Dnevne novine 28-29. april 2018. by Dnevne Novine

ISTORIČAR MILAN ŠĆEKIĆ

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018. BROJ2056GODINAVII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

■8

Odgovorne za nestanak Crne Gore slave kao oslobodioce

UZ PRVOMAJSKI BROJ, 30. APRIL 2018. EKSKLUZIVNO: GENERALNI SEKRETAR NATO JENS STOLTENBERG ZA VN

Članstvom u NATO Crna Gora učvršćuje sigurnost Balkana

Specijalni dodatak Dnevnih novina Godina od ratifikacije u Skupštini

NATO - ULAZNICA ZA MIRNU BUDUĆNOST

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

SPECIJALNA PUBLIKACIJA

VIZIJA ODRŽIVOG UPRAVLJANJA RESURSIMA U 21. VIJEKU

AKTUELNO

Foto: Iva Mandić

●NEZVANIČNO NEZVANIČNO E ako ja to umijem izračunat, grom me ubio.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

Čuš ti njih, ni po babu ni po stričevima, nego po Daliborki. Kako da ne!

Čekaj, ako je takav odnos, ko se onda tu pita, mi, CGO, druge NVO ili država?

Ako smo od države dobili 40 miliona, od CGO 150.000 i od ostalih NVO još 100, koliko smo to mi onda dobri?

Čekaj, brate, dosta si ih nagrdio, nema kuđ više!

KOLAŠIN: TRAGOM MALO POZNATOG ISTORIJSKOG NASLJEĐA O ŽIVOTU U GRADU NA TARI IZ VREMENA OSMANLIJSKOG CARSTVA

Izvezeno 151, a uvezeno 164 miliona eura Bile jednom električne davno energije kolašinske džamije

Elektroprivreda (EPCG) je u posljednjih pet godina izvezla 4,11 milijardi kilovat sati električne energije, ukupne vrijednosti oko 151 milion eura, dok je istovremeno uvezla 4,02 milijardi kilovat sati za iznos od skoro 165 miliona, saopšteno je Vikend novinama iz državne energetske kompanije.

● 10-11

Malo ko od Kolašinaca, pa i poznavalaca ili poklonika istorije zaista zna da je u gradu na Tari i to baš na Gornjem trgu davne 1651. godine, a u vrijeme Osmanlijskog carstva, bila džamija, koju je podigao turski vojskovođa Alipaša Čengić. E pa, bila je... I to ne jedna, nego tri.

● 28-29

SUBOTA

NEDJELJA

Dok ª đavo ne dođe po svojeº ne idu kod ljekara Nacionalni skrining program počeo je da se sprovodi 1. februara, međutim, prema riječima direktora Direktorata za javno zdravlje Mira Kneževića, zbog čestih promjena broja telefona, ljekari teško dolaze do pacijentkinja. Osim toga, ginekolog Milovan Jovanović kaže da na ginekološki pregled ne dolazi oko 50 odsto žena, te je apelovao da se obavezno jave svom izabranom ljekaru.

● 18-19

Foto: Iva Mandić

Đukanović preuzima dužnost predsjednika 20. maja

Pobjednik na predsjedničkim izborima od 15. aprila Milo Đukanović, preuzeće dužnost predsjednika Crne Gore, na svečanoj sjednici Skupštine Crne Gore 20. maja na Cetinju, potvrđeno je Vikend novinama u crnogorskom parlamentu.

● 4-5

Nadali smo se gajbi piva, a došli do velikih festivala

Pretežno sunčano. Od sredine dana, uz promjenljivu oblačnost mjestimično kratkotrajno kiša ili pljusak praćen grmljavinom, prvenstveno u kontinentalnim predjelima i na području Boke. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 5 do 17, najviša dnevna 19 do 31 stepen.

Pretežno sunčano i relativno toplo vrijeme za ovo doba godine. Tokom dana, prvenstveno u sjevernim i centralnim predjelima, ponegdje se očekuje razvoj oblačnosti koji će usloviti kratkotrajno kišu ili pljusak praćen grmljavinom, prvenstveno u planinskim predjelima. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, na sjeveru povremeno umjeren južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 6 do 17, najviša dnevna 21 do 31 stepen.

Veza Crne Gore i hrvatskog Elementala neraskidiva je i 2018. Hip-hoperi su načeli godinu na bini u Budvi, a večeras će ih u laganijoj garderobi pozdraviti Kotorani. Sa Pjace od muzeja bend se zalijeće u 20. ljeto, a Mirela Priselac Remi i Luka Tralić Shot (MC, vokali) za Vikend novine odaju priznanje srdačnoj crnogorskoj publici i najavljuju novitete: singl, best of, video izdanje i album koji kuca na vrata.

● 54-55

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

STJEPAN MESIĆ, BIVŠI PREDSJEDNIK HRVATSKE ZA A1TV

Evropsko udruživanje je sudbina i želja regiona Bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić je u izjavi za TV A1 Montenegro rekao da Evropska unija najelitniji ekonomsko-politički klub na svijetu, te da član kluba može postati onaj ko ispuni standarde. “Na dobrom putu je upravo Crna Gora to da učini, a na Evropi je da to prepozna. Ja očekujem da će se Crna Gora ubrzanim tempom naći u EU, jer na kraju to odgovara zemljama EU, a odgovara i regiji. Ali ulazak Crna Gora u EU može samo stimulisati ostale zemlje našeg dijela Jugoistoka da se

uključe i ostvare svoje cilljeve. Evropsko udruživanje je naša želja i naša sudbina. Pa kad je već sudbina, ispunimo želju”, rekao je Mesić. Na pitanje da li i dalje misli da je princip regate najbolji model ulaska zemala Zapadnog Balkana u EU, Mesić je odgovorio potvrdno. “Pa upravo uspjesi koje je ostvarila Crna Gora potvrđuju da je ovaj princip najbolji i da je on stimulativan za ostale”, zaključio je bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić.S.R.

Ćalović nije bila na sjednici Savjeta zbog konferencije NVO UHAPŠEN G.M. 47

U stanu Podgoričanina kilogram kokaina Podgoričanin G.M. (47) uhapšen je nakon što je policija tokom pretresa njegovog stana pronašla više od kilogram kokaina i vagu za precizno mjerenje. Pretpostavlja se da je Podgoričanin predmetnu drogu trebao da prepakuje u takozvane doze i dalje distribuira na ulici. Postupajući na osnovu operativnih informacija da se uhapšeni duži vremenski period bavi nabavkom i stavljanjem u promet kokaina, policija je pribavila nalog za pretres njegovog stana. Oni su prethodno primijetili G.M. u ulici Ilije Plamenca, zaustavili ga i pretresali. Tom prilikom su pronašli i oduzeli veće pvc pakovanje sa sadržajem praškaste materije bijele boje za koju se sumnja da je kokain ukupne težine oko 52 grama. Nakon toga, otiši su u njgeov stan i tamo pronašli još dva velika pvc pakovanja sa sadržajem kokaina težine oko 1013 grama kao i jednu vagu za precizno mjerenje. Oni su oduzeli i vozilo marke „BMW“ za koje se sumnja da ga je G.M. koristio za vršenje krivičnog djela. Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da se ovo lice duže vrijeme bavi dilovanjem droge. On je, kako se sumnja, opojnu drogu nabavljao u većim količinama i nakon toga u stanu vršio mjerenje i prepakivanje u manja pvc pakovanja koja je potom stavljao u tzv. ulični promet na području Podgorice. L.H.

Na današnjoj sjednici Savjeta, razmatrane su aktivnosti koje je Agencija za sprječavanje korupcije sprovela u toku kampanje za lokalne izbore koji će se održati 20. i 27. maja ove godine. Savjet je ocijenio da se Plan kontrole i nadzora sprovodi predviđenom dinamikom i da su organi vlasti ispoštovali sve obaveze i objavili sve potrebne izvještaje. Savjet se ogradio od izjava članice Vanje Ćalović Marković, datih u sredstvima informisanja, a koje se tiču ocjena o radu Agencije. Savjet je konstatovao da odustvo članice Ćalović Marković sa današnje sjednice nije bilo iz razloga koje je sadržano u najavi odsustva, a koje se odnosilo na navodno nepostojanje uslova za održavanje sjednice, već zbog njenog izbora da prisustvuje konferenciji jedne nevladine organizacije koja se održava u isto vrijeme kad i sjednica Savjeta. Savjet je odlučio da na narednoj sjednici jedna od tačaka dnevnog reda bude dio Izvještaja o napretku Crne Gore za 2018. godinu, koji se tiče rada Agencije, kao i komentare ASK na taj dokument

AKTUELNO

RETROVIZOR

MILI PRELEVIĆ

SVEMIR SA VJEŠTAČKIM ZUBIMA Nije dovoljno lajati na zvijezde, potrebno je i ugristi onoga ko ti smeta i za koga misliš da je nezasluženo toliko visoko. Naročito sada, kada je jedan čovjek potvrdio ono što su mnogi znali - da je dovoljno jak da u prvom krugu osvoji više od polovine glasova u Crnoj Gori. Politički ugriz koji opozicija već godinama najavljuje ovoga puta je odložen za lokalne izbore. Nije uspio 2016, nije ni u aprilu ove godine, izgleda da neće ni u maju na lokalnim izborima. Teško je ugristi a kamoli politički pojesti nekoga ko je toliko odmakao. Zajedno? Opozicija tvrdi da bi to mogla kada bi se ujedinila. I to je veliki problem. Teško je ujediniti one koji nestaju sa političke scene sa onima koji tek dolaze, a koji su izdanci onih koji nestaju. Teško je ujediniti politike partija koje imaju samo jednu zajedničku tačku borbu protiv Mila Đukanovića i DPS-a. Sada u 2018. godini kao svemir izgledaju daleko priče o ugroženosti pojedinih naroda u Crnoj Gori, referendumu o referendumu o nezavisnosti, nepriznavanju već priznatog, iščlanjenju iz već učlanjenog. Kao svemir je i nepoznanica za građane Crne Gore praksa nekih partija i NVO da idu po inostranstvu i opanjkavaju svoju državu ili da traže da ne bude primljena u Evropsku uniju. A doskoro smo mislili da je makar EU ono čemu sve partije i NVO u Crnoj Gori teže. Ta svemirska politika opozicionih partija nije im donijela nikakav rezultat. Naprotiv! Građani žele ovozemaljsku priču. Žele bolje da žive, i tačka. Svemirska politika je dovela mnoge partije ispod ili na ivicu cenzusa. One sada, htjele-ne htjele, moraju da traže spas u vještačkim koalicijama koje bi liderima omogućile da zadrže svoje fotelje barem u Skupštini Crne Gore. I, važno je, u partijama, naravno. A poslije predsjedničkih izbora ti svemirci su svi trebali da odu u penziju i da daju šansu mlađim kadrovima. Crnoj Gori je potrebna jaka opozicija, a kako je krenulo, ona će nakon lokalnih izbora biti još slabija. Možda će biti jača kada se završi unutaropozicioni rat, jer upravo osjećaj da mnogi lideri treba da odu u političku penziju dovodi do ovih sukoba. Opozicija ne može biti jaka dokle god se bavi svemirskim temama i dok vlast radi konkretno i nudi viziju budućnosti. Najbolje je to pokazala Podgorica, za koju je opozicija tvrdila da ima sigurnu pobjedu. Sve do predsjedničkih izbora. Sada je jasno da Đukanović i DPS imaju veliku prednost, koju će svemirska politika teško dostići. Pred građanima će krajem maja biti dva izbora. Svemir ili realnost. Zvijezde će ostati tamo gdje jesu, a od onog famoznog ugriza neće biti ništa, jer se vještački do njega ne može ni doći. Mi smo zemlja čuda, kod nas je i svemir sa vještačkim zubima.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

U KOALICIJI SA SD I BS

DPS Pljevlja pokazao realnu snagu za nove pobjede Opštinski odbor DPS Pljevlja jednoglasno je usvojio listu kandidata za odbornike na predstojećim lokalnim izborima, zakazanim za 27. maj. Odbor je takođe jednoglasno donio odluku da nastupi u predizbornoj koaliciji sa koalicionim partnerima - Bošnjačkom strankom i Socijaldemokratama. Kako navode iz te partije, u svim fazama formiranja odborničke liste pokazan je visok demokratski pristup, konstruktivnost i realna snaga za nove pobjede. “U istom duhu, predložena lista oslikava najširu snagu, odlučnost i potencijal za napredak naših Pljevalja. Snaga pobjedničke liste ogleda se

u spoju mladosti i iskustva, u stručnosti i posvećenosti svojoj profesiji. Profesije –pravnika i ljekara, inženjera i ekonomista, poljoprivrednika i politikologa - oslikavaju naše kompetencije da odgovorimo novim izazovima”, navodi se u saopštenju. Pored stručnog potencijala, kako su rekli, lista odražava bogatstvo građanskog sklada Pljevalja na koje su svi ponosni. Ističu da su uvjereni da će njihova lista, uz nesumnjivu političku snagu i energiju, na predstojećim izborima ostvariti ubjedljivu pobjedu za dobrobit svih građana Pljevalja. E.H.

NA PREDLOG ADMINISTRATIVNOG ODBORA

Vujičić izabran za člana Državne izborne komisije

ĐUKANOVIĆ ZV PREDSJEDNIK OD

⌦ Mili Prelević

Vujičić Skupština je juče, na predlog Administrativnog odbora, jednoglasno izabrala koordinatora programa vladavine prava u Građanskoj alijansi Zorana Vujičića za člana Državne izborne komisije (DIK) iz reda predstavnika civilnog društva, nevladinog sektora i univerziteta. Predsjednik Administrativnog odbora Ljiuđ Škrelja kazao je da je to skupštinsko tijelo šest puta raspisivalo konkurs za izbor člana DIK-a, ali da su naišli na nezainterovanost predstavnika civilnog sektora. “Iako se u javnosti upravo od njih čuju kritike na račun rada tog državnog organa, do konkretnih predloga o načinu spornih pitanja nema”, istakao je Škrelja. Čak su se, kako je rekao, pojedini obratili Administrativ-

USKORO ĆE BITI ZAKAZANA SVEČAN

nom odboru navodeći da neki kandidati koji su se bili prijavili nijesu kredibilni i ne ispunjavaju uslove da budu izabrani za člana DIK-a. “Dok sam pozivao predstavnike civilnog društva, nevladinog sektora i univerziteta da predlože svoje kandidate za člana DIK-a i doprinesu većem povjerenju građana u izborni proces, oni su održavali performanse ispred Skupštine izražavajući nepoštovanje prema radu državne institucije”, naveo je Škrelja i dodao da za tri javna konkursa nije bilo kandidatura, dok se jedan kandidat prijavio dva puta, ali nije dobio podršku Administrativnog odbora. Škrelja je naglasio da će glasanje za Vujičića doprinijeti kompletiranju sastava DIK-a, a samim tim i kvalitetu rada tog organa. A.N.

objednik na predsjedničkim izborima od 15. aprila Milo Đukanović preuzeće dužnost predsjednika Crne Gore na svečanoj sjednici Skupštine 20. maja na Cetinju, potvrđeno je Vikend novinama u crnogorskom parlamentu.

Tog dana i zvanično ističe mandat dosadašnjeg predsjednika Filipa Vujanovića, a i dosadašnja praksa je da novoizabrani predsjednik polaže zakletvu pred poslanicima na dan kada ističe mandat njegovom prethodniku. Vujanović je i 2008. i 2013. godine bio inaugurisan 20. maja. Šef države, po Ustavu, počinje funkciju polaganjem zakletve pred poslanicima, a njen tekst glasi: “Zaklinjem se svojom čašću da ću dužnost predsjednika Crne Gore obavljati savjesno i odgovorno za dobro svih građana naše domovine. Kao predsjednik države posvetiću se očuvanju

nezavisnosti i suvereniteta Crne Gore i njenoj afirmaciji kao građanske, demokratske, ekološke i države socijalne pravde, zasnovane na vladavini prava”. Nakon polaganja zakletve slijedi svečani dio, odnosno novi predsjednik organizu-

LIDER DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA MILO ĐUKANOVIĆ OSVOJIO JE NA PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA 53,9 ODSTO GLASOVA

je koktel ili prijem za zvanice. Ove godine će iste večeri započeti i proslava 12 godina od proglašenja nezavisnosti Crne Gore, pa postoji mogućnost da i premijer Duško Marković iste večeri organizuje prijem povodom praznika. Inače, lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović osvojio je na predsjedničkim izborima 53,9 odsto glasova i ima natpolovičnu većinu u 17, od 23 opštine, a pobijedio je u čak 20 opština. Predstavnik većeg dijela opozicije Mladen Bojanić osvojio je 33,4 odsto glasova, a kandidatkinja Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović 8,2 odsto. Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić osvojio je 2,81 odsto, a kandidat Stranke pravde i pomirenja Hazbija Kalač 0,8 odsto. Vasilija Miličkovića podržalo je 0,48, a Dobrila Dedei-

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

AKTUELNO

Foto: Iva Mandić

DARMANOVIĆ NA SASTANKU MINISTARA VANJSKIH POSLOVA NATO

Članstvo u Alijansi utiče pozitivno na cijeli region

Darmanović u Briselu

NA SJEDNICA SKUPŠTINE

VANIČNO D 20.MAJA NASTAVAK INTEGRACIJA

Milo Đukanović se tokom kampanje zalagao za nastavak evroatlantskog puta zemlje, ali je pri tom izrazio spremnost za izgradnju dobrih odnosa sa Rusijom. Glavna teza Đukanovića u predsjedničkoj kampanji bila je da na predsjedničkim izborima treba da pobijedi evropska

Crna Gora, jer će, u suprotnom, biti podvrgnuti preispitivanju i njena nezavisnost i članstvo u NATO i put u EU. Prema mnogim analitičarima, predsjednički izbori su pokazali i da crnogorsko članstvo u NATO ima nedvosmislenu podršku građana Crne Gore.

ća 0,41 odsto birača. Đukanović je i u Podgorici osvojio više od polovine glasova. Od važećih 107.119 glasova u Glavnom gradu, Đukanović je dobio 54.532, Bojanić 38.752, Vuksanović 8.717. Tradicionalno ubjedljivu pobjedu Đukanović je ostvario i u rodnom Nikšiću, gdje je od 40.864, dobio 22.791 glasova. Bojanića je glasalo 13.849 birača, a Vuksanović 2.773. Od većih opština, lider DPS-

a u Bijelom Polju ima 14.386 glasaova, gotovo dva puta više od Bojanića koji je dobio 7.409, dok je Vuksanović osvojila 2.121 glasova. Đukanović je ubjedljivo pobijedio i Ulcinju, Rožajama, Plavu, Gusinju, Petnjici i Andrijevici. U Ulcinju je od važećih 9.442 Đukanović dobio 7.353 glasova, u Rožajama od 11.042 važećih, osvojio je 8.454 glasova. Đukanović je i u ZIKS-u od 508, osvojio 316 glasova.

Članstvo Crne Gore u NATO ima pozitivne implikacije na cijeli region i može biti podsticaj regionalnim aspirantima za ispunjavanje standarda i sprovođenje neophodnih reformi za pristupanje Alijansi, ocijenio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, koji je juče učestvovao na sastanku ministara vanjskih poslova NATO u Briselu. Kako je saopšteno iz resornog ministarstva, Darmanović je istakao privrženost naše države očuvanju vrijednosti Alijanse i ispunjavanju njenih ključnih zadataka, pri čemu je naglasio i kontinuiranu podršku i doprinos glavnim aktivnostima NATO. Crnogorski šef diplomatije je ukazao na značaj posvećenosti NATO Zapadnom Balkanu i u tom kontekstu je istakao važnost politike “otvorenih vrata”. “To je najbolji način da se

postigne dugoročna stabilnost, bezbjednost i prosperitet u regionu i odvrate svi spoljašnji destabilizirajući uticaji”, kazao je Darmanović. Na sastanku ministara vanjskih poslova, između ostalog, razmatrani su politika “otvorenih vrata” i Zapadni Balkan, Rusija, politika projektovanja stabilnosti, uključujući i zajednički rad u borbi protiv terorizma, sajber i hibridnih prijetnji, situacija u Avganistanu, kao i tješnja saradnja sa Evropskom unijom. Jedna od tema ministarskog sastanka bila je i projektovanje stabilnosti van granica NATO. “U fokusu razgovora bilo je traženje načina kako da NATO bolje odgovori na izazove koji dolaze iz regiona Bliskog istoka i Sjeverne Afrike”, navode u Ministarstvu. Sastanku je prisustvovala visoka predstavnica EU za

vanjske poslove i politiku bezbjednosti Federika Mogerini, koja je prenijela punu posvećenost saradnji s Alijansom, u pogledu podrške južnim partnerima. Darmanović je na marginama sastanka razgovarao sa ministrom vanjskih poslova Mađarske Piterom Sijartom i tom prilikom su šefovi dvije države ukazali na važnost integracije zbog daljeg mira, stabilnosti i properiteta, kao i evropskih vrijednosti, koje vode jačanju institucionalnih veza sa EU. Crnogorski šef diplomatije se sastao i sa ministrom vanjskih poslova Letonije Edgarsom Rinkevičsom. “Sagovornici su izrazili zadovoljstvo tradicionalno dobrim i prijateljskim bilateralnim odnosima koji su zasnovani na političkim, ekonomskim i drugim interesima i zajedničkim vrijednostima”, navode iz Ministarstva. A.N.

Potrebno poboljšati odnose sa Rusijom Darmanović je, nakon sjednice Savjeta na nivou ministara vanjskih poslova, kazao da sa Rusijom treba poboljšati odnose, te da tako svi razmišljaju. Prema njegovim riječima, Crna Gora ne želi loše odnose ni sa kim i nikad to nije željela. “Mi smo samo branili pravo na svoj izbor, bez obzira na to ko ga ugrožava. Da bi odnosi bili poboljšani, potrebni su napori obje strane. Mi ne vidimo

sebe kao uzrok pogoršanja odnosa sa Rusijom, pa se nadamo da će vremenom doći do uzajamnih napora”, kazao je Darmanović crnogorskim novinarima u Briselu, dodajući da su neki odnosi dobri, poput onih u ekonomiji i turizmu. “Vjerujemo da će politički nivo doći do nekog normalnog, pri čemu svako zadržava svoje pozicije”, rekao je Darmanović. On je kazao da pristup u ko-

me mora da se vodi otvoreni dijalog, a sa druge strane odgovori na prijetnje, ostaje potvrđena i uspješna politika NATO prema onome što dolazi iz Rusije. “Što se tiče Zapadnog Balkana zainteresovani smo da Rusija poštuje izbore zemalja koje one prave i da se ne miješa u unutrašnje stvari. Bili bismo ohrabreni ukoliko Rusija pokaže te namjere, što do sada nije bio slučaj”, naveo je Darmanović.

aktuelno

đeljošaj nosilac liste aa za glavni grad

Sigurno ćemo imati predStavnika u Skupštini podgorice

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

Albanska alternativa je i zvanično predala izbornu listu za izbore za Skupštinu glavnog grada, a nosilac je Nik Đeljošaj. “Kao odgovoran politički subjekat i ubjedljivo najjača albanska stranka u Podgorici, sigurno ćemo imati predstavnika u Skupštini glavnog grada i nakon skoro 20 godina albanske partije će biti zastupljene u glavnom gradu. I ovaj podatak pokazuje da je AA ozbiljna i organizovana partija, koja će ostvariti ono što decenijama nijesu uspjeli političari prošlosti. Takođe napominjemo da je AA uspjela da sa našim partnerima i Tuzima vrati status opštine, nakon deceni-

je lutanja raznih političara, koji nijesu znali da dođu do cilja”, navodi Đeljošaj. Očekuju da će ih podržati glasači i ostalih manjih nacionalnih partija, a imaju u najavi podršku ozbiljnih i relevantnih nacionalih partija na državnom nivou. “Sve ove činjenice su uvjerljive za Albance koji žive u Podgorici, koji će svojim glasom kao jedinoj ozbiljnoj nacionalnoj listi na ovim izborima dati podršku. Za građane Malesije, ovo su posljednji izbori na kojima glasamo za Skupštinu glavnog grada”, kazao je Đeljošaj. Kao nacionalna partija, kako navodi, jasno je da žele biti dio

vlasti na svim nivoima. “Dokazali smo u Tuzima da nećemo u vlast po svaku cijenu, ali i poslali poruku da ne bježimo od odgovornosti kada smo razgovarali prije dva mjeseca, ali ni sjutra nećemo da bježimo od nje. Naši partneri u tome će biti svi oni koji žele dobro glavnom gradu, Malesiji i uvažavaju specifičnost Albanaca i našu odlučnost za integraciju i faktorizaciju. Kao što sam dostojanstveno u Skupštini Crne Gore stao u zaštitu i odbranu uvijek kada su Albanci bili ugroženi, još bolje i sa više iskustva ću isto učiniti i u Skupštini glavnog grada”, zaključio je Đeljošaj. E.H.

političke igre demokrata oko manifestacije ª sto godina od pobjede u prvom svjetskom ratuº

Krapović neobaviješten, Franović dao 15.000 eura

Sasvim je izvjesno, ako je ova odluka Izvršnog odbora realizovana, da je dio tog novca upotrijebljen i za bilborde koji najavljuju ovu manifestaciju, bez obzira što su direktor TOB-a Mladen Franović i predsjednik opštine Budva Dragan Krapović “prali ruke” i tvrdili da sa bilbordima nemaju nikakve veze. Krapović je u zvaničnoj izjavi saopštio da je kao predsjednik opštine, Maina i Budvanin žestoko uvrijeđen što nije konsultovan, što nije pozvan da učestvuje i da svoje viđenje, već je potpuno ignorisan od strane kolega iz DF-a po pitanju obilježavanja jubileja i da vjeruje da je tako urađeno sa namjerom. Odluka Izvršnog odbora TOB-a na neki način demantuje Krapovića, naročito ako se zna da je Franović njegov partijski kolega. Na drugoj strani, i dva člana Odbora za obilježavanje jubileja su članovi Demokrata, kao i Krapović i Franović, pa je skoro nevjerovatno da predsjednik opštine nije znao čak i detalje pripreme manifestacije. Franović je kao i predsjednik odlučio da negira učešće u organizaciji manifestacije, koristeći igru riječi, pa je nedavno Pobjedi kazao da Turistička organizacija “nema dodirne tačke sa bilbordima“. “TO Budva nije učestvovala ni u štampanju, ni u kreaciji, niti u finansiranju bilborda ko-

Bilbord na kojem je Turistička organizacija Budve obilježena kao pokrovitelj manifestacije

SUBNOR: BilBORdi Blama i SRama

“Bilbordi „Sto godina ponosa i slave“ koji su ovih dana „omrkli“ u Budvi – pokazali su da ono što je nama dobro poznato i na što uvijek ukazujemo i upozoravamo – da su fašizam, nacionalizam, neofašizam, klero-šovinizam i te kako prisutni i kod nas u Crnoj Gori ali da oni koji su najodgovorniji da na njih reaguju – državni organi to ne čine na pravi način – zakonskim sankcijama”, saopšteno je iz Glavnog odbora SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.

“Treba li iznova podsjećati - limenka na Rumiji, Amfilohijevi govori mržnje, vrijeđanja crnogorske nacije, pa četnički pokušaji podizanja spomenika zločincima, podmetanja partizanskim borcima četničke metode, klanja i bacanja u jame nevinih i nemoćnih po Crnoj Gori – do ovih bilborda u slavu srpske vojske i njenom oslobođenju Crne Gore od okupatora. Slaviće ove godine i Mojkovačku bitku i Lovćen i oslobođenje Cetinja i gušenje komitskog pokreta i

ubistva Božićnih ustanika. Imaju Srbi i srpski narod dosta bitaka – od Cera do Kolubare, naratovali su se i napatili, njima nijesu potrebne nepostojeće i izmišljene bitke, falsifikati „naših Srba“, istorijske neistine i laži”,navode u saopštenju. Vrijeđa to, kako dodaju, časni srpski narod, vrijeđa organizaciju boraca NOR-a Srbije koja se sve energičnije bori protiv takvih pojava u svojoj sredini, kažu u SUBNOR-u.

ji su postavljeni u Budvi”, kazao je Franović. On je to tvrdio iako se na jednom od bilborda pojavljuje znak Turističke organizacije Budva kao pokrovitelja manifestacije. Međutim, kaže da mu nije strano ono što je oslikano na njima. “Kao građanin i Crnogorac, kao neko kome je djed bio Solunac, veoma sam ponosan što se slavi sto godina od Velikog rata, ne samo u Budvi, nego u čitavoj Crnoj Gori. Mi smo u njemu bili pobjednici”, kazao je Franović. Direktor TOB-a je iskoristio i gostovanje na TV Happy u Beogradu 24. aprila da promoviše ovu manifestaciju. “Treba reći da se mi sada dolje (u Budvi) spremamo da organizujemo veliku feštu i proslavu stogodišnjice Velikog rata. Moram vam reći da sam jako ponosan što je preko 2.000 dobrovoljaca iz Paštrovića i Boke bilo u Prvom svjetskom ratu. Nešto što je bila tradicija i ono kako se narod tada osjećao, sada je prenešeno i mislim da ćemo na dostojan način sve to proslaviti i odužiti se precima”, kazao je Franović. Vjerovatno zbog svega ovoga je i predsjednik Demokratskog fronta Budve Marko Bato Carević, reagujući na izjave predsjednika opštine, kazao da je Krapović bio informisan o imenovanju Odbora još prije gotovo dva mjeseca i nikad nije iznio stavove ni približne sadašnjim. R.D.N

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

aktuelno

SD preDao liStu u Dvije opštine za lokalne izbore

U Plavu nosilac Mehmedović, u Danilovgradu Radulović

za lokalne izbore 27. maja

Cakan počeo predizbornu kampanju iz Čanja Kampanja nosioca liste “Biram Bar” Radomira Novakovića Cakana krenula je iz Čanja. Novaković je istakao da je sezona u Baru uvijek počinjala iz Čanja i tu se završavala, pa tako ovdje i počinje svoje susrete i slušanje problema građana. “Dužan sam da kažem istinu građanima Bara i građanima Čanja. Privrednik sam i znam kako se vodi firma, pa bih tako vodio i grad. Mi moramo postaviti prave ljude na prava mjesta. Moramo dati šansu mladim ljudima – koji će raditi 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji. Zato toliko mladih i ima na našoj listi”i, istakao je on.

Naglašavajući kako Opština Bar mora više da učini ukoliko želi da se takmiči sa drugima na Crnogorskom primorju u privlačenju turista, Novaković je naglasio da Čanj nije zaslužio ovo što mu se sada dešava, naročito kada se radi o čistoći mjesta. Stevo Novaković iz Čanja, koji se nalazi na listi “Radomir Novaković Cakan – Biram Bar”, naglasio je da je najveći problem Čanja prepumpna crpna stanica za kanalizaciju kod Zeca. “Taj problem muči turističku privredu već godinama, a nikako da se riješi iako zahtijeva samo 15.000 eura”, istakao je on. E.H.

Socijaldemokrate su predale listu za predstojeće lokalne izbore u Danilovgradu, na čijem čelu se nalazi Radovan Radulović, predsjednik OO SD Danilovgrad i direktor “Montenomaks C&L”. Nosilac liste “Socijaldemokrate - Ivan Brajović - Dosljedno za Danilovgrad” Radovan Radulović istakao je da ova lista definitivno mora zavrijediti pažnju svih Danilovgrađanki i Danilovgrađana. Socijaldemokrate juče su prve predale Opštinskoj izbornoj komisiji listu kandidatkinja i kandidata za odbornice i odbornike u Skupštini opštine Plav, pod nazivom “Socijaldemokrate – Ivan Brajović – Dosljedno za Plav”. Nosilac liste Omer Mehmedović kazao je da su Socijaldemokrate predale najbolju listu kandidata, na kojoj se nalaze ozbiljni, obrazovani i čestiti ljudi. “Socijaldemokrate su predale simbolična 603 potpisa gra-

sD će samostaLno nastupiti na izborima u poDgorici, a nosiLac Liste, kao što su Dnevne novine ranije objaviLe, biće preDsjeDnik sD gLavnog graDa i čLan preDsjeDništva te partije ĐorĐe suhih. đana naše opštine. Kažem simbolična, jer smo prikupili du-

plo više, ali smo se odlučili da predamo onoliko potpisa koliko smo dobili glasova na parlamentarnim izborima 2016, kada smo prvi put učestvovali na izborima. Naš cilj je da stvaramo uslove da Plav bude bolje mjesto za život, grad u koji će se dolaziti, a ne iz kojeg se odlazi. Mi smo popuno spremni da preuzmemo odgovornost za budući razvoj naše opštine i sigurni smo da će na kraju ovog mandata Plav zasijati ljepšim svijetlom“, rekao je Mehmedović. E.H.

Demokrate i Gp ura preDali liStu u bijelom polju

Ljujić nosiLac Liste

Predaja liste koalicije “Za 21. vijek” u Bijelom Polju

Novaković je istakao da je sezona u Baru uvijek počinjala iz Čanja i tu se završavala, pa tako ovdje i počinje svoje susrete i slušanje problema građana

Demokrate i GP URA predali su juče Opštinskoj izbornoj komisiji u Bijelom Polju listu za predstojeće lokalne izbore. Nosilac liste „Aleksa Bečić-Dritan Abazović Bijelo Polje za 21. vijek, Demokrate-URA“ Marko Ljujić iz Demokrata kazao je da se na listi nalazi preko 60 odsto visokoškolaca i studenata.

“Na listi se nalazi više od 90 odsto odborničkih kandidata koji se ranije nijesu bavili politikom. Vodićemo beskompromisno borbu protiv kriminala, biće nulta tolerancija prema korupciji, nepotizmu i ostalim nepočinstvima koje nam, kao nasljeđe ostavljaju ovi koji će vladati do 27. maja“, kazao je Ljujić.

Dodao je, da će njihova kampanja biti čista i baviće se suštinskim stvarima i pitanjima koja život znače. Hajro Bučan, odbornik iz redova URA, kazao je da je lista spoj mladosti i iskustva. Predsjednik OIK Duško Vojinović saopštio je da je koalicija Demokrate –URA prva predala izbornu listu. B.Č.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

INTERVJU: ISTORIČAR MILAN KOMPANIJA.VOLI.. ZBOG.POVEĆANOG.OBIMA.POSLA.RASPISUJE

KONKURS ZA.ZAPOSLENJE.U.VOLI.MARKETIMA.U.PODGORICI

Kasirke........................................................... 20.izvršilaca Prodavci.na.sektoru.delikatesa......................15.izvršilaca Sektorski.prodavci.......................................... 22.izvršioca Prodavci.na.sektoru.voća.i.povrća..

12.izvršilaca

Mesari............................................................. 7.izvršilaca Servis.radnici..................................................13.izvršilaca Magacinski.radnici.........................................10.izvršilaca Kuvari............................................................... 4.izvršioca Pomoćni.radnici.u.kuhinji................................ 6.izvršilaca Prodavci.u.ribari............................................... 2.izvršioca Higijeničarke................................................... 9.izvršilaca Kompanija.Voli.svojim.radnicima.obezbjeđuje: • sigurnost i stabilnost zaposlenja u renomiranoj kompaniji, • odlične uslove za rad u dobro organizovanom timu, • profesionalnu obuku i mogućnost napredovanja. .Od.kandidata.očekujemo: • predanost i posvećenost, • komunikativnost i ljubaznost, • samostalnost u radu i spremnost za preuzimanje odgovornosti, • sklonost ka usavršavanju i napredovanju.

Prijave.koje.uključuju.CV.i.fotografiju.dostaviti. najkasnije.7.dana.od.dana.objavljivanja.oglasa. Direkcija.Kompanije.Voli Bulevar.Josipa.Broza.bb TC.Voli.II.faza Kontakt.telefon:.020.445.086 konkurs@voli.co.me Kompanija.zadržava.pravo.da.kontaktira.samo. kandidate.koji.uđu.u.uži.izbor.

BUDITE.I.VI.MEĐU.NAJBOLJIMA.

ODGOVOR GORE SLA

⌦ Samir Rastoder

Istoričar Milan Šćekić je u razgovoru za Vikend novine rekao da su istorijske činjenice jasne i da one kažu da je crnogorska vojska još u avgustu 1914. godine zauzela Budvu tako da je proslava stogodišnjice oslobođenja Budve od dijela vlasti u tom gradu falsifikovanje istorije. VN: Ovih dana digla se velika prašina oko proslave stogodišnjice oslobođenja Budve i postavljanja bilborda u toj opštini. Kakve su istorijske činjenice o tom događaju? ŠĆEKIĆ: Slažem se sa Vama da je obilježavanje stogodišnjice oslobođenja Budve s pravom izazvalo reakciju javnosti, jer se jedna opoziciona politička partija kao organizator jubileja nije libila da brutalno pogazi istorijske činjenice i da portrete ličnosti odgovornih za nestanak crnogorske države istakne na samom ulazu u budvanski Stari grad kao navodne oslobodioce Crne Gore. Što se tiče istorijskih činjenica, one su jasne. Crnogorska vojska je već na samom početku rata, 12. avgusta 1914. godine, zauzela Budvu. U sklopu Crne Gore ona se nalazila sve do januara 1916. godine, ali to nećete nigdje pročitati ovih dana. VN: Kako vaše kolege iz Srbije gledaju na događaje iz Prvog svjetskog rata, odnosno kako ih tumače? ŠĆEKIĆ: Srpski istoričari događaje iz Prvog svjetskog rata tumače uglavnom korektno, ali kada je riječ Crnoj Gori - onda korektnosti

nema. Na Crnu Goru gledaju isključivo kao na svoj dominion i svaki potez crnogorske vlade u Prvom svjetskom ratu, koji je povučen da bi se zaštitili crnogorski interesi, za njih je separatizam, izdaja Srpstva i Srbije. I još im je neobično što kralj Nikola nije htio da se dobrovoljno detronizuje u korist dinastije Karađorđević. Čudno im je što kralj neće da bude običan građanin. VN: Zašto su tako nesporne istorijske činjenice ispolitizovane? ŠĆEKIĆ: Svako ko se ozbiljno bavi istorijskom naukom mora uvažavati činjenice. Ali kako je na Balkanu postala praksa da se političari bave istorijom, a istoričari politikom, onda se logično i činjenice lako ispolitizuju i prilagode političkim, nacionalnim i vjerskim i raznim drugim osjećanjima. Kada bi se svako bavio isključivo svojim poslom zabune ne bi bilo. Ali na trusnom Balkanu, teško opterećenim nacionalizmom i mržnjom, to je nemoguća misija.

VN : Z a š t o ć u t e i n t e lektualci i institucije ko-

BIOGRAFIJA ■ Milan Šćekić je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici, na odsjeku za istoriju ■ Magistrirao je na fakultetu pravnih nauka (UDG) na odsjeku za međunarodne odnose ■ Doktorant je Filozofskog fakulteta u Nikšiću na odsjeku za istoriju. Zapošljen u Istorijskom institutu kao viši istraživač

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

Aktuelno

ŠćEkIć o IsToRIJskIM čINJENIcaMa U VEzI s oslobađaNJEM bUdVE

rne za nestanak Crne ave kao oslobodioCe je bi se morale oglasiti? ŠĆEKIĆ: Teško je sa sigurnošću kazati zašto ćute intelektualci i institucije. Ali pretpostavljam da jedan

broj intelektualaca ova priča apsolutno ne tangira. Drugi sigurno ne vladaju materijom pa se logično i ne upliću, a treći su vjerovatno uvjereni da Odbor za proslavu oslobođenja Budve radi pravu stvar i da je srpska vojska zaista donijela slobodu Cr-

Iz istih onih udžbenika u kojima su cijeli vjekovi crnogorske istorije sabijani na jednoj stranici, u kojima se ćutke prelazilo preko pojedinih crnogorskih dinastija, i koji su Crnu Goru tretirali isključivo kao srpsku državu. I danas u aktuelnom srbijanskom udžbeniku istorije piše da su Crnogorci ,,neiskreni i da Srbiju vole po potrebi“

noj Gori 1918. U svakom slučaju, za većinu intelektualaca je komfornije i bezbrižnije držati se po strani ovakvih dešavanja, a država će to već nekako riješiti. VN: Vi ste negdje ranije, u kolumni, saopštili da maltene “ne može proći jedan dan, a da marginalni crnogorski opozicionari i prilično ostrašćeni političari, analitičari, publicisti i naučnici iz regiona ne dovedu u pitanje državnost Crne Gore”. Da li država Crna Gora adekvatno reaguje na pokušaje negiranja njene istorije, tradicije, njenog postojenja? ŠĆEKIĆ: Nijesam siguran da država adekvatno reguje, čim nam se te pojave u kontinuitetu ponavljaju. Složićemo se da država na ovakve stvari ne može odgovarati represivnim mjerama, ali itekako može obrazovnim sistemom i osmišljenom identitetskom politikom. No, kako naš obrazovni sistem nije u stanju da za sada adekvatno odgovori na ove izazove, još ćemo se mi takvih stvari nagledati i naslušati.

VN: Polemisali ste i sa dr Milom Lomparom, profesorom beogradskog univerziteta, koji je, gostujući u jednoj televizijskoj emisiji u kojoj se govorilo o napretku Crne Gore, krajnje omalovažavajuće ustvrdio da su takve konstatacije neodržive jer ,,to je država duboko utemeljena u kriminalu, to je država u kojoj jedan čovek vlada preko 27 godina… Tamo se puca svaki dan. Takvu državu smatrati ozbiljnom apsolutno je kompromitovanje zapadnih vrijednosti“. Vi ste ovakvu ocjenu povezali sa srbijanskim udžbenicima istorije. Zašto? ŠĆEKIĆ: Polemisao sam sa raznim srpskim istoričarima i intelektualcima, kojima je sa Lomparom zajednički imenitelj to što se ne mogu pomiriti sa činjenicom da je Crna Gora nezavisna država. Takvih danas, nažalost, i u Srbiji i u Crnoj Gori ima dosta. I mahom su svi prva znanja o prošlosti Crne Gore sticali iz srbijanskih udžbenika istorije. Iz istih onih udžbenika u kojima su cijeli vjekovi crnogorske istorije sabijani na jednoj stranici, u kojima se ćutke prelazilo preko pojedinih crnogorskih dinastija,

Jedan broj intelektualaca ova priča apsolutno ne tangira. Drugi sigurno ne vladaju materijom pa se logično i ne upliću, a treći su vjerovatno uvjereni da Odbor za proslavu oslobođenja Budve radi pravu stvar i da je srpska vojska zaista donijela slobodu Crnoj Gori 1918.

i koji su Crnu Goru tretirali isključivo kao srpsku državu. I danas u aktuelnom srbijanskom udžbeniku istorije piše da su Crnogorci ,,neiskreni i da Srbiju vole po potrebi“. Kada nekoga od malena učite takvim stvarima, kada plasirate neistine i generalizujete lična iskustva, teško da se može očekivati promjena stava o Crnoj Gori. VN: Nedavno ste objavili knjigu “Iza linija fronta” koja se bavi upravo Crnom Gorom u Prvom svjetskom ratu. Šta je bio motiv? ŠĆEKIĆ: Posljednja studija o Crnoj Gori u Prvom svjetskom ratu napisana je prije više od 50 godina. Znao sam da osim vojne strane, istorija Crne Gore u Prvom svjetskom ratu slabo istražena i to sam dokazao ovom knjigom. Očekujem da će ubrzo biti objavljen i zbornik dokumenata o Crnoj Gori u Prvom svjetskom ratu koji sam priredio, kao važan doprinos rasvjetljavanju prošlosti Crne Gore u ovom svjetskom sukobu. VN: Koliko se kroz crnogorski obrazovni sistem našim mladim generacijama daje informacija o istoriji svoje zemlje? ŠĆEKIĆ: Svjedoci smo da se posljednjih desetak godina dva puta reformisao prosvjetni sistem i da je oba puta smanjivan fond časova iz istorije. Samim tim i pored dobre volje da se učenicima prezentuju potrebne informacije o prošlosti, nastavnici nemaju vremena za to. To je ozbiljan problem koji se mora sistemski rješavati.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

UVOZ I IZVOZ STRUJE EPCG U POSLJEDNJIH PET GODINA

ZA DOBAR ENERGETSKI BILANS POTREBNI OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Stanje u regionu

Od zemalja u regionu, kako Grbović ukazuje, pozitivan energetski bilans jedino imaju Bosna i Hercegovina, Rumunija i Bugarska. U Srbiji su uvoz i izvoz gotovo na granici poništavanja. Hrvatska uvozi znatne količine struje, Crna Gora manje, dok Albanija, Grčka i Makedonija uvoze mnogo više, nego što imaju za svoje potrebe. “Koliko će balkanske zemlje uvoziti, odnosno izvoziti struje, najviše zavisi od hidrologije. U kišnim periodima svi u regionu imaju višak električne energije koji mora biti izvezen. Tada, na putu ka Evropi, dolazi do zagušenja u prenosnim kapacitetima na granicama zbog čega cijena struje drastično pada”, objašnjava Grbović. Kada su zime hladne ili ljeto sušno, potrebno je uvoziti električnu energiju. “I tada dolazi do zagušenja, ali u obrnutom smjeru jer nastojimo da uvezemo električnu struju iz srednje Evrope. Kao posljedica javljaju se i oscilacije u cijenama, pa se desi da po megavat satu struja košta i do 150 eura”, navodi Grbović.

U prosječnoj godini, EPCG uveze oko milijardu kilovat sati struje. Istovremeno, izveze oko 750.000, najčešće zimi

⌦ Danica Jankovič Elektroprivreda (EPCG) je u posljednjih pet godina izvezla 4,11 milijardi kilovatsati električne energije ukupne vrijednosti oko 151 milion eura, dok je istovremeno uvezla 4,02 milijardi kilovatsati za iznos od skoro 165 miliona, saopšteno je Vikend novinama iz državne energetske kompanije. Na primjeru, ta količina izvoza odgovara petogodišnjem snabdijevanju oko 171.000 domaćinstava, dok se uvozom može snabdjeti njih 167.500, ukoliko se uzme u obzir da je mjesečna potrošnja na nivou jednog domaćinstva 400 kilovatsati. Potpredsjednik Crnogorskog nacionalnog komiteta Međunarodnog savjeta za velike električne mreže Momir Grbović smatra da je EPCG postigla dobre rezultate po prosječnoj hidrološkoj godini. “U 2014. i 2015. se uvozila

struja po prosječnoj vrijednosti od 38 eura, dok je cijena izvoza bila do 56. U godinama sa sušnim ili izuzetno hladnim periodima, kao u 2016. i 2017, ta se razlika kretala od pet do deset eura”, objašnjava Grbović. Kako su Vikend novinama

Količina izvoza EPCG odgovara petogodišnjem snabdijevanju oko 171.000 domaćinstava, dok se uvozom može snabdjeti njih 167.500, ukoliko se uzme u obzir da je mjesečna potrošnja na nivou jednog domaćinstva 400 kilovatsati

rekli iz državne energetske kompanije, loše hidrološke prilike sa kraja 2016. i tokom prošle godine uslovile su niže dotoke i prirodna punje-

nja akumulacija što je posljedično dovelo i do manje proizvodnje električne energije u hidroelektranama.

■ VREMENSKE PRILIKE

Kada je riječ o potrebi za uvozom, Grbović navodi da je tokom prosječne hidrološke godine, kako pokazuju rezultati proizvodnje EPCG i povlašćenih proizvođača - malih hidroelektrana i vjetroelektrane na Krnovu, predviđena proizvodnja 3.500 gigavat sati struje. Međutim, uobičajeno je da se javlja deficit od oko 250 gigavat sati. “U prosječnoj godini, EPCG uveze oko milijardu kilovatsati. Istovremeno, izveze oko 750.000, najčešće zimi, kada su cijene na berzi struje najveće. Mada, izvoz se jednim dijelom dešava i u julu i avgustu”, kazao je Grbović. On dodaje da Crna Gora

raspolaže viškom snage tokom cijele godine, osim u avgustu, i ima milijardu kilovatsati u akumulacijama hidroelektrana Pive i Perućice. “U avgustu, EPCG ne raspolaže sa viškom energije, zbog remonta Hidroelektrane Perućica. Ipak, u ostatku godine je to slučaj, pa kroz optimizaciju sistema postiže znatne pozitivne efekte”, rekao je Grbović koji je posljednjih devet godina bio na čelu Direkcije za upravljanje energijom u EPCG. Izvoz struje, kako ističe, vrši se u ‘peak’ i ekstra tarifi, kada su cijene za EPCG najisplativije, a uvoz se vrši u danima vikenda i noćne tarife, kada su one znatno niže. “Onda, finansijski efekti u

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

prosječnoj godini budu takvi da se nadoknadi sva kupovina, ali i postignu bolji finansijski rezultati”, objašnjava Grbović. Na uvoz i izvoz

električne energije, utiče i stanje na referentnoj mađarskoj berzi HUPX. Stoga, kako govori Grbović, ukoliko se osvrnemo na posljednju deceniju, cijena struje je, zbog poremećaja u cijenama uglja, gasa, naftnih derivata, doživljavala promjene. “Prosječna cijena konstantne energije je 2008. godine bila oko 90 eura po megavat satu na godišnjem nivou. Nakon 2008. cijene struje naglo pada-

Od puštanja u pogon Termoelektrane Pljevlja, 1981. godine, nije izgrađen nijedan veći energetski objekat što je uticalo da proizvodnja stagnira

Plan za ovu godinu Prema bilansu električne energije za ovu godinu, za prvi i četvrtvi kvartal planiran je višak energije od 470 gigavat sati. Pretpostavljeni nedostaci su na nivou od 170 gigavat sati u drugom i trećem kvartalu. “Dakle, uvoz, odnosno izvoz struje, pored pogonske spremnosti elektrana, najviše zavise od hidroloških prilika”, kazali su iz EPCG. U prošloj godini, kako navode, uvezli su oko 1,16 miliona megavat sati, vrijednosti skoro 58 miliona eura, i istovremeno izvezli 378.847 megvat sati za 22,14 miliona eura. ju, pa su se kretale oko 66 eura, da bi 2012. i 2013. došle do 45 eura”, naglašava Grbović, ukazujući da je najniža cijena struje u regionu, koju vezujemo za HUPX berzu na Balkanu, važila 2016, kada je iznosila 36 eura po megavat satu, da bi se 2017. vratila na 50. Pad industrijske proizvodnje, kako smatra, znatno se odrazio na uvoz, odnosno izvoz struje. “Potrošnja je nekada dostizala i do 4,5 milijardi kilovatsati godišnje. To je vrijeme kada je Kombinat aluminijuma trošio oko 2.000 gigavat sati struje, a Željezara oko 365. Dakle, usljed pada industrijske proizvodnje, došlo je i do smanjenja nedostatka električne energije. Stoga, u tom periodu Crna Gora je morala izdvajati znatna sredstva

UGOVORI SA VIŠE OD 20 KOMPANIJA EPCG ima potpisane sporazume sa više od 20 kompanija koje trguju električnom energijom. To su, kako su kazali našem listu, renomirane evropske kompanije. “U zavisnosti od vrste energije, konstantne ili vršne, mjesečno potpisu-

jemo više desetina, odnosno više stotina ugovora na godišnjem nivou. Ugovori za uvoz i izvoz se potpisuju na godišnjem, kvartalnom, mjesečnom, sedmičnom, ali i dnevnom nivou kao i za satnu energiju”, naveli su iz EPCG. Ta kompanija je do sada prodavala struju švajcarskim firmama specijalizovanim za trgovinu električ-

nom energijom Alpiq i Axpo, turskoj kompaniji Ayen, češkoj firmi Čez, danskoj Danske Commodities, hrvatskoj firmi Energia Naturalis, bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj elektroprivredi, britanskoj firmi Helath and Safety Executive, kao i slovenskom Interenergu, norveškom Statkraft i drugima.

AKTUELNO

4,11

MILIJARDI KILOVAT SATI ELEKTRIČNE ENERGIJE UVEZLA JE EPCG U POSLJEDNJIH PET GODINA

Momir Grbović za nabavku struje”, govori Grbović. On dodaje da je primjetno i smanjenje potrošnje gubitaka u distributivnoj mreži. “Nekada su ti gubici, na godišnjem nivou bili 650, dok sada iznose 350 gigavat sati, sa tendencijom daljeg smanjenja. Istovremeno, uočljivo je povećanje potrošnje kod domaćinstava, turizma i ostalih privrednih grana”, ukazuje Grbović.

■ PROIZVODNJA STAGNIRA

Grbović govori da od puštanja u pogon Termoelektrane Pljevlja, 1981. godine, nije izgrađen nijedan veći energetski objekat što je uticalo da proizvodnja stagnira. Međutim, proizvodnja električne energije je posljednjih godina povećana zbog obnovljivih izvora. “Kroz dalju proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije nadoknadilo bi se 250 gigavat sati struje na godišnjem nivou. Ipak, da

bi Crna Gora postala energetski nezavisna, treba da radi na ozbiljnijim projektima, poput gradnje hidroelektrana Komarnica, Kruševo i Morača,a ukoliko bi se našla ekonomska opravdanost, mogao bi se izgraditi i drugi blok Termoelektrane Pljevlja”, smatra Grbović. On objašnjava da Crna Gora ima manjak električne energije ljeti, zbog čega bi dalje ulaganje u obnovljive izvore trebalo nastaviti izgradnjom solarnih elektrana. “Ljeti je potrošnja najveća, a male hidrolektrane minimalno proizvode ili uopšte ne rade”, navodi Grbović. On ističe da bi svako ulaganje u hidro potencijale bilo isplativo za državu i onda bi Crna Gora od uvoznika prešla na stranu izvoznika struje. “Iako se čini da hidro resursi na kraći rok nijesu isplativi, na duže staze to svakako jesu”, zaključuje Grbović.

UKRATKO

Investirati u infrastrukturu Oblast saobraćaja važna je za razvoj privrede, pri čemu je potrebno investirati u transportnu infrastrukturu, modernizaciju željeznice i održivu mobilnost, ocijenio je premijer Slovenije Miro Cerar. On je, na TEN-T danima u Ljubljani, kazao da će Slovenija nastaviti ulaganja u razvoj saobraćajne infrastrukture. “Akcenat ćemo staviti na ulaganja u razvoj autonomnih i povezanih usluga mobilnosti”, rekao je Cerar.

Delegaciju Crne Gore je na TENT-T-u predvodio ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković, koji se sastao sa ministrom infrastrukture Slovenije Peterom Gašperšičem. “Oni su razgovarali o prenošenju znanja u oblasti željeznice, iskustvima u korišćenju pretpristupnih fondova EU i efikasnim načinima upravljanja investicijama u sektoru željeznice”, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva. D.J.

Nurković sa Cerarom

ZA VALORIZOVANJE ZEMLJIŠTA 9,2 MILIONA Realizacijom planiranih projekata na zakupljenom zemljištu u Kotoru, Ulcinju i Podgorici, površine 200 hektara, biće investirano ukupno 9,2 miliona eura za pokretanje poljoprivredne proizvodnje i prerade, uz zapošljavanje 41 radnika, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Komisija za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, kako je sa-

opšteno iz Ministarstva, ocijenila je prihvatljivim ponude tri kompanije koje su pristigle na tendere za zakup. “Shodno zaključku Vlade, sa posljednje sjednice, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i predsjedavajući komisijom Milutin Simović potpisaće ugovore o zakupu sa kompanijama “Čelebić Agrar”, “Agrolife Montenegro” i “Vinarija Milović”, kazali su iz Ministarstva. D.J.

Vektra Boka prodaje imovinu

Odbor direktora kompanije Vektra Boka raspisao je javni poziv za prodaju dijela nepokretne imovine tog hercegnovskog preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 8,18 miliona eura, a ponude se dostavljaju do 14. maja. Na prodaju je ponuđen restoran Galeb po početnoj cijeni od 4,43 miliona eura, motel DubraDragan Brković

va za 2,6 miliona i zemljište na Rosama za 250.000 eura. “Prodaje se i motel Borići sa zemljištem za 200.000, kao i zemljište kod hotela Rivijera Njivice na tri katastarske parcele po cijenama od 150.000, 30.000 i 520.000 eura”, navodi se u oglasu. D.J.

AKTUELNO 12 PREMIJER RAZGOVARAO SA ČLANOVI SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

MARKOVIĆU JA ZADAJU VELIKU Osim javnih nabavki, problematični su i parafiskalni nameti, za koje se premijer boji da će morati ići u izmjenu zakonodavstva

Oblast javnih nabavki Vladi predstavlja veliku glavobolju, zbog čega smo krenuli u hitne izmjene zakona koji je uređuje, kazao je premijer Duško Marković, dodajući da je glavna barijera to što svaka zainteresovana osoba ili pojedinac može da podnese prigovor na dan otvaranja ponuda i tako stopira čitav proces. “Nijesam želio više da gledam tu situaciju i tolerišem. Rekao sam da hoću izmjenu tog rješenja gdje smo sada naveli da se taj prigovor može donijeti deset dana prije okončanja javne nabavke i da se mora položiti odgovarajuća kaucija. Više nijesmo imali takve slučajeve”, rekao je Marković na događaju koji je organizovala Američka privredna komora u Crnoj Gori (AmCham), pod nazivom “Otvoreno sa premijerom”.

■ NAMETI

NERACIONALNI

Osim javnih nabavki, premijer je problematičnim ocijenio i parafiskalne namete, za koje se boji da će se i tu morati ići u izmjenu zakonodavstva. “Tu je problem što su skuplji troškovi administracije za naplatu tih lokalnih taksi, nego što je prihod koji se od njih prikuplja. To je neracionalna politika na nivou lokalnih samouprava i gradonačelnici o tome treba da povedu računa. Jednu takvu analizu nameta radila je Unija poslodavaca. Kada sam je pročitao trebalo mi je nekoliko dana da se oporavim, jer su pokazatelji bili dramatično negativni. Tu moramo raditi puno više”, poručio je Marković. Komentarišući izradu novog zakona o radu, on je rekao da se pažljivo radi na tom pravnom aktu i da nije bilo mnogo primjedbi od poslovnih

Marković

Jednu takvu analizu nameta radila je Unija poslodavaca. Kada sam je pročitao trebalo mi je nekoliko dana da se oporavim, jer su pokazatelji bili dramatično negativni. Tu moramo raditi puno više

subjekata. “Kada slušam moje ministre, ja izgleda postajem besplatni advokat poslovne zajednice i privrede i branim vaše interese kao da sam na vašem platnom spisku”, naveo je Marković, dodajući da misli da je kod kolektivnog ugovora napravljen iskorak.

■ DOBRI

REZULTATI

Država je, kako je ocijenio, u prvom kvartalu ostvarila bolju naplatu budžetskih i prihoda od akciza na duvan nego u istom periodu prošle godine, zbog čega bi trebalo da premaši zacrtani rast privrede od tri odsto. “Za 20 dana aprila prihodi su veći 18,5 miliona eura nego u isto vrijeme prošle godine. Popravili smo sliku i kada su u pitanju prihodi od akciza na duvanske proizvode. Dakle, za 20 dana aprila oni su povećani 13 odsto”, naveo je Marković, koji predviđa da će Vlada prebaciti projekcije o rastu preko tri odsto u ovoj godini.

“Prva tri mjeseca pokazuju da ćemo u tome uspjeti. Dakle, industrijska proizvodnja je od početka godine pa do kraja marta porasla 39 odsto, prehrambena 17, turistička privreda je napredovala 30 odsto, a rast je primjetan i u šumarstvu i drvopreradi”, istakao je Marković. D.J.

IMA AMERIČKE PRIVREDNE KOMORE

Foto:Saša Matić

AVNE NABAVKE U GLAVOBOLJU

Siva ekonomija najveći izazov Premijer je, komentarišući sivu ekonomiju u Crnoj Gori, kazao da je rješenje tog problema na listi Vladinih prioriteta, ali i jedan od najvećih izazova ekonomske politike. Ipak, kako je ukazao, prošle godine su ostvareni značajni rezultati na tom polju. “S tim u vezi, prošle godine

je naplaćeno 79 miliona eura više nego 2016”, naveo je Marković. Prema posljednjem izvještaju AmCham, skoro 85 odsto kompanija članica je ocijenilo da je prisustvo sive ekonomije na zabrinjavajućem nivou. “Stoga, neophodno je povećati efikasnost inspekcijskih or-

gana i onemogućiti njihovo selektivno postupanje u odnosu na subjekte kontrole. Očekujemo i efikasnije uklanjanje biznis barijera, kvalitetnije tekstove pravnih akata koji regulišu poslovni ambijent i njihovu bolju primjenu”, kazala je predsjednica AmCham-a Katarina Bulatović.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

DRŽAVI OMOGUĆEN OTKUP AKCIJA U EPCG

Poslanici podržali Put opciju Crnogorski poslanici usvojili su juče Ugovor o izvršenju Put opcije između Crne Gore i italijanske kompanije A2A, čime su se stekli svi neophodni uslovi da taj dokument, po ovlašćenju Vlade, u ime države potpiše ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Ona je u parlamentu kazala da ugovor predviđa da, umjesto prve tranše u iznosu od 35,7 miliona eura za 7.826.438 akcija, država Italijanima uplati 68,9 miliona eura za 17.252.885 akcija. U skladu sa ugovorom, iznos je umanjen sa 250 na 230,6 miliona eura. “Tokom maja država sa 57,01 odsto vlasništva u EPCG, umjesto na 63 dolazi na 70,16 odsto. Time država praktično vraća vlasnički udio u EPCG na nivo prije djelimične privatizacije i dokapitalizacije iz 2009. godine, već u prvom koraku”, kazala je Sekulić. Preostale akcije, prema ugovoru, preuzeće EPCG, kroz mehanizam sticanja sopstvenih akcija, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i od države u naizmjeničnim tranšama. “Osnovnom varijantom je predviđeno da drugo sticanje akcija od države bude obavljeno 1. maja 2019. godine za iznos od 39,9 miliona eura za 8.826.438 akcija. Preostale akcije, kroz dvije tranše u julu 2018. i 2019. godine, stekla bi sama EPCG”, objasnila je Sekulić. A2A je sredinom prošle godine aktivirala Put opciju. Akcionarski ugovor iz avgusta 2016. godine je prvbobitno predviđao prodajnu opciju, odnosno pravo A2A da proda, a obavezu države da kupi 54,79 miliona akci-

TOKOM MAJA DRŽAVA SA 57,01 ODSTO VLASNIŠTVA U EPCG, UMJESTO NA 63 DOLAZI NA 70,16 ODSTO ja EPCG, po cijeni od 250 miliona, u sedam jednakih godišnjih rada. U poređenju sa osnovnom varijantom ugovora iz avgusta 2016. godine, Sekulić je rekla da se novim ugovorom postiže trostruko brža realizacija raskidne klauzule strateškog partnerstva i izbjegavanje dugoročnog prisustva potencijalno nesaglasnog akcionara u kompaniji. Poslanik DPS-a Predrag Sekulić ocijenio je da je ovo dobar posao za Crnu Goru. “Ako želimo da nađemo nešto negativno onda su to bila prevelika očekivanja od ulaska A2A u EPCG, odnosno pitanje investicija u velike izvore energije. Ali ni tu vrijeme nije posebno izgubljeno”, smatra Sekulić. Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović kazao je da niko nema dileme u pogledu potrebe da Crna Gora ima dominantno vlasništu u EPCG i Rudniku uglja, ali da je sporan modela kako je to izvedeno, a posebno cijene koje su građani morali da plate da bi se posao priveo kraju. “Ovo je posao koji se mogao obaviti mnogo jeftinije uključujući i besplatno spajanje Rudnika uglja sa EPCG, a ne plaćanjem svojevrsnog reketa. Ovaj posao je završen na maksimalno skup način za Crnu Goru i da je bilo volje i pameti moglo je jefitnije“, tvrdi Damjanović. Bo.D.

70,1

ODSTO VLASNIŠTVA U EPCG IMAĆE DRŽAVA OD MAJA

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

zbog nedavanja izdržavanja sudovi u prošloj godini vodili postupke protiv 255 lica

Bivši muževi ne plaćaju alimentaciju dok im sud ne zaprijeti

Četrdesetdvogodišnja Podgoričanka, majka troje osnovaca, već četiri godine, koliko je prošlo od kad se razvela, živi kao podstanar, svakodnevno se trudeći da djeci održi osmijeh na licu. Odgovornost i brigu o djeci, koju bi supružnici i ako postanu bivši, trebalo da dijele, pala je na nju.

■■ ZA ČETIRI GODI-

NE SAMO JEDNA UPLATA

Zbog sigurnosti i mirnijeg života za sebe i svoje mališane, odlučila je da se iz Podgorice preseli u drugi grad, našla je tamo skroman stan, a uz pomoć nekoliko bliskih ljudi uspijevala da plaća kiriju, račune i da obezbijedi osnovne uslove za život svojoj porodici, kako ne bi osjetili nemaštinu. Tek nedavno je našla posao, jer ranije nije mogla istovremeno raditi i podizati djecu, a za četvorogodišnji period njena djeca su od oca vidjela samo 150 eura, koliko iznosi mjesečna almentacija, a koju je prema presudi bio obavezan davati do petog u mjesecu. Kako je u razgovoru za Vikend no-

vine navela ova žena, koja je iz razumljivih razloga željela da ostane anonimna u ovoj priči, njen bivši suprug svega dva puta godišnje gleda svoju djecu, ali to nije odluka suda, već njegova volja. „Odlukom suda utvrđeni iznos alimentacije koju moja djeca treba da prime do svakog petog u mjesecu od svog oca je 150 eura, a za ove četiri godine, samo jednom je njihov otac taj iznos uplatio“, ispričala je Podgoričanka koja je, uprkos prijetnjama da ne smije da traži razvod, odlučila da prekine bračnu zajednicu nakon osam godina zajedničkog života sa suprugom.

152 lica osuđena su u prošloj godini zbog krivičnog djela nedavanje izdržavanja, a kod sudova je u radu bilo optuženja protiv 255 lica

Na pitanje zašto nije tražila prinudnu naplatu ili odlučila da krivično goni bivšeg supruga zbog nedavanja izdržavanja, kratko je kazala da je strah, te da nije smjela. Ovo je jedna od mnogobrojnih priča u kojoj se roditelj koji dobije starateljstvo nad djecom nakon razvoda muči oko naplate alimentacije, a uglavnom zbog niske svijesti bivšeg su-

Prinudna naplata pre Okrivljeni za nedavanje izdržavanja može biti i otac i majka, što zavisi od toga ko je obavezan sudskom odlukom da doprinosi izdržavanju, a krivično djelo postoji ako je lice pravosnažnom sudskom odlukom (presudom) ili poravnanjem, obavezano na izdržavanje. Advokatica Maja Živković za Vikend novine je kazala da krivična sankcija koju će sud u konkretnom predmetu izreći okrivljenom licu zavisi od okolnosti svakog konkretnog slučaja. „Može zavisiti od dugovanog iznosa po ovom osnovu, od dužine trajanja nedavanja izdržavanja, te od postojanja olakšavajućih okolnosti sa jedne strane, i/ili otežavajućih sa druge

strane“, navela je M. Živković. Ističe da se ne mora presudom obavezati neko lice na davanje izdržavanja samo ako se razvodi brak, već i ako je prestala vanbračna zajednica. „Presudom se može obavezati neko lice na svakomjesečno davanje određenog novčanog iznosa na ime izdržavanja svog djeteta. Po pravosnažnosti presude, a ukoliko roditelj koji je obavezan na davanje izdržavnja ne ispunjava obavezu, može se, pored mogućnosti podnošenja krivične prijave, podnijeti i predlog za izvršenje nadležnom javnom izvršitelju, i to za vremenski period do podnošenja samog predloga za izvršenje, ne i za buduća davanja.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

EKO JAVNOG IZVRŠITELJA U tom slučaju bi javni izvršitelj vodio postupak eventualne prinudne naplate predmetnog novčanog iznosa. Mišljenja sam da se ova mogućnost rjeđe koristi, a da je postupak efikasniji, već se u okviru krivičnog postupka ističe imovinskopravni zahtjev. Međutim, izvršni i krivični postupak nijesu međusobno isključivi, ali se po istom osnovu ne može izvršiti dvostruka naplata“, pojasnila je M. Živković. Roditelj često ističe loše imovinsko stanje kao razlog za nedavanje izdržavanja, što, navodi M. Živković, svakako nije samo po sebi prihvatljivo opravdanje. „Porodičnim zakonom je propisano da roditelji imaju pravo pružnika (češće muškarca, a ponekad i žene) o dužnosti izdržavanja djece.

AKTUELNO Maja Živković

i dužnost da izdržavaju dijete i u slučaju ograničenja roditeljskog prava i u slučaju lišenja roditeljskog prava roditelj ne biva oslobođen dužnosti da izdržava svoje dijete“, navela je ona. Osim lošeg imovinskog stanja, kao razlog za nedavanje izdržavanja roditelj, pojasnila je M. Živković, direktno ili indirektno nalazi da će novac potrošiti drugi roditelj na svoje potrebe, a ne za potrebe djeteta. „U najvećem broju slučajeva to je rezultat niske svijesti roditelja o svom pravu i dužnosti izdržavanja svog djeteta, te o svakodnevnim potrebama djece, naročito kada ona veći dio vremena ne provode kod tog roditelja“, navodi M. Živković.

■ OSUĐUJUĆE PRESUDE

Naime, zbog krivičnog djela nedavanje izdržavanja, odnosno alimentacije, u 2017. godini, uz neriješena optuženja iz ranijeg perioda, kod sudova je u radu bilo optuženja

protiv 255 lica, navodi se u Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za prošlu godinu. Protiv 152 lica donijeta je osuđujuća presuda, od čega su 23 osobe sankcionisane kaznom zatvora. “Protiv sedam lica izrečena je novčana kazna, protiv 97 lica izrečena je uslovna osuda, protiv jednog sudska opomena, protiv 24 lica rad u javnom interesu, protiv jednog izrečena je mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi“, navodi se u Izvještaju, te dodaje da je protiv 11 lica optuženje ustupljeno, protiv tri lica donijeta je oslobađajuća presuda, a protiv dva lica odbijajuća presuda.

■ ŽENE SVE VIŠE TRAŽE PRAVNU POMOĆ

Iz Centra za ženska prava saopšteno je da se iz godine u godinu povećava broj žena koje se obraćaju zbog problema sa alimentacijom, tražeći pravnu pomoć oko naplate alimentacije, odnosno davanja izdržavanja - prava koje pripada djeci nakon razvoda. Advokatica, koja je između ostalog angažovana i u Centru za ženska prava, Tijana Živković,

u razgovoru za VN je istakla da je praksa pokazala da se žene više odlučuju da pokrenu postupak kako prinudne naplate tako i krivične postupke za krivična djela nedavanje izdržavanja. „Svakako da postoje slučajevi da se žene plaše da prijave bivšeg partnera, a pritom zanemaruju da je pravo na alimentaciju pravo djeteta, a ne bivšeg supružnika. To nije pravo roditelja koji živi sa djecom već pravo djeteta i mislim da je svaki roditelj u obavezi da sve preduzme kako bi se to pravo i ostvarilo“, istakla je T. Živković. Iz iskustva koje ima kao advokatica u Centru, navodi da definitivno postoji problem što se tiče naplate alimentacija, koje se, kako ističe, određuju u niskim iznosima, a minimalan mjesečni iznos doprinosa za izdržavanje je 65 eura. „Najčešće se određuju imajući u vidu zaradu roditelja koji je u obavezi da da izdržavanje, tako da se te zarade često ne prikazuju u punim iznosima već nije rijedak slučaj da jedno lice prima jedan dio zarade na ruke, jedan preko računa, tako da sud, kada prikuplja dokaze na osnovu kojih će odlučiti koja će to visina alimentacije biti, vezan je za onaj iznos koji je naveden u obavještenju iz Poreske uprave ili djelotvornost mehanizma krivične prijave. Dužnost suda je, objašnjava ona, da uzme u obzir sve okolnosti prilikom određivanja alimentacije, ali to je jedan od načina da se prikriju stvarni prihodi. „Stekla sam utisak da

su krivične prijave djelotvornije od tih predloga za izvršenje, odnosno pokretanje postupka za prinudnu naplatu jer ipak kada su u pitanju krivična djela i kazna koja je zaprijećena odradi svoje, i davaoci izdržavanja u strahu da ne odgovaraju krivično uplate taj iznos alimentacije. To je jedan od mehanizama koji se u mojoj praksi prikazao djelotvornije“, pojasnila je ona. Krivične odgovornosti nema jedino u slučaju da roditelj koji je u obavezi da daje izdržavanje nije radno sposoban. „Činjenica da je lice nazaposleno ne oslobađa od obaveze za izdržavanje. Sva lica koja su radno sposobna imaju obavezu da izdržavaju maloljetnu djecu ili djecu koju su, prema zakonu, posle punoljetstva dužna da izdržavaju do 26 godine. Svaki roditelj je u obavezi da preduzme sve moguće napore kako bi obezbijedio sredstva za izdržavanje svoje djece. Sudska praksa je zauzela stav da čak i po cijenu žrtvovanja nekih sopstvenih egzistencijalnih minimuma svaki roditelj mora da doprinese izdržavanju svoje djece, izuzev ako se utvrdi da iz objektivnih razloga jedno lice nije u mogućnosti da doprinosi izdržavanju, to je na primjer slučaj kada se radi o licima koja nisu radno sposobna – tada neće odgovarati krivično“, kazala je T. Živković. Kako je dodala, čak i kada se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje roditelji su u obavezi da daju izdržavanje. Bo.B.

Tijana Živković

HRONIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

NASTAVLJENO SUĐENJE ZA POKUŠAJ TERORISTIČKOG NAPADA

Novčanice pronađene kod Dikića poklapaju se sa novcem Sinđelića

Suđenje za pokušaj terorizma na dan izbora 16. oktobra 2016. godine, nastavljeno je juče izvođenjem dokaza među kojima su i novčanice, oduzete od okrivljenog Bratislava Dikića, čiji serijski brojevi počinju kao i kod novčanica koje je predao svjedok saradnik Saša Sinđelić. Odbrana je pokušala da ospori tu činjenicu insinuirajući da je u pitanju podmetanje od tužilaštva, dok je Dikić kazao da je novac dobio od prijatelja, za neki privatni dogovor koji nema veze sa ovom pričom.

■ NEPOZNATA PRAŠKASTA MATERIJA

Juče je pročitan zapisnik o

pretresanju stana koji su koristili optuženi Bratislav Dikić i Kristina Hristić, od 17. oktobra 2016. U stanu je, između ostalog, pronađena PVC najlon kesa s nepoznatom praškastom materijom, papirići na kojima su iscrtane skice, SIM kartice. Takođe, pročitan je i zapisnik o pretresu stana koji su koristili Miloš Aćimović, Aleksandar Čurović, Siniša Stojanović, Dejan Đurić, Aleksandar Aleksić i drugi. U stanu su pronađeni mobilni telefoni. Zapisniku je prigovorio advokat Miroje Jovanović, ističući da je sudija za istragu koji je izdao nalog doveden u zabludu kad je izdavao nalog za pretres, jer je tužilaštvo navelo kao razlog za pretres sumnju da ima oruž-

ja. Njegovoj primjedbi pridružila se i optužena Branka Milić koja je kazala da pretres ne može biti zakonit, ako naredba o pretresu nije zakonita. Advokat Dušan Radosavljević je imao drugu vrstu primjedbe ističući da se sada izvode dokazi iz drugog postupka. “Zašto izvodimo dokaze za lica koja su već osuđena sporazumom o priznanju krivice? Sporazum ne bi trebalo da bude dokaz da je neko kriv, već da su potrebni drugi dokazi. Ljudi pročitaju nešto, a da ne znaju šta su potpisali. Ovo je dokaz iz drugog postupka u odnosu na druga lica“, rekao je on. Njegovu tvrdnju osporio je tužilac Saša Čađenović koji je istakao da se ne radi o više postupaka,

28. APRIL – MEĐUNARODNI DAN ZDRAVLJA I BEZBJEDNOSTI NA RADU Sindikat mora imati aktivniju ulogu u procesu zaštite na radu. I jedan izgubljeni život na radnom mjestu je previše. Izgradimo zajedno bezbjedna i zdrava radna mjesta za sve radnike u građevinarstvu. NE MOŽE I NE SMIJE BITI PROJEKATA POD IZGOVOROM „VELIKIH“ DRŽAVNIH INTERESA KOJI NIJESU DOSTUPNI SINDIKATU. ŽIVOTI DOMICILNIH I STRANIH RADNIKA IMAJU ISTI ZNAČAJ I VRIJEDNOST.

SINDIKAT GRAĐEVINARSTVA I IGM CRNE GORE

već o jednom, te su dokazi pribavljeni na taj način sastavni dio dokaznog materijala u ovom postupku. Pročitana je i potvrda o dobrovoljnoj predaji telefona „CAT“ Mirka Velimirovića s dvije SIM kartice. Tužilac Čađenović kaže da je ovaj telefon od velikog značaja i da se u njemu nalaze određene fotografije. Branilac Radosavljević je ukazao da su dvije kartice u suprotnosti sa svjedočenjem Velimirovića, koji je rekao da postoji samo jedan broj.

novac sa oznakama N i X potiče iz istog izvora“, naveo je tužilac. Dikić negira da novčanice imaju bilo kakve veze s ovim postupkom. „Dobio sam ih od prijatelja, na večeri polaska za Podgoricu, na slavi, za neke naše privatne dogovore. Tražio sam da se izvrši vještačenje novčanica i poligrafsko ispitivanje na ove okolnosti“, istakao je Dikić. Advokat Radosavljević je priznao navode tužioca da je novac iz istog izvora, ali, ističe da to ne znači da je iz kriminalnog.

■ NOVAC ZA PRIVAT-

■ BILJEŠKA

Zatim je pročitana i potvrda o oduzimanju dva telefona od Kristine Hristić 16. oktobra, preko kojih uređaja je, kako tvrdi Čađenović, komunicirano sa optuženim licima u ovom slučaju. Dikić je odmah stao u odbranu svoje prijateljice ističući da ona nije komunicirala ni sa jednom osobom, već da je samo poslala poruku u njegovo ime. Pročitane su i dvije potvrde o predmetima oduzetim od Dikića 16. oktobra, među kojima su telefoni marke „samsung“, „nokia“ i „ajfon“, službena legitimacija MUP-a Srbije, kartica „Interpol connecting police“, kartica „International police“, platne kartice, vozačka i saobraćajna dozvola, lična karta, ikone, četiri novčanice od po 500 eura, papirići sa skicama. Tužilac Čađenović kaže da novčanice koje su oduzete od Dikića počinju istim serijskim brojem kao i novčanice oduzete od svjedoka saradnika Saše Sinđelića. “Odbrana se juče složila da

Sudija Suzana Mugoša najavila je da je saslušanje bivšeg operativca CIA-e i jednog od vlasnika bezbjednosne kompanije Patriotik difens grup Brajana Skota najavljeno za 3. maj u 14.30. Advokat Dušan Radosavljević kaže da Specijalno državno tužilaštvo traži saslušanje Skota, iako ne postoji njegova izjava. „Mi nemamo izjavu, imamo bilješku agenata FBI-a. U SADu se desio skandal kada je direktor FBI-a prošle godine na osnovu bilješki iznio neke tvrdnje o aktuelnom predsjedniku Donaldu Trampu. Mi nemamo izjavu Brajana Skota. Smatram da to ne može da bude izvedeno kao valjan dokaz“, istakao je branilac. N.P.

NE DOGOVORE

AGENATA FBI-A

ODBRANA SE JUČE SLOŽILA DA NOVAC SA OZNAKAMA N I X POTIČE IZ ISTOG IZVORA

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

Uhapšen podgoričanin

osUmnjičeni nikšićani

Posjedovao pušku sa bajonetom

Podgorički policajci prekjuče su pretresom kuće u selu Mahala u Zeti uhapsili Ž.V. (51). zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. “Naime, službenici policije su 26. aprila, u selu Mahala izvršili pretres kuće Ž.V. Tom prilikom su pronašli i oduzeli automatsku pušku AB2 sa bajonetom, dva okvira u kojima se nalazilo trideset komada municije cal. 7,62 mm, pištolj „Mauser Oberaudorf Germany“ sa pet komada municije u okviru i kutijom sa 19 komada municije cal. 7,65 mm, kao i startni pištolj. Pronađeno oružje i municija su u ilegalnom posjedu”, navodi se u saopštenju Uprave policije. L.H.

ekstradicioni pritVor

MAĐARSKA GA POTRAŽUJE ZBOG DROGE Sudijа za istragu Višeg suda u Bijelom Polju, Vukomir Bošković, odredio је ekstradiocioni pritvor Milanu Đuroviću iz Čačka, zbog krivičnog djela posjedovanje opojnih droga iz čl.178 Mađarskog krivičnog zakonika. Pritvor može trajati do donošenja rješenja o izručenju na osnovu zahtjeva nadležnog organa Mađarske, a najduže 40 dana. Uprava policije-Područna jedinica u Bijelom Polju je 26.aprila, u 23.55 sati na graničnom prelazu Dobrakovo lišila slobode Đurovića na osnovu raspisane potjernice NCB Interpola Budimpešta - Mađarska. B.Č.

Krali novac, vrata i zaštitne kamere

Nusret i Sediha Ličina (lijevo), Valton Duraj (desno)

U Višem sUdU kontrola optUžnice za pokUšaj UbistVa

Duraj pucao, Ličina davala instrukcije preko Vibera U pogoričkom Višem sudu juče je održana kontrola optužnice protiv kosovskog državljanina Valtona Duraja (21) i Baranke Sadihe Ličine, koji su osumnjičeni da su pokušali da ubiju njenog supruga Nusreta Ličinu (41). Dukaju se na teret stavlja pokušaj ubistva a Ličini krivično djelo pomaganje i podstrekivanje. Advokat odbrane Srđan Lakić juče je pred vijećem sudije Vladimira Novovića rekao da nema formalnih prigovora na zakonitost dokaza o kojima će se izjasniti na pretresu. Njegov stav je da nema dokaza o postojanju osnovane sumnje da je Ličina počinila djelo koje joj se stav-

lja na teret. “Sve se zasniva na Viber komunikaciji između optuženih, koja uostalom nije potvrđena nijednim drugim dokazom, kao što je vještačenje. Postoji samo tvrdnja drugooptuženog kome se ne može i ne smije vjerovati” zaključio je Lakić. Durajev advokat, Novica Miloševič, kazao je da izražava svoje i žaljenje svog branjenika zbog svega što se desilo ali i da je zadovoljan što nije došlo do težih posljedica. Dodao je kako vjeruje u Durajeve riječi, te da nema nikakvih prigovora vezanih za optužnicu. Duraj i Ličina izjasnili su se da ostaju pri navo-

dima branilaca. Podsjetimo, on je 11. jaunara ove godine sa kapuljačom na glavi, upao u porodičnu kuću Ličina u barskom naselju Šušanj i ispalio pet hitaca u Nusreta. Jedan metak pogodio ga je u obraz, jedan u lijevi lakat, dok je treći završio u desnoj šaci. U trenutku napada, u kući je bila i njegova supruga, koja je policiji ispričala da nije vidjela napadača, jer se u momentu pucnjave nalazila u kupatilu. Navodno, ona je ostavila otključana vrata i, kako se sumnja, javila napadaču kad da upadne u kuću. Odluka će biti donijeta u zakonskom roku od 15 dana. L.H.

U akciji ª bokaº pretresi na deVet lokacija

Oduzeti Oružje, municija... Policija je u nastavku akcije “Boka”, u borbi protiv organizovanog kriminala, u prethodnih četiri dana kontrolisala devet lokacija. Tom prilikom oduzeli su oružje, municiju, ugovore, vozilo i motockl. Akcija je sprovedena u Herceg Novom, Kotoru i Tivtu. Pretresene su lokacije u Herceg Novom koje koriste M.V. (40), N.R. (47) i M.M. (44), dok su u Kotoru vršeni pretresi lokacija koje koriste M.V. (42), M.P. (32) i B.P. (29). U Tivtu su policajci provjeravali lokacije koje koriste T.P. (39) i S.F. (33). “Sprovedenim pretresima

objekata u ovim gradovima pronađeno je i oduzeto pet komada dugog naoružanja, dva komada kratkog naoružanja i 309 komada municije, jedan startni pištolj, veći broj ugovora o kupoprodaji nepokretnosti, izvjesna količina skupocjene tekstilne robe bez dokaza o porijeklu”, saopšteno je iz Uprave policije. U sklopu navedenih aktivnosti, radi sprovođenja daljih provjera oduzeto je vozilo, motocikl i veći broj mobilnih telefona, a protiv lica kod kojeg je pronađen startni pištolj podnijeta je prekršajna prijava. L.H.

Službenici nikšićke policije rasvijetlili su pet krađa za koje su osumnjičeni Nikšićani Z.N. (30) Ž.Ž. (37) i V.F. (38) , I.P. (25) V.M. (36) I.R. (25) i F.M. (25). “Sumnja se da je Z.N. od oštećenog D.B, dok se nalazio u lokalu u Nikšiću, otuđio 700 eura. Ž.Ž. i V.F. osumnjičeni su da su u mjestu Pandurica, na starom putu Nikšić – Podgorica ukrali metalne odbojnike pored puta. Takođe se sumnja da je I.P. iz stana M.A. ukrala 500 eura. Osim toga, V.M. je osumnjičen da je iz dvorišta firme „Frigo sistem“ otuđio požarna vrata vrijedna 750 eura dok su I.R. i F.M. sa restorana „Kastel“ ukrali dvije sigurnosne kamere”, saopšteno je iz policije. L.H.

kriVična prijaVa

Ukrao novčanik pa pobjegao

ilustracija Beranski policajci podnijeli su prekjuče krivičnu prijavu protiv maloljetnog E.B. (14), zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio tešku krađu. “Službenicima CB Berane je 26. aprila H.M. prijavila da joj je, u dvorištu Gimnazije „Panto Mališić“, nepoznato lice otuđilo novčanik u kojem se nalazilo 500 eura i lična dokumenta. Policajci su ga nedugo zatim identifikovali ovo lice i prilikom pregleda pronašli i oduzeli 150 eura”, navodi se u saopštenju policije. Nakon toga izvršili su pretragu terena i pronašli novčanik sa ostatkom novca i dokumentima koje su vratili vlasnici. L.H.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

SLAB ODZIV ŽENA NA NACIONALNI SKRINING PROGR

DOK “ĐAVO NE DOĐE PO SVOJE”, NE IDU KOD LJEKARA

⌦ Marina Ilić

acionalni skrinig program je počeo da se sprovodi 1. februara, međutim prema riječima direktora Direktorata za javno zdravlje Mira Kneževića, zbog čestih promjena broja telefona, ljekari teško dolaze do pacijentkinja. Osim toga, ginekolog Milovan Jovanović kaže da na ginekološki pregled ne dolazi i do 50 odsto žena, te je apelovao da se obavezno jave svom izabranom ljekaru.

U Crnoj Gori, nakon karcinoma dojke, najviše osoba oboli i umre od raka grlića materice. Zato je program ranog otkrivanja ove bolesti u Podgorici počeo da se sprovodi 18. jula 2016. godine, dok je nacionalni skrinig program za žene od 30 do 34 godina počeo da se primjenjuje od 1. februara ove godine. Od tada do 25. aprila, prema riječima v.d. direktora Centra za kontro-

Redovni ginekološki pregledi nemaju alternativu, a mi imamo od 35 do 50 posto žena koje uopšte ne dolaze na ginekološke preglede. Takođe, još gore je to što žene koje su se porodile dolaze na preglede tek poslije pet, šest godina

lu i prevenciju nezaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje Đurđice Ostojić, pozivu na skrinig odazvalo se 61,42 odsto žena.

NAJMANJI ODZIV U HERCEG NOVOM “Grupu žena dobne skupine 30-34 godine u 23 opštine u Crnoj Gori čine 15.083 žene. U periodu od 1.2 do 25.4.2018. godine pozvano je 3.826 (25,37 odsto) žena. Pozivu se odazvalo 2.350 (61,42 odsto) žena. Procenat odazvanih žena varira po opštinama od 21,59 odsto u Herceg Novom do 95,21 odziv u opštini Podgorica i 94,34 odsto u Nikšiću”, navodi Ostojić za Vikend novine i ističe da je

odazivanje na skrininge če Ostojić. veoma važno. “Neobično je važno da se žene odazovu i uzmu učešće u skriningu jer se na taj način bolest otkriva u ranom stadijumu, liječenje se započinje na vrijeme i zato je moguće izlječenje od ove bolesti, poboljšava se kvaPrema rijelima direktora litet života oboljelih i uve- Direktorata za javno zdravliko smanjuju troškovi lije- lje Mira Kneževića, izvođečenja”, napominje Ostojić. nje skrininga je potpuno Ona objašnjava da je pro- bezbolna, laka procedugram ranog otkrivanja raka ra i potpuno besplatna kogrlića materice organizova- ja ima za cilj da se otkrije la država u cilju smanjenja početni stadijum bolesti, u vrijeme kada je ta bolest u morbiditeta i mortaliteta od karcinoma grpotpunosti izlječiva. lića materice u “Postupak sprovođeCrnoj Gori, te nja skrininda jednom ga je takav započeti pro gram da izabrani skrininga ginekolozamišljen zi pozivaju kao konžene odretinuirađene staroni proces sne dobi za zdravstvekoje se spronog nadzora. vodi skrining i putem telefo“Svaki korak Knežević na zakazuju terskrininga raka grmin kako bi se uradio lića materice je podržan softverom koji je dio in- potreban pregled, koji ima tegralnog zdravstvenog in- za cilj da se bolest otkrije u formacionog sistema”, isti- ranom stadijumu, na vrije-

PROBLEM ŠTO ČESTO MIJENJAJU BROJEVE

Grupu žena dobne skupine 30-34 godine u 23 opštine u Crnoj Gori čine 15.083 žene. U periodu od 1.2. do 25.4.2018. godine pozvano je 3.826 (25,37 odsto) žena. Pozivu se odazvalo 2.350 (61,42 odsto) žena me, kada je izlječenje gotovo potpuno”, ističe Knežević za VN. Međutim, kako napominje, problem sa kojim se susreću je česta promjena broja telefona žena u ljekarskim kartonima izabranih ljekara i ginekologa, pa izabrani ginekolozi ne mogu da stupe u kontakt sa ženama radi pozivanja na skrining program. “Ovim putem apelujem na naše dame da se odazovu na skrining, ali i da se jave izabranim ljekarima i ginekolozima i da dostave

Obezbijeđena sredstva za devet videokolposkopa

U cilju unapređenja nacionalnog skrinig programa, Knežević kaže da je Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Institutom za javno zdravlje krajem 2017. godine obez-

bijedio sredstva za nabavku devet novih videokolposkopa, dva za opštinu Podgorica, i po jedan kolposkop za opštine Cetinje, Bar, Ulcinj, Berane, Bijelo Polje, Kotor i Pljevlja.

„U saradnji sa KCCG i Domom zdravlja Podgorica u planu uspješnog implementiranja programa prevencije karcinoma grlića materice u Crnoj Gori, organizovan

je dvodnevni stručni sastanak sa ciljem doedukacije iz oblasti kolposkopije, kao pomoćne dijagnostičke procedure u skrining programu“, dodaje Knežević.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

RAM ZA RANO OTKRIVANJE RAKA GRLIĆA MATERICE Foto: Profimedia

brojeve telefona kako bi se sa njima dogovorili oko termina za preglede”, naglasio je Knežević.

NE IDU NI NA GINEKOLOŠKE PREGLEDE Pored toga što se pacijentkinje ne odazivaju na skrining, mnoge izbjegavaju odlazak na redovni ginekološki pregled, što načelnik ginekologije Doma zdravlja Podgorica Milovan Jovanović smatra neodgovornim. “Žene od 30 do 35 godina na teritoriji čitave Crne Gore treba da se jave svom izabranom ginekologu, da jave broj telefona koji su sigurno promijenile jedno četiri, pet puta od kada su ga prijavile ili od kada su bile posljednji put na porođaju kod svoga doktora. Drugo, redovni ginekološki pregledi nemaju alternativu, a mi imamo od 35 do 50 posto žena koje uopšte ne dolaze na ginekološke preglede”, predočio je Jovanović. Takođe, kako kaže, još gore je to što žene koje su se porodile, dolaze na

preglede tek posle pet, šest godina. “Pacijentkinje treba redovno da dolaze, a ne da ih mi zovemo na preglede i skrining. One ignorišu čak i simptome i ne koriste ono što im je država dala. To je neodgovorno, ne samo prema njima, već i prema društvu u kom žive”, napominje Jovanović.

UVESTI KAZNENE MJERE On čak smatra da bi trebalo uvesti kaznene mjere ukoliko se pacijentkinje više od tri puta ne odazovu na pregled.

“Ona time, ne samo što ugrožava svoj život, već ugrožava i život svoje porodice i nas svih, kao društva. Novac koji se koristi za liječenje pacijentkinja sa invanzivnim karcinomom može se upotrijebiti za prevenciju, izgradnju ambulante itd. Mi ćemo se truditi da nadležnim institucijama prezentiramo osobe koje i nakon upornih poziva ne dolaze na preglede. Prošla su ta vremena kada smo se nekako snalazili. Samo zdrav čovjek je koristan i sebi i drugima i nema sebičnosti u svemu tome“, kaže Jovanović. On je pozvao pacijentkinje da se jave, direktnim do-

Jovanović: HPV infekcijom inficirano 85 odsto mladih

Primarni skrining podrazu- do prekanceroze i kanceroze“, mijeva test molekularni HPV objašnjava Jovanović. (humani papiloma virus) DNK On pojašnjava da kada HPV test, jer je, kako kaže Ostojić, uđe u organizam pa do prvih skoro svaki rak grlića mate- mikroinvanzivnih znakova rice izazvan HPV infekcijom. može da prođe od sedam do “Metoda molekularnog 10 godina. HPV testiranja temelji se na „To je period koji mi prodetekciji DNK visokopuštamo. Sam HPV rizičnih HPV tipone znači ništa, va iz uzoraka ako mu tu cervikalnog ne pomognu faktobrisa. Mori kao što lekularne su pad tehnike imunitesu ”zlatni standard” ta, pušeza dijanje, rano gnozu i tip stupanje specifičnu u seksuHPV prevaalne odnolenciju”, navose, dugotrajJovanović na upotreba kondi Ostojić. Prema traceptiva, dodatne njenim riječima, HPV infekcija je vrlo česta i oko infekcije, sve to doprinosi da četiri od pet seksualno aktiv- HPV tu duže ostane u da dodje nih osoba ima HPV infekciju do promjena na grliću. On ne u nekom periodu svog života. ubija ćeliju ali pravi malignu Što se tiče Crne Gore, ona na- promjenu koja se i tada movodi da je procenat HPV pozi- že vratiti u početnu fazi kada tivnih žena 18,52 odsto, dok se imunitet popravi“, naglaje 9,77 odsto u Rožajama, a šava Jovanović. Koliko su pre32,65 odsto u Tivtu. ventivni pregledi važni, govoIpak, Jovanović kaže da je ri činjenica da ukoliko se karprevalenca HPV virusa kod cinom grlića materice otkrije mladih velika, te da 85 odsto na vrijeme, izlječiv je u 80 odmladog svijeta je inficirano sto slučajeva. ovim virusom. “S te strane promjena je „Međutim, do 30. godine, zahvala, a s druge nije ako uđe broj inficiranih se smanji do u mikroinvanzivnu fazu. Bilo 15 posto. Tako da, kako infek- kojom fazom koja prati procija uđe, tako brzo i izađe iz bijanje membrane, mi nismo organizma. Samo mali broj od zadovoljni i izlazimo iz komfotih 15 posto, koji se ne kon- ra. U tom slučaju bolest je jatrolišu, uz sve dodatne fakto- ko podla i teška”, napominje re, pušenje itd, mogu dovesti Jovanović. laskom ili pozivom na broj Doma zdravlja Podgorica 020481925, iz kojeg god grada da su. „Nije važno ako su iz nekog drugog grada, neka pozovu taj broj pa ćemo ih mi

uputiti gdje treba. Važno je da prijave promjenu broja telefona, ili uostalom, nije potrebno da čekaju naš poziv, pregled i skrining mogu da zakažu i same“, poručio je Jovanović.

Za posljednje tri godine jedan karcinom grlića materice

U periodu od 18.7.2016. do 19.1.2018. godine kod 51 žene urađena je biopsija grlića materice tokom sprovođenja programa ranog otkrivanja raka grlića materice u Podgorici, kazala je Ostojić. U tom periodu, kako navodi, otkriven je jedan karcinom grlića materice. „Patohistološkom anali-

zom bioptiranog materijala kod 16 žena otkriven je hronični cervicitis, kod 12 žena CIN I, kod sedam žena CIN II, kod 15 žena CIN III dok je kod jedne žene otkriven karcinom grlića materice“, rekla je Ostojić. Međutim, Jovanović ističe da broj u ovom slučaju nije važan, te da i mala incidencija izaziva velike

probleme. „To je veliki problem za same pacijentkinje, za porodice, ali i za državu. Za ženu oboljelu od karcinoma raka grlića materice izdvaja se 30.000 eura za liječenje u inostranstvu, a opet nismo ništa dobili jer je invanzivni karcinom neizlječiv. Stanje je alarmantno. Mi smo u 2018.

godini, nama dva invanzivna karcinoma remete posao. Nije stvar u brojci. Njegova incidenca je kao u okruženju, negdje oko 20 posto na 100.000 žena. Međutim, mi sad moramo da razmišljamo kao da smo u vrhu Evropske unije. Ne možemo ići unazad nego unaprijed“, kazao je Jovanović.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

promoCiji prisUstvovalo više od

renovirana konferencijska sala lesendro

Ramada Podgorica, hotel u jezgru starog dijela glavnog grada i neposrednoj blizini šoping centra Mall of Montenegro, predstavlja hotel koji je podjednako posvećen lokalnim gostima, kao i poslovnim ljudima i turistima koji dolaze iz cijelog svijeta. Ramada Podgorica kontinuirano unapređuje usluge, a kako je banketno-kongresni turizam u stalnoj potražnji, rađeno je na unapređenju kapaciteta i upravo je završeno renoviranje konferencijske sale Lesendro. Pored novog izgleda, sala je unaprijeđena tehnički, prvenstveno u dijelu standardne opreme, u cilju najkvalitetnijeg pružanja svih vidova univerzalne tehničke podrške. Sa oko 220m2 nepregrađivanog prostora, visokom tavanicom i kapacitetom do 200 ljudi, konferencijska sala Lesendro je jedan od najpopularnijih i najadekvatnijih prostora za organizovanje svih vrsta društveno-kulturnih događaja u Podgorici. O tome govori i činjenica da je zauzeta barem četiri dana u sedmici radi seminara, radionica, koktela, prijema, promotivnih aktivnosti, treninga i sl. Sala se nalazi na posljednjem spratu hotela, pruža dnevnu svjetlost i okružena je terasom sa panoramskim pogledom na grad. Zajedno sa salama Millennium, Duklja, Balkan i Medun, pruža odličan ambijent za timske aktivnosti. U hotelu se sve konferencijske sale, počev od Lesen-

Sa oko 220m2 nepregrađivanog proStora, viSokom tavanicom i kapacitetom do 200 ljudi, konferencijSka Sala leSendro je jedan od najpopularnijih i najadekvatnijih proStora za organizovanje Svih vrSta društveno-kulturnih događaja u podgorici. dro koja je najtraženija, prilagođavaju u skladu sa potrebama klijenata, bez obzira da li je riječ o prijemu visokih zvaničnika, radionici, sajmu ili tim bildingu. Prostor i ambijent hotela, daju niz kreativnih mogućnosti za rad u odvojenim i cjelovitim grupama, na različitim spratovima hotela i u različitim salama. Bez obzira na vrstu događaja, klijenti ne propuštaju delicije iz mediteranske kuhinje, koje se spremaju u renomiranom restoranu „Panorama“ na posljednjem spratu hotela. U svemu tome veliku ulogu igra i hotelski tim, koji u dijelu osmišljavanja upotrebe kapaciteta nudi odlične ideje, ima kreativan pristup, asertivno sluša i orjentisan je prema rješenjima. Sve to na kraju čini klijente zadovoljnim i zbog toga se stalno vraćaju. Nakon renoviranja sale Lesendro, hotel Ramada Podgorica nastavlja sa redovnim aktivnostima unapređenja prodaje i uspostavljanja novih saradnji, kako na lokalnom, tako i na regionalnom i svjetskom tržištu.

Srednje stručne škole, ukoliko dijete ima afiniteta za njih, mogu pružiti odličnu bazu za izgradnju karijere, ali i nastavak školovanja, poručio je ministar prosvjete Damir Šehović. On je danas na promociji srednjih stručnih škola, kojoj je prisustvovalo preko 500 polumaturanata, rekao da je prošle godine više od pet hiljada svršenih osnovaca upisalo te škole. Događaj je, kako je saopšeno iz Ministarstva prosvjete, organizovan u okviru kampanje „Stručno je ključno! Zaposli se, zaradi i sebe izgradi“. Mladima je predočeno da stručne škole upisuju i odlični učenici, pobjednici državnih takmičenja u znanju, nosioci diplome „Luča“. “Nema netalentovanog čovjeka. Samo onog koji je imao sreće da svoje životno pozvanje otkrije ranije, i onog kome je iz raznih razloga to teže išlo. Ja stoga kao svoju ličnu obavezu i obavezu Ministarstva prosvjete, vidim upravo potrebu da vam na vrijeme ukažemo na sve moguće izbore, kako biste mogli da načinite onaj pravi”, rekao je Šehović. Osnovci su u direktnom razgovoru sa učenicima i profe-

sorima srednjih stručnih škola saznali da su učenici najviše zainteresovani za programe Ekonomski tehničar, Pravno-administrativni tehničar, Zdravstveni tehničar, Farmaceutski tehničar, Fizioterapeutski tehničar, Turistički tehničar, Tehničar drumskog saobraćaja, Nautički tehničar, Ku-

var i druge. “Naša kampanja „Stručno je ključno! Zaposli se, zaradi i sebe izgradi,“ nije slučajno za glavnog lika uzela Relju. Dječaka koji je, kao mnogi do sada, izabrao srednju stručnu školu i sebi otvorio vrata. Ona, koja možda nikad ne bi otvorio da se vodio pogrešnim razlozima

Univerzitet Crne Gore o navodnom plaGijatU maGistarsko

Sprovešćemo poStupak u gra Univerzitet Crne Gore

Foto: Balsa Rakocevic

Hotel ramada podGoriCa

Šehović: struč za stvaranje

Univerzitet Crne Gore oglasio se o navodnom plagijatu magistarskog rada lidera Demokrata Alekse Bečića, pa su istakli da će u skladu sa važećom pravnom regulativom i u granicama nadležnosti svojih organa sprovesti odgovarajući postupak. “Za konkretan slučaj magistarske teze mr Alekse Bečića ističemo da je cjelokupni postupak, od prijave teze do odbrane rada 2014. godine, sprovođen na Ekonomskom fakultetu, pred komisijom i mentorom koji su imenovani od strane Vijeća Fakulteta. Monitoring magistarskih studija od

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

aktuelno

D 500 poLUMATUrAnATA

čne Škole karijere Nema NetaleNtovaNog čovjeka. Samo oNog koji je imao Sreće da Svoje životNo pozvaNje otkrije raNije, i oNog kome je iz razNih razloga to teže išlo. ja Stoga kao Svoju ličNu obavezu i obavezu miNiStarStva proSvjete, vidim upravo potrebu da vam Na vrijeme ukažemo Na Sve moguće izbore, kako biSte mogli da NačiNite oNaj pravi

Šehović sa polumaturantima za izbor srednje škole. Relja ste zato svi vi. Vi, koji ste već izabrali dobro, i vi koji u narednih mjesec dana odlučujete kojim ćete putem krenuti. Ohrabrujem vas da, ako cijenite da za to imate sklonosti, napravite izbor koji je prošle godine napravilo oko pet hiljada svršenih osnovaca, koji su se odlučili za srednje struč-

ne škole”, zaključio je Šehović. Prisutnima se obratio i direktor jedne od najvećih srednjih stručnih škola “Sergije Stanić”, Zoran Klikovac, koji je rekao da se znanje u toj školi ne stiče sa mukom, već u okolnostima i ambijentu koji je vrlo interesantan i podsticajan za mlade ljude, uključujući pohađanje nastave kod najboljih poslodavaca. Obrazovnu ponudu srednjeg stručnog obrazovanja u školskoj 2017/2018. godini čini 17 obrazovnih programa u trogodišnjem trajanju i 50 u četvorogodišnjem trajanju. U muzičkim školama realizuje se 14 programa iz oblasti muzičke umjetnosti. M.I.

oG rADA ALEksE bEčIćA

anicama nadležnOSti sredine 2015. godine ustanovljen je kao jedna od nadležnosti Odbora u okviru Centra za studije i kontrolu kvaliteta na Univerzitetu Crne Gore, tako da ovaj organ, kao ni drugi organi Univerziteta, shodno tada važećoj pravnoj legislativi, nije bio nadležan ni po jednoj fazi ovog postupka”, saopštili su oni. Kako su objasnili, plagijat je definisan Zakonom o visokom obrazovanju kao svako preuzimanje autorizovanog rada ili materijala bez označavanja da se radi o tuđem autorskom djelu ili dijelu tog djela ili sprovođenje druge slične radnje predstavljajući ga kao svoje auten-

tično djelo. “Zakon je, takođe, propisao da se postupak utvrđivanja plagijata uređuje statutom ustanove visokog obrazovanja, u skladu sa posebnim zakonom. Statutom UCG normirano je da prethodni postupak za utvrđivanje plagijata sprovodi posebna komisija koju imenuje Senat, da je postupak hitan i da se sprovodi uz dužno poštovanje prava svih učesnika, te da se saznanja i informacije prikupljene u toku postupka smatraju povjerljivim do njegovog okončanja, a konačnu odluku donosi Senat”, dodaju oni. M.I.

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori

DELEGACIJA EU U CrnoJ GorI o UGoVorU IZMEĐU rTCG I CGo:

Obezbijedili grant za jačanje istraživačkog novinarstva

Ugovor koji je Javni servis početkom godine sklopio sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta “Činjenice su važne” i dalje je u žiži javnosti. I dok ga većina osporava, navodeći da zadire u programsku nezavisnost Radio Televizije Crne Gore (RTCG), te da je “servis građana” postao “servis nevladinog sektora”, oni koji ga znatnim dijelom finansiraju - Delegacija EU u Crnoj Gori - ne vide ništa sporno. Naime, u odgovoru dostavljenom Vikend novinama iz Delegacije navode da Evropska unija daje novac za izgradnju kapaciteta medija i pospješivanje njihove profesionalnosti, uz konstataciju da civilni sektor ima važnu ulogu u tome. “U sklopu svog Programa medijskog profesionalizma, Evropska unija obezbjeđuje grantove usmjerene na izgradnju kapaciteta medija i pospješivanja njihove profesionalnosti. Civilno društvo ima važnu ulogu u ovom pogledu. Smjernice za medije Evropske unije izričito navode partnerstva medija i nevladinih organizacija radi unapređivanja istraživačkog novinarstva na Zapadnom Balkanu“, navodi se u odgovoru Delegacije EU u Crnoj Gori. Podsjetimo, na posljednjoj sjednici Savjeta RTCG otvoreno je pitanje ovog “spornog” ugovora, pri čemu je

U sklopu svog Programa medijskog profesionalizma, Evropska unija obezbjeđuje grantove usmjerene na izgradnju kapaciteta medija i pospješivanja njihove profesionalnosti. Civilno društvo ima važnu ulogu u ovom pogledu

posebno problematizovana isplata honorara novinarima i urednicima koji su odabrani da budu dio projekta, kao i to što je CGO dobio ekskluzivno pravo da bira teme, ali i sagovornike. CGO je tako do kraja godine, do kada traje ugovor, u mogućnosti da odlučuje šta će biti emitovano u emisijama “Replika”, “Okvir” i “TV magazin”. Vrijednost ugovora je 124.309,49 eura, a CGO “koordinira program organizaciono, finansijski i administrativno”, pa ima mogućnost da odredi ko će da bude na čelu projekta, ko će biti asistent i finansijski menadžer, kao i pravni savjetnik. Ta NVO, takođe, bira i mentora koji će pratiti grupe dok budu radile istraži-

vačke članke i izvještaje. Sve ovo će ponovo biti predmet razmatranja Savjeta, nakon što se izjasni zakonodavac, odnosno Vlada, ali i pravna služba ove medijske kuće, koja radi na aneksu ugovora. Iz Delegacije EU su podsjetili i na nedavno predstavljeni Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori u kojem je navedeno da nije bilo napretka u oblasti slobode govora. “Takođe je naznačio da je nedavno političko miješanje u nacionalni javni servis (RTCG) razlog za ozbiljnu zabrinutost, te da izazovi u razumijevanju same uloge slobodnih medija i dalje postoje. U okviru drugog ciklusa Programa medijskog profesionalizma, nevladinoj organizaciji CGO dodijeljen je grant usmjeren na dalje unapređenje istraživačkih kapaciteta RTCG. Grant se ostvaruje od februara 2018, nadovezujući se na prethodne projekte medijskog profesionalizma kroz koje je EU pomogla da se uspostavi istraživačka redakcija u okviru Javnog servisa. Uspjeh ovog TV programa koji finansira EU nedavno je dobio priznanje najavom da će primiti naročitu nagradu na prestižnom međunarodnom takmičenju CIRCOM 2018“, zaključuje s eu odgovorima Delegacije EU u Crnoj Gori dostavljenim VN.

AKTUELNO

CJENOVNIK Lada 4x4 8.999 Lada Steed 5 15.100 Reno Twingo 9.900 Reno Klio 13.990 Reno Megan 17.490 Kia Rio 11.890 Kia Stinger 45.990 Fiat Nova Panda 14.800 Fiat 500x 21.700 Opel Astra 15.495 Opel Krossland X 17.370 Opel Moka 25.930 Opel Insignia 30.460 Pežo 308 14.914 Pežo 3008 31.045 Pežo 5008 31.928 Citroen C3 Shine 12.880 Citroen C-Elysee Shine 13.730 Tojota Yaris 12.190 Tojota Auris 16.400 Tojota C-HR hibrid 22.990 Tojota RAV4 28.700 hibrid Nisan Qashqai 24.990 Jaguar E-Pace 52.700 Range Rover 140.000 Autobiography

Tojota jedina predstavila “hibrid” Ono što je u Evropi već postao standard, u Crnoj Gori polako ulazi na “mala vrata” - hibrid automobili, koje je predstavila Tojota. “Trudimo se da hibridi što više zažive, jer smanjuju potrošnju goriva i zbog niskih CO2 emisija. Izloženi modeli RAV4 i C-HR su kombinacija elektro-benzinskog motora i do 60 kilometara na sat rade na bateriju, a nije potrebno priključivanje na utičnicu, jer imaju samostalno punjenje. Potrošnja ovih modela je kao kod klasičnih dizela, a u nekim slučajevima i manja”, kazala je prodajna savjetnica Tojote Milena Brnović. Iz Tojote navode da se nadaju da će država omogućiti subvencije na ovakva vozila, što je i budućnost u automobilskoj industriji.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

PODGORIČKI SAJAM AUTOMOBILA BEZ PR

“JAGUAR E-PACE” I “KIA STINGER” POKUPILI SIMPATIJE

odgorički sajam automobila, motocikala i opreme “Auto Moto Show Podgorica 2018” privukao je i ove godine veliku pažnju građana, iako ne može da se pohvali bogatom ponudom automobila, koja je bila izuzetno skromna. Na ovogodišnjem sajmu izostali su vodeći brendovi BMW, VW, Mercedes i Audi, pa su građani ostali uskraćeni za kompletnu ponudu vodećih svjetskih proizvođača

Startna cijena je 45.990 eura za verziju sa dvolitarskim turbo benzinskim agregatom, a top verzija ide do 59.990 eura

automobila. Na sajmu je bilo svega nekoliko premium modela. Ipak, British Motors se pobrinuo za luksuz i na ovogodišnjem sajmu predstavio tri

“Lada”

Volvo XC90 Range rover autobiography

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

AKTUELNO

ROSLAVLJENIH I VODEĆIH SVJETSKIH BRENDOVA British Motors se pobrinuo za luksuz i na ovogodišnjem sajmu predstavio tri nova modela iz Jaguar Land Rover brenda

Početna cijena je 45.909 eura, dok sa dodatnom opremom košta ukupno 52.700 eura

■ RANGE ROVER NAJSKUPLJI

Građani su mogli da vide “jaguar E-pace”, koji je na sajmu premijerno predstavljen u Crnoj Gori i svojim izgledom, karakteristikama i tehničkim performansama, ovo je izuzetno konkurentan model u svojoj kategoriji. “’Jaguar’ koji smo predstavili je potpuno novi model koji pripada kategoriji gradskih kompaktnih SUV-ova i ima motor od 2.150 konja u dizel varijanti. Njegova početna cijena je 45.909 eura, dok sa dodatnom opremom košta ukupno 52.700 eura”, kazao je VN prodajni savjetnik British Motor Montegra Marko Stojanović. Na sajmu je izložen bio i “range rover velar”, koji je premijerno predstavljen prošle godine kao najnoviji model ovog brenda. Kao vrhunac luksuza koji nudi ovaj brend predstavljen je “range rover autobiography”, koji je bio i najskuplji automobil na sajmu. Njegova početna cijena je oko 140.000 eura, dok sa dodatnom opremom ili nekim drugim specifikacijama ova cijena može da bude skoro čak i duplirana. “Predstavili smo novi redizajnirani ‘range rover autobiography’, model iz 2018. godine, sa dizel motorom od 3.000 kubika i 258 konja. To je prvi put da se ovaj model pojavljuje na našem tržištu. Karakteriše ga nešto više sportska varijanta, ali i vrhunac luksuza koji nudi kompanija Jaguar - Land Rover. U standardnoj opremi dođu sjedišta koja se podešavaju u 24 pravca sa memorijom, grijanjem, hlađenjem i masažom. Osim toga, nudi i am-

bijentalno osvetljenje i par drugih funkcija koje potenciraju taj luskuz, koji ga razlikuje od ostalih modela”, istakao je Stojanović.

Foto: Dejan Lopičić

nova modela iz Jaguar Land Rover brenda.

■ VOLVO PRVI DO KUPCA

Švedski proizvođač Volvo polako osvaja i crnogorsko tržište. Na sajmu su predstavljeni novi modeli XC40, XC60 i XC90, koji su privukli brojne posjetioce. Upravo je “volvo XC40” prvi automobil na sajmu koji je našao svog kupca. “’Volvo XC40’ je proglašen za evropski auto godine za 2018, a ‘volvo XC60’ za svjetski auto 2018, što dovoljno govori o kvalitetu ovih modela”, kazao je menadžer prodaje Saša Pejović. Početna cijena “volva XC40”, benzinca T3, 152 konja, iznosi 29.980 eura, dok je za dizel motor D3 od 150 konja cijena 32.800 eura. Ipak, najveća klasa je “Volvo XC90”, čija je startna cijena oko 49.000 eura, sa D4 motorom i 190 konja, pogonom na sva četiri točka i automatski osmostepenim mjenjačem. Na sajmu je bio izložen “volvo XC90 D5”, sa dvolitarskim motorom i 235 konja, čija je cijena 91.092 eura.

ELEKTRIČNA BICIKLA ZA BRIGU O ŽIVOTNOJ SREDINI Na sajmu su predstavljeni i električni bicikli, koji imaju mogućnost da budu i klasični bicikli sa sedam brzina. Na modelima je moguće i USB punjenje, a baterija može da izdržio do 80 pređenih kilometara. Maksimalna brzina je 90 kilometara na sat, a cijene su od 1.150 do 3.000 eura.

■ KIA U NOVOM RUHU Kia je izložila svoje modele “kia”, “stonic”, “rio”, “ceed” i “sportage”, a najveću pažnju svih posjetilaca izazvao je atraktivni model “kia stinger”, čija je prodaja startovala i na crnogorskom tržištu. Startna cijena je 45.990 eura za verziju sa dvolitarskim turbo benzinskim agregatom, a top verzija ide do 59.990 eura.

8.999

JE CIJENA NAJJETFTINIJEG AUTOMOBILA NA SAJMU, KLASIČNE LADE 4X4

Ono što posljednje dvije godine izaziva nevjerovatan bum su i kvadovi, odnosno tzv. četvorotočkaši, koji su sve prodavaniji širom Crne Gore. Predstavljeni su proizvođači Vecihle, TGB i Artic Cat. Najjeftiniji model je 2.490 eura, dok su najskuplji modeli i do 10.000 eura. “Izložili smo novi ‘stinger’ sa 2,2 litra turbo dizel motorom i 200 konjskih snaga, osmostepenim automatskim mjenjačem i pogonom na svim točkovima. Sa ovim modelom Kia ulazi u segment Grand turismo automobila, gdje su do sada vladali neki drugi proizvođači, ali je sigurno da smo konkurentni u premium segmentu. Pored ovog motora u ponudi će biti i dvolitarski benzinski agregat sa 250 konjskih snaga i V6 motor zapremine 3,3 litra sa 354 konjske snage, koji će predstavljati top ponudu u GT paketu opreme”, kazao je marketing i PR koordinator Kia Motors Adria Group Milan Derbogosijan. Kia i za ovaj automobil nudi sedmogodišnju garanciju, čime ostaje jedini proi-

zvođač koji nudi tako dugu garanciju.

■ LADA NIVA

NAJJEFTINIJA

Na sajmu je bila izložena i klasična “lada” 4x4, koja je bila najjeftiniji automobil na sajmu, po cijeni od 8.999 eura. Ovaj automobil se proizvodi već decenijama, ali i dalje privlači veliku pažnju mnogih zaljubljenika u automobile. Izložena je bila i “lada vesta sedan”, čija je početna cijena bila od 10.000 eura. Da Lada više nije sinonim za “kockaste” automobile pobrinuo se novi model “lade SW cross”, koja je sa osnovnom opremom 12.300 eura. “’Lada SW cross’ je luksuznija varijanta ovog modela i razlika od ranijih modela je očigledna. Motor je 1,6-litarski benzinski, ima 106 konjskih snaga, kao i bogatu dodatnu opremom, koja u standardnoj verziji podrazumijeva senzore za kišu, svijetla, parking, digitalnu klimu, komande na volanu”, kazao je izvršni direktor “Monte Lade” Božidar Roganović. Opel je predstavio novi model “insignia” u ekskluzivnoj varijanti, koji sa dvolitarskim dizel motorom košta 30.460. Posjetioci su mogli da uživaju u izgledu i testnoj vožnji opela “kroslend X”, koji je do sada prodat u 100.000 primjeraka širom Evrope. M.M.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

Perast: tradicionalna Pučka fešta

foto: Boka news

Kićenje “Mađ-a” 1. maja

Sa prošlogodišnje fešte kićenja Mađa

Bar: završena akcija eko dan

Posađeno 340 sadnica bora U proteklih nekoliko mjeseci, zahvaljujući barskim privrednicima i pojedincima na nekoliko lokacija ove opštine oplemenjene su zelene površine novim sadnicima borova, bagrema, palmi, maslina i drugog rastinja. Sa 340 sadnica bora koje su zasađene u Šumicama u Šušanju završena je akcija “Eko dan u Baru” koja je trajala od 24. novembra prošle godine. Pored revitalizacije stradalih maslina u Aveniji „Masline prijateljstva“ u Šumicama čiji su borovi stradali od ne-

vremena, zasađene su nove sadnice na kompleksu Sportsko-rekreativnog centra, te u Starom Baru gdje je posađen drvored bagremova. Prema navodima inicijatora ove akcije, Miodraga Banovića predsjednika Fondacije “INFO SPORT CG” – Bar, aktivnosti su realizovane akcijama na kojima su učestvovali građani Bara svih socio-uzrasnih kategorija stanovništva, javna preduzeća, obrazovne institucije, kao i Mornarica Vojske Crne Gore. A.LJ.

U Perastu će i ove godine 1. maja biti održana tradicionalna pučka fešta “Mađ”, kao prvi pozdrav proljeću i novom životu, a trajaće do 14. istog mjeseca. “Ova svečanost se slavila od davnina. Poznato je da je Peraška mornarica aktivno učestvovala u organizovanju ovog običaja sa vojvodom, barjaktarom i časnicima. Mladež bi okitila granama cijelu obalu grada. Mađ, velika hrastova (dub) ozelenjena grana okiti se koromanima i bočicama mlijeka i vina, te šarenim papirnatim trakicama (u prošlim vremenima krpenim), ‘posadi’ se na Pjaci Svetog Nikole u Perastu. Po starim običajima, posljednji peraški mladoženja bere i kiti mađ, dok građani obezbjeđuju mlijeko i vino, a domaćin fešte bijelu kafu i koromane.

Mađ, velika hrastova (dub) ozelenjena grana okiti se koromanima i bočicama mlijeka i vina, te šarenim papirnatim trakicama (u prošlim vremenima krpenim), ‘posadi’ se na Pjaci Svetog Nikole u Perastu

Sav taj ceremonijal ispraćen je sviranjem tambura ili mandolina i pjevanjem prigodnih pjesama. Nakon kićenja mađa, povorka građana, uz pratnju tamburaša i veselo pjevanje, pravi đir s kraja na kraj Perasta, budeći ostale Peraštane, koji su dužni da im se pridruže u zajedničkom veselju, koje se obavezno okončava druženjem u lokalnoj kafani, uz neizbjež-

nu prigodnu bijelu kafu i koromane. Ritualna radnja ukazuje na pagansku koncepciju slavljenja novog ciklusa rađanja u prirodi, što ukazuje na korjenje ovog obreda. Ovaj običaj je postojao u mnogim mjestima na istočnoj obali Jadrana, uključujući i ostala bokeška primorska mjesta, ali do danas se održao samo u Perastu, pa je samim tim vrijedan pažnje”, saopštili su organizatori. Ovaj običaj, koji je bio zabranjen za vrijeme vladavine komunista, Društvo prijatelja Perasta je ponovo pokrenulo i mnogi zaljubljenici u Perast 1. maja rano ujutro dolaze na taj obred da zajedno sa mještanima proslave stari običaj. Organizatori su Društvo prijatelja grada Perasta, MZ Perast i Međunraodni festival klapa. I.K.

Počela javna rasprava o Nacrtu PUP-a Javna rasprava o Nacrtu Prostorno urbanističkog plana Opštine Herceg Novi sa izvještajem o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, počela je juče, a trajaće do 28. maja. Uvid u dokument građani mogu obaviti svakog radnog dana od 9 do 11 sati u zgradi Opštine, mala sala. Dokument je dostupan i na opštinskom sajtu. Tokom javne rasprave građani i pravna lica moći će dostavljati pismene primjedbe, sugestije i mišljenja preko Građanskog biroa ili mjesnih zajednica. Sekretarijat za prostorno planiranje i izgradnju zajedno sa obrađivačem plana i izvještaja prezentovaće ove dokumente u MZ Luštica 23. maja u 17 sati. Centralna javna rasprava biće održana 24. maja u 18 sati u dvorani “Park”. S.M.

tivat: ª aPril mjesec zdravljaº

Likovnom radionicom zaokružen program U okviru programa “Aprilmjesec zdravlja”, Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja organizovao je likovnu radionicu za tivatske školarce. Tema radionice na otvorenom, u malom parku u centru grada, bila je “Biram zdravlje”. U malom parku crtali su i slikali učenici osnovnih škola “Drago Milović” i “Branko Brinić”, SMŠ Mladost, Muzičke škole, Knightbridge school, kao i predstavnici Omladinskog kluba. Žiri u sastavu istoričarka umjetnosti, Marija Saičić, Milica Krivokapić, profeso-

rica likovne umjetnosti i Zoran Kruta, akademski slikar. Pobjednički tim čine Tatjana Kovač i Jelena Perović iz srednje škole, drugoplasirane su Jelena Šćepanović i Rozarija Francesković iz iste škole, dok su treće Teodora Barbić i Anđela De Koning iz OŠ “Branko Brinić” iz Radovića. Specijalna nagrada na ovom kreativnom okupljanju pod vedrim nebom je pripala četvorogodišnjem Maksimu Milosavljeviću. Iz Sekretarijata su obezbijedili nagrade, vaučere od 20, 30 i 50 eura u knjižari Svikom. Z.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

Aktuelno

nikšić: odlukom na jučerašnjoj sjednici skupštine opštine

Usvojene cijene za legalizaciju bespravnih objekata

aknada za bespravno podignute objekte u Nikšiću plaćaće se od 13,5 do 144 eura po kvadratu, dok su određeni i popusti do 70 odsto zavisno od zone i namjene.

Odlukom koja je usvojena na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine, Nikšićani će naknadu za bespravno podignute objekte plaćati od 13,5 do 144 eura po metru kvadratnom. Kako je kazao sekretar Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Nebojša Adžić u gradu pod Trebjesom je oko 500 nelegalno sagrađenih objekata, čiji vlasnici najkasnije do 15. jula moraju pokrenuti postupak legalizacije.

Legalizacija je podijeljena po zonama, kojih u Nikšiću ima šest. Koliku će naknadu plaćati vlasnici bespravno podignutih objekata zavisi od tržišne vrijednosti komunalne opremljenosti i udaljenosti objekta. U prvoj A zoni kvadrat će se plaćati 144 eura, u prvoj zoni 135, drugoj 90, trećoj 63, četvrtoj 27, petoj 13,5 eura, dok su vlasnici objekata u šestoj zoni oslobođeni plaćanja naknade. Vlasnicima je ponuđena i

mogućnost plaćanja na rate za objekte osnovnog stanovanja do 20 godina, a za ostale 10 manje. Iznos će biti uvećan zbog takse za 2,5 odsto. “Vodilo se računa o ekonomskoj situaciji građana, pa su predviđeni određeni popusti zavisno od zone i namjene. Tako će se 70 odsto manje plaćati za objekte namijenjene za proizvodnju, servise, prera-

Norveška blogerka kod stare barske masline

du i skladištenje i zajedničke prostorije, koje su pretvorene u stambeni prostor, za nadogradnju 50 odsto, a za pomoćne objekte se neće plaćati naknada“, rekao je Adžić. Odbornici nikšićke Skupštine opštine usvojili su i izvještaj o radu predsjednika Opštine i organa lokalne uprave za prošlu godinu. Rad predsjednika Opštine i lokal-

podgorica: ponuda od 5.798.320 eura

Izabran ponuđač za drugi dio Jugozapadne obilaznice Izabran ponuđač za izvođenje radova na izgradnji II dionice saobraćajnice Jugozapadna obilaznica. Glavni grad Podgorica odabrao je najpovoljnijeg ponuđača, Konzorcijum CRNAGORAPUT AD – BEMAX Podgorica, za izgradnju II dionice saobraćajnice Jugozapadna obilaznica – izrada Glavnog projekta i izvođenje radova na mostu na Morači po sistemu “ključ u ruke”. Tender je bio raspisan na vrijednost od 5.808.000 eura

Fjeldheim priprema digitalni vodič Turistička organizacija imala je priliku da bude domaćin najpoznatijoj norveškoj travel blogerki Mette Solberg Fjeldheim. Gošći je upriličena posjeta najznačajnijim turističkim resursima ovog grada. Kako navode iz Turističke organizacije gošća je obišla Stari Bar, Staru maslinu, Virpazar, a za nju je organizovano i krstarenje Skadarskim jezerom, te ručak

na atraktivnom izletištu Pješačac. Mette Solberg Fjeldheim je nagrađena za najbolju travel blogerku u Norveškoj za 2017. godinu. “Ovo je njen drugi dolazak u Crnu Goru a razlog za to, kako je otkrila, leži u tome da je njen prvi članak o Crnoj Gori koji je objavila na svom blogu, bio najčitaniji od svih dotadašnjih”, pojasnila je direktorka TO Bar

Neda Ivanović, dodajući da će joj boravak u Baru znatno pomoći jer trenutno radi i na izradi digitalnog vodiča za Crnu Goru u kom će uvrstiti i ponudu barske opštine. Ivanović smatra da će norveški turisti uživati na našim predivnim obalama jer joj je gošća iz Norveške prenijela i da oni jako vole ovdašnji spoj kulturnih i prirodnih bogatstava. A.LJ.

sa PDV-om, a ponuda Konzorcijuma je 5.798.320 eura sa PDV-om. Rok izvršenja ugovora ukupno 540 kalendarskih dana, i to: 90 kalendarskih dana za izradu Glavnog projekta od dana zaključivanja ugovora i 450 kalendarskih dana za izvođenje predmetnih radova od dana uvođenja Izvođača u posao. Rok za žalbu je deset dana od dana prijema odluke. (Pg biro) Foto: Iva Mandic

Bar: posjeta norveške Blogerke

ne uprave ocijenjen je veoma uspješnim, što, kako je navedeno, potvrđuju brojni infrastrukturni projekti koji su realizovani u ruralnom i gradskom području, domaćinsko rukovođenje, te činjenica da je budžet ostvaren oko 97 odsto. Na jučerašnjoj sjednici usvojeni su i izvještaji o radu javnih preduzeća i ustanova. M.R.

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

KOLAŠIN: TRAGOM MALO POZNATOG ISTORIJSKOG NASLJEĐA O Ž

BILE JEDNOM DAV

Jedina raspoloživa fotografija stare kolašinske džamije

⌦ Zorica Bulatović

alo ko od Kolašinaca, pa i poznavalaca ili poklonika istorije, zaista zna da je u gradu na Tari i to baš na Gornjem trgu, davne 1651. godine, a u vrijeme Osmanlijskog carstva, bila džamija koju je podigao turski vojskovođa Ali-paša Čengić. E pa, bila je...I to ne jedna, nego tri.

Ali-paša Čengić je odmah pored džamije napravio i utvrđeni grad Kolašin koji je prije dolaska Turaka polovinom 17. vijeka bio selo, a njihovim dolaskom dobio obrise gradskog naselja. Sve se promijenilo kada je varoš 1878. godine oslobođena od Turaka i kada su se muslimani mahom preselili u Bijelo Polje. Tada je po odluci Vlade Crne Gore, guverner grada Mirko Bojić preostalom muslimanskom stanovništvu predložio da sa porodicama ostanu u ovom gradu, garantujući im ličnu i imovinsku sigurnost. Međutim, islamsko stanovništvo tu ponudu nije prihvatilo i odselili su prema Bijelom Polju. Džamija je tako ostala, a od hrišćanskog stanovništva bila je čuvana i sa posebnom pažnjom poštovana.

Danas u Kolašinu ima sedam porodica Tokovića i jedna Islambašića. VN su posjetile jednu od najstariijih porodica na ovom području Kemala Tokovića, odnosno prvu porodicu islamske vjeroispovijesti koja je nakon tih godina došla u Kolašin. Porodica Kemala Tokovića čiji se otac Huso davne 1919. godine doselio u grad na Tari, nije imao nikakve podatke osim činjenice i priče njegovog oca da je na pomenutoj lokaciji bila džamija. Kemal je ujedno bio i jedan od najpoznatijih i najboljih pekara u kolašinskoj varoši. “Moj otac i majka Paša izrodili su nas osmoro djece i svi smo otišli na zanate. Ja sam 1958. godine otišao na pekarski zanat u gradsku pekaru direktora pekarsko -mesarskog preduzeća Mi-

lana Lakićevića, kod poznatog majstora i pekara Bega Karišika. Nakon odsluženog vojnog roka vratio sam se u pekaru i nastavio da se bavim tim poslom. Upravo na tom mjestu gdje je bila pekara, nekad je bila džamija. To je jedino što znam o njoj”, kazao je Kemo Toković. Uostalom, kako od tih davnih vremena u Kolašinu nema džamije, on i njegova supruga Rasema su navikli da idu u Bijelo Polje kada su praznici i drugi vjerski obredi, jer se tamo nalazi i džamija. “Dva se Bajrama praznuju godišnje, ramazanski pred koji se posti 30 dana i drugi Kurban bajram, među kojima protekne dva mjeseca i deset dana. Prvog dana Bajrama bio on ramazanski ili Kurban bajram mi obavezno posjećujemo groblje, nakon čega se vraćamo kući. Bajram se nekoliko dana slavi. Nas u Kolašinu ima sedam porodica Tokovića i jedna Islambašića. Njihov otac došao je iz Foče, a majka im je Kolašinka”, objasnio je Kemo. On je takođe istakao da su i danas u Kolašinu ostali nazivi nekih naselja iz turskih vremena, kao što je Mušovića rijeka i Smailagića polje.

Bilo ih je više. Jedna je ta o kojoj govorite, a do nje je bila veća koju je srušio 1909. godine snijeg. Znači, one su bile jedna pored druge, veća i manja. Treća je bila u blizini današnjeg hotela Šeraton. Kroz našu literaturu uvijek se priča o postojanju te jedne džamije, ali kad udješ u Cetinjski arhiv i po Bečkim kartama, a na jednoj koja je objavljena 1910. godine vide se tri džamije

Njegova supruga Rasema koja je iz Bijelog Polja i 51 godinu već živi u Kolašinu, sjeća se da su dolazile ne-

ke porodice iz turskog Izmira, a koji su potomci tadašnjih Turaka, pa su neki od njih i po pregršt kolašinske zemlje nosili sa sobom. “Sjećam se, iako je bio napadao snijeg, zagrnuli smo i iskopali malo zemlje, baš u ovoj baštici gdje je cvijeće. Tu su zemlju ponijeli u Tursku starijim članovima porodice

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

REPORTAŽE

ŽIVOTU U GRADU NA TARI IZ VREMENA OSMANLIJSKOG CARSTVA

AVNO KOLAŠINSKE DŽAMIJE koju su poželjeli da je čuvaju u kući. A šta reći osim da je jedan Bog za sve. Mi imamo nešto manje svetaca od hrišćana, ali smo i po njima vrlo slični. Ja na primjer svetkujem Ilindan, a on je i nama svetac, samo što se zove Aliđun. Svetkujemo i Đurđevdan, Ognjenu Mariju, koja se kod nas zove Hazret i Merjema”, ispričala nam je Rasema. No, jedan iz nekadašnje opštinske stare garde grad a

na Tari, a i najbolji poznavalac istorijskih prilika ovog grada Zoran Rakočević kazao je za VN da su u to vrijeme, kada je muslimanski narod otišao iz grada, građani Kolašina čuvali džamiju u isčekivanju da će se oni vratiti i nastaviti sa održavanjem vjerskih obreda u džamiji. “Međutim, islamski živalj se nije vraćao duži period na ovo područje, a džamija je postala zapuštenija, iako su na njeno stanje redovno upozoravali muslimani iz susjednih gradova. Tako je vremenom objekat ruiniran i na kraju srušen, nakon čega su ostaci džamije uklonjeni. Nakon dužeg vremena, na molbu tadašnjeg gradolnačelnika Radoja Toškova Rakočevića iz Bijelog Polja, doseljena je prva muslimanska porodica Husa Tokovića koji je od gradonačelnika prihvatio poslove održavanja čistoće grada i dobio stan sa veoma pristojnom pla-

Bračni par Rasema i Kemal Toković tom. Ta porodica je bila izuzetno cijenjena, uvažena i poštovana bez ikakvih predrasuda, a oni su pri-

Islamski živalj se nije vraćao duži period na ovo područje, a džamija je postala zapuštenija, iako su na njeno stanje redovno upozoravali muslimani iz susjednih gradova.

1909. hvatili Kolašin kao svoj grad. Mlađe generacije te porodice i danas žive u Kolašinu. Osim ovih podataka i činjenica da je u gradu postojala džamija, drugih podataka nema”, kazao je Rakočević. Ipak, prema riječima publiciste Predraga T. Šćepanovića, u Kolašinu je ipak postojalo više džamija. “Bilo ih je više. Jedna je ta o kojoj govorite, a do nje je bila veća koju je srušio 1909. godine snijeg. Znači, one su bile jedna pored druge, veća i manja. Treća je bila u blizini današnjeg hotela Šeraton. Kroz našu literaturu

GODINE KOLAŠINSKU IMAMSKU DŽAMIJU, SRUŠIO JE SNIJEG

uvijek se priča o postojanju te jedne džamije, ali kad uđeš u Cetinjski arhiv i po Bečkim kartama, a na jednoj koja je objavljena 1910. godine vide se tri džamije. Ja sam napisao jednu knjigu na tu temu, o tragovima islamske kulture, ali očigledno da to nikoga nije zanimalo. Mislim na nas u Crnoj Gori. Između ostalog, napisao sam da ima oko 200 naziva mjesta u Kolašinu i okolini koji podsjećaju na islamsko stanovništvo. Iz tih 200 naziva mjesta otkrivaju se brojna prezimena koja su tu bivala, te da su živjela u mahalama, a svaka mahala je imala svoju džamiju. Jedna je ta glavna imamska koju je srušio snijeg. Ove druge su bile mahalske. Jedna je bila u Rečinama, jedna u Lipovo i nekolike njih u samom gradu”, ispričao je Šćepanović.

KULTURA

Foto: B. Ćupić

Bogdanović i Kamileri

POSJETA BOGDANOVIĆA SVETOJ STOLICI

DEFINISANI ASPEKTI BUDUĆE SARADNJE

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović se, tokom zvaničnog boravka u Rimu, sreo sa podsekretarom Svete Stolice za odnose sa državama monsinjorom Antoanom Kamileriem. Sastanku je prisustvovao ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici i Suverenom viteškom malteškom redu Miodrag Vlahović. Bogdanović je tokom razgovora istakao kako je Crna Gora posvećena jačanju tolerancije i njegovanju različitosti. Sagovornici su izrazili posebno zadovoljstvo zbog planirane istorijske posjete državnog sekretara kardinala Parolina Crnoj Gori 28. i 29. juna, čiji će domaćin biti predsjednik Vlade Duško Marko-

vić. Naglasili su da će ovaj događaj predstavljati dodatni podsticaj našim tradicionalno prijateljskim odnosima. Monsinjor Kamileri je potvrdio zainteresovanost Svete Stolice za otvaranje Nuncijature u Crnoj Gori i istakao uvjerenje da će u narednim mjesecima biti definisana lokacija objekta u kojem će biti smještena. Tokom posjete Svetoj Stolici ministar Bogdanović se sreo i sa direktorom Vatikanskih arhiva Johanom Iksom, a tokom sastanka je predloženo potpisivanje memoranduma o razumijevanju u kojem bi se preciznije definisali svi apekti buduće saradnje i planirali zajdnički projekti dvije strane. S.I.

OBJAVLJENA ZBIRKA ª BILDUNGSROMANº

Nikolaidisove priče u izdanju cetinjskog OKF

Nova knjiga Andreja Nikolaidisa “Bildungsroman” objavljena je u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja. Radi se o Nikolaidisovim pričama nastalim u periodu od 1997. do 2015. godine. Urednik izdanja je Milorad Popović, a izdavač Goran Martinović. Knjigu je likovno opremila Ana Matić. U knjizi se nalaze priče “Tijela”, “Promjena”, “Mraz”, “Divni i užasni život Miraša Varvarina”, “Mesar”, “Tako mnogo vre-

mena za tako malo stvari”, “Odlaganje”, “Bio je strašan tip”, “Mala enciklopedija ludila” i “Tomović”. Nikolaidis je dobitnik više prestižnih nagrada, između ostalih “Meša Selimović”, za najbolji roman napisan na prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, za roman “Mađarska rečenica”, nagrade Evropske unije za književnost za roman “Sin” i crnogorske državne nagrade “Miroslavljevo jevanđelje” (za roman “Odlaganje. Parezija”). S.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

INTERVJU: HRVATSKI REDITELJ IVICA K

DANAS JE P PA ZA TEAT ⌦ Sonja Ičević

olitika može biti tema, ali teatar ne smije da navija ni za koga. Teatar ne donosi zadnje istine, on postavlja prava pitanja društvu, svijetu, čovjeku

Pozorište ne može i ne smije da zastupa političke opcije, ono treba da dotiče intimna i društvena pitanja koja nas u ovom trenutku zanimaju. Politički teatar ne treba da postoji, ali društveno-relevantan da, kaže u razgovoru za Vikend novine hrvatski reditelj Ivica Kunčević, čija će predstava “Ekvinocijo”, po tekstu Iva Vojnovića, premijerno biti izvedena na sceni Crnogorskog narodnog pozorišta 17. maja.

■ SUDAR MORALA Klasik jugoslovenske i hrvatske literature Ivo Vojnović komad “Ekvinocijo” napisao je prije više od vijeka, 1895. godine, ali teme kojima se u ovom tekstu bavi - odlazak mladih ljudi iz zemlje i sudar morala, tiču nas se i te kako i danas. “Ekvinocijo”, što znači oluja, označava dan kada se digne velika bura, ambijent u originalnom tekstu je dalmatinski, ali u njemu se Crnogorci lako prepoznaju, jer i naše primorje poznaje, kako reditelj kaže, odlaske mornara, brodove i oluje. “Osnovna situacija o kojoj Vojnović piše jeste odlazak mladih ljudi ‘trbuhom za kruhom’ iz zavičaja, što jeste jedan od ozbiljnih problema ovih naših mladih država. Na fonu tog odlaska, odnosno, preciznije, egzodusa, događa se jedna intimna drama - postoje tu ostavljena majka, nezakoniti sin i otac koji se vraća iz Amerike, ne

čovjek koji je pogledao tri, četiri predstave ili pročitao pet, šest knjiga ne može tako lako zaklati drugog čovjeka, napraviti neko zvjerstvo

znajući da ima sina. Taj sin, kao i mnogi mladi ljudi, odlazi, majka je nesrećna, a otac parama kupuje dragu svog nezakonitog sina i to se završava tragično... Na fonu odlaska dolazimo do situacije koja raste do tragičnosti grčke drame”, objašnjava Kunčević. Osim odlaska mladih ljudi iz zemlje, komad za temu ima i sudar dvaju morala - onog tradicionalnog, našeg, zavičajnog, koji još drži do nekih vrijednosti, ljudskih, društvenih i porodičnih, i onog novijeg koji Kunčević

donosi povratnik Amerikanac, morala profita koji gazi sve i ne poznaje osjetljivost na naše tradicionalne vrijednosti, već je u ime novca i profita u stanju da uništi i pregazi ljude, pa i svoj cijeli zavičaj. “Odlazak, egzodus i sudar morala teme su ove predstave, sve ono što mi zovemo tranzicijom, kojom se sve opravdava”, ističe reditelj. Ivica Kunčević treći put režira ovaj komad Iva Vojnovića. Prvi put postavio ga je na scenu Dubrovačkog kazališta, na početku karijere, a potom na pozornicu HNK-a. “Sada ga, kao stari reditelj, režiram u Crnoj Gori. Ta tri čitanja razlikuju se prvo po drugačijim glumačkim podjelama. Kao reditelj, puno računam na glumca i saradnju sa njim. Svaki drugi glumac donosi mi novi materijal i daje drugačiju boju cijeloj priči. Sve što ovaj teatar ima, od tehnike i organizacije, do izuzetno zanimljivih i do-

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

KULTURA

KUNČEVIĆ PRED PREMIJERU PREDSTAVE ª EKVINOCIJOº U CNP U

PROFIT SVETA RIJEČ, TAR NEMA NOVCA ra Kunčević.

■ SRAMOTNI BUDŽETI

Najvažnija uloga kulture jeste čuvanje identiteta, ističe Kunčević i kao primjer navodi Hrvatsku, koja vjekovima nije imala svoju državu ali je osobenosti čuvala upravo u kulturi. “Kultura, govor, jezik, literatura, teatar zamjenjivali su i nadoknađivali državu. Značaj kul-

ture u istoriji jednog naroda beskrajno je veliki. Ako je vjekovima mogao da se sačuva narodni identitet, to samo po sebi govori koliko je ona važna. Da budem konkretniji i jednostavniji - čovjek koji je pogledao tri, četiri predstave ili pročitao pet, šest knjiga ne može tako lako zaklati drugog čovjeka, napraviti neko zvjerstvo, tako da nas kultura pravi ljudima, a bez kulture smo živina”, smatra reditelj i dodaje da se nedovoljno novca izdvaja za kulturu, a budžet koji Hrvatska izdvaja za kulturu naziva sramotnim. “U socijalizmu sam bio protiv socijalizma, ali svi

centri za kulturu u kojima igramo u Hrvatskoj, izgradio je socijalizam. Moja Hrvatska je izgradila za sve ovo vrijeme jedan i po teatar”, ističe. Značajna stavka u biografiji Ivice Kunčevića jeste i mjesto umjetničkog direktora Dubrovačkih nacionalnih igara. To je jedino mjesto direktora koje je tokom karijere prihvatio, ostale ponude uporno je, kako kaže, odbijao i pedeset godina pozorišnog života posvetio režiji. Dubrovačke ljetnje igre žive više od 60 godina i teatar koji se tamo može vidjeti, ističe Kunčević, unikatan je, čak i u svjetskim okvirima. “Ako se naš festival uporedi

sa Avinjonom, moćnim ljetnjim festivalom, vidjećemo da se njegov centralni program, gvozdeni repertoar festivala, odigrava na jednom mjestu, a u Dubrovniku se udarni naslovi igraju na više od 50 raznih mjesta i to je bitna razlika. Avinjon je teatar na otvorenom, to je kada izađete pod zvjezdano nebo, a ambijentalni teatar je kada se sa predstavom ulazi u razne prostore, bez prepravljanja, već ti prostori daju novu energiju. Svi ovi naši festivali su, bez lažne skromnosti, nastali kao imitacija dubrovačkog festivala”, zaključio je Kunčević.

Pozorište je izdržjivo i nadvladaće krizu Ivica Kunčević pet decenija radi u pozorištu, i kako ističe, od prvog dana sluša o njegovoj krizi, no ono uporno ostaje živo. “Teatar jeste ugrožen u ovom vremenu, ali izdržljiv je i nadvladaće sve trenutne nepovoljnosti. Kada posmatramo lom od socijalističkog

Sa prve probe

društva, preko tranzicijskog i slobodnog tržišta do društva neoliberalizma, vidi se razlika i u pozorištu. Socijalističko društvo je kompenzirajući političke neslobode davalo više novca i poklanjalo više pažnje kulturi, pa i pozorištu, ali onom koje nije problematizovalo sistem. Danas možemo

bilo šta reći, možemo kritikovati bilo koga, neće nam ništa biti, nema zabrana, ali nećemo dobiti novace. Ovo vrijeme je otvorilo demokratsku slobodu govora, ali danas je sveta krava, sveta riječ profit, a teatar košta, pa se nevoljno daje novac, jer on ne donosi profit”, ističe Kunčević.

Foto: Duško Miljanić

brih glumaca, je izuzetno. Međutim, i vremena su se promijenila. Kada sam ‘Ekvinocijo’ postavljao u Dubrovniku prije pedeset godina, onda taj problem odlaska i egzodusa nije bio toliko izražen, pa ni onda kada sam ga radio u HNK-u. Ovog puta puno je jače iscrtan taj osnovni problem”, precizi-

SPECIJALNI DODATAK

GODINA OD RATIFIKACIJE U SKUPŠTINI

INTERVJU: GENERALNI SEKRETAR NATO JENS STOLTENBERG

Članstvom u NATO Crna Gora učvršćuje sigurnost Balkana ● 2-3

INTERVJU: IVAN BRAJOVIĆ

OBEZBIJEDILI SMO POLISUOSIGURANJA ZA CRNU GORU ● 6-7

INTERVJU: BRANIMIR GVOZDENOVIĆ

Ulaskom u Alijansudobili smo ulaznicu za mirnu i prosperitetnubudućnost ● 10-11

29.

Ä?lanica NATO je Crna Gora i ove godine Ä&#x2021;e prvi put, kao punopravna Ä?lanica, uÄ?estvovati na Samitu Alijanse

Godina od ratifikacije

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

INTERVJU: GENERALNI SEKRETAR NATO JENS STOLTENBERG

Ä&#x152;LANSTVOM U NATO CRNA GORA UÄ&#x152;VRĹ Ä&#x2020;UJE SIGURNOST BALKANA

â&#x152;Ś Elhana HamziÄ&#x2021; eneralni sekretar NATO Jens Stoltenberg kaĹže da je Crna Gora pridruĹživanjem Alijansi postala izvoznik stabilnosti na Balkanu i ĹĄire, a pristupanje NATO-u pomoglo je ĹĄirenju demokratije, sigurnosti, prosperiteta i stabilnosti ĹĄirom Evrope. Stoltenberg je u intervjuu za specijalni dodatak Vikend novina kazao da je pristupanje NATO-u otvorilo put evropskih integracija za mnoge zemlje, i da su vrata ovog saveza ĹĄirom otvorena. â&#x20AC;&#x153;Politika otvorenih vrata ne znaÄ?i da se NATO kreÄ&#x2021;e ka istoku. Radi se o suverenim i nezavisnim zemljama koje same biraju svoj put. ZadrĹžaÄ&#x2021;emo naĹĄe prisustvo, naĹĄ fokus i angaĹžman na Zapadnom Balkanu i podrĹžati evroatlantske teĹžnje zemalja u regionuâ&#x20AC;?, kaĹže Stoltenberg za

naĹĄ list. VN: Gospodine Stoltenberg, proĹĄlo je godinu dana od kada je SkupĹĄtina Crne Gore izglasala Predlog zakona o ratifikaciji NATO-a. Kako danas, nakon godinu dana, vidite novu Ä?lanicu NATO-a? Da li je Crna Gora â&#x20AC;&#x153;dobarâ&#x20AC;? Ä?lan, kako se â&#x20AC;&#x17E;snaĹĄlaâ&#x20AC;&#x153; u prvoj godini Ä?lanstva? STOLTENBERG: Crna Gora je proĹĄle godine postala 29. Ä?lanica NATO-a, a njeno pristupanje je bila vaĹžna prekretnica za naĹĄu alijansu, koja je ponovo potvrdila politiku otvorenih vrata NATO-a i istorijski uspeh proĹĄirenja Alijanse. Zadovoljni smo ĹĄto imamo Crnu Goru za naĹĄim stolom, sa istim pravima i odgovornostima kao i bilo koja druga saveznica i sa jednakim glasom u oblikovanju buduÄ&#x2021;nosti naĹĄe Alijanse. Cijenimo konkretan i znaÄ?ajan doprinos Crne Gore zajedniÄ?koj sigurnosti i naĹĄoj kolektivnoj odbrani. Crna Gora doprinosi misijom u Avganistanu i naĹĄim naporima da finansijski

â&#x20AC;&#x153;ZAPADNI BALKAN JE REGI ON OD STRATEĹ KOG ZNA Ä&#x152;AJA ZA NATO. VIDIMO BU DUÄ&#x2020;NOST REGIONA U EVRO ATLANTSKOJ SARAD NJI I INTEGRACIJI ZA ZEMLJE KOJE TO Ĺ˝E LEâ&#x20AC;?, KAĹ˝E GENERAL NI SEKRETAR NATO.

podrĹžimo avganistanske snage sigurnosti. TakoÄ&#x2018;e, pozdravljamo opredjeljenje Crne Gore da do 2024. godine potroĹĄi dva odsto BDP-a na odbranu. Svi moramo ulagati u naĹĄu sigurnost, kako bismo drĹžali naĹĄe nacije si-

Radujem se susretu sa Ä?ukanoviÄ&#x2021;em VN: Crnogorska opozicija, koja bojkotuje rad parlamenta od 2015. godine, i dalje traĹži referendum o ulasku Crne Gore u NATO. PredsjedniÄ?ki izbori pokazali su da viĹĄe od 60 odsto ljudi glasa za NATO i 54 odsto za novog predsjednika Mila Ä?ukanoviÄ&#x2021;a.

Da li je to bio plebiscit crnogorskih graÄ&#x2018;ana kada je u pitanju NATO? STOLTENBERG: Svaka nacija ima pravo da odluÄ?i o buduÄ&#x2021;nosti i da bira politiÄ?ke i bezbjednosne aranĹžmane sa drugim narodima i organizacijama. Crna Gora je izabrala da po-

stane Ä?lanica NATO-a. Zadovoljni smo ĹĄto je Crna Gora najnovija Ä?lanica NATO-a. I radujem se ĹĄto Ä&#x2021;u pozdraviti predsjednika Ä?ukanoviÄ&#x2021;a na gornjem stolu na naĹĄem samitu u julu.

gurne i osigurali pravednu podjelu tereta kroz Alijansu. Sada raspravljamo o pripremama za naĹĄ sljedeÄ&#x2021;i samit u julu, kada Ä&#x2021;e po prvi put Crna Gora prisustvovati kao punopravna Ä?lanica NATO-a. Na Samitu Ä&#x2021;emo preduzeti sljedeÄ&#x2021;e korake u prilagoÄ&#x2018;avanju NATO-a u razvijanju bezbjednosnog okruĹženja. DonijeÄ&#x2021;emo odluke da dodatno ojaÄ?amo naĹĄe kolektivno odvraÄ&#x2021;anje i odbranu, da nastavimo sa projektovanjem stabilnosti izvan naĹĄih granica i da modernizujemo naĹĄu Alijansu, kako bismo zadovoljili nove izazove sa kojima se sada suoÄ?avamo. TakoÄ&#x2018;e Ä&#x2021;emo dalje razvijati naĹĄu saradnju sa Evropskom unijom. VN: Koliko je vaĹžno Ä?lanstvo Crne Gore za

stabilnost u regionu? STOLTENBERG: Ä&#x152;lanstvo Crne Gore u NATO-u uÄ?vrĹĄÄ&#x2021;uje sigurnost u regionu Balkana. Crna Gora i ostale zemlje iz regiona koje su se pridruĹžile Alijansi postale su izvoznici stabilnosti na Balkanu i ĹĄire. Pristupanje NATO-u pomoglo je ĹĄirenju demokratije, sigurnosti, prosperiteta i stabilnosti ĹĄirom Evrope. To je takoÄ&#x2018;e otvorilo put evropskih integracija za mnoge zemlje. NaĹĄa vrata ostaju otvorena za sve evropske zemlje koje mogu da preuzmu obaveze Ä?lanstva i doprinesu sigurnosti u evroatlantskom podruÄ?ju. A ova politika otvorenih vrata ne znaÄ?i da se NATO kreÄ&#x2021;e ka istoku. Radi se o suverenim i nezavisnim zemljama koje same biraju svoj put. VN: Kako komentariĹĄete izjavu Ĺ˝an Klod Junkera da Ä&#x2021;e zemlje Zapadnog Balkana, ukoliko se uskoro ne pridruĹže Evropskoj uniji, biti u ratu i da smo na ivici rata? STOLTENBERG: Ä&#x152;lanstvo u Evropskoj uniji, kao ĹĄto je Ä?lanstvo u NATO-u, konsoliduje demokratske institucije, vladavinu prava i dobrosusjedske odnose. Zemlje koje su se pridruĹžile EU i NATO-u preduzele su znatne reforme kako bi ojaÄ?ale demokratiju i uÄ?inile Ĺživote svojih graÄ&#x2018;ana sigurnijim. Sve ovo je od

“Strane potpisnice ovoga Ugovora potvrđuju svoju vjeru u ciljeve i načela Povelje Ujedinjenih nacija i svoju želju da žive u miru sa svim narodima i svim vladama. Odlučne su da čuvaju slobodu, zajedničko nasljeđe i civilizaciju svojih naroda, temeljene na načelima demokratije, slobode pojedinca i vladavine prava. Teže promovisanju stabilnost i boljitka na sjevernoatlantskom području. Odlučne su da ujedine svoje napore za kolektivnu odbranu i očuvanje mira i bezbjednosti…” (Preambula Sjevernoatlantskog ili Vašingtonskog ugovora)

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

vitalnog značaja za regionalnu stabilnost. Dakle, nema sumnje da je proširenje EU, zajedno sa proširenjem NATOa, proširilo stabilnost i prosperitet u Evropi. Mi u NATO-u smo odlučni da pomognemo svim zemljama regiona da sprovedu sve važne reforme u korist građana, bez obzira da li žele da se pridruže NATO-u ili ne. Poštujemo njihov izbor, šta god da jeste. Stabilnost i sigurnost u ovom regionu imaju koristi od stabilnosti i sigurnosti u Evropi. Zadržaćemo naše prisustvo, naš fokus i angažman na Zapadnom Balkanu i podržati evroatlantske težnje zemalja u regionu. VN: Interesi najvećih svjetskih snaga su prepleteni na Zapadnom Balkanu. Kako komentarišete činjenicu da je Crna Gora, bez obzira na tradicionalne prijateljske veze, izabrala Zapad i NATO? STOLTENBERG: Crna Gora se prošle godine pridružila NATO-u, postajući najnoviji, ali ne i jedini član Alijanse sa Zapadnog Balkana. Još dvije zemlje u regionu žele da se pridruže Alijansi. Podržavamo težnje obje zemlje i sarađujemo sa našim prijateljima u Skoplju i Sarajevu kako bismo im pomogli na njihovom putu ka članstvu u NATO-u. Imamo i bliske partnere u regionu, poput Srbije. I posvećeni smo jačanju partnerstva sa Srbijom, uz puno poštovanje njene politike neutralnosti. Zapadni Balkan je region od strateškog značaja za NATO. Vidimo budućnost regiona u evroatlantskoj saradnji i integraciji za zemlje koje to žele. Svaka nacija ima pravo da odluči o svojoj budućnosti i da bira sopstvene političke i bezbjednosne aranžmane. Ovo je temeljni princip evropske sigurnosti i to je princip na koji se Rusija takođe obavezala i treba ga poštovati. Ne mislimo da zemlje moraju da biraju između toga da imaju bliže odnose sa Alijansom ili sa Rusijom. Ove odnose ne treba međusobno isključivati.

Godina od ratifikacije

GODINA OD RATIFIKACIJE

Dan koji će Crna Gora pamtiti Skupština Crne Gore je na sjednici koja je održana na Cetinju 28. aprila 2017. godine, sa 46 glasova ZA izglasala Predlog zakona potvrđivanja Sjevernoatlantskog ugovora, a ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović predao je 5. juna u američkom State Departmentu instrument o pristupanju Crne Gore NATOu, čime je država i zvanično postala 29 članica Sjevernoatlantske alijanse. I taj dan je istorijski i jedan od najznačajnijih u istoriji crnogorskog parlamenta, što su i saopštili skoro svi poslanici koji su se obratili javnosti. Na sjednici Skupštine su poslanici vladajuće koalicije u kojoj su DPS, SD, BS, HGI i koalicija albanskih stranaka, zajedno sa opozicionim SDP-om glasali ZA. Premijer Duško Marković je, obrazlažući zakon, kazao da će ovaj datum pamtiti Crna Gora i Crnogorci. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović kazao je tada da je Parlamentu dodijeljena istorijska uloga. “Jedanaest godina od obnavljanja nezavisnosti postajemo članica najmoćnijeg saveza današnjice. Nalazimo se na istorijskoj prekretnici i odluke se moraju donositi. Tako potvrđujemo privrženost uzvišenim vrijednostima vladavine zakona. Nijesu nam potrebne dalje podjele, već jedinstvo koje jača državnost Crne Go-

“NE MISLIMO DA ZE MLJE MORAJU DA BI RAJU IZMEĐU TOGA DA IMAJU BLIŽE ODNOSE SA ALIJANSOM ILI SA RUSIJOM. OVE ODNOSE NE TREBA MEĐUSOBNO ISKLJUČIVATI”, NAGLA ŠAVA STOLTENBERG

re”, istakao je Brajović. Nakon što je Crna Gora primljena u NATO predsjednik Skupštine Ivan Brajović je 7. juna kazao da sadašnja generacija političara ne osjeća ukus pobjede, već odgovornosti i zadovoljstva što se Crna Gora - poslije decenija izazova i nedoumica - vratila kući. “Crna Gora se vratila onamo gdje je oduvijek pripadala: porodici progresivnih i demokratskih naroda. Istorijska odluka koju smo donijeli 28. aprila u našoj Prijestonici, otvorila je Crnoj Gori vrata na kući koja počiva na čvrstim temeljima sigurnosti i prosperiteta. U NATO - najmoćniju svjetsku Alijansu ne ulazimo gordo, već dostojanstveno, svjesni ko smo i što smo u današnjem svijetu - jedna kap u moru tehnoloških i civilizacijskih dostignuća, ali i velika istorijska rijeka koja od kralja Vladimira nepresušno teče, čime se ne mogu pohvaliti ni neke od najvećih sila. U posljednjem milenijumu nestajale su imperije i civilizacije, rađale se i umirale revolucije i ideologije, ali nikakav vjetar istorijskih izazova i nedaća nije ugasio luču crnogorske slobode. Ulaskom u NATO taj plamen će gorjeti vječno”, kazao je Brajović. On je istakao da u najmoćniji savez ulazimo podignute glave i ispružene ruke, a ne nikako puške i sablje.

NOŽ U SRCE FAŠIZMA “Ulazimo prijateljski i pozivamo na mir, a ne na sukobe. Ulazimo svjesni da nemamo vojne potencijale velikih sila, ali imamo tradiciju, mudrost i odlučnost da svoju slobodu čuvamo duže od milenijuma… Imamo prvu štampariju kod Južnih Slovena čija smo slova pretvorili u zrna, da bi danas i dobronamjernima i onima koji to nijesu rekli

da mir, tolerancija i progres nemaju alternativu. Crnogorci imaju na to pravo. Bili su uvijek na pravoj strani. Usudili su se biti trn u oku velikoj Vizantiji. Strijela u peti nepobjedivom Bonaparti. Mrena na oku Otomanskoj imepriji. I nož u srcu najvećoj pošasti čovječanstva – fašizmu”, istakao je predsjednik Skupštine.

Pitanje vojnih baza NATO nema vojsku. NATO ne gradi vojne baze. Otvaranje vojnih postrojenja nije uslov za ulazak u NATO. NATO je međunarodna organizacija čije vojne kapacitete čine kapaciteti država članica, i to isključivo oni koji sami odluče da stave na raspolaganje alijansi. Predstavnici NATO zemalja mogu se u različitim oblastima obučavati na treninzima ili kursevima u nekim od vojnih kapaciteta države članice, ukoliko ih država članica pozove. NATO posjeduje određene kapacitete u zajedničkom vlasništvu i u nadležnosti Saveza (vojne komande/komandne štabove). U državama u kojima postoje sukobi, a NATO ima operacije (ISAF - Avganistan, KFOR - Kosovo), Alijansa može koristiti postrojenja kao baze, isključivo uz pristanak država na čijoj teritoriji postoji operacija.

Godina od ratifikacije

Razvoj odnosa Crne Gore i NATO KLJUČNI DATUMI 29. novembra 2006. počeli su zvanični odnosi Crne Gore i NATO, pozivom našoj zemlji da pristupi Partnerstvu za mir. 14. decembra 2006. u Briselu, potpisan je Okvirni dokument Partnerstva za mir. To je prvi ugovorni odnos sa Alijansom. 2007. Crna Gora je uspostavila Misiju pri NATO u Briselu. 4.-5. septembar 2015. na Samitu u Velsu, potvrđena je odluka ministara vanjskih poslova NATO članica da se sa Crnom Gorom započnu intezivirani i fokusirani razgovori. Članice su se obavezale da do kraja 2015. godine procijene napredak naše zemlje i donesu odluku da li da upute poziv za članstvo. 2. decembra 2015. ministri vanjskih poslova država članica NATO jednoglasno su donijeli odluku o upućivanju poziva Crnoj Gori da postane punopravna članica Alijanse. 15. i 16. februara 2016. u Briselu, održani su pristupni razgovori Crne Gore sa Alijansom, tokom kojih je Crna Gora, u skladu sa principom solidarnosti koji važi u NATO, prihvatila obaveze koje proizilaze iz članstva. 28. aprila 2017. Skupština Crne Gore izglasala je Predlog zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora. 19. maja 2016. u Briselu potpisan je Protokol o pristupanju od strana članica NATO, čime je Crna Gora dobila status povezane zemlje. 5. juna 2017. Crna Gora je postala 29. članica NATO saveza.

⌦⌦ Mili Prelević vroatlantske integracije su jedan od najvažnijih prioriteta spoljne politike Crne Gore. U Deklaraciji o nezavisnosti od 3. juna 2006, Crna Gora je jasno izrazila posvećenost evroatlantskim integracijama kao jednom od najvažnijih nacionalnih prioriteta. Crna Gora vjeruje da je članstvo u NATO garancija dugoročne stabilnosti i bezbjednosti Zapadnog Balkana. Zvanični odnosi između Crne Gore i NATO-a počeli su 29. novembra 2006. godine sa pozivom za priključenje programu Partnerstva za mir. Ulaskom u NATO Crna Gora je ušla među 29 najmoćnijih demokratskih država svijeta i obezbijedila sebi ravnopravno mjesto. Na pitanje: Zašto je Crna Gora ušla u NATO?, argumentovanih odgovora ima mnogo, a mi ćemo se u ovom tekstu pozabaviti onim za koje procjenjujemo da su najvažniji. Članstvo u NATO dugoročna je garancija suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje, bezbjednosti građana i preduslov za stabilan ekonomski napredak kojim se otvaraju i vrata članstva u EU. Osiguranje bezbjednosti zemlje najvažniji je razlog za ulazak Crne Gore u NATO. Države regiona dijele uvjerenje da je NATO najbolji garant za dugoročnu bezbjednost i stabilnost Zapadnog Balkana. Članstvo u NATO je nacionalni interes i odgovor na pitanje kakav strateški pravac zemlja treba da zauzme da bi generacije koje do-

subota i nedjelja, 28. i 29. 4. 2018.

zašto je crna gora ušla u alijansu i šta treba očekivati od članstva

ALIJANSA zna bezbjednost,v investicije,ra demokratije Skupština Crne Gore je na sjednici, koja je održana na Cetinju 28. aprila 2017. godine, sa 46 glasova ZA izglasala Predlog zakona potvrđivanja Sjevernoatlantskog ugovora. ZA su glasali poslanici DPS, SD, LP, BS, HGI, Albanci odlučno i SDP laze živjele bolje. Ovoj generaciji građana Crne Gore istorija je dala šansu da ob-

novi državu, a time i obavezu da se ta vrijednost dugoročno sačuva, obezbijedi i potvrdi upravo u okviru NATO.

● AUTONOMAN GLAS

Ulazak u društvo zemalja saveznica Alijanse nadilazi naše svakodnevne političke dileme i nesuglasice. Crnoj Gori članstvo omogućava da u takvom društvu ima autonoman glas. NATO nije samo vojno - odbrambena alijansa. On je više od toga. NATO je savez država koje baštine vrijednosti demokrati-

Iste fundamentalne vrijednosti Sjevernoatlantski savez i Evropska unija dijele iste fundamentalne vrijednosti i principe. Zalažu se za: izgradnju demokratskog društva, vladavinu prava; poštovanje i promociju ljudskih prava, civilnu kontrolu odbrambenog sektora i službi bezbjednosti; ekonomski razvoj baziran na tržišnoj ekonomiji. Ispunjavanje kriterijuma za članstvo u NATO-u u velikoj

mjeri znači i postizanje standarda potrebnih za članstvo u EU, pogotovu u pogledu vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Arhitektura današnje Evrope počiva na dva stuba – EU, koja je proizašla iz ekonomskog povezivanja zemalja zapadne Evrope i NATO koji je proizašao iz trajne bliskosti u strateškim vojno-po-

litičkim interesima Evrope i SAD. Bivše socijalističke države Evrope ili su prvo postale članice NATO, a nakon toga članice EU (Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunija) ili su iste godine primljene u obje organizacije (Estonija, Letonija, Litvanija, Slovačka, Slovenija). Oba procesa integracije su tekla uporedo i međusobno se dopunjavala.

je, ljudskih prava, građanskih sloboda i mira. Zemlja aspirant mora da sprovede političke reforme, primijeni demokratske standarde i ispuni kriterijume kako bi postala članica NATO. Zato su put u NATO i put u EU komplementarni. Članstvo u NATO omogućava Crnoj Gori dostupnost informacija od ključnog značaja za nacionalnu i regionalnu bezbjednost. U svim vremenima, najvažnija obaveza države, bila je i jeste da zaštiti svoje građane, teritoriju i ekonomska dobra. I u tome je Crna Gora uspijevala. Svako vrijeme nosi određene rizike i uvijek su odluke o savezništima bile od najveće važnosti. Crna Gora je dio evropske civilizacije i velike porodice evroatlantskih naroda. Članstvom u NATO i EU, Crna Gora prihvata demokratske vrijednosti, a samim tim i odgovornost za njihovo očuvanje. U današnjem svijetu ni jedna država se ne može samostalno izboriti sa bezbjedonosnim izazovima, te je članstvo u NATO za Crnu Goru važno zbog ograničenosti kapaciteta i resursa. Rizici po bezbjednost možda uvijek nijesu jasno vidljivi, ali iskustva malih država nas uče da je kolektivna odbrana najbolji

UČEŠĆE NA TENDERIMA NATO Učlanjenjem Crne Gore u NATO savez crnogorske kompanije stiču pravo učešća na tenderima NATOa, koji ima godišnji budžet od preko 700 milijardi dolara. Podsjetimo, ukupni godišnji crnogorski budžet iznosi 1,3 milijarde eura, što je preko 500 puta manje od pomenutog budžeta NATO-a.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

Godina od ratifikacije

Ratifikacija protokola o pristupanju u NATO

AČI VEĆE AZVOJ E... odgovor na brojne savremene bezbjednosne prijetnje. U globalne rizike i prijetnje se, između ostalog, svrstavaju: sajber i međunarodni terorizam, organizovani kriminal, krijumčarenje opojnih droga, oružja, ilegalne migracije, trgovina ljudima, proliferacija oružja za masovno uništenje i ostalo. Zbog članstva u NATO, Crna Gora neće postati meta terorista niti će biti ugrožena njena bezbjednost. Za to nema primjera niti dokaza. Iskustva novih članica NATO ne govore tome u prilog. Sajber terorizam je najveća savremena opasnost po globalnu bezbjednost. NATO je jedina organizacija koja se na sistematičan i stručan način bavi zaštitom od ovog tipa terorizma, i ima razvijen sistem sajber odbrane.

● ŠANSA MALIH ZEMALJA

Male zemlje, članice NATO, imaju ogromnu prednost i korist, jer mogu nesmetano da koriste sisteme koje su razvili njihovi veći i snažniji saveznici. Cjelokupan vitalni infrastrukturni sistem države (snabdijevanje

8. jun 2016. ISLAND

8. jun 2016. SLOVENIJA

13. jun 2016. MAĐARSKA

14, jun 2016. SLOVAČKA

23. jun 2016. ALBANIJA

30. jun 2016. BUGARSKA

30. jul 2016. POLJSKA

9. septembar 2016. TURSKA

4. oktobar 2016. RUMUNIJA

6. oktorbar 2016. LETONIJA

električnom energijom, vodom, telekomunikacije, saobraćaj, informacioni sistemi i dr.) svakodnevno je pod prijetnjom sajber terorizma. Možemo li zamisliti samo jedan dan bez interneta i posljedice koje bi to izazvalo? S obzirom da se od ovih izazova ni jedna država samostalno ne može odbraniti, imamo primjer da se iz ovog razloga države žele priključiti NATO-u (pr. Finska, koja nije članica, ali ozbiljno razmatra učlanjenje iz ovih razloga). Crna Gora nema ni jedan razlog da ima bilo kakav osjećaj krivice za NATO intervenciju iz 1999. godine. Naprotiv. NATO intervencija je reakcija na pogrešnu politiku na

koju Crna Gora nije imala nikakav uticaj. Političke odluke koje je Crna Gora donijela 1999. godine, bile su jedine ispravne. Iz tog razloga, Crna Gora danas ne pristaje na manipulacije i optužbe koje imaju cilj da nametnu lažni osjećaj krivice. Iskustvo nas uči da moramo naučiti lekcije iz prošlosti, da novo vrijeme donosi izazove sa kojima se najlakše možemo izboriti kroz zajedništvo. I to je jedina karta za budućnost. Današnje razumijevanje saradnje u regionu je pokazalo da se budućnost ne može graditi na podjelama iz prošlosti. Crna Gora je učinila sve što je mogla da spriječi da do intervencije dođe. Onda kada je to posta-

700

MILIJARDI EURA JE GODIŠNJI BUDŽET NATO SAVEZA

lo neizbježno, Crna Gora je učinila sve da sačuva svoje ljude, teritoriju i državu onako kako je bilo jedino moguće. Stoga, niko nema moralno pravo da optuži Crnu Goru što nije pristala da je drugi vodi u besmisleni rat i stradanja. -NATO je izrazio žaljenje zbog civilnih žrtava, koje svakako nijesu bile cilj intervencije. Svaki nepotrebno izgubljeni život je tragedija, i treba da nam služi kao opomena i pouka da se pogrešna politika devedesetih godina prošlog vijeka ne ponovi. Crna Gora, kao članica NATO-a, potvrđuje se kao stabilna i bezbjedna destinacija za investitore i stiče brojne ekonomske koristi koje doprinose povećanju i održavanju dinamičnog ekonomskog rasta. Članice NATO-a sva sporna pitanja između sebe rješavaju na demokratski način. Evroatlantski karakter NATO otvara dodatne mogućnosti za tješnju saradnju sa zemljama van Evrope poput Kanade i SAD. Eto zato je Crna Gora postala članica NATO!

20. oktobar 2016. ESTONIJA

26. oktobar 2016. VELIKA BRITANIJA

3. novembar 2016. LITVANIJA

25. novembar 2016. HRVATSKA

15. decembar 2016. LUKSEMBURG

15. decembar 2016. BELGIJA

19. decembar 2016. DANSKA

10. januar 2017. ITALIJA

10. januar 2017. NORVEŠKA

11. januar 2017. ČEŠKA

28. januar 2017. FRANCUSKA

31. januar 2017. GRČKA

10. februar 2017. NJEMAČKA

20. februar 2017. PORTUGAL

1. mart 2017. KANADA

10. april 2017. SAD

10. maj 2017. ŠPANIJA

1. jun 2017. HOLANDIJA

StrateĹĄki koncept

Partnerstva

UtvrÄ&#x2018;uje kljuÄ?ne zadatke i principe Saveza, njegove vrijednosti, uslijed promjenjljivosti bezbjednosnog okruĹženja, kao i strateĹĄke ciljeve Saveza u narednih 10 godina. VaĹžeÄ&#x2021;i StrateĹĄki koncept iz 2010. godine definiĹĄe kao osnovne zadatke: kolektivnu odbranu, upravljanje krizama i kooperativnu bezbjednost. Odluke NATO su odraz volje svih drĹžava Ä?lanica i donose se konsensusom.

NATO uspostavlja partnerstva sa drĹžavama voljnim da imaju i razvijaju saradnju sa NATO. To su drĹžave koje se prostiru od Atlantika do Centralne Azije od Skandinavije do Mediterana. NATO takoÄ&#x2018;e saraÄ&#x2018;uje sa ĹĄirokom mreĹžom meÄ&#x2018;unarodnih organizacija (UN, EU, OEBS).

Godina od ratifikacije

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

INTERVJU: IVAN BRAJOVIÄ&#x2020;, PREDSJEDNIK SKUPĹ TINE CRNE GORE O Ä&#x152;LANSTVU U NATO

Obezbijedili smo polisu osiguranja za Crnu Goru

â&#x152;Ś Mili PreleviÄ&#x2021;

redsjednik SkupĹĄtine Crne Gore Ivan BrajoviÄ&#x2021; kaĹže da je Crna Gorta ulaskom u NATO napravila vaĹžan korak ka dugoroÄ?nom miru i sigurnosti i da se ne govori bez razloga da je NATO Ä?lanstvo svojevrsna polisa osiguranja za drĹžavu i one koji Ĺžele da investiraju u nju. BrajoviÄ&#x2021; je u intervjuu za Vikend novine istakao da su predsjedniÄ?ki izbori odrĹžani 15. aprila pokazali rast podrĹĄke evroatlantskim i evropskim vrijednostima. â&#x20AC;&#x153;Svaki izbori od nezavisnosti do danas, svojevrsni su referendum na kome provjeravamo podrĹĄku dijalogu ili sukobima, razvoju ili stagnaciji, modernizaciji ili konzervativizmu, politiÄ?koj odgovornosti ili populizmuâ&#x20AC;?, kazao je BrajoviÄ&#x2021;. VN: Kako komentariĹĄete godinu dana crnogorskog Ä?lanstva u NATO, i koji je istorijski znaÄ?aj naĹĄeg Ä?lanstva u Alijansi? BRAJOVIÄ&#x2020;: Godina Cr-

ne Gore u NATO je potvrdila ispravnost odluke i svih napora da postanemo punopravna Ä?lanica i partner 28 razvijenih drĹžava svijeta. Ulaskom u NATO mi smo napravili vaĹžan korak ka dugoroÄ?nom miru i sigurnosti naĹĄoj drĹžavi, u izazovnom balkanskom okruĹženju. Uspjeli smo da osiguramo da naĹĄi potomci ne moraju u svojoj zemlji oruĹžjem da brane principe i vrijednosti za koje se svaka generacija ispoÄ?etka borila: identitet, slobodu, prosperitet. Bezbjednost je svakoj zemlji na svijetu najvaĹžniji preduslov, polazna taÄ?ka ekonomskog razvoja i napretka svake vrste. PodsjeÄ&#x2021;am da je generacija politiÄ?ara kojoj pripadam, na miran naÄ?in, politiÄ?kim sredstvima ostvarila za istoriju vrijedne rezultate vratila drĹžavnost svojoj zemlji, uÄ?lanila je u NATO i nepovratno se opredijelila za Ä?lanstvo u EU. Pokazali smo zrelost da velike ciljeve postiĹžemo planom, strategijom i hrabrim politiÄ?kim odlukama. VN: Predlog zakona o potvrÄ&#x2018;ivanju Sjevernoatlantskog ugovora usvojen je veÄ&#x2021;inom glasova poslanika i to onih iz vladajuÄ&#x2021;e koalicije i glasovima SDP. Sjednici ni-

ULASKOM U NATO MI SMO NA PRAVILI VAĹ˝AN KORAK KA DU GOROÄ&#x152;NOM MIRU I SIGURNO STI NAĹ OJ DRĹ˝AVI. USPJELI SMO DA OSIGURAMO DA NAĹ I POTOMCI NE MORAJU U SVO JOJ ZEMLJI ORUĹ˝JEM DA BRA NE PRINCIPE I VRIJEDNOSTI ZA KOJE SE SVAKA GENERACIJA ISPOÄ&#x152;ETKA BORILA: IDENTITET, SLOBODU, PROSPERITET

je prisustvovao najveÄ&#x2021;i dio opozicije, pa ni neke partije koje se deklarativno zalaĹžu za Ä?lanstvo u NATO. VaĹĄ komentar? BRAJOVIÄ&#x2020;: Ĺ˝alim ĹĄto opozicione politiÄ?ke partije koje su dale doprinos referendumskoj pobjedi i imaju spoljnopolitiÄ?ke ciljeve kojima teĹži napredna Crna Gora - a to su NATO i EU Ä?lanstvo - u vrijeme istorijskih ĹĄansi pokazuju nedostatak politiÄ?ke zrelosti i hrabrosti. Nedopustivo je da ti poslanici, ko-

ji sebe doĹživljavaju ozbiljnim politiÄ?arima, ne daju svoj glas NATO Ä?lanstvu Crne Gore na Cetinju aprila proĹĄle godine. Nedopustivo je takoÄ&#x2018;e da neki drugi, zbog elementarnog politiÄ?kog opstanka prave koalicije i pruĹžaju podrĹĄku nedefinisanim ili nazadnim politiÄ?kim strukturama. Osim ĹĄto su pogreĹĄne, ove odluke su i autodestruktivne. VN: Ĺ ta mislite da je razlog takvom ponaĹĄanju? BRAJOVIÄ&#x2020;: OÄ?igledno da su dugoroÄ?ne strateĹĄke odlu-

POVEÄ&#x2020;AVA SE INTERESOVANJE RENOMIRANIH INVESTITORA VN: Crna Gora kao Ä?lanica NATO-a, pored obezbjeÄ&#x2018;ivanja dodatne dugoroÄ?ne bezbjednosti, sada predstavlja ujedno sigurniji i atraktivniji prostor za investicije. Da li ste zadovoljni kretanjima na tom planu? BRAJOVIÄ&#x2020;: Ne govori se bez razloga da je NATO Ä?lanstvo svojevrsna polisa osiguranja za drĹžavu i one koji Ĺžele da investiraju u nju. Iako je Crna Gora neveliko trĹžiĹĄte, svjedoci smo poveÄ&#x2021;anog interesovanja renomiranih inve-

stitora i kompanija za dugoroÄ?no ulaganje u naĹĄu zemlju. Kada smo politiÄ?kom i drugom sigurnoĹĄÄ&#x2021;u obezbijedili povoljniju investicionu klimu, sada se moĹžemo aktivnije posvetiti pripremi administrativnih i drugih preduslova za nova ulaganja. Nije samo osigurana bezbjednost korist NATO Ä?lanstva, veÄ&#x2021; i moguÄ&#x2021;nost za razliÄ?ite podrĹĄke izmeÄ&#x2018;u drĹžava Ä?lanica. Tu, prije svega, mislim na prevenciju civilnih katastrofa i saniranje njihovih posljedica, ĹĄto

predstavlja vaĹžnu mirnodopsku aktivnost NATO sistema. KonaÄ?no, tokom priprema za ulazak u NATO, Crna Gora je ispunila odreÄ&#x2018;en broj kriterijuma za ulazak u Evropsku uniju. PodsjeÄ&#x2021;am, sve drĹžave bivĹĄeg socijalistiÄ?kog ureÄ&#x2018;enja, najprije su postale Ä?lanice NATO, a potom Evropske unije. Ulazak u Evropsku uniju je finale naĹĄih politiÄ?kih napora koji Ä&#x2021;e stvoriti impresivne moguÄ&#x2021;nosti razmjene znanja, kapitala i svih drugih resursa.

Države članice 28 država članica i datum kada su postale članice: Belgija (1949), Kanada (1949), Danska (1949), Francuska (1949), Island (1949), Italija (1949), Luksemburg (1949), Holandija (1949), Norveška (1949), Portugal (1949), Ujedinjeno Kraljevstvo (1949), Sjedinjene Američke Države (1949), Grčka (1952), Turska (1952), Njemačka (zapadna 1955; 1990 reunifikacija), Španija (1982), Češka Republika (1999), Mađarska (1999), Poljska (1999), Bugarska (2004), Estonija (2004), Letonija (2004), Litvanija (2004), Rumunija (2004), Slovačka (2004), Slovenija (2004), Albanija (2009), Hrvatska (2009). Crna Gora (2017)

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

Godina od ratifikacije Opozicija prebacuje odgovornost na građane VN: Šta sada mislite o insistiranju dijela opozicije na referendumu o tom pitanju? BRAJOVIĆ: Insistiranje na referendumu o jasnoj i sada nakon godine dana nespornoj odluci koja dobija sve veću podršku, pokušaj je prebacivanja odgovornosti na građane Crne Gore za potpuno izvjestan neuspjeh njihove opcije. Uostalom, taj su recept primijenili i sada na predsjedničkim izborima. Nijesu izašli pod svojim imenom i prezimenom, nego su našli osobe koje će da izgube u njihovo ime. ke podređene dnevnopolitičkim prioritetima čelnika tih partija, i da je njihova budućnost upitna. Podsjetiću na riječi koje sam pozivom na diskusiju tada, na Cetinju uputio poslanicima: „Budimo dostojni ciljeva kojima težimo. Nijesu nam potrebne dalje podjele, već jedinstvo i sabira-

SVAKI IZBORI OD NEZAVISNO STI DO DANAS, SVOJEVRSNI SU REFERENDUM NA KOME PRO VJERAVAMO PODRŠKU DIJA LOGU ILI SUKOBIMA, RAZVOJU ILI STAGNACIJI, MODERNIZACI JI ILI KONZERVATIVIZMU, PO LITIČKOJ ODGOVORNOSTI ILI POPULIZMU. UPRKOS IZAZO VIMA KROZ KOJE NAŠE DRUŠ TVO PROLAZI, A GUBITNICI NA IZBORIMA TIME MANIPULIŠU, REZULTAT JE JASAN: GRAĐANI BIRAJU VRIJEDNOSTI RAZVI JENIH DEMOKRATIJA

nje oko vrijednosti koje su podrška stabilnosti i razvoju, i koje jačaju državnost Crne Gore“. Ovaj moj apel je i dalje na snazi. VN: Vi ste prije godinu dana u intervjuu za naš list kazali da će se njihov nedolazak u Skupštinu odraziti i na buduće izborne rezultate tih partija. Izgleda da se to vaše predviđanje potvrdilo. BRAJOVIĆ: Naravno da se potvrdilo. Izborni rezultati će ih sve vratiti u skupštinske klupe. To je neizbježno. Još uvijek traju pokušaji dijela opozicije da se nametne domaćoj i međunarodnoj javnosti kao spasilac Crne Gore. Očigledno neuspješno. Svaki izbori to pokažu. I svaki sljedeći sve ubjedljivije. Demokratski front je prvi shvatio da se bojkot ne isplati, kao i još nekoliko poslanika. Ostatak opozicije pokušava da nađe model opstanka na političkoj sceni ili im se ne vraća u Skupštinu jer bi u dijalogu sa drugim poslanicima morali da prođu ozbiljnu provjeru svojih kapaciteta i stavova. Vjerujem da će opozicija i na predstojećim izborima platiti cijenu nepoštovanja građana koji su ih izabrali. VN: Godinu dana kasnije održani su predsjednički izbori. Kandidati koji se zalažu za ulazak Crne Gore u NATO, osvojili su preko 60 odsto glasova. Mnogi smatraju i da je to bio svojevrstan referendum o NATO. BRAJOVIĆ: Još jedno zadovoljstvo rezultatima predsjedničkih izbora je i rast podrške evroatlantskim i evropskim vrijednostima. Svaki izbori od nezavisnosti do danas, svojevrsni su referendum na kome provjeravamo podršku dijalogu ili sukobima, razvoju ili stagnaciji, modernizaciji ili konzervativizmu, političkoj odgovornosti ili populizmu. Uprkos izazovima kroz koje naše društvo prolazi, a gubitnici na izborima time manipulišu, rezultat je jasan: građani biraju vrijednosti razvijenih demokratija.

Na Cetinju je 28. aprila prošle godine bilo svečano, a u gradu su se vijorile crnogorske i NATO zastave

Zvanični odnosi Crne Gore i NATO počeli su 29. novembra 2006. godine, pozivom Crne Gore u članstvo Partnerstva za mir (PZM). Proces ulaska naše zemlje u Sjevernoatlanstki savez trajao je jedanaest godina. Crna Gora je 5. juna 2017. godine zvanično postala 29. članica NATO saveza, na ceremoniji koja se održala u State Departmentu. Šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović uručio je ratifikacijske instrumente zamjeniku sekretara za politička pitanja Thomasu Shannonu. Svečanosti su prisustvovali i crnogorski premijer Duško Marković i Generealni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Milan Roćen i Milo Đukanović na prvom sastanku NACa i Crne Gore, 2009. godine

Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen i Milo Đukanović u Crnoj Gori, 2009. godina

Đukanović i Rasmusen u NATO, Brisel 2013. godine

Lukšić i Rasmusan NATO, Brisel, 2012. godine

Bivši predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić i GS NATO Jens Stoltenberg

Milo Đukanović sa generalnim sekretarom NATO Jaap de Hoop Scheffer, 2008. godine

Premijer Crne Gore Duško Markovič i predsjednik SAD Donald Trump prilikom okupljanja uoči svečanog otvaranja novog sjedišta NATO-a u Briselu

Gvozdenović i Stanišić na sjednici Parlamentarne skupštine NATO

POLITIČKI CILJ

VOJNI CILJ ALIJANSE

NATO promoviše demokratske vrijednosti i ohrabruje konsultacije i saradnju na odbrambenom i bezbjednosnom planu kako bi izgradio povjerenje, i na duge staze, spriječio konflikte.

NATO je posvećen mirnom rješavanju sporova. Ukoliko diplomatski napori propadnu, posjeduje vojne kapacitete potrebne da preduzme operacije za upravljanje krizama. Ove operacije su u skladu sa članom 5 Vašingtonskog ugovora ili pod mandatom UN, samostalno ili u saradnji sa drugim državama ili međunarodnim organizacijama.

Godina od ratifikacije

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

INTERVJU: BRANIMIR GVOZDENOVIĆ, POTPREDSJEDNIK SKUPŠTINE I ŠEF STALNE DELEGACIJE PRI PARLAMENTARNOJ SKUPŠTINI NATO

Ulaskom u Alijansudobili smo ulaznicu za mirnu i prosperitetnu budućnost P

⌦ Mili Prelević otpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović kaže da članstvo u NATO predstavlja potvrdu opredjeljenja o pripadnosti sistemu vrijednosti koji poštuju države okupljene u evroatlantskoj zajednici i Evropskoj uniji. Gvozdenović, koji je šef stalne Delegacije pri Parlamentarnoj skupštini NATO, kazao je u intervjuu Vikend novinama da u vremenu koje dolazi Crna Gora

ostaje posvećena daljoj promociji, razvoju demokratije i vladavine prava, ekonomskom razvoju crnogorskog društva i jačanju stabilnosti i bezbjednosti regiona Zapadnog Balkana, a i šire. VN: Kako komentarišete godinu dana crnogorskog članstva u NATO? I koji je istorijski značaj našeg članstva u Alijansi? GVOZDENOVIĆ: Crna Gora je svoje sveobuhvatno i posvećeno zalaganje na reformskom putu tokom proteklih decenija krunisala punopravnim članstvom u NATO, što predstavlja izuzetan uspjeh i ostvarenje jednog od spoljnopolitičkih prioriteta na-

“SIGURAN SAM DA ČLANSTVO CRNE GORE U NATO PRED STAVLJA ULAZNICU ZA MIR NU I PROSPERITETNU CRNO GORSKU BUDUĆNOST, KOJA DODATNO PODSTIČE I PRO CES EVROPSKE INTEGRACI JE NAŠE ZEMLJE, GDJE SMO, PO OCJENAMA NAŠIH EVROP SKIH PARTNERA, LIDER U RE GIONU”, KAŽE GVOZDENOVIĆ. še države, koji garantuje stabilnost i bezbjednost zemlje, oču-

vanje njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Crna Gora je članstvom u Alijansi preuzela prava, ali i svoj dio odgovornosti u pogledu kolektivne bezbjednosti, i odlučnim korakom nastavila da bude još uspješnija evropska i međunarodna priča i faktor stabilnosti na Zapadnom Balkanu, pružajući podstrek i podršku susjedima i prijateljima iz regiona i šire na njiho-

KOLEKTIVNA ODBRANA Kolektivna odbrana je definisana članom 5 Vašingtonskog ugovora koji glasi: “Države članice su se dogovorile da se oružani napad na jednu ili više njih, u Evropi ili Sjevernoj Americi, smatra napadom na sve, i da će svaka od njih, u slučaju da do takvog napada dođe, koristeći pravo na individualnu ili kolektivnu samoodbranu, prepoznatu članom 51 Povelje Ujedinjenih nacija, pomoći napadnutu državu/države preduzimajući, individualno ili sa drugim državama, akcije koje budu smatrale potrebnim, uključujući i upotrebu oružane sile radi obnove i održavanja bezbjednosti u Sjevernoatlantskoj regiji.”

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

Godina od ratifikacije

Retrogradno protivljenje članstvu VN: Da li je, po Vama, tačna teza da su kandidati partija koje se protive ulasku Crne Gore u NATO i zbog toga loše prošli na izborima? GVOZDENOVIĆ: Ne bih ovom prilikom ulazio u dublju analizu loših rezultata kandidata opozicije na nedavno održanim izborima za predsjednika Crne Gore. Ipak, u kontekstu pitanja koje ste postavili, a imajući u vidu poziciju šefa Delegacije Skupštine u Parlamentarnoj skupštini NATO, cijenim važnim istaći da politički stav o protivljenju ulaska Crne Go-

re u NATO, u ovom trenutku, predstavlja priču bez ikakvog smisla i suštine, jer Crna Gora danas, kao i ranije, uvijek gleda naprijed, u svoju svijetlu budućnost, aktivno unapređujući sopstvene kapacitete, razmjenjujući iskustva, bez i najmanje namjere da na zacrtanom putu izgubimo korak ili dragocjeno vrijeme. Imajući u vidu da je punopravno članstvo u NATO kao nepobitna činjenica ostvareno prije gotovo godinu dana, a da protivljenje toj činjenici određene političke strukture još uvijek koriste u svojim argumentacijama, to dovoljno govori o onima koji takav stav iznose i poruci koju žele poslati svojim biračima. Zaključio bih: u pitanju je stav koji je retrogradan i neostvariv.

I na referendumu bi rezultat bio jasan VN: Na predsjedničkim izborima kandidati koji se zalažu za ulazak Crne Gore u NATO osvojili su preko 60 odsto glasova. Mnogi smatraju i da je to bio svojevrstan referendum o NATO. Šta sada mislite o insistiranju dijela opozicije na referendumu o tom pitanju? GVOZDENOVIĆ: Govoriti sad o referendumu po pitanju koje je pozitivno okončano prije gotovo godinu dana, u trenutku kada diskutujemo o pravima i obavezama koje su Crnoj Gori punopravnim

članstvom u zajednici evroatlantskih država pripale, a koje kao takvo predstavlja istorijski uspjeh za našu državu, predstavljalo bi izgovaranje riječi koje se ne čuju ili pisanje na hartiji iza kojeg trag olovke ne ostaje. Ipak, ako insistirate da predizbornu kampanju i rezultate izbora prenesemo eventualno na referendumsko izjašnjavanje, rezultat bi bio jasan Crna Gora bi dominantno potvrdila svoju namjeru da se članstvom u NATO pridruži porodici najrazvijenijih država svijeta.

vom evroatlantskom putu. Cijenim važnim istaći da članstvo u NATO predstavlja potvrdu opredjeljenja o pripadnosti sistemu vrijednosti koji poštuju države okupljene u evroatlantskoj zajednici i Evropskoj uniji, a u vremenu koje dolazi ostaće posvećena daljoj promociji, razvoju demokratije i vladavine prava, ekonomskom razvoju crnogorskog društva i jačanju stabilnosti i bezbjednosti regiona Zapadnog Balkana, a i šire. Činjenica da smo postali dio evroatlantske porodice od izuzetnog je značaja i predstavlja istorijski i civilizacijski iskorak za Crnu Goru, a prije svega za nosioca njenog suvereniteta - građanina Crne Gore. Članstvo u zajednici država potpisnica Sjevernoatlantskog ugovora je veliki uspjeh za Crnu Goru, rezultat našeg predanog i posvećenog rada i smjernica za budući posvećen i predan rad. VN: Vi ste šef stalne Delegacije pri Parlamentarnoj skupštini NATO. Kako ste zadovoljni radom naše delegacije u ovih godinu dana? GVOZDENOVIĆ: Delegacija Skupštine Crne Gore, ranije kao pridružena, danas kao punopravna članica, već duži niz godina učestvuje u radu Parlamentarne skupštine NATO. Svojim učešćem i aktivnim doprinosom u ovoj uglednoj instituciji je stekla značajno iskustvo u radu sa velikom brojem država učesnica, koje po raznim osnovama participiraju u aktivnostima NATO PA. U posljednjih godinu dana, promjenom statusa, obaveze stalne Delegacije Skupštine Crne Gore su postale brojnije, kompleksnije, više fokusirane na saradnju sa članicama NATO, samim tim i zahtjevnije, ali cijenim da na iste odgovaramo krajnje kompetentno i sa punom profesionalnom posvećenošću. Neće biti neskromno ukoliko podsjetim da su upravo i visoki predstavnici NATO PA u više navrata, posebno povodom organizacije skupova kojima smo bili domaćini, istakli i pohvalili visok profesionalni standard Skupštine Crne Gore, što predstavlja, rekao bih, poslovni i profesionalni nivo koji smo prethodno izgradili

U POSLJEDNJIH GODINU DANA, PROMJENOM STA TUSA, OBAVEZE STALNE DELEGACIJE SKUPŠTI NE CRNE GORE POSTALE SU BROJNIJE, KOMPLEK SNIJE VIŠE FOKUSIRANE NA SARADNJU SA ČLANI CAMA NATO, SAMIM TIM I ZAHTJEVNIJE

i status koji želimo osnažiti i unaprijediti, saglasno oblicima saradnje koji nam kao punopravnoj članici sada i pripadaju. VN: Mi smo mala zemlja članica velike Alijanse. Da li se na sastancima u Parlamentarnoj skupštini NATO osjećaju te razlike? GVOZDENOVIĆ: Parlamentarnu skupštinu NATO čine delegacije zemalja članica NATO, pridruženih članica, partnerskih zemalja, posmatrača i dr, koje u realizaciji aktivnosti koje organizuje ova ugledna institucija slijede odredbe Poslovnika o radu. Dakle, i pored okolnosti da je u pitanju zajednica velikog broja učesnika, rad Parlamentarne skupštine NATO karakteriše potpuno uređen sistem u kojem se pravila predstavljanja, procedure i glasanja, utvrđena Poslovnikom na temelju diskusije i mjerilu pravičnosti, i korigovana kroz dugogodišnju parlamentarnu praksu, neizostavno poštuju. I pored činjenice da Crna Gora teritorijalno pripada grupi malih zemalja, u radu Parlamentarne skupštine NATO gajimo partnerski odnos, a navedene razlike ne osjećamo, već naprotiv - dobijamo pohvale i poruke ohrabrenja za rezultate koje smo do sada postigli kako bismo opravdali poziciju ravnopravnog partnera svim članicama NATO, ali i za aktivnosti koje su pred nama. VN: Crna Gora kao članica NATO, pored obezbjeđivanja dodatne dugoročne bezbjed-

nosti, sada predstavlja ujedno sigurniji i atraktivniji prostor za investicije. Da li ste zadovoljni kretanjima na tom planu? GVOZDENOVIĆ: Siguran sam da članstvo Crne Gore u NATO predstavlja ulaznicu za mirnu i prosperitetnu crnogorsku budućnost, koja dodatno podstiče i proces evropske integracije naše zemlje, gdje smo, po ocjenama naših evropskih partnera, lider u regionu. Kao što sam već rekao, to je uslov koji garantuje stabilnost i bezbjednost zemlje, očuvanje njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Ipak, važno je konstatovati činjenicu da su ključne dobrobiti članstva Crne Gore u Alijansi pripadnost jedinstvenom, demokratski vrednosnom sistemu, unaprijeđena bezbjednost i dinamičan ekonomski razvoj, koje kao takve značajno dorinose ostvarenju i drugih važnih ciljeva, poput daljeg jačanja demokratskih institucija, vladavine prava, tržišne ekonomije i stabilnosti. U kontekstu ekonomskih dobrobiti članstva u NATO, čvrsto vjerujem da je proteklih godina, posebno tokom posljednje, urađen značajan posao na promociji crnogorskih bogatstava potencijalnim investitorima sa posebnim osvrtom na realizaciju projekata koji doprinose pozicioniranju naše države kao elitne turističke destinacije. S tim u vezi, posebno treba imati na umu da bezbjednosni aspekt potencijalnim investitorima, naročito onima sa zapada, predstavlja izuzetno važan preduslov za ulaganja koja će im donijeti uspjeh i ostvarenje profita, znajući da ulaze u posao sa stabilnom državom u kojoj su pravila jasna i definisana i gdje se zakon poštuje. Stoga, čvrsto sam uvjeren u pozitivne vijesti i po ovom pitanju. Crna Gora, ostvaranjem istorijskog uspjeha članstva u NATO i svojim snažnim opredjeljenjem u kontekstu ispunjenja kriterijuma i budućeg članstva u Evropskoj uniji, u cjelosti ostvaruje svoje strateško opredjeljenje i viziju koje će se, zasigurno, u značajnom odraziti na ekonomski ambijent, standard i kvalitet života naših građana.

Raspršili smo sve iluzuje onima koji su Crnu Goru zamišljali, a neki je nažalost i danas zamišljaju u okviru velikodržavnih projekata interesnih zona. Tome je, uvjeren sam, zauvijek došao kraj. Crna Gora kao lider, do prije u regionu kada su u pitanju evroatlantske integracije, a sada kao punopravna članica, daje punu podršku zemljama regiona koje imaju evroatlantske aspiracije.

Godina od ratifikacije

⌦ E. Hamzić, A. Nikočević

Orlandić

Svakako da je sjednica 28. aprila prošle godine istorijska za Crnu Goru, jer smo sa glasovima ZA našu državu svrstali među najrazvijenije države svijeta. Udarili smo pečat njenoj nezavisnosti, stabilnosti i teritorijalnom integritetu.

Popović

Taj dan ostaće istorijska prekretnica, vrijedna pažnje pokoljenja. Raduje me i srećan sam što Crna Gora, nakon decenija lutanja i stranputica, ima jasnu spoljnopolitičku misiju i odredila je jasan međunarodni put i položaj našeg naroda

Drešević

Finalno učlanjenje Crne Gore u NATO predstavljalo je značajno priznanje za državu, njene institucije i društvo u cjelini. No, to nam mora predstavljati dalji podstrek da nastavimo integrisati dobre primjere iz prakse država članica NATO saveza

rije tačno godinu dana, 28. aprila 2017. godine, Skupština Crne Gore 26. saziva, izglasala je, na sedmoj sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja, Predlog zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog saveza. Ovim činom je naša zemlja, poslije završenih parlamentarnih procedura u 28 država članica NATO, formalno rekla istorijsko DA savezništvu sa državama koje čine najmoćniji odbrambeni štit današnjice. Većina poslanika Skupštine Crne Gore pamte 28. april 2017. godine kao istorijski dan za našu zemlju, dan kada je crnogorska Skupština na Cetinju donijela odluku o ulasku u NATO savez i time napravila najveći civilizacijski iskorak u milenijumskoj istoriji. Poslanik DPS i član stalne Delegacije Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini NATO Obrad Mišo Stanišić smatra da je 28. april 2017. godine veoma važan datum u istoriji Crne Gore. “Godina koja je za nama potvrdila je velikim dijelom sve ono što smo isticali tokom dugogodišnje NATO kampanje. Naime, benefiti se već osjećaju. Priliv stranih investicija je svakim danom sve veći, protekla turistička sezona je do sada najbolja, jer se broj stranih investitora i turista znatno povećao kada su u pitanju zemlje članice NATO. Sasvim je izvjesno da će se taj trend nastaviti i da će građanima naše zemlje svakim danom biti sve bolje”, kazao je Stanišić za Vikend novine. Prema njegovim riječima, postali smo dio sistema kolektivne bezbjednosti, čime smo učvrstili suverenitet i teritorijalni integritet. “Raspršili smo sve iluzuje onima koji su Crnu Goru zamišljali, a neki je nažalost i danas zamišljaju u okviru velikodržavnih projekata interesnih zona. Tome je, uvjeren sam, zauvijek došao kraj. Crna Gora kao lider, do prije u regionu kada su u pi-

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

KAKO POSLANICI PAMTE 28. APRIL 2017. GODINE

Dannajvećeg civilizacijskog iskoraka za našu zemlju

Šansa za ekonomiju Ulaskom u NATO savez mi dobijamo jedinstvenu šansu za poboljšanje ukupnih parametara naše ekonomije, što znači da je isključivo na nama da iskoristimo ogromne mogućnosti koje nam članstvo nudi. Ako pametno uzmemo dio kolača koji se mjeri stotinama milijardi eura na godišnjem nivou, sasvim smo uvjereni da će svaki segment crnogorskog društva osjetiti konkretne koristi od članstva u NATO savezu.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

tanju evroatlantske integracije, a sada kao punopravna članica, daje punu podršku zemljama regiona koje imaju evroatlantske aspiracije. Onima koji su govorili da su za NATO integracije, a nijesu se pojavili 28. aprila prošle godine na Cetinju, osim poslanika SDP-a, najbolje govore građani na prošlogodišnjim lokalnim i ovogodišnjim predsjedničkim izborima. Neki su se asimilovali u velikosrpske nacionalističke partije, pogazili svoj izborni program, a u njemu su NATO integracije imale prioritet. Sada su odustali od toga i veliki su protivnici NATO saveza”, kazao je Stanišić. Poslanik SD Mićo Orlandić čestitao je građankama i građanima Crne Gore godišnjicu ulaska u NATO savez. “Do 2006. smo sanjali nezavisnu, do 2017. evroatlantsku, a sada sanjamo Crnu Goru u EU i ekonomski razvijenu Crnu Goru. Svakako da je sjednica 28. aprila prošle godine istorijska za Crnu Goru, jer smo sa glasovima ZA našu državu svrstali među najrazvijenije države svijeta. Udarili smo pečat njenoj nezavisnosti, stabilnosti i teritorijalnom integritetu. Nakon toga, u prvoj godini članstva, pokazali smo da je Crna Gora pouzdan i respektabilan partner. Vanjska politika koju Vlada sprovodi dala je izuzetne rezultate, a tome najbolje svjedoče posjete visokih zvaničnika drugih država Crnoj Gori, kao i obratno, te pozitivni izvještaji o napretku naše države na svim poljima. Na nama je da tim putem nastavimo, još brzim tempom, a naši partneri su već pokazali da od njih možemo, u svakom trenutku, očekivati pomoć i podršku. Smatram da je za ovu godinu dana članstva Crna Gora postigla izuzetne uspjehe, a jednako tako očekujem da u budućem periodu naši napori, a samim tim i postignuća, budu još veći”, rekao je Oralndić za Vikend novine. Zvanično pristupanje Crne Gore NATO alijansi, kao 29. članice najmoćnijeg vojno-političkog saveza, predstavljalo je istorijski čin za državu i sve njene građane, smatra poslanik BS

Godina od ratifikacije

Vuksanović Iz našeg članstva u NATO, prirodno proističe i naša težnja za punopravnim članstvom u EU, kako bismo kompletirali strateški zacrtane ciljeve kojima stremimo i na kojima ćemo istrajati do njihovog ispunjenja

Nimanbegu Veoma je važno da i naš glas doprinosi stvaranju i čuvanju mira u svijetu. A mi smo, članstvom u NATO, postali dio grupe u kojoj se o tome odlučuje

Stanić Smatramo da ulaskom u NATO, ulazimo prije svega u političku asocijaciju zemalja koje dijele iste vrijednosti. Značaj ulaska Crne Gore se pokazaju u tome što postajemo dio globalnog sistema bezbjednosti koji će omogućiti trajnu suverenost naše države.

Nedžad Drešević. On je pozdravio pridruživanje Crne Gore savezu velikih političkih i ekonomskih sila, čime je, kako navodi, realizovan još jedan od programskih prioriteta BS-a od samog osnivanja. “Cijenim uložene napore svih institucija i pojedinaca koji su dali doprinos na tom polju. Zadovoljstvo je bilo tog dana biti predstavnik građana. Vjerujem da je finalno učlanjenje Crne Gore u NATO predstavljalo značajno priznanje za državu, njene institucije i društvo u cjelini. No, to nam mora predstavljati dalji podstrek da nastavimo integrisati dobre primjere iz prakse država članica NATO u naš sveukupni državni poredak”, kazao je Drešević za Vikend novine. Članstvo naše zemlje u NATO, kako navodi, dodatno je ojačalo stabilnost države, otvorilo novu razvojnu i ekonomsku perspektivu, omogućilo dobru osnovu za sistemsku borbu protiv sigurnosnih izazova. “Drago mi je što ću ostati upisan na svijetloj strani istorije Crne Gore, kao jedan od 46 poslanika koji je glasao za ovu strateški važnu odluku. Pripadnici manjinskih naroda, naročito Bošnjaci, su uvijek podržavali demokratske procese, dajući nesebičnu potporu nezavisnoj i suvernoj Crnoj Gori”, rekao je Drešević. Poslanik HGI i predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Adrijan Vuksanović smatra da je Crna Gora pristupanjem u Sjevernoatlantski savez ispunila jedan od najvažnijih spoljnopolitičkih ciljeva, kojima je težila još od obnove nezavisnosti. “Ravnopravnost i jednakost za stolom, za kojim se Crna Gora nalazi u sprezi sa ostalim međunarodnim silama, dokazuje da smo napravili pravi izbor i da nezavisnost Crne Gore više nikada neće biti dovedena u pitanje. Prednosti nakon godinu dana članstva, pored sigurnosti, mira i stabilnosti same države, ogledaju se i kroz poruke zvaničnog Brisela i visokih predstavnika Evropske komisije, koji izvan svake sumnje potvrđuju da je Crna Gora predvodnik in-

tegracija u regionu, a sada, kao NATO članica, ujedno predstavlja i, možemo reći, još jednu malu ali važnu kariku u lancu, koja će obezbijediti i sačuvati mir na ovom prostoru”, kazao je Vuksanović za VN. Poslanik LP Andrija Popović prisjeća se da je 28. april prošle godine bio veličanstven trenutak, kakvim i obiluje naša istorija. “Taj dan ostaće istorijska prekretnica, vrijedna pažnje pokoljenja. Raduje me i srećan sam što Crna Gora, nakon decenija lutanja i stranputica, ima jasnu spoljnopolitičku misiju i odredila je jasan međunarodni put i položaj našeg naroda”, kazao je Popović za VN. Prema njegovim riječima, članstvom Crne Gore u NATO, dugoročno gledano, najviše raduje uvjerenje da su srušeni i posljednji snovi o velikodržavnim projektima, velikim nacionalizmima i da je ugušena svaka mogućnost da, kako je naveo, takve sulude politike prošlosti ponovo odnesu desetine hiljada ljudskih života. “Za crnogorske liberale, garancija trajnog mira kroz NATO članstvo nema cijenu. U vremenima kada se virus terorizma i agresivnog ekstremizma neobuzdano širi različitim putevima i sredstvima, kada se svako dešavanje u bilo kojem dijelu svijeta vrlo lako može negativno odraziti i na vječno turbulentni Balkan i našu državu, u vremenima kada male države vrlo lako mogu biti zapostavljene u svakom smislu a naročito ekonomskom i bezbjednosnom, životna potreba Crne Gore jeste članstvo u NATO i EU. Ono što je isto tako važno, a čini mi se da je već primjetno, da smo stavili pečat na priču

150 MILIONA EURA GODIŠNJE MO RALA BI CRNA GORA DA IZDVA JA DA SE ODLUČILA DA NE UĐE U NATO I OSTANE NEUTRALNA

o NATO članstvu i da je to činjenica koju više niko ne spori”, rekao je Popović. Komentarišući to što se dio opozicije, koji je za ulazak u NATO, nije oglašavao po ovom pitanju, Popović kaže da je to neodgovorno i politički nezrelo, za društvo svakako štetno, a birači će znati to da ocijene na izborima. Govoreći o sjećanju na 28. april prošle godine, potpredsjednik Skupštine Genci Nimanbegu ističe da je taj dan za njega predstavljao “osjećaj da pripadaš porodici velikih, koji postavljaju standarde ponašanja u demokratskom svijetu”. “Prije svega u stvaranju i odbrani mira, zaštiti čovjekovih prava, te da konačno imaš nad glavom zaštitni kišobran jedne tako respektabilne organizacije kakva je NATO, koja garantuje nedodirljivost granica. To je jedan od osjećaja za kojim žudi svaki narod, a posebno mi na ovom trusnom dijelu Evrope”, tvrdi Nimanbegu, dodajući da je jedna godina ipak kratak period da se do kraja osjete benefiti. “Činjenica da kao država učestvujemo u čuvanju mira i bezbjednosti u ratnim žarištima svijeta uvrštava nas tamo gdje po slobodarskoj tradiciji i pripadamo. Veoma je važno da i naš glas doprinosi stvaranju i čuvanju mira u svijetu. A mi smo, članstvom u NATO, postali dio grupe u kojoj se o tome odlučuje”, kaže Nimanbegu. Portparol SDP Mirko Stanić kaže da je ulazak Crne Gore u NATO, koji je ozvaničen prije tačno godinu dana, jedan od prelomnih momenata za našu državu i u narednom periodu ćemo još više postati svjesni značaja tog procesa. “SDP je bila snažno na pozicijama učlanjenja Crne Gore u NATO, gledajući prije svega to sa pozicije okrenutosti naše zemlje zapadnim demokratskim tradicijima i naše težnje da postanemo dio razvijene porodice evropskih država kroz učlanjenje u EU. Zbog toga su naši poslanici tog dana i ušli u Skupštinu i glasali za učlanjenje kako bi dali i pečat nečemu za što se zalažemo nekoliko decenija”, kazao je Stanić.

Valorizacija resursa Valorizacija resursa u oblasti drvoprerade, hidroenergije, turizma, poljoprivrede, mesne industrije na sjeveru Crne Gore ulaskom u NATO biće ubrzana, imajući na umu iskustvo koje brojni investitori iz zemalja članica NATO-a imaju a koji bi doprinijeli dugoročno ravnomjernom razvoju Crne Gore.

Godina od ratifikacije

U CRNOJ GORI SE VEĆ OSJEĆAJU BENEFITI OD ČLANSTVA U NATO

⌦ Amra Nikočević rednosti članstva Crne Gore u NATO alijansi su brojne i imaju uticaja na sve segmente društva, kako u pogledu očuvanja integriteta i bezbjednosti države, tako i sa aspekta razvoja ekonomije i benefita za privredu u cjelini, saglasni su sagovornici Vikend novina. Prošlo je godinu dana otkad je Skupština izglasala ulazak naše zemlje u NATO, ali su neke pozitivne strane članstva već vidljive. Članstvo u NATO doprinosi jačanju standarda bezbjednosti, ali i snaženju vladavine prava i unapređenju investicionog ambijenta. U Vladi smatraju da će boljitka za našu državu biti još više, jer se očekuje veći priliv stranih investicija. Otvorene su mogućnosti za korišćenje novih razvojnih fondova, kao što je “Naukom za mir”, ali i ostalih fondova koje zemlje partneri nude Crnoj Gori. Crnogorski građani su benefite već osjetili tokom prošlogodišnjih požara na Luštici kada su se NATO partneri za manje od 24 časa uključili u njihovo gašenje. Generalni sekretar NATOa Jens Stoltenberg tada je pozdravio potez saveznika i partnera NATO-a koji su izašli u susret i pomogli Crnoj Gori u borbi protiv katastrofalnih požara. “Crna Gora, naš najnoviji saveznik, pridružila se NATO porodici prije manje od mjesec. Naš brzi odgovor demonstrira da smo snažna podrška našim saveznicima. To je pravi primjer evroatlantske solidarnosti”, istakao je tada on.

● PRILIV

INVESTICIJA

Članstvo u Alijansi znači mnogo i sa ekonomske strane, jer investitori našu zemlju doživljavaju kao zemlju u kojoj je zagarantovana vladavina prava i u kojoj se vlasti odlučno bore protiv organizovanog kriminala i korupcije.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

OTVOREN PRISTUP NAJVEĆIM SVJETSKIM TRŽIŠTIM Veće mogućnosti za privrednike Kodifikacija u NATO kodifikacionom sistemu je, navode u PKCG, prije svega namijenjena za oružane snage. Ipak, u u Ministarstvu odbrane, odnosno Nacionalnom kodifikacionom birou Crne Gore nastoje privrednicima predstaviti sve realne koristi koje se mogu valorizovati kroz prodaje proizvoda i usluga NATO snagama. “Zahvaljujući članstvu Crne GoPrema riječima ekonomskog analitičara Predraga Drecuna, NATO je danas sve manje vojni savez, a jedna od najvećih prednosti članstva u Alijansi je što će Crna Gora postati dio najjačih ekonomija svijeta.

re u NATO-u, mogućnosti su daleko veće nego što su bile ranije, jer NATO agencije objavljuju tendere velikih vrijednosti, ali je potrebno ispuniti uslove da bi se konkurisalo. Dobijanje kompanijskog koda NCAGE i kodifikacija proizvoda su prvi koraci ka tome, a to je u nadležnosti Ministarstva odbrane”, objasnili su nam iz PKCG. Ministarstvo odbrane je od “Druga prednost je što ćemo kroz tu saradnju, prvenstveno vojnu i vojno-tehničku, koja vuče i ostale vidove saradnje, ući u drugi sistem kvaliteta i drugi vrijednosni sistem i polako početi da mijenjamo i radne navike

2010. godine dodijelilo 154 kompanijska koda i kodifikovalo 100 proizvoda. “Najveću korist od ovog procesa za sada je imala namjenska industrija, poljoprivreda, zatim agencije koje pružaju lučke i špediterske usluge, organizatori aranžmana kongresnog turizma, softverske firme i drugo”, kažu u PKCG. i mentalitet koji nas je u prošlosti puno koštao”, navodi Drecun. Na taj način ćemo, smatra on, početi da poštujemo sisteme, umjesto individualnih akcija. “Kontrole kvaliteta biće znatno zahtjevnije, naša preduzeća

će se moći takmičiti sa najvećim dobavljačima NATO-a, ali će zato morati da zadovolje kontrolu kvaliteta koju propisuje NATO standard”, kaže Drecun. Kada je riječ o ostalim prednostima, Drecun smatra da će kroz vojno-tehničku saradnju mnogi crnogorski stručnjaci dobiti priliku da nauče nešto novo. Ipak, kako ocjenjuje, ti benefiti nisu tako brzi, već počinju da se osjećaju u srednjem roku. “Što se tiče benefita koji možemo brzo da osjetimo, to je priliv investicija iz zemalja koje su članice NATO saveza ili su u nekoj vezi sa njim. Poznato je da nam nedostaju investicije sa britanskog ostrva i SAD u onoj mjeri da bismo mi bili zadovoljni. Ovim činom i ulaskom u NATO stvaraju se i ti uslovi”, ocjenjuje Drecun.

Biće još ruskih investicija

Neutralnost nije bila opcija

Ulazak Crne Gore u NATO ne bi značio prestanak ruskih investicija u crnogorsku ekonomiju, prvenstveno zbog tržišne logike kapitala. Primjera radi, uprkos krizi u odnosima, evropske banke su i dalje prisutne u Ruskoj Federaciji i podržavaju kompanije i građane kroz kreditne aranžmane koji iznose preko 200 milijardi eura. Takođe, evropske kompanije koje su članice NATOa investirale su u Rusku Federaciju preko 60 milijardi dolara 2013. godine.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

Neutralnost, kao legitimna opcija, u ekonomskom smislu nema opravdanja – iskustva evropskih država koje su neutralne i neuporedivo ekonomski snažnije od Crne Gore (Austrija, Švedska, Finska, Irska i Švajcarska) pokazuju da su sredstva koja one izdvajaju za vojni budžet (koji je stub neutralnosti) izuzetno visoka. Crna Gora bi morala ulaže značajno veća sredstva u vojni budžet nego sad (procjene govore da bi morali da izdvajamo dodatnih 150 miliona eura godišnje).

Godina od ratifikacije

● NOVO TRŽIŠTE

Gledano kroz prizmu uticaja na poljoprivredu, u resornom Ministarstvu tvrde da se članstvo u NATO može posmatrati sa više aspekata. “Šire gledano, članstvo u NATO predstavlja dodatnu sigurnost potencijalnim investitorima i samim tim uvećava šansu za priliv stranih investicija i u sektor poljoprivrede. Rast interesovanja stranih investitora za ovaj sektor, koji je prisutan posljednjih godinu dana, samo potvrđuje ovu tvrdnju”, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja. Osim toga, članstvo u NATO predstavlja šansu više da poljoprivredni proizvođači plasiraju proizvode. “Pristup još jednom novom “tržištu” je obezbijeđen, a naši proizvođači dobijanjem takozvanih NATO kodifikacionih brojeva imaju mogućnost učešća u lancu snabdijevanja NATO Alijanse”, kažu u Ministarstvu. Kako naglašavaju, određeni broj crnogorskih kompanija iz ovog sektora već ima NATO kodifikacione brojeve, koje su dobili ispunjavanjem zahtjevnih NATO standarda.

N P M M MA ● PORAST BROJA TURISTA

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotelske grupe “Montenegro stars”, Žarko Radulović, ocjenjuje da se benefiti ulaska Crne Gore u NATO već vide, kako sa Zapada, tako i sa Istoka.

“DRAGO MI JE ZBOG NAS, ALI I ZBOG ONIH KOJI SU, KAO RA ZLOG NEULASKA U NATO ISTI CALI DA ĆEMO STRADATI TURI STIČKI. MISLIM DA SE POKAZA LO DA NIJESMO POGRIJEŠILI”, ISTIČE ŽARKO RADULOVIĆ

● OTVARANJE “Sama činjenica da je zemlja u NATO znači da je bezbjedna, uređena i da tamo može slobodno da ide. Zapadna Evropa je ove godine “buknula”. Raste broj gostiju iz Skandinavije, Poljske, Češke i, tradicionalno, Francuske i Njemačke. Interes za Crnu Goru je fenomenalan”, ističe Radulović. Kako tvrdi, iako je Crna Gora ušla u NATO, interesovanje turista iz Rusije je veće nego prošle godine, a osim njih, tu su i gosti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kine. “Zapadna Evropa ima veliko interesovanje za kontinentalni dio. Drago mi je zbog nas, ali i zbog onih koji su, kao razlog neulaska u NATO isticali da ćemo stradati turistički. Mislim da se pokazalo da nijesmo pogriješili”, zaključuje Radulović.

ŠIRIH VRATA

Iz Privredne komore Crne Gore kažu da je nacionalna sigurnost zemlje veoma važna za razvoj ekonomije, ali i da je ekonomska stabilnost bitna za bezbjednost. “U tom kontekstu, sigurnost zemlje predstavlja osnovu za ekonomski rast i razvoj, kako posmatrano sa stanovišta domaćih, tako i sa stanovišta stranih privrednih subjekata”, ističu u PKCG, podsjećajući da su još 2011. godine, započeli organizovanje seminara, okruglih stolova i konsultativnih sastanaka sa privredom na temu ekonomskih benefita članstva u NATO-u. “Vjerujemo da smo time doprinijeli da crnogorska privreda prepozna mogućnost za ostvarivanje brojnih ekonomskih be-

DRŽAVA OSNOVALO JE NATO, A SADA IH JE U ALIJANSI 29

nefita od članstva naše zemlje u NATO-u”, ističu u PKCG. Da su očekivanja koja se odnose na poboljšanje ekonomskih prilika vezanih za članstvo u Alijansi opravdana potvrđu-

Podstaći mlade da se bave inovacijama Crna Gora je, smatra Predrag Drecun, dobila puno preduslova za jačanje ekonomije. Ipak, prema njegovom mišljenju, neophodno je otkloniti slabosti koje je naša zemlja imala i prije ulaska u NATO. “Prvenstveno, mislim na sigurnost stranih investicija, odnosno na ubrzavanje svih pravnih procesa kod regulisanja investicija - od osnivanja, urbanističkih planova, do brzih donošenja odluka o eventualnim sporovima. Moramo biti brži sistem, jer investitori ne vole spore sisteme zato što dolazi do umrtvljivanja kapitala, koje nosi negativnu kamatu, koju niko ne želi da plaća”, objašnjava Drecun, dodajući da bi trebalo podići nivo svijesti, da se ljudi bave inovacijama, jer NATO-u su potrebne inovacije koje donose uštede. “Mogli bismo da stimulišemo naše mlade ljude da se bave inovacijama. Ako budemo učili i uključili se u saradnju sa NATO, onda ćemo sigurno pokazati taj talenat”, ocjenjuje Drecun.

ju iskustva zemalja iz neposrednog ili malo daljeg okruženja čiji makroekonomski indikatori ukazuju na izuzetno pozitivne trendove koji su uslijedili nakon pristupanja njihovih zemalja Alijansi. “Bezbjednost investicija koju može garantovani neka zemlja sigurno je visoko na listi parametara koji opredjeljuju investitore na ulaganje. Ona se svakako povećava članstvom u NATO, budući da je potvrđeno da je ovo u direktnoj vezi sa unapređenjem poslovnog ambijenta kroz povećanje povjerenja investitora”, kažu iz Privredne komore, ističući da novi projekti koji dolaze kroz direktne investicije utiču na razvoj domaćih preduzeća i na povećanje zaposlenosti. “Pristup širem tržištu, mogućnosti korišćenja finansijske pomoći i povećanje prihoda od turizma kroz povećanje broja turista, kao i niži troškovi nacionalne bezbjednosti dio su onoga što podrazumijeva članstvo u Alijansi. Biti dio NATO-a znači i otvaranje širih vrata i mogućnost da se domaće robe i usluge ponude oružanim snagama NATO članica”, naglašavaju u PKCG. To se, objašnjavaju, odnosi na sve vrste roba i usluga - usluge prevoza, građevinarstva, tekstilne, prehrambene i prerađivačke industrije i slično. “Iz tog razloga, set edukativnih aktivnosti u prethodne dvije godine usmjerili smo na upoznavanje privrede sa uslovima učešća u postupcima NATO nabavki. Prepoznajući u tome dobru priliku za članice, PKCG je kod Vlade pokrenula inicijativu za pokretanje projekta „Crnogorska privreda i NATO“, po ugledu na sličan projekat koji se realizuje u Hrvatskoj, a koji je dao odlične rezultate”, navode iz PKCG. Oni podsjećaju da je Vlada u julu prethodne godine usvojila Informaciju o projektu i donijela odluku o obrazovanju Koordinacionog tijela za pružanje podrške privrednim društvima u ostvarivanju benefita članstva u NATOu i saradnje sa pojedinačnim NATO članicama.

5. JUN 2017. GODINE

Dobrodošla CRNAGORO C rna Gora se pridružuje NATO-u kao ravnopravna, sa sjedištem za našim stolom i ravnopravnim glasom u oblikovanju budućnosti Saveza”, Rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg 7. juna 2017. prilikom prijema naše države u Alijansu.

Samit lidera NATO u julu

Naredni samit lidera NATO na kojem će prvi put prisustvovati i Crna Gora kao punopravna članica Alijanse biće održan u Briselu 11. i 12. jula 2018. godine. Na samitu će učestvovati i američki predsjednik Donald Tramp.

IMPRESUM: Odgovorna urednica: Vesna Šofranac Urednik politike: Mili Prelević, Novinarke politike: Elhana Hamzić, Amra Nikočević Lektor: Svetlana Baošić Dizajn: Dejan Popović Foto obrada: Nikola Bečanović

Svratite na

happy hourS. u našem Lobby baru očekuju vaS ukuSni zaLogaji. Svakog dana uz poručeni aperoL Spritz iLi negroni kokteL beSpLatne bruSkete od 13 do 17 čaSova. info@ramadapodgorica.me

+382 20 622 623

www.ramadapodgorica.me

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

istorijski susret predsjednika sjeverne koreje kim dž

Denuklearizac na korejskom L

ideri Sjeverne i Južne Koreje, Kim Džong Un i Mun Džae In, potpisali su juče deklaraciju kojom su se dogovorili o radu na “potpunoj denuklearizaciji Korejskog poluostrva”. Takođe, dvojica lidera su na jučerašnjem samitu u pograničnom selu Panmundž dogovorili prekid svih neprijateljskih djelovanja “na zemlji, na moru i u vazduhu” koja mogu da prouzrokuju vojne tenzije i sukobe.

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un i predsjednik Južne Koreje Mun Džae In objavili su da će, počevši od 1. maja, obustaviti propagandu putem zvučnika kojom su dvije zemlje zasipale jedna drugu preko granične linije duž koje je postavljeno teško naoružanje, kao i da će propagandna oprema biti razmontirana. Navodi se da su se dvije zemlje takođe dogovorile o preduzimanju koraka na gušenju relativno čestih sukoba oko zapadne pomorske granice proglašenjem tog područja “zonom mira” i garantovanjem bezbjednosti ribara iz obje zemlje. Koreje planiraju da u maju održe razgovore predstavnika dviju vojski kako bi napetosti bile dodatno smanjene.

Zvanični kraj rata do kraja godine Sjeverna i Južna Koreja saopštile su da će zajedno nastojati da u razgovorima sa SAD, a potencijalno i Kinom, zvanično okončaju Korejski rat koji je završen primirjem i Koreje tehnički ostavio u stanju rata. Korejski rat je trajao od 1950. do 1953. godine. Agencija AP navodi da su dvije Koreje objavile i da se na-

daju da će strane biti u stanju da objave zvanični kraj rata do kraja ove godine. AP ocenjuje da, i pored toga što je američki predsednik Donald Tramp dao “blagoslov” dvjema Korejama da razgovaraju o okončanju rata, ne može biti pravog rješenja bez uključivanja Vašingtona i drugih strana koje su učestvovale u tom ratu, zato što Južna Koreja nije bila direktna potpisnica sporazuma kojim su zaustavljene borbe. Sjevernokorejski lider Kim i predsjednik Južne Koreje Mun potpisali su takođe deklaraciju kojom su dogovorili rad na “potpunoj denuklearizaciji Korejskog poluostrva”, prenio je Rojters. AP navodi da i pored dogovora oko toga da se poluostrvo oslobodi nuklearnog naoružanja, dvije Koreje nisu uspjele da ponude bilo kakve nove specifične mjere kako bi se to postiglo. Prethodno je Južna Koreja objavila da su Kim i Mun imali “ozbiljne, iskrene” razgovore o denuklearizaciji Korejskog poluostrva i trajnom miru tokom prve sesije samita u pograničnom selu Panmundžom. Sjevernokorejski lider Kim Džong Un je ranije juče prvi put prešao granicu i stigao u Južnu Koreju, gdje ga je dočekao tamošnji predsjednik Mun Džae In, koji ga je pohvalio zbog “ve-

oma hrabre odluke” da dođe na Jug na istorijski sastanak dvije Koreje. U pratnji lidera Sjeverne Koreje, pored njegove mlađe sestre Kim Jo Džong, bio je još samo bivši šef obavještajne službe te zemlje Kim Jong Čol, zadužen za odnose sa Južnom Korejom.

rukovanje i osmjesi dvojice lidera Kim je po prelasku granice u demilitarizovanoj zoni izjavio da mu srce “sve vrijeme udara kao ludo”, prenijele su svjetske agencije. Lideri dvije Koreje su se najprije rukovali i osmjehnuli jedan drugom, da bi zatim Kim gestom pokazao Mun Džae Inu da naprave par koraka i vrate se preko granične linije na teritoriju Sjeverne Koreje, a onda su, držeći se za ruke, prešli natrag u Južnu Koreju. “Osećam se kao da ispaljujem signal na startnoj liniji u trenutku pisanja nove istorije (dvije Koreje) u odnosima Sjevera i Juga, mira i prosperiteta”, rekao je Kim Munu kada su sjeli za pregovarački sto. Ovaj sto je napravljen tako da tačno 2.018 milimetara razdvaja dvojicu lidera tokom razgovora iza zatvorenih vrata. Mun je odgovorio da ima visoka očekivanja da će oni uspjeti da postignu dogovor koji će biti “veliki poklon cjelokupnom korejskom narodu i svakoj miroljubivoj osobi na svijetu”. Ovo je prvi samit dvije strane poslije

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

svijet

žong una i južnokorejskog predsjednika mun džae ina

cija i kraj rata poluostrvu više od deset godina, a tek treći za 65 godina od kraja Korejskog rata.

Simbolično Sađenje bora Dvojica lidera posadili su drvo bora na granici dvije zemlje prepunoj vojnih utvrđenja. Oni su bor zasadili na početku popodnevne sesije njihovog jednodnevnog samita. Rojters prenosi da su Kim i Mun lopatama nabacali zemlju na korjenje drveta i otkrili kameno obilježje na kojem je iznad njihovih imena i titula napisano “Sadimo mir i prosperitet”. Po završetku prve runde razgovora, Kim i Mun su imali odvojene ručkove, a kako je ranije najavljeno, sjevernokorejskom lideru je servirano švajcarsko jelo

od krompira, a južnokorejskom riba list. Po završetku pregovora, dvojica lidera su potpisala sporazum i izdala zajedničku deklaraciju o denuklearizaciji i miru, kao i poboljšanju bilateralnih odnosa. Zatim su se uputili na večeru u društvu supruga, gdje su odgledali videosnimak pod nazivom “Proljeće jedinstva” (Spring of one). Kim se u crnoj limuzini i u pratnji tjelohranitelja poslije prve sesije razgovora vratio u Sjevernu Koreju, ali se kasnije vratio na nastavak razgovora.

reakcije na SuSret dvojice predSjednika Kremlj je saopštio da istorijski samit lidera Sjeverne i Južne Koreje predstavlja veo-

Samit lidera dvije Koreje Kim Džong Una i Mun Džae Ina isplaniran je do najsitnijih detalja, ali je ipak došlo do odstupanja i iznenađenja. Najveću pažnju je izazvalo rukovanje dvojice lidera i to što je Kim prekoračio nizak betonski zidić koji u demilitarizvanoj zoni predstavlja graničnu liniji između dviju Koreja. Iznenađenje predstavlja taj Kimov gest. Kad ga je Mun na samo liniji pitao kad bi mogao da posjeti sjevernog susjeda, Kim je sa osmjehom iznenada odgovorio: “A što ne sada?” pokazavši Munu rukom da zajedno prekorače liniju, te da zvanično budu na sjevernokorejskom tlu, što su i učinili

ma pozitivne vijesti i da je ruski predsjednik Vladimir Putin dugo zagovarao direktne razgovore dvije zemlje, dok je Japan naveo da “apsolutno ne smije” da bude izostavljen iz procesa denuklearizacije. I Kina je pozdravila samit svoje saveznice Sjeverne Koreje sa Južnom Korejom, navodeći da aplaudira liderima dvije zemlje zbog “istorijskog koraka” ka miru. Američki predsjednik Donald Tramp oglasio se povodom današnjeg samita dvije Koreje, ocjenivši da se “poslije furiozne godine raketnih proba i nuklearnih testiranja sada odvija istorijski sastanak Sjeverne i Južne Koreje”. Reagovao je i britanski šef diplomatije Boris Džonson koji je ranije juče naveo da od sastanka ne očekuje velike proboje koji bi mogli da obuzdaju nuklearne ambicije Sjeverne Koreje. Svjetski mediji podsećaju da do istorijskog susreta dolazi samo nekoliko dana pošto je Kim najavio da Sjeverna Koreja suspenduje nuklearne probe kao i da zatvara bazu za testiranje nuklearnih raketa. Međutim, analitičari su i dalje skeptični po pitanju da li je Kim zaista spreman da napusti teško stečeni nuklearni arsenal koji je Pjongjang razvijao decenijama, tvrdeći da je neophodno sredstvo odvraćanja od američke invazije. Samit sa južnokorejskim predsjednikom trebalo bi da bude uvertira za sastanak Kima i američkog predsjednika Donalda Trampa krajem maja ili početkom juna, što će biti prvi susret aktuelnih lidera dvije zemlje u istoriji.

Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

DVADESETOGODIŠNJI BEND VEČERAS PRED KOTORANIMA, REMI I SHOT GOVORE ZA VN:

ELEMENTAL I CRNA GORA SE UVIJEK SJAJNO IGRAJU

Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 27. juna izračunava se na sljedeći način: 27+6=33=3+3=6.

38-39

Foto: Nevio Smajić

STUDENTI O KINO PONUDI U GLAVNOM GRADU:

Hronično nam fali makar još jedan bioskop

Renomirani italijanski brend dječje garderobe “Sarabanda” predstavio je novu kolekciju u okviru posljednje večeri Mazda Montenegro Fashion weeka

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

BULATOVIĆ SE OGLASIO NAKON ŠEST GODINA

Foto:Arhiva DN

“Skači” kao pravi navijač, a ne poput objektivnog

Božo Bulatović Crnogorski muzičar Božo Bulatović u pratnji Psihofenomena snimio je prvu numeru nakon šestogodišnje pauze pjesmu “Skači” objavio je juče na muzičkom servisu Jutjub, a na zvaničnim Fejsbuk profilima objasnio je da je riječ o singlu posvećenom navijačima. “Pjesma govori o bilo kom navijaču na planeti, o njihovoj netrpeljivosti prema policiji i o vjernosti klubu. ‘Širite’ pjesmu i skačite kao pravi na-

vijači, a ne kao objektivna publika”, preporučuje Bulatović. Božo je otkrio da priprema još dvije nove pjesme, a ukoliko odluči da nastupa - neće biti usamljen na bini. “Ako budem nastupao sa mnom će biti Psihofenomeni, što će reći da ostajem na fonu albuma koji je objavljen 2012”, zaključio je muzičar, pritom poželivši publici srećan praznik rada - predstojeći 1. maj. D.B.

DVADESETOGODIŠNJI ELEMENTAL VEČERA PRED KOTORANIMA, REMI I SHOT GOVORE ZA

NADALI SMO SE GAJBI PIVA A STIGLI DO VELIKIH FESTIVA Danilo Brajković

GODINA PROŠLO JE OD PRETHODNO OBJAVLJENOG SINGLA BOŽA BULATOVIĆA - “SKAČI” JE PREKINULA IZDAVAČKU TIŠINU

NOVI POP SOUL BEND ROĐEN U SRBIJI

“Diši duboko” upoznao Majku Maru sa publikom Regionalna pop/soul sce- tekstovima iz svog ugla intina jača je za Majku Ma- mno priča priče sa kojima se ru. Srbijanski tročlani bend srijeću svi zaljubljeni, srećoslanja se na vokal i kom- ni, razočarani, uplašeni i rapozicije pijanistkinje Ma- doznali ljudi dok pokušavaju rije Lazić, basista i produ- da na svojstven način savlacent je Nikola Usanović, a daju umjetnost življenja. ‘Diši duboko’ za bubnjevima je Boupravo donosi ris Usanović. Majtakvu situacika Mara predstaju gdje se zavila se publici prvim singlom ljubljena djei spotom, a ljetvojka bori sa emocijama, nju pjesmu “Direvoltirana ši duboko” izdaje za kuću Lampneuzvraćenom shade media. ljubavlju”, navoLazić “Muzički žanr i de iz Lampshade zvuk koji bend donosi media kuće, uz napomože se opisati kao kombi- menu da bend trenutno sninacija popa i soula, sa funky ma još nekoliko pjesama kogruvom i jazzy intepretaci- je se na jesen očekuju na prjom članova. Kantautorka u vom EP izdanju. D.B.

eza Crne Gore i hrvatskog Elementala neraskidiva je i u 2018. Hip-hoperi načeli su godinu na bini u Budvi, a večeras će ih u laganijoj garderobi pozdraviti Kotorani. Sa Pjace od muzeja bend se zalijeće u 20. ljeto, a Mirela Priselac Remi i Luka Tralić Shot (MC, vokali) za Vikend novine odaju priznanje srdačnoj crnogorskoj publici i najavljuju novitete: singl, best of, video izdanje, album koji kuca na vrata. Organizator večerašnjeg koncerta Elementala (21.30 časova) je Kulturni centar “Nikola Đurković”, a domaćini su se potrudili da ukratko najave gostima šta ih očekuje pod otvorenim nebom, pa su se prisjetili najupečatljivijih segmenata dvocenijskog rada benda, poput prvog albuma iz 2000. godine “Moj, njegov i njen svijet”, zatim nekih od sedam nasljednika, kao što su “Tempo velegrada”, “Male stvari”, pa i najsvježijeg “Tijela”. Kada listi dodamo singlove “Priroda i društvo”, “Opet je kiša”, “Prokleta ljubav”, “Malena”, “Goli i bosi”, “Sve je moje tuđe”... jasno je da Mireli Priselac Remi, Luki Traliću Shotu (MC, vokal), Erolu Zejniloviću (gitara), Ivanu Vodopijecu (bubanj), Davoru Zanoškom (klavijature), Konradu Lovrenčiću (bas) i Vidi Manestar (prateći vokal) neće biti lako da koncipiraju večerašnji repertoar. Tek-

stovi Elementala navode na razmišljanje, pa se publici preporučuje da dobro naćuli uši. Remi i Shot Vikend novinama obećavaju da će sve bitne pjesme biti odsvirane, kao i da u nastavku godine neće faliti noviteta, baš kao što u prethodnih 20 nije manjkalo igre.

■ IMA PJESAMA BEZ KOJIH NE IDE

VN: Očigledno da vam veoma prija primorski ambijent, jer ste 2018. otvorili koncertom u Budvi, a sada u proljećnom ambijentu stižete u Kotor. Hoće li koncert poslužiti kao zagrijavanje pred uzbudljivu ljetnju sezonu pod otvorenim nebom i hoćete li Kotorane počastiti klasičnim ili nešto izmijenjenim repertoarom? Shot: Pa, imaš pravo – primorski ambijent nam svakako odgovara, čak i u hladnim danima. A možda je nešto i do opuštenosti ljudi, ko zna. Kotorski koncert je svakako zagrijavanje za toplo i radno ljeto koje je pred nama. Što se tiče repertoara, konačna set lista koncerta nastaće desetak minuta prije izlaska na binu. Volimo stvoriti neku vezu s publikom, vidjeti ih i osjetiti neki “vajb”, pa procijeniti na licu mjesta kakav im repertoar sviramo to veče. Ali bez brige – sve bitne pjesme biće odsvirane. Ima pjesama bez kojih ne ide.

VN: Odavno ste miljenici crnogorske publike kada je riječ o hip-hop bendovima iz regiona i po pravilu - svi nastupi su ispraćeni onako kako zaslužujete. Da li biste po nečemu crnogorsku publiku izdvojili? Ili je ne dijelite teritorijalno, već prema onome što demonstrira na koncertima i kako to čini? Remi: Da, smatramo da smo miljenici crnogorske publike. Ako ništa drugo, onda po učestalosti koncerata koje održavamo u Crnoj Gori. Dan nakon Nove godine, svirali smo u Budvi, a kažu da kako započneš godinu - takva će ti valjda i biti. Započeli smo je na bini i drago mi je da se to proročanstvo obistinjuje i da, evo, opet sviramo. Sigurna sam da ćemo svratiti i tokom ljeta. Kada je riječ o crnogorskoj publici, moram priznati da je dosta srdačna, veoma dobro reaguje na naše

REMI: Kada je riječ o crnogorskoj publici, moram priznati da je dosta srdačna, veoma dobro reaguje na naše pjesme uprkos tome što, recimo, distribucije CDova nema u Crnoj Gori. To znači da su ljudi spremni otkriti korak više i posjetiti Elemental na Fejsbuku, poslušati naše albume na Jutjubu i vidjeti nastupe

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

ZABAVA

AS VN:

ALA

Mjerilo nisu pregledi već kupljene karte

Shot i Remi

pjesme uprkos tome što, recimo, distribucije CD-ova nema u Crnoj Gori. To znači da su ljudi spremni otkriti korak više i posjetiti Elemental na Fejsbuku, poslušati naše albume na Jutjubu i vidjeti nastupe. Zahvalna sam jer me crnogorska publika voli, jer su srdačni i otvoreni ka nama. Otkad je Elementala i otkad sviramo u Crnoj Gori nikada se nije dogodilo da nam ne bude sjajno.

■ BROJNI NOVITETI U ČAST JUBILEJA

Foto: Nevio Smajić

VN: Pogled na kalendar čini 2018. posebnom jer stiže-

te do 20 godina rada. Razmišljate li ovih dana o toj brojci? Čini se da se toliko toga desilo kao da je u pitanju makar 40 godina, a ne “samo” 20? Shot: Uh, kako su brzo sve te godine proletjele. Na neki način se čini kao da se ništa nije promijenilo. Mi samo radimo tu svoju muziku, dobro se zabavljamo, a godine idu. A u stvarnosti smo zapravo preživjeli od rudimentarnog hip-hop tria s matricama do punokrvnog sedmočlanog benda, krenuli nadajući se da ćemo odsvirati koji lokalni koncert za gajbu piva, a

Elemental - priča koja traje 20 godina

SHOT: Kotorski koncert je svakako zagrijavanje za toplo i radno ljeto koje je pred nama. Što se tiče repertoara, konačna set lista koncerta nastaće desetak minuta prije izlaska na binu. Volimo stvoriti neku vezu s publikom, vidjeti ih i osjetiti neki “vajb”, pa procijeniti na licu mjesta kakav im repertoar sviramo to veče

došli do toga da sviramo velike festivale u cijelom regionu. Ozbiljno se sve promijenilo. A

mi se i dalje igramo. I uživamo u toj igri. VN: Jubilej bez dileme zaslužuje da bude obilježen na pravi način – jeste li tim povodom, možda, pripremili neko best of izdanje, turneju... ili vam je nešto drugo na umu kako biste zaokružili 20 godina? Remi: Mislim da nismo svjesni da je prošlo 20 godina. Krenuli smo u svijet muzike kao pubertetlije, da stvaramo muziku, pišemo pjesme... Ovih prvih 20 je proletjelo jer niti smo previše percepirali vrijeme niti smo se opterećivali time. Naprosto, samo smo radili ono što najviše volimo i što nam najviše ide, a to je muzika. Ove godine pripremamo best of izdanje, to će “Menart” izdati jer su nosioci naših diskografskih prava. Sviraćemo cijelo ljeto, a na jesen velike koncerte u glavnim gradovima bivše Jugoslavije. Uskoro će naš live video, koji smo u decembru prošle godine snimili u jednom zagre-

GODINA RADA HRVATSKI ELEMENTAL SLAVI U 2018.

VN: Osvrt na aktuelnu hip-hop scenu u regionu nije baš optimističan kada je riječ o onima koji tek dolaze, iako je kvantitet prisutan. Vaši tekstovi su i te kako društveno angažovani – šta biste poručili onima koji trenutno mnogo više brinu o pregledima na Jutjubu, društvenim mrežama, prilagođavanju ukusima nego o kvalitetu i opstanku muzike na duže staze? Shot: Svako ima svoj put i pronalazi svoje načine funkcionisanja. Ko smo mi da solimo pamet drugima. No, u jedno sam siguran – bitno je da publika vjeruje u to što im daješ. Koga briga koliko je Jutjub pregleda, koliko se skidalo ili “streamovalo”, u kojim novinama ti je slika izašla. Jedino mjerilo je koliko ti ljudi plati kartu na koncertu. Da ti ljudi vjeruju u tvoju priču i pronalaze nešto interesantno u muzici koju im prezentuješ. A na tebi je da daš što više i kada koncert završi da isti ti ljudi požele doći opet na slijedeći koncert. To je jedino mjerodavno. bačkom prostoru i tada smo svirali pjesme koji nisu bili singlovi i koje ljudi nemaju priliku često čuti na našim nastupima. Spremamo, ubrzo, singl koji će najaviti rad na novom materijalu, a počeli smo raditi i za novi album - veoma mi se sviđa smjer u kom smo krenuli. Nešto drugačije, ali ima poseban Elementalov pečat. VN: Uvijek je nezahvalno isticati prve među jednakima. Ipak, kada podvučete crtu, koje biste konkretno faze i momente izdvojili iz tih 20 godina, a koje su Elemental doveli do današnje pozicije? I da li biste opet “okrenuli igricu” na isti način? Shot: Sigurno bismo sve isto napravili. Moralo je tako biti i dobro da se tako dogodilo. A momenata je raznih bilo, stvarno puno. Od prvog rasprodatog koncerta 2005. u Zagrebu, do prve svirke van granica Hrvatske... Imati aktivan bend je kao da iznova ponavljaš matursko putovanje.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

STUDENTI O KINO PONUDI U GLAVNOM GRADU:

Hronično nam fali još jedan bioskop

Studenti u glavnom gradu većinom su ocijenili da je bioskopska ponuda solidna, cijene karata visoke i da bi Podgorica kao glavni grad morala da ima makar još jedan bioskop

Naš glavni grad u 2018. godini ima jedan bioskop. Stariji Podgoričani se sa nostalgijom sjećaju kina “Kulture”,koji je prije nekoliko godina otišao u istoriju. On je zamijenjen novim, modernijim i boljim bioskopom, sa šest sala, koji se nalazi u šoping molu Delta siti. Šira ponuda i bolji uslovi za filmofile nikog nisu ostavili ravnodušnim. Ipak, kada su u pitanju ponuda i cjenovnik, mišljenja onih koji vjerovatno najviše posjećuju bioskop, tj. studenata su podijeljena. Danijela Mičić ističe da ide gotovo svake sedmice u bioskop, ali... “Smatram da je cijena karte previsoka i čini se da nije baš prilagođena našem standardu. To potvrđuje činjenica da mnogo ljudi ne posjećuje ovo mjesto. A ponuda i nije toliko dobra za datu cijenu”, istakla je Danijela i dodala: “Nemam neki posebno omiljeni žanr, ali u posljednje vrijeme najviše sam gledala trilere”. Kao i mnoge njene kolege, Andrijana Stijović jednom mjesečno posjeti bioskop, a slično kao prethodna sagovornica, smatra da su karte prilično skupe. “Ponuda je dobra, cijene i ne baš. Podgorici treba još jedan bioskop, koji bi bio jeftiniji. Volim avanturističke, romantične i horor filmove”, kaže Stijović. Njen kolega Nikola Saveljić jednom mjesečno ide u bioskop i uglavnom bira termin kada naiđe kvalitetan film. “Ponudom, a ni cijenama nisam zadovoljan. Podgorica bi, kao glavni grad, morala da ima više od jednog bioskopa, sa različitim ponudama. Od žanrova preferiram horore,

Foto:Vedran Ilić

Sa otvaranja podgoričkog bioskopa Cineplexx 2011.

⌦ Verica Anđušić

trilere, misterije i dobre drame”, istakao je Saveljić. I na kraju, Kristina Milojević je nešto drugačijeg mišljenja od svojih kolega, koji su bili saglasni u ocjeni da su

cijene karata previsoke. “U bioskop odlazim dva do tri puta mjesečno, u zavisnosti od toga šta je u ponudi. Smatram da su cijene povoljne i da svako ko

želi da uživa u kvalitetnom filmskom programu može da izdvoji novac za bioskop. Takođe, mislim da Podgorici nije neophodan još jedan bioskop jer pored aktu-

elnog Cineplexxa ima i pozorište. Žanrovi za koje se ja najčešće opredjeljujem su komedije, misterije i akcioni filmovi”, zaključila je Milojević.

Danijela Mičić

Kristina Milojević

Nikola Saveljić

Andrijana Stijović

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

ZABAVA

PROGNOZA ZA MAJ U ZAVISNOSTI OD BIORITAMSKOG BROJA

ČUVAJTE SE RAZNIH PREVARA I KRAĐA Narednih trideset dana biće mnogo nervoze, koja će različito uticati na sve nas. Ne treba da čekamo pomoć nekog drugog, već se moramo osloniti na sebe i svoje mogućnosti

⌦ Numerolog Jana Luković Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na prost broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 14. avgusta izračunava se na sljedeći način: 14+8=22=2+2=4. Bioritamski broj 1: Prihvatite se posla koji vas zanima. Nešto što odavno priželjkujete može vas zadesiti u drugoj polovini mjeseca. Poželjna je ravnoteža između poslovnih i ličnih potreba i obaveza. Uz dobru organizaciju mnoge stvari će vam ići od ruke. Za one koji su imali problema i nesuglasice sa partnerom, pravo je vrijeme da ih riješite. Finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija. Bioritamski broj 2: Osobama sa bioritamskim brojem 2 ovaj mjesec će donijeti neki završetak, to se može odnositi na vezu, brak, bilo koju vrstu odnosa ili posao, ali imajte na umu da sve što ovog mjeseca okončate, dobro je za vas i to je tako trebalo da bude. Vodite se intuicijom i nemojte biti okrenuti samo sebi, obrati-

te pažnju na voljene osobe i njihove potrebe, a posebno na one koje su trenutno daleko od vas. Bioritamski broj 3: Predstoji vam početak nečeg novog, bilo da je to prijateljstvo, veza, posao, nešto u vezi sa obrazovanjem i vi ćete se u tome vrlo dobro snaći, jer ćete imati i volje i snage za isto, što nije bio slučaj prethodnog mjeseca. Sprovedite u djelo sve ono što ste isplanirali i mijenjajte sve što vam u životu ne odgovara. Jedini savjet je da se ne preforsirate i ne opteretite prevelikim zahtjevima koji se nađu pred vama. Bioritamski broj 4: Ključna riječ ovog mjeseca je saradnja. Od ruke će vam

Neki se mogu osjećati nesigurno i neodlučno u donošenju važnih odluka, zato je najbolje sačekati sljedeći mjesec za rješavanje nekih bitnih pitanja

ići svaki timski rad. Svi odnosi će biti na velikom testu, neki se mogu odlučiti za brak. Moguće su promjene na poslu kao posljedica uticaja sa strane. Neki se mogu osjećati nesigurno i neodlučno u donošenju važnih odluka, zato je najbolje sačekati sljedeći mjesec za rješavanje nekih bitnih pitanja. Naučite se strpljenju i čekanju, jer ovo je spor mjesec. Bioritamski broj 5: Izuzetno povoljno vrijeme za društvene aktivnosti, kao i za kraća putovanja. Neki će započeti novu vezu, a neki mogu neplanirano začeti bebu. Vodite računa da ne pretjerate u uživanju, izlascima i trošenju novca. Svi koji se bave privatnim biznisom mogli bi očekivati pozitivne promjene po pitanju posla. Povedite računa o zdravlju i klonite se negativnih misli. Bioritamski broj 6: Ovo je mjesec posla i uspjeha na istom. Neki će čak i pomisliti da se cijeli život vrti oko posla, jer će imati puno obaveza na tom polju, ali to će trajati samo koliko traje i ovaj mjesec. Neko će preki-

Mnogo vremena ćete provesti u čekanju, zato morate naučiti lekciju iz smirenosti i strpljivosti. Neki mogu ostati bez posla, dok drugi mogu dobiti povišicu nuti stari posao, a neko započeti novi. Moguće je rješavanje stambenog pitanja. Čuvajte se pretjerane nervoze i nemojte biti nestrpljivi, jer promjene na bolje dolaze već narednog mjeseca. Bioritamski broj 7: Dobro aspektovan mjesec za više stvari. Prije svega za posao, oni koji se bave privatnim poslom trebalo bi se pozabaviti reklamiranjem istog, a mnoge očekuje poslovni uspjeh ili napredovanje u karijeri. Putovanja su vrlo moguća, kao i druženje i zabavljanje sa mlađim ljudima. Učenje će vam ići od ruke. Lijep period slijedi u vezama koje su čvrste i ozbiljne, dok će neki kojima su veze klimave biti u iskušenju da uđu u avanturu sa

drugom osobom. Imajte na umu da je ovo mjesec promjene u kojem ne možete steći stabilnost. Bioritamski broj 8: Ovog mjeseca se povećavaju obaveze i odgovornosti u krugu porodice, a vi nećete imati problema da ih prihvatite. Sve će biti u znaku ljubavi, doma i harmonije. Neki će uređivati svoj životni prostor, drugi će se odlučiti za brak, pojedini će se rastati od svojih partnera, a neki će ući u novu vezu. Posao i finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija, posebno za one koji se bave umjetnošću i poslovima gdje se zahtijeva kreativnost. Bioritamski broj 9: Mnogo vremena ćete provesti u čekanju, zato morate naučiti lekciju iz smirenosti i strpljivosti. Neki mogu ostati bez posla, dok drugi mogu dobiti povišicu. Odličan mjesec za analizu duševnog stanja i poboljšanje unutrašnjeg bića. Mnogi će se povući i više vremena provesti u sopstvenom društvu, nego u društvu drugih ljudi. Može doći do prekida raznih odnosa i situacija.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

Foto: Iva Mandić

PRVA DAMA DJEČJEG BRENDA ª SARABANDAº BILJANA GRBOVIĆ NAKON NASTUPA NA MFW

⌦ Marija Roganović

Renomirani italijanski brend dječje garderobe “Sarabanda” predstavio je novu kolekciju u okviru posljedne večeri Mazda Montenegro Fashion weeka. U razgovoru za Vikend novine vlasnica brenda za našu zemlju - Biljana Grbović priča o novoj kolekciji, modelima, ali i radnjama u našoj zemlji. Bitno je napomenuti da ovaj brend stvara odjeću za dječake i djevojčice do 16 godina, a takođe imaju i liniju namijenjenu bebama uzrasta od 0 do 24 mjeseca (“Minibanda”). “S a ra b a n d a m i ksuje modne trendove sa dječjom radosnom spontanošću, što znači kvalitet i eleganciju. Svaki komad je savršenstvo, od tkanine do ukrasa, kontinuirano istraživanje za kul trendovima sa naglaskom na detalje, proizvodi udoban i moderan izgled. Sarabanda znači vanvremenska

Foto: Iva Mandić

MIKS MODNIH TRENDOVA SA DJEČJOM RADOSNOM SPONTANOŠĆU

Detalji sa nedavno okončanog Montenegro Fashion weeka

odjeća koju djeca mogu da nose svaki dan ili za posebne prilike”, pojašnjava nam vlasnica Biljana Grbović, dodajući da se u našoj zemlji ovaj brend nalazi u skoro svim gradovima. “U Crnoj Gori se prodaje u multi brend radnjama Emporio junior koje se nalaze u skoro svim gradovima (Nikšiću, Budvi, Baru, Kotoru, Igalu i Herceg Novom). Postoje i dva mono shopa, u Mediteranskoj ulici u Budvi i u City mallu u Podgorici”, kaže Grbović. Na Montenegro Fashion weeku predstavili su se novom kolekcijom proljeće/ljeto 2018, a vlasnica brenda otkriva da veliku pažnju poklanjaju odabiru materijala, kao i detaljima. “Modeli su nosivi, udobni, a pritom jako moderni. Sarabanda haljine su savršene za sve svečane trenutke jedne djevojčice, a Sarabanda odijela za sve one dječake koji žele da budu posebni. Sarabanda odiše aristo-

Grbović kratskom elegancijom, gdje se akcenat stavlja na kvalitetnim materijalima, savršenoj izradi i otmenim detaljima”, dodaje ona, ističući da je jako zadovoljna jer Sarabanda lagano pronalazi put do svojih kupaca u Crnoj Gori, koji cijene kvalitet i originalnost.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

ZABAVA

GETA I GARIKS SPEKTAKL U NAJAVI

Martin Gariks za istorijsko finale Exita

Nastupe na završnoj noći Exit festivala u nedjelju 15. jula potvrdili su neki od najmoćnijih izvođača na planeti kao što su najveći svjetski hitmejker Dejvid Geta na glavnoj bini i vodeća tehno zvijezda Nina Kravic na mts Dance Areni! Ipak, ovakva žurka nije mogla da promakne zvanično prvoplasiranom DJ-u svijeta, Martinu Gariksu, koji je riješio da nakon nastupa na ceremoniji zatvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pjončangu uveliča i žurku zatvara-

nja najboljeg evropskog festivala i na Petrovaradinsku tvrđavu donese spektakularni šou! Šarmantni Holanđanin na Exit stiže na vrhuncu karijere, ušavši u istoriju elektronske muzike kao najmlađi dobitnik priznanja za najboljeg svjetskog DJa. On je eksplodirao na muzičkoj sceni 2013. godine sa gigantskim dance hitom “Animals” ali i kolaboracijama sa mega zvijezdama kao što su Tiësto, Avicii, Usher, a hitom “In The Name Of Love” na kojem sarađu-

je sa Bebe Rexhom, izdatim 2016. godine, njegovi horizonti dramatično su se proširili. Sa velikim Getom, sa kojim će dijeliti pozornicu, ima dva hita “Like I Do” i velika himna “So Far Away”, a jedan od “hajlajtova” prethodne godine svakako je hit sa Dua Lipom “Scared To Be Lonely”. M.Rog.

VILIJAM I KEJT ODABRALI IME ZA BEBU

DOBRO DOŠAO LUI ARTUR ČARLS!

Princ Vilijam i njegova supruga, vojvotkinja od Kembridža Kejt Midlton, odabrali su ime za svog sina, koji je rođen u ponedjeljak, prenosi Bakingemska palata. “Vojvoda i vojvotkinja od Kembridža sa velikom radošću objavljuju da je ime njihovog novorođenog sina Lui Artur Čarls. Beba će biti od sad poznata kao njegovo kraljevsko visočanstvo princ Lui od Kembridža”, stoji u saopštenju Palate. Lui znači slavni ratnik na francuskom, Čarls je, naravno, ime dječakovog djeda, dok je Artur porodična tradicija, jer je srednje ime njegovog oca i djeda. M.Rog.

ABBA izdaje novu pjesmu nakon 35 godina da ujedine snage ponovo i uđu u studio za snimanje. “I to smo i uradili. I izgledalo je kao da vrijeme još stoji i kao da smo svi bili samo na kratkom odmoru”, naveli su, dodajući da je to sve za njih veoma radosno iskustvo. Tako su uradili dvije no-

AVICII IZVRŠIO SAMOUBISTVO?

I dok je muzički svijet još uvijek u šoku zbog prerane i nerazjašnjene smrti jednog od začetnika EDM-a, Aviciija (Tim Berling), njegova porodica je u nedavnom obraćanju javnosti uvijeno stavila do znanja da se radi o samoubistvu. “Naš voljeni Tim je bio tragač, krhka umjetnička duša koja je tražila odgovore na pitanja od egzistencijalne važnosti. Perfekcionista koji je postizao sve, koji je putovao i predano radio tempom koji je vodio do ekstremnog stresa”, navedeno je u saopštenju na švedskom jeziku, u kojem se, između ostalog pominje da Berling “više nije mogao da nastavi”. “Kada je završio turneju želio je da pronađe životni balans da bi se osjećao dobro i da bi mogao da radi ono što je najviše volio - muziku. Zaista

ª I STILL HAVE FAITH IN YOUº U DECEMBRU

Čuvena švedska pop grupa ABBA, najavila je da će prvi put nakon 35 godina objaviti nove pjesme. Kako su članovi benda saopštili na zvaničnoj Instagram stranici, svih četvoro osjetili su da bi, posle 35 godina, bilo zabavno

PORODICA U SAOPŠTENJU OTKRILA

ve pjesme, od kojih će “I Still Have Faith In You” biti predstavljena u TV specijalu koji radi NBC, a koji BBC planira da emituje u decembru. “Možda smo mi ostarili, ali pjesma je nova. Osjećaj je dobar, zaključili su iz čuvenog sastava. M.Rog.

se borio sa mislima oko značenja života i sreće. Tim nije bio za poslovnu mašineriju u kojoj se zatekao; bio je osjećajan muškarac koji je volio svoje obožavaoce, ali ne i centar pažnje. Time, uvijek ćemo te voljeti i uvijek ćeš nam nedostajati. Osoba koja si bio i tvoja muzika održaće sjećanje na tebe živim”, navela je njegova porodica. Podsjećanja radi, Avicii je prošle nedjelje pronađen mrtav u Omanu, a razlog smrti nije objavljen. Koliko je poznato, Avicii je imao zdravstvene tegobe koje su mnogi povezivali i sa problemom sa alkoholom zbog kojih je bio i hospitalizovan. Zbog akutnog pankreatitisa, povukao se sa javne scene 2016. godine i nije više nastupao. Dvije godine prije toga, uklonjeni su mu žučna kesa i slijepo crijevo. M.Rog.

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

FOTO UBOD

Cvjetna ulica

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Dotjerivanje

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3195

2015-07-13

Medium level

7 7

7 1

8 6

2 6 7 5 8 3 1 9 4 Sudoku puzzle No. 3100 2015-04-09

Daily Sudoku puzzle No. 3100

9 3 4Puzzle 7 1 solution: 6 8 5 2

Sudoku puzzle No. 3099 2015-04-08

www.sudokukingdom.com 3 9 5 6 2 7 4 1

TEŽA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

2015-04-09

8 5

2 1 8

3 5

7 1 9

Medium level

6 7

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

FOTO UBOD

Njemci ovako upozoravaju vozače da ih očekuju “pametni pješaci” Smaranje tokom vožnje

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3196

6 4

1 5

2 www.sudokukingdom.com 8 9 6 2 8 1 5 4 7 4

Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3195 2015-07-13

2015-07-14

6 1

2 3

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

Daily Sudoku puzzle No. 2659

2014-01-23

5 1

Sudoku puzzle No. 3196 2015-07-14 5

2 8

9 2 6 3 8 4 Puzzle solution:

Medium level

5 7 5

5 9

7 7

2 9

Marketing

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

Na osnovu članova 336, 337, 341, 342, 344 i 345. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima

„NLB Crna Gora“ DOO Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su:

U listu nepokretnosti br. 311 KO Jošica, katastarska parcela br. 316, voćnjak 2.klase, površine 261m2, katastarska parcela br. 317, šuma 2.klase, površine 1422m2, katastarska parcela br. 333/4, šuma 2.klase, površine 672m2, katastarska parcela br. 334, šuma 2.klase, površine 934m2, katastarska parcela br. 337, šuma 2.klase, površine 1312m2, ukupno 4.601m2, u susvojini Vlahović Miodraga i Nika Raičevića, u obimu prava od po ½ . Početna kupoprodajna cijena na jedanaestoj prodaji iznosi 400.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Vlahović Miodraga i sudužnika Raičević Nika po osnovu Ugovora o stambenom kreditu br. UGKR2007/1644 od 19.02.2007. godine, Aneksa I Ugovora br. UGKR2007/1644.1 od 17.04.2008. godine, Aneksa II Ugovora br. UGKR2007/1644.2 od 04.09.2008. godine, Aneksa III Ugovora br. UGKR2007/1644.3 od 28.01.2009. godine, Aneksa IV Ugovora br. UGKR2007/1644.4 od 21.07.2009. godine, Aneksa V Ugovora br. UGKR2007/1644.5 od 02.03.2010. godine, Aneksa VI Ugovora br. UGKR2007/1644.6 od 27.04.2010. godine i Aneksa VII Ugovora br. UGKR2007/1644.7 od 15.07.2010. godine na dan 31.03.2017. godine iznosi 1.955.530,07 € sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 17.05.2018. godine, u prostorijama NLB banke ad Podgorica filijala Herceg Novi, na adresi Trg Nikole Đurkovića, sa početkom u 14.00 h. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 15.05.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova). U listu nepokretnosti 1141 KO Kolašin, kat.parcela br. 550/6, objekat 1 i to posebni djelovi: 1P, PD1, nestambeni prostor, površine 4m2; 1P, PD2, nestambeni prostor, površine 4m2; 1P, PD9, nestambeni prostor površine 2m2; 1P, PD10, nestambeni prostor, površine 2m2; 1P, PD11, nestambeni prostor, površine 2m2; 1P, PD12, nestambeni prostor, površine 2m2; 1P, PD13, stambeni prostor, površine 49m2; 1P, PD14, stambeni prostor, površine 49m2; 1P, PD16, nestambeni prostor, površine 2m2; 1P, PD 17, nestambeni prostor, površine 2m2; 1P, PD18, nestambeni prostor, površine 2m2; P, PD19, poslovni prostor, površine 36m2; P, PD21, stambeni prostor, površine 46m2; P, PD22, stambeni prostor, površine 46m2; P1, PD23, stambeni prostor, površine 42m2; P1, PD25, stambeni prostor, površine 46m2; P1, PD26, stambeni prostor, površine 42m2; P3, PD 31, stambeni prostor, površine 41m2; P3, PD33, stambeni prostor, površine 33m2; PN, PD35, stambeni prostor, površine 163m2, svojina „Mikulić Company“ doo Cetinje i 1P, PD48, stambeni prostor, površine 49m2; 1P, PD49, stambeni prostor, površine 50m2; 1P, PD50, nestambeni prostor, površine 2m2; 1P, PD51, nestambeni prostor, površine 2m2, svojina „Vitbet“ doo Cetinje Početna kupoprodajna cijena na četvrtoj prodaji i to za: 1P, PD1, nestambeni prostor, površine 4m2 iznosi 1.800,00 eura; 1P, PD2, nestambeni prostor, površine 4m2 iznosi 1.800,00 eura; 1P, PD9, nestambeni prostor površine 2m2 iznosi 900,00 eura; 1P, PD10, nestambeni prostor, površine 2m2 iznosi 900,00 eura; 1P, PD11, nestambeni prostor, površine 2m2 iznosi 900,00 eura; 1P, PD12, nestambeni prostor, površine 2m2 iznosi 900,00 eura; 1P, PD13, stambeni prostor, površine 49m2 iznosi 43.610,00 eura; 1P, PD14, stambeni prostor, površine 49m2 iznosi 43.610,00 eura; 1P, PD16, nestambeni prostor, površine 2m2 iznosi 900,00 eura; 1P, PD 17, nestambeni prostor, površine 2m2 iznosi 900,00 eura; 1P, PD18, nestambeni prostor, površine 2m2 iznosi 900,00 eura; P, PD19, poslovni prostor, površine 36m2 iznosi 30.000,00 eura; P, PD21, stambeni prostor, površine 46m2 iznosi 39.000,00 eura; P, PD22, stambeni prostor, površine 46m2 iznosi 39.000,00 eura; P1, PD23, stambeni prostor, površine 42m2 iznosi 37.000,00 eura; P1, PD25, stambeni prostor, površine 46m2 iznosi 40.500,00 eura; P1, PD26, stambeni prostor, površine 42m2 iznosi 37.000,00 eura; P2, PD29, stambeni prostor, površine 46m2 iznosi 40.500,00 eura; P3, PD 31, stambeni prostor, površine 41m2 iznosi 36.000,00 eura; P3, PD33, stambeni prostor, površine 33m2 iznosi 29.000,00 eura; PN, PD35, stambeni prostor, površine 163m2 iznosi 130.000,00 eura, 1P, PD48, stambeni prostor, površine 49m2 i 1P, PD51, nestambeni prostor, površine 2m2 iznosi 43.000,00 eura; 1P, PD49, stambeni prostor, površine 50m2 i 1P, PD50, nestambeni prostor, površine 2m2 iznosi 44.000,00 eura. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika „Lipa“ doo Cetinje po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu KR2011/5617 od 27.10.2011. godine na dan 31.03.2018. godine iznosi 4.868.240,90 € sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 16.05.2018. godine, u prostorijama hotela „Čile“, ulica Braće Milošević bb, Kolašin, sa početkom u 12.00 h. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 14.05.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova). U listu nepokretnosti br. 669 KO Bečići na nepokretnosti označenoj kao stambeni prostor, PD 33, površine 106m2, na trećem spratu (P3) objekta 1, na kat.parceli br. 683/1, svojina Gorana Mikovića, u obimu prava 1/1 i u listu nepokretnosti br. 661 KO Bečići na nepokretnostima označenim kao kat.parcela 683/4, dvorište, povrišne 254m2, objekat 1, porodična stambena zgrada, površine 147m2, objekat 2, garaža površine 92m2 i objekat 3, pomoćna zgrada, površine 17m2 (ukupne površine 510m2), sa PD1, površine 30m2, PD2, površine 90m2, PD3, površine 90m2 i PD4, površine 80m2, u objektu 1, PD1, površine 36m2 i PD2, površine 36m2 u objektu 2 i pomoćna zgrada 3, površine 17m2, korišćenje i svojina Miković Gorana u obimu 1/1. Početna kupoprodajna cijena na četvrtoj prodaji iznosi 400.000,00 € za nepokretnosti opisane u L.N. br. 661 KO Bečići i 100.000,00 € za nepokretnosti opisane u L.N. br. 669 KO Bečići.

Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Miković Gorana po osnovu Ugovora o kreditu br. UGKR2012/291 od 26.01.2012. godine na dan 31.03.2018. godine iznosi 496.282,37€ sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 17.05.2018. godine, u prostorijama NLB banke ad Podgorica filijala Budva, na adresi Mediteranska br. 19, Budva, sa početkom u 10.15 h. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 15.05.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova). U listu nepokretnosti br. 926 KO Cetinje I, suvojina ½ Marjanović Radislava i Marjanović Borke, kat.parcela broj 1973/1, dvorište, površine 412 m2, kat.parcela broj 1973/1, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, P 119, površine 119 m2, kat.parcela broj 1973/1, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD1, površine 90 m2; u listu nepokretnosti br. 927 KO Cetinje I, svojina Marjanović Duška, kat.parcela broj 2683, dvorište, površine 194 m2, kat.parcela broj 2683, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, površine 97 m2, kat.parcela broj 2683, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD1, površine 80 m2; ; u LN. br. 2473 KO Cetinje I, svojina Marjanović Suzane, kat.parcela broj 2550, podbroj 2, broj zgrade 1, poslovni prostor, PD7, 1P, površine 40 m2, kat.parcela broj 2550, podbroj 2, broj zgrade 1, poslovni prostor, PD8, P, površine 32 m2; u listu nepokretnosti br. 2473 KO Cetinje I, svojina Marjanović Duška, kat.parcela broj 2550, podbroj 2, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD3, P1, površine 51 m2; u listu nepokretnosti br. 1474 KO Njeguši, svojina Čavor Slobodana, kat.parcela broj 5120, podbroj 2, plan 18, skica 233, neplodna zemljišta, površine 573 m2, kat.parcela broj 5127, podbroj 2, plan 17, skica 207, neplodna zemljišta, površine 330 m2, kat.parcela broj 5168, podbroj 3, plan 20, skica 264, pašnjak 7. klase, površine 8754 m2. Početna kupoprodajna cijena na četvrtoj prodaji, za nepokrenosti iz: LN.br. 926 KO Cetinje I, iznosi 50.000,00 €; LN. br. 927 KO Cetinje I, iznosi 40.000,00 €; LN. br. 1474 KO Njeguši, iznosi, 250.000,00 €; LN. br. 2473 KO Cetinje I, kat.parcela broj 2550, podbroj 2, broj zgrade 1, poslovni prostor, PD7, 1P, površine 40 m2, kat.parcela broj 2550, podbroj 2, broj zgrade 1, poslovni prostor, PD8, P, površine 32 m2 iznosi 60.000,00 € i LN. br. 2473 KO Cetinje I, kat. parcela broj 2550, podbroj 2, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD3, P1, površine 51 m2 iznosi 40.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga na dan 31.03.2018. godine kreditnog dužnika „B.S.B.“ DOO Cetinje po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2011/1174 od 23.03.2011. godine, iznosi 38.461,31€, po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2010/4480 od 08.11.2010 godine, iznosi 61.845,53 €; po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2010/474 od 22.02.2010 godine, iznosi 40.605,42 €; po osnovu Ugovora o izdavanju garancije GP2012/43 od od 07.02.2012 godine i Aneksa Ugovora o izdavanju garancije GP2012/43.1 od 30.11.2012 godine (pretvorena u kreditnu obavezu KR2013/1790) iznosi 220.367,65 €; po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2011/5959 od 11.11.2011 godine, iznosi 55.762,06 €; sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje. Ukupan iznos preostalog duga na dan 31.03.2018. godine; kreditnog dužnika „B.S.B. Company“ DOO Cetinje po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2012/1707 od 05.04.2012 godine, iznosi 33.660,00 €; zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 17.05.2018. godine, u prostorijama NLB Banke ad Podgorica filijala Cetinje, na adresi Balšića pazar bb, sa početkom u 09.00 h. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 15.05.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova). U listu nepokretnosti br. 3124 KO Pljevlja, kat. parcela br. 2401/1, zgrada 1, PD3, P1, stambeni prostor, površine 47m2, svojina Novović Mijodraga, u obimu 1/1. Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji iznosi 20.000,00 eura. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika „Grafo Crna Gora“ doo Podgorica po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2010/5200 od 24.12.2010. godine i Aneksa I KR2010/5200.1 od 19.09.2011. godine na dan 31.03.2018. godine iznosi 343.934,72 eura, sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 16.05.2018. godine, u prostorijama NLB Banke ad Podgorica filijala Pljevlja, na adresi Kralja Petra bb, Pljevlja, sa početkom u 16.00 h. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 14.05.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova). U listu nepokretnosti br. 2222 KO Tivat, kat. parcela br. 4876/1, stambeni prostor PD1, PD2, PD3, PD4, PD6, PD7, PD8, PD9, PD10, PD11 u objektu br. 1 i na stambeni prostor PD1, PD2, PD3, PD4, PD5, PD6, PD7, PD8, PD9, PD10, PD11, u objektu br. 2, u svojini “Indego” doo Tivat, u obimu prava od po 1/1 i u listu nepokretnosti br. 2422 KO Tivat, kat. parcela br. 2290, stambeni prostor PD24, površine 70 m2, u objektu broj 1, u svojini Gospić Danka.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji za nepokretnost iz lista nepokretnosti br. 2422 KO Tivat, kat. parcela br. 2290, stambeni prostor PD24, u objektu broj 1 iznosi 98.000,00 eura. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji za nepokretnosti iz lista nepokretnosti br. 2222 KO Tivat, kat. parcela br. 4876/1, stambeni prostor PD1, PD2, PD3, PD4, PD6, PD7, PD8, PD9, PD10, PD11 u objektu br. 1 i PD1, PD2, PD3, PD4, PD5, PD6, PD7, PD8, PD9, PD10, PD11, u objektu br. 2 iznosi 2.250.000,00 eura. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika po osnovu Ugovora o kratkoročnom kreditu br. KR2009/2770 od 07.08.2009. godine i Aneksa I KR2009/2770.1 od 27.06.2011. godine na dan 31.03.2018. godine iznosi 5.053.876,81 €, sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 17.05.2018. godine, u prostorijama NLB Banke ad Podgorica filijala Tivat, na adresi Palih boraca br. 10, Tivat, sa početkom u 12.00 h. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 15.05.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova). U posjedovnom listu PL 1196 KO Tuzi, katastarska parcela br. 1594/11, plan 011, skica 003, potes Bećovića Karabuš, pašnjak 5. Klase, površine 1086 m2, katastarska parcela br. 1594/11, plan 011, skica 003, potes Bećovića Karabuš, dvorište , površine 500 m2, katastarska parcela br. 1594/11, RB 1, plan 011, skica 003, potes Bećovića Karabuš, kuća i zgrada, površine 151 m2, katastarska parcela br. 1594/11, RB 2, plan 011, skica 003, potes Bećovića Karabuš, privredna zgrada, površine 339 m2, katastarska parcela br. 1594/11, RB 3, plan 011, skica 003, potes Bećovića Karabuš, kuća i zgrada, površine 223 m2, katastarska parcela br. 1594/11, RB 4, plan 011, skica 003, potes Bećovića Karabuš, privredna zgrada, površine 221 m2, svojina Dervanović Izedina. Početna kupoprodajna cijena na šestoj prodaji iznosi 450.000,00€. Ukupan iznos preostalog duga na dan 31.03.2018. godine kreditnog dužnika PICCADYLLY DOO Podgorica po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2010/5228 od 27.12.2010. godine i Anexa I br. KR2010/5228.1 od 27.02.2013 godine iznosi 1.195.731,74 €, po osnovu Ugovora o kreditu br. KR 2013/519 od 27.02.2013 godine iznosi 66.754,24 €; kreditnog dužnika DDC DOO Podgorica po osnovu Ugovora o kreditu br. KR2013/522 od 27.02.2013 godine iznosi 521.878,98 €, po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2010/5225 od 27.12.2010 godine iznosi 422.875,20 € sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 17.05.2018. godine, u prostorijama advokatske kancelarije „Velimirović & partneri“, ulica serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, sa početkom u 08.00 h. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 15.05.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova). U listu nepokretnosti br. 515 KO Ulcinjsko polje, na nepokretnostima označenim kao kat. parcela br. 30/32, njiva 2.klase, površine 1907m2, svojina Milla Ibrahima, u obimu 1/1 i u listu nepokretnosti br. 390 KO Kolomza, na nepokretnostima označenim kao kat. parcela br. 882/1 po kulturi livada 5.klase , površine 4517m2 i kat.parcela br. 884/4 po kulturi šuma 3.klase, površine 18123m2, svojina Milla Ibrahima, u obimu 1/1; Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji za nepokretnosti opisane u L.N. br. 515 KO Ulcinjsko polje iznosi 180.000,00 eura. Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji za nepokretnosti opisane u L.N. br. 390 KO Kolomza iznosi 100.000,00 eura. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Milla Ibrahim po osnovu Ugovora o stambenom kreditu br. UGKR2007/3104 od 19.03.2007. godine na dan 31.03.2018. godine iznosi 58.641,56 eura, sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 18.05.2018. godine, u prostorijama NLB banke ad Podgorica filijala Ulcinj, na adresi 26. novembar bb, Ulcinj, sa početkom u 14.00 h. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 16.05.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova). U listu nepokretnosti br. 515 KO Ulcinjsko polje, na nepokretnostima označenim kao kat. parcela br. 30/32, njiva 2.klase, površine 1907m2, svojina Milla Ibrahima, u obimu 1/1 i u listu nepokretnosti br. 55 KO Ulcinjsko polje, na nepokretnostima označenim kao kat.parcela br. 187/1, broj zgrade 1, potes Polje, zgrada u ostaloj privredi, površine 459m2; kat.parcela broj 187/1, potes Polje, livada 2.klase, površine 5203m2; kat. parcela br. 187/2, potes Polje, zgrada broj 1, zgrada u ostaloj privredi, površine 458m2; kat.parcela broj 187/2, potes Polje, livada 2.klase, površine 3159m2; kat.parcela broj 189/9, broj zgrade 1, potes Polje, zgrade u ostaloj privredi, površine 223m2; kat.parcela br. 189/9, potes Polje, livada2.klase, površine 330m2, svojina Milla Ibrahima, u obimu 1/1; na kat.parceli br. 187/1, broj zgrade 1, zgrade u ostaloj privredi, površine 448m2; na kat. Parceli br. 187/2, broj zgrade 1, zgrade u ostaloj privredi, površine 449m2; na kat.parceli br. 189/9, zgrada br. 1, zgrade u ostaloj privredi, površine 223m2, sa PD1prizemlje, površine 204m2, svojina Milla Ibrahima, u obimu 1/1. Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji za nepokretnosti opisane u L.N. br. 515 KO Ulcinjsko polje iznosi 180.000,00 eura. Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji za nepokretnosti opisane u L.N. br. 55 KO Ulcinjsko polje iznosi 650.000,00 eura. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Milla Ibrahim po osnovu Ugovora o stambenom kreditu br. UGKR2007/17370 od 30.01.2007. godine na dan 31.03.2018. godine iznosi 240.965,97 eura, sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje.

Marketing

Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 18.05.2018. godine, u prostorijama NLB banke ad Podgorica filijala Ulcinj, na adresi 26. novembar bb, Ulcinj, sa početkom u 14.30 h. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 16.05.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova). U listu nepokretnosti br. 4058 KO Ulcinj i to kat. parcela 5681, potes Totoši, po načinu korišćenja livada 1.klase, površine 2814m2; kat.parcela br. 5682, potes Totoši, po načinu korišćenja vrt 1.klase, površine 1009m2, svojina hipotekarnog dužnika, u obimu prava 1/1 i u listu nepokretnosti br. 5804 KO Ulcinj i to kat. parcela 5668/1, potes Totoši, po načinu korišćenja livada 1.klase, površine 3438m2; kat.parcela br. 5668/3, potes Totoši, po načinu korišćenja livade 1.klase, površine 106m2, svojina Montas doo, u obimu prava 1/1; Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji za nepokretnosti opisane u L.N. br. 4058 KO Ulcinj i u L.N. br. 5804 KO Ulcinj ukupno iznosi 800.000,00 eura. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika „Montas“ doo Podgorica po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2009/4157 od 30.10.2009. godine i Aneksa KR2009/4157.1 od 26.11.2010. godine i Aneksa II KR2009/4157.2 od 16.11.2011. godine na dan 31.03.2018. godine iznosi 2.353.471,24 eura; po osnovu KR2012/3160 od 07.06.2012. godine na dan 31.03.2018. godine iznosi 150.954,77 eura, što ukupno iznosi 2.504.426,01 eura sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 18.05.2018. godine, u prostorijama NLB banke ad Podgorica filijala Ulcinj, na adresi 26. novembar bb, Ulcinj, sa početkom u 15.00 h. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 16.05.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova). U listu nepokretnosti br. 1982 KO Žabljak I, kat. parcela br. 1569/46, livada 7.klase, površine 1000m2, svojina Novović Mijodraga, u obimu 1/1. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji iznosi 110.400,00 eura. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Grafo Crna Gora doo Podgorica po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. KR2010/5200 od 24.12.2010. godine i Aneksa I KR2010/5200.1 od 19.09.2011. godine na dan 31.03.2018. godine iznosi 343.934,72 eura, sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 16.05.2018. godine, u prostorijama NLB banke ad Podgorica filijala Ulcinj, na adresi 26. novembar bb, Ulcinj, sa početkom u 15.00 h. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 14.05.2018. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova). Prijava treba da sadrži oznaku nepokretnosti koja se kupuje i preciznu cijenu koja se nudi. Ponuda mora biti bezuslovna i neopoziva. Pored ponude prijava treba da sadrži i dokaz o uplaćenom depozitu. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica, u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja podnesu ponudu u skladu sa ovim oglasom uz dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od cijene iz oglasa. Depozit se uplaćuje na žiro račun 530-21848-41, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate „depozit za učešće u javnom nadmetanju“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti, pored dokaza o uplati depozita i sledeće lične podatke: za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte, ovjerenu fotokopiju lične karte; za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica i ovlašćenje za zastupanje. Lica čije su prijave neblagovremene i neuredne neće učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji je blagovremeno podnio ponudu u skladu sa ovim oglasom. Na ročištu za javnu prodaju otvoriće se sve prispjele ponude, objaviti njihov sadržaj kao i sadržaj prateće dokumentacije. Svi prisutni ponuđači, hipotekarni povjerilac kao i dužnici i hipotekarni dužnici imaju pravo da se izjasne o usklađenosti svih ponuda sa oglasom. Lice ovlašćeno za vođenje postupka odlučiće o eventualnim prigovorima odmah a po potrebi može odlučiti da se ročište odloži na kratak rok radi donošenja odluke po prigovoru. Ročište će voditi lice ovlašćeno za vansudsku prodaju u skladu sa pravilima iz Zakona o opštem upravnom postupku. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatara se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. U slučaju da dva ili više podnosilaca ponude istu cijenu prednost će imati onaj koji se obaveže da cijenu plati u kraćem roku. U slučaju da se ni na taj način ne može utvrditi čiju ponudu treba prihvatiti svi učesnici su saglasni da odluku o prihvatanju ponude donosi lice koje vodi javnu prodaju po sopstvenoj procjeni. Ako do roka za predaju ponuda ne stigne nijedna ponuda lice ovlašćeno za vansudsku prodaju nije dužno da održava ročište za prodaju a o činjenici da nije bilo ponuda obavijestiće dužnike, hipotekarne dužnike i hipotekarne povjerioce. Kupac je dužan da sa ovlašćenim licem zaključi Ugovor o kupoprodaji, u roku od 15 dana od dana zaključenja javnog nadmetanja izuzev u slučaju da su dva ili više ponuđača dala istovjetne ponude u kom slučaju je lice koje je preuzelo obavezu plaćanja kupoprodajne cijene u kraćem roku dužno da u tom roku uplati kupoprodajnu cijenu i prije zaključenja ugovora. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u navedenim rokovima, gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem-učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponuđene cijene. Depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Kupac snosi troškove sačinjavanja notarskog zapisa, takse za upis prava svojine i troškova poreza na promet nepokretnosti. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana održavanja javnog nadmetanja a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju - Vladana Đuranovića, advokata iz Podgorice, pozivanjem broja telefona 020-245-631.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

PLACEVI Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata, povoljno! 29 km od Nikšića! Povoljno! Tel.067/898-614

USLUGE

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

RAZNO

GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Prodajem kvalitetne sadnice žive ograde prunus 1 komad 1 euro. Tel.067/801-826

APARATI OPREMA

LIČNO

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

Gospodin razveden, 46g, SMS je za neku modernu gospođicu. U Pg. Tel.069/989-324 SMS

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 €

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: malioglasi@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice. 1 dan 1 euro. Za svaka 3 plaćena dana 2 dana gratis Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

Samo na stranama malih oglasa

DEŽURNE SLUŽBE

DOMOVI ZDRAVLJA

Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika........ 1180 Informacije........................... 1181 Crnogorski telekom............. 1500 Telenor.................................. 1188 M:tel...................................... 1600 Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

INSPEKCIJE Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Ludnica Serije A: Napoli navija za Inter60

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

FUDBALSKI GLOBTROTER U CRNOJ GORI - JEDINSTVENI MET VOKER I NJEGOVA SJAJNA PRIČA EKSKLUZIVNO ZA DN

Za 11 mjeseci obišao Evropu zbog fudbala

56-59

ISTINSKI ČAROBNJAK SA LOPTOM ANDRES INJESTA SE OPROSTIO OD BARSELONE

SUZE MAESTRA KOGA SVI VOLE

Slaven Kandić

VATERPOLO LŠ

Jadranov pogled ka Kataloniji 52-55

TELEKOM 1. CFL

ŠAMPION ZOVE NA SLAVLJE

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

DERBI POD GORICOM BUDUÄ&#x2020;NOST I GRBALJ U KLINÄ&#x152;U SUBOTA, 16.30

VermezoviÄ&#x2021; za prvu pobjedu kod kuÄ&#x2021;e, trikolori se svete

MlaÄ&#x2018;a kadetska reprezentacija Crne Gore

MLAÄ?I KADETI IZGUBILI OD IZRAELA 4:1

NiĹĄta od 1. mjesta, na kraju ubjedljiv poraz

Ĺ EFJAIM - Stadion: Trening kamp FS Izraela. Strijelci: 1:0 Liroj Gabaj 11â&#x20AC;&#x2122;, 2:0 Josef Aviel Zargari 34â&#x20AC;&#x2122;, 2:1 Andrej BajoviÄ&#x2021; 39â&#x20AC;&#x2122;, 3:1 Stav Nahmani 41â&#x20AC;&#x2122;, 4:1 Jehkezel Nevo Ĺ edo 59â&#x20AC;&#x2122;. Ĺ˝uti kartoni: Ben Franko, Mohamed Alnasasra (Izrael). IZRAEL: Ĺ aron, Levi (od 60. Mugrabi), Ratner (od 49. Alnasasra), Elmeleh, Azruel, Doga (od 41. Librus), Gabaj (od 60. Almoznino), Zargari (od 49. Franko), Rosen (od 66. Revivo), Abadi (od 41. Nahmani), Ĺ edo (od 66. HaruĹĄ). Selektor: Saleh Hasarami. CRNA GORA: BaltiÄ&#x2021;, DajeviÄ&#x2021;, MarseniÄ&#x2021; (od 79. MarkoviÄ&#x2021;), BoĹžoviÄ&#x2021;, PeroviÄ&#x2021; (od 49. PeroĹĄeviÄ&#x2021;), VukotiÄ&#x2021;, JanjiÄ&#x2021; (od 41. MarseniÄ&#x2021;), ObradoviÄ&#x2021;, BajoviÄ&#x2021; (od 54. MarkoviÄ&#x2021;), RaduloviÄ&#x2021; (od 49. SteĹĄeviÄ&#x2021;),

DapÄ?eviÄ&#x2021; (od 41MijoviÄ&#x2021;). Selektor: Obren SariÄ&#x2021;. Crna Gora nije uspjela da osvoji prvo mjesto na UEFA razvojnom turniru u Izraelu, poĹĄto je domaÄ&#x2021;in bio uspjeĹĄniji - mlaÄ&#x2018;a kadetska selekcija je od vrĹĄnjaka iz Izraela izgubila sa 4:1 u treÄ&#x2021;em (posljednjem) kolu UEFA razvojnog turnira. Jedini gol za â&#x20AC;&#x153;sokoliÄ&#x2021;eâ&#x20AC;? je postigao Andrej BajoviÄ&#x2021;, a selektor Obren SariÄ&#x2021; Ĺžali ĹĄto nije mogao da raÄ?una na najjaÄ?i sastav. â&#x20AC;&#x153;Pred utakmicu za prvo mjesto zadesili su nas pehovi, povreda i prehlada dva bitna igraÄ?a. Izrael je zasluĹženo osvojio turnir koji mi zavrĹĄavamo sa po jednom pobjedom (Letonija), remijem (Moldavija) i porazom (Izrael)â&#x20AC;?, rekao je za sajt FSCG, selektor Obren SariÄ&#x2021;. B.T.

Derbi 31. kola igra se pod Goricom - drugoplasirana BuduÄ&#x2021;nost doÄ?ekuje (subota, 16.30) Ä?etvrtoplasirani Grbalj. â&#x20AC;&#x153;Plaviâ&#x20AC;? Ĺžele da zadrĹže drugo mjesto, a â&#x20AC;&#x153;trikoloriâ&#x20AC;? da se domognu treÄ&#x2021;e pozicije (garantuje Evropu) koja je udaljena dva boda. BuduÄ&#x2021;nost Vladimira VermezoviÄ&#x2021;a ne igra dobro, kontinuitet je problem, a Grbalj nije ekipa kojoj se prijeti. â&#x20AC;&#x153;Dva dobra rezultata bi nas opustila. PriÄ?ali smo veÄ&#x2021; o tome. Pred nama je nezgodna utakmica, Grbalj nam je jedan od dva najbliĹža pratioca, tako da je pred nama meÄ? za ĹĄest bodova. Pobjedom bi praktiÄ?no zavrĹĄili priÄ?u oko drugog mjestaâ&#x20AC;?,

Utakmica Igalo - Jedinstvo Ä&#x2021;e u subotu otvoriti 28. kolo Druge lige Crne Gore (svih ostalih pet utakmica se igra u nedjelju), a u toj rundi zakazana su tri derbija koja Ä&#x2021;e odluÄ?ivati o vrhu tabele. Lider Mornar u Baru doÄ?ekuje Otrant Olimpik koji joĹĄ moĹže da se nada baraĹžu, Berane kao domaÄ&#x2021;in u Bijelom Polju igra protiv Bokelj u direktnom okrĹĄaju za Ä?etvrto mjesto i ĹĄansu da se domognu treÄ&#x2021;e pozicije, dok Mladost LjeĹĄkopolje na svojoj DG areni u okrĹĄaju sa LovÄ&#x2021;enom odluÄ?uje o drugoj poziciji. RASPORED 28. KOLA

TABELA 1. Mornar 27 2. Mladost Lj. 27 3. LovÄ&#x2021;en 27 4. Bokelj 27 5. Berane 27 6. Otrant O. 27 7. Jedinstvo 27 8. Igalo 27 9. Ibar 27 10. Jezero 27 11. Cetinje 27 12. Ä&#x152;elik 27

16 15 14 12 13 12 12 10 8 8 2 2

8 5 8 9 6 8 3 6 9 8 3 3

3 56 7 50 5 50 6 45 8 45 7 41 12 39 11 36 10 33 11 32 22 9 22 8

DRUGE LIGE: Igalo - Jedinstvo (subota, 16.30), Ä&#x152;elik - Ibar, Cetinje - Jezero, Cetinje - Jezero, Mornar - Otrant Olimpik, Berane - Bokelj, Mladost LjeĹĄkopolje - LovÄ&#x2021;en (nedjelja, 16.30). B.T.

rekao je VermezoviÄ&#x2021;, koji se nada dobroj igri svojih izabranika. â&#x20AC;&#x153;Mogu da priÄ?am koliko hoÄ&#x2021;u, ali zavisi koliko Ä&#x2021;e momci da priÄ?aju na terenu. Bez kalkulacija ulazimo u utakmicuâ&#x20AC;?, jasan je 54-godiĹĄnji struÄ?njak, koji joĹĄ ne zna za pobjedu pod Goricom, a vodio je â&#x20AC;&#x153;plaveâ&#x20AC;? na ĹĄest utakmica (pet remija, jedan poraz). Grbalj je u aktuelnoj sezoni dva puta izgubio od BuduÄ&#x2021;nosti, dok je jednom bilo nerijeĹĄeno. Ekipa Zorana Govedarice

Ä&#x2021;e pokuĹĄati da se osveti... â&#x20AC;&#x153;BuduÄ&#x2021;nost ima pritisak da upiĹĄe prvi trijumf pred svojim navijaÄ?ima, a u svemu tome vidim naĹĄu ĹĄansu. TakmiÄ?arska smo ekipa, ne bojimo se izazova, u timu imamo VukoviÄ&#x2021;a koji je u najboljoj formi u ligi, tako da napadamo bodoveâ&#x20AC;?, rekao nam je bivĹĄi igraÄ? â&#x20AC;&#x153;plavihâ&#x20AC;? Petar VukÄ?eviÄ&#x2021;, koji ne odustaje od plasmana u Evropu. â&#x20AC;&#x153;Imamo lijepu priliku da kroz dva takmiÄ?enja izaÄ&#x2018;emo u Evropu (prvenstvo, Kup), a mislim da Grbalj tokom proljeÄ&#x2021;a igra najljepĹĄi fudbal. Kruna bi bila plasman u finale Kupa i treÄ&#x2021;e mjestoâ&#x20AC;?, jasan je 30-godiĹĄnji ofanzivac. B.T.

TraĹži prvi trijumf pod Goricom: Vladimir VermezoviÄ&#x2021;

DL NA PROGRAMU UTAKMICE 28. RUNDE

Jedno kolo, tri derbija

MEÄ?USOBNI DUELI Ukupno utakmica: 44 Pobjeda BuduÄ&#x2021;nost: 27 NerijeĹĄeno: 10 Pobjeda Grbalj: 7

DEÄ&#x152;IÄ&#x2020; NAPADA BARAĹ˝, RUDAR VJERUJE U EVROPU SUBOTA, 16.30

Posljednja ĹĄansa za spas sezone DeÄ?iÄ&#x2021; i Rudar na TuĹĄkom polju u Tuzima (subota, 16.30) igraju za spas sezone - ekipa Viktora Trenevskog sanja baraĹž za ostanak u eliti, a tim Miodraga VukotiÄ&#x2021;a plasman u Evropu. Ko izgubi, praktiÄ?no je izgubio sezonu... DeÄ?iÄ&#x2021;u je pobjeda neophodna, jer veÄ&#x2021; sedam bodova zaostaje za Petrovcem koji je u zoni baraĹža. â&#x20AC;&#x153;Igramo protiv Rudara, pa protiv Petrovca, a to su dvije najvaĹžnije utakmice za nas. Igramo kod kuÄ&#x2021;e i mislim da je vrijeme da napatimo sve propuĹĄtene prilike iz prethodnih

MEÄ?USOBNI DUELI Ukupno utakmica: 44 Pobjeda DeÄ?iÄ&#x2021;: 7 NerijeĹĄeno: 12 Pobjeda Rudar: 25

utakmica. Nemamo popravni, moĹžda nam je ovo posljednja ĹĄansaâ&#x20AC;?, rekao nam je Vladimir SaviÄ&#x2021;eviÄ&#x2021;, koji obeÄ&#x2021;ava napad na tri boda. â&#x20AC;&#x153;Rudar je odliÄ?na ekipa, neÄ&#x2021;e nam biti lako, ali vjerujem da moĹžemo i moramoâ&#x20AC;?, jasan je 28-godiĹĄnji ofanzivac. Rudar je u aktuelnoj sezoni dva puta savladao DeÄ?iÄ&#x2021;, dok je jednom bilo nerijeĹĄeno. Tri boda su prijeko

potrebna â&#x20AC;&#x153;rudarimaâ&#x20AC;?, jer je Evropa daleko ĹĄest bodova. â&#x20AC;&#x153;Poslije bolnog poraza od Petrovca (2:0) igramo protiv DeÄ?iÄ&#x2021;a kome je ovo posljednja ĹĄansa za spas. Znam koliko Tuzani vole fudbal i klub, tako da Ä&#x2021;e da bude teĹĄkoâ&#x20AC;?, rekao nam je Edvin KuÄ?, bivĹĄi fudbaler DeÄ?iÄ&#x2021;a koji je â&#x20AC;&#x153;iskljuÄ?ioâ&#x20AC;? emocije. â&#x20AC;&#x153;Uvijek razmiĹĄljamo o pobjedi, tako Ä&#x2021;e biti i sada. Nismo imali sportske sreÄ&#x2021;e u pojedinim trenucima, pa nadam se da Ä&#x2021;e nam se vratiti. I naravno, i dalje vjerujemo u Evropuâ&#x20AC;?, jasan je 24-godiĹĄnji vezista. B.T.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

Popović

Imperativ vs rasterećenost Iskra je na trenutak zaboravila evropske snove pošto joj je ugrožen direktan ostanak u ligi (Iskra 37, Kom Eurozox 36), a Petrovac i dalje želi da se učvrsti u zoni baraža - “građani” na stadionu “Braća Velašević” igraju protiv (subota, 16.30) “nebeskoplavih”. Ekipa Aleksandra Nedovića tri meča zaredom ne zna za trijumf (dva poraza, jedan remi), pa su tri boda imperativ. “Igramo na domaćem terenu, dolazi nam kvalitetni Petrovac koji nema šta da izgubi i rasterećen je. Ipak, mislim da smo kvalitetnija ekipa i nadam se da ćemo da slavimo”, rekao nam je 19-godišnji štoper Miloš Drinčić, koji priznaje da se Iskra nije odrekla Evrope, uprkos tome što je daleko šest bodova. “Tabela je zgusnuta, sve može da se promijeni sa par dobrih rezultata. U svaki meč ulazimo maksimalno”, jasan je Drinčić. Tim Rudolfa Marčića je u prošlom kolu odradio Rudar (2:0), a “nebeskoplavi” su tako upisali pobjedu nakon tri vezana poraza. “Tri boda nam znače na psihološkom planu, jer smo pored poraza imali i nekoliko neriješenih rezultata”, rekao je za DN golman Petrovca, Stefan Popović, koji poštuje Danilovgrađane. “Biće teško, jer je Iskra tvrda i iskusna ekipa, a vodi ih jedan od najboljih trenera u ligi. Nedović nas odlično poznaje, jer je sa svima nama sarađivao prije nepunih godinu dana. Nadam se da ćemo osvojiti bod ili tri, a Iskri želim da poslije meča sa nama ostvare ciljeve”, jasan je Popović svjestan da je cilj “nebeskoplavih” - baraž. “Situacija je dobra, ali nismo još matematički obezbijedili baraž. Imamo još posla, a kada bi malo poboljšali efikasnost, mislim da ni baraž, ni ostanak kroz isti ne bi trebao da se dovodi u pitanje”. B.T. MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 10 Pobjeda Iskra: 4 Neriješeno: 4 Pobjeda Petrovac: 2

Sutjeska će na svom stadionu proslaviti titulu osvojenu prošle nedjelje u Danilovgradu: Igrači sa Vojvodama

AKTUELNI ŠAMPION CRNE GORE PROTIV PREMIJERNOG PRVAKA SUBOTA, ARENASPORT 5, 16.30

Vukovi moraju da se vade na šampionskom slavlju u Nikšiću

Nikšić je na nogama - Sutjeska će protiv Zete (subota, 16.30, Arenasport 5) proslaviti šampionsku titulu osvojenu u prošlom kolu. “Plavo - bijeli” su pozvali sve navijače i simpatizere da uveličaju događaj, a ulaz na stadion kraj Bistrice je besplatan. Međutim, izabranici Nikole Rakojevića su koncentrisani samo na teren... “Osvojili smo titulu, svi smo srećni zbog toga, ali protiv Zete očekujem da nastavimo pobjednički niz”, rekao nam je 18-godišnji Milutin Osmajić.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Sutjeska: Neriješeno: Pobjeda Zeta:

54 21 10 23

Sutjeska je vezala tri pobjede (Petrovac, Rudar, Iskra), a talentovani vezista je protiv Rudara postigao odlučujući gol za 2:1. “To mi je jedan od najdražih golova u karijeri, jer mi je to prvijenac za seniorski tim, a ujedno i gol koji je približio Sutjesku tituli”, jasan je Osmajić, koji je član šampionske generacije, te koji i sa omladincima ima šansu

da osvoji titulu (Sutjeska šest kola prije kraja ima tri boda više od Zete). “Prezadovoljan sam. Drago mi je što sam član prvog tima, kao i omladinskog pogona”, dodao je Osmajić. Novi šampion će igrati za publiku, a prvi prvak nezavisne Crne Gore za Evropu. Ekipa Dragoljuba Đuretića cilja Evropu koja je daleko pet bodova, pa je utakmica u Nikšiću praktično “biti ili ne biti”. “Ne volim moranje u fudbalu, ali smo u nezavidnoj situaciji, pa ćemo igrati na sve ili ništa. Znamo da

iz Nikšića nije mnogo ekipa odnijelo pun plijen, tako da nas čeka težak zadatak”, rekao je za VN, Nemanja Cavnić, koji je sa “vukovima” ove sezone sva tri puta izgubio od Sutjeske. “Sutjeska je opasna napadački, teško prima golove. Mislim da je rješenje strpljiva igra i vrebanje iz kotra napada. Čestitam fudbalerima Sutjeske na tituli, ali se nadam da ćemo im pokvariti slavlje. Naravno, naš eventualni trijumf neće umanjiti njihovu sjajnu sezonu”, jasan je 22-godišnji štoper Zete. B.T.

ZLATIČANI NA SVOM TERENU DOČEKUJU ROMANTIČARE SUBOTA, 16.30

Zahuktali Kom ili nepobjediva Mladost

Milić

Kom Eurozox je probudio nadu u ostanak bez baraža šest kola prije kraja sezone, pošto sa 36 bodova ima bod manje od Iskre i Rudara, a Mladost ne želi da ispusti treće mjesto koje garantuje Evropu. Dakle, kalkulacija nema, zato nas na Zlatici čeka zanimljiv okršaj (subota, 16.30). Družina Dušana Vlaisavljevića puca od samopouzdanja nakon pet vezanih dobrih rezultata (tri pobjede, dva remija), pa se ne plaši jedinog neporaženog tima na proljeće (12 utakmica, pet pobjeda,

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 13 Pobjeda Kom: 4 Neriješeno: 7 Pobjeda Mladost: 2

sedam remija). “Utakmica će sigurno da bude teška, jer je Mladost jedna od najboljih ekipa u ligi što govore rezultati tokom proljeća. Međutim, digli smo se rezultatski u posljednje vrijeme, želimo nova tri boda”, rekao nam je 19-godišnji desni bek, Aleksandar Milić, bivši igrač Mladosti. “Pokušaćemo da probamo da ostanemo u ligi bez bara-

ža. Za to se sada borimo”, jasan je defanzivac Koma. Učenici Aleksandra Miljenovića su u dobroj seriji, ali protiv Zlatičana ove sezone nisu briljirali - tri utakmice, dva remija, jedan poraz. “Mislim da je vrijeme da pobijedimo Kom”, rekao je 27-godišnji štoper Mladosti, Miloš Radulović, koji očekuje težak meč. “Naš plan je da osvojimo tri boda. Nadam se da će naša serija bez poraza potrajati do kraja sezone, te da ćemo ostati u zoni Evrope, što je naš cilj”, poručio je defanzivac “romantičara”. B.T.

SPORT

16:30 SUTJESKA Subota, Arena 5

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 4. 2018.

TELEKOM 1. C

ZETA

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Sudija: Nikola Vođević. Pomoćnici: Milutin Đukić, Nikola Razić. Delegat: Marko Bojović.

NEDIĆ

STIJEPOVIĆ Ma. VUČIĆ BUBANJA

Mi. VUČIĆ LONČAR OSMAJIĆ

UKUPNO

SPASOJEVIĆ

GILJEN

IVANOVIĆ

JANKOVIĆ

VUJAČIĆ

CEKLIĆ

MILOJKO STEVANOVIĆ

MERDOVIĆ

CAVNIĆ

KNEŽEVIĆ

ROGOŠIĆ LJULJĐURAJ

ADŽOVIĆ KRSTOVIĆ

Trener: Nikola Rakojević

Trener: Dragoljub Đuretić

NEDOSTAJU: Miloš Bakrač, Stefan Stefanović (kartoni), Mirko Radišić, Šaleta Kordić, Božo Marković, Stefan Denković, Bojan Božović (povrede)

NEDOSTAJE: Periša Pešukić (kartoni)

UTAKMICE ZAREDOM ZETA NE ZA TRIJUMF U GOSTIMA (DVA REMIJA, DVA PORAZA), A PORED TOGA “VUKOVI” SU SVA TRI PUTA IZGUBILI OD SUTJESKE OVE SEZONE

16:30

DEČIĆ

RUDAR

SUBOTA

TUZI - Stadion: Tuško polje. Sudija: Jovan Kaluđerović. Pomoćnici: Aleksandar Đikanović, Vladan Todorović. Delegat: Igor Grubač. NAMASKO

RADOVIĆ

MIHAILOVIĆ ALIĆ NESTOROVIĆ TUZOVIĆ BOŽANOVIĆ MARKOVIĆ

BRNOVIĆ MITROVIĆ TOMAŠEVIĆ GOLUBOVIĆ

SAVIĆEVIĆ

VULAJ

LAZAREVIĆ

SOPO ZEČEVIĆ

VUJAČIĆ

KUČ

MACANOVIĆ

BOŠNJAK

ĐALOVIĆ

Trener: Viktor Trenevski

Trener: Miodrag Vukotić

NEDOSTAJE: Dalibor Đukić (povreda)

NEDOSTAJU: Marko Vuković, Stevan Reljić (povrede) UPITAN: Rodoljub Paunović

KOM EUROZOX 16:30 SUBOTA

MLADOST

ZLATICA - Stadion: FK Kom. Sudija: Miloš Novović. Pomoćnici: Danijel Dević, Dragan Vujović. Delegat: Petar Stojanović. LJULJANOVIĆ

PEROVIĆ ĐUKIĆ

MILIĆ

ĐURKOVIĆ POPOVIĆ

SIMUNOVIĆ SEKULIĆ GOLUBOVIĆ

PETRIČEVIĆ

KAŽIĆ

BEGANOVIĆ

Trener: Dušan Vlaisavljević NEDOSTAJE: Radoš Dedić (povreda)

CICMIL RADULOVIĆ NOVOVIĆ ROGANOVIĆ NIKOLIĆ PETROVIĆ

PAVLOVIĆ

MILIČKOVIĆ

ĆETKOVIĆ

ADROVIĆ

Trener: Aleksandar Miljenović NEDOSTAJE: Janko Simović (povreda)

UTAKMICA MLADOST NIJE DOŽIVJELA PORAZ (OD KADA JE POČEO DRUGI DIO SEZONE), “ROMANTIČARI” SU UPISALI PET POBJEDA I SEDAM REMIJA. KOM EUROZOX JE, SA DRUGE STRANE, NA POSLJEDNJIH PET UTAKMICA OSTVARIO TRI TRIJUMFA I DVA REMIJA

⌦ Priredio: Bojan Topalović

1. SUTJESKA