Izdanje 31.decembar - 1.2. januar 2013. by Dnevne Novine

BERANE ● 10

31.DECEMBAR 2012, 1. I 2. JANUAR 2013. BROJ 429/ GODINA II

Vasovića ubio vlasnik Cluba 29? NIKOLA FABRIS ● 7

PROTESTI, ŠTRAJKOVI I SIROMAŠTVO NA PUTU KA EVROPI

PROBLEMI OSTAJU GODINE PROLAZE

KAP je više socijalni nego ekonomski problem OPREZNO ● 14-15

Crnogorski drumovi kao ruski rulet MIRKO KOVAČ ● 41

Konačno me priznaju u Crnoj Gori SPORTSKA ČUDA

Foto: Ana Grujičić

One su je učinile godinom za pamćenje

● 22-32

Dragi čitaoci, SREĆNA NOVA 2013. KUPON

1-3

ŽENA 53 72

sljedeći broj izlazi 3. januara

DAME

Obucite se u lepršave haljine GOSPODA

Igrajte se bojama i materijalima

Aktuelno

31.DECEMBAR 2012, 1. i 2. JANUAR 2013.

EDITORIJAL

USPJEŠNOST

NAJUTICAJNIJIH

Da se ne ljubimo

LIČNOSTI

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

Ako već čitate ovaj tekst, a niko vas ne tjera da to radite, znači da je sve u redu, još imate izbora, zdravlje vas dobro služi i preživjeli ste još jednu kalendarsku godinu.

1. MILO ĐUKANOVIĆ

Samo što onaj princip “ko preživi pričaće” ne važi. Jer, posljednji utisak je da se preživljavanje ispostavlja kao daleko preča zamisao, a i kako sada stvari stoje, valja štedjeti dah. Pred nama je nova godina i sasvim nova iskušenja. Uostalom, finiš ove stare nam je u ponudi servirao neka sasvim nova razrješenja i namete koji baš i nijesu poznati u ostatku svijeta. Zato, ono sa preživljavanjem će tek postati sve zanimljivija opcija naše svakodnevice.

Prošlu i skoro cijelu ovu godinu Đukanović je proveo na finkciji predsjednika DPS, ali je sredinom novembra odlučio da se vrati na mjesto predsjednika Vlade. Taj povratak i nije bio u skladu sa njegovim planovima, ali odlučio je da ponovo preuzme odgovornost. Odluka da se vrati ima više dimenzija. Naglašava se da se želi za četiri godine država opet postaviti na stabilne noge. Očekuje se da određene stvari budu presječene, a to on u njegovoj partiji i koaliciji jedini može da iznese. Zadatak mu neće biti lak, jer je neophodno ubrzati ekonomiju, sprovesti nepopularne mjere štednje, a sa druge strane nastaviti aktivnu politiku evropskih integracija.

No, da ne tupim stalno o nekim lošim stvarima. One bolje su mnogo bolje i dostupne samo u bajkovitim verzijama, taman da se malo opustimo sanjareći, a sve to što nam je i kako nam je - bar za malo ostavimo po strani. Ionako, kada krene ona uobičajena kolotečina, uobičajeno nećemo znati sa koje nam strane puca. Mislim, tako je bar bilo do sada i davno nam je postalo uobičajeno, pa… da ne kvarimo. Zato je valjda i ovo sa Novom godinom samo jednom godišnje, zato se valjda i sve to zove rijetkim trenucima, zato se valjda i valja postarati da budu bolji od bilo kojih loših. Zato i nećemo ništa o predsjedničkim izborima koji nas čekaju ovog proljeća. Jer, ko zna, možda poslije svih proljeća koja su neki drugi već preživjeli (recimo Česi, Arapi) sunce ogrije i nas. Šta? Pa za Novu godinu se uvijek poželi nešto lijepo… ništa drugo nijesam mislio. A nećemo ni o preispitivanju ugovora, saradnje sa investitorima, novih investicija, raznih naplata, niti o bilo kakvom podnošenju računa za dosadašnje štete. To mu dođe kao ono molersko, o krivoj liniji. “Kad se osuši, ima sve da se ispravi”. Znači, imamo kad o tome. A nećemo ni o nerasvijetljenim slučajevima, ta svjetlost redovno baca u depresiju, a to nam stvarno za Novu godinu ništa ne treba. Posebno nećemo o eventualnim nagradnim namještenjima onih koji su davno morali da odu. Što će nam ta priča… Tek, biće da ima mnogo toga nedorečenog. I da, svakako, ima još puno toga da se kaže. Zato, uživajte u ovim novogodišnjim trenucima. I samo hrabro. Da se ne ljubimo. Srećna Vam Nova godina.

2. BRAN0 MIĆUNOVIĆ Ne postoji precizno objašnjenje ni u brojkama ni u djelovanju, ali on je jednostavno na toj poziciji. Možda Mićunović ima samo dobre marketing agencije koje ga promovišu kao vrlo uticajnog, ali je činjenica da svako vjeruje da je jedan od najuticajnijih. Srpski mediji tvrde da je vođa kriminalne grupe, ali krivičnih prijava ili provjera protiv njega nema. Ono što se zna je da ima veoma dobru mrežu prijatelja u regionu, kao i da je prepoznat kao tipični Nikšićanin koji drži datu riječ i pomaže ljudima.

METEO Meteo

METEO PONEDJELJAK, 31.12.2012 .

UTORAK, 1.1.2013.

Jutro hladno, na sjeveru mjestimično i maglovito. Tokom dana pretežno sunčano, na jugu i relativno toplo.

07:10 16:22

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Ponedjeljak min oC max oC

JADRAN: More malo talasasto. Vjetar sjevernih smjerova, uglavnom slab.

1 3 5 4 3 -5 -6 -7 -6 -3

14 15 16 16 15 7 5 1 5 6

Jutro svježe, na sjeveru ponegdje i maglovito. Tokom dana pretežno sunčano, lokalno uz slabu do umjerenu oblačnost. Temperatura na jugu u blagom padu na sjeveru uglavnom u porastu.

07:10 16:22

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

SRIJEDA, 2.1.2013.

Utorak min oC max oC

-1 2 3 3 2 -3 -6 -9 -7 -3

12 13 15 14 13 8 6 2 7 8 Izlazak Sunca Zalazak Sunca

JADRAN: More uglavnom mirno. Vjetar istočnih smjerova, slab do umjeren.

07:11 16:23

Jutro na sjeveru mjestimično maglovito. Tokom dana malo do umjereno oblačno i uglavnom suvo. Maksimalne dnevne temperature u većini mjesta u blagom padu. More malo do umjereno talasasto. Vjetar istočni i jugoistočni slab, na zapadu akvatorijuma umjeren.

Aktuelno

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

OSVRT

3. DUŠKO KNEŽEVIĆ

Bronzani po uticaju je biznismen Duško Knežević, blisak prijatelj Đukanovića, ali i mnogih uticajnih poslovnih ljudi. Vlasnik je “Atlas grupe”, u čijem vlasništvu su, između ostalog, banka, berza, bolnica, građevinska firma, fabrika vode, radio i televizija, ali i biznisi u regionu. Tokom godine vrlo često je pominjan u aferama Telekom i još nekim poslovima koji su za pojedine bili sumnjivi, ali je Knežević sve to demantovao. Očekuje se da 2013. Knežević završi svoju najveću investiciju - Atlas Capital Centar.

Oni su obilježili 2012. godinu Novak Uskoković

odina koja odlazi pamtiće se po sportskim i uspjesima mladog umjetnika Miloša Karadaglića. Vaterpolisti, zatim rukometašiće Budućnosti i reprezentacije Crne Gore učinili su 2012. istorijskom. Tokom godine, ukoliko se izuzmu uspjesi sportista i umjetnika, skoro pa da nije bilo značajnijeg pozitivnog uspjeha. Sve je palo u njihovu sjenku.

DRAGAN ADŽIĆ

4. AMFILOHIJE

Svako bi volio da je vladika i da ga ljube u ruku, kaže jedan čovjek. E pa tu privilegiju već duže od dvije decenije ima mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Možda će izbor Amfilohija biti za mnoge čudan, ali činjenica je da je on jedan od rijetkih koji može oko sebe da okupi zavidan broj pristalica. I to vlast zna, pa se tako najčešće sa njim dogovori, kako tako. To je taj sakriveni i nenapisani uticaj. Njega poštuju i vlast i opozicija. Pošto svaki početak godine karakteriše proslava Božića, nije isključeno da Amfilohije opet malo “podigne tenzije”, jer već ga mjesecima nema u javnom životu.

Dugo je ženski Rukometni klub Budućnost tražio pravog trenera koji bi ekipu doveo na sam krov Evrope. Smjenjivali su se stručnjanci iz inostranstva jedan za drugim, ali krajnji domet je ostao polufinale Lige šampiona. Ipak, od kada je kormilo Budućnosti preuzeo Dragan Adžić, ekipa je iz godine u godinu bila uspješnija. Još od februara, kada je startovao drugi dio Lige šampiona, sve više se vjerovalo da Budućnost može na krov Evrope. Stigla je zlatna medalja, a cijeli stručni štab i igračice postali su ponos države. Ovu 2012. godinu Adžić će pamtiti ne samo po sportskim uspjesima, već i porodičnim. Krajem avgusta dobio je drugog sina.

KATARINA BULATOVIĆ

O njoj se piše svakog dana. I zaslužila je jer je najbolji sportista Crne Gore. Zlatna medalja na nedavnom Evropskom prvenstvu u Srbiji, srebrna na Olimpijskim igrama u Londonu. Osvajač dvije titule Lige šampiona, najbolji strijelac na Evropskom prvenstvu i reprezentacije na Olimpijskim igrama. I to su samo njeni najveći uspjesi, a tek joj je 28 godina. Katarina je i u konkurenciji za najbolju rukometašicu godine u izboru Svjetske rukometne federacije.

5. MIŠKO PEROVIĆ

Pozicija broj pet za profesora Miodraga Miška Perovića. Univerzitetski profesor, osnivač i akcionar Monitora i Vijesti, ove godine je, kako su ga optuživali, objelodanio svoje političke ambicije. Tokom izborne kampanje DPS ga je javno optuživao da stoji iza političkog projekta Pozitivna Crna Gora. I ove godine imao je nekoliko javnih polemika sa Đukanovićem, čiji je žestoki kritičar. Tvrdi da ima odlične kontakte sa stranim diplomatama. Ipak, njegova pozicija sada će biti pred teškim ispitom jer je Vrhovno državno tužilaštvo otvorilo istragu protiv bivših funkcionera CKB, a kao glavna u toj aferi je njegova sestra Milka Ljumović. Perović o svemu tome za sada ćuti, a vjeruje se da zna mnogo.

RADOJE DAKIĆ

Umjesto čestitke krivična prijava

Koordinacioni odbor povjerilaca fabrike “Radoje Dakić” najavio je podnošenje krivične prijave protiv premijera Mila Đukanovića zbog, kako su kazali, više krivičnih djela. Predsjednik Koordinacionog odbora Milan Vukčević rekao je agenciji Mina-biznis da bivši radnici i povjerioci osnovano sumnjaju da su inkriminisane radnje učinjene s umišljajem i obuhvataju više krivičnih djela. On je naveo da je prvo krivično djelo prevara, zatim neizvršavanje sudske pre-

sude, oštećenje povjerilaca i odgovornost za težu posljedicu, jer bivši radnici izvršavaju samoubistva. Vukčević je dodao je sljedeće krivično djelo povreda prava na socijalno osiguranje, jer radnicima nije povezan radni staž pa idu u penziju bez povezanih plata, zatim “produženo krivično djelo” jer premijer to radi u više mandata. “Zbog svega navedenog podnijećemo krivičnu prijavu protiv Mila Đukanovića i tako mu čestitati novogodišnje praznike”, kazao je Vukčević.

BOJANA POPOVIĆ

Iako je tokom ljeta završila karijeru, Popović se svrstava u jednu od najboljih svjetskih rukometašica svih vremena. Osvojila je šest titula u Ligi šampiona, 12 nacionalnih prvenstava, a ima i bronzanu medalju sa SR Jugoslavijom na Svjetskom prvenstvu u Italiji, kao i srebrnu medalju sa Crnom Gorom na Olimpijskim igrama u Londonu, gdje je proglašene za najboljeg asistenta šampionata, ubjedljivo. Upravo ta inovativna igra odvajala je od drugih rukometašica, pa se za njene lopte uvijek govorilo da imaju “oči”. Bojana, iako je završila karijeru, jedan je od glavnih kandidata da bude proglašena za rukometašicu godine u izboru Svjetske rukometne federacije.

MILOŠ KARADAGLIĆ

Kada je 2. oktobra gitarista Miloš Karadaglić u Londonu dobio čuvenu BRIT nagradu za najboljeg novog umjetnika u oblasti klasične muzike, svijet je čuo za i njegovu rodnu državu. Počeo je da svira sa osam godina, a sa 16 je već dobio stipendiju Kraljevske akademije u Londonu. Međutim, on prilično skromno opisuje svoj uspjeh riječima “da nijedan san nije nedostižan ako se bezrezervno vjeruje u njega”. Karadaglić je 2005. dobio nagradu “Julian Brim”, koju mu je dodijelio sam maestro, dok mu je naredna godina donijela nagradu za mlade umjetnike “Mejzi Luis”. Prinčevu nagradu dodijelio mu je princ Čarls 2007. godine, a bio je prvi gitarista koji je dobio srebrnu medalju Londonske kompanije muzičara.

ALEKSANDAR IVOVIĆ

Ova godina počela je sjajnim partijama naših vaterpolista na Evropskom prvenstvu u Holandiji. Malo je nedostajalo da i naše ajkule opet donesu zlatnu medalju. Nakon Olimpijade dio ekipe je završio nastupe, a jedan od onih koji se ističe kao lider je Aleksandar Ivović. Čuveni Leka je u oktobru u izboru Evropske federacije vodenih sportova osvojio treće mjesto na listi najboljeg vaterpoliste 2012. Ivović je izabran i u najbolji tim Olimpijskih igara.

Aktuelno

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

HrABrost

Lekić se ne plaši Vujanovića Lider Demokratskog Fronta Miodrag Lekić je dobio podršku političkog subjekta za nastup na predstojećim izborima, ali se Pozitivna i SNP još ne izjašnjavaju da li će ga podržati. Ukoliko oni budu imali svoje kandidate, Lekić ne sumnja da će proći u drugi krug. Pošto je vladajuća partija najavila da će predložiti svog predsjedničkog kandidata u januaru, Lekića se “ne plaši” da se suoči sa Filipom Vujanovićem, koji je prema istraživanju TV Vijesti, ubjedljivo obilježio prošlu godinu.

Lekić je za TV Vijesti kazao da predsjednik države treba da vrati svoju automnost, zato računa da će ga građani podržati. Funkcioner DF Goran Danilović kaže da bi oni voljeli da Lekića podrži cijela opozicija. “Da podrže njegovu hrabru odluku da promijeni Crnu Goru”, napisao je Danilović na svom Fejsbuk profilu. On je naveo da će raditi punom snagom i svim bićem da Lekić pobijedi. Zato kaže da im je svejedno ko će im biti protivkandidat. N.Đ.

IstInomjer

Krivokapić i Medojević govorili neistinu CDT utvrdio da je Mustafić bio nedosledan

Protesti i izbori obilježili 2012.

svođenje rAčunA

Sociolog Andrija Đukanović ističe da u Crnoj Gori svake godine zaključimo da imamo iste probleme Vasilj Karadžić, Miraš Dušević

CDT-ov projekat istinomjer je na osnovu analize izjava utvrdio da su predsjednici SDP-a i PzPa Ranko Krivokapić i Nebojša Medojević govorili nesitinu, dok je funkcioner BS-a Suljo Mustafić bio nedosljedan. Krivokapić je rekao da je temeljna vrijednost Ustava građanska država, dodajući da je Crna Gora po tome jedinstvena na Balkanu, no istinomjer je utvrdio suprotno. “U preambuli Ustava Kosova se navodi da je to zemlja koja se zalaže za uspostavljanje države slobodnih građana koja će garantovati slobode, prava i jednakost svih građana pred zakonom, a u makedonskom Ustavu se kaže da suverenitet proizilazi od građana i da im pripada”, rekli su iz Istinomjera, “što znači da Krivokapić nije govorio istinu kada je to tvrdio”. CDT-ov projekat je dokazao da lider PzP-a nije govorio istinu kada je izjavio da je prema studiji Svjetske banke javni dug Crne Gore viši od 100 odsto njenog BDP-a. Naime, prema podacima koje dobio Istinomjer ukupni javni dug Crne Gore iznosi 1,7 milijardi eura dok je procijenjeni BDP 3,3 milijarde, što znači da ukupni javni dug čini 51,4 odsto BDP-a. Medojević se, kako su kazali, za svoju tvrdnju pozvao na studiju Svjetske banke, ali pritom nije precizirao o kojoj i kakvoj studiji je riječ, kako bi bilo moguće provjeriti njegove navode.

“Pošto se zvanični podaci koje koristi Centralna banka suštinski razlikuju od onih koje je naveo Medojević, a on sam se nije potrudio da na valjan način citira svoj izvor, njegovu tvrdnju ocjenjujemo kao neistinu”, poručili su iz Istinomjera. Sa druge strane, Mustafić je kazao da će incident, kada su na dan izbora on i neki funkcioneri BSa izvrijeđani od aktivista DPS-a, imati posljedice po odnose BS-a i DPS-a. “Nijesmo ničim doprinijeli da dođe do toga, sačuvali smo i strpljenje i merhamet. Smatram da neko treba da snosi odgovornost i za ovaj incident i za cjelokupnu kampanju protiv BS u Baru. Ovako, ostaće sigurno sjenka na izborni proces i sigurno će se reflektovati na naše ukupne odnose”, dodao je on. Mustafić je tada rekao da će probleme rješavati principijelno ili neće biti u budućoj vladi. Iz Istinomjera navode da je dva mjeseca je prošlo od završetka izbora i da Mustafić još ne zna kako se DPS odnio prema osumnjičenima za napade na predstavnike BS. “Uprkos tome što ne zna, njegova retorika je mnogo blaža sada kada je njegova stranka, nakon postizbornog koalicionog sporazuma, postala dio vlasti na državnom nivou, u kojoj glavnu riječ ima DPS. Zbog toga procjenjujemo da Mustafić nije dosljedan”, zaključili su iz Istinomjera. V.K.

ada se podvuče crta, 2012. su se deseli, u najmanju ruku, interesantni politički događaji. Najsvježiji su svakako oktobarski parlamentarni izbori i ono što se dešavalo nakon njih, prije svega u Nikšiću. Ne treba zaboraviti ni građanske proteste, prve u postkomunističkoj Crnoj Gori, gdje su građani izašli na ulice da protestuju zbog lošeg socio-ekonomskog stanja. Političkih događaja je dakle bilo, neki bi rekli, premnogo. Neki bi opet, onako usput, natuknuli da to brdo politike u svakodnevnoj zbilji samo govori sa koliko problema se Crna Gora suočava. Godine prolaze, problemi ostaju.

Godina za nama je, prije svega, bila izborna, a ti izbori su artikulisali nekoliko događaja i prije i poslije njih. Ovo je u izjavi za Dnevne novine kazao pravni savjetnik Centra za građansko obrazovanje (CGO) Boris Marić. On je na prvom mjestu istakao građanske proteste koje su organizovali MANS, Unija slobodnih sindikata i Studentska unija, podsjetivši pritom da su studentski protesti bili “inicijalna kapisla” za prve skupove na kojima je izražen narodni bunt u postkomunističkoj Crnoj Gori. Zatim, tu je stvaranje široke političke koalicije pod nazivom Demokratski front na čijem se čelu, po njegovim riječima, našao novi lider opozicije Miodrag Lekić, kao i razlaz u SNP-u. Marić je naglasio i izborni rezultat, koji bar formalno nije obezbijedio apsolutnu pobjedu koalicije oko DPS, pobjedu opozicije u Nikšiću, a nakon toga i gubljenje pobjedničkog mandata “kroz događaje koji upućuju na postojanje političke korupcije” i svakako povratak šefa najjače crnogorske partije Mila Đukanovića na državnu funkciju.

“Ovo su događaji koji su uzročno-posljedično povezani, jer sistem vladanja u Crnoj Gori možemo opisati kao sistem spojenih sudova, gdje događaji i akteri svojim postupanjem i nepostupanjem podupiru jedni druge i to nije samo specifičnost političkog sistema Crne Gore. Povratak Đukanovića na mjesto premijera je svakako događaj koji će ostaviti najdublji trag u narednoj godini”, podvukao je Marić. Sa druge strane, sociolog Andrija Đukanović od svih događaja na političkoj sceni Crne Gore izdvojio je lokalne izbore u Nikšiću jer su, kako je objasnio, oni plastično pokazali zašto DPS vlada već više od dvije decenije i na koji način. Osim toga, on smatra da su izbori u gradu pod Trebjesom pokazatelj slabosti opozicije da postigne konsenzus o osnovnim pitanjima i njene slabosti da se odrekne političkog nasljeđa iz 90-ih. “Veći dio opozicije još gaji ideologije i sisteme vrijedenosti koji ne mogu zavrijediti jaču podršku građana. Ovi lokalni izbori pokazali su da se opozicija više bavila međusobnim obračunima nego što je po-

kazala zrelost da napravi kvalitativni zaokret. Vlast je, s druge strane, koristeći se već poznatim metodama političke korupcije, obezvrijedila i obesmislila izbore kao takve”, poručio je Đukanović. No, tračak svjetla u sumornoj crnogorskoj političkoj zbilji sociolog vidi u otvaranju pregovora sa EU, iako, kako priznaje, to samo po sebi ne mora ništa da znači, dodajući da će pregovori potrajati. Kada su u pitanju projekcije i predviđanja šta može obilježiti godinu koja je pred nama, Đukanović smatra da Crne Gora ne može očekivati bitnije pomake ka društvu vladavine prava i razvijene demokratije. “Nažalost, još nema kritične mase koja bi mogla da pristupi korjenitim reformama. Tu, osim političke elite, veliku krivicu nose i građani, koji su ipak ti koji odlučuju kome će povjeriti da vodi društvo. Možda pesimistično zvuči i nekako je najlakše po navici reći da će sve ostati isto, ali nažalost to se kod nas zaista dešava. Svake godine zaključujemo da imamo iste probleme”, poentirao je on. Marić, pak, kao potencijalne događaje koji će obilježiti 2013. godinu vidi predsjedničke izbore i pokušaj totalnog zaokreta u ekonomskoj i dijelom u državnoj politici vladajućeg režima. “Predsjednički izbori će bitno uticati na odnose u samoj opziciji. Ako kandidat opozicije pobijedi, biće dobro, ali ako izgubi, opoziciju čeka nova prekompozicija. Ekonomski teška godina pokazaće stvarne kapacitete Đukanovićeve Vlade”, zaključio je Marić.

Vujanović i dalje najpopularniji političar Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je i dalje ubjedljivo najpopularnija politička ličnost u Crnoj Gori, pokazalo je istraživanje TV Vijesti u saradnju sa agencijom Ipsos Stratedžik marketing u decembru. Lider DF-a Miodrag Lekić zadržao šestu poziciju. SDP ima čak tri ličnostu među deset najpopularnijih, dok je sa liste ispao lider Pozitivne Crne Gore, Darko Pajović, što je kako navode iz TV Vijesti, vjerovatno posljedica dešavanja u Nikšiću. U poretku javnih ličnosti, godinu je na prvom mjestu završio predsjednik države Filip Vujanović. On je bio ubjedljvio najpopularniji političar tokom cijele 2012. jer ga podržava većina i Crnogoraca i Srba. Na drugom mjestu po pozitivnim ocjenama došlo

je do smjene. Sada je tu, umjesto direktorke MANS-a Vanje Ćalović, bivši premijer a sadašnji ministar vanjskih poslova Igor Lukšić. Otkad je prešao na novu poziciju u Vladi, skočio mu je broj pozitivnih ocjena ali je u ukupnom redosljedu na trećem mjestu iza Ćalovićke, jer ona ima manje negativnih ocjena. Ćalović bilježi pad broja pozitivnih ocjena i rast negativnih, čemu prema TV Vijesti svakako doprinosi i njena mnogo manja aktivnost u posljednje vrijeme, mnogo slabija nego u vrijeme građanskih protesta početkom godine, kada je i dospjela na ovu visoku poziciju. Na četvrtom mjestu po broju pozitivnih ocjena sada je premijer Milo Đukanović i on bilježi najveći rast u drugoj polovini godine. Po broju negativnih ocjena godinu na prvom mjestu završava

predsjednik Skupštine i lider SDP-a Ranko Krivokapić. On jedini među prvih deset ličnosti ima negativan ukupni skor. Najveći razlog za to je što ima izuzetno malu podršku Srba. Nešto manje negativnih mišljenja ima lider SNP-a Srđan Milić, koji je posljednjih mjeseci zabilježio pad jer je polovinom ove godine bio na sredini liste. To se poklopilo i sa neuspjehom njegove partije na parlamentarnim izborima. Vujanović je po konačnom skoru i dalje neprikosnoven na prvom mjestu, Lukšić je drugi po broju pozitivnih ocjena ali treći u ukupnom skoru, iza Vanje Ćalović. Istraživanje je sprovedeno od 19. do 22. decembra na uzorku od 808 ispitanika.

Aktuelno Foto: Darko Jovanović

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

Foto: Balša Rakočević

Prvu polovinu 2012. godine obilježilo je sedam protesta u organizaciji MANS-a, USS-a i Studentske unije. Demonstranti su zahtijevali ostavku tadašnjeg premijera Igora Lukšića, ukidanje taksi i nameta, reviziju privatizacija i ulazak Tužioca u KAP, EPCG i Telekom. Heriona protesta je bila direktorica MANS-a Vanja Ćalović, koja se pokazala kao izuzetno harizmatična govornica.

Očekivanje

SNP i Pozitivna treba da imaju svoje kandidate Politički analitičar Srđan Vukadinović rekao je u izjavi za radio Antena M da je za očekivati da Pozitivna i SNP pokažu snagu identitetskog djelovanja, te da imaju svog kandidata na predsjedničkim izborima. “Očekivano je da te dvije partije još jednom pokažu snagu svog identitetskog djelovanja i da jednostavno i one imaju svog kandidata s tim što nije realno očekivati da bilo kandidat SNP-a ili Pozitivne može da ima više glasova od Lekića. Očekivano je ako bude drugog kruga da svoje glasove objedine i daju ih Lekiću”, kazao je Vukadinović. Demokratski front je i zvanično potvrdio da će Miodrag Lekić biti nezavisni kandidat za novog pred-

sjednika Crne Gore. Član Fronta Andrija Mandić istakao je i da Lekić ostaje predsjednik DF-a te da neće zamrznuti tu funkciju. Vukadinović kaže da je to legitimno, ali ukoliko postane predsjednik neće biti prvi čovjek DF-a. “Vidjeli smo, i Tadić je bio u DS-u pa je išao na izbore i Nikolić je bio u Naprednoj stranci, pa je išao na izbore. Ako bude izabran za predsjednika onda će on zamrznuti svoje partijske funkcije. Ovdje je stvar drugačija, Lekić nije član nijedne partije jer je on član DF-a koji je sačinjen od nekoliko grupacija. Lekić je nezavisni pojedinac i kao takav je u DF-u, a DF nije klasična politička stranka”, poručio je Vukadinović.

FOndOvi

Foto: Darko Jovanović

Negdje se ne zna ko i koliko troši Ana Novaković

Foto: Balša Rakočević

Na parlamentarnim izborima 14. oktobra pobjedu je odnijela koalicija oko DPS-a, “Evropska Crne Gora”, koja je osvojila 39 mandata. Tako je prvi put nakon 2001 prve stranka Mila Đukanovića ostala bez apsolutne većine u crnogorskom parlamentu i bila je prinuđena da koalira sa manjinskim partijama kako bi forimarala Vladu. Na čelo izršne vlasti se ponovo našao Đukanović, što je bio događaj koji je nakon izbroa obilježio političku godinu za nama.

Foto: Vedran Ilić

Nova srpska demokratija i Pokret za promjene su sredinom 2012. godine, spremajući se za izbore, stvorili široku koaliciju koju su nazvali Demokratski front, a na čijem se čelu našao bivši šef crnogorske diplomatije Miodrag Lekić. Osim ove dvije konstituente, Frontu su se pridružili i nekadašanji članovi SNP-a predvođeni Milanom Kneževićem i Predragom Bulatovićem, kao i brojni crnogorski intelektualci. Cilj je bio da se prevazilaženjem tradicionalnih srpsko-crnogorskih podjela dođe do smjene vladajuće koalicije. Iako je DPS i dalje na vlasti, DF se pozicionirala kao najjača opoziciona struktura koja u parlamentu ima 20 poslanika. Lekić važi za najozbiljnijeg kandidata opozicije koji može ugroziti protivkandidata DPS-a.

Već se početkom 2012. godine u javnosti spekulisalo da u, tada najjačoj opozicionoj partiji, SNP-u postoji frakcija kojoj se ne sviđa politika koju vodi lider stranke Srđan Milić. Bilo je i poznato da frakciju predvode nekadašnji predsjednik Predrag Bulatović i njegov najbliži saradnik Milan Knežević. Pukotine su postale vidljive onog momenta kada je partija trebalo da odluči kako će nastupiti na oktobarskim izborima - da li samostalno ili kao dio Demokratskog fronta. Za ovu drugu opciju su se zalagali Bulatović i Knežević, a na kraju su, kada se partija odlučila za samostalan nastup, i prešli u DF. Kasnije su isključeni iz nekadašnje partije. Njihov odlazak se osjetio na izborima jer je SNP osvojila devet mandata što je za sedam manje u odnosu na prethodni saziv Skupštine.

Foto: Ana Grujičić

2012. godine na političkoj sceni pojavila se Pozitivna Crna Gora, partija proindepedističke orijentacije. Na njenom čelu našao se embriolog Darko Pajović. Nova partija i nova lica uspjela su da privuku pažnju građana Crne Gore jer su na prvom “vatrenom krštenju”, oktobarskim parlamentarnim izborima uspjeli da osvoje sedam mandata u Skupštini Crne Gore. Istina, ostaje da se vidi u kom pravcu će ići politička sudbina ove partije, imajući prije svega u vidu nekoliko političkih grešaka koje su počinjene u postizbornom periodu.

Inicijalni problem u raspodjeli sredstava iz IPA fondova koji povlači sve ostale je nemogućnost učestvovanja civilnog sektora u procesu njihovog programiranja, kazala je izvršna direktorka CRVNO-a Ana Novaković. To programiranje, po njenim riječima, podrazumijeva početnu fazu u kojoj se izrađuje analiza stanja i problema po sektorima na osnovu kojih će se kasnije utvrditi prioriteti i projektne ideje koje će biti finansirane. “Dakle, država ne uključuje nevladine organizacije u ovu, prvu fazu, te tako NVO nemaju mogućnost da predlože oblasti za koje smatraju da treba da budu podržane iz ovog fonda i da predstavljaju prioritet u jednoj godini”, poručila je ona. Problem predstavlja i to što NVO ukoliko žele da učestvuju u nekom projektu, moraju pribaviti saglasnost državnog organa iz čije oblasti se izrađuje neka javna politika. Situacija je, kako je napomenula Novaković, još rigidnija u programima prekogranične saradnje gdje NVO mogu biti formalni nosioci projekta samo ako za par-

tnere imaju neku javnu instituciju, dok sa druge strane organi nemaju obavezu takve obaveze prema civilnom sektoru. “Na ovu temu je bilo dosta razgovora sa predstavnicima EU, ali do sada nije bilo promjena u njihovim konkursima”, izjavila je direktorica CRVNO-a. Novaković takođe smatra da Crnoj Gori nedostaje ozbiljna analiza efekata ulaganja iz IPA fondova u svim oblastima. Čak je, kako je navela, elementarna statistika u smislu iznosa i korisnika projekata u nekim oblastima još nedostupna. No, činjenica da je do sada najviše novca pošlo na jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije, za Novaković samo govori o da je EU te obalsti ocijenila prioritetnim. “Kako svi izvještaji i poruke koje dolaze iz Brisela i dalje idu u tom pravcu, cijenim i da će finansijska podrška za ove oblasti ostati makar na dosadašnjem nivou. Pored toga, Crna Gora će nakon dobijanja akreditacije od EU moći da koristi velika sredstva koja su joj na raspolaganju iz preostale tri komponente”, zaključila je ona. V.K.

NeboJša MedoJević lider PzP “Jedva čekam da Sveto Marović objasni penzionerima da je ovo smanjenje penzija u suštini povećanje penzija.”

Aktuelno

31.DECEMBAR 2012, 1. i 2. JANUAR 2013.

INTERVJU: NIKOLA FABRIS

KAP prije svega socijalni problem Glavni ekonomista Centralne banke smatra da Kombinat aluminijuma nema više značaj kakav je imao u prošlosti Ivana Cimbaljević

irektan doprinos Kombinata aluminijuma Podgorica kreiranju BDPa je između jedan i dva odsto, što sugeriše da je KAP više socijalno nego ekonomsko pitanje, smatra glavni ekonomsta Centralne banke Crne Gore Nikola Farbis. On je u intervjuu za Dnevne novine objasnio da KAP više nema značaj kakav je imao u prošlosti i dodao da bi Vlada trebalo da razmotri opciju preuzimanja dijela dugova, kako bi stimulisala dolazak novog partnera. Fabris smatra da više stope ekonomskog rasta možemo očekivati tek 2015. godine.

DN: Koliko dugo ćemo još osjećati krizu i kakve su prognoze za narednu godinu? Iskustvo nas uči da je teško pouzdano prognozirati kada će se pojaviti krize i koliko će trajati. Takođe, nijesu rijetke ni krize, kao što je tekuća, sa dvostrukim dnom (oporavak ekonomske aktivnosti, pa ponovo pad aktivnosti). U našem slučaju ekonomski oporavak je u velikoj mjeri zavisan od dešavanja u regionu i EU. Perspektive za naredne dvije godine su postepeni oporavak i niske stope rasta i za region i za EU. Stoga, smatram da nešto više stope ekonomskog rasta možemo očekivati tek 2015. godine. DN: Šta bi Vlada trebalo da uradi kada je u pitanju Kombinat aluminijuma i može li naša ekonomija opstati ukoliko se on zatvori? Prva preferirana opcija je pronalazak ozbiljnog strateškog partnera. Imajući u vidu nivo zaduženosti i stanje opreme, to će biti izuzetno težak zadatak. Da bi se stimulisao dolazak stranog partnera, država bi trebalo i da razmotri opciju preuzimanja dijela dugova (npr. onaj dio koji se odnosi na

državne garancije) ukoliko bi novi partner preuzeo obavezu servisiranja ostatka duga i modernizacije opreme. Takođe, treba biti svjestan činjenice da će svaki potencijalni partner tražiti i subvencije za električnu energiju i mogućnost izgradnje izvora električne energije za napajanje KAP-a. Druga opcija je postizanje nacionalnog konsenzusa o nastavku subvencionisanja proizvodnje u KAPu. Na kraju ostaje opcija zatvaranja KAP-a. Javnost treba da zna da Kombinat aluminijuma nema više značaj kakav je imao u prošlosti. Njegov direktan doprinos kreiranju BDP-a je između jedan i dva odsto. Takođe, ni neto izvoz (izvoz minus uvoz za potrebe KAP-a) nije visok i, prema grubim procjenama, vjerovatno iznosi nekoliko desetina miliona eura. Ovi

podaci sugerišu da KAP više nije ekonomsko pitanje, koliko je socijalno (zbog velikog broja zaposlenih radnika), fiskalno (zbog izdatih garancija) i ekološko (zbog potrebe sanacije životne sredine). DN: Da li je Centralna banke Crne Gore za uvođenje automatskog stečaja, kako bi se smanjila nelikvidnost privrede? CBCG je u preporukama za vođenje ekonomske politike preporučila Vladi uvođenje automatskog stečaja. Ipak, treba imati u vidu da prije uvođenja automatskog stečaja moraju biti stvoreni i preduslovi za njegovo sprovođenje, poput obezbjeđenja dovoljnog broja stečajnih upravnika, obuka sudija, kratko trajanje procesa i sl. Bez stvaranja pomenutih preduslova, automatski stečaj bi mogao biti kontraproduktivan. S obzirom da se svi ovi preduslovi ne mogu kreirati preko noći, CBCG je predložila odloženu primjenu ovog zakona od najmanje godinu dana. DN: Gdje preporučujete da se Vlada zaduži naredne godine? Da li bi trebalo možda novac tražiti od država umjesto od banaka i finansijskih institucija? Situacija na finansijskom tržištu, to jest uslovi zaduživanja su vrlo promjenljivi. Oni se mogu mijenjati i na nedjeljnoj osnovi. To znači da u trenutku kada država riješi da se zaduži, treba ispitati sve alternativne opcije, od emisije euroobveznica, bilateralnog zaduživanja, aranžmana sa MMFom i slično. DN: Smatrate li da bi Vlada trebalo da zaključi ugovor sa Međunarodnim monetarnim fondom? Zasto? Ukoliko se budžetske projekcije ostvare, neće biti potrebe za aranžmanom sa Međunarodnim monetarnim fondom. U protivnom, aranžman sa MMF-om je opcija koju treba ozbiljno razmotriti.

GORIVO

Nema promjene do sredine januara Cijene goriva u Crnoj Gori danas se neće mijenjati, ukoliko ne bude promjena na svjetskim tržištima, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Portparolka Ministarstva ekonomije Draženka Bećirović podsjetila je da je protekli obračunski period obilježio dalji rast vrijednosti naftnih derivata, posebno benzina, kao i dalje jačanje vrijednosti eura u odnosu na američki dolar. “Kako obje vrijednosti, vrijednost naftnih derivata na Platt’s kotacijama, kao i valutni odnos eura i američkog dolara nijesu

promijenjene više od pet, nijesu se stekli uslovi za korekciju maloprodajnih cijena naftnih derivata, saglasno Uredbi o načinu određivanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, pa će i narednih dana važiti iste maloprodajne cijena”, objasnila je Bećirović. Ona je kazala da se može izvući zaključak da su trenutne maloprodajne cijene niže od prosječnih na godišnjem nivou. Naredni obračun će se, kako je dodala, raditi 14. januara, a eventualno nove cijene važiće od 15. januara.

OCJENA

Bafet: Žene će nas spasiti krize Milijarder i filantrop Voren Bafet smatra da će žene biti te koje će spasiti američku ekonomiju, koja se nalazi pred “fiskalnom provalijom”. Bafet (82) kaže da očekuje da se postigne dogovor kojim će se izbeći automatsko uvođenje mera štednje, te da je posebno optimističan što se tiče prognoze za Sjedinjene Američke Države, jer je zemlja konačno počela da koristi puni potencijal žena, preneo je juče Telegraf. Bafet, kojeg zovu i “mudrac iz Omahe”, kaže da je ključ za svijetlu ekonomsku budućnost da se ženama pruže iste prilike za

uspeh kao i muškarcima. On je svoje bogatstvo ostvario kroz decenije ulaganja i poslovanja na berzi, ali je razočaran što istu priliku nijesu imale i njegove sestre.

ŠTEDNJA

Garantovani depozit 50.000 € Rok za početak isplate garantovanog depozita će biti skraćen na 20 radnih dana Garantovani depozit u Crnoj Gori će 1. januara biti povećan na 50.000 eura, sa 35.000 koliko je bio do kraja ove godine, saopštio je direktor Fonda za zaštitu depozita Predrag Marković. Marković je agenciji Mina-biznis rekao i da će rok za početak isplate garantovanog depozita biti skraćen sa 45 na 20 radnih dana od dana nastanka “zaštićenog slučaja” odnosno stečaja banke. “Prema informacijama sa kojima Fond sada raspolaže, ne postoji opasnost od nastanka zaštićenog slučaja”, kazao je Marković. Zaštita depozita je sistem osiguranja deponenata od gubitka depozita ili dijela depozita u slučaju stečaja banke u kojoj deponent ima sredstva, na način da se deponentu u propisanom roku omogući raspolaganje sredstvima do zakonom garantovanog iznosa. Marković je naveo da sredstva Fonda iznose 36,5 miliona eura i predstavljaju 4,83 odsto ukupnih garantovanih depozita svih banaka.

Aktuelno

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

Niži standard i veća neizvjesnost PROCJENE I OčEkIvaNJa

Naredna godina pokazaće naše realne društveno-ekonomske kapacitete

Iako običaji nalažu da se sve lo- nje novih radnih mjesta. Poslodavše ostavi u staroj godini, te da se sa cima će se tako omogućiti da uslovnadom dočekuje novi početak, ipak ljavaju zaposlene niskim i neredovpoznavaoci ekonomskih prilika u nim platama. našoj zemlji ne vide puno razloga U uslovima opšteprisutne ekonomske krize teško je očekivati za optimizam. U predstojećih 12 mjeseci ne- nove investitore, tim prije što Crna će doći do očekivanog i dugo na- Gora još nije olakšala i primamljijavljivanog povećanja životnog vim učinila svoj poslovni prostor. Osim toga, naša zemlja nije jedistandarda. Najavljene mjena zemlja koja želi re štednje, među strane investicije, kojima je i povećazbog čega se mora ni porez na lični doraditi i na biznis hodak, usloviće još konkurentnost. skromniju potrošKombinat aluminijuma Podgonju građana, manji rica i dalje predpromet roba i usluga...naredne godi- odsto rašće domaća ekonomi- stavlja veliki stene realno je očeki- ja u 2013. godini, prema pro- pen neizvjesnocjenama Vlade sti po domaću vati novi rast cijena cigareta, alkoekonomiju. holnih pića. Do pronalaženja novog investitoUz ovakva predviđanja za očeki- ra moglo bi proći mnogo, a nagomivati je da većina građana u nared- lana dugovanja fabrike ne opravdanoj godini ima još konzervativni- vaju njeno postojanje. Ipak, u usloji pristup ličnim finansijama, od- vima najvećih nedaća, hrabri crpe nosno trošenju. Prosječna zarada najbolje iz sebe. u zemlji kraj godine je dočekala na Poljoprivreda i turizam još su nenivou od 478 eura, a vjerovatnoća dovoljno razrađeni domaći potenda ona premaši taj iznos u 2013. je cijali, čije bi potpuno “stavljanje u minimalna. funkciju” moglo donijeti pozitivan Početak godine prema najava- obrt našoj ekonomiji. Osim najavma domaće Vlade obilježiće spro- ljenih racionalizacija troškova ipak vođenje oštrih mjera štednje i bor- se ne smije zaboraviti čuvena ekobe protiv sive ekonomije, što će u nomska sinergija-osnova dobrih reodređenoj mjeri umanjiti otvara- zultata. I.B.

Pitanje Kombinata aluminijuma je obilježilo prethodnu godinu, a s obzirom da još uvijek nije riješeno, kakav god ishod bio, obilježiće i narednu

2,5

EkONOmskI OsvRT za 2012. gOdINu

Protesti, štednja, afere, bonusi... Iako nije bilo pretjeranog optimizma za godinu koja je iza nas, ipak niko nije ni očekivao da će to biti godina koja će početi protestima, a završiti se njihovom najavom za narednu godinu, kao posljedicom loše socio-ekonmske situacije. Zbog poskupljenja struje za oko sedam odsto, sredinom januara organizovan je prvi veliki građanski protest, a vrlo je vjerovatno da će u januaru ponovo doći do novih protesta zbog Vladine odluke da uvede krizni porez na zarade, jer su sindikati već najavili mogućnost njihovog organizovanja.

478

eura iznosila je prosječna zarada u Crnoj Gori u novembru i prema sadašnjoj procjeni teško da će ona naredne godine rasti I ova godina je protekla dešavanjima u KAP-u. Počelo je aktiviranjem i plaćanjem garancija vrijednih 22 miliona eura Dojče banci. To je bio razlog da opozicija predloži da se glasa o nepovjerenju Vladi zbog Kombinata aluminijuma nije dobio podršku u Skup-

štini. Nakon što je Vlada ponovo dobila povjerenje, napravljen je plan kako da se ovaj nedostajući iznos iz budžeta nadoknadi. Plaćanje garancija uslovilo je rebalans budžeta koji je donio takse od jednog eura na mobilne telefone, internet i kablovsku. Iako se nevladin sektor oštro protivio ovoj odluci, ona je ipak opstala i pronađeno je pravno utemeljenje za nju, a teret neuspješne

privatizacije KAP-a ravnomjerno je podijeljen na leđa svih građana Crne Gore. No, tu nije kraj. Kombinat se, pored ovog problema suočio i sa smanjenjem isporuke struje, a time i proizvodnje, zbog duga prema EPCG. Sa smanjenjem proizvodnje, doveden je u pitanje i opstanak fabrike, ali i redovnost isplate zarada zaposlenima. Najveće socio-ekonomsko pitanje iz ove godine prijeti da se prenese i

Sa mjerama štednje prvo je počela Vlada Igora Lukšića sredinom godine, a dodatno stezanje kaiša donijela je Vlada Mila Đukanovića

na narednu, s obzirom da dugo najavljeni investitor još nije pojavio. Pored protesta, godinu je obilježilo i nekoliko afera. Početkom godine u centar pažnje dospjela je afera Telekom, kada je objavljeno da su bivši funkcioneri Mađar Telekoma optuženi za korupciju u Crnoj Gori jer su prilikom privatizacije Telekoma podmitili crnogorske zvaničnike sa ukuono 7,35 miliona eura. To je je bio razlog da

Protesti koje je u januaru prošle godine organizovao MANS i sindikat, mogli bi obilježiti i početak ove godine, zbog najave uvođenja kriznog poreza i pada životnog standarda građana

Skupština, zahvaljujući glasovima Socijaldemokratske partije, izglasa predlog opozicije o otvaranju parlamentarne istrage u aferi Telekom i formiranju Anketnog odbora. Godina će biti upamćena i po aferi CKB. Dnevne novine su prve početkom septembra objavile da je mađarska OTP banka podnijela krivične tužbe protiv nekadašnjeg rukovodstva te banke. Epilog toga je hapšenje tadašnjeg mendžmenta, zbog sumnje da su u periodu od 2005. do 2009. godine odobrili šest spornih kredita i tako oštetili banku za iznos od oko 5,5 miliona eura. Godina iza nas će ostati upamćena i po usvajanjiu mjera štednje. Vlada je nakon rebalansa budžeta preporučila javnim ustanovama i preduzećima u kojima je država većinski vlasnik da utvrde kriterijume na osnovu kojih se menadžerima može isplatiti godišnji bonus, ako ostvaruju pozitivan finansijski rezultat, kao i smanjenje, odnosno ograničenje zarada menadžentu javnih preduzeća. Nažalost, uprave pojednih preduzeće su se oglušile na ove preporuke i isplatila sebi bonuse, koji su izazvali revolt zaposlenih i građana, pa ih je dio njih vratio. Svakako godina za zaborav. Jedino pozitivno što se desilo jeste dolazak turske firme Toščelik koja je kupila Željezaru, a i najozbiljniji je kandidat za KAP. I.C.

Aktuelno

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

OSVRT

Temeljne reforme korak bliže cilju

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Andrija Pejović za DN kaže da je 2012. godina pokazala da naša zemlja najbrže napreduje u integracijama Miraš Dušević

a nama je jedna izuzetno uspješna godina daljeg integrisanja u Evropsku uniju. Početkom godine smo otvorili pregovarački proces stvaranjem struktura za pregovore, sredinom godine i formalno otpočeli pregovore, da bismo na samom kraju godine otvorili i privremeno zatvorili prvo poglavlje. Vjerujem da se svi možemo složiti da su ovo zaista tri izuzetno bitna događaja u samo dvanaest mjeseci. Time smo samo potvrdili da je Crna Gora zaista zemlja koja najbrže napreduje u integracijama, ocijenio je za DN glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Aleksandar Andrija Pejović.

On kaže da je Crna Gora, za šest godina svog postojanja kao nezavisna zemlja, uspjela otvoriti pregovore i početi finalnu fazu svog pristupanja. Ovo je jedinstvena

ocjena koja se može čuti na svim evropskim i relevantnim svjetskim adresama i mislim da svi građani Crne Gore treba da budu ponosni na to.

“Pregovarački proces smo počeli donošenjem Odluke o formiranju šest tijela za vođenje pregovora, na osnovu koje je i počet proces stvaranja radnih grupa za pregovaračka poglavlja. U 2013. tako ulazimo s 18 radnih grupa i pet imenovanih pregovarača za poglavlja. Iza ovih brojeva se nalazi čak sedam stotina ljudi koji vrijedno rade na pravnoj tekovini Unije. Oni dolaze iz svih dijelova društva, od državne uprave do civilnog društva i privrede. Ovaj tim je već završio aktivnosti na 14 održanih eksplanatornih i 12 bilateralnih skrininga”. Pejović sa ponosom ističe da smo u okviru ovog procesa uspjeli otvoriti i privremeno zatvoriti i prvo pregovračko poglavlje, što

je ujedno najbolji pokazatelj kvaliteta i uspješnosti rada naših ljudi. Uporedo s pregovorima, napominje da smo ispunili obaveze koje proizilaze iz Procesa stabilizacije i pridruživanja. Održali smo sastanke svih deset zajedničkih tijela koje imamo s Evropkom unijom i osnovali dva nova. Dobili smo i najpozitivniji Izvještaj o napretku otkako EU prati napredak Crne Gore. Uporedo s ovim aktivnostima smo nastavili i s projektima koje finansiramo zajedno s Evropskom unijom kroz Instrument pretpristupne podrške (Ipa). “Počeli smo rad u osam prioritetnih oblasti: vladavina prava; javna uprava; zaštita životne sredine; sa-

obraćaj; društveni razvoj; poljoprivreda i ruralno područje itd. Svi oni imaju za cilj da prostignemo bolje standarde i što više se približimo onome što Evropa znači. Nastavili smo i razvoj prekogranične saradnje sa svim susjedima, ali i šire kroz projekte Mediteranskog, Jadranskog i programa za Jugoistočnu Evropu”. Glavni pregovarač na kraju zaključuje da nam sve ovo daje za pravo da budemo veoma zadovoljni ostvarenim tokom 2012, ali i da očekujemo da budemo još bolju 2013, kako bismo se još čvršćim kursom i temeljitijim reformama što više približili finalnom cilju – članstvu u Evropskoj uniji.

nORVeški mOdel

Da li u skupštini ima džentlmena? U norveškom parlamentu se džentlmenskim dogovorom poštuje izborna volja građana, ali ne i kod nas

Moralni patuljci stavljaju moral pod noge Da se izborna volja građana kod nas često ne poštuje potvrđuju dešavanja u Nikšiću, Andrijevici, pa i Podgorici. Narod odabere jednu partiju da bude vlast, ali je političari smjelo mijenjaju kad sjednu u svoje fotelje. Norveška ne poznaje ovu praksu. U norveškom parlamentu postoji takozvani džentlmenski dogovor između poslanika kojim se poštuje izborna volja građana. Pojedini crnogorski poslanici ne vjeruju da se može tako lako primijeniti džentlmenski skadinavski model kod nas. Prema skadinavskom modelu poslanici vladajuće partije i opozicije imaju dogovor da ukoliko neki poslanik pozicije bude spriječen da dođe na sjednicu, opozicionari su dužni da “uklone” jednog poslanika iz svojih redova kako bi se tako održavala izborna volja građana. Tako vladajuća partija uvijek ima većinu za usvajanje zakona. Komentarišući ovaj model, posla-

nik Nove Slaven Radunović misli da je sjajan, ali teško primjenjiv kod nas. Uz osmijeh je rekao da zapravo opozicionari jedva čekaju kada će moći da preglasaju vladajuću partiju. “Jer, nikad nijedan predlog opozicije ne prolazi, zato što ga vlast blokira”, kazao je Radunović. I najmlađi poslanik u Skupštini Dritan Abazović je saglasan u tome sa Radunovićem. On smatra da brojne džentlmenske ponude koje su dolazile iz opozicije vlast nikada nije željela da poštuje. Uprkos tome što su brojni amandamani opozicije bili vrlo konstruktivni, Abazović tvrdi da ih pozicija nije poštovala samo zato što nije htjela da podrži nešto dobro od opozicije. “Zato sumnjam da bi skadinavski model mogao ovdje da zaživi, ali tome treba težiti. Mislim da to u Crnog Gori još nije zaživjelo, nažalost i sumnjam da će u skorije vrijeme, a

volio bih. To je zato što postoji ogromno nepovjerenje između opozicije i vlasti”, kazao je Abazović. Njegov kolega Koča Pavlović (PzP) takođe smatra da se norveški džentlmenski dogovor može kod nas izvesti. “Ovaj krug ljudi, mislim na pojedine poslanike, najgori je krug po ljudskim karakteristikama u kome sam do sada radio”, rekao je razočarano Pavlović. Ispričao je da mimo Norveške postoji slična praksa u Britaniji. Kaže da preko puta parlamenta postoji restoran gdje odlaze poslanici za vrijeme pauza. Oni se pridržavaju jednog nepisanog pravila - kada je isti broj poslanika vladajuće partije i opozicije u parlamentu, onda se smatra krajnje nepristojno da neko pođe na sjednicu na kojoj se glasa. “Tako se održava jednak nivo odsutnosti parlamenatraca”, kazao je Pavlović. Poslanik Miodrag Vuković (DPS)

Nama se u kontinuitetu dešavaju podgorički, andrijevački i sada nikšićki slučajevi (u kojima postoji sumnja da se radi o političkoj korupciji) i mi se uvijek šokiramo drskošću pojedinaca, ali i partija koje stoje iza njih. To je rekao predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić. Smatra da narodi koji baštine demokratiju nikada nešto ovako ne bi dozvolili da se desi, zato on pozdravlja skadinavski model. “Primjer norveškog parlamenta je vrhunac demokratske svijesti, gdje se u svakom slučaju mora ispoštovati volja naroda. U suprotnom izbori se ne moraju ni organizovati, jer ako postoje moralni patuljci, koji moral stavljaju pod noge da bi prešli iz sitnih svojih interesa u drugu partiju”, kazao je Raonić. Izborni rezultati i izborna volja se u demokratiji moraju poštovati, ali, kako kaže Raonić, u simuliranim demokratijama ili primitivnim društvima su samo osnova za kasnije raznorazne trgovine. smatra da mi treba da se okrenemo sebi, da osluškujemo ta iskustva. Poput Pavlovića, i on se osvrnuo na Veliku Britaniju, ali kaže da ona još nije dosegla do tog modela. “Tamo još postoje “partijski bičevi”. Na ulazu u salu gdje se vodi debata između vlasti i opozicije stoji vojnik poslaničke grupe i pita: Ako glasaš za, uđi! Ako glasaš protiv, ostani u poslaničkim klubovima”, kazao je Vuković. On navodi da je u britanskom parlamentu, koji je star više od osam

vjekova, postojala praksa da su kolege “donosile bolesnog poslanika iz bolnice sa sve krevetom kako bi glasao”. Poslanik SNP Neven Gošović smatra da je rješenje u norveškom parlamentu rezultat stepena razvoja demokratskih odnosa u toj državi. On ocjenjuje da smo mi još daleko od toga, ali da je realno očekivati da će u narednim godinama te demokratije ukazivati na potrebu da se gradi takav odnos i u Crnoj Gori. B.P.-N.Đ.

10 Aktuelno

31.DECEMBAR 2012, 1. i 2. JANUAR 2013.

UBISTVO U BERANAMA

Zorana Vasovića ubio vlasnik ª Cluba 29º ? U teškom obračunu ubijen Zoran Vasović, ranjeni Nikola Vuksanović i Anđela Obradović, uhapšene tri osobe

eranac Zoran Vasović (41) ubijen je u noći između subote i nedjelje, u 3.15 časova, ispred diskoteke “Club 29” u tom gradu. Njegov drug Nikola Vuksanović (27) i sugrađanka Anđela Obradović (19) su povrijeđeni, a pod sumnjom da su pucali na njih, uhapšeni su vlasnik diskoteke Darko Milošević (34), Goran Vešović (32) i Petar Vujović (26).

Sukob koji je tinjao između Vasovića i Miloševića, vlasnika diskoteke ispred koje se dogodio krvavi obračun, preksinoć je došao glave ovom Berancu, koji je crnogorskoj javnosti poznat po teškoj netrpeljivosti sa lokalnom policijom, čije pripadnike je optužio i za pokušaj ubistva. Vasović je, kako i nekoliko večeri ranije, i preksinoć pokušao da uđe u “Club 29”, u koji mu je bio zabranjen ulaz. To je razljutilo vlasnika diskoteke i njegove prijatelje, koji su otvo-

Tvrdi da nije pucao Advokat Ranislav-Ranko Popović, koji zastupa Petra Vujovića tvrdi da je njegov klijent negirao da je učestvovao u obračunu u kojem je ubijen Vasović. “Demantovao je sve što mu se stavlja na teret, tvdeći da nema nikakve veze sa krvavim sukobom”, kazao je Popović, ne želeći da iznosi više detalja iz istrage.

rili vatru na njega i Vuksnovića, dok je povrijeđena djevojka bila slučajna žrtva. Ko je ispalio više smrtonosnih hitaca u Vasovića, pokušaće da utvrdi tim istražitelja, čijom istragom rukovodi Viši državni tužilac u Bijelom Polju Milica Rmandić. Sva trojica osumnjičenih juče su privedena na saslušanje kod Rmandić. Tužiteljka je odmah saslušala Vujovića, u prisustvu advokata Ranislava Popovića, dok su se ispitivanja Miloševića i Vešovića odložila do kasnog popodneva, jer je većina beranskih advokata odbilo da ih zastupa. Svoj trojici određen je pritvor do 48 sati. Prema nezvaničnim informacijama, vlasnik diskoteke, koja se nalazi u sklopu gradskog stadiona i osumnjičeni za ubistvo Milošević, već duži period je u sukobu sa ubijenim Vasovićem, kojem je zabranio ulazak u ovu diskoteku gdje se obračun i dogodio. Prije desetak dana, Vasović je pokušao da uđe u lokal Miloševića, ali ga je obezbjeđenje spriječio kada je došlo prvo do verbalnog, a ubrzo i fizičkog obračuna između njega i Vuksanovića sa jedne i Miloševića i

Tužio policajce za pokušaj ubistva

Darko Milošević

Ubijeni Vasović obezbjeđenja sa druge strane. Tada su nanijeli lakše povrede Vuksanoviću koji je, inače, kako se po gradu spekuliše, radio za Vasovića. Advokat po službenoj dužnosti optuženih Ranko Popović nije bio dostupan za bilo kakav komentar povodom ovog slučaja. Na lice mjesta izašla je ekipa policije i tužilac koji je izvršio uviđaj, tokom kojeg su izuzeti određeni tragovi, koji će biti upućeni na vještačenje u danilovgradski Forenzički centar. Upućeni tvrde da sukob ubijenog i uhapšenih traje odavno i samo je bilo pitanje vremena kada će se desiti zlo. O pravom motivu ovog ubistva policija će se oglasiti nakon obavljene istrage. M.T.-S.M.S.-M.V.P.

Vasović je javnosti poznat od 2007. godine nakon pucnjave u Beranama, u kojoj su sa jedne strane učestvovali on, Neđeljko Peković (31) i Zlatibor Vrhovec (23), dok su sa druge strane bili policajci Svetislav B. Barjaktarović (40), Grigorij M. Sćekić (41), Milan K. Boričić (36), Željko M. Došljak (44), Vlajko R. Babović (49), Miroslav S. Raković (42) i Danko D. Jelić (29). Prvo se sudilo Vasoviću, zbog sumnje da je pokušao da ubije policajce Barjaktarevića, Šćekića i Boričića. Tim povodom, teretio se, sa Pekovićem i da je počinio krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”. Nakon toga, Vasović je tužio policajce, tvrdeći da su pokušali s umišljajem da ubiju njega, Pekovića i Vrhoveca. Taj postupak je u toku pred Višim sudom u Bijelom Polju. Nedugo pošto je oslobođen optužbi da je pokušao da ubije policajce, Vasović se u maju 2008. godine ponovo našao pred sudom, kada su ga policajci Barjaktarović i Boričić prijavili zbog navodnog vrijeđanja. Ranjeni Vuksanović, u septembru ove godine osuđen je na tri godine zatvora zbog neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga. Naime, policija je godinu ranije u njegovoj kući u naselju Buče kod Berana pronašla heroin koji je posjedovao radi dalje prodaje.

Miroslav Mišković

Goran Vešović Petar Vujović

Diskoteka “Club 29”, u kojoj se dogodilo ubistvo

SPREMNI ZA ODUZIMANJE

MUP popisuje Miškovićevu imovinu Imovina Miroslava Miškovića vlasnika “Delta holdinga”, koji je uz status najbogatijeg srpskog biznismena dobio i neslavan epitet najpoznatijeg pritvorenika, uskoro bi mogla postati predmet istrage. Kako prenose srbijanski mediji, protiv njega je pokrenuta finansijska istraga kako bi se popisala njegova imovina u Srbiji u slučaju zahjteva suda da mu ista bude privremeno oduzeta. Ovaj nalog Jedinici

za finansijske istrage MUP-a Srbije naložilo je Tužilaštvo za organizovani kriminal. Tužilaštvo i MUP nijesu ni potvrdili niti demantovali ove navode medija. Ukoliko protiv Miškovića bude podignuta optužnica zbog istrage o malverzacijama sa putarskim preduzećima, koja je u toku, a zbog koje se on nalazi u pritvoru, Tužilaštvo za organizovani kriminal može da zatraži od suda da njemu ili člano-

vima njegove porodice privremeno zabrani da raspolaže imovinom. Međutim, posao popisivanja njegove imovine, s obzirom na to da je ima puno, neće biti jednostavno. To naročito, ukoliko se istraga proširi i na njegove posjede van Srbije, kojih takođe nema neznatno. Miškovićeva kompanija “Delta holding”, posluje kroz pet organizacionih cjelina i zapošljava 7.200 ljudi. Firme se bave velikim brojem

različitih djelatnosti, između ostalog agrarom, proizvodnjom hrane, maloprodajom, izvozom, uvozom, zastupanjem inostranih kompanija, distribucijom robe široke potrošnje, prodajom automobila, razvojem nekretnina, finansijskim uslugama, uslugama osiguranja… Prema podacima kompanije, u prvoj polovini ove godine je ostvaren prihod veći od 300 miliona eura. M.V.P.

Aktuelno 11

31.DECEMBAR 2012, 1. i 2. JANUAR 2013.

BEZ MOBILNOG

Siniša Stojković na godišnjem odmoru Po nalogu sudije za istrage Višeg suda u Podgorici, Stojkoviću pretresan stan, dvije kuće, automobil i prostorije firme njegovog sina Šef kriminalističke policije u Budvi Siniša Stojković koji je u petak popodne uhapšen, pa potom pušten da se brani sa slobode, zvanično je na godišnjem odmoru, saošteno je Dnevnim novinama iz vrha Uprave policije, koja je juče u saopštenju ponovila da su sve radnje prema ovom policijskom funkcioneru preduzete po nalogu Specijalnog tužioca za organizovani kriminal i sudije za istrage Višeg suda u Podgorici. Stojković se tereti da je počinio krivično djelo “protivzakoniti uticaj”, tako što je navodno pokušao da utiče na Osnovnog državnog tužioca u Podgorici Ljiljanu Klikovac da obustavi postupak protiv Milenka Rabrenovića, bivšeg vozača, takođe, bivšeg direktora policije Veselina Veljovića, koji se sumnjiči da je u februaru prošle godine prijetio novinarki Vijesti Oliveri Lakić i njenoj familiji.

Prema nezvaničnim informacijama, policija je u petak veče, nakon hapšenja Stojkovića izvršila pretres njegovog automobila, iznajmljenog stana u Budvi, dvije kuće u Podgorici, zatim prostorije firme i kafea “Atelje”, čiji je vlasnik njegov sin. “Tom prilikom zaplijenjen je Stojkovićev službeni mobilni telefon i kućište od kompjutera, koji će biti upućeni na vještačenje”, kazao je sagovornik DN. Isti sagovornik je objasnio da Stojković još nije smijenjen sa mjesta šefa kriminalistike u Budvi i da je do daljnjeg na godišnjem odmoru. “Ukoliko protiv njega bude pokrenut krivični postupak, istovremeno ćemo pokrenuti i discipilnski postupak u Upravi policije. Stojković je uhapšen u petak oko 17.30 časova, nakon čega je u pratnji inspektora u civilu predat specijalnom tužiocu za borbu protiv organizovanog kriminala Đurđini-Nini Ivanović, koja ga tereti da je, kako se sumnja, posredovao kod Osnovnog državnog tužioca u Podgorici da ne preduzima dalje službene radnje u postupku, koji se vodi protiv Rabrenovića,

zbog prijetnji upućenih novinarki Lakić. “Tokom posredovanja upozorio je tužioca da bi dalje vođenje tog postupka ugrozilo napredovanje Veselina Veljovića na mjesto direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost i Vladana Jokovića na mjesto direktora Uprave policije, ukazujući mu da su ova napredovanja navodno dogovorena u političkom vrhu. Ukazao je takođe, da je u političkom vrhu navodno dogovoreno i razrješenje Vrhovnog državnog tužioca, zbog pogrešnih odluka koje je donosio. U kontekstu ovih okolnosti sugerisao je Osnovnom državnom tužiocu da se pazi pokrenutog postupka jer bi u suprotnom i on mogao biti razriješen”, saopštila je u petak za vrijeme Stojkovićevog saslušanja, vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić. Prema nezvaničnim informacijama, Stojković je negirao da je vršio bilo kakav uticaj na Ljiljanu Klikovac. Ne sporeći da se susreo sa Klikovac i objašnjavajući da je doživljavao kao prijateljicu, Stojković je navodno kazao da je samo namjeravao da se informiše o slučaju Rabrenovića, koji mu je, takođe, prijatelj. J.M.

RIJEŠENO

Savladali pljačkaša prodavnice Podgorička policija uhapsila je makedonskog državljanina D.P. (23) iz Kratova zbog sumnje da je preksinoć počinio razbojništvo na štetu prodavnice “Natea”, koja se nalazi u Ulici 4. jula u Podgorici, saopšteno je iz Uprave policije. Makedonac se tereti da je oko 21.20 časova ušao u prodavnicu gdje je od kasirke tražio kutiju cigara. Kada je otvorila kasu, D.P. je zgrabio novac iz nje, nakon čega je krenuo da bježi. Druga radnica D.V. pokušala je da ga zaustavi, te je on počeo da je udara, vukući je vani za sobom. Kada je radnica počela da doziva pomoć, razbojnik je izvadio nož zaprijetivši joj. Dok je bježao sa lica mjesta, sugrađanin J.R. kojeg je radnica dozvala u pomoć pokušao je da zaustavi Makedonca, ali je ovaj uspio da uđe u taksi vozilo kojim se dao u bjekstvo. Odmah za njim, svojim automobilom uputio se i J.R. Pošto ga je sustigao, uspio je da ga zadrži do dolaska policije. Policajci su kod D.P. pronašli novac koji su vratili u prodavnicu, a o događaju je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici. Protiv D.P. je podnijet izvještaj kao dopuna krivične prijave, zbog osnovane sumnje, da je počinio krivično djelo “razbojnička krađa”. M.V.P.

12 Hronika

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

ANEGDOTE

Filozofa pitala je li pismen

Sudnica kao pozornica - greške, lapsusi i neznanje često nasmiju do suza aktere brojnih procesa u crnogorskim sudovima Svetlana Kumburović

apšenja, suđenja, zatvaranja sama po sebi ne zvuče nimalo duhovito. Ipak, hapšenja, u mjeri u kojoj mogu biti neočekivana i tajna, toliko mogu biti praćena tragikomičnim situacijama. I sudnica, iako prostor u kome se odlučuje o čovjekovoj sudbini, otvaranjem rasprave o porodičnom imetku ili tragedijama, višemilionskim malverzacijama i drugim vidovima kriminala, nerijetko postaje pozornica na kojoj se odigravaju nezaboravni duhoviti momenti. Krug smijeha tu se ne zatvara - nastavlja se u zatvoru, čak i među osuđenicima na najviše zatvorske kazne.

Spavanje u sudnici, iako zabranjeno, nije rijetko, naročito ako je riječ o dugotrajnim i “dosadnim” suđenjima. Takav odmor tokom rada, najčešće se pripisuje advokatima i policijskim službenicima. Pored spavanja na suđenju, advokati nailaze i na nelagodne situacije poput neznanja imena svog branjenika, nespremnosti za suđenje koje samo što nije počelo, ograničenost u vremenu zbog ranije preuzetih obaveza. Ipak, kada se “bezizlazna situacija” prevaziđe, ostaju prepričavanja po sudskim hodnicima.

● ŽENA GA TJERALA DA JE TUČE

Advokatski tim supružnika iz Podgorice - Ljiljana i Predrag Đolević imao je priliku da kroz posao čuju čudne ispovijesti i upoznaje različite karaktere ljudi. Najteže im je, kažu, kada je čovjek nezadovoljan, jer mu ni advokati ne mogu pomoći. “Jedna stranka nam je došla sa zahtjevom da mu sredimo posao oko rušenja novoizgrađenog stambenog objekta u centru

Podgorice, jer mu zaklanja pogled na Vezirov most za koji je izuzetno sentimentalno vezan. “Ne pitam koliko košta”, ponavljao je mašući novcem po kancelariji. Nikako da mu objasnimo apsurdnost zahtjeva. Naravno, napustio je kancelariju nezadovoljan”. Navodeći da je svaki klijent priča za sebe, i da se nerijetko susrijeće sa tragikomičnim sitacijama, advokatica Đolević priča jednu od njih. “Izrazito krupan mladić insistirao je da mu pokrenemo postupak za razvod braka. Tražio je pritom da se u tužbi opišu njegove patnje i fizičko zlostavljanje koje svakodnevno doživljava od žene. Ispostavilo se da ga žena fizički zlostavlja tako što je on morao toliko tući da se umori, pa poslije toga on nije sposoban za nikakav rad”, ispričala je advokatica.

● MISLILA DA JE TRAŽE ZA UBISTVO, NE ZA KRAĐU STRUJE

Vrlo česte izmjene Krivičnog zakona nesporno dovode u zabludu stranke u postupku pred sudom. Ta-

Ilustracija: Advokati se služe svim pravno dozvoljenim sredstvima da odbrane klijente ko advokat iz Podgorice Pavla Radonjića, uz objašnjenje da je jedno od osnovnih pravila struke da se “primjenjuje zakon koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela”, priča o zanimljivoj situaciji koja se nedavno dogodila u Podgorici. “Gospođa je dobila poziv za sud – u pozivu je stajalo njeno ime, oznaka da je optužena, kao i pozivanje na član 144. Krivičnog zakonika”, priča Radonjić, objašnjavajući da se u prethodnom Krivičnom zakoniku član 144. odnosio na krađu električne energije, odnosno da je riječ o neplaćenim računima za struju. “Iznenađena pozivom suda, a istovremeno neupućena u zakonodavstvo, raspitala se šta znači član 144. Odgovor do kojeg je došla bio je, u najmanju ruku, nepoželjan. Prijatelj “iz struke” joj je kazao da je riječ o “teškom ubistvu”, ne sjetivši se pritom da napomene da je Krivični zakonik izmijenjen, te da je ranije ovaj član značio nešto sasvim drugo. Tako optužena gospođa živjela u agoniji sve dok nije došao dan da se odazove sudskom pozivu. Tada joj je na sudu objašnjeno da se tereti za neplaćenje struje, a ne za teško ubistvo”, ispričao je Radonjić kroz smijeh.

● VIŠE DJELA I OD ANDRIĆA U osnovnim sudovima, osnovne podatke od optuženog najčešće uzimaju zapisničarke koje se, po riječima upućenih, “mnogo ne unose u taj dio posla”. Ako je jedne prilike, zapisničarka, postavljajući bezbroj pitanja poput – ime roditelja, mjesto rođenja, bračni status, postavila i pitanje zanimanja optuženog. Odmah nakon što je dobila odgovor – Doktor filozofskih nauka, uslijedilo je njeno pitanje: ‘Da li ste pismeni?’ Ima i onih koji, više krivičnih djela koje im se stavljaju na teret, doživljavaju kao prestiž. Tako je jedne prilike okrivljeni, nakon što mu je

Rješenje o pritvoru odnio kući U Višem sudu u Podgorici ostala je zapamćena greška zatvorskog policajaca koji je rješenje o produženju pritvora, umjesto u istražni zatvor, odnio kući. Kada je uprava istražnog zatvora u Spužu shvatila da nijesu dobili rješenje o produženju pritvora, te da je optuženom tog dana isticao pritvor, pustili su ga na slobodu. Greška policijskog službenika je ispravljena nekoliko dana kasnije - pritvorenik je ponovo uhapšen kada je, ne sluteći šta ga čeka, došao po dokumenta u policijsku stanicu. Advokat je, po riječima Đolevića, slobodan da se služi svim pravno dozvoljenim sredstvima radi zaštite stranke. Postupajući tako, dogodilo se da sudija poslije završne riječi advokata, pita okrivljenog da li je prihvata i ima li šta da doda, a on kaže: “Sudija, da sam juče umro, ne bih znao koliko sam dobar čovjek. Poslije ovoga nemate što sem da me oslobodite”, prisjeća se Đolević.

Đe majku na smeće da bacim?! Zatvorenici dane koje provode u ZIKS-u, osim po mukama, pamte i po duhovitim trenucima. Jedna od često prepričavanih anegdota je kada se osuđenik za ubistvo majke, čije je tijelo navodno isjekao i stavio u zamrzivač ,susreo sa budućim cimerima – osuđenicima. Začuđeni kako je stavio majku u zamrzivač, pitali su ga: “Zašto si je stavio u zamrzivač? Što te kese nijesi bacio na smeće?” On je s gnušanjem odgovorio: “Đe majku na smeće da bacim!?” Pored ove, koliko tragičnih i suludih priča iza rešetaka ima, potvrđuje i priča jednog zatvorenika koji je ranije pred sudom izjavio da je ubio majku, jer nije htjela da jede supu. pročitana optužnica, ponosno primijetio da mu se “više djela stavlja na teret nego što je Andrić ikada napisao”.

● “PREPOZNAVANJE” PRIPRAVNIKA

Advokati pamte i situacije kada su radnje prepoznavanja optuženog

rađene u prostorijama suda. “U liniji za prepoznavanje stajao bi optuženi i još nekoliko sudskih pripravnika koji na neki način liče na njega”. U takvim sitacijama dešavali se da oštećeni prepozna pripravnika kao krivca za konkretno krivično djelo”, priča advokat Radonjić dodajući da to ipak na sud nije mnogo uticalo.

Pitaj me još nešto do 100 eura Pavle Radonjić

A da je advokatura u narodu prepoznata kao struka koja odnosi novac, potvrđuje i anegdota koju priča advokat Pavle Radonjić. “Jedne prilike došao je klijent kod advokata tražeći savjet. Klijent počinje sa pitanjima, a advokat mu iscrpno odgovara. Nakon pola sata konsultacija klijent pita koliko je dužan, na šta mu advokat odgovara – 75 eura. Klijent daje novčanicu od 100 eura, advokat ih uzima, pokušava da iz džepova dokuči kusur i shvativši da nema

usitnjen novac za kusur, kaže “Pitaj me još nešto”. I policijski službenici prilikom hapšenja, osim rizika i bojazni za sopstveni život, susrijeću se sa smiješnjim sitacijama. Tako su nedavno, prilikom hapšenja nekoliko osumnjičenih za šverc droge, u ranu zoru, naišli na predusretljivost jednog od osumnjičenih. “To ste vi, dobro je. Ja mislio zemljotres”, kazao je, a potom postavio ruke kako bi mu policijski službenici stavili lisice na ruke.

14 Aktuelno

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

OPREZ

POVLAŠĆENI?

Policijska vozila još nemaju zimsku opremu

Crnogorski putevi kao ruski rulet

Dnevne novine izdvajaju pet dionica na kojima bi vozači trebalo da budu veoma pažljiviji

Iako Zakon propisuje obavezne zimske gume, većina službenih vozila policije ih nema Više od mjesec i po crnogorski građani moraju na vozilima imati zimske gume, ukoliko ne žele da budu kažnjeni, a od januara, kada na snagu stupi Zakon o saobraćaju, te kazne će biti još veće. Istovremeno, iako je snijeg nedavno padao i u Podgorici, policijska vozila patroliraju bez zimskih guma. U Upravi policije su kazali Anteni M da zimske gume neće imati ni u januaru, pravdajući se propalim tenderima. “Kako ‘brzo’ ide taj cijeli postupak, bojim se da nećemo imati potrebe da kupujemo zimske, već samo ljetnje gume”, kazao je načelnik službe za zajedničke poslove u Upravi policije Zoran Asanović. Do 6. januara kazne za vozače čiji četvorotočkaši nemaju zimsku opremu iznosiće 20 eura, i još toliko za nekorišćenje opreme, dok će se stupanjem na snagu Zakona o saobraćaju one kretati od 60 do 150 eura za neposjedovanje, odnosno 80 do 300 eura za nekorišćenje zimske opreme. Poslanici Snežana Jonica iz SNP i Zoran Vukčević iz DPS smatraju

da bi oni koji su dužni da obezbijede poštovanje zakona trebali da budu primjer građanima. “Hoće li MUP kao pravno lice platiti kaznu po članu 317 Zakona od 500 do 3.000 eura koja je propisana za pravno lice koje naredi ili dozvoli da njegovo vozilo učestvuje u saobraćaju ukoliko ne posjeduje zimsku opremu? I da li će odgovorno lice u MUP-u platiti kaznu od 100 do 600 eura kako propisuje Zakon”, upitala je Jonica. Niko ne treba da bude povlašćen, smatra Vukčević i ističe da sve ono što važi za građane kada je u pitanju obezbjeđivanje uslova za korišćenje opreme u zimskim mjesecima, važi i za vozilo koje je i u vlasništvu MUP-a ili bilo kojeg državnog organa. “Oni koji sprovode Zakon o saobraćaju unaprijed su znali kada će se Zakon primjenjivati tako da je taj tender trebalo raspisati na vrijeme ukoliko, naravno, nije bilo nekih objektivnih prepreka koje meni nijesu poznate”, ocijenio je Vukčević. J.V.Đ.

Odron u Sokolovini

Nemanja Lacman

utevi na kojima se udesi nerijetko dešavaju, gdje je vidljivost smanjena, krivine oštre, odroni uobičajena pojava, a tuneli ruinirani, brojni su, te vozači smatraju da bi bilo najbolje izbjegavati ih kad je to moguće, naročito zimi dok je kolovoz mokar i klizav. dnevne novine izdvajaju pet takvih dionica gdje treba biti dodatno oprezan kako bi se izbjegle moguće nezgode.

NOVA GODINA

Doček na trgu samo u tri grada

TRLICA OpAsnA večeRnjA mAgLA Polovinu puta Pljevlja-Prijepolje razdvaja naselje Trlica, poznato po čestim udesima, posebno zimi, zbog magle koja se spušta u Pljevaljsku dolinu i poledice koja je zbog niskih temperatura prisutna tokom cijelog dana. “Odjednom oko vas sve postaje sivo. Bukvalno se prst pred okom ne vidi. Na Trlici ima velikih krivina na kojima je led prisutan pa se mora oprezno voziti. U večernjim časovima je najgore, magla je toliko gusta da se ne vidi auto iz suprotnog smjera, a prinuđeni smo da pratimo bijelu liniju i tako vozimo. Najgore je što, kad napada snijeg, ni bijela linija ne mo-

že vidi”, upozorava Pljevljak, Miloš Petrović.

sOKOLOvInA OdROnI I smeTOvI zbOg puKOTInA u sTIjenAmA Na regionalnom putu Mojkovac - Đurđevića Tara, na 24. kilometru između naselja Crne Pode i Dobrilovina, nalazi se mjesto Sokolovina, koje prema riječima vozača i lokalnog stanovništva predstavlja najopasniju dionicu na crnogorskim putevima. Soklovina je poznata po sniježnim smetovima zimi i čestim odronima koji najčešće nastaju zbog velikih pukotina u stijenama iznad puta. “Sokolovina je najcrnja tačka na crnogorskim putevima. To ne zna-

či da Sokolovinu prepuštimo slučaju. Zimi je Sokolovina često neprohodna, a u stijenama iznad magistrale postoji i vodopad zbog kojeg na asfalt padaju i smetovi snijega. Opasnost vreba i kad grmi, jer se stijene lome zbog jakih vibracija”, kazao je vlasnik kompleksa “Eko oaza”, adojica Đurišić.

KAnjOn pLATIje česTI OdROnI nA OšTRIm KRIvInAmA Mjesto Platije se nalazi na 32. kilometru magistralnog puta Podgorica – Kolašin i poznato je po čestim odronima, kao i mjestima na kojima se teško mimoilaze automobili i velika vozila. U kanjonu Platije nalazi se nekoliko tunela koje je potrebno rekonstruisati, a nedaleko od njih su na djelovi puta bez zaštitne ograde. “Prolazio sam nedavno Platijama, i ono je kako bi opisao “ruski rulet”. Asfalt nije loš, oštre krivine sa jedne strane litice, a sa druge padina od koje ti se želudac prevrne samo ako pogledaš na stranu. Što je najgore, vozači ili bar većina uopšte ne poštuje saobraćajne propise

MUP

Sudeći prema ugovorenim nastupima, najveselije za doček Nove 2013. biće u Budvi. Na gradskom trgu već u podne, u susret najluđoj noći, posjetioci će uživati uz zvuke orkestra “Gradske muzike Budve”, a za večernji program biće zadužena Andrijana Božović, koja će najaviti nastup pop zvijezde Zdravka Čolića. Sjutradan ispod zidina Starog grada u Budvi nastupiće hrvatska rok grupa “Parni valjak”. Što se tiče ostalih crnogorskih gradova, izvjesno je da će na trgu u Herceg

Novom biti organizovan doček i najavljeno je gostovanje muzičkih zvijezda. Nakon velike pauze, ove godine će i u Kotoru biti organizovan doček Nove godine na otvorenom. Program će biti organizovan na Trgu od oružja i Trgu Svetog Tripuna. U Podgorici, Nikšiću i Pljevljima, kao i prethodnih godina, nema organizovanog dočeka, već će građani birati da li će najluđu noć dočekati u kućnoj atmosferi ili u nekom od mnogobrojnih noćnih klubova. N.D.L.

Obustavljeno registrovanje vozila Ministarstvo unutrašnjih poslova od danas neće pružati usluge registracije vozila do daljnjeg. “Usljed poplave u PC Kruševac u Podgorici, gdje je smještena i Služba Ministarstva unutrašnjih poslova koja pruža usluge registracije vozila, obustavili smo dalje izdavanje dokumenata”, saopšteno je Ministarstva. O ponovnom početku rada Službe, navodi se u saopštenju, javnost će biti blagovremeno informisana.

Aktuelno 15

31.DECEMBAR 2012, 1. i 2. JANUAR 2013.

DEŽURSTVA

Kod ljekara u šest domova zdravlja

Dom zdravlja na Pobrežju Za vrijeme novogodišnjih praznika, 1. i 2. januara, izabrani doktori za odrasle Doma zdravlja Podgorica radiće od sedam do 21 sat u zdravstvenim stanicama Blok pet, Nova varoš kod OŠ “Savo Pejanović”, Stara varoš na Pobrežju, Konik, Tuzi i Zeta. “Izabrani doktori za djecu - pedijatri od sedam do 21 sat radiće u zdravstvenoj stanici Nova varoš, a od sedam do 14 časova u Tuzima i u Zeti”, saopštila je Služba za odnose sa javnošću Doma zdravlja Podgorica. Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku pet, kako je saopšteno, radiće svih dana prazni-

ka od sedam do 21 sat, kao i Centar za rendgen i ultrazvučnu dijagnostiku na Starom aerodromu. “Jedinica za patronažu radiće po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom novogodišnjih praznika nalozi primati u zdravstvenim objektima Blok pet i Konik od sedam do 15 sati, dok će se terapija, po nalogu izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana od sedam do 19 sati. Zdravstvena zaštita djece noću obavljaće se u prostoru Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, a pružaće je izabrani doktori za djecu Doma zdravlja Podgorica”, kaže se u saopštenju. J.V.Đ.

Struja neće nestajati za praznike Tokom predstojećih novogodišnjih i božićnih praznika u svim Elektrodistribucijama u Crnoj Gori biće organizovana cjelodnevna dežurstva, a kako je saopšteno iz Direkcije za odnose sa javnošću, do 9. januara nijesu predviđena planska isključenja električne energije. “Nova brojila neće biti ugrađivana do 14. januara. U slučaju vanrednih okolnosti biće angažovane dodatne ekipe, a eventualni prekid napajanja i kvar na distributivnoj mreži, za vrijeme praznika, građani mogu prijaviti na dežurne brojeve telefona”, navodi se u saopštenju i dodaje da će naplatni punktovi FC Snabdijevanja raditi 3, 4. i 8. januara, kada će u standardnom terminu od osam do 20 sati biti dostupan i besplatan info - broj 19 100. Navedeni režim rada, kako je saopšteno, važi za sve opštine.

AMSCG ne sarađuje sa medijima bez ugovora Koliko je dionica na koje vozači tokom zimskog perioda moraju dodatno da obrate pažnju, Dnevne novine nijesu mogle saznati jer nadležni iz Auto-moto saveza nijesu željeli da saopšte tu informaciju. Pravdajući se da im je ta-

kva unutrašnja politika i da komuniciraju samo sa medijima sa kojim imaju sklopljene ugovore, novinare DN uputili su na sajt, koji se ažurira svakodnevno, ali ne nudi prethodno date informacije, već samo objave od toga dana.

kao što je puna linija”, prokomentariso jedan vozač na forumu Cafe del Montenegro.

ograničenje brzine. Loši vremenski uslovi, često praćeni obilnim padavinama dodatno otežavaju vožnju.

BORETI KLIZAVA NIZBRDICA Nedaleko od Budve, nalazi se naselje Boreti, poznato po oštrim krivinama i provalijama koje su odnijele nekoliko života. Kao veliki problem, mještani tog mjesta navode i nizbrdicu pri spuštanju u Budvu iz pravca Cetinja, na kojoj vozači često ne poštuju saobraćajne propise i

GRADAC NEPREGLEDNE KRIVINE, ZATRPANA AUTA Tokom zimskog perioda i obilnih snježnih padavina, vozači moraju posebno da budu oprezni kada voze kroz mjesto Gradac, koje je 15 kilometara udaljeno od Šavnika prema Nikšiću. Naselje je poznato po “lakat” krivinama, pa se na poje-

POMOĆ

Bazar u svrhu humanosti Povodom novogodišnjih praznika Organizacija žena Herceg Novog organizovala je Bazar rukotvorina na Trgu Nikole Đurkovića. Riječ je o radovima koje su učesnice same izradile. Na štandovima su se mogle naći slike na platnu radnih formata, dekupažirane kutije, ramovi za slike, bokali, heklani i pleteni šalovi, garderoba, gipsane fi-

gure, bonsai drveće i mnogo interesantnih stvari. Bazar je izazvao pažnju Novljana koji po pristupačnim cijenama mogu kupiti maštovite novogodišnje i božićne poklone. Kako nas je informisala predsjednica Organizacije žena Ivanka Laković dio sredstava od prodaje biće uplaćen u humanitarne svrhe. S.M.

dinim dionicama teško mimoilaze vozila pogotovo zimi kada je, najčešće zbog velikog snijega, jedna traka puta zatvorena. “Bez dobrih zimskih guma i lanaca niko ne bi smio da krene tom dionicom. Šuma je i sa jedne i sa druge strane pa to dodatno otežava vozačima jer je velika nepreglednost. Led je na putu pa se ne smije ni pomisliti na bržu vožnju jer je to prosto nemoguće. Usovi su česti, pa se desi da automobil snijeg zatrpa”, rekao je jedan od mještana tog naselja.

KOTOR

Kolač za osmjeh Prodajom kolača za 50 socijalno ugroženih kotorskih porodica sakupljeno 2.500 eura Humanitarne akcije koje su realizovane tokom godine, u Kotoru su dobile završnicu akcijom posvećenoj djeci iz socijalno ugroženih porodica. Simboličnim nazivom “Kotor misli na tebe” organizacija NVO Šjore od mota uz podršku Šoping centra Kamelija, uspjeli su da okupe veliki broj Kotorana, koji su u duhu praznika bili raspoloženi i za humani gest. Brojni prolaznici koji su se zatekli ispred ulaza u Stari grad, za

vikend su mogli da kupe i probaju kolače koje su Kotoranke spremile. Tako se za 50 kotorskih porodica sakupilo 2.500 eura. Osim toga, supermarket Maxi exlusive za najmlađe je obezbijedio 150 paketića koji su podijeljeni ispred Kamelije. Akciju su uz građane Kotora podržale i pekare, picerije, hoteli, kao i brojna preduzeća, opšta bolnica i Osnovna škola “Njegoš”. M.Ne.

HMZCG

U Novu bez kiše Narednih dana meteorolozi očekuju stabilno vrijeme bez padavina, tako da svi koji žele da najluđu noć provedu na otvorenom ne bi trebalo da strahuju. “Tokom ponedjeljka i utorka pretežno sunčano, a naredna tri dana promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo vrijeme. Povremeno će duvati slab do umjeren sjeverni, a u utorak mjestimično umjeren

južni vjetar. Od ponedjeljka malo svježije vrijeme, ali u južnim, pa i centralnim predjelima i dalje relativno toplo za ovo doba godine. Na sjeveru u jutarnjim satima umjeren do jak mraz, a po kotlinama magla ili niska oblačnost, koje se ponegdje mogu zadržati i tokom većeg dijela dana”, navodi se u saopštenju Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore. N.D.L.

16 Aktuelno

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

Petarde povezuju kako bi se postigao efekat jače detonacije

TRADICIONALNO

Mračni ulazi zgrada za ilegalnu dostavu petardi

Crno tržište pirtotehničkih sredstava cvjeta uprkos komplikovanoj nabavci, upozorenjima ljekara i naporima policije da suzbije njihovu prodaju Nemanja Lacman

prkos stalnim upozorenjima ljekara da od petardi sumnjivog porijekla stradaju vid i sluh, da se nerijetko dešavaju povrede prstiju i opekotine drugih organa, te pokušajima policije da spriječi njihovu prodaju, ilegalno plasiranje na tržište tih pirotehničkih sredstava u Crnoj Gori cvjeta. Preprodavce ne može spriječiti ni to što je nabavka petardi komplikovan proces.

Ulična prodaja petardi, iako nelegalna, uveliko je počela. U glavnom gradu na više lokacija se ilegalno prodaju petarde, a najatraktivnije su one kod prodavaca oko Zelene i Male pijace, te na velikoj pijaci u Tuzima. Jedan od njih, koji petarde prodaje kod tržnog centra Mol of Montenegro, kaže da ima najpovoljnije cijene u gradu i da ima “najjače” petarde. “Najviše se kupuju zelene pirat petarde. Kutija košta tri eura, dok za 100 komada magnum petardi treba izdvojiti pet eura. Imam i “crnu udovicu” i “topovsku petardu”, i komad košta četiri eura. Mnogo su veće i baš jako pucaju”, kazao je prodavac koji je želio da ostane anoniman. Ipak, iako do pomenutih pirotehničkih sredstava nije lako doći, preprodavce to ne ometa, a nabavljaju ih oko mjesec dana prije praznika. Kupovina se ugovara najčešće putem interneta. “Jedan dio novca uplatim ranije na račun koji mi bude poslat porukom. Ostatak plaćam pri preuzimanju pirotehnike. Uz petarde uzimam i vatromete, rakete i pr-

skalice jer mi tako bude jeftinije. Primopredaja je uvijek kasno noću i to u nekom od ulaza u zgradu. Pogledam robu, platim i to je to”, objasnio je on. Iz Uprave policije nam je saopšteno da su službenici policije tokom racije “Petarda” zaplijenili oko 12.000 pirotehničkih sredstava. Protiv osoba kod kojih se nađu petarde podnose se krivične prijave i izriče im se kazna u iznosu od 200 eura. Sa druge strane, direktor Urgentnog centra dr Vladimir Dobričanin upozorio je roditelje da ne dozvoljavaju djeci da koriste pirotehnička sredstva jer su česte povrede i opekotine. “Prije dvije godine, otac i sin su primljeni u Urgentni centar zbog opekotina ruku i lica, te povrede grudnog koša koje su nastale jer su sami pokušali da prave petarde”, rekao je Dobričanin. Ove godine ljekari još nijesu imali slučaj opekotina i povreda uzrokovanim petardama, ali prema riječima Dobričanina sigurno će ih biti od 31. decembra do 15. januara.

Zarada dobra, a drugog posla nema Kao razlog zbog kojeg se nas sagovorinik odlučio na nelegalnu prodaju petardi navodi dobru zaradu i činjenicu da drugog posla nema. “Sve ovo je mač sa dvije oštrice. Čovjek mora da bude oprezan, jer komunalna i saobraćajna policija stalno kruže ovuda. Robu čuvam u automobilu, da me ne bi uhvatili. Zarada je solidna, ali policija je počela da zapljenjuje velike količine petardi, što znači da su baš pooštrili pravila”, kazao je jedan od preprodavaca u Tuzima.

KoliKo para, toliKo i detonacije Pirat male zelene 100 komada

1,5 eura

Pirat velike zelene 100 komada

3 eura

Magnum petarde 100 komada

5 eura

Burence petarda, komad

0,50 eura

Crna udovica jedan komad

4 eura

Topovska petarda jedan komad

4 eura

Vatrometi komad

1 - 10 eura

Rakete

1 - 5 eura

“Ukoliko se neko ozlijedi petardom, opečeno mjesto mora odmah staviti pod hladnu vodu. Gaza može da se stavi preko rane, ali mora odmah da se javi u najbližu zdrav-

stvenu ustanovu. Ako sadržaj petardi dođe u kontakt sa očima, odmah ih treba isprati vodom i pod hitno zatražiti ljekarsku pomoć”, naglasio je Dobričanin.

31.DECEMBAR 2012, 1. i 2. JANUAR 2013.

Aktuelno 17

IĆE I PIĆE

Umjereno u Novu

S obzirom da za vrijeme praznika dosta ljudi konzumira alkoholna pića, ne treba pretjerivati, poručuju ljekari

S obzirom na tradicionalno bogate trpeze u crnogorskim domaćinstvima za Novu godinu, a posebno Božić, ljekari građanima za praznike savjetuju umjerenost u jelu i piću, korišćenje taksi službe, nepreskakanje obroka, starim i hroničnim bolesnicima redovno uzimanje terapije, a roditeljima da djeci ne kupuju pirotehnička sredstva kako ne bi došlo do povređivanja. Tokom prazničnih dana građani konzumiraju velike količine hrane i pića, što dovodi do, kako je kazao za Dnevne novine dr Momčilo Bajagić iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, pojave gorušice, nadimanja u stomaku, skoka krvnog pritiska i glavobolje. “Da ne bismo imali te tegobe, poželjno bi bilo da ishrana bude umjerena, a hrana raznovrsna. Treba unositi dosta voća i povrća, koje je bogato antioksidantima, koji pomažu detoksikaciji organizma”, savjetovao je Bajagić. On dodaje da smanjenju gorušice i nadutosti u stomaku mogu pomoći čajevi, a veoma je prijatan čaj od nane.

Obroke ne treba preskakati, a prilikom kupovine namirnica, kako je kazao, mora se obratiti pažnja na rok trajanja.

“Jela u kojima ima majoneza, jaja i mliječnih poizvoda su kvarljiva ukoliko dugo stoje van frižidera, pa

treba i na to obratiti pažnju kako ne bi došlo do trovanja, koja nijesu rijetka tokom prazničnih dana”, istakao je Bajagić. S obzirom da za vrijeme praznika dosta ljudi konzumira alkoholna pića, u njima, kako je rekao, ne treba pretjerivati. “Kada se pije alkohol, ne preporučuje se njegovo miješanje ili kombinacija sa energetskim napicima, jer se štetno dejstvo alkohola na organizam povećava. Građani koji piju alkoholna pića ne smiju upravljati motornim vozi-

lom, jer mogu ugroziti i svoj i živote drugih učesnika u saobraćaju, pa bi najbolje bilo da uzmu taksi”, kazao je Bajagić. On ističe da hronični bolesnici moraju uzimati prepisanu terapiju. “Bolesnici koji imaju čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu treba da izbjegavaju začinjenu i ljutu hranu, kao i alkoholna pića. Masnu hranu treba da izbjegavaju osobe koje imaju visok krvni pritisak, dok masnu i hranu u kojoj ima jaja treba da izbjegavaju osobe koje imaji kamen u žučnoj kesi”, rekao je Bajagić. On je savjetovao dijabetičarima da izbjegavaju slatkiše, a osobama sa gihtom alkoholna pića. U zimskim mjeseci građani se slabo kreću, a tokom praznika se unosi povećana količina hrane koja može štetno uticati na organizam, zato se građanima preporučuje, kako je rekao doktor Bajagić, šetanje 30 minuta dnevno. J.V.Đ.

18 Aktuelno

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

ZLOČIN

Gurnula ga pod voz zato što je Indus Vožnja njujorškim metroom postala noćna mora NJUJORK - Jedna 31-godišnja žena uhapšena je u Njujorku i optužena za ubistvo kao zločin iz mržnje, pošto je jednog sugrađanina, porijeklom iz Indije, gurnula pod voz u metrou. Njujorška policija uhapsila je Eriku Menendez iz Bronksa, optuživši je da je zločin počinila iz mržnje prema muslimanima i Indusima, objavila je kancelarija tužioca u Kvinsu. “Gurnula sam muslimana pod voz, jer mrzim Induse i muslimane. Još od 2001. kada su srušili kule ‘Bliznakinje’, borim se protiv njih”, rekala je Menendezova policiji. Ukoliko bude osuđena, Menendezovoj prijeti kazna od 25 godina zatvora do doživotne robije, prenijele su agencije. Žrtva, 46-godišnji Sunando Sen, rođen je u Indiji, živio je u Kvinsu i u Njujorku je držao štampariju. Incident se dogodio u četvrtak uveče, na jednoj od stanica na liniji broj sedam u Kvinsu. Prema riječima svjedoka, Mendezova je, pričajući sama sa sobom dok je hodala platformom u metrou, iznenada gurnula Sena pod voz koji je nailazio. Žrtva joj je bila okrenuta leđima i nije je primijetila. Na snimku koji je zabilježila kamera za nadzor, vidi se i kako žena bježi sa lica mjesta. “Optužena je za ono što za svakog putnika podzemne željeznice predstavlja najgoru noćnu moru - da ga neko iznenada i okrutno gurne na putanju voza koji nailazi”, naveo je u saopštenju tužilac okruga Kvins

Ričard Braun. “Žrtva je očigledno bila okrenuta leđima i nije imala nikakvu šansu da se brani. Pored toga, izjave pune mržnje koje je optužena dala u vezi sa ovim slučajem, u civilizovanom društvu nikako ne mogu biti tolerisane”, dodao je Braun. Senova smrt podsjetila je na pogibiju 58-godišnjeg muškarca, koji je 3. decembra takođe gurnut na šine, tokom tuče s jednim krajnje rastrojenim čovjekom na stanici metroa na Menhetnu. Napadač je ka-

snije proglašen krivim za ubistvo. List “Njujork post” objavio je na naslovnoj strani fotografiju čovjeka na šinama samo nekoliko sekundi pošto ga je udario voz, koja je izazvala bijes u javnosti, između ostalog i zato jer žrtvi niko nije pomogao. Njujorški metro svakodnevno koristi nekoliko miliona ljudi, ali su incidenti ovog tipa rijetki. Prije događaja od 3. decembra, nešto slično desilo se 2010. godine, ali je žena koju je voz udario preživjela.

Tačerka izašla iz bolnice LONDON - Bivša premijerka Velike Britanije Margaret Tačer (87) izašla je iz bolnice poslije operacije bešike, javili su juče britanski mediji. Nekadašnja šefica Konzervativne stranke primljena je u bolnicu prošle nedjelje. Britanski javni servis Bi-Bi-Si i televizija Skaj njuz objavili su da je Tačer dobro i da je juče napustila bolnicu. Zdravstveno stanje prve žene - predsjednice Vlade Velike Britanije, pogoršalo se poslije niz manjih moždanih udara prije više od deset godina. Margaret Tačer bila je premijerka od 1979. do 1990. godine.

STIVEN KOEN:

Moguć novi hladni rat Propričao Američki profesor smatra da međusobne sankcije SAD i Rusije guraju dvije sile u novo razdoblje loših odnosa NJUJORK - Međusobne sankcije Rusije i SAD guraju te dvije zemlje u novi hladni rat, smatra američki profesor za ruske studije i istoriju Stiven Koen. Koen, koji je profesor na Univerzitetu u Njujorku, rekao je da je dugotrajna politika Vašingtona prema Moskvi odgovorna za sve prisutnije tenzije. On ističe da obnova ili “reset” u odnosima između Rusije i SAD više ne postoji, jer administracija američkog predsjednika Baraka Obame nikada nije istinski sarađivala sa Moskvom već je samo nastavljala sa istom 20-godišnjom politikom Vašingtona. “To je politika napredovanja NA-

TO ka granicama Rusije, gradnja protivraketne odbrane na tim granicama i miješanje u rusku unutrašnju politiku”, naglasio je Koen, a prenijela je ruska televizijska stanica Raša Tudej. Ruska Duma je krajem prošle sedmice usvojila takozvani “Zakon Dime Jakovljeva” koji, između ostalog, nalaže zabranu američkim građanima da usvajaju rusku siročad zbog lošeg tretmana i maltretiranja. Nacrt zakona izrađen je kao odgovor na nedavni zakon “Magnicki” o ljudskim pravima, usvojenom u SAD, a kojim se uvode sankcije protiv svih građana Rusije optuženim za kršenje ljudskih prava.

velški iako ga ne zna KARDIF - Englez Alun Morgan (81) probudio se nakon moždanog udara i tečno progovorio velški, iako je u Velsu proveo samo nekoliko mjeseci tokom evakuacije u Drugom svjetskom ratu. Morgan, koji je odrastao u Engleskoj, izgubio je sposobnost govora na bilo kom drugom jeziku sem na velškom, iako je tamo posljednji put bio prije 70 godina. On trenutno govori velški i ne može da se seti ni riječi na engleskom, nakon što mu je dijagnostifikovana afazija, oštećenje centra za govor.

Aktuelno 19

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

PATRIJARH IRINEJ:

Rado bih ugostio papu u 2013. U Nišu se naredne godine obilježava 17 vijekova od Milanskog edikta

OPROŠTAJ

Stradanje žene potreslo svijet Kremirana studentkinja, žrtva silovanja, indijska vlada razmatra uvođenje smrtne kazne za najteže napade

JU DELHI - U Indiji je juče na privatnoj ceremoniji kremirana mlada žena čije su silovanje i smrt izazvali velike proteste u Indiji i rijetku nacionalnu debatu o nasilju nad ženama. Njeno tijelo je juče prebačeno u Nju Delhi iz Singapura gdje je u bolnici od povreda umrla u subotu. U vazdušnoj luci u Nju Delhiju na tužnom dočeku bili su najviši predstavnici države i premijer Manmohan Sing.

Dvadeset trogodišnjica studentkinja, kojoj ime nije objavljeno, bila je brutalno pretučena i silovana sat vremena, a potom izbačena iz autobusa u Nju Delhiju 16. decembra. Nakon nekoliko operacija u Nju Delhiju na liječenje je 26. decembra prebačena u Singapur. Bolnica je u subotu objavila da su djevojci otkazali organi zbog teških povreda tijela i mozga. Napad je izazvao masovne demonstracije u Indiji koje su prerasle u nasilne sukobe policije i demonstranata. Većina silovanja i drugi seksualni zločini u Indiji ne prijavljuju se i rijetko su kažnjeni, ističu borci za ženska prava. Brutalnost napada u autobusu bila je okidač za masovne proteste i zahtjeve da se konačno nešto učini i promijeni praksa postupanja pre-

ma silovateljima, a indijske televizije opširno su pratile slučaj. Protiv šestorice osumnjičenih za silovanje podignuta je optužnica za ubistvo. Više hiljada ljudi je izašlo na ulice od 16. decembra u znak protesta protiv nivoa nasilja i veoma sporog sistema kaznenog pravosuđa. Vlada zbog oštrih kritika razmatra uvođenje smrtne kazne za najteže napade, a obećala je da će ubrzati pravosudni sistem. Dok hiljadeosoba žali za 23-godišnjom studentkinjom medicine, policija u indijskoj saveznoj državi Zapadni Bengal istražuju još jedno višestruko silovanje. U posljednjem slučaju, porodica žene je rekla da je šest muškaraca napalo nju i njenog supruga dok su se vraćali kući nakon posla, javio je AP.

AVIONSKA NESREĆA U MOSKVI

Odvukli su ženu na obližnju farmu nakon što su nasuli kiselinu u grlo njenog supruga. Žena je pronađena mrtva s višestrukim teškim povredama, saopštila je policija, dodavši da očekuju rezultate obdukcije, prenio je AP. Optužnica nije podignuta. Policijski službenik Sugata Sern rekao je da su četvorica muškaraca na ispitivanju zbog povezanosti sa slučajem. Stavovi Indijaca prema silovanju su tako duboko ukorijenjeni da čak političari često predlažu ženama da ne izlaze noću ni da nose odjeću koju muškarci mogu smatrati provokativnom. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-mun izrazio je “duboko žaljenje” zbog smrti djevojke i “u potpunosti osuđuje ovaj brutalni zločin”. “Nasilje protiv žena ne smije nikada biti prihvaćeno, nikada opravdavano i nikada tolerisano. Svaka žena i djevojka ima pravo biti poštovana, cijenjena i zaštićena”, rekao je Ban u jučerašnjem saopštenju. Ban zahtijeva od indijske vlade da preduzme korake potrebne za sprečavanje takvih zločina i da dovede počinitelje pred lice pravde.

Preminula i peta žrtva MOSKVA - U moskovskoj klinici juče je preminula i peta žrtva avionske nesreće koja se u subotu dogodila na aerodromu Vnukovo u Moskvi, javile su ruske novinske agencije. Ministarstvo zdravlja Rusije saopštilo je da je, uprkos naporima ljekara Sedme gradske klinike, preminula 25-godišnja stjuardesa Tatjana Penkina, koja je od nesreće u subotu bila u nesvjesnom stanju. Vijest o smrti stjuardese javila je i kompanija “Crvena krila” (Red Wings), čiji je avion “tupoljev-204” u subotu skliznuo s piste i zapalio se, prenjela je agencija RIA Novosti, dodajući da još troje povrijeđenih ostaje u bolnici.

Agencija Itar-Tass prenjela je izjavu predstavnika Istražnog komiteta Rusije Vladimira Markina, koji je rekao da su identifikovani svi poginuli u toj nereći. “Istražioci su uzeli uzorak goriva, kao i snimke razgovora članova posade i radnika dispečerskih službi aerodroma”, rekao je Markin. U avionu “tupoljev-204”, koji može da primi 240 putnika, prilikom nesreće nije bilo putnika već samo osam članova posade. Avion je na moskovski aerodrom doletio iz Češke. Istraga o nesreći je i dalje u toku, a prema posljednjim informacijama, jedan član istražnog tima izjavio je da je kvar na kočnicama mogući uzrok.

BEOGRAD - Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej ocijenio je da bi posjeta pape Benedikta XVI Srbiji povodom obilježavanja godišnjice Milanskog edikta 2013. godine mogao da doprinese dijalogu dviju crkava i istakao je da bi on lično volio da papa dođe, ali da njegovo mišljenje ne dijele svi u Srbiji, izvijestio je juče Radio Beograd. Partrijarh Irinej je u izjavi Radio Beogradu, komentarišući polemike u srpskoj javnosti bi li papa Benedikt XVI trebalo da dođe u Srbiju na proslavu 17 vijekova Milanskog edikta u Nišu, rekao kako on misli da bi ta posjeta bila korisna i da ne bi škodila. Patrijarh Irinej je u jednom intervjuu u oktobru rekao kako je obilježavanje godišnjice Milanskog edikta 2013. godine u Nišu, rodnom gradu rimskog cara Konstantina, istorijski događaj, primjeren susretu svih crkvenih ve-

likodostojnika, istaknuvši da je to njegovo mišljenje “s kojim se možda čak i većina u SPC danas slaže”.

OLIVER STOUN:

Amerika je ª Orvelovska državaº NJUJORK - Američki režiser Oliver Stoun i istoričar Pjer Kužnjik izjavili su da Amerikanci danas žive u “Orvelovskoj državi”. Stoun i Kužnjik smatraju da je američki predsjednik Barak Obama “vuk u jagnjećoj koži” i da su mu birači dosta oprostili zbog “košma-

ra preživljenog tokom administracije njegovog prethodnika na toj funkciji Džordža Buša.” “Obama je sve promjene koje je unio samo šifrovao. To je Orvelovska država. Možda na površini nema ugnjetavanja, ali nemate se gdje skloniti jer jedan dio vas uvijek završi u nekoj bazi podataka”, naglasio je Stoun, a prenijela ruska televizijska stanica Raša Tudej. Kužnjik je istakao da Amerikanci sada žive u “akvarijumu u kojem vlada presretne 1,7 milijardi privatnih dokumenata dnevno, kako elektronske pošte, telefonskih poziva, tako i drugih oblika komunikacije”. Reditelj i istoričar zajednički su autori televizijske serije i knjige pod nazivom “Neispričana istorija SAD”.

ISPRATILI GA PRIJE VAKTA

ª Špiglº greškom sahranio Buša BERLIN - Ugledni njemački nedeljnik “Špigl” greškom je juče objavio nekrolog bivšem američkom predsjedniku Džordžu H.V. Bušu. Do toga je došlo samo nekoliko sati nakon što je portparol porodice rekao da se on oporavlja od bolesti. Buš (88) je smješten u bolnicu u Hjustonu 23. novembra zbog bronhitisa, a zatim je prebačen na odjeljenje intenzivne nege 23. decembra, pošto je dobio temperaturu. U subotu je portparol Džim Mekgrat rekao da je Buš stariji pušten sa intenzivne njege i da mu se stanje popravilo. Međutim, na Internet stranici “Špigla” pojavio se juče nedovršen nekrolog Bušu i za samo nekoliko minuta izazvao podsmijeh korisnika, nakon čega je uklonjen, prenio je AP. U nekrologu, dopisnik magazina u Njujorku opisuje Buša kao “bezbojnog političara čiji je imidž bolji jedino u poređenju sa kasnijim mandatom njegovog sina

Džordža V. Buša”. “Sve redakcije pripremaju nekrologe za odabrane ličnosti. Činjenica da je to što je objavljen nekrolog za Džordža Buša starijeg bila je tehnička greška. Izvinjavamo se!”, saopštio je njemački magazin na svom Tviter nalogu.

20 Aktuelno

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

Aktuelno 21

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

ZANIMLJIVOSTI

Stvari koje nijesmo znali u 2012.

Zanimljive i neočekivane činjenice svakodnevno pronalazimo čitajući novine ili portale. Predstavljamo vam neke od najinteresantnijih fakata koje do sada vjerovatno nijeste znali, a koji su tokom protekle godine dobili svoj prostor u svjetskoj štampi ● Ptice konzumiraju alkohol

● Postoje otrovni pacovi.

● Aristotel je smatrao da je on po-

● Pjesma vrabaca je u stvari raz-

sljednji čovjek koji je znao sve što se u njegovo vrijeme znalo.

mjena uvreda među tim pticama.

● “Gdin. Muškarac”, odnosno nje-

● Ženske suze smanjuju seksual-

gov autor Rodžer Hargrivs je treći najprodavaniji pisac u posljednjih 20 godina, odmah iza Dž.K. Rouling i Dena Brauna.

nu želju kod muškaraca.

● “Ne pitaj”, čuvenu uzrečicu pred-

sjednika Kenedija, inspirisao je direktor njegove osnovne škole.

● Prosječni Britanac preživi 726 mamurluka za života.

● Princeza Dajana imala je dva ti-

● Udaja povećava rizik od gojenja.

pa vjenčanice, u slučaju da njen prvi izbor bude otkriven prije vjenčanja.

● Atmosfera je procijenjena na 4,3 kvadriliona funti (kvadrilion= 10 na 24 stepen).

● Haskiji i drugi polarni psi mogu

da namirišu da li je led na koji staju tanak.

Rezervna vjenčanica za svaki slučaj: Vjenčanje Lejdi Di

● Pisac Dž.D. Selindžer je bio fan tenisera Tima Henmana.

● Prosječni zagrljaj traje tri sekunde.

● Elton Džon nema mobilni telefon.

● Nevjeste kod Inka morale su

da dobro da ljušte krompir kako bi dokazale da će biti dobre supruge.

● Otkupnina koja je 1192. godine pla-

ćena da se oslobodi kralj Ričard Lavlje Srce ekvivalentna je vrijednosti današnje dvije milijarde funti (2,45 milijarde eura).

fona” na prostoru preko 6.000 km.

● Psi posmatraju kako se ljudi op-

hode jedni prema drugima i u zavisnosti od toga odlučuju kome će se “obratiti” za hranu.

● Psovanje ublažava bol. ● Rijetka verzija pjesme “God save

the Queen”, pank legendi Seks Pistolsa, najvredniji je muzički snimak u istoriji.

● Francuski policajci dok su na

● Njujorški taksiji su nekad bili cr-

vene i zelene boje, ali su 1907. godine ofarbani u žuto radi bolje uočljivosti.

● Trening pasa koji idu u misije sa američkim “Fokama” košta 60.000 dolara.

trčali konji koji su imali šare poput leoparda.

● Džimi Sevil, pokojni Bi-Bi-Si-jev

voditelj za kog se ove godine ispostavilo da je bio seksualni manijak i da je zlostavljao djecu, 11 puta zaredom je slavio Novu godinu u društvu bivše britanske premijerke Margaret Tačer.

● Tiervil, selo u Normandiji, nije izgubio ni jednog žitelja u posljednjih pet velikih ratova u kojima je učestvovala Francuska.

● U Avganistanu je broj 39 simbol

ilegalna u Americi.

● “Dong ksuan” u Kini znači smrznuti bijeli luk, dok u Tajvanu ove riječi znače pobjedu na izborima.

ni praznik na karipskom ostrvu Monserat, koja je britanska prekomorska teritorija.

● Polovina Britanaca je njemač-

● Prvi video na Jutjubu zvao se “Ja

● Prvi kružni tok u Americi na-

ke krvi.

u zološkom vrtu”.

● Grbavi kitovi igraju “gluvih tele-

ste ikada koristili da se ulogujete na tu društvenu mrežu, kao i ko ih je koristio prije vas.

● Evropom su prije 25.000 godina

● Prodaja kamenja sa Mjeseca je

osmogodišnje dijete u rješavanju problema.

● Dan Svetog Patrika je nacional-

su na nekim putevima.

● Fejsbuk pamti sve uređaje koje

nji, a pande najveći zalogaj kod medvjeda.

● Šimpanze mogu da nadmaše

građeni u narednih šest godina nalaze se u Kini.

● Sigurnosni pojasevi zabranjeni

tri opcije za polno oprjedeljenje.

● Polarni medvedi imaju najma-

či kada su potrage za leševima u pitanju.

● Oko 40% nebodera koji će biti iz-

vi u Indiji.

● Australijanci u pasošima imaju

ji ima sopstveni parfem “Eau de Barton”, koji, između ostalog, sadrži aromu fudbalske kopačke i turšije.

● Lešinari su bolji nego psi traga-

● Pilići osjećaju empatiju.

● Svaki šesti stanovnik planete ži-

● Zijevanje “hladi” mozak.

● Grad Barton u Velikoj Britani-

ju od kardiovaskularnih bolesti.

im je puna bešika.

ječi, a još 40.000 ima u “rezervi”.

ca sa dubokim glasom.

● Alis Kuper drži kurs Biblije.

● Religiozni ljudi rjeđe obolijeva-

● Ljudi donose bolje odluke kada

● Prosječna osoba koristi 20.000 ri-

● Žena će prije zapamtiti muškar-

tog Valentina veći od prosječnog.

pravljen je 1990. u Nevadi.

Kralj za koga je plaćen otkup 2,5 milijardi eura: Ričard Lavlje Srce dužnosti smiju da popiju 2,5 decilitra vina ili jedno malo pivo.

● Savršeno drijemanje traje 26 minuta.

● Kalifornija je napravila pravnu definiciju hot-doga.

● Krave imaju najbolje prijatelje. ● Kompanija Epl ima više keša nego američka vlada.

● Uganda ima najkraću nacionalnu himnu na svijetu.

● FOTO priča

Premijerka i pedofil zajedno slavili nove godine: Tačer i Sevil

● Kabul ima samo nekoliko ulica sa imenima i nema poštanskih brojeva.

● Prva knjiga u elektronskom for-

matu bila je američka Deklaracija o nezavisnosti i napisana je tokom 70-ih godina.

● Svaki šesti mobilni telefon u Britaniji je kontaminiran izmetom.

● Pirane laju. ● Tokom Noći vještica broj poro-

đaja je manji, dok je na Dan Sve-

za makroa.

● Jedina škola seksa u svijetu nalazi se u Austriji. Ose prepoznaju lica jedna drugoj.

● U Tajpej Sitiju u Tajvanu dobi-

jate na poklon loto tiket ukoliko očistite za svojim psom kad obavi nuždu na ulici.

● Ukus alkohola je intenzivniji i

slađi ukoliko je muzika glasna dok ga ispijate.

● Ribe mogu da hodaju.

NAUKA

Najbizarnija naučna dostignuća godine za nama

Trka Djeda Mrazeva i Baba Mrazica BEOGRAD - Oko 2.000 Djeda Mrazeva i Baba Mrazica trčalo je juče u centru Beograda na humanitarnoj trci “Djeda Mrazevi daruju život”. U trci su učestvovali Djeda Mrazevi iz cijele Srbije i nekoliko evropskih zemalja, koji su prikupili pomoć za Prihvatilište za stara lica, a građani su dobrovoljno davali krv u vozilu Instituta za transfuziju krvi. Djeda Mrazevi i Baba Mrazice koji

su se prijavili na trku zagrijevali su se uz trubače. Prijavilo se preko dvije hiljade trakmičara svih uzrasta, a oni koji su došli među prvima dobili su odijela. Start, kao i cilj, bili su kod Terazijske česme. Najbrži Djeda Mraz je Nikola Bursać iz Užica, a najbrža Baba Mrazica Milana Obradović iz Beograda. “Osjećam se fenomenalno, bile su jake rivalke,” rekla je Milana Obradović, pobjednica.

Psiholozi koji su otkrili da se naginjanjem ulijevo Ajfelov toranj čini manjim, naučnik koji je pronašao moždanu aktivnost kod mrtvog lososa i izumitelji sprave za ućutkavanje dosadnih ljudi, neki su od dobitnika Ig Nobel nagrada dodijeljenih za najbizarnija i najzabavnija naučna otkrića. Nagrade svake godine dodjeljuju “Anali nevjerovatnih istraživanja” kao zabavnu verziju Nobelovih nagrada, a uručuju ih pravi Nobelovci na svečanosti na Univerzitetu Harvard. Među dobitnicima Ig Nobelove nagrade za 2012. su i američki istraživači koji su ustanovili da šimpanze mogu da prepoznaju druge šimpanze na osnovu fotografija njiho-

vih zadnjica, kao i švedski naučnik koji je otkrio da pojedinim stanovnicima švedskog grada Anderslov kosa postaje zelena zato što žive u kućama u kojima su vodovodne cijevi od bakra. Naime, bakar u kombinaciji sa toplom vodom farba kosu u zeleno. Mark Ejbrahams, urednik Anala i osnivač Ig Nobela, koji je proglasio ovogodišnje pobjednike, kazao je da su njegovi favoriti dobitnici priznanja za akustiku, Japanci Kazutaka Kurihara i Kođi Cukada koji su razvili “Prekidač govora” (SpeechJammer), uređaj koji prekida govor dosadnjakovića i koji, po riječima njegovih izumitelja, “ima na hiljade potencijalnih kupaca”.

22 Sport

31.DECEMBAR 2012, 1. i 2. JANUAR 2013.

ŽARKO MARKOVIĆ

Poslije svega sebe ne vidim više tu

Desni bek neprijatno iznenađen odlukom selektora da ga precrta sa spiska za SP u Španiji odlučio da više ne igra za reprezentaciju

DA LI STE ZNALI...

Da je Tina Maze sa osvojenih 1059 bodova u osvoj sezoni Svjetskog Kupa ušla u istoriju kao prva skijašica koja je osvojila 1000 poena prije Nove Godine.

Odluka koju je prije dva dana donio selektor rukometne reprezentacije Crne Gore Zoran Kastratović da sa spiska putnika na SP u Španiji precrta Žarka Markovića ne samo da je šokirala rukometnu javnost, već je i iznenadila desnog beka Gepingena, koji je ostao zatečen. On je juče stigao u našu zemlju, a zatim u javnost iznio kako stvari stoje iz njegovog ugla. “Ne bih želio da unosim negativnu energiju i da narušavam atmosferu u reprezentaciji, a posebno ne da se prepucavam sa nekim preko novina, međutim zbog sebe i javnosti moram da kažem sljedeće. Propustio sam posljednje kolo Bundeslige koje je moj tim igrao sa Lemgom zbog povrede leđa, tako da zbog pregleda, terapija i privatnih razloga nijesam bio u mogućnosti da se priključim reprezentaciji prije 30. decembra”, kazao je Marković, a zatim nastavio priču vezanu za iznenađujuću poruku koju je dobio od selektora. “Obavijestio sam selektora Zorana Kastratovića o svemu tome, a od njega sam dobio samo poruku u kojoj je pisalo “vidimo se u aprilu”. Do sada sam sa selektorom Kastratovićem imao fenomenalan odnos i odlično smo sarađivali. Samo mi je žao što nije imao razumijevanja za mene, kao što je uvijek imao za sve druge igrače”. Marković se slaže da je uspjeh

Kada sam obavijestio selektora da zbog povrede leđa, pregleda, terapija i privatnih obaveza ne mogu doći prije 30. decembra, on mi je samo poslao poruku u kojoj se pisalo “vidimo se u aprilu”. reprezentacije najvažniji, ali.. “Mislim da je uspjeh reprezentacije na prvom mjestu, svi imamo zajednički cilj, ali se na ovaj način ne postupa prema jednom reprezentativcu države. Sigurno da poslije svega ovoga sebe ne vidim

više tu, a momcima iskreno želim puno sreće i uspjeha na Svjetskom prvenstvu u Španiji”, poručio je Marković koji je u Španiji trebao da bude jedan od glavnih aduta našeg nacionalnog tima. M.P.

VETERANI

Kaluđerović je naš predstavnik U prijestonici, talasi uznemirenja oko borbe za spasenje najstarijeg fudbalskog kluba u Crnoj Gori se ne smiruju. Veterani Lovćena održali su sastanak na kojem su dali do znanja radnoj grupi na čelu sa gradonačelnikom Cetinja Aleksandrom Bogdanovićem da im neće dozvoliti da oni izaberu čovjeka koji će biti predstavnik nekadašnjih fudbalera Cetinjana. “Mi smo ti koji smo pokrenuli inicijativu, probudili prijestonicu i gradonačelnika Aleksandra Bogdanovića kako bi se Lovćen spasio. Uprkos tome što je Opština grada, odnosno radna grupa izabrala našeg predstavnika Čeda Miloševića, mi su izglasali da to bude Dragan Kale Kaluđerović, kojeg radna grupa ne želi pod izgovorom da je on u konfliktu interesa”, stoji u kratkom saopštenju veterana. Njih 64 člana su izabrali Kaluđerovića i po svaku cijenu neće dozvoliti Opštini da im kroji sudbinu. Pomjeranja na bolje nema, o sudbini tima iz prijestonice se još ništa ni ne može nagađati ostaje da se vidi kako će se stvari odvijati u postprazničnim danima, kada bi slika o životu FK Lovćen trebalo da bude mnogo jasnija. A.P.

Sport 23

31.DECEMBAR 2012, 1. i 2. JANUAR 2013.

● FOTO GODINE

NOVOGODIŠNJI SPORTSKI EKRAN 12:00 13:30 15:30 19:55 21:00 21:45 23:55

Otvaranje Olimpijskih igara u Londonu Čekali smo četiri godine, živjeli na uspomenama iz Pekinga, a onda smo dočekali novi spektakl kako to i dolikuje najvećem planetarnom sportskom događaju Olimpijske igre u Londonu stopirale su svijet na petnaestak dana. Fenomenalna ceremonija otvaranja, vrhunske sportske predstave, nezaboravni trenuci, rekordi, junaci i tragičari - sve ono što čini ovaj događaj najvećim. I naravno prva NAŠA, CRNOGORSKA medalja. Srebro rukometašica ostaće da se pamti. Za sva vremena.

10:45 13:30 13:45 13:45 16:00 16:00 16:00 16:00 17:30 17:45 18:30 19:00 19:15 19:55 23:00 23:55 10:45 13:30 13:45 16:05 19:55 20:45 20:45 21:00 23:55

PONEDJELJAK - 31. DECEMBAR Hokej Ski skokovi ATP Doha Sport Indijana - Memfis, košarka Kejdž Voriors, borbe VTA Oukland UTORAK - 1. JANUAR SAD - Francuska, tenis ATP Doha Ski skokovi VBA - Fulam, fudbal Kros kantri, skijanje Mančester S. - Stouk, fudbal Vest Hem - Norič, fudbal Vigan - Mančester J, fudbal KAC - Olimpija, hokej Alpsko skijanje Sautempton - Arsenal, fudbal Džordžija - Nebraska, koledž NFL ATP Doha Sport Viskonsin - Stanford, koledž NFL VTA Oukland SRIJEDA - 2. JANUAR Srbija - Australija, tenis ATP Doha Anan A. - G. Rendžers, fudbal Ros Kaunti - Invernes, fudbal Sport Čelzi - KPR, fudbal Liverpul - Sanderlend, fudbal Njukasl - Everton, fudbal VTA Ouklend

Eurosport 2 Eurosport Eurosport RTCG1 SportKlub SportKlub+ SportKlub SportKlub+ Eurosport 2 Eurosport SportKlub Eurosport SportKlub SportKlub+ SK Prime SK Prime Eurosport SportKlub Arenasport 2 Eurosport RTCG1 Arenasport 2 SportKlub SportKlub Eurosport Eurosport 2 SportKlub+ RTCG1 SportKlub SportKlub+ SK Prime SportKlub

NOVOGODIŠNJA TURNEJA

Nebeski skok Jakobsena za pobjedu u Obersdorfu

Na startu takmičenju četiri skakonice sjajni Norvežanin završio ispred austrijske legende i branioca titule Gregora Šlirencauera Norveški skakač Anders Jakobsen otvorio je Turneju četiri skakonice trijumfom u Obersdorfu, gdje je u posljednjem skoku dana prestigao branioca titule, Austrijanca Gregora Šlirencauera. Do sedme pobjede u karijeri, a druge u Obersdorfu, gde je bio najbolji i 2010. nakon čega više nije uspijevao da zabilježi trijumf u nadmetanju za Svjetski kup, Jakobsen je stigao skokovima od 138 i 139 metara, koji su mu donijeli 308,6 bodova. “Priželjkivao sam dobar rezultat, djelovalo mi je da će biti tako posle odrađenih treninga, a na kraju je baš tako i ispalo. Uživao sam ovdje, pred predivnom publikom i takmičenju održanom u sjajnoj atmosferi”, rekao je pobjednik nadmetanja u Obersdorfu. Šlirencauer (134,5 i 138,5 metara) je nastup završio sa 297 bodova, a trećeplasirani Njemac Severin Frojnd (138,5 i 135,5 metara) sa 290,8 bodova. Iza njih su se plasirali Rus Dmitrij Vasiljev (137,5 i 138,5 za 282,6

MISLILI DA JE TERORISTA

Bruka za SAD: Farah priveden

bodova), Norvežanin Tom Hilde (135,5 i 138,5 za 281,3 bodova), Švajcarac Simon Aman (133,5 i 139 za 280,3)... Naredna skakaonica na novogo-

dišnjoj Turneji je u Garmiš-Partenkirhenu, gdje dvodnevno takmičenje najboljih ski-skakača počinje 31. decembra ove, a završava se 1. januara 2013. godine. U.R.

Britanac Mo Farah, atletičar i dvostruki olimpijski šampion doživio je neprijatnost po slijetanju u SAD, pošto su ga tamošnji carinici priveli kada je pokušao da uđe u zemlju, samo jer su vidjeli da je rođen u Somaliji. Heroj Velike Britanije otkrio je da su kontrolori u Americi sumnjali da je terorista, zbog čega im je pokazivao svoje olimpijske medalje kako bi ih rezuvjerio. “Ne mogu da vjerujem, čak sam i odličja pokazivao, ali ih to nije zanimalo. Kada sam dobijao boravišnu vizu, mislio sam da neće biti problema”, rekao je Farah, jedan od junaka OI u Londonu, gdje je osvojio zlatne medalje u trkama na 5.000 i 10.000 metara. U.R.

DRUŽENJE ZA KRAJ 2012.

Trenerke na dar Period lijepog druženja, igranja fudbala i treniranja klinci i klinceze FK “Olimp” zaključili su na originalan način - učenici nekadašnjih fudbalera Zlatka Kostića i Nenada Vukčevića, prigodnim koktelom organizovanim na terenu sa vještačkom travom kod OŠ Sutjeska, ispratili su staru i ušli u Novu godinu. Oko 70-tak članova jednog od najmlađih podgoričkih klubova na kraju druženja darivani su i novogodišnji pokloni - plavim trener-

kama sa amblemom kluba. “Želim svima da čestitam nastupajuće novogodišnje i božićne prazinke i poželim ispred svega puno sreće i zdravlja. Našim mališanima odlučili smo da poklonimo trenerke, koje je obezbijedila Lutrija Crne Gore, kao i opremu za normalno funkcionisanje. To ne bismo mogli da uradimo bez naših prijatelja iz Derbi stara, Grafomatexa, Adriatik grupe i “Auto Babović”, obratio se okupljenima trener Zlatko Kostić.

Foto: Mirko Savović

U fudbalskom klubu Olimp ispratili Staru i proslavili dolazak Nove godine

24 Sport

31.DECEMBAR 2012, 1. i 2. JANUAR 2013.

PREMIJER LIGA

Godina se budi uz fudbal Prvog dana 2013. Englezi će slaviti fudbal - na redu je 21. runda Kosta Bošković

ok se naša planeta bude polako budila iz novogodišnjeg mamurluka, Englezi će već užurbano hitati ka svojim “hramovima”, ka stadionima, da zajedno sa svojim timom proslave ono što je na Ostrvu svetinja - fudbal. Premijer liga će prvog dana 2013. ispričati svoju 21. priču za ovu sezonu, a lopta će se u novoj godini prvo (od 13.45) zakotrljati u Birmingemu, gdje Vest Bromvič Albion dočekuje rivala iz Londona, ekipu Fulama. Međutim, to neće biti sve što su sa Ostrva spremili za početak novog ljeta...

Iako ni ovog puta nema klasičnog derbija, jasno je da će biti više nego dobrog fudbala - uostalom praznični dani za nama su to najbolje pokazali. Mečevi Njukasla sa Mančester junajtedom i Arsenalom još dugo će se prepričavati... ● LATIKSI NE KVARE PRAZNI KE ĐAVOLIMA Perfektne praznike, u kojima je Mančester junajted “sredio” Njukasl i Vest Brom, đavoli žele da “zaokruže” trijumfom kod komšija u Viganu, a onda da se na miru okrenu prvoj rundi FA kupa koja je na programu za vikend. “Nadam se da će nam se vratiti Fil Džons i Rafael - protiv VBA smo odmarali Havijera Ernandeza, Rajana Gigsa i Pola Skolsa. Mislim da ćemo imati dovoljno svježih igrača za taj susret, jer je Vigan izuzetno ozbiljna i teška ekipa”, jasan je menadžer “đavola” ser Aleks Ferguson. ● GRAĐANI ILI FAJTERI IZ STOUKA? Žestok duel očekuje se baš i u

Mančesteru, i to njegovom istočnom dijelu, gdje šampion Siti, koji za liderom Premijer lige Junajtedom kasni sedam bodova, dočekuje “fajtere” iz Stouka. Jasno je - biće to još jedan težak meč za Manćove “građane”. “Protiv Noriča (3:4) za vikend smo pokazali zašto smo konkurenti u borbi za titulu.Na nama je da se ne obaziremo na tabelu, već da radimo kako bismo ostvarili što više pobjeda, kako bismo srušili Stouk... A onda u februaru možemo da bacimo pogled na poredak u prvenstvu”, razmišljanje je šefa Mančester sitija Roberta Manćinija. ● TEO NA JUGU KOD

“SVOJIH”

Na krilima super pobjede i razbijanja Njukasla (7:3), Arsenal putuje na južnu obalu Engleske, gdje ga čeka ponos Hempšira, tim Sautemptona. Menadžer Arsen Venger u najavi meča sa “svecima” pohvalio je svog najboljeg igrača protiv “svraka”, momka

RASPORE

Utorak 13.45 VBA 16.00 Man Fulam . 16.00 Svo siti - Stouk nsi 16.00 Tote - Aston Vila n 16.00 Vest hem - Reding Hem - Nori 16.00 Vig č an - Man. Ju 18.30 Sau tempton - n. Arsenal Srijeda 20.45 Čelz i 20.45 Live - KPR rp 21.00 Nju ul - Sanderlend kasl - Evert on

ª Otpisaniº Lampard ukrao pobjedu karamelicama Engleski mediji su ga već iselili iz Čelzija, a veliki gospodin je pokazao klasu - plavci su na Gudisonu od samog starta upali u zamku, ali je Frenk Lampard sa dva gola donio timu Rafe Beniteza četvrti uzastopni trijumf i samo četiri boda od Mančester sitija uz meč manje. Na semaforu je otkucavao 1. minut, a rezultat je već bio 1:0 u korist domaćina - Stiven Pienar je odlično reagovao na “otpadak” nakon udarca Aničebea i doveo “karamelice” u vođstvo. Četa Rafe Beniteza se nije uzrujala - Lampard je u 42. odličnim udarcem glavom iskoristio cenatršut Brazilca Ramireša, da bi u 72. kompletirao preokret u gradu Bitlsa. U.R. koji je upravo u mlađim kategorijama nastupao za Sautempton, Tea Volkota - za kojeg se nada da će ubrzo potpisati novi ugovor sa

“tobdžijama”. “Njegov treći gol protiv Njukasla bio je u stilu Tijerija Anrija”, istakao je Venger. “On je sjajan u završ-

nici i vrlo je inteligentan. Kako vrijeme bude odmicalo, biće samo bolji, a znam i da će biti dodatno motivisan protiv Sautemptona”.

Sport 25

31.DECEMBAR 2012, 1. i 2. JANUAR 2013.

Snajder ide na Ostrvo, ali u Liverpul

NBA

Pekmen progutao sunce

Vesli Snajder, sjajni vezista iz Holandije sigurno napušta Inter, ali ne ide u Totenhem kako se pričalo posljednjih mjesec dana! Prema pisanju italijanske “Gazete delo Sport” Snajder je trenutno najbliži prelasku u Liverpul. “Redsi” su spremni da ponude 10 miliona eura Holanđaninu koji za Inter ne igra već tri mjeseca, jer nije pristao na smanjenje plate po novom ugovoru.

Zaneti: Biću trener Intera Čovjek koji je primjer kako za djecu koja počinju da guraju loptu, tako i za profesionalne fudbalere, nakon svoje sjajne karijere ne razmišlja da odmara, sjedi u fotelju i troši zasluženo zarađeni novac. Iskusni igrač Intera Havijer Zaneti odlučio je da kada “okači kopačke o klin”, što se očekuje na kraju sezone, latiće se trenerskog posla. “Klub mi je mnogo dao. Moj život i porodica su u Italiji i kada jednog dana budem prestao da igram fudbal, biću trener u Interu. Bio sam dobar timu svih ovih godina, to ću i da nastavim samo u novoj ulozi”, rekao je 39-godišnji Zaneti koji je među “neroazure” stigao 1995. godine i od tada nastupao 587 puta. U.R.

ENGLESKI MEDIJI

Nasljednik Fergija je Pep Gvardiola

Španski stručnjak nakon odlaska Fergusona u penziju preuzima Mančester junajted Pep Gvardiola ide u Mančester, ali koji? Kolege sa Ostrva plasirali su priču koja je uzdrmala fudbalsku javnost u cijeloj Engleskoj. Sportski direktor “građana” Ćiki Begiristijan lično se obratio nekadašnjem kolegi oko preuzimanja kluba sa Itihada, međutim Gvardiola ima druge planove. Prema pisanju “Daily star sunday”-a, bivši kormilar Barselone strpljivo čeka klupu Mančester junajteda na koju bi trebao da sjedne kada legendarni ser Aleks Ferguson ode u penziju, što bi trebalo da se desi na kraju ove takmi-

čarske godine. Navodno, Španac i Škot su se nekoliko puta sastali u Londonu, a najviše su pričali o tome ko će u bliskoj budućnosti biti predvodnik “crvenih đavola”. Ukoliko se desi da Ferguson produži “trenerski život” na još godinu, Gvardiola će takođe pauzirati i neće se mnogo obazirati na ponude drugih klubova, kojih će po svemu sudeći i te kako biti. Ostrvski mediji navode da će nekada sjajni igrač Barselone naslijediti potpisati ugovor sa đavolima na tri godine. U.R.

Gorostas koji dolazi iz male balkanske ljepotice sinoć je tresao “Target centar” - Nikola Peković je na najljepši mogući način zaokružio 2012. godinu! Popularni Pekmen je u pobjedi svoje Minesote nad Finiksom (111:107) u Mineapolisu briljirao - naš reprezentativac je bio glavna karika “vukova”, nosio je ekipu i za 34 minuta ubacio 28 poena i uhvatio jedanaest lopti. “Ovo je bila odlična utakmica. U posljednjih nekoliko mečeva često nam je padala koncentracija u posljednjoj četvrtini, što je najviše uticalo na negativan rezultat nakon duela. Ovoga puta je sve bilo dobro, tako da smo čak i u posljednjem kvartalu igrali pametno, kao da je bio početak utakmice”, prokomentarisao je nakon meča MVP utakmice Peković. Dobar doprinos u pobjedi domaćina su dali Kevin Lav (23p, 18s) i Andrej Kirilenko (20p), dok se kod “Sansa” istakao Luis Skola sa čak 33 koša. Orlando je razbijen na Floridi - magiju su uništili (88:123) asovi Toronta Demar DeRozan (21p) i Hoze Kalderon (15p, 10 as). Naš Nikola Vučević za 28 minuta upisao je 8 poena i 9 skokova. Šampion je pao u Viskonsinu - Majami je još jednom poražen u gostima, ovoga puta “vrelinu” su ugasili momci iz Milvokija, koji su trijumfovali sa ubjedlji-

vih 104:85. Najzaslužniji za pobjedu domaćina bio je Brendon Dženings sa 25 poena i sedam asistencija, dok su kod gostiju standardno dobri bili Lebron Džejms sa 26 i Dvejn Vejd, koji se vratio poslije pauze, sa 24 poena. SEMAFOR: Šarlot - Nju Orleans 95:98, Atlanta - Indijana 109:100, Orlando - Toronto 88:123, Bruklin - Klivlend 103:100, Čikago - Vašington 87:77, Memfis - Denver 81:72, Hjuston - Oklahoma 94:124, Minesota - Finiks 111:107, Milvoki Majami 104:85, Portland - Filadelfija 89:85, Golden Stejt - Boston 101:83 U.R.

GLASOVI FANOVA

Kaća i Adžić iza Tomori i Bona Bulatović i Tomori u duelu na Evropskom prvenstvu

ADIOS ESPANJA

Lasica potpisao za Seged Loša finansijska situacija u Kangasu uticala je da naš reprezentativac Marko Lasica nakon dvije godine provedene u istoimenom španskom gradu promijeni sredinu. I nije dugo čekao - fenomenalne partije i činjenica da je treći strijelac tima preporučile su ga rukometnoj instituciji Pik Segedu. “Stigao sam u Seged u namjeri da potpišem ugovor na pola godine kako sam se i dogovorio sa menadžerom, ali su oni već nakon tri treninga predložili da napravimo veći ugovor na tri i po godine. Prihvatio sam i mislim da neću zažaliti, jer je Pik Seged veliki klub koji svake sezone ima najveće ambicije”,kazao je za Dnevne novine Lasica. Upravo su ambicije spojile desno krilo iz Nikšića i petostrukog šampiona Mađarske koji ima realne šanse da se u teškoj grupi (Barselona, Berlin, Dinamo Minsk, Zagreb, Šafhauzen) plasira u naredni krug Lige šampiona. “U Španiji mi je zaista bilo lijepo, jer je to zemlja gdje se igra odličan rukomet, međutim loša situacija u klubu je uticala da se odlučim za Mađarsku gdje me očekuju novi izazovi koji uvijek probude posebni motiv kod mene. Moji novi saigrači su za sada napravili dobar posao u Ligi šampiona, ostala su još tri kola i praktično da nam je jedan trijumf dovoljan da se plasiramo da-

lje. Sama činjenica da ću igrati najkvalitetnije rukometno takmičenje je mnogo uticala da se odlučim za Seged”, poručio je dvadeset četvo-

rogodišnji Lasica koji je prije Kangasa nastupao za Sutjesku, Lovćen i Budućnost sa kojom je osvojio dvije titule. M.P.

Posjetioci specijalizovanog rukometnog sajta HandballPlanet.com, koji tradicionalno svake godine bira najboljeg svjetskog igrača i igračicu, odnosno trenere, bili su okrenuti ka Mađarskoj - oko 21.000 navijača izabralo je beka Ferencvaroša Suzanu Tomori za najbolju rukometašicu, a trenera Đera Karla Erika Bona za najbojeg trenera u godini za nama. Tomori (7.284 glasova) je u 2012. osvojila Kup pobjednika Kupova, došla do TOP 8 Lige šampiona ove sezone, a sa reprezentacijom je osvojila bronzanu medalju na nedavno završenom EP u Srbiji. Na drugom mjestu našla se naša Katarina Bulatović, kojoj su pehar Lige šampiona, srebro sa Olimpijskih igara i titula prvaka Evrope donijeli 4.397 glasova. Treća je takođe zlatna lavica Jovanka Radičević, koju je podržalo 544 ljubitelja rukometa. Na četvrtom mjestu našla se njena saigračica iz Đera

- Hajdi Loke sa 400 glasova, a interesantno MVP prvenstva u Srbiji Norvežanka Anja Edin je imala svega 212 glasova na petom mjestu. Na sedmom je bila kapitenka Budućnosti Klara Voltering (30 glasova). U konkurenciji trenera u ženskom rukometu, našla su se samo tri imena, a titulu je nakon ukupno 8.181 glasa ponio mađarski selektor, Norvežanin, Karl Erik Bon (4.685 glasova), koji je preporodio gubitnički tim i doveo ga do postolja u Srbiji. Drugo mjesto je osvojio “moralni” pobjednik, selektor naše reprezentacije Dragan Adžić (3.135), koji je u godini za nama bio noćna mora svim kolegama. Treći je Islanđanin na klupi Norveške, Torir Hergeirson (332). Podjsetimo, posjetioci ovog sajta su za rukometaša godine prije dvadesetak dana izabrali Čeha Filipa Jihu, člana njemačkog Kila. M.P.

Sport 27

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

Veliki gurman, vječiti optimista, neprestani borac, ponosni otac, najveća zvijezda Seula: Dejan Damjanović u društvu Mitra Novakovića poslije utakmice u Ukrajini koju je odlučio magičnim dodirom

Petra je moj anđeo FUDBALSKI HEROJ IZ UKRAJINE

OD A DO Z - Magični golgeter Dejan Boske Damjanović potpisao novogodišnju abecedu Dnevnih novina - priznaje da je veliki gurman, fudbal mu je, uz porodicu ,sve na svijetu Bojan Topalović

ođen je u Mostaru, odrastao je u Beogradu, igra za Crnu Goru. On je magični golgeter, čovjek sa čijeg lica ne silazi osmijeh, vječiti borac, nepopravljivi optimista, majstor koji je u Ukrajini srušio “žute” u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Brazilu... Pogađate - radi se o Dejanu Damjanoviću, napadaču Crne Gore i južnokorejskog Seula! A, popularni Boske je sa zadovoljstvom potpisao novogodišnju abecedu Dnevnih novina sa Zlatibora, gdje se nalazi na zasluženom odmoru.

A Avion. Samo u 2012. godini sam letio oko 50 puta, a to mi je bolna tačka, jer mi nije svejedno kada sjednem u letilicu.

Boske, nadimak koji potiče iz djetinjstva. Zbog naglaska su me drugari zvali Bosanac, poslije Boske i tako je ostalo. Čini mi se da me više ljudi zna kao Bosketa, nego kao Dejana.

Crkva. Nijesam preveliki vjernik da poštujem svaki post, ali vjerujem u Boga. Pridržavam se božijih zapovjesti. Iskreno, vjerujem da se dobro dobrim vraća.

Češka, utakmica baraža za Evropsko prvenstvo. Najgori osjećaj u fudbalskom životu. Mogli smo ih proći, ali nije nam se dalo. Sve u svemu, koliko god da je Češka loše iskustvo, biće nam dobra škola za dalje.

Ćutanje. Ne volim ljude ćutljive prirode, jer nijesam takav. Srećan sam kada je uvijek oko mene šala, kada je neko veselje.

D Dehan Minguk. Tako se kaže Južna Koreja, zemlja u kojoj igram, gdje sam već šest godina. Tamo sam ispunjen maksimalno. U Južnoj Koreji uživam, čak me i zovu - Dejan Minguk.

Dž

Džem. Obožavam ga, pogotovo domaći. Južnokorejanci nemaju pravi džem, pa mi nedostaje u Seulu.

Đačka klupa. Uvijek kada se sretnem sa drugarima iz škole prepričavamo dogodovštine koje smo imali kao klinci. Lijepo je sjetiti se đačkih dana.

Espreso kafa. Obavezna stvar u razbuđivanju.

Fudbal, moja životna priča. Od njega živim, uživam dok igram lopte. Mnogo lijepih stvari mi je donio.

Gospodar prstenova. Gledam dosta filmova na klupskim putovanjima. Volim taj fazon. Nevjerovatno dobro je urađen film.

Hrana. Veliki sam gurman, volim da probam sve živo iako nije poželjno s obzirom da sam profesionalac. Ali, ne mogu da odolim hrani.

Italija, Leće, 15. oktobar 2008. godine. Tada sam debitovao za reprezentaciju Crne Gore, zamijeno sam Mirka Vučinića u 91. minutu. Izgubili smo 2:1, ali rado se sjetim debija.

Jagnjetina ispod sača. Kažem, veliki sam gurman, a jagnjetina je uvijek dobrodošla zimi. U Seulu je nema, pa se raželim kad dođem kući.

Kotor. Grad je prelijep, leži mi u potpunosti. Kada god mogu rado ga posjetim. Plus, supruga Miroslava je iz Kotora.

Larnaka. Igrali smo sa Kiprom u prvim kvalifikacijama, ušao sam na poluvremenu kada smo gubili 2:0, postigao dva pogotka za 2:2... To su bili moji prvi golovi u crvenom dresu. Rado se sjećam tog meča, prelijep je osjećaj.

Ljubav. To me pokreće. Pored fudbala tu su moja supruga, ćerkica Petra. Uz njih je sve lakše.

Miroslava, supruga. Moja velika ljubav, zajedno smo šest godina, čekamo drugo dijete. Obožavam je.

Nikoljdan, slava. Gdje god da sam, uglavnom se nalazim u Seulu u to vrijeme, proslavi se.

Njegoš. Uvijek ga je dobro nanovo pročitati.

Odustajanje. To je riječ koje se ježim. Nikada u životu nijesam odustao bilo šta da je u pitanju, a pogotovo ne od fudbala. Mijenjao sam dosta klubova dok nijesam pronašao sreću. Zato, nikada ne razmišljajte o odustajanju.

Petra, ćerkica. Ona je moj mali anđeo. Dan kada se rodila je bio najljepši u mom životu.

Rendž Rover sport. Omiljeni auto. Ne bih ga promijenio za neki drugi - nema šanse.

Seul. Grad u kome sam našao sreću, ostvario snove... Seul je moja druga kuća. Predivan je, opušten maksimalno, ljudi su divni. Toplo ga preporučujem svima da ga posjete.

Šampion. Bio sam par puta sa klubom u Južnoj Koreji šampion, takav mi je karakter.

Tenis. Najdraži sport pored fudbala. Ponekad se rekreiram, jer nemam sada puno vremena. Međutim, kada završim karijeru sigurno ću ga igrati vrlo često. I da znate uopšte nijesam loš. Naprotiv.

Ukrajina, 0:1 u Kijevu. Postigao sam pobjedonosni gol u kvalifikacijama, napravili smo veliki korak ka Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014. mečeva u dresu godine. Lijep reprezentacije trenutak. Crne Gore odigrao je Dejan Damjanović. Postigao je 3 gola. Vuk, moje

malo kumče. Volim ga puno.

Zlatibor. Svake godine sa prijatnim ljudima dođem ovdje na odmor. Upravo si me na Zlatiboru uhvatio za abecedu. Odmorim se super, napunim baterije za sezonu u Južnoj Koreji koja je duga i zahtjevna.

Želja. Dosta snova mi se ispunilo pogotovo na klupskom planu, ali imam želju da odem na Mundijal sa reprezentacijom Crne Gore. I naravno, zdravlje da posluži mene, moju porodicu, prijatelje...

28 Sport

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

Biće još radosti

Vrijeme je za nove izazove Crnogorski sport 2013. - DN vas upoznaju za takmičenjima koja očekuju naše sportiste u narednih dvanaest mjeseci Kosta Bošković

ila je to godina koju ćemo dugo pamtiti, godina u kojoj smo slavili zlatne rukometašice, srebrne vaterpoliste, majstore fudbala, herojske košarkaše i košarkašice... bila je to godina kada smo zajedno sa rukometašima, tim velikim patriotama, pjevali himnu, ali i plakali nakon poraza “ajkula” u londonu! bila je to godina nezaboravnih emocija, ali i godina koja je već dio istorije! vrijeme je za nove izazove, nove radosti koje će nam podariti naši sportisti, a dnevne novine vas upoznaju sa takmičenjima koja u 2013. očekuju crnogorske heroje...

I nećemo dugo čekati na nova uzbuđenja, na besane dane i noći uz naše sportiste - spremite za novu dozu adrenalina, patriotskog naboja, “kidanje” živaca u dramatičnim završnicama... Januar je rezervisan za momke koje jednostavno morate da obožavate!

● Zimska rukometna

čarolija se nastavlja... A, oni su rukometaši Crne Gore, momci koji će od 11. do 27. januara, u mediteranskoj ljepotici Španiji pronositi slavu našu zemlje bez obzira na rezultat koji naprave! Njihovo ponašanje je dovolj-

no da nas sve učini nevjerovatno ponosnim! Naravno, svi ćemo na Svjetskom prvenstvu sanjati zajedno sa Draškom Mrvaljevićem i društvom, a na putu novih uspjeha “lavovima” će u srcu Katalonije (mjestašcu Granoljersu) stajati olimpijski šampion Francuska, zatim Njemačka, Argentina, Tunis i Brazil. Pa neka sportsko “ludilo” krene...

● Fudbalski san

A onda, dolaskom proljeća, ponovo će oživjeti naš fudbalski san - “hrabri sokolovi” sa vrha grupe H čekaju nastavak kvalifikacija za

Mundijal u Brazilu. Nove bodove na putu ka najfudbalskijoj zemlji svijeta momci Branka Brnovića imaće priliku da osvoje 22. marta kada putuju u Moldaviju, a onda - četiri dana kasnije - Podgorica će dočekati spektakl. U naš glavni grad stiže Engleska - prilika za novi praznik, ali - i zašto ne prilika da napravimo najveći korak ka Svjetskom prvenstvu. Nakon toga, za Mirka Vučinića i družinu disaćemo u junu (dočekujemo Ukrajinu), septembru (gostujemo Poljskoj) i oktobru (gostovanje na Vembliju i domaći meč sa Moldavijom)... Brazil zove - zemlja fudbala je sve bliže!

● košarkaško ljeto

Druga polovina juna najaviće vrelo košarakaško ljeto za Crnu Goru - pred našim selekcijama su dva velika izazova. Dame, heroine iz kvalifikacija, prve će osjetiti miris glamura koji nosi Evropsko prvenstvo (u Francuskoj od 15. do 30. juna), a onda početkom septembra magija Evrobasketa čeka i košarkaše (u Sloveniji od 4. do 22.).

Dame će takmičenje na kontinentalnom prvenstvu početi u grupi sa Turskom, Slovačkom i Ukrajinom, dok majstore Luke Pavićevića u Jasenicama čekaju Makedonija, Litvanija, Bosna i Hercegovina, Letonija i Srbija. Uz reprezentativna takmičenja, košarka nam i ovog proljeća donosi mečeve Budućnosti u Evrokupu...

● vaterpolo magija

na monžuiku Predivna Barselona i njeno čuveno olimpijsko brdo Monžuik biće centar plivačkih i vaterpolo takmičenja u 2013. godini - Svjetskog prvenstva. Naravno, nas će najviše zanimati “ajkule” i novi napad na

vrh momaka Ranka Perovića... Vaterpolo Mundijal nam kroz istoriju nije donio mnogo radosti, pa će bazen “Bernat Pikornel”, mjesto na kojem je Italija 1992. godine stigla do olimpijskog zlata, biti prava prilika da se to promijeni. Crna Gora je plasman na Svjetsko prvenstvo izborila drugim mjestom na Evropskom prvenstvu, a u Barseloni su već i Španija (domaćin), Hrvatska (olimpijski šampion), Italija (svjetski prvak), Srbija (evropski), Mađarska, Australija, Njemačka, Grčka i Rumunija. Čekaju se još predstavnici Amerike, Azije i Afrike, pa će nakon žrijeba biti poznati i rivali naših

Premotavanje lionel mesi

majkl Felps

jusein bolt

čelZi

sebastijan Fetel

Čarolija broja 91

Munja sa Jamajke

Tripleta bejbi Šumija

Nije u 2012. osvojio mnogo trofeja - ne bar koliko se očekivalo od njega i Barselone - njegov rekord Fifa odbija da prizna, ali kada neko u jednoj godini, u 366 dana postigne čak 91 gol, a uz to svaki od njih je krunisan čarolijom, jasno je ko je momak o kome se najviše pričalo u godini za nama. Njegovo veličanstvo - lionel mesi ostaće (vjerovatno još dosta dugo) upisan kao čovjek koji je u jednoj kalendarskoj godini postigao najviše golova, koji je u nekoliko mjeseci u istoriju poslao legende pelea (75 golova) i gerda milera (85). I ne zaboravite - tek mu je 25 godina!

Kad je 2011. u korejskom Daeguu, ostao bez svjetskog zlata zbog pogrešnog starta, iznad glave juseina bolta pojavilo se mnogo znakova pitanja - mnogi su počeli da sumnjaju u mogućnosti čovjeka sa “druge planate”. A onda se desio London i najveća pozornica mjesto gdje se najbolje osjeća. Na 100 metara srušio je olimpijski rekord postavši jedini sprinter poslije karla luisa koji je dva puta zaredom na OI osvajao zlata u kraljevskoj disciplini, na 200 je izjednačio bivši svjetski rekord koji je 1996. postavio majkl džonson (19,32), da bi na kraju sa štafetom Jamajke razbio konkurenciju i postao jedini sprinter u istoriji koji je uzeo tri olimpijska zlata dva puta u nizu.

Nije bilo ubjedljivo kao u prethodne dvije godine, ali sebastijan Fetel je još jednom najbrži čovjek Formule 1. “Bejbi Šumi” iz Hepenhajma bio je pravi kada je najviše trebalo - u finišu sezone. Zaređao je sa pobjedama, pretekao Fernanda alonsa, a inauguraciju doživio na čuvenom brazilskom Interlagosu, postavši tako najmlađi trostruki uzastopni šampion F1 karavana i jedini, uz legende Huana manuela Fanđa i mihaela šumahera, kome je to pošlo za rukom. Kako se sada čini na tome se neće zaustaviti, pošto je lako pretpostaviti ko će biti glavni favorit i u novoj sezoni najbržeg karavana...

Legenda iz Baltimora Kada neko sa 27 godina završi sportsku karijeru, a iza sebe ima 22 olimpijske medalje, od čega čak 18 zlatnih, kada mu na tri posljednja najprestižnija takmičenja (OI u Atini, Pekingu i Londonu) niko ne može ništa, onda nije teško pogoditi ko je najbolji sportista - ne samo godine, već svih vremena. majkl Felps, metak iz Baltimora, sa četiri zlata i dva srebra u britanskoj prijestonici ljeta 2012. kompletirao je svoju priču, po broju odličja iza sebe ostavio larisu latinjinu i postavio “domaći zadatak” za mnoge naredne generacije.

Plavi kontinent Godinama je Čelzi bio među glavnim favoritima za osvajanje Lige šampiona, ali uvijek mu je za krunu nedostajao završni udarac, a onda kada to niko nije očekivao od “plavaca”, kada niko nije vjerovao “privremenom menadžeru” robertu di mateu desio se Minhen, desilo se čudo... Čelzi je redom sredio Napoli, Benfiku, veliku Barselonu i na kraju u sred bavarske prijestonice Bajern - Stari kontinent bio je prošaran plavim nijansama! London je dobio prvog osvajača Evrope, njegov zapadni dio mjesecima je slavio didijea drogbu, Roberta Di Matea, Frenka lamparda, džona terija, Fernanda toresa...

Sport 29 VAžNIjI SpoRtSKI dogAĐAjI 2013.

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

momaka...U svakom slučaju čeka nas ludo ljeto u vreloj Španiji, dok će prije toga (u januaru, februaru i martu) Miloš Šćepanović i društvo imati veliku priliku da izbore plasman na završni turnir Svjetske lige.

● MoSKoVSKA KRALjIcA

SpoRtoVA Jedan od centralnih sportskih događaja u 2013. biće Svjetsko prvenstvo u atletici koje će se održati u Moskvi (od 10. do 18. avgusta) na legendarnom stadionu “Lužnjiki”. To će biti nova prilika za Mariju Vuković, Danijela Furtulu, Slađanu Perunović i naše ostale ta-

kmičare da izbore plasman na najveću atletsku smotru...

● dEcEMBAR jE MjESEc

RuKoMEtNIH dAMA Decembar, Srbija i naše rukometašice - zvuči poznato? Decembarska bajka 2012. još uvijek traje, evropsko zlato još uvijek jako sija na grudima naših heroina, a već sljedećeg decembra (od 7. do 22.) na istom mjestu očekuje se repriza ovog puta na Svjetskom prvenstvu. Svi se, naravno, nadamo sa istim ishodom kao što je bio slučaj u godini na izmaku! Sportski junak godine Dragan Adžić i njegove dame spremni su za novo pisanje istorije, za nove ra-

JANUAR * Rukomet Sp u Španiji (od 11. do 27.) * Fudbal, Afrički kup nacija (od 19. januara do 10. februara) * Australijan open (od 14. do 27.)

juL * Vaterpolo, Sp u Barseloni (od 19. jula do 4. avgusta) * univerzijada (od 6. do 17.)

FEBRuAR * Skijanje Sp, Šladming (od 4. do 17.) * NFL, Superbol (3. februar)

AVguSt * Atletika, Sp u Moskvi (od 6. do 17.) * uS open

MARt * Fudbal, Moldavija - cg (22. mart, kvalifikacije za Sp ) * Fudbal, cg - Engleska (26. mart, kvalifikacije za Sp)

SEptEMBAR * Košarka, Ep u Sloveniji (od 4. do 22.) * Fudbal, poljska - cg (6. septembar, kvalifikacije za Sp)

MAj * Fudbal, finale LŠ (25. maj) * Rolan garos

oKtoBAR * Fudbal, Engleska - cg (11. oktobar, kvalifikacije za Sp) * Fudbal, cg - Moldavija (15. oktobar, kvalifikacije za Sp)

juN * Košarka (ž), Ep (od 15. do 30) * Fudbal, Kup konfederacija (Brazil) (od 15. do 30.) * Vimbldon (od 24. juna do 7. jula) * Mediteranske igre, Mersin (od 24. juna do 3. jula) * Fudbal, cg - ukrajina (7. jun, kvalifikacije za Sp)

dEcEMBAR * Rukomet (ž), Sp u Srbiji (od 7. do 22.)

dosti koje žele da podijele sa svojim narodom... U svoj ovoj priči, ne smiju se zaboraviti ni rukometašice Budućnosti koje će ovog proljeća nastaviti put ka odbrani evropske titule u Ligi šampiona!

● MEdItERANSKE IgRE,

uNIVERZIjAdA... Od ostalih sportskih događaja u 2013. godini svakako treba izdvojiti i Mediteranske igre u turskom Mersinu (od 24. juna do 3. jula), kao i Ljetnju Univerzijadu u ruskom Kazanju (od 6. do 17. jula), na kojima će Crna Gora sigurno imati svojih velikih aduta. Uživajte... Sa našim sportistima nikad nije dosadno !

Priredio: Kosta Bošković Događaji koji su obilježili olimpijsku 2012. godinu FudBALERI ŠpANIjE

tENISKo KRALjEVStVo

ZA SVA VREMENA

Ono što je nekad bio holandski totalni fudbal danas je španska “tiki taka”, s tim da ova druga donosi trofeje - i to mnogo trofeja! Nakon što je 2008. pokorila Evropu, dvije godine kasnije svijet, ove je Španija još jednom držala fudbalski čas Starom kontinetu - dominacija “crvene furije” nastavila se i u Poljskoj i Ukrajini! Iker Kasiljas, Andres Injesta, Ćavi i ostali majstori “loptanja” redom su davili Irsku, Hrvatsku, Francusku i Portugal, da bi u finalu “razmontirali” Italiju (4:0) - za totalnu dominaciju, za istoriju!

LENS ARMStRoNg

Veni vidi Vigins

Serena i Endi

Totalna dominacija

HERoj BRItANIjE

Bila je ovo godina u kojoj je Rodžer Federer ponovo zasjao na “svetom” Vimbldonu, godina u kojoj je Novak Đoković još jednom pokazao snagu, ali i godina koju će svijet tenisa prije svega pamtiti po Sereni Vilijams i Endiju Mareju. Američka teniserka je veliki “kambek” obilježila titulama sa Vimbldona i US Opena i zlatom sa Olimpijskih igara, dok je škotski junak konačno odrastao i nakon poraza u finalu Vimbldona osvojio olimpijsko zlato na istom terenu i protiv istog rivala (Federera), a onda je trijumfovao i na US Openu.

Postao je prvi Britanac koji je osvojio super prestižni Tur de Frans, a onda je na “domaćim” Olimpijskim igrama stigao i do zlatne medalje - više nego dovoljno razloga da ga čuveni BBC proglasi za sportistu godine u Velikoj Britaniji! Bredli Vigins, biciklista Skaja, heroj Ujedinjenog Kraljevstva učinio je da svi na Ostrvu ove godine zaborave fudbal i kriket i potpuno polude za biciklizmom, za nevjerovatno hladnokrvinm majstorom na dva točka. Kapa dolje...

Siti 93.20 Ljuti gradski rival i tim u čijoj sjenci je Mančester siti vječito bio, moćni Junajted, već se spremao da proslavi novu, dvadesetu titulu šampiona države, a onda je fudbal - u posljednjim sekundama, posljednjeg kola Premijer lige - režirao dramu za sva vremena. Semafor na “Itihadu” je pokazivao 93.20, kada je maestro Serhio Aguero srušio Kvins Park Rendžers (3:2), šokirao navijače Junajteda i zapalio istok Mančestera - Siti je poslije 44 godine ponovo šampion Engleske, Siti je konačno pokazao da može da bude veliki!

Prevarant ili žrtva Bio je jedan od najvećih svjetskih sportista, njegova životna priča, borba sa protivnicama i teškom bolešću istovremeno, stvorila je od njega heroja planete, a onda je sve palo u vodu... Američka anti-doping agencija optužila je Lensa Armstronga da je tokom karijere koristio doping, on nije imao snage da više dokazuje nevinost, a Međunarodna biciklistička federacija je odlučila da mu oduzme svih sedam titula sa Tur de Fransa... Svijet je ostao u šoku, ali nema sumnje da će “visiti” vječito pitanje da li je majstor iz Teksasa prevarant ili ipak nečija žrtva!

30 Sport

31.DECEMBAR 2012, 1. i 2. JANUAR 2013.

LIČNOST GODINE

Čudotvorac

Čovjek koji je isključivo svojim radom dotakao zvijezde - Dragan Adžić bez dileme crnogorski junak godine za DN otkriva tajnu svog uspjeha Miloš Pavićević

uka Pavićević je košarkašku reprezentaciju odveo na Evropsko prvenstvo bez poraza, Ranko Perović je vratio vaterpolo selekciju u vrh planete, reprezentacija koju predvodi Branko Brnović je uz svjetskog vladara - Španiju jedinu neporaženu ekipu u protekloj godini, Miodrag Baletić je lansirao žensku košarkašku reprezentaciju na Evropsko prvenstvo u Francuskoj, ogroman posao odradio je i selektor naših najboljih rukometaša Zoran Kastratović, bilo je u godini na izmaku fenomenalnih sportista, ali čovjek koji je oduševio rukometnu planetu i jasno utvrdio granice Crne Gore na Starom kontinentu Dragan Adžić je, bez dileme, junak godine.

Da je imao čarobni štapić smireni rukometni gospodin (kako ga je nazvao EHF) sigurno bi bio skromniji što se trofeja i priznanja tiče (osvojena Liga šampiona, srebro na OI u Londonu i zlato na EP u Srbiji).

● TAJNA U ODNOSU I ENERGIJI

ZA 60 SEKUNDI

Razbijanje Norveške, to je bio najljepši film Milena Knežević ne žali što nije bila MVP Evropskog prvenstva, od Djeda Mraza želi novi telefon DN: Gdje čekaš novu godinu? MK: “Kući sa prijateljima”. DN: Novogodišnja želja? MK: “Da budem zdrava i uspješna i u 2013.godinu”. DN: Šta bi voljela da dobiješ od Djeda Mraza za novu godinu? MK: “Novi telefon. Bilo kakav ne mora biti skup, ali samo da je novi”. DN: Da li imaš ritual? MK: “Ne vjeruje u te stvari. Jedino vjerujem u rad”. DN: Koju muziku slušaš? MK: “Zabavnu”. DN: Koju garderobu preferiraš? MK: “Uglavnom se sportski oblačim”.

DN: Posljednji film koji si gledala? MK: “Razbijanje Norveške”, to je bio najljepši film. DN: Detalj po kojem ćeš pamtiti 2012.godinu? MK: “Definitivno zlato osvojeno u Srbiji. To je bio fenomenalan osjećaj”. DN: Ko ti je najbolja drugarica - saigračica? MK: “Dragana Cvijić, prava drugarica, prijateljica i odličan igrač”. DN: Da li ti je žao što nijesi bila MVP na EP? MK: “Nije mi žao, jer smo osvojile zlato i dobili onakav meč koji će se dugo pamtiti. To mi je najvažnije”.

LIČNA KARTA Ime i prezime: Milena Knežević Datum rođenja: 12.mart 1990.godine Pozicija: Sredni bek Broj: 90 Trofeji - klub: 2010.godine - Kup pobjednika kupova sa Budućnosti 2012. godine - Liga šampiona sa Budućnosti Reprezentacija 2010.godine - juniorsko SP u Južnoj Koreji (bronza) 2012. godine - Olimpijske igre u Londonu (srebro) 2012. godine - Evropsko prvenstvo u Srbiji (zlato) Br nastupa i golova za CG: 56-144 Priznanja: trenutno najbolji strijelac Lige šampiona, zvanično najbolja rukometašica Crne Gore za 2012.godinu

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Društvo: Bojana Brajović (bojana. brajovic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@ dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Gospodine Adžiću, koja je tajna vaših uspjeha? “Prije svega želim da kažem da su za mene igračice junakinje godine. Ponosan sam na njih i na to što sam predvodio tako vrijedne i odane djevojke, koje su prihvatile moju rukometnu filozofiju. Tajna našeg uspjeha je upravo u odnosu i energiji koju smo napravili u klubu i reprezentaciji. Jednostavno, ne damo na sebe i na taj način prilazimo svakoj utakmici ma ko se našao na drugoj strani. Posebnu pažnju posvećujem odbrani i igračice su to prihvatile i odlično se uklopile u takav sistem igre. Kada je odbrana prava i čvrsta, onda se igrač, sa druge strane, ne osjeća kako treba, a mi zatim to znamo na pravi način da iskoristimo. Upravo tada nama raste samopouzdanje i mnogo smo radili na tome da psihički budemo jaki, šta god se dešavalo. To je jedan od ključnih faktora da bismo došli do uspjeha”, kazao je za Dnevne novine Dragan Adžić.

● RUKOMET VELIKA LJUBAV Kada ste počinjali da se bavite trenerskim poslom, da li ste vjerovali da ćete jednog dana uspjeti da osvojite sve? “Iskreno, nijesam sa tim ambicijama ušao u ovaj sport. Međutim, uvijek sam imao žicu da nijesam volio da gubim, nisam dao na sebe, čak ni kada sam radio sa djecom. Uopšte ne razmišljam na taj način da nešto moram da uradim ili da nešto moram da osvojim. Jednostavno, rukomet je moja velika ljubav, volim da radim i da se usavršavam iz dana u dan i možda mi se vratilo na pravi način”. Talenat i rad - mogu li jedno bez drugog? “Nikako. Ove djevojke su apsolutno talentovane, ali su i veliki radnici, što me mnogo raduje. Čovjek, što je talentovaniji, manje cijeni isti koji mu je dao bog. Veoma je mali broj onih koji su samo talentom napravili nešto veliko”.

● MUŠKI RUKOMET? BIO BI TO IZAZOV

Osvojili ste sve, gdje pronaći motiv za dalje? “Nakon utakmice sa Norveškom u Beogradu odmah sam počeo da razmišljam o igračicama koje igraju u Budućnosti, a koje nijesu bile u našoj selekciji. Imamo najmlađu ekipu koja se plasirala među osam najbo-

ljih u Ligi šampiona i svaka pobjeda bila bi ravna onome što smo napravili u Srbiji. Motiva sigurno da ne fali, pred nama su novi izazovi, razmišljamo o Đeru, Larviku, Randersu, 2. februar je veoma blizu, a mi moramo biti spremni”, poručuje Adžić. Da li biste radili u muškom rukometu? “Drago mi je što radim sa ženama i to u klubu koji je veliko ime u svijetu rukometa. Raditi sa ženama je ekstremno naporno, ali i zahvalno. Što se tiče muškog rukometa, to bi bio još jedan veliki izazov za mene, iako sada ne razmišljam u tom pravcu. Šta je Vaš životni moto? “Strpljenje je veoma bitno, meni možda i najvažnije. Međutim, ne da sjedite i čekate nešto, nego da vrijedno radite i čekate da se taj rad valorizuje. Kada se čovjek nečemu posveti na pravi način i kada radi pošteno, to se na kraju isplati”, jasan je strateg Budućnosti i reprezentacije Crne Gore. Šta Vas još ispunjava osim rukometa? “Porodica. Da se nijesam ostvario kao porodičan čovjek, sigurno da ne bih napravio ovakve rezultate u poslu. Supruga Timea, sinovi David i Teodor su moja velika snaga i od njih crpim ogromnu energiju”. Mnogi kažu da je Vaša smirenost Vaše najjače oružje. Uglavnom su treneri temperamentniji, čak ponekad znaju i da uvrijede svoje igrače? “Vaspitanje mi ne dozvoljava da na bilo koji način uvrijedim igračice. U slučaju da opsujem mislim da bih sebe pojeo u tom trenutku. Radio sam na sebi što se smirenosti tiče, jer sam bio mnogo energičniji kada sam počinjao. Bitna stvar za uspjeh je da igračice u meni vide mirnoću i sigurnost koja se kasnije prenosi na njih”, kazao je “zlatni” gospodin, koji je Dnevnim novinama čestitao predstojeće praznike i poželio nam da u 2013. budemo još bolji.

MINI PODSJETNIK

Kad ` ` mali` ` Nikola i lavice isprazne Arenu u rekordnom roku Dnevne novine vas vode u kratku plovidbu 2012. godinom

Sport je najbolji ambasador Crne Gore, rezultati crvenih džentlmena i dama lansiraju malu državu na brdovitom Balkanu u etar svjetskih priča - Dnevne novine donose rekapitulaciju 2012. godine iz svog ugla, uz napomenu da je bez dileme junak godine Dragan Adžić - rukometni čudotvorac.

● POTEZ GODINE: TROJKA NIKOLE IVANOVIĆA Nekada nas je u delirujum bacao Aleksandar Saša Đorđević (trojka za reprezentaciju Jugoslavije protiv Hrvatske 1998. godine), a sada imamo Nikolu Ivanovića! Crnogorski vunderkid je utišao Kombank Arenu haubicom sa centra u duelu Srbija - Crna Gora za trijumf od 73:71 u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.

Potez za divljene, trenutak za pamćenje...

● MALER GODINE: VATERPOLO SELEKCIJA NA OI

Družina Ranka Čapra Perovića je u borbi za treće mjesto na Olimpijskim igrama nakon treće četvrtine imala rezultat 10:7 protiv Srbije.

Sport 31

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

KAĆIN LEKSIKON

Mesi i ja rame uz rame

Katarina Bulatović za DN o svemu osim o rukometu: Da nijesam rukometašica bavila bih se streljaštvom

O rukometu znam samo 10 odsto U dosadašnjoj trenerskoj karijeri Adžić je bio pomoćnik mnogim velikim trenerima (tiselju, Petroviću, Žigi...), od kojih je naučio mnogo, ali ne krije da svaki dan želi da nauči nešto novo. “Teško je odgovoriti na pitanje od koga sam najviše naučio. Ne bih volio da nabrajam jer bih sigurno preskočio nekoga, ali sam dosta naučio od svih trenera kojima sam bio pomoćnik. Takođe sam dosta naučio od igračica poput Bojane Popović, Maje Savić, katarine Bulatović... Nije me sramota da kažem da o rukometu znam svega 10 od 100 posto. Međutim, iz dana u dan radim na sebi. Čak i poslije finala sa Norveškom sam nalazio zamjerki sebi, jer vjerujem da ima dosta mjesta za napredak”, kazao je za naš list Adžić.

naciju su kupili - himnom. Organizator je prvo pustio “Onamo namo”, zatim ugasio razglas, da bi Draško Mrvaljević i družina uzeli stvar u svoje ruke crveni rukometaši su sa ponosom otpjevali taktove “Svijetle majske zore”, pokazali su nacionalni naboj koji malo ko ima na planeti. Na kraju su na krilima super atmosfere u Morači eliminisali Švedsku iz baraža (pobjeda 20:18), čekirali kartu za Mundijal u Španiji koji je na programu od 11. do 27. januara...

● DOGaĐaJ GODinE: PRVA MEDALJA SA OI

Trebalo je da stisnu zube samo još osam minuta, medalja je bila tako blizu, ali... Sve je otišlo po zlu! “Delfini” su progutali “ajkule” u posljednjoj dionici (4:1), što znači da su crveni morali da potpišu kapitulaciju ukupnim rezultatom 12:11. Tako blizu medalja na OI, a tako daleko...

● PatriOtSki čin GODinE: HIMNA RUKOMETAŠA Otišli su u Štokholm na prvi baraž meč protiv strašne Švedske za Svjetsko prvenstvo sa malim promilom šanse da izvuku povoljan rezultat, a vratili su se kao heroji učenici Zorana Kastratovića su izvukli super rezultat (22:21), ali

Olimpijske igre su priča za sebe. To je događaj godine. Spektakl! London će uz nezaborne kadrove ceremonije otvaranja ostati upamćen po mnogo čemu. Pričaće se o munji Juseinu Boltu, neuništivom Majklu Felpsu, izdržljivom Oskaru Pistorijusu, ali i o malenoj Crnoj Gori - u Londonu je potpisana prva medalja malene crvene države na OI! A, prigrabile su je dame - vesela družina junaka godine Dragana Adžića je došla do srebra, da nije bilo krađe u finalu protiv Norveške, vjerovatno bi se u Podgoricu donijelo zlato. Ali, ko će sada o tome da razmišlja, poslije sjajnje 2012. godine za crnogorski rukomet. Bojan Topalović

Dama koja je u proteklih godinu dana zadivila svijet, postala heroj naše nacije i osvojila sve što se moglo osvojiti - Katarina Bulatović za Dnevne novine prvi put govori o stvarima koje nemaju veze sa rukometom, a koje čine svakodnevnicu najefikasnije igračice Olimpijskih igara i nedavno završenog Evropskog prvenstva u Srbiji. DN: Ko je po tvom mišljenju najbolji sportista današnjice? KB: “Mesi i ja rame uz rame”. DN: Da li imaš uzora? KB: “Nemam, ali izuzetno poštujem rad trenera Ljuba Obradovića od kojeg sam mnogo toga naučila”. DN: Omiljeni film? KB: “Iznajmljeni dečko”. DN: Koju muziku slušaš? KB: “Kada se spremam za utakmicu onda volim da čujem nešto brže, a u drugim situacijama volim da slušam Sergeja Ćetkovića, Tonija Cetinjskog...” DN: Šta radiš u slobodno vrijeme? KB: “Šopingujem, to obožavam”. DN: Da li kupuješ skupe stvari? KB: “Naravno. Kvalitet je najvažniji”. DN: Najzgodniji muškarac? KB: “Moj dečko”. DN: Najbolja drugarica? KB: “Od rukometašica bih izdvojila Klaru Voltering i Elenu Gjorgijevsku, dok je Borka iz Podgorice moja velika podrška”. DN: Šta bi mijenjala kod sebe? KB: “Volim sebe ovakvu kakva jesam, ali možda bih mogla da budem malo fleksibilnija. Priznajem da sam tvrdoglava i to mi po nekad više šteti nego koristi”. DN: Po čemu ćeš pamtiti 2012. godinu? KB: “Po ulasku u olimpijsko selo. To mi je bila velika želja. Toliko vrhunskih sportista, koje imate priliku da gledate samo na TV-u, na jednom mjestu”. DN: Da li imaš neostvarenu želju?

KB: “Da budem majka”. DN: Da imaš čarobni štapić šta bi uradila? KB: “Promijenila bih mnogo toga i sigurna sam da bi svijet izgledao mnogo ljepše”. DN: Gdje ćeš proslaviti novogodišnju noć? KB: “Još nijesam odlučila”. DN: Omiljena knjiga? KB: “Pobjednik je sam - Paolo Kueljo”. DN: Omiljeni grad? KB: “Davos - Švajcarska”. DN: Da nijesi rukometašica bila bi? KB: “Vjerovatno bih se bavila streljaštvom koje sam trenirala prije rukometa”.

Lična karta ime i prezime: Katarina Bulatović Datum i rođenja: 15.novembar 1984.godine - Kragujevac Pozicija u timu: Desni bek Broj: 32 trofeji - klubovi 2007.godine sa Slagelseom Liga šampiona 2010.godine sa Budućnosti Kup pobjednika kupova 2012.godine sa Budućnosti Liga šampiona reprezentacija 2005.godine - srebro na Mediteranskim igrama u Španiji za SiCG 2012.godine - srebro na Olimpijskim igrama u Londonu sa CG 2012.godine - zlato na Evropskom prvenstvu u Srbiji sa CG Broj nastupa i golova za CG: 32-195 Priznanja: Najbolji strijelac OI u Londonu i EP u Srbiji i dio idealne postave na oba takmičenja, drugi strijelac Lige šampiona, najbolji sportista Crne Gore u 2012.godini u izboru COK-a i izboru Udruženja sportskih novinara Crne Gore.

CRNA GORA ZEMLJA ŠAMPIONA

godina sportskih čuda KUPON

1-3

Kada ste jedna od najmanjih država na planeti, uz to ste ekonomski, ipak još dio “trećeg svijeta”, kada ljudi imaju mnogo važnijih briga od sporta, a opet žive za njega, kada su svi ubijeđeni da vaša domovina nema šta da traži na velikim takmičenjima, a ona je najbolja ili među najboljima, onda je više nego jasno da živite

u zemlji čuda! E to sportsko čudo je naša Crna Gora, ranjena (burnom prošlošću) mediteranska ljepotica zemlja kojoj na uspjesima njenih sportista ljubomorno zavide mnoge (dosta) veće i ekonomski razvijenije države. Godina koju polako ispraćamo u istoriju sve to je još jednom potvrdila - 2012.

je definitivno bila prošarana najljepšim crnogorskim bojama! Toliko istorijskih datuma, toliko datuma za vječno sjećanje! A zašto se sada, kada dvanaesta godina XXI vijeka odbrojava svoje posljednje sate, osjećamo tako ponosnim, tako velikim, najviše su zaslužne naše dame, naše rukometne heroine. Evropske

krune u klupskom (Budućnost) i reprezentativnom rukometu vječito će sijati zlatnim slovima u istoriji naše zemlje, a olimpijsko srebro čuvati ime Crne Gore među besmrtnim narodima. Uz zlatne dame zemlju čuda ove godine obradovali su i vaterpolisti (drugo mjesto na EP), fudbaleri (koji u najpopularnijem svjetskom sportu ruše mnoge tabue), košarkašice i košarkaši (koji bez poraza odrađuju kvalifikacije za EP), rukometaši (svojim, kao Lovćen, ogromnim srcem), mladi jedriličar Milivoj Dukić (u Londonu pokazao da će biti velika nada na sljedećim OI), veliki Srđan Mrvaljević (visoko vi-

oreći našu zastavu na otvaranju OI), atletičari, bokseri, karatisti... Na horizontu se polako budi novo ljeto - planeto, ne brini, ponosna zemlja čuda će imati još mnogo toga da pokaže! A vi sportisti? Iako su standardi mnogo veći, a apetiti naglo porasli, znajte - ne mora svaka da nam bude kao ova olimpijska 2012. Budite ono što jeste, ostavljajte sve što imate na terenu i dobro natopite znojem dres sa našim grbom, kao što ste do sada činjeli. Mi mi ćemo biti prezadovoljni! Mi ćemo kao i do sada biti uz vas. Neka je sa srećom! Sportska redakcija

31.decembaR 2012, 1. i 2. janUaR 2013.

broj 428 GoDINA ii

Rudnik i opština i tužilac i tuženi TUŽAKANJE

Posljednjih nekoliko godina Rudnik uglja i opština Pljevlja svako malo pravdu traže pred sudom Dejan Kandić

ostoje ljudi koji vode i po desetak i više sporova, nijesu rijetki ni sudski sporovi između istih aktera, a takav je slučaj posljednjih nekoliko godina sa pljevaljskim Rudnikom uglja i lokalnom samoupravom najsjevernije crnogorske opštine. Rudari i opštinari, čije su kancelarije čelnika udaljene tek stotinjak metara vazdušne linije, sretali su se na Ustavnom, Upravnom, Višem sudu, a više uspjeha za sada ima rudarska kompanija.

Sve tri žalbe Rudnika na opštinsku odluku o naknadi za unapređenje i zaštitu životne sredine Ustavni sud je uvažio, opštinske odluke proglasio neustavnim i stavio ih van snage. Bezuspješno je tadašnja lokalna vlast na čijem je čelu bio Filip Vuković iz DPS-a tvrdila da Opština ima moralno i zakonsko pravo na naplatu ove naknade, takozvane ekološke takse, Sud je presudio drugačije, pa je iz lokalnog budžeta Rudniku moralo biti vraćeno nekoliko desetina hiljada eura koje je blokadom računa Opština naplatila, iako rudari svojim radom, nesporno je, i te kako utiču na životnu sredinu. Ali, obrazložio je Ustavni sud, Opština je prekoračila zakonska ovlašćenja, a Rudnik po tom osnovu državi već plaća naknadu, pa se ne može uvoditi dvostruka naknada. Opština i Rudnik trenutno pred sudovima vode još dva spora. Lokalna samouprava je tužila Rudnik za nepoštovanje ugovora iz 2004. godine, dok su rudari presavili tabak i žalili se na iznos poreza na građevinsko zemljište koji je opština naplatila blokadom računa, potvrđeno je Dnevnim novinama i u Opštini i u Rudniku uglja. Ugovorom zaključenim 2004. Rudnik se obavezao da će na ime učešća u troškovima uređenja građevinskog zemljišta zbog izmještanja Ćehotine, finansirati izradu planske i tehničke dokumenta-

cije i izvoditi radove na više projekata u opštini vrijednim više od šest miliona eura. Rudnik je, između ostalog, trebalo da finansira izgradnju atmosferskog i fekalnog kolektora Đulina guka - Ćehotina, produbljavanje korita te rijeke, radove na glavnim dovodima pitke vode visoke i niske zone i objektima za prečišćavanje vode iz akumulacije Otilovići. Rudari su trebali da izgrade i treću traku puta od Termoelektrane do ulaska u grad, crpnu stanicu Podpliješ, sekundarni kolektor od Podgoričke ulice desnom obalom Breznice do glavnog kolektora i fekalnu kanalizacije na području MZ Ševari. Za sve te poslove Rudnik se ugovorom obavezao na oko 6,2 miliona eura, ali je u prethodnih osam godina platio tek šestinu te sume ili 1,05 miliona, zbog čega je opština tužila Rudnik za nepoštovanje Ugovora. “Ugovor je realizovan u potpunosti u skladu sa Aneksom potpisanim 2008. godine na iznos 1,056 miliona eura”, kazao je sekretar Rudnika Velimir Janjić. Prema njegovim riječima, Aneksom su definisane sve obaveze koje su u neposrednoj funkciji izmeštana Ćehotine i otvaranja kopa Cementara. “Da bi i ostalo bilo realizovano utvrđeno po onom ugovoru koji je opisno definisan trebalo je urediti nekim drugim aneksom. On nikad nije zaključen i prema tome sve

Sudska prepucavanja opštine i Rudnika uglja pauziraju se tokom Dana rudara. Tada se na bogatoj svečanosti, ali i trpezi nađe u manje-više istom sastavu, upravo oni koji se sučeljavaju u sudnici. Za razliku od njih, rudari su svoj dan proveli u mirnom protestu ispred prostorija Rudnika uglja. Rudnikove obaveze su ispunjene. Mi mislimo tako oni drugačije”, kazao je Janjić. On je potvrdio da Rudnik i opština Pljevlja vode sudski spor i zbog poreza na građevinsko zemljište jer je opština rudarske kopove tretirala kao zemljište na šta nema pravo. “Kop nije ni građevinsko ni poljoprivredno zemljište već rudarski objekat”, kazao je Janjić.

Opština je u tri navrata blokadom računa na ime poreza na oko šest miliona kvadrata koliko Rudnik posjeduje zemljišta za posljednje tri godine naplatila oko 1,3 miliona eura. “Koja je tržišna cijena rudničkog kopa? Takvo zemljište fizički ne postoji, a opština je kao tržišnu cijenu odnosno kao osnovicu odredila cijenu od 12 eura po metru kva-

dratnom što je tri puta više nego je nedavno na tom prostoru izvršena jedna transakcija. Opština je cijenu digla u nebo. Za 2010.godinu kada smo imali 21 odsto površine više nego sada porez je bio 230.000 eura, a za prošlu i ovu godinu 855.000”, rekao je finansijski direktor Dragan Mijatović, dodajući da Upravni sud po žalbi Rudnika još nije donio presudu.

hErcEg Novi

Zloupotrebljavali podatke građana

Agencija za zaštitu ličnih podataka utvrdila neregularnosti u JP ‘‘Parking servis’’ HERCEG NOVI - Inspektori Agencije za zaštitu ličnih podataka Crne Gore utvrdili su nepravilnosti u JP Parking servis iz Herceg Novog, gdje je jedan službenik ugrožavao privatnost i zloupotrijebio ličnih podataka građana. “Inspektori Agencije za zaštitu ličnih podataka su konačno ušli u JP Parking servis iz Herceg Novog i izvršili kontrolu, kojom je nedvosmisleno utvrđeno, da je ovo preduzeće godinama grubo kršilo Zakon i izigravalo zakonske propise, koji se odnose na zaštitu i korišćenje ličnih podataka građana u bazama podataka koje su ilegalno i protivzakonito formirali i držali u svom posjedu,” navodi se u saopštenju koje potpisuje šef kancelarije NVO Centar za istrage, monitornig, antikorupciju i vladavinu prava Dijana Spasić. Iz Agencije napominju da JP Par-

king servis iz Herceg Novog, svoje svakodnevne aktivnosti naplate parkinga i odnošenja vozila specijalnim vozilom “pauk”, ne sprovode u skladu sa zakonskim propisima i dokumentima koji štite privatnost i lične podatke građana, koji se nalaze u njihovom psjedu, odnosno u bazama podataka koje su protivzakonito formirali. “Tada smo zatražili da to preduzeće uskladi svoje poslovanje sa zakonskim propisima koji se odnose na zaštitu ličnih podataka građana. Na isti način smo obavijestili policiju i cjelokupnu javnost o ovim zloupotrebama, ove grupacije”, ističe se u saopštenju. Ovo preduzeće nema odobrenje od Agencije za zaštitu ličnih podataka, da može formirati zbirke podataka, već je samovoljno i bez bilo kakve prethodne saglasnosti pri-

stupilo protivpravnom formiranju obimnih zbirki ličnih podataka građana, što predstavlja grubo kršenje važećih zakonskih propisa i osnovnih ljudskih prava i sloboda građana.

Direktor Parking servisa Milorad Matković, je 13.10.2012 godine, regujući na naše prozivke u medijima, odlučno demantovao tvrdnju, da JP Parking servis u svom posjedu ima obimne baze podataka ko-

je se sastoje od fotografija i drugih ličnih podataka građana”, navodi se u saopštenju gdje je istaknuto da je Matković tvrdio da se njihova interna baza odnosi isključivo na pretplatnike stanare.

34 Crna Gora

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

PROJEKTI KOJI SU OBILJEŽILI 2012. GODINU

Uzduž i poprijeko, malo se šta napravilo

konomska kriza glavni je krivac i ove godine za mali broj investicija realizovanih u crnogorskim opštinama. Veliki planovi ostavljeni su za neko bolje vrijeme ili odgovornije investitore. Ipak, ovo je godina za koju se može reći da se ipak nešto radilo, ali ne svuda podjednako. Koliko se i šta uradilo može se vidjeti u pregledu kategorije “nejvećih projekata” realizovanih tokom ove godine.

Sa otvaranja Bazara

jedina opština u Crnoj gori koja je imala pozitivni rebalans budžeta je Budva. u ostalima, u većoj ili manjoj mjeri, pomjerala se realizacija zacrtanih projekata za sljedeću godinu. opštine na sjeveru zbog manjka sredstava gotovo u potpunosti su se oslanjale na inostrane finansijere ili IPa fond, poput nikšića, tako da je bilo veoma malo investicija realizovanih iz opštinskog budžeta. u Podgorici su ove godine investicije bile usmjerene na tržnice i zgrade, te na socijalne programe. osim toga, tokom 2012. u Podgorici su posao našle 3.440 osobe, što je šest odsto više nego prošle godine. Investicioni bum ulcinjani čekaju godinama. naslušali su se priča o dubaiju na adi Bojani, lancu svjetskih hotela uzduž i poprijeko Velike plaže, teniskih terena na Briskoj gori, ekskluzivnih turističkih kompleksa svuda naokolo. od toga, naravno, nema ništa. nije čak ni počela izgradnja hotela galeb, za koji danas svi priznaju da nije ni trebalo da bude porušen, nema ni hotela jadran, koji je takođe po najavama već trebalo da bude izgrađen, o izgradnji hotela lido više nema ni govora.

Pljevlja

BudžEt oPštIna u 2012. godInI HErCEg noVI tIVat

Rekonstruisana zgrada Britanskog poslanstva

1. PoKušajI da sE smanjI nEzaPoslEnost Preduzete su aktivnosti sa ciljem smanjenja smanjenja nezaposlenosti koja je u Pljevljima duplo viša od državnog prosjeka. “Sa kompanijom Sfera iz Sankt Peterburga smo formirali zajedničko preduzeće koje bi trebalo da se bavi proizvodnjom cementa. Investicija je vrijedna preko 300 miliona eura, finansirao bi je u cjelini ruski partner, a u novoj cementari i poslovima koji bi prethodili i pratili njenu izgradnju zaposlilo bi se više stotina ljudi”, kazao je Pupović. 2. noVa šKola PoslIjE 30 godIna Otvaranje novoizgrađene osnovne škole u naselju Guke, jedan je od najznačajnijih projekata u 2012. godini, jer je ovo prvi školski objekat izgrađen u Pljevljima poslije skoro tri decenije. Školu pohađa 110 učenika od prvog do četvrtog razreda. U izgradnju je uloženo 1,1 milion eura. 3. CEntar za djECu I omladInu sa tEšKoćama u razVoju Prema Pupovićevim riječima, opština je iskazala odgovoran odnos i prema ugroženim kategorijama društva, a uskoro će se navršiti godišnjica rada JU Centar za djecu i omladinu sa teškoćama u razvoju, koja se finansira iz opštinskog budžeta. Gradnju i opremanje objekta Centra zajednički finansirali opština, Vlada, NVU Zračak nade i drugi međunarodni i domaći donatori. 4. PodzEmnE garažE Izvedeni su ili se izvode radovi i na više važnih infrastrukturnih objekata. Najznačajniji su radovi na gradnji podzemne garaže na Trgu 13. jula.

Cetinje 1. Izgradnja maCooC-a Izgradnja budućeg univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti počela je u julu. Projekat vrijednosti 20 miliona eura, koji će biti među najmodernijim i najznačajnijim umjetničkim akademskim sadržajima u regiji, finansijski će ispratiti gradska uprava i Vla-

da Crne Gore. U toku je prva faza izgradnje, za koju su obezbijeđena sredstva u visini od tri miliona eura. 2. BEautIful CEtInjE Projekat podrazumijeva obnovu fasada na zgradama u istorijskom jezgru Cetinja, uz implementaciju najsavremenijih mjera energetske efikasnosti. Prvo rekonstruisano zdanjebivše britansko poslanstvo, čija je rekonstrukcija iznosila oko 100.000 eura. 3. PočEtaK radoVa na Kružnom toKu Na najfrekventnijem raskršću na magistralnom putu Podgorica - Budva, na ulazu u Cetinje, u decembru su počeli radovi na kružnom toku u vrijednosti od 400.000 eura. Riječ je o investiciji Direkcije za saobraćaj i prijestonice Cetinje. 4. sanaCIja njEgošEVE ulICE Nakon što je prošle godine rekonstruisan Dvorski trg, započeti su radovi u gradskoj ulici. Projekat sanacije Njegoševe ulice vrijedan je 1,26 miliona eura. Uz popločavanje ulice, u dužini od 800 metara, biće instaliran novi mobilijar i obnovljene fasade više objekata u ovoj ulici.

Bar 1. sanItarna dEPonIja Izgrađena je regionalna sanitarna deponija za Bar i Ulcinj, koju koriste sve primorske opštine, kapaciteta 1.100.000 tona, a procijenjeni vijek trajanja je 25 godina. Uku-

pna vrijednost ove investicije, koja uključuje i nabavku opreme, iznosila je 6,6 miliona eura. 2. IzgrađEn BulEVar I trI Kružna toKa Na ulasku u Bar, u dužini od 2,1 kilometar, izgrađen je bulevar sa svim pripadajućim sadržajima, koji je znatno doprinio poboljšanju protoka i bezbjednosti saobraćaja, a posebno smanjenju gužvi tokom turističke sezone. Ukupna vrijednost bulevara je 4,6 miliona eura, od čega je u izgradnju uloženo 3,2 miliona eura - dva miliona eura Direkcija za saobraćaj, a opština Bar 1,2 miliona eura, 150.000 eura je plaćena izrada projektne dokumentacije, revizija i tehnički prijem, a opština je finansirala eksproprijaciju zemljišta sa 1,2 miliona eura. 3. osnoVna šKola “anto đEdoVIć” Završena je izgradnja Osnovne Bulevar u Baru

škole “Anto Đedović” sa svim pripadajućim sadržajima. Škola je kapaciteta 1.000 učenika. Vlada je, preko Direkcije za javne radove, uložila 5,3 miliona eura za izgradnju, opremanje i eksproprijaciju zemljišta, a opština Bar 1,1 miliona za izradu projekta, komunalnu infrastrukturu i naknadu za komunalije. 4. II faza IzgradnjE VodoVoda Završena je izgradnja II faze regionalnog vodovoda, od tunela Ćafe do granice sa opštinom Ulcinj, čime su stvoreni preduslovi da dva velika naselja, Veliki pijesak i Bušat, u narednom periodu trajno riješe pitanje kvalitetnog vodosnabdijevanja.

Budva 1. KonsolIdaCIja fInansIjsKog stanja Izmireno je 26 miliona eura duga, kako prema bankama, tako i prema ostalim povjeriocima. Rukovodstvo metropole turizma uvjereno je da će 2013. biti godina dalje finansijske stabilizacije. Ove godine Budva je jedina crnogorska opština koja je imala pozitivan rebalans budžeta. 2. usPjEšna sEzona Uprkos ekonomskoj krizi, Budva je zabilježila još jednu uspješnu sezonu, čak bolju i od one 2011. godine. Ugostila je preko pola miliona turista, a ostvarila 60 odsto ukupnog turističkog prometa u Crnoj Gori.

BudVa Bar ulCInj CEtInjE PodgorICa nIKšIć mojKoVaC BEranE BIjElo PoljE PljEVlja KolašIn

10,6 mIlIona 11,2 mIlIona 39,2 mIlIona 17,2 mIlIona 7,4 mIlIona 7,4 mIlIona 43,2 mIlIona 23,8 mIlIona 3,2 mIlIona 8,2 mIlIona 10,8 mIlIona 14,7 mIlIona 4,6 mIlIona

3. otVorEn Put KraPIna Put koji je spojio selo i grad, što će biti jedna od stvari na kojima će opština Budva ubuduće temeljiti rad. 4. rEanomoBIl Zahvaljujući velikoj novogodišnjoj akciji, sakupljen je novac za kupovinu reanomobila koji će koristiti služba Hitne pomoći. Vozilo košta nešto više od 42.000 eura, a u kupovini će učestvovati i opština.

Tivat 1. mIlIonI u VodoVod Radovi na infrastrukturi nastavljeni su planiranom dinamikom i treća faza izgradnje kanalizacionog sistema i rekonstrukcija vodovodne mreže prema Radovićima, Krašićima, Đuraševićima odvija se bez većih problema. Ova investicija je vrijedna 11,5 miliona eura, a finansira se iz budžeta opštine i kreditnim sredstava njemačke razvojne KFW banke. 2. PInE, VrtIć, stratEšKI Plan razVoja Uređenje obale Pine potrajaće godinu, krenula je rekonstrukcija DTV Partizan, završava se opremanje zgrade dječjeg vrtića. Bitno je napomenuti da je ove godine usvojen strateški plan razvoja Tivta za period 2012-2016. godine, koji je identifikovao više od 130 projekata značajnih za razvoj grada, od onih finansijski manje vrijednih do onih zaista kapitalnih. 3. BICIKlIzmu data šansa Uveden je javni biciklistički saobraćaj i određene lokacije za biciklističke punktove za bajk šering sistem. Sistem javnog biciklističkog saobraćaja u Tivtu uveo je Crnu Goru u društvo Italije, Švaj-

Crna Gora 35

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

carske, Španije i Engleske, jedinih evropskih zemalja u kojima je na djelu bajk šering. Ukupna vrijednost tog projekta je 115.000 eura, a dio je projekta “Tivat – održivo primorje”.

piralo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Port Milena

3. aeroDrom Na aerodromu se radi takođe iz IPA sredstava projekat dvije rulne staze, to je oko milion eura. Staze na aerodromu, takođe su iz IPA fonda.

4. Zaposlili pripavnike U organe lokalne uprave primljeno je osam pripravnika različitog obrazovnog profila, koji će u roku od godinu steći neophodno radno iskustvo, a biće im omogućeno i obučavanje za polaganje stručnog ispita za rad u državnim organima.

4.rekonstrukcija ulica Trebješka ulica sa skverom je koštala oko 800.000 jer je u taj projekat uključeno izmiještanje dijela kanala Mrkošnice i vodopropusta, a finansirala ga je lokalna uprava. Ulica Narodnog fronta koštala je oko 100.000 eura.

Mojkovac 1. rekonstrukcija sportske sale i Doma kulture Prvi projekat odobren iz sredstava EU fondova, dobijen je za rekonstrukciju sportske sale u Mojkovcu. Vrijednost investicije je 350.000 eura, a radovi su u završnoj fazi. Vrijednost radova na Domu kulture u vrijednosti od 212.444 eura 2. obaloutvrDe Izvedena obaloutvrda na rijeci Tari vrijednosti 290.000 i Štitaričke rijeke vrijednosti 125.223 eura, na kojoj su i izgrađena tri mosta. 3. kuhinja Za sreDnju školu Srednja mješovita škola “Vuksan Đukić” zahvaljujući donaciji Vlade Luksemburga izgradila je restoran sa kuhinjom. Sredstva su obezbijeđena u iznosu od 177.000 eeura 4. turistička promocija Mojkovac je prvi put u 2012. godini dobio Turističko-informativni centar. Izgradnja objekta i opremanje 200.000 eura. 5. očuvanje priroDnih resursa Radovi koji su se izvodili tokom čitave godine na prostoru nekadašnjeg jalovišta, ovu površinu su oplemenili. Jalovište je nasuto humusom i zasijano travom. Vrijednost projekta 134.000 eura. Urađen je i sistem pasivnog prečišćavanja potoka Žuta prla u vrijednosti od 58.500 eura, kao i rekonstrukcija vodovoda u Bistrici i Štitarici ukupne vrijednosti 55.000 eura.

Bijelo Polje 1. početak raDova na bistrici a i b Jedan od najvažnijih projekata koje je započela bjelopoljska lokalana samouprava je početak radova na mini hidrocentrali Bistrica A i Bistrica B, vrijednosti između 21 i 24 miliona eura. Radovi bi trebalo da budu završeni za dvije godine. 2. rekonstruisan glavni graDski most Devet mjeseci trajali su radovi na rekonstrukciji glavnog gradskog mosta u Nikoljcu u Bijelom Polju. 3. Dom ZDravlja Novi dom zdravlja u Bijelom Polju je investicija u koju je uloženo 3.500.000 eura. 4.počela iZgraDnja vrtića U protekloj godini još jedna od važnih stavki koje je lokalna samouprava u Bijelom Poju sebi postavila kao zadatak je izgradnja vrtića. Donaciju za izgradnju ovog vrtića u visini od oko dva miliona eura obezbijedila je Vlada Azerbejdžana. 5. Završene ZgraDe Za penZionere i socijalno ugrožene U bjelopoljskom naselju Rabarevine završene su dvije zgrade namijenjene penzionerima i socijalno ugroženim porodicama. Stambeni objekat za penzionere koštao

5. planinarski Dom Planinarski dom urađen je potpuno od donacija (ukupna vrijednost 350.000 eura), a namijenjen je upravo momcima koji su osvojili Mont Everest, što predstavlja primjer dobrog odnosa lokalne uprave prema onima koji nas u svijetu predstavljaju kao najbolji ambasadori. je 175.000 eura.

Berane 1.mosi Prema riječima predsjednika opštine Berane, jedan od najznačajnijih projekata koje je lokalna samouprava realizovala tokom 2012. jeste MOSI. Međuopštinske igre okupile su blizu 2.000 sportista iz Crne Gore, Republike Srpske i Srbije. 2. putna infrastruktura Rekonstruisani su pojedini seoski i lokalni putevi, kao i dio gradskih. 3.voDovoD u polici i petnjici Izgrađen je vodovod u mjesnim zajednicama Polica i Petnjica. Na taj način je uspješno riješen problem vodosnabdijevanja.

Herceg Novi 1. počela iZgraDnja kolektora Počela je izgradnja kanalizacionog kolektora, a uskoro će početi i izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda, ukupne vrijednosti oko 30 miliona eura. 2. kumbor - sokar Treći projekat je svakako Kumbor, gdje očekujemo ulaganja i hotelske kapacitete gdje su planirana ulaganja od 52 miliona za četiri godine, 252 miliona za osam godina. 3. Deponija Veliki projekat je fudbalski teren u Igalu. Završen je i glavni projekat deponije Duboki Do - to je investi-

cija od 2,5 miliona eura.

Ulcinj

1. urbanistički planovi kao investicija Doduše, falilo nam je urbanističkih planova, ali i oni su usvojeni. To je ujedno i jedna od većih investicija u tekućoj godini u ulcinjskoj opštini. Možda neko na urbanističke planove ne gleda kao na investiciju, ali ako uzmemo u obzir da je nakon 25 godina konačno usvojeno 15 planova, može se reći da su stvoreni preduslovi za veće investicije. 2. port milena i sljeDeće goDine Druga kapitalna investicija je most na Port Mileni, čijom će se izgradnjom riješiti gorući problem tokom ljetnjih mjeseci, a to je saobraćajni haos. Turisti nerijetko u koloni čekaju i do dva sata Ova investicija vrijedna je oko 14 miliona eura. 3. rekonstruisana prva faZa puta Rekonstrukcija puta Sukobin - Vladimir je završena ove godine. Prva faza izgradnje puta koštala je tri miliona eura. 4. kružni tok Nedavno je završen i kružni tok, kod Komunalnog preduzeća. Investicija je iznosila oko 80.000 eura. Time je ujedno i sanirana crna tačka kada je saobraćaj u pitanju, jer su na toj raskrsnici udesi bili česti. 5. putevi bolji

Ulcinjska kaldrma ostaće upamćena još zadugo. I ove godine je rekonstruisana. I to dva puta. Za njenu rekonstrukciju izdvojeno je 24.000 eura, dok je za asfaltiranje puteva izdvojeno 200.000 eura.

Nikšić 1.prečistač voDe Kao prvi najznačajniji objekat prečistač je počeo da se radi i dosad je potrošeno četiri miliona. Sistem za prečišćavanje otpadnih voda smatra se najvrednijim i za zaštitu životne sredine i komunalne djelatnosti najbitnijim projektom. Projekat je vrijedan 15 miliona, a finansira ga vropska investiciona banka. To je inače onaj projekat za koji je Ozon tvrdio da je najzloupotrebljavaniji u predizborne svrhe, jer je uoči izbora prezentovan projekat koji je počet da se radi u junu. Zbog prečistača morala je da se radi rekonstrukcija stare kanalizacione mreže, i to je koštalo 3,5 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena iz IPA fondova. 2. kanaliZaciona mreža i voDovoD šipačno Iz IPA sredstava u vrijednosti od 3,5 miliona završeno je oko 22 kilometra kanalizacione mreže. Vodovod Šipačno od izuzetnog je značaja, jer su mještani tog na 15-ak kilometara od Nikšića vodu iz česme dobili tek u 21. vijeku. Šipčano ima oko 100 domaćinstava, a projekat je koštao oko 350.000 eura. U njemu je partici(Sa dodjele ključeva) Stambena zgrada namjenjena licima socijalne potrebe i stanarima kolektivne zgrade

Podgorica 1. voDovoD na mareZi Zahvaljujući donaciji japanske vlade u iznosu od 4,4 miliona eura, a sagrađen je i novi most na Cijevni u selu Dobrčin. U toku je rekonstrukcija Starog puta prema Spužu koji će biti proširen, a samim tim i bezbjedniji za saobraćaj, jer će se poznata “krivina smrti” ublažiti i zaštiti potpornim stubovima. Vrijednost ove investicije je dva miliona eura. 2. socijalno ugroženi U savremenoj stambenoj zgradi sa 95 stanova, na lokaciji bivše Kamionske pijace, krov nad glavom našlo je 40 socijalno ugroženih porodica, kao i 32 porodice koje žive u Kolektivnoj zgradi na Zabjelu. Cjelokupnu izgradnju objekta, u vrijednosti od 2.883.400 eura, finansirao je glavni grad. 3. baZar Veliki tržni centar u Bloku pet, Bazar, površine 17.400 kvadrata otvoren je u septembru ove godine. Vrijednost investicije 13 miliona eura. Iako je djelimično završen, prizemlje je u potpunosti opremljeno, a tamo su svoje tezge zakupili trgovci sa neuslovne Male pijace, koja je potom ubrzo srušena. 4. kružni tok koD Delte Izgradnja kružnog toka počela je 9. januara, a zbog loših vremenskih uslova završen je sa dva mjeseca zakašnjenja u aprilu. Vrijednost radova iznosi 311.764 eura. 5. ZgraDa Za penZionere Obezbijeđene dvije lokacije za stambene objekte za potrebe penzionera. Za izgradnju stambenih i drugih objekata za raseljena lica iz kampa na Koniku obezbijeđeno je besplatno zemljište površine oko 140 hiljada kvadrata na Vrelima Ribničkim.

Kolašin 1. centar Za pripremu sportista Zajednički angažman opštine Kolašin i Vlade Crne Gore usmjeren je na aktivnosti koje bi uticale na pozicioniranje Kolašina u cilju da postane centar za pripremu sportista. 2. mjere šteDnje Fiskalna disciplina i štednja na svim nivoima 3. iZgraDnja ZgraDe Za socijalno ugrožene poroDice Nastavak radova na objektu za smještaj (42 stana) lica u stanju socijalne potrebe

36 Crna Gora

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

ŠTRAJKAČI

Uzdaju se u Mila, prizivaju Boga i čekaju da se desi čudo Godinu na izmaku nikšićki radnici pamtiće po brojnim štrajkovima Ivana Jovović

ekada je bio industrijski grad, grad zadovoljnih radnika i solidne srednje klase. Međutim, Nikšić je danas, kako rekoše predstavnici radnika, grad gladnih, grad nezadovoljnih. Gledano sa privrednog aspekta, nikšićku 2012. obilježili su štrajkovi i štrajkači, koji sada, na kraju godine, ne mogu biti zadovoljni rezultatima svog rada.

NIKŠIĆ - Onaj ko radi - taj i zaradi, a nikšićki radnici koji su tokom ove godine štrajkovali uglavnom su zaradili neki zdravstveni problem, a na kraju godine bore se sa sadašnjim ili bivšim vlasnicima da dobiju neku zaostalu platu. I u takvom ambijentu opšteg nezadovoljstva, obespravljenosti i besparice čekaju novu 2013. godinu. U zemlji ogromnog turističkog potencijala nestvarno, ali istinito - štrajkuju hotelijeri. Umjesto da spremaju doček Nove godine, oni štrajkom glađu kao posljednjim srestvom borbe traže svojih 11 zarađenih plata. “Žalosno je da poslije pola vijeka postojanja ‘Onogošta’ danas, umjesto da prodajemo aranžmane i ulaznice za doček, ovako čekamo praznike. Ovo je prvi put u 57 godina da nema dočeka u HTP ‘Onogošt’”, kazala je predsjednica sindikata Zora Niković. Godinu štrajkom završavaju i radnici Koni konfekcije, ko-

jima se duguje osam plata, koje su u prosjeku oko 200 eura. Osim plata, ni radni staž nije im povezan više godina, a i izvjestan je stečaj, koji je zatražila Panto grupa. Nikšićki rudari, umjesto na kopovima, godinu su proveli protestujući i prijeteći protestima kako bi dobili plate zarađene prodajom rude i radovima na tunelu Tifran. Posljednja prijetnja bila je u posljednjoj nedjelji godine, no, predsjednik samostalnog sindikata Borisav Bojanović nada se da će situacija biti bolja u godini koja dolazi. “Nadam se da će promjenama koje su se desile u Vladi izborom novog premijera doći do i promjena u poštovanju radničkih prava. Stanje kakvo je trenutno je neizdrživo jer su radnici na ivici egzistencije. Mora se naći neki novi model i neki novi put kako bi radnici u Crnoj Gori napokon bili zadovoljni”, kazao je Bojanović.

Bivši auto-prevoznici svoje nezadovoljstvo izrazili su štrajkom glađu u julu, a ni pola godine kasnije situacija u tome nakada poštovanom preduzeću nije riješena. “Mi i dalje imamo povjerenje u Vladu i u sindikat da će riješiti naš

problem i da ćemo konačno izaći iz teške situacije pošto smo svi živote ostavili na putevima. Trebalo bi da se poboljšaju prava radnika u narednoj godini, jer mislim da se konačno mora riješiti njihov status, jer ne smiju dozvoliti da radničke

klase nema”, kazao je predsjednik sindikata Autoprevoznog Milosav Đikanović. On je dodao da agonija koja traje 19 mjeseci najbolje govori u kakvom će ambijentu proslaviti praznike. Ni Slovenac više nije što je bio, ču-

Crna Gora 37

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

je se od radnika Montavar Metalca, čija je sudbina u potpunosti neizvjesna. Počelo je zahtjevom za uvođenje stečaja, otpuštanjem radnika, a nadaju se u Vladu da neće završiti totalnim krahom. “U nekom smo iščekivanju, a sve oči radnika uprte su u Vladu Crne Gore i ministarstvo da pomognu u prevazilaženju situacije u Metalcu. Mislim da ćemo svake sljedeće godine biti u sve težoj situaciji, s obzirom da smo inertni i ne borimo se mnogo, a ovi to koriste”, ocijenio je sindikalac Radisav Jauković. Upitan kako u takvoj situaciji čekati novogodišnje i božićne praznike, on je odgovorio: “Sa praznim džepovima i pogledom u Boga hoće li šta spustiti odozgo.” Bivši radnici Centra tehničkih gasova, čiji je zakupac bio njemačka firma Messer, sa krajem godine ostaju i zvanično nezaposleni, no izigrani od sistema države u kojoj žive, uzdaju su u velikodušnost Njemca. “Dobili smo naznake da bi on bio raspoložen da izađe u susret radnicima, pošto je od države izigran i on i sami radnici, raspoložen je ili putem otpremnina ili produženja radnog angažmana da pomogne”, kazao je jedan od radnika Srđan Marić. Željezarci bi ipak mogli ponijeti epitet najštrajkača 2012, jer se oko njih najviše prašine diglo. Nedugo nakon spektakularnog ulaska turske “respektabilne” kompanije, radnici su počeli proteste zbog mizernih plata. Tadašnji sindikalni lider Janko Vučinič optuživan je da politički djeluje, dobio je čak i otkaz, no odnosi su ipak “ispeglani”, a radnici su sada relativno zadovoljni. “Nadam se da će situacija biti bolja nego u godini koja je na izmaku. Trudićemo se i dalje da budu uslovi bolji, sindikat je tu da preduzme sve korake, zašto inače postoji. Prosjek plate je oko 400 eura, a da li se sa

tom platom pristojno mogu dočekati predstojeći praznici - pa neko može, neko ne”, kratak je bio novi predsjednik sindikata Pero Kadović. No tu se ne završava priča o željezarcima. Protestovali su tokom godine i bivši radnici koji ne mogu da ostvare penziju iako ispunjavaju sve uslove, kao i bivši radnici Tehnostila, kojima je “na žulj” stala Uprava carina, koja je uzela ono što je po pripodi stvari njihovo. “Već tri godine muku mučimo

da dobijemo ono što smo zaradili. Nadamo se da će novac koji treba da vrati Uprava carina biti raspodijeljen radnicima do Nove godine. Novu godinu radnici dočekuju praznih stomaka, kao i njihove porodice”, kazao je predstavnik radnika Marko Mirjačić. Oni koji su nam godinama hljeb mijesili, radnici gradske pekare Nikpek, zaslužili su epitet nezainteresovanih štrajkača. Možda su izgubili snagu i volju, ali tek nekoli-

ka puta su organizovali protestno okupljanje i na tome se sve završilo. Većina od pomenutih privrednih subjekata ima po dvije ili više sindikalnih organizacija, pa se nameće pitanje da li je razjedinjenost radnika kamen spoticanja za efikasnije ostvarivanje radničkih prava. Umjesto zaključka treba navesti podatak USS da je od nekadašnjih 18.000 radnika u nikšićkoj privredi broj danas sveden na nevjerovatnih 1.500!

Željezarci bi ipak mogli ponijeti epitet najštrajkača 2012, jer se oko njih najviše prašine diglo.

NEIZVIJESNO

Vrtićima opredijelili novac koji nemaju Iako je za problem prebukiranosti vrtića predloženo izdvajanje 10 miliona eura, izgradnja nije izvijesna jer Vlada tek treba da traži taj kredit

CETINJE - KOTOR

Za žičaru devet ponuda Za izbor konsultanta povodom izgradnje žičare Kotor - Cetinje, na tenderu koji je raspisala Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dostavljeno je devet ponuda. Komisija će u narednom periodu donijeti odluku o izboru konsultanta, saopšteno je iz kabineta Prijestonice Cetinje. Očekivanja su da će se već u januaru izabrati konsultant sa kojim će EBRD potpisati ugovor, nakon čega predstoji priprema tenderske dokumentacije i raspisivanje tendera. Konsultant će imati zadatak da pomogne crnogorskoj Vladi u pripremi tendera za javno-privatno partnerstvo, a njegove usluge će podrazumijevati izradu elaborata o privatno-javnom partnerstvu, reviziju Studije izvodljivosti i raspisivanje ten-

dera za izbor i odabir privatnog partnera, prenosi Agencija Mina business. Svi zainteresovani konsultanti mogli su da pokažu interesovanje do 20. decembra, na crnogorskom i engleskom jeziku. Očekuje se da posao počne u prvom kvartalu naredne godine, a rok za završetak je šest mjeseci. Za izbor konsultanta je opredijeljeno 200.000 eura iz fonda Centralnoevropska inicijativa (CEI) pri EBRD-u. Zadatak konsultanta biće da napravi kratak pregled i dopunu Studije izvodljivosti iz 2008. godine, što će omogućiti tehničku, tržišnu i komercijalnu procjenu projekta. To uključuje procjenu pravnog okvira, kao i način na koji važeći zakon odobrava, podržava ili sputava određene dje-

love tog partnerstva. Na konkursu su mogli učestvovati individualni konsultanti koji su državljani Italije, ili konsultantske firme registrovane u Italiji. Te firme, međutim, mogu na osnovu podugovora angažovati spoljne stručnjake, ili konsultantske firme iz drugih zemalja centralnoistočne Evrope - Albanije, Austrije, Belorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Češke, Mađarske, Makedonije, Moldavije, Poljske, Rumunije, Srbije, Crne Gore, Slovačke, Slovenije ili Ukrajine. Izgradnja žičare će pomoći razvoju turizma na jugozapadu Crne Gore, jer će turisti koji dolaze na Jadran dobiti mogućnost da na zanimljiv način posjete i druga mjesta.

Iako su zahvalni poslanicima što su za adaptaciju i proširenje vrtića izdejstvovali povećanje bužeta za narednu godinu za 100.000 eura, u Udruženju Roditelji su istovremeno iznenađeni izostajanjem podrške predlogu da se predvidi gradnja barem jednog novog vrtića. Vjerovali su, kako navode, da će u Skupštini ovaj predlog dobiti podršku s obzirom da su ga, u toku akcije prikupljanja potpisa za peticiju za hitnu izgradnju i/ili dogradnju vrtića, javno podržali gotovo svi poslanički klubovi, i da su u vezi sa tim pripremljena četiri amandmana. Skupština je zadužila Vladu i Ministarstvo finansija da opredijele 10 miliona eura za gradnju nekoliko vrtića, ali je, kako je saopšteno iz

Udruženja, problematično što tog novca država nema na raspolaganju i ne zna se ni sa sigurnošću kada će ga imati. “Udruženje Roditelji, kao i mnogi roditelji i vaspitači, biće izuzetno zadovoljni kada, i ako, kredit bude odobren, ali smo svjesni da, uzimajući u obzir sve navedeno, nije realno očekivati početak gradnje prvog vrtića prije 2014. godine, a o završetku u navedenom periodu je nerealno čak i razmišljati”, ističu iz Udruženja i najavljuju da će i u narednoj godini nastaviti da traže i predlažu nadležnima rješenja problema prebukiranosti, ali i poboljšanje ostalih uslova boravka djece u javnim predškolskim ustanovama i školama. J.V.Đ.

38 Kultura

31.DECEMBAR 2012, 1. i 2. JANUAR 2013.

Rad Mirjane Marsenić

Kad ª porastemº , biću ja Andrijana Vešović, kreatorka Zombijane koja duhovito komentariše stvarnost

Slika je za mene sveta stvar Mirjana Marsenić, umjetnica koja istražuje različite medije

irjana Marsenić važi za umjetnika koji istražuje različite medije. Bez obzira na to kojim se medijem izražava, da li je to slika,crtež ili instalacija, na njima se vidi jedna ista priča koju želi da ispriča.

Za Mirjanu Marsenić slikati predstavlja “svetu stvar”, jer ona istinski vjeruje u iskreni odnos između stvaraoca i slike. “To je sveta stvar koju treba zaslužiti. Slika neće da se odmah otvori prema stvaraocu, ona traži i osjeća energiju koju stvaralac daje. Zbog toga slikati znači biti istrajan i iskren, prije svega, prema svom pozivu i tako se dolazi do trenutka kada se slika sama otvori i kada treba imati dijalog sa njom, pustiti da vas dar vodi i da nastaju dobra djela”, kaže Mirjana. U kreaciji svojih apstraktnih slika ona je okrenuta prirodi kao izvoru. Razmjena između čovjeka i prirode bitan je podsjetnik da smo krhki i trajni u isto vrijeme, kaže ova umjetnica. Mirjana smatra da je na domaćoj umjetničkoj sceni veliki mladih ljudi kojima treba dati više prostora na umjetničkim salonima i izložbama. “Nije bitno da li je neko mlad ili star, važno je da se gledaju djela, a djela ne lažu”, kaže ona. Tehnološke promjene i nove medije ona ne doživljava kao prijetnju slikarstvu. “Svaka osoba je priča za sebe, svi smo različiti. Tako i po svojim ličnim senzibilitetima biramo medij kojim se izražavamo, preko kojeg želimo da ispričamo priču. Isto kao što postoje odlične slike koje su umjetnička djela, tako postoje video i fotografija kao vrhunska umjetnička dostignuća”, kaže Mirjana. Slikarstvo se i dalje dobro pozicionira i u svijetu gdje je tradicija inovacije duža. “Ono što sam vidjela putujući je da nijedna velika međunarodna izložba ne ostaje bez slikarstva. Na gotovo svakoj izložbi i u svakoj galeriji nezaobilazna priča pored novih medija je slikarstvo.” Mirjana smatra da pozicija mladih umjetnika u Crnoj Gori nije nimalo ohrabrujuća. “Kod nas još nije osviješćeno do kraja šta znači umjetnost i koliko je zaista treba njegovati”, kaže mlada umjetnica. Na pitanje koji je njen umjetnički kredo, Mirjana odgovara citatom Hermana Hesea: “Sve stvari koje čovjek čini protiv svojih osjećanja i svog unutrašnjeg znanja, drugima za ljubav, nijesu dobre, prije ili kasnije moraju se skupo platiti. Ja živim u svojim snovima. Drugi ljudi takođe žive u snovima, ali ne u svojim sopstvenim, i to je razlika”. J.Boljević RATKO ODALOVIĆ, PROFESOR Mirjana Marsenić je darovita, vrijedna i posvećena umjetnosti. Ona je od onih studenata koji stalno istražuju i koju zanima više oblasti umjetnosti. Podjednako dobro radi sliku, crtež, a zalazi i u instalaciju. Stalno preispituje sebe, a s obzirom da je mlada i da postavlja tolika pitanja, smatram da je pred njom uspješna godina i karijera.

Na ovu ideju Andrijana Vešović došla je čitajući interesantne misli tviteraša. “Ilustrovanje tvitova nije moja originalna ideja. Otkako Tviter postoji, postoji i to. “Zombijana crta Tviter” je projekat osmišljen tako da od ponedjeljka do petka ilustruje tvit autora kojeg ranije nije crtala. Petkom, osim novog autora, ilustruje i jednog kojeg je već nacrtala (#FlešbekFrajdej). Subotom ilustruje novog autora, a za drugu ilustraciju mjesto dobija onaj ko napiše najbolji razlog zbog kojeg baš njegov tvit treba biti nacrtan (#KreativnoZašto). Svake nedjelje ilustruje dva nova autora. Kaže da su kriterijumi po kojima bira tvitove koje će ilustrovati vrlo jednostavni. Ono što je najbitnije pri njihovom izboru je

da su ilustrativni. “Biram ih sama, a dobar tvit uvijek ima prednost”, rekla je Andrijana. Pogađa je što danas u našoj sredini posao dizajnera nije vrednovan, ali vjeruje da neće uvijek biti tako. “Ljudi najčešće potcjenjuju rad dizajnera. Biti dizajner nije obično ‘crtkaranje’ – ilustracija i slova i klikanje u softveru. Biti dizajner je mnogo više, to je posao koji zahtijeva ogromnu mentalnu posvećenost”, kaže ona. Svjesna je da kod nas većina ljudi smatra da od umjetnosti ne može da se živi. “Pa i ne može upravo zbog ljudi koji razmišljaju na taj način. Dizajnerima preostaje samo naporan rad i jedino to može popraviti našu poziciju u društvu. Da tako ne mislim, odavno bih studirala

NIKOLA LATKOVIĆ, PREDAVAČ Snažan stvaralački poriv Andrijane Vešović najvećim se dijelom realizuje kroz ilustraciju. Ova samostalna disciplina je kod Andrijane na likovno visokom nivou, ali, što je možda i bitnije, tematika je često lokalna i skoro uvijek društveno angažovana. U ime svih dosadašnjih projekata, treba istaći makar njene ilustracije plasirane na Twitter-u, koje su dopadljiv ali trezven pogodak u srž naše domaće društvene stvarnosti. Činjenica da se podjednako dobro kreće i u drugim oblastima vizuelnih komunikacija (npr. tipografija) navode na zaključak da Andrijani, kao univezalnom umjetniku, predstoji uspješna godina.

Želim da se prepoznaju u mojim pjesmama Balša Krkeljić, student treće godine Fakulteta vizuelnih umjetnosti u Podgorici

tudent Audiovizuelne produkcije Balša Krkeljić kaže da ga najviše inspirišu inovacije na filmu. Njegov cilj je da 2013. kroz rep muziku utiče na društvo, a pogotovo na pojedinca. Ono što priželjkuje je da publika prepozna iskrenost njegove muzike na njegovom albumu “Tamna strana sreće”, koji izlazi početkom godine.

Balša Krkeljić u razgovoru za Dnevne novine kaže da ga kao producenta i “potajnog” režisera najviše inspirišu inovacije u filmu. Zato sa zadovoljstvom prati niskobudžetne filmove koji se premijerno prikazuju na festivalima poput Sandensa ili Tribeka. “Kao producenta me fascinira kako tehnički dobre filmove možemo snimati fotoaparatima i kako vizuelno lijepe kadrove možemo napraviti oslanjajući se samo na sunce ili na jedno rasvjetno tijelo. Kao režiser volim što takvi filmovi imaju nekonvencionalne priče, zaplete i načine snimanja”, rekao je Balša, čiji hip-hop album “Tamna strana sreće” izlazi početkom godine. Za sada ne želi da otkriva detalje o muzičkom prvijencu, ali kaže da možemo očekivati ozbiljno urađen konceptualni album. Na projektu je radio dvije godine, materijal je sniman u Beogradu, masterizovan u Njujorku i štampan u Njemačkoj. “Želim da se mnogi prepoznaju u tim pjesmama i onda da ih prisvoje i stave na mjesto gdje moje muzika zaslužuje da bude”, kaže Balša. Osim društvene angažovanosti, kojoj daje izuzetan značaj, u radu mu je jednako bitna jaka lična i umjetnička nota. “Danas poznati stvaraoci imaju svoje pratioce (followere), ljude koji ih prate u stopu (na netu) i mislim da je ispravno kada imaš toliko ljudi iza sebe da ih povedeš ili usmjeriš ka nečemu dobrom.

Predstaviti ljudima problem beskompromisno i onda tražiti od sebe i drugih da se promijene ne bi li došli do rješenja je hrabro i ispunjavajuće. Sa druge strane, bitno mi je da svemu što stvaram dam jaku ličnu i umjetničku notu”, kaže on. A kada je riječ o crnogorskoj umjetničkoj sceni, Balša kaže da je ona raznovrsna i da ni po čemu ne zaostaje za drugim većim sredinama. On smatra da je saradnja sa regionom dragocjena i da takve veze treba njegovati i poštovati. “Beograd, Zagreb, Sarajevo i Ljubljana znaju za nas, poštuju naš rad i slave ga više nego mi sami.Ovakve veze treba poštovati i njegovati, nikako ih smatrati izdajom, jer da nijesu pošli vani, Crna Gora danas ne bi imala velika imena poput Živka Nikolića, Dada Đurića, Sergeja Ćetkovica, Montenigersa...”

Rad Andrijane Vešović

nešto drugo”, kaže Andrijana. Za mladog umjetnika, sa tankim portfoliom i malo godina stvaranja iza sebe, prednosti koje nudi internet su ogromne, smatra ona. “Svjesna sam da internet ima svojih manjkavosti i zamki. Ali, u suštini, to besplatan način za predstavljanje radova i zašto ga ne iskoristiti”, kaže Andrijana. “Ne znam koliko umjetnost može popraviti svijet, vjerovatno i može. O tome ne razmišljam”, kaže ona. Posebno joj je prijatno i veoma bitno kada joj neko kaže da mu je radom uljepšala dan. “I to mi je dovoljno, jer kada je njima dan ljepši zbog mog rada, onda je definitivno i meni. Na taj način moj svijet se može popraviti mojim stvaralaštvom”, zaključuje ona. J.Boljević

SANJA JOVANOVIC, PREDAVAČ Ovu priliku koristim da od srca preporučim Balšu Krkeljića, studenta treće godine Audiovizuelne produkcije pri Fakultetu vizuelnih umjetnosti u Podgorici, jer je pravi predstavnik mladih, angažovanih stvaralaca koji se ističu svojim talentom, strašću i voljom. Ono što Balšu čini posebnim je autentičnost njegovog duha i vladanje humorom, kojim se bori protiv svakodnevice. Želja za promjenom i ogromna ljubav prema angažovanoj muzici kakva je hip-hop rezultirali su njegovim albumom prvijencem “Tamna strana sreće”, koji izlazi ukoro. Ne sumnjam da će njegove angažovane rime upakovane u stilizovane ghetto spotove obilježiti narednu godinu i da će za Balšu aka Sivilo značiti početak uspješne karijere.

Rad Balše Krkeljića

lada dizajnerka i ilustratorka Andrijana Vešović autorka je zanimljivog projekta čiji je naziv “Zombijana crta Tviter”. Kao inspiraciju za duhovitu crno-bijelu ilustraciju koristi kreativne misli korisnikaTvitera. Niko se iz regiona nije dosjetio da realizuje takav projekat, pa sam u tome vidjela priliku da sebe promovišem kao dizajnera, a da to bude svima interesantno i zabavno”, kaže Andrijana,

Kultura 39

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

Arhitektura kao i film Nova heroina s gudalom škole “Andre Navara”, čelistkinja Eden treba ljubavne scene Učenica Sekulović, plijeni talentom i šarmom Mark Dushaj u kreiranju arhitekture izbjegava klišee i konvencije

tudent arhitekture Mark Dushaj kaže da u svom radu više od svega želi da objektima koje projektuje udahne dušu, da njegov rad nosi poruku, da je arhitektura koju stvara aktivna i da ljude oko nje intrigira, tj. da ih pokreće.

Ovaj mladi arhitekta smatra da je bitno da svojim radom izazove reakcije kod ljudi. “Pokušavam da ljude zaintrigiram, da mijenjam njihove stavove, da pokušaju da pronađu svoj doživljaj arhitekture. Mi smo kao arhitekte u mogućnosti da oživimo društvo kroz arhitekturu. Ali i ljudi moraju biti otvoreni prema tome, da se mijenjaju, i oni treba da učestvuju. Mislim da, na kraju, nije najbitnije što sam ja želio da kažem nekim djelom, već njihov doživljaj onoga što sam napravio. Što više različitih doživljaja - to bolje po sve nas”, kaže Mark. U našem glavnom gradu, kada je o arhitekturi riječ, nedostaje osjećaja individualnosti, kreativne slobode, mišljenja, dodaje Mark. “Mislim da pratimo načela, konvencije i pravila koja nas blokiraju u kreativnom ispoljavanju. Zar moraju sve nadstrešnice za autobuska stajališta da budu iste? Umjesto da koliko je stanica bude toliko i njihovih dizajnera – arhitekata. Imali bismo raznolikost u gradu, učestovalo bi više ljudi, svaki od tih objekata nosio bi svoj znak, pečat, karakter”, kaže Mark. Za njega bi bilo posebno izazovno da u Podgorici projektuje stambeni blok. To ga naročito inspiriše, jer mu daje ulogu stvaraoca prostora svakodnevnog života u kojem bi ljudima želio dati nešto novo i nesvakidašnje. “Mislim da je tu prilika da se ljudima ukorijeni nešto novo, jer se taj prostor koristi i doživljava svaki dan tokom života. Možete im arhitekturom promijeniti dinamiku u prostoru, njihov doživljaj, kretanje, osvjetljenje”, kaže Mark. On smatra da se u našoj arhitektonskoj i urbanističkoj zbilji puno toga dešava pod diktatom novca. “Neko zbog materijalnog imetka dobija na snazi da gradi na divlje, da napada prirodu. Mislim da je to problem koji nije lako suzbiti. Šta je sa automobilima, sa ogromnim parkinzima ispred naših stambenih zgrada? Zar ujutro kad se probudim prvo što moram da vidim je ogroman broj metalnih kutija”, kaže Mark. Naš sagovornik smatra da je, najjednostavnije rečeno, dobra arhitektura “prirodna kao što je prirodan osmijeh”. “Ljudi žele da odu negdje i da dožive nešto novo, da pritom kao prolaznici budu oduševljeni, nadahnuti. Jednostavno, arhitektura, kao i film, treba da sadrži ljubavne scene. Ljudi traže slikovitost na putu. Arhitektura i treba da služi kao pozornica, da prenosi duh zajednice, kreativnost, različitost”, kaže on. Kada je riječ o uzorima, Mark kaže da ih nema i ne želi da ih ima. I ne samo to, on ne želi da izgradi “svoj stil”. Misli da je za stvaraoca bitno da ostane “neprepoznatljiv”, da se transformiše. “Želim da se mijenjam iz dana u dan. Baš kao dijete ili kao cvijet”, kaže on. Među arhitektama izdvojio je rad Amerikanca Luisa Kana i Japanca Sou Fudžimota. RIfAT AlIhODžIć, PROfESOR Izdvojio sam za ovu priliku studenta Marka Dushaja. Odlikuje ga netipičan istraživački duh koji ne pristaje na kliše i već viđeno. Traganje za originalnošću, u svakom novom zadatku, rezultira rješenjima na koje se ne može ostati ravnodušan. Mislim da će to pokazati i u projektantskoj praksi kada počne i praktično da stvara.

radicionalni koncert najuspješnijih učenika škole za muzičke talente “Andre Navara” iz Podgorice (održan u okviru DEUS-a 2012. u KIC-u “Budo Tomović”) ponovo je pokazao ono što ljudi od muzičke struke već odlično znaju - crnogorska muzička scena ima nekoliko novih vanserijskih talenata. Među onima o kojima će se tek čuti i koji će jednog dana svijetu predstavljati Crnu Goru je i mlada čelistkinja Eden Sekulović.

Od ranog djetinjstva, Eden Sekulović pokazala je izuzetan muzički dar koji je najprije prepoznat u njenoj porodici. Pri upisu u Nižu muzičku školu “Vasa Pavić” u Podgorici, gdje joj je potvrđeno da ima izvanredan sluh, izabrala je violončelo. Taj instrument privukao ju je “od prvog susreta”. “Budući da nijesam odrastala u porodici muzički obrazovanih ljudi, moji su ipak imali želju da razvijem sluh i talenat. Moj otac je prvi primijetio da imam istančan sluh i tako sam i upisala nižu muzičku školu”, kaže Eden Sekulović, koja sada pohađa Srednju muzičku školu “Andre Navara”. Njen omiljeni kompozitor je Johan Sebastijan Bah, a među najmilijima su i Antonio Vivaldi, Ludvig van Betoven, Dmitrij Šostakovič i Sergej Prokofjev. Na primjedbu da violončelo u savremenom tretmanu klasične muzike kod nas nije naročito popularno (ako se izuzme crossover rad dua “2Cellos” koji čine Stjepan Hauzer i Luka Šulić), Eden Sekulović ističe da je njen motiv za sviranje violončela upravo u tome da muziku ovog instrumenta približi što široj publici. “Mnogo je poznatih kompozicija napisano za violončelo. Istina je da je violončelo mnogo manje afirmisano od violine, recimo. Ali, baš u tome jeste pro-

VIOlINISTA VUJADIN KRIVOKAPIć Kolega iz žičane sekcije ne štedi riječi hvale da opiše oduševljenje talentom mlade Eden Sekulović. “Nedavno, bio sam u prilici da čujem njen nastup i zaista moram da naglasim da sam bio iskreno fasciniran njenim potencijalom. Odavno ne pamtim da mi se nečija interpretacija toliko dopala. Nezavisno od tehnike sviranja, koja je uvijek samo jedna od dimenzija izvođenja, kao profesor i solista, zapazio sam i ono što je iza njene tehnike. Sve što ona radi instrumentom, radi odlično. Vjerujem da je neminovnost da će nas ona predstavljati u inostranstvu na najbolji mogući način i da će njen potencijal biti prepoznat u Crnoj Gori”.

stor za mlade umjetnike koji sviraju ovaj instrument”, kaže Eden Sekulović. Po završetku srednje muzičke škole u Podgorici, mlada čelistkinja želi da muzičku akademiju upiše negdje u inostranstvu. “Još nijesam odlučila gdje ću i na kojoj akademiji nastaviti muzičko obrazovanje. Svakako želim da odem negdje u inostranstvo, jer hoću maksimalno da proširim obrazovanje i izvođačku

vještinu. Mnogo je toga što priželjkujem da uradim da bih stekla dobre preduslove za profesionalno bavljenje muzikom”, kaže mlada i talentovana Podgoričanka, koja je do sada imala niz solo nastupa. Nastupala je i sa domaćim i regionalnim solistima i kamernim orkestrima. Na crnogorskim i regionalnim muzičkim takmičenjima do sada je osvojila 10-ak prvih i specijalnih nagrada. Muzičke početke u podgoričkim muzičkim školama pamtiće kao najdraže uspomene iz djetinjstva, a prva njena profesorica solfeđa Olja Merker, kod koje je i savladala muzičke osnove, ostaće joj u naročito lijepom sjećanju.

Igrom krojimo živote Jelena Simić jedna je od najperspektivnijih crnogorskih glumica u usponu

elena Simić pripada generaciji glumaca koji osvajaju novi prostor igre u crnogorskom teatru. U prilog joj najbolje govore brojne uloge koje u protekllih nekoliko godina ostvarila u dugom nizu predstava (među najsvježijima je uloga u rimejku “Vladimira Kućovića”, autorskom projektu Slobodana Milatovića, koji je premijeru imao prije desetak dana u Dodestu). Osim toga, ostvarila je i ulogu u filmu “As Pik” Draška Đurovića, a dobila je i nekoliko glumačkih nagrada.

Za proteklu godinu, kad je riječ o crnogorskom teatru, može se reći da je bila u znaku pozorišnih i filmskih uspjeha mlade crnogorske glumice Jelene Simić. U tom smislu, njena je i naredna godina. Simić smatra da su sve generacije glumaca koje su izašle sa FDU Cetinje donijele nešto dobro i novo. “Sada u Crnoj Gori ima dosta mladih glumaca i samim tim veće su i potrebe i želje za radom. Svi imamo raznolike sposobnosti i kvalitete i želimo i zaslužujemo mnogo prilika da bi ih pokazali i razvijali kroz rad”, kaže Jelena Simić, koja je i asistentkinja na Odsijeku glume cetinjskog Fakulteta dramskih umjetnosti, u klasi profesora Branimira Popovića. Među ciljevima koje je postavila pred sebe kad je o 2013. godini riječ, najprije planira da upiše magistarske studije i da učestvuje u diplomskoj predstavi koleginice sa klase Smiljane Martinović, što je ispunjava velikom radošću. Sa koleginicama Tijanom Bjelicom i Julijom Milačić nastaviće da igra diplomski ispit “Sve o ženama”. Pozicija asistentkinje na Odsijeku glume na cetinjskoj akademiji upotpunila je njen profesionalni uvid kada je riječ o sistemu u kome se mladi i nadareni ljudi razvijaju u Crnoj Gori. “Zahvalna sam što sam dobila priliku da napredujem i da se usavršavam

kroz rad sa studentima. Rad na akademiji po mnogo čemu jako se razlikuje od rada na bilo kom drugom fakultetu. Po prirodi stvari, mnogo smo više upućeni jedni na druge, što zbog malog broja studenata, što zbog karakteristika naše profesije. Klasa sa kojom sada radim broji svega šest studenata. Samim tim imam priliku da ih jako dobro upoznam i da svima posvetim dovoljno vremena”, kaže Simić. Poučena eks katedarskim iskustvom, mlada glumica kaže da ništa drastično ne bi mijenjala u edukativnom pristupu radu na akademiji. “Za takve ambicije potrebno je mnogo više iskustva. Za sada, učvrstila bih i pojačala postojeću saradnju sa drugim smjerovima (filmska i TV režija, pozorišna režija, dramaturgija, produkcija).

Vr emenom, to će stvoriti veliki i dobar tim, sposoban za velike projekte”, očekuje Simić. Da bi se profesionalno razvijali, mladim glumcima u Crnoj Gori, po njenom mišljenju, treba omogućiti mnogo više prilika da rade. Sebi u profesionalnom smislu priželjkuje mnogo toga. Na pitanje o tome postoji li neka uloga za koju vjeruje da je “skrojena” baš po njenoj glumačkoj mjeri, ona kategorično odgovara - ne. “Nema uloga ‘skrojenih’ za nas. Mi smo oni koji kroje, stvaraoci. Uloga uvijek treba da bude izazov, da nas aktivira, oplemeni, unaprijedi, da angažuje svaki mišić, svaki nerv. To je naš glumački posao. Da igrom krojimo živote”, smatra Jelena Simić.

BRANIMIR POPOVIć, PROfESOR “Već to što sam je izabrao za asistenta dovoljno govori o tome šta mislim o profesionalizmu Jelene Simić, o njenom talentu i odnosu prema poslu. Ona je izuzetno ozbiljna i posvećena u odnosu prema radu i u tretiranju glumačkih zadataka. Ona je zaista čista desetka, bila je takva i tokom studiranja, a i kasnije. Pouzdana je, pametna i obrazovana mlada ličnost, koja svemu što radi pristupa studiozno, možda čak i pretjerano ozbiljno. Ponekad moram da se potrudim da je “razozbiljim”, da tako kažem”, kaže Jelenin profesor i saradnik Branimir Popović.

40 Kultura

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

KINEMATOGRAFIJA

Iz posljednjeg u novo poglavlje Film “Posljednje poglavlje” Nemanje Bečanovića 2012. godine izdvojio se uspjehom na međunarodnoj sceni Jelena Boljević

ebitantsko ostvarenje Nemanje Bečanovića “Posljednje poglavlje” prikazano je na svim značajnijim festivalima u regionu i na nekoliko evropskih. Njegov uspjeh krunisan je time što je uvršten u selekciju prestižnog Raindance Film Festivala. Reditelj i producenti vjeruju da je ovaj film otvorio vrata crnogorskoj kinematografiji ka međunarodnoj sceni, a pozitivne kritike koje stižu sa svih strana doživljavaju kao podsticaj i inspiraciju za buduće projekte.

Reditelj Nemanja Bečanović imaće po čemu da pamti godinu za nama. Među svim lijepim stvarima koje su se dogodile njegovom filmskom prvijencu teško je izdvojiti jednu. Nakon premijere u glavnom programu Sarajevo film festivala uslijedili su Palić, Priština, Skoplje, Festival slovenskoga fima, zatim Velika Britanija, Holandija, Njemačka, Turska, Poljska. Film je imao lijepu kritiku u najznačajnijem svjetskom filmskom magazinu Screen, a na Cineuropi ugledni kritičar Domeniko La Porta uvrstio ga je početkom godine u pet najboljih evropskih ostvarenja. Pregršt priznanja za svoje debitantsko ostvarenje Bečanović doživljava, prije svega, kao podsticaj za snimanje sljedećeg filma. “Dok radite film, prolazite kroz dosta problema. U trenutku kada dobijete povratnu informaciju da se on najiskrenije dopao nekome, posebno kada je riječ o relevantnim ljudima iz savreme-

nog evropskog filma, shvatite da se sve kroz šta ste prošli isplatilo i želite odmah da radite drugi”, kaže Bečanović. Osjećaj zadovoljstva i ponosa zabilježenim uspjesima dijele sa rediteljem producenti filma Sehad Čekić i Ivan Đurović. Oni smatraju da su renomirani festivali na kojima je film prikazan potvrda nesumnjivim umjetničkim vrijednostima ovog ostvarenja. “Ovaj film inspiriše razne interpretacije i meni uvijek drage polemike na umjetničkom planu. Pored toga, on zadovoljava sve standarde na tehničkom nivou, što ga, takođe, čini privlačnim brojnim festivalima i publici”, kaže Ćekić. Za Ivana Đurovića komplimenti dobijeni na međunarodnim festivalima velika su satisfakcija ekipi za uloženi trud. “Puno smo uložili u ovaj film iskreni entuzijazam, ogromnu energiju, silno vrijeme, a bogami i novac. Sve sa željom da napraviKadar iz filma “Posljednje poglavlje”

Producent Sehad Čekić

Nemanja Bečanović na snimanju filma

mo film iz Crne Gore, a ne samo za Crnu Goru. To su prepoznali vani, pa je ovaj film otvorio vrata koja su do sada bila zatvorena za domaću kinematografiju”, kaže on. Reditelj filma vjeruje da su “vizuelni koncept, atmosfera i dramski preokret” glavni atributi kojima je njegov film osvojio strane kritičare. “Mislim da film gledaoca goni na razmišljanje, a da njegova višestruka slojevitost posebno leži kritičarima. Sa druge strane, film je snimljen u tradiciji zapadne kinematografije, pa je stranoj publici mnogo više nego domaćoj prijemčiv za gledanje”, kazao je Bečanović. Kao vrijednosti koje su presudile da ovaj film bude zapažen i lije-

po prihvaćen izvan Crne Gore Čekić navodi “intelektualni potencijal i izuzetnu fotografiju”. “Uz upečatljivu glumačku ekipu i visok nivo produkcije, to je ono što je posebno istaknuto u svim izvještajima i komentarima kojima je praćeno predstavljanje Posljednjeg poglavlja’ na međunarodnoj sceni”, naveo je Čekić. Đurović smatra da “Posljednje poglavlje” može biti podsticaj mladim crnogorskim autorima da se upuste u sličnu kreativnu avanturu. “Mladi ljudi ne treba da se boje izazova. Sada već solidan broj domaćih filmova dokaz je da se ipak može snimati! Moj savjet je da se ide kvalitetom ideje i koncepta, a ne da se stremi nekim tehničkim standardima, koji su nam zbog malih budžeta načešće nedokučivi”, rekao je Đurović.

Slično razmišlja i Čekić, koji kaže da kada bi samo novac bio bitan za film, ne bi bilo ničeg drugog u istoriji filma osim holivudskih blokbastera. “Novac nije najvažniji. Zato su brojni festivali jedini spas za filmove koji žele da se poigravaju očekivanjima publike. Iako ne postoje pravila, ubijeđen sam da su za sve filmove, bilo kojeg budžeta, najvažniji talenat i lucidnost autora. Naime, to uvijek na kraju bude prepoznato, a film ima mnogo života, posebno u današnjem svijetu”, kazao je Čekić. Domaća bioskopska publika “Posljednje poglavlje” imaće priliku da pogleda u Cineplexxu tokom januara, a Bečanović, uz nadu da će se film dopasti i domaćoj publici, otkriva da radi na novom projektu, koji se takođe, kao i ovaj film, bavi fenomenom izolacije.

Šestostruki uspješni debi Ivan Đurović napominje i to da su, osim reditelja, u ovom projektu prvo “filmsko krštenje” imali i autor scenarija, muzike, montažer, kostimograf, kao i jedna od glavnih glumica. “Svi su oni ugradili dobar dio sebe i dali osoben pečat filmu, naravno, uz svesrdnu podršku i saradnju iskusnih članova kreativne ekipe.”

● Foto priča

Film koji se čeka

Zahuktava se trka za Oskarima, novogodišnji blokbasteri pune dvorane, ali svijetom kruži priča o filmu koji bi premijerno trebalo da se prikaže tek kada prođe ta cijela frka, u maju 2013. Poslije dva uzbudljiva trejlera na kojim se čuje glas Džeka Vajta, stiže novi promotivni materijal koji mediji obožavaju. “Veliki Getsbi” reditelja Baza Lurmana čeka se kao rijetko koje ostvarenje posljednjih godina. Književni klasik F. Skota Ficdžeralda već ima pet ekranizacija, a najpoznatija je ona sa Robertom Retfordom i Mijom Farou, reditelja Sema Votersona, scenariste Frensisa Forda Kopole. U romanu, u jednom dijalogu, pominje se i Crna Gora. Nadamo se da tih par redaka Lurman nije izbacio.

Kultura 41

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

Književni dometi

Konačno priznat u Crnoj Gori Mirko Kovač, dobitnik “Ljubišine” nagrade, najavljuje novi roman

Mirko Kovač sa nagradom Kiklop u rukama

Isidora Radulović

stovremeno sa hrvatskim “Kiklopom” za životno djelo, koji mu je uručen 9.decembra, crnogorski pisac Mirko Kovač koji živi i radi u Hrvatskoj dobio je i književno priznanje “Stefan Mitrov Ljubiša” festivala Grad teatar. U 2013. posvetiće se dovršavanju knjige memoarske proze koju je nazvao “Vrijeme koje se udaljava” i “u kojoj će se prepoznati mnogi živi i mrtvi“.

Protekla godina, Mirku Kovaču bila je jedna od dražih u profesionalnom smislu. Dobio je hrvatskog “Kiklopa” za životno djelo, a povodom nagrade “Stefan Mitrov Ljubiša”, žiri je u obrazloženju, između ostalog ocijenio je da Kovačevo djelo predstavlja “posebnu vrijednost u književnostima jugoslovenskih naroda, tim prije što im podjednako i pripada” i da je ovo priznanje odgovor na “jedinstvo izuzetne literature i političkih stavova kojima je autor branio čovjeka i njegovo pravo na dostojanstven život”. Kovač u razgovoru za Dnevne novine kaže da priznanja, sama po sebi, u njegovim godinama, samom autoru ‘vise nijesu potrebna’, ali da u svako vrijeme ostaju svojevrsni ‘ba-

rometar društva’ i oklonosti u njemu. “Godi takvo obrazloženje, ali ne zaboravite ono je došlo od ljudi u žiriju koji su mi po shvatanjima i stavovima bliski. Nagrade, mi u ovim godinama više i nijesu potrebne, ali su neka vrsta barometra koji oslikava društvo i ja ih tako doživljavam” kaže Kovač. O nagradi “Stefan Mitrov Ljubiša” jednoglasno je odlučio žiri kojim je predsjedavao crnogorski pisac Dragan Radulović, a u kome su bili- Vladislava Gordić Petković iz Srbije i Roman Simić Bodrožić iz Hrvatske. “Nezamislivo je bilo da me 90-ih godina u Hrvatskoj prihvate i kao hrvatskog pisca, a od svojih književnih početaka, vezan sam za hr-

vatsku kulturu i pisce od kojih sam učio, poput Ranka Marinkovića, Tina Ujevića, Miroslava Krleže i drugih”, kaže ovaj pisac koji od 1991. godine živi u Hrvatskoj. Nedavno, u najavi dodjele nagrade “Kiklop” za životno djelo, u centralnom dnevniku hrvatske nacionalne televizije rečeno je da je ove godine nagrada pripala Kovaču kao ‘hrvatskom i crnogorskom piscu’. Do sada, mnogo mu je lakše polazilo za rukom da ga prepoznaju u drugim sredinama, nego u Crnoj Gori. “U toj najavi falilo da je da dodaju da sam i bosanski pisac, ali promaklo im je. Bilo je nezamislivo da onih godina kada su u Crnoj Gori nagrade dobijali Dobrica Ćosić i Radovan Karadžić uopšte prođem kroz Crnu Goru, a kamoli da dobijem nagradu. Tada sam srećom, dobijao nagrade u Stoholmu i Beču. To je pozicija koju sam sebi izborio”, kaže Mirko Kovač. Osim što su romanu “Grad u zrcalu” pripisali autobiografske elemen-

te, žiri je otišao korak dalje, prepoznajući u tom djelu, čak i autobiografije Kovačevih čitalaca. To je samo donekle tačno. “Često se pozivam na Isaka Singera koji je rekao da se autobiografija ne može napisati. “Grad u zrcalu” je melanholična knjiga, njena je osnova jednim dijelom autobiografska, ali na kraju to je samo roman, a roman uvijek postavlja čitav niz pitanja i nedoumica, pa se raspravlja je li autobiografski ili nije, što je istinito ili ne, je li neka ličnost stvarna ili ne. To često može da dovede i do nesporazuma”, kaže Kovač koji je taj roman posvetio Dubrovniku. I lično, u nekoliko navrata imao je probleme što su se u njegovim romanima do sada prepoznavali, pa su ga onda “ispravljali i demantovali”. Roman je za njega posebna vrsta istine u kojoj je neophodno razlikovati naratora od pisca. “Vladimir Nabokov je tvrdio da je mašta jača od stvarnosti. Roman je-

ste posebna vrsta istine, moj narator uvijek je u prvom licu. I kad napišem ‘moja majka’, ‘moj otac’, obično misle da je to zaista moja majka i moj otac, a ja još nikad nijesam uzeo nijedan detalj iz njihovih života, niti bih to ikad učinio”, smatra on. Kao dramski pisac, zadovoljio je svoju potrebu za istorijom i istorijskom dramom. “Zahvaljujući Crnogorskom narodnom pozorištu, napisao sam dvije istorijske drame. Mislio sam da to nikad neću uraditi, a opsjedale su me te ličnosti iz crnogorske istorije- Šćepan Mali i knjaz Danilo”, kaže Kovač. Već nekoliko godina okupira ga rad na novoj knjizi memoarske proze, koju je nazvao “Vrijeme koje se udaljava”. “Žanrovski, knjigu sam odredio kao roman-memoare. Postoje tu stvarne osobe, žive i mrtve, ali sve je to u romanesknom kontekstu”, najavljuje Mirko Kovač u nadi će taj roman, uz malo sreće biti objavljen krajem naredne godine.

42 Reportaže

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

život u pljevljima

Ovdje je i snijeg crn

Poljoprivredom se ne bavi, jer i ne smije. Posije nešto malo krompira, ponešto povrća u plastenik, ali ništa što bi bilo na otvorenom. Slično rade i komšije. Nekada je iz voćnjaka pekao velike količine rakije, a danas ne može da “nakupi za kazan od pet metara”, ali ni to ne koristi. Ima dva kera, jer je strastveni lovac, a u lovu se nadiše čistog vazduha kojeg mu pomalo fali kod kuće. Pčele ljeti seli u planinu.

Dnevne novine u posjeti mještanima Zbljeva koji, uprkos svemu, opstaju nadomak deponije TE “Pljevlja” Dejan Kandić

io mještana pljevaljskog sela Zbljevo već decenijama živi u sjenci Termoelektrane i njenog odlagališta pepela i šljake. Neograđena deponija je bezmalo tridesetak metara premašila kotu prilaznog puta imanjima mještana, ispriječila se sunčevim zracima, a kad, od proljeća do jeseni, vjetar uskovitla prašinu sa površine odlagališta mještani teško pogledom mogu doprijeti do plavetnila neba.

Ljudi su opstali, ali priroda i reljef nijesu. Deponija je doprla do makadamskog puta, koji vijugavo tik uz odlagališe vodi ka selu. Na svega nekoliko metara od ivice puta desetak sasušenih stabala viri iz deponije i upozorava... Pepeo i šljaka “zarobili” su i nekoliko stubova dalekovoda. Metal se još ne da ili su samo ljudskom oku posljedice dejstva deponije na stub nevidljive. Nekada je, kažu mještani, ovo bila zelena dolina koju je presijecao potok. Plodna zemlja sa stadima ovaca i govečadi. Kupalište. Danas preovlađuje sivilo i desetak miliona tona pepela i šljake, “obogaćene” teškim i ra-

dioaktivnim metalima. “Dobrodošli”, dočekuje nas pedeset četvorogodišnji Radoš Stanimirović. Okućnica kakva se samo poželjeti može. Na imanju izvor, žubor potoka dopire do uha, a u strani iznad kuće bašta, 400 stabala šljiva, desetak košnica pčela... Malo visočije je, objašnjava domaćin, i stara vodenica, tu je, dodaje, i dan danas vodenički kamen. Da ne znam kuda smo došli i šta mi je iza leđa pomislio bih raj, mjesto za poželjeti za život. Ali... “Dobro je da je zima, inače da je ljeto ne bismo se mogli od prašine dugo zadržati ispred kuće. Kod nas

je bolje zimi nego ljeti. Snijeg ne da prašini, ali se dešavalo ranijih godina i da snijeg bude crn kao posljedica rada TE”, objašnjava Radoš. Rođen je stotinjak metara visočije u staroj porodičnoj kući koja je usljed aktiviranog klizišta i prošlogodišnjeg zemljotresa počela da ‘popušta’. Sa suprugom i dvije kćerke živi u novoj kući. Prvi komšija mu je deponija TE, udaljena sedamdesetak metara. Njegovi prađed, đed i otac su živjeli na istom imanju, ali bi on rado napustio Zbljevo. Razlog je TE i njena deponija. Zajednički se prisjećamo da je bivši ministar turizma Predrag Sekulić ljetos tokom posjete Zbljevu bio više nego iskren. Na pitanje mještana da li bi on živio ovdje, Sekulić je kratko odgovorio “Ne”. “Ne bih ni ja, ali moram”, nadovezuje se Radoš, dodajući da se pone-

kad i posvađa sa ćerkama koje, uprkos svemu, ne bi da sele iz Zbljeva. I nastavlja, o čemu drugom do o prašini i problemima koje im donosi termoelektrana. “Od prašine se teško odbraniti. Neophodno je skoro stalno čišćenje kuće. Ljeti je sivkasta, zimi tamna, skoro crna. Veš se i ljeti i zimi suši u kući”, priča Radoš i opet se vraća na prašinu i ljeto. “Kad udariš po travi tačno vidiš kako zapraši, a vanjski sto i stolice ne možeš načistiti”, objašnjava. To je, vjeruje, i razlog smanjenja stočnog fonda. Mnogi su, dodaje, i odselili. Prije četrdesetak godina u selu je živjelo stotinjak Stanimirovića, danas ih je tek pet porodica, sa svega nekoliko grla stoke. Za godinu je osam Stanimirovića umrlo od karcinoma”, priča Radoš. Boli ga što su mnogi posljednje

prosteste mještana označili kao proteste protiv TE i EPCG što, tvrdi, nije tačno. “Nikad nijesmo bili protiv TE. Ni kad nam je oduzimana zemlja za deponiju po cijeni za metar kvadratni nižoj od cijene koštanja tada najjeftinje paklice cigareta. Ni tokom posljednjeg protesta, niti smo danas. Mi nju ne ugrožavamo, neka i ona ne ugrožava nas. Je li Zbljevo i mi mještani toliko veliki problem jednoj moćnoj kompaniji kakva je EPCG”, zapitao se Radoš. Pozdravili smo se, a na izlazu sa imanja ispraćaju nas debela sjenka i otpadne vode sa deponije koje se nedavno ugrađenim cijevima ispod makadamskog puta ulivaju u Paleški potok i kolektorom vode dalje u Vezišnicu i Ćehotinu. Kolektorom koji je Radoš zatvorio starim tepihom da bi ublažio njegov uticaj na imanje.

Reportaže 43

31.DECEMBAR 2012, 1. I 2. JANUAR 2013.

TRADICIJA

Spilja - mjesto gdje se čovjek može vratiti sebi

Konoba na starobarskoj kaldrmi utočište sa šmekom starih vremena Ljubo Karanikić

Text: Željko Milović, Foto: Anto Baković

nogi su se čudili kada se, nakon 19 godina vođenja ribljeg restorana “Pirat” na sutomorskoj pjeni od mora, poznati barski ugostitelj Ljubo Karanikić odlučio na nešto sasvim drugačije. Otvorio je, na opšte iznenađenje, konobu u starobarskoj čaršiji i dao joj ime “Spilja”.

A konoba “Spilja” je sve samo ne obična konoba. I sastajalište, i mini etno muzej, i koncertni podijum za klape, a iznad svega mjesto gdje se može pojesti dobra hrana. Tako je bilo i ovoga puta - uz domaću murvu, pred nama su se, za početak razgovora na stolu našle, kao predstavnik “primorskog dijela” Bara, salata od oslića, bakalara i mušula, te kao reprezenti planinskog dijela, japraci i specijalne sarme sa orasima i mesom. “Konobu sam otvorio 2007. godine, nakon što sam otkupio staru pekaru poznatu po ’ljebu i simitima. Prošao sam čaršijom i kupio je naslijepo, nisam gledao površinu objekta, samo spoljni izgled, i riješio da ga sređujem. Želio sam konobu, jer je ovo ipak stari grad Bar, kaldrma, ali u početku nisam imao viziju kako će to da izgleda, sve je došlo samo do sebe”, priča Ljubo, ne bez ponosa, pokazujući na impresivni enterijer, sav u kamenu i drvetu. Objašnjava kako je “nekad davno bio građevinski radnik”, pa je znanje i ljubav utkao u “Spilju”. “Sve što vidiš je mojih deset prsta djelo, od maslinovih ulaznih vrata do zidova. Ovđe kad obrađuju masline resto ide u oganj, e ja nisam dao. Kupovao sam maslinovo drvo, nosio na gate, rezao u štice i skladištio. I pravio sve ovo. A kamen je bio posebna priča. Nosio sam kamen iz Šestana, sa Sutormana, iz Mikulića, sa Volujice, ne kamionima već mojim autom, preko 120 tona kamenja sam š njim prebačio. Ljudi su me znali naći zorom na Volujicu”, veli on u zanosu, i dodaje: “Vidiš li ove voltove iznad šanka? E, oni su od posebnog kamenja koji se dobija iz gline, mi kažemo gnjile. Kad je napolju, on se raspada, pa mi govoraše jedan stari čoban na Sutorman kad sam ga skupljao: ‘Sine moj, što će biti fina ta međa’, mislio da će sve pasati u lagum, da sam džabe radio, a ovaj je kamen, kad je suv, jači no granit”. Karanikić potencira da u “Spilji” svaki kamen ima priču, i da svaki kamen valja poštovati: “Jedan čovjek mi je vazda govorio da kamen ima dušu, bilo mi je to malo čudno, ali sam tek poslije shvatio da je u pravu. Ako ga je priroda hiljadama godinama vajala, gre’ota bi bilo udarati čekić u njega, tako sam ga, onako kako sam ga pronašao, ugrađivao u voltove i u zidove odžaklije. Nisam ni mahovinu micao, evo sad da malo vode bačiš na neke od kamena, zazelenjeće. Napravio sam ognjište od kamena da možemo na spicu baciti malo mesa ili kobasice i popiti piće i ogrijati se”. Mobilijar “Spilje” je od drveta, a zanimljivo je da stolice nisu uniformne. Međutim, pažnju svih posjetilaca privlači velika maslina na plafonu. “Obrađivao sam drvo maslinovo i imao otpatke, i sjetio se da napravim nešto. Svi, velim, sade masline u zemlju, a ja ću da je posadim na plafon. Za nekih šest ura, konobar i ja smo napravili ovo, da ga nazovem mozaik. Mislio sam prvo

da stavim gore na plafon neke štice ili grede, ali što će mi to, svi imaju. A stolice su takve jer sam od majstora tražio da mi ne pravi jednake stolice, da neću prave linije, sve su drugačije da se poštuje od Boga dato drvo”, za svaki dio konobe ima priču vlasnik. Na zidovima načinjenim od lokalnog kamena gotovo da nema praznog prostora – najrazličitije stare kućne potrepštine, poslijeratni radio aparati, novac iz vremena SFRJ, ruske hladnoratovske kamere i što još sve ne... “Rekoh sebe, ’ajd’ da donesem dio mojih rodnih Šestana, pinjate, stare grede, a ljudi veljahu: ‘Fala Bogu da se neko sjetio, uzmi ove stvari’. Prvo sam krenuo od prijatelja Pera Dabovića iz Livara, odveo me kući i vidjeh jednu raspalu bačvu i od te nje napravih zidne lampe. Gledam, viri jedan veliki krš iz zemlje. ’Što je ovo, Pero?’, pitam, a on veli: ’To je moj đed bio klesar kod kralja Nikole, klesao mu stepenice i htio je da je iz jednog komada kamena napravi okvir za bunar. Dok je klesao, pukao mu kamen, a on nije htio da ga sastavlja iz inata, no ga tako pola gotovog bačio’. Ja i to uzeh i ugradio sam ga u ovu panjegu ovđe. Gledao sam stare zapuštene kuće u Karanikiće, sa Pajom Ljuljićem, vidio burela, šestanski opanak sa bajlagom krpljen bačen u drače i došle su mi suze jer sam se sjetio djetinjstva. I to sam uzeo, okačio ga ovđe. Imam macu, malj se danas kaže, koju mi je đed donio iz Istanbula 1908. godine, evo je sva iskucana i slupana. Ljudi su mi donosili, poklanjali, a nešto malo sam i kupovao. Evo sad objekat, da ne kažem da je kao muzej, već podsjeća kako se nekad ovđe živjelo”, govori Ljubo i vodi nas na sprat, gdje dominiraju čudni eksponati. “Ovo na plafonu visi kolijevka đe sam rođen, i sad bi mogao spavati u

Konoba Spilja KLAPA DOBRIH LJUDI Pričati o konobi “Spilja”, a ne pomenuti istoimenu klapu koja se ovdje okuplja, ne bi imalo smisla. “To su ljudi dobre volje koji vole doći petkom da sjednemo za taulin da se proveselimo, od 10 ura do neđe 1 popodne, ja njima spremim malo meze, malo murovače ili vina se popije. Prvo pjevamo himnu Spilji, pa poslije toga ’Od Vardara pa do Triglava’, turisti znaju da dolaze i gledaju, ne mogu vjerovati da se to dešava. Volio bih da ih pomenem, to nisu gospoda nego drugovi Stanko Ratković, Danilo Mijović, Dragan Unkašević, Nešo Rajičić, pa gospodin Bane Lazanjski iz Vojvodine koji svira harmoniku, a dolaze i drugi ljudi... Svi uživamo u toj pjesmi, nema petka da se preskoči, osim ako se neko ne daj Bože razboli”, objašnjava Karanikić, i dodaje da zapjeva s njima i on, “ali ne suvoga grla”. nju, nisam mnogo porastao. Imam vreteno i preslicu kad se moja majka rodila 1932. godine i od brata dobila, imam i dvije sofre đe smo jeli, malu za đecu i pravu gostinsku, a nju na Maslinijadu iznesem napolju i stavljam naša jela šestanska. Imam i pjat jedan iz koga sam ja jeo, pirun i ložicu od aluminijuma koji se nisu mogli slomiti ni pokvariti, služili su svima od koda se rodi do kad umre”, kaže Karanikić. Konobu “Spilja” posjećuju razni gosti, od onih običnih, koji “navrate na malo sira, priganice i rakiju” do predsjednika država, ambasadora, konzula, predstavnika velikih firmi, “a najviše stara društva kad se dogovore”. Uživaju u ugođaju, ali i u domaćem jelovniku. “Sve što je u jelovnik znam spremit’, ima neka jela i što sam izmislio, ali volim da ponudim ono što su jeli očevi i đedovi: šestansku priganicu, pitu šestanku od luka poroga i morača, japrak sa perima od raštana i od loze, dolmu od patlidžana i pamidore, pa bamije, sira

Pažnju svih posjetilaca privlači velika maslina na plafonu, koja je urađena od otpadaka maslinovog drveta

kravljega, kozjega, miješanoga...”, veli Karanikić. I taman kad smo se dohvatili priče o Titovoj bisti i fenjeru kojeg su Englezi darivali Draži Mihailoviću, a koji se igrom slučaja našao kod Ljuba na zidu, došla je porudžbina za organizovani ručak nekog

Ljubo sa suprugom ispred svoje konobe

društva iz Kotora. Valjalo je spremiti sve što su tražili, narezati pršute i kastradine, pa se ljubazni domaćin zahvalio i ostavio nas da na miru razgledamo gomilu eksponata okačenih po zidovima. A samo za to nam je trebalo više od pola sata.

44 Reportaže

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

Brisel

Gotska bajka sa mirisom čokolade Idilična atmosfera belgijske prijestonice tjera vas da slavite život, praznik, ljubav i svaki uspjeh Miraš Dušević

ominjala je kiša, a prvi put mi nije smetala. Ekipa novinara iz Crne Gore stigla je u Brisel tek koji dan pred katolički Božić. Povod odličan. Otvoreno i zatvoreno prvo pregovaračko poglavlje sa EU. Dočekao nas je ljubazni domaćin Goran Vratnica. Pitao je gdje ćemo, a odgovor kao da je već znao. Idemo na Grand Place, je li tako? Naravno, uslijedio je jednoglasan odgovor. O umoru, dugom putovanju niko nije razmišljao.

Sa briselskog aerodroma krenuli smo ka centru grada. Ulice, gužva, kaldrme. Grad u najljepšem sjaju, blistao je kao nikada. Hm, kažem kao nikada, iako sam prvi put kročio na ovo tle. No, moje razmišljanje naglas potvrdi i naš vodič, koji mi reče kako je Brisel u doba praznika baš kao iz bajke. Bez daha pokušavam da uhvatim baš svaki momenat grada, dok jezdimo ulicama koje kao bedemi čuvaju gotske građevine. Gužva, muzika. Grabimo krivudavim ulicama ka Velikom trgu, stjecištu gostiju sa svih meridijana. Smješten je u srcu grada, u svijetu arhitekture i umjetnosti, poznat kao najdragocjenija arhitektonska cjelina u Evropi, a uz njegov sjaj idu i prelijepe okolne ulice. Plijene onako načičkane prodavnicama suvenira, čuvene bel-

gijske čipke, tu je pivo u litarskim flašama čija cijena ide i do 20 eura za litar, te mnogobrojni restorani iz kojih se širi miris specijaliteta raznih kuhinja, a najviše francuske. Trg je okružen arhitektonskim ljepotama - Gradskom vijećnicom, Kraljevim dvorom iz 16. vijeka, tu je i crkva Notre-Dame du Sablon iz 14. vijeka, velelepna katedrala Sv. Gudul iz 12. vijeka, pa slijedi niz drevnih zgrada obasjanih hiljadugodišnjom pozlatom na fasadama i kupolama raznih epoha i stilova. Fascinirani ljepotom i otmjenošću nestvarnih građevina, zaboravljate vrijeme, i unedogled možete posmatrati virtuozne detalje dok stojite na pločnicima Trga, po kojima su još od 17. vijeka ponosno koračali vitezovi. Možda je ovo jedno od najlepših mjesta na svijetu.

Na tom bajkovitom gradskom trgu nije izostala fešta oličena u naizmjeničnom osvjetljavanju tih fasada u već tradicionalnoj božićnoj igri “muzike i sjenki”. Svjetlost dopire do njih u obliku zvjezdica, cvjetova, ptica, srca, krugova, koji se pomjeraju u ritmu. Zajedno i u tonu s njima sijaju jelke i lampe postavljene na pločnik u središtu trga. Sve to netremice posmatrate kao pravu predstavu na velikoj sceni drevnog pozorišta. A, ljepota nesvakidašnja, ali i pompezne i opuštajuće melodije cvrkuta ptica, predstavljaju pravi raj za uši. I usred tog kraljevskog trga, za katolički Božić postavljena je i improvizovana štala sa prizorom rođenja Hristovog. Ova idilična atmosfera sjajan je povod da slavite život, praznik, ljubav i svaki uspjeh. Ako odlučite da sjednete u neki obližnji ekskluzivni restoran, pab ili tradicionalnu kafanu, možete imati dva problema. Prvi je pronaći slobodno mjesto u lokalu koji vas vraća vjekovima unazad, a drugi, koji lokal odabrati i na koji sprat otići, kako biste kroz srednjovjekovne prozore posmatrali svu tu novogodišnju atmosferu platinastog sjaja. Od davnina, belgijska prijestonica je centar piva i čokolade. Vjerovali ili ne, ali na ulicama grada se osjeća miris čokolade i starog piva je-

Reportaže 45

31.DECEMBAR 2012, 1. I 2. JANUAR 2013.

dinstvenog ukusa, kojeg ima čak više od 1.000 vrsta. Pivce za živce na izobilje pivopijama, i svako može da nađe ono “sebi po mjeri”. Za one s malo blažim ukusom za pivo, postoje voćna piva kriek koja imaju slatkasti ukus i ne “drmaju”. I kuvano vino. Mirisi raznih pića i specijaliteta šire se iz usnulo prelijepih restorana, ponekih i sa živom muzikom. A potom neizbježan i neodoljiv miris čokolade iz mnoštva prodavnica. Kada se svom tom “parfemu” dodaju jarke boje velikog asortimana svježeg cvijeća, voća, povrća, ribe, školjki, jastoga, sa tezgica restorana i prodavnica, zatim sjaj novogodišnjih lampiona, prskalica i pokojeg vatrometa u vidu zvijezda padalica, uživanju nema kraja. U Brisel, kako čujete po jezicima kojim govore oko vas, došli su ljudi iz cijelog svijeta, svih vjera i tonova tena. Ima i siromašnih, i prosjaka, ali čini vam se i milion onih obučenih u skupa crna odijela, zavaljenih u fine kože najnovijih automobila. DOBRA HRANA OBARA S NOGU Za avanturiste koji ogladne, a ne bi da dugo provode vrijeme u zatvorenim prostorijama, idealno mjesto za jelo je na ulici, gdje su smještene “bašte” prepunih restorana ispred kojih su drvene tezge pune svježe ribe, rakova, školjki i sosova… Sve može da se kupi i “za ponijeti”, a za one koji vole plodove mora preporučujemo jelo pripremljeno od različitih vrsta kuvanih dagnji, čuveni moules marier. Iako postoje grijači u baštama, ipak u zimsko doba radije svi potraže utočište u lokalu, koji je dobio posebno božićno i novogodišnje “ruho”. Rakovi i jastozi posebno djeluju zamamno… Ali, ako imate malo novca u džepu, u prodavnicama pred zatvaranje možete kupiti izvanredne sendviče, čija cijena tada pada sa 4,5 na samo jedan euro, jer gazde ne žele da jutro osvane s “bajatom” robom. Primamljivo, a pomislili smo kako bi i ovi naši trgovci – evropejci mogli da se toga “sjete”, i malo više cijene potrošače i njihove pare. Prirodna ljubaznost. VIOLINE, MANDOLINE.... Dok šetamo bočnom ulicom od Velikog trga, veoma nalik na one u primorskim gradićima na Jadranu, tiskaju se oni kojima je do pje-

Ljepoti evropske prijestonice teško je odoljeti: Brisel

Belgijski čokoladni bom

obni imaju ukus koji se

sme i svirke. U toj zimskoj bajci ulica starog jezgra grada, sa svih strana dopiru zvukovi mandolina, violina, flauta i francuskih šansona u kojima su opjevani Brisel i njegovi straduni. I ne bez razloga, jer na svakom koraku belgijske prijestonice možete naići na dragulje evropske baštine i ovog grada, poput katedrale St. Gudula, Galeries St. Hubert i Grand Placa, pa velelepne stare građevine, otmjene prodavnice, spomenike... Sve u svemu, već u prvom susretu sa ovim gradom, postaje vam jasno zašto je Evropska unija odabrala baš Brisel za svoje sjedište. Šetnja ovdje nikada nije zamorna, a svima koji ga pohode, vrijeme je jedina prepreka, uz novac naravno, da sjednu u svaki resto-

ran koji mami, uđu u mnogobrojne prodavnice, da malo duže zastanu na vjekovima starom pločniku i ponove tumaranje istim, zadivljujućim ulicama. Za razliku od stotinu drugih evropskih gradova, u Briselu ste okruženi nevjerovatno ljubaznim i nasmijanim ljudima. Pomalo vas može zbuniti i prijatno iznenaditi ta neizvještačena, već prirodna i istinska ljubaznost i srdačnost, koja u okrutnoj Evropi vidno nestaje. Ovde ćete se osvjedočiti i da u Belgiji ljudi zaista vole bicikle. Da napravimo poređenje - djevojka bi kod nas, ako neka i vozi bajs, pomislila kako da to čini u štiklama, a u Belgiji i njenoj prijestonici, kako da obuje štikle, jer treba da vozi bicikl.

ª Pis-pisº simbol građanske hrabrosti

ATOMIUM U poslijeratnom razvoju Brisela od velikog značaja bila je Svjetska izložba održana 1958. godine, kada je postavljen džinovski model atoma. Ta moderna i u svijetu jedinstvena građevina “Atomium” ostala je do danas zaštitni znak grada. On predstavlja 165 milijardi puta uvećanu kristalnu rešetku atoma gvožđa. Oko te nesvakidašnje zgrade srebrne boje, danonoćno sijevaju blicevi fotoaparata turista, a mnogi se pitaju da li statički ova građevina može da izdrži. I nama je pod “Atomiumom” sijevnula ista misao. Odavde se ne ide da se makar spolja ne pogledaju zdanja u kojima je smještena administracija EU sa staklastom, metaliziranom, srebrnastom arhitekturom poput one u velikim gradovima. Nove palate savremene arhitekture, a u njima su smještene Evropska komisija i Evropski savet – Berlajmont i Justus Lipsius, pa Evropski parlament, a tu je i NATO sjedište. Sve je to Brisel, splet stare i nove civilizacije koja gradi jedinstvenu Evropu.

Jedna od najvećih atrakcija u Briselu je svakako spomenik “Mannekn pis-pis”, koji je pored piva i čokolade najpoznatiji simbol grada, pa ga nismo zaobišli ni mi. U pitanju je statua dječaka koji konstantno piški. Postavljen je na uglu dviju pješačko frekventnih ulica i simbolizuje hrabrost i slobodu u shvatanjima njegovih davnih stanovnika. O tome zašto je i kako on ovjekovječen, postoji nekoliko verzija. Većina vjeruje da je nekada davno maleni dječak, sjedeći na grani drveta, ugledao kako prolazi neprijateljska vojska. Nemoćan da ih na drugi način zadrži, počeo je da piški po njima. Stariji ljudi koji su ugledali taj čin, protumačili su ga kao patriotski gest, i od tada je “Pis-pis” postao simbol građanske hrabrosti.

ne zaboravlja

Osvrt 47

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

godišnji pregled u pet minuta

OSVRT

najvažniji događaji iz zemlje i svijeta

RUKOMET

PROTESTI

IZBORI

NIKŠIĆ

Naše evropsko zlato

Neuspjele demonstracije MANS-a

DPS bez apsolutne većine

Novi izbori u martu

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore novi je prvak Evrope. Crna Gora je u u Beogradu, u finalnom meču Evropskog prvenstva, nakon dva produžetka savladala Norvešku 34:31 i revanširala se rivalu za poraz u finalu olimpijskog turnira u Londonu. Crna Gora je na Evropskom prvenstvu ostvarila sedam pobjeda i poraz. U prvom dijelu šampionata pobijedila je Island, Rumuniju i Rusiju, a u drugom Mađarsku i Španiju, dok je jedini poraz doživjela od Njemačke. U polufinalu eliminisala je Srbiju. Premijer Milo Đukanović smatra da treba svi da se ugledamo na uspjeh rukometašica i da postignemo takve rezultate u svim ostalim oblastima. Crna Gora je tek četvrta država koja je osvajala titulu prvaka Evrope. Prije Crne Gore prvaci su bili Danska, Mađarska i Norveška, koja je na posljednja četiri šampionata bila najbolja.

Od početka godine MANS je, zajedno sa Unijom slobodnih sindikata (USS) i Studentskom unijom (SU), organizovao sedam antivladinih demonstracija zbog lošeg društveno-ekonomskog stanja, rasprostranjenje korupcije i “povezanosti vlasti sa organizovanim kriminalom”. Na protestima je tražena ostavka tadašnjeg premijera Igora Lukšića. Protestanti su od Vlade Crne Gore tražili da podnese ostavku, jer “kabinet Lukšića ne radi u interesu građana, već tajkuna i organizovanog kriminala”. Lukšić je tada odbacio zahtjev poručujući da je njegova vlada u potpunosti posvećena nastavku evropskih integracija i ekonomskom oporavku. Protesti su počeli da se organizuju svakog četvrtka, ali je sve manje građana dolazilo u Podgoricu. Protesti su prekinuti, a u javnosti se spekulisalo da su se organizatori povukli zato što im je prifalilo novca za organizaciju novih okupljanja.

Demokratska partija socijalista na oktobarskim izborima nije uspjela da osvoji apsolutnu većinu. To se desilo prvi put nakon 11 godina. Koalicija Evropska Crna Gora koju čine DPS, SDP i LP su zato morali da potraži postizborne partnere u manjinskim strankama. Vladajuća koalicija na ovim izborima dobila je devet mandata manje u odnosu na 2009. godinu. Demokratski front je osvojio 20 mandata, Socijalistička narodna partija SNP devet, a Pozitivna Crna Gora sedam. Dobar rezultat na ovim izborima osvojile su manjinske partije, posebno Bošnjačka stranka koja je osvojila tri mandata. Nakon izbora je uslijedilo formiranje Vlade i iznenađenje. Na mjesto crnogorskog premijera dolazi novi-stari Milo Đukanović. Opozicionari žestoko kritikuju njegov povratak. Sigurni su da će zbog tog poteza Crna Gora samo nazadovati. Pošto je Đukanović bio do tada prvi čovjek DPS, na njegovo mjesto je došao Svetozar Marović.

Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija i nezavisni odbornik Drago Đurović, izglasali su skraćanje mandata nikšićkoj skupštini, čime su stvoreni zakonski uslovi za raspisivanje novih izbora. Bivši odbornik Pozitivne Crne Gore nije želio da pojasni novinarima zašto je dao podršku DPS. To je uradio i kada su birali čelnika Skupštine, zbog čega je isključen iz Pozitivne. Opozicionari se nijesu pojavili na sjednicu kada se glasalo o skraćenju mandata Skupštini, obrazlažući da ne žele da budu saučesnici u političkoj korupciji. Nakon bojkota parlamenta, odluku o izlasku na izbore čelnici opozicionih partija najavili su da će donijeti nakon istrage političke korupcije i trgovine mandatima koje su prijavljene tužilaštvu. Prema Zakonu, rok za održavanje novih izbora je 60, odnosno najduže 90 dana. Datum određuje šef države. Mandat odbornicima, kojima je skraćen, je trebalo da traje do 13. novembra 2016. godine. Novi izbori se očekuju početkom marta

BLOG

Pravovjerni etaloni! Vojin Grubač, Crna Gora Nа posljednjem popisu stаnovništvа (2011. godine) pokаzаlo se dа u Srbiji imа 38.527 Crnogorаcа, odnosno 30.000 mаnje nego nа popisu 2002. godine kаdа je grаđаnа crnogorske nаcionаlnosti bilo 69.049. Nа rаnijim popisimа, recimo 1991. godine, u Srbiji se 118.934 grаđаnа izjаsnilo dа su Crnogorci, dok je rekord dostignut 1981. godine, kаdа je u Srbiji bilo – 147.466 Crnogorаcа! Dаkle, dešаvа se revolucijа, dа je tаko nаzovemo. Referendum i držаvljаni Nаrаvno, pitаnje koliko živi grаđаnа Srbije koji se nаcionаlno definišu kаo Crnogorci nаjviše zаnimа “nаjveće Crnogorce” koji dаnаs žive u Srbiji, а to su Nenаd Stevović, Mihаilo Ter-

zić i Milenko Perović. S obzirom nа to dа su se oni sаmoproglаsili zа “perjаnike crnogorske” to i ne čudi. Dаkаko, te tri osobe misle dа nekogа predstаvljаju, а ispаdа dа se broj tih koje oni predstаvljаju rаdikаlno smаnjuje, te nаstаje problem nа koji reаguju očekivаjuće burno. Krivicu, što se i očekivаlo, ne vide u sebi i svom ponаšаnju, već u svimа drugimа. Rаzlog je očigledаn, njih ne interesuju svi grаđаni Srbije koji su bližim porijeklom iz Crne Gore, već sаmo jedаn dio među njimа, onаj procentuаlno nаjmаnji. Njih interesuju, očigledno, sаmo oni koji se izjаšnjаvаju u nаcionаlnom smislu kаo pripаdnici jedne nаcije - crnogorske, što je legitimno, аli i sklono pаdu, što prаksа pokаzuje. Mаlа digresijа, pred referendum

o držаvnij nezаvisnosti Crne Gore u Srbiji je živjelo ogromnih 263.000 grаđаnа koji su rođeni u Crnoj Gori. Od njih je 69.049 bilo Crnogorаcа, а ostаlih 194.000 su bili grаđаni porijeklom iz Crne Gore drugih nаcionаlnosti, recimo srpske, bošnjаčke, hrvаtske, аlbаnske… Poslije zаdnjeg popisа u Srbiji se

može konstаtovаti dа grаđаnа Srbije koji vode porijeklo iz Crne Gore, i to ne dаlje- nego bliže porijeklo, а ne izjаšnjаvаju se kаo Crnogorci imа preko 225.000. Stevović, Terzić i Perović se ne trude dа ih primjete, iz prostog rаzlogа jer ih tretirаju kаo otpаdnike, neprijаtelje, dušmаne, petokolonаše, i to sаmo iz togа rаzlogа što ti ljudi nemаju iste etаlone nаcionаlne i političke misli kаo i spomenutа gospodа. Držаvа i sistem Crnа Gorа je definisаnа kаo grаđаnskа držаvа. Onа nije definisаnа kаo držаvа jedne nаcije, recimo Crnogorаcа. Tаko piše u Ustаvu. Ako je to tаko, tаdа je čudno dа tа držаvа ne vodi rаčunа o ljudimа koji vode porijeklo iz Crne Gore, žive u drugim držаvаmа, nаjviše Srbiji, а koji se nаcionаlno ne definišu kаo Crnogorci. Po pаrаmetrimа dаnаšnje držаvne ideologije, crnogorskim vlаstimа ni-

URAGAN SENDI

Najjača oluja u SAD Uragan Sendi, je jedna od najjačih oluja koja je pogodila Sjedinjene Države. Odnijela je preko 90 života. Pošto se procjenjuje da je pričinjena šteta preko 20 milijardi dolara, pojedini stručnjaci kažu da je Sendi dospjela među najskuplje prirodne katastrofe u istoriji. Trojicu Podgoričana, radnike sa broda “Explorer of the seas”, koji se nalazio u epicentru Bermudskog trougla, uragan je nakratko bio odsjekao je od svijeta. Ipak su uspjeli da se spasu i brod je bezbjedno uplovio u luku Kings Wharfs na Bermudama. Na udaru razornog uragana “Sendi” našao se i čuveni jedrenjak “Baunti”, koji je potonuo. Obalska straža SAD uspjela je da spase 15 članova posade, ali su jedan član posade i kapetan izgubili živote. Slavni brod svjetsku popularnost je stekao kada su na njemu snimani holivudski megahitovi “Pobuna na brodu Baunti” sa Marlonom Brandom i dva nastavka “Pirata s Kariba” s Džonijem Depom u glavnoj ulozi.

su potrebni niti Srbi u Crnoj Gori, niti Srbi koji vode porijeklo iz Crne Gore - а žive izvаn njenih grаnicа. Tаčnije, potrebni su im Srbi iz svih krаjevа, iz Crne Gore ili vаn nje, jedino u sportskim reprezentаcijаmа, gdje će ih kolektivno nаzivаti Crnogorcimа, ili Crnogorkаmа, što je netаčno. Ali, kаdа se dijele držаvne crnogorske nаgrаde individuаlcimа iz oblаsti kulture, umjetnosti i slično - tаdа Srbа ne može biti među lаureаtimа. Te nаgrаde dobijаju sаmo oni koji su iz uskog krugа nаcionаlnog čistunstvа, oni koji pored togа što morаju biti Crnogorci morаju i kаo dodаtni uslov pokаzаti idološku mаtricu ultrаnаcionаlnog vidа, ekstremizаm koji je potpuno oslobođen potrebe zа tolerаcijom. Zаto se zemljinа kuglа u Crnoj Gori okreće protiv nаučno ustаnovljenog prаvilа. :) I još se ti likovi čude štа se dešаvа, iаko je sve što rаde protiv zdrаvog smislа i prirodne logike.

/kolumne, blogovi, komentari

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

STAV

Terra Lazarica za Novu godinu Mirko Đorđević, Srbija Kao znak ozbiljno shvaćene politike štednje, zapovedio je vojvoda Toma da se poklanja i daje samo vino – i ništa drugo – “iz

kosovskih manastira” u svim srpskim ambasadama u svetu. Neke šaljivčine govore o Kosovu flaširanom ovako – za nas je vino s etiketom Terra Lazarica ne samo vino, već i simbol sa istorijskom i mitskom konotacijom. Ali najpre da se nečim pohvalimo: ozbiljni poli-

tički analitičari su dobro prihvatili našu priču o Makijaveliju, i dobro su je shvatili. Nije slavni sekretar Firentinske republike bio makijavelista, a to je postao – ali bilo je kasno – tek kada su ga bacili i tamnicu i uveli ga u sobu na kojoj je pisalo torturae locum – mučionica. Pustimo Makijavelija i vratimo se vinu koje ide uz drugi poklon koji svima vojvoda nudi – to je ona Platforma za Kosovo.

S ovim drugim nastale su muke o kojima vojvoda nije pomišljao pišući ovo još jedno “načertanije”. Malo se kome dopalo i svi su krenuli s dodacima i kritikama. Legendarni doktor K. kao stručnjak za to jednostavno je ponudio jednu preambulu. Šta će drugo, to mu je struka. A drugi su odbacivali ili celu Platformu ili delove. Premijer I. Dačić ne krije da mu se sve to ne sviđa jer mora se pregovarati s Prištinom. A sam Gospodar Vučić se lukavo ne izjašnja-

va, valjda dok vidi koji će vetar dunuti s banatske ravnice ka Andrićevom vencu, ili bolje dok ne vidi kakvo je vre-

me u Briselu ili u Moskvi te u Vašingtonu. A sve mu govori da je ovo ipak još jedna bula radikalska o Kosovu kojih imamo u vidu bogate antologije sličnih dokumenata. A vojvoda je mislio da je u pitanju ne samo bula nego bulla aurea, zlatna ili srebrna. Ti se dokumenti tako pakuju.Mi smo uvek takvim dvosmislicama i besmislicama rešavali to oko Kosova i tako nam i ide. Kada su godine 1929, 11. februara Benito Musolini i kardinal Gaspari stavili svoje potpise na ugovor u Lateranu, oni su ozbiljno shvatili bili svoj posao i nastao je Vatikan kao država. Republika Italija je platila 1.750 miliona lira za sve nastale štete nakon 1870. kada je vojska ušla u Rim i država proglašena Republikom. Dve države su se priznale i ugovor je postao validan i uredno ratifikovan. Ovo na Kosovu ako se uradi kako vojvoda kaže u Platformi, ni Srbi južno od Ibra ni oni sa severa neće biti zadovoljni kao ni oni iz centralne Srbije. A morali bi se pitati i Albanci. Dalje se nećemo baviti vojvodinom Platformom – neka se bavi ko može, i ko je dokon. Uostalom, kakve se sve izmene pominju, jedva da će od ovog dokumenta ostati nešto. A vojvoda, uz ono vino, zapoveda da Platforma mora biti u nekome vidu usvojena u Skupštini. Nama ostaje ono Pašićevo – spasa nam nema, propasti nećemo. A Kosovo će biti tamo gde je i bilo i biće nas tamo koliko nas tamo ima. Za svaki slučaj, valja za Novu godinu nazdraviti vinom visokog kvaliteta Terra Lazarica. A ova besmislica nam nije prva ni poslednja. Bolje i tim vinom nego “Tomovačom”.

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

kolumne, blogovi, komentari/

BLOG

Božićna priča Nataša Karić-Vidović, BiH Pucketa vatra iz kamina. Po sobi razastire čudne sjenke. A one plešu, izvijaju se, lelujaju, miluju jedna drugu, prave čudne oblike kao da pružaju ruke i svoje prste, a onda se opet vrate u vatru... Sjedimo okupljeni kraj kamina. Mi djeca, nas sedmoro i sa nama dedo. Mi smo na podu, poredani jedno uz drugo, u pidžamama. I čekamo. Dedo sjedi u stolici na kojoj se ljulja: “Jah...”, reče i izvadi iz džepa lulu i duhan. Suhi starački prsti prebiraju po onom duhanu, razabiraju ga i pune lulu. Onda je primače kraju usta i zapali. Sobu osvjetljava samo vatra iz kamina. Grije nas, rumeni naše obraze, a prvi dimovi iz dedine lule nagovještavaju početak još jedne priče. Ponekad sam, prije nego se okupimo oko dede i kamina, poželila da mu ukradem lulu i duhan kako bih prekinula ono iščekivanje nove priče, utonula u njegove riječi i sva se pretvorila u uho. Pomišljala jesam, ali uradila nikada nisam. Sad, kada se sjetim svega, i ta obična lula i kutija sa duhanom i način na koji je dedo fućkao lulu, imali su svoje čari... Pada snijeg... Kroz prozor vidimo kako pahulje lete i lepršaju i kao da govore: “Evo nas, vi mali majušni ljudići, tu smo zbog vas, da nas hvatate rukama, da nestanemo na vašim nevinim dlanovima, da nas skupljate u gomilu i od nas načinite Snješka, da uljepšamo zimu i ostanemo u vašim srcima vječno da vas cijeli život podsjećamo kako smo uljepšavale vaše djetinjstvo... Pucketa vatra... Dedo je razgrnu pa gurni još nekoliko velikih mokrih cjepanica, a one počeše pištati i fijukati pa onda se polako stišaše i prepustiše plamenovima koji ih zagrliše na putu da ih pretvore u grumenje žara. Stolica se zaljulja i mi smo se stisnuli što više jedno uz drugo i što više se približavajući dedi kako bi-

smo što bolje upili svaku riječ priče koja je slijedila: “Jah...”, ispusti dedo ono drugo “jah”. Kod drugoga “jah” već smo svi napetiji jer znamo da baš iza tog drugoga “jah” počinje priča: “Jednom davno, u neka davna vremena kada je cijeli svijet i ljudi na njoj bili mnogo sretniji nego danas, bio je jedan čovjek. Drvosječa. Imao je veliku porodicu. Ženu i petero mališana. Svaki dan ustajao je u zoru, išao po šumama, sjekao drva i prodavao kako bi prehranio porodicu. Bio je jak i snažan, izgledao je poput diva, ali velikog srca i očiju punih topline i miline koje su same govorile da je to dobar i pošten čovjek. Bili su sirotinja, bjednici, jadnici... Ali su imali toplinu skromne kućice, vedrinu, radost i ljubav koja je samo pod takvim krovovima iz dana u dan klijala, rasla, bujala i svojim rukama čvrsto stezala i grlila sve njih... Ljubavi je bilo na pretek, ali cipele u kojima je drvosječa išao da sječe drva bile su istrošene, ispucale, dotrajale, skoro su se raspadale... Trpio je bol, hladnoću, žuljeve na nogama i umor od tih starih izhabanih cipela. Zamahivao je, sjekao, slagao granje i uvezivao ga, kada se odnekud pojavila velika kočija sa četiri upregnuta vranca. Zaustavila se pokraj njega. Iz nje je izašao čovjek, sav u krznu, sa velikim šeširom na glavi, štapom u ruci i okruglim staklom samo na jednom oku sa koga je visilo zlatno lanče. Prišao je drvosječi, gledajući ga sa svih strana, a pogled mu osta na njegovim cipelama: “O, dobri čovječe, pokažite mi put kako da stignem...” Ne izreče sve, okliznu se i pade niz liticu. Drvosječa pritrča i vidje kako se čovjek drži jednom rukom za neku izraslinu što je virila iz panja. Leže brzo na zemlju i

zgrabi njegovu ruku pa onda i rame i uspjede ga izvući na ono malo puta. Podiže ga i očisti od snijega: “Hvala vam, hvala vam po stotinu puta, o dobri čovječe...” Sjede u svoju kočiju, a drvosječa mu pokaza put do najbliže crkve. Tama noći već je navlačila svoj plašt kada se drvosječa uputio ka kući, natovaren snopom granja. Osvanulo je jutro. A nova noć donosila je badnje veče. Djeca se skupiše oko bora. Bor su imali. Ali samo bor. Čime ga ukrasiti. A onda je dobri drvosječa sasjekao nekoliko grana, ogulio ih i izrezbario nekoliko ukrasa. Okitili su bor. Malen i skroman, ali je bio tu. Pričinjavao je radost i osmijeh na dječijim licima. Spremili su se u crkvu. U crkvi prepuno naroda. Na svim licima sija radost. U gomili svjetine, stajao je onaj čovjek u krznu, sa šeširom na glavi i štapom u ruci. Nije ih primjećivao, nije ih ni vidio. Ni drvosječu, ni njegovu djecu... Osvanulo je božićno jutro. Djeca su ustala nestrpljiva i puna iščekivanja. Poredana kraj bora u dronjcima i krpama, čekali su poklone. Majka lomi prste i plače, skrivajući pogled i oči koje cakle, a onda se iz njih izliše suze, gomila suza, prvo jedna, pa druga, pa treća...

pa drhtanje u tuzi i bolu za svojom jadnom nevinom dječicom. Drvosječa, div od čovjeka, stisnu svoje veliko srce i reče: “Dječico moja, ispričaću vam jednu priču, a poklone ćemo ostaviti za sutra da se više obradujete.” Majka je i dalje plakala, stišćući bol i tugu, onako kako samo majke znaju... Kuc, kuc, kuc... Začu se kucanje na vratima. Žena dođe do njih, obrisa suze dlanovima i otvori vrata. Ispred nje stajao je čovjek u krznu, sa šeširom na glavi i štapom u ruci: “Sretan Božić” “Sretan Božić, uđite gospodine, u ovu kuću na Božić su svi dobrodošli. Nemamo mnogo, ali podijelićemo sa vama ručak na ovaj veliki radosni dan...” Čovjek uđe. Sjede sa njima za stol i podijeli ručak. Drvosječa nije rekao ništa. Kada su podijelili i ono posljednje, skromnu zdjeli pudinga, čovjek ustade: “Hvala vam, dobri ljudi, baš mi je prijalo.” A onda izađe brzo, bez pozdrava i ostavi otvorena vrata. Vratio se. U rukama je nosio pregršt poklona, velikih i malih, toliki pregršt da se od poklona jedva vidio. Dođe nekako do bora i spusti ih. Pomilova dje-

čicu. Svih petero. Jedno dijete reče: “A, jeste li vi Djed Mraz?” A onda i svi ostali: “A, gdje vam je brada?” “Gdje vam je kapa?” “Gdje vam je crveno odijelo?” Bezbroj pitanja izlazila su iz ovih malih usta. Čovjek se smijao. A onda je otišao i donio još dva poklona. Drvosječi i njegovoj ženi. “Zbogom, dobri ljudi i sretan Božić”. Otišao je. Žena je dugo gledala za njim, a onda u svoju dječicu što su se smijuljila i užurbano otvarala svaki poklon. Otvorila je i svoju kutiju. U njoj je našla veliki, topli zimski kaput i šal od skupocjene vune. Drvosječa je otvorio svoj poklon. Njegovo veliko dobro srce poče brže da kuca. Njegova snaga ga izdavala i oči mu zacakliše. U kutiji su bile velike kožne nove cipele sa debelim, debelim đonovima.” “Jah...”, Uzdahnu dedo, ispustivši ono treće “jah”. Vatra se utišala, ostale samo žeravice da prkose tami u sobi. Mi se nagurali jedno na drugo, neki zaspali, neki zijevaju, a ja sam bila uplakana, reznježena, tužna i dijete koje je tada, sa tako malo majušnih godinica, shvatilo da je baš, baš sretno dijete...

BLOG

Imam ideju mikele9 A da se SVI mi lepo preselimo na pacifička ostrva?! I ostavimo političare, tajkune i kriminalce da se kolju međusobno. Dakle, da koliko sutra SVI odemo na pacifička ostrva pod francuskom upravom, like Gogen. Ako se slažete, uzimam na sebe da napišem pismo i uputim ga francuskoj vladi. U slučaju, nadam se, pozitivnog odgovora, obratio bih se u ime SVIH nas albanskoj vladi sa molbom da nas albanska flotila preveze do zacrtanog cilja. U nadi da će vam sledeći podaci pomoći da brzo prelomite stvar i pravilno odlučite, izvolite: Francusku Polineziju čini 118 ostrva u nekoliko ostrvskih grupa. Ostrva i grupe ostrva se svojim izgledom, vegetacijom, običajima, čak i podvodnim svetom, razlikuju međusobno. Najpoznatija ostrva su Tahiti, Bora Bora i Moorea, vulkanskog su porekla i usred ostrva se

dižu visoke planine obrasle gustim tropskim šumama. Bezbroj je reka, rečica, vodopada a ostrva okružuju divne peščane plaže s mirnim morem zaštićenim koralnim grebenima koji se nalaze oko ostrva. Pošto su Tahiti i Bora Bora odavno izvikane destinacije, u pismu bih zamolio francusku vladu da nas naseli na manja, nenaseljena ili polunaseljena ostrva. Hrane bismo imali u izobilju, vode takođe, za odeću ne bismo morali da brinemo, ne bi bilo Infostana, BusPlusa, Maxi-a, Rodić-a, uživali bismo u druženju, plivanju, sunčanju, ribolovu... Javite se. P.S. A kad se jednog dana OVI međusobno zatru, mogli bismo da se vratimo... ili naša deca, pa da od Srbije napravimo nešto što bi iole ličilo na državu.

Aktueno 51

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

foto pečat godine Majanski kalendar je prije više od 2.000 godina predvidio da će smak svijeta nastupiti 21. decembra 2012. godine. Ipak se to nije desilo.

Kruzer Kosta Konkordija potonuo je kod zapadne obale Italije 19. januara 2012.

Usein Bolt je ponovo obilježio Olimpijadu ovoga puta Londonsku. Osvojio je zlato na 100 i 200 metara. London je bio spektakularan domaćin, što je osim fenomenalnom organizacijom, potvrđeno i jednim od najupečatljivijih otvaranja u istoriji OI.

Republikanski predsjednički kandidat Mit Romni se sprema za predizborni skup u Ohaju. Ipak je izgubio na izborima. Američki predsjednik Barak Obama je dobio je još jedan četvorogodišnji mandat.

Navijači Francuske na evropskom prvenstvu u fudbalu koje je održano u Poljskoj i Ukrajini u junu 2012. godine.

2012. godinu obilježio je građanski rat u Siriji gdje su se snage Bašara al Asada sukobile sa pripadnicima Slobodne Sirijske vojske. Velike sile su se takođe sukobile oko Sirije. Sa jedne strane SAD i Zapadna Evropa koja podržava sirijske pobunjenike i Rusija i Kina koje podržavaju Asadov režim.

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 335€

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama

31.DECEMBAR 2012, 1. I 2. JANUAR 2013.

BROJ 428 GODINA II

Zavodljive i seksi i 2013.

Zablistajte uz nakit i cipele ASESOARI

Haljinica je spremna, tu su šminka i frizura, ali ipak bez prikladnog asesoara i savršenih potpetica kombinacija nije kompletna. Pri odabiru nakita, tašne i cipela koji najbolje odgovaraju vašoj odjevnoj kombinaciji trebate imati samo malo mašte i novca, naravno, ali ne mnogo. Srećna okolnost je na strani svih šopingholičarki, jer je upravo u vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika sniženje, te stoga za solidnu sumu novca možete kupiti divne salonke i tašnu koje će vam koristiti i u ostalim svečanim prilikama. TAŠNE I NAKIT Zlatna i srebrna boja su najbolje rješenje, jer se kombinuju sa svim bojama i dezenima. Zlatna tašnica može da razbije monotoniju ako je vaš izbor pao na neke tamnije boje poput crne, braon, maslinastozelene ili pak bordo. Viseće minđuše ove sezone posebno su mo-

derne, još ako su većih dimenzija, te ogrlica uz bluzu, haljinu, ili korset izgledaće jako elegantno i lijepo, pogotovo ako uz nakit imate i klač tašnicu iste boje. Nakit je asesoar koji i najjednostavniju kreaciju čini glamuroznom, pa tokom biranja i kupovine istog, isporobajte nekoliko komada ili ako želite da budete baš siguni u svoj sud, ponesite kreaciju i ispobajte kako vam odgovara uz nakit. Ako ste dama koja voli da eksperimentiše kolorom, onda se nemojte truditi da tašnu ukombinujete sa odjećom, neka ona bude priča za sebe, koja će pokazati koliko ste modno osviješćeni. U slučaju da pripadate tipu žene koja ne voli da eksperimentiše, srebrna klač tašnica za vas je idealno riešenje. Srebrna pismo tašnica idealna je za sve romantične pastelne nijanse poput puder roze, bež bijele i krem. Kada su ogrlice u pitanju, moder-

ne su one XL veličine, koje se, kako to pravilo nalaže, ne kombinuje sa minđušama da ne bi zatvorile kombinaciju. Takođe, glomazan nakit nije idealan uz print, a pogotovo ne uz cvjetne detalje. CIPELE U igri su uvijek klasične crne štikle, koje su “sigurna” varijanta, a dobar izbor mogle bi biti i crvene, plave ili “nude” boje, sve zavisi od vašeg senzibiliteta i maštovitosti. Za wow-efekat pobrinuće se metalik-srebrne sandale koje će haljini dati šik momenat. Visina potpetice zavisi od toga koliko ste u formi i koliko ćete te famozne večeri plesati. Iako su jedne od najljepših cipela na svijetu upravo Lubitinke, one nijesu nimalo udobne, a vrtoglava štikla od 10 i više santimetara samo vam može pokvariti idealno veče, zato pazite da visina štikle nu bude preko osam santimetara. Ma.I.

Svečane prilike kao što je Nova godina zahtijevaju i raskošan donji veš, jer se vjeruje da bi barem nešto od donjeg rublja trebalo biti novo. Bilo da poklanjate ili namjeravate da sebe obradujete nekim seksi kompletom, gaćicama, brushalterom, podvezicama ili halterima, birajte luksuzne i prijatne materijale. Kada su boje u pitanju, crvena je idealna za novogodišnju noć, posebno ako veče namjeravate da provedete u intimnoj atmosferi sa voljenim. Crveni veš dodatno će podgrijati atmosferu, a i vi ćete se zasigurno osjećati ljepše. Ukoliko kupujete kao poklon prijateljici veš, onda birajte na osnovu toga kakva je ličnost u pitanju. Uvijek elegantna i sofisticirana kobinacija je ona svile, satena i čipke pogotovo u boji šampanjca i crnoj. Uz ovu kombinaciju osjećaćete se kao diva, a vaš voljeni će biti više nego zadovoljan. Crna čipka je uvijek dobar izbor, pogotovo ako su brushalter ili gaćice ukrašeni detaljima u vidu perlica i cirkona. Apsolutni hit ove sezone je lila saten sa perlastim sjenkama. Veš u ovoj boji je elegantan i zavodljiv i savršen za damu koja zna šta hoće. Kraljevsko palava sa trodimenzionalnim vezom je za one smjele, ali i elegantne žene, kao i petrolej žakard i tamnoljubičasta čipka. Za mlađe djevojke koje nijesu smjele i sklone eksperimentisanju, veš sa cvjetnim uzorcima i nijansama roze, plave i boje maline je dobar izbor. Materijal koji ćete odabrati zavisi isključivo od toga da li želite da je udoban ili samo efektan. U posljednjih nekoliko godina korseti i steznici su veoma popularni jer, osim što će prikriti nedostatke, vašu će figuru istaći na pravim mjestima. Danas su steznici, korseti, kilote izrađeni od savremenih materijala, prijatnih za nošenje, koji vas

neće stezati i u kojima ćete se osjećati fatalno. Ovi komadi su i dobro rješenje ako namjeravate da obučete uzanu haljinu koja ističe figuru. Kako na modnim pistama, ta-

ko je i u industriji žeskog veša pliš jedan od najpopularnijih materijala jer je veoma prijatan. Paleta boja je rasprostranjena od tamnije u crnoj i teget boji pa do roze, crvene i narandžaste. Dame koje vole čiste linije i minimalistički dizajn takođe imaju veliki izbor ovog veša od pamuka, satena i mikrofibera. Bilo kako bilo, sada je vrijeme popusta i ako ste do sada gledali neki komad rublja koji je bio skluplji, sada ga možete pazariti za upola manju sumu novca. Ipak, ako već birate veš, neka bude crven jer, kako se kaže, crvena sluti na radost.

54 Moda

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

Retro je hit

Muškarci, kao i pripadnice ljepšeg pola, žele da imaju lijepu i njegovanu kosu za najluđu noć. Što se tiče frizure, mogućnosti su razne. Oni koji imaju kraću kosu neka koriste prste pri oblikovanju frizure tako što će proizvod za oblikovanje ravnomjerno rasporediti. Ako želite puniju kosu, osušite je fenom. Koristite pjenu ili lak za kosu da održite frizuru. Ako vam kosa nakon pranja ima previše volumena, stavite kapu i dopustite da je vazduh osuši. Ne pretjerujte s lakovima za kosu, gelom i pjenama. Za muškarce se savjetuju kratke frizure. Takve frizure zahtijevaju bolju njegu kože glave, pa je zato neophodno koristiti šampone i regeneratore obogaćene kompleksom vitamina koji će smiriti eventualne upale kože glave i regulisati lučenje masti lojnih žlijezda. Kovrče su u modi Što su kovrdže prirodnije, to će bolje pristajati svakom muškarcu. Postoje muškarci koji više ili manje drže do sebe, a većina žena se izjašnjava kako na muškarcima voli dobru frizuru. Kako odabrati idealnu frizuru? Srednja dužina kose je vrlo popularna i lako se održava tek s nekoliko pokreta prstiju, a nose je uglavnom zreli muškarci. Taj stil se često usklađuje s pomalo neurednom bradom i odraz je buntovnika. Poluduga kosa može biti jako privlačna, ali budite oprezni, jer lako izgleda neuredno. Kratka, vojnička frizura, usprkos imenu, nije nastala u američkoj vojsci. Zapravo potiče od veslačkih univerzitetskih takmičenja.

ZA MUŠKARCE

Igrajte se bojama i materijalima Nijesu samo žene te koje se užurbano pripremaju za najluđu noć. I muškarci razmišljaju u kakvoj će odjevnoj kombinaciji dočekati Novu godinu. Modni dizajner Boris Ćalić svim neodlučnim muškarcima će pomoći koju odjevnu kombinaciju da odaberu. “Savjetovao bih im da svoj izgled prilagode mjestu na kojem će dočekati Novu godinu. Dobri materijali i krojevi su uvijek must have, za bilo koju varijantu. Ključna riječ je poigravanje teksturama, materijalima i bojama u cilju da postignete pravi efekat i budete zapaženi”, kaže on. Kako haljina kod žena, tako je odijelo kod

TRETMANI

Osvježite lice za nekoliko minuta Da biste izgledali perfektno i bili zadovoljni sobom, u tome vam mogu pomoći stručne ruke kozmatičara, koji uz nekoliko tretmana mogu povratiti sjaj kože lica i otkloniti sve tragove umora i nesavršenosti. Jedan od načina da se uljepšamo je uz terapiju kiseonikom, za koji se zna da poboljšava prokrvljenost i ishranu kože, jača elastičnost i čvrstinu i ubrzava izliječenje kožnih oboljenja. Kozmatičarka Gorica Kerkez ističe da uz tretman “Red Carpet”, koji se bazira upravo na kiseoniku, možemo veoma brzo biti zadovoljni rezultatom koji znači osvježeno i podmlađeno lice. “Najčešće se u posljednjem trenutku rade tretmani čišćenja lica, epilacija trajnog otklanjanja dlačica, oblikovanje obrva i

depilacija. Ipak, kada je podmlađivanje lica u pitanju, najtraženiji je ‘Red Carpet’ tretman, koji osvježava i podmlađuje lice, pa će vaša koža nakon njega izledati blistavo kao kod filmskih diva”, kaže Kerkez. Ona dodaje da ovaj tretman koriste jednako i mlade djevojke, ali i dame u poznijim godinama. Ovaj tretman poseban je po tome što podstiče regeneraciju kože, bezbolan je, pomlađuje i osvježava lice i vrat s dekolteom, te je jedan od načina čišćenja lica kod osoba s proširenim porama i masnom kožom. “Takođe liječi akne, početne pigmentacije i osvježava umornu kože koja je izgubila blistavost. Ovo je jedini tretman koji radi dubinsko čišćenje lica. Ma.I.

muškaraca sinonim za eleganciju. Ipak Boris upozorava da pri kupovini odijela treba biti oprezan. “Odijelo je uvijek pravi izbor ako se radi o svečanijoj varijanti. Kroj treba izabrati prema tipu građe. Posebno obratite pažnju na dužinu nogavica i rukava i ne kupujte u posljednjem trenu. Budite spremni da izdvojite novac i za šnajdera koji bi vam izvršio eventualne promjene kako bi vam odijelo stajalo savršeno”, savjetuje Boris. On objašnjava da je odijelo ipak više preporučljivo starijoj gospodi nego mladićima. “Mlađim muškarcima savjetujem da se opuste i izaberu varijantu u kojoj se najbolje osjećaju,

najbolja kombinacija bi bio džins sa elegantnim sakoom, uz asesoar kao što je leptir mašna ili marama. Za starije preporučujem odijelo, sa detaljem ili bojom koji bi razbila monotonost”, kaže Ćalić. Muška moda se razvija, a ovogodišnji trendovi donijeli su i pomake u vidu kolora. “Što se boja tiče, aktuelne su tamnoplava, sve nijasne bordo boje, braon i maslinasto zelena. Kada su materijali/dezeni u pitanju, zastupljen je batik, riblja kost ili kašmirska šara, vuna, kašmir, svila, pliš, koji je jako zastupljen ove sezone”, govori on. Košulja kao najzastupljeniji odjevni predmet kod muškaraca

može na neki način oslikati vaš stil i vas kao ličnost. Pri odabiru obratite pažnju na ambijent u kojem ćete biti. “U zavisnosti od stila/kroja odijela slijedi i izbor košulje. Ako želite opuštenu varijantu, možete izabrati košulju od teksasa sa leptir mašnom i sakoom do tvida. U nešto elegantnijoj varijanti, izaberite košulju koja je namijenjena za odijela. Posebno povedite računa o kroju kragne i kravate. Poželjno je da kravata bude uzana i proporcijalna kragni”, savjetuje Boris. On ističe da je asesoar odličan način da se upotpuni ili pak razbije monotonost odjevne kombinacije. Ma.I.

ŠMINKA

Jači ajlajner, crveni ruž i šljokice IN Novogodišnja šminka treba da istakne vašu ljepotu na intenzivniji način nego tokom drugih dana, ali bez pretjerivanja. Koža mora biti hidrirana i nahranjena da bi ten bio pripremljen i čist za šminku. Ukoliko planirate kupovinu pudera i podloge, ne žalite novac, jer će vam koža biti zahvalna. Mejkap artist Marija IvanovićŠuković otkriva kako se našminkati za novogodišnju noć i na koje stvari treba obratiti pažnju. “Posebno obratite pažnju na podlogu. Ne koristite suviše svijetle ili tamne pudere i pratite svoje raspoloženje. Jedan od naomiljenijih pravaca u šminkanju i naglašavanju očiju smoky eyes ne gubi

na popularnosti, ali sa njim treba biti oprezan. Zamagljen pogled odolijeva vremenu, ali nije idealan izbor za svaki oblik lica i svaku boju kože. Nije pravilo da uz jače našminkane oči ne smijete naglasiti i usne, ali malo pažnje nije na odmet”, otkriva Marija. Ona dodaje da je trenutni hit u šminkanju povratak glamura iz vremena “zlatnog doba Holivuda”, prirodna boja tena, ajlajner i crveni ruž. “Za novogodišnju noć može da bude jači ajlajner i crveni ruž”, smatra Marija. Ona objašnjava da se tokom odabira savršenog mejk apa treba osim na boju tena obratiti pažnja i na boju kose.

Moda 55

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

ZA DAME

Obucite se u lepršave i koktel haljine Doček Nove godine je prilika kada je važno da budete posebni. Zato tokom izbora garderobe birajte samo kreacije u kojima ćete se osjećati opušteno i lijepo. Zaboravite trend, dopustite sebi nešto novo i drugačije, pa barem na jednu noć u godini postanite glamurozna diva. Izbor garderobe umnogome zavisi i od mjesta na kojem ćete proslaviti odlazak stare godine. Modna dizajnerka Aleksandra Cicmil savjetuje svim djevojkama da budu maštovite, a damama da ostanu dosljedne svom stilu koji će na najbolji način pokazati sav njihov glamur i stil. “Mlađim djevojkama koje će Novu godinu slaviti u klubu, diskoteci ili na privatnoj proslavi preporučila bih atraktivnu i transparentnu odjevnu kombinaciju u kojoj će moći komotno i opušteno da plešu, a ne da budu ukočene. Mlađim generacijama priliče šljokice, til i lepršave haljine. Takođe mogu odjenutui i helakne od umjetne kože ili šorts, koji im neće biti prepreka tokom kretanja”, govori Aleksandra, napominjujući da šljokičasti izgled ne treba da ispadne kičast, pa birajte samo jedan komad koji je sa šljokicama, jer “manje je više”. Kada su u pitanju boje, dizajnerka preporučuje jači kolorit, cvijetni dezen, te boje poput crvene, pink, plave i ljubičaste. Osim haljina koje su neizostavne, Aleksandra mlađim djevojkama preporučuje i korsete, preko kojih mogu ogrnuti bolero ili neki elegantnij žaket. Suprotno od predloga mlađim generacijama, Aleksandra svim damama koje će praznik dočekati u restoranima i hotelima preporučuje elegantne duge toalete. “Duge haljine su elegantne i upravo je Nova godina jedna od jedinstvenih prilika gdje ih možete nositi. Mini haljine i one do koljena se mogu lijepo kombinovati sa košuljama, preko kojih možete staviti ešarpu sa brošem ili nakit koji mora biti glamurozan”, istiiče ona. Što se tiče boja, aktuelne su bordo, kraljevsko plava, ljubičasta i neizostavna crna. “Komplete zaobiđite jer su oni više za poslovne varijante i nešto što često nosimo kada ne znamo šta ćemo drugo. Isto tako mislim i za haljine do koljena”, iskrena je Aleksandra, dodajući da se ove sezone na velika vrata vratila čipka. “Uvijek posebna i vrlo ženstvena, čipka je dobar izbor ako želite da vas zapaze. Osim toga, lijepa čipkasta bluzica uljepšaće bilo koju kombinaciju, čak i kad su u pitanju farmerke”, poručuje Aleksandra. Ma.I.

FRIZURE

“Dame koje imaju svjetliju kosu treba da njeguju i svjetliji ten jer u tom slučaju do izražaja dolazi njihova prirodnost. Mogu koristiti rumenila u boji bronze i roza, nježnije sjenke i karmine po ukusu. Ali obratno. Tamnopute žene sebi mogu da dozvole eksperimentisanje”, savjetuje Marija. Ona upozorava da iako je novogodišnja noć sa šljokicama, ne treba pretjerivati. “Šljokice su u novogodišnjoj noći jedan od obaveznih pratećih elemenata. Ako koristite šljokice na očima, uzdržite se jačeg rumenila i karmina. Ako pak odaberete jači bronzer i poželite da naglasite obraze, ne pretjerujte sa bojama na očima”, otkriva ona, te dodaje da je prirodna boja tena uvijek u modi i da ma koliko voljeli, treba da izbjegavamo solarijum. “Prirodni izgled je uvijek najbolji izbor, ali ako volite taman ten, uvijek postoje manje štetna sredstva”, savjetuje Marija. Ma.I.

Lokne i ravna kosa za najluđu noć Euforija pred sam doček Nove je dodatno vidljiva kod pripadnica nježnijeg pola, koje baš u noći kada se ispraća stara godina i dočekuje nova teže da izgledaju savršeno. Osim odgovarajuće garderobe i šminke, frizura je veoma bitna kako bi finalni izgled bio baš onako kako ste željeli. A kako odabrati savršenu frizuru koja će istaći svu vašu ljepotu i eleganciju objašnjava frizer Sandro Brisković. On ističe da su novogodišnji praznici svečanost kada bi trebalo da svaka dama posveti svom izgledu masimalnu pažnju sa posebnim osvrtom na frizuru. “Predlažem koktel frizure, posebno na mjestima koja zahtjevaju to, kao što su hoteli. Što se oblika frizure tiče, to mogu da budu lokne, ravna kosa, međutim, ako je kosa podignuta, ona se najljepše uklapa za doček Nove godine”, objašnjava Sandro.

On dodaje da garderoba mora da prati fruzuru. Ukoliko se odlučite da najluđu noć dočekate u diskoteku, onda frizura može biti talasasta ili u pletenici. “Ukoliko haljina otkriva ramena i leđa, bolje je da kosa bude podignuta, jer ćete time dobiti na eleganciji i gracioznosti. Dame u četvrtoj i petoj deceniji imaju više iskustva kada su frizure u pitanju, te im je stoga i lakše da odaberu koja im najviše odgovara”, kaže Sandro, Kada je kosa srednje dužine, ona može biti podignuta u punđu ili blago uvijena. “Ako je kosa ošišana modernije, onda je samo treba isfenirati i ona će izgledati elegantno i njegovano”, ističe on. Sandro dodaje da dame koje imaju bob frizuru u ovom slučaju kosu mogu isfenirati ili blago unutra, ali i spolja. Ma.I.

56 Žena

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

HRANA

Sa praznicima dolaze i kilogrami

ima je vreme slava i praznika, ali i period kada se najviše gojimo, što najmanje odgovara ženama. Uz samo malo opreza možete izbjeći ove neželjene posljedice. Tokom zimskih praznika tradicionalno više jedemo, što nam za svega mjesec dana može donijeti dodatnih dva do pet kilograma. Dovoljno je da dnevno unesete između 200 i 500 kalorija više nego obično, a to znači kolačić ovdje, ruska salata tamo i kilogrami su tu. Tokom zimskih mjeseci se i manje krećemo, što dodatno doprinosi debljanju. Uz pojačanu ishranu i manjak fizičke aktivnosti uz kilograme nam stiže i osjećaj gorčine i ljutnje.

Neki od simptoma akutnog prejedanja su bol u želucu, nadutost, gorušica, pospanost i bezvoljnost što je, priznaćete, previsoka cijena za malo gurmanskog uživanja. Postoji nekoliko trikova kako da izbjegnete prejedanje i odolite izazovima praznične trpeze.

ralizovana, odlična je protiv prejedanja. Dva litra tečnosti tokom dana sasvim su dovoljna da budete hidriranu. U tečnosti spadaju svi sokovi, čajevi i supe koje konzumirate tokom dana, ne samo voda. Ukoliko želite da sačuvate liniju recite NE alkoholu, kremastim pićima i koktelima.

BolJE spriJEčiti NEGo liJEčiti Zlatno pravilo glasi: “Jedite polako”. Da bi signal o sitosti stigao do mozga treba mu bar 15 minuta, zato se trudite da jedete što sporije kako biste izbjegli pretrpavanje hranom. Izbacite velike obroke iz jelovnika i jedite više puta dnevno po malo. Na taj način obuzdaćete glad, ravnomjerno ćete snabdijevati organizam energijom i izbjeći zamku prejedanja. Zar ne bi bilo divno biti sit, a pritom izbeći mučninu i umor, koji su sastavni dio praznika.

ipAk NiJEstE UspJEli dA odolitE Ukoliko nijeste uspjeli da se suzdržite i pretjerali ste sa hranom bilo bi dobro da sada dozvolite svom probavnom traktu da se odmori. Narednih nekoliko dana jedite četiri do šest malih obroka dnevno i izbegavajte prženu hranu i zasićene masnoće. Konzumirajte bistre supe, integralna peciva, sveže voće i povrće, čajeve. Organizmu ne treba mnogo da svari ovu hranu, pa ćete mu tako pružiti priliku da se oporavi od prejedanja.

ŠtA JE doZvolJENo JEsti? Tokom praznika držite se “dobrih” ugljenih hidrata kao što su testenine i peciva od integralnog brašna, kukuruz, musli, smeđi pirinač, slatki krompir... Povrće kao što je kelj, spanać, paprika, šargarepa je obavezno. Kako bi zadovoljili potrebu za belančevinama konzumirajte belo pileće i ćureće meso, sireve, orašaste plodove. Bitnu ulogu igra i voda, bilo da je iz slavine, izvorska ili blago mine-

MENtA čiNi čUdA Tri šoljice čaja od nane dnevno čine čuda za želudac i probavu, jer smiruju crijeva, smanjuju nadutost i imaju antibakterijska i antivirusna svojstva. Čaj od mente možete pomiješati i sa metvicom (divlja nana), kamilicom ili kantarionom. U svakom slučaju smanjite unos kafe i drugih napitaka koji sadrže kofein i izbjegavajte izvore stresa, koliko god je to moguće. Izbjegavajte i cigarete, jer pušenje dodatno “uznemirava” želudac. krEćitE sE Lagana fizička aktivnost, takođe, blagotvorno utiče na hranom opterećen organizam, zato kad god imate priliku - krećite se. Nakon prejedanja najlakše je leći i zadrijemati, ali duže ležanje može dodatno pogoršati bolove u želucu. Lagana fizička aktivnost podrazumijeva šetnju i zato izbjegavajte bilo kakve napore dok probava ne obavi svoj posao. lJEkovi protiv kisJEliNE Kako bi se riješili kisjeline uzmite neki antiacid ili reduktor kiseline, koji se izdaje bez recepta. Pridržavajte se uputstva i ne uzimajte ih u većim dozama ili duže nego što se preporučuje, jer sastojci antiacida mogu izazvati dijareju ili zatvor.

PREPORUKA

Pokloni za posljednji trenutak Decembar odmiče, a vi ne znate šta biste poklonili partneru za Novu godinu? Voljeli biste da to bude nešto korisno, ali i pristupačno. Za vas smo napravili vodič za kupovinu poklona ukoliko nemate ideju šta kupiti.

vara stilu vaše ljepše polovine. Knjiga Obradujte vašu damu sa nekom dobrom knjigom. Ljubavni romani uvijek zauzimaju posebno mjesto u ženskim srcima.

ZA NJU Torba Mala crna torbica je uvijek potrebna. Ukoliko je ukrašena nekim sjajnim detaljem ili cirkonima, svakako će izmamiti osmijeh na licu djevojaka koje vole da izgledaju elegantno. Seksi veš Žene su najpoželjnije u zavodljivom donjem vešu. Možete pazariti čipkaste i cvjetne kompletiće koji su idealni za romantične duše, i intimne trenutke. Haljina Žene nikada nemaju šta da obuku iako im je orman pun. Prije nego što krenete na doček 2013. godine, obradujte svoju partnerku novom haljinom. Ženski parfemi Ženski poklon sa kojim ste uvijek na sigurnom. Odaberite parfem koji odgo-

ZA NJEGA Kapa i rukavice Ovakav komplet će sigurno obradovati svakog muškarca jer mu to govori da vam je stalo da njemu bude toplo. U radnjama “Oviesse” možete naći lijep teget komplet sa zimskim šarama. Veš Svog partnera uvijek možete iznenaditi kvalitetnim boksericama, koje će se dopasti i njemu i vama. U radnjama “Extreme intimo” možete kupiti šarene bokserice sa veselim šarama. Sat Modni kritičari napominju da nijedna muška odjevna kombinacija nije potpuna ukoliko on nema dobar sat na ruci. Foto-šolja Može biti genijalan poklon za Novu godinu. Odaberite neku vašu zajedničku fo-

tografiju koja vam je draga, i koja je zabiljeležila trenutak poseban u vašem zajedničkom životu. Ovaj poklon možete napraviti u svakoj foto radnji. Digitalni fotoaparati Ako negdje putujete za novogodišnje praznike digitalni fotoaparat može biti uspješno iznenađenje. Vrijedan, praktičan, a povoljan novogodišnji poklon.

Žena 57

31.DECEMBAR 2012, 1. I 2. JANUAR 2013.

OPUŠTANJE

Pet razloga za praznični seks

ZA DO

SAVJETI

K TO RA

P I TA

Konačno stižu dani kada se možete opustiti sa partnerom. Iako će vam se često činiti da nemate vremena za strasti, malo vremena za igrice u krevetu uvijek možete naći. 1. Čašica više je sasvim u redu Alkoholna pića neizbježna su za opuštanje i stimulisanje libida. Dopustite sebi čašu vina za ručak ili večeru. Kuvano vino može biti jak afrodizijak, a ako ga pripremate kod kuće, možete ga začiniti đumbirom, cimetom, vanilom i šećerom. 2. Uživajte u hrani Na dijetu uvijek možete poslije Nove godine, stoga se ne ustručavajte i uživajte u jelu i piću. Opredijelite se za kolače sa visokim sadržajem kakaoa ili tamne čokolade koja podstiče bolje raspoloženje. Tamna čokolada je izvrstan afrodizijak, a antioksidansi su sjajni za aktiviranje seksualne energije. 3. Ljubljenje pod imelom Znate za ono da dvoje koji se nađu pod imelom treba da se poljube? Partneru možete predložiti da skinete svu odjeću sa sebe, te mu imelom pokažete gdje su vaše erogene zove. Zabava vam je osigurana! 4. Istina-izazov, cugopol ili čovječe ne ljuti se Ne treba vam veliko društvo da biste se dobro zabavili, već boca dobrog pića i upornost. Pobjeda neka vam bude izazov jer malo takmičarskog duha može samo rasplamsati strasti. 5. Prazničnim seksom protiv stresa Zabavnom terapijom za relaksaciju riješićete se nakupljenog stresa tokom praznične gungule. Pronađite vremena za igre u krevetu, a osim što će vas oraspoložiti i obnoviti energiju, sagorjećete mnogo kalorija.

Kako se riješiti mamurluka? Možemo ćutati o tome koliko god želimo, ali činjenica je da tokom praznika, a pogotovo za doček Nove godine često pretjeramo ne samo u hrani, nego i u piću. Razmislite šta ćete pojesti prije žurke, jer na taj način možete spriječiti mamurluk. Pečeni pasulj, avokado i integralne žitarice nas čine duže sitima i odlična su podloga za pijenje. Ljuti sos usporava apsorpciju alkohola, a sviježe iscijeđeni sok od jabuke je bogat vitaminom C, koji je dokazano jedno od najboljih sredstava u borbi protiv mamurluka. Pečeni jagnjeći odrezak s pečenim krompirom i graškom, jogurt i čaša vode su obrok koji možete pojesti i deset sati ranije, ali će i dalje biti efikasni iza ponoći i usporavati širenje alkohola tijelom. Pecivo od integralnih žitarica s dimljenim lososom, paradajzom i punomasnim sirom, u kombinaciji s bananom i velikom čašom sviježeg soka od narandže, obrok je savršeno uravnotežen i idealan. R i ž a n a m l i j e ku j e fantastičan odabir jer mlijeko štiti sluznicu želuca od nadraživanja alkoholom, a riža nas dodatno zasiti. Šoljica čaja je bolji odabir od npr. kafe, koja dehidrira u mnogo većoj mjeri. Supa i pahuljice će vas učiniti sitima, a šargarepa i paradajz iz supe daju nam vitamin A i beta karoten. Raženi hljeb nas duže čini sitima, kao i jaja, jer sadrže optimalnu količinu proteina, a baš poput mlijeka, bogata su i vitaminom B.

Darovi puno govore

Riješite se mirisa cigareta Iako je najpametnije jednostavno zatražiti od gostiju da puše na terasi, ako ste meka srca i dozvoljavate pušenje u stanu, savjetujemo vam da se naoružate trikovima uz pomoć kojih ćete dan nakon zabave izbaciti nepodnošljiv miris dima iz stana. 1. PUNO VAZDUHA Naravno, ovaj je savjet očigledan, ali i preko potreban. Važno je dobro provjetravati stan nakon, ali i za vrijeme same zabave. Nemojte dozvoliti da se cijelo veče ne otvaraju prozori ili vrata, jer će se dim uvući u zavese, tepihe i stolnjake te ćete ga se kasnije jako teško riješiti. 2. SODA BIKARBONA Pored pepeljara dobro je držati malu posudicu punu sode bikarbone. Ona upija neugodan miris cigarete, te sprečava njegovo širenje. 3. KORISTITE OSVJEŽIVAČE

Osvježivači za prostor neutralisaće miris cigareta. Ipak, pripazite prilikom izbora mirisa i bolje birajte svježe mirise kao što su mirisi lavande, narandže i limuna jer bi slatki mirisi poput vanile i ambre pomiješani s dimom cigareta mogli da stvore krajnje neprijatan spoj. 4. MIRISNE SVIJEĆE Mirisne svijeće takođe neutrališu miris cigareta, pa ih strateški postavite blizu mjesta na kojima se puši.

DEKORACIJA

Kreativni novogodišnji ukrasi Novogodišnji praznici su idealno vrijeme za darovanje poklona. Evo šta sve možete saznati o vašem partneru prema poklonu koji ste dobili od njega ili nje. Nezainteresovan partner Prilikom izbora poklona, ne traži dugo. Vjerovatno nije ni dugo razmišljao o tome šta pokloniti dotičnoj osobi, pa u nekoj parfimeriji trguje parfem neke poznate zvijezde, ili se odlučuje za klasične detalje poput kravate ili košulje. Ovoj grupi pripadaju ljudi koji kupuju u posljednjem trenutku i najčešće ne poznaju dovoljno svoju bolju polovinu. Egoista Ovaj tip osobe poklanja nešto što i sam želi da dobije. Čest su primjer roditelji koji djeci kupuju igračke koje su za sebe željeli dok su bili mali, zatim dečko koji djevojci kupi CD svog omiljenog benda, ili ipak izazovni donji veš. Oni jednostavno nijesu u stanju da uzmu u obzir interese druge osobe. Najbolji Skupi pokloni njihov su stil. Međutim za taj poklon uvijek traže divljenje i pohvalu. Veliki pokloni

odraz su moći kojom se pokušava prikriti nesigurnost i osjećaj niže vrijednosti. Dvoličan Pokloni koji ističu nečije slabosti su po pravilu najlošiji. Kuhinjski aparati i pomagala, savjetnik za mršavljenje ili rječnik stranih riječi, ako nijesu u službi partnerovih interesa i dodatnog usavršavanja, primaoca, mogu jako da rastuže, jer bi trebalo da ga navedu i privole na nešto što mu možda i ne ide najbolje. “Hejter” Buntovnik u duši smatra da Božić i praznici nijesu samo kupovanje i davanje, i obično ne poklanja ništa. Ukoliko imate takvog partnera, najbolje je dogovoriti se sa njim o međusobnom nedarivanju kako situacija u kojoj jedan poklanja, a drugi ne, ne bi ispala glupa. Romantičar Želje partnera odavno je zapisao ili upamtio, a kod izbora poklona vodi se i interesima drage osobe i onim što će je stvarno razveseliti. Poklon se pažljivo bira i uvijek je lijepo zapakovan.

Kupovni ukrasi ne moraju biti ljepši niti zanimljiviji od onih koje sami napravite. Naprotiv, uz malo mašte i kreativnosti, možete napraviti mala “remek djela” i tako obradovati članove porodice. Jestive i ukusne dekoracije od tijesta se lako i brzo prave: pomiješajte 350 g brašna, dvije kašičice praška za pecivo, dvije kašičice mljevenog đumbira, 100 g butera, 185 g šećera i tri kašike meda. Pomiješane sastojke umotajte u foliju i ohladite u frižideru oko 30 minuta. Tijesto zatim

razvucite oklagijom. Napravite Djeda Mraza ili neke oblike po želji i pecite 12 minuta na 200 stepeni. Jelku možete da ukrasite i mirisnim štapićima cimeta i cvjetovima vanile. Ove sezone dekorateri su jelke i kuće za novogodišnje praznike okitili u plavičasto-srebrne nijanse. Dominiraju tirkizna i jarko plava nijansa, ali su prisutni i svijetli, kao i teget tonovi, koji aranžman čine lijepim i glamuroznim. Budite maštoviti i dodajte poneku šišarku ili perlice, kako bi jelka izgledala neobično, ali pritom i veoma lijepo.

58 Roditelji

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

Pripremite dijete za snijeg i planinu savjeti

Zimska sezona je stigla, nadamo se sa više snijega i pravih zimskih dana. Ukoliko doček Nove godine planirate provesti sa porodicom i svojom djecom, evo nekoliko savjeta i odgovora za zdravo i bezbjedno zimovanje vaše dijece. Da li djeca treba da idu na planinu? Svakako da! Idealno bi bilo svakom djetetu priuštiti boravak na planini. Za to ima mnogo dobrih razloga. - Čist planinski vazduh je odličan “čistač” pluća koja su u gradovima izložena brojnim štetnim agensima koji svakim udahom ulaze u djetetov organizam. - Planinsko sunce u kombinaciji sa čistim vazduhom je provjeren “pojačivač” apetita, ali i dovodi do jačanja odbrambenog sistema. - Mikroorganizmi - prouzrokovači infekcija nijesu ljubitelji planinskog sunca i vazduha, pa ih je neuporedivo manje nego u gradu. Ovo naravno ne važi za “zadimljene” restorane, hotelske lobije i diskoteke. - Razrijeđen planinski vazduh sadrži manje kiseonika pa, poslije određenog vremena, dolazi do povećanja broja crvenih krvnih zrnaca. - Djeci sa pojedinim vrstama alergije prija boravak na planini. Koliko dugo ostati? Svaki dan na planini je veliki dobitak za dijete. Ipak, manje od sedam dana boravka nije pravi odmor. Idealno je boraviti 10 do 15 dana jer se tada zaista može popraviti krvna slika, a i drugi blagotvorni efekti zimovanja imaju puni efekat. Kada dijete može “na skije”? U planinskim zemljama sa dugom skijaškom tradicijom djeca počinju da skijaju već u drugoj godini života. Ipak, ne preporučuje se početak “pravog” skijanja prije ulaska u četvrtu godinu živo-

ta. I tada treba biti obazriv, neophodno je nabaviti kvalitetnu opremu. Ako tata i mama nijesu iskusni skijaši, najbolje je dijete upisati u ski školicu gdje će prvi skijaški koraci biti sigurni i pravilni. Šta ponijeti od lijekova na zimovanje? Na svaki put, a pogotovo na zimovanje mame i tate treba da ponesu nekoliko osnovnih lijekova. Prvi na listi su svakako lijekovi za smanjivanje povišene tjelesne temperature (paracetamol ili ibuprofen - Brufen) u sirupu ili kao supozitorije (čepići). Treba ponijeti neki od lijekova protiv alergije - antihistaminske sirupe: loratadin (Pressing, Claritine) ili noviji desloratadin (Aerius). Antihistaminike u obliku masti ne treba koristiti. Ako dijete ima neki hronični problem treba imati lijekove koje dijete inače uzima kod kuće. Nekada se, i pored predostrožnosti, ipak dijete razboli na planini. Tada, iako se najčešće radi o prolaznoj kijavici poštedite dijete dužeg boravka na snijegu. Koja djeca mogu na planinu? Odgovor je jednostavan - svakom djetetu prija boravak na planini. Ipak, mora se imati u vidu da je u planinskim uslovima zima daleko jača, pa je neophodna adekvatna priprema djece. Za djecu u prvim mjesecima života se ne preporučuje odlazak na “surove” planine (sa nadmorskom visinom preko 1.500 metara), a ako se roditelji ipak odluče na zimovanje sa bebom treba odabrati centar u kome postoji dobra medicinska služba, ali i mogućnost da se brzo i bezbjedno dijete vrati kući. Da bi lijekovi ostali neupotrebljeni na zimovanju treba poštovati nekoliko praktičnih savjeta: - Sedam do 10 dana prije zimovanja poštedite dijete kontakta sa prehlađenim i “virotičnim” osobama. Mudro je ostaviti dijete kući nekoliko dana pred put da dijete

ne ponese neki od brojnih zimskih virusa na planinu. - Treba znati da je prvih nekoliko dana boravak na planinskoj zimi jedna vrsta šoka za dijete. Zato dijete mora dobro da se utopli, kapa je obavezni rekvizit, a treba obući odijelo od nepromočivog materijala. Od velikog značaja su kvalitetne rukavice i obuća, jer su prstići na rukama i nogama najpodložniji promrzlinama. - Djetetu ne treba ograničavati aktivnost, ali treba motriti na prve znake umora. Tada nikako ne ostavljati dijete da se “hladi” napolju, već je potrebno otići u sobu, presvući dijete, ponuditi ga da jede ili pije.

- Čuvajte se planinskog sunca. Razrijeđen planinski vazduh propušta više ultraljubičastih zrakova, a niska spoljna temperatura stvara lažni osjećaj da se ne može “izgorjeti” na suncu. Dovoljno je nekoliko sati planinskog sunca da pocrvene izloženi dijelovi kože. Nježno dječje lice je veoma osjetljivo, pa je neophodno koristiti kreme za sunce sa zaštitinim faktorom. Djeca treba da nose zaštitne naočare sa zatamljenim staklima koja smanjuju prodor ultraljubičastih zraka. - U svim većim skijaškim centrima postoji ski-info, mogućnost da se prije izlaska na snijeg sazna kolika je spoljna temperatura, ima li

vjetra i kakva je vremenska prognoza za nastpajući dan. Ako je izuzetno hladno i vjetrovito uzdržite se od dužih izlazaka, animirajte dijete u sobi ili hotelu i sačekajte ljepše vrijeme. - Pažljivo motrite na dijete, ne dozvolite pretjerano udaljavanje. Držite se blagih staza, a ako ste odličan skijaš i volite strmine skijajte sami. Ne čekajte posljednju “žicu” sa djetetom i izbjegavajte staze koje su daleko od hotela ili apartmana. - Izbjegavajte mjesta “masovnog okupljanja” zadimljena i bez adekvatne ventilacije. Tu vrebaju razni “mikronapadači” koji mogu da pokvare zimovanje.

OPUŠteNO

Kako se ponašati kad vas mališani osramote Svaki roditelj se barem jedanput našao u situaciji kada je njegovo slatko dijete, potpuno nesvjesno i iskreno, izjavilo nešto veoma sramotno i neprijatno. Bijes nije rješenje Koliko god da smo osramoćeni, iskaljivanje bijesa nad djetetom šalje pogrešnu poruku – želite da vaše dijete nauči da govori prave stvari i stvori samopouzdanje u društvu, a ne da se plaši. Koliko god da ste posramljeni zbog onoga što je ono reklo, sjetite se koliko vaše dijete ima godina. Ukoliko situacija zahtijeva izvinjenje, vi ste ti koji bi trebalo da ga date. Nemojte praviti frku Većina ljudi ima svijest o tome da su u pitanju djeca. U nekim momentima ćete pomisliti da vam je obaveza da branite svoje dijete i izvinjavate se za njegove izjave. Ipak, to će u nekim situacijama samo privući još veću pažnju na neprimjereni komentar. Ne pravite od muve magarca. Ljubazno komunicirajte s djetetom

Ako imate taktiku u razgovorima s djetetom, znajte da je to mač sa dvije oštrice. Nekada je starijima teško da smisle šta da kažu, a djeci dvaput teže da shvate. Možda je najbolji način da se vašem djetetu obratite ljubazno. Demonstrirajte mu kako da se na ljubazan način obrati nekome. Bolje je da se usredsredite na to nego na njegove ružne izjave. Dozvolite svom djetetu da učestvuje u interakciji s raznim ljudima kako bi shvatilo da postoji mnoštvo razlika i sličnosti u ljudima i situacijama i da nije lijepo izrugivati se pojedincima. Situacije smatrajte komičnim Pošto se svakom od nas desila ovakva situacija, obično ih pamtimo više kao smiješne nego neprijatne. Ne brinite, nijeste ni prvi ni posljednji koji će se suočiti sa ovakvim trenucima u odgajanju djeteta. Naravno, biće nekih ljudi kojima neće biti drago da čuju šta vaše dijete govori i to će pokazati, a tada će vaš zadatak biti da stanete na stranu djeteta.

60 Gušti

31.DECEMBAR 2012, 1. I 2. JANUAR 2013.

Biftek na

● super desert

KURKUMA Kurkuma je jedan od najviše korišćenih začina u istočnjačkoj kuhinji. Kao začin, kurkuma se najčešće koristi za pripremu pilava (pulao) kome daje predivnu, zlatno žutu boju i prefinjen miris i ukus, a istovremeno neutrališe sluzasta i slatka svojstva pirinča. Obavezan je sastojak u pripremi svih vrsti mahunarki (dal) jer pomaže varenju i usvajanju bjelančevina i sprečava nadutost.

Biftek (beef steak) je najsočniji i najkvalitetniji dio goveđeg mesa, najbolji kada je od onih govečadi koja su se aktivno kretala. Stoga je biftek veoma cijenjeno jelo, koje se nalazi na vodećem mjestu u jelovnicima širom svijeta. Ovaj slasni obrok predstavlja vrhunac zadovoljstva za ljubitelje mesa. Brzo i lako se priprema, a prije pečenja je najbitnije da odstoji više sati u marinadi. Pri serviranju se prepustite mašti. Dobar biftek ima sjajnu crvenu boju, a meso sadrži mnoge korisne sastojke: bjelančevine, masti, minerale, ekstra aktivne materije.

Biftek clasik Isijecite deblje odreske, prelijte ih marinadom koju ste napravili od maslinovog ulja, bibera, soli i senfa. Neka odstoji nekoliko sati. Prije serviranja naglo ih ispržite na jakoj vatri po 5-6 minuta sa obje strane. Na taj način će unutra ostati blago ružičasti. Služite ih uz bareno povrće po želji. Ukrasite ruzmarinom ili nanom.

Biftek s maslacem U zdjelu stavimo 60 g omekšanog maslaca, dodamo presovani bijeli luk, začinimo solju i biberom, dodamo sjeckani peršun, par kapi limunovog soka, te sve zajedno dobro izmiješamo. Od srednjeg dijela bifteka narežemo odreske debljine 4 cm i začinimo solju i bi-

načina

berom. U tiganju ugrijemo preostali maslac pazeći da ne dimi. Na takav maslac stavimo bifteke, sa svake strane oko četiri minuta. Gotove bifteke poslužimo na prepečenim kriškama tosta i na njih stavimo, po kašičicu začinjenog maslaca. Kao prilog možemo poslužiti pečeni krumpir narezan na kolutove ili pomfrit.

Tartar biftek Goveđi biftek (500 gr) sitno isjeckati ili samljeti u fine sitne komadiće. Nakon toga ga staviti u frižider, da se dobro ohladi. Umutiti 4 žumanceta, dodati 3 kašike majoneza, 2 kašike kečapa, 1 kašiku senfa, sitno sjeckano 10-ak kaperi, 1 sjeckani crveni luk i 2 sjeckana kisela krastavca. U tu smjesu dodati so, biber, alevu papriku, bijeli luk u prahu i sitno sjeckan svježi peršun. Dodati takođe dvije su-

pene kašike vorčester sosa i po želji tabasko sos. Pomiješati sitno sjeckan biftek iz frižidera sa smjesom. Tako pripremljeno meso služiti na tanjiru uz pomfri i salatu po želji ( ponajbolje je možda sa zelenom salatom, lukom, paradajzom sa malo majoneza, pavlake i balzamskim sirćetom). Ukrasiti sa malo svježeg peršuna.

Biftek u marinadi Mediteran

File očistite od kožice i narežite na odreske debljine 1,5 cm. Meso premažite marinadom

i ostavite u frižideru 30 minuta. Na zagrijano ulje stavite odreske i na jačoj vatri ih propecite s obije strana (kratko). Prelijte ih prošekom i još kratko prokuvajte. Poslužite s umakom i njokama ili tjesteninom.

Biftek u zelenom biberu

Bifteke isprati i osušiti, pa ih namazati senfom. Ostaviti u frižideru oko 2 sata da omekšaju. U tiganju zagrijati 2 kašičice maslaca. Bifteke uvaljati u zeleni biber i pržiti na tiganju. Pržiti zavisno od toga kakav biftek volite.

Čokoladni nemesis Otopiti zajedno 675g tamne čokolade sa 70% kakaoa i 450 g maslaca na pari. Ukloniti sa vatre i sačekati da se ohladi. Rernu uključiti na 160 stepeni da se zagrije. Mikserom mutiti 10 jaja i 675 g kristal šećera 5 minuta dok se količina učetvorostruči. Otopljenu čokoladu sa maslacem lagano usuti u smjesu sa jajima i ravnomjerno sjediniti laganim potezima što kraće. Zatim smjesu razliti u kalup. Kalup sa smjesom staviti na rešetku u sredini rerne. Na dno rerne staviti veliki pleh i u njega uliti vruću vodu kako bi isparavanje spriječilo da kolač ispuca. Kolač peći sat vremena. Prvih 30 minuta ne otvarajte rernu, a kasnije po potrebi možete doliti vrelu vodu ako je isparila. Nakon sat vremena rernu isključiti, a kolač ostaviti da se u njoj sasvim ohladi. Poslužite sa ulupanom slatkom pavlakom ili sa kuglom sladoleda.

Gušti 61

31.DECEMBAR 2012, 1. I 2. JANUAR 2013.

● PREPORUKA

Campo Viejo Crianza

● POSEBNI NAPICI

RECEPT MAJSTORA

Kuvano vino

Tavuk šiš

(pileći ražnjić)

Rade Rajković Somelijer i član NUSCG

Campo Viejo, proizvođač je vina iz čuvene oblasti La Rioja i jedna je od vinarija koja je doprinijela popularnosti španskih vina. Vina ove vinarije nose atribut Pure Spanish Character. La Rioja je najpoznatija španska oblast poznata po crvenim vinima koja čine 85 odsto ukupne proizvodnje. Campo Viejo Crianca je mješavina tri autohtone sorte i to: tempranillo, garnaca i mazuelo koje dozrijeva 12 mjeseci u hrastovim buradima, a fermentacija se odvija u tankovima na kontrolisanoj temperaturi. Ova vinska kuća je poznata više od pola vijeka po proizvodnji kvalitetnih vina. Campo Viejo Crianca je elegantno suvo vino sa intenzivnim aromama zrele višnje. Ukus brusnice i ribizle upotpunjen je dugom završnicom, na nepcima ostavlja aromatičan ukus, dok je završni ukus svjež. Vino se služi na temperaturi od 16 do 17 stepeni, a najbolje se slaže sa mesom sa žara, šunkom i paeljom.

Vladimir Nikić, Kuvar u hotelu “Ziya” Podgorica

Kuvano vino je piće koje simbolizuje zimu, decembar i snijeg, a takođe i Novu godinu. Za pripremu kuvanog vina napitka koji se često pije u hladnim zimskim mjesecima potrebno je pripremiti 1 čašu crnog vina, 1 čašu vode, te veliku kašiku meda, kao i na vrh kašičice muskatnog oraščića, ili cimeta na vrh kašičice cimeta, i isto toliko crnog bibera. Tome dodati i 3-4 komada karanfilčića i kora od narandže. Priprema: Sve sastojke promešajte u šerpici i stavite da se kuva. Pustiti da se sve zagrijava do ključanja, na laganoj vatri, uz povremeno miješanje da se med istopi. Služite toplo. Ova količina je dovoljna za dvije šolje. Ako nemate originalne čaše, presaviti salvete po dužini, omotati ih oko običnih čaša i zavrnuti krajeve da salveta ne spada. Trudite se da ne udišete paru dok ga kuvate i pijete, već budite strpljivi i pustute da se vino koji minut prohladi. Samo tako ćete uživati u pravom ukusu.

Sadrzi 13,5 odsto alkohola, pakuje se u 0,75 l Cijena je 10 eura Proizvođač: Campo Viejo La Rioja - Španija

gastro kritika

ocjena:

Kineski restoran Shanghai I Stanka Dragojevića 14, Podgorica , Radno vrijeme 12 h -23 h, tel: 020-667-300 i 069-120-120 (dostava na kućnu adresu)

Jedini kineski restoran u gradu, Šangaj nudi neobičan ambijent pomalo napadno karakterističan za kulturu iz koje potiče, za evropske oči čak “kičast”. Ne sjedi se na podu, sake (rakija od pirinča) nije obavezan, konobari nisu u tradicionalnoj kineskoj nošnji i ne sluša se “zen” muzika. Možda bi sve ove stvari dodatno doprinijele neobičnosti ovog restorana, no sudeći po tome što je u toku naše posjete samo još jedan sto bio zauzet, čini se da naši sugrađani već misle da je Šangaj 1 dovoljno neobičan pa ga zaobilaze u vrijeme ručka. Ovo je restoran u kojem nećete naići na lagane kompromise: sva je hrana u kineskom stilu i samo poneko jelo može se podrediti domaćem ukusu. To je bio slučaj sa krokantnom piletinom (6,50 €) koju smo poručili uz “suvu” kuvanu rižu (2,50 €). Druga porcija hrskave piletine u sosu od ostriga (8,00 €) stigla je u vidu malenih šnicli pohovanih u jajima bogato prelivenih gustim tamno-braon sosom, dok je treće jelo sadržalo sočne komade piletine sa sjeckanim povrćem i bademima u kineskom omiljenom sosu – od soje (8,10 €). U odabiru različitih izvedbi piletine pomogao nam je predusretljivi konobar čije je znanje o pripremi svakog jela i sastojka bilo osvježavajuće detaljno. Na hranu se nije dugo čekalo a usluga je postala utoliko bolja kad je nedugo nakon serviranja konobar uredno posjetio naš sto da provjeri da li je sve kako smo tražili. Krokantna piletina, sjeckana na trake ili “prstiće” bila je pohovana sa susamom i iznenađu-

Tavuk šiš je tradicionalno arapsko i tursko jelo, koje se često može naći na libanskim, sirijskim, egipatskim i iračkim trpezama i kuhinjama. Za jednu porciju potrebno je izdvojiti oko 250 grama pilećeg filea, tri vrste paprika - crvena, žuta i zelena, kao i začine poput soli, bibera i kurkuma. Pileći file isjeći na kockice jednake veličine. Isto to uraditi i sa paprikama. Potom na štapu za ražnjić na-

juće sočna, onako kako ne očekujete od tako tankih komada mesa. Hrskava piletina, pohovana “po francuski” (u jajima), bila je izvanredan spoj ukusnih parčadi mesa koje je ostalo suvo, odnosno bez suvišnog ulja. Ovo je bilo najneobičnije jelo za našim stolom. Sos od ostriga (pečurki suptilnog ukusa koje tkđ. imaju znаčаjnu ulogu zа kаrdiovаskulаrno zdrаvlje) bio je nedokučivog ukusa, blag i boje tamnog meda i teksture gustog sirupa. To nije ukus koji će vam dugo ostati u ustima, ali jeste novitet koji se lako podnosi kao osvježenje od ukusa koji su nam svakodnevno poznati.

Piletina sa blanširanim bademima (bez braon opne) bila je u gnijezdu od povrća i sa prepoznatljivim soja sosom, posebno ukusna uz dodatak slatkih zrna kukuruza koja se kao prilog zasebno naručuju. Sve tri porcije piletine bile su pretjerano obilne. Cijene hrane u ovom restoranu razumne su, te je tako ručak za tri osobe sa pićem stajao nešto više od trideset eura. Dezertni meni jako je povoljan (2 – 3,20 €), a sastoji se uglavnom od prženog voća, a možete probati i prženi sladoled ili palačinke sa prilogom po želji. Shanghai I pripada lancu kineskih restorana od kojih ostale možete na-

Hrana Ambijent Usluga Cijena

+ ++

ći u Budvi i Baru a preporučujemo ga ljubiteljima istočnjačke kuhinje i svima koji vole da probaju nove ukuse. Zamjerku dajemo na predugo čekanje za plaćanje računa, te neuslovan i neugodan toalet. Dostavu bilo kojeg jela iz ponude kineskog restorana u Podgorici (meni/cjenovnik potražite na internet stranici www.kineskirestoran. me) možete ostvariti pozivom na gorenavedeni broj telefona.

Napomena: Kritičar Vikend novina restorane posjećuje inkognito i plaća račun.

izmjenično nanizati meso i paprike. Za jednu porciju dovoljna su dva štapića sa piletinom i paprikama. Začiniti oba ražnjića, preliti suncokretovim uljem i ostaviti da se marinira dva do tri sata. Potom, na laganoj vatri, na roštilju pržiti ražnjiće i lagano okretati kako ne bi paprike previše zagorjele. U međuvremenu pripremiti grilovano povrće, poput tikvica, patlidžana i šeri paradajza. Skuvati oko 50 grama riže koju ćete začiniti šafranom. Nakon što su ražnjići gotovi, servirati ih sa kriškama grilovanog povrća i rižom. Uz tavuk šiš poslužiti i sos od bijelog luka, odnosno mješavine bijelog luka i jogurta. Uz tavuk šiš jede se pica hljeb. Kao desert nakon ovog specijaliteta može se pojesti puding od smokve.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

62 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2249 sudoku 2012-12-09

Medium level

4 7

3 6

BROJNE VELIČINE MJESTO U RUSIJI

RJEČENICA IZ KURANA

OZNAKA ZA ALT

5 2012-12-08

Medium level

Lakša

5 2

6 7

9 7

Page 1/2

9 6

DVA ISTA VOKALA OZNAKA ZA PERU KULT INDIJANACA (MN.)

VRHOVNI SUDIJA U STAROM RIMU

MJESTO U RUSIJI

SAVJETODAVNO TIJELO (MN.)

IN THE ZONE SIMBOL KALIJUMA

GRADONA -ČELNIK (TUR.)

Play sudoku online at:

OGLEDNA OSNOVNA ŠKOLA (SKR.)

6 www.sudokukingdom.com

KOJI LIČI NA KOZU POPRAVKA

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

CRTAČ MAPA VATERPOLIST PARTIZANA MILOŠ

KOJI PRIPADA ANI JAPANSKA MILJA

BRITAN. FIZIOLOG, BERNARD BIVŠI IZRAELSKI POLITIČAR

RANG, VRSTA (MN.)

8 2

MIRISNA BILJKA IZ SPORTSKO MATERIJA PORODICE KOZAČKE MAŠTATI VJEŽPOGLASLIČNA BANJE RUŽA VICE VOSKU (MN.)

UBIRANJE PLODOVA UBRZAVATI

31. I 19. SLOVO

www.sudokukingdom.com

Daily Sudoku puzzle No. 2248

SIMBOL NOBELIJUMA

RANIJA SRPSKA TV VODITELJKA

NAJBOLJI KOŠARKAŠ C.GORE ZA 2012.

SPRAVA ZA MJERENJE KRIVINE (GRČ.)

Play sudoku online at:

LATINOAMERIČKO ŽENSKO IME

MJESEČNE ZARADE

MAKAZE

MAST OD KOSTIJU

3 7

HVATANJE NA VEZI I ODVO(ENGL.) ĐENJE VODE

Lakša

Teža

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

OZNAKA ZA TONU OZNAKA ZA TEMPO

NAMJERAVATI

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: BRATIMITI SE, LIMUZINE, EM, ANE, ADENOMI, ŽARA, ISATIN, OTILIJA, RVI, I, GAKA, TAOR, GNOSA, AONKA, UE, KRONŠTAT, MAPA, KREOLI, AMO, PR, NANARE, OTOLIT, VESELA, IRINEJ, ĆITAPI.

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2247 2012-12-07 3

Sudoku puzzle No. 2246 2012-12-06

vicevi

Page 1/2

Sin je doveo kući tri djevojke i govori majci: - Mama, pogodi koja je moja vjerenica? - Ova na kraju, s lijeve strane… - Kako znaš!? - Čim je ušla, počela je da me nervira! *** Bili Bosanac i Japanac i Japanac kaže Bosancu: - Hoćeš li da ti pokažem nešto japansko? - Hajde - reče Bosanac. Japanac ga prebije i kaže mu: - E to ti je karate. Pita ponovo Japanac Bosanca. - Hoćeš li da ti pokažem nešto japansko? Bosanac pristade. Japanac ga opet prebije i kaže mu:

Puzzle solution:

- E to ti je džudo. Kad se Bosanac prisjeti i pita Japanca: - Hoćeš li ja tebi da pokažem nešto japansko? Japanac sav srećan pristade. Bosanac dohvati jednu šipku i udari Japanca. Japanac sav krvav ustaje i pita: - Pa dobro, brate, šta je tu japansko? - Poluosovina od tojote! *** Policajac zaustavlja čovjeka u automobilu. - Prošli ste kroz crveno! To će vas koštati 100 eura. - Oprostite, ali ja sam daltonista – kaže čovjek. - Nema veze. I za strance važe isti propisi!

Neobični novogodišnji običaji u svijetu Stanovnici nekih zemalja svijeta zadržali su neke savim čudne običaje, za koje vjeruju da će njima i njihovim najdražima “obezbijediti” bolju narednu godinu.

AMERIKA U većini krajeva svinjsko meso simboliše prosperitet i jede se sa graškom ili listovima kupusa.

FILIPINI Nova godina dolazi sa kanonadom ručno pravljenih topova od bambusa koji su napravljeni samo da bi “ispratili” staru godinu.

GRČKA Na dan Svetog Bazila djeca ostavljaju svoje cipele blizu kamina da bi ih svetac napunio poklonima.

JUŽNA AMERIKA U zemljama poput Brazila i Bo-

livije, stanovnici u gradovima kao što su Sao Paulo i La Paz, za Novu godinu oblače donji veš jarkih boja. Oni koji se odluče za crvenu imaće ljubavi, oni sa žutim vešom žele novac. U Venecueli oni koji u Novoj godini žele da puno putuju, prema vjerovanju, moraju da šetaju po kući sa putnom torbom u ruci.

ŠPANIJA Španci u ponoć pojedu 12 zrna grožđa, po jedno svaki put kada otkuca sat, da bi osigurali 12 srećnih i slatkih mjeseci. Šaljivdžije znaju ponekad da grožđe ukućanima zamijene gorkim maslinama.

VELIKA BRITANIJA Tradicija prvog posjetioca podrazumijeva dolazak tamnog stranca, koji prelazi prag kuće u ponoć noseći parče uglja za sreću. Prva osoba ne smije biti plavokosa, crvenokosa, niti žena, jer to donosi nesreću. Škoti širom svijeta poštuju proslavu “Hogmanaj”

sa užitkom uz teatar, koncerte na ulicama i pjevaju popularnu poemu Robija Brnsa “Auld lang sune” napisanu još 1788, a znači “Dobri stari dani”.

NJEMAČKA Njemci za Novu godinu žrtvuju luk, šest glavica presjeku na pola i posole. Svaka polovina predstavlja po jedan mjesec u godini. Zatim se luk ostavlja da odstoji da bi uz njegovu pomoć predviđali vrijeme. Ukoliko se so rastopi, znači da će taj mjesec biti kišan, a ukoliko je so ostala na površini, biće sunčanih i toplih dana. Takođe, prije ponoći na tanjirima ostavljaju malo hrane za poslije ponoći. Na taj način vjeruju da će osigurati zalihe u nadolazećoj godini.

AUSTRALIJA Stanovnici daleke nam Australije Novu godinu dočekuju zviždaljkama, trubama, pa čak i crkvenim zvonima, a sve se dešava na plaži gdje se obilato toči šam-

Zabava/Slobodno vrijeme 63

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

NAJSTARIJA HRVATSKA NAROČIT, GRADIĆ U NAŠA GLUMICA, NEOBIČAN ŠTAMPA- ČESTITKA SLOVENIJI MARIJA (FRANC.) NA STVAR (GRČ.)

KONJ U PJESMI

HOLAND- RADIO JEDNO SKI RELEJNI VITLO, PJESNIK, UREĐAJI RIMSKO 1 KOLOTUR INDIJANSKO ŽAK (SKR.) PLEME HERMAN

NEVJEROVATNA PRIČA

ŽENSKO IME EKVADORSKI PISAC, HORHE

DRVENI VALJAK ZA KONAC

MORSKI KRASTAVAC GRAD U ŠVAJCAR.

MILJENIK SREĆE

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

Bik

NE ZNA SE KOJA

ČOVJEK SLABE GRAĐE

MAZIVO MINERAL PRONAĐ. U ČILEU RAZVRSTATI

SJEVER INFORMATIVNI CENTAR DIO SAONICA PISAC (LAT.)

MJESTO U NJEMAČKOJ

ZAPAD

VOJNA POŠTA (SKR.)

oVAn Mir i stabilnost su vam zagarantovani ove godine. Mnogi vaši napori i projekti koje ste gurnuli u stranu će doći ove godine. Tempo vašeg života će malo usporiti, ali ne gubite nadu. Ove godine ćete okusiti mnogo više slobode, pogotovo na ljubavnom i poslovnom planu.

OZNAKA ZA EGIPAT KOJI NANOSE ŠTETU

RUKOVALAC APARATIMA

horoskop

Iskusili ste mnoge promjene u prethodnoj godini, koje imaju veliki uticaj na vaš život. Ovo je pravo vrijeme da nastavite. Izaći ćete nepovrijeđeni jer dobar period je tek pred vama. Dugoročni projekti će naići na smetnje, ali ne gubite nadu i hrabrost.

BLizAnCi Ova godina će biti puna događaja. Izaći ćete iz oklopa i krenuti u nove pohode sa obnovljenom snagom. U vezi će vam biti potrebna potpuna posvećenost cijele godine. Neki kompromisi će morati da se naprave.

ONI KOJI POLAZE U ŠKOLU PUNJAČ LIČNA ZAMJENICA AKUŠERKA

rAk

GRAD I TADŽIKISTANU

Velike promjene u vezi su zagarantovane ove godine. Neke vama bliske osobe će možda otići ostavivši vas skrhanim. Do sredine godine moraćete da donesete važnu odluku u vezi sa ličnim i poslovnim planom.

SILA (MN.) MAĐARSKO MUŠKO IME

LAV

STARA GLUMICA VALI

Ove godine ćete obnoviti energiju, što će vam pomoći da ostvarite dugo priželjkivane ciljeve. Vaša kreativnost i talenat će doći do izražaja ove godine. Vaše želje i očekivanja će se ostvariti.

POZNATI RIMSKI ISTORIČAR IVANKA OD MILJA

Ove godine okolina će uvidjeti vašu kreativnost i sposobnost. Predstavite se u najboljem mogućem svijetlu, jer je ovo pravi trenutak da pokažete svoje kvalitete. Mogu se očekivati i negativni odgovori, ali ne gubite pribranost.

DA Li sTE znALi

RJEŠENJE PRETHODNE: KOŠTANA MAST, ANKILOMETAR, PLATE, BRANJE, TARA KARAMAN, AJE, SKALARI, ŽN, KAC, ANIN, A, MAPER, ITZ, KOZOLIK, II, OOŠ, PE, PRETOR, RODOVI, ALATIR, VIJEĆA, AJAM, T, KANITI.

DjEViCA

panjac. Ne zaboravimo spektakularan vatromet u Sidneju iznad zaliva i opere.

JAPAN Po japanskoj tradiciji, kao obaveza smatra se seksualni čin supružnika u večeri prvog dana Nove godine, a naziv u prevodu znači “prvi put na poslu”. Takođe, praktikuje se i poslednji seksualni čin u staroj godini, koji se zove “isplata računa”.

DANSKA Kao da učinak alkohola za Novu godinu nije dovoljno zbunjujući, mnogi Danci u ponoć skaču sa stolice u nadi da će protjerati loše duhove u godini pred njima. Danci, takođe, čuvaju staro posuđe tokom cijele godine. Svrha toga je da ga razlupaju o vrata prijatelja za Novu godinu. Dakle, kada vidite gomilu krhotina ispred nečijih vrata, to ne znači da tu osobu komšije ne podnose, nego da ima puno prijatelja.

BJELORUSIJA Na Novu godinu u Bjelorusiji neudate žene se takmiče u igrama spretnosti i dobijaju priliku da utvrde koja će se prva udati u narednim mjesecima. Jedna igra uključuje postavljanje gomile kukuruza ispred svake djevojke, a onda se uzme pjetao i postavi u sredinu kruga. Čija mu gomila bude slađa pa krene da je jede, ta će djevojka prva biti prva isprošena.

- Da bubašvaba može živjeti do devet dana bez glave prije nego što umre od gladi? - Da je Leonardo da Vinči izumio makaze? - Da ako sabirate brojeve od 1 do 100 u nizu (1+2+3+4+5 itd.) rezultat je 5050? - Da životinje mesožderi neće pojesti drugu životinju ako je stradala od udara groma? - Da zlatne ribice gube boju ako se drže u zamračenom prostoru ili u tekućoj vodi? - Da su u Finskoj bili zabranjeni crtani filmovi Paje Patka jer on ne nosi pantalone?

VAGA Život će biti mnogo srećniji, ispunjeniji i jednostavniji. Bićete osnaženi većom slobodom nego prethodne godine. Koncentrišite se na sebe i vaše duhovno ujedinjavanje. Nove veze su na pomolu ove godine.

ŠkorpijA Novi projekti i ideje će uzeti zamaha ove godine. Uživaćete mnogo veću slobodu u životu nego ikada do sada. Ove godine ćete imati mnoge važne odluke o karijeri i ličnom životu, pa pažljivo razmišljajte o tome.

sTrijELAC Ove godine ćete biti mnogo rasterećeniji. Predstoji vam povećanje autoriteta i moći ove godine. Vaš socijalni status i življenje će se takođe poboljšati. Bićete puni energije koja vam može obezbijediti uspjeh u životu.

jArAC Ova godina vam neće donijeti mnogo uzbuđenja. Pomoćiće vam da stvorite spokojnu i mirnu atmosferu. Vjerovatno ćete morati da odustanete od projekata koji su vam bili dragi.

VoDoLijA Ove godine uživaćete u plodovima napornog rada iz prethodnog perioda. Predstoji vam mnogo druženja. Naići ćete na nepredviđene okolnosti sa kojima se morate uspravno izboriti.

riBE Ova godina je mirna, za razliku od vreve koja je u prethodnom periodu vladala. Unesite se svim srcem u zadatke koje sebi postavljate i obezbijedite da se nastave i završe u pozitivnom tonu.

- Da Rim nazivaju “vječnim gradom” jer je od svog postanka glavni grad? - Da se totalno pomračenje Sunca dešava svakih 18 godina? - Da hrčku nije potrebna voda? - Da puž može da spava tri godine odjednom?

64 Zabava/Slobodno vrijeme

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.

brojčana ukrštenica

12 2

rebus

osmosmjerka

15 7

1 4

Paris London Karlovac Pazin Ogulin Podgorica

Osijek Moskva Berlin Play sudoku online at: Beograd Budapest www.sudokukingdom.com Washington

Barcelona Milano Sarajevo Dublin Zagreb Prag

Vrijeme je praznika, novogodišnja noć se bliži, pa smo i mi odlučili da vas častimo slikom dvije starlete umjesto jedne, kako to obično biva. Njihova imena vam nećemo otkriti iz jednog razloga. Kažu da je Djeda Mraz ove godine naročito darežjiv i da se svemir, ukoliko “dovoljno jako poželite, ponekad obavije oko vaših riječi”. Zamislite, poželite, zaželite, možda vas baš njih dvije dočekaju ispod jelke. Nadamo se da imate i imelu u blizini! Srećna Nova godina! E.Z.

sudoku 2012-02-19

Daily Sudoku puzzle No. 1955

Medium level

4 3

9 9

5 6

9 7 6 1

7 3

2 8

Play sudoku online at:

5 www.sudokukingdom.com 6 9 7

Daily Sudoku puzzle No. 1956

2012-02-20

Medium level

9 6

5 3

9 8

7 Page 1/2

6 5 1

1 3

TV PROGRAM /

FILM

06:00 07:50 08:15 09:00 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:15 18:05 19:00 19:20 20:10 21:15 22:00 23:30 00:00 00:05

Serija V.I.P. Exploziv/r Dođi na večeru/r Tačno 9 Ulica smijeha Serija: Odbačena/r Serija: Nikita/r Skrivena kamera Tačno 1 Serija:Tri Hil/r Serija:Sulejman Veličanstveni/r Dođi na večeru Serija: Odbačena Exkluziv Vijesti Prve Serija:Porodične tajne Serija:Sulejman Veličanstveni Serija:Dama bez blama Film:Drug Crni u NOB-u Skrivena kamera Novogodišnja čestitka Film:Fajter

PRVA Odbačena 17.15

Film: Došlo doba da se ljubav proba Završavajući srednju školu, mladić i devojka nastavljaju ljubav rođenu mnogo ranije u tim istim školskim klupama. Međutim, dolazi do sukoba njihovih porodica: jedni su za svadbeni završetak romantične veze njihove dece, dok su drugi za to da tu vezu prekinu... Priča o sukobu generacija, ali i o životnom dobu u kojem mladalačke ljubavi neminovno prolaze kroz mnoga iskušenja. Nastavak filma “Lude godine.

06.30 09.05 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 12.50 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.30 16.00 16.30 17.30 18.20 19.10 19.30 19.55 20.05 21.05 01.30

Dobro jutro Crna Goro Opstanak,dok. serijal Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija :Štrumfovi Teleshop Vijesti Znam da znaš/r Vijesti Serija/r Lajmet Dnevnik 1 Opera za početnike Novogodišnji program na albanskom jeziku Novogodišnji program za djecu Znam da znaš Krle s prizemlja Dnevnik 2 Sport Let ka zvijezdama Novogodišnji program: filmski maraton Film: Niske strasti

RTCG 1 Niske strasti 01.30

07.00 08.15 09.55 10.20 12.00 12.05 12.30 14.15 15.00 16.15 17.00 17.45 18.15 19.00 19.30 20.00 21.30

VOA – glas Amerike/r Serijski program: Naša ljeta Opera za početnike/r Serija: Posjetioci iz praiskona/r Vijesti Serija: Izlog strasti/r Film Program za djecu Dok. program:Odiseja zivota/r Serija: Savana Serija: Izlog strasti Znam da znaš/r Serija: Krtice I Crtani film:Štrumfovi Dnevnik 2 Film Branka

RTCG 2 Savana 16.15

07:00 Dobro jutro 11:00 Film: Lude godine 13:00 Tačno u podne – novogodišnje izdanje 15:00 Film: Došlo doba da se ljubav prob 17:00 Preljubnici 18:00 Kursadžije 18:30 Nova godina sa Leom Kiš 20:00 Loto 21:00 Grandovo narodno veselje 03:00 Film: Talac 05:00 Koncert Dženana Lončarevića

PINK Nova godina sa Leom Kiš 18.30

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Grad koji volim 11:45 Dogodilo se 12:30 NDT specijal rukomet 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna top Lista 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 19:00 Crnogorski sport 20:00 Novogodišnji program 00:05 Dva sata kvalitetnog TV programa

777 Grad koji volim 10.00

06:45 Boje Jutra 09:05 Serija: Izgubljena čast/r 09:40 Serija: Ruža vjetrova/r 10:00 Vijesti u 10 10:07 Serija:Ruža vjetrova/r 10:40 Ja imam talenat/r 11:07 Dok. emisija 12:00 Vijesti u 12 13:00 Vijesti u 1 13:07 Serija:Bandini 13:55 Serija:Kuhar i pol 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija:Larin izbor/r 14:50 Serija:Kad lišće pada 15:40 Serija:Stranac mladoženja 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Serija:Kuhar i pol 16:55 Serija:Ruža vjetrova 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 19:55 Serija:Izgubljena čast 20.35 Ja imam talenat 20:50 Bez granica 21:50 Prave riječi 00:00 Film:Honorarci

VIJESTI Izgubljena čast 19.55

10:00 10:45 11:15 12:30 14:30 14:45 15:30 16:55 17:30 18:15 19:20 18:30 19:45 20:00 00:00

Muzički blok Zdravo jutro Hrana i vino Istorija jezika Oglasi Interfejs/r Astro num caffe Oglasi Hrana i vino Dnevnik Oglasi Novogodišnja kindermanija Video katalog Novogodišnji zabavni program Odbrojavanje

MBC Hrana i vino 17.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

09:00 Vesti 09:05 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Tenis-Hyundai Hopman kup 2013: Srbija-Italija 12:30 Dnevnik 12:45 Kroz godinu: Olimpijske igre 13:15 Lajanje na zvezde domaći film 14:50 I ja imam talenat 15:15 Ovo je Srbija 16:00 Moj rođak sa sela tv serija 16:55 Beogradska hronika 17:30 Žikina dinastija jugoslovenski igrani film 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Montevideo, bog te video tv serija 21:00 Nova srpska filozofija igrani program 22:00 Novogodišnji program 01:00 Dnevnik opijanja američki film RTS 2

08:25 Najlepše bajke braće Grim: Uspavana lepotica nemački film 09:24 Zujalica 09:50 Provetravanje 12:10 Datum 12:15 Verski kalendar 12:30 Tenis-Hyundai Hopman kup 2013: Srbija-Italija ® 15:30 Ta j n e novogodišnjih praznika: Deda 15:38

Kocka šećera - Kolibri 15:49 Tajne novogodišnjih praznika: Da li je badnjak jelka 16:00 Novogodišnja simfonija 16:30 Meda u mom džepu 17:00 Sve boje života 17:30 Parižanka francuski film 19:00 Zabava američki film 20:35 Njujork, Njujork američki film 23:10 Novogodišnji Bunt 01:10 Devet američki film 03:05 I ja imam talenat HRT 1

31. DECEMBAR 31.DECEMBAR 2012,1. I 2. JANUAR 2013.

08:35 Vijesti 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 Vijesti 09:10 Dobro jutro, Hrvatska 10:00 Vijesti 10:09 Vrijeme danas 10:20 Put začina 11:25 Domovi Tunisa 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:19 TV kalendar12:40 Prkosna ljubav 13:35 Dr. Oz 2, epizoda 85. talk show 14:29 Vrijeme sutra 14:30 manjinski Mozaik: Radujte se narodi 14:45 Baza Djeda Mraza 15:25 Naši i vaši 16:05 Luda kuća 16:58 Hrvatska uživo 17:00 Vijesti 17:10 Hrvatska uživo 17:55 Hrvatska uživo 18:15 HAK - Promet info 18:35 Odmori se,

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Totalno Novi Talas, serija 12:30 Radio u boji 13:00 Top Shop 13:30 100 %/r 14:30 Top Shop 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Dječiji novogodišnji program 21:00 Novogodišnji program 02:00 Film: Na sedmom nebu 04:00 Film:Kill Bill 2

ATLAS Novogodišnji program 21.00

07:35 07:45 09:15 10:00 11:35 12:00 13:20 15:05 16:45 18:25 19:00 19:30 20:00 20:20 20:25 21:00

Svježi u dan:zdrava tv Dok. program /r. Crtani filmovi Zelena patrola /r. Zivotinjske lakrdije:insekti Crtani film:Mumijevi Serija: Otkačena plavuša /r. Dok. program Serija: Otkačena plavuša Životinjske lakrdije:insekti /r. Muzički program Crtani film /r. PG Raport Mali oglasi/Hit dana Dok. program /r. Info

MONTENA Crtani film 19.30

DANAS U GRADU zaslužio si 23 serija 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 20:06 Snow Queen Trophy vinjete oglašavanje 20:15 Filharmonijski bal 21:22 8. kat: 2Cellos: Sve što ne znate o njima talk-show 22:11 Pjevaj moju pjesmu 00:23 Puna srca, pune čaše 01:27 Garaža HRT 2

10:30 Igračke film 12:30 Božić na ulici Kostanjev 13:55 Jednom zauvijek film 15:50 100% poduzetnik 15:55 WInettou 2 17:25 Silvestrovo u Berlinu prijenos 18:55 Pregled 2012. 19:10 Djevojčica sa žigicama, predstava za djecu 19:50 Večeras prezentacija programa 20:00 TV Bingo 20:20 Ledeno doba 2: Zatopljenje 21:55 Dobar, loš, zao film 00:35 Suma Summarum HBO

09:20 Nešto posuđeno film 11:10 Čovjek na rubu (12) film 12:50 Nemoguća misija: Protokol Duh film 15:00 MuppetI film 16:40 Transformers 3 3D film 19:10 Pirati s kariba: Nepoznate plime film 21:25 Moj susjed

je vampir film 23:10 Adele live at the royal albert hall 00:10 Novogodišnje iznenađenje (12) film 02:20 Profesionalac film SPORT KLUB

11:15 WTA Auckland 14:20 NBA Live 14:30 NBA Weekly 15:00 NBA: Dallas - San Antonio 17:00 Hopman Cup: Serbia - Italy 21:00 NBA: Indiana - Memphis direktono 23:30 N a današnji dan 23:40 Novogodišnji miks 23:55 WTA Auckland direktno PINK 2

08:00 Crtani filmovi de?ji program 09:00 VIP Room muzičko-zabavni program 10:00 Pogled u budućnost akcijski film 11:45 City news kratke forme 12:00 Naplata filmski program 14:00 Porodični obračun muzičko-zabavni program 15:00 Sobarica sa Menhetna serijski program 15:45 Marijana i Skarlet serijski program 16:30 I Bog stvori kafansku pevačicu filmski program 18:00 Havtorn serijski program 18:45 City news kratke forme 19:00 Opasna

Pijev život 3D 15:30; 17:40; 20:10; 22:00 Kćerka najboljeg prijatelja 18:10; 20:00; 22:40 Zvončica 3D 15:00; 18:00; 19:30 Zvončica digital 16:30 Hobbit 3D 14:30; 19:00; 20:00; 21:00; 22:10. Hobbit 2D 15:50 Pet legendi 15:40; 18:30 Skyfall 22:30

TV PROGRAM /

1. JANUAR

31.DECEMBAR 2012,1. I 2. JANUAR 2013.

FILM

06:00 06:45 07:35 07:50 08:15 10:15 11:00 12:30 14:00 14:45 15:10 16:00 17:00 17:15 18:05 18:25 19:00 19:20 20:10 21:00 23:00 00:30 02:30

Serija V.I.P. Dođi na večeru/r Exkluziv/r Exploziv/r Film: Fajter/r Serija: Odbačena/r Film: Ples Malog Pingvina Film:Drug crni u NOB-u/r Serija: Dama bez blama/r Skrivena kamera Serija: Sulejman Veličanstveni/r Dođi na večeru Top Shop Serija:Odbačena Exkluziv Exploziv Vijesti Prve Serija: Porodične tajne Serija:Sulejman Veličanstveni Film:U sjenci prošlosti Film: Sekač Koncert: Dino Merlin Veče sa Ivanom Ivanovićem/r

PRVA Exkluziv 18.05

Emisija: Exkluziv U petnaestominutnoj emisiji vidjećete ekskluzivne priloge o slavnima čiji lik i djelo pune dnevne novine, magazine i tabloide. Svi koji vole vijesti o domaćim i stranim poznatim facama svakodnevno će čuti aktuelne tračeve koji će biti razrađeni do koske. Sve o slavnima: njihove ljubavi i raskidi, stil i moda, posao i slobodno vrijeme, glamurozni događaji koje posjećuju, skandali. U “Exkluzivu” ima mjesta i za domaće i za svjetske face, čije glamurozne živote razotkrivamo na originalan način. Za ekipu “Exkluziva”nema tajni kada je riječ o šoubiznisu. Slavne ličnosti se prate u stopu i bez dlake na jeziku postavljaju im se pitanja o svemu što vas zanima. Novogodišnje izdanje donosi priču o tome gdje, s kim i na koji način su poznati dočekali Novu godinu.

07.35 08.10 09.40 10.00 10.05 11.05 11.15 12.00 12.05 12.10 12.15 13.40 14.00 14.05 14.55 15.30 15.45 17.20 18.20 19.30 19.55 20.05 21.00 01.30 03.15 05.20

Kad prošetam Crnom Gorom Film: Pepeljuga Zabavna muzika Vijesti Novogodišnji program/r Krle s’ prizemlja Bečki koncert- prenos Vijesti Muzika Krle s’ prizemlja Bečki koncert- prenos Zabavna muzika Vijesti Znam da znaš- novogodišnji/r Novogodišnji program za djecu/r Dnevnik 1 Film: Arktička priča Let ka zvijezdama/r Znam da znaš, novogodišnji Dnevnik 2 Sport Kad prošetam Crnom Gorom Novogodišnji program The Flock Coriolanus Stid

RTCG1 Kad prošetam… 20.05

07.00 VOA – glas Amerike/r 07.30 Muzička videoteka 08.15 Serija: Naša ljeta 09.00 Film 10.20 Serija: Posjetioci iz praiskona/r 11.10 Planeta sport/r 12.40 Let ka zvijezdama/r 13.40 Znam da znaš, kviz/r 14.20 Novogodišnji program/r 19.00 Crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.00 Film 21.30 Film 23.00 Muzika 01.00 Film 02.30 Novogodišnji program/r

RTCG2 Crtani film 19.00

08:00 Domaći film: Ljubi, ljubi, al’ glavu ne gubi 10:00 Domaći film: Kakav deda, takav unuk 12:00 Grandovo narodno veselje 14:00 Tačno u podne 15:00 Grandovo narodno veselje 16:00 Film: gradski momak 18:00 Kursadžije 18:30 Specijal dnevnik 19:00 Mala nevjesta 20:00 Skrivena kamera 20:20 Novogodišnji specijal: Ceca live samo za vas 22:00 Serija: Zvezdara 23:00 Domaći film 01:00 Grandovo narodno veselje 02:00 Film: Bezgranično 04:00 Film: Motmanovo proročanstvo 06:00 Vip room novogodišnji

PINK M Serija:Zvezdara 22.00

07.00 Dječiji program 10.00 Grad koji volim 11.00 Crnogorski sport u 2012 15.00 Toto vijesti 16.00 Zabavni Magazin 17.00 Svijet fudbala 18.15 Trijaža 19.00 Texas holdem poker 20.00 Loto 20.30 Nindža ratnici 21.15 Novogodišnji Intervju Branko Brnović

07:40 101 dalmatinac 08:00 Dinosaur 09:30 Serija: Izgubljena čast/r 10:35 Serija: Ruža vjetrova/r 12:00 Vijesti u 12 13:00 Vijesti u 1 13:07 Serija: Larin izbor/r 13:50 Maratonci trče počasni krug 15:35 Stranac mladozenja 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Kuhar i pol 16:45 Ja imam talenat 17:00 Serija:Ruža vjetrova 17:40 Serija:Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:00 Serija:Larin izbor 19:55 Serija:Izgubljena čast 20:50 Film:Perl Harbor 22:30 Vijesti u pola 11 22:40 Sport 22:45 Perl Harbor 00:00 Film:Ljubav u doba kolere 02:10 Film:Opasan let 04:00 Film:Igra smrti

VIJESTI Film:Perl Harbor 20.50

08:30 Muzički blok 10:10 Novogodišnja bajka 10:45 Zdravo jutro 11:05 Video katalog 11:15 Hrana i vino 12:30 Nokaut 13:00 Ekonomija 13:15 Finansijsko tržiste 13:50 Video katalog 14:55 Trag 15:30 Novogodišnja Kindermanija 16:00 Sportsart fitness 17:30 Hrana i vino 18:15 Mbc Dnevnik 18:45 Kućica u cvijeću 20:00 Loto 22:00 Tajne avanture Žila Verna

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Film: Začarana Ela 13:00 Film: Modigliani 15:00 Crtani filmovi 16:00 Film: Na sedmom nebu 18:00 Forum informativni program 18:30 Film: Nedođija 20:00 Film: Nevaljali Deda Mraz 22:00 Forum 22:30 Film: Nekadbilo 01:00 Forum/r

ATLAS Nevaljali Deda Mraz 20.00

07:05 Novogodišnje čestitke 07:10 Film: Čaplin/r 10:20 Film: Lavina/r 11:35 Film: dr sa jezera 1dio 12:55 Novogodišnje čestitke 13:50 Film: Muzika za kitove 15:50 Film Četri usamljena srca/r 17:25 Novogodišnje čestitke 18:10 Film:Ljetnjikovac na Ibizzi /r. 19:35 Novogodišnje čestitke 20:15 Film:Dr sa jezera 2 dio 22:15 Film: El Sid 00:15 Film: Pločnici Njujorka 01:30 Film: Meta

777 Nindža ratnici 20.30

MBC Novogodišnja Kindermanija 15.30

MONTENA Film: El Sid 22.15

pod pokroviteljstvom 14:10 Božićni gost 15:38 Sjeverni medvjed - okom špijunske kamere 16:28 Zagrebfest 2012. snimka 17:46 Pozitivno ® 18:18 Briljanteen 18:58 Navrh jezika obrazovanje 18:59 Garaža: Luka Belani 19:31 Slatki svijet Charlyjevih anđela, epizoda 5. dokumentarna serija 20:00 Veći, jači, brži: nuspojave američkog sna 21:35 Kratki stiki

SPORT KLUB 13:00 NBA Weekly 13:45 Premier League: Wigan - Arsenal DIREKTNO 16:00 Premier League: Newcastle - QPR 18:00 Na današnji dan 18:30 Premier League: Liverpool - Fulham 20:30 NBA Live 20:45 Holandska liga: NAC 22:45 NBA Action 23:15 Premier League: Manchetser City - Reading 01:00 Španska liga: Malaga Real Madrid FOX LIFE 09:30 Šapat duhova 12:00 Seks i grad 14:00 Sudije za Stil 15:00 Melisa i Džoi 17:00 Kugar Taun 18:00 Uvod u anatomiju 19:00 Uvod u anatomiju 20:00 Uvod u anatomiju 21:00 Kako je biti Erika 22:00 Jednom davno 23:00 Sudije za Stil 23:30 Sudije za Stil 00:05 Rokerka Rita 00:30 Rokerka Rita

FOX CRIME 11:45 Četiri žene i sahrana 13:40 Novi stari slučajevi 16:30 Rimski forenzičari 18:45 Smrt u raju 19:50 Luter 20:55 Priče iz podzemlja 22:00 Kraljevi bekstva 22:55 Trinaesti apostol 00:00 Rimski forenzičari 01:05 Smrt u raju Gastronomad serija 12:30 Dnevnik 12:45 Kroz godinu: Domaći i međunarodni sport 13:35 Šta radite, bre ( specijal) 14:00 Bermudski trokut 15:30 I ja imam talenat 15:50 Oko specijal 16:30 Sasvim prirodno: Čovek vuk 17:20 Druga Žikina dinastija domaći film 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Moj rođak sa sela tv serija 21:00 Nova srpska filozofija igrani program 21:55 Kraljev govor 23:55 Machete film 01:40 Bermudski trougao

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 06:00 Vesti 06:05 Jutarnji program 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 12:35 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Vek odvažnih - Sto godina srpskog vojnog vazduhoplovstva 14:15 TV lica...kao sav normalan svet 15:05 Vesti 15:15 Moj rođak sa sela tv serija 16:12 Vesti 16:15 Kazino rojal američki film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Moj rođak sa sela tv serija 21:05 Kazino rojal američki film 23:30 Vesti 23:35 Obmana američki film RTS 2 08:00 Sofijin svet animirana serija 08:25 Bernard animirana serija 08:30 Pustolovine Marka i Maje animirana serija 08:50 Slovosvet animirana serija 09:00 Zujalica 13:05 Moja lepa Srbija 13:35 Građanin 14:00 Leti, leti, pesmo moja mila 14:30 Kao mehur od sapunice: Jezgro nove pobune 15:15 Beograd - večiti grad 16:00 Sto violina 17:00 Vrele gume 18:00 Priroda i sport 18:30 Bond za 21.vek 19:05

Golgota i vaskrs Srbije 20:10 Moj lični pečat: Jovan Maljoković 20:25 Otkrivanje Ardi 21:15 Potrošački savetnik 21:35 Svet sporta 22:00 Antisemitizam: Moderni antisemitizam HRT 1 08:10 Rio Kan 10:00 Vijesti 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 13:55 Prizma multinacionalni magazin 14:45 15:15 Reporteri 16:14 Eko zona 16:40 TV kalendar ® 17:00 Vijesti 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:18 Portreti: Lela Margitić dokumentarni film 18:05 Lijepom našom: Varaždin, epizoda 2. 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:58 SPORT 20:05 Vrijeme 20:07 Večeras + najava 20:08 Loto 7/39 20:15 Ples sa zvijezdama 7, epizoda 8. serija 22:32 Dnevnik 3 22:52 Vijesti iz kulture 23:00 SPORT 23:03 Vrijeme sutra 23:13 U magli zločina 2 HRT 2 08:08 Mala princeza, epizoda 08:19 Ružica Šarenić 08:32 Pričam ti o Božiću 10:07 Čarobna ploča - Čuvari prirode: Zrak obrazovanje 10:21 Novi klinci s Beverly Hillsa 3, epizoda 16. serija 11:04 Trojan horse 11:53 Čuvari zdravlja emisija

HBO 09:20 Scooby Doo: Legenda o Fantosauru 10:35 Justin Bieber: Never say never 3d 12:15 Pirati s Kariba: Nepoznate plime 14:30 Obitelj Borgia 2. 18:50 Scooby Doo: Legenda o fantosauru 20:05 Profesionalac 21:40 Posrednici 23:05 Ekspresna pljačka 00:30 Marinac iznad zakona 2 ARENA SPORT 1 09:00 Fudbal: Cagliari - Juventus 11:00 FudbaL:: Brestois - PSG 13:00 Fudbal 13:30 Motosport Mundial: Magazin 14:00 Košarka: aba liga: Highlights 14:30 Fudbal Preview 15:00 Italijanska liga: Sampdoria - Lazio 17:00 uživo Košarka ABA LIGA: Krka - Partizan 19:00 uživo Košarka ABA LIGA: Crvena Zvezda - Zadar 21:00 Fudbal: Match Against Poverty 23:00 Fudbal : Inter – Genoa

DANAS U GRADU Zbog novogodišnjih praznika bioskop Cineplexx neće raditi 01.01.2013. Informacije i rezervacije na telefon +382 20 414 424

TV PROGRAM /

2. JANUAR

31.DECEMBAR 2012,1. I 2. JANUAR 2013.

FILM

06:00 06:45 07:35 07:50 08:15 10:00 10:45 12:15 14:00 15:00 16:00 17:15 18:05 18:25 19:00 19:20 20:10 21:00 22:00 23:30 00:15 02:00 02:50

Serija V.I.P. Dođi na večeru/r Exkluziv/r Exploziv/r Film: Ples malog pingvina/r Serija:Odbačena Film:Sekač/r Film:U sjenci prošlosti/r Serija:Tri Hil/r Serija:Sulejman Veličanstveni/r Serija:Dođi na večeru Serija:Odbačena Exkluziv Exploziv Vijesti Prve – informativni program Serija:Porodične tajne Serija: Sulejman Veličanstveni Domaćine, oženi se Film: Crna Zorica Serija:Tri Hil Koncert Parni Valjak Domaćine, oženi se/r Film: Epidemija/r

PRVA Film: Crna Zorica 22.00

Film: Crna Zorica Zorica je djevojka sa sela nad kojom visi strašna kletva. Otkako se njena prva ljubav udavila u rijeci, muškarci oko nje umiru na nesvakidašnji način! Razjareni seljaci zovu je “poljubac smrti”. Slučaj preuzima uobraženi beogradski policajac Mane, na privremenom radu u „ukletom“ selu. Iako ne vjeruje u “bapske priče”, uskoro će morati da se suoči sa naoružanim seljacima, ali i da otkrije da li je Zorica serijski ubica ili djevojka željna ljubavi? Scenario: Goran Mojsin, Hristina Hadžiharalambus Režija: Radoslav Pavković, Hristina Hadžiharalambus Uloge: Branislav Trifunović, Ljuma Penov, Mirjana Karanović, Nikola Pejaković, Mihajlo Miša Janketić, Olga Odanović, Zoran Cvijanović, Miloš Samolov, Dobrila Stojnić, Mladen Andrejević, Dubravko Jovanović, Stefan Bundalo

07.00 Film: Pepeljuga 2 08.45 Muzika 09.00 Cirkus 10.00 Dnevnik 10.05 Novogodišnji program/ r 14.40 Znam da znaš, novogodišnji kviz/r 15.30 Dnevnik 1 15.35 Film: Medvjedić Vini 17.05 Kad prošetam Crnom Gorom mix narodnih pjesama/r 17.55 Cirkus 18.55 Kviz: Znam da znaš 19.20 Marketing,večeras... 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Film: Noel 91 21.35 Koncert: Parni valjak, Budva/r 23.35 Film: Colour me Kubrick 01.30 Kad prošetam Crnom Gorom 02.20 Film: Kontrol 04.20 Novogodišnji program/ r

RTCG 1 Film: Noel 91 20.05

07.00 VOA glas Amerike/r 07.30 Muzička videoteka 08.15 Serija: Naša ljeta 09.00 Film 10.30 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Film 13.35 Znam da znaš, kviz/r 14.15 Novogodišnji program/r 18.45 Muzika 19.00 Crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.00 Serija 21.00 Film 22.30 Muzika 00.00 Film 01.30 Film

RTCG 2 Novogodišnji program 14.15

07:00 Dobro jutro – jutarnji program 11:00 Film: Idi mi, dođi mi 13:00 Magazin in – sa Sanjom Marinković 14:00 Tačno u podne 15:00 Grandovo narodno veselje 16:00 Film 17:30 Serija: Neželjene 18:30 Serija: Sobarica sa Menhetna 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Preljubnici 21:00 Serija: Neželjene 22:00 Moja velika svadba 23:00 TV show : Bračni sudija 00:30 Film: Nebeski kapetan i svijet sjutrašnjice 02:30 Film: Jednom u životu 04:30 Film: Nebeski kapetan i svijet sjutrašnjice/r

PINK M Serija: Neželjene 21.00

07.00 Dječiji program 10.00 Novogodišnje gušteranje/r 11.00 Svijet fudbala/r 12.00 Toto vijesti 12.15 Nindža ratnici 15.00 Toto vijesti 16.00 Zabavni Magazin 17.00 Novogodišnji intervju Branko Brnović/r 19.00 Novogodišnji fudbal. me 22.30 Ankete

777 Zabavni Magazin 16.00

07:30 08:10 09:46 10:35 12:00 13:05 13:07 13:30 14:00 14:05 14:07 15:30 15:30 16:30 16:40 16:45 17:00 17:40 18:30 19:00 19:55 20:50 22:30 22:40 22:45 01:00

101 dalmatinac Aladin Serija: Izgubljena čast/r Serija: Ruža vjetrova/r Vijesti u 12 Meteo centar u 1 Serija: Larin izbor/r Moja polisa/r Vijesti u 2 Meteo u 2 Film: Ko to tamo peva Kuhar i pol Stranac mladoženja Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Ja imam talenat Serija: Ruža vjetrova Serija: Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Serija: Izgubljena čast Film:Dabar Vijesti u pola 11 Sport Film: Pirati s Kariba / Prokletstvo crnog bisera Film: Dolina nestalih

VIJESTI Film:Dabar 20.50

08:30 Muzički blok 10:50 Zdravo jutro 11:05 Video katalog 11:15 Hrana i vino 12:30 Kućica u cvijeću 13:10 Muzički blok 13:50 Video katalog 14:45 Lijek iz prirode 15:40 Novogodišnja Rock Karavan/r 17:30 Hrana i vino 18:15 Mbc Dnevnik 18:45 Kućica u cvijeću 20:00 Trag 22:00 Lijek iz prirode

MBC Kućica u cvijeću 18:45

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 06:00 Vesti 06:05 Jutarnji program 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 12:35 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Vek odvažnih - Sto godina srpskog vojnog vazduhoplovstva 14:15 TV lica...kao sav normalan svet 15:05 Vesti 15:15 Moj rođak sa sela tv serija 16:12 Vesti 16:15 Kazino rojal američki film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Moj rođak sa sela tv serija 21:05 Kazino rojal američki film RTS 2 08:00 Sofijin svet animirana serija 08:25 Bernard animirana serija 08:30 Pustolovine Marka i Maje animirana serija 08:50 Slovosvet animirana serija 09:00 Zujalica 13:05 Moja lepa Srbija 13:35 Građanin 14:00 Leti, leti, pesmo moja mila 14:30 Kao mehur od sapunice: Jezgro nove pobune 15:15 Beograd - večiti grad 16:00 Sto violina 17:00 Vrele gume 18:00 Priroda i sport 18:30 Bond za 21.vek 19:05 Golgota i vaskrs Srbije 20:10 Moj lični pečat: Jovan Maljoković 20:25 Otkrivanje Ardi 21:15 Potrošački savetnik 21:35 Svet sporta

HRT 1 08:10 Rio Kan 10:00 Vijesti 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 13:55 Prizma multinacionalni magazin 14:45 15:15 Reporteri 16:14 Eko zona 16:40 TV kalendar ® 17:00 Vijesti 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:18 Portreti: Lela Margitić dokumentarni film 18:05 Lijepom našom: Varaždin, epizoda 2. 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:58 SPORT 20:05 Vrijeme 20:07 Večeras + najava 20:08 Loto 7/39 20:15 Ples sa zvijezdama 7, epizoda 8. serija 22:32 Dnevnik 3 22:52 Vijesti iz kulture 23:00 SPORT HRT 2 08:08 Mala princeza, epizoda 08:19 Ružica Šarenić 08:32 Pričam ti o Božiću 10:07 Čarobna ploča - Čuvari prirode: Zrak obrazovanje 10:21 Novi klinci s Beverly Hillsa 3, epizoda 16. serija 11:04 Trojan horse 11:53 Čuvari zdravlja emisija pod pokroviteljstvom 14:10 Božićni gost 15:38 Sjeverni medvjed - okom špijunske kamere 16:28 Zagrebfest 2012. snimka 17:46 Pozitivno ® 18:18 Briljanteen 18:58 Navrh jezika obrazovanje 18:59 Garaža: Luka Belani 19:31 Slatki svijet Charlyjevih anđela, epizoda 5. dokumentarna serija 20:00 Veći, jači, brži: nuspojave američkog sna

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Film: Nedođija 13:00 Film: Nevaljali Deda Mraz 15:00 Crtani filmovi 16:00 Film: Nekadbilo 18:00 Forum 18:30 Film: Ljubavni brodolom 20:00 Film: Drugačija vjernost 22:00 Forum 22:30 Film: Sezona smrti 01:00 Forum/r

ATLAS Film: Ljubavni brodolom 18.30

07:05 07:10 10:45 10:20 11:35 13:50 15:20 15:50 17:25 18:10 20:15 21:55 22:15 00:15

Novogodišnje čestitke Film: Meta /r Mali oglasi/Hit dana Film: Zamka za deda mraza Film: Dr sa jezera 3 dio Film: Princeza i siromah 1 dio Novogodišnje čestitke Film:Princeza i siromah 2 dio Novogodišnje čestitke Film: Palata u marakešu Film: Dr Sa jezera 4 dio /r Novogodišnje čestitke Film: Pad Rimskog carstva Film: Zakon

MONTENA Pad Rimskog carstva 22.15

DANAS U GRADU HBO 09:20 Scooby Doo: Legenda o Fantosauru 10:35 Justin Bieber: Never say never 3d 12:15 Pirati s Kariba: Nepoznate plime 14:30 Obitelj Borgia 2. 18:50 Scooby Doo: Legenda o fantosauru 20:05 Profesionalac 21:40 Posrednici 23:05 Ekspresna pljačka 00:30 Marinac iznad zakona 2 ARENA SPORT 1 09:00 Fudbal: Cagliari - Juventus 11:00 FudbaL:: Brestois - PSG 13:00 Fudbal 13:30 Motosport Mundial: Magazin 14:00 Košarka: aba liga: Highlights 14:30 Fudbal Preview 15:00 Italijanska liga: Sampdoria - Lazio 17:00 uživo Košarka ABA LIGA: Krka - Partizan 19:00 uživo Košarka ABA LIGA: Crvena Zvezda - Zadar 21:00 Fudbal: Match Against Poverty SPORT KLUB 13:00 NBA Weekly 13:45 Premier League: Wigan - Arsenal DIREKTNO 16:00 Premier League: Newcastle - QPR 18:00 Na današnji dan 18:30 Premier League: Liverpool - Fulham 20:30 NBA Live 20:45 Holandska liga: NAC 22:45 NBA Action 23:15 Premier League: Manchetser City - Reading 01:00 Španska liga: Malaga Real Madrid

FOX LIFE 09:30 Šapat duhova 12:00 Seks i grad 14:00 Sudije za Stil 15:00 Melisa i Džoi 17:00 Kugar Taun 18:00 Uvod u anatomiju 19:00 Uvod u anatomiju 20:00 Uvod u anatomiju 21:00 Kako je biti Erika - 22:00 Jednom davno 23:00 Sudije za Stil 23:30 Sudije za Stil 00:05 Rokerka Rita 00:30 Rokerka Rita FOX CRIME 11:45 Četiri žene i sahrana 13:40 Novi stari slučajevi 16:30 Rimski forenzičari 18:45 Smrt u raju 19:50 Luter 20:55 Priče iz podzemlja 22:00 Kraljevi bekstva 22:55 Trinaesti apostol 00:00 Rimski forenzičari 01:05 Smrt u raju Gastronomad serija 12:30 Dnevnik 12:45 Kroz godinu: Domaći i međunarodni sport 13:35 Šta radite, bre ( specijal) 14:00 Bermudski trokut 15:30 I ja imam talenat 15:50 Oko specijal 16:30 Sasvim prirodno: Čovek vuk 17:20 Druga Žikina dinastija domaći film 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Moj rođak sa sela tv serija 21:00 Nova srpska filozofija igrani program 21:55 Kraljev govor 23:55 Machete film 01:40 Bermudski trougao

Pijev život 3D 15:30; 17:40; 20:10; 22:00 Kćerka najboljeg prijatelja 18:10; 20:00; 22:40 Zvončica 3D 15:00; 18:00; 19:30 ZVONČICA 2D 16:30 Hobbit 3D 14:30; 19:00; 20:00; 21:00; 22:10. Hobbit 2D 15:50 Pet legendi 15:40; 18:30 Skyfall 22:30

31.DECEMBAR 2012, 1. I 2. JANUAR 2013.2013.

MALI OGLASI om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upiĹĄite tekst VaĹĄeg oglasa (do 160 karaktera) i poĹĄaljite na broj 14554.

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

SA URAÄ&#x152;UNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOĹ˝ETE PREDATI I LIÄ&#x152;NO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA â&#x20AC;&#x153;PC NIKIÄ&#x2020;â&#x20AC;?, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAĹ˝NO: Broj telefona koji Ä&#x2021;e biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa moĹže da sadrĹži 160 karaktera (15 -20 rijeÄ?i). Cijena oglasa je 1â&#x201A;Ź sa uraÄ?unatim PDV-om. Nakon ĹĄto ste poslali oglas, golf 2 1.6 D, dvoje vrata,je ova Selidbe: sa za radnicima, dobiÄ&#x2021;ete obavjeĹĄtenje da ste uspjeĹĄno poslali poruku. U poruci se nalazi i ĹĄifraProdajem VaĹĄeg malog oglasa i jedino ĹĄifraprevoz osnova demontaĹža i montaĹža. Besplatno 87. godiĹĄte, zimske gume. Regireklamacije. KUÄ&#x2020;E/STANOVI odnoĹĄenje starih stvari. Najpovoljstrovan do avgusta 2013. godine. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biÄ&#x2021;e objavljeni u sjutraĹĄnjem broju izdanja, poslije 16Cijena h biÄ&#x2021;e850. objaTel.067/321-601 vljeni nakon dva dana nije! Tel.069/215-505 16353 16230 3. Redakcija zadrĹžava pravo da izvrĹĄi korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! Pď?˛ď?Żď?¤ď?Ąď?Şď?Ą Registracija preduzeÄ&#x2021;a. SteÄ?aj i 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i ureÄ&#x2018;ivaÄ?kom politikom, neprimjerenog sadrĹžaja neÄ&#x2021;e biti objavljeni! Mercedes 190 dizel prodajem ili Prodajem dobar trosoban stan likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. za golfa dvojku dizel IzdavaÄ? nije odgovoran za sadrĹžaj, kvalitet, taÄ?nost i uÄ?injenu uslugu koja je datamijenjam putem oglasa! (100m2) preko puta 5. bolnice u Boravak i navedenih radna dozvola stranaca. uzjer moju Muzika, 6.MoguÄ&#x2021;a Prilikom slanja VaĹĄih oglasa molimo vas da ne koristite Ä&#x2021;irilicu i slova Ä?, Ä&#x2021;, Ĺž, ĹĄ, Ä&#x2018; vaĹĄdoplatu. oglas neÄ&#x2021;e bitiservo, primljen. Umjesto NikĹĄiÄ&#x2021;u, 63.000 eura. Upotrebne dozvole za prostore. nove pakne, zimske gume, lanci. kompenzacija za manji uzznakova doplatu. dovoljno je da upiĹĄete c, c, z, s, dj. Profesionalno. Udoban i regularan. Hitno 1.000e. Tel.068/108-000 16239 Tel.069/020-102 Dogovor. 16442 Tel.068/292-842 KuÄ&#x2021;a u izgradnji, Sutomore 16412 Registracija preduzeÄ&#x2021;a. KnjigovodZa dodatne informacije u vezi sa oglaĹĄavanjem putem SMS poruka moĹžete nam Zagrade, 120 kvadrata 45.000e. stvo. ZavrĹĄni raÄ?uni. SteÄ?aj i likviTel.069/069-148, 068/706-77616319 Prodajem ladu 112, 2003. Bigova, prodajem 2 placa po dacija.300 Strancima obezbjeÄ&#x2018;ujem pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 104 Izdajem jednosoban prazan godiĹĄte, benzinac, preĹĄla 420 m2 blizu mora, je ino. radnu dozvolu i boravak. Ugovori. NovogodiĹĄnja akcija: Prodaju se 2 stan od 60 kvadrata u zgradi. 140.000km, ili mijenjam za Tel.068/713-288 Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 troiposobna stana od po 100m2 16417 16443 ZagoriÄ?, novogradnja, komdizela uz moju doplatu. Tel. na ekstra lokaciji, 999 eura/m2. foran, dvije terase, parking, 069/370-629 Ravan djeljiv plac 2.500m2, na 16424 Besplatno registrujemo i Ko kupi oba treÄ&#x2021;i stan od 100 kvaklima. Tel.067/520-540 7km od strogog centra Podgorice, 16450 vodimo skupĹĄtine stanara, uz drata gratis. Tel.067/530-853 16373 prema PriÄ?elju. Struja, voda, teleReno senik 1.9 DCI, 130 KS, dogovor oko odrĹžavanja ili Izdajem nov namjeĹĄten jednosofon na placu. Tel.067/202-938 kraj 2006, 131.000km, uraStan 31 m2, novogradnja, ne16423 samo Ä?iĹĄÄ&#x2021;enja vaĹĄe zgrade. ban stan u Podgorici, VojislavljeÄ&#x2018;en veliki servis, nove gume... useljavan, lux namjeĹĄten, parVrlo povoljno i efikasno. viÄ&#x2021;a (60m2+terasa) poslovnim Podgorica - Donja Gorica, placevi OdliÄ?an. Tel.067/265-605 16425 king mjesto, ZagoriÄ?, 35.000. ViĹĄe na www.artgloria.me osobama. Prednost stranci. 3.365 (1.745,i 1.620 I 780m2) 2-4 Tel.069/053-471 Tel.067/631-328 Parking, klimatizovan, internet. 16444 PeĹžo partner, dizel, putniÄ?ki, 2008. 16410 urbanistiÄ?ke parcele. PlaÄ&#x2021;anje: Tel.067/287-303, 067/287-308 16454 godiĹĄte. keĹĄ, obezbijeÄ&#x2018;en kredit (30.000Cetinje, kuÄ&#x2021;a atraktivna lokaciServis: klima, friĹžidera, za80.000e), kamata 5 odsto godiĹĄnje Tel.069/449-337 16461 ja, zelenilo, centar. MoĹže djemrzivaÄ?a, veĹĄ-sudo maĹĄina, na 25 godina. Tel.068/103-068, limiÄ?na kompenzacija za stan. ĹĄporeta, bojlera. Tel.069/073SOBE 067/503-605 16460 Tel.068/713-288 264, 067/409-729 16416 16446 USLUGE Renta sobe dan, dva ili duĹže. Prodajem plac 600m2, ZagoriÄ?, Kupatilo, klima, TV, obezbijeÄ&#x2018;en Prodajem kuÄ&#x2021;u, 84m2, na placu Registracija preduzeÄ&#x2021;a, likvidacije Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1. od 1.000m2 sa vinogradom i parking. Ekstra povoljno. Podgorii knjigovodstvene usluge najje iTURIZAM Tel.067/860-381 16465 voÄ&#x2021;njakom u naselju Murtovina. ca. Tel.069/690-193 nije, najprofesionalnije i najbrĹže. 16418 Ĺ˝abljak - izdajem apartmane. Tel.069/883-220 Tel.067/591-950, 020/511-925, 16428 Tel.068/746-123 16186 Izdajem studentima dvije 067/210-340 Iď?şď?¤ď?Ąď?śď?Ąď?Žď?Şď?Ľ 16441 Podgorica - Donja Gorica, lux kuÄ&#x2021;a dvokrevetne sobe u zasebnom Izdajem pod zakup oranice i livade Ĺ˝abljak, Nova godina 2013: 456m2 sa 600m2 placa, 490e/m2. Vodoinstalater: kupatila, sanitaristanu, 60e po krevetu, struja i pored rijeke LjeĹĄnice kod Bijelog Izdajem sobe vrlo povoljno. Tel. MoĹže dokup zemljiĹĄta. PlaÄ&#x2021;anje: je, tuĹĄ kabine, renoviranje postokuhinja posebno. Tel.067/609Polja. Pogodno za uzgoj svih po069/527-507, 069/150-820 keĹĄ, kompenzacija, obezbijeÄ&#x2018;en 16241 jeÄ&#x2021;ih i sve popravke. Tel.069/013607 ljoprivrednih kultura. Asfaltni put 16427 kredit (50.000-100.000e, kamata 484 Izdajem kuÄ&#x2021;u u KolaĹĄinu za vrijepored imanja. Tel.067/212-46016462 16445 5 odsto godiĹĄnje na 25 godina. me novogodisnjih praznika. CenTel.068/103-068, 067/503-60516459 Servis klima, ugradnja, prodaja, PLACEVI tralno grijanje. Tel.069/230-17716280 dezinfekcija. Garancija. NajpovljniPď?Żď?´ď?˛ď?Ąď&#x203A;żď?Žď?Şď?Ą Ĺ˝abljak placevi centar i druge Iď?şď?¤ď?Ąď?śď?Ąď?Žď?Şď?Ľ Izdajem kuÄ&#x2021;u u KolaĹĄinu za vrijePotreban plac minimalne povrĹĄine je. Tel.067/501-209, ekskluzivne lokacije sa svim pred068/501-209 Izdajem jednosoban namjeĹĄten me novogodiĹĄnjih praznika. Cen20.000m2 u Podgorici ili bliĹžoj nostima. Cijena krajnje povoljna. www.klimescepanovic.com stan. Stari aerodrom, iza Volija. tralno grijanje. Tel.068/040-040 okolini za izgradnju skladiĹĄnog 16231 16318 Tel.067/285-403, 067/185-40316189 Tel. 069/993-992 prostora. Tel.067/609-623 16426 16453 Servis veĹĄ maĹĄina, friĹžidera, Izdajem apartman na Ĺ˝abljaku. Prodajem plac 6.000m2 (djeljiv) klima, sudo maĹĄina, bojlera, TA Tel.069/598-077 Izdajem namjeĹĄten stan kod 16368 Piperi-StanjeviÄ&#x2021;a Rupa iza ciglane peÄ&#x2021;i, ĹĄporeta, rasvjete i zamjena Pravnog fakulteta. Povoljno. POSLOVNI PROSTOR SpuĹž, put, voda, struja, telefon. Izdajem kuÄ&#x2021;u u blizini centra Tel.069/018-981 starih osiguraÄ?a automatskim. 16178 MoĹže kompenzacija graÄ&#x2018;.mateĹ˝abljaka sa 9 leĹžajeva, dva Prodaje se poslovni prostor 15m2, Tel.069/564-482 16238 rijal ili auto. Tel.069/765-334, kupatila i upotrebom 2 kuhinje. Izdajem stan u Danilovgradu. CijeUlica VeliĹĄe MugoĹĄe u Podgorici, 067/430-106 Tel.069/284-787 na po dogovoru. Tel.067/634-766 cijena 16.000 eura. Tel.067/877ElektriÄ?ar: popravka veĹĄ maĹĄina, 16237 16374 16187 739 ĹĄporeta, bojlera, TA-peÄ&#x2021;i, usisiva16126 Hitno prodajem plac 5.000 m2 za Zlatibor, zimovanje, apartmaIzdajem jednosoban stan i garsoÄ?a, postavljanje i popravka elek20.000 eura, 9 km od Podgorice ni - novo, komforno, povoljno! njeru u Gornjoj Gorici blizu Venkotroinstalacija, tabli, plafonjerki. uz Zetu. Pogodan za sve namjene, Iď?şď?¤ď?Ąď?śď?Ąď?Žď?Şď?Ľ Tel.069/584-411 ra. Tel.069/561-783, 069/250-616 Tel.069/541-103 16457 16227 16327 papiri uredni, vrijedi pogledati. Izdaje se kancelarijski i magacinski Tel.068/402-231 Izdajem namjeĹĄten dvosoban stan prostor na Bulevaru Ĺ arla de Gola. 16242 u strogom centru. Idealno za stuTel.069/312-161. Zvati od 8 do Budva, centar grada, urbanizodente. Tel.067/224-668 16h radnim danima. 16228 16456 vani placevi 2.000m2 i 1.000m2 prodaja zajedniÄ?ka gradnja. Hitno Izdajem namjeĹĄtenu garsonjeru - povoljno. Tel.068/460-951 16361 u ToloĹĄima. Tel.068/222-667, GARAĹ˝E 069/094-384 16320 Urbanizovana parcela, Blok 6, Prodajem garaĹžu, Bulevar Svetog voda, kanalizacija, struja, put Izdajem stan, namjeĹĄten, jedPetra Cetinjskog, 14m2 12.000. 6m, ucrtan objekat P+2+POT. nosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/483-033 16185 Tel.069/738-875 Tel.069/607-537 16365 16429

OGLASITE SE U NAJTIRAĹ˝NIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline. Tel.650-254, 069/702-333 16455

Prodajem plac u Podgorici, 165m2, ToloĹĄi, 6.500. Tel.068/378-566

VOZILA/AUTO DJELOVI 16372

Prodajem dvije felne Ä?etrnaestice. Tel.067/174-247 16142 Prodajem peĹžo 307 1,6 HDI, 2005. Cijena 4.700. Tel.067/514-154 16180 Prodajem peĹžo 406 96.godiĹĄte, benzinac ili mijenjam za graÄ&#x2018;evinski materijal. Cijena po dogovoru. Tel.068/421-235 16195 Prodajem ili mijenjam peĹžo 406 benzinac 96.godiĹĄte, klima, el. podizaÄ?i, muzika, alu felne u dobrom stanju ili mijenjam za graÄ&#x2018;evinski materijal. Tel.068/734-723 16196

DNEVNE NOVINE â&#x2014;? 077/300-104 â&#x2014;? 077/300-100 â&#x2014;? Poslovni centar NikiÄ&#x2021; â&#x2014;? Kralja Nikole bb, 7 sprat

U SVIM GRADOVIMA U CRNOJ GORI

31.DECEMBAR 2012, 1. I 2. JANUAR 2013.2013.

MALI OGLASI

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 16411

NASTAVA

Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno. Tel.069/020-997, 067/289-97416448 Prodajem nokiju 900, neraspakovana, Budva, 330e. Tel.069/505-771 16463

NAMJEŠTAJ

www.PG-GARAGE.me

Prodajem kožne fotelje (eko koža) crne boje, 22 komada i 6 staklenih stolova sa rosvajnim nogama. 1.700e sve. Tel.069/856-666 16317

- Renault Grand Senic 1,9dci 115ks 7 sjedista 2005. polu koža - Ford Focus 1,6 tdci 2008.god. karavan, navigacija, par.senzori - Opel Astra 1,9 cdti 12.2007.god. karavan, crvena boja, 6-brzina - Chervolet Nubira 2.0 D 120ks 2008.god. karavan, klima, met.siva - Skoda Oktavia 1,9 tdi 110ks 2001.god, limuzina, met.zelena boja - Opel Zafira 2,0 dti 101ks 2001.god. 7-sjedišta, al.felme, klima - Pasat 5 1,9 tdi 130ks 2001.god. karavan, navigacija, dig.klima - Passat 6 2.0 tdi DSG-mjenjač, 2007, limuzina, dig.klima, met.siva

Kuhinje, plakari, ormari, sobe - od univera i medijapana. Povoljno! Izrada za 5-7 dana. Tel.067/289974, 069/020-997 16449

POLJOPRIVREDA Prodajem prasiće oko 20kg, 3 eura žive vage, Danilovgrad. Tel.067/488-704

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

16183

LIČNO NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa Rusijom, Srbijom, Ukrajinom. Tel.040/213-013 i 068/132-78516135 Dama 49 godina, Muslimanka, sama, upoznala bi ozbiljnog gospodina, odgovarajućih godina. Tel.069/754-832 16177

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

Rado bih upoznao zrelu, odmjerenu i ozbiljnu ženu za život udvoje, ili druženje na moru. Prihfatam samo najozbiljnije ponude. Telefon 068/541-042. More 16182 Potrebna žena isključivo radi braka, 45-46 godina, po mogućnosti Muslimanka. Tel.069/263-768 16281 Penzioner Musliman ozbiljan situiran 67 godina želi upoznati stariju damu bez obaveza radi braka. Tel.069/789-431 16283 Ozbiljan momak od 27 godina želi da mu se jave po mogućnosti starije dame za druženje. Tel.069/701-135 16364 Profesor engleskog jezika daje časove. Sat vremena 10 eura. Tel.069/383-211

16181

POSAO Tražim posao vozača, imam svoja dva kombija reno master 15 sjedišta i teretni kombi. Tel.067/596-88816229 Inostrana kompanija traži saradnike!!! Uslovi: vanserijski. Tel.068/547-096

16277

Tražim saradnicu u računovodstvu. Obezbijedite sebi besplatnu obuku i zaradu. Zarada 40 odsto mjesečne nadoknade klijenta. Podgorica. cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974 16285 Odgovorna žena bez obaveza čuvala bi stariju osobu 24h, stan, hrana, plata po dogovoru. Tel.067/922-238516422

APARATI/OPREMA Prodajem profesionalni laptop HP: intel core2duo 2.0GHh 2GB RAM 160HDD baterija drži 3-4 sata. 180 eura. Tel.068/471-339 16125 Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 16232 Hitno, vrlo povoljno, rasprodajem veću količinu zaliha sistema i robe tehničke zaštite (kamere, pokretne, fiksne, objektive itd.) Info na e-mail: systemkm@hotmail.com Tel.068/108-000 16408

Prijatan momak rado bi upoznao stariju damu ili bračni par. Diskrecija zagarantovana, primorje. Tel.069/988-629 16370

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

HRANA/PIĆE Prodajem kvalitetnu domaću jabukovu i šljivovu rakiju. Tel.067/835200, 067/185-336 16127 Prodajem domaće luštičke specijalitete vrhunskog kvaliteta. Tel.069/908-020 16367

RAZNO Prodajem povoljno umjetničke slike, ulje na platnu, Manastir Ostrog 2 kom, jedna veća i Tajnu večeru 50x60 cm. Tel.069/430-813 16124 Prodajem kompresore Atlas Copko i Fagram daju 6 bar i dubinske čekiće Cop 32, ZR 22, cijevi za bušenje. Tel.068/010-911, 067/676-075 16134 Sudbinski i ljubavni tarot, numerološke analize, natalni horoskop. Tel.069/946-041 16139 Nikšić. Prodajem šestougaoni objekat pogodan za više namjena. Objekat je prenosiv. Tel.068/754494 16140 Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 16194

Vrhunski, originalni preparati za potenciju. Gelovi 20e/7 kom. Tablete 15e/4 kom. Tel.067/852-451 16243 Valjak za peglanje simens, malo korišćen, iz Njemacke. Povoljno. Tel.069/420-435 16413 Karte, numerološke analize, natalni horoskop s vama kroz život! Tel.069/946-041 16419 Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019-698, 067/455-71316447

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine. Tel.068/400-00116451 Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom-20eura, šumeće 7kom25eura. Tel.068/451-457, 067/646-426 16452 Kupujem srebro, srebrni nakit (muški, ženski), srebrne predmete, srebrnjake, lomljeno srebro. Plaćam po najvećim cijenama! Tel.067/532-106 16458

Nova kolekcija nautica satova, atraktivni, veliki izbor, garancija. Časovničar-Watch shop-Crnić. Budva, Stari grad ulaz od Kapetanije. Tel.069/051-279 16464 Gledanje u šolju, izrada trajnih zaštita i amajlija za nafaku, ljubav. Ne gubite nadu-pozovite!!!. 068/122-786 16466 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-02916467

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

31.decembar 2012, 1. i 2. januar 2013.2013.

MALI OGLASI

VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-438 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 335€

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama