Dnevne novine 31.03-01.04.2018.

ĐUKANOVIĆ NA SJEVERU CRNE GORE ■4 5

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018. BROJ2032GODINAVII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Auto-put nudi neslućene mogućnosti

AKADEMIK SRETEN PEROVIĆ ■ 10 11

Niko nema pravo da razdržavljuje Crnu Goru ■ U Crnoj Gori jeste vanredno stanje - po svestranom angažovanju i onih koji je vole i onih koji je mrze. To se najbolje vidi u predizbornoj atmosferi ■ Treba se čuvati pogubne crnogorske pizme, agresivne sujete i - mržnje. Potrebni su razumni i mudri predvodnici, iskusni neimari u politici, u nauci, u kulturi

GDJE SE ODLAŽU ODUZETI OPIJATI

Viši sud u Podgorici čuva pet tona droge ■ 18

IZDAVANJA SMJEŠTAJA ■ 12

Internet proširio sivu zonu u turizmu

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

NACIONALNI PROJEKAT ■ 22 23

Otvoren Centar za autizam “Ognjen Rakočević”

+382 77 300 104

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

Imam osjećaj da te buše ovi tvoji lideri iako nijesu tu

E ne znam, teže mi je sa njima no sa Darkom

Mađo, daj da to pečatira pa da bježimo

Je li ovaj Medo naš igrač ili mu se omaklo po stoti put?

POMORSKI ŽIVOT

Uručeni ključevi za još 88 porodica penzionera Podgorice

Gradim karijeru u Crnoj Gori jer želim da budem svoj na svome

Krenuo sam u šortsu, majici i šlapama

Pomorski život je, kako je to davno ispričano, hljeb sa sedam kora.

Ipak, prva iskustva sa brodom, plovidbom, ukrcajem u prvu luku, pa još kad imaš tek 18 godina, svakako predstavljaju nešto što se pamti cijelog života. ● 30-31

Gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović i predsjednik Udruženja penzionera glavnog grada Ilija Stanišić, svečanim presijecanjem vrpce, predali su ključeve 88 stambenih jedinica porodicama penzionera Podgorice. ● 27

Koncerata ima, nedostaje nam velika dvorana

Podgorica, glavni grad, prema mišljenjima dežurnih analitičara i kritičara, odavno nema dovoljan broj lokacija niti planski urađenih dvorana za potrebu koncerata (ako ih je ikada i imala).

Dva (posljednja) stuba odbrane muzičke kulture ostaju KIC “Budo Tomović”, koji je nedavno ostao i bez bine na krovu, i Stadion malih sportova, koji posljednjih godina “ugošćava” festival City Groove. ● 44-45

SUBOTA

Hahahahaha, on je naš odbrambeni igrač i u stalnoj je postavi

Foto: Iva Mandić

Foto: Iva Mandić

●NEZVANIČNO

NEDJELJA

Profesor i izvršni direktor Centra za helenske studije u Podgorici dr Filip Ivanović prije 15 godina otišao je iz Crne Gore sa željom da stekne dobro obrazovanje i određeno radno iskustvo. Međutim, jedan je od rijetkih koje je nostalgija i potreba da bude svoj na svome navela da se vrati u rodni grad, gdje dalje radi na izgradnji uspješne karijere. ● 20-21

Bašićevo djelo je monumentalno, stameno kao Visitor Promjenljivo do potpuno oblačno, prijepodne ponegdje sa kišom, u drugom dijelu dana, a naročito tokom noći, očekuju se intenzivnije padavine, kiša, pljuskovi i grmljavina. Ponegdje su moguće i umjerene do obilne količine padavina. Vjetar pojačan i jak, ponegdje na udare veoma jak i olujni, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 3 do 13, najviša dnevna 9 do 20 stepeni. Podgorica: Promjenljivo oblačno, povremeno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Krajem dana i tokom noći očekuju se intenzivnije padavine. Vjetar umjeren do jak, južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 11, najviša dnevna do 20 stepeni.

Promjenljivo do pretežno oblačno, povremeno kiša, ponegdje i kratkotrajan pljusak sa grmljavinom, a u višim planinskim predjelima na sjeveru moguće su kratkotrajne i slabe sniježne padavine. Vjetar u prijepodnevnim satima povremeno umjeren do pojačan, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 10, najviša dnevna od 4 do 17 stepeni.

Podgorica: Promjenljivo oblačno sa povremenom kišom, a moguć je i kratkotrajan pljusak i grmljavina. Vjetar povremno umjeren, južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 8, najviša dnevna oko 15 stepeni.

Od smrti Huseina Bašića prošlo je deset godina, a i u njegovom slučaju pokazala se jedna od odlika i karakteristika našeg mentaliteta - da o onima kojih nema mislimo i govorimo najljepše, odnosno kada je o stvaraocima riječ, da tek onda kada odu, na pravi način vrednujemo njihovo djelo, kazao je otvarajući okrugli sto u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti akademik Zuvdija Hodžić. ● 34-35

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA O ISKLJUČENJU SVEŠTENIKA

Lajović izbačen jer je vrijeđao arhijereja i pravio spletke Sveštenik Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Lav Lajović isključen je iz klira ove vjerske institucije jer je, kako se navodi u saopštenju CPC, vrijeđao arhijereja, klir i vjernike, ali i “pravio spletke” i “izazivao podjele”.

“Na osnovu Ustava Crnogorske pravoslavne crkve, član 58, stav 2, Apostolskoga pravila 55, saglasno Apostolskim pravilima 31 i 39, saglasno pravilu Svetoga četvrtoga Vaseljenskoga sabora 8 i pravilu Svetoga šestoga Vaseljenskoga sabora 34, Crkveno-duhovni sud Cetinjske arhiepiskopije na Cetinju, trajno je stavio pod zabranu svještenodejstva i isključio iz klira Crnogorske pravoslavne crkve sveštenika Lava Lajovića iz Podgorice. Jer je, i poslije opomene i ukora nadležnoga arhijereja, nastavio rad koji je u protivnosti sa svetim kanonima, crkvenim pravilima i Ustavom Crnogorske pravoslavne crkve. Davao je sebi prava koja mu ne pripadaju, samovoljno se ponašao i

IJZ: U BOLNICI SEDAM OSOBA

Od početka godine 49 oboljelih od morbila U Crnoj Gori se trenutno na bolničkom liječenju od morbila nalazi sedam pacijenata, a od početka godine, zaključno sa 29. martom, ukupno je registrovano 49 oboljelih, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Kako se navodi, kod pet osoba je bolest dokazana klinički ili je uspostavljena epidemiološka povezanost, dok je kod sedam trenutno uspostavljena sumnja na infekciju virusom morbila, “pri čemu su laboratorijska i epidemiološka istraživanja još uvijek u toku”.

Kako se ističe, najpogođenija grupa su djeca starija od jedne, a mlađa od pet godina (44,90 odsto) od kojih niko nije vakcinisan. Ukupno gledano, među oboljelima nevakcinisanih i bez ikakvog podatka o vakcinaciji je ukupno 90 odsto, dok samo kod pet oboljelih osoba postoje podaci o vakcinaciji, koja je sprovedena ranije u djetinjstvu.

M.I.

dovodio u zabludu vjerni narod. Vrijeđao je arhijereja, klir i vjernike, pravio spletke i pokušavao da dovede do podjele među vjernicima i okrene ih protiv viših crkvenih vlasti”, navodi se u saopštenju.

S druge strane, Lajović nije želio da odgovara na pitanja novinara, već je objavio status na Fejsbuku u kom je izrazio žaljenje što se njegovo isključenje odvija usred izborne kampanje.

“Ne želim da dajem nikakve izjave za medije u vrijeme vaskršnjeg posta protiv svoje braće u Hristu, a vezano za ove tekstove koji izlaze u vezi s mojim isključenjem iz CPC. Ne mogu da shvatim kome je u interesu da se ovo čini usred izborne kampanje da se dušmani Crnogorske pravoslavne crkve i Crne Gore naslađuju i koriste za svoje političke igre. Izjavu ću dati kad primim nekakav papir o tome i zvanični dokument na koji mogu da izreknem žalbu, ali svakako sve nakon 15. aprila o.g.

Neka Bog čuva Crnu Goru i Crnogorsku pravoslavnu crkvu”, napisao je Lajović. M.I.

Sa sastanka u Opštini Budva

GRAĐANI NEZADOVOLJNI

Najavljena blokada puta Budva - Cetinje

Nakon što su najavili blokadu magistrale ka Cetinju, kako bi upozorili nadležne da nakon tri godine završe rekonstrukciju puta do Brajića, mještani Brajića, Pobora, Mažića, Lapčića, Stanišića i Markovića razgovarali su sa predsjednikom Opštine Budva Draganom Krapovićem i predsjednikom Skupštine, Đorđijem Vujovićem.

“Tražićemo sastanak sa direktorom Direcije za saobraćaj Savom. Upravi policije podnijećemo zahtjev za obustavu saobraćaja, na dionici Budva - Brajići, za utorak 10. april, od 8 do 9 časova. Ukoliko krenu radovi, spremni smo da odustanemo”, istakao je predstavnik mještana Aleksandar Franeta.

Predsjednik Opštine Dragan Krapović kazao je da u potpunosti razumije nezadovoljstvo mještana sela u zaleđu Budve koji su, kao i Opština, pogođeni kontinuiranim odlaganjem završetka radova.

M.P.

AKTUELNO

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

MARGINALCI I DRŽAVNIK Uoči predsjedničkih izbora 15. aprila, pred građanima Crne Gore je više ponuda. Mogu da državu prepuste četničkim vojvodama i njihovim rezervnim igračima, kao što je Mladen Bojanić, stranim plaćenicima i ruskim marionetama, kao što je Marko Milačić, diletantima maglovitih političkih vizija, kao što su Miličković, Kalač i Dedeić, onima koji ni vlastite političke partije nijesu u stanju da sačuvaju od raskola i propasti, kao što je Draginja Vuksanović, „specijalna izaslanica“ Ranka Krivokapića, ili dokazanom državniku velikog formata, kao što je Milo Đukanović.

Dosadašnji tok kampanje za predsjedničke izbore pokazao je da u Crnoj Gori još nema ozbiljne alternative za politički koncept Mila Đukanovića. Naspram njega postrojila se grupa političkih marginalaca i avanturista, bez ozbiljnog ličnog bekgraunda na svakom planu. Istorijska državnička ostvarenja, čiji je Đukanović spiritus movens, dobila su minulih decenija demokratsku afirmaciju i na domaćem i na međunarodnom planu. Iza njih još ne stoji ništa.

Zato ne iznenađuju rezultati preliminarnog istraživanja CEDEM-a prema kojem će Đukanović dobiti predsjedničke izbore već u prvom krugu. Jednostavna je to računica. Đukanovićev DPS ima konstantan rejting između 40 i 45 odsto, a dodaju li se tome kumulativni glasovi Bošnjačke stranke, Socijaldemokrata, više albanskih partija i liberala, realno je da će dobiti barem 55 odsto glasova već u prvom krugu. Više njegovih protivkandidata ostaće tek na nivou statističke greške, a i Bojaniću, koji se sada među njima najbolje kotira, neminovno će pasti rejting zbog „podrške“ u vidu Medojevićevih izjava kako „su svi Milovi glasači poturice“.

Ontološka potka te izjave pokazuje, prije svega, kako je Demokratski front od svog nastanka imao konstrukcionu grešku i sve karakteristike političkog nedonoščeta, sa vrlo naglašenim problemima u razvoju. Samo iz paranoične vizure stvarnosti, koja po definiciji jeste kombinacija bolesne ideje o vlastitoj veličini i fobije progona, jedan od lidera Fronta mogao je ovih dana da emituje tako monstruoznu ideološku i nacionalističku konstrukciju.

U Pokretu za promjene zbog Medojevićeve izjave o poturicama optužili su „medijske jastrebove“, a posebno je originalna u odbrani neodbranjivog bila Aida Nina Kurpejović koja je sa “indignacijom odbacila sve zlurade komentare vezane za statuse na društvenim mrežama oko statusa na profilu Nebojše Medojevića”.

Ona kaže da nije istina da je predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević nazvao Milove glasače poturicama, te da se, kako dodaje, “on nije obratio Bošnjacima, već u prvom redu biračima pravoslavne vjeroispovijesti”?!

Po Aidinom svjetonazoru, dakle, manje je zlo vrijeđati “birače pravoslavne vjeroispovijesti” nego Bošnjake?!

Vrlo zabrinjavajući manjak IQ! Zato valjda jesu, a i ostaće dovijeka marginalci.

Na sreću i Bošnjaka i pravoslavaca.

4

POLITIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

PREDSJEDNIČKI KANDIDAT DPS MILO ĐUKANOVIĆ POSJETIO GRADILIŠTE AUTO PUTA

PREDSTOJI UBRZAN RAZVOJ SJEVERA

⌦ Amra Nikočević

A

uto-put Bar-Boljare je najveći infrastrukturni projekat u istoriji Crne Gore, posebno za razvoj sjevera i dalje investicije u turističke potencijala države, ocijenio je predsjednički kandidat Demokratske partije socijalista Milo Đukanović. Đukanović je juče posjetio Kolašin, gdje je obišao gradilište auto-puta na Jabuci i razgovarao sa inženjerima i radnicima kompanije CRBC, koji izvode radove na prvoj dionici.

Kako je kazao, politika koju zagovara DPS i koju je promovisao u dugom prethodnom periodu je politika ubrzanog ekonomskog razvoja Crne Gore, koji, prije svega, podrazumijeva ubrzan razvoj kapitalne infrastrukture.

“Posebnu pažnju smo poklanjali razvoju sjevera, sa željom da u okviru ukupnog razvoja prevaziđemo zaostajanje sjevera i da obezbijedimo ravnomjeran regionalni razvoj. Na tom planu je zapravo izgradnja autoputa ključni posao koji završava Crna Gora, odnosno sada kojeg predvodi njena Vlada, i danas sam zaista bio u prilici da sa zadovoljstvom čujem da se radovi odvijaju u skladu sa predviđenom dinamikom

i da će biti završeni tokom naredne godine”, rekao je Đukanović.

On je podsjetio i da je Vlada potpisala novi memorandum sa aktuelnim izvođačem radova na auto-putu, koji podrazumijeva nastavak radova na drugoj dionici od Mateševa do Andrijevice, i na trećoj od Andrijevice do Boljara. Time se, kako je naglasio, kompletira najteži, najvažniji, najskuplji dio crnogorskog auto-puta.

■ SIGURNA IZGRADNJA ZAVRŠNE DIONICE

“Kada imamo u vidu da je takav memorandum potpisan i sa Vladom Srbije za gradnju završne dionice auto-puta kroz Srbiju do granice sa Crnom Gorom, sada je potpuno jasno da imamo veoma preciznu projekciju završetka ukupnih radova, na kraju kojih će Crna Gora imati jednu kvalitetnu saobraćajnu kičmu, ne samo pre-

Zaista vjerujem da smo na početku jedne faze koja će označiti ekonomski i ukupan društveni procvat sjevera Crne Gore. Drago mi je da se potvrđuje ono što tvrdim da su razvojni resursi Crne Gore sada značajnije koncentrisani u sjevernom dijelu, nego u južnom i centralnom dijelu države

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

Đukanović je razgovarao sa inžinjerima i radnicima kompanije CRBC

koj strani”, istakao je Đukanović Kada se tome, kako je kazao, doda put koji se gradi između Berana i Kolašina kojim se skraćuje putovanje ljudi iz beranskog kraja prema Kolašinu i prema Podgorici za 40 kilometara, čime se zapravo objedinjuje ponuda Bjelasice, to daje jasnu sliku o cjelini investicionih napora koje Crna Gora i njena Vlada ulažu u realizaciju svoje strategije bržeg razvoja sjevera.

“Zaista vjerujem da smo na početku jedne faze koja će označiti ekonomski i ukupan društveni procvat sjevera Crne Gore. Drago mi je da se potvrđuje ono što tvrdim da su razvojni resursi Crne Gore sada značajnije koncentrisani u sjevernom dijelu, nego u južnom i centralnom dijelu države”, rekao je Đukanović.

■ PREDUSLOVI ZA ULAGANJA INVESTITORA

ma Srbiji, nego i prema Centralnoj Evropi”, istakao je Đukanović i dodao da je ne samo za turistički, već za ukupan ekonomski razvoj presudno da Crna Gora bude dobro saobraćajno povezana.

“To je prevashodno važno za turizam, ali ne samo za tu djelatnost, već za ukupnu crnogorsku ekonomiju i Crnu Goru kao investicionu destinaciju”, rekao je Đukanović.

On smatra i da je izgradnja kapitalnih infrastrukturnih projekata otvara neslućene mogućnosti razvoja.

“U Kolašinu danas već imamo ozbiljne radove na razvoju turističke ponude. Na kolašinskoj strani Bjelasice, u skladu sa prostornim planom Bjelasice i Komova se realizuju

radovi koji vrijede 22 miliona eura, otvara se još jedno skijalište pored „Bjelasice 1450“ – „Bjelasica 1600“ na kolašinskoj strani, završava se put koji spaja „1450“ i „1600“. Predviđeno je da se do kraja ove godine završi i montaža nove žičare šestosjeda, bazna stanica sa parkingom, elektro i vodosnabdijevanje novog lokaliteta, da se nabavi mehanizacija, i da se na taj način zaokruži prva faza i da se zapravo to skijalište pusti u funkciju”, objasnio je Đukanović.

Kako je podsjetio, intenzivno se radi i na mojkovačkoj i na bjelopoljskoj strani Bjelasice.

“Na te tri strane Vlada ulaže oko 70 miliona eura, otvarajući nova skijališta i Cmiljača u Bijelom Polju i Žarski na mojkovač-

CRNOGORSKA EKONOMIJA NAJRAZVIJENIJA U REGIONU

Govoreći o crnogorskoj privredi, Đukanović je gostujući na televiziji Pink M kazao je da je naša zemlja danas najrazvijenija ekonomija u regionu.

“To govori da smo na dobrom putu kada je u pitanju ekonomski razvoj, moramo da ga dinamiziramo. Napravili smo strateški zaokret, želimo evropski kvaliet života, moramo da definišemo ja-

snu strategiju ka tom cilju. To je jedan ubrzani razvoj. Crna Gora je uzela jedan dobar zamah na planu ekonomskog razvoja. Razvojem ekonomije, preduzetništva, inovativnosti, novih tehnologija, stvaramo uslove za nove investicije, za otvaranje novih i kvalitetnijih radnih mjesta. Mislim da mi to možemo i mi to znamo “, rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, bilo je neophodno učiniti “ovakve investicione napore ulaganja u infrastrukturu da bismo, nakon tih skupih ulaganja, mogli da kažemo privatnim investitorima “dobrodošli”.

“Da oni krenu sa izgradnjom hotela, ugostiteljskih objekata, proizvodnih objekata za proizvodnju hrane, da iskoriste sve ono što smo mi uradili u infrastrukturi i da rezultat svega toga budu nova radna mjesta i viši kvalitet života, viši životni standard ljudi na sjeveru Crne Gore”, tvrdi Đukanović.

On je ocijenio da su stanovnici to odavno zaslužili, ali da ih, kako je naveo, splet loših okolnosti posljednjih decenija uglavnom koncentrisao na rješavanje nekih prethodnih pitanja.

“Danas možemo da kažemo da smo ih uspješno riješili – Crna Gora je nezavisna, Crna Gora je stabilna, Crna Gora je na putu evropskog razvoja, znači danas možemo da se posvetimo ovakvim projektima i da sa zadovoljstvom svi zajedno vidimo kako nastaju novi, nastaju skupi, vrijedni objekti koji će znatno unaprijediti kvalitet života svakog građanina Crne Gore”, zaključio je Đukanović.

On je tokom jučerašnje posjete Kolašinu razgovarao sa članovima i aktivistima Opštinskog odbora DPS Kolašin, a u hotelu „Šeraton“ se sastao i sa mladim Kolašincima.

U nastavku svoje predsjedničke kampanje, Đukanović je boravio u Mojkovcu, gdje je imao sastanke u Opštinskom odboru DPS tog grada. Đukanović će posjetiti i Žabljak, Šavnik i Pljevlja, gdje će razgovarati sa građanima.

POLITIKA

5

Konvencija DPS danas u Pljevljima, u Baru 7.aprila Konvencija predsjedničkog kandidata DPS Mila Đukanovića „Milo Đukanović za stabilnost i napredak Crne Gore“ biće održana danas u Pljevljima.

Konvencija će biti održana u Sportskom centru ADA, a govoriće predsjed-

nički kandidat Milo Đukanović i funkcioneri partije sa lokalnog i državnog nivoa.

Zajednička konvencija za građane Bara, Budve i Ulcinja će se održati 7. aprila u sportskoj dvorani “Topolica” u Baru.

Podrška Liberalne partije Liberalna partija (LP) će na predsjedničkim izborima 15. aprila podržati kandidata Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, odlučio je Glavni odbor te partije.

Kako je saopšteno, odluku su donijeli cijeneći zajednička programska načela DPS i LP, ali i postignute ciljeve kroz obnovu nezavisnosti države.

U LP navode i da su cijenili i dostignuti napredak u evroatlantskim integracija-

ma i demokratskim procesima u društvu, kao i pokrenute reforme u skladu sa evropskim principima.

“Vjerujemo da će gospodin Đukanović na poziciji budućeg predsjednika Crne Gore biti faktor stabilnosti naše države, sa posebnim zalaganjem da Crna Gora u najkraćem roku ispuni sve uslove za članstvo u Evropskoj uniji i prihvati vrijednosti na kojima počiva razvijeni demokratski svijet”, saopštili su iz LP.

Đukanović i Bojanić isto zastupljeni u medijima Predsjednički kandidati Milo Đukanović i Mladen Bojanić najzastupljeniji su u medijima i obojica imaju po 715 objava, pokazao je monitoring medijske kampanje za predsjedničke izbore Centra za građansko obrazovanje (CGO).

CGO je juče, u okviru projekta „SPINoFACT 2 – političko oglašavanje između spina i činjenica“, predstavio prve nalaze monitoringa medijske kampanje za predsjednič-

ke izbore koji će biti održani 15. aprila.

Istraživanjem je obuhvaćeno 17 štampanih i elektronskih medija, i to televizije RTCG1, Vijesti, PinkM i Prva, dnevni listovi Vijesti, Dan, Pobjeda, Dnevne novine i Sloboda, i portali Cafe del Montenegro (CdM), Analitika, Vijesti, RTCG, Antena M, Standard, FOS Media i IN4S. Mjerenje za Đukanovića je počelo od dana njegove zvanične kandidature 20. marta.

6

AKUTELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

ZAHUKTALA SE KAMPANJA PRED IZJAŠNJAV

■ NIKEZIĆ (DPS): Na talasu ubjedljive pobjede na predsjedničkim izborima, nastavićemo da budemo posvećeni terenskom radu i promovisanju najmodernije političke ponude u Crnoj Gori, kako bismo na svim lokalnim izborima ostvarili željene rezultate i nastavili da Crnu Goru vodimo putem EU integracija i boljeg životnog standarda za sve njene građane.

LOKALNI IZBORI U S ⌦ Elhana Hamzić

Z

ahuktava se kampanja za predsjedničke izbore, koji će biti održani 15. aprila i sasvim je jasno da će oni presudno uticati i na lokalne izbore koji su u Plužinama zakazani za 20. maj, a u Glavnom gradu, Golubovcima i još devet opština za 27. maj.

Ovo će biti najkraća kampanja i

OPŠTINA

■ ŠUŠTER (SD): Rekao bih da su lokalni izbori ne manjeg značaja od predsjedničkih, jer pobjeda proevropskih snaga u oba izborna ciklusa garantuje stabilnost i prosperitet Crne Gore, kao i nesmetani put ka ostvarenju još jednog našeg spoljnopolitičkog prioriteta - članstva u EU.

za predsjedničke i za lokalne izbore u istoriji crnogorskog parlamentarizma.

Sagovornici Vikend novina navode da su lokalni izbori samo privre-

meno u sjenci predsjedničkih, ali da su bitni. Partijske infrastrukture odavno rade na terenu, a prema riječima naših sagovornika, kampanja za lokalne izbore je, bez obzira na predsjedničke, već počela.

Predsjednica Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Bar Branka Nikezić navodi da se DPS, kao najveći i najodgovorniji politički subjekt, i ovom prilikom prema po-

Izvršni odbor BS radi u punom kapacitetu i ohrabreni smo u tom dijelu da možemo napraviti dobre rezultate. Očekujemo podršku birača Bošnjaka-muslimana prvenstveno, ali i svih drugih građana koji prepoznaju dosadašnja zalaganja politike Bošnjačke stranke, kazao je Drešević

TRENUTNO NA VLASTI

2016.

2018.

Podgorica

156.138

159.105

DPS-SD

Golubovci

11.797

12.010

DPS-SD

Šavnik

1.751

1.739

DPS-SD

Žabljak

3.187

3.121

DPS-SD

Bar

37.862

38.366

DPS-SD-PCG-BS

Plav

9.149

9.192

BS-SDP-SNP

Pljevlja

26.485

26.172

DPS-BS-SD

Rožaje

21.825

22.116

BS-SD

Danilovgrad

12.832

12.839

DPS-LP

Bijelo Polje

40.549

40.456

DPS-SD

Kolašin

6.685

6.559

SDP-DF-SNP

Plužine

2.586

2.561

SNP

Tabelarni prikaz broja birača iz biračkog spiska 2018. u odnosu na prethodno održane parlamentarne izbore 2016. godine

■ DREŠEVIĆ (BS): Lokalni izbori koji slijede su mnogo važni. Možda sada nisu u fokusu javnosti, jer prethode predsjednički izbori 15. aprila. Ali nakon toga slijedi oko 40-ak dana intenzivne kampanje koja će u mnogome profilisati političku scenu u Crnoj Gori.

PODACI IZ BIRAČKOG SPISKA MUP-A ZA L Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je, nakon što je predsjednik države Filip Vujanovć za 27. maj raspisao lokalne izbore za odbornike u Skupštini Podgorice, Skupštini opštine Golubovci i skupštinama opština: Šavnik, Žabljak, Bar, Plav, Pljevlja, Rožaje, Danilovgrad, Bijelo Polje i

Kolašin, broj birača u biračkom spisku glavnog grada na dan 17. marta 2018. godine 159.105.

Broj birača u biračkom spisku u glavnom gradu Podgorica, prema kojem su održani prethodni parlamentarni izbori 16. oktobra 2016, bio 156.138.

Evidentirano je da broj birača u biračkom spisku u opšti-

ni Golubovci, opštine u okviru glavnog grada, prema kojem su održani prethodni izbori 11.797, a da broj birača u biračkom spisku u martu ove godine iznosi 12.010.

“Uvid u birački spisak birač može ostvariti lično, svakim radnim danom od osam do 14 časova, na šalterima područne

jedinice Podgorica, filijale Golubovci, filijale Šavnik, filijale Žabljak, područne jedinice Bar, filijale Plav, područne jedinice Pljevlja, filijale Rožaje, filijale Danilovgrad, područne jedinice Bijelo Polje, filijale Kolašin i filijale Plužine, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš )”, naveli su iz MUP-a.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

AKUTELNO

7

VANJE GRAĐANA 15. APRILA, 20. I 27. MAJA

SJENCI PREDSJEDNIČKIH litičkim izazovima pozicionira u odnosu na značaj koji imaju za budućnost Crne Gore i prosperitet svih njenih građana.

“U tom kontekstu, naš apsolutni prioritet trenutno je pobjeda Mila Đukanovića u prvom krugu predsjedničkih izbora. Snagu i odgovornost tom imperativu pojačava i činjenica da su našeg predsjedničkog kandidata podržale sve partije vladajuće koalicije i građani svih nacionalnih i etničkih grupa širom Crne Gore”, kazala je Nikezić za Vikend novine.

U ovom periodu, kako je navela, partijska infrastruktura DPS radi punom parom za potrebe predsjedničkih izbora, ali i za potrebe lokalnih izbora u onim opštinama gdje će u maju građani birati lokalnu vlast.

“Ono što dobijamo kao povratnu informaciju od građana je, očekivano, ogromna i bezuslovna podrška svemu onome što osvjedočeno personifikuje naš lider - Milo Đukanović, a to je: stabilnost i vizija razvoja, kao i liderska dominantnost našeg kandidata. Drugi prioritet svakako su lokalni izbori koji nas očekuju u više crnogorskih opština. Na talasu ubjedljive pobjede na predsjednič-

15 kim izborima, nastavićemo da budemo posvećeni terenskom radu i promovisanju najmodernije političke ponude u Crnoj Gori, kako bismo na svim lokalnim izborima ostvarili željene rezultate i nastavili da Crnu Goru vodimo putem EU integracija i boljeg životnog standarda za sve njene građane”, kazala je Nikezić.

Prema njenim riječima, odmah poslije održavanju predsjedničkih izbora, DPS će nastaviti kampanju punim kapacitetom u opštinama gdje će se mjesec kasnije

Naš prioritet trenutno je pobjeda Đukanovića u prvom krugu predsjedničkih izbora.

Snagu i odgovornost tom imperativu pojačava i činjenica da su našeg predsjedničkog kandidata podržale sve partije vladajuće koalicije i građani svih nacionalnih i etničkih grupa širom Crne Gore, kazala je Nikezić

LOKALNE IZBORE Prilikom neposrednog uvida, birač može zatražiti promjenu podataka upisanih u birački spisak.

Osim toga, građanin može obaviti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www.biraci.me.

Vujanović je za 20. maj raspisao izbore za odbornike u

Skupštini opštine Plužine.

Prema podacima MUP-a, broj birača u biračkom spisku u opštini Plužine, prema kojem su održani prethodni izbori, bio je 2.586, a broj birača u biračkom spisku za lokalne izbore u opštini Plužine na dan 17. mart 2018. godine je 2.561.

DANA OSTALO JE DO ODRŽAVANJA PREDSJEDNIĆKIH IZBORA, NAKON ČEGA ĆE SE KAMPANJA ZA LOKALNE IZBORE JOŠ VIŠE POJAČATI

održati lokalni izbori.

“U tom periodu posvetićemo se predstavljanju lokalnih programa razvoja građanima – predstavićemo učinke DPS-a u prethodnom mandatu, i ponuditi konkretna rješenja i ideje za razvoj lokalnih zajednica za naredni četvorogodišnji period za koji ćemo tražiti podršku građana na lokalnim izborima”, zaključila je Nikezić.

Portparol Socijaldemokrata Crne Gore Stefan Šušter smatra da su lokalni izbori samo privremeno pali u drugi plan.

“Predsjednički izbori su svakako izuzetno važni i naravno da su najaktuelniji, budući da se održavaju za 15ak dana, zbog čega su lokalni izbori na nivou percepcije javnosti samo privremeno pali u drugi plan. Međutim, sasvim je sigurno da je kampanja za lokalne izbore uveliko počela i mi u Socijaldemokratama sa cjelokupnom partijskom infrastrukturom smo posvećeni i tim izborima. Rekao bih da su lokalni izbori ne manjeg značaja od predsjedničkih, jer pobjeda proevropskih snaga u oba izborna ciklusa garantuje stabilnost i prosperitet Crne Gore, kao i nesmetani put

ka ostvarenju još jednog našeg spoljnopolitičkog prioriteta - članstva u EU”, kazao je Šušter Vikend novinama.

Predsjednik Opštinskog odbora Glavnog grada Bošnjačke stranke Nedžad Drešević je istakao da su lokalni izbori koji slijede mnogo važni.

“Možda sada nisu u fokusu javnosti, jer prethode predsjednički izbori 15. aprila. Ali nakon toga slijedi oko 40-ak dana intenzivne kampanje koja će u mnogome profilisati političku scenu u Crnoj Gori. Raspoloženje kod član-

stva u BS-u jeste da nastupimo samostalno, ali konačnu odluku će donijeti opštinski odbor”, kazao je Drešević Vikend novinama.

Prema njegovim riječima, aktivnosti BS su već otpočele.

“Izvršni odbor BS radi u punom kapacitetu i ohrabreni smo u tom dijelu da možemo napraviti dobre rezultate. Očekujemo podršku birača Bošnjaka-muslimana prvenstveno, ali i svih drugih građana koji prepoznaju dosadašnja zalaganja politike Bošnjačke stranke”, zaključio je Drešević.

Demokrate utvrdile listu u Pljevljima Opštinski odbor Demokratske Crne Gore Pljevlja jednoglasno je utvrdio Izbornu listu za lokalne izbore u Pljevljima, a za nosioca izborne liste izabran je Milojica Tešović, predsjednik OO. “Naša izborna lista sačinjena je od preko 80% visokoobrazovanih kadrova, preduzetnika, studenata, sportskih radnika, uglednih domaćina i kao takva je, uvjereni smo, van domašaja političke konkurencije. Više od jedne trećine Izborne liste čine mlađi od 30 godina, a u istom procentu su zastupljene žene, dok 90% naših kandidata za odbornike nikada ranije nije bilo dio neke izborne liste. Pored liste kandidata za odbornike, utvrdili smo i kadrovsku listu koja broji 70 najistaknutijih visokoobrazovanih iskusnih, ali i

mladih perspektivnih kadrova”, saopštio je Nikola Rovčanin, potpredsjednik OO Demokrata Pljevlja.

Rovčanin je kazao da Demokratska Crna Gora prvi put nastupa na lokalnim izborima u Pljevljima, nudeći građanima novu vrijednost, nove ideje i nove ljude.

“Pozivamo ostale opozicione kolege na saradnju koja podrazumijeva međusobno nenapadanje i postizbornu koaliciju koja će sprovesti neophodne reforme na razvoju opštine Pljevlja. Jedini način da porazimo DPS i artikulišemo većinsko opoziciono raspoloženje Pljevljaka, jeste da opozicione oštrice usmjerimo isključivo prema političkom neprijatelju i da se svi opozicioni subjekti uzdrže od međusobnog napadanja“.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

aktuelno

9

PRVA JAVNA DEBATA PREDSJEDNIČKIH KANDIDATA

Ista meta, isto odstojanje foto: RTCG

U

prvom sučeljavanju predsjedničkih kandidata nijedan od njih nije predstavio jasnu viziju budućeg razvoja Crne Gore, već se sve svodilo na kritiku aktuelne vlasti i predsjedničkog kandidata DPS-a Mila Đukanovića.

Miličković, Dedeić i Vuksanović

Početak debate obilježio je odlazak iz studija Predsjedničkog kandidata srPske koalicije dobrila dedeića, koji je time izrazio nezadovoljstvo što Predstavnik dPsa nije bio Prisutan na sučeljavanju ča, put ka EU težak jer vlast, ali i dio opozicije, koče taj proces, naročito u ispunjavanju obaveza iz poglavlja 23 i 24.

Kandidatkinja SDP-a Draginja Vuksanović je saopštila da se uvijek zalagala za ulazak u EU, ali da državu treba graditi na principu vladavine prava.

“Tek onda možemo govoriti da zakoni važe za sve. Neću dozvoliti da bude privilegovanih pojedinaca”, ocijenila je

Vuksanović.

Govoreći na temu članstva u NATO, Milačić je kazao da se protivio učlanjenju Crne Gore u tu vojno-političku alijansu, te da je to ogromna nepravda nanijeta građanima Crne Gore.

Na isto pitanje, Bojanić je odgovorio da se zalagao za referendum o članstvu u NATO-u i da je najbolji okvir za Crnu Goru bio program Partnerstvo za mir.

Kalač smatra da Crna Gora nije mogla drugačije odlučiti, s obzirom da je NATO u čitavom okruženju, dok Miličković “ne može da govori o NATO-u i EU jer Crna Gora poglavlje 23 i 24 neće zatvoriti još 50 godina”. I za Vuksanović je pitanje članstva u NATO završeno.

Ona je zamolila građane da se ne dijele na one koji su za i one koji su protiv NATO-a, već da se ujedine u ekonomski patriotizam.

Prema mišljenju Milačića, Crna Gora treba da gradi bratske odnose, prije svega sa najbližom Srbijom, a takođe najbolje i sa svim susjedima.

“Kao predsjednik bih uradio sve da se preispita odluka o priznanju otete srpske teritorije Kosova”, rekao je Milačić.

Bojanić smatra da je regionalna saradnja osnov za napredovanje ka EU i treba imati korektne odnose sa svim susjedima. I za Vuksanović odnosi sa susjedima predstavljaju prioritet, “Crna Gora treba da doprinese jačanju dijaloga Beograda i Prištine, kako bi se smirile tenzije u regionu”, rekla je Vuksanović.

U završnoj riječi, Milačić je poručio da bi, kao predsjednik sa svojim timom, uticao koliko može na sudsku i izvršnu vlast, te da bi građani, ukoliko žele suštinske a ne kozmetičke promjeMilačić, Bojanić i Kalač

foto: RTCG

Pozivu na prvo sučeljavanje na Javnom servisu odazvali su se Mladen Bojanić, Draginja Vuksanović, Marko Milačić, Hazbija Kalač, Vasilije Miličković i Dobrilo Dedeić.

Kandidat DPS-a Milo Đukanović sinoć nije bio u studiju.

Početak debate obilježio je odlazak iz studija predsjedničkog kandidata Srpske koalicije Dobrila Dedeića, koji je time izrazio nezadovoljstvo što predstavnik DPS-a nije bio prisutan na sučeljavanju.

Prvo pitanje upućeno kandidatima bilo je da li će se oni, ukoliko budu izabrani za predsjednika, zalagati za ulazak države u Evropsku uniju.

“Spadam u 22 odsto građana, to jest u one koji nijesu za EU. Zalažem se za Evroazijsku uniju. Sa nama nije sedmi na glasačkom listiću, čovjek koji je priznao lažnu državu Kosovo i koji nas je zavadio sa Rusijom. Ovo je TVCG odradila nekorektno, jer je Đukanović morao biti u studiju. Trebalo je da nas obavijestite da neće biti u studiju”, kazao je Dedeić i napustio studio.

Kandidat Prave Crne Gore Marko Milačić je kazao da vidi EU kao Šarl de Gol, odnosno od Atlantika do Urala.

“Evropska unija bez Moskve nije EU punog integriteta. Takođe, nakon što bismo ušli u EU, uvijek bismo mogli da se ugledamo na primjer Velike Britanije”, rekao je Milačić.

Kandidat DF, Demokrata, SNP i URA Mladen Bojanić je kazao da se zalaže za EU, ali da je prije ulaska neophodno sprovesti punu vladavinu prava, nezavisne institucije i tržišnu privredu zasnovanu na konkurenciji.

“Da ispunimo te uslove i uđemo čestito, a ne da bi nam zbog nekih interesa omogućili da uđemo. Izvještaj EU o nama je pokazao da smo zarobljena država, sa jakim organizovanim kriminalom. Đukanović je reprezent takve Crne Gore”, naglasio je Bojanić.

Prema riječima Hazbije Kala-

DPS:Prioritet susreti sa građanima Javni servis je na vrijeme, prije objave termina za sučeljavanje, obaviješten da predsjednički kandidat Milo Đukanović u ovoj kampanji ima intenzivan i precizan raspored u kojem prioritet zauzimaju susreti i razgovori sa građanima širom Crne Gore, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista.

“Iako je RTCG najavila da će predstavljanje kandidata biti urađeno profesionalno, prema pravilima koordinisanim sa OEBS-om, te da će kandidati imati ravnopravni tretman, večeras se pokazalo da to ipak nije bilo moguće. Gledaoci su mogli da vide očigledno nesnalaženje voditelja ili unaprijed pripremljeni scenario gdje se učesnicima debate dopušta da iznose klevete i uvrede na račun našeg kandidata, iako pravila to strogo zabranjuju, pa čak da produžava vrijeme onim učesnicima koji su iznosili uvrede i klevete o našem kandidatu”, navode iz DPS. ne, trebalo da ga podrže.

Bojanić je kazao da bi se, u skladu sa Ustavom i ovlašćenjima, pri predlaganju sudija i predsjednika Ustavnog suda rukovodio stručnošću i profesionalnošću, a ne partijskim interesima. On je poručio da će biti predsjednik koji će se i te kako miješati u svoj posao.

Kalač bi, kao predsjednik, inicirao promjene prema zakonodavnoj vlasti u cilju zaustavljanja iseljavanja stanovništva sa sjevera države i pokušao da animira sve građane u cilju rješavanja gorućih problema Crne Gore. Miličković bi kao predsjednik poništio aktuelni izborni zakon, dok bi se Vuksanović založila za vraćanje stečenih prava, poput naknade majkama sa troje i više djece. Ona je poručila da želi bolju Crnu Goru i da želi da bude predsjednica budućnosti, a ne prošlosti.

R.D.N.

10

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

INTERVJU: SRETEN PEROVIĆ, PREDSJEDNIK DU

NIKOME NE TREBA D RAZDRŽAVLJUJE CRN

⌦ Vesna Šofranac

“Ni u ovom slučaju nije svejedno koji će kandidat dobiti većinsko povjerenje građana na predstojećim predsjedničkim izborima. Treba se čuvati pogubne crnogorske pizme, agresivne sujete i - mržnje. Potrebni su razumni i mudri predvodnici, iskusni neimari u politici, u nauci, u kulturi”, kaže u intervjuu za Vikend novine predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, akademik Sreten Perović.

VN: Gospodine Peroviću, u jeku smo predśedničke kampanje čiji značaj mnogi dobri poznavaoci prilika na unutrašnjem, regionalnom i globalnom planu, dovode maltene u istu ravan kao i sudbonosno istorijsko izjašnjavanje građana 21. maja 2006. godine. Imaju li, po Vama, maj 2006. i mart, odnosno april 2018. godine sličnosti?

SRETEN PEROVIĆ: Sličnosti su mnoge, a i razlike.

Iako u nepovoljnim okolnostima koje je, mimo uobičajenih normi demokratskog izjašnjavanja, Evropa nametnula Crnoj Gori, zahtijevani procenat od 55% za obnovu pune crnogorske državne suverenosti ostvaren je na Referendumu 21. maja 2006. godine. To nije bila samo demokratska pobjeda crnogorskih građana (svih nacija!) nad “unitaristima”; to je bilo ostvarenje snova i nada više generacija ponižavanog i poništavanog crnogorskog naroda, kojemu su dotadašnji (licemjerni) saveznici 1918. reokupirali tek oslobođenu Kraljevinu Crnu Goru, zabranili tradicional-

ni crnogorski jezik, pa i proostvarenja Referenduma. To slavljenu crnogorsku nošje, i civilizacijski, kulturološnju, prisvojili i asimilirali crki otklon od dugo nametane nogorsku kulturu, i anektirali “svetosavske” ideologije i odautokefalnu Crnogorsku pragovarajuće ishodišne prakvoslavnu crkvu, preimenovase. Referendumom je otišla u li crnogorsku istoriju, i sve to prošlost i crnogorska zavjetnakon legendarnog hena žrtvenost, ambicije da rojstva Crnogorske Crna Gora ima istovojske u Prvom rijsku obavezu da budi porosvjetskom ratu, u kojemu bljene južnoCRNA GORA JE, VJERUJEM, NE je Kraljeslovenske i BEZ PROMIŠLJENOSTI SVE TO vina Crna druge naNASLUTILA ILI RACIONALNO Gora, borode. Činilo PROCIJENILA, ŠTO JE JOŠ JEDreći se na se da je sve NO OSLOBAĐANJE OD LEGENDI strani sato otišlo u I MITSKIH, NEISTORIJSKIH LIKOveznika, izprošlost. A VA-SIMBOLA MILOŠA OBILIĆA I gubila ponije!

DEVET JUGOVIĆA. lovinu svoje “vojne sile” (oko VN: Da li je Balkan opet “bu25.000 vojnika)!

Majski referendum re baruta” ili su takva 2006. povratio je Crnoj Gorazmišljanja, a nije ih mari punu državnu samostallo, pretjerana? nost, ali se nakon te istorijPEROVIĆ: Sad su prilike i ske pobjede, tog epohalnog na unutrašnjem i na globaldostignuća, nije povratilo sve nom planu još kompleksniono što je 1918. nasiljem oteje. U državi se razmeću negato, a nijesu ni poništene odtori Države; Balkan je opet luke tzv. Podgoričke skupšti“bure baruta”, Evropa se ne, što znači da i pored odlune miri s ruskom aneksika AVNOJ-a - nije rehabilitojom Krima; Azija strijevana ona herojska Crna Gora pi od mogućeg nuklei njen civilizovani Gospodar. arnog sukoba SAD i Nije bilo ni moguće da se vraŚeverne Koreje itd. ti sve ono što je oteto, odnijeto, prodato i preprodato. Nije, naravno, bilo moguće vratiti onoliko ubijenih Crnogoraca, opljačkanih i popaljenih domova, prognanih i raseljenih crnogorskih porodica, ali je bilo moguće pripomenuti kako su sve ratne reparacije koje su pripadale Crnoj Gori i njenom stradalom narodu – završile u drugoj nacionalnoj sredini, čiji kraljevski potomci danas potražuju “svoju” imovinu u Crnoj Gori.

Niko, međutim, nema ni pravo ni činjeničku mogućnost da negira kapitalna

Crna Gora nije u tako teškom položaju, ali i ona ima i unutrašnje i spoljnje neprijatelje, koji uporno pokušavaju da nadvladaju dugotrajnu koalicionu vlast, što može biti razumljivo, ali nikako ne može biti njihovo pravo da razdržavljuju Crnu Goru, čime se atakuje i na njenu autohtonu duhovnost. I sve se to, iz nerazumljivih razloga, toleriše, kao da je sve to prirodno i pravedno, a nije! A nije!

Da li se tome može stati na put? Mi vjerujemo da može. Ali za takvo stanje nijesu krivi samo oni koji devastiraju i klasičnu i savremenu Crnu Goru, nego i oni, ne manje, koji tolerišu te devastacije. Zato ni u ovom slu-

čaju nije svejedno koji će kandidat dobiti većinsko povjerenje građana. Treba se čuvati pogubne crnogorske pizme, agresivne sujete i - mržnje.

Potrebni su razumni i mudri predvodnici, iskusni neimari u politici, u nauci, u kulturi.

VN: Jednom ste izjavili da se intelektualna elita mora boriti da iz crnogorske negativne tradicije i savremene prakse ukloni naslage inferiornosti, udvorništva, korupcije, antidržavlja, antikulture, pesimizma i pasivizma. Što je od svega ovoga najve ći problem u Crnoj Gori?

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

AKTUELNO

11

UKLJANSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI

DATI DA NU GORU PEROVIĆ: Tačno je. A sve je to velika opasnost, iako nije tekovina samo našega vremena. Svih tih negativnosti bilo je i u doba prve crnogorske dinastije (Vojislavljevića), kao i među cetinjskim i crnogorskim Petrovićima, u slavnoj našoj četvrtoj dinastiji. Od tih poroka nikad nijesu bili pošteđeni ni ostali Crnogorci i njihovi glavari i poglavari. Ako se to danas bolje vidi i ponekad procesuira, to je znak da naše društvo civilizacijski napreduje i sve se više oslanja na univerzalne norme ljudskih i građanskih prava. Moram i ovoga puta ponoviti da u temeljnim načelima Dukljanske akademije nauka i umjetnosti postoje kritičke opservacije na sve te naslijeđene, tradicionalne crnogorske slabosti.

VN: Kako ocjenjujete sadašnji društveni i politički trenutak u Crnoj Gori? Koliko prilike u regionu, posebno u Srbiji, odnosno njeni neraščišćeni odnosi sa Kosovom mogu uticati na prilike u regionu, posebno na odnose sa Crnom Gorom?

PEROVIĆ: Sve su to par exelence politička pitanja.

Međutim, i kao vječiti vanpartijac, ja sam svih ovih decenija u svojim tekstovima zastupao svoje mišljenje, svoje procjene, pružao javnosti svoje prognoze. Činim to i sada i nimalo mi ne smeta ako se moji stavovi podudare s onima koji su društveno moćniji, profesionalno analitičniji i za narod djelotvorniji. U Crnoj Gori jeste vanredno stanje - po svestranom angažovanju i onih koji je vole i onih koji je mrze. To se najbolje vidi u predizbornoj atmosferi, I to nije loše, jer svako buđe-

nje donosi i novu nadu, projekciju nove budnosti! Šteta je što u tim okolnostima najviše strada kultura, i to ona produktivna, konkretna, a ne apstraktna kultura.

Ko ne poštuje sistem, ne poštuje ni državu U nedavnoj TV emisiji „Ukrštene riječi“ Draško Đuranović je izgovorio navodno jeretičku misao: „Ako ne poštuješ režim, onda ne poštuješ Državu!“ i to se nije dopalo ni njegovim sagovornicima. Jer ta francuska riječ - REŽIM - u kolokvijalnoj semantici južno-

slovenskih jezika podrazumijeva vlast, a vlast i kao pojam i kao praksa loša, diktatorska, nezajažljiva, nepotistička, tajkunska ... I to će vazda ponavljati pretendenti na preuzimanje vlasti – sve dok ne dođu na vlast ili ih u statusu čežnje dočeka nemoćna sta-

rost. A pravo značenje riječi režim je „državni poredak“, ustrojstvo države, strukturni identitet države... Pa bi ona Draškova rečenica u pravom značenju glasila: „Ko ne poštuje ustrojstvo, legitimitet i identitet zajednice, taj ne poštuje ni Državu!“

Antifašizam je dio crnogorskog identiteta VN: Rekli ste u jednom intervjuu da je antifašizam temeljni dio crnogorskog identiteta. Da li se ti temelji pokušavaju urušiti? Kako ih braniti?

narodnog i državnog. Takav stav proizilazi i iz nasljeđa crnogorske vjekovne borbe za slobodu, a kruna takvog opredjeljenja bio je ustanak crnogorskog naroda 13. juPEROVIĆ: Antifašizam, an- la 1941. godine. Tom jeditinacizam jeste temeljni dio nom opštenarodnom ustancrnogorskog identiteta, i ku 1941. godine u poroblje-

VN: Dakle, Vi ste optimista?

PEROVIĆ: Kao beogradski student i tadašnji pokretač, saurednik i saradnik prijestoničnih listova za kulturu i mjetnost, dobro sam poznavao onaj duhom internacionalistički Beograd, VN: Što je sa crnogorskom u kojemu su tada gostovaintelektualnom elitom? Kali najveći svjetski pisci, nakav joj njen doprinos? učnici, muzički i pozorišni umjetnici. Tada je, u teškim i po mnogo čemu tragičnim slutila ili racionalno procijedanima Rezolucije Informbinila, što je još jedno oslobađaroa, kulura bila i pontonski i nje od legendi i mitskih, neilučni most za sva nužna, hustorijskih likova-simbola Mimana prevazilaženje tragičloša Obilića i Devet Jugovića. nih posljedica ondašnjeg sveprisutnog dogmatizma. Zato VN.: Naša zemlja je za vrlo vjerujem da će u doglednoj kratko vrijeme postala pubuućnosti doći do kompronopravna članica NATO-a, misa, spasonosnog i za što ste i Vi, kao i DukljanSrbiju i za Kosovo. ska akademija nauka Srpska kultura i umjetnosti, pozdravili, ocjena Kosovu, njujući to bez obzira NIKO, MEĐUTIM, NEMA NI PRAistorijskim što nju čiVO NI ČINJENIČKU MOGUĆNOST činom. Šta ne uglavDA NEGIRA KAPITALNA OSTVAje presudnom vjerRENJA REFERENDUMA. TO JE, I no uticalo ski objekCIVILIZACIJSKI, KULTUROLOŠda naša zeti druge KI OTKLON OD DUGO NAMETAmlja naprakonfesiNE “SVETOSAVSKE” IDEOLOGIvi istorijsku je, ne moJE I ODGOVARAJUĆE ISHODIŠprekretnicu? že biti smetNE PRAKSE. Splet okolnosti, nja samopotvrđivanju daveliki entuzijazam našnjeg, pogotovo dijela intelektualaca, jaśutrašnjeg Kosova, kao ki lideri? što evropeizacija novih poPEROVIĆ: Svi ti činiokoljenja kosovskih Albanaca ci imali su udjela u tom važneće biti smetnja demitologinom integracionom procesu. ziranim i evropeiziranim poNaravno, presudna uloga je koljenjima Srba, ma đe živjeli bila onih koji su neposredno i svoju kuturu stvarali. učestvovali u tom poduhvaCrna Gora je, vjerujem, ne tu, a njih je predvodio lider bez promišljenosti sve to navladajuće koalicije, odnosno

noj Evropi – najveće priznanje odao je Žan-Pol Sartr, ali ne samo on. Antifašizam je u temeljima Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, u ime koje sam se u tom pogledu više puta oglašavao. A to je prisutno i u mnogim mojim objavljenim tekstovima.

Nijesmo mezimci ni vlasti ni opozicije PEROVIĆ: Dok jedni rade, Doprinosa ima, najviše od onih drugi odmaraju, drijemaju ili koji nijesu mezimci ni pozicije spavaju. Kao pravi Crnogorci! ni opozicije. strateg državne evroatlantske orijentacije. Ostvarenju tog državnog opredjeljenja svakako je pogodovao i splet neočekivanih okolnosti, tj. neposredna ugroženost Crne Gore i njene proevropske politike.

VN: Kakva je danas pozicija Dukljanske akademije nauka i umjetnosti?

PEROVIĆ: Dukljanska akademija nauka i umjetnosti nastala je iz nasušne potrebe da se valorizuju vrijednosti milenijumske Crne Gore, da se kritički ocijeni crnogorsko istoriografsko, kulturološko i antropografsko nasljeđe; da se teorijski i praktično ukaže na pogubnost trajanja naslijeđene ili novoproizvedene mitomanije, klerikalizma, neofašizma i njegovih takođe kanceroznih pandama; da se iz savremenog društvenog i profesionalnog obrazovanja isključi ili bar drastično smanji uticaj sujevjerja, ozlojeđenosti, nacionalnih frustracija, moralne suicidnosti; da inicijativama i stvaralaštvom svojega članstva doprinese iskorjenjivanju ožiljaka

međunacionalne netrpeljivosti iz dalje ili bliže prošlosti, te da unaprijedi blagotvorni suživot svih nacionalnih entiteta u Crnoj Gori; da ponudi humanije vizije budućnosti oslonjene na kritički prevrednovanu tradiciju i ideale temeljnih ljudskih prava i sloboda.

VN: Pojedini intelektualci znali su da DANU, u dijelu medija zamjere kako je jedina akademija u svijetu koja je odana vlasti jer prema vlasti navodno nema kritički odnos. Kako to komentarišete?

PEROVIĆ: Već sam rekao kakva je naša pozicija. Materijalna i svaka druga. Mi nijesmo ničiji apologeti, sve prihvatamo kritički, na osnovu rezultata našeg naučnoistraživačkog rada. Mi smo, kao i svaki domoljub, dužnici svojoj Domovini, ali je možda i ona ponešto dužna nama. Ni novac ni slava nijesu naši ideali, ali nijesmo ni isihasti da bismo se svecima zvali. U svakom slučaju bolje je biti odan vlasti svoje nego tuđe države.

12

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

ElEktronsko EvidEntiranjE izdavanja smjEštaja donijElo

Internet prošIrIo sIvu zonu u turIzmu Na stranici Buking reklamiraju se čak 7.544 turistička smještajna objekta iz Crne Gore - od velikih hotela do apartmana

⌦ Kristina Jerkov Turisti iz cijelog svijeta već godinama biraju i rezervišu odmor putem interneta. Počelo je skromno, prodajom avionskih karata i hotelskih soba, a proširilo se do globalnih sistema koji danas pretražuju stotine stranica kako bi skupili podatke o najpovoljnijoj ponudi.

To je olakšalo posao i izdavaocima smještaja, koji danas imaju mogućnost da na stotinama različitih stranica reklamiraju ponudu.

Na najpoznatijem otvorenom rezervacionom sistemu, stranici Buking (Booking.com), reklamiraju se čak 7.544 turistička smještajna objekta iz Crne Gore - od velikih hotela do apartmana. Najviše ih je u Budvi - 2.390, a slijedi Bar sa 1.159. Za Bokokotorski zaliv možete pretraživati među 2.480 hotela i apartmana. Među primorskim opštinama, ovaj servis najmanje koriste vlasnici smještaja u Ulcinju, njih 679. S druge strane u glavnom gradu možete odabrati među čak 263 stana ili hotela...

No, to je tek početak, jer mnogi sada otkrivaju i dalje neregulisan internet prostor u kome posebno mjesto imaju društvene mreže prvenstveno Fejsbuk (Facebook) - ili stranice za „razmjenu“ smještaja poput Airbnb, gdje već postoji 306 soba i kuća koje se mogu iznajmiti širom naše zemlje.

Novi Zakon o turizmu i ugostiteljstvu, koji je stupio na snagu 18. januara, precizira na koji način se internet i društvene mreže mogu koristiti, pored ostalog, za iznajmljivanje smještaja. „Oglašavanje i reklamiranje turističke i ugostiteljske djelatnosti preko medija, društvenih mre-

ža poput Facebook-a i digitalnih platformi kao što su Booking, Trip Advajzer (Trip Advisor) i Airbnb, može da se vrši samo za objekte koji imaju licencu, odnosno odobrenje za obavljanje djelatnosti ili rješenje o upisu u Centralni turistički registar (CTR), uz obavezu navođenja i QR koda, u skladu sa posebnim propisima“, navodi se u zakonu.

Međutim, CTR - formiran 2011. na osnovu zakona koji je bio donesen godinu ranije - do danas nije zaživio. Naprotiv, stranica postoji, i pokazuje 6.517 upisa u jedinstvenu bazu podataka (uključujući i neke duplikate) o svim turističkim agencijama, restoranima, hotelima i sličnom smještaju, plovilima koja turisti mogu iznajmiti i, konačno, svim registrovanim izdavaocima smještaja. A to je, ipak, značajno manje od onog broja smještajnih objekata koji se u Crnoj Gori nude preko Bookinga. Primjera radi, na području Podgorice zvanično su registrovane četiri kuće za iznajmljivanje, tri apartmana i 46 soba.

U ovom trenutku ne postoji tačan broj ili procjena smještajnih jedinica ili kreveta koji se iznajmljuju na ovaj način. Ministarstvo je opredijeljeno za borbu protiv svih nelegalnih aktivnosti, pa i kada se one obavljaju na online platformama

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

o i nEvolju ■ Kazne i do

20.000 eura

Prema ranijim procjenama Svjetske banke, najmanje 20 odsto poslovanja u turizmu je u takozvanoj „sivoj zoni“: svi znaju da takav smještaj postoji, ali niko od njega ne prihoduje - ni država, ni lokalne uprave. Sada su te mogućnosti dodatno proširene seljenjem poslovanja u virtuelni prostor. „U ovom trenutku ne postoji tačan broj ili procjena smještajnih jedinica ili kreveta koji se iznajmljuju na ovaj način.

Ministarstvo je opredijeljeno za borbu protiv svih nelegalnih aktivnosti, pa i kada se one obavljaju na online platformama“, kažu u resornom Ministarstvu turizma i održivog razvoja za Vikend novine.

Oni su saglasni da je siva ekonomija u turizmu „jedan od najbitnijih izazova sa kojima se susrijeću“, a da je njeno suzbijanje jedan od ciljeva novog Zakona o turizmu i ugostiteljstvu. „Smatramo da će primjena ovog i Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, odnosno njegovih članova o legalizaciji, značajno doprinijeti da se neregistrovani izdavaoci smještaja uključe u legalne tokove poslovanja. Time ćemo, osim sive ekonomije, smanjiti i nelojalnu konkurenciju i omogućiti iste uslove na tržištu za sve koji se bave turizmom“, dodali su iz Ministarstva.

Evidenciju izdavanja smještajnih kapaciteta putem interneta, društvenih mreža ili specijalizovanih stranica, u ministarstvu prate u saradnji sa nadležnim inspekcijama. Kontrolu ispunjenosti uslova za turističku i ugostiteljsku djelatnost, a ti-

Neki od smještajnih objekata iz Crne Gore koji se oglašavaju na Bukingu me i mogućnosti reklamiranja, vrše turistički inspektori Uprave za inspekcijske poslove, odnosno inspektori lokalne uprave – u zavisnosti od nadležnosti.

Izdavaoci smještaja bez licence ili odobrenja za rad koji ponudu oglašavaju putem interneta, prema Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu biće kažnjeni od 500 do 2.000 eura. Za preduzetnika su to iznosi od 300 do 6.000 eura. Najveće kazne, naravno, određene su za firme od 2.000 do 20.000 eura, dok će njihove osobe platiti od 500 do 2.000 eura.

Pored njih, kažnjeni mogu biti i oni koji reklamira-

7.544 ju nelegalni smještaj, bez obzira da li je riječ o radiju i TV stanici, novinama ili internet oglašivačima. Ali, sve to pod uslovom da inspektori nađu njihove objekte – i virtuelno, i stvarno.

■ devet odsto poreza

Zaradu (ili gubitak) izdavalaca smještaja, bilo da su preduzeća, preduzetnici ili fizička lica, prate poreski organi. Pri naplati onoga što pripada državi, Poreska uprava se uzda u podatke Ministarstva i inspekcije. Oni

turistička smještajna objekta iz Crne Gore reklamiraju se na najpoznatijem otvorenom rezervaCionom sistemu, straniCi bukinG (bookinG.Com)

smatraju da su zakonom precizno definisane obaveze izdavalaca, te da u prihode od imovine spada i novac zarađen njenim izdavanjem. Ove obaveze moraju da plate svi – kako rezidenti, tako i nerezidenti – jer ovakvi prihodi imovine podliježu porezu na dohodak fizičkih lica.

U slučaju da ne postoji dokumentacija za troškove iznajmljivanja soba, apartmana, kuća i stanova, rashodi se obračunavaju na različiti način. Povlašćena stopa poreza od devet odsto naplaćuje se iz osnovice koju čini ili 70 odsto prihoda za one ko-

13

ji nisu uplatili boravišnu taksu opštinskoj turističkoj organizaciji, ili polovina prihoda za one koji su to učinili tokom godine.

Ako je kapacite zakupila neka turistička agencija koja ih je popunjavala gostima najmanje 60 dana godišnje, izdavaoci neće ni plaćati porez. „Kontrolu finansijskog poslovanja na državnom nivou vrše inspektori Poreske uprave, a na lokalnom nivou inspektori uprave koja kontroliše obračune, naplatu i uplatu prihoda.

Radi se i na uvođenju modela elektronske fiskalizacije kako bi se podaci o poslovnim aktivnostima mogli kontrolisati u realnom vremenu“, najavljuju iz resornog Ministarstva.

Oni podsjećaju da se sredstvima koje plaćaju izdavaoci smještaja - uključujući boravišnu taksu – finansira poboljašnje infrastrukture, kao i reklamne kampanje Crne Gore koje treba da privuku turiste od kojih koristi imaju upravo izdavaoci smještaja. „Dodatnom normalizacijom poslovanja, online platforme će postati još bolji poligon za prikupljanje podataka o interesovanju turista, koje možemo koristiti za dalji razvoj modela promocije destinacije ili pojedinih lokaliteta. Svijest o povezanosti i uslovljenosti ovih faktora trebalo bi da je posebno izražena kod onih koji koriste najmodernije vidove komunikacije i promocije u svojoj oblasti“, zaključuju predstavnici Ministarstva.

A dok se takav model ne ustanovi, izdavaoci smještaja u Crnoj Gori i dalje mogu nesmetano da zarađuju oglašavanjem ponude putem interneta i ne plaćaju obaveze državi.

14

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11 i br.053/16) i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St.br.127/17 od 29.03.2017.godine, stečajna upravnica „Sindčel“ d.o.o. u stečaju - Nikšić

OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine „SINDČEL“ DOO u stečaju - Nikšić (MB/ PIB: 02047292) i istovremeno na osnovu člana 134 Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11 i br.053/16), objavljuje IV OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA U skladu sa članom 136 Zakona o stečaju Obavještenje sadrži: mjesto i adresu na kojoj se imovina nalazi, detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine, procijenjenu vrijednosti imovine, postupak i uslove za izbor ponuda.

Predmet prodaje su: UMJETNIČKE SLIKE u „SINDČEL“ DOO – u stečaju Nikšić i to: 1. Autor Miloš Šobajić, Građanin 1997.g. ulje na platnu, 163 x 131 cm ............................................. cijena 6.000,00 € 2. Autor Luka Lagator, Željezara 2000.g., ulje na platnu, 100 x 150 cm ...............................................cijena 1.000,00 € 3. Autor Kosara Kosa Bokšan, bez naziva, 1981.g. ulje na platnu,.............................................................cijena 600,00 € 4. Autor Bogomil Karlavaris, Vjetrokaz 1976.g. ulje na platnu, 40,5 x 76,4 cm .....................................cijena 1.600,00 € 5. Autor nepoznat, Sićevo 1981.g. akvarel na papiru, 43 x 53 cm ..............................................................cijena 60,00 € 6. Autor Krivokapić, bez naziva 1988.g. ulje na platnu, 70 x 81 cm ..........................................................cijena 200,00 € 7. Autor Nikola Gvozdenović Gvozdo, pejzaž, ulje na platnu, 73 x 90 cm ................................................cijena 1.600,00 € 8. Autor Čedomir Đurić, Iznad Šavnika 1970.g. ulje na platnu, 93 x80 cm ..............................................cijena 600,00 € 9. Autor nepoznat, bez naziva, kombinovana tehnika na papiru, 47 x 69 cm ..........................................cijena 400,00 € 10. Autor nepoznat, bez naziva, kombinovana tehnika na papiru, 47 x 69 cm .........................................cijena 400,00 € 11. Autor Čedomir Đurić, bez naziva, ulje na platnu, 59 x 49,5 cm ...........................................................cijena 600,00 € 12. Autor Vlada Milić, bez naziva 1988.g. ulje na platnu, 51 x 66 cm .......................................................cijena 400,00 € 13. Autor Zoran Purić, Zemaljski raj 1982.g. kombinovana tehnika (tuš, pero, olovka u boji) 27,5 x 38 cm ..................... ............................................................................................................................................................................cijena 200,00 € 14. Autor Šojić, bez naziva 1985.g. olovka i akvarel na papiru, 39 x 28 cm ..............................................cijena 80,00 € 15. Autor Luka Stanković, Nikšić (kod željezničke stanice) 1957.g. lavirani tuš, 44,5 x 33,5 cm ............cijena 600,00 € 16. Autor Edin Numankadić, bez naziva, kombinovana tehnika na papiru, 46 x 32,5 cm .......................cijena 400,00 € 17. Autor Đeljoš Đokaj, Blizanci 1982.g. kombinovana tehnika na papiru, 23 x 28,5 cm .........................cijena 800,00 € 18. Autor Milovan Miki Radulović, bez naziva, ulje na dasci, 129 x 50 cm ..............................................cijena 1.800,00 € 19. Autor Edin Numankadić, Tragovi, kombinovana tehnika na papiru, 45 x 33 cm ..................................cijena 400,00€ 20. Autor Slobodanka Šobota, Kamen u Perazića dolu 1975.g. tuš i bojena kreda, 47 x 63 cm .............. cijena 120,00 € 21. Autor Vera Božičković Popović, bez naziva 1982.g., grafitna olovka na papiru, 49 x 35 cm ............cijena 600,00€ 22. Autor Šojić, bez naziva 1983.g., olovka i akvarel na papiru, 39 x 28 cm ...............................................cijena 80,00 € 23. Autor Milovan Miki Radulović, Kućište 1985.g., ulje na drvetu, 21,5 x 27 cm .......................................cijena 280,00€ 24. Autor Kemal Ramujkić, Jutro 1983.god., ulje na platnu, 67 x 59 cm ..............................................cijena 1.400,00€ Početna cijena za cjelokupnu navedenu imovinu – umjetničke eksponate iznosi 20.220,00 €.

Slike se nalaze u CENTRU SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE - Kruševac bb Podgorica i mogu se pogledati svakog radnog dana u periodu od 8,00 do 14,00 časova.

Prodaja imovine dužnika vrši se putem dostavljanja zatvorenih pisanih ponuda, koje se podnose Privrednom sudu Crne Gore, ul.IV Proleterske brigade, putem pošte ili neposredno na arhivi suda. Na zatvorenoj koverti treba da stoji naznaka: PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE „SINDČEL“DOO NIKŠIĆ-U STEČAJU St.br.127/17- NE OTVARAJ. Ponuda mora da sadrži: a) za fizička lica - lične podatke (ovjerenu fotokopiju lične karte ili pasoša) - adresu za dostavljanje službene pošte, - dokaz o uplati depozita, - iznos ponuđene cijene(koja ne može biti manja od početne) b)za pravna lica - dokaz o registraciji pravnog lica

DRŽAVNI SEKRETAR U MINIS

U ELEKTRONS INVESTIRANA U

kupna ulaganja u mreže i usluge novih generacija u Crnoj Gori prošle godine su iznosila više od 82 miliona eura, kazali su Vikend novinama u Ministarstvu ekonomije, ističući da je od tog iznosa većina sredstava investirana u razvoj optičkih sistema i mobilnih mreža LTE tehnologije, preko kojih se ostvaruje pristup internetu velikim brzinama.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Milan Srzentić kaže da je broj korisnika elektronskih komunikacionih usluga u Crnoj Gori u svim segmentima tržišta u porastu, te da je naša država sa 165 posto i dalje jedna od onih sa najvećom penetracijom u mobilnoj telefoniji u Evropi.

“I u pogledu pokrivenosti teritorije i stanovništva signalom mobilnih mreža, možemo se porediti sa najrazvijenijim evropskim zemljama. Ono što posebno ohrabruje je i godišnji rast broja korisnika fiksnog širokopojasnog pristupa internetu od 17 odsto, od čega brzine veće od 30 megabita u sekundi aktivno koristi oko 30 odsto korisnika”,

ističe Srzentić.

On dodaje da su stvaranje uslova za dinamičan razvoj mreža nove generacije i široka primjena informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u radu javne uprave, privrednim aktivnostima i društvu u cjelini, programski i strateški ciljevi Vlade.

Kako Srzentić govori, cilj je omogućiti internet u svim regionima Crne Gore, pa i u prigradskim i ruralnim područjima.

“U tom pravcu podržavamo i podstičemo zajedničko korišćenje infrastrukture operatora energetskih sistema u većinskom državnom vlasništvu sa operatorima elektronskih komunikacija”, objašnjava Srzentić.

On naglašava činjenicu da elektroenergetska infrastruktura CEDIS-a stiže do svakog domaćinstva, te da je identifikovana i kao mogućnost da se iskoristi za instalaciju optičkih kablovskih mreža od telekomunikacionih operatora.

“Na taj način znatno snižavaju troškove i skraćuju vrijeme potrebno za izgradnju mreža, a država preko preduzeća dvostruko valorizuje

- podatke o licu ovlašćenom za podnošenje ponuda, sa propisanim punomoćjem, - dokaz o uplati depozita - iznos ponuđene cijene(koja ne može biti manja od početne) Ponude se dostavljaju najkasnije do 04.05.2018.godine u 12,30 časova. Javno otvaranja ponuda će se obaviti dana 04.05.2018.godine u Privrednom sudu CG u Podgorici (kancelarija br.21) sa početkom u 13,00 časova.

Ponude dostavljene putem pošte koje ne pristignu na arhivu suda do naznačenog vremena dostavljanja, neće se razmatrati. Pravo na dostavljanje ponuda za kupovinu imaju sva pravna i fizička lica (domaća i strana) koja po pozitivnim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine predmetnih umjetničkih eksponata. Lica koja su zainteresovana za dostavljanje ponuda, dužna su da uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 20% od početne cijene imovine, na žiro-račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica, br.520-34494-92. Dokaz o izvršenoj uplati depozita je sastavni dio ponude. Smatra će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda, ukoliko do naznačenog vremena za dostavljenje ponuda, pristigne makar jedna pisana ponuda. Ponuda se dostavlja za kupovinu cjelokupne ponuđene imovine stečajnog dužnika iz oglasa. Kriterijum za odabir ponude je isključivo najveća ponuđena cijena. Imovina se prodaje u viđenom stanju. Nepotpune ponude se neće razmatrati. Prednost u odabiru ima ponuđač koji ponudi za kupovinu cjelokupne imovine koja je predmet prodaje po ovom oglasu najveću kupovnu cijenu. Ukoliko izabrani ponuđač odustane od date ponude, stečajni upravnik će proglasiti kupcem drugog ponuđača sa najvećom ponuđenom cijenom, a koja nije manja od početene cijene. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili odustanak od zaključenja ugovora, povlači za sobom gubitak uplaćenog depozita. Upravnik zadržava pravo da ne donese odluku o izboru najpovoljnije ponude. Odluku o prihvatanju najpovoljnijih ponuđača i prodaji imovine po ovom oglasu, stečajni upravnik će donijeti najkasnije u roku od 7(sedam) dana od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Uplaćeni depozit izabranog ponuđača je sastavni dio kupoprodajne cijene, dok će uplaćeni depozit ostalih ponuđača istima biti vraćen u roku od pet dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji. Odabrani ponuđač je dužan da sa stečajnim upravnikom zaključi u propisanoj formi Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine, odmah, a najkasnije u roku od 7 dana od dana pravosnažnosti Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača i prodaji imovine. Troškovi zaključenja i ovjere Ugovora padaju na teret kupca. Sve informacije u vezi predmetne prodaje, mogu se dobiti na telefon 069/065-145.

Stečajna upravnica Snežana Jović, dipl.pravnik

Digitalizacijom do boljih uslova Pored kreiranja povoljnog investicionog ambijenta, interes Vlade je da, u saradnji i partnerstvu sa svim operatorima i IKT kompanijama, podstakne razvoj konkretnih digitalnih rješenja koja će građanima i privredi unaprijediti uslove života i rada.

“Sa Crnogorskim Telekomom i Deutsche Telekomom potpisan je Memorandum o razumijevanju i saradnji za digitalnu Crnu Goru, od kojeg se očekuju rješenja u oblasti tzv. ‘pametnih gradova’, sistema za monitoring u oblasti poljoprivrede, ekologije, komunalnih problema itd. Mtel je sa Kliničkim centrom Crne Gore potpisao Ugovor

o realizaciji projekta telemedicine, ukupne vrijednosti od 900.000 eura, koji u prvoj fazi podrazumijeva povezivanje KCCG sa bolnicama u Pljevljima, Beranama i Baru najsavremenijim komunikacionim sredstvima. Ovaj projekat će predstavljati snažnu demonstraciju mogućnosti upotrebe digitalnih tehnologija u oblasti medicine”, ukazuje Srzentić.

Oba operatora obezbjeđuju i besplatni internet u srednjim i osnovnim školama u Crnoj Gori, što je od velikog značaja kako za zaposlene u obrazovnom sistemu, tako i za učenike kojima se obezbjeđuje lakši pristup informacijama i stica-

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

AKTUELNO

15

STARSTVU EKONOMIJE MILAN SRZENTIĆ

SKE KOMUNIKACIJE A 82 MILIONA EURA postojeću infrastrukturu.

Tačnije, prihoduje od izdavanja kapaciteta i istovremeno snažno podstiče izgradnju mreža za prenos TV signala i pristupa internetu na cijeloj teritoriji države”, smatra naš sagovornik.

Srzentić ukazuje da će i ubuduće podsticati investicije u razvoj mreže, koristeći postojeću infrastrukturu energetskih, ali i komunalnih, željezničkih i drugih preduzeća u državnom vlasništvu.

“Vlada će nastaviti rad na izradi zakonskih rješenja u pravcu smanjenja troškova izgradnje komunikacionih mreža velikih brzina, eliminisanja barijera, pojednostavljenja procedura i koordinacije radova između svih zainteresovanih subjekata pri izgradnji mrežne infrastrukture”, ističe Srzentić.

Sektor telekomunikacija i IKT-a je u Bijeloj knjizi Savjeta stranih investitora Crne Gore prepoznat kao najpovoljniji u pogledu jednostavnosti

a života i rada nje novih znanja i vještina.

“I Telenor je, takođe, realizovao partnerstva sa institucijama i nevladinim organizacijama koje su imale potrebu da na različite izazove odgovore digitalnim rješenjima. Naročito su važni projekti povećanja digitalne pismenosti i bezbjednosti djece na internetu u saradnji sa UNICEF-om i Vladom, kao i projekat digitalnog umrežavanja dnevnih centara za brigu o osobama sa smetnjama u razvoju”, navodi Srzentić.

i efektnosti poslovanja u zemlji, što potvrđuje napore Vlade na tom polju. Srzentić kaže da je najbolji odgovor investitora na takvu politiku najava novih, višemilionskih, kapitalnih ulaganja u ovoj godini.

“U razvoju tehnologija, usluga i znanja ne možemo dozvoliti pauze i zastoje, ukoliko želimo da budemo konkurentni, a Crna Gora ima sve uslove da uspješno razvija digitalnu ekonomiju i inform a -

U RAZVOJU TEHNOLOGIJA, USLUGA I ZNANJA NE MOŽEMO DOZVOLITI PAUZE I ZASTOJE, UKOLIKO ŽELIMO DA BUDEMO KONKURENTNI ciono društvo”, smatra Srzentić.

On dodaje da proces digitalne transformacije podrazumijeva kontinuiran rad, kako na podsticanju potražnje za digitalnim uslugama, tako i na obezbjeđivanju njihove kvalitetne ponude.

“U tom smislu, prvi uslov je brz i pouzdan pristup internetu, te kao takav mora biti i tehnički i ekonomski dostupan svima”, zaključuje Srzent i ć .

D.J.

6

UKRATKO

Priliv stranih direktnih investicija 474,3 miliona Neto priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prošloj godini je, prema preliminarnim podacima, iznosio 474,3 miliona eura, što je 27,6 odsto više u odnosu na 2016, saopšteno je nakon sjednice Savjeta za finansijsku stabilnost.

Na sjednici, kojom je predsjedavao guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić, ocijenjeno je da su rizici koji proisti-

ču iz ekonomske razmjene robe i usluga sa inostranstvom umjereni.

“Pozitivno je ocijenjen ostvareni rast BDP-a od 4,4 odsto i to u skoro svim sektorima privrede, a naročito u turizmu i građevinarstvu. Nastavljen je i trend rasta odobrenih kredita i depozita uz bolju likvidnost i profitabilnost banaka”, kazali su iz CBCG. D.J.

Saradnja NTO i M:tel-a Direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO) Željka Radak-Kukavičić i izvršni direktor M:tel-a Vladimir Lučić potpisali su juče ugovor o strateškom partnerstvu koji ima za cilj bolju promociju turističkog proizvoda Crne Gore.

Radak-Kukavičić je istakla da organizacija na čijem je čelu duži niz godina njeguje koncept strateškog partnerstva.

“Model privatno-javnog partnerstva se i u svijetu i kod nas pokazao kao dobar, kada je u pi-

tanju poromocija turističke ponude”, kazala je Radak-Kukavičić i dodala da na osnovu ugovorenih poslova i bukinga očekuju da i ovogodišnja sezona bude dobra.

Lučić je rekao da partnerstvo sa NTO za M:tel predstavlja veliki izazov.

“Smatramo da ćemo ovom saradnjom pokazati znanje i moć u digitalnoj komunikaciji, koja je mnogo bolji način promocije od tradicionalnih metoda”, zaključio je Lučić.

D.J.

Radak-Kukavičić i Lučić

Planirano do 250 miliona eura robne razmjene Robna razmjena između Crne Gore i Turske bilježi konstantni rast, a plan je da u narednih pet godina bude i do 250 miliona eura, ocijenjeno je na sastanku ministarke ekonomije Dragice Sekulić i predstavnika Odbora za inostrano-ekonomske odnose Turske.

Robna razmjena između dviju zemalja je, kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomije, od 2014. pa do kraja prošle godine, povećana sa 39 na više od 93 miliona eura.

“Broj turskih kompanija u Crnoj Gori je sve veći i njihov efekat na rast crnogorske privrede sve je više evidentan. Tosčelik je jedna od kompanija koja je od velikog značaja za ekonomiju Crne Gore”, istakla je Sekulić.

Ambasador Turske u Crnoj Gori Serhat Galip kazao je da su u Crnoj Gori aktivne i male i velike truske kompanije koje su najvećim dijelom zainteresovane za ulaganja u sektorima energetike, poljoprivrede i infrastrukture.

D.J.

16

AKtuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

intenzivan rad na rasvjetLjavanju ekspLozije u kojoj je stradao Čađenović

Direktor UP formirao operativni štab Po nalogu direktora Uprave policije Slavka Stojanovića, formiran je operativni štab u Centru bezbjednosti Podgorica, kojem je prioritet rasvjetljavanje događaja u kojem je preksinoć, u eksploziji blindiranog BMW-a, stradao Podgoričanin Dražen Čađenović.

Osim toga, aktivnosti crnogorske policije intenzivno su usmjerene i na rasvjetljavanje dvije nedavne eksplozije - ispred diskoteke “Beagle” i optičke radnje “Oko”. U tom smjeru pripadnici CB Podgorica posljednjih dana fizički obezbjeđuju sve objekte koji su se do sada našli na meti bombaških napada, ali i one koji bi potencijalno mogli postati nove mete.

Istraga tužilaštva povodom posljednjeg kobnog slučaja u kojem je poginuo Čađenović krenula je u dva pravca. Jedan se zasniva na sumnjama da je osoba bliska Čađenoviću postavila plastični eksplo-

BMW nakon eksplozije

Osim tOga, aktivnOsti crnOgOrske pOlicije intenzivnO su usmjerene i na rasvjetljavanje dvije nedavne eksplOzije - ispred diskOteke “Beagle” i Optičke radnje “OkO”

ziv u unutrašnjosti automobila koji je koristio, dok drugi ukazuje na pretpostavku da je Čađenović sam prevozio eksploziv u namjeri da ga on ili neka druga osoba iskoristi u jednom takvom obračunu, pa ga je, možda, greškom

sam aktivirao. Prema saznanju VN, Čađenović je prekjuče pomenutim automobilom došao iz Bara u Podgoricu, gdje ima stan. Navodno, on se dovodi u vezu sa jednom barskom kriminalnom grupom, zbog čega je i bio

pod nadzorom policije. Čađenović je oko 19 časova došao na ulaz u podzemni parking na Rimskom trgu, međutim stražar mu nije odmah otvorio rampu, nakon čega je on izašao iz vozila i nešto mu kazao. Zatim se vratio u auto-

mobil, rampa je podignuta i on je krenuo da parkira vozilo. Nakon nekih 20-ak sekundi uslijedila je jaka detonacija. Sve to je zabilježila jedna od nadzornih kamera.

Inače, Čađenović je, zajedno sa njegovim nekadašnjim prijateljem Vladimirom M. Roganovićem, pravosnažno oslobođen prije skoro četiri godine za ubistvo vođe navijača “Delija” Marka P. Vesnića iz Beograda i ranjavanja Ivana Markovića u Igalu 24. jula 2009. godine. Za to ubistvo pravosnažno je na osam godina osuđen Duško Roganović.

Bo.B.

preinaČena presuda viŠeg suda u BijeLom poLju

Doktorima po godinu zatvora postupak trajnog oduzimanja imovine

Armenko: Miloš odlično zarađivao od odbojke Saslušanjem svjedoka juče je u Višem sudu u Podgorici nastavljen postupak trajnog oduzimanja stana od 193 kvadrata i zemljišta Milošu Maroviću, po zahtjevu SDT-a koje spori da je ta imovina stečena na legalan način. Svjedok Ivo Armenko istakao je da je Miloš bio vrsni sportista, te da je odlično zarađivao od odbojke - u početku po 20.000 maraka, a kasnije i do 60.000.

Prema iskazu svjedoka Petra Miloša, Marović je od njega na zajam tražio novac u dužem periodu, nakupilo se i do 50.000 eura više puta.

“Miloš je dio novca vratio, a onda sam mu 2007. godine pozajmio dva puta po 100.000

i napravili smo ugovor o zajmu koji je obuhvatao sve što mi je dugovao”, naveo je Miloš, dodajući da mu je Marović nudio i stan u zamjenu za novac, ali se stan, čije oduzimanje SDT traži, ovom svjedoku nije dopao i na njega je stavljena hipoteka.

Svjedok Petar Franeta naveo je da je Marović podigao kredit od 120.000 eura i taj iznos prebacio na račun njegove firme koja gradi stanove.

“A onda smo zajedno od Ivana Borete kupili plac za 100.000 eura. To je bilo 2008. godine, a godinu kasnije smo ga prodali za 500.000”, naveo je Franeta.

Postupak po zahtjevu SDT-a nastavlja se 3. maja.

Bo.B.

Apelacioni sud uvažio je žalbu VDT-a u Bijelom Polju i preinačio presudu Višeg suda u Bijelom Polju, te je tako optužene ljekare bjelopoljske Opšte bolnice osudio na po godinu zatvora.

“Apelacioni sud Crne Gore je rješavajući po žalbama Višeg državnog tužilaštva iz Bijelog Polja, optuženih Tomislava Jeremića i Hake Tahirović, kao i žalbama branilaca optuženih Jeremića, Tahirovićeve, te Zvonka Puletića i Jele Cimbaljević, izjavljenih na presudu Višeg suda u Bijelom Polju, na sjednici vijeća održanoj 20. februara ove godine, donio je presudu kojom su odbijene žalbe optuženih Jeremića, Tahirovićeve, te njihovih branilaca, kao i žalbe branilaca optuženih Puletića i Cimbaljevićeve, kao neosnovane”, navodi se u saopštenju ovog suda.

Dodaje se da je žalba Višeg državnog tužilaštva zbog odluke o kazni uvažena, pa je u tom dijelu Apelacioni sud preinačio presudu Višeg suda u Bijelom Polju.

“Na način što je optužene Tomislava Jeremića, Haku Tahirović, Zvonka Puletića i

Puletić sa advokatom Đuranovićem

Prvostepenom presudom Jeremić i Tahirović su osuđeni na po sedam mjeseci zatvora dok su Puletić i Cimbaljević osuđeni na po šest mjeseci kućnog pritvora

Jelu Cimbaljević zbog izvršenog krivićnog djela teška djela protiv zdravlja ljudi u vezi krivičnog djela nepostupanje po zdravstvenim propisima

za suzbijanje opasne zarazne bolesti osudio na kazne zatvora u trajanju od po jedne godine”, navodi se u obrazloženju.

Optuženima se, prema ovoj odluci, računa i vrijeme provedeno u pritvoru. Podsjećamo, doktori se terete za infekciju pet beba u novembru 2014. godine od kojih je jedna preminula u Kliničkom centru u Podgorici. Prvostepenom presudom Jeremić i Tahirović su osuđeni na po sedam mjeseci zatvora dok su Puletić i Cimbaljević osuđeni na po šest mjeseci kućnog pritvora.

B.Č.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

17

U NASTAVKU SUĐENJA ZA TERORIZAM U POKUŠAJU SVJEDOČIO DANILOVIĆ

Tražio od Mandića i Amfilohija da ubijede ljude da ne izlaze na ulice

⌦ Bojana Božović

U

nastavku suđenja za terorizam u pokušaju na dan parlamentarnih izbora, 16. oktobra 2016. godine, juče je pred vijećem Višeg suda u Podgorici iskaz u svojstvu svjedoka, predloženog od odbrane, dao predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, koji je u vrijeme predmetnog događaja bio na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova.

Po prvi put od početka suđenja, sve strane u postupku saglasile su se da je iskaz iskren i korektan.

stili su mi razgovore nekoliko optuženih. Za mene je bilo zapanjujuće da tako nešto do tog trenutka ne znam ili prvi put čujem. Kao i svaki građanin Podgorice, moja prva informacija bile su sirene od ranog jutra”, naveo je Danilović je kazao da je Danilović. prvo zvanično saznanje o Vrijeme provedeno u Tužilaštvu dominantno spornom događaju dobio od glavnog specijalnog tuje proteklo u preslušavažioca Milivoja Katnića, te nju komunikaciju između da je o tome obavijestio liMirka Paje Velimirovića i dera Demokratskog fronSaše Sinđelića, ispričao je ta Andriju Mandića i miDanilović, nakon čega je tropolita crnogorsko-prispecijalnom tužiocu kazao da će učiniti sve što morskog Amfilohija, smamože da spriječim uslov trajući da su oni ključne osobe koje će ubijebez kojega se ne može diti ljude da ne – a to je okupljaizlaze na ulinje građana. ce nakon “I onda sam bio proglaše“SVE ŠTO JE ČUO OVAJ u obavenja rezi da nezultata SVJEDOK U SDT-U TO ĆE BIšto čiizbora.

TI OVDJE IZVEDENO KAO DOnim, jer D a KAZ I O TOME ĆE GRAĐAda ninilović NI SUDITI”, KAZAO JE KATNIĆ, jesam, je naveo da vjerovatISTIČUĆI DA JE DANILOVIĆEV tog 16. no bi bio ISKAZ ISKREN I ISTINIT oktobra, n e ka v r nije imao sta svjedomnogo zvaka saradnika ničnih informau nekom projekcija o spornom događaju, tu za koji nisam znao šta iako je bio ministar unusa sobom nosi i ko u njetrašnjih poslova, te da je mu učestvuje. To je jedan od težih dana u mojoj poprvu informaciju dobio od Katnića, mada je, kako je litičkoj biografiji pa i prinaveo, to bila dužnost ljuvatnoj. Saopštio sam da di iz policije. ću razgovarati sa liderom “O tome sam obavijeDF-a Mandićem i sa Amšten na gotovu štetu, ipak filohijem i to iz jednog rasam morao nešto učiniti i zloga – da pozovu građaraditi u mjeri u kojoj sam ne da slave kod kuće, ko god imao razloga da slaja to mogao. Nakon što vi, a ja sam vjerovao da sam pozvan da dođem do SDT-a, a pretpostavljam će to biti opozicija”, kazao da su ljudi iz tužilaštva je Danilović. mislili da ću biti sumnjiDodao je da mu nije bičav kad mi se takva stvar lo jasno kako niko iz vlasaopštava u pet do 12, pudajuće koalicije nije oba-

OBAVIJEŠTEN U “5 DO 12”

vijestio niti bilo šta rekao građanima, a da su svi glasači ostali kući iako je proglašena pobjeda.

“NISAM VJERO VAO POLICIJI, NI POLICIJA MENI”

I onda sam bio u obavezi da nešto činim, jer da nijesam, vjerovatno bi bio neka vrsta svjedoka saradnika u nekom projektu za koji nisam znao šta sa sobom nosi i ko u njemu učestvuje, naveo je Danilović

Naveo je na konferenciji za medije da se ne dešava u Crnoj Gori ništa strašno sve dok ne bude zvanično obaviješten.

“Zatražio sam i dobio zvaničnu informaciju od naše službe za informacione tehnologije da je dan prije spornog dana od 14.55 do 15.20 pao elektronski sistem za video nadzor na granici, što sam saopštio javno i rekao da ću tražiti objašnjenje. Ako se to dogodi u istom trenutku na cijeloj granici, onda možete da zaključite svašta. Zaključio sam da moram biti oprezan, ja policiji nisam vjerovao, policija meni nije vjerovala, a sa direktorom policije nisam 15 dana uopšte imao komunikaciju”, ispričao je Danilović.

Istakao je da se plašio onih iz Crne Gore koji su mogli “pucati i ubijati pod izgovorom da to rade iz političkih razloga, a to su radili inče do tog trenutka svakodnevno kao pripadnici organizovanih kriminalnih grupa”.

Na pitanja advokata Nikole Bulatovića, Danilović je odgovorio da dok je bio ministar u tom periodu nije bilo riječi o ovome na sjednicama Vlade, te da Savjet za nacionalnu bezbjednost nije držao sjednice u kritičnom momentu.

Danilović je naveo i da mu je Mandić kazao da nijesu planirali nikakva okupljanja na dan izbora.

Katnić je nakon Da- Danilović

nilovićevog iskaza kazao da je iskren i istinit, istučući da je SDT “na sreću svih nas spriječio ovaj terorizam koji je ostao u pokušaju”.

“Veoma je jasno danas iznijet. Ovo je osoba u koju sam, ne zato što je Srbin ili Crnogorac, imao apsolutno povjerenje da će učiniti sve što je moguće da spriječi bilo kakve mogućnosti da se desi ugrožavanje života građana. I danas da se slično desi ja bih se Daniloviću i mitropolitu obratio.

Sve što je čuo ovaj svjedok u SDT-u to će biti ovdje izvedeno kao dokaz i o tome će građani suditi”, kazao je Katnić.

Saslušan je i iskaz svjedoka Boža Vujoševića, koji je dao pred Tužilaštvom za organizovani kriminal u Beogradu, u kojem je potvrdio da je telefonom zabilježio vozilo kojim je izvjesni Nino Nikić došao na sastanak Slavkom Nikićem. Optuženi Mihailo Čađenović je naglasio da je sličnost sa vozilom “reno fluence” poslužila njegovom bratu, tužiocu Saši Čađenoviću, da se DF poveže sa ovim događajem i da njega zatvori osam mjeseci.

Na jučerašnjem ročištu trebalo je da bude saslušan i lider PZP-a Nebojša Medojević, ali nije se pojavio, obavijestivši sud, putem telefona, da se nalazi u Beogradu. Nastavak suđenja zakazan je za 23. april, za kada je planirano saslušanje svjedoka Dobrila Dedeića.

18

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

U SKLADIŠTIMA VIŠIH SUDOVA I TUŽILAŠTAVA NA

VIŠI SUD U PODGORICI ČU Lejla Hadžimuhović

U

skladištima viših tužilaštava i viših sudova u Podgorici i Bijelom Polju trenutno se nalazi oko pet tona i 380 kilograma raznih vrsta droge.

U pitanju su opojna sredstva koja su oduzeta u više policijskih akcija, a koja se do okončanja pravosnažnosti presude drže u ovim skladištima, nakon čega se uništavaju. Zakon o krivičnom postupku, u članu 48, nalaže: “Droge koje se gaje, proizvode, stav-

ljaju u promet ili nađu u posjedu suprotno odredbama ovog zakona oduzeće se. Organ koji vodi postupak može odlučiti da se droge koje se zbog njihovog svojstva ne mogu skladištiti na duži period, prodaju ili unište komisijski prije okončanja postupka, nakon što se uzorci droga prethodno zaštite”.

■ DROGA SE UNIŠTAVA NAKON OKONČANJA POSTUPKA

Tako se u Višem sudu u Podgorici trenutno nalazi približno pet tona raznih vrsta opojnih droga koje su oduzete tokom krivičnih postupaka koji se vode i koji su se vodili pred sudom, saopštila je Vikend novinama portparolka ovog suda Aida Muzurović.

Ona je dodala da se nakon podnošenja optužnice, oduzeta droga skladišti i čuva u prostorijama suda koje su za to namijenjene. Prostor u kojem se oduzeta droga skladišti svakodnevno se kontroliše i strogo je zabranjen ulaz svim licima koja za to nemaju ovlašćenje.

Procedura po kojoj droga završi u skladištu suda propisana je članom 300 stav 7 Krivičnog zakona - “da će se opojne droge i sredstva za njihovo pravljenje oduzeti i uništiti”. Zakon o krivičnom postupku propisuje da se predmeti koji su po Krivičnom zakoniku oduzeti ili mogu poslužiti kao

Procedura po kojoj droga završi u skladište suda propisana je članom 300 stav 7 Krivičnog Zakona “da će se opojne droge i sredstva za njihovo pravljenje oduzeti i uništiti”

308

KILOGRAMA MARIHUANE TRENUTNO SE NALAZI U SKLADIŠTU VIŠEG SUDA U BIJELOM POLJU.

dokaz u krivičnom postupku na predlog državnog tužioca, a po rješenju suda privremeno oduzimaju i predaju na čuvanje sudu ili se na drugi način obezbjeđuje njihovo čuvanje. Često se postavlja pitanje šta se sa oduzetom drogom radi nakon završetka postupka i koja je procedura neophodna za to, pa je Muzurović pojasnila da se zaplijenjena droga uništava nakon što se za to steknu uslovi, odnosno nakon što presude postanu pra-

vosnažne. Tada se obrazuje Komisija za uništavanje droge nakon što se dobiju dozvole od Ministarstva zdravlja Odjeljenja za droge, Agencije za zaštitu životne sredine.

Ovo stoji u Zakonu o sprečavanju zloupotreba droga koji kaže da se “oformi komisija od tri člana, koja izvrši popis opojne droge spremne za uništavanje, obavijesti se Ministarstvo pravde i Ministarstvo zdravlja o količini opojne droge koja je spremna za uništavanje, pribavi se od Agencije za zaštitu životne sredine saglasnost da se u tim pećima može uništiti opojna droga, zatraži se logistička podrška od strane MUP-a i obavijesti se Uprava za inspekcijske poslove - Odsijek za ekološku inspekciju o danu kada se vrši uništavanje opojne droge i gdje”. Bitno je ukazati i to da se

opojna droga koja se oduzme tokom krivičnih postupaka periodično uništava po pravosnažnosti presuda. U podgoričkom Višem sudu određena količina opojne droge posljednji put je uništena 2014. godine. Trenutno je u toku procedura vezana za uništenje jednog dijela droge koja je oduzeta u pravosnažno okončanim postupcima.

■ ULAZ U SKLA-

DIŠTA STROGO ZABRANJEN

I u Višem sudu u Bijelom Polju skladišti se velika količina raznih vrsta opojnih droga. Prema riječima portparola tog suda Radomira Kljajevića, tamo se trenutno skladišti: 308,8 kilograma marihuane, pola kilograma heroina, 0,75 grama opojne droge kokain,

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

AKTUELNO

19

ALAZI SE VELIKA KOLIČINA ZAPLIJENJENE DROGE

UVA OKO PET TONA DROGE U Višem sudu u Podgorici određena količina opojne droge posljednji put je uništena 2014. godine. Trenutno je u toku procedura vezana za uništenje jednog dijela droge koja je oduzeta u pravosnažno okončanim postupcima

74 KILOGRAMA MARIHUANE SKLADIŠTI SE U PROSTORIJAMA VIŠEG DRŽAVNOG TUŽILAŠTVA U BIJELOM POLJU

kao i 46,602 grama MDMA. Među ovom drogom, između ostalog, nalazi se 85,8 kilograma skanka, koji je, rekordnom zapljenom droge na sjeveru Crne Gore u posljednjih nekoliko godina, 6. aprila prošle godine pronađen u kombi vozilu Novaka Novovića (30) iz Andrijevice. U kombiju su se nalazila

dva džaka bijele boje, od kojih je jedan bio na zadnjem sjedištu, a drugi u prtljažniku. Droga je bila upakovana u 72 ručno pravljena zamotuljka od PVC folije.

Kljajević je takođe objasnio gdje se i kako skladišti oduzeta droga te šta se sa njom dešava nakon okončanih postupaka koji se vode pred sudom.

“Zaplijenjena droga bezbjedno se skladišti i čuva u posebno namjenski pripremljenoj prostoriji koja se nalazi u Višem sudu u Bijelom Polju. Nakon sprovedenog postupka i pravosnažnosti presuda, oduzeta droga se u prisustvu posebno sačinjene komisije (koju čine po jedan predstavnik Višeg suda u Bijelom Polju i Podgorici, te jedan predstavnik Uprave policije) uništava, odnosno spaljuje”, rekao je on.

Način čuvanja oduzetih

opojnih droga sličan je i u Vrhovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. Nakon što se završi vještačenje o vrsti i količini droge u Forenzičkom centru u Danilovgradu, ista se dostavlja VDT-u i uredno skladišti u posebnu prostoriju koja je opremljena sefom i vitrinama koje su, iz bezbjednosnih razloga, zaključane. Droga se, od za to ovlašćenih lica, redovno kontroliše, a u prostorijama ostaje kao dokazni materijal sve dok je postupak istrage protiv osumnjičenih lica u toku. Nakon toga opojna droga se uništava. U dopisu dostavljenom Vikend novinama, v.d. rukovodilac Višeg državnog Tužilaštva u Bijelom Polju Nada Bugarin navela je da se u njihovim prostorijama trenutno skladišti 74 kilograma i 444 grama marihuane, 1,1 kilogram kokaina

i 298 grama heroina. Iz Višeg tužilaštva u Podgorici Vikend novinama nijesu saopštili preciznu informaciju o količini droge koja se skladišti u njihovim prostorijama, ali su kazali da se sve što je u posjedu Tužilaštva bezbjedno čuva. U tom skladištu je, između ostalog, i velika količina droge koja je 18. decembra prošle godine zaplijenjena u Podgorici. Tada je u policijskoj akciji zvanoj “Trik” uhapšeno 12 osoba, a zaplijenjena su 982 kilograma marihuane, 1,7 kilograma heroina i tri kilograma smjese za uvećanje mase droge. Ovom akcijom razbijena je kriminalna grupa za koju se sumnja da je krijumčarila marihuanu i heroin na međunarodnom nivou i presječen je lanac krijumčarenja i prodaje ovih droga. Nakon samo mjesec dana, 29. januara ove godine, na putu ka Podgorici, tačnije u Medunu, ponovo je zaplijenjena veća količina droge. Naime, tom prilikom, policija je pretresom vozila marke “VW šaran”, kojim je upravljao M.Ć., u prtljažniku vozila i na mjestu za zadnja sjedišta, pronašla i oduzela osam džakova u kojim se nalazilo 150 pakovanja sa marihuanom. Sedam većih jutanih džakova bilo je na zadnjim sjedištima, dok je jedan džak bio na suvozačevom mjestu.

Rakoćevoć

NADLEŽNI POSTUPAJU PO NAJVIŠIM STANDARDIMA

Kriminolog Velimir Rakočević za VN je prokomentarisao na šta upućuje velika količina zaplijenjene droge koja se trenutno nalazi u sudovima i Tužilaštvu.

“Ovolika količina droge koja se skladišti u sudovima i VDT-u govori o namjanje dvije stvari. Prvo, o efikasnosti naših državnih organa u presijecanju kanala, u zapljenama droge i tako dalje, a sa druge strane, to je pokazatelj da to veliko zlo čovječanstva ne jenjava. Dakle, ona ima svoja izvorišta na brojnim kontinentima i sve dok traje potražnja za njom, biće posla za sve policije svijeta i to je više nego evidentno”, rekao je on.

On je potvrdio da ne postoji šansa da se sa drogom, kao predmetom krivičnih djela, bilo šta radi, u smislu uništavanja ili zloupotrebe jer bi to predstavljalo opasnost ukoliko bi trebalo ponoviti postupak ili pribaviti neke dokaze. Rakočević je kazao i da smatra kako naši državni organi svoj posao obavljaju u skladu sa najvišim standardima kada su u pitanju čuvanje i kontrola droge.

“Ono što pouzdano znam jeste da je droga u prostorijama u kojima se čuva vrlo detaljno ili u potpunosti obezbijeđena, dakle ne postoji bilo kakva opasnost od zloupotrebe. Takođe smatram da ne postoji opasnost ni od kontaminacije niti bilo čega što bi moglo da ugrozi zdravlje bilo koga ili da bude zloupotrijebljeno, tu su vrlo precizni uslovi, postupa se po standardima i tu zaista ne vidim ništa sporno. Prosto, to je najbolji mehanizam, mi, nažalost, nemamo boljeg”, zaključio je Rakočević.

20

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA HELENSKE STUDIJE U PODGORICI DR FILIP IVANOVIĆ ZA VIKEND NOVINE

GRADIM KARIJERU U CRNOJ GORI, ŽELIM DA BUDEM SVOJ NA SVOM Biografija

⌦ Marina Ilić Profesor i izvršni direktor Centra za helenske studije u Podgorici dr Filip Ivanović prije 15 godina otišao je iz Crne Gore sa željom da stekne dobro obrazovanje i određeno radno iskustvo.

Međutim, jedan je od rijetkih koje je nostalgija i potreba da bude svoj na svome navela da se vrati u rodni grad gdje dalje radi na izgradnji uspješne karijere. U razgovoru za Vikend novine otkriva koje su to prednosti i mane baviti se naukom u Crnoj Gori, ali i zašto bi isto preporučio drugim mladim naučnicima i uspješnim ljudima.

“Ta potreba da budem svoj na svome u ličnom, porodičnom i profesionalnom smislu, s jedne, i želja da svoje znanje primjenjujem i dalju karijeru gradim u svojoj zemlji, s druge strane, opredijelile su moju namjeru da se, koliko je to moguće, integrišem u domaću naučnu zajednicu, što ipak nije toliko lako ni izravno”, kaže Ivanović.

■ VEĆINA ŽELI AFIRMACIJU U SVOJOJ ZEMLJI

Govoreći o svojim motivima za odlazak, on napominje da niko ne bira naučni ili uopšte profesionalni “egzil” zbog ličnog hira ili neograničene ambicije. Naprotiv, prema njegovim riječima, brojni njegovi prijatelji i kolege su u inostranstvo otišli zbog obrazovanja ili usavršavanja, a da crnogorsko društvo nije iskazalo ni najmanju brigu ili potrebu

Filip Ivanović je rođen 1986. godine u Podgorici, gdje je završio osnovnu školu (kao đak generacije) i gimnaziju (kao dobitnik diplome Luča). Diplomirao je i magistrirao na Odsjeku za filozofiju Univerziteta u Bolonji, a doktorirao 2014. godine na Odsjeku za filozofiju i religijske studije Norveškog univerziteta za nauku i tehnologiju u Trondhajmu. Radio je i usavršavao se na Univerzitetu u Orhusu, Van Lir Institutu u Jerusalimu, Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu, te na Univerzitetu u Levenu i Norveškom institutu u Atini. Autor je monografija Symbol and Icon: Dionysius the Areopagite and the Iconoclastic Crisis (2010) i Desiring the Beautiful: The EroticAesthetic Dimension of Deification in Dionysius the Areopagite and Maximus the Confessor, koja će ove godine izaći u izdanju uglednog univerzitetskog izdavača Catholic University of America Press, kao i blizu dvadeset naučnih članaka i radova objavljenih u međunarodnim naučnim časopisima i zbornicima.

Učestvovao je na tridesetak naučnih kongresa i simpozijuma u Velikoj Britaniji, Rusiji, Argentini, Grčkoj, Španiji, Izraelu, Švedskoj, i dr. Član je brojnih naučnih udruženja, među kojima i Međunarodnog društva za srednjevjekovnu filozofiju, Sjevernoameričkog patrističkog udruženja, Američkog filozofskog udruženja, Britanskog društva za istoriju filozofije, itd. Glavni je urednik časopisa Akropolis: Journal of Hellenic Studies. Osnivač je i direktor Centra za helenske studije, sa sjedištem u Podgorici, prve i jedine institucije u Crnoj Gori koja se bavi helenskom kulturom i civilizacijom.

za njima. Tako se, objašnjava, privremena profesionalna odluka pretvorila u trajno životno rješenje. „Činjenica je da do prije par godina nije postojala ni evidencija o našoj naučnoj dijaspori, a kamoli određena želja za reintegracijom izgubljenih kadrova, što se, na sreću, u posljednje vrijeme mijenja. Siguran sam da, kao i ja, ogromna većina naših uspješnih ljudi u inostranstvu ima potrebu za afirmacijom u sopstvenoj zemlji, ali i za prenošenjem znanja i iskustva u sredini iz koje su ponikli. Taj potencijal je neprocjenjiv i nemam dilemu da bi povratak makar dijela naših naučnika u Crnu Goru doprinio drastičnom poboljšanju kako nauke tako i društva u cjelini. Napomenuo bih i da države, kao što su Njemačka ili Norveška, imaju posebne programe u skladu s kojima se određeni broj radnih mjesta na univerzitetima oglašava isključivo za naučnu dijasporu, s ciljem njihovog povratka u maticu“, navodi Ivanović.

■ VELIKI PROSTOR ZA POBOLJŠANJE

Domaću naučnu „scenu“ je, kako kaže, imao prilike da prati uglavnom „spolja“, ali vjeruje da postoji ogroman prostor za njeno poboljšanje.

“Vrlo mali broj instituta, koji su pritom nedovoljno razvijeni i afirmisani, uz dominantan fokus na nastavu u univerzitetskom si-

Moja dugoročna želja je da ostanem u Crnoj Gori i da u njoj nastavim svoju karijeru. Razlozi su nostalgija koju osjećam posljednjih 15 godina, potreba za porodičnom stabilizacijom u sopstvenoj zemlji, ali i želja da dam svoj skromni doprinos boljitku crnogorske nauke, pa i društva. Čvrsto vjerujem da Crna Gora ima mogućnosti da bude prepoznata kao optimalno mjesto za život i rad

stemu, uzrokuje činjenicu da ni sami status naučnika, odnosno istraživača, ne dobija dovoljno pažnje. Prilike za usavršavanje i istraživanje su oskudne, finansijska nagrada je zanemarljiva u odnosu na razvijeni

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

Dr Filipović

A ME svijet, a naučna produkcija i interakcija minimalna. Crna Gora tek treba da dostigne evropski prosjek budžetskog izdvajanja za nauku, iako su promjene na tom planu vidljive”, kaže Ivanović.

■ POMAK U POSLJEDNJE DVIJE GODINE

Ipak, on napominje da se čini da su naročiti pomaci postignuti u posljednje dvije godine, s dolaskom dr Sanje Damjanović na čelo resora za nauku.

“Zahvaljujući njoj je povećano učešće Crne Gore u međunarodn i m strukturama, prepoznata

Činjenica je da do prije par godina nije postojala ni evidencija o našoj naučnoj dijaspori, a kamoli određena želja za reintegracijom izgubljenih kadrova, što se, na sreću, u posljednje vrijeme mijenja. Siguran sam da, kao i ja, ogromna većina naših uspješnih ljudi u inostranstvu ima potrebu za afirmacijom u sopstvenoj zemlji

nužnost reformi naučne djelatnosti i identifikovani prioriteti u kojima naša zemlja, kao mala sredina, može da ostvari napredak, uključujući i afirmaciju saradnje s naučnom dijasporom. S druge strane, osjećam da se crnogorsko društvo ne oslanja dovoljno na ekspertizu sopstvenih naučnika, koji su, dakle, potrošili bar po 10 godina života na sticanje naučnih zvanja u svojim oblastima, pa se ekonomske, kulturne i društvene teme daju na prosuđivanje analitičarima, iza kojih uglavnom ne stoji ni znanje ni iskustvo ni ozbiljan doprinos nauci. Na taj se način devalvira suština naučnoga rada, koja stoji ne u individu-

alnoj satisfakciji već u doprinosu boljitku cjelokupne zajednice. To naravno nije boljka samo Crne Gore, već i regiona, ali je svakako nešto o čemu društvo, a naročito medijska scena, treba da povede računa”, napominje Ivanović.

Osnivanje Centra za helenske studije krajem 2015. godine bio je, kaže Ivanović, izraz njegove želje za reintegracijom u crnogorsku akademsku zajednicu, ali i doprinos razvoju kulture i nauke u Crnoj Gori.

“Zajedno sa doc. dr Dušanom Krcunovićem (s Univerziteta Crne Gore) i prof. dr Mikonjom Kneževićem (takođe dijelom naučne dijaspore), osnovao sam Centar na čijem sam čelu, a koji ima za cilj izučavanje i promovisanje helenske (grčke) kulture i civilizacije od antike do danas (što podrazumijeva filozofiju, teologiju, istoriju, umjetnost, književnost, pravo i druge nauke), prateći tradiciju čuvenih centara za helenske studije koji djeluju širom svijeta (npr. na Prinstonu, Harvardu, itd). Dugoročna vizija Centra je da postane regionalno prepoznatiljiva naučna institucija koja će dati originalan doprinos u oblasti helenskih studija, ali i da baštini i promoviše univerzalne humanističke ideale ukorijenjene u helenskoj kulturi.

■ U PLANU BROJNI PROJEKTI

Centar je osnovan kao neprofitna organizacija koja okuplja šest naučnika/saradnika (iz Cr-

AKTUELNO

21

Unaprijediti status društvenih, a ne samo prirodnih nauka Navodeći prednosti i mane statusa crnogorskih naučnika, Ivanović primjećuje da je dobro što je Crna Gora prepoznala potrebu da se uključuje u međunarodne naučne tokove i radi na boljem pozicioniranju na svjetskoj naučnoj mapi.

“Uočena je nužnost reforme visokog obrazovanja i naučne djelatnosti, a brojni naučnici, na individualnom nivou, ostvaruju značajne rezultate i izvan okvira naše zemlje”, navodi Ivanović.

Međutim, on primjećuje i to da se rezultati uglavnom ostvaruju u domenu prirodnih i tehničkih nuka, dok je na polju društvenih i humanističkih nauka potrebno još mnogo rada. “Čini mi se da upravo u tim oblastima Crna Gora može biti referentna, pogotovo imajući u vidu da društveno-humanistička istraživanja ne podrazumijevaju nužno velike istraživačke timove, gabaritnu opremu i skupe eksperimente”, ističe Ivanović.

Ono što je takođe značajno, predočio je on, jeste i nedavno usvojena Strategija naučnoistraživačke djelatnosti, koja za cilj ima sprječavanje tzv. odliva mozgova, poboljšanje kadrova i otvaranje radnih mjesta za naučnike na univerzitetima, “koja su do sada bila rezervisana samo za nastavni kadar”.

“S tim u vezi, potrebna je i reforma zakonskih okvira po kojine Gore, Srbije, SAD, Belgije i Kipra). Organizuje brojna predavanja i tribine, a prošle godine je pokrenut i naučni časopis Akropolis: Journal of Hellenic Studies, koji se uređuje po najvišim naučnim standardima.

“Kao i svaka neprofitna organizacija, Centar zavisi od donacija i naučnih projekata i u tom smislu moram da izrazim žaljenje što u našoj zemlji zadužbinarska svijest kompanija i imućnih pojedinaca još nije razvijena, tako da je 90 odsto naših sredstava došlo od naučnih projekata koje smo kandidovali na konkursima, konkretno na Konkursu za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću Ministarstva finansija i Konkursu za uključenje u međunarodne projekte Ministarstva nauke”, rekao je Ivanović.

On napominje da je obezbjeđivanje finansiranja po tim konkursima potvrda naučnog potencijala Centra, ali i sluha pomenutih institucija da prepoznaju kvalitet i značaj našega rada.

“Naročito značajan je grant Ministarstva nauke, zahvaljujući kojem Centar može da se

ma se u nastavna zvanja neće birati samo kandidati koji ispunjavaju tzv. normu časova, što dovodi do toga da jedan profesor predaje po pet, šest pa i deset predmeta, što je i fizički i naučno neizvodljivo, a tvrdim i da je nezapamćeno u razvijenom svijetu”, kaže Ivanović.

Takođe, on naglašava i da će od suštinske važnosti biti povećanje transparentnosti po pitanju izbora u nastavno-naučna zvanja, zapošljavanje novog kadra i uspostavljanje jasnih i preciznih kriterijuma za izbor.

“Iz ličnog iskustva mogu posvjedočiti da su te procedure vrlo često opskurne, da se konkursi uglavnom raspisuju za unaprijed određenog kandidata, te da prijavljivanje više kandidata za isto mjesto izaziva pravu pometnju u komisijama koje moraju da, na vrlo sumnjiv i štur način, brane predodređeni izbor. Univerziteti i instituti u razvijenom svijetu su odavno prepoznali da su transparentnost i internacionalizacija jedini način da se do najboljeg kandidata dođe, što unekoliko i objašnjava činjenicu da sam, četiri godine nakon doktorata, još uvijek u inostranstvu umjesto u Crnoj Gori, a sasvim sigurno nisam jedini i vjerujem da govorim u ime velikog dijela naše naučne dijaspore kada kažem da se nadam da će se to stanje promijeniti”, kazao je Ivanović. uključi u evropski COST (European Cooperation in Science and Technology) program, koji se tiče demokratije u Evropi, a u kojem mi učestvujemo preko projekta “Helenska demokratija i Evropa””, navodi Ivanović. Što se tiče budućih projekata, u planu mu je izrada nekoliko naučnih članaka koji se tiču estetike Dionisija Areopagita i recepcije Aristotela u Vizantiji. Osim toga, u bližoj budućnosti očekuje izradu monografije o grčkom filozofskom nasljeđu u vizantijskoj misli. Njegovu želju da ostane u svojoj matičnoj državi potvrđuje i namjera da se aktivnije uključi u naučni život u Crnoj Gori.

“Moja dugoročna želja je da ostanem u Crnoj Gori i da u njoj nastavim svoju karijeru. Razlozi su, kao što sam naveo, prirodna nostalgija koju osjećam posljednjih 15 godina, potreba za porodičnom stabilizacijom u sopstvenoj zemlji, ali i želja da dam svoj skromni doprinos boljitku crnogorske nauke, pa i društva. Čvrsto vjerujem da Crna Gora ima mogućnosti da bude prepoznata kao optimalno mjesto za život i rad”, dodaje Ivanović.

22

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

Marković i Hrapović poručili: Vrata ustanoVe

Svečano otvoren Centar autizam “ognjen rakoče

C

entar za autizam koji nosi ime dječaka Ognjena Rakočevića, otvoren je juče u Podgorici, a premijer Duško Marković i ministar zdravlja Kenan Hrapović poručili su roditeljima da su vrata ove ustanove od juče otvorena za sve one kojima je pomoć potrebna.

Prvi specijalizovani Centar za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju svečano je otvoren juče u Podgorici. Ustanova nosi ime po dječaku Ognjenu Rakočeviću koji je preminuo u proljeće 2016. godine, nakon što je napustio dom.

Otvarajući Centar za autizam, premijer Duško Marković je kazao da je tragičan slučaj dječaka Ognjena ujedinio cijelu Crnu Goru, te je podstakao da se umjesto dosadašnje prakse bavljenja problemom autizma na više pojedinačnih adresa nižeg organizacionog nivoa, osnuje jedinstvena institucija.

“Na to se nadovezala međuresorska saradnja i spremnost institucija da ustupe prostorije i sredstva, a društveno odgovornih pojedinaca i asocijacija da obezbijede neophodnu opremu i namještaj. Zato su vrata ove ustanove već od danas otvorena za djecu i roditelje kojima je potrebna stručna pomoć i podrška, a rezultate zadatih obaveza od njenog menadžmenta i Ministarstva zdravlja očekujem u kratkom roku“, rekao je Marković.

DoDatni troškovi liječenja na teret vlaDe On je podsjetio da su do sada djeca sa poremećajima iz autističnog spektra, kojima se u Crnoj Gori nije mogla pružiti adekvatna medicinska njega, upućivana u zdravstvene centre u okruženju, što je bez obzira

na određenu potporu Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) i državnog budžeta, značajno opterećivalo crnogorske porodice.

“Ohrabrujuća je poruka koju odavde upućujemo građanima Crne Gore, posebno roditeljima, da se već sjutra mogu javiti onima koji su tu zbog njih i njihove djece. A upravo država treba da bude šira porodica i zajednička kuća našim najmlađima, istovremeno omogućavajući da njihovi roditelji budu oslonjeni na institucije sistema. Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti.

To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”, poručio je Marković.

Prema njegovim riječima, oni ne žele da dijeca gube djetinjstvo tražeći adekvatnu dijagnostiku, odnosno zdravstvenu ustanovu.

“Od danas je sve na jednom mjestu i sve pod rukovodstvom države. Posebno, zbog toga što rano uključivanje djeteta u odgovaraju-

Rakočevići: Ogi će živjeti kroz Centar Valentina Rakočević, majka preminulog dječaka Ognjena, kazala je da je srećna što je otvoren Centar za autizam i da smatra da će ta ustanova pomoći drugim roditeljima čija su djeca autistična.

“Sada je sve na jednom mjestu. Znaće od početka gdje da dođu, ko će da ih prati, gdje daće tretmane pokazuje značajno bolje socijalne i akademske ishode u kasnijim godinama života”, dodao je juče on.

Problem će rješavati sistematično Ministar zdravlja Kenan Hrapović poručio je da sa ovog mjesta kreće stručna i istinska podrška i pomoć za naše najmlađe, a najvažnije građane, kao i njihove porodice u prevazilaženju izazova i razvojnih prepreka sa kojima se suočavaju u ranom djetinjstvu.

“Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja pažljivo i odgovorno su mjerili svaki korak na putu formiranja ovog Centra, isključivo uz uvažavanje naučnih dostignuća i činjenica. Naš cilj je jasan – problem sa kojim

lje da idu”, rekla je Rakočević.

Njen suprug Branko Rakočević, takođe je iskazao zadovoljstvo što je Centar otvoren.

“Osjećanja su podijeljena, ali ipak preovlađuju ona pozitivna jer je konačno otvoren Centar za djecu sa autizmom koji će pružati adekvatnu pomoć djeci. Ogi će živjeti kroz taj centar

i živjeće ona lijepa priča o onih 14 dana maja kada je cijela Crna Gora pokazala neviđenu solidarnost, požrtvovanje i empatiju. U Crnoj Gori kažu da se djeca predstavljaju po roditeljima ili đedovima, ali velika je sadisfakcija za mene da mogu da se kazujem po Ogiju”, rekao je Rakočević.

Foto: Dejan Lopičić

⌦ Marina Ilić

se suočavaju djeca sa autizmom rješavaćemo na sistemski i sistematičan način. Zadovoljstvo mi je da mogu da kažem da će se u Centru sprovoditi: postupci rane dijagnostike pore-

mećaja iz autističnog spektra i mjere rane intervencije, kao i sva druga zdravstvena potpora autističnoj djeci bez obzira na uzrast; dijagnostika, liječenje i praćenje djece sa smetnjama u razvoju;

Šćepanović: Konačno smo dobili ono što nam treba Majka autističnog djeteta i predsjednica NVO Naše sunce Milka Šćepanović za Vikend novine kaže da roditelji od Centra očekuju mnogo, ali da je zadovoljna onim što su zajedno sa Ministarstvom postigli.

“Obišla sam novootvoren Centar i kao majka dječaka koji boluje od autizma jako sam sreć-

na što smo dobili instituciju kao što je ova. Još više sam zadovoljna što nosi ime dječaka koji je ujedinio Crnu Goru. Očekujem mnogo. Ministarstvo je dalo doprinos, ovo je izvanredan projekat koji smo konačno realizovali.

Jesmo malo duže čekali, ali konačno smo dobili i dočekali. Što se tiče broja zaposlenih u cen-

tru, on će se vremenom povećavati. Edukacija će i dalje trajati, kako sam obavještena iz Kliničkog centra i Ministarstva zdravlja. Treba samo da ih pustimo da rade i da vidimo kakvi će rezultati biti”, navela je Šćepanović.

Prema njenim riječima, Centar će roditeljima izuzetno značiti, jer će njihova djeca dobiti tre-

tman kakav do sada nijesu imala.

“Ovim centrom ćemo uštedjeti sopstvena sredstva, nećemo marati da idemo u inostranstvo. Bićemo sa svojim porodicama. Naša djeca će biti sa ocem i sa majkom, što do sada možda nije bilo moguće. dakle, oni će se sada liječiti u Crnoj Gori”, kazala je Šćepanović.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

aktuelno

23

e Već otVorena za one kojima je potrebna pomoć

r za ević”

410

24 stručnjaka, jedan specijalista fiZikalne medicine, šest fiZioterapeuta i 17 defektologa, psihologa, socijalnih radnika radiće u početku u centru Za autiZam

Marković i Hrapović na svečanom otvaranju

Ohrabrujuća je poruka koju odavde upućujemo građanima Crne Gore, posebno roditeljima, da se već sjutra mogu javiti onima koji su tu zbog njih i njihove djece. A upravo država treba da bude šira porodica i zajednička kuća našim najmlađima, istovremeno omogućavajući da njihovi roditelji budu oslonjeni na institucije sistema

dijagnostika i liječenje djece sa problemima mentalnog zdravlja; fizikalna terapija za djecu sa poremećajima iz autističnog spektra i razvojnim smetnjama; i dijagnostika neuroloških komorbiditeta, uz konsultativne preglede neurologa”, rekao je Hrapović.

On je poručio da će sistematičan pristup u rješavanju tog problema dovesti do toga da sva djeca koja imaju poremećaje iz autističnog spektra, djeca kod koje postoji narušen psihomotorni razvoj, dobiju šansu da ostvare maksimum sopstvenih mogućnosti, što će značajno uticati na smanjenje korištenja socijalnih servisa i biti na zadovoljstvo i ko-

rist njihovih roditelja i šire društvene zajednice.

“Dragi prijatelji, nije bilo davno kada nas je jedan dječji život ujedinio, kada su danonoćno porodica Rakočević, njihovi prijatelji, policija, vojska, vatrogasci, spasioci, i hiljade humanih lju-

64

hiljade eura vrijednost je opreme koju su ministarstvo rada i socijalnog staranja i ZZZcg ustupili centru Za autiZam

di iz gotovo svih crnogorskih gradova tražili plavokosog autističnog dječaka. Centar se zove “Ognjen Rakočevi攓, zaključio je Hrapović.

Centrom će rukovoditi klinički psiholog nađa Ševaljević

Prostor površine 410 kvadratna metra za aktivnosti Centra i medicinsku, didaktičku i drugu opremu u vrijednosti od 64.000 eura ustupili su Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje Crne Gore.

“U opremanju Centra, donacijama su doprinos dali Međunarodni klub žena kupovinom opreme i didaktičkog materijala u vrijednosti od 10.000 eura, Fondacija “Ognjen Rakočević”, Ambasada Azerbejdžana, Kompanija “Čelebić” kao i gradske Službe održavanja”, saopštio je on.

Dodao je da je u toku priprema za otvaranje Centra, otvoreno petnaest novih radnih mjesta, i da je dio kadra preuzet iz Kliničkog centra te da će u ovoj ustanovi zdravstvene servise pružati jedan specijalista fizikalne medicine, šest fizioterapeuta i 17 defektologa, psihologa,

socijalnih radnika.

“Nedostatak dječjih psihijatara biće riješen angažovanjem kolega iz okruženja, do povratka tri specijalizanta sa edukacije. Centrom će rukovoditi klinički psiholog Nađa Ševaljević“, naglasio je Hrapović.

Dodao je da će dalji planovi kadrovskog jačanja biti bliže definisani Strategijom i akcionim planom koji su u pripremi, prema kojima je predviđeno da tokom 2019. godine u domovima zdravlja Bijelo Polje, Bar i Nikšić bude proširena djelatnost postojećih Savjetovališta za djecu.

“U trećoj godini implementacije projekta, 2020. godine, planira se proširenje kapaciteta postojećih savjetovališta u Domovima zdravlja Berane, Herceg Novi i Pljevlja”, zaključio je ministar.

Predsjednica Međunarodnog kluba žena Ajlin Galip kazala je da će otvaranje Centra probuditi nade u pravcu socijalizacije djece sa autizmom.

Predsjednica Bosankoameričke akademije nauka i umjetnosti Nirvana Pištoljević kazala je da je Crna Gora uspjela da omogući na jednoj lokaciji sve što je prema svjetskim naučnim trendovima bitno za djecu sa razvojnim poremećajima. Ona je kazala da joj je čast što će

Foto: Dejan Lopičić

kvadratnih metara obuhvata prostor namijenjen Za aktivnosti centra i medicinsku, didaktičku i drugu opremu

biti dio tima koji će raditi na doedukaciji i strukturiranju Centra jer će, kako je dodala, sve svjetske prakse moći da prenesu kadru ovog centra i direktno pruže servise porodici i podršku djeci. Prema njenim riječima, cilj im je ispunjenje punog potencijala svakog djeteta. “Što ranije prepoznamo i počenemo raditi na tome, moći ćemo da pružimo najbolju budućnost za svu djecu u Crnoj Gori, a ovaj Centar će im to omogućiti”, dodala je Pištoljević.

Otvaranju su prisustvovali ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović, predsjednik Skupštine opštine Podgorica Đorđe Suhih, direktori Kliničkog centra Crne Gore Zorica Kovačević, Instituta za bolesti djece Sonja Milašinović, Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić, Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić, direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu Vesna Miranović, predstavnici Fondacije „Ognjen Rakoćević“, nevladine organizacije Roditelji i predstavnici diplomatskog kora, UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije.

.

-

24

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

NAJATRAKTIVNIJI LOKALITETI U G

Turisti najviše v

P

odgorica još uvijek ne može da se pohvali kao turistička destinacija i grad je koji nema izraženu sezonalnost, jer je jednako posjećena tokom cijele godine, ali može da se pohvali atraktivnim lokalitetima.

Stari grad - Sahat-kula i SaStavci Stara varoš bila je jezgo Podgorice u periodu osmanlijske vlasti (1474–1879) u urbanim i arhitektonskim formama grada, običajima, načinu života i orijentalnim karakteristikama. Simbol Stare varoši je Sahat-kula, građevina koja se nalazi na Trgu Bećirbega Osmanagića. Sagradio ju je u XIII vijeku Hafis-paša Osmanagić. Most na Sastavcima je najstariji most u Podgorici. Nalazi se u srcu glavnog grada i, prema istorijskim činjenicama, nastao je još za vrijeme rimske vladavine. Sagrađen je od jednog luka, a visok je svega par metara. Obnovio ga je u prvoj polovini XVIII vijeka Hafis-paša Osmanagić. Ovo romantično mjesto Podgoričani posebno vole, a mlađe generacije ga popularno još zovu i Skaline.

250

hiljada noćenja je ostvareno prošle godine u glavnom gradu, što je za 41 odsto više u odnosu na 2016. godinu

dvorac Petrovića na kruševcu i cSu Nalazi se u najljepšem dijelu Podgorice, u parku na Kruševcu, uz rijeku Moraču.

Centralni objekat čitavog kompleksa je Dvorac Petrovića, nekadašnja rezidencija dinastije Petrović. Sagrađen je 1891. godine i ima status spomenika kulture. Kuriozitet fonda Centra savremene umjetnosti Crne Gore predstavlja fond od preko 1000 eksponata iz 60 nesvrstanih zemalja, jedinstven na prostoru Jugoistočne Evrope.

■ DUKLJA

- Crna Gora, a koji se finansira iz IPA fondova EU. Jedan od radnih paketa koji su obuhvaćeni ovim projektom jeste i turistička valorizacija arheološkog nalazišta Duklja, odnosno uređenje staza i mobilijara na lokaciji, postavljanje zaštitne ograde, česme, info tabli i ulaznog punkta, čime će ovaj lokalitet još više dobiti na značaju i postati atraktivniji za turiste”, kazali su VN iz podgoričke turističke organizacije.

Na četiri kilometra od centra Podgorice, na širokom platou između rijeka Morače, Zete i Širalije, nalaze se ostaci antičke Dokleje, iz prve decenije I vijeka nove ere. Od IV vijeka na istočnoj strani grada, izdvaja se prostor na kom žive hrišćani, nastaju crkve i velika episkopska bazilika. Pojedini dragocjeni primjerci pronađenog grobnog inventara – posude od keramike i stakla, djelovi nakita, oruđe, oružje i novac, čine dio stalne postavke Muzeja grada. An-

Iz Turističke organizacije Podgorica navode da je Arheološko nalazište Duklja nezasluženo zanemareno od turista, ali i da nije bilo dovoljno turistički valorizovano.

“Turistička organizacija Glavnog grada Podgorice dobila je RiTour projekat prekogranične saradnje Hrvatska - BiH

Na četiri kilometra od ceNtra Podgorice, Na širokom Platou između rijeka morače, zete i širalije, Nalaze se ostaci aNtičke dokleje, iz Prve deceNije i vijeka Nove ere

U glavnom gradu najčešće borave biznis turisti, ali i ostali turisti koji posjete Podgoricu mogu da se uvjere u mnogobrojne znamenitosti i prirodnu ljepotu grada. Već godinama unazad najposjećeniji lokaliteti na području glavnog grada su Nacionalni park “Skadarsko jezero”, koji je ujedno i jedan od najznačajnijih turističkih resursa Crne Gore, vinograd “Plantaže” i vinski podrum “Šipčanik”, Staro jezgro grada - Sat kula i Most na Sastavcima, kao i Dvorac Petrovića i Centar savremene umjetnosti.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

Aktuelno

25

GLAVNOM GRADU

vole jezero i vino tička Duklja uvedena je u svjetsku arheologiju otkrivanjem čuvene Podgoričke čaše koja se danas čuva u ruskom muzeju Ermitaž. Prva arheološka ispitivanja započeta krajem XIX vijeka i dalje traju.

■ MEDUN Nedovoljno iskorišćen lokalitet je i stari grad Medun i Muzej “Marka Miljanova”. Medun se nalazi na oko 12 kilometara od Podgorice, a poznat je po spomeničkom kompleksu koji čine ostaci ilirskog grada Meteona, Crkva Sv. Nikole i rodna kuća Marka Miljanova, znamenitog junaka i književnika, a danas memorijalni muzej grada. Poznat je po spomeničkom kompleksu koji čine ostaci ilirskog grada Meteona, crkva Meteon je bila jedan od centara ilirskog plemena Labeata koje je vladalo čitavim skadarskim basenom. Nastao je krajem IV ili početkom III vijeka p.n.e., na teško pristupačnom grebenu koji dominira u medunskom polju. Između ostataka utvrđenja nalazi se Crkva Svetog Nikole, podignuta početkom XVIII vijeka, po predanju na temeljima neke starije crkve.

■ LEDNIČKA JEZERA Najljepši lokaliteti su većinom i teško dostupni, a među njima je Rikavič-

ko jezero, koje se nalazi na 1.313 metara nadmorske visine i nepristupačno je za motorna vozila. Osim ovog “ledničkog” jezera, nedovoljno posjećeno je i Bukumirsko jezero do kojeg se može stići kolima. Ovo jezero se nalazi na čak 1.443 metra nadmorske visine. Od jezera, gdje je pogodno za logorovanje, vodi više markiranih staza ka vrhovima okolnih planina.

“Nakon predstavljanja panoramske rute „Krug oko Korita“, prvog potpuno označenog panoramskog puta u Crnoj Gori, gore pomenuti lokaliteti su sve posjećeniji kako od turista, tako i od naših sugrađana. Put počinje u Podgorici, a vodi u planinsku oblast Kuča do visine od 1.400 metara. Dug je 65 kilometara, asfaltiran čitavom dužinom i pogodan je za jednodnevni izlet. Najpovoljniji period za ovu rutu je od maja do oktobra”, navode iz TO Podgorica.

Podgoričani najviše posjećuju Avanturistički park na brdu Gorica, koji nudi razne staze i vještačku stijenu za penjanje i platforme za sportske aktivnosti. U okviru kompleksa nalazi se i teretana na otvorenom, dječje igralište kao i mini restoran. Osim brda Gorice, lijeva pritoka Morače - Cijevna omiljeno je stjecište Podgoričana u vrelim ljetnjim danima. M.M.

NacioNalNi park “SkadarSko jezero” Sa brojNim crkvama i maNaStirima Skadarsko jezero jedan je od najznačajnijih turističkih resursa Crne Gore i Podgorice. Bogatstvo flore i faune, fenomen kriptodepresije, stanište rijetkih i ugroženih vrsta ptica čini ga jedinstvenim u regionu, pa i šire. Posjetiocima pruža mnoga zadovoljstva i mogućnosti za rekreaciju. Tu su pješačke staze, vožnja čunom ili brodom, biciklom, odmor na plaži, posjeta ostrvskim crkvama i manastirima, posmatranje ptica i brojne druge aktivnosti.

140

hiljada turista posjetilo je podgorici prošle godine, prema podacima monstat-a, što je za više od 45 odsto više dolazaka u odnosu na 2016. godinu

viNograd “plaNtaže” i podrum “ŠipčaNik” Foto:Duško Miljanić

Na tridesetak kilometara od Jadranskog mora, pored Skadarskog jezera, gotovo unedogled pružaju se redovi čokota sa vinovom lozom, koji na oko 2.310 hektara oblikuju jedan od najvećih i najljepših vinograda u Evropi – Ćemovsko polje, koje se nalazi u vlasništvu kompanije “13. jul – Plantaže”. Posjetiocima je omogućeno da ga obiđu u potpunosti, uz čašu pjenušavog vina i u laganoj vožnji turističkim vozom koji klizi kroz ovo vinogradarsko carstvo, u kojem se uzgaja 29 različitih sorti grožđa, među kojima su najznačajnije autohtone crnogorske sorte: vranac i krstač.

26

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

BIJELO POLJE: NA PRAVNOM FAKULTETU

Organizovan sajam sezonskog zapošljavanja Na Pravnom fakultetu u Bijelom Polju juče je organizovan sajam sezonskog zapošljavanja “Summer Job”.

Ponudu je predstavilo više poslodavaca, a studenti i maturanti sa sjevera bili su u prilici da se na neposredan način upoznaju sa mogućnostima zapošljavanja u Crnoj Gori.

Predsjednik opštine Petar Smolović, otvarajući sajam, kazao je da se omogućava mladima da shodno svojim interesovanjima i u skladu sa ponudom poslodavaca iz različitih sektora steknu dodatna znanja i vještine koje će ih osposobiti za tržište rada. Smolović je istakao da je Opština i ove godine podrža-

la ovaj projekat, koji ima benefite ne samo za direktne korisnike, već i za širu društvenu zajednicu.

“U ovom projektu prepoznali smo šansu za mlade ljude iz Bijelog Polja i sa sjevera Crne Gore, da pronađu posao, razviju svoju ličnost, a istovremeno unaprijede i svoj ekonomski status.

Vjerujemo da će mladi ljudi iskoristiti ovaj sajam na pravi način, kao i da će poslodavci ispuniti svoja očekivanja”, poručio je Smolović.

Uz podsjećanje da je lani posao pronašlo 550 maturanata i srednjoškolaca, predstavnik Studentskog parlamenta Jovan Bojović izrazio je uvjerenje da će ove godine

HERCEG NOVI: ª NAŠA MILA BOKOº taj broj biti i veći. Samostalna savjetnica u Birou rada Bijelo Polje Sanja Nedović saopštila je da na sajtu ZZCG postoji aplikacija koju mladi mogu popuniti, ma gdje god da se nalaze, a ukoliko žele više informacija, svakog radnog dana mogu posjetiti kancelarije Centra za informisanje i profesionalno savjetovanje.

B.Č.

Vjerujemo da će mladi ljudi iskoristiti ovaj sajam na pravi način, kao i da će poslodavci ispuniti svoja očekivanja

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 20.04.2018. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta „Cental“, ul. Baja Sekulića 26, Danilovgrad.

Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Brajović Radula i Brajović Milanke upisane u listu nepokretnosti br. 55 KO Kosić, Uprave za nekretnine PJ Danilovgrad i to: - katastarska parcela br. 1210/1, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 30 m2, - katastarska parcela br. 1210/2, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 121 m2, dvorište površine 500 m2 i livadu 2. klase površine 302 m2, - katastarska parcela br. 1213/1, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 2. klase površine 4021 m2, - porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1210/2, u osnovi površine 121 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 120 m2 i PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 120 m2 i - pomoćna zgrada, br. zgrade 2, koja se nalazi na katastrskoj parceli broj 1210/1, površine 30 m2.

Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na prvoj prodaji iznosi 103.462,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika na dan 04.12.2017. godine iznosi 11.842,84 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 19.04.2018. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti:

Nagrađeni najbolji učesnici konkursa Dodjelom nagrada najuspješnijim učesnicima, u foajeu Dvorane Park, završen je tradicionalni likovno–literarni konkurs “Naša mila Boko”. Likovne radove poslalo je 100 đaka iz osnovnih škola u Boki, dok se u literarnom dijelu predstavilo 49 učenika iz novskih osnovnih škola.

Idejni tvorac likovnog konkursa, koji baštini tradiciju 25 godina postojanja, galerista je, filatelista i pomorski kapetan Tomo Katurić. On je dodijelio nagrade za najbolja tri likovna rada u iznosu od po 100 američkih dolara, kao i slikarski pribor učeniku čiji rad je odabran za najbolje idejno rješenje, uz knjigu koju poklanja JUK Herceg fest – “Skiciranje, crtanje i slikanje”. Tema likovnog konkursa je bila “Bajke mog djetinjstva”, a stručni žiri su činili: Anita Šimić i Vojislav Kilibarda, magistri likovnih umjetnosti, i Tomo Katurić.

Prema njihovoj odluci, nagrađeni su Dušan Vujičić, učenik VI razreda OŠ “Orjenski bataljon” (mentor prof. Aleksandra Ćorović), Polina Manina, učenica VIII razreda iz OŠ “Ilija Kišić” (mentor prof.

Suzana Vuksanović) i Boško Matović, učenik I razreda OŠ “Dašo Pavičić” (mentor učiteljica Marica Bijelić).

Pohvalu za idejno rješenje rada dobila je učenica VIII razreda OŠ “Milan Vuković” Ana Gubert (mentor prof. Mila Mračević).

Literate su pisale na temu “Bajke u mom svijetu”, a najbolje je nagradila Javna ustanova kulture Herceg fest, uz podršku Sekretarijata za kulturu i obrazovanje opštine Herceg Novi.

Stručni žiri, u kojem su bili Olivera Doklestić - književnica, Špiro Živković književnik i Ljubomir Ljubisavljević - profesor književnosti, odlučili su da je najbolji, u nižoj kategoriji (do 6. razreda), rad Sergeja Dragovića, učenika VI razreda OŠ “Dašo Pavičić” (mentor prof. Sandra Seferović), dok je druga nagrada pripala Sofiji Vuičić, učenici VI razreda OŠ “Ilija Kišić” (mentor prof. Tamara Komar). Prvo mjesto u kategoriji viši razredi (do 9. razreda) osvojila je Ksenija Filipović, učenica VIII razreda OŠ “Ilija Kišić” (mentor prof. Tamara Komar), dok je drugonagrađeni rad Ane Brajković, učenice VIII razreda OŠ “Ilija Kišić” (mentor prof. Tamara Komar). Javna ustanova kulture Herceg fest, uz podršku Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, nagradila je i profesore učenika koji su osvojili prva mjesta na konkursu.

- za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 067/412-393.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

Na osnovu člana 62.stav 1 Zakona o javnim nabavkama(“Službeni list “CG,br.42/11 I 57/14) naručilac Turistička organizacija Nikšić oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka kancelarijskog materijala za potrebe Turističke organizacije Nikšić -ukupne procjenjene vrijednosti sa PDV–om 1.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 18/18 od 30.03.2018.god.za dostavljanje ponuda otvorenim postupkom, objavljena na portalu javnih nabavki,na adresi www.ujn.gov.me dana 30.03.2018.godine. Lice za davanje informacija Marijana Blagojević, tel. 069-444-367,a e-mail adresatoniksic@t-com.me

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

AKTUELNO

27

SARADNJA GLAVNOG GRADA I UDRUŽENJA PENZIONERA

Uručeni ključevi za još 88 porodica penzionera Podgorice G

radonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović i predsjednik Udruženja penzionera glavnog grada Ilija Stanišić, svečanim presijecanjem vrpce, predali su ključeve 88 stambenih jedinica porodicama penzionera Podgorice.

Ovo je treća zgrada za penzionere čiju gradnju Glavni grad i Udruženje penzionera zajedničkim naporima realizuju, sa učešćem Grada od ukupne vrijednosti 3.258.054 eura.

Samo za ovaj objekat kolektivnog stanovanja, Grad je opredijelio zemljište i komunalije u vrijednosti od 1.838.691 eura.

Predsjednik Udruženja penzionera Ilija Stanišić istakao je da je Glavni grad uvijek imao razumijevanja i sa posebnim senzibilitetom pristupao rješavanju svih potreba penzionera u cilju povećanja kvaliteta njihovog života, a brigu o penzionerima i starim licima svrstao među prirotete u programu svog rada.

“Penzioneri koji danas dobijaju ključeve su otkupili stanove po cijeni od 495 eura po m2 a to je ispod 50 odsto tržišne cijene, zahvaljujući upravo donacijama Glavnog grada i Vlade Crne Gore“, naglasio je Stanišić.

On je istakao da lokalna uprava nije samo pomagala u izgradnji stambenih objekata, već pomaže i oko 20 klubova penzionera koji su na teriotoriji glavnog grada, kao i opština u okviru grada – Tuzi i Golubovci.

PENZIONERI KOJI DANAS DOBIJAJU KLJUČEVE SU OTKUPILI STANOVE PO CIJENI OD 495 EURA PO M2 A TO JE ISPOD 50 ODSTO TRŽIŠNE CIJENE, ZAHVALJUJUĆI UPRAVO DONACIJAMA GLAVNOG GRADA I VLADE CRNE GORE Stanišić je podsjetio da je kroz saradnju Glavnog grada i Vlade u toku i izgradnja Doma starih, u kojem će biti omogućen boravak za 270

korisnika, a vrijednost investicije je 12 miliona eura.

Glavni grad će nastaviti uspješnu saradnju sa Udruženjem penzionera Podgorice kako bi se zajednički rješavali svi probleme i doprinijelo zadovoljavanju potreba i ukupno boljim uslovima življenja ove populacije, a dokaz uspjeha je upravo činjenica da je ovakav način rješavanja stambenog pitanja penzionera postao i model po kojem postupaju i druge lokalne samouprave.

(Pg biro)

BUDVA: SPORAZUM O SARADNJI

Jačanje prijateljstva opština Budva i Kamnik Predsjednici opština Budva Dragan Krapović i Kamnik Marjan Šarec potpisali su Sporazum o saradnji između ova dva grada.

Budva i Kamnik su u skladu sa načelom uzajamnog poštovanja, potpisivanjem Sporazuma o saradnji, iskazali spremnost da ojačaju prijateljstvo između gradova, na način što će dijeliti i razmjenjivati informacije, iskustva i najbolje prakse za razvoj oba grada u obla-

sti turizma, kulture i sporta.

Nakon potpisivanja Sporazuma o saradnji, predsjednik opštine Budva je istakao da ne krije veliko zadovoljstvo što se slovenačka opština Kamnik našla na spisku gradova prijatelja Budve i poželio uspjeh u budućoj saradnji.

Tokom sastanka bilo je riječi i o konkretnim predlozima koji će intenzivirati saradnju i dalje jačanje prijateljskih odnosa.

M. P.

TRETIRANJE PALMI UKAPAVANJEM

Komunalno “Tivat” je ove godine nosilac posla na zaštiti palmi na području opštine. U skladu s tim, oni će u saradnji sa kotorskim Komunalnim, u narednom periodu vršiti hemijsko tretiranje palmi ukapavanjem.

Nakon tretmana prskanjem koje je vršeno do sada, hemijsko tretiranje palmi protiv crvenog pal-

minog surlaša vršiće se ukapavanjem zaštitnog hemijskog sredstva u srž palme, kazali su iz tivatskog Komunalnog.

Taj vid zaštite je u Kotoru dao dobre rezultate, a prvo hemijsko tretiranje ove godine u Tivtu će se obaviti u narednih nekoliko dana, zavisno od vremenskih prilika jer je neophodno suvo vrijeme

zbog velike količine vlage i vode u stablu palmi, objasnio je referent biljne proizvodnje i rukovodilac pogona za kompostiranje kotorskog Komunalnog, Đorđije Radanović, poljoprivredni inžinjer. Za taj tretman je po jednoj palmi, u zavisnosti od visine, potrebno oko 30 - 35 litara rastvorenog sredstva Dimetogal.

Z.K.

Predsjednici opština nakon potpisivanja sporazuma

28

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

BAR: OBNAVLJANJE SAOBRAĆAJNICA

POLJE U NOVOM RUHU

U barskom naselju Polje, u toku su radovi na asfaltiranju Tabijske ulice u dužini od 1.100m, u punom profilu širine 6,5m. Nakon asfaltiranja koje bi trebalo da se završi ovih dana, započeće se sa postavljanjem vertikalne i horizontalne signalizacije. Iz ove mjesne zajednice kažu da će, nakon priključka i postavljene kanalizacio-

ne mreže, ovo barsko naselje dobiti i kvalitetnu saobraćajnu infrastrukturu. Asfaltiranje ove saobraćajnice, programom Mjesne zajednice označeno je prioritetnom investicijom, a kako najavljuju po planu programa u narednom periodu slijedi i još nekoliko značajnijih investicija na uređenju komunalne infrastrukture.

A.LJ.

HERCEG NOVI: IAKO UKLANJAJU KVAROVE I OTKR BIJELO POLJE: ZAVRŠENA 28. SJEDNICA SO

O izboru potpredsjednika nekom drugom prilikom

I DALJE VELIKI G VODOVODNOM S ⌦ Sanja Milović

G

ubici na vodovodnom sistemu u hercegnovskoj opštini su i dalje veliki iako su ekipe DOO Vodovod i kanalizacija stalno na terenu i uklanjaju kvarove i otkrivaju nelegalne priključke.

Lokalni parlament juče je jednoglasno donio odluku o poništenju odluke o izboru dva nova člana Savjeta Radija Bijelo Polje, Mehmeda Suljevića i Blagoja Vujisića, koji su imenovani na prethodnom skupštinskom zasijedanju.

Obrazlažući takvu odluku, predsjednik Odbora za izbor i imenovanje Milko Kovačević kazao je da se to čini kako bi se u potpunosti ispoštovao zakon, s obzirom na to da je protiv ove odluke podnešena tužba Uprav-

nom sudu.

“Odluka se poništava jer želimo da ovaj emiter dobije članove Savjeta čiji je kredibilitet neupitan i nesporan, te da se izbor članova Savjeta izvrši na zakonit način”, kazao je Kovačević. Sa dnevnog reda ovog skupštinskog zasijedanja ranije je, iz tehničkih razloga, skinut predlog odluke o davanju saglasnosti na odluku predsjednika Opštine o imenovanju potpredsjednice i potpredsjednika Opštine.

B.Č.

Prema riječima v.d. direktorke Olivere Doklestić, u ovom trenutku teško je govoriti o direktnom učinku na smanjenju gubitaka, kako direktnim otklanjanjem kvarova na mreži, tako i drugim intervencijama u sklopu programa smanjenja gubitaka.

“Mi znamo samo podatke koliko proizvedemo vode na FS Mojdež, koliko obračunamo i koliko naplatimo. Ono što je tzv. ‘neobračunata voda’ jeste razlika proizvedene i fakturisane vode. Taj procenat je i dalje vrlo veliki, ali konstatovali smo bitnu činjenicu: da je porastao nivo vode u rezervoarima, te da smo prinuđeni da prigušujemo.

To navodi na činjenicu poveća-

nja vode u sistemu. U ovom trenutku nemamo kome da prodamo viškove vode, koje ‘vratimo u sistem’ otklonjenim kvarovima, odnosno, detekcijom gubitaka. Na FS Mojdež od ukupnog dotoka sirove vode sa Plata, ispuštamo, ili narodski rečeno, prolijevamo 100–120 l/s prije tretmana, kao nepotreban višak”, objasnila je Doklestić i naglasila da su u sklopu programa detekcije gubitaka, do sada uradili hidrauličko snimanje

stanja rezervoara, osim dva, na Savini i Zmijicama.

Sljedeći korak je, prema njenim riječima, sanacija gubitka do ljeta, kako bi uštedjeli značajne količine vode u sektorima: Igala i Tople. U DOO Vodovod i kanalizacija i dalje prate noćno snimanje stanja u Kamenarima, kako bi dobili kvalitetnu sliku gubitaka po metodi bilansa.

“Stavićemo pod lupu cjevovode, ventile, sve evidentirane kvarove, dodatne ulaze vode (bunare, kaptaže), nelegalne priključke i potom vidjeti realno koliki su gubici. Naime, ono što je pokazala mjerna aparatura, nekih 50 odsto gubitaka u noćnom mjerenju, ne znači i da su krajnji podaci. U postupku sa

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

29

Smeće u akvatorijumu ispred šetališta Pine TIVAT: EKOLOŠKI INCIDENT

RIVAJU NELEGALNE PRIKLJUČKE

GUBICI NA SISTEMU U postupku sa tzv. ‘divljim’ priključcima veoma je važno da se tačno pridržavamo procedura.

Naprosto, trudimo da sve pa i legalizacija nelegalnih priključaka bude sprovedena po tačno utvrđenim pravilima ponašanja, od momenta prijave od vlasnika ili radnika Vodovoda (inkasanata na terenu) do sklapanja ugovora o plaćanju priključka i ugovora o izmirenju obaveza o potrošenoj vodi

tzv. ‘divljim’ priključcima veoma je važno da se tačno pridržavamo procedura. Naprosto, trudimo da sve pa i legalizacija nelegalnih priključaka bude sprovedena po tačno utvrđenim pravilima ponašanja, od momenta prijave od vlasnika ili radnika Vodovo-

da (inkasanata na terenu) do sklapanja ugovora o plaćanju priključka i ugovora o izmirenju obaveza o potrošenoj vodi. U prvi mah, kada smo krenuli s tim postupkom u 12 naplatnih sektora baratali smo podatkom od nekih 500 nelegalnih priključaka. I dalje nemamo sasvim sigurne podatke na terenu, jer u nekim zonama zaista postoji na terenu puno toga što treba izdefinisati šta je i koliko traje. Činjenica je da je graditeljski ‘bum’ od prije 10-ak godina napravio u nekim slučajevima pravi nered u pogledu vodovodnog snabdijevanja, sa puno samovolje od investitora, sa korištenjem vode ne samo bespravno nego i krajnje nekorektno. Takođe, ima i slučaja sklapanja ‘čudnih’ ugovora sa investitorima, koji nisu nikada realizovani.

Nije lako izaći iz svega toga na pravi način, ali pokušavam zajedno sa mojim kolegama“, zaključila je Doklestić.

U akvatorijumu ispred obale Pine juče se pojavilo smeće koje je plutalo površinom mora. Građani su o ekološkom incidentu odmah obavijestili inspekciju kotorske Lučke kapetanije.

U pitanju je čvrsti otpad, plastika, boce, stiropor, trava.... i drugo smeće, koje je mogla donijeti plima ili oseka, kazao je inspektor be-

zbjednosti na moru Lučke kapetanije iz Kotora Željko Lompar, navodeći da je smeće najvjerovatnije stiglo s kopna.

On je istakao da su u posljednjih 48 sati kontrolisali plovila koja su prolazila tim dijelom akvatorija, ali radar nije registrovao ništa što bi sugerisalo da je smeće došlo s plovila, posebno

što nije bilo zauljenih tečnosti i nafte.

Bez obzira što zagađenje nije došlo s mora, inspektor Lompar je kazao da su, po njegovom nalogu, smeće pokupile ekipe iz Porto Montenegra.

Opštinska inspekcija takođe je bila na terena radi utvrđivanja uzroka tog ekološkog incidenta.

Z.K.

TIVAT: RJEŠAVANJE PROBLEMA

KOMUNALCI ČISTILI KANAL, INSPEKTORI ZATVORILI PUT Radnici službe Komunalnog očistili su kanal koji prolazi pored groblja u Donjoj Lastvi i koji tokom većih kiša plavi taj dio i donosi probleme komunalcima i građanima.

Na čišćenju kanala radila su četiri radnika, građevinska mašina – bager i jedan kamion. Izvađeno je oko 10 kubika raznog otpada, mulja, šuta, zemlje, grana i otpada iz vrtova, saopštili su iz Komunalnog.

Zbog odrona na saobraćajnici, inspekcija je zatvorila put u Mažini. Inspektori Službe za inspekcijske poslove juče ujutru su izašli na teren i konstatovali da je došlo do odronja-

vanja dijela lokalnog puta prema rezervoarima za vodu Regionalnog vodovoda.

S obzirom da je na toj dionici ugrožena bezbjednost učesnika u saobraća-

ju, inspektori su zatvorili nekategorisani put 488/1 KO Mažina.

Put će biti zatvoren do dovođenja u prvobitno stanje, saopštili su iz Opštine. Z.K.

30

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

PRIČA SA NOVSKIM POMORCEM BOROM LUČIĆEM O PRVOJ PLOVIDBI I JEDNOM POSEBNOM VREMENU

KRENUO SAM U ŠORTSU, MAJICI I ŠLAPAMA

⌦ Sanja Milović

P

omorski život je, kako je to davno ispričano, hljeb sa sedam kora. Ipak, prva iskustva sa brodom, plovidbom, ukrcajem u prvu luku, pa još kad imaš tek 18 godina, svakako predstavljaju nešto što se pamti cijelog života.

Boro Lučić je iskusni pomorac koji je plovio punih 17 godina. Za Vikend novine se prisjeća svog prvog ukrcaja na brod Jugooceanije. Ruta je bila idealna za momka njegovih godina. Pravac - Evropa i Amerika.

“Počeo sam da plovim 1991. godine. Nakon završene srednje škole u Dubrovniku u junu, odmah sam podnio zahtjev tadašnjoj Jugooceaniji za ukrcaj u svojstvu kadeta palube. Međutim, u tom peri-

odu bio je veliki broj momaka kao ja, koji su nakon završene srednje pomorske čekali da se ukrcaju. Nije bilo realno očekivati bilo kakav ukrcaj u neko dogledno vrijeme“, prisjeća se Lučić.

Ipak, kako priznaje, nekad se dešavaju čuda.

“Vrlo brzo dobio sam poziv za ukrcaj. Sjećam se, 21. avgusta oko 10 časova pozvali su me da dođem u zgradu Jugooceanije, ali ja nijesam shvatio da me zovu na ukrcaj, već

da mi izdaju potvrdu da su me primili na ukrcaj da bih mogao potvrdu da koristim u Vojnom odsijeku u slučaju poziva za vojsku, da mogu da kažem da čekam poziv za ukrcaj. Tako je bila makar njihova priča. Tada sam im rekao dobro, a interesantno je da sam na njihov poziv došao u šortsu, majici i šlapama”, prisjeća se Lučić.

I naravno, upravo zbog te neobavezne garderobe, najprije ga nijesu ni pustili da uđe u zgradu Jugooceanije.

“Nijesam ispoštovao dreskod, jer tada kao dijete nijesam ni razmišljao o tome šta je dres-kod. Tek kad sam ušao u kancelariju i kada sam im saopštio da sam došao po potvrdu, upitali su me kakvu po-

Boro Lučić sa kolegama Filipincima

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

tvrdu, a onda su mi saopštili da odmah treba da potpišem ugovor i da se ukrcam na brod. Tada je uslijedio totalni šok za mene. Samo su mi saopštili da se ukrcavam u Baru, kao i da tog popodneva treba da se ukrcam“, priča Lučić.

I dodaje da je odmah nakon razgovora dobio radnu opremu koja je bila neophodna za brod.

“Nakon uslijeđenog šoka pozvao sam roditelje, ali kod komšije, pošto moji roditelji tada nijesu imali telefon. Nakon pakovanja, došao sam u pet sati u Bar. Bio sam šokiran. Brod, brat, otac i ja bili smo u Baru. Potrefilo se da mi je brat znao ljude koji su bili na brodu, što je bila olakšavajuća okolnost pošto je i moj brat plovio na istoj Jugooceaniji, tako da sam imao poznanstva“, kaže Lučić, uz napomenu da zasigurno nikad neće

Nijesam ispoštovao dres-kod, jer tada kao dijete Nijesam Ni razmišljao o tome šta je dreskod. tek kad sam ušao u kaNcelariju i kada sam im saopštio da sam došao po potvrdu, upitali su me kakvu potvrdu, a oNda su mi kazali da odmah treba da potpišem ugovor i da se ukrcam Na brod.

reportaže

Zgrada nekadašnje Jugooceanije zaboraviti prvo isplovljavanje iz barske luke.

“Iz Bara smo isplovili negdje oko ponoći, a rano ujutro smo došli u Šibenik i to je bilo karakteristično pošto je 1991. godine bio rat, a u Šibeniku je bilo ratno stanje. Luka je bila zatvorena, a po manje-više svim onim lukobranima su bili sa jedne strane bunkeri Zbora narodne garde Hrvatske, a sa druge strane je bila vojska. Tako da niko nije htio da uzme naš konop, nego smo mi morali da se spustimo čamcem. Tada sam pošao sa dva mornara na obalu da bismo vezali brod. Tu smo bili sedam dana, nije bilo nikakvih problema“, priča Lučić, prisjetivši se i jedne anegdote iz luke.

“Naime, pošto je brod bio u Baru dvadesetak dana, jedan mornar iz Srbije se zaljubio u jednu djevojku. Pošto su Bar i Šibeniik dosta slično izgledali na razglednici, ja sam poslao razglednicu iz Šibenika na adresu agenta u Nju Orleansu u ime njegove nesuđene djevojke iz Bara. Kada je razglednica stigla poslije mjesec dana, kada smo

došli u Nju Orleans, on je bio neizmjerno srećan, dok mu, nažalost, naš kolega koji je bio iz Šibenika nije objasnio da ta razglednica nije iz Bara. Tek, nakon što je uspio i da mu objasni da on živi u zgradi sa razglednice, mi smo dva dana bježali po brodu“, prisjeća se Lučić.

Ali sjeća se i tog prvog broda.

“Brod je bio 165 metara dugačak i dosta veliki i osiguran.

Mi smo stalno prelazili okeane.

Atlantski okean i zimi i ljeti zna da bude dosta uzburkan i zadesilo nas je dosta nevremena. Prvi dana na brodu bilo je dosta teško, a onda sam se navikao,

Sa đacima u Bijeloj

kasnije sve to uđe u rutinu. Mada, svako nevrijeme i talasi utiču na čovjeka”, iskreno opisuje Lučić. I još priznaje da neko ne može da jede, a da su njemu takve situacije otvarale apetit.

“Srećom, nije bilo previše nevremena pošto sam i ovako krupnije građe“, iskren je Lučić. Dalje, priča da je ipak najveći doživljaj sa prvim brodom bio dolazak u brodogradilište Bijela 6. maja 1992. godine.

“Nakon osam mjeseci plovidbe, došli smo do Bijele. Posada nije spavala tu noć kada smo ulazili u Jadransko more i kada smo očekivali da se uhvati si-

31

gnal Televizije Titograd. Tada sam na brodu ostao ukupno 16 mjeseci i 22 dana. Nakon isplovljavanja iz Bijele bio je uveden drugi krug sankcija prema Jugoslaviji, tako da se na kraju sve odužilo”, objašnjava Lučić.

Kaže da ne žali niti za jednim danom koji je proveo na tom brodu. Nakon izlaska sa broda uslijedila je vojska, potom rezerva i polaganje za poručnika trgovačke mornarice. Nakon toga došlo je do propadanja Jugooceanije. Ipak, danas kaže i da uprkos neisplaćenom dijelu zarađenog novca, Jugooceanija mu je ostala u lijepom sjećanju.

“Od 1993. prvi put sam se ukrcao na brod tek 1996. godine. I to na brod Jugopetrola Kotor.

Interesantno je da ta prijateljstva koja sam tada stekao na brodu traju i dan-danas, a čak sam i bio vjenčani kum mornaru sa toga broda, tako da mogu slobodno da kažem da mi je taj brod ostao u najljepšem sjećanju za sve ove godine plovidbe i bavljenja pomorstvom”, ističe Lučić. Na kraju, prisjeća se i vremena kada je Jugooceanija odlazila u istoriju.

“Tada su i bili posljednji momenti Jugooceanije, kada sam i ja napuštao ovu kompaniju. Na brodu sam ostao šest mjeseci i 22 dana, a mi smo bili posljednji brod koji je plovio i na kojem se vijorila zastava Jugoslavije. Ali da kažem da je makar bio posljednji ploveći brod Jugooceanije. Od giganta, kada sam se ja ukrcao u januaru 1991. do marta 1993. godine, sa 20 i nešto brodova, spali smo na taj jedan koji još uvijek plovi”, sa sjetom je završio priču Boro Lučić.

kultura

SaStanak miniStara tuniSa i Crne Gore

Potencijal za saradnju sa Tunisom na polju filma

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović sastao se sa novoimenovanim ambasadorom Republike Tunis Sejfom Alah Rejbom, a tom prilikom bilo je riječi o uspostavljanju saradnje u oblasti kulture između dvije zemlje.

Sagovornici su istakli značaj kulturne diplomatije za snaženje sveukupnih odnosa dvije zemlje, ali i kreiranje imidža zemlje u inostranstvu. U tom smislu predloženo je da ministarstva i institucije kulture započnu saradnju na razmjeni programa i umjetnika, kao i saradnju u oblasti kulturne baštine.

Bogdanović je istakao da Ministarstvo kulture poseban potencijal za saradnju sa Tunisom prepoznaje u oblasti filmske industrije, a istakao je i značaj učešća umjetnika iz Tunisa na festivalima i manifestacijama

koje se organizuju u Crnoj Gori. Bogdanović je predložio predstavljanje našeg stvaralaštva u Tunisu.

Rejb je predstavio glavne kulturne sadržaje koji se organizuju u Tunisu i istakao da će informisati crnogorsku stranu o mogućnostima za predstavljanje našeg savremenog stvaralaštva.

Tunis je od prošle godine postao zemlja učesnica programa Kreativna Evropa, što takođe predstavlja dobru platformu za saradnju institucija na zajedničkim projektnim aplikacijama, ocijenili su sagovornici.

Dogovoreno je da dvije strane usaglase tekst Memoranduma o razumijevanju, nakon čijeg bi potpisivanja pristupile usaglašavanju teksta Sporazuma o saradnji i time preciznije definisale okvir za buduće aktivnosti.

S.I.

Sa sastanka u Ministarstvu kulture

izložBa radova marije jovanović

Fotografije trans osoba u galeriji Koncept Izložba fotografija trans osoba naslovljena “Vidljivi_e” biće otvorena u galeriji “Koncept Art Space” u Podgorici večeras od 20 sati.

U pitanju je autorski rad mlade studentkinje psihologije, aktivistkinje, feministkinje, umjetnice i članice organizacija Asocijacija “Spektra” i LGBTIQ asocijacija “Queer Montenegro” Marije Jovanović.

Izložba se organizuje po-

vodom obilježavanja Međunarodnog dana vidljivosti trans osoba.

“Cilj ove izložbe je da prikažemo raznolikost i pokrijemo jedan dio spektra koji rod predstavlja. Stvaranje ove izložbe je za mene bilo intenzivno iskustvo jer sam na potpuno nov način proživjela iskustva trans osoba, kako kroz njihove priče, tako i kroz način na koji su prikazali sebe i svoja osjećanja na fotografijama”, navela je Jovanović.

Izložba se realizuje u organizaciji Asocijacije “Spektra” uz podršku LGBTIQ asocijacije “Queer Montenegro” i Ambasade Kraljevine Holandije.

S.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

u Canu orGanizovan okru

Bašićevo djel monumental stameno kao Znao je bolje od drugih - da se pretvaranjem života u priču život nastavlja i poslije smrti, da nada u sjutra čini čovjeka vrednijim, plemenitijim i moralnijim, da je život satkan od vjere i nade.

⌦ Sonja Ičević Od smrti Huseina Bašića prošlo je deset godina, a i u njegovom slučaju pokazala se jedna od odlika i karakteristika našeg mentaliteta - da o onima kojih nema mislimo i govorimo najljepše, odnosno kada je o stvaraocima riječ, da tek onda kada odu, na pravi način vrednujemo njihovo djelo, kazao je otvarajući okrugli sto u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti akademik Zuvdija Hodžić.

Crnogorski akademik siguran je da je upravo on najbolji poznavalac Bašićevog opusa i ličnosti, jer su iz istog zavičaja, rasli su u istim socijalno-ambijentalnim uslovima, vaspitavani na istoj etici i duhovnom nasljeđu. Kada su se preselili iz Plava u Titograd, njihove porodice stanovale su u istoj kući.

“A onda smo jedan do drugog podigli porodične kuće.

Od tada do njegove smrti, tri decenije gotovo svakodnevno smo bili zajedno. Bili smo slični i različiti, najviše bliski.

Uvijek sam bio svjestan snage njegovog talenta i veličine njegovog književnog djela. Nažalost, i svjedok tragičnih i nemilih događaja koji su ga pratili, koje je filozofski prihvatao i podnosio, ali i duboko i emotivno doživljavao.

Po prirodi povučen u sebe, skrivao je osjećanja i od svojih najbližih i od mene. No, od

mene ih nije mogao sakriti jer to onda ne bih bio ja. Njegova ćutnja bila je rječitija od svakog govora. Svaki naš, i najmanji zapis, a kamoli pjesma, pripovijetka, roman, čitani su i u rukopisima - od nastajanja do završne faze. Uticaji su bili prirodni, sugestije korisne, sjeme je padalo na plodno tle”, podsjetio je Hodžić.

TAMNA VIZIJA SVIJETA Bašićevo djelo je monumentalna građevina, uzdignuta i stamena kao Visitor

Foto: Dejan Lopičić

34

U borbi za opstanak ostavljena je mogućnost braniti se zaboravom, braniti se rovitom nadom. Dok se u pojedinim pjesmama nazire tračak nade, u drugim je sve pokriveno tamom beznađa

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

kultura

35

Ugli sto o kNjiževNom opUsU HUseiNA BAšićA

lo je lno, o visitor

Pjesnik svojim djelom nadvisuje sudbinu

Osnovni poetski motiv Bašićeve poezije je mit o vječnom ponavljanju i cikličnom obnavljanju života i on prožima sve slojeve njegove ars poetice - čovjek je tjeskobno smješten, prikovan zadatostima, sa uzaludispod kojeg je rastao, na čije vrhove je punih pedeset ljeta izlazio i gledajući dolje niz drumove - divio se ljepoti zelenookog jezera i kao biljurnim đerdanom okićenom planinom.

“U prologu romana ‘Tuđe gnijezdo’ Bašić je zapisao ‘Je li išta zaludnije na ovom dunjaluku nego pretvarati život u priču? Kao da sam čitavo vrijeme kamen i od nje-

nošću svakog napora i zaprepašćen pred tajnama svijeta i života. Kroz sve Bašićevo pjevanje, dodaje Ustamujić, provlače se tragični tonovi.

“Bašićev jezik je autentičan, izazovan i dojmljiv, lirski izraz ko-

jim se oblikuje univerzalna poetska vizija koja moćno prenosi poruke... U stihu je Bašić sažeo u metaforičkim porukama ljudske sudbine, a sigurno je znao da pjesnik svojim djelom nadvisuje sudbinu”, kazala je Ustamujić.

govog praha stvarao hljeb i nadu za sjutra.’ Tako je zapisao, a znao je bolje od drugih - da se pretvaranjem života u priču život nastavlja i poslije smrti, da nada u sjutra čini čovjeka vrednijim, plemenitijim i moralnijim, da je život, kako to kazuje i naslov njegovog romana ‘San i jazija’, sav satkan od vjere i nade, od jazije, te svevremene knjige u kojoj su zapisana vjekov-

na kazivanja, uvijek ista i uvijek drugačija priča o ljudima i njihovom bitisanju. Od sna i jazije, od mašte i stvarnosti, Bašić je stvorio književni Panteon u koji će ljudi ulaziti kao u svetilište, a iz njega izlaziti prosvijetljeni, obogaćeni znanjem i ljepotom koje im je poklonio Husein Bašić, pisac za kojeg sam siguran da će proći decenije do pojave njemu ravnog”, smatra Hodžić.

Husein Bašić prvu zbirku poezije “Od sunca ogrlica” objavio je 1970, a tokom narednih tridesetak godina objavio ih je ukupno 11. Bašić svojim stihovima poručuje tamnu viziju svijeta, ali istovremeno stameno podnosi svako zlo i nesreću i brani dostojanstvo života.

Bašić poručuje da sudbini nije moguće pobjeći i da je čovjek samo dah u kosmičkoj drami - ‘Ne možemo iz nje, ona iz nas neće’ Sa okruglog stola u CANU

“U borbi za opstanak ostavljena je mogućnost braniti se zaboravom, braniti se rovitom nadom. Dok se u pojedinim pjesmama nazire tračak nade, u drugim je sve pokriveno tamom beznađa. Bašić poručuje da sudbini nije moguće pobjeći i da je čovjek samo dah u kosmičkoj drami ‘Ne možemo iz nje, ona iz nas neće’”, kaže Ustamujić.

PRIJETEĆE TIŠINE Osnovne koordinate Bašićeve poezije vidljive su već od njegove prve poetske zbirke, a cjelokupno njegovo stvaralaštvo varira tezu da je čovjek uvijek na gubitku, kako Bašić kaže: “Dok zavaraš smrt, život će da ode, kad prekineš igru, smrt te čeka”, kazala je Svetlana Kalezić-Radonjić.

“Ako bi dualistički koncept podrazumijevao stalnu smjenu svijetlih i tamnih tonova, mogli bismo reći da u poeziji Huseina Bašića ubjedljivo dominiraju tamni valeri.

Svjetlost se javlja povremeno i sporadično, tek da čovjeku podari trunku nade, dok ga tama do samog kraja čvrsto drži u zagrljaju. Svojim pjesmama Husein Bašić jasno poručuje da ne postoje putokazi, već samo ‘smrtokazi’, jer je svako unaprijed osuđen na isti kraj, bez obzira na način na koji je živio svoj život. U mnoštvu umjetnički uspjelih oblika varira se teza o smrti kao neminovnom pratiocu života. Ipak, i bez obzira na sve tamne tonove, kako kaže Bašić, i ‘najgori život bolji je od smrti’,

što je, u kontekstu čitave njegove poezije, neočekivana poenta. Mnogo je češći slučaj da ništavilo preteže, te da u skladu s tim dominiraju osjećanja razočaranja, beznađa i tragičnog osjećanja života”, navela je Kalezić-Radonjić.

Svjestan bolnog saznanja o nemogućnosti promjene ljudske sudbine, uzaludnost postaje jedan od snažnih motiva Bašićeve poezije. Život se, smatrao je Bašić, ne može spoznati u stalnoj smjeni promjena. Jedino se može osjetiti u bolnim damarima nedostatnosti, u prijetećoj tišini, u smrti prije vremena, u nemogućnosti da se ostvari sreća.

“Svako od ovih stanja i osjećanja ponavlja se u vječitom krugu promjena, koje suštinski ne donose nikakav pomak naprijed, jer se sve, opet, ponavlja... Promjene su samo privid zato što se sudbina svega što živi ne mijenja, isti kraj poništava bilo kakvu razliku između pojedinačnih egzistencija. Slike mučenja i teškog života prisutne su u cijelom poetskom opusu Huseina Bašića, a u njima dominira motiv bremena koji nikoga neće mimoići. Ono je neumitni pratilac ljudske sudbine ‘To breme, istim putem, tamo i ovamo’. U tom maniru generacije se samo smjenjuju”, kazala je Kalezić-Radonjić.

U okviru okruglog stola govorili su i Šerbo Rastoder, Jahja Ferhatović, Nehrudin Rebinić, Sead Šemsović, Rajko Cerović, Nadija Rebronja, Blaga Žurić, Isak Kalpačina, Hasnija Muratagić-Tuna, Ismail Palić i Edim Šator.

36

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

Gastarbajt str

sumorna ekonomska realnos

H

rvatski gastarbajteri (njem. gastarbeiter - gostujući radnik) prošle godine su u domovinu poslali rekordnih 15.75 milijardi kuna, odnosno 2.12 milijardi eura, objavila je njemačka medijska mreža Dojče vele (DW).

39

hiljada ljudi se tokom prošle godine iselilo iz hrvatske

Kako navodi DW, iznosi novca poslatog od iz dijaspore su još veći u Srbiji, na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, a sve to nisu nikako dobre vijesti jer iseljavanje dugoročno može značiti samo jedno - propast ekonomije.

Hrvatski građani koji rade u inostranstvu svake godine šalju sve više novca “kući”. Baš kao što je bio slučaj nekada u Jugoslaviji, mnogi gastarbajteri izdržavaju ili obilno pomažu svoju rodbinu u matičnoj zemlji. Kako piše

Prema podacima Hrvatske narodne banke, samo u 2016. cifra koju su gastarbajteri preko računa poslali u Hrvatsku povećala se za 120 miliona eura prvi put premašivši svotu od dvije milijarde eura. To je daleko veća suma od one koje je Hrvatska zabilježila u direktnim stranim ulaganjima koja su se u 2016. “zaustavila” na 1,7 milijardi eura.

DW, pozivajući se na podatke iz Hrvatske narodne banke, samo u 2016. cifra koju su preko računa poslali u Hrvatsku povećala se za 120 miliona eura prvi put premašivši svotu od dvije milijarde eura. To je daleko veća svota od one koje je Hrvatska zabilježila

2,12

u direktnim stranim ulaganjima koja su se u 2016. “zaustavila” na 1,7 milijardi eura. Štaviše, to su podaci koje bilježi statistika.

Ovoj cifri treba dodati da je hrvatska Vlada još prije dvije godine procijenila da iseljenici u gotovini u Hrvatsku donesu više od milijardu eura na godišnjem nivou, a tu je i potrošnja prilikom dolaska u “stari kraj” koja se zapravo ne može egzaktno izračunati.

milijarde eura poslali su hrvatski gastarbajteri rodbini kod “kuće” tokom 2017. godine. ovoj cifri treba dodati da je hrvatska vlada još prije dvije godine procijenila da iseljenici u gotovini u hrvatsku donesu više od milijardu eura na godišnjem nivou, a tu je i potrošnja prilikom dolaska u “stari kraj” koja se zapravo ne može egzaktno izračunati.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

37

teri daleko ispred ranih investitora

st regiona - dijaspora izdržava svoje kod ª kućeº

Porast količine novca koju radnici iz inostranstva šalju u Hrvatsku direktno je povezan sa procesom, odnosno problemom koji postaje sve veći i o kojem se u posljednje vrijeme sve više govori - iseljavanjem. Sa 13.000 zvanično iseljenih 2011. godine, nakon ulaska u EU, Hrvatska je stigla na više od 39.000 iseljenih prema zvaničnim podacima, dok je stvarna brojka bliža 80.000. Međutim, postoji velika

razlika između Hrvatske i bivše Jugoslavije.

■ Sve manje rođenih Za Jugoslaviju je ekonomska migracija bila dobra vijest. Zemlja je imala višak radne snage i tako je smanjivala nezaposlenost, emigranti su slali velike količine novca, u devizama koje su bivšoj državi bile potrebne. Prema podacima koje je portal mojevrijeme.hr pronašao u izvještajima Svjetske banke o globalnom razvoju iz 1981. godine, 1978. godine količina novca koji su iseljenici slali u Jugoslaviju prelazila je 51 odsto vrijednosti izvoza jugoslovenske industrije. Danas iznosi koje šalju gastarbajteri pokrivaju svega petnaestak odsto hrvatskog izvoza, ali činjenica je da Hrvatska ubrzano gubi radnu sna-

gu. Iako u iseljavanju prednjače muškarci, sve više iseljenika odlazi sa porodicama ili zasnivaju porodice u inostranstvu što ukazuje da oni ne planiraju svoju budućnost u Hrvatskoj. Prošle godine je u Hrvatskoj rođeno najmanje djece u poslednjih 100 godina, svega 36.647. Sve je to put u propast, upozorila je u u razgovoru za DW profesorka Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. “Dugoročni neto efekat priliva sredstava s jedne strane i gubitka ljudi s druge strane je sigurno negativan, iako u kratkom i srednjem roku ima pozitivni učinak na BDP i životni standard dijela stanovništva u Hrvatskoj”, kazala je ona.

“Stope rasta hrvatskog BDP bile bi znatno niže, a razmjere siromaštva znatno veći, da iseljena Hrvatska ne šalje novac članovima porodica i da iseljenici ne troše dio inostranih zarada tokom godišnjeg odmora provedenog u Hrvatskoj. Na taj način kroz rast potrošnje hrvatska država ubire i veće poreske prihode od PDV-a kao najizdašnijeg javnog prihoda”, dodala je ona.

■ Penzioni SiStem Puca Po šavovima

“Iseljavanje stanovništva dugoročno djeluje na snižavanje potencijalne stope rasta BDP, nema novih investicija, smanjuje nam se ukupna produktivnost, demografska slika je iz godine u godinu sve lošija, a penzioni i zdrav-

36.647 djece je tokom 2017. godine rođeno u Hrvatskoj što je najmanje u posljednjiH 100 godina

Učešće uplata radnika iz inostranstva u BDP-u matičnih zemalja (u procentima)

Slovenija

2,4 %

Hrvatska

5%

Srbija

8,4 %

Crna Gora

9,9 %

BIH

10,9 %

Kosovo

14,7 %

EU prosjek

0,7 % Izvor: Eurostat

stveni sistemi pucaju po šavovima. Pri tome novih produktivnih ulaganja neće ni biti ako se domaće tržište stalno sužava - smanjenjem broja stanovništva koje živi, troši i privređuje u zemlji”, dodala je sagovornica DW-a.

Ivanov kaže da državu čine ljudi bez kojih Hrvatska ostaje, ne radeći ništa da privuče strance iz siromašnijih zemalja na svoje tržište rada. “Ujedno, doznake porodice iz inostranstva – uz socijalne transfere države – svakako su faktor koji demotiviše dio stanovništva da postanu aktivni učesnici na hrvatskom tržištu rada.”

I druge zemlje bivše Jugoslavije u sličnoj su situaciji. Dok su prema podacima Eurostata za 2016. godinu doznake iz inostranstva u Hrvatsku činile 4,3 odsto BDPa (a gruba računica govori da će za 2017. godinu vjerovatno premašivati pet odsto), doznake iseljenika iznosile su 8,4 odsto BDPa Srbije, 9,9 odsto BDP-a Crne Gore i čak 14,7 odsto BDP-a Kosova.

Uplate 1,7 miliona ljudi rođenih u Bosni i Hercegovini, koji sada žive u 51 zemlji svijeta, povećale su BDP matice za čak 10,9 odsto. A to su samo uplate koje su išle preko računa, gotovinu je nemoguće izbrojati. Iako podaci za Hrvatsku u poređenju s istočnim okruženjem zvuče još i dobro, Hrvatska je uz Letoniju najviše zavisna od uplata iz inostranstva od svih članica Evropske unije. Uplate iseljenih Slovenaca, recimo, iznosile su svega 2,4 odsto BDP-a te zemlje, a prosjek EU je 0,7 odsto.

1978. godine količina novca koji su iseljenici slali u Jugoslaviju prelazila je 51 odsto vrijednosti izvoza jugoslovenske industrije. Za Jugoslaviju je ekonomska migracija bila dobra vijest. Zemlja je imala višak radne snage i tako je smanjivala nezaposlenost, emigranti su slali velike količine novca, u devizama koje su bivšoj državi bile potrebne.

38

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

Oko za oko, diplomata za diplomatu MOSKVA OBAVIJESTILA SVE ZEMLJE ČIJI PREDSTAVNICI MORAJU DA NAPUSTE RUSKU FEDERACIJU

R

usko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je juče da je na razgovor pozvalo ambasadore zapadnih zemalja koje su preuzele “neprijateljske korake” u vezi sa “slučajem Skripalj”, da bi im se uručile protestne note.

Ambasadori su pozvani i da bi ih ministarstvo obavijestilo o uzvratnim mjerama, prenio je Tas. Rojters je prenio da su ambasadori Njemačke, Francuske, Italije, Poljske, Holandije, Češke i zvaničnik ukrajinske ambasade viđeni kako dolaze u zgradu ruskog ministarstva.

U ministarstvu je bio i njemački ambasador Ridiger fon Fric koji je poslije napuštanja zgrade izjavio da Rusija mora da odgovori na pitanja u vezi sa trovanjem bivšeg dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegove ćerke Julije.

Dodao je da je Berlin otvoren za dijalog sa Moskvom.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova je takođe saopštilo, a Rojters prenio, da je među diplomatama i predstavnik hrvatske ambasade. I ambasador Srbije u Rusiji Slavenko Terzić odazvao se pozivu i ponovio stav da Beograd neće razmatrati pitanje protjerivanja ruskih diplomata. Ni Bugarska neće protjerati ruske diplomate, saopštio je premijer te zemlje Bojko Borisov. Britaniji je juče dat rok od mjesec dana da svede svoje diplomatsko osoblje u Moskvi na isti broj koliko ima sada i ruska diplomatska misija u Britaniji, saopštilo je rusko ministarstvo spoljnih poslova.

Zemlje koje su juče obavještene o protjerivanju njihovih diplomata su: Australija, Albanija, Njemačka, Danska, Irska, Španija, Italija, Kanada, Letonija, Litvanija, Makedonija, Moldavija, Holandija, Norveška, Poljska, Rumunija, Ukrajina, Finska, Francuska, Hrvatska, Češka Republika, Švedska i Estonija, prenosi AP. U saopštenju ruskog ministarstva spoljnih poslova navodi se i da Rusija zadržava pravo da razmotri protjerivanje i diplomata iz Belgije, Mađarske, Gruzije i Crne Gore. U saopštenju se ne pominje

NATO koji je protjerao sedam Rusa. Moskva će protjerati i dvoje holandskih diplomata kao odgovor na protjerivanje dvoje ruskih diplomata iz Holandije, rekla je holandska ambasadorka Rene Džons-Bos novinarima. Takođe, Rusija će uskratiti gostoprimstvo i dvoma italijanskih diplomata koji imaju rok od nedjelju dana da napuste zemlju, saopštilo je italijansko ministarstvo spoljnih poslova. Agencije prenose da Moskva protjeruje i četvoro diplomata iz Poljske i troje iz Litvanije. Ambasador Rusije u SAD Anatolij Antonov izjavio je da se ne sjeća perioda gorih odnosa između Vašingtona i Moskve, a nakon što su dvije zemlje uzajamno protjerale po 60 diplomata. Antonov je u intervjuu za televiziju En-Bi-Si njuz rekao da ima utisak da je atmosfera u Vašingtonu zatrovana.

“To je toksična atmosfera.

Na nama je da odlučimo da li smo u hladnom ratu ili ne.

Ali ne sjećam se da su naši odnosi bili u tako lošem stanju”, naglasio je Antonov.

Dodao je da trenutno postoji veliko nepovjerenje između SAD i Rusije i da se danas Rusiji prebacuje odgovornost za sve, “čak i za loše vrijeme”.

Kompanija koja je emitovala program “Raše tudej” u Vašingtonu, isključila je tu rusku televiziju iz mreže, izjavila je glavna i odgovorna urednica “Raše tudej” Margarita Simonjan. Prema njenim riječima, razlog za isključenje najvjerovatnije je to što je televizija Raša tudej u Americi dobila status stranog agenta

Sjedište ruskog Ministarstva spoljnih poslova

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

39

Dan zemlje od posebnog je značaja za Palestince jer je to bilo prvi put od 1948. da su Palestinci organizovali masovni i kolektivni odgovor na izraelsku politiku

ESKALACIJA TENZIJA NA GRANICI IZRAELA I POJASA GAZE

Izraelska vojska usmrtila najmanje 12 Palestinaca

Najmanje 12 Palestinaca poginulo je, a više od 500 je povrijeđeno u sukobima s izraelskim snagama bezbjednosti prilikom jučerašnjeg obilježavanja Dana zemlje, komemoracije u spomen na šestoricu Palestinaca ubijenih prije 42 godine u protestima zbog okupacije Palestine.

Prema navodima palestin-

skog Crvenog polumjeseca, u pucnjavi izraelskih vojnika povrijeđeno je najmanje 550 osoba.

Demonstranti su se okupili na više mjesta duž granice povodom protesta nazvanog “Veliki marš povratka”, koji bi trebao da traje šest sedmica i kojim se traži pravo na povratak palestinskih izbjeglica

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108- A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinskopravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 14.04.2018. godine, sa početkom u 11 h, u prostorijama restorana Gradska Kafana, ul. Njegoševa 31, Herceg Novi.

Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Milović Radojke koja je upisana u listu nepokretnosti br. 244 KO Bijela, Uprave za nekretnine PJ Herceg Novi i to: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 2, na katastarskoj parceli br. 267/1, PD 20, spratnost P4, površine 76 m2.

Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na IX prodaji iznosi 55.936,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Milović Spasoja na dan 20.06.2017. godine iznosi 29.935,49 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 13.04.2018. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 -A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422922 i 067/412-393.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

i osuđuje stroga izraelska blokada Gaze. Prvi dan pokreta poklopio se s Danom zemlje, kojim se svake godine odaje počast Palestincima ubijenima 1976. tokom protesta protiv konfiskacije njihovog zemljišta.

U saopštenju izraelske vojske je navedeno da su Palestinci kotrljali upaljene gu-

me i bacali kamanje na izraelske vojnike, koji su uzvratili suzavcem i vatrom prema “najvećim podstrekačima”, prenio je AP. Portparol izraelske vojske potvrdio je da hiljade Palestinaca učestvuju u protestima na šest lokacija u Pojasu Gaze. “Izraelska vojska uspostavila je zatvorenu vojnu zonu

oko Pojasa Gaze i za sve aktivnosti u tom sektoru potrebno je njeno odobrenje”, rekao je portparol.

Dan zemlje od posebnog je značaja za Palestince jer je to bilo prvi put od 1948. da su Palestinci organizovali masovni i kolektivni odgovor na izraelsku politiku. Taj dan Palestinci obilježavaju širom svijeta.

ZBOG HAPŠENJA TURSKIH DRŽAVLJANA NA KOSOVU

Haradinaj smijenio šefove policije

Premijer Kosova Ramuš Haradinaj smijenio je ministra unutrašnjih poslova Fljamura Sefaja i direktora Kosovske obavještajne agencije Dritona Gašija. Prištinski portal Koha ditore prenio je ranije da će Sefaj i Gaši biti smijenjeni zbog hapšenja turskih državljana na Kosovu zbog navodnih veza sa Fatulahom Gulenom, koga u Turskoj smatraju odgovornim za pokušaj puča.

Takva odluka donijeta je zbog toga što Hara-

dinaj nije bio informisan o hapšenju i ekstradiciji šest osoba zaposlenih u Koledžu “Mehmet Akif” na Kosovu zbog sumnje da su pripadnici organizacije FETO, propovjednika Gulena. Policija Kosova i obaveštajna agencija, iako su po zakonu dužne da o takvim mjerama informišu premijera, to nisu učinile. Dogovor o njihovoj smjeni je postignut na sastanku koji je kasno u četvrtak održan kod predsjednika Kosova Ha-

šima Tačija. Tači je u ranijoj izjavi ocijenio da su hapšenjem i deportacijom u Tursku šest turskih državljana “pogaženi demokratski standardi Kosova”.

Predsjednik kosovskog parlamenta Kadri Veselji je ocijenio da nisu poštovane procedure, da je bilo arbitrarnosti i da nije bilo potrebne transparentnosti. Prištinski mediji prenose da su hapšenja izvedena zbog pritiska predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana.

40

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

ª GROBLJAº NJEMAČKIH DIZELAŠA U SAD

Oko 300.000 automobila čeka svoju sudbinu Kompanija Folksvagen izdigla je parkirališta na potpuno novi nivo i Sjedinjenim Američkim Državama. I, kako sada stvari stoje, izgleda se ti parkinzi neće skorije prazniti. Uzbudljive fotografije iz vazduha pokazuju nepregledne redove Folksvagenovih i Audijevih dizelaša izloženih kalifornijskom suncu, čekajući ili popravke ili uništavanje na njihovom “pustinjskom groblju”. Ovo je samo jedna od 37 skladišnih površina koje firma posejduje u SAD, u kojima je smješteno skoro 300.000 vozila. Osim u Viktorvilu, u kalifornijskoj pustinji, ostala mjesta na kojima se ti automobili nala-

ze uključuju i bespravno sagrađeni fudbalski stadion u Detroitu i nekadašnja postrojenja za proizvodnju papira u Minesoti. Njemačkoj kompaniji potrebno je dosta prostora jer je potrošila više od 7,4 milijarde dolara (oko 5,3 milijarde eura), otkupljujući oko 350.000 američkih vozila, nakon skandala zbog nelegalnog softvera koji prebacuje motore u “čistiji način rada” kada dođu na testiranje za izduvne gasove.

Međutim, nisu svi uskladišteni. U decembru je Folksvagen objavio da je uništio oko 28.000 vozila, a ponovo prodao još 13.000 van SAD. Proizvođač je ponudio da otkupi oko pola miliona vo-

zila u okviru programa koji će trajati do sljedeće godine. Portparolka Folksvagena rekla je da su automobili u Kaliforniji “rutinski održavani na način kako bi se osigurala njihova dugotrajna operativnost i kvalitet, tako da se mogu vratiti na tržište ukoliko američki regulatori odobre odgovarajuće modifikacije emisija”.

Kompanija je u septembru 2015. priznala da je za-

OVO JE SAMO JEDNA OD 37 SKLADIŠNIH POVRŠINA KOJE FIRMA POSJEDUJE U SAD, U KOJIMA JE SMJEŠTENO SKORO 300.000 VOZILA obilazila sistem kontrole emisija u SAD za dizel vozila prodata od 2009. godine. Kažnjena je sa 4,3 mili-

jarde dolara, uz obavezu da otkupi ili popravi 85 odsto vozila do juna 2019. Kompanija je u februaru navela da je popravila skoro 83 odsto vozila, a očekuje se da će uskoro ispuniti cio zahtev. Do sredine februara na 437.273 adrese korisnika stigla je ponuda za kompenzaciju kroz novac ili otkup vozila. Njmeački gigant je na to ukupno potrošio oko osam milijardi dolara.

41

Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

JANA ŠUŠTERČIČ VIKEND NOVINAMA OTKRIVA POZADINU DUETA SA SERGEJEM 42-43

“Bar da odeš” nije zabavan već emotivan osvrt na svakodnevicu

Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj.

Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 27. juna izračunava se na sljedeći način: 27+6=33=3+3=6.

47

Muzički vremeplov - događaji koji su obilježili istoriju muzike kroz nedjelju za nama

46

ANKETA STUDENTI FPN O MUZIČKOJ PONUDI GLAVNOG GRADA

Koncerata ima, nedostaje nam velika dvorana

44-45

42

ZABAVA

CITY MALL DOMAĆIN VIKEND MANIFESTACIJE

“Čarobna noć” spremna za nove (polu)maturante

Atrijum podgoričkog šoping centra City Mall tokom vikenda će ugostiti “Čarobnu noć”, projekat nastao iz ideje da se maturantima i polumaturantima na jednom mjestu predstavi sve što im je neophodno za matursko i polumatursko veče, navode organizatori.

“Osim ponude svečanih haljina, odijela i obuće, u okviru festivala biće predstavljeni saloni ljepote, frizersko-kozmetički saloni,

šminkeri, fotografi, nakit....

Sve zainteresovane djevojke i muškarci moći će da isprobaju haljine i odijela u odvojenom dijelu na sajmu, fotografišu se u njima i tako pronađu ono što im najbolje pristaje. Na raspolaganju će im biti i timovi frizera i kozmetičara, koji će ih praktično savjetovati i pomoći prilikom odabira adekvatne šminke i frizure”, poručuju domaćini.

D.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

JANA ŠUŠTERČIČ VIKEND NOV

“BAR DA OD NIJE ZABAVA EMOTIVAN O NA SVAKODN

⌦ Danilo Brajković

ZA NAJBOLJA MUZIČKA DOSTIGNUĆA

Nagrada “Kemal Monteno” u rukama Zdravka Čolića Biografija najveće balkanske muzičke zvijezde bogatija je za još jedno priznanje -Zdravko Čolić ovogodišnji je dobitnik AMUS-ove nagrade “Kemal Monteno”, koja se u BiH dodjeljuje za najbolja umjetnička dostignuća i autorsko stvaralaštvo u području zabavne, odnosno popularne muzike. Čola je krajem prethodne godine objavio novi album “Ono malo sreće”, a u 2018. Sarajlije su zakoračile uz njegove hitove - na novogodišnjem koncertu bilo je oko 80.000 gostiju.

“Dragi prijatelji, hvala na nagradi. Lijepo je što se čuva sjećanje na našeg Kemu, koji je bio moj veliki prijatelj i saradnik”, istakao je Čolić u videoporuci. Laureat nije prisustvovao dodjeli nagrade u sarajevskom Domu mladih jer je trenutno na turneji - 24. marta počeo je skandinavsku turneju u Geteborgu, a prije koncerta 7. aprila u Malmeu u Lisabonu će ekranizovati numeru “Tebe čuvam za kraj”.

D.B.

Zdravko Čolić

P

jevačica Jana Šušterčič, nekadašnja uzdanica Nevernih beba, a danas diplomac i magistar prestižnog Berklija u Bostonu, ukrstila je vokal sa našim Sergejem Ćetkovićem na nadolazećem duetu “Bar da odeš”. Osvrt na svakodnevna dešavanja i saglasje vokala, muzičkog znanja, osjećanja i želja - oskosnice su emotivne priče, priča Šušterčič Vikend novinama.

Sergej Ćetković od prošle godine uveliko eliminiše jedan od rijetkih “nedostataka” u karijeri. Mada je odavno izgradio prijateljstva i ostvario poznanstva sa i te kako priznatim muzičkim imenima, dugo smo čekali da ih “preseli” u studio i ukrasi duetima. Poslije premijere albuma “Moj svijet” i desetine uspješnih koncerata, pod okriljem istoimene turneje, Ćetković je priznao fanovima da priprema nekoliko duetskih iznenađenja. Prvo je otpakovao “Da si tu” sa Jasnom Gospić, nekadašnjom prvom damom legendarnih Ambasadora, zatim je predstavio

“Oči nikad ne stare” uz podršku Stjepana Hausera iz 2Cellosa, a prvi sličan potez u 2018. biće duet “Bar da odeš” sa pjevačicicom Janom Šušterčič. Lijepu vijest Ćetković je objavio na Fejsbuku, a veći dio crnogorske publike odmah se prisjetio Šušterčič iz doba kada je 2003. godine debitovala sa bendom Neverne bebe u Herceg Novom.

Tokom osmogodišnjeg rada sa Bebama, okitila se brojnim priznanjima i hitovima, dva studijska albuma ostvarila su po 100.000 proda-

tih primjeraka.... Poslije razlaza sa Bebama, otisnula se put Sjedinjenih Američkih Država, da bi, zatim, u Bostonu na prestižnom Berkliju diplomirala i magistrirala. Uslijedio je trijumf u slovenačkom izdanju programa “Ja imam talenat” i početak solo karijere, a duet sa Ćetkovićem stiže u pravo vrijeme - pjevačica Vikend novinama otkriva da ju je ponuda obradovala jer izuzetno cijeni našeg najpopularnijeg izvođača.

■ POŠTUJEM SERGEJA “Bila sam u Sloveniji kada je Sergej kontaktirao sa mnom. Dugo se poznajemo i sarađivali smo već - nas t u pala sam s a Ne-

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

ZABAVA

43

VINAMA OTKRIVA POZADINU DUETA SA SERGEJEM

DEŠ” AN VEĆ OSVRT NEVICU

“Spustiću” se sa bendom uskoro do Crne Gore

Sa Nevernim bebama Šušterčič je zabilježila nekoliko nastupa u Crnoj Gori - između ostalog, najupečatljiviji su oni primorski, poput “Sunčanih skala”. Pjevačica obećava našim čitaocima da će na krilima tek osnovanog benda uskoro put naših krajeva.

“Otkad sam napustila Bebe i vernim bebama na njegovom koncertu u beogradskoj ‘Areni’. Što se tiče duetske saradnje, momentalno smo odlučili da je to – to. Odmah sam pristala. Jedva čekamo premijeru. Prema njemu i kao muzičaru i kao velikom gospodinu, džentlmenu osjećam veliko poštovanje. Brzo se sve pokrenulo, uživala sam na snimanju”, opisuje Šušterčič začetak saradnje.

Dobro upućeni u rad Ćetkovića već znaju šta mogu očekivati od noviteta - emotivnih stihova nikada nije falilo, a Šušterčič dodaje da su oboje već na prvu loptu osjetili “Bar da odeš”.

“Sve je momentalno izašlo iz

bila u inostranstvu posljednjih šest godina - nisam nastupala. Biću ovdje neko vrijeme i planiram dosta nastupa. Oformila sam bend koji je fantastičan i oduvijek sam željela da ga imam. S radošću ćemo se ‘spustiti’ do Crne Gore i doći da opet pjevamo zajedno”, planira Šušterčič. nas baš onako kako smo željeli i osjećali. Baš nam se glasovi slažu, kao i emocija. Ne bih rekla da igramo na kartu balade.

Prosto, pjevamo o stvarima koje svi prolazimo u životu. To su neke emotivne, ljubavne priče.

Možete očekivati veoma emotivnu pjesmu. Mnogi će se pronaći. Nije to pjesma koju treba preslušati radi zabave već je otvoren i jak osvrt na nešto što se u našem društvu toliko često događa da je, nažalost, postalo svakodnevica”, nastavlja Šušterčič, ne želeći da potpuno dešifruje duet prije premijere.

Dvojac je ovih dana na zvanič- nim Fejsbuk stranicama otkrio i nekoliko snimaka iza scene - sa snimanja spota.

Jana s osmijehom pominje numeru “Video Killed

The Radio Star” (Video je ubio radio) i načinje temu koliko se promocija muzike promijenila u odnosu na period kada je počinjala karijeru sa Bebama. Opet, ne krije da je novo doba donijelo i neke blagodeti.

“Mijenjaju se i vremena i način na koji ljudi konzumiraju život, umjetnost. Možemo to okrenuti i na ljepšu stranu, reći da se naša umjetnost proširila tako da možemo i muzički i vizuelno prikazati ono što želimo. U ovom slučaju, izabrali smo minimalizam, čistu emociju i to da riječi i Sergejeva i moja emocija dođu do ljudi”, navodi Šušterčič.

JANA ŠUŠTERČIČ

■ DUET ĆE ME PRIBLIŽI-

Sve je momentalno izašlo iz nas baš onako kako smo željeli i osjećali. Baš nam se glasovi slažu, kao i emocija. Ne bih rekla da igramo na kartu balade. Prosto, pjevamo o stvarima koje svi prolazimo u životu. To su neke emotivne, ljubavne priče.

Možete očekivati veoma emotivnu pjesmu

Sagovornica Vikend novina saglasna je da dugodišnji staž u Nevernim bebama zaslužuje da upravo taj bend bude prva asocijacija slušaocima na pomen njenog imena, ali daleko od toga da se nema još čime pohvaliti.

“Istina je da me nije bilo dosta godina ali se u međuvremenu zaista desilo toliko toga. Iz nekog razloga, nažalost, domaći mediji se nisu previše interesovali za to da sam, recimo, završila Berkli, da sam otišla po jednu diplomu, a vratila se sa dvije, da sam nastupala sa Plasidom Domingom, pjevala pred Džimijem Pejdžom i ostalim izvođačima

koji su nagrađeni Gremijem. Pobijedila sam i u slovenačkom izdanju ‘Ja imam talenat’, već tri godine imam aktivnu solo karijeru”, ističe Šušterčič i vjeruje da će je duet sa Sergejem približiti našem auditorijumu.

“Pjesma će mi u tom smislu puno pomoći, s obzirom na to da je prva od mene nakon toliko godina kada pričamo o ovim prostorima. Uvijek radim milion i jedan projekat, već godinu i po angažovana sam na solo albumu, zatim na nekim numerama za slovenačko tržište, a neke će ljudi moći čuti poslije ove sa Sergejem i za domaće tržište... Imam toliko toga da ka-

TI VAŠOJ PUBLICI

žem, biće sigurno prilike da me upozna i crnogorska i druga publika”, očekuje Šušterčič.

■ PONUDIMO DJECI ŠAROLIK SADRŽAJ

Povratak sa Berklija, mjesta koje živi muziku 24 časa, omogućio je Jani da danas iz drugačije vizure ocjenjuje regionalnu muzičku scenu. Jasno je da nema smisla porediti dva suprotna svijeta - i pored vidljivih nedostataka, naročito forsiranja kiča i šunda, Šušterčič je orijentisana na pozitivne ideje. “Široka je barka božja. Ne samo kod nas, svuda na svijetu postoji šarolika ponuda svega što nekome može da se dopadne.

Kod nas, zna se iz kojih razloga druga strana napreduje. Ne bih bila toliko fatalistička. Istina da nam mnoga pokoljenja rastu uz nešto što ne volimo i ne smatramo dobrim. Treba se više koncentrisati na opoziciju – da pokušamo da ona bude što bolja, vidlljivija, kvalitenija, sve zarad mladih. Pa da se neke stvari obrnu. Mnoge muzičke škole se bave popularnom muzikom. Počinjem i ja sa radionicama, donosim ideje sa Berklija i svjetskih adresa. Želimo da se djeca edukuju i da im se prikazuje mnogo više šarolikog sadržaja, a ne samo ono što im guraju pod nos”, zaključuje Šušterčič.

44

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

ANKETA STUDENTI FPN O MUZIČKOJ PONUDI GLAVNOG GRADA:

KONCERATA IMA, NEDOSTAJE NAM VELIKA DVORANA

Da li glavni grad ima dovoljno prostora za koncerte, interesenata za nastupe i samih nastupa - pokušali smo da dobijemo odgovor od mlađe generacije

⌦ Anđela Bečanović Podgorica, glavni grad, prema mišljenjima dežurnih analitičara i kritičara, odavno nema dovoljan broj lokacija niti planski urađenih dvorana za potrebu koncerata (ako ih je ikada i imala). Dva (posljednja) stuba odbrane muzičke kulture ostaju KIC “Budo Tomović”, koji je nedavno ostao i bez bine na krovu, i Stadion malih sportova, koji posljednjih godina “ugošćava” festival City Groove. Ipak, koncerata je bilo, ali čini se, stanovnici Podgorice, koja trenutno, prema proračunima, broji preko 250.000 duša, nijesu odgovarali na pravi način. Mišljenja koja se mogu čuti po gradskim kuloarima

su i da Podgorica nikad nije bila grad za koncerte.

Da bismo saznali kako na cijelu problematiku gleda mlađa generacija, anketirali smo studente FPN u Podgorici i pokušali da saznamo koliko su zadovoljni koncertnom ponudom glavnog grada. Mišljenja su podijeljena.

■ SADRŽAJA IMA, ALI NE DOVOLJNO

Studentkinja Nikolina Miljić smatra da se glavni grad ne može baš pohvaliti koncertnom ponudom i da u posljednje vrijeme nije bilo nekih značajnijih koncerata.

“Većih koncerata nema, osim u KIC-u, koji s vremena na vrijeme nudi kvalitetan muzički sa-

držaj, npr. koncert Amire Medunjanin ili Ivana Bosiljčića, ili koncerata Simfonijskog orkestra CNP-a”, kazala je Miljić.

Sličnog mišljenja je i njena koleginica Amra Tahirović.

“Mislim da je organizovanje koncerata dobar način da se ljudi u Podgorici zabave, opuste i skrenu misli sa svakodnevnih obaveza i problema. Mnogi nemaju vremena ili priliku da odu negdje dalje i uživaju u muzici i pjesmama svog omiljenog pjevača ili benda, pa bi građanima Podgorice trebalo češće da se priušti to zadovoljstvo. Trenutno je cijela stvar, po mom mišljenju, na niskom nivou”, objašnjava Tahirović.

Drugačije ne misli ni Ivan Ivanović, koji smatra da je pra-

vih muzičkih dešavanja vrlo malo i da je njihov kvalitet upitan.

Za razliku od njih, Aleksandar Drekalović je zadovoljan koncertnom ponudom u glavnom gradu i smatra da on nudi prilično dobar muzički sadržaj.

“Zadovoljan sam činjenicom da je potreba Podgoričana za koncertima zadovoljena sadržajem koji se nudi u gradu. Kulturne i druge institucije u Podgorici pružaju prilično dobar sadržaj, koji u određenoj mjeri dopunjava Glavni grad, a ponekad i organizacije građana. Moram priznati da moje potrebe u tom smislu prevazilaze okvire koje nameće društvo, ali se sve može nadomjestiti interesantnim svirkama u podgo-

ričkim kafićima, među kojima mom ukusu najviše leži ono što pruža Montenegro pub”, navodi Drekalović.

■ VIŠE DOBRIH REGIONALNIH IZVOĐAČA

A da li bi trebalo povećati broj koncerata stranih ili domaćih izvođača, mišljenja anketiranih su uglavnom bila slična.

“Kada govorimo o izvođačima, uvijek više preferiram umjetnike sa naših prostora, iako ih je malo. Veoma bih se obradovala koncertima klasične i instrumentalne muzike koju izvode Ana Rucner ili 2Cellos. Kad je naša zemlja u pitanju, koncert Šćepana Stojanovića bi bio dobar početak”, kaIvan Ivanović

Aleksandar Drekalović

Nikolina Miljić

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

Koncert grupe Dubioza kolektiv na Stadionu malih sportova

ZABAVA

45

kod mladih stvari stoje obrnuto. Njih danas najčešće gledam vikendom u već pomenutim, podgoričkim kafićima, a volio bih da ih vidim na koncertnoj bini”, misli Drekalović.

■ NEDOSTAJE NAM DVORANA ZA KONCERTE

že Miljić.

Sličnog mišljenja je bila i Amra, ona smatra da su koncerti domaćih izvođača prikladniji i odgovaraju svim generacijama.

“Više volim da slušam domaću muziku i mislim da je prikladnija, jer odgovara svim generacijama, a i različitim tipovima ljudi. Ne umiju svi da uživaju u stranoj muzici, a neki koji vole koncerte možda i ne razumiju drugi jezik. Voljela bih da prisustvujem koncertu Đorđa Balaševića”, rekla nam je Tahirović.

Ivan misli da i naša scena može da ponudi kvalitetne izvođače, iako oni nijesu previše zastupljeni u medijima.

“Svakako da bih volio da i strane zvijezde dolaze u našu zemlju,

ali ti nastupi su veoma skupi i upitno je da li postoji novac za takve stvari, pa bi praktičnije bilo da to budu neke regionalne grupe. Mislim na izvođače mlađe generacije kao što su Ničim izazvan, Elemental, Who See, Niplepeople, Dubioza kolektiv...”, navodi Ivanović.

Aleksandar takođe dijeli mišljenje sa njima, prednost bi dao domaćim izvođačima, naročito mlađim muzičarima.

“Stekao sam utisak da među mlađima ima dosta talentovanih pojedinaca i bendova koji ostaju u sjenci starijih kolega. Mada mi je potpuno jasno da su brojni veterani svoje pozicije gradili krvavim radom, oni danas sve manje stvaraju a sve više zarađuju na staroj slavi, dok

A prema dosadašnjim konstatacijama anketiranih, lako je zaključiti da Podgorica ima problem sa koncertnim prostorom. Studenti su dali predloge gdje bi se koncerti mogli održavati i kako da se poboljša situacija za prijeko potreban prostor.

Nikolina smatra da bi glavni grad trebalo da dobije lokaciju isključivo namijenjenu održavanju koncerata.

“Mislim da bi bilo dobro da Podgorica dobije lokaciju koja će biti namijenjena isključivo izvođenju koncerata. Zamišljam to mjesto kao svijetlu tačku glavnog grada, koja bi obogatila muzički, ali i umjetnički sadržaj na zadovoljstvo i radost svih njegovih građana”, objašnjava Miljić.

Aleksandar misli da naš glavni grad već ima lokacije za održavanje koncerata.

“Mislim da već postoje uslovna područja za održavanje takvih koncerata. Lokacija koju ste pomenuli samo je jedna od njih, a tu su naravno i Stadion malih sportova, trg u Podgorici. I Skaline su jedno vrijeme bile prilično popularno mjesto u gradu, žao mi je što tamo odavno nije održan neki koncert”, navodi Drekalović.

Amra je zaključila da bi svakako trebalo da postoji makar još jedna takva lokacija, dok je Ivanovo mišljenje bilo da bi Stadion malih sportova bio pogodan za stalne manifestacije.

U REŽIJI DARKA LUNGULOVA

PRIČA O YU GRUPI NAREDNE GODINE Sredinom naredne godine pred gledaoce bi trebalo da stigne dugometražni dokumentarni film “YU grupa – Priča o bratstvu i jedinstvu” iskusnog scenariste i reditelja Darka Lungulova, koji je ujedno i producent ovog ostvarenja. Braća Jelić, Žika (75) i Dragi (70), poslije 56 godina profesionalnog bavljenja rokenrolom još uvijek putuju kombijem na svirke.

I dok zajedno sa bratancem Petrom Jelićem (44) sviraju, ponekad na stadionima i gradskim trgovima, a ponekad u malim klubovima, svode račune svog života i karijere. Priča o YU grupi i porodici Jelić, neizbježno isprepletana sa pričom o Jugoslaviji, usponu i padu zemlje po kojoj je YU grupa dobila ime, istovremeno je i priča o jednoj epohi i eksploziji jedne globalne umjetničke forme na ovim prostorima.

Film je u fazi produkcije,

trajaće 90 minuta, a očekuje se da premijerno bude prikazan sredinom 2019. godine.

Darko Lungulov je završio filmske studije na City College of New York. Njegov debitantski igrani film “Tamo i ovde” je nakon premijere na Tribeka festivalu 2009. gdje je osvojio nagradu “Best New York Narrative”, a potom i još 20 nagrada.

Bio je u bioskopskoj distribuciji SAD, Njemačkoj, Švajcarskoj, Mađarskoj i Grčkoj, a prava za prikazivanje prodata su u dvadeset i jednoj zemlji. “Spomenik Majklu Džeksonu”, drugi igrani film ovog reditelja, svjetsku premijeru je imao u Karlovim Varima 2014, a između ostalih, osvojio je i Eastern European Film Award na Santa Barbara Festivalu, te Grand Prix na Nashvile Festivalu, Grand Prix – “Zlatnu mimozu” za najbolji film u Herceg Novom. (blockbuster.rs)

POSJETIOCI PORTALA RANKER ODLUČILI

Klint Istvud “najkul” glumac svih vremena

Amra Tahirović

Osamdesetosmogodišnja holivudska legenda Klint Istvud može se pohvaliti titulom “najkul” glumca, koju su mu dodijelili posjetioci portala Ranker.

Narednih devet mjesta zauzele su njegove kolege i neki od najvećih glumaca svih vremena poput Toma Henksa, Stiva Mekvina, Pola Njumena, Džejmsa Dina, Džeka Nikolsona, Šona Konerija, Harisona Forda, Roberta

de Nira i Džona Vejna.

Istvud, koji je inače dobitnik četiri Oskara, proslavio se u čuvenoj “dolarskoj trilogiji” Serđa Leonea.

Osim kultnih uloga, Istvud se proslavio i kao reditelj filmova “Mostovi okruga Me dis on”, “Mistična rijeka”, “Djevojka od milion dolara”, “Pisma sa Ivo Džime”, “Gran Torino”, “Snajperista” i mnogih drugih...

M.Rog.

46

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

pripremio: filip Jovović događaJi koJi su obilJežili muzičku istoriJu kroz nedJelJu za nama

Muzički vreMeplov 1979: Dilan zamolio Nopflera da mu svira na narednom albumu

Nakon što je prisustvovao 1979. šou Dire Straits u Roxy klubu u Los Anđelesu, Bob Dilan je pitao Marka Nopflera i bubnjara Pika Vitersa da sviraju na njegovom narednom al-

bumu. “Slow Train Coming” bio je Dilanov album, snimljen u maju iste godine.

Dilan je Strejtse prvi put čuo malo prije koncerta, kad mu je asistent pustio singl “Sultans of Swing”.

1984: Ubijen Marvin Gej

April je mjesec koji je zaokružio život čuvenog američkog soul muzičara Marvina Geja.

Dan prije njegovog 45. rođendana, prvog aprila 1984. godine, ubio ga je otac po kojem je dobio ime i s kojim je oduvijek imao neobičan i težak odnos. Prezirao ga je zbog zlostavljanja, ali se i sam Marvin kasnije pretvorio u nasilnika, a

obojica su dijelili strast prema odijevanju ženskog rublja. Ime slavnog pjevača u prethodnih godina u medijima često se pominjalo i zbog pjesme “Blurred Lines” Robina Tika, kog su Marvinova djeca tužila zbog nedopuštenog korišćenja djelova numere “Got to give it up” i na parnici dobili pet miliona dolara.

1958: Čak Beri objavio “Johnny B. Goode”

Čak Beri je 31. marta 1958. pustio u etar singl i sada već rokenrol klasik “Johnny B. Goode”. On je ušao na američke top liste šest nedjelja kasnije i zauzeo osmo mjesto. U po-

četku je pjesma bila usmjerena na Džonija kao “obojenog dječaka”, ali je Beri otkrio kasnije da je tu sintagmu promijenio u “seoski dječak”, kako bi osigurao puštanje na radiju.

1977: Fleetwood Mac oborio mnoge rekorde albumom “Rumorus”

Drugog aprila 1977. godine Fleetwood Mac zauzeo je prvo mjesto Američke top liste albumom “Rumorus”.

Ovo je bilo i njihovo najuspješnije izda-

nje, pored toga što je osvojio Gremi za album godine 1978, ova ploča je prodata u preko 45 miliona primjeraka na svjetskom nivou.

1992: Def Leppard objavio album Adrenalize

Trideset prvog marta 1992. Def Leppard je objavio peti studijski album “Adrenalize”, prvi nakon smrti gitariste Stiva Klarka 1991.

Nekadašnji član bendova Dio i Whitesna-

ke Vivijan Kembl, doveo je zamjenu u aprilu 1992. godine. On se pojavljuje u svim promotivnim snimcima za singlove sa albuma, izuzev “Let’s Get Rocked”, iako nije svirao na albumu.

2007: Kit Ričards opovrgao da je šmrkao očev pepeo

Gitarista Stounsa Kit Ričards 3. aprila 2007, nedugo nakon intervjua na NME magazin, opovrgao je glasine da je “ušmrkivao” očev pepeo sa kokainom. Menadžer grupe je stao u Ričardsovu zaštitu i rekao da se gitarista na-

šalio, te da ne može da vjeruje da su mediji ozbiljno shvatili ovu izjavu.

Ipak, novinar iz pomenutog magazina bio je ubijeđen da je izjava istinita i da je bilo previše detalja i iskrenosti da bi Ričards mogao tako nešto da izmisli.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

NUMEROLOGIJA

47

PROGNOZA ZA APRIL U ZAVISNOSTI OD BIORITAMSKOG BROJA

BITNO JE BALANSIRANJE IZMEĐU PORODICE I POSLA ⌦ Numerolog Jana Luković

Mjesec april koji je u znaku broja 6, obilježiće ljubav, porodica i društvene aktivnosti. Svi ćemo se tim pitanjima najviše pozabaviti, neki će otići od svoje porodice, neko će zasnovati novu ili dobiti prinovu, mnogi će stupiti u bračne vode, dok će se drugi rastati od svojih partnera. Najviše odgovornosti ćemo imati upravo na tom polju, gdje ćemo završiti neke obaveze koje smo ranije zanemarivali ili pomoći drugome u ostvarivanju njihovih zamisli. Ono što je bitno da imamo na umu jeste ravnoteža između porodičnih i poslovnih, odnosno ličnih obaveza. Imperativ je harmonično ispoljavanje vibracija, kako ne bismo narušili odnose sa svojim najbližima. Aspekt obrazovanja će nekima igrati bitnu ulogu ovog mjeseca, gdje će mnogi završiti svoje školovanje, dok će se drugi odlučiti za dodatno usavršavanje.

Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj.

Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 12. januara izračunava se na sljedeći način: 12+1=13=1+3=4 Bioritamski broj 1: Mnogo vremena ćete pro-

vesti u čekanju, zato morate naučiti lekciju iz smirenosti i strpljivosti. Neki mogu ostati bez posla, dok drugi mogu dobiti povišicu. Odličan mjesec za analizu duševnog stanja i poboljšanje unutrašnjeg bića. Mnogi će se povući i više vremena provesti u sopstvenom društvu, nego u društvu drugih ljudi.

Može doći do prekida raznih odnosa i situacija.

Bioritamski broj 2: Prihvatite se posla koji vas zanima. Nešto što odavno priželjkujete može vas zadesiti u drugoj polovini mjeseca. Poželjna je ravnoteža između poslovnih i ličnih potreba i obaveza. Uz dobru organizaciju mnoge stvari će vam ići od ruke. Za one koji su imali problema i nesuglasice sa partnerom, pravo je vrijeme da ih riješite. Finansije će biti pod uticjem dobrih vibracija.

Bioritamski broj 3: Osobama sa bioritamskim brojem 3 ovaj mjesec će donijeti neki završetak, to se može odnositi na vezu, brak, bilo koju vrstu odnosa ili posao, ali imajte na umu da sve što ovog mjeseca okončate, dobro je za vas i to je tako trebalo da bude. Vodite se intuicijom i nemojte biti okrenuti samo sebi, obratite pažnju na voljene osobe i njihove potrebe, a posebno na one koje su trenutno daleko od vas.

Informacije

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com.

Bioritamski broj 4: Predstoji vam početak nečeg novog, bilo da je to prijateljstvo, veza, posao, nešto u vezi sa obrazovanjem i vi ćete se u tome vrlo dobro snaći, jer ćete imati i volje i snage za isto, što nije bio slučaj prethodnog mjeseca. Sprovedite u djelo sve ono što ste isplanirali i mijenjajte sve što vam u životu ne odgovara. Jedini savjet je da se ne preforsirate i ne opteretite prevelikim zahtjevima koji budu postavljeni pred vas.

Bioritamski broj 5: Ključna riječ ovog mjeseca je saradnja. Od ruke će vam ići svaki timski rad.

Svi odnosi će biti na velikom testu, neki se mogu odlučiti za brak. Moguće su promjene na poslu kao posljedica uticaja sa strane. Neki se mogu osjećati nesigurno i neodlučno u donošenju važnih odluka, zato je najbolje sačekati sljedeći mjesec za rješavanje nekih bitnih pitanja. Naučite se strpljenju i čekanju, jer ovo je spor mjesec.

Bioritamski broj 6: Izuzetno povoljno vrijeme za društvene aktivnosti, kao i za kraća putovanja. Neki će započeti novu vezu, a neki mogu neplanirano začeti bebu. Vodite računa da ne pretjerate u uživanju, izlascima i trošenju novca. Svi koji se bave privatnim biznisom mogli bi očekivati pozitivne promjene po pitanju posla.

Povedite računa o zdravlju i klonite se negativnih misli.

Bioritamski broj 7: Ovo je mjesec posla i uspjeha na istom. Neki će čak i pomisliti da se cijeli život vrti oko posla, jer će imati puno obaveza na tom polju, ali to će trajati samo koliko traje i ovaj mjesec. Neko će prekinuti stari posao, a neko započeti novi. Moguće je rješavanje stambenog pitanja. Čuvajte se pretje-

rane nervoze i nemojte biti nestrpljivi, jer promjene na bolje dolaze već narednog mjeseca.

Bioritamski broj 8: Dobro aspektovan mjesec za više stvari. Prije svega za posao, oni koji se bave privatnim poslom trebalo bi se pozabaviti reklamiranjem istog, a mnoge očekuje poslovni uspjeh ili napredovanje u karijeri.

Putovanja su vrlo moguća, kao i druženje i zabavljanje sa mlađim ljudima. Učenje će vam ići od ruke. Lijep period slijedi u vezama koje su čvrste i ozbiljne, dok će neki kojima su veze klimave biti u iskušenju da uđu u avanturu sa drugom osobom. Imajte na umu da je ovo mjesec promjene u kojem ne možete steći stabilnost.

Bioritamski broj 9: Ovog mjeseca se povećavaju obaveze i odgovornosti u krugu porodice, a vi nećete imati problema da ih prihvatite.

Sve će biti u znaku ljubavi, doma i harmonije. Neki će uređivati svoj životni prostor, drugi će se odlučiti za brak, pojedini će se rastati od svojih partnera, a neki će ući u novu vezu. Posao i finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija, posebno za one koji se bave umjetnošću i poslovima gdje se zahtijeva kreativnost.

48

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

VICEVI Kada vam je svega dosta

Ulica u Japanu rekonstruisana za svega dva dana

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3179

4

5

6

2

5

7

7

1

3

6 4

1

Medium level

1

3

6

3

6

2 9

7

4 9

2

3

7

2

6

8

3

4

5

1

9

3

4

8

5

9

1

2

7

6

4

1

7

9

5

2

3

6

8

9

6

3

4

1

8

7

5

2

2

8

5

3

7

6

4

9

1

1

7

4Puzzle 6 8 solution: 3 9 2

5

8

5

2

7

1

4

9

6

3

9

7

2

4

8

5

1

6

3

9

1

6

8

4

3

9

2

7

5

5

9

3

2

7

6

8

4

1

6

3

7

1

9

4

5

2

8

2

8

5

7

6

3

1

9

4

9

4

1

5

2

8

7

6

3

8

1

6

3

4

7

9

5

2

4

7

2

9

1

5

3

8

6

3

5

9

6

8

2

4

1

7

2013-01-13

Medium level

8

4 7

7

3

6

2

6 3 9 7 2 5 1 8 4 Sudoku puzzle No. 3353 2015-12-18

8

6 1

Sudoku puzzle No. 2016 2012-04-20 Daily Sudoku puzzle No. 2284

5 9 1 2 6 7 8 4 www.sudokukingdom.com

6

TEŽA

Play sudoku online at:

3 4

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2015-06-27

2

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

9

6

4 9

3

4

5

6

9

2 7

9 1 9

9

8 4

5

6 1

3 2

49

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

VICEVI

Ako ste se ikad pitali kako izgleda ljuti pingvin

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Oblaci nad Nebraskom posle tornada Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3027

2015-01-26

9 8 6

Medium level

7

1

3 1

9

4

4

4

2 8

9Play 4 sudoku 5 3 7online 6 2 at:8

6

8

3

9

4

2

7

5

1

2

5

7

1

8

6

3

9

4

3

6

9

7

2

4

1

8

5

4

7

1

3

5

8

9

6

2

7

4

9

9

1

2Puzzle 8 6 solution: 3 5 1 6 2 7 5 8 4

6 9

1

9

5

8

6

2

3

4

7

6

2

4

2

8

3

7

5

9

1

6

7

6

3

4

1

9

5

8

2

9

6

6

8

2

5

9

3

4

7

1

3

5

7

1

4

8

2

6

9

9

1

4

7

2

6

8

3

5

2

7

6

9

3

4

1

5

8

8

4

1

2

5

7

6

9

3

5

3

9

6

8

1

7

2

4

5 4

7

3

5 3 8 4 1 9 2 7 6 Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13

8

6

4

3

5

1

Daily Sudoku puzzle No. 2624

7 www.sudokukingdom.com 8 2 5 6 9 1 4 3 7

6 7

6

Sudoku puzzle No. 3179 2015-06-27

LAKŠA

2

5

7

4

5

2013-12-19

Medium level

2

8

6

4

1

9

6

5

9

9 2

8

7 5

2 5 9

5 1

1

4

9

4 8

petak,

50

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 31.3 I 1. 4. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

KUĆE/STANOVI U Baru prodajem dvosoban stan 82m2, namješten, preko puta Opštine Bar, C-6 (zgrada ZIBa), vlasnistvo 1/1. Tel. 067/313-000

USLUGE

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ DOBIJAŠ

3 5

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija.

Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče.

Tel.069/019-698, 067/455-713 Napomena: Oglasi poslati u dane vikenda, putem SMS-a, biće objavljeni u utorak

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 31.3 I 1. 4. 2018.

51 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: malioglasi@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice.

1 dan 1 euro.

Za svaka 3 plaćena dana 2 dana gratis Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

Samo na stranama malih oglasa

DEŽURNE SLUŽBE

DOMOVI ZDRAVLJA

Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika........ 1180 Informacije........................... 1181 Crnogorski telekom............. 1500 Telenor.................................. 1188 M:tel...................................... 1600 Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

INSPEKCIJE Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

3

BOGATA SASTOJKA za kreiranje

OBNAVLJAJUĆE FORMULE!

PREPOZNATLJIV: HRANJIV MED Jedan od omiljenih sastojaka žena širom svijeta koji je poznat po tome što daje ljepotu vašoj kosi. Bogat sa hranljivim mineralima, ovaj tradicionalni sastav je poznat po hranljivom svojstvu kao i po elastičnosti i punoći koje daje kosi.

Blagodati meda za predivnu, njegovanu kosu RIJETKOST: ZAŠTITNI PROPOLIS

DRAGOCJENA: OBNAVLJAJUĆA MATIČNA MLIJEČ Istinski hranljiv koncentrat, ovaj eliksir je prepoznat po jačanju i ponovnom obnavljanju korijena kose.

Dobro poznat po svom zaštitnom svojstvu koji pomaže u obnovi i zaštiti kose.

ZAŠTITA, NJEGA I OBNAVLJANJE OŠTEĆENE I SLABE KOSE

Vraća se klupski fudbal - subota za nezaborav

O

58.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

NEDJELJA ZA ISTORIJU - BUDUĆNOST VOLI PROTIV CEDEVITE ZA VELIKO FINALE

62-63.

FOTO: ABA liga

SAD ILI NIKAD VATERPOLO

AJKULICE ZLATNE U NAPULJU 60.

TELEKOM 1. CFL

SUTJESKA PROTIV TRADICIJE 54-57.

54

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

duel direktnih rivala za evropu - Grbalj proti

Treće mjesTo na Na Jadranskoj magistrali igra se za Evropu! Direktan duel Grblja i Zete neće biti odlučujući za treće mjesto koje garantuje izlazak na ino scenu, ali bi pobjedniku mogao da donose mnogo i na tabeli, ali prije svega psihološki pred finiš sezone. Ulog je dakle - ogroman, kada se zna šta, prije svega finansijski, crnogorskim klubovima, donosi plasman u Ligu Evrope. “Čeka nas izuzetan rival, sa nekoliko odličnih individualaca”, res-

Nikola Krstović prati Zdravka Dragićevića tokom meča u prvom dijelu sezone na Trešnjici (1:1)

pektuje Zetu, vezista trikolora Rade Pejić. “Krasi ih čvrsta igra, protiv njih je teško igrati, ali pokušaćemo da nametnemo naš stil i upišemo nove bodove”.

Grbalj je u prvom dijelu sezone u Radanovićima slavio 2:1 nakon preokreta (Vuković, Korać Krstović), a na Trešnjici je Šaleta Kordić šokirao vukove u posljednjem minutu za 1:1, iako je Zeta bila mnogo bolja.

“Kvalitetni su, imaju evropske

petrovaC protiv mladosti (subota, 18.30h)

Međusobno poštovanje uvertira za važan sudar Trijumf nad Sutjeskom, p obje da protiv Dečića, remiji uz dobru igru u duelima sa Zetom, Iskrom i ekipom Budućnosti, uz samo poraz od Rudara, doveli su Petrovac u situaciju da, nakon očajne jeseni, razmišlja o berićetnom proljeću. I opstanku bez baraža. Pod Malim brdom pred novi u nizu važnih mečeva pod reflektorima protiv Mladosti - malo ko razmišlja na taj način.

“Primarni cilj je da se izbjegne direktno ispadanje. Zato su nam svaki meč i svaki bod bitni.

Ukoliko se naravno ukaže šansa da izbjegnemo i baraž, ugrabićemo je”, jasan je trener Petrovčana Rudolf Marčić, koji izuzetno cijeni večerašnjeg protivnika. “Mladost poslije Sutjeske ima najkvalitetniji sastav u zemlji. Ukoliko međutim uspijemo da zaustavimo Ćetkovića i Adrovića, bićemo bliži bodovima.”

U prvom dijelu sezone pod Malim brdom je bilo 1:0 za nebeskoplave, na Starom aerodromu je međutim Petrovac doživio brodolom (5:0).

“To je mrlja na jesen i pokušaćemo da današnjim dobrim rezultatom izbrišemo sjećanja na taj meč”, poručuje Marčić, koji ima velike probleme sa sastavom tima s obzirom da su Kacić i Vujaćić zbog povreda pod znakom pitanja.

Mladost je uz Budućnost jedini neporaženi tim proljeća - romanti-

čari imaju dva trijumfa uz četiri remija.

“Petrovac je znao da zagorča život najjačim timovima elite, što je pokazatelj njihovog kvaliteta. Na planu igre su nevjerovatno napredovali, tako da očekujem izuzetno težak meč”, kaže nam trener Mladosti Vesko Stešević, uz poruku: “Jurimo Evropu, a do nje se može samo sakupljanjem bodova. Vjerujem u tim i pobjedu”.

M.A. MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 38 Pobjeda Petrovac: 12 Neriješeno: 16 Pobjeda Mladost: 10

Usijanje na Bomb

osokoljen pobjedom nad komom, dečić (subota, 15.30h) juri iznenađ

⌦ Miloš Antić Tri boda protiv Koma na Zlatici dala su vještačko disanje, a eventualna pobjeda nad budućim šampionom, ekipom Sutjeske, značila bi praktično novi život za Dečić - tim Viktora Trenevskog ukoliko želi da sačuva prvoligaški status mora da osvaja bodove na svom te-

Opasnost za Mladost: Jovan Vučinić, adut Petrovca

RAKOJEVIĆ: GARAntuJEm dA nAm mOtIVA nEĆE fAlItI, nE zAnImAJu nAs AmbIcIJE dOmAĆInA, VEĆ nAčIn nA KOJI ĆEmO stIĆI dO nOVA tRI bOdA.

MEĐUSOBNI DUELI Utkupno utakmica: Pobjeda Dečića: Neriješeno: Pobjeda Sutjeske:

37 12 10 15

renu. Čak i protiv - na papiru - mnogo jačih rivala, kakav je današnji.

“Ulog je veliki, ali ne možemo da prijetimo ekipi Sutjeske. Trijumf nad Komom je došao u pravi čas, iako smo i do tada igrali po mom ukusu, ali nas rezultati nisu ispratili. Čeka nas najbolji tim u Crnoj Gori, ali vjerujem da možemo da iznenadimo”, najavljuje Trenevski za Vikend novine krucijalni duel na popularnoj Bombonjeri.

Očekujete li da Sutjeska

igra sa nekom kočnicom, s obzirom da ima ogromnu prednost i da im bodovi ne znače koliko vama?

“Znajući Peca ne vjerujem da će taktizirati. Prvenstvo nije gotovo, nekom serijom poraza mogli bi i oni da naiđu na probleme, tako da opuštanja neće biti. Analizirali smo ih, ukoliko budemo mirni i odigramo bez srljanja i koncentrisano, možemo da se nadamo pozitivnom ishodu”, daje Trenevski recept za bod(ove).

Sutjeska je viđeni šampion, treća titula prvaka Crne Gore smiješi se izabranicima Nikole Rakojevića. Može li prednost na tabeli da uspava Nikšićane?

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

IV ZETE SUBOTA, 15.30H

ambicije i budite sigurni da nas čeka izuzetno neizvjestan meč.

Svaki rezultat sem poraza je prihvatljiv, siguran sam da imamo znanja da dođemo makar do boda”, kazao je trener Zete Dejan Roganović.

M.A.

Priželjkuju novo slavlje - sada u duelu sa budućim šampionom Crne Gore: Fudbaleri Dečića svjesni su težine današnjeg zadatka, ali vjeruju u feštu kao nakon pobjedonosnog gola na Zlatici protiv Koma

bonjeri

AĐENJE PROTIV SUTJESKE

TRENEVSKI: NE VJERUJEM DA ĆE SUTJESKA TAKTIZIRATI. MORAMO BITI MIRNI AKO ŽELIMO BOD(OVE).

“Nema šanse, to vam garantujem”, ispaljuje iskusni trenerski vuk Peco Rakojević i nastavlja. “Ne zanimaju nas ambicije domaćina, imamo naš cilj, svaki naredni meč nam je najbitniji u sezoni i tako će biti do kraja. Želim dobru igru i trijumf, o nikakvom nedostatku motiva nema govora”, kaže za Dnevne novine Rakojević, koji neće moći da računa na kažnjenog Branislava Jankovića.

55

KRAJ AVANTURE, A DA NIJE POČELA: SIMON STAVIO TAČKU NA KARIJERU

NIŠANU

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 35 Pobjeda Grbalj: 12 Neriješeno: 8 Pobjeda Zeta: 15

SPORT

Vukotić

RUDAR VS ISKRA SUBOTA, 15.30H

KO OSTAJE U TRCI ZA EVROPU Pobjednik ostaje u trci za Evropu, poraženi najvjerovatnije stavlja tačku na evropske snove i do kraja strijepi za opstanak - kroz tu prizmu se gleda na današnji sudar Rudara i Iskre pod Golubinjom. “Čini mi se da smo u usponu forme, da naša igra ‘raste’, ali je velika šteta što zbog vremenskih nepogoda i stanja terena nijesmo mogli bolje da iskoristimo ovu pauzu. Samo dva dana smo mogli normalno da treniramo”, kaže za DN Miodrag Vukotić, trener Rudara, ali ne očajava. “Protivnik je kvalitetan, iskusan tim, ali želimo u Evropu i onda je jasno da moramo da dobijamo ovakve utakmice kod kuće.”

I dok Pljevljaci mogu da se pohvale boljom formom, Danilovgrađani vjeruju u reprizu posljednjeg izleta na sjever Crne Gore - u septembru 2017. slavili su 1:0 (gol Borisa Došljaka, koji sada igra na Islandu).

“Našu igre nijesu ispratili adekvatni rezultati. Malo ko nas je nadigrao, većinu golova primili smo zahvaljujući nevjerovatnim padovima koncentracije”, rekao nam je Aleksandar Nedović, strateg Danilovgrađana.

“Ukoliko protiv Rudara održimo nivo koncentracije svih 90 minuta, nadam se pozitivnom ishodu. Rudar je dobro organizovan tim, sa širokim igračkim kadrom, ali budite sigurni - imamo i mi šta da pokažemo.”

M.A. MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 8 Pobjeda Rudar: 2 Neriješeno: 4 Pobjeda Iskra: 2

Simon Vukčević i Budućnost okončali su saradnju, a da ona praktično nije ni počela. Nekadašnji reprezentativac, jedan od najboljih igrača koje je Crna Gora iznjedrila odlučio je da završi karijeru.

“Nije mogao da dođe do nivoa na kojem je nekada bio i odlučio je da napusti fudbal”, rekao je juče Vermezović. “Hvali Upravi kluba, koja je uradila sve da ga na moje insistiranje dovede, ali očigledno je to bio preveliki zalogaj”.

Simon je sredinom februara potpisao za Budućnost, ali nije debitovao iz prostog

razloga što nije bio spreman za zahtjeve koje traži profesionalni fudbal.

“To je to. Kraj karijere, mislim da je dosta”, kratko nam je juče rekao Vukčević.

Vukčević je kao super talentovani klinac otišao iz Podgorice u Partizan, potom u ruski Saturn, pa u lisabonski Sporting, gdje je eskplodirao. Kasnije je igrao za Blekburn, ukrajinske Karpate, Vojvodinu, grčki Levadijakos, kiparski Enozis i portugalski Čaves.

Za reprezentaciju Crne Gore odigrao je 45 mečeva i postigao dva gola.

M.A.

BUDUĆNOST NAPADA KOM SUBOTA, 17H ULAZ SLOBODAN

DA PROBIJEMO BARIJERU Budućnost nema poraz ovog proljeća i kada se to čuje, reklo bi se, da je pod Goricom sve ružičasto. Bliže je međutim nekom sivilu, jer su “plavi” upisali samo jednu pobjedu (minimalac protiv Dečića), uz pet mršavih remija. Ipak, rezultati nisu ono što najviše brine armiju navijača, igra je mnogo veći problem...

“U nekim novinama sam vidio naslov: Nepobjediva i nemoćna Budućnost” i to je neka suština”, kaže trener “plavih” Vladimir Vermezović uz pojašnjenje: “Defanziva nam daje sigurnost, to je ono što se radi na treniznima, dok napad nije na nivou, a to je više stvar kreacije. Treba nam i vremena i nadam se da ćemo konačno krenuti i sa boljim igrama i sa boljim rezultatima”.

A da krene nabolje - idealni proitivnik je Kom. Iako Budućnost nikoga nije ubijedila da može da savlada čak i one najlošije rivale iz CFL. “Po imenu, tradiciji, pa i tabeli smo favoriti, ali ne možemo da prijetimo nikome, pa ni Komu. Nezgodni su, igraće sigurno zatvorenije, tražićemo način da to probijemo”, ističe popularni Vermez.

“Plavi” su dva puta ove sezone minimalcem odradili Zlatičane (strijelci Tučević i Melunović).

“Potpisao bih isti rezultat.

Pristalica sam pobjeda bilo kakvih, a da vremenom dođemo u situaciju da razmišljamo i na način da dobijamo sa većom razlikom. Imamo problem psihološke prirode, treba nam jedna velika, ubjedljiva pobjeda da “probi-

Za prevlast na sredini i lakši put do pobjede: Duel Terzića i Petričevića MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 19 Pobjeda Budućnost 16 Neriješeno: 2 Pobjeda Kom: 1 jemo”. Možda baš to bude slučaj danas”.

Kom sa najlošijim učinkom u proljećnjem dijelu sezone stiže na najveći stadion. Tim Duška Vlaisavljevića osvojio je samo dva boda, ima četiri poraza, od kojih je posljednji od Dečića upalio alarm na Zlatici.

“Loše smo krenuli, a protivnik u ovom trenutku ne može da nam bude teži”, kaže nam Luka Petričević, vezista Koma i nastavlja. “Svaki meč do kraja sezone nam je krucijalan, tražićemo bod(ove) na

svakom terenu”.

Dijete Budućnosti siguran je da bi pozitivan rezultat pod Goricom mogao da razbudi uspavane “vragove”. Zato, skicira recept - makar za bod...

“Kako treba da igramo? Samo nam čvrstina pozadi, koju nismo imali do sada, garantuje da možemo da se izvučemo iz ove situacije”, jasan je dvadesetpetogodišnji zadnji vezni.

M.A.

SLAVKO DAMJANOVIĆ Želimo konačno da krenemo u seriju pobjeda.

Motivisani smo i siguran sam da ćemo slaviti

56

SPORT 15:30

DEČIĆ

SUBOTA

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

TELEKOM 1. C

SUTJESKA

TUZI- Stadion Dečića. Sudija: Nikola Dabanović. Pomoćnici: Nikola Radulović, Miodrag Brajović. Delegat: Sreten Tomanović

GOLUBOVIĆ ĐUKIĆ LAZAREVIĆ

ALIĆ

MIHAILOVIĆ NESTOROVIĆ

BAKRAČ Mi. VUČIĆ

VUJAČIĆ

RADIŠIĆ Ma. VUČIĆ LONČAR

STEFANOVIĆ IVANOVIĆ

MARKOVIĆ BOŽANOVIĆ VULAJ

MERDOVIĆ

Trener: Viktor Trenevski

DENKOVIĆ

KORDIĆ

Trener: Nikola Rakojević

DEČIĆ nema problema sa sastavom

NEDOSTAJU: Branislav Janković (kartoni)

9

PUTA JE DEČIĆ U TUZIMA SAVLADAO SUTJESKU IDENTIČNIM REZULTATOM 1:0 - NIKŠIĆANI SU OD 2006. SAMO DVA PUTA SLAVILI NA OVOM TERENU - JEDNOM U KUPU I JEDNOM U ŠAMPIONATU (TAKOĐE OBA PUTA PO 1:0)

15:30

RUDAR

SUBOTA

AGOVIĆ

DRINČIĆ P. PEŠUKIĆ

ZEČEVIĆ

KOTORAC

JANKETIĆ

ŠAHMAN

PAUNOVIĆ

ĐALOVIĆ

BOŠNJAK

KUKULIČIĆ

Trener: Miodrag Vukotić

BURZANOVIĆ

PEJOVIĆ BULAJIĆ

MILIĆ KARAKLAJIĆ

NEDOSTAJU: Željko Krstović (povreda), Miroje Jovanović (kartoni)

18:30

PETROVAC

LAKIĆ

Trener: Aleksandar Nedović

NEDOSTAJU: Marko Vuković, Alfonso Sopo (povrede)

SUBOTA

MLADOST

PETROVAC- Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Miloš Savović.

Pomoćnici: Danijel Dević, Marjan Paunović. Delegat: Božo Bulatović.

LJULJANOVIĆ

POPOVIĆ KAČAR

PAJOVIĆ

SIMOVIĆ ROGANOVIĆ

CICMIL

MARKOVIĆ

KALEZIĆ

KAJEVIĆ

BUKORAC

PAVLOVIĆ

PELIČIĆ

VUJAČIĆ

VUČINIĆ

PETROVIĆ

ADROVIĆ

Trener: Rudolf Marčić POD ZNAKOM PITANJA: Benjamin Kacić i Aleksandar Vujačić

20

24

18

4

2

39:11

58

11

2. BUDUĆNOST

25

11

10

4

29:16

43

13

3. MLADOST

25

8

10

7

27:23

34

12

4. ZETA

25

9

10

7

27:21

34

12

5. GRBALJ

25

8

9

8

28:30

33

13

6. RUDAR

24

8

7

9

21:17

31

13

7. ISKRA

25

8

6

11

21:27

30

12

8. KOM EUROZOX

25

6

7

12

22:35

25

13

9. PETROVAC

25

5

9

11

13:27

24

12

10. DEČIĆ

25

3

9

13

19:39

19

13

Šampion, kvalifikacije za LŠ

BLAŽIĆ

ŽIVKOVIĆ MITROVIĆ RACKOVIĆ RELJIĆ

1. SUTJESKA

ISKRA

PLJEVLJA - Stadion: Gradski. Sudija: Vojin Vojinović.

Pomoćnici: Jovica Tatar, Nikola Razić. Delegat: Nikola Gegaj.

MIKIJELJ VUJOVIĆ

UKUPNO

GILJEN

NAMASKO

NOVOVIĆ NIKOLIĆ ĆETKOVIĆ

Trener: Vesko Stešević NEDOSTAJU: Dario Tomić, Luka Ratković i Mirko Raičević (povrede)

UTAKMICA POD MALIM BRDOM IGRALI SU PETROVAC I MLADOST - OSAM PUTA JE SLAVIO DOMAĆIIN, PET PUTA GOST, DOK JE SEDAM MEČEVA ZAVRŠENO REMIJEM

⌦ Priredio: Miloš Antić

Kvalifikacije za LE

TROFEJ RCG

- Igor Ivanović (SUTJESKA) 11- Nikola Krstović (ZETA) 8- Božo Marković (SUTJESKA), 7 Marko Ćetković (MLADOST), Ivan Vuković (GRBALJ) - Alen Melunović (BUDUĆNOST), 6 Admir Adrović (MLADOST), Bogdan Milić (ISKRA) - Milivoje Raičević, Darko Ni5 kač (BUDUĆNOST), Radoš Dedić (KOM EUROZOX) - Boris Došljak (ISKRA), Milivo4 je Mrdak, Ivan Racković, Radomir Đalović, Marko Vuković (RU-

DAR), Stefan Đorđević (PETROVAC), Bojan Božović, Luka Merdović (SUTJESKA), Ilir Camaj (DEČIĆ), Igor Vujačić (ZETA), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST) - Stefan Milošević, Marko Kažić (KOM EUROZOX), Filip Kukuličić (ISKRA), Sava Gardašević (DEČIĆ), Žarko Korać, Hulijan Montenegro, Nikola Popović (GRBALJ), Aldin Adžović, Aleksandar Stevanović (ZETA), Ilija Tučević (BUDUĆNOST), Stefan Denković, Stefan Lončar, Šaleta Kordić (SUTJESKA), Stefan Bukorac, Zoran Petrović (MLADOST) - Vladislav Rogošić, Goran Milojko (ZETA), Miloš Bakrač, Branislav Janković (SUTJESKA), Dejan Bogdanović, Masaši Otani (KOM EUROZOX), Stefan Cicmil, Ivan Novović (MLADOST), Edvin Kuč, Miloš Zečević, Velizar Janketić (RUDAR), Mladen Popović, Balša Boričić, Jovan Vučinić (PETROVAC), Željko Krstović, Irfan Šahman, Miloš Drinčić (ISKRA), Dragan Grivić, Danko Kovačević (GRBALJ), Dalibor Đukić (DEČIĆ)

3

2

DA LI STE ZNALI?

Samo jednom (posljednji susret kada je bilo 1:1) od 14 posljednjih međusobnih duela Grblja i Zete završene su podjelom plijena

CFL NA DLANU DOMAĆIN

U FOKUSU IVAN VUKOVIĆ

Iskusni napadač Grblja je postigao sedam golova ove sezone.

Popularni Giga će protiv kluba u kojem je počeo svoju profesionalnu karijeru pokušati da zatrese mrežu i na taj način trasira put trikolorima do Evrope.

GOST

9

2

0

22:3

29

13

9

2

2

17:8

29

8

4

1

21:7

28

12

3

6

3

8:9

15

5

5

2

19:11

20

13

3

5

5

8:12

14

3

6

3

13:10

15

13

5

4

4

14:11 19

4

4

5

12:15

16

12

3

5

4

16:15 17

7

2

4

18:9

23

11

1

5

5

3:8

8

3

5

4

12:11

14

13

5

1

7

9:16

16

5

2

6

11:13

17

12

1

5

6

11:22

8

3

4

5

5:7

13

13

2

5

6

8:20

11

2

7

4

12:15

13

12

1

3

8

7:24

6

Kvalifikacije za LE, ako Kup osvoji neko od prve tri ekipe

Baraž

Druga liga

26. KOLO RADANOVIĆI (15:30): Grbalj - Zeta TUZI (15:30): Dečić - Sutjeska PLJEVLJA(15:30): Rudar - Iskra PODGORICA (17:00): Budućnost - Kom Eurozox PETROVAC (18:30): Petrovac - Mladost

7

POSLJEDNJIH UTAKMICA KOM NEMA POBJEDU - TIM SA ZLATICE PET PUTA JE PORAŽEN, UZ DVA REMIJA

DA LI STE ZNALI? Samo jednom u osam međusobnihn duela Rudara i Iskre bilo je više od dva gola (2:2 u novembru 2015. godine)

15:30

GRBALJ

ZETA

SUBOTA

RADANOVIĆI - Stadion u Radanovićima. Sudija: Vladan Kojović Pomoćnici: Milutin Đukić, Vladan Todorović. Delegat: Predrag Pajović.

SPASOJEVIĆ

KORDIĆ GRIVIĆ

CAREVIĆ

JOVIĆ MERDOVIĆ

DRAGIĆEVIĆ

VLAHOVIĆ

PEJIĆ

VUKOVIĆ

POPOVIĆ

KOVAČEVIĆ

CAVNIĆ P. PEŠUKIĆ JOVANOVIĆ

POD ZNAKOM PITANJA: Petar Vukčević

VUJAČIĆ D. PEŠUKIĆ

MILOJKO

ADŽOVIĆ

LJULJĐURAJ N. KRSTOVIĆ STEVANOVIĆ

Trener: Zoran Govedarica

Trener: Dejan Roganović NEDOSTAJU: Stefan Vukčević (kartoni)

617

MINUTA NIKOLA KRSTOVIĆ, NAPADAČ ZETE, NIJE POSTIGAO GOL U ŠAMPIONATU CRNE GORE - NAŠ MLADI REPREENTATIVAC POSLJEDNJI PUT JE POENTIRAO PROTIV DEČIĆA U POSLJEDNJEM KLU JESENI U POBJEDI ZETE 2:1

KOM EUROZOX BUDUĆNOST 17:00 SUBOTA

PODGORICA - Stadion Gradski. Sudija: Jovan Kaluđerović.

Pomoćnici: Dragan Vujović, Boban Krstev. Delegat: Radojica Klačar PEROVIĆ

MIJATOVIĆ ADŽIĆ (BANOVIĆ) DAMJANOVIĆ ĐURIŠIĆ IGUMANOVIĆ TERZIĆ GRBIĆ

MIRKOVIĆ NIKAČ

TUČEVIĆ

VLAISAVLJEVIĆ

Trener: Vladimir Vermezović POD ZNAKOM PITANJA: Vladan Adžić (povreda)

BUDUĆNOST - KOM, 17.00h Budućnost je ove sezone dva puta savladala Kom (oba puta po 1:0), sada nas na programu Arenesport 1 čeka treći meč. Ilija Tučević i Bojan Golubović vodiće žestoke duele na sredini terena.

57

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

DA LI STE ZNALI?

MILIĆ

DEDIĆ

PETRIČEVIĆ KAŽIĆ

SIMUNOVIĆ SEKULIĆ GOLUBOVIĆ

ORLANDIĆ KOPITOVIĆ

RAČIĆ

Trener: Duško Vlaisavljević KOM nema problema sa sastavom

Kom je samo jednom u istoriji savladao Budućnost - 18. avgusta 2007. godine na starom stadionu Koma bilo je 1:0

58

SPORT

NAŠI DERBI TIPOVI

BAJERN M.

BORUSIJA D.

3+

Subota, 18.30h

JUVENTUS MILAN Subota, 20.45h

X-2

SEVILJA BARSELONA Subota, 20.45h

2,3+

PSŽ MONAKO Subota, 21.05h

X-1

ČELSI TOTENHEM Nedjelja, 17.00h

2-3

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

Obračun titana u Torinu, Joveta za trofej sa svecima POVRATAK KLUPSKOG FUDBALA ŠEST POSLASTICA ZA VIKEND

Nakon tačno 13 dana, na radost svih navijača širom svijeta, vraća nam se klupski fudbal i to na kakav način. Engleska, Njemačka, Italija, Španija i Francuska spremaju prave poslastice, a posebno je subota puna velikih dvoboja. Krug će na Gudisonu otvoriti Everton i Mančester siti. “Karamele” ne mogu ni gore, a ni dolje, dok “građani” dolaze po još jednu pobjedu kojom bi se dodatno približili već viđenoj šampionskoj tituli.

U isto vrijeme, od 18.30 sati, na Alijanc Areni sudariće se Bajern i Borusija Dortmund.

Istina, Bavarci su praktično odbranili titulu, ali 117. Der Klasiker nikog neće ostaviti ravnodušnim. Tri posljednja duela pripala su apsolutnom vladaru njemačkog fudbala.

I Italija ima svog asa u rukavu. Juventus se sa Napolijem u “mrtvoj trci” bori za skudeto, a od 20.45 sati čeka ga vraški derbi sa Milanom. “Rosoneri” nisu pobijedili u Torinu od 2011. godine, a zanimljivo da je tada jedini gol za pobjedu postigao upravo Đenaro Gatuzo, legenda koja je sa klupe preporodila velikana sa San Sira, koji ponovo vjeruje u Ligu šampiona.

“Gatuzo radi sjajan posao.

Uveo je red u ekipu i to se vidi po rezultatima. Čeka nas težak zadatak, ali ne smijemo da kiksamo ako želimo da zadržimo dva boda ispred Napolija”, ističe Masimiliano Alegri.

Na drugoj strani, Gatuzo ne želi da prijeti “staroj dami”...

“Igramo protiv tima koji šest godina dominira i prava

4

Vreli obračun u najavi: Iguain i Romanjoli

DA LI STE ZNALI? Da je Milanu posljednju pobjedu (1:0) u Torinu 2011. godine donio njegov sadašnji trener Đenaro Gatuzo. je mašina. Moramo da budemo tim i odigramo bez straha do posljednjeg sudijskog zvižduka. Takođe, Leonardo Bonući je emotivan zbog povratka u Torino, ali je jako motivisan”, jasan je Rino. Španiju predstavljaju Sevilja i Barselona, koje će se obračunati u Andaluziji, a

ekipa Vinćenca Montele, nakon Mančester junajteda u Ligi šampiona, pokušati da iznenadi i budućeg prvaka Primere.

Za trofej francuskog Liga kupa (21.05h) u Bordou boriće se PSŽ i Monako, a Stevan Jovetić, ako bude spreman, imaće priliku da donese “kneževima” trofej na koji čekaju još od 2003. godine.

Fudbalsko putovanje će u nedjelju (17h) zaokružiti londonski sastanak Čelsija i Totenhema na Stemford Bridžu, u direktnom duelu za četvrto mjesto i plasman u Ligu šampiona.

A. Popović

POBJEDE U POSLJEDNJIH PET MEČEVA (UZ REMI) OSTVARIO JE PSŽ NAD MONAKOM U MEĐUSOBNIM DUELIMA.

DRUGA CRNOGORSKA LIGA 23. KOLO

PRŠTAĆE U IGALU I ROŽAJAMA

Snovi o plasmanu u najveći rang, odnosno bitke za opstanak nastaviće se i u 23. kolu druge fudbalske crnogorske lige. Gužva u vrhu, a ništa manje nije uzbudljivo ni na dnu. Vodeći Mornar, koji posljednjih pet mečeva ne zna za poraz (gol razlika 7:0) gostuje već otpisanom Cetinju, dok Berane i Mladost Lješkopolje čekaju

teška gostovanja protiv davljenika. Beranci idu na noge Igalu, a Podgoričani u dvorište Ibra u Rožajama.

Upravo će ta dva dvoboja biti pod posebnom pažnjom zbog tabele, dok se četvrtoplasirani Lovćen nada pobjedi u Bijelom Polju nad Jedinstvom i čeka kiks rivala u borbi za promociju. Međutim, najstarijem crnogor-

skom fudbalskom klubu neće biti lako jer ih čeka motivisani protivnik, koji ima samo bod više od opasne zone i svaki kiks odvukao bi ga u ambis. Otrant, koji je u odličnoj seriji (šest posljednjih utakmica bez poraza) ima zicer u Ulcinju protiv prežaljenog Čelika, a trijumfom bi se praktički priključio gornjem domu i umiješao u borbu za

prvu ligu.

RASPORED (nedjelja, svi od 15.30h): Otrant - Čelik, Jezero - Bokelj, Jedinstvo - Lovćen, Ibar - Mladost Lješkopolje, Igalo - Berane, Cetinje - Mornar.

TABELA: Mornar 45, Berane 42, Mladost Lješkopolje 41, Lovćen 40, Bokelj 36, Otrant 34, Jezero 29, Ibar 26, Igalo 26, Cetinje 9, Čelik 5.

A.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

59

sport

Predstavnici 24 džudo kluba Predstavili Platformu za Prevazilaženje krize i Poručili

Čelnici saveza, napustite pozicije!

Prošlog vikenda u Bijelom Polju održana je Skupština Džudo saveza Crne Gore, a predstavnici 24 džudo kluba (od ukupno 36 registrovanih u Ministarstvu sporta) saopštili su da je bila nelegitimna i da su njene odluke ništavne.

“Apsurdno je da je predsjednika podržalo samo 11 registrovanih klubova”, naveli su iz pomenuta 24 kluba.

Predstavnici 24 kluba predstavili su platformu za prevazilaženje krize u crnogorskom džudou i to Akademik, Straševina, Arso Milić, Ibar, Milenijum, Nenad Sinanović, Stara Varoš, Tivat, Mladost, Miloš Stanković, Džudo džin, Kodokan, Bar 2016, Budućnost, Favorit, Proleter Podgorica, Ostroška gora, Borac, Kodocan - Berane, Jedinstvo Podgorica, Zeta, Koga, Gorica, Jedinstvo Bijelo Polje.

Platformu su juče na presu u Podgorici prezentovali Dragan Šćepanović (Akademik), Jelena Šutović Straševina), Zdravko Milić (Arso Milić), Omer Nurković (Ibar) i jedan od najboljih naših džudista Srđan Mrvaljević.

“Savez radi bez Statuta, koji je više puta Ministarstvo sporta odbilo da prihva-

SRĐAN MRVALJEVIĆ

Sa jučerašnjeg presa u Podgorici

Razumijem da Ministarstvo neće da se miješa u unutrašnja pitanja saveza, ali ih molim da nam omoguće da radimo po zakonu.

ZDRAVKO MILIĆ (Arso Milić) Od Ministarstva sporta sam zatražio da mi pošalje bilo koje validno rješenje od 2010. godine, ali takvo ne postoji i sva su oborena na sudu.

JELENA ŠUTOVIĆ (Straševina) ti, sa Upravnim odborom, koji funkcioniše u okrnjenom sastavu”, dodali su predstavnici klubova i pozvali Ministarstvo sporta da pomogne u rješavanju problema i stvaranju zakonskih okvira za normalno funkcionisanje saveza. “Čelnici Saveza treba da se povuku i napuste pozicije”, poručio je ovlašćeni predstavnik džudo klubova Omer

Iz Džudo saveza su najavili da će danas medijima proslijediti reagovanje na navode predstavnika klubova koji su sastavili platformu.

Nurković. “O ozbiljnosti platforme najbolje govori to što su je napravili najbolji i najbolje organizovani džudo

klubovi u Crnoj Gori i iz čijih se redova regrutuju svi reprezentativci”.

Potpisnici platforme optužili su i aktuelno rukovodstvo na čelu sa predsjednikom saveza Dragomirom Bečanovićem na brojne zloupotrebe i korišćenje oko 400.000 eura namijenjenih za razvoj džudoa na načine kojima ucjenjuje klubove i njiho-

Mi iz crnogorskih klubova u kojima je 100 odsto crnogorske reprezentacije insistiramo na vanrednoj Izbornoj skupštini Džudo saveza. ve takmičare.

Iz Džudo saveza su najavili da će danas medijima proslijediti reagovanje na navode predstavnika klubova koji su sastavili platformu. K.B.

erste liGe (18. kolo) - u derbiju za Prvo mjesto ulcinj čeka lovĆen

Za prvo mjesto u grotlu Ulcinja Derbi za drugo mjesto protiv Sutjeske riješili su u svoju korist, a sada će u svom domu juriti pobjedu za prvo mjesto pred početak Superlige. Košarkaši Ulcinja danas (19h) dočekuju Lovćen u 18. kolu Erste lige i jure pobjedu sa više od sedam poena prednosti (69:76 izgubili prvi meč) kako bi zauzeli lidersko mjesto.

“Samim plasmanom u Superligu ostvarili smo veliki rezultat, a ovo što sad radimo je ispisivanje istorije ulcinjske košarke. Grad se digao na noge, euforija je nevjerovatna, košarka je tema broj jedan. Lovćen je

ERSTE LIGA, 18. KOLO

18.00h Danilovgrad - Jedinstvo 18.00h Primorje - Teodo 19.00h Ulcinj - Lovćen 20.00h S. centar - Ibar Sutjeska slobodna 1. Lovćen 15 2. Sutjeska 16 3. Ulcinj 15 4. Teodo 15 5. Ibar 15 6. Danilovgrad 15 7. Jedinstvo 15 8. Primorje 15 9. S. centar 15

14 12 13 10 6 5 4 3 1

1 4 2 5 9 10 11 12 14

29 28 28 25 21 20 19 18 16

po rosteru najbolja ekipa u ligi, a to su svojim igrama pokazali. Ali, igramo na

Čeka ih paklen posao u najjužnijom opštini u Crnoj Gori: Košarkaši Lovćena svom terenu i uz podršku publike ništa nije nemoguće”, rekao je trener Ulcinja Darko Vujačić za portal www.kosarka.me.

Sa druge strane, izabranici Petra Jovanovića takođe žele trijumf za kraj prvog dijela sezone domaćeg šampionata.

“Prema prikazanom ove

Ulcinjanima za prvo mjesto treba pobjeda sa više od sedam poena razlike zbog poraza u prvom međusobnom duelu 69:76.

sezone mislim da se ove dvije ekipe potpuno zasluženo bore za prvo mjesto.

Na početku prvenstva niko nije očekivao Ulcinj da će biti ovako visokoplasiran i ja im čestitam. Iako nam odgovara poraz, idemo na pobjedu. Ne bježimo od uloge favorita”, poručio je Jovanović.

A.K.

60

SPORT

ATLETIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

Dan za pobjedu: Vaterpolisti Jadrana na jednom od mečeva Lige šampiona

Ultramarton, 18. priča

Miloš Dragović Ponovo ulicom Crnogorskih serdara, pored brda Ljubović - 18. put... Međunarodni ultramaraton na 50 kilometara “Montenegro 2018” biće održan danas u Podgorici, a krenuće od 11 sati.

Ultramaraton će biti i zvanično prvenstvo Crne Gore, a biće održan i bacački miting u Tološkoj šumi - memorijal “Vojo Vračar”, u čast istaknutom crnogorskom atletičaru.

Titulu najizdržljivijeg čovjeka Crne Gore brani Miloš Dragović, dok je u ženskoj konkurenciji najbolja bila Jelena Kovačević.

Tehnički organizator manifestacije je ATK Podgorički maraton, a održava se u saradnji sa Atletskim savezom Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Sekretarijata za sport i kulturu Podgorice.

K.B.

Titulu kod muškaraca brani Miloš Dragović, dok je u ženskoj konkurenciji najbolja bila Jelena Kovačević

LIGA ŠAMPIONA, 11. KOLO: VATERPOLISTI JADRAN CARINA DOČEKUJU STEAUU

Pobjeda za nastavak priče o Đenovi Četiri kola ostala su do kraja grupne faze Lige šampiona, četiri runde tokom kojih će vaterpolisti Jadran Carina odrediti svoju sudbinu u najjačem klupskom takmičenju. Dva meča u gostima (Eger i prije svih Špandau) biće bitke za fajnal-ejt u Đenovi, ali da bi imali šansu u tim bitkama momci Vladimira Gojkovića će morati bez greške da odrade dva duela na svom terenu - večeras (19 h) protiv Steaue i u pretposljednjem kolu sa Alfenom.

Naš prvak je u prvom duelu sa večerašnjim rivalom u Bukureštu slavio (8:4), pa treba očekivati i da ovog puta ne bude greške. “Čeka nas meč koji nam je veoma važan kako bismo ostali u trci za plasman na

GRUPA A

GRUPA B

Subota 11.45h Barseloneta - Jug 18.30h Partizan - Olimpijakos 19.30h Hannover - Dinamo M. 20.30h Breša - OSC

Subota 19.00h Jadran Carine - Steaua 19.30h Špandau - Alfen 20.30h Pro Reko - Solnok Nedjelja 12.00 Sabadelj - Eger

1. Olimpijakos 10 2. Barseloneta 10 3. Jug 10 4. Breša 10 5. Dinamo M. 10 6. Hanover 10 7. OSC 10 8. Partizan 10

8 6 6 5 4 3 2 0

1 3 1 2 4 0 1 0

1 1 3 3 2 7 7 10

25 21 19 17 16 9 7 0

završni turnir”, jasan je trener Jadrana Vladimir Gojković. “Igramo na našem bazenu i daćemo sve od sebe da ostvarimo rezultat poput onog u Bukureštu. Biće ovo naš 41. meč u sezoni, teško je igrače držati sve vrijeme na najvećem nivou, ali i sada se

1. Pro Reko 10 2. Eger 10 3. Solnok 10 4. Špandau 10 5. Jadran HN 10 6. Steaua 10 7. Sabadelj 10 8. Alfen 10

9 7 7 6 4 4 2 0

0 1 0 0 1 0 0 0

1 2 3 4 5 6 8 10

27 22 21 18 13 12 6 0

nadam pobjedi”.

Slično razmišlja i kapiten Marko Petković...

“Ukoliko slavimo zadržaćemo šanse za fajnal-ejt.

Spremni smo i daćemo sve od sebe za pobjedu iako smo i u Bukureštu imali težak

VLADIMIR GOJKOVIĆ

Biće ovo naš 41. meč u sezoni, teško je igrače držati sve vrijeme na najvišem nivou, ali i sada se nadam pobjedi. meč”, poručio je Petković.

Kapicu Steaue nosi i crnogorski centar Nikola Murišić...

“Moraćemo da budemo strpljivi i pametni ukoliko želimo dobar rezultat, očekujem težak meč kao što je bio i prvi”, istakao je nekadašnji vaterpolista Primorca.

Ulaz za večerašnji meč na bazenu u Igalu biće slobodan.

K.B.

VELIKI USPJEH MLADI VATERPOLISTI CRNE GORE BEZ PORAZA OSVOJILI USKRŠNJI TURNIR U NAPULJU

Ajkulice za dan progutale Srbiju i Hrvatsku Ajkulice su već pokazale zube! I to protiv selekcija koje bi trebalo da im budu najveći rivali u budućnosti. Mladi vaterpolisti Crne Gore (do 15 godina) bez poraza su osvojili Uskršnji turnir u Napulju.

Nakon Mađarske (13:12) i Italije (15:8) klinci koje trenira Veljko Uskoković u jednom danu su sredili i Srbiju (13:4), a onda u poslijepodnevnim satima i Hrvatsku - 10:8.

“Ovaj rezultat je pokazao da Crna Gora ima svijetlu budućnost, ali samo pod uslo-

vom da se stvore infrastrukturni uslovi da se nastavi sa kvalitetnim radom sa ovom i drugom djecom. Podsjećam da mi u ovom trenutku imamo samo četiri ozbiljna kluba, koji igraju u tri grada, na samo dva bazena”, bio je jasan selektor Uskoković.

Protiv Srbije je blistao Jovan Vujović sa pet golova, a David Stevović je postigao dva.

Strijelci za našu selekciju protiv Hrvatske bili su Marko Mršić (pet golova), Matija Sladović (dva), Petar Vujo-

šević, Mlađan Gopčević i Ilija Radović (po jedan).

Za Crnu Goru su u Napulju nastupili Josip Rajhel, Mlađan Janović, David Stevović, Matija Sladović, Jovan Vujović, Vasilije Radović, Ilija Radović, Lazar Pajović, Petar Vujošević, Marko Mršić, Mlađan Gopčević, Danilo Radonić, Rade Manojlović, Nikola Ivanović i Vladan Vukićević.

Ministar sporta Nikola Janović u utorak će upriličiti prijem za mlade vaterpoliste i njihov stručni štab.

K.B.

Mladi šampioni sa medaljama iz Napulja

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4. 2018.

DEJAN RADONJIĆ SVE BLIŽE KLUPI BAJERNA

napisao je Bild.

TakoÄ‘e, joĹĄ jedna Ä?injenica koja ide na ruku Radonjića su Stefan Jović i Majk Cirbes sa kojima je saraÄ‘ivao u Beogradu.

Da podsjetimo - Dejo je bez trenerskog angaŞmana od kada je na kraju proťle sezone napustio redove Zvezde, a od tada je u medijima dovođen u vezu sa skoro svakim klubom iz Evrol i g e koji je mijenjao trenera.

A.K.

61

I dalje smo favoriti: Danilo AdŞić, adut Budve

Promocija naredne semice Dejan Radonjić je sasvim realna opcija za novog trenera Bajerna - rekao je srpskim medijima agent crnogorskog struÄ?njaka MiĹĄko RaĹžnatović.

A, samo nekoliko sati nakon toga dobro upućeni Bild je objavio da će bivĹĄi trener Budućnosti i Crvene zvezde poÄ?etkom sljedeće sedmice biti promovisan kao nasljednik Aleksandra Ä?orÄ‘evića koji je smijenjen u Ä?etvrtak. “Radonjić ima iskustvo iza sebe, ima dev e t titula u Crnoj Gori i Srbiji, i mogao bi da probudi ekipuâ€?,

SPORT

BARAĹ˝ ZA A1 LIGU: BUDVA NAPADA Ĺ ABAC 19.00H , PRVI MEÄŒ 8:10

SVE ILI NIĹ TA ZA BUDVU

ODBOJKA POÄŒINJE FINALE PLEJ OFA

Foto: odbojka.me

Plavi Ĺžele da namuÄ?e aktuelnog ĹĄampiona

Utakmica sezone, moĹžda i najvaĹžnija u posljednjih nekoliko godina... Vaterpolisti Budve veÄ?eras igraju meÄ? na sve ili niĹĄta, duel nakon kojeg će obezbijediti opstanak u Regionalnoj A1 ligi ili će zavrĹĄiti “A2 pakluâ€?...

Od 19 sati naĹĄ tim doÄ?ekuje Ĺ abac u revanĹĄ meÄ?u baraĹža za A1 ligu i juri pobjedu veću od dva razlike nakon poraza od 10:8 u Srbiji. “Situacija je krajnje ozbiljnaâ€?, nema dilemu jedan od aduta Budve Danilo AdĹžić. “Nemamo viĹĄe prava na greĹĄkuâ€?.

Budva je na 60 seekundi prije kraja meÄ?a u Ĺ apcu

DANILO ADĹ˝IĆ: SITUACIJA JE KRAJNJE OZBILJNA, NEMAMO VIĹ E PRAVA NA GREĹ KU. imala povoljnih 8:8, ali je domaćin na krilima navijaÄ?a napravio ogroman korak ka A1 ligi... “Atmosfera u Ĺ apcu je bila kao u najvatrenijim fudbalskim derbijima i bilo je sjajno igrati u takvom okruĹženju, ali to im je i dalo krila i nas malo dekoncentrisalo ĹĄto je dovelo do negativnog rezultata po nasâ€?, prisjetio se AdĹžić.

Zbog toga momci Vida Lompara znaju ĹĄta treba da urade veÄ?eras... “Idemo na sve, sve su karte otvorene i poznajemo protivnika - analizirali smo naĹĄe greĹĄke i utakmicu iz Ĺ apca i spremni ih doÄ?ekujemo.

Iako u gostima nismo trijumfovali i dalje smo favoriti�, jasan je AdŞić.

VeÄ?eraĹĄnja utakmica mogla bi da spasi cijelu sezonu... “Sezona je krajnje turbulentna po sve nas u klubu i sada bismo dobrom partijom mogli da kaĹžemo da smo na kraju krajeva ispunili primarni cilj ove sezoneâ€?, zakljuÄ?io je AdĹžić.

K.B.

RUKOMET, MINI LIGA: LOVĆEN I PARTIZAN SUBOTA, 18.00H OČI U OČI

Borba za trofej Kupa proĹĄla je bez iznenaÄ‘enja, a isto se oÄ?ekuje i od finala plej-ofa Prve lige. OdbojkaĹĄi Jedinstvo Bemax-a veÄ?eras (18h) u prvom meÄ?u doÄ?ekuju Budućnost Kapital Plazu. “Ispunili smo jedan od ciljeva osvajanjem trofeja Kupa Crne Gore, ovu finalnu seriju moĹžemo dosta relaksirano da doÄ?ekamo. Svakako se ne zadovoljavamo time ĹĄto smo pokazali proĹĄle godine i tokom ove godine, idemo na to da zavrĹĄimo i ovu godinu duplom krunom. Ekipi nikad ne nedostaje motivacije i uvijek je srce tu i za ekipu i za klubâ€?, rekao je trener Bjelopoljaca Darko

PrebiraÄ?ević.

Mlada podgoriÄ?ka ekipa na drugoj strani Ĺželi da namuÄ?i aktuelnog ĹĄampiona. “OdliÄ?na nedelja je za nama. Poslije uspjeĹĄno odraÄ‘enog posla u polufinalnoj seriji svi igraÄ?i jedva Ä?ekaju poÄ?etak finala.

Za ovo smo se pripremali joĹĄ od avgusta i nadam se da ćemo uspjeti da prikaĹžemo sav kvalitet koji posjedujemo. Iako oÄ?ekujem dugu seriju smatram da je ovaj prvi meÄ? jako bitan prije svega sa psiholoĹĄkog aspekta i moĹže znaÄ?ajno odrediti dalji tok finala. Vjerujem u svoju ekipu, vjerujem u ono ĹĄto radimoâ€?, poruÄ?io je BalĹĄa Radulović.

A.K.

BITKA ZA KRUNU NA CETINJU

ÄŒinilo se da je pitanje novog ĹĄampiona Crne Gore davno rijeĹĄeno, da je titula već u “gradu rukometaâ€?, u rukama Lovćena, ali je ĹĄampion Partizan pokazao klasu i pobjedom usred Cetinja zakuvao borbu.

Borbu koja će veÄ?eras imati svoju novu priÄ?u, vjerovatno i odluÄ?ujuću, a ponovo će isti rivali biti “oÄ?i u oÄ?iâ€?. U drugom kolu Mini lige za prvaka Lovćen doÄ?ekuje Partizan, meÄ? u prijestonici poÄ?inje od 18 sati.

Pred ovaj okrĹĄaj Lovćen na vrhu tabele ima bod viĹĄe od rivala iz Tivta - ostali su daleko ispod. “TaÄ?no je da smo tada mogli da otklonimo sve dileme kada je titula u pitanju, ali jednu meÄ? loptu smo propustili, drugu nećemo sigurnoâ€?,

Foto: Cetinjski list

Detalj sa finala Kupa Crne Gore u Bijelom Polju

Sa ranijeg duela Lovćena i Partizana

MIRKO DAMJANOVIĆ: JEDNU MEČ LOPTU SMO PROPUSTILI, DRUGU NEĆEMO SIGURNO DEJAN STJEPČEVIĆ CETINJANI ĆE NA PARKETU MORATI DA NAS UBIJEDE DA SU BOLJI

rekao je za Sport klub Lovćenov Mirko Damjanović.

Partizan će, s druge strane, imati problema sa povredama, ali... “Cetinjani će na parketu morati da nas ubijede da su bolji, a to će vjerujem biti veoma teĹĄkoâ€?, jasan je bio Dejan StjepÄ?ević, trener Tivćana.

K.B.

62

Prvi meč (Podgorica) - Budućnost- Cedevita 84:83

SUBOTA I NEDJELJA, Drugi meč (Zagreb) - Cedevita - Budućnost 82:75 31. 3. I 1. 4.

Treći meč (Podgorica) - 1. april

1:1

Podgorica je sprem

CIJELA SEZONA STAJE U OVIH 40 MINUTA BUDUĆN

Seriju ovosezonskih duela Budućnost i Cedevita su otvorili u finalu Superkupa u Baru. Slavili su “vitamini” 78:69 zahvaljujući prvoj četvrtini koju su dobili 21:2.

Prvi meč u ligaškom dijelu sezone igran je u dvorani “Verde”. Meč su obilježile agresivne odbrane i trijumf Budućnosti 66:60. Čovjek odluke bio je Nemanja Gordić koji je na 32 sekunde do kraja pogodio uz dodatno bacanje za nedostižnih 63:59.

⌦ Alen Kasmić

Poraz “plavih” u Zagrebu (71:76) kojim su izgubili prvo mjesto na tabeli. Na tri minuta prije kraja crnogorski šampion je imao +5 (69:64), ali je uslijedio ogromni pad. Ređale su se greške što je Cedevita iskoristila i serijom 12:2 zaključila meč.

Voljom žrijeba Podgoričani i Zagrepčani su igrali i u Top 16 fazi Evrokupa. Prvi duel igrao se u Zagrebu, a ta pobjeda (78:75) otvorila je seriju od tri vezana trijumfa koji su Budućnosti donijeli plasman u četvrtfinale

Prvi dan aprila, nedjelja veče - noć kada Podgorica staje, kada staje Crna Gora. Ovo je noć u koju staje cijela sezona, noć u kojoj se piše istorija, svi vjerujemo u to. Noć kada pada odluka - košarkaši Budućnost Volija u majstorici polufinala ABA lige dočekuju Cedevitu (19h). Cedevitu koja je uplakala Podgoricu tog 22. aprila 2015. godine. Sada svi sanjaju osvetu i prvo finale

regionalnog takmičenja.

■ URADILI SMO

SVE, MIRNI SMO

Sve ono što su izabranici Aleksandra Džikića uradili do sada staje u podgoričkih 40 minuta, možda i više. “Što se nas tiče, mi smo mirni. Sve što treba da uradimo mi smo uradili i mirno dočekujemo nedjelju. Radili smo cijele godine da imamo tu prednost doma-

ćeg terena u polufinalu. U međuvremenu smo igrali tako da smo zaslužili punu dvoranu. Je li to pritisak? Jeste. To smo mi birali. Svi će griješiti. I mi i oni i sudije. Ko najmanje bude griješio, pobijediće. Oni su manje griješili u Zagrebu i pobijedili, to je jednostavno. Želimo borbu za titulu, borbu za mjesto u Evroligi, sve je jasno”, bio je Džikić direktan u posljednjem obraćanju medijima pred meč sezone.

Pritisak se osjeća u vazdu-

VIL ČERI: ČEKAJU NAS LUDI NAVIJAČI, ALI TO NE SMIJE UTICATI NA NAS U prva dva meča zadavao je mnogo problema odbrani crnogorskog šampiona, svojim prodorima i trojkama je davao potrebna krila Cedeviti, a večeras se očekuje silno motivisani Vil Čeri. Naravno, spoljna linija Budućnosti mora biti maksimalno fokusirana kako bi zaustavila američkog organizatora igre.

“Obje ekipe moraju pobijediti, a u prethodnim mečevima borba je bila žestoka. Mislim da je publika u obje dvorane imala veliki uticaj na

pobjede domaćina. U Podgorici je vruća dvorana i navijači su ludi, ali mi moramo napraviti ono što treba i ne dozvoliti da oni utiču na nas”, jasno je istakao Čeri. “Mislim da i mi i oni osjećaju pritisak, posebno mi. Ušli smo u ovu sezonu sa velikim očekivanjima, a ta očekivanja nijesu bila da stanemo u polufinalu.

Pritisak je da uđemo u finale, no to je za nas ipak samo još jedna utakmica i moramo biti fokusirani i pokušati doći do pobjede.”

Bivši igrač Klivlenda, Žalgirisa,

Albe i Gacijantepa je u “Morači” odigrao najbolji meč ove sezone (24 poena), ali je na kraju bio tragičar. Ruka mu je zadrhtala, promašio je oba slobodna bacanja na 12 sekundi prije kraja.

“Ja ću igrati svoju igru. U prvoj utakmici sam igrao kao MVP, ali smo je izgubili. U drugom meču nisam igrao kao MVP, a pobijedili smo. Svaka je utakmica drugačija. Daću sve od sebe za tim, učiniću sve što treba za ulazak u finale”, jasno je poručio Vil Čeri.

1:1

Prvi meč (Beograd) C. zvezda - Mornar 91:63 Drugi meč (Bar) - Mornar - C. zvezda 88:84 Treći meč (Beograd) - 2. april

mna za bitku i san

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 3. I 1. 4.

63

NOST DOČEKUJE CEDEVITU U KRCATOJ ª MORAČIº

■ FOKUS NA NJIHOVE INDIVIDUALCE

Četa iz Njegoševog parka je odigrala dva potpuno različita meča u ovoj polufinalnoj seriji. U prvoj nije bilo praznih minuta, tokom cijelog meča primjetan je bio maksimalan fokus, za razliku od drugog. “Plavi” nijesu dobro odgovorili na agresivnost Zagrepčana koji će i sjutra veče istim receptom pokušati poremetiti igru Podgoričana.

“Ako držiš Darušafaku na 52 poena skoro cijeli meč, a onda vam se desi da vam protivnik napravi 22:0 u Zagrebu... Sve smo to analizirali. Mnogo zavisi od kriterijuma, fokusa na napad obje ekipe. Ne mogu go-

“Morača” rasprodata Atmosfera na prvom meču bila je na vrhuncu, a sjutra veče se očekuje totalna ludnica.

Dva dana prije meča ulaznica više nema, saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Slobodna prodaja oko 1.000 ulaznica počela je juče od 10 sati na šalterima “Morače”, a nakon samo četiri sata sve ulaznice su planule. voriti da li će meč biti na manji broj poena. Naš fokus je na njihove sjajne individualce, njihov sigurno na naše bekove, kada je odbrana u pitanju”, rekao je srpski stručnjak.

Biće ovo osmi duel Budućnosti i Cedevite ove sezone, pa zbog toga - iznenađenja ne može biti. Niti ima prostora za to. Demetris Nikols i Vil Čeri su pokretači ekipe koju sa klupe vodi Jure Zdovc. Andrija Stipanović radi odličan posao pod košem, Džanan Musa uvijek može da eksplodira, dok Roko Leni Ukić iskustvom donosi prevagu. Među-

Foto:Dejan Lopičić

hu, ali u takvoj atmosferi se vide pobjednici i rađaju se ekipe za velika djela. Mnogo puta ove sezone Nikola Ivanović i drugovi su pokazali pobjednički mentalitet...

“Ekipa je mentalno u redu, spremna, tokom cijele sedmice smo dobro radili. Izuzetno je važno da ne ‘izgorimo’ tokom utakmice. Svega toga su momci svjesni i mislim da to neće biti problem”, ističe Džikić.

3

Jedini meč ove sezone u kojem je jedna ekipa bila ubjedljiva. Duel se igrao bez ikakvog rezultatskog značaja jer je Budućnost obezbijedila plasman među osam najboljih, a Cedevita ispala. “Plavi” su slavili 84:52.

Konačno je došao na red i prvi meč polufinala plejofa, a viđen je pravi spektakl. Tokom cijelog meča se igralo koš za koš, heroj Podgorice bio je Nemanja Gordić, a tragičar Vil Čeri. Sa pet poena u posljednjih 45 sekundi sjajni plejmejker je donio 1:0 u seriji.

Prvu meč loptu Budućnost nije iskoristila u Zagrebu. Bolje su gosti otvorili meč, vodili 17:10, ali onda kao da ih je neko ugasio. Ekipa iz Zagreba je serijom 22:0 pobjegla na nedostižnu razliku.

PUTA OVE SEZONE IGRALI SU BUDUĆNOST I CEDEVITA OVE SEZONE U PODGORICI I “PLAVI” SU DOBILI SVA TRI MEČA - JEDAN U DVORANI “VERDE” I DVA U “MORAČI” tim, jasan fokus je na američki dvojac, naročito na Nikolsa.

“Pogađao je teške šuteve i u Podgorici i u Zagrebu. U prvih osam minuta držali smo ga na dva poena u Zagrebu, onda se razigrao. Ima izuzetan kvalitet, čovjek pokazuje da mu vjerovatno malo i smeta što nije u prvoj petorci šampionata. Za mene je to najveće ime ABA lige”, jasan je Džikić koji nije želio da komentariše kriterijume suđenja.

“Ne opterećujem se, očekujem da bude na nivou završnice ABA lige. Dolaze ljudi koji sude najteže mečeve u Evropi...

Ne možeš bolje da tražiš. Isti pristup arbitara biće prema nama i prema Cedeviti. Uradićemo sve što možemo da pobijedimo, to je jedino u glavi svih u klubu”, zaključio je Aleksandar Džikić.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Vikend izdanje: Samir RASTODER samir.rastoder@dnovine. me , Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: Uroš Radulović

SUBOTA

ARENASPORT 1

10:50h Melburn V. – V. Sidnej, fudbal 13:15h Katagas – Osasuna, futsal 15:00h Inter – Verona, fudbal 17:00h Budućnost – Kom, fudbal 19:00h Jadran Carine – Steaua, vaterpolo 20:45h Juventus – Milan, fudbal 00:10h Lojola – Mičigen, košarka 02:50h Kanzas – Vilanova, košarka

ARENASPORT 2 15:00h Lacio – Benevento, fudbal 18:30h Barselona – Monpelje, rukomet 01:00h Independijente – Atl. Tukuman, fudbal

ARENASPORT 3 12:30h 15:00h 17:00h 19:00h 21:00h

Bolonja – Roma, fudbal Fiorentina – Krotone, fudbal Hajduk – Rijeka, fudbal Inter – Dinamo, fudbal PSŽ – Monako, fudbal

ARENASPORT 4 13:30h Madervel – Rendžers, fudbal 15:30h Bačka – Partizan, fudbal 18:00h Sasuolo – Napoli, fudbal 21:30h Korintijans – Palmeiras, fudbal

ARENASPORT 5 15:00h 17:00h 18:50h

Atalanta – Udineze, fudbal Dižon – Marsej, fudbal Konjički sportovi

SPORTKLUB 1 08:00h Tokio – G. Osaka, fudbal 13:30h Kristal Palas – Liverpul, fudbal 16:00h Vest Hem – Sautempton, fudbal 18:30h Las Palmas – Real Madrid, fudbal 20:45h Sevilja – Barselona, fudbal

14:15h 16:15h 19:00h 21:30h

● NE PROPUSTITE

SPORTKLUB 2 Trabzon – Karšijaka, košarka Atl. Bilbao – Selta, fudbal Stefens – Ostapenko, finale Majami Braga – Sporting, fudbal

SPORTKLUB 3 12:00h 14:00h 16:15h 18:30h 21:00h

Bešiktaš – Banvit, košarka Džudo Munster – Tulon, ragbi Everton – Man. Siti, fudbal Vašington – Šarlot, košarka

SPORTKLUB 4 14:00h 18:00h 20:00h

Konaht – Gloster, ragbi Bešiktaš – Alanja, fudbal Ueska – Albasete, fudbal

Budućnost VOLI – Cedevita (RTCG 2, Arenasport 1, 19:00h) Vrijeme je za finale – „plavima“ je potrebna pobjeda u krcatoj Morači!

SPORTKLUB 5

NEDJELJA

13:00h Đirona – Levante, fudbal 18:30h Hal siti – Aston Vila, fudbal 20:30hSakandići – Koneljiano, odbojka (ž)

SPORTKLUB 6 18:00h

Breša – Kantu, košarka

EUROSPORT 12:00h 15:00h 18:00h 22:30h

Dizanje tegova 75kg (ž) Dizanje tegova 90 kg (ž) Dizanje tegova 94 kg (m) Rusija – Kanada, karling

EUROSPORT 2 15:15h 18:30h 20:30h 00:00h

● NE PROPUSTITE

18:50h

Šalke – Frajburg, fudbal Bajern Minhen – B. Dortmund, fudbal Herta – Volfsburg, fudbal Čikago – Portland, fudbal

RTCG 2

21:30h San Antonio – Hjuston, košarka

Budućnost VOLI – Cedevita, košarka

SPORTKLUB 2

ARENASPORT 1 12:30h 15:00h 17:00h 19:00h

Barselona – Estudijantes, košarka Gengam – Bordo, fudbal Mladost L. – Crvena zvezda, fudbal Budućnost VOLI – Cedevita, košarka

ARENASPORT 2 12:30h Flensburg – Lajpcig, rukomet 15:00h Hanover – Melsungen, rukomet 17:00h Nant – Sent Etjen, fudbal 19:00h R.N. Leven – Kjelce, rukomet

ARENASPORT 3 13:30h Dandi – Harts, fudbal 16:00h Difensa i Husticija – River Plata, fudbal 18:00h Anderleht – Gent, fudbal 21:00h Lion – Tuluz, fudbal

13:00h Mariupol – Dinamo Kijev, fudbal 15:00h Haken – Kalmar, fudbal 18:00h Galatasaraj – Trabzon, fudbal 20:45h Atl. Madrid – Deportivo, fudbal

SPORTKLUB 3 12:00h 14:00h 16:15h 18:30h

SPORTKLUB 4 14:30h 16:45h 20:00h

09:00h Njukasl – Melburn, fudbal 15:00h Arkaspor – Halkbank, odbojka 17:00h Seged – Kil, rukomet 18:30h Unikaha – Real Madrid, košarka 22:45h Boka Juniors – Taljeres, fudbal

ARENASPORT 5 17:00h 18:50h

Kaen – Monpelje, fudbal Olimpijakos – AEK, košarka

12:00h 14:30h 17:00h

Espanjol – Alaves, fudbal Arsenal – Stouk, fudbal Čelsi – Totenhem, fudbal

SPORTKLUB 1

Lokomotiva – Astana, košarka Fejenord – Ekscelsior, fudbal Himnastik – Lugo, fudbal

SPORTKLUB 5 14:00h 16:00h 18:00h

ARENASPORT 4 Juventus – Milan (Arenasport 1, 20:45h) Najveći derbi Italije – biće spektakl u Torinu!

Tofaš – Gazijantep, košarka Džudo Leganes – Valensija, fudbal Malaga – Viljareal, fudbal

Klermon – Rasing, ragbi Usak – Efes, košarka Rostov – CSKA, fudbal

SPORTKLUB 6 14:15h Giresun – Galatasaraj, košarka 18:00h Modena – Lube, odbojka

EUROSPORT 10:15h 17:30h

Trka kroz Flandriju, biciklizam Dizanje tegova 105+ kg (m)

EUROSPORT 2 10:00h 15:15h 18:00h

Dizanje tegova 105 kg (m) Verder – Frankfurt, fudbal Majnc – B. Menhengladbah, fudbal