Izdanje 9. januar 2013. by Dnevne Novine

SRIJEDA, 9. 1. 2013. BROJ 434/ GODINA II

DEPARDJE

●2

VUJICA LAZOVIĆ NAJAVIO RAZGOVORE SA A2A

EPCG je rob KAP-a

PRAVILA NA STRANI 9

AFERA CKB

Milka Ljumović u Crnoj Gori

Tema razgovora je aneks ugovora između Vlade REFERENDUM i italijanske Gusinjani DA kompanije rekli Opštini

Predstaviću Njegoša cijelom svijetu

● 13

●5

●3

BULATOVIĆ I POPOVIĆ ● 28-29

POLICIJA

● 13

DJEČJE ODMARALIŠTE

Vuksanović Sniježna oaza za mališane na Veruši favorit za direktorsku funkciju

Smiješan izbor najbolje rukometašice TRANSFER

● 31

Sani Orahovac blizu Budućnosti KUPON

Zorica Bulatović

anuarsko jutro nakon Nove godine na Veruši je potpuno drugačije. Veseli žagor razdragane djece probudio je planinu. Sto dvadeset mališana jurilo je poligonom dječjeg odma-

ŽENA● 33 40

MODA

Sedam načina da izgledate šik

rališta “Veruša”. Sve je izgledalo kao da ste došli u zemlju mališana, neki su sa brdašca projurili sankama, vičući kroz smijeh “čuuuuvaj”, nakon čega se čulo još jače “jupiiiiii”. Strana 21.

MALE TAJNE

Prekrijte tragove burnih noći

Tema dana

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

EDITORIJAL Oporezovati fondove ili... NOVAK USKOKOVIĆ urednik

Prošlo je više od deset godina kada su građani dobili određene vaučer poene koje su mogli da ulože onamo gdje su smatrali da je pametno. Pararelno sa tim osnovani su i privatizacioni fondovi preko kojih su građani vjerovali da mogu dobiti svoj “hljeb bez motike” odnosno određenu dividendu. Takmičuli su se prije desetak godina ko će imati atraktivniju reklamu, jaču javnu ličnost uz sebe, a bilo je i onih koji su pozivali građane da pocijepaju vaučere, jer je to običan bezvrijedan papir. Danas nakon toliko godina rezultat je totalni haos. Veći je to haos od odbrane nekog španskog prvoligaša koji pokušava da odbrani gol od naleta Mesija, Injijeste, Ćavija, Vilje. Jednostavno više se ne zna ni šta se tu radi. Svako malo je spor pred nekim od sudova. Komisija praktično svako malo donosi rješenja koja se često i ponište, pa onda usvoji nova, a vlasnici većine fondova sve to prilično ignorišu. E više je red da se totalnoj anarhiji stane na put. Neko mora da uvede red u taj sektor. Komisija za hartije od vrijednosti koja je regulator na tom tržištu čini se ne snalazi se baš najbolje jer ne može se objasniti kako se već dozvoljava toliki haos u radu pojedinih fondova. S obzirom na to da se ni ne vidi najmanja volja da se stanje popravi, red bi bio da Komisija potraži pomoć od drugih nadležnih državnih organa, prvenstveno Tužilaštva i Policije, kako bi se sve ispitalo. Ne moguće je da su dodjeljujeni milioni provizija, a da su firme sa kojima pojedini upravljaju u stečaju ili pred raspadom(Onogošt, Centar za rekreaciju Igalo). Uz to, dobar dio tih fondova vrlo lako je iznosio novac van Crne Gore i investirao na druga tržišta, ignorišući obaveze koje ima u Crnoj Gori. Isto tako kod pojedinih banaka su uzeti krediti koje niko i ne vraća. Sve se to zna, a niko ništa ne preduzima. Logično je pitanje zbog čega oni uopšte postoje? Kada se sagledaju rezultati rada pojedinih fondova onda je jasno da oni nijesu ni nalik ozbiljnim kakvi postoje u drugim državama, već su mnogo bliži spekulantnim. I to svi znaju. Red je da se država zapita zašto oni postoje i da se preduzmu konkretne mjere. Isto tako, ako već želi onda bi trebalo razmisliti i da se i oni oporezuju na neki način. Najbolje bi bilo uvesti porez od eura dnevno svim fondovima, tako bi se prikupilo nekih dodatnih desetak miliona eura u budžet. Ukoliko im ne odgovara neka slobodno ih ugase, neće za njima niko kukati, a oni će ostati bez milionskih provizija. Red je da se zna čemu oni doprinose.

POSJETA

Predstaviću Njegoša cijelom svijetu Žerar Depardje biće kulturni amabasador Crne Gore Francuski glumac Žerar Depardje biće ambasador crnogorske kulture, saopšteno je sinoć u vili Gorica nakon njegovog razgovora s premijerom Milom Đukanovićem. “Crna Gora je za mene ogromna zemlja jer ima ogromnu kulturu koja je dio evropske istorije”, rekao je Depardje u susretu sa novinarima. Slavni francuski glumac kazao je da je Crna Gora dragulj Balkana i da će ovdje rado snimati filmove. “Vidio sam vrlo lijepu zemlju, kulturu, temperament, vidio sam Njegošev mauzolej i divni gradić Cetinje u kojem je u bivšoj fabrici planiran filmski studio”. Depardje je govorio o velikim potencijalima Crne Gore i to ne samo u turizmu već i u poljoprivredi. On je kazao da je tokom obilaska bio oča-

ran ljepotama juga, crnogorskim vinogradima i planinskim predjelima na sjeveru. Slavni glumac rekao je da Evropa nekada zna biti teška ali da male zemlje poput Crne Gore ulaskom u Evropu neće osiromašiti, već će dobiti brojne mogućnosti. “Treba da iskoristite potencijale koje imate i sačuvate identitet a ja ću sa velikim zadovoljstvom predstaviti vašu kulturu i Njegoša cijelom svijetu”, kazao je Depardje. On je dodao da da je puno toga o Crnoj Gori čuo ali i da se uvjerio da to nije tačno. “Čuo sam da je Crna Gora na prodaju ali to nije istina. Već dugo vremena se priča o Crnoj Gori da će biti Monte Karlo Rusa ali nijesam vidio da je to slučaj”, kazao je glumac. On je naglasio da nije pobjegao iz

Francuske i da je, iako je dobio ruski pasoš, i dalje državljanin Francuske. “Što se tiče poreza, kada pomislim da mi u ovim godinama nameću da platim 75 posto od moje zarade, smatram da to država nije dobro uredila. Ja sam im to vrlo jasno i rekao”, kazao je Depardje. Premijer Đukanović je kazao da će to što Depardje biti ambasador crnogorske kulture, doprinijeti daljoj promociji naše države na međunarodnoj sceni. On je dodao da će u narednom periodu Vlada definisati okvir saradnje sa poznatim glumcem. Depardje se našao u žiži javnosti krajem prošle godine nakon što se usprotivio predlogu zakona o uvođenju poreza od 75 odsto za najbogatije Francuze. J.B.

Meteo 07:11 16:29

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

Danas

min oC Grad Podgorica -2 Ulcinj 2 Bar 0 Budva 0 JADRAN: Herceg Novi -1 More mirno do malo talasasto. Nikšić -5 Vjetar ujutru na jugoistoku Kolašin -10 pojačan istočni, tokom dana uglavnom slab i promjenljiv. Žabljak -12 Pljevlja -10 Temperatura vode na otvoBijelo Polje -8 renom moru oko 14 stepeni.

DANAS

Na jugu djelimično oblačno, suvo sa dužim sunčanim periodima, a na sjeveru pretežno oblačno ponegdje slab snijeg. Krajerm dana razvedravanje.

Sjutra max oC

min oC max oC

9 10 12 12 11 5 3 -1 2 4

-2 1 2 2 1 -4 -8 -10 -11 -6

SJUTRA

8 10 11 11 10 4 3 0 3 5

Naoblačenje, poslije podne na jugu mjestimično slaba kiša a na sjeveru krajem dana susnježica i slab snijeg.

Nebojša Medojević, funkcioner Demokratskog fronta: Lično me je sramota poruke koje šalje moja Vlada, da su utajivači poreza dobrodošli u moju Crnu Goru

Vuk Maraš, MANS Čuš, Crna Gora da kupi Serbia Open... A đe ćete da održavate međunarodni turnir genijalci?! Kod Boćara?!

Tema dana

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

VUJICA LAZOVIĆ

EPCG zatočenik KAP-a Vicepremijer Vujica Lazović najavio da će razgovori sa italijanskom kompanijom A2A u vezi sa otvorenim pitanjima biti održani nakon praznika Novak Uskoković

lektroprivreda Crne Gore je zatočenik lošeg poslovanja Kombinata aluminijuma i ne smije se dozvoliti da to bude nastavljeno, ocijenio je u razgovoru za Dnevne novine vicepremijer Vujica Lazović. On najavljuje da će nakon praznika biti održan sastanak sa predstavnicima italijanske kompanije A2A kako bi se razmotrila sva otvorena pitanja. Lazović najavljuje da će Vlada u ove godine posebno raditi na daljem suzbijanju sive ekonomije.

Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović podsjeća da su sve aktivnosti koje se tiču aneksa ugovora između Vlade i A2A u vezi sa Elektroprivredom Crne Gore zaustavljene zbog pozicije KAP-a i ogromnog duga za struju. “Vlada sprovodi intenzivne aktivnosti na dugoročnom rješavanju problema KAP-a i ovo pitanje je usko povezano sa pitanjem poslovanja EPCG i saradnjom sa našim partnerom. EPCG je trenutno zatočenik lošeg poslovanja KAPa i ne smijemo dozvoliti da se to nas t a v i ”, kazao je Lazović. On je dodao da su prošle tri godine od zaključenja ugovora i da je Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte uputio kompaniji A2A dopis u kojem je uka za-

no na neophodnost sagledavanja statusa implementacije ugovora i analize postignutih re-

zultata. “U tom smislu dogovoreno je da se poslije novogodišnjih praznika održi sastanak sa ciljem razmatranja svih otvorenih pitanja i definisanja daljih aktivnosti, pa i samo pitanje aneksa”, kazao je Lazović za Dnevne novine. Vlada Crne Gore i italijanska kompanija A2A potpisale su u septembru 2009. godine ugovor o kupoprodaji akcija i dokapitalizaciji Elektroprivrede Crne Gore. Ugovorom je definisana mogućnost da kompanija A2A, nakon ispunjenja zacrtanih indikatora do traženog ni-

voa, nakon pet godina dostavi Vladi ponudu za kupovinu nedostajućeg paketa akcija koji bi joj omogućio većinsko vlasništvo u EPCG. U periodu nakon potpisivanja ugovora nastao je niz događaja koji su mogli imati uticaja na realizaciju ugovora između Vlade i A2A i nakon pisanog obraćanja italijanskog partnera, u kom izražava spremnost da odustane od većinskog vlasništva u EPCG, u avgustu 2011, potpisan je memorandum koji je trebalo da bude osnova za pripremu aneksa ugovora.

● ŠTEDNJA Govoreći o novim Vladinim mjerama štednje, koje podrazumijevaju i zamrzavanje penzija, Lazović navodi da je za penzionere obezbijeđeno da se izdvoji dodatnih milion eura za rješavanje stambenih potreba, kao i za izdatke po osnovu jednokratne socijalne pomoći najugroženijim penzionerima. “Ono na čemu ćemo pararelno raditi u cilju sprovođenja održive fiskalne konsolidacije, što bi, uz stvaranje uslova za povećanje kapitalnih ulaganja, vodilo kreiranju stabilne osnove za dugoročno održiv privredni rast, jeste svakako intenziviranje aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije. Zbog toga smo zadužili Ministarstvo finansija da pripremi predlog mjera za suzbijanje sive ekonomije za 2013. godinu, uključujući i mjere koje su neophodne za jačanje kadrovskih i institucionalnih kapaciteta nadležnih institucija koje su zadužene za kontrolu i naplatu prihoda”, kaže Lazović.

● SIVA EKONOMIJA

On je ponovio da je opredjeljenje Vlade da kreira sistem koji će poskupiti poslovanje u neformalnom sektoru, a ohrabriti i pojeftiniti regularan biznis i na taj način najefikasnije suzbijati sivu ekonomiju. “To je proces koji traje, deformacija sistema sa kojom se suočavaju sve zemlje, čak i one najuređenije poput skandinavskih, gdje siva ekonomija čini oko sedam odsto BDP-a, ili pojedine zemlje EU, gdje siva ekonomija dostiže oko 30 procenata BDP-a. Zato je naša politika usmjerena na konkurentan poreski sistem, smanjenje barijera za biznis, ali i uspostavljanje efikasnog represivnog mehanizma za one koji ne poštuju pravila”, saopštio je Lazović.

Pratićemo ima li isplate bonusa Lazović je na pitanje kakav je stav u vezi sa tim što su pojedine kompanije (Luka Bar i Željeznička infrastruktura) isplatile pojedinim članovima menadžmenta bonuse, saopštio da se zaključci Vlade moraju poštovati. “Vlada je uputila dopis kojim ih je podsjetila na zaključke i obavijestila ih da su dužni da izvrše povraćaj isplaćenih sredstava. I u narednom periodu svakako ćemo pratiti realizaciju zaključaka i zahtijevati da se maksimalno poštuju”, poručio je Lazović.

● FOTO priča

POŽAR

Gorio Crveni krst na Cetinju CETINJE - Požar koji je juče oko podne izbio u zgradi Crvenog krsta na Cetinju pričinio je veliku materijalnu štetu u jednoj prostoriji objekta, dok su ostale pretrpjele manja oštećenja, uzrokovana dimom. Povrijeđenih nije bilo jer je u momentu požara zgrada bila prazna. Požar su prijavili mještani na-

stanjeni u blizini zgrade. Prema riječima komandira cetinjske vatrogasne jedinice Peđe Moštrokola, požar je izbio u prostoriji gdje je skladišten kontigent pomoći namijenjene socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. “Zadovoljni smo intervencijom. Na teren je izašla kompletna vatrogasna ekipa od 24 čovjeka. S obzirom na materijale koji su bili izlo-

ženi vatri, ali i samu konstrukciju objekta koja je od drveta, brzom intervencijom veća šteta je izbjegnuta”, rekao je Moštrokol. Uzrok požara nije poznat, ali se nezvanično sumnja na ljudski faktor. Inače, u objektu Crvenog krsta nalaze su i prostorije u kojima radi jedno odjeljenje Fakulteta za pomorstvo iz Kotora. M.Ne.

DUGOVI

Rakočević: KAP-u prijeti stečaj Prošle godine u 350 preduzeća u Crnoj Gori uveden je stečaj, a u ovoj, takvu sudbinu može očekivati i Kombinat aluminijuma, kazao je za Atlas televiziju predsjednik Privrednog suda u Podgorici Dragan Rakočević. “Sa aspekta potraživanja, na bazi mojih informacija, koje se tiču nenaplaćenih potraživanja iz Elektroprivrede i tako dalje, postoji realna prijetnja, ako se ne nađe neko drugo rješenje, da neko od povjerilaca posegne za stečajem kao krajnje rješenje za rješavanje tog dužničko povjereničkog odnosa”, istakao je Rakočević, prenosi CdM.

Rakočević podsjeća da je ročište za uvođenje stečaja u nikšićke Rudnike boksita, kojima, kao i KAP-om upravlja ruska kompanija CEAC, zakazano za 24. januar.

Zahtjev za stečaj u Boksitima, napominje, pokrenula je Crnogorska komercijalna banka, zbog duga od oko 1,59 miliona eura. Prema riječima Rakočevića, prošle godine je uvedeno 350 stečajeva, i naveo da je to na istom nivou kao u prethodne četiri godine. Iznos zbog koga se pokreće stečajni postupak nije relevantan. “Prošlu godinu je karakterisao veliki broj stečajeva, pokrenuti za relativno male iznose, ali kasnije u postupku prijavljivanja se prijave banke sa svojim potraživanjima od nekoliko miliona”, kazao je predsjednik Privrednog suda.

Prsluci na raskrsnici Da su Crnogorci snalažljiv narod, svjedoči slika koju smo juče zatekli na podgoričkim raskrsnicama, gdje je nekoliko građana iskoristilo stupanje na snagu novog rigoroznog Zakona o bezbjednosti saobraćaja, pa su po cijeni od četiri eura vozačima nudili komad pancir prsluka. Svi oni koje je “hvatalo” crveno na semaforima morali su da spuste stakla i porazgovaraju sa vještim prodavcima prsluka. Koliko su bili ubjedljivi nijesu htjeli da komentarišu.

Politika

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

PREDSJEDNIČKI IZBORI

KACIN PORUČIO

Dačićeva izjava odraz zrelosti srpske politike

To što je tokom nedavne nezvanične posjete Crnoj Gori srpski premijer Ivica Dačić kazao da je vrijeme da se stavi tačka na sporna pitanja izmedu dvije države izjava je zrelosti sprske politike, ocjenjuje za Antenu M izvjestilac Evropskog parlamenta za Balkan Jelko Kacin. On napominje da su dobri međususjedski odnosi alfa i omega napredovanja ka i u EU. “To treba posmatrati u konteksu dijaloga sa Prištinom, u kontekstu posjete najviših zvaničnika Srbije Bosni i Hercegovini, gdje su dali jasne poruke o teritorijlnoj cjelovitosti i takvoj evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Mislim da je onda normalno očekivati da se takva pozitivna poruka čuje i od predsjednika Vlade Srbije i u Podgorici.” Sa izjavom Dačića saglasan je i politički analitičar iz Srbije Dušan Janjić. A koja su to neriješena pitanja između Srbije i Crne Gore, te šta Janjić očekuje?

“Prvo očekujem da se razriješe pitanja raščišćavanje oko granice, drugo da se taj granični prelaz konačno uredi, treće da se sredi serija malograničnih prelaza, da se zajednički riješi pitanje vojne imovine, zatim da se pojača saradnja u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.” Janjić dodaje da očekuje da se i u političkom smislu rukovodstvo Srbije pomiri sa činjenicom da Crna Gora nije domaći prostor Srbije, a da se Vladina saradnja odvija bez obzira ko je na vlasti, baš s obzirom na činjenicu da je Milo Đukanović.

O partiji zajedno

Miloš Konatar, član GO Pozitivne ..i evo ih opet.. neumorni su! :) “..ako nećete kako mi oćemo, onda ste izdajnici..” ..neprocjenljivo! :)

Odluku o formiranju partije na čijem čelu bi bio funkcioner DF i nekadašnji član SNP Milan Knežević, neće donijeti on kao ni njegov partijski kolega Predrag Bulatović. Takvu odluku, kako tvrdi Knežević, donijeće “stotine njihovih aktivista koji su dali nemjerljiv doprinos izbornom rezultatu DF-a”. Međutim, objašnjava Knežević u intervujuu za portal Analitiku, među tim aktivistima postoji zavidan broj onih koji smatraju kao prirodno pravo pokretanje procesa revitalizacije na Kongresu SNP-a “Na kojem bi bilo izabrano novo rukovodstvo spremno da djeluje na izvornim principima ove nekad najjače opozicione partije”, tvrdi on. Knežević je ponovio da formalno pravno posmatrajući, oni su i dalje članovi SNP-a, jer nijesu dobili odluku o isključenju iz članstva.

Mudro ćute, a kalkulišu Vlast i dio opozicije još bez odluke o predsjedničkim kandidatima Opozicija još vaga. Naredna sedmica donijeće odgovor na jedno od najvažnijih političkih pitanja. Da li će se opozicione stranke usaglasiti i podržati Miodraga Lekića u njegovom nastojanju da osvoji dovoljan broj glasova da postane prvi čovjek države, ili, kako će se, kako sada stvari stoje, da u trku uđe više opozicionih kandidata. No, na ovom polju situacija nije jasnija ni kada je vladajuća koalicija u pitanju. Dok se već sedmicama spekuliše i raspravlja o tome hoće li se aktuelni predsjednik ponovo kandidovati, da li mu to Ustav dozvoljava ili ne, iz SDP stiže jasna i oštra poruka. Ta partija možda predloži svog predsjedničkog kandidata, posebno ukoliko izostane dogovor sa DPS, saopštio poslanik SDP-a Damir Šehović. Poručio je da SDP definitivno neće podržati ničiju neustavnu predsjedničku kandidaturu. Bilo kako bilo, vremena za čekanje nema puno. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić raspisaće do kraja naredne sedmice izbore za predsjednika države. Prije toga će se Krivokapić sastati i razgovarati sa liderima svih parlamentarnih partija. Prema Zakonu o izboru predsjednika, krajnji rok za raspisivanje izbora je 120 dana prije isteka mandata aktuelnog šefa države. Zakon propisuje još jedan rok, a to je da od datuma raspisivanja do održavanja izbora ne može proći manje od 60, ali ni više od 90 dana. Takođe će se voditi računa o tome da se nijedan krug izbora ne poklopi sa pravoslavnim ili katoličkim Uskrsom. Novi crnogorski predsjednik će, najvjerovatnije, biti inaugurisan na Cetinju, 20. maja, dakle, uoči godišnjice obnove nezavisnosti. Što se tiče učešća na predsjedničkim izborima, u SNP tvrde da će odluku o njihovom eventualnom učešću donijeti glavni odbor te partije. Funkcioner te partije Aleksa Bečić kaže da se prvo treba utvrditi da li postoje demokratski uslovi za učešće na predsjedničkim izborima. Ukoliko ocjena bude pozitivna, Bečić objašnjava da će se SNP odrediti između dvije opcije - da li da podrži Lekića ili će izaći sa svojim kandidatom. On nije želio da precizira da li će njegova partija da podrži Lekića. “O tome će kada dođe vrijeme za to odlučiti glavni odbor SNP”, tvrdi funkcioner. Što se tiče Nikšića, Opštinski odbor SNP u tom gradu će blagovremeno sa-

gledati situaciju i donijeti adekvatne odluke po pitanju učešća na izborima u gradu pod Trebjesom. “Kada je riječ o Podgorici, realno je bilo očekivati da se skrati mandat skupštini glavnog grada, kako smo mi i predlagali i da dođe do izbora”, ističe Bečić. I u Pozitivnoj će stranački organi odlučiti o načinu njihovog učešća na predstojećim predsjedničkim izborima. Za sada nema informacija na tu temu. Liberalna partija će na zajedničkoj sjednici predsjedničkog kolegijuma i Savjeta LPCG, koja će se održati naredne sedmice, razmatrati da li će liberali imati kandidata za predsjednika Crne Gore, ili će doći do dogovora shodno Sporazumu o zajedničkom političkom djelovanju o podržavanju kandidata DPS-a, saopštila je danas Liberalna partija. Kako se navodi u saopštenju LP-a, na sjednici će se odlučivati i o načinu izlaska na vanredne lokalne izbore u Nikšiću i Andrijevici zakazane za 9. mart, ali i o dinamici realizacije predizbornog koalicionog Sporazuma na državnom nivou sa DPS-om. Iz Demokratske partije socijalista poručuju da će partija nastojati da do 20. januara saopšti ime svog kandidata za predsjednika države. Politički direktor te partije Tarzan Milošević kaže da svojim prijedlogom neće prekršiti Ustav. M.D.-B.P

Opoziciono (ne)jedinstvo Opoziciono jedinstvo poslije najnovijih dešavanja dovedeno je u pitanje i kako sad stvari stoje postoji veliko nepovjrenje između opozicionih partija. Poslije Nikšića optužbe i sukobi nastavili su se i dalje kroz izbore članova parlamentarnih odbora. Da li će se ipak desiti podrška predsjedničkom kandidatu Miodragu Lekiću vidjećemo. Možda te podrške ne bude u prvom krugu, možda neke opozicione partije ( SNP, Pozitivna) izađu sa sopstvenim kandidatom. Ovako za DN trenutno situaciju na ovom polju ocjenjuje analitičar Andrija Đukanović. Ipak, situacija bi se mogla promijeniti u drugom krugu. “Ali, za drugi krug očekivati je da se opozicioni glasovi ujedine i daju podršku jednom kandidatu. Čini se da će se opozicija morati dogovoriti ako želi da dođe do smjene na predsjedničkoj funkciji. Treba puno glasova za pobjedu i svako nejedinstvo otežava put do pobjede”. Što se tiče kandidata vladajuće koalicije, Đukanović kaže ni tu nije potpuno jasna situacija. “Ipak, mislim da će vladajuća koalicija naći zajedničko rješenje jer su uvijek do sad uspijevali mnogo brže da se dogovore od opozicije i da izglade nesuglasice koje objektivno postoje”.

PARLAMENTARNI KANAL

Bolja komunikacija sa građanima Otvaranje parlamentarnog kanala osnažilo bi princip javnosti rada Skupštine i unaprijedilo komunikaciju sa građanima, rekao je generalni sekretar Skupštine Damir Davidović. On je podsjetio da je Skupština, jednoglasnim usvajanjem Zakona o javnim radio-difuznim servisima Crne Gore krajem jula prošle godine, iskazala bezrezervnu podršku osnivanju parlamentarnog kanala. “Zakon je usvojen sa ciljem da svakodnevno osnažuje princip otvorenosti i transparentnosti, kao i da pruža puni doprinos informisanju javnosti o svim aspektima parlamentarnog rada i unapređuje komunikaciju sa građanima”, rekao je Davidović agenciji Mina. On je pojasnio da bi projekat osnivanja parlamentarnog kanala, koji bi građanima omogućio da redovno prate skupštinska dešavanja, direktan prenos plenarnih sjednica i sjednica parlamentar-

nih odbora, trebalo da se realizuje u tri faze. Prva faza, kazao je Davidović, predviđa da Javni servis emituje parlamentarni kanal putem elektronskih komunikacionih mreža, bez upotrebe radio-difiznih frekvencija. “Taj posao je pri kraju, što olakšava i činjenica da je prenos skupštinskih dešavanja putem kablovske televizije besplatan, tako da bi emitovanje na ovaj način moglo uskoro da počne”, precizirao je on. Davidović je dodao da druga faza zahtijeva opsežnije pripreme i više vremena, i da tom poslu prethode pregovori sa Javnim servisom oko uvođenja parlamentarne televizije. “Moraju se sagledati svi aspekti projekta, uključujući organizacione, tehničke, kadrovske, kao i projekcije finansijskih troškova, da bi se na najbolji način odgovorilo zahtjevima građana, a do toga može doći tokom godine”, rekao je on.

Politika

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

Gusinje izglasalo samostalnost

SAMOSTALNOST

Gusinje dobilo status opštine Na referendumu održanom juče, narod Gusinja presudio i odlučio da se to mjesto odvoji od Plava Seada Sadiković

elikom većinom mještani Gusinja odlučili su na referendumu da se njihov kraj odvoji od Plava. Tako je Gusinje dobilo status opštine. Ovakvim rezultatom zadovoljni su svi, i čelnici Gusinja kao i njeni stanovnici, ali i oni koji su došli iz drugih krajeva i država kako bi pomogli da njihov rodni kraj dobije nezavisnost.

Fešta, vatromet i slavlje do zore. Tako je u Gusinju obilježena odluka konsultativnog referenduma o formiranju samostalne opštine. Na referendumu je glasala trećina od oko 13 500 upisanih birača, koji su velikom većinom izglasali podršku izdvajanju od Plava. Takvu odluku je podržalo 99 odsto onih koji su glasali na teritoriji Gusinja, a tu je izlaznost bila oko 60 odsto. Da bi konsultativni referendum bio uspješan, neophodno je bilo da se na njemu izjasni 30 odsto od ukupno upisanih birača plavske opštine, što znači da rezultati zadovoljavaju i taj cenzus. Predsjednik opštine Plav Orhan Šahmanović kaže je da je ovakva odluka odavno želja građana Gusinja i da se nada da će Vlada predložiti parlamentu njenu realizaciju. “Time se stvaraju uslovi da ljudi koji su napustili ovaj kraj sa više elana požele da investiraju ovdje i da se možda i vrate u Gusinje. Smatramo važnim podržati jedan takav potencijal”, kaže

Šahmanović. Predsjednik Mjesne zajednice Gusinja “2. Avgust” dr. Rusmin Laličić kaže za Dnevne novine da je očekivao ovakav ishod i da se nada da će nakon 58 godina biti ispravljena nepravda kojom je Gusinju, jednoj od najstarijih crnogorskih čaršija, ukinut status opštine. “Srećni smo i vjerujemo da ova mala administrativna stvar može mnogo popraviti u našim životima. Čekamo odluku Vlade i potom Skupštine koja treba da finalizira naše težnje, a onda smo mi na potezu koji ćemo pozitivnim primjerom pokazati kako se može napredovati a mi potencijal za to imamo”, tvrdi Laličić. Nekoliko stototina Gusinjana raseljenih od Bosne i Zapadne Evrope pa sve do Amerike, svojim je dolaskom na referendum pokazalo želju koja će dati pozitivan ekonomski rezultat i u narednim godinama, kaže Gusinjanin iz Njujorka Džavid Kastrat. “To je dobro za Gusinje i dobro

je za Crnu Goru”, kaže Kastrat koji je član njujorške Fondacije Gusine, koja je sa oko 100.000 dolara svojom donacijom odlučila pomoći ovaj proces. Član Fondacije Gusinje je i Refik Radončić, biznismen iz Njujorka, koji je takođe novogodišnje praznike odlučio provesti u Crnoj Gori, ali i pomoći na referendumu za opštinu Gusinje. “Da ne vjerujemo u opštinu Gusinje, ne bismo bili ovdje. Vjerujemo i da će opština sa malom i efikasnom administracijom značiti pomjeranje sa zadnjeg mjesta po razvijenosti u Crnoj Gori na neko mjesto pri vrhu. To bi moglo i da znači zaustavljanje odlaska mladosti ovog kraja”, kaže Radončić. Predstavnici albanskih partija pozvale su svoje sunarodnike na bojkot referenduma. Predstavnici Demokratske unije Albanaca (DUA), Force i Demokratskog saveza su u zajedničkom saopštenju za javnost naglasile da bi formiranjem opštine Gusinje od jedne nerazvijene, plavske opštine, dobili dvije nerazvijene opštine. “To bi bile opštine bez ikakve infrastrukture i predispozicija za razvoj. Dovoljan dokaz o razvijenosti je podatak da se u plavskoj opštini, koja ima 15 hiljada stanovnika, ne mogu izvaditi ni vozačke dozvole, već se taj posao završava u Beranama”, navodise u saopštenju albanskih partija.

Petnjica

Petnjica čeka Vladu Poslanici bi na proljeće trebalo da se izjasne o predlogu Vladine komisije da Petnjica dobije status opštine, nakon što je prošle godine, 4. avgusta, na konsultativnom referendumu u Beranama, ta inicijativa dobila podršku. Podsjetimo, za tu inicijativu glasalo je 94 odsto mještana koji su izašli na birališta. Nakon što je Skupština opštine Berane usvojila izvještaj o referendumu, taj dokument je dostavljen Vladi koja je formirala posebnu komisiju o ocjeni ispunjenosti uslova za teritorijalnu promjenu koja je dala pozitivno mišljenje na inicijativu. Prema članu 32 Zakona o teritorijalnoj organizaciji, nakon pozitivnog mišljenja Vlade, Skupština razmatra predlog izmjena zakona. U slučaju da parlament odbaci inicijativu o formiranju nove opštine, novi predlog izmjena zakona se ne može pokrenuti u narednih 12 mjeseci.

OCJENA

Crna Gora zauzela dobar kurs na putu ka EU Crna Gora je primjer države koja je najbrže napredovala u evropskoj integraciji i Brisel od nje puno očekuje, saopštila je poslanik Evropskog parlamenta Tanja Fajon, navodeći da se nada da će Crna Gora, nakon Hrvatske, biti naredna članica Evropske unije. Upitana na šta treba posebno obratiti pažnju kad su u pitanju poglavlja 23 i 24 i na čemu će EU najviše insistirati kad je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, ona je rekla da od Crne Gore imaju velika očekivanja. “Crna Gora je uvijek bila najbolji primjer u regionu i zemlja koja je najbrže pravila napredak u evropskoj integraciji. Sad imate novu vlast, obećanja su velika, čekamo prvih 100 dana da vidimo kakav će biti dalji put prema EU”, rekla je Fajon agenciji Mina. Fajon se, kako je dodala, nada da će poglavlja 23 i 24 donije-

ti veliki napredak, jer su to najteža poglavlja. “Dobro je da se već danas puno radi na tome i očekujem da će Crna Gora učiniti sve i nadam se da će to biti prva sljedeća zemlja nakon Hrvatske da ulazi u EU”, rekla je Fajon. Ona smatra da se u tom kontekstu ne radi o pricesuiranju konkretnog slučaja. “Tu govorimo o nezavisnom radu

suda, tužioca, da se svi postupcima kad je u pitanju korupcija na visokom nivou, gdje postoji sumnja, dovedu do kraja”, precizirala je Fajon. Korupcija i organizovani kriminal, kako je rekla, nijesu samo problem Crne Gore, već cijelog zapadnog Balkana. Ona je, kad je u pitanju trajanje pregovora, rekla da nikad nije dobro da govore o datumima. M.D.

Nijesmo na crnoj listi Fajon je saopštila i da je 2012. godine broj azilanata bio veći. “Najviše građana bilo je iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, nekoliko manje iz Crne Gore, ali svejedno, ljudi traže neki boravak. Za Crnu Goru poznato mi je da ih veliki broj dolazi u Luksemburg, Njemačku, Švedsku, Švajcarsku”, rekla je Fajon. Ona je kazala da će u periodu zime biti više građana koji će tražiti azil i da provedu zimu negdje gdje je moguće dugo da ostanu. Fajon je, komentarišući opasnost od ponovnog uvođenja viznog režima, kazala da Crna Gora nikad nije dovođena u pitanje, za slučaj da zemlje članice Evropske unije traže da se opet uvedu vize.

Fajon

Globus

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

● FOTO priča

Zgrada američkog Kongresa

Dva ª patriotaº stižu u Tursku SAD

Kongresmen traži ukidanje 22. amandmana Ukoliko predlog zakona prođe, Obama bi treći put mogao da bude izabran za predsjednika VAŠINGTON - Američki demokratski kongresmen Hose Serano podnio je predlog zakona za ukidanje 22. amandmana, prema kojem predsjednik može da služi najviše dva mandata. Ukoliko bi zakon bio usvojen, to bi omogućilo predsjedniku SAD Baraku Obami da se ponovo kandiduje na izborima 2016. godine, prenosi lokalna štampa. U slučaju da pobijedi, Obama bi bio prvi predsjednik poslije Frenklina Ruzvelta koji je služio više od dva mandata u Bijeloj kući. Amandman je usvojen u Kongresu 1947, a ratifikovan 1951. godine, poslije Ruzveltovog četvrtog mandata. Kongresmen iz Njujorka podnio je u petak predlog zakona Odboru

za pravosuđe Predstavničkog doma, ali ne očekuje se da će dokument biti usvojen pošto je za promjenu Ustava nužna podrška Doma i Senata, kao i 75 odsto američkih saveznih država. To nije prvi put da Serano pokušava da “progura” ovaj zakon u Kongresu - to je, bezuspješno, već pokušao da uradi sedam puta u proteklih 15 godina. Ideja o ukidanju 22. amandmana imala je pristalice i u demokratskom i u republikanskom taboru, ali ih nikada nije bilo dovoljno da bi zakon i bio usvojen. Slične predloge podnosili su i drugi kongresmeni, a javno su ih podržali pojedini predsjednici, poput Ronalda Regana i Bila Klintona.

ISTANBUL - Dva antiraketna sistema “patriot”, koje je Turska tražila od Njemačke za odbranu od napada sa sirijske zemlje, sinoć su isplovili iz luke Traveminde u Libeku. Drugi zvaničan razlog za postavljanje antiraketnog sistema je hemijsko oružje koje posjeduje Sirija i njegova moguća upotreba. Pukovnik Štefan Klemc, koji je preuzeo komandu nad “patriotom” u maju prošle godine, izjavio je za agenciju Anadolija da će 303 vozila i preko 130 kontejnera biti natovareno na brod “Suecija sivejz”, a rakete će isploviti iz druge luke u Njemačkoj čija lokacija nije otkrivena iz bezbjednosnih razloga.

Sedmoro mrtvih u padu helikopera

Više od 130 požara aktivno u južnoj Australiji, temperature idu iznad 40 stepeni, pa je u četiri regije Novog Južnog Velsa proglašeno stanje "katastrofalne opasnosti od požara". Srećom, još nema žrtava. Stepeni opasnosti od požara Brizbejn

Novi Južni Vels Njukasl Sidnej Viktorija

Kanbera

Melburn

Uzbuna

250km 150 miles

Katastrofalan Požar koji se ne može kontrolisati, stanovništvu se preporučuje da odmah napušta to područje i da ne pokušava da spasi svoju imovinu

Hobart

LIMA - Najmanje sedmoro ljudi, među kojima pet Amerikanaca, poginulo je kada je helikopter naftne kompanije udario u zgradu u selu San Huan na sjeveru Perua u regiji Ukajali, saopštili su zvaničnici. “Ima sedmoro mrtvih, među kojima pet Amerikanaca i dva Peruanca”, izjavio je lokalni tužilac Marko Očoa radiju RPP. Stanovnici sela su vidjeli helikopter koji je eksplodirao i raspao se na dva dijela prilikom udara, prenio je AFP. Kor-

pak, peruanska agencija za vazdušni prevoz, prenosi da je vlasnik helikoptera lokalna filijala američke kompanije Kolumbija helikopters. Ta kompanija je poznata po letilicama za prevoz teškog tereta, koje se koriste kod sječe šuma ili izvlačenja nafte. Lokalni mediji prenose da su žrtve radile za Petrominerales Ltd, kanadsku kompaniju koja se bavi iskorišćavanjem nafte u Latinskoj Americi. Uzroci pada helikoptera za sada nijesu poznati.

BELFAST

Ne prestaju neredi zbog zastave

Ekstreman Pokušaju se spasiti jedino kuće za koje vatrogasci procjene da postoji šansa da se spasu Veoma visok Požar koji je teško kontrolisati Visok Požar koji je moguće kontrolisati

Tasmanija

SAN FRANCISKO - Tanker za prevoz nafte udario je u ponedjeljak u toranj poznatog mosta Bej Bridž u San Francisku, ali, srećom, nafta se nije izlila u zaliv, objavila je američka obalna straža. Tanker “Oversis Rejmar”, koji plovi pod zastavom Maršalskih otoka, nije u trenutku nesreće vozio nikakav teret, osim otpadnih voda. Plovilo se nalazilo oko osam kilometara od još poznatijeg mosta Golden Gejt Bridž, gdje se zaliv San Franciska uliva u Pacifički okean, kada je udario u podnožje potpornog stupa mosta pri čemu nije došlo do značajnije štete.

PERU

"Katastrofalni" požari bijesne Australijom

Kvinslend

Tanker ª pomilovaoº Bej Bridž

Nizak Lako se kontroliše © GRAPHIC NEWS

BELFAST - U glavnom gradu Sjeverne Irske već pet dana traju protesti zbog odluke da britanska zastava više ne bude istaknuta na gradskoj skupštini u tom gradu tokom cijele godine. Državna sekretarka Sjeverne Irske Teresa Villiers je pozvala na okončanje uličnih demonstracija zbog zastave, pa i mirnih protesta, nakon pete uzastopne noći nereda u istočnom dijelu Belfasta. U nemirima je povrijeđeno više od

60 policajaca, dok je stotinak ljudi uhapšeno. Demonstranti su koristili čekiće, maljeve, sjekire i zapaljive bombe za napade na policiju i njihova vozila. Policija je uzvratila plastičnim mecima i vodenim topom. Pitanje državnih simbola često izaziva vjerske tenzije u Sjevernoj Irskoj, gdje protestanti uglavnom žele da ostanu u Ujedinjenom Kraljevstvu, a katolici hoće ujedinjenje sa Republikom Irskom.

Globus

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

KONTROVERZNI BESTSELER

Adolf Hitler drugi put među Njemcima

KOSOVO

Uhapšeni Srbi biće pušteni iz pritvora PRIŠTINA - Devetorica Srba koje je kosovska policija privela na Božić u Gračanici biće pušteni na slobodu jer nadležni kosovski tužilac nije utvrdio krivičnu odgovornost. Advokat Dejan A. Vasić, u izjavi Tanjugu, je rekao da je kosovsko tužilaštvo našlo da u slučaju devetorice uhapšenih Srba ne postoje elementi za krivično gonjenje i da će predmet preuzeti neki od sudija za prekršaje. Advokat Vasić, jedan od branilaca

Roman o Fireru koji se budi u današnjem Berlinu rasplamsao rasprave o rastućem neonacizmu u Njemačkoj

imur Vermes je bivši njemački novinar čiji je satirični roman o Adolfu Hitleru, koji je prespavao čitav period od 1945. do 2011. godine, skočio na prvo mjesto njemačkih bestselera. Dosad je prodano 250.000 primjeraka knjige “Er ist vieder da” (On je opet tu).

vršio je u bolnici, gdje su ga obasipali porukama podrške sa svih strana. Jednu izdavačku kuću je zanimalo bi li napisao knjigu. Hitler odlučuje da bi ipak mogao da pokrene vlastitu političku stranku...

Proljeće je 2011.Na napuštenom gradilištu usred grada budi se muškarac. Zbunjen je i boli ga glava. Posljednje čega se sjeća je da je bio sa Evom Braun u bunkeru. Ništa mu nije jasno. Kako to da Berlin djeluje netaknuto, gdje su Rusi, zar ga nijesu okupirali? U blizini je ugledao dječaka koji je šutirao loptu u Ronaldovom dresu. “Hitlerjugen Ronaldo, kako da dođem do ulice?”, upitao je dječaka. Zbunjeni Vermesov Adolf tumarao je ulicama sve dok mu se jedan radnik sa trafike nije smilovao i pustio ga da spava u njegovom kiosku. Većina ljudi ga je prepoznavala, ali su bili uvjereni da je riječ o komičaru koji izvodi svoju ulogu. On bi opet držao duge govore, koji su izazivali salve smijeha. Glas o njemu brzo se proširio. Prvo su ga zvali da gostuje u šouu Alija Vizgura, televizijske zvijezde porijeklom

● NEZAMISLIVA TEMA Roman o Hitleru koji se budi u današnjem Berlinu razbuktao je novu raspravu o rastućem neonacizmu u Njemačkoj, razočaranju zbog slabljenja valute i strahu od inflacije - ukratko, o istoj toksičnoj smjesi koja je već jednom dovela Hitlera na vlast 30-ih godina prošlog vijeka, pisalo je je londonskom Dejli mejlu. Neki su uspjeh knjige pripisali tome što je njemačkoj poslijeratnoj generaciji, mučenoj krivicom, omogućila da se smije čudovištu koje je još proganja. Ono što je izvjesno jeste da bi takva parodija bila nezamisliva u Njemačkoj još prije samo nekoliko godina. Timur Vermes, rođen 1967. u Nirnbergu, bivši je novinar kojem je ovo prvi roman. Vermesov otac je Mađar, koji je pobjegao u Njemačku nakon što su sovjetski tenkovi 1956. ugušili mađarsku revoluciju.

iz Turske. Odmah je podigao gledanost svojim gorko-ironičnim nacionalističkim primjedbama. Ubrzo je postao Jutjub zvijezda, omiljen među mladima. Kad je o njemu počeo izvještavati uticajni tabloid, uspjeh je bio neizbježan. ● POVRATAK U POLITIKU Sa kamerama iza sebe, radio je intervjue sa prolaznicima koji su sa njim dijelili ogorčenost zbog prebrzih vozača i vlasnika pasa koji prljaju gradske ulice i parkove. U pratnji kamera posjetio je sjedište njemačke neonacističke stranke NPD. Bio je zgrožen onim što je zatekao, prije svega nedovoljnim žarom i manjkom političke uvjerljivosti neonacista. Zbog toga je stranačkog lidera obasuo psovkama i uvredama. Za taj intervju dobio je uglednu novinarsku nagradu, ali neonacisti su ga pretukli i izbacili iz stranke. Za-

PROCES

Otkriveni detalji masakra u bioskopu AURORA - Tužioci su prvi put otkrili javnosti više detalja o prošlogodišnjoj pucnjavi u kino-sali u američkoj državi Kolorado, istakavši detalje njihovog slučaja protiv čovjeka koji je osumnjičen da je ubio 12 osoba i ranio njih najmanje 58. Na saslušanju, koje je u toku, biće donijeta odluka o tome da li će doći do sudskog procesa u ovom slučaju. Optužnica protiv Holmsa sadrži više od 160 tačaka za napad u Koloradu, a među njima su ubistvo i pokušaj ubistva. Holms je u bioskopsku salu ušao sa plaćenom kartom, potom se tajno vratio do automobila i uzeo oružje, koje je potom unio u dvoranu. Istražitelji su kazali kako je nosio pancir i gas-masku kada je ubacio dva suzavca, a potom počeo da puca u bioskopu 20. jula. U ponedjeljak je policajac, koji je uhapsio Holmsa, izjavio kako je prvobitno mislio da je riječ o njegovom kolegi, jer je i on nosio zaštitni prsluk. Da nije tako, shvatio je kada je ustanovio kako Holms ne trči ka mjestu zločina. Policajci koji su ga uhapsili opisali su ga kao neuobičajeno opuštenu, ali i povremeno nervoznu osobu, koja je odavala utisak odsutnosti i koja je sama kazala kako je u njegovom stanu postavljena bomba.

Crtež iz sudnice: Policajac dovodi Holmsa na saslušanje

Nagodba ili smrtna kazna? Mnogi detalji slučaja do sada nisu bili poznati. Tri dana nakon pucnjave, okružni sudija Vilijam Silvester je zabranio advokatima i istražiteljima da u javnosti govore o ovom slučaju i mnogi sudski dokumenti su bili zapečaćeni. Policija navodi da je Holms, kojem je 25 godina, imao velike zalihe oružja, municije, eksploziva i pancira. Bio je student prve godine programa neurologije na Univerzitetu u Koloradu, ali nije uspio da položi završni ispit godine i odustao je od studija, navode vlasti. Pucnjava se desila šest sedmica kasnije.

Pravni analitičari smatraju da su dokazi toliko jaki da bi optuženi Džejms Holms mogao da prihvati nagodbu prije samog suđenja. Uopšteno govoreći, nagodba pomaže tužiocu da izbjegne skup proces, optuženi dobija manju kaznu (poput doživotnog zatvora, a ne smrtnu kaznu), i olakšava žrtvama i njihovim porodicama da ne doživljavaju traume tokom dugog suđenja. Holmsovo mentalno zdravlje moglo bi da bude od velikog značaja na saslušanju.

koje je angažovala Kancelarija za Kosovo i Metohiju kako bi pružio pravnu pomoć Srbima koji su u ponedjeljak privedeni u Gračanici, rekao je da postoji mogućnost da Srbi eventualno budu novčano kažnjeni. Devetorica Srba privedeni su juče nakon božićne liturgije u Gračanici, a njih je saslušao tužilac Osnovnog tužilaštva u Prištini i oni će, nakon isteka roka od 48 sati, biti pušteni na slobodu, istakao je Vasić.

Rekordna nezaposlenost, najgore mladim Italijanima

BRISEL - Nezaposlenost u Evropi dostigla je novi rekord. Iako je stopa nezaposlenosti na nivou Evropske unije (EU) ostala nepromijenjena na 10,7 odsto, u eurozoni je, ipak, porasla na 11,8 odsto. To znači da je u EU-u više od 26 miliona ljudi bez posla, od kojih su 18,8 miliona ljudi iz zemalja eurozone. Najviše nezaposlenih registrovano je u Španiji, gdje je stopa dostigla rekordnih 26,6 odsto, iza koje slijedi Grčka sa 26 odsto. U Evropi je gotovo svaka četvrta osoba mlađa od 24 godine nezaposlena, a najveću stopu nezaposlenosti među mladima ima Italija, 37 odsto. U italijanskoj regiji Lazio otvara se 11.000 novih radnih mjesta u školama i dječijim ustanovama, pa veliki broj mladih Italijana polaže radni ispit. “Treba se seliti iz države! Ostanak znači prokletstvo. Nema drugih alternativa. Čak iako želite pokušati nešto sami, šanse za uspjeh su minimalne. Ovo je zemlja za stare ljude”, rekla je nezaposlena Italijanka Rozaria Resčiniti. Premijer Mario Monti je pokušao izmjieniti tržište rada, ali je ubrzo shvatio da se stari zakoni o zapošljavanju i otpuštanju teško mijenjaju, a nezaposlenost je jedan od najvećih izazova sa kojima će se političari ove zemlje suočiti na izborima u februaru.

EUROPOL:

Amerika glavni izvor prevara sa karticama HAG - Zloupotreba zaštićenih podataka u SAD odgovorna je za većinu prevara sa platnim karticama u Evropi, saopštila je evropska policijska organizacija Europol. Kriminalne grupe svake godine ovakvim prevarama steknu dobit od 1,5 milijardi eura, navodi se u saopštenju i izražava žaljenje zbog nepoštovanja novih bezbjednosnih protokola. U 2011. godini skoro sve prevare sa bankarskim karticama izdatim u EU desile su se izvan evropskog bloka. Europol napominje da evropski bezbjedonosni protokol još nije stekao globalan status. Pored SAD, mreže za prevare sa bankarskim karticama aktivne su i u Brazilu, Kolumbiji, Dominikanskoj Republici, Meksiku i Rusiji, navodi Europol. U 2011. godini u EU je izdato skoro 727 miliona platnih kartica. Najviše prevara sa karticama dešava se poslije krađe ličnih po-

dataka na internetu – oko 60 odsto, navodi se u saopštenju. Agencija će ove sedmice pokrenuti u Hagu novi centar za borbu protiv sajberkriminala, posvećen specifično ovakvim krivičnim djelima. Kada se desi krađa podataka na internetu, obično je riječ o većoj količini informacija, a kriminalci ih potom prodaju na svjetskoj informacionoj mreži.

Ekonomija

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

UPCG

Veća podrška preduzećima Poboljšati ili veći broj blokada biznis ili i ova godina kritična

Nedovoljna kreditna podrška od strane banaka najveći problem za preduzeća prošle godine Barbara Lekavski

koliko pretpostavimo da su mala i srednja preduzeća motor ekonomskog razvoja svake privrede, možemo zaključiti da je neophodno da se u njihovo poboljšanje i razvoj permanentno ulaže. Na to ukazuje i Unija poslodavaca (UPCG), koja kao jedan od glavnih problema u poslovanju u prošloj godini navodi neadekvatnu podršku finansiranja biznisa. Budući da je u Crnoj Gori blokirano preko 15.000 računa preduzeća i građana koji obavljaju djelatnost, ukoliko se ne pojača podrška privredi, sigurno je da će ove godine taj broj biti veći.

Godina koja je za nama nije bila laka za crnogorske privrednike, a poslovanje je naročito bilo otežano za mala i srednja preduzeća. Za veliki broj preduzeća 2012. godina bila je u znaku izražene nelikvidnosti, otežane naplate potraživanja, otežanog izmirenja brojnih fiskalnih obaveza, kreditnih anuiteta i pratećih troškova poslovanja, kao i kontinuiranog pada prihoda, ocjenili su iz Unije poslodavaca (UPCG). “Takođe, evidentni su i problemi koji se prepoznaju kroz veliki broj blokiranih privrednih subjekata, nedovoljnu kreditnu podršku od strane banaka, kao i brojne vrste nameta i biznis barijera - i na lokalnom i nacionalnom nivou”, naveli su iz UPCG za Dnevne novine.

Takođe, kako su dodali, evidentni su i problemi koji se prepoznaju kroz veliki broj blokiranih privrednih subjekata, nedovoljnu kreditnu podršku od strane banaka, kao i brojne vrste nameta i biznis barijera kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou. Podatak da je u Crnoj Gori blokirano preko 15.000 računa preduzeća i građana koji obavljaju djelatnost svjedoči o tome je crnogorska privreda pod ogromnim pritiskom i da se teško bori sa nagomilanim problemima, a jedna od važnijih posljedica jeste nemogućnost izmirivanja obaveza prema različitim povjeriocima. Iz UPCG upozoravaju da ukoliko se ne pojača podrška privredi, zasigurno je da će 2013. go-

PROVJERA

dina donijeti i povećanje ovog broja. “Nijesmo zadovoljni trenutnom visinom kamatnih stopa i nadamo se da će u ovoj godini bankarski sektor prepoznati značaj podrške MSP i da će i oni ulagati u razvoj i obezbijediti bolje uslove za poboljšanja motora svake ekonomije, tj. malih i srednjih preduzeća”, kazala su iz UPCG. To znači, kako su objasnili, da treba uvesti mehanizme koji će dodatno aktivirati bankarski sektor i podstaći banke na kreditiranje privre-

de i to pod uslovima koja preduzeća mogu da podnesu, a koja će im pomoći u obezbjeđenju nedostajućih sredstava potrebnih za realizaciju investicionih planova. Po mišljenju UPCG, najperspektivniji i sektori sa najvećim potencijalom razvoja u budućnosti su sektor energetike, turističko-ugostiteljske djelatnosti, građevinarstva, šumarstva i vodoprivrede, kao i agrarni sektor. “Zasigurno energetika predstavlja jedan od najneiskorišćeni-

Poslodavci su upozorili da ukoliko ne dođe do značajnijeg poboljšanja samog biznis ambijenta u Crnoj Gori i implementacije jasnih mjera podsticanja privrede, i ova godina će biti kritična. “Da bi se to spriječilo, neophodno je u narednom periodu skoncentrisati se na poboljšanje poslovnog ambijenta. Ovo je moguće postići posebno kroz veću efikasnost administracije i eliminisanje biznis barijera kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou”, kazali su iz UPCG. Prema njihovim riječima, potrebno je uložiti dodatne napore u unapređenje pravne regulative (zajedno sa harmonizacijom sa EU propisima), unapređenje efikasnosti rada sudova u privrednim sporovima, kreiranje i realizaciju efikasnijih mjera suzbijanja sive ekonomije, smanjenje administracije na svim nivoima, infrastrukturni razvoj. jih sektora u Crnoj Gori, što u narednom periodu može predstavljati veliku biznis šansu. I u ovom smislu neophodno je ojačati dijalog svih aktera kako bi se situacija u ovom sektoru poboljšala i kako bi ovaj sektor postao okosnica budućeg razvoja crnogorske ekonomije”, objasnili su poslodavci.

LOU KOST

Radni tim prati Pregovaramo i sa drugim avio-kompanijama ugovore Moguć i raskid pojedinih privatizacija Vlada će u narednom periodu oformiti radni tim koji će pregledati privatizacione ugovore i sve projekte u turizmu koji se ne realizuju planiranom dinamikom, a mogućnost raskida nije isključena, saopštili su iz resornog ministarstva. Predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma su agenciji Mina-biznis kazali da su urađeni preliminarni pravci ovih projekata, koji će dati predloge rješenja za svaku privatizaciju pojedinačno i na osnovu nađenog stanja i drugih bitnih parametara biće formulisani modeli dalje realizacije investicija. “Ovaj model ne isključuje mogućnost raskida neefikasnih privatiza-

cionih ugovora, ali mora i dati predlog daljih aktivnosti nakon eventualnog raskida ugovora”, naveli su iz Ministarstva. Jedan od Vladinih prioriteta je, kako su dodali, aktivnija ekonomska i razvojna politika koja će stimulisati privrednu aktivnost i dovesti do veće zaposlenosti. U tom smislu, kako su poručili, treba posmatrati i analizu privatizacionih procesa koji nijesu ispunili očekivanja. Iz Ministarstva su najavili da će posvetiti značajnu pažnju i rješavanju statusa radnika Otranta, Onogošta, Lipke i drugih hotela koji imaju slične probleme kroz adekvatne socijalne programe.

Direktor Javnog preduzeća Aerodromi Crne Gore Milovan Đuričković za Radio Antena M kaže da je to preduzeće dio pregovaračkog tima, te da Vlada još procjenjuje uslove koje bi trebalo da ispuni da bi neka niskotarifna avio-kompanija došla na naše tržište. Iz Vlade su u novembru kazali da su počeli pregovore sa Rajanerom u vezi sa uspostavljanjem letova za Crnu Goru predstojećeg ljeta. “Javno preduzeće paralelno sa tom vodi razgovore i sa drugim niskotarifnim kompanijama. Da li i kada će doći do realizacije toga, danas ipak ne bih procjenjivao jer je to ipak vrlo skup projekat, sa vrlo jasnom refleksijom na ukupni vazdušni saobraćaj u Crnoj Gori.

Vidjećemo, procijenićemo zajedno šta je osnovni interes države, pa ćemo to i slijediti”, rekao je Đuričković za Antenu M Podsjetimo, Rajaner je počet-

USSCG

Očuvati zarade ovogodišnji izazov Plate ne zadovoljavaju ni osnovne egzistencijalne potrebe, kažu u Uniji sindikata Unija slobodnih sindikata (USSCG) je, najavom Vladinih kriznih mjera, dobila novu težišnu aktivnost na očuvanju zarada, što ukazuje da će ovo biti godina puna izazova, poručio je generalni sekretar te sindikalne organizacije Srđa Keković. “Najava Vladinih kriznih mjera postavila je pred USSCG novu, urgentnu aktivnost na očuvanju zarada. To ukazuje da će i naredna go-

dina za Uniju biti veoma dinamična i puna izazova”, kazao je Keković agenciji Mina-biznis. On je rekao da je prošle godine ekonomsko-socijalni položaj radnika bio izuzetno težak. “Nezaposlenost je velika i sa tendencijom stalnog rasta, a i prošle godine smo izgubili brojna radna mjesta u privredi”, naveo je Keković. On je podsjetio da zarade zaposlenih ne mogu da obezbijede ni

osnovne egzistencijalne potrebe porodice, pri čemu potrošačka korpa za četvoročlano domaćinstvo iznosi skoro dvije prosječne zarade. “Ako nam zaposleni u zdravstvu i prosvjeti, koji čine srednji stalež u svakom društvu, primaju plate ispod prosječne zarade na nivou države, to pokazuje da je socijalna situacija veoma dramatična”, rekao je Keković.

kom aprila prošle godine odbio predloženi ugovor o budućoj saradnji sa Vladom, jer im nije bio po volji način plaćanja naknada za aerodromske usluge.

11,8

odsto porasla je u novembru stopa nezaposlenosti u 17-članoj eurozoni, što je rekord, pokazuju objavljeni podaci evropske agencije za statistiku Eurostat. To je porast sa oktobarskih 11,7 posto, a broj nezaposlenih u 17-članoj eurozoni, u kojoj živi oko 330 miliona stanovnika, sada iznosi 19 miliona, što je dva miliona više u odnosu na isti mjesec 2011. godine, navedeno je u saopštenju Eurostata, prenosi AFP. Broj nezaposlenih u Evropskoj uniji je prvi put od izbijanja finansijske krize premašio 26 miliona.

10 Društvo

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE

Odlučiće o sudbini 800 visokoškolaca Vlada danas donosi odluku gdje će kandidati koji nijesu prošli prethodna dva kruga Sudbina gotovo 800 visokoškolaca kojima u okviru dva kruga Vladinog programa stručnog osposobljavanja nijesu dodijeljeni poslodavci znaće se danas, nezvanično saznaju Dnevne novine. Izvor iz Vlade je kazao DN da će na današnjem sastanku biti odlučeno gdje će i kako pripravnički staž odraditi preostali visokoškolci. Inače, nakon dva kruga realizacije programa, dodijeljeni su poslodavci za ukupno 3.429 visokoškolaca, dok je i dalje ostalo 1.895 slobodnih mjesta za stručno osposobljavanje. “Nakon automatskog upoređivanja ponude poslodavaca sa željenim izborom korisnika, konstatovano je da kod 789 kandidata željeni izbor poslodavaca nije ostvaren, budući da su poslodavci kod kojih su željeli da obave stručno osposobljavanje dodijeljeni kandidatima sa većom prosječnom ocjenom na osnovim studijama. Bu-

dući da se programom favorizuje uspjeh na studijama, bilo je slučajeva da se kandidatima sa visokim prosjekom ne ostvari željeni izbor, jer su birali najtraženije poslodavce koji su dodijeljeni kandidatima sa još boljom uspjehom na studijama”, kazali su ranije. Vlada će, kako je saopšteno, u narednom periodu, kroz detaljnu analizu ponude poslodavaca i izraženih afiniteta visokoškolaca, razmotriti modele koji bi obezbijedili dodatnu mogućnost učešća u programu za visokoškolce kojima, na osnovu uspjeha na studijama i željenog izbora, ni nakon drugog kruga nije dodijeljen poslodavac. Korisnici programa primaće, u toku stručnog osposobljavanja, naknadu u iznosu od 50 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori za prethodnu godinu. Za potrebe realizacije ovog programa Vlada će 2013. obezbijediti oko 10 miliona eura. B.B.

PRAZNUJU

Dok carinici odmaraju, pošiljke se nagomilavaju Vrijeme praznika, osim odmora, našim sugrađanima donijelo je i brojne probleme, makar onima koji očekuju porudžbe iz drugih država. Jedna od njih je i Podgoričanka, čije je ime poznato redakciji, a koja je, kako tvrdi, na vrijeme poručila iz Beograda preparate neophodne za zdravlje, u nadi da će joj stići prije Nove godine. Međutim, nije ni slutila da će naručeno čekati do sredine prvog mjeseca 2013. “Zbog praznika Uprava carina za međunarodni saobraćaj je spojila i radne i neradne dane, pa su pošiljke ostale da čekaju, jer tamo nema nikoga. Očekujem pošiljku koja mi je neophodna iz zdravstvenih razloga, i ne mogu da čekam. Poseban

problem je što preparati koje sam naručila imaju rok trajanja. Ovo je samo gubljenje vremena”, kazala je ogorčena sugrađanka, koja se obratila Dnevnim novinama. Ona je kazala da je pošiljka iz Beograda trebalo da stigne 31. decembra, odnosno u slučaju da kasni do 3. januara, iako se to nije desilo do danas. Isti problem je nastao i sa međunarodnim pošiljkama. Tako stvari koje su iz Crne Gore naručene preko interneta kasne, i još se ne zna kada će stići do krajnjih kupaca. Jedna od radnica u Pošti Crne Gore, koja je željela da ostane anonimna, kako ne bi imala problem na poslu, Dnevnim novina-

ma je kazala da je Pošta zatrpana, te da svi paketi na sortiranje čekaju nagomilani. “Zatrpani smo, jer carina ne radi. Kad počnu da rade, opet će biti kašnjenja, jer je sve nagomilano, a trebalo bi prvo sortirati pošiljke i porudžbe po imenima, pa tek onda slati. Oni su nam što je do Nove stiglo poslali sve odjednom i zatrpali nas”, kazala je radnica, napominjući da je veliki broj građana dolazio da se raspita šta je sa njihovim porudžbinama. Dnevne novine su juče, u pokušaju da provjere kakvo je stanje sa međunarodnim pošiljkama, dobile informaciju da tek danas carinska služba počinje da radi. B.B.

KOČA PAVLOVić

Napad na novinare tretirati kao napad na službeno lice Vuković: Stanje nije alarmantno HE BRODAREVO

Crna Gora mora biti konsultovana Ministarstvo održivog razvoja i turizma tražiće danas od Srbije dokumenta vezana za izgradnju hidroelektrana Ministarstvo održivog razvoja i turizma danas će kontaktirati sa predstavnikom Espoo konvencije u Srbiji i zatražiti da Crna Gora bude konsultovana, kao i zatražiti dostavljanje studije o procjeni uticaja projekta, kao i ostalih relevantnih dokumenta, vezano za izgradnju hidroelektrana Brodarevo 1 i Brodarevo 2 na rijeci Lim. Tu odluku ministarstvo je donijelo pošto Vlada Republike Srbija nije obavijestila Crnu Goru o mogućnosti učešća u realizaciji planiranog projekta, Ministarstvo je, poštujući odredbe međunarodnog ugovora - Espoo, diplomatskim putem zatražilo razmjenu informacija u prekograničnom kontekstu.

Iz Ministarstva su naveli i da će, ukoliko studija ne bude dostavljena, naredni korak biti uključivanje Sekretarijata Espoo konvnecije u slučaj HE Lim. Konvencija o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu - Espoo obavezuje strane ugovornice da pojedinačno ili zajednički preduzimaju sve pravne, administrativne ili druge mjere koje mogu izazvati značajne prekogranične uticaje, definiše postupke za procjenu uticaja na životnu sredinu, koji omogućavaju učešće javnosti i pripremu dokumentacije o procjeni uticaja na životnu sredinu. I Crna Gora i Srbija su strane ugovornice Espoo konvencije. J.K.

Slobodni mediji će imati ključnu ulogu u procesu pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji i zbog toga se napad na novinare mora tretirati kao napad na službeno lice, rekao je poslanik Demokratskog fronta Koča Pavlović. On je podsjetio da je Pokret za promjene, u prethodnom skupštinskom sazivu, inicirao izmjene Krivičnog i Zakona o krivičnom postupku da bi se napravio pravi model za zaštitu novinara. “Tada smo predlagali da se novinar na zadatku tretira kao službeno lice i da se u tom smislu mora uskladiti Krivični zakon, kako bi novinari bili na pravi način zaštićeni i sigurno je da ćemo i u narednom periodu ponovo pokrenuti to pitanje”, kazao je Pavlović agen-

ciji Mina. Upitan da li bi te promjene doprinijele daljem razvoju slobodnog novinarstva, Pavlović je rekao da je glavni zadatak Crne Gore u procesu pridruživanja borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i jačanje vladavine prave. On smatra da u vlasti ne postoji jasna volja za sprovođenje tih reformi i da se one izvode brzinom koja zavisi od pritiska Unije i javnosti. “Zato je u tom smislu pozicija novinara i slobodnih medija od ključnog značaja za ubrzanje procesa pridruživanja. Nijesu dovoljni samo pritisci iz Brisela, već se mora konstituisati i unutrašnji pritisak u Crnoj Gori”, precizirao je Pavlović. B.B.

Poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković rekao je da u Crnoj Gori novinari nijesu ugroženi toliko da bi se tim pitanjem bavila EU i nevladine organizacije, navodeći da u toj oblasti postoje problemi. On je podsjetio da postoje nerasvijetljeni slučajevi napada na slobodno novinarstvo i jedno nerasvijetljeno ubistvo. “Ima nerasvijetljenih slučajeva koji su uzbunili javnost, ali uz svo uvažavanje tih činejnica, daju se prejake ocjene za stanje u toj oblasti”, kazao je Vuković. On je rekao da je zadovoljan stanjem u medijima, ali ne i time što je, kako tvrdi, tajkunizacija zahvatila pojedine medije i što u nekima od njih preovladava politički interes.

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

Društvo 11

CILJ - UčLanJenJe U eUrotranspLant

Na transplantaciju bubrega čeka 29 pacijenata U Ministarstvu zdravlja tvrde da je odziv građana za doniranje organa izvanredan Slavko Raspopović

ako je u razvijenom dijelu svijeta zavještavanje organa postalo način života, u Crnoj Gori tek treba da zaživi, što potvrđuje podatak da je za vrijeme tromjesečne akcije samo 165 građana potpisalo donorsku karticu. To u Ministarstvu zdravlja smatraju uspjehom, iako su svjesni da Crnu Goru čeka još mnogo posla na podizanju medicinske infrastrukture i nivoa svijesti građana, kao i naporan rad na učlanjenju u organizaciju kao što je Eurotransplant, bez koje je sistem zavještavanja organa nezamisliv.

Darivanje organa nakon smrti omogućava predlog zakona o presađivanju djelova ljudskog tijela u svrhu liječenja koji je Vlada nedavno usvojila, tako da se naši pacijenti kojima je neophodna transplantacija sada realnije mogu nadati izlječenju. Iako su donorske kartice za građane već podijeljene kod izabranih ljekara u Domovima zdravlja, to je samo početak. Crnu Goru čeka još mnogo posla na podizanju medicinske infrastrukture, kao i rad na učlanjenju u neku organizaciju, poput Eurotransplanta, bez kojeg je nezamisliv sistem zavještavanja organa. U Ministarstvu zdravlja kažu da su zadovoljni i da je odziv građana tokom tromjesečne akcije izvanredan. Njihove prognoze su optimistične i pozivaju na podatke drugih zemalja, gdje dobrovoljno darivanje organa traje više od dvadeset godina. Polovinom oktobra Ministarstvo je podijelilo 1.827 donorskih kartica, po sedam kartica za 261 izabranog doktora u Crnoj Gori. “Doniranje organa predstavlja poklanjanje života drugoj osobi i izraz humanosti, nesebičnosti i visokog nivoa ljudske solidarnosti. Važno je razumjeti da su veći izgledi da mi možemo biti primalac nego što ćemo nekom darivati organ i zato treba uzeti donorsku karticu”, kažu u Ministarstvu i upozoravaju da su prema svjetskim statističkim podacima 20 puta veće šanse da čovjek bude primalac nego davalac. U Crnoj Gori trenutno ima 85 pacijenata koji imaju transplantirani bubreg i to je urađeno u drugim državama, a kod nas su nedavno urađene dvije sa živog donora. »Za sada je obrađeno još šest pacijenata za živu srodnu transplantaciju bubrega, koje treba da se urade u narednom periodu , kaže prof. dr Marina Ratković, nacionalna koordinatorka za transplantaciju. Ona navodi da ih je za bubrege još 29 na listi čekanja. Prema podacima načelnice Klinike za kardiologiju dr Božidarke Knežević, trenutno u Crnoj Gori ima šest pacijenata kojima je potrebna transplantacija srca, a prema podacima gastroenetrologa, transplantaciju jetre čekaju dva pacijenta. “Činjenica je da ni medicinski napredak, ni poboljšanje ekonomskog rasta, ni savršena tehnološka

opremljenost, ni promjene u zakonodavstvu ne mogu donijeti povećan broj transplantacija organa od umrlih osoba ako društvo ne pobijedi predrasude, zablude i sebičnost”, kaže doktor Petar Kavarić. “To što je 165 potpisalo donorsku karticu za nekoga možda izgleda malo, međutim, nije, jer je kod nas urađeno dosta za kratko vrijeme. Ipak, čeka nas još mnogo rada na podizanju nivoa medicinske, ali i administrativne infrastrukture”, kaže on i napominje da je učlanjenje u Eurotransplant cilj kojem teži Crna Gora. Sa ovom konstatacijom saglasni su i u Ministarstvu. Oni navode da Crna Gora ne treba posebnu upravu ili agenciju za donaciju tkiva i organa. “Mi smo mali sistem i budućnost transplantacionog programa vidimo kroz integrativne procese sa zemljama jako razvijenih kapaciteta, gdje nam je Hrvatska dala punu podršku. Nastojimo ispuniti uslove kako bismo postali članovi međunarodnih asocijacija, prije svega Eurotransplanta”, zaključuju u Ministarstvu. A prve donorske kartice i transplantacije pozdravilo je i crnogorsko Društvo za donaciju organa “Donor”. Predsjednik Dragiša Boričić kaže da je to važno jer naši pacijenti više neće morati da idu van države da bi se operisali. On je naglasio da „Donor” ubuduće očekuje mnogo veći odziv s obzirom da je, prema njihovom istraživanju, čak 79 odsto populacije u Crnoj Gori spremno da zavješta organe.

Kolašin i Kotor jedini bez davalaca Do sada su u Andrijevici svoje organe zavještala dva donora, u Baru devet, Beranama 12, Bijelom Polju šest, Budvi pet, Cetinju tri, Danilovgradu 12, Herceg Novom 22, Mojkovcu šest, Nikšiću 13, Plavu jedan, Pljevljima devet, Podgorici 62, Tivtu dva i Ulcinju jedan, dok u Rožajama, Kolašinu i Kotoru nema davalaca.

Organi nikad ne stare bez obzira na godine donora Organi se uzimaju od umrlih osoba u stanju moždane smrti ili izuzetno od živih davalaca, a najtraženiji su bubrezi, rožnjače, jetra, srce, gušterača, pluća i crijeva. Organi koji se uzimaju od donara mogu biti upotrijebljeni najkasnije za dva dana. Interesantan je podatak da organi nikad ne stare bez obzira na godine donora. Sve svjetske religije osim šinoista podržavaju darivanje organa. U Japanu se iz tradicionalnih uvjerenja presađivanja gotovo ne obavljaju, dok je u zapadnoj Evropi i Americi darivanje organa postao standard.

Kontroverze koje prate donacije Donacije organa još prate kontroverze. Jedna od tih je da i pored zavještanja organa donora dolazi do odbijanje njegove porodice, koja ne želi da se skrnavi tijelo. Druga je vezana za prodaju organa prema kojoj bi bogati mogli priuštiti sebi kupovinu života, dok bi siromašni bili prinuđeni samo da prodaju svoje zdravlje. Valja napomenuti da nijesu nepoznati i slučajevi prodaje u Iranu, Egiptu i Pakistanu, kao i slučaj o kome su obavještavali svjetski mediji da su u Kini prije nekoliko godina zatvorenici bili ubijani da bi od njih bili uzimani organe, zbog čega je Kina donijela zakon koji strogo zabranjuje prodaju organa. Takođe je zanimljivo da se Iran i Pakistan još u zdravstvenim krugovima kotiraju kao loše zemlje koje ilegalno trguju organima.

12 Hronika

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

PLJAČKAŠ NEPOZNAT

Pokradeno zlato iz kuće tužioca Stan zamjenice specijalne tužiteljke za organizovani kriminal Mire Samardžić opljačkan je prekjuče, a podgorička policija i dalje intenzivno traga za jednim ili više počinioca ovog krivičnog djela. Prema nezvaničnim saznanjima, pljačka se dogodila prekjuče oko 17 sati u Podgorici. Pljačkaš je uspio da provali u stan i nakon premetačine ukrade zlatni nakit vrijedan preko 5.000 eura. M.V.P.

UDES KOD MILENIJUMA

Sklonili auto da ne bi plaćali kaznu

Poslije udesa ostala lokva prolivenog ulja Strahujući od zaprijećene novčane kazne do 2.000 eura, četvorica Podgoričana u teško alkoholisanom stanju su veoma brzo sklonili zgužvani automobil sa Bulevara Crnojevića sa kojim su se juče oko četiri časa ujutro “zakucali” u pješačko ostrvo na početku mosta Milenijum. “Nekoliko sekundi nakon što se automobil “ford KA” zakucao u armirano betonsko ostrvo koje razdvaja dvije kolovozne trake, iz njega su izašla četvorica mladića u vidno alkoholisanom stanju koje cijeli događaj nije potresao, već naprotiv. Svi su se grohotom smijali, iako im je pred očima bio skroz uništen automobil iz kojeg je kuljao dim i curjelo ulje. Bez imalo straha, jedan od mladića je

opet ušao u smrskani automobil i pokupio lične stvari nakon čega je pijana družina otišla na obližnji parking nekadašnje vojne kasarne. Imali su puno sreće, jer na nijednom od mladića nijesam vidio ni ogrebotinu, a kamoli krv”, ispričao je jedan od očevidaca, dok je na mjestu udesa juče ostala ostala crna lokva ulja. Prema nezvaničnim informacijama, policajci nijesu radili uviđaj pomenute nezgoda, jer su mladić, pretpostavlja se uz pomoć prijatelja, u rekordnom roku sklonili slupani automobil čime su izbjegli zadržavanje u čuvenoj betonjerci, kao i plaćanje izuzetno visokih novčanih kazni koje su predviđene novim zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima. B.R.

EUROPOL

Sa bankomata se skine i po 1,5 milijardi eura Evropski građani izgube svake godine gotovo 1,5 milijardi eura zbog krađe novca sa svojih debitnih i kreditnih kartica, navode u saopštenju Europola. Ove krađe najčešće se događaju u Sjedinjenim Državama, jer neki američki bankomati nijesu u potpunosti usklađeni sa globalnim sigurnosnim standardom, koji se temelji na čip tehnologiji, poznatijim kao EMV. “Zbog tog fenomena i manjka posebnih sporazuma o naknadi gubitaka koje uzrokuju slabije zaštićeni terminali, većinu tereta gubitka izazvanog takvim prevarama snose izdavači kartica iz EU”, piše u saopštenju Europola. Organizovane bande kradu novac koristeći iste tehnike i u Dominikanskoj Republici, Kolumbiji, Rusiji, Brazilu i Meksiku. Pri-

tom su izložene malim rizicima, jer vlasti nemaju dovoljne pravne temelje za borbu protiv takvih prekograničnih kaznenih djela. Evropljani su žrtve prevara sa kreditnim karticama i prilikom kupovine na internetu. Sigurnosne mjere za on-lajn kupovinu, koje bi trebalo da spriječe kriminalce u krađi ličnih podataka, broja kreditnih kartica i drugih osjetljivih informacija postale su unosno podzemno tržište. Krađu takvih podataka industrija rijetko objavljuje kako bi zaštitila svoj ugled. U većini takvih slučajeva, kako navode u saopštenju, količina kompromitovanih kartičnih podataka je značajna i kreće se u stotinama hiljada ili milionima, omogućujući kriminalcima da podatke prodaju na internetu. M.V.P.

Hronika 13

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

AFERA CKB

Milka Ljumović stigla iz Italije Bivša direktorica CKB-a čeka da Tužilaštvo zakaže termin saslušanja

ivša generalna direktorka CKB-a Milka Ljumović vratila se sa liječenja u Italiji, a o svom dolasku u Crnu Goru obavijestila je Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala, koje treba da odredi termin njenog saslušanja.

Nekoliko dana ranije, Ljumovićkin advokatski tim dostavio je tužilaštvu medicinsku dokumentaciju kao dokaze o njenom lošem zdravstvenom stanju i liječenju, saznaju DN. Osumnjičeni da su za 5,5 miliona eura oštetili budžet banke, funkcioneri CKB banke uhapšeni su 21 decembra prošle godine. Nakon višesatnog saslušanja u Tužilaštvu gdje su negirali krivicu, bivšim i sadašnjim rukovodiocima CKB banke Bosi Tatar, Dubravki Pavićević, Jelici Petričević, Veliši Radunoviću i Gorici Vujisić, određen je 48-časovni pritvor. Pored tada uhapšenih,

specijalno tužilaštvo za zloupotrebe ovlašćenja u privredi sumnjiči i bivšeg generalnog direktora CKB-a Milku Ljumović koja je, po hapšenju njenih kolege, poslala medijima pismo u kome je navela da se nalazi na liječenju u Italiji i da će nadležnim organima biti dostupna poslije novogodišnjih praznika. Dodala je da je sve radila po zakonu i da je ubijeđena da su i njene kolege tako postupale. Po isteku policijskog zadržavanja, bankarima je, odlukom sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović, omogućeno da se brane sa slobode, čime je odbijen zahtjev

Tužilaštva da im se odredi jednomjesečni pritvor. Takvu odluku, postupajući po žalbi tužilaštva, potvrdio je i Viši sud u Podgorici. Istragu o poslovanju bivših menadžera iniciralo je sadašnje rukovodstvo CKB, 31. avgusta, koje je podnijelo spise sa sumnjivim kreditnim predmetima, odobrenih u spornom petogodišnjem periodu. Osumnjičeni se terete da su od 2005. do 2009. godine odobrili šest spornih kredita čime su, kako se sumnja, oštetili CKB za 5,5 miliona eura. Među firmama kojima su odobreni sporni krediti nalaze Akapulko, Oušn, kao i Kataro investment iz Luksemburga. Njima su odobreni milionski krediti, a sumnja se da za njih nijesu postojale valjane garancije, zbog čega kasnije oni nijesu ni naplaćeni. S.K.

Milka Ljumović

ČEKA SE KONKURS

Vuksanović favorit za direktora policije

Vuksanović (Arhivski snimak)

Mandat sadašnjeg direktora Uprave policije Božidara Vuksanovića istekao je odlaskom stare Vlade, pa će Ministrstvo unutrašnjih poslova do kraja mjeseca oglasiti potrebu za novim direktorom. Favorit za tu poziciju je, kako nezvanično saznajemo iz MUP-a, aktuelni direktor Vuksanović. Jedan od glavnih razloga, koji ga preporučuju za budući mandat, prema riječima upućenih, su dobra saradnja sa tužilaštvom, rezultati i podrška i povjerenje, koje u njega ima aktuelni premijer Milo Đukanović. Sa Vuksanovićem za sada dobru saradnju ima i novoimenovani ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. Iz MUP-a nije precizirano kada će tačno konkurs biti raspisan, već su naglasili da će to sigurno biti urađeno do kraja januara.

Istekom stare Vlade, gotovo svim starješinama organa uprave istekao je mandat pa će oni uskoro biti izabrani po izmijenjenom Zakonu o državnim službenicima i namještenicima. Nakon realizovane preporuke premijera Mila Đukanovića da svi direktori vladinih uprava podnesu konvertirane ostavke, Vlada je odlučila da se od januara sve dotadašnje starješine državne uprave mogu prijaviti na konkurs. Novi Zakon o unutrašnjim poslovima predviđa da se direktor policije bira javnim konkursom, da ima deset godina radnog iskustva, od čega najmanje tri na rukovodećim radnim mjestima u organima državne uprave. Nakon podnošenja prijave na konkurs, najboljeg kandidata biraće resorni ministar i predlagati Vla-

di. Tada, prema ranijem obrazloženju Vlade, stupa na snagu izmijenjeni Zakon o državnim službenicima i namještenicima “koji omogućava dosljedno sprovođenje profesionalizacije i depolitizacije u obavljanju poslova u državnoj upravi”. Izuzetak su direktori Uprave za inspekcijske poslove Saša Moštrokol, direktora Uprave za imovinu Blažo Saranović, direktor Uprave carina Vladan Joković, direktora Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i sekretar Sekretarijata za razvojne projekte Nebojša Popović. Obrazloženje je da “za iste nije potrebno sprovoditi postupak javnog oglašavanja, jer se radi o starješinama koji su u mandatu”. Božidar Vuksanović je na funkciju v.d. direktora Uprave policije imenovan krajem 2011. godine zauzevši

mjesto dotadašnjeg direktora Veselina Veljovića koji je smijenjen iz, kako je tada saopšteno, “političkih razloga”. Vuksanović je, neposredno pred dolazak na tu poziciju, napustio funkciju direktora Uprave carina. Nakon nekoliko mjeseci od njegovog imenovanja, postupajući po žalbi Socijalističke narodne partije, Ustavni sud je poništio odluku o njegovom imenovanju navodeći da „ni Zakon o državnoj upravi ni Zakon o policiji ne propisuju mogućnost imenovanja vršioca dužnosti starješine organa, odnosno vršioca dužnosti starješine policije”. Ipak, Vlada je nakon toga ponovo imenovala Božidara Vuksanovića za vršioca dužnosti direktora policije, ali se tom prilikom pozvala na Uredbu o organizaciji i načinu rada državne uprave od 20. januara 2012. godine. S.K.

PRANJE NOVCA

U 2012. upola manje zahtjeva za provjerama USPNFT je putem međunarodne razmjene primila 23, a poslala 159 zahtjeva za provjeru podataka Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma (USPNFT) prošle godine je od stranih finansijsko-obavještajnih službi primila skoro upola manje zahtjeva nego 2011. godine, kazao je direktor te institucije Predrag Mitrović u intevjuu za agenciju Mina. USPNFT je putem međunarodne razmjene primila 23, a poslala 159 zahtjeva za provjeru podataka zbog sumnje da se radi o pranju novca, finansiranju terorizma i drugim povezanim krivičnim djelima. Mitrović tvrdi da da su smanjeni pokušaji pranja novca u Crnoj Gori obzirom da je USPNFT u prošloj godini pri-

Predrag Mitrović

mila gotovo upola manje zahtjeva za provjeru podataka zbog sumnje u pranje novca i finansiranje terorizma. On je dodao da je USPNFT prošle godine primila 108 izvještaja o sumnjivim transakcijama, klijentima i poslovanju (STR) i da su sve prijavljene sumnjive transakcije, klijenti i poslovanje procesuirani. “Za četvrtinu prijavljenih, nakon obrade i analize, utvrđeno je da ne postoji osnov za dalje procesuiranje. Određeni dio je dobio status „pratiti dalje“, dok je jedan dio procesuiran ka drugim nadležnim državnim organima”, rekao je Mitrović. “Poslali smo 11 zahtjeva VDT-u, 37 Upravi policije, pet Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a poslato je i 60 dopuna odgovora”, rekao je Mitrović. Što se dalje procedure tiče, Mitrović je objasnio da nadležni tužilac procjenjuje da li ima dovoljno dokaza za otvaranje postupka. “Uprava je prošle godine otvorila ukupno 241 predmet, a blokirano je osam transakcija i sredstava na četiri računa u ukupnom iznosu od 2,526 miliona eura, milion dolara i 488.200 švajcarskih franaka“, naveo je on. B.R.

Tajno praćeno 15 firmi i osam osoba U toku prošle godine bilo je 15 zahtjeva za tajno praćenje, a oni su se odnosili da na osam fizičkih lica i na 15 pravnih. Mitrović nije želio da otkriva imena kompanija, koje su učestvovale u sumnjivim transakcijama.“Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma i Zakon o tajnosti podataka zabranjuju odavanje trećim licima podataka i informacija koje su označene određenim stepenom tajnosti”, ukazao je Mitrović.

Provjeravali poslovanje Miškovića i Keljmendija USPNFT je pored Miškovića obrađivala i šest pravnih lica koja su povezana sa njim- “Delta city”, “Delta generali holding”, “Delta generali životna osiguranja”, “Delta generali osiguranja”, “Delta maxi” i kompaniju za mobilnu telefoniju “M:tel”, precizirao je Mitrović. Mitrović je objasnio da je prilikom provjere bankovnih računa Keljmendija provjeravano poslovanje i njegovih saradnika USPNFT razmjenjivala podatake sa tužilaštvom, policijom i sa stranim finansijsko-obavještajnim službama i naglasio da neke provjere i dalje traju.

14 Crna Gora

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

ZAGAĐENJE

Teški metali u školjkama i sedimentu Pjeskarenje brodova u bivšem Arsenalu oštetilo životnu sredinu mora Zora Krstović

izvještaju biomonitoringa tivatskog zaliva koji je sadržan u Lokalnom akcionom planu za biodiverzitet opštine Tivat za period od 2013. do 2018. godine, navodi se prisustvo teških metala u sedimentu, ali i školjkama na lokaciji marine Porto Montenegro. Ispitivanjem je utvrđeno da u dagnjama koncentracija cinka, hroma i olova prelazi maksimalnu dozvoljenu.

TIVAT - Analiza vode, sedimenta i školjki sa lokacije marine, koja je urađena tokom 2011. godine, potvrdila je izvještaj Agencije za zaštitu životne sredine iz 2009. godine, u kojem se navodi da se u uzorcima školjki-dagnji, teški metali poput cinka i olova nalaze iznad maksimalno dozvoljene koncentracije. Koncentracija cinka bila je ubjedljivo najveća i iznosila je 104,4 mg/ kg, a izmjerena koncentracija hroma bila je ispod granice detekcije u svim uzorcima, osim na lokacijama Bar i Tivat. Podsjećajući da je područje Arsenala bilo jedna od dvije crne tačke u Zalivu, biolog dr Slavica Petović naučni saradnik u Institutu za biologiju mora, koja je bila dio tima za izradu Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet, kazala je da su školjke prirodni filteri vode koji najvjerodostojnije prikazuju zagađenost mora. Podaci u prisustvu teških metala u školjkama na lokaciji Porto Montenegro daleko su od uobičajenih, ali nisu alarmantni, jer bi se, u protivnom, vjerovatno morale preduzeti radikalnije mjere. “Zbog povećane koncentracije teških metala, tražili smo da se na području tivatskog zaliva poveća broj mjernih stanica“, kazala je Petović, koja je i član opštinskog Zelenog tima, navodeći da analizu jednom godišnje vrši Agencija za zaštitu životne sredine. Rezultati ispistivanja, prema njenim riječima, pokazuju da su sedimenti na toj lokaciji opterećeni otpadom, koji se stvarao prilikom pjeskarenja brodova u bivšem Arsenalu. “Otpad od pjeskarenja pomiješan

sa sedimentom opterećuje životnu sredinu mora sa visokim sadržajem kako metala, tako i organskih komponenti sa dugotrajnim posljedicama po živi svijet. To ukazuje da se u rješavanju problema nalaženja grita u sedimentu mora što prije ozbiljno prići sa konkretnim rješenjima o načinu njegovog uklanjanja“, navodi se u izvještaju Agencije za zaštitu životne sredine. Od preuzimanja lokacije od strane kompanije Adriatic Marinas pa do danas sprovedene su brojne aktivnosti na čišćenju akvatorija i okoline. Količina uklonjenog kontaminiranog otpadnog zemljišta i grita izvađenog sa morskog dna i sa lokacije na kojoj ga je prethodni korisnik privremeno skladištio iznosila je 4.500 kubika. Uklonjeno je i hiljadu tona čvrstog otpada sa morskog dna, kao i 50 tona zemljišta na kopnu koje je JU CETI označio kao kontaminirano živom i arsenom u svom ispitivanju u martu 2009. godine. To zemljište je specijalnim kontejnerima transportovano u Austriju, gdje je spaljeno. Tokom čišćenja lokacije uklonjeno je i 600 hiljada kilograma azbesta koji je transportovan u Njemačku, što sve zajedno predstavlja najveću i najozbiljnijju akciju čišćenja dna i priobalja u Crnoj Gori do sad, izjavio je ranije izvršni direktor kompanije Oliver Korlet. Svi postupci remedijacije prostora rade se u skladu sa elaboratom i prema instrukcijama nadležnog ministarstva i inspekcijskih organa, istakli su u kompaniji navodeći da se u marini istovremeno sprovode aktivnosti i najsavremenije mjere da se ne zagađuje životna sredina.

Olova 60 puta više od maksimalne granice

Analize podmorja i sedimenta istog tog akvatorija, rađane su i ranije, u vrijeme “Remontnog zavoda“ Arsenala. U odnosu na posljednje rezultate, ispitivanja vršena prije sedam-osam godina, pokazala su mnogo drastičnije količine teških metala i otrova - hroma pedeset puta više od dozvoljene mjere, olova preko šezdeset puta više, cinka dvanaest puta, žive dvadeset puta, bakra pet puta, polihrolovani bifenili koji moraju biti u mjeri 0, 004 tada su zapisani brojkom 92,30. Tadašnja ispitivanja obavio je Ekotoksikološki zavod iz Podgorice u čijem izvještaju je na svakoj stranici pisalo: „Neophodno je ispitati akumulaciju teških metala i organskih polutanata i u bioindikatorskim organizmima iz okruženja“ (školjke, rakovi i dr.). Stručnjaci iz te oblasti su tada predlagali da se treba uraditi analiza u jednom organizmu, koji je stalno na istom mjestu, koji je pričvršćen za dno kao što je mušlja jer je ona veliki filtrat morske vode. Preporuke su se odnosile i na analizu aorganizma, koji se malo kreće, kao što je rakopontaš, koji živi u nekoj ponti i mnogo se ne udaljava, a treći uzorak -organizam koji migrira.

MLJEKARA ZORA

Primili plate i pošli kućama Radnicima mljekare, nakon isplate svih primanja, otvorena vrata-ali Biroa rada B E R A N E - N a ko n b r o j - snik mljekare Milutin Đuranonih obećanja, radnici mljeka- vić je obećao da će za 27 radnika re “Zora” konačno su primi- ubrzo uslijediti i povezivanje radli 11 plata koje su im dugova- nog staža, isplate zarada i da će li i dogovorene otpremnine. odmah biti upućeni na biro rada. Isplata je došla naVlasnik je obećao da će možda nekolikon dogovora koji je postignut 10. okko starih radnika antobra, kada je potgažovati, ako se za to pisan kupoprodajukaže prilika. ni ugovor između Radnici su zadovoljIpak, radnici tvrmljekare i dani- ni što je konačno uslide da se i ova privatilovgradske kompa- jedila isplata zaostazacija mogla odraditi nije “Montemilk lih plata, ali žale što ih drugačije. Šimšić” za 450.000 novi vlasnik neće radno Đuranović je istaangažovati eura. kao da će nakon isplaRadnici još očete preostalih zarada početi postepeno kuju da im se uskoro poveže i radni staž od 2009. go- da upošljava novu radnu snadine, nakon čega idu na biro rada. gu, uz već najavljenu mogućRadnici su zadovoljni što je nost angažovanja starih radnika. konačno uslijedila isplata zao- Najavio je i nova ulaganja u obstalih plata, ali žale što ih novi novu pogona za proizvodnju, da vlasnik neće radno angažovati. bi se standard samih proizvoda Direktor kompanije i novi vla- povećao. M.Tmušić

Crna Gora 15

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

BUDVA

Zabrana saobraćaja

Nije se gradilo bespravno

PODGORICA - Saobraćaj za sve vrste motornih vozila u dijelu Ulice Vuka Karadžića i saobraćajnice sa parkinzima biće zatvoreni mjesec dana, odnosno do 9. februara, radi izvođenja radova na hidrotehničkim instalacijama za potrebe hotela “Crna Gora - Hilton”, saopšteno je iz PG Biroa.

Izvještaj o uređenju prostora u opštini Budva

Nastavak radova na Peluzici KOTOR - Nakon praznične pauze danas će biti nastavljeni radovi na izgradnji vodovodne i kanalizacione mreže na potezu Peluzica - Glavati. Radovi podrazumijevaju postavljanje glavnog kanalizacionog kolektora i distributivnog vodovodnog cjevovoda, kao i sekundarne kanalizacione mreže. Kako je rečeno Radio Kotoru u gradskom Vodovodu, do sada su postavljena 624 metra cjevovoda na priobalnom kolektoru, što je oko 24 odsto planiranog, a isto toliko je urađeno i na vodovodnoj instalaciji. Vrijednost radova je 1,7 miliona eura, a rok za završetak je 15. jun ove godine.

Čitulja i Milutin DANIJELA BUČO

redaktorka Dnevnih novina

BUDVA - Na teritoriji opštine Budva, tokom prethodne godine, nije bilo bespravne gradnje, ali veoma često se dešavalo da se prilikom realizacije nekog projekta odstupi od onoga što je odobreno, bilo da je u pitanju građevinska linija, gabarit, kvadratura, spratnost, nego da se u potpunosti naruši planirana namjena prostora, odnosno izgradi objekat u zoni gdje to planom nije predviđeno. Ova ocjena navedena je u izvještaju o uređenju prostora Budve za 2012. godinu, koji su uradili sekretarijati za investicije i za prostorno planiranje i održivi razvoj. Od 1. januara do 1. decembra 2012. godine, Sekretarijatu za prstorno planiranje i održivi razvoj je podnijeto ukupno 3.652 zahtjeva. Investitori su se obratili sa ukupno 474 zahtjeva za izdavanje urbanističko tehničkih uslova za izgradnju, dogradnju ili rekonstrukciju izgrađenih objekata. “Od ukupnog broja zahtjeva, izdato je 280 urbanističko-tehničkih uslova, 17 rješenja o rušenju već postojećih objekata na parcelama na kojima se planira gradnja, dok je za izdavanje upotrebne dozvole podnijeto 82 zahtjeva”, navodi se u izvještaju. Kako se navodi, Opština veliku pažnju usmjerava i na stvaranje uslova za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i izradu kvalitetne dokumentacione osnove o prostoru u cilju zaštite prostora. “Izgrađenost prostora u proteklih nekoliko godina je izrazito napre-

dovala, posebno u sferi individualnog i kolektivnog stanovanja, kao i gradnji turističkih kapaciteta. Analizom sprovođenja planskih dokumenata od Prostornog plana, Generalnog, do planova nižeg reda, uočava se da su svi oni donijeti, između ostalog, i sa željom da se legalizuju postojeći objekti. Ovaj cilj je dobrim dijelom postignut, jer je legalizovan značajan broj objekata. Potpuno komunalno opremanje grada i uređenje planiranih javnih površina i sadržaja, mora biti obezbijeđeno odgovarajućoj zemljišnom politikom i odgovarajućim upravljanjem grada“, navedeno je u analizi. Pri ekspanziji gradnje tokom prethodnih godina, a u uslovima nepostojanja adekvatnih planova i ostalih zakonskih sredstava zaštite, mnogi vrijedni ambijenti bili su meta investitora u smislu bespravne gradnje objekata. U procesu zaštite prostora u prethodnom periodu, zbog nepostojanja adekvatne planske dokumentacije jedan od problema bila je i bespravna gradnja. Ali, kako je navedeno u analizi, tokom 2012. nije bilo bespravne gradnje na teritoriji Budve. „Kada je riječ o potrebama korisnika prostora, najviše se iskazuje potreba za gradnjom individualnih stambenih, i objekata namjenjenih pružanju turističkih usluga. Najčešći su zahtjevi za gradnju, dogradnju, rekonstrukciju, ali i za legalizaciju već izgrađenih objekata“, navedeno je u izvještaju. N.L.

MOJKOVAC

Parastos junacima Mojkovačke bitke MOJKOVAC - U Hramu Hristovog roždestva u Mojkovcu, u organizaciji Društva srpskih domaćina, Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore i Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore juče je održan parastos nastradalim učesnicima Mojkovačke bitke i svim preminulim junacima u odbrani vjere i otačastva. Nakon službe položeno je cvijeće na spomenik junacima Mojkovačke bitke kod mostova na rijeci Tari i spomenik serdaru Janku Vukotiću na gradskom trgu. Stihove o Mojkovačkoj bici pokojnog pjesnika Radovana Bećirovića besjedio je Radan Nikolić, predsjednik Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore. Nikolić je rekao da je serdar Janko Vukotić istovremeno najsjajnija, ali i najtragičnija ličnost te bitke i tog vremena. “Najsjajnija jer je uspio da sa daleko manje brojnom vojskom oskudnom i u odijelu i u hrani i u naoružanju, samo zahvaljujući fanatičnom borbenom moralu i njegovoj vojnoj strategiji, pobijedi daleko nadmoćnijeg austrougarskog neprijatelja. Najtragičnija ličnost je jer je, nažalost, poslije izvojevane pobjede

STAV

Pravo je čudo koliko ljudi vole da uđu u novine. Želja mi je, reče mi jedan iz babina sela, da mi slika iskoči u novine, pa makar i na one strane. I to gore, u vrh strane, da se dobro vidim. Koje strane, ne shvatih. Čitulje, jadna. Međ’ pokojnike. Al’ da mi ture onu iz mlađijeh dana, pred ženidbu. Imam ja takvu spremnu, kad krenem tamo da selim. Mišljah, šali se. Vidim, popio koju više pa ne zna ni što zbori. Đe živa čo’eka da spremaju za onaj svijet, još mu rano, a i zdrav je. E moj Milutine, tako se zvao, da preseliš gore, veza ti ne treba, al’ za čitulju, u vrh strane, bogami dobro da se pomučiš, našalih se ja. Velika je navalica, a svi bi na isto mjesto ka’ ti - u vrh. Znam kako stoje stvari, radila tamo, kaznio me onomad urednik, gromada od čo’eka, za neposlušnost, pa sam ti podugo morala da drugujem s onima iz onoga svijeta. Da si tad umro, kod mene bi to lako završio. Pravac u vrh. Baš nemaš sreće. Em ti živ, em ja ne radim više na čitulje. Zamislio se Milutin, posegnu za još jednom, pa pita; A je li, časti ti, veliš li, sneveselio se sav, i kad umrem ne mogu u vrh. Krivo mi, šta će mi ta priča, nije mi dosta što zbog jezika stradam na svaki korak, al’ što da Milutina sneveselim, ka’ da mi je on nešto kriv. I sliku spremio. Mani se umiranja, vidiš kako si zdrav, veseo, časica ti dobro ide, možda se promijene stvari, pokušavam da izgladim. Ništa ne pomože. Namrštio se vas, muka na njega, išao na sigurno, šta će sad. Ajde časti ti, viče mu žena, mani se rakije, pa ti ni vrh neće trebat’. Uzalud. Potonuo čovjek. Kriva sam, priznajem. Rastrubi Milutin po selu da dolje u grad, kad umreš, ne možeš bez da nađeš vezu da iskočiš u vrh strane, u novine đe se najbolje vidiš. Zabrinu se i cijelo selo. Kuku meni što učinjeh. Nije mi toliko zbog sela, ne marim ja šta narod priča, već mi zbog Milutina. On mi je najdraži, zasmijava me kad mi ni do čeg nije. Zovne me u selo na “avanture” – povjeri mi ko povuče vola za šta, kog ujede ljuta guja da ne možeš ni zamislit đe, kad sljegnu u grad kako se čudu čude od onijeh mostova i matraka. Nek si ti živ i zdrav, pa tražićemo vezu kad do toga dođe, kažem. Ništa. Gleda u nigdje, maše glavom i mrmlja u bradu:”Pa zar crni Milutine u vrh ni kad umreš? A baš sam dobru sliku spremio… Što ću. Ne može mi ga bit”.

PROMOCIJA

Iz marine da idu na planinu Info pult Nacionalne turističke organizacije u Porto Montenegru TIVAT - Nacionalna turistička organizacija Crne Gore krajem prošle godine otvorila je info kancelariju u okviru marine Porto Montenegro. Glavni razlog osnivanja jeste promocija domaćih ski-centara inostranim turistima, ali i vlasnicima rezidencija i jahti u toj ekskluzivnoj marini. Porto Montenegro je zimi stjecište i velikog broja članova posade sa usidrenih jahti i zaposlenih stranaca, koji su zainteresovani da istražuju ljepote Crne Gore tokom zimskih mjeseci, ali i crnogorskih građana, kojima je marina postala omiljeno izletište tokom sunčanih zimskih dana, objašnjavaju iz Nacionalne turistističke organizacije. “Namjera je da putem direk-

tnog informisanja o ski-centrima i zimskoj turističkoj ponudi animiramo posjetioce marine da svoje slobodno vrijeme tokom zimske sezone provedu na našim skijalištima. U info centru su dostupne informacije o kapacitetima, cijenama, rekreativnim i sportskim aktivnostima u ski-centrima, hotelima, etno-selima, mogućnostima i povoljnostima aranžmana koje nude. U okviru tog prostora u ponudi je promotivni materijal svih lokalnih turističkih organizacija i zainteresovanih ugostitelja“, objasnili su iz NTO. Info centar se nalazi u središnjem dijelu Venecijanskog trga, u zgradi “Tara” i otvoren je svakog radnog dana od devet do 17 sati. Z.K.

UDRUŽENJE KOSMET

Božićna akcija davanja krvi tadašnja crnogorska Vlada naredila razoružanje te vojske i na taj način omalovažila sve one mnogobrojne žrtve”, rekao je Nikolić, napominjući da će se za stotu godišnjicu od Mojkovačke bitke ovo udruženje posebno pripremiti. “Nadam se da će nam se priključiti svi oni koji poštuju istinsku Crnu Goru i njenu slavnu istoriju, slavne vojskovođe i vojnike koji su na Mojkovcu odbranili vojnički čast i sačuvali obraz Crne Gore, za razliku od nekih kojima se danas podižu spomenici, a napustili su svoju zemlju

i svoj narod, i time podijeli i tada i danas Crnu Goru oko nekih vrijednosti oko kojih se ova zemlja nikada nije dijelila”, poručio je Nikolić. Dr Momčilo Vuksanović, predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore i predsjednik organizacionog odbora Društva srpskih domaćina Crne Gore, kazao je da se na ovaj način čuva tradicija oslobodilačkih ratova. Pjesnik Draško Popović iz Mojkovca govorio je svoje stihove o junacima Mojkovačke bitke i Božiću. V.Baltić

BAR - Tridesetak članova Udruženja “Kosmet” iz Sutomora učestvovalo je u akciji dobrovoljnog davanja krvi, koju je ova asocijacija organizovala za Božić, u saradnji sa Društvom dobrovoljnih davalaca “Luka Bar” u Baru. Deset učesnika je prvi put dalo krv, čime se obogatila baza novih davalaca u Baru, gdje je davanje krvi prilično prihvaćen trend među građanima, za razliku od ostalih crnogorskih gradova. Udruženje “Kosmet” i DDDK “Luka Bar” ponovo će se naći u Sutomoru na istoj ak-

ciji za Vidovdan, kada udruženje kosmetskih raseljenika obilježava svoju krsnu slavu. Ž.M.

16 Crna Gora

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

METEO IGRARIJE

Vrijeme će pokazati ko je pobjednik Kako se prognozeri vremena iz Crne Gore i regiona zabavljaju na forumu Hidrometeorološkog zavoda Meteorolozima se vjeruje više nego političarima, vjerskim vođama, ali i doktorima, jer, kako se u narodu kaže, “Ako pogriješi, najveća je šteta ako pokisneš”. Uprkos povjerenju, naukom o vremenu u Crnoj Gori, reklo bi se, da se ne bavi mnogo ljudi, barem ne javno. Ipak, brojni forumi, kao i posjećenost sajtova posvećenih prognoziranju vremena, ukazuje na to da je postoji veliko interesovanje za ovu nauku. Na forumu Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore, po svoj prilici, već nekoliko godina, vode se vrlo živahne diskusije o vremenu, ozbiljne, ali i one koje naginju na šalu. Prelistavanjem tema, stiče se utisak da se učesnici ovog foruma kvalitetno zabavljaju. Akteri su meteorolozi, ne samo oni kojima je to profesija, već i oni koji se time ne bave. Neko bi rekao “amateri”, ali da je riječ o velikim igračima, potvrdio je i administrator ovog foruma, meteorolog Dušan Pavićević. Koliko je popularno predviđanje vremenskih prilika, u prilog ide činjenica da je po šesti put na ovom forumu organizovano Otvoreno prvenstvo u prognozi vremena, a koje je pokrenuo Hidrometeorološki zavod. Pravo takmičenja imaju svi, osim njega, kojem je zaduženje da takmičenje bude regularno. “Ovo je jedino takmičenje koje je u suštini ozbiljno i sa nestrpljenjem se iščekuje. Takmičenje počinje krajem oktobra, kad je i najveći izazov predvidjeti vrijeme, a uz to, neizostavno je i jako lijepo druženje”, kaže on. Prvenstvo je okupilo zaljubljenike u meteorologiju ne samo iz Crne Gore, nego i iz zemalja regiona, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, koji su, kako kaže Dušan, najaktivniji. Njima se nerijetko pridruže

i kolege iz Makedonije i Slovenije. “Na prvenstvu učestvuju meteorolozi, inžinjeri, pravnici, ekonomisti, studenti, a imamo i nekoliko učenika. Uglavnom, prosjek godina takmičara je od 30 do 32 godine. U suštini tu je jako malo pravih amatera, jer to su ljudi koji, ako se već profesionalno ne bave meteorologijom, jako puno čitaju, prate dešavanja, vole ovu nauku i mnogo znaju”, pojašnjava Dušan. Iako je riječ o ozbiljnom takmičenju, druženja ne nedostaje, pa je tako ovo takmičenje i ove godine

prolazi uz zabavu, igru, ali i ozbiljna predviđanja. Takmičenje traje deset sedmica, odnosno deset kola tokom kojih takmičari svakog utorka uveče pošalju svoje prognoze za četvrtak. “Zadatak je da se odradi prognoza za četvrtak za tri crnogorska grada koja odredim. Oni trebaju da unaprijed prognoziraju koja će biti maksimalna temparatura tog dana i to u terminskim mjerenjima (na svaki sat). Počinju od osam ujutru pa do 19 časova. Takođe, trebaju da predvide hoće li bi-

ti padavina i u kojoj će one biti kategoriji. Zatim, potrebno je da urade zbirnu prognozu za jačinu vjetra za sva tri grada”, objašnjava naš meteorolog. Prognoze se boduju, tako da svaki takmičar zna koliko je bodova osvojio. Novčane nagrade su simbolične, ali sponzori kojih je iz godinu u godinu sve više, prvoplasiranima obezbjeđuju i druge nagra-

Od hobija do studija meteorologije Učenici, koji su sad studenti meteorologije, prva ozbiljnija znanja iz ove nauke stekli su upravo na ovom forumu. “Puno je mladih koje smo postakli da sve više uče. Tačno se vidi napredak iz godinu u godinu. Tako i sad imamo jednog dečka iz Bara koji je par puta pobjedio, kao i jednog iz Splita koji je sad student meteorologije”, rekao je Dušan.

Pljevlja-najveća meteorološka enigma Glavnom administratoru i supervizoru ovog takmičenja, svakim kolom ne ponestaje djelova takmičenja koji su mu posebno zanimljivi. Najinteresantnije mu je, kaže, svako kolo u kojem se daje vremenska prognoza za Pljevlja. “Ovaj grad je jako teško prognozirati, pa se dešava da takmičari moraju da dođu i vide šta je to toliko problematično”, priča nam Dušan. Da se uči cijeli život, a sigurno više nego u školama, ispričao nam je Dušan da su jedne godine takmičarima poslali atlas i knjige o Crnoj Gori, i da su oni komentarisali da su više naučili tako iz knjiga i kroz igru, nego kroz cijelo školovanje.

MOSKOVSKA ULICA

de. Pobjednik ovogodišnjeg tamičenja dobiće Samsung Galaxy tab i petodnednevni boravak za dvije osobe u Bijeloj. Ko će biti pobjednik-vrijeme će pokazati. M.Ne

NAGRADA ZA NAJBOLJE

Porušen preostali dio Male pijace

Zimovanje za sportske šampione

PODGORICA - Preostali dio Male pijace u Moskovskoj ulici porušen je juče oko podneva. Limarija i tezge za mješovitu robu sa Male pijace juče su prodati zainteresovanim licima, dok će bageri porušiti preostale betonske djelove na pijaci. Podsjećamo da je dio za voće i povrće na ovoj pijaci srušen 20. oktobra prošle godine. Prodavci su se 5. novembra većinom preselili na Konik kada je otvorena zelena pijaca i rekonstruisan dio za prodaju mješovite robe, u blizini Doma zdravlja. Podsjećamo, gradonačelnik Miomir Mugoša najavio je 8. oktobra, na otvaranju Bazara, da će na mjestu Male pijace do objavljivanja tendera biti privremeno parkiralište. “Možda kasnije napravimo i rekreativne terene. Na tom mjestu je planirana površina za trgovinu, a jedan dio tog prostora predviđen je za izgradnju poslovnog objekta koji će zatvoriti ova dva kraja već izgrađenih objekata sa jedne i druge strane”, poručio je tada gradonačelnik.

BAR - Ski-klub “Bar” nagradio je sportske šampione iz Bara Almira Cecunjanina i Dejanu Bajić besplatnim zimovanjem na Kopaoniku, od 18. do 26. januara. Majstor karatea Almir Cecunjanin nosilac je crnog pojasa, treći dan. Višestruki državni prvak, osvajač svjetskog kupa i prvak svijeta, osnivač je, trener i takmičar Karate kluba “Bar” i član karate reprezentacije Crne Gore. Pod njegovim stručnim rukovodstvom Karate klub “Bar” je samo 2012. u svim kategorijama osvojio 12 pehara i 444 medalje: 175 zlatnih, 111 srebrnih i 158 bronzanih. Za postignute sportske rezultate Karate klub “Bar” proglašen je za najuspješniju sportsku ekipu Bara 2012. Prilikom uručivanja nagrade, mr Miodrag Banović iz Ski-kluba “Bar” istakao je vrhunska sportska dostignuća Cecunjanina, kao i da je ponosan što im je Almir na

Besplatan boravak na Kopaoniku za karatistu Cecunjanina i plesačicu Bajić

čelu stručnog štaba. Dejana Bajić osvojila je svjetsko prvenstvo u modernom plesu, u kategoriji djece, disciplina show dance, održanom u Njemačkoj. Dejanu su, kao mladu perspektivnu sportistkinju, koja je sa svjetskom krunom započela sportsku karijeru, nagradili iz JP “Skijališta Srbije” – besplatnim sedmodnevnim ski-pasom na Kopaoniku, Hotel “JAT” – besplatnom sedmodnevnom uslugom restorana “Boing” u svom hotelu na Kopaoniku, a skiservis “Mošo” besplatnim korišćenjem ski-opreme na Kopaoniku za osam dana. Prilikom svečanog uručenja nagrade Dejani Bajić, mr Banović je naglasio da je njena disciplina spoj sporta i umjetnosti, da je Plesni klub “Habanera” dao novu dimenziju kulturnom imidžu Bara i da je sport ovog grada oplemenjen novom vrstom ativnosti.

Crna Gora 17

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

PODJELE I NA SNIJEGU

Dovode neuke, a tjeraju međunarodno priznate

Zakon nedorečen

Instruktorima skijanja onemogućen rad, jer nemaju licencu SSCG Zorica Bulatović

nstruktori skijanja koji posjeduju M.A.S.I., međunarodno priznate licence, već dvije godine u Crnoj Gori ne mogu da rade svoj posao, jer njihove licence ne priznaje Skijaški savez Crne Gore (SSCG). Dozvolu za rad imaju samo oni čije je licence on izdao. Za razliku od njih, sa takvim problemima se ne susreću oni učitelji skijanja čije je licence odobrio SSCG.

KOLAŠIN – Iako posjeduju međunarodnu licencu M.A.S.I., nekoliko učitelja skijanja iz Kolašina ne mogu da se bave ovim poslom na skijalištu Ski centra Kolašin 1450. Jedna od njih je i Marija Šćepanović, čiji je otac Jovo bio godinama stub škole skijanja u gradu na Tari. Kako je kazala Marija, nakon 20 godina skijanja na Bjelasici otišla je da ovim sportom podučava nove skijaše na Žabljaku, zahvaljujući Miliki Popoviću koji joj je dozvolio da radi, bez obzira na rigorozne kazne turističke inspekcije. “Da nije bilo Milike koji ima svoju školu skijanja, morala bih ići vjerovatno negdje dalje, jer u Kolašinu za ljude koji nešto znaju i vrijede u skijanju, nemaju mjesta. Važno je da su sada u Kolašinu posao instrukto-

ra preuzeli ljudi koji su sa ostalih ski centara bukvalno “otjerani”. Ne želim iz tog razloga da se spuštam na taj nivo i budem dio takve škole skijanja”, kazala je Marija. Ono što iznenađuje je, kako priča Marija, da su u ovom sniježnom sportu, prisutne brojne ucjene. “Znači, oko 90 odsto instruktora iz Kolašina su bili prinuđeni da rade pod uslovima koji su nemogući. Za M.A.S.I. se zna svugdje u svijetu. Sa tom licencom mogu da radim u bilo kojoj državi svijeta, a radila sam u Austriji, Italiji, Sloveniji. Sa grupom ljudi iz Italije držali smo seminar u Makedoniji, a sad ispada da ne mogu u Crnoj Gori da radim, što je naravno prvo smiješno, a poslije toga sramno”, kazala je Marija, koja smatra da je problem nastao u tome što

se ne poštuje Zakon i što se nadležni rukovode ličnim interesima. Marija ističe da, prije svega, misli na inspektorku turizma Svetlanu Šljivančanin, koja kako kaže,”po sopstvenom nahođenju piše kazne, naravno bez poštovanja zakona”. “Ministarstvo turizma je izašlo u susret M.A.S.I.-ju i nadamo se da će problem biti riješen. Što se Kolašina tiče, skijanje u Kolašinu je propalo, i vjerovatno za to treba zahvaliti ljudima koji umjesto da popularizuju sport kod djece, oni se bave pitanjima koja se njih ne tiču, kao u ovom slučaju. Prave udruženja učitelja, a nigdje nijednog takmičara”, kazala je Marija. Direktor SKI centra Kolašin 1450 Boban Šćepanović kazao je za DN da on samo realizuje ono što mu je naložila turistička inspekcija. “Ja sam samo postupio po dopisu koji sam dobio od inspekcije turizma koji je potpisala inspektorka Šlji-

KOTOR

Pronašli korale na 450 metara dubine KOTOR - Kotorski Institut za biologiju mora jedan je od partnera u međunarodnom projektu “CoCoNet”, čiji je cilj istraživanje Sredozemnog i Crnog mora, stvaranje mreže zaštićenih područja, kao i ispitavanje mogućnosti instaliranja vjetrenjača u moru. Aktuelna pretraga prvi put zabi-

lježilia je zajednice korala na dubinama od preko 450 metara. “Posebna pažnja u istraživanju će se obratiti na područje južnog Jadrana koje je nedovoljno istraženo. Upravo je u toku istraživanje dubokih zajednica Jadranskog mora ispred obale Crne Gore. Za potrebe ovog istraživanja su angažova-

ni biolozi i geolozi iz nekoliko zemalja koji su na italijanskom istraživačkom brodu Uranija i koji je do danas u crnogorskom vodama”, rekla je za Radio Kotor dr Vesna Mačić sa Instituta za biologiju mora, napomenuvši da je dio istraživanja tokom jučerašnjeg dana obavljen i u Bokokotorskom zalivu.

vančanin, gdje se između ostalog kaže da inspekcija vrši nadzor u dijelu posjedovanja licenci ski instruktora i da će u skladu sa zakonom prihvatiti one licence koje izdaje Skijaški savez Crne Gore”, kazao je Šćepanović. Kazne koje iznose 2.000 eura za one koji rade u školi skijanja, a ne posjeduju licencu skijaškog saveza Crne Gore, već međunarodno priznatu licencu MASI-ja, već su napisane na Žabljaku. Instruktori skijanja koji su pripadnici MASI-ja tvrde da je Ministarstvo turizma saglasno da oni rade na skijaškim centrima Crne Gore, ali da im nije jasno zašto inspektorka Šljivančanin radi preko onoga što Ministarstvo odobrava. Oni takođe tvrde da iza svega toga stoji Vesna Medenica, koja je predsjednica Skijaškog saveza Crne Gore. Ono što je sigurno, najviše trpe učitelji skijanja, jer umjesto da obavljaju svoj posao na svojoj planini, za-

Problem izdavanja licenci ski instruktorima u Crnoj Gori egzistira od prošle godine. Zakon o skijalištima koji koji reguliše tu oblast nedorečen je u dijelu koji se odnosi na nadležnu asocijaciju za izdavanje licenci, pojasnila je za DN turistička inspektorka Šljivančanin. “Pošto je zimska sezona uveliko počela, a njeno odvijanje prate aktivnosti turističke inspekcije, Uprava za inspekcijske poslove je, tumačeći zakon o skijalištu koji se nadovezuje na zakon o sportu, donijela stav utemeljen na zakonu, koji predviđa Ski svaze Crne Gore, kao nadležnu asocijaciju za izdavanje licenci ski instruktorima. Ocjene predstavnika asocijacije MASI su paušalne, senzacionalističke i neutemeljene, jer Uprava za inspekcijske poslove, odnosno, turistička inspekcija, ne protežiraju ni jednu stranu, već isključivo radi po zakonu”, kazala je Šljivančanin. pošljavaju se ljudi sa strane. Situacija je ista i u drugim skijaškim centrima, jer država ne može da se složi oko međunarodno priznate licence i licenci koje izdaje SSCG, a žele da što prije uđu u EU.

OKUPLJANJE ISPRED VLADE

Radnici Onogošta traže prijem kod Đukanovića

KOLEKTOR

Pripremni radovi teku planiranom dinamikom HERCEG NOVI - U hercegnovskoj opštini uspješno se realizuju aktivnosti koje su počele još prošle godine u okviru državnog projekta poboljšanja vodosnadbijevanja i odvođenja otpadnih voda na Crnogorskom primorju.

Radnici turske firme Mas Gintaš će narednog mjeseca započeti radove na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Meljinama. Ukupna investiciona vrijednost radova prelazi 28 miliona eura. Zbog radova na postavlja-

nju kolektora u ulici Braće Pedišić u Meljinama od Jadranske magistrale do starog željeznčkog tunela na priobalnom putu u Zmijicama kod raskrsnice sa Jadranskom magistralom saobraćaj je preusmjeren na magistralni pravac. Predstavnici izvođača radova na realizaciji Projekta izgradnje vodovodne i kanalizacione strukture kazali su da nastavljaju sa izgradnjom kanalizacionih cjevovoda u Radničkoj ulici do raskrsnice sa putem koji vodi ka Trebinju, dok će saobraćaj u Meljinama biti povremeno zaustavljen do završetka radova. Radnici turske kompanije „Ćeltićoglu” će pored radova kod starog željezničkog tunela otpočeti i izgradnju kanalizacionog kolektora duž magistrale kroz Zeleniku. Izgradnja kanalizacionog priobalnog kolektora od bolnice u Meljinama do Savinskog rezervoara odvija se planiranom dinamikom. S.M.

NIKŠIĆ - Radnici nikšićkog Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Onogošt za danas su najavili okupljanje ispred zgrade Vlade i tražiće prijem kod premijera Mila Đukanovića kako bi ga upoznali sa situacijom u kompaniji, prenosi MINA biznis. Predsjednik Sindikata Onogošta Zorka Niković, rekla je da je okupljanje zakazano na zahtjev radnika, koji po grupama štrajkuju u prostorijama mliječnog restorana hotela Onogošt i čekaju rješenje svoje situacije. Radnici su 31. decembra prošle godine ostali bez posla, otpremnine im nijesu isplaćene, a ne žele one koje nudi Vlada nakon više

decenija rada u preduzeću. Na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Vlade, radnicima je stigla ponuda za socijalni program po 5,6 hiljada eura po zaposlenom, ali tek nakon prodaje hotela. Radnici su to odbili, jer smatraju da zaslužuju više. Sindikat je predlagao da otpremnine za 82 stalno zaposlena budu od šest hiljada eura do 12,5 hiljada eura, u zavisnosti od radnog staža. U Onogoštu je klasični stečaj uveden u martu prošle godine. Radnicima se iz stečajne mase duguje 11 plata sa doprinosima, po dva topla obroka i regresa, jubilarne nagrade i razlike u platama za 2010. godinu.

18 Kultura

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

KNJIŽEVNOST

Pinčon objavljuje novi roman Kultni američki autor sprema novo izdanje i film

SAVREMENA UMJETNOST

Više od hiljadu umjetnika u Londonu

Najveći britanski sajam moderne i suvremene umjetnosti “London Art Fair 2013” ove godine od 16. do 20. januara predstaviće više od hiljadu vodećih imena britanske i međunarodne umjetnosti 20. vijeka. U glavnom programu sajam je ponovo okupio više od stotinu galerija koje će na jednom mjestu (u izložbenom “Biznis dizajn centru” u londonskoj četvr-

ti Ajlington) izložiti brojna djela umjetničkih velikana 20. vijeka i novija djela poznatih, ali i manje afirmisanih umjetnika. “Uprkos izazovnim državnim okolnostima, u protekle četiri godine, sajam kontinuirano bilježi rast posjećenosti u visini ukupno 16 odsto, a prošle godine posjetilo ga je više od 25.000 ljudi, što je najviše do sada”, ističu organizatori.

Iako izdavač Tomasa Pinčona “Penguin Books” nije zvanično potvrdio vijest, u medijima kruže glasine da kultni američki pisac uskoro objavljuje novi roman čiji je naslov “Bleeding Edge”. Pinčon svoj kultni status duguje, prvenstveno, romanu “Duga gravitacije”, klasiku književnog postmodernizma. Takođe, poznat je po tome što ne daje intervjue i što se već šezdesetih potpuno povukao iz javnosti. LA Tajms donosi vijest da je izdavač njegovog novog romana “Penguin Books”, ali u toj kući tim povodom još uvijek ćute. Uz glasine o novom romanu, govori se da će 76-godišnji pisac sarađivati s rediteljem Polom Tomasom Andersonom na njegovom novom projektu. Navodno, riječ je o filmu “Skrivena mana”, adaptaciji istoimenog Pinčonovog romana iz 2009. To je priča o konstantno naduvanom losanđeleskom detektivu koji 1969. istražuje nekoliko slučajeva u vrijeme suđenja Čarlsu Mensonu i njegovim sljedbenicima. Anderson je inspiraciju za portretisanje njegovog lika našao u andergraund stripu iz 1986. Pošto je krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina 20. vijeka objavio nekoliko novela, Pinčon je započeo rad na romanima, po kojima je danas najpoznatiji: “V” (1963), “Objava broja

49” (1966), “Duga gravitacija” (1973), “Vajnlend” (1990), “Mejson i Dikson” (1997), “Protiv dana” (2006) i “Skrivena mana” (2009). Piončonove fotografije su rijetke, a dostupne su samo one iz mladosti, tako da samo krug njegovih najbližih prijatelja i saradnika zna kako on danas izgleda. Zanimljivo je da se pojavio i u dvije epizode Simpsonovih, gdje je pozajmio glas svom liku, koji je i u crtanom filmu neprepoznatljiv jer nosi kesu na glavi. Mnogi, kako čitaoci, tako i kritiča-

ri, smatraju da je on jedan od najboljih savremenih pisaca. Dobitnik je Mekarturove stipendije, kao i Nacionalne književne nagrade, a smatra se i ozbiljnim kandidatom za Nobelovu nagradu za književnost. Pinčona karakterišu duge i složene proze i teme, čudna imena, nezreo humor, ilegalna upotreba droga, paranoja, rasizam, imperijalizam, religija... Njegova beletristička i publicistička djela koriste različite žanrove i pokrivaju širok dijapazon tema, uključujući istoriju, nauku i matematiku.

OTKRIĆE

Ostaci velikog, dva milenijuma starog rimskog pozorišta, za koje se vjeruje da je prvo te vrste u Britaniji, otkriveni su u Kentu, prenose britanski mediji. Direktor Arheološke škole u Kentu Pol Vilkinson i njegov tim pronašli su ostatke auditorijuma uklesanog u padinu brda u Faveršamu. Oko 150 sličnih pozorišta pronađeno je širom sjeverne Evrope. Osim rupe za orkestar, stručnjaci su otkrili i usku pozornicu sa rupama koje su služile da se poplavi scena za predstave u vodi. Pozorište je moglo da primi oko 12.000 ljudi u 50 redova i zauzimalo je površinu prečnika 64 metara.

Dilan u malom tiražu “Soni mjuzik”, izdavačka kuća Boba Dilana, objavila je samo 100 kopija njegove nove demo kompilacije, namijenjenih za evropsko tržište, radi sprečavanja pokušaja da pjesme prije vremena dospiju u javnost. Riječ je o kolekciji u čast 50 godina njegovog rada. Prema izvorima iz “Soni mjuzika”, kompilacija nije namijenjena za masovnu ekspoataciju, nego za, kako je saopšteno, “iskušavanje zakonodavstva EU”. “Ovo nije šema za zaradu”, rekao je izvor za Rolingstoun. Za sada, jedino je izvjesno da su Dilanovi fanovi u Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj i Švedskoj ovog puta dobro prošli.

Pronađen ukradeni Matis

Nakon 25 godina sliku pronašao stručnjak za umjetnost u Londonu

Slika Anrija Matisa koja je ukradena pre četvrt vijeka iz Muzeja moderne umjetnosti u Stokholmu pronađena je prilikom pokušaja prodaje u Velikoj Britaniji. Sliku “Vrt” (Le Jardin), procijenjenu na oko 620.000 funti (milion dolara), pronašao je jedan stručnjak za umjetnost u Londonu. Do otkrića te slike je došlo tako što ju je jedan poljski kolekcionar ponudio uoči božićnih praznika jednom art dileru u Eseksu. On je pretražio ALR (Art Loss Register) - bazu podataka o ukradenim i nestalim umjetničkim delima, a kada su njegove sumnje potvrđene, postupak daljeg pregovaranja ustupio je direktoru ARL-a Kristoferu Marinelu. Marinelo je uspješno okončao pregovore, a izjavio je za medije da nije bilo nikakvih problema, niti bilo kakvog plaćanja. Slika je ukradena iz stokholmskog muzeja 11. maja 1987. godine tokom pljačke u ranim jutarnjim satima. Prema navodima medija u to vrijeme, bilo je pokuša-

ja njene ponovne prodaje stokholmskom muzeju. Matisova slika je sada na sigurnom i biće predata švedskom ministarstvu kulture narednih nedjelja. ARL obično dobija određenu manju sumu od osiguranja za pronalazak ukradenih umjetničkih djela, ali Matisova slika je u vlasniš-

tvu švedske vlade i nije bila osigurana. Marinelo je rekao da je zato cio postupak u vezi sa njenim pronalaskom i vraćanjem u Stokholm božićni poklon švedskom narodu. “Tržište ukradenih umjetnina unosna je industrija s pljačkama vrijednim oko 9-10 milijardi eura godišnje, a ekonomska kriza uzrokovala je rast aktivnosti na tom području”, kazao je Marinelo. Na primjer, u prošloj su godini samo iz roterdamskog muzeja Kunsthal ukradene slike Pikasa, Matisa, Monea i drugih istaknutih modernih umjetnika vrijedne na desetine miliona dolara. Ako lopovi ne uspiju za djelo dobiti otkupninu od osiguravajućeg društva ili vlasnika, prodaju ga na crnom tržištu, često za samo dio stvarne vrijednosti, ili ga razmjenjuju za drogu ili oružje. Među 360.000 umjetnina za kojima se traga, Marinelo je izdvojio nekoliko koje on intenzivno traži. To su slike Vermera, Degaa i Rembranta.

POGLED U KOMŠILUK

PLATFORMA ZA SARADNJU

Za korak bliže susjedima U Zagrebu osnovan regionalni centar za umjetnost i kulturu Novi regionalni centar, neprofitno udruženje za nauku, kulturu i obrazovanje nedavno je osnovan pri Institutu za istoriju umjetnosti u Zagrebu. Djelatnost centra usmjerena je ka jačanju komunikacije, saradnje i razmjene među regionalnim istoričarima, teoretičarima i kritičarima umjetnosti, kulture i ostalih humanističkih disciplina. Namjera Centra je podsticanje istraživačkih, obrazovnih i izdavačkih projekata koji bi, u saradnji sa srodnim istraživačkim, obrazovnim i kulturnim institucijama, nevladinim organizacijama i privatnim fondacijama, a uz pomoć fondova Evropske unije, doprinijeli ve-

ćoj vidljivosti istorije umjetnosti, kulturoloških studija, studija vizuelne kulture i drugih humanističkih disciplina jugoistočne Europe u evropskoj akademskoj zajednici. Na zvaničnoj stranici udruženja objavljeno je da je projekat rezultat potrebe da se kulturni djelatnici regiona međusobno informišu o projektima i dešavanjima u susjedstvu. “Istorijske, političke i ekonomske okolnosti tokom protekle dvije decenije snažno su uticale na kvalitet i intenzitet komunikacije među naučnicima i kulturnim radnicima jugoistočne Europe, narušavajući već uhodane modele naučne razmjene, što je rezultiralo svojevr-

snom izolacijom i zatvaranjem u okvire nacionalnih kultura”, stoji u obrazloženju udruženja. Konstatovano je i da je broj zajedničkih, saradničkih projekata u regiji vrlo skroman, uprkos mnoštvu problema od zajedničkog interesa. “Moglo bi se utvrditi da smo puno bolje informisani o dešavanjima na zapadnoevropskoj i američkoj akademskoj sceni nego o radu kolega u našem najbližem susjedstvu. Analizom situacije u Hrvatskoj, uočili smo veliko interesovanje naučne zajednice i šire javnosti za savremene umjetničke i kulturne fenomene, kao i za drugačija objašnjenja um-

jetnosti i kulture ranijih perioda”, smatraju u tom udruženju. U zaključku saopštenja stoji da je opravdano i nužno osnovati organizaciju koja će poslužiti kao platforma za pokretanje interdisciplinarnog, interkulturnog dijaloga s naučnicima iz ostalih država regije. Regionalnim centrom za

umjetnost, kulturu i nove medije upravlja vijeće u kome su: Ljiljana Kolešnik, Mirjana Braun, Petar Prelog, Sandra Križić Roban i Irena Kraševac. Radu Centra pomoći će i uspostavljanje međunarodnog Regionalnog stručnog savjeta, koji će činiti stručnjaci iz zemalja regije.

Kultura 19

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

Bred Pit novi Pontije Pilat

Bred Pit je u pregovorima za glavnu ulogu u “Pontiju Pilatu”, objavio je Vorner Bros. Scenario rađen po popularnoj knjizi Vere Blazi prati djetinjstvo i razvoj Lucija Pontija Pilata od njegovog djetinjstva do vremena kad kao vojnik ulazi u politički život Judeje pod carem Tiberijem. Pit još nije definitivno prihvatio ulogu, ali producenti vjeruju da je pristanak samo formalnost. U posljednje vrijeme, popularni američki glumac bio je zauzet brojnim ulogama, a biblijski epovi trenutno su izuzetno popularni u holivudskoj produkciji. Daren Aronofski, Pol Verhoven, Vil Smit, Ridli Skot i Stiven Spilberg trenutno rade filmove sa motivima iz Svetog pisma.

Prislijev rođendan Kralj rokenrola Elvis Prisli juče bi slavio 78. rođendan. Smatraju ga čovjekom koji je promijenio “rock and roll”, a činjenica je da je bio i ostao jedan od najpopularnijih muzičara 20. vijeka. Proslavio se hitovima “That s All Right Mama” i “Heartbreak Hotel”, a najuspješniji period u njegovoj karijeri bio je od 1960. do 1975. godine, kada je izdao 52 ploče. Prisli, za kojeg njegovi najveći obožavatelji vjeruju da je još živ, muzičku karijeru počeo je sa 13 godina na crkvenim svečanostima i srednjoškolskim priredbama u Memfisu. Prvu pjesmu snimio je kao rođendanski poklon majci, a prvu ploču snimio je 1954. godine.

POVRATAK

Dejvid Bouvi prekinuo decenijsko ćutanje Zagonetni muzičar singlom “Where are we now?” na rođendan najavio novi album Nataša Bućković

akon višegodišnje izolacije i mnogobrojnih spekulacija o njegovom zdravlju, legendarni muzičar Dejvid Bouvi je juče, na svoj 66. rođendan, izašao u javnost novim singlom “Where are we now?”. To je najava albuma “The next day”, koji će izaći 8. marta, a obožavaoci ga čekaju skoro deceniju.

Britanski muzičar je juče prekinuo decenijsko “ćutanje”, tokom kojeg su se mnogi pitali da li se zauvijek povukao i otišao u penziju. I dok su posljednjih godina njegovu tišinu prekidala samo nagađanja i glasine, Mršavi bijeli vojvoda je odlučio da se vrati u svom stilu, kao “umjetnik koji želi nešto da kaže, a ne da proda”. Dejvid Bouvi je iznenadio svoje obožavaoce singlom “Where are we now?”, kojim je juče obilježio 66. rođendan. Bouvi je na svom sajtu napisao da je on “umjetnik koji piše i snima gdje i kada on to želi”. Pjesma je snimljena u Njujorku, a producent je njegov dugogodišnji saradnik Toni Viskonti. Singl uključuje nekoliko referenci na Berlin, gdje su Bouvi i Viskonti 70-ih godina prošlog vijeka producira-

FILM

Kevin Kostner snima u Srbiji Film u kome će glumiti holivudska zvijezda Kevin Kostner (čije su pripreme već uveliko u toku) snimaće se dijelom i u Srbiji, piše sajt thisisfakediy.co.uk. Producent i jedan od scenarista filma koji još nema naslov je Lik Beson, koji je u Srbiji već snimao film “Lock Out”, a reditelj je Džozef Mekginti Nikol (“Čarlijevi anđeli”, “Terminator: Spasenje”). Osim Kostnera, u glavnim ulogama bi trebalo da se pojave i Koni Nilsen, Amber Herd i Hejli Stajnfeld. Koscenarista filma je Adi Hasak, piše thisisfakediy. co.uk. U filmu koji će djelimično biti sniman i u Parizu, Kostner će igrati smrtno bolesnog agenta tajne službe koji se iz penzije

vraća u posljednju misiju koja treba da mu omogući da dođe u posjed eksperimentalnog lijeka koji će mu možda spasiti život, ali koji ima i svoje negativne efekte: izaziva izrazite halucinacije i narkolepsiju. Amber Herd igraće ženu koja će pomoći Kostneru da dođe do lijeka, a mlada zvijezda filma “Čovjek zvani hrabrost” Hejli Stajnfeld igraće njegovu kćerku, sa kojom nije u dobrim odnosima i sa kojom pokušava da izgladi nesporazume. Još nije objavljeno koju ulogu u filmu će tumačiti Koni Nilsen, zvijezda filma “Gladijator”. Snimanje bi trebalo da počne u aprilu, a datum premijere još nije određen.

li izvanredno prihvaćenu “Berlinsku trilogiju”- albume “Low”, “Heroes” i “Lodgers”. Pjesmu prati video koji je režirao multimedijalni umjetnik Toni Oursler, a može se pogledati na Bouvijevom sajtu. Singl “Where are we now?” najavljuje novi album “The next day”, koji će biti objavljen u standardnoj verziji sa 14 pjesama, ali i u takozvanom deluks izdanju, koje će imati još tri numere. Album će biti objavljen 8. marta za australijsko tržište, tri dana kasnije za Veliku Britaniju, a zatim i za SAD (12. mart). Ostatak svijeta će na nove pjesme Bouvija morati da sačeka 16. mart. Bivši Zigi Stardast nije nastupao već šest godina, a posljednji album pod nazivom “Reality” objavio je 2003. godine. U međuvremenu se rijetko pojavljivao u javnosti, a nje-

govi najbliži saradnici otvoreno su pričali da se Bouvi zauvijek povukao iz muzičkog svijeta, koji ga smatra jednim od najvećih i najoriginalnijih izdanaka. Njegov odlazak u azil u velikoj mjeri bio je posljedica srčanog udara koji je doživio na posljednjoj turneji 2004. godine u Njemačkoj, kada je ostatak turneje otkazan, kao i sljedeća planirana za 2007. Bio je upadljivo odsutan i sa svečanog otkrivanja spomen-ploče otkrivene u Londonu u čast Zigija Stardasta, njegovog muzičkog alter-ega, marta 2012. godine. Njom je obilježeno 40 godina od kada je Bouvi pozirao ispred Ulice Hedon 23 u Mejferu za omot svog konceptualnog albuma “The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars”. Prošle godine, u rijetkom obraćanju javnosti, demantovao je umiješanost u retrospektivnu izložbu njegovih kostima i ličnih predmeta koja će biti održana u Muzeju Viktorije i Alberta od 23. marta do 28. jula 2013. Od 2004. godine tek sporadično se pojavljivao na koncertima i studijima. Tada je snimio duet verziju svoje pjesme “Changes” iz 1972. sa Baterflaj Baučer za animirani film “Šrek 2”

(2004), a sljedeće godine numeru “(She Can) Do That” za film “Stealth”. Pojavio se sa Arcade Fire na Fashion Rocksu 8. septembra 2005. godine, a kasnije iste nedjelje sa njima je nastupio i na CMJ Music Marathonu. Sa Luom Ridom je gostovao na albumu “No Balance Palace” danskih alternativnih rokera Kashmir. Iako je u aprilu 2006. izjavio da će napraviti pauzu od godinu dana, bio je gost iznenađenja na koncertu Dejvida Gilmora 29. maja u Londonu, a u novembru iste godine nastupao je sa Ališom Kiz u Njujorku na Black Ballu, dobrotvornom događaju u organizaciji “Keep a Child Alive”. To je posljednji put da smo ga vidjeli na sceni. Nakon što je odbio poziv Denija Bojla da nastupi na zatvaranju Olimpijskih igara u Londonu, mnogi su taj gest protumačili kao njegov definitivni odlazak sa muzičke scene. Međutim, legendarni muzičar je čekao vrijeme kada će imati šta da kaže, a njegov 66. rođendan pokazao se kao pravi trenutak za to. Prema pisanju britanskih medija, Bouvi za sada ne planira da daje intervjue i zakazuje koncerte povodom novog albuma.

● FOTO priča

Kruz u Japanu

Američki glumac Tom Kruz potpisivao je juče autograme fanovima nakon dolaska na Haneda aerodrom u Tokiju. Kruz je juče stigao u Japan da bi u toj zemlji promovisao film “Džek Ričer”.

20 Zanimljivosti

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

SLOVENIJA

Izgorjelo sve osim Jugoslavije

Na zgarištu srednje škole u Kočevju u Sloveniji, među svim stvarima koje je vatrena stihija progutala zajedno sa školom, neoštećen je ostao samo jedan predmet – školska karta bivše SFRJ. Poslije požara, koji je progutao školu u gluvo doba noći, između dva i pet sati ujutru, radnici su raščišćavali zgarište od

spaljene plastike, stakla, električnih kablova i druge opreme. I među svim tim stvarima koje su izgorjele, neoštećen je ostao jedan jedini predmet – školska karta SFRJ! “Spasli su Jugoslaviju, školu nijesu”, prokomentarisao je jedan od radnika koji je raščišćavao mjesto požara.

STOP

Na Bi Bi Siju zabrana za banane Britanski javni televizijski servis BBC zabranio je svojim zaposlenima da jedu banane na poslu nakon što je jedna koleginica upozorila šefove da to voće može da je ubije. Posteri, koji su postavljeni u firmi i na kojima je precrtana fotografija banana, direktno govori zaposlenima da ne ljušte i ne jedu banane blizu kolega, prenose britanski mediji. “Posteri su zalijepljeni na poseb-

TAGGGG

nim mjestima u desku i opominju zaposlene na solidarnost prema njihovoj koleginici koja ima medicinskih problema kada su banane u pitanju’’, rekla je portparolka Bi-Bi-Sija. Banana izaziva dvije vrste alergijskih reakcija - prva je reakcija na polen drveta i oni koji su alergični dobijaju svrab i oticanje u ustima, dok je druga mnogo opasnija, a to je anafilaktički šok - disajni putevi otiču i stežu se.

Letjenje avionom najbezbjednije do sada Dobre vijesti za panične putnike: najnoviji podaci pokazuju da su komercijalni letovi 2012. bili bezbjedniji nego ikad prije. Vol strit žurnal je objavio članak sa detaljnim podacima o bezbjednosti na letovima koji su pokazali da je komercijalno letjenje danas najmanje rizično još od šezdesetih godina prošlog vijeka. Prošle godine širom svijeta su se srušila 23 aviona, naj-

više u Africi. Desetogodišnji prosjek je 34, a u SAD nije bilo fatalne avionske nesreće od 2009. Aviokompanije iz Sjeverne Amerike i Sjeverne Azije su najbezbjednije, a one iz Afrike i sa područja Kariba najmanje pouzdane. Dakle, ako vodite računa da letite provjerenim kompanijama i slušate instrukcije tokom letjenja, trebalo bi da sletite bezbjedno na svoje odre-

dište. Iako vam se čini da pojas ne čini razliku između života i smrti prilikom pada, on će spriječiti povrede koje mogu nastati prilikom turbulencija. Ako ste naročito nervozni, savjetujemo da odradite jednostavnu meditaciju u sjedištu ili vježbe dubokog disanja. Ako vam ove “zen tehnike” baš i ne pomažu, uzmite čašu vina ili neki blaži sedativ.

GIGANT

Najveći i najbrži teretni brod na svijetu ª Maerskº Transporter razvija brzinu od 31 čvora i ima kapacitet 123.000 tona, može da ponese 15 hiljada kontejnera Kineski brod “Estelle Maersk”, izgrađen u Danskoj, beskompromisno je potisnuo sjevernoameričke proizvode na njihovom kontinentu. Ovaj kolos, dužine 397 metara i širok 63 metra, može da preveze robu preko Pacifika za ni manje ni više nego četiri dana! Na palubu ovog broda može

da stane 15.000 kontejnera. Uz to, brod može da opslužuje svega 13 ljudi, a u odnosu na nosač aviona SAD koji broji posadu od oko 5.000 ljudi. Ovaj brod zbog svoje širine ne može da prođe kroz Panamski i Suecki kanal. Strogo je trans-pacifički. Brzina ovog kolosalnog transportera je čak 31 čvor,

što je oko 57 km/h, a to znači da roba stiže četiri dana ranije nego što je uobičajeno za standardne brodove transportere kontejnera (18-20 čvorova) na relaciji Kina – Kalifornija. Prema tome, ovaj gigant je prilično konkurentan kada je prevoz kvarljive robe u pitanju. Brod je izgrađen u pet dijelova.

Svaki dio je najprije dopremljen u vodu pa je tek tada zavaren. Komandni most viši je od desetospratne zgrade i ima kapacitet za jedanaest kranova koji mogu da rade istovremeno. Kapacitet broda je 123.000 tona. Troškovi izgradnje ovog broda, napravljenog još 2006. godine, iznosili su

oko 145.000.000 dolara. Silikonska boja nanijeta po dnu broda smanjuje otpor vode pri čemu štedi 1.199.975 litara dizel goriva godišnje. Brod je napravljen u “Odense Steel” brodogradilištu u Danskoj. Nazvan je po ženi danskog brodovlasničkog magnata Maersk McKinney Mollera.

Reportaže 21

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

Lijepo je biti mali i dobro se zabavljati na Veruši UŽIVANCIJA

Dječje odmaralište “Veruša” i ove godine je sniježna oaza za gradske mališane, a provod zagarantovan Zorica Bulatović

anuarsko jutro nakon Nove godine na Veruši je potpuno drugačije. Veseli žagor razdragane djece probudio je planinu. Sto dvadeset mališana jurilo je poligonom Dječjeg odmarališta “Veruša”. Sve je izgledalo kao da ste došli u zemlju mališana, neki su sa brdašca projurili sankama, vičući kroz smijeh “čuuuuvaj”, nakon čega se čulo još jače “jupiiiiii”.

Malo dalje, dvije grupe pažljivo su učile skijanje. Jedna vesela družina pravila je Snješka Bjelića, dok su oni najvragolastiji gađali grudvama na sve strane, pa je tako jedna slučajna grudva pogodila i nas, nakon čega smo shvatili da smo suviše veliki u ovoj gomili i da štrčimo, pa smo laka meta za sniježne loptice. Anja Radulović je najmlađi “stanovnik” odmarališta, sa samo 13 mjeseci napravila je i prvi korak ovdje, kako je kazala njena mama, a Anja nam je pozirala crvenog nosića, na kojem su se topile pahulje, i rumenih obrašćića. Zato su Milutin Radulović i Ivan Lalević iz Podgorice razdragano dotrčali da nam objasne kako je počeo njihov boravak na Veruši. Milutin je kazao da mu se ovdje mnogo dopada, zato je i ove godine opet došao. “Sviđa mi se mnogo. I ove godine ću da učim skijanje, sankanje mi već super ide. Mnogo mi je zabavno i upoznao sam nove drugare.” Ivanu se takođe sviđa u odmaralištu. On je ovdje prvi put. “I ja sam naučio da sankam, a sad slijedi skijanje. Preko čitavog dana je zabavno. Dobra je hrana, isto kao i kod kuće, volio bih i sljedeće godine da dođem”, kazao je Ivan. Na poligonu su se u ovoj gužvi našli i roditelji koji su došli da obiđu mališane. Jelena Martinović je kazala da joj dijete prvi put ove godine dolazi u odmaralište i da se vidi da je jako zadovoljno. A i da već ima novo društvo. “O djeci se zaista vodi računa i vidi se da su zaposleni ovdje ozbiljno pristupili radu sa njima. Djeci je u svakom pogledu ispunjen dan. Više sam nego zadovoljna kako se postupa sa djecom i kako se brine o njima. Ali država bi mogla da uradi nešto više što se tiče uslova boravka. Sjećam se Veruše prije dvadeset godina - skoro da se ništa ni-

je promijenilo. Isti je nivo, prosto ne mogu da shvatim da dvadeset godina nije moglo da se nađe novca i da se paviljoni renoviraju, kao i kupatila. Spavaone su jako skučene, djeca nemaju gdje odložiti svoje skafandere a kamoli što drugo”, kazala je Jelena, naglašavajući da je nakon gašenja Dječjeg odmarališta u Sutomoru jedino ovo ostalo i da je stoga nedopustivo da se ništa ne mijenja godinama. Ipak, za roditelje je najbitnije da je djeci toplo, da je hrana odlična i da zaposleni više nego dobro vode računa o mališanima. Tri musketara su i ovdje u zimskom periodu zadužena da djeci nijednog sekunda ne bude dosadno i da im osmijeh sa lica ne silazi. To su instruktori sporta i rekreacije Lejla Pavićević, Maja Kalezić i Marko Šaković. Marko je kazao da je on ujedno i kordinator ove smjene. Oni su zaduženi da organizuju zabavu na “suvom polju”, skijanje, sankanje, grudvanje, pravljenje raznih figura od snijega. “Takođe nam je zadatak da organizujemo ne samo igre na snijegu, već i sve aktivnosti koje su na programu svakog dana. Pored toga organizujemo žurke za djecu, SMS manije i sve ostalo što je djeci zabavno i što im boravak ovdje može učiniti još zabavnijim”, kazao je Marko. Maja i Lejla su nam ispričale kako izgleda jedan dan u odmaralištu. “Nakon ustajanja i doručka već u 10 časova krećemo na ‘suvo polje’, gdje nam je na raspolaganju dva sata za skijanje, sankanje i grudvanje, odnosno svakojake ludorije na snijegu, gdje se i igra i uči. Nakon ručka i odmora, mališani su opet spremni za čarobno ‘suvo polje’. Nakon večere ide naš glavni zadatak, gdje za naše vragolane spremamo razne igre, skečeve i nezaobilazna žurka. Sve traje do 23 časa”, ispričale su

Instruktori sporta i rekreacije Lejla Pavićević, Maja Kalezić i Marko Šaković. nam instruktorke ukratko kako se najmlađi ovdje zabavljaju, pa im bogami i mi stariji možemo pozavidjeti na kvalitetnoj i dobro osmišljenoj zabavi. Glavni majstor svog zadatka je jedan od tri instruktora skijanja Miroslav Radulović, koji nam je objasnio da je djeci danas prvi dan učenja skijanja, podjeljena su u dvije grupe, kod njega su početnici, dok su malo napredniji kod njegovog kolege Ivana Ivanovića. “Današnji čas se bazira na paralelnom koračanju i otklizavanju naprijed i nazad, kao i učenje pada, odnosno kako ustati nakon njega. Ova moja grupa prvi put staje na skije i račinam da će za dva dana svi ići na ski-lift. Malo sam više strog, ali sam potpuno zadovoljan djecom”, kazao je Miroslav, a mi smo dobili i pozdrav od budućih skijaša, a to je kad svi podignu svoje štapove uvis. Na kraju je upravnik odmarališta Ivan Pelević kazao da u odmaralištu sada boravi 120 djece i to je prva od tri smjene, koja je startovala 4. januara. “Imamo devedeset pari skija, ove godine smo nabavili još dvadeset pari novih skija. Tako da će svi naučiti skijanje. Trenutno su u odmaralištu tri instruktora skijanja, šest vaspitača, doktor, policajac i deset

Mala Anja Radulović u svojoj prvoj posjeti Veruši dječjih instruktora. Snijega ima dovoljno za obuku. Sva djeca su dobra i vaspitana, a slušamo se obostrano”, kazao je zadovoljno Pelević. Važno je reći da se i roditelji opuste kao njihovi mališani, jer u odmaralištu postoje tri agregata i uprava je mislila na sve, pa je tako pripre-

mljeno grijanje na struju i pet tona lož ulja, kao i 120 metara drva. A tu je i sopstveni agregat u slučaju nestanka električne energije. I sve izgleda kao mjesto gdje živi mali plavi narod, ili ti štrumfovi na Veruši... I što još reći sem kako je lijepo biti mali.

22 Zabava

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

Ples na izvolte

Pamela opet pokazala grudi

Bujna i seksi Pamela Anderson, zvijezda serijala “Čuvari plaže”, ponovo se našla u centru pažnje zbog svojih velikih grudi, koje ovog puta nije uspjela da obuzda tokom jedne emisije. Popularna blondina je tokom nastupa s partnerom Metom Eversom u britanskom šouu “Dancing On Ice” (Ples na ledu), koji je čak prva i napustila, imala poteškoća s haljinom, pa je u jednom trenutku prisutnima, ali i TV audotirujumu pokazala grudi.

ivana KovaČ

“Iako je prvim plesom žiri bio zadovoljan, drugi je ispao razočaranje pošto se Pamela saplela a grudi su joj ispale iz haljine”, opisuju gledaoci na internetu, koji su pomno pratili početak ovog šoua. Komentari su brojni, a jedan koji je obišao čak i socijalne mreže je zajedljiv, pa je redovni pratilac ovog plesnog spektakla prokomentarisao kako Pameli nije pomoglo da ostane u takmičenju ni to što je bradavice prekrila naljepnicama. Z.Š.

Uskoro solo album Prva ovogodišnja emisija “Muzički šou Dalibora Petka” na hrvatskom Narodnom radiju iznjedrila je novo prijateljstvo – pjevačice Ivane Kovač i patuljastog zeca. Ivana je prije dvije noći kod Petka premijerno predstavila novi singl “Što stari ljudi kažu”, koji je za nju napisao Dražen Zečić. “Moja novogodišnja odluka je da ove godine završim prvi solo album”, rekla je Ivana.

Od svog autora Dražena Zečića očekuje još tri pjesme, a kad se Zeko juče javio u emisiju, stiglo je i obećanje da će album izaći do ljeta. Na pitanje kako mu zvuči to što Ivanu zovu “ženskim Zekom”, Zečić je rekao da to i nije neki kompliment, što je nasmijalo Ivanu, koja misli suprotno. Budući da je Zečić ključan za završetak Ivaninog albuma, nakon kviza koliko dobro poznaje zeče-

ve, popularna pjevačica dobila je neočekivani poklon, pomenutog zeca. Uz pomoć Zoo Sitija, koji joj je omogućio i potrebnu edukaciju za novog ljubimca, Petko je svojim iznenađenjem raznježio gošću. “Ne mogu vjerovati, dobila sam zeca. Predivan je”, govorila je Ivana. “Mene beštije vole”, povjerila se pjevačica odšetavši iz studija s novim prijateljem. E.Z.

U novom filmU

Džulija liječi oboljele od AIDS-a Zavodljivu i šarmantnu Džuliju Roberts ove godine gledaćemo u nelijepom i nedotjeranom “izdanju”. Naime, popularna glumica igraće doktoricu paraplegičarku koja je liječila bolesnike na samom početku epidemije AIDS-a, objavila je američka televizija HBO, koja će snimiti adaptaciju drame “Normalno srce”. Pozorišna verzija “Normalnog srca” nagrađena je Tonijem, a HBO će televizijsku adaptaciju priče o početku epidemije u Njujorku osamdesetih prikazati 2014. godine. Oskarovka Džulija Roberts igraće

tejlor i Heri

dr Emu Brukner, koja liječi nekolicinu ranih pacijenata zaraženih virusom HIV-a. Mark Rufalo igraće Neda Viksa, osobu koja je direktno svjedočila razornom uticaju bolesti za njujoršku gej zajednicu. Film će, prema najavama, režirati autor serije “Glee” Rajan Marfi, a dramu je za film adaptirao autor Leri Kramer, jedan od prvih zagovornika prevencije AIDS-a i zaštite za oboljele. “Normalno srce” u pozorištu se pojavilo sada već daleke 1985, a ponovno je postavljeno na Brodveju 2011. Z.Š.

Raskinuli tokom praznika

HOT! Brazilski model Emanuela de Paula isprobala je novu kolekciju intimnog rublja i bikinija kompanije Next. Ona je dokaz da najljepše žene svijeta zaista dolaze iz Brazila. Vitko, zategnuto tijelo, lijepa koža i seksi usne dovoljni su da svakog muškarca ostave bez teksta.

Pjevačica Tejlor Svift (23) i 18-godišnji član benda One Direction Heri Stajls tokom odmora na Karibima stavili su tačku na svoju vezu. “Raskinuli su. Bili su na odmoru i posvađali se. Oboje su mlade zvijezde na vrhuncu slave i ko zna šta ih čeka u budućnosti”, otkrio je izvor blizak sada već bivšem paru. Tejlor i Heri sa porodicama su odvojeno proslavili katolički Božić, a nakon što su zajedno u Njujorku dočekali 2013. godinu, otputovali su na odmor, na Karibe. Međutim, kantri pjevačica se 4. januara vratila u Njujork. Iako je zvanični razlog njenog povratka posao, američki tabloidi pišu da je pravi razlog zapravo žustra svađa sa dečkom, koji je ostao na odmoru i nije krenuo za njom.

Zabava 23

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

Finalisti “Prvog glasa Srbije” o ispadanju iz ovog takmičenja i planovima

Otvorila su nam se mnoga vrata

INTERVJU

Boris Šarančić

inalisti “Prvog glasa Srbije” Saška Janković i Ivan Petrović nedavno su napustili ovo takmičenje. Razgovarali smo sa ova dva takmičara o reakcijama nakon napuštanja takmičenja, ali i očekivanjima i planovima za nastavak karijere.

Mnogo je dobrih pjevača koji su ispali iz PGS, a nijesu zaslužili. Smatrate li sebe jednim od njih? ● Saška Kada je u pitanju top 13 takmičara, svi pjevači moraju biti dobri i jesu. Ono što odlučuje su nijanse: da li ste među najboljima bolji ili lošiji. Znam da svakako spadam u top 13. Samim tim mi je diskutabilno da li je neko zaslužio da ispadne ili nije, jer glasa publika. ● Ivan Slažem se sa Vašom konstatacijom, ali je takav sistem takmičenja. Ljudi glasaju i kreiraju dalji tok nadmetanja. Što se tiče mene, ovo je svakako veliki uspjeh. Od blizu šest hiljada prijavljenih kandidata - ući u top sedam. Svi preostali finalisti su zaslužili svoje mjesto, prije svega kvalitetom. Žalite li što ste učestvovali? ● Saška Nijednog trenutka nijesam zažalila. Nijesam ni pomislila na tu riječ. Osim novog muzičkog iskustva i novih prijateljstava, ovaj šou mi je donio mnogo toga. Tako da riječ “žaljenje” ne ide pod ruku ni sa mnom ni sa učešćem. ● Ivan Ne. Ni u jednom trenutku nijesam zažalio, jer mi je učešće u “Prvom glasu” otvorilo mnoga vrata koja su do sada bila zatvorena. Šta se može očekivati dalje od vas? Neki novi aranžmani, sin-

glovi i slično? ● Saška Sljedeći korak će se desiti ubrzo. Radim na tome sa menadžmentom svoje izdavaćke kuće “Prva Records”. Ne bih mnogo o tome, kada dođe vrijeme za to - znaće se. A samo mogu da kažem da se sve odvija vrlo brzo i svi takmičari imaju maksimalnu podršku tima sa Televizije Prva. ● Ivan Poslije kraćeg odmora, već krećem “u akciju”. Ljude koji me podržavaju ću sigurno obradovati svojom prvom pjesmom, za početak. Ko Vam je favorit? ● Saška Nemam favorite. Mislim da svako ima svoj pečat, glas i kvalitet. Iako ih je ostalo veoma malo, još ne bih mogla ništa da pretpostavim. Vidjećemo kako će se svi pokazati i kako će publika glasati. ● Ivan Ko god da pobijedi, neće mi biti žao. Svi su sjajni pjevači, a prije svega ljudi. Posebni su, različiti i svako ima svoje prednosti. Navijam svim srcem za kvalitet, a toga u nastavku takmičenja neće nedostajati. Takođe, želim sve najbolje 2013. čitaocima Vaših novina, vidimo se uskoro. Saška je napustila takmičenje u šestoj epizodi takmičenja poslije duela sa Mirnom Radulović, a Ivan je takmičenje završio u sedmoj finalnoj epizodi.

Sanja: Nijesam iznenađena Praznična sedmica bila je pogubna za Sanju Dimitrijević. Naime, djevojka koju su kolege iz “Prvog glasa” prozvale najboljom kuvaricom i “mamom” zbog brige o njima, ali i kući o kojoj borave, napustila je takmičenje u subotu veče, izgubivši u duelu od Zorana Stanića. “Nijesam razočarana jer mi je prvenstveno bio cilj da uđem u top trinaest kada sam se prijavila. Željela sam da dokažem da mogu da uđem u finale, tako da smo, po mom mišljenju, svi pobjednici. Imala sam čudan ojsećaj... Kada su me pitali da probam baražnu pjesmu, rekla sam neću, ne znam, instikt mi je tako nešto govorio, nijesam uopšte iznenađena. Kada je Andrija saopštio da ćemo Zoki i ja biti u duelu, imala sam osjećaj da će on ostati, jer je iz emisije u emisiju konstantno bio bolji, a ja sam imala neke trenutke”, ispričala je Dimitrijević za Večernje novosti.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme RAŠIVEN ENGLESKI STRMA OSNIVAČ BIVŠI ŠPANSKO KIPARSKI PO ŠAVU, ROMANO- STRANA MODERNE MUŠKO TURSKE, RASPA- PISAC SA BRDA ARHIIME KEMAL RAN (MN.) SLIKE EPISKOP

FRANCUSKI PISAC, KLOD

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

VELIKA BARA, RIT

LIČNA ZAMJENICA

NAROČIT, NEOBIČAN (FRANC.)

ZAPUŠAČ ZA FLAŠU ZUBNI LJEKAR

OČIGLEDNO

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

NEZASITLJIV

KOMFORNI STANOVI (FRANC.)

ISTOK PLANINSKI VRH NA HIMALAJIMA

KRIVIČNI ZAKONIK SVE POKIDATI

ITALIJANSKI FUDBAL. TRENER, ARIGO

JEDNAKA SIMBOL OSMIJUMA STARI RATNIK (FRANC.)

7 9

RAZBIJENOST SLOBODAN UDARAC U FUDBALU

GORNJI SLOJ VAZDUHA RUSKI REDITELJ, NIKOLAJ

STARIJA FRANCUSKA GLUMICA

Medium level

Teža

MEKSIČKA POP PJEVAČICA

OKRUGLO SLOVO

Daily Sudoku puzzle No. 2258 sudoku 2012-12-18

INICIJALI GLUMCA MENSURA SOFTWAR. MAINTEN. AGREEM.

8 1

2 Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

GUNDULIĆEV EP ŽITELJI MEJSTA RTIČE

Daily Sudoku puzzle No. 1806

DRŽAVE U POKRETU NESVRSTANOSTI

Lakša 2011-09-23

Medium level

RAZBOJNIK, PLJAČKAŠ

SVJEČANA GOZBA (FRANC.)

STAVLJATI U ZATVOR

NARODNI UNIVERZITET

MJESTO KOD STARE PAZOVE IZVAN

STOVARIŠTE DRVA

PRKOSAN, INATLJIV

Play sudoku online at:

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: PRIKOVATI, Đ, ROSULJA, RUTA, ANADOLKA, AV, ASIRKE, NEMO, LIJAM NISON, GLAVATO, LIV, EV, O, ILI ILI, EM, INERTAN, PRAZNA, R, RIS, AMINTA, LINEAL, IJEDNO, NALITI, EČANIN.

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 1

(Ne) Moguće

pješice i bez pomoći 1992/93, ljeti. On je takođe postao slavan istrčavši sedam maratona u sedam dana na svih pet kontinenata 2003. godine. “Odlazimo u ekspedicije 40 godina. Oborili smo veliki broj svjetskih rekorda. Na Antarktiku držimo dva velika rekorda. No, svaki put je bilo ljeto”, izjavio je u Fajns neposredno prije odlaska.

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2257 2012-12-17 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1804 2011-09-21 9

vicevi

Avantura života na Antarktiku

od oko 4.000 kilometara predviđenog za mart 2013. godine. Jun, jul i avgust zimski su mjeseci na južnoj hemisferi. Radi se o prvom pokušaju zimskog prelaza šestim kontinentom, gdje temperature mogu pasti do 90 stepeni Celzijusa ispod nule. Proglašen u Ginisovoj knjizi rekorda “najvećim živim istraživačem”, Fajns je već prošao Antarktik

Page 1/2

Play sudoku online at:

ORGANSKI SPOJEVI IZ KORE DRVEĆA

Britanski avanturista ser Ranulf Fajns otputovao je u ponedjeljak iz Kejp Tauna u Južnoj Africi prema Antarktiku, koji će pokušati da pređe na skijama. Brod je krenuo iz luke Kejp Taun a na ledeni bi kontinent trebalo da doplovi krajem mjeseca. Fajns (68) i pet članova posade imaće potom nekoliko sedmica za pripremu polaska na šestomjesečno putovanje

Direktor se napalio na sekretaricu, ali je ona imala momka. Jednog dana reče joj: Page 1/2 - Daću ti 300 eura ako mi daš da te okrenem malo i znaš… - Nema šanse! – odgovori ona. - Biću brz, baciću pare na pod. Ti se sagneš i ja ću biti gotov dok ih pokupiš. Zamislila se ona i kaže: - Hmmm… Moram pitati momka. Zove sekretarica momka i on joj kaže: - Traži 500 eura i brzo pokupi pare, on neće stići ni pantalone da skine. Sat vremena kasnije zove je dečko i pita: - Šta je bilo? Ona kaže: - Gad mi je platio u kovanicama! *** Riješili lisica, magarac i vuk da otvore firmu. Kaže lisica: - Ja sam lukava, ja ću otići u opštinu i srediću nam dozvolu očas posla. Ode lisica i vrati se za pola sata

sva pokunjena – nije uspela. Onda kaže vuk: - Ja sam opasan i ljudi me se plaše, sada ću ja na brzinu da dobijem dozvolu. Kad, eto vuka za sat vremena – podvio rep, ni on nije uspio. Tada kaže magarac: - Idem ja sada. Vrati se magarac poslije dva sata sav srećan i vikne: - Dobio sam dozvolu, dobio sam! Lisica i vuk ga upitaju kako kada oni nijesu uspjeli. A magarac ispriča: - Odem ti ja u opštinu, pokucam na vrata i uđem, kad ono tamo sve moji školski drugovi. *** Kćerka kaže majci: - Mama, opet sam se posvađala sa onim mojim, ne mogu više da izdržim, doći ću da živim s tobom. - Ne, draga, on mora da plati za svoje greške! Ja ću doći da živim sa vama!

Zabava/Slobodno vrijeme 25

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

Ja vam kažem da ona pukotina neće nikoga progutati...

NEZVANIČNO

A mi smo u Pljevljima ionako potkopani cijeli.

A kako da ne. A doma ka i svi pošteni i napaćeni radnici.

Đe si, obraza ti bio za NOvu godinu... Viđeli su te na neko vrlo sumnjivo mjesto.

To samo govoriš jer si daleko. Nama bogami nije svejedno

Word Search Puzzle #P419ER

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

A W O

A W M M

O O

M Q

V W K

O M

Allowance Allowance Aloft Aloft Aside Aside Aversion Aversion Beers Beers Befalls Belted Befalls Bootee Brimmed Belted Cedar Bootee Cedes Cheap Brimmed Chick

Cedar

Chick

POJMOVI Laudable

Darker Disabilities Disabilities Fault Fault Hacks Hacks Hefty Hostile Hefty Hotel Howls Hostile Innovative Hotel Kindly Lapsed Howls Laudable

Innovative

Limbo Limbo

Cedes

Kindly

Poised

Cheap

Lapsed

Rioted

Pošto do svega dolazite teško, ispoljavate nasilne reakcije i želju za osvetom. Situacija nije ružičasta, a način na koji pokušavate da je ublažite totalno je pogrešan. Sjedite, razmislite i pronađite neko pametnije rješenje.

BIK Naporan dan, pun neprijatnih iznenađenja. Ukoliko se unaprijed pripremite za njega, naoružajte se strpljenjem i upornošću - lakše ćete ga prebroditi. U protivnom, moguće su svađe sa partnerom i ukućanima, nerviranja i teške riječi.

BLIZANCI Sami ste krivi za to što ste o nekome imali pogrešno mišljenje. Rješavate da iz korijena promijenite odnose i izbjegnete sličnu situaciju. Griješite, jer ćete upravo tako obezbijediti teren za novu komunikaciju.

RAK Komunikativni ste i prijateljski raspoloženi. Pošto funkcionišete sa pojačanom dozom razuma, za sve i svakoga imate objašnjenje i razumijevanje. Kad biste uvijek bili tako pametni, kud bi vam bio kraj. Oprezno sa osobom u znaku Riba.

LAV

Taken Taunt

Litter Litter Llama Llama Medicates Metros Medicates Mousse Orchestrations Metros Peaked Mousse Perish Poised Orchestrations Rioted Peaked Taken Taunt

Perish

OVAN

Srećni ste i izuzetno raspoloženi, jer ste proslavili skoro sve što se može proslaviti, i po starom i po novom kalendaru. Ukoliko nijeste zaljubljeni u osobu suprotnog pola, u sebe svakako jeste. To je dobar znak, jer se oporavljate.

DJEVICA Pridavali ste nekome veći značaj nego što zaslužuje, pa je saznanje da ste bili na pogrešnom putu poražavajuće. Ko je kriv? Ili ta osoba ili vi? Krivicu uvijek treba tražiti u sebi, jer ste došli u neugodnu situaciju.

VAGA Sve što je lijepo kratko traje, pa je i zanosan period za vama. Postoji još nešto što ćete se truditi da obilježite, a poslije toga stavljate crtu. Rješavate da veću pažnju posvetite svom izgledu i zdravlju.

ŠKORPIJA U fazi ste uzbudljivih ljubavnih zavrzlama koje ovaj dan čine zanimljivim. Sve je u znaku seksa i strasti. Ukoliko realizujete namjere tog tipa, bićete kao preporođeni. U protivnom, svađe i spletkarenja.

STRIJELAC Uspješan period se nastavlja. Ostvarujete dobre duhovne i mentalne kontakte, fizičke veze i stičete zajednička iskustva. Radosti volite da dijelite sa drugima, pa ćete nastojati da to učinite i danas.

JARAC Vaše raspoloženje zavisi od trenutka. Ukoliko neko pokuša da vas isprovocira, može vam lako pokvariti dan, ali isto tako ga učiniti i zanimljivim, ukoliko vas obraduje. Kad bolje razmislite, od drugih očekujete da utiču na vas.

VODOLIJA Sa okolinom dijelite i dobro i zlo. Pošto je dan “šaren”, biće tu svega i svačega. Važno je da ste u dobrom raspoloženju, jaki i društveni, pa ćete sa lakoćom prevazići uznemiravajuća iskustva. Provešćete se nezaboravno!

RIBE Pesimističko raspoloženje u kombinaciji sa osjećanjem napuštenosti. Jadne Ribice, nije vam lako! Ali o tome je trebalo da razmišljate ranije. Dan je povoljan za introspekciju i uviđanje nekih sopstvenih nedostataka.

26 Sport

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

EVROKUP TOP 16

Plava vojska napada Trijumf DA LI STE ZNALI...

Ruski skalp na skeneru - Košarkaši Budućnosti dočekuju večeras (19.00) Trijumf u 1. kolu druge faze Evrokupa, ulaz dva eura

Da je sa 34 postignuta gola naš reprezentativac i član dubrovačkog Juga Aleksandar Ivović trenutno najbolji strijelac Jadranske vaterpolo lige. Na drugom mjestu je Sandro Sukno iz Primorja (24), na trećem igrač Medveščaka Hrvoje Brlečić, dok su četvrta i peta pozicija rezervisane za momke iz Primorca i Jadrana - Nikolu Markovića (22) i Ivana Krizmana (21).

188

meč odigraće večeras košarkaši Budućnosti u Evropi. Plavi će jubilej potpisati protiv ruskog Trijumfa u “Morači”, sa kojim će odmjeriti snage u 1. kolo druge faze Evrokupa.

TIKET DANA ČELZI SVONSI TIP 1 1

KVOTA 2.15

JUVENTUS MILAN TIP GG KVOTA 1.65 SEVILJA MAJORKA TIP 1 KVOTA 1.60 SARAGOSA LEVANTE TIP GG KVOTA 1.80 REAL SELTA TIP 4+

KVOTA 2.00

Z.OSTRVA NIGERIJA TIP2 KVOTA 1.65

Vrtlog Evrokupa okuplja najboljih 16 posada, a među njima je i crnogorski vladar - Budućnost večeras u Morači otvara 1. kolo grupe I protiv Trijumfa! Sastav iz Moskovske oblasti stiže u Podgoricu bez ijedinog poraza, dok eskpedicija iz Njegoševog parka sanja premijerni skalp Rusa, odnosno početni korak koji bi ih lansirao prema četvrtfinalu takmičenja, iako je tek početak. “Neće biti nimalo lako. Dolazi nam ekipa koja je bez poraza u Evrokupu i samo ta činjenica pokazuje o kakvom se timu i kvalitetu radi. To je iskusna i talentovana ekipa koja koju karakteriše napadačka i atraktivna igra, uz potencijalne i buduće NBA igrače. Međutim, to je velika prilika za nas da odigramo jedan kvalitetan meč i pokušamo da slavimo “, naglašava trener Budućnosti Dejan Radonjić, čiji je tim pun samopouzdanja nakon pobjede nad MZT Skopljem u posljednjem kolu regionalne ABA lige.

● NAVIJAČI, BUDITE ŠESTI IGRAČ Naoštreni protivnik stiže u glavni

grad Crne Gore na krilima Tivajna Mekija, Kajla Lendrija i društva, pod trenerskom palicom nekadašnjeg reprezentativca “zbornaje” Vasilija Karaševa. Trijumf krase odlični šuteri, igra sa puno slobode, pa će angažman igrača morati da bude na maksimalnom nivou, uz podršku sa tribina. “Pozivam navijače da nas poguraju, jer nam je to jako potrebno protiv ovakvog protivnika. Takođe, iako još nema poraza, večerašnji protivnik nije najkvalitetniji u našoj grupi”, uvjerava Radonjić, najavivši vruću avanturu u Top 16. “Kod kuće želimo da odigramo kako treba i da pobjeđujemo, dok ćemo na strani tražiti brejk koji bi nas polako približio narednoj fazi. Grupa je teška, ali za nas je lijepa prilika da na evropskom tlu pokažemo svoj kvalitet i bez opterećenja ostvarimo što bolje rezultate”.

● MARKO POPOVIĆ: SVJESNI SMO TEŠKOG IZAZOVA Po svemu sudeći, ljubitelje košarke u Crnoj Gori očekuje repriza

duela sa Bilbaom ili Lukoilom, jer je ruski tim svakako veliki zalogaj na evropskom košarkaškom tlu. “Trijumf je krajnje dobar protivnik. Ostvario je sve pobjede u prvoj fazi, zbog čega smo svjesni da nas čeka teška utakmica. Ipak, kao i svakom meču daćemo sve od

sebe i uz podršku navijača vjerovati u povoljan ishod”, jasan je kapiten Marko Popović, koji će sa saigračima morati da odigra perfektnu odbranu, kako bi se sveo učinak gostiju na manje od 87 poena, koliko Trijumf postiže po susretu. A. Popović

RASPORED GRUPA I Budiveljnik - Banvit Budućnost - Trijumf GRUPA J Valensija - Riga Bilbao - Nimburk

(18.00) (19.00) (igrano sinoć) (20.30)

GRUPA K Petersburg - Lokomotiv Kuban Zastal - Kahasol

(17.00) (18.00)

GRUPA L Ulm - Crvena zvezda Galatasaraj - Uniks

(19.30) (19.45)

Sport 27

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

SPORTSKI EKRAN Semafor Vašington - Oklahoma 101:99 Njujork - Boston 96:102 Čikago - Klivlend 118:92 Nju Orleans - San Antonio 95:88 Juta - Dalas 100:94 Portland - Orlando 125:119 (108:108) Sakramento - Memfis 81:113

17:25 18:00 18:00 18:45 19:30 19:45 19:55 20:15 20:45 20:45 22:50 21:30 21:30 23:55

Fleš sport Bijatlon Zastal - Kahasol, košarka Budućnost - Trijumf, košarka Sevilja - Majorka, fudbal Pikado Sport Ski skokovi Juventus - Milan, fudbal Čelzi - Svonsi, fudbal Sport Saragosa - Levante, fudbal Real Madrid - Selta, fudbal ATP Ouklend

RTCG 2 Eurosport Eurosport 2 RTCG 2 Arena 3 Eurosport 2 RTCG 1 Eurosport SportKlub Arena 1 TV Vijesti Arena 2 Arena 3 SportKlub

NE PROPUSTITE Juventus - Milan (SportKlub 20:45) Torino večeras gori - na programu je sjajan meč Kupa Italije koji će promovisati polufinalistu masovnijeg takmičenja na čizmi.

JVL: BUDVA U SPLITU

NBA LIGA

ritam Nikola Vučević blista, a Visok potapa mornare magija nikako da krene Nova odlična partija našeg centra nedovoljna za prekid crne serije Orlanda, Vašington zna sa velikima, više tuče nego košarke u Medisonu Orlando je u Rouz Gardenu u Portlandu nastavio košmar, pretrpio deveti uzastopni poraz (najgori niz od 2007. godine), a Nikola Vučević još jednom potvrdio da igra u super formi - crnogorski centar je u porazu magičnih nakon produžetka za 47 minuta u igri upisao 17 poena, 13 skokova i 5 asistencija. Blistavo veče Vučevića nije bilo dovoljno za prekid crne serije magičnih, iz prostog razloga što su domaći imali čak četiri igrača sa dabldabl učinkom - LaMarkus Oldridž (27 poena, 10 skokova), Džej Džej Hikson (20 poena, 15 skokova), Damijan Lilard (18 poena, 10 asitencija) i Nikolas Batum (16 poena, 10 asistencija), ali i što su stoprocentni ove sezone kada igraju produžetke od pet mečeva dobili su svih pet nakon regularnog dijela. “Nijesmo pobijedili, ali su momci napravili fantastičan posao koji će u nekom od narednih mečeva sigurno biti nagrađen. Bravo za Nika, bio je odličan”, pohvalio je Vučevića, trener Orlanda Džek Von. Vučević u posljednjih 10 utakmica ima učinak od preko 14 poena, a trenutno je osmi skakač lige (10,8

skokova po meču) ispred Čendlera, Noe, Buzera, Dankana, Horforda, Grifina, Ibake, Gasola... A glamurozni Medison Skver Garden svjedočio je žestokom okršaju u pravom smislu te riječi - u klasiku između Njujorka i Bostona viđeno je više grubih faulova i tuče pod koševima nego dobirh poteza. Prednjačili su Karmelo Entoni i Kevin Garnet (Melo je čak čekao Kej Džija ispred autobusa nakon meča kako bi se razjasnili, ali je policija spriječila direktan kontakt), veliki navijač Niksa, reditelj Spajk Li, drao se na uvo Pola Pirsa kada je ovaj pokušavao da uvede loptu u igru i sve je podsjećalo na staru dozu “neprijateljstva” između Niksa i Seltiksa. I baš kao u stara (dobra) vremena kada su sa jedne strane bili Leri Bird i Kevin Mekhejl, a sa druge Patrik Juing i Čarls Oukli, na kraju su odlučivale nijanse. Niksima je u odsustvu Redžona Ronda (suspenzija) presudio isprovocirani Pol Pirs sa 23 poena, a odličan je bio i ratnički nastrojeni Garnet sa 19 poena i 10 skokova. “Mislim da smo bili isfrustrirani

Vlade Divac poentira pored Šekila O’Nila na jednom od mnogobrojnih klasika Sakramenta i Lejkersa

načinom na koji se ova utakmica odvijala”, rekao je centar Niksa Tajson Čendler, koji je upisao 13 poena i 17 skokova. Najbolji igrač kod domaćina bio je Džej-Ar Smit sa 24 poena, dok je odbrana Seltiksa umirila (i iznervirala) Karmela Entonija (20 poena, ali uz šut 26/6) i Amarea Stodemajera (13 koševa). Vašington je najgora ekipa u ligi (4-28), ali ima “nešto” u svojim redovima kada igra protiv najvećih momci iz američke prijestonice su nakon Majamija prije mjesec dana pospremili i drugog velikog finalistu iz prošle sezone - ekipu Oklahome. Čarobnjaci su sa svega devet igrača u rotaciji do podviga stigli zahvaljujući snalažljivom košu Bredlija Bila tri desetinke prije kraja. “Iskreno, nisam imao pojma šta da radim sa loptom. Trener mi je samo rekao - uradi nešto”, objasnio je Bil, strijelac 22 koša za Vizardse, baš kao i Martel Vebster. Kod poraženog tima Kevin Djurant je zabilježio 29 poena, a naturalizovani Španac Serž Ibaka 26 uz 11 skokova. M.A.

Prošla godina je perfektno završena (razbijanjem Jadrana), sada je vrijeme za nove izazove i šansa za vaterpoliste Budve da i u 2013. zakorače trijumfalno... Praznici su iza momaka sa bazena “Dragan Trifunović”, večeras se nastavlja borba u Jadranskoj ligi, borba za san (koji je, istina, još daleko) zvani fajnal-for regionalnog takmičenja - prva prepreka u novoj godini na tom putu Milanu Tičiću i društvu biće Mornar u Splitu. Meč na “Poljudu” počinje večeras od 19.30, a za DN ga je najavio trener Budve Drago Pejaković.

“U posljednje vrijeme smo imali dosta problema sa zdravstvenim biltenom. Čak pet igrača nam je bilo odsutno sa treninga, tako da nijesmo uspjeli na pravi način da se pripremimo za ovaj jako težak meč. Što se tiče Mornara, radi se o ekipi koja ima nekoliko iskusnih pojedinaca i veoma dobro igra na domaćem bazenu. Siguran sam da će do izražaja doći naš voljni momenat i da ćemo se truditi da bez obzira na probleme nametnemo čvrstu i agresivnu igru u odbrani, kao i visok ritam igre”, istakao je Pejaković. K.B.

SPRINGFILD GA ČEKA

Vlade Divac glavni kandidat za Kuću slavnih Kuća slavnih u Springfildu mogla bi da otvori vrata za jednog od najvećih košarkaških sinova sa ovih prostora - Vlade Divac, legenda jugoslovenske magične igre pod obručima, prvo je ime na spisku kandidata za ulazak među besmrtne u 2013. godini. Aktuelni predsjednik Olimpijskog komiteta Srbije, koji je sa reprezentacijom Jugoslavije osvojio dvije titule prvaka svijeta, tri titule prvaka Evrope i dvije srebrne olimpijske medalje, a u NBA ligi u dre-

sovima Lejkersa, Sakramenta i Šarlota igrao 16 godina, bio je kandidat za ulazak u Kuću slavnih i prošle godine. Pored Divca na “čekanju” se nalaze jedan od najtrofejnijih evropskih trenera, koji je sa reprezentacijom Jugoslavije osvojio sedam medalja na velikim takmičenjima, od čega zlato na SP 1970. godine i zlato na OI 1980. godine Ranko Žeravica, Brazilac Oskar Šmit, Izraelac Miki Berkovic, Grk Nikos Galis, Litvanac Šarunas Marču-

ljonis, Australijanac Lindzi Gejz, Brazilac Togo Soareš, Rus Vladimir Kondrašin i Španac Manuel Sains. Sa prostora bivše Jugoslavije u Kuću slavnih ranije su ušli Bora Stanković, Aleksandar Nikolić, Mirko Novosel, Krešimir Ćosić, Dražen Petrović i Dražen Dalipagić. Imena novih članova Kuće slavnih u Springfildu biće saopštena početkom aprila na završnom turniru NCAA lige u Atlanti. M.A.

28 Sport

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

IHF pravI cIrkus

Bojana i Kaća uglas: Ovo je smiješan izbor Nasimento i Narcis proglašeni za najbolje u protekloj godini - naše rukometašice Bojana Popović i Katarina Bulatović zauzele drugo, odnosno četvrto mjesto

Dosadašnji osvajači Dame

1988 - Svetlana Kitić(Jugoslavija) 1989 - Hjun - Mi Kim (Koreja) 1990 - Jasna Merdan-Kolar (Austrija) 1994 - Mia Hermanson-(Švedska) 1995 - Ersebet Kočis (Mađarska) 1996 - O-Kiong Lim (Koreja) 1997 - Anja Andersen (Danska) 1998 - Trajn Haltvik (Norveška) 1999 - Ausra Fridrikaš (Austrija) 2000 - Bojana Radulović (Mađarska) 2001 - Sesilija Leganger (Norveška) 2002 - Čao Sai (Kina) 2003 - Bojana Radulović (Mađarska) 2004 - Anita Kulsar (Mađarska) 2005 - Anita Gorbic (Mađarska) 2006 - Nadin Krausn (Njemačka) 2007 - Gro Hamerseng (Norveška) 2008 - Linn-Kristin Rigelut (Norveška) 2009 - Alison Pino (Francuska) 2010 - Kristina Neagu (Rumunija) 2011 - Hajdi Loke (Norveška)

Muškarci

Francuz Danijel Narcis i Brazilka Aleksandra do Nasimento najbolji su rukometaš i rukometašica svijeta, u izboru IHF-a (Međunarodne rukometne federacije). Snažni bek Kila, koji će u naredna dva dana potpisati ugovor sa Pari sen Žermenom i desno krilo Hipobanke osvojili su najviše glasova eksperata, fanova i medija sa Starog kontinenta. Neviđeni kriterijum glasanja svrstao je srebrnu sa Olimpijskih igara u Londonu i prvakinju Evrope sa ekipom Budućnosti Bojanu Popović na drugo mjesto, a Katarinu Bulatović koja je ovim trofejima dodala i reprezentativnu titulu prvaka Evrope na tek četvrto mjesto po broju osvojenih glasova.

upravo oni iz IHF-a zapitaju da li donose prave odluke”, istakla je Bojana, ponudivši i objašnjenje sramne odluke IHF-a: Izgleda da žele da naprave balans, jer su u posljednje vrijeme igračice iz Evrope dobijale ovo priznanje. Iskreno nemam ništa protiv Aleksandre Do Nasimento jer je ona vrhunsko krilo, ali se ipak nijesu vrednovale prave stvari i kriterijum glasanja nije bio kakav bi trebalo kada se radi o tako jednoj ozbiljnoj organizaciji. Mislim da i oni što dobijaju priznanja na taj način, nijesu baš sigurni da to zaslužuju”, poručila je Popović, nekrunisana kraljica među rukometašicama.

● IHF pravI cIrkus

Dama koja je takođe ovo priznanje zaslužila mnogo prije Brazilke - Katarina Bulatović je juče nakon proglašenja najboljih kao iz topa ispalila. “Kad se na ovaj način glasa i dodjeljuje ekstra važno priznanje za jednog sportistu, onda ne želim ni da ga dobijem. Od svih igračica koje su bile nominovane Nasimento je najmanje zaslužila da bude najbolja”, kazala je za Dnevne novine Katarina Bulatović, kojoj upravo priznanje za najbolju igračicu na svijetu nedostaje da zaokruži svoju bogatu riznicu trofeja.

“Ovaj izbor nije ništa novo za mene, jer posljednjih desetak godina se dešava ista stvar. IHF od izbora pravi cirkus, jer se ne vrednuju stvari koje bi trebale kada se biraju najbolji u godini kao što to rade validne organizacije u drugim sportovima”, kazala je nakon izbora za naš list rukometni mađioničar Bojana Popović.

● Osjećam se kaO najbOlja Legendarnu igračicu nije puno pogodila odluka IHF. “I ovog puta, kao u posljednjih deset godina osjećam se kao najbolja i njihovo priznanje mi ništa ne znači. Čista sam pred sobom, znam da sam dala maksimum na svakom meču tokom karijere i važno je da to ljudi koji prate rukomet znaju, a neka se

kujem da dobijem i ovu nagradu. Kazala sam da se ne bih iznenadila da je dobije neko ko je ne zaslužuje, tako da sam donekle bila spremna da će se ovo desiti. To me ne opterećuje i iskreno kada poslije svega što se dešavalo ove sezone nijesam dobila to priznanje, ne želim nikida da ga dobijem”, kazala je bombarderka Olkima, koja je zatim navela najbolji primjer kako funkcioniše dodjela nagrada.

“Oni će i ubuduće kao i do sada dati priznanje onome koga unaprijed zacrtaju, tako da nije ni važno ko šta osvoji i kako odigra sezonu. Sve vam je jasno kada znate da Bojana Popović toliko godina nije dobila priznanje, a stalno je bila najbolja”, jasna je Bulatović. Brazilki, koja je ove sezone na Olimpijskim igrama osvojila šesto mjesto, a sa Hipobankom Ligu šampiona završila u grupnoj fazi takmi-

1988 - Veselin Vujović (Jugoslavija) 1989 - Je-Von Kang (Koreja) 1990 - Magnus Vislander (Švedska) 1994 - Talant Dušebajev (Rusija) 1995 - Džekson Ričardson (Francuska) 1996 - Talant Dušebajev (Španija) 1997 - Stefan Stoecklin (Francuska) 1998 - Daniel Stefan (Njemačka) 1999 - Rafael Guhosa (Španija) 2000 - Dragan Škrbić (Jugoslavija) 2001- Kjung Šin Jon (Koreja) 2002 - Bertran Žil (Francuska) 2003 - Ivano Balić (Hrvatska) 2004 - Hening Fric (Njemačka) 2005 - Arpad Šterbik (SiCG) 2006 - Ivano Balić (Hrvatska) 2007 - Nikola Karabatić (Francuska) 2008 - Tijeri Omejer (Francuska) 2009 - Slavomir Šmal (Poljska) 2010 - Filip Jiha (Češka) 2011 - Mikel Hansen (Danska)

čenja i Francuzu, koji je sa Kilom osvojio Bundes ligu bez poraza i Ligu šampiona, a sa Francuskom zlato u Londonu, nagrade će biti uručene 27. januara u Barseloni pred početak finala Svjetskog prvenstva. Osim trofeja, biće im uručeni i čekovi u iznosu od po deset hiljada eura koje je obezbijedio sponzor “Grundfos”. M.Pavićević

● ne treba mI prIznanje

● nIjesam Iznenađena Međutim, po njenim riječima, reklo bi se da je Katarina očekivala ovakav epilog. “Kada se završilo prvenstvo u Beogradu, novinari su me pitali da li oče-

Rezultati glasanja za najbolje 1. A. Do Nasimento (Brazil, Hipobanka - Austria) - 28 posto 2. Hajdi Loke (Norveška, Đer - Mađarska) - 24 posto 2. Bojana Popović (Crna Gora, Budućnost) - 24 posto 4. Andrea Penezić (Hrvatska, Krim - Slovenija) - 12 posto 4. Katarina Bulatović (Crna Gora, Olkim - Rumunija) - 12 posto

1. Danijel Narcis (Francuska, Kil) - 25 posto 2. Mikel Hansen (Danska, PSŽ) - 21 posto 3. Filip Jiha (Češka, Kil) - 18 posto 3. Kim Anderson (Švedska, KIF Kolding) - 18 posto 3. Hulen Aginagalde (Španija, Atl. Madrid) - 18 posto

Sport 29

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

24. SP u šPaniji (11.- 26.januar)

Predstavljamo protivnike Crne Gore u grupi A

Brazil Ako naša selekcija protiv neke reprezentacije treba da se nada bodovima onda je to Brazil. Istina da “crveni” ne mogu biti favoriti protiv bilo koje reprezentacije da igraju, ali se ne smiju ni zadovoljavati činjenicom da su samo učesnici Svjetskog prvenstva u Španiji. Najbolji rezultat na Svjetskom prvenstvu koji su momci iz zemlje sambe, kafe i fudbala napravili bilo je 13. mjesto 1958. godine u Njemačkoj, da bi zatim bili redovni učesnici Mondijala, ali od SP u Egiptu 1999. godine kada su su prošli prvi krug nijesu napravili značajniji rezultat. Na posljednja dva prvenstva u Hrvatskoj odnosno Švedskoj oba puta su zauzeli 21. mjesto. Brazilci su protekle nedjelje učestvovali na turniru u Španiji, nakon čega je jasno da će stručni štab Crne Gore imati pune ruke posla da pripremi ekipu za o v a j

duel. Brazil je savladao Japan s a 42:24, odnosno Čile sa 38:21, dok je u borbi za p r v o mjesto izgubio od Španije 31:22. “Bila je to prilika da provjerim formu ekipe i mogu biti zadovoljan onim što sam vidio. Iako smo izgubili u posljednjem meču sa Španijom, mogu reći da smo im dobrim dijelom meča parirali, a da je rezultat manje važan. Imamo dobru grupu i mislim da možemo izboriti prolaz dalje, tako da je Brazil spreman za kvalitetan rukomet”, kazao je selektor te zemlje Žordi Ribera. Iskusni stručnjak u svojim redovima ima samo jednog igrača koji igra u inostranstvu i koji je prva zvijezda tima. Riječ je o beku španske La Rohe - Tiagusu Petrusu.

Tunis Godinama unazad šampion Afrike predstavlja hit u rukometnom svijetu. Od kako je kormilo reprezentacije preuzeo francuski stručnjak Alan Porte (koji je 1992. godine u Barseloni na OI kao igrač osvojio bronzu) igra Tunisa najviše podsjeća na onu koju forsira Klod Onesta, što svakako daje rezultate iako nema na raspolaganju igrače koje ima trener aktuelnog vladara planete. Rezultati, ali i igrači Tunisa, su za respekt i poštovanje. Iskustvo je svakako na njihovoj strani u odnosu na naš tim što najbolje potvrđuje podatak da su redovni učesnici velikih prvenstava. Najbolji rezultat Tunis je napravio 2005. godine kada je bio domaćin Svjetskog prvenstva - bili su četvrti. Četiri godine ranije u Francuskoj su bili deseti, a 2007. godine u Njemačkoj jedanaesti, da bi podbacili na proteklom šampionatu u Švedskoj kada su bili tek 20. Ono što će predstavljati veliki hendikep za ovaj tim jeste da se prva zvijezda tima i rukometaš Monpeljea lijevi bek Visem Hmam oprostio od reprezentacije. Međutim, Tunižani u svojim redovima imaju čak još šest igrača koji nastupaju u vodećim francuskim klubovima. Pivot Mahmud Garbi igra u Nantu, kao i njegov kolega na crti Isam Tej u Monpeljeu. Desno krilo Jeledin Tuati igra u Dankerku, golman Markein Magaiz u Nantu, a najiskusniji u timu tridesetpetogodišnji srednji bek Hejkel Meganem u Sant Rafaelu, dok lijevo krilo Anur Ajed nosi dres Tuluza. M.P.

Mirko Milašević

Svi za jednog, jedan za sve Treći dan u Španiji - naši rukometaši ne gube vrijeme, već su spremni za prvi meč sa Argentinom Miloš Pavićević

to se rezultata tiče, kontrolni mečevi u Danskoj za naše najbolje rukometaše kao da nijesu ni postojali - svega tri treninga u sunčanom Granoljersu bila su dovoljna da se zaborave porazi od Slovenije, Danske i Tunisa. Atmosfera koja je inače najjače oružje “crvenih” je fenomenalna, dok na treninzima sve pršti. Prelijepo je biti dio jednog takvog kolektiva gdje važi staro provjereno pravilo - svi za jednog, jedan za sve.

kmičenje nijesmo došli sa ambicijama da moramo nešto da napravimo. Svakako da nema sportiste koji ne bi volio da napravi nešto veliko, ali mi moramo ostati čvrsto na zemlji, kao što smo bili i u baražu za Svjetsko prvenstvo. Samo takav pristup može donijeti rezultat”.

● na raspolaganju sam ekipi Vođeni tom politikom “lavovi” su preskočili ogromne prepreke poput Švedske, Njemačke i Češke, a sa istim motom prilaze Svjetskom prvenstvu Španiji. Za mnoge su nepoznanica, jer su prvi put na Mundijalu, ali svi selektori iz protivničkih ekipa u grupi A u Granoljersu upiru prstom u Crnu Goru koja bi mogla biti najprijatnije iznenađenje turnira. “Iako možda mnogi misle da nas je poremetio turnir u Danskoj, smatram da to nije tako. Kada se pogleda krajnji utisak, rezultatski nijesmo dobro prošli, ali je bilo od velike koristi igrati tri dana za redom protiv tako kvalitetnih protivnika”, bile su prve riječi srednjeg beka Mirka Milaševića koji je u odsustvu kapitena Draška Mrvaljevića zbog bola u predjelu lista na protekla tri meča bio prva opcija selektora Zorana Kastratovića.

● Već spremni za “gaučose” Iako je ostalo tri dana do početka šampionata “crveni” prvog rivala čekaju kao zapeta puška. “U ekipi vlada odlična atmosfera, svjesni smo šta nas očekuje i koliki je ulog tako da je vidno da smo psihički na pravi način pripremljeni za takmičenje. Gotovo da na svakom koraku pričamo samo o prvom meču sa Argentinom i to je ono što raduje, jer smo sve ostalo ostavili sa strane. To je

bio i dogovor, razmišlja se samo kako preskočiti svaku narednu prepreku”.

●mali fond igrača Veliki problem argentine

Milašević je zatim naglasio da zna kako treba igrati sa “gaučosima”. “Gledali smo ih u protekla dva dana i vidjeli njihove mogućnosti. Na minulom Svjetskom prvenstvu su bili hit, nemaju zvijezda u timu što nas ne smije opustiti, ali njihova mana je što imaju svega sedam, osam igrača koji mogu adekvatno odgovoriti zadacima. Potrebno da je odigramo odbranu kako znamo i da u napadu budemo znatno smireniji i pametniji nego što je to bio slučaj u Danskoj i siguran sam da možemo na kraju slaviti”. Prvi meč je po nepisanom pravilu uvijek najteži. “Ne mora da znači. Mi na ovo ta-

Mirko je protiv Danske odigrao čitav meč, te poluvrijeme protiv Tunisa, dok je dobio i 15 minuta u duelu sa Slovenijom. “Zadovoljan sam onim što sam prikazao, ali vjerujem da mogu još bolje. Ipak, moj zadatak je da budem na usluzi ekipi i na taj način prilazim svakom meču. Bez razmišljanja bih potpisao da dobijemo svaku utakmicu, a da ja ne postignem ni gol. U svakom slučaju mislim da sam opravdao ukazano povjerenje u Danskoj, te da ću i ovdje u Španiji imati šta da kažem”.

U Španiji kao kod kuće Srednji bek Puerto Segunda već treću godinu igra u Španiji, tako da je praktično na domaćem terenu. “U Španiji se osjećam kao kod kuće. Navikao sam se na način života, na ljude i prije svega na rukomet u ovoj zemlji u kojem uživam. Istina finansijska situacija trenutno nije baš najbolja kao što je to slučaj u većini zemalja što se odražava i na sport, ali se nadam da će Španija ubrzo ponovo biti ono što je bila ranije - svjetska sila broj 1”, kazao je Milašević.

30 Sport

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

VELIKA ŽELJA

Mornar zagrizao za Rota Ako napadač Luka Rotković ne bude imao konkretnih ponuda iz inostranstva Barani će pokušati da ga dovedu u svoje redove

KUP ITALIJE

Sastanak stare dame i Milana za polufinale Sudar prvaka i vicešampiona Italije obilježiće četvrtfinale italijanskog kupa. Juventus će se večeras (20:45) u svom dvorištu boriti za polufinale sa Milanom. Iako je razlika između dva tima u Seriji A punih 14 bodova jedan duel pod torinskim nebom krije u sebi puno neizvjesnosti, uz garantovan spektakl, kao što je to bio prošlogodišnji meč koji je riješio kapiten Crne Gore (3:2 nakon produžetaka). “Očekuje nas utakmica protiv velikog tima. Milan je klub koji zaslužuje poštovanje, ali mi kao i oni želimo da prođemo dalje. Ulog je veliki i očekujem maksimalan pristup meču”, jasan je Antonio Konte, koji će odmoriti neke igrače, dok je nastup Mirka Vučinića upitan zbog njegovog problema sa povredom.

GALATA ZOVE SNAJDERA! Saga o fudbalskom životu Veslija Snajdera se nastavlja - nakon brojnih povezivanja fudbalera Intera sa Totenhemom i Liverpulom pojavila se nova vijest - Sanjder ide u Galatasaraj!? “Večerao sam u Italiji sa predsjednikom Intera Masimom Moratijem. Jedna od tema našeg razgovora bio je i transfer Snajdera. Mogu reći da se pregovori kreću u pozitivnom smjeru. Sve bi trebalo biti gotovo za par dana”, rekao je prvi čovjek Galate Unal Ajsal. Klub iz Istanbula je trenutno prvi u turskom šampionatu sa 33 boda, plasirali su se u osminu-finala Lige šampiona i svakako da bi im holandski fudbaler bio sjajno pojačanje. U.R.

“Što se Mirka tiče - vidjećemo. Moramo da budemo pažljivi i ne smijemo da priuštimo sebi gubitak Vučinića na duge staze”, naglašava Konte. Na drugoj strani Silvio Berluskoni obećava novi i još mlađi Milan, otkrivši da “rosso-neri” mjerkaju napadača Matiju Destra iz Rome i beka Njukasla Davide Santona, dok je i dalje neizvjesna sudbina Masimilijana Alegrija koji ne brine. “Ne razmišljam o budućnosti, već želim da prođemo Juventus i da ispoštujem svoj ugovor do 2014. godine”, zaključuje Alegri, koji neće moći da računa na Kevina Prinsa Boatenga. Pobjednik duela igraće u polufinalu protiv boljeg iz meča Lacio - Katanija, koji je igran kasno sinoć. A.P.

Potpisan je Miomir Vuković, stigao je Nenad Matić, a najzvučnije ime koje bi moglo da obuče dres Mornara je - Luka Rotković! Čelnici barskog kluba ozbiljno su zagrizli za bivšeg golgetera Petrovca, Budućnosti i Mladosti, paraf na ugovor još nije stavljen, jer jedan od boljih napadača elitnog karavana vaga ostale ponude. “Stupio sam u kontakt sa ljudima iz Mornara, razgovarali smo o mom prelasku, ali još nijesmo finiširali stvari”, rekao je za DN Rotković. Posljednja stanica u karijeri robusnog napadača je bila Mladost Luka je igrao dobro, postigao sedam istorijskih golova na jednoj utakmici protiv Pljevalja. Ali, niko ne može da zaboravi Rotove role u dresu Petrovca - sa “nebesko-plavima” je osvojio Kup, a u kvalifikacijama za Ligu Evrope protiv Anortozisa je postigao dva gola koja se još pamte. “Iskreno, u kontaku sam sa mnogo ljudi, tako da se nadam da ću pronaći pravi klub u kojem ću se skrasiti. Neki od mojih golova (npr. makazice u dresu Mladosti i Petrovca) su me preporučili i u regionu, ali vidjećemo - Mornar je svakako otvorena opcija”, završio je popularni Roto. A, dobili smo i glas iz Bara - sportski direktor Mornara, Nino Dedaj, potvrdio je interesovanja za Luku. “Razgovarali smo sa Rotkovićem i svakako da bi bio najjače pojačanje za nas. Zbog velikog broja stranaca, osam igrača smo stavili na transfer listu, ali ćemo sigurno do počet-

Luka Rotković na listi želja, Nenad Bubanja na transfer listi ka šampionata sastaviti dobar tim”, poručio je Dedaj, koji je dodao da će se “mornari” najvjerovatnije pripre-

Marković blizu Mladosti

Rivaldo još igra fudbal

Mornar mijenja igrački kadar, a fudbaler koji će se iz Bara preseliti najvjerovatnije u Podgoricu je Božo Marković! Kako smo čuli Mladost bi u nastavku sezone na pozicji napadača mogla da bude jača upravo za Markovića. Rođeni Nikšićanin je u Sutjeskoj igrao odlično, na startu prvenstva se preselio u Mornar gdje je igrao dobro, ali je podbacio u golgeterskom smislu, jer se samo dva puta upisao u strijelce. Svlačionicu Mladosti su napustili Ekvadorac Eber i Luka Rotković, ostalo je mjesta u samom špicu, a kao jedno od boljih rješenja jeste Božo Marković, koji se nalazi na transfer listi Mornara. U.R.

Majstor nema namjeru da prestane sa fudbalom - jedan od najboljih braziliskih fudbalera, Rivaldo, dugu i bogatu karijeru nastavlja u domovini - potpisao je ugovor sa drugoligašem Sao Kaetanom! Ofanzivni vezista koji ima 40 godina vrhunac karijere dostigao je u Barseloni za koju je u periodu od 1997. do 2002. godine odigrao 157 utakmica i postigao 86 golova. Nekadašnja “desetka” Brazila je za reprezentaciju igrao od 1993. do 2003. godine i na 74 meča 36 puta se upisao u strijelce. U.R.

PRIJATELJSKA UTAKMICA

Bajern rasturio Šalke Nije bila zvanična utakmica, za nju se ne dobijaju bodovi, ali će od nje “dugo živjeti” navijači Bajerna, odnosno tugovati fanovi Šalkea... Ova dva tima, dva velika rivala iz Bundeslige odigrala su prijateljski meč u Dohi (Katar) i rezultat je bio 5:0. Naravno za bavarskog giganta! Sjajnu pobjedu Bajerna na stadionu “Jasim Bin Hamad” potpisali su Tomas Miler (u 10. i 20. minutu) i Mario Mandžukić (u 33. i 43.) sa po dva gola, dok se jednom u strijelce upisao Mario Gomez (u 63.). Sezona u Bundesligi nastavlja se 14. januara. K.B.

mati u Baru gdje će imati kvalitetne rivale u prijateljskim mečevima i veoma dobre uslove za rad. U.R.

DOGOVOR

Edin Džeko se sprema za Milano

Inter na ljeto dovodi napadača Mančester sitija Visoki napadač Edin Džeko nije u prvom planu menadžera Mančester sitija, Roberta Manćinija, što želi da iskoristi Inter - milanski velikan je pripremio ponudu za Bosanca tešku 30 miliona eura, koja će se aktivirati na ljeto! Inter u Edinu vidi idealnu zamjenu za Dijega Milita, koji u junu puni 34 godine. Britanski list “Metro” piše da reprezentativac Bosne i Hercegovine razmatra ponudu, te da će

potpisati ugovor sa Interom ukoliko “plavo-crni” obezbijede igranje u Ligi šampiona sljedeće sezone (Inter je trenutno peti, udaljeni su dva poena od LŠ). Da podsjetimo - italijanski klub je bio zainteresovan za Džeka i prije nego što je napadač u januaru 2011. godine iz Volfsburga za 27 miliona funti prešao u Mančester siti. Stara želja Intera će se sve su prilike ostvariti u junu... B.T.

Sport 31

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

PriPreme

Niko ne putuje u Antaliju

Crnogorski prvoligaši nemaju finansija za Tursku - pripremaće se na našem primorju

Prošle godine tri crnogorska tima (Budućnost, Rudar, Zeta) su se otisnula ka Antaliji na petnaestodnevne pripreme, a u 2013. godini put fudbalskog “El Dorada” najvjerovatnije neće krenuti niko iz Crne Gore. Razlog je isključivo - finansije! Rudar (ljudi iz Pljevalja javno kažu da nemaju novca) je već odabrao Budvu, dok Budućnost i Zeta još razmišljaju iako je izvjesno da neće posjetiti Tursku. Aktuelni šampion države trenutno ima dvije mogućnosti - crnogorsko primorje ili hrvatsko Međugorje (tamo su bili 2010. godine), a Zeta će se na kraju najvjerovatnije otisnuti ka Budvi, gdje će se pripremati gotovo svi naši prvoligaši.

novi Povratak

Sani dolazi ako budu imali novca

Neodlazak u Tursku znači veliki korak nazad što se tiče pripremnog dijela - ekipe neće imati jake provjere kao što bi imali u Antaliji, teško će se neko od fudbalera prodati kao što bi se prodao u Turskoj, gdje menadžeri vrebaju iza svakog ćoška... A, kompletan trošak za pripreme u Turskoj klub bi platio oko 55.000 eura, što je izgleda velika cifra za elitu crnogorskog fudbala. Velika, jer se i dan danas duguje igračima u gotovo svim klubovima. Antalija će izgleda ostati samo san za crnogorske timove, a to je još jedan dokaz da ljudi iz klubova u sezoni 2012/13. ulažu najmanje novca od kada je Crna Gora nezavisna država. B.T.

Sa podgoričkog aerodroma prošle godine tri prvoligaša (Budućnost, Rudar, Zeta) su se otisnula ka Antaliji

Sanibal Orahovac blizu Budućnosti - isključivo od kluba zavisi da li će opet zaigrati pod Goricom Bojan Topalović

ada je na kraju 2011. godine potpisao ugovor sa uzbekistanskim Pakhtakorom, Budućnost je izgubila vođu, pravog igrača, fudbalera koji je primjer kako na terenu, tako i van njega... A, sada plavi ima priliku da ga vrati - Sanibal Orahovac bi mogao ponovo, po treći put, da postane fudbaler Budućnosti!

Sjajnom ljevaku Sanibalu Orahovcu je istekao ugovor sa Pakhtakorom (za sezonu zbog povrede prednjih ukrštenih ligamenata koljena odigrao samo dva meča, postigao jedan gol), pa bi činjenicu da je slobodan igrač Budućnost mogla (i morala) da iskoristi. Kako Dnevne novine saznaju, popularni Sani je i te kako voljan da dođe u Podgoricu, a da li će ponovo

zadužiti plavu opremu zavisi isključivo od ljudi iz kluba stacioniranog u ulici Vaka Đurovića. Ukoliko uprava bude imala nešto novca da isprati Orahovca, Sani će sigurno u prelaznom roku koji je na snazi pojačati Budućnost! Jer, čovjek koga navijači nikada neće zaboraviti zna da nije završio priču sa plavim klubom - Sani je u sezoni 2011/2012. osvojio jesenju ti-

tulu, ali se nije radovao na kraju sezone, pošto je tada bio profesionalno vezan za Pakhtakor. A, kvalitet odličnog ofanzivca bi sjajno “legao” Budućnosti na proljeće kada će voditi veliku borbu sa Sutjeskom za titulu u crnogorskom šampionatu. Jasno je da plavi nemaju novca, fudbalerima se još duguju plate za pola septembra, cijeli oktobar, novembar i decembar, ali priliku da ugrabe Sanija Orahovca ne smiju da - propuste. Sa njim bi Budućnost, uprkos odlascima kojih će biti, bila nemjerljivo jača u odnosu na jesenju polusezonu, koju je obilježila Sutjeska. Orahovac je raspoložen za povratak u Budućnost (igrao od 1999. do 2001, pa onda tokom 2011. godine), uprava kluba je na potezu...

interesovanje

Adro na meti Bunjodkora

Špic Budućnosti, Admir Adrović, na listi želja uzbekistanskog prvoligaša Sjajne igre u šampionskoj godini “plavih”, pa titula najboljeg strijelca prošlogodišnjeg šampionata bile su dovoljan razlog da veliki broj klubova krene u “otimanje” za Admira Adrovića! Ubitačni napadač Budućnosti je na stolu imao ponude iz Južne Koreje, Meksika i Njemačke, ali do transfera nije došlo. Međutim, sada se pojavio Bunjodkor - uzbekistanski prvoligaš, kako smo čuli, je dobro zagrizao za Adrovića. Vicešampion Uzbekistana je pratio popularnog Adra tokom prošle sezone (postigao 22 gola), a posebno ove jeseni, kada je rođeni Beranac 10 puta poslao loptu u mrežu protivnika. Bunjodkor čiji je dres nosio čuveni Brazilac Rivaldo je najuspješniji klub države, standardni je član azijske Lige šampiona, pa ukoliko se transfer ostvari, Adrović bi mogao da dobije odličan ugovor, a Budućnost puniju kasu za oko 200.000 eura. Momak koji je pored Adrovića bio najtraženiji igrač Budućnosti takođe ima šanse da napusti plavo jato - za

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

usluge Dragana Boškovića zainteresovan je meksikanski premijerligaš Kruz Azul! Priča oko odlaska u Meksiko se u

jednom trenutku smirila, ali prema saznanjima našeg lista, mogućnost za ostvarivanje transfera se opet popela na visok nivo. U.R.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUčInIĆ (bojan.vucinic@ dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVAnOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš AnTIĆ (milos.antic@ dnovine.me) Foto: Darko JOVAnOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Legende bez Oskara NE PRAVDA

Savićević, Injesta, Barezi... Ovo je priča o fudbalskim veličinama koje nikada nijesu osvajale Zlatnu loptu Kosta Bošković

ndres Injesta, jedinstveni čarobnjak Barselone i Španije, mnogi će se složiti najbolji vezni fudbaler svih vremena, nekako je u sjenci ispratio fudbalsko veče za Oskara, dodjelu Zlatne lopte za najboljeg fudbalera 2012. - iako je isti taj “majstor” u godini za nama svoju “furiju” doveo do evropskog trona, bio najbolji igrač Eura 2012... I koliko god bilo nepravedno, Injesta zna da ispred sebe ima “genijalce” ravne sebi, možda i bolje od sebe - Mesija i Ronalda! Međutim, šta tek reći za čuveni slučaj iz 1991. i “Oskar” u rukama Žan Pjera Papena, a ne kod našeg “genija” Dejana Savićevića?! Ovo je priča o njima, o Injesti i Savićeviću, o mnogim legendama koje u svojoj karijeri nijesu dobile Zlatnu loptu...

Nekako je i logično da kada se na ovim prostorima pomene ovo veliko priznanje, svima na pamet pada Dejan Savićević i nezaboravna ‘91. Crnogorski “genije” je tada svoju Crvenu zvezdu doveo do evropskog vrha, srušivši u finalu Lige šampiona upravo Marsej za koji je nastupao Žan Pjer Papen... Svi smo znali da je to bila Dejova godina, međutim ne i Frans fudbal - poraženi je “po-

stao” pobjednik, Zlatna lopta je pripala pomenutom Papenu. Savićeviću nije pomogao ni čuveni “pehar sa ušima”, a jasno je, bez obzira na majstorstvo Francuza, i ko je od ova dva igrača bio veći fudbalski genije... Međutim, nije samo naš maestro “legenda bez Oskara”, još je mnogo velikih fudbalera kojima u biografiji pored rubrike “Zlatna lopta” stoji prazan prostor...

Golmani ª crne ovceº Nekako po navici “fudbalski Oskar” završava u rukama ofanzivaca, pa se tako samo tri odbrambena igrača mogu pohvaliti ovim priznanjem - Franc Bekenbauer, Matijas Zamer i Fabio Kanavaro. Međutim, posebna priča su golmani, ili “crne ovce” kako ih nazva Realov čuvar mreže Iker Kasiljas - osim legendarnog Sovjeta Lava Jašina (1963.) nijedan drugi golman nije osvojio Zlatnu loptu. A jasno je da su je mnogi zaslužili - prije svih, upravo kapiten najveće Španije svih vremena, Kasiljas, zatim Dino Zof, Sep Majer, Piter Šmajhel, Oliver Kan, Đanluiđi Bufon, Petr Čeh...

● I PEĐA BIO BLIZU

KUPON

Nekoliko godina kasnije slično je prošao još jedan Crnogorac - Predrag Mijatović je 1997. sa Realom osvojio Primeru, a godinu dana kasnije i Ligu šampiona (postigavši odlučujući gol u finalu), međutim oba puta Peđa je ispred sebe imao, u to vrijeme, dva najbolja fudbalera svijeta - 1997. Brazilca Ronalda (Mijatović bio drugi), a 1998. Zinedina Zidana koji je blistao na Svjetskom prvenstvu - Peđa tada nije bio ni u užem izboru.

● IKONE MILANA I REALA Uz pomenutog Injestu i njegovog vječitog partnera iz Barse i Španije, takođe maestra sredine terena, Ćavija Ernandeza, još su četiri igrača za koje je gotovo nevjerovatno da nikada u karijeri nijesu dobili Zlatnu loptu. Dvojica su defanzivne ikone Milana - Franko Barezi i Paolo Maldini, a druga dvojica napadačke legende Real Madrida - Ferenc Puškaš i Raul Gonzales. Barezi, koji je osvajao Svjetsko prvenstvo (1982.), tri Lige šampiona i šest puta Seriju A, do priznanja nije stigao zbog klupskih majstora Van Bastena i Gulita, dok Maldiniju nije pomoglo ni pet Ligi šampiona - posebno je čudno kako nije dobio 2003. kada je ispred njega bio Pavel Nedved, igrač Ju-

ventusa kojeg su Maldini i Milan sredili u finalu LŠ. S druge strane, Raul - vođa posljednjeg velikog Reala - postigao je bezbroj važnih golova i osvojio tri Lige šampiona, ali mu ni to nije bilo dovoljno, dok je veliki Mađar Puškaš bio u sjenci “arhitekte” iz Galicije i rivala iz Barselone Luisa Suareza.

● DEL PJERO, ANRI, GIGS... Veliki je broj onih koji se nikada nijesu okitili loptom zlatnog sjaja, međutim pravo je čudo kako do nje nikada nijesu stigle fudbalske veličine poput Alesandra Del Pjera (najbolji strijelac Ju-

ventusa, osvajač LŠ i SP), Tijerija Anrija (sa Arsenalom i Francuskom osvajao titule i obarao rekorde), Rajana Gigsa (sa Mančester junajtedom osvojio sve), Bobija Mura (kapiten jedine Engleske koja je pokorila svijet), ali i Samuela Etoa, Didijea Drogbe, Alesandra Neste, Stivena Džerarda, Roberta Karlosa, Gintera Necera, Frenka Rajkarda, Bernda Šustera, Dragana Džajića... Naravno, najveći Pele i Maradona je nijesu mogli dobiti jer se do 1995. godine Zlatna lopta dodjeljivala samo igračima iz Evrope - tačnije argentinski “El Pibe” je baš te ‘95. naknadno dobio Specijalnu Zlatnu loptu.

SrijeDa, 09. 1. 2013. broj 434 GoDINA ii

33 žENA TREND

Novo lice pismo tašne Iako već nekoliko sezona preovlađuje trend velikih torbi, u vrhu modne ljestvice ove zime je i uvijek atraktivna pismo tašna. Dizajneri su je ovog puta prikazali u malo drugačijem izdanju, tako da je sve manje onih klasičnih modela koji su se nekada nosili. Ova torbica posebno je aktuelna u ovo doba godine, kada zbog raznih svečanih prilika možemo da je kombinujemo uz elegantnu odjeću. Međutim, i taj trend se polako mijenja. Ona više nije rezervisana samo za svečanosti, već je sve više modela koji se odlično uklapaju uz kežual odjevne varijante. Izbor je zaista fantastičan, s obzirom na to da su se pismo tašne pojavile u svim oblicima i bojama - od klasičnih i rokerskih, preko etno i retro fazona, do onih elegantnih i glamuroznih. Izdvaja-

ju se, međutim, modeli sa popularnim nitnama, animal printom i metalik odsjajem. Šik su i torbice od zmijske kože, upotpunjene čipkom, sa neobičnim kopčama, perlama, kamenčićima i atraktivnim dezenima.

IZGLED

Prikrijte tragove burnih noći

MODA I STIL

Sedam načina da izgledate šik Priredila: E.Z.

lavna stilistkinja poznatih i slavnih Luis Džoj Džonson otkriva nekoliko trikova koji će vam omogućiti da izgledate mlađe i da osvježite svoj stil, a da pritom ne promijenite potpuno sadržaj ormana i ispraznite bankovni račun.

Evo nekoliko savjeta koji će mnogim ženama izmamiti osmijeh na lice. Budite hrabri s bojama “Mislim da smo svi naučili lekciju od Mišel Obama, a to je da se zahvaljujući bojama zaista možete izdvojiti iz mase”, tvrdi Luis Džoj Džonson. “Zbog crne boje možete izgledati iscrpljeno, ali zbog odgovarajuće boje možete izgledati kao da prštite od energije”, dodaje ona. Boje mogu pozitivno uticati na vaš ten, sjaj kože i raspoloženje. Osim boje na odjeći, budite hrabri i kad je šminka u pitanju ili neki modni dodaci. Boje u kojima se osjećate dobro su najvjerojatnije one koje vam najbolje pristaju. Slojevito je stajliš Kad to učinite kako treba, slojeviti autfit može izgledati i te kako dobro i stilizovano. Kako biste izbjegli neuredan izgled i izgledali moderno,

obratite pažnju na materijale odjevnih predmeta. Luis sugeriše da najtanji i najduži komad odjeće nosite ispod, a svaki sljedeći sloj neka bude od debljih materijala. Počnite dužom tankom majicom i završite debljim prslukom i jaknom različite dužine. Slojeve u gornjem dijelu izbalansirajte s helankama ili uskim trapericama u donjem dijelu. Haljine za svaku priliku “Haljine su idealno i jednostavno rješenje jer ne morate razbijati glavu time kako upariti odvojene komade odjeće. Haljine prolaze u svakoj situaciji, a mogu se kombinovati sa cipelama, čizmama, visokim i niskim petama”, savjetuje ona. Omogućite izduženiju siluetu “Iz ormana izvadite svu odjeću koja ističe vaš vrat i noge”, savjetuje stilistkinja, ali ideja nije da posegnete za najdubljim dekolteima već umjerenim “V” izrezima ili prslucima kojima možete otkopčati neko-

liko gornjih dugmića. Uz to iskombinujte suknju dužine do koljena i cipele na petu, koje će izdužiti vaše listove. Ovakva kombinacija stvara dojam izduženije siluete. Monohromatska varijanta Iako možda smatrate da je bijela bluza i crna suknja idealna odjevna kombinacija za svaku priliku, ostanite pritom da kombinujete odjevne predmete u jednoj boji. “No, ne mora sve biti iste nijanse, možete odjenuti, na primjer, mornarski prsluk i iskombinovati ga s tamnim trapericama”, navodi stilistkinja. Čvršći izgled pomoću steznika “Ako imate steznik u ormaru, dobro će vam doći svaki put kad poželite da izgledati ‘čvršće’”, tvrdi stilistkinja. Neki komadi odjeće jednostavno bolje prianjaju uz tijelo ako ispod imate steznik, a danas u ponudi ima raznih varijanti poput korseta, gaćica povišenog struka. Mnoge poznate ljepotice nose steznike pomoću kojih njihovo tijelo izgleda bolje oblikovano. Sve začinite tankim remenom “Tanki remen dodaje vašem izgledu onu konačnu definiciju, ističe struk i obline, a može popraviti i opšti dojam, pretvarajući nespretnu kombinaciju u šik”, tvrdi ova stilistkinja.

Promjenjeni životni ritam tokom praznika, burne i neprospavane noći ostavljaju trag i na koži. Nekoliko savjeta pomoći će vam da uklonite umor sa lica i osvježite izgled. Očistite lice pilingom, kako biste uklonili nečistoće sa površine i omogućili da kvalitetni sastojci iz kozmetike koju koristite dublje prodru u kožu. Potom nanesite hidratantnu masku i držite je 20 minuta, a zatim je isperite mlakom, pa hladnom vodom, koja će skupiti pore i povratiti licu prirodnu svježinu. Zatim namažite lice odgovarajućom hidratantnom kre-

mom, a naduvene podočnjake prikrijte preparatom koji je namijenjen za područje oko očiju na bazi umirujućih sastojaka. Ako su vam podočnjaci tamni, prikrijte ih korektorom, nanesite ga u tankom sloju i nježno ga utrljajte prstima. Na lice nanesite tečni puder u tankom sloju ili toniranu kremu, a onda na T zonu (čelo, nos, bradu) i jagodice stavite malo bronzera. Oči našminkajte toplim bojama - roze, ljubičastom, crvenom, zlatnom, braon. Birajte diskretno svjetlucavu šminku, a izbjegavajte mat sjenke.

SAVJETI

Trikovi za sjajnu šminku Šminkanje predstavlja jedno od osnovnih oružja koje dame koriste kako bi istakle svoju ljepotu. Šminku koju svakodnevno koristite možete primijeniti na kvalitetniji način ukoliko poslušate savjete i trikove poznatih svjetskih vizažista. Iskoristite maskaru i ružičasti ruž na nove načine “Topli izgled ružičastih usana možete postići i na obrazima, pa čak i očima”, kaže vizažist Troj Surat. Ukoliko taj izgled primijenite svuda, stvorićete nježan, harmoničan izgled. Nakon što ste nanijele ruž na usne, prstima ga nanesite duž jagodične kosti i vrlo lagano na kapke.

Nježni “smokey eyes” “Pretvorite vašu pouzdanu smeđu sjenku u prigušeni seksepil tako što ćete je nanijeti vlažnom četkicom, čime ćete dobiti bogatiju boju”, savjet je makeup umjetnika Danijela Martina. Ukoliko želite magloviti efekat, nanesite sjenku oko očiju i ispod donje trepavice. Lip stain Crveni ruž može dati pečat cijelom izgledu, a ne morate ga koristiti samo za posebne prilike. “Stavite ruž na sredinu usta, a zatim ga razmažite prstom po cijelim usnama. Pritom stvarno pritisnite usne, nemojte samo lagano tapkati po njima kako bi postigli da se boja što duže održi na njima”, kaže Martin.

34 Žena

Srijeda, 09. 1. 2013.

Bebu treba pustiti da plače Ostaviti novorođenče kada počne da plače u vrijeme spavanja ili usred noći, iako djeluje surovo, moglo bi da bude najbolje rješenje za mlade roditelje. Ovo bi, prije svega, trebalo da bude na dobrobit mališana, pokazali su rezultati jednog od američkih istraživanja objavljenog u časopisu DP (Developmental Psychology). Grupa naučnika iz Filadelfije došla je do tog zaključka obavivši anketu među više od 1.200 roditelja o noćnim buđenjima svojih mališana starosti od šest, 15, 24 i 36 mjeseci. Naučnici su istakli da bebu treba naučiti da sama spava. Navedeno je i da kada majka odgovara svojim prisustvom na svako od tih noćnih buđenja i dijete se nauči da se uspavljuje na majčinim grudima, poslije može da mu bude teško da nauči da se smiri, što je veoma važno za njegov zdrav, kontinuiran san. Istaknuto je, međutim da, ako se ta buđenja nastave nakon 18 mjeseci od rođenja, roditelji treba da potraže stručnu pomoć. Zaključeno je da je najbolji savjet da se dijete stavi na spavanje svake večeri u isto vrijeme, da mu se omogući da samo zaspi i da mu se ne prilazi odmah kada se probudi.

ŽIVOT

Recepti za sreću S

reća je jedno od najvažnijih osjećanja u životu koje utiče na naše raspoloženje, ali i izgradnju ličnosti. Brojna istraživanja pokazuju kako je za sreću potrebno malo, a često razloge za nju možemo naći u sasvim običnim stvarima.

Ukoliko mislite da vas sreća često zaobilazi u širokom luku i da svi u vašem okruženju imaju bolji život - griješite. Postoji mnogo dokaza da ste srećniji više nego što mislite. Rezultati istraživanja o kvalitetu života govore o tome da postoje određeni pokazatelji vaše sreće na koje često ne obraćate pažnju. NASMIJANO LICE NA FOTOGRAFIJAMA Istraživanja su pokazala da osobe koje su nasmijane na fotografijama iz mladosti imaju pet puta manju šansu za razvod u kasnijim godinama. Naime, srećnije osobe su privlačnije društvo i ljudi se u njihovom prisustvu osje-

se time povećavaju, jer su i vaši susreti češći. PIJTE TOPLE NAPITKE Prema jednom američkom istraživanju, osobe koje su držale u ruci i pile topli napitak poput kakaoa ili čaja bile su srdačnije i bolje raspoložene od onih koje su pile hladni napitak. Psiholozi zaključuju kako spoljašnja toplina utiče i na onu unutrašnju, te da topli napici povoljno djeluju na organizam i tako utiču i na raspoloženje. IMAJTE DVA NAJBOLJA PRIJATELJA Od 600 ispitanih osoba sve koje su zaključile da imaju dva najbolja prijatelja bile su generalno srećnije od onih sa više ili manje prijatelja. Zato veliki broj ljudi sa kojima se družite nije garant za sreću. Dovoljna su dva odana i bliska prijatelja u čijem društvu se osjećate prijatno i koji vas čine srećnim.

ODNOSI

PSIHOLOGIJA

Znaci koji ukazuju na seks Naučnici tvrde da postoje određene reakcije na koje treba da obratite pažnju ukoliko je neko od vaših kolega ili prijatelja misteriozno nestao sa žurke i vratio se poslije određenog vremena. Treptanje Brzo treptanje očima je znak da je dotična osoba upravo završila “vruću” seansu. Treptanje i ubrzano disanje događa se tokom seksa i potrebno je neko vrijeme da se ta reakcija smiri i vrati na normalan ritam. Stručnjaci navode da je i dan nakon seksa treptanje učestalije nego kod onih koji nijesu imali odnos. Blistanje Nakon seksa žensko tijelo preplavi “estrogenski talas”, a to dovodi do većeg sjaja u očima i blistavije kože. Zbog uzbuđenja do-

ćaju bolje, što doprinosi i kvalitetnijem odnosu u braku. NE GLEDAJTE TELEVIZIJU Prema istraživanju sprovedenom na više od 40.000 ljudi, srećniji među njima provode 30 odsto manje vremena ispred televizora nego ostali. Zbog toga imaju više vremena za druženje, čitanje i druge vrijednosti koje doprinose boljem raspoloženju i kvalitetu života. DRŽITE USPOMENE NA VIDLJIVOM MJESTU Ako fotografije i suvenire sa putovanja držite izložene na polici, svaki put kad ih ugledate podsjetiće vas na lijepe trenutke, kao i na mogućnost njihovog skorog

ponavljanja. To će vam, naravno, popraviti raspoloženje. VJEŽBAJTE Dvadesetak minuta vježbanja dnevno smanjuje količinu stresa u organizmu čak 70 odsto. Zbog toga se osobe koje redovno vježbaju ne osjećaju bolje samo fizički, nego su i emocionalno zadovoljnije. VODITE ZDRAV LJUBAVNI ŽIVOT Razmjenjivanje nježnosti i skladni odnosi sa voljenom osobom u velikoj količini utiču na psihičko, ali i fizičko zdravlje. Osobe koje su u srećnoj vezi generalno se bolje osjećaju i češće su dobro raspoložene. DRUŽITE SE SA SREĆNIM LJUDIMA Što se više družite sa vedrim osobama, veća je mogućnost da će njihovo dobro raspoloženje i optimizam preći i na vas. Ukoliko te osobe žive blizu vas, šanse

lazi do povećanog krvnog pritiska, i to traje oko 20 minuta. Zahvaljujući tome naše usne nabubre, veće su i crvenije nakon seksa. Dakle, ako je vaša koleginica nestala i vratila se sva blistava, velika je vjerovatnoća da je u međuvremenu imala seksualni odnos, tvrde stručnjaci. Isto naravno važi i za muškarce. Stopala Na ovo možete obratiti pažnju samo tokom ljetnjeg perioda, kada se nose otvorene cipele u kojima se vide nožni prsti. Indikator da je neka osoba imala seksualni odnos po stručnjacima jeste mali prst na lijevoj nozi, koji se zacrveni. Stručnjaci, između ostalog, navode i da mali prst na nozi predstavlja seks, a onaj pored njega ljubav.

Nepisana pravila seksualne komunikacije Početak svake veze je lijep, ali i težak. Nakon što se upoznaju, osobe međusobno otkrivaju mane i vrline. I “zbližavanje u krevetu” je stresna situacija. Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći, makar kada je seks sa novim partnerom u pitanju. NEVINOST Ako ste nevini, obavezno priznajte. Ne treba da se stidite, bez obzira na to koliko imate godina. Ako je osoba sa kojom se predajete vašem prvom polnom odnosu puna poštovanja i razumijevanja, nema razloga da to skrivate. U suprotnom, razmislite ima li smisla biti sa osobom koja bi vam se u slučaju da joj povjerite svoju veliku tajnu rugala. MENSTRUACIJA Ako odlučite da imate polni odnos tokom menstrualnog ciklusa, budite sigurni da oboje to želite. POLNO PRENOSIVE BOLESTI Od partnera ne smijete da sakri-

jete ni da imate zdravstvenih problema. Neodgovornim ćutanjem o mogućim polnim infekcijama rizikujete da zarazite partnera, kao i da od male, ne tako opasne upale, ugrozite zdravlje. MIRISI Ne stidite se svojih mirisa, ako se dogodi da vas seks “iznenadi” recimo nakon napornog radnog dana. Možete predložiti partneru da se zajedno tuširate ili okupate u kadi. Jednostavno rješenje je i osvježiti se vlažnim maramicama. Kada vam partner dođe u “seksi posjetu”, provjerite u kakvom je stanju posteljina u kojoj ćete primiti “gosta”. Od toga da li je lijepa i nova mnogo je bitnije da je čista, ispeglana i uredna. ZAŠTITA I ono najbitnije - kondomi. Insistirajte na sigurnom seksu, i ne posustajte bez obzira na sve izgovore partnera. Ako vam se čini da ćete s

tim u vezi imati problema, porazgovarajte ranije, a ne kada su strasti došle skoro do vrhunca. Zdravlje je, ipak, na prvom mjestu.

Žena 35

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

ISHRANA

Trikovi za suzbijanje apetita Amerikanci su došli do zanimljivog rješenja. Dovoljno je da živo zamislite sliku omiljene javne ličnosti i to će vam pomoći da kontrolišete poriv za hranom, otkriva nam najnovije istraživanje. U studiji je posmatrano kako studenti prave odabir hrane u zavisnosti od toga kako se osjećaju. Učesnicima je dato da nasumice pogledaju simbole platonske ljubavi (srce i sliku osobe koju poštuju), kao i simbole seksualne ljubavi (poljupce i Merlin Mon-

ro). Dobijeni su sljedeći rezultati: 70 odsto onih koji su gledali u srca i 49 odsto onih koji su posmatrali poljupce izabrali su zdravu užinu. Znači, razmišljanje o osobama koje cijenite i volite (na neseksualan način) bilo je bolji stimulans za zdrav odabir hrane. Dobijene rezultate naučnici objašnjavaju činjenicom da platonska ljubav izaziva osjećanja brižnosti i posvećenosti - postojana osjećanja, dok seksualna ljubav provocira strast i seksual-

no uzbuđenje - kratkoročno osjećanje. U svakom slučaju, značajno je da je otkrivena veza između naših misli, osjećanja, raspoloženja i toga kako vršimo izbor hrane. Ako razmišljate o tome kako šećer ima negativan uticaj na vaše zdravlje, vjerovatno ćete se prije odlučiti za neku zdravu užinu. Ali ako ste više tip osobe koja je u trenucima iskušenja popustljiva, onda ćete sigurno smazati omiljenu štanglu čokolade.

HIGIJENA

Prljava posteljina izaziva alergije

ZA DO K

SAVJETI

TO RA

P I TA

Petina ljudi ne mijenja posteljinu čak ni jednom mjesečno, i to izaziva astmu, ekcem i zapušen nos. Naime, nedostatak higijene i prljavi čaršavi privlače grinje, koje utiču na pojavu alergija. Britanska anketa u kojoj je učestvovalo preko 2.000 ljudi otkrila je da samo dvoje od petoro njih mijenja posteljinu na nedjelju dana, u skladu sa preporukama stručnjaka. Na dvije nedelje posteljinu mijenja 36 odsto ljudi, dok du-

Kako očuvati zube zdravim

Poštovani, nikada do sada nijesam koristila kontracepciju. Imam 29 godina i jedan porođaj. Zanima me koje kontraceptivne pilule je najbolje koristiti, a da su sa malom dozom hormona, inače bih ih počela koristiti i zbog bubuljica na licu. Javite se vašem ginekologu da vas pregleda da bi odredio šta odgovara vašem organizmu (dobra anamneza, uz pregled). Imam problema sa grlom od početka nove godine, strašno me boli, čak ne mogu ništa da jedem, strašni su bolovi. Bojim se da odem kod ljekara, šta mi preporučujete? Pila sam razne ljekove, ništa ne pomaže, analgin, kafetin kold 400, brufen. Ne znam više šta da radim, molim vas da mi pomognete! Prvo morate kod nadležnog ljekara na pregled da se utvrdi o čemu se radi, jer grlo boli i kod peritonzilarnog abcesa, kao i kod gnojne angine ili kod obične upale grla, ali su sasvim različita terapijska rješenja. (Stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Polifenol miricetin, koji se nalazi u jabukama i luku, može zaštititi crvena krvna zrnca dijabetičara od štetnih učinaka oksidativnog stresa i ublažiti razvoj komplikacija. Jedno od osnovnih promjena kod dijabetesa je stanje tzv. oksidativnog stresa, koji je povezan s razvojem komplikacija u kasnijem stadijumu, kao što su neuropatija (pogađa živce), vaskularne komplikacije koje pogađaju krvne žile i srce, retinopatija (pogađa oči) i problemi bubrega. Kontrolisanje oksidativnog stresa je ključno i to kvalitetnom hranom i dodacima prehrani koji su bogati antioksidansima.

plo manje njih priznaje da mijenja prljavu posteljinu samo jednom mjesečno ili rjeđe. Pedijatrijski alergista u vodećoj londonskoj bolnici Adam Foks upozorio je da prljava posteljina može da izazove brojne zdravstvene probleme. “Trećinu života provodimo spavajući, i za to vrijeme ostavljamo otpatke u krevetu poput ćelija koje su opale od trljanja, zatim tjelesne fluide, znoj i ulja, što privlači grinje”, kaže Foks.

Treptanjem održavamo pažnju Ljudi u prosjeku trepnu između 15 i 20 puta u minutu, a za to vrijeme naš mozak je “na pauzi”. Istraživanja japanskih naučnika pokazuju da su nam oči zatvorene oko deset odsto vremena koje provedemo u budnom stanju. Trepćemo da bismo površinu oka održali vlažnom, ali i zato što je mozgu neophodno da se povremeno “isključi”, tvrde eksperti. Skeniranje mozga i praćenje protoka krvi pokazalo je da u trenutku kad trepnemo mozak prelazi u kratkotrajnu fazu mirovanja. Čim otvorimo oči naša pažnja se u potpunosti obnavlja. Kada čitamo knjigu ili slušamo šta nam neko govori, trepnemo obično na kraju rečenice, a ako gledamo film, trepnućemo u trenutku kad glumac “izađe” iz kadra ili se promijeni ugao kamere.

VJEŽBANJE

Joga ublažava stomačne probleme Bez obzira na to je li rafinirani ili voćni, šećer je glavni krivac za propadanje zuba, jer ga bakterije koje žive u ustima pretvaraju u kisjelinu. Pljuvačka postaje kisjela te počinje proces razgradnje kalcijuma u zubnoj gleđi. Ako proces demineralizacije potraje dugo, oštetiće strukturu zuba te će se na njima pojaviti šupljine. Suprotan demineralizaciji je proces remineralizacije, pri čemu pljuvačka, bogata kalcijumom i fosfatom, neutralizuje kisjelinu. Ako štetna hrana poremeti izmjenu tih dvaju procesa te se trajanje kisjele faze produži, pljuvačka više ne može obavljati neutralizaciju. Povećava se gubitak kalcijuma, što vodi nastanku karijesa. I jake kisjeline iz citrusa nagrizaju zubnu gleđ te

izazivaju nastanak karijesa, a pranje zuba nakon voćnog obroka ne pomaže. Vlasi četkice dodatno će oštetiti gleđ pa zube radije isperite vodom. Na mjestima na koje se zalijepe slatkiši, ali i sušeno voće, pljuvačka ne može neutralizovati kisjelinu. Zato se preporučuje da odmah nakon takvih obroka operete zube. Tvrdi mentol bomboni obično se duže zadrže na jednom mjestu te se tu koncentriše kisjelina. Dah osvježite pastilama bez šećera. Ostaci gustih, slatkih sportskih napitaka dugo se zadržavaju na površini zuba. Okidač za demineralizaciju su i gazirani i voćni sokovi. Da biste smanjili njihov štetni učinak, pijte ih na slamku, koja tečnost drži podalje od zuba.

Digestivni problemi, kao što su osjećaj kisjeline u želucu, gasovi ili sindrom iritiranih crijeva, mogu biti više ili manje bolni. Neke poze iz joge mogu pomoći u ublažavanju tegoba sa stomakom, bilo da je riječ o rijetkoj stolici, konstipaciji ili drugim poteškoćama. Neki položaji mogu izazvati opuštanje digestivnog trakta što pomažu da količina gasova u stomaku bude manja. Opuštena i nešto izmijenjena verzija poze “most” podstiče opuštanje mišića zadnjice, kao i mišića karlice. Cilj je što veće opuštanje karlice. Ostanite u ovoj pozi od 30 do 60 sekundi. Vježbu završite izdisajem i laganim spuštanjem leđa na pod. Kada je riječ o problemu konstipacije, poze koje mogu pomoći su “malasana” ili “garland”. Riječ

je, zapravo, o čučnju, sa petama na podu. “Pasasana” je varijanta ove poze sa okretom u čučećem stavu, koja će pomoći da relaksirate i ispružite crijeva. Sačekajte 30 do 60 sekundi, potom udahnite i ustanite ispravljajući koljena.

36 Žena

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

BILJE I ZDRAVLJE

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Kuglice od mrkve

SASTOJCI:

400 g stiješnjene šunke 6 jaja 400 g pavlake 200 g majonez a 10 komada kora za rozen tortu 100 g trapiste ili kačkavalja

Slana rozen torta Isjeckajte šunku i jaja sitno, na kockice. Dodajte pavlaku i majonez i sve sastojke dobro sjedinite. Svaku koru tanko premažite sa dvije, dvije i po kašike fila. Posljednju koru pritisnite i ostavite do sjutra u frižideru. Premažite gornju koru pavlakom i pospite narendanim sirom. Odsijecite okrajke i isijecite tortu na kocke ili štanglice. Napomena: Najbolje je da ovu slanu poslasticu ostavite od 12 do 18 sati pritisnutu u frižideru. Tako će kore lijepo omekšati.

Desert

Rezanci sa orasima SASTOJCI:

2 kašike ulja 3 litra vode so 300 g oraha mljeveni šećer 0,5 kg širokih re zanaca

Naspite u lonac vodu, dodajte ulje i malo soli. Kada voda provri, sipajte široke rezance. Kuvajte oko 10 minuta, povremeno promiješajte. Probajte da li su rezanci kuvani, pazite da se ne prekuvaju. Ocijedite ih i isperite pod mlazom hladne vode. Pustite da se dobro ocijede. Dlanove nauljite i rukama prođite kroz rezance. Prebacite ih u dublju posudu i pospite orasima. Promiješajte, da se orasi svuda zalijepe za rezance. Pošećerite po ukusu.

U šerpu stavite šećer i prelijte ga vodom da ogrezne, tj. da sav šećer bude prekriven vodom. Na laganoj vatri špinujte šećer dok se ne rastopi i počne da vri. Stalno miješajte. Dodajte izrendanu šargarepu (na najsitnije rende). Kuvajte i dalje na laganoj vatri, stalno miješajući. Kada ispari polovina tečnosti dodajte sok i koru od pomorandže. Kuvajte dok masa ne postane gusta, skoro želatinasta. Ostavite da se dobro ohladi. Kašičicom vadite pripremljenu masu, formirajte kuglice i uvaljajte ih u kristal šećer. Gotove kuglice stavite u korpice i ostavite makar 24 sata da se dobro osuše.

SASTOJCI:

250 g šećera 250 g šargarep e voda koliko da prekrije šećer 1 pomorandža (sok i izrendana kora ) šećer

PREPORUČUJEMO

Lagana večera nakon napornog radnog dana Kada se kasno poslije podne, često i uveče, vratite kući poslije napornog radnog dana, iako veoma gladni, nemate snage da pripremate obilnu večeru. Tada najčešće pojedete prvo što nađete u frižideru, unesete mnogo kalorija, iako ste svjesni “zlatnog pravila” vitke linije – da bi trebalo da večernji obrok bude lagan. U kasnim časovima organizam teže vari i metabolizam je sporiji, pa se sve taloži u masne naslage, a obilne večere mogu da uzrokuju i nesanicu. Umorni od posla, poslije jela, nemate želju ni za aktivnostima, nemate snage ni da prošetate,

a to takođe doprinosi gojaznosti. Nekoliko korisnih savjeta pomoći će vam da večera bude lakša i zdravija, a da pritom nemate osećaj da držite strogu dijetu. * Ukoliko ste veliki ljubitelj mesa, znajte da se ono najteže vari, pa ga nije preporučljivo jesti uveče. Životinjske proteine možete da zamijenite biljnim. Ali ako baš ni uveče ne možete bez mesnog obroka, pojedite bijelo meso ili ribu. * Kada ste uveče mnogo gladni, pojedite supu od povrća ili salatu kao predjelo, jer ćete da popunite želudac i brzo će vas zasititi, tako da nećete moći da pojedete veliku

količinu glavnog jela. * Za pripremu večernjeg obroka koristite što više integralnih namirnica, hljeb i tjesteninu od integralnih žitarica, integralni pirinač. Zaboravite na majonez i ostale kupovne prelive koji su vrlo kalorični, zamijenite ih jogurtom, kisjelim mlijekom, pavlakom, sirnim namazom… * Slobodno se počastite desertom uveče, jer se lakše vari od mesa, ali ne pretjerujte sa količinom. Umjesto velikog parčeta torte ili čokolade, bolje je da pojedete voćnu salatu sa šlagom ili voćni jogurt koji će vam takođe podići energiju.

Ne pijte čaj kada uzimate lijek Deset stvari koje nijeste znali

Prema jednoj legendi, kineski car Sen–Nong otkrio je tajnu pripreme čaja prilikom jednog od svojih mnogobrojnih lovačkih izleta 2737. godine p.n.e. Kada je htio da prokuva vodu iz rijeke na vatri, vjetar je donio jedan list sa stabiljke čaja koja je u blizini rasla. Voda u posudi je brzo promijenila boju i do carevog nosa je došao neobičan i njemu nepoznat miris. Radoznalo je popio nekoliko gutljaja tečnosti i bio je oduševljen aromom, a i vrlo brzo je osjetio osvježenje i umor od dugotrajnog lova je nestao. Međutim, ne znaju svi kako da pripreme i koriste ovaj čarobni napitak. Evo nekih osnovnih pravila. 1. Nemojte piti čaj na prazan stomak jer on može ohladiti slezinu i stomak. 2. Nemojte piti čaj ni ako je previše vruć jer možete iziritirati grlo, stomak i jednjak. Ako redovno pijete vreo čaj, na ovim organima se mogu desiti neke nezdrave promjene; između ostalog možete oštetiti stomačno tkivo i uzrokovati bolest ovog organa. 3. Ne pijte hladan čaj jer može doći do nagomilavanja sluzi. 4. Nemojte piti izuzetno jak čaj. Visok sadržaj kofeina i tanina iz jakih čajeva mogu dovesti do glavobolje i nesanice. 5. Nemojte predugo kuvati čaj. Ako to radite polifenoili i etarska ulja po-

činju spontano da oksidiraju – što ne samo da smanjuje čistoću i aromu čaja, već smanjuje i njegovu hranljivu vrijednost. 6. Ne kuvajte čaj više puta. Eksperimenti su pokazali da se prvim kuvanjem iz čaja dobija 50 odsto zdravih supstanci; drugim 30 odsto, trećim 10 odsto, a četvrtim samo do tri procenta. Ako i nakon toga nastavite kuvanje čaja, štetne supstance će napuniti napitak, jer upravo ti elementi iscure u posljednjem trenutku. 7. Ne pijte čaj prije obroka. Čaj pred obrok omekšava pljuvačku i hrana će vam se činiti bezukusnom. Popijte čaj pola sata prije nego što ćete jesti. 8. Ne pijte čaj odmah nakon obroka. To će usporiti varenje i poremetiti sve organe koji su odgovorni za taj proces. Sačekajte dvadesetak minuta. 9. Ne pijte čaj kada uzimate lijek. Tanin koji se nalazi u čaju ublažava dejstvo ljekova; zato Kinezi govore da čajevi uništavaju medikamente. 10. Ne pijte čaj koji ste napravili dan ranije. Ne samo da je izgubio vitamine, već je u međuvremenu postao i savršeno stanište za bakterije. Ali to ne znači da morate da ga prospete. Čaj koji je odstojao 24 sata bogat je kisjelinama i fluorom koji sprečavaju krvarenje kapilara. Zato takav čaj pomaže pri liječenju upala u ustima, kao što su bolovi u jeziku, krvarenje desni, ali i ekcema, nekih povreda kože, čireva…

KILOGRAMI

Blic dijete su beskorisne

Budite oprezni kod blic dijeta, upozorava bečki dijetolog Elizabet Novak iz bolnice “Cara Franca Jozefa”. “One podstiču jo-jo efekat i na duže staze samo se još više debljate”, kaže Novak. To se dešava jer se energetska potreba organizma pri takvoj dijeti prisilno smanjuje i ne razgrađuju se masti, nego mišićna masa. Ko poslije dijete počne ponovo “normalno” da jede, lakše će dobiti masne naslage. “Bolje je dugoročno promijeniti ishranu i u malim koracima mijenja-

ti loše navike”, smatra Novak. Savjeti bečkog dijetologa su da odaberete nekalorična pića, to znači mineralnu vodu ili česmovaču umjesto soka od jabuke ili koka kole. Budite štedljivi sa namirnicama bogatim šećerom i mastima, bolje svjesno uživati u manjim količinama. Uvedite više kretanja u svakodnevni život tako što ćete se penjati stepenicama umjesto vožnje liftom ili izaći jednu stanicu ranije iz prevoza. Blic dijete nijesu samo beskorisne, nego i nezdrave.

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

MALI OGLASI om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 POSLOVNI PROSTOR PRODAJEM OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! KUĆE/STANOVI Prodajem poslovni prostor 45m2 Herceg Novi, blizu centra grada. Jedinsvena rijetka prilika. Tel.069/042-227 16660

P

Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan. Tel.068/713-288 16607 Prodajem kuću 450m2 sa placem 110 ari u blizini Mrčajevaca. Može i zamjena za Crnu Goru po dogovoru. Tel.069/150-902 16614 Prodajem nov jednosoban stan u Bijelom Polju 41m2, fiksna cijena 30.000, može zamjena za manji stan u Podgorici. Tel.067/345-050 16617 Prodajem trosoban stan (100m2) blizu centra u Nikšiću, 63.000 eura. Moguća kompenzacija za manji uz doplatu. Tel.068/108-000 16670 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 16680 Podgorica - Donja Gorica, lux kuća 456m2 sa 600m2 placa, 490e/m2. Može dokup zemljišta. Plaćanje: keš, kompenzacija, obezbijeđen kredit (50.000-100.000e, kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503605 16701 Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan - 69m2/ III+lođa-105.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360-298 16703 Stan 31 m2, novogradnja, neuseljavan, lux namješten, parking mjesto, Zagorič, 35.000. Tel.069/053-471 16708

I

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 16610 Izdajem jednosoban stan kod Amfore 43m2, lijepo sređen, na 3. spratu. Cijena fi ksno 250e. Odmah useljiv. Tel.069/779-991 16619 Izdajem lijepo sređen stan u centru Podgorice 40m2 na IV spratu, cijena 250e. Grijanje: klima i TA peć. Kablovska BBM. Odmah useljiv. Tel.069/357-300 16621 Izdajem nov namješten jednosoban stan u Podgorici, Vojislavljevića (60m2+terasa) poslovnim osobama. Prednost stranci. Parking, klimatizovan, internet. Tel.067/287-303, 067/287-308 16653 Izdajem povoljno jednosoban, namješten stan za zaposlenu žensku osobu ili studenta. Sve zasebno. Masline, kod Pošte. Cijena 140e. Tel.067/9249991 16666 Izdajem prazan stan 54m2, centar, sprat kuće, 170e. Podgorica. Tel.067/355-766 16678

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537 16681 Izdajem jednosoban prazan stan od 60 kvadrata u zgradi. Zagorič, novogradnja, komforan, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520540 16698 Izdajem ful namještenu garsonjeru u Podgorici, novogradnja, u blizini Ekonomskog fakulteta, preko puta Ars medice. Tel.067/854-390 16712

SOBE Izdajem dvokrevetnu sobu studentima blizu Palade. Tel.069/305-363, 067/202220

16623

Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609-607 16679

Izdaje se kancelarijski i magacinski prostor na Bulevaru Šarla de Gola. Tel.069/312-161. Zvati od 8 do 16h radnim danima. 16700

VOZILA/AUTO DJELOVI Fiat skudo 7+1, putnički, kombinato, 2JTD, 2002, može zamjena za manje ili veće, Herceg Novi. Tel.069/970-800 16662 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 16676 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 16677

BMW 530D

2004. GODIŠTE AUTOMATIK, NAVIGACIJA, KSENON, NOVE GUME, SVE SEM KOŽE.

Tel.067/249-911 USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340

16644

Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuš kabine, renoviranje postojećih i sve popravke. Tel.069/013-48416645 Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 16648 Najpovoljnije proslava dječjih rođendana. Pronađite nas na facebooku, samo ukucajte dječija igraonica Štrumf. Tel.067/238-542 16661

PLACEVI Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino. Tel.068/713-288 16608 Prodajem plac 700m2 sa zidanim objektom 25m2, voda, struja, pristupni asfaltni put, Farmaci, Podgorica. Tel.067/861-907 16611 Budva, centar grada, plac 2.000 ili 2 po 1.000m2, ucrtano G+P+5+PK prodaja zajednička gradnja, kompenzacija. Tel.068/460-951 16664 Podgorica - Donja Gorica, placevi 3.365 (1.745,i 1.620 I 780m2) 2-4 urbanističke parcele. Plaćanje: keš, obezbijeđen kredit (30.00080.000e), kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503-605 16702

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

U SVIM GRADOVIMA U CRNOJ GORI

SRIJEDA, 9. 1. 2013.

MALI OGLASI

Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija. Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 16672 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729 16693 Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efi kasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328 16694

Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike, pokloni, popusti. Učlanjenje besplatno. Tel.067/266-216 16613 Tražim saradnicu u računovodstvu. Obezbijedite sebi besplatnu obuku i zaradu. Zarada 40 odsto mjesečne nadoknade klijenta. Podgorica. cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974 16674 Potreban radnik/ca u frizerskom salonu. Centar Podgorice. Uslovi po dogovoru. Tel.069/893-806 16706

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 16695

APARATI/OPREMA Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832

TURIZAM Zlatibor, zimovanje, apartmani -novo, komforno, povoljno! Tel.069/584-411

Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 16673

NASTAVA

Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno. Tel.069/020-997, 067/289-974 16697

16603

www.PG-GARAGE.me - Seat leon 1.9tdi 2008.god. klima, TCS, met.boja 7.500€ - Golf 6 2.0tdi 2009.god. highline, ful oprema 11.300€ - Passat 6 2.0tdi DSG-mjenjač 2007.god. dig.klima, 9.700€ - Mercedes E 320cdi karavan 2004.god. avantgarde, ful oprema - Opel astra 1.9cdti 12.2007.god. karavan, klima, ESP, 6.600€ - Ford focus 1.6dcti 2008.god. karavan, navigacija, senzori 6.850€ - Škoda oktavia 1.9tdi 2001.god. limuzina, klima, ASR, Cd 4.700€ - Opel zafira 2.0dti 7-sjedišta, klima, al.felme, zat.stakla 3.900€

16667

Prodajem laptop 170 eura. Podgorica. Tel.067/665-99816707

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

NAMJEŠTAJ Kuhinje, plakari, ormari, sobe - od univera i medijapana. Povoljno! Izrada za 5-7 dana. Tel.067/289-974, 069/020997 16594 Namještaj Tošić - izrada i restauracija namještaja, izrada bračnih ležajeva i garnitura na razvlačenje, tapaciranje vrata i još mnogo toga. Podgorica. Tel.069/273-852 16705

LIČNO Galantan i savremen muškarac želi da se javi dama za intimno druženje. Tel.069/635-261

16663

Slobodam muškarac, 56 godina, želi upoznati ženu za druženje ili ozbiljnu vezu. Tel.067/915-1670 16671

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa Ruskinjama. Tel.040/213-013 i 068/132-785 16709

Penzioner, 54 godine, traži slobodnu ženu za zajednički život. Po mogućnosti Podgorica-primorje. Tel.068/623-003 16711

RAZNO Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom-20eura, šumeće 7kom-25eura. Tel.068/451-457, 067/646-426

16597

Kupujem srebro, srebrni nakit (muški, ženski), srebrne predmete, srebrnjake, lomljeno srebro. Plaćam po najvećim cijenama! Tel.067/532-106 16600

POSAO Izdajem radno mjesto u frizerskom salonu. Tel.069/257-246

16612

Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 16616

Karte, numerološke analize, natalni horoskop s vama kroz život! Tel.069/946-041 16620 Gledam u šolju, vršim izradu zapisa, amajlija, trajnih zaštita za vaš dom, ljubav, poso. Ne gubite nadu - nazovite 068/122-786 16665 Kupujem grobnicu na gradskom groblju u Danilovgradu. Tel.069/072-935

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019-698, 067/455-713 16696

Kupujem portabl pisaću mašinu ΄olimpia΄ (latinično pismo) u besprekornom stanju. Tel.030/311-274, 069/468-488 16704

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine. Tel.068/400-00116699

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-02916710

16669

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

srijeda, 9. 1. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-438 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

TV PROGRAM FILM

06:00 06:45 07:35 08:15 09:00 09:45 11:15 13:00 14:00 14:45 15:35 16:10 17:15 18:00 18:25 19:00 19:20 20:10 21:00 21:50 23:30 00:15

Skrivena kamera Dođi na večeru/r Exkluziv/r Serija: Odbačena/r Tačno 9 Film: Hajde da se volimo/r Film:Specijalne snage/r Tačno 1 Serija: Dama bez blama/r Serija: Nadrealisti/r Skrivena kamera Dođi na večeru Serija: Odbačena Finansijski dnevnik Exploziv Vijesti Prve Serija: Dva i po muškarca Serija:Folk Domaćine, oženi se Film:Mobilni Serija:Tri Hil Serija:Nikita

PRVA Nadrealisti 14.45

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.05 Serija: Ko je bio Isus/r 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Djevojački institut/r 11.00 Vijesti 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Crtana serija : Štrumfovi 13.05 Znam da znaš/r 14.00 Vijesti 15.00 Lajmet 15.30 Dnevnik 1 16.00 Opera za početnike 16.30 Strani dok. program: Mitske legende 17.00 Crna Gora uživo 18.00 Vijesti 18.05 Serija: Djevojački institut 18.55 Znam da znaš 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Dok. program 21.00 Serija: Ncis la 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Fleš point 23.10 Meridijani 23.25 Film: Pad

RTCG 1Strani dok. program: Mitske legende 16.30

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Serija: Sjever-Jug/r 11:45 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Dobro veče Srbijo 14:15 Serija:Mala nevesta/r 15:00 Serija: Simar 15:45 Teen pleme 16:00 City 16:10 Serija: Neželjene/r 17:00 Serija: Sjever-Jug 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Sobarica sa Menhetna 19:00 Serija: Mala nevesta 20:00 Preljubnici 21:00 Serija: Neželjene 22:00 Moja velika svadba 23:00 Bračni sudija 00:30 Film: Prestupnik 02:15 City 02:30 Serija: Sjever-Jug/r 03:30 Film: Stiks

PINK Sobarica sa Menhetna 18.30

06:45 Boje Jutra 09:05 Serija: Izgubljena čast/r 09:50 Serija:Ruža vjetrova/r 10:00 Vijesti u 10 10:50 Ja imam talenat/r 12:00 Vijesti 13:07 Serija:Bandini 13:30 Moja polisa/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Kuhar i pol 14:10 Serija:Larin izbor/r 14:50 Serija:Kad lišće pada 15:40 Serija:Stranac mladozenja 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Kuhar i pol 16:55 Serija:Ruža vjetrova 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 19:55 Serija:zgubljena čast 21:10 Ja imam talenat/r 21:30 Serija:Dekster 22:30 Vijesti u pola 11 22:45 Sport 22:55 Serija:Internat 00:10 Prave riječi/r

VIJESTI Ruža vjetrova 16.55

Sport

Informativa

06:30 07:00 10:00 10:30 11:30 12:30 13:30 14:30 15:00 16:30 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 22:00 22:30 23:00 00:00 01:00

VOA Crtani filmovi Neki to vole zorom Kuhinjica Serija:Totalno Novi Talas Radio u boji Večera kod Džaje/r Top Shop Crtani filmovi Divlja ljepota 5 do 5 Forum Svijet na dlanu Urbanizam Tragovi divljine Radio u boji Kuhinjica Među nama sa Duškom Pejović Forum Divlja ljepota 5 do 5/r Među nama Forum/r

ATLAS Divlja ljepota 22.30

Nadrealisti Nadrealna televizija, smještena u 21. vijek, moderna je, politički korektna i proevropska televizija, koja pokušava da pravovremeno i pravovaljano izvještava o događajima. Međutim, događaji koji se odvijaju izvan studija, kao i sama televizija koja okuplja najrazličitije zaposlene, poligon su za nevjerovatne obrte i najsuludnije događaje. Miješaju se fikcija i stvarnost, san i java, pa se mogu vidjeti skečevi o Marku Kraljeviću, školi za realan život na Dorćolu, dodjeli nagrade za najboljeg nezaposlenog, štrajku mrtvih itd. Dr Nele Karajlić, osnivač Zabranjenog pušenja a kasnije i jedan od tvoraca kultnog serijala Top lista nadrealista, koji je krajem osamdesetih godina bio najgledaniji humoristički program na prostoru bivše Jugoslavije, sada se pojavljuje kao jedini scenarista i koreditelj, sa Miloradom Milinkovićem Debelim.

09.00 09.55 10.20 11.10 12.00 12.30 14.10 15.15 16.15 17.00 17.45 18.15 18.55 21.00 21.50 22.30 01.35

Radjanje filma/r Opera za početnike/r Serija:Rani buntovnica/r Maštaonica – mastionica – Vijesti Film:Naše ljubavi Zimski cirkus Program za djecu: Maštaonica – mastionica Serija: Savana Serija:Izlog strasti Znam da znaš, kviz/r Serija:Krtice/r Košarka – EC: Budućnost – Trijumf, direktno Serija:Rani buntovnica Serija:Krtice Serija: Mjesto zločina VOA – glas Amerike

RTCG 2 Košarka Budućnost – Trijumf 18.55

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:20 Ekstremno 12:00 Toto vijesti 12:15 Zabava 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 17:30 Goleada 19:00 Texas Holdem Poker 19:50 Ekstremno

777 Texas holdem poker 19.00

08:30 10:50 11:15 11:50 12:30 14:45 15:30 15:40 17:30 18:15 18:45 20:00 21:00 22:00 22:55 23:25 00:00

Muzički blok Zdravo jutro Hrana i vino Top shop Kućica u cvijeću Lijek iz prirode Astro num caffe Rock karavan/r Hrana i vino Mbc dnevnik Lijek iz prirode Trag, dok. zabavna emisija Lijek iz prirode Nokaut Oglasi Muzički blok Astro num caffe

MBC Lijek iz prirode 21.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.00 -Jutarnji dnevnik 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Složna braća” 10.00 -Vesti 10.05 Razglednica 10.34 Na skriveno te vodim mesto 11.00 Vesti 11.05 Gradske ptice 11.35 Serija: “Čarobnjaci sa Vejveri Plejsa” 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.15 Evronet 13.20 -Film: “Vampiri su među nama” 14.50 I ja imam talenat 15.05 Ovo je Srbija 16.00 -Serija: “Moj rođak sa sela” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.20 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 21.00 Film: “Oteta” 22.35 Vesti 22.40 Serija: “Mesto zločina” 23.40 Dnevnik 23.50 Evronet 23.55 Serija: “Heroji” 00.30 -Film: “Znak četvorice” RTS 2

08.54 Književna školica, program

19:00 19:30 20:00 21:00 21:35 23:00 00:00

Svježi u dan-zdrava tv Dok. program /r. Crtani filmovi Nas život/serijal /r Crtani film-Mumijevi Raport iz Bijelog Polja /r. TV shop Serija: Otkačena plavuša MBB Magazin /r. Serija: Otkačena plavuša Životinjske lakrdijeinsekti /r. Muzički program Crtani film /r. PG Raport Info Istorijske paralele /r. Prolog Ponocni Info

MONTENA Istorijske paralele 21.35

DANAS U GRADU

za decu 09.10 Ars praktika 09.30 Beograd - večiti grad 09.35 Priče o Frojdu 10.40 Meso za nas 11.10 Bardovi teatra 12.10 Operska galaksija 13.17 Trezor 14.15 Zujalica 14.40 Školski program 16.05 Gradske ptice 16.35 Stopa Kraljevića Marka 17.05 Serija: “Dostojevski” 18.05 Željko Joksimović, za neka nova sećanja 18.35 Emisija iz kulture 19.10 Crtane serije 19.38 Verski kalendar 20.00 Dvorci Vojvodine 20.30 Lov i ribolov 21.00 Serija: “Dostojevski” 22.00 Kontekst 21 22.30 Vidik 23.30 Hronika međunarodnog Salona stripa 23.55 I ja imam talenat 00.50 Trezor

uživo 18.20 Iza ekrana 19.30 Dnevnik 20.10 Koncert 21.15 Serija: “Carstvo poroka” 22.40 Dnevnik 22.50 Film: “Muškarci koji mrze žene” 01.20 Film: “MR73”

09.05 Serija 10.10 Dokumentarna serija 11.05 Ključ u ruke 12.00 Dnevnik 12.40 Serija: “Prkosna ljubav” 13.30 Dr Oz 14.30 Jelovnici izgubljenih vremena 14.55 Drugo mišljenje 16.20 Serija: “Luda kuća” 16.40 TV kalendar 16.58 Hrvatska uživo 17.00 Vesti 17.10 Hrvatska

HBO

HRT 1

07:35 07:40 09:15 10:00 12:00 12:35 13:00 13:20 15:50 16:50 18:25

HRT 2

09.10 Školski program 10.30 Pinokio 11.55 Idemo na put sa Goranom Milićem 13.35 Film: “Klarens” 15.25 Mala TV 16.00 Regionalni dnevnik 16.40 Direkt 17.15 Mali fudbal 18.30 Slatki svet Čarlijevih anđela 20.00 Film: “Dadilja Mekfi” 20.40 Djuk Elington:Sakralni koncerti 22.45 Serija: “Ubistva u Midsameru” 00.15 Serija: “Istražitelji” 01.00 Serija: “Kodžak” 11.20 Film: “Muzička sekcija” 12.45 Film: “Prvih dvadeset miliona” 14.30 Film: “Skubi Du” 15.50 Film: “Kako da znaš” 17.50 Serija: “Filmovi i zvezde” 18.20 Film: “Martovske ide” 20.05 Serija: “Fabrika laži” 20.35 Film: “Kobna zamena” 22.20 Film:

“Stvor” 00.00 Film: “Za obojene devojke” ARENA SPORT 1

-11.00 Fudbal: Šalke – Majnc 13.00 Fudbal: Kjevo – Roma 15.00 Fudbal, prijateljska utakmica 17.00 Dnevne vesti: Sir Garfild Sobers 17.30 Koarka, pregled ABA lige 18.00 Košarka, Srpska liga, prenos 20.00 Košarka, pregled Endesa lige 20.15 Fudbal, pregled francuske lige 20.45 Fudbal: Brest – PSŽ 22.45 NFL: Game Day 23.15 NFL: extra 23.30 Fudbal, pregled nemačkog kupa 00.00 Poker 01.00 Boks, Kotv, klasiks SPORT KLUB

11.30 Magazin Premijer lige 12.00 Tenis: Abu Dabi, prenos 16.00 NBA Live 16.30 Hokej: Dinamo Moskva - Lev, prenos 19.00 NBA Action 19.30 Premijer liga, vesti 19.45 NBA pregled 20.00 Svet fudbala 20.45 Košarka: Barselona - Fenerbahče, prenos 22.30 Najava Premijer lige 23.00 Tenis, Abu Dabi

Džek Ričer 17:30; 20:00; 21:20; 22:10 Teksaški masakr motornom testerom 3D 19:00; 20:50; 22:30 Kralj pingvina 3D 12:30; 14:00; 16:00 Semijeva velika avantura 2 3D 11:00; 13:00; 17:00; 18:30 Semijeva velika avantura 2 15:00 Pijev život 3d 15:40; 17:40; 20:00; 22:40 Kćerka najboljeg prijatelja 20:10 Zvončica 3d 11:20; 12:50; 16:40; 18:00 11:20; 12:50 Zvončica 3d 14:20 Hobit 3d 14:30; 18:10; 20:20; 22:20 Pet legendi 11:30; 13:30; 15:30 Djeda Mraz je pao na zemlju 11:40 Razbijač Ralf 13:40 Hrabra Merida 3D 12:20