Izdanje 8. januar 2013.

UTORAK, 8. 1. 2013. BROJ 433/ GODINA II

PODJEDNAKA PRAVA UPRAVLJANJA DODIJELJENA FIRMAMA KATARO INVESTMENT I MONTENEGRO SPA PRAVILA NA STRANI 6

GORAN DANILOVIĆ ● 4

Vujović nelegalno na čelu Provladeksa

Mirna nam je savjest oko Nikšića DRAGAN LAJOVIĆ ● 9

●3

POSAO PRIVATNOG DETEKTIVA

“Preljubnici” na crnogorski način

I

ZLATNA LOPTA

Mirko Radonjić

riti u (ne)vjernost supružnika. Oni koji žele razotkriti preljubu, po riječima detektiva Vladana Pavićevića, najrazličitijeg su socijalnog staleža – od univerzitetskih profesora i političara do onih koji se nalaze na rubu egzistencije. Strana 13.

KUPON

7

● 30-31

Mesi kao niko drugi

Neuspješni biznismeni RUKOMET najglasniji Zoran Kastratović: Skrivali smo karte kritičari ● 26

Svetlana Kumburović ako je spektar djelovanja privatnih detektiva izuzetno širok, počev od provjera ponašanja djeteta van kuće pa sve do otkrivanja krivičnih djela i pronalaženja nestalih osoba, čini se da su sve češći klijenti koji se žele uvje-

UDRUŽENJE BANAKA ● 8

Očekuje nas teža i turbulentnija godina

ŽENA● 33 40

VEZE

Tajni jezik ljubavi

ZDRAVLJE

Zimski čuvari

2

Tema dana

UTORAK, 8. 1. 2013.

EDITORIJAL

PROSLAVA

Božić u svijetu

Temelj ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

MOSKVA - Božićnim liturgijama proslavljen je Božić u pravoslavnim crkvama u svijetu. Božić po julijanskom kalendaru juče su slavile ruska, gruzijska, makedonska i srpska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Kopti i neki manastiri na Svetoj gori u Grčkoj. Proslava Božića počela je u noći između nedjelje i ponedjeljka svetim liturgijama.

U Moskvi je više od 220.000 ljudi prisustvovalo božićnim liturgijama u mnogobrojnim crkvama, od čega je u Hramu Hrista Spasitelja, gdje je ponoćnu liturgiju predvodio patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril, bilo približno 6.000 ljudi, među kojima je bio i premijer Dmitrij Medvedev. U Božićnoj poslanici, patrijarh RPC pozvao je vjernike da ne zaborave na one kojima je potrebna pomoć i da iskažu milosrđe prema ljudima, ne zaboravljajući glavnu hrišćansku zapovijest o ljubavi.

“Kao što je Hristos prema nama pokazao pravu milost, bezmjernu blagost prema našim nedostacima, tako smo i mi dužni da budemo milosrdni i blagi prema ljudima”, rekao je Kiril.

Ruski predsjednik Vladimir Putin prisustvovao je božićnoj liturgiji u manastiru podignutom na mjestu crkve velikomučenika Georgija Pobedonosca u selu Ljesnoje, u adlerskom rejonu kod Sočija.

Ponoćnu liturgiju u Hramu svetog Save u Beogradu služio je patrijarh srpski Irinej, a u Sabornoj crkvi liturgiju je služio episkop hvostanski Atanasije Rakita. Liturgiji u Sabornoj crkvi prisustvovao je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić sa suprugom Dragicom, člano-

Ne može ni Nova godina da počne bez bakšiša, jedne naročite prošlogodišnje ostavštine. Naravno, to u vezi sitnih para nije slučajno odabrano kao riječ, jer iz Mitropolije crnogorsko primorske tvrde da nemaju blage veze sa “basnoslovnim prihodima” koje ta crkva ostvaruje u Crnoj Gori. Bar tako su saopštili tokom “bratskog sabranja sveštenstva”, koje je održano u manastiru Podmaine, par dana prije Nove godine.

Doduše, može se reći da su svašta tada saopštili, poput tvrdnje da je crkva “temelj moderne državnosti Crne Gore”, a i nešto o zadržavanju prava da govore u ime svih građana Crne Gore. Uz to, bilo je još nešto o crnogorskoj duhovnosti, kulturi i pamćenju. Tim povodom, sljedeća odabrana riječ bi bila nebuloza (od latinske riječi nebula – magla). Jer, bar prema učinku, sve od gore pomenute crkve može se lako utvrditi uz malu pomoć knjiga. Naravno, knjigovostvenih. Uostalom, te stvari su, zaista, temelj svake moderne države, njene duhovnosti, kulture i pamćenja. U stvari, kako novac ima svoj put, nije nikakva muka utvrditi da li pripada kategoriji sitnine ili basnoslovnom bogatstvu. Sasvim je druga priča ukoliko te knjige nisu vođene ili ako su samo prevođene preko neke lične vodenice, što se takođe lako može utvrditi.

Znate već, matematika je jedina apsolutna istina na svijetu.

Pri tome, utvrđivanje profitabilnosti jedne organizacije, takođe potpada pod termin temelja moderne države, jer je oporezivanje i te kako važna stavka u njenom funkcionisanju. Ovo je posebno zanimljivo zbog turizma kao važne privredne grane države Crne Gore, a posebno organizacije koja se bavi vjerskim turizmom. Naročito je zanimljivo i utvrđivanje porijekla imovine na osnovu koje se ostvaruje profit, što takođe piše u knjigama. Te knjige, pak, pripadaju građanima ili seljanima na čijim teritorijama se nalaze objekti koji organizaciji koja ih vodi donosi profit.

Dakle, čist račun, duga ljubav. Druga ljubav, kao objašnjenje, je već daleko zanimljivija opcija. Samo što ta ljubav ide preko grbače države Crne Gore i njenih građana. I koji u priči o sticanju profita jedne organizacije, ispadaju prilično grbavi.

A to već, nikako ne ide.

vi njegovog kabineta, predsjednik Skupštine grada Beograda Aleksandar Antić i brojni građani.

Egipatski Kopti poslavili su prvi Božić poslije izbora islamiste za predsjednika Egipta i imenovanja novog koptskog poglavara, kao i poslije usvajanja Ustava koji mnogi smatraju islamističkim. Palestinski predsjednik Mahmud Abas prisustvovao je ponoćnoj božićnoj liturgiji u Vitlejemu na Zapadnoj obali u Crkvi Hristovog rođenja, podignutoj na mjestu gdje je po hrišćanskom vjerovanju rođen Isus. Liturgiju je

predvodio grčki jerusalimski patrijarh Teofil III, koji je ranije u nedjelju na čelu procesije stigao iz Jerusalima u biblijski grad. On je prošeo kroz kontrolni punkt i gvozdenu kapiju na visokom betonskom zidu, koji je Izrael podigao da se odvoji od Palestinaca.

Poslije Teofila III stigao je i etiopski patrijarh. I pravoslavni vjernici u Gruziji obilježavaju praznik Rođenja Hristovog, a božićnu liturgiju u sabornoj crkvi Svete trojice služio je katolikos-patrijarh cijele Gruzije Ilija Drugi.

NAJSKUPLJI AUTORI I UMJETNIČKA DJELA 2012.

Tržište umjetnosti cvjetalo je tokom 2012. godine jer su kolekcionari tražili alternativu zbog sve nestabilnijih berzi. Deset najskupljih umjetnina koje su kupljene na prošlogodišnjim aukcijama ukupno su vrijedne 594,6 miliona dolara, što predstavlja povećanje od 44 odsto u odnosu na 2011. godinu, kad je na top deset prodatih umjetničkih djela potrošeno 413,6 miliona dolara

Meteo 07:11 16:28

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More umjereno talasasto do talasasto, tokom dana u smirivanju. Vjetar sjevernih smjerova, mjestimično umjeren do jak, tokom dana u slabljenju.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Danas

min oC Grad Podgorica -3 Ulcinj -2 Bar 1 Budva 0 Herceg Novi -1 Nikšić -7 Kolašin -12 Žabljak -15 Pljevlja -10 Bijelo Polje -9

Sjutra max oC

min oC max oC

7 8 11 10 10 1 -4 -7 -4 -2

-2 -1 0 0 -1 -5 -11 -14 -10 -9

SJUTRA

Na jugu pretežno sunčano ili malo do Na jugu suvo sa dužim sunčanim umjereno oblačno, a na sjeveru promjenljivo intervalima, a na sjeveru ponegdje oblačno sa sunčanim intervalima i hladno. slab snijeg.

9 10 11 12 12 7 3 -1 4 5

Vrisak (centralna slika) Narandžasto, crveno, žuto Broj 1.

Glava mladog apostola Crvene planine Djevojka koja spava Odraz figure u ogledalu Kip Slobode Nimfe Mrtva priroda sa lalama Endi Vorhol Pablo Pikaso Sources: Bloomberg, Artnet

Edvard Munk, Mark Rotko, Mark Rotko, Rafael, Li Keran, Roj Lihtenštajn Frensis Bejkon, Endi Vorhol, Klod Mone, Pablo Pikaso,

Sotbi 2. maj, Kristi 8. maj, Sotbi 13. novembar, Sotbi 5. decembar, Poli int. 3. jun, Sotbi 9. maj, Sotbi 9. maj, Kristi 14. novembar, Kristi 7. novembar, Sotbi 8. novembar,

Najprodavaniji autori 2012. $380.3m Žerard Rihter Žang Dakjan $334.7m Pictures: Associated Press

119,9 miliona $ 86,9 miliona $ 75,1 miliona $ 47,8 miliona $ 46 miliona $ 44,9 miliona $ 44,9 miliona $ 43,8 miliona $ 43,8 miliona $ 41,5 miliona $ $298.9m $241.6m © GRAPHIC NEWS

Tema dana

UTORAK, 8. 1. 2013.

3

AFERA HLT

Sud tjera Vujovića sa upravljačke stolice Poništena odluka po kojoj podgorički biznismen većinski upravlja Provladeksom, prava vraćena Italijanima i Kotoraninu Denisu Mandiću Jasmina Muminović

P

oslije više od dvije godine od izbijanja afere “Provladeks”, Ustavni sud Crne Gore odlučio je da je biznismen Vladan Vujović neustavno obavljao funkciju prvog čovjeka te kompanije. Ustavni sud je time poništio odluku o njegovom upravljanju i podjednaka prava vratio firmama - Kataro Investment i Montenegro SPA, koje predstavljaju Umberto Bedini i biznismen iz Kotora Denis Mandić, saznaju Dnevne novine.

Dvogodišnja borba za kompaniju Provladeks, čija je kćerka-firma Prima, koja upravlja HLT fondom, rezultirala je nedavnom odlukom Ustavnog suda Crne Gore, presuđenom u korist firmi Kataro Investment i Montenegro SPA, odnosno poništavanjem odluke po kojoj Vladan Vujović ima većinsko upravljanje.

Prema mišljenju sudija Ustavnog suda - Miodraga Iličkovića, Miodraga Latkovića, Fetije Međedovića, Miraša Radovića i Desanke Lopičić, sporan je član 10 statuta Provladeksa, koji propisuje da tim društvom većinski upravlja Vladan Vujović. Iz suprotstavljenog tabora ranije su tvrdili da je sporni

član 10 čak i falsifikovan, ali nikada nije sproveden postupak dokazivanja tih sumnji.

“Ustavni sud je utvrdio da je propisivanje da društvom, u kojem dva osnivača imaju iste udjele od 50 odsto, većinski upravlja jedan od osnivača u suprotnosti sa odredbama člana 73 Zakona o privrednim društvima, odnosno da član 10 statuta nije saglasan sa Ustavom i zakonom”, piše u odluci Ustavnog suda, koju je 21. novembra potpisao predsjednik Milan Marković, a strankama je dostavljena nekoliko dana pred Novu godinu. Član 73 Zakona o privrednim

društvima predviđa da članovi društva mogu urediti svoje odnose ugovorom i statutom i glasati za svoje odluke saglasno svojim udjelima.

HLT fond je zapao u probleme 2010. godine, kada je došlo do otvorenog sukoba između Vujovića sa jedne i njegovog kuma Mandića i italijanskih investitora sa druge strane. Navodno, italijanski vlasnici su glasno posumnjali da postoje određene Vujovićeve malverzacije, sa čim se suočio i Mandić.

Ubrzo potom, Vujović je smijenio Mandića i bord direktora firme Prima i imenovao novo rukovodstvo.

Sa takvom odlukom Mandić se naknadno upoznao i od tada mu je, kako tvrde upućeni, oduzeta mogućnost pristupa Provladeksu, Primi i HLT fondu.

HLT je fond nastao masovnom vaučerskom privatizacijom i tokom tog procesa dobio je vaučere od najviše građana (oko 38.000). Tada je HLT kontrolisao Lovćen osiguranje sa partnerima iz Slovenije, ali je Vu-

jović uspio da nakon nekoliko godina preuzme upravljanje HLT-om.

Prema podacima Centralne banke, račun HLT fonda je na kraju novembra bio u blokadi u iznosu od 3,96 miliona eura. Blokada traje skoro dvije godine. Među dužnicima je i firma Provladeks, u vlasništvu Vujovića i Mandića, koja duguje 444 dana iznos od 5,06 miliona eura. Loše upravljanje oslikava primjer i kada je kompanija Prima, koju kontroliše Vujović, prije dvije i po godine sa računa HLT-a “skinula” oko 700.000 eura na ime provizije za upravljanje fondom, uprkos zabrani od Komisije za hartije od vrijednosti i Nadzornog odbora fonda, u vrijeme nelikvidnosti i kada pravna praznina ne dozvoljava da fond preuzmu najveći vlasnici. Prema podacima iz Centralnog registra Privrednog suda, izvršni direktor Provladeksa trenutno je Vujovićev rođak Ivan Lakić, dok je Vujović ovlašćeno lice i osnivač. Kao osnivač i dalje se vodi i Denis Mandić.

Sjednica Ustavnog suda (arhiva) foto: Darko Jovanović

Novi procesi na vidiku Nakon odluke Ustavnog suda, Mandić i njegovi italijanski partneri, prema nezvaničnim informacijama, pokrenuće postupak povraćaja prava u upravljanju Provladeksom, ali i njenom kćerkom-firmom Prima i HLT fondom. Očekuje se prvo da uđu u proces poništenja svih odluka koje je donio menadžment Provladeksa, kojim u protekle dvije godine upravlja Vujović. To će, po svemu sudeći, uticati na otvaranje na desetine procesa pred Privrednim i osnovnim sudovima u Crnoj Gori.

RISAN

Berluskoni budući ministar ekonomije?

RIM - Italijanska partija desnog centra Narod slobode Silvija Berluskonija i populistička stranka Liga za sjever potpisale su predizborni koalicioni sporazum.

“Predizborni koalicioni sporazum smo potpisali mi i Liga za sjever. Ja sam potpisao u ime Naroda slobode, a u ime Lige za sjever potpisao je (ministar unutrašnjih poslova u Berluskonijevoj vladi) Roberto Maroni, koji će biti kandidat u Lombardiji. Ja ću biti kandidat ‘umjerenih’”, rekao je Silvio Berluskoni za televiziju RTL. Berluskoni je ocijenio da sekretar partije Narod slobode Anđelino Alfano ima ozbiljne šanse da bude budući šef italijanske vlade u slučaju da desni centar pobjedi na parlamentarnim izborima predviđenim za 24. i 25. februar.

“Alfano može da bude naš kandidat za premijera, a ja za ministra ekonomije”, rekao je Berluskoni. Mario Monti je 21. decembra podnio ostavku, pošto je ranije Berluskoni optužio njegovu vladu da vodi Italiju u “spiralu recesije”. On je nedjelju dana kasnije saopštio da će na predstojećim izborima biti na čelu liste centrističke koalicije.

Poruka

Gradini vraćen krst Potrebni rezultati u borbi RISAN - Metalni krst sa četiri ocila, koji je prije nešto manje od godinu dana uklonila kotorska komunalna policija, ponovo je prekjuče postavljen na brdo Gradina iznad Risna.

Krst je stavljen na isto mjesto odakle je bio uklonjen i priključen na agregat tako da je svijetlio na Badnje veče, prenio je portal IN4S. Komunalna policija Kotora uklonila je metalnu konstrukciju koja se nalazila u podnožju brda iznad Risna, početkom februara prošle godine. Slična konstrukcija u obliku krsta od dvije ukrštene cijevi bila je postavljena u podnožju brda u noći 26. januara prošle godine.

Građani Risna, njih 260, potpisali su zatim peticiju u kojoj su izrazili protest zbog uklanjanja krsta iznad tog crnogorskog primorskog grada.

Potpisnici peticije su izrazili zabrinutost zbog, kako su naveli, ostrašćenosti i načina na ko-

protiv korupcije

ji su se zvaničnici opštine Kotor obrušili na metalni krst sa četiri ocila, pod izgovorom da taj simbol navodno uznemirava građane.

Ostvarivanje rezultata u borbi protiv korupcije na svim nivoima biće ključni element za napredak tokom pregovora u oblastima na koje se odnosi poglavlje 23, poručio je evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Štefan File.

Prema njegovim riječima, Crna Gora, kao i sve druge države, mora da ispuni kriterijume za pridruživanje Evropskoj uniji EU u svim oblastima.

“Ovo uključuje i borbu protiv korupcije na svim nivoima. Uspostavljanju bilansa ostvarenih rezultata u istragama, gonjenjima i presudama u slučajevima korupcije, uključujući i slučajeve na visokom nivou, biće posvećena pažnja tokom pregovora”, rekao je File agenciji Mina.

Komentarišući navode da se u Crnoj Gori, kad je u pitanju korupcija i organizovani kriminal, pro-

cesuiraju samo “mali slučajevi”, a da se izbjegavaju oni koji uključuju visoke državne funkcionere, File je rekao da je crnogorski bilans ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije u kontekstu istraga i

presuda u slučajevima na visokom nivou već poboljšan.

On kaže da su među onima koji su osuđeni na kaznu zatvora bivši gradonačelnik Budve, njegov zamjenik, član parlamenta i jedan broj opštinskih funkcionera.

File je, kad je u pitanju politička volja za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, rekao da je bilo jasnih pozitivnih pomaka. Prema riječima Filea, rezultati koji su već postignuti pružaju solidnu osnovu za dalje rezultate, a ti uspjesi su uvršteni i u majski izvještaj.

On je rekao da je u ovoj fazi neophodna, prije svega, primjena postojećeg pravnog okvira, kako bi se obezbijedila efikasnija borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, navodeći kao primjer krivični postupak, koji daje značajniju ulogu tužiocu u vodećim istragama.

4

Politika

UTORAK, 8. 1. 2013.

INTERVJU: GORAN DANILOVIĆ, FUNKCIONER DF

DF nije ucjenjivao, već je rješavao rebuse Vasilj Karadžić

F

unkcioner Demokratskog fronta Goran Danilović u intervjuu za DN govori o situaciji u Nikšiću i zašto u tom gradu opozicija nije formirala vlast.

Naš sagovornik kaže da nas u ovoj godini očekuju brojni izazovi. Neizostavna tema su i korupcija i kriminal.

● Da li Nova, odnosno DF u no-

vu 2013. godinu ulazi kao slabija ili jača politička snaga, a imajući u vidu ne samo rezultate oktobarskih izbora već i postizborna dešavanja?

Svaka računica će pokazati da je Front iznenađujuće dobro organizovana i jaka politička snaga. S obzirom na prirodu jedne komplikovane koalicije koja ne insistira samo na subjektima koalicije i na njihovom jačanju nego se trudi da dio snage koju posjeduju konstituenti prenese i na subjekt koji se zove Demokratski front. Stoga nemamo dilemu. Nova je zadovoljna svojim tretmanom u Frontu. Nijesmo željeli da ojačamo na račun Fronta.

Rekao bih da smo mi našu snagu u Frontu zadržali. Zadržali su je i neki drugi uz našu pomoć a i nama su mnogi pomogli. Napravili smo jak Front i mi smo time zadovoljni, to nam je bila misija od početka. Dakle ne da mi, uslovno rečeno, preko tuđih leđa profitiramo, nego da napravimo jednu moćnu opozicionu političku organizaciju. I rekao bih, s obzirom da smo obznanili formiranje Fronta minulog proljeća, da je značajan uspjeh dobiti oko 24 odsto podrške u Crnoj Gori, a u velikim urbanim sredinama i vrlo često i preko 30 odsto. To je nešto što izaziva samo ljubomoru kod drugih.

● Pomenuli ste da Nova nije ja-

čala na uštrb DF-a, međutim neki se ne bi složili. Prilikom formiranja vlasti u Nikšiću pojedini konstituenti DF-a su se nezvanično žalili na Novu, tvrdeći da želi da prigrabi sve funkcije za sebe.

Mi to nijesmo dobili kao informaciju. Mi ne znamo da je bilo ko iz DF-a imao nešto protiv Nove. Bilo je onih koji su željeli po svaku cijenu, ali na svu sreću oni su bili van DFa, da iz Fronta istisnu Novu, kao da je ona nedopustivi balast.

● Na koga tačno mislite?

Pa mislim konkretno na one kojima je smetalo to što mi branimo svoje dostojanstvo. Kolege iz Pozitivne i jedan krug intelektualaca koji poržava tu ideju su vjerovali da smo mi problem, ali mi smo jedan od kamena temeljaca na kojima je napravljen DF. I imali smo nedvosmislenu podršku svih konstituenata da ne popustimo ni kao Front ni kao stranka koja dio DF-a ucjenjivanjima koja su trebala da vaspitavaju Novu. Ja sam ponosan na to što je Nova pokazala ponovo zavidan nivo fleksibilnosti i želje da se dogovori. Između ostalog, zahvaljujući nama, mi smo se na kraju do-

govorili sa gospodom iz Pozitivne, ali desilo se što se desilo. Stoga mi smo radili najbolje što smo umjeli i mogli i ja sam siguran da smo branili dostojanstvo Fronta braneći svoje dostojanstvo.

● Koje su najveće političke greš-

ke koje ste i kao Front i kao Nova napravili 2012. godine? Da li ih ima?

Mi smo napravili mnogo više dobrih i mnogo boljih stvari nego što smo napravili propusta. Nije lako održati jednu opozicionu koaliciju, mnogo je lakše koaliciju održavati dok imate izvršnu vlast. Što znači da nas drži ideja iako nijesmo pobijedili na parlamentarnim izborima. Ali naša misija nije završena, naša misija i kada smo se formirali je označavana kao misija koje će imati u vidu i parlamentarne i predsjedničke izbore. I zbog toga ja vjerujem da DF može sa ponosom istaći, za sada, da je imao mnogo više uspjelih trenutaka nego propusta. Propusti mogu biti organizacione prirode, a suštinski nijesmo vukli loše političke poteze.

● Na koji način se može razrije-

šiti trenutna situacija u Nikšiću i da li ste Vi, kao opozicija, makar djelimično odgovorni za političku krizu u tom gradu?

DF nije odgovoran. DF nije nikoga ucjenjivao, nikome postavljao dodatne uslove. Df je želio izvršnu vlast u Nikšiću drugi dan nakon potvrđenih rezultata. DF je morao da rješava rebuse da odgovara na upitnike, da vodi dugotrajne pregovore koje su inicirale kolege iz Pozitivne. Mi se tome nijesmo radovali, ali smo bili, najblaže rečeno, mirne savjesti zbog toga što mi nijesmo inicirali tu priču. I danas vjerujem da je sve to bilo suvišno u susret preuzimanju vlasti na lokalnom nivou. Da je trebalo vaditi iz naftalina nesporazume, da je trebalo izdizati na nivo presudno važnog za jedan grad odnos prema istoriji pa negdje i geografiji, međunarodnoj politici, mislim da nije. Mislim da su tu pojedine kolege iz opozicije platile danak neiskustvu. Front je imao snage da pregovara, ali je te snage nedostajalo drugima. Sada moramo da rješavamo posljedice. Drago Đurović je zajedno sa DPS-om skratio mandat. Predsjednik Crne Gore je raspisao izbore što će reći da je za njega validan glas Draga Đurovića koji je pod istragom Tužilaštva da li je u pitanju politička korupcija ili ne.

● Dakle, iz sadašnje perspektive

gledano, opozicija nije uspjela da formira vlast zbog političke

korupcije i nesuglasica između opozicionih aktera?

Opozicija je imala nesuglasice ali ih je riješila. Podsjećam vas, to mediji preskaču, mi smo zajednički kandidovali predsjednika SO svega nekoliko dana nakon što je to uradila parlamentarna većina u Budvi s tim što je onda uslijedila politička korupcija. Iako smo se mučili u procesu pregovaranja, na kraju smo se ipak dogovorili.

● Primijetno je da opozicija ima

određene probleme u međusobnim odnosima. Vrlo česti su nesporazumi. U čemu vidite problem?

Mi smo prosto različiti politički subjekti sa različitim političkim stremljenjima. Mi smo opozicija ali nemamo isti programski kalup.

Vrlo često se od nas očekuje da se dogovorimo pa makar i na vlastitu štetu. DF je kao najjači opozicioni savez spreman veoma često da izađe u susret, ali se postavlja pitanje kolika je granica našeg trpljenja.

Valjda bi pristojan svijet trebao da prihvati da je dominantna opoziciona snaga DF i kada to uvažimo više neće biti nesporazuma. DF nikome ne traži da mu nešto daje nego uglavnom mora da objašnjava kolegama kako sada uglavnom neka prava u okviru opozicije pripadaju nama jer su građani tako željeli. Recimo, Nova je bila vrlo umjerena u svojim zahtjevima dok smo imali osam mandata u parlamentu.

Znali smo da postoje jači subjekti i da nam ne može biti kao drugima i nijesmo rušili opozicione dogovore već smo strpljivo čekali svoj red.

Tako moraju da se ponašaju i drugi. Ljudi umiju da razaznaju da je 20 više od devet ili sedam i očekuju negdje da oni manji ispoštuju snagu većega a da ovaj veliki ne pretjera ili da mu ne padne slučajno na pamet da maltretira. Mi hoćemo da budemo motorna snaga opozicije ali treba da se dogovorimo da li svi hoćemo da idemo u istom pravcu.

Mi idemo svojim putem a možda ima kolega iz opozicije koji bi malo drugačije, a kad god krenu malo drugačije, onda bude nesporazuma.

● Više puta su stizale poruke iz

DF-a da će Miodrga Lekić pobijediti predsjedničkog kandidata vladajuće koalicije. Na čemu temeljite takve pretpostavke, pogotovo ako imamo u vidu postizborna dešavanja?

Ne znam šta se događalo nakon izbora izuzev u medijima koji imaju predpriču i predumišljaj. Miodrag Lekić je i nakon oktobarskih izbora pokazao da je lično kohezioni faktor i ličnost od najvećeg povjerenja u opoziciji. Ako je i među nama bilo nesporazuma ne sjećam se da je neko za nesporazume optužio Miodraga Lekića. Čak su se pojedini opozicioni lideri hvalili da će se sa njime dogovoriti lakše nego sa bilo kim drugim od nas koji

● Kada se šef DPS-a formalno vraćao u izvršnu vlast, pojedini intelektualci su mu preporuči-

li da sistem okrene ulijevo. Da li mislite da onaj koji je gotovo kreirao sistem u kojem živimo može i da ga mijenja?

On je imao šansu, ali ja to nijesam prepoznao u njegovim inauguralnim riječima. Uporno i tvrdoglavo insistiranje na konceptu neoliberalne ekonomije u kojem se država ne miješa, a kada se država ne miješa a krizna su vremena tajkunima je ama baš dobro, onda ne znam zašto bi to uradio u međuvremenu. Meni se čini da on to neće uraditi koliko god to skupo koštalo Crnu Goru. Nažalost, tu treba imati potpuno drugačiju viziju i ubijeđen sam kako je Đukanović siguran kako još jedan zaokret pa makar i u ekonomskoj politici, ne bi ga održao na nogama. Negdje je to i rekao. Ne može on sada voditi socijalno osjetljivu politiku ako je socijala u ovom društvu razorena do temelja i ako su izgubljene sve vrijednosti i ako je jedan cio sloj nestao tokom neoliberalnog sazrijevanja ekonomije. Nemamo još 23 godine vremena da mu ih damo da proba sa još jednim konceptom. Ovo je njegov put.

smo rukovodioci pojedinih stranaka opozicije i mi smo to velikodušno prihvatili i mislimo da je gosp.

Lekić pokazao jednu vrstu državničke zrelosti u tim pregovorima s tim što nije imao čarobni štapić.

Bio sam i sam dio tima DF-a zajedno sa Brankom Radulovićem a koji je predvodio gospodin Lekić koji je uspieo da dogovori platformu sa Pozitivnom na osnovu koje smo kasnije kandidovali predsjednika SO. Priznaćete, Miodrag Lekić nije mogao da spriječi Draga Đurovića da uradi to što je uradio

● Šta će biti najveći izazovi Crne

Gore u 2013. godini?

Ekonomska kriza koja postaje latentna opasnost ne samo za socijalni mir.

● Vjerujete li da ćemo tokom

2013. u vlasti vidjeti makar djelić političke volje za borbu protiv korupcije i kriminala i ukoliko ne, da li vjerujete da će neko napokon politički odgovarati zbog toga?

Ne očekujem od gosp. Đukanovića da to radi, nije to naznačio ni u svom ekspozeu. Očekujem reakciju međunarodne političke javnosti na to što definitivno on nema namjeru time ozbiljno da se bavi kao premijer a to nam je makar do juče bila ključna zamjerka. Nijesam ni djelićem optimista da je on sposoban da povede borbu protiv korupcije jer bi morao da krene iz svog dvorišta. Ja ne priželjkujem da Crna Gora postane mjesto gdje je lov na vještice poželjna stvar. Imamo, to se golim okom vidi, korupciju a da za nju niko ne odgovara, imamo kriminal a da su svi slobodni dok ih ne uhapsi neka druga država to je nedopustivo. Đukanović je ovoga puta mogao da se vrati pod izgovorom da su teška vremena da on može da obezbijedi stabilnost i da će možda ovako ili onako ugurati Crnu Goru u NATO. Ali Đukanović, to zna međunarodna javnost, ne može provesti čistku ili dobru borbu protiv kriminala i korupcije jer je čak i pojedinačnim izborima za ministra u stvari rehabilitovao korupciju.

Umjesto da raskrsti sa ljudima iz prošlosti koji su na sumnjive načine obavljali svoje funkcije, on je vrato staru gardu vjerujući da će ona najuspjelije provesti brod kroz krizna vremena. Možda će biti dobro za nji-

hove privatne biznise, ali Crnoj Gori ostaje do neke sljedeće prilike ono što Srbija radi danas, recimo. Temeljni razračun sa korupcijom i kriminalom, jer te dvije stvari nijesu proforme, one opterećuju i naše ekonomske slobode, one odgone investitore, borba protiv tih stvari je borba za ekonomski bogato društvo.

● Da li onda vidite CKB kao po-

četak borbe protiv korupcije i kriminala ili pak u otvaranju te afere u tome vidite nešto drugo?

Znam da nije popularno ovo što ću reći i da se možda neće dopasti čitaocima, ali još jedna digresija i poređenje sa Srbijom. Prirodno je kada u borbi protiv tajkuna i kriminalizacije društva u Srbiji krenete od Miškovića jer je on najbogatiji Srbin. Prirodno je da u Crnoj Gori preispitate Drugu banku ili neke od drugih banaka, ali je neprirodno da preskočite Prvu. Onu koju smo pomagali svi kroz bezkamatne pozajmice i šta već. Onu gdje su zarobljena sredstva dobijena od privatizacije dijela akcija EPCG. A to Đukanović ne može da uradi jer je on mali balkanski Berluskoni pa je to jedna od njegovih firmi njega ili njegove porodice. Stoga nije to pravi početak borbe protiv korupcije i kriminala nego, iako nema ništa protiv da se uđe u CKB, neće biti uvjerljiva borba da nema povlaštenih dok se ne preispita poslovanje Prve banke koje je u jednom trenutku dovelo u pitanje cjelokupne finansije u Crnoj Gori a o čemu je svojevremeno ponajbolje govorio bivši guverner CBCG, Krgović.

Politika

UTORAK, 8. 1. 2013.

5

PREDSJEDAVANJE

Irska podrška crnogorska karta ka Evropskoj uniji Irci će učiniti sve da Crna Gora što prije otvori poglavlja 23 i 24 i da se preporuke i mišljenja EK što prije usklade i potvrde u članicama

Izaći iz krize po irskom modelu

Ministarstvo vanjskih poslova Irske

Srbija će vrlo brzo priznati nezavisnost Kosova: Gegaj

STAV

Gegaj: Srbija će priznati Kosovo Srbija će u bliskoj budućnosti priznati Kosovo, ocijenio je za DN funkcioner DPS Nikola Gegaj. Tome u prilog, kaže naš sagovornik, idu i posljednje izjave pojedinih državnika Republike Srbije u vezi sa statusom Kosova.

“Taj koji čita između redova može uvidjeti da će u bliskoj budućnosti i Srbija priznati Kosovo i kosovske institucije, jer je to dobro za srpski narod koji živi na Kosovu, a to je pozitivno i za državu Srbiju, za njene dalje integracione procese”.

Kada je riječ o odnosima Crne Gore i Kosova, Gegaj kaže da su izvanredni i mogu da posluže kao primjer u regionu. Kosovo se u kontinuitetu ekonomski razvija, posjeduje velike privredne potencijale pa i na tom aspektu postoje obostrani interesi. Gegaj ističe da je protekle godine bilo više od 100.000 turista sa Kosova koji su

ljetovali na našem primorju, prvenstveno u Ulcinju.

“Moram reći i da je Crna Gora 1999. godine, kada su progonjeni i istjerani sa svojih ognjišta od politike Slobodana Miloševića, prihvatila Albance kao svoje najmilije i otvorila granice. Oni su u Crnoj Gori bili bezbjedni. Kosovo to ne zaboravlja. Da ne govorim o tome da mudrom politikom crnogorskog državnog rukovodstva, priznavši Kosovo kao nezavisnu državu, kao što su činile i najrazvinije države Evrope, danas je Crna Gora jedna od najomiljenih država među Albancima širom svijeta.”

Gegaj kaže da ima informaciju da će veoma brzo i Skupština Kosova izvršiti izmjene i dopune Ustava tako da će i Crnogorci imati svoje predstavnike u zakonodavnom Domu Kosova. Nakon toga, doći će do razmjene ambasadora Crne Gore i Kosova. M.D.

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Kandidat vlasti ima najveće šanse Šef parlamenta Ranko Krivokapić ima rok da do 20. januara raspiše predsjedničke izbore. To znači da bi predsjednički izbori mogli da se održe krajem marta ili u prvoj polovini aprila. Prema Zakonu o izboru Predsjednika Crne Gore, izbore za šefa države raspisuje predsjednik Skupštine “najkasnije 120 dana prije isteka mandata predsjednika” i od raspisivanja do dana njihovog

održavanja “ne može proteći manje od 60, ni više od 90 dana”.

Prema riječima izvršne direktorice Centra za građansko obrazovanje Daliborke Uljarević, zasigurno je da će vladajuća koalicija imati jedinstvenog kandidata i da takav kandidat, ma ko on bio, ima najozbiljnije šanse zbog činjenice da su uspjeli da formiraju vlast sa manjinskim partijama.

OCJENA

Rusija će kočiti ulazak u NATO

Predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera smatra da će ruske vlasti vršiti politički uticaj kako Crna Gora ne bi pristupila Alijansi

Rusija će učiniti sve da zaustavi ili uspori Crnu Goru na njenom putu ka članstvu u NATO savezu, a zvanična Podgorica se tim aktivnostima mora suprostaviti na pravi način. Tako makar smatra predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera. Kao dokaz za to on se poziva na izjave aktuelnog ministra odbrane te zemlje Sergeja Šojgua koji je kazao da Crna Gora ne treba da ulazi u NATO “i da, ukoliko se to desi, više neće biti u prijateljskim odnosima”. On smatra da se do sada ruski uticaj uglavnom ogledao kroz razne investicije, a da će ubuduće uticaj bi-

ti uglavnom političke prirode.

“Bitno je suprotstaviti se tome na pravi način i sa odgovarajućom mjerom”, smatra Kentera.

Za Kenteru je odluka o ulasku u NATO donijeta na na referendumu ili u Skupštini, podjednako demokratska, ali bi ipak odluku o tom pitanju treba da donesu poslanici u parlamentu dvotrećinskom većinom.

“Poslanici znaju da li je u interesu Crne Gore da bude dio NATO saveza ili ne, „ali zarad očuvanja svog biračkog tijela ne žele da se izjašnjavaju o ovako važnim pitanjima”, pojasnio je on.

Ovako stoje stvari kada je riječ o Irskom predsjedavanju, koje je počelo prvim danom 2013. godine. Crna Gora će nesumnjivo dobiti punu irsku podršku i razumijevanje.

Da su nam naklonjeni, potvrđuje i izjava Lusinde Krejton, koja je u Irskoj Vladi zadužena za evropske poslove.

“Radićemo na napretku procesa proširenja i podržavati države u pripremama za članstvo“, izjavila je Krejton. Za razliku od Kipra, kojeg je naslijedila u vođenju EU, Irska proces proširenje nije stavila visoko na svoj radni raspored. Proširenje ipak zavisi od djela a ne riječi. Kiprani su u pričama bili dosta jasni i preduzimljivi, njihova je ministarka vanjskih poslova, primjera radi, među prvim radnim zadacima gostovala u svim prijestolnicama zemalja čekaonice za EU. Za Crnu Goru, Irsko je Predsjednišvo značajno jer će prvih šest mjeseci 2013. odrediti ritam odvijanja pregovaračkog procesa u idućim godinama.

Za to vrijeme njihovog predsjedavanja biće osmišljeni preuduslovi za otvaranje ili mjerila “poglavlja svih poglavlja” 23. i 24, pravosuđa i unutrašnjih poslova, s blokom ljudskih i manjinskih prava i, pogotovo, anitkorupcijskim i antikriminalnom kampanjom. Posao će im olakšati famozni interni Europolov izvještaj o aktivnostima podzemlja i korupciji u Crnoj Gori, tako da u novoj fazi priprema za otvaranje ne bi tre-

balo očekivati nova iznenađenja ili neke dodatne zahtjeve pojedinih članica. Predsjedajuća država moraće koordinirati svih 27 članica, često ih gurati da obave svoje poslove, potvrde mjere predložene za kandidatsku zemlju ili iniciraju nove, ako je potrebno. Ambicija predsjedajuće zemlje presudna je u brzini kretanja cijelog procesa. Zaboravi li Irska na čekaonicu za EU, zaboraviti će je i ostale članice EU. S druge strane, predsjedavajuća zemlja katalizator je procesa u kome, za razliku od većine drugih politika zajednice, svakoj odluci u svakoj etapi, od radne grupe za proširenje pa do sjednica Savjeta EU ili samita treba jednoglasna potpora članica umjesto standardne kvalifikovane većine.

M.D. - L.S.N.

Irska je od 1. januara predsjedajuća EU, sedmi put u svojih već četiri desetljeća članstva. Ona je predsjedala u vrijeme svečanog dizanja zastava novih članica „velikog praska“ proširenja, 2004. godine. Postavši od najsiromašnije jedna od bogatijih, neko vrijeme i najbogatija članica zajednice, Irska je uvijek bila isticana kao primjer uspjeha proširenja kroz pametno ulaganje sredstava evropskih razvojnih fondova. EU ju je razvila, bankarska kriza stvorena van Evrope ozbiljno poljuljala, no Irska se opet vraća u stari razvojni ritam. Prema radnom programu, Predsjedništvo će najviše pažnje, energije i vremena posvećivati dogovorima na dva najbitnija pitanja zajednice, kako se definitivno izvući iz krize i na koji način stvoriti što više radnih mjesta da bi se smanjila visoka stopa nezaposlenosti od deset posto za cijelu EU. Ova je godina proglašena i godinom građana, te će Irci, u skladu sa značajem teme, raditi i na približavanju ljudima često složenog i široj javnosti nerazumljivog rada EU.

Jačanje diplomatije U praksi pregovora do sada se kandidatima korisnim pokazalo jačanje diplomatskih kontakata s administracijom predsjedavajuće zemlje, često i kroz slanje dodatnih diplomata u ambasade u prijestonicama predsjedavajućih država. Nije riječ o komunikaciji na najvišem ili visokom nivou političara, ali je u ovoj je fazi nužna stalna, solidna tehnička povezanost što u slučaju Crne Gore znači da se svaka po zemlju korisna, kredibilna, pouzdana informacija mora što je moguće prije naći na stolu, te da se o svakoj tački što je moguće prije elaborirano raspravlja s timovima zaduženim za kandidatsku zemlju. U svemu će značajnu pozitivnu ulogu nesumljivo odigrati tradicionalno irsko zalaganje za proširenje. Irska spada među zemlje koje su iskreni prijatelji procesa. Irska je uvijek voljna podijeliti iskustva, savjetovati, podsticati ili – što je zapravo najvažnije – zagovarati kandidatsku državu, biti njen glasnogovornik u društvu ostalih 26 članica.

PARLAMENTARNI KANAL

Svi su “ZA”, samo ne znaju ko će da plati Parlamentarni kanal bi omogućio necenzurisano prenošenje skupštinskih i sjednica odbora, smatraju predstavnici opozicije, dok u vladajućoj koaliciji podržavaju otvaranje tog programa, ali upozoravaju da bi to uslovilo nove troškove koje neko mora da plati.

Poslanik DPS Miodrag Vuković kazao je da bi izmještanje prenosa skupštinskih sjednica sa Javnog servisa na parlametarni kanal izazvalo troškove i izdvajanja iz budžeta koje bi morao da plaća parlament.

“Neko to mora da plati, a ne možete taj namet staviti kao novo opterećenje poreskim obveznicima, i građanima koje u velikom procentu ne interesuje politika”, rekao je Vuković za agenciju Mina.

On je naveo da se u savremenim demokratijama prenose samo interesantne skupštinske rasprave. “Koja je zabava i čemu doprinosi to, što prenosimo Skupštinu od dobro jutro do laku noć, kao što je bio slučaj kada smo raspravljali o budže-

Izmještanje prenosa sjednica plaćao bi parlament: Vuković i Simović

tu”, naveo je Vuković. Šef poslaničkog kluba SNP Aleksandar Damjanović rekao je da je predviđeno da parlamentarni kanal počne sa radom do marta, odnosno do početka proljećnog zasjedanja Skupštine.

“Nadam se da je procijenjeno koliko će koštati rad parlamentarnog

kanala, a ključni razlog za njegovo postojanje je taj što bi se rasteretio Javni servis koji prenosi skupštinska zasjedanja”, kazao je Damjanović. On je naveo da očekuje da skupštinske službe obavljaju neophodne pripreme za početak emitovanja kanala, i da su ostale institucije odradile svoj dio posla.

Globus

UTORAK, 8.1.2013.

7

GODIŠNJICA

Sedam decenija od odlaska genija “Ne žalim što su drugi pokrali moje ideje. Žalim što nemaju svoje”, Nikola Tesla

N

JUJORK, BEOGRAD - Juče se navršilo 70 godina od smrti Nikole Tesle, jednog od najvećih inovatora u istoriji. U hotelu “Njujorker”, u kojem je Tesla proveo posljednjih 10 godina života i preminuo na Božić, 7. januara 1943, ovog vikenda je održana memorijalna konferencija u čast srpskog naučnika.

Tesla je posljednje godine života proveo povučeno družeći se, kako izgleda, najviše sa golubovima. Pošto je ovaj svijet napustio u jeku Drugog svjetskog rata, na samom početku 1943. godine, Tesla je 12. januara 1943. sahranjen na njujorškom groblju, poslije opela služenog u srpskoj katedralnoj (sabornoj) crkvi svetog Jovana Bogoslova na Menhetnu.

Opelo je tada u ime Srpske pravoslavne crkve u SAD služio prota Dušan Šukletović, starješina hrama Svetog Save, dok je njujorški biskup Mening služio uvodnu i posljednju molitvu na engleskom jeziku.

Muzej Nikole Tesle u Beogradu, koji je nedavno obilježio 60 godina rada i koji posjeduje oko 160.000 originalnih dokumenata, više hiljada publikacija (knjiga i časopisa) i preko 1.200 istorijsko-tehničkih eksponata, od decembra 1952.

godine smješten je u Krunskoj ulici u Beogradu, u reprezentativnom zdanju sagrađenom 1929, po projektu Dragiše Brašovana. U muzeju se, između ostalog, čuva i (stilizovana) urna sa njegovim posmrtnim ostacima.

Arhivska građa iz Tesline zaostavštine je 2003. upisana u registar Uneskovog “Pamćenja svijeta”.

Teslina zaostavština dopremljena je u Beograd na osnovu odluke američkih sudskih vlasti, pošto je za jedinog nasljednika proglašen njegov nećak, jugoslovenski diplomata Sava Kosanović. Školovanje je započeo u rodnom Smiljanu, nastavio u Gospiću i Karlovcu, studirao je u Gracu i Pragu, ali studije nikada nije priveo kraju. Prije

1884. godine, kada se zaputio u SAD, radio je u Mariboru, Pešti, Strazburu i Parizu.

Evropu je napustio u nadi da će mu u Njujorku, tada čuveni pronalažac i industrijalac Tomas Alva Edison, za čiju firmu je radio još u Parizu, pomoći da realizuje svoje tehničke inovacije.

U Edisonovoj firmi ostao je, međutim, manje od godinu dana i već 1885. osnovao je u Njujorku vlastitu kompaniju “Tesla” kada je i započeo izradu prvih modela predviđenih za korišćenje naizmjenične struje - inovacije koja je preobrazila svet. Edison je, inače, bio veliki protivnik Teslinog izuma, pošto je u proizvodnju jednosmerne struje prethodno uložio veliki kapital.

Tih godina se u novosadskom “Braniku” pojavio prvi tekst, na srpskom, o Teslinim izumima. Autor teksta nazvao je tada Teslu “srpskim Edisonom”.

U Evropu iz SAD-a Tesla je odlazio u dva navrata, a u jedinoj posjeti Beogradu bio je od 1.

BOŽIĆ NA KOSOVU

Privedeni Srbi nakon Božićne liturgije GRAČANICA - Kosovska policija privela je juče u Gračanici više Srba poslije božićne liturgije u manastiru Gračanica. Kosovski ministar Bajram Redžepi rekao je da je uhapšeno devet osoba. On je Tanjugu rekao da ima informaciju da je razlog za hapšenje devet osoba taj što su ta lica navodno na sebi imala obilježja civilne zaštite. Uhapšeni se privedeni na informativni razgovor u policijskoj stanici.

Krstimir Pantić predsjednik opštine Kosovska Mitrovica, rekao je Beti da je Kosovska policija privela juče grupu mladića koji su sa direktorom Kancelarije za Kosovo i Metohiju Aleksandrom Vulinom krenuli na božićnu liturgiju u manastir u Gračanici.

Pantić koji je i zamjenik direktora te agencije rekao je da je informaciju o privođenju te grupe u kojoj je bilo između šest i devet mladića, nezvanično dobio od pripadnika Kosovske policije, te da Beograd od međunarodne zajednice očekuje da spriječi ovakve i slične provokacije.

“Privedeno je između šest i devet mladića, koji su sa direktorom zejedno krenuli na liturgiju, sumnjiče ih da su pripadnici civilne zaštite srpskih službi bezbjednosti što nije istina”, kazao je Pantić.

“Njihovo hapšenje tretiramo kao tešku provokaciju na najveći i najradosniji hrišćanski pra-

znik, rekao je Pantić i dodao da Beograd od međunarodne zajednice očekuje da pod hitno utiče na Albance i da oslobodi uhapšene Srbe koji su u policijskoj stanici u Gračanici.

U međuvremenu komandant Kfora Folker Halbauer ocijenio je da je situacija na Kosovu mirna i stabilna, kao i da se nada da će takva i ostati. Halbauer, koji je prisustvovao božićnoj liturgi-

do 3. juna 1892. godine. Tokom posjete u svečanu audijenciju primio ga je tadašnji kralj Srbije Aleksandar Obrenović i tom prilikom dobio je Orden Svetog Save drugog stepena.

Teslinim prezimenom nazvana je mjerna jedinica za jačinu magnetnog polja.

Sam Te sla bio je izvor inspiracije mnogim književnicima, filmskim i drugim umjetnicima. O njemu su napisane brojne knjige, a na velikom platnu igrali su ga mnogi, od Dejvida Bovija do Džona Si Rajlija. Trenutno je u pripremi film “Tesla vladar svijeta”, gdje bi čuvenog naučnika trebalo da igra Kristijan Bejl

SJEVERNA KOREJA

Šef Gugla u posjeti Pjongjangu

ji u manastiru u Gračanici, izrazio je nadu da će ostati mirno tokom praznika.

Njemački general je izrazio uvjerenje da će svi koji snose političku odgovornost osigurati da tako i bude.

Svetom arhijerejskom liturgijom koja je održana u svim pravoslavnim hramovima na sjeveru Kosova juče je počela proslava Božića.

EU nije položila ispit BEOGRAD - Evropska unija nije položila ispit, rekao je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić juče u Beogradu, nakon što mu nije omogućeno da na Božić posjeti Kosovo.

“Evropska unija mora dobro da razmisli kad Srbiju uvjerava da je neutralna i da želi pomoći da svi živimo bolje”, rekao je Nikolić nakon božićne liturgije u Sabornoj crkvi u Beogradu i ponovio kako je Božić želio provesti “tamo gdje je najteže - na Kosovu”.

Odgovarajući na pitanje hoće li ponovo tražiti dozvolu da ide na Kosovo, Nikolić je rekao da više neće tražiti dozvole kad zna da ih neće dobiti.

Predsjednik Srbije naglasio je da od albanskih vlasti u Prištini nije ni očekivao dozvolu da sa kosovskim Srbima provede Božić, a da je EU “ta koja nije položila ispit”.

Vlasti u Prištini odbile su prošle sedmice da dozvole Tomislavu Nikoliću da na pravoslavni Božić 7. januara prisustvuje liturgiji u manastiru Gračanica na Kosovu, uz obrazloženje da je ta odluka donesena u dogovoru s međunarodnim partnerima.

PJONGJANG - Bivši američki diplomata i guverner Novog Meksika Bil Ričardson i izvršni direktor Gugla, Erik Šmit, započeli su juče kontroverznu privatnu posjetu Sjevernoj Koreji.

Mediji su prenijeli da bi oni tokom ove posjete mogli da traže oslobođenje jednog uhapšenog Amerikanca. Posjeta je uslijedila nakon što je Pjongjang prošlog mjeseca izveo probu rakete dugog dometa i što ta izolovana zemlja nastavlja rad na terenima za isprobavanje nuklearnog oružja, kako se vidi na satelitskim snimcima, stvarajući uslove za treću probu atomske bombe. Ovu misiju je kritikovao američki Stejt department zbog

osjetljivosti vremena u kome se održava. Bivši američki diplomata Ričardson rekao je prošle nedjelje da će on i izvršni direktor Gugla Erik Šmit učiniti “privatnu humanitarnu posjetu” Sjevernoj Koreji, delimično i s ciljem da se obezbijedi puštanje uhapšenog američkog građanina.

“Cilj puta je privatna humanitarna posjeta. Mi ne predstavljamo vladu SAD”, rekao je Ričardson, bivši američki predstavnik u UN. Ričardson je rekao da je on pozvao direktora Gugla Erika Šmita za koga je naglasio da putuje kao privatni građanin. “To nije put radi Gugla”, rekao je tada Ričadson i dodao da je Šmit zainteresovan za spoljnu politiku.

8

Ekonomija

UTORAK, 8. 1. 2013.

UDRUŽENJE BANAKA

Neuspješni biznismeni najglasniji kritičari Bankarski sektor likvidan, ali mora voditi računa da plasira sredstva u profitabilne biznis planove

TELENOR

Nepredvidivo poslovno okruženje glavni izazov

Crnogorsko tržište telekomunikacija ne zaostaje mnogo za zemljama Evropske unije (EU).

Ipak, nepredvidivo poslovno okruženje jedan je od glavnih izazova za kompanije, ocijenila je izvršni direktor Telenora Crna Gora, Kaaren Hilsen.

“Tržište telekomunikacija je razvijeno tržište, kako sa tehnološke tako i sa strane servisa koji se nude. Uprkos činjenici da je ovo malo tržište, velika konkurencija i potražnja za modernim servisima za rezultat ima-

Kupovina unikatne, dizajnirane odeće više nije luksuz. Online butici širom svijeta nude garderobu i odjeću po vašoj mjeri, a tokom protekle godine, oni su zabilježili rast prodaje, prenio je francuski “Mond”.

Mnogobrojni klijenti koji nemaju mnogo novca, a žele da budu originalni, primjenjuju ovu formulu odjevanja. Ova tendencija, takozvane “personalizacija mase” koja pogađa mnoge sektore, čak i proizvodnju automobila, satova, mobilnih telefona, suštinski nije nova, ali je zahvaljujući novim tehnologijama i Internetu, postala popularnija i ostvariva za veći broj ljudi.

ju brojne inovacije i benefite za korisnike i crnogorsku ekonomiju”, kazala je Hilsen agenciji Mina-business. Prema njenim riječima, predvidivo poslovno okruženje je neophodno kako bi kompanije uspješno poslovale.

“Jedan od glavnih izazova sa kojim se Telenor trenutno suočava jeste nepredvidljivo poslovno okruženje. Uprkos tome, Telenor je posvećen investiranju u Crnoj Gori i ima ambiciju da dugoročno bude na ovom tržištu”, navela je Hilsen.

se vodi računa da se ispoštuje Odluka CBCG o privremenim mjerama za ograničenje kamatnih stopa banaka i da aktivna efektivna kamatna stopa na godišnjem nivou za pravna lica ne može biti veća od 14 odsto a za građane od 15 odsto”, objasnio je Radonjić.

Problem sa naplatom kredita od

1,5 CBCG

Nova međunarodna pravila za banke

da obezbijedi da novi standardi “ni na koji način ne ometaju kapacitete globalnog bankarskog sistema da finansira oporavak”, rekao je poslije sastanka u Bazelu Mervin King, šef kontrolnog tijela Bazelskog komiteta za nadzor banaka koji postavlja međunarodna pravila.

klijenata je i dalje izražen što pokazuju podaci iz oktobra o rastu kredita koji kasne sa naplatom za 25,2 odsto u odnosu na decembar prethodne godine.

Kao najveći problem sa kojim se banke trenutno suočavaju, on je naveo nekvalitetne kredite (NPL).

B.L.

Rastu plate ženama

miliona turista posjetilo je Crnu Goru do kraja prošle godine, procjene su Nacionalne turističke organizacije (NTO). “To je pet odsto više u odnosu na isti period 2011., dok će ostvarenih noćenja biti preko devet miliona, oko četiri odsto više”, saopštio je direktor NTO, Saša Radović.

OD 2015.

Međunarodno bankarsko regulatorno tijelo usaglasilo je pravila koja za cilj imaju da se obezbijedi da banke imaju dovoljno novca u gotovini da prebrode krizu na tržištu.

Pravila će se postepeno primjenjivati od 2015, a banke imaju rok do 2019. da se prilagode tim pravilima koja zahtijevaju da raspolažu dovoljnom količinom gotovine ili imovine, poput akcija, korporativnih i državnih obveznica koje se lako prodaju, kako bi opstale tokom snažne 30-dnevne krize. Tijelo koje nadgleda Bazelski komitet za nadzor banka saopštilo je da će banke 1. januara 2015. morati da imaju 60 odsto te sume, da bi se naredne četiri godine dodavalo 10 odsto, kako bi 2019. novi standardi bilo potpuno sprovedeni. Taj vremenski rok treba

Iako se u javnosti često može čuti da domaće banke imaju dovoljno novca ali ga ne daju privredi, u Udruženju banaka tvrde da prigovori privrednika na neadekvatnu kreditnu podršku od strane banaka nijesu uvijek i opravdani. Generalni sekretar Udruženja banaka, Mirko Radonjić kazao je za Dnevne novine da takvu ocjenu kreiraju pojedinci koji vode firme kojima nema pomoći za promašene projekte, a koji su veoma prisutni i glasni u javnosti ali sa malo argumenata.

Prema njegovim riječima, crnogorski bankarski sektor je likvidan, siguran i stabilan, koji uz rastući trend štednje i depozita pokazuje da je vraćeno povjerenje građana i privrede u njega. Ipak, kako je upozorio, zbog lošeg iskustva iz prethodnog perioda mora voditi računa da plasira sredstva u profitabilne biznis planove koji osiguravaju prije svega vraćanje tih sredstava iz ostvarenih prihoda, imajući pritom u vidu sve moguće rizike kako se ne bi ugrozila finansijska stabilnost.

Govoreći o trenutnom stanju u crnogorskoj ekonomiji i bankarskom sektoru, Radonjić je kazao da ne očekuje rast kamatnih stopa u narednom periodu.

“Kamatne stope su tržišna kategorija i njenu visinu određuje tržište koje je i dalje osnovni mehanizam njenog formiranja, pri čemu

Dug dostiže kritičnu granicu Glavni ekonomista Nikola Fabris smatra da Vlada ne bi trebalo da se usteže od rebalansa Vlada ne bi trebalo da se usteže od novog rebalansa koji bi morao da projektuje niže javne rashode, ukoliko se sadašnje budžetske projekcije ne budu ostvarivale, poručio je glavni ekonomista Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris.

Fabris je agenciji Mina-biznis kazao da sada nije moguće pouzdano procijeniti koliko će rasti bruto domaći proizvod (BDP), ali će njegovo kretanje u velikoj mjeri uticati na ostvarivanje fiskalnih projekcija. „Potencijalni rizik nose i neke garancije. Stoga je već sada potrebno razmišljati da li bi neke pozicije trebalo racionalizovati. Ukoliko se budžetske projekcije ne budu ostvarivale mislim da se ne treba ustezati od novog rebalansa, koji bi morao da projektuje niže javne rashode, a potencijalna rezerva ostaje i povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV), kao i bolja naplata javnih prihoda“, rekao je Fabris.

Budžetski deficit od 2,73 odsto koji je Vlada projektovala ovogodišnjim budžetom, za Fabrisa je, imajući u vidu tekući ambijent, prihvatljiv i u skladu sa Mastrihtskim kriterijumom.

Međutim, on ipak smatra da će dodatna fiskalna prilagođavanja biti potrebna i bolje je to uraditi što prije.

“Nažalost i rast javnog duga će biti nužan u ovoj godini, ali on već dostiže kritičnu granicu i unosi značajnu dozu zabrinutosti”, kazao je Fabris. Prema njegovim riječima, niska stopa PDV-a je potencijalna rezerva Crne Gore.

“Ukoliko se projekcije budžeta ostvare neće biti potrebe za promjenom stope PDV-a. Međutim, ako se ne realizuju onda se otvara prostor za razmišljanje da li povećanjem PDV-a ili na drugi način nadomijestiti manjak u javnoj kasi”, objasnio je Fabris.

Plate žena, iako je opšta ekonomska situacija u svijetu loša, rastu više nego ikada, pokazalo je istraživanje koje je nedavno sprovedeno u Velikoj Britaniji.

Rezultati su pokazali da je broj žena u svijetu koje zarađuju milionske cifre u proteklih pet godina, porastao čak 40 odsto, prenosi B92.

Dok su muškarci posljednjih godina bili skloniji tome da novac ulažu u dionice na berzi koje su pretrpjele velike gubitke u recesiji, žene su više ulagale u nekretnine i konkretan biznis koji im je donosio profit.

Pad u SAD i EU loš za cijeli svijet Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropska unija moraju se suočiti sa ekonomskim problemima jer bi posljedice recesije bile katastrofalne, upozorila je direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristin Lagard.

Ona smatra da je dobrodošao budžetski sporazum odobren u Kongresu SAD kojim je izbjegnuta “fiskalna litica”, ali je nedovoljan.

Lagard je upozorila da bi sunovrat američke i ekonomije zemalja Evropske unije, imao zastrašujuće posljedice na ostatak svijeta.

Ekonomija

UTORAK, 8. 1. 2013.

IRF

Prvo razmišljati o malom biznisu Predsjednik IRF Dragan Lajović procjenjuje da će ova godina biti teža i turbulentija od prethodne Novak Uskoković

J

edino razvojem privatne inicijative i preduzetništva, uz adekvatno stručno znanje, našu ekonomiju možemo učiniti jačom i spremnijom za utakmicu na međunarodnom tržištu, a domaće proizvode učiniti kompetentnim i konkuretnim, ocijenio je predsjednik Investicionog razvojnog fonda, Dragan Lajović. On navodi da su za dvije i po godine postojanja podržali 436 projekata u koji je uloženo 35 miliona eura njihovog novca. Lajović, koje je i dekan Ekonomskog fakulteta, navodi da će ova godina biti još teža nego prethodna.

Kada je prije skoro tri godine počelo da se priča o transformaciji Fonda za razvoj u Investiciono-razvojni bilo je dosta kritičara.

Danas i oni uviđaju da su pogriješili u procjenama. Za nešto više od dvije i po godine od odkad postoji, IRF kreditno je podržao 436 projekata malih i srednjih preduzeća, preduzetnika i poljoprivrednika, samostalno i u saradnji sa poslovnim bankama. U realizaciju pomenutih projekata IRF CG je uložio 35 miliona eura, dok su Banke svoj doprinos istima iskazale kreditnom podrškom u iznosu od dodatnih sedam miliona miliona eura. Isto tako, često je IRF bio spas za rješavanje problema u firmama koje su svoje radnike ostavili bez dobrog dijela zarada. Jednostavno, velika podrška Vladi.

Predsjednik IRF Dragan Lajović za Dnevne novine kaže da je najveće interesovanje privrednika za kreditnim sredstvima IRF-a iz oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane, uslužnih djelatnosti, a potom iz oblasti proizvodnje i turizma i ugostiteljstva.

On je saopštio da je u sektoru poljoprivrede IRF samostalno i u sklo-

pu programa MIDAS, koji se realizuje sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, finansirali smo 207 projekata sa učešćem Fonda od 10,1 milion eura.

“To danas posebno ističem jer je suficit uvoza u značajnoj mjeri prouzrokovan pretjeranim uvozom hrane, što mora biti korigovano u vremenu koje je pred nama. Fond će i dalje svim svojim instrumentima nastojati da se pokrene proizvodnja u oblastima za koje imamo dovoljno sopstvenog potencijala i na taj način doprinese valorizovanju istih, na domaćem i inostranom tržištu”, rekao je Lajović.

On je dodao da će IRF nastaviti da pruža finansijsku i nefinansijsku podršku realnom sektoru.

“Svi nagovještaji sa globalne ekonomske scene ukazuju da će ova godina biti teža i turbulentnija nego ova. Ta saznanja nas moraju učiniti spremnim da se uhva-

timo u koštac sa problemima koji nam predstoje, i napravimo iskorak u njihovom eliminisanju”, dodao je Lajović.

On napominje da će borba na tržištu, naročito međunarodnom, u narednom periodu biti još tješnja.

“Sa aspekta naših preduzetnika, to će značiti pitanje opstanka jer ukoliko ne poradimo na kvalitetu proizvoda koji je jedan od preduslova konkurentnosti na međunarodnom trištu i ne prihvatimo trendove poput razvoja malog i porodičnog biznisa, može nam se desiti da plasman ograničimo isključivo na domaće tržište”, dodao je Lajović.

Lajović koji važi za jednog od najvećih stručnjaka preporučuje da naši preduzetnici trebaju, prije svega, okruženje u kome će moći da razvijaju biznis zasnovan na evropskom principu “Think Small First” (Prvo razmišljati o manjem biznisu).

“Pod zdravim okruženjem mislim, prije svega, na obezbjeđenje uslova za nesmetano poslovanje, odnosno rast i razvoj preduzeća. U tom smislu potrebno je kreirati zakonske i druge administrativne regulative kojima će se olakšati put do realizacije investicija, uskladiti alate i mjere državne politike usmjerene ka razvoju sektora MSP sa realnim potrebama istog i omogućiti im veći pristup finansijama”, zaključio je Lajović.

Lajović dodaje i pored činjenice da zanatstvo u Crnoj Gori postoji od davnina, taj sektor je nepravedno zapostavljen i nedovoljno razvijen.

“Posmatrano iz našeg ugla, razvoj zanatstva, naročito u sprezi sa turizmom, može dati odlične rezultate, a kao svijetli primjer, u kontekstu navedenog, možemo pomenuti Njemačku kao razvijenu ekonomsku silu koja je upravo zahvaljujući tradicionalnom profitabilnom malom biznisu uspjela smanjiti negativne efekte krize”, naveo je Lajović.

On je najavio da će IRF u saradnji sa Zanatsko-preduzetničkom komorom u narednom periodu nastojati da osmisli i kreira model kreditne podrške tom sektoru.

DMSP

Potrebna jača finansijska podrška Za poboljšanje položaja malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori neophodno je, prije svega, pojačati finansijsku podršku, smanjiti nelojalnu konkurenciju i uspostaviti efikasniji mehanizam za naplatu potraživanja.

“U narednom periodu pažnju treba usmjeriti na jačanje mjera nefinansijske podrške, koja podrazumijeva informisanje, savje-

PKCG

Udruživanje za bolju konkurentnost Strateško udruživanje preduzeća na partnerskim osnovama najbolji je put za povećanje njihove konkurentnosti, jer u narednim godinama bez toga neće imati šansu da poboljšaju postojeće pozicije na regionalnom tržištu, smatraju u Privrednoj komori (PKCG).

Iz PKCG podsjećaju da se crnogorski privrednici prilikom osnivanja preduzeća u samo 1,04 odsto slučajeva odlučuju za oblik organizovanja koji i u formalno–pravnom smislu podrazumijeva partnerski, odnosno ortački princip

te, konsalting, obuke i treninge, za početnike u biznisu, ali i postojeća mala i srednja preduzeća, kako bi se poboljšali performansi njihovog poslovanja”, rekli su agenciji Mina biznis predstavnici Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća (DMSP).

Oni smatraju i da bi se na taj način unaprijedila konkurentnost, kao značajan preduslov izlaska na me-

đunarodna tržišta. Najčešći problemi s kojima su se mala i srednja preduzeća suočavala u prošloj godini ostali su isti kao i u prethodnom periodu i odnosili su se uglavnom na nedostatak novca, administrativne procedure, nelojalnu konkurenciju, manjak kvalifikovanog kadra i usluga za razvoj poslovanja, kao i na visoke zahtjeve za standarde i kvalitet.

udruživanja.

“Taj podatak, iako nije sveobuhvatan pokazatelj zastupljenosti poslovnog partnerstva u crnogorskom ekonomskom ambijentu, ipak dosta govori o njegovoj poslovnoj kulturi i običajima”, kazali su agenciji Mina-biznis predstavnici PKCG. Oni su objasnili da se pod strateškim partnerstvom podrazumijeva dugoročna saradnja dva ili više preduzeća udruživanjem kapitala ili po osnovu ugovora o dugoročnoj razvojnoj, proizvodnoj ili poslovnoj saradnji.

UVOZ HRANE

Švajcarska na prvom mjestu Švajcarska, koja 48 posto potrošnje prehrambenih proizvoda podmiruje iz uvoza, najveći je uvoznik hrane po glavi stanovnika u svijetu.

“Uvoz stočne hrane je u Švajcarskoj posljednjih godina povećan na rekordnih 50 posto”, objašnjava predstavnik švajcarskog udruženja poljoprivrednika u Ministarstvu ekonomije Fransis Eger. Švajcarska 80 posto uvoza hrane podmiruje sa evropskog tržišta, prije svega iz Njemačke,

Francuske i Italije.

Eger objašnjava da je potrebna transparentnija i pravednija preraspodjela dobiti od finalnog proizvoda, jer proizvođači sirove hrane bivaju najčešće oštećeni, prenio je francuski list 24 sata.

“Građani se ljute kada u prodavnicama plaćaju skuplje prehrambene proizvode ne znajući da seljaci imaju od toga najmanju dobit”, objašnjava predstavnik udruženja, prenosi Oslobođenje.

NTO

Biće dobra sezona Zimska sezona je, zbog dovoljne količine snijega i atraktivnih aranžmana u hotelskom i privatnom smještaju počela ranije, zbog čega se i u narednom periodu očekuje pozitivan trend, saopštio je direktor Nacionalne turističke organizacije (NTO), Saša Radović.

“Ovogodišnja zimska sezona počela je ranije u odnosu na prethodne, a tokom posljednja dva vikenda prošle godine u ski centrima je bilo oko 1,5 hiljada posjetilaca, što najavljuje dobro interesovanje i u nastavku sezone“, rekao je Radović agenciji Mina-biznis.

Turistička ponuda zimskih centara je, kako je naveo, konkurentna je u odnosu na regionalne, a hotelijeri i ugostitelji su pripremili niz atraktivnih programskih i cjenovnih aranžmana za period nakon novogodišnjih praznika. „Putevi koji vode ka ski centrima

Razvijati zanatstvo

9

će se prioritetno održavati, a elektrosnabdijevanje je spremno i za rad u otežanim uslovima”, poručio je Radović. Cijene u Kolašinu se kreću od osam EUR u privatnom smještaju, 25 eura u malim hotelima do 47 eura u hotelu Bjanka / Bianca/ na bazi polupansiona po osobi. Cjelodnevni ski pass je 20, a poludnevni 12 eura.

10 Društvo

utorak, 1. 8. 2013.

AUTIZAM

Uoči problem - pomozi djetetu Rano prepoznavanje problema znači veću šansu za uspješnu rehabilitaciju i edukaciju Jelena Kovačević

B

roj djece s autizmom raste iz godine u godinu, prema riječima defektologa Nede Volkov, pa je trenutno njihov broj za 78 posto veći nego 2000. godine. Precizne evidencije, ipak, nema jer roditelji nekada ne prepoznaju poremećaj, odnosno ne žure sa kategorizacijom jer očekuju da će problem koji uoče kod djeteta nestati sa njegovim odrastanjem. Međutim, da bi dijete dobilo veću šansu da savlada vještine neophodne za život. važna je rana rehabilitacija i edukacija, pa stručnjaci savjetuju prihvatanje problema i što ranije započinjanje tretmana.

Autizam obuhvata niz smetnji koje se različito manifestuju kod svakog djeteta ponaosob. Javlja se kao posljedica poremećaja funkcije mozga koji može da nastane zbog nasljednih činilaca ili onih nastalih tokom trudnoće, porođaja ili ranog razvoja djeteta.

Iako postaje sve učestaliji u Crnoj Gori, prema riječima defektologa Nede Volkov, precizne evidencije nema, niti je moguće napraviti je jer roditelji često očekuju da se stanje koje uoče kod djeteta promijeni odrastanjem, pa ne žure sa kategorizacijom.

“Evidenciju je teško napraviti ne samo kod nas, nego i u zemljama u okruženju, pogotovo za djecu koja ne idu u školu, jer se autizam javlja između druge i treće godine, pa roditelji očekuju da se stanje može promijeniti”, objašnjava Volkov.

Međutim, ona upozorava roditelje da je veoma bitno da što ranije detektuju poremećaj kako bi dijete što prije započelo tretmane i tako dobilo veće šanse da savlada vještine koje su mu potrebne za život i rad.

“Veoma je bitno da roditelji pri-

Kako pomoći djeci sa autizmom

Prije 10 godina jedno od sto djece je imalo autizam, a danas ga ima pet puta više djece, navodi defektolog Neda Volkov. Podatak Svjetske zdravstvene organizacije je da trenutno jedno od 88 djece ima autizam

hvate problem i imaju realna očekivanja. Ipak, treba voditi računa i o tome da je prevelika didaktika u domu nepotrebna, kao i da većinu stvari mogu riješiti komunicirajući sa svojim djetetom”, objašnjava Volkov.

Potpuna eliminacija poremećaja je još nemoguća, ali, u zavisnosti od uzrasta i od individualnih karakteristika i potreba djeteta, zavisi i dužina trajanja aktivnosti koja će dovesti do cilja. Najbolje je započeti sa dvije i po godine, pa do pet, smatra Volkov, jer tada djeca najbrže usvajaju. Tada se treba obratiti pedijatru, koji će dati dalje instrukcije.

“Svaka vještina koju dijete s au-

U radu sa djecom sa autizmom moraju se poštovati pravila, te stoga Volkov preporučuje roditeljima i nastavnom kadru sljedeće principe u radu:

● i stovremeno imenovati i poka-

tizmom ne pokazuje, od relativno prostih reakcija, kao što je gledanje u druge, do kompleksnih, kao što je spontana komunikacija i društvena interakcija, se uči. Prioritet je napraviti učenje zanimljivim, naučiti dijete da razlikuje svoje ime od drugih izgovorenih riječi, da razlikuje boje, oblike, slova, brojeve, prikladno od neprikladnog ponašanja”, objašnjava Volkov.

Kako bi se djeca sa autizmom uključila u zajednicu, preporučljivo je inkluzivno obrazovanje. Međutim, prema riječima J.N., koja je zaposlena kao asistentkinja u nastavi desetogodišnjeg dječaka sa autizmom, koji pritom ima natprosječan koeficijent inteligencije, nekada Individualni razvojni plan (IROP), koji Ministarstvo prosvjete i sporta propisuje za djecu sa smetnjama u razvoju, nije dovoljan.

“IROP je neophodan, ali nije dovoljan, jer je svakom djetetu sa autizmom potreban različit pristup, pa samo njegovo ponašanje daje najbolje smjernice kako dalje raditi. S obzirom na to da svaki asistent u nastavi provodi najmanje tri, četiri sata sa djetetom, on može dati prave informacije učitelju ili predmetnom nastavniku o procjeni sposobnosti djeteta za ispunjavanje ciljeva iz različitih predmeta”, tvrdi J.N. Kada je u pitanju socijalno uključivanje, boravak u školi može umnogome doprinijeti socijalizaciji. Iako taj dječak ne razgovara sa vršnjacima, prema riječima J.N., djeca nađu način da budu u njegovoj blizini i neverbalno komuniciraju sa njim.

zivati djetetu predmete i igračke iz neposredne okoline i dovoditi ga u svakodnevne životne situacije koje zahtijevaju govornu aktivnost;

● s ve radnje iz djetetovog okruženja širiti ka društvenoj sredini;

● u radu treba koristiti što realnije

slikovito predstavljanje događaja i doživljaja;

● prilagođavanje metoda rada poštujući ličnost svakog djeteta;

● kroz osmišljenu govornu igru podsticati govorne aktivnosti;

● k orišćenje pomagala - vrsta po-

moći kako bi ono što uspješnije izvelo zadatu radnju. Pomagala mogu biti verbalna - ”Uzmi loptu”, fizička - uzimanje djeteta za ruku i postavljanje lopte u njegovu ruku, gestikulaciona - pokazivanje lopte, poziciona - postavljanje lopte bliže djetetu ili modelirana - predstavljanje odgovora djetetu kako bi posmatralo i kopiralo.

Pomagala se tokom učenja uklanjaju tako da dijete bude u mogućnosti da zadatu radnju izvede bez pomoći.

Nedostaje stručnog kadra Iako veliki značaj u rehabilitaciji djece sa autizmom ima porodica, rad kod kuće, neophodna im je pomoć stručnjaka, kojih u Crnoj Gori nema dovoljno. „Kod nas trenutno ne postoji dovoljan broj stručnog kadra koji se bavi ovom populacijom, pa je roditeljima sve ono što nedostaje ovdje često obezbijeđeno u zemljama u okruženju“, tvrdi Volkov.

Koliko je problem nedovoljnog broja posjeta stručnom timu važan kod sve djece sa smetnjama u razvoju, kako je kazala, ljudi često ne razumiju, pa je uporedila to sa učenjem stranih jezika - ako se ide dva puta mjesečno na kurs, naučiće se za pet godina. Djeci je, stoga, neophodan kontinuiran i učestali rad da bi postigli napredak.

Kako prepoznati autizam Najraniji znaci ponekad mogu da se uoče i u prvim mjesecima života kad beba na dodir reaguje grčenjem, ne reaguje na majčin glas i slično. Defektolog Neda Volkov poručuje roditeljima da obrate pažnju ukoliko dijete tokom prve godine života ne prati pogledom osobe i objekte, ne uspostavlja kontakt očima, ne traži roditelje i ne reaguje ako su odsutni, kao i ukoliko ne pokazuje predmete prstom i ne „brblja“. „Dijete koje ima autizam ponekad djeluje kao da ne razlikuje roditelje od drugih. Često se vezuje za jednu igračku, a prilikom pokušaja oduzimanja, burno reaguje. Često je vrištanje, napadi nerazumljivi za okolinu. Govor se ne razvija ili je veoma siromašan, a riječi su rijetko usmjerene na prenošenje poruke i konverzaciju“, objašnjava Volkov.

Osim toga, ponekad se javlja ponavljanje riječi ili fraza. U periodu ranog djetinjstva obično tapšu i „lepršaju“ rukama, pucketaju prstima, hodaju na prstima, njišu se i slično. Djeca sa autizmom često su hipersenzitivna na mirise, ukuse, dodir i bol, ali nerijetko se kod njih javlja i samopovređivanje u vidu udaranja po glavi, pritiskanja očnih jabučica, češanja i grebanja.

Društvo 11

utorak, 1. 8. 2013.

NEOPHODAN REGISTAR

Crna Gora bez zvaničnih podataka o broju zavisnika

JAVNI BRAK ZABRANJEN

Crnogorski zakon ne brani incest U patrijarhalnom crnogorskom društvu, incest je postojao, a ni do dan danas nije iskorijenjen. To dokazuje i istraživanje koje je sprovela jedan nevladina organizacija. Ono što iznenađuje mnoge: Naš zakon ne brani incest, osim ukoliko javno ne stupite u brak.

Prema mišljenju magistra psihologije Milice Ilić, koja je radila rad na ovu temu, incest u našoj državi ni danas nije neuobičajna pojava, ali rijetki su primjeri koji izađu u javnost.

“Incest je češća pojava nego što mislimo, odnosno što se nadamo.

Crnogorsko društvo je zatvoreno i po pitanju mnogo “lakših” tema, pa je očekivano da se incestuozne veze dešavaju gotovo uvijek pod velom najskrivenijih porodičnih tajni. Incest spada u kategoriju seksualnih poremećaja, parafilija, kod kojih su seksual-

no privlačni neuobičajni objekti, u ovom slučaju bliski krvni srodnici”, kazala je ona CdM-u.

Psiholog tvrdi da se danas incest najčešće javlja u primitivnim društvima, u disfunkcionalnim, nepotpunim ili izolovanim porodicama sa poremećenim odnosima. Prema istraživanju NVO “Ispod duge”, više od polovine anketiranih građana nije znalo da zakon ne brani incest.

Dakle, da li će oni stupiti u intimne odnose, stvar je njihovog poimanja seksualnih sloboda. Član 21 Porodičnog zakona propisuje da brak među sobom ne mogu sklopiti krvni srodnici u pravoj liniji, kao ni rođeni brat i sestra, brat i sestra po ocu ili majci, stric i sinovica, ujak i sestrična, tetka i bratanić, tetka i sestrić, ni djeca rođene braće i sestara, kao ni djeca braće i sestara po ocu, odnosno majci.

B.B.

Broj zavisnika od psihoaktivnih supstanci je u prošloj godini blago porastao i u narednom periodu bi trebalo raditi na osnaživanju kadra koji se bavi tretmanom tih osoba, ocijenjeno je iz nevladine organizacije Preporod. Direktor te organizacije Jovan Bulajić podsjetio je da u Crnoj Gori ne postoje zvanični podaci o broju zavisnika.

“U planu je da se uradi registar zavisnika i vjerujem da je pred zaživljavanjem i napokon će se utvrditi o kolikom je problemu riječ u Crnoj Gori, jer su vrlo oprečni stavovi iz civilnog sektora i pretpostavke ljudi iz javnog zdravstva”, kazao

je Bulajić agenciji Mina.

Prema posljednjim zvaničnim podacima iz 2006. godine, u Crnoj Gori je između 2,5 i tri hiljade zavisnika.

“Kad pretpostavljamo o kom se broju radi, uzimamo u obzir viđenje Evropskog centra za monitoring droga i zavisnosti od droga, koji kaže da je trend rasta zavisničke populacije nezaustavljiv, pa u to ime možemo tvrditi da Crna Gora nije različita od ostatka svijeta i da je u njoj porastao broj zavisnika od 2006, kad je rađeno istraživanje”, naveo je Bulajić.

On je pojasnio da neke zemlje,

koje su puno više dostigle u tretiranju zavisnosti, kad se ophode prema broju zavisnika praktikuju da zvaničan broj množe sa takozvanom tamnom brojkom pet.

“U to ime možemo reći da u Crnoj Gori nema ispod 12,5 hiljada zavisnika od psihoaktivnih supstanci. To je pretpostavka koju niko ne može ni potvrditi ni demantovati do zaživljavanja registra”, precizirao je Bulajić.

On kaže da se može uzeti u obzir i stav Centra da uz jednog zavisnika pati prosječno četiri do pet osoba, odnosno članova porodice.

“Mislim da je to brojka koja skoro da ide na blizu osam ili deset odsto stanovništva, koji više indirektno nego direktno trpi posljedice zloupotrebe droga”, naveo je Bulajić.

On je naglasio da se radi o pretpostavci, viđenju, smatrajući da će ove godine konačno zaživjeti prvi registar zavisnika u Crnoj Gori.

U Preporodu, kako je kazao, smatraju da je to jedan od najvećih problema danas u Crnoj Gori koji je vrlo neopravdano stavljen po strani u odnosu na neke probleme na koje ukazuju iz Evropske unije, koji su bitni za pristupanje i medijski atraktivniji i aktuelniji. On smatra da bi država trebalo da uvede strožiji nadzor nad onima koji se bave ovom problematikom.

B.B.

ZA BOLJI POLOŽAJ

Osnovana koalicija Romi i Egipćani zajedno Koalicija „Romi i Egipćani zajedno“, čija je osnivačka Skupština održana prije dva dana u Podgorici, okuplja 24 romske i egipćanske nevladine organizacije i koalicije iz Podgorice, Nikšića, Berana, Bjelog Polja, Herceg Novog i Ulcinja, koje se bave demokratizacijom i zaštitom ljudskih i manjinskih prava sa posebnim osvrtom na poboljšanju aktuelnog položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori.

Na pomenutuj skupštini usvojen je Statut koalicije i izbrani organi koalicije.

Za predsjednika skupštine izabran je student na Fakultetu političkih nauka Almir Tahiri. Za predsjednika koalicije izbran je novinar Senad Sejdović, a za članove Upravnog odbora izbrani su: Ana Popović, Muhamed Uković, Samir Jaha, Fana Delija, Nedžmedin Salja, Ismet Selimović i Mirsad Muratović, za predsjed-

nika Upravnog odbora, izabran je novinar Muhamed Uković.

Koalicija ima za cilj: monitoring, implementaciju strateških dokumenata Vlade Crne Gore, koje imaju za cilj poboljšanje aktuelnog stanja romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori i ostvarivanje ustavom zagarantovanih prava, pripadnika romske i egipćanske zajednice, kroz međusobni dijalog i saradnju sa državnim i lokalnim institucijama.

Ključna načela pomenute koalicije će biti učešće u aktivnostima usmjerenim ka institucionalizaciji saradnje sa državnim i lokalnim institucijama i većoj participaciji romskog i egipćanskog civilnog društva u javnim politikama u oblasti zaštite i afirmacije ljudskih i manjinskih prava sa posebnim osvrtom na pripadnike romske i egipćanske zajednice.

B.B.

banka hrane

Prikupljeno 2,688 tona hrane Humantarana Fondacija Banka Hrane je prethodnu godinu završila humanitarnom akcijom “Podijeli radost” u kojoj je prikupljeno 2,688 tona hrane.

“Zahvaljujući društveno odgovornim kompanijama Delhaize MNEMAXI marketi, Montemlin SAJO , Expo commerce, Bar kod koo i ostalim učesnicima humanitarne akcije “Podijeli radost prikupili smo značajne količine hrane”, saopšteno je iz Banke Hrane. Pomoć su dobile NVO “Razvitak” Cetinje, Udruženje za djecu sa posebnim potrebama koje će uskoro postati još jedan Dnevni centar u Crnoj Gori, kao i ostali dnevni centri koji rade u Pljevlja, Bijelom Polju, Plavu, Nikšiću i Herceg Novom.

Donacije su upućene u Resursni centar za djecu i mlade “Podgorica” kao i Resursni centar za djecu i mlade sa ostećenjem sluha i govora u Kotoru. Banka Hrane je uputila pomoć i Centrima za socijalni rad u Nikšiću i Podgorici kao i NVO “Eko Zeta” u vidu porodičnih paketa sa osnovnim životnim namirnicama. Pomoć u vidu hrane je upućena i Narodnoj ku-

Sa jedne od humanitarnih akcija u Tržnom centru Mall of Montenegro

hinji u Podgorici i Cetinju.

Udruženje Roma i Egipćana u Crnoj Gori takođe je pomognuto od Banke Hrane Crne Gore.

“Zahvaljujući humanosti djece i zaposlenih OŠ “Radojica Perović” iz Podgorice podijelili smo slatkiše i djeci koja se zbog bolesti nalaze u Dječijoj bolnici u Podgorici”, dodaje se u saopštenju.

Iz Banke Hrane pozivaju sve ostale privredne subjekte, pojedince da

podrže njihove akcije kako bi pomogli sugrađana u stanju materijalne potrebe.

“Ova godine će biti puna teških izazova za sve veći broj naših sugrađana. Ekonomska kriza i nemaština zakucaće na vrata velikom broju naših sugrađana. Svi ćemo biti na ispitu humanosti i solidarnosti. Onaj ko pomogne malo, pomoći će i puno, kada bude mogao”, zaključeno je u saopštenju.

B.B.

12 Hronika

UTORAK, 8. 1. 2013.

IVICA DAČIĆ:

Steže se obruč oko Šarića

Ilustracija

OŠTAR POČETAK

Jedanaest osoba završilo u pritvoru Prvog dana primjene novog zakona o bezbjednosti saobraćaja napisana 21 prekršajna prijava i 100 novčanih naloga Uprkos vjerovanju da će policija za vrijeme božićnih praznika poštedjeti kazni učesnike u saobraćaju, već u nedjelju - prvog dana stupanja na snagu Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, počela je njegova puna primjena, rečeno je Dnevnim novinama iz Uprave policije.

Prema podacima iz Uprave policije, saobraćajci su uhapsili 11 neodgovornih vozača. Međutim, u odgovoru DN nije precizirano po kojim osnovama su zadržani. Oduzeto je, kako kažu, 12 vozačkih dozvola i jedan par registarskih oznaka.

“Službenici policije za nadzor i kontrolu bezbjednosti u drumskom saobraćaju su u prvom danu primjene Zakona podnijeli 21 prekršajnu prijavu i izdali 100 naloga za naplatu novčanih kazni”, saopšteno je DN iz policije.

Po novom zakonu, vozači kod kojih se analizom krvi ustanovi više od 0,3 promila alkohola u krvi kazniće se do 200 eura, a za više od 0,5 slijedi oduzimanje vozačke dozvole i kazna do 2.000 eura ili zatvor do

60 dana. Ukoliko vozač i putnici u automobilu ne vežu sigurnosni pojas, platiće kaznu od 40 do 100 eura, za neposjedovanje fluorescentnog prsluka predviđena je kazna od 30 do 80 eura. Za preticanje kolone kazna je do 450 eura, a preko pune linije do 300 eura, kazna do 150 eura predviđena je ukoliko se na prednjem sjedištu vozi dijete mlađe od 12 godina, a od 30 do 80 eura biće kazna ukoliko se dijete do pet godina starosti ne vozi u posebnom sigurnosnom sjedištu. Za neposjedovanje zimske opreme od sredine novembra do kraja marta predviđena je kazna do 150 eura. Posebno su rigorozne kazne za prekoračenje brzine, tako kazne za prekoračenje od 30 do 50, od 50 do 70 van naselja iznose do 450 eura, a za veća prekoračenja čak do 2.000 eura. Novi zakon predviđa da kazna za neisticanje naljepnice o registraciji iznosi od 200 eura. Vozači u Crnoj Gori dužni su da imaju obrazac evropskog izvještaja o saobraćajnoj nezgodi, a kazna za njegovo neposjedovanje je od 40 do 200 eura. S.K.

TEŠKA KRAĐA

Maloljetnici opljačkali školu

Premijer Srbije Ivica Dačić kazao je da srpska policija nema novih informacija o slučaju “Šarić”, ali je dodao da se obruč oko pljevaljskog narkobosa steže, te da je sljedeći korak njegovo hapšenje.

U intevjuu za Televiziju Atlas, Dačić je izjavio da srpska policija nema nove informacije o tome gdje se nalazi Darko Šarić, iako je potpredsjednik Vlade u Beogradu Aleksandar Vučić kazao da očekuje da će Šarić biti uskoro uhapšen. Na pitanje na osnovu čega je Vučić iznio takve tvrdnje, srpski premijer je objasnio da se steže obruč oko Darka Šarića.

“Sigurno se sve više steže obruč i da će sljedeći korak biti taj i naročito ako imamo informacije da se on više ne nalazi tamo gdje je bio i da je sada dostupniji organima gonjenja.”

Na pitanje da li Srbija planira da od crnogorskog pravosuđa zatraži preispitivanje imovine Miroslava Miškovića u Crnoj Gori, Dačić kaže da će srpsko tužilaštvo odlučiti u kojem će se smijeru odvijati istraga i da ukoliko takav proces bude pokrenut u Srbiji, sigurno će se odnositi i na sve druge zemlje. Dačić je naveo i da nikada nije bio pristalica da se bez konkretnih dokaza daju ocjene poput one da je Crna Gora utočište za kriminalce, što se više puta moglo čuti od srpskih zvaničnika.“Bilo je i takvih primjera, bilo je i primjera da se oni skrivaju u nekim drugim državama, bilo je primjera da ih ima i u Srbiji, zato mislim da je važna saradnja policija”, objasnio je Dačić. B.R.

Ivica Dačić

Uskoro i sa Milom Govoreći o odnosima dvije države, Dačić je kazao da Srbija poštuje crnogorsku nezavisnost i najavio skori razgovor sa crnogorskim kolegom Milom Đukanovićem.

“Nijesam opterećen odnosima iz prošlosti, jer nijesam porijeklom iz Crne Gore i ne uplićem se u ta unutrašnja pitanja. Interesuje me politika čistih računa i zašto bi se Srbija miješala u unutrašnje stvari Crne Gore”, pitao je Dačić.

Premijer Srbije je kazao da mu se niko od crnogorskih zvaničnika nije obratio povodom informacije da je na posljednjem popisu bilo 40 odsto manje Crnogoraca u Srbiji.

TUČA U KOLAŠINU

Predali se, pa pušteni na slobodu Kolašinci Dragan Bošković (32) i Zlatibor Vrhovac (23) prije nekoliko dana su se predali kolašinskoj policiji, nakon što su 24. decembra izazvali tuču u kolašinskom lokalu “Balkan”, prijeteći gostima, a kako se sumnja, potegli su oružje i na policajca, koji ih je sustigao u bjekstvu. Nakon što su, kako se sumnja, priprijetili i policajcu da će ga ubiti, uplašeni hicem kojim ih je kolašinska policija upozorila, Bošković i

Vrhovac su uspjeli da pobjegnu. Prvi se predao Vrhovac prije dva dana, a Bošković prekjuče. Nakon saslušanja su obojica puštena da se brane sa slobode.

Osnovni državni tužilac u Kolašinu Vojislav Grujić potvrdio je za DN da je dvojici osumnjičenih dozvoljeno da se brane sa slobode, ali će protiv njih biti vođen krivični postupak.

Sa druge strane, juče je poraslo nezadovoljstvo Kolašinaca ovakvim

potezom Tužilaštva. Postavljala su se pitanja ko koga štiti i šta treba da se desi pa da im se stane na put. Ovo nije prvi nemili slučaj bahatog ponašanja naoružanih mladića. DN su u nekoliko navrata pisale o tome. Bošković je 2004. bio osuđen na 12 godina za ubistvo sugrađanina, dok je Vrhovcu ovo drugo krivično djelo u posljednjih pola godine zbog nasilničkog ponašanja.

Z.B.

POTVRĐENO

Tužilaštvo provjerava zloupotrebe u policiji

Đurđina Nina Ivanović demantovala navode da je u toku više istraga o malverzacijama bivšeg rukovodstva Uprave policije

Ulcinjski inspektori podnijeli su juče Osnovnom državnom tužiocu krivičnu prijavu protiv tri maloljetna sugrađanina E. E. (15), R. R. (14) i B. Š. (16), zbog sumnje da su pokrali tehničku opremu iz Osnovne škole “Maršal Tito” u Ulcinju, saopšteno je iz Uprave policije.

Maloljetni lopovi su, iskoristivši neradne dane u toku novogodišnjih praznika, u noći između 3. i 4 januara, obili prozor, koji se nalazi sa zadnje strane OŠ “Maršal Tito”, nakon čega su ušli unutra. Kako su ispričali u policiji, maloljetnici su iz školskih učionica ukrali tri kompjutera sa kompletnom opremom, dva DVD uređaja i kasetofon.

“E. E, R. R. i B. Š. su ukradene stvari sakrili u jednu garažu kako bi ih nakon određenog vremena prodali”, objasnili su iz policije.

Krađu kompjuterske opreme kontakt policajcu je prijavio direktor škole, nakon čega su ulcinjski inspektori veoma brzo identifikovali i priveli osumnjičene mladiće.

O događaju je obaviješten Osnovni državni tužilac u Ulcinju, koji je naložio da se krivična prijava protiv osumnjičenih podnese u redovnom postupku, a policajci su od E. E., R. R. i B. Š., u prisustvu roditelja i socijalnog radnika, uzeli izjave. Ukradena tehnika, koju su policajci pronašli, biće vraćena školi, dodali su iz policije. B.R.

Specijalna tužiteljka za organizovani kriminal i korupciju Đurđina Nina Ivanović prekjuče je potvrdila pisanje Vikend novina da je krenula u provjere navodnih zloupotreba u Upravi policije, prilikom nabavke opreme za održavanje informacionih sistema. Tu informaciju Tužilaštvu je dostavio aktuelni ministar pomorstva i saobraćaja Ivan Brajović nekoliko dana prije odlaska sa mjesta ministra unutrašnjih poslova.Ona je, međutim, demantovala pisanje Vijesti, koje je uslijedilo dan kasnije, da Tužilaštvo intenzivno radi na više istraga o navodnim malverzacijama u Upravi policije Crne Gore.Ivanović je kazala da Tužilaštvo posjeduje samo jednu informaciju o navodnoj zloupotrebi u Upravi policije, te da se ne vodi više istraga o nezakonitom raspolaganju novčanim sredstvima.“Specijalni tužilac je u posjedu jedne informacije o navodnim zloupotrebama u Upravi policije u postupku nabavke opreme za održavanje informacionih sistema. Uz tu informaciju Tužilaštvu nije dostavljena bilo kakva dokumentacija, tako da sada radimo na provjeri podataka za dostavljene informacije. Posebno naglašavamo da spe-

cijalni tužilac ne vodi bilo koji drugi izviđaj ili istragu koja bi se odnosila na navodno nezakonito rapolaganje novčanim sredstvima u Upravi policije”, rekla je Ivanović.Prema pisanju Vikend novina, Brajović je predao vrhovnoj državnoj tužiteljki Ranki Čarapić dokumentaciju o zloupotrebama u policijskom Sektoru za ljudske resurse, pravna pitanja, telekomunikacione i informacione sisteme, kako se sumnja, vrijedne blizu milion eura. Do dokaza o teškoj zloupotrebi došao je Brajovićev tim sredinom proš-

le godine, kada je dio sektora koji se odnosi na budžet i finansije prešao u nadležnost MUP-a. Prema nezvaničnim informacijama, riječ je o spornim ugovorima za nabavku i održavanje informacionih sistema, koje je potpisala šefica tog odjeljenja Tatjana Drobnjak, dok je njen pretpostavljeni bio Dragoslav Minić, smijenjeni pomoćnik bivšeg direktora Veselina Veljovića i rukovodilac sektora u čijoj nadležnosti su, između ostalog, bili i informacioni sistemi, ali i gazdovanje budžetom u Upravi policije. B.R.

Hronika 13

UTORAK, 8. 1. 2013.

“Preljubnici” na crnogorski način DETEKTIVSKE POTRAGE

Sve više supružnika koji sumnjaju u partnerovo nevjerstvo odlučuje se za pomoć privatnog detektiva

Ilustracija

Svetlana Kumburović

I

ako je spektar djelovanja privatnih detektiva izuzetno širok, počev od provjera ponašanja djeteta van kuće pa sve do otkrivanja krivičnih djela i pronalaženja nestalih osoba, čini se da su sve češći klijenti koji se žele uvjeriti u (ne)vjernost supružnika. Oni koji žele razotkriti preljubu, po riječima detektiva Vladana Pavićevića, najrazličitijeg su socijalnog staleža – od univerzitetskih profesora i političara do onih koji se nalaze na rubu egzistencije.

Detektivska djelatnost, koja je, po uzoru na evropske propise, odnedavno našla mjesto u crnogorskom zakonodavstvu, spada u red najosjetljivijih segmenata sektora bezbjednosti. U Crnoj Gori tek pet osoba ima dozvolu za vršenje ove djelatnosti, a prvi među njima je Vladan Pavićević, vlasnik detektivske agencije “A&D”. Djelokrug njegovog rada izgleda kao sklop advokature i policijskih zadataka - počev od prikupljanja podataka o poslovanju određenih firmi, zatim razotkrivanja problematične djece, preko pronalaženja nestalih osoba, pa sve do otkrivanja najrazličitijih krivičnih djela. Mada se njegov posao umnogome poklapa sa policijskim, to ni-

je slučaj sa otkrivanjem preljubnika, u čemu je pomoć jedino moguće dobiti upravo od detektiva.

Kako preljuba nije krivično djelo, nema ni predviđene odgovornosti niti se institucije bave ovim pitanjem, osim kada je riječ o krajnjoj instanci – razvodu braka. Kada je riječ o ovoj pojavi, Pavićević objašnjava da je svaki slučaj priča za sebe, te da ga zakon ovlašćuje da “preuzme” samo bračne, a ne i vanbračne supružnike. Stoga, djevojke i mladići koji sumnjaju u vjernost svog partnera sa kojima nijesu u bračnoj zajednici neće dobiti pomoć od privatnog detektiva.

Odbijajući da govori o konkret-

Nadzor nad djecom i traganje za nestalima Prismotra se, po riječima Pavićevića, najčešće upotrebljava u slučajevima nadzora nad djecom čiji roditelji sumnjaju na neki oblik destruktivnog ponašanja. Obično je riječ o starijim maloljetnicima.

“U ovim aktivnostima najčešće se srijećemo sa uticajima narkomanije ,alkoholizma, početnim stadijumima prostitucije, zatim kocke ili igara na sreću”, kaže

Pavićević.

Od posebnog interesa su, kako kaže, i potrage za nestalim osobama.

“Kada su ovakvi problemi u pitanju, sarađujem sa institucijama sistema kako kod nas, tako i u zemljama regiona. Nekada ishod potrage bude sa srećnim završetkom, a u nekim slučajevima bude tragičan”, kaže detektiv Pavićević.

nim slučajevima, jer ga “na diskreciju i konspirativnost obavezuje zakon”, Pavićević kaže da su sumnje supružnika najčešće osnovane, te da takvom zaključku u prilog ide povećan broj brakorazvodnih parnica i sporazumnih razvoda.

“Mogu reći da se sve provjere vrše vrlo stručno do nivoa koji može da naruši ugled i dostojanstvo. Detektiv prvo mora ustanoviti koji je pravni interes klijenta.

Potom sprovodi istragu - utvrđuje okolnosti, motive, obezbjeđuje dokaze koji mogu biti upotrijebljeni u postupcima pred pravosudnim organima… Svi podaci moraju biti obrađeni, a tek potom se predaju naručiocu usluge”, kaže Pavićević.

On ističe da “ko vlada informacijom, vlada i situacijom”. Korisnici detektivskih usluga, po riječima Pavićevića, pripadaju najrazličitijim socijalnim grupama.

“Nemoguće je okarakterisati moje klijente, jer tu zaista nema pravila – tu su ugledni političari, profesori sa univerziteta, ljudi iz visokog biznisa, a s druge strane, isto toliko ima i klijenata koji Vladan Pavićević

su najnižeg materijalnog statusa”, kaže Pavićević, pojašnjavajući da zbog toga često nije u mogućnosti da naplati svoje usluge.

On kaže da ga angažuju ljudi iz naše zemlje, ali i iz inostranstva, kada su na neki način povezani sa drugom stranom koja je u Crnoj Gori.

“Kada govorim o supružnicima, nije uvijek riječ o preljubi, nekada parovi provjeravaju da li, primjera radi, supružnik pokušava da otruje drugog”, kaže Pavićević.

Kada su u pitanju bračna pitanja i odnos međusobnog povjerenja, po Pavićevićevim riječima, ljudi žele da čuju istinu, ma kakva ona bila.

“Klijenta interesuje istina, odnosno njihova sumnja zbog koje dolazi do poremećaja bračnih odnosa.

Kada su evidentni poremećaji, konsultujemo se i sa Centrom za socijalni rad”, kaže detektiv.

Osim prikupljanja i obrade podataka, Pavićević nerijetko pristupa i “prismotri”, negirajući da se ona, pored ostalog, sastoji u prisluškivanju.

“Zakonom o krivičnom postupku je precizno navedeno da Vrhovni sud odobrava mjere tajnog nad-

zora”, kaže on.

Pavićević navodi da se njegove usluge često sastoje i od razotkrivanja zloupotreba prislušnih aparata, odnosno u zaštiti od špijunaže.

“U doba napredne tehnologije pojavljuje se u slobodnoj prodaji dosta elektronske opreme za tajno snimanje i praćenje, što se u velikoj mjeri zloupotrebljava, čime se nanosi neprocjenjiva šteta pojedincu, pa i društvu u cjelini. Protivprislušni pregledi podrazumijevaju detaljnu provjeru prostorija, kancelarija, vozila ili bilo kojeg područja unutar i van objekta koje bi se osiguralo da nema tajnog audio i video nadzora, odnosno tajno postavljenih i instaliranih prislušnih uređaja”, kaže Pavićević, dodajući da taj dio posla rade eminentni inžinjeri koji se “ne mogu naći preko oglasa”.

Ono što, po riječima Pavićevića, naročito izdvaja detektivsku djelatnost jeste pravo uvida u zaštićene podatke. Državni službenici koji su ovlašćeni za prikupljanje odgovarajucih izvještaja, informacija i podataka dužni su da detektivu na njegov zahtjev daju tražene podatke, što nije slučaj sa ostalim građanima.

14 Crna Gora

UTORAK, 8. 1. 2013.

Nebriga

Ni struje, niti treninga za najbolje Opomena opštini Kolašin da reguliše višegodišnji problem neuslovne sportske hale KOLAŠIN - Lokalna vlast u Kolašinu morala bi aktivnije da se uključi u rješavanje problema sportske hale. U tom objektu prekinuto je napajanje električnom energijom, što je sportiste danima lišilo minimalnih uslova za trening, poruka je Opštinskog odbora Socijaldemokratske partije opštini, a koju je uputio odbornik Bojan Zeković.

“Kolašinski sportisti su, više uprkos, nego zahvaljujući gradu i državi, možda i najbolje što ovaj grad ima. Oni su među rijetkima koji donose dobre vijesti, čine nas ponosnim i proslavljaju ime Kolašina i Crne Gore. Nedopustivo je da im se danas krajnjom nebrigom onemogućavaju rad i dalji uspjesi”, navodi se u saopštenju.

Kako je Zeković napisao, SDP je više puta postavljao pitanja u Skupštini Crne Gore, a koja se odnose na “dugogodišnji problem sa gazdovanjem i održavanjem Sportske hale i Doma mladih”.

Ministarstvo finansija je tada, navodi se u saopštenju, odgovorilo da ovim objektima upravlja JP “Sportski centar“ za koji u narednom stavu tvrdi da nikada nije ni formirano.

“Neozbiljnost pristupa ovom pitanju danas pokazuje posljedice.

Ipak javnim pritiskom, uspjeli smo da obezbijedimo da se u državnom budžetu izdvoji novac za rekonstrukciju Sportske hale i Doma

Proćerdani milioni Prema Zekovićevim riječima, u ove objekte država je uložila milione eura, ali da zbog neodgovornog odnosa prema ovim resursima,”naši reprezentativci na pripreme idu u inostranstvo, iako su ranije dolazili u Kolašin“.

“Ne treba objašnjavati šta bi značilo za turizam da u Kolašinu borave NBA igrači i nosioci olimpijskih medalja. Istovremeno, lokalna vlast je rasipničkim ponašanjem opštinu dovela u tolike dugove da objektivno ne može dovoljno novca uložiti u sport, koji ni kada su trošeni milioni nije bio, kao ni danas, u sferi njenog interesovanja”, ističe OO SDP-a.

Prema njihovom mišljenju, drugačiji odnos, briga za probleme naših sportista, komunikacija sa državnim organima u cilju njihovog rješavanja je minimum koji bi lokalna vlast morala pokazati. mladih. To jeste dobro, ali nije i dovoljno. I taj novac će biti bačen ukoliko se ne promijeni ukupni odnos i pitanje upravljanja učini jasnim i javnim”.

Z.Bulatović

ploveći hoteli

Milioni stižu kruzerima Dolazak kruzera u Boku znatno produžava turističku sezonu TIVAT - Kruzing se već godinama pokazuje kao jedan od najperspektivnijih vidova turizma u našoj zemlji. To potvrđuju podaci o prometu u kotorskoj luci, koja je glavno odredište manjih i većih putničkih brodova, odnosno plovećih hotela, na krstarenjima Mediteranom.

Do novembra prošle godine u Luci su zabilježena 333 dolaska brodova kojima je u Boku Kotorsku stiglo više od 250.000 putnika. Ti rezultati su premašili kompletnu 2011. godinu, koja je bila rekordna i u kojoj je bilo 192.000 putnika.

“Iza takvih rezultata stoji trud, rad i posvećenost poslu, kao i velika ljubav prema moru i pomorstvu jer je Boka nezamisliva bez brodova”, s ponosom ističu u kotorskoj luci.

Kada se stvore adekvatni infrastrukturni uslovi instaliranjem “pilon-delfina”, odnosno stubova gdje će se privezivati najveći kruzeri, i kad bude završena izgradnja novog putničkog terminala 2014, stvoriće se uslovi da u Kotor, kao što je u Dubrovniku, i tokom zimskih mjeseci dolaze najveći kruzeri, objasnili su ranije iz kotorske luke.

Inače, gotovo sve bitnije svjetske kompanije koje se bave kruzingom zastupljene su u Boki.

Boka je, kako objašnjavaju pomorci, jedinstvena destinacija kada su u pitanju kruzeri i oni ne dolaze samo zbog Kotora u čijoj se luci zadržavaju, već zbog kompletnog doživljaja koje njihovim putnicima pruža plovidba kroz jedini fjord na Mediteranu.

Na osnovu anketa koje sprovode kompanije, Boka Kotorska se nalazi na vrlo visokom mjestu. Zabilježeni su i slučajevi da su se kapetani kruzera kod mjesnih pilota, koji ih sprovode kroz zaliv, raspitivali za stare kamene kuće u Boki koje bi kupili i tu se nastanili.

U Crnu Goru, zahvaljujući kruzingu, organizovano stižu grupe turista iz zemalja iz kojih teško da bi se mogao očekivati znatniji broj posjetilaca u “klasičnim” vidovima turizma, a među njima su turisti iz Japana, Koreje, Kine, Australije, Kanade, SAD...

Prema navodima turizmologa Milenka Pasinovića, kruzeri su produžili turističku sezonu u Boki na devet mjeseci, od marta do novembra. Međutim, tu se može još mnogo toga učiniti kako bi se poboljšao potencijal tog segmenta, koji bilježi najveći rast u ukupnoj turističkoj industriji Crne Gore. On ističe da u ponudu gostima sa brodova

Turisti i njihovi novčanici Na osnovu analize Nacionalne turističke organizacije iz 2011. godine, turisti sa kruzera, kada dođu u Kotor, potroše u prosjeku oko 43 eura po osobi, a članovi brodskih posada oko 29 eura, što, prema gruboj računici, pokazuje da se na taj način u toj godini prihodovalo preko 12 miliona eura. Činjenica je da veliki broj putnika želi da, kada dođe u novu luku, proba lokalnu gastronomsku i etnološku ponudu, kupi autentičan suvenir, vidi muzej ili lokalnu atrakciju. treba uvesti sve lokalne atrakcije i “obazrivo voditi razvojnu politiku u toj oblasti, imajući u vidu fizičko-prostorna ograničenja i specifičnosti Boke kao osjetljivog prostora i destinacije”.

Z.K.

NOĆ ZA PAMĆENJE

Ni četvoro očiju za stari put dovoljno nije Izlomljen asfalt i rupe na saobraćajnici koja se rekonstruiše, putnicima u prazničnoj noći zadali brojne nevolje PODGORICA - Božićno jutro nesumnjivo će upamtiti vozači koji su se starim putem uputili iz Spuža prema Podgorici, a njih nije bilo malo. Kasni sati, pad koncentracije, gusti mrak, a kod ponekih i prisustvo alkohola uzeli su danak automobilskim gumama, koje su se cijepale na oštrom i iskomadanom asfaltu.

Nakon proslave Badnje večeri i dočeka Božića, stari put je za pojedine putnike-namjernike bio pravi izazov, a dobro raspoloženje poneseno sa nekog od slavlja zamijenjeno je problemom i nervozom. Već prvog sata Božića, na nepuna tri kilometra prema Rogamima iz pravca Spuža, mogli su se zateći reflektujući trokuti postavljeni u blizini parkiranih automobila, koji zbog oštećenja na gumama nijesu mogli nastaviti putovanje.

Za ovu neprijatnost nije bilo potrebna brza vožnja, već samo trenutak nepažnje i neblagovremeno uočavanje oštrih kratera. Najteže su prošli oni koji su se nevješto mimoišli sa automobilom

iz pravca Podgorice, jer je desna strana ovog puta potpuno raskopana, a uz to i oivičena slomljenim asfaltom. Upravo to je bilo iskustvo i tročlane ekipe koja se vraćala sa slavlja.

“Samo za trenutak nijesam obratila pažnju i prešla sam preko rupe. Guma je potpuno uništena. Pažljivo sam vozila i to ne preko 50 km/h, jer sam upozorena da je policija na putu. Put je užasan.

Prema Spužu nekako, ali iz Spuža nikako. Sramotno kakav je put otvoren!, rekla je naša sagovornica Maja Radović.

Slično iskustvo imali su i drugi.

Oni koji su tek zamijenili pocijepanu za rezervnu gumu i krenuli dalje, zaustavljani su od drugih putnika koji su bili iste “sreće”, a nijesu imali dizalicu. Ipak, za pomoć se, kako su sati odmicali, moralo sve duže čekati.

“Zaustavljali smo koga smo stigli, uglavnom taksiste koji su stalno prolazili, ali niko od njih nije imao dizalicu. Od svih tih silnih auta, dizalicu su nam posudili momci koji su samo kilometar

Arhiva: dionica Starog puta kod Malog brda

iza nas, takođe, morali zamijeniti gumu iz istih razloga”, rekao je za DN Marko Jovanović, koji je dobar dio noći sa društvom pro-

veo, kako je rekao, “granajući” rukama automobilima koji mu idu u susret. Zbog praznika, DN nijesu bile u mogućnosti da kod nad-

ležnih organa dobiju informaciju koliko se osoba žalilo na probleme prouzrokovane na ovom dijelu puta.

M.Ne.

Crna Gora 15

UTORAK, 8. 1. 2013.

BOŽIĆ

Blagdani donijeli radost Redakcija Dnevnih novina

N

ajradosniji hrišćanski praznik proslavljen je juče širom Crne Gore. Na hiljade vjernika koji poštuju julijanski kalendar prekjuče se okupilo ispred crkvi i hramova na tradicionalno osveštavanje i nalaganje badnjaka, uz poruke da ovaj praznik donese ljubav i mir. Božićni dan, kako je to i običaj, mnogi su proveli u toplini doma sa porodicom, uz praznični ručak.

Iako običaj nalaže da porodica ostane na okupu, nakon što muški članovi nalože badnjake, to sigurno nije bio slučaj u većini crnogorskih domova, jer se u gradskim kafićima u nedjelju veče tražilo mjesto više. Najradosniji hrišćanski praznik mlađe generacije dočekale su i ovoga puta van svojih domova, a noć su ispunili mnogobrojni vatrometi.

Uz želje sveštenika ispred hramova i crkava u skoro svim opštinama da božićne dane, kao i ostatak godine svi građani provedu u miru, slozi i ljubavi, veselje je nastavljano kulturno-umjetničkim programima, uz pjesmu i tamburaše.

Ponedjeljak je obilježila prava praznična atmosfera. U Nikšiću, jutro je počelo pucnjima oružja i prasak pirotehničkih sredstava koji su obilježili dolazak polaznika u cijelom gradu, a onda je nastavak dana proveden u mirnoj prazničnoj atmosferi, gdje su se rijetki prolaznici pozdravljali tradicionalno sa “Mir Božji! Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!”

Iako je najradosniji hrišćanski praznik neradan dan, u Nikšiću je bilo radnji, kladionica, pekara, pumpi, lokala koji to nijesu poštovali, pa ni praznično i radosno nije bilo baš za svakoga.

U bjelopoljskim kafićima bilo je naročito veselo u samu Badnju, noć u kojoj se slavilo do kasno.

“Pošto je Božić porodični praznik, proveo sam ga u kući sa mojima.

Danas, prvi dan Božića, slavim sa društvom. Mogu vam reći da nikada nije bilo ljepše i nekako svečani-

Božić na skijama Oni koji su došli da praznike provedu u Kolašinu, bez obzira na hladnoću, božićni dan proveli su na skijalištu, pa se po broju automobila i velikoj gužvi na stazi može reći da se zimska turistička sezona polako, ali sigurno zahuktava. Ista situacija je bila i na ostalim skijalištima u Crnoj Gori, a neradni ponedjeljak za one koji uživaju u zimskim sportovima svakako je bio jedan od milijih.

je nego sada. Prije smo slavili samo u kućama, sada se taj običaj proširio i na kafiće i restorane. Svi smo radosni, a tako i treba da bude”, priča Marko Pavićević.

On kaže da se možda malo pretjeralo u kićenju badnjaka.

“Ne treba pretjerivati. Dovoljno je da se jedna grana badnjaka prisloni uz kuću, ali mi ni u čemu nemamo mjeru, pa ni u ovome. Naš narod misli da što više badnjaka stavi, to će nešto biti bolje, ali nije tako. Treba više molitvi izgovoriti. Pogledajte samo koliko je badnjaka po autima.

Otpadaju, pa se i gaze”, kaže Pavićević, naglašavajući da je ipak lijepo što se omasovilo božićno slavlje.

Kao što običaji i tradicija nalažu, Božić će se slaviti još dva dana. Mnogi vjeruju da će biti jednako veselo. Lijepoj atmosferi proslave Božića doprinosi i lijepo okićen grad.

Ono što posebno treba naglasiti je da u Bijelom Polju u policiji nije zabilježen nijedan slučaj remećenja javnog mira i reda i pored čitavog arsenala petardi i drugih eksplozivnih naprava koje se skoro danonoćno čuju.

Božićni praznici donijeli su živost na pljevaljske ulice, ali i trubače koje su domaćini prilikom prolaska ispred kuća čašćavali novcem, hranom i pićem.

Centralnom nalaganju badnjaka ispred Hrama Svete Petke, na Trgu Patrijarha Varnave, prisustvovao je veliki broj vjernika.

Kafići su po tradiciji zatvoreni nešto poslije 18 sati, jer su gosti u duhu hrišćanstva badnje veče proveli u krugu porodice, kada su mnogi od njih u kuće unijeli badnjak ostavljen ranog jutra pred vratima i naložili ga u svojim domovima. Badnjaci su u Pljevljima nalagani ispred skoro svih crkava i manastira, u gradu i na seoskom dijelu opštine.

Nalaganje na dva mjesta Za Badnje veče u većini crnogorskih opština badnjaci su loženi na dva mjesta.

Nikšićki vjernici Crnogorske pravoslavne crkve badnjake su ložili na Trgu slobode kod spomenika kralju Nikoli, dok su vjernici Srpske pravoslavne crkve ritual nalaganja svetog drva obavili tradicionalno pred Crkvom Svetog Vasilija Ostroškog. U Podgorici su se, kao i prethodnih godina, badnjaci nalagali ispred Hrama Hristovog vaskrsenja, a božićna liturgija služena je ispred Dvorca Petrovića na Kruševcu. U Herceg Novom Badnje veče se obilježavalo u crkvama Svetog Arhangela Mihaila i Hristovog Vasnesenja na Toploj. I u Tivtu je služena liturgija na dva mjesta i to kod Hrama Svetog Save, koju je organizovala SPC parohija tivatska, kao i kod Crkve Svetog Arhangela Mihaila na Miholjskoj prevlaci.

Jutro u krugu porodice Božićno jutro i dan na pravi način su se proslavili juče u Kolašinu, nakon jutarnje liturgije u Hramu Sv. Dimitrija u samom centru grada. Dragan Šćepanović iz Rijeke Mušovića, nadomak Kolašina, jedan je od onih Kolašinaca koji Božić slavi kao i njegovi preci. Ukućani su rezali pogaču, pa se nekima posrećilo da pronađu u njoj novac ili drvce zdravlja. Na trpezi nakon posnog dana bilo je raznih đakonija, a neizostavno piće je crno vino.

“Božićno jutro slavim u krugu porodice uz obaveznu božićnu pogaču, dok poslije podne odlazim da čestitam prijateljima”, kazao je Dragan.

U Herceg Novom porodica Radović ima svoj božićni ritual. Ujutru, prije izlaska sunca, u kuću dolazi polaznik. Nakon toga njemu se servira mrsna hrana. Domaćica Svetlana tada uveliko priprema ručak, a na stolu se mogu naći pšenica, pečeni hljeb, česnica, sarme, pečenje jagnjeće i svinjsko, potom ruska salata, kolači i torta. Ona za DN kaže da je to najradosniji praznik u njihovom domu.

“Ručak počne u podne i ovaj dan najviše volim jer je tada porodica na okupu”, istakla je Svetlana.

16 Crna Gora

UTORAK, 8. 1. 2013.

SKIJALIŠTA

Na Žabljaku dva metra snijega

ŽABLJAK - U crnogorskim ski centrima snijega je juče bilo više u odnosu na prethodne dane pa je njegova visina iznosila od 35 centimetara na Vučju na podnožju, do dva metra na Žabljaku na vrhu staze, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).

Visina snijega u podnožju skijališta na Žabljaku i Kolaši-

nu iznosi 60 centimetara, odnosno 58 centimetara, što je deset centimetara više nego u nedjelju. Na vrhu staze na Žabljaku visina snijega je dva metra ili 50 centimetara više nego u nedjelju. U Kolašinu je visina snijega na vrhu staze 92 centimetra. Ski sezona u crnogorskim ski centrima počela je posljednjeg vikenda u prošloj godini.

Fotografije na dar

BEZ OPASNO

Zemljište puca, pumpa bezbjedna Stručnjaci Rudnika uglja konstantno će pratiti dinamiku pomjeranja tla Dejan Kandić

P

otonuće terena od petnaestak centimetara za godinu nedaleko od Jugopetrolove benzinske pumpe, ocijenili su stručnjaci pljevaljskog Rudnika uglja i Sektora za vanredne situacije uz prisustvo sudskog vještaka, rudarskog inspektora i predstavnika Jugopetrola, ne ugrožava obližnje naselje, gradsku infrastrukturu i bezbjednost pumpnog postrojenja na kome od nedjelje, nakon skoro dvodnevnog prekida, Pljevljaci opet mogu sipati gorivo.

CETINJE - Najmlađi građani prijestonice Cetinje, u organizaciji škole “Magic” i uz pomoć fotografa Pavla Simovića, našli su se u ulozi modela i tako na dar dobili besplatno novogodišnje fotografisanje.

“Djeca su naše najveće blago i iskustva koja sada stiču samo će im u budućnosti pomoći da se što bolje ostvare u životu. Trudimo se da obogatimo njihovo djetinjstvo i stvorimo predivne uspomene koje će pamtiti čitav život”, rečeno je iz škole “Magic”, uz napomenu da se veliki broj djece radosno odazvao fotografisanju, a uz to su dobili i poklon iznenađenja.

PRVO PA ŽENSKO

Prva beba u Pljevljima na Badnji dan PLJEVLJA - Djevojčica, roditelja Slađane i Dejana Lončar, teška 3.650 grama i dugačka 51 centimetar prva je beba rođena u 2013. godini u Pljevljima.

Po tradiciji, opština Pljevlja je obezbijedila prigodne poklone koje je majci i njenoj tek rođenoj kćerkici tokom posjete ginekološko-akušerskom odjeljenju uručio šef Kabineta predsjednika opštine Rajko Palibrk.

Djevojčica, rođena u 3,11 časova 6. janura dobila je 200 eura, a majka Slađana bombonjeru i buket cvijeća. Ona je druga kćerkica bračnog para Lončar, a Tatjana je na Badnji dan dobila sestru koja će najvjerovatnije dobiti ime Jovana.

PLJEVLJA - Jedina benzinska pumpa u opštini zatvorena je u petak oko ponoći rješenjem inspektora za eksplozivne materije, zapaljive tečnosti i gasove pljevaljskog ogranka Sektora za vanredne situacije nakon što se na licu mjesta uvjerio u ugroženost i bezbjednost pumpnog postrojenja usljed slijeganja terena koje je posledica radova u obližnjem rudarskom kopu.

“Blizina površinskog kopa nesumnjivo ugrožava bezbjednost i stabilnost stanice u pogledu pojave velikih pukotina uslovljenih slijeganjem i klizanjem terena kako na samoj stanici tako i na okolnom terenu“, naveo je Inspektor u rješenju o hitnom zatvaranju pumpe. Odluka o zatvaranju dijelom se oslanja i na mišljenje sudskog vještaka Staniše Ivanovića koji je ukazao “na evidentan visok potencijalni rizik za infrastrukturne objekte” te da je „klizište tehnogenog karaktera nastalo kao posledica izvođenja rudarskih radova na kopu Stara cementara“.

Prva ulegnuća terena i pukotine uočene su još prije godinu i po na prostoru pumpe, gradskoj obilaznici tik uz postrojenje i u širem reonu zemljišta sa obje strane pumpe i kolovoza. Vremenom su se širile, a u novembru pretprošle godine nakon pisanja DN, na lice mjesta su stigli glavni rudarski inspektor i Ekološka inspekcija. Rudniku je tada naloženo svakodnevno praćenje te-

rena i postavljanje repernih tačaka, a za taj posao zadužena je Služba za rudarska mjerenja pljevaljske kompanije.

U trupu saobraćajnice smješteni su važni gradski infrastrukturni objekti, kolektor fekalnih i atmosferskih voda, glavna vodovodna cijev, u putnom pojasu su elektro i TK instalacije, a zbog zabrinutosti za infrastrukturu opštine je prije pola godine od Rudnika tražila da otpočne sanaciju terena u ugroženoj zoni ovih objekata. U blizini je i veliki broj privatnih kuća, nekoliko zgrada, Osnovna škola “Boško Buha”, a pedesetak metara od pumpe i tridesetak od zemljišnog ulegnuća je naselje C od montažnih baraka čiji stanovnici uprkos uvjeravanjima da im sigurnost nije ugrožena stra-

huju za bezbjednost.

Razloga za strah nemaju, tvrde iz Rudnika, jer su pukotine posljedica slijeganja terena, a ne klizišta, a zaštitne mjere pri radu i funkcionisanju pumpe su takve da ni eventualni ekces ne može izazvati posledice koje bi ugrozile životnu sredinu ili izazvale veće materijalne štete. „U narednom periodu su moguća manja vertikalna pomjeranja, a njihov intezitet će biti sve manji.

Stoga, zatvaranje benzinske pumpe i razlozi zbog kojeg je obustavljen njen rad u najmanju ruku su nejasni i za nas neubjedljivi“, saopšteno je iz Rudnika dan uoči sastanka sa predstavnicima Sektora za vanredne situacije, Jugopetrola, rudarskim inspektorom i sudskim vještakom koji je rezultirao privremenim povlačenjem prvobitnog rješenja o zabrani rada pumpe.

Na sastanku je dogovoreno i da Rudnik konstatno prati dinamiku pomjeranja tla i preduzme sve neophodne aktivnosti u cilju izrade glavnog projekta trajne sanacije kao i da odmah obavijesti sudskog vještaka, MUP i druge nadležne organe ukoliko rezultati mjerenja pokažu pogoršanje stanja na terenu.

Bez bojazni od katastrofe Pljevaljski Rudnik je započeo eksploataciju uglja na lokaciji Stare cementare nakon što su u SO Pljevlja usvojene izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana koje su to omogućile, uprkos protivljenju dijela odbornika i ekoloških NVO da to znači uvođenje Rudnika u grad. Proizvodnja uglja i otkrivke na ovom lokalitetu vrši se bez prethodnog miniranja, direktinim otkopavanjem hidrauličnim bagerima, a radovi se odvijaju prema Dopunskom rudarskom projektu eksploatacije uglja na prostoru bivše fabrike cementa za period od 2010. do 2014. godine za šta je preduzeće sredinom 2010. godine dobilo odobrenje Ministarstva ekonomije.

Dosadašnji radovi, priznaju u Rudniku, doveli su do deformacija na terenu, ali, tvrde u kompaniji, one ne ukazuju da može doći do ekcesnih situacija.

RUŠENJE

Buvljak se seli na Konik U pljevaljskom porodilištu lani je rođeno 247 beba, 12 više nego godinu prije i 13 manje nego 2010. godine.

D.K.

PODGORICA - Buvljak koji je sastavni dio nekadašnje Male pijace biće srušen sjutra, a do tada svi prodavci robe široke potrošnje će se preseliti na rekonstruisanu pijacu kod Doma zdravlja na Koniku. Ovo je kazao sekretar Sekreterijata za komunalne poslove i saobraćaj Miomir M. Mugoša.

Tokom prethodnih mjeseci, kada su prodavci voća, povrća i mli-

ječnih proizvoda prešli na novu pijacu u sklopu novoizgrađenog Bazara u Bloku pet, oni koji su ostali na Maloj pijaci bili su prilično revoltirani, jer se, kako ističu, na njih nije mislilo. U nekoliko navrata organizovana su mirna okupljanja, gdje su isticali negodovanje jer se za njih nije obezbijedilo mjesto u Bazaru, kao što se učinilo njihovim kolegama iz dru-

gog dijela pijace. Tada im je obećano rješenje i prelazak na novu, rekonstruisanu pijacu. Inače, trgovci sa buvljaka ostali su da rade na pijaci i nakon septembra, kada im je istekao ugovor sa JP Tržnice i pijace, ali su naknadno, uz dogovor sa Tržnicama, plaćali zakupninu tezgi na dnevnoj osnovi, jer se vrijeme njihovog napuštanja pijace nije precizno znalo.

M.Ne.

Crna Gora 17

UTORAK, 8. 1. 2013.

MORSKO DOBRO

STAV

Novac sa obale samo u obalu

Nauka i tehnika

Gradonačelnici pet primorskih opština obavezali se da će prihode Morskog dobra trošiti za uređenja plaža

PETAR ŠPADIJER CETINJE profesor biologije

Postoji čitav niz viceva čija je tema slaba muška obdarenost, loša tehnika i nabijanje rogova kod intelektualaca. Dakle, ukoliko ste intelektualac sigurno vam je mali, u krevetu ste mlaki, a žena vam nabija rogove sa svakim majstorom koji uđe u kuću.

Ako računamo da se svaki momčić već ulaskom u pubertet hvali sa 20cm pri punoj snazi, u nastavku imamo sljedeću situaciju: -svaka naredna godina školovanja oduzima: a) po 0.5cm ako ste gimnazijalac, b) po 0,3cm, ako ste učenik neke od tehničkih škola.

-Ako napravite, po muškost poguban, čin upisa na fakultet, svaka mučna godina tamo provedena koštaće vas po santimetar dužine. O magistraturi ili doktoratu ne smijem ni da pomislim.

-Redovno održavanje higijene, to bar svi znaju, tanji kožu, pa pored nepotrebnog gubitka na dužini, zbog obrazovanja, kaliraćete i na obimu.

-Glava prepuna nepotrebnih podataka, naučenih za dugotrajneg školovanja, ne može se valjano posvetiti mašti u krevetu, pa su intelektualci tanki i sa tehnikom. NI DUŽINE NI TEHNIKE !

-Žene intelektualaca, iako (nerijetko) intelektualke, sazdane su od ženske pokvarenosti, pa znaju da od svog visokoškolovanog đuvegije “neće imat’ hasne”. Kako su intelektualke, znaće gdje da (ga) nađu.Tako će iskoristiti svaku priliku da iskoriste školom ne(u)skraćeni, a higijenom neotanjeni “ponos” nekog vodoinstalatera, zidara, molera ili mašinbravara (!).

Ovaj će rapolagati i neodoljivom tehnikom, pa eto veselja za sve.

Epilog: Ajte, mućnite sami glavom.

CETINJE Novac koji budu dobile od javnog preduzeća „Morsko dobro“ na ime novih zakonskih rješenja, primorske opštine biće dužne da ga potroše na uređenja obale. Mada su mnoge od primorskih lokalnih uprava u teškim finansijskim problemima, ugovorom, koje su uoči Nove godine gradonačelnici pet opštine Budve, Bara, Herceg Novog, Tivta i Kotora, Lazar Rađenović, Žarko Pavićević, Dejan Mandić, Miodrag Kankaraš i Marija Ćatović, potpisali sa direktorom Morskog dobra Rajkom Barovićem, novac će trošiti isključivo na uređenja obale.

Ugovorom su jasno precizirane stavke, kako se ne bi dogodilo da novac umjesto na obalu, završi na isplatu zarada.

Kako je saopšteno, JP Morsko dobro će u 2013. godini polovinu prihodovanih sredstava u zoni morskog dobra, shodno Zakonu o fininsiranju lokalnih samouprava, uplaćivati primorskim opštinama.

Namjensko korišćenje prenešenih sredstava definisano je Ugovorima o korišćenju i namjeni prihoda od naknade za korišćenje morskog dobra, koji je JP Morsko dobro,

u decembru prošle, godine sklopilo sa predsjednicima opština Herceg Novi, Tivat, Budva i Bar. Najviše novca, million eura, biće uplaćeno opštini Budva, Bar će dobiti 325.000, Tivat 300.000, Kotor 175.000, dok za Herceg Novi ima 325.000.

“Opštine su preuzele obavezu cjelogodišnjeg održavanja komunalnog reda u zoni morskog dobra na svojoj teritoriji, a to znači održavanje čistoće na javnim površinama u zoni morskog dobra, sezonsko i vansezonko čišćenje i održavanje javnih kupališta koja nijesu data u zakup sa posebnom pažnjom u zimskom periodu. Takođe, ugovorima su se obavezle na tekuće održavanje javne rasvjete u zoni morskog dobra, tekuće održavanje i zaštita zelenila u zoni morskog dobra, podrazumijevajući sezonske zasade, održavanje postojećeg zelenila i održavanje postojećih parkova, javnih zelenih i javnih rekreacionih površina u zoni morskog dobra i tekuće održavanje i čišćenje bujičnih tokova u zoni morskog dobra. Dužne su i da održavaju komunalne objekte u zoni u

MOJKOVAČKA BITKA

Odali počast, ali u različitim terminima MOJKOVAC – Vladajuća koalicija DPS-SDP i članovi SNP na lokalnom nivou u Mojkovcu, po svoj prilici, ne prikrivaju nepomirljive razlike ni kada je riječ o obilježavanju jednog od najznačajnijih datuma za ovu opštinu. Tako su, na istom mjestu, ali svako u svom terminu, položili vijence na spomenike junacima Mojkovačke bitke, koja se desila 6. i 7. januara 1916. godine.

Vijence na spomenik serdaru Janku Vukotiću u centru grada i spomenik junacima Mojkovačke bitke prvo su položili u 10 časova predstavnici DPS-SDP predvođeni predsjednikom Skupštine opštine Mojkovac Slavenkom Blaževićem, da bi ih sat kasnije zamijenili predstavnici SNP sa Organizacijom boraca 1941-1945 i 1991-1999.

Odbornici SNP, jedine opozicione partije u lokalnom parlamentu, organizovali su i koktel proslavu u svojim prostorijama.

Predsjednik SNP Mojkovca Veselin Jovanović istakao je da je čuvena bitka proslavila Mojkovac.

“Bila je to epska borba Davida i Golijata. Na taj, ujedno najradosniji hrišćanski praznik, serdar Janko je donio istorijsku odluku: ‘Ne povlačiti se, ne čekati neprijatelja, nego napasti’, i time pokazao kako se bori za svoju zemlju, svoj narod i svoju braću. Od slavnih mojkovačkih junaka svi treba da učimo šta je čast, obraz, požrtvovanost i junaštvo. Treba da se ponosimo što uz rame slavnom Vučjem dolu, Fundini, Grahovcu, Krusima... stoji i Mojkovačka bitka kao jedna od najvećih pobjeda u crnogorskoj istoriji”, poručio je Jovanović.

Svečanosti u Mojkovcu je sa saradnicima prisustvao potpredsjednik SNP Crne Gore, doktor Milorad Bakić. Minutom ćutanja odata je pošta Zoranu Žižiću, nekadašnjem članu SNP Crne Gore.

V.B.

zoni morskog dobra, poput ograda, mostova”, navela je portparol JP Morsko dobro Sandra Radulović istakavši da će uskoro sličan aranžman biti dogovoren i sa ulcinjskom opštinom.

Morsko dobro je u decembru prošle godine sa svih šest primorskih opština, a saglasno Zakonu o inspekcijskoj kontroli i propisima lokalne samouprave, potpisalo poseban sporazum o međusobnoj saradnji na osnovu koga su opštine preuzele obavezu da obezbijede ostvarivanje nadzora nad radom subjekata koji obavljaju komunalnu djelatnost i inspekcijski nadzor u zoni morskog dobra tokom cijele godine. Na osnovu toga, a sve u cilju bržeg i efikasnijeg inspekcijskog nadzora u zoni morskog dobra, omogućeno je neposredno angažovanje Komunalne policije i Komunalne inspekcije na kontroli komunalnog reda u svim segmentima. To će u narednom periodu, kako je istakla Radulović, doprinijeti efikasnijem održavanju reda na obali, kao i zakonitom postupanju svih korisnika zone morskog dobra. N.L. - Z.K.

Obilježen Božićni ustanak CETINJE - Polaganjem vijenaca na obelisk u Bajicama, na Cetinju je juče obilježena godišnjica Božićnog ustanka. Vijence su, u prisustvu brojnih građana, položili gradonačelnik prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović i predstavnici Udruženja boraca Narodno-oslobodilačkog rata i antifašista Cetinja.

Bogdanović je naglasio kako slava učesnika Božićnog ustanka, koji su ustali u namjeri da se izbore za jednakost Crne Gore, ostaje zauvijek utkana u temelje crnogorskog nacionalnog bića.

“Ovdje smo kako bismo se prisjetili onih koji su se borili za svoju i slobodu svoje zemlje. Za njeno dostojanstvo. Onih koji su za slobodu dali živote, a koji će svojom hrabrošću, odanošću i ljubavlju prema domovini u istoriji Crne Gore zauvijek ostati besmrtni. Jednako besmrtan u crnogorskom istorijskom trajanju ostaće i Božićni ustanak - i to

ne samo kao događaj, već i kao svijetla tačka u tami koja se u toj epohi prošlosti nadvila nad našom državom”, naglasio je Bogdanović.

18 Kultura

UTORAK, 8. 1. 2013.

UMJETNIČKI CENTRI

Kultura se ne kupuje novcem Holandski naučnici sastavili listu vodećih središta umjetnosti u svijetu

PRIZNANJE

“Ljubav” film godine

Nacionalno udruženje američkih kritičara odabralo je “Ljubav” Mihaela Hanekea za najbolji film 2012. godine.

Zvijezda Hanekeovog filma, Emanuel Riva, proglašena je za najbolju glumicu, a Danijel Dej-Luis (Linkoln) za najboljeg glumca. Haneke je osvojio nagradu za režiju, a kritičari su “Ljubav” pohvalili kao ogoljeni pogled na starost i kraj života. Ejmi Adams je odabrana za najbolju sporednu glumicu (The Master) a Metju Me-

konahej za sporednog glumca (Magic Mike, Bernie). Nagradu za scenario dobio je Toni Kušner za film “Linkoln”, a za fotografiju Mihai Malaimaire (The Master). Udruženje filmskih kritičara osnovano je 1966. kako bi radilo na promociji očuvanja filma i istorijski značajnih ostvarenja. Ovogodišnje nagrade, o kojima je odlučivalo 60 uglednih kritičara, bile su posvećene Endruu Sarisu, osnivaču Udruženja koji je preminuo prošle godine.

Njujork, Berlin, London, Tokio i Pariz zauzimaju vrh liste vodećih umjetničkih centara u svijetu koju su sastavili naučnici sa Univerziteta u Amsterdamu Robert Klosterman i Monika Skorska. Oni su se u svojoj studiji pozabavili i pitanjem koliko se ta lista podudara sa najmoćnijim finansijskim centrima i kakva je veza između novca i umjetnosti.

Istraživače je zanimalo da li još postoji ona plodonosna simbioza novca i kulture kakva je postojala u stara vremena u bankarskim i trgovačkim centrima kakvi su bili Firenca, Đenova, Amsterdam ili London. Tema je zanimljiva i zato što se sve češće govori i o tome da gradovi koji su novi akteri na finansijskom i privrednom planu, kao Šangaj, Singapur ili Dubai, igraju sve veću ulogu i u svijetu umjetnosti i kulture.

Ali, već površan pogled na rang liste 36 vodećih finansijskih i kulturnih metropola pokazuje da privredna moć i kulturni renome nisu uvijek koncentrisani na istom mjestu.

Jer, od 10 vodećih finansijskih centara, samo se četiri našlo na prvih deset mjesta najuticajnijih globalnih kulturnih središta: Njujork, London, Tokio i San Francisko. London, koji je na prvom mjestu finansijskih centara, nalazi se na trećem mjestu liste najuticajnijih kulturnih metropola.

Street art u Berlinu

Samo 16 vodećih kulturnih metropola nalazi se na listi 36 vodećih finansijskih centara - jasan signal da finansijski i kulturni uticaj ne idu uvijek zajedno.

Na listi značajnih kulturnih centara nalaze se finansijski ne mnogo uticajni gradovi Los Anđeles, Barselona i Hamburg, a Berlina uopšte nema među 77 gradova na Globalnom indeksu finansijskih centara.

Na listi 36 globalnih svjetskih centa-

ra premoć i dalje ima Evropa sa 24 grada. Na listi je samo pet američkih gradova - Njujork, Los Anđeles, San Francisko, Majami i Santa Monika, dok su se moćni finansijski centri Boston, Čikago ili Vašington pokazali kao kulturne provincije. Zaključak naučnika je da, iako ima određenih preklapanja na listama kulturnih i finansijskih centara, ona nisu dovoljna za konstataciju da svijet finansija oblikuje svijet umjetnosti.

MUZIKA

Reditelj Bret Morgan, poznat po dokumentarcu “Crossfire Hurricane” o Roling Stonsima, otkrio je neke detalje dokumentarca o Kurtu Kobejnu, frontmenu grupe “Nirvana” koji je 1994. godine izvršio samoubistvo. Reditelj planira da ovim filmom predstavi legendarnog muzičara baš onakvim kakav je bio imalo uljepšavanja.

“Kad razmišljate o Kobejnu, shvatite da je on bio kontradikcija samome sebi. Znao je biti iskren i osjećajan, ali u isto vrijeme i ironičan i sarkastičan”, izjavio je Morgan. Reditelj još uvijek ne može da kaže kada će film biti objavljen, jer ne želi da bilo šta bitno iz Kurtovog života propusti, a sav potrebni materijal ustupila mu je udovica frontmena Nirvane Kortni Lav.

GordonVinil ponovo osvaja tržište Petu godinu zaredom prodaja ploča porasla skoro za petinu Levit domaćin Sandensa Glumac Džozef Gordon-Levit biće domaćin ovogodišnje ceremonije dodjele nagrada Filmskog festivala Sandens (17- 27.1). Ceremonija dodjele nagrada biće održana u Park Sitiju u Juti 26. januara. ‘’Otvorene i originalne umjetničke ideje Džozefa Gordona- Levita u velikoj mjeri doprinijele su napretku Sandens instituta i nezavisnoj filmskoj zajednici’’, rekao je u saopštenju direktor Sandens festivala Džon Kuper. Gordon- Levit (31) glumio je u nekoliko filmova koji su se prikazivali na Sandensu (Mysterious Skin, Brick, (500) Days of Summer), a 2009. debitovao je kao reditelj kratkometražnim ostvarenjem “Sparks”. Ove godine on će učestovati kao reditelj prvog dugometražnog filma “Don Jon’s Addicition”, priči o savremenom Don Žuanu zavisnom od pornografije, u kome glumi uz Skarlet Johanson i Džulijen Mur.

Prodaja vinil ploča u svijetu povećana je petu godinu zaredom i to za gotovo petinu, a najveći broj ih je, kao i 2011. godine, kupljen u nezavisnim muzičkim kućama.

Najprodavaniji vinil album u 2012. godini bio je “Blunderbuss” Džeka Vajta, frontmena grupe Vajt Strajps, koji je razgrabljen u 34 hiljade primjeraka. Objavljen u saradnji Kolumbije (Columbia) i Vajtove izdavačke kuće “Third Man Records”, “Blunderbuss” skinuo je sa trona najprodavanijih vinil izdanja “Abbey Road” Bitlsa, koji je prodat tokom 2012. godine u 30 hiljada primjeraka, a tri godine zaredom bio je najtraženiji (2011. prodat je u 41 hiljadu primeraka).

Vajt je, inače, veliki obožavalac vinila, a proteklih godina je reizdao i razvio niz inovativnih analognih izdanja.

Prema podacima agencije SoundScan, koja prikuplja podatke iz 14 hiljada najrazličitijih prodavnica muzičkih izdanja u SAD, Kanadi, Velikoj Britaniji i Japanu, a od 2008. prati i prodaju vinila, to-

kom 2012. godine prodato je 4,55 miliona vinil ploča, što je 18 odsto više nego 2011. godine (3,87 miliona). Od toga je 67 odsto vinila prodato u nezavisnim kućama, a 76 odsto od ukupnog broja su rok albumi. Samo u Velikoj Britaniji, prema podacima Britanske fonografske industrije (BPI), ukupno je prodato 389 hiljada vinil ploča, što je za 15,3 odsto više nego 2011, dok je ukupna prodaja albuma u svim formatima opala tokom 2012. godine za 11,2 odsto.

POGLED U KOMŠILUK

RETROSPEKTIVA

Pikasova remek djela u Zagrebu Najveća izložba radova španskog umjetnika na ovim prostorima od 14. februara “Pikaso: remek-djela iz Nacionalnog Muzeja Pabla Pikasa u Parizu”, dosad najveća i najznačajnija izložba djela španskog umjetnika u ovom dijelu Evrope, biće otvorena 14. februara u Klovićevim dvorima.

Kroz 56 slika i skulptura, te četrdesetak fotografija izložba će razotkriti životnu priču jednog od najznačajnijih umjetnika 20. vijeka. S obzirom na veliki interes za bogat i raznovrstan opus čuvenog umjetnika, kao i na atraktivnost postavke koja daje cjelovit presjek njegovog stvaralaštva, očekuje se da će zagrebačka izložba djela iz stalne postavke pariškog Nacionalnog muzeja Pabla Pi-

kasa, koja će trajati do kraja juna, zabilježiti rekordan broj posjetioca. Ova izložba pokriva cijeli opus, od najranijih radova nastalih kada je imao 14 godina do onih iz godine njegove smrti. “ Na retrospektivi će se vidjeti sve faze njegovog stvaralaštva: plava, ružičasta, kubistička, klasična”, kazala je Marina Viculin, direktorka Klovićevih dvora. U Zagrebu će biti izloženo više od stotinu radova i dokumenata koji ocrtavaju uzbudljivo umjetničko putovanje čuvenog umjetnika.

Slike, skulpture i fotografije nanizane hronološkim redosljedom započinju sa sli-

kom četrnaestogodišnjeg Pikasa “Čovjek s kapom” (1895) na kojoj on ispituje slikarsko nasljeđe svojih velikih španskih slikarskih očeva. Biče prikazan i dokumentarni film koji do detalja razotkriva slikarev zanimljiv život. Izložba završava autoportretom “Nedjelja” naslikanim neposredno pred smrt 1971. godine, kojim ponovno odaje počast Velaskezu, Rembrandtu i Goji.

Ekskluzivnosti izložbe doprinosi i činjenica da je to zadnja prilika da se ta djela iz stalne postavke Nacionalnog muzeja Pikasa vide izvan matičnoga muzeja, jer će mu nakon njegovog renoviranja biti vraćena

i neće ga više napuštati. Zagrebačka izložba jedna je od dvije koje su sada na turneji širom svijeta, a sva djela treba da se vrate u Pariz do kraja juna. “Priprema je trajala samo šest mjeseci, a obično se takvi projekti pripremaju tri godine”, rekla je Viculin. Ona smatra da će u ovoj godini biti teško nadmašiti taj izložbeni projekt. Najposjećenije izložbe u Klovićevima dvorima, “Van Gog, Mondrijan i Haaška slikarska škola”, “Dora Mar i Pikaso”, “Tiha pobuna– najveći majstori njemačkog ekspresionizma” i “Mark Šagal– Priča nad pričama”, imale su između 80 i sto hiljada posjetilaca.

Najprodavanija vinil ploča u Britaniji bila je “Coexist”- drugi album grupe The XX, dok je na drugom mjestu obnovljeno izdanje albuma “The Rise And Fall Of Ziggy Stardust And The Spiders From Mars” Dejvida Bouvija. Taj album originalno je izašao u junu 1972. godine, a prošle godine je remasterizovan i ponovo objavljen povodom 40-godišnjice. Među najprodavanijim vinilima u Britaniji je i globalni rekorder - Vajtov “Blunderbuss”, a slede 21” (Adele), “Lonerism” (Tejm Impala), “Tempest” (Bob Dilan), “Bloom” (Beach House), “An Awesome Wave” (Alt-J), “Go-Go Boots” (Drive-By Truckers) i na desetom mjestu, legendarni “The Wall” (Pink Floyd).

Najprodavaniji vinil album 21. vijeka na britanskom tržištu ostao je “The Invisible Band” benda Trevis iz Glazgova, koji je od 2001. godine u 28.700 primjeraka. Slijedi “The King Of Limbs” grupe Rejdiohed, objavljen prvobitno kao digitalno izdanje, a potom kao specijalni novinski dodatak koji je uključivao i 10-inčni vinil.

Kultura 19

UTORAK, 8. 1. 2013.

Angu Liju nagrada za vizuelne efekte

Muzika

Pjesma života u žicama gitare “Life & music”, prvi solo album klasičnog gitariste Radoša Malidžana, objavljen u izdanju norveškog No1 Music Groupa Isidora Radulović

O Američkom reditelju tajvanskog porijekla Angu Liju biće dodijeljena nagrada Udruženja za vizuelne efekte (VES Visionary Award). Reditelj, koji se proslavio filmom “Pritajeni tigar, skriveni zmaj”, primiće ovu nagradu 5. februara u Los Anđelesu za doprinos na polju specijalnih efekata u filmovima”, prenose američki mediji.

Njegov aktuelni film ‘’Pijev život’’ ima nekoliko smjelih specijalnih efekata uključujući prikaz bengalskog tigra rađenog u CGI tehnologiji. Li je nedavno izjavio da je taj film ‘’najteža stvar koju je do sada radio’’. Reditelj filma ‘’Početak’’ Kristofer Nolan bio je dobitnik ove nagrade prošle godine.

Godina Deep Purplea Nakon što je za 30. mart najavljen izlazak novog studijskog albuma hard rok pionira Deep Purple, potvrđeno je kako će se tokom godine pojaviti remasterizovana izdanja njihovih 10 starijih radova. Prvo od tih izdanja je dvostruki koncertni CD “Live In Paris 1975” koji će se u prodaji pojaviti 29. januara, s materijalom snimljenim 17. marta 1975. u Parizu, a zanimljivo je kako je to bio posljednji koncert s gitaristom Riči Blekmurom, koji je nedugo zatim osnovao Rainbow.

Studijski album “Slaves and Masters” originalno objavljen 1990. godine u prodaji će se pojaviti 5. februara. Uz remasteriziranu verziju albuma, na CD-u će se nalaziti dvije bonus pjesme.

● Foto priča

d naziva “Life & Music”, do izbora 11 kompozicija, uglavnom ‘standarda’ muzike za klasičnu gitaru (K.Domenikoni,A.Barios Mangore, M. Kastelnuovo Tedesko, N. Koste, Đ. Regondi) album je mozaik kojim Radoš Malidžan opisuje svoju ljubav prema životu i gitari. Kao profesor u Muzičkoj školi “Vasa Pavić” u Podgorici, vještinu i pristup u sviranju gitare (koje je učio od svjetskih poznatih gitarista), prenosi svojim učenicima. Ovaj CD sinteza je njegovih muzičkih interesovanja.

Snimanje prvog albuma za No1 Music Group, za crnogorskog gitaristu Radoša Malidžana predstvalja nastavak saradnje sa kolegama iz Norveške, nakon što je u toj zemlji završio postdiplomske studije klasične gitare. Album “Life and Music” snimljen je u januaru 2010. godine i sve kompozicije (izuzev jedne koja je snimljena u podgoričkom Studiju M) snimljene su u Norveškoj. Malidžan u razgovoru za Dnevne novine kaže da je u nastajanju ovog albuma imao zadovoljstvo da sarađuje sa muzičkim producentom Per Kjetilom Farstadom, koji je i sam gitarista, kompozitor, pedagog, naučni radnik.

“Riječ je o čovjeku koji iza sebe ima preko 400 studijskih produkcija gitarskog zvuka. Saradnja sa njim bila je vrlo važna za mene. Samo snimanje albuma trajalo svega četiri dana, ali je objavljivanje i promocija albuma zbog nekih tehničkih prepreka odlagano više puta”, kaže Malidžan. Prvi promotivni koncert povodom objavljivanja albuma, biće održan u februaru u Ministarstvu kulture na Cetinju, budući da je ova institucija podržala realizaciju CD-a.

“Muzika je divan i zaista čudesan dar u našim životima. Čini mi se da se razgovor o muzici skladno uklapa u atmosferu ovih divnih prazničnih dana, budući da je muzika za mene moćan glasnik i svjedok da su ljubav i život vječni. Zato se pri izboru svakog programa, pa i ovog za CD, vodim tom suštinskom, glavnom porukom. Tu poruku i muzika svjedoči”, kaže Radoš Malidžan. Album je u formi digitalnog mp3 izdanja objavljen na internetu, što je korak ka najširoj

publici. U virtuelnom svijetu, “Life & Music” moguće je pronaći preko svih najvećih internet prodavnica muzike od -iTjunsa, Spotifaja i Amazona. Gitarista očekuje da će album uskoro biti objavljen i kod nas, u formi CD-a.

Mogućnost da ljubav prema muzici kroz igru podijeli s djecom, on smatra posebnim blagoslovom. S druge strane, trenuci kada na sceni odluta u svoj svijet muzike koji dijeli sa publikom, za njega znače ogromnu radost. Sreću da to doživi do sada je imao na koncertnim scenama u bivšoj Jugoslaviji, Danskoj, Njemačkoj, Rumuniji i Norveškoj. Diplomirao je na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu, specijalizirao na HIA u Kristijansandu u Norveškoj,

Bitlsi u boji na aukciji

Neobjavljene rane fotografije u boji članova grupe ‘’Bitls’’ na njihovoj prvoj turneji u SAD naći će se na aukciji u Velikoj Britaniji 22. marta. Fotografije su napravljene 1964. godine a kolekcija od 65 slajdova sadrži mnogo fotografija sa scene, uključujući Džordža Harisona sa njegovom legendarnom crvenom gitarom. Među slajdovima su i portreti izbliza koji su urađeni na pres konferenciji u hotelu ‘’Las Vegas Sahara’’.

Fotografije je radio dr Ribert Bek, koji je preminuo 2002. godine i ostavio ih u svojoj arhivi fotografija i slajdova u svojoj kući u Holivudu.

a magistrirao na NMH, Oslo, kao i na FMU u Beogradu.

“Svi zadivljeni ljepotom svijeta oko nas i zaintrigirani čudom života koji živimo i kojim smo okruženi, zastaju začuđeni bogatstvom i snagom života, zadržani opojnom pjesmom kojom sve živo i neživo slavi život i Tvorca. Zastajemo, i slušamo taj, često nečujni, snažni i divni jezik. Te opojne pjesme života, kroz muzička djela, zapliću se u žice moje gitare, odzvanjaju u srcu, tražeći da ih raspletem, shvatim, doživim i pokažem ih drugima. I ja ih otvaram, sa manje ili više uspjeha, koliko Bog dopušta, čisteći srce svoje od korova i tražeći u njemu pupoljke koji bi mogli da se rascvjetaju u pjesmu”, kaže on. Kao umjetnik,Radoš Malidžan se nada da će ova muzika i u srcima slušalaca zazvučati kao eho pobjedonosne pjesme koja ga inspiriše da svira. Posebnu zahvalnost umjetnik upućuje Mihailu Mihi Radonjiću iz M-studija, gdje je snimljena jedna od kompozicija i umjetnicima iz DigitalDab studija- Dragom Vujačiću i Dušanu Tomiću, koji su uradili grafički dizajn albuma.

KONKURS

Mobilni u ruke i snimite film Međunarodni festival dokumentarnog filmaZagrebDox pokrenuo je konkurs za PHONE DOX u sklopu kojeg se pozivaju autori i autorke iz cijelog svijeta da prijave dokumentarne filmove u trajanju do 15 minuta snimljene mobilnim telefonom na temu “My neighbour is a European”. Rok za prijavu radova je 11. januar 2013. Zagrebački festivalm ovom temom obilježava ulazak Hrvatske u punopravno članstvo Evropske Unije 2013. godine. Autori se ohrabruju da temi priđu na najširi način i progovore o svojim susjedima koji mogu biti zemlje, narodi, etničke skupine, različite grupe ljudi, pojedinci i sl.

Pet najuspjelijih filmova biće

prikazano u programu ZagrebDoxa, a njihovi autori bit će pozvani na festival. Najbolji prema odluci tročlanog žirija bit će nagrađen posebnom nagradom.

ZagrebDox Pro uz konkurs priprema i jednodnevno događanje PHONE DOX (2. marta 2013.) otvoreno za javnost. Na zatvaranju festivala žiri će proglasiti najbolji dokumentarni film snimljen mobitelom i uručiti nagradu sponzora. Program jednodnevnog susreta PHONE DOX bit će objavljen na internetskoj stranici ZagrebDoxa. PHONE DOX je natječaj programa ZagrebDox Pro koji sufinansira Program MEDIA Europske Unije.

20 Reportaže

utorak, 8. 1. 2013.

SJEĆANJE

Rekordna posjeta Aušvicu Memorijalni centar prošle godine posjetilo 1,43 miliona turista

Prošle godine nekadašnji logor, danas memorijalni centar Aušvic-Birkenau u gradu Osvjenćimu na jugu Poljske posjetio je rekordan broj turista 1,43 miliona. „Ovo je rekord u 65-godišnjoj istoriji muzeja. Posljednjih šest godina uvijek smo imali preko milion posjetilaca godišnje”, stoji u zvaničnom saopštenju Muze-

ja objavljenom na sajtu. Između 1940. i 1945. oko milion Jevreja iz svih dijelova Evrope ubijeno je u ovom nacističkom logoru, a žrtve su bile i Romi, nejevrejski Poljaci i sovjetski zarobljenici. „Posljednje decenije Aušvic je postao centralno mjesto za sjećanje na žrtve holokausta u čitavoj Evropi”, kazao je direktor muzeja Pjotr Civinski. „Njegova eduka-

tivna dimenzija osvjetljava izazove sa kojima se naša društva i danas suočavaju”. Prošle godine nekadašnji logor je posjetilo preko pola miliona Poljaka, 150.000 Britanaca, 100.000 Amerikanaca, 85.000 Italijana i 75.000 Njemaca.

Oko 68.000 turista došlo je iz Izraela, 62.000 iz Francuske, 54.000 iz Španije, 48.000 iz Češke a oko 46.000 iz Južne Koreje.

PREMIJA

Španska lutrija podijelila 840 miliona eura

KARNEVAL

Otvoren festival leda i snijega Godišnji zimski karneval otvoren je u sjeveristočnom kineskom gradu Harbinu. Mjesec dana dug Festival leda i snijega jedan je od najvećih na svijetu. Najveća skulptura je duga 120 m, a „Kristalni zamak”, sav od leda, prekriva zimski tematski park na visini od 48 metara. Predivne ledene skulpture transformisale su Harbin u zimsku bajku koja ove godine za temu ima snove, snijeg, šumu

i magičnu ledenu animaciju. Za ovogodišnji festival potrošeno je 150.000 kvadratnih metara snijega i 180.000 kubnih metara leda. Posjetioci su toliko bili oduševljeni bajkovitim izgledom festivala, da je 16 parova odlučilo da se vjenča u Kristalnom zamku.

Prošle godine je preko 13 miliona turista posjetilo festival, a ove godine se očekuje i veći broj, uprkos temperaturi od -26C.

Samo u Alkorkonu, predgrađu Madrida, prodato je 200 dobitnih listića Španska lutrija podijelila je 840 miliona eura dobitnicima tradicionalne lutrije “El Nino”, koja se održava svake godine 6. januara, ovog puta u vrijeme duboke recesije i visoke stope nezaposlenosti.

Listići sa najvećom dobicima prodati su u Alicanteu, Leonu, Madridu, Murciji i Tenerifima. Ime lutrije potiče od španske riječi za bebu Isusa, koju su, prema tradicionalnom vjerovanju, na ovaj dan posjetila tri kralja sa Orijenta i donijeli poklone. Prema pravilima lutrije, maksimalan pojedinačni dobitak može da bude 200.000 eura, a svako ko osvoji više od 2.500 eura moraće da zbog novih mje-

ATRAKCIJA

Počela sezona bečkih balova

ra štednje plati porez od 20 posto.

Cijena pojedinačnog lutrijskog listića je 20 eura. Grupa veselih dobitnika okupila se danas u Alcorconu, predgrađu Madrida, gdje je prodato 200 dobitnih listića, prenio je AP. “Veoma sam uzbuđena, zato što mi je ovo bilo veoma potrebno. Mislim da sam baš imala puno sreće”, izavila je Josefina, jedna od dobitnica, koja nije željela da kaže kako se preziva. Najveća španska lutrija “El Gordo” biće održana 22. decembra 2013.

Prošle godine dobitnicima je podijeljen nagradni fond od 2,5 milijardi eura.

REVOLUCIJA

Ambijent i elegancija presudni u izboru dobrog bečkog provoda

Letilica koja će moći da preveze 66 tona “Aeroscraft ML 866” predstavlja početak globalnog rješenja avio-transporta Sa Novom godinom počela je i sezona balova u glavnom gradu Austrije. Jedinstven ambijent, tradicija i raznovrsna ponuda balova privlači sve više Bečlija i njihovih gostiju. Prema anketi koju je sprovela Privredna komora Beča, na listi najomiljenijih balova nalaze se tradicionalni Operski bal (7.2.2013.), Bal filharmoničara (24.1.2013.), Bal lovaca (28.1.2013.)

Bal kafedžija (8.2.2013.) kao i Bal pravnika (9.2.2013.). Na pitanje

zbog čega žele da posjete neki od balova, 75 odsto ispitanika je kao glavni razlog navelo ambijent i elegantnu odjeću, dok je 65 odsto navelo ples i to prije svega klasične plesove. v „Mnoge grane privrede kao što su frizeri, trgovci, gastronomi, taksisti ili škole plesa profitiraju od organizacije balova“, kaže predsjednica Privredne komore Beča, Brigita Jank. Kada je u pitanju frizura, ove godine se da-

me najčešće odlučuju za tzv. „Big Hair”-frizuru, uredno podignutu kosu, dok kod haljina ove godine dominiraju klasične boje crna i srebrna sa tonovima crvene, roze, smaragdno zelene i jarko plave boje. U plesnim školama je osim valcera povećano interesovanje za fokstrot i latinoameričke plesove: tango, salsu i balbou.

Svetosavski bal se u Beču održava 25. januara 2013. godine u hotelu “Parkhotel Schonbrunn“.

Letilica “Aeroscraft ML 866” koja će moći da polijeće i slijeće vertikalno i podigne preko 66 tona uskoro počinje sa finalnim testiranjima. Avion koji bi trebalo da promjeni način prevoza tereta je još u fazi prototipa i gradi se Kaliforniji u hangaru kompanije Worldwide Aeros Corp. Projekat nazvan Dragon Dream finansira vojska SAD i NASA. Prema riječima jednog od rukovodećih ljudi na projektu, Igora Pasternaka ova letilica omogu-

ćiće prenos velikog tereta na duge destinacije. “ Svjedoci smo početka rješenja za globalni transport u narednih 100 godina”, rekao je Pasternak.

Osim toga, planira se da se ovi avioni osim za prenos tereta koriste i za prevoz putnika, zbog čega enterijer na projektnim nacrtima djeluje kao luksuzni hotel. Zanimljivo je da ovaj model jako liči na avion iz popularne lutkarske serije “Thunderbirds” iz šezdesetih godina.

Reportaže 21

utorak, 8. 1. 2013.

PUTOVANJA

Vječne note Salcburga Salcburg je zasigurno jedna od onih svjetskih turističkih destinacija koja garantuje odnošenje lijepih uspomena

Ranko Pivljanin

K

ad veče pada u Salcburgu, onda je najbolje naći se na zidinama tvrđave Festung Hohensalcburg i pogledom loviti treperava svijetla grada razbarušenog na obalama rijeke Salcah. A kad se u ćudljivom proljećnom danu sunce izbori sa oblacima, onda je pravo mjesto brdo Menšsberg: sve što je sinoć bilo tajanstveno, magličasto i nedokučivo, danas se razotkriva i zove.

Sunce ublažava strogost crkvenih tornjeva, ističe paletu raznobojnih krovova baroknih zgrada, a čak se i mrgodna tvrđava, koja se već deset vijekova preteći nadnosi nad dolinom, čini krotkija.

I pitaćete se, u čudu, može li to grad da se smije. Može - meandrom svoje reke. Samo letimičan pogled iz podnožja na zidine Hohensalcburga utopljene u okomite stijene daje jasan odgovor na pitanje kako nikome nije pošlo za rukom da osvoji ovu tvrđavu od njenog osnivanja davne 1077. godine. Gore se može samo helikopterom, a njega u vrijeme kad su na nju jurišali nije bilo.

Danas ovaj najveći i potpuno očuvani zamak srednje Evrope iz 11. vijeka osvajaju turisti uz pomoć specijalne uspinjače koja je i sama kuriozitet: predstavlja najstariju uspinjaču Austrije i izgrađena je krajem 19. vijeka. Neformalna rezidencija nadbiskupa, viševjekovnih vladara Salcburga koji je imao status grada -re-

publike,( što njegovi stanovnici neće propustiti da istaknu), zamak čuva uspomene na život i običaje srednjovjekovne Evrope.

Od onih najljepših, koje budi jedinstveni i moćni zvuk orgulja, do najstrašnijih kad se nađete u sobi za mučenje gdje je uz pomoć priručnih alata od čijeg slučajnog dodira vas podilazi jeza, inkvizicija istjerivala “nečastivog” iz jeretika.

Mnogo ljepše uspomene ponijećete iz parka Mirabel, jedinstvene cvijetne bašte koja svoje postojanje duguje tajnoj ljubavi jednog nadbiskupa. On je tu sagradio dvorac koji je proglasio ljetnjom rezidencijom, a zapravo to je bila njegova druga kuća u kojoj je živieo sa ljubavnicom.

Možda ova investicija zaljubljenog nadbiskupa fon Rajtena nije bila prema ondašnjem poimanja morala, ali je za oči turista koji danas posjećuju Salcburg učinio pravu stvar - teško da i fotografski aparat može dočarati svu ra-

Mocartova rodna kuća

Stari grad Salcburg

skoš najrazličitijih cvjetnih aleja između kojih su se smjestile skulpture. A jedan drugi salcburški nadbiskup, imenom Markus Sitikus, imao je čudan smisao za šalu, ali i dosta novca, sudeći po raskošnom zamku Helbrun koji je podigao na periferiji Salcburga. Impresivni dvorac i svi prateći elementi, zapravo su dio svojevrsnog srednjovjekovnog akva parka u kome je vragolasti nadbiskup baš pustio sebi na volju, pa je gotovo svaka fontana, naizgled mirna skulptura, zid pored šetališta ili sto sa kamenim klupama vješto skrivena vodena zamka iz kojih povremeno pod pritiskom šiknu mlazevi vode. Nekada je nadbiskup, silno se zabavljajući, tako «tuširao» svoje goste, dok danas vješti vodič upućen u tajne zamka neprimjetno odvrne poneki ventil i «okupa» posjetioce. Svaka čast nadbiskupima i njihovom bogatstvu, ali Salcburg se danas najpre prepoznaje po velikom muzičkom geniju Volfangu Amadeusu Mocartu koji se ovdje rodio polovinom 18. vijeka.

Tokom života nije bio baš u ljubavi sa rodnim gradom – odselio se za Beč gdje je i umro u krajnjoj bijedi, ali čini se da je danas u Salcburgu prisutniji mrtav nego za života. Na žalost, za to je zaslužna i opšta komercijalizacija

lika i djela muzičara koji je postao zaštitni znak kafića, suvenira, restoranskih menija, igračaka, a da o čuvenim Mocart kuglama i ne govorimo. Vješti poslastičar Pol Furst patentirao je krajem 19. vijeka slatkiš - kuglicu od mlječne čokolade čije jezgro sadrži nugat, pistaće i marcipan. Furstovu radnju koju drže nasljednici i danas možete naći na trgu Alter Markt i probati originalne Mocart kugle, a to su, objasniće vam, samo one sa plavim celofanom, mada u cijelom svijetu, pa i u Salcburgu, preovladavaju one u zlatnožutom pakovanju. Ipak, jedna «zloupotreba» poznatog muzičara je tako sofisticirana i u funkciji apsolutnog uživanja, da će na njoj teško zamjeriti i oni najveći poštovaoci Mocarta. Riječ je o «Mozart Dinner Concert» -u, to jest raskošnoj večeri u baroknoj sali jednog od najstarijih evropskih restorana Stiftskeller St. Peter ( u spisima se pominje još od 803 godine i kažu da je u njemu odsedao Karlo Veliki). Na večeri se služe kulinarski specijaliteti iz doba Mocarta, a između posluženja orkestar Amadeus Consort Salzburg izvodi pasaže iz Mocartovih djela. Možda na prvi pogled zvuči banalno arija iz “Figarove ženidbe” između limun bijele čorbe sa pavlakom i cimetom i prsa od pi-

jetla sa palentom i krompir knedlama sa sosom od žalfije i tartufa, ali uživo je to garnirung za pamćenje. A dezert nazvan «Mocartova slatka tajna» nek ostane što joj i ime kaže. Ali Mocartova rodna kuća, tačnije stan na trećem spratu zgrade u najpoznatijoj gradskoj ulici Getreidegasse 9 u kome se rodio 27.1 1756. i gdje je živio do 24. godine, odavno nije tajna, već mjesto hodočašća njegovih poklonika iz celog svijeta. Šetnja sobama sa starinskim namještajem i Mocartovim stvarima svojevrsno je putovanje kroz život salcburškog genija koji je, obilježen nesrećama, bolešću i nerazumevanjem, bio sušta suprotnost njegovoj poletnoj muzici veselih tonova. Tu su pramen njegove kose i violina, duvanska tabakera koju je dobio u ranom djetinjstvu umjesto honorara za održani koncert, autentičan portret umetnika napravljen u Drezdenu dvije i po godine prije smrti, faksimil muzičkog komada posvećen majci... i njegov duh u arijama koje diskretno dopiru do uha posjetilaca.

Duh čovjeka koji je svijetu podario muzička djela za vječnost, a čije je tijelo, kad mu je došao kraj, sahranjeno u neobilježenom grobu zajedničke grobnice za siromašne negdje na periferiji Beča.

22 Zabava

utorak, 8. 1. 2013.

Dubioza Kolektiv

Nove pjesme dostupne na Fejsu

Jedan od najtraženijih Bosanskih sastava “Dubioza kolektiv” i u 2013. godinu ulazi s velikim planovima. Oni su nedavno na svom zvaničnom Fejsbuk profilu objavili i dijelove pjesama koje će se naći na njihovom novom studijskom albumu.

Da je riječ o skoro završenom poslu, potvrđuje i činjenica da su se momci fotografisali za omot CDa, koji po bi po najavama mogao prevazići uspjeh prethodnog, koji su objavili čak 2007 godine. Članovi grupe su za BiH medije

izjavili da su imali izuzetno uspješnu 2012. koju su završili nastupom 22. decembra u Novom Sadu, a turneju u novoj godini započinju na “KnockOut Snow Festivalu” u Francuskoj, nakon čega će uslijediti Poljska, Švedska, Švajcarska, Holandija, Norveška i Bugarska.

- Ovo je tek početak, biće još mnogo toga, javljamo čim bude nešto novo - poručili su članovi “Dubioze”, koje je crnogorska publika posljednji put slušala u okviru Lejk festa tokom jula 2012. godine.

u završnoj fazi

Džiboni album miksuje u Londonu Hrvatski pjevač Zlatan Stipišić Džiboni će uskoro objaviti novi album, a evo šta kaže o tome.

“Prezadovoljan sam novim materijalom koji je zaista nešto posebno”, izjavio je popularni pjevač koji je do sada objavio četiri solo albuma.

Da podsjetimo, Džiboni je i prethodni CD “Toleranca” iz 2010. takođe miksovao u Velikoj Britaniji i to u studiju “Real Word” Pite-

ra Gabrijela, a to se pokazalo kao dobitna kombinacija jer je “Toleranca” bila najprodavaniji album u Hrvatskoj u 2010. sa više od 30.000 prodatih primjeraka.

Inače, Džiboni nije želio da otkriva previše detalja o novom albumu, samo je svojim fanovima poručio da je veoma srećan i zadovoljan novim materijalom koji je, kako kaže, zaista nešto posebno.

NAKON PETOGODIŠNJE PAUZE

Goran Karan snimio pjesmu Goran Karan i Tomislav Bralić snimili su duet za pjesmu “Prijatelju”, koju potpisuje sam Goran Karan, a za aranžman je zaslužan legendarni Nikša Bratoš. Riječ je o pjesmi koja će se naći na novom Karanovom albumu koji bi trebalo da izađe početkom iduće godine. Ovaj duet zasigurno će obradovati obožavatelje oba muzičara, a uskoro će se moći da se čuje i u radijskom eteru. ‘’Pjesma ‘Prijatelju’ je pjesma o susretu s mojim prijateljima nakon godina života u kojima nijesmo bili zajedno. Mislim da većina ljudi s radošću pamti najbolje prijatelje iz djetinjstva, bar je u mom životu tako”, rekao je Karan, koje je dodao da svaki novi susret donese neke nove uspomene.

“Pjesma je nastajala tako što sam prvo napisao veći dio teksta.

Kada sam počeo sa komponovanjem, dogodilo se dosta promjena na oba dijela: tekst je uticao na muziku, a onda muzika na riječi na riječi i tako u krug. Tomislav Bralić je bio moj prvi izbor, a za to je puno razloga. On kao pjevač u glasu ima sjajnu komponentu radosti. U njegovom baritonu nema

šminke i glume, a istovremeno se čuju sve nijanse posebnosti glasa i velika muzikalnost’’, rekao je on, a Bralić dodao: ‘’Prijatelji smo već dugo. Upoznao sam ga na Zadarskom festivalu 1994. ili 1995. godine. Tamo smo znali nakon festivala da pjevamo, pa smo uvijek govorili da bi trebalo da snimimo duet. Vidjeli smo da nam se glasovi lijepo slažu, a Goran je snimio jednu krasnu pjesmu ‘Prijatelju’. Mene je pogodio tekst i tako smo se našli i snimili ovu pjesmu koja će uskoro izaći u javnost’’, zaključio je on.

E.Z.

Zabava 23

utorak, 8. 1. 2013.

Stvari koji nijeste znali o Simpsonovima

25 GODINA SERIJE

Prije 25 godina emitovana je prva epizoda Simsponovih i mi vam u čast četvrt vijeka ove sjajne serije predstavljamo 25 stvari koje nijeste znali o svojim junacima: Homeru, Mardž, Bartu, Lisi i Megi Simpson.

1. U uvodnoj sceni Megi se očitava u kasi kao roba, od 847,63 dolara, jer je toliko 1989. godine koštalo mjijesečno izdržavanje bebe.

2. Kad god Bart iz zezanja pozove Moovu kafanu, on bira broj 76484377, što je jedna cifra više nego što američki broj telefona treba da ima.

3. U arapskoj epizodi, Homer umjesto piva pije soda bikarbonu, a umhesto viršli, jede goveđe kobasice. Razlog da bi se uklopio u islamske običaje.

4. Iako likovi u emisiju, imaju jedan prst manje od čovjekovih, samo jedan lik u epizodama ima svih pet - Bog. 5. Pravo ime stripa Gui je Džef Albertson i Bubamara Čovjek, koje nosi naziv po imenu Pedro. Ili se tako pretpostavlja, pošto nosi majicu sa tim imenom na kuglanju u jednoj epizodi.

6. Lisa je proslavila svoj osmi rođendan u dvije različite episode.

7. Da li ste se ikada zapitali čije je zvuk kada Megi sisa? To je bio zvk tvorca Meta Groninga.

8. Tadašnji Amrički predsednik Džordž Buš okrivio je Simpsonove za društvene probleme.

9. Barbara Buš je jednom izjavila: Simpsonovi su najgluplja stvar koju sam ikada pogledala.

10. Riječ d”oh je dodata na oksfordskom rječniku enegleskog jezika 2001 godine. Riječ je definisana, kao izražavajuće nezadovoljstvo kad stvari ispadnu loše ili kako ne biste planirali. Takođe još je defisana kao pojava kada neko lice kaže ili uradi nešto glupo.

11. Mada se uvodna špica uglavnom drži uobičajene supermarket/skejtbording/kauč tačke, kreatori špice su jednom prilikom promijenili rutinu, tako što su špicu zamijenili kaverom Kejšine pjesme “Tik-Tok”. Njen odgovor, ko-

ji je postavila na Tviter, bio je samo “Woooo!!”

12. Do 1998, šest glavnih glumaca koji su pozajmljivali glasove likovima zarađivalo je po 30 hiljada dolara po epizodi. Od tado do 2004. godine zaradili su po 125 hiljada po emisiji. Danas dobijaju po 400 hiljada po epizodi.

13. Mnoga od prezimena likova iz serije su pozajmljena imena ulica u Groningovom rodnom gradu Portlandu.

14. Jedan dio prodajnog materijala Simpsonovih, majica sa natpisom “I am Bart Simpson. Who the hell are you?” zabranjena je u školama.

15. Dužina uvodne scene sa kaučom zavisi od trajanja same epizode, i smanjuje se i produžava po potrebi.

16. Deniju Elfmanu je bilo potrebno samo dva dana tokom 1989. godine da komponuje poznatu uvodnu numeru serije.

17. Razlog zbog kog je Groning nazvao grad Springfild leži u tome što u SAD postoji više od deset gradova sa ovim imenom.

18. Lizina prva riječ koju je izgovorila bila je “Bart”, Megina “Tata”, a Bartove prve riječi bile su “Aj karamba!”

19. Dva vanzemaljca, Keng i Kodos, dobili su imena po likovima iz “Zvjezdanih staza” (Keng je Klingonski ratnik, a Kodos je masovni ubica).

20. Nensi Ketrajt, koja pozmajmljuje Bartu glas, prvo je bila u planu za Lizinu ulogu.

21. Milahaus Van Houten je Musolinijevo srednje ime 22. Megin plišani zec je u stvari glavni lik iz Greningovog stripa.

23. U Policijskoj stanici u Springfildu nalazi se mapa grada, koja izgleda kao mapa Konstantinopolja.

24. U Okrugu Klar u Nevadi je 1997. godine izgrađena identična replika kuće Simpsonovih.

25. Serija je 1997. godine prevazišla Flinstonove i postala najduže emitovana animirana serija u SAD.

ČUDNA RAČUNICA

Seksualni život “Prijatelja”

Jedan vatreni fan serije “Prijatelji” izračunao je da su likovi u seriji spavali sa 138 ljudi. Najpromiskuitetniji su Džoi i Fibi. Obožavalac ove serije posvetio je ozbiljno vrijeme da bi izračunao koliko su seksualnih partnera u popularnoj seriji imali Dženifer Aniston, Kortni Koks, Lisa Kudrou, Metju Peri, Met LeBlan i Dejvid Švimer. Svaki prikazan “susret” računao je kao jednu osobu, a svaki

nagoviješteni kao polovinu. Tri devojke i tri frajera iz Njujorka ukupno su spavali sa 138 ljudi za deset godina koliko je serija trajala. Najpromiskuitetniji su bili Džoi Tribijani, na čiju je rečenicu “kako si mi ti” pala čak 51,5 žena u prosjeku. Među damama vodi Fibi Bufe, koja je na osnovu računice spavala sa 32,5 muškarca. Sljedeća je Rejčel Grin sa 15,5, pa Monika Geler (14,5), Ros Geler sa 14, i posled-

nji Čendler Bing sa deset partnerki.

Ipak, vrcavi Čendler i nije toliko loš, pošto je jedno istraživanje objavljeno u Americi pokazalo da ljudi starosti do 40 godina u prosjeku imaju samo šest do osam partnera. Među slavnima koji su gostovali u seriji, i imali vezu ili seksualni odnos sa likovima, su Ris Viderspun, Bred Pit, Čarli Šin, Alek Boldvin, Šon Pen, Rebeka Romijn, Brus Vilis i mnogi drugi.

HOT! Danski model Nina Agdal je jedna od djevojaka kojoj smo se najviše divili protekle godine, a u novoj vam donosimo fotografije na kojim je pozirala u bikinijima kompanije Sauvage. Seksi, nema šta.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme PRECI AMERIČKI SVETODANAŠ- GLUMAC I GORSKI NJIH REDITELJ MONAH IZ 14. VIJEKA ALGI

KOVRDŽAVO

PRITOKA LENE U KOSMON- OZNAKA ISTOČ- AUTKINJA ZA TERJENOM AMPER ŠKOVA SIBIRU

ZANOS, USHIĆENJE

utorak, 8. 1. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2257 sudoku 2012-12-17

7

PSEĆI LAVEŽ NAJSTARIJA EPOHA KAPETAN IZ VERNOVOG ROMANA BAR MALO

ŽITELJKE ASIRIJE

IRSKI GLUMAC SA SLIKE

AMERIČKI GLUMAC DIZEL

OBIM STRANO ŽENSKO IME

ELEKTRONVOLT

2

8

5

DIVLJA MAČKA POZORIŠ.

REDITELJ, DEJAN

6

3 3

5

6

4

2

2011-09-21 Lakša

Medium level

3

6

2 9

LENJIR (LAT.)

8

3

MAKAR KOJE, IKOJE

4

9

1Page 1/2 Play sudoku online at:

7

4

8

8

2

2

7

NASUTI

1

7 Play sudoku online at:

5

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 5

8

Najstresnije profesije

4

1

6

5

Puzzle solution:

1

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 1947 2012-02-11 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1804 2011-09-21 8

5

3

1

9

4

6

2

7

5

9

2

8

4

3

6

7

1

4

2

7

6

3

8

1

9

5

3

4

8

6

1

7

9

2

5

1

9

6

5

7

2

8

4

3

7

1

6

2

9

5

3

4

8

9

1

5

8

4

3

2

7

6

4

8

3

7

6

2

1

5

9

3

4

8

2

6

7

9

5

1

1

6

7

5

3

9

4

8

2

6

7

2

9

1

5

4

3

8

9

2

5

1

8

4

7

3

6

5

6

1

7

2

9

3

8

4

6

7

1

3

5

8

2

9

4

2

8

4

3

5

6

7

1

9

2

5

9

4

7

1

8

6

3

7

3

9

4

8

1

5

6

2

8

3

4

9

2

6

5

1

7

Priča Mujo: -Sinoć lopov provalio u moj Page 1/2 stan i traži lovu...

-I? - pita Haso.

-Pridružio sam mu se!

vicevi

Profesionalni vojnici, direktori kompanija za odnose sa javnošću, piloti, novinari, imaju najstresniji posao, dok najmanje stresa trpe univerzitetski profesori, krojači, bibliotekari i frizeri, pokazalo je istraživanje američkih naučnika.

Kako pišeportal “Dejli mejl”, stručnjaci sa univerziteta u Viskonsinu napravili su listu od 200 zanimanja i količinu stresa mjerili na osnovu fizičke zahtjevnosti posla, rizika, potencijalne smrtnosti, putovanja i profitabilnosti.

Ispostavilo se da profesionalni vojnici i generali imaju najstresniji posao, jer osim što je fizički i psihički naporan, odgovorni su i za vojnike. Najstresniji civilni posao imaju vatrogasci koji se svakodnevno izlažu opasnostima i mnogo njih pogine ili biva povrijeđeno.

Među najstresnijim zanimanjima je i direktor kompanije za odnose sa javnošću, pilot, izvršni direktor, fotoreporter, novinar, vozač, policajac.

“Za najmanje stresne profesije karakteristične su pozitivne povratne informacije koje dobijaju od klijenata, i ti ljudi su i ujedno srećniji.

Tako je univerzitetski profesor kralj svog kraljevstva sa najviše ovlašćenja u učionici i pravom da studentima naređuje šta sve treba da urade”, objašnjava stručnjak Toni Li. U najmanje stresna zanimanja ubrajaju se i poslovi zlatara, službenika, laboratorijskog tehničara, nutricioniste.

9

1

4

3

6

1

www.sudokukingdom.com

5

PASTORALA TORKVATA TASA

Kvalitet života zavisi od posla kojim se bavimo

2

Play sudoku online at:

LJEKOVITI ALKALOID ALOJE

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: GRUPAŠENJE, S, RATANA, OMČA, EMISARI, IAN, GALILEJ, RNK, OLIVIN, ŠITI, RATANIJA, AL, Š, EN, LAPOVO, LAT, KORALIT, IB, BA, ATARI, RILAŠ, ESERI, NANAK, ZLOBA, ANTAR, UER, A.

1 4

Daily Sudoku puzzle No. 1804

ŽITELJ EČKE

3

7

3

SLABO POKRETLJIV FRANC. FUDBALER ZIDAN

INICIJALI GLUMICE MENDEZ VRSTA BOMBONA

9

9

4

1

NEK BUDE ŠTA BUDE JELA NA BRZINU

NEISPUNJENA PONOVLJENI SNIMAK NA TV

1

AMERIČ.

GLUMICA TAJLER IRIDIJUM

KOJE JE VELIKE GLAVE

5

3

SIMBOL KALIJUMA

ŽITELJKA ANADOLIJE

6

2

DIO PUTA

VIŠEGODIŠNJA ZELJASTA BILJKA

AUTOR: BANE

4

8. SLOVO ZATAMNJENO MJESTO (MN.)

KOVANJEM PRIČVRSTITI

Medium level

Teža

VRAG, SOTONA

DVA VOKALA

*** Kaže učiteljica: -Ko odgovori na sljedeće pitanje, ide kući.

Perica baca kredu na nju.

-Ko je to uradio?! - pita učiteljica.

Perica se javi: -Ja, a sad idem kući. *** Ukrao Ciga bure rakije, međutim, uhvatili ga poslije deset dana i izveli na sud. Pita sudija: - Jesi li ti prije deset dana ukrao bure rakije?

- Jesam!

- Policajac je kod tebe našao prazno bure. Gdje je rakija?

- Popio!

- Pa nisi valjda za deset dana

popio cijelo bure?

- I nisam, popio sam pola…

- A šta je sa drugom polovinom?

- Prod’o!

- Pa gdje su pare?

- Popio! *** Dolaze doktoru mlada zgodna djevojka i s njom jedna sva naborana starica.

- Skinite se. – reče doktor mladoj ženi.

- Oprostite! – reče starica – Mi smo došli radi mene.

- Pa dobro. Onda isplazite jezik. *** - Mirjana, anđele moj, zašto ne želiš da se udaš za mene?

- Zbog loših iskustava iz prvog braka!

- Ali, ljubavi, sa mnom ćeš živjeti kao u raju.

- Toga se i bojim! Ne bih htjela opet biti gola i bosa.

Zabava/Slobodno vrijeme 25

UTORAK, 8. 1. 2013.

Ako ste Marini dali “Obod”, meni biste mogli bar “Košutu”

NEZVANIČNO Vojvodo!

Serdare!

Poslije kažu da mi ne mislimo na kulturu

Word Search Puzzle #G523FNOSMOSMJERKA

M O R

T

A

E D E

T

S

A R G U E

HOROSKOP

I

L M C B

K N U

J

S

C

F

K O

I

E

G

R O M A

V N A

T

E N S R E D A

Y

H E P

T

T

S R

B C H V

S

E N O H P

L

U

K N

I

R

A

S

E

T

H

T

L

T

E O T

I

T

S

L

R Y

S

Y

A W S

L

I

R W O R P

F

Y

E

A

I

S

Y

F

S E

I

S

C E C N E R R U C E R D O F U

J

I

A M W W R

I

L

E

E

A

S

Z

E C A R

T

L

E W D E

R

T

Y N N U B G

I

U

L

S

P

E

E

P R A

E

G R O U Advertisement

Advertisement Brief Brief Bunny Bunny Collision Dwelt Collision Eccentricities Essay Dwelt Figure Glass Eccentricities Junkie Essay Leaders

T T Mortar

S

K

E

A

S W S POJMOVI

Martyr Mortar Nooks Nooks Peaks Peaks Phones Phones Photo Prays Photo Pulley Rains Prays Recurrence Pulley Reefs

Routes

Rescuers RinksSailed Routes Sheet Sailed Sheet Steeps Steeps Sways Sways Teats Thinner Teats Tiptoe Thinner Totems

Figure

Rains

Tiptoe

Glass

Recurrence

Totems

S

A N E

C E R Y

Wades

Iskoristite dobro raspoloženje i pozitivan odnos prema drugima za timski rad. Osoba ste koja nikako ne može da funkcioniše sama, a u isto vrijeme ste naporni za okolinu. Pošto danas nije tako, družite se, sarađujte i volite.

BIK Sve vaše misli usmjerene su danas na vrijednosti. Neki Bikovi će biti okrenuti novcu, a neki će u drugima pokušati da pronađu moralne, intelektualne i druge kvalitete. Pošto je apetit pojačan, sklonost ka slatkišima izražena.

BLIZANCI Umjetnička crta karaktera trenutno je izražena, ali i želja za zadovoljenjem kreativnih potreba. Kako će vam to poći za rukom? Sve je individualno, pa ćete, slušajući svoj unutrašnji glas, pokušati da realizujete neke talente.

RAK Intelektualna crta karaktera trenutno je izražena, kao i želja za tim da što više saznate i uradite; no, tu je i opasnost od površnosti. Ne možete i kvalitativno i kvantitativno podjednako dobro funkcionisati.

VAGA Ukoliko se ukažu šanse da negdje nakratko otputujete, objeručke prihvatite. Potreba za promjenom trebalo bi da odgovara vašim kriterijumima. Pokušaćete da čitajući adekvatnu literaturu nađete rješenje svojih problema.

ŠKORPIJA Nervoza izazvana sukobom sa autoritetima. Ukoliko neko po položaju iznad vas pokuša da omalovaži vaš trud, nerviraćete se jer nemate hrabrosti da mu se suprotstavite. Ali ukoliko taj neko bude bio nižeg ranga, teško njemu.

STRIJELAC Optimistički pristup svemu trenutno je u prvom planu. Pokušajte da iskoristite povoljne planetarne uticaje, tako da iz njih maksimalno profitirate. Trebalo bi da konačno eliminišete negativan pristup jednoj nerješivoj situaciji.

JARAC Imajte na umu da prejake riječi mogu biti ubitačne, jer se možete naći u sličnoj situaciji. Svađalački ste raspoloženi, skloni da tražite dlaku u jajetu i ispravljate krivu Drinu.

Dokle? Dok ne riješite probleme na nivou ličnosti.

S

K O O N Trace Ulcer Wages Umbrella WadesWorth Wages Worth Wrests WrestsYeasts Yeasts

OVAN

LAV Uživate u sjaju sopstvene ličnosti.

Optimista ste i prijemljivi samo za lijepe stvari. Šanse za napredak postoje, ali i sukobi koji proizilaze iz arogantnog držanja. Povedite više računa o ishrani, kao i o zakonskim propisima.

DJEVICA Svoju pažnju usmjeravate na lijepe stvari, a to su prije svega ljubav i umjetnost. Ima li ičeg ljepšeg? Većina Djevica doživljava zlatne trenutke u ljubavi, pa je poželjno da ne razmišljaju u stilu šta bi bilo kad bi bilo!

VODOLIJA Aktivni ste i komunikativni van svih očekivanja. Neko drugi bi na vašem mjestu odavno odustao, ali vi uporno tjerate po svome.

Do izražaja dolaze svi vaši kvaliteti, posebno organizatorski talenat.

RIBE Prolazite kroz mentalnu, emotivnu i fizičku krizu. Situacija zahtijeva odlučnost, koju nemate. Od malo ljudi imate pomoć, a podršku nemate ni od koga. Boli vas činjenica da su vam osobe u koje ste najviše ulagali okrenule leđa.

26 Sport

UTORAK, 8. 1. 2013.

ZORAN KASTRATOVIĆ

Skrivali smo karte Selektor naših najboljih rukometaša Zoran Kastratović siguran da je turnir u Danskoj i pored tri poraza od domaćina, Slovenije i Tunisa bio pun pogodak

DA LI STE ZNALI...

Paljba kritika je ispaljena na račun naših rukometaša nakon tri prijateljske utakmice u Danskoj “lavovi” su u posljednjim provjerama pred SP u Španiji izgubili od domaćina (38:21), Slovenije (31:26) i Tunisa (30:28), sa kojim će i biti u grupi u Granoljersu. Dežurni kritičari su odmah krenuli sa izjavama da je turnir od 4. do 6. januara bio nepotreban, jer tri poraza u tri dana mogu samo da utiču na samopouzdanje stečeno nakon pobjeda nad Švedskom, Njemačkom i Češkom.

Selektor Zoran Kastratović ipak ne misli da će porazi u nizu uticati na psihu momaka koji nose crnogorski grb.

“Ova tri poraza ne utiču previše na raspoloženje igrača s obzirom da su ovo bilo kontrolne utakmice

u kojima sam probao mnogo kombinacija i šansu dao svim igračima.

Rezultat je bio u drugom planu. Porazi nas ne opterećuju, ali me brine loša igra u odbrani protiv Danske, kao i u jednom dijelu meča sa Slovenijom”, bile su prve riječi Zorana Kastratovića za Dnevne novine nakon što je “crvena” ekspedicija doputovala sinoć oko 21 čas u Barselonu, a zatim se sat kasnije smjestila u hotel “Agusta Valles” u Granoljersu.

● VIDJELI MANE Prvi čovjek crnogorske struke vidio je i dosta pozitivnih stvari tokom turnira u Skandinaviji.

“Igrači su osjetili kako je igrati turnirski sistem koji je veoma naporan i zahtjevan, vidjeli su šta u Grano-

ljersu ne smiju raditi, te šta još u naredna četiri dana do meča sa Argentinom moramo ispraviti. Siguran sam da je turnir bio pun pogodak.”

Ono što zabrinjava jeste ubjedljiv poraz od Danske.

“Naši golmani su na tom meču bili kao na strijeljanju. Odbrana je loše funkcionisala, pravili smo dosta grešaka u napadu, što nije bio slučaj na proteklim utakmicama. Bili smo i oslabljeni, nijesu igrali kapiten Draško Mrvaljević i Vasko Ševaljević, ali to nije opravdanje za blijedu igru”, govori Kastratović.

● SKRIVALI KARTE PROTIV TUNISA Ipak, ono što je pozitivno jeste da su Zoran Roganović i drugovi vi-

djeli da mogu ravnopravno igrati sa Tunisom, sa kojim će se 16. januara u veoma važnom meču sastati u grupi.

“Veći dio meča smo imali rezultatsku prednost, a onda sam u drugom poluvremenu šansu ukazao svim igračima, što je rival iskoristio i došao do trijumfa. U tom meču mi je važnije bilo da vidim koliko protivnik može i da ne otkrijem sve karte. Imaju visoke bekove, koji odlično šutiraju, dok su fanatično borbeni u odbrani i to su im glavne odlike.

Kapiten Mrvaljević je zbog povrede lista preskočio protekla tri meča, ali će, po riječima selektora Kastratovića, biti spreman za 12. januar, kada će Crna Gora odigrati prvi meč sa “gaučosima”. M.Pavićević

Da Milan 16 sezona nije izgubio prvu utakmicu u Novoj godini!

Potvrda je stigla prošlog vikenda kada je tim Masimilijana Alegrija savladao Sijenu - 2:1.

55

miliona eura ponudili su čelnici ruskog Zenita Napoliju kako bi napadač Edison Kavani na ljeto prešao u klub iz Sankt Peterburga.

OSTAO ŽAL

TIKET DANA LACIO KATANIJA TIP 1 KVOTA 1.85 MALAGA EIBAR TIP 1 1 KVOTA 1.80 VALENSIJA OSASUNA TIP 2 3 KVOTA 1.90 BREDFORD ASTON VILA TIP 1X KVOTA 1.85 BEKER MONFIS TIP 2 KVOTA 1.55 J. AFRIKA NORVEŠKA TIP 3+ KVOTA 1.70

Propuštena nova šansa generacije Naši juniori odigrali toplo-hladno u kvalifikacijama za SP - dva trijumfa i poraz nedovoljni za plasman u BiH

Start iz snova - trijumf protiv super jake Norveške, veliki korak ka plasmanu na Svjetsko prvenstvo u BiH, a zatim pad samo dan kasnije u meču sa Francuskom (37:30). Nakon što su “crveni” tresnuli o barsko tlo u drugom meču, jasno je bilo da će još jedna talentovana generacija prokockati posljednju priliku da se plasira na veliko takmičenje. Trijumf protiv ispodprosječne Estonije je došao kao slaba utjeha, ali imena poput Anđelića, Simića, Nikolića, Božovića, Lipovine, Vujovića, Borozana.. govore da naša selekcija ima kvalitet, te da su isti morali puno bolje protiv Francuske.

“Niko ne može reći da ovi momci nijesu željeli plasman na Svjetsko prvenstvo, ali se jednostavno na meču sa Francuskom nije dalo. Odigrali smo odlično protiv Norveške i mnogo se istrošili, tako da nijesmo imali snage da pariramo Francuzima koji su u Bar došli sa pet pojačanja u odnosu na proteklo Evropsko prvenstvo u Turskoj, kada su bi-

li osmi”, kazao je za Dnevne novine trener “crvenih” Božidar Mušikić.

Po mišljenju šefa stručnog štaba, ni raspored nije bio naklonjen njegovim momcima.

“Samo da smo drugi meč igrali sa Estonijom i imali dan više za odmor i pripremu za Francusku, siguran sam da bi bila drugačija priča.”

● OSTAJE ŽAL Mušikić je siguran da je ova generacija imala kvalitet za Mundijal. “Šteta što se nijesmo plasirali na Svjetsko prvenstvo, jer bi to bila prilika za mlade igrače da pokažu koliko vrijede i na velikom takmičenju. Ipak, sada nema nazad, svjesni smo da je prilika prokockana i najbitnije je izvući pouke. Ostaje žal zbog tog poraza od Francuske, jer da smo postigli gol iz idealne prilike kod rezultata 22:20 za njih nakon što smo već istopili četiri gola prednosti, sigurno da bi tada i njima ušla voda u

ušim, te da bi meč imao drugačiji tok”, objašnjava Mušikić.

● LIPOVINA NAJVEĆI DOBITAK Ako nešto može biti utjeha jeste da je potencijal potvrdio srednji bek Crvene zvezde Božo Anđelić, koji je u dva meča protiv Norveške i

Francuske postigao 16 golova, dok je sa samo dva gola manje u prva dva meča Vladan Lipovina najveći dobitak naše selekcije u Baru.

“Svi igrači su za pohvalu, zaista su mnogo željeli plasman u BiH, ali je i crnogorski rukomet dobio mnogo u mladim igračima koji su pokazali da i muški rukomet i A reprezentacija imaju budućnost”.

M.P.

Sport 27

UTORAK, 8. 1. 2013.

ONESTA ISPALIO

Španija i Danska favoriti

SPORTSKI EKRAN 18.45 19.30 20.45 20.45 21.30 23.55 04.45

Olimpija - KAC, hokej Malaga - Eibar, fudbal Lacio - Katanija, fudbal Bredford - Aston Vila, fudbal Valensija - Osasuna ATP Ouklend, tenis Dalas - San Antonio, NBA

SKPrime Arena 3 SportKlub Arena 1 Arena 3 SportKlub SKPrime

NE PROPUSTITE

Taktika ili ne - Selektor rukometaša Francuske Klod Onesta ne svrstava svoj tim među glavne favorite za osvajanje SP u Španiji Miloš Pavićević

O

davno u nekom sportu nije viđena dominacija koju su rukometaši Francuske demonstrirali od 2006.do 2012. godine. Nikola Karabatić i drugovi osvojili su sve što se osvojiti moglo, a iz godine u godinu postavljalo se isto pitanje da li se generacija Narcisa, Dinara, braće Žil, Abaloa i drugova zasitila trofeja.

Svega tri dana prije početka SP selektor Francuske Klod Onesta je pojasnio kako zajedno sa ostalim članovima reprezentacije na svaku medalju gleda drugačije.

“Sjećam se svakog našeg trijumfa, svaka priča je na svoj način važna. Međutim, bez obzira na mišljenje većine, Francuska se od 2006. do 2013. godine ipak izmijenila. Način na koji smo stizali do medalja, priča koju smo ispisali svaki je put bila drugačija. Jedini put kada nijesmo bili maksimalno odgovorni i ozbiljni do kraja skupo smo platili.”

šest godina sam to sam učinio s generacijom 1984. godište, sada su važan dio naše ekipe, kao i momci poput Akambreja i Baračeta, koji su 1988. godište, a na vrata polako kucaju i mlađi poput Mahea, Grebilea i Džerarda. Uostalom, s nama je na pripremama i Nuesan, koji je rođen 1992. godine”, kazao je Onesta.

Iako poznat kao osoba koja ne voli da daje prognoze, kako one vezane za svoju ekipu, tako i konkurenciju, ipak je izdvojio tri repre-

zentacije od kojih očekuje najbolja izdanja.

“Osim Španije kao domaćina, najveće šanse da osvoji titulu ima i Danska. Ovo je reprezentacija koja će biti sve bolja, jer mlađi igrači sada dosežu svoju igračku zrelost.

Ne smijemo u toj grupi zaboraviti ni Hrvatsku”, poručio je Onesta, a zatim nešto više kazao o rivalima u grupi.

OPREZNO PROTIV CRNE GORE “Biće to interesantni dueli jer sve reprezentacije igraju drugačiji rukomet. Mi smo favoriti u grupi i ne bježimo od te uloge, ali iskreno jedva čekam da prvenstvo počne. Jedina nepoznanica za nas je Crna Gora, ali i njih ćemo upoznati. Činjenica da su eliminisali Švedsku je više nego dovoljna za oprez”, jasan je Onesta.

POVRATAK KUĆI

Daskaloski se vraća u Vardar Nakon pet mjeseci u Lovćenu Zlatko Daskaloski se vraća u Vardar - klub koji ga se prije dvije sezone lako odrekao. Zlatko je međutim vrijedno radio, dobio poziv Loćena, koji je objeručke prihvatio, a zatim dočekao svojih pet minuta i meč sa Vardarom na Cetinju. Tada je sa 24 odbrane bio najzaslužniji za trijumf Lovćena nad timom koji sa klupe vodi Veselin Vujović, da bi u Skoplju sakupio 15 odbrana što je bila najljepša pozivnica za povratak kući.

Ukoliko se dva klupa dogovore o obeštećenju, s obzirom da Daskaloski ima ugovor sa Lovćenom

KK BUDUĆNOST

Jedan, dva, tri, Mesi

Plavi povratak na staru stazu To je to - košarkaši Budućnosti ponovo lete ka fajnal-foru regionalne ABA liga! Crnogorski šampion je uspio da slavi u Skoplju protiv MZT-a (76:69) i tako preko delikantnog meča prigrabi četvrto mjesto na tabeli, što je ujedno i cilj posade iz Njegoševog parka. A do premijernog trijumfa u 2013. izabranici Dejana Radonjića stigli su zahvaljujući upornosti, hrabrosti i zajedništvu.

do kraja godine, reprezentativac Makedonije će na gol Vardara stati već krajem februara, kada se nastavlja Seha liga.

M.P.

Priredio: Aleksandar Popović Događaji koji su obilježili sedmicu za nama

PREMOTAVANJE

Svečani ulazak u istoriju doživio je fudbalski svijet - prvi čovijek koji je osvojio četiri zlatne lopte jeste Lionel Mesi! Čarobni Argentinac ostavio je u vječnost Mišela Platinija, Marka van Bastena i ostale vedete koje su vladale do njegovog dolaska na prijesto.

Takođe, momak iz Rozarija je još jednom slavio pred očima Kristijana Ronalda, ali i svog saigrača Andresa Injeste. Jednostavno, iako je osvojio sa Barselonom samo Kup kralja prošle sezone, 91 postignuti pogodak za godinu dana i predstave za anale sporta bili su dovoljni da vinu omalenog Lea u do sada još neistražene visine fudbala.

“Coppa Italia” trese Apeninsko poluostrvo - četvrtfinali dvoboj u Rimu odigraće domaći Lacio protiv Katanije! Uživajte gledajući italijanski fudbal...

Prvi golman Lovćena nakon pet mjeseci napušta prijestonicu

NEMA PRITISKA Pritisak takođe ne predstavlja problem ovom 55-godišnjem stručnjaku.

“Lično sam miran oko svega. Davno sam prihvatio i prenio na druge da je boravak pod stalnom lupom javnosti dio onoga što radimo. Uostalom, za razvoj francuskog rukometa potrebni su nam i mediji. Pritisak je nešto s čim smo naučili da živimo.”

Francuska javnost najmanje je od svih zabrinuta za nastavak svijetle budućnosti ove reprezentacije.

“Moj zadatak kao selektora je i da prepoznam pravi trenutak kada ću i u kolikoj mjeri najmlađim pojedincima davati odgovorne uloge. Prije

LIONEL MESI

LACIO - KATANIJA (SportKlub, 20.45)

GREGOR ŠLIRENCAUER

VUČINIĆ, JOVETIĆ I SAVIĆ

Suvereni novogodišnji kralj

Sokolovi pognutih glava

Turnir četiri skakonice nije promijenio svog vladara - Austrijanac Gregor Šlirencauer odbranio je krunu trijumfovavši u rodnom Inzbruku i Bišofshofenu. Fantastični 23-godišnji skakač je, osim potvrde sopstvene dominacije na novogodišnjem turniru, povećao vođstvo u generalnom poretku Svjetskog kupa, gdje ima 808 bodova, 252 više od drugoplasiranog Njemca Severina Frojnda. Tako je popularni Šliri proslavio svoj rođendan na najbolji mogući način, napravivši podlogu za veliko slavlje na proljeće, kada ga čeka kraj sezone i vjerovatno novo priznanje.

Nevjerovatna iznenađenja zapljusnula su Seriju A prethodnog vikenda, pa su tako Mirko Vučinić, Stevan Jovetić i Stefan Savić doživjeli poraze, što je prava rijetkost. Vučina i njegov Juventus imali su minimalnu prednost protiv brojčano oslabljene Sampdorije, koja je i sa desetoricom igrača uspjela da preokrene i šokira “staru damu”. Sa druge strane, “Jo-jo” i Savke su “popili” dva šamara od petnaestoplasirane Peskare, što ih je bitno usporilo u pohodu na prve tri pozicije koje vode u Ligu šampiona naredne sezone.

RASIZAM

Milan uzvratio udarac Nakon prekinute utakmice protiv niželigaša Pro Patrije zbog rasističkih povika njenih navijača prema Boatengu, Muntariju i Nijangu, Milan je najprije podržao internacionalca iz Gane zbog napuštanja pomenute utakmice, nakon čega je uslijedio još jedan gest osude ovakvih stvari. Prije meča sa Sijenom u Seriji A, “roso-neri” su na teren izašli u majicama “Milan protiv rasizma”, čime su jasno poslali poruku da tako nešto nije dobrodošlo u dvorištu italijanskog fudbala.

28 Sport

UTORAK, 8. 1. 2013.

MILOVAN DRAŠKOVIĆ

MVP KOLA ACB LIGE

Bojan Dubljević pomjera granice Španija se još nije upoznala sa dometima Bojana Dubljevića, koji iz kola u kolo pomjera granice u najkvalitetnijoj košarkašoj ligi na Starom kontinentu.

Naš reprezentativac je imao fenomenalan učinak prije dva dana u pobjedi svoje Valensije nad Bilbaom (113:111) nakon 45 minuta igre. Dubljević je sa 32 poena i šest skokova bio najzaslužniji za trijumf Valensije, a naslov koji je juče osvanuo u španskoj “Marki” - “Dubljević pobijedio Bilbao” dovoljno govori o magičnoj igri koju je prikazao dvadesetjednogodišnji Nikšićanin.

“Mislim da mi je ovo bio najbolji meč u dresu Valensije, ali i u čitavoj karijeri. Zaista sam presrećan, ali se neću zadovoljiti ovim, već ću nastaviti da radim još jače i pružam još bolje partije”, kazao je Dubljević španskim medijima.

Bivši košarkaš Budućnosti je bio perfektan u šutu za dva poena (8-8) i sa slobodnih bacanja (13-13), a trojke je gađao 3-1. Prvi put od kako je u Španiji Bojan je proglašen za MVP kola ACB lige sa najvećim brojem indeksnih

Trijumf u El Klasiku je nešto posebno Centar Barselone B u razgovoru za DN govori od svojoj avanturi u Kataloniji

poena - 37. Zahvaljujući Dubljeviću, Valensija je treća na tabeli sa skorom 12-4, a to domaći navijači znaju da cijene.

“Imam nevjerovatan odnos sa publikom u Valensiji. Od dolaska mi daju nevjerovatnu podršku i osjećam da sam polako postao njihov ljubimac, što me mnogo raduje”, poručio je Bojan.

U gostujućem timu najbolji je bio Grk Kostas Vasilijadis sa 27 poena, a upravo on je dao trojku za produžetak, međutim Bojan je i u produžetku bio nezadrživ za Rakovića i drugove.

M.P.

Da bi bio u košarci, moraš da zaspeš i da se probudiš sa njom - tako glasi životni moto 17-godišnjeg crnogorskog košarkaša i centra Barselone B Milovana Draškovića.

Nikšićanin, u čiji se talenat uzda gotovo cijela država, briljirao je na kultnom turniru “L’Hospitalet Nike International”, gdje je njegov tim stigao do polufinala. Velikih 16 poena i sedam skokova protiv Real Madrida, 19 poena i 18 skokova za dabdabl učinak protiv Makabija, odnosno 12 poena i šest skokova protiv domaćeg CB Hospitaleta pokazali su kakav div dolazi iz Crne Gore.

“Bila mi je velika čast igrati protiv ekipa kao što su Makabi i Real Madrid, protiv kojeg je bilo posebno pobijediti. Izgubili smo iznenađujuće u polufinalu, gdje smo bili jako umorni. Pobijedili smo taj Huventud dva puta u ligi i definitivno nijesmo očekivali poraz, ali što je - tu je”, priznaje Drašković u razgovoru za naš list, otkrivši da je na turniru bilo mnogo skauta iz NBA lige, ali i velikih evropskih klubova.

● U A TIM BARSE ZA DVIJE GODINE

NBA

I Denver šamara Lejkerse

Ekipa puna zvijezda ne garantuje uspjeh - parola je koja ove sezone definitivno krasi Los Anđeles Lejkerse, a čiji igrači rizikuju da ne ugledaju plejof! Tim Majka D’Antonija pognute je glave napustio “Stejpls Centar” nakon trećeg uzastopnog poraza - osmog kod kuće! Žutima su presudili kontranapadi gostiju iz Denvera, dok je trojka Danila Galinarija 13 sekundi prije kraja stavila tačku na još jedan košmar Lejkersa, uprkos tome što je Kobe Brajant postigao 29 poena, a Dvajt Hauard 14 uz čak 26 skokova...

“Bila je to velika pobjeda za nas, a moja trojka nevjerovatna. Nakon Hauardove blokade lopta je stigla do mene, ali sam

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

morao brzo šutirati jer je dolazio Meta Vorld Pis i na sreću pogodio sam”, rekao je Galinari.

Paklenu seriju gostovanja Oklahoma je otvorila trijumfom protiv Toronta. “Grmljavina” je zavladala Kanadom na krilima i Rasela Vestbruka (23) i Kevina Djuranta sa 22 poena, pa je prva od 11 prepreka u gostima uspješno preskočena. Takođe, Majami je bez problema arhivirao Vašington, dok su pobjede zabilježili Šarlot i Finiks. A.P. SEMAFOR: Toronto - Oklahoma 104:92 Majami - Vašington 99:71 Detroit - Šarlot 101:108 Feniks - Memfis 81:92 LA Lejkers - Denver 105:112

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Društvo: Bojana Brajović (bojana. brajovic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@ dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Pola godine boravka u Kataloniji bilo je dovoljno nekadašnjem članu KK Podgorica da se nametne i oduševi sve, iako je ovo samo početak njegove karijere, koju želi da podigne na viši nivo prelaskom u prvi tim “blaugrane”.

“Igram za Barselonu B u drugoj ligi, gdje očekujem da pružim još više naredne godine. Ako sve bude kako treba, onda se nadam prvom timu, što bi trebalo da se dogodi za dvije godine”, vjeruje naš sagovornik, ne propustivši da napomene i sjajnu saradnju sa saigračima.

“Nadam se da će cijela generacija sa mnom preći u prvi tim. Odlično funkcionišem sa Hrvatom Marijom Hezonjom i srpskim igračem Stefanom Penom. Jednostavno, pomoć igrača sa ovih prostora je nešto zaista veliko”, naglašava velika nada crnogorske košarke.

● PONOSAN NA POBJEDU PROTIV REALA Prestižni turnir, tri pobjede, poraz od Huventuda, oči javnosti uprte u talente, skauti sa svih strana, ali... jedan trenutak je definitivno iznad svega toga. Naravno, iako se radi se o juniorskom okršaju, El Klasiko je uvijek isti, sa svojim žarom i rivalitetom između dva kluba, a u njemu se

premijerno radovao i naš zemljak.

“Svi znamo što znači El Klasiko između Barse i Reala, odnosno kakav je samo to duel. Ponosan sam i čast mi je što sam igrao jedan takav meč koji se završio našim slavljem”, iskren je Nikšićanin.

● DUBLJEVIĆ UZOR NA TE RENU I IZVAN NJEGA Nevjerovatne predstave Bojana Dubljevića u dresu Valensije ne promiču ni 17-godišnjem centru Barse, naprotiv. Njih dvojica imaju sjajan odnos i često su u kontaktu...

“Svakako da pratim njegove utakmice. Svaka mu čast. On je pravi uzor na terenu i van njega”, tvrdi Milovan, sagledajući realno svoju budućnosti u dresu A reprezentacije Crne Gore.

“Ne gledam tako daleko, već idem

korak po korak. Sve je na trenerima, a i velika je konkurencija. Međutim, nadam se da ću za 5-6 godina uspjeti da stignem i do tih visina”, zaključuje u prijatnom razgovoru za DN fenomenalni momak koji ruši obruče.

A.Popović

MLAĐAN ŠILOBAD

Trebaju nam oni što će da nas bodre Direktor Partizana ogorčen na ponašanje navijača Direktor košarkaškog kluba Partizan Mlađan Šilobad rekao je dva dana poslije nereda u “Pioniru” na utakmici crno-bijelih protiv Cibone, da klubu nijesu potrebni navijači koji će da prekidaju utakmicu, kao i da podjela među simpatizerima donosi nove troškove klubu.

Pristalice crno-bijelih su podijeljene u dva tabora (“Alkatraz” i “Zabranjene”) i nalaze se na različitim tribinama hale “Pionir”, ali i drugih borilišta u ostalim sportovima. Če-

sto se sukobljavaju, a posljednji incident dogodio se u subotu.

Poslije tuče prije početka utakmice, uslijedilo je ubacivanje petardi na parket i potom paljenje baklji, koje je dovelo do prekida utakmice, pražnjenja tribine i, sasvim sigurno, nove kazne za Partizan od strane ABA lige.

“Nikada nijesmo određivali ko smije, a ko ne smije da dolazi na utakmice, nama su svi isti, ali nam ne trebaju oni koji će da prekidaju utakmice, već oni koji će da bodre

klub”, rekao je Šilobad agenciji Beta.

Zbog brojnih sukoba dvije frakcije na raznim borilištima i van njih, Partizanu su porasli troškovi organizacije svake utakmice.

“Ne možemo da utičemo na podijeljenost navijača, oni to moraju da riješe sami među sobom. To nam i otežava organizaciju, jer mi kao domaćini, bez protivničkih simpatizera, moramo da angažujemo više redara, tako da su troškovi organizacije svake utakmice veći za 30 do 35 odsto”, rekao je Šilobad.

M.P.

Sport 29

UTORAK, 8. 1. 2013.

DN donose učinak crnogorskih fudbalera u inostranstvu Pripremio: Miloš Antić

GOLMANI Vladan GILJEN (Nacional) - Imao dobru rolu u porazu 1:0 od šampiona Porta - Vlado je jednom vadio loptu iz mreže. Nacional se nalazi na jednoj poziciji iznad zone ispadanja u portugalskoj eliti.

ODBRANA Marko BAŠA (Lil) - Odigrao 90 minuta protiv Nima - Lil pobjedom 3:2 prošao u 1/16 finala Kupa Francuske.

Stefan SAVIĆ (Fiorentina) - Nezamjenjiv u timu Vinćenca Montele. Ljubičasti doživjeli šok - bodove sa “Artemio Frankija” odnjela Peskara (0:2).

Stefan DENKOVIĆ (Hapoel Haifa) - Čitavu karijeru ofanzivac, sada odlukom trenera Nira Klingera na poziciji desnog beka - nekadašnji omladinski reprezentativac Crne Gore protiv Bnei Jehude odigrao je odličnih 90 minuta u pobjedi 2:1.

VEZNI RED Mladen KAŠĆELAN (Pantrakikos) - Igrao

čitav meč protiv PAOK-a - popularni krokodili iz Komotinija do 70. minuta vodili 1:0, a onda im se igra nakon isključenja golmana Koutsopulosa totalno raspala - pa su solunski crno-bijeli do kraja do vrha napunili mrežu domaćina 4:1.

Simon VUKČEVIĆ (Blekburn) - Protiv Bristola ušao u igru u 35. minutu - imao zapažen nastup u pobjedi Roversa 2:0 u 5. rundi FA Kupa.

NAPAD Stevan JOVETIĆ (Fiorentina) - Imao nekoliko ozbiljnih udaraca na gol Peskare, ali nije mu se dalo, kao ni njegovim saigračima, da poentira - ljubičasti na svom terenu šokantno poraženi 0:2 od Peskare.

Mirko VUČINIĆ (Juventus) - Ušao u 62. minutu, jer nije bio 100 odsto fit, ali je samo nemoćno mogao da posmatra kako Sampdorija odnosi bodove iz Torina (1:2) Vladimir GLUŠČEVIĆ (Hapoel Haifa) - Postigao gol zlata vrijedan u borbi za opstanak Hapoel savladao Bnei Jehhudu 2:1.

DANIJELE PRADE

Razgovaraćemo sa Jovetom Sportski direktor “viole” želi da zadrži Crnogorca još dugo u Firenci Đuzepe Rosi je juče u Fiorentini predstavljen kao velika zvijezda, a njegov dolazak je dodatno zaintrigirao medije, koji spekulišu da je Rosi potpisan kako bi Stevan Jovetić bio - prodat!

Međutim, sve to je demantovao sportski direktor “viole” Danijele Prade...

“Dolazak Đuzepea nema nikakve veze sa odlaskom Jovete.

On ostaje. Uvijek smo sa Stevanom imali iskren odnos, sješćemo u junu, razgovaraćemo, pokušaćemo da ga ubijedimo da ostane još dugo u Firenci”, jasan je Prade.

Sve su prilike da je Rosi doveden kako bi u paru igrao sa ljubičastim dijamantom. I Italijan, koji je tokom prošle godine dva puta doživio povredu prednjih ukrštenih ligamenata koljena, raduje se tome...

“Koljeno je sada OK, trebalo bi na teren da se vratim u martu. Jedva čekam da opet zaigram, pogotovo sa Stevanom u tandemu, koji je fantastičan igrač”, nahvalio je crnogorskog reprezentativca Đuzepe Rosi.

B.T.

HEROJ HAIFE

Nemanja Nikolić na treningu reprezentacije u društvu Andrije Delibašića

POZIV IZ IZRAELA

Nikolić ide kod Sava Nemanja Nikolić blizu angažmana u Hapoel iz Tel Aviva, gdje ga čeka Savo Pavićević Vođa je blizu inostranstva - kapiten OFK Beograda Nemanja Nikolić nalazi se na meti Hapoela iz Tel Aviva!

Drugoplasirani tim izraelskog šampionata (Makabi Tel Aviv Hapoelu bježi samo jedan bod) je, kako saznaju Dnevne novine, uspostavio kontakt sa OFK Beogradom, pa bi reprezentativac Crne Gore uskoro mogao da obuče dres koji odnedavno nosi još jedan “crveni momak” - Savo Pavićević...

“Priča je aktuelna. Klubovi su se sastali, razgovaraju... Blizu sam Izraela”, rekao nam je juče Nikolić.

Ako obuče dres Hapoela iz Tel Aviva, Nemanja će u klubu koji je osvojio 13 šampionskih pehara i 16 titula u Kupu na sredini terena igrati u paru sa Erikom Đemba Đembom, bivšim igračem Man-

čester junajteda i Aston Vile...

“Volio bih da odem u Izrael. Mislim da je vrijeme da se oprobam u novoj sredini nakon igranja u Srbiji”, jasan je Nemanja.

A, precizni vođa na terenu se već raspitao o Hapoelu - čuo se sa Savom Pavićevićem...

“Savo je jedno vrijeme igrao za Makabi iz Tel Aviva, poznaje grad, sve... Rekao mi je sve najbolje o klubu, ali da ne žurimo. Kada sve bude gotovo oko transfera, pričaćemo”, riječi su Nemanje Nikolića, koji je ponikao u Crvenoj zvezdi, a pored opreme “romantičara” oblačio je još “narandžastu” Spartak Zlatibor Vode.

Da podsjetimo - Nikolić je za godinu i po dana za OFK odigrao 47 mečeva u šampionatu i Kupu - postigao je tri gola. B.T.

Vlado drži Haifu u životu Vladimir Gluščević pogodio mrežu u pobjedi protiv Bnei Jehude - 2:1 Hapoel Haifa je na početku sezone skockala dobar tim, računali su da će biti među prvih šest u Izraelu, ali realnost je drugačija - Haifa je posljednjeplasirani tim u ligi koja se zove - “Ligat ha’Al” - grčevito se bori za opstanak u društvu najboljih.

A da u napadu nemaju visokog centarfora Vladimira Gluščevića, Haifa bi odavno bila prežaljena, jer Vlado uvijek postigne gol kada je potrebno - proteklog vikenda je u trijumfu nad Bnei Jehudom (2:1) poentirao u 2. minutu za vođstvo...

“Pobijedili smo ekipu koja važi za jednu od boljih u Izraelu. Imamo problema, sakupili smo malo bodova, nalazimo se u teškoj situaciji”, govori Gluščević za Dnevne novine, a onda dodaje: “Međutim, trijumf nad Jehudom nam je dao krila. Ako nas ne probudi ta pobjeda, onda ne znam šta će drugo. Iskreno, nadam se da ćemo krenuti sa pozitivnim rezultatima, jer je pred nama sada lakši raspored”.

Haifa će sigurno igrati ligu za

opstanak - trenutno se nalaze na 14. poziciji sa 13 bodova, 11. mjesto koje drži Ramat Gan daleko je “samo” pet poena. Koliko je realno da ostanete u ligi?

“Realno je”, vjeruje u timski duh sjajni špic. “Na početku smo pričali da se bude među četiri-pet ekipa, da se igra plej-of, a sada smo u situaciji da razmišljamo o opstanku u ligi. Na to smo koncentrisani, imamo dobru ekipu, krenuće nas. Realno je da ostanemo u društvu najboljih”.

Nije Vlado jedini Crnogorac koji gura “bubamaru” u Haifi - bivši omladinski reprezentativac Crne Gore, Stefan Denković, sa Gluščevićem pokušava da očuva Hapoel u ligi. Kako njemu ide na novoj poziciji - desnog beka?

“Prekomandovan je na tu poziciji, snalazi se odlično. Mlad je, ima veliki kvalitet, na njemu je da iskoristi potencijal”, ima visoko mišljenje heroj Haife Vlado Gluščević o Denkoviću, momku koji je cijeli profesionalni život proveo na poziciji - napadača.

B.T.

30 Sport

UTORAK, 8. 1. 2013.

GOSPODIN

Željan sam izazova Visente del Boske odradio Žozea Murinja i Pepa Gvardiolu u izboru za najboljeg trenera 2012. godine

PEP GVARDIOLA

Vraćam se na klupu

Nekadašnji trener Pep Gvardiola Barselone izjavio da još nema dogovor ni sa jednim klubom, a i da bi bilo nekorektno da priča o tome usred sezone.

“Volio bih da od ljeta ponovo radim. Nijesam postigao dogovor ni sa jednim klubom, ali svakako sam zacrtao povratak

VILJANOVA: BOLEST JE MOJA PRIVATNA STVAR Trener Barselone Tito Viljanova zamolio je medije da poštuju njegovu privatnost iako je javna ličnost nakon što se vratio na klupu blaugrane u gradskom derbiju protiv Espanjola (4:0) poslije druge operacije tumora na pljuvačnoj žlijezdi u proteklih godinu dana.

“Ova borba nije gotova i biće dana kada ću moći da treniram ekipu i dana kada to neću biti u stanju da radim”, rekao je trener Barselone uz zahvalnost svima na podršci.

na posao”, priznao je Gvardiola, pohvalivši Barselonu...

“Drago mi je da vidim kako dobro ekipa igra. Moja je sreća što sam sa tim momcima proveo nekoliko godina i ponosan sam što su nastavili da igraju u istom stilu”, zaključio je najtrofejniji trener u istoriji katalonskog giganta. S.R.

Ješić na klupi CSKA iz Sofije

Nekadašnji trener Budućnosti Miodrag Ješić po drugi put u karijeri vodiće CSKA iz Sofije, potvrdio je direktor kluba Georgi Iliev.

“Ješić je novi trener CSKA. Dogovorili smo se i ostalo je da preciziramo još neke sitnice prije potpisivanja ugovora”, rekao je Iliev.

Ješić je CSKA vodio od 2004. do 2006. godine i jednom bio prvak Bugarske, a na klupi kluba iz Sofije zamijeniće Stojča Mladenova.

LAMPARD ODLAZI

Nema novog ugovora za Frenka Rastanak Frenka Lamparda i Čelzija trebao bi da se dogodi na ljeto, što je potvrdio i agent iskusnog veziste Stiv Kutner.

On je rekao da je vezista “plavaca” neće produžiti ugovor i da do saradnje neće doći.

“Frenku su u Japanu rekli, a potom i meni potvrdili nakon pobjede nad Evertonom, da mu neće ponuditi novi ugovor i ništa se od tada nije promijenilo.

Lampard se nosi sa tim na svoj način - želi da do kraja sezone da sve od sebe u omiljenom dresu”, rekao je Kutner.

S.R.

Prgavi Portugalac Žoze Murinjo je uvijek aktuelan, mirni Katalonac Pep Gvardiola ne odmara ni kada je na odmoru, ali njih dvojica definitivno nijesu mogla da prave konkurencije gospodinu iz Salamanke - Visente del Boske je najbolji trener u 2012. godini! Bez premca.

A, nagradu je osvojio jer čini čuda sa Španijom - dugogodišnji igrač, pa zatim i trener Real Madrida se sa “furijom” u 2012. godini prošetao Evropskim prvenstvom koje je organizovano u Poljskoj i Ukrajini... “Španija je došla do vrhunca.

Međutim, željni smo novih izazova, kako ja, tako i cijela reprezentacija. Ostanak na vrhu je stvar ponosa, a mi ga imamo”, rekao je juče Del Boske.

Gospodin iz Salamanke se poigrao sa konkurencijom - Visente

je imao 34,51 odsto glasova, Murinjo je dobio 20,49, a Gvardiola 12,91.

“Iskreno, srećan sam što su dva španska trenera bila u finalu. To je potvrda da je naš rad izuzetno dobar. Nekada smo išli u druge zemlje da vidimo kako se obučavaju treneri, a sada to ne moramo da ra-

dio”, rekao je Del Boske, koji je nedavno priznao da je u trenerskoj karijeri dosta naučio od Miljana Miljanića i Vujadina Boškova. Što se tiče dama - u ženskom fudbalu je za najboljeg trenera titulu uzela selektorka Švedske - Pia Sundhage.

Brna tipovao na Mesija, Mirko na Bufona Predstavnici FSCG u izboru za Zlatnu loptu su bili podijeljeni - selektor Branko Brnović je najviše glasova dao pobjedniku Lionelu Mesiju, dok je kapiten reprezentacije Mirko Vučinić tipovao na kolegu iz Juventusa - Đanluiđija Bufona. Što se tiče trenera - Brna je najviše glasova dao Pepu Gvardioli, a Mirko Žozeu Murinju.

Vombah najbolja igračica Škotska rok pjevačica Ejmi Mekdonald je prvo promovisala novu pjesmu, a onda je najljepša američka sportistkinja Houp Solo proglasila najbolju igračicu u 2012. godini titulu je dobila njena prijateljica iz reprezentacije SAD Ebi Vombah.

Vobmah je sa trona skinula Brazilku Martu, koja je prije nje pet godina zaredom bi-

PRIMERA CARUJE

Barsa i Real plus Radamel Falkao Tim svijeta - FIFPro izabrao 11 najboljih na planeti Real Madrid i Barselona u svojim redovima imaju 10 od 11 najboljih na svijetu, po izboru Svjetske asocijacije fudbalskih profesionalaca (FIFPro). Potpunu dominaciju ta dva kluba, u izboru za najbolje u 2012. godini, narušio je samo Kolumbijac Radamel Falkao iz Atletiko Madrida, koji se u napadu našao uz bok Lionelu Mesiju i Kristijanu Ronaldu.

Idealni tim svijeta čine: Kasiljas (Real) - Alveš (Barselona), Pike (Barselona), Ramos (Real), Marselo (Real) - Ćabi Alonso (Real), Ćavi (Barselona), Injesta (Barselona)

- Mesi (Barselona), Falkao (Atletiko), Ronaldo (Real).

Mesi i Ronaldo izabrani su šesti, a Kasiljas i Ćavi peti put zaredom. Ovako nešto moglo se naslutiti 2011, kada su španski “vječiti rivali” bili zastupljeni sa devetoricom igrača (svi koji su i sada tu, osim Marsela), a društvo im pravio dvojac Mančester junajteda, Nemanja Vidić - Vejn Runi.

Mišljenje je ipak da je u idealnom timu bilo mjesta za nekog igrača iz Čelzija, kao šampiona Evrope, Bajerna, finaliste Lige šampiona, Italije, kao finaliste Evropskog prvenstva...

Štoh, Bekenbauer, Uzbekistan Najljepši gol godine postigao je fudbaler Fenerbahčea Miroslav Štoh, pa je tako prigrlio nagradu koja se zove “Ferenc Puškaš”!

Dok je Štoh uživao u svom priznanju, Fudbalski savez Uzbekistana nagrađen je nagradom FIFA za fer-plej!

A, nije izostavljen ni najbolji predsjednik - Sep Blater (predsjednik Fife) uručio je nagradu za najboljeg predsjednika u 2012. godini Njemcu Francu Bekenbaueru, koji se nalazi na čelu Bajerna.

Sport 31

UTORAK, 8. 1. 2013.

REAKCIJE SVJETSKIH MEDIJA

Niko kao čarobnjak iz Rozarija Potvrda kraljevstva: “Marca”, list koji je naklonjen Realu, je konstatovala: “Mesi, ti si najveći u istoriji” BALLON FOUR - poigrao se sa riječima engleski tabloid “The Sun” istog trenutka kada je Zlatna lopta (Ballon d’Or) četvrti put uzastopno završila u rukama čarobnjaka iz Rozarija Lionela Mesija!

Leo nije osvojio Ligu šampiona, Leo se nije radovao u Primeri, ekipno je prigrabio samo Kup kralja, individualno je u 2012. godini po-

stigao 91 pogodak...

“Ne znam u čemu je problem što je Mesi dobio Zlatnu loptu. Ako gledamo ko je koliko trofeja uzeo onda je Andres Injesta trebao da dobije nagradu, a ako pogledamo individualni uspjeh onda je Mesi bez premca. Kristijano Ronaldo nikako nije zaslužio laskavo priznanje”, rekao je poslije dodjele nagrada le-

gendarni (penzionisani) vezista Argentine Huan Sebastijan Veron.

Voljeli ga ili ne, Mesi je napravio nešto što niko nije prije njega - osvojio je Zlatnu loptu četvrti put zaredom, preskočio je stepenicu na kojoj su kroz istoriju zastali legen-

darni Mišel Platini, Marko van Basten, Johan Krojf...

A, to dostignuće ni tiražna “Marca”, list koji je izrazito naklonjen madridskom Realu, nije mogla da umanji - na portalu je osvanuo naslov: “Mesi - najveći u istoriji”!

‘09 - ‘10 - ‘11 - ‘12 Lionel Mesi

2008.

Kristijano Ronaldo

2007.

Kaka

2006.

Fabio Kanavaro

2005.

Ronaldinjo

2004.

Andrij Ševčenko

2003.

Pavel Nedved

‘02 - ‘97 Ronaldo

2001.

Majkl Oven

2000.

Luis Figo

1999.

Rivaldo

1998.

Zinedin Zidan

1996.

Matijas Zamer

1995. Žorž Vea

1995.

Dijego Maradona

1994.

Hristo Stoičkov

1993.

Roberto Bađo

‘92 - ‘89 - ‘88 Marko van Basten

1991. Žan Pjer Papen

1990.

Lotar Mateus

1989.

Alfredo Di Stefano

1987.

Rud Gulit

1986.

Igor Belanov

‘85 - 84 - ‘83 Mišel Platini

1982.

Paolo Rosi

‘81 - ‘80 K.H. Rumenige

‘79-78’ Kevin Kigen

1977.

Alan Simonsen

Španski “As”, “El Mundo Deportivo” (naklonjen Barseloni), te italijanska “Gazzeta” su imali sličan naslov, koji je potencirao poker fenomenalnog Argentinca, a Italijani su poentirali rečenicom: “Leo, kao ti niko nikad”!

B.T.

Nepravda prema Deju, Peđa nije mogao protiv Ronalda Zlatna lopta - mnogi fudbaleri je sanjaju, veliki je osvajaju... Ali, nije uvijek išla u prave ruke, jer da jeste Crna Gora bi danas imala osvajača sjajnog priznanja.

Primjer je 1991. godina i Dejan Savićević! Genije je te godine bio ubjedljivo najbolji igrač planete, izluđivao je protivnike, predvodio je Crvenu zvezdu do titule u Ligi šampiona, ali laskavi pehar je otišao u ruke Žan Pjer Papena!? Čovjeka iz Marseja koji je direktno od Deja izgubio Ligu šampiona... Na kraju, Dejo je 1991. godine podijelio drugo mjesto sa Darko Pančevim i Lotarom Mateusom.

Još jednom je jedan Crnogorac bio blizu priznanja - Predrag Mijatović je 1997. godine kao napadač Real Madrida bio u konkurenciji za Zlatnu loptu, ali je individualna nagrada potpuno zasluženo otišla u ruke velikog Ronalda...

DA LI STE ZNALI ‘76 - ‘72 Franc Bekenbauer

1975.

Oleg Blohin

‘74 - ‘73 - ‘71 Johan Krojf

1970.

Gerd Miler

1969. Đani Rivera

1968.

Džordž Best

1967.

Florijan Albert

1966.

Bobi Čarlton

1965.

Euzebio

1964.

Denis Lou

1963.

Lav Jašin

1962.

Jozef Masopust

1961.

Omar Sivori

1960.

Luis Suarez

‘59 - ‘57.

Alfredo Di Stefano

1958.

Rajmond Kopa

1956.

Stenli Metjus

dobitnici zlatne lotpe kroz istoriju

Da je Dijego Armando Maradona 1995. godine dobio “Počasnu zlatnu loptu”. Do te godine pravila su dozvoljavala isključivo glasanje za evropske igrače, pa je “France football” na specifičan način želio da zadovolji pravdu i nagradi jednog od najboljih fudbalera svih vremena.

DA LI STE ZNALI Da je Alfredo Di Stefano 1989. godine dobio Super zlatnu loptu, kao najbolji igrač u istoriji evropskog fudbala ispred Johana Krojfa i Mišela Platinija.

NAJBOLJI U ISTORIJI

Mesijev poker od zlata

Argentinski fenomen četvrtu godinu zaredom proglašen za najboljeg fudbalera svijeta, Kristijano Ronaldo po običaju drugi, Andres Injesta treći Miloš Antić

C

irih - januar 2013. Sedmi dan Nove godine. Dan koji će ostati zapečaćen zavazda u istoriji fudbala kao jedan od “onih” specijalnih - na gala ceremoniji u najvećem švajcarskom gradu Lionel Leo Mesi obučen u pomalo smiješno odijelo na tufnice pomjerio je granice i četvrti put zaredom postao najbolji fudbaler svijeta. Argentinsko čudo u izboru selektora i kapitena reprezentacija zemalja članica FIFA, kao i odabranih novinara iz cijelog svijeta osvojio je Zlatnu loptu sa 41,60 odsto glasova, ispred vječitog drugog Kristijana Ronalda sa 23,69 i Andresa Injeste sa 10,91.

Iako je prije početka svečanog proglašenja priznao da je “imao i boljih godina od ove”, njegove majstorije na zelenom tepihu ostavile su glasače bez daha.

A šta više reći za čarobnjaka iz argentinskog Rozarija, a da nije ispričano. Za razliku od 2011. nije osvojio

Ligu šampiona. Nije osvojio ni Primeru, a ni sa Argentinom nije blistao, čak naprotiv - na Kopa Amerika “gaučosi” su kao domaćini isprašeni u četvrtfinalu od Urugvaja. Ronaldo mu je sa Realom oteo titulu prvaka Španije, dok je Injesta kao glavni adut imao odbranjenu titulu

2009.

evropskog šampiona sa Španijom.

Mađioničar katalonskog ponosa “uzeo” je samo Kup kralja, ali i postao planetarni rekorder sa 91 pogotkom u kalendarskoj godini (79 za klub i 12 za nacionalni tim). Dovoljno za četvrtu Zlatnu loptu, za put u besmrtnost.

“Ovo je nevjerovatno. Želim da zahvalim sjajnim drugarima iz Barselone. Andres, sjajno je trenirati i igrati sa tobom”, obratio se Mesi Injesti, a zatim podijelio priznanje sa još mnogima.

“Ne smijem da zaboravim ni drugove iz reprezentacije Argentine, sve trenere i članove stručnih štabova.

Dugujem mnogo prijateljima i porodici, svojoj supruzi, sinu i Bogu”, pokazao je još jednom svoju veličinu možda i najbolji fudbaler u istoriji.

Lionel Mesi - niko kao on!

KUPON

7

2010.

2011.

utorak, 8. 1. 2013. broj 433 GODINA II

33 žena PET PRAVILA

Zdravi i jaki nokti tokom zime Niske temperature i izloženost zimskim vremenskim uslovima može da izazove suve, krte nokte sklone lomljenju i infekcijama. Dovedite svoje nokte u red ove sezone uz sljedećih osam savjeta.

Nanosite kremu redovno Hidrirane ruke su zdrave ruke i zimi nema ničeg boljeg za njegu kože ruku i noktiju od svakodnevnog ovlaživanja. Tokom zime, koža na rukama i nokti imaju tendenciju da postanu suvi, ispucali i grubi, pa redovno nanošenje krema ne samo da će vam pomoći da sačuvate vašu kožu, već će takođe učiniti da vaši nokti budu zaštićeni.

Pijte više vode Zimsko vrijeme i grijanje je kombinacija koja posebno isušuje ruke te lako može da poništi vaše napore u hidriranju kremama. Kada nokti gube vlagu oni postaju prirodno slabi, pa su moguća česta oštećenja noktiju. Da biste to izbjegli, naročito u zimskom periodu, važno je da ostanete dobro hidrirani, a najbolji način da to postignete je da pijete više vode. Ljekari preporučuju najmanje osam čaša vode dnevno.

Masirajte zanoktice Uz hidrataciju, važno je da izmasirate nokte i zanoktice. Neka

vam postane svakodnevna navika da utrljavate vazelin na nokte i zanoktice ili pak dodajte nekoliko kapi ulja za zanoktice da bi ojačali svoje nokte i spriječili dalja oštećenja. Zapamtite da i samo guranje vaših zanoktica unazad ili njihovo sječenje može da dovede do infekcije i ošteti zdravlje noktiju.

Odmorite nokte od laka Dajte vašim noktima malo vremena i prostora za disanje, pa napravite predah od laka za nokte i vašeg redovnog manikira. Neki lakovi sadrže hemikalije kao što su aceton i formaldehid pa mogu da ugroze prirodni sloj proteina na noktima koji pomaže i štiti naše nokte. Primjena laka za nokte suviše često može da izazovu promjenu boje noktiju.

Jedite proteine Kada sve drugo ne uspije, usmjerite se na vašu ishranu za poboljšanje zdravlja svojih noktiju. Ishrana bogata proteinima će osigurati da nokti dobijaju potrebne hranljive materije koji su im potrebni da ostanu jaki i zdravi. S obzirom na to da su nokti sačinjeni od proteina keratina, važno je da se konzumira hrana bogata proteinima za bolji rast noktiju.

izaberite

Vještačke trepavice MODA

Šta će se nositi ove godine od A do Š Priredila: E.Z.

M

odni diktat svjetskih trendova u svakoj novoj godini donosi gomilu noviteta. Modne piste na kojima su prikazane kolekcija za proljeće i ljeto 2013. preplavljene su tonovima uglavnom smaragdno zelene. Dajemo vam pregled svih materijala i kreatora koji će biti zastupljeni u ovoj godini, a oblilježiće ih manje-više ova boja.

A - Azija Od kimono detalja i origami nabora kakve možemo vidjeti kod nove Prade i Lanvina, do vezenih zmajeva koji krase Pucijevu sportsku kolekciju - Daleki istok pokazao je respektabilnu moć u modnom svijetu.

B - Balenciaga Aleksander Vang novo je ime u Balenciagi nakom 15-godišnje vladavine Nikolasa Geskvajera. Očekujte Vangovu opsesiju uličnom modom u luksuznoj formi, crnih pletenih komada ili teksas bajkerskih jakni.

V - Vrlo niske pete Vrtoglave pete dobile su suparnika u prilično udobnijoj obući.

Na primjer, u šarenim “baroknim” cipelicama.

G - Guči mokasine Šta nositi s novim muškobanjastim pantalonama viđenim kod Celine i Stele Mekartni? Muške mokasine. Guči ih je u prvi plan izbacio poslije 60 godina, i to u bojama, u brušenoj koži, s uzorkom pitona.

D - Dvodjelni kompleti Tunike i odijela s pantalonama su glavna nit vodilja za Erdem, Mari Katrantzou i Jonatan Saunders. Ponekad su u printovima od glave do pete, ili jednobojni, ali u boji ciklame ili plavoj.

Z - Zelena boja smaragda Baš jedna posebna nijansa zelene biće hit ove godine, a to je neodolji-

va boja smaragda. Na svili, brokatu i baršunu najbolje dolazi do izražaja.

I - Izgled je što prirodniji Izgled djevojke iz komšiluka biće ove godine posebno na cijeni. Jednostavna i što prirodnija šminka, svjež izgled. Razbarušeni bob biće najtraženija frizura.

J - Jake boje koje se pobijaju Spoj narandžaste i ružičaste biće i dalje veliki hit, kao i sve boje koje su naoko nespojive i međusobno se pobijaju.

K - Kombinezon Nastavlja se trend kombinezona, od Max Mare do Oscara de la Rente, stoga po svoj komad možete već sad u Diesel, ili ga možete naručiti preko interneta – Asos ih već nudi pregršt! Svileni su hit, stoga ćete se za nošenje takvog trendi komada morati malo strpjeti!

M - Mandarine Modne piste preplavile su upadljive boje, od azurno plave do raskošne zelene, ali narandžasta boja je opet hit. U toj boji su pantalone i majice Stele Mekartni, a iz ulične mode pokupili smo svilenu bluzu i široke pantalone brenda Banana Republic.

N - Nabori Nabori nikad nijesu izgledali tako kul. Mekani, prozračni, u nežnim pastelnim bojama. Balenciaga ih donosi i u crnoj i beloj na plesnim haljinama. A najviše ćete ih pronaći u Zari.

O - Optičke varke Crna i bijela igra po ženskom tijelu biće naročito atraktivna, što je zapravo trend koji se proteže i na nekoliko ranijih sezona.

R - Rok i pank detalji Runi Mara biće poželjno lice – očekujte pirsing, tetovaže, oživljavanje pokreta kultnih bendova, subverzivni stil i uticaj na modu.

Pank i rok su ključni.

S - Sladoled Kristopher Kane pokazao je kako boje sladoleda izgledaju na delikatnim komadima odjeće, a slasnim pastelnim tonovima su se priklonili i Živanši i Erdem. Ljubičasta, menta zelena i roza su ključne.

U - Urbani stil Moderne komade iz lanaca ulične mode i dalje slobodno spajajte s farmerkama za dnevni, a s kožnom suknjom za večernji look. Ležerno, ali maštovito i drugačije, biće na cijeni.

F - Fetiš detalji Nijesu izumrle čizme preko koljena, ni trakasti komadi odjeće, ni čipka. Bar tako tvrde u Mekvinu, Nini Riči...

H - Hipi print Od Misonijevih slojevitih svilenih haljina do mekane brušene kože za komade s potpisom Iv Sen Lorana, kasne šezdesete su boemska alternativa proljećnom minimalizmu.

Ne libite se veselih i otkačenih hipi komada, od marama do suknji.

C - Crna koža Soul pjevačica Šade pruža inspiraciju za Balmainove luksuzne proljećne kolekcije - crnu kožu, hlače visokog struka, pa čak i za naramenice. Š - Šeširi Hedi Slimane pokazala je prvu kolekciju za Iv Sen Loran, a sve je vrvjelo lelujavim šeširima.

Vještačke trepavice su savršen izbor za svečane prilike ili pak lude žurke, ali ako ne znate koje najbolje pristaju vašem obliku očiju moguće je postići i kontraefekat. Kako bi vam pomogli da izaberete savršene vještačke trepavice, napravili smo mali spisak: MALE OČI Teške vještačke trepavice mogle bi vizuelno još više da smanje vaše oči pa birajte dugačke i rjeđe modele ili nekoliko individualnih trepavica na ivicama kapaka.

OKRUGLE OČI Okruglim očima super će pristajati trepavice koje su duže na spoljašnjim uglovima.

KRUPNE OČI Guste i velike vještačke tre-

pavice definisaće vaše oči i dati im blag i senzualan izgled.

BADEMASTE OČI Vi ste prava srećnica jer vam stoje svi oblici vještačkih trepavica. Uz klasične, možete da izaberete i zabavne trepavice s perjem, šljokicama i perlicama.

PSIHOLOGIJA

Zimska depresija Čak 10-20% svetske populacije pati od depresije, a veliki broj osjeća manjak energije i volje za rad tokom zime. Uzrok je najčešće manjak svjetlosti, što uzrokuje hormonalne promjene. Kada epifiza (endokrina žlezda) smatra da je mrak, ona oslobađa hormon melatonin, koji ima uspavljujuće dejstvo.

Potrudite se da provodite više vremena napolju. Svjež i hladan vazduh će vas razbuditi i povećati nivo energije. Koristite lampe kako bi svetlost bila što intenzivnija. Takođe možete koristiti svjećice obogaćene citrusnim mirisima.

One će vaš dom osvijetliti, dati mu poseban ugođaj i širiti mirise citrusa koji potiču dobro raspoloženje.

Nošenje naočara za sunce tokom zime će podstaći epifizu da oslobađa melatonin. Uobičajno je da nosimo naočare kada je sunce jače, ali treba imati na umu da je sunčeva energija najbolji lijek za loše raspoloženje. Rizik od sezonskog afektivnog poremećaja se povećava ukoliko vam nedostaje bilo koja važna supstanca u organizmu. Važno je da ishrana bude uravnotežena i raznolika. Na taj način ćete pomoći tijelu da se odbrani od prehlade

i gripa, a takođe ćete smanjiti rizik od nastanka sezonskog afektivnog poremećaja.

Sunce je poznato kao najbolji izvor vitamina D, što znači da se zimi moramo pomoći uzimanjem suplemenata. Vitamin B je zaslužan za dobro raspoloženje i olakšava borbu protiv stresa. Nedostatak vitamina B uzrokuje emocionalnu nestabilnost i smanjuje efikasnost raznih tjelesnih procesa.

Stručnjaci preporučuju 50mg vitamina B dnevno.

34 Zabava

utorak, 8.1.2013.

Djeca vole red

Kako bi porodica dobro funkcionisala, mora postojati jasno definisan vođa (ili vođe), a ostali članovi porodice moraju biti voljni da poštuju odluke vođe. Ne smije biti konstantne rasprave o svakodnevnim obavezama: vremenu za kupanje, domaćem, igranju igrica, gledanju TV-a, telefoniranju, dolasku prijatelja, odlasku u krevet, odlasku kod prijatelja, lista bi mogla da bude beskrajna. Dok god su roditelji dosljedni, pravedni i dok imaju “vođstvo”, djeca će rado prihvatati njihove odluke. Porodica u kojoj ne postoji “vođa” mogla bi da postane haotična.

Očekivati od djece da poštuju roditeljski autoritet ne znači biti strog roditelj koji djetetu ne dozvoljava da izrazi svoje želje i potrebe. To znači odrastati u okruženju u kojem su porodični odnosi mirni i topli i koji omogućavaju djetetu da raste zadovoljno svojim okruženjem.

VEZE

Otkriven uzrok pobačaja Naučnici su identifikovali potencijalni uzrok pobačaja, što predstavlja značajan napredak koji može dovesti do razvoja novih ljekova koji ih sprečavaju. Laboratorijski testovi su pokazali da žene koje su imale tri ili više spontanih pobačaja, u materici imaju visok nivo molekula poznatih kao IL-33. Istraživači su izjavili da su molekuli ti koji kontrolišu da li će embrion u materici biti prihvaćen ili ne. Međutim, istraživanje je otkrilo da žene koje su pretrpjele više pobačaja i dalje luče molekule, pa čak i deset dana nakon pobačaja. Vođa istraživačkog tima, dr Madhuri Salker, sa Imperial koledža u Londonu je rekao da je istraživanje pokazalo da, kod žena koje su imale uzastopne pobačaje, mehanizmi koji kontrolišu da li materica može prihvatiti i podržati embrion ne rade ispravno.

Tajni jezik ljubavi

P

otpuno vas ubija u pojam to što ne možete da se prisjetite kada vam je posljednji put rekao da vas voli. Ne očajavajte. Postoji još mnogo različitih načina da se iskaže ljubav. On govori da vas voli i kada mijenja ulje na vašim kolima ili vam pomaže u kućnim poslovima. Profesor dr Geri Čepmen, autor knjige “Pet jezika ljubavi”, otkriva kako da oslobodite vaš jezik ljubavi i pojašnjava znakove tajnog govora ljubavi. Pročitajte njegove savjete, možda vam neki bude od koristi.

TREBA VAM RIJEČ NA V Tipično je za žene da u najrazličitijim situacijama, čak i za banalne stvari upotrebljavaju riječi volim te. Nešto poput: “Dragi, sviđa mi se kako ti stoji to odijelo”. “Izgledaš veoma seksi, volim te”. Zvuči vam poznato? Sa druge strane, mnogi muškarci ne obraćaju pažnju na takve komentare, shvatajući da su te riječi, zapravo uobičajena ženska potreba, navika.

Ako vas nervira što vaš dragi češće na ovaj način ne izražava

ljubav, skrenite mu pažnju na to, jer sam neće nikad ukapirati. Kažite mu, na primjer: “Mnogo mi znači kada mi kažeš koliko ti je stalo do mene. Shvatiće poentu!

PRIJEKO VAM JE POTREBNA NJEGOVA POMOĆ Dosadilo vam je da vječito samo vi pospremate nered. Nažalost, nijeste jedina djevojka kojoj se to smučilo. Vaše riječi treba da zvuče kao molba, a ne kao naređenje. Što znači, pokažite koliko neizmjerno cijenite trenutak kada uzme usisivač u ruke ili pre-

briše prašinu sa vaših zvučnika.

Pošto vjerovatno to neće preduzeti sam od sebe, kažite mu šta treba da uradi. Vremenom će mu preći u naviku da vam uvijek pomaže.

VOLITE LI POKLONE? Hej, pa to je dobra stvar! Ako čeznete za cvijećem ili da vas spontano obraduje nekim nenadanim poklonom, koristite jezik ljubavi i darivanja. Pitate se kako? Ispričajte mu, na primjer neizmjerno sladak gest dečka vaše drugarice koji joj je baš tog dana poklonio ružu. A kada vam dragi sljedeći put priušti neko slično zadovoljstvo, bacite mu se u naručije i nagradite kišom poljubaca. Takvom reakcijom ćete ga motivisati da se više trudi i s vremena na vrijeme pokloni nešto simpatično. Ž E L I T E S A M O VA Š E VRIJEME Ubija vas to što radi do kasno,

otkazuje večernji izlazak i nikada ne vodi računa o listi prioriteta? Kvaliteno provedeno zajedničko vrijeme mnogo znači. Skrenite mu pažnju na to, na primjer ovakvom ili nekom sličnom izjavom: “Tako je seksi kada ti praviš planove za nas. Ovaj dan je kompletno tvoj! Slobodno ga isplaniraj, onako po tvom ukusu”.

POTREBNO VAM JE VIŠE FIZIČKOG KONTAKTA Uobičajna priča u vezi je ovakva: jedna osoba ima stalnu potrebu za dodirivanjem, dok druga to ne smatra mnogo važnim.

Ako želite više pažnje, maženja, golicanja, zadirkivanja, preuzmite inicijativu i radite mu sve što bi voljeli da on vama čini. Bacite mu se u zagrljaj iste sekunde kada ga vidite. U toku šetnje, iznenada ga zgrabite za zadnjicu. Sigurno će mu laskati, pa će uzvratiti istom mjerom.

ODNOSI

PSIHOLOGIJA

Jednostavna formula otkriva dužinu braka Mnogi ljudi će provesti sate i dane procjenjujući hoće li njihov brak potrajati, pa najčešće analiziraju partnerove postupke i ponašanje, intenzitet ljubavi i privlačnost ili ljubav prema djeci. Međutim, formula po kojoj se može saznati hoće li vaš brak opstati zapravo je vrlo jednostavna: učestalost vođenja ljubavi minus učestalost svađa. Čini se da nije teško protumačiti dobijene rezultate - pozitivna brojka predviđa sreću, a negativna nesreću. Formulu koju

su razradili naučnici Džon Hauard i Robin Davs zapravo je savršeno logična - ljudi koji se češće svađaju, a manje vode ljubav ne mogu biti srećni u životu. Ova jednostavna formula ima smisla s obzirom na to da se bazira na algoritmu prema kom funkcioniše i ljudski mozak. Rezultat je čitavog niza analiza još iz 70ih godina prošlog vijeka kada su parovi odgovarali da su srećniji ako više vode ljubav, a oni koji se često svađaju najčešće nijesu zadovoljni u braku.

Kada je vrijeme za seks Era “slobodne ljubavi” je davno prošla, a polnih bolesti je sve više.

Nedavno je objavljeno istraživanje koje je pokazalo da jedna od četiri tinejdžerke ima neku polno prenosivu bolest, a to je samo jedan od šokantnih podataka. U svakom slučaju, prije seksa s novim partnerom treba biti oprezan i otvoreno razgovarati o seksualnom zdravlju. Nikad ne znate čime vas može zaraziti druga osoba. Potrebno je redovno ići na preglede i obratiti se ljekaru ako primijetite neke promjene.

TRUDNOĆA JE VELIKI KORAK Donijeti novi život na ovaj svijet nije mala stvar i mnogi nijesu spremni na taj korak. Svaki seksualni odnos sa sobom nosi i rizik od neželjene trudnoće, ne treba napominjati da neke kontraceptivne metode koje se koriste nijesu sto posto sigurne i opreza nikad dosta. Razgovarajte s partnerom prije prvog seksa kako ćete se zaštititi od neželjene trudnoće.

IZGRADITE SLIKU O SEBI Ovo možda nije najvažnija stvar, ali utiče na to kakav ćete utisak ostaviti u novoj vezi. Prije svega treba da poštujete sebe. Mišljenja drugih mogu pomoći, ali odluka je na vama. Ako pristanete na seks samo za-

to da nekome udovoljite, to nije dobro. Važno je da to uradite kad budete spremni.

IZGRADITE ODNOS Seks je važan dio veze, ali nije nužno ono na čemu se veza zasniva i na čemu bi neki odnos trebalo graditi.

Odluka o tome da pričekate sa seksom biće prilika da bolje upoznate partnera. To je dobar način i da spoznate je li vaša veza bazirana na fizičkoj privlačnosti ili je u pitanju nešto dublje. Odnosi su dovoljno teški sami po sebi, nemojte ih dodatno komplikovati tako što ćete pobrkati požudu i ljubav. Seks bi trebalo da bude zabavan i u njemu bi trebalo da uživate. Činjenica je da svi ponekad donesemo pogrešnu odluku zbog manjka iskustva ili nekih drugih razloga.

U današnje vrijeme seks je opasniji nego ranije i potrebno je ponašati se odgovorno u svakom trenutku. Jednom kad se dogodi nešto što nijeste planirali, nema povratka.

Zabava 35

UTORAK, 8.1.2013.

NAUČNO POTVRĐENO

Rakija liječi

N

JE

ZA DO K

ISTRAŽIVANJE

Nije loše biti “popunjen”

Imati nekoliko kilograma viška možda uopšte nije loše po zdravlje, ukazuje jedna studija na uzorku od gotovo tri miliona ljudi. Iz ovog istraživanja, kojim je rukovodila Ketrin Flegel iz američkog Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), proizlazi da su osobe koje imaju višak kilgrama ili su i formalno gojazne, sa indeksom tjelesne mase (BMI) od 30 do 35, pod manjim smrtnim rizikom. Za ovu analizu su korišćeni podaci gotovo 100 studija obavljenih u Sjevernoj i Južnoj Americi, Evropi i Aziji,

ISHRANA

TO RA

P I TA

Istraživanja su pokazala, a prenosi list “Poljoindustrija”, da umjereno konzumiranje alkohola povećava koncentraciju dobrog, a snižava nivo lošeg holesterola, kao i da oni koji koji umjereno koriste to piće, rjeđe obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti - infarkta srca, srčane slabosti, povišenog krvnog pritiska i šloga.

“Jedna čašica rakije liječi upale unutrašnjeg zida krvnog suda u kome se nalazi masna naslaga, koja može da prouzrokije pucanje i srčani udar, a takođe usporava stvaranje tromba i ubrzava njegovo razlaganje, ako već postoji”.

Pri tome se pod umjerenim pićem, podrazumijeva jedno do dva alkoholna pića koja sadrže 10 grama alkohola, što odgovara jednoj krigli piva, čaši vina ili čašici žestokog pića, s tim što se trudnicama ne preporučuje. S druge stane, ako se uzima češće veća doza alkoholnih pića, onda je dejstvo štetno, jer može da ošteti srčani mišić i dovede do grčenja perifernih krvnih sudova.

U slučaju dugogodišnjeg svakodnevnog ispijanja većih količina, od 80 grama, ili osam čašica rakije, može da dođe do zadebljanja i uvećanja srčanog mišića, s tim što su žene podložnije tim promjenama.

Istovremeno dolazi do povišenog krvnog pritiska i pojave arterijske hipertenzije.

Nijesu krive samo kalorije

Pitanja za doktora Oduvijek imam problema sa krajnicima i zanima me da li bi vađenjem istih povećala šansu da ostanem u drugom stanju i da li oni imaju neki uticaj na to? Da li je vađenje krajnika bolno i da li može da se koristi totalna anestezija prilikom operacije?

Operacija se radi u totalnoj anesteziji i postoperativno se protiv bolova daju analgetici. Veza između oboljelih krajnika i steriliteta vrlo je nesigurna. Krajnike treba operisati samo ako su oni problem sami po sebi, a sve ostale efekte nije moguće predvidjeti.

Imam jedan problem koji mi veoma utiče na psihu.

Kada sam sa djevojkom, evo već treći put, nemam erekciju. Naravno, imali smo već odnose, više puta. Kada se to desi veoma pobjesnim i podivljam. Molim vas recite mi da li je to neki problem? I šta bih mogao da radim da se to nikada više ne desi?

Mogli biste da posjetite kliničkog psihologa koji bi vam dosta pomogao. Od lijekova povremeno možete koristiti cialis ili levitru. Korekcijom ishrane i uzimanjem određenih suplemenata bi takođe mogli postići isti rezultat.

Niko ne bi volio da jede ogromne količine paradajza dnevno. Ali ako je ono njihovo najbolje stavljeno u jednu pilulu koja može da spriječi srčani napad, ne sumnjamo da je nećete koristiti. Dnevna pilula sadrži hemikaliju koja se zove likopen, a koja daje paradajzu crvenu boju, a koja opet probija masne naslage u arterijama. Istraživači vjeruju da se fleksibilnost arterija povećava za 50% i da bi se smanjila smrtnost od srčanih napada za oko 50.000 godišnje. Oni se nadaju da bi od njih imali koristi oni sa artritisom, dijabetesom pa čak je pogodan i za usporavanje raka. Jedan od vodećih neurohirurga kaže da je još rano da se daju čvrsti zaključci, ali da su u svakom slučaju ispitivanje bolje nego što su se nadali.

na više od 2,8 miliona učesnika. Tokom trajanja ovih studija registrovano je oko 270.000 smrtnih slučajeva među ispitanicima. I pošto su uzeti u obzir faktori kao što su godine, pol ili pušenje, ispadalo je da su osobe s viškom kilograma pod šest odsto manjim smrtnim rizikom, a one gojazne, čiji je BMI do 35, pod pet odsto manjim smrtnim rizikom nego ostali ispitanici. Utvrđeno je, međutim, da su gojazni ispitanici čiji je BMI bio viši od 35, pod preko 20 odsto većim smrtnim rizikom nego osobe normalne tjelesne mase.

Za 30 sekundi idealna linija Naporno vježbanje kraćeg trajanja ima isto dejstvo kao i duži trening. Naime, naučnici sa Univerzitea Notingem, Birmingem i Bat, tvrde da je dovoljno da odradite tri snažno intenzivne vježbe u trajanju od 30 sekundi, pa preporučuju sobni bicikl, trčanje u mjestu ili brzo trčanje uz i niz stepenice. Nakon pola minuta snažnog napora, preporučuje se odmor u trajanju od 60 sekundi, a nakon toga istu vježbu treba još dva puta ponoviti. Naučnici priznaju da još ne razumiju u potpunosti razlog koji bi objasnio zašto kratko i intenzivno vježbanje daje iste rezultate kao i klasično, ali su uočili da ovaj režim vežbanja smanjuje čak i apetit.

“Ovakvo vježbanje ubrzava metabolizam, jer se izgrađuju mišići koji podstiču na rad”, tvrdi jedan od stručnjaka.

SAVJETI Oduvijek se tvrdi kako tjelesna težina najviše zavisi od ravnoteže između unosa kalorija i njihove potrošnje. Nedavno je ova pretpostavka došla u pitanje s otkrićem nekih novih činilaca koji bi mogli da utiču i na tjelesnu težinu. Na primjer, istraživanja su pokazala da ljudi koji spavaju manje od šest ili više od osam sati dnevno imaju povišen rizik od povećanja težine. Činioci koji utiču na težinu mogu se pojaviti i prije rođenja, odnosno biti čak i genetski predisponirani.

Bebe majki koje u trudnoći nijesu pazile na kvalitetnu ishranu imaju veći rizik od prekomjerne tjelesne težine kasnije u životu. Što se tiče unosa kalorija, nedavna studija je pokazala kako unos šećera značajnije povećava rizik od gojaznosti kod osoba s genetskom predispozicijom za debljanje. Druga studija je pokazala kako ishrana sa smanjenim unosom masti smanjuje RMR (Resting Metabolic Rate – metabolička potrošnja tokom stanja mirovanja) više od ishrane sa smanjenim unosom ugljenih hidrata, me-

đutim u dugoročnim istraživanjima pokazalo se kako poslije dvije godine primjene nema značajnije razlike. Kako ovi činioci utiču na težinu nezavisno od kalorija? Moguće je da utiču na procese metabolizma ili na hormone, ali važno je imati na umu širu sliku i ne kalkulisati previše njima. Na primer, postoje rasprave oko toga izaziva li kukuruzni sirup s visokim udjelom fruktoze značajnije povećanje tjelesne težine od očekivanog s obzirom na njegovu kalorijsku vreijdnost, ali bez obzira na zaključak, kalorijska vrijednost i količina sirupa koja se konzumira puno više utiču na težinu od nekih drugih činilaca, piše “Žena”. Kad bi ljudi mogli da promijene neke od spomenutih stvari, pa tako paze na količinu sna, mogli bi i bolje da kontrolišu svoju tjelesnu težinu. Međutim, prvenstveno je važno imati na umu kako je pravilna ishrana, koja uključuje i pravilan unos i količinu kaloriju, zajedno s fizičkom aktivnošću najefikasnija u regulisanju tjelesne težine i dugoročnom unapređenju zdravlja.

Lijek za umorne oči Ako se zamor vida javi, on je uglavnom posljedica nedovoljne jasnoće slike ili premalih znakova na ekranu. Gledanjem u ekran oko je izloženo stalnom naporu fokusiranja.

Zamor očiju može biti i posljedica loše rasvjete u prostoriji.

Vrlo je važno da češće odvojite pogled od ekrana i pogledate u daljinu - svaki telefonski poziv dobra je prilika za to. Osjećaj suvih očiju najbolje ćete spriječiti ako se povremeno umijete svježom vodom. Ekran kompjutera nije izvor štetnog zračenja. On zrači umjerenu količinu rendgenskih i gama zraka te elektromagnetske talase, ali ne predstavlja veću opasnost od televizora ili bilo kojeg drugog uređaja u domaćinstvu.

Nešto od toga može se čak “dotaći”: kad dodirnete ekran nakon što ste isključili kompjuter, osjetićete elektrostatički naboj.

Problem za zdravlje mogu međutim biti čestice prašine koju elektromagnetski talasi privlače na ekran, pa on postaje izvor nečistoća. Odatle potiče i peckanje očiju: smeta im suvoća uzrokovana prevelikom količinom prašine.

36 Zabava

UTORAK, 8. 1. 2013.

PREPORUČUJEMO

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Lješnik zalogaji

SASTOJCI:

1 kg krompir 100 ml maslinov og ulja 2 čen bijelog lu ka 350 g paradajz 3 kom. inćuna (file) 30 ml. kapara

Gulaš sa vinom SASTOJCI:

Pica od krompira Kuvajte krompir dok ne omekša. Ogulite ga i izgnječite. Dadajte 45 ml ulja i začine.

Ugrijte još 45 ml ulja u tiganju srednje veličine. Dodajte bijeli luk i sjeckani paradajz pa kuvajte na umjerenoj vatri dok paradajz ne omekša ili počne da se suši tj. oko 12-15 minuta. U međuvremenu, zagrijte rernu na 200 °C. Nauljite plitki sud za pečenje.

Razlijte polovinu pire krompira u sud u jednak sloj. Pokrijte s paradajzom i dodajte sjeckane inćune i kapar.

Raširite ostatak krompira u novi sloj na vrhu. Premažite preostalim uljem. Pecite u zagrijanoj rerni 20-25 minuta ili dok vrh postane zlatno smeđ.

Dezert

75 ml maslinov og ulja 1,2 kg junetine 1 kom crnog luka 2 kom šargarep e peršun 1 čen bijelog luka 1 list lovora 1 prstohvat mus katnog oraščića 250 ml crno vino 400 g paradajz 100 ml bujona 15 komada crne masline 1 kom crvene pa prike

Zagrijte rernu na 180°C . Zagrijte 45 ml ulja u velikoj, teškoj šerpi. Pecite meso da porumeni okrećući ga na sve strane. Uklonite meso i nastavite sa ostatkom u nekoliko tura.

Uklonite meso, dodajte ostatak ulja sa lukom i šargarepom. Dinstajte na slaboj vatri dok luk ne omekša.

Dodajte peršun i bijeli luk i kuvajte još 3-4 minuta. Vratite meso u šerpu, pojačajte vatru i dobro promiješajte povrće sa mesom. Dodajte lovor, timijan i muskatni oraščić.

Dodajte vino i ugrijte do vrenja i kuvajte, miješajući narednih 4-5 minuta. Ubacite paradajz, bujon i masline i dobro promiješajte. Začinite solju i biberom. Pokrijte i ubacite u rernu. Pecite sat i po. Izvadite sud iz rerne, dodajte paprike i vratite na pečenje još 30 minuta ili dok meso potpuno ne omekša.

Naučite djecu da jedu zdravu hranu

Zagrijte rernu na 180C. Postavite 3-4 papira za pečenje u tepsiju. Umutite mikserom puter i šećer dok ne formiraju laku i pjenastu smesu. Dodajte i umutite brašno, mljevene orahe i žumance u smjesu. Uzimaje kašičicu po kašičicu smjese i oblikujte kuglice prstima. Postavite ih sa dosta razmaka na papir za pečenje i utisnite cio lješnik u centar svake kuglice. Pecite ove biskvite oko 10 minuta dok ne dobiju zlatnu boju, a onda ih premjestite na žicu, pospite šećerom i ostavite da se ohlade.

SASTOJCI:

115 g putera 75 g šećera u pr ahu 115 g brašna 75 g samljeveno g lješnika 1 žumance 20 kom l cijelog lješnika

ZDRAVO

VOĆE I POVRĆE

Heljda se od antičkih vremena koristi u ljudskoj ishrani. Od nutritivnih komponenti heljdinog zrna treba posebno istaći visok sadržaj proteina jedinstvenog aminokiselinskog sastava koji heljdi daje superiornost u odnosu na druge žitarice.

Zrno heljde, takođe, sadrži masti, dijetna vlakna, brojne minerale od kojih se, visokim sadržajem, izdvaja magnezijum, zatim oligoelemente (mangan, hrom, cink),

Zima je period tokom kog posebno prijaju tople supe i variva. Postoji bezbroj maštovitih kombinacija povrća i žitarica, koje uz umjerenu aktivnost mogu biti i te kako zaslužni za dobro zdravlje tokom najhladnijeg godišnjeg doba.

Budite fizički aktivni.

Nedavno istraživanje pokazalo je da osobe koje su aktivnije imaju jači imuni sistem jer tjelesna aktivnost može povećati broj imunoglobulina Hranite se pravlino.

Za pravilan rad imunog sistema neophodni su cink, gvožđe, bakar, selen, vitamin A, B6, C i E, a većina supstanci nalazi se u voću, povrću, žitaricama, orašastim plodovima.

Uzimajte vitamine i minerale.

Ako ponekad nemate vremena za kvalitetne i uravnotežene obroke, osigurajte se makar vitaminom C Opustite se!

Hormoni stresa, koji se luče kao odgovor na stres, oslabljuju imunološki sistem. To može biti i ključno objašnjenje za brojna istraživanja koja su ustanovila da loša psihološka stanja poput stresa, potištenosti i žalosti slabe imuni sistem Pazite na varenje.

Zanemarivanje zdravlja sistema za varenje znači i zanemariva-

Kako su na tržištu veoma zastupljene namirnice za djecu pune boja i aroma, teško je mlađe natjerati da jedu zdravo. Neki djecu ucjenjuju, neki podmićuju, i to najčešće ne dovodi do samovoljnog uzimanja zdravije hrane, ali svakako dovodi do kvarenja odnosa sa djetetom...

Međutim postoji nekoliko načina kojima vaš podmladak možete privoljeti da redovno jede zdravije, a pritom održite i dobar odnos s njima.

Nije tajna da djeca vole da za promjenu budu vozač, a vi - suvozač.

Zato, ponudite im da sami izaberu u marketu povrće i voće koje žele da probaju, i pripremite ga u obroku. Štaviše, neka vam dijete pomogne u pripremanju obroka - ubacivanju hrane u šerpu, miješanju, aranžiranju - sem učenja o zdravijoj ishrani, podstičete i njegovu kreatvinost.

Ako ste u prilici, neka vaša djeca sama beru voće i povrće. To što su ga sami brali može ih privoljeti da čak i ne dočekaju da dođete kući, i pojedu ga - odmah.

Voće i povrće koje dolazi iz plastike, konzerve ili kakvog drugog pakovanja ne samo da je nezdravija, već je i manje ukusna hrana - a djeca primjećuju razliku između svježeg i pakovanog.

Zahvaljujući jednoj kreativnoj ideji, spanaću je pripisana nevjerovatna moć (koju, realno, nema), preko sada već slavnog Popaja, koji je započeo zdraviju istoriju crtanih junaka, ,,navučenih” na povrće i voće. On čak u jednoj epizodi pomiriše luk, i postane još snažniji, a kao dokaz koliko je brza hrana loša, uz njega je uvijek njegov debeli tromi drugar Pera Ždera koji tamani pljeskavice.

Poslužite im uz povrće neki zdrav umak - puter od kikirikija, ili neki blagi sos na bazi jogurta. Umakanje i svježina sosa privoljeće ih da jedu povrće koje su uvijek odbijali.

Na kraju krajeva, djeca u popriličnoj meri imitiraju roditelje, pa im vi pokažite kako volite povrće i voće, da ste srećni dok ga jedete i da uživate u njegovom ukusu i mirisu.

Kupujte proizvode Zimski čuvari zdravlja od heljde

kao i vitamine. Ne sadrži gluten.

Posebnost je u visokom sadržaju bioflavonoida, među kojima dominira rutin, zbog čega se heljda poslednjih decenija sve više koristi i kao ljekovita biljka.

Zrno i brašno heljde i proizvodi od njih preporučuju se kao zdrava hrana posebnih nutritivnih i ljekovitih svojstava. Zbog toga je poželjno da heljda bude što više zastupljena u ishrani stanovništva svih starosnih grupa.

nje zdravlja imunog sistema. “Dobre bakterije” u debelom crijevu i ravnoteža crijevne mikroflore odgovorne su za cjelokupno zdravlje.

Kod gripe i prehlade: - Pridržavajte se izbalansirane ishrane bogate voćem, povrćem, žitaricama i siromašne prostim šećerima i zasićenim mastima u svrhu pojačavanja imuniteta - Jedite više citrusa zbog njihovog bogatstva vitaminom C i bioflavonoidima

- Povećajte unos hrane bogate cinkom koja uključuje spanać, pasulj, sjemenke bundeve - Povećajte unos hrane bogate selenom koja uključuje školjke, brazilske oraščiće i žitarice - Pijte dovoljne količine vode, svježih sokova od povrća i biljnih čajeva - Smanjite unos kofeina - Povećajte unos bijelog i crnog luka - Izbjegavajte alkohol

37

UTORAK, 8. 1. 2013.

MALI OGLASI om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 Podgorica - Donja Gorica,

KUĆE/STANOVI PRODAJEM placevi 3.365 (1.745,i 1.620 I NOVINAMA! OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM 780m2) 2-4 urbanističke par-

P

cele. Plaćanje: keš, obezbijeđen kredit (30.000-80.000e), kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503-605 16656

Stan 31m2, novogradnja, neuseljavan, lux namješten, parking mjesto, Zagorič, 35.000.

Tel.069/053-471 16606 Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan. Tel.068/713-288 16607 Prodajem kuću 450m2 sa placem 110 ari u blizini Mrčajevaca. Može i zamjena za Crnu Goru po dogovoru.

Tel.069/150-902 16614 Prodajem nov jednosoban stan u Bijelom Polju 41m2, fi ksna cijena 30.000, može zamjena za manji stan u Podgorici. Tel.067/345-050 16617 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 16631 Podgorica - Donja Gorica, lux kuća 456m2 sa 600m2 placa, 490e/m2. Može dokup zemljišta. Plaćanje: keš, kompenzacija, obezbijeđen kredit (50.000-100.000e, kamata 5 odsto godišnje na 25 godina.

Tel.068/103-068, 067/503-605 16655 Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan - 69m2/III+lođa-105.000e.

Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360298 16657 Prodajem trosoban stan (100m2) blizu centra u Nikšiću, 63.000 eura. Moguća kompenzacija za manji uz doplatu. Tel.068/108-000 16670

I

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 16629 Izdajem dvosoban nenamještem stan u Maslinama, novogradnja. Tel.067/553-794 16561 Izdajem jednosoban stan 58m2 kod Osnovnog suda 300 i dvosoban 82m2 u zgradi ΄Metalka΄ 450.

Tel.068/723-177

16568

Izdajem prazan stan 54m2, centar, sprat kuće, 170e. Podgorica. Tel.067/355-766 16610 Izdajem jednosoban stan kod Amfore 43m2, lijepo sređen, na 3. spratu. Cijena fi ksno 250e. Odmah useljiv.

Tel.069/779-991 16619 Izdajem lijepo sređen stan u centru Podgorice 40m2 na IV spratu, cijena 250e.

Grijanje: klima i TA peć. Kablovska BBM. Odmah useljiv.

Tel.069/357-300 16621 Izdajem ful namještenu garsonjeru u Podgorici, novogradnja, u blizini Ekonomskog fakulteta, preko puta Ars medice.

Tel.067/854-390 16625

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537 16632 Izdajem jednosoban prazan stan od 60 kvadrata u zgradi.

Zagorič, novogradnja, komforan, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520-540 16651 Izdajem nov namješten jednosoban stan u Podgorici, Vojislavljevića (60m2+terasa) poslovnim osobama. Prednost stranci. Parking, klimatizovan, internet. Tel.067/287-303, 067/287-308 16653 Izdajem povoljno jednosoban, namješten stan za zaposlenu žensku osobu ili studenta. Sve zasebno. Masline, kod Pošte.

Cijena 140e. Tel.067/9249991 16666

Budva, centar grada, plac 2.000 ili 2 po 1.000m2, ucrtano G+P+5+PK prodaja zajednička gradnja, kompenzacija.

Tel.068/460-951 16664

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor 45m2 Herceg Novi, blizu centra grada. Jedinsvena rijetka prilika. Tel.069/042-227 16660

I Izdaje se kancelarijski i magacinski prostor na Bulevaru Šarla de Gola. Tel.069/312161. Zvati od 8 do 16h radnim danima.

16654

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodaje se džip dadi (kinez) skoro nov. Cijena 6.000e.

Tel.067/805-115 16562

BMW 530D

2004. GODIŠTE AUTOMATIK, NAVIGACIJA, KSENON, NOVE GUME, SVE SEM KOŽE.

Tel.067/249-911 Toyota land cruiser 3.0 manual, 2006. god, 175.000 km, kupljen i održavan u Efelu, 16.500e.

Tel.069/444-334 16567 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu.

Tel. 069/370-629 16627 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605 16628 Fiat skudo 7+1, putnički, kombinato, 2JTD, 2002, može zamjena za manje ili veće, Herceg Novi.

Tel.069/970-800 16662

SOBE Izdajem dvokrevetnu sobu studentima blizu Palade.

Tel.069/305-363, 067/202220

16623

Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609607 16630

PLACEVI Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino.

Tel.068/713-288

16608

Prodajem plac 700m2 sa zidanim objektom 25m2, voda, struja, pristupni asfaltni put, Farmaci, Podgorica.

Tel.067/861-907 16611 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

U SVIM GRADOVIMA U CRNOJ GORI

38

UTORAK, 8. 1. 2013.

MALI OGLASI

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 16643 Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuš kabine, renoviranje postojećih i sve popravke.

Tel.069/013-484 16647 Stolar, brza i efi kasna intervencija u stanu, izrada i montaža vrata, radioničke usluge.

Tel.068/ 668-844 16558 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo.

Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102 16644 Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.

Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 16645 Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efi kasno.

Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328 16646 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729 16648 Najpovoljnije proslava dječjih rođendana. Pronađite nas na facebooku, samo ukucajte dječija igraonica Štrumf.

Tel.067/238-542 16661 Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija.

Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 16672

TURIZAM Zlatibor, zimovanje, apartmani -novo, komforno, povoljno!

Tel.069/584-411 16603

NASTAVA

POSAO Potreban tapetar za izradu i restauraciju namještaja. Podgorica. Tel.069/273-852 16557 Izdajem radno mjesto u frizerskom salonu. Tel.069/257246 16612 Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike, pokloni, popusti. Učlanjenje besplatno.

Tel.067/266-216 16613 Tražim saradnicu u računovodstvu. Obezbijedite sebi besplatnu obuku i zaradu.

Zarada 40 odsto mjesečne nadoknade klijenta. Podgorica. cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974 16674

APARATI/OPREMA Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno. Tel.069/020997, 067/289-974 16650

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane.

Opravka satelitskih resivera.

Tel.069/050-832 16667 Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 16673

www.PG-GARAGE.me - Renault Grand Senic 1,9dci 115ks 7 sjedista 2005. polu koža - Ford Focus 1,6 tdci 2008.god. karavan, navigacija, par.senzori - Opel Astra 1,9 cdti 12.2007.god. karavan, crvena boja, 6-brzina - Chervolet Nubira 2.0 D 120ks 2008.god. karavan, klima, met.siva - Skoda Oktavia 1,9 tdi 110ks 2001.god, limuzina, met.zelena boja - Opel Zafira 2,0 dti 101ks 2001.god. 7-sjedišta, al.felme, klima - Pasat 5 1,9 tdi 130ks 2001.god. karavan, navigacija, dig.klima - Passat 6 2.0 tdi DSG-mjenjač, 2007, limuzina, dig.klima, met.siva

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

NAMJEŠTAJ Prodajem 6 separea po 250e i komplet - 20 visećih stolova i 30 visećih stolica - 1.200e!

Tel.069/510-610

16559

Kuhinje, plakari, ormari, sobe - od univera i medijapana.

Povoljno! Izrada za 5-7 dana.

Tel.067/289-974, 069/020997 16594 Namještaj Tošić - izrada i restauracija namještaja, izrada bračnih ležajeva i garnitura na razvlačenje, tapaciranje vrata i još mnogo toga. Podgorica. Tel.069/273-852 16659

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

LIČNO Galantan i savremen muškarac želi da se javi dama za intimno druženje. Tel.069/635-261 16663

Slobodam muškarac, 56 godina, želi upoznati ženu za druženje ili ozbiljnu vezu.

Tel.067/915-1670 16671

RAZNO Radio Delfi n za Šavnik i Žabljak se sluša na 92.5 mHZ. Tel.067/301-071

16563

Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom-20eura, šumeće 7kom-25eura. Tel.068/451-457, 067/646-426

16597

Kupujem srebro, srebrni nakit (muški, ženski), srebrne predmete, srebrnjake, lomljeno srebro. Plaćam po najvećim cijenama! Tel.067/532-106 16600

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019698, 067/455-713 16649

Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 16616

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine.

Tel.068/400-001 16652

Kupujem por tabl pisaću mašinu ΄olimpia΄ (latinično pismo) u besprekornom stanju.

Tel.030/311-274, 069/468-488 16658 Gledam u šolju, vršim izradu zapisa, amajlija, trajnih zaštita za vaš dom, ljubav, poso.

Ne gubite nadu - nazovite 068/122-786 16665

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 16668 Karte, numerološke analize, natalni horoskop s vama kroz život! Tel.069/946-041 16620 Kupujem grobnicu na gradskom groblju u Danilovgradu.

Tel.069/072-935 16669

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

utorak, 8. 1. 2013.

MALI OGLASI važni telefoni DEŽURNE SLUŽBE Policija................................................................. 122 Vatrogasna.......................................................... 123 Hitna pomoć........................................................ 124 Tačno vrijeme...................................................... 125 Telegrami............................................................ 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji........................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika............................................ 1180 Informacije........................................................ 1181 Crnogorski telekom..........................................1500 Telenor...............................................................1188 M:tel...................................................................1600 Elektrodistribucija......................................633-979 Vodovod....................................................... 440-388 Stambeno....................................................623-493 Komunalno.................................................. 231-191 JP “Čistoća”................................................. 625-349 Kanalizacije.................................................620-598 Pogrebno.....................................................662-480 Meteo...................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba.......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija...................... 080-081-333 Montenegro Call centar ...................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori............................. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga........................116 666 Sigurna ženska kuća........................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ...............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije................................................ 611-438 Narcotics Anonymous............................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS......................................... 020-290-414 Samohrane majke...............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora.........................281-055 Inspekcija rada............................................ 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću .............................265-438 Komunalna policija............................. 080-081-222 Metrološka inspekcija................................ 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna.....................................................608-015 Tržišna.........................................................230-921 Turistička.....................................................647-562 Veterinarska................................................234-106 BOLNICE Klinički centar............................................. 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................................................648-823 Konik............................................................ 607-120 Tuzi...............................................................603-940 Stari aerodrom............................................481-940 Dječja...........................................................603-941 Golubovci..................................................... 603-310 Radio-stanica..............................................230-410 Blok 5...........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr”........................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški.......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF............................. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”..........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica......................................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog............................ 241-441 ICN Crna Gora..............................................245-019 Sahat kula.................................................... 620-273 Biofarm........................................................244-634 HOTELI Ambiente.....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ......................................406-500 Bojatours..................................................... 621-240 City...............................................................441-500 Crna Gora....................................634-271, 443-443 Evropa......................................... 621-889, 623-444 Eminent.......................................................664-646 Keto.............................................................. 611-221 Kosta’s.........................................656-588, 656-702 Lovćen......................................................... 669-201 Pejović......................................................... 810-165 Premier........................................................409-900 Podgorica....................................................402-500 TAKSI Alo taksi..........................................................19-700 sms.........................................................069019700 Boom taksi......................................................19-703 Bel taxi........................................................... 19-800 City taksi.........................................................19-711 besplatan broj........................................ 080081711 De lux taksi.....................................................19-706 Exclusive taksi................................................19-721 Hit taksi...........................................................19-725 Red line taksi..................................................19-714 sms.........................................................068019714 Royal taksi......................................................19-702 Oranž 19”........................................................19-709 PG taksi...........................................................19-704 Queen taksi.....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Vozovi/Trains POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/Bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/Airplanes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

40

TV PROGRAM FILM

06:00 06:45 07:50 08:15 09:00 09:45 11:20 13:00 14:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:25 19:00 19:20 19:45 20:05 21:40 23:30 01:00 01:40 02:00 02:20

Serija:Skrivena kamera Dođi na večeru/r Exploziv/r Serija:Odbačena/r Tačno 9 Film:Hajde da se volimo 1/r Film:Hajde da se volimo 2/r Tačno 1 Film:Sirijana/r Dođi na večeru Teleshop Serija:Odbačena Finansijski dnevnik Exploziv Vijesti Prve Serija:Dva i po muškarca Serija:Dva i po muškarca Film:Hajde da se volimo 3 Film:Specijalne snage Koncert Vlado Georgiev Exkluziv/r Serija:Dva i po muškarca/r Serija:Dva i po muškarca/r Film: Francuski poljubac

PRVA Hajde da se volimo 20.05

Specijalne snage PRVA, 21.40 Francuska novinarka oteta je u Avganistanu! Elsu Kazanovu otimaju talibani i ona se suočava sa pogubljenjem.

Elsa(koju igra Dajana Kruger) je istraživala slučaj Manije, žene koja je prodata muškarcu, još dok je bila - dijete...Međutim, specijalna jedinica očajnički nastoji da je spasi.

Francuski predsjednik šalje šest specijalaca da spasu Elzu, koja je prebačena u utvrđenje u Pakistanu. Oni uspijevaju da je pronađu, ali gube radio-vezu sa bazom. Zbog toga su prinuđeni da se sami probijaju kroz neprijateljski teritoriju, dok ih jure talibani...Počinje potjera po neprijateljskoj teritoriji, a vojnici će učiniti sve kako bi vratili Elsu kući.

Uloge: Diane Kruger, Djimon Hounsou Reditelj: Stéphane Rybojad

06.30 09.05 10.00 10.15 12.00 12.25 13.00 13.05 14.05 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.10 23.25 01.10

Dobro jutro Crna Goro Serija: Ko je bio Isus/r Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Vijesti Crtana serija : Štrumfovi Vijesti Znam da znaš/r Serija/r Lajmet Dnevnik 1 Opera za početnike, strani program Strani dok. program: Mitske legende Crna Gora uživo Vijesti Serija: Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Koncert Serija: Ko je bio Isus Dnevnik 3 Serija: Fleš point Meridijani Film: Povratak Film : Max manus

RTCG 1 Max manus 01.10

10.20 11.10 12.00 12.05 12.30 14.30 15.15 16.15 17.00 17.45 18.15 19.00 19.30 20.15 21.00 21.50 22.30 23.15 00.05

Serija: Rani buntovnica/r Program za djecu: Đe to ima Vijesti Serija:Izlog strasti/r Film: Mobi dik Zapis: Božićno sijelo/r Let ka zvijezdama/r Serija: Savana Serija: Izlog strasti Znam da znaš, kviz/r Serija:Krtice/r Crtani film:Štrumfovi Dnevnik 2 ABS /r Serija:Rani buntovnica Serija:Krtice Serija: Mjesto zločina Dok. program: Radjanje filma Film:Naše ljubavi

RTCG 2 ABS 20.15

06:50 06:55 10:30 11:45 12:00 13:00 14:10 15:00 15:45 16:00 16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 20:00 20:20 21:15 22:00 23:00 00:30 02:15 02:30 03:30

City kid’s Dobro jutro Serija: Sjever-Jug City Tačno u podne Kursadžije/r Mmala nevesta/r Serija: Simar Teen pleme City Serija: Neželjene/r Serija: Sjever Jug Info Monte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija: Mala nevesta Loto Preljubnici Serija: Neželjene Paparazzo lov Slaži ako smeš Film: Arktička tuga City Serija: Sjever Jug/r Film: Drevni ratnik

PINK Sjever-Jug 17.00

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

10:30 Gušteranje/r 12:30 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 17:40 Jakanje 18:00 Toto vijesti 18:15 Trijaža 19:00 Texas Holdem Poker 20:00 Loto 20:30 Nindža ratnici

777 Zabavni magazin 16.00

06:45 09:00 09:05 10:00 10:07 10:30 11:00 12:00 13:07 13:55 14:00 14:07 14:50 15:40 16:30 16:50 16:55 17:00 17:40 18:30 19:10 19:45 20:15 22:30 22:45 22:55 00:15 01:00

Boje Jutra Vijesti u 9 Serija:Izgubljena čast,r Vijesti u 10 Serija:Izgubljena čast/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 11 Vijesti u 12 Serija:Bandini Serija:Kuhar i pol Vijesti u 2 Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Serija:Stranac mladozenja Vijesti u pola 5 Uspori, brže ćeš Serija:Kuhar i pol Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Izgubljena čast Prave riječi Vijesti u pola 11 Sport Internat Showbizz/r Film:Monah/r

VIJESTI Izgubljena čast 19.45

08:30 Muzički blok 10:10 Novogodisnja bajka 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 12:30 Nokaut 13:00 Ekonomija sa Brankom Dragašem 13:15 Dejan Tadic – Finansijsko tržište 14:55 Trag, dok. zabavna emisija 15:30 Novogodišnja kindermanija 16:00 Sportsart fitness 16:55 Oglasi 17:30 Hrana i vino 18:15 Mbc dnevnik 18:45 Kućica u cvijeću 20:00 Loto 20:55 Kućica u cvijeću 22:00 Tajne avanture Žila Verna 00:00 Astro num caffe

MBC Ekonomija 13.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

06.05 Jutarnji program 08.00 Jutarnji dnevnik 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Složna braća” 10.00 Vesti 10.10 Kvadratura kruga 10.35 Putopis 11.10 Kako se to radi 11.32 Serija: “Čarobnjaci sa Vejveri Plejsa” 12.00 Dnevnik 12.30 Tako je govorio Šojić 13.30 Film: “Lisica i pas” 14.50 I ja imam talenat 15.00 Vesti 15.10 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Montevideo Bog te video” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Montevideo Bog te video” 21.00 Film: “Policajac iz vrtića” 23.00 Vesti 23.05 Serija: “Mesto zločina” 00.00 Vesti 00.10 Serija: “Heroji” 00.55 Film: “Kristal” RTS 2

06.48 -Kviz: Slagalica -07.09 -Datum -07.14 -Verski kalendar -07.24 -Viking Viki, animirana serija -07.47 -Sirene, animirana serija -08.11 -Najlepše bajke -09.10 -Plava ptica -10.08 -Sve boje

života -10.38 -Legende: Reka pravoslavlja -11.07 -Trag -11.37 -Građanin -12.05 -Božićne pesme: Hor monahinja -13.05 -Trezor -14.05 -Kao mehur od sapunice -16.30 -Vreme je za bebe -17.05 -Emisija iz ekologije -17.30 -I ja imam talenat -18.30 -Ko je bio Isus -19.15 -Detalj: Karving -20.00 -TV mreža -20.30 -Intimno o književnosti -21.00 -Serija: “Epizode” -21.30 -Zaboravljeni umovi Srbije -22.20 -Film: “Slava” -23.15 -Muzički program -00.05 -I ja imam talenat -00.50 -Trezor HRT 1

07.00 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vesti 10.15 Kontinenti u pokretu 11.05 Preurediti ili se preseliti 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Prkosna ljubav” 13.30 Dr Oz 14.35 Među nama 15.05 Znanstvena petica 15.40 Punom parom 16.45 Hrvatska uživo 17.45 Serija: “Naši i vaši” 18.20 Osmi kat 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.10 Paravan 21.05 Glembajevi 23.05 Dnevnik 23.25 Vesti iz kulture 23.45 Film: “Predator 2” HRT 2

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Kuhinjica 11:30 Serija: Totalno Novi Talas 12:30 Radio u boji 13:30 U raljama života/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 Bez uputa/r 20:00 Radio u boji 20:30 Kuhinjica 21:00 Večera kod Džaje 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Večera kod Džaje 01:00 Forum/r

ATLAS Neki to vole zorom 10.00

07:05 07:45 09:15 10:00 12:00 13:20 16:00 16:45 18:20 19:00 19:30 20:00 20:05 21:00 21:35 22:00 00:00

Svježi u dan Dok. program /r.

Crtani filmovi Tean Eye-Djecija emisija /r.

Crtani film-Mumijevi Serija: Otkačena plavuša /r.

Dok.Program /r.

Serija: Otkačena plavuša Životinjske lakrdije / insekti Muzički program Crtani film /r.

PG Raport TV shop Info „Naš život“ serijal MBB Magazin Ponocni Info

MONTENA Otkačena plavuša 16.45

DANAS U GRADU 09.10 -Serija: “Merlin” -10.00 -Serija: “Jelenko” -11.45 -Film: “Dobra godina” -13.30 -Film: “S onu stranu rešetaka” -16.35 -Serija: “Dolina sunca” -18.05 -Ni Da ni Ne -19.00 -Mala TV -19.30 -Slatki svet Čarlijevih anđela -20.00 -Film: “Transporter” -21.30 -Serija: “Optuženi” -22.15 -Serija: “Red i zakon” -23.00 -Serija: “Dva i po muškarca” -23.25 -Serija: “Skladište” -00.15 -Serija: “Istražitelji”

-Košarka: Toronto - Oklahoma -18.00 -Pregled španske lige -19.00 -Vesti -19.10 -Premijer liga, vesti -19.30 -Pregled NBA -19.40 -Tenis: ATP tur -20.10 -Magazin Evrolige -20.45 -Fudbal: Lacio - Katanija, prenos -22.45 -NBA magazin -23.15 -Sedmica pred vama -23.30 -Novogodišnji miks -23.55 -Tenis: ATP Okland, prenos -01.00 -Tenis: Kujong, prenos

10.35 Film: “Solaris (2002)” 12.15 Serija: “Kraj parade” 13.15 Film: “Štrajk na Božić” 14.40 Film: “Tri musketara” 16.30 Film: “Ta luda ljubav” 18.30 Film: “Supermen 4” 20.05 Film: “Uobičajena egzekucija” 21.50 Film: “Dvostruka pobeda” 23.35 Serija: “Uzvratni udarac” 01.10 Film: “Vodeni život sa Stivom Zisuom”

-11.15 -Na današnji dan -11.30 -Fudbal: Rajo Valjekano - Hetafe -13.30 -Pregled NBA -13.40 -Tenis: ATP Čenaj, finale -15.30 -Pregled FA kupa -16.00 -Košarka: Toronto - Oklahoma -18.00 -Pregled španske lige -19.00 -Vesti -19.10 -Premijer liga, vesti -19.30 -Pregled NBA -19.40 -Tenis: ATP tur -20.10 -Magazin Evrolige -20.45 -Fudbal: Lacio - Katanija, prenos -22.45 -NBA magazin -23.15 -Sedmica pred vama -23.30 -Novogodišnji miks -23.55 -Tenis: ATP Okland, prenos -01.00 -Tenis: Kujong, prenosA SPORT

HBO

SPORT KLUB

-11.15 -Na današnji dan -11.30 -Fudbal: Rajo Valjekano - Hetafe -13.30 -Pregled NBA -13.40 -Tenis: ATP Čenaj, finale -15.30 -Pregled FA kupa -16.00

ARENA SPORT

Dzek ričer 17:30; 20:00; 21:20; 22:10 Teksaški masakr motornom testerom 3D 19:00; 20:50; 22:30 Kralj pingvina 3D 12:30; 14:00; 16:00 Semijeva velika avantura 2 3D 11:00; 13:00; 17:00; 18:30 Semijeva velika avantura 2 15:00 Pijev život 3d 15:40; 17:40; 20:00; 22:40 Kćerka najboljeg prijatelja 20:10 Zvončica 3d 11:20; 12:50; 16:40; 18:00 11:20; 12:50 Zvončica 3d 14:20 Hobbit 3d 14:30; 18:10; 20:20; 22:20 Pet legendi 11:30; 13:30; 15:30 Djeda mraz je pao na zemlju 11:40 Razbijač Ralf 13:40 Hrabra Merida 3D 12:20