Dnevne novine 5-6. maj 2018. by Dnevne Novine

ĐUKANOVIĆ ZADOVOLJAN LISTOM DPS U PODGORICI

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018. BROJ2060GODINAVII

Pametni uvijek otvaraju vrata novim ljudima ■3

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

EMOTIVNA ISPOVIJEST HILMIJE FRANCA, VLASNIKA MESOPROMETA, NAKON POŽARA

DALIBORKA POSTALA RENDGEN TEHNIČAR DANILO BURZAN

Vakat je da se obračunamo sa manipulatorima ■ 20 21

PUTOPIS VIKEND NOVINA IZ KINE

Savršen spoj zapadne civilizacije i kineske tradicije ■ 30 31

POBJEDNIK SAM JER NIKO NIJE STRADAO RADNICI: U fabriku smo dolazili i odlazili srećni i opet ćemo ■ 8 11

PRIVREDNA KOMORA: Pomoć privrednika i finansijskih institucija

FESTIVAL NA BULJARICI OD 30.8. DO 1.9.

Vlada za Sea Dance dala 300.000 eura

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

●NEZVANIČNO E ako ovako stiješnjeni uđemo u kampanju, obrali smo bostan

Možda je bolje bilo da smo stavili za 22. vijek?

Kako smo krenuli taman tada ćemo nešto učinjet.

Ne daj bože da smo malo deblji, popadali bi sa stolica

Mudro ćuti i čeka sa strane dok ne popadaju.

Strašni su ovi za 21. vijek, ka da su Partizan iz Gusinja...

Ne bi mi ovi igrali ni u Sjevernu regiju i to za drugi tim

Foto: Dejan Lopičić

Aaaa... zato ste mene stavili sa strane.

Foto: Dejan Lopičić

A đe im je trener?

PUTOPIS: KINA ZEMLJA U KOJOJ SE POMJERAJU GRANICE MOGUĆEG

Savršen spoj zapadne civilizacije i kineske tradicije

Centar Pekinga danas više podsjeća na njujorški Menhetn, nego na neki grad istočnjačke kulture i tradicije. Blistavi tornjevi simbol su bogatstva i moći “azijskog tigra”, druge najveće ekonomije na svijetu. ● 30-31

Kriza u novčaniku dovodi do sukoba među supružnicima

Za deset dana zastupanja zaradio 843 eura

Tokom 2017. godine sklopljena su 3.272 braka, a razvedeno 765, što je najviše u posljednjih 10 godina, govore podaci Monstata. Kao uzrok sve češćeg pucanja brakova sociolog Andrija Đukanović vidi lošu materijalnu situaciju, ali i sve veću potrebu mladih da se okreću karijeri.

Specijalno državno tužilaštvo nedavno je u predmetu protiv osumnjičenog albanskog državljanina Nikole Gjetje, zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila švercom droge, advokatu po službenoj dužnosti Ž.J. za samo deset dana zastupanja odredilo naknadu od 843 eura

● 24-25

● 18-19

SUBOTA

NEDJELJA

Brano je bio zaljubljenik i monah pozorišta Umjetnost je sveto stanje, religija u koju se mora vjerovati. Branislav Brano Vuković bio je zaljubljenik, monah pozorišta, koji je cijelim umom, kreativnošću, bio posvećen teatru, kazao je reditelj Blagota Eraković na komemorativnoj sjednici koja je upriličena povodom smrti istaknutog crnogorskog glumca i doživotnog člana Crnogorskog narodnog pozorišta ● 34-35

Vlada za Sea Dance izdvojila 300.000 eura

Promjenljivo i nestabilno, povremeno i mjestimično kiša ili pljusak praćen grmljavinom. Ponegdje su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode. Vjetar slab do umjeren, istočnih smjerova, tokom noći mjestimično umjeren i pojačan. Jutarnja temperatura vazduha 7 do 16, najviša dnevna 16 do 26 stepeni.

Promjenljivo oblačno, povremeno i mjestimično kiša ili pljusak praćen grmljavinom, prvenstveno tokom drugog dijela dana. Vjetar mjestimično umjeren i pojačan, uglavnom sjeveroistočni i istočni. Jutarnja temperatura vazduha 8 do 17, najviša dnevna 15 do 28 stepeni.

Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku da izdvoji 300.000 eura za održavanje ovogodišnjeg festivala Sea Dance, što je za 100.000 više u odnosu na prethodne godine. Istu sumu će, prema infrmacijama Vlade, izdvojiti i Opština Budva, ali i podršku u dijelu infrastrukturnog ulaganja u lokalitet Buljarice.

●46

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

ĐUKANOVIĆ ZADOVOLJAN ODBORNIČKOM LISTOM DPS U PODGORICI

Pametni uvijek otvaraju vrata novim ljudima “Imali smo kvalitetnu pripremu odborničke liste, prije svega, zahvaljujući ozbiljnom radu na terenu odakle smo dobili izuzetno respektibilan sastav potencijalnih kandidata. Iz tog sastava selektirali smo 61 čovjeka, uključujući i one koji predstavljaju naše koalicione partnere”, kazao je predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović na sastanku Odbora DPS Glavnog grada sa mrežom partijskih aktivista, na kojem je govoreno o narednim koracima u završnici kampanje za lokalne izbore, koju DPS sprovodi već godinu. Đukanović je podsjetio na praksu koju ta partija njeguje, da bez obzira na uspjehe obnavlja listu i da na taj način predupređuje potrebu biračkog tijela da promijeni Demokratsku partiju socijalista. “To smo uvijek potencirali kao svoje geslo, njega smo se držali i ovoga puta. Mislim da smo odlično obavili posao kada je u pitanju koncipiranje odborničke liste. Vjerujem da oni koji ranije to nijesu imali prilike da steknu kao iskustvo, mogu i na bazi izlaganja Ivana Vukovića dobiti potvrdu za ono što sam i najavljivao: nema nikakve sumnje da ne samo mi, nego i podgorička javnost, i to potvrđuju istraživanja javnog mnjenja, vrednuje ono što je uradila lokalna uprava u prethodne četiri godine. Ono što mi je bilo zadovoljstvo je da jako vrednuju i to što je učinjeno u prethodnom periodu. Dakle, prepoznaje se kontinuitet učinaka naše politike u glavnom gradu. Ali, naravno, to nas ne smije zavarati. Uvijek pametni otvaraju vrata novim ljudima, novim generacijama i na taj način zapravo produžavaju biološki vijek dobrim političkim idejama koje nosimo i koje su, zahvaljujući našem angažmanu, postale dominantne i u našoj zemlji, a čini mi se da poprimaju sve vi-

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

DALIBORKA POSTALA RENDGEN TEHNIČAR

še legitimitet u regionu”, istakao je Đukanović. Lider DPS i novi predsjednik Crne Gore je ponovio da je veoma zadovoljan kako je koncipirana lista, te da je na njoj jedan broj mladih ljudi, a već dovoljno afirmisanih u svom poslu. “Dakle, ljudi koji su veoma obrazovani u Crnoj Gori i van Crne Gore, ljudi koji zaista istinski dijele sa nama proevropski kurs državne politike Crne Gore i proevropsku potrebu glavnog grada u jednoj državi koja je već članica NATO, i koja će koliko sjutra biti članica EU. Dakle, dobili smo zaista jedan dobar tim koji nam uliva dodatni optimizam, ne samo da ćemo ostvariti cilj na ovim izborima, nego da oni predstavljaju dobar temelj dugoročnih uspjeha DPS i vrlo dobar temelj uspjeha države Crne Gore na domaćem i na međunarodom planu”, poručio je, između ostalog, Đukanović.

KANDIDAT SD ZA ODBORNIKA SIMIĆ

Bar podići na još viši sportski nivo Bar je bio i ostao prava riznica talentovanih sporta i zdravih stilova života u Baru. sportista, koji se u svojim klubovima i reprezen“Obezbijedićemo veća budžetska izdvajanja za taciji u zemlji i inostranstvu ističu vrhunskim po- sport i mlade i njihovu pravedniju i transparenjedinačnim i ekipnim rezultatima, kazao je tniju raspodjelu sportskim kolektivima i pokandidat za odbornika na listi Socijaldejedincima, posredstvom Sekretarijata za mokrate - Mićo Orlandić - “Dosljedno sport i omladinu, koji ćemo formirati za nova radna mjesta i razvoj Bara” u narednom periodu, upravo u cilju Goran Simić. daljeg unapređenja sporta u našem “Naš Bar je uvijek bio plodno tle gradu”, navodi Simić. za vrhunske sportiste, bez obzira Prema njegovim riječima, kao nena to o kojem sportu je riječ. ko ko je u dva navrata bio sportista Stoga, zadatak Socijaldemokrata grada Bara, jednom najbolji rukometaš Crne Gore, osvajač EHF Lige i moj lično je da sport u Baru podignemo na još viši nivo, prevashodno šampiona sa skopskim Vardarom, ko Simić kako bi sva barska djeca, od samog poje čitav život posvetio sportu i ko u sporčetka bavljenja sportom, imala adekvatne tu nije navikao da gubi, u Socijaldemokrauslove za razvoj i napredovanje, koji im mogu bi- tama je našao pravi tim. “To je tim koji ima pobjednički mentalitet i jati dobra podloga na putu izrastanja u evropske i svjetske asove”, kazao je Simić. snu viziju sveukupnog razvoja naše opštine. I zaU tom smislu, kako je naveo, ulaganjem u to, dragi sugrađani, dajući povjerenje izbornoj lisportsku infrastrukturu, rekonstrukcijom posti Socijaldemokrate - Mićo Orlandić - ‘Dosljedstojećih i izgradnjom novih sportskih objekata, no za nova radna mjesta i razvoj Bara’, postaraprvenstveno otvorenog i zatvorenog bazena, So- ćete se da i naš Bar ostvaruje vrhunske rezultate cijeldemokrate će stvoriti uslove za bolji razvoj u pogledu daljeg razvoja”, zaključio je Simić. E.H.

Šef delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav, prilično neodmjerenim vokabularom za jednog diplomatu visokog ranga, pokušao je da odbrani skandalozni ugovor između Javnog servisa i Centra za građansko obrazovanje, kojem je, po svemu sudeći, baš on kumovao. U nedostatku argumenata, arogantno je saopštio kako „oni rade kao rendgen“, ocjenjujući da bi to „za neke druge zemlje bilo miješanje u unutrašnju politiku, ali u ovom slučaju je to drugačije“?! Šta god to značilo, ostaće kao mrlja u karijeri diplomate Orava. Na svom rendgen aparatu u slučaju Javnog servisa, kao tehničara Aivo Orav je angažovao Daliborku Uljarević i njen CGO, kako bi kroz projekat „Činjenice su važne – objektivno i inovativno novinarstvo“, ona uređivala emisije Televizije Crne Gore u prajm tajmu. Menadžment RTCG je, nažalost, za šaku eura pristao na ovaj ponižavajući aranžman. Još će, sad kad su provaljeni, napraviti aneks ugovora „ koji jasno naglašava nezavisnost RTCG“. Blamaža na kvadrat! Treba vidjeti da li će se sada dodatno plaćeni novinari i urednici RTCG sa „naglašenom nezavisnošću“, upustiti u istraživački projekat na temu: Koliko Daliborka Uljarević naplaćuje svoje uredničke usluge i po kojim kriterijumima je ona dobila pare i ekskluzivno pravo da uređuje program RTCG. Jer, činjenice su važne u objektivnom i inovativnom novinarstvu! Ako još ne znamo koliko rendgen tehničarka Daliborka naplaćuje svoj „inovativni rad“, saznali smo da Demokratski front svom pulenu na predsjedničkim izborima Mladenu Bojaniću nije dao ni centa. Tako je Bojanić bez naknade primio na svoja pleća izborni poraz koji je bio namijenjen dugovječnim opozicionim liderima. Takvi su oni. Uvijek nađu neko žrtveno jagnje. Ispratili su i Milana Kneževića u Spuž, jer je to bila kao neka podrška zajedničkom predsjedničkom kandidatu, a sad su ga iskulirali, pa njegova DNP nema mjesta na predizbornim listama DF u nekoliko opština. Puca Front po svim šavovima... Očekivano. Što im želi i Aleksa Bečić, zajedno sa Dritanom Abazovićem. Vele, dosta je bilo vas koji ste 30 godina gubili izbore, sad smo mi na redu. Mada je i Aleksa u svojoj kratkoj političkoj karijeri već uspio da izgubi par puta. Zato je sad mudro odlučio da ne bude nosilac liste, već je gurnuo Vladimira Čađenovića u vatru, da kao Bojanić na predsjedničkim, izgubi izbore umjesto njega i Dritana u Podgorici. Aleksa i Dritan, inače, u ovoj kampanji za lokalne izbore imaju inovativan pristup (kao Daliborka u RTCG). Sve glasnije nagovještavaju da ipak imaju neki politički program, čak i stav u odnosu na neke važne društvene fenomene. Tako su najavili da će u Baru, kao ljudi za 21. vijek, čim dođu na vlast, očistiti jedan podvožnjak. Svaka čast!

KRATKE POLITIČKE VIJESTI AKTUELNO

Tus, Junker i Es Sisi čestitali Đukanoviću Predsjednik Savjeta Evrope Donald Tusk i predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker uputili su zajedničku čestitku predsjedniku Milu Đukanoviću povodom pobjede na predsjedničkim izborima i poželjeli svaki uspjeh u obavljanju ove odgovorne dužnosti. “Crna Gora je važan partner Evropske unije, koja svojim stalnim napretkom u pregovorima o pristupanju ostaje na vodećoj poziciji za proširenje EU”, istakli su u čestitki Tusk i Junker i dodali da će napredak u vladavini prava biti odlučujući za ukupan tempo pregovora. Oni su izrazili uvjerenje da će Đukanović doprinositi uspostavljanju društvenog koncenzusa u korist

EU integracija, imajući u vidu da članstvo u EU zahtijeva podršku svih segmenata društva i ponovili čvrstu podršku EU crnogorskoj reformskoj agendi. Predsjednik Republike Egipat Abdel Fatah Es Sisi takođe je uputio srdačne čestitke predsjedniku Milu Đukanoviću povodom pobjede na predsjedničkim izborima. “Predsjednik Egipta je iskazao spremnost i iskrenu želju za unapređenje prijateljskih odnosa i saradnje između dvije zemlje. El Sisi je poželio napredak i prosperitet prijateljskom crnogorskom narodu pod mudrim vođstvom Đukanovića, i uspjeh u obavljanju visoke dužnosti predsjednika države”, kazali su iz DPS. E.H.

AKTUELNO

VLADAN VUČELIĆ, PREDSJEDNIK ODBORA GLAVNOG GRADA DPS

NIKO NE SUMNJA U POBJEDU DPS-A U PODGORICI

⌦ Mili Prelević

P Da je vječna Crna Gora više je od stiha

redsjednik Odbora Glavnog grada Demokratske partije socijalista Vladan Vučelić kaže da više niko i ne sumnja u pobjedu DPS u Podgorici i da je ta politička dominacija potvrđena na nedavnim predsjedničkim izborima.

“Da je vječna Crna Gora više je od stiha” slogan je ovogodišnje proslave Dana nezavisnosti Crne Gore, a logo koji će se koristiti za vizuelni identitet je osmislila poznata crnogorska dizajnerka Ana Matić, saopštili su iz Crnogorske kulturne mreže. Ističu da sloganom žele da ukažu da temelji Crne Gore, ni nakon 12 godina od obnove suverenosti, još nijesu vječni. “Zadnji stih iz četvrte strofe himne “Da je vječna Crna

Gora” političari češće izgovaraju kao frazu, dok na djelima imamo sasvim drugačiju sliku. Ovaj veliki praznik je kod većeg dijela građana prepoznatljiv kao neradni dan, dok se državne institucije prema njemu ne odnose na način kako bi to trebalo”, ocjenjuju u CKM. Obaveza im je, naglasili su, da jačanjem tog datuma pokušaju da probude svijest kod građana i državnih institucija o njegovom značaju. E.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

“Jasno je da opozicija ne želi da pobijedi u Glavnom gradu jer bi morala da se bavi konkretnim potrebama građana. Naprotiv, cilj im je ostvarivanje rezultata koji bi im omogućio što bolje pozicioniranje unutar izvjesne opozicione strukture koja ih čeka nakon izbora”, kaže Vučelić u intervjuu za Vikend novine. VN: Odbornička lista DPSa i koalicionih partnera u značajnoj mjeri je izmijenjena u odnosu na prethodne izbore. Kako obrazlažete takvu odluku vaših stranačkih kolega? VUČELIĆ: Drago mi je da se to prepoznaje u ukupnoj javnosti. Prve rekacije na odborničku listu DPS i koalicionih partnera su zaista impresivne i samo dodatno potvrđuju da smo napravili veoma dobar i kvalitetan izbor. Kao odgovorna partija i odgovorni ljudi koji kreraju trendove i upravljaju novim procesima prepoznali smo potrebu afirmacije nove energije u Podgorici i ona je jasno definisana kroz novu odborničku listu. Na našoj listi nalazi se skoro 70 procenata novih kandidata koji u naj-

širem mogućem smislu odražavaju građanski i moderan politički koncept podgoričkog društva, sačinjen od ljudi različitih profesija, nivoa obrazovanja i afiniteta, a opet sa jednom zajedničkom karakteristikom – to su sve ljudi koji jako vole ovaj grad, i imaju volje, želje i snage da se aktivno uključe u njegov dalji razvoj. Ovo je lista koja može u potpunosti da zadovolji potrebe Podgorice za naredni četvorogodišnji mandat. VN: Kako prognozirate rezultate izbora? VUČELIĆ: Mislim da ma-

“IMAMO UBJEDLJIVO NAJKVALITETNIJU IZBORNU LISTU, SUPERIORAN IZBORNI PROGRAM U ODNOSU NA NAŠU POLITIČKU KONKURENCIJU I UBJEDLJIVO NAJBOLJU PARTIJSKU INFRASTRUKTURU KOJA JE SPREMNA I VRLO MOTIVISANA DA NAJVIŠE DOPRINESE OSTVARENJU JOŠ JEDNE UBJEDLJIVE IZBORNE POBJEDE”, KAŽE VUČELIĆ.

lo ko u Podgorici i Crnoj Gori sumnja u pobjedu DPS u Glavnom gradu. Smatram da je naša politička dominacija jasno potvrđena i rezultatom koji je naš kandidat ostvario na upravo održanim predsjedničkim izborima. Osim toga, imamo ubjedljivo najkvalitetniju izbornu listu, superioran izborni program u odnosu našu političku konkurenciju i ubjedljivo najbolju partijsku infrastrukturu koja je spremna i vrlo motivisana da najviše doprinese ostvarenju još jedne ubjedljive izborne pobjede u Podgorici na izborima 27. maja. Samo DPS ima kapacitet da ostvari najambicioznije razvojne projekte u gradu i da pređe na novu etapu razvoja Glavnog grada. VN: Kako komentarišete političke platforme konkurenata? VUČELIĆ: Svima je jasno da opozicija ne želi da pobijedi u Glavnom gradu kako bi se bavili konkretnim problemima i potrebama građana Podgorice koji se ostvaruju sa nivoa lokalne samouprave. Naprotiv, cilj im je ostvarivanje rezultata koji bi im omogućio što bolje pozicioniranje unutar izvjesne opozicione strukture koja ih čeka nakon izbora. Ono što je naša potreba jeste da se predstavimo kvalitetnim programom daljeg razvoja Podgorice i DPS će se u kampanji skoncentrisati na lokalne teme i ono što su realne potre-

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

AKTUELNO

POSLANIK DPS O PLANOVIMA DEMOKRATA I URA

Anđušić: Loši prepisivači obećavaju virtuelne projekte

A be i očekivanja građana. Jedino što za sada primjećujemo kod pojedinih političkih subjekata opozicije jeste da samo prepisuju ono što su već definisani projektni zadaci u strateškim dokumentima razvoja Podgorice koje

je utemeljila ova gradska vlast koju dominantno čini DPS. Siguran sam da su sve ovo razlozi zbog kojih će Pobjednička koalicija ostvariti ubjedljivu pobjedu 27. maja i nastaviti da vodi grad u narednom četvorogodištu.

Koalicija URA - Demokrate ovih dana sa javnošću komunicira animacijama virtuelnih projekata: ulica, stadiona, zooloških vrtova, a u DPS, kako je naveo predsjednik Savjeta mladih te partije i poslanik u Skupštini Mihailo Anđušić, razumiju poziciju konkurencije, koja nikakve realne rezultate svoje politike nije u mogućnosti da predstavi, pa pribjegava virtuelnom svijetu u kojem ne postoje planovi, rokovi i najvažnije - odgovornost za nacrtano. On je, nakon što je ranije iz koalicije Demokrate - URA poručeno da Podgorici treba zoološki vrt, naglasio da je poseban problem što je grupa autora ili domišljati pojedinac pola virtuelnih projekata prepisala, odnosno preotela. Prema njegovim riječima, kada URA - Demokrate govore o političkoj korupciji, da li na umu imaju opštine u kojima su oni na vlasti u okviru neprincipijelnih koalicija zasnovanih na pukom interesu i vlastoljublju. “Crnogorska javnost ovih

dana prisustvuje brakorazvodnoj parnici koalicija gdje ovi politički subjekti čine okosnicu lokalne uprave. Ne raduje nas saznanje da su građani tih opština taoci politike koja se zasniva na ucjenama, prijetnjama, partijskim interesima. Uvjereni smo da će na predstojećim izborima takve nedostojne političke principe birači kazniti”, rekao je Anđušić.

On je dodao da su građani Podgorice na svim izborima do sada jasno pokazali da žele upravu po mjeri građana, koja se odgovorno odnosi prema svakom projektu, koja ne nudi animacije, već ima više od 100 miliona eura realizovanih investicija u svim sferama razvoja grada, a preko 130 miliona onih koji se realizuju. E.H.

SASTANAK GVOZDENOVIĆA I BLANKA

Zadovoljni rezultatima gradonačelnika Stijepovića VN: Da li to što aktuelni gradonačelnik nije prvi na listi znači da je Demokratska partija socijalista nezadovoljna njegovim učinkom i da li pozicije određenih ljudi na listi znači da je DPS odustala od pojedinih mogućih rješenja za izbor prvog čovjeka grada? VUČELIĆ: Apsolutno ne. Jako smo zadovoljni rezultatima koje je ostvarila lokalna uprava na čelu sa Migom Stijepovićem u prethodnom mandatu. Rad prethodne uprave predstavlja kontinuitet uspješne dvodecenijske politike razvoja Glavnog grada koju je personifikovala Demokratska partija socijalista. Gotovo na svakom koraku Podgorice vidljivi su vrijedni rezultati rada i napretka na svim poljima, od infrastrukture, sporta, obrazovanja, kulture, podsticaja preduzetništva i kreiranja ambijenta za nove investicije. Dakle, imamo kontinuitet u razvoju grada

i njegovom preobražaju u moderan evropski grad. Na našoj listi primjećuje se s jedne strane partijski kontinuitet i s druge strane realna potreba za novim i svježim odborničkim kandidatima koji predstavljaju komparativnu prednost naše liste na ovim izborima. Budući da je odbor DPS Glavnog grada već duže vrijeme prepoznat kao odbor koji pruža šansu mladim ljudima i delegira ih za najvažnije državne i lokalne funkcije, sigurni smo da je i naš izbor da Ivan Vuković bude na čelu liste dodatna potvrda takvog pristupa. Naša lista ,,Za dobro građana Podgorice. Pobjednička koalicija – Milo Đukanović“ jeste zapravo tim ljudi za koje smo sigurni da će u narednom periodu odgovorno voditi Podgoricu, a redosljed i pozicija na odborničkoj listi ne isključuje nikoga, od prvog do posljednjeg da može obavljati i najvažnije poslove u Glavnom gradu.

Inicirati političku i ekonomsku saradnju Crne Gore i Meksika

Potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović inicirao je formiranje Grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore sa meksičkim Kongresom, a prvi koraci će biti preduzeti već naredne nedjelje. Gvozdenović je juče razgovarao sa nerezidentnim ambasadorom Meksika u Crnoj Gori Markom Antoniom Garsijom Blankom, a sastanak je organizovan sa ciljem iniciranja dalje politič-

ke i ekonomske saradnje Crne Gore i Meksika. Gvozdenović je, kako je saopšteno iz Skupštine, istakao značaj saradnje u oblasti turizma, imajući u vidu turističke potencijale obje zemlje. “Pozdravljajući napredak u bilateralnoj saradnji dvije zemlje, Blanko je apostrofirao značaj potpisivanja tri bilateralna sporazuma tokom posljednjih godinu dana, koji će predstavljati dodatnu osnovu

za unapređenje saradnje”, navodi se u saopštenju. Blanko je ukazao na značaj saradnje privrednih komora dvije zemlje, kao i agencija za promociju stranih investicija. Teme sastanka su bile i unapređenje trgovinske razmjene između dvije zemlje, kao i razmatranje mogućnosti za stipendiranje crnogorskih studenata i saradnja na polju kulture i obrazovanja. A.N.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

pažin Sa ČlanOvima veneCijanSKe KOmiSije

Blokada SudSkog Savjeta ugrozila Bi reforme Skupština Crne Gore

Obilježavanje Dana pObjeDe naD fašizmOm

Koncert Kic pop hora i diskusija u Skupštini Skupština Crne Gore i ove godine nizom aktivnosti obilježava Dan pobjede nad fašizmom 9. maj, smatrajući da je uloga institucija države - među njima i najvišeg zakonodavnog tijela - da promoviše vrijednosti na kojima se temelji moderna Crna Gora, kao i da razmatra teme od najšireg društvenog značaja, saopšteno je iz te institucije. “Uz podršku SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, nakon tradicionalnog polaganja vijenca na Spomenik partizanu borcu na Gorici, u Skupštini će 9. maja u 12 sati biti or-

ganizovana diskusija pod nazivom „Odoljeti populističkim pokretima“. Uz učešće istoričara, sociologa, kulturologa i poslanika Skupštine, biće riječi o uticaju populističkih ideja na naše društvo, prevashodno mlade ljude, kao i o tome da li oni predstavljaju negaciju antifašističkih vrijednosti”, kazali su iz Skupštine. Veče prije, u utorak, 8. maja u 20 sati na platou ispred Skupštine Crne Gore biće održan koncert KIC pop hora koji će pod dirigentskom palicom Saše Barjaktarovića izvesti pjesme iz NOB-a. E.H.

Blokada izbora članova Sudskog savjeta u Skupštini imala bi brojne negativne efekte na ključne reforme u oblasti vladavine prava, kao temelja ukupnog društvenog i ekonomskog razvoja Crne Gore, naglasio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin na sastanku sa predstavnicima Venecijanske komisije (VK). Iz Vlade je saopšteno da je Pažin zahvalio predstavnicima Venecijanske komisije na dugogodišnjoj saradnji i kontinuiranom doprinosu izgradnji crnogorskog zakonodavnog okvira po najvišim evropskim standardima. “Pažin je izrazio očekivanje da će, uz podršku Venecijanske komisije, i aktuelno pitanje izbora članova Sudskog savjeta, koje je problematizovano odlukom opozicije da ne učestvuje u radu Skupštine, biti prevaziđeno u skladu sa najboljom uporednom praksom”, navodi se

Pažin sa članovima Venecijanske komisije u saopštenju. Šef delegacije VK Filip Dmitrov zahvalio je Pažinu na dugogodišnjoj produktivnoj saradnji koju Crna Gora ostvaruje sa ovim ekspertskim tijelom Savjeta Evrope. On je kazao da se nada da će svi društveni akteri u Crnoj Gori prepoznati značaj nesmetanog funkcionisanja sudske vlasti i da će, u skladu sa tim, pokazati potrebnu odgovornost i kon-

struktivnost prilikom imenovanja članova Sudskog savjeta, kao tijela koje obezbjeđuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija. Delegacija VK boravi u Crnoj Gori u cilju razmatranja načina za prevazilaženje problema moguće blokade u radu Sudskog savjeta, usljed najava opozicije da neće učestovati u radu Skupštine prilikom izbora članova Savjeta iz reda uglednih pravnika. A.N.

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

aktuelno

ODLUKA PREDSJEDNIŠTVA

LiberaLna partija sa Dps u većini opština Liberalna partija je odlučila da na lokalnim izborima 27. maja u većini opština nastupi u koaliciji sa DPS i partnerima sa državnog nivoa, odlučeno je na sjednici Predsjedništva ove stranke. Ova odluka Predsjedništva je, kako navode u LP, prirodan kontinuitet dugoročne i kvalitetne saradnje liberala sa partnerima na državnom nivou. Kandidat liberala na zajedničkoj listi u Podgorici biće predsjednik Opštinskog odbora i odbornik u prethodnom sazivu Skupštine glavnog gra-

da Jovan Rabrenović. Kandidat za odbornika na listi liberala i koalicionih partnera “Za dobro građana Bijelog Polja” biće predsjednica Mladih liberala Anja Adamović. “U Danilovgradu će kandidat na listi DPS-LP biti Marija Piper. U Baru liberale će zastupati portparol LP i predsjednik Mladih liberala Ammar Borančić, koji je kandidat za odbornika u Skupštini opštine Bar”, kazali su iz LP. Iz ove partije su naveli da nastavljaju politiku podmlađi-

vanja partije i snažnijeg ukljućivanja mladih ljudi na rukovodeće pozicije, što će “donijeti novu političku vrijednost na političkoj sceni i dodatnu energiju i jačanje ideje liberalizma koja je temelj svakog slobodnog društva”. “Učešće liberala u lokalnim vlastima u većini opština biće prilika da se građanima predstavi liberalni program kroz drugačiji pristup lokalnoj ekonomiji, finansijama i liberalnom vođenju politike, čije će benifite građani brzo osjetiti”, zaključili su iz LP. A.N.

Sa ranije sjednice Predsjedništva

UTVRđEN REDOSLIJED IzbORNIh LISTA

Bar

1. Koalicija DF–SNP “Za grad koji volimo” 2. “Marko Milačić – Prava Crna Gora – za pravi Bar” 3. Grupa građana “Radomir Cakan Novaković – Biram Bar” 4. “Za dobro građana Bara Pobjednički! DPS – Milo Đukanović” 5. Grupa građana “Reforma za Bar” 6. “Albanci za Bar / Shqip-

taret per Tivarin” 7. Bošnjačka stranka 8. Socijaldemokrate – Mićo Orlandić – “Dosljedno za nova radna mjesta i razvoj Bara” 9. Aleksa Bečić – Dritan Abazović – “Bar za 21. vijek” – Demokrate – URA 10. SDP “Bar za promjene – dr Draginja Vuksanović” 11. DEMOS – “Čistim rukama za budućnost Bara”

Bijelo polje 1. Srpska koalicija - Slavko Fuštić, 2. SDP - “Za život u Bijelom Polju” 3. DF “Biraj, odluči, promijeni” 4. Aleksa Bečić – Dritan Abazović “Bijelo Polje za 21. vijek - Demokrate i URA” 5. Ujedinjena Crna Gora – Goran Danilović - “Ozbiljni ljudi za ozbiljan grad”

OSNOVNI PROgRAmSKI DOKUmENT

SDp i Demos predstavili Deklaraciju za promjene Građanski savez “Za promjene” predstavio je juče Deklaraciju za promjene, koja se sastoji od deset principa i predstavlja osnovni programski dokument na kojem će se bazirati kampanja tog saveza na izborima u Podgorici. Deklaraciju su potpisali kandidati za odbornike u Skupštini Glavnog grada. U Deklaraciji je, kako se navodi, poseban akcenat stavljen na izgradnju građanskog društva, okrenutog opštim interesima umjesto nametnutih podjela čiji je jedini cilj opstanak na vlasti otuđene partijske elite. “Crna Gora mora da se temelji na principima slobode, a ne na principima podjela koje odgovaraju vlasti i jednom dijelu opozicije na kojem i jedni i drugi opstaju”, kazala je poslanica Draginja Vuksanović. Nosilac liste građanskog sa-

veza “Za promjene” Ivan Vujović rekao je da je Vuksanović borbu za promjene već hrabro započela. “Svi zajedno, okupljeni oko temeljnih principa građanskog jedinstva, socijalne pravde, solidarnosti, pravednog i građanskog društva treba da stvorimo rijeku promjena koju ništa neće zaustaviti”, rekao je Vujović. Kako se kaće u Deklaraciji, onemogućavanjem dalje pohare narodnih dobara daće se doprinos jačanju crnogorske državnosti, koja je primarno ugrožena od partijske plutokratije. “Imajući u vidu da je otuđena partijska elita prisvojila sve prerogative vlasti, zarobivši tako državu, posebno ćemo se posvetiti jačanju nezavisnosti i profesionalnosti institucija”, navodi se u Deklaraciji. A.N.

Radunović

Treba izbjeći sukobe Opozicione partije treba da izbjegavaju bilo kakve sukobe, kako bi odmah nakon izbora mogle da formiraju vlast u Podgorici, ocijenio je nosilac liste “Sve za moj grad!” DF-a i SNP-a Slaven Radunović. On je kazao da koalicija koju predvodi, u saradnji sa drugim opozicionim listama, ima veliku šansu da na predstojećim lokalnim izborima preuzme vlast u Podgorici. Kako je naveo, ono što se dešavalo u DPS-u prilikom sastavljanja liste je karakteristično za “momenat kada diktatorski režimi pucaju po svim šavovima”. “Zato naša i sve ostale liste iz opozicije treba da izbjegavaju bilo kakve sukobe”, poručio je Radunović. A.N.

6. Savez za pomirenje – Svetislav Perišić - “Život ne može da čeka” 7. Koalicija DPS-BS -SD “Za dobro građana Bijelog Polja – Pobjednička koalicija Milo Đukanović” 8. Crnogorska i Stranka pravde i pomirenja “Za naš grad Bijelo Polje” 9. “Najbolji izbor – SNP Bijelo Polje”, dr Rašo Nišavić

rožaje 1. SDP - “Za promjene” 2. Koalicija Nova-SNP“Složno za Rožaje - bratski iskreno naprijed” 3. PZP za bolje Rožaje Aida Nina Kurpejović 4. Socijaldemokrate “Ivan Brajović - Dosljedno za Rožaje” 5. Aleksa Bečić Demokrate, “Pobjede, a ne podjele Dođi kući imamo plan za

moderan grad” 6. URA - Husein Ljajić “Rožaje naša kuća” 7. BS- Rafet Husović “Rožaje na prvom mjestu” 8. DPS - Milo Đukanović “Za dobro građana Rožaja pobjednički” 9. SPP (Stranka pravde i pomirenja) - Hazbija Kalač - “Mijenjaj druge nam nema”

političkih subjekata predalo je u baru izborne liste za lokalne izbore koji će se održati 27. maja

AKTUELNO 8 EKSKLUZIVNO: VLASNIK KOMPANIJE MESOPROMET HILMIJA ⌦ Bojana Despotović

e večeri sam sa saradnicima radio do tri sata poslije ponoći, kao što radimo kada pravimo planove za sljedeću sedmicu i mjesec. Bio sam sa dvojicom radnika, planirali smo sezonu, kako da nam ne izmakne i šta treba da uradimo. Došao sam kući i nijesam spavao ni sat kada me je probudio telefon. Sin me je zvao i rekao mi “Direktore, nešto se zapalilo u fabrici”, priča za Vikend novine vlasnik kompanije Mesopromet Hilmija Franca, prisjećajući se noći u kojoj je plamen progutao njegovu fabriku za proizvodnju mesa i mesopreradu u Bijelom Polju koja je predstavljala osnov biznisa građenog skoro pune tri decenije. U prvom intervjuu nakon nemilog događaja, koji je potresao crnogorsku privredu, Franca kaže da je znao da će se sve zapaliti kada je shvatio gdje je žarište vatrene stihije, ali i da se osjeća kao pobjednik jer u požaru nije bilo ljudskih žrtava. Optimističan, ali sa primjetnom tugom u glasu, bjelopoljski preduzetnik vjeruje da će, uz pomoć dobrih ljudi, uprkos višemilionskoj šteti uskoro podići temelje nove fabrike. VN: Prošlo je nekoliko dana od požara u kojem je izgorjela Vaša fabrika za proizvodnju i preradu mesa. Kako ste poslije svega? Franca: Posljednjih dana dolazim sebi. Zadesila nas je velika nesreća, ali u nesreći ima i sreće, pa se nadam da ćemo izaći kao pobjednici iz svega ovoga i pregaziti ovu situaciju. Ono što je najbitnije - nemamo povrijeđenih, niti nastradalih ljudi, svi smo zdravo i dobro, kako radnici, tako i moja familija. Ovih dana radimo na raščišćavanju fabrike, to su ogromne

količine mesa koje uklanjamo na deponije koje su za to namijenjene i mislim da ćemo do kraja sedmice to očistiti. U drugoj fazi ćemo ukloniti lim i ostalo što se nalazi u fabrici, a potpuno je izgorjelo, nakon čega ćemo ukloniti betonske konstrukcije i osloboditi teren za projektovanje i izgradnju nove fabrike. Kako sada stvari stoje, najveći dio fabrike, 80 do 90 odsto, sravnićemo do zemlje. VN: Gdje Vas je zatekla vijest da gori fabrika? Franca: Te večeri sam sa saradnicima radio do tri sata poslije ponoći, kao što radimo kada pravimo planove za sljedeću sedmicu i mjesec. Bio sam sa dvojicom radnika, planirali smo sezonu, kako da nam ne izmakne i šta treba da uradimo. Došao sam kući i nijesam spavao ni sat kada me je probudio telefon. Sin me je zvao i rekao mi “Direktore, nešto se zapalilo u fabrici”. On mi je to fino saopštio, ali sam, ipak, znao da je u pitanju velika nesreća. Da mi je neko drugi javio ne znam šta bi bilo sa mnom. Za deset minuta sam bio ispred fabrike i kada sam vidio gdje je žarište požara znao sam da će se sve zapaliti. Jedino nijesam imao predstavu o tome da li će biti izgubljenih glava, to je ogroman kompleks koji obuhvata deset hiljada kvadrata i nijesam znao da li će, ne daj Bože, neko stradati. VN: U fabrici, ako se ne varam, tada nije bilo radnika. Franca: Da, nije bilo radnika, ali su pristizali vatrogasci, moji saradnici i radnici koji su obaviješteni o požaru. U prvom trenutku tu nas je bilo svega nekoliko, to je bilo oko 4.10 ujutro, vrijeme kada svi spavaju dubokim snom. Znao sam gdje je žarište, znao sam da su tu ogromne količine

Franca u razgovoru sa Bojanom Despotović

mesa i da se taj požar ne može zaustaviti jer meso gori kao nafta, ali sam mislio da možemo spriječiti proboj vatre ka drugoj strani fabrike. Na krovu je bio moj sin i momci koji su aparatima pokušali da gase požar, ali kad su vidjeli da tu nema spasa i da se mogu ugušiti onda su odustali. Bila je strahota gledati to...

Foto: Dejjan Lopičić

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

Znao sam gdje je žarište, znao sam da su tu ogromne količine mesa i da se taj požar ne može zaustaviti jer meso gori kao na a, ali sam mislio da možemo spriječiti proboj vatre ka drugoj strani fabrike

VN: Šta Vam je prolazilo kroz glavu dok ste to gledali? Franca: U tom trenutku nijesam mogao nikoga da pozovem, činilo mi se da u pojedinim momentima još spavam iako stojim na nogama i držim telefon u rukama. Iako mi je sin na jednoj strani, a druga dvojica na drugoj, nijesam znao nikoga da okrenem. Kada su počeli plafoni da pucaju imao sam osjećaj da pucaju bombe, a plamenovi su dostizali visinu i do 100 metara. Tada smo se samo dozivali koliko smo mogli, brinući se da nije neko nastradao. Onda su počeli da pristižu i vatrogasci iz ostalih gradova. To zavijanje sirena bilo je strašno, brzo se okupilo i oko hiljadu ljudi, grad se budio. Bilo je pakleno. VN: Za koliko je sve izgorjelo? Franca: Glavni požar se dešavao između 4:30 i šest

POBJEDNIK SAM JER NIKO NIJE STRADAO

9 A FRANCA U PRVOM INTERVJUU NAKON POŽARA U FABRICI

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

AKTUELNO

Hilmija, računaj na moju penziju Na razgovor sa ekipom Vikend novina Franca je došao noseći u ruci rokovnik svoje kompanije, prepun telegrama podrške, kontakata finansijskih institucija i saradnika. Nije krio iznenađenje riječima utjehe koje su mu prethodnih dana

sati. Tada je vatra progutala najveći dio fabrike, dešavalo se svašta. Požar smo ukupno gasili 48 sati, uključene su bile sve vatrogasne službe sa sjevera, kao i službenici Di-

Meni je najveća pomoć da mi trgovci, hotelijeri, ugostitelji i građani, kupe jedan proizvod više, pola kilograma mesa više, a mi ćemo se za ostalo snaći rektorata za vanredne situacije. Odjednom je pristizalo i do 20 vatrogasnih auta. Branili smo jednu mašinsku salu, da ne dođe do njene havarije i izlije se freon. Na kraju, u svoj nesreći tvrdim da smo imali sreću jer niko nije nastradao. Nama je to najveće zadovoljstvo, tako da se ja sada osjećam kao pobjednik. Sigurno je da Vam sada ne bih davao ovaj intervju da je bilo ko nastradao. Dva dana poslije požara krenuo sam ka fabrici za sušenje mesa koju smo otvorili prošle godine. Prošao sam pored fabrike koju smo izgubili i nijesam je primijetio, nijesam bio svjestan da je zapaljena iako se nijesam micao od nje dok je gorjela. Kada sam izašao iz auta i počeo da razgovaram sa radnicima vidio sam da fabrike nema. To je da se sakrijem i isplačem, lakše mi je poslije. Nikada prije nijesam imao pritisak veći od 140, a to jutro sam morao da pijem tablete i sedative. VN: Kada ste uspjeli jednom i drugi put ćete. Franca: Nadam se uz Božiju pomoć da ćemo uspjeti i, kako kažu neki moji prijatelji,

stizale sa brojnih adresa, a posebno je bio dirnut telegramom prijatelja koji mu je stavio na raspolaganje svoju penziju. “Dragi prijatelju, žao mi je ovo što te je snašlo, kako tebe, tako i nas tvoje klijente. Računaj na moju penzi-

napraviti još bolju fabriku. Vidio sam sada da nijesmo sami. Ranije sam bio rezervisan, ljudi su danas dosta otuđeni, ali tvrdim da smo svi kao jedno kada se desi neka nesreća. Vidio sam da ipak ova Crna Gora ide naprijed i da pazimo jedni druge. Imamo dobru infrastrukturu, mrežu kompanija, radnike koji vole našu firmu. Najveće naše blago to su ljudi i svi smo posvećeni istom zadatku, a to je obnova fabrike. VN: U prvim izjavama nakon požara saopštavali ste da se šteta mjeri milionima eura. Imate li sada neke preciznije podatke o tome? Franca: Izaći ćemo u javnost s tim podacima narednih dana, ali procjena je da je minimalna šteta oko 20 miliona eura. Tu je samo bilo mesa vrijednog skoro deset miliona. Imali smo i mnogo vrijednu opremu, to je mesna industrija koja je opsluživala 1.200 ljudi. Da ne pričam o pogonima.. VN: Obavljena je istraga, a nezvanično je objavljeno da su uzrok požara neispravne instalacije. Da li je to tačno i jeste li ranije imali saznanja da su instalacije u fabrici u kvaru? Franca: Ne bih se miješao u istragu. Znam da su izuzeti neki aparati i klime sa žarišta. Zvanično nijesam siguran šta je pravi uzrok požara. To je velika fabrika, kao što sam rekao, obuhvata desetak hiljada kvadrata, ima na stotine mašina i jedinica opreme.

ju”, glasi ovaj telegram. FRANCA: Mnogo telegrama mi je stiglo, čak i od ljudi koji mene poznaju, a ja njih ne. Nije meni nužda, mi smo kompanija koja ima više od hiljadu ljudi na plećima, ali mi ovo jako znači.

Nijesmo imali nikakva saznanja o neispravnosti, normalno smo radili. Imamo sve dozvole i protivpožarne jedinice, ništa nije ukazivalo da može da dođe do ovakve havarije, ali i to se dešava. VN: Fabrika je osigurana? Franca: Fabrika jeste osigurana jednim dijelom jer mi pred svaku sezonu lagerujemo robu. Vrijednost toga na šta je osigurana je oko 50 odsto ukupne štete koju smo pretrpjeli. VN: Po saznanju o požaru obišli su Vas i predstavnici Vlade. Kakvu su Vam pomoć konkretno obećali? Franca: Odmah nakon požara Vlada je poslala u Bijelo Polje svoj tim, na čelu sa potpredsjednikom Milutinom Simovićem. Zauzeli su stav da se informacija o požaru nađe na dnevnom redu jedne od narednih sjednica Vlade i da mi se pomogne u projektovanju nove fabrike, kao i da se pronađe model oslobađanja od nekih obaveza. Tu mislim na obezbjeđivanje grejs perioda od godinu do godinu i po za izmirivanje obaveza, dok ne izgradimo novu fabriku. Jako sam zadovoljan brzinom kojom su mi institucije pritekle u pomoć. VN: Koliko trenutno iznose obaveze Vaše kompanije? Franca: U ovom trenutku imamo oko 20 miliona eura neizmirenih obaveza prema povjeriocima i to nije bio teret za našu kompaniju. Ima-

li smo dobre rezultate prošle godine i sa povezanim firmama smo ostvarili ukupno 3,4 miliona eura dobiti. Imali smo i velike zalihe robe koja nam je omogućavala da akumuliramo dobit, a sezona nam je uvijek pomagala da ostvarimo bolji finansijski rezultat. Nikada nijesmo kasnili sa isplatom plata i obaveza prema državi, bili smo veoma odgovorno preduzeće po raznim osnovama i u nevolji smo se svakome našli. Da ne bismo trošili više nego što možemo, nastojaćemo da se zadužimo samo za ono što je održivo i mislim da ćemo za tri do četiri mjeseca postaviti temelje nove fabrike. Imamo partnere iz regiona i Evrope koji su voljni da nam pomognu. U pomoć su nam pritekli i privrednici iz Crne Gore sa kojima sarađujemo, a koji su izmirili obaveze koje još nijesu dospjele za plaćanje. To je milionska vrijednost, mnogo više nego što smo očekivali. Zahvaljujem svima koji su nam se našli u nevolji institucijama, privrednicima, radnicima, posebno onima koji su branili mašinsku halu, komšijama... Nemam riječi. Što se tiče pomoći, meni je najveća pomoć da mi trgovci, hotelijeri, ugostitelji i građani, kupe jedan proizvod više, pola kilograma mesa više, a mi ćemo se za ostalo snaći. VN: Rekli ste da nećete otpustiti nijednog radnika, ostajete li pri tome? Franca: U svim našim kompanijama imamo oko 1.500 zaposlenih što je za na-

20 MILIONA EURA JE IZNOS NA KOJI SE PROCJENJUJE ŠTETA OD POŽARA

še prilike veliki broj ljudi, dok smo u uništenoj fabrici imali oko 700. Rekao sam da neću otpustiti nijednog radnika i dalje stojim pri tome. Poslije nekoliko dana još sam više ubijeđen u to da samo možemo primiti čovjeka više, nikako otpustiti nekoga. Što se tiče kooperanata sa kojima radimo, poručujem im da neće ni jedno grlo ostati neotkupljeno na sjeveru i u Crnoj Gori, niti neplaćeno na vrijeme. VN: Hoćete li imati problem da im isplatite plate ovog mjeseca? Franca: Isplatili smo im zarade za mart, dok ćemo aprilske isplatiti do 20. maja. Tako radimo dugi niz godina i tu neće biti problema. Danas sam cijeli dan obilazio razne institucije čak i EBRD koja je poslije IRF-a naš najveći povjerilac. Sa njima radimo deset godina i mislim da će mi i oni izaći u susret i odobriti nam moratorijum da lakše prevaziđemo sve i istovremeno izgradimo nove pogone. Imam takav osjećaj nakon razgovora sa njima.

OPET BIH SVE PONOVIO DO KUPOVINE FABRIKE VN: Interesantna je Vaša životna priča i to da ste od jedne barake i dva radnika uspjeli da stvorite jednu od najuspješnijih kompanija u zemlji. Sa ove distance i nakon posljednjih dešavanja, da li biste opet sve radili isto? Franca: Kada sam počinjao bilo je nezamislivo otvoriti ne-

što privatno i postići veći uspjeh. Često sam nailazio i na podrugljive komentare. Otvorili smo prvi objekat u Rasovu, u porodičnoj kući, gdje su dolazili kod mog mesara i govorili mu “Majstore ima li 1.500 maraka?”, na šta je on odgovarao “Bogami, nema ni 300”. Ja bih to čuo, pa se ljutio na njega i savjetovao

mu “Reci imao sam 3.000 maraka, to su dušmani”. Poslije tričetiri mjeseca u prosjeku smo svake nedjelje primali po jednog do dva radnika. Tako smo širili biznis i najveći uspjeh bila je kupovina ove fabrike koja je danas uništena. Nju smo 2003. godine kupili u totalnim ruševinama i platili je 500.000 eura.

Da li bih opet sve isto uradio? Ne, radio bih do njene kupovine kada sam imao 70 radnika i ne mnogo kvalitetne pogone u Rasovu, ali plan da napravimo mnogo bolje. Sa toliko ljudi imao sam vremena za sve, i za društvo i rodbinu. Sada više nemam vremena ni za sebe, ali mene to, ipak, drži u životu.

Aktuelno

RADNICI MESOPROMETA VJERU ĆE IZ PEPELA NIĆI JOŠ BOLJA FA

Sa sastanka u PKCG

SJEDNICA UPRAVNOg ODBORA PKCg

Velika pomoć privrednika kompaniji Mesopromet

Privredna komora (PKCG), Investiciono-razvojni fond (IRF), te ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i ekonomije, sufinansiraće projektnu dokumentaciju za proizvodne pogone Mesoprometa, a preduzeća koja posluju okviru ove kompanije neće plaćati članarinu komori za ovu i narednu godinu. To je odlučeno na jučerašnjoj vanrednoj sjednici Upravnog odbora PKCG, koju je vodio predsjednik Vlastimir Golubović. Sastanku na kome su razmatrani modaliteti podrške kompaniji Hilmije France, čiji su proizvodni objekti, moderne mašine, zalihe proizvoda i upravna zgrada sa kompletnom arhivom i dokumentacijom izgorjeli u velikom požaru krajem aprila, prisustvovali su članovi i predstavnici IRF-a, trgovinskih lanaca i turističke privrede. Iz PKCG su preporučili trgovačkim lancima da skrate rokove plaćanja, a dobavljačima da odlože vrijeme izmirenja obaveze. Kompanijama koje obavljaju sličnu vrstu djelatnosti preporučeno je da svoje kapacitete stave na raspolaganje Mesoprometu, a kupcima da olakšaju distribuciju proizvoda ovog proizvođača. „PKCG preporučuje Vladi, IRF-u i poslovnim bankama da razmotre moratorijum na otplatu kredita Mesoprometu, prošire iznos izloženosti Fonda za situacije kada

iz pkCg su preporučili Trgovačkim lanCima da skraTe rokove plaćanja, a dobavljačima da odlože vrijeme izmirenja obaveze.

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

se pretrpi šteta usljed više sile ili nepredviđenih radnji, te da po najpovoljnijim uslovima i sa grejs periodom odobri novi kredit“, jedan je od zaključaka sastanka. Predsjednik Upravnog odbora IRF-a Zoran Vukčević potvrdio je da institucija na čijem je čelu već razmatra ove mogućnosti. On je potcrtao značaj da 1.300 radnika kompanije zadrži posao, kroz očuvanje proizvodnje u Mesoprometu, i pozvao partnerske kompanije na solidarnost. Đorđije Goranović iz Mesne industrije Goranović kazao je da je ova kompanija već ponudila svoje kapacitete za kontinuitet proizvodnje Mesoprometa i pozvao na što hitniju izgradnju pogona bjelopoljskog proizvođača. Branko Branković iz kompanije Voli istakao je da će ovaj trgovinski lanac preduzeti sve finansijske i druge mjere kako bi Mesopromet prevazišao postojeću situaciju. Vladi je od PKCG stigla preporuka o izmjeni Uredbe o podsticanju direktnih investicija kroz obavezne subvencije za zadržavanje radnih mjesta čije je postojanje ugroženo višom silom ili nepredviđenom radnjom. Opština Bijelo Polje, pak, treba da razmotri oslobađanja Mesoprometa od plaćanja poreza na imovinu, te svih lokalnih taksi i naknada za 2018. i 2019. godinu. Delegacija PKCG obišla je ranije fabriku Mesopromet u Bijelom Polju, a poruke solidarnosti Franci prenijeli su predsjednik komore, zatim predsjednik Skupštine ove asocijacije Vojo Banović, potpredsjednica Ljiljana Filipović, te izvršni direktori kompanije Stadion Vojin Žugić i Comp Comerc grupe Ranko Jovović. K.J.

U fabrikU sm dolazili i odl srećni i opet

akon velikog požara u fabrici Mesopromet u BIjelom Polju i skoro do temelja uništene imovine Hilmije France, na pepelu i zgarištu zdanja pojavili su se svi radnici. Ne iz puke znatiželje već da pomognu, da budu “s ruke”, kako bi se što prije obnovilo ono u šta su i oni ulagali godinama. Energiju, a ni emocije nijesu krili jer im je to bila, kako kažu, druga kuća. Mesopromet je moja druga kuća. Tu sam proveo gotovo čitav radni vijek. Odatle sam izdržavao šestočlanu familiju, izgradio kuću, školovao djecu. U pravom smislu riječi, živio sam sasvim normalan život. Ali ta kobna noć između 29. i 30. aprila biće urezana u mom srcu i duši kao jedan od najtežih trenutaka. Požar je za veoma kratko vrijeme uni-

Vera Stojanović

Teško sam podnio sve ovo šTo se izdešavalo u posljednjih nekoliko dana. u prvi mah sam pomislio da je To samo ružan san iz kojeg ću se brzo probudiTi. prizor je bio nevjerovaTan. vaTrena sTihija je sa svih sTrana okupirala fabriku

štio gotovo sve ono što je čestita porodica Franca mukotrpno stvarala čitavog života“, počeo je priču jedan od radnika kompanije Mesopromet Franca, Džemal Hasić. Drhtavim glasom i suznih očiju ovaj šezdesetjednogodišnjak opisuje trenutak kada je nemoćno posmatra vatrenu stihiju koja guta plodove mukotrpnog rada vlasnika Hilmije France i njegove porodice i izvor egzistencije brojnim porodicama u gradu pod Obrovom. „Kao i svakog jutra, pozvao sam oko šest časova taksi da dođe po mene u nekoliko kilometara udaljeno Rasovo da bi me odvezao na posao. Dispečer mi je tokom poziva rekao - „ne morate da žurite, vaša firma gori“. U prvi mah nijesam shvatio o čemu se radi te sam priupitao “čovječe šta to pričaš“. Kada sam došao do fabrike, ona je bila u plamenu. Ljudi su bespomoćno posmatrali. Ne pamtim da sam za svoga života doživio nešto teže“, kaže Hasić. On očekuje da će porodica Franca smoći snage i uz pomoć države i ljudi dobre volje, oporaviti fabriku. „U firmu su radnici dolazili i odlazili srećni. Milina je ovdje raditi, jer smo znali da će se naš trud adekvatno i nagraditi”, zaključuje Hasić. Radnica Borivojka Čujović ističe da se Mesopromet uzdigao do fabrike evropskog renomea.

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

AKTUELNO

UJU DA ABRIKA

MO LAZILI ĆEMO Toga 30. aprila oko 6.30 časova čula sam da moja bivša fabrika, u kojoj sam provela 34 godine, gori. To je firma u kojoj sam jela hljeb, sagradila dom. Ne dvoumeći se ni časa, pohitala sam da pomognem bivšim kolegama. A, prije svega, da se nađem pri ruci dobrom čovjeku, Hilmiji Franci i njegovoj porodici

Ernad Balić

Borivojka Čujović

Džemal Hasić

JEDINI POZITIVAN PRIMJER PRIVATIZACIJE U BIJELOM POLJU Nevladin sektor se solidarisao sa kompanijom Mesopromet u nesreći koja ih je pogodila. „Ovo je tragedija za sve nas, svaku porodicu i sve građane Bijelog Polja i Crne Gore. Mesopromet je žila kucavica privrede i ekonomskog razvoja Bijelog Polja. To je jedini pozitivan primjer privatizacije privrednih kolekti-

va u našem gradu koji je povećao broj radnika nakon transformacije državne u privatnu svojinu. Ova kompanija je bila garant poljoprivrednog razvoja i siguran partner poljoprivrednom proizvođaču. Uvjereni smo da država prepoznaje značaj i strateške partnere, što je bila i jeste ova kompanija”, poručuju iz NVO ”Bjelopoljski

demokratski centar” i pozivaju delegaciju EU da preko programa infrastrukturne komponente podrške EU obezbijedi sredstva za obnovu ove fabrike. “Nadamo se da će ubrzo nići novo zdanje koje će nastaviti istim tempom da proizvodi ali i otvara nova radna mjesta u Bijelom Polju”, zaključuju iz te NVO.

„Kao radnica sam prezadovoljna. Što se tiče vlasnika, nikada nijesmo imali problema. Pred penzijom sam, a vlasnik mi je uvijek, kada je to bilo potrebno, omogućavao liječenje i oporavak u banji. Za svoga radnog vijeka dolazila sam srećna na posao, a mislim da slično mišljenje dijele i ostale kolege. Na vrijeme se izmiruju lični dohoci. Ovo je, ne samo za Bijelo Polje već za cjelokupnu privredu Crne Gore, veliki gubitak”, tužno kaže Čujović. Dodaje da je veliki optimista u pogledu budućnosti fabrike. „Mesopromet će ponovo biti gigant, kao što je i bio i iz ove fabrike će se i u budućnosti hraniti veliki broj porodica“, sa optimizmom poručuje Čujović. Bivšu radnicu Veru Stojanović zatekli smo na mje-

stu gdje se desio požar i došla je, kaže, da pomogne kolegama. „Toga 30. aprila oko 6,30 časova čula sam da moja bivša fabrika, u koju sam provela 34 godine, gori. To je firma u kojoj sam jela hljeb, sagradila dom. Ne dvoumeći se ni časa, pohitala sam da pomognem bivšim kolegama. A, prije svega, da se nađem pri ruci dobrom čovjeku Hilmiji Franci i njegovoj porodici. Od Hilmije i njegove porodice može da se očekuje samo veliko dobro“, kaže sa puno emocija Stojanović, izrazivši uvjeravanje da će se kompanija, zahvaljujući vlasniku i uz pomoć države, ubrzo oporaviti i vrati na vodeće mjesto, koje joj i pripada u mesnoj industriji. Poslovođa u pogonu za pakovanje Ernad Balić kaže da ga je vijest o požaru u fabrici šokirala. „Teško sam podnio sve ovo što se izdešavalo u posljednjih nekoliko dana. U prvi mah sam pomislio da je to samo ružan san iz kojeg ću se brzo probuditi. Prizor je bio nevjerovatan. Vatrena stihija je sa svih strana okupirala fabriku. Svi smo pokušavali spasiti što se spasti može, ali vatra je bila neumoljiva. Sreća je što niko nije stradao, ali materijalna šteta je velika. Ne sumnjam da ćemo ubrzo sve prebroditi i sa još savremenijom fabrikom izaći na tržište sa kvalitetnim proizvodima”, poručuje Balić. BEĆA ČOKOVIĆ

Marketing

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

CRNA GORA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA Na osnovu člana 32v Zakona o nevladinim organizacijama (“Službeni list CG“, br.39/11 i 37/17), a u vezi sa Odlukom o utvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog interesa i visine sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u 2018. godini (“Službeni list CG“, br. 83/17) i Pravilnikom o sadržaju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija i izgledu i sadržaju prijave na javni konkurs (“Službeni list CG“, br.14/18), Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, objavljuje

JAVNI KONKURS „Prikupljanje i ažuriranje podataka o broju jedinki u populaciji pasa lutalica“ za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite dobrobiti životinja Pozivaju se nevladine organizacije koje imaju kapacitete i iskustvo da pri� jave projekte/programe na ovaj konkurs kojim mogu doprinijeti realizaciji prioriteta utvrđenih Zakonom o veterinarstvu („Sl.list CG“, br. 30/12, 48/15 i 52/16), Zakon o zaštiti dobrobiti životinja („Službeni list CG“, br. 14/08 i 47/15) i Pravilnika o uslovima koje treba da ispunjavaju pansioni i skloništa za napuštene životinje („Službeni list CG“, br. 28/15). Strateški cilj čijem će ostvarenju doprinijeti projekti/programi nevladinih organizacija u 2018. godini je: 1. Registracija, identifikacija i procjena stanja napuštenih životinja. Prioritetan problem u oblasti zaštite dobrobiti životinja koji se planira rješavati finansiranjem projekata/programa nevladinih organizacija je: kontrola popu� lacije pasa lutalica. Ciljne grupe su nevladine organizacije koje se bave zaštitom dobrobiti životinja, a njihove prepoznate potrebe su: učešće u utvrđivanju brojnosti populacije napuštenih i izgubljenih životinja – pasa lutalica, registracija, identifikacija i procjena stanja napuštenih pasa lutalica. Aktivnosti nevladine organizacije koje će doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva i zadovoljenju potreba ciljnih grupa („prihvatljive aktivnosti za finan� siranje“) su: • Utvrđivanje brojnosti populacije napuštenih i izgubljenih životinja – pasa lutalica; • Registracija; • Identifikacija; • Procjena stanja. Ukupan iznos sredstava koja se mogu raspodijeliti ovim konkursom je: 30.000 eura. Najniži iznos sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu/programu je 6.000 eura, a najviši 10.000 eura. Na ovaj konkurs nevladina organizacija može prijaviti najviše 2 projekata/pro� grama, ali joj se mogu dodijeliti sredstva samo za jedan projekat/program. Ta nevladina organizacija može biti i partner na samo jednom projektu/pro� gramu u okviru ovog javnog konkursa. Prijavu projekta/programa na ovaj konkurs može podnijeti nevladina organi� zacija koja je: a) upisana u Registar nevladinih organizacija; b) kroz ciljeve i djelatnosti u Statutu, definisala oblast od javnog interesa iz ovog konkursa kao oblast svog djelovanja; c) u oblasti od javnog interesa iz ovog konkursa realizovala projekat/e i/ili program/e u godini koja prethodi objavljivanju ovog konkursa; d) predala poreskom organu prijavu za prethodnu fiskalnu godinu (bilans stanja i bilans uspjeha) Raspodjela sredstava iz ovog konkursa vrši se na osnovu sljedećih kriterijuma: 1) doprinos prijavljenog projekta, odnosno programa ostvarivanju javnog interesa i realizaciji strateških ciljeva u određenoj oblasti; 2) kvalitet prijavljenog projekta, odnosno programa; 3) kapacitet nevladine organizacije da realizuje prijavljeni projekat, odnos� no program; 4) transparentnost rada nevladine organizacije. Bodovanje projekata, odnosno programa prema navedenim kriterijumima,

vršiće će se prema mjerilima i na način utvrđen Uredbom o fi finansiranju nansiranju pro� jekata i programa nevladinih organizacija u oblastima od javnog interesa (“Službeni list CG“, br.13/18), na obrascu koji utvrđuje i objavljuje na svojoj internet stranici Ministarstvo javne uprave/www.mju.gov.me, a svaki projekat će bodovati po dva nezavisna procjenjivača, koji moraju obrazložiti dodi� jeljene bodove po svakom mjerilu. Rok za podnošenje prijava na ovaj konkurs je 30 dana od dana objavljivanja, odnosno zaključno sa 04.06.2018. godine u 13h po lokalnom vremenu. Prijava projekta/programa dostavlja se isključivo na obrascu propisanom Pravilnikom o sadržaju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansir� anje projekata i programa nevladinih organizacija i izgledu i sadržaju prijave na javni konkurs (“Službeni list CG“, br.14/18), a koji je dostupan i na internet stranici Ministarstva finansija www.mif.gov.me Uz prijavu na ovaj konkurs, nevladine organizacije su dužne dostaviti: • fotokopiju rješenja o upisu u registar NVO • fotokopiju dijela statuta u kome su definisani ciljevi i djelatnost, odnosno oblast djelovanja NVO; • fotokopiju akta o podnesenoj prijavi za prethodnu fiskalnu godinu poreskom organu (bilans stanja i bilans uspjeha) Popunjenu, potpisanu i ovjerenu prijavu neophodno je dostaviti u dva (2) prim� jerka u štampanoj verziji i jedan (1) primjerak u elektronskoj formi na CD�u u sadržaju istovjetnom štampanom primjerku. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom, uključujući i CD treba poslati isključivo poštom na sljedeću adresu: Uprava za bezbjednost hrane, veterinarske i fitosanitarne poslove, Serdara Jola Piletića br. 26, 81000 Podgorica sa napomenom: NE OTVARATI � prijava na Javni konkurs br. 323 – 27/18 � 1 pod nazivom „Prikupljanje i ažuriranje podataka o broju jedinki u populaciji pasa lutalica“ U razmatranje će biti uzeti samo projekti/programi koji su dostavljeni na propisanom obrascu, sa potrebnom dokumentacijom i u roku, odnosno koji zadovoljavaju uslove propisane ovim konkursom. Pitanja u vezi ovog konkursa mogu se postaviti elektronski. na adrese: vesna.radusinovic@ubh.gov.me i marko.lubarda@mpr.gov.me , najkasnije do 04.06.2018. godine. Komisija za raspodjelu sredstava će u roku od 15 dana od dana završetka ovog konkursa, na internet stranici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i portalu e�uprave objaviti listu nevladinih organizacija koje nijesu dostavile urednu i potpunu prijavu, uz ukazivanje na utvrđene nedostatke koji se odnose na prijavu, odnosno potrebnu dokumentaciju. Nevladina organizacija sa pomenute liste je, u roku od pet dana od dana objavljivanja liste, dužna da otkloni utvrđene nedostatke, a u slučaju da se utvrđeni nedostaci ne otklone u propisanom roku, prijava se odbacuje. Broj: 323 – 27/18 � 1 Podgorica, 04.05.2018. godine

Predsjednik Komisije Vesna Radusinović

Marketing

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

CRNA GORA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA Na osnovu člana 32v Zakona o nevladinim organizacijama („Službeni list CG“, br. 39/11 i 37/17), a u vezi sa Odlukom o utvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog in� teresa i visine sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u 2018. godini („Službeni list CG“, br. 83/17) i Pravilnikom o sadržaju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija i izgledu i sadržaju prijave na javni konkurs („Službeni list CG“, br. 14/18), Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, objavljuje

JAVNI KONKURS „Podrška afirmaciji poljoprivrednih proizvoda na domaćem tržištu“ za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja Pozivaju se nevladine organizacije koje imaju kapacitete i iskustvo da prijave projekte/programe na ovaj konkurs kojim mogu doprinijeti realizaciji prioriteta utvrđenih Sektorskom analizom za utvrđivanje prioritetnih oblasti od javnig inte� resa i potrebnih sredstava za finansiranje projekata i prograna nevladinih organi� zacija iz državnog budžeta u 2018. godini u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Strateški ciljevi čijem će ostvarenju doprinijeti projekti/programi nevladinih or� ganizacija u 2018. godini su: 1. Uključivanje što većeg broja crnogorskih proizvođača u šeme kvaliteta (oznaka porijekla, geografska oznaka i oznaka garantovano tradicionalnog specijaliteta) i organsku proizvodnju; 2. Unaprjeđenje kapaciteta NVO sektora u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja za sprovođenje aktivnosti koje doprinose povećanju konkurentnosti crnogorskog tržišta poljoprivrednih proizvoda; 3. Kontinuirana, dosljedna i pravilna primjena svih EU propisa vezanih za proizvod� nju i plasman poljoprivrednih proizvoda; 4. Unaprjeđenje ekonomske aktivnosti crnogorskih poljoprivrednih proizvođača i poboljšanje poslovnog ambijenta za prodaju; 5. Povećan nivo informisanosti javnosti o kvalitetu i plasmanu poljoprivrednih proizvoda na crnogorsko tržište, posebno u oblastima koje su manje zastupljene, kao organska proizvodnja; 6. Unaprjeđenje uvezanosti turizma i poljoprivrede kroz plasman tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda u lokalnu turističku ponudu. Prioritetani problemi u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja koji se planiraju rješavati finansiranjem projekata/programa nevladinih organizacija su: promocija i organizovan plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda kroz otvaranje novih prodajnih mjesta. Ciljne grupe su nevladine organizacije čiji je cilj osnivanja i djelatnost u vezi sa poljoprivredom i ruralnim razvojem,, a njihove prepoznate potrebe su uspostav� ljanje i promocija direktnih kanala prodaje, sa ciljem efikasnog predstavljanja potrošačima i poštovanja propisa. Aktivnosti nevladine organizacije koje će doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva i zadovoljenju potreba ciljnih grupa („prihvatljive aktivnosti za finansiranje“) su: • Otvaranje novih kanala prodaje; • Edukativne aktivnosti u vezi sa promocijom i prodajom polojoprivrednih proiz� voda, uključujući proizvode označenih šemama kvaliteta, organske proizvode i agroturizam; • Uključivanje domaćih proizvoda u lokalnu turističku prodaju; • Medijska zastupljenost i povećan nivo svijesti i informisanosti građana o tradi� cionalnim crnogorskim poljoprivrednim proizvodima; Ukupan iznos sredstava koja se mogu raspodijeliti ovim konkursom je: 55.404,74 EUR eura. Najniži iznos sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu/programu je 5.000,00 eura, a najviši 20.000,00 eura. Na ovaj konkurs nevladina organizacija može prijaviti najviše dva projekata/pro� grama, ali joj se mogu dodijeliti sredstva samo za jedan projekat/program. Ta nevladina organizacija može biti i partner na samo jednom projektu/programu u okviru ovog javnog konkursa. Prijavu projekta/programa na ovaj konkurs može podnijeti nevladina organizacija koja je: a) upisana u Registar nevladinih organizacija; b) kroz ciljeve i djelatnosti u Statutu, definisala oblast od javnog interesa iz ovog konkursa kao oblast svog djelovanja; c) u oblasti od javnog interesa iz ovog konkursa realizovala projekat/e i/ili program/e u godini koja prethodi objavljivanju ovog konkursa; d) predala poreskom organu prijavu za prethodnu fiskalnu godinu (bilans stanja i bilans uspjeha)

Raspodjela sredstava iz ovog konkursa vrši se na osnovu sljedećih kriterijuma: 1) doprinos prijavljenog projekta, odnosno programa ostvarivanju javnog interesa i realizaciji strateških ciljeva u određenoj oblasti; 2) kvalitet prijavljenog projekta, odnosno programa; 3) kapacitet nevladine organizacije da realizuje prijavljeni projekat, odnosno pro� gram; 4) transparentnost rada nevladine organizacije. Bodovanje projekata, odnosno programa prema navedenim kriterijumima, vršiće se prema mjerilima i na način utvrđen Uredbom o finansiranju projekata i pro� grama nevladinih organizacija u oblastima od javnog interesa („Službeni list CG“, br. 13/18), na obrascu koji utvrđuje i objavljuje na svojoj internet stranici Ministar� stvo javne uprave/www.mju.gov.me, a svaki projekat će bodovati po dva nezavisna procjenjivača, koji moraju obrazložiti dodijeljene bodove po svakom mjerilu. Rok za podnošenje prijava na ovaj konkurs je 30 dana od dana objavljivanja, odnos� no zaključno sa 04.06.2018. godine u 13h po lokalnom vremenu. Prijava projekta/programa dostavlja se isključivo na obrascu propisanom Pravilnikom o sadržaju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija i izgledu i sadržaju prijave na javni konkurs („Službeni Službeni list CG“, br. 14/18), a koji je dostupan i na internet stranici Mini� starstva finansija www.mif.gov.me Uz prijavu na ovaj konkurs, nevladine organizacije su dužne dostaviti: •

fotokopiju rješenja o upisu u registar NVO

• fotokopiju dijela statuta u kome su definisani ciljevi i djelatnost, odnosno oblast djelovanja NVO; •

fotokopiju akta o podnesenoj prijavi za prethodnu fiskalnu godinu poreskom organu (bilans stanja i bilans uspjeha)

Popunjenu, potpisanu i ovjerenu prijavu neophodno je dostaviti u dva (2) primjerka u štampanoj verziji i jedan (1) primjerak u elektronskoj formi na CD�u u sadržaju istovjetnom štampanom primjerku. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom, uključujući i CD treba poslati isključivo poštom na sljedeću adresu: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Rimski trg 46, 81000 Podgorica sa napomenom: NE OTVARATI � prijava na Javni konkurs br. 320 – 788/18 � 1 pod nazivom „Podrška afirmaciji poljoprivrednih proizvoda na domaćem tržištu“ U razmatranje će biti uzeti samo projekti/programi koji su dostavljeni na prop� isanom obrascu, sa potrebnom dokumentacijom i u roku, odnosno koji zadovol� javaju uslove propisane ovim konkursom. Pitanja u vezi ovog konkursa mogu se postaviti elektronski. na adrese: andri� jana.rakocevic@mpr.gov.me i marko.lubarda@mpr.gov.me , najkasnije do 04.06.2018. godine. Komisija za raspodjelu sredstava će u roku od 15 dana od dana završetka ovog konkursa, na internet stranici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i por� talu e�uprave objaviti listu nevladinih organizacija koje nijesu dostavile urednu i potpunu prijavu, uz ukazivanje na utvrđene nedostatke koji se odnose na prijavu, odnosno potrebnu dokumentaciju. Nevladina organizacija sa pomenute liste je, u roku od pet dana od dana objav� ljivanja liste, dužna da otkloni utvrđene nedostatke, a u slučaju da se utvrđeni nedostaci ne otklone u propisanom roku, prijava se odbacuje. Broj: 320 – 788/18 � 1

Predsjednik Komisije

Podgorica, 04.05.2018. godine

Andrijana Rakočević

suBota i neDjeLja, 5. i 6. 5. 2018.

aktuelno

vlada odobrila rad Na Novim plaNskim dokumeNtima

Definisani uslovi tenDera za solarnu elektranu na Možuri

Uz usvojenu informaciju o raspisivanju Javnog poziva, dat je i nacrt tenderske dokumentacije za elektranu instalisane snage veće od 200 MW

Tender za zakup državnog zemljišta na Možuri, odnosno lokalitetu Briska gora u ulcinjskoj opštini za buduću solarnu elektranu biće uskoro raspisan, odlučeno je na jučerašnjoj sjednici Vlade, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković. Uz usvojenu informaciju o raspisivanju Javnog poziva, dat je i nacrt tenderske dokumentacije, kojim je definisan zakup površine 6.621.121 kvadratnog metra za elektranu instalisane snage veće od 200 megavata (MW). Pravo učešća imaju investitori koji su do sada već radili solarne elektrane kumulativne instalisane snage veće od 400 MW i najmanje jednu snage veće od 100 MW, a čiji je trogodišnji prosječni bruto prihod veći od 100 miliona eura.

■ Studija za ulcinjSku rivijeru

Prostor kompleksa Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera, koji je zakupio konzorcijum Karisma, uskoro će biti prenamijenjen posebnom državnom studijom lokacije, koja bi trebalo da bude završena do kraja juna. Studiju kojom se tretira “Dio sektora 66 – postojeća hotelska grupacija i modul I“ Velike plaže već radi studio “Arhient” na osno-

Prostor komPleksa Ulcinjske rivijere, koji je zakUPila karisma, Uskoro će biti Prenamijenjen Posebnom državnom stUdijom lokacije, koja bi trebalo da bUde završena do kraja jUna. vu ugovora koji je potpisan sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma 26. decembra 2017. i rokom izrade od pola godine. Kako bi se obezbijedile planske pretpostavke za realizaciju Ugovora o zakupu koji su Vlada i Ulcinjska rivijera zaključile sa Karismom, ovaj prostor biće definisan samo jednim dokumentom, čija je izrada u toku.

Članovi Vlade su informisani o prošlomjesečnim pregovorima sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) o Ugovoru o zajmu u iznosu od šest miliona eura za radove u 18 zdravstvenih objekata u okviru Drugog projekta energetske efikasnosti u Crnoj Gori - MEEP 2.

■ zakup u nacionalnim parkovima

Informacijom o pokretanju postupka za davanje u zakup dijela nepokretnosti u državnoj svojini i lokacija za privremene objekte u nacionalnim parkovima Durmitor i Biogradska gora, određen je – između ostalog - dugoročan

zakup restorana na Crnom jezeru, i restorana na Biogradskom jezeru, kao i bungalova na ovim atraktivnim lokacijama. Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalni parkovi obrazovaće Tendersku komisiju koja će utvrditi cijenu zakupa na godišnjem nivou. Usvojeni su predlozi odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za još šest opština. Iznos po kvadratnom metru u Šavniku se kreće od nula do tri eura, u Mojkovcu do 45 eura, Gusinju od pet do 15 eura, a u Danilovgradu od deset do 50 eura. Za istu namjenu u Kotoru treba izdvojiti od 67 do 200 eura, a u Tivtu od 60 do 210 eura po kvadratu. K.J.

Zaunapređenje inovativnosti 50.000 eura Budžetom ovogodišnjeg Programa za unapređenje inovativnosti, koji iznosi 50.000 eura, Ministarstvo ekonomije finansijski podržava do 50 odsto opravdanih troškova a maksimalno do 3.500 eura bez PDV-a – za projekte preduzeća. To je kazao generalni direktor za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu ekonomije Radosav Babić prezentujući juče dva programa podrške u M:tel Digitalnoj fabrici. „Trenutno je aktuelan javni poziv za Program za unapređenje inovativnosti u malim i srednjim preduzećima koji će biti otvoren do 10. maja i odnosi se na sufinansiranje konsultantskih usluga u inovaciji proizvoda odnosno usluga, poslovnog procesa, ogranizacije i marketinga“, kazao je Babić. On je podsjetio da ministarstvo u kontinuitetu pruža podršku preduzećima za inovativne aktivnosti kroz program Mentoring, edukaciju u okviru Evropske mreže za preduzetništvo, te implementaciju IPA programa. „U 2016. i prošloj godini pružena je finansijska podrška za inovacije preduzećima iz prerađivačke industrije, a koja se nastavlja i u 2018. kroz značajno unaprijeđen program za prioritetne sektore“, dodao je Babić. K.J.

podaci za april poreske uprave

Nove liNije NacioNalNog avio-prevozNika

Poreska uprava (PU) objavila je juče Bijelu listu na kojoj se nalaze 292 poreska obveznika sa najvećim stepenom fiskalne discipline. Na njoj su imena kompanije koje uredno izmiruju obaveze prema povjeriocima, uključujući i državu, pa iz PU za njih ističu da predstavljaju „afirmativne potencijalne poslovne partnere na tržištu“. Među preduzećima koja su se našla na 19. listi su banke

Nacionalni avio-prevoznik Montenegro erlajnz dodao je još dva evropska grada u ljetnju ponudu, nakon što je počeo redovan saobraćaj ka Lajpcigu i Minhenu. Letovi ka ovim gradovima obavljaće se do 28. oktobra i to dva puta sedmično – čet-

Na Bijeloj listi 292 Montenegro erlajnzom za lajpcig poreska oBvezNika i Minhen dva puta sedmično Universal Capital, Hipotekarna, Atlas, Erste, Societe Generale, Addiko, CKB, Elektroprivreda Crne Gore, Crnogorski elektroprenosni sistem, Crnogorski elektrodistributivni sistem, Crnogorski operator tržišta električne energije, Adriatic Properties, Adriatic Marinas, Azmont, Voli, HDL, Montenegro Stars Hotel group, Budvanska rivijera, Telenor, Crnogorski Telekom, M:tel i Pivara Trebjesa. K.J.

vrtkom i nedjeljom. “Predstavnici minhenskog aerodroma dočekali su putnike prve komercijalne direktne linije Montenegro erlajnza, kao i predstavnike nacionalne avio-kompanije i Nacionalne turističke organizacije“, istakli su iz kompanije.

Uz nove linije, Crna Gora je sada povezana sa četiri njemačka grada - Frankfurtom, Diseldorfom, Minhenom i Lajpcigom, pa turistički poslenici očekuju da će to uticati i na rast broja prevezenih putnika sa ovog tržišta. Podsjećamo, nacionalna avio-kompanija ove ljetnje sezone povezuje Crnu Goru sa 30 destinacija u 15 država Evrope. K.J.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

druga eksPlozija u nikšiću u ovoj sedmici

Od eksploziva popucalo staklo na vratima butika Budva: Oštećena stakla kozmetičkog salona

Ispred butika “Kids dreams” nakon eksplozije U Nikšiću je u noći između četvrtka i petka odjeknula eksplozija, druga u gradu pod Trebjesom u ovoj sedmici, od koje su popucalo staklo na vratima butika “Kids Dreams” u Ulici Nika Miljanića. Na sreću, nije bilo povrijeđenih, nikšićka policija je obavila uviđaj, na lice mjesta izašli su i vještaci Forenzičkog centra u Danilovgradu, a za nepoznatom osobom koja je bacila eksplozivnu napravu trenutno se traga. Majka vlasnika pomenutog butika Veljka Dragnića, Slavka, navela je da ju je o nemilom događaju obavijestila radnica iz objekta koji se nalazi pored njihove radnje. “Zvala me je jutros radnica iz

picerije pored da mi kaže da je ispred butika bačena neka eksplozivna naprava. Došla sam i pozvala policiju. Iznenađena sam jer se nikome nijesmo zamjerili i ne znam ko je ovo mogao da uradi”, zabrinuto je kazala Draganić. Ovaj događaj izazvao je ogorčenje i kod vlasnika obližnjih objekata, koji su naveli da su zabrinuti što se dešavaju ovakve stvari ljudima koji rade pošteno. Podsjećamo, u utorak 2. maja u Trebješkoj ulici u Nikšiću Predrag Pedo Pejović (58) i Dragan Damjanović (44), obojica iz Nikšića, zadobili su teške tjelesne povrede od siline eksplozije vozila “reno senic”, u kojem su se nalazili u mo-

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO ”Vodovod i kanalizacija Kotor”, Škaljari bb, Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Oprema za akustičnu detekciju curenja na vodovodnoj instalaciji, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 17000,00 €. Tenderska dokumentacija broj A6/1770/18 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 04.05.2018.godine. Lice za davanje informacija Kašćelan Slavica, telefon 0038232325214, e-mail vodovodnabavka@t-com.me.

Na osnovu članova 11 i 22 Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine (“Službeni list Republike Crne Gore”, br. 080/05 od 28.12.2005, Službeni list Crne Gore”, br. 054/09 od 10.08.2009, 040/11 od 08.08.2011, 042/15 od 29.07.2015, 054/16 od 15.08.2016), Agencija za zaštitu prirode i životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je izrađen nacrt Rješenja o produženju važenja Integrisane dozvole za rad postrojenja regionalne sanitarne deponije za čvrsti komunalni otpad i obavljanje aktivnosti odstranjivanja bezopasnog otpada na sanitarnim kadama na lokaciji deponije „Možura“ u Baru, kojim upravlja operater „Možura“ d.o.o. iz Bara. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovane organe, organizacije i javnost da izvrše uvid u Nacrt o produženju Integrisane dozvole u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, u Ul. IV Proleterske br. 19, kancelarija br. 215 na II spratu, radnim danima od 09 do 13 časova, kao i na web stranici: www.epa.org.me u roku od 15 dana od dana objavljivanja obavještenja. Zainteresovani organi, organizacije i javnost mogu dostaviti svoja mišljenja u pisanoj formi na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ili na e-mail adresu: epamontenegro@gmail.com u roku od 15 dana od dana objavljivanja obavještenja.

I na primorju je juče aktiviran eksploziv, i to u Budvi u ranim jutarnjim satima, a njegovim dejstvom na kozmetičkom salonu kod Crvene zgrade nastala je materijalna šteta te su stakla na izlogu popucala. Nadležni tužilac je izašao na lice mjesta, izuzeti su tragovi i poslati na vještačenja, a takođe su izuzeti i video snimci sa obližnjih kamera, koji će doprinijeti u pronalaženju lica koje je počinilo ovo djelo. Inače, vlasnica kozmetičkog salona je ruska državljanka, koja je, kako nezvanično saznajemo, policiji kazala da ne sumnja ni na koga ko bi mogao počiniti ovako nešto. mentu kada je naprava aktivirana. Prvi preliminarni rezultati istrage, kako su DN ranije pisale, ukazuju da je ispod vozila bio postavljen plastični eksploziv, koji je ativiran daljinskim nakon što je u automobil ušao Pejović. M.R.

Pretresi na Pet lokacija u Baru

Pronađeno oružje, jedna osoba uhapšena Barski policajci juče su, sprovodeći aktivnosti na kontroli bezbjednosno interesantnih lica i njima bliskih ljudi, pretresli pet lokacija. Tom prilikom uhapsili su T.B. (60) zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krvično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pretresima su pronađeni i oduzeti oružje i municija u ilegalnom posjedu. “Naime, službenici CB

Bar su 4. maja pretresli pet lokacije koje koriste O.A. (36), T.B. (60), M.P. (79), S.M. (45) i D.N. (36). Tom prilikom su pronašli i oduzeli gasni pištolj, pištolj marke ‘Zastava’ nepoznatog kalibra i pištolj marke CZ M88 kalibra 9mm, kao i 72 komada municije kalibra 9 mm i 13 komada kalibra 6,35 mm, u ilegalnom posjedu”, navodi se u saopštenju Uprave policije. L.H.

komada municije oduzeli su službenici barske policije prilikom jučerašnjeg pretresa na pet lokacija. zaplijenili su i tri pištolja

Potvrđena oPtužnica odt-a u nikšiću

Nije stao Na zNak “stop”, pa izazvao saobraćajNu Nezgodu

Nikšićki Osnovni sud potvrdio je optužnicu ODT-a u Nikšiću protiv okrivljenog Š.B. zbog krivičnog djela teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. “Okrivljeni je 4. januara u Nikšiću, na raskrsnici lokalnog puta Nikšić - Vidrovan i sporednog puta koji vodi prema Specijalnoj bolnici Brezovik, ne pridržavajući se saobraćajnih propisa, upravljao vozilom marke ‘’VW Polo 1,9’’ iako je bio svjestan da upravljajući vozilom na takav način može ugroziti javni saobraćaj i dovesti u opasnost život i tijelo ljudi”, navodi se u optužnom aktu.

Kako dalje stoji u optužnici, “Š.B. je pomenuto djelo počinio na način što se na raskrsnici navedenih puteva krećući se vozilom sporednim putem iz pravca Specijalne bolnice Brezovik uključio na navedeni lokalni put, a da vozilo prije uključivanja na raskrsnicu nije zaustavio i uvjerio se da se može bezbjedno uključiti na istu, iako ga je na takvu radnju obavezivao na raskrsnici iz njegovog smjera kretanja postavljeni saobraćajni znak ’Stop’ pa je vozeći ovako izazvao sudar sa kombibusom marke “mercedes”, vlasništvo “S. Prevoza”. Kombibusom je upravljao, iz prav-

ca Nikšića u pravcu Vidrovana L.M. kada je Š.B. prednjim dijelom svog vozila udario u bočnu desnu stranu kombibusa, nakon čega je došlo do prevrtanja kombibusa na lijevu stranu, kojom prilikom su L.M. i putnici - maloljetna S.N. i Č.A. zadobile tjelesne povrede. S.N. je zadobila tešku tjelesnu povredu u vidu preloma vrata lijeve nadlakatne kosti bez dislokacije fragmenata, a maloljetna Č.A. laku tjelesnu povredu u vidu istegnuća vratnog dijela kičme i L.M. laku tjelesnu povredu u vidu preloma sedmog rebra sa lijeve strane bez dislokacije”. Bo.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

aktuelno

na suđenju za pokušaj terorizma pročitan izvještaj bia-e

Potvrđen susret Sinđelića sa Šišmakovim na Kalemegdanu U nastavku dokaznog postupka u Višem sudu u Podgorici, za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, sproveden je Izvještaj srbijanske Bezbjednosno - informativne agencije (BIA) od 28. oktobra 2016. godine o rezultatima mjera tajnog nadzora i praćenja Saše Sinđelića, svjedoka saradnika u ovom postupku. Razlog sprovođenja ovih mjera je osnovana sumnja BIA-e, koja je proistekla iz operativnih saznanja da je Sinđelić kao osnivač i lider desničarskog pokreta Srpski vukovi počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje i netrpeljivosti.

U Izvještaju stoji da se 19. oktobra na Kalemegdanu sastao sa Edvardom Šišmakovim iz Rusije, prvooptuženim u ovom postupku

■ Pratili ga od 13. do 27. oktobra

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić naveo je da nema primjedbi na pomenuti Izvještaj, jer se radi o izvještaju zvaničnih organa Srbije. Sinđelića su, prema nalogu Višeg suda u Šapcu, bezbjednosne službe pratile od 13. do 27. oktobra, a u jednoj od komunikacija sa optuženim Nemanjom Ristićem, pripadnikom desničarske organizacije Srpski sabor “Zavjetnici”, Sinđelić se interesovao da li je Ristić vidio šta se desilo u Crnoj Gori, na šta je ovaj odgovorio da čita novine, uz konstataciju da ih je neko namjestio. “Ristić je kazao da je informaciju dobio od FSB (ruska Federalna služba bezbjednosti). Sinđelić je sugerisao Ristiću da prenese ljudima da obrate pažnju “tamo” s obzirom da raspolaže neprovjerenim podacima da se autobus sa Albancima kreće prema Podgorici. S tim u vezi, Ristić je istakao da se, nevezano za Bratislava Dikića, bivšeg komandanta Žandarmerije Srbije, tamo nalazi veliki broj specijalnih jedinica za

Katnić je, nakon čitanja ovog dokaza, opet predložio da sudsko vijeće provede kao dokaz fotografije Tužilaštva, koje, kako je naveo, potvrđuju ovaj izvještaj, a čiju autentičnost je potvrdio i svjedok saradnik

specijalne namjene FSB-a, kao i da će oni sve da završe”, navodi se u Izvještaju BIA-e. Nakon što su mediji bili preplavljeni vijestima o navodnom pokušaju tero-

rizma u Crnoj Gori, urednica portala “Srbija Danas” pozvala je Sinđelića tražeći mu komentar, što je takođe navedeno u Izvještaju juče sprovedenom kao dokaz. U tom razgovoru Sinđelić je negirao navode o pokušaju terorizma, ističući da ne zna nikog od tada pominjanih lica, osim da je nekoliko puta sreo Dikića, te dodao da ne raspolaže novcem za finansiranje takvog krivičnog djela. Između ostalog, u Izvještaju se navodi da je 21. oktobra 2016. Sinđelić primio SMS na ruskom jeziku sadržine “Zdravo, ovo je Samarkant. Odgovori mi.” U dijelu tajnog praćenja Sinđelića u Izvještaju stoji da se 19. oktobra na Kalemegdanu sastao sa Edvardom Šiš-

makovim iz Rusije, prvooptuženim u ovom postupku. “Uputili su se u šetnju Kalemegdanom, a nakon pet minuta primijećen je Vladimir Popov iz Rusije, koji ih je fotografisao profesionalnim fotoaparatom. Nakon šetnje sjeli su na klupu, Šišmakov je izvadio neki papir A4 formata, pokazao ga Sinđeliću, a potom su se rastali”, navodi se Izvještaju BIA-e.

■ Mjere nadzora

i kad se sinđelić Predao

Katnić je, nakon čitanja ovog dokaza, opet predložio da sudsko vijeće provede kao dokaz fotografije Tužilaštva, koje, kako je naveo,

potvrđuju ovaj izvještaj, “a čiju autentičnost je potvrdio i svjedok saradnik”. Advokat Dušan Radosavljević je kazao da se ne može suditi da je fotografije radio možda Popov, te da se opis susreta u Izvještaju ne poklapa sa opisom tog događaja od strane Sinđelića, koji je kazao da je tada primio neki novac. Pročitano je i pet naredbi šabačkog suda o mjerama tajnog nadzora i praćenja Sinđelića, a u tom dijelu advokat Radosavljević je primijetio da se Sinđelić predao BIA-i 19. na 20. oktobar, a da se 20. oktobra 2016, kada je pod kontrolom BIAe, donosi o proširenju mjera jer Sinđelić koristi još dva ruska broja. Advokat Miroje Jovanović naveo je da su sudije koje su donosile ove naredbe obmanute, te postavio pitanje kako su tajno snimali nekoga, a nema snimka niti fotografije koja bi išla u prilog onome što je BIA sastavila u Izvještaju. Nakon čitanja zapisnika MUP-a o pretresanju mobilnih telefona i računara optuženih, okrivljeni Mihailo Čađenović kazao je da su se na pretresu u njegovom telefonu pojavile nepoznate fotografije, na šta mu je od strane vještaka rečeno da se “te fotografije automatski preuzimaju sa interneta”. Na narednom pretresu zakazanom za 9. maj svjedočiće član predsjedništva Srpske koalicije Dobrilo Dedeić i lider PzP-a Nebojša Medojević. Bo.B.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

AdvokAti dobro zArAđuju nA ime odbrAne po službenoj dužnosti

Za deset dana Zastupanja Zaradio 843 € ⌦ Lejla Hadžimuhović

Specijalno državno tužilaštvo nedavno je u predmetu protiv osumnjičenog albanskog državljanina Nikole Gjetje zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila švercom droge advokatu po službenoj dužnosti Ž.J. za samo deset dana zastupanja odredilo naknadu od 843 eura, a koja se odnosi na nagradu i nužne izdatke branioca. Prije toga, advokat je Tužilaštvu dostavio troškovnik za radnje koje je preduzeo u svojstvu branioca po službenoj dužnosti i za iste tražio naknadu od ukupno 1.875 eura. Ovo je samo jedan od primjera koji dokazuje da se iz državne kase na ime odbrane po službenoj dužnosti izdvajaju enormne sume. Tako su službene odbrane 2015. godine koštale državni budžet milion i dvije hiljade eura, dok je iz državne kase 2016. u ovu svrhu otišlo 893.218 eura. Time su građani Crne Gore

1,9 miliona eura državnu kasu su koštale službene odbrane 2016. i 2017. godine

za dvogodišnji period, odnosno za 2015. i 2016. godinu, platili advokatima za odbrane po službenoj dužnosti više od 1,9 miliona, a iznos nije precizan s obzirom da nedostaju podaci VDT-a u Podgorici i ODTa u Baru.

Advokat Sava Kostić

Za žalbu o određivanju pritvora tražio 750 eura U slučaju pomenutom na početku teksta, advokatu Ž.J. je po službenoj dužnosti dodijeljeno da zastupa Nikolu Gjetju, albanskog državljanina koji je 15. januara ove godine u policijskoj akciji “Barba” uhapšen na Graničnom prelazu Božaj zbog sumnje da je vođa kriminalne grupe koja se bavi međunarodnim švercom i uličnom prodajom droge. Osim njega, u pomenutoj akciji su uhapšeni i Nikola Đokić, Mladen Đukanović, Srđan Danilović, Ma-

rijana Marašević, Nikola Marašević, Igor Kovačević, Toni Paljaj, Marjan Vuljaj i Žaklina Globarević. Gjetju je ubrzo nakon toga po službenoj dužnosti dodijeljen advokat Ž.J. iz Podgorice. On je osumnjičenog zastupao svega deset dana, nakon čega je došlo do njegovog razrješenja. Advokat je tada Tužilaštvu dostavio troškovnik svojih usluga. “Tužilaštvu je 25. januara 2018. dostavljeno punomoćje advokata Radovana Mandića kao izabranog branioca okrivljenog G.N., nakon čega je ovo Tužilaštvo donijelo rješenje o razrješenju advokata Ž.J. kao branioca po službenoj dužnosti. Advokat Ž.J. je 15. februara Tužilaštvu dostavio troškovnik za radnje koje je preduzeo u svojstvu branioca po službenoj dužnosti i to: prijem rješenja o zadržavanju 375,00 eura, prisustvo na saslušanju kod sudije za istragu 375,00 eura, žalba na rješenje o određivanju pritvora 750,00 eura, posjeta okrivljenom u ZIKS-u 375,00 eura, što bi u ukupnom iznosu bilo 1.875.00 eura”, navodi se u obrazloženju rješenja Specijalnog tužilaštva. Navedeno tužilaštvo je nakon uvida u spise predmeta ocijenilo da je zahtjev branioca okrivljenog djelimično osnovan, pa mu je za navedene radnje isplaćen iznos od ukupno 843,75 eura. “Braniocu po službenoj dužnosti Ž.J. pripada na-

“Naknada braniocima po službenoj dužnosti je jasno i precizno definisana. Koliko će to u konačnom iznositi zavisi od broja radnji i trajanja postupka u kome advokat postupa u svojstvu branioca po službenoj dužnosti, a to zavisi od organa pred kojim se vodi taj postupak. Prema tome, pitanja o visini naknada braniocima po službenoj dužnosti treba postaviti tužilaštvu, sudu ili pak Ministarstvu pravde”, istakao je Kostić.

knada za pristup radi prijema rješenja o zadržavanju u iznosu od 50% od utvrđene naknade, shodno advokatskoj tarifi, pa mu je dosuđen iznos od 375,00 eura, koji je umanjen za 50%, što daje iznos od 187,50 eura. Naknada za prisustvo branioca na saslušanju kod sudije za istragu, žalba na rješenje o određivanju pritvora i posjeta okrivljenom u ZIKS-u takođe je umanjena za 50 %”, dodaje se u odluci Tužilaštva. Shodno Odluci Advokatske komore Crne Gore od 16. aprila 2010. godine, u postupcima organizovanog kriminala naknada se isplaćuje u iznosu od 75 odsto od utvrđenog iznosa. Međutim, kako je postavljenim zahtjevom branilac ispostavio troškovnik

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

Zgrada Specijalnog državnog Tužilaštva

aktuelno

Ne odstupamo od regiona Advokatske tarife prilagođene su ne samo najvišim standardima, nego i znanju i sposobnostima svakog advokata koji je angažovan na pojedinim sudskim postupcima, kazao je za VN predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović. “Što se tiče visine naknada, sa stanovišta običnog građanina zaista djeluju kao izuzetno visoke, ali stvari se moraju sagledati sa svih aspekata. Advokati, kao i svi građani, moraju plaćati poreze, advokatske kancelarije, kao i sve propratne aktivnosti za koje su angažovani. Advokatska komora ima blizu hiljadu advokata, a pošto se po službenoj dužnosti angažuju redom, neki od njih možda imaju svega jedno ili dva angažovanja tokom go-

Foto:Dejan Lopičić

umanjen za 50 odsto, to je Tužilaštvo, krećući se u granicama postavljenog zahtjeva, braniocu dosudilo naknadu umanjenu za 50 odsto, pa je umjesto traženih 1.875 eura naplatio 843 eura. Navedeni iznos odnosi se na nužne izdatke i nagradu braniocu.

NakNada zavisi od trajaNja postupka Advokat Sava Kostić u razgovoru za Vikend novine naveo je da je nezahvalno komentarisati da li su advokatske tarife koje se isplaćuju advokatima po službenoj dužnosti visoke, jer je i sam advokat i samim tim ne bi dao subjektivan odgovor. Poja-

snio je da su advokatske tarife propisane u zavisnosti od težine krivičnog djela, pa kada se radi o tarifama po službenoj dužnosti, one su obično umanjene 50 odsto od stvarnog iznosa, a kada je riječ o organizovanom kriminalu, ta naknada iznosi oko 75 odsto od iznosa utvrđenog advokatskom tarifom. “Naknada braniocima po službenoj dužnosti je jasno i precizno definisana. Koliko će to u konačnom iznositi zavisi od broja radnji i trajanja postupka u kome advokat postupa u svojstvu branioca po službenoj dužnosti, a to zavisi od organa pred kojim se vodi taj postupak. Prema tome, pitanja o visini naknada braniocima po službenoj dužnosti treba postaviti tužilaštvu, sudu ili pak Mini-

Advokat Ž.J. je 15. februara Tužilaštvu dostavio troškovnik za radnje koje je preduzeo u svojstvu branioca po službenoj dužnosti i to: prijem rješenja o zadržavanju 375,00 eura, prisustvo na saslušanju kod sudije za istragu 375,00 eura, žalba na rješenje o određivanju pritvora 750,00 eura, posjeta okrivljenom u ZIKS-u 375,00 eura, što bi u ukupnom iznosu bilo 1.875.00 eura”, navodi se u obrazloženju rješenja Specijalnog tužilaštva

dine, pa je razumljivo zašto su naknade tako visoke”, pojasnio je Begović. On je dodao i da se tarife povećavaju u zavisnosti od vrste i težine krivičnog djela kao i broja krivičnih djela koja se određenom licu stavljaju na teret. Na primjer, neki advokati se po službenoj dužnosti angažuju u postupcima koji traju dva mjeseca dok neki mogu trajati pola godine i više. Imajući to u vidu, vrlo je logično da će advokat koji je duže angažovan i ima više posla tražiti i veću naknadu. Begović je zaključio da se zakonom utvrđene advokatske tarife u našoj zemlji ne razlikuju bitno od onih koje su usvojile zemlje regiona te misli da tu nema mnogo odstupanja.

Zdravko Begović starstvu pravde”, istakao je Kostić. On smatra da se radi o velikom iznosu novca, ali s druge strane mora se uzeti u obzir broj radnji koji je advokat preduzeo. Kostić je mišljenja da bi trebalo stvoriti mehanizam koji će kontrolisati visinu naknada za pomenute odbrane. “U ovom slučaju bi država i Ministrastvo pravde koji je njen krovni organ trebali da imaju razvijene mehanizme za pružanje pravne pomoći svim licima. Sa druge strane, kada je riječ o tome da li je advokatski cjenovnik visok ili ne, opet mislim da bi i tu država možda mogla da osnuje neku službu koja će to kontrolisati, kao što je na primjer zaštitnik interesa. Cjenovnik je takav kakav jeste, jasno uređen i zakonom potvrđen

i odgovornost nije u advokatima, već u organima koji je isti i odredio. Na osnovu tog cjenovnika, advokat može da traži iznos novca koji mu po istom pripada. Odgovornost leži i u organima koji postavljaju branioce i tek onda kada se svi ti parametri usklade, može doći do redukovanja cjenovnika, odnosno do nižeg iznosa novca koji se isplaćuje advokatima po službenoj dužnosti”, pojasnio je Kostić.

1.875

eura tražio je advokat ž.j. za radnje koje je preduzeo u svojstvu branioca po službenoj dužnosti

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

POMAŽU ANTIVLADINE NVO, ALI NE I SAMOREGULACIJU MEDIJA VN: Projekat NVO CGO u saradnji sa RTCG ima za cilj profesionalizaciju medija, a finansira ga EU. Šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav kaže da u ugovoru između CGO i RTCG ne vidi ništa sporno. Jeste li iznenađeni takvim stavom še-

fa Delegacije? BURZAN: Ne samo iznenađen, već – zabezeknut! Pa iz te Delegacije (i EU ukupno) stalno (i s pravom) ukazuju da se ne smije spolja uticati na medije, a posebno na Javni servis, oni to – finansiraju?!

Uzgred, ta gospoda “nemaju interes” da pomognu uspostavljanje jedinstvenoga samoregulacionog tijela za medije u Crnoj Gori, ali imaju, rekao bih, (ne samo) simpatije prema NVO koje se u praksi više iskazuju kao – antivladine...

DANILO BURZAN, DUGOGODIŠ

VAKAT JE D MANIPULAT D

anilo Burzan, dugogodišnji novinar, urednik i publicista, u razgovoru za Vikend novine rekao je da rascjepkanost medija i novinara, usljed političkih i inih ličnih afiniteta (i podstreka), godinama već onemogućava bilo kakve zajedničke aktivnosti na medijskoj sceni Crne Gore. On je zatečen stavom prvog čovjeka EK u Podgorici, koji je rekao da ne vidi ništa sporno u projektu NVO CGO, koji se realizuje na Javnom servisu.

VN: Profesija novinara prošla je put od “univerzalne sveznalice” do “ponosne neznalice”. Šta je potrebno da bi neko postao novinar, kakav je ugled novinara danas, a kakav je nekada bio, cenzura i autocenzura, nekad i sad? BURZAN: Danas je više nego udesetostručen i broj novinara i medija... Današnji novinari/ke su obrazovaniji, ali manje privrženi “zanatu” i Kodeksu profesije. Pošto je nesrazmjerno narastao broj medija, lakše se i nađe posao u njima, a nerijetko je to nekima i “uhljebljenje”. Nekad je novinarima “pripadala” sintagma – sedma sila. Mislim da su se s tim, nekada - iako malobrojniji - uspješnije nosi-

Zalagao sam se (i još istrajavam) da se osnuje jedinstveno novinarsko samoregulaciono tijelo za cijelu državu, koje bi činili (birali) svi mediji... No, sam status u redakcijama jednako je važna tema za zajedničku borbu na unaprređenju profesije...

li, kao profesionalci, naravno. I imali više autoriteta i poštovanja u javnosti... Autocenzure je bilo i prije, ali je, rekao bih, danas “maksimirna” zbog uslova u kojima rade medijski poslenici i straha od posljedica, ako “distoniraju” u odnosu na stav urednika, odnosno na uređivačku politiku medija. VN: Da li je ikada na našim prostorima bilo isplativo biti novinar? BURZAN: Nijesu danas samo novinari/ke egzistencijalno ugroženi. Mislim da je “isplativo” dobro i profesionalno raditi svaki posao kojim se neko bavi. Novinari/ke jesu malo plaćeni, ali su neorganizovani i nijesu u stanju da se izbore za povoljnije uslove... Ne samo materijalne... VN: Moralna odgovornost novinara nekad i sad?

BURZAN: To je jedno od značajnih pitanja svake profesije, a javne pogotovo. Dugotrajuća tranzicija unakazila je mnogo šta u društvu, a posebno moralne vrijednosti i kriterije, na kojima bi te vrijednosti morale da se zasnivaju. Prioritet svih prioriteta, pa i za medijske poslenike, jeste poštovanje zakonskih i drugih uzusa, a posebno Kodeksa struke. Ako bi to primjenjivali u praksi, lakše bi se “vidjelo” i da li se pridržavaju moralnih načela...

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

AKTUELNO

ŠNJI UREDNIK I PUBLICISTA O CRNOGORSKOM MEDIJSKOM PROSTORU

DA SE OBRAČUNAMO SA ATORIMA SA SVIH STRANA Mislim da se i jedno i drugo nedovoljno praktikuje, ali i da se tome ne pridaje odgovarajući i radni i javni “podstrek”. VN: Šta medijski poslenici ra-

de za unapređenje profesije?

BURZAN: Nažalost, to je jednako bolno za struku. Rascjepkanost medija i novinara/ki, usljed p olitič-

Biografija Danilo Burzan, dugogodišnji novinar i autor brojnih publikacija i knjiga, u svojoj profesionalnoj karijeri bio je glavni i odgovorni urednik Radio Titograda, Radija Crne Gore i predsjednik Udruženja profesionalnih novinara Crne Gore. Dobitnik je brojnih nagrada, uključujući i priznanje za životno djelo od Turističke organizacije Podgorice za knjigu “Podgorički toponimi i znamenja”.

kih i inih ličnih afiniteta (i podstreka), godinama već onemogućava bilo kakve zajedničke aktivnosti na medijskoj sceni Crne Gore. Kako-tako sačinjen je jedinstven Kodeks, ali su na-

stavljene “iscjepkane” interpretacije njegovog sadržaja. Jedan kodeks iziskuje jedinstvenu i primjenu i tumačenje. Zalagao sam se (i još istrajavam) da se osnuje jedinstveno novinarsko samoregulaciono tijelo za cijelu državu, koje bi činili (birali) svi mediji... No, sam status u redakcijama jednako je važna tema za zajedničku borbu na unapređenju profesije... Ovako isparcelisana medijska scena, vjerujem, najmanje odgovara samim “proizvođačima”, dok vlasnici mnogo ne beru brige za to... VN: U vremenu u kom štampa sve više postaje tabloidna i izvor neprovjerenih informacija i gdje je umijeće medijske manipulacije postalo obavezna vještina, postavlja se pitanje: šta i kuda dalje? BURZAN: Vakat je da se poradi na iznalaženju načina za najšire udruživanje medijskih poslenika i da se programirano, zajednički bori protiv svih manipulatora, kako u sopstvenim

Vakat je da se poradi na iznalaženju načina za najšire udruživanje medijskih poslenika i da se programirano, zajednički bori protiv svih manipulatora, kako u sopstvenim redovima, tako i “šire“.

redovima, tako i “šire”. Dakle, da počne uspostavljanje adekvatnih, povoljnijih odnosa i sa vlasnicima i sa državnim organima. Već rekoh da se mora obezbijediti da Kodeks bude jedinstven “zakon” za sve (i u svim) u medijima... Mislim da ni država ne može samo da čeka na samoregulaciju i “posmatra” aktuelnu medijsku “baruštinu”... VN: U medijima se ovih dana vodi polemika o ugovoru koji je Javni servis sklopio sa Centrom za građansko obrazovanje, po kojem ta NVO ima pravo da učestvuje u pripremi priloga koji će se emitovati na RTCG. Iz menadžmenta Javnog servisa kažu da nije narušena nezavisnost tog medija, koji svi plaćamo... BURZAN: Već sam negdje izjavio da ne razumijem ponašanje ni jednih ni drugih... Ako je tačno to što je objavljeno u novinama (iz ugovora o saradnji), dakle da rečena NVO utiče na određivanje tema, na rad novinara/ki i uređivačku politiku, onda je to budibogsnama... Ako rukovodstvo Javnoga servisa smatra to poželjnim, pa još i to da uzima pare za nešto što je iz budžeta već plaćeno, onda sam ja istinska medijska neznalica.

AKTUELNO

AEM PISAO DIREKTORICI JAVNOG SERVISA

Ugovor sa CGO nije dobro koncipiran, revidirajte ga Ugovor između Javnog servisa i nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO) nije dobro koncipiran, jer može da utiče i na profesionalnost i na nezavisnost te medijske kuće, zbog čega ga treba revidirati, smatraju u Agenciji za elektronske medije (AEM). Naime, u pismu Agencije generalnoj direktorici RTCG Andrijani Kadiji navodi se da određeni djelovi ugovora ostavljaju prostor za neprimjereno miješanje CGOa u uređivačke odluke Javnog servisa i to u vezi sa emisijama koje će biti realizovane u sklopu projekta. “Ne dovodeći u pitanje značaj bliske saradnje i koordinacije aktivnosti partnera u cilju ispunjavanja brojnih tehničkih zahtjeva vezanih za projekte koji se finansiraju od EU, kao što su vizuelna identifikacija, obezbjeđenje usklađenosti svih segmenata i faza projekata sa preuzetim obavezama iz ugovora o grantu, Agencija smatra da bi ugovor trebalo revidirati tako da nedvosmisleno bude jasno da način i uslovi obezbjeđivanja sredstava i realizacije ovog ugovora, tj. cijelog projekta ne smiju uticati na uredničku nezavisnost i samostalnost RTCG. Naime, trebalo bi revidirati odredbe koje sada ukazuju da CGO ima „kontrolu konačnih priloga prije njihovog emitovanja” i „kontrolu konačnih priloga prije njihovog emitovanja na osnovu čijeg pisanog odobrenja kao nosioca projekta Isti mogu biti emitovani/objavljeni” ili slično”, piše u preporukama Agencije. Takođe navode i da bi trebalo da bude jasnije prikazano, a u skladu sa budžetom cijelog projekta, koje vrste troškova RTCG i za koje aktivnosti će biti finansirane kroz projekat.

“Na primjer: bilo bi poželjno da se jasnije navede da li će i u kojem obimu (broj sati mjesečno) za potrebe projekta biti angažovana nova lica ili zaposleni u RTCG, da li se troškovi zarada koji su već navedeni u ugovoru odnose na naknade novih lica ili se radi o zaradama zaposlenih u RTCG koji će biti angažovani na projektu. U svakom slučaju, treba obezbijediti jasnije i transparentnije formulacije ugovora kako bi se otklonile postojeće nepreciznosti”, smatraju u AEM-u. Agencija smatra da bi bilo poželjno da se planirana sredstva za produkciju pojedinih priloga prikažu na način da bude jasno na koje troškove se to odnosi (zarade/naknade, režijski troškovi, putni troškovi i si.). Jedna od preporuka AEMa jasno kaže da se ne dovodi u pitanje obaveza RTCG da bude odgovorna javnosti. “U tom smislu, smatramo da bi trebalo preispitati opravdanost postojanja člana 6 Ugovora, jer podaci o zaključivanju i realizaciji ovakve vrste ugovora treba da budu dostupni na transparentan i cjelovit način. U nadi da ćete ove sugestije razmotriti, pozdravljamo već izraženu spremnost Vaše medijske kuće da izmjenom (aneksiranjem) Ugovora revidirate odredbe koje bi se mogle protumačiti ili dati povod za neprimjereno miješanje u rad RTCG i ugrožavanje njene nezavisnosti i samostalnosti. Nakon zaključivanja novog aneksa Ugovora, molimo Vas da nam isti dostavite na uvid”, zaključuje se u pismu Agencije koje potpisuje direktor Abaz Džafić.

CGO je na osnovu ugovora “Činjenice su važne objektivno i inovativno novinarstvo” potpisanog sa Javnim servisom dobila ekskluzivno pravo da odlučuje što će biti emitovano u emisijama Replika, Okvir i TV magazin. Vrijednost ugovora, koji najvećim dijelom finansira Delegacija EU u Podgorici, je 124.309,49 eura. Od ovog novca dio se izdvaja za novinarske honorare zaposlenima u toj medijskoj kući.

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

PRISTUP OSI OBJEKTIMA NE SMIJE BITI PI

Osobama s inval prilagođena četir M

inistar prosvjete Damir Šehović saopštio je da su četiri fakulteta prilagođena osobama sa invaliditetom, i najavio da će tokom ljeta OSI biti prilagođena i dva resursna centra u Podgorici.

Građevinski i Pravni fakultet u Podgorici, Filozofski u Nikšiću i Fakultet za turizam i hotelijerstvo u Kotoru prilagođeni su osobama s invaliditetom (OSI), saopštio je juče ministar prosvjete Damir Šehović. Obišavši završne radove na Pravnom i Građevinskom fakultetu u Podgorici, Šehović je istakao da je ovaj projekat, vrijedan 233.000 eura, sproveden kroz program ‘’Visoko obrazovanje i istraživanje za inovacije i konkurentnost’’ - HERIC, koji se finansira iz kredita Svjetske banke.

Šehović tokom obilaska fakulteta

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE CRNE GORE OSNOVCIMA NUDI POMOĆ P

Polumaturantima dostupan

Polumaturantima i njihovim roditeljima Zavod za zapošljavanje nudi pomoć u pravilnom izboru zanimanja. Zavod je i ove godine pripremio i izdao informator “Kuda nakon osnovne škole”. Svojevrsni vodič štampan je u tiražu od 8.000 primjeraka i biće distribuiran svim osnovnim školama na području Crne Gore. Publikaciju su juče na konferenciji za novinare predstavile savjetnice za profesionalno informisanje Jevrosima Pejović i Sanja Nedović, te predstavnica Centra za stručno obrazovanje Sandra Brkanović. Naslovnu stranu publikacije dizajnirala je Sofija Rašo, učenica

Srednje likovne škole “Petar Lubarda” sa Cetinja. Informator sadrži savjete koji mogu biti korisni pri pravilnom izboru srednje škole. Dat je presjek najčešćih grešaka koje mlade mogu navesti na pogrešan izbor zanimanja. Imajući u vidu značajnu ulogu roditelja u profesionalnom razvoju djece, u Informatoru se nalazi i kutak za roditelje sa savjetima za profesionalno usmjeravanje. U brošuri su informacije o svijetu rada i preduzetništvu i kratak opis zanimanja. U posebnom poglavlju su informacije o svim srednjim školama u Crnoj Gori i u njima zastupljenim obrazovnim profilima.

Učenici, roditelji i svi drugi zainteresovani, moći će dobiti primjerak informatora u biroima rada i Centrima za informisanje i profesionalno savjetovanje (CIPS), a nalazi se i u elektronskoj verziji na sajtu Zavoda za zapošljavanje. “Izbor srednje škole ne bi trebalo da predstavlja samo nastavak obrazovanja, već školovanje za zanimanje i sticanje znanja primjenljivih u praksi, koja će pomoći mladoj osobi da se lakše uključi na tržište rada. Kako današnje tržište rada odlikuje nesigurnost i brze promjene, pružanje podrške mladim osobama prilikom izbora zanimanja predstavlja veliki izazov. Neracionalan izbor za-

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

ITANJE NEČIJE DOBRE VOLJE

liditetom ri fakulteta

Projektima koji će biti završeni u narednih pet, šest mjeseci svjedočimo činjenici da smo kao ministarstvo i kao Vlada prepoznali problem pristupa ovim objektima OSI i da se njima bavimo

Ministar je najavio da će u narednim mjesecima početi slične aktivnosti kada je riječ o dva resursna centra u Podgorici. ‘’Projektima koji će biti završeni u narednih pet, šest mjeseci svjedočimo činjenici da smo kao ministarstvo i kao Vlada prepo-

AKTUELNO

POLITIČARI OSJETILI POTEŠKOĆE OSI Obezbjeđivanje uslova za samostalan život osoba sa invaliditetom (OSI) ne treba da bude tema o kojoj se govori samo kada obilježavamo Evropski dan samostalnog života, peti maj, poručuju iz Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG). Kako bi upoznali političare sa barijerama sa kojima se svakodnevno susreću, organizovali su i znali problem pristupa ovim objektima OSI i da se njima bavimo”, kazao je Šehović. On smatra da jučerašnji obilazak nema za cilj da se previše hvale postignutim jer je pred njima jako puno posla. ‘’Željeli smo da iskoristimo priliku da jasno i glasno pošaljemo poruku javnosti, a posebno OSI da kada kažemo ista prava za sve, to zaista i mislimo’’, saopštio je Šehović. Dekan Građevinskog fakulteta Srđa Aleksić izrazio je zadovoljstvo što je ova institucija dio pomenutog projekta i istakao da je ovo mali korak za Ministarstvo prosvjete, ali svakako veliki za Građevinski

simulaciju. Predstavnici političkih partija uz pomagala koja koriste osobe sa invaliditetom trebalo je da dođu do zadatog cilja u nekoj od institucija. Saglasili su se da je obavljanje svakodnevnih potreba OSI otežavajuće. Iz UMHCG poručili su da samostalan život nije svakodnevica osoba sa invaliditetom, već izolovan slučaj. fakultet. Velimir Rakočević, dekan Pravnog fakulteta u Podgorici, kazao je da su sada u cjelosti ispoštovali evropske standarde kad su u pitanju OSI. ‘’Ovdje nije samo riječ o tome da je tim osobama olakšan pristup, već je to dokaz njihove pune integracije u širem smislu i pokazatelj da ne postoji bilo kakav oblik diskriminacije u odnosu na bilo koje lično svojstvo’’, saopštio je Rakočević. Dekan Pravnog fakulteta važnim ističe i to da je gotovo cijelu literaturu moguće naći u elektronskom obliku pa je samim tim dostupnija i lakša za korišćenje OSI. J.V.

PRI PRAVILNOM IZBORU BUDUĆEG ZANIMANJA

n informator “Kuda nakon osnovne”

7,4

HILJADE UČENIKA OVE GODINE ZAVRŠAVA OSNOVNO OBRAZOVANJE U CRNOJ GORI nimanja, odnosno ne uzimanje u obzir ličnih karakteristika, zahtjeve zanimanja i karakteristike tržišta prilikom izbora zanimanja je jedan od čestih uzroka nezaposlenosti”, poručuju iz ZZCG. Kažu da današnja ekonomi-

ja traži pojedinca spremnog da se prilagodi i da upravljaja brzim promjenama. “Bez obzira za koju srednju školu mladi da se odluče, važno je da u procesu školovanja grade i stiču dodatna znanja i vještine, kao što su preduzetničke i komunikacijske vještine, vještine liderstva, znanja stranih jezika, uobičajenih programa iz Microsoft Office-a, te znanja standardnih računarskih programa iz oblasti rada za koje se odluče”, poručuju iz ZZCG. Kroz ovaj vodič Zavod je mladim ljudima sabrao na jedno mjesto sistematičan i relevantan izvor informisanja za donošenje što pravilnije odluke o izboru zanimanja. J.V.

Položaj izabranih ljekara najteži do sada Elektronski sistem zakazivanja specijalistickih pregleda na sekundarnom i tercijarnom nivou i pisanje elektronskih recepata, udaljavaju ljekare od pacijenta, ocijenili su u Udruženju doktora opšte/porodične medicine. U pismu tog Udruženja ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću navodi se da su izabrani doktori za odrasle najbrojniji među kolegama u sistemu zdravstva. Oni su Hrapoviću kazali da mu se obraćaju prvi put, jer smatraju da je njihov polozaj najteži do sada. “U proteklom višegodišnjem periodu nosili smo teret reforme, vjerujući u činjenicu da smo temelj zdravstvenog sistema, ali ne samo na papiru. Ugled koji smo do sada sticali, kako među kolegama, tako i među pacijentima i u široj javnosti, nije lako održati”, navodi se, između ostalog, u pismu Udruženja. J.V.

KCCG-u mikroskop vrijedan 5.000 eura

Komercijalna banka Budva donirala je Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) mikroskop vrijednosti pet hiljada eura za potrebe Odjeljenja patologije. Medicinski direktor KCCG, Snežana Raspopović zahvalila se Komercijalnoj banci koja je prepoznala važnost tog aparata koji će, kako je kazala, značajno pomoći u dijagnostici teških oboljenja. J.V.

1,5 Na jednom mjestu sabrane sve relevante informacije za đake

MILIONA EURA JE IZNOS BESPOVRATNIH SREDSTAVA KOJE JE ZZZCG OBEZBIJEDIO ZA PODRŠKU PROJEKTIMA ZAPOŠLJAVANJA LICA SA INVALIDITETOM, NA OSNOVU JAVNOG POZIVA OD 22. JANUARA.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6.5. 2018.

MONSTAT: PROŠLE GODINE EVIDENTIRAN REKORD PO BROJU RAZV Činjenice o razvedenim brakovima tokom 2017. godine: ● Razvedeni brakovi trajali su prosječno 11 godina ● Od ukupnog broja razvedenih brakova 5,0% razvedeno je u prvoj godini; ● 51,2 % razvedenih brakova je trajalo od jedne do devet godina; ● u periodu od 10 do 19 godina trajanja braka razvedeno je 25,4%; ● 18,4% brakova je razvedeno nakon 20 i više godina braka.

Od ukupnog broja sklopljenih brakova: ● Svoj prvi zakonski brak sklopilo je 95,0% nevjesta (3.110) i 93,7% mladoženja (3.066); ● Drugi 4,3% nevjesta (140) i 5,5% mladoženja (181); ● A treći i više 0,7% nevjesta (22) i 0,8% mladoženja (25)

KRIZA U NOV DOVODI DO S MEĐU SUPRU

⌦ Marina Ilić

okom 2017. godine sklopljena su 3.272 braka, a razvedeno 765, što je najviše u posljednjih 10 godina, govore podaci Monstata. Kao uzrok sve češćeg pucanja brakova sociolog Andrija Đukanović vidi lošu materijalnu situaciju, ali i sve veću potrebu mladih da se okreću karijeri. Prema posljednjim podacima Monstata, u Crnoj Gori su prošle godine sklopljena 3.272, a razvedeno 765 brakova. Time je broj razvoda 2017. godine bio najveći u posljednjih 10 godina (najveći broj sklopljenih brakova je bio 2007. godine, 4.005). Takođe, tabela Monstata pokazuje da se najveći rast broja razvedenih brakova desio od 2015. kada je razvedeno 577, da bi taj broj već 2016. godine porastao na 703. “Broj sklopljenih brakova u 2017. godini, veći je za 2,9 odsto u odnosu na 2016. godinu. Statistika brakova u 2017. godini bilježi porast broja razvedenih brakova za 8,8 odsto u odnosu na 2016. godinu, odnosno porast sa 703 razvedena braka u 2016. godini na 765 u 2017. godini”, saopšteno je iz Monstata. Najviše sklopljenih i razvedenih brakova je bilo u Podgorici (1.003 sklopljenih, a 236 razvedenih), na Žabljaku je sklopljeno četiri braka, dok je u Andrijevici, Šavniku, Gusinju i

Plužinama razveden svega jedan brak. Mjesec vjenčanja je bio septembar kada je sklopljeno čak 445 brakova što čini 13,6 odsto od ukupnog broja zakonski sklopljenih brakova. Pri sklapanju prvog braka, prosječna starost nevjeste iznosila je 28 godina, a mladoženje 31 godina. Razvedeni brakovi trajali su prosječno 11 godina pri čemu je prosjek godina starosti prilikom razvoda za žene bio 37, a za muškarce 41 godina.

■ LOŠA DRUŠ-

TVENO-EKONOMSKA SITUACIJA

Komentarišući ove podatke, sociolog Andrija Đukanović navodi da se povećan broj razvedenih brakova može priprisati društveno-ekonomskoj situaciji u kojoj živimo. „Ne mogu objasniti zbog čega tačno dolazi do sve većeg broja razvoda jer bi za to bilo potrebno uraditi jedno ozbiljno istraživanje i utvrditi sve faktore koji utiču na ovu pojavu. Ono što bi se ipak moglo reći je da uzroke velikog porasta broja razvoda možemo tražiti prije svega u društveno-ekonomskoj situaciji u kojoj živimo. To je možda najčešće identifikovani uzrok i opravdanje za sve loše što se dešava. Ali je u neku ruku i prilično tačno“, ističe Đukanović. Prema njegovim riječima, moguće je da se ljudi

odlučuju da prekinu brak iz razloga što ne mogu da obezbijede uslove za dostojanstven život porodice. „Kriza u novčaniku dovodi neminovno do porodičnih konflikata koji se najčešće razrješavaju upravo razvodom. Iskustveno znamo da čim ljudi ne mogu da obezbijede dovoljno sredstava za život počinju međusobna optuživanja i svađe koje jedno od supružnika okrivljuju za sve što se dešava. To dovodi dalje do loših odnosa i gubljenja povjerenja, a na kraju se završava razlazom“, kaže Đukanović.

■ MLADI SE SVE VIŠE OKREĆU KARIJERI

Kao drugi mogući faktor on navodi emancipaciju i sve veće slobode koje, naročito žene, počinju uživati u našem društvu. „Možda se mi kao tradicionalno društvo koje je dugo živjelo po određenim vrijednosnim uzusima čudimo nekim promjenama. Promjenama koje su dobre. Ranije su naše žene bile spremnije da se žrtvuju za porodicu i da, pored nasilja koje su trpjele, ostanu u porodici. Danas, sve više žena stremi ka karijeri, svojim interesovanjima i svoju sreću ne vide samo u stvaranju porodice. Žene su, što je dobro, spremnije da se bore za sebe i da ne pristaju po svaku cijenu da ostanu u braku. Dakle, drugačije su vrijednosti u koji-

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6.5. 2018.

AKTUELNO

VEDENIH ª PUKLOº NAJVIŠE BRAKOVA U POSLJEDNJIH 10 GODINA

VČANIKU SUKOBA UŽNICIMA Ranije su naše žene bile spremnije da se žrtvujui da, pored nasilja koje su trpjele, ostanu u porodici. Danas, sve više žena stremi ka karijeri, svojim interesovanjima i svoju sreću ne vide samo u stvaranju porodice

ma današnje žene i djevojke žive. S druge strane, i muški pogled na svijet se promijenio, pa su i muškarci slobodniji u izboru partnerki za život. Takođe, i muškarci nijesu spremni da sa nekim žive bez ikakvih kompromisa. To su, naravno, samo neki od mogućih faktora“, napominje Đukanović. Prema njegovim riječima, emancipacija i građenje karijere su neki od razloga zbog kojih se sve kasnije stupa u brak. „To je želja da se pojedinci ostvare u svojim profesijama, da prije svega imaju karijeru pa tek onda da stvaraju porodicu. Drugo, materijalni položaj mladih je katastrofalan. Pogledajmo samo statistike o broju nezaposlenih. To je po meni ipak najznačajniji faktor u pogledu sklapanja baraka. Najlakše je napraviti taj formalni čin, ali što dalje raditi. Stvaranje porodice velika je odgovornost i zato se mnogi plaše, opravdano, da naprave taj korak u životu. Pa i neka najnovija istraživanja pokazuju da se kod nas

mladi mnogo duže zadržavaju u roditeljskim kućama nego njihovi vršnjaci u nekim razvijenijim zemljama. Jednostavno treba mnogo toga da se stvori da bi se moglo razmišljati o braku“, naglašava Đukanović.

■ BRAKOVI NA SELU DUGOTRAJNIJI

Što se tiče razlike u broju sklopljenih brakova i razvoda na sjeveru i jugu, on smatra da su one uslovljene i stepenom razvoja ovih djelova zemlje. „Sjever je, nažalost, prilično nerazvijen u odnosu na ostali dio zemlje. Otud ovi podaci da je vrlo malo sklopljenih brakova. Teška situacija ljude tjera od sklapanja braka. Veoma je teško obezbijediti normalne uslove za život, pa stoga mnogi izbjegavaju da ulaze u brak“, predočio je Đukanović. Osim ovoga, na broj sklopljenih brakova, kaže on, moguće da utiče i činjenica da sjeverni krajevi u svojoj strkukturi imaju veliki dio ruralnog stanovništva koje se opredijelilo za život na selu. „Znamo da selo napuštaju mladi ljudi, da sela sve više stare. Oni mladi koji ostaju vrlo teško nalaze bračne partnere jer mali broj ljudi želi da živi na selu i bavi se poljoprivredom. S druge strane, u mnogim takvim mjestima zadržao se duh prošlih vremena i tradicionalne norme življenja pa se oni brakovi koji se sklope pokazuju kao dugotrajniji nego u nekim drugim sredinama u kojima je došlo do izmjene načina života.

Djeca trpe najteže posljedice Podaci Monstata govore da u 2017. godini najveći broj razvedenih brakova čine brakovi sa djecom, 58,4 odsto odnosno 447 razvedenih brakova, dok 41,6 odsto odnosno 318 brakova od ukupnog broja razvedenih brakova čine brakovi bez djece. Pri tome, vršenje roditeljskog prava, povjereno je majci u 82,3 odsto slučajeva od ukupnog broja razvedenih brakova sa djecom. Ocu je povjereno 12,3, a roditeljima 5,4 odsto djece. Đukanović ističe da razvod najviše utiče na djecu i da oni trpe najteže posljedice. „Razni su emocionalni poremećaji do kojih može da dođe usled razvoda roditelja. Osjećaj odbačenosti, manje vrijednosti, tuge, do pojave bijesa, agresije, lošeg ponašanja“, napominje on. Takođe, kako naglašava, roditelji mogu da manipulišu djetetom usljed

razvoda, tj. da ga tjeraju da se opredjeljuje između njih. „Djeca često sebe krive za razvod roditelja. Misle da oni nijesu dovoljno dobri. Razvod je često uzrok velikih probelema u kasnijem dobu i odrastanju. Svi problemi i teškoće koje razvod donosi sa sobom mogu da kreiraju ličnost djeteta u smjeru koji je pogrešan i da od njega naprave sve ono što je društveno neprihvatljivo. Nažalost, roditelji toga često nijesu svjesdni i puno ih ne brine što će biti sa djecom“, kazao je Đukanović Ipak, kako dodaje, ima i potpuno drugačijih primjera, da se razvod sprovede civilizovano i da se djetetu objasni što je razlog razvoda. „Dešava se da roditelji ostanu u prijateljskim odnosima. Takve situacije mogu manje negativno da utiču na djecu“, objašnjava Đukanović

765 BRAKOVA RAZVEDENO JE TOKOM 2017. GODINE, POKAZUJU POSLJEDNJI PODACI MONSTATA

crna gora

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

sutomore: Konačno iZGradnja pasarele

Postavlja se čelični nadvožnjak u Sutomoru Juče su u Sutomoru počeli radovi na izgradnji pasarele na magistralnom putu u blizini Autobuske stanice. Pješački most biće dužine 10 metara, a njegovom izgradnjom zasigurno će se smanjiti velike saobraćajne gužve između Bara i Sutomora, posebno u ljetnjoj sezoni, i povećati bezbjednost pješaka. Vrijednost ove investicije, koju je doniralo građevinsko preduzeće “Bemax”, iznosi 100.000 eura, a radove izvodi barsko građevinsko preduzeće “Gradnja promet” Bar. “Izgradnja nadvožnjaka preko magistrale će biti od velikog značaja za lokalno stanovništvo iznad magistrale, iz naselja Rutke, Gorelac i Pobrđe, koji svakodnevno prelaze magistralu, prilikom čega su im ugroženi životi. Takođe će biti rije-

šen i problem bezbjednosti gostiju Sutomora, koji su i sa Autobuske i sa Željezničke stanice morali prilikom

dolaska i odlaska prelaziti preko magistrale, nakon čega bi često nastajao saobraćajni kolaps”, rekao je Rato-

mir Ratko Vujošević, predsjednik Mjesne zajednice Sutomore, koji je naglasio da će radovi biti završeni

prije turističke sezone. U ime Opštine, Miloš Fuštić je podsjetio na velike investicije koje su opredijeljene za Sutomore, u dijelu vodovodne i kanalizacione mreže, putne infrastrukture i planske dokumentacije. “Kao i pasarela, i ulica ‘prečica’ će do početka turističke sezone biti završena, a i putni pravci od raskrsnice kod Elektroprivrede do početka šetališta, zatim ulica Iva Novakovića, Save Kovačevića i Spičanska. Nakon turističke sezone, u oktobru počinju radovi na gradskom trgu, čime ćemo dobiti infrastrukturu kojom ćemo podići kvalitet života u Sutomoru”, naveo je Fuštić. Gradilište je, pored brojnih mještana, obišao i potpredsjednik opštine Dušan Raičević sa saradnicima. A.LJ.

podGorica: Za iZdvojen iZnos od 550.000 eura

Raspisan tendeR za potRebe koRisnika naRodne kuhinje Glavni grad Podgorica raspisao je tender za pružanje usluge priprema i dostava hrane za potrebe korisnika Narodne kuhinje na Koniku (600 besplatnih dnevnih obroka za korisnike Narodne kuhinje). Za ovu namjenu Glavni grad izdvaja iznos od 550.000 eura na godišnjem nivou. Prema uslovima iz tenderske dokumentacije, obaveza dobavljača je priprema, do-

stava i serviranje gotovih jela dnevno (za period od 365 dana) u objektu Narodne kuhinje na Koniku, dok se oko 30% obroka dnevno dostavlja na pojedinačne kućne adrese, na teritoriji grada i prigradskih naselja. Ugovor se potpisuje na period od godinu dana. Pravo na besplatni obrok imaju lica bez redovnih primanja, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice,

naknade za njegu i pomoć drugog lica i lične invalidnine, pri čemu prednost imaju samohrana lica, lica koja zbog trajne promjene zdravstvenog stanja, invalidnosti ili starosti nijesu u mogućnosti da pripreme obrok, lica sa tjelesnim, mentalnim i senzornim smetnjama, kao i sa teškim hroničnim i malignim oboljenima, lica bez prebivališta i smještaja itd. (Pg biro)

Kolašin: Grupa birača predala listu

Šule i Mikan sa građanima spremili iznenađenje Grupa birača “Šule i Mikan sa građanima za Kolašin” predala je listu kandidata za odbornike na predstojećim lokalnim izborima. Prema navodima i Grupe birača, svakako “pozitivno iznenađenje i novitet koji za sada nemaju ostale političke partije je činjenica da je ova lista sastavljena od stručnih, sposobnih i ambicioznih ljudi koji su spremni da promijene sadašnje stanje u Opštini Kolašin”. Uz to, iznenađenje je sigurno i podatak koji ukazuje da je na listi 40 % žena, 70 % mladih i 100% onih koji nijesu članovi ni jedne političke partije. Nosilac liste je

profesor Milan Đukić, dok se na listi nalaze i Veljo Jovanović, Gospava Vujisić, Nemanja Bulatović, Staša Bulatović, Veso Đokić, Ivan Bulatović, Milovan Bulatović, Željko Darmanović, Vlado Šuković, Milosava Bulatović, Jelena Peković, Andrija Bulatović, Miloš Drašković, Marija Šuković, Stanka Vukajlović, Svetislav Janjušević, Ranko Popović, Budo Tomić, Mirela Vukić, Marija Vujisić, Tina Bulatović, Slobodanka Danilović, Dragica Bulatović, Sonja Jeknić, Saša Vukajlović, Drago Vlahović, Milinko Lukovac, Nikola Mulević i Vuksan Popović. Z.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

crna gora

Iz specIjalIzovanog njemačkog turIstIčkog časopIsa ª uptrend magazInº

Sa trase “Krug oko Korita”

Njemci nijesu štedjeli superlative za Crnu Goru N

jemački specijalizovani turistički časopis ‘’Uptrend magazin’’ objavio je tekst o Crnoj Gori, zapravo, o uspješno realizovanom projektu Ministarstva održivog razvoja i turizma ‘’Krug oko Korita’’, a u okviru programa ‘’Razvoj panoramskih puteva’’. Tekst je objavljen u rubrici “Najljepši putevi svijeta” i definitivno obiluje superlativima i nadahnutim opisima Crne Gore. “Planinski predjeli, koji oduzimaju dah dubokim kanjonima, pogledom u daljinu i prastarim selima: doživite raznolikost Crne Gore putujući Koritima, putem iz snova - nedaleko od Podgorice, glavnog grada ove južnoevropske zemlje”, glasi najava teksta. Dalje se navodi kako je upravo “Krug oko Korita” prvi potpuno označen panoramski put u Crnoj Gori, koji vodi od glavnog grada Podgorice preko 65 kilometara kroz planinski predio Kuča sve do ivice kanjona Cijevne. U tekstu se ističe i da je ovaj put “izvanredan za jednodnevni izlet, samo su dva-tri sata dovolj-

na da uronite u jedan sasvim drugi svijet, jer će vas panoramski put provesti kroz pejzaž različitih predjela, kultura i religija”. Pritom, tekst daje i savjet - “prije polaska isplati se obilazak glavnog grada Podgorice, stare gradske četvrti Stara varoš sa Sahat-kulom, zatim Hrama, brojnih istorijskih mostova i muzeja. Sjeverno od centra grada nalaze se ruševine grada Duklje, koji se

prvi put pominje kao kolonija rimske imperije u drugom vijeku”. Pod međunaslovom “Predio dinamične istorije” opisuju se i sela Malesije, ponajprije Zatrijebač, Deljaj, Stjepovo i Rudine, a onda i Fundina, za koju se navodi da je poznata po “76 izvora, koji su nekada snagom vode u toj oblasti pokretali 30 vodenica”. Uz napomenu da se Fundina smatra “baštom Kuča”, slijedi i opis - “to je jedino selo u Kučima gdje zajedno žive pravoslavci, Albanci katolici i Albanci muslimani - i to oduvijek u miru i harmoniji”, ali i savjet “još jednom skrenite sa panoramskog pu-

Medun

ta za lijep završetak rute i posjetite spomenik u znak sjećanja na bitku kod Fundine 1876. godine, kada je crnogorski narod otjerao trupe Otomanskog carstva. Pogled se proteže preko Skadarskog jezera duž primorskih planina do glavnog grada Podgorice i okolnih brda. Na putu nazad napravite još jednu kratku stanicu na prepoznatljivoj oštroj krivini da biste bacili pogled na vodopad i ostatke vodenice prije nego što se vratite u sadašnjost u Podgorici”. Zanimljivo je i da su uz fotografije u tekstu ispisani pozitivni opisi od onog “raj na otvorenom” do kratkog i jasnog - “impresivno”.

Na kraju teksta, za čitaoce se navodi i par rečenica nalik uputstvu za upotrebu: “Na manje od dva sata leta od Minhena nalazi se država Crna Gora sa 660.000 stanovnika. Posljednjih godina ovdje cvjeta turizam. Ova zemlja crnih planina, junaka koji su u srednjem vijeku protjerali Turke sa svojih planina i gusara koji su napadali venecijanske brodove, još uvijek je nepoznata mnogim putnicima. Putovanje u Crnu Goru isplati se i kupačima i planinarima: crnogorska obala duga je oko 300 kilometara, od čega je 70 kilometara plaža, a tik iznad nje uzdižu se planine do nadmorske visine od 2.500 metara”.

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

NOVINE ª GLAS NIKŠIĆAº OSTAVILE VELIKI PE

NIKŠIĆ U FOKUSU, A DO INFORMACIJA DOLAZILI “PJEŠKE”

⌦ Mira Rovčanin

Lokalni mediji imaju poseban značaj u bitisanju zajednice, čega treba da budu svjesni donosioci odluka i mladi, a potvrda za to su nekadašnje novine “Glas Nikšića”, koje su za samo godinu izlaženja napravile veliki iskorak u informisanju Nikšićana. “Glas Nikšića” osnovan je 2005. godine, na ideju Ratka Batakovića, koji je samo godinu ranije pokrenuo prvi list koji se bavio aktuelnostima u poljoprivredi “Agrokultura”. Osnivanje lokalnih novina nije slučajnost, već je posljedica tadašnjih dešavanja na lokalnoj medijskoj sceni. “U tom periodu u Nikšiću nijesu postojali lokalni mediji. TV i Radio Nikšić bili su u štrajku. Samo je radila lokalna Radiostanica ‘083’, koja nije imala informativu. Prestale su da izlaze i ‘Nikšićke novine’, koje su bile čitane i uticajne. Kao NVO koja se bavila poljoprivredom i promocijom lokalne zajednice, od-

Mi smo za godinu dana, sa početnim kapitalom od nula eura, uspjeli da napravimo novine koji su bile rado čitane. Nakon tri mjeseca izlaženja imali smo pretplatnika isto koliko i na kraju. To su bile jako dobre i pismene novine, bez spinova i insinuacija. Ostavljao se prostor da čitalac sam donese zaključak.

lučili smo da osnujemo novine koje će informisati Nikšićane o dešavanjima na lokalnom nivou. Tako smo napravili ‘Glas Nikšića’, koji je izlazio petnaestodnevno, na više od 50 strana”, kaže Bataković. “Glas Nikšića”, zahvaljujući napornom radu osnivača, uspio je da bude samoodrživ. Novine su se finansirale od pretplatnika i marketinga.

“Imali smo 989 pretplatnika. Svakog prvog i petnaestog u mjesecu novine smo dostavljali na 989 adresa, najvećim dijelom građana i jednog dijela nikšićkih firmi a tu je bio i prihod od marketinga. Stvorili smo održivu priču, koja je imala veliki potencijal”, ističe Bataković.

■ DO INFORMA-

CIJA DOLAZILI “PJEŠKE”

U vrijeme kada je osnovan “Glas Nikšića” do informacija se dolazilo na drugačiji način nego danas. “Bili smo relaksirani od nekih troškova, kao na primjer terena, jer smo do svih informacija dolazili ‘pješke’. Obavljali smo intervjue i sakupljali informacije koje smo dobijali od lokalnih institucija, građana. Imali smo kompjuter i diktafon, dok smo štampu obavljali u ‘Pobjedi’”, kaže Bataković. Ruku podrške pružilo im

DOBRE STVARI KRATKO TRAJU

Nažalost, nakon godinu dana “Glas Nikšića” je prestao da radi. Odluka da se ugase novine nastala je zbog prezauzetosti drugim poslovima. “Svi smo bili okupira-

nim drugi poslovima koji su nam svima više značili u egzistancijalnom smislu. Nažalost, više nijesam bio u mogućnosti da preuzmem na sebe toliki broj obaveza, a nijesmo

uspjeli da nađemo nekoga ko bi preuzeo največi dio posla i odgovornost u menadžerskom smislu, što je dovelo da gašenja novina”, objašnjava Bataković.

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

REPORTAŽE

EČAT NA INFORMISANJE GRAĐANA NIKŠIĆA je tadašnje rukovodstvo “Pobjede”, u kojem je “Glas Nikšića” štampan u 3.000 primjerka. Ujedno, to je bila, kako ističe Bataković, najsnažnija podrška koju je dobio “Glas Nikšića”. “’Pobjeda’ je shvatila naše namjere. Rekli su nam da nas mogu čekati za plaćanje nekoliko mjeseci, a mi smo za taj period uspjeli da pokrenemo proces i obezbijedimo sredstva. Ispoštovali su to obećanje i na tome smo im i danas zahvalni”, ističe Bataković.

■ REDAKCIJA VOLONTERA I ENTUZIJASTA

Redakciju “Glasa Nikšića” činili su volonteri, entuzijasti i lokal patriote Ratko Bataković, Veselin Gardašević, Lidija Nikčević, Sonja Vukadinović, Biljana Mrkaić, Milan Dugo Krivokapić, Mijat Bataković i Ivan Perović. “Mi smo za godinu dana, sa početnim kapitalom od nula eura, uspjeli da napravimo novine koji su bile rado čitane. Nakon tri mjeseca izlaženja imali smo pretplatnika isto koliko i na kraju. To su bile jako dobre i pismene novine, bez spinova i insinuacija. Ostavljao se prostor da čitalac sam donese zaključak”, tvrdi Bataković. U “Glasu Nikšića” mogle su se pročitati informacije iz svih sfera života, a koje su se dešavale u gradu pod Trebjesom. “Nikšić je bio

ZA LITAR MLIJEKA “AGROKULTURA”

List “Agrokultura” od 2004. godine izlazo je u čitavoj Crnoj Gori. “Dok sam bio na fakultetu, osnovao sam list ‘Kultor’ (lat. čovjek koji voli zemlju), koji je proglašen najboljim magazinom za mlade u SR Jugoslaviji 1997. godine, nakon toga sam na univerzitetu u Kragujevcu bio u uredničkom timu lista ‘Akademac’, da bi nakon studija i povratka u rodni Nikšić osnovao novine koja se bavila temama iz poljoprivrede. ‘Agrokultura’ je stizala na ruke 3.000 farmera širom Crne Gore svakog mjeseca. Cijena je bila koliko i litar mlijeka u otkupu. Na osnovu ankete koju smo uradili sa kooperantima tadašnjih mljekara, dogovorili smo da se odbije od otkupne cijene litar mlijeka mjesečno, za šta su oni dobijali ‘Agrokulturu’. Tada je u Crnoj Gori od mjesečnih magazina na prvom mjestu bila ‘Glorija’, a

Bili smo relaksirani od nekih troškova, kao na primjer terena, jer smo do svih informacija dolazili “pješke”. Obavljali smo intervjue i sakupljali informacije koje smo dobijali od lokalnih institucija, građana. Imali smo kompjuter i diktafon, dok smo štampu obavljali u “Pobjedi”.

tema. Uvijek je Nikšić bio u fokusu. Kako tada, tako i sada sam siguran da lokalni medij ima svoje mjesto i ulogu u lokalnoj zajednici, jer tretira teme koje se tiču isključivo te zajednice, promoviše primjere dobre prakse. Lokalni medij je u stvari platforma na kojoj se njeguje lokalni identitet, čim izađe van tog okvira, to više nije to. Toga treba da budu svjesni donosioci odluka i mladi jer kroz lokalne medije moraju se isticati primjeri dobre prakse. Građani su spremni da participiraju u svemu tome, jer znaju koliko je to dobro za njihovu zajednicu”, naglašava Bataković.

nakon nje ‘Agrokultura’, koju su pored farmera kupovali i građani i to u oko 500 primjeraka”, rekao je Bataković. Nažalost, “Agrokultura” nakon dvije godine rada, a u isto vrijeme kada i “Glas Nikšića”, prestala je da izlazi. “Koristili smo iste resurse za obje novine i to nije bilo održivo u smislu ljudi koji treba da rade taj posao. Našli smo model kako da u finansijskom smislu projekti budu održivi, ali ne i u menadžerskom”, kaže Bataković. On danas uspješno rukovodi Inovaciono-preduzetničkim centrom Tehnopolis i poručuje da svaki biznis, osim u finansijskom, mora biti održiv i u kadrovskom smislu, što znači da mora imati tim posvećenih ljudi koji je spreman da vodi posao i onda kada tvorac i pokretač ideje to nije u mogućnosti. Ako se ne postigne takav balans, ništa od posla.

■ NIKŠIĆANI RA-

DO ČITALI NOVINE I SLALI PISMA REDAKCIJI

Nakon skoro 15 godina od osnivanja, Bataković kaže da su sačuvana pisma čitalaca redakciji “Glasa Nikšića”, te da je napravljen godišnjak u kojem su sumirana sva izdanja. “Mi smo taj godišnjak nazvali ‘Svjedok jednog vremena’, kada je u Nikšiću bio medijski prekid u smislu lokalnog informisanja. Sve je zabilježeno što se dešavalo u privatnom, javnom i civilnom sektoru u toj godini”, naglašava Bataković. Kolumne koje je pisao Milan Dugo Krivokapić “Ovdje i sada” ostavile su poseban pečat u “Glasu Nikšića”. “Mi imamo u rukopisu sve Dugove kolumne, kao i jedan tekst ‘Zašto volim Nikšić’. Na osnovu tog teksta Veselin Gardašević i ja odlučili smo da objavimo knjigu u kojoj će se naći stavovi i mišljenja na pitanje – zašto volim Nikšić oko stotinu Nikšićana”, kaže Bataković.

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

PUTOPIS: KINA Z SE POMJERAJU GR

PEKING: SPOJ KINESKE TRADI Goran Popović

entar Pekinga danas više podsjeća na njujorški Menhetn, nego na neki grad istočnjačke kulture i tradicije. Blistavi tornjevi simbol su bogatstva i moći “azijskog tigra”, druge najveće ekonomije na svijetu. U organizaciji Sekretarijata za saradnju Kine i 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope i Kineskog narodnog instituta za vanjske poslove, tokom aprila organizovano je studijsko putovanje za novinare iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Češke, Estonije, Mađarske, Letonije, Litvanije, Makedonije, Crne Gore, Poljske, Rumunije, Srbije, Slovačke i Slovenije, među kojima je bio i potpisnik ovih redova. Tokom desetodnevnog boravka naši domaćini, ambasadorka Huo Yuzhen, specijalna predstavnica Ministarstva vanjskih poslova Kine za saradnju sa zemljama Centralne i Istočne Evrope, kao i njeni saradnici Liu Chong, Peng Yu i Su Yi, omogućili su da u samo desetak dana, na više udaljenih destinacija, sklopimo impresivan mozaik o savremenoj Ki-

ni, zemlji u kojoj se pomjeraju granice mogućeg. U naredna dva mjeseca, pokušaćemo da vam, kroz reportaže u vikend izdanju Dnevnih novina prenesemo dio fascinantnih impresija sa ovog putovanja.

| AERODROM U prvom kontaktu sa Kinom, nakon ukupno 12-13 sati leta iz Podgorice i pređenih 7.500 kilometara, već na pekinškom aerodromu počinju da vam se mijenjaju pojmovi o veličini. Po izlasku iz aviona, pokretnim trakama i stepenicama za 15-20 minuta dolazite do pasoške kontrole, a nakon toga još toliko vam treba do aerodromske željezničke stanice. Odatle se vozom 15 minuta putuje do trake sa prtljagom. I poslije tolikog puta još ste, dakle, u aerodromskoj zgradi! Ali to je tek uvod u sva kineska čuda koja vas očekuju narednih dana…

| MEGAPOLIS Tek što se utopi u nepreglednu rijeku automobila na saobraćajnicama sa pet i više traka i višespratnim petljama koje ga vode do centra Pekinga, putniku namjer-

niku postaje jasno da je stigao u megapolis svjetskih razmjera, sa impresivnom mješavinom arhitektonskih stilova. U gradu sa blizu 25 miliona stanovnika, ubrzano se uklanjaju stariji blokovi zgrada, a na njihovom mjestu, kao iz vode, izranjaju novi blokovi solitera sa 25, 30 ili 40 spratova. Kako se približavate centru, sve više je modernih građevina od betona, stakla i čelika koje čovjeka ostavljaju bez daha, kako zbog njihove grandioznosti, tako i zbog arhitektonske kreativnosti i smjelosti u njihovoj konstrukciji. Sam centar Pekinga danas više podsjeća na njujorški Menhetn, nego na neki grad istočnjačke kulture i tradicije, a na gusto poređanim blistavim tornjevima koji odaju bogatstvo i moć, iščitavaju se nazivi najvećih svjetskih, američkih, evropskih, ali i sve moćnijih kineskih korporacija i banaka. Sve primjereno ogromnom potencijalu “azijskog tigra”, druge najveće ekono-

mije na svijetu.

| DOBRA AUTA I BICIKLI

Na ulici ne možete vidjeti loš auto. Na svakom koraku su evropski mercedes, BMW, VW, volvo, američki bjuik, krajzler, ili neki od novijih modela sa istoka - od honde i hjundaija, do tojote, micubišija, mazde… I pored toga, bicikl je ostao važno prevozno sredstvo. Na uređe-

Ono što možda malo nedostaje nama Evropljanima ovdje u Pekingu je činjenica da bukvalno nema kafića gdje možete sjesti i popiti kafu, pivo ili neko kratko piće, a pušenje je svuda strogo zabranjeno

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

REPORTAŽE

ZEMLJA U KOJOJ RANICE MOGUĆEG

ICIJE I ZAPADNE CIVILIZACIJE

19 LINIJA IMA PEKINŠKI METRO, 345 STANICA I UKUPNO 574 KILOMETRA ŠINA DRUGI JE NAJVEĆI NA SVIJETU, POSLIJE ŠANGAJSKOG.SAMO DO PODNE RADNIM DANOM SE METROMOM U PEKINGU PREVEZE SKORO 12 MILIONA PUTNIKA

nim biciklističkim stazama i nepreglednim parkinzima u svakom trenutku je na hiljade ovih dvotočkaša. Biciklisti, ali i veliki broj pješaka, uglavnom nose zaštitne maske preko usta i nosa zbog velike koncentracije štetnih gasova u atmosferi.

| METRO U gradskom prevozu najvažniju ulogu ima pekinški metro, ovaj podzemni sistem sa 19 linija, 345 stanica i ukupno 574 kilometra šina drugi je najveći na svijetu, poslije šangajskog. Samo do podne radnim danom se metroom u Pekingu preveze skoro 12 miliona putnika. Od ove godine uvodi se i posebna automatska linija bez mašinovođe na 14 kilometara dugoj trasi sa devet stanica. Cijena prevoza u metrou je vrlo pristupačna, jer u krugu od desetak stanica oko centra grada cijena karte je tri juana, što je oko 40 centi. I pored takve frekventnosti, bezbjednosne mjere su

na izuzetno visokom nivou. Na svakoj stanici putnici moraju da prođu sigurnosni policijski punkt sa skenerom, a dok prolazite hodnicima metroa na svakih stotinak metara vidjećete policajca. Bezbjednosti se, inače, u Pekingu poklanja izuzetno velika pažnja. Tako, recimo, kad u večernjim satima dolazite na glavni gradski trg Tijenanmen na svakih pe-

desetak metara vidjećete patrolna policijska kola sa rotacionim svijetlima, prije nego što se približite mauzoleju Mao Cetunga takođe morate proći policijski punkt sa skenerom, a čitav trg je obezbijeđen i zaštitnom ogradom.

| NOĆNI ŽIVOT Ono što možda malo nedostaje nama Evropljanima ovdje u Pekingu je činjenica da bukvalno nema kafića gdje možete sjesti i popiti kafu, pivo ili neko kratko piće, a pušenje je svuda strogo zabranjeno. No, postoje mjesta i za noćni život. Rade barovi u kojima se služe sve svjetske marke piva ili viski. Tu su mongolski, ruski, španski pabovi, a najveći je Jugong Jisan koji može odjednom da primi 700 ljudi. Na stotine je i salona za masažu sa različitim uslugama i cijenama. Sve to je, ipak, nešto sasvim drugačije od onoga što možete vidjeti i doživjeti u zapadnim megapolisima. Uprkos tome, opšti utisak je da Peking danas jeste uspješan spoj zapadne civilizacije i kineske tradicije.

ZABRANJENI GRAD I PEKINŠKA PATKA Uz imidž i stajling modernog svjetskog megapolisa, glavni grad Kine je zadržao i tradicionalni duh moćnih kineskih dinastija. U centru starog dijela Pekinga smješten je Zabranjeni grad koji je nekada bio carska palata kineskih dinastija Ming i Ćing sve do 1911. godine, a danas je muzej, koji se prostire na više od 720.000 kvadratnih metara, gdje je smješteno 800 zgrada sa 9.999 prostorija. UNESKO je Zabranjeni grad uvrstio na listu svjetske kulturne baštine 1987. U ulici ispred Zabranjenog grada čije bi se ime moglo prevesti kao “predkapija” smješten je i restoran Quanjude, zaštitni znak Pekinga u kojem se sprema specijalitet poznat kao pekinška patka, a koji je otvoren davne 1864. godine.

Ovdje se mjesto rezerviše najmanje sedam dana unaprijed, a oni koji to nijesu uspjeli čekaju u redu na ulici kako bi kupili svoju porciju i ponijeli je doma. Naši domaćini su na vrijeme obezbijedili rezervaciju, tako da su evropski novinari mogli da uživaju u kompletnom obroku, uz sva potrebna objašnjenja vlasnika ovog kultnog restorana. Uz porciju patke, obično ide mandarinski hljeb. Uz to se poslužuje i ljuto-slatki umak, a za prilog birate između gljiva, kisjelih krastavaca i paprike. Sve se poslužuje na okruglom stolu sa pokretnom velikom pločom, tako da se ispred vas vrte razne đakonije u prelijepom kineskom posuđu, uz obaveznu šoljicu čaja koji vam stalno dosipaju izuzetno ljubazne konobarice u tradicionalnoj kineskoj nošnji.

(U sljedećem nastavku: Kineski zid i vrhunska tehnologija)

Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

kOmEmORAcIJA POvODOm smRtI gLum

ODLOŽENA DODJELA PRIZNANJA

Nobel za književnost ove godine neće biti uručen

Švedska akademija odlučila je da odloži dodjelu Nobelove nagrade za književnost za 2018. godinu zbog skandala u vezi sa optužbama za seksualno uznemiravanje iznijetih na račun muža jedne od članica te institucije. Prema saopštenju Nobelove fondacije, koja je podržala odluku Švedske akademije, 2019. godine biće dodijeljene dvije nagrade za književnost. Švedska akademija mjesecima je već pogođena krizom u vezi sa optužbama gotovo 20 žena da ih je seksualno uznemiravao francuski fotograf Žan-Klod Arno, suprug članice Akademije, pjesnikinje i književnice Katarine Frostenson, koja je nedavno podnijela ostavku. Arno je, međutim, negirao sve optužbe za seksualno uznemiravanje, kao i one da je odavao imena laureata nagrade. Osim Katarine Frostenson, ostavke je podnijelo još četvoro članova 18-članog Nobelovog komiteta, kao i stalni sekretar Švedske akademije Sara Danius. Riječ je o najvećem skandalu u vezi sa dodjelom Nobelove nagrade za književnost od kada je ustanovljena 1901. godine. Izuzev u periodu od šest godina tokom svjetskih ratova, samo se jednom još dogodi-

ŠvedSka akademija mjeSecima je već pogođena krizom u vezi Sa optužbama gotovo 20 žena da iH je SekSualno uznemiravao francuSki fotograf žan-klod arno, Suprug članice akademije, pjeSnikinje i književnice katarine froStenSon

lo da nagrada nije dodijeljena – 1935. godine, kada je ocijenjeno da nema odgovarajućeg autora. Nobelova fondacija saopštila je da se nagrada za književnost “u principu dodjeljuje svake godine”, ali je podsjetila na slučajeve odstupanja od te prakse. Kako je saopšteno, jedna od okolnosti koje mogu da opravdaju izuzetak jeste situacija u kojoj bi kredibilitet odluke o dodjeli nagrade mogao da bude doveden u pitanje. “Kriza u Švedskoj akademiji teško je oštetila Nobelovu nagradu. Njena odluka podvlači ozbiljnost situacije i pomoći će očuvanju dugoročne reputacije Nobelove nagrade” za književnost, saopštila je Nobelova fondacija, napominjući da skandal neće uticati na dodjelu ostalih Nobelovih nagrada. Skandal je izbio u novembru 2017. godine, kada je Arno, koji vodi jedan projekat u kulturi finansiran od Švedske akademije, optužen od čak 18 žena za seksualno uznemiravanje. Nakon najnovijih ostavki, Nobelov komitet spao je na 11 članova, od kojih je Kerstin Ekman neaktivna od 1989. godine, kada je Akademija odbila da osudi fatvu iranskog vjerskog vrha protiv Salmana Rušdija zbog “Satanskih stihova”. Tehnički, članovi Švedske akademije doživotno su članovi i ne mogu dati ostavku, iako mogu da odbiju da učestvuju u aktivnostima. Zbog odredbi Statuta da se novi član bira tek poslije smrti nekog od aktuelnih članova, švedski kralj Karl Gustav XVI najavio je da će promijeniti pravila kako bi bilo omogućeno da članovi Akademije i formalno podnesu ostavke.

Brano je Bio zaljuBljenik Brano je bio glumac klavir, kako se u pozorištu kaže. Sa podjednakim uspjehom izvodio je uloge ljudi iz naroda i uloge iz gotovo apstraktnih modernih komada. Velika je šteta štio je sišao sa scene rano.

⌦ Sonja Ičević Umjetnost je sveto stanje, religija u koju se mora vjerovati. Branislav Brano Vuković bio je zaljubljenik, monah pozorišta, koji je cijelim, umom, kreativnošću, bio posvećen teatru, kazao je reditelj Blagota Eraković na komemorativnoj sjednici koja je upriličena povodom smrti istaknutog crnogorskog glumca i doživotnog člana Crnogorskog narodnog pozorišta. Branislav Brano Vuković preminuo je 28. aprila u Podgorici, u 74. godini. Bio je prvak CNP-a, a status doživotnog člana našeg nacionalnog teatra stekao je 2013. godine. Tokom bogate karijere odigrao je preko 100 uloga i ogledao se u svim žanrovima pozorišnog izraza, drami, tragediji i komediji. Pozorište je u njegov život ušlo slučajno, podsjetio je Eraković, a u zgradu CNP-a prvi je Vukovića uveo nedavno preminuli reditelj Milan Beli Popović.

■ GLUMAC KLAVIR “Upravo je Beli Popović ‘kriv’ što je Brano postao glumac. Kao mladići, gimnazijalci, Brano i njegovi drugovi osnovali su pozorišnu grupu koja se zvala ‘Ekete Bekete’, i oni su igrali neke čudne komade, u jednom od njih igrao je čak i Vlado Popović. Beli je Brana jednom prilikom primijetio i doveo ga u pozorište da vidi da li on može biti glumac... Nedugo zatim, odigrao je svoju prvu ulogu, u predstavi “Opera za tri groša”, koju sam imao priliku da gledam u Beogradu, gdje smo se i upoznali. Mislim da je Podgorica Milanovim i Branovim odlaskom mnogo izgubila, ali iza njih je ostalo značajno djelo, kojim se moramo ponositi”, kazao je Eraković, koji je sa Branom Vukovićem sarađivao pet decenija. “Zajedno smo radili na velikom broju predstava, ali ako bih morao da izdvojim neke, onda bi to bile ‘Crveni pijetao leti prema nebu’, uloga Vuka Mandušića u ‘Gorskom vijencu’ i Starac iz ‘Kako se ko rodi’... Brano je bio glumac klavir, kako mi to kažemo. Sa podjednakim uspjehom izvodio je uloge ljudi iz naroda i uloge iz gotovo apstraktnih modernih ko-

Sjećam Se da mi je poSlije prve probe ‘Šćepana malog’ priŠao i rekao - ‘Hoćete li raditi malo Sa mnom poSebno, jer nikada u životu nijeSam govorio StiHove’. to je kazao brano koji će na ovoj Sceni oStati upamćen po govorenju StiHova mada... A njegova radoznalost je bila za priču! Nikada se nije stidio da kaže ‘Bane, hoćeš li mi pomoći da riješim ovo, ostani posle probe da nešto raščivijamo?’. Sjećam se da mi je poslije prve probe ‘Šćepana malog’ prišao i rekao - ‘Hoćete li raditi malo sa mnom posebno, jer nikada u životu nijesam govorio stihove’. To je kazao Brano koji će na ovoj sceni ostati upamćen po govorenju stihova”, kaže Eraković. Tokom života Brana Vukovića bile su mnoge nedaće, podsjetio je Eraković, ali to se nikada u poslu, u njegovom radu, nije primjećivalo. “Imao je dovoljno snage da strogo razreže privatno i profesionalno i prepoznatljivim duhom klasične Podgorice prevazilazio sve nevolje koje su ga snalazile. Velika je šteta što je sišao sa scene rano, jer sada oskudijevamo u starim glumcima. A nama trebaju i stariji i mlađi glumci, da ne šminkamo mladiće u starce, Da je bio ‘alavijeg’ zdravlja, mogao je još dugo da igra i plijeni sa ove scene kako je to radio gotovo 50 godina”, naveo je naš reditelj. Glumac Slobodan Marunović istakao je da Brano Vuković nije morao umrijeti da bismo danas rekli da je bio priznat i poznat.

■ NEPONOVLJIVI BARITON “Samim ulaskom u život, kasnije i u teatar, odmah je bio prepoznat i svrstan u red onih posebnih, od Boga nadarenih talentom, koji nose razna iskušenja, koji hodaju po trnju, do veličanstvenog leta u zvijezde, u kreaciju koja je rezervisana samo za one odabrane. Čini mi se da ne postoji primjer čovjeka u našem okruženju čiji su život i profesija tako sudbinski, dramski, katarzično, sa suzama i smije-

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

MCA BRANISLAVA BRANA VUKOVIĆA

O MONAH I K POZORIŠTA hom isprepletene, kao što je to bilo kod Branislava Brana Vukovića, neponovoljivog baritona, koji je više od pola vijeka sa ove scene i mnogih pozornica širom svijeta cijelim bićem i glasom ostao zapamćen i kao eho odzvanja u našim glavama, podsjećajući nas na dramske dijaloge i monologe, katarzične komedije i poeziju koje je ovaj vrsni, rođeni glumac i umjetnik donosio plijeneći scenskom harizmom i šarmom, koji nose samo odabrani”, kazao je Marunović. On se prisjetio prvog susreta sa Vukovićem, 1982. godine i rada na predstavi “Prestupna godina” Blagote Erakovića, u kojoj je odigrao prvu ulogu. “Ne znam kako je to uredio život da budem u garderobi sa Branom, pored kojeg sam do tada prolazio ćutke i sa divljenjem posmatrao i slušao sa scene ili iza zavjese njega i tadašnje glumce CNP-a. Ušao sam u garderobu i počeo da oblačim kostim. Na vratima garderobe, odjednom se pojavio, kao mitski junak, kosmati čovjek, i čim me ugledao dubokim glasom me pitao - ‘Šta ćeš ti ovdje?’ To me gotovo paralisalo, odsjeklo mi noge, mahinalno sam počeo da se pakujem i što prije odem, a on me pitao - ‘Odakle si?’ Moj diskretan odgovor bio je ‘Iz Danilovgrada’, a onda, uz smijeh i sa ljudskim toplinom rekao je - ‘Kad si iz Bjelopavlića, ostaneš ovdje, zahvaljujući Vojki’. I ostao sam sa njim još decenijama, u istoj garderobi, koju su koristili Boro Begović i Veljko Mandić. Kasnije sam saznao da je Vojka njegova majka iz čuvene kuće, ćerka Savića Đurovića, crnogorskog junaka i komite”, prisjetio se Marunović. Taj slučajni susret u garderobi zauvijek ga je, kaže, vezao za Brana, ne samo kao za kolegu, već i kao za starijeg brata u pouzdanog druga, “kome se uvijek mogao ispovijedati kad mu je bilo teško ili do smijeha smijati dogodovštinama kojima je uljepšavao trenutke nakon predstava ili proba, ili na putovanjima”. Decenije Branovog bitisanja i velikog umjetničkog traga pratio je i njegov porodični život, a Brano ni u jednom trenutku nije izgubio vezu sa pozorištem, braneći se od životnih nevolja vedrim i istovremeno sjetnim duhom. “Mi, njemu bliski ljudi, najbolje smo osjećali sve njegove mijene. Brano je u najtežim momentima privatnog života na našim gostovanjima u malim i velikim mjestima u Evropi, turobne trenutke svojom duhovnom akrobatikom i žonglerajom, izrazitim smislom za humor, onim posebnim, podgoričkim, pretvarao u radosne trenutke koji se pamte i prepričavaju”, zaključio je Marunović.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

13. PODGORIČKI SAJAM KNJIGA OD 7. MAJA

Oko 60 programa tokom sedam sajamskih dana ⌦ Sonja Ičević

okom sedam festivalskih dana, biće realizovano više od 60 programa, a ovogodišnje izdanje okupilo je poznate autore i izdavače iz zemlje i regiona, među kojima su Rumena Bužarovska, Aleksandar Gatalica, Vida Ognjenović, Zoran Avramović...

Svečanim programom i otvaranjem izložbi “Fermijevo nasljeđe” i “Majstor priče i narodni tribun”, koja se organizuje povodom 140 godina od smrti Stefana Mitrova Ljubiše, u ponedjeljak od 19 sati u garaži tržnog centra Delta siti počinje 13. Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja, koji će trajati do 14. maja.

■ AUTORI IZ ZEMLJE I REGIONA

Sajam će otvoriti specijalna gošća manifestacije, makedonska književnica Rumena Bužarovska, koja će dan kasnije, od 20 sati, predstaviti zapaženu zbirku priča “Moj muž”. Tokom sedam festivalskih dana, biće realizovano više od 60 programa, a ovogodišnje izdanje okupilo je poznate autore i izdavače iz zemlje i regio-

na, najavio je na konferenciji za novinare umjetnički direktor sajma Nikola Nikolić. “Na ovogodišnjem sajmu predstavićemo knjige ‘O muzici’ Aleksandra Gatalice, ‘Maksimum’ Vide Ognjenović, knjigu razgovora sa Milošem Crnjanskim, naslovljenu ‘Ispunio sam svoju sudbinu’, čiji je autor Zoran Avramović, knjigu o Zoranu Đinđiću, ‘Portret političara u mladosti’ Dragana Lakićevića Lakasa, ‘Roman bez ormana’ Vuleta Žurića, ‘Praški metro’ Mustafe Zvizdića... Naši gosti biće i Hadžem Hajdarević, Lidija Ćirić, Goran Samardžić, Predrag Marković, Dragan Gaga Popović, Jovan Nikolaidis, Milorad Milunović, Đorđe Šćepović, Rebeka Čilović, Aleksandar Ćuković i mnogi drugi”, kazao je Nikolić. On je napomenuo da će u ranijim terminima biti reali-

zovani programi koji se organizuju u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, te da su večernji termini rezervisani za književne promocije. Nikolić je, kao posebno zanimljive, naveo izložbu “Fermijevo nasljeđe” i prezentaciju italijanskih stripova, koja se realizuje u saradnji sa Ambasadom Republike Italije i Hercegnovskim strip festivalom, kao i programe Univerziteta Donja Gorica, a kao naročitu novinu tog izdanja izdvojio saradnju sa Nacionalnom bibliotekom “Đurđe Crnojević” sa Cetinja.

■ BIBLIOTEKARSTVO U FOKUSU

“Drugog festivalskog dana publika će biti u prilici da prisustvuje okruglom stolu na temu ‘Crnogorsko bibliotekarstvo, stanje i perspekti-

Sajam će otvoriti specijalna gošća manifestacije, makedonska književnica Rumena Bužarovska, koja će u utorak, od 20 sati, predstaviti zapaženu zbirku priča “Moj muž”

ve’, a plod saradnje sa Nacionalnom bibliotekom su i predavanje ‘Značaj legata’, besjeda Senke Naumovske na temu ‘Građa o Crnoj Gori u fondovima Narodne i univerzitetske biblioteke Makedonije ‘Kliment Ohridski’, tribina posvećena školskim bibliotekama, te predstavljanje novih izdanja biblioteke”, najavio je Nikolić, dodavši da su pripremljeni brojni programi za najmlađe, kao i prezentacije crnogorskih stručnih škola i univerziteta. Takođe, uspo-

stavljena je saradnja sa Ambasadom Republike Rumunije, koja priprema zanimljiv štand, na kojem će publika biti u prilici da se upozna sa rumunskom tradicijom. Kao i ranijih godina, posljednjeg festivalskog dana od 19 sati biće uručene nagrade sajma za kompletnu izdavačku produkciju, odnosno najboljeg izdavača, izdavački poduhvat, najbolju ediciju, unapređenje dječjeg izdavaštva, najbolje opremljeno umjetničko izdanje, najbolje opremljenu ediciju, najbolje opremljenu knjigu, najbolje opremljen štand, priznanje za napredak u obrazovanju i unapređenje obrazovnog procesa. Cijena ulaznice je simbolična i iznosi jedan euro, a sajam je otvoren svakog dana od 11 do 21.30 sati.

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

Marketing

JAVNI KONKURS

„Izgradnja i upravljanje skloništa za napuštene kućne ljubimce“ za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite dobrobiti životinja Pozivaju se nevladine organizacije koje imaju kapacitete i iskustvo da prijave projekte/programe na ovaj konkurs kojim mogu doprinijeti realizaciji pri� oriteta utvrđenih Zakonom o veterinarstvu („Sl.list CG“, br. 30/12, 48/15 i 52/16), Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja („Službeni list CG“, br. 14/08 i 47/15) i Pravilnikom o uslovima koje treba da ispunjavaju pansioni i skloništa za napuštene životinje („Službeni list CG“, br. 28/15). Strateški cilj(evi) čijem će ostvarenju doprinijeti projekti/programi nevladinih organizacija u 2018. godini je: 1. Kreiranje održive strategije za humano upravljanje i kontrolu populacije pasa lutalica vezano za edukaciju, legislativu, registraciju i identifikac� iju, sterilizaciju i kontracepciju, izgradnju i upravljanje skloništima za napuštene i izgubljene kućne ljubimce, vakcinaciju i veterinarski tretman, udomljavanje, eutanaziju i kontrolu pristupima izvorima hrane. Prioritetan problem u oblasti zaštite dobrobiti životinja koji se planira rješavati finansiranjem projekata/programa nevladinih organizacija je: kontrola popu� lacije pasa lutalica. Ciljne grupe su nevladine organizacije koje se bave zaštitom dobrobiti životinja, a njihove prepoznate potrebe su: kontrola populacije pasa lu� talica, utvrđivanje brojnosti populacije napuštenih i izgubljenih životinja – pasa lutalica, izgranja skloništa šta za napuštene kućne ljubimce samostal� no ili u saradnji sa lokalnom upravom, udomljavanje napustenih životinja, održivost skloništa kroz aktivnosti na prikupljanju sredstava i hrane za životinje, obezbjeđivanje veterinarske zaštite životinja i po potrebi edukaci� ja i treninzi za humano upravljanje populacijom napuštenih kućnih ljubi� maca i odgovornog vlasništva. Aktivnosti, koje nevladine organizacije mogu preduzeti samostalno ili u saradnji sa lokalnom samoupravom, doprinoseći ostvarenju strateškog/ih cilja/eva i zadovoljenju potreba ciljne/nih grupe/a („prihvatljive aktivnosti za finansiranje“), su: • Kontrola populacije pasa lutalica; • Utvrđivanje brojnosti populacije napuštenih i izgubljenih životinja – pasa lutalica; • Izgranja skloništa za napuštene kućne ljubimce samostalno ili u saradnji sa lokalnom upravom; • Udomljavanje napustenih životinja; • Održivost skloništa kroz aktivnosti na prikupljanju sredstava i hrane za životinje; • Obezbjeđivanje veterinarske zaštite životinja; • Edukacija i treninzi za humano upravljanje populacijom napuštenih životinja i odgovornog vlasništva. Ukupan iznos sredstava koja se mogu raspodijeliti ovim konkursom je: 70.000 eura. Najniži iznos sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu/programu je 15.000 eura, a najviši 25.000 eura. Na ovaj konkurs nevladina organizacija može prijaviti najviše 2 projekata/pro� grama, ali joj se mogu dodijeliti sredstva samo za jedan projekat/program. Ta nevladina organizacija može biti i partner na samo jednom projektu/pro� gramu u okviru ovog javnog konkursa. Prijavu projekta/programa na ovaj konkurs može podnijeti nevladina organi� zacija koja je: a) upisana u Registar nevladinih organizacija; b) kroz ciljeve i djelatnosti u Statutu, definisala oblast od javnog interesa iz ovog konkursa kao oblast svog djelovanja; c) u oblasti od javnog interesa iz ovog konkursa realizovala projekat/e i/ili program/e u godini koja prethodi objavljivanju ovog konkursa;

d) predala poreskom organu prijavu za prethodnu fiskalnu godinu (bilans stanja i bilans uspjeha) Raspodjela sredstava iz ovog konkursa vrši se na osnovu sljedećih kriterijuma: 1) doprinos prijavljenog projekta, odnosno programa ostvarivanju javnog interesa i realizaciji strateških ciljeva u određenoj oblasti; 2) kvalitet prijavljenog projekta, odnosno programa; 3) kapacitet nevladine organizacije da realizuje prijavljeni projekat, odnosno program; 4) transparentnost rada nevladine organizacije. Bodovanje projekata, odnosno programa prema navedenim kriterijumima, vršiće će se prema mjerilima i na način utvrđen Uredbom o fi finansiranju nansiranju pro� jekata i programa nevladinih organizacija u oblastima od javnog interesa (“Službeni list CG“, br.13/18), na obrascu koji utvrđuje i objavljuje na svojoj internet stranici Ministarstvo javne uprave/www.mju.gov.me, a svaki projekat će bodovati po dva nezavisna procjenjivača, koji moraju obrazložiti dodi� jeljene bodove po svakom mjerilu. Rok za podnošenje prijava na ovaj konkurs je 30 dana od dana objavljivanja, odnosno zaključno sa 04.06.2018. godine u 13h po lokalnom vremenu. Prijava projekta/programa dostavlja se isključivo na obrascu propisanom Pravilnikom o sadržaju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansir� anje projekata i programa nevladinih organizacija i izgledu i sadržaju prijave na javni konkurs (“Službeni list CG“, br.14/18), a koji je dostupan i na internet stranici Ministarstva finansija www.mif.gov.me Uz prijavu na ovaj konkurs, nevladine organizacije su dužne dostaviti: • fotokopiju rješenja o upisu u registar NVO • fotokopiju dijela statuta u kome su definisani ciljevi i djelatnost, odnosno oblast djelovanja NVO; • fotokopiju akta o podnesenoj prijavi za prethodnu fiskalnu godinu poreskom organu (bilans stanja i bilans uspjeha) Popunjenu, potpisanu i ovjerenu prijavu neophodno je dostaviti u dva (2) prim� jerka u štampanoj verziji i jedan (1) primjerak u elektronskoj formi na CD�u u sadržaju istovjetnom štampanom primjerku. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom, uključujući i CD treba poslati isključivo poštom na sljedeću adresu: Uprava za bezbjednost hrane, veterinarske i fitosanitarne poslove, Serdara Jola Piletića br. 26, 81000 Podgorica sa napomenom: NE OTVARATI � prijava na Javni konkurs br. 320 – 789/18 – 1 pod nazivom „Izgradnja i upravljanje skloništa za napuštene kućne ljubimce“ U razmatranje će biti uzeti samo projekti/programi koji su dostavljeni na propisanom obrascu, sa potrebnom dokumentacijom i u roku, odnosno koji zadovoljavaju uslove propisane ovim konkursom. Pitanja u vezi ovog konkursa mogu se postaviti elektronski. na adrese: ves� na.radusinovic@ubh.gov.me i marko.lubarda@mpr.gov.me , najkasnije do 04.06.2018. godine. Komisija za raspodjelu sredstava će u roku od 15 dana od dana završetka ovog konkursa, na internet stranici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i portalu e�uprave objaviti listu nevladinih organizacija koje nijesu dostavile urednu i potpunu prijavu, uz ukazivanje na utvrđene nedostatke koji se odnose na prijavu, odnosno potrebnu dokumentaciju. Nevladina organizacija sa pomenute liste je, u roku od pet dana od dana objavljivanja liste, dužna da otkloni utvrđene nedostatke, a u slučaju da se utvrđeni nedostaci ne otklone u propisanom roku, prijava se odbacuje. Broj: 320 – 789/18 � 1 Podgorica, 04.05.2018. godine

Predsjednik Komisije Vesna Radusinović

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

izvještaj instituta istok–zapad o aktuelnim problemima i evropskoj perspektivi našeg regiona

Vrijeme je za akciju na zapadnom Balkanu

jedinjene Američke Države trebalo bi da nastave da podržavaju članstvo Srbije u Evropskoj uniji, ali i poziciju Brisela da nema članstva bez priznanja Kosova i povinovanja politici EU prema Rusiji, navodi se u izvještaju američkog Instituta Istok–Zapad i Nacionalnog komiteta za američku spoljnu politiku. U izvještaju “Vrijeme za akciju na Zapadnom Balkanu – Preporuke za američku diplomatiju” navodi se da SAD treba da ohrabre EU da oživi dijalog Kosovo – Srbija, koji mora da dovede do srpskog priznanja Kosova kao nezavisne države. Autori izvještaja, među kojima su predsjednik Instituta Istok–Zapad i biv-

ši ambasador SAD u Srbiji Kameron Manter i bivši američki izaslanik u pregovorima o statusu Kosova ambasador Frenk Vizner, ocijenili su da SAD i EU treba da se zajednički i koordinisano angažuju u rješavanju gorućih pitanja na Zapadnom Balkanu kako bi se spriječio potencijalni konflikt u tom regionu.

■ Potrebna odlučna akcija Sad-a

U izvještaju objavljenom 2. maja navodi se da je potrebna “neposredna i odlučujuća akcija” SAD i EU jer je “Zapadni Balkan, koji obuhvata Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Kosovo, Crnu Goru, Albaniju i Srbiju, ponovo postao područje koje zabrinjava zbog manj-

kavosti unutrašnjeg upravljanja, ekonomskih izazova, etničkih trvenja unutar regiona i spoljnih uticaja”. Dodaje se da je Vašingtonu potreban obnovljen i ojačan odnos sa Srbijom, najvećom i najjačom državom regiona, koja “balansira na diplomatskoj žici udvarajući se u isto vrijeme i Rusiji i EU”. Oscilacije politike EU prema regionu daju priliku čelnicima Srbije da nastave da uslišavaju ruske molbe, kao što je osnivanje “kvazivojnog” ruskog humanitarnog centra u Nišu. Evropski čelnici ne mogu da očekuju od Srbije da će se odlučno posvetiti EU ako članstvo i dalje izgleda da-

leko. Jednom rječju, ako Srbija ne može da sjedi na dvije stolice, onda to ne može da čini ni EU, naveli su autori. Članstvo u NATO-u treba da ostane opcija kada je riječ o Srbiji, ali američka očekivanja moraju da uzmu u obzir i istorijsko naslijeđe vojnih operacija NATO u regionu, kao i vjerovatno glasno protivljenje Rusije. Zato, dodaje se u izvještaju, saradnja sa NATO treba da se nastavi uz podršku Srbiji da ograniči svoje bezbjednosne veze sa Rusijom na trgovinu oružjem i obuku.

■ razvoj vojne moći na koSovu

Kada je riječ o Kosovu, u izvještaju se navodi da bi SAD trebalo da ohrabri EU da oživi dijalog Kosova i Srbije uz podršku SAD kako bi se spriječilo da Kosovo nastavi da klizi ka statusu zamrznutog konflikta. SAD bi trebalo da ohrabri EU da ponovo potvrdi da je Kosovo na kredibilnom putu pristupanja iako mu predstoji još mnogo posla, dok Srbiji mora jasno da se stavi do znanja da njen put pristupanja EU zahtjeva priznanje Kosova uz razumijevanje da,

kad Srbija postane članica EU, ne može ometati eventualno članstvo Kosova u Uniji. Takođe, NATO bi zajedno sa Kosovom trebalo da radi na razvoju male, lako naoružane, odbrambene vojne moći, a proces formiranja tih snaga mora da uključi dijalog Kosova i Srbije, ali ni pod kojim uslovima Srbija ne treba da ima pravo veta u tom procesu, navodi se u izvještaju. KFOR treba da ostane na Kosovu, ali bi postojanje stalne NATO ili američke baze u regionu nepotrebno provociralo Srbiju i Rusiju, naveli su autori izvještaja. U izvještaju se ističe i da rješenje zahtjeva da Srbija i Kosovo pomire svoja neslaganja o državnosti Kosova i dodaje da bi normalizacija donijela koristi regionu – Srbiju bi približila EU, a Kosovu bi omogućila da traži puno članstvo u UN i drugim međunarodnim organizacijama. Uz konstataciju da proces normalizacije odnosa nailazi na niz ozbiljnih prepreka, autori navode da obje

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

svijet

izraelski ministar odbrane odbacio izvinjenje

Mahmud Abas se izvinio zbog svojih komentara o Jevrejima

Palestinski predsjednik Mahmud Abas juče se izvinio nakon kritika zbog antisemitizma u govoru kojim je sugerisao da je istorijski progon evropskih Jevreja bio uzrokovan njihovim ponašanjem, a ne religijom. Abas je osudio antisemitizam i naveo da je holokaust “najgnusniji zločin u istoriji” u saopštenju koje je objavila njegova kancelarija u Ramali nakon četverodnevnog samita Palestinskog nacionalnog vijeća (PNC), prenio je Rojters. “Ako je ljude uvrijedila moja izjava u ime PNC-a, posebno jevrej-

■ Članstvo Makedonije u eu i nato prioritet

Autori izvještaja takođe navode da bi u procesu normalizacije “jednog dana mogli da budu potrebni novi i kreativni predlozi”, ali i dodaju da je “mogućnost velike pogodbe, koja bi mogla uključiti i razmjenu teritorija između Kosova i Srbije”, koju je nagovijestio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, “ideja za koju još nije došlo vrijeme uprkos njenoj početnoj privlačnosti kao inovativnog bijega od klizanja Kosova u status zamrznutog konflikta”. Kada je riječ o Makedoniji, u izvještaju se navodi da članstvo Makedonije u EU i NATO mora da bude prioritet. SAD treba da upotrijebi svoj uticaj na najvišem nivou u Makedoniji i Grčkoj da naglasi važnost rješavanja “pitanja imena”, koje stoji na putu, i da sarađuju sa UN

u tom cilju. U izvještaju se ocjenjuje da Zapadni Balkan ima realan i mjerljiv uticaj na bezbjednost i stabilnost Evrope i da brojni politički, ekonomski i bezbjednosni izazovi sa kojima se region danas suočava prijete da se odraze i na ostatak Evrope. Dodaje se, međutim, da problemi Balkana nisu nepremostivi, jer ne zahtjevaju nove institucije ni značajne finansijske i vojne obaveze SAD nego, naprotiv, rješenje zahtjeva rad kroz dvije organizacije koje su već prisutne u regionu – EU i NATO. Sveobuhvatni pristup rješavanju čitavog niza političkih, ekonomskih i bezbjednosnih izazova na Balkanu zahtjeva da EU i NATO rade u tijesnoj koordinaciji, i među sobom i sa SAD, ocijenili su autori izvještaja.

Navodi se da je Vašingtonu potreban obnovljen i ojačan odnos sa Srbijom, najvećom i najjačom državom regiona, koja “balansira na diplomatskoj žici udvarajući se u isto vrijeme i Rusiji i EU”.

odbacio je juče izvinjenje palestinskog predsednika Mahmuda Abasa zbog izjave kojom je sugerisao da je istorijski progon evropskih Jevreja bio izazvan njihovim ponašanjem. “Abu Mazen (Abas) je nesretnik koji poriče holokaust, koji je napisao doktorat o negiranju holokausta i kasnije objavio knjigu o poricanju Holokausta”, napisao je Liberman na svom nalogu na Tviteru. Tako ga, kako je dodao, treba i tretirati. “Njegova izvinjenje se ne prihvataju”, poručio je izraelski ministar.

Foto: Hadas Parush

strane moraju u potpunosti i u dobroj vjeri da sprovedu postojeće sporazume, a kada je riječ o neriješenim pitanjima koja zahtjevaju pregovore, strane treba ohrabriti da se saglase na najvišem nivou o “mapi puta” koraka koji vode ka rješenju i primjeni.

ske vjernike, izvinjavam im se. Uvjeravam sve da mi to nije bila namjera i ponavljam svoje puno poštovanje prema jevrejskoj, kao i drugim monoteističkim vjerama”, saopštio je Abas. On je u noći između četvrtka i petka ponovo izabran za predsjednika Izvršnog odbora Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO). Očekivani ponovni izbor Abasa uslijedio je na kraju samita PNC, tijela koje bira predsjednika i članove Izvršnog odbora, najvišeg upravnog organa PLO. Izraelski ministar odbrane Avigdor Liberman

Mahmud Abas ( u sredini)

izraelci bojevom municijom pucali po demonstrantima

Desetine ranjenih na protestima u pojasu Gaze

Oko 350 osoba je ranjeno kada su izraelske snage upotrijebile bojevu municiju i suzavac na Palestince koji su protestovali duž granice Izraela sa Pojasom Gaze. Ljekari navode da je bojevom municijom ranjeno oko 50 ljudi od kojih troje teško, a da još njih 300 prima medicinsku pomoć uslijed udisanja suzavca i drugih vrsta povreda, prenio je Rojters. Palestinci su 30. marta postavili kampove duž granice duge 65 kilometara i započeli šestonedeljni protest protiv blokade te granice koju su uveli Izrael i Egipat 2007. godine. Britanska agencija navodi da je izraelska vojska prošlog mjeseca na granici usmrtila najmanje 43 Palestinca. Izrael tvrdi da samo štiti svoju granicu i da takve ko-

rake preduzima samo onda kada demonstranti kotrljaju zapaljene gume ka granici, pokušavaju da postave eksplozive ili da se previše približe granici. Na jučerašnjim protestima je učestvovalo oko 7.000 Palestinaca na različitim lokacijama u Pojasu Gaze, rekao je portparol izraelske vojske i dodao da je

jedna grupa pokušala da sruši ogradu i upadne na izrelsku teritoriju. Izrael tvrdi da je proteste organizovao palestinski islamski pokret Hamas čiji je proklamovani cilj uništenje Izraela i da su većina ubijenih tokom prethodnih protesta upravo pripadnici te grupe, dok Palestinci te tvrdnje poriču.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

rezultati anketa francuskih medija o makronu

Bolji od Olanda i Sarkozija, ali ipak nedovoljan 1 Francuski predsjednik Emanuel Makron, koji obilježava godinu dana na vlasti, nije dobio prelaznu ocjenu od svojih građana, pokazuju ankete francuskih medija. Makron je dobio ocjenu 8/20, dok je za prelaznu ocjenu neophodno 10/20, navodi se u studiji koju je sproveo institut BVA. Ista anketa sprovedena je u aprilu 2013. godine poslije prve godine mandata prethodnog predsjednika, socijaliste Fransoa Olanda. Tadašnji predsjednik je dobio još nižu ocjenu 7/20. Sadašnji predsjednik, centrista Makron, dobio je, međutim, najbolje ocjene od funkcionera na vlasti i simpatizera vladajuće stranke, Republike u pokretu. Makron je najniže ocjene dobio od zaposlenih

60 odsto Francuza nezadovoljno je politikom šeFa Francuske države emanuela makrona koji, godinu dana nakon što je izabran za predsjednika, uživa naklonost 43 odsto Francuza i radnika, kao i od simpatizera opozicije, ali i građana od 35 do 49 godina. Uopšteno govoreći, oko 57 odsto ispitanih Francuza je nezadovoljno Makronom,

dok je 41 odsto zadovoljno. Makron je za godinu dana izgubio 19 odsto na popularnosti, od 62 odsto u maju 2017. do 43 odsto početkom aprila ove godine. Njegovi prethodnici, Oland i desničar Nikola Sarkozi, imali su gore rezultate u istom periodu, a bolje rezultate od svih njih imali su raniji predsjednici, desničar Žak Žirak i socijalista Fransoa Miteran. Makron je izabran 7. maja 2017. godine i godinu dana kasnije Francuska se na unutrašnjem i društvenom planu suočava s gotovo svakodnevnim demonstrancijama i štrajkovima, kao i sa blokadom nekih univerziteta. Anketu su prenijeli radio RTL, list Tribin (La Tribune) i regionalni mediji u Francuskoj.

vrijednost zaplijenjene droge procijenjena na 180 miliona

Albanac uhapšen u Njemačkoj zbog šverca 600 kg kokaina Njemačka policija uhapsila je Arbera Čekaja, osumnjičenog da je šef švercerskog kanala, kojim je kokain iz Južne Amerike prebacivan ka Evropi. Hapšenje je uslijedilo pošto je albanska policija, u Draču, zaplijenila više od 600 kilograma kokaina u kontejnerima Čekajeve kompanije. Poslije nekoliko mjeseci istrage, njemačka policija je locirala i nedaleko od Dizeldorfa uhapsila Arbera Čekaja, vlasnika kompanije “Arbi garden”, u čijim je kontejnerima u februaru zaplijenjeno 613 kilograma kolumbijskog kokaina, saopštila je policija u Albaniji. Odmah poslije zaplijene kokaina, Čekaj je tvrdio da je neko podmetnuo drogu u njegove kontejnere, ali je kasnijom istragom ustanovljeno da je ranije nekoliko istraga zbog sličnih prestupa obustavljano bez ozbiljnog objašnjenja. Vrijednost droge koja je zaplijenjena u Albaniji procjenjena je na čak 180 milona eura. Kako

kampanja za izbore u turskoj

Erdogan najavio da će u BiH održati predizborni skup

su naveli albanski istražitelji, droga je pripadala najmoćnijem južnoameričkom narko-kartelu, Klanu del Golfo. Vlasti u Bogoti su početkom godine objavile obiman dosije o aktivnostima paravojne organizacije koja u velikoj mjeri kontroliše teško pristupačne predjele

uz granicu sa Panamom. Prije početka široke akcije protiv ovog klana, u koju se povremeno uključuje i avijacija, klan je pod komandom imao oko 3.000 vojnika, ali su kolumbijske vlasti uhapsile oko 1.500 ljudi i ubile najmanje 14 od 30 najuticajnijih ljudi ove organizacije.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan potvrdio je da će održati predizborni skup tokom posjete Bosni i Hercegovini u glavnom gradu te zemlje Sarajevu, naveo je turski list Hurijet. Iako je iz Ministarstva spoljnih poslova Bosne i Hercegovine saopšteno da o tome još nisu dobili nikakvu službenu informaciju, Erdogan je novinarima rekao da u okruženju, u kojem neke zemlje raspravljaju hoće li Turskoj omogućiti kampanju, “radije ćemo se povezati s našim građanima u Bosni i Hercegovini”. “Doći ćemo s našim građanima iz evropskih zemalja u dvoranu u Bosni”, rekao je Erdogan, prenio je Hurijet. On je, kako se navodi, dodao da je uvjeren da će turski državlja-

ni sigurno nastaviti kampanju u evropskim zemljama, odnosno u državama u kojima žive. Hurijet navodi da bi skup u Sarajevu trebao da bude održan 20. maja, ali da još ništa nije zvanično saopšteno. U Turskoj su za 24. jun zakazani vanredni parlamentarni i predsjednički izbori. To će biti prvi izbori od referenduma o ustavnim promjenama, kojim je prošle godine stvorena podloga za davanje većih ovlašćenja predsjedniku. Ta ovlašćenja stupiće na snagu tek nakon predsjedničkih izbora. Njemačke, austrijske i holandske vlasti ranije su zabranile turskim političarima da ne teritoriji njihovih zemalja održavaju predizborne skupove, pravdajući to “zabrinutošću zbog javnog reda”.

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

zbog skandala i optužbi za seksualno uznemiravanje u švedskoj akademiji

Ove godine neće biti dodijeljena Nobelova nagrada za književnost

Švedska akademija saopštila je da Nobelova nagrada za književnost neće biti dodijeljena ove godine zbog optužbi za seksualno uznemiravanje i drugih afera koje su poljuljale reputaciju te institucije. Nobelova nagrada za književnost za 2018. biće dodijeljena 2019. godine, navodi se u saopštenju Švedske akademije. Odluka je donijeta poslije sastanka u Stokholmu i na osnovu zaključka da Akademija nije u stanju da izabere dobitnika poslije serije optužbi za seksualno uznemiravanje i finansijske zloupotrebe. Tako je odlučeno zbog gubitka povjerenja javnosti u Akademiju, dodaje se

u saopštenju. Tajnovito 18-očlano tijelo je zahvaćeno unutrašnjim sukobom izazvanim navodima o seksualnom zlostav-

ljanju protiv muža jedne od članica. Ta žena, i još pet drugih članova je ranije podnijelo ostavke, uključujući tu i prvu predsje-

svijet Poznato vrijeme i mjesto

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je novinarima da je određeno mjesto i datum njegovog sastanka sa liderom Sjeverne Koreje Kim Džong Unom, a da će uskoro biti saopšteni detalji s tim u vezi. Odgovarajući na pitanja novinara, Donald Tramp je izjavio da se “mnogo toga dogodilo” kada je riječ o Amerikancima koji su trenutno u pritvoru u Sjevernoj Koreji, prenio je Rojters. Bijela kuća je ranije saopštila da bi istorijski susret sa Kimom mogao da bude održan ovog mjeseca.

davajuću ženu. Ovo će biti prvi put, od ratne 1943. godine, da Švedska akademija ne dodijeli Nobelovu nagradu za književnost.

najprometnija svjetska avio-linija

Između Singapura i Kuala Lumpura 84 leta dnevno

nakon odležane zatvorske kazne muntadar al zaidi ušao u politiku

Novinar koji je cipelama gađao Džordža Buša kandidat na izborima

Novinar koji je svojevremeno postao planetarno poznat jer je u Bagdadu gađao cipelama američkog predsjednika Džordža Buša mlađeg odlučio je da se kandiduje na predstojećim iračkim izborima. “Objavljujem kandidaturu za irački parlament”, poručio je Muntadar al Zaidi u videosnimku objavljenom na društvenim mrežama. Poručio je da planira da se izbori s korupcijom i ograniči rasipa-

nje državnog novca u Iraku. “Biću kakav sam bio i kakvom ste mi ukazali povjerenje. Saveznik ugnjetavanih i protivnik ugnjetavača”, rekao je on. Iako je postao heroj za mnoge Iračane, Al Zaidi je osuđen za napad na stranog čelnika. Odslužio je devet mjeseci od izrečene 12-mjesečne zatvorske kazne. Nakon zatvora Al Zaidi je napustio novinarstvo i osnovao humanitarnu organizaciju za pomoć iračkim žrtvama

rata. U autorskom članku za Gardijan objasnio je zašto je cipelama gađao Buša: “Želio sam da iskažem odbacivanje njegovih laži, njegove okupacije moje zemlje, moje odbacivanje njegovog ubijanja mog naroda.” Gotovo 24 miliona ljudi ima pravo glasa na predstojećim izborima 12. maja. To će biti prvi izbori otkad je prošle godine Vlada Iraka proglasila pobjedu nad oružanom grupom Islamska država Irak i Levant.

Vazdušna linija između Singapura i malezijske prijestonice Kuala Lumpura postala je najprometnija međunarodna ruta na svijetu, saopštio je OAG Aviation, kompanija koja se bavi analizom globalnog avio-saobraćaja. Avioni su u godinu dana, do kraja februara 2018., letjeli između tih dvaju odredišta 30.537 puta. Ta linija preuzela je primat od linije između Hong Konga i Tajpeja, koja spada u najpro-

metnije u Aziji. Let između Singapura i Kuala Lumpura traje približno sat vremena, a u planu je izgradnja i brze željeznice koja bi povezivala dva grada, prenijela je agencija Tanjug. Između ta dva grada obave se 84 leta dnevno. Na ruti saobraćaju niskotarifne kompanije, kao što su “Scoot”, “Jetstar”, “Air Asia” i “Malindo Air”, kao i vodeći prevoznici dviju zemalja – “Singapore Airlines” i “Malaysia Airlines”.

Svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

kineski predsjednik si đinping o karlu marksu

Marksizam je alat za osvojanje budućnosti Kineski predsjednik Si Đinping pohvalio je Karla Marksa kao “najvećeg mislioca savremenog doba”, nazivajući njegovu teoriju alatom za kojim će Kina “osvojiti budućnost”. Sijev jučertašnji govor u Velikoj dvorani Naroda, u Pekingu, jedan je od događaja u Kini koja obilježava

dvjestotu godišnjicu Marksovog rođenja 1818. godine u Njemačkoj. Isticanje Marksa djelimično se vidi kao način da Si ojača ideološku kontrolu i usprotivi se kritičarima u vladajućoj Komunističkoj partiji koji su nezadovoljni zbog njegovog učvršćivanja na vlasti. Marksova djela su inspi-

Na osnovu čl. 36 stav 2 Zakona o državnoj imovini („Sl. list CG“ br. 21/2009), čl.. 3 stav � i čl.. 29, 30, 31 i 3� �r�db� o �rodaji i davanju u �a� ku� stvari u državnoj imovini („Sl. list CG“ br. 44/2010), Odluk� Školskog odbora br.389 od 20.04.2018.god., Saglasnosti Vlad� Crn� Gor� br. 07�7�9 i 07�766 od 08.03.2018.god. i Ministarstva �rosvj�t� br.610� 2127/2017�6 i 610�2127/2017�7 od 12.03.2018.god., objavljuj� s�

JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA DAVANJE U ZAKUP NEPOKRETNOSTI JU OŠ „MAKSIM GORKI“ PODGORICA

PREDMET JAVNOG POZIVA: Pr�dm�t Javnog �o�iva j� davanj� u �aku�: Predmet zakupa br.1: Zakup STOMATOLOŠKE AMBULANTE, površine od 21m2 sa početnom minimalnom cijenom zakupa od 10 eura po m2 , b�� uračunatog PDV�a; I�abrani �onuđač snosi troškov� utroška vod� i struj� koji nij�su uračunati u min� imalnu cij�nu �aku�a v�ć s� odr�đuju �aušalno u i�nosu od 40 �ura mj�s�čno. Predmet zakupa br.2 : Zakup za instaliranje samouslužnih aparata, sa početnom minimalnom cijenom zakupa od 100 eura mjesečno po aparatu b�� uračunatog PDV�a; Naknada �a utroš�nu vodu i struja j� uračunata u cij�nu �aku�a. Zaku�nina ć� s� �laćati mj�s�čno u�latom na žiro račun škol�. ROK ZAKUPA: Rok �aku�a, �a Predmet zakupa br.1 i br.2 je 3 (tri) godine, računajući od dana zaključivanja ugovora o zakupu. USLOVI ZAKUPA: 1. Uslovi za ponuđače Pravo uč�šća u �ostu�ku �o Javnom �o�ivu imaju domaća ili strana �oslovno fi�ička lica odnosno �ravna lica koja su �aključno sa danom �odnoš�nja Ponud� r�gistrovan� u C�ntralnom r�gistru �rivr�dnih sub� j�kata, odnosno u�isana u odgovarajući r�gistar držav�, sj�dišta Ponuđača. 2. �slovi �a Ponud� Ponuđači su dužni dostaviti Ponudu koja sadrži �onuđ�nu cij�nu �a j�dan mj�s�c �aku�a b�� uračunatog PDV�a. Ponud� koj� sadrž� cij�nu manju od minimaln� cij�n� d�finisan� ovim �o�ivom bić� odbač�n� kao n�do�volj�n�. Uz Ponudu Ponuđači su dužni dostaviti sljedeće isprave: - za fizička lica; �Ko�iju ličn� kart� (�a domaća) ili �asoša (�a strana lica), JMBG, kontakt t�l�fon, adr�su, doka� da nij�su krivično gonj�ni, koja na dan �odnoš�nj� Ponud� nij� starija od 3 mj�s�ca; - za pravna lica i preduzetnike; �Potvrdu o r�gistraciji C�ntralnog r�g� istra �rivr�dnih subj�kata koja na dan �odnoš�nj� Ponud� nij� starija od 3 mj�s�ca; �Doka� i�dat od nadl�žnog organa da Ponuđač, i nj�gov/i osnivač/i, �akon� ski �astu�nik i članovi drugih organa u�ravljanja ukoliko ih ima, da nij�su osuđivani �a n�ko od krivičnih dj�la sa �l�m�ntima koru�cij�, �ranja novca, �r�var� ili dj�la i� nadl�žnosti S��cijalnog Državnog Tužilaštva, �ri č�mu doka� n� smij� biti stariji od 3 mj�s�ca u tr�nutku dostavljanja Ponud�; Sv� is�rav� i� ov� tačk� �o�iva s� dostavljaju u originalu ili ovj�r�noj ko�iji. NAČIN, MJESTO I VRIJEME PODNOŠENJA PRIJAVA: Ponude se dostavljaju u zapečaćenim kovertama sa naznakom na prednjoj strani koverte „Ponuda za Predmet zakupa br.___-ne otvarati do datuma javnog otvaranja ponuda“, te sa identifikacionim podacima Ponuđača, na poleđini koverte na adresu:JU OŠ „Maksim Gorki“ ul.Ivana Vujoševića br.1-Podgorica. Ponud� s� dostavljaju u roku od 8 dana od dana objavljivanja Javnog �o�iva n��osr�dno na adr�su �aku�odavca u t�rminu od 08,00h – 12,00h. Ponud� dostavlj�n� nakon nav�d�nog roka (n�blagovr�m�n�), kao i �ri� jav� koj� nisu dostavlj�n� u �a��čać�nom omotu, n�ć� s� ra�matrati i bić� vrać�n� �onuđaču. MJESTO I VRIJEME OTVARANJA PONUDA: Javno otvaranj� �onuda čiji j� �r�dm�t �aku�a �od r�dnim br.1 i 2 ć� s� obaviti 14.0�.2018.god., u �rostorijama J� OŠ „Maksim Gorki“ – Pod� gorica, sa �oč�tkom u 12,30 časova, o č�mu s� ovim �ut�m obavj�štavaju �onuđači, �a im s� drugo obavj�št�nj� n�ć� slati. ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUĐAČA: Naj�ovoljnijijm �onuđač�m smatrać� s� uč�snik koji �onudi najviši i�nos �aku�nin� na mj�s�čnom nivou. J� OŠ „Maklsim Gorki“ – Podgorica ć� sa odabranim �onuđačima �aključiti ugovor� o �aku�u, na rokov� koji su na�rij�d nav�d�ni, kojima ć� biti �r�ci�irani uslovi, kao i m�đusobna �rava i obav�� u roku od 7 dana, od dana donoš�nja odluk� �o javnom �o�ivu. Bliž� informacij� s� mogu dobiti na t�.020/201�406

racija komunista čija ideologiju ima za cilj zajedničko vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju i odsustvo društvenih klasa. Kina je prije tri decenije pokrenula reforme uvodeći tržišno poslovanje i na tome zasnovano uređenje, ali Komunistička partija i dalje čvrsto drži vlast.

priznanje češke vlade o agensu kojim je otrovan skripalj

“Novičok” korišćen pri obuci vojske

Nervni agens tipa “novičok”, iako ne isti kao onaj koji je upotrijebljen prilikom trovanja Sergeja Skripalja, korišćen je u sintetizovanoj formi u malim količinama u češkoj vojsci da bi pomogao u vojnoj obuci za slučaj hemijskog rata, saopštila je Vlada Češke. Rusija je među ostalima svrstala i Češku kao potencijalan izvor odakle je mogla da potekne supstanca poput “novičoka” kojom su otrovani Skripalj i njegova ćerka Julija 4. marta

u engleskom gradu Solzberiju, prenio je Rojters. Ministarstvo odbrane Češke saopštilo je da je izvelo “mikrosintezu” nekoliko mikrograma, “novičok” i “sarin”. To, kako je navedeno u saopštenju, nije obuhvatalo proizvodnju, kao što je predviđeno međunarodnim sporazumom i nije moglo da procuri. Ministarstvo spoljnih poslova je u odvojenom saopštenju poručilo da se tip A-230, koji je testiran u Češkoj, razlikuje od supstan-

ce poznate kao A-234, koja je iskorišćena u “slučaju Skripalj”, dok je češka vlada ranije saopštila da supstanca korišćena u trovanju Skripaljevih nije mogla da potekne iz Češke. Inače, u četvrtak je češki predsjednik Miloš Zeman rekao da je i njegova zemlja proizvodila i testirala hemijski agens “novičok”. Za napad na Sergeja Skripalja i njegovu ćerku London je optužio Moskvu, koja negira umiješanost u taj slučaj”.

JAVNI IZVRŠITELj VLADAN VUJOVIĆ IZ KOTORA, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP FACTORING MONTENEGRO” D.O.O., BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR.130, Podgorica, PIB: 02795043, protiv izvršnih dužnika: 1. NIKOLIĆ ZORAN, Daosine bb, Kotor, 2. NIKOLIĆ VOJISLAVKA, Dobrota 62, Kotor 3. KRIVOKAPIĆ GORDANA, Škaljari Novo naselje bb, Kotor, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 120,000.00 €, na osnovu čl. 169 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju dana 27.04.2018. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI I Određuje se druga prodaja nepokretnosti izvršnih dužnika I, II i III reda usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u Listu nepokretnosti broj 1427 KO Dobrota I PJ Kotor - katastarska parcela broj 2041, broj zgrade 1, PD 3, stambeni prostor površine 57m2 prizemlje, susvojina izvršnih dužnika, i to 1. NIKOLIĆ ZORAN, Daosine bb, Kotor, u obimu prava 1/6 idealnog dijela, 2. NIKOLIĆ VOJISLAVKA, Dobrota 62, Kotor, u obimu prava 4/6 idealnog dijela, 3. KRIVOKAPIĆ GORDANA, Škaljari Novo naselje bb, Kotor u obimu prava 1/6 idealnog dijela. II Ročište za prodaju navedene nepokretnosti zakazuje se za dan 23.05.2018.godine u 12:00 časova, u prostorijama kancelarije javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Tabačina bb Kotor. Prodaja nepokretnosti iz stava I ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati svakog radnog dana u periodu od 10.00 do 12.00 časova, kao i u dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava I ovog zaključka utvrđena je Rješenjem oznake I.br.576/17 od 26.02.2018. godine, a na osnovu izvještaja sudskog vještaka i ovlašćenog sudskog procjenitelja, i ista iznosi 75.000,00 € . IV Na drugoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem navedena nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti naznačene u stavu III ovog zaključka, ali ne ispod 50% te vrijednosti, shodno čl.173 ZIO-a. V Ponuđači su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponuđača, da najkasnije do održavanja ročišta polože jemstvo na žiro račun ovog javnog izvršitelja broj 520-3160820 kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, i to u iznosu od 7.500,00 eura, što predstavlja 1/10 utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponuđač-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-31607-23 kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac ili založni izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Kotor postoje evidentirani podaci o postojanju tereta i ograničenja na nepokretnosti iz stava I ovog zaključka, kao što je to bliže naznačeno u predmetnom listu nepokretnosti. Kotor,27.04.2018.godine

JAVNI IZVRŠITELJ Vladan VUJOVIĆ

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Zabava

EMIL FETAHOVIĆ NA PRAGU PRVIJENCA, ZA VN PORUČUJE:

DOSTA JE BILO TUĐIH PJESAMA, “PREČICA” JE PRAVA STVAR 44-45

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

VLADA I OPŠTINA ZA FESTIVAL OPREDIJELILE 600.000 EURA

Sea Dance na Buljarici od 30. avgusta do 1. septembra KOTOR MAY ROCK 20. I 21. MAJA

Stižu Đorđe David, KKN, Vranjković... KKN

VANJA RADOVANOVIĆ DANAS OPET NA SCENI EUROSONGA

Samo da se prilagodimo tehnici i biće sve u redu

ZABAVA

HAJDE SANJAJ ME, SANJAJ

I Rambo u ekipi koja će pjevati za Vlada Divljana Rambo Amadeus pridružio se muzičarima koji će povodom 60. rođendana Vlada Divljana nastupiti 10. maja na koncertu “Hajde sanjaj me, sanjaj” u beogradskom Sava centru. Na koncertu će nastupiti Momčilo Bajagić-Bajaga, Kornelije Bata Kovač, Dušan Kojić-Koja, Zoran Kostić-Cane, Rambo Amadeus, Nebojša AntonijevićAnton, Saša Lošić-Loša, Darko Rundek, Goran Vasović-Vaske, Bojana Vunturišević, Dejan VučetićVuča, Boris Mladenović-

Bomla, Zoran Predin, Dejan Cukić i Kokan Popović. Publika u Sava centru 10. maja moći će da čuje pjesme koje je Vlado stvarao i svirao sa različitim bendovima i saradnicima, od Idola, Srđana Šapera, Srđana Gojkovića-Gileta, Old Stars benda, do Nevladine organizacije i Ljetnog kina. Domaćini koncerta su Zdenko Kolar i Saša Šandorov sa Nevladinom organizacijom i Maks Juričić sa svojim Ljetnim kinom, a podrška koncerta je Magic Bush. Fi.J.

UPOZORAVA NA POREMEĆAJE U ISHRANI

Sama sam kriva što sam stvorila i živjela horor

Ela Dvornik sa pratiteljima i obožavateljima na društvenim mrežama dijeli one lijepe i one manje lijepe životne trenutke i iskustva. Već je govorila o tome kako se borila s poremećajem u ishrani i sada je opet ova blogerka na društvenim mrežama odlučila da govori o toj temi kako bi upozorila na ozbiljnost problema i pozvala sve da pomognu centru koji se time bavi. Prenosimo prvi dio Elinog statusa: “Kao što znate i ja sam nekada imala poremećaje u ishrani. Znam koja je to psihička borba. To se ne može opisati riječima. Niko to ne razumije i ko to nije doživio,

neće ni shvatiti... ali to je ozbiljan problem. Pogotovo danas kad je veliki uticaj savršenstva na internetu. Mnogi ljudi to pokrenu zbog manjka vjere i samopouzdanja... to podstiče i anksioznost i depresiju, zaista nije lako biti ta osoba. Dok neki to smatraju željom da budu mršavi ili fit – ovaj problem je puno dublji jer je psihički... nakon nekog vremena više nije stvar u fizičkom izgledu već u tom mazohizmu da u životu koji nije pod kontrolom, kontrolu stavite tamo gdje vam život zavisi. Jedina stvar koju vam ljudi ne mogu oduzeti jeste kontrola nad vašim tijelom”. Fi.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

EMIL FETAHOVIĆ NA PRAGU PRVIJENCA ZA VN PORUČUJE:

DOSTA JE BILO TUĐIH PJESAMA, “PREČICA” JE PRAVA STVAR

Emil Fetahović

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

⌦ Danilo Brajković Rožajac Emil Fetahović na korak je od prvog singla u karijeri, pošto će se uskoro pohvaliti numerom “Prečica”. Fetahovića smo ranije upoznali tokom takmičarskih nastupa u “Pinkovim zvezdama”, ove godine nastupio je i na Beoviziji, otpjevao duet “Bar da znam” sa Srđanom Marjanovićem, a realizaciju prvijenca povjerio je dobro poznatom domaćem triju - Mirsad Serhatlić je autor muzike, Sanja Perić potpisuje stihove, a Senad Drešević aranžman. Mladi pjevač Vikend novinama priznaje da je uživao prethodnih godina tokom izvođenja hitova popularnih regionalnih zvijezda, ali vjeruje da je kucnuo pravi trenutak za početak solo karijere.

■ Brza, ljetnja pjesma za početak

“Bilo je lijepo pjevati tuđe pjesme, naročito u ‘Pinkovim zvezdama’ mi je to dosta značilo i regionalna publika me je upoznala zahvaljujući njima. Ipak, mislim da je bilo dosta tuđih numera i da je sada vrijeme za prave stvari. Ako sebe smatrate pravim muzičarem, onda morate snimati numere i odlučio sam da krenem tim putem”, ističe Fetahović. Mada su mnogi vjerovali da će nakon Beovizije saradnike potražiti baš u Srbiji, Emil je izabrao domaću ekipu. “Nije bilo lako naći autorsku ekipu jer mi se čini da danas autori nijesu toliko motivisani da urade nešto drugačije. Ipak, ono što su Mirsad, Sanja i Senad uradili svidjelo mi se na prvo slušanje, a ostalo je još da dovršim aranžman i vjerujem da ću do početka ljeta moći da predstavim nume-

ru”, nastavlja Fetahović. Baš kao i većini mladih crnogorskih izvođača, Emilu najviše leži pop zvuk, a tekst prvijenca, ističe pjevač, u skladu je sa onim što će biti zaštitni znak njegovih pjesama. “Biće to brza ljetnja pop pjesma. Volio bih da se ‘zavrti’ baš tokom ljeta. Prava je za omladinu, prilagođena mom uzrastu. Sa Srđanom sam na Beoviziji imao izlet u pop-rok vode ali je ‘Prečica’ čisti pop i to mi sasvim odgovara. Tekst je ljubavni, prati priču momka i djevojke koja ga uporno odbija ali na kraju, ipak, on nalazi prečicu do njenog srca”, objašnjava Fetahović. Pjevač planira da ekranizuje numeru. “Imam nekoliko ideja kako će izgledati ali ne žurim već strpljivo planiram. Ne bih volio da to bude komplikovana priča jer volim jednostavnost”, navodi Fetahović.

Starije kolege Emilu predviđaju svijetlu budućnost, a pjevač će se potruditi da ne iznevjeri njihovo povjerenje - nedavno je “raskrstio” sa obradama u studiju bosanskohercegovačkog kompozitora Amila Loja, kada je otpjevao hit “Noćas mi se ne spava” od Džeja, a u pratnji gitariste Saše Stojanovića pokušaće da dočara umijeće širem auditorijumu. “Planiram da se mnogo ozbiljnije posvetim muzici u narednom periodu. Mislim da će mi saradnja sa Sašom, koji važi za jednog od najboljih gitarista u Crnoj Gori, dosta dobrog donijeti, a vjerovatno ću i proširiti bend”, zaključuje Fetahović.

Tekstopisac Sanja Perić, Emil Fetahović i aranžer Senad Drešević

VANJA RADOVANOVIĆ DANAS OPET NA bINI EUROSONGA

Samo da se prilagodimo tehnici i biće sve u redu Poslije višemjesečnih priprema u raznim prostorima prijalo je kada smo osjetili scenu u Lisabonu, ističe Vanja

Evrovizijski selfi pred početak prve probe u Lisabonu

■ ozBiljno ću se

posvetiti muzici

zabava

Uvodni dan vikenda Vanja Radovanović iskoristiće da drugi put izađe na scenu lisabonske arene “Altice”, pošto je vrijeme za novu probu “Inja” na Eurosongu. Za razliku od prve probe, koju je naša delagacija odradila u srijedu, današnji zadatak biće mnogo izazovniji jer Radovanović i prateći vokali Ana Mašulović, Ivana Vladović, Lena Kuzmanović i Jelena Đurić, uz aranžera Boleta Martinovića više neće izlaziti na scenu prije 9. maja, kada će žiri ocjenjivati učinak, dok je noć kasnije drugo polufinale, koje Crna Gora počinje sa 16. pozicije. Toga je svjestan

Sa prve probe u Lisabonu

Prazna je sala ali je Predivna. OkOlO je sve fascinantnO, zaista uživam. samO da se naviknemO na tehničke uslOve i Radovanović, ali obećava da neće biti problema. “Bilo je prelijepo tokom prve probe. Osjetili smo binu. Poslije višemjesečnih priprema u raznim prostorima i razmišljanja kako ćemo reagovati u Lisabonu - sada znam da prija i da ćemo uživati. Prazna je sala ali je predivna. Okolo

je sve fascinantno, zaista uživam. Samo da se naviknemo na tehničke uslove. Namjestiš se za slušanje u sobi, pa ideš u praznu salu i onda se čuje eho. Ali, neće biti problema. Jedva čekamo otvaranje”, poručio je Radovanović, uz duhovitu opasku da je pjevao za desetku, a prateći vokali za trojku-četvorku. Osim što uživa na bini, Radovanović osmijeh ne skida ni tokom brojnih konferencija za medije - novinari su ga već proglasili najduhovitijim učesnikom, a mnogima se dopalo to što je opušten i ne razmišlja o konačnom plasmanu. D.B.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

VLADA I OPŠTINA ZA FESTIVAL OPREDIJELILE 600.000 EURA

SEA DANCE NA BULJARICI OD 30. AVGUSTA DO 1. SEPTEMBRA Procjene su da će Crna Gora u periodu 2017-2026 na osnovu PDV-a od festivala prihodovati više od 29 miliona eura

⌦ Fi.J. Prethodna četiri Sea Dance festivala održana su na plaži Jaz, a peti će biti priređen na Buljarici od 30. avgusta do 1. septembra ove godine, čime su potvrđene informacije koje je naš medij objavio prije nekoliko mjeseci. Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku da izdvoji 300.000 eura za održavanje ovogodišnjeg festivala Sea Dance, što je za 100.000 više nego prethodne godine. Istu sumu će, prema infrmacijama Vlade, izdvojiti i Opština Budva, ali i podršku u dijelu infrastrukturnog ulaganja u lokalitet Buljarice.

Ukupni prihodi crnogorske ekonomije od početka održavanja Sea Dance Festivala iznosili su preko 36 miliona eura, a budžetski prihodi šest miliona eura. Procjene su da će Crna Gora u periodu 2017-2026 na osnovu PDV-a prihodovati preko 29 miliona eura. U Vladi napominju da Ministarstvo održivog razvoja i turizma po ovom pitanju nije vršilo istraživanje i procjenu, niti im je poznato da su je drugi državni organi vršili. Finansijski podaci o ostvarenim prihodima i predviđanja za naredni desetogodišnji period su zasnovani na informacijama organizatora. “Kada se sagleda broj od

280.000 posjetilaca za prve četri godine održavanja festivala, odnosno prosječno oko 70.000 po godini (za tri dana festivala), te se pođe od pesimističke pretpostavke da je 80 odsto bilo inostranih gostiju (oko 56.000 dnevnih posjeta inostranih gostiju za tri dana trajanja festivala), te uzme obzir podatak CBCG o potrošnji inostranih turista tokom boravka u Crnoj Gori (79 eura dnevno), dolazimo do procjene da je minimalan prosječan doprinos turističkoj privredi, pored prihoda samog festivala, iznosio oko 4,4 miliona eura godišnje”, navodi se u informaciji Vlade. U decembru 2015. go-

dine, tadašnji predsjednik opštine Srđa Popović i direktor Egzit festivala Dušan Kovačević, potpisali su ugovor o dugoročnoj saradnji o organizaciji Sea Dance-a do 2026. godine. Ugovorom je definisano da će ulaganje u festival narednih deset godina, kada su u pitanju program i produkcija, iznositi najmanje 10.000.000 eura. Prema tom dokumentu, opština Budva je u razvoj festivala trebalo da ulaže 300.000 eura godišnje, a Turistička organizacija Budve i Nacionalna turistička organizacija doprinosiće sa po 100.000 eura. Međutim, iznos se mijenjao s godinama, pa je prošle godine Vlada po-

držala tu muzičku manifestaciju sa 200.000 eura, jer je lokalna uprava sa LTO festivalu uplatila 250.000.

Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku da izdvoji 300.000 eura za održavanje ovogodišnjeg festivala Sea Dance, što je za 100.000 više nego prethodne godine. Istu sumu će, prema infrmacijama Vlade, izdvojiti i Opština Budva, ali i podršku u dijelu infrastrukturnog ulaganja u lokalitet Buljarice

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

Zabava

SelIn DIOn pJevA ª ASheSº u ª DeADpOOl 2º

Detalj iz urnebesnog spota

Antiheroj poručuje: Ovo nije “Titanic”, otpjevaj to lošije Nova balada vlasnice jednog od najcjenjenijih glasova na planeti, Selin Dion, “Ashes”, neočekivano se našla na saundtreku za našeg omiljenog Marvelovog antiheroja “Deadpoola”. “Tokom godina dobila sam nekoliko nevjerovatnih pjesama i učestvovala na sjajnim projektima. ‘Ashes’ je jedna od tih pjesama i ‘Deadpool’ je van svih okvira. Pođite na najluđu vožnju života na premijeri ‘Deadpoola’ 18. maja i nasmijte se kao nikada do sada”, objavila je na zvaničnom Fejsbuk profilu popularna kanadska diva. A da spot bude u “fazonu” ovog komičnog ostvarenja pobrinuo se sam Deadpool

(Rajan Rejnolds) koji se potrudio da ova emotivna numera dobije i “odgovarajuću” plesačku potporu. “To je bilo sjajno. Najbolje izvođenje ikada. Zato moraš da ga ponoviš. Predobro je. Ovo je ‘Deadpool’, ne ‘Titanic’, moraš to otpjevati za 5, ovo je bilo 11”, kaže Selin Deadpool na kraju spota, na šta mu ona odgovara: “Slušaj, idem samo do 11. Gubi se, Spajdermenu”, revanšira se Dionova. Naravno, posljednja je Deadpoolova, koji promrmlja da je trebao da angažuje N*Sync, umjesto Dion, što je ujedno i posljednja scena ovog neobičnog spota, ali i muzičko-glumačkog spoja. M.Rog.

KOTOR MAY ROCK 20. I 21. MAJA

DST, KKN, Vranjković... na Trgu Svetog Tripuna Turistička organizacija Opštine Kotor ne prestaje da nas iznenađuje kvalitetnim muzičkim manifestacijama, te će se tako tradicionalnim Rock New Year i Sea Rocku ubrzo pridružiti i Kotor May Rock, koji je zakazan za 20. i 21. maj na Trgu Svetog Tripuna. Kao po običaju, na repertoaru će se naći renomirana muzička imena iz zemlje

i regiona. Tako će se prve večeri Kotoranima predstaviti Đorđe David, domaći DST - Društvo Skrivenih Talenata, ali i rokeri iz Beograda Kanda kodža i Nebojša, dok je druga noć rezervisana za sastav Light Under The Black Mountain, dubrovački bend Embassy 516 i muzičkog maestra Nikolu Vranjkovića. M.Rog.

2CellOS

Iz spota

“Eye of the Tiger” ugledao svjetlost dana

Najdinamičniji instrumentalni duo 2Cellos juče je objavio numeru “Eye of the Tiger” - obradu kultne teme iz filma “Rocky III”, koja će se naći na njihovom narednom albumu. Pjesmu u originalu izvodi Survivor, a Luka Šulić i Stjepan Hauser pobrinuli su se da obrada na violončelima zvuči moćno, uvjerljivo i energično! Žestoki dvoboj na violončelima snimljen je u jednoj pulskoj garaži, u krugu prijatelja i rivala. “Mi smo najbolji prijatelji, ali i najbolji suparnici! Uvijek se trudimo da pređemo granice u očekivanjima od violončela, a ovoga je puta postalo lično - violončela nijesu preživjela!”, poručuju iz 2Cellos. M.Rog.

FlORenCe + The MAChIne ObJAvIlI ª hungeRº

Neke riječi se ne izgovaraju ali mogu da se otpjevaju Florens Velč obradovala je obožavaoce novim singlom i spotom “Hunger”, čime je ujedno najavila novo studijsko izdanje sastava Florence + The Machine - “High as Hope”. “Ova pjesma govori o tome kako tražimo ljubav u onim stvarima koje zapravo nijesu ljubav, kako nas pokušaji da se osjećamo manje usamljeno dovode do još veće usamljenosti. Ovom pjesmom sam sebe učinila ranjivom, ka-

ko bih podstakla zajedništvo, jer sam uvjerena da se mnogi od nas upravo ovako osjećaju, ali to nijesmo u stanju da priznamo sami sebi. Ponekad neke stvari ne možete izgovoriti, ali ih možete otpjevati”, kaže Florens o pjesmi. Novo izdanje “High as Hope” publici će biti predstavljeno 29. juna ove godine, a na albumu će se naći 10 novih pjesama, među kojima je i ranije objavljena “Sky Full of Stars”. M.Rog.

Marketing

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

JAVNI KONKURS

„Praćenje vektora američkog cvrčka – cikade vinove loze (Scaphoideus titanus) u cilju sprječavanja velikih šteta u vinogradima“ za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti zdravstvene zaštite bilja Pozivaju se nevladine organizacije koje imaju kapacitete i iskustvo da prijave projekte/programe na ovaj konkurs kojim mogu doprinijeti realizaciji prioriteta utvrđenih Zakonom o zdravstvenoj zaštiti bilja („Sl. list RCG” broj 28/06 i „Sl. list CG” br. 28/11 i 48/15), Pravilnikom o fitosanitarnim mjerama za sprječavanje unošenja, šienja i suzbijanja štetnih organizama i listama štetnih organizama bilja, biljnih proizvoda i objekata pod nadzorom („Sl.list CG”, br. 39/11, 80/16 i 91/17) i Naredbom o hitnim fitosanitarnim mjerama za sprečavanje unošenja zlatne žutice vinove loze („Sl. list CG“, broj 18/18), u oblasti zdravstvene zaštite bilja. Strateški ciljevi čijem će ostvarenju doprinijeti projekti/programi nevladinih organizacija u 2018. godini su: 1. Potvrđivanje statusa štetnog organizma - fitoplazme „Candidatus Phytoplasma vitis“, sprječavanja unošenja i širenja fitoplazme „Candidatus Phytoplasma vitis“, utvrđivanje brojnosti vektora - američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) radi određivanje broja hemijskih tretmana i sprječavanje velikih ekonomskih šteta koju ova fitoplazma može prouzrokovati u vinogradima. Prioritetni problemi u oblasti zdravstvene zaštite bilja koji se planiraju rješavati finansiranjem projekata/programa nevladinih organizacija su: utvrđivanje pruisustva fitoplazme „Candidatus Phytoplasma vitis“, utvrđivanje brojnosti vektora (Scaphoideus titanus) na različitim lokalitetima. Ciljne grupe su nevladine organizacije koje okupljaju poljoprivredene proizvođače bilja, a njihove prepoznate potrebe su da pomognu vinogradarima i držaocima vinove loze (Vitis vinifera) da ispune zakonske obaveze aktivnim učešćem u zdravstvenoj zaštiti bilja: nabavka žutih ljepljivih ploča za praćenje vektora američkog cvrčka (Scaphoideus titanus), postavljanje i čuvanje žutih ljepljivih ploča, brojanje uhvaćenih jedinki vektora, slanje dobijenih podataka nadležnom organu za zdravstvenu zaštitu bilja radi određivanja tačnih termina hemijskih tretiranja. Aktivnosti nevladine organizacije koje će doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva i zadovoljenju potreba ciljnih grupa („prihvatljive aktivnosti za finansiranje“) su: • • • • • • • •

•

Određivanje lokaliteta za postavljanje žutih ljepljivih ploča; Nabavka žutih ljepljivih ploča; Postavljanje žutih ljepljivih ploča; Pregledi i očitavanje žutih ljepljivih ploča u intervalima od 14 dana od početka jula do polovine septembra radi utvrđivanja imaga vektora; Obavještavanje nadležnog organa za zdravstvenu zaštitu bilja o utvrđenoj brojnosti imaga vektora na svim postavljenim žutim ljepljivim pločama, nakon svakog očitavanja; Vizuelni pregledi bilja - vinove loze (Vitis vinifera), na lokalitetima na kojima su postavljene žute ljepljive ploče, radi uočavanja simptoma infekcije prouzrokovane fitoplazmom „Candidatus Phytoplasma vitis“; Obavještavanje nadležnog organa za zdravstvenu zaštitu bilja o rezultatima vizuelnih pregleda i sumnjama na prisustvo fitoplazme „Candidatus Phytoplasma vitis“ Vođenje evidencije o lokalitetima (naziv lokaliteta, sortiment, GPS koordinate), datumu vizuelnih pregleda, broju i datumu postavljanja žutih ljepljivih ploča, broju uhvaćenih imaga vektora, datuma očitavanja žutih ljepljivih ploča, preduzetim hemijskim mjerama zaštite bilja kao i drugim podacima; Dostavljanje periodičnih i završnog izvještaja o svim aktivnostima nadležnom organu za zdravstvenu zaštitu bilja.

Ukupan iznos sredstava koja se mogu raspodijeliti ovim konkursom je: 10.000 eura. Najnižiji iznos sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu/programu je 1.500 eura, a najviši 3.500 eura. Na ovaj konkurs nevladina organizacija može prijaviti najviše 2 projekata/programa, ali joj se mogu dodijeliti sredstva samo za jedan projekat/program. Ta nevladina organizacija može biti i partner na samo jednom projektu/programu u okviru ovog javnog konkursa. Prijavu projekta/programa na ovaj konkurs može podnijeti nevladina organizacija koja je: a) upisana u Registar nevladinih organizacija; b) kroz ciljeve i djelatnosti u Statutu, definisala oblast od javnog interesa iz ovog konkursa kao oblast svog djelovanja;

c) u oblasti od javnog interesa iz ovog konkursa realizovala projekat/e i/ili program/e u godini koja prethodi objavljivanju ovog konkursa; d) predala poreskom organu prijavu za prethodnu fiskalnu godinu (bilans stanja i bilans uspjeha) Raspodjela sredstava iz ovog konkursa vrši se na osnovu sljedećih kriterijuma: 1) doprinos prijavljenog projekta, odnosno programa ostvarivanju javnog interesa i realizaciji strateških ciljeva u određenoj oblasti; 2) kvalitet prijavljenog projekta, odnosno programa; 3) kapacitet nevladine organizacije da realizuje prijavljeni projekat, odnosno program; 4) transparentnost rada nevladine organizacije. Bodovanje projekata, odnosno programa prema navedenim kriterijumima, vršiće se prema mjerilima i na način utvrđen Uredbom o finansiranju projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima od javnog interesa (“Službeni list CG“, br.13/18), na obrascu koji utvrđuje i objavljuje na svojoj internet stranici Ministarstvo javne uprave/www.mju.gov.me, a svaki projekat će bodovati po dva nezavisna procjenjivača, koji moraju obrazložiti dodijeljene bodove po svakom mjerilu. Rok za podnošenje prijava na ovaj konkurs je 30 dana od dana objavljivanja, odnosno zaključno sa 04.06. 2018. godine. Prijava projekta/programa dostavlja se isključivo na obrascu propisanom Pravilnikom o sadržaju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija i izgledu i sadržaju prijave na javni konkurs (“Službeni list CG“, br.14/18), a koji je dostupan i na internet stranici Ministarstva finansija www.mif.gov.me Uz prijavu na ovaj konkurs, nevladine organizacije su dužne dostaviti: • fotokopiju rješenja o upisu u registar NVO • fotokopiju dijela statuta u kome su definisani ciljevi i djelatnost, odnosno oblast djelovanja NVO; • fotokopiju akta o podnesenoj prijavi za prethodnu fiskalnu godinu poreskom organu (bilans stanja i bilans uspjeha) Popunjenu, potpisanu i ovjerenu prijavu neophodno je dostaviti u dva (2) primjerka u štampanoj verziji i jedan (1) primjerak u elektronskoj formi na CD-u u sadržaju istovjetnom štampanom primjerku. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom, uključujući i CD treba poslati isključivo poštom na sljedeću adresu: Uprava za bezbjednost hrane, veterinarske i fitosanitarne poslove, Serdara Jola Piletića br. 26, 81000 Podgorica sa napomenom: NE OTVARATI - prijava na Javni konkurs br. 320 – 790/18 – 1 pod nazivom „Praćenje vektora američkog cvrčka – cikade vinove loze (Scaphoideus titanus) u cilju sprječavanja velikih šteta u vinogradima“ U razmatranje će biti uzeti samo projekti/programi koji su dostavljeni na propisanom obrascu, sa potrebnom dokumentacijom i u roku, odnosno koji zadovoljavaju uslove propisane ovim konkursom. Pitanja u vezi ovog konkursa mogu se postaviti elektronski. na adrese: vesna.novakovic@ubh.gov.me i marko.lubarda@mpr.gov.me , najkasnije do 04.06.2018. godine. Komisija za raspodjelu sredstava će u roku od 15 dana od dana završetka ovog konkursa, na internet stranici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i portalu e-uprave objaviti listu nevladinih organizacija koje nijesu dostavile urednu i potpunu prijavu, uz ukazivanje na utvrđene nedostatke koji se odnose na prijavu, odnosno potrebnu dokumentaciju. Nevladina organizacija sa pomenute liste je, u roku od pet dana od dana objavljivanja liste, dužna da otkloni utvrđene nedostatke, a u slučaju da se utvrđeni nedostaci ne otklone u propisanom roku, prijava se odbacuje. Broj: 320 – 790/18 - 1 Podgorica, 04.05.2018. godine

Predsjednik Komisije Vesna Novaković

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

Marketing

CRNA GORA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA Na osnovu člana 32v Zakona o nevladinim organizacijama (“Službeni list CG“, br.39/11 i 37/17), a u vezi sa Odlukom o utvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog interesa i visine sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u 2018. godini (“Službeni list CG“, br. 83/17) i Pravilnikom o sadržaju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija i izgledu i sadržaju prijave na javni konkurs (“Službeni list CG“, br.14/18),, Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja,objavljuje

JAVNI KONKURS

„Praćenje muve masline (Bactrocera oleae) u cilju određivanja momenta njenog suzbijanja i sprječavanje gubitaka u proizvodnji maslina“ za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti zdravstvene zaštite bilja Pozivaju se nevladine organizacije koje imaju kapacitete i iskustvo da prijave projekte/programe na ovaj konkurs kojim mogu doprinijeti realizaciji prioriteta utvrđenih Zakonom o zdravstvenoj zaštiti bilja („Sl. list RCG” broj 28/06 i „Sl. list CG” br. 28/11 i 48/15), u oblasti zdravstvene zaštite bilja. Strateški ciljevi čijem će ostvarenju doprinijeti projekti/programi nevladinih organizacija u 2018. godini su: 1. Rano otkrivanje pojave muve masline (Bactrocera oleae) praćenjem njene brojnosti u Mc Phail klopkama i na žutim ljepljivim pločama, uzorkovanje plodova masline radi utvrđivanja aktivne infestacije muvom masline (utvrđivanje prisustva jaja, larvi, lutki i praznih hodnika), u cilju momenta suzbijanja Prioritetni problemi u oblasti zdravstvene zaštite bilja koji se planiraju rješavati finansiranjem projekata/programa nevladinih organizacija su: utvrđivanje pruisustva i praćenje brojnosti muve masline (Bactrocera oleae) kao i određivanje procenta aktivne infestacije na različitim lokalitetima. Ciljne grupe su nevladine organizacije koje okupljaju poljoprivredene proizvođače bilja, a njihove prepoznate potrebe su da aktivnim učešćem u zdravstvenoj zaštiti bilja pomognu maslinarima: nabavka žutih ljepljivih ploča i Mc Phail klopki za praćenje muve masline (Bactrocera oleae), nabavka atraktanta za Mc Phail klopke, postavljanje i čuvanje žutih ljepljivih ploča i klopki, kontrola brojnosti muve na pločama i u klopkama jednom nedjeljno, zamjena žutih ljepljivih ploča i atraktanata u Mc Phail klopkama, uzorkovanje plodova masline i njihov pregled, sve u cilju određivanja momenta suzbijanja, slanje dobijenih podataka nadležnom organu za zdravstvenu zaštitu bilja. Aktivnosti nevladine organizacije koje će doprinijeti ostvarenju strateškog/ih cilja/ eva i zadovoljenju potreba ciljnih grupa („prihvatljive aktivnosti za finansiranje“) su: • Određivanje lokaliteta za postavljanje žutih ljepljivih ploča i Mc Phail klopki; • Nabavka žutih ljepljivih ploča, Mc Phail klopki i atraktanta ; • Postavljanje žutih ljepljivih ploča i Mc Phail klopki; • Očitavanje i zamjena žutih ljepljivih ploča i očitavanje Mc Phail klopki i zamjena atraktanta jednom nedeljno, od početka jula do početka oktobra radi utvrđivanja početka leta i brojnosti muve masline; • Uzorkovanje plodova masline i njihov pregled radi utvrđivanja aktivne infestacije muvom masline (utvrđivanje prisustva jaja, larvi, lutki i praznih hodnika) od kraja juna do početka oktobra; • Obavještavanje nadležnog organa za zdravstvenu zaštitu bilja o rezultatima pregleda i obavještavanje o terminima hemijskih tretiranja; • Vođenje evidencije o lokalitetima na kojima su postavljene žute ljepljive ploče i Mc Phail klopke (naziv lokaliteta, sortiment, GPS koordinate), broju i datumu postavljanja žutih ljepljivih ploča i Mc Phail klopki, broju uhvaćenih muva, datuma očitavanja žutih ljepljivih ploča i Mc Phail klopki, kao i uzorkovanja plodova i njihovog pregleda, o preduzetim hemijskim mjerama zaštite bilja masline kao i drugim podacima; • Dostavljanje periodičnih i završnog izvještaja o svim aktivnostima nadležnom organu za zdravstvenu zaštitu bilja; • Obavještavanje javnosti (putem lokalne televizija, radija i sl.) o terminima hemijskih tretiranja. Ukupan iznos sredstava koja se mogu raspodijeliti ovim konkursom je: 10.000 eura. Najnižiji iznos sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu/programu je 1.500 eura, a najviši 3.500 eura. Na ovaj konkurs nevladina organizacija može prijaviti najviše 2 projekata/programa, ali joj se mogu dodijeliti sredstva samo za jedan projekat/program. Ta nevladina organizacija može biti i partner na samo jednom projektu/programu u okviru ovog javnog konkursa. Prijavu projekta/programa na ovaj konkurs može podnijeti nevladina organizacija koja je: a) upisana u Registar nevladinih organizacija; b) kroz ciljeve i djelatnosti u Statutu, definisala oblast od javnog interesa iz ovog konkursa kao oblast svog djelovanja; c) u oblasti od javnog interesa iz ovog konkursa realizovala projekat/e i/ili

program/e u godini koja prethodi objavljivanju ovog konkursa; d) predala poreskom organu prijavu za prethodnu fiskalnu godinu (bilans stanja i bilans uspjeha) Raspodjela sredstava iz ovog konkursa vrši se na osnovu sljedećih kriterijuma: 1) doprinos prijavljenog projekta, odnosno programa ostvarivanju javnog interesa i realizaciji strateških ciljeva u određenoj oblasti; 2) kvalitet prijavljenog projekta, odnosno programa; 3) kapacitet nevladine organizacije da realizuje prijavljeni projekat, odnosno program; 4) transparentnost rada nevladine organizacije. Bodovanje projekata, odnosno programa prema navedenim kriterijumima, vršiće se prema mjerilima i na način utvrđen Uredbom o finansiranju projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima od javnog interesa (“Službeni list CG“, br.13/18), na obrascu koji utvrđuje i objavljuje na svojoj internet stranici Ministarstvo javne uprave/www.mju.gov.me, a svaki projekat će bodovati po dva nezavisna procjenjivača, koji moraju obrazložiti dodijeljene bodove po svakom mjerilu. Rok za podnošenje prijava na ovaj konkurs je 30 dana od dana objavljivanja, odnosno zaključno sa 04.06.2018. godine u 13h po lokalnom vremenu. Prijava projekta/programa dostavlja se isključivo na obrascu propisanom Pravilnikom o sadržaju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija i izgledu i sadržaju prijave na javni konkurs (“Službeni list CG“, br.14/18), a koji je dostupan i na internet stranici Ministarstva finansija www.mif.gov.me Uz prijavu na ovaj konkurs, nevladine organizacije su dužne dostaviti: • fotokopiju rješenja o upisu u registar NVO • fotokopiju dijela statuta u kome su definisani ciljevi i djelatnost, odnosno oblast djelovanja NVO; • fotokopiju akta o podnesenoj prijavi za prethodnu fiskalnu godinu poreskom organu (bilans stanja i bilans uspjeha) Popunjenu, potpisanu i ovjerenu prijavu neophodno je dostaviti u dva (2) primjerka u štampanoj verziji i jedan (1) primjerak u elektronskoj formi na CD-u u sadržaju istovjetnom štampanom primjerku. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom, uključujući i CD treba poslati isključivo poštom na sljedeću adresu: Uprava za bezbjednost hrane, veterinarske i fitosanitarne poslove, Serdara Jola Piletića br. 26, 81000 Podgorica sa napomenom: NE OTVARATI - prijava na Javni konkurs br. 320 – 791/18 – 1 pod nazivom „Praćenje muve masline (Bactrocera oleae) u cilju određivanja momenta njenog suzbijanja i sprječavanje gubitaka u proizvodnji maslina“ U razmatranje će biti uzeti samo projekti/programi koji su dostavljeni na propisanom obrascu, sa potrebnom dokumentacijom i u roku, odnosno koji zadovoljavaju uslove propisane ovim konkursom. Pitanja u vezi ovog konkursa mogu se postaviti elektronski. na adrese: vesna.novakovic@ubh.gov.me i marko.lubarda@mpr.gov.me , najkasnije do 04.06.2018. godine. Komisija za raspodjelu sredstava će u roku od 15 dana od dana završetka ovog konkursa, na internet stranici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i portalu e-uprave objaviti listu nevladinih organizacija koje nijesu dostavile urednu i potpunu prijavu, uz ukazivanje na utvrđene nedostatke koji se odnose na prijavu, odnosno potrebnu dokumentaciju. Nevladina organizacija sa pomenute liste je, u roku od pet dana od dana objavljivanja liste, dužna da otkloni utvrđene nedostatke, a u slučaju da se utvrđeni nedostaci ne otklone u propisanom roku, prijava se odbacuje. Broj: 320 – 791/18 - 1 Podgorica, 04.05.2018. godine

Predsjednik Komisije Vesna Novaković

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

FOTO UBOD

Moderna prskalica za tretiranje vinograda. Fotografija iz Bordoa u Francuskoj

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Stepenice univerziteta u Libanu

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2625

2013-12-20

2 5

Medium level

7 5

8 3

6 4

5Play 8 sudoku 2 7 6online 9 4at:1

2015-01-26

9 1 4 8 5 3 2 7 6 www.sudokukingdom.com

5 2 puzzle 7 1 No. 4 2541 8 3 2013-09-27 6 9 Sudoku

6 7

Sudoku puzzle No. 2540 2013-09-26

Daily Sudoku puzzle No. 3027

8 6

Medium level

6 7

1 9

3 8 5

2 6

8 4 3Puzzle 6 9 solution: 2 7 1 5

7 5

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

6 9

5 4

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

FOTO UBOD Fontana u Rimu

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Čupava crna rupa

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3364

7 9

7 6

6 7

2014-01-23

4 5 1

Medium level

3 4

3 8 6 5 7 1 4 9 2 Sudoku puzzle No. 3027 2015-01-26

5 1

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2659

4 2 7Puzzle 3 6 solution: 9 8 1 5

5 2

Sudoku puzzle No. 2625 2013-12-20

www.sudokukingdom.com 8 3 5 2 9 6 7 4

Medium level

2 5

Play sudoku online at:

2015-12-29

5 7 5

5 9

7 7

2 9

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

APARATI OPREMA

ART GLORIA doo zapošljava: Pomoćnika domara u Baru. Potrebno: SSS, voz. dozvola i osnovno poznavanje zanata. Prijave se vrše na tel. 067/204-074 od 08-15h

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

PLACEVI Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata, Donja Brezna, selo Bajovo Polje, povoljno! Tel.067/898-614

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 €

USLUGE RAZNO

GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

Napomena: Oglasi poslati u dane vikenda, putem SMS-a, biće objavljeni u utorak

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

53 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: malioglasi@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice. 1 dan 1 euro. Za svaka 3 plaćena dana 2 dana gratis Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

Samo na stranama malih oglasa

DEŽURNE SLUŽBE

DOMOVI ZDRAVLJA

Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika........ 1180 Informacije........................... 1181 Crnogorski telekom............. 1500 Telenor.................................. 1188 M:tel...................................... 1600 Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

INSPEKCIJE Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

KUVAR

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

ZASLADITE VIKEND OMILJENOM POSLASTICOM

Nugat čokoladna torta sa voćem i rumom Sastojci: Patišpanj: 30 g isjeckanih lješnika 40 g gorke čokolade 4 jajeta 120 g šećera 100 g brašna kašičica praška za pecivo 500 g višanja u rumu (iz tegle) 200 g gorke čokolade 250 g nugata 5 listova želatina 3 jajeta 2 kašike ruma 500 g slatke pavlake 150 g džema od šljiva Priprema: Zagrijte rernu na 180 stepeni. Kalup za torte sa prstenom obložite papirom za pečenje. Lješnike propržite u tiganju bez ulja. Velikim nožem isjecite čokoladu. Jaja i šećer mutite deset minuta dok masa ne postane pjenasta. Lješnik, brašno, prašak za pecivo i komade čokolade umiješajte u masu. Tijesto sipajte u kalup i pecite 25– 30 minuta. Tijesto ohladite

120

MINUTA JE POTREBNO ZA PRAVLJENJE OVE SLATKE POSLASTICE

i presjecite na pola. Ocijedite voće, sačuvajte tečnost. Isjeckajte čokoladu i nugat i rastopite na pari. Rastopite u hladnoj vo-

di želatin. Na pari umutite jaja i kašiku hladne vode. Zagrijte rum, dodajte mu komadiće želatina i miješajte dok se ne rastope. Po-

miješajte želatin, krem od jaja i mješavinu čokolade i nugata. Ostavite da se masa ohladi. Čvrsto ulupajte slatku pavlaku i umiješaj-

te je u pripremljenu masu. Poklopljeno hladite u frižideru još tri sata. Koru presjecite na pola. Pomiješajte džem od šljiva sa 2–3 kašike soka od višanja. Premažite time koru. Dvije petine nugat-mase i voća stavite na koru. Preko položite drugu koru, dobro pritisnite i ostavite da se ohladi oko dva sata. Tortu izvadite iz kalupa i premažite je s dvije petine krema. Ostavite da se ohladi oko sat. Od ostatka krema špricem napravite tufnice i po njima poređajte voće. Po želji ukrasite komadićima čokolade i šećerom u prahu.

Legenda turskog fudbala sada radi kao pekar

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

SELEKTOR CRNE GORE SE PLASIRAO U FINALE FIBINE LIGE ŠAMPIONA

62.

KNEZ MITROVIĆ I MONAKO ZA TROFEJ Adrović

TELEKOM 1. CFL (31. KOLO)

Golgeterski obračun na Starom aerodromu 56 - 59.

CRNOGORSKI VATERPOLO DANAS DOBIJA NOVOG-STAROG ŠAMPIONA

62-63.

Jadran zove na žurku

Ivanović

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

DOMAÄ&#x2020;IN SANJA TREÄ&#x2020;E MJESTO, BUDUÄ&#x2020;NOST IGRA ZA Ä&#x152;AST SUBOTA, 17.00

RUDAR JURI EVROPU, PLAVI SE OPRAĹ TAJU OD VERMEZOVIÄ&#x2020;A

MarÄ?iÄ&#x2021;

PETROVAC DEÄ&#x152;IÄ&#x2020; SUBOTA, 17.00

Petrovac matematiÄ?ki tjera DeÄ?iÄ&#x2021; u Drugu ligu

Pretposljednji tim pod Malim brdom igra protiv posljednjeg (subota, 17.00), a raÄ?unica je jasna: Petrovac ima 10 bodova viĹĄe od DeÄ?iÄ&#x2021;a pet kola prije kraja prvenstva, a sa nova tri boda bi zvaniÄ?no obezbijedio baraĹž i gurnuo prvoligaĹĄa iz Tuzi u Drugu ligu. Takvom epilogu se nadaju svi u â&#x20AC;&#x153;nebeskoplavojâ&#x20AC;? opremiâ&#x20AC;Ś â&#x20AC;&#x153;Pred nama je teĹžak meÄ?, jer sam ubijeÄ&#x2018;en da Ä&#x2021;e se protivnik boriti dok god postoji ĹĄansa. Uspjeli smo da odmaknemo DeÄ?iÄ&#x2021;u uprkos tome ĹĄto smo jesen zavrĹĄili sa istim brojem bodova (15), ali joĹĄ niĹĄta nije gotovo. Zato Ä&#x2021;emo pokuĹĄati da rijeĹĄimo pitanje baraĹža na naĹĄem terenuâ&#x20AC;?, rekao nam je trener Petrovca, Rudolf MarÄ?iÄ&#x2021;, koji je sa ekipom od ostanka bez baraĹža udaljen ĹĄest bodovaâ&#x20AC;Ś â&#x20AC;&#x153;IgraÄ?e i sebe pripremam kao da Ä&#x2021;emo da igramo baraĹž, a ako se desi neĹĄto viĹĄe - biÄ&#x2021;e to ogroman uspjehâ&#x20AC;&#x153; , jasan je MarÄ?iÄ&#x2021;, Ä?ija je ekipa vezala dva trijumfa. DeÄ?iÄ&#x2021; je u aktuelnoj sezoni samo jednom savladao Petrovac uz dva poraza, ali bodovi su se prosipali na sve strane. Svjestan je toga Viktor Trenevski. â&#x20AC;&#x153;Dugo smo Ä?ekali ovaj meÄ? misleÄ&#x2021;i da neĹĄto odluÄ?uje, a ispostaviÄ&#x2021;e se da neÄ&#x2021;e biti toliko vaĹžan. Ispustili smo Rudar u posljednjem kolu, a sada su nam ĹĄanse za opstanak minimalneâ&#x20AC;?, jasan je Trenevski, Ä?iji DeÄ?iÄ&#x2021; ĹĄest utakmica ne zna za pobjedu (Ä?etiri poraza, dva remija). B.T. MEÄ?USOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Petrovac: NerijeĹĄeno: Pobjeda DeÄ?iÄ&#x2021;:

42 17 15 10

Jedan od najtrofejnijih klubova u drĹžavi protiv najpopularnijeg (subota, 17.00)! Na poÄ?etku sezone se razmiĹĄljalo o trofejima, ali realnost je totalno drugaÄ?ija: Rudar se bori za treÄ&#x2021;e mjesto koje vodi u Evropu, a BuduÄ&#x2021;nost da saÄ?uva drugu poziciju. Jedan od derbija 32. kola se igra pod Golubinjom! â&#x20AC;&#x153;Utakmica Ä&#x2021;e biti zahtjevna, a bodovi su nam potrebniniji nego ikada. MeÄ&#x2018;utim, dobro smo raspoloĹženi nakon trijumfa nad DeÄ?iÄ&#x2021;emâ&#x20AC;?, rekao nam je trener â&#x20AC;&#x153;rudaraâ&#x20AC;?, Miodrag VukotiÄ&#x2021;, koji zna da nema tajni izmeÄ&#x2018;u Pljevljaka i PodgoriÄ?ana. â&#x20AC;&#x153;Poznajemo se jako dobro, tako da oÄ?ekujem dobru igru i povoljan rezultatâ&#x20AC;?, jasan je VukotiÄ&#x2021;, koji je proĹĄle sezone sa â&#x20AC;&#x153;plavimaâ&#x20AC;? osvojio titulu. BuduÄ&#x2021;nost bi nakon utakmice u Pljevljima mogla da se rastane sa Vladimirom VermezoviÄ&#x2021;em. â&#x20AC;&#x153;Mister Xâ&#x20AC;? Ä&#x2021;e inkasirati oko 25.000 eura poĹĄto je ugovorom predviÄ&#x2018;eno da dobije 25 odsto od preostalih plata. O tome su Dnevne novine veÄ&#x2021; pisaleâ&#x20AC;Ś â&#x20AC;&#x153;Uprava me dovela, ona Ä&#x2021;e odluÄ?iti kada Ä&#x2021;u otiÄ&#x2021;iâ&#x20AC;?, rekao je Vermez, koji se osvrnuo na dolazak kada je poruÄ?io da Ä&#x2021;e se potruditi da ekipa ima i igru i rezultat. â&#x20AC;&#x153;Dogovor je bio da pojurimo Kup i da se pravi ekipa za sljedeÄ&#x2021;u sezonu kroz podmlaÄ&#x2018;ivanje. Generalno, BuduÄ&#x2021;nost je joĹĄ na drugom mjestu, a utakmica protiv Mladosti u Kupu je dokazala da imamo

â&#x20AC;&#x153;Rudariâ&#x20AC;? VukoviÄ&#x2021;, JanketiÄ&#x2021; i KuÄ? imaju zadatak da osujete vezistu plavih Iliju TuÄ?eviÄ&#x2021;a i napade plavih

Vermez: OÄ?ekivao sam da me klub zaĹĄtiti od uvreda NavijaÄ?i BuduÄ&#x2021;nosti u startu nisu prihvatili Vladimira VermezoviÄ&#x2021;a, a kako su rezultati i igra ispaĹĄtali, nezadovoljstvo tifoza je raslo. Kulminacija se dogodila nakon eliminacije BuduÄ&#x2021;nosti iz polufinala Kupa, kada su navijaÄ?i dok je joĹĄ trajao TV prenos, izvrijeÄ&#x2018;ali Vermeza. â&#x20AC;&#x153;Ta grupa koja me vrijeÄ&#x2018;ala me ne interesuje. I ne generalizujem sve navijaÄ?e BuduÄ&#x2021;nosti, niti narod u Crnoj Goriâ&#x20AC;?, rekao je 54-godiĹĄnji ĹĄef struÄ?nog ĹĄtaba â&#x20AC;&#x153;plavihâ&#x20AC;?, koji je na pitanje â&#x20AC;&#x2DC;da li je oÄ?ekivao da ga klub zaĹĄtitiâ&#x20AC;&#x2122; odgovorioâ&#x20AC;Ś

â&#x20AC;&#x153;To je pitanje za klub. Ali, jesam - oÄ?ekivao samâ&#x20AC;?. VermezoviÄ&#x2021; Ä&#x2021;e uskoro biti bivĹĄi, a negdje je sam svjestan toga, jer je poruÄ?io da je sezona - neuspjeĹĄna. â&#x20AC;&#x153;Nemamo uspjeĹĄnu sezonu, ali je samo jedna od osam neuspjeĹĄnih. Kakva god da je, to ne daje za pravo nikome da me onako vrijeÄ&#x2018;aâ&#x20AC;?, jasan je VermezoviÄ&#x2021;, koji Ä&#x2021;e ponijeti lijepe uspomene iz Podgorice. â&#x20AC;&#x153;Lagao bih kada bih rekao da sam imao neprijatnosti van stadiona. OsjeÄ&#x2021;am se ugodno ovdjeâ&#x20AC;?.

MEÄ?USOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: NerijeĹĄeno: Pobjeda BuduÄ&#x2021;nost:

38 16 10 12

kvalitetâ&#x20AC;?. Da li dobru igru plavi mogu da ponove protiv Rudara? â&#x20AC;&#x153;PsiholoĹĄki smo se ispraznili, potrebno je dosta truda da se ekipa podigne. Rudar je nezgodan protivnik. TrudiÄ&#x2021;emo se da se vratimo iz Pljevalja sa pozitivnim rezultatom, a uz neka druga poklapanja rezultata, ostali bismo na drugom mjestu, pa bismo jedan dio dogovora okonÄ?ali uspjeĹĄnoâ&#x20AC;?, poruÄ?io je VermezoviÄ&#x2021;. Rudar je u ovosezonska tri meÄ?a protiv BuduÄ&#x2021;nosti upisao pobjedu, remi i porazâ&#x20AC;Ś

GRBALJ U RADANOVIÄ&#x2020;IMA ZAKAZAO SASTANAK SA KOMOM SUBOTA, 17.00

Trikolori lijeÄ?e rane, a ZlatiÄ?ani se svete

Grbalj traga za plasmanom u kvalifikacije za Ligu Evrope, a Kom Eurozox za ostankom u eliti bez baraĹža. â&#x20AC;&#x153;Trikoloriâ&#x20AC;? su od sanjanog treÄ&#x2021;eg mjesta udaljeni Ä?etiri boda, a ZlatiÄ?ani od sedmog samo bod. Za Grbalj i Zorana Govedaricu utakmica protiv Koma je test psihe, jer teĹĄko je diÄ&#x2021;i ekipu nakon ĹĄokantne eliminacije od Igala u polufinalu Kupa. â&#x20AC;&#x153;Kom je dokazao da je do-

bra ekipa, igraju dobro, naroÄ?ito u ovom dijelu sezone. Ispadanje od Igala je svima teĹĄko palo, ali stabilni smo psihiÄ?ki i vjerujemo da Ä&#x2021;emo na kraju da se domognemo Evropeâ&#x20AC;?, rekao nam je lijevi bek â&#x20AC;&#x153;trikoloraâ&#x20AC;? Marko MerdoviÄ&#x2021;, Ä?ija je ekipa vezala Ä?etiri remija. Kom je nakon Ä?etiri dobra rezultata upisao poraz u proĹĄlom kolu, a Grbalj im ne leĹži ove sezone - ostvarili su

MEÄ?USOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Grbalj: NerijeĹĄeno: Pobjeda Kom:

25 10 5 10

dva poraza i jedan remi. â&#x20AC;&#x153;OÄ?ekujem da bude zanimljiva utakmica, jer su naĹĄi meÄ?evi protiv Grblja takvi. Protivnik je kvalitetna ekipa, moĹžda ih je ispada-

nje iz Kupa poremetilo, a mi Ä&#x2021;emo pokuĹĄati to da iskoristimoâ&#x20AC;?, rekao je golman ZlatiÄ?ana Jovan PeroviÄ&#x2021;, koji se nada uspjehu. â&#x20AC;&#x153;NadigravaÄ&#x2021;emo se sa njima, jer nam bodovi trebaju kako bi pokuĹĄali da izbjegnemo baraĹž. Ne prijetimo nikome, ali znamo da moĹžemo da iznenadimo na strani. To smo veÄ&#x2021; dokazali, pa zaĹĄto ne bismo i protiv Grbljaâ&#x20AC;?, jasan je PeroviÄ&#x2021;. B.T.

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

sport

ZETA NA TREŠNJICI IGRA PROTIV ISKRE - SUBOTA, 17.00

Od EvrOpE (nE) OdustajEmO

Zeta hvata posljednji voz za izlazak na evro scenu, jer za trećom pozicijom zaostaje ogromnih sedam bodova. A Iskra želi da ostane u društvu najboljih bez baraža, pošto joj Kom Eurozox diše za vratom sa bodom manje. Na “Trešnjici” nas čeka zanimljiva utakmica (subota, 17.00), jer i jedni i drugi imaju namjeru da izađu iz mračnog tunela - “vukovi” su vezali tri meča bez pobjede (dva remija, jedan poraz), a “građani” čak četiri (jedan remi, tri poraza).

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Zeta: Neriješeno: Pobjeda Iskra:

9 2 2 5

“Iskra je izuzetno kvalitetna ekipa sa dosta iskusnih igrača, ali ne odustajemo od zacrtanog cilja, a to je Evrope. Da bismo ostvarili cilj, moramo pobjeđivati u seriji. Nadam se da ćemo ispoštovati dogovor iz svlačionice i da rezultat neće izostati”,

rekao nam je vezista Zete Aldin Adžović. Iskra je pozitivna ove sezone protiv Zete, na tri utakmice upisala je dva trijumfa i jedan remi. San o Evropi koji je trajao, nije se ispunio. “Nikada nismo ni jurili Evropu, jer nam je uvijek prioritet bio opstanak. U našoj ligi nema lake utakmice, ali očigledno je da mi igramo bolje u gostima, tako da vjerujem da možemo do povoljnog rezultata”, poručio je za DN, lijevi bek Danilovgrađana Luka Pejović. B.T. Foto: Iva Mandić

Na najtežem ispitu do kraja sezone: Adrović će pokušati da nadmudri najbolju odbranu lige

MLADOST I SUTJESKA U KLINČU NA STAROM AERODROMU - SUBOTA, 17.00

Ko će do titule najboljeg strijelca: Adrović ili Ivanović? Apsolutni derbi 32. kola se igra na Starom aerodromu - Mladost dočekuje Sutjesku (subota, 17.00), “romantičari” će uraditi sve da zadrže treće mjesto (Grbalj je na minus četiri boda), a novi šampion želi da nastavi sa dobrim rezultatima. “Romantičari” nakon plasmana u finale Kupa pucaju od samopouzdanja. “Naš cilj je da zadržimo treće mjesto, ali ukoliko Budućnost nastavi sa rezultatima kao do sada, pokušaćemo da ih ugrozimo na mjestu broj dva”, govori golman Mladosti, Damir Ljuljanović, koji respektuje novog šampiona. “O Sutjesci neću da trošim riječi, pokazali su da su izvanredna ekipa i sigurno će biti mnogo teško. Ali, i mi igramo odlično u drugom dijelu sezone, tako da ako budemo na MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mladost: Neriješeno: Pobjeda Sutjeska:

32 10 9 13

nivou prethodnih igara siguran sam da ćemo da napravimo dobar rezultat”, jasan je Ljuljanović. Sutjeska je ove sezone jednom pobijedila Mladost, dva puta bilo neriješeno, a u Podgoricu dolazi po novi trijumf. “Ne zanimaju nas nikakve kalkulacije. Držimo se dogovora, u svaku utakmicu ulazimo sa željom da pružimo maksimum i stignemo do pobjede”, rekao je jedan od najboljih u šampionskoj sezoni “plavo - bijelih”, Igor Ivanović, koji očekuje agresivnu Mladost. “Protivnik je opterećen rezultatom i umoran je od polufinala Kupa. Mi smo svježi, rasterećeni, a to može da bude naša prednost”. Međutim, neće to biti samo okršaj Mladosti i Sutjeske, već i obračun prvih strijelaca lige - Admira Adrovića i Ivanovića koji su postigli po 11 golova. “Rezultat ekipe je u prvom planu. Nije važno ko će postići gol, važno je da pobijedimo”. B.T.

Drastična kazna bi mogla značiti kraj karijere: Šćepanović

DRUGA LIGA CRNE GORE - U NEDJELJU NA PROGRAMU 29. KOLO (17.00)

Disciplinci drastično kaznili Šćepanovića i Ognjanovića Lider Mornar ide na teško gostovanje četvoroplasiranom Bokelju, drugoplasirana Mladost ima lak zadatak protiv trećeligaša Čelika, a trećeplasirani Lovćen na stadionu Čelika u Nikšiću igra protiv Berana praktično direktni okršaj za treće mjesto. Međutim, utakmice u ne-

Šćepanović je kažnjen sa 18 mjeseci neigranja, a Ognjanović sa 10. S obzirom na njihove godine (Šćepanović 35, Ognjanović 39), moguće je da su na ovaj način završili fudbalske karijere

djelju su u sjenci kazni koje je izrekla Disciplinska komisija FSCG. Fudbaler Mladosti iz Lješkopolja, Marko Šćepanović, kažnjen je sa 18 mjeseci neigranja zbog psovanja, vrijeđanja i fizičkog napada na sudiju Aleksandra Šćekića po završetku utakmice 26. kola Mladost Lješkopolje - Otrant Olimpik. Kažnjen je i fudbaler Bokelja Dejan Ognjanović! Bivši reprezentativac je dobio zabranu od 10 mjeseci neigranja zbog nesportskog ponašanja i fizičkog napada u pokušaju na zvaničnika utakmice 27. kola (Bokelj - Mladost Lješkopolje) Nikolu Vođevića. S obzirom na godine Marka Šćepanovića (35) i Deja-

TABELA

1. Mornar 28 2. Mladost Lj. 28 3. Lovćen 28 4. Bokelj 28 5. Berane 28 6. Otrant O. 28 7. Jedinstvo 28 8. Igalo 28 9. Ibar 28 10. Jezero 28 11. Cetinje 28 12. Čelik 28

16 16 14 13 13 12 12 11 9 9 2 2

9 5 8 9 6 9 3 6 9 8 3 3

3 7 6 6 9 7 13 11 10 11 23 23

57 53 50 48 45 42 39 39 36 35 9 8

na Ognjanovića (39), moguće je da su na ovaj način završili fudbalske karijere. RASPORED 29. KOLA (NEDJELJA, 17.00): Mladost Lješkopolje - Čelik, Lovćen - Berane, Bokelj - Mornar, Otrant Olimpik - Cetinje, Jezero - Igalo, Jedinstvo Ibar. B.T.

SPORT

PETROVAC 17:00 SUBOTA

SUBOTA I NEDJELJA, 5. I 6. 5. 2018.

TELEKOM 1. C

DEČIĆ

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Miloš Savović.

Pomoćnici: Marjan Paunović i Veselin Đuranović. Delegat: Dragan Klikovac.

VUJOVIĆ

MIKIJELJ MARKOVIĆ

KAČAR

UKUPNO

ROSANDIĆ

POPOVIĆ PAJOVIĆ KAJEVIĆ KALEZIĆ BORIČIĆ

KACIĆ

KRKANOVIĆ MIHAILOVIĆ NESTOROVIĆ TUZOVIĆ MARKOVIĆ SAVIĆEVIĆ

ĐORĐEVIĆ

VLAHOVIĆ LAZAREVIĆ

VULAJ VUJAČIĆ

Trener: Rudolf Marčić

Trener: Viktor Trenevski

NEDOSTAJU: Šou Jamamoto, Jovan Vučinić (povrede)

NEDOSTAJU: Matija Božanović, Ilir Camaj (kartoni)

UTAKMICA ZAREDOM POD MALIM BRDOM PETROVAC JE POBIJEDIO DEČIĆ. PRVOLIGAŠ IZ TUZI SE POSLJEDNJI PUT U PETROVCU RADOVAO 30. MAJA 2012. GODINE

PEROVIĆ

KORDIĆ CAREVIĆ JOVIĆ MERDOVIĆ MIJUŠKOVIĆ DRAGIĆEVIĆ VLAHOVIĆ

POPOVIĆ

SIMUNOVIĆ ĐUKIĆ

MILIĆ

GOLUBOVIĆ KAŽIĆ

VUKOVIĆ

SEKULIĆ

PETRIČEVIĆ

POPOVIĆ

ĐURKOVIĆ

BEGANOVIĆ

Trener: Zoran Govedarica

Trener: Dušan Vlaisavljević

GRBALJ nema problema sa sastavom

NEDOSTAJE: Radoš Dedić (povreda)

17:00 BUDUĆNOST SUBOTA

RUDAR

PODGORICA - Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Miloš Novović. Pomoćnici: Danijel Dević, Dragan Vujović. Delegat: Goran Dendić. MIJATOVIĆ

RADOVIĆ MITROVIĆ TOMAŠEVIĆ SOPO

BRNOVIĆ RELJIĆ KUČ

ZEČEVIĆ MACANOVIĆ