veljovića, te da je navodno naređenje iz državnog vrha.

Samo nekoliko sati nakon što je u zgradi Osnovnog tužilaštva više od dva i po sata, u svojstvu svjedoka, ispitivan direktor policije Veselin Veljović, specijalni tužilac Đurđina-Nina Ivanović juče je otvorila treći po redu proces, koji se vodi u slučaju prijetnji novinarki Vijesti Oliveri Lakić. Na zaprepašćenje mnogih, u ulozi osumnjičenog sinoć se našao jedan od rukovodilaca ove sumnjive istrage Siniša Stojković, koji je juče popodne uhapšen u iznajmljenom stanu u Budvi, gdje radi i boravi unazad nekoliko mjeseci. Nakon što je sproveden u zgradu budvanske policije, iz koje je izašao samo pola sata ranije, po završetku radnog vremena, Stojković je u pratnji nekoliko inspektora u civilu sproveden kod tužiteljke Ivanović. On nije želio da ga brani advokat, a njegovo saslušanje počelo je oko 8.45 časova.

Povodom hapšenja Stojkovića sinoć oko 22 časa oglasila se i Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić tvrdnjom da postoji “osnovana sumnja da je Siniša Stojković posredovao kod Osnovnog državnog tužioca u Podgorici da ne preduzima dalje službene radnje u postupku koji se vodi protiv osumnjičenog Milenka Rabrenovića, zbog prijetnji upućenih novinarki Oliveri Lakić”.

“Tokom posredovanja upozorio je tužioca da bi dalje vođenje tog postupka ugrozilo napredovanje Veselina Veljovića na mjesto direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost i Vladana Jokovića na mjesto direktora Uprave policije, ukazujući mu da su ova napredovanja navodno dogovorena u političkom vrhu. Ukazao je takođe, da je u političkom vrhu navodno dogovoreno i razrješenje Vrhovnog državnog tužioca, zbog pogrešnih odluka koje je donosio. U kontekstu

ovih okolnosti sugerisao je Osnovnom državnom tužiocu da se pazi pokrenutog postupka jer bi u suprotnom i on mogao biti razriješen”, tvrdi Čarapić.

Stojković je osumnjičen za koruptivno krivično djelo “protivzakoniti uticaj” član 422 stav 2 Krivičnog zakonika Crne Gore. Ova odredba propisuje da onaj ko “koristeći svoj službeni ili društveni položaj ili uticaj posreduje da se izvrši službena radnja, koja se ne bi smjela izvršiti, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina”.

Prema nezvaničnim informacijama, Stojković je sinoć, između ostalog, opisivao tužiocu i kako je vođena istraga u slučaju prijetnji

Oliveri Lakić, a od njega je traženo i da objasni kako je policija došla do imena Milana Grgurovića, koji je dao lažno priznanje da je u februaru 2011. iznio niz uvreda i prijetnji na račun Lakić i člana njene porodice.

Stojković je dugogodišnji pripadnik Uprave policije, a radnu karijeru počeo je prije 23 godine u gra-

ničnoj policiji gdje je bio komandir graničnog prelaza Božaj, zatim pomoćnik komandira za javni red i mir u Podgorici, a potom i član antitrafiking tima i šef odsjeka za nasilje u porodici.

Stojković je nakon toga obavljao funkciju rukovodioca ekspoziture za krvne i seksualne delikte, terorizam, požare, eksplozije i havari-

je i nasilje u porodici u Područnoj jedinici Podgorica, a u novembru 2010. godine ga je bivši direktor UP Veselin Veljović postavio na mjesto šefa kriminalistike u Podgorici.

Aktuelni direktor UP Božidar Vuksanović ga je 7. marta ove godine smijenio, ali ga je dan kasnije imenovao za šefa kriminalističke policije u Budvi.

Veljović ga pominjao I bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović saslušan je juče u svojstvu svjedoka, ali u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici u okviru istage povodom prijetnji Lakić, za koje je osumnjičen njegov bivši vozač Milenko-Mića Rabrenović. Tokom dva i po sata ispitivanja pred osnovnim državnim tužiocem Sašom Čađenovićem i podgoričkim osnovnim tužiocem, Ljiljanom Klikovac, Veljović je odgovarao na brojna pitanja u vezi sa tim slučajem. Između ostalog, kazao je da je Stojković rukovodio spornom istragom, jer je za to bio zadužen po linijskoj odgovornosti.

Nakon ispitivanja, odgovarajući na pitanja novinara, bivši direktor policije je istakao da daje apsolutnu podršku nadležnim organima i institucijama da utvrde sve neophodne činjenice kako bi došli do prave istine.

“Saslušan sam u svojstvu svjedoka na okolnosti napada i prijetnji gospođi Oliveri Lakić. Odgovorio sam na sva konkretna pitanja zamjenika tužioca. Vjerujem i da sam kroz današnji iskaz u svojstvu svjedoka dao doprinos utvrđivanju svih okolnosti i činjenica povodom tog krivičnog djela”, kazao je Veljović.

Kako je objasnio, na saslušanje je pozvan kao tadašnji direktor policije, a vjeruje da će ovim povodom biti saslušano još osoba. “Detalje naravno ne mogu sada komentarisati, vidjećemo šta će postupak donijeti i koje će činjenice povodom toga utvrditi. Ne želim da saopštavam sada svoj lični stav povodom toga do zvanične ocjene tužilaštva. Svako neka radi svoj posao i svako neka odgovara za svoje postupke”, kazao je Veljović.

Nije imao komentara ni na pitanje da li je i ova afera uperena u njega kao afera “Listing”.

Deset minuta nakon početka njegovog saslušanja u zgradu Tužilaštva ušao je i Vuksan Šćepanović, sadašnji Veljovićev vozač koji je takođe saslušan u svojstvu svjedoka. Nakon skoro četiri sata izašao je na sporedni ulaz kako bi izbjegao brojne novinarske ekipe.

Sat i po nakon svjedoka, sakriven kišobranom, na ponovno saslušanje došao je i optuženi Rabrenović.

On je na prvom ispitivanju, 5. decembra ove godine, negirao krivicu tvrdeći da ne poznaje Lakić, te da ga ništa ne može dovesti u vezu sa ovim slučajem.

M.V.P.

Veljović nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu

ŽALBA

Tvrde da ima grešaka i u trećoj presudi Advokati optuženih u procesu za ubistvo Slavoljuba Šćekića uložili žalbe na presudu Advokati optuženih za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, u žalbi koju su juče predali Apelacionom sudu, navode da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, da je došlo do povrede Krivičnog zakona, kao i o odluke o krivičnoj sankciji, zbog čega bi presuda, treća po redu za ovaj slučaj, trebalo da bude ukinuta. “Činjenični opis krivičnih djela, koja su optuženima Ljubu Bigoviću, Saši Boreti, Milanu Šće-

kiću i Ljubu Vujadinoviću stavljana na teret, kretala u dijapazonu, prinuda-iznuda, pa je na taj način ostavljano sudu da po principu slobodnog izbora, odabere ono što mu se u tom trenutku odlučivanja učinilo najprikladnijim za osuđujuću presudu. Ovaj nezakoniti manevar, tužilaštvo je nastojalo prikriti krivično-pravnom kvalifikacijom za krivično djelo iznude na kojoj je istrajavalo tokom čitavog toka ovog krivičnog postupka, u pokušaju i podstre-

kavanje”, navodi se u žalbi. Advokati optuženih navode da u toku ponovljenog postupka egzistira optužnica, kojom se tvrdi da su Bigović i Boreta, umišljajno i sa namjerom podstrekivali druga lica na djela iznude u pokušaju i izazivanje opšte opasnosti iz čega je navodno, proistekao novi cilj, a to je izvršenje teškog ubistva policajca Šćekića. “Šta ovakva krivično-pravna postavka znači osim ako ne, stavljanje na teret optuženima krivičnog djela

iz člana 401 KZ, za koje su pravosnažno oslobođeni ranijom odlukom Apelacionog suda”, kazali su advokati odbrane. Oni su u žalbi objasnili da je tužilaštvo u nedostatku dokaza da ustanovi zločinačko udruživanje sve svelo na podstrekavanje Kožara, Vujadinovića, Šćekića i još njima poznatih lica, a da se pritom ne konkretizuje gdje, kad, na koji način i ko je i na šta podstrekavan. Advokati odbrane naveli su kao sporan i iskaz zaštićenog svjedoka Zora-

na Vlaovića koje je vijeće tretiralo kao vjerodostojan iako je krajnje očigledno da je isti lažan i apsolutno suprotan svim ostalim izvedenim dokazima. Milan-Čila Šćekić, Ljubo Vujadinović, Ljubo Bigović i Saša Boreta osuđeni su ukupno na 120 godina zatvora za ubistvo visokog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića.

Presudu optuženima za ubistvo Šćekića dvaput je ukidao Apelacioni sud, koji će odlučivati po žalbama i u ovom postupku.

B.R.

14 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

KRIZA

Radije u zatvor nego da plate i stotinu eura

Zamjena novčanih kazni za zatvorske sve više uzima maha, tokom ove godine po tom osnovu 507 osoba boravilo u ZIKS-u

Marija Palibrk

U

Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, (ZIKS) u Spužu ove godine zatvorsku kaznu služilo je 507 osoba, koje su bile primorane da svoju novčanu kaznu zamijene za robiju. Razlog je ozbiljna finansijska kriza, koja se, sudeći po ovim parametrima sve više zaoštrava. Samo u odnosu na prošlu godinu, u ZIKS-u je boravilo za stotinu više osoba, koje su novčanu kaznu zamijenile zatvorskom.

Zatvorski dan košta 25 eura, a u zatvoru je na ovaj način moguće maksimalno služiti godinu dana. “Članom 39 Krivičnog zakonika Crne Gore propisano je da kazna zatvora ne može biti duža od šest mjeseci, a ako je izrečena novčana kazna u iznosu većem od devet hiljada, kazna zatvora ne može biti duža od jedne godine”, navode iz Tima za odnose s javnošću ZIKS-a.

Kako su kazali, po ovom osnovu ljudi u zatvoru u prosjeku provode po sedam dana, što znači da služe novčanu kaznu u iznosu od po 175 eura.

Zbog neizmirivanja novčanih kazni ove godine u zatvorskim ćelijama bilo je 507 osoba, dok ih je prethodne godine bilo 403.

Na ovaj, veoma nemio potez mijenjanja novčane za zatvorsku kaznu, najviše se opredjeljuju ljudi kažnjeni zbog ilegalnog prelaska državne granice, kao i zbog saobraćajnih prekršaja.

Srazmjerno činjenici da u ZIKS-u najveći broj zatvorenika je iz Podgorice, tako je najviše i Podgoričana koji broje zatvorske dane, jer nijesu na vrijeme isplatili novčane kazne. Iako su Nikšićani godi-

PIRATSKA OTMICA

Pomorac Petrović na sigurnom Savjetnica u Ministarstvu vanjskih poslova Gordana Jovanović potvrdila je da je jedan od članova posade italijanskog broda “Asso Ventuno”, koji su u noći između nedjelje i ponedeljka u blizini obale Nigerije napali pirati, bio Crnogorac.

“Ambasada Crne Gore u Italiji kontaktirala je Ministarstvo inostranih poslova Italije koje nas je informisalo da se na brodu nalazio crnogorski državljanin Aleksandar Petrović (35). Njemu je, kao i ostaloj jedanaestočlanoj posadi pružena sva pomoć diplomatsko- konzularnog predsjedništva Italije u Nige-

riji”, kazala je Jovanović.

Pirati su do broda, koji se nalazio 50 nautičkoh milja od obali Nigerije, došli brzim čamcima. Kada su ih vidjeli, članovi nenaoružane posade, pobjegli su u unutrašnjost broda. Sedmorica pirata naoružana puškama i mitraljezima slomila je brave nakon čega je posadu izvela na palubu. Kao taoce, zadržali su tri Italijana i Ukrainca, za koje su procijenili da će dobiti najveći otkup, a ostale su pustili. Italijanski mediji prenose zabrinutost u toj državi za sudbine otetih, za koje su gusari tražili hitan otkup.

M.V.P.

Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 12. 2012.

ZIKS

DANILOVGRAD

Uhvaćen lopov bakarnih kablova Službenici danilovgradske policije prekjuče su rasvijetlili tešku krađu, počinjenu nekoliko sati ranije, za koju se sumnjiči M.Đ.

(21) iz Danilovgrada.

“Sumnja se da je M.Đ. u noći između 26. i 27. decembra, počinio tešku krađu na štetu jedne živinarske farme u Martinićima, tako što je po dolasku do farme preskočio zaštitnu ogradu, a potom

Službenici Nacionalnog centralnog biroa Interpola Podgorica su juče, uz asistenciju službenika Posebne jedinice policije, izručili makedonskog državljanina Orce Minkova (28) iz Bugarske u Crnu Goru, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su kazali iz policije, Minkov se potraživao radi izvršenja presude Osnovnog suda u Podgorici kojom je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine za počinjeno krivično djelo utaja. B.R.

Žene plaćaju novcem Prema podacima Tima za odnose s javnošću ZIKS-a, reklo bi se da žene ipak najviše ispaštaju zbog “oštrog jezika”, odnosno zbog svađa. Naime, za posljednjih nekoliko godina novčanu kaznu za zatvorsku zamijenila je samo jedna žena i to zbog krivičnog djela “verbalni konflikt”. nama održavali ovu ‘prednost’, a i sad ih je približno kao Podgoričana, oni očigledno ili izmiruju svoje novčane kazne ili manje čine prekršaje za koje je predviđena nov-

uskočio kroz prozor u objekat koji se nalazi u sklopu farme, iz čije je unutrašnjosti otuđio veći metalni rezervoar zapremine 200 litara i izvjesnu količinu bakarnog kabla. M.Đ. je, kako se sumnja, otuđene predmete transportovao do svoje kuće gdje je paljenjem kablova izdvojio bakar, radi prodaje na otpadu sekundarnih sirovina”, saopšteno je iz policije.

Krao 17 puta Nikšićka policija je proteklih dana rasvijetlili 17 sitnih krađa, počinjenih u prodavnicama Merkator CG i Albona, saopšteno je iz Uprave policije. Sumnja se da je te krađe počinio D.K. (29) iz Nikšića od 1. septembra do 26. decembra, a iz prodavnica je otuđio alkoholna pića.

O svim događajima je obaviješteno nadležno državno tužilaštvo. Policija je uspjela da pronađe dio otuđenih predmeta i vrati oštećenima.

HAPŠENJE

Skuplji od Srbije, je iniji od BiH

Obijao kuće i odnosio zlatan nakit

U odnosu na Srbiju, boravak u našem zatvoru je skuplji je više nego duplo. Naime, zakonom Srbije predviđeno je da dan zatvora košta 1.000 dinara, nešto manje od 10 eura, dok kod nas iznosi 25 eura. Takođe, tamo je moguće u ćeliji odlažati maksimum 60.000 dinara, a ostalo se prinudno naplaćuje.

Rekord po cijeni zatvora u region ipak drži Bosna i Hercegovina. Dan proveden u zatvoru kod njih otplaćuje 1.000 maraka, odnosno 50 eura novčane kazne.

Podgorički inspektori su prekjuče uhapsili Bjelopoljca A.H. (23), zbog sumnje, da je počinio šest teških krađa u Podgorici, saopšteno je iz Uprave policije.

Sumnja se da je A.H. u utorak, kasno uveče preko balkona i odvališi prozor upao u kuću J.S. odakle je ukrao veću količinu zlatnog nakita i dvoje naočara za sunce. Kako su kazali iz policije A.H. je kako se sumnja, 10. decembra takođe kasno uveče iz kuće M.M. ukrao novčanik sa novcem i ličnim dokumentima. Par dana ranije, A.H. je iz

čana kazna. Na drugom mjestu, po ovom pitanju, nalaze se osobe iz Herceg Novog.

Ovi zatvorenici smještenu su u dijelu Zatvora za kratke kazne zbog čega i nemaju većih aktivnosti, kao ostali, odnosno, tokom služenja kazne zaduženi su samo za redarske poslove.

“Zbog veoma kratkog boravka u penalnoj ustanovi nije moguće organizovati ozbiljniji radni tretman tako da se njihove aktivnosti u tom smislu svode na održavanje higijene prostorija u kojima borave, kao i kruga okolo objekta (redarski poslovi)”, dodaju u odgovorima iz ZIKS-a.

kuće B.Đ. iz Podgorice, razvalivši prozor upao u kuću i ukrao lap top i ručni sat. Po istom scenariju, A.H. je istog dana iz kuće A.V. ukrao novac. A.H. je u novembru i oktobru obio kuće Podgoričana D.K. i B.D. odakle je ukrao veću količinu zlatnog nakita, kazali su iz policije. O svim događajima policija je obavijestila nadležno državno tužilaštvo. Nakon hapšenja A.H. je, u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu predat Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, na dalju nadležnost, dodali su iz policije.

B.R.

KRIVIČNA PRIJAVA

Brod koji su napali pirati u nigerijskim teritorijalnim vodama

Zaplijenjen arsenal oružja

Danilovgradski policajci su u srijedu oduzeli više komada vatrenog oružja i municije od sugrađanina D.Đ. (45), saopšteno je iz Uprave policije.

Policajci su od D.Đ. oduzeli lovačku pušku marke “IZ-27” sa oružnim listom na njegovo ime, a čija je važnost istekla, kao i jednu lovačku pušku, pištolj i lovački karabin čiji oružni listovi, glase na ime druge osobe, a čija je važnost takođe istekla. Tom prilikom inspektori oduzeto je i 59 komada lovačke municije

raznih kalibara i 15 metaka od pištolja, kalibra 7,65 mm. Inspektori su nakon zapljene oružja od D.Đ. uzeli izjavu na okolnosti događaja. “Oduzeto oružje je poslato na vještačenje u Forenzički centar, a o događaju je obaviješteno nadležno državno tužilaštvo”, kazali su iz policije. Protiv D.Đ. slijedi krivična prijava, zbog osnovane sumnje, da je počinio nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dodali su iz policije.

B.R.

Aktuelno 17

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 12. 2012

ALTERNATIVNA MEDICINA

Berišaj

Ruke su njegov rendgen Nikola Berišaj, penzionisani učitelj iz Tuzi, “namješta” iščašenja i uganuća Jelena Kovačević

U

Crnoj Gori je malo onih koji nijesu čuli za Nikolu Berišaja iz Tuzi, penzionisanog učitelja, koji brže od najsavremenijeg rendgena registruje povredu, a prsti za nekoliko minuta rješavaju problem. Iščašenja zglobova šake, koljena, lakta ili ramena, namještanje kostiju, uganuća izazovi su pred kojima se naš sagovornik nalazi punih pet decenija, a Berišaji već 117 godina pomažu drugima.

Alternativna i tradicionalna medicina bi trebalo da budu u funkciji nauke, tvrde pojedini kvalifikovani ljekari, ističući da nema liječenja bez rentgena, dok narodni “kostolomci”, pa i sedamdeset dvogodišnji Nikola, prednost daju svojim rukama.

“Učio sam gledajući kako otac radi. Nijesam planirao da ga naslijedim jer su ljudi dolazili u dva ili tri sata ujutru, budili nas, a mladom čovjeku se to ne sviđa”, priča Nikola.

Međutim, kada je njegov otac Doka Berišaj operisao oči, za vrijeme njegovog liječenja doktori su zvali Nikolu i molili ga da preuzme očev posao jer ljudi dolaze u bolnicu svakodnevno i traže da im namješta kosti. Tako je počeo da pomaže ljudima, a danas ne zna broj ljudi koji su prošli “kroz njegove ruke”.

“Dvadesetak ljudi dnevno dođe, u svako doba dana i noći.

Nikad nikoga nijesam odbio, a zaustavljaju me na pijaci ili u kafani i mole da im pomognem”, priča Nikola.

Nikada mu se nije desilo da ne prepozna o kakvoj je povredi riječ, a “dijagnostifikuje” opipavanjem, blagim masiranjem, dok teže slučajeve šalje kod ljekara.

Poslije “snimka” preloma, ovaj neobični čovjek pažljivo isteže mjesto gdje su se kosti rastavile i uklapa jednu u drugu. Do prije nekoliko godina je namještao i lomove, međutim, više to ne radi jer, kako kaže, ljudi nijesu poslušni.

“Dođu kod mene poslije tri mjeseca nošenja gipsa. Namjestim im, ali oni pođu kod doktora, skinu zavoj koji im stavim jer se prepadnu što ih boli, iako ih upozorim na to i tako sve pokvare. A nikad nijesam napravio grešku”, priča Nikola i dodaje da sedmog dana počinje “zavarivanje” kostiju, dok na dvadeset prvi dan u potpu-

nosti zaraste.

Namještanje iščašenja i uganuća ne naplaćuje, iako ljudi nerijetko časte, kako tvrdi, za svoju sreću, a najveći uspjeh i bogatstvo za njega su, kako kaže, kad pomogne ljudima, pa to poredi sa osjećajem kad mu neko da poklon.

“Milije je meni kad nekome pomognem nego njemu. To je neopisiv osjećaj”, priča Nikola koji je, osim pomaganja ljudima, radio kao učitelj 40 godina. Čini se da nema Crnogorca koji nije čuo za djelotvornost njegovih ruku. Ali u kuću Berišaja dolaze i ljudi iz cijele Evrope, a imao je i pacijenta iz Egipta.

Nikolina supruga i snaha pričaju kako ne mogu proći kroz Podgoricu da se na svakih nekoliko metara neko ne javi Nikoli. Liječio je “obične” ljude, javne ličnosti, političare, a dešava se nerijetko da dođu i ljekari ili da dovode svoju djecu. Međutim, najviše mu dolaze policajci i sportisti, tvrdi on, ali kaže da ipak priznanje odaje ortopedima.

“Oni su ipak fakultetski obrazovani, učili su školu za taj posao pa su stručni, a ja sam samo trkački doktor”, skroman je Nikola.

Dok smo razgovarali, neko je pozvonio. Nikola ustaje, zadržava se nepun minut u hodniku i vraća se izvinjavajući se što nas je ostavio, ali morao je da namjesti čovjeku prst.

“Za čas to završim. Ukoliko je nešto komplikovanije, kao na primjer povreda ramena, to potraje nekoliko minuta, a pomognu mi sin, žena i snaha, jer treba jako da se povuče”, priča Nikola.

On opisuje kako je prije neku noć došao kod njega poznati crnogorski sportista koji radi u inostranstvu sa nezgodnom povredom ramena.

“Rame je najnezgodnije. Padne i po pet-šest centimetara. To se obično rješava operacijom. Ali ja prebacim preko kapije jastuk, povuče nas troje, četvoro i namjestim”, objašnjava Nikola.

Premještajući kosti pokojnika Nikolin otac ispekao zanat Nikolin otac Doka Berišaj bio je građevinac, a uz to je radio i spomenike. Kako je kod njih običaj da se u jedan grob sahrani i po 10 ili 20 pokojnika, Doka je dvadesetak godina, premještajući skelete, osmatrao kosti, sastav ljudskog kostura i tako ispekao zanat.

“Počeo je da pomaže ljudima kojima zatreba, malo po malo, i na kraju je to radio savršeno”, ponosan je Nikola.

Dolaze i nezgodni pacijenti Berišaji su izuzetno cijenjeni u narodu, pa se dešava, prema riječima njegove snahe, da ga puštaju preko reda, pomažu mu kad treba, jer kažu da je to zaslužio time što ljude prima u bilo koje doba dana i noći. Međutim, ima i onih koji su malo nezgodniji, pa se dešavalo da dođe do neprijatnih situacija.

“Došao jednom Crnogorac koji je bio mnogo pijan kod mog oca Doke da mu namjesti nogu. Kad mu je starac uhvatio nogu, ovaj ga je opsovao, a kako je Doka zbog godina slabije čuo, pitao je mene šta mu je kazao. Rekao sam mu na albanskom da mu je zahvalio. Na to je Doka odgovorio pijancu: ‘Zdravo bio’”, prisjeća se Nikola sa osmijehom.

Kasnije je ocu ispričao šta se desilo, na šta je stari Doka kazao da mu je žao što nije znao istinu, jer bi mu svakako namjestio nogu, ali bi mu bar uzvratio.

Nažalost, izgleda da nakon 117 godina, koliko Berišaji pomažu ljudima, niko neće nastaviti “posao”.

“Sin mi nije zainteresovan. Preosjetljiv je, kad dođe dijete ili beba, mislim da se ne bi mogao usuditi da mu namjesti kosti, boji se da ga ne povrijedi još više”, priča Nikola, ali hvali snahu koja mu i sada pomaže, te dodaje da je veća šansa da ga ona naslijedi.

Maslinovo ulje protiv diskusa Berišaj savjetuje onima koji imaju problema sa kičmom, konkretno sa diskusom, a ne žele da dođu kod njega da im “čupanjem” riješi problem, da upotrijebe maslinovo ulje.

“Namaže se kičma cijelom dužinom maslinovim uljem i grije fenom deset dana, po pola sata, prije spavanja”, preporučuje Nikola onima koji vjeruju u narodni lijek.

18 Crna Gora

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

KOLAŠIN

Mini hidrocentrale kao fatamorgana Nakon višegodišnjeg najavljivanja, izgradnja malih hidroelektrana na vodotocima Kolašina i dalje samo na papiru KOLAŠIN - Kolašinski hidropotencijal već dugo godina je i te kako zanimljiv investitorima, koji su procijenili da bi na području ove opštine uskoro mogla da počne gradnja mini hidroelektrana. Ujedno, to bi predstavljalo i razvojnu šansu ove opštine. Brojni projekti su i urađeni, ali konkretna gradnja nije počela.

Valorizacija energetskog potencijala vodotoka kolašinske opštine, uz turizam i poljoprivredu, smatra se razvojnom šansom. Donacijom češke vlade Ministarstvo ekonomije i Vlada Crne Gore u toku 2011. godine započeli su projekat izgradnje katastra malih vodotoka i malih hidroelektrana za teritorije od 13 opština, među kojima je i Kolašin, sa ciljem izgradnje malih hidroelektrana instalisane snage od 1MW. Ipak, hidroenergetski potencijal Kolašina omogućiće da se u ovoj opštini gradi najveći broj hidroelektrana. Direktor Direkcije za imovinu Zoran Vlahović kazao je za Dnevne novine da su na području ove opštine evidentirane vode od lokalnog značaja, te najavio da je katastar u završnoj fazi i da se očekuje njegovo zaključenje do Nove godine. On je istakao da će na osnovu tog katastra opština Kolašain imati najveći broj rijeka koje su pogodne za izgradnju hidroenergetskih objekata, odnosno mini

Banke koče realizaciju Idejni projekat za izgradnju male hidroelektrane “Pešića luka” na Mateševskom potoku jedan je u nizu projekata koji čekaju na realizaciju. Ta elektrana locirana je na desnoj obali Mateševskog potoka, koji se formira na obroncima Čakora. Mateševski potok se uliva u Taru nekoliko kilometara uzvodno od mjesta Mateševo. Aco Milošević, koji je i uradio projekat za ovu elektranu, kazao je za Dnevne novine da su za sada jedini problem banke, koje neće da svojim novcem stanu iza ovakvih projekata.

hidrocentrala do 1MW. Vlahović je podsjetio da su uzete pod koncesiju Ljeviška rijeka u Gornjoj Morači, u predjelu Bara i Mateševa, ali da se već duže vrijeme na tim vodotocima ništa ne radi. Ipak, na Raštaku u Gornjoj Morači započeta je izgradnja jedne mini hidrocentrale.

“Na osnovu prvog javnog nad-

metanja koje je organizovalo Ministarstvo ekonomije, dodijeljena je koncesija na vodotoku Crnja, koja je pritoka Tare, na kojem je planirana gradnja tri male hidroelektrane, za koje je koncesionar dobio i građevinsku dozvolu i počeo izgradnju.

S obzirom na to da se i opština Kolašin ozbiljno zainteresovala za iskorišćavanje hidropo-

tencijala kroz mini hidroelektrane, ovaj projekat će se u narednom periodu potencirati sa većim elanom.

“U proteklom periodu imali smo veći broj kontakata sa ljudima iz Crne Gore, kao i iz inostranstva koji su zainteresovani za izgradnju hidropotencijala. U tom smislu SO Kolašin je usvojila odluku u kojoj su utvr-

đene rijeke od lokalnog značaja na kojima će se graditi hidrocentrale. One su svrstane u tri grupe”, rekao je Vlahović, navodeći da je za gradnju tih objekata na jednom dijelu tih rijeka zainteresovana i sama opština Kolašin, jer su u njima prepoznali veoma značajan izvor prihoda za popunjavanje opštinskog budžeta.

Zorica Bulatović

Crna Gora 19

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

sos služba

Rekli djeci da je mrtva

Malezić

Uprkos sudskoj odluci da djeca budu s majkom, Safeta je od sina i kćerke odvojena pet mjeseci Suzana Ganić

U

lcinjski SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja posljednjeg mjeseca u godini bio je adresa mnogim ženama koje trpe nasilje u porodici. Usljed krajnje nemoći da nastave svoju borbu, neke su spremne da pokucaju na vrata ove institucije ne bi li dobile savjet ili podršku. Većina žena ipak radije ćuti o svojim problemima, ali dvadeset sedmogodišnja Safeta Malezić odlučila je da svoju priču podijeli s nama.

ULCINJ - Safeta Malezić ima dvoje maloljetne djece. Sina od pet godina i djevojčicu od tri. Osam godina je bila u braku, gdje je bila zlostavljana i ponižavana od muža i svekrve. Ni nakon razvoda nije bila mirna. Sina, koji joj je sudskom odlukom pripao, muž nije htio da joj da, a njoj je zabranio da vidi djecu. Njima je rekao da više nemaju majku.

“Da li je humano dozvoliti da jedna majka svoju djecu ne vidi i ne čuje pet mjeseci. Da li je moguće da u jednoj pravnoj državi sudska odluka ne znači ništa. Da li je moguće da iako ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, jednoj majki, to neko uskraćuje”, pita se Safeta Malezić, čija su djeca oko tri mjeseca, kako navodi, mislila da im je majka mrtva.

Sa 19 godina se udala i zbog ljubavi iz Ulcinja preselila u Berane. Život je, kako kaže, nije mazio, uslijedio je razvod. Tada je imala samo sina i sud ga je dodijelio njoj. Došlo

je i do pomirenja, a na svijet je došla i djevojčica, koju je rodila u vanbračnoj zajednici. Kako kaže, očekivala je da će sa svojim suprugom i djecom voditi miran i lijep život.

Ali nije išlo.

Njen suprug danas odbija da joj da djecu, iako je sin sudskom odlukom pripao njoj.

“Zato i pričam svoju muku javno.

Nadam se da će neko pročitati ovo, da će mi pomoći. Valjda kao majka imam prava”, kaže Safeta.

Trpjela je godinama. Trpjela i ćutala.

“Da ne sjekiram moje. Da ih ne brukam. Vjerovala sam u brak za cio život. Trpjela sam i batine i uvrede. Svekrva me nazivala svakojakim imenima. Psihičko maltretiranje bila je moja svakodnevica“, priča Safeta kroz suze.

I sada hoće da joj uzmu ono najvrednije u životu. Djecu. Njen suprug za osam godina braka, kako tvrdi, nije vodio mnogo računa ni

o djeci, ni o njoj. Nije kupovao hranu. Odlazio je da radi u Njemačku, i vraćao se. I tako stalno. “Živjela sam od socijalne pomoći, koju sam primala. Pomagali su mi i moji dosta. Suprug gotovo nikada nije bio tu. A i kada se vrati iz Njemačke, dane je provodio kod majke. Novac za djecu mi nije davao. Svađe su bile česte zbog toga”, navodi Safeta.

I na kraju, kako navodi, kada više nije mogla da podnese takav život i odlučila da ode, njen suprug je uzeo djecu i rekao im da više ne-

maju majku i da je umrla.

“U Centru za socijalni rad u Beranama su mi omogućili da vidim djecu nakon tri mjeseca. Rekli su mi da su mislili da sam mrtva. Plakali su. Plakala sam i ja sa njima.

Oni su sve što imam u životu, i jedino što želim je da budu pored mene”, kaže Safeta.

Ona nema novca da plati advokata i pravno se bori za djecu, za ono što joj već pripada. Boji se da ih neće dobiti, iako sudska odluka postoji. Strahuje da će njen bivši suprug, koji je materijalno stabilniji,

na nezakonit način zadržati djecu.

Strah i suze.

“Bojim se da ih neću dobiti. A, šta će mi život bez njih. Bivši suprug je rekao da je i on podnio zahtjev za starateljstvo, ali ja nijesam dobila nikakav poziv. Sin je već jednom pripao meni”, ističe Safeta.

Ona navodi da njen bivši suprug i dalje ide za Njemačku.

“Pitala sam ga ko će brinuti o djeci dok njega nema. Rekao je njegova majka i sestra. Zar mogu baba i tetka biti preče od majke”, pita se Safeta.

MioDRag KanKaRaš

Pamtićemo godinu na izmaku Predsjednik opštine zadovoljan godinom na izmaku TIVAT - U godini koju ispraćamo definitivno je potvrđeno da je Tivat prerastao u zanimljivu i interesantnu turističku destinaciju.

“To pokazuje i nagrada za najbolje turističko mjesto, koju je gradu prije nekoliko dana dodijelila Nacionalna turistička organizacija”, kazao je predsjednik opštine Miodrag Kankaraš, naglasivši da je Tivat iz industrijskog mjesta prerastao u turističko.

On je podsjetio da su, pored te, u Tivat stigle još dvije nagrade i to za najbolju plažu i najbolji projekat.

Tivat više nije sezonska turistička destinacija. Uz male privatne hotele, kao što su “Primavera”, “Magnolia”, “Montenegrino”, “Rojal”, nadomješten je nedostatak kompleksa “Plavi horizont”, što pokazuju rezultati turističke godine.

“To daje nadu i na neki način satisfaksciju da smo na dobrom putu i

da, uz razvijanje komplementarnih djelatnosti, Tivat može živjeti od turizma, ali i potvrđuje da je napravljeno nešto što se može nazvati tivatska priča, koja je rezultirala vrijednom nagradom”, rekao je Kankaraš.

On je dodao da nagrada obavezuje, ali i opominje da i u narednom periodu treba predano raditi i biti posvećen gradu i svemu onome što može doprinijeti boljem kvalitetu života.

Z.K.

usKoRo

DoM ZDRaVlJa

Stiže najsavremeniji reanimobil Dežurstva za vrijeme praznika Sakupljen novac za specijalno vozilo, ali i za humane svrhe PODGORICA - Domovi zdravlja Blok pet, Nova varoš, Stara varoš, Konik, Tuzi i Zeta biće dežurni za vrijeme novogodišnjih praznika 1. i 2. januara, saopšteno je iz Službe za odnose s javnošću Doma zdravlja Podgorica. Oni su objasnili da će izabrani doktori za odrasle raditi u tim zdravstvenim objektima od sedam do 21 sat, dok će izabrani doktori za djecu raditi, u istom terminu, u Domu zdravlja Nova varoš. Tokom prazninika, u domovima zdravlja u Tuzima i Zeti zdravstvenu zaštitu djeca mogu koristiti od sedam do 14 sati.

Centar za laboratorijsku dijagnostiku u zdravstvenom objektu

Blok pet radiće svih dana praznika od sedam do 21 sat, kao i Centar za rentgen i ultrazvučnu dijagnostiku u zdravstvenom objektu na Starom aerodromu.

Navodi se da jedinica za patronažu radi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom novogodišnjih praznika nalozi primati u zdravstvenim objektima Blok pet i Konik, od sedam do 15 sati, dok će se terapija, po nalogu izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana od sedam do 19 sati.

Zdravstvena zaštita djece noću biće u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, a pružaće je izabrani doktori za djecu Doma zdravlja Podgorica.

BUDVA – Za manje od dvije sedmice sakupljen je novac za kupovinu reanimobila jedinici Hitne pomoći u Budvi. Akciju, u kojoj je sakupljeno oko 45.000 eura, pokrenuo je privrednik Ante Petković, a iza te ideje stala je opština i budvanski privrednici.

Na donatorskoj večeri u hotelu “Mogren” predsjednik opštine Lazar Rađenović uručio je ček direktoru republičkog Zavoda za hitnu pomoć Saši Stefanoviću, a reanimobil će stići za mjesec dana.

Zahvaljujući prvenstveno Antu Petkoviću, te svim građanima Budve, privrednicima, predsjedniku opštine i njegovom timu, Stefanović je kazao da su oni svi zajedno pokazali veliko razumi-

Ostalo nešto i za donacije

S obzirom da je u akciji sakupljeno i više novaca nego što je potrebno za kupovinu reanimobila, sinoć je Rađenović uručio ček u iznosu od 1.000 eura Budvaninu Milošu Maslovaru, koji ima osmoro djece.

“Zahavaljujem organizatoru ove akcije i pozivam sve neženje kojima klecaju koljena da se slobodno žene. Ja sam od 44. do 57. godine dobio osmoro djece”, kazao je Maslovar.

Na donatorskoj večeri uručen je i ček profesorici Biologije u SMŠ “Danilo Kiš” Marini Grgurović u iznosu od 2.300 eura za kupovinu pametne table. jevanje i humanost.

“Jedinica za Hitnu medicinsku pomoć za mjesec dana će dobiti najsavremeniji reanimobil. Zahvaljujući ministru zdravlja, dobiće još jedan reanimobil. Što se

tiče ljudi koji rade, uvijek su bili puni humanosti. Sigurno će do kraja godine jedinica biti pojačana ljudstvom i doktorima, kojih već ima na birou”, najavio je Stefanović.

N.L.

20 Crna Gora

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

BAR

Mrkojevići jedini plaćaju prevoz Opština Bar za sve druge učenike plaća besplatan prevoz od škole do kuće i nazad Željko Milović

J

ednaki su svi đaci, ali su neki očigledno manje jednaki od drugih. Parafraza čuvene sentence iz Orvelove “Životinjske farme” odlično bi se mogla uklopiiti u priču o osnovnoj školi u Mrkojevićima. Njihovi đaci, naime, jedini u barskoj opštini plaćaju za prevoz do škole. Ostalima je ta usluga besplatna.

BAR - Još od 2008. godine đaci u barskoj opštini mogu da koriste besplatan gradski prevoz do škola i od njih, a takva odluka lokalne vlasti naišla je na opšte odobravanje javnosti. Nijesu drugačije mislili ni u Mrkojevićima, prigradskoj mjesnoj zajednici koja obuhvata veliki broj znatno udaljenih sela, niti u osnovnoj školi u Pečuricama, centru ove MZ, koji se nalazi na manje od pola sata vožnje automobilom od centra grada starim putem ka Ulcinju. Međutim, u njihovom slučaju ideja besplatnog prevoza nije zaživjela, pa su roditelji i dalje prinuđeni da izdvajaju novac kako bi njihova djeca svaki dan putovala, koristeći usluge privatnog prevoznika.

“Školski odbor zna da opština Bar organizuje besplatan prevoz za učenike iz drugih škola, ali takav slučaj nije sa nama. Roditelji učenika iz Mrkojevića jedini na području barske opštine plaćaju prevoz učenika, za što u prosjeku na godišnjem nivou izdvoje oko 150 eura po djetetu. Ko može, naravno”, rekao je poznati slikar Muharem Muratović, ističući da je bilo više pokušaja da se ovakva situacija prevaziđe, ali već četiri godine problem ostaje neriješen.

Zbog nepostojanja adekvatne autobuske linije, kaže on, prevoz se, sa šest kombi-busova preduzeća “Jadran Montenegro”, organizuje za 197 učenika iz pravca Gorane, Ku-

BIJELA

Potpisan memorandum o saradnji

HERCEG NOVI - Ombudsman Šućko Baković posjetio je Dječiji dom “Mladost” u Bijeloj i uručio mališanima novogodišnje poklone.

Baković je nakon posjete potpisao i memorandum o saradnji o postavljanju sandučića u ovoj ustanovi kako bi djeca ostavljala svoja pisma, obraćanja i pritužbe.

“Najbolja pisma biće upućena instituciji ombudsmana, a naredne godine će biti oblikovana u strip koji će biti dijeljen u školama, kako bi se djeca na njima prihvatljiv način

upoznala sa svojim pravima”, kazao je Baković.

On je dodao da nije svrha samo da se obraćaju pritužbama, već da pišu i daju neke predloge.

“Na bazi pisama koja djeca šalju iz različitih ustanova, nakon Nove godine, planiramo da objavimo crtani strip vezan za dječja prava.

Inače, ovo je produžetak akcije koja je napravljena u saradnji sa Akcijom za ljudska prava, pod nazivom ‘Djeco, pišite ombudsmanu’”, rekao je Baković.

S.M.

Crna Gora 21

SUBOTA I NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

MZ Mrkojević

DAROVI

Novogodišnji paketići za osnovce iz Mojkovca nja, Dobre Vode, Pelinkovića, Dabezića, Veljeg Sela, Grdovića, Dubrave i Dapčevića. Ministarstvo prosvjete i sporta učestvuje sa 40 odsto u troškovima prevoza za svakog učenika i svoju obavezu uglavnom redovno izmiruje, a iznos u visini od 60 odsto plaćaju roditelji učenika ove škole.

Ima i mahom seoske djece koja pješače od tri do pet kilometara svaki dan, jer finansijska situacija u familiji nije takva da mogu izdvojiti novac za ovu namjenu. Zanemarljivo mali broj učenika dovode roditelji sopstvenim automobilima.

“Sekretarijat na čijem sam čelu je zadužen za gradski prevoz na teritoriji opštine Bar, ali od vas prvi put čujem da škola iz Mrkojevića ima dogovoren aranžman sa nekim privatnim preduzećem. Iako su bili dužni da nas obavijeste o postojanju tog dogovora za prevoz đaka sa Ministarstvom sporta, oni to očigledno nijesu učinili. Govoreći, dakle, samo o dijelu prevoza za koji imam konkretne podatke, a to je gradski prevoz, on je besplatan za sve đake barske opštine, pa tu ni

Mrkojevići nijesu izuzetak”, kaže za DN sekretar Sekretarijata za uređenje prostora i komunalno-stambene poslove Đuro Karanikić.

On dodaje kako autobus na prigradskoj liniji Kovačevići – Poslovni centar prolazi pored škole u Pečuricama, ali on ne može odgovoriti svim zahtjevima roditelja jer ne može obuhvatiti sva naselja.

“Jednostavno, nije rentabilno.

Mrkojevići su veoma razuđena mjesna zajednica, koja se prostire od granice sa ulcinjskom opštinom do naselja Sveti Ivan, odmah iznad magistrale, i nije moguće pokriti sva naselja autobuskom linijom”, ističe Karanikić.

On dodaje da redovna linija Kovačevići -Poslovni centar kreće sa početne stanice u šest sati, sa povratkom u 15 sati i namijenjena je uglavnom prevozu radnika iz tog dijela opštine.

Roditelji đaka iz OŠ Mrkojevići upravo to ističu kao veliki problem, jer nastava počinje u osam sati, što bi značilo da bi, kad bi se odlučili za taj vid prevoza, autobus

dovezao djecu ispred škole gotovo dva sata prije početka nastave, te da bi ona isto toliko čekala na prevoz nakon posljednjeg zvona.

“Treba li da našu djecu da pustimo da na snijegu, kiši ili vjetru mrznu ispred škole, dok su njihovi vršnjaci odavno u toplom domu, ručaju i uživaju. Ako to nije diskriminacija, onda ne znamo što je”, piše u dopisu roditelja upućenom našem listu.

Menadžment škole navodi da su, zbog boravka i bezbjednosti djece, u školi organizovali produženi boravak za učenike nižih razreda u kome djeca pod stručnim nadzorom provode vrijeme do dolaska autobusa.

Karanikić navodi da bi se situacija mogla poboljšati ponovnim uvođenjem linije Đuravci – Ostros – Vladimir – Centar, koja je nekoliko godina bila ukinuta zbog nerentabilnosti, a koja bi “vrlo brzo trebalo da počene da vozi i do škole u Pečuricama”. Roditelji, ali ni zvaničnici OŠ u Mrkojevićima nijesu pretjerani optimisti u pogledu toga.

LOKALNI PARLAMENT

Morsko dobro popunilo budžet TIVAT - Potpredsjednik opštine Tivat Ilija Janović podnio je pismenu ostavku, dok je ostavku na odborničko mjesto podnijela i predsjednica Hvatske građanske inicijative Marija Vučinović koja je u novom sazivu Vlade Crne Gore imenovana ministarkom bez portfelja.

Na sjednici lokalnog parlamenta, odbornici su jednoglasno usvojili Odluku o budžetu za 2013. godinu, u iznosu od 13.554.500 eura.

Prvobitno budžet opštine je iznosio 10.457.000 eura, ali je nakon javnih rasprava i zakonskog rješenja kojim se prihodi JP Morsko dobro preusmjeravaju u iznosu od 50 odsto na žiro račune opština, on uvećan za više od tri miliona.

U narednoj godini utrošiće se prenesena sredstva iz ove godine, jer je došlo vrijeme da se završe kapitalni infrastrukturni projekti.

“U tu svrhu ćemo potrošiti sredstva koja smo čuvali i zbog kojih

smo kritikovani da ne znamo da ih trošimo”, kazao je gradonačelnik Miodag Kankaraš, navodeći da će se u opštinsku kasu sliti i novac od prodaje dijela opštinske imovine, ali i od komunalnih naknada, jer će se graditi objekti na Luštici i u marini Portu Montenegru.

Duža rasprava vođena je i oko detaljnog urbanističkog plana Donja

Lastva, jer je odbornik SNP-a Vlado Samardžić pokušao da zaštiti interese porodice Lalatović, čijih je 500 kvadratnih metara parcele u Prostrnom planu ucrtano pod zelenom površinom, što im onemogućava gradnju stambenog objekta. Plan je usvojen sa 14 glasova za, šest odbornika je bilo protiv, a jedan je bio uzdržan.

Z. Krstović

STRUJA

EPCG opet kažnjava Ulcinj ULCINJ - Zgrada opštine Ulcinj u četvrtak i petak bila je bez struje, zbog duga prema Elektroprivredi.

Oko deset časova juče, struja je puštena, nakon što je Elektroprivredi uplaćeno 15.000 eura. Prvi čovjek grada Nazif Cungu, kazao je da je jako interesantno što Elektroprivreda Crne Gore, na takav način disciplinuje samo ulcinjsku opštinu. Kako je rekao, još se nije desilo da se prema jednoj lokalnoj samoupravi, za-

uzima ovakav stav.

On je podsjetio da je Elektroprivreda, mještane Ulcinja, nedavno ostavila i četiri dana bez vode, zbog duga JP Vodovod. “I ostale lokalne samouprave duguju Elektroprivredi, pa im ne ukidaju snabdijevanje strujom”, rekao je Cungu.

On je podsjetio i da većina duga, prema Elektroprivredi, datira iz ranijeg perioda. Tužno je bilo juče vidjeti u ulcinjskom Centru za

kulturu odvijanje nekoliko manifestacija, u polumraku. Bez struje je i ta institucija. Brojne prednovogodišnje manifestacije organizuju se upravo u tom objektu, pa je tako juče i Art klub dodjeljivao godišnja priznanja, Rotari klub je dijelio više od 300 novogodišnjih paketića, djeci iz socijalno ugroženih porodica, a otvorena je i tradiconalna izložba likovnih umjetnika Ulcinja, i sve to u mraku.

S.G.

MOJKOVAC - Kompanija “Franca” obezbijedila je novogodišnje poklone za 26 učenika iz Podbišća i 11 učenika Osnovne škole u Štitarici. Učenici Osnovne škole u Podbišću za goste i roditelje recitovali su, igrali, pjevali i glumili, a na kraju svečanosti Djeda Mraz im je uručio poklone. Novogodišnji pokloni podijeljeni su i djeci iz socijalno ugroženih porodica, a darove je obezbijedio Zoran Rajković, vlasnik kompanije “Grnič – trade” iz Kolašina.

Već tradicionalno, NVO Srce, u saradnji sa Rotari klubo-

Kompanija Mercator tradicionalno organizuje novogodišnju akciju, čime želi da pokaže svojim vjernim kupcima da je u svakoj prilici uz njih, a naročito za vrijeme praznika. U periodu od 28. do 31. decembra, potrošači će imati priliku da iskoriste izuzetnu novogodišnju ponudu prazničnih artikala, koja će im pomoći da spremno dočekaju praznične dane u svojim domovima i pripreme novogodišnju trpezu za porodicu i prijatelje.

vima iz Podgorice, Bijelog Polja i Budve, obezbijedila je 110 novogodišnjih poklona koji će biti podijeljeni djeci sa invaliditetom i djeci iz seoskih škola.

Vladimir Veljović, asistent u NVO Srce, kazao je da su do sada pokloni podijeljeni u Osnovnoj školi u Jakovićima za pet učenika i Osnovnoj školi u Žarima za osam učenika.

Veljović je najavio da će u nedjelju u domu mjesne zajednice u Poljima biti organizovana podjela novogodišnjih paketića za učenike osnovnih škola iz Štitarice, Gojakovića, Dobrilovine, Podbišća i Lepenca. V.B.

Roteri klub obezbijedio paketiće NIKŠIĆ – Djeca iz porodica koje koriste materijalno obezbjeđenje porodice kao i djeca iz porodičnog smješataja u prostorijama Crvenog krsta mogu podići novogodišnje paketiće koji su donacija Roteri kluba. Paketiće, zbog ograničenog broja, dobila su djeca rođena 2004. godine i mlađa. Za porodice sa jednim djetetom obezbijeđen je jedan novogodišnji poklon, dok one koje imaju dvoje ili više djece mogu dobiti najviše dva paketića. Iz Centra za socijalni rad za opština Nikšić, Plužine i Šavnik saopšteno je da prilikom podizanja paketića mora da se priloži posljednji ček.

I.J

HERCEG NOVI

Odbijen zahtjev Vodovodu HERCEG NOVI - Osnovni sud juče je odbio zahtjev Vodovoda kojem je isključena struja na pumpnoj stanici na Kanli Kuli. Vodovod je zahtijevao da se odmah naloži Elektroprivredi da uključi napajanje elektropostrojenja na centralnoj pumpnoj stanici kako bi se izbjeglo izazivanje opšte opasnosti po građane Herceg-Novog. Prema riječima ombudsmana Šućka Bakovića isključenje vode potrošačima može se dvojako posmatrati.

“Svako je dužan da izmiri

svoje obaveze tj da plati dug za struju, ali ovdje se radi o životnoj namirnici. Ako gradjani redovno izmiruju svoje obaveze, a “Vodovod” nema potraživanje od građana onada možemo reći da su gradjanima ljudska prava ugrožena” kazao je Baković za DN. Podsjetićemo,zbog isključenja struje na pumpnoj stanici Kanli Kula, zbog duga Vodovoda od oko 676.000 evra, Elektrodistribucija je isključila struju na pumpnoj stanici na Kanli Kuli zbog čega je bez vode ostalo 1.000 potrošača.

S.M.

22 Globus

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

AMBASADORKA SAD SU K. BRAUN:

Godina uspješnog partnerstva 2012.

Moj tim i ja očekujemo da ćemo blisko sarađivati sa svim našim partnerima u novoizabranoj vladi na ostvarenju zajedničkih ciljeva

Ova 2012. bila je izuzetna godina u kojoj su odnosi između SAD i Crne Gore nastavili da napreduju.

Američka ambasada je tokom godine blisko sarađivala sa crnogorskim partnerima na implementaciji široke palete programa i projekata u mnogim oblastima, uključujući odbranu, civilno društvo, vladavinu prava, ekologiju, osnaživanje žena i mladih te podsticanje većeg uključivanja osoba s invaliditetom u društvene tokove. Kroz ove programe, imala sam priliku da upoznam sjajne pojedince, građane Crne Gore, koji stvaraju pozitivne promjene na lokalnom, državnom i međunarodnom nivou.

I u Crnoj Gori i u Americi održani su ove jeseni izbori koji su bili slobodni i pošteni. Ti izbori su dali građanima obje naše zemlje mogućnost da direktno učestvuju u demokratskom procesu – kandidovanjem na izborima i dijeljenjem svoje vizije budućnosti zemlje, angažovanjem u debatama i diskusijama i samim glasanjem. Amerikanci su 6. novembra ponovo izabrali predsjednika Baraka Obamu i znam da će njegova administracija nastaviti tijesno da sarađuje sa Crnom Gorom. Predsjednik Obama i državna sekretarka Hilari Klinton nedavno su čestitali premijeru Milu Đukanoviću na njegovoj poziciji, a mi svi očekujemo nastavak dijaloga između lidera naših država. Čast mi je što sam predsjednikov predstavnik u Crnoj Gori. Moj tim i ja očekujemo da ćemo blisko sarađivati sa svim našim partnerima u novoizabranoj vladi na ostvarenju zajedničkih ciljeva.

Tokom prošle godine, SAD su se fokusirale na podršku Crnoj Gori na njenom putu ka evroatlantskim integracijama. Saradnja s našim partnerima u području odbrane i vladavine prava učinila je naše zemlje bližim budući da Crna Gora učestvuje u pregovorima o pristupanju EU i sprovodi dalje reforme potrebne za članstvo u NATO. Naša odbrambena saradnja nastavila je da napreduje s uspješnom posjetom ministarke odbrane Milice Pejanović-Đurišić Sjedinjenim Državama i posjeta SACEUR i EUCOM komandanta admirala Džejmsa Stavridisa, sekretara američke Mornarice Reja Mejbusa i komandanta Nacionalne garde Mejna, generala Džejmsa Kempbela Crnoj Gori. Osim toga, dva Crnogorca su uspješno završila američke vojne akademije protekle godine. SAD su se s ponosom pridružile drugim članicama NATO u podršci Crnoj Gori tokom sniježnog nevremena u februaru. Naši narodi iskoristili su izvanrednu priliku za edu-

RUSIJA

Putin potpisao sporni zakon o usvajanju Zakon kojim se Amerikancima zabranjuje usvajanje ruske djece stupio na snagu

kaciju i razmjenu znanja tokom posjete razarača američke Mornarice USS “Churchill”. Događaj velike važnosti u našoj odbrambenoj saradnji 2012. bila je multinacionalna vježba Delfin 2012, tokom koje su delfini iz Programa morskih sisara Mornarice SAD pretraživali i locirali u Boki Kotorskoj potencijalne morske mine i druga eksplozivna sredstva preostala iz ratova, dok su ronioci američke Mornarice podučavali crnogorske i regionalne ronioce kako da identifikuju podvodni eksploziv.

ranje reciklažnog ostrva u dvorištu Ambasade ranije ove godine. Počastvovani smo što smo nedavno primili Green Star 2012 nagradu za kreiranje i razvijanje kalendara Mjesec planete Zemlje 2012, u okviru kojeg smo koordinisali i u partnerstvu sa drugim organizacijama izveli više od 80 ekoloških akcija širom Crne Gore u aprilu i maju 2012. Osim toga, Ambasada je donirala sredstva Podgorici za više od 500 stabala koja su zasađena u parkovima i duž saobraćajnica glavnog grada.

Reforme u oblasti vladavine prava biće presudne za pripremu Crne Gore za članstvo u evroatlantskim institucijama. Ambasada SAD je podržala pravni sektor u Crnoj Gori tokom 2012. kroz programe obuke sudija, tužilaca i drugih relevantnih predstavnika crnogorskih institucija. Konferencije fokusirane na komparativno zakonodavstvo u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, procjena dokaznog materijala i obuku o finansijskim istragama, koje su SAD finansirale dale su priliku donosiocima odluka da analiziraju, razmatraju i formulišu preporuke važnih zakonskih promjena. Posebno sam ponosna što su tužioci iz Crne Gore i tužioci iz američke države Delaver razmijenili najbolje prakse tokom posjete delegacije iz Delavera Crnoj Gori i da će se to partnerstvo nastaviti i 2013. Nadalje, Vlada SAD je pružila podršku u opremi i obuci Specijalnom istražnom timu jačajući njegove kapacitete za borbu protiv kriminala i korupcije.

Devet izuzetnih projekata Programa efikasnog upravljanja i Programa ekonomskog razvoja USAID-a, uz grantove Demokratske komisije, događaje iz oblasti kulture, programe za osobe s invaliditetom, studentske razmjene i druge programe sa javnošću pomogli su unapređenje kapaciteta u civilnom sektoru, povećali angažman žena i mladih, podstakli uključivanje osoba s invaliditetom u društveni život i pružili podršku ekonomskom razvoju sjevera Crne Gore. Isto tako, Američka privredna komora i 26 američkih kompanija koje posluju u Crnoj Gori pojačali su ekonomsko partnerstvo naših zemalja.

Zahvaljujem svim Ambasadinim partnerima, uključujući crnogorsku vladu, nevladine organizacije, medije, škole i univerzitete, kulturne ustanove, privatna preduzeća i diplomatski kor što su zajedno sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država radili na širokom spektru projekata i inicijativa.

Životna sredina je važna za sve nas i Ambasada je veoma usmjerena na ekološke programe i održivi razvoj, u skladu sa čime je i otva-

Želim svim građanima Crne Gore srećne predstojeće praznike i uspješnu, prosperitetnu i produktivnu 2013. godinu.

MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je juče zakon kojim se zabranjuje američkim državljanima da usvajaju rusku siročad, a sud u Moskvi oslobodio je bivšeg visokog zvaničnika optuženog za nemar i uskraćivanje medicinske pomoći bivšem advokatu Sergeju Magnickom, koji je preminuo u pritvoru 2009. godine.

Ovaj slučaj uzdrmao je odnose Rusije i SAD, nakon što je američki Kongres usvojio zakon kojim se sankcionišu ruski zvaničnici umiješani u smrt Magnickog, koji se bavio slučajevima korupcije, a koga su ruske vlasti optužile za utaju poreza.

Rusija je, sa svoje strane, odgovorila izglasavanjem u parlamentu zakona kojim se američkim državljanima zabranjuje da usvajaju rusku siročad.

Iz Kremlja je saopšteno da će poslije stavljanja Putinovog potpisa, sporni zakon o zabrani usvajanja ruske djece stupiti na snagu 1. januara, prenijele su agencije.

Okružni sud prethodno je oslobodio Dmitrija Kratova, bivšeg zamjenika upravnika zatvora Butirka, koji je bio i jedini ruski zva-

ničnik koga su vlasti optužile u slučaju Magnicki.

“Kratov je učinio sve što je bilo u njegovoj moći da pomogne Magnickom”, rekla je sudija Tatjana Neverova prilikom izlaganja presude.

Magnicki je preminuo u zatvoru pošto nije dobio adekvatnu medicinsku njegu, budući da je bolovao od pankreatitisa, a istraga državnog Vijeća za ljudska prava pokazala je da je bio žrtva žestokog premlaćivanja i da mu je uskraćena medicinska njega, prenio je AP. Porodica Magnickog i njeni advokati opisali su suđenje Kratovu kao sramno, tvrdeći da vlasti nijesu uspjele da kazne odgovorne za njegovu smrt.

Advokat Magnicki (37) umro je 16. novembra 2009. u moskovskom zatvoru jer je, kako je zvanično saopšteno, srce prestalo da mu radi.

Njegova porodica je optužila vlasti da mu je uskratila odgovarajuću medicinsku njegu, a advokati su tvrdili da je Magnicki u zatvoru držan nelegalno. Magnicki se bavio slučajevima korupcije, a vlasti su ga 2008. optužile za utaju poreza.

DEMONSTRACIJA SILE

Iran počeo veliku vojnu vježbu

TEHERAN - Iran je juče započeo šestodnevne pomorske vježbe u Ormuskom moreuzu, saopštila je službena agencija Irna. Zapovjednik Habibolah Sajari kazao je da će vježbe trajati do srijede u području od oko milion kvadratnih kilometara, u Ormuskom moreuzu, Omanskom zalivu i sjevernim djelovima Indijskog okeana.

Sajari je kazao da je cilj pomorskih manevara pokazivanje “kapaciteta vojnih snaga” u odbrani iranskih granica, kao i slanje poruke mira i prijateljstva susjednim zemljama, prenijela je Hina. Iran je

održao slične desetodnevne vježbe prošlog decembra, a poslao je podmornicu i razarač u Golfski zaliv prije četiri mjeseca, u periodu kada su Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici sprovodili vježbe u istim vodama. Vježbe Amerikanaca i saveznika su služile za uvježbavanje akcija koje bi osiguravale da linije kojim se nafta prevozi budu sigurne i otvorene. Iranski zvaničnici često ponavljaju da bi Iran mogao da blokira tjesnac, važan za izvoz nafte, ako dođe do vojnog napada zbog njegovog kontroverznog nuklearnog programa.

Globus 23

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 12. 2012.

EUROZONA

Spas Kipra značio bi spašavanje ruske mafije

Nikoziji neophodno 17 milijardi eura pomoći eurozone

HAG

Bramerc zapostavlja srpske žrtve

NJUJORK, BANJALUKA Generalni sekretar UN Ban Ki-mun zatražiće od Haškog tribunala da razmotri žalbu Udruženja nestalih sarajevsko-romanijske regije na rad Serža Bramerca.

To udruženje je ukazalo na diskriminaciju srpskih žrtava od glavnog haškog tužioca.

Predsjedniku Udruženja nestalih Milanu Mandiću Ban Kimun je uputio odgovor na dopis u kojem se žalio da se Bramerc pri posjetama BiH sastaje samo s predstavnicima bošnjačkih udruženja porodica žrtava, čime diskriminiše srpske žrtve, pisalo je u Glasu Srpske.

“Ban Ki-mun mi je odgovorio da će našu žalbu na ponašanje Bramerca uputiti Tužilačkom vijeću Haškog tribunala koje će raspravljati o tome da li je Bramerc trebalo da razgovara samo sa predstavnicima žrtava jednog naroda. Očekujemo da će donijeti odluku o tome”, rekao je Mandić.

On je dodao da je dobro da je reagovao generalni sekretar UN, jer je nedopustivo da

o žalbi na ponašanje Bramerca odlučuje sam Bramerc, odnosno Hag. Bramerc se u posljednjoj posjeti BiH od 15. do 17. oktobra sastao sa članovima Predsjedništva BiH, predstavnicima pravosudnih institucija, te sa bošnjačkim udruženjima porodica žrtava rata, ali ne i s predstavnicima srpskih i hrvatskih udruženja. Zbog toga su mnogobrojna srpska udruženja poginulih, stradalih i nestalih uputila žalbe Haškom tribunalu, Savjetu bezbjednosti UN i Komitetu za ljudska prava UN.

SEKSUALNO NASILJE Nikozija, prijestonica Kipra

R

IM - Spašavanje kiparskih banaka značilo bi garantovanje uloga ruskih oligarha koji su tokom mnogih godina tamo prali novac kriminalnog porijekla, piše italijanski list Korijere dela sera. Djelatnost banaka na Kipru je paralizovana, pri čemu se Evropska unija našla u nezavidnoj situaciji - da li da spašava tu zemlju ili da je ne spašava, objavio je italijanski list.

Kipar nije više u stanju da se finansira na međunarodnim tržištima, jer je kreditni rejting te članice eurozone skliznuo na status “smeća”.

“Ekonomija Kipra je u potpunom krahu, dug se i dalje približava nivou od 100 odsto bruto domaćeg proizvoda. Prvobitno je Njemačka govorila da će pomoć toj zemlji stići do kraja godine, ali je sada oko Kipra tišina, ali ne zato što su na njega zaboravili. Neočekivano odlaganje pomoći se objašnjava time što se u izvještaju njemačke vojnooba-

vještajne službe BND govori da je to ostrvo preplavljeno ruskim oligarsima i njihovim novcem sumnjivog porijekla”, navedeno je u članku Korijera dela Sere.

Autor članka podsjeća da je Nikoziji neophodno 17 milijardi eura pomoći eurozone, od kojih bi 10 milijardi eura trebalo da ode bankama koje su na ivici bankrota. Spašavanje tih banaka, međutim, znači i garantovanje uloga hiljada ruskih oligarha “koji su tokom mnogih godina na tom ostrvu prali ogromne svote novca kriminalnog porijekla”.

Na taj način, “spašavati Kipar znači i spašavati bogatstvo ruskih kriminalnih elemenata”, objavljeno je na ruskom internet sajtu Finmarket.ru.

“Izvještaj njemačkih specijalnih službi omogućio je ministrima Eurogrupe da čiste savjesti odlože kiparski dosje ‘u zamrzivač’, ali ga oni tamo ne mogu držati previše dugo ako žele da izbjegnu neprijatne scenarije”, ukazano je u članku.

Prvi takav scenario je nekontrolisani bankrot Kipra i njegov izlazak i zone eura, a, prema drugom, ako Evropljani ostave Kipar samom sebi, njega će spasiti Moskva, što bi predstavljalo geopolitički šamar Evropi.

Stoga eurozoni u nastupajućoj 2013. predstoji još jedna glavobolja i rješavanje tog zamršenog pitanja, zaključila je Korijere dela Sera.

SILVIO BERLUSKONI:

Plaćaće alimentaciju od tri miliona eura mjesečno

Silovana Indijka izvršila samoubistvo NJU DELHI - Mlada Indijka koju su silovali pripadnici bande počinila je samoubistvo pošto je policija vršila pritisak na nju da odustane od tužbe i uda se za jednog od silovatelja, potvrdili su juče policijski zvaničnici, a i rođaci žrtve.

Ovaj slučaj je još jednom skrenuo pažnju na način na koji policija tretira žrtve seksualnog zlostavljanja u Indiji, naveo je AFP. Inspektor Paramjit Sing Gil rekao je da je sedamnaestogodišnja djevojka “trčala od nemila do nedraga” kako bi prijavila silovanje, ali da policijski službenici nijesu otvorili zvaničnu istragu, prenijela je Al Džazira.

“Jedan od službenika je pokušao da je uvjeri da povuče tužbu”, rekao je Gil za AFP. Zbog svog ponašanja, jedan

policijski službenik je smijenjen, drugi suspendovan, a tinejdžerka je pronađena mrtva pošto se otrovala. Njena sestra je rekla za indijsku televiziju NTDV da je od djevojke traženo da prihvati novčanu odštetu ili da se uda za jednog od napadača. Krivci nijesu uhapšeni, mada je pritvoreno troje ljudi - dvoje navodnih napadača i jedna žena, njihova saučesnica. Prema zvaničnim podacima, od ukupno 256.329 žrtava zločina prijavljenih prošle godine u Indiji, čak 228.650 su bile žene, mada se vjeruje da je pravi broj daleko veći, jer se žene ne usuđuju da prijave napade. Početkom mjeseca je jedna studentkinja bila žrtva višestrukog silovanja u autobusu u Nju Delhiju, što je izazvalo masovne proteste u zemlji.

DRUGI PUT U MJESEC DANA

Stravična smrt u njujorškom metrou

Veronika Lario, Berluskonijeva druga žena, ostala bez nekretnina, ali će joj sve nadoknaditi pozamašna alimentacija RIM - Bivši italijanski premijer Silvio Berluskoni moraće da plaća svojoj drugoj ženi Veroniki Lario alimentaciju od tri miliona eura

mjesečno. Berluskoni je po sudskoj presudi o razvodu zadržao nekretnine, prenio je list Korijere dela sera. Veronika Lario je pokrenula bra-

korazvodnu parnicu 2009. navodeći kao razlog dolazak Berluskonija na 18. rođendan jedne djevojke iz Napulja i sklonost ka mlađim djevojkama.

Ona je prvobitno tražila 43 miliona godišnje, a bivši premijer je ponudio deset puta manje – 300.000 eura mjesečno.

U obrazloženju sudske odluke navodi se član 156 Građanskog zakonika o dužnosti supružnika da, ukoliko između njih postoji razlika u primanjima, održavaju stil života na koji je bračni drug sa manjim primanjima navikao u braku. Takođe, uzima se u obzir i da Veronika Lario izlazi iz braka bez nekretnina, prenosi Ansa.

Berluskoni se upoznao sa tadašnjom glumicom Veronikom Lario 1980. poslije jedne predstave u milanskom pozorištu. Vjenčali su se 1990. godine i imaju troje odrasle djece. On ima još dvoje djece iz prvog braka, podsjeća AP. Sedamdeset šestogodišnji Berluskoni se sada viđa sa gotovo 50 godina mlađom ženom, podsjetila je američka agencija.

NJUJORK - Žena u Njujorku gurnula je muškarca pred voz podzemne željeznice, a ovo je već drugi slučaj u manje od mjesec dana da je neko ubijen na takav način. Muškarac je stajao na platformi stanice podzemne željeznice u Kvinsu kada ga je žena, za koju su svjedoci rekli da ga je pratila i mumlala sebi nešto u bradu, gurnula na šine pred nadolazeći voz.

Prema portparolu policije Njujorka Polu Brauniju, žena je pobjegla s mjesta zloči-

na nakon napada i trenutno se za njom traga. Radi se o ženi u dvadesetim godinama, latinoameričkog izgleda, krupne građe. “Čula sam škripu voza a potom glasan vrisak”, izjavila je jedna svjedokinja. “Nikad neću zaboraviti taj vrisak”.

Muškarca je udario prvi vagon, a zaglavio se pod točkovima drugog. Proglašen je mrtvim na mjestu zločina, a zbog stravičnih povreda policija je imala poteškoća s identifikacijom.

Osvrt 25

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 12. 2012.

SEDMIČNI PREGLED U PET MINUTA NAJVAŽNIJI DOGAĐAJI IZ ZEMLJE I SVIJETA

Pošto je fenomen zločina putem društvenih mreža porastao policijska istraga se vodi čak protv 5.000 Britanaca. Izvještaji o krivičnim djelima počinjenim putem Facebooka i Twittera, koji uključuju uvrjedljive poruke, zlostavljanje i uhođenje, povećali su se za osam puta u posljednje četiri godine.

RASPUŠTENA SKUPŠTINA

PODGORIČKI PARLAMENT

NEZADOVOLJSTVO

PUTIN POTPISUJE ZAKON

Novi izbori u Nikšiću

Zeleno svijetlo za gradnju tunela

Nedopustiv porez na plate

Zabrana usvajanja djece iz Rusije

Skraćen je mandat Skupštini u Nikšiću.

Odbornici Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije su uz pomoć nezavisnog odbornika Draga Đurovića izglasali raspuštanje tog parlamenta, čime su stvoreni zakonski uslovi za raspisivanje novih izbora. Iako je bivši odbornik Pozitivne Crne Gore podržao DPS, Đurović nije želio novinarima da pojasni zašto je to uradio.

Na ovu sjednicu nijesu došli odbornici opozicije, jer smatraju da su odluke Skupštine nelegitimne dok se vodi postupak pred državnim tužiocem zbog navodne političke korupcije. Ove navode je DPS demantovala. Zato su pozvali opozicionare da izađu zajedno na izbore kako bi utvrdili mišljenja građana šta je do sada urađeno. DPS vjeruje da građani koji su na oktobarskim izborima podržali opoziciju to neće uraditi i na narednim. Novi izboru u Nikšiću trebalo bi da budu održani 3. ili 10. marta. Pomenimo da je mandat odbornicima, kojima je skraćen, trebalo da traje do 13. novembra 2016. godine.

Podgorički parlament je dao zeleno svijetlo za izgradnju tunela kroz brdo Gorica. Tunel će, prema planu, povezivati Zagorič sa centrom grada.

Podršku planu glavnog grada od 2012. do 2017. dali su odbornici vladajuće DPS-LPBS koalicije i Slaviša Guberinić (NS). Protiv usvajanja ove odluke bili su opozicionari SNP, PzP i Nova. Međutim, SDP nije željela da prevagne da li je za ili protiv izgradnje tunela, pa su se izjasnili uzdržano.

Gradonačelnik nema dilemu da ne treba graditi ovaj tunel. On je kazao da strateški plan nije samo vizija, već potreba grada i da ukoliko ne bude usvojen, “ne bi mogli pričati o bilo kakvim poslovima sa EU”. Opozicionari su kritikovali ovu odluku, jer smatraju da je trebalo prvo uraditi studiju izvodljivosti sa akcentom na zaštitu životne sredine. Opozicionari smatraju da je gradonačelnik ovim potezom zaboravio da postoje urgentniji problemi, kao što je vodosnabdijevanje pojedinih naselja.

Poslodavci i sindikati su nezadovoljni odlukom Vlade da dodatno sa tri odsto oporezuje plate koje u bruto iznosu imaju više od 400 eura, odnosno 267 eura neto. Taj novitet je inače najavio ministar finansija Radoje Žugić. U Uniji poslodavaca su ogorčeni ovom odlukom i smatraju da se Vlada morala konsultovati sa sindikatima i poslodavcima prije donošenja odluka koje ih se direktno tiču. U Uniji slobodnih sindikata (USS) su zatečeni odlukom Vlade i ocjenjuju da je svako smanjenje plata neprihvatljivo.

“Zašto država uporno oporezuje sirotinju?

Zar budžet treba puniti na račun ljudi koji ne mogu ni prosječnu platu da zarade”, kazao je čelnik Unije Srđa Keković.

On je ocijenio da mjere koje Vlada preduzima vode ka socijalnim nemirima jer radnici neće mirno da podnose nove namete. On smatra i da je država mnogo više mogla da prihoduje da se odlučila da uvede porez na finansijske transakcije, luksuz, ili da poboljša naplatu poreza...

Ruski predsjednik Vladimir Putin će potpisati zakon o zabrani američkim državljanima da usvajaju djecu iz Rusije, jer ne vidi razlog zašto to ne bi uradio. On kaže da nesumnjivo na svijetu ima mnogo mjesta gdje je život bolji nego kod nas, ali da li to znači da “svu našu djecu treba da tamo pošaljemo”.

“Možda da se i sami tamo preselimo”, kazao je ruski predsjednik.

On je istakao da treba podržati inicijative čiji je cilj da se učini sve kako bi bila ponuđena dostojna budućnost svoj ruskoj djeci, uključujući i siročad.

Protiv ovog zakona izjasnile su se mnoge javne ličnosti, uz ocjenu da će naškoditi ruskoj djeci bez roditeljskog staranja, posebno invalidima koji u Rusiji nemaju ni približno dobre uslove za život i liječenje kao u SAD. Zakon je odgovor na “listu Magnitskog”, donešenu u SAD i koja sankcioniše ruske čelnike umiješane u smrt pravnika Sergeja Magnitskog u zatvoru 2009. godine i u kršenja ljudskih prava.

BLOG

Tužnoo je MIS SAD, BiH Živimo u doba tehnologije, nauke, raznih mogućnosti. Tako dobro i tako puno smo napredovali u nekim stvarim, a u nekim i dalje stojimo, ne pomjeramo se. Toliko smo ponosni na sebe, ubjeđeni smo da smo bogati i da smo sposobni. I možda i jesmo bogati i uspješni, ali samo izvana, naša duša je prazna, naša duša je ništavilo.

Pokrećemo ratove, borimo se za neku zemlju, za otadžbinu, veliki smo vjernici. Šta smo postigli time? Šta smo postigli ovim posljednjim ratem? Šta? Jednu državu smo podjelili na stotine djelova, ljudi između sebe su se podjelili, zamrzili, djeca su ostala gladna i bez budućnosti.

Najgore je što ispaštaju oni što ni-

su krivi.

Dječak od 15 godina je poželio da se ubije. Znate li zašto? Nema šta da jede, ali on doslovno nema šta da jede. Svako jutro dolazi u školu gladan, tužnog pogleda, bez vjere, bez želje. Da li je normalno da dječak od 15 godina želi da se ubije?

Tužno, zar ne? U ovo doba on nema šta da jede. Njegov ručak zavisi od toga da li će njegov ujak popiti sav novac ili će nešto ostaviti i njemu. Ko brine o tom dječaku? Ko je obezbjedio njemu ono osnovno? Ko je njemu dao

šansu da bude kao ostali, da i on dođe u školu sit i nasmijan? Ko ga je sačuvao od sažaljenja?

Rijetki i znaju za njega.

A nije on jedini koji živi takav život ,još ih ima koji vode život kao i on, a izgleda biće ih još više.

I je li to uspjeh!? Je li to pobjeda? Je li uspjeh što djete koje bi trebalo da sanja, da mašta, da se smije; hoda tužno, umorno, gladno, da živi pasji život? Je li pobjeda to što on nema vjere, što ne zna a možda i ne želi da se bori, što on ne sanja svoju budućnost? Možda bi taj dječak mogao postati budući Tesla, Andrić, Leonardo da Vinči, možda bi i bio bolji od njih. A ne mora ni po-

OPOZICIJA PROTIV BUDŽETA

Opštenarodni ustanak u Makedoniji?

Nakon što su vladajuće partije u makedonskom Sobranju usvojile budžet za narednu godinu, poslanici opozicije napustili su parlament i preselili se “na ulice”, poručivši da “parlamenta više nema”.

Pojedini opozicionari su pozvali pristalice na građansku neposlušnost i najavili “opštenarodni ustanak” i “5. oktobar”, kao u Srbiji.

Bez prisustva poslanika opozicije, usvojen je budžet za 2013. godinu u iznosu od 2,7 milijardi eura. Sjednica je počela nakon što su pripadnici specijalne policije iz skupštinske zgrade udaljili poslanike opozicije koji su pokušali da spriječe raspravu o budžetu.

Makedonski premijer Nikola Gruevski je rekao da se u Makedoniji dogodio prvi nasilan pokušaj zbacivanja demokratskih institucija i legitimno izabrane vlade, i da je vlada spremna za svaki scenario da zaštiti interes građana. Gruevski tvrdi da je budžet bio samo izgovor za Branka Crvenkovskog, koji je, kako kaže, započeo svoju posljednju bitku za svoj lični opstanak u politici.

stati kao oni, ne mora nimalo da bude kao oni, ali mora da bude sit, da ima svoju vjeru i svoj cilj!

Sve više i više je ljudi, djece koji žive baš ovako. Sve više se ljudi međusobno mrzi. Ja sam Srbin, ti si Hrvat, a ti Musliman i mi ne treba da se miješamo, svako neka bude u svom plemenu.

Je li tako kaže Biblija? Je li tako kaže Kuran? Gdje piše da treba da budemo gladni? I opet kažem je li to uspjeh? Je li pobjeda što smo gladni, što se mrzimo, što smo parzni? Ako je to pobjeda, onda smo mi pobjednici da takvih nema nigdje. I nikad nijedna strana neće pobjediti ako majka izgubi sina, djeca oca, draga svog dragana. Svijet nikad neće biti uspješan, sve dok budemo tražili previše a pri tome ne budemo davli ništa, dok budemo sebični i dok budemo zaneseni stvarima koje ne pružaju sreću. Ali vjerujem da to nikad neće svi shvatiti, i da se klackalica nikad neće izjednačiti, jedan kraj će uvijek biti gore i smijati se, a aonaj drugi će biti dole i držati taj gornji dio.

26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

DOBRA PROVJERA

Ukrajina crvenima ni do koljena Crna Gora odradila Ukrajinu (31:25), selektor Kastratović ne vodi Žarka Markovića na SP u Španiju

DA LI STE ZNALI...

Da je vedeta Juventusa, Andrea Pirlo, stvorio ukupno 141 šansu za pogodak u 2012. godini udarci na gol i asistencije saigračima. Pirlo je na tom polju najuspješniji u Seriji A.

BROJKA DANA

BUDVA - Mediteranski sportski centar. Gledalaca: oko 1.000. Sudije: Čaba Dobrovic, Peter Tajok (Mađarska). Sedmerci: Crna Gora 1 (1), Ukrajna 6 (5). Isključenja: Crna Gora 10, Ukrajina 12 minuta.

CRNA GORA: Mijatović (4 odbrane, 1 sedmerac) 1, Rajković (5 odbrana), Simić (3 odbrane, 1 sedmerac), Rakčević 2, Pejović, Milašević, Melić 4, Osmajić 4, Marković 3, Kapisoda 1, Grbović 1, Vujović 2, Ševaljević 4, Roganović 5, Simović 3, Lasica 1.

UKRAJINA: Pedan 1, Kovbar, Buzinski 3, Gunko, Orlovski 1, Kumogordski 5, Ganzienko, Veremčuk, Vuškevski 3, Čičukalo 2, Buinenko, Tukin 2, Žukov 2, Kazakavić 6 (4), Bražnh, Semenčenko.

Slabašna Ukrajina (igrali sa podmlađenim sastavom) nije uspjela ni da zaprijeti najboljem timu Crne Gore na prvom kontrolnom meču u sklopu priprema za Svjetsko prvenstvo u Španiji - izabranici Zorana Kastratovića su slavili sa 31:25 - da selektor nije konstantno rotirao igrače razlika bi bila duplo veća!

Sjajnom serijom 5:0 “crveni” su otvorili utakmicu, a već tada je bilo jasno da Ukrajinci nemaju šta da traže. Prvi gol gosti su postigli u 6. minutu, da bi dva minuta kasnije

golman Rade Mijatović iznenadio svog kolegu koji je izašao na sedam metara - Rade je postigao gol i tako podigao ljubitelje rukometa u Budvi na noge.

Ukrajinci su zatim napravili mini seriju i smanjili na 8:6, ali odlični Igor Marković, Zoran Roganović i Stevan Vujović već u 24. minutu svoj tim dovode do novih plus pet (13:8).

“Bilo je dosta pozitivnih stvari, ali takođe ima još dosta vremena da nadogradimo neke sitnice i da podignemo formu do početka Svjetskog prvenstva. Ukrajina je bila odlična provjera, jer smo vidjeli fizičku spremu igrača koja je zadovoljavajuća”, rekao je selektor Kastratović, a onda je najavio novi duel sa Ukrajinom, koji je na programu večeras od 18 časova.

“Očekujem od igrača da i u drugom meču odigraju maksimalno ozbiljno i disciplinovano”, jasan je Kastratović.

Nastavak je donio razbijanje - Crna Gora je preko nove akvizicije PSŽ, Fahrudina Melića, došla do plus sedam u 43. minutu, da bi Nemanja Grbović i Vasko Ševaljević deset minuta kasnije “crvene” doveli do najveće prednosti na meču - plus osam (30:22), nakon čega je slavlje moglo da počne. Na kraju - 31:25.

Njegov izostanak biće veliki hendikep za Crnu Goru: Žarko Marković neće obući crveni dres na SP u Španiji

Kastratović precrtao Žarka Markovića za SP! Kao grom iz vedra neba - desni bek Gepingena Žarko Marković neće putovati sa našom najboljom rukometnom selekcijom na Svjetsko prvenstvo u Španiji!

Selektor Zoran Kastratović se odlučio na radikalan potez poslije konsultacije sa najiskusnijim momcima u timu. Tako će na SP (igra se od 11. do 27. januara) ići svi igrači koju su juče igrali protiv Ukrajine plus kapiten Draško Mrvaljević. “Žarko Marković me prije dvije večeri porukom

obavijestio da ima problema sa leđima, te da nije igrao meč Bundeslige protiv Lemga. RSCG je uredno obezbijedio avionsku kartu Markoviću da se u četvrtak priključi ekipi, ali me je on zatim naknadno takođe porukom obavijestio da će zbog privatnih razloga doći tek nakon utakmica sa Ukrajinom”, rekao je juče selektor Crne Gore, koji je dodao: “S obzirom da je rovit, te da nije došao na vrijeme odlučio sam da ga izostavim sa spiska putnika za Španiju. Imam dovoljan broj igrača, tako

da naknadno niko neće biti pozvan“, jasan je Kastratović, koji sada na poziciji desnog beka raspolaže samo sa Zoranom Roganovićem i Markom Simovićem.

Marković je baraž mečeve za SP sa Švedskom, kao i kvalifikacione utakmice za EP sa Njemačkom i Češkom propustio takođe zbog povrede. I sada je povrijeđen, ali s obzirom da je turnirski sistem takmičenja u Španiji za naš tim će biti veliki hendikep što bombardera sa Cetinja neće biti u timu.

1735

NBA: Klipersi jure istoriju

tačnih dodavanja upisao je sjajni vezista Barselone Ćavi u dosadašnjem dijelu Primere - u Španiji je odigrano 17 kola.

VIKEND TIKET STOUK SAUTEMTPON TIP 1

KVOTA 1.80

MANČESTER J. VBA TIP 1

KVOTA 1.30

KARDIF MILVOL TIP 1

KVOTA 1.85

KPR LIVERPUL TIP 2

KVOTA 1.90

EVERTON ČELZI TIP 2

KVOTA 2.50

VERONA MODENA TIP 1

KVOTA 1.80

Sa osmjehom na licu ispraćaju godinu na izmaku: Košarkaši Budućnosti u društvu predsjednika kluba Dragana Bokana

SVEČANOST

Plava 2012. godina Košarkaški klub Budućnost Voli obilježio kraj uspješne polusezone Prigodnom svečanošću za igrače, stručni štab, medije i prijatelje kluba košarkaški klub Budućnost Voli obilježio je završetak polusezone. U prostorijama “Voli Motorsa” održan je prigodni koktel na kojem je bilo prilike za druženje prisutnih, ali i koje je pružilo priliku plavoj posadi da se relaksira pred nove izazove u 2013. godini.

“Prije svega, želim da se zahvalim svima koji prate naš klub. Uz velike uspjehe reprezentacije Crne Gore nadovezali su se i sjajni

rezultati Budućnosti. Nadamo se da će i u Novoj godini naši momci biti na istom nivou kao i što smo navikli”, poručio je, između ostalog, okupljenima izvršni direktor Slavko Radulović.

Podsjetimo, posada iz Njegoševog parka ostvarila je u 2012. godini jedan od najvećih uspjeha u posljednjoj deceniji. Sastav Dejan Radonjića se prošle sezone plasirao drugi put zaredom na fajnalfor regionalne ABA lige, dok je u Evrokupu stigao među osam naj-

boljih, tačnije četvrtfinala, gdje je savladao moćnu Valensiju u “Morači”, ali to nije bilo dovoljno u Španiji.

Takođe, Marko Popović, Nikola Ivanović, Aleksa Popović, Čedomir Viktovac i društvo su bez problema odbranili titulu šampiona države, kao i nacionalni Kup. Ove sezone je gotovo sličan scenario - Podgoričani se bore u ABA ligi za prva četiri mjesta, uz fantastične igre na evropskoj sceni gdje su već prošli u Top 16 Evrokupa. A.P.

Mirno je bilo na parketima najveće košarkaške pozornice samo dva meča odigrana su između četvrtka i petka u okviru NBA lige. “Grad anđela” je opet kipio od sreće, dok se Oklahoma nakon dva poraza od Minesote i Majamija vratila na pobjednički kolosijek.

L.A. Klipersi su stigli do 15. trijumfa u nizu - žrtva momaka iz Stejpls centra je bio Boston, koji je stradao sa 106:77. Pobjednička ekipa je sjajno raspodijelila broj postignutih poena: najefikasniji je bio Mat Barns, koji je potpisao 21 poen, Džamal Kraford 17, a Blejk Grifin 15 koševa.

“Odigrali smo još jedan dobar meč. Startna petorka je igrala dobro, ali ono što je još bolje jeste igra momaka sa klupe. Bili su sjajni”, prokomentarisao je nakon meča trener Klipersa Vini Del Negro.

Nakon ovog trijumfa košarkašima iz Los Anđelesa je potreban još jedan uspješan rezultat kako bi zlatnim slovima ispisali istoriju NBA kao tim sa najviše uzastopnih pobjeda - rekord drži Boston od 2004. godine sa 15 pobjeda.

Oklahoma Siti je na krilima Kevina Djuranta (postigao 40 poena) nakon produžetaka pobijedila Dalas 111:105.

U.R.

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

SPORTSKI EKRAN

VATERPOLO

Mišić pojačanje, Kruzija potencijal Mini pripreme za kraj uspješne godine - za DN govori Vido Lompar, prvi asistent selektora vaterpolo reprezentacije Kosta Bošković

B

ilo je uspjeha, ludih dočeka, nezaboravnih mečeva... Ponovo je cijela nacija živjela za vaterpolo i naše heroje u bazenu, ponovo je Crna Gora dio svjetskog vrha. Bilo je i bolnih poraza, ali sveukupno bila je to uspješna godina naše reprezentacije, začinjena sjajnim igrama (sa kombinovanim timom) u Svjetskoj ligi. Za kraj, u smiraju 2012, “ajkule” su odradile i posljednje mini pripreme misleći već sada na izazove koje Crnu Goru čekaju u narednoj godini.

Veliku ulogu u povratku naše selekcije u svjetski vrh imao je i prvi asistent našeg selektora Ranka Perovića, mladi perspektivni stručnjak Vido Lompar, kojeg smo pozvali i pitali kako teku pripreme u Kotoru.

“Svrha ovih priprema bila je da se malo upoznamo, sa akcentom na nekom taktičkom dijelu, na stvarima koje ćemo igrati protiv Hrvatske, na taj kako bih rekao naš stil igre. Igrači su se malo navikli na to, svi su raspoloženi dobro rade, tako da ne sumnjam da će sve biti u redu”, počeo je priču za DN Lompar.

Na pripremama u “drevnom” gradu su i dva nova lica - “sidraš” Debrecina Saša Mišić i ljevoruki Francuz iz Budve Igo Kruzija. Jeste da su pripreme kratke, ali može li se već sada reći da će se na ova dva momka ozbiljno računati u budućnosti?

“Sigurno da se ozbiljno računa, pogotovo na Mišića koji je stvarno dobar centar, dosta fizički jak. Dosta dugo ga poznajem, jer je igrao u Jadranu i Kataru, a posljednjih godina je u Mađarskoj dosta napredovao, tako da iz iskustva, a i u razgovoru sa ostalima igračima, mislim da stvarno može biti dobro pojačanje. Što se

tiče mladog Kruzije, radi se o ljevaku što mu je sigurno velika prednost, ali mora još dosta da radi, da se navikne na Crnu Goru što nije lako s obzirom da dolazi iz Francuske lige koja je dosta slabija od Jadranske. Izrazio je želju da igra za nas, vidi se da je potencijal... Dobiće šansu, a na njemu je da je iskoristi”, objasnio je bivši trener Primorca.

● TRAGEDIJA U LONDONU, ALI IZVUĆI ĆEMO POUKE

Vraćamo se još jednom na početak priče - bila je ovo, bez sumnje, velika godina za crnogorski vaterpolo.

“Pa jeste nakon niza takmičenja na kojima naša reprezentacija nije ostvarila rezultate koji su se od nje očekivali, na početku ove godine sa novim stručnim štabom Crna Gora je osvojila srebrnu medalju što je stvarno bio sjajan uspjeh”, prisjeća se Lompar. “Kasnije je došao i Edmonton gdje smo bez poraza ostvarili plasman na Olimpijske igre, ali najveći utisak, slobodno se može reči jedna sportska tragedija, ostaju same Igre gdje je sve bilo dobro do tog posljednjeg meča i načina na koji smo izgubili medalju. Ostaje

veliki žal, mada i samo polufinale OI je veliki uspjeh. Na kraju smo igrali i Svjetsku ligu i to je bila odlična prilika da šansu damo mlađim igračima, a ostvarili smo i dvije važne pobjede protiv Grčke i posebno olimpijskog šampiona Hrvatske. Eto godina jeste bila uspješna, ali ostaje žal zbog Londona. Međutim, to je sport, izvući ćemo pouke i nadamo se da će nam se ukazati nova šansa već u Barseloni sljedeće godine.”

● DA SE PRIČA SA PRIMORCEM LIJEPO ZAVRŠI

Za kraj - poznato je daVam vaš bivši klub Primorac duguje dvadeset plata, plus premije - da li je nešto od toga isplaćeno?

“Iskreno, ta priča je za mene završena. Nijesam tamo već tri mjeseca što je dobar period da se sve slegne i nema apsolutno nikakve potrebe da se o tome priča. U jednom dosta korektnom razgovoru sa predsjednikom je dogovoreno da će ta dugovanja biti izmirena - znam da nije jednostavno, a i vrijeme je tako da je finanasijski teško, ali nadam se da će biti poštovano ono što smo se dogovorili. Optimista sam i vjerujem da će se priča sa Primorcem lijepo završiti”, realno je razmišljanje čovjeka koji je kotorskom klubu dao sve.

Da li postoje kontakti sa nekim drugim klubom?

“Za sada nema ništa, ali tu sam u reprezentaciji, ponuđeno mi je da vodim i mlađe kategorije Crne Gore tako da će biti posla i nadam se da ćemo uspjesima opravdati povjerenja”, zaključio je sjajni stručnjak iz Kotora.

11:30 12:00 13:00 13:30 13:45 14:00 15:00 15:30 15:45 16:00 17:30 18:00 18:30 18:30 19:30 19:55 20:15 22:50

SUBOTA Alpsko skijanje Abu Dabi, tenis Kros kantri, skijanje Hal - Lids, fudbal Sanderlend - Totenhem, fudbal Abu Dabi, tenis Alpsko skijanje Ski skokovi Hokej Mančester J. - VBA, fudbal Bijatlon Alpsko skijanje Arsenal - Njukasl, fudbal Kup Italije, odbojka Bijatlon Sport Hokej Sport

Eurosport SportKlub Eurosport SK Prime SportKlub+ SportKlub Eurosport2 Eurosport Eurosport2 SportKlub+ Eurosport Eurosport SportKlub SportKlub+ Eurosport RTCG1 Eurosport2 TV Vijesti

10:45 12:00 13:30 14:30 14:30 15:00 15:45 16:00 17:00 17:25 17:30 19:00 19:00 20:00 20:15 22:25 22:50 23:55

NEDJELJA Španija - Francuska, tenis Valensija - Unikaha, košarka Kros kantri, skijanje Everton - Čelzi, fudbal Kros kantri, skijanje Hokej Ski skokovi Olimpija - Oril, hokej KPR - Liverpul, fudbal Fleš sport Kup Italije, odbjoka Barselona - Real Madrid, košarka Sport Umjetničko klizanje Hokej Grin Bej - Minesota, NFL Sport VTA Oukland

SK Prime Arena1 Eurosport SportKlub Eurosport Eurosport2 Eurosport SK Prime SportKlub RTCG2 SportKlub+ Arena1 RTCG1 Eurosport Eurosport2 Arena1 TV Vijesti SportKlub

● DAME I SPORT

Kapa dolje Nikol

Biti lijep, uspješan i u formi, mantra je koju većina ljudi ponavlja iz dana u dan. Ipak, malo je onih kojima se ostvarila, dijelom zbog životnih okolnosti, ali najviše usljed lijenosti.

Upravo zato vam predstavljamo Dženifer Nikol Li, koja je otjelovljenje te mantre. Atraktivna brineta je poznata u SAD kao fitnes-guru i žena koja je nakon rođenja ćerki smršala čak 30 kg zahvaljujući vježbama i strogoj dijeti. Svaka čast Nikol! Ne samo za mršavljenje...

ABU DABI

Nole umirio električnog zeca Đoković savladao Ferera - protivnik u finalu biće mu Nikolas Almagro

Tako se dolazi do finala kada ste najbolji igrač planete - Novak Đoković je na egzibicionom turniru u Abu Dabiju bez problema stigao do same završnice takmičenja savladavši Španca Davida Ferera se lakih 6:0, 6:3!

Kao da je bilo finale Grend Slema, a ne turnir bez takmičarskog naboja - Đoković je oduvao popularnog “električnog zeca”, čime je dokazao do 2013. godine ne planira da izgu-

bi pol poziciju na svjetskoj rang listi.

“Iznenađen sam kako sam igrao.

Svi teniseri vole da igraju ovdje, nije previše toplo, nije previše hladno, odličan je turnir”, rekao je nakon meča Đoković.

A, Nole će u finalu igrati protiv Nikolasa Almagra koji je nakon velike borbe srušio Janka Tipsarevića sa 2:1 u setovima (2:6, 7:6, 6:2)!

Da je koncentracija Tipsarevića bila veća u trećem setu, u Abu Dabiju

bi se gledalo srpsko finale, ali borbeni Almagro nije posustao - Španac, kojem je ovo premijerni nastup u Emiratima, bio je oduševljen nakon prolaska u finale.

“Bio sam sa porodicom, slavio Božić, kada me je majka zvala i rekla da sam dobio poziv za turnir. Sada me očekuje finale protiv najboljeg igrača svijeta. Dođite da navijate za mene, daću sve od sebe”, poslao je poruku oduševljenja Almagro. U.R.

28 Sport

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

REGIONALNA LIGA

Super pečat na godinu

Lagana pobjeda plavih dama: Jagodina - Budućnost 16:26 (9:12) JAGODINA - Dvorana: “Jasa”. Gledalaca: oko 2.500. Sudije: Karbeska, Ilijeva (Makedonija). Sedmerci: Jagodina 1 (1), Budućnost 5 (3). Isključenja: Jagodina 2, Budućnost 6 minuta.

JAGODINA: Miladinović, Stevanović, Milanović, Radojević, M. Živković, Milošević 1, Jevtić 3, Tatalović, Tasić 1, J. Živković, Jović, Bartošić, Števin 2, Stefanović 9 (1).

BUDUĆNOST: Miljanić 3, Trifunović 2, Mendi 3 (1), Živković 2 (1), Bulatović 1, Nikolić 3, Božović 1, Voltering, Ježić 1, Vukčević, Bralo, Cvijić 2, Pavićević 6, Knežević 2 (1).

Dame ne staju, Budućnost ne staje - učenice preciznog učitelja Dragana Adžića se nijesu umorile od rukometa što su demonstrirale protiv Jagodine u Regionalnoj ligi - plave dame su u gostima upisale veliku pobijedu od 26:16!

Tako je crnogorski klub zaokružio sjajnu 2012. godinu, u kojoj je

ŠANSA

Sjekloća za titulu!?

Crnogorski bokser bi neočekivano mogao da boksuje za lovor u supersrednjoj kategoriji

Postigla tri gola: Radmila Miljanić osvojena evropska titula, u kojoj je pokupljeno sve od trofeja što je bilo u ponudi.

A, na posljednjoj utakmici u 2012. godini najefikasnija je bila Biljana Pavićević sa šest golova, pratile su je Željka Nikolić, Francuskinja Mendi, te Radmila Mi-

ljanić koje su se u listu strijelaca upisale tri puta...

Budućnost je završila sa obavezama u 2012. godini, ali drugi predstavnik Crne Gore u Regionalnoj ligi nije - Biseri će večeras (19 sati) gostovati upravo Jagodini.

B.T.

EVROLIGA

CSKA - furija iz Moskve Tako je to kada imate super tim CSKA je ubjedljivo savladao Efes na startu TOP 16 faze Evrolige - 90:71!

Međutim, utakmica nije bila nimalo laka - turski evroligaš je do odmora imao neriješen rezultat (42:42), zahvaljujući raspoloženom Džordanu Farmaru (24 poena, 6

asistencija), držali su se i u trećoj dionici, ali četvrta četvrtina je donijela potpuni slom turske ekipe.

Taj slom su na pravi način iskoristili Nenad Krstić (postigao 22 poena), Soni Vims (22 koša), te Miloš Teodosić, Viktor Hrijapa i Dionte Kristmas koji su ubacili po 11 koševa...

Bivši košarkaš Budućnosti, Vladimir Micov, je imao svoju minutažu - upisao je četiri poena, dva skoka, dvije asistencije i jednu blokadu.

CSKA je ubjedljivom partijom dokazala da je glavni favorit za konačni trijumf na Starom kontinentu...

B.T.

Meč našeg boksera Nikole Sjekloće sa Sakiom Bikom u februaru vjerovatno će biti za titulu prvaka svijeta u supersrednjoj kategoriji, zato što zvanični šampion Andre Vord zbog povrede neće moći da je brani u propisanom roku.

Vord će ići na operaciju ramena, zbog čega je otkazan njegov duel sa Kelijem Pavlikom. Andre će tako morati privremeno da napusti pojas u verziji Svjetskog bokserskog savjeta (WBC), za koji će se boriti sljedeći takmičari po rangu, a to je upravo - naš Sjekloća.

Menadžer crnogorskog boksera, Luka Popović, rekao je agenciji Beta da je pisao upravi WBCa i zatražio da Sjekloćin meč 6. februara ne bude eliminacioni - već šampionski.

“U roku od sat vremena sam dobio odgovor od (predsjednika) Hosea Sulejmana. WBC je na božićnom odmoru do 2. januara i tada će ispitati situaciju sa Vordom. Don Hose mi je napisao da će Bord glasati da meč Sjekloća - Bika bude za upražnjenu titulu. Ako većina glasa pozitivno, 9. ili 16. februara boksujemo za titulu”, veliki je optimi-

sta Popović.

Meč Sjekloća - Bika ugovoren je još u novembru, a bokser iz Australije je u međuvremenu pao na peto rang mjesto WBC-a, tako da bord tog tijela možda neće odobriti meč. U slučaju da se to desi, Sjekloćin protivnik biće sadašnji “broj dva” Edvin Rodrigez.

Sjekloća je na treningu ove nedjelje istegao tetive članka, i sada ide na terapije, tako da će kasniti sa sparingom oko 10 dana. Popović je zamolio svog promotera da zato pomjeri meč sa revije 9. februara na nedelju dana kasnije. Osim toga, u kampu Nikole Sjekloće vlada vesela atmosfera.

“Cijela situacija sa Vordom nas je obradovala, jer smo u prilici da se borimo za upražnjenu titulu. Vordu želimo brz oporavak, a naravno da će imati mogućnost da pokuša da vrati svoj pojas, ako ne ode u polutešku kategoriju... Nikola i ja smo pogledali neke Rodrigezove mečeve i on bi rado boksovao i sa njim ako WBC tako odredi”, rekao je Popović, menadžer Sjekloće, koji će sve su prilike u februaru boksovati za titulu u supersrednjoj kategoriji. Beta

Sport 29

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

Ski Skokovi

Let u novu godinu Tradicionalna novogodišnja poslastica: Od danas do 6. januara Turneja četiri skakaonice ispisaće svoju 61. priču Kosta Bošković

B

ajkoviti sniježni Alpi, dvije zemlje, četiri grada, duh praznika, adrenalin do neba... Teško je zamisliti kraj stare i početak nove godine bez čuvene turneje u skijaškim skokovima “Četiri skakaonice”! Legendarna sportska manifestacija svake godine čuva duh sporta i u prazničnim danima, a ove će ispisati svoju 61. stranicu. Oberstdorf, Garmiš, Insbruk i Bišofshofen su našminkani i čekaju svoje heroje - spremite se za let u novu godinu.

Novogodišnji šou počinje danas kvalifikacijama u njemačkom Oberstdorfu, prva prava uzbuđenja čekaju nas sjutra kada će u istom gradu održati takmičenje, a sve će završiti 6. januara u Austriji. A tamo se svi nadaju da će “kralj letova” ponovo, kao u prethodne četiri godine, biti neko od njihovih junaka - Volfgang Lojcl, Andreas Kefler, Tomas Morgenštern i Gregor Šlirencauer čekaju svog nasljednika...

● njemački napad na

auStRijSku tvRđavu

I nije teško prognozirati da će Austrijanci opet biti glavni favoriti za

trijumf u srcu Alpa, a kao njihovi glavni rivali ističu se upravo oni vječiti - Njemci. Po mnogim stručnjacima pobjednika 61. izdanja Novogodišnje turneje treba tražiti između tri momka - dva Austrijanca (aktuelni šampion Šlirencauer i Andreas Kefler) i jednog Njemca (Zeverin Frojnd). I tu nema nekakvih iznenađenja, s obzirom da ista trojka, u nešto drugačijem redosljedu, trenutno “drma” Svjetskim kupom.

“Izgleda da će ovo biti fenomenalna turneja, jer su Njemci ponovo jaki”, riječi su Gregora Šlirencauera, čuvenog Šlirija iz Insbruka.

“Oni nam uvijek daju dodatnu motivaciju. Obožavam austrijsko-nje-

mačke duele u kojima mi slavimo.”

S druge strane, Njemci, koji od legendarne “četvorke” Svena Hanavalda 2002. (jedini čovjek koji je na jednoj turneji slavio na sve četiri skakaonice) čekaju pobjednika ovog prestižnog takmičenja, ne zanose se mnogo...

“Vjerujemo u svoju snagu, ali želimo pritisak da prenesemo na ostale.

Nijesmo glavni favoriti, ali jesmo odmah do njih”, smatra trener njemačke reprezentacije Verner Šuster.

● oStaLi izazivači...

Mnogo je onih koji će narednih dana jako željeti da pokvare austrij-

sko-njemačku žurku na domaćem terenu - tu se prije svih istuču legenandarni Švajacarac Simon Aman, Poljak Kamil Štoh i aktuelni osvajač Svjetskog kupa Andreas Bardal iz Norveške. Kao potencijalna “čuda” Četiri skakaonice mnogi vide supertalentovanog klinca iz Njemačke Andreasa Velingera, njegovog zemljaka Ričarda Frajtaga i Slovenca Jaka Hvalu...

“Naravno da svi, među kojima sam i ja, očekuju veliku borbu između Austrije i Njemačke, ali ne treba zaboraviti ostale sjajne takmičare koji mnogima mogu da pomrse račune”, upozorava austrijski trener Aleksander Pointner.

RASPORed Oberstdorf (Njemačka) 29.12.2012 - Kvalifikacije (16.30) 30.12.2012 – Finale (16.30) Garmiš - Partenkirhen 31.12.2012 – Kvalifikacije (13.45) 1.1.2013 – Finale (13.45) Insbruk (Austrija) 3.1.2013 – Kvalifikacije (13.45) 4.1. 2013 – Finale (13.45) Bišofshofen 5.1.2013 – Kvalifikacije (16.30) 6.1.2013 - Finale (16.30)

Premijer liga, 20. kolo

Nastavak prazničkog ludila Boxing day je donio paklen fudbal - slično treba očekivati i ovog vikenda

Vladimir Stojković pred odlaskom Golman Partizana dobio ponudu Mersina

Golman Partizana Vladimir Stojković mogao bi ponovo da se otisne u inostranstvo, pošto ima unosnu ponudu turskog Mersina.

Kako pišu beogradske “Novosti” Stojković je već dogovorio sve uslove transfera sa turskim klubom, pa je sada ostalo samo da se

u pregovore uključe i “crno-bijeli” i dogovore iznos obeštećenja.

U Humskoj su bili spremni da potpišu novi ugovor koji bi Stojkovića vezao za crno-bijele do ljeta 2014, ali je još ranije bilo najavljeno da Stojkoviću neće praviti problem ukoliko dobije dobru ponudu iz inostranstva.

Prerano u Smrt

Tragedija češkog fudbalera

Tridesetdvogoišnji Vaclav Drobni poginuo u saobraćajnoj nesreći Bivši češki reprezentativac i defanzivac Strazbura Vaclav Drobni poginuo je u saobraćajnoj nesreći u 32. godini.

Drobni je izgubio kontrolu nad automobilom, sletio sa autoputa i udario u drvo u blizini zimskog centra Spindleruv Mlini, oko 140 kilometara sjeveroistočno od Praga.

“Nesreća se dogodila oko dva sata iza ponoći i uprkos naporima ljekara da mu spasu život, Drobni je rano jutros podlegao povredama”, saopštila je lokalna policija.

Drobni je bio kapiten mlade reprezentacije Češke koja je osvojila titulu evropskog prvaka na šampionatu 2002.

Karamele čekaju evropskog šampiona: Nikica Jelavić napadač Everona

● Rafa u LiveRpuLu, aLi pLavom

Jedan od super mečeva koji će se ovog vikenda igrati na Ostrvu je svakako i nedjeljni duel Evertona i šampiona Evrope Čelzija. Ujedno biće to novi trenerski okršaj, nekadašnjih rivala iz liverpulskog derbija, Dejvida Mojesa (menedžer Evertona) i Rafaela Beniteza (novi šef Čelzija).

“Uvijek je bilo teško savladati njegov Liverpul jer to bio zaista sjajan tim”, iskren je Mojes. “Mislim da je Benitezov san Premijer liga i da trenutno uživa jer se vratio. Naravno, i sada će biti pakleno teško - igramo protiv evropskog šampiona i to o svemu dovoljno govori.”

S druge strane, Čelzi se ponovo nada šampionskoj kruni, na plavu stranu Liverpula stiže nakon tri vezane pobjede, sa jednim slavljenikom - Petrom Čehom koji će sjutra 400. put nositi dres “plavaca”. I sjajni češki golman je govorio o svom novom treneru...

400.

utakmicu u dresu Čelzija odigraće češki golman Petr Čeh u nedjelju

“Došao je sa malo drugačijim idejama od onoga što smo prije radili i zasad to funkcioniše. Ono što smo popravili je to što puno bolje napadamo loptu, što nam daje vremena da se reorganizujemo. Nadamo se da ćemo tako nastaviti”, riječi su Čelzijeve “jedinice”.

● SvRake na “emiRejtSu”, vBa u mančeSteRu

Još dva meča posebno će privlačiti pažnju svjetske javnosti ovog vikenda - derbi između Arsenala i Njukasla na “Emirejtsu”, kao i okršaj lidera Mančester junajteda protiv najljepše priče sezone Vest Bromvič Albiona.

“Mislim da smo našom igrom iznenadili samo par ljudi, ne sve, jer

BBC pRognoza

raStanak?

Dok cijelu planetu bude drmala novogodišnja groznica, na Ostrvu će osvanuti jedna sasvim uobičajena subota, a Englezi će se - isto tako uobičajeno - u kultnim terminima (13.45, 16.00 i 18.30h) zaputiti ka svojim “svetilištima”, ka stadionima gdje će kao i svakog drugog dana bodriti svoj klub...

Praznično ludilo Premijer lige se nastavlja, srijeda i Boxing day donijeli su paklen fudbal, slično se očekuje i ovog vikenda.

SuBOTA 13.45 S’lend - Totenhem 16.00 A. Vila - Vigan 16.00 Fulam - Svonsi 16.00 Man. Jun - VBA 16.00h Norič - Man. Siti 16.00h Reding - Vest Hem 16.00h Stouk - S’ton 18.30h Arsenal - Njukasl NedJeLJA 14.30 everton - Čelzi 17.00 KPR - Liverpul

(1:1) (1:1) (2:0) (3:1) (0:2) (1:0) (2:0) (2:0) (1:1) (2:1)

svi koji prate fudbal znaju da napredujemo iz godine u godinu”, ocijenio je pomoćni trener Vest Broma Kejt Dauning. “Putujemo na Old Traford sa željom da igramo svoju igru, a onda ni naša pobjeda ne bi bila veliko iznenađenje.”

K.B.

30 Sport

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

FUDBALSKI VETERAN NIJE VIŠE SAM

Alarm Lovćena (napokon) probudio prijestonicu Na inicijativu gradonačelnika Aleksandra Bogdanovića, Opština Cetinje formirala radnu grupu koja ima za cilj da oživi gotovo već prežaljeni Lovćen Aleksandar Popović

b

olni jauci fudbalskog “starca” uspjeli su, nakon više mjeseci, da probude Cetinje - izranjavani i na rub propasti dovedeni Lovćen napokon je zavrijedio da se neko okrene njegovoj patnji. Koliko je onih koji su ga u to stanje i doveli, a koji i sada nude ruku spasa cetinjskom klubu - pitanje je “za milion dolara”. Međutim, pitanje sportskog života i smrti ne pruža priliku “veteranu” sa “Obilića Poljane” da prepozna ko mu je zadao prvi, a ko posljednji, gotovo kobni udarac, jer je samo važno da izbori sopstveni opstanak i sa osmijehom napuni istorijskih 100 godina.

Korak naprijed, u odnosu na višemjesečnu kolotečinu je napravljen.

“Fenjeraš” crnogorskog šampionata i opustošeni fudbalski fanatik pod Lovćenom dobio je moralnu infuziju, koja bi trebalo da predstavlja samo početak u osposobljavanju jednog fudbalskog života, koji je do juče bio na aparatima.

“Formirana je nova radna grupa koja će rukovoditi Lovćenom i koja će pokušati da normalizuje funkcionisanje u klubu. Njen cilj će biti da ponos Cetinja vrati na pravi put, kako bi dočekali rođendan najstarijeg fudbalskog kolektiva u junu”, potvrdio je u razgovoru za DN Ivan Vukmirović - sekretar Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj prijestonice, jedan od devet članova novonastale radne grupe.

● Devet “musketara” traži put spasa

Po uzoru na priči o musketarima Aramisu, Portosu, Atosu i D’Artanjanu devetočlana radna grupa pokušaće da pronađe put spasa za cetinjskog crvenog prvoligaša. Na inicijativu gradonačelnika Aleksandra Bogdanovića stvorili su se uslovi za tako nešto, iako predstoji (i dalje) mukotrpan rad kako bi se sanirale silne povrede Lovćena...

“U razgovor smo uključili ljude sa strane, koji su vezani za sport u Crnoj Gori, kako bi ponudili svoja mišljenja. Obavili smo razgovore i sa ljudima koji su spremni da se uključe u radnu grupu koja će pokušati da prevaziđe situaciju koja trenutno vlada u fudbalskom klubu Lovćen i da sazove skupštinu u što skorijem vremenu”, naglašava Vukmirović ispred prijestonice, uz kojeg će za izlazak iz tunela biti zaduženi i Branko Vujović (direktor agencije za nadzor i ujedno predsjednik skupštine), Dejan Marinović (direktor Poreske uprave Crne Gore), Marko Martinović - (vlasnik d.o.o.

Martex), Vaso Vujović - dugogodišnji igrač Lovćena i internacionalni sudija, Boro Ljesar (tehnički direktor NLB banke), Vlatko Đurišić (direktor kluba), Branislav Martinović (vlasnik Bajer Fajera) i Čedomir Čedo Milošević kao predstavnik veterana.

● Dug Opštine prema

martinOviću i Dalje živi

Opšte je poznato da je jedan (možda i najveći) problem u proteklom periodu taj što predsjednik Lovćena Marko Martinović, koji je ujedno član radne grupe, traži od kluba (čitaj Opštine) naplatu duga

Formirana radna grupa za spas kluba Na Cetinju je sinoć, na inicijativu gradonačelnika prijestonice Cetinje Aleksandra Bogdanovića, postignut dogovor o formiranju radne grupe koja će biti zadužena za prevazilaženje aktuelne situacije u Fudbalskom klubu “Lovćen”.

Shodno dogovoru sa sastanka, kojem su, uz predstavnike Prijestonice Cetinje, prisustvovali i predstavnici Upravnog odbora FK “Lovćen”, radna grupa djelovaće u tri pravca: - Formiranje novog Upravnog odbora FK “Lovćen”; - Sazivanje Skupštine FK “Lovćen” do kraja januara 2013. godine; - Utvrđivanje smjernica za dalje funkcionisanje kluba. od 200.000 eura (ako ne i više). Uprkos višemjesečnim taktičkim nadmudrivanjima prijestonica je odlučila i da se sa tim pitanjem uhvati ukoštac. “Što se tiče duga - prijestonica u ovom trenutku ne duguju ništa Marku Martinoviću”, ispalio je naš sagovornik, nakon čega smo pomislili da je sve med i mlijeko, ali... uslijedio je nastavak...

“Marko zapravo prema klubu ima potraživanja, ali prilikom posljednje registracije Lovćen je postao vlasništvo Opštine, pa on indirektno ima potraživanja i prema Opštini. Međutim, sve to mora da verifikuje skupština na osnovu revizorskih podataka, ali nije sporno da se njemu pomogne. Preko 220.000 eura je posljednje dvije godine prijestonica dala Lovćenu”, otkriva član radne grupe, ponudivši i malčice optimizma po tom pitanje.

“Nije sporno da se pomogne gospodinu Martinoviću i u hodu će se rješavati dug prema njemu, što

U sastavu radne grupe biće direktor Agencije za nadzor osiguranja Branko Vujović, direktor Poreske uprave Crne Gore Dejan Marinović, predstavnik Prijestonice Cetinje Ivan Vukmirović, tehnički direktor “NLB Montenegrobanke” Borislav Ljesar, vlasnik DOO “Bajfarm” Branislav Martinović, vlasnik DOO “Martex” Marko Martinović, dugogodišnji fudbaler i fudbalski sudija Vaso Vujović, direktor FK “Lovćen” Vlatko Đurišić i predstavnik NVO “Veterani FK Lovćen” Čedo Milošević.

Tokom sastanka u Prijestonici Cetinje, potpisan je i Ugovor o sponzorstvu između gradske uprave, Fudbalskog kluba “Lovćen” i DOO “Marteks”.

će se kroz papire evidentirati. Ne može gradonačelnik da prihvati obaveze kluba i ne može da zaduži građane Cetinja za određeni iznos. Ali, kad skupština verifikuje odluku to će sve krenuti nekim drugim putem”.

● ZakOn O spOrtu imaO rupu

Dakle, nagađanja da li je klub pod vlasništvom Marka Martinovića ili Opštine Cetinje dočekala su svoj kraj. Međutim, nekada nije bilo tako - zahvaljujući propustima u zakonu...

“Od avgusta mjeseca je klub opštinski, od kada je napravljena posljednja registracija. Ali, da bi se zadovoljila forma od prije 5-6 godina klub je upisan vlasništvo Martinovića (70%), odnosno njih formalnih sedam osnivača. To je tada dozvoljavao uz blagoslov zakona o sportu, u kojem je bila rupa”, priznaje sekretar Sekretarijata za komunalne i saobraćajne poslove.

● igrači DObili Dvije

plate - Ostalih pet DO 15. januara Članovi Lovćena su prije nekoliko dana imali sastanak sa gradonačelnikom Aleksandrom Bogdanovićem, koji je obećao isplatu dvije plate (što je ispunjeno), dok će preostalih pet dugovanja biti ispunjeno do 15. januara...

“U zavisnosti od naših mogućnosti mi smo uplatili iznos od 10.000 eura, od kojih su neki fudbaleri dobili dvije, a neki jednu platu. Igrači koji su štrajkovali su pod suspenzijom i oni su u drugom odnosu nego oni koji su u stalnom trenažnom procesu”, rezimira nekadašnji igrač i kapiten niželigaša Cetinja i daje riječ da će sve biti drugačije u budućnosti, kad su materijalne stvari u pitanju...

“Sve će biti izmireno na vrijeme što se dogovorimo sa našim igračima u narednih šest mjeseci. Naravno, sve u cilju da Lovćen dočeka svoju 100-godišnjicu onako kako zaslužuje”, zaključuje Vukmirović u prijatnom razgovoru za naš list.

Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

KAPITEN LUKA MIRKOVIĆ

Obećanja treba ispuniti Desni bek Cetinjana za DN govori o situaciji u matičnom klubu Već sedmicama igrači najstarijeg crnogorskog kluba štrajkuju zbog neisplaćenih plata. Njihove dresovu su obukli omladinci kluba, ali je uz svu njihovu volju i želju Lovćen nastavio da tone na tabeli. Seniorima se niko nije obraćao punih sedam mjeseci, ostavljeni su na milost i nemilost, pa su neki od njih koji imaju ugovore (kapiten Luka Mirković, Balša Radović i Dejan Bogdanović) odlučili da pravdu potraže na sudu.

Ipak, 26. decembra su se fudbaleri sastali sa predsjednikom Opštine Aleksandrom Bogdanovićem, koji je u prijatnoj atmosferi obećao rješenje cjelokupne situacije, potvrdivši da će svih pet zaostalih

plata biti isplaćene do 15. januara, dok su dvije već legle na račun prvotimaca.

“Najprije smo odlučili da pravnim putem dođemo do papira i novca koji nam se duguje, a tokom svega toga smo se sastali i sa gradonačelnikom koji nas je ohrabrio da će klub da stane na noge, da će igrači biti isplaćeni, da će se dovesti pojačanja kako bi izborili opstanak i da će se sve uraditi kako bi mi, cetinjska djeca, ostali u klubu”, otkriva kapiten Mirković, ponudivši svoje viđenje cijelog cirkusa kojem svi ljubitelji fudbala priželjkuju brz završetak...

“Iskreno, sramota je što je Lovćen dočekao i ovako kao do

sada više ne može. Nijesmo imali zaštitu, a ni podršku, već smo do nedavno bili prepušteni sami sebi.

Smatram da svoju krivicu imaju i rukovodstvo kluba, i Opština Cetinja, ali je sada najvažnije da se nađu adekvatna rešenja i da se ispuni obećano”, zaključuje desni bek, dok Balša Radović podsjeća da je Lovćen zaslužio bolje.

“Ova ekipa zaslužuje samo najbolje i nadam se da će uz pomoć Opštine klub dobiti ono što zaslužuje, jer ne treba zaboraviti da smo prošle sezone, pod vođstvom Radovana Raja Kavaje izborili opstanak sa čak osvojena 32 boda u polusezoni”, naglašava brzonogo krilo.

A.P.

SUDIJE

Pobijedilo drugarstvo Super druženje u Skadru - Udruženje sudija Skadar uputilo je pozivnicu Udruženju sudija Podgorica kako bi odigrali utakmicu u čast nesrećno preminulog albanskog arbitra Riđera Pjetrušija.

Utakmica je bila spektakularna - završena je rezultatom 3:3, ali su na kraju slavile sudije iz Podgorice nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca - 5:4! Međutim, na rezultat niko nije gledao, pošto je važno bilo - drugarstvo.

KLAJVERT: RONALDOVA NESREĆA JE ŠTO JE ROĐEN U ISTO VRIJEM KAD I MESI - Nekadašnji holandski reprezentativac Patrik Klajvert rekao je da je Argentinac Lionel Mesi najbolji igrač svijeta svih vremena.

“Kristijano Ronaldo je veoma dobar, ali njegova je nesreća što je rođen u isto vrijeme kad i Mesi.

Da li je Mesi najbolji svih vremena? Za mene, da”, rekao je nekadašnji napadač Barselone španskim medijima.

Naše sudije koje su predvodili Nikola Novović i Dobrilo Malidžan kažu da je sve bilo perfektno, da su se organizatzori iz Albanije pobrinuli da sve prođe u redu, te da je već dogovoreno naredno druženje, s tim što će se sljedeći put družiti u Podgorici.

Za predstavnike sudija iz Podgorice na meču u Skadru nastupili su Ajković, Ražić, Spasojević, Šćepanović, Vojinović, Savović, Živaljević, Žegarac, Radenović, Vođević i Bošković.

Rosel na klupi za 15-20 dana Tito Vilanova, trener Barselone, koji je nedavno operisan zbog tumora pljuvačne žlijezde, vratiće se na klupu za 15, 20 dana.

“Liječenje ide u dobrom pravcu i prema nekim procjenama, Tito bi trebalo da se za petnaestak, dvadeset dana vrati na posao. Rad u klubu će koordinirati sa potrebama tretmana u bolnici, jer će morati povremeno da ide na kliniku gdje je operisan i da se tamo malo odmori. Najvažnije nam je njegovo zdravlje”, rekao je predsjednik katalonskog giganta Sandro Rosel.

Očekuje se da Vilanova sa klupe predvodi Barselonu na meču protiv Malage 13. januara na stadionu “Rozaleda” ili nedelju dana kasnije protiv Real Sosijedada u San Sebastijanu.

FIFA Luka Mirković, kapiten Lovćena, u duelu sa Ristom Radunovićem iz Budućnosti

IZ UGLA VETERANA

Veterani: Niko nas ništa ne pita!

Martinović: Imaćete predstavnika Legende Lovćena za naš list otkrivaju da ih niko nije zvao na jučerašnji sastanak, ali i dalje vjeruju u obećanja Famozni sastanak predsjednika Lovćena Marka Martinovića i gradonačelnika Aleksandra Bogdanovića protekao je, na veliko iznenađenje, bez veterana cetinjskog kluba, uprkos dogovoru koji je postignut 20. decembra između predsjednika Opštine i članova pomenutog udruženja.

Jednostavno, legendama kluba je konkretno obećano formiranje radne grupe, uz jednog člana u skupštini, koju je trebao da sazove predsjednik Branko Vujović, a koji tako nešto radi “na svake četiri godine” - kako su nam rekli iz udruženja veterana.

“Mi znamo što je bio zaključak sastanka, pred 15 svjedoka. Obećano nam je mjesto u klubu, a saznajemo da se sastanak održao bez nas. Mi smo bili spremni da idemo i do Mila Đukanovića, samo kako bi pomogli Lovćenu, a doživjeli smo da nas niko ništa ne pita. Ipak, pozdravljamo sve i spremni smo da čekamo”, jasan je predsjednik Izvršnog odbora veterana Dragan Kale Kaluđerović, čiji stav dijeli i predsjednik udruženja Čedomir Čedo Milošević ...

“Poslali smo pismeni dopis da je Kale naš predsjednik i da očekuje-

mo mjesto u skupštini. Međutim, niko nam se nije obratio niti poslao ikakav dopis o budućim sastancima, uprkos obećanjima”, potvrđuje Milošević.

Vođeni razočaranjem veterana pitali smo predsjednika Lovćena Marka Martinovića zašto niko od legendi kluba nije bio prisutan na sastanku, na što nas je dočekalo još jedno obećanje...

“Mi smo sada formirali radnu grupu i predstavnik veterana će biti prisutan na narednoj sjednici”, uvjerava Martinović.

Dakle, da li će u narednom periodu proraditi “gluvi telefoni” - reći će već naredna sjednica. Međutim, više je nego jasno da legende sa “Obilića Poljane” moraju imati glas u Lovćenu, jer su tako nešto zavrijedili onda dok su crveni dres sa ponosom nosili, a kojem su vjerni i dan-danas.

A.P.

Na listi za suđenje 11 Crnogoraca Komitet za sudije Svjetske fudbalske asocijacije (FIFA) objavio je liste internacionalnih sudija, pomoćnika, sudija za futsal i fudbal na plaži za 2013. godinu.

Kao što je bio slučaj i godinu ranije, Crna Gora će naredne godine na FIFA listi imati 11 predstavnika. Na listi sudija nalaze se Pavle Radovanović, Jovan Kaluđerović i Nikola Dabanović, dok

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

se na listi pomoćnika nalaze Danijel Dević, Veselin Radunović, Nikola Razić, Dejan Šaković, Dragan Vujović i Milutin Đukić. Internacionalne futsal sudije i naredne godine biće Amil Gerina i Veljko Bošković.

Sudijska obilježja našim internacionalcima je ispred sudijske komisije uručio nekadašnji internacionalac Goran Mihaljević.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Društvo: Bojana Brajović (bojana. brajovic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@ dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 335€

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama

subota i nedjelja, 29. i 30. 12. 2012. broj 428 GoDINA II

vaš vikend sarajevska zima

Umjetnost trajanja

Nagrada ULUCG-u i izložbi ª TAGº

Nema sreće dok kultura prosi

I nakon 50 godina na sceni, Jelisaveta Seka Sablić živi isti glumački san Isidora Radulović

D

a je Jelisaveta Seka Sablić odlična komičarka, crnogorska i regionalna publika zna od prvog dana njenog glumačkog staža. Mlađi gledaoci rijetko je kada viđaju u našem teatru, ali zato je gledaju u televizijskim formama. Sablić decenijama pripada samom vrhu regionalnog glumišta, a “Zlatni ćuran” za životno djelo 42 .Dana komedije u Jagodini nova je formalna potvrda da joj je mjesto među najboljima.

Monografija o Seki Sablić, objavljena kao prateći dio priznanja “Dobričin prsten” (koje je dobila 2010. godine), otkriva jedan djetinji dnevnički zapis u koji je stala njena najveća želja - da (p)ostane glumica.

“Daj mi Bože samo da u životu svake večeri budem na sceni, ništa mi drugo ne treba”, zapisala je kao djevojčica.

Od tadašnjih početaka, u ogroman niz priznanja, Sablić je dodala četiri statuete “Zlatnog ćurana” za najbolje glumačko ostvarenje, a “Ćuran” za životno djelo biće joj uručen na narednim “Danima komedije” 2013. Prije nje, “Ćurana” za životno djelo dobili su Danilo Bata Stojković, Nikola Simić i Petar Kralj.

“Nijedan mladi glumac ne počinje da se bavi glumom da bi bio komičar”, nedavno je Seka Sablić rekla u jednom intervjuu.

U razgovoru za Dnevne novine ona taj stav obrazlaže time da glumca u taj poziv vuče drama. I

33

pobuna.

“Glumca vuče rušenje, hrabra demistifikacija likova i ljudi, poruka. U ovaj posao ulazite sa željom da vas razumiju i prihvate. Isto to sadrži i komedija, samo drugačije.

Viđala sam mlade ljude, duhovite zabavljače, imitatore, sa željom da postanu glumci. Mi takve škole nemamo. Eto, možda takvi startuju misleći samo na komediju, a podrazumijevaju estradu ili nešto slično”, kaže Seka Sablić.

I sada, toliko decenija nakon glumačkih početaka, ona na sceni i platnu zrači ogromnom radošću i voljom da stvara nove likove iz našeg doba i iskustva.

“Ako imate želju da tumačite lik, a ne samo da ga glumatate, onda prirodno unosite istinu i pitanja svijeta u kome živite. Kako drugačije”, pita se glumica.

Osim niza “Ćurana”, zlatnom sjaju njene kolekcije glumačkih priznanja doprinose i mnoga druga regionalna i matična teatarska priznanja.

Pozorišne anegdote, koje se prenose svakoj novoj generaciji glumaca, kažu da Seka mlade kolege (početnike i one s malo više iskustva) uči da vjeruju samo sebi i da ne slušaju nikoga. Ni reditelja ni kolege.

“Svašta ja kažem. Mada, glumac kad pročita ulogu, odmah zna šta će sa njom. Reditelj se mora slušati i osluškivati, jer on usklađuje ‘instrumente’. Ali, ponekad je reditelj opasan za nekog glumca. Gledala sam mnogo puta kada reditelj glumca uvodi u ‘slijepu ulicu’ iz koje se ovaj teško izvlači. Najbolje to vidite on-

da kada nijeste vi u pitanju. Mada, i meni se to dešavalo. Zato oprez”, opominje Sablić.

Lično uzima samo one uloge koje odgovaraju njenom nastrojenju, a za koje joj potvrdu da i njen instinkt.

Svjesna da danas među mladim glumcima u regionu više nema onakvih glumačkih “kalibara”, koji su obilježili brojne ranije generacije glumaca, pa i njenu, Sablić ne vjeruje da je talentovanih ljudi mnogo manje, nego da su kriterijumi mnogo niži.

“Nekad, u moje vrijeme, imali smo velike selekcije. Od 350 mladih, prolazi osmoro, po jedno iz svih bivših jugoslovenskih republika. Od njih, samo dvoje postajali su glumci i trajali. Danas je mnogo mladih na tržištu i iz raznih škola. Projekti su površni i trivijalni i rade se sa izmiješanim ljudima. Na jednom mjestu imate majstore glume i režije zajedno sa totalnim amaterima, pa i diletantima. Nema tu rezultata, jer samo u dobrom projektu možete da stvorite dobru ulogu”, smatra glumica. Da naše male države ne shvataju da se svijet osvaja kulturom, odavno je jasno, a Sablić pamti neko, za kulturu, mnogo ljepše i povoljnije vrijeme. Kako kaže, smeta joj pozicija teatra u kulturi država regiona.

“Vrijeđa me to da kultura, odnosno pozorište uvijek nešto prosi.

Ljudi mogu da žive od ovog posla i sami da zarade kad društvo sredi instituciju pozorišta. Sad nekolicina proizvodi i zarađuje za gomilu ljudi.

Onda, sve je učinjeno da se publika upropasti, zatrpavajući teatar đubretom bez ikakve kontrole, tako da je ljepota skrajnuta i oslanja se na mali krug ljudi”, kaže glumica navodeći da pozorište mora da bude važan segment građanskog društva.

U narednoj godini, Sablić počinje angažman u seriji “Pakov svet”, u kojoj igra taštu. Sebi 2013. želi uloge koje je inspirišu i drže njen entuzijazam, kao i to da svi koji vole njen rad ostanu uz nju.

Ignorišem nepravdu, jer ª nijesam odavdeº Teatar kao i život Seka Sablić doživljava kao veliko poprište. Na nepravde i niske udarce, koje je iskusila mnogo puta, odavno ne obraća pažnju.

“Imam izrazito osjećanje za pravdu, dobro sagledavam stvari. Naravno, često mi je sve unaprijed jasno, realna sam. Sa time nije lako živjeti. Naučila sam da je mnogo nevažnih stvari u životu i da ignorišem ono na šta ne mogu da utičem. Ponekad ignorišem neke ljude, a često i vrijeme u kome živim. Nekad kažem ‘nijesam odavde’”, kaže glumica.

Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore dobilo je nagradu “Srebrna pahuljica Sarajevske zime” za izložbu “TAG”. Izložba je zamišljena kao presjek novije crnogorske likovne umjetnosti, a otvorena je u februaru ove godine u okviru 28. međunarodnog festivala “Sarajevska zima”. Nagrada će biti dodijeljena 8. februara 2013. u Sarajevu.

Pred sarajevskom publikom radove su tada predstavili crnogorski umjetnici- Roman Đuranović, Irena Lagator Pejović, Jelena Tomašević, Siniša Radulović, Draško Dragaš, Igor Rakčević, Srđan Vukčević, Ivana Prelević, Natalija Vujošević i Nada Kažić.

Koncept izložbe, osmislio je predsjednik ULCG Igor Rakčević, a izbor umjetnika i stručni tekst sačinila je istoričarka umjetnosti Nataša Nikčević.

U katalogu izložbe, Nikčević je podsjetila na značenje engleske riječi “tag” i korelaciju sa naslovom izložbe.

“Ovakav izbor naslova, izložbe savremenih crnogorskih umjetnika apostrofira ona značenja kada se tag koristi za obilježavanje blog poruka (grupisanje u kategorije, ključne riječi) odnosno tagovi, koji su na forumu ključne riječi koje se dodjeljuju diskusijama kao oznake. To omogućava da se razne diskusije mogu povezati tematski

Roman Đuranović ako imaju iste ili slične oznake…

Ovim se istovremeno metaforički akcentuje da je riječ o autorima koji su napravili proboj na internacionalnoj sceni”, zapisala je Nikčević.

ambiciozne najave

Šagal, Lihtenštajn i Bouvi u Tejtu Ljubitelji umjetnosti iz Velike Britanije i inostranstva, tokom naredne godine u galerijama muzeja Tejt u Londonu, Liverpulu i St. Ajvsu moći će da uživaju u brojnim za njih pripremljenim poslasticama. Mnoge od tih postastica publika u Velikoj Britaniji decenijama nije imala prilike da vidi u takvom obliku- od velike retrospektive Roja Lihtenštajna do izložbe koja razotkriva uticaj francuskih umjetnika na rad L.S. Lourija.

Prema programu izložbi grupacije Tejt, u galerijama muzeja Tejt Modern, Tejt Britn, Tejt Liverpul i Tejt St. Ajvs uz prvu Lihtenštajnovu retrospektivu u 20 godina i Lourija, u idućoj godini naći će se i Mark Šagal, Geri Hjum i Pol Kle, kao i Dejvid Bouvi, piše britanski Guardian.

Djela pionira pop arta Lihtenštajna (1923.-1997.) dolaze u februaru u londonski Tejt Modern. Izložba će obuhvatiti neka najvažnija djela toga Amerikanca, uključujući poznatu sliku iz 1963.

‘Whaam!’, koja prikazuje kako jedan borbeni avion gađa drugoga, kao i “Drowning Girl”, takođe iz 1963., koja prikazuje djevojku koja se utapa, ali i umjetnikovu studijsku seriju “Artist’s Studio” u kojoj širi ikonografiju svojeg prepoznatljivog grafičkog pop stila. Izložba će obuhvatiti i neke manje poznate kasnije radove, uključujući i seriju ženskih aktova i kineskih minijatura .

U jesen Tejt Modern planira izložbu posvećenu Kleu (1879.1940.) - prvu u Velikoj Britaniji u više od deset godina.

cnp

Kamerni hor za Božić Beogradski kamerni hor, održaće 4.januara u Crnogorskom narodnom pozorištu uoči pravoslavnog Božića,drugi Božićni koncert.

Na koncertu u Podgorici biće izvedena djela kompozitora: Aleksandra Gavanskog, Stevana Stojanovica Mokranjca, Vojislava Simića, Apostola Nikolajeva Strumskog, Vladimira Milosavljevića, Petra Iljiča Čajkovskog, Pavela Česnokova, Vlada Mikića Erdeljana. Kao solisti

uz hor će nastupiti: bariton Aleksandar Novaković, sopranistkinja Marina Trajković-Bidžovski i Goran Krneta, bas. Ovaj ugledni hor vodi dirigent Vlada Marković , a repertoar hora, koji je osnovan 1996. godine, obuhvata: duhovne kompozicije, veliki broj djela vokalne i vokalno-instrumentalne muzike evropskog nasleđa, kao i savremene kompozicije. Marković horom rukovodi od njegovog osnivanja.

34 Kultura

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

strip

Mračno i duboko sa vamp primjesama Marvelov crtač napravio crtano izdanje popularne serije “Ljudi sa Menhetna”

Vodeći Marvelov crtač Den PaDen Panosian je počeo da crta nosian inspiraciju je našao u kul- kao tinejdžer, a od tada je dizajnirao tnoj američkoj seriji “Ljudi sa Men- Kung-fu pandu, Dreamworks intehetna” (Mad Men), koja je pomjeri- raktivnu video igricu, koja je kasnila standarde u estetici moderne te- je postala filmski blokbaster. Sa 14 levizije. Mračno, duboko, moderno godina aplicirao je za rad u Marsa vamp primjesama, Panosian je velovim stripovima, odakle je dojunake kultne serije predstavio na bio ohrabrujući odgovor, koji će djezadivljujućim crtežima rađenim u čakov san uskoro pretvoriti u realstilu “noar filmova”. nost. Nakon diplomiranja ,pokazao Smještena u šezdesete godine je svoj rad u Njujork strip konven20. vijeka, ova provokativna serija ciji, gdje je upoznao legende strip i njeni glavni junaci (iz svijeta ad- umjetnosti Nila Adamsa i Voltera vertajzinga i redom beskrupulozno Simonsona. Adams mu je ponudio ambiciozni) pokazali su se odlič- posao u svojoj marketinškoj agencinom temom za strip Dena Panosia- ji “Continuity Graphics”, a Simonson na. Njegovi crteži okupili su najzna- ga je postavio za urednika u Marvel čajnije likove, poput Dona, Rodžera, stripu. U “Marvel Panosian” je raDžoan i drugih, a njihov cilj je da po- dio na stripovima Kapetan Amerimognu fanovima “Ljudi ka, Betmen, Spajdermen sa Menhetena” da nekai Thor. Njegov rad se doko prebrode višemjesečpao umjetničkom timu no čekanje na šestu sekoji je radio X-Men strizonu serije. pove, i kada su MarveKultna serija i “film Kultna serija i “film lovi strip crtači odlučili da formiraju “Comic noar”, žanr koji je ozna- noar”, žanr koji je čavao kriminalistič- označavao krimina- Images”, pridružio im se i ilustrovao stripove ke holivudske crno-bi- lističke holivudske koji su prodati u milijele filmove iz 1940-ih i crno-bijele filmove 1950- ih, imaju mnogo iz 1940-ih i 1950onskom tiražu. Kasnije toga zajedničkog, što je ih, imaju mnogo to- se preselio sa Menhetna u Los Anđeles, gdje ovaj umjetnik uspio da ga zajedničkog, što spoji. Koristeći olovku, je ovaj umjetnik us- se uključio u dizajniramastilo, akvarel i akri- pio da spoji nje video igrica i gdje je lik, Den Panosian je usdizajnirao Kung-fu panpio da napravi zadivljujuće umjet- du. Panosian je radio i kao glavni ničke radove, čime je kultna serija dizajner video igre “Djuk Nukem”. dobila i stripovsko izdanje. Talento- Osnovao je “Dan Pansonian, Inc” i vani umjetnik i dizajner iz Los An- dobio Edi Edvard nagradu za DSL đelesa kazao je da je odrastao uz marketing kampanju, nakon čega oca koji je sličan liku Dona Drajpe- je počeo da radi dizajn za filmske i ra, talentovanog menadžera i veli- komercijalne studije. Danas Panokog zavodnika kojeg u seriji tuma- sian radi strip ilustracije za Marvel, či Džon Ham. DC i Image stripove. Takođe, trenut“Moj otac je šezdesetih radio u no ilustruje grafičke novele za beloglasnoj agenciji u Klivlendu, da gijskog strip izdavača Lea Lombarbi kasnije osnovao svoju firmu, ta- da. Njegovi radovi inspirisani seriko da je moja inspiracija ovom se- jom “Ljudi sa Menhetna” mogu se rijom logičan slijed događaja”, ka- kupiti na njegovom vebsajtu po cijeni od 200 dolara.

N. Bućković že Panosian.

Kultura 35

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012.

REcENzIja

Košice

Priča u koju ćemo vjerovati Pijev život Režija: Ang Li Uloge: Surja Šarma, Irfan Kan, Adil Husein Vuk Perović

KULTURNI PREPOROD

Povratak starog šarma Francuski Marselj i slovačke Košice spremaju se za titulu evropskih prijestonica kulture 2013.

Marsej

Jelena Boljević

F

rancuski Marselj i slovački grad Košice izabrani su za evropske prijestonice kulture 2013. Oba grada ovu priliku će iskoristiti da prevaziđu probleme koji ih muče i zablistaju spektakularnim izložbama i programima. Tokom predstojeće godine odvijaće se brojne kulturne manifestacije, a očekuje se i povećani broj turista.

Marselj je drugi po veličini grad u Francuskoj, kao i najveći mediteranski grad te zemlje i njena najveća komercijalna luka. Trećina od 850.000 stanovnika živi na granici siromaštva. Marselj je istovremeno i vitalan, multikulturalan, a predstavlja i jedno od glavnih stjecišta imigranata iz Sjeverne Afrike. Pored Marselja, više od 80 gradova i sela u regionu će zablistati spektakularnim izložbama i drugim kulturnom događanjima. Marselj želi da se predstavi kao moderna, kosmopolitska i kulturna mediteranska metropola.

Bezbroj dizalica i bagera nalazi se na najvećem urbanom projektu nazvanom “Eromediterane”. Na 480 hektara stare luke nastaju luksuzni hoteli, poslovne zgrade, stambeni kompleksi. U jednom od najsiromašnijih gradova u Francuskoj, gdje je svaki deseti građanin nezaposlen, velika urbana rekonstrukcija bi trebalo da pruži snažan podsticaj privredi, kaže predsjednik “Eromediteranea” Gi Tesje.

“Gradimo novi grad na starom gradu. U staroj luci koja više nije u funkciji želimo da izgradimo po-

slovni i stambeni prostor i na taj način otvorimo nova radna mjesta. Želimo da napravimo veliku metropolu na Sredozemnom moru i da pokažemo da je naš grad ambiciozan i vrijedan i da u njemu može dobro da se živi.”

Poznate arhitekte iz cijelog svijeta projektovale su u Marselju muzeje, solitere i poslovne zgrade. Na mjestu gdje su se nekada nalazili stari magacini, koji su ometali pogled ka moru, nastaje moderni kvart sa poslovnim zgradama i skoro dva kilometra dugim šetalištem uz more sa muzejima, restoranima i velikim trgovačkim centrom. Na tom prostoru planirana je i bolnica, univerzitet, škole i stambeni kvartovi.

Košice su po veličini drugi u Slovačkoj i nalaze se u istočnom dijelu zemlje. Imaju dobro očuvan istorijski centar i slove za prvi grad u Evropi koji je dobio svoj grb.

Imaju dugu multikulturnu tradiciju, ali i ozbiljne probleme. To bi uskoro trebalo da se promijeni.

Mnogi djelovi Košica pretvoreni su u gradilišta. To što će grad biti kul-

turna prijestonica Evrope zahtijeva mnogo novca. Evropska unija je obezbijedila 60 miliona eura. Od toga su nastali ili će nastati nove ulice i trgovi, parkovi i biće ostvareni drugi projekti. Jedan od njih je i kompletna rekonstrukcija napuštene kasarne u kojoj će se nalaziti novi kulturi i kreativni centar i multifunkcionalne galerije. Košice koriste godinu kulture, prateće olakšice i mogućnosti za osmišljavanje novog imidža. Ako sve bude teklo po planu, grad će u budućnosti postati platforma za kreativnu saradnju biznisa i umjetnosti u istočnom slovačkom regionu. Tu će nastati centar za umjetničku i industrijsku produkciju i Košice više niko neće zaobilaziti.

“Pijev život” jedan je od najočekivanijih filmova godine, sa odličnom kampanjom da 3D nije samo za naučnofantastične spektakle, akcione i animirane filmove, već da eto i visoka tehnologija ima dušu. Reditelj Ang Li krenuo je po plemenitom prošlogodišnjem tragu njegovog kolege Martina Skorsezea, čija je ambicija sa filmom “Hugo” bila da konačno trodimenzionalnoj tehnologiji da kinematografski, a ne zabavljački smisao i da filmski užitak bude nešto što je sasvim prihvatljivo za porodični izlazak. Kako danas zadovoljiti ciljnu grupu sličnu “Politikinom zabavniku”, od sedam do 77 godina?

Piju, koji je sada u godinama, u posjetu stiže pisac koga je njegov kum iz Indije poslao u Kanadu. A tamo će, kako mu je rekao, pronaći ispovijest koja će ga natjerati da povjeruje u boga. I Pi, to jeste Li, spreman je da nas sa piscem odvede na putovanje. Životna priča Pija Patela počinje u indijskom gradu koji je nekada bio pod francuskom vlašću, a taj je ambijent Ang Li, u saradanji sa direktorom fotografije Klaudiom Mirandom, fantastično iskoristio da bi svoju estetiku naslonio na magijski realizam. Pijevi roditelji drže zoološki vrt, a on prvo mora da se izbori sa svojim neobičnim imenom (kum mu je dao ime Pisin, bazen na francuskom), zatim da, jednu po jednu, prihvati tri religije, hinduizam, islam i hrišćanstvo, da se zaljubi i da onda nevoljno krene preko okeana, zbog finanasijskih problema porodice Patel. Rješenje je selidba u Kanadu, i familije i zoološkog vrta, a na put kreću brodom. Pi će tako završiti na čamcu za spašavanje zajedno sa bengalskim tigrom.

Ang Li stvara pravu magiju na velikom platnu. “Pijev život” je vizuelno raskošan, nekada ostavlja i bez daha, čime spretno nadoknađuje nedostatak uzbudljivih dešavanja, a tokom filma se vjerovatno niko ni ne upita da li je veliki tigar animiran ili je stvaran. U tom segmentu je Li na svom terenu. S druge strane, odlučio se za klasičan pristup priči, sa flešbekovima, nekada previše sličan obrazovnom programu. Li ipak kreira šarmantnu bajku sa brojnim metaforama, ali o dilemama koje se najčešće nalaze u bestseler literaturi.

Na čamcu za spašavanje potrebni su vam jedan mladić i jedan bengalski tigar i put prepun iskušenja da biste nanovo pred filmsku publiku rasprostrli univerzalne mudrosti na koje se valjda eto danas, u ovom brzom, modernom vremenu, u kom smo dušu prodali tehničkim bogovima, sasvim zaboravlja. Ali ako i 3D ima dušu, kao što poručuju tvorci Pija, šta onda? U filmu kažu da je na nama da odaberemo priču u koju ćemo vjerovati. Pa tako je i sa “Pijevim životom”.

UmjETNIčKI KOmPLEKs

Najveće otkriće u Rimu poslije Foruma Arheolozi su završili iskopavanje umjetničkog centra sa 900 sjedišta ispod jedne od najprometnijih raskrsnica u Rimu i nazvali ga najznačajnijim otkrićem u posljednjih 80 godina.

Umjetnički centar, izgrađen za vladavine Hadrijana 123. godine n.e., imao je tri ogromne dvorane, gdje je rimsko plemstvo dolazilo da sluša poeziju, govore i traktate iz filozofije odmarajući se na mermernim sjedištima.

Pošto je iskopavanje završeno, u rupi dubokoj 5,5 metara ispod Trga Venecija, za javnost su otvorene platforma i zidine kompleksa, kao i

djelovi elegantnog mermernog poda u zelenoj i žutoj boji, smješteni između barokne crkve i spomenika Vitoriju Emanuelu II. Kompleks je otkriven zahvaljujući iskopavanjima za izgradnju nove linije podzemne željeznice, koja će ići kroz centar Rima.

“Nemamo sredstva za ovu vrstu iskopavanja, tako da je ovaj centar ugledao svjetlost dana zahvaljujući novoj liniji”, kazala je Rozela Rea, glavni arheolog, dodajući da i ruševine i nove planirane stanice mogu da koegzistiraju.

Ovaj lokalitet baca novo svijetlo na Hadrijanovu ljubav prema po-

eziji - imperator je sam pisao pjesme na latinskom i grčkom - i njegov ukus za smjelu arhitekturu iznad pjesnikau centralnoj dvorani uzdizala se 11 metara visoka zasvođena tavanica.

Ali, poslije tri vijeka proslavljanja umjetnosti, ove dvorane su propale zajedno sa padom Rimskog carstva.

U središtu glavne dvorane je ogroman komad (devet sa pet metara) monumentalnog krova, koji se srušio prilikom zemljotresa 848. godine.

Nakon zemljotresa dvorane su postepeno zatrpavane sve dok nad njima nije izgrađena bolnica u 16. vijeku.

36 Reportaža

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012

Skijalište

Bjelina gdje se spaja nebo i zemlja Jedan dan na stazi Ski-centra Kolašin 1450

Prepuno parkiralište na prilazu najposjećenijem skijalištu: Ski centar Kolašin1450 na Bjelasici

Skijalište na Bjelasici ovih dana je prepuno skijaša

Zorica Bulatović

M

aglovito, ali sunčano jutro u Kolašinu idealno je za ljubitelje bijelih sportova. Mraz štipa obraze i svježina jutra nas tjera da se nakon slatkog sna brzo otrijeznimo. Plan nam je da dan provedemo na jednoj od najljepših planina - Bjelasici, među skijašima. Da osjetimo što ih to vuče da cijeli dan provedu na skijama.

Automobilom lako stižemo do staze, prolazeći kroz novonastalo turističko naselje, koje je već malo živnulo i vidi se da se ljudi spremaju da dočekaju tu Novu godinu.

Nekih pola sata vožnje, odnosno oko 10 km od centra grada, dovoljno je vremena da uživate u prirodi do samog skijališta. Važno je napomenuti da je put do Ski-centra Kolašin 1450 brižljivo očišćen i kratko putovanje do staze iz grada nam ne pada teško.

Kako se više penjete ka planini, tako je i vazduh svježiji, a sve rjeđe kuće pored puta svakako su pokazatelj da je planina sve bli-

Najmlađi uživaju u vožnji sankama

ža. I posljednja kuća je izašla iz vidokruga, a jelke okićene snijegom i visina bijelog pokrivača tjeraju vas na pomisao da sem beskrajne bjeline ne postoji ništa drugo. Nakon što ste izašli iz posljednje krivine, odjednom je zablistao pravi sjaj Bjelasice, planine sa najviše sunčanih dana. Nakon što vas zaposleni na parking skijalištu uputite ka mjestu gdje treba parkirati automobile, najbolje bi bilo da se u prvom restoranu u podnožju planine “Vilina voda” uz čaj ili kuvanu rakiju pripremite na osvajanje skijaške staze ukupne dužine 30 kilometara.

Dvije žičare i tri ski-lifta više su nego dovoljni za svačiji ukus.

Atmosfera ugodna i za početnike i za profesionalce. Tu je i bebi-lift za mališane, koji ponekad iskoriste i oni mnogo stariji koji prvi put staju na skije.

Ukoliko nemate svoju opremu, tu je profesionalni ski-servis, gdje možete izabrati opremu po svojoj mjeri i ukusu. Petosjed će vas odvesti do najboljih staza, koje su doduše “rezervisane” samo za one najprofesionalnije i najhrabrije.

Ako žudite za navalom adrenalina, ovdje je užitak zagarantovan.

Za najkraće vrijeme stižete do staze, za svega pet minuta.

Za one koji žele da uz skijanje uživaju u ljepotama planine, svakako je najbolji izbor dvosjed žičara, pa ćete 20 minuta vožnje uživati u pogledu od kojeg zastaje dah.

Kada se popnete dovoljno žičarom da iz vidokruga izgubite glavnu stazu, nailazite na među-

stanicu, gdje možete sići i uživati u nešto blažoj stazi ili jednostavno prošetati čarobnim krajolikom. Ukoliko ste ipak hrabriji, za mnogo atraktivniju stazu nastavićete da se penjete žičarom dalje i učiniće vam se da se nebo i zemlja u jednom dijelu spajaju. Ovdje nam je nekoliko koliba privuklo pažnju i nametnulo pitanje ko bi mogao živjeti u ovoj pustoši. To je zapravo katun koji je samo ljeti naseljen i koji svjedoči o tome da je ova planina u ljetnjem periodu veoma živa.

Stižemo na takozvane Ćupove i na nadmorsku visini od 1.890 metara, odakle se vidi još jedna staza i najviši vrh Ključ na nadmorskoj visini od 1.973 metra. Vaš spust ili slalom odavde može da počne.

Ukoliko izaberete da se provozate planinom na motornim sankama, sigurnost vam je zagarantovana, jer ćete to moći da uradite u pratnji drugih sanki na kojima će vas pratiti momci zaduženi

Restoran na skijalištu uvijek je pun gostiju

za vašu bezbjednost.

Slično je i sa onima koji prvi put staju na skije - učitelji skijanja uvijek imaju pune ruke posla na dnu staze. Zadovoljstvo na licima onih koji uspijevaju u prvim kratkim spustovima niz male padine nakon časa skijanja najsličnije je dječjoj radosti. Željko Pejović je kazao da najlakše uče mališani, jer ne osjećaju nikakav strah, ali da se skijanje, ukoliko se pažljivo slušaju instrukcije, može savladati za tri do četri dana.

Restoran “Vilina voda” je svakako najbolje mjesto za one koji iz toplog žele da posmatraju planinu i skijaše. Veliki kamin na sredini restorana natjeraće i one manje osjećajne da bar jednog trenutka osjete romantiku sniježne bjeline.

Za one koji vole “dobar gutljaj”, tu je ski-bar, a ako ste za vikend na planini, onda je on vaš pravi izbor, jer su dani vikenda rezervisani za žurke na otvorenom, gdje su anga-

SUBOTA I NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012

Reportaža 37 Sa dočeka Nove godine u Kolašinu nekada

Doček Nove godine uz govor druga Tita SJEĆANJA

Kako se najluđa noć proslavljala u dobra stara vremena u Kolašinu Zorica Bulatović

N

ova godina bila je jedan od najznačajnih praznika u bivšoj Jugoslaviji. Tako je i u Kolašinu pretpraznična euforija počinjala već 15. decembra. Prodavnice su posljednjeg dana stare godine radile do tri sata, čekao se red za vrući hljeb, domaćice su žurile da naprave kolače, stignu kod frizera...

Slavilo se uz govor druga Tita, jelku, Djeda Mraza, rusku salatu i obaveznu sarmu. Na selu je pak možda Nova godina po nekima bila najljepša, jer u ona dva minuta kad se u ponoć izgasi svijetlo, ko je bio spretan - mogao je da “ukrade” čarobni poljubac od voljene osobe, a kad se svijetlo upali, čarolija bi nestajala.

Ljiljana Tatić pamti nekadašnje proslave Nove godine, pa dok nam objašnjava kako je to nekad izgledalo, ote joj se uzdah sjete, koji je značio otprilike “nekad je mnogo bolje bilo”.

Za nju je glavni gradski trg (Trg borca) bio centar zbivanja. Grad je okićen blještao kao da je dan, svaka jela, bor ili lipa u gradu bili su okićeni svjetlucavim trakama, blještavim kuglicama. No u doba socijalizma preovladavala je crvena boja.

“U kolašinskim školama sva djeca do osmog razreda dobijala su poklone, a priredbe u čast Nove godine bile su obavezne. Posebno nas je radovao doček Djeda Mraza, koji se vozio u pravim sankama i to onim velikim, koje su vukli konji natovarene poklonima. Svi smo ga čekali ispred Doma kulture, opet

na glavnom trgu, svi bismo dobili poklone, a želje smo šaptali na uho Djeda Mrazu” prisjeća se Ljilja.

Plate su se primale uoči Nove godine, a već od polovine decembra domaćice su naručivale u mesarama svježe zaklane prasiće, kako bi uz sarmu, se i da r u s ku s a je polatu i kolakojni če, na trpeMusa zi u najluBošk o đoj noći bilo sve po propivić svasu servirano. ke Nove “Sjećam se godine da se tada već prodavao početkom decemmuške i ženLjiljana Tatić bra zakazivalo kod ske kape. Muššnajdera, kako bi za doke su ravne, a ženček bila spremna haljina, a ske duguljaste, u bijelim, plavim i roze bojama, one su obično bile dugačke i raskošne, kao da ste se spremali za pravljene od hamer papira, sa sjajbal. Hotel Bjelasica, sadašnja Bjan- nim resama”, Ljilja riječima oživka, bio je osamdeset odsto popu- ljava negdašnji način praznovanja. njen Kolašincima, muzika uživo Njen sugrađanin Zoran Rakoi obavezna boca šampanjca, što čević takođe tvrdi da su dočeci neje sve danas nezamislivo imaju- kada bili ljepši i bitniji događaji za ći u vidu današnje cijene. Sjećam svakoga pojedinca nego što je to

Grad se spreman za doček Nove godine

danas slučaj. On se prisjeća da je šezdestih godina Kolašin imao kulturno-umjetničko društvo “Crvena i bijela ruža”. Na reveru im je sa jedne strane bila bijela ruža, a sa druge crvena.

“Kulturno-umjetničko društvo je, pored zadatka da razveseli građane, imalo i zadatak mirenja zavađenih građana, kako bi u Novu godinu svi ušli pomireni. Tako bi za Novu godinu otišli u pratnji muzike do sugrađana koje treba izmiriti. Kretali su sa već čuvenog trga.

Znali su koji su se građani posvađali i koji nijesu razgovarali, pa su odlazili kod njih i uz pjesmu ih mirili”, priča nam Zoran.

A da su pak dočeci Novih godina ipak bili najljepši na selu ispričao nam je Dragoman Peković. On kaže da je gornjomoračko selo Svrke

jedno od najljepših i da su se Nove godine u njemu čakale u mjesnoj zajednici.

“Pored dobre meze koju pripreme žene iz sela, obavezno je na trpezi bilo trideset kila sušenih krušaka i jabuka, kao i trideset litara šljivove rakije i sve bi se to poojelo i popilo za doček”, kaže Drago.

Ono što je njemu iz mladosti ostalo upečatljivo je trenutak kada se gašenjem svijetla u ponoć najavljuje ulazak u Novu godinu, a traje nekih minut-dva.

“Taj minut ili dva je nešto što je nezaboravno, jer tad nije bilo uobičajeno kao sada da mladi parovi - momak i djevojka, zajedno čekaju Novu godinu. Ukradeš koji pogled i od toga živiš do narednog susreta. Džaba se možda ona meni sviđa i ja njoj, ipak su roditelji ti koji su nam najčešće određivali sudbinu, zato je taj minut gašenja svijetla u ponoć bio i jedini trenutak za poljubac i to u obraz i cijela godina ti je srećna. Nekima se i posrećilo pa im je ta djevojka postala životni drug, a nekima se ta želja nikad nije ispunila”, prisjetio se Drago lijepih trenutaka iz mladosti.

Danas je sve drugačije. Potroši se mnogo, a za pamćenje najčešće ostaje malo i usljed brzog života i to malo se brzo zaboravi. Nerijetko je poenta proslave kako se što prije i što bolje opiti. Tada ni svađe ni tuče nijesu strane. Djevojke se, s druge strane, kući vraćaju sa cipelama u rukama, jer je previsoka štikla pokvarila doživljaj. A možda i u tome ima neke ljepote!

38 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 12. 2012.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

PSIHOLOGIJA

Strah od vezivanja nekad i opravdan

N

eke osobe ulaze u površne i kratkotrajne veze, neobavezne šeme ili kombinacije kako bi izbjegle neprijatna osjećanja. Tu je takođe i strah od konflikta, koji može nastati ako se osoba veže previše za nekog. Svaka fobija je iracionalan strah. Strahu od vezivanja su podjednako skloni i muškarci i žene. Osobe koje imaju ovaj problem često mijenjaju partnere. Takođe, čim osjete da može doći do vezivanja, one raskidaju, a sklonije su seksualnim avanturama.

Jedan od sličnih strahova je strah od braka. Od njega više pate muškarci. To potvrđuju i statistike, koje pokazuju da muškarci sve kasnije stupaju u brak.

Prije samo petnaestak godina, muškarci su se ženili u prosjeku između 26. i 28. godine, dok se danas rijetko koji upušta u brak prije tridesete.

Strah od bliskosti se često manifestuje i kao strah od izdaje.

Bez obzira na to koliko jednog trenutka osjećate da vas partner voli, možete se plašiti da će se to promijeniti i da će zloupotrijebiti sve one tajne koje ste mu kao najbližoj osobi povjerili.

Zašto se neke osobe plaše vezivanja?

Osobe koje se plaše vezivanja imaju u svojoj životnoj istoriji bolna iskustva odbacivanja i povređivanja od strane osoba koje su za njih bile važne tokom razvoja. Tu je prije svega riječ o članovima porodice, ali i bivšim partnerima. Vezati se za nekoga znači otvoriti se za drugog, imati povjerenje u drugog. Ove osobe ne vjeruju drugima, strepe od mogućeg odbacivanja, kritike, prevare ili razočarenja, jer misle da će ih drugi odbaciti kada ih zaista upoznaju.

Time što izbjegavaju da vole, one zapravo lišavaju sebe mogućnosti da zaista budu voljene. Uprkos svom strahu od bliskosti, i ovi ljudi žele ljubav. Za-

to stavljaju maske i predstavljaju se drugima kao oni koji imaju kvalitete, koji vrijede. Pritom, znaju da ova gluma može biti uspješna samo na nivou maske i površnog, početnog kontakta, a da svaki dublji odnos i svako bliže upoznavanje nosi opasnost razotkrivanja.

Treba praviti razliku između osoba koje imaju strah od vezivanja i iz tog razloga izbjegavaju bliskost, i osoba koje nemaju, ili imaju veoma slab kapacitet za vezivanje i emocionalnu razmjenu. Osobe koje imaju strah od vezivanja će učiniti sve samo da pobjegnu od svojih osjećanja, dok osobe koje nemaju kapacitet za vezivanje nijesu emotivne i glavne odlike njihovog temperamenta su površnost i praznina.

Kako izliječiti strah od vezivanja?

Po pravilu, osobe koje imaju strah od vezivanja nijesu svjesne svog problema. Ove osobe uopšte ne razmišljaju o vezivanju, a mnoge od njih nikada ni-

jesu ni imale iskustvo pravog i trajnog emocionalnog vezivanja. Osobe koje imaju strah od vezivanja su nesigurne, stidljive i preosjetljive na kritiku. One se javljaju psihologu za pomoć tek onda kada njihovi problemi kulminiraju i nastanu anksioznost ili depresija.

Terapijski rad tada podrazumijeva tretman ovih simptoma, ali kasnije tokom rada može doći i do problema sa vezivanjem ako klijent na tome želi da radi. Ovi klijenti rijetko samoinicijativno žele da rješavaju ovaj problem, prvo iz razloga što ga nijesu svjesni, a drugo iz razloga što rješavanje ovog problema može biti bolno za njih. Oni uče kako da ne budu više preosjetljivi na kritiku, da poštuju i cijene sebe umjesto da budu zavisni od tuđeg prihvatanja. Važno je i prevazići stid, razvijati povjerenje i asertivno izražavanje. Pacijent mora da sarađuje sa terapeutom, da bude strpljiv i dozvoli sebi da promijeni dotadašnje stavove.

VEZA

Odgovornost prema partneru Ako se vaš dečko nekada ponaša prema vama kao da ste mu na posljednjem mjestu, onda ste u problemu Opasno ste zagrijani za tipa koji često mijenja raspoloženja i odnos prema vama. Osim romantičnih šetnji u dvoje, strasti u krevetu i slatke poruke za dobro jutro i laku noć, veza podrazumijeva mnogo više odricanja.

Ne druži se sa vama tokom dana U vezi ste mjesecima, a niste došli ni do faze šetanja po parku, a kamoli držanja za ruku. Znajte da je vaš frajer dobio krila, ili ga ne zanima ništa više osim vrućih noći u krevetu sa vama. Umjesto da kukate i izjedate samu sebe pitanjima gdje sve ovo vodi, spustite ga na zemlju i provjerite da li je on stvarno zainteresovan za vas. Pozovite ga na kafu ili čaj kako bi vidjeli njegovu reakciju. Ako pristane, sljedeći put predložite ručak. Iako je mala, ipak postoji mogućnost da je lijeni pasivac, koji samo voli da uživa. Ukoliko pobjegne glavom bez obzira koliko god ga zanimali samo fizički, nije vas zaslužio.

Komunicirate samo kada njemu odgovara Poslali ste mu poruku, a on uvijek odgovara 10 sati kasnije. Očito ima važnijeg posla kao što je pivo sa ortacima, ili bioskop sa voljenom za koju vi ne znate. U svakom slučaju, sljedeći put mu nemojte odgovoriti na poziv ili poruku.

Distanciran je Provodi sa vama vrijeme i van kreveta, međutim, ne predlaže zajednički vikend, ne govori vam kako je proveo dan, ne znate njegov stav o vezama, ženama i ljubavi generalno. Na svako vaše pitanje zauzima odbrambeni stav i odgovara mentalnim doskočicama, a ozbiljne teme okreće na komediju. Očito je da ne namjerava da vam otvori svoje srce. Takvo neobavezno druženje ne može se nazvati vezom. Zapitajte se, želite li nekome da popunjavate višak vremena ili troši-

te svoje vreme na razbijanje njegovih odbrambenih mehanizama.

Otišao je na putovanje i nije se javio nedjelju dana Vratio se kao da se ništa nije dogodilo i bez poklona, a zna da ih volite.

Sa putovanja vam je donio jedino jeftin izgovor kako su mu ukrali mobilni ili nije imao internet na telefonu.

Ako ste mu djevojka, onda ne bi smio da vas tretira kao usputnu romansu.

Ostavlja vas na cjedilu i krije od očiju javnosti On je za vas savršen muškarac: seks vam je dobar, obasipa vas pažnjom, ima uvjerljiv odgovor na svako vaše pitanje. Međutim, nije prvi put da je otkazao sastanak u posljednji čas, odložio susret kada je trebalo da upozna vaše prijateljice. Ako još nijeste upoznali njegove prijatelje, vjerujte da je susret sa njegovim roditeljima posljednja stvar koja mu pada na pamet.

Žena 39

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 12. 2012.

MODA

Oslikane helanke su in

MARIJA MIĆOVIĆ,

fitnes instruktor

U posljednjem periodu se zaista puno fitnes trenera pojavljuje u medijima savjetujući različite stvari, ali smatram da neka ključna pitanja često ostanu bez odgovora. Konkretno me interesuju Vaši predlozi po pitanju zdravog načina života, a ne samo stvaranju mišićne mase. Zorka, Pljevlja Termin fitnes označava čitav pokret rekreativnog vježbanja u funkciji poboljšanja zdravlja, fizičkog izgleda i raspoloženja. Fitnes je jedna od važnih stavki koja naš život može učiniti zdravim u pravom smislu te riječi. Zdrav i uravnotežen način ishrane (zastupljenost svih namirnica u normalnim granicama), dobar san, svakodnevni trening u trajanju od 45 minuta, odsustvo svih oblika zavisnosti (nikotin, alkohol, droga) aspekti su kojima moramo težiti kako bismo naš život mogli izgraditi i održati zdravim. Fitnes je izuzetno značajan u svemu tome, jer utiče na sve ostale stavke prethodno nabrojane. Fitnes zahtijeva normalnu ishranu, inače ne možemo trenirati punog stomaka, dakle ritam ishrane u toku dana je mnogo bitan ako želimo da treniramo na pravi način. Ukoliko nemamo dovoljno sna, ne možemo trenirati, jer smo previše umorni, a

(Vaša pitanja šaljite na fitnes@dnovine.me)

ukoliko smo previše “nadraženi” i psihički opterećeni obavezama tako da imamo problem nedostatka sna, trening pomaže da sve negativno izbacimo iz sebe, umirimo duh i tijelo i “zaspimo kao bebe”. Ukoliko ste pušač, imaćete osjećaj otežanog disanja u toku rada vježbi i poželjećete da se oslobodite nikotinske zavisnosti. Dakle, važno je da fitnes postane dio naše svakodnevne rutine jer on upravo označava sveukupno ljudsko blagostanje, kome treba težiti, a u čijem ostvarivanju fizičko vježbanje-treniranje ima veoma važnu ulogu.

Koja vrsta treninga se preporučuje ljudima sa oboljenjima kičme i da li takvi uopšte smiju da treniraju?

Nikolina, Berane Kao što znate, postoje različita oboljenja kičme i u zavisnosti od vrste oboljenja, određuje se odgovarajući trening, odnosno odgovarajuće izometrijske vježbe u trajanju od šest sekundi do jednog minuta, a postoje i teška oboljenja kičme, kod kojih se ne smije raditi nijedna vrsta treninga. Prvi rezultati treninga mogu se primijetiti poslije mjesec dana, a pravi rezultati tek nakon tri mjeseca, odnosno šest mjeseci u zavisnosti od osobe, koliko je već bila u treningu i vrste oboljenja.

BJUTI

SASTOJCI:

Sastojci: 1 pakovanje lis natog tijesta 1 jaje Sastojci za fil od mesa: 150 grama pašt ete 50 grama prez li, peršun, biber, bosil jak Sastojci za fil od povrća: šargarepa, pr aziluk, crni luk, kečap

Lisnato tijesto

Priprema Lisnato tijesto razviti na debljinu 2-3 mm. Isjeći ga na pravougaonike, na sredinu svakog pravougaonika staviti fil, ivice premazati jajetom i prekriti drugim pravougaonikom.

Za fil od povrća, sve sastojke treba izdinstati i propasirati, posoliti po ukusu, dodati začine i prezle da bi se dobila gusta masa.

Premazati jajetom i peći na temperaturi od 200 stepeni.

Tijesto se može puniti i mesnim nadjevima, npr. šunkom, kobasicom i sl., u zavisnosti od vašeg izbora.

Maske od povrća

Oslikane helanke i hulahopke definitivno su stvorene da budu primijećene i da daju vašem modnom izrazu dodatni šarm. Možete da ih kombinujete sa tunikama, kratkim pantalonama, suknjama ili haljinama različitih stilova, s visokim i niskim cipelama. Što je najbolje, možete ih nabaviti u raznim dizajnima, diskretnijim i potpuno otkačenim – s uzorcima cvijeća, svemira,

lego kockica, zvjezdicama, likovima iz filmova, slikama poznatih slikara, slovima...

Kao što ste vjerovatno i primijetili, hulahop čarape s “ombre” efektom od struka počinju s tamnijom bojom, koja se polako pretvara u svjetliju boju.

Ako želite da budete u potpunosti ekstravagantni, “ombre” efekt može se iskoristiti na još jedan način - u kombinaciji dvije različite boje.

Manje se nervirajte Izražavanje negativnih emocija je dobro za zdravlje i može da doda i do dvije godine života, dok su oni koji potiskuju osećanja pod rizikom od raznih oboljenja. Istraživači na Univerzitetu Jena u Njemačkoj proučavali su više od 6.000 pacijenata i otkrili su da oni koji potiskuju svoju anksioznost imaju ubrzani puls.

To tokom vremena može da dovede do visokog krvnog pritiska i povećanih šansi za razvi-

janje raznih oboljenja, od koronarnih srčanih bolesti do raka i oštećenja bubrega.

Prema psihologu Markusu Mundu, najugroženiji su ljudi “koji pokušavaju da sakriju strah i ponašaju se odbrambeno.”

“Oni izbjegavaju rizike i uvijek traže viši nivo kontrole nad sobom i svojim okruženjem,” objašnjava on. Iako su takvi ljudi podložniji raznim oboljenjima, oni se i mnogo brže oporavljaju od ostalih ljudi.

TAJNE KUVARA

Da kolač bude fin

Ovi sastojci mogu biti voće, povrće i začini. Da, maske za lice od voća, uglavnom se viđaju svuda. Međutim, maske za lice s povrćem čine čuda za ljepotu. Mi vam donosimo neke od njih.

1. MASKA ZA LICE OD ŠARGAREPE Ovo povrće je bogato vitaminom A. Šargarepa je dobra za osjetljivu kožu, pa je korišćena kao prirodni lijek za liječenje akni, bubuljica, mitisera, pigmentacije i osunčanog tena. Napravite sok od šargarepe i dodajte nekoliko kapi limunovog soka, meda i mlijeka. Nanesite na lice i masirajte dva minuta. Ostavite 15 minuta. Isperite hladnom vodom.

Takođe sa ovom maskom možete masirati tamne mrlje na koži oko kolena ili laktova, da ih izbijelite.

Takođe možete pomiješati sok od šargarepe s pomorandžom.

2. MASKA ZA LICE OD PARADAJZA Izgnječite paradajz u pire. Dodajte nekoliko kapi limunovog soka, pola kašičice gline i sandalovinu u prahu. Izmiješajte dobro i primijenite ovu masku na lice i vrat. Pu-

stite da se osuši. Isperite hladnom vodom kako biste dobili besprijekornu kožu.

3. MASKA ZA LICE OD KROMPIRA Ako imate suvu kožu, možete da izgnječite krompir i masirate vaše lice sa njim, kako biste spriječili svrab. Drugi način primjene krompira je da krompir izrendate i pomiješate ga sa nekim blagim krem sirom. Izmiješajte dobro i nanesite na lice. Ostavite 10 minuta, a zatim isperite mlijekom i hladnom vodom.

4. MASKA ZA LICE OD LUKA Luk ima vitamine A, C i E. Ovi vitamini štite kožu od sunčevih zraka, a takođe štite tijelo od slobodnih radikala. U posudu, dodajte pola kašičice kukuruznog brašna, sandalovinu u prahu, meki ili krem sir, sok od limuna i pastu od luka. Izmiješajte dobro i dodajte nekoliko kapi mlijeka kako bi napraviti smjesu kao tijesto. Nanesite na lice i ostavite 10 minuta. Isperite hladnom vodom. Ova domaća maska za lice ljušti kožu, uklanja mrtve ćelije kože, a takođe posvjetljuje kožu, piše Ženstvena.

Imate li ponekad problema u pripremi, možda vam pomognu savjeti top kuvara.

1. Kada smjesi jednom dodate brašno, miješanje svedite na minimum. Previše miješanja može tijesto da učini tvrdim, a kora treba da bude mekana i prhka.

2. Kada zahvatate med ili neki sirup kašikom, dio uvijek ostane na njoj. To možete spriječiti tako da kašiku prije namažete sprejem za pečenje kolača kojim se mažu kalupi i plehovi. Med ili sirup odmah će skliznuti sa kašike, a vi ćete imati tačnu mjeru u kolaču.

3. Za snijeg od bjelanaca posuda i mikser ne smiju da bu-

du mokri ili da imaju tragove bilo čega drugog na sebi. Možda je to razlog zašto vam po neki put šne nije uspio, pa ubuduće dobro operite i obrišite posudu i viljuške za mućenje ili žicu.

4. Ako vam ponestane šećera u prahu, uzmite običan šećer i dobro ga izmeljite 5 do 10 sekundi u blenderu ili mlinu za kafu.

5. Nikada nemojte dopustiti da voda uđe u čokoladu koju topite. Sve posuđe mora biti čisto i suvo da se čokolada ne stegne prije vremena, a treba je topiti na laganoj vatri. Ako čokoladu topite u mikrotalasnoj pećnici, koristite 50 posto snage da ne zagori, piše Tportal.

40 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012

Željela sam da se porodim carskim rezom RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

POZNATE MAME: IVANA JORDAN

Popularna kantautorka Ivana Jordan za DN priča o svom putešestviju kroz prvu trudnoću i iskustvima tokom i nakon nje.

Kakva je bila ishrana tokom trudnoće i da li ste pazili šta jedete?

Ja sam u dugom periodu i prije trudnoće izgradila zdrav odnos prema ishrani, stoga sam navikla tako da se hranim, mada se ne opterećujem previše. Volim da uživam u slatkišima i u svim vrstama mesa. Mjera je čudo u svemu, pa i u ishrani. Tako da sam taj trend nastavila i u trudnoći, možda malo intenzivnije. Jela sam više ribe, a i neke stvari sam korigovala i izbjegavala.

Da li ste se bavili aktivnostima, vježbama tokom i nakon trudnoće?

Trudnoća mi je bila veoma aktivna, jer sam pjesme snimala u studiju do sedmog mjeseca. Imala sam takvu aktivnost tako da je sve prolazilo prijatnije i ljepše. Prestala sam da radim samo posljednja dva mjeseca trudnoće i posvetila se potpuno njoj. Nijesam išla na vježbe, razmišljala sam o jogi, ali nijesam otišla jer mi ne odgovaraju kolektivne vježbe toliko, tako da kod kuće radim neke vježbe koje mi prijaju. Ubrzo poslije trudnoće krenula sam da vježbam kako bih povratila liniju.

Da li je postojala trema u toku trudnoće, a naravno i nakon nje?

Postoji dodatna odgovornost koja se rađa u tom momentu, a samim tim i neka neizvjesnost. Tako da stalno postoji neko ushićenje, pomiješane emocije. Snažno sam prolazila kroz te faze, a i dalje to postoji.

Donijeli ste sina na svijet carskim rezom. Otkud ta odluka? Željela sam da se porodim prirodnim putem. Međutim, doktori su mi preporučili da ipak to bude carski rez ne zbog zdravstvenih problema, već jednostavno zbog preventive. I sada kažem da je to bila sjajna odluka i imala sam dovoljno hrabrosti da budem svjesna čitavog tog događaja, jer sam željela da čujem prvi plač svoje bebe. Ushićenje i radost će mi ostati urezani u sjećanju za cijeli život kao čaroban trenutak.

Kako ste se njegovali tokom trudnoće?

Trudila sam se da koristim što prirodniju kozmetiku i preparate.

Svakako da sam osjećala veću potrebu za tim, a melemi od voska i meda su mi najviše prijali, a i danas sam u tom trendu. Pokušavam da nađem na tržištu, koliko je to moguće, takve organske kreme.

Koliko Vas je uloga majke promijenila kao osobu?

Moram reći da ne osjećam da me promijenila, ali mi je možda produbila neki smisao i borbu za dalje. Rodila mi je novu duboku ljubav, tako da sve ono što sam voljela i za čim sam čeznula je dublje i jače. Možda se u tom smislu osjećam kao promijenjena.

Kakva je bila podrška supruga tokom trudnoće i koliko Vam sada pomaže u zajedničkom odgoju sina?

On je divan suprug, a sada i divan otac. Vrlo je pažljiv i to puno znači. Zbog posla je sada odsutan, ali uspjeli smo da se nekako organizujemo i da svako ima slobodne trenutke kada je posao u pitanju. Dule kada je tu, mi se trudimo da što ljepše provedemo vrijeme i tako nam ide.

Imate li savjet za buduće mame?

Svako trudnoću proživljava na individualan način, a ono što iz sopstvenog iskustva mogu reći jeste da je veliki dio toga u našoj glavi.

Dakle, budite pozitivne, vesele i zaista će sve biti mnogo bolje. Žene se uplaše i tada se osjećaju i lošije. Treba da se osjećaju divno dok su trudne, da se dotjeruju i slično. Uživajte, i nemojte čekati da vam se uživanje desi nego ga same stvorite jer sve je stvar energije. Boris ŠARANČIĆ

TINEJDŽERI

Nasilne veze utiču loše na psihičko stanje Veze su za tinejdžere mnogo više od pukog pronalaženja djevojke ili momka. To je dio adolescentskog razvoja. Iako bi to trebalo biti najljepše doba, istraživanja ukazuju na to kako se tinejdžeri odlučuju ostati i u nasilnim vezama, što i te kako utiče na njihov razvoj i buduće veze.

Prema rezultatima stranih istraživanja, skoro 10 odsto tinejdžera koji su anketirani bili su žrtve psihičkog nasilja u romantičnoj vezi tokom prošlih 12 mjeseci. U ovo je uključeno i fizičko nasilje poput šamaranja, udaranja i namjernog povređivanja.

Pronađen je dokaz da adolescenti koji iskuse nasilje u ranim vezama postaju ranjivije kategorije i postoji velika vjerovatnoća da će biti zlostavljani ponovo. Prema studiji koja je objavljena u žurnalu Pediatrics, tinejdžeri koji budu žrtve nasilnog partnera u periodu od 12. do 18. godine imaju tri puta veće šanse da budu žrtve nasilja i u vezama kada odrastu.

Istraživači sa Univerziteta Kornel ispitali su blizu 6.000 djece, uzrasta od 12 do 18 godina, koji su u heteroseksualnim vezama, o nasilju u vezama. U anketama su odgovarali na pitanja da li ih partner vri-

jeđa u javnosti, da li ih je gurao, ošamario ili nešto bacio na njih.

Pet godina kasnije ponovo je ispitana ista grupa. Pitanja su bila o suicidalnim mislima, seksualno rizičnom ponašanju, depresiji, pušenju i upotrebi droga. Istraživači su otrkili kako je 30 odsto ispitanika odgovorilo kako su bili žrtve nasilja u vezama.

“Kada rano zabavljanje počne nezdravo, to može uticati negativno na pogled tinejdžera o tome kakva bi zdrava veza trebalo da bude”, rekao je vođa studije Deinera Eksner Kortens.

Djevojčice koje su bile žrtve nasilnog partnera imaju veći rizik da počnu da piju, puše ili imaju suicidalne misli kao starije osobe. Dječaci koji su bili u takvim vezama češće koriste marihuanu, imaju suicidalne misli i asocijalno ponašanje.

“Nezdrave veze su povezane sa lošim zdravljem i psihičkim stanjem. To je javni problem koji treba rješavati putem obrazovanja i intervencija”, rekao je Eksner Kortens i dodao kako tinejdžeri ostaju u takvim vezama najčešće zbog manje razvijenog upravljanja stres-vještinama.

Roditelji 41

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012

APOTEKE

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Antialergijsko mlijeko teško dobiti na recept Antialergijsko adaptirano mlijeko “Alernova”, koje gastroenterolozi uglavnom preporučuju bebama alergičnim na proteine kravljeg mlijeka, u Podgorici se može dobiti na recept samo u jednoj apoteci Montefarma, a zbog ograničenih količina tog proizvoda roditelji, često bezuspješno, sedmicama čekaju da dođu do njega.

To mlijeko se koristi u slučajevima kada je dijete alergično na proteine kravljeg, što se potvrđuje nalazima, a manifestuje kroz alergijske reakcije bebe na standardno adaptirano mlijeko koje te proteine sadrži. Dok beba ne napuni šest mjeseci, moguće ga je dobiti na recept koji izdaje izabrani ljekar.

Prema riječima roditelja koji se obraćaju portalu Roditelji.me, mlijeko “Alernova” se u Podgorici na recept može dobiti isključivo u Montefarmovoj apoteci Kruševac, na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, ali ga ta apoteka, kako su im objasnili zaposleni u njoj, dobija u malim količinama, zbog čega se na njega čeka sedmicama, najčešće bezuspješno.

Majka djeteta koje je alergično na proteine kravljeg mlijeka kazala je da je primijetila da veliki broj roditelja dovodi odojčad kod specijaliste zbog tog problema, što pokazuje da je antialergijsko mlijeko veoma traženo.

“Sedmicama smo suprug i ja bezuspješno pokušavali da ga podignemo u apoteci Kruševac. Objašnjeno nam je da stižu male količine, pa da brzo nestane”, rekla je ona.

Roditelji čije bebe nijesu starije od šest mjeseci, a koji imaju pravo da mlijeko “Alernova” dobiju na recept, imaju mogućnost da ga kupe u nekoj od privat-

nih apoteka, u kojima pakovanje od 400 grama košta oko 20 eura, pa da sa fakturom iz te apoteke i potvrdom iz Montefarmove da ga tog dana nije bilo moguće uzeti kod njih predaju zahtjev za refundaciju troškova Fondu zdravstva.

Zbog standardnih procedura, na refundaciju tih troškova se prilično dugo čeka.

Situaciju dodatno komplikuje i činjenica da je u Montefarmovoj apoteci istaknuto obavještenje da recept važi 15 da-

na, pa se roditelji moraju vraćati kod izabranog pedijatra da obnove recept.

Prema njihovim riječima, to je “naročito zabavno” u sezoni kada virusi haraju i kad su čekaonice domova zdravlja pune.

Sagovornica portala kazala je da svoju bebu doji i da joj adaptirano mlijeko nudi tek nakon podoja, pa im i pakovanje traje duže.

“Međutim, za bebe kojima je ovo jedina hrana, neophodno je minimum šest

pakovanja mjesečno. A nakon bebinog šestog mjeseca, Fond ne pokriva troškove za ovo mlijeko, pa ga nije moguće ni refundirati kada ga kupite”, navela je ona. Portal Roditelji je od nadležnih u Montefarmu tražio informacije o tome imaju li procjene kolika je stvarna potražnja za adaptiranim mlijekom u Crnoj Gori i planiraju li da povećaju njegovu količinu u svojim apotekama, ali još nije dobio odgovore na ta pitanja.

KORISNO

Koliko je važan jedan sat sna

SAVJETI

Kad vas dijete prije spavanja moli da ostane još malo budno, često vam izgleda kako je najjednostavnije popustiti. Međutim, samo jedan sat sna manje može da šteti njegovom razvoju i funkcionisanju mozga.

Istraživanja su pokazala da djeca sve manje spavaju, odnosno manje nego što su spavali mališani prije nekoliko decenija. Razlog je naravno u tome što u današnje vrijeme postoji puno noćnih iskušenja – TV, internet… zbog čega su mnoga djeca hronično neispavana.

Smatra se da je mališanima od sedam do 11 godina potrebno najmanje

devet sati urednog noćnog sna kako bi bili sposobni da pruže maksimum u školskim i vanškolskim aktivnostima.

Savjeti za zdrav san: - odredite uvijek isto vrijeme za odlazak u krevet i držite se toga; - uspostavite opuštajuću rutinu prije odlaska na spavanje, kao što su topla kupka ili čitanje knjige; - vrijeme nakon večere treba biti smireno i opuštajuće; - izbjegavajte pretjerano teške i obilne obroke prije spavanja; - soba u kojoj dijete spava treba da je mračna, temperatura odgovarajuća, nikako previsoka.

Dojenje i bolest majke U slučaju da je majka bolesna, bilo da se radi o virozi, temperaturi, gripu ili nečem sličnom, savjetuje se da se ne prekida dojenje, jer majčino tijelo prirodno počinje da stvara antitijela koja se dojenjem prenose i bebi, tako da se donekle štiti i dijete. Zapravo, kad majka počinje osjećati simptome bolesti, njena je beba već neko vrijeme bila izložena uzročnicima bolesti.

Bilo koji lijek ili zapravo sve što majka konzumira prenosi se mlijekom u djetetov organizam. Ipak, količina lijeka koja se prenosi djetetu obično je oko 1-2

odsto majčine doze. Zato majka svaki put kad joj je propisano uzimanje lijeka treba da naglasi lijekaru da doji. Lijek bi trebalo uzeti odmah nakon što se završi podoj, tako da se njegova koncentracija razblaži ili izgubi iz majčinog tijela do sljedećeg podoja za recimo dva-tri ili četiri sata.

U slučaju da morate privremeno prekinuti dojenje, savjet je da se za to vrijeme izađete, pa iako ćete tada dijete morati hraniti adaptiranim mlijekom, održaćete proizvodnju svog mlijeka, i nakon terapije ljekovima, možete pokušati da

42 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

Pirinač na načina

Da bi organizam u potpunosti mogao da iskoristi sve hranljive sastojke ove korisne žitarice preporučuje se upotreba integralnog pirinča, i to organski gajenog. Integralni pirinač je onaj kome je odstranjena pljeva ali je ostao omotač zrna. Upravo je omotač riznica vitamina i minerala - vitamina B kompleksa koji deluju umirujuće na nervni sistem. Od minerala zastupljeni su kalijum, kalcijum, silicijum, fosfor, magnezijum i gvožđe, koji utiču na zdravlje kože, kose i zuba. Evo primamljivih recepata sa pirinčem:

Vorčester sos - Začinska mješavina

● super desert

Sos sadrži vodu, vinsko sirće, soja sos, sardine, čili, biber, gorušicu, sirup od slada i skoro sve indijske začine.

Sardine stoje tri godine u marinadi od crvenog luka, bijelog luka i vinskog sirćeta. Vorčester se koristi za začinjavanje sosova, mesa, ribe, povrća i koktela “Krvava Meri”.

Oživljava bezlična jela slabašnog ukusa.

Juneći ređenac

Zakuvati tijesto s toplom vodom kvascem i supenom kašikom meda. Ostaviti 20 minuta na toplom mjestu. Nakon toga tijesto razviti da bude otprilike 3-5 mm debljine. Tijesto isjeći na trouglove. Prethodno napola skuvati pirinač.

U faširano meso dodati prethodno obarenu rižu zatim sitno nasjeckati crveni, bijeli luk, vlašac te narendati šargarepu, dodati so biber, začin i malo bosiljka. Sve dobro izmiješati. Smjesu (mjera čajna kašika) stavljati na trukutiće tijesta te trokutiće zatvarati i redati u prethodno pomašćenu tepsiju ili vatrostalnu posudu. Peći 30 minuta na 230 stepeni. Par minuta prije kraja preliti mlakom pavlakom i posuti paprikom, te vratiti u pećnicu još 3-5 minuta.

Rižoto od graška i kozica

Na zagrijanom maslacu propržite luk, dodajte bijeli luk, grašak, malo vode i lagano dinstajte.

Kad povrće omekša, dodajte kocke, opranu rižu, kozice, vino, pola količine vode i kad proključa, smanjite vatru, pa kuvajte uz dolivanje ostatka vode oko 15 minuta. Na kraju umiješajte maslinovo ulje, limunov sok i kopar.

Milanski rižoto

U vrelu vodu stavite kocke za supu i kuhajte oko 5 minuta. Na ugrijanom maslacu kratko prpržite nasjeckani luk i lagano ga dinstajte dolivajući supu. Dodajte opranu rižu, kratko je propržite i dinstaj-

te postupno je zalijevajući vrućom supom uz neprekidno miješanje.

Pred kraj dinstanja dodajte vino, začin i šafran, a zatim parmezan.

Pilav sa šafranom i piletinom

Pileće filete i paprike narežite na štapiće. Na zagrijanom ulju propržite piletinu sa svih strana, a zatim dodajte papriku. Pospite vegetom i dinstajte oko 10 minuta dolivajući po malo vode.

Na kraju umiješajte šafran i nasjeckani češnjak. Rižu operite i osušite. Na zagrijanom margarinu kratko propržite luk narezan na kolutove, dodajte rižu i zajedno propržite oko dva minuta.

Nakon toga dodajte vodu, šafran i začin. Pilav kuvajte na laganoj vatri 10-

12 minuta.

Pospite listićima pečenih badema i poslužite uz dinstanu piletinu.

Marokanski rižoto

Jagnjetinu isjeći na sitnije komade, prepržiti na malo ulja, posoliti, pobiberiti, dodati mješavinu začina (po ukusu i kumin i mljeveni đumbir), pa preliti vodom i ostaviti da se krčka, dok meso ne bude gotovo. U šerpu sipati malo maslinovog ulja, dodati sitno sjeckanu crvenu papriku, sitno sjeckani luk, pa propržiti. Kad omekša, dodati i sitno sjeckane šargarepe.

Zatim dodati pirinač i meso, preliti vodom, začiniti po ukusu, pa kuhati dok pirinač ne bude gotov. Poslužiti uz kisele krastavčiće.

Starinska limun torta Za biskvit umutiti žumanca (od 4 jaja) sa 3 kašike šećera, posebno napraviti snijeg od bjelanaca, polako sjediniti sa žumancima i na kraju lagano umiješati sa 3 kašike brašna i 1/2 kesice praška za pecivo.

Staviti da se peče na 170 stepeni u kalupu za torte, najbolje promjera 24 ili 26 cm. Obruč treba da se skida. Na dno kalupa staviti papir za pečenje, a ivice namazati maslacem.

Dok se biskvit peče, napraviti fil.

Za fil staviti 4 dl vode da provri. Umutiti 3 žumanca (bjelanca ostaviti za šne koji se nanosi kao ukras na tortu) sa 3 kašike šećerom i 3 kašike brašna, te doliti još 1 dl vode i izmiješano sipati u prethodno proključalu vodu. Još malo miješati dok se ne zgusne. Kad se makne s vatre, dodati 2 kesice vanilin šećera, sok od 2 limuna i koru limuna i još malo miješati dok se šećer ne rastopi.

Kad je biskvit skoro pečen i već je uhvatio koricu, preliti preko njega fil i vratiti u pećnicu oko 6-7 minuta, samo da se fil još malo “stisne”.

Za to vrijeme za šne umutiti 3 bjelanca (odvojena prethodno kada je pravljen fil) sa 3 kašike šećera i malo soka od limuna, preliti preko žutog fila i vratiti u peć, dok bjelanci malo ne potamne, najviše 10 minuta.

Gušti 43

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

● PREPORUKA

● POSEBNI NAPICI

Šabli

RECEPT MAJSTORA

Boza

Jagnjeći kotlet sa kajmakom

Rade Rajković Somelijer i član NUSCG

Na sjeveru Francuske, u regiji Burgundija, nalazi se mali slikoviti gradić Šabli.

Vino “šabli” danas je sinonim za bijela vina Francuske i, naravno, Burgundije, koja je domovina ovog vina. Međutim, manje je poznato da se iza ovog imena krije sorta šardone i to u svom najboljem izdanju.

Specifičnost se ogleda u položaju vinograda koji su smješteni na krečnjački obogaćenom tlu, koje vinu daje mineralne karakteristike.

Vino je svijetložute boje sa zelenkastim tonovima.

U mirisu su prisutne lijepe citrusne note, a u ukusu je mineralno uz aromu zelene jabuke. Ostavlja bogat ukus blage kisjelosti i dugotrajnosti srednjeg tijela i prijatne završnice.

Služi se uz riblje specijalitete, a naročito ostrige, kao i kozji sir.

Konzumira se mlad, mada ponekad ima i potencijal starenja od nekoliko godina.

Servira se na temperaturi 12-14 C°

Ivan Drakić, šef kuhinje restorana “Lazaro”

Ovaj napitak porijeklo vuče iz orijenta, a pravi se duže od hiljadu godina.

U našim je poslastičarnicama bio uobičajen u decenijama koje su za nama.

Danas se sve rjeđe pravi, a i u poslastičarama je sve rjeđi u ponudi. Međutim, trebalo bi znati da vitaminskim sastavom, osim što okrepljuje, čuva tijelo i imuni sistem. Stoga bismo se u ovo vrijeme, kada prijete virusi, mogli kadtad vratiti ovom pomalo zaboravljenom napitku, koji je moguće pripremiti i kući.

U veći lonac ili šerpu (od otprilike 7l) usuti 5l vode i staviti na šporet da prokuva. U posudi razmutiti 4 pune (supene) kašike kukuruznog brašna i jednu punu pšeničnog brašna sa malo vode (kao za puding).

To sipati u vodu koja vri i miješati. Smanjiti temperaturu i kuvati na laganoj vatri nekih pola sata. (Nije obavezno stalno miješanje, samo povremeno).

Kad je kuvano ostaviti da se ohladi i dodati nadošli kvasac (1/2 kockice (malog) svježeg kvasca ili 1kesica suvog) razmućen u malo mlake vode sa malo šećera. Ostaviti da odstoji 24h. Poslije toga procijediti. Blago karamelisati šećer (400 gr), zaliti sa 1/2 l vode i pustiti da prokuva. To ohladiti i dodati procijeđenoj tečnosti. Dobro promiješati i sipati u flaše. Čuvati u frižideru.

ALKOHOL 12,5V/V, BERBA 2010.

ZAPREMINA 0,75 L CIJENA 14 EURA CHABLIS SAINT JEAN PROIZVODI LOUIS MAX FRANCUSKA.

gastro kritika

ocjena:

Restoran Fellini Bulevar Sv. Petra Cetinjskog 157, Podgorica , 020 243 122, 067 911 030, Radno vrijeme: 07-24 Lokaciju ne tako davno otvorenog restorana Fellini znamo kao nekadašnji Fil Rouge i Gossip koji su bili više klupskog tipa, iako su nudili restoransku hranu. Po pitanju ambijenta, Fellini se ne razlikuje od svojih prethodnika, što je zaista šteta jer ništa ne odaje da nosi ime čuvenog italijanskog reditelja Federika Felinija. Sem toga, prostor je prijatan, moderan i elegantan.

Obrok smo počeli čarobnom telećom čorbom (4€) koja je ukusom podsjećala na domaću, ali mnogo bogatiju sastojcima i puniju ukusom. Po preporuci smo probali i čorbu od koprive koja je bila mnogo blaža i jednako dobro spremljena. Prvi utisci zadovoljstva odmah su uslovili dobro raspoloženje, zahvaljujući ne samo hrani već i blagom, profesionalnom konobaru koji se kretao nečujno i graciozno kao da pleše valcer. Još da je imao bijele rukavice, osjećali bismo se kao na operskoj pozornici. Blago prigušeno svjetlo i prijatna muzika pojačavali su ovaj utisak.

Sljedeće na našem meniju bile su zapečene pene sa sjeckanim biftekom i paradajz sosom (9€) koje smo tražili bez parmezana, te Tbone stek (16€), dobro pečen. Ovoga puta, na hranu smo čekali znatno duže, vjerovatno zbog zahtjevnije pripreme mesa. Kada je napokon stigla, bilo je jasno da naši zahtjevi nijesu ispunjeni: iako ukusno, meso je bilo slabo pečeno i samim tim teš-

Da nije dovoljno jaknama zagrijati tijelo, već i ukusnom i nešto kalorijski jačom hranom, dokaz su ovih hladni dani, tokom kojih većina posjetilaca restorana upravo bira takvu hranu. Tradicionalni crnogorski recept, jagnjeći kotlet sa kajmakom i ruzmarinom je idealan izbor, onima koji ne broje zalogaj. Može se kon-

ko za žvakanje; pašta je stigla sa sirom koji nijesmo željeli. Najveći minus restoranu Fellini bilježimo zbog toga što je konobar bez riječi odnio tanjir sa paštom prekrivenom sirom izmještenom iz posude u kojoj se pekla, ne pitajući da li je hrana u redu i ne nudeći izvinjenje zbog pogrešno spremljenog jela. No, ono što je ostalo u posudi, oslobođeno suvišnog sastojka, bilo je zaista ukusno.

Od toga trenutka, naš je pozitivni doživljaj splasnuo jednako sa pažnjom konobara kojeg smo onda čekali neprijatno dugo da odnese prljavo posuđe sa stola. Nezadovoljni, desert smo potražili na drugom mjestu.

Restoran Fellini preporučujemo gostima koji neće mijenjati recepte iz menija, ne smeta im da vikom dozovu konobara niti da za svoj ugođaj

Hrana: +Cijene: Ambijent: +Usluga: +-

plate malo više. Obrok za dvije osobe (dvije čorbe, pašta, stek i dva čaja) ovdje nas je koštao više od četrdeset eura, što je za današnje prilike i u mnoštvu kvalitetnih mjesta za ukusan obrok ipak iznad prosjeka.

Napomena: Kritičar Vikend novina restorane posjećuje inkognito i plaća račun.

zumirati za ručak ili večeru.

Za pripremu jedne “solidne” porcije potrebno je oko 300 grama jagnjećeg kotleta, oko 100 grama mladog kajmaka, začini, među kojima je i neizostavan ruzmarin.

Jagnjetinu staviti u posudu, preliti vodom, začiniti biberom, crnim lukom i lovorom, i ostaviti u frižideru da se tokom noći marinira.

Prije prženja, kotlete posušiti kuhinjskim urbusom i začiniti.

Krtolu i drugo povrće po želji skuvati ili propržiti.

Na vrelom ulju u tiganju ili grilu pržiti ih oko 15 minuta, a kada su popečeni dodati kocku putera i kajmaka po želji. Zaklopiti tiganj i pustiti da se prokrčka nekoliko minuta.

Ugasiti šporet i staviti ruzmarin, poklopiti i pustiti da odstoji oko minut.

Servirati sa kuvanom ili pečenom krtolom ili neko drugo povrće i kajmak, uz šolju kisjelog mlijeka.

44 Automobili

SUBOTA I NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012

Automobil koji vam oduzima dah

AUTOMOBILI

predstavljamo, savjeti...

PREDSTAVLJAMO: MERCEDES CLA KLASA

Nakon brojnih špijunskih fotografija prototipa Mercedesove CLA-Klase, koje smo imali priliku da vidimo sa debelim slojem kamuflaže, stižu prve zvanične slike novog kompaktnog sedana, koji će debitovati narednog mjeseca.

Slike potvrđuju da će Mercedesov dizajnerski tim zadržati prepoznatljiv izgled Concept Style Coupe modela, predstavljenog na ovogodišnjem sajmu u Pekingu, a na kojem je zasnovana proizvodna verzija CLA-Klase.

Prednji dio je gotovo identičan najnovijem hečbeku A-Klase, dok stilski izgled

četvorovratnog kupea umnogome podsjeća na CLS-Klasu, s tim što je CLA manjih dimenzija.

Automobil je zasnovan na MFA platformi (Mercedes Frontwheel Architecture) sa, kao što i ime kaže, pogonom na prednjoj osovini. Nova platforma je dovoljno fleksibilna da na njoj bude zasnovano više predstojećih modela, uključujući i hačbek, kupe, pa čak i krosover varijante, uz opciju 4Matic pogona na sva četiri točka.

Automobil je dugačak oko 4.580 milimetara, što znači da bi trebalo da ponudi dosta mjesta u unutrašnjosti, a među op-

cijama se možda nađe i peto sjedište. Što se dizajna enterijera tiče, on će kao što se to i očekivalo, biti isti kao i na A-Klasi.

4Matic pogon na sva četiri točka će biti standardan na AMG verziji CLA-Klase, koja će odnijeti naziv CLA45 AMG, a imaće 2,0-litarski četvorocilindarski agregat sa turbo kompresorom i preko 330 KS.

Nova CLA-Klasa je od izuzetne važnosti za Mercedes, prije svega kada je riječ o američkom tržištu, koje je ključno za njemačkog proizvođača. Novi model se u prodaji očekuje sredinom naredne godine, u verziji za proizvodnu 2014. godinu.

GOLF R CABRIO

Agresivni kabriolet Vožnja po magli

Najvažnije vizuelne karakteristike modela Golf R Cabrio su agresivni prednji usisnici vazduha, naglašeni bočni pragovi, dvostruki izduvni sistem, LED dnevna svjetla i veliki liveni točkovi.

Volksvagen za sada, osim što je obja-

vio video-snimak automobila, nije otkrio mnogo detalja, ali se očekuje da će Golf R Cabriolet pokretati 2-litarski turbo motor snage 271 KS i najvećeg obrtnog momenta od 350 Nm. To bi trebalo da bude dovoljno za ubr-

zanje od 0 do 100 km/h za manje od šest sekundi, dok će najveća brzina biti ograničena na 250 km/h.

Inače, Golf R Cabriolet je napravljen na bazi prošle, šeste generacije i prodavaće se uporedo sa “sedmicom”.

Na putevima trasiranim duž riječnih tokova, po dolinama i kotlinama, magla je često prisutna u jutarnjim i večernjim satima, što od vozača zahtijeva posebnu opreznost i pralagođenu vožnju.

Naime, u uslovima smanjene vidljivosti neophodno je držati bezbjedno rastojanje, uvijek voziti desnom stranom puta i izbjegavati preticanje i zaustavljanje na otvorenom putu.

Za vožnju po magli i sumaglici u noćnim i dnevnim uslovima najbolje je koristiti srednja i svijetla za maglu, svjetlosne signale (npr. upaljena sva četiri migavca) i po potrebi sirenu. Ovakvi uslovi za vožnju zahtijevaju dovoljno goriva zbog povećane potrošnje, kao i potpuno ispravna svijetla i brisače, što je i inače obaveza svakog vozača za bezbjedno učestvovanje u saobraćaju.

Automobili 45

SUBOTA I NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012

TOP

Pogledajte trendove i događaje koje su obilježili tehnološki svijet 2012. godine – od borbe protiv ACTA-e i Anonymousa do patentnih tužbi i predstavljanja Windowsa 8.

Ova je godina bila veoma dinamična i zanimljiva u tehnološkom svijetu - korisnici su se na ulicama i online izborili za slobodu interneta, broj korisnika Fejsbuka premašio je milijardu, dok je Epl postao najvrednija kompanija u istoriji – uprkos tome što su cijelu godinu proveli na sudovima sa Samsungom i drugim kompanijama tužeći i braneći se od tužbi.

Pogledajte top 12 tehnoloških trendova i događaja koji su obilježili ovu godinu: 1. KORISNICI ODBRANILI INTERNET Početkom godine milioni su bili zabrinuti za slobodu i budućnost interneta. Mase su izašle na ulice, hakeri su rušili stranice. Hakeri su čak objavili da grade internet otporan na cenzuru.

2. WINDOWS 8 I TABLETI Nakon predstavljana Windowsa 8 brojne su kompanije predstavile zanimljive hibridne modele koji donose jednostavnost i mobilnost tableta. Tableti su toliko postali popularni da: Nokija priprema jedan,

Dell najavljuje čudo, hvale ih poznate ličnosti poput Opre Vinfri.

3. SVE VEĆI TELEFONI I MANJI TABLETI Do prije nekoliko godina većina ekrana na telefonima bila je manja od tri inča – vremenom se dijagonala ekrana povećavala, a ove godine većina predstavljenih pametnih telefona ima ekran od 4,5 i više inča, dok Galaxy Note 2 ima ekran od čak 5,5 inča. Situacija s tabletima je drugačija te su u

slike putem Instagrama, odnosno “pinaju” fotografije na Pintrestu.

5. SAJBER NAPADI Nakon što se prije nekoliko godina pročulo za virus Stuxnet kojim su Amerikanci i Izraelci napali iranska nuklearna postrojenja, ove godine otkriven je virus Flejm, kojim je napadnut Iran i još neke

trendu modeli s manjim ekranima, a tom je trendu morao popustiti i Epl predstavljanjem ajpeda mini.

4. DRUŠTVENE MREŽE Kada se govori o društvenim mrežama, najčešće se spominju Fejsbuki Tviter, milioni ljudi širom svijeta koriste i Gugle+, uređuju i dijele

zemlje Bliskog istoka. Čini se da sajber ratovi već traju, a njihovo razbuktavanje moglo bi izazvati pravu katastrofu.

6. EPLOVI REKORDI Mnogi su se pitali kakva je budućnost Epla nakon Steva Džobsa i može li Tim Kuk nastaviti da vodi kom-

paniju u pravom smjeru, a ove smo godine dobili odgovor na to pitanje – može. Epl je tako ove godine postao najvrednija kompanija na svijetu, a sa cijenom akcija većom od 700 dolara i tržišnom vrijednošću većom od 650 milijardi dolara postao je i najvrednija kompanija u istoriji.

7. APLIKACIJE Broj dostupnih i skinutih aplikacija ruši sve rekorde – osim na telefonima i tabletima, sve je više aplikacija dostupno i na pametnim televizorima, a i posljednja verzija Mac OS X-a, kao i Majkrosoftovih Windowsa dolaze sa sopstvenim aplikacijama.

8. TUŽBE Teško je nabrojati ko je sve ove godine tužio koga i iz kojih razloga. U centru velikog broja ovakvih slučajeva nalazi se Epl – bilo da su oni nekog tužili, bilo da su njih tužili, a ova je kompanija dosadašnji najveći pobjednik “patentnih ratova”, jer je američki sud presudio da im zbog kršenja patenata Samsung mora platiti više od milijardu dolara. Osim s IT kompanijama, Epl je problema imao i, vjerovali ili ne, sa Švajcarskim željeznicama, kojima su morali da plate 21 milion dolara jer su im – kopirali sat.

IGRICA NEDJELJE STREET FIGHTER X

SAVJETI

Kako najbolje da iskoristite Fourskver za svoj biznis

Iako mnogi pomisle prvo na Fejsbuk i Tviter kada žele da iskoriste društvene mreže za svoj biznis, većina potcjenjuje značaj jedne treće: Fourskvera.

Prednost Fourskvera je ta što ima rastuću bazu jako lojalnih korisnika, i preko njega imate prilike da sklopite jako dobre dilove kako biste pridobili njihovu lojalnost za potrebe vašeg biznisa.

Evo šta sve treba da uradite: 1. Prijavite na Fourskveru da je određena lokacija vaša, tj. da ste vlasnik određenog prostora, kako bi se vaš biznis pojavio na mapi.

2. Napravite Fourskver stranicu kako bi vas

tips tricks

korisnici pratili i kako bi bili blagovremeno apdejtovani novim informacijama – ovo je naročito bitno za biznise sa više lokacija.

3. Kreirajte specijalne ponude u vidu popusta, iznenađenja, nagrada za ljude koji se čekiraju – na ovaj način ćete podsticati vaše goste da vas češće posjećuju, a dobićete i još više pratilaca.

4. Iskoristite prednosti savjeta (tips), tako što ćete zajedno sa korisnicima pisati i svoje verzije i pružiti korisnicima što više važnih informacija.

5. Iskoristite priliku da napravite svoj bedž malo je skuplje (25.000 dolara), ali korisnici su ludi za njima, a proslaviće vas na odličan način.

Evropska komisija će početkom iduće godine predstaviti predlog direktive o sajber bezbjednosti, pišu evropski mediji.

Novi zakon priprema evropska komesarka za digitalni razvoj Nili Kroes, koja je plan na-

Susret Mega Mana i Street Fightera odaje počast 25 godina staroj istoriji Mega Man serijala i to kroz vrlo zabavnu i besplatnu video igricu.

Sve što vam treba za zabavu su 33.8 MB igrice Street Fighter X Mega Man, besplatnog naslova za PC koji je postao dostupan za preuzimanje. Igrica vas stavlja u ulogu Mega Ma-

javila u srijedu, predstavljajući dokument o “Digitalnim prioritetima za 2013-2014”.

Direktiva će “priznati da su digitalne slobode i digitalna bezbjednost povezane – one moraju biti uravnotežene i rješavane zajed-

na koji se u nedostatku robotskih neprijatelja okreće onima napravljenima od krvi i mesa, odnosno Street Fighteru.

Osmoro odabranih likova Street Fightera sukobiće se s Mega Manom na klasičnim Street Fighter II arenama, a da bi do njih došao, Mega Man će morati prolaziti nivoe natrpane neprijateljima..

no”, rekao je Kroesin portparol Rajan Kit. Novi režim sajber bezbjednosti sprovodiće Evropski centar za sajber kriminal, koji će početi da radi u januaru, a sjedište će mu biti u središnjici Evropola u Den Haagu.

telefoni, računari, igrice...

Sukob neprijatelja

TEHNOLOGIJA

Trendovi i događaji koji su obilježili 2012.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

46 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2245 sudoku 2012-12-05

NAJBOLJI MLADI

Medium level

2

U 2012.

1

8

5

6

6

6

9 6

4

NIJE MLAD KNJIGA PJESAMA ILHAMI EMINA

PUSTINJSKE ŽIVOTINJE

AUSTRIJA SIĆUŠNI PARAZITI INICIJALI TENISERA MONFISA MUŽJAK OVCE

MJESTO U SRBIJI KOD TUTINA

6

5

www.sudokukingdom.com

9

1 3

3

9

JAPANSKA KOPNENA MILJA

6

1

2011-11-19

Medium level

Lakša

5

3

EVICA OD MILJA

4

2

8

5

3 6

1

5

7

9

6

NARODNO KOLO ORGANI ČULA VIDA

ZEMLJA ZA ORANJE

8. SLOVO ABECEDE

Daily Sudoku puzzle No. 1863

BIVŠI FRANKRAĆE CUSKI POSTIĐEN IME ZA ESTONCE TENISER, JANIK

PONIŠTITI, UKINUTI (LAT.)

7 7

OZNAKA ZA LITAR

UMOKAC TELEGRAFSKA OZNAKA ZA ŠTRPCE

Play sudoku online at:

2

SIMBOL SILICIJUMA

6

4

8

PONAVLJANJE (LAT.)

STAVITI SLIKU U RAM

2

4

SRPSKI NAPULJ- BILJKA IZ FUDBALSKI PORODICE SKA MAFIJA ŠTITARKI TRENER, JOVICA

NEPROMIŠLJENO

8 8

KONJI

ARAPSKE LAKA Lakša FUDBALER RASE C. GORE

Teža

7

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012

BIV. FUDB. C.ZVEZDE, JOVAN UZGAJIVAČI MAJSTOR. MALINA KANDIDAT SOFOKLEOVA TRAGEDIJA

ČINJENJE JAČIM LJUDI SA HVARA FINSKI VOZAČ, MIKA ST.GRČKI KIPAR

KORITO ZA POJENJE STOKE RUSKA TRKAČICA PRIVALOVA

2

VRSTA PLATNA (PERS.)

3

4

6

3

PODACI, UTVRĐENE ČINJENICE (LAT.) MILISEKUNDA (SKR.)

3

2 Page 1/2

5

Play sudoku online at:

5

2

7 5 www.sudokukingdom.com

8

3

SMIREN

1

SLUŽBENI DOKUMENTI

9

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: BLAGODARITI, LITOLOG, SOS, OZIRIS, NULA, KASAVETES, K, IKONIZAM, SNJ, RUSIJA, ARAU, AD, NATURIST, NRT, KINIDIN, OULU, AUREL, L, AOP, BITNO, AVIO, NASRT, OKEAN.

5

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2245 2012-12-05 3

7

5

2

6

9

1

8

4

8

4

1

7

3

5

6

2

9

6

2

9

4

8

1

7

5

3

5

8

2

1

9

4

3

7

6

1

6

7

8

5

3

9

4

2

Sudoku puzzle No. 1808 2011-09-25

9

3

4

6

2

7

5

1

8

1

6

9

4

3

7

5

2

8

4

1

8

3

7

6

2

9

5

5

7

2

8

6

1

9

4

3

2

9

6

5

1

8

4

3

7

8

3

4

2

9

5

1

7

6

7

5

3

9

4

2

8

6

1

4

9

3

6

2

8

7

5

1

7

1

6

9

5

3

2

8

4

2

5

8

1

7

4

6

3

9

3

8

5

7

1

6

4

9

2

9

4

1

5

8

2

3

6

7

6

2

7

3

4

9

8

1

5

vicevi

Pita mali kamilko mamu kamilu: - Mama, zašto mi imamo grbu?

- Zato, sine, da kad idemo po pustinji uvijek imamo vode.

Mališa ćuti, razmišlja i za pet minuta opet pita mamu: - Mama, a zašto mi imamo duge trepavice?

- Zato, sine, da kad idemo po pustinji da nam pijesak ne ide u oči.

Mali ćuti, razmišlja i za pet minuta opet pita mamu: - Mama, a zašto mi imamo ovakve papke?

- Zato, sine, da kad idemo po pustinji da nam noge ne upadaju u pijesak.

Mali ćuti, razmišlja i za pet minuta opet pita mamu: - A koji mi onda ku*ac radimo u zoološkom vrtu?!

*** Muž i žena gledaju boks.

Muž uzdahnu: - Razočaran sam, sve se završilo za četiri minuta. Žena se osmjehnu pa reče: - E, sad znaš kako je meni. *** - Mama, tata odlučio sam da živim sam!

- Pa to je odlično, sine!

- Da! Koferi su vam ispred vrata! *** Ciga kreće u prodavnicu, kad mu sin odjednom zatraži bijelu čokoladu.

- Pa dobro, sine, zašto baš bijelu – upita Ciga.

- Hoću i ja tato jednom da budem musav!

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

Puzzle solution:

Zabava/Slobodno vrijeme 47

SUBOTA i NEDJELJA, 29. i 30. 12. 2012

NAJBOLJI BIVŠI FUDBALER RUSKI CRNE TEŠKA GORE GOLMAN U DASAJEV 2012.

Teža

ITALIJANSKI MOREPLOVAC VESPUČI

NA TOM MJESTU

POZADI

PRIMORSKI GRADIĆ U TURSKOJ

ČUVENA UKRAJIN- NOVELA SKA ATLE- JOSIPA TIČARKA KOZARCA KRAVEC

U KIKIRIKIJU GA IMA PUNO

POLUSAMOGLASNIK (LAT.)

oVAn

SKLAPATI POBRATIMSTVO INICIJALI GLUMICE MENDEZ LUKA U ITALIJI

LUKSUZNI AUTOMOBILI ŽLIJEZDASTI IZRAŠTAJI ŽENA ALASA

DALMATINSKO ŽENSKO IME

VRSTA KRISTALA (HEM.) MITSKI LETAČ

KOPRIVA

RATNI VOJNI INVALID PJEVAČ PROESKI GAKANJE GUSKE PROFESIONALCI ŽITELJKA AONIJE

GRČKO RELIGIOZNO UČENJE DVA VOKALA

MJESTO KOD VALJEVA ACTIVE NOISE REDUCT.

Sve je u znaku para. Na momente ćete biti okupirani materijalnim vrijednostima do te mjere da nećete primijetiti suštinski problem. Naoružajte se strpljenjem, jer su mogući zastoji.

Spolja djelujete i lijepo i zdravo.

RUSKA LUKA U FINSKOM ZALIVU GORD

NA OVU STRANU

U harmoniji ste, prije svega, sa sobom. Znate šta hoćete i odlučno grabite ka cilju. Ovo je odličan period za polaganje ispita. U poslovima vezanim za komunikaciju ne prenagljujte.

Poslovni rizik utiče na zdravlje.

BLizAnCi

OBRTAJI

GEOGRAFSKA KARTA

Puni ste energije. Sve što zamislite - sprovodite u djelo, ne štedeći se ni najmanje. U komunikaciji sa kolegama padate u vatru i zbog najmanje sitnice. Manji broj pripadnika znaka nalazi se pred izvjesnom hirurškom intervencijom.

Bik

STRANO ŽENSKO IME OZNAKA JEDNE STRANE SVIJETA

horoskop

ISTICATI SE (LAT.)

MJEŠANCI BIJELCA I INDIJANKE GRAD U MAKEDONIJI INICIJALI FUDBALERA ROSIJA STRANO ŽEN.IME

rAk Imate osjećaj da je situacija bezizlazna. Možda ste se “preforsirali”, pa otuda negativan pristup tekućim problemima. Ako ne ide, u igru su upletene više sile. Nije najbolje.

Hronične bolesti su nedavno zadesile mnoge Rakove.

JESTIVI MORSKI PUŽIĆI, NANARI UŠNI KAMENČIĆ (MED.)

LAV

RAZDRAGANA

Na svaki trenutak gledate kao na slavlje. Uspjeli ste da shvatite dublji smisao života, pa uživate u sitnicama. Napokon uviđate sopstvene slabosti. Za sve tražite garanciju, pa i za ljubav.

STARO MUŠKO IME MUSLIMANSKA VJERSKA KNJIGA (MN.)

RJEŠENJE LAKE: LAKOMISLENO, URAMITI, SOS, KAMILE, STAR, ABOLIRATI, A, ĐEREKARE, GM, ORANICA, ORO, RI, AĆIMOVIĆ, Đ, MK, JAČANJE, ECA, HAKINEN, VALOV, IRINA, ĆENAR, DATA, MIRAN, SPISI.

Brzo i efikasno čitanje

Na koji način smo naučili da čitamo?

Da li se sjećate metoda pomoću koga ste naučili da čitate? Da li je to bio fonički metod, metod prepoznavanja ili kombinacija jednog i drugog. Fonički metod (najčešći na Balkanu) najprije nas upoznaje sa alfabetom, tj. da povežemo određeni glas – zvuk sa apstraktnom oznakom – slovom. Tada počinjemo da naglas čitamo slovo po slovo, zatim slog po slog, pa riječ po riječ. Na kraju, naučimo da čitamo u sebi i tada se smatra da smo u potpunosti savladali proces čitanja. Da li je zaista tako?

U SLJEDEĆEM DVOBROJU: Kratak istorijat brzog čitanja

Sreću nalazite družeći se sa srodnim dušama. One vas čine srećnim, omogućavaju vam da normalno funkcionišete. Mnogi projekti su u zastoju. Ukoliko ste pretjerali sa hranom i pićem, krajnje je vrijeme da krenete na dijetu.

Započinje nova, svjetlija faza u vašem životu. Ova izjava djeluje obavezujuće, ali je tačna. Napokon se mijenjate. Prekretnica na planu posla. Neke Vage će ga promijeniti ili dopuniti, a neke planiraju da odu u penziju.

ŠkorpijA Udri brigu na veselje. Nešto slavite. Fantastično se osjećate, prepuštate se užicima. U poslove unosite ono čega imate u izobilju - intuiciju. Sklonost ka porocima je naglašena, što se odražava na zdravlje.

sTrijELAC U svemu pokušavate da nađete mudrost i težite da proširite znanja. U fazi ste učenja, makar i učenja na tuđim greškama. Dobijate priznanje.

Više bi vam odgovaralo da ono bude materijalne prirode, jer ste švorc.

jArAC Okolinu zapanjujete jasnim ispoljavanjem stavova: što na um, to na drum. Saradnici vas doživljavaju suviše direktno. Smeta im promjena u vašim stavovima. To je, uostalom, njihov problem, važno je da ste zadovoljni. Nerviraćete se.

VoDoLijA Osjećate se preporođeno. Srećni ste zbog povoljnog razvoja porodičnih odnosa. Poslovi koje započinjete narednih dana urodiće plodom tek krajem idućeg mjeseca. Naoružajte se strpljenjem. U fazi ste obnavljanja starih emotivnih veza.

riBE Kao po običaju, sanjarite na javi.

Pasivnost vas dovodi u konfuzno stanje, kada procjene mogu biti pogrešne, a greške evidentne. Imate uspjeha u svim poslovima. Psihosomatske bolesti ćete otkloniti ukoliko sanirate uzrok.

NAGRADNI ZADATAK U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije “težak”, ali ipak morate da se dobro pozabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem!

Evo kako glasi zadatak: Ako zamislite bilo koja tri prirodna broja, da li je istina da je uvijek moguće među njima naći takva dva čiji je zbir paran broj?

NAGRADA: Knjiga “Pet stubova bogatstva” (dva primjerka) autor: Tod Bernhart, poklon Edukativnog centra Finesa – Beograd.

Tačan odgovor i spisak nagrađenih biće objavljeni u sljedećem dvobroju.

Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: Ime i prezime; adresu, broj telefona, e-mail adresu.

Rješenje zadatka iz prošlog broja: Boca je dugačka 31,5 cm, dio čepa koji viri 1,5 cm, dok je dužina čepa tri cm.

SPISAK DOBITNIKA IZ PROŠLOG BROJA: Vladimir Kručičan (Tivat) i Anes Spahić (Bijelo Polje)

Tekst priredio: Branislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com

DA Li sTE znALi

Čitanje je, po svemu sudeći, najvažnija intelektualna vještina koju smo stekli. Ipak, više od 95 odsto ljudske populacije ne čini ništa da poveća svoju brzinu i efikasnost čitanja. Imajući u vidu da smo u informatičkom dobu i da smo preplavljeni informacijama, nameće se potreba za usvajanjem tehnika brzog i efikasnog čitanja. One nam omogućavaju da postignemo naizgled nevjerovatne brzine čitanja od preko 200 strana teksta na sat sa stepenom razumijevanja i pamćenja više od 80 odsto u jednom čitanju.

(Prosječna brzina čitanja iznosi oko 25 strana teksta na sat uz razumijevanje od 30 do 50 odsto.)

DjEViCA

VAGA

- Da je nemoguće kinuti otvorenih očiju?

- Da je kikiriki jedan od sastojaka dinamita?

- Da je kravu moguće voditi uz stepenice, ali ne i niz stepenice?

- Da je jezik najjači mišić u ljudskom tijelu?

- Da pacov može da izdrži bez vo-

de duže nego kamila?

- Da zarez napravljen na kori stabla uvijek ostaje na istom rastojanju od zemlje iako stablo konstantno raste?

- Da ljudska glava sadrži 22 kosti?

- Da muva živi u prosjeku oko mjesec dana?

TV PROGRAM

48

SUBOTA I NEDJELJA, 29 i 30.12. 2012.

FILM

06:00 Serija: Ranjeno srce/r 08:15 Film: Posrnuli/r 10:20 Serija:Prijatelji 11:00 Serija:Sulejman Veličanstveni 13:15 Domaćine oženi se/r 14:00 Radna akcija/r 15:00 Talk show:Žene 16:00 Film: Samo ne ti/r 18:10 Galileo 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Porodične tajne 20:10 Serija: Sulejman Veličanstveni 21:00 Music show: Prvi glas 00:00 Film: Epidemija 02:10 Film: Vještice iz Istvika

/r /r

PRVA Porodične tajne 19.20

Film na RTC 1: Konjanik na krovu

1832. je godina. Kolera hara jugom Francuske. Nakon nekoliko nezgoda, Angelo, mladi talijanski časnik kojeg traži austrijska tajna policija, upoznaje mladu damu Pauline de Theus. Nakon drugog slučajnog susreta, ovo dvoje mladih zajedno će započeti potragu za Paulineim suprugom u to vrijeme kaotičnoj Francuskoj.

08.05 Dobro jutro Crna Goro 09.45 Uvijek subotom - mihailo radoičić 10.00 Vijesti 10.25 Film: Ko je ovaj djeda mraz 12.00 Vijesti 13.05 Dok. serijal o Titu/r 14.05 Mozaiku 14.50 Spotovi 15.30 Dnevnik 1 16.00 Zapis: Festival vina i ukljeve 16.30 Obično, uvijek i sličnim danima… Zdravko Čolić 17.30 Serija: Bordžije, r 18.20 Pazarni dan, r 19.25 Večeras....

19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Budva na pjenu od mora 21.00 Planeta sport 22.30 Dnevnik 3 23.00 Profil 23.30 Film : Konjanik na krovu 00.00 Vijesti

RTCG 1 Budva na pjeni od mora 20.05

07.30 VOA – glas Amerike/r 08.00 Serijski program: Kraljica 12.10 Rukomet (m): Crna Gora – Ukrajina/r 13.30 Film 15.00 Dok. program:/r 16.00 Program za djecu 17.10 Film: Monti Vols 18.40 Top mobil 19.00 Crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija: Igra 22.00 Serija:Druga porodica 23.00 Dok. program: Dnevnik sa putovanja /r 23.30 Sportska subota 00.00 VOA – glas Amerike 00.30 Vikend serija: Igra/r 00.55 Vikend film

RTCG 2 Film: Monti Vols 17.10

06:50 06:55 10:00 11:45 12:00 13:00 14:00 15:15 15:30 17:00 18:00 18:30 20:00 21:00 23:00 00:45 01:00 03:00

City kid’s Dobro jutro Vikend vizija City Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić Gold muzicki magazin Šopingholičarke City Domaći film: Serija: Mala nevesta/r Info Monte Magazin in sa Sanjom Marinković Kursadžije Zvijezde granda Film: Srećni broj slevin City Film: Vatreni obračun Film: Poslednji dah

PINK Zvijeyde granda 21.00

09:55 Dogodilo se…

10:45 Zabava 11:00 Na domaćem terenu 12:45 Fudbal.me 14:00 Smijeh kao lijek 17:00 Žestoko 19:30 Ekstremno 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 21:15 Texas Holdem Poker 00:40 Smijesna top lista

777 Nindža ratnici 20.30

08:10 08:55 09:15 10:05 10:45 12:00 12:07 12:55 13:20 13:40 14:00 14:07 15:05 15:40 16:30 16:40 16:45 17:40 18:30 19:10 19:55 19:50 22:30 22:45 22:55 23:40 01:50

Dizni serija: 101 dalmatinac Dizni serija: Aladin Serija:Ruža vjetrova/r Serija:Larin izbor/r Serija:Kuhar i pol Vijesti u 12 Montevideo, Bog te video Bez granica/r Serija:Kuhar i pol Moja polisa Vijesti u 2 Ja imam talenat/r Showbizz/r Serija:Krv nije voda Vijesti u pola 5 Serija:Kuhar i pol Serija:Ruža vjetrova Serija:Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Titanik Film:Fatalna prevara Vijesti u pola 11 Sport vikend Istražitelji iz Majamija Film:Prije noći Film:Bliski neprijatelji

VIJESTI Krv nije voda 15.40

09:25 Zdravo jutro 09:35 Serija: Tajne avanture Žil Verna 10:30 Kindermanija, emisija za djecu i tinejdzere 12:30 Lijek iz prirode 13:00 Plodovi zemlje, emisija o poljoprivredi 14:10 Kucica u cvijeću 15:30 Serija: Tajne avanture Žil Verna 16:30 Kućica u cvijeću 17:25 Na točkovima 18:15 Dnevnik 18:30 Oglasi 18:45 Sportsart fitness 20:15 Rock karavan 22:00 Na točkovima 23:00 Oglasi

MBC Rock karavan 20.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 12:35 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Uviđaj 14:00 Gastronomad serija 14:20 Mira Adanja Polak i Vi 15:00 Vesti 15:10 TV lica...kao sav normalan svet 15:57 Vesti 16:00 Moj rođak sa sela tv serija 16:55 Betoven 2 američki film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Moj rođak sa sela tv serija 21:00 Zrnce utehe američki film 22:50 Vesti 22:55 Četiri sobe američki film 00:35 Mira Adanja Polak i Vi

imirana serija 09:00 Zujalica 09:30 Datum 09:35 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti, pesmo moja mila 15:15 Beograd - večiti grad: Poslednji kralj 16:00 Igrale se delije na sred zemlje Srbije: KUD “Gradimir” 17:00 Vrele gume 17:30 Medalje zauvek 17:50 Dostojevski ruska serija 18:45 Koncert Zdravka Čolića 20:10 Moj lični pečat: Rade Vladić 20:15 Izgubljena piramida obrazovna serija 21:00 Potrošački savetnik 21:30 Svet sporta 22:30 Zašto siromaštvo 22:50 Antisemitizam: Protokoli sinoskih mudraca 23:30 Buena vista muzički program 00:10 Vrele gume

RTS 2

HRT 1

08:25 Bernard animirana serija 08:30 Pustolovine Marka i Maje animirana serija 08:50 Slovosvet an-

10:00 Vijesti 10:09 Vrijeme danas 10:10 HAK - Promet info 10:14 Kućni ljubimci 10:45 Ličko prelo emisija

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 11:30 TOP SHOP 12:00 Bet + 12:30 Živa istina 14:00 Bez uputa 15:00 1 na 1 R 16:00 I Love My Car 16:30 Urbanizam 17:00 Pop (kv)art 18:00 Forum 18:30 Akcija 19:00 Serija: S vjetrom u leđa 20:00 Svijet na dlanu 21:00 Dokumentarna serija 22:00 Forum 22:30 Showroom 23:00 Chic Peak 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 00:30 Urbanizam 01:00 Forum

ATLAS l love my car 16.00

09:15 10:00 12:30 13:30 14:10 15:05 15:30 15:40 16:00 17:00 18:25 19:00 19:30 19:45 19:55

Crtani filmovi Pet Show Lili Pez/dječija emisija Životinjske lakrdije / insekti Mkanal /r.

Montena SHOP Mali oglasi/Hit dana Serija: Otkačena plavuša /r.

Prolog /r.

Tekstura /r. Životinjske lakrdije / insekti /r.

Raport iz Bara Crtani film /r.

Tv shop Autoshop/Emisija o automobilizmu /r.

MONTENA Lili Pez 12.30

DANAS U GRADU pučke i predajne kulture 11:20 Normalan život emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:15 SPORT 12:17 Vrijeme 12:19 TV kalendar ® 12:35 Veterani mira emisija za branitelje 13:25 Leopold Bogdan Mandić - ekumenski svetac dokumentarni film 13:55 Prizma multinacionalni magazin 14:45 Merkatska dinastija 2, epizoda 2. dokumentarna serija ® 15:15 Reporteri: Globalno debeli 16:15 Eko zona 16:40 TV kalendar ® 17:00 Vijesti 17:08 Vrijeme sutra 17:09 HAK - Promet info 17:10 Serenada Gradu dokumentarni film 18:05 Lijepom našom: Nijemci, epizoda 1. 19:05 Najava programa prezentacija programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 SPORT 20:04 Snow Queen Trophy vinjete oglašavanje 20:06 Vrijeme 20:08 Večeras prezentacija programa 20:10 Loto 7/39 20:17 ZAUVIJEK DJEVERUŠA NIKAD NEVJESTA film 22:15 Dnevnik 3 22:35 Vijesti iz kulture 22:43 SPORT 22:46 Vrijeme

sutra 22:55 U magli zločina 2, epizoda 3. (12) serij HRT 2

09:19 Čarobna ploča - Čuvari prirodne energije obrazovanje 09:30 Novi klinci s Beverly Hillsa 3, epizoda 17. serija 10:15 KRUMMERNE - SA ER DET JUL IGEN danski film za djecu 11:40 Bormio: Svjetski skijaški kup (M) - spust prijenos 13:00 Čuvari zdravlja emisija pod pokroviteljstvom 13:30 Obrtnik i partner emisija pod pokroviteljstvom 14:05 KS automagazin emisija pod pokroviteljstvom 14:35 4 zida emisija pod pokroviteljstvom 15:10 Sjeverni medvjed - okom špijunske kamere, epizoda 2. dokumentarni film (2/2) 16:00 Pozitivno ® 16:30 Mando Diao - In Music Festival ‘12., snimka 70’ 17:55 SplitMalonogometni turnir “4 kafića” snimka 19:05 Glazbeni specijal: Calexico, kaktus s rukama i maestro Morricone 19:30 Slatki svijet Charlyjevih anđela, epizoda 8.

PIJEV ŽIVOT 3D 15:30; 17:40; 20:10; 22:00 KĆERKA NAJBOLJEG PRIJATELJA 18:10; 20:00; 22:40 ZVONČICA 3D 11:40; 13:10; 15:00; 18:00; 19:30 ZVONČICA 3D / digital 16:30 HOBBIT 3D 14:30; 19:00; 20:00; 21:00; 22:10 HOBBIT 2D 15:50 Pet legendi 11:20; 13:20; 15:40; 18:30 Savršen plan 20:30 Djeda mraz je pao na zemlju 11:00; 13:00; Sumrak saga:Praskozorje 2/ Twilight saga 17:20 Skyfall 22:30 Razbijač Ralf 11:30; 13:30. Hrabra Merida 3D 12:30; 15:10 Marko Makako 12:00; 13:50

TV PROGRAM

49

SUBOTA i NEDJELJA, 29 I 30.12. 2012.

FILM

06:00 Serija: Ranjeno srce/r 08:15 Film: Prestiž /r 10:25 Serija: Prijatelji/r 11:10 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 13:10 Film: Put iznenađenja/r 14:45 Talk show: Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:10 Music show: Prvi glas/r 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Folk/r 20:15 Serija: Folk 21:00 Film: Gospodar Prstenova: Družina prstena 00:00 Film: Apokalipto 02:20 Emisija: Domaćine, oženi se/r 03:05 Serija:Tri Hil/r

PRVA Družina prstena 21.00

Gospodar Prstenova: Družina prstena

U prvom dijelu najveće filmske trilogije publika se upoznaje sa svijetom Međuzemlja i njenim stanovnicima.

Sramežljivi, mladi hobit Frodo Begins nasljeđuje prsten od svog ujaka Bilba. To je jedan prsten, instrument apsolutne moći koji bi Sauronu, gospodaru tame iz Mordora, omogućio da vlada Međuzemljem i da porobi sve njegove stanovnike.

Frodo sa svojom družinom vjernih prijatelja, koja uključuje hobite, ljude, čarobnjaka, patuljka i vilenjaka, mora odnijeti prsten preko Međuzemlja do Klete gore, gdje je i iskovan, i tamo ga uništiti.

Takvo putovanje podrazumijeva ulazak na teritoriju kojom vlada gospodar tame, koji sakuplja svoju vojsku oraka. No družina se ne susrijeće samo s spoljnim neprijateljima, već i sa unutrašnjim neslaganjima i svađama, kao i negativnim uticajem samog prstena. Sudbina Međuzemlja i svih njenih stanovnika u rukama je Froda i družine prstenova.

07.00 Opstanak 08.00 Vijesti 08.05 Kad prošetam Crnom Gorom 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 11.00 Profil/r 12.00 Vijesti 12.05 ABS 13.00 Putevi života 13.30 Mostovi su kao duge,II dio 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan 15.30 Dnevnik 1 15.45 Alternativa medica 16.00 Obrazovna emisija/r 16.30 Dok.program/r 17.00 NVO sektor 17.30 Stižu bebe 18.00 Serija: Budva na pjenu od mora/r 19.00 Crtani film : Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.00 Okvir 21.00 Serija: Bordžije 21.55 Marketing 22.00 Dnevnik 3

RTCG 1 Pazarni dan 14.00

08.00 Crtani film: Štrumfovi/r 10.05 Top mobil/r 10.25 Naša radost 2012 11.15 Sportska subota/r 11.45 Dnevnik sa putovanja/r 12.30 Serija: Izlog strasti/r 14.35 Film 17.30 Film 19.00 Crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.00 Vikend serija: Igra 20.30 Vikend film: 22.00 Serija 23.00 Reportaža 23.30 VOA – glas Amerike 00.00 Vikend serija: Igra 00.25 Film

RTCG 2 Naša radost 10.25

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro –jutarnji program 10:00 Film: Sinbad: Iza maglovitog vela 11:45 City 12:00 Top Speed- sa Andrejom Kolundžićem 13:00 Domaći film: Rad na određeno vreme 14:45 City 15:00 Ja to tako- sa Ivanom Baltić 16:00 Nedjeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče, Srbijo 20:00 Ami G show 21:00 Film: Na nišanu 23.00 Vip room 23:45 City 00:00 Trenutak istine 01:00 Film: Ne zaljubljuj se na prvi pogled 03:00 Film: Otići i vratiti se 05:00 Film: Na nišanu/r

PINK M Film: Na nišanu 21.00

09:00 Fudbal.me 11:00 Dupla šansa top tiket 11:45 Zabava 11:55 Dogodilo se...

13:15 Gušteranje 15:00 Toto vijesti 15:45 Žestoko 17:00 Ekstremno 18:15 Jakanje 19:00 Texas holdem poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Na domaćem terenu

777 19:00

Poker

07:00 08:05 08:55 10:00 10:20 11:10 11:55 12:00 12:07 14:00 14:07 14:20 14:25 15:40 16:30 16:40 16:45 17:30 18:30 19:10 20:10 21:00 22:00 22:30 22:45 23:35 00:30

Dizni serija: Miki Maus Dizni serija: Majstor Men Dizni serija: 101 dalmatinac Dizni serija: Aladin Serija: Ruža vjetrova/r Serija: Larin izbor/r Kuhar i pol Vijesti u 12 Film: Čast Prizijevih/r Vijesti u 2 Čast Prizijevih,r film Kuhar i pol Prave riječi/r Krv nije voda Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Serija: Ruža vjetrova Showbizz magazin Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Titanik Ja imam talenat Sport vikend Vijesti u pola 11 Serija: Torčvud Serija: Dekster/r Serija: Istražitelji iz Majamija/r

VIJESTI Serija: Torčvud 22.45

09:35 Serija: Tajne avanture 10:30 Kindermanija 12:20 Oglasi 12:30 Lijek iz prirode 13:00 Plodovi zemlje 14:10 Kućica u cvijeću 14:55 Tivatski horizonti 15:30 Video katalog 15:30 Tajne avanture Žila Verna 16:30 Kućica u cvijeću 17:25 Na točkovima 18:15 Dnevnik 18:30 Oglasi 18:45 Sportsart fitness 20:15 Rock karavan

MBC Sportsart fitness 18.45

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

06:05 Jutarnji program 09:06 Žikina šarenica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:10 Vreme je za bebe 14:50 Gastronomad serija 15:05 Vesti 15:15 Sat 16:00 Vesti 16:03 Jagodići tv serija 16:55 Zadnja kuća, Srbija 17:00 Vesti 17:25 Šljivik 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:21 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Jagodići tv serija 21:05 Ja imam talenat 22:00 Vesti 22:05 Napad na policijsku stanicu broj 13 američki film 00:00 Dnevnik 00:15 EXIT: Jamiroquai RTS 2

08:00 Dozvolite... 09:00 Popaj animirana serija 09:25 Bernard animirana serija 09:30 Poštar Pat animirana serija 09:45 Halo, Beograd zove: Nova godina 10:00 Provetravanje 10:30 Moj ljubimac 11:00 Znanje-imanje 15:55 Ansambl legende 16:55 Srpske

sportske legende 17:20 Od Beograda do Bagdada 19:00 Beogradska filharmonija: Gregorijanska Nova godina 20:35 Izgubljena piramida obrazovna serija 21:25 Divlje meso tv film 22:55 Jelen top 10 HRT 1

07:13 Elmer Gantry 11:00 Ubojstvo, napisala je 9 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje emisije o gospodarstvu 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:40 Arctic with Bruce Parry, epizoda 1. 17:15 Vrtlarica 17:50 Volim Hrvatsku, epizoda 15. show program 19:30 Dnevnik 19:59 SPORT 20:04 Snow Queen Trophy vinjete oglašavanje 20:15 Sve u 7! kviz 21:05 Stipe u gostima 5, epizoda 15. humoristična serija 21:45 Nedjeljom ujutro, subotom navečer, epizoda 15.

(12) humoristična serija 22:15 Damin gambit talk show 23:00 Dnevnik 3 23:20 Vijesti iz kulture 23:28 SPORT

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 11:00 TOP SHOP 12:00 Akcija 12:30 Showroom 13:00 Chic Peak 13:30 Tragovi divljine 14:00 1 na 1 15:00 Tragovi divljine 15:30 I love My Car 16:00 Divlja ljepota 16:30 Večera kod Džaje (r) 17:30 Verbalisti 18:00 Forum 18:30 Chic Peak 19:00 Serija: S vjetrom u leđa 20:00 Svijet na dlanu 21:00 Dokumentarna serija 22:00 Forum 22:30 100% sa Ksenijom Popović 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 01:00 Forum/r

ATLAS 100 % sa Ksenijom Popović 22.30

07:35 Svježi u dan 09:15 Mumijevi 10:00 Pet show /r 12:30 Lili Pez/r 13:45 Film: Žandarm u Njujorku 15:05 Raport iz Bara /r 15:30 Planet Croatia /r.

16:00 Tean eye 19:00 Zelena patrola /r 19.30 Crtani filmovi 20:30 Planet Croatia 21:00 M kanal 22:00 Film:Eleni

MONTENA Film:Eleni 22.00

DANAS U GRADU HRT 2

11:00 Zagreb: Misa prijenos (ne kod. na sat.) 12:00 Vidio sam mamu kako...

14:00 zauvijek djeveruša, nikad nevjesta 15:55 Oberstdorf - novogodišnja turneja 4 skakaonice prijenos 1. serije 16:50 Sportska reportaža 17:05 Oberstdorf - novogodišnja turneja 4 skakaonice prijenos 2. serije 17:20 Hokej, Ebel liga: Medveščak - Black Wings Linz emisija 17:30 Hokej, Ebel liga: Medveščak - Black Wings Linz prijenos 21:35 Santana: Live at Montreux, koncert 73’ 22:50 01:10 Kraljevi ulice ‘12., snimka koncerta HBO

08:15 Čovjek Od Papira 10:05 Pingvini Gospodina Poppera 11:40 Dvanaest Muškaraca Za Božić (13:05 Kako Je Gru Ukrao Mjesec 14:40 Arthur (12) 16:30 Nešto Posuđeno 18:20 Čovjek Na Rubu 20:05 Nemoguća Misija: Protokol Duh 22:15 Đavolji Dvojnik 00:05 Čuvar Zakona 01:40 Upoznajte Monicu Velour

ARENA SPORT 1

09:00 Baylor - Gonzaga 11:00 : Motosport Mundial: Magazin 11:30 Kotv - Magazin 12:00 Košarka: endesa liga: Highlights 12:15 uživo Košarka Endesa liga: Valencia - Unicaja 14:15 Košarka: ABA liga: Krka - Partizan 16:00 Košarka: ABA liga - Crvena zvezda - Zadar 18:00 uživo Košarka ABA liga: U obruču specijal 19:00 uživo Košarka Endesa Liga: Barcelona - Real Madrid 21:00 ESPN: documentary: Kobe doin work 22:25 uživo NFL Green Bay – Minnesota SPORT KLUB

10:00 Pregled Euroleague 10:45 Odbojka Top International FINALE 13:00 Trans World Sport 14:00 NBA Live 14:10 Sportski Vremeplov 14:30 Premier League: Everton - Chelsea DIREKTNO 16:30 NBA Live 17:00 Premier League: QPR - Liverpool DIREKTNO 19:00 Hopman Cup: Spain France 23:50 Na današnji dan

Pijev život 3D 15:30; 17:40; 20:10; 22:00 Kkćerka najboljeg prijatelja 18:10; 20:00; 22:40 Zvončica 3D 11:40; 13:10; 15:00; 18:00; 19:30 Zvončica 3D / digital 16:30 HOBBIT 3D 14:30; 19:00; 20:00; 21:00; 22:10 Hobit 2D 15:50 Pet legendi 11:20; 13:20; 15:40; 18:30 Savršen plan 20:30 Djeda Mraz je pao na zemlju 11:00; 13:00; Sumrak saga:Praskozorje 2/ Twilight saga 17:20 Skyfall 22:30 Razbijač Ralf 11:30; 13:30. Hrabra Merida 3D 12:30; 15:10 Marko Makako 12:00; 13:50

50

SUBOTA I NEDJELJA, 29 I 30.12.2012.

MALI OGLASI

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: registrujemo i vodimo 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ Besplatno sa uračunatim PDV-om.

Nakon što ste poslali oglas, KUĆE/STANOVI NASTAVA stanara, uz dogovor okoje ova šifra osnova dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifraskupštine Vašeg malog oglasa i jedino za održavanja ili samo čišćenja vaše reklamacije. zgrade. Vrlo povoljno i efikaP 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana sno. Više na www.artgloria.me Kuća u izgradnji, Sutomore 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

Tel.067/631-328 Zagrade, 120 kvadrata 45.000e.

4.

Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 16395 Tel.069/069-148, 068/706-77616319 klima, frižidera, zamrzi5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je dataServis: putem oglasa! vača, veš-sudo šporeta, Prilikom jer vaš oglasmašina, neće biti primljen. Umjesto navedenih Novogodišnja akcija:6.

Prodaju se 2 slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ bojlera. troiposobna stana od po 100m2 znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Tel.069/073-264, na ekstra lokaciji, 999 eura/m2.

067/409-729 Ko kupi oba treći stan od 100 kva16397 drata gratis. Tel.067/530-853 16373

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam TURIZAM pozvati na tel: +382 77 300 104

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, Prodajem kuću, 84m2, na placu Renta sobe dan, dva ili duže. kraj 2006, 131.000km, ura- ili pisati nai e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME od 1.000m2 sa vinogradom Kupatilo, klima, TV, obezbijeđen đen veliki servis, nove gume... voćnjakom u naselju Murtovina. parking. Ekstra povoljno. PodgoriOdličan. Tel.067/265-605 16376 Tel.069/883-220 ca. Tel.069/690-193 16379 16418 Mercedes 190 dizel prodajem ili Stan 31 m2, novogradnja, nemijenjam za golfa dvojku dizel useljavan, lux namješten, parPLACEVI uz moju doplatu. Muzika, servo, king mjesto, Zagorič, 35.000. nove pakne, zimske gume, lanci.

Budva, centar grada, urbanizoTel.069/053-471 Udoban i regularan. Hitno 1.000e.

16410 vani placevi 2.000m2 i 1.000m2 Dogovor. Tel.068/292-842 16412 prodaja zajednička gradnja.

Hitno Cetinje, kuća atraktivna lokaci-

Izdajem kuću u Kolašinu za vrijeme novogodišnjih praznika. Centralno grijanje. Tel.068/040-040 16318

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! Izdajem apartman na Žabljaku.

ja, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan.

Tel.068/713-288

- povoljno. Tel.068/460-951

16416

Podgorica - Donja Gorica, lux kuća 456m2 sa 600m2 placa, 490e/ m2. Može dokup zemljišta. Plaćanje: keš, kompenzacija, obezbijeđen kredit (50.000-100.000e, kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503-605 16420

I

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 16377 Izdajem namještenu garsonjeru u Tološima. Tel.068/222-667, 069/094-384 16320 Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537

16380

Izdajem jednosoban prazan stan od 60 kvadrata u zgradi. Zagorič, novogradnja, komforan, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520-54016401 Izdajem nov namješten jednosoban stan u Podgorici, Vojislavljevića (60m2+terasa) poslovnim osobama. Prednost stranci.

Parking, klimatizovan, internet.

Tel.067/287-303, 067/287-308 16405

16361

USLUGE

Urbanizovana parcela, Blok 6, voda, kanalizacija, struja, put 6m, ucrtan objekat P+2+POT. Tel.069/738-875

16365

Prodajem plac u Podgorici, 165m2, Tološi, 6.500.

Tel.068/378-566 Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino.

Tel.068/713-288

16368

Izdajem kuću u blizini centra Žabljaka sa 9 ležajeva, dva kupatila i upotrebom 2 kuhinje.

Tel.069/284-787 16374

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 16392

Zlatibor, zimovanje, apartmani - novo, komforno, povoljno!

Tel.069/584-411

16372

Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuš kabine, renoviranje postojećih i sve popravke. Tel.069/013-484 16396

16417

Električar: popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli, plafonjerki.

Tel.069/541-103 16327

Odgovorna žena bez obaveza čuvala bi stariju osobu 24h, stan, hrana, plata po dogovoru.

Tel.067/922-2385 16422

Podgorica - Donja Gorica, placevi 3.365 (1.745,i 1.620 I 780m2) 2-4 urbanističke parcele. Plaćanje: keš, obezbijeđen kredit (30.00080.000e), kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503-605 16421 Ravan djeljiv plac 2.500m2, na 7km od strogog centra Podgorice, prema Pričelju. Struja, voda, telefon na placu. Tel.067/202-938 16423

P

Potreban plac minimalne površine 20.000m2 u Podgorici ili bližoj okolini za izgradnju skladišnog prostora. Tel.067/609-623 16404

POSLOVNI PROSTOR

Selidbe: prevoz sa radnicima, demontaža i montaža. Besplatno odnošenje starih stvari. Najpovoljnije! Tel.069/215-505 16353 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija.

Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore.

Profesionalno. Tel.069/020-10216393 Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori.

Povoljno i brzo.

Tel.068/222-188 16394

16409

POSAO

APARATI/OPREMA Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno.

Tel.069/020-997, 067/289-974 16399 Hitno, vrlo povoljno, rasprodajem veću količinu zaliha sistema i robe tehničke zaštite (kamere, pokretne, fiksne, objektive itd.) Info na e-mail: systemkm@hotmail.com Tel.068/108-000 16408 Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera.

Tel.069/050-832 16411

I

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline. Tel.650-254, 069/702-333 16406

Izdaje se kancelarijski i magacinski prostor na Bulevaru Šarla de Gola.

Tel.069/312-161. Zvati od 8 do 16h radnim danima.

16407

SOBE

VOZILA/AUTO DJELOVI

Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609607 16378

Tel.069/598-077

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

NAMJEŠTAJ Prodajem kožne fotelje (eko koža) crne boje, 22 komada i 6 staklenih stolova sa rosvajnim nogama.

1.700e sve. Tel.069/856-666 16317

16375

U SVIM GRADOVIMA U CRNOJ GORI

Kuhinje, plakari, ormari, sobe - od univera i medijapana. Povoljno!

Izrada za 5-7 dana. Tel.067/289974, 069/020-997 16400

LIČNO Ozbiljan momak od 27 godina želi da mu se jave po mogućnosti starije dame za druženje.

Tel.069/701-135 16364 Prijatan momak rado bi upoznao stariju damu ili bračni par. Diskrecija zagarantovana, primorje.

Tel.069/988-629 16370 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

SUBOTA I NEDJELJA, 29 I 30.12.2012.

MALI OGLASI VOZOVI/TRAINS

www.PG-GARAGE.me - Renault Grand Senic 1,9dci 115ks 7 sjedista 2005. polu koža - Ford Focus 1,6 tdci 2008.god. karavan, navigacija, par.senzori - Opel Astra 1,9 cdti 12.2007.god. karavan, crvena boja, 6-brzina - Chervolet Nubira 2.0 D 120ks 2008.god. karavan, klima, met.siva - Skoda Oktavia 1,9 tdi 110ks 2001.god, limuzina, met.zelena boja - Opel Zafira 2,0 dti 101ks 2001.god. 7-sjedišta, al.felme, klima - Pasat 5 1,9 tdi 130ks 2001.god. karavan, navigacija, dig.klima - Passat 6 2.0 tdi DSG-mjenjač, 2007, limuzina, dig.klima, met.siva

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

AUTOBUSI/BUS Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

HRANA/PIĆE Prodajem domaće luštičke specijalitete vrhunskog kvaliteta.

Tel.069/908-020 16367

RAZNO Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine.

Tel.069/019-698, 067/455-713 16398

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine. Tel.068/400-001

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-02916414

Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom-20eura, šumeće 7kom25eura. Tel.068/451-457, 067/646-426 16403

Kupujem srebro, srebrni nakit (muški, ženski), srebrne predmete, srebrnjake, lomljeno srebro. Plaćam po najvećim cijenama! Tel.067/532-106 16415

Valjak za peglanje simens, malo korišćen, iz Njemacke. Povoljno.

Tel.069/420-435 16413

Karte, numerološke analize, natalni horoskop s vama kroz život! Tel.069/946-041 16419

16402

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 335€

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama