Izdanje 4. januar 2013.

PETAK, 4. 1. 2013. BROJ 431/ GODINA II

RADUNOVIĆ

● 11

Bez posla ostaje 200 zaposlenih

TEK SVAKI TREĆI POTROŠAČ REDOVNO IZMIRUJE RAČUNE

Sto hiljada građana ne plaća struju

SJUTRA VIKEND NOVINE NA POVEĆANOM BROJU STRANA UZ BOŽIĆNI DODATAK

●9

RUKOMET A SELEKCIJA

ZAKONSKE ZAVRZLAME MUČE NIKŠIĆANINA

Danska Osuđen za prelazak daje nepostojeće granice konture za SP ● 26 Svetlana Kumburović

RUKOMET JUNIORI

Crveni klinci sanjaju Bosnu i Hercegovinu

● 27

KUPON KUPON

1-3 5

P

resudom Višeg suda u Podgorici, koja je nedavno djelimično preinačena presudom Apelacionog suda, Nikšićanin Slavo Bulajić (27) oglašen je krivim za krivična djela - zločinačko udruživanje i nedozvoljen prelaz državne granice, kao i krijumčarenje ljudi, zbog čega je osuđen na dvije godine i dva mjeseca zatvora. Po tvrdnjama Bulaji-

ŽENA

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Vujanović: Vjerujem da bih pobijedio ● 4-5

ćevog advokata Gorana Rodića, osuđen je za “nedozvoljeni prelaz državne granice” protivno ustavnim načelima. U ustavnoj žalbi koju je Rodić tim povodom podnio navodi se da je Bulajić osuđen za krivično djelo koje u trenutku izvršenja nije postojalo jer je, kako tvrdi, Crna Gora nakon referenduma 2006. godine propustila da na vrijeme prilagodi Krivični zakonik novonastaloj situaciji.

33 40

PSIHOLOGIJA

Zašto su ª savršeneº djevojke same

ZDRAVLJE

Masna hrana izaziva insomniju

2

Tema dana

PETAK, 4. 1. 2013.

EDITORIJAL Porez NOVAK USKOKOVIĆ urednik

Samo što je startovala Nova godina, odmah trošak. Svi oni koji su uzeli telefon iza ponoći da čestitaju Novu godinu, bili su lakši za jedan euro. O tome je malo ko mislio te noći, ali vjerovatno ih je podsjetio SMS da je njihov račun tanji za jedan euro. E ,upravo će to da obilježi godinu koja je počela. Plaćanje taksi, veći porez na zarade, zamrznute penzije.

Da stanje javnih finansija nije dobro, to je jasno svima, ali da je baš toliko loše nije očekivano. Politika Vlade da smanji javnu potrošnju dotakla je i sama državna preduzeća, regulatorne agencije, a očekuje se i da poslanici smanje zarade. Nevoljno će mnogi od njih potvrditi Vladinu odluku, ali isto tako ostaje na državi da sve to kontroliše.

Recimo ukoliko jedan direktor sa više od tri hiljade treba da sada dobija platu od hiljadu eura, nije logično da bude zadovoljan. Nikom nije drago kada dobije manje novca, pa čak ni onima koji imaju milione. Zbog toga, neophodno je kontrolisati jer znamo iz nekih primjera da mnogi vrlo kreativno tumače propise, u svoju korist, naravno.

Isto tako, pod pažnjom bi trebalo da budu sve aktivnosti firmi da se ne bi događalo da naduvavaju troškove i tako u budžet uplaćuju manje novca. Ako se već krenulo prema opterećivanju poslodavaca odnosno radnika, onda državni sistem mora da bude čist, da ne ostavlja ni najmanju sumnju u nepravilost.

Posebna priča su nameti za zarade. Uvećanje od tri procentna poena, prema Vladinoj politici, manja je šteta od povećanja poreza na dodatu vrijednost. Kada bi se povećao PDV teško bi bilo kontrolisati rast cijena artikala, a na ovaj način rukavica je bačena radnicima i poslodavcima. Ukoliko poslodavac ima trošak veći za tri procentna poena po zaposlenom, vrlo je vjerovatno da će od njega uzeti taj novac koji mu nedostaje. Da se osloni na rast prihoda bilo koji poslodavac ne može, jer je tržište u krizi, ma kojim sektorom da se bavi. Posebno je interesantno kako ovakvi novi nameti prolaze praktično bez puno priče. Uvođenje ovakvih mjera moralo se pripremati duže i transparentnije. Isto tako, niko tokom izborne kampanje nije najavljivao ovako nešto. Uvođenje kriznog poreza u nekoj drugoj državi zahtijevalo bi mnogo dugu raspravu.

Nego, kako smo mi u Crnoj Gori, onda se može ovakva mjera donijeti brzo i bez puno uključivanja ostalih zainteresovanih strana, ali zato o drugim stvarima mjesecima razglabamo bez ikakvog rezultata. Neko će možda reći - dobro je dok skidaju samo euro sa računa, da ne uzmu dva. E pa, ta filozofija više ne može da prođe. Sada kada se povećava porez isto tako trebalo sve da se zna gdje ide koji euro. Ne smije se više dozvoljavati da državi neko duguje milione, a da ona ne reaguje, pa makar to bio i Kombinat aluminijuma. Jer jedino KAP je 1. januara ostao privilegovan, dobija struju iako je ne plaća redovno.

CBCG

Dužnici isti, a dug sve veći Na novom spisku preduzeća sa blokiranim računima, koji je juče objavila Centralna banka Crne Gore, nalazi se 41 kompanija više nego na prethodnom, ali nema značajnijih promjena, kada su u pitanju najveći dužnici. Računi 2.367 kompanija, sa evidencije Centralnog registra Privrednog suda i CBCG, bili su blokirani na kraju decembra, a od ukupnog broja preduzeća, 186 je na evidenciji Centralne banke, a ne nalaze su u Centralnom registru privrednih subjekata. Ubjedljivo najveći dužnik je Zavala invest iz Budve koja je sa “početnih” 32,76 miliona eura duga u julu dostigla, kraj 2012. godine dočekala sa dugom od 33,97 miliona eura. Kompanije biznismena Dra-

gana Brkovića i dalje su među najvećim dužnicima. Početkom jula, kada je objavljen prvi spisak dužnika Vektra Montenegro imala je dug u iznosu od 22,93 miliona eura duga, dok sada nakon 677 dana blokade, njeno dugovanje dostiže iznos od 23,79 miliona eura.

Pored Vektre Montenegro, na spisku blokiranih preduzeća nalaze se još tri kompanije biznismena Dragana Brkovića, Vektra Boka, Vektra Voda i Vektra investments, dok se na novom spisku ne nalazi Vektra aviejšn. Ukupan njihov dug iznosi 10,09 miliona eura. Treći najveći dužnik sa dugom od oko 8,08 miliona eura je kompanija Slobšarok, čija blokada traje 937 dana.

Najduže je u blokadi Preduzeće

za izgradnju Podgorice, 13 godina i dva mjeseca, a njegov dug je povećan na 436,23 hiljade eura. Slijede Smibeex sa blokadom od nešto preko 13 godina i Poljokomerc i Turistpred čiji je račun u blokadi oko 13 godina. Od preduzeća koji se nalaze na evidenciji CBCG, a ne nalaze su u CRPS, Jugooceanija duguje 1,07 miliona eura, a preduzeće Limexza 3,31 miliona eura, dok je Opština Kolašin smanjila dug oko 76 hiljada na 520,22 hiljade eura.

CBCG od jula prošle godine ima obavezu da na sajtu prvog radnog dana u mjesecu objavljuje imena preduzeća ili preduzetnika čiji su računi blokirani duže od 30 dana i čiji iznos blokade prelazi 10.000 eura.

I.B.

Željeznički koridor kroz centralnu Aziju Kina planira da poveže svoju postojeću željezničku mrežu sa profitabilnim tržištima u Turskoj i Evropi, i to rutom kojom je kroz centralnu Aziju nekada prolazio "Put svile" Trans-azijske pruge Vladivostok

RUSIJA

Moskva

Irkutsk EVROPA

Meteo

Detail map

Istanbul

07:11 16:25

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Peking KINA

Prikazane su samo najvažnije pruge UZBEKISTAN

Šangaj

TURSKA

Hong Kong

KAZAHSTAN KIRGISTAN

300km

Crna Gora

JADRAN:

More umjereno talasasto do jače talasasto. Vjetar na otvorenom moru sjeverozapadni, umjeren do jak sa udarima i preko 40 čvorova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Na jugu malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru ponegdje moguće slabe padavine.

Danas min oC max oC

3 4 5 5 4 0 -3 -5 -2 -1

200 miles

Sjutra

14 15 16 16 15 9 4 1 3 6

SJUTRA

min

6 7 9 8 7 2 -1 -3 0 1

oC

max oC

13 15 17 16 15 8 3 -1 3 5

Na jugu suvo sa sunčanim intervalima, a na sjeveru povremeno slabe padavine.

Povremeno će duvati umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

Taškent Kašgar

TURKMENISTAN

Teheran IRAN

Postojeći vozovi koji idu "Putem svile" Transsibirska pruga TADŽIKISTAN Rute koje povezuju transazijske pruge Pruga koja treba da se izgradi Iran-Kina pruga: Direktna veza između Kine, Irana i Turske, sve tri zemlje koristile bi isti kolosijek KINA

Herat AVGANISTAN

Kina-Kirgistan-Uzbekistan pruga: Još od pregovora iz 1997. godine planirana je linija duga 268 km

© GRAPHIC NEWS

4

Politika

PETAK, 4. 1. 2013.

ALTERNATIVA

Bajramspahić

Pitanja koja će ostati izazov za crnogorski sektor bezbjednosti i u 2013. godini su razvoj demokratske i civilne kontrole nad institucijama sistema bezbjednosti i odbrane te traženje najadekvatnijeg modela odnosa i podjele nadležnosti između ovih institucija, koji bi trebalo da rezultira efikasnijom borbom protiv kriminala i korupcije, poručeno je iz Instituta Alternativa.

Saradnica u toj NVO Dina Bajramspahić izjavila je za DN da je upravo borba protiv najopasnijih društvenih pošasti primarni cilj za sektor bezbjednosti u narednom periodu, od čega isključivo zavisi dalji napredak Crne Gore u evropskim integracijama. Kada je u pitanju nadzor nad institucijama iz sistema bezbjednosti, ona je podvukla da se kontrolni mehanizmi ne primjenjuju u dovoljnoj mjeri, a njihova djelotvornost, kojom se može ostvariti kontrola nad ovim državnim organima, razviće se tek praksom vršenja nadzora.

Bajramaspahić je napomenula da najaktivniju ulogu u vršenju nadzora ima parlamentarni Odbor za bezbjednost i odbranu, dok je Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, po njenim riječima, progresivno zakonsko rješenje koje Odboru daje na raspolaganje određene mehanizme za vršenje kontrole.

No, kako je objasnila, problematični su zaključci koje usvaja Odbor kao i struktura Izvještaja o radu bezbjednosnih institucija.

“Zaključci koje Odbor usvaja su još jako generalni i ne daju dovoljno smjernica za unapređenje ovog sektora. Institucije dostavljaju godišnje izvještaje o radu, ali struktura tih izvještaja nije unaprijed definisana, pa institucije imaju dovoljno prostora da Odbor izvijeste o onome o čemu same procjene da je potrebno. Ovo je posebno zabrinjavajuće kada je ANB u pitanju”, poentirala je Bajramspahić.

V.K.

Odbor da zakaže kontrolno saslušanje Bajramspahić je ocijenila da je prvi izvještaj DRI o reviziji godišnjeg finansijskog izvještaja ANB za 2011. godinu izuzetno značajan. No, posebno je zabrinjavajući nalaz koji je potvrdio da generalni inspektor ANB, koji je nadležan da vrši unutrašnju kontrolu, nije dostavljao izvještaje o izvršenim kontrolama ni Vladi ni direktoru ANB, na šta je po Zakonu o ANB obavezan.

“Smatramo da Odbor mora zakazati hitno kontrolno saslušanje predstavnika Vlade koji bi objasnio zašto generalni inspektor ne vrši kontrolu”, poručila je Bajramspahić.

Ona je dodala da ostale institucije koje vrše nadzor, ombudsman i Agencija za zaštitu ličnih podataka, koje iako imaju zakonske mogućnosti, do sada nijesu izvršile nadzor nad ANB. “Potrebno je što prije izvršiti detaljan stručni nadzor nad prikupljanjem podataka od strane ANB”, navela je saradnica IA.

ª Ganjaćemoº da referendum bude što prije ranije zagovarao stav da se konsultativni referendum održi kad i predsjednički izbori, što iz političkih, što iz razloga uštede novca poreskih obveznika.

“Ovdje se, prije svega, radi o diskriminaciji Albanaca jer već je referendum dat kao mogućnost i pravo Gusinju, dok je u Petnjici već održan. Granica ispod koje građani Malesije ne treba da idu jeste da imaju administrativne granice kao i sve druge opštine i svoj budžet. To je osnovno, ostalo je stvar dogovora”, naveo je Siništaj.

Nekadašnji poslanik je najavio da će poslati pismo premijeru Milu Đukanoviću i šefu Delegacije EK u Podgorici Mitji Drobiniču, u kojem namjerava da ih obavijesti i infromiše o nepoštovanju prava i zakona koji pogađaju albansku manjinu.

“Mora da se vidi da li neko hoće

Vaselj Siništaj da poštuje propise ove zemlje. Tu je jedan politički sporazum koji su potpisali lider DPS i Ferhat Dinoša, iako i to ne bude ispoštovano, onda je potrebna ozbiljnija politička borba nego što je bila do sada”, zaključio je Siništaj.

V.K.

SU KEJ BRAUN

Pokazati volju za borbu protiv korupcije Crna Gora treba da se bori protiv korupcije na svim nivoima i pokaže da je ozbiljna u vezi sa svojim deklarisanim obavezama, a takav pristup vjerovatno će uključiti i takozvane velike slučajeve, ocijenila je američka ambasadorka u Podgorici Su Kej Braun. Ona je agenciji MINA rekla da je neophodno da u bilo kojoj zemlji koja pokušava da se bori protiv kriminala i korupcije postoji politička volja, podrška javnosti i kapaciteti u sudstvu, Tužilaštvu i policiji.

“Takav pristup će vjerovatno uključiti i ono što se uopšteno naziva ‘velikim slučajevima’, ali će to biti samo logična posljedica profesionalnog i nepristrasnog ponašanja svih segmenata u lancu: polici-

Vujanović vjeruje u svoju pobjedu Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je juče u Bijelom Polju da vjeruje da će pobijediti na predstojećim predsjedničkim izborima ukoliko njegova partija odluči da ga kandiduje. Aktuelni predsjednik je ocijenio da to što ga novinari neprestano pitaju o kandidaturi doživljava kao kompliment za prethodni rad.

“To doživljavam i kao kompliment onome što sam radio i kao prognozu medija da sam, ako budem kandidat, siguran pobjednik.

I ja to mislim”, rekao je Vujanović.

No, ukoliko se pak njegova stranka odluči za nekog drugog kandidata, on će mu dati punu podršku. Vujanović je istakao da na nivou potpredsjednika i članova Predsjedništva ima ljudi koji bi iznijeli kampanju i donijeli pobjedu DPS-u.

Vujanović je kazao i da nema stav o kandidaturi predsjednika DF Miodraga Lekića.

“Veoma me raduje što opozicija ima korektan odnos prema meni, zahvalan sam što pravo tumače na pravilan način, ne gledaju ko će im biti kandidat iz vladajuće strukture, nego se pripremaju da oni pobijede tog kandidata”, rekao je Vujanović.

On je, osvrćući se na najavu opozicije na će bojkotovati izbore u Nikšiću i Andrijevici ukoliko se istovremeno ne raspišu izbori u Podgorici, rekao da je teš-

ko porediti političku situaciju u ta tri grada.

“Na izbore u Podgorici može da utiče samo Skupština glavnog grada. Ukoliko se ona opredijeli, kao te dvije opštine, na skraćenje mandata, onda će to biti iskaz odnosa prema funkcionisanju te Skupštine”, rekao je Vujanović.

On je, podsjećajući da DPS ima podršku NS i DSS, kazao da te partije imaju jasne političke motive zbog kojih podržavaju aktuelnu vlast u glavnom gradu.

Stoga je, po njegovim riječima, teško uspostaviti paralelu između ova tri grada, dodavši da ne vjeruje da će opozicija odlučiti da sama sebe eliminše iz političkog života za naredni izborni ciklus u tim gradovima. V.K.

INTEGRACIJE

MALESIJA

Ukoliko bi se konsultativni referendum za opštinu Tuzi održao 2014. godine, to bi za sve građane Malesije predstavljalo, u najmanju ruku, još jedan zastoj u ostvarivanju svojih prava, poručio je predsjednik Perspektive i nekadašnji poslanik Vaselj Siništaj.

Poslanik DPS Nikola Gegaj izjavio je za Dan da očekuje da će 2014. godine biti organizovan referendum o punopravnom statusu opštine Tuzi, dodajući da Malesiji niko ne oduzima pravo na opštinu, već da vlast želi da se stvore preduslovi za funkcionisanje nove lokalne samouprave.

Siništaj je, sa druge strane, u izjavi za DN rekao da nije srećan zbog takvih najava koje dolaze iz DPS, dodavši da će se zalagati da referendum bude što prije te da će tu stvar “ganjati žešće”. On je inače

Foto: Ana Grujičić

Bezbjednosne službe se slabo kontrolišu

OPTIMISTA

ja, tužioci i sudije”, kazala je Braun.

Ona je dodala da se hapšenja i krivična gonjenja moraju temeljiti na zakonito pribavljenim dokazima prikupljenim tokom istrage.

“Osude zahtijevaju da su dokazi pravno valjani da dokažu krivicu.

Policija i tužioci moraju imati vještine i posvećenost da se proaktivno bore protiv kriminala i korupcije i da efikasno prikupljaju i prezentuju dokaze na sudu. Sudije moraju poznavati zakone i biti sposobne da ih primjenjuju pravedno”, rekla je ona.

Braun je kazala da je saglasna sa tvrdnjama da Crna Gora treba da ojača nezavisnost pravosuđa. Ona je istakla da je važno za pravosuđe da bude nezavisno u svakoj državi u svijetu, uključujući i SAD.

Komentarišući to što ustavni amandmani još nijesu usvojeni, Braun je podsjetila da je Venecijanska komisija nedavno poslala preporuke u vezi sa ustavnim promjenama koje se odnose na pravosuđe, te da je sada na parlamentarcima da ih ozbiljno razmotre. Ona je rekla da su i u SAD i u Crnoj Gori održani ove jeseni izbori, koji su bili slobodni i fer i koji su dali građanima obje zemlje mogućnost da direktno učestvuju u demokratskom procesu.

Braun je poručila da Crna Gora ulazi u izazovan period, gdje će pregovori sa EU postati intenzivniji i gdje će postojati snažna provjera uspješnosti njenih reformi i postignuća na području vladavine prava.

V.K.

Reforma Ustava ne mora biti uslov za pregovore Skupštinski odbor za evropske integracije treba da ima važniju ulogu u pregovorima Crne Gore sa EU, rekao je predsjednik tog tijela, inače poslanik DF Slaven Radunović. On je kazao da Odbor ima velike ingerencije i da je zadužen da prati pregovore Vlade i EU, da zauzima stav o svakoj pregovaračkoj poziciji i ocjenjuje rad pregovaračkog tima.

“Sve to lijepo zvuči, ali nemamo nikakav ugovoran odnos sa Vladom na osnovu kojeg bi mogli da realizujemo tu svoju moć”, rekao je Radunović agenciji MINA. On je najavio da će ubrzo poraditi na odnosu između Vlade i Odbora, da bi se, kako je pojasnio, našla adekvatna uloga tom radnom tijelu parlamenta i da rad koji planiraju da ulože u proces pregovora “ne bi bio uzaludno bačen”.

Radunović je dodao da pregovore vodi Vlada i da Odbor ne želi da se miješa u to.

“Ali želimo kad se primijeti neka nelogičnost ili nepravilnost,

da imamo neki instrument kojim možemo da zaustavimo taj proces i da u dogovoru sa Vladom to ispravimo”, precizirao je Radunović.

On smatra da je potrebno uskladiti crnogorski Ustav sa evropskim standardima, kako bi se ušlo ozbiljnije u poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava.

Radunović je kazao da ne smije sigurno da tvrdi da će reforme Ustava u dijelu pravosuđa biti uslov za otvaranje ta dva poglavlja.

“Prvo je rečeno da ćemo pregovore početi poglavljima 23 i 24, ali smo počeli pregovore poglavljem 25, koje se odnosi na nauku i istraživanje i koje je privremeno zatvoreno”, naveo je on. Član Odbora iz DPS Predrag Sekulić rekao je da je Crna Gora za kratko vrijeme prešla značajan put u evropskim integracijama.

On smatra da Odbor ne treba da bude kontrolor Vlade u evrointegracijama, ali da je to tijelo spremno da pomogne izvršnoj vlasti.

PORUKA KOALICIONOG PARTNERA

Cetinjani neće reklamerstvo Cetinjska SDP pozvala je opštinske organe prijestonice da kapitalne investicije ubuduće kvalitetnije pripremaju i odgovornije realizuju.

Iz partije na čijem se čelu nalazi Ranko Krivokapić naveli su da se prošlogodišnji budžet opštine temeljio na zaduženjima i državnoj podršci, što je dovelo do još većeg zaduženje Cetinjana. Osim toga, socijaldemokrate su optužile lokalnu vlast da se u svojim izvještajima oslanjala na nerealizovana obećanja, projekte čija je realizacija inicirana u nevrijeme, kao i rijetke realizovane projekte čiji kvalitet i prioritetnost nijesu na nivou potreba Cetinja.

“Dovoljno je istaći da su kapitalni izdaci, i pored velikih najava o rekonstrukciji autobuske stanice, otvaranju televizije, rekonstrukciji gradske pijace, početku realizacije projekta žičare, otvaranju novih radnih mjesta, realizovani u iznosu od svega nekoliko desetina hiljada eura, što je nedopustivo malo u odnosu na potrebe i brojne infrastrukturne probleme Cetinja”, kaže se u saopštenju SDP. Cetinjani su, kako navode iz te stranke, svjedoci novih obećanja, najava i reklamerstva, koje slušaju posljednje dvije godine, ali nikako da osjete bolji kvaliet života. V.K.

Politika

PETAK, 4. 1. 2013.

5

NOVI HLADNI RAT?

Đukanović: Crna Gora ne bi podržala Rusiju, već SAD Političko zahlađenje između dvije supersile navodno bi moglo da izazove nove globalne sukobe

Nada Đurđevac

U

koliko bi se ostvarile ocjene pojedinih američkih analitičara, prema kojima bi mogao izbiti novi hladni rat između SAD i Rusije, jer aktuelne međusobne sankcije guraju te zemlje u sukob, Crna Gora bi u tom slučaju vjerovatno stala na stranu Amerike. To je kazao u razgovoru za DN analitičar Andrija Đukanović.

Nema sumnje da postoji političko kanović. Ipak, on se nada da do nozahlađenje između SAD i Rusije. Ru- vog hladnog rata neće doći, vjeruski parlament je usvojio zakon koji, jući da je svijet izvukao iskustva iz između ostalog, zabranjuje američ- novije istorije. kim građanima da usvajaju rusku Funkcioner Demokratskog fronta siročad navodno zbog lošeg tretma- Emilo Labudović smatra da Hladni na i maltretiranja. Rusija je usvoji- rat između Amerike i Rusije nikad la ovaj akt kao odgovor na usvoje- nije ni prestao. On tvrdi da se samo ni zakon u Americi, kojim se uvode u jednom periodu Rusija našla na sankcije protiv svih građana Rusije koljenima, ali da je Hladni rat dobio koji su optuženi za kršenovi zamah nakon njenje ljudskih prava. nog ponovnog jačanja.

Komentarišući sve to, “Najbolje za Crnu Goru analitičar Andrija Đuu tom slučaju je da se što kanović kaže da odnoje moguće više sklanja iz si SAD i Rusije nijesu na Najbolje za Crnu Go- generalnih tokova sukoba i tenzija. Priklanjanje zavidnom nivou. Što se ru u tom slučaju je tiče naše pozicije u slu- da se što je moguće jednoj ili drugoj strani čaju izbijanja hladnog više sklanja iz gene- bi samo donijelo mogurata, on smatra da bi ralnih tokova sukoće nevolje našoj zemlji i osjetili eventualna kri- ba i tenzija, rekao građanima. Neutralnost zu, koja je na svjetskom je funkcioner je najbolji izbor za zeDemokratskog nivou. mlje snage kakve je Cr“Sada imamo dobre fronta Emilo na Gora”, kazao je Labuodnose sa obje zemlje i Labudović dović. Njegov kolega pomožda bi njihov sukob slanik Miodrag Vuković zahtijevao da se opredijelimo izme- (DPS) smatra da je u ovom trenutku đu jedne ili druge. A čak i kad ni- teško govoriti o velikim posljedicako to od nas ne bi tražio, ovdašnja ma koje bi mogao da izazove sukob elita bi procjenjivala kome se više između SAD i Rusije. isplati dati podršku. Crna Gora se “Ne mislim da bi to trebalo da bude zalaže za ulazak u NATO i bliža je zvono za uzbunu. Ti negativni trenameričkoj strani, ispunjavajući in- dovi, koji su u najavi, ne bih volio da terese ove zemlje. U slučaju suko- prerastu u nešto ozbiljnije. Ako bi se ba dvije supersile, vjerovatno bi se to desilo, sigurno bi uticalo na Evronašli na strani SAD”, kazao je Đu- pu, EU... To su sve pretpostavke. Ne-

Crna Gora je američki protektorat Crna Gora je među državama koje ne mogu same da se odbrane u slučaju napada na njihovu teritoriju pa su obavezu njihove odbrane de facto preuzele Sjedinjene Američke Države. To se navodi u sadržaju elektronskih poruka koje su razmenjivali američki obavještajci iz agencije Stratfor.

Sajt Vikiliks je objavio na stotine hiljada tajnih elektronskih poruka koje su razmjenjivali operativci Stratfora, te je objavio “imejl” posvećen listi američkih protektorata, među kojima je navedena i Crna Gora.

“Protektorate definišemo kao države koje nemaju snage ni efektne vojne sposobnosti u odnosu na svoju veličinu, pa su SAD de facto preuzele odgovornost za odbranu. To su Crna Gora, Kosovo, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Kuvajt i Irak”, navedeno je u elektronskoj poruci Gertkena, koja je nastala sredinom jula 2009. godine.

S druge strane, treba imati u vidu činejnicu da Rusi unazad nekoliko godina sve više dolaze u Crnu Goru. Gro nekretnina je u vlasništvu Rusa, a Budva je sa pravom u javnosti poznata kao najveći ruski grad u Crnoj Gori.

Ostali bismo bez ruskog i američkog kapitala?

Ono što može da bude posljedica potpunog zahlađenja odnosa na relaciji Vašington - Moskva za Crni Goru je sudbina ruskog i američkog kapitala u budućnosti. To smatra pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje Boris Marić. On ipak smatra da postoji mala vjerovatnoća za novi hladni rat.

“Na globalnom planu imamo i druge velike igrače, kao što je Kina, pa i Indija, tako da hladonoratovska polarizacija svijeta teško da je moguća. Crna Gora mora pomno pratiti svoj interes. On je prvenstveno vezan za EU integracije, sve ostalo se mora detaljno analizirati i procjenjivati”, kazao je Marić. ću da vjerujem da bi došlo do radikalnog izliva nesporazuma kao što je bilo za vrijeme Hladnog rata”, kazao je Vuković. On smatra da Crna Gora treba da nastavi politiku dobrih odnosa sa svima, kao mala država da daje doprinos u mjeri svojih mogućnosti očuvanja svjetskog mira.

“Maksimalno treba da budemo posvećeni sebi”, kazao je Vuković.

Bilo kakvi nesporazumi među ve-

likim silama ne mogu nikoga ostaviti ravnodušnim, ali Vuković vjeruje da mi na te odnose kao mala zemlja ne možemo uticati, jer su to procesi koji se tiču te dvije države. Zato on smatra da eventualni sukob može posljedično da utiče na remećenje svjetskog mira, koji je uslov za prosperitet.

Vuković je optimista, pa se nada da je konfrontacija SAD i Rusije prolazna, te da neće dovesti do global-

nih poremećaja. Ukoliko zaista dođe do sukoba između SAD i Rusije, SNP smatra da bi Crna Gora osjetila ekonomske negativne posljedice.

“Imamo ugovore o specijalnim ekonomskim vezama i sa jednom i sa drugom stranom. Shodno tome, sigurno je da će biti određenih posljedica na naše ekonomske relacije”, kazali su za DN iz Medijskog centra SNP.

Globus

PETAK, 4. 1. 2013.

7

ODLUKA VLADIMIRA PUTINA

Depardje dobio rusko državljanstvo MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je odluku o primanju poznatog francuskog glumca Žerarda Depardjea u rusko državljanstvo, objavljeno je juče na internet stranici Kremlja. Krajem decembra Depardje se preselio u belgijski pogranični grad Nečin. Glumac je odlučio da se preseli zbog najavljenog povećanja poreza od 75 odsto za ljude koji zarađuju više od milion eura godišnje i odre-

kao se francuskog pasoša.

U to vrijeme mediji su objavili da bi Depardje mogao da dobije rusko državljanstvo, a Putin je komentirao da glumac, ukoliko to želi, može računati na ruski pasoš. Iako je francusko Ustavno vijeće odlučilo da odbije uvođenje poreza od 75 odsto za najbogatije porezne obveznike prije nekoliko dana, poznati glumac je rekao da to ništa ne mijenja u njegovom preseljenju u Belgiju.

ª INDEPENDENTº :

Sarkozi bio na Gadafijevom platnom spisku Bivši francuski predsjednik primio više od 50 miliona eura od nekadašnjeg libijskog lidera, objavio britanski list

L

ONDON - Postoje materijalni dokazi da je bivši francuski predsjednik Nikola Sarkozi primio više od 50 miliona eura od nekadašnjeg libijskog lidera Moamera Gadafija. Ovi priču objavio je britanski list “Independent”, pozivajući se na izvore bliske istražnom sudiji u Francuskoj.

Londonski dnevnik naveo je da je poslovni čovjek libanskog porekla, Zijad Takijedin, koji je u protekle dvije decenije bio zadužen za razne vrste transakcija između Francuske i Bliskog istoka, rekao francuskom sudiji da je Sarkozi primao novac od Gadafija i da je ukupno dobio preko 50 miliona eura. Tu tvrdnju je 2011. godine iznio i jedan od sinova svrgnutog i ubijenog libijskog lidera, Saif al-Islam, neposredno prije pada režima u Tripoliju, čijem su rušenju doprineli i vazdušni napadi francuskih i britanskih snaga.

Takijedin je, navodno, kazao sudiji da može da mu pokaže pisane dokaze da je Sarkozijevu prvu predsjed-

ničku kampanju, 2006-2007. godine, u velikoj mjeri finansirao Tripoli, prenio je “Independent”. Isplate su se, prema njegovim riječima, nastavile i kada je Sarkozi postao predsjednik Francuske. Izvori bliski Sarkoziju odbacili su te navode kao “sramne”, piše u članku. Libanski biznismen je pod istragom zbog sumnje da se godinama bavio organizovanjem prodaje oružja, za šta je uzimao proviziju, uključujući prodaju francuskog naoružanja Saudijskog Arabiji.

Takijedin je juče priznao da su optužbe koje je iznio na Sarkozijev račun dio dogovora koji je postigao s francuskim tužilaštvom. Njegovi navodi mogu da izazovu potrese

na francuskoj političkoj sceni pošto je Takijedin imao bliske poslovne i prijateljske odnose ne samo s bivšim predsjednikom, već i drugim istaknutim francuskim političarima, među kojima je i sadašnji lider Unije za narodni pokret (UMP) Žan-Fransoa Kope.

Sarkozijeva UMP je 2007. godine već bila izložena optužbama za nezakonito uzimanje novca za kampanju od najbogatije Francuskinje Lilijan Betankur.

Ranije je francuski informativni vebsajt “Medijapart” objavio da je Nikola Sarkozi za svoju predsjedničku kampanju 2007. dobio od libijskog lidera Moamera Gadafija 50 miliona eura. Ta informacija se pojavila u proljeće 2012. u jeku predizborne kampanje za predsjednika Francuske na kojima je Sarkozi izgubio od Fransoa Olanda. Nikola Sarkozi je negirao te navode i najavio tužbe protiv onih koji šire te informacije.

SAUDIJSKI VJERSKI VOĐA

Poziv na masovno silovanje Sirijki RIJAD - Istaknuti saudijski vjerski vođa Muhamed al Arifi pozvao je na masovno silovanje Sirijki kako bi se “ratnicima islama” pružilo “seksualno olakšanje”. Al Arifi je svojom fatvom dopustio islamskim militantima da sklapaju brakove na svega nekoliko sati “kako bi svaki borac mogao da dođe na red”.

“Svaka ženska osoba starija od 14 godina smatra se podobnom

mladom”, rekao je on.

Al Arifi, koga je sajt Alternet nazvao “vođom džihadista”, naglasio je da islamisti tokom posljednje dvije godine, otkad traje rat u Siriji, nijesu imali prilike “da vode ljubav sa ženom”.

Takođe, poručio je da će njegova fatva “osnažiti mudžahedine u Siriji” i da su ovakvi “brakovi” sirijskim ženama “sveta dužnost koja će im osigurati ulazak u raj”.

Statistika silovanja u svijetu

U 2011. u Indiji je ukupno zabilježeno 24.206 slučajeva silovanja, što je stopa od 1,9 na 100.000 žena. Broj silovanja porastao je za 873 odsto od 1971. godine, kad je evidencija počela da se vodi i kad je bilo 2.487 slučajeva.

U SELU U ŠVAJCARSKOJ

Psihički bolesnik ubio troje i ranio dvoje ljudi ŽENEVA - Tri osobe su ubijene, a dvije ranjene kada je napadač vojničkom puškom otvorio vatru u selu Delon, u švajcarskom kantonu Vale, saopštila je policija. Naoružani muškarac je u žrtve ispalio najmanje 20 hitaca, a prijetio je i policiji prilikom hapšenja, koja je zbog toga pucala i ranila ga. Napadač je stanovnik sela Delon, star 33 godine, nezaposlen je, poznat kao narkoman i bivši psihijatrijski pacijent, saopštila je policija. Bio je naoružan lovačkom puškom i trofejnim karabinom iz prve polovine 20. vijeka.

Zvaničnici su saopštili i da je napadač 2005. bio smješten na psihijatrijsko odjeljenje, kao i da mu je tada oduzeto oružje.

“Tada nije iskazivao nikakve pretnje”, istakla je tužiteljka Katarina Sepi. Tri žrtve, stare 32, 54 i 79 godina, umrle su na licu mjesta, dok su dvojica ranjenih muškaraca, stara 33 i 63 godine, prevezena u bolnicu, dodala je ona.

Demonstranti protestuju zbog brutalnog silovanja žene u autobusu u Nju Delhiju Zabilježeni slučajevi silovanja na 100.000 žena (2009-2011)

Motivi napada nisu još poznati, iako policija vjeruje da je napadač u krvnom srodstvu sa jednom od ubijenih žena. Pretpostavlja se da je jedan od ranjenih muškaraca njen suprug.

Masovna ubistva rijetko se događaju u Švajcarskoj uprkos tome što je posjedovanje oružja široko rasprostranjeno. Svi muškarci u Švajcarskoj

služe vojsku i duže oružje koje drže u svojim kućama. Procjenjuje se da u Švajcarskoj postoji između dva i tri miliona komada oružja u privatnom vlasništvu, ali tačna brojka nije poznata jer ne postoji zvanična evidencija. Mediji navode da bi ovaj incident mogao da podstakne raspravu o liberalnim švajcarskim zakonima o naoružanju.

Južna Afrika Australija Svedska Engleska i Vels Belgija Sjeverna Irska SAD Novi Zeland Island Izrael Škotska Francuska Norveška Južna Koreja Čile Meksiko Finska Luksemburg Irska Austrija

138.5 91.9 63.5 28.8 27.9 27.7 27.3 25.8 24.7 17.5 17.0 16.2 15.5 13.5 13.3 13.3 12.4 11.7 10.7 10.4

Njemačka 9.4 Holandija 9.2 Italija 7.6 Švajcarska 7.1 Danska 6.4 Estonija 6.0 Češka 4.6 Poljska 4.1 Portugalija 4.0 Španija 3.4 Slovenija 3.1 Slovačka 2.6 Mađarska 2.5 Grčka 1.9 Indija – stopa na nacionalnom nivou 1.9 Nju Delhi 2.8 Oblast Durg, Šatisgarh 5.7 Kanada Turska Japan

1.7 1.5 1.0 © GRAPHIC NEWS

Ekonomija

PETAK, 4. 1. 2013.

9

GORIVO

Cijene bile rekordne i najviše u regionu

STRUJA

Većina potrošača u Crnoj Gori još nema razvijenu svijest da se računi za struju moraju plaćati

Tek svaki treći potrošač redovno plaća račune

Oko 100.000 potrošača ima dugove za struju starije od tri godine Ivana Cimbaljević

O

d ukupno 360.000 potrošača, otprilike jedna trećina redovno izmiruje fakture, jedna trećina se nalazi u nekoj “sivoj” zoni sa kašnjenjem plaćanja od dvije do tri fakture, dok oko 100.000 potrošača ima dug stariji od tri godine, kazao je Dnevnim novinama operativni direktor EPCG Zoran Đukanović. On je dodao da Elektropriveda ima razumijevanja za one koji nijesu u mogućnosti da redovno plaćaju struju, ali ne i za one koje imaju, ali ne žele da plaćaju.

Većina potrošača u Crno Gori još nema razvijenu svijest da je struja kao i druga roba i da se potrošeno mora platiti. Od ukupnog duga, KAP, Željezara i Željeznica duguju nešto više od 60 miliona eura, dok oko 120 mililona eura duguju ostali potrošači.

Iz Elektroprivrede poručuju da neplatiše dovode u pitanje održivost EPCG i redovno i stabilno snabdijevanje električnom energijom onih koji redovno plaćaju račune.

“Od ukupno 360.000 hiljada potrošača, otprilike jedna trećina redovno izmiruje fakture, jedna trećina se nalazi u nekoj “sivoj” zoni sa kašnjenjem plaćanja od dvije do tri fakture, dok oko 100.000 potrošača ima dug stariji od tri godine”, kazao je operativni direktor EPCG Zoran Đukanović i dodao da su u toj kompaniji svjesni da je stopa naplate računa za električnu energiju u Crnoj Gori vrlo kompleksna priča, koja vuče svoje korijene iz prošlosti.

On je poručio da Elektroprivreda ima razumijevanja za socijalno ugrožene kategorije koji moraju biti podržane subvencijama, ali ne i za one koji imaju, ali ne

žele da plaćaju račune.

“U okviru kategorije neredovnih platiša, moramo napraviti razliku između kategorije ranjivih kupaca, primaoca socijalne pomoći koji realno nijesu u stanju da izmire svoja dugovanja, i onih koji nisu socijalna kategorija, imaju novca da kupuju luksuzna dobra, ali ne žele da plaćaju utrošenu električnu energiju”, istakao je Đukanović.

Iz EPCG poručuju da neće imati razumijevanje za potrošače koji mogu, ali neće da plate, prije svega zbog obaveza prema redovnim platišama koji svojom odgovornošću doprinose održavanju stabilnosti elektroenergetskog sistema.

Kako bi pojačala naplatu, EPCG je 1. avgusta pokrenula kampanju “Budi dio zlatnog tima” i na taj način napravila razliku između kupaca koji redovnim izmirivanjem obaveza održavaju sistem EPCG i onih koji to ne rade. Članovi “Zlatnog tima” imaju popust od 10 odsto na računu, imaju mogućnost korišćenja servisa dostave računa elektronskim putem, a za njih je organizovana i vrijedna nagradna igra.

KAP smanjio potrošnju, smanjeni i gubici U EPCG su kazali da su svjesni činjenice socioekonomskog značaja održivosti KAP-a, tako da posljednjih mjeseci intenzivno i ozbiljno sagledavaju zajedno sa Vladom, rješavanje tog problema.

“Međutim, dug KAP-a ozbiljno ugrožava poslovanje EPCG jer neredovno plaćanje faktura onemogućavalo je redovno funkcionisanje Elektroprivrede i dovodilo u situaciju otežanog plaćanja obaveza prema partnerima, proizvođačima i trgovcima električnom energijom. Ipak, nakon 1. oktobra i smanjenjem potrošnje KAP-a na 84 MW, smanjeni su troškovi i gubici naše kompanije, dok je sa druge strane obezbijeđena stabilnost elektroenergetskog sistema”, kazao je Đukanović.

Kombinata aluminijuma Elektroprivredi duguje oko 60 miliona eura.

Neće biti dodatnog uvoza Opšte poznata činjenica je da Crna Gora ima deficit električne energije i da joj nedostaje oko 30 odsto ovog energenata godišnje. Početak 2012. godine karakterisala je loša hidrološka situacija koja je uslovila da proizvodnja u hidroelektranama bude 20 odsta niža od planirane. Ipak, prema riječima Đukanovića, smanjenje proizvodnje u KAP-u, dobra hidrologija u trećem/ četvrtom kvartalu doprinijeli su da se električna energija ne mora dodatno uvoziti, u odnosu na ono što je godišnji plan.

“Zato građani ne moraju da brinu kada govorimo o stabilnosti snabdijevanja, a svakako je i situacija u februaru, kada su u čitavom regionu bile uvedene restrikcije, ali ne i u Crnoj Gori, dokazala da smo spremni da i u vanrednim situacijama redovno i uredno snabdijevamo naše potrošače”, kazao je Đukanović.

“Kampanja je dala svoje rezultate, broj kupaca koji redovno izmiruju obaveze se povećao, a za sve koji se odluče da budu odgovorni i redovno izmiruju svoje obaveze prema EPCG pripremili smo dodatne povoljnosti”, poručio je Đukanović. Đukanović

Cijene goriva u Crnoj Gori prošle godine dostigle su rekordne nivoe i u nekoliko navrata bile najviše u regionu, dok je bezolovni eurosuper 98 dva puta prešao vrijednost od 1,5 eura.

Bezolovni eurosuper 98 je 26. marta koštao 1,52 eura, dok se 27. avgusta mogao kupiti za 1,54 eura. Te cijene se nijesu mijenjale ni u naredna dva obračunska perioda, pa su važile do 7. maja, odnosno 8. oktobra, prenosi agencija Mina-biznis.

Cijene goriva varirale su tokom čitave prošle godine. Bezolovni eurosuper 98 i 95 za godinu su poskupili 4,5 odsto na 1,38 eura, odnosno 3,9 odsto na 1,34 eura, dok je cijena eurodizela bila 1,6 odsto veća, pa je iznosila 1,3 eura. Gorivo je sredinom januara prošle godine poskupilo, pa je cijena bezolovnog eurosupera 98 i 95 bila po devet centi veća, pa je iznosila 1,41 eura, odnosno 1,38 eura za litar. Cijene se 30. ja-

194 miliona SMS poruka poslali su stanovnici zapadnog Balkana, tokom novogodišnjih praznika skoro, dok su najaktivniji bili građani Srbije.

Novinari agencije Anadolija prikupili su izvještaje o broju poslatih SMS-ova i MMS-ova u Bosni i Hercegovini (BiH), Srbiji, Makedoniji i na Kosovu, dok podaci o broju upućenih SMS-ova nijesu bili dostupni za Crnu Goru i Hrvatsku.

Najviše SMS-ova i MMSova poslali su građani Srbije, čak 159 miliona.

Riječ je o prometu zabilježenom kod tri vodeća operatera.

nuara nijesu mijenjale.

Građani su u avgustu bili suočeni sa rekordnim cijenama goriva, kada je bezolovni eurosuper 98 dostigao vrijednost od 1,54 eura, bezolovni eurosuper 95 od 1,5 eura, a eurodizel se prodavao po 1,38 eura po litru.

Te cijene su se zadržale do 8. oktobra, kada su pojeftinili samo eurosuper 98 i 95, na 1,46 eura, odnosno 1,43 eura, dok je eurodizel ostao na 1,38 eura. Cijene benzina u Crnoj Gori početkom novembra su pale, čime je prvi put od 2008. godine eurosuper 95 bio jeftiniji od dizela i koštao je 1,34 eura. Eurosuper 98 je tada pojeftinio osam centi na 1,38 eura, koliko je koštao i eurodizel, čija je cijena u narednom obračunskom periodu, 19. novembra, pala na 1,3 eura. Cijene goriva se u decembru nijesu mijenjale. Naredni obračun će se raditi 14. januara, a eventualno nove cijene vaziće od 15. januara.

Rusi preuzimaju Albonu Crnogorski lanac maloprodajnih objekata Albona prodala je većinski paket akcija ruskom biznismenu Davitu Arutyunyanu, koji je postao novi vlasnik te kompanije.

Iz Albone su saopštili da je osnivač trgovačke kompanije Plus komerc suvlasnik i dugogodišnji direktor Radenko Lučić, prodao većinski paket akcija Albone Arutyunyanu.

“Prodajom bi trebalo da se nastavi trend daljeg širenja i razvoja tog maloprodajnog lanca, što podrazumijeva i otvaranje novih radnih mjesta u svim crnogorskim opštinama gdje Albona posluje i gdje će u perspektivi poslovati”, poručili su iz Albone.

Ta kompanija je, kako su podsjetili, za četiri godine postojanja, iako u godinama krize na domaćem tržištu, zabilježila ekspanzivan razvoj.

10 Društvo

petak, 4.1.2013.

PEROVIĆ

PACIJENTI

Korak naprijed, nazad dva Najviše pritužbi Iz NVO Ozon smatraju da nema pomaka u rješavanju ekoloških problema Neefikasna primjena važećih zakona koji tretiraju oblast životne sredine, pokazuje da kod donosilaca odluka u Crnoj Gori i dalje ne postoji volja da se to pitanje uvrsti na listu prioriteta, smatraju u Ekološkom pokretu Ozon.

Izvršni direktor te nevladine organizacije Aleksandar Perović kazao je da u protekloj godini Crna Gora nije napravila značajniji pomak ka svojoj ustavnoj odrednici, tj. ekološkoj državi.

“Strategija ‘korak naprijed - nazad dva’ dokaz je da ekološka država još nije na listi prioriteta donosilaca odluka”, kazao je Perović, agenciji Mina. On smatra da su proteklu godinu, sa ekološkog aspekta, obilježili požari koji su u većini slučajeva iza-

zvani ljudskim faktorom što, kako je istakao Perović, cijeloj priči daje drugačiji kontekst, jer se opravdanje ne može tražiti u globalnim klimatskim promjenama.

“Jasno je da je riječ o problemu ko-

ji svake godine uzima sve većeg maha, i mi ovo vidimo kao primjer ekokriminala, što podrazumijeva potpuno drugačiji pristup institucija sistema”, naglasio je Perović.

Takođe, on je objasnio da je protekle godine naša zemlja uspjela da napravi dva koraka ka ustavnom opredjeljenju, od kojih je prvi skladište radioaktivnog otpada koje je dato na upravljanje Centru za ekotoksikološka ispitivanja, a drugi predlog lokacije za nacionalnu deponiju opasnog otpada.

“Ipak, imajući u vidu ranije navedeno, kao i činjenicu da najveći industrijski zagađivači poput Željezare u Nikšiću i dalje rade bez potrebnih ekoloških saglasnosti, mislim da se opet nazadovalo”, rekao je Perović.

na postupke medicinara

Žalbe se najčešće odnose na dužinu čekanja za preglede i kvalitet zdravstvenih usluga

AKCIONARIMA „LOVĆENINVEST“ Podgorica Na osnovu člana 25. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list RCG”, br.18/11) Milena Radmilović,sa adresom stanovanja u Beogradu,ul.Jovanova br.13,sa povezanim licem Velimirom Radmilović, sa adresom stanovanja u Podgorici,ul.Blaža Jovanovića br.13(u daljem tekstu: Sticalac), objavljuje PROSPEKT ZA PREUZIMANJE akcija akcionarskog društva“ LOVĆENINVEST„ sa sjedištem u PODGORICA Milena Radmilović,sa adresom stanovanja u Beogradu,ul.Jovanova br.13,sa povezanim licem Velimirom Radmilović, sa adresom stanovanja u Podgorici,ul.Blaža Jovanovića br.13(u daljem tekstu: Sticalac), vlasnik je ukupno 59.661običnih akcija a.d.“LOVĆENINVEST“ Podgorica (daljem tekstu:emitent), što predstavlja 71,50 % od ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.

Emitent je, do dana podnošenja zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje, emitovao ukupno 82.280 običnih akcija sa pravom glasa.

Sticalac svim ostalim vlasnicima akcija emitenta sa pravom glasa upućuje javnu ponudu da kupi preostalih otplaćenih akcija emitenta sa pravom glasa.

Predmet ponude: Predmet ove ponude su sve otplaćene akcije emitenta sa pravom glasa koje nisu u vlasništvu Sticaoca, tj 22.619akcija sa pravom glasa .

Ponuđena cijena akcija: Za svaku akciju na koju se odnosi ova ponuda Sticalac se obavezuje da plati iznos od akciji .

0,10€ po

Vrijeme trajanja ponude: Prihvat ponude može se dati u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog prospekta u dnevnim štampanim medijima..

Način i mjesto dostavljanja prihvata ponude: Akcionari emitenta koji žele da prihvate ovu ponudu i prodaju svoje akcije Sticaocu, obavezni su da, do isteka roka važenja ponude, dostave prihvat ponude davanjem pismene izjave o prihvatu ponude i naloga za prenos akcija.

Akcionar prihvat ponude dostavlja Centralnoj Depozitarnoj Agenciji u Podgorici, Novaka Miloševa b.b, lično ili preko drugog lica na osnovu punomoćja ovjerenog kod nadležnog suda, opštinskog organa uprave nadležnog za poslove ovjeravanja ili notara.

Data izjava o prihvatu ponude je osnov Centralnoj Depozitarnoj Agenciji da akcije koje su predmet prihvata vodi u izdvojenoj evidenciji prihvata ponude za preuzimanje, a dati nalog osnov je Centralnoj Depozitarnoj Agenciji za prenos akcija sa računa prodavca na račun sticaoca.

Odustanak od ponude: Do isteka roka važenja ove ponude, akcionar može odustati od prihvata ponude za preuzimanje i povući akcije koje su predmet prihvata iz izdvojene evidencije.

Povlačenje iz izdvojene evidencije obavlja se dostavljanjem pismene izjave o odustanku od prihvata ponude, na isti način na koji je izvršen prihvat ponude.

Objava rezultata javne ponude: Sticalac će objaviti rezultate javne ponude, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja Komisije za hartije od vrijednosti o okončanju javne ponude za preuzimanje, u istim dnevnim štampanim medijima u kojima je objavljen ovaj prospekt.Da bi se ponuda smatrala uspješnom, neophodno je da sticalac stekne procenat od 75% vlasništva u ukupnom kapitalu društva,odnosno da je prihvati najmanje jedan akcionar.

Isplata cijene: Isplatu cijene ponuđene u ovom prospektu izvršiće na račun prodavca akcija Centralna Depozitarna Agencija, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja Komisije za hartije od vrijednosti o okončanju postupka javne ponude za preuzimanje.

Obezbjeđenje plaćanja akcija koje su predmet javne ponude: U svrhu obezbjeđenja plaćanja Sticalac je u Centralnoj Depozitarnoj Agenciji deponovao novčana sredstava (alternativa: bankarsku garanciju) na iznos koji je potreban za plaćanje svih akcija na koje se odnosi javna ponuda za preuzimanje.Novćana sredstva za plaćanje akcija, obezbijeđena su iz sopstvenih izvora.

Zaštitnici prava pacijenata u svim crnogorskim zdravstvenim ustanovama dobili su, u prvih devet mjeseci 2012. godine, 384 pritužbe koje su se uglavnom odnosile na postupke zdravstvenih radnika ili saradnika, dužinu čekanja na preglede, organizaciju rada zdravstvenih službi i kvalitet zdravstvenih usluga, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. Sve zdravstvene ustanove u Crnoj Gori su krajem 2010. imenovale zaštitnike prava pacijenata, koji su sa radom počeli u januaru 2011., a njihova imena, brojevi telefona i e-mail adrese, kako je saopšteno, nalaze se na web stranicama Ministarstva zdravlja i javnih zdravstvenih ustanova (JZU). Zakon o pravima pacijenata propisuje da pacijent, kome je uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu, odnosno nije zadovoljan pruženom zdravstvenom uslugom ili postupkom zdravstvenog ili drugog radnika, može podnijeti prigo-

CARINE

Naplaćeno 322 miliona eura Uprava carina je u prvih 11 mjeseci prošle godine naplatila 322 miliona eura dažbina, što je na nivou prihoda iz 2011. godine, saopštili su iz te kompanije.

“Na prihode je uticalo nevrijeme koje je početkom godine zahvatilo Crnu Goru, svjetska ekonomska kriza, kao i ukidanje, odnosno smanjenje određenih fiskaliteta u cilju dalje liberalizacije trgovine”, kazala je portparolka Uprave carina Ma-

ZA STICAOCA Milena Radmilović (TELEFON 020 273110)

rija Bulajić-Škuletić.

U strukturi primitaka na akcize se odnosilo 25,73 miliona eura, na porez na dodatu vrijednost (PDV) 269,07 miliona, a na carine 27,11 miliona eura. Uprava carina je naplatila i 286.830 eura administrativnih taksi, 12.520 naknada za puteve, dok su prihodi od novčanih kazni i oduzete imovinske koristi iznosili 77.980, a od ostalih naknada 255.810 eura. N.D.L.

MERKATOR

Na božićnoj akciji 60 proizvoda

U slučaju spora koji nastane u vezi sa sprovođenjem postupka preuzimanja, nadležan je Privredni sud u Podgorici.

Svrha ponude: Poslovni cilj sticanja akcija ovom ponudom je: Povećanje poslovnog rezultata i unapređenje djelatnosti . *** Za sva dodatna obavještenja o objavljenoj javnoj ponudi za preuzimanje, zainteresovani akcionari emitenta mogu dobiti u na tel. 020 273110

vor direktoru JZU ili Zaštitniku.

Po prigovoru pacijenta, direktor ili Zaštitnik je u obavezi da, najkasnije u roku od tri dana od dana podnošenja prigovora, utvrdi sve činjenice u vezi sa navodima iznijetim u pritužbi, i o tome obavijesti podnosioca prigovora.

Pacijent koji je nezadovoljan odgovorom po prigovoru, može se obratiti zdravstvenoj inspekciji Ministarstva zdravlja.

Iako svaka JZU ima Zaštitnika, pacijenti pritužbe šalju i Ministarstvu zdravlja.

“Pritužbe koje stižu u Ministarstvo najčešće se proslijeđuju zdravstvenim ustanovama na koje se odnose, radi utvrđivanja činjeničnog stanja i preduzetih mjera, o čemu pacijent bude obaviješten”, pojasnili su u Ministarstvu i ocijenili da pacijenti još nijesu u dovoljnoj mjeri upoznati sa načinima za ostvarivanje zaštite njihovih prava.

J.V.Đ.

Mercator-CG je za svoje potrošače od danas do 6. januara pripremio specijalnu Božićnu akciju u okviru koje će u svim Mercator i Roda maloprodajnim objektima moći da trguju 60 artikala po specijalnim cijenama.

“Iz bogate ponude izdvajamo kilogram svinjske plećke bez ko-

sti po cijeni od 2,99 eura, njeguški pršut bez kosti P Plus 8,99, dimljenu svinjsku pečenicu Pantomarket 5,49, oslić Hek 2,59, sireve Edamer i Gauda Kasewelt 4,99, papriku fileti Mercator 680 g po cijeni 0,95 eura, stono vino Vranac Povardarie 1,18, brašno T 500 Mercator 0,45, kisjele krastavce Mercator 720 g 0,79 i voćni nektar jabuka Maxi Fruit 2 litra po cijeni od 0,75 eura”, kaže se u saopštenju Merkatora CG i dodaje da, osim u Ulcinju, prodajni objekti neće raditi 7. januara.

J.V.Đ.

Društvo 11

PETAK, 4.1.2013.

MIODRAG RADUNOVIĆ

Smanjićemo broj zaposlenih

Ministar zdravlja prve sporazumne raskide očekuje već u prvom kvartalu 2013. godine Jelena Vađon Đurišić

I

ako se za sporazumni raskid radnog odnosa prijavilo blizu 200 zaposlenih u svim crnogorskim zdravstvenim ustanovama, prvi sporazumni raskidi, kako je za Dnevne novine najavio ministar zdravlja dr Miodrag Radunović, mogu se očekivati u prvom kvartalu 2013. godine. Iz sindikata zamjeraju što je izgubljena cijela godina, a da nijedan radni odnos nije raskinut, čime bi se, tvrdi predsjednik sindikata zdravstva pri Uniji dr Vladimir Pavićević, znatno uštedjelo.

Ideja i namjera Sporazuma o politici zarada zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta je, objašnjava za Dnevne novine predsjednik sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata dr Vladimir Pavićević, da se smanji javna potrošnja što znači i broj zaposlenih u javnom sektoru i da se ostvare znatne uštede.

“Na primjer, da je u 2012. godini 500 ljudi, u cijelom javnom sektoru, raskinulo radni odnos već u 2013. i svakoj narednoj godini po tom osnovu bi imali između 4,5 i 5.000.000 eura ušteda koje bi mogle biti preusmjerene na razne socijalne naknade, rješavanje stambenih pitanja, povećanje zarada i slično”, rekao je Pavićević i istakao da je 2012. prošla, a da nijedan radni odnos nije sporazumno raskinut.

On objašnjava da za te otpremnine nije potrebno obezbijediti dodatna sredstva, jer su ona već opredijeljena budžetima pojedinih resora.

“Budžetom za zdravstvo je predviđeno da tokom godine svaki zaposleni dobije 12 bruto zarada, a radnik koji sporazumno raskine radni odnos dobiće otpremninu, zavisno od godina staža, u iznosu do 12 bruto zarada koje bi inače dobio tokom godine”, rekao je Pavićević i pojasnio da bi po osnovu njegovog raskida ugovora već sledeće, 2014. godine, u zdravstvu imali uštedu od tih 12 bruto zarada.

Prema informacijama sindikata za sporazumni raskid radnog odnosa od početka 2012, kaže, javljao se značajan broj zaposlenih među kojima je bilo medicinskih radnika koji bi prešli da rade u privatni sektor.

Pitanje je, kaže Pavićević, kolikom broju radnika u medicinskom dijelu direktori zdravstvenih ustanova mogu dati sporazumni raskid s ob-

zirom da nema značajnog viška u broju i strukturi zaposlenih.

“Poznato je da je optimalan broj zaposlenih u nemedicinskom dijelu između 15 i 17 odsto, a da je u Crnoj Gori veći od 25 odsto, tako da je tendencija ipak smanjenje broja zaposlenih u tom sektoru”, zaključio je Pavićević. Činjenicom da se za sporazumni raskid radnog odnosa prijavio 191 zaposleni iz svih crnogorskih zdravstvenih ustanova, odnosno 118 medicinski i 73 nemedicinska radnika, ministar zdravlja dr Miodrag Radunović je zadovoljan.

“Pokazalo se i da je 73 nemedicinskih radnika iskazalo spremnost za sporazumni raskid radnog odnosa, što govori da i oni prepoznaju da u zdravstvenim ustanovama ima viška nemedicinskih radnika”, saglasan je Radunović.

S obzirom da se radi o sporazumnom raskidu radnog odnosa, a za sporazum treba dvoje, odluku da li će ti ljudi dobiti saglasnost za sporazumni raskid donijeće, kako je kazao, menadžeri zdravstvenih ustanova i proslijediti ih prema Ministarstvu.

“Osnovni kriterijumi na osnovu kojih će menadžeri davati saglasnost na sporazumni raskid radnog odnosa je o kojim je ljudima riječ, koji su posao do danas radili i da li se njihovim odlaskom ukazuje ili ne potreba za prijemom novih ljudi”, rekao je

Radunović i pojasnio da se radno mjesto zaposlenog koji je sporazumno prekinuo radni odnos mora ugasiti njegovim odlaskom.

On očekuje da bi već u prvom kvartalu 2013. mogli imati prve isplaćene ljude, a samim tim i smanjen broj zaposlenih i manje troškove za lične dohotke.

Visina otpremnine zavisi od dužine staža Visina otpremnine, kazao je Pavićević, zavisi od visine bruto zarade i dužine radnog staža zaposlenog.

“Do 10 godina staža otpremnina je osam bruto zarada, od 10 do 30 godina staža – 12 bruto zarada, preko 30 godina staža – 10 bruto zarada, preko 35 godina staža, a bez uslova za penziju – šest bruto zarada, a preko 35 godina staža, sa jednim uslovom za penziju – tri bruto zarade”, rekao je Pavićević i istakao da je uslov da se radnik nakon uzimanja otpremnine ne može pet godina zaposliti u javnom sektoru.

Stanovi 2013. prioritet U 2013. godini sindikat će, kako je rekao, uozbiljiti situaciju po pitanju izrade akta o procjeni rizika radnog mjesta u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.

“Samo na osnovu tog akta moguće je zaposlenim koji imaju otežane uslove rada, odnosno rade na intenzivnoj njezi, onkologiji, radioterapiji, u urgentnom centru i drugo po osnovu koeficijenta težine radnog mjesta valorizovati njihov rad”, kazao je Pavićević i istakao da će, kada je riječ o rješavanju stambene problematike, u 2013. stambena zadruga u saradnji sa Ministarstvom zdravlja ubrzati aktivnosti na raspisivanju tendera za izgradnju zgrade na lokaciji bivše kamionske pijace u Podgorici.

Istovremeno će, kako je najavio, u ostalim crnogorskim opštinama pokrenuti procedure za dobijanje placeva za izgradnju stambenih objekata koji će biti oslobođeni komunalija i biti značajno jeftiniji za zdravstvene radnike.

ª 13 JUL. PLANTAŽEº

Vino će privući nove turiste

SASTANAK

Ministarstvo podržava kadete Kadeti koji se obrazuju na inostranim vojnim akademijama imaće punu podršku Ministarstva odbrane u rješavanju bilo kakvih prepreka i eventulanih problema sa kojima se suočavaju tokom školovanja, zaključeno je na jučerašnjem sastanku predstavnika Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore sa kadetima koji se školuju u inostranstvu.

“Pomoćnik ministra odbrane za ljudske resurse dr Rajko Novićević istakao je značaj njihovog školovanja za Vojsku i budući rad Ministarstva odbrane i predočio im mogućnosti

usvaršavanja nakon završetka akademija naglasivši da permanentno obrazovanje predstavlja imperativ u njihovom budućem radnom angažmanu”, saopštila je PR Služba Ministarstva odbrane. Načelnik Odjeljenja za operativne poslove i obuku Generalštaba Vojske Crne Gore pukovnik Jovica Kaluđerović, navodi se dalje, upoznao je kadete sa organizacijom Vojske, dosadašnjim reformama i problemima u procesu reformi, težišnim aktvnostima u 2013. godini, kao i angažovanjem Vojske u međunarodnim misijama.

J.V.Đ.

Sa čuvenim sortama grožđa, sve više kvalitetnih proizvođača i prirodnim ljepotama, Crna Gora bi mogla da se pozicionira kao prepoznatljiva vinska destinacija koja bi obogatila turističku ponudu, a vinarima koji i dalje žive za vino a ne od vina donese održive prihode, saopštili su iz kompanije “13. jul - Plantaže”. “Ko god da je probao vina koja su proizvedena od autohtonih sorti u našoj zemlji, sigurna sam da je ponio najljepše impresije

Vinski podrum - Šipčanik

o tome i da je Crnu Goru prepoznao po vinu i da će je pamtiti po dobrom crnom vinu sorte ‘vranac’. Karakteristično je da u Crnoj Gori, pored ‘Plantaža’, sve više imamo i kvalitetna vina iz privatnih vinarija”, kazala je za Radio Slobodna Evropa direktorica sektora za razvoj u kompaniji “Plantaže” Vesna Maraš. U nacionalnom udruženju koje broji 300 proizvođača, sa 50 registrovanih vrsta vina u vinskom turizmu vide veliko tržište za prodaju svojih

proizvoda, promociju atraktivnih vinarskih krajeva sa oboda Skadarskog jezera i šire, ali i znatan izvor prihoda. “U Crnoj Gori je to tek na početku. Odrađena je edukacija, zatim su obilježeni neki vinski putevi, a sada ide druga akcija. Naime, riječ je o obilježavanju tih vinarija koje zadovoljavaju osnovne uslove da bi mogle da prime određeni broj turista”, rekao je predstavnik udruženja Rade Rajković.

N.D.L.

12 Hronika

PETAK, 4. 1. 2013.

nAsiLje

ŽALBA

Posredovanje platio sedmogodišnjim zatvorom Branilac i Tužilaštvo uložili žalbu Apelacionom sudu na presudu Cetinjaninu Željku Martinoviću zbog šverca droge

Podgorički advokat Lazar Aković uložio je žalbu na presudu Specijalnog vijeća sudije Milenke Žižić po kojoj je njegov branjenik Cetinjanin Željko Martinović prvog dana novembra prošle godine osuđen na sedam godina zatvora jer je kao saizvršilac sa Bjelopoljcem Draganom Šćepanovićem, osuđenim na devetogodišnju zatvorsku kaznu, učestvovao u švercu 72 kilograma kokaina iz Južne Amerike u Evropu koji je španska policiji zaplijenila sredinom aprila 2011. godine.

Na istu presudu kojom su Martinović i Šćepanović oslobođeni optužbe da su na području Crne Gore, Španije, Amerike i drugih zemalja djelovali kao kriminalna organizacija, žalbu Apelacionom sudu je uložila u zamjenica specijalnog tužioca Mira Samardžić. Obrazlažući uloženu žalbu, Aković je naveo da je sud prilikom odmjeravanja visine kazne optuženom Martinoviću prenaglašeno vrednovao količinu i čistoću zaplijenjenog kokaina, cijeneći to kao otežavajuću okolnost, dok je lične prilike njegovog branjenika, koje se ogledaju u tome što je otac troje maloljetne djece, lošeg imovinskog stanja i nezaposlen, u velikoj mjeri zanemario. “Sud nije cijenio ni kao olakšavajuću okolnost to što je Martinović u cjelosti priznao svoje učešće u švercu kokaina čime je doprinio rasvjetljavanju djela u odnosu na drugog saizvršioca Bjelopoljca Dragana Šćepanovića koji je u odsustvu osuđen na devet godina zatvorske kazne”, obja-

Privođenje Martinovića u Viši sud: Arhivski snimak

snio je Aković. U prenosu droge, osim Mrvaljevića, učestvovali su i Vuk Popović, Ilija Brkanović iz Crne Gore, Dražen Krasić, Dalibor Dramićanin i Goran Crnomarković iz Srbije, kao i Božidar Bogdanović i Petar Kestanpol. Prema navodima optužnice, koja je presudom djelimično potvrđena, Martinović i Šćepanović su od početka 2009. do polovine aprila 2011. godine, kao članovi kriminalne organizacije, zajedno sa drugim njenim pripadnicima, kupovali i prekookeanskim brodom “Perast”, u vlasništvu kompanije “Dabanović” prenosili kokain iz Južne Amerike u Španiju radi dalje

prodaje u zemljama Evrope. Martinović je prenosio uputstva dobijena od Šćepanovića pomorcima na brodu. Pomorac Nikola Mrvaljević, koji je uhapšen u Španiji, Martinoviću je javljao dokle je brod stigao i kada će uploviti u špansku luku. Mrvaljeviću je za prenos jednog pakovanja kokaina bila obećana isplata između četiri i 5.000 eura. Prilkom pretresa kabine moreplovca Ilije Brkanovića na brodu “Perast” i stana u Taragoni, koji su zakupili Dramićanin i Crnomarković, španska policija je zaplijenila ukupno 62 plastična paketa u kojima se nalazio kokain visoke čistoće.

B.R.

Vaspitačica tukla šestogodišnjaka

Od stresa izazvanog nasiljem u podgoričkom vrtiću dječak obolio od šećerne bolesti

Majka šestogodišnjeg dječaka kod koga su ljekari nedavno otkrili šećernu bolest vjeruje da je uzrok tom teškom oboljenju stres koji je njen sin doživio od maltretiranja vaspitačice.

Po njenim riječima, bolest je konstatovana nekoliko dana nakon što se svojim očima uvjerila da vaspitačica tuče njeno dijete.

Iako je dječak oduvijek odbijao da ide u vrtić, njegova majka M. V., kako kaže, tome nije pridavala značaj. Ipak, sve joj je postalo jasno kada se jednog dana približavala državnom vrtiću koji se nalazi u centru grada, kako bi odvela sina kući.

“Kako sam čula viku, požurila sam u vrtić i ugledala kako vaspitačica S. mog sina vuče za uši i šamara. Stala sam kao ukopana jer nijesam znala šta je ovome prethodilo. Kad me ugledao, sin je potrčao prema meni, a vaspitačica je

promijenila boju. Rekla mi je da je moje dijete podizalo krevete i da je zbog toga morala ovako da postupi”, kazala je za portal CdM majka šestogodišnjaka.

Nekoliko dana nakon toga, kako kaže majka, dječaku je pozlilo, a prvo pitanje koje su ljekari postavili je da li je dječak doživio neki stres. Ona je dodala da su je iz vrtića kad su čuli šta se desilo njenom sinu zvali, pa čak i vaspitačica S., koja je pitala: “Nije valjda zbog mene dobio šećer? Pa mi smo se poslije toga pomirili”. Roditelji djeteta ne žele da pokrenu postupak protiv učiteljice jer bi, kako kažu, to trajalo predugo a na prvom mjestu im je zdravlje njihovog sina.

“Razumijemo da vaspitačice na njih ponekad viknu, ali da ih biju je stvarno nedopustivo”, završili su za CdM priču roditelji šestogodišnjaka.

S.K.

Ilustracija

KOTOR

Službenici katastra optuženi drugi put Već ranije optuživani za primanje mita, Pehar i Odalović će se ponovo naći pred sudom Osnovno tužilaštvo u Kotoru podiglo je optužnicu protiv službenika Uprave za nekretnine područne jedinice Kotor - Šuhrete Odalović (54) i Zorana Pehara (55) jer su zloupotrebom službenog položaja pribavili Božidaru Ceraniću imovinsku korist u iznosu od 4.992 eura. Nakon što se Osnovni sud u Kotoru oglasio nenadležnim za postupanje u ovom predmetu, on je proslijeđen Višem sudu u Podgorici, a predmet je, po principu slučajne dodjele, zadužila sudija tog suda Ana Vuković.

Odalović je,prema navodima optužnice, 2008. godine, u svojstvu službenika Uprave za nekretnine PJ Kotor, suprotno DUP-u Dobrota, usvojila spisak prijava koji se odnosi na parcelaciju katastarske parcele 1705 KO Dobrota, na četiri dijela, pri čemu je propustila da pribavi saglasnost vlasnika parcele Boška i Stanice Primić, kao i Sekreterijata za urbanizam. Tako je spornu parcelaciju sprovela

u katastarski operat u korist Ceranića, čime mu je pribavila korist od 4.992 eura.

Njen kolega Zoran Pehar je, navodno, na osnovu plana parcelacije koji je, kako stoji u optužnici, urađen suprotno DUP-u Dobrota, te bez prisustva i saglasnosti Primića, svojeručno na rješenju ispisao riječ “pravosnažno” a potom izvršio upis prava vlasništva na nepokretnosti u korist Ceranića. Šuhreta Odalović prošle godine je u Višem sudu u Podgorici prvostepeno osuđena na tri godine zatvora zbog produženog krivičnog djela primanje mita, dok je Pehar u istom postupku osuđen je na četiri godine i deset mjeseci za produženo krivično djelo primanje mita i zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju. Apelacioni sud takvu presudu je ipak ukinuo pa će se službenicima Uprave za nekretnine Kotor ponovo suditi.

S.K.

Hronika 13

PETAK, 4. 1. 2013.

Kažnjen za prelazak nepostojeće granice usTAVNA ŽAlbA

Krivični zakonik prilagođen nezavisnoj Crnoj Gori tek pet godina nakon referenduma Svetlana Kumburović

N

ikšićanin Slavo N. Bulajić (27), po tvrdnjama njegovog advokata Gorana Rodića, osuđen je za “nedozvoljeni prelaz državne granice” protivno ustavnim načelima. U ustavnoj žalbi koju je Rodić tim povodom podnio navodi se da je Bulajić osuđen za krivično djelo koje u trenutku izvršenja nije postojalo jer je, kako tvrdi, Crna Gora nakon referenduma 2006. godine propustila da na vrijeme upodobi Krivični zakonik sa novonastalom situacijom.

Presudama podgoričkog Višeg i Apelacionog suda, Slavo Bulajić oglašen je krivim za zločinačko udruživanje i nedozvoljen prelaz državne granice kao i krijumčarenje ljudi, zbog čega je osuđen na dvije godine i dva mjeseca zatvora. Takvim presudama je, po ocjeni Bulajićevog advokata Gorana Rodića, povrijeđen Ustav Crne Gore, pa bi trebalo obezbijediti ponovno suđenje. Prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi za koje je Bulajić osuđen dogodilo se, prema navodima presude, tokom marta i aprila 2008. godine. S tim u vezi, Rodić u ustavnoj žalbi navodi da se u to vrijeme krivično djelo za koje je njegov branjenik osuđen, odnosilo na zajednicu Srbije i Crne Gore, te da pitanje crnogorske granice nije bilo regulisano. U Krivični zakonik je, kako tvrdi, tek 2011. godine uvedeno djelo “nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi” koji se odnosi na Crnu

Goru, pa se sud, u odnosu na njegovog branjenika, poziva na njega, iako je donešen tri godine nakon izvršenja krivičnog djela.

“Prema važećem Krivičnom zakoniku, u vrijeme preduzimanja radnji nije bilo propisano krivično djelo koje bi sankcionisalo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi u odnosu na granicu Crne Gore”, navodi se u žalbi. To je suprotno ustavnom načelu koje predviđa da se krivična djela i kazne za ta djela utvrđuju prema zakonu koji je važio u vrijeme izvršenja djela. Prema navodima ustavne žalbe u koju su Dnevne novine imale uvid, Crna Gora je nakon proglašenja nezavisnosti 2006. godine, propustila da u krivičnom djelu “nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi” umjesto “SCG” unese “CG” kao zaštićeni element.

“Zakonodavac je propustio da u izmjenama i dopunama Krivičnog

HAPŠENJE

zakonika iz 2006. i 2008. i 2010. godine, odnosno nakon referenduma, u krivičnim djelima gdje je kao zaštitni element propisan SCG, učini izmjene tako što bi riječ ‘SCG’ zamijenio riječima ‘Crna Gora’. Zaista je neshvatljivo da je zakonodavac četiri godine od nezavisnosti, štiti nepostojeću državu”, navodi se u žalbi. Po Rodićevim tvrdnjama, njegov branjenik je osuđen za krivično djelo “koje je tek izmjenama i dopunama Krivičnog zakoni-

ka 2011. godine propisano kao kažnjivo djelo”.

On, kao i njegov branilac, tvrdi da su Viši a potom i Apelacioni, kao drugostepeni sud, osim što su povrijedili ustavna načela - načelo zakonitosti i primjene blažeg načela, povrijedili i osnovne odredbe Zakonika o krivičnom postupku, koje obavezuju sud da sudi i izriče sankciju na osnovu Krivičnog zakona i u skladu sa načelom zakonitosti.

Njihov predog Ustavnom sudu stoga je da ukine dvije prethodno donešene presude te da postupak vrati na ponovno suđenje. Rodić je zatražio od Ustavnog suda da obustavi izvršenje pravosnažne presude Višeg suda u Podgorici.

“Imajući u vidu razloge navedene u žalbi, nesporno je da bi stupanjem na izdržavanje kazne po nezakonitoj presudi, za podnosioca žalbe nastupile neotklonjive štetne posljedice.”, navodi se u žalbi.

KONTrOlA

Lopovluk ga koštao slobode Budvanski inspektori su proteklih dana rasvijetlili 31 krađu na teritoriji Budve i uhapsili dvadeset dvogodišnjeg Budvanina M.T. zbog sumnje da stoji iza pomenutih krađa, saopšteno je iz Uprave policije.

M.T. je tokom 2012. godine je na štetu preduzeća i vlasnika privatnih kuća počinio 27 teških krađa, tri krađe u pokušaju i jednu krađu, kazali su iz policije. M.T. je planirano pljačkao prostorije preduzeća i privatne kuće, odnoseći veće količine novca, tehničku robu, lična dokumenta, bankovne kartice, mobilne telefone i druge predmete. “Policija je izvršila uviđaje po saznanju za izvršenje svakog krivičnog djela,

Advokat Goran Rodić

obavijestila Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru i preduzela aktivnosti na rasvjetljavanju izvršenih KD, što je rezultiralo pronalaženjem i lišenjem slobode M.T.”, navodi se u saopštenju policije. Inspektori sumnjaju da je M.T. ukradeni novac potrošio, a otuđenu tehničku robu prodao za sada nepoznatim licima, na čijoj identifikaciji policija radi.

Budvanski policajci su M.T. uhapsili 29. decembra prošle godine, i on je uz izvještaj kao dopunu ranije podnijetih krivičnih prijava, u zakonskom roku, predat Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, na dalju nadležnost, dodali su iz policije.

B.R.

Oduzet revolver Službenici Uprave policije u Baru, drugog dana Nove godine su kod sugrađanina S.P (49) pronašli i oduzeli jedan revolver, nakon čega su ga uhapsili zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz Uprave policije. Barski policajci su 2. januara oko 21 čas, u Ulici maršala Tita, planirano prekontrolisali S.P. Policijska operativna saznanja su se obistinila kada su inspektori kod S.P. pronašli revolver “magnum 357” sa šest metaka, za koji nije posjedovao oružni list, kazali su iz policije. Nakon što su policajci S.P. stavili lisice na ruke, odveli su ga u policijske prostorije gdje mu je izdata potvrda o

Ilustracija privremeno oduzetim stvarima i predmetima.

“O događaju je upoznat zamjenik Osnovnog državnog tužioca u Baru koji je kvalifikovao krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija,

i naložio da se krivična prijava protiv S.P. podnese u redovnom postupku”, kazali su iz policije.

Oduzeti revolver će biti upućen na potrebna vještačenja u Forenzički centar u Danilovgradu.

B.R.

OslObAđAJućA PrEsudA

Branio imovinu pištoljem Podgoričanin Srđa N. Vujović (43) oslobođen je od optužbe da je u strahu od upada maloljetnih razbojnika u njegov podrum, sa umišljajem pokušao da ubije Nemanju Džogaza.

Po ocjeni suda, postupao je u nužnoj odbrani, braneći svoje dobro.

U optužnici, čiji navodi nijesu dokazani, stajalo je da je Vujović u aprilu 2010. godine u podgoričkom naselju Zagorič, prekoračiv-

ši granice nužne odbrane, usljed napada maloljetnika - Nemanje Džogaza, Vladana Sošića, Aleksandra Velkovskog i Milića Bulatovića, sa umišljajem pokušao da ubije Džogaza, te da je ostale umišljano doveo u životnu opasnost.

Nakon što su maloljetnici ušli u prizemlje njegove kuće, postupajući po dogovoru da ukradu elektromaterijal, začuli su da neko ko-

rača na gornjem spratu, zbog čega su odlučili da pobjegnu. Izlazeći iz podruma, Vujović je sa terase prvog sprata iz pištolja ispalio više metaka u njihovom pravcu. Kako za pištolj nije posjedovao dozvolu, sud ga je osudio na uslovnu osudu kojom mu utvrđuje kaznu zatvora od tri mjeseca koja se neće izvršiti ukoliko u narednih godinu ne ponovi krivično djelo.

S.K.

14 Crna Gora

PETAK, 4. 1. 2013.

LOJPUR

Koncenzus o nauci Skraćeno Ukoliko se želi osigurati vodeća uloga nauke kao dugoročnog faktora razvoja Crne Gore konsenzus o njoj, kao opštem interesu treba postići na nacionalnom nivou, smatra pregovarač za poglavlje 25, koje se odnosi na nauku i istraživanje, Anđelko Lojpur.

“Nauka i naučna istraživanja u cjelini treba da prestanu biti sama sebi cilj”, ocijenio je Lojpur i naglasio da se izdvajanja za nauku sada kreću oko 0,43 odsto BDP. Granična vrijednost ili prag koji treba dostići je, kako je rekao, nivo od jedan odsto BDP-a, nakon čega se tek može uspostaviti brži rast i podrška naučnoistraživačkog rada razvoju jedne ekonomije.

“Stoga, po meni, evropska vizija razvoja Crne Gore podrazumijeva da se znanje u većoj mjeri uključi kao faktor rasta i razvoja, a što će u konačnom omogućiti transformaciju nacionalne ekonomije iz faze razvoja zasnovane na resursima u fazu razvoja zasnovanu na

efikasnosti”, pojasnio je on i dodao se logičnim čine makroekonomske projekcije razvoja Crne Gore u periodu do 2015. godine.

Iako su trenutna ulaganja po istraživaču u Crnoj Gori nedovoljna i čak nekoliko puta manja od razvijenih zemalja, na primjer, u Švedskoj godišnje preko 200.000 eura ulažu po jednom istraživaču, Lojpur smatra realno dostižnim da nivo izdvajanja za tu namjenu kod nas dostigne 1,4 odsto BDP u 2016. godini, odnosno tri odsto oko 2025. godine.

Prema posljednjim dostupnim podacima u Crnoj Gori registrovano je 1.212 istraživača i 47 istraživačkih ustanova.

“Ukupan broj zaposlenih na poslovima istraživanja i razvoja u 2011. godini iznosio je 2.134, od čega su 1.162 žene, 568 istraživača bilo je angažovano sa punim radnim vremenom na istraživačkom radu, od čega je angažovano 299 žena”, kazao je Lojpur.

J.V.Đ.

radno vrijeme

PODGORICA - Za vrijeme predstojećih praznika Cineplexx bioskop će raditi po nešto izmijenjenom rasporedu. U nedjelju, 6. januara, bioskop će raditi do 18 časova, a u ponedjeljak 7. januara neće raditi. Radno vrijeme bioskopa za vrijeme školskog raspusta će biti isto kao i vikendom, od 10 časova.

Dan osnivanja Cetinja

HeRceg NOVI

Opština uplatila 15.000 eura RADOVI

HERCEG NOVI - Po nalogu Elektroprivrede Novljani su tokom praznika dobili vodu jer je hercegnovska opština uplatila 15.000 eura duga za struju.

Predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić je potvrdio ovu informaciju i dodao da je zbog uplate dijela duga dobijena struja na pumpnoj stanici

na Kanli-kuli.

On je kazao da će se nakon praznika naći rješenje. Podsjetićemo, zbog duga Vodovoda od blizu 680.000 eura prema Elektrodistribuciji uoči praznika centar grada je ostao bez vode jer je Elektrodistribucija isključila pumpnu stanicu na Kanli-kuli.

S.M.

CETINJE - Danas će na Cetinju biti obilježen Dan osnivanja Prijestonice. Tim povodom, gradska uprava organizovaće svečanost u Vladinom domu - dvorana “Ivan Crnojević”. Tokom događaja, prisutnim zvanicama, gostima i predstavnicima medija obratiće se gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović, koji će ovogodišnjem laureatu dodijeliti Povelju „Ivan Crnojević“. Povelja „Ivan Crnojević“ tradicionalno se dodjeljuje svakog 4. januara, za izuzetan doprinos razvoju i promociji grada. Priznanje je uspostavljeno 2006. godine. Prvi dobitnik Povelje bio je akademik Dušan Jovanov Martinović.

Rok prolongiran do kraja mjeseca MOJKOVAC – Rekonstrukcija sportske dvorane u Mojkovcu, čija je površina 1.885 kvadratnih metara, biće završena do kraja mjeseca. Radovi na objektu trebalo je da budu završeni krajem decembra, ali je zbog manje izmjene projekta rok produžen za mjesec dana, pa će sportski klubovi morati da čekaju na korišćenje dvorane.

Zbog nezavršene dvorane, ove godine je odložen tradcionalni novogodišnji turnir u malom fudbalu, a prema riječima organizatora, turnir će se ipak odigrati po završetku svih radova.

Projekat “Rekonstrukcija sportske dvorane u Mojkovcu” je prvi za koji je opština Mojkovac dobila sredstva iz IPA fonda, odnosno pro-

grama Evropske komisije namijenjenog zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji. Vrijednost projekta je 234.537 eura, učešće Evropske komisije je 68 odsto, Ministarstva finansija Crne Gore 20, a opštine Mojkovac 12 odsto. Projektom je planirana izgradnja dodatne tribine, rekonstrukcija postojeće, poboljšanje energetske efikasnosti cijelog objekta i zamjena postojeće bravarije na objektu. Rekonstruisaće se svlačionica za sportiste i druge korisnike, kancelarijski i drugi zajednički prostori u dijelu obrade zidova, podova, plafona, kao i zamjene postojećih sanitarija i stolarije. Izvođač radova je bjelopoljska firma “Unipred”.

V.B.

U JANUARU

Pregršt aktivnosti u Porto Montenegru TIVAT - Kompanija Porto Montenegro je za januar pripremila niz zanimljivih aktivnosti. Odmah nakon novogodišnjih i božićnih praznika, odnosno za 12. januar zakazana je prva od tri jedriličarske i veslačke regate. Svima koji žele da se takmiče na raspolaganju su četiri regatne jedrilice tipa “blue 26” Porto Montenegro Yacht Cluba, kao i posebni veslački čamci. Druge dvije regate održaće se 19. i 26. januara.

“Ski vikend”, koji Porto organizuje u zimskoj kolibi u Kolašinu održaće se od 18. do 20. januara, dok će gosti tivatske marine imati priliku da 27. januara, u krpljama pješače po snijegom zavijanim planinskim stazama na Bjelasici.

U kuglani Porto Montenegro Sport Cluba za 22. januar zakazan je kuglaški turnir, a 25. januara posebno gastro-veče posvećeno specijalitetu indijske kuhinje – kariju. Pored toga predviđeni su posebni šoping i vikendi za

zabavu u Podgorici, kao i biskopska projekcija najnovijeg Džems Bond filma “Skyfall” 30. januara u Porto Montenegro Yacht Clubu u Tivtu.

Z.K.

Crna Gora 15

PETAK, 4. 1. 2013.

ZAVRZLAMA

Ni para ni aviona Spor između opštine Budva i španske kompanije još traje Nina Lajović

A

pelacioni sud ni nakon deset mjeseci nije donio odluku da li će prihvatiti žalbu opštine Budva i prekinuti trogodišnji sudski spor, koji protiv metropole turizma vodi španska kompanija “Air tractor” tražeći odštetu od tri miliona eura zbog nekupovine protivpožarnog aviona.

BUDVA – Opština Budva je u avgustu 2008. godine donijela odluku o kupovini aviona za gašenje požara Air TractorAT/ 802A, po cijeni od 2,7 miliona eura. Međutim, iako je ugovor zaključen krajem decembra 2008. godine, on nikada nije realizovan. Potpisanim ugovorom prodavac se obavezao da obezbijedi i opremu, te organizuje obuku za personal koji će opsluživati avion, a Opština Budva se kao kupac obavezala da plati kupoprodajnu cijenu u iznosu od 2,7 miliona eura u dvije rate.

Prva rata, prvo avansno plaćanje u iznosu od 540.000 eura trebalo je da bude najkasnije uplaćeno do 15. januara 2009. godine, a druga,

u iznosu od 2.460.000 do 10. marta 2009. godine, dok se prodavac ugovorom obavezao da avion isporuči do 15. marta 2009. godine.

Zbog nepoštovanja potpisanog ugovora, španska kompanija je tužila Opštinu Budva i zatražila naknadu štete zbog kašnjenja u ispunjenju ugovorne obaveze.

Početkom aprila prošle godine Španci se nijesu pojavili na ročištu u Privrednom sudu u Podgorici, pa je sud donio rješenje da se tužba povlači, međutim samo nekoliko dana nakon toga, Španci ponovo pokreću proces.

Sudski proces trenutno je pred Apelacionim sudom, naveo je sekretar za zaštitu imovine Novak

Klisić u pismenom odgovoru opozicionoj SNP, koja je tražila da se kaže što se dešava kada je riječ o ovm sudskom procesu.

“Privredni sud je 3. aprila prošle godine donio rješenje kojim se smatra da je tužba od strane kompanije “Ait tractor” povučena jer se tužilac nije pojavio na ročištu na glavnoj raspravi, a Opština Budva se nije upustila u raspravljanje”, kazao je Klisić, dodajući da je kompanija “Air tractor” u aprilu prošle godine podnijela Privrednom sudu u Podgorici predlog za povraćaj u pređaš-

nje stanje.

“Rješenjem Privrednog suda od 10. maja 2012. godine prihvaćen je predlog tužioca i dopušten je povraćaj u pređašnje stanje zbog propuštanja ročišta, ukinuto je rješenje Privrednog suda od 3. aprila i parnica je vraćena u ono stanje u kojem je bila prije propuštanja navedenog roka”, rekao je Klisić.

Protiv rješenja Privrednog suda od 10. maja, Opština Budva je blagovremeno podnijela žalbu o kojoj Apealcioni sud Crne Gore do danas nije odlučio”, kazao je Klisić.

Zbog nepoštovanja potpisanog ugovora, španska kompanija je tužila Opštinu Budva i zatražila naknadu štete zbog kašnjenja u ispunjenju ugovorne obaveze.

TIVAT

Komunalci bez predaha tokom praznika TIVAT - Ekipe Komunalnog preduzeća u Tivtu su tokom novogodišnjih praznika posebno insistirale na čistoći grada i redovnom odvoženju komunalnog otpada. Prema riječima tehničkog direktora Tonka Lukšića, izuzev pomjeranja i bacanja kontejnera i žardinjera od “nestašnih” sugrađana u novogodišnjoj noći, nekih većih problema nije bilo. Dežuralo se svakodnevno, prema utvrđenom rasporedu za praznike.

Radnici tog preduzeća su posljed-

nje dane decembra iskoristili za čišćenje Velikog gradskog parka i preostalih dijelova grada gdje je bilo više opalog lišća, kako u vrijeme padavina ne bi došlo do začepljenja slivnih kanala i rešetki. Uporedo s tim aktivnostima, očišćen je i magistralni pojas u Tivatskom polju, posebno kanala pored putnog pojasa prema kotorskoj raskrsnici.

Pored toga, radnici su očistili veliki nanos materijala ispod mosta u Solilima odakle je uklonjeno oko tri

do čeiri kubika raznog otpada i pijeska, što je predstavljalo problem u kišnom periodu jer je zbog toga vrlo često dolazlo do plavljenja saobraćajnice. U preduzeću su mišljenja da više neće dolaziti do plavljenja puta prema Radovićima, što je veoma bitno za stanovnike Krtola kojima je to predstavljalo problem i otežavalo saobraćaj prema tom dijelu tivatske opštine, pojasnio je direktor Komunalnog preduzeća Rade Popović.

Z.K

GRADSKI PREVOZ KOLAŠIN

Turista sedam odsto više

Bulatović snizio cijenu karte

Uoči Nove godine u Kolašinu je boravilo oko 830 registrovanih posjetilaca KOLAŠIN - Prema podacima kojima raspolaže Turistička organizacija Kolašin na 31. januar uoči Nove godine u Kolašinu je boravilo oko 830 registrovanih turista od kojih su nešto više od polovine bili stranci. Ovaj broj je veći za oko sedam odsto u odnosu na isti period prethodne godine, tvrde iz lokalne TO. “Kada uzmemo u obzir veliki broj vikendica i vikend stanova, zatim određeni broj nelegalnih smještaja kao i činjenicu da je veliki broj ljudi u svojim domovima prihvatio rođake iz drugih gradova, procjenjujemo da je u Kolašinu za novogodišnje praznike boravilo više od 2.000 gostiju”, kazao je Nikola Medenica, direktor Turističke organizacije Kolašin.

Sa ski-centra Kolašin 1450 poručuju da je na planini posjećenost veoma dobra, te da je prosječna dnevna posjećenost oko 1.000 skijaša.

“Odmah nakon novogodišnjih praznika očekujemo da se cijene vrate u normalu kada govorimo o cijeni smještaja i vanpansionskim cijenama, biće dostupni zimski paket-aranžmani koje smo najavljivali u medijima, u hotelima, privatnom smještaju i na ski-centru.

Naše očekivanje je da će to privući značajan broj turista kako iz Crne Gore tako i iz inostranstva, pa ako nas podrže i meterološki uslovi, koji su u ovom trenutku izvanredni možemo očekivati uspješnu zimsku i skijašku sezonu u Kolašinu”, poručio je Medenica. Z.B.

PODGORICA - Autobuska karta na gradskim linijama kojima voze autobusi preduzeća “BLT”, čiji je vlasnik Božo Bulatović, od 1. januara košta 40 centi, što je upola niže od dosadašnje.

Početkom novembra prošle godine “PG saobraćaj” je snizio cijenu karti na 40 centi. Bulatović je tom prilikom izjavio da neće smanjiva-

ti cijene karti, jer mu se to ne isplati.

Bulatović je kazao da su se odlučili da snize cijenu na 40 centi, iako tek sada neće biti rentabilni.

“I sa cijenom od 80 centi, bili smo u gubitku. Gorivo je skupo, tu su troškovi održavanja, nelegalni prevoznici, zbog svega toga ne poslujemo pozitivno. Međutim, ovo je

neki naš pokušaj da uradimo nešto za građane i ovaj grad, da idemo sa ovom cijenom. Očekujemo da će nas pomoći nadležni iz Glavnog grada, subvencijama, suzbijanjem nelegalnog prevoza. Svaka pomoć bi nam dobro došla”, kazao je Bulatović, dodajući da je uvjeren da ide na svoju štetu.

16 Crna Gora

PETAK, 4. 1. 2013.

vlAdA

I ove godine pozitivni trendovi u turizmu

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma kazali da Crna Gora od 2008. godine bilježi konstantan rast turističkih dolazaka

Crna Gora i ove godine, i pored globalne ekonomske krize, može očekivati blagi rast turističkih dolazaka, ostvarenih noćenja i prihoda, uz povećanje kvaliteta usluge. Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma agenciji Mina-biznis su kazali da Crna Gora od 2008. godine bilježi konstantan rast turističkih dolazaka i prihoda od turizma, čime je svrstana u mali krug zemalja koje su uprkos efektima ekonomske i finansijske krize uspjele ne samo da zadrže stare već i da dovedu nove goste.

“Taj pozitivan trend će biti na-

stavljen i ove godine, uz veće učešće turista iz zemalja Evropske unije”, saopštili su iz Ministarstva.

Prema rezultatima istraživanja, koja su po nalogu Ministarstva održivog razvoja i turizma uradili Horwat Consulting Zagreb i Fakultet za turizam, hotelijerstvo i trgovinu u Baru, prosječna godišnja stopa rasta hotelskih prihoda u Crnoj Gori od 2006. godine do kraja 2011. iznosi 6,3 odsto po sobi. U 2011. godini crnogorsko hotelijerstvo je realizovalo prosječan ukupni poslovni prihod hotela 35 odsto veći u odnosu

na prihode iz 2006. godine.

Prema informacijama Sekretarijata za privredu i finansije Opštine Budva tokom prošlogodišnje turističke sezone naplaćeno je oko milion i po eura boravišne takse, što je 15 odsto više nego 2011. godine koja se smatrala rekordnom.

Prema procjenama Svjetske turističke organizacije (UNWTO) broj turista koji su putovali u inostranstvo prošle godine je porastao za 20 miliona i dostigao apsolutni rekord, prvi put premašivši milijardu, što je rast od tri do četiri odsto u odnosu na 2011. godinu.

Na osnovu člana 134 st. 6 Zakona o stečaju (Sl.list Crne Gore br. 1/11) i Rješenja Privrednog suda u Podgorici St.br. 330/10 od 24.06.2011. godine stečajni upravnik Tehnosteel HVT ad u stečaju Nikšić oglašava

KAJAK

JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA TEHNOSTEEL HVT AD U STEČAJU NIKŠIĆ,ul. Vuka Karadžića bb I PREDMET PRODAJE Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika Tehnosteel HVT ad u stečaju Nikšić, oprema pod zalogom, građevinsko zemljište i objekti opterećeni hipotekom kako slijedi: 1 1.1 1.2 2

3 3.1.

3.2.

3.3.

3.4.

3.5.

3.6.

3.7.

OPREMA

Status

Makaze S-600, nabavka 2003 Mašina za konfekcioniranje cijevi SIMEC

zaloga - ispravno zaloga - ispravno

GRADJ.ZEMLJISTE K.O.Niksic list Status nepokretnosti 3395 k.p.3180/2 -5 845m2, Hipoteka 3210/1-9 178m2, 3211-1 196m2, 3212/4-7 766m2, 3212/2-13 244 m2 GRADJEVINSKI OBJEKTI K.O.Niksic list Hipoteka nepokretnosti 3395 k.p. 3212/2 – neto površina Hipoteka Poslovni prostor u privredi PD1 Poslovni prostor u privredi PD2 Poslovni prostor u privredi PD3 Poslovni prostor u privredi PD4 Poslovni prostor u privredi PD5 Poslovni prostor u privredi PD6 Poslovni prostor u privredi PD7

Hipoteka Hipoteka Hipoteka Hipoteka

Prod. Cijena/t 2003 2005

1 1 Povr/ m² 37 229.00

17 131.00 2 942.00 Prod. Cijena 347 626.50

12 824.00 255.00 3 561.00 1 635.00 1 704.00 3 986.00

Hipoteka

24 528.33

Ima uslova ali se ništa ne radi BERANE - Rijeka Lim je idealna za kajak, ali za ovu vrstu sporta u beranskoj opštini nemaju razumijevanja, kazao je dvadesetogodišnji Lazar Mijatović koji se bavi kajkaštvom skoro četiri godine. Kako je kazao, kajakaštvo je njegova druga ljubav.

“Uslovi su idealni. Rijeka Lim je idealna za bavljenje ovim sportom, ali nažalost u Beranama ne postoji živ kajakški klub. Nekada je postojao kajakaški klub “Ivangrad”, za koji su veslali braća Ćulafići i braća Mijatovići, ali danas od toga nema ništa”, kaža Lazar.

Lazar sve sam finansira, i sam radi, jer u Beranama nema sluha za ovaj vid sporta, a priroda je

dala idealne uslove. Takođe, žalosno je što nijedna sportska organizacija nije pokušala da populariše ovaj sport, koji nekada u Beranama i te kako bio popularan. Nekadašnji klub “Ivangrad” je imao zapažene rezultate u ondašnjoj Jugoslaviji, ali danas kako biva sa svakim sportskim klubom u našem gradu, koji krene uzlaznom putanjom, sudbina mu je u startu zapečaćena, i osuđen je na propast jer nema finansijske podrške, lokalne uprave niti grada. Nadamo se da će se neko dozvati pameti i naše sportiste “koristiti” na pravi način, a to je za promociju grada i naše države.

M.T.

271 883.90 124 832.90 129 929.20 304 369.20 65355.98

856.00 Hipoteka

63 141.80 827.00

Početne cijene za imovinu iz tač.1- 3 date su u prethodnoj tabeli s tim što kod prodaje imovine prednost imaju kupci koji kupuju u cjelini imovinu iz naznačenih tačaka.II NAČIN PRODAJE Prodaja imovine vrši se prikupljanjem pismenih ponuda koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu TEHNOSTEEL HVT ad u stečaju Nikšić Vuka Karadžića bb. neposredno ili putem pošte sa naznakom „ NE OTVARAJ”. Razmatraće se sve ponude koje prispiju najkasnije do 04.02.2013. god. do 11 h , kada će se obaviti otvaranje ponuda u kancelariji Stečajnog upravnika i proglašenje za najpovoljnijeg ponuđača od strane Komisije za otvaranje ponuda i praćenje demontaže.III PRAVO UČEŠĆA Pravo učešća imaju pravna i fizička lica koja uz ponudu dostave dokaz o uplati depozita od 10% od početne cijene za imovinu iz tačaka 1. 2 i 3. na žiro račun Tehnosteel HVT ad u stečaju br. 510-57260-47 kod CKB banke Nikšić ili na devizni račun br.IBAN ME255510000000005726047 kod CKB Nikšić za kupce iz inostranstva Ponuda mora sadržati i preciznu oznaku predmeta kupoprodaje kao i iznos ponude. Neblagovremene i nepotpune prijave kao i prijave bez dokaza o uplaćenom depozitu neće se razmatrati.U slučaju da se pojave opravdane okolnosti prodavac može odustati od oglašene prodaje uz vraćanje uplaćenih depozita.

Prodaja će se realizovati ako najmanje jedan ponuđač ispuni propisane uslove.U slučaju da Kupac koji je izabran za najpovoljnijeg ponuđača odustane od kupovine gubi pravo na povraćaj depozita.

Na dan i u vrijeme otvaranja ponuda predstavnici pravnih lica kao ponuđača moraju imati uredna punomoćja, a fizička lica ličnu ispravu pogodnu za identifikaciju.Imovina koja je predmet prodaje može se razgledati svakog radnog dana u vremenu od 10-14 h uz prethodni dogovor sa stečajnim upravnikom.Imovina koja je predmet prodaje prodaje se u viđenom stanju bez prava na naknadnu reklamaciju.Imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najpovoljnije uslove u pogledu cijene i načina plaćanja.Najpovoljniji ponuđač je dužan zaključiti kupoprodajni ugovor u roku od tri dana od dana proglašavanja za najpovoljnijeg ponuđača, a u slučaju iz tač. 1. iz tabele bez odlaganja pristupiti otpremi i demontaži opreme i istu završiti za 15 dana od dana zaključenja Ugovora, a kupoprodajnu cijenu je d u ž a n isplatiti najkasnije do dana odvoženja demontirane opreme.

Depozit kupca se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita u roku od tri radna dana od izbora najpovoljnijeg ponuđača na račun koji navedu u ponudi.Troškovi PDV-a, demontaže, utovara, vaganja i transporta kao i eventualnih intervencija radi saniranja stanja u toku i nakon demontaže padaju na teret kupca.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 067/648-958.

STEČAJNI UPRAVNIK

KolAšin

ª Lipkaº otvara svoja vrata KOLAŠIN – Kolašinski hotel “Lipka” za nekoliko dana mogao bi da otvori svoja vrata posjetiocima. Đorđije Nicović, koji je vlasnih fabrike vode “Gorska”, novi je vlasnik hotela, a pregovori između Nicovića i Prve banke privode se kraju i otvaranje hotela može se očekivati narednih dana.

Jedan od radnika “Lipke” kazao

je za Dnevne novine da se popis inventara i ostali poslovi obavljaju već nekoliko dana. Primopredaja ključeva između novog vlasnika i Prve banke očekuje se već danas. Novi vlasnik preuzeće sve radnike, a o zaostalim dugovanjima radnicima Ministarstvo turizma i rada još pregovara i za sada se ne zna kakav ishod će po radnike biti.

Z.B.

Crna Gora 17

PETAK, 4. 1. 2013.

BIJELO POLJE

Počela gradnja parking garaže Predsjednik države Filip Vujanović položio kamen temeljac za buduću gradsku garažu Seada Sadiković

P

olaganjem cvijeća na spomenik palim borcima na bjelopoljskom glavnom gradskom trgu, polaganjem kamena temeljca za izgradnju gradske parking garaže i otvaranjem ugostiteljsko-poslovnog objekta “Centar”, juče je u prisustvu predsjednika države Filipa Vujanovića, proslavljen 3. januar, Dan opštine Bijelo Polje.

BIJELO POLJE - Podsjećajući na projekte koji su u protekloj godini realizovani, predsjednik opštine Aleksandar Žurić je između ostalog pomenuo projekat zapošljavanja visokoškolaca, rekonstrukciju Doma zdravlja, toplifikaciju i energetsku efikasnost gradske bolnice, te izgradnju Dječjeg vrtića koja je u toku. Prvi čovjek grada pohvalio se i sa projektima rekonstrukcije dvije srednje i tri osnovne gradske škole,

rekonstrukcijom gradskog mosta, te izgradnjom stambeno-poslovnog objekta “Solidarnost” u Nikoljcu i Ribarevinama. Čestitajući građanima, odbornicima i predsjednicima Opštine i Skupštine opštine, 3. januar, predsjednik Filip Vujanović je kazao da je u godini za nama lokalna uprava postigla zavidne rezultate u oblasti infrastrukture, prije svega putne, te da je mnogo učinjeno u obrazova-

nju, socijalnoj i zdravstvenoj zaštite, sportu i kulturi.

“Raduje me orijentacija lokalnih vlasti ka unapređivanju preduzetništva kao razvojne šanse Bijelog Polja, sa bogatim prirodnim resursima, otvaranje biznis zone, mjere podsticaja preduzetništva koje je opština kreirala u saradnji sa Razvojno investicionim fondom koje će omogućiti razvoj, prije svega, porodičnog biznisa kao i otvaranje novih radnih mjesta”, kazao je Vujanović.

Povodom Dana opštine, predsjednik Žurić i predsjednik Skupštine

LTO

Zajednički sajamski nastupi TIVAT - Redovni sastanak direktora Turističkih organizacija sa primorja održan je na samom kraju prošle godine na kome su dogovorene buduće zajedničke aktivnosti. Kako su sve lokalne turističke organizacije usvojile svoje planove i programske aktivnosti za 2013. godinu, to je bila prilika da se usaglase zajednički nastupi na sajmovima u inostranstvu i regionu. Takav vid nastupa i organizacionih

priprema pokazao se vrlo uspješnim u prethodnim sezonama, kako na polju bolje promocije našeg primorja, tako i na polju racionalizacije svih troškova nastupa. Zajednički nastupi imali su i pozitivne efekte na povećan broj turista upravo sa tržišta zemalja u kojima smo nastupali, saopšteno ej iz tivatske Turističke organizacije.

Dogovoreni su zajednički nastupi sa Nacionalnom turističkom or-

ganizacijom u Beogradu, Berlinu i Moskvi, nastupi primosrkih LTO u Bratislavi, Pragu, Budimpešti, Bukureštu, Varšavi kao i nastupi u regionu.

Postignut je dogovor da se, osim privrede, ponude nastupi i LTO centralne i sjeverne regije Crne Gore, tako što bi oni poslali predstavnike bez participacije, a radi promocije onih vidova turizma koji su prioriteti u njihovim opštinama. Z.K.

Džemal Ljušković uručili su opštinske nagrade košarkašima Predragu Drobnjaku, braći Seadu i Suadu Šehoviću i Nikoli Pekoviću, te kancelariji Delegacije Evropske unije sa sjedištem u Podgorici.

Predsjednik SO Bijelo Polje i predsjednik žirija za dodjelu Nagrade “3. januar” Džemal Ljušković kazao je da žiri za dodjelu najvećeg Opštinskog priznanja za minulu godinu nije imao težak zadatak.

“Sveukupni ovogodišnji uspješni rezultati crnogorskih sportista nijesu mogli proći bez Bjelopoljaca. Nekima je Bijelo Polje bilo rod-

no mjesto, drugima lansirna rampa, a trećima stepenik ka usponu do zvjezdanih sportskih visina - a to su fudbaleri Đalović, Savić, Džudović, košarkaši Predrag Drobnajk, Suad i Sead Šehović i Nikola Peković”, kazao je Ljušković.

Odlukom o uslovima, načinu i postupku za dodjelu opštinske Nagrade “3. januar” propisano je da se Nagrada kao oblik javnog priznanja dodjeljuje svake godine za najbolja ostvarenja i postignute rezultate i za doprinos razvoju Opštine i u komunalnoj i privrednoj oblasti.

18 Kultura

PETAK, 4. 1. 2013.

NAGRADE PRODUCENATA

PRIZNANJE

Mantelovoj i ª Kostaº nagrada

Britanska spisateljica i dvostruka dobitnica Bukerove nagrade Hilari Mantel dobila je nagradu “Kosta” za najbolji roman 2012. godine za drugi dio sage o Tomasu Kromvelu “Bring Up the Bodies”. Mantel je tako postala prvi pisac koji je iste godine za isti roman dobio i “Kosta” i Bukerovu nagradu. “Kosta” nagrada se dodjeljuje u pet kategorija: roman, prvi roman, biografija, poezija i dječja knjiga. Škotska pjesnikinja Ketlin Džejmi nagradu je dobila za “The Overhaul”, a Frančeska Sigal za svoj prvi roman “The Innocents”, čija se radnja događa u jevrejskoj zajednici u sjeverozapadnom Londonu. Knjiga “Dotter of Her Father’s Eyes”, koju je napisala Meri Talbot, a ilustrovao njen suprug Brajan, nagrađena je u kategoriji biografije i tako je postala prvi strip koji je dobio “Kosta” nagradu. Nagrada za dječju knjigu otišla je u ruke disleksične autorke i ilustratorke Sali Gardner za njen peti roman “Maggot Moon”. Petoro pobjednika sada se takmiče za glavnu

Digitalna prodaja filmova, muzike i video igara premašila je milijardu funti u Velikoj Britaniji tokom 2012. godine i tako ostvarila najveći godišnji prihod u istoriji. Prodaja zabavnog sadržaja putem interneta porasla je za 11,4% u odnosu na 2011. godinu, a digitalno tržište zauzelo je više od četvrtine ukupnog tržišta.

Prema podacima kompanije “Entertainment Retailers Association” (ERA) video-igre nalaze se na vrhu digitalne prodaje sa povećanjem od 7,7%, a ostvaren prihod je 552 miliona funti.

Potražnja za filmovima i videomaterijalom porasla je za 20,3% dnosno na 98 milona funti, a muzika - preuzimanje/ download i pretplata na razne “streaming” servise iznosi 383 miliona funti.

ª Linkolnº i ª Đangoº dobili najviše nominacija

Kandidovano 10 filmova u izboru Udruženja američkih filmskih producenata

“Kosta” nagradu za knjigu 2012. u vrijednosti od 25.000 funti koja će biti saopštena 29. januara u Londonu. Nagrade, koje su se do 2006. zvale Vajtbred, ustanovljene su 1971. u čast “izvanrednih i zanimljivih knjiga” pisaca koji žive u Britaniji i Irskoj.

Odlazak Peti Pejdž

Predsjednička drama Stivena Spilberga “Linkoln”, mjuzikl “Jadnici” i triler Ketrin Bigelou o lovu na Osamu bin Ladena “00.30 – Tajna operacija” našli su se među 10 filmova koji su dobili nominacije Udruženja filmskih producenata. Ben Aflek i Džordž Kluni, producenti Aflekove drame o taocima u Iranu “Argo” kao i tim iza Tarantinovog crnohumornog vesterna “Oslobođeni Đango” takođe su nominovani za nagrade koje dodjeljuje Udruženje američkih producenata (PGA).

Najnoviji film o Džejmsu Bondu “Skyfall”, koji je prošlog vikenda premašio crtu od milijardu dolara na svjetskim blagajnama, sada može da se nada i nekom Oskaru jer se takođe našao na listi nominovanih. Na istoj listi su i filmovi “Pijev život” Anga Lija, komedija “Silver Linings Playbook”, Ves Andersonov film “Moonrise Kingdom”, kao i nezavisno ostvarenje “Zvijeri južne divljine”. Nagrade producenata biće dodijeljene na ceremoniji u Los Anđelesu 26. januara i predstavljaju, kako navode agencije, ključni pokazatelj stanja u Holivudu uoči dodjele Oskara 24. februara. Mnogi od filmova koji su dobili nominacije producenata naći će se i na listi nominovanih za Oskara koja će biti objavljena 10. januara, a osam od deset već je nomino-

vano za Zlatni globus koji se dodjeljuje 13. januara. Zanimljivo je da “Hobit” Pitera Džeksona, “The Master” i “Uspon mračnog viteza” nijesu bili zanimljivi udruženju producenata. Pet animiranih filmova takođe je dobilo nominacije Bartonov “Frankenvini” i Diznijevi filmovi “Razbijač Ralf”, “Hrabra Merida”, “ParaNorman” i “Pet legendi”. Ka-

da je riječ o televizijskim filmovima i mini-serijama, PGA je izdvojilo “Američku horor priču”, HBO-ov film “Game change” o pokušaju Sare Pejlin da postane potpredsjednica SAD, novu verziju Šerloka Holmsa “Šerlok”, film “Hatfildovi i Mekojevi” sa Kevinom Kostnerom i PiBiEsovu hroniku o suši 1930-ih “The Dust Bowl”.

IZDAVAŠTVO

Zbirka Dušana Đurišića i pjesme Lilo Tungal Dječja književnost u Crnoj Gori bogatija za dvije knjige Američka pop pjevačica Peti Pejdž, poznata po hitu iz 1950. godine “Tennessee Waltz”, preminula je u 85. godini. Pejdžova je tokom svoje 67-godišnje pjevačke karijere prodala više od 100 miliona albuma. Preminula je u utorak u staračkom domu u Ensinitasu, sjeverno od San Dijega od bolesti srca, rekao je Rojtersu njen menadžer Majkl Glin. Pejdžova je dobila Gremija za svoj album iz 1998. “Live at Carnegie Hall: The 50th Anniversary Concert” a u februaru će joj biti dodijeljen Gremi za životno djelo. Rođena je u Oklahomi kao Klara En Fauler 1927. i bila je poznata po svom gotovo dječjem glasu. Prvi hit bila je numera “With My Eyes Wide Open, I’m Dreaming” koja je 1950. bila 11 na listi najslušanijih.

Posljednji veliki hit bio je “Hush...Hush Sweet Sharlotte” iz 1965. Ta numera bila je tema za istoimeni film (Tiho, tiho slatka Šarlota) u kome je igrala Beti Dejvis.

Zbirka dječjih pjesama “Kreni, mašto, kreni” crnogorskog književnika Dušana Đurišića, objavljena je krajem prošle godine u izdanje biblioteke za djecu “Sokolić” Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade.

U eseju “Poletna i slikovita poetika” recenzent zbirke, književnik Vojislav Vulanović ističe da je Đurišićev jezik slikovit, poletan i lako uglobljen u ‘zadivljujuće stihovane forme’. Milutin Đuričković, u svojstvu recenzenta konstatuje da nova zbirka stihova Dušana Đurišića, “Kreni, mašto, kreni” predstavlja pomak i osvježenje u njegovom lirskom stvaralaštvu za djecu, budući da donosi čitav niz inovacija, eksperimenata i leksičkih igara, koje “po mnogo čemu odgovaraju mališanima nižeg uzrasta”. Urednik edicije je Žarko L.

Đurović, a objavljivanje ove knjige podržalo je Ministarstvo kulture Crne Gore. Bogat opus Dušana Đurišića čine 23 zbirke pjesama, četiri zbirke pjesama i priča i tri zbirke priča. Đurišić se okušao i u drugim formama književnosti za djecu, od poeme do romana, a uvršten je i u brojne književne antologije. Osim stvaralaš-

tva za djecu, Đurišić je objavio osam knjiga poezije, haiku pjesama, epigrama i aforizama. Đurišić je pokretač nekoliko literarnih manifestacija za djecu, među njima i susreta “Pod starom maslinom” (1987), festivala “Kraj zelene Zete” (1993), književnih susreta “Podgorici s osmijehom” (1995.) i festivala “Dani osmijeha i radosti” u Dimitrovgradu (2000). Istovremeno sa Đurišićevom knjigom, objavljena je zbirka pjesama za djecu “Neobično i tome slično” savremene estonske pjesnikinje Leelo Tungal. U ovom izdanju izdanju Udruženja književnih prevodilaca Crne Gore, Đurišić je preveo i s ruskog jezika prepjevao 39 pjesama estonske autorke, koja se ovom knjigom predstavlja čitaocima u Crnoj Gori.

POGLED U KOMŠILUK

SPEKTAKLI

Preskupo i nepristojno Odustali od prvobitne zamisli Dubrovačkih ljetnjih igara 2013.

Spektakularni događaji pitanje su marketinga, a ne kulture, smatra reditelj Krešimir Dolenčić, koji je od skoro novi upravnik Dubrovačkih ljetnjih igara. On je majstor velikih ceremonija i spektakala na otvorenom, a u prilog mu ide veliko iskustvo na tom polju. Koliko je, zapravo (i kome) potrebno da se ulazak Hrvatske u Evropsku uniju 1. jula 2013. obilježi velikim, spektakularnim i skupim kulturnim priredbama?

“To je zapravo marketinški problem. Ako pravimo nešto što će biti prikazano na 50 svjetskih televizija, po čemu će tog dana u cijelom svijetu čuti za Hrvatsku,

onda je to pitanje marketinške odluke. Ali, ako radimo nešto za internu upotrebu, da se hvalimo jedni pred drugima, nešto protokolarnog karaktera, onda zbilja nema smisla bacati veliki novac”, rekao je Dolenčić hrvatskim medijima. Isto pravilo može se i mora primijeniti i na tradicionalnu ceremoniju otvaranja Dubrovačkih ljetnjih igara.

“Bio sam na jednom sastanku prije nekoliko mjeseci i razgovaralo se o tome kako obilježiti i proslaviti 1. jul. Rekao sam tada da bi istovremeni spektakl u sedam hrvatskih gradova bio užasno skup. Po mom mišljenju, u ovoj situaciji bilo bi to čak i ne-

pristojno”, kaže Dolenčić.

Ali, on smatra da zato ima smisla trošiti na projekte kao što je ponovni dolazak legendarnog muzičara Daniela Barenboama u Dubrovnik i radosno potvrđuje da je taj koncert već praktično ugovoren.

Maestro Barenboam, ovog ljeta trebalo bi prvi put u Hrvatskoj da se predstavi kao dirigent, na čelu svog sada već svjetski slavnog West-Eastern Divan orkestra sastavljenog od mladih jevrejskih i arapskih muzičara iz Izraela i Palestine.

Na Dolenčićevoj listi kulturnih želja za 2013. godinu, uglavnom su kako i sam kaže- utopije.

“Želim novi i bolji Zakon o teatru, želim da EU odobri novac za potpunu obnovu HNK i gradnju dvorane za probe, da pojeftine cijene ulaznica za predstave i koncerte. Želim novu zgradu Akademije dramskih umjetnosti, a radujem se i zavidim Muzičkoj akademiji na zgradi koja im se radi. I želim da nam se

strateški kulturni ciljevi u EU ne mjere isključivo novcem i brojevima, nego da napravimo jasnu sopstvenu kulturnu strategiju i politiku, jer to je jedini način da opstanemo u narednih 20 do 30 godina. A ulazak u EU možemo proslaviti i 1. jula 2014. ako tada još bude razloga za slavlje,” smatra on.

Kultura 19

PETAK, 4. 1. 2013.

Božićni koncert u CNP Beogradski kamerni hor, održaće večeras u 20 sati tradicionalni Božićni koncert na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Repertoar ovog hora, osnovanog 1996. godine, obuhvata: duhovne kompozicije i veliki broj djela vokalne i vokalnoinstrumentalne muzike evropskog nasleđa, kao i savremene kompozicije. Pod dirigentskom upravom Vladimira Markovića, koji rukovodi horom od njegovog osnivanja, na koncertu u Podgorici biće izvedena djela kompozitora: Gavanskog, Mokranjca, Simića, Milosavljevića, Čajkovskog i drugih. Kao solisti uz hor, nastupiće: bariton Aleksandar Novaković, sopranistkinja Marina TrajkovićBidžovski i Goran Krneta, bas.

Organizator koncerta je Muzički centar Crne Gore.

Uručenje povelje Dimitriju Popoviću

više od običnog stripa

Diletanti, dio naše kulturne baštine

Prva studija o “Alanu Fordu” zajedničko izdanje kuća “Jesenski i Turk” i “Heliks” Isidora Radulović

N Dimitriju Popoviću danas će u prijestonici, na svečanosti povodom 4. januara - Dana osnivanja Cetinja, biti uručena povelja”Ivan Crnojević”. Uz Povelju “Ivan Crnojević”, biće dodijeljena i dva priznanja Cetinja. Dobitnici priznanja grada su Vojska Crne Gore, za podršku i pomoć gradu tokom vremenskih nepogoda u februaru 2012. godine, i ženska rukometna reprezentacija Crne Gore, za osvojeno prvo mjesto na Evropskom prvenstvu u Srbiji i Olimpijskim igrama u Londonu, te za međunarodnu afirmaciju Crne Gore i crnogorskog sporta. Povelju Ivan Crnojević prijestonica dodjeljuje već sedam godina. Dosadašnji dobitnici Povelje su akademik Dušan Jovanov Martinović, Novak Jovanović, Luka Lagator, Pavle Đonović, Miodrag - Dado Đurić i Branislav Mićunović.

esvakidašnja studija prva je knjiga o kultnom stripu “Alan Ford” i kulturološkom značenju njegove neobične, ogromne popularnosti u bivšoj SFRJ. Neizostavno štivo naših generacija iz 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka, ludi junaci i farsični zapleti u “Alan Fordu” često su nas zasmijavali do suza. Zbog originalnog i prepoznatljivog likovnog izraza i dijaloga, uvijek je bio mnogo više od “običnog” stripa.

U Francuskoj je objavljeno 12 brojeva “Alana Forda”, u Brazilu- tri, u Danskoj šest, a u Velikoj Britanijinijedan. Sudbina Alana Forda bila je različita samo u dvije zemlje: Italiji i bivšoj Jugoslaviji. Lazar Džamić, u “Cvjećarnici u kući cvijeća” (ijekavica i ekavica nijesu slučajno u ovom spoju) pokušao je da odgovori na nekoliko važnih pitanja. Prvo i najveće, odnosi se na ogromnu popularnost Alana Forda u SFRJ i nigdje više u svijetu (izuzev u postojbini, Italiji). Čedo Magnusa i Maksa Bunkera u matičnoj zemlji, bilo je masovno popularno, ali samo u bivšoj Jugoslaviji, strip je postao dio kulturne baštine, sastavni dio našeg jezika i kulture. Zašto su zgode siromašnih i entuzijastičnih radnika disfunkcionalne cvjećarnice našle je-

prinCip

Tardi odbio orden Legije časti

Francuski strip autor Žak Tardi odbio je da primi orden Legije časti, najviše francusko civilno priznanje. “Čvrsto privržen slobodi misli i izražavanja, ne želim da

primim bilo šta što dolazi od vlade ili bilo koje druge političke sile”, izjavio je Tardi, dodajući da tako odbija i medalju Legije časti sa “najvećom odlučnošću”. Tardi je trebalo da primi orden Legije časti 1. januara.

Autor serije “Adele Blanc-Sec”, poznat je i po radovima kojima je opisivao užase Prvog i Drugog svjetskog rata, inspirisan iskustvom svog djeda i oca. Prema njegovim riječima, oduvijek je volio da ismijava institucije. Tardi je poznat i po adaptaciji priča o detektivu Nestoru Burmi.

Njegova junakinja novinarka Adel Blan našla se i na velikom platnu - u filmu Lika Besona.

dinstveni okvir upravo na našem terenu, Džamićeva je glavna tema.

Dodajmo tome kultni hrvatski prevod. Zašto istinski poznavaoci i ljubitelji Alana Forda u Srbiji, priznaju samo briljantni hrvatski prevod Nenada Briksija? “Cvjećarnica u kući cvijeća” nije samo posveta njegovoj mladosti, nego i posveta još jednom, možda i presudnom razlogu uspjeha Alana Forda, prevodu Nenada Briksija koji je i otkrio Forda ovdašnjoj publici kao glavni urednik zabavnih izdanja “Vjesnika” u razdoblju od 1967. do 1974. Oficijelni hrvatski, koji je Briksi odlučio da koristi u prevodu, nije bio smiješan samo Hrvatima, nego i ostatku bivše zemlje.

Džamić je majstorski ukazao na duboke i prepletene veze ovog stripa i života u bivšoj domovini, ali i

● FOTO priča

podsjetio da “Alan Ford” živi i dalje.

Najviše zahvaljujući tome što naravi i način mišljenja na Balkanu postojano odolijevaju promjenama. Knjiga tako izlazi tačno 40 godina nakon što je u izdanju “Vjesnika” objavljen prvi “Alan Ford”, a bilo je to tri godine nakon italijanske premijere. Ideja tvoraca bila je jasna: prenijeti renesansnu komediju delarte u hladnoratovski Njujork.

Naši junaci, dio su velike tradicije inspirisane komedijom improvizacije, farsom i satiričnim pogledom na svijet. Ono što je presudilo u popularnosti stripa u bivšoj Jugoslaviji, (a što se među ostalim razlaže u ovoj knjizi), bilo je to što je nadrealna farsa ujedno korespondira s nama prirodnim društvenim i mentalnim dimenzijama. Građani bivše velike države, lako su prepoznavali kritiku kapitalizma, komunizma, odnosno svakog korumpiranog režima koju je strip prenosio i lako su se poistovjećivali s likovima grupe TNT. “Nepopravljivi diletanti, zaključani u svojevrsni ekvivalent naše, uglavnom disfunkcionalne, porodice i države, heroji ‘Alana Forda’ bili su slični nama”.

“Cvjećarnica u kući cvijeća” ilu-

strovana je brojnim prizorima iz stripa, maštovito je napisana i kreativno dizajnirana. Čak i onima koji nikada nijesu čitali “Alana Forda”, pružiće uvid u fenomen jednog doba, jedne zemlje i nedovršene prošlosti. U toj priči, svako od nas pronaći će dio sebe i svog odrastanja ili bar djetinjstva. Lazar Džamić ovaj strip je zavolio u kasnim razredima osnovne škole.

“Nemam omiljenu epizodu. Ono što je fascinantno kod tih stripova jeste da su se oni čitali bezbroj puta. U svakoj epizodi je gomila skečeva i smiješnih epizoda. To se odnosi na originalne stripove, dakle one do 75. broja koje su zajednički radili Magnus i Bunker”, kaže Džamić.

Legendarna je priča o pokušaju da se strip prebaci na ekavicu, što je rezultiralo time da su ga čitaoci u Srbiji masovno vraćali na kioske.

Proteklih decenija strip je uopšte od masovno popularnog žanra postao strast manje brojne, ali mahom visokoobrazovane publike. Teško je hipotetski govoriti, no kakva bi bila sudbina Alana Forda da se pojavi danas i da je produkt Magnusa, Bunkera i Brixyja? Bilo bi isto.

Razlika je samo što danas nemamo iluziju.

Kinezi kopiraju Zahu Hadid Jedna od vodećih svjetskih arhitektica, Zaha Hadid, trenutno projektuje brojne građevine širom Kine, a jedna od njih kako se čini, mogla bi da dobije i nelegalnu repliku.

Piratski arhitekti upravo pokušavaju da kopiraju jedno od njenih najprovokativnijih dizajnerskih rješenja, pa se trenutno vodi pravi rat ko će prije završiti.

Riječ je o pekinškom Wangjing SOHO kompleksu s tri tornja koji liče na jedra, a biće izrađeni od kamena i urezani aluminijskim obručima nalik na talase koji iz vazduha izgledaju kao da plivaju iznad površine Zemlje. Originalna građevina trebala bi da bude dovršena 2014.godine.

20 Zanimljivosti

PETAK, 4. 1. 2013.

IRAK

Spiralni put do nebesa Mesopotamija (današnji Irak), kolijevka civilizacije, neiscrpan je izvor nadahnuća. Sjeverno od Bagdada, na oko 125 kilometara, nalazi se Samara, u skoro pustinjskoj oblasti, na rijeci Tigar. Ovdje je više od pola vijeka, umjesto u Bagdadu, bio glavni grad Abasidskog kalifata, tj. skoro cijelog islamskog svijeta od Indije do Atlantika. Samara je poznata po svojoj spiralnoj kuli, koja je bila minaret tadašnje džamije i osmatračnica. Podigao ju je kalif al-Mutavakil u IX vijeku. Na kvadratnoj osnovi, visoka 52 metra, u obliku koničnog heliksa koji se na vrhu spaja sa cilindrom,

sa eksternom spiralnom rampom.

Sa vrha se vidi moćna rijeka, prostrani drevni dio grada s kalifovom palatom, ostaci stare džamije, kao i moderna Samara. Mišljenje stručnjaka po pitanju porijekla arhitektonske forme jeste da su kao modeli poslužile persijske

kule iz sasanidskog perioda - spomenici zoroastrizma, koji su, pak, predstavljali kontinuitet osnovne forme mesopotamijskih zigurata. Njihov kosmološki simbolizam se može povezati sa osom čitavog univerzuma. To je duhovni spiralni put do nebesa.

JEDINSTVENO

Najsnježniji morski grad na svijetu Prosječna godišnja količina snijega u Valdezu na Aljasci iznosi 821, 8 cm

ARHITEKTURA

Moskovski Merkjuri najviša zgrada u Evropi Londonski soliter “Shard” više nije najviša zgrada u Europi. Prvo mjesto zauzela je stambenoposlovna zgrada Merkjuri Siti u Moskvi, piše Dejli mejl. Soliter je visok 338,82 metara što je gotovo 28 metara više od Šarda. Merkjuri Siti ima 75 spratova, pet više nego što je bilo predviđeno 2005. godine, kada je izgradnja započela. Zgradu su dizajnirali ruski arhitekt Mihail Posokin i američki

arhitekt Frenk Vilijams. Merkjuri je postala najvišom zgradom u Evropi još za vrijeme izgradnje.

Međutim, njegova vladavina biće kratkog vijeka zato što će se tokom sljedeće godine završiti susjedni soliter od 506 metara, “Federation Tower”. Na svijetu ima gotovo 60 zgrada viših od ruskog Merkjurija, a prvo mjesto drži Burdž Kalifa u Dubaiju sa 828 metara visine.

ISTRAŽIVANJE

Voljeli vi to ili ne, dolaskom zime, snijeg je česta tema razgovora. Jedni se žale što ga uopšte nema, ili ga nema dovoljno, drugi da ga je uvijek previše. Međutim, postoje mjesta na Zemlji na kojima on napada u nevjerovatnim količinama. Jedan od gradova u kome snijega ne manjka je Valdez na Aljasci. I to ne

bi bilo posebno čudo da Valdez nije i najsnježniji grad svijeta smješten na visini mora. Prosječna količina snijega koja godišnje padne u tom gradu iznosi 812,8 cm. Prošle zime samo u januaru je palo 266,7 cm, a 12. januara 2012. godine pala je najveća ikada zabilježena količina snijega u jednom danu, nevjero-

vatnih 213,4 cm. Već početkom februara bila je premašena prosječna godišnja količina snijega, 861,1 cm.

I sada u Valdezu pada snijeg, a prema posljednjim mjerenjima njegova visina je 53,3 cm. No, snježni naleti se tek očekuju. A biće i hladnije, sa temperaturama koje će se spuštati i do -10 ˚C.

ANKETA

IQ test besmislen Najsretniji ljudi žive u Ustanovljeno da je koncept mjerenja Panami i Paragvaju inteligencije pogrešno postavljen Novo istraživanje pokazuje da je mjerenje nivoa inteligencije sasvim besmisleno i da ne postoji IQ kao i da je koncept “koeficijent inteligencije” sasvim pogrešno postavljen, objavio je zdravstveni portal Grejtist.

Istraživanje je obuhvatilo sto hiljada volontera koji su radili test inteligencije, bilježeći kapacitete pamćenja, rasuđivanja, koncentracije, sposobnosti planiranja... Osim toga, jedan dio ispitanika pristao je na to da njihov mozak bude skeniran FMRI skenerima.

Rezultati su pokazali da ne postoji precizna skala sa nivoima koeficijenta inteligencije, koja bi mogla ravnopravno rangirati sve sposobnosti. Situaciju dodatno otežava i to što se za svaku od ispitivanih “osobina” aktiviraju različiti dijelovi mozga.

Utvrđeno je i da koncept inteligencije može biti “razbijen” na

U anketi su učestvovali predstavnici 148 država

tri dijela – kratkotrajno pamćenje, verbalne sposobnosti i sposobnosti rasuđivanja.

Prema anketi koju je sproveo Institut Gelap, najviše pozitivnih emocija je u Južnoj Americi. Među deset najsretnijih zemalja svijeta čak osam država je iz ovog regiona, a najsretniji ljudi su u Panami i Paragvaju, čak 85 odsto anketiranih. U anketi su učestvovali predstavnici 148 država. Najistaknutija su bila pitanja: Da li ste se mnogo smijali juče? Jeste li radili nešto zanimljivo? Da li ste doživjeli mnogo radosnih momenata u životu?

Ljudi su veoma srećni i u Salvadoru, Venecueli, Gvatemali, Ekvadoru i Kostariki... Broj srećnih i tamo premašuje 80 odsto. Analitičari primjećuju nesrazumjer sreće u nekim zemljama sa realnošću.

Pravobranilac Oskar Luna naveo je veoma lošu statistiku u Salvadoru: prošle godine je registrovano 2.980 slučajeva kršenja ljudskih prava.

Uglavnom prava ne poštuje po-

licija Salvadora, koja je nezakonito tukla, hapsila i ubijala bez suda više od 1.400 puta. Isti je slučaj i u Gvatemali, dok stanovnici Paname, koja je na 90. mjestu u svijetu

po bruto društvenom proizvodu / BDP/, vole da govore o pozitivnim emocijama. Zaključak je da blagostanje ne znači uvijek pozitivne emocije ili sreću.

Zanimljivosti 21

PETAK, 4. 1. 2013.

TOP 10

Hit destinacije za 2013.

Pred vama je deset izabranih gradova i mjesta koje prema turističkim mjerilima preferiraju da budu ovogodišnji hit

k

rajem svake godine popularni turistički vodič „rough guides“ objavi spisak destinacija koje će, prema njihovim procjenama, biti najpopularnije narednih 365 dana. evo ko se našao na listi za 2013. godinu.

● Stokholm

Početkom proljeća u švedskoj prijestonici otvara se jedinstveni, najveći, raspjevani i razgirani ABBA muzej, posvećen najpopularnijem švedskom muzičkom izvoznom “proizvodu”. Po prvi put biće izloženi kostimi, instrumenti, brojni detalji i lične stvari četvorke koja je na svoj način obilježila drugu muzičku polovinu dvadesetog vijeka.

● Dubrovnik

Okružen veličanstvenim kamenim zidinama i prozračno bistrim morem, Dubrovnik će postati još popularnija destinacija sa zvaničnim ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju. Očekuje se da će i, srazmjerno tome, cijene u ovom mondenskom mediteranskom ljetovalištu porasti, pa treba iskoristiti priliku i posjetiti ga što prije.

● Sjeverni kipar

Sve više turista otkriva sjever Kipra koji je pod kontrolom Turaka, često i kroz jednodnevne izlete sa polascima iz južnog dijela. Svakako vrijedi posjetiti luku Kireniju, bajkovita sela Bufavento i Belpais u kojima je nekada dom pronašao pisac Lorens Durel.

● košice

Svi koji su naviknuti na tradicionalnu ljepotu Rima ili Pariza, u ovom mjestu pronaći će pravo osvježenje. Na ovaj centar umjet-

ničkih zbivanja istočnog dijela Slovačke ove godine biće uprte sve oči. Razlog je jednostavan – grad Košice odabran je za Evropsku prijestonicu kulture za 2013. godinu. Osim januara i decembra, kada su zakazane svečane ceremonije otvaranja i zatvaranja, Košice posebno vrijedi posjetiti 5. oktobra kada će se održati nevjerovatni Festival bijele noći.

● DrezDen

Poput još nekoliko gradova istočnog dijela Njemačke, Drezden je poznat po nevjerovatnoj transformaciji kroz koju je prošao proteklih decenija. Grad je povratio svoj barokni šarm povezujući ga sa modernom arhitekturom gradeći jedinstveni stil. Pravo iznenađenje predstavlja odličan noćni život sa mnogo barova i klubova stvorenih za provod u sitne sate.

Sjeveroistočni dio Islanda Izbjegnite već poznati Rejkjavik i otkrijte Island u njegovom najčistijem, prirodnom obliku. Zaputite se u nacionalni park Vatnajokul i dozvolite da vam oduzmu dah vodopadi Detifos, najveći te vrste u Evropi. Opredjelite se za planinarenje i pješačenje i upoznajte Island dišući punim plućima.

● margejt Šarmantni engleski gradić više nije poznat samo po zlatnom pijesku i bajkovitom primorskom pejzažu. Nezaobilazna destinacija za

sve ljubitelje savremene umjetnosti biće Tarnerova moderna galerija dok će oni naviknuti na nezavisniju scenu pronaći svoje mjesto u nekom od brojnih malenih umjetničkih kutaka i kafića u starom dijelu grada.

● valparaiSo

Ovaj čileanski grad postao je jedan od najprepoznatljivijih gradova Južne Amerike zahvaljujući nevjerovatnim šarenim kućama, zbijenim uz obalu Pacifika.

Atmosfera u Valparaisu je nalik starim boemskim četvrtima. Šetnje dugim krivudavim ulica-

ma doživljaj su za sebe i najbolji način da se upije duh ovog grada, uz obavezne pauze u nekom od brojnih malih barova sa čileanskim pićima.

● portoriko

Na talasima karipskih voda djelimično pod uticajem sjevernoameričke vlade, Portoriko se već decenijama uspješno razvija u turističku destinaciju. Magična ali još uvijek surova obala isprekidana je nedodirnutim, miljama dugim pješčanim plažama. Zbog raznih uticaja kulturni život je neobično uzbudljiv sa mnoštvom

festivala koji slave umjetnost, hranu, piće...

● SaragoSa

Festival “Burning Man” u Nevadi već je postao nadaleko čuven, ali ukoliko je SAD nemoguća misija za vas, odlična zamjena mogla bi da bude sestrinski festival “NoWhere” koji se u Saragosi održava od 9. do 14. jula 2013. godine. Hedonizam i sjedinjavanje u najčistijem i najiskrenijem obliku ovdje dolaze do izražaja kao na malo kojim festivalima u svijetu.

(Izvor: Rough Guides / Travel Hot List 2013)

22 Zabava

Poželjela bebu

Atraktivna pjevačica Ana Nikolić je Novu godinu provela radno na beogradskom splavu “Bolivud”.

“Poželjela sam sebi da budem nasmijana, jedan veliki solistički koncert i bebu! Ne znam kako to sve, ali sve sam poželjela”, bila je iskrena Ana u emisiji “Ekskluziv”.

Popularnoj pjevačici uspjeh i slava ne manjkaju, pa nam onda preostaje da joj poželimo da što prije postane mama!

Obradili Rijanu

PETAK, 4. 1. 2013.

RAZGOVOR

Muziku ne doživljavam samo kroz estradu Slavko Kalezić za DN govori o novim projektima B.Šarančić

G

lumac Slavko Kalezić ovu godinu započinje velikim projektima, ali i svojom predstavom, koja će biti kruna njegovog magistarskog rada. Nedavno je snimio i pjesmu o zlatnim lavicama, koju je odradio sa velikim ushićenjem.

Kako Slavko kaže za Dnevne novine, singl o lavicama je izbacio prije dva dana.

“Ovo je pjesma posvećena rukometašicama jer sam bio

pod velikim emocijama kada su pobijedile. Rekao sam sebi da pjesma mora da se snimi i da to njima bude poklon za Novu godinu. Tako se i de-

Svjetski poznati virtuozi na violončelima Luka Šulić i Stjepan Hauser poznatiji kao 2CELLOS obradili su jednu od najslušanijih pjesama u prethodnoj godini. Oni su obradili Rijanin mega hit “We Found Love” koji se našao i na njihovom novom albumu “In2ition”, a već ima veliki broj pregleda na Jutjubu.

DANIJEL ALIBABIĆ

PRVI GLAS SRBIJE

Andriana Lima oduševljena Ivanom

Iako je izbačen iz daljeg takmičenja “Prvog glasa Srbije”, Ivan Petrović je pronašao adekvatnu utjehu za ovaj poraz. Naime, proslavljeni košarkaš Marko Jarić i njegova supruga Adriana Lima prate pomenuto takmičenje, a lijepoj manekenki je najveći favorit bio upravo Ivan.

“Ivan je moj favorit. Njegovo izvođenje ‘Beautiful Maria’ je savršeno. To mi je jedna od

omiljenih pjesama, srećno Ivane!”, napisala je manekenka na Tviteru.

Iako je Ivan bio razočaran zbog ispadanja, utjehu je pronašao u tome što je planetarno popularni top-model navijao za njega.

“O bože, Adriana Lima me pomenula. Mogu samo da umrem sad, nije mi žao”, napisao je Ivan na Tviteru.

Na proljeće novi singl Jedan od najaktivnijih klupskih pjevača iz Crne Gore, ušao je radno u 2013. godinu. Poslije nastupa koji je imao 1. januara u podgoričkom lokalu “Velvet”, mladi pjevač, uveliko razmišlja o ekranizaciji numere “Pjesma za Kseniju”.

“Ono što je sigurno je da ću krajem februara početi snimanje spota i najvjerovatnije će biti za nju zadužena stara provjerena ekipa”, kazao je Alibabić.

Ovu baladu koja je objavljena na prošlom albumu koji je Alibabić izdao prije nešto više od godinu, popularni pjevač je inače posvetio svojoj tragično nastradaloj koleginici Kseniji Pajčin, sa kojom je svojevremeno snimio duetsku numeru “Supica”. Takođe, Alibabić dodaje da već početkom proljeća publika može očekivati njegov novi singl. Kada je riječ o novogodišnjim praznicima, Alibabić ih provodi u radnoj atmosferi. U novogodišnjoj noći nastupao je u Ulcinju, a zatim su njegovi obožavaoci imali priliku da ga slušaju u Podgorici i Kolašinu.

“Kao i uvijek na mojim svirkama, bilo je baš veselo, zabavno, i mnogi su to veče uz moje pjesme proslavili na najbolji mogući način”, istakao je Alibabić, uz želju da svi ljudi u Novoj godini budu srećni, i zadovoljni svojim životom.

D.B.

silo, i reakcije su fenomenalne. Pjesma se non-stop vrti na radio stanicama, što mi je i bio cilj. Tekst je predivan i iskren, a moja želja je da dođu sa zlatom sa Svjetskog prvenstva”, kaže Slavko.

On dodaje da je prije svega glumac, a tek onda pjevač.

“Iako me ljudi doživljavaju na različite načine, ja sam glumac po struci, a specijalizovao sam pjevanje i ples. Muzika je tu paralelno sa glumom, koja je konstantna. Pozorište je stalno tu. Sada radim novu predstavu u Crnogorskom narodnom pozorištu i snimam novu seriju u Beogradu”, priča Slavko.

Album koji je snimio izaći će najkasnije do početka juna.

“Kada me ljudi pitaju, uvijek kažem da sam glumac koji pjeva i pleše i konstantno se usavršavam, što je i suština. Gluma je posao koji apsolutno do-

zvoljava svaki žanr i svako to doživljava na sebi svojstven način. Muziku ne doživljavam samo kroz estradu, niti želim tako da objavljujem svoje pjesme, već da ih izvodim u okviru pozorišta i kabarea. Publika će imati priliku da čuje i doživi mojih novih pet ili šest pjesama u magistarskoj predstavi, koja će biti održana sredinom aprila. To je upravo jedini način na koji ću izvoditi svoju muziku i, naravno, na nekim velikim događajima koji podržavaju performanse, spektakle, glumu prožetu i elementima muzike, za koju samo ja pišem tekstove”, obećao je on.

Slavko je dodao i to da više neće biti parodija, bar ne u skorije vrijeme, i da je ipak pozorište ono po čemu ga njegova publika prepoznaje, a februar je mjesec u koji ulazi sa puno energije i kreativnosti.

Zabava 23

PETAK, 4. 1. 2013.

VELIKA BRITANIJA

Emili naprodavanija 2012.

Prodaja albuma u Velikoj Britaniji u 2012. godini je opala za 10 posto, pokazale su statistike koje je objavila organizacija British Phonographic Institute, dok se tržište fizičkih albuma na CD-ovima smanjilo za čak 19,5 posto u odnosu na 2011. godinu.

Uprkos sveopštem padu prodaje, čak 16 albuma objavljenih tokom 2012. godine uspjelo je da ostvari tiraž veći od 100.000 primjeraka, a digitalna prodaja albuma porasla je za 14,8 posto. Najprodavaniji album godine imala je Emili Sande sa izdanjem “Our Version Of Events”.

SEVERINA

Kotorani znaju moje nove pjesme

Međutim, prodaja singlova neprestano raste posljednjih pet godina i ove godine je ostvarila rekordnu prodaju sa porastom od šest odsto, odnosno sa prodajom od 188,6 miliona singlova. Od toga se nevjerovatnih 99,6 posto odnosi na digitalnu prodaju. O popularnosti singlova govori i činjenica da je svaka od 20 najprodavanijih pjesama prodata u više od pola miliona primeraka.

U razgovoru za magazin Music Week, Džef Tejlor, izvršni direktor organizacije BPI, o ovome kaže “2012 je bila ohrabrujuća godina za

britanske muzičare i digitalnu budućnost muzike. Digitalna prodaja albuma je primetno porasla, a singlovi su ostvarili novi rekord. Zahvaljujući novim uslugama koje su ponudile izdavačke kuće, muzički fanovi danas putem raznih streaming servisa slušaju milijarde pesama. Proslava Kraljičinog jubileja i Olimpijske igre u Londonu bile su sjajna prilika da se britanska muzika promoviše u svijetu, ali stanje na domaćem tržištu je bilo teško i pritisak krize na potrošnju za lično zadovoljstvo uticao je i na prodaju muzike. Međutim, kvalitet naše muzike i digitalne inovacije koje nude britanske kuće znače da imamo odličan potencijal za razvoj domaćeg tržišta i povećanje učešća na globalnom tržištu. Nadamo se da će Vlada prepoznati potencijal koji digitalna muzika može da ima na oporavak eknomije, i pružiti nam aktivniju podršku u 2013. godini.”

U nastavku, prenosimo spisak od deset najprodavanijih albuma i singlova na britanskom tržištu prema podacima organizacije BPI. Najprodavaniji albumi u Velikoj Britaniji 2012: 1. Emeli Sande - “Our Version Of Events” 2. Adele - “21” 3. Ed Sheeran - “+” 4. Lana del Rej - “Born To Die” 5. One Direction - “Up All Night” 6. Mumford & Sons - “Babel” 7. Olly Murs - “Right Place, Right Time” 8. Majkl Babl - “Christmas” 9. Coldplay - “Mylo Xyloto” 10. Rijana- “Unapologetic”

MARKO MILIĆEVIĆ

Gramofondžije spremaju remikse

Regionalna pop zvijezda Severina Vučković 1. januara pjevala u diskoteci Maksimus.

“Odličan koncert u klubu Maksimus. Hvala svima koji su već naučili nove pjesme”, istakla je atraktivna Seve koja je, tokom boravka u Crnoj Gori, odsjela u bečićkom hotelu Splendid. Za to vrijeme, njenog sina Aleksandra u Zagrebu je čuvao njegov otac Milan Popović i baka Ana. Inače, sa albuma “Dobrodošao u klub” koji je nedavno izašao za diskografsku kuću “Siti Rekords”, za kratko vrijeme izdvojile su se pjesme “Uzbuna”, “Ko me tjero”, “Slaba na slabiće”, “Tarapana”, ali i “Ostavljena”.

“Pjesmu ‘Ostavljena’ napisala sam za žene u braku ili pred raskidom”, kaže Severina koja dodaje da joj za lagodan život ne treba novac i da to nikada nije bio kriterijum po kom je birala muškarca za sebe, kao i da nije željela da se njen privatni život pretvori u rialiti šou.

E.Z.

Poznati srbijanski DJ Marko Milićević, poznat kao Gramofondžije, za DN govori o planovima za novi album.

“Gramofondžije spremaju novi album, a u planu su i remiksi koji će se raditi od januara do marta i nadam se da će u aprilu ili maju biti gotov novi album. Sad početkom godine krećemo i sa turnejom, vraćamo se na stari sistem, stari zvuk i na gramofone. Što se tiče dočeka Nove godine, bio sam u Ljubljani.

Lajv ap i žurka su bili fenomenalni gdje sam nastupao zajedno sa “The Shapeshiftersima”, zatim tu

su bili i “Blacksoul”, “Anglel ANX”, “Tim Urbanyia” i “Shark”. Publika u Sloveniji je veoma zahvalna”, kaže Marko.

Gromofondžije su najpoznatije po svom hitu iz 2010. godine “Why Don’t You” kome je kao uzor za ovaj hit poslužila Peggy Lee’s i “Why Don’t You Do Right”, gdje ga je obrada ovog hita lansirala na sam vrh svjetske DJ scene. Pobjednik je i regionalnog takmičenja Best Adria Act iz 2010. godine gdje je kao regionalni predstavnik ušao u trku sa ostalih 20 regionalnih pobjednika iz cijele Evrope.

B.Š.

DORIS PINČIĆ

Lara se vjerila Glumica Doris Pinčić u Novu godinu je ušla vjerena! Njen dečko Boris Rogoznica se odvažio i pitao sudbonosno pitanje nakon godinu dana veze.

Prosidba se dogodila upravo preko božićnih praznika, a par je i prije nekoliko mjeseci snimio reklamu u kojoj Boris prosi ruku lijepe Zadranke.

“Istina je da smo se vjerili, još prije nekoliko mjeseci, ali smo to podijelili samo sa svo-

Jedna od najpopularnijih podgoričkih žurki “Karaoke zez narodne bez”, koje se održavaju u ScottishPub Highland počinju u 21 čas. Voditelj programa je Vladan Bošković sa Drugačije radio stanice, dok će za dobar odabir muzike biti zadužen DJ Đorđe Shar.

Svi koji žele da rezervišu svoje mjesto mogu to uraditi putem telefona 068/630-605 i 067/484455. E.Z.

jim najbližim prijateljima i porodicom, kao što ćemo to činiti i u budućnosti. Za nas je puno važnije da funkcionišemo u zajedničkom svakodnevnom životu od toga da svoj odnos definišemo riječima: vjeridba, veza ili nekako treće. Volimo da iskoristimo svaku priliku da se razveselimo i vrijeme provedemo s porodicom i prijateljima, pa je veselju pridonio i ovaj čin”, rekla je Doris.

Počinje Porodični vikend Prvi Porodični vikend u 2013. godini u bioskopu “Cineplexx” u Podgorici počinje danas i trajaće do 6. januara.

U okviru januarskog Porodičnog vikenda premijerno će biti prikazana komedija “Haos u kući - matorci dolaze”, zatim sinhronizovan dokumentarni film “Kralj pingvina 3D”, kao i aktuelni naslovi za djecu “Semijeva velika avantura 2 3D”, “Zvončica i tajna krila 3D” i “Pet legendi”- sva tri, takođe, sinhronizovana.

E.Z.

HOT! Brazilski model Izabel Goulart jedan je od najseksi modela na planeti. Ovu ljepoticu dugo nismo vidjeli u intimnom rublju modne kuće Victoria’s Secret, a sada se vratila i zablistala u punom sjaju. Prepuštamo vas njenim čarima.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme ČETVRTI UMAZANA ITALIGAROM, JANSKI PADEŽ SLIKAR (GRAM.) ČAĐAVA

USKI, VITKI

LAKTAŠTVO (FRANC.)

ZAMUĆENJE OČNOG SOČIVA

RADIJUS

PETAK, 4. 1. 2013.

INICIJALI KOJI KUTIJA ZA BEZ PISCA ĆE SE KRILOVA IZUZETKA CIGARETE ISPLATITI

1

RUSKO PIĆE ZEVSOV SIN

GOMILA

5

METAR POBODENO KOLJE (ŠPAN.)

9

9

Play sudoku online at:

3

4

1

www.sudokukingdom.com

6

CAR ŽIVOTINJA

6

3

3

9

Daily Sudoku puzzle No. 1941

AMPER SLIČNA RIJEČ (GRČ.)

HUNSKI RATNIK I VLADAR

8

2

MAĐARS. FUDBALSKI KLUB LJULJATI

SLUŽBA DRUŠTVENOG KNJIGOVODSTVA (SKR.) MIRIŠLJAVO SREDSTVO

1

8

LJEKARI ZA POROĐAJE

ŽENSKI POVEZ NA LICU

2

3 5

5

6

6

JEDNOCIFREN BROJ ROGATO SLOVO

JEDNA KINESKA RELIGIJA

2 3

MORSKI SISAR, TULJAN TAJAC, TIŠINA

SAULOV I DAVIDOV VOJSKOVOĐA

9

3

3 GLUMAC PAĆINO NJEMAČKI PROIZVOĐ.

AUTOMOB.

POSTAVLJATI ZADATAK

8

8

INSTITUT ZA BOLESTI PLUĆA INVEST. FOND

USTATI RANO

Medium level

Teža

4

ENGLESKA KNJIŽEVNICA

RIMSKO 1

Daily Sudoku puzzle No. 1960 sudoku 2012-02-24

7

IVANKA OD MILJA

Lakša 2012-02-05

Medium level

1

6

1

5

9

ŽITELJI RALJE

9

5

8

VRSTA VINOVE LOZE

6

6

GLAVNI GRAD FILIPINA

9

4

1

DIO STAROGRČKOG HRAMA

8

2

8

IGNACIJA OD MILJA

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: RASTKO ĆIRIĆ, AGIRATI, OMI, DOMINIK, BAL, ENOMAJ, NAGI, MINERALI, IB, IZORATI, ANA, JAV, CARINAR, AMID, RIVERS, T, ĆUP, KORAK, ON, VRBAŠANI, VAŠA, ITIL, ĆARI, ŠIC, KATA.

2

2

Play sudoku online at:

6

1

5

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 7

KURIOZITET

6

1

Puzzle solution:

Djevojka bez imena

3 6

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 1935 2012-01-30 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1818 2011-10-05 9

4

2

1

6

7

8

5

3

8

5

2

4

1

7

6

9

3

3

7

5

8

2

4

6

1

9

6

3

9

8

5

2

7

1

4

6

1

8

5

9

3

2

7

4

1

7

4

3

9

6

2

5

8

1

9

6

4

3

8

7

2

5

2

4

8

9

3

5

1

7

6

8

5

3

2

7

6

4

9

1

7

1

6

2

4

8

5

3

9

4

2

7

9

5

1

3

6

8

5

9

3

6

7

1

8

4

2

2

8

4

7

1

5

9

3

6

4

8

1

5

2

9

3

6

7

5

3

9

6

8

2

1

4

7

3

6

7

1

8

4

9

2

5

7

6

1

3

4

9

5

8

2

9

2

5

7

6

3

4

8

1

vicevi

Jedna petnaestogodišnja djevojka tužila je državu Island jer joj zabranjuje da koristi ime koje joj je majka dala. Njeno ime Blaer, što na islandskom znači “povjetarac”, se ne nalazi na listi imena koje je vlada odobrila.

Island ima zvanična pravila o tome kakvo ime se može nadjenuti djetetu. Većina ljudi ne dovodi u pitanje registar ličnih imena u kome se nalazi 1.712 muških i 1.853 ženska imena koja su u skladu sa islandskom gramatikom, i za koja zvaničnici vjeruju da će štititi djecu od maltretiranja ili sramote. U Blaerinom slučaju njena majka je saznala da se ime ne nalazi na listi tek kada ju je sveštenik koji je krstio djevojčicu obavijestio da je greškom dozvolio da joj daju takvo ime.

“Nijesam imala pojma da se ime ne nalazi na čuvenoj listi”, rekla je Bjork Eidsdotir, i dodala da je 1973. znala jednog Blaera.

Na Islandu su lična imena mnogo važnija od prezimena, i u imenicima se svi zavode po imenu, a niko po prezimenu. Primjera radi, predsjednik Olafur Ragnar Grimson je zaveden kao Olafur.

Blaer sada zovu “stulka” ili “djevojka” na svim zvaničnim dokumentima što predstavlja neiscrpan izvor frustracije pri svakom odlasku u banku, obnavljanju pasoša

8

7 Page 1/2

Play sudoku online at: SIMBOL TANTALA

1

ili obavljanju birokratskih poslova.

Iako je zakon posljednjih godina postao nešto labaviji, i dalje zabranjuje imena poput Kare, Karoline, Sesil ili Kriste, jer slovo “c” ne postoji u islandskom alfabetu.

Zvaničnici navode da je svrha zakona da spriječi sramotu djece.

“Ono što je nekome lijepo, drugome je užasno”, rekla je predsjednica komiteta Agusta Torbergsdotir.

Blaer je, međutim, odlučna da se bori sve do Vrhovnog suda ukoliko niže instance 25. januara ne promijene odluku komisije i dozvole joj da koristi svoje ime.

Ulazi Mujo u kafanu i vikne na sav glas: Page - Ljudi, dobio sam tri sina!

Dok1/2 je moja žena bila trudna, čitala je “Tri musketara”!

Na to se oglasi Haso: - Odoh ja kući, moja žena čita “Alibabu i 40 razbojnika”. *** Bračni par dobio dijete.

Prošlo pet godina, a dijete ne progovara, roditelji se zabrinuli da nešto nije u redu sa njim.

Poslije nekoliko dana dijete progovara “deda”. Sjutradan deda umre.

Prošlo neko vrijeme i dijete progovara “baba”. Sjutradan i baba umre.

Opet prošlo neko vrijeme i dijete kaže “tata”, a ukućani već počeli da oplakuju oca i spremaju sahranu, a otac legao u kovčeg i čeka.

Kad, u jednom trenutku ulazi neko u kuću i viče: - E, ljudi, umro komšija! *** Došao Haso doktoru:

- Imam problema sa seksom.

Doktor ga pita: - Kad si zadnji put spavao sa Fatom?

Haso: - Ne sjećam se.

Doktor: - Evo telefon pa pitaj.

Haso zove: - Halo Fato, kad smo zadnji put vodili ljubav?

Fata odgovara: - Zavisi s kim pričam. *** Plavuša autom pregazila četiri čovjeka. Zaustavi je policajac i upita: - Jeste li vi normalni? Pregazili ste četiri čovjeka!

- A koliko je dozvoljeno? - upita plavuša. *** Pitali Crnogorca: - Šta bi najviše volio da budeš u sljedećem životu?

- Zmija - odgovori Crnogorac.

- Pa što baš zmija? - upitaju ga.

- Pa, to ti je život. Ideš, a ležiš.

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PETAK, 4. 1. 2013.

Kako se ovi sa nama šale.

Ja sam bio u Mojkovcu na trgu.. bilo je ekstra.

NEZVANIČNO A viđe li im doček Nove godine...hahahah

OSMOSMJERKA

Isto ćemo mi malo to da pogledamo...

Daleko su od kuće pa moraju.

HOROSKOP

Word Search Puzzle #Y310PO

W

S

L

E

B

E

R

E

C

L

I

N

E

D

S

E

R

I

W

E

R

H

T

T

E

N

S

E

G

P

O

P

F

I

N

N

S

F

A

I

L

S

O

O

U

U

B

G

E

E

S

E

N

N

S

K

A

H

S

B

N

D

N

S

T

C

R

N

W

C

D

E

E

P

O

R

G

I

E

S

O

Y

K

U

B

D

S

D

E

O

E

R

H

B

A

C

P

H

M

D

F

S

U

L

E

A

R

C

A

H

E

S

A

A

E

O

K

L

X

A

L

N

N

C

C

E

L

L

R

L

R

E

C

E

S

S

K

U

U

G

A

L

R

R

I

K

I

X

N

L

L

O

L

A

R

A

I

Z

I

V

S

N

E

A

E

L

I

R

M

B

N

N

D

E

E

R

O

U

N

D

A

A

B

Y

G

O

N

E

S

R

E

D

N

I

R

G

Alarm

Forks

Marries

Shucks

Ankle

Galls

Ninny

Sincere

Arisen

Garages

Peculiar

Skein

Ballad

Geese

Pyres

Snack

Bygones

Gospel

Racking

Tense

Carbons

Grinders

Rebel

Threw

Chasten

Grope

Reclined

Unreal

Droll

Hecklers

Refuse

Wires

Erring

Hopes

Reviled

Excises

Inane

Ribbed

Exclude

Lambda

Round

Fails

Lunching

Rouses

Copyright © Puzzle Baron October 9, 2012 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

OVAN Pošto vam samoća udvoje odgovara, pokušajte da se izolujete od ljudi. Imaćete vremena da se odmorite i da o svemu razmislite. Da li su neki vaši potezi zaista bili na mjestu, i šta ste u datoj situaciji mogli bolje da uradite? Pitanja ima bezbroj, pa je razgovor sa samim sobom i sopstvenom savjesti prava stvar.

BIK Od trenutne situacije previše očekujete. Morate zauzeti praktični pristup problemu. Vi ste bar zemljani znak koji ima smisla za opipljive stvari. Pa kad je tako, onda se shodno tome i ponašajte. Morate bolje procjenjivati ljude, kako se kasnije ne biste kajali. Manje tračarite.

Obratite pažnju na ishranu.

BLIZANCI Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara. Pošto ste se verbalno do te mjere ispraznili, donosite odluku da budete umiljatiji i odmjereniji u komunikaciji sa okolinom. Nemate vremena za gubljenje, jer vas nov posao i investicije do te mjere okupiraju da ste se posvetili samo tome. Obratite pažnju na probleme sa ramenom.

RAK Ušli ste u povoljniji period, pa vam sve izgleda jednostavnije. Od izvjesnih događaja vezanih za inostranstvo mnogo očekujete.

Poziv iz daleka ili pismo uticaće na neke vaše odluke.

Mijenjate iz korijena pristup problemima, jer stimulansi stižu kada se najmanje nadate.

LAV Ušli ste u period nediscipline, bar kad je hrana u pitanju. Slatkišima teško možete odoljeti. Pošto je smisao za umjetnost naglašena, bićete zadovoljni ukoliko ostvarite kreativne ambicije. Iako vam partner mnogo znači, to nikako ne želite da priznate, posebno ne njemu. On očekuje malo pažnje s vaše strane, tako da bi bilo lijepo da mu to i pružite.

DJEVICA Prijatno vam je pod Venerinim zracima. Njoj možete biti zahvalni ne samo za osjećanje sreće i harmonije, već i za druge stvari - nov posao, na primjer. Dišite punim plućima, uživajte u sitnicama i ne opterećujte se tračarenjima.

VAGA Bićete srećni ukoliko učinite bar neko dobro djelo. Do izražaja dolazi vaša nesebična priroda sklona da svima ugodi. Uspjeh vas očekuje u posredništvu bilo koje vrste. Bili biste odličan provodadžija. Da li ste primijetili da ste drugima srećnije ruke nego samom sebi? Mogući su problemi sa ishranom i prilagođavanjem.

ŠKORPIJA Dan je u znaku ljubavi, zabave, djece i hobija. Još ako volite da se kockate? Pokušajte sa igrama na sreću, jer od njih možete imati koristi. Pošto posao zahtijeva više truda nego što ste spremni da uložite, okrenite se provodu. Od obaveza nećete moći da pobjegnete. Lijepo se osjećate i još ljepše izgledate.

STRIJELAC Mnogi pripadnici znaka biće bezrazložno ljubomorni na voljenu osobu. Neka se zapitaju gdje griješe, jer je trenutno stanje bolesno? Radi se o osjećaju nesigurnosti. Morate više vjerovati u sopstvene vrijednosti i cijeniti sebe, kako bi to činili i drugi. Očekujte goste. Dom obnavljate novim namještajem.

JARAC Kad biste uvijek bili tako slatki i umiljati kao danas, gdje bi vam bio kraj? Shvatili ste da svađom samo gubite vrijeme, pa potencirate šarm i lukavost. Planirate kraći put ili neku vrstu usavršavanja od koje mnogo očekujete. Kontakti sa rodbinom biće, za divno čudo, prijatniji nego što ste mislili.

VODOLIJA U fazi ste materijalne ekspanzije.

Postali ste prava tvrdica koja samo broji novac. Pošto imate puno izdataka, nećete dozvoliti da novac olako potrošite. Napravili ste plan i od njega ne odstupate. Mogući su zdravstveni problemi prouzrokovani lošim metabolizmom, pa je dijeta idealno rješenje.

RIBE Vaša prelijepa pojava zrači optimizmom. To vam, međutim, nije dovoljno. Uložićete dodatni napor kako biste bili ljepši i srećniji. Da nijeste možda sebični? Da li su ljudi koji vole sebe sebični?

26 Sport

PETAK, 4. 1. 2013.

PRIPREME ZA SP

Bilund kristališe stvari pred Granoljers Slijede prave provjere - Crna Gora će od danas do subote učestvovati na međunarodnom turniru u Danskoj, gdje igraju još Slovenija i Tunis

DA LI STE ZNALI ?

Da se tenis na svom samom početku igrao tako što se loptica udarala dlanovima, bez reketa koji su tek kasnije uvedeni u ovu igru.

8

golova je namjestio kapiten Liverpula Stiven Džerard u dosadašnjem toku Premier lige (odigrano 21 kolo) - to je podatak koji ga čini najboljim asistentom u engleskoj fudbalskoj eliti.

TIKET DANA SARAGOSA BETIS TIP X

KVOTA 3.20

VOLSAL PORTSMUT TIP 1

KVOTA 1.80

ALBA B. CSKA TIP H2

KVOTA 1.90

FENERBAHČE SION TIP 1

KVOTA 1.30

OLIMPIJAKOS BEŠIKTAŠ TIP H1

KVOTA 1.90

ŽALGIRIS UNIKAHA TIP H2

KVOTA 1.90

Stručni štab “crvenih” je prije dva mjeseca odbio poziv reprezentacije Katara na međunarodni turnir u sklopu priprema za Svjetsko prvenstvo u Španiji. I odluka je bila prava, jer je nešto kasnije uslijedio poziv iz Danske - zvanični šampion Evrope organizuje turnir u Bilundu, gdje će od danas do subote po sistemu svako sa svakim pored domaćina i “lavova” igrati još Slovenija i Tunis (Tunis se pored Francuske, Njemačke, Argentine i Brazila nalazi sa nama u grupi na SP koje startuje 11. januara, a završava se 27. januara). Desetak dana kvalitetnog rada je iza Zorana Roganovića i drugova, odigrana su dva kontrolna meča sa kombinovanim timom Ukrajine, a sada slijede provjere koje će biti pokazatelj šta se može očekivati od rukometaša, koji će u Danskoj prvi put biti kompletni, jer je stigao kapiten Draško Mrvaljević.

“Ovo je za nas kao selekciju koja je do sada samo jednom bila na velikom takmičenju velika čast, jer ćemo učestvovati na turniru koji tradicionalno organizuje selekcija Danske neposredno pred velika takmičenja. Ušli smo u dobar ritam, fizički smo dobro pripremljeni, a upravo će nam mečevi u naredna tri dana dobro doći da osjetimo kako je igrati svaki dan utakmicu protiv jakih rivala, što će biti slučaj u Španiji”, rekao je jedan od najiskusnijih u crvenom timu Igor Marković.

“Crveni” su sinoć u 21 čas stigli u Bilund - gradić na zapadu Danske, koji se nalazi u blizini Odenzea, a već večeras će na parket - prvi rival je Slovenija.

Kapiten konačno sa ekipom: Draško Mrvaljević se pridružio četi Zorana Kastratovića u Danskoj “Biće to interesantan meč, u kome će ljubitelji rukometa u Danskoj imati priliku da uživaju. Odlično poznajem selekciju Slovenije, koja ima odličan i iskusan tim.

Redovni su učesnici velikih takmičenja, ali ipak kada utakmica počne, sve to pada u vodu. I drugi su bili redovni učesnici velikih takmičenja pa smo znali kako da im se suprotstavimo. Tačno je da je ovo kontrolni meč, ali mu prilazimo maksimalno ozbiljno, jer želimo zadržati od-

ličnu atmosferu i formu u kojoj se nalazimo”, rekao je lijevi bek Vladimir Osmajić, koji već dvije godine nastupa za slovenački Cimos Kopar.

Nakon završetka turnira u Danskoj naši najbolji rukometaši se neće vraćati u Crnu Goru, već će iz Bilunda (drugi po veličini aerodrom u Danskoj) direktno odletjeti za Barselonu 7. januara, gdje će imati čak pet dana da se na pravi način pripreme za ono što ih očekuje u Granoljersu.

M.P.

RASPORED 4. januar CRNA GORA - Slovenija Danska - Tunis 5. januar Danska - CRNA GORA Tunis - Slovenija 6. januar Danska - Slovenija CRNA GORA - Tunis

NBA

Majami pun samopouzdanja “Vrelina” nakon produžetka odradila Dalas (119:109), Vučević dobar u porazu od Čikaga, Peković solidan u izgubljenom meču protiv Jute Najegzotičnije poluostrvo u SAD bilo je epicentar košarke u noći između srijede i četvrtka - Florida se tresla kada su se na parketu Erlajns arene sudarili nekadašnji finalisti NBA Majami - Dalas! Majami je pred svojim navijačima poslije jednog produžetka uspio da savlada Dalas rezultatom 119:109, a briljirao je...

Naravno, Lebron Džejms koji je sa 32 poena, 12 skokova i devet asistencija bio nadomak “tripl-dabla”. Gosti iz Teksasa, sa još rovitim Dirkom Novickim (19 poena, šest skokova), sjajno su igrali - vodili su 100:93 tri minuta do kraja, ali onda je krenula rapsodija “vreline”, koja je serijom 25:9 stigla do 22. pobjede u prvenstvu.

“Imamo i te kako veliko samopouzdanje i vjerujemo jedni u druge.

U jednom trenutku smo gubili utakmicu. Međutim, ostali smo mirni i koncentrisani do kraja, što nas je dovelo do trijumfa”, rekao Kris Boš, koji je ubacio 17 poena protiv Dalasa, kod kojih se najbolje istakao ODžej Mejo sa 30 peona.

Sedmi vezani poraz pokucao je na vrata “mađioničara” - pored toga što je naš reprezentativac Nikola Vučević imao odličnu rolu sa 20 poena i 12 skokova, Orlando nije uspio da izbjegne novi neuspjeh, koji im je ovaj put priredio Čikago (96:94).

U pobjedničkom timu sjajan je bio Karlos Buzer - centar Bulsa je imao fenomenalno veče, gdje je uknjižio 31 koš i 11 uhvaćenih lopti.

Nikoli Pekoviću i družini ne odgovaraju trube i saksofoni - Minesota je na gostovanju protiv Jute Džez poražena 106:84, a crnogorski ambasador u Mineapolisu je za 30 minuta ubacio 11 poena i uhvatio četiri lopte. Domaćini su odlično raspodijelili učinak - izdvojili su se Pol

Nole je stvarno najbolji

Nezaustavljiv: Lebron Džejms na utakmici protiv Dalasa Milsap sa 14 i Gordon Hajvard sa 17 koševa.

SEMAFOR: Toronto - Portland 102:79, Orlando - Čikago 94:96, Klivlend - Sakramento 94:97, Indijana - Vašington 89:81, Boston - Mem-

fis 83:93, Majami - Dalas 119:109, Milvoki - San Antonio 110:117, Hjuston - Nju Orleans 104:92, Oklahoma Siti - Bruklin 93:110, Juta - Minesota 106:84, Finiks - Filadelfija 95:89, Golden Stejt - LA Klipers 115:94. U.R.

Evropski odsjek Međunarodnog udruženja sportskih novinara (AIPS) proglasio je juče tenisera Novaka Đokovića i britansku atletičarku Džesiku Enis za najbolje sportiste Starog kontinenta u 2012. godini!

Najbolji svjetski teniser je tako odbranio prestižno priznanje od prošle godine, dok je britanska atletičarka preuzela primat od italijanske plivačice Federike Pelegrini. Đoković je u izboru dobio 39 glasova, deset više od dvostrukog olimpijskog šampiona u atletici, Britanca Moa Faraha, dok je svjetski prvak u Formuli 1 Sebastijan Fetel imao 28 glasova. U ženskoj konkurenciji Džesika Enis dobila je 62 glasa, ispred norveške skijašice Marit Bjergen (23 glasa) i bjeloruske teniserke Viktorije Azarenke (17 glasova).

Sport 27

PETAK, 4. 1. 2013.

SPORTSKI EKRAN 09:00 10:45 11:15 12:30 13:00 13:30 14:30 15:45 17:15 17:25 18:30 19:00 19:15 19:15 19:55 20:45 20:45 20:45 21:30 22:50 23:55

GRUPA 5

16.00 - Francuska - Estonija 18.00 - Norveška - CRNA GORA 5. januar 16.00 - Estonija - Norveška 18.00 - CRNA GORA - Francuska 6. januar 10.00 - Norveška - Francuska 12.00 - CRNA GORA - Estonija

VTA Šenžen Srbija - Njemačka, tenis Kros kantri, skijanje ATP Čenaji Snuker Ski skokovi ATP Doha Alpsko skijanje Bijatlon Fleš sport Snuker Fenerbahče - Montepaski, košarka Olimpija - Vilah, hokej Snuker Sport Olimpijakos - Bešiktaš, košarka Volsal - Portsmut, fudbal Stoni fudbal, svetsko prvenstvo Saragosa - Betis, fudbal Sport VTA Oukland, finale

Spremni za veliki izazov: Juniori Crne Gore na treningu

Ugledati se na starije kolege KVALIFIKACIJE ZA SP

SportKlub+ SportKlub Eurosport SK Prime Eurosport 2 Eurosport Eurosport 2 Eurosport Eurosport RTCG 2 Eurosport 2 SportKlub SK Prime Eurosport RTCG 1 SportKlub SportKlub+ Eurosport 2 SK Prime TV Vijesti SportKlub

NE PROPUSTITE

SARAGOSA BETIS (SK Prime, 21:30) Nastavlja se špansko fudbalsko ludilo - Saragosa će pokušati da obraduje svoje navijače protiv neugodnih gostiju iz Sevilje. Uživajte...

Počinje trka za BiH - juniori Crne Gore večeras (18.00) u “Topolici” igraju protiv Norveške

Miloš Pavićević

P

riliku da prvi put osjete draž velikog takmičenja imaće juniori Crne Gore - “crveni” klinci će u naredna tri dana u Baru biti domaćini kvalifikacionog turnira za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Bosnu i Hercegovinu, koje se igra od 14. do 28. jula. Generacija o kojoj se proteklih godina mnogo pričalo kao o jednoj od najtalentovanijih ima idealnu šansu da opravda taj epitet, te obraduje naciju koja je već navikla na rukometne uspjehe.

Veliki broj igrača koje sa klupe predvodi Božo Mušikić igra u inostranim klubovima, tako da je strateg Sutjeske u proteklih desetak dana na pripremama u Baru i Budvi imao zadatak da što bolje ukomponuje tim.

Trebalo je momke poput Anđelića, Božovića, Nikolića, Borozana, Simića, Vujovića... - podrediti timu.

“Što se tiče protivnika, radi se o veoma kvalitetnim rivalima, poput Norveške i Francuske, dok nijednog trenutka ne smijemo potcijeniti Estoniju. Međutim, igramo kući, treba dati sve od sebe i ići, što se kaže, ‘u meso’ od prve sekunde, a u napadu moramo biti strpljivi i čekati pravu šansu za gol”, jasan je Božović.

● KOLEKTIV JE NAJVAŽNIJI

● IZNENAĐENJE

“Radili smo kvalitetno u proteklih desetak dana i pokušavamo da što bolje složimo ekipu za obaveze koje slijede. Teško je za kratko vrijeme uklopiti puno različitih karaktera, koji dolaze iz različitih klubova, ali smo i na tome dosta radili u proteklom periodu. Neki igraju manje, neki više u svojim klubovima, ali ono što je vidno jeste da smo uglavnom svi fizički dobro spremni za tri utakmice”, rekao je za Dnevne novine Miloš Božović.

Lijevi bek španskog Valjadolida je na slikovit način objasnio na koji način treba prići mečevima.

A, onda je kao prva zvijezda reprezentacije Miloš nešto više rekao o prvom rivalu - Norveška je favorit u našoj kvalifikacionoj grupi.

“Norveška je jaka selekcija sa odličnim bekovima, a posebno bih izdvojio desnog beka, koji je njihov najbolji igrač. Ipak, ono što vidimo kao naš adut, pored domaćeg terena, u ovom možda i najvažnijem meču jeste da im spremamo malo iznenađenje što se tiče odbrane. Prvi cilj od naredna tri nas čeka danas, znamo koliki je ulog i mislim da moramo uspješno

ZA NORVEŽANE

Poziv navijačima Barska “Topolica” je u novembru prošle godine bila ispunjena do posljednjeg mjesta kada su seniori igrali kvalifikacije za EP u Danskoj naredne godine protiv Češke. Upravo je podrška sa tribina davala vjetar u leđa izabranicima Zorana Kastratovića, a Miloš Božović se nada da će i juniori u naredna tri dana imati sličnu podršku.

“Iskoristio bih priliku da pozovem ljubitelje rukometa iz čitave Crne Gore da nam daju podršku koja će nam biti i te kako potrebna. Biće to prilika da se u našoj državi nastave veliki rukometni događaji, a nadam se da ćemo i mi znati da obradujemo naciju”, rekao je Božović. preskočiti ovu veliku prepreku kako znamo i umijemo, ukoliko želimo, a želimo, na Svjetsko prvenstvo”, jasan je bivši igrač Budvanske rivijere i Atletiko Madrida, koji je na kraju dodao: “Smatram da se trebamo ugledati na naše starije kolege iz A reprezentacije kako van, tako i na terenu i nećemo pogriješiti”.

Da podsjetimo - na rukometni Mundijal u Bosnu i Hercegovinu iz naše grupe 5 ide samo prvoplasirani tim.

HOROR NA SKIJANJU

Šveđanki skija razrezala vrat Horor na Sljemenu, čuvenom vrhu iznad Zagreba! Švedska skijašica Natali Eklund zamalo je poginula za vrijeme treninga u okviru Svjetskog kupa u skijanju kada se na stazi spotakla i pala na oštru ivicu skije, koja joj je razrezala vrat, oko pet centimetara ispod brade. Mlada skijašica, koja će u ponedjeljak proslaviti 21. rođendan, izgubila je dosta krvi, pa joj je u pomoć pritekla Gorska služba spašavanja, dok je Eklundova od šoka teško disala. Ona je prebačena na vrh staze, a potom u bolnicu na ušivanje.

Jedna od učesnica Svjetskog kupa koji je na programu narednog

vikenda, Slovakinja Veronika Zuzulova prokomentarisala je ovaj incident.

“Strašno, to je najbolji dokaz koliko moramo biti oprezne. Vidjela sam da je ona od šoka teško hodala, dobro da su joj brzo pomogli”.

K.B.

MERCEDES SVE OZBILJNIJI

Lauda zbog Luisa ostavio avione Očigledno su Mercedes i njegov čuveni šef Ros Braun riješili da promijene stvari u Formuli 1 - tim iz Brenklija i čovjek koji je svojevremeno stvorio moćni Ferari već su za narednu sezonu doveli super zvijezdu Luisa Hamiltona, nedavno su i priznali da sve čine kako bi Britancu obezbijedili što bolji bolid, a zbog šampiona iz 2008, legendarni Niki Lauda je napustio direktorsko mjesto avio

kompanije “Air Berlin” (drugi po veličini prevoznik u Njemačkoj), kako bi se stoprocentno posvetio radu u Mercedesu. Ovaj austrijski bivši vozač, legenda F1 sporta i trostruki svjetski prvak je novi rukovodilac Mercedesa, ali čovjek koji ne donosi odluke vezane za tim već predstavlja vezu između kompanije iz Štutgarta i britanskog tima koji predvodi Ros Braun.

K.B.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Društvo: Bojana Brajović (bojana. brajovic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@ dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

28 Sport

PETAK, 4. 1. 2013.

EVROLIGA (2. KOLO)

Himki razbio Barsu Ruski tim, na krilima Zorana Planinića, zabilježio drugu pobjedu - španska Kaha Laboral utišala “Nokija Arenu”

Ruska mašina se ne zaustavlja Himki je razbio Barselonu (78:65) i zabilježio svoj maksimalni drugi trijumf u grupi F! Sastav iz okoline Moskve nadigrao je Katalonce (igrali bez Huana Karlosa Navara) čemu najbolje svjedoči činjenica da je sve četiri četvrtine riješio u svoju korist. I na jednoj i na drugoj strani su briljirali hrvatski igrači - Zoran Planinić je vodio žute do trijumfa sa 16 poena, dok je isti učinak imao i njegov zemljak Ante Tomić, ali to nije pomoglo Barsi. Takođe, u redovima Himkija su još tri igrača postigli dvocifren broj poena - Vitali Fridzon (13), Aleksej Žukanenko (10), odnosno Pol Dejvis sa desetak poena.

“Zasluženo smo izgubili. Himki je bio agresivan i beskompromisan. Jednostavno, nije bilo ni Navara koji je jedan od najboljih igrača u Evropi, ali idemo dalje i gledamo prema naprijed”, riječi su Šarunasa Jasikevičijusa.

Drugu pobjedu u grupi zabilježila je i preporođena Kaha Laboral, koja je u foto finišu uspjela da utiša “Nokija Arenu” i baci na koljena izraelski Makabi, nanijevši

mu već drugi poraz u Top 16.

Epicentar večerašnjeg programa uzdrmaće Istanbul - Fenerbače dočekuje Montepaski u grotlu “Ukler Areni”, dok će Simone Pijanđani kao trener turske ekipe napasti svoj nekadašnji tim iz Toskane.

“Biće to veoma teška utakmica za nas i neće nam biti lako da ih zaustavimo. Međutim, svaka nam je utakmica kao finale i želimo pred našim navijačima da savladamo Sijenu, koja je jedna od najboljih timova u Evroligi”, naglašava italijanski stručnjak.

A.Popović

SEMAFOR Himki - Barselona 78:65 Makabi - Kaha Laboral

RASPORED Žalgiris - Unikaha (18:45h) Alba - CSKA Moskva (19h) Fenerbahče - Sijena (19h) Olimpijakos - Bešiktaš (20:45h)

LIndzI VOn

Povratak 12. januara

Američka skijašica Lindzi Von osjeća se bolje, juče je počela da trenira i sprema se za povratak takmičenju u Svjetskom kupu poslije neočekivane pauze usred sezone.

Rajner Salcberg, direktor trka kompanije Hed koja obezbjeđuje opremu za Lindzi Von, rekao je da je četvorostruka uku-

pna pobjednica Svetskog kupa doputovala u srijedu u Austriju, a već lagano trenira. Salcberg je rekao da Von planira da se vrati spustu i superveleslalomu na trkama u Sent Antonu 12. i 13. januara. Von se nije takmičila od 16. decembra, kada je pala u prvoj trci veleslaloma u Kurševelu.

S.R.

Sport 29

PETAK, 4. 1. 2013.

Godina u slikama

Fotografije koje su, po izboru Rojtersa, obilježile 2012. godinu

Kralj golfa Tajger Vuds uvijek je zanimljiv fotoreporterima...

Najbrži čovjek svih vremena, šoumen, legenda... Munja sa Jamajke Jusein Bolt proslavlja jedno od svoja tri sa zlata sa Olimpijskih igara u Londonu.

Vimbldon je ponovo njegov: Simbol najprestižnijeg teniskog turnira, veličanstveni Rodžer Federer, kada se to možda i najmanje očekivalo od njega, sedmi put je prigrlio čuveni trofej sa terena “All England Club”-a. U finalu je rastužio domaću naciju i Endija Mareja (u pozadini)...

Vječita nada britanskog tenisa je konačno odrasla: Endi Marej je samo mjesec dana nakon finala Vimbldona, na istom terenu, protiv istog rivala (Federera) stigao do zlatne medalje na Olimpijskim igrama.

NBA liga i njen spektakl: Navijači San Antonio Sparsa slave Manua Đinobilija nakon što je herojski spasio da jedna lopta izađe u aut. U pozadini, jednako euforičan je i Dejvid Robinson - najveći igrač u istoriji tima iz Teksasa.

Malo ko na svijetu voli fudbal kao njemačka nacija! Najbolje je to pokazala kancelarka ove zemlje Angela Merkel prateći svoju reprezentaciju na Evropskom prvenstvu u Poljskoj i Ukrajini...

30 Sport

PETAK, 4. 1. 2013.

Tako je To u Realu

Mijat, Robi i Jarni vjeruju u Luku Bivši igrači Reala smatraju da Luka Modrić nije promašaj nego kolateralna šteta “blankosa”

PRelazak

Buonanote ide u Palermo Malaga je u Ligi šampiona, ali njega ne zanima posmatranje utakmica sa klupe, već učestvovanje u njima - Argentinac Dijego Buonanote želi da pređe u Palermo na pozajmicu...

“Imao sam ponude nekih španskih i meksičkih klubova, ali sam ubijeđen da bi mi igranje za Palermo pomoglo u karijeri”, rekao je Buonanote, koji će do kraja vikenda potpisati šestomjesečni ugovor.

Juve pregovara sa Ljorenteom Stara dama na ljeto dobija pojačanje u napadu - iz Baskije stiže Fernando Ljorente Iz vrele Baskije u Torino - Atletik Bilbao je juče saopštio da je napadač Fernando Ljorente počeo pregovore sa Juventusom o prelasku na kraju sezone!

Ljorenteu u junu ističe ugovor sa baskijskim timom, pa bi u Italiju mogao da ode kao slobodan igrač.

“Juventus nas je, znajući za činjenicu da Ljorenteu u junu ističe ugovor, kontaktirao i saopštio da

je započeo razgovore sa igračem”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Atletika.

Posao je sve su prilike pri kraju, pa će crnogorski mađioničar Mirko Vučinić na ljeto dobiti konkurenciju u napadu...

Da podsjetimo - Ljorente je od 2005. godine član Atletika za koji je odigrao 310 utakmica i postigao 115 golova.

B.T.

MINo Rajola

Kada nekom (velikom) klubu loše ide uvijek se traži krivac, a u slučaju Real Madrida ove sezone to su dva čovjeka - “specijalni” trener Žoze Murinjo i novo super pojačanje “blankosa” Luka Modrić.

I dok se Portugalac navijačima sa “Bernabeua” zamjerio svojim arogantnim ponašanjem, lošim rezultatima i ostavljanjem Ikera Kasiljasa na klupi za rezervne igrače, od hrvatskog internacionalca su svi, očigledno, željeli više, pa zato i ne čudi što je u anketi Marke Lukin transfer proglašem promašajem sezone u Primeri... Ipak, bivši asovi Reala sa balkanskih prostora, naš Predrag Mijatović i Lukini zemljaci Robert Prosinečki i Robert Jarni, vjeruju da su kritike prema Modriću preuranjene!

“Svi igrači Reala prije ili kasnije

dožive velike kritike. Doživio sam ih i ja dok sam igrao u Madridu. Bitno je šta o vama misle trener i saigrači, a dobro znam da oni cijene i vole Luku”, rekao je Mijatović za hrvatski portal “24 sata”. “Po meni je potpuno očekivano da Modrića kritikuju.

On je napravio velik pritisak da dođe na ‘Bernabeu’, a još nije pokazao ono što se od njega očekuje. Međutim, nije potpisao na godinu dana za Real. Potpisao je na pet godina i to je dokaz koliko mu vjeruju. Ne sumnjam u to da će ga i slaviti, ako Madriđanima uskoro krene bolje.”

Slično razmišljaju i dva Roberta...

“Kritike Luki zapravo su kritike Murinju, jer je on insistirao na njegovom dolasku”, jasan je Jarni, dok je Prosinečki dodao.

“Real uvijek traži krivca, danas je to Luka, sjutra neko drugi”. K.B.

Arda ne misli o Liverpulu Turski repezentativac Arda Turan neće napustiti Atletiko Madrid u zimskom prelaznom roku iako je bio dovođen u vezu sa prelaskom u Liverpul.

“Prvo, nijesam čuo ništa konkretno na tu temu. Drugo, najvažnije je ono što igrač pruža na terenu, a Arda je jedan od naših najboljih fudbalera. I treće, ima ugovor”, jasan je bio trener Atletika Dijego Simeone.

Pet klubova ima para za Kavanija Sjajni urugvajski napadač, Edinson Kavani, najvjerovatnije će napustiti Napoli na kraju sezone!

“Kavani za sada ostaje u Napoliju, ali ne bih u to bio tako siguran kada dođe jun”, rekao je Kavanijev menadžer Mino Rajola.

A, u ljetnjem prelaznom roku samo nekoliko klubova će moći da otkupi Kavanija, jer u njegovom ugovoru postoji klauzula da je slobodan za 63 miliona eura. “Što se obeštećenja tiče, postoji pet klubova koji to mogu sebi da priušte, a to su Barselo-

na, Real Madrid, Mančester siti, Čelzi i Paris Sen Žermen. Pametni mogu i sami da zaključe gdje će Kavani igrati fudbal naredne sezone”, dodao je Rajola.

Sport 31

PETAK, 4. 1. 2013.

OČAJ

Oni su razočarali

Donosimo deset najlošijih ljetnjih fudbalskih akvizicija tokom protekle 2012. godine

TRANSFER

Demba Ba postao plavac

Uroš Radulović

dan od milion precijenjenih igrača.

rethodni broj Dnevnih novina vam je podario priču o najboljim fudbalskim transferima koji su obilježili godinu za nama. A, sada smo odlučili da vas podsjetimo na - promašaje sezone! Momci sigurno imaju kvalitet, ali možda nijesu za klub u koji su došli. Sve u svemu, oni su - razočarali!

● MARKO MARIN (VERDER - ČELZI) 8 MILIONA EURA 5 utakmica, 0 g olova, 0 asistencija Čelnici sa Stemford Bridža su napravili odličan potez dovođenjem Oskara i Edena Azara, ali izvisili su kada je u pitanju njemački reprezentativac Marko Marin.

Neigranjem u Čelziju (na terenu proveo samo 104 minuta) izgubio je mjesto u nacionalnom timu - eto toliko o “njemačkom Mesiju”, kako su ga prozvali novinari dok je igrao za Verder.

P

● HULK (PORTO - ZENIT) 55 MILIONA EURA 15 utakmica, 4 gola, 1 asistencija Brazilski napadač Hulk je u 2012. godini, vjerovali ili ne, bio najskuplji igrač na svijetu! Ruski Zenit, koji je poznat kao klub kome nije problem da odriješi kesu, se izgleda - prevario. Silni potrošeni milioni u kojima se sada sa velikim merakom “kupaju” čelnici Porta dati su ni za šta.

Hulk je u prvenstvu samo tri puta tresao mrežu, ali njegov golgeterski post nije najveći problem. Terminator iz Brazila je bio glavni lik u pucanju atmosfere kluba iz Sankt Peterburga. Svađao se kako sa igračima, tako sa trenerom Lućianom Spaletijom, pa čak i sa navijačima “nebeskoplavih”.

asistencije na polusezoni? ● ENDI KEROL (LIVERPUL - VEST HEM) 1,25 MILIONA EURA (POZAJMICA) 12 utakmica, 1 gol, 0 asistencija “Čekićarima” iz Londona je očajnički trebao napadač, ali daleko od toga da su pogodili sa prošlogodišnjim promašajem u Engleskoj - Endijem Kerolom!

Sreća je što Vest Hem nije kupio gorostasnog napadača, ali na njihovu veliku muku pristali su da mu isplaćuju platu od 100.000 funti nedjeljno, što ih, vjerovatno, najviše boli. Kerol je odigrao samo tri cijele utakmice, sad je... šta mislite? Pa, povrijeđen, naravno.

● LUKA MODRIĆ (TOTENHEM - REAL M.) 35 MILIONA EURA 22 utakmice, 1 gol, 3 asistencije Samo se prisjetite koliko je trajala sapunica oko njegovog prelaska u Madrid. Svi mogući portali, novine, sajtovi, cijela Hrvatska je brujala o Lukinom transferu, a on je u Španiju vjerovatno došao kao turista, jer se za sada nije primjećivao na terenu.

Kolege sa Pirineja su ga proglasile najlošijim pojačanjem Primere. Malo je reći da je Modrić razočarao...

● MAJKON (INTER - MANČESTER S.) 3,5 MILIONA EURA 8 utakmica, 0 g olova, 0 asistencija Da li se sjećate onog Majkona, onog nevjerovatnog beka koji je gazio po desnoj strani? E, od toga sada nema ništa - Brazilca su stigle godine, a Siti ga je doveo pokušavši da još jednom probudi “zvijer” koja je u njemu davno zaspala.

Možda više i nije za top fudbalsku klasu, s obizrom da ima 31 godinu, a u italijanskim medijima se spekulisalo da je sada u najboljoj formi kada je alkohol u pitanju.

● HAVI GARSIJA (BENFIKA - MANČESTER S.) 20,2 MILIONA EURA 15 utakmica, 2 gola, 0 asistencija Šta su uradili “građani”, šta je u Špancu vidio menadžer Roberto Manćini pa da ga kupi za brdo para?

Poznato je da Siti ima odličnu ekipu, a pogotovo mnoštvo vanserijskih veznih igrača (Jaja Ture, Silva, Nasri, Beri), međutim šejku Mensuru su se očigledno baš trošile pare, te je odlučio da ih “baci” na transfer nekadašnjeg igrača Benfike Havija Garsije.

Pa Garsija, kakav si ti to vezni bez

● DŽO ALEN (SVONSI - LIVERPUL) 19 MILIONA EURA 25 utakmica, 0 golova, 0 asistencija Na Enfild je stigao da gradi igru Liverpula, a kakva mu je bila polusezona, uz dužno poštovanje, bolje bi bilo da gradi zgrade u gradu čuvenih Bitlsa.

Liverpul iz godine u godinu griješi na sve strane - jedino što valja su navijači, Luis Suarez i naravno Stiven Džerard.

A što se tiče Džoa Alena, pa pogledajte njegov “ogroman broj” asistencija - sramota... On je samo je-

● EREN DERDIJOK (BAJER L. - HOFENHAJM) 5,5 MILIONA EURA 14 utakmica, 1 gol, 1 asistencija Svakako da reprezentativac Švajcarske nije neka velika zvijezda, niti mladi talenat. Ali, blijeda igra Erena Derdijoka je zaslužna što se našao na listi promašaja za 2012. godinu.

Visoki 24-godišnji napadač je imao odličan period u dresu “farmaceuta”, ali od kada je došao u Hofenhajm, kao da je izgubio želju za fudbalom. ● ALVARO PEREIRA (PORTO - INTER) 10 MILIONA EURA 19 utakmica, 1 gol, 1 asistencija Momak je tri godine blistao u dresu Porta, odličan je bio i na Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi, gdje se njegov Urugvaj okitio bronzanom medaljom.

Onda je došlo vrijeme za veliki transfer - Alvaro Pereira je stigao u Inter i jednostavno se izgubio. Nije uspio da se uklopi u taktiku Andree Stramaćonija i brzo je pronašao mjesto na klupi. ● BOJAN KRKIĆ (ROMA - MILAN) 250.000 EURA (POZAJMICA) 18 utakmica, 2 gola, 2 asistencije Kada prodate sjajne napadače poput Zlatana Ibrahimovića i Antonija Kasana, ne možete sebi dozvoliti da kao zamjenu dovedete nikad dokazanog talenta Bojana Krkića.

Sva sreća, pa “rosoneri” Bojanovu neefikanost, koja je na visokom nivou, nijesu mnogo platili, jer je nekadašnji vunderkid Barselone stigao na pozajmicu.

Tim sa “Stemford bridža” je definitivno najaktivniji u prvim danima januarskog prelaznog roka - Čelzi je prodao Danijela Staridža u Liverpul, vratio Josija Benajuna iz Vest Hema, a sinoć je kroz vrata “plavaca” prošao Demba Ba! Odlični senegalski napadač je iz Njukasla u London stigao za sedam miliona funti, a nakon ljekarskih pregleda potpisaće ugovor i stati u konkurenciju za napad sa Fernandom

ŠOUKROS VJERAN STOUKU Stub odbrane sa “Brtianija” stadiona ostaje vjeran klubu - snažni štoper Stouka, Rajan Šoukros, potisao je novi ugovor do ljeta 2018. godine!

Samim tim Rajan je postao najplaćeniji prvotimac u četi koju predvodi Toni Pjulis.

Mediji iz Britanije kažu da će momak koji je nedavno debitovao za reprezentaciju Engleske primati 45 hiljada funti nedjeljno, što je rekord Stouka u ovom trenutku.

Stameni 25-godišnji Šoukros je poznat kao jedan od najoštrijih igrača Premijer lige.

“Prije Rajana, na duži period smo potpisali Asmira Begovića, Marka Vilsona i Stivena Nzonzija. To su četiri odlična, mlada fudbalera”, zadovoljno je prokomentarisao trener Stouka harizmatični Toni Pjulis. U.R.

Toresom i Vikotorom Mozesom. Ba je u sezoni koja teče na 20 mečeva potpisao 13 golova, a prošle godine njegov učinak se zaustavio na broju 16.

Da podsjetimo - Čelzi poslije senzacionalnog poraza od KPR (0:1) zauzima četvrto mjesto na tabeli (imaju meč manje), ima 14 poena manje od vodećeg Mančester junajteda, tako da je plasman u Ligu šampiona objektivno najviše što može da postigne.

U.R.

Tomić u Turskoj Vrijeme je za inostranstvo ofanzivac Nemanja Tomić je potpisao ugovor sa turskim prvoligašem Genčlerbirligijem na tri i po godine!

Tako je sada već bivši član Partizana riješio dilemu gdje će nastaviti karijeru, pošto je iz godine u godinu povezivan sa raznim timovima... Popularnom Neci će u novom klubu saigrači biti zemljaci Radosav Petrović, Dejan Lekić i Duško Tošić.

A, nije samo Tomić u prvim danima januara otišao put Turske - štoper Rada, 24-godišnji Milan Mitrović se preselio u Mersin, dok su njegovi dojučerašnji saigrači Goran Čaušić i Andrej Mrkela postali fudbaleri Eskišehira. U.R.

VEST HEM

Došao Džo Kol, stiže Maruan Šamak Većinski vlasnici Vest Hema, Dejvid Gold i Dejvid Saliven, dobro su zasukli rukave u jaunarskom prelaznom roku - “čekićari” su u svoje redove vratili Džo Kola iz Liverpula, fudbalera koji je svoje prve fudbalske korake naučio na Apton Parku!

A, to neće biti kraj - na pragu istočnog Londona je i zaboravljeni napadač Arsenala Maruan Šamak. Marokanac se ne snalazi dobro kod “tobdžija”, pa će njegovu nekadašnju odličnu golgetersku formu kojom je blistao u dresu Bordoa pokušati da vrati trener Vest Hema - čuveni Sem Alardajs. U.R.

Boatengov vrisak na rasizam ITALIJANSKA POSLA

“Navijači” niželigaša Pro Patrije rasistički vrijeđali igrače Milana, zbog čega je prekinut prijateljski susret dva kluba - Ganac u bijesu napucao loptu na tribine, skinuo dres i napustio teren Aleksandar Popović

N

ova godina nije ni krenula, a već je fudbalski svijet potresao novi udar - tačnije, rasistički zemljotres! Naizgled bezazlena i rezultatski nevažna prijateljska utakmica između Milana i člana Serije C2 Pro Patrije pretvorila se u pravi košmar. Uprkos gostovanju italijanskog velikana u Busto Arsiziju (provincija Varezea), oduševljenog stadiona “Karlo Speroni”, malobrojni “navijači” su uspjeli da prekinu utakmicu, nakon što je Kevin Princ Boateng odlučio da napusti travnjak zbog rasističkih povika, koji su uzdrmali Italiju, ali i Evropu.

“Sramota je što se ovakve stvari i dalje dešavaju”, napisao je popularni Boa na društvenoj mreži Tviter ubrzo poslije velikog skandala.

Desetka “rosso-nera” je trpjela, zajedno sa saigračima Salijem Muntarijem, Urbijem Emanuelsonom i M’Bajeom Nijangom, konstante uvrede sa tribina sve do 25. minuta (0:0), kada je Boateng usred igre uzeo loptu rukama i napucao je na tribine gdje su se nalazili rasisti!

Zvijezda Milana je nakon toga skinula dres i napustila igru, što su ekspresno napravili i njegovi saigrači, dok je većina na stadionu aplauzom ispratila njegov gest. Tako je najveći

protivnik svjetskog fudbala ponovo zapucao na gol, uprkos rigoroznim akcijama UEFA-e da se on iskorijeni sa zelenih terena.

● ALEGRI: MISLIO SAM DA SU SE ITALIJANI OPAMETILI

Nevjerovatna priča iz Lombardije odmah je pokrenula reakcije sa svih strana, dok su članovi sedmostrukog prvaka Evrope odmah osudili nemile scene...

“Tužan sam i razočaran, ali smo dobro odlučili kada smo napustili teren. U Italiji moraju hitno prestati da se događaju ovakve stvari! Jednostavno, mislio sam da su Italija-

ni postali pametniji”, rekao je trener Milana Masimlijano Alegri, dok je kapiten Masimo Ambrozini opravdao svoju ulogu podržavši svoje saigrače.

“Bili smo jako ljuti od početka.

Napuštanje terena je bio jasan odgovor na situaciju, jer nijesmo mogli da nastavimo igranje u onakvoj atmosferi”, priznao je jedan od vječnih vojnika tima sa “San Sira”, obećavši da će Milan ponovo gostovati u provinciji Varezea zbog onih koji su došli da uživaju u fudbalu.

Takođe, svoj stav je sa javnošću podijelio i Stefan El Šaravi...

“Ostao sam bez riječi. Bilo je to sramotno popodne za italijanski fudbal. Žao mi je zbog svih onih ljudi koji su došli da gledaju meč”, riječi su “Faraona”, dok je Rikardo Montolivo dodao...

“I 2013. se dešavaju ovakve stvari - to je tužno. Maksimalna solidarnost za moje drugove”.

Điđi Farioli, koji je osudio svoje sugrađane zbog sramotnog gesta, ali i zamjerio internacionalcu iz Gane zbog njegovog ponašanja.

“Ono što se desilo zaista nema smisla. Ali, Boateng je profesionalac i nije smio da sebi dozvoli onakvu reakciju”, smatra Farioli, čije je mišljenje tek iznenadilo italijansku javnost, dok navijači milanskog tima smatraju da je progriješio - ali samo zato što nije pogodio jednog od provokatora u glavu.

● ABETE: KAZNIĆEMO KRIMI NALCE SA TRIBINA

Predsjednik Fudbalskog saveza Italije (FIGC) Đankarlo Abete

obećao je da će sve uraditi kako bi rasisti bili kažnjeni zbog povika prema igračima Milana.

“Ne postoji ta kazna koja može izbrisati prezir zbog onakvog događaja. Ipak, potrudićemo se da kaznimo takozvane navijače i iskorijenimo kriminalce sa tribina”, jasan je Abete, pruživši podršku tamnoputim igračima “rosso-nera”.

“Sve to vrijeđa naš fudbal i bezrezervno podržavam igrače i njihovu odluku da napuste teren. Pozivam sve građane na mobilizaciju i jačanje sopstvenog angažovanja kako bi zauvijek otjerali doskriminaciju sa travnjaka”, zaključio je prvi čovjek “kalća”.

KUPON

4

KUPON KUPON

45

● BOA RAZOČARAO “OBJEK

TIVNOG” GRADONAČELNIKA

Bijesni protest Boatenga opravdao je gotovo cijeli fudbalski svijet, ali ne i gradonačelnik Busta Arsizija

Italijanski sudar i u Engleskoj I dok Apenine potresa rasizam, sjevernije u Engleskoj su dva Italijana napravila pravi šou - problematični Mario Baloteli sukobio se na treningu sa trenerom Robertom Manćinijem i tako (vjerovatno) ostao bez posljednjeg saveznika u Mančester sitiju! Super Mario je nakon oštrijeg starta nad jednim od saigrača izdejstvovao burnu reakciju Manća. Sukob je krenuo verbalnim putem, nakon čega se dvojac gotovo fizički obračunao. Italijanski strateg je svog zemljaka uhvatio za marker, kako bi mu pokazao ko je gazda, a veći skandal je spriječio između ostalih Skot Sinkler, a zatim i ostatak tima.

Sve u svemu, nakon još jednog cirkusa u režiji tamnoputog reprezentativca “azzurra” njegov ostanak na “Etihadu” je sveden na minimum, jer je uništio odnos sa jedinim čovjekom koji ga je podupirao, branio, ohrabrivao.

peTak, 4. 1. 2013. broj 414 GoDINA II

33 žEnA POMOĆ

Farba za kosu mora biti dobra Farbanje kose je vrlo ozbiljan proces, pa ga tako treba i shvatititi. Iako naša kosa nakon farbanja izgleda sjajnija i privlačnija farbanje je prije svega hemijska radnja kojoj treba da se posveti velika pažnja. Kada se govori o bojama za kosu, bitno je razumjeti kakve sve vrste postoje. Prva podjela je ona na profesionalne boje (namijenjene za upotrebu u frizerskim salonima) i boje za kućnu upotrebu koje se mogu naći u parfimerijama. Prednosti profesionalnih boja jesu jača koncentracija njege, hranljivi sastojci kojih nema u bojama za kućnu upotrebu, neuporedivo veći izbor nijansi i na kraju stručnost frizera. Prema performansama boje mogu biti oksidantne, ton na ton boje i polutrajne i direktne boje, zato je važno napraviti razliku jer je izbor kvalitetne farbe ključan.

Oksidantne boje Ove boje kosi daju određenu nijansu, imaju mogućnost da posvijetle kosu do tri tona (sa izuzetkom ultrablond nijansi koje mogu da posvijetle i do četiri, četiri i po tona). To su trajne boje koje mijenjaju strukturu dla-

ke neutralisanjem prirodnih pigmenata i ubacivanjem vještačkih pigmenata u samu vlas. Zbog dubinskog dejstva oksidantnih boja, ukoliko se koriste boje lošeg kvaliteta koje su agresivne i ne sadrže dovoljno njege, kosa može da se ošteti i isuši. Takvu kosu vrlo je teško (ili nemoguće) oporaviti, tako da je izbor kvalitetne farbe ključan.

Ton za ton boje Nježne boje pomoću kojih je moguće nijansirati i potamnjeti boju jesu ton na ton boje. Nemaju mogućnost posvjetljavanja zato što najčešće ne sadrže amonijak i miješaju se s blagim razvijačem koji sadrži nizak procenat hidrogena. Daju kosi izuzetan sjaj i pritom je ne oštećuju.

Idealne su za osvježenje prirodne boje blistavim refleksima, za pokrivanje prvih sijedih kod žena koje ranije nijesu farbale kosu, kao i za dodatni sjaj i mekoću.

Polutrajne i direktne boje Ove boje nijansiraju i privremeno boje kosu i ispiraju se poslije nekoliko pranja. Blagog su sastava i ne oštećuju kosu. Praktične su za eksperimentisanje i isprobavanje novih nijansi.

lAkOVi

Inspiracija filmom

Sitnije djevojke nose lepršave haljine MODA

Priredila:Ma.I.

P

rije nego li potrošite posljednji novac iz novčanika za haljinu koja vam se dopala, morate imate u vidu da određene forme i modeli ne pristaju svakom obliku tijela. Tokom odabira haljine stručnjaci savjetuju da je ključan momenat tip građe kojoj pripadate da li je vaša građa u obliku pješčanog sata, kruške, jabuke ili ste sitnije. Dame koje su krupnije ne treba da nose šire stvari već upravo modele koje će njihove obline istaći na pravi način. Djevojke koje su sportski tipovi, što podrazumijeva da nijesu obdarene u predjelu grudi, trebalo bi da oblače modele koji ne otkrivaju liniju dekoltea, dakle neka fokus bude na otvorenim leđima.

Bez obzira na to šta nam moda servira i šta je to hit sezone najbitnije je da vama lijepo stoji. Jer koja je u ostalom svrha haljine koja vam se dopada ako ne odgovara vašoj građi em ste uzalud potrošili novac, em koliko god u jednom momentu bili oduševljeni modelom u sljedećem ćete biti nezadovoljni jer ste pogriješili. Zato prije nego li izdvojite novac za omiljeni ženski odjevni predmet “njeno visočanstvo haljinu” poslušajte savjete koji će vam umnogome pomoći.

Za one sitnije građe Djevojke i žene koje su sitnije građe dakle užih ramena, manjih grudi trebalo bi da oblače modele koji su iznad koljena da ih oni duži nebi dodatno “poklopili”. Za žene ovog tipa građe pristaju lepršave haljine, ali sa njima pripazite da ne bi-

ste izgledali kao djevojčica. Od pomoći vam mogu biti modni dodaci koji bi trebalo da budu sofisticirani i ženstveni kao što su ogrlica, ešarpa ili efektni kaiš.

Oblik kruške Kako biste uravnotežili širi donji dio tijela izaberite koktel haljinicu sa rukavima koji se završavaju na ramenima. Hrabriji print kamuflira nesavršenstva, ali i sa njim pripazite. Izbjegavajte pruge koje su vodoravne jer će one dodatno naglasiti vaše bokove i dio u kojem ste širi.

Za krupnije Ukoliko ste krupnije građe sa viškom kilograma, ne očajavajte. Ono što stručnjaci savjetuju je da nikako ne oblačite široku odjeću jer ćete u njoj izgledati još puniji. Umjesto toga slavite svoje obline i nemojte ih se bojati pokazati u haljini. Mode-

li koji idu uz vaše tijelo jako će ženstveno djelovati, a iako imate višak u predjelu stomaka zakamuflirajte ga steznikom. Dužina haljine trebalo bi da bude do koljena ili niže.

Ako ne želite da ističete grudi birajte haljne sa V izrezom jer one vizuelno smanjuju obim dekoltea.

Za sportske tipove Za dame koje nijesu baš obdarene po pitanju grudiju iskoristite to što možete bez problema ove sezone nositi haljinu otvorenih leđa.

Ukoliko imate baš male grudi, a želite da vaš prednji dio bude istaknut, onda se poslužite lukavstvom u vidu puš-ap grudnjaka koji ćete obući ispod haljine koja je u gornjem dijelu zatvorena. Što se dužine tiče dame ove rađe pretežno imaju lijepo izvajane noge, pa ih stoga i pokažite.

Oblik jabuke Peplum, tačnije volan na području struka najbolji je način da prikrijete stomak. Nije važno je li haljina kratkih, dugih ii bez rukava, važno je da ima peplum.

Oblik pješčanog sata Iskoristite prednost vašeg tankog struka i obucite haljinu koja je inspirisana korsetom. Detalji poput čipke, ili pojasa u predjelu struka učiniće je dodatno zanimljivijom. Ovaj oblik građe ima glumica Monika Beluči, pa ako vam fali inspiracije pogledajte kakve ona haljine nosi.

Jedan od najpoznatijih proizvođača lakova na svijetu OPI lansirao je najnoviju kolekciju lakova inspirisanu kultnim filmom Čarobnjak iz Oza. Linija koja obiluje najljepšom paletom boja iz bajke neće razočarati brojne obožavateljke ovog prestižnog brenda. Povod za kreiranje ove proljećne linije je skorašnja premijera Diznijevog filma “Oz The Great and Powerful”, a sama kolekcija na beauty scenu donosi sedam limitiranih lakova za nokte, među kojima je i inovativna formula nijanse ‘Liquid Sand’, posebno kreirane za lik čarobnjaka koji u filmu igra glumac Džejms Franko.

Paleta boja je od pastelno ružičastih i bež tonova, pa sve do eklektičnih zlatnih i srebrnih nijansi. Ovo je još jedna OPI kolekcija koja će se naći u svim parfimerijama i koja će privući sve dame koje su vjerne ovom proizvođaču čiji su la-

kovi poznati po kvalitetu. Prodaja ove serije lakove inspirisane Doroti i drugarima u pro-

daju kreće u martu mjesecu, a cijena bočice po komadu iznosiće 10 eura.

SAVJET

Sunce ne treba izbjegavati Žene ne bi trebalo da izbjegavaju sunce. Naime, vitamin D koji se stvara u našem organizmu ako se barem 10 minuta izlažemo sunčevim zrakama, može biti ključna komponenta kognitivnog zdravlja žena koje stare, pokazale su nova istraživanja. Dva nova istraživanja objavljena u Journals of Gerontology Series A: Biological Sciences and Medical Sciences pokazala su da vitamin D može biti ključna komponenta kognitivnog zdravlja žena koje stare. Povećan unos vitamina D povezan je sa smanjenim rizikom za razvoj Alchaimerove bolesti. U njihovo istraživanje bilo je uključeno 498 žena. Žene koje su oboljele od Alchaimerove bolesti imale su niži unos vitamina D (prosječno 50,3mcg) u odnosu na žene kod kojih se ra-

zvio neki drugi oblik demencije (prosječno 63,6 mcg) ili na žene kod kojih nije došlo do razvoja demencije (prosječno 59,0 mcg/ tjedan). Drugo istraživanje ukazalo je da nizak prosjek vitamina D kod žena rezultuje većim rizikom za razvoj kognitivnih poremećaja i većim rizikom za slabljenje kognitivnih sposobnosti.

34 Žena

PETAK, 4. 1. 2013.

Odvojite dijete od TV-a Psiholozi savjetuju da, bez obzira na to koliko se roditelji brinu da će se djete ulijeniti tokom rasputa, treba dozvoliti djeci da uživaju u onome što im najviše prija.

Međutim, to ne znači da veći dio dana mogu da provode uz kompjuter ili televizor.

Nemojte im nametati obaveze tokom raspusta, pustite ih da se druže sa vršnjacima, bave sportom i hobijem. Jedino što treba da im ograničite, ali ne i potpuno zabranite, je vrijeme koje će provesti na društvenim mrežama, uz TV program, ili igrajući igrice na računarima i konzolama.

Kako biste to postigli, dogovorite se da djetetom o tome kako želi da provede dan, predložite druženje sa familijom, porodičnijm prijateljima, odlazak u bioskop.

Možete i sami biti instruktor: naučite dijete da igra šah, karte, neku društvenu igru koju ste vi voljeli kada ste bili mali.

Za godinu dana na 24 sastanka Istraživanje je pokazalo da slobodne Britanke u jednoj godini na sastanak izađu sa čak 24 različita muškarca, s tim što sa nekim od njih, na sastanak izađu i nekoliko puta.

Istraživanje je obuhvatilo žene koje su bile slobodne punih godinu dana, a one su morale da odgovore na pitanja s kim su živjele posljednjih godinu, sa koliko su muškaraca prosječno svakoga mjeseca izašle na sastanak. Većina ispitanih žena, njih 42 odsto rekle su kako žive sa prijateljima ili cimerkama, 21 odsto još živi s roditeljima, a ostale žive same.

Takav slučaj se ne bi mogao primijeniti i na Crnogorke, ili bar tako one žele da se predstave?

ODNOSI

Zašto su ª savršeneº djevojke same

S

avršena si, ali ne mogu da budem sa tobom.” Zaista izlizana fraza! Zašto muškarci izbjegavaju djevojke koje u društvu bije glas da su najpoželjnije cice u svakom smislu? Lijepa i zgodna djevojka, duhovita, obrazovana, zanimljiva, sposobna da sama zaradi novac, društvena, ima izgrađen sopstveni stil… Hm… Djeluje nestvarno? Griješite! Djevojke koje krase ove osobine nijesu rijetke, samo je pitanje koja očekivanja i vrijednosti gaji druga strana.

Čak i kada se sve poželjne savršenosti spoje u privlačno pakovanje, većina muškaraca bježi glavom bez obzira, a pripadnice ljepšeg pola ostaju zbunjene i postaju sve nesigurnije u sebe.

Dakle, zbog čega muškarci bježe od savršenih žena?

Nekoliko je jednostavnih odgovora, ali razlozi se ne smiju uopštavati, jer su problemi u emotivnim odnosima uglavnom individualne prirode. Međutim, uzimajući u obzir i individualne razloge, uspjeli smo da izdvojimo nekoliko najčešćih uzroka zbog kojih neodoljive cice ostaju same.

“Divna je, ali uspješnija je

od mene” Ako djevojka zarađuje više od partnera ili se nalazi na znatno višoj poziciji u karijeri, to može biti problem, jer rijetko koji muškarac prihvata tuđu dominaciju. Priroda im nalaže na budu oni koji predvode i kada žena preuzme tu ulogu, njihova moć pada u vodu. Ovo je jedan od najčešćih razloga zbog kojih sposobne žene ne mogu da pronađu odgovarajućeg partnera. Ipak, nije sve tako crno ima i onih muškaraca koji su dovoljno sigurni u sebe da će dopustiti svojoj sujeti da se iznjedri ponos zbog uspjeha partnerke. Za takve muškarce uvijek navijamo!

“Previše me kontroliše” Zanosna je i zanimljiva, ali očekuje da zna gdje ste, kada i na kakve zajedničke planove može da računa u narednoj deceniji (da, da, dobro ste pročitali - čitavoj deceniji). Kada takva dama počne da hvata sve konce, muškarac beži glavom bez obzira i tada ga, priznajemo, razumijemo u potpunosti. Ako je želja za kontrolom postala dominantan dio ličnosti, onda vaša izabranica možda i nije više tako savršena, ne?

“Svima se dopada, ne mogu to da podnesem” Osobe koje žele emotivnog partnera samo za sebe ne mogu podnijeti da se njihova druga polovina dopada još nekome u okruženju. Zbog toga ili maltretiraju voljenu osobu ili izlaze iz veze. Kada pored sebe imate djevojku koja je fizički veoma privlačna, a uz to zanimljiva i jedinstvena, teško da ćete moći da je zaštitite od tuđih pogleda i udvaranja. Umjesto da sebi uskratite divan odnos sa gotovo

savršenom osobom, zaključajte ljubomoru racionalnim razmišljanjima i budite ponosni što ste baš vi izabranik njenog srca.

“Stvarno nije moj tip” Ok, ona možda jeste atraktivna, pametna i duhovita i svako bi rado bio u njenom društvu makar nekoliko sekundi, ali možda baš i nije idealna za sve muškarce kada je riječ o ozbiljnijim emotivnim odnosima.

Ponekad vas odbijaju nečiji pokreti, glas ili neka sitnica u ponašanju koju ne možete da ne primetite. Znate ono kad kažu - “jednostavno nema hemije”.

Ako je tako, ne zavlačite “skoro savršenu” djevojku, već joj stavite do znanja da ipak nijeste “gospodin pravi”.

Ako je strah od neuspjeha razlog bježanja od devojke kojoj ne možete da pronađete manu, onda je valjda vrijeme da mijenjate strategiju! Pokažite svoje adute i rizikujte, ko zna, možda je baš vi oborite sa tih lijepih nogu! I zapamtite, ko riskira, profitira u svemu, pa i u ljubavi.

DOBRA MJESTA

PSIHOLOZI

Osvježite seksualni život Skladan brak pozitivno utiče na roditelje i djecu Partneri koji uživaju u dobrom odnosu i skladnoj vezi imaju predispozicije da budu dobri roditelji, pokazuje najnovija studija.

Ebigejl Milings sa Univerziteta u Bristolu, jedna od autora studije, kaže da osobe koje su otvorene za saradnju, a ne naređuju, prepoznaju potrebe i osjećanja drugih i pružaju podršku svom partneru, imaju velike šanse da budu i dobri roditelji.

Naučnici su proučavali uticaj međusobnog odnosa bračnih partnera na njihov stil vaspitavanja dece. Došli su do zaključka da otuđenost i napetost u partnerskom odnosu izaziva nesporazume i anksioznost oko načina vaspitavanja dece.

Psiholozi su stilove roditeljstva podijelili u tri grupe: autoritaran

(način vaspitavanja sa strogom disciplinom), permisivan (popustljiv način, deci se postavlja malo granica) i autoritativan (granice se postavljaju uz mnogo ljubavi i pažnje). Naučnici navode da je treći tip roditeljstva blizu idealnog, kao i da je taj način najbolji za mentalno zdravlje deteta. U slučajevima gdje u odnosu roditelja ima napetosti ili otuđenosti, ovaj idealan tip je skoro neizvodljiv.

Stručnjaci savjetuju da se svaki trud uložen u poboljšanje partnerskih odnosa pozitivno odražava i na način vaspitavanja i odnose sa djecom. U planu su dodatne studije koje će ispitivati stilove roditeljstva i porodične odnose kod samohranih roditelja.

Upali ste u kolotečinu i seks je pomalo dosadan? Izađite iz spavaće sobe i iskoristite ostale prostorije u stanu da upalite iskre i dobro se zabavite.

Kupatilo Prijatno tuširanje može se završiti odličnim seksom. Seksualna savjetnica Ejmi Levine preporučuje da u kupatilu iskoristite kadu za nekoliko pozicija u kojima treba da budete na povišenom položaju ili sa samo jednom podignutom nogom. Ne zaboravite na klasičan seks ispod tuša. Ako vam je to previše klizavo, on može da sjedne na poklopljenu WC dasku, a vi mu se pridružite.

Kuhinja Psiholog Karol Liberman kaže da muškarci potpuno polude za seksom u kuhinji, jer to povezuju s hranom i osjećajem da se neko za njih brine.

U seksu uvijek možete da iskoristite radnu površinu na nekoliko načina poput one klasične da vi sedite na elementu, a partner je između vaših nogu.

Trpezarija Kome treba krevet ako na raspolaganju imate veliki sto? Legnite na njega i isprobajte misionarsku pozu ili svoje noge stavite na njegova ramena. I nemojte da zaboravite da se stolice isto mogu iskoristiti za neke od sjedećih poza.

Dnevni boravak U ovoj prostoriji imate niz opcija

od poda s tepihom, stolica, fotelja ili trosjeda i dvosjeda. Za pozu u kojoj je partner otpozadi, žena se može prebaciti preko naslona ili bočne stranice trosjeda.

Radna soba Idealno mjesto da oživite scenu iz mnogih filmova u kojoj sve stvari lete sa stola, a par se predaje strastima.

Žena 35

PETAK, 4. 1. 2013.

PROBLEMI

Masna hrana i suhomesnato izazivaju insomniju

N

ZA DO K JE

(zeleno lisnato povrće, poput kelja, kupusa ili blitve) jer se pokazalo da ona popravlja kvalitet sna.

2. Neko sirovo povrće Sirovi brokoli, karfiol i šargarepa su zdravi, ali nemojte da ih jedete uveče. Probava, odnosno put kroz probavni sistem traje dugo nakon što sklopite oči.

Bolje je pojesti bananu jer sadrži triptofan i magnezijum, koji podstiču san.

3. Suhomesnati proizvodi Slanina, feferoni i kobasice sadrže visoke nivoe tiramina, amino-

kiseline koja podstiče izlučivanje norepinefrina, koji stimuliše mozak.Bolje je složiti sendvič s ćuretinom, jer ugljeni hidrati u kombinaciji s triptofanom u ćuretini, koji će stimulisati proizvodnju serotonina, potiču pospanost.

3. Čokolada Znate li da čokolada sadrži kofein? Što ima više kakaa, to je više i kofeina, a neke mogu sadržati i 80 miligrama, kao limenka “red bula”. Tu važi pravilo, veći udio kakaa, jači stimulans. Čokoladu je bolje pojesti ujutro, a uveče kolač s orasima, bademima i suvim višnjama. Ova tri ploda su izvori melatonina, hormona koji potiče miran san.

4. Slatki zalogaji U maloj studiji objavljenoj 2000. u “Časopisu uma i tela”, učesnici koji su jeli sladoled i čokoladice pola sata prije spavanja imali su veće šanse da ih muče noćne more nego kad su pojeli nešto drugo. Bolje je prije spavanja pojesti nemasne kokice.

5. Kafa bez kofeina Istraživanje Consumer Reportsa iz 2007. je pokazalo da količina kofeina u kafama ‘bez kofeina’ varira, ali da je manja od pet miligrama, što je dovoljno da vam ometa san.

Ne postoji uvjerljiv dokaz da će vas čaj od kamilice uspavati, ali praksa govori dovoljno – već se hiljadama godina koristi kao umirujući prirodni lijek.

TRENING

TO RA

P I TA

Ako ste zdravi, mladi i umorni, zaspaćete bez problema ma šta jeli, gledali ili radili prije spavanja. Ali ako je vaše zdravlje načeto, u godinama ste ili vas već muči nesanica, određena hrana može ometati san.

1. Masna, pržena hrana Istraživanja pokazuju da vrlo masna hrana, poput pomfrita, čipsa i drugih prženih stvari, nije povezana samo s debljanjem i holesterolom, nego i da ometa ciklus spavanja. Mnogo je bolje da jedete hranu bogatu magnezijumom

Poštovani, imam 35 godina i prije nekoliko dana snimala sam donji dio kičme, a prije dvije godine vratu kičmu i evo kako glasi nalaz: rtg vratne kičme vratna lordoza sa prelaskom u kifozu uz suženje intervebranog prostora c4 c5c6 kao i unkartrozu. Rtg slabinske kičme vidljiva asimetrija znaka sovina kljuna sa lumbalizacijom s1 uz artrozu intervebranih zglobova. Molila bih vas da mi objasnite ove nalaze, pošto mi je doktor rekao da imam urođenu deformaciju u slabinskom dijelu kičme.

Nijeste naveli vaše tegobe.

Rtg kako god da je tumačen ne mora da odgovara stvarnoj kliničkoj slici, u principu liječi se pacijent ne rtg snimak, odnosno ne mora da bude ništa dramatično. Najbolje da pomoć potražite u ihob banjica u centru za spinalnu hirurgiju.

Imam 48 godina i baš jako izraženu paradentozu, prednji donji zubi su mi dosta ogoljeli u korijenu tako da su osjetljivi na toplo, hladno a od prije par mjeseci sam primijetila da se počeli ljuljati i to četiri jedan do drugog. Hvata me panika da ce početi da ispadaju ubrzo. Molim vas recite mi šta da radim, da li to može da se liječi ili bar uspori taj proces.

U zavisnosti od stepena uznapredovalosti može da se liječi ili da se rješava protetski. (stetoskop)

Ublažite bol poslije vježbanja

NAUČNICI

Jutro bez stresa

Časopis “Zest” zamolio je nekoliko naučnika da osmisle idealnu jutarnju rutinu, uz koju bi dan počeo veselo i lepršavo, bez imalo stresa.

Budilnik agresivno zvoni u sedam ujutro, lupate ga dlanom da biste zaustavili nepodnošljiv zvuk i zaključujete kako bi trebalo da ostanete u krevetu još bar pet minuta.

Poslije 10 minuta čangrizavo ustajete, odlazite u kupatilo i umivate se, perete zube i kratko se tuširate.

Dok se šminkate, u isto vrijeme kuvate kafu i razmišljate šta ćete da obučete, a zatim, nakon nekoliko gutljaja vruće kafe, istrčavate iz stana da ne

Tikvice su idealno povrće kada su našem tijelu potrebni vitamini, a našem mozgu snaga. Tikvice su sastavni dio mediteranske kuhinje. Ovo povrće ima manje vode od krastavca, ali mnogo više sadrže vitamina, minerala i elemenata u tragovima. Posebno je visok udio vitamina C, kalijuma, kalcijuma, fosfora i selena. Tikvice nas čine vitalnim jer u svakoj ćeliji u tijelu razmnožavaju takozvane mitohondrije.

Povoljno utiču na muskulaturu, jačaju srce, a rješavaju i problem sa varenjem. Tikvice izbacuju vodu i štetne materije iz tijela i stvaraju baznu i raskiseljenu sredinu. Zatim, cjelokupan imuni sistem se stimuliše, varenje bjelančevina...

bi zakasnili na posao.

Tako nekako izgleda početak dana većine žena, ali stručnjaci tvrde da je takav neorganizovani pristup jutarnjoj rutini potpuno neispravan i da često uzrokuje neraspoloženje tokom cijelog dana, a samim tim, i pojačani nivo stresa u svakodnevnom životu.

Pogledajte šta predlažu: 1. Prirodno buđenje u 6.27 2. Ispijanje šoljice kafe koju je pripremio neko drugi 3. Vruć tuš u trajanju od 9 minuta 4. Lagani doručak koji se sastoji od tanjira pahuljica 5. Šetnju do posla u trajanju od 23 minuta

Osjećajniji žive duže Nova studija je pronašla da osobe koje izražavaju svoje emocije žive u prosjeku dvije godine duže od ljudi koji su zatvoreni ili ispoljavaju samo bijes.

Istraživači Univerziteta Jena u Njemačkoj, ispitali su šest hiljada učesnika i pronašli da oni koji ispoljavaju svoj bes imaju viši krvni pritisak od onih koji ispoljavaju svoja osjećanja.

Tokom vremena, povišeni krvni pritisak dovodi u rizik od raznih oboljenja srca, bolesti bubrega do raka.

Međutim, ako spadate u kategoriju onih koji često ispoljavaju bijes nije sve tako crno. Zapravo jedna studija je pokazala da su takvi ljudi bolje kontrolisani i disciplinovani.

Ali ipak, zar ne biste voljeli da živite duže?

ISTRAŽIVANJE

Nema ničeg neprijatnijeg od bolnih mišića poslije intenzivnog vježbanja ili neke druge fizičke aktivnosti. Bol može biti različitog intenziteta - od slabijeg, do toga da vas boli svaki pokret tijela, pa čak i jači udasi, smijeh i kašalj.

Zagrijevanje Hladni mišići koje naglo stavite u “pogon” brže će se oštetiti od onih koji se zagrijavaju postepeno. S postepenim zagrijavanjem polako se povećava srčani ritam i ritam disanja, što omogućava i ujednačeniji dovod hrane i kiseonika u mišiće koji smanjuju proizvodnju mišićne kisjeline.

Voda, voda, voda...

Posebno poslije tjelesne aktivnosti preporučuje se uzimanje što većih količina vode, da tijelo ne bi dehidriralo, i pri tome ostavilo mišiće bez dovoljnog protoka krvi. Prije vježbanja ne zaboravite da jedete hranu bogatu ugljenim hidratima, koji će vašim mišićima dati energiju, a poslije vježbanja proteine, za njihovo brzo oporavljanje i rast.

Povećanje intenziteta vježbanja Ako vježbate tri puta nedjeljno, dovoljno će biti da samo jednom nedjeljno povećate intenzitet vježbanja i da onda održavate intenzitet da bi se tijelo lakše prilagodilo. Polako radite na svojoj kondiciji, što će na kraju dati najbolje rezultate, i minimalan bol u mišićima.

Podijelite vježbanje Da biste pojedine grupe mišića što bolje i temeljnije doveli u formu i izbjegli bol, podijelite svoje vježbe na one za ruke, noge, grudi, zadnjicu, stomak... Na primjer, jedan dan radite ruke i grudi, drugi put noge i zadnjicu, treći trbušnjake i neke kardio vježbe. Između serija vježbi napravite kratak predah i rastegnite mišiće koje ste upravo vježbali.

Andol i vitamini Poslije intenzivnog vežbanja uzmite Andol, koji će razrijediti vašu krv i podstaknuti cirkulaciju u mišićima i razrjeđivanje mliječne kisjeline. Uzimajte redovino vitamin C, i minerale magnezijum, cink i kalijum.

Gojazni brže umiru Jedno novo istraživanje koje je sprovela američka vlada dalo je krajnje neočekivane rezultate.

Rezultati istraživanja su pokazali da ljudi normalne težine umiru nešto ranije, nego oni koji imaju koji kilogram viška. Ipak, ovi rezultati se odnose samo na one koji imaju par kilograma više, jer gojazni ljudi imaju tri puta veće šanse da umru prije vremena.

Normalna težina podrazumijeva da je vaš indeks tjelesne mase (ITM) između 18,5 i 24,9, dok u gojazne osobe spadaju oni čiji ITM prelazi 30.

Puniji ljudi, tj. oni čiji je ITM između 25 i 30, imaju duži životni vijek jer imaju više masnih rezervi. Ove rezerve masti ih štite od gubitka kilograma zbog lošeg zdravlja ili godina, a ovo se podjednako odnosi i na muškarce i na žene.

Višak kilograma im donosi prednost i prilikom ljekarskih

pregleda, jer će doktori zbog rizika da obole od dijabetesa i visokog pritiska više obraćati pažnju na rane simptome bolesti, nego kod onih koji imaju normalnu težinu.

Istraživači ističu da što vam je veći indeks tjelesne mase, to je i veća šansa da ćete umrijeti prije vremena. Prema tome, ako vam je ITM 35 i viši spadate u grupu opasno gojaznih i vaše zdravlje je ozbiljno ugroženo.

36 Žena

PETAK, 4. 1. 2013.

ORGANSKA HRANA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

medenjaci

SASTOJCI:

120 g mekog ku kuruznog brašna 120 g mekog pš eničnog brašna 2 kašičice praš ka za pecivo 200 g kukuruza iz konzerve 60 g šećera 50 g putera 2 jajeta 2,5 dl mlijeka 2 kašike žutog šećera

Slatka proja Pomiješajte u činiji obe vrste brašna, koje ste prosijali zajedno sa praškom za pecivo. Dodajte ocijeđeni kukuruz, kristal šećer, 40 g putera istopljenog na pari, umućena jaja, i na kraju sipajte mleko u tankom mlazu. Sve dobro mutite dok ne dobijete ujednačeno tijesto. Sipajte ga u kalup koji ste prethodno premazali preostalim puterom, te pospite po površini žuti šećer. Stavite u zagrejanu rernu i pecite oko 4050 minuta na 180ºC. Kada je kolač pečen, ostavite ga pet minuta da odstoji u kalupu, a onda ga izručite na tacnu. Poslužite uz omiljenu marmeladu.

Pikantna pasta Operite i obrišite mirođiju, kratko je blanširajte, obrišite i iscepkajte. Stavite pastu da se kuva dva minuta u vodi u kojoj se kuvala mirođija, ocijedite je i sačuvajte vodu od kuvanja.

Krekere usitnite. Uljem blago premažite pravougaoni pleh dimenzija 22x28 cm. Na dno rasporedite pastu u samo jednom sloju, složite preko sloj sardina, posolite, pobiberite i pospite mirođijom. Na kraju pospite sve parmezanom, uz četiri kašike mrvica krekera i biber, a zatim dobro prelijte uljem.

Vodu od kuvanja koju ste sačuvali nalijte u pleh da dođe do pola njegove visine. Prebacite pleh u rernu zagrijanu na 180˚C i pecite 30 minuta. Ukoliko tokom pečenja površina počne brzo da hvata boju, prekrijte je alufolijom.

Upržiti prvu šoljicu šećera, dodati mlijeko i kuvati na tihoj vatri da se šećer lijepo otopi i nakon toga još par minuta. Zatim dodati onu drugu nepunu šoljicu šećera, margarin i još malo kuvati da se i taj šećer otopi.

U vanglicu za miješenje staviti 2 žumanca, sodu bikarbonu, cimet.

Vruću smjesu od šećera i mlijeka sipati u vanglicu postupno, u to vruće dodavati brašno, miješati varjačom.

Kada masa može da se mijesi nastaviti postupak na dasci za miješenje, postupno dodajući brašno (otprilike oko 600 gr) da se lijepo mogu praviti kuglice odnosno da tijesto ne bude jako čvrsto već srednje gustine.

Od tijesta formirati kuglice koje ćete stavljati na pleh posut brašnom (bez masnoće), i peći dok ne dobiju lijepu boju. Bjelanca i šećer umutiti, vruće medenjake uvaljati u to, i ostaviti na vazduhu da se kratko prosuše.

SASTOJCI:

SASTOJCI: 320 g makaron a 2 veze mirođije 16 svježih očišć enih sardina 60 g rendanog parmezana 100 g slanih krek era maslinovo ulje so i biber

1 šoljica od 2 dl šećera 1 šoljica mlijek a +1 nepuna šolja šećera 2 žumanca 1 kašičica sode bikarbone 1 cimet (kesica) 50 gr margarin a (ili 2 kašike otopljene masti) brašna TIP -400 mljeveni karanf ilić ili muskatni oraš čić ... ko voli 2 bjelanca 6 kašika šećera

Pripremili smo vam listu namirnica koje bi trebalo da se gaje isključivo po principu organske proizvodnje, što nažalost često nije slučaj.

Jabuke Jabuke su se našle u samom vrhu liste namirnica kada je u pitanju nivo pesticida. Preko 40 različitih pesticida pronađeno je u neorganskim jabukama uključujući hemikalije koje izazivaju rak, zatim neurotoksini, reproduktivni toksini i hemikalije koje dovode do dizbalansa u nivou hormona.

Meso Neorgansko meso koje uglavnom jedemo je velika prijetnja. Ne samo da je stočna hrana puna pesticida već je miješana i sa antibioticima i hormonima rasta kako bi održavala životinju zdravom i činila je što većom. Ove supstance prisutne su u mesu koje čovjek koristi u ishrani. Neki eksperti vjeruju da je nivo antibiotika u mesu doveo do porasta broja ljudi koji su postali otporni na iste.

Spanać i zelena salata Neorganski spanać i zelena sala-

ta pravi su prevoznici hemikalija iz prostog razloga što imaju veću površinu po kojoj se prskaju pesticidi.

Salata je još gora jer jedna od dvije sadrži preko 50 vrsta pesticida, dok spanać za sada sadrži 48.

Krompir Bijeli krompir može da sadrži do 37 različitih tipova pesticida.

Ako nijeste u mogućnosti da kupite organski, slatki krompir (batat) je bolji izbor jer ima daleko manje hemikalija.

Jaja Pesticidi, hormoni rasta i antibiotici sa kokošaka prelaze na njihova jaja. Zbog njihove učestale upotrebe trebalo bi koristiti jaja od organski gajenih kokošaka.

Mlijeko Baš kao i kokoške, stoka je hranjena hranom koja sadrži previše hemikalija. Od pesticida, hormona rasta do antibiotika, sve je tu! Baš kao i meso, ove hemikalije nalaze svoj put do mlijeka. A veoma je zanimljiv podatak da što je viši nivo masnoće u mlijeku to je i viši nivo pesticida. Stoga, obratite pažnju.

ZDRAVLJE

NE OBIČNO

Pastrmka sa orasima Pastrmka ne samo što je veoma ukusna i zdrava, već je dokazano da je odličan saveznik u borbi sa lošim raspoloženjem.

Sadrži vitamin B, koji je najbolji prirodni antidepresiv. Zato ovog vikenda pripremite sebi ukusan i zdrav obrok – pastrmku sa orasima!

Priprema: Glavicu crnog luka sitno isječemo i pržimo u tiganju na zagrejanom ulju. Orahe nasjeckamo. Kada luk omekša u tiganj dodamo iseckane orahe. Pekač ili vatrostalnu posudu pouljimo.

Unutrašnjost pastrmki napunimo filom iz tiganja i poređamo u posudu za pečenje. Prelijemo paradajz pireom. Preostali fil nanesemo na pastrmke i poprskamo uljem. Pečemo 60 minuta u rerni zagrijanoj na 200 stepeni.

Uz ribu pripremljenu na ovaj način najbolje je poslužiti salatu od krompira. Evo prijedloga ka-

Spanać prevoznik Starinski hemikalija Dezert

ko da napravite salatu.

Krompir salata u sosu od paradajza Sastojci: 1/2 kg krompira, 1 glavica crnog luka, paradajz pire Da li ste znali da je umesto sirćeta salatu od krompira ukusnije preliti paradajz pireom? Probajte i uvjerite se, sigurno će vam se dopasti. Skuvajte 1/2 kg krompira u slanoj vodi. Prohlađen krompir isjecite na sitnije parčiće i dodajte jednu glavicu crnog luka isječenog na režnjeve. Pouljite i dodajte 2-3 kašike paradajz pirea umjesto sirćeta. Sve dobro izmiješajte i po potrebi dosolite.

Sastojci: 1kg pastrmke 150 gr oraha 2 šargarepe 2 paprike 100 gr paradajza 500 gr krompira 1 crni luk ulje, so, biber

Dobrobiti suvog voća

Osim što je veoma ukusno suvo voće je izvor vitamina i minerala, a u pravoj kombinaciji može vam pomoći kod različitih zdravstvenih problema.

Suvo grožđe Jedan od najbogatijih izvora bora, minerala koji smanjuje gubitak koštane mase kod žena u menopauzi.

Za odličan obrok sipajte šaku suvog grožđa sa malo oraha u čašu jogurta kako biste poboljšali jačinu kostiju i sprečili osteoporozou.

Suve trešnje Ovo voće sadrži antioksidanse koji pomažu osobama oboljelim od gihta, upale mišića i artritisa.

Urme ili datule Predstavljaju sjajnu zamjenu za slatkiše, pošto imaju nizak glikemijski indeks, odnosno polako otpuštaju šećer koji duže vrijeme zadržava nivo energije.

Suve smokve Samo četiri suve smokve dnevno pružiće vam dnevnu dozu gvož-

đa koju zdravstveni radnici preporučuju u borbi protiv anemije. Savjetuje se da ih konzumirate uz sok od narandže jer će vitamin C poboljšati varenje gvožđa.

Suve kajsije Odlične su za sve one koji imaju problem sa visokim pritiskom. Sadrže visok postotak kalijuma, a vrlo malo soli. Inače, istraživanja su pokazala da smanjuju volumen krvi i poboljšavaju prevenciju visokog pritiska i srčanih bolesti.

37

PETAK, 4. 1. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605 16522

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! KUĆE/STANOVI Prodaje se poslovni prostor u Podgorici POSLOVNI PROSTOR

15m2, Ulica Veliše Mugoše, 16.000.

Tel.067/877-739 16516

P Stan 31 m2, novogradnja, neuseljavan, lux namješten, parking mjesto, Zagorič, 35.000.

Tel.069/053-471

I U Bijelom Polju izdajem poslovni prostor 36m2, pogodan za sve namjene, nova zgrada preko puta suda, Ulica R. Medojevića. Tel.069/686-653,067/471-662 16512

16410

Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan.

Tel.068/713-288 16416 Prodajem stan u Novom Sadu, Ulica Petra Drezgića, 32m2, nov, elox, 2 terase, kuhinja gratis, 1. sprat, parking. Legalizacija u toku, 28.000. Tel.067/922-0315 16513 Stan u Budvi, centar, veliko dvorište, klupe, ljuljaške, teren. Pogled na more zauvijek. Kompenzacija 1.400e/m2. Tel.068/460-951 16515 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 16525 Podgorica - Donja Gorica, lux kuća 456m2 sa 600m2 placa, 490e/m2. Može dokup zemljišta.

Plaćanje: keš, kompenzacija, obezbijeđen kredit (50.000100.000e, kamata 5 odsto godišnje na 25 godina.

Tel.068/103-068, 067/503-605 16553 Prodajem nov jednosoban stan u Bijelom Polju 41 m2, fiksna cijena 30.000, može zamjena za manji stan u Podgorici. Tel.067/345050 16560 Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan - 69m2/ III+lođa-105.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače.

Tel.069/360-298 16564

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 16497 Izdajem nenamješten stan 60 kvadrata, 1. sprat, Tuški put, Podgorica. Tel.067/512-446, 067/627-517

16503

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline. Tel.650254, 069/702-333 16523 Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537

16526

Izdajem jednosoban prazan stan od 60 kvadrata u zgradi. Zagorič, novogradnja, komforan, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520540 16547 Izdajem nov namješten jednosoban stan u Podgorici, Vojislavljevića (60m2+terasa) poslovnim osobama. Prednost stranci.

Parking, klimatizovan, internet.

Tel.067/287-303, 067/287-30816550 Izdajem dvosoban nenamještem stan u Maslinama, novogradnja.

Tel.067/553-794 16561 Izdajem jednosoban stan 58m2 kod Osnovnog suda 300 i dvosoban 82m2 u zgradi ΄Metalka΄ 450. Tel.068/723-177 16568

SOBE Renta sobe dan, dva ili duže.

Kupatilo, klima, TV, obezbijeđen parking. Ekstra povoljno. Podgorica. Tel.069/690-193 16418 Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609-607 16524

PLACEVI Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino.

Tel.068/713-288

VOZILA/AUTO DJELOVI Mercedes 190 dizel prodajem ili mijenjam za golfa dvojku dizel uz moju doplatu. Muzika, servo, nove pakne, zimske gume, lanci. Udoban i regularan. Hitno 1.000e. Dogovor.

Tel.068/292-842 16412

16417

Prodajem plac 600m2 Zagorič, Ulica Devete crnogorske, uz cestu, 1/1.

Toyota land cruiser 3.0 manual, 2006. god, 175.000 km, kupljen i održavan u Efelu, 16.500e.

Tel.069/444-334 16567

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 16504

Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuš kabine, renoviranje postojećih i sve popravke. Tel.069/013484 16510

Prodajem reno clio 1.5 DCI 2003. godište, ful oprema, 5 vrata, na ime kupca, 2.900e. Tel.067/639-776 16507

Tepih servis Orkan. Potpuno pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan. Dobijete čist i suv tepih za dva-tri dana. Tel.067/389585 16517

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 16521

Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija. Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501209 www.klimescepanovic.com16538

Pežo partner, dizel, putnički, 2008.godište. Tel.069/449-33716461

Ravan djeljiv plac 2.500m2, na 7km od strogog centra Podgorice, prema Pričelju. Struja, voda, telefon na placu. Tel.067/202-938 16423

Tel. 067/860-381

Izdaje se kancelarijski i magacinski prostor na Bulevaru Šarla de Gola.

Tel.069/312-161. Zvati od 8 do 16h radnim danima.

16551

Prodaje se džip dadi (kinez) skoro nov. Cijena 6.000e. Tel.067/805115 16562

16514

Podgorica - Donja Gorica, placevi 3.365 (1.745,i 1.620 I 780m2) 2-4 urbanističke parcele. Plaćanje: keš, obezbijeđen kredit (30.00080.000e), kamata 5 odsto godišnje na 25 godina.

Tel.068/103-068, 067/503-605 16554

I Izdajem pod zakup oranice i livade pored rijeke Lješnice kod Bijelog Polja. Pogodno za uzgoj svih poljoprivrednih kultura. Asfaltni put pored imanja.

Tel.067/212-460

16502

P Potreban plac minimalne površine 20.000m2 u Podgorici ili bližoj okolini za izgradnju skladišnog prostora. Tel.067/609-623 16453 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

U SVIM GRADOVIMA U CRNOJ GORI

38 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija.

Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore.

Profesionalno. Tel.069/020-102 16539 Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 16540 Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631328 16541 Oštrim profesionalno makaze, noževe i sve ručne specijalne alate. Frizeri, šnajderi, hirurzi, mesari, kuvari, duborezci. Uvjerite se u kvalitet.

Tel.069/081-507 16542 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 16543 Stolar, brza i efikasna intervencija u stanu, izrada i montaža vrata, radioničke usluge. Tel.068/ 668-844 16558

TURIZAM Izdajem apartman na Žabljaku.

Tel.069/598-077 16518 Zlatibor, zimovanje, apartmani -novo, komforno, povoljno! Tel.069/584-411 16555

NASTAVA

PETAK, 4. 1. 2013.

MALI OGLASI POSAO Odgovorna žena bez obaveza čuvala bi stariju osobu 24h, stan, hrana, plata po dogovoru.

Tel.067/922-2385 16422 Tražim saradnicu u računovodstvu. Obezbijedite sebi besplatnu obuku i zaradu. Zarada 40 odsto mjesečne nadoknade klijenta.

Podgorica. cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974 16520 Potreban tapetar za izradu i restauraciju namještaja. Podgorica.

Tel.069/273-852 16557

www.PG-GARAGE.me - Renault Grand Senic 1,9dci 115ks 7 sjedista 2005. polu koža - Ford Focus 1,6 tdci 2008.god. karavan, navigacija, par.senzori - Opel Astra 1,9 cdti 12.2007.god. karavan, crvena boja, 6-brzina - Chervolet Nubira 2.0 D 120ks 2008.god. karavan, klima, met.siva - Skoda Oktavia 1,9 tdi 110ks 2001.god, limuzina, met.zelena boja - Opel Zafira 2,0 dti 101ks 2001.god. 7-sjedišta, al.felme, klima - Pasat 5 1,9 tdi 130ks 2001.god. karavan, navigacija, dig.klima - Passat 6 2.0 tdi DSG-mjenjač, 2007, limuzina, dig.klima, met.siva

APARATI/OPREMA Hitno, vrlo povoljno, rasprodajem veću količinu zaliha sistema i robe tehničke zaštite (kamere, pokretne, fiksne, objektive itd.) Info na e-mail: systemkm@hotmail.com Tel.068/108-000 16408 Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 16411 Prodajem nokiju 900, neraspakovana, Budva, 330e. Tel.069/505771 16463 Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 16505

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno.

Tel.069/020-997, 067/289-97416545

NAMJEŠTAJ Hitno i povoljno prodajem ugaonu garnituru trosjed-na razvlačenje, ugao dvosjed i fotelja! Samo 100e. Tel.069/048-662 16511 Kuhinje, plakari, ormari, sobe - od univera i medijapana. Povoljno!

Izrada za 5-7 dana.

Tel.067/289-974, 069/020-997

16546

Namještaj Tošić - izrada i restauracija namještaja, izrada bračnih ležajeva i garnitura na razvlačenje, tapaciranje vrata. Podgorica.

Tel.069/273-852 16556 Prodajem 6 separea po 250e i komplet - 20 visećih stolova i 30 visećih stolica - 1.200e!

Tel.069/510-610

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

16559

LIČNO Kulturan i prijatan momak želi da upozna zgodnu djevojku ili damu za diskretno druženje bez obaveza.

Tel.069/945-360 16506 NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa ženama iz Rusije, Srbije, Ukrajine.

Tel.040/213-013 i 068/132-785 16519

RAZNO Valjak za peglanje simens, malo korišćen, iz Njemacke. Povoljno.

Tel.069/420-435

16413

Karte, numerološke analize, natalni horoskop s vama kroz život!

Tel.069/946-041 16419 Nova kolekcija nautica satova, atraktivni, veliki izbor, garancija. Časovničar-Watch shop-Crnić. Budva, Stari grad ulaz od Kapetanije.

Tel.069/051-279 16464

Prodajem povoljno najnoviji kirby sentrija u garanciji sa dodacima, Podgorica. Tel.069/228-085 16508

Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom20eura, šumeće 7kom-25eura.

Tel.068/451-457, 067/646-426

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019698, 067/455-713 16544

Kupujem srebro, srebrni nakit (muški, ženski), srebrne predmete, srebrnjake, lomljeno srebro. Plaćam po najvećim cijenama! Tel.067/532-106

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine.

Tel.068/400-001 16548

16549

16552

Radio Delfin za Šavnik i Žabljak se sluša na 92.5 mHZ. Tel.067/301-071

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029

16565

Gledam u šolju, vršim izradu amajlija -trajnih zaštita za ljubav, posao, mir u kući.

Tel.068/122-786 16566

16563

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

petak, 4. 1. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-438 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

40

TV PROGRAM FILM

06:00 06:45 07:35 07:50 08:10 09:00 09:50 10:40 12:00 13:30 14:00 15:00 16:00 17:00 17:15 18:05 18:25 19:00 19:20 20:10 21:15 23:00 01:00 01:40

Serija:V.I.P. Serija:Galileo /r Exkluziv/r Exploziv Dođi na večeru/r Domaćine, oženi se /r Radna akcija/r Serija:Odbačena/r Film Skrivena kamera Serija:Tri Hil (R) Serija:Sulejman Veličanstveni/r Dođi na večeru Top Shop - Studio Moderna Serija:Odbačena Exkluziv Exploziv Vijesti Prve Serija:Porodične tajne Serija:Sulejman Veličanstveni Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem Koncert:Vlado Georgiev Exkluziv/r Veče sa Ivanom

PRVA Veče sa Ivanom Ivanovićem 21.15

FILM NA PINKU: Iznenađenje u Šangaju Glendon Vesi je lovac na blago koji traži put ka brzom bogatstvu u Kini. Glorija Tetlok je misionarka u potrazi za lekom od opijuma za njene pacijente.

Sudbina ih udružuje u haotičnoj, egzotičnoj i romantičnoj poteri za ukradenim draguljima zbog koje su A životi konstantno ugroženi.

Ali oni su u stanju da se odupru i najvećim lopovima i švercerima u Šangaju. režija: Džim Godar

06.00 06.30 10.00 10.15 12.00 12.25 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 22.00 22.30 23.00 23.40 01.25 02.55

Radio Crne Gore - budilnik Dobro jutro Crna Goro Dnevnik Serija:Djevojački institut/r Vijesti Crtana serija : Štrumfovi Vijesti Znam da znaš/r Vijesti Serija/r Lajmet Dnevnik 1 Opera za početnike Strani dok, program:Mitske legende Serija: Pravo isusovo lice Vijesti Serija:djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Film: Razvod 123 Dnevnik 3 Muzika Serija: Fleš point Film: Niske strasti Film: Mladost bez mladosti Film : Tamna voda

RTCG1 Fleš point 23.00

07.00 08.15 09.00 09.55 10.20 11.10 12.00 12.05 12.30 14.45 16.15 17.00 17.45 18.15 19.00 19.30 20.05 21.00

VOA – glas Amerike/r Serija: Naša ljeta Dok. program: Putovanje/r Opera za početnike/r Serija:Rani buntovnica/r Program za djecu: Đe to ima Vijesti Serija: Izlog strasti/r Film: Seralonga Dok.program: Putovanje Evropom Serija: Savana Serija: Izlog strasti Znam da znaš, kviz/r Serija: Krtice/r Crtani film: Dnevnik 2 Dok. program: Istorija mode Serija:Rani buntovnica

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Serija: Sjever-Jug/r 11:45 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Magazin in/r 14:15 Mala nevesta/r 15:00 Serija: Simar 15:45 Teen pleme 16:00 City 16:10 Serija: Neželjene/r 17:00 Serija: Sjever-Jug 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Sobarica sa Menhetna 19:00 Serija: Mala nevesta 20:00 Loto 20:20 Preljubnici 21:15 Serija: Neželjene 22:00 Grand show 23:30 Teen pleme 23:40 Film:Iznenađenje u Šangaju 01:30 City 02:30 Film: federalna zaštita

PINK Grand show 22.00

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 17:40 Jakanje 19:00 Texas Holdem Poker 19:50 Ekstremno 20:00 Loto 20:30 Nindža ratnici

08:30 Film: Astroboj 09:55 Serija:Izgubljena čast/r 10:35 Serija:Ruža vjetrova/r 12:00 Vijesti u 12 13:07 Serija: Larin izbor/r 13:50 Serija:Kuhar i pol 13:55 Film:Ljepota poroka 14:00 Vijesti u 2 15:40 Serija:Stranac mladoženja 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Serija:Kuhar i pol 16:45 Ja imam talenat 17:00 Serija: Ruža vjetrova 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:00 Serija:Larin izbor 19:55 Izgubljena čast 20:30 Film:Ovo mora da je to mjesto 22:30 Vijesti u pola 11 22:40 Sport 22:45 Film: Pirati s Kariba / Na kraju svijeta 01:30 Film:Državni neprijatelj

VIJESTI Pirati sa Kariba 22.45

08:30 10:45 11:05 11:15 12:15 13:10 13:30 13:40 14:40 15:30 16:55 17:30 18:15 18:30 20:00 21:00 22:10

Muzički blok Zdravo jutro Video katalog Hrana i vino Farma Ekonomija sa Brankom Dragašem Dejan Tadic – Finansijsko trzište Oglasi Farma Astro num caffe Oglasi Hrana i vino Dnevnik Farma Loto Sportsart fitness Farma

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Film: Harold i Kumar 13:00 Film: Sledž (Sledge: the untold story) 15:00 Crtani filmovi 16:00 Film: Trg pet mjeseci (Piazza of the fimoons) 18:00 Forum 18:30 Film: Pol Šor je mrtav (Paul shore is dead) 20:00 Film: Uticaj blizanaca (The twins effect) 22:00 Forum 22:30 Film: Pijanista (The piano player) 01:00 Forum/r 02:00 Repriza programa

ATLAS Uticaj blizanaca 20.00

10:20 Novogodišnje čestitke 10:25 Film: Pad rimskog carstva /r.

13:15 Film: Svijet cirkusa /r.

15:45 Novogodišnje čestitke 16:55 Film: Zakon pustinje /r.

18:20 Novogodišnje čestitke 18:50 Film: Taminokeri 1dio 20:20 Novogodišnje čestitke 20:45 Mali oglasi/Hit dana 21:05 Film: Taminokeri 2dio 22:30 Novogodišnje čestitke 22:35 Pregled programa 23:00 Mali oglasi/Hit dana 22:15 Film: Caplin 00:20 Novogodišnje čestitke 22:15 Film: Svijet cirkusa 00:15 Mali oglasi/Hit dana 00:30 Film: Palata u Marakešu

Uloge: Šon Pen, Madona, Pol Frimen, Ričard Grifits, Trajanje: 94 min.

RTCG 2 Crtani film 19.00

777 Nindya ratnici 20.30

MBC Hrana i vino 17.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Složna braća 09.55 Vesti 10.00 Trag: Slike sa Ponte Rosa 10.30 Zadnja kuća Srbija 11.00 Vesti 11.05 Kako se to radi, strana obrazovna serija 11.27 Serija: “Čarobnjaci sa Vejveri Plejsa” 11.53 Evronet 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Serija: “Mesto zločina” 13.10 Film: “Srednjoškolski mjuzikl 2” 14.55 I ja imam talenat 15.20 Ovo je Srbija 16.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko: Čedomir Jovanović 19.00 Kviz: Slagalica 19.20 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 21.06 Da, Možda, Ne 22.00 Vesti 22.05 Kviz: Veliki izazov 22.55 Vesti 23.00 Serija: “Mesto zločina” 23.50 Dnevnik 00.05 Evronet 00.14 Serija: “Heroji” 00.55 Film: “Tajni agenti” Rts 2

08.18 -Plava ptica 08.45 Na pola

puta 09.44 Verski kalendar 10.00 -ETV 10.30 TV mreža 11.00 TV feljton: Mlađa i Branka Veselinović 11.26 Dobro je znati 12.00 BEMUS, svečano otvaranje 12.25 Vavilon 12.55 Trezor 13.55 Plava ptica 14.20 Na pola puta 15.20 Vita studentis 15.50 Ekskluzivno: Uspeti u pariskom Ricu - Đorđe Varda 16.27 140 godina Ubskog čitališta 16.59 Serija: “Dostojevski” 17.56 U svetu 18.33 TV feljton 19.31 Sto godina srpskog vazduhoplovstva 20.05 Vek odvažnih 21.00 Serija: “Dostojevski” 22.00 -Film: “Čaplin” 00.35 I ja imam talenat 00.58 Ništa osim ritma: Dejvid Geta HRT 1

10.00 Vesti 10.10 Dokumentarni film 11.05 Ključ u ruke 12.00 Dnevnik 12.40 Serija: “Prkosna ljubav” 13.33 Dr Oz 13.45 Film: “Doktor Živago” 16.55 Ekumena 17.45 Alpe, Dunav, Jadran 18.20 Osmi kat 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.15 Film: “Beskrajan dan” 21.43 Horizonti 22.00 Globalno

MONTENA Film Čaplin 22.15

DANAS U GRADU sijelo 22.35 Dnevnik 22.50 Vesti iz kulture 23.15 Drugi format 00.05 Film HRT 2

09.10 Serija: “Merlin” 10.30 Film: “Čarobnjakov šešir” 12.00 Božićni ples sa zvezdama 13.40 Film: “Garfild upoznaje stvarnost” 15.00 Planeta 51 16.45 Film: “Družina Pere Kvržice” 18.15 Film: “Začarana Ela” 20.00 Božić u Ciboni 21.40 Film: “Istinite laži” 00.00 Serija: “Zvezdana kapija” HBO

09.30 Film: “Gnomeo i Julija” 10.55 Film: “Zeleni fenjer” 12.50 Film: “Artur” 14.40 Film: “Čelična borba” 16.45 Film: “Planeta majmuna - Početak” 18.30 Film: “Mačak u čizmama” 20.05 Film: “Hari Poter i relikvije smrti 2” 22.15 Film: “Kako se rešiti šefa” 23.50 Film: “Bokser” 01.45 Film: “Spisak klijenata ARENA SPORT 1

-11.00 -Fudbal: Lil – Monpelje 13.00 Fudbal: Real Madrid – Ajaks 15.00 Fudbal, Liverpul TV 17.00 Dnevne vesti,

Majkl Džonson 17.30 -Košarka, pregled ABA lige 18.00 Košarka, pregled Endesa lige 18.30 Rukomet: Flensburg - Kil, prenos 20.15 Košarka: Crvena zvezda – Zadar 22.00 NFL: San Francisko – Sijetl 00.00 Poker 02.00 Košarka, pregled ABA lige SPORT KLUB

11.30 -NBA: LA Lejkers – Njujork 13.30 Fudbal mondijal magazin 14.00 NBA: Majami – Oklahoma 16.00 Fudbal: Mančester junajted - Njujork, prenos 18.00 NBA pregled 18.10 Premijer liga, vesti 18.30 Fudbal: Aston Vila Totenhem, prenos 20.45 Fudbal: Stouk - Licverpul, prenos 22.45 Odbojka, Serija A1, četvrtfinale 00.30 Fudbal: Sanderlend - Mančester siti FOX LIFE

11.50 -Serija. “Šapat duhova” 12.40 Serija: “Uvod u anatomiju” 13.35 Zatrpani đubretom 14.30 Sve što niste znali o ljubavi 15.30 Serija: “Hari voli Lizu” 16.25 -Serija. “Škola za parove” 16.55 Serija: “Razvedeni Gari”

Dzek ričer 17:30; 20:00; 21:20; 22:10 Teksaški masakr motornom testerom 3D 19:00; 20:50; 22:30 Kralj pingvina 3D 12:30; 14:00; 16:00 Semijeva velika avantura 2 3D 11:00; 13:00; 17:00; 18:30 Semijeva velika avantura 2 15:00 Pijev život 3d 15:40; 17:40; 20:00; 22:40 Kćerka najboljeg prijatelja 20:10 zvončica 3d 11:20; 12:50; 16:40; 18:00 11:20; 12:50 Zvončica 3d 14:20 Hobbit 3d 14:30; 18:10; 20:20; 22:20 Pet legendi 11:30; 13:30; 15:30 Djeda mraz je pao na zemlju 11:40 Razbijač Ralf 13:40 Hrabra Merida 3D 12:20