Dnevne novine 28-29- jul 2018. by Dnevne Novine

INTERVJU: AMBASADORKA AUSTRIJE ANNA JANKOVIĆ

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018. BROJ 2129 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Napredak Crne Gore ohrabrenje za region

■ 8 9

BEOGRADSKI STRUČNJAK ZA BEZBJEDNOST ALEKSANDAR RADIĆ ZA VIKEND NOVINE

Pričajući o Crnoj Gori, Vučić stvara sebi prostor u Srbiji ■ Izjave Aleksandra Vučića o crnogorskom referendumu i nezavisnosti 2006. dio su konteksta političkog marketinga, jer se sada u Srbiji donose neke teške odluke i teški potezi

■ 6 7 ODBOR ZA BEZBJEDNOST I ODBRANU ■ 4

Nuhodžić: Ove godine spriječili smo 18 ubistava ZA NAJBOLJE PONUDE:

RETROVIZOR ■ 3

KREATOR RENATO BALESTRA ZA VN:

Nebulozno popovanje

■ 46 47 marketing@dnovine.me

Volim Crnu Goru, to sam rekao bezbroj puta do sada

+382 77 300 104

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

●NEZVANIČNO A ne, ne... ne može. Nemaš kartu i moraš da je kupiš. U Skupštinu se dolazi i odlazi kako ko hoće, a ovdje u Vilu ne.

A oni iz DF i Demokrate mogu kako hoće. Njima ne možeš ništa no si na mene došao da se iskaljuješ.

(razmišlja) Oće li zaboga ovaj luster padnut na ovoga Nikolića

E šta sam ja čekao onoliko u novinarstvu kad sam rođeni političar, a pomalo ličim i na Mila, makar pokretima.

Pa dosta dobro si ga “skinuo”

Idi, Bježi i sjeti se svog Stiglo 45 zahtjeva za strica gdje leži, kada investicije od budeš u ljutom boju da 28 miliona osvetiš rusu glavu moju

Sigurno bi svi na riječ dali život za sinovca, a da se zna u Crnoj Gori samo je Petko Uskoković to uradio prije stotinu godina za Krsta, sina brata Sveta, koji mu je na smrti ostavio u amanet da mu čuva djecu. Pred seljački vod austrougarske vojske 1917. godine za vrijeme Prvog svjetskog rata Petko Uskoković je odlučio da stane kako bi zamijenio sedamnaestogodišnjeg sinovca Krsta.

SUBOTA

●5

● 30-31

NEDJELJA

● 12-13.

Hrabre su sve one žene koje su uzele svoj život u svoje ruke Seksizam, ejdžizam i mizoginija samo su lijepo upakovani oblici nepravednih odnosa koji i dalje postoje prema ženama. Žene često nijesu svjesne da nešto čine pod pritiskom sredine i da im to što rade zapravo ne odgovara, tvrdi u razgovoru za Vikend novine rediteljka Alisa Stojanović, koja potpisuje režiju posljednje produkciju Gradskog pozorišta iz Podgorice, predstave “Pepeljugino maslo”.

● 34-35.

Roćen: Dijaspora važna za ekonomski razvoj

Dijaspora može da odigra važnu ulogu u povećanju dinamike ekonomskog razvoja, kao što je to bio slučaj tokom obnove nezavisnosti države, ocijenio je glavni politički savjetnik predsjednika Crne Gore, Milan Roćen. On je juče, na trećoj sjednici Savjeta za saradnju sa iseljenicima, kazao da će iseljenici u novoj fazi razvoja države imati aktivniju ulogu u kreiranju društvenih, ekonomskih i političkih tokova. Roćen je rekao da je ovo doba digitalne dijaspore koje će olakšati saradnju Crne Gore sa iseljenicima.

Vječno lutanje između prošlosti i budućnosti proizvodi veliki stres Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, ali mjestimično i kiša ili kratkotrajan pljusak praćen grmljavinom, prvenstveno od sredine dana. Ponegdje su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 11 do 22, najviša dnevna 20 do 31 stepen.

U južnim i centralnim predjelima pretežno ili djelimično sunčano i uglavnom suvo vrijeme. Na sjeveru promjenljivo oblačno, od sredine dana mjestimično slaba kiša, a ponegdje i kratkotrajan pljusak praćen grmljavinom. Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 13 do 24, najviša dnevna 21 do 35 stepeni.

Beogradski rokenrol bend Električni orgazam za skoro četiri decenije postojanja rijetko je nastupao u Crnoj Gori, pa frontmen Srđan Gojković Gile Vikend novinama priznaje da se raduje zbog svirke na Bedemu, u, kako kaže, najrokerskijem crnogorskom gradu - Nikšiću.

●48-49.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

ODLUKA VLADE CRNE GORE

Pripadnicima VCG na Kosovu po 70 eura dnevno Vlada je u četvrtak utvrdila visinu novčane naknade pripadniku Vojske Crne Gore u međunarodnoj misiji KFOR na Kosovu od 70 eura dnevno. Vlada je ovu odluku donijela na osnovu člana 4 Uredbe o zaradama i drugim novčanim primanjima pripadnika Vojske Crne Gore, civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave za vrijeme učešća u međunarodnim snagama, mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu. Početkom godine Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore donio je odluku o učešću pripadnika Vojske Crne Gore u misiji KFOR (“Kosovo Force”) u Republici Kosovo uz angažovanje dva štabna oficira od kojih će jedan biti raspoređen u Komandi misije u Prištini, a drugi u Regionalnoj komandi misije u Skoplju. Iz Ministarstva odbrane su saopštili da angažovanje pripadnika VCG u međunarodnoj misiji na Kosovu doprinosi očuvanju mira u regionu. Tokom nedavne skupštinske rasprave o angažovanju naše vojske u mirovnim misijama ministar odbrane Predrag Bošković rekao je da su se članstvom u NATO stekli uslovi za pojačano prisustvo Crne Gore u međunarodnim misijama, koje za državu, kako je naveo, znači kredibilitet u međunarodnoj

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

NEBULOZNO POPOVANJE

zajednici. Poslanik DPS-a i predsjednik Odbora za bezbjednost Obrad Stanišić podsjetio je da je misija KFOR formirana poslije dešavanja 1999. godine, i kazao da bi slanje oficira na Kosovo doprinijelo miru i stabilnosti, ne samo u toj državi, nego i regionu i šire. On je dodao i da je cilj misija osposobljavanje vojnika, prilagođavanje na međunarodnu saradnju i sticanje iskustava koji će po povratku prenositi Vojsci Crne Gore. Stanišić je ukazao da u 17 mi-

sija, koliko ih je bilo u Avganistanu, nije bilo nikakvih nezgodnih situacija, niti posljedica po pripadnike VCG. Potpredsjednik Skupštine Genci Nimanbegu rekao je da je odluka o upućivanju oficira u misiju na KFOR teška za Crnu Goru i građane sa istorijskog aspekta, ali laka sa aspekta orijentisanja države za integraciju u evropsku zajednicu. „Ova odluka postavlja Crnu Goru kao multietničku državu gdje se poštuju ljudska prava“, dodao je Nimanbegu. M.P.

SVE UKAZUJE DA IMAMO SEZONU BOLJU OD PRETHODNE

Državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Damir Davidović saopštio je juče kako svi pokazatelji ukazuju da imamo sezonu koja je bolja nego prethodna. “Ukoliko bude realizovano sve što je planirano, odnosno sve što je već bukirano za postsezonu, postavićemo novi standard prema kojem ćemo se referisati ubuduće”, rekao je Davidović na sastanku u Budvi, organizovanom na inicijativu Ministarstva održivog razvoja i turizma, JP Morsko dobro i Hotelske grupe Budvanska rivijera, zajedno sa ostalim nosiocima turističke privrede. Davidović je rekao da je napravljen presjek dosadašnjih rezultata u sezoni,

AKTUELNO

kao i ukazano na probleme koji se javljaju. Prema riječima izvršne direktorice HG Budvanska rivijera Katarine Kažanegra, ta kompanija bilježi pozitivan trend. “Do 26. jula imamo gotovo 248.000 noćenja. Posebno ohrabruje povećanje vanpansionske potrošnje u julu ove u odnosu na jul prošle godine”, kazala je Kažanegra. Direktor Morskog dobra Predrag Jelušić saopštio je da su do 26. jula 2018. godine zaključili anekse Ugovora sa 97% zakupaca duž Crnogorskog primorja, naglašavajući da prihod od zakupa na teritoriji Budve do danas iznosi 2.658.705,91 euro

od čega je polovina prenesena na račun Opštine - 1.319.352,90 eura. Prvi čovjek Regionalnog vodovoda Goran Jevrić podsjeća da su potpisani ugovori sa opštinama Ulcinj i Herceg Novi, čime je omogućeno stabilno vodosnabdijevanje na cijelom primorju. Sastanku su prisustvovali i državni sekretar za turizam i zaštitu životne sredine Saša Radulović, predsjednik Odbora direktora Budvanske rivijere Saša Radović, predsjednik CTU Žarko Radulović, predsjednik Udruženja ugostitelja Budve Vido Markićević i direktorica turističke agencije „Guliver“ Danica Kažanegra. R.D.N.

Bilo je izuzetno profesionalno i lično zadovoljstvo potpisniku ovih redova, bez obzira što i danas luta između ateizma i agnosticizma, raditi intervju sa partijarhom srpskim, počivšim Pavlom. I to u turbulentno vrijeme, zadnjih godina prošlog vijeka. Mudrost, a prije svega blagorodnost tog čovjeka, prosto je plijenila i otvarala nadu da su sva nacionalistička i ratnohuškačka nepočinstva, koja su tokom 90-ih činodejstvovali mnogi popovi, “pravoslavni jastrebovi” iz njegovog stada, uključujuči Artemija, Amfilohija, Pahomija i druge, bila tek individualni grijeh i nesrećni otklon od hrišćanske filozofije u komplikovanom istorijskom trenutku. Tu nadu, međutim, ugasio je ovih dana aktuelni srpski partijarh. Na Pavlovom tronu, nažalost, sada je izvjesni Irinej, čovjek sasvim drugačijih svešteničkih performansi, koji bi modernim rječnikom mogao biti označen, prije svega, kao pravoslavni pop – menadžer. Jer, njegovo iracionalno nebulozno popovanje o tome kako je danas u Crnoj Gori “crkvi gore nego pod Osmanlijama, a Srbima gore nego u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj “, dobilo je nakon par dana racionalno “tržišno” objašnjenje. Kaže Irinej: “Vrlo rado ću demantovati to što sam rekao, bilo je to, istina, malo strože nego što bi bilo normalno, ali ću vrlo rado demantovati kada dobijem obećanje da oni neće više prijetiti da će crkvi oduzeti imanja u Crnoj Gori... Onda ću povući i demantovati, do tada, ostajem pri svojoj izjavi”?! Brojni analitičari u prvim mah su ocijenili kako Irinej želi da reinkarnira “anahronu ideološku matricu u kojoj je etnička pripadnost početak i kraj egzistencije” (D. Mustafić), ponavljajući izanđale floskule o navodnoj ugroženosti svog “stada” i glumeći zabrinutost posebno za Srbe u Crnoj Gori, kojima je “gore nego u NDH”. Ali nijesu imali pravo, jer sam partijarh im je objasnio kako će “povući i demantovati” to što je rekao, ako “crkvena imanja u Crnoj Gori neće biti oteta”. Znači, ako mu ostanu njegova imanja ovdašnji Srbi više neće biti ugroženi, a Crna Gora neće biti NDH. Čista trgovina na “ pravoslavnim hrišćanskim principima”. Bilo je i onih u Crnoj Gori koji su podržali stav Irineja. To se čulo naročito iz skupštinskih klupa poslanika Demokratskog fronta tokom minulog plenuma. Vele, genocid je ovdje nad njima Srbima. Iako, oni kao Srbi, imaju poslaničke plate od 2.000 eura, telefone, automobile, poslaničke imunitete, što po 40 puta za godinu putuju za Beograd i Moskvu, ponekad i u Grozni, što “barska srbadija” peče prasad na Bulevaru Sv. Petra Cetinjskog… Baš kao u ustaškoj NDH, zar ne? PS: Nebuloznog popovanja ovih dana nije bila pošteđena ni Grčka. Tamošnji mitropolit Amvrosije optužio je premijera Grčke Aleksisa Ciprasa da je njegov ateizam kriv za požare u kojima je život izgubilo najmanje 80 ljudi i da je to božja kazna za premijera nevjernika?! Krajnje je vrijeme da neko, na globalnom planu, malo popravi administrativni kapacitet ovih “božjih službenika”…

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

ODBOR ZA BEZBJEDNOST I ODBRANU

Sa jučerašnje sjednice

Nuhodžić: Ove godine spriječili smo 18 ubistava

inistar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, kazao je juče da je u Crnoj Gori od početka godine spriječeno 18 ubistava, i poručio da nema dileme da će se stati na kraj organizovanom kriminalu.

On je na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu rekao da bezbjednosna situacija u Crnoj Gori ima pozitivan trend. Prema njegovim riječima, pojačane aktivnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije nastavljene su i u ovoj godini, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala. “Naravno da ta borba nije nimalo laka, ali nema dileme da će se stati na kraj organizovanom kriminalu”, kazao je Nuhodžić. Kako je naveo, koordiniranim preventivnim i ciljnim akcijama kriminalističke policije i nadležnih tužilaštava, kao i aktivnostima zajedničkih timova Specijalnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, od početka godine spriječeno je izvršenje 18 teških krivičnih djela protiv života i tijela. “Znači, govorimo o broju od 18 žrtava manje u međusob-

nim sukobima organizovanih kriminalnih grupa”, istakao je Nuhodžić, dodajući da je u prošloj godini spriječeno sedam takvih djela. U tim predmetima je, kako je kazao, procesuirano 29 osoba. “Što znači toliko kriminalaca više u zatvorskim prostorijama koji čekaju sudske postupke. Ovim smo građane zaštitili od njihovih kriminalnih djelatnosti i bahatosti”, dodao je Nuhodžić. To se, pojasnio je on, odnosi na hapšenje pripadnika kriminalnih grupa, a spriječena su ubistva u Podgorici, Nikšiću i na Cetinju.

U PRVIH SEDAM MJESECI OVE GODINE REGISTROVANO JE 17 UBISTAVA U POKUŠAJU, OD KOJIH JE RASVIJETLJENO 14, ODNOSNO 82 ODSTO, KAZAO JE NUHODŽIĆ.

Raste povjerenje u policiju

Nuhodžić je kazao da je tačno da ima neriješenih slučajeva, i poručio da nijedan predmet nije zatvoren niti arhiviran. “Niti će biti sve dok postoji mogućnost da se istražuje, prikupljaju nove informacije i dokazi, kako bi izvršioci, nalogodavci i saučesnici bili privedeni pravdi”, poručio je on. Kako je naveo, u prvih sedam mjeseci ove godine registrovano je 12 ubistava, od kojih je rasvijetljeno sedam. “U istom periodu registrovano je 17 ubistava u pokušaju, od kojih je rasvijetljeno 14, odnosno 82 odsto”, kazao je Nuhodžić. On je rekao da očekuje da će do kraja godine stepen rasvijetljenosti krivičnih djela biti veći, shodno operativnim saznanjima policije u tim slučajevima. Nuhodžić je rekao da je od početka godine izvršeno 3,2 hiljade kontrola bezbjednosno-

Nuhodžić je rekao da su postignuti značajni rezultati u borbi protiv krijumčarenja narkotika, i da je u toku nekoliko predmeta na razbijanju mreže ulične prodaje droge kojima je obuhvaćeno više od 60 osoba. “To potvrđuje da su operativci policije odlučni u namjeri da sklone drogu sa interesantnih lica i pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, i preko 200 kontrola ugostiteljskih objekata čiji su oni vlasnici ili u kojima borave. Te aktivnosti su, kako je naveo, rezultirale oduzimanjem 322 komada vatrenog oružja, 447 komada minsko-eksplozivnih sredstava, deset kilograma eksploziva i preko devet hiljada komada municije različitog kalibra. “Pronađen je i veliki broj pripremljenih eksplozivnih naprava, bilo ih je pet, za koje operativni podaci ukazuju da su bile namijenjene za izvršenje teških krivičnih djela”, re-

ulica daleko od naše djece”, kazao je Nuhodžić. Kako je naveo, sve te aktivnosti utiču i na rast povjerenja građana u policiju. “Prema istraživanju Eurobarometra, koje je rađeno za potrebe Evropske komisije u martu, povjerenje u policiju ima 60 odsto ispitanika”, zaključio je Nuhodžić. kao je Nuhodžić. On je rekao da je procesuirano 178 osoba koje se bodvode pod kategoriju bezbjednosno-interesantnih lica i članova organizovanih kriminalnih grupa. Nuhodžić je podsjetio da su u prethodne dvije godine raspisane međunarodne Interpolove potjernice za 31 pripadnikom organizovanih kriminalnih grupa. Da je intenzivirana međunarodna saradnja pokazuju i najnovija hapšenja na Kosovu, kada su uhapšena četiri državljana Crne Gore”, dodao je Nuhodžić. M.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

POLITIKA

SJEDNICA SAVJETA ZA SARADNJU SA ISELJENICIMA

ijaspora može da odigra važnu ulogu u povećanju dinamike ekonomskog razvoja, kao što je to bio slučaj tokom obnove nezavisnosti države, ocijenio je glavni politički savjetnik predsjednika Crne Gore, Milan Roćen. On je juče, na trećoj sjednici Savjeta za saradnju sa iseljenicima, kazao da će iseljenici u novoj fazi razvoja države imati aktivniju ulogu u kreiranju društvenih, ekonomskih i političkih tokova. Roćen je rekao da je ovo doba digitalne dijaspore koje će olakšati saradnju Crne Gore sa iseljenicima. On je naveo da očekuje da se iz Crne Gore, kao evropske zemlje u civilizacijskom smislu, neće više odlaziti iz materijalnih razloga. „Nije daleko dan kada će se potomci naših iseljenika vratiti u Crnu Goru“, kazao je Roćen. Prema njegovim riječima, za 12 godina od obnove nezavisnosti, Crna Gora je vodeća

ekonomija u regionu, najmlađa članica NATO-a, koju međunarodni partneri nazivaju sidrom stabilnosti Balkana. „Od 30 odsto evropskog prosjeka razvoja 2006. godine, došli smo na 46 odsto, a u tom periodu strane investicije u bruto društvenom proizvodu učestvovale su od 18 do 19 odsto“, naveo je Roćen. On je podsjetio da se gradi autoput, brojni turistički rizorti, energetski objekti i sve to ukazuje da Crna Gora ide tamo gdje je dijaspora već, u Evropu i razvijeni svijet. Roćen je kazao da je pitanje saradnje sa iseljenicima izdignuto na nivo najvećih državnih prioriteta nakon obnove nezavisnosti, 2006. godine. „Tada je prepoznata potre-

ba sistemtskog rješavanja tog pitanja“, rekao je Roćen. Prva strategija o saradnji Crne Gore, kako je naveo, usvojena je 2010. godine i njom je bilo predviđeno da se formira Uprava za dijasporu, koja danas postoji u okviru Ministarstva vanjskih poslova. Roćen je podsjetio da je nedavno usvojen i novi Zakon o saradnji sa iseljenicima. On smatra da veliko priznanje treba odati Matici crnogorskoj, koja se na pravi način bavi pitanjem saradnje države sa iseljenicima. Direktor Uprave za dijasporu, Predrag Mitrović, kazao je da je za dvije godine od svog postojanja, Savjet uspio da prepozna ključne probleme iseljenika. „Te godine za nama pokazale su se kao uspješne, a formiranje Savjeta pokazalo se opravdanim“, naveo je Mitrović. (MINA)

Foto: Darko Jovanović

Roćen: Dijaspora važna za ekonomski razvoj

Roćen

Savjet rezultat zajedničke brige Potpredsjednik Savjeta sa saradnju sa iseljenicima, Boris Popivoda, kazao je da je Zakon o iseljenicima zakonska pretpostavka za saradnju države i dijaspore. On je podsjetio na brojne

uloge koje je dijaspora imala, od lobiranja za nezavisnost Crne Gore, pa do novčane pomoći. Popivoda je ocijenio da je Savjet rezultat zajedničke brige, truda i rada.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

KADROVSKA PITANJA VLADE

Imenovanja u ministarstvima i državnim preduzećima U okviru kadrovskih pitanja Vlada je imenovala Jovanu Bojović, dosadašnju savjetnicu u Kabinetu predsjednika Vlade, na dužnost zamjenice šefa Kabineta Duška Markovića. Na lični zahtjev, zbog prelaska na drugu dužnost, Miodrag Radović razriješen je dužnosti zamjenika glavnog pregovarača za poglavlja pravne tekovine Evropske unije. Vlada je imenovala Savjet Agencije za zaštitu konkurencije, u sastavu predsjednik, Miodrag Vujović, članovi Jovana Tošković i Novo Radović. Za v.d. direktora Agencije određena je Lepa Aleksić. Na lični zahtjev zbog prelaska na novu dužnost Zorica Kovačević je razriješena dužnosti direktorice Kliničkog centra Crne Gore. Na tu dužnost imenovan je dr Jevto Eraković. Umjesto njega za člana Odbora direktora Kliničkog centra Crne Gore, imenovan je dr Nermin Abdić. Za direktora Uprave za zbrinjavanje izbjeglica imenovan je Željko Šofranac koji je i do sada bio na toj funkciji. Vlada je predložila Skupštini akcionara Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić da, zbog isteka mandata članova Odbora direktora ovog društva, za članove novog Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, predstavnike državnog kapitala, izabere: Samira Hodžića, Đoka Krivokapića, Ljuba Kneževića i Ranka Milo-

vića, dosadašnje članove odbora direktora ovog društva i Vladana Radulovića. Skupštini akcionara Prekookeanske plovidba AD Bar predloženo je da, zbog isteka mandata članova Odbora direktora ovog društva, za članove novog Odbora direktora kao predstavnike državnog kapitala, izabere: Dina Tutundžića, Đoka Đinovića i Dobrila Gojkovića. Na dužnost generalnog direktora Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, postavljen je Ćazim Hodžić, na dužnost generalnog direktora Direktorata za klimatske promjene i mediteranske poslove u Ministarstvu održivog razvoja i turizma imenovan je postavljen je Ešef Husić, na dužnost generalnog direktora Direktorata za EU integracije i međunarodnu saradnju u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, postavljen je Igor Građević. Zbog prelaska na drugu dužnost Ana Vukadinović je razriješena dužnosti generalne direktorice Generalnog direktorata za ekonomsku i kulturnu diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova. Za v.d. generalnog direktora određen je Veljko Milonjić. Za v.d. generalnog direktora Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, određena je dr Mevlida Gusinjac. E.H.

MINISTAR ODBRANE BOŠKOVIĆ

Strategija odgovor na nove bezbjednosne izazove

Vlada je na 87. sjednici definiše potpuno novi sistem usvojila Predlog nove stratebezbjednosti. gije nacionalne bezbjedno“Već je deset godina od kasti, najznačajnijeg državnog ko je donijeta posljednja Strastrateškog dokumenta kojim tegija nacionalne bezbjednose uređuje sistem bezbjedsti. Drugi razlog je izuzetno nosti i odbrane. izmijenjen bezbjednoMinistar odbrane sni okvir u kome CrPredrag Bošković na Gora danas žiporučio je juče na vi i treći svakako punopravno konferenciji za medije da se račlanstvo Crne Gozlozi za donošere u NATO-u koje njem pomenute je zahtijevalo potStrategije fokusirapuno novo definiBošković ju, prije svega, na izusanje bezbjednosti od zetno izmijenjen bezbjedpojedinačne u kolektivnu. nosni okvir u kome Crna GoOva Strategija definiše potpura danas živi i naglasio da nono novi sistem bezbjednosti”, va Strategija bezbjednosti rekao je ministar. E.H.

BEOGRADSKI STR ALEKSANDAR R

PRI CR VUČIĆ SEBI

Radić

⌦ Mili Prelević

eogradski stručnjak za bezbjednost Aleksandar Radić, kaže da su izjave Aleksandra Vučića o crnogorskom referendumu i nezavisnosti 2006. godine dio konteksta političkog marketinga, jer se sada u Srbiji donose neke teške odluke i teški potezi. Radić je Vikend novinama rekao da je sada, kada zaista više nema vremena da se bilo šta odlaže, očigledno da je srpskim vlastima potrebna radikalizacija srpskog nacionalnog pitanja u regionu, ali samo na riječima,

Vučić

nikako ne u praksi. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je bivšu vlast u toj zemlji da je “pustila Crnu Goru da ode” 2006. godine. On je kazao da se ljudi iz Srbije, koji su dozvolili da uoči referenduma o crnogorskoj nezavisnosti 2006. godine “izgube kampanju u zemlji sa 30 odsto Srba i 60 odsto građana koji govore srpski”, ne mogu nazvati drugačije nego “neodgovornim”. “Vučić smatra da treba da je potrebno uputiti jasan signal da je to vlast koja će braniti i nacionalno. Zato u razradi te teze Vučić upućuje poruku da vlasti koje su ranije bile u Srbiji nijesu bile tako patriotske kako sada pokušavaju da se pokažu. Time Vučić, zapravo, stvara prostor i sebi stvara slobodu manevra za javnu komunikaciju oko teme Kosova i Metohije.

Nije to usmjereno prema Crnoj Gori već prema kosovsko-metohijskom problemu”, kaže ovaj stručnjak za bezbjednost. On podsjeća da se na Vučića vrši snažan pritisak od strane Srpske pravoslavne crkve, patriotskih partija i ljudi koji su nekada bili u DSS i sličnih njima, koji svakodnevno kritikuju poteze srpske vlasti. Mitropolit crnogorski-primorski Amfilohije izrazio je nedavno bojazan da politika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića vodi “izdaji Srbije i Kosova”. “S Vučićem nisam imao nikakav sukob. On je prvi predsjednik Srbije koji je bio na Saboru.… Sada se bojim da njegova politika vodi izdaji Srbije i Kosova i da se zato promijenio”, kazao je Amfilohije u intervjuu hercegnovskoj televiziji TV Novi. Radić smatra da srpski predsjednik, u stvari, samo kritikuje prethodnu vlast i stvara sebi prostor za djelovanje. “Ja sam Vučićevu izjavu u vezi sa Crnom Gorom shvatio u kontekstu da je on uputio poruku tim ljudima da nije prihvat-

RUČNJAK ZA BEZBJEDNOST RADIĆ ZA VIKEND NOVINE

IČAJUĆI O RNOJ GORI Ć STVARA PROSTOR U SRBIJI

VEĆA POMPA ZBOG DVA VOJNIKA OD PRIZNANJA Veoma je interesantno kako se srpska javnost odnosi prema Crnoj Gori u kontekstu pregovora sa Kosovom. U posljenje vrijeme najveće interesovanje tamošnjih medija izazvala je informacija da će u misijama KFOR-a biti i dva crnogorska oficira, čak i veće od iznenadnog Vučićevog priznanja da je “Kosovo izgubljeno”. “Svi Srbi znaju da su izgubi-

li Kosovo, ali ja ću učiniti sve što je u mojoj moći da vratim šta se može, pa da to na kraju ne ispadne kao potpuni poraz ili potpuni gubitak”, rekao je Vučić za novi broj nedjeljnika Globus. On je dodao da ga svi “napadaju”, i u tim napadima ne biraju riječi ni sredstva, ali niko od njih zapravo ne želi da se problem Kosova riješi.

ljivo da kritikuju sadašnju poziciju Vučića i njegovih saradnika prema Kosovu i Metohiji, a “oni su u vrijeme referenduma u Crnoj Gori 2006. godine pustili Crnu Goru da ode”. Oni nemaju kredibilitet da drže moralne lekcije i nekog proglašavaju izdajnikom”, kaže Radić. Radić naglašava da ove Vučićeve izjave ne mogu uticati na pogoršanje odnosa Podgorice i Beograda, jer nijesu usmjerene protiv Crne Gore.

To je unutrašnja taktička tema i poruka kritičarima pregovaračkog procesa. Jasno je da Vučić, koji je pod stalnim pritiskom, hoće da poruči svojim oponentima: “Pogledajte kako ste vi funkcionisali i šta ste uradili”. Poruka je jasna. Na Kosovu i Metohiji ima malo Srba, pa se pregovara, a u Crnoj Gori ima puno više Srba, pa je Crna Gora postala samostalna, a sada oni koji su 2006. bili dominantni u srpskoj politici kritikuju Vučića.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

ODLUKA BIJELE KUĆE

Džudi Rajzing Rainke nova ambasadorka SAD

Bijela kuća je objavila da je naimenovala Džudi Rajzing Rainke za ambasadora SAD u Crnoj Gori. U obrazloženju se navodi da je Rainka najstariji član stručne službe u inostranstvu, te da je više od tri decenije zagovornik američkih ekonomskih interesa širom svijeta, sa na-

glaskom na Evropu i Jugoistočnu Aziju. Od 2013. do 2017. bila je zamjenica glavnog direktora Odjeljenja za vanjsku trgovinu SAD, Ministarstva trgovine. Služila je u šest misija Sjedinjenih Država u inostranstvu, uključujući vođenje poslova stra-

Džudi Rajzing Rainke ne komercijalne službe u Indiji, Filipinima i Tajlandu. Ima diplomu Prinstona, a govori njemački, osnovni francuski, indonežanski i tajlandski. Na poziciji ambasadora u Crnoj Gori zamijeniće Margaret En Ueharu. E.H.

SAVJET AGENCIJE ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE

OSTAVKE PODNIJELA 23 JAVNA FUNKCIONERA U Crnoj Gori su, nakon donijetih odluka i mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) 23 javna funkcionera podnijela ostavke na funkcije. Savjet Agencije prihvatio je, na jučerašnjoj sjednici, Izvještaj o radu ASK za II kvartal 2018. i konstatovao da se mjere iz strateških ciljeva definisanih Planom rada za tekuću godinu, sprovode planiranom dinamikom. “Nakon donijetih odluka i mišljenja ASK, osam osoba je dalo ostavke na javnu funkciju, a od početka godine su date 23 ostavke. Izrečena je diciplinska mjera protiv javnog funkcionera“, saopšteno je iz ASK-a. Navodi se da je povećan broj zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka zbog kršenja zakona iz nadležnosti ASK-a u odnosu na isti kvartal prošle godine. Agencija je u drugom kvartalu podnijela ukupno 332 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Iz ASK-a su rekli da su nadležni sudovi, u izvještajnom periodu, izrekli 82 sankcije, od čega 15 opomena i 67 novčanih kazni u ukupnom iznosu od 27.235 eura, dok je od početka godine izrečeno ukupno 157 sankcija, odnosno novčanih kazni u iznosu od 63.365 eura. “U oblasti sprječavanja sukoba interesa, po zahtjevima

Sa sjednice javnih funkcionera i organa vlasti, ASK je dala 17 mišljenja o postojanju sukoba interesa koja su obavezujuća za javne funkcionere (od početka godine 67 mišljenja)“, kazali su iz ASK. Dodaju da je Agencija, u oblasti sukoba interesa, donijela sedam odluka, od kojih je u tri predmeta utvrđeno da su javni funkcioneri bili u sukobu interesa, a u oblasti ograničenja u vršenju javnih funkcija, pet odluka kojim je utvrđeno kršenje za svih pet javnih funkcionera. U izvještaju se konstatuje da je u drugi kvartalu bilo 27 prijava o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na korupcije, što je povećanje u odnosu na isti kvartal prošle godine kada ih je bilo 16. Agencija je, kako se navodi u dokumentu, kontrolisala upotrebu javnih resursa u kampanji za predsjedničke

izbore održane 15. aprila. “ASK nije naišla na kršenja koja bi ukazala na sumnju u zloupotrebe javnih resursa u oblasti budžetske potrošnje, socijalnih pomoći, zapošljavanja, upotrebe službenih vozila i prostorija, ni drugih povreda zakona“, navodi se u saopštenju. ASK-u je do kraja juna dostavljeno 6,56 hiljada izvještaja o prihodima i imovini po različitim osnovima predavanja, dok je do kraja drugog kvartala prošle godine bilo predato 6.094 izvještaja. Navodi se da je završena administrativna provjera 4,11 hiljada izvještaja, a da su u fazi provjere tačnosti i potpunosti trenutno 84 izvještaja. U drugom kvartalu je, kako je saopšteno, pokrenuto 47 upravnih postupaka, od kojih je 21 okončan. E.Hamzić

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

INTERVJU: AMBASADORKA AUSTRIJE ANNA JANKOVIĆ ZA VIKEND NOVINE

NAPREDAK CRNE GORE OHRABRENJE ZA REGION

⌦ Elhana Hamzić

mbasadorka Austrije u Crnoj Gori Anna Janković smatra da značajan napredak, koji je naša zemlja postigla prethodnih godina, predstavlja izuzetno pozitivan signal ohrabrenja i za druge države u regionu. Učlanjenje u NATO se, kako je u intervjuu za Vikend novine kazala Janković, generalno može posmatrati i kao potvrda o pripadnosti jedne države zajednici evropskih vrijednosti, koja državu kandidatkinju time približava EU, posebno u pogledu spoljnje i bezbjednosne politike. Kada Crna Gora ispuni sve preduslove za pristup, trebalo bi da što je brže moguće, kako je navela Janković, nezavisno od napretka postignutog u drugim državama regiona u tom momentu, postane punopravna članica EU, za šta će dobiti podršku Austrije. Ambasadorka kao jedan od najvećih izazova regiona vidi povezanost, posebno mladih ljudi. “Ne bi smjelo da se dogodi, da mladi iz regiona već poznaju nekoliko evropskih prijestonica, a da nikada nisu bili u susjednoj državi, udaljenoj samo nekoliko kilometara”, kazala je Janković. VN: Gospođo Janković, Austrija je nedavno preuzela predsjedavanje Evropskom unijom. Očekujete li da će Cr-

na Gora, za vrijeme predsjedavanja Vaše zemlje, otvoriti i preostala dva poglavlja? JANKOVIĆ: Austrija je spremna na otvaranje daljih pregovaračkih poglavlja za vrijeme njenog Predsjedavanja, ukoliko za to postoje uslovi. Smatram da prije svega važno Poglavlje 27 - o životnoj sredini, može biti otvoreno do kraja godine, za šta je već dao saglasnost čitav niz država članica EU, među njima i Austrija. Ipak, napredak postignut u pristupnim pregovorima se takođe mjeri i zatvaranjem daljih poglavlja. Preduslov za to je postizanje mjerljivog i održivog napretka u oblasti vladavine prava. VN: Nekoliko puta ste javno saopštili da Crna Gora prednjači u procesu pregovora. Koliko je to značajno, ne samo za Crnu Goru, već i za region? JANKOVIĆ: Značajan napredak, koji je Crna Gora postigla prethodnih godina i kome ima da zahvali na stečenom statusu predvodnika, takođe predstavlja jedan izuzetno pozitivan signal ohra-

brenja i za druge države u regionu, koje iz toga vide da konkretan angažman ubire plodove svog rada. Takođe, i ostale države u Jugoistočnoj Evropi profitiraju od crnogorske konstruktivne dobrosusjedske i regionalne politike, pomenuću samo fleksibilnost koju je Crna Gora pokazala pri sklapanju Sporazuma o razgraničenju sa Kosovom. Pomenuti angažman pruža konkretan doprinos miru i stabilnosti u regionu, što se visoko cijeni od strane EU i posebno Austrije. VN: Premijer Duško Marković saopštio je da je ambicija naše zemlje dobijanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24 do kraja godine. Šta Austrija, kao zemlja koja predsjedava EU, može učiniti da nam pomogne u ostvarenju tog cilja? JANKOVIĆ: Napredak u oblasti vladavine prava je od odlučujućeg značaj za dalji uspjeh u pristupnim pregovorima. Austrija veoma pažljivo prati razvoj situacije na polju vladavine prava, te

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

Crna Gora može biti ekonomsko čvorište regiona

podržava taj proces shodno svojim mogućnostima. Nadamo se da će nam odgovarajući konkretan i održiv napredak omogućiti ispunjavanje privremenih mjerila napretka (Interim Benchmarks), te utvrđivanje zaključnih mjerila napretka (Benchmarks). VN: Koliko članstvo u NATO olakšava put Crne Gore ka EU? JANKOVIĆ: Pristup NATOu i pristup Evropskoj uniji su dva različita procesa. Pa ipak, možemo utvrditi da su države koje su danas članice EU u prošlosti najprije pristupale NATO-u. Češka Republika, Mađarska i Poljska su pristupile NATO-u 1999, a EU 2004, Rumunija i Bugarska su postale članice NATO-a 2004, a u EU su ušle 2007; Hrvatska se učlanila u NATO 2009, a u EU 2013. Generalno se učlanjenje u NATO može posmatrati i kao potvrda o pripadnosti jedne države zajednici evropskih vrijednosti, koja državu kandidatkinju time približava EU, posebno u pogledu spoljnje i bezbjednosne politike. VN: Na nedavnoj debati o EU integracijama, koja je održana u Podgorici, rekli ste da će se Evropska unija suočavati sa dva glavna izazova Brexitom i pregovorima za višegodišnji finansijski okvir. Šta je veći izazov i zašto? JANKOVIĆ: Oba ova pitanja su od odlučujućeg političkog značaja za budućnost Evropske unije. Sada smo u

Ambasadorka Janković u razgovoru sa novinarkom VN

Foto:Dejan Lopičić

VN: Crna Gora je najmanja zemlja u regionu, i u ovom trenutku može se reći najstabilnija. Može li naša država postati glavno ekonomsko čvorište Zapadnog Balkana, ali i predvodnik regiona u evroatlantskim integracijama? JANKOVIĆ: Mislim da je to i te kako moguće. Ostvarivanje te vizije leži u rukama odgovornih crnogorskih političara i društva. Jedan od projekata, koji mi je skrenuo pažnju u datom kontekstu je predloženo osnivanje međunarodnog Instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi, iniciran od strane ministarke nauke Sanje Damjanović. Regionu je potrebno više sličnih inicijativa, a Austrija će ih podržati u okvirima svojih mogućnosti.

AKTUELNO

završnoj fazi pregovora oko BREXIT-a, sa svakodnevnim novim obrtima. Pregovori bi trebalo da budu završeni do oktobra 2018. Austrija polaže nade u blagovremeni završetak pregovora, koji bi omogućio ratifikaciju od strane Evropskog parlamenta i Velike Britanije u predviđenom roku, budući da je istupanje iz Evropske unije planirano za 30. mart 2019. Ono što se već danas sa sigurnošću može reći, je da će Ujedinjeno Kraljevstvo ostati naš blizak partner i prijateljska država. Takođe, uspjeh pregovora o višegodišnjem finansijskom okviru za period nakon 2020. je od fundamentalnog značaj za budućnost EU. To je prvi od okvira za period nakon istupanja Velike Britanije, velikog neto-platiše u EU. Tom okolnošću će nastati značajna praznina od oko 10-13 milijardi eura godišnje. Sa današnje tačke gledišta je još teško procijeniti, koji će se od izazova na kraju pokazati ozbiljnijim za Evropu i za austrijsko predsjedavanje, jer će to zavisiti od razvoja pregovora u toku predstojećih sedmica i mjeseci. U oba slučaja će austrijski talenat u vođenju pregovora u svakom slučaju biti iskorišćen do krajnjih granica i mi ćemo pokušati da i ovdje zauzmemo po-

KADA CRNA GORA ISPUNI SVE PREDUSLOVE ZA PRISTUP, TREBALO BI DA ŠTO JE BRŽE MOGUĆE, NEZAVISNO OD NAPRETKA POSTIGNUTOG U DRUGIM DRŽAVAMA REGIONA U TOM MOMENTU, POSTANE PUNOPRAVNA ČLANICA EU, ZA ŠTA ĆE DOBITI PODRŠKU AUSTRIJE ziciju neutralnog posrednika, po kojem smo uspjehu poznati već decenijama. VN: Moto austrijskog predsjedavanja EU je „Evropa koja štiti“. Šta to konkretno znači? Koji će biti prioriteti tokom narednih pola godine zemlje čiji ste predstavnik? JANKOVIĆ: Slogan “Evropa koja štiti” se prije svega odnosi na sljedeće tri oblasti: bezbjednost i migracije; obezbjeđivanje kompetitivnosti putem digitalizacije i što je najznačanije za ovaj region, stabilnost u susjedstvu, to jest dalje približavanje država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Kao što je naš kancelar Sebastijan Kurc nedavno ponovo potvrdio u Evropskom parlamentu, Austrija ostaje čvrsto posvećena pružanju podrške naporima svih šest država Zapad-

nog Balkana na putu prema punopravnom članstvu u EU, te će nastaviti rad na postizanju mjerljivih rezultata. Tako da će Austrija učiniti sve što je u njenoj moći da se ovaj proces nastavi. VN: Da li Vaša izjava da će se Austrija zalagati da svih šest zemalja Zapadnog Balkana postanu članice EU na osnovu mjerljivih rezultata podrazumijeva princip regate ili ulazak u „paketu“? JANKOVIĆ: Kao što je već pomenuto, mi smatramo Crnu Goru kao predvodnika među državama kandidatima za pristup. Kada Crna Gora ispuni sve preduslove za pristup, trebalo bi da što je brže moguće, nezavisno od napretka postignutog u drugim državama regiona u tom momentu, postane punopravna članica EU, za šta će dobiti podršku Austrije. VN: Koji su, prema Vašem mišljenju, najveći izazovi u regionu i zašto? JANKOVIĆ: Konektivnost predstavlja veliki problem. Ne bi smjelo da se dogodi, da mladi iz regiona već poznaju nekoliko evropskih prijestonica, a da nikada nisu bili u susjednoj državi, udaljenoj samo nekoliko kilometara. Upravo iz tog razloga je za vrijeme austrijskog predsjedavanja or-

Čast je biti ambasadorka u Crnoj Gori VN: Ko je Anna Janković? Mnogi u Crnoj Gori misle da ste iz naših krajeva. JANKOVIĆ: Moje prezime potiče od mog supruga. Mi

smo dugo živjeli u Beogradu, gdje sam upoznala i zavoljela cijeli region. Bila mi je velika želja da se vratim u Jugoistočnu Evropu, te je

za mene velika čast i zadovoljstvo što imam priliku da predstavljam Austriju kao njena ambasadorka u Crnoj Gori.

ganizovano putovanje pod sloganom „Travel in Dialogue“, u okviru koga su po četiri predstavnika mlađe populacije iz svake od šest država regiona zajednički proputovali regiju Jugoistočne Evrope i održali sastanke sa donosiocima političkih odluka iz ovih država, na kojima su iznijeli svoje namjere. I takozvani Berlinski proces je, između ostalog, posvećen temi konektivnosti i drugim velikim izazovima u regionu. Tokom Londonskog samita održanog 10. i 11. jula su potpisana tri sporazuma na temu: ratnih zločina, nestalih osoba i dobrosusjedskih odnosa. Tema suočavanja sa prošlošću je od centralnog značaja, kojoj se svi umiješani akteri moraju posvetiti sa dužnom pažnjom, ciljnom orijentacijom te velikim angažmanom. VN: Da li regionu prijeti migrantski talas i koliki je to izazov za Zapadni Balkan? JANKOVIĆ: Migracije predstavljaju jedan od najvećih izazova za Evropu u cjelini, za EU i za ovaj region. Postoji puno pitanja koja zavređuju pažnju, i mi još nemamo odgovore na sve njih. Istovremeno, posebno ovo pitanje nam ukazuje na to koliko smo potrebni jedni drugima, te koliko je važna bliska saradnja. Ono što je takođe značajno u ovom kontekstu je i regionalna saradnja i ja sam sigurna da će Crna Gora nastaviti da igra konstruktivnu ulogu u ovoj oblasti, kao što je to bio slučaj nedavno, kada je postignut dogovor o bližoj saradnji sa Albanijom po ovom pitanju. VN: Da li je, prema Vašem mišljenju, EU dovoljno fokusirana na Zapadni Balkan i da li dovoljno pomaže države koje su aspiranti za članstvo u evropsku porodicu? JANKOVIĆ: Evropska unija je potvrdila evropsku perspektivu država regiona u svojoj Strategiji proširenja u februaru, te Komisijinim izvještajima o napretku država, na Samitu u Sofiji, u zaključcima Savjeta donešenim krajem juna, kao i tokom brojnih zvaničnih posjeta visokih funkcionera EU prethodnih mjeseci. Možemo primijetiti jasan pozitivan stav EU prema proširenju. Sada nam preostaje da održavamo taj zamah. Do kada će ovaj proces biti završen će umnogome zavisiti od spremnosti država kandidata da implementiraju neophodne reforme.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

NLB nudi grejs period za 1000+

NLB banka ponudila je grejs period do 12 mjeseci učesnicima Vladinog projekta za rješavanje stambenog pitanja po povoljnim uslovima Hiljadu plus, saopšteno je iz te finansijske institucije. “Tokom grejs perioda u trajanju do 12 mjeseci, klijentima je ponuđena mogućnost da plaćaju samo kamatu za ovaj period ili da ne plaćaju ni iznos kamate, već da se ovaj iznos rasporedi na cijeli period otplate kredit”, kazali su iz banke. Tokom ove sedmice u NLB banku je stiglo više od 160 prijava za projekat Hiljadu plus, a rok za predaju dokumentacije je 13. avgust. Bo.D.

SIMOVIĆ O EKONOMSKOM DRŽAVLJANSTVU Ne radi se o projektu prodaje državljanstva, kako se to pokušalo predstaviti, već o projektu koji treba da obezbijedi ekonomski razvoj Crnoj Gori

CRNOGORSKI PASOŠ NIJE NA PRODAJU Potpredsjednik Vlade Milutin Simović kazao je juče da crnogorski pasoš nije ne prodaju, već da će projekat ekonomskog državljanstva, koji je juče

ª VJETROELEKTRANA BUDVAº ZAINTERESOVANA ZA INVESTIRANJE

VLADA RASPISUJE TENDER ZA VJETROELEKTRANU NA BRAJIĆIMA IZNAD BUDVE Predstavnici kompanije “Vjetroelektrana Budva” uložili bi u vjetroelektranu na Brajićima 100 miliona eura

Kompanija “Vjetroelektrana Budva” zainteresovana je za gradnju vjetroelektrane na Brajićima, u koju bi uložila više od 100 miliona eura, navodi se u informaciji koju je usvojila Vlada na posljednjoj sjednici. Predstavnici ove kompanije dostavili su nedavno Ministarstvu ekonomije zahtjev za raspisivanje tendera za izbor investitora za gradnju vjetroelektrane. Oni bi, kako se ističe u zahtjevu, na parcelama koje su u većinskom državnom vlasništvu gradi-

li vjetroelektranu instalisane snage 75 megavati. “Podnošenju ovog zahtjeva prethodilo je izdavanje dvije dozvole za mjerenje potencijala i istraživanje potencijala vjetra na lokalitetima u katarskim opštinama Kuljača i Reževići II, na teritoriji Opštine Budva, društvu “Vjetroelektrana Budva”. Izgradnja vjetroelektrana je, na osnovu dosadašnje prakse, omogućena kroz model davanja u zakup državnog zemljišta, shodno Zakonu o državnoj imovini, zbog čega su uz zahtjev za raspisivanje tendera dostavljeni i listovi nepokretnosti u

ZASIJEDAO VLADIN SAVJET ZA KONKURENTNOST

Opštine da konsultuju Vladu prije uvođenja poreza

Sa sjednice

Savjet za konkurentnost zadužio je Ministarstvo finansija da utvrdi obavezu za jedinice lokalnih samouprava da prilikom donošenja svojih propisa, koji se odnose na fiskalitete, prethodno pribave saglasnost Vlade. Na sjednici Savjeta za konkurentnost saopšteno je da Ministarstvo to treba da utvrdi u okviru izmjena Zakona o finansiranju lokalnih samouprava. Savjet je razmotrio Analizu fiskaliteta na nacionalnom i lokalnom nivou koju je pripremila Privredna komora i inicijative za izmjene Zakona o administrativnim taksama i Zakona o lokalnim komunalnim taksama. “Analizom je utvrđeno je da je privreda u Crnoj Gori opterećena brojnim nametima koje propisuju oba nivoa vlasti – državni i lokalni, a koji znatno op-

terećuju poslovanje čineći negativnu komponentu poslovnog okruženja”, saopšteno je iz Vladine službe za odnose sa javnošću. U diskusiji je posebno istaknuto da je analiza pokazala da ne postoje dostupne objedinjene informacije o nametima na lokalnom nivou, kao i da lokalne samouprave primjenjuju različite stope te da nepredvidiva opterećenja lokalnih samouprava predstavljaju značajnu biznis barijeru i narušavaju povoljan poslovni ambijent koji Vlada nastoji da kreira. “Ministarstvo finansija je zaduženo da, u skladu sa dostavljenim inicijativama, pripremi Predlog izmjena i dopuna Zakona o administrativnim taksama i Predlog izmjena i dopuna zakona o lokalnim komunalnim taksama”, navodi se u saopštenju. R.E.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

usvojila Vlada, obezbijediti našoj zemlji ekonomski razvoj. Na pitanje novinara kako će Crna Gora zakonski onemogućiti da u zemlju uđe “prljavi kapital” i kakve je koristi imala država od toga što je Taksin Šinavatra dobio naše državljanstvo, Simović je objasnio da se ne radi o projektu prodaje državljanstva, kako se to pokušalo predstaviti, već o projektu koji treba da obezbijedi ekonomski razvoj Crnoj Gori. “To je projekat kojim, vjerujem, možemo značajno da ubrzamo i ispunimo ekonomske kriterijume, koji su takođe sastavni dio naše EU obaveze i agende”, precizirao je Simović. Kada se ulazi u porodicu evropskih naroda, kako je istakao, potreb-

2.000 Pojedinaca moĆi Će da aPlicira za ekonomsko drŽavljanstvo u naredne tri godine

no je ispuniti i političke i ekonomske kriterijume. “Smisao ovog ekonomskog projekta, koji je realizovan i u nekim evropskim državama, jeste da učinimo naše društvo bogatijim, smanjimo stopu nezaposlenosti, zaposlimo mlade, razvijamo sjever Crne Gore, uravnotežimo regionalni

aktuelno

razvoj... To je upravo naša ambicija, da u komunikaciji sa evropskim partnerima uspostavimo takve mehanizme koji će biti garancija takvih ciljeva. Kazali smo da je projekat oročen na dvije do tri godine i kazali smo da se odnosi na određeni broj izdatih državljanstava. Dakle, ne radi se o prostoj prodaji pasoša, nego o realizaciji razvojnih programa”, objasnio je Simović. Na bazi tih sredstava Vlada će, dodaje on, formirati posebni fond za razvoj sjevera Crne Gore. Šef delegacije Evropske unije u našoj zemlji Aivo Orav poručio je da crnogorska vlada treba pažljivo da razmotri ovaj projekat “kako ne bi stvorila prepreke na putu ka EU”.

Plan revitalizacije distributivne mreže ambiciozan i važan Vlada je na posljednjoj sjednici usvojila i Plan aktivnosti revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske nadzemne mreže u distributivnom sistemu za naredne tri godine, za koji ministarka ekonomije Dragica Sekulić kaže da je ambiciozan i važan. “Samo za narednu godinu planirano je da se potroši više od 32 miliona eura za revitalizaciju srednjenaponske i niskonaponske mreže. Svjesni da svaki ekonomski rast mora da prati odgovarajuća infrastruktura, mi smo kroz organe upravljanja u Elektroprivredi i CEDIS-u pokrenuli inicijativu sveoguhvatne revitalizacije distributivne mreže u Crnoj Gori”, rekla je Sekulić, na konferenciji za novinare. CEDIS je, kao odgovor na taj zahtjev, pripremio i usvojio plan investicija za naredne tri godine koji podrazumijeva ulaganje u revitalizaciju postojeće mreže od preko 81,6 miliona. “Imamo jasno podijeljeno po regionima i godinama koliko će sredstava biti uloženo. Dinamički plan je takav da u avgustu očekujemo da investicioni plan potvrdi Regulatorna agencija za energetiku”, navela je Sekulić, ističući da se ulaganje u revitalizaciju distributivne mreže neće odraziti na povećanje tarifa za distribuciju električne energije.

Orav

cilju identifikacije parcela neophodnih za realizaciju ovog projekta”, ukazuje se u informaciji koju je usvojila Vlada. Na osnovu dostavljene dokumentacije ustanovljeno je da postoje preduslovi za dalji razvoj ovog projekta, pa je Vlada naložila Ministarstvu ekonomije da formira komisiju za izradu tenderske dokumentacije za davanje u dugoročni zakup zemljišta u državnoj imovini u cilju izgradnje vjetroelektrane na teritoriji opština Budva i Bar. Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač firme “Vjetroelektrana Budva” je WPD Europe GMBH, čije je sjedište u Njemačkoj. Ova kompanija već posluje u Belgiji, Finskoj, Hrvatskoj, Španiji, Poljskoj, Švedskoj i Francuskoj. Ranije studije pokazale su da su najinteresantnije zone za korišćenje vjetropotencijala priobalna područja sa većim brzinama vjetra preko šest metara u sekundi u prosjeku i brda oko Nikšića sa prosječnim brzinama vjetra u rasponu od 5,5 do 6,5 metara u sekundi. Bo.D.

Prema Podacima iz centralnog registra Privrednih subjekata, osnivač firme “vjetroelektrana budva” je WPd euroPe gmbh, čije je sjedište u njemačkoj.

NOVIM IZMJENAMA PRIHODI BUDŽETA UMANJENI ZA OSAM MILIONA

Poslanici usvojili rebalans

Sa rasprave u skupštini

Poslanici su juče usvojili izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koji podrazumijeva redefinisanje mjera u naplati prihoda od akciza i promjene u strukturi rashoda u cilju unapređenja kvaliteta javnih usluga. Skupština je usvojila i izmjene i dopune Zakona o akcizama. Za usvajanje rebalansa glasala su 42 poslanika, dok nije bilo glasova protiv ni uzdržanih. Izvorni prihodi su rebalansom umanjeni 8,24 miliona eura, dok su ukupno planirani izdaci u odnosu na plan niži 4,55 miliona. Shodno tome, planirani deficit je na približno istom nivou kao u slučaju prethodnog rebalansa i iznosi nominalno 3,22 odsto bru-

to domaćeg proizvoda. Rebalans u primicima iznosi 2,51 milijardu eura i raspoređuje se na tekući budžet od 889,66 miliona, rezerve od 29,64 miliona, budžet državnih fondova 691,45 miliona, kapitalni 289,07 miliona i transakcije finansiranja 612,4 miliona. Sastavni dio budžeta postao je Vladin amandman, kojim je predloženo povećanje iznosa za bruto zarade za budžetskog korisnika Predsjednik Crne Gore, za 155.000 eura. Usvojena je i odluka o imenovanju četiri člana Savjeta Centralne banke, a za koje su izabrani Milorad Jovović, Ruždija Tuzović, Nikola Milović i Zorica Kalezić. R.E.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

REZULTATI IPARD POZIVA ZA PRERADU

Stiglo 45 zahtjeva za inveSticije od 28 miliona U Vladi su zadovoljni odzivom poljoprivrednika, a najveći broj pristiglih zahtjeva je iz sektora vinarstva, njih 15

Na osnovu čl.135 Zakona stečaju,stečajni upravnik DOO “ALU LINE“ u stečaju, nakon izvršene procjene cjelishodnosti prodaje cjelokupne imovine stečajnog dužnika, blagovremeno

OBAVJEŠTAVA

Stečajnog sudiju, sve povjerioce i sva lica koja imaju zalog, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje cjelokupne imovine DOO “ALU LINE“ u stečaju, i istovremeno na osnovu čl.134 Zakona o stečaju objavljuje

4. O G L A S

o prodaji imovine DOO“ALU LINE“ u stečaju putem javnog nadmetanja Predmet prodaje: Imovina DOO “ALU LINE“ u stečaju, izložena prodaji po cjelinama. Mjesto i adresa na kojoj se nalazi imovina: Mojkovac, Rudarsko naselje, bb Detaljan opis imovine i početna cijena: 1. Poslovna zgrada u privredi,suteren objekta 259 m2 i prizemlje objekta 605 m2, početna cijena 105.000,00 eura. 2. Uređeno građevinsko zemljište površine 3.830 m2,LN 706 KO Mojkovac, kat.parcela 467/17, početna cijena 34.000,00 eura. 3. Trafostanica DTS-10/0,4 1x630 kVA, objekat sa pripadajućim zemljištem na kat.parceli 467/36, LN 706 KO Mojkovac, početna cijena 22.000,00 eura. 4. Oprema fabrike prema popisnim listama, početna cijena 25.000,00 eura. Način prodaje: Prodaja imovine vrši se javnim nadmetanjem po cjelinama. Prodaja se vrši u viđenom stanju bez prava na naknadnu reklamaciju. Uslovi i postupak javnog nadmetanja: Postupak će se sprovesti dana 28.08.2018. u 12,00 časova u Privrednom sudu Crne Gore u Podgorici, kancelarija br.30. Pravo učešća imaju domaća i strana fizička i pravna lica. Zainteresovana lica dužna su da do 27.08.2018. godine do 12,00 časova dostave prijavu za učešće u javnom nadmetanju uz opečaćene koverte na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ulica IV Proleterske br.2, neposredno na arhivi suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom St.br.583/17 „PRIJAVA NA OGLAS ZA UČEŠĆE U JAVNOM NADMETANJU ZA PRODAJU IMOVINE DOO“ALU LINE“ U STEČAJU“ – NE OTVARAJ, koja mora da sadrži sve identifikacione podatke za pravno ili fizičko lice koje će učestvovati u javnom nadmetanju uz dokaz o uplati depozita u visini 10% od početne prodajne cijene na žiro račun: DOO“ALU LINE“ u stečaju broj 510-96132-25 kod CKB banke. Izbor ponuđača: Učesnik javnog nadmetanja koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu biće tretiran kao najpovoljniji ponuđač. Neblagovremene i neuredne prijave tretiraće se kao nekvalifikovane za učešće u javnom nadmetanju. Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača: Donijeće je stečajni upravnik u roku od 7 dana od dana sprovedenog javnog nadmetanja i o tome u roku od 10 dana obavijestiti stečajnog sudiju. Ugovor o kuporodaji: Zaključiće se sa učesnikom javnog nadmetanja koji je ponudio najpovoljniju cijenu i istu uplatio najdalje za 21 dan od dana pravosnažnosti Odluke,a prethodno uplaćeni depozit će se uračunati u kupoprodajnu cijenu. Za slučaj da izabrani ponuđač odustane od kupovine gubi pravo na povraćaj depozita a stečajni upravnik za kupca može proglasiti drugog po redu najpovoljnijeg ponuđača. Sve troškove nastale u vezi kupopodaje snosi kupac. Povraćaj depozita: Učesnicima koji nijesu uspjeli u nadmetanju izvršiće se u roku od 3 dana o dana donošenja Odluke o izboru kupca. Stečajni upravnik zadržava pravo da po ovom oglasu ne proglasi kupca i da zbog toga ne snosi posledice, što znači da ponuda učesnika javnog nadmetanja ne obavezuje. Razgledanje imovine stečajnog dužnika omogućeno je radnim danima u vremenu od 08 – 15 sati. Bliže informacije o uslovima i predmetu prodaje mogu se dobiti na telefon :+382 67 301 881.

MINISTARSTVO OBJAVILO NOVI JAVNI POZIV

Za podršku raZvoju Zanatstva 30.000€ Ministarstvo ekonomije objavilo je juče javni poziv za učešće preduzetnika i preduzeća koja obavljaju zanatsku djelatnost u Programu podrške razvoju zanatstva za ovu godinu, koji će biti otvoren do 1. decembra. Kroz program će biti odobrena finansijska pomoć zanatlijama za učešće na sajmovima i manifestacijama, kao i izradu i štampanje promotivnog materijala, a ukupan budžet je 30.000 eura.

“Iznos bespovratnih sredstava koji može biti dodijeljen zanatlijama je 50 odsto opravdanih troškova, odnosno do 3.000 eura bez uračunatog PDV-a po aplikantu za učešće na međunarodnom sajmu. Iznos do 2.000 eura, bez PDVa, dodjeljivaće se za učešće na domaćem sajmu”, naveli su u Ministarstvu. Za dizajn i štampanje promotivnog materijala dodjeljivaće se do 2.000 eura, bez PDVa, po aplikantu. Bo.D. Ilustracija

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

Zadovoljan interesovanjem poljoprivrednika: Simović

Na javni poziv za podršku preradi u okviru IPARD programa stiglo je 45 zahtjeva za planirane investicije u iznosu od oko 28 miliona eura, uz očekivanu bespovratnu podršku od 14 miliona eura, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović. On je kazao da su u Vladi i resoru kojim rukovodi zadovoljni odzivom poljoprivrednika, te da je najveći broj pristiglih zahtjeva iz sektora vinarstva, njih 15. “Imamo 14 zahtjeva iz sektora prerade mesa, osam za preradu voća i povrća, sedam iz sektora mljekarstva i jednu aplikaciju iz sektora ribarstva”, precizirao je Simović, na konferenciji za medije na kojoj je sa šefom Delegacije EU u Podgorici Aivom Oravom predstavio rezultate IPARD programa. Simović je podsjetio da je Ministarstvo polovinom juna dobilo 389 aplikacija za prvi javni poziv za podršku primarnoj proizvodnji. “Od završene akreditacije krajem prošle godine, do danas su objavljena dva javna poziva, pristigle 434 aplikacije za primarnu proizvodnju i preradu, planirane potencijalne investicije od oko 55 miliona eura i očekivana bespovratna podrška od oko 27 miliona

Imamo 15 zahtjeva Iz sektora vInarstva, 14 Iz sektora prerade mesa, osam za preradu voća I povrća, sedam Iz sektora mljekarstva I jednu aplIkacIju Iz sektora rIbarstva

eura”, rekao je Simović. On je zahvalio i čestitao svim učesnicima u ovom procesu, a posebno proizvođačima i preduzetnicima, koji su, kako je naveo, od početka bili uključeni u ovaj proces, vjerovali u sebe i svoje preduzetničke ideje. “Zbog takvog pristupa i angažovanja ostvaren je ovako dobar rezultat. Imali smo uporedna iskustva da je Hrvatska

za dva poziva imala ukupno 40 zahtjeva, a Makedonija za tri poziva 140 zahtjeva. Tu smo prepoznali dodatnu motivaciju i potrebu da osnažimo naše aktivnosti, da organizujemo brojne susrete sa potencijalnim korisnicima, širom Crne Gore u prepunim salama, da osnažimo nadležne institucije, da obezbijedimo njihovu koordinaciju, promovišemo pristup da ovo nije zadatak i posao za pojedince i za jednu instituciju, već da je to odgovornost i obaveza cijele Vlade uz poziv na partnerstvo i lokalnim samoupravama”, istakao je Simović. Šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav ocijenio je da je interesovanje poljoprivrednika pokazalo da IPARD može da odgovori na potrebe sektora poljoprivrede. “Ove investicije donijeće benefite crnogorskoj ekonomiji i potrošačima koji će biti u prilici da kupe proizvode koji ispunjavaju standarde EU”, kazao je Orav, dodajući da je sada na nadležnima da razmotre pristigle aplikacije u razumnom vremenu i omoguće brzu realizaciju investicija. Sredstva podrške za preradu dodijeliće se za investicije od 40.000 do 1.500.000 eura, a bespovratna podrška iznosiće 50 odsto prihvatljivog troška investicije. Bo.D.

fIRME KOJE REDOVNO IzMIRuJu POREz

HE Perućica

Nova Pobjeda jedini medij na Bijeloj listi

ELEKTROPRIVREDA NAJAVILA REDOVNE GODIŠNJE RADOVE NA hE

Remont Perućice od ponedjeljka Redovni godišnji remont Hidroelektrane (HE) Perućica počeće u ponedjeljak, a totalna obustava rada u tom energetskom objektu trajaće do 31. avgusta, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG). Dogovor o remontu i radu elektrane postigli su predstavnici Nacionalnog dispečerskog centra, Direkcije za upravljanje energijom EPCG

Aktuelno

i HE Perućica. “Pražnjenje dovodnog sistema, u okviru priprema za remont, počeće u nedjelju, dok je prema Planu remonta predviđeno da se dovodni sistem puni 28. avgusta, a naredna tri dana i sva tri cjevovoda, kako bi HE Perućica, posljednjeg dana avgusta, bila spremna da se ponovo priključi na elektromrežu”, rekli

su iz EPCG. Iz EPCG su, uzimajući u obzir bezbjednost građana, upozorili javnost, prije svega mještane naselja koja gravitiraju hidroneergetskom sistemu Perućica, na moguće opasnosti. “Molimo ih da ne izvode bilo kakve aktivnosti u vrijeme pražnjenja i punjenja dovodnih sistema HE Perućica”, upozorili su iz EPCG. R.E.

Nova Pobjeda jedini je medij koji se nalazi na Bijeloj listi Poreske uprave (PU), odnosno spisku kompanija sa najvišim stepenom fiskalne discipline. Na listi, objavljenoj juče, našle su se 323 kompanije koje uredno izmiruju obaveze prema povjeriocima, uključujući i državu. Tu su, između ostalih, Azmont Investments, Atlas banka, Erste, Societe Generale, Addiko i Hipotekarna banka, Telenor, Crnogorski Telekom, M:tel, Pivara Trebjesa i Elektroprivreda i Crnogorski elektroprenosni sistem. “Objavljivanje Bijele liste je još jedan korak u podsticanju obveznika na poštovanje poreskih propisa i saradnju sa PU”, kazali su u PU. Bo.D.

Objavljivanje Bijele liste je još jedan korak u podsticanju obveznika na poštovanje poreskih propisa i saradnju sa Poreskom upravom

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

Strategijom reforme SiStema upravljanja ljudS

⌦ Lejla Hadžimuhović Nepovoljna starosna i kvalifikaciona struktura, kao i procenat zastupljenosti žena u policiji samo su neki od problema koji bi, prema planu reforme sistema upravljanja ljudskim resursima u Ministarstvu unutrašnjih poslova, trebali biti riješeni u periodu od 2019. do kraja 2024. godine. Stoga je i započet proces optimizacije, koji treba da omogući da se sa jedne strane smanji broj zaposlenih, ali i da se u isto vrijeme osiguraju neophodni kadrovski kapaciteti za uspješno ispunjavanje obaveza iz EU integracija. Optimizacija ne predstavlja samo smanjenje broja zaposlenih već definisanje onog broja zaposlenih koji je optimalan za efikasno obavljanje poslova i pružanja usluga građanima. Profesionalno i odgovorno obavljanje policijskih poslova u značajnoj mjeri zavisi od organizovanja sistema policijskog obrazovanja, jer efektivna, demokratska, orijentisana na potrebe građana, policijska služba se unapređuje kroz kvalitetno obrazovanje i stručno usavršavanje zasnovano na evropskim standardima, analizama, dobro definisanim radnim i obrazovnim profilima i dobroj metodici obrazovanja i stručnog usavršavanja.

■ od 40 do 50 godina STaRoSTi 58 % PoLiCaJaCa

Trenutna starosna struktura u policiji je nepovoljna jer se u starosnoj grupi od 20-30 godina nalazi samo pet posto ukupnog broja policijskih službenika. U starosnoj grupi od 30-40 go-

dina nalazi se 23 posto policijskih službenika, dok je čak 58 posto policijskih službenika koji su stari između 40 i 50 godina. Policajaca, koji su navršili 50 godina, ima 15 posto. U cilju unapređenja starosne strukture policijski službenika planirano je da se do kraja 2024. godine preduzmu mjere za pojačano zapošljavanje kadrova u policiji u starosnoj grupi od 20-30 godina. Indikator za predzimanje ovakvih mjera je taj da minimalan godišnji broj zaposlenih u ovoj kategoriji bude 70 službenika policije. Takođe, radi se i na tome da se sprovede pojačani odliv (penzionisanje i dr.) zaposlenih koji imaju 50 i više godina, tako da je planom predviđeno da svake godine minimum 150 plicijaca ove starosne grupe bilo penzionisano.

■ Većina PoLi-

CaJaCa Sa iV STePenom

Ono što se još nameće kao problem jeste da su policijski službenici većinom sa osnovnim policijskim obrazovanjem. Oko dvije trećine (66 procenata) policijskih službenika ima IV stepen obrazovanja. Postojeća kvalifikaciona struktura je najvećim dijelom posljedica nasljeđenog stanja, jer je Policijska akademija do 2010. godine školovala kadar koji je nakon završetka školovanja sticao IV stepen obrazovanja. Od 2011. godine diplomci Policijske akademije nakon završetka školovanja stiču V stepen obrazovanja (120 ECTS kredita). Kako se ističe u ovom dokumentu bilo bi poželjno osnovati visokoobrazovnu ustanovu sa trogodišnjim diplomskim studijskim pro-

Foto:Iva Mandić

Godišnje će zapošljavati 70 mladih policajaca, a u penziju će ići njih 150

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

aktuelno

Skim reSurSima u mup-u od 2019. do 2024. godine

posto žena zaposleno je u upraVi policije, što je znatno manji broj od eVropskog prosjeka koji iznosi 30 %

procenata policijskih službenika ima iV stepen obrazoVanja

gramom koji sadrži 180 kredita za potrebe policijskog obrazovanja. Vladi Crne Gore već je na razmatranje dostavljen izrađen elaborat o osnivanju takve ustanove. “Osnivanje visokoobrazovne ustanove za potrebe policijskog obrazovanja i naučno-istraživačkog rada u oblasti kriminalistike, odnosno bezbjednosnih nauka, ostaje jedan od ključnih ciljeva. Polazi se od osnovnog cilja obezbjeđenja visokog standarda kvaliteta visokog obrazovanja i naučno istraživačkog rada za potrebe policije. Studijski program na Policijskoj akademiji je vrednovan sa 120 ECTS kredita. Dvogodišnje policijsko obrazovanje je nacionalnim okvirom kvalifikacija prepoznato kao V stepen kvalifikacije i kao standard zanimanja policajac/ka. Cilj osnovnog policijskog obrazovanja je osposobljavanje polaznika za kompetentno obavljanje osnovnih policijskih poslova, u skladu sa zakonima i drugim propisima i aktima Crne Gore, kao i međunarodnim ugovorima i konvencijama koje je usvojila Crna Gora i standardima policijskog postupanja”, navodi se u nacrtu Strategije reforme sistema upravljanja

ljudskim resursima za period 2019-2024. godine. Osnivanjem ustanove visokog obrazovanja i uvođenjem novih studijskih programa u skladu sa Evropskim sistemom prenosa kredita (ECTS) i pravnim okvirom Crne Gore, obezbijediće se specijalizacija i dobijanje kompetentnih policijskih kadrova i zaustaviti praksa nastavljanja daljeg školovanja diplomaca sa V stepenom kvalifikacije na državnim i privatnim univerzitetima. Osnivanje ustanove visokog obrazovanja i utvrđivanje i razvijanje studijskih programa se bliže uređuje važećim propisima u oblasti visokog obrazovanja. Budući da uslove upisa, proceduru odabira kadrova, testiranje i kriterijume za testiranje reguliše Policijska akademija Pravilnikom o re-

grutaciji i selekciji kandidata za više stručno obrazovanje sa kriterijumima za ocjenjivanje testova koji ona donosi, u ovom segmentu ne postoji formalna nadležnost Ministarstva - Uprave policije.

■ Procenat žena nezadovoljavajući

U Upravi policije neophodno je poboljšati i stanje u oblasti rodne ravnpravnosti. Zapravo, radi se o tome da je procentualna zastupljenost žena u toj instituciji svega 10%, što je značajno manji broj od evropskog prosjeka koji iznosi 30 % žena. Najmanje žena ima na rukovodećim radnim mjestima.U Upravi policije, na svim rukovodećim radnim mjestima su muškarci, a takvih mjesta je 21. Porodične obaveze kao što su trudnoća,

Postojeći sistem klasifikacije radnih mjesta ne pruža mogućnost za napredovanje Napredovanje policijskih službenika ograničeno je postojećim sistemom pozicije, u kome je postojanje upražnjenog radnog mjesta preduslov za napredovanje. To se posebno odnosi na lica sa četvrtim stepenom obrazovanja koji imaju mogućnost napredovanja u samo dva viša zvanja i to stariji policajac i stariji policajac I klase. Od ukupnog broja policijskih službenika, čak 72 posto što čini ukupno 2772 lica nalaze se u zvanju starijeg

policajca I klase. Imajući u vidu da su službenički policijski sistemi u evropskim zemljama često zasnovani na karijernom modelu, u kome napredovanje nije uslovljeno postojanjem upražnjenog radnog mjesta, potrebno je razmotriti mogućnosti razvoja karijernog modela napredovanja za policijske službenike Crne Gore. Poseban problem predstavlja zadržavanje kvalitetnih kadrova, zbog razlike u visini plate

u Upravi policije i u privatnom sektoru. To se posebno odnosi na radna mjesta koja se na tržištu rada vrednuju više nego u organima državne uprave (na primjer, inženjeri računarstva, telekomunikacija, elektrotehnike, elektronike i sl.). Odliv kvalifikovanih kadrova može predstavljati značaj izazov za policiju, posebno imajući u vidu usložnjavanje kompleksnosti njenog rada i njene razvojne potrebe u budućnosti.

podizanje djece i slično su jedan od najčešćih razloga koji opredjeljuju ovakvu kadrovsku politiku. Potrebno je preduzimanje posebnih mjera, naročito tokom procesa planiranja ljudskih resursa, da bi se nejednaka zastupljenost žena i muškaraca u Upravi policije smanjila na odgovarajući nivo. Postojeći informacioni sistem za ljudske resurse, Centralna kadrovska evidencija, se redovno ne ažurira, što stvara probleme pri planiranju ljudskih resursa. Centralna kadrovska evidencija predstavlja osnov za analiziranje podataka u cilju upravljanja ljudskim resursima. Neredovno ažuriranje ovog sistema dovodi do problema u planiranju broja i kvalifikacija ljudskih resursa, kao i unutrašnje organizacije i sistematizacije, efikasnijeg raspoređivanja i korišćenje kadrovskog potencijala.

■ zaPosleni Pre-

težno ocijenjeni ocjenom “dobar”

Čak 2698 službenika ocijenjeno je ocjenom “dobar”, ocjenom “odličan” 344, ocjenom “zadovoljava” 333 službenika, dok 18 službenika ima ocjenu “ne zadovoljava”. U praksi se ne ostvaruje suštinski cilj i svrha sistema ocjenjivanja policijskih službenika. Dosadašnja praksa nije omogućavala da najbolji i najlošiji službenici budu prepoznati tokom ciklusa ocjenjivanja, odnosno da najbolji radnici dobiju najvi-

še ocjene i napreduju u zavisnosti od ostvarenih rezultata rada, kao i da se ne preduzimaju mjere u vezi sa lošim radnicima. Izostanak nagrađivanja i napredovanja prema postignutim rezultatima narušava motivaciju i zadovoljstvo zaposlenih. Da su policijski službenici nezadovoljni primjenom sistema ocjenjivanja potvrđuje veći broj izjavljenih žalbi na prvostepeno rješenje o ocjenjivanju. Najčešći razlozi za žalbu upravo ukazuju na manjkavosti sistema. To su: pristrasnost u ocjenjivanju, neopravdano date niske ocjene i neadekvatno sagledavanje uloženog truda, povreda pravila o sprovođenju razgovora ocjenjivača i ocjenjivanog i nezadovoljstvo ocjenom za postignute radne ciljeve i drugi.Takođe,neadekvatno praćenje radnog učinka svakog pojedinog službenika otežava realno ocjenjivanje. Iako je formalno pravno ocjenjivanje povezano sa napredovanjem, premještajem, nagrađivanjem i prestankom radnog odnosa, u praksi, ono nije povezano sa drugim funkcijama upravljanja ljudskim resursima. Dobijene ocjene ne utiču na odluke o edukaciji, stručnom osposobljavanju i usavršavanju policijskih službenika. Rezultati vrednovanja učinka se ne koriste za identifikovanje individualnih potreba za obučavanjem i formulisanje programa stručnog usavršavanja. Ne postoji adekvatna politika nagrađivanja prema rezultatima ocjenjivanja. Dodatno, ocjenjivanje se ne koristi za premještaj službenika na ona radna mjesta koja više odgovaraju njihovim ličnim kvalitetima (horizontalna mobilnost). Ocjenjivanje ne utiče ni na druge segmente pravnog položaja policijskih službenika – donošenje odluke o prestanku radnog odnosa po sili zakona.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

VIŠI SUD U PODGORICI VRATIO PREDMET SPECIJALNOM TUŽIOCU

Optužnica protiv Obradovića i Ivanovića na doradi

Viši sud u Podgorici vratio je Specijalnom državnom tužilaštvu na dopunu istrage optužnicu u slučaju Telekom protiv Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića. “Rješenjem vanraspravnog krivičnog vijeća vraćena je na dopunu istrage optužnica Specijalnog državnog tužilaštva kojom je okrivljenima I.M. i O.O., stavljeno na teret izvršenje krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju iz člana 272, stav 3, u vezi sa stavom 1 člana 23 KZ CG. Protiv ovog rješenja žalba nije dozvoljena”, saopšteno je iz Višeg suda. Obradović i Ivanović terete se da su zloupotrijebili položaj u privrednom poslovanju pribavljajući korist u iznosu od 2,3 miliona eura

kompaniji Rawleigh Trading iz Londona na ime fiktivnog ugovora o konsultantskim uslugama ispitivanja tržišta telekomunikacija u Jugoistočnoj Evropi. Oni su, kako stoji u optužnici, od 27.10.2005. do 28.12.2005. u Podgorici po prethodnom dogovoru i zajedno, Ivanović kao izvršni direktor preduzeća „Monet“ DOO iz Podgorice i Obradović kao predsjednik Odbora direktora Telekom Crne Gore, sa umišljajem, zloupotrijebili službene položaje u pogledu raspolaganja tuđom imovinom i time drugom pribavili protivpravnu imovinsku korist, a preduzeću Monet i Telekom Crne Gore nanijeli štetu. Optuženi su 27.10. 2005. godine sa preduzećem

PRETRESANI STANOVI U KOJIMA BORAVE BEZBJEDNOSNO INTERESANTNE OSOBE

Policija tokom pretresa našla eksplozivnu naparavu Stanari zgrade u Aerodromskoj ulici na Starom aerodromu sinoć su oko 20 časova evakuisani iz svojih stanova nakon što je podgorička policija tokom pretresa jednog stana pronašla napravu za koju su posumnjali da je eksplozivna. Naime, kako saznaju Vikend novine, podgorička policjja u saradnji sa Specijalnim timom već nekoliko dana pretresa nekoliko lokacija na kojima borave bezbjednosno interesantna lica. Tako je bilo i juče kada je na red došlo i nekoliko stanova koje su iznajmila bezbjednosno interesantna lica, a koji se nalaze u podgoričkom naselju Stari aerodrom. To-

kom pretresa policija je naišla na crnu torbu u kojoj su primijetili napravu za koju su posumnjali da je u pitanju imrovizovana bomba, zbog čega je čitava zgrada odmah evakuisana iz predostrožnosti i pozvan tim za deaktiviranje eksplozivnih naprava. Na lice mjesta ubrzo su stigli vatrogasci kao i hitna pomoć, a čitava Aerodromska ulica bila je blokirana. U stanu je pronađena i određena količina narkotika, novac i još neki predmeti koji će biti poslati na vještačenje. Do zaključenja ovog broja nijesmo uspjeli saznati o kakvoj napravi se radi, jer se policija nije oglašavala povodom ovog događaja.

Rawleing Trading SA iz Londona zaključili ugovor o pružanju konsultantskih usluga, kojim je ovo preduzeće obavezno da izvrši procjenu trenutne situacije u sektoru telekomunikacija u jugoistočnoj Evropi, odnosno u Republici Srbiji, Republici Srpskoj, Kosovu i Republici Albaniji i obavezali se da dostave pisane analize, pisane preglede ključnih faktora u označenim državama, više različitih procjena i mogućnosti za ulazak na tržišta telekomunikacija označenih država. Pisana dokumenta, studije, analize, evaluacije i drugu dokumentaciju je preduzeće Rawleigh Trading SA trebalo da dostavi na registrovanu adresu preduzeća Monet u Podgorici licima koja budu određena, a sve to

za cijenu od 2.300.000,00 eura. Tako je 20 posto ugovorene novčane naknade trebalo biti uplaćeno preduzeću Rawleigh Trading SA od-

mah no potpisivanju aneksa ugovora, a 80 posto ugovorene novčane naknade nakon izvršenja zadataka iz aneksa. N.P.

Napastovao djevojku

Maksić

RJEŠENJEM VANRASPRAVNOG KRIVIČNOG VIJEĆA

Ucinjanin Nermin Brisković završio je u zatvoru Spužu nakon što je u noći između utorka i srijede pokušao da napastuje državljanku Srbije. Kako je državljanka Srbije pojasnila policiji, nakon provoda u gradu ušla je u vozilo divljeg taksiste koji je nakon par minuta vožnje napastovao. Ona je uspjela da se otrgne, otvori vrata i pobjegne. Brisković je vrlo brzo uhapšen. On je inače zatvorenik koji služi kaznu zatvora zbog više krivičnih djela, a bio je pušten na višednevno odsustvo koje je iskoristio da taksira.

UKINUT PRITVOR ĐORĐEVIĆU I MAKSIĆU Viši sud ukinuo je pritvor Srboljubu Đorđeviću i Draganu Maksiću, optuženima u slučaju pokušaj terorizma na izborni dan 2016. godine. “Rješenjem vanraspravnog krivičnog vijeća ukinut je pritvor optuženima Srboljubu Đorđeviću i Draganu Maksiću, zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz čl. 401a st.2, u vezi sa st.1 i 6 Krivičnog zakonika Crne Gore i određene mjere nadzora zabrana napuštanja boravišta i obaveza povremenog javljanja određenom državnom organu”, saopšteno je iz Višeg suda. Protiv ovog rješenja može se

izjaviti žalba Apelacionom sudu Crne Gore, u roku od tri dana od dana prijema pismenog otpravka rješenja. Optužnicom Specijalnog tužilaštva za pokušaj terorističkog napada u Crnoj Gori osim lidera DF-a Andrije Mandića i Milana Kneževića, te Mandićevog vozača Mihaila Čađenovića, obuhvaćeni su dvojica ruskih državljana Edvard Šišmakov i Vladimir Popov, i srpski državljani Miloš Jovanović, Nemanja Ristić, Predrag Bogićević, Bratislav Dikić, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić, Srboljub Đorđević. Suđenje o ovom slučaju nastaviće se u septembru. N.P.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

BUDUĆI DIREKTOR UPRAVE POLICIJE VESELIN VELJOVIĆ ZA PINK M TV:

UČINIĆU SVE DA POLICIJA BUDE U INTERESU GRAĐANA I DRŽAVE Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori je zadovoljavajuća, a Uprava policije u narednom periodu učiniće sve da ona bude u interesu i građana i države, kazao je eksluzivno za TV Pink M budući direktor Uprave policije Veselin Veljović. Obećava da će u saradnji sa nadležnim institucijama, prije svega VDT-om i SDT-om, stati na put obračunima kriminalnih klanova sa kojima se Crna Gora, kao i ostale zemlje regiona, suočavala u posljednje vrijeme. Uprava policije spremna je da učini sve kako bi bezbjednost građana bila na najvišem nivou, kazao je Veljović. Napominje da je bezbjednosna situacija sada zadovoljavajuća, a svoj stav, kaže, bazira, na konkretnim činjenicama. “Baziram je na onome što jesu realni pokazatelji, ne samo brojčani nego i u drugim oblastima i pored ovih situacija koje jesu svakako zabrinjavajuće i koje nad-

ležni organi, a naravno i UP u narednom periodu će tretirati sa posebnom profesionalnom pažnjom i odgovornosti. Cijenim da je bezbjednosna situacija zadovoljavajuća i da ćemo sve uraditi da u narednom periodu ona zaista bude u interesu sigurnosti i naše države i osjećaja zadovoljstva naših građana” kazao je Veljović. U posljednje vrijeme Crna Gora bila je jedna od zemalja u regionu u kojoj se obračunavaju zaraćeni kriminalni klanovi. Tome će se, obećava Veljović, stati na kraj. “Vjerujem da ćemo kroz efikasnije aktivnosti UP, ali i svih drugih u sektoru bezbjednosti, prije svega u višem stepenu proaktivnosti i ostvarene međuagencijske saradnje sa ostalim organima, VDT i SDT, uspjeti da se izborimo sa tim bezbjednosnimj izazovom rizikom i prijetnjom” kazao je za Pink M Veljović. Du-

UHAPŠEN J.M. 37 IZ HERCEG NOVOG ZBOG POKUŠAJA UBISTVA

NAKON SVAĐE POTEGAO NOŽ NA SUGRAĐANINA Policija je uhapsila J.M. (37) iz Herceg Novom zbog sumnje da je, nakon svađe, nožem pokušao da ubije sugrađanina R.M. (34). Srećom R.M. nije životno ugrožen, saopštila je Uprava policije. “Dežurnoj službi policije u Herceg Novom juče ujutro u 04.35 časova, građani su prijavili da je u parku Boka, u neposrednoj blizini noćnog kluba, došlo do rasprave između dvije osobe, nakon čega je, a

potom i upotrebe noža. Policija je blokirala grada, a potom je interventa policija uhapsila J.M. kod zgrade Pošte u Herceg Novom”, navodi se u saopštenju Uprave policije. J.M. je sproveden u službene prostorije CB Herceg Novi, dok je R.M. ukazana medicinska pomoć u PZU Bolnica Meljine, gdje je ljekar utvrdio da su tri povrede R.M. nanijete nožem. “R.M. je, prema infor-

macijama koje posjedujemo, stabilnih parametara i van životne opasnosti. Sprovedenom kriminalističkom obradom, pretragom terena i obavještenjima od građana, prikupljene su sve materijalne i druge činjenice koje ukazuju na postojanje osnovane sumnje da je J.M. izvršilac ovog

krivičnog djela”, ističu u Uprave policije. O ovom događaju je obaviješten nadležni državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je kvalifikovao ovo krivično djelo, te naložio da se protiv J.M. podnese krivična prijava. N.P.

boko je, kaže, svjestan profesionalnih izazova i odgovornosti, ali i prioriteta, koji ga čekaju u narednom periodu. “Zadovoljstvo mi je da imam priliku da ponovo budem na čelu institucije koja je i u prethodnom vremenu aktivno i značajno doprinosila osjećaju bezbjednosti naših građana i svakako mislim da će težište rada u narednom periodu i mog i menadžmenta UP biti na onome što jesu funckionalno nadležnosti i zadaci Uprave policije, ali svakako sa onim što jeste interesovanje i aktivnosti sektora kriminalističke policije”, kazao je Veljović. Uvažava, kako dodaje, činjenicu da u Upravi policije, ali i drugim sektorima bezbjednosti ima dovoljno i znanja i kapaciteta kako bi se obezbijedilo ono što su strateški interesi, a to je da se sačuva mir i bezbjednost naših građana i države.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

Od 1. jula zabranjen uvOz starih sijalica, kazne za

Žarulje od 100 w u pro zaliha, građani radije b

Uvoz sijalica sa žarnom niti od 100 W zabranjen je od 1. jula, a za kršenje ovog propisa predviđene su kazne od 500 do 20.000 eura. Građani stare sijalice mogu još kupiti u maloprodajnim objektima u Crnoj Gori dok traju zalihe, međutim sagovornici Vikend novina kažu da je interesovanje za njihovu kupovinu odavno opalo ⌦ Marina Ilić Pravilinik o zahtjevima za eko-dizajn neusmjerenih sijalica za domaćinstva u primjeni je od 1. jula ove godine, a njime se zabranjuje stavljanje na tržište klasičnih sijalica sa žarnom niti od 100W i većih. Na ovaj način, distributerima je omogućeno da prodaju zalihe sijalica koje su uvezli do 1. jula, a zabranjuje se uvoz, odnosno stavljanje na tržište ove vrste sijalicanje nakon pomenutog datuma. Međutim, sagovornici Vikend novina kažu da je intereovanje za njihovu kupovinu opalo i prije donošenja ove zabrane. Tako Irena iz Podgorice kaže da je sijalice od 100 vati i ranije prestala da kupuje iz bezbjednosnih razloga. “Prestala sam da ih kupujem kada mi je jedna pukla i oštetila plafonjerku. Od tada kupujem samo štedne ili LED sijalice”, kazala je ona.

■ LED sijaLicE ispLativijE

Takođe, komercijalista u prodavnici opreme za domaćinstvo Okov Ljubomir Tomović VN kaže da je intere-

Cilj je stvoriti sve neophodne preduslove da se građanima obezbijedi dostupnost i upotreba samo onih uređaja koji su energetski efikasni i čijom se upotrebom smanjuju troškovi. To znači da će primjena energetski efikasnih sijalica donijeti benefite, prije svega, građanima, i to, između ostalog, u vidu smanjenja izdataka za električnu energiju.

sovanje za kupovinu starih sijalica opalo još od pojave LED sijalica. “Mi imamo zalihe sijalica od 100 vati, koje mogu potrajati još dva mjeseca, a najviše do kraja godine. Međutim, od 1. jula nijesmo primijetili da je interesovanje za kupovinu ovih sijalica poraslo. Kupci se odavno češće opredjeljuju za LED sijalice, a ni sada se nije ništa promijenilo”, kazao je Tomović. Prema njegovim riječima, jedan od glavnih razloga je to što su LED sijalice isplativije jer duže traju. “Rok trajanja klasičnih sijalica je do 1.000 radnih sati, a rok trajanja LED sijalica je od 1.000 radnih sati pa nadalje. Ranije je njihova cijena bila veća, međutim, kako je konkurencija porasla, sada ih možete kupiti po znatno nižim cijenama. Sve zavisi od proizvođača, ali cijene se kreću od 1,5 do 10 eura i više, ukoliko želite ukrasne LED sijalice”, naveo je Tomović. On objašnjava da je LED sijalica od 12 do 15 W, odnosno od oko 1.200 do 1.400 lumena, adekvatna je zamjena klasičnoj sijalici od 100 W. “Te LED sijalice su i najprodavanije, a imate i one sa manje lumena. Takođe, sada postoje i LED sijalice sa žutom svjetlošću, koju najčešće biraju kupci koji ne mogu da se naviknu na svjetlo koje daje obična LED sijalica”, objašnjava, Tomović. Kako objašnjava prodavačica u istoj radnji Jelka Savović, za stare žarne sijalice su i dalje zainteresovani stariji ljudi, radnici i moleri. “Njima klasična sijalica od 100W odgovara zato što im kratko treba, samo dok obave neki posao, a pritom je jeftina. Međutim, sve veće inte-

Građani sve zainteresovaniji za LED sijalice

Do kraja godine zabrana uvoza i žarnih sijalica od 75W Pored starih sijalica od 100W, kažu iz Ministarstva, iz upotrebe će do kraja godine biti povučene i one manje snage. “U skladu sa Pravilnikom o zahtjevima za ekodizajn neusmjerenih sijalica za domaćinstva, stavljanje na tržište klasičnih sijalica sa žarnom niti snage od 75W i veće biće

zabranjeno od 1. januara 2019. Isto će važiti za sijalice snage od 60W i veće od 1. jula 2019, a od 1. januara 2020. godine neće biti dozvoljeno stavljanje na tržište klasičnih sijalica sa žarnom niti osim onih baziranih na nekoj novoj, energetski efikasnijoj tehnologiji”, ističu iz Ministarstva ekonomije.

resovanje se javlja za LED sijalice. Kupce zanima sve vezano za njih, kakvu svjetlost daje, koliki prostor može da osvjetli, koliko traje itd.”, kazala je Savović.

■ inspEkcija na tErEnu

Premda je interesovanje za kupovinu žarnih sijalica opalo, iz Ministarstva ekonomije upozoravaju da se primjena Pravilnika kontroliše, te da su za one koji krše propise

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

A KRŠENJE PROPISA I DO 20.000 EURA

ODAJI DO ISTEKA BIRAJU LED SIJALICE predviđene novčane kazne, od 500 do 20.000 eura. “Za svako pravno lice koje stavlja na tržište proizvode koji nijesu usaglašeni sa tehničkim propisima, predviđene su odgovarajuće novčane kazne shodno Zakonu o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usaglašenosti”, objašnjavaju iz Ministarstva ekonomije za VN. Kako napominju, primjenu propisa koje je donijelo Ministarstvo ekonomije, a koji se tiču zahtjeva za eko-dizajn neusmjerenih sijalica za domaćinstva, prate i kontrolišu nadležni inspekcijski organi.

“U cilju njihove što bolje informisanosti i spremnosti za nadzor nad primjenom Pravilnika o zahtjevima za ekodizajn neusmjerenih sijalica za domaćinstva, Ministarstvo ekonomije je u proteklom periodu održalo niz radionica kojima su prisustvovali predstavnici Uprave za inspekcijske poslove i Uprave carina. Namjera je obezbijediti punu kontrolu primjene ovog, a kasnije i ostalih propisa koji se tiču eko-dizajna proizvoda: od uvoza do njihovog stavljanja na tržište”, kazali su iz Ministarstva. Oni ističu da uklanjanje

energetski neefikasnih tehnologija sa tržišta predstavlja odgovoran pristup prema građanima Crne Gore, u cilju njihove zaštite od nepotrebnih troškova koje stvara rad energetski neefikasnih uređaja - koji su u svim evropskim zemljama, kao i većini zemalja i regionu, zabranjeni. “Cilj je stvoriti sve neophodne preduslove da se građanima obezbijedi dostupnost i upotreba samo onih uređaja koji su energetski efikasni i čijom se upotrebom smanjuju troškovi. To znači da će primjena ener-

getski efikasnih sijalica donijeti benefite, prije svega, građanima, i to, između ostalog, u vidu smanjenja izdataka za električnu energiju. Iako je cijena energetski efikasnih uređaja veća od energetski neefikasnih uređaja, treba imati u vidu da se tokom perioda njihovog korišćenja, investicija u energetski efikasan uređaj višestruko isplati. Najzad, donošenje ovog i ostalih pravilnika koji tretiraju pitanje eko dizajna proizvoda ujedno predstavlja ispunjavanje obaveza koje Crna Gora ima na putu ka EU”, dodaju iz Ministarstva.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

Kurpejović

USVOJEN PRIJEDLOG ZAKONA O AKADEMSKOM INTEGRITETU

Etički komiteti umjesto Suda časti Vlada Crne Gore je utvrdila Prijedlog zakona o akademskom integritetu, čiji je cilj da se vrati ugled visokom obrazovanju i jača svijesti u društvu o značaju te teme, saopštila je generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Mubera Kurpejović. Ona je najavila da će dosadašnji Sud časti zamijeniti Etički komiteti koji će biti formirani prvi put u Crnoj Gori. “Kroz ovaj zakon imaćemo proceduru gdje će za utvrđivanje kršenja akademskog identiteta biti nad-

HRAPOVIĆ: JAVNI INTERES MORAMO ZAŠTITITI

Uskoro rješenje za probleme bolnice Meljine

Hrapović

ležmni etički odbori ustanova i senat kao drugostepeno tijelo, dok će Etički komitet biti zadužen za radove iz inostranstva i biće formiran po prvi put u Crnoj Gori”, dodala je ona. Prema riječima Kurpejović, usvajanjem predloga Zakona o akademskom integritetu Crna Gora je postala prva zemlja koja će zakonom urediti ovu oblast. Ona je naglasila bitnost samog procenta podudarnosti između radova, a to je, kako je dodala, ostavljeno u nadležnost samih ustanova visokog obrazo-

vanja što je praksa i u drugim zemljama. “Kada govorimo o odgovornosti mentora, on je svakako odgovoran, ali u skladu sa posebnim aktom Ustava, dok će direktnu odgovornost snositi kandidat. Diplomski radovi će se provjerivati u skladu sa aktom ustanove, dok će i master i doktorske radove obavezno provjeravati ustanova. Cilj je da se unaprijedi svijest o ovoj oblasti, i da se kvalitetnije pišu radovi i da se podigne svijest svih uključenih u obrazovni proces”, navela je ona. M.I.

REAGOVALA MITROPOLIJA CRNOGORSKO PRIMORSKA

Vlada će u narednim danima definisati konkretne predloge mjera, koje će riješiti problem zaposlenih i građana koje koriste usluge bolnice Meljine, saopštio je ministar zdravlja Kenan Hrapović na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade. “Tokom sjednice složili smo se da je neupitno postojanje normalnog funkcionisanja ove ustanove u zdravstvenom sistemu. Ona predstavlja javni interes koji moramo zaštititi. Bolnica je postala neraskidivi dio ove opštine i njenih građa-

na. Uprkos svim problemima, ona je opstajala. Nemar vlasnika i samo deklarativna podrška Opštine Herceg Novi naslućuje lošu sudbinu ove ustanove. Stoga vlada ima jasan stav – situacija u kojoj se nalazi bolnica zahtijeva hitno rješavanje problema i u narednim danima Vlada će definisati konkretne predloge mjera”, poručio je ministar. Direktorica bolnice Meljine Olivera Elez je kazala da su tokom razgovora sa ministrom dobili uvjeravanja da će problem bolnice i 150 zaposlenih biti riješen. M.I.

ODRŽANA SJEDNICA UO ZZZCG

Čudi da Ministarstvo ne zna u Za zapošljavanje OSI kakvom je stanju groblje Petrovića odobreno milion i po Mitropolija crnogorskoprimorska saopštila je da ih čudi stav Ministarstva kulture koje, navodno, ne zna u kakvom je stanju groblje Petrovića, koje se nalazi uz zidine Cetinjskog manastira. Mitropolija je reagovala, kako su saopštili, “povodom neobjašnjive medijske kampanje uperene na Crkvu i Cetinjsku mitropoliju, a u vezi sa neuglednim stanjem u kome se nalazi groblje Petrovića uz zidine Cetinjskog manastira”. Uprava Cetinjskog manastira, kako navode iz MCP, u posljednje vrijeme zaključala je kapiju, kako bi se spriječio ulazak na Dvorsko groblje i dalje skrnavljenje grobnica, koje se u lošem stanju nalaze od 1945. godine. Monasi su, pojašnjavaju, nekada razbacane ostatke grobnica “uspjeli makar da saberu na jedno mjesto, kako ne bi bile rasute”.

Uništeni grobovi porodice Petrović

“I oni se staraju, koliko je to u njihovoj moći, da groblje bude uredno i čisto od otpadaka ubačenih tokom noći, i u periodu nevremena nažalost, ovo groblje je vremenom postalo mjesto za igranje ka-

rata, često ga najnesavjesniji koriste i kao toalet, a u zadnje vrijeme je utočište za narkomane, pa i za pse lutalice, što veoma dobro znaju Cetinjani koji duže pamte”, saopštila je Mitropolija. Takođe, Crnogorski pokret zatražio je da se državne institucije ponašaju u skladu sa ponašanjem svih država svijeta kad je u pitanju spomeničko i kulturno blago, posebno kad ima status zaštićenog kulturnog dobra. “Ono što zahtijevamo jeste da se institucije države Crne Gore ponašaju u skladu sa ponašanjem svih država svijeta kada je u pitanju spomeničko i kulturno blago, posebno kad ima status zaštićenog. Očigledno je da su svi napadi iz Srbije prouzokovani predstojećim donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti”, poručili su iz CP. M.I.

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) na jučerašnjoj sjednici donio je odluku kojom je odobrena dodjela još jedne grant šeme, u iznosu od 1,5 miliona eura, za finansiranje projekata iz oblasti rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom. Kako je saopšteno iz ZZZCG, sedmi javni poziv, drugi ove godine, biće objavljen 1. i trajaće do 31. avgusta. “Novim pozivom, kako se očekuje, biće omogućeno finansiranje najmanje 30 projektnih ideja, kroz koje će se uključiti minimum 180 lica sa invaliditetom. Upravni odbor usvojio je Izvještaj o radu Zavoda za prvo polugodište 2018. godine, kojim je zabilježen nastavak pozitivnih trendova tržišta rada, započetih krajem prošle godine, kada je došlo do stabilizacije kreta-

nja nezaposlenosti”, navodi se u saopštenju. Ukupan broj nezaposlenih, prema podacima Zavoda, na dan 30. jun 2018. (42.737 nezaposlenih) u odnosu na isti period lani (46.781) smanjen je za 3.256 lica ili za 8,64 odsto. U prvih šest mjeseci ove godine evidentirano je pad broja prijavljenih slobodnih radnih mjesta za 4,3 odsto. “U ovom periodu porasla je tražnja za visokoobrazovanim stručnim kadrom za 16,3 odsto, dok je opala za nekvalifikovanim i srednjim stručnim kadrom. Upravni odbor odobrio je juče još pet zahtjeva za kreditiranje samozapošljavanja, u iznosu od 34.200 eura. “Ovim sredstvima biće otvoreno šest novih radnih mjesta u Pljevljima i Nikšiću, u oblasti trgovine, usluga i proizvodnje”, dodaje se u saopštenju. M.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

AKTUELNO

21 Portonovi

ADRIJANA HUSIĆ IZ KOMPANIJE AZMONT INVESTMENTS ZA VN O STIPENDIJAMA

CILJ JE DA MLADI OSTANU U ZEMLJI I DOPRINESU RAZVOJU

Već treću godinu zaredom Azmont Investments, kompanija koja radi na izgradnji rizorta Portonovi, dodjeljuje stipendije za učenike iz Boke Kotorske - posebno Herceg Novog - koji svoje školovanje žele da nastave na Međunarodnom hotelijerstvu i menadžmentu Univerziteta Donja Gorica. U razgovoru za Dnevne novine, menadžer za marketing i komunikacije ove kompanije Adrijana Husić objašnjava da je cilj projekta da mladi ostanu u ovom dijelu Crne Gore, te otkriva kako i zašto je došlo do te saradnje i ko su ovogodišnji dobitnici. “Kao društveno odgovorna kompanija koja radi i posluje u Boki Kotorskoj, vjerujemo da naša profesionalna dužnost i ideja za koju se treba zalagati jeste podrška mladim ljudima iz Bokokotorskog zaliva da ovdje ostanu, da razvijaju potencijale kojih crnogorska obala ima u izobilju, da se usavršavaju i na stručnom i na ličnom nivou, i da konačno doprinesu cjelokupnom turističkom razvoju svoje zemlje. Entuzijazam je ono što karakteriše naš rad na ovom polju, ali i poslovna strast. Do saradnje sa francuskom školom Vatel i Univerzitetom Donja Gorica došlo je upravo zbog potreba koje smo prepoznali u Crnoj Gori i u regionu - sve kompanije koje se bave ugostiteljstvom trebaju stručan i profesionalan lokalni kadar

koji je ne samo edukovan već ima i iskustvo iz prakse, a sve to na najvišem međunarodnom nivou”, navela je Husić.

Husić

■ DODIJELJENO PET STIPENDIJA

Kompanija je, kaže ona, i ove godine dodijelila pet stipendija u ukupnom iznosu od 36.000 eura, što predstavlja punu vrijednost školarine tokom tri godine studija na programu Međunarodno hotelijerstvo i menadžment. “Ovogodišnji stipendisti su: Teodora Tonić (Herceg Novi), Nikola Milatović (Podgorica), Vladimir Vlaović (Podgorica), Đulija Perišić (Herceg Novi), Andrija Marić (Podgorica). Ovo je treća godina zaredom kako realizujemo stipendijski program. Ovih pet studenata će se pridružiti prethodnim stipendistima koji se već pripremaju za uspješnu karijeru u ugostiteljstvu, turizmu i hotelijerstvu. I ove godine, studenti su pokazali veliko interesovanje za studije i nestrpljivi smo da ih upoznamo zajedno sa 100 studenata koji su već upisali studijski program u prethodne dvije školske godine. Već slnedeće godine imaćemo prve studente sa Bachelor diplomama, nacionalnu i EU diplomu”, kazala je Husić. Govoreći o tome na koji način kompanija pomaže građanima Kumbora i okoline, ona kaže su neke od njenih ključ-

nih aktivnosti restauracija oštećenih objekata, očuvanje životne sredine, kontrola vode itd. “Građani Kumbora i Herceg Novog su svjesni uticaja i važnosti projekta Portonovi i mi smo im na tome više nego zahvalni. Osim toga što će projekat Portonovi poboljšati kvalitet života svakog stanovnika u Herceg Novom koji se tokom ljetnje sezone uglavnom bave ugostiteljskom i smještajnom djelatnošću, kao kompanija veoma visoko vrednujemo standarde bezbjednosti i očuvanja životne i kulturne baštine na ovom području. Osim restauracije ruiniranih objekata, prečišćavanja tla, redovne kontrole vode, kao i najvišim nivoom standarda izgradnje, a kasnije operacionalizacije cijelog Rizorta, Portonovi će zasigurno udahnuti život čitavom dije-

lu hercegnovske obale i Bokokotorskog zaliva”, predočila je Husić.

■ ULAŽU U OBRAZOVANJE I ŽIVOTNU SREDINU

Pored toga, kako ističe, u pogledu društvene odgovornosti, aktivnosti kompanije Azmont su usmjerene na obrazovanje i preduzetništvo. “Posvećenost kompanije se bazira na njenoj viziji - nastojimo da budemo kompanija koja profesionalno, efikasno i na održiv način upravlja investicijama i svojim poslovanjem stvara razliku kroz uvođenje najbolje poslovne prakse u Crnoj Gori i čitavom regionu. Glavne oblasti naših društveno odgovornih aktivnosti usmjerene su na obrazovanje i preduzetništvo, kao i na lokalne inicijative od druš-

tvenog značaja koje podržavamo. Pored stipendijskog programa, jedan od primjera će biti i nova inicijativa koju ćemo uskoro pokrenuti. Naš cilj je da prvenstveno uključimo ljude iz Crne Gore i da podstaknemo nacionalni ponos, te da ih povežemo sa Portonovi brendom koji želi da postavi standarde ne samo na Jadranu već i u cijelom svijetu. Više informacija o ovome će biti dostupno narednih dana i nestrpljivo se radujemo novim saradnjama i rezultatima koji će proizaći upravo iz saradnje sa građanima i uglednim institucijama”, rekla je Husić. U tom smislu Azmont Investments, naglašava ona, svoje resurse usmjerava ka edukaciji i jačanju vještina. Kako je najavila, od otvaranja Portonovi rizorta slnedeće godine, očekuju se još brojne inicijative ove kompanije. “Azmont Investments investira svoje resurse u projekte koji prvenstveno imaju za cilj da osnaže mlade u Crnoj Gori i podignu nivo kvaliteta života ljudi koji u njoj žive i rade. Obrazovanje nam je najvažnije i čvrsto vjerujemo da naša uloga jeste da doprinesemo edukaciji i jačanju vještina jer je ovo jedini način da imamo održiv i uspješan proces. Portonovi rizort se otvara sljedeće godine, i već imamo neke nove ideje i planove na umu gdje možete očekivati još inicijativa sa naše strane”, dodala je Husić. M.I.-K.J.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

PSIHOLOG MINA GAZIVODA O UTICAJU ŽIVOTINJA

KUĆNI LJUBIMCI NIJESU IGRA MOŽETE BACITI NA PRVOJ PRE

⌦ Iva Popović

Ako razmišljate da li da svojoj porodici dodate i četvoronožnog drugara ovaj tekst vam može biti od pomoći. Najprije je važno da shvatite da su životinje bića koja jasno osjećaju bol, sreću, tugu. To su bića koja rastu, imaju svoje potrebe, mogu se razboljeti isto kao i mi i koja žele nježnost i ljubav. Oni nisu čupave igračke, slatke dok su male, koje kasnije možemo odbaciti na prvoj prepreci. Vrijeme ljetnjih odmora podsjetnik je upravo na takve epiloge kada zbog odlaska na odmor pojedinci napuštaju svoje vjerne drugare i oni postaju lutalice. Kućni ljubimac nije hir, trenutna želja, obaveza ili zabava. On je ravnopravan član vaše porodice. Naziv “kućni ljubimac” prevod je sa engleskog jezika u kom pat (pet) znači nježno dodirivati, maziti što je indikator o kakvom odnosu je

Mina Gazivoda

riječ. Mnoga istraživanja su pokazala da su djeca koja rastu uz psa ili mačku zdravija. Jedno od istraživanja sprovedeno u Univerzitetskoj bolnici Kuopio u Finskoj ukazuje nam na to da su bebe koje odrastaju u društvu psa kasnije imale manje problema sa respiratornim organima, manje su podložne napadima kašlja, infekciji uha i manje su konzumirale antibiotike. Sva istraživanja ove vrste dolaze do istog zaključka - djeca koja rastu uz kućnog ljubimca imaju jači imunitet i manji rizik od alergija. Psiholog i psihoterapeut u edukaciji Mina Gazivoda ukazuje nam i na značaj koji povezanost sa kućnim

KUĆNI LJUBIMAC TREBA DA OSTANE UZ VAS

Pas i mačka mogu poživjeti do 15-ak godina, što znači da je njihov životni vijek nepravedno kratak i svako činjenje tog vremena stresnim za njih, bespotrebno je i loše. Vaš kućni ljubimac treba ostati uz vas i ako se oženite/udate, razvedete, dobijete bebu, preselite se u drugi grad ili državu, stanodavcu se ne dopada njiho-

ljubimcem ima i na socio-emocionalni razvoj djece. Ona ističe da ta povezaost ide još dalje pa se snažna emocionalna privrženost vremenom razvija u posebno osjećanje ljubavi prema krznenom, ali uskoro sasvim ravnopravnom članu porodice. “Djeca od životinja mogu mnogo da nauče. Najprije o disciplini i odgovornosti ali i o strpljenju, odlaganju zadovoljstva, značaju slušanja i boljem razumijevanju neverbalnog komuniciranja. Učeći da brinu o ljubimcu djeca ne samo što proširuju domen vlastitih odgovornosti, već jačaju i samopouzdanje tako što se osjećaju odgovornim za drugo živo biće koje je sada u njihovoj “nadležnosti”. Naravno, stepen odgovornosti i brige treba prilagoditi uzrastu djeteta, ali i sasvim malo dijete može izvršavati neku obavezu oko životinje”, kaže Gazivoda. Briga o ljubimcu djecu približava i zdravijim načinima života, poveća se vrijeme provedeno u prirodi, a manje je onog kraj elektronskih uređaja. Kućni ljubimci mogu biti najbolji psiholozi i drugari koji na suptilne načine slušaju, razumiju i pomažu djeci u odrastanju. “Ljubimac često djetetu po-

vo prisustvo, a vi ste podstanar. Imajte u vidu da se štene ili mače mora naučiti gdje da obavlja fiziološke potrebe, da im se u igri može desiti nestašluk, da pas laje, a mačka mjauče, da im tokom određenih perioda dlaka pojačano otpada, jer je spisak razloga zbog kojih ih ljudi napuštaju ponekad nevjerovatan. staje prijatelj, terapeut i čuvar tajni. Mala djeca mogu biti sklona da im se povjeravaju, da sa njima razgovaraju o onom što ih tišti ili muči, da im povjeravaju strahove ili nestašluke. Ovo iz razloga što su životinje sjajni slušaoci, ne kritikuju, ne iznose vrednosne sudove pa dijete razvija fantaziju o tome da im je pružena bezuslovna podrška i razumijevanje. Ponašanje mačka, hrčka ili ribice se neće promijeniti nakon što mu petogodišnje dijete prizna da je slomilo tanjir ili počupalo cvijeće iz bašte”, kaže Gazivoda. Ona ukazuje i na ljepotu nemuštog jezika, komunikacije između djece i životinja kroz tanane pokrete, zvukove, kroz pogled. Životinje čini se umiju da govore onima koji znaju da slušaju. “Komunikacija sa životinjama nije verbalna i direktna kao ljudska. Ona se odvija na mnogo suptilniji način uz pomoć pokreta i zukova. Neverbalni kanal komunikacije je izuzetno važan i on predstavlja osnovu razumijevanja drugog živog bića, kako životinje tako i čovjeka. Učeći da čita, razumije i komunicira na taj poseban način dijete proširuju svoje kanale povezivanja sa drugima, biva sklonije da pravilno interpretira govor tijela,

što ga čini senzitivijim posmatračem i procjenjivačem tuđeg ponašanja”, saopštava Gazivoda. Na kraju, važno je znati da imati psa ili mačku, bilo kog kućnog ljubimca podrazumijeva i neka zajednička pravila ponašanja. U redovnu njegu psa spadaju: vakcinacija protiv bjesnila i zaraznih bolesti, čišćenje od glista i korišćenje sredstava protiv buba i krpelja. Pas se treba redovno četkati, a nakon šetnje operite mu šape. Kada se o psu vodi računa, od zdravog i srećnog psa djetetu ne prijeti nikakva opasnost. Manju djecu od prvog dana treba usmjeravati i učiti kako se treba ponašati jer pas ne treba da trpi grubo ponašanje djece koja ga udaraju, šutiraju, štipaju, čupaju. Tu na scenu stupa roditelj koji svojim primjerom pokazuje kako se treba odnositi kroz nježnost i strpljenje.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

AKTUELNO

A NA LJUDE I PRAVILNOM ODNOSU PREMA NJIMA

AČKE KOJE EPRECI

Budimo dostojni njihove ljubavi Ukoliko ipak želite kućnog ljubimca i vaša je odluka da to bude pas, vrata podgoričkog azila su otvorena za vas četvrtkom od 15 do 18 časova. Tako bez novčanih izdataka možete promijeniti život jednom biću, odabrati svog novog drugara u nažalost raznolikoj ponudi - od predivnih mješanaca do rasnih pasa svih boja i veličina. Svi oni sa nestrpljenjem čekaju svog čovjeka. Koga god da odaberete oni će vam pokloniti svoje srce, bezuslovnu vijernost i cio svoj svijet. Nije mala odgovornost, budimo dostojni njihove ljubavi.

Komunikacija sa životinjama nije verbalna i direktna kao ljudska. Ona se odvija na mnogo suptilniji način uz pomoć pokreta i zukova. Neverbalni kanal komunikacije je izuzetno važan i on predstavlja osnovu razumijevanja drugog živog bića, kako životinje tako i čovjeka. Učeći da čita, razumije i komunicira na taj poseban način dijete proširuju svoje kanale povezivanja sa drugima, biva sklonije da pravilno interpretira govor tijela, što ga čini senzitivijim posmatračem i procjenjivačem tuđeg ponašanja

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

Bar: Vlasnik ª stare čaršijeº Barskoj Bolnici donirao 10 klima uređaja

Rashladni uReđaji u opeRacionoj sali

Vlasnik novog turističkog komleksa “Stara čaršija” u Starom Baru, bjelopoljski biznismen Hajriz Brčvak koji živi i radi u Njemačkoj, donirao je deset klima uređaja barskoj bolnice, te pokrio sve troškove za njihovo postavljanje. Vrijednost donacije kako nam je kazao direktor barske bolnice dr Dragan Tomanović je oko 5.000 eura. “Ova donacija predstavlja izrazit primjer prepoznavanja uloge lokalnih zdravstvenih ustanova kao opšteg dobra u čijem bi radu i održavanju trebalo da učestvuje

cijela zajednica”, kazao je dr Tomanović. Ovim gestom Brčvak kaže da je htio da se oduži gradu za pruženu podršku koju je dobio kada se odlučio na izgradnju turističkog kompleksa “Stara čaršija” u Starom Baru. “Imao sam potrebu da sa na neki način odužim opštini Bar koja me je uvažila i prepoznala moju investiciju u Starom Baru kao nešto što će biti značajno za ovaj grad i razvoj turizma posebno u Starom Baru. Naravno da je ovo samo mali dio onoga čime ću ja iskaza-

ti zahvalnost ovom gradu te, smatram da je to obaveza svih nas da pomognemo posebno zdrastvene ustanove kao opšteg dobra u čijem bi radu i održavanju trebalo da učestvuje cijela zajednica”, istakao je on. Klime su postavljene u operacionoj sali i na odjeljenjima gdje su klima uređaji nedostajali. Direktor dr Tomanović je zahvalio na ovoj, kako je kazao, veoma značajnoj donaciji, navodeći, da uz pomoć društveno odgovornih pojedinaca kao i nekih manjih firmi koje

su u posljednje vrijeme donirale značajnu medicinsku opremu unaprijeđen rad ove institucije koja ima regionalni karakter. “Svaka donacija nam je i te kako značajna kako bi pacijentima obezbijedili, ne samo kvalitetnu stručnu zdravstvenu zaštitu, već i bolje uslove boravka u našoj ustanovi, a zaposlenima kvalitetne uslove za rad. Jedino tako ćemo unaprijediti pružanje zdravstvenih usluga u našoj bolnici koja je regionalnog tipa”, istakao je dr Tomanović. A.LJ.

Bar: jP VodoVod i kanalizacija čini sVe da riješi ProBleme u VodosnaBdijeVanju

Česti kvarovi elektromreže uzrokuju prestanak rada pumpi

Prema riječima Zorana Pajovića, direktora barskog DOO Vodovod i kanalizacija, uloženi su veliki napori da uprkos otežanim uslovima, svi korisnici imaju kvalitetno i konstantno vodosnabdijevanje. “Prepoznajući dugogodišnje probleme koje određena naselja imaju zbog povećanje potrošnje vode tokom ljetnjih mjeseci, DOO Vodovod i kanalizacija je preduzeo konkretne korake u pravcu njihovog riješavanja. Investiranje u infrastrukutru je preduslov ostvarivanja efikasnijeg vodosnabdijevanja, podizanju standarda u pogledu kvaliteta i uvijek isplativo kako na kratkoročnom tako i na dugročnom planu razvoja preduzeća”, istakao je Pajović, dodajući da otežane okolnosti u prethodna dva dana predstavljaju kvarovi koji nastaju usljed dotrajalosti vodovodne mreže u pojedinim djelovima grada a koje stručne ekipe DOO Vodovod i kanalizacija otklanjaju u najkraćim mogućim rokovima. Pored toga, česti kvarovi na elektromreži uzrokuju prekide u napajanju električnom energijom što dovodi do prestanka rada pumpnih postrojenja u Orahovom polju.

Zoran Pajović

“Nakon takvih situacija potreban je period od 3 do 4 časa da se uspostavi normalno vodosnabdijevanje po ponovnom uspostavljanju urednog napajanja električnom energijom”, kazao je Pajović osvrćući se na problem vodosnabdijevanja na višim kotama poput Šušnja i Haj Nehaja. “Vjerujem da će i taj problem biti riješen veoma brzo kroz zamjenu dotrajalih pumpnih postrojenja novim modernim uređajima. Isporuka i ugradnja novih pumpnih postrojenja se očekuje početkom avgusta mjeseca imajući u vidu da je sproveden tenderski postupak čime će se ovaj višegodišnji problem u vodosnabdijevanju riješiti. Napominjemo da će nova pumpna postrojenja biti instalirana i na izvorištima Kajnak i Ilino”, istakao je prvi čovjek barskog Vodovoda. On je naglasio i višegodišnji problem na područjima naselja Sustaš i Zaljevo koji nastaje usljed smanjenja izdašnosti vodoizvorišta, što će, kako ističe uskoro dovesti do restrikcija u vodosnabdijevanju potrošača u ovim naseljima. “Problem vodosnabdijevanja naselja Zaljeva, Po-

lja, Male Volujice, Tombe Rapa i Gornjeg Polja biće riješen nakon izgradnje vodovodne infrastrukture koja uključuje izgradnju novog bazena kapaciteta 500 m3 koji će biti priključen na regionalni vodovod. Pored bazena biće izgrađen i cjevovod koji će spojiti bazen i postojeći vodovodnu mrežu u navedenim naseljima čime će tehnički biti zaokružena potrebna infrastruktura za trajno riješenje problema vodosnabdijevanja. Izgradnja navedenog sistema je otpočela i očekujemo da će radovi biti sprovedeni u dogovorenom roku čime će se brzo uvesti uredno vodosnabdijevanje potrošača u ovim naseljima”, istakao je na kraju Pajović. A.LJ.

Pored bazena biće izgrađen i cjevovod koji će spojiti bazen i postojeći vodovodnu mrežu u navedenim naseljima čime će tehnički biti zaokružena potrebna infrastruktura za trajno riješenje problema vodosnabdijevanja

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

aktuelno

Bijelo Polje: oKRUGli STo o Radnim SPoRovima

Usklađivanje zakona sa propisima mor-a Barska opšta bolnica

leTjelica za izviđanje TeRena

Dronom protiv požara

Prvi testni let drona obavljen je danas u Službi zaštite Podgorica. U narednom periodu pripadnici Službe zaštite će proći obuku kroz periodične letove iznad teritorije Glavnog grada a biće organizovana i specijalistička obuka za članove tima. Firma M-CODE iz Podgorice iznajmljivaće dron u toku ove sezone i organizovaće obuku za pripadnike Službe zaštite. Za narednu godinu je u planu da se za potrebe ove službe nabavi jedna letili-

ca sa najsavremenijom opremom i da članovi tima u slučaju potrebe izvode samostalne letove. Osim izviđanja terena u toku požarne sezone, registrovanja nastanka požara u početnoj fazi i utvrđivanja uzroka požara i identifikacije lica koja vrše djelo izazivanja požara, dron će naći primjenu i u toku akcija potrage za nestalim licima, potrage na nepristupačnim terenima, izviđanje terena u slučaju saobraćajnih nesreća i potrage za utopljenicima i druge namjene.

Sa jučerašnjeg okruglog stola u Bijelom Polju U bjelopoljskoj hotelu „Centar Franca“ juče je održan Okrugli sto posvećen Nacrtu zakona o mirnom rješavanju radnih sporova. Radna grupa za izradu Nacrta zakona o mirnom rješavanju radnih sporova formirana je 20. marta ove godine. Da se uđe u proceduru donošenja predmetnog Nacrta, kako je konstatovano na jučerašnjem sastanku, uticala je prije svega potreba za harmonizacijom domaćeg zako-

nodavstva sa međunarodnim propisima EU, kao i sa propisima MOR-a. „Dugogodišnja primjena postojećeg Zakona pokazala je da se uspješnost rada ovako važne institucije može i dodatno unaprijediti. Kroz normativnu regulativu donošenjem Zakona i podzakonskih akata kao i organizacionu strukturu, kojom bi se na najbolji način odgovorilo potrebama crnogorskog radnog zakonodavstva, crno-

gorskom radnopravnom ambijentu i svakako crnogorskoj radnozakonskoj tradiciji, koja se u svakom slučaju temelji na pravičnosti“, konstatovano je između ostalog na jučerašnjem sastanku. Na Okruglom stolu učestvovao je Direktor direktorata za rad mr Zoran Ratković sa saradnicima iz Ministarstva rada i socijalnog staranja kao i predstavnici agencije za mirno rješavanje radnih sporova. B.Č.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

Etno selo Kula Damjanovića

Kolašin: Posjeta etno selu u lalevića dolu na

IzraelcI najčešćI gost ⌦ Zorica Bulatović

tno selo Koliba Damjanovića smješteno je nadomak NP Biogradska gora u Dolovima Lalevića. Kod vrijednih domaćina koji su izraziti predstavnici tzv. agroturizma, na meniju je isključivo domaća hrana koju sami proizvode, domaći su sokovi, alkoholna pića i poslastice. Miris vrućeg hljeba koji je domaćica Stojka taman ispekla širio se Dolovima Lalevića na 1.724 m nadmorske visine, nadomak NP Biogradska gora, baš kada smo došli na katun, odnosno etno selo Kolibe Damjanovića da napravimo priču o njima. Htjedosmo odmah da razgovaramo, ali nije se sa Stojkom dalo

raspravljati. Moramo, kaže, prvo doručkovati, pa onda razgovarati i razgledati katun. Iznijela nam je domaćica domaći sir, kajmak, pečenicu, šunku, a bilo je đakonija za zasladiti se. Zbog lošeg, kišnog vremena, manje je turista nego što su navikli. A ni livade se ne mogu

Šolja koju domaćini poklanjaju gostima

pokositi. U blizini ovog katuna smješten je i kamp Janketića. U oba katuna izdižu porodice iz Mojkovca. Kolibe Damjanovića su moderizovale smještajne kapacitete, ali su zadržale duh prošlosti i života na katunima. Osim njih i kampa Janketića, o kojima smo već pisali, u ovoj dolini više nema nikoga. Katun je osvijetljen solarnom energijom, imaju udoban smještaj, toplu vodu i sve ono što gosti mogu imati u gradu, a ono što nemaju kod svojih kuća je domaća hrana, čist vazduh i hladnu planinsku vodu. “Turistima nudimo isključivo domaću hranu koju proizvodimo ovdje na katunu: sir, kajmak, kačamak, cicvaru, kisjelo i slatko mlijeko, pite, priganice domaće džemove i sokove. Bobičasto voće odnosno šumske plodove od kojeg pravimo pomenute proizvode uvijek ostavljamo za narednu godunu, tako kad i prođe njihova sezona mi ih imamo u ponudi. Borovnica je na primjer krajem avgusta za branje, a mi je eto imamo sad jer smo je ostavili od prošle godine”, kazala nam je Stojka i dodala da je, bogme, grad “utukao” dosta borovnica ove godine. Najviše, kako kaže, imaju go-

Stojka voli da provodi vrijeme na planini stiju koji dolaze iz Izraela i to su obično organizovane grupe turista, jer sarađuju sa nekoliko agencija koje, kako objašnjava, oni nijesu tražili, već su agencije tražile njih upravo zbog ambijenta i zdrave hrane. “Obično traže za ručak kačamak, pitu, čorbu od povrća. Tako da mi imamo ovdje i baštu sa povrćem. Domaćih turista ima vrlo

malo, obično su to turisti iz Srbije, dok je najmanje Crnogoraca koji više vole more od planine. Prošle godine smo držali 12 krava, a ove godine smo i to prepolovili jer nam je šest krava sasvim dovoljno. U kolibama ima mjesta za 28 osoba, a imamo kolibe za dvoje i za više osoba, dok je cijena po osobi 10 eura sa doručkom. Porcije nijesu ograničene

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

aktuelno

a bjelasici Koji nudi samo domaće Proizvode

tI kolIbe DamjanovIća već onoliko koliko koji gost hoće da jede, tako je za sva tri jela. Ako dođe smo dvoje gostiju ili jedno, pa baš traže porciju kačamaka sa kisjelim mlijekom onda je cijena šest eura”, objasnila je ona. Takođe je napomenula da često vodiči koji dođu kod njih sa gostima kažu da su cijene i hrane i smještaja nevjerovatno povoljne, i da je mnogo jeftinije nego isto jesti u gradu u nacionalnim retoranima. “Nije nam prioritet samo da uzmemo novac, zaradimo i ovako dovoljno. A za bolju posjećenost katuna prioritet je put. Svi se gosti žale baš na put koji je u nekim djelovima i veoma rizičan. Najgore je kažu u dijelu kod

Zekove glave gdje je pitanje dana kad će neko zbog lošeg puta sletjeti i nastradati. Takođe se gosti žale da plate ulaz u NP i to nijesu male pare, a putevi ni najmanje nijesu bezbjedni ni za nas a ni za turiste. Do katuna Vranjak put je dobar, odatle pa do Biogradskog jezera put je nikakav i nije bezbjedan”, kazala je Stojka. U ovom dijelu planine niko osim Damjanovića ne drži stoku, već se bave samo turizmom, i nije ništa novo kako smo čuli od nekih gostiju, da im se u pojedinim “Etno katunima” i kampovima prodaje supa iz kesica za veliku sumu novca čak skuplje nego u restoranima. Naša domaćica kaže da je upoznata sa takvim Stojkini domaći proizvodi

dešavanjima, ali da ipak ne želi o tome da govori, te da bi oni koji su nadležni trebalo da riješe takve nimalo prijatne momente na modernim katunima. Ona nam je pokazala šolje za vodu ili mlijeko sa njihovim logom koje je izradila u Podgorici, a služe joj kako kaže da ih poklanja onim turistima koji prenoće u njihovim kolibama. „Čisto da imaju neki suvenir i uspomenu kad se vrate kući i negdje se tokom zime sjete ljeta, planine i katuna gdje su boravili. Kod nas su domaće i rakije koje peče moj otac, šljiva, jabuka i kruška. A ja pravim vino i liker od maline, liker od višnje i borovnice, zatim džem od malina, med od maslačka, suvo voće u medu koje najčešće kupuju oni koji pješače na planini, kao i borov med koji je najbolji za pluća. Volim da i pored prodaje častim turiste”, kazala je nesebična domaćica koja je i nama poklonila bocu likera od malina, suvo voće u medu jer smo i mi došli pješice i vino od malina. Cijene su veoma pristupačne i kreću se od 2 do 10 eura. Stojka pored krava drži i svinje kao i kokoške, pa su i domaća jaja neizostavna na trpezi i tu su pored običnih i potpuno bijela jaja ona za koja kažu da su bez holesterola, tu je i i domaći pršut,

pečenica... Sama pravi sir i kako kaže zastupljen je isključivo punomasni kravlji sir. „Krave dnevno daju oko 25 litara mlijeka, od kojeg pravimo sir bez prokuvavanja. Na 7 litara varenike ide kašika sirišta, a od te količine se onda dobije kilogram sira i on košta 5 eura. Mi apsolutno ništa ne kupujemo, imamo dovoljno za porodicu i kao što vidite i za goste. Istina, ne pravimo lisnati sir. Sve što nam sira ostane mi već 10 godina prodajemo stalnom kupcu u Podgorici za bureke, i jednom mjesečno isporučujemo sir i njemu. Vodimo računa da se zdravo hranimo jer smo baš velika porodica, a tako vodimo računa i da se zdravo hrane oni koji dođu ovdje”, objasnila je ona. Kako bi odradila sve za porodične i potrebe turista Stojka radni dan počinje u 6 h, a završava ga u 23 h. “Sve sama radim. Tako da za holesterol i triglicerde nema mjesta. Ovdje je zdravlje, kući u Mojkovcu nemam previše posla i odmah mi je loše, sjediš, jedeš i spavaš. A ovdje je sve drugačije od vazduha pa nadalje. Zato ako muku mučite sa holesterolim i trigliceridima, dođite da mi pomažete na katunu i za deset dana bićete zdravi kao dren”, poručila je Stojka prateći nas u povratku sa katuna.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

PODGORICA: OTVORENA MANIFESTACIJA ª AJMO NA MORAČUº

Popović: Da se građani vrate na moračke plaže Tokom jučerašnjeg dana održan je raznovrstan zabavni sadržaj, tokom koje je NVO “Divlja avantura” organizovao spuštanje gumama i vožnju kanua

Turistička organizacija Podgorice i Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada i ovog ljeta organizuju manifestaciju “Ajmo na Moraču” svakog vikenda u narednih mjesec dana, na Sastavcima. Podgorička manifestacija svečano je otvorena juče uz raznovrstan sportsko-rekreativni i zabavni program i trajaće do 26. avgusta. Direktorica Turističke organizacije Podgorica Tatjana Popović izrazila je zadovoljstvo što se ove godine manifestacija održava na Sastavcima. “Četvrtu godinu zaredom organizujemo manifestaciju ‘Ajmo na Moraču’, sa ciljem isticanja i dodatne promocije rijeke Morače, zatim dodatne turističke valorizacije Sastavaka kao izuzetno važnog lokaliteta, te u želji da

Četvrtu godinu zaredom organizujemo manifestaciju ‘Ajmo na Moraču’, sa ciljem isticanja i dodatne promocije rijeke Morače, dodatne turističke valorizacije Sastavaka kao izuzetno važnog lokaliteta, te u želji da se sugrađani vrate na moračke plaže

se sugrađani vrate na moračke plaže”, kazala je Popović Vikend novinama. Ona je istakla da je svake godine posjeta sve veća, te da vjeruju da će ovog ljeta, osvježenje u vidu nove lokacije i ugostiteljskog objekta pozitivno uticati na posjetu manifestaciji. “Morača, sa svojim plažama i mostovima nesumnjivo predstavlja jedan od najznačajnijih simbola glavnog grada, te smo s toga danas na ‘Sastavcima’ da otvorimo ovogodišnju manifestaiju ‘Ajmo na Moraču’ i u narednih mjesec brojnim sadržajima dodatno istaknemo ljepote i značaj ovog lokaliteta, kako u turističkom, tako i u kulturnom i istorijskom smislu”, kazala je direktorica TO Podgorice na otvaranju tradicionalne manifestacije, pohvalivši veselu atmosferu. Tokom jučerašnjeg dana održan je raznovrstan sportsko-rekreativni i zabavni sadržaj, tokom koje je NVO “Divlja avantura” organizovao spuštanje gumama i vožnju kanua. Doživljaj na Morači bio je upotpunjen degustacijom dinje i pipuna, a za dobru atmosferu pobrinuo se bend “Zvuci Titograda”. Rajko Ćupić iz Sekretarijata za kulturu i sport pozvao je građane da se pridruže na manifesta-

Morača, sa svojiM plažaMa i MostoviMa nesuMnjivo predstavlja jedan od najznačajnijih siMbola glavnog grada ciji i uživaju u prelijepom ambijentu i brojnim sadržajima. Kao i prethodnih godina, medicinsko osoblje Doma zdravlja Podgorica zainteresovanim posjetiocima će mjeriti krvni pritisak i nivo šećera u krvi. Tokom trajanja manifestacije, svi posjetioci, zahvaljujući podgoričkom savezu “Sport za sve” biće u prilici da se oprobaju u stonom tenisu, šahu, bagu i pikadu. Manifestacija se organizuje četvrtu godinu zaredom, ovog puta sa ciljem dodatne promocije Sastavaka u kulturnom, tradicionalnom i istorijskom smislu, te u želji da se sugrađani vrate na moračke plaže koje su nekada bile tradicionalno mjesto okupljanja tokom ljeta. Vesela atmosfera obradovala je Podgoričane, koji su se u velikom broju odazvali na otvaranju manifestacije. Mlađe je posebno obradovalo spuštanje gumama, odnosno tzv. šlaufing, i kanuima, kao i igranje bagoa. M.M.

Mladi najviše uživali u tzv. šlaufingu

takMičenje u bagou privuklo najviše učesnika na jučerašnjeM otvaranju Manifestacije

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

POPOvIć

Aktuelno

OkO 100 građana na Otvaranju Iv ManIfestacIje ajMO na MOraču

26. avgusta završava se Iv ManIfestacIja ajMo na Moraču, koja je prethodnIh godIna bIla najpopularnIja Među podgorIčanIMa

Foto: Iva Mandić

sPuštanje guMaMa na brzacIMa MOrače

REPORTAŽA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

PRIČA PETKA USKOKOVIĆA O ĐEDU To je bilo iznenađenje i za okupatore. Nijesu vjerovali da govori istinu. Međutim, kada su shvatili da je ozbiljan, pristali su. Njima nije bilo važno ko je, bio im je važan broj. Kako bi dodatno osigurao Krstov život zahtijevao je da ga ne strijeljaju dok mu sinovac ne zamakne preko pješivačkih glavica

DJECE JE IMAO PETKO SA ŽENOM JANOM U SELU ČURČIĆ KOD DANILOVGRADA I PJEŠAČIO JE ČETIRI SATA DO BOGETIĆA. ŽELJA DA OSTAVI MLADOG SINOVCA U ŽIVOTU BILA JE JAČA OD BRIGE ZA SOPSTVENI.

Naručilac Zeta Energy doo, ul. Glavica bb Danilovgrad, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA

Prodaja/predaja otpada Za nabavku usluga predaje/prodaje otpada i to starog željeza 50000kg, bakra 4000, transformatori bez ulja 10000kg i ostalog otpada nastalog demontažom postojeće opreme. Poziv za dostavljanje ponuda moguće je podići na arhivi naručioca adresa�� ul. glavica bb Danilovgrad ili u do� govoru sa kontakt osobom. Ponude se predaju radnim danima od 09 do 12 časova zaključno sa 03.08.2018. do 12 časova.. �ice za davanje in� formacija Mirko Bjelica, telefon,+38220813313; +38267556412 e�mail mirko@zeta�energy.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Sanacija puta od mosta u Radanovićima do crkve Sv. Stefan, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 65.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 71/18 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.07.2018. godine. Lice za davanje informacija Zorica Stanković, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17 ), JZU Opšta bolnica Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Mliječnih proizvoda na godišnjem nivou, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 10.660,00 €. Tenderska dokumentacija broj 457-OP-16/18-6657, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 27.07.2018. godine. Lice za davanje informacija je Milijana Đukanović, dipl. ecc, telefon 040 231 204, e-mail: bolnica-nk@t-com.me

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama (“Službeni list CG”, br.42/11 i 57/14) naručilac Prijestonica Cetinje, ul. Bajova br. 2 Cetinje, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka i ugradnja dizel električnog agregata za JU “Dnevni centar”, ukupna procijenjena vrijednost sa PDV-om iznosi 27.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01-04OT/18 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.07.2018. godine. Lice za davanje informacija Nataša Đurković, tel.067/253-192, e-mail: javne.nabavke@cetinje.me

IDI, BJEŽI I SJE STRICA GDJE LE BUDEŠ U LJUTO OSVETIŠ RUSU G

⌦ Mira Rovčanin Sigurno bi svi na riječ dali život za sinovca, a da se zna u Crnoj Gori samo je Petko Uskoković to uradio prije stotinu godina za Krsta, sina brata Sveta, koji mu je na smrti ostavio u amanet da mu čuva djecu. Pred seljački vod austrougarske vojske 1917. godine za vrijeme Prvog svjetskog rata Petko Uskoković je odlučio

Te godine je u borbi sa komitima ubijeno sedam austrougraskih vojnika i oficira. Kako bi se osvetili okupatori su odlučili da strjieljaju 20 mještana Bogetića. Među njima bio je i Krsto. Kada su Švabe odvele taoce Petko je čitavu noć proveo pored ognjišta. Ujutro je obukao crnogorsko odijelo i rekao ženi da mora ispuniti zavjet koji je dao bratu i da mora spasiti Krsta

da stane kako bi zamijenio sedamnaesetogodišnjeg sinovca Krsta. O Petkovom podvigu i danas se priča, a detalje o događaju koji je vrijedna svakog poštovanja Petkov paraunuk, koji nosi ime po prađedu, slušao je od svog đeda Filipa, Petkovog sina. „ Te godine je u borbi sa komitima ubijeno sedam austrougraskih vojnika i oficira. Kako bi se osvetili okupatori su odlučili da strijeljaju 20 mještana Bogetića. Među njima bio je i Krsto. Kada su Švabe odvele taoce Petko je čitavu noć proveo

pored ognjišta. Ujutro je obukao crnogorsko odjelo i rekao ženi da mora ispuniti zavjet koji je dao bratu i da mora spasiti Krsta. Đed mi je rekao i da je pri odlasku prababi rekao da čuva đecu, pa šta im Bog da“, kaže ponosni praunuk Petko.

■ ČETIRI SA-

TA HODAO DO GUBILIŠTA

Petko koji je živio sa 11 djece i ženom Janom u selu Čurčić kod Danilovgrada pješačio je četiri sata do Bogetića. Želja da osta-

Obilježili stogodišnjicu

U slavu Petkovu njegovi potomci prošle godine obilježili su stogodišnjicu od strijeljanja. Tom prilikom predsjednik UBNORa i antifašista Nikšića Slobodan Bato Mirjačić poželio je Uskokovićima da čuvaju i njeguju svoju prošlost i korijene. “Petko nas podsjeća na humanost, čovječnost, poštenje i da ovakva djela žive dovijeka. Časna starina pokazao je čovječanstvu da se dobra djela rijetko deša-

vaju, a dugo pamte”, istako je Mirjačić. To što Petko ima spomenik koji su prije sedam godina obnovili UBNOR i antifašisti, Uskokovići smatraju da Petko zaslužuje i više od spomenika. “Mi se nadamo da će neka ulica dobiti ime po Petku. Trebalo bi samo da se odluči ko će to preuzeti jer je Petko rođen u danilovgradskoj, a strijeljan u nikšićkoj opštini. Mislim da je to najmanje što može da se uradi”, zaključio je Uskoković.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

REPORTAŽA

U KOJI JE ZAMIJENIO SINOVCA ISPRED STRELJAČKOG STROJA

ETI SE SVOG EŽI, KADA OM BOJU DA GLAVU MOJU vi mladog sinovca u životu bila je jača od brige za spostveni. „Interesantno je da se on, po svemu sudeći, nije premišljao. Imao je vremena da se predomisli za tih četiri sata, ali nije odustajao“, kaže Uskoković. Na gubilište Petko je stigao kada su počele pripreme za strijeljanje. Tražio je glavne oficire i saopštio im svoju namjeru. „To je bilo iznenađenje i za okupatore. Nijesu vjerovali da govori istinu. Međutim, kada su shvatili da je ozbiljan, pristali su. Nji-

KOLIKI JE BIO JUNAK POTVRĐUJE I TO ŠTO PETKO NIJE PAO OD PRVOG METKA, KAO ŠTO JE TO BIO SLUČAJ SA OSTALIM TAOCIMA. ma nije bilo važno ko je, bio im je važan broj. Kako bi dodatno osigurao Krstov život zahtijevao je da ga ne strijeljaju dok mu sinovac ne zamakne preko pješivačkih glavica. Kažu da je Krstu rekao - idi, bježi i sjeti se

strica gdje ti leži, kada budeš u ljutome boju da osvetiš rusu glavu moju”, ističe Uskoković. Koliki je bio junak potvrđuje i to što Petko nije pao od prvog metka, kao što je to bio slučaj sa ostalim taocima. “I tada kada je opaljen prvi metak on se obratio streljačkom vodu - ‘Rđe jedne ne mrčite puške što mi prsi ne slomiste muške, no mučite stare moje kosti, Bog veliki neka vam oprosti’. Nakon toga prišao komandir streljačkog voda i ispalio mu je tri metka u glavu”, rekao je Uskoković.

koji mu u znak zahvalnosti podiže spomenik ovaj i u srcu svome”. Zahvaljujući hrabom stricu Krsto je doživio duboku starost, umro je 1983. godine i iza sebe ostavio dvadesetak potomaka.

■ IMANJE OSTAO DA ČUVA PETKOV SIN

“Petkov sin, a moj đed

Filip, ostao je da čuva kućno ognjište. Danas o toj kući vodimo računa braća i ja. Mi se svi fino slažemo. Ponosni smo na prađeda i na to što je uradio. Velika je čast biti potomak takvog junaka, ali i velika obaveza da se ničim ne ukalja čestitost koju je Petko ostavio”, ističe Uskoković.

■ KRSTO JE STRICU PODIGAO SPOMENIK

Predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića Slobodan Bato Mirjačić

Nakon strijeljanja Krsto se preselio u Vojvodinu oženio i dobio kćerku i tri sina, ali nikada nije zaboravio to što je stric uradio za njega. U znak zahvalnosti Krsto je 1972. godine stricu podigao spomenik u Bogetićima na kojem piše „ Dobrovoljno - junački podmetnuo je svoje grudi pred švapskim cijevima 1917. godine Petko Spasojev Uskoković zamjenjujući svog sinovca Krsta,

Petko Uskoković, praunuk

KULTURA

GMIFF NA ŽABLJAKU OD 4. DO 7. AVGUSTA

Snažne ekološke poruke kroz fenomen pop kulture

Četvto izdanje Green Montenegro International Film Fest-a biće održano u Nacionalnom parku Durmitor od 4. do 7. avgusta. Filmovi će, kako je najavljeno na konferenciji za novinare, biti prikazivani na atraktivnom otvorenom prostoru, noću, pored Crnog jezera, ispod vrha Durmitora, a osim filmskih projekcija biće upriličen i veliki broj pratećih programa, što će dodatno upotpuniti turističku i kulturnu ponudu Žabljaka. Green Montenegro International Film Fest postaje prepoznat kao centar ekološkog i kulturnog identiteta države Crne Gore i kao pokretač konkretnih akcija i održivih ideja na planu zaštite očuvanja prirodnih resursa zemlje, kazala je PR Festivala Marija Sarap. “GMIFF je ove godine mapirao Crnu Goru na svjetskoj listi ekoloških manifestacija Green Film Network i time učinio festival međunarodno prepoznatim sa ciljem stvaranja svojevrsnog imidža i ekskluzivnosti prve Ustavom definisane ekološke države na planeti”, kazala je Sarap. Aleksandra Kiković iz UNDP-a, koji je jedan od pokrovitelja festivala, kazala je da su “zeleni festivali tu da ostanu i da njihovo održavanje ostavlja značajne posljedice na životnu sredinu”. “Naš cilj je da preko fenomena pop kulture dopremo do mladih ljudi u svrhu

njihove edukacije, njihovog osvještavanja i senzibilizacije, odnosno popularizacije tema zaštite životne sredine. To je savršen ambijent da pošaljete snažne poruke o klimatskim promjenama, važnosti zaštite životne sredine i zdravim stilovima života koje ti mladi ljudi prime, testiraju, a zatim – u idealnoj situaciji – primijene u svakodnevnom životu”, kazala je ona. Direktorica Turističke organizacije Žabljak Vanja KrgovićŠarović pozdravila je inicijativu da Crna Gora dobije originalni filmski festival, zasnovan na konceptu ekologije, koji će doprinijeti razvoju turizma. GMIFF je konceptualni filmski festival na temu zaštite životne sredine. Cilj festivala je razvijanje i podizanje nivoa svijesti o potrebi zaštite i očuvanja životne sredine, kroz umjetnički impuls i unaprjeđenja znanja i informisanosti o ekologiji, kroz upoznavanje sa globalnim trendovima ka kojima Crna Gora teži, te samim tim predstavlja veliki korak na tom putu. Organizatori ovogodišnjeg festivala GMIFF su Centar za kulturu Žabljak i CEZAM, uz podršku Ministarstva za održivi razvoj i turizam, Ministarstva kulture, Agencije za zaštitu životne sredine, Ministarstva finansija, Ministarstva prosvjete, Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, UNDP-a i drugih. S.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

INTERVJU: REDITELJKA ALISA STOJANO

HRABRE SU SV ONE ŽENE KOJE SU UZELE ŽIVO U SVOJE RUKE Ovaj region još nije osvijestio mnoge represivne rečenice ni u svakodnevnoj komunikaciji prema ženama, a ni očekivanja

⌦ Sonja Ičević Seksizam, ejdžizam i mizoginija samo su lijepo upakovani oblici nepravednih odnosa koji i dalje postoje prema ženama. Žene često nijesu svjesne da nešto čine pod pritiskom sredine i da im to što rade zapravo ne odgovara, tvrdi u razgovoru za Dnevne novine rediteljka Alisa Stojanović, koja potpisuje režiju posljednje produkcije Gradskog pozorišta iz Podgorice, predstave “Pepeljugino maslo”. “Važno je da žene razmišljaju, da uče, ali i da razgovaraju sa svijetom oko sebe kako bi saznale šta se sve dešavalo i dešava oko nas, kako bi imale kriterijume o tome da li im nešto ne odgovara od pojava u savremenom životu. Mizoginija ili bilo kakav seksizam nalaze se već u našoj odjeći, moda nas seksualizuje. Možemo da krenemo od odjeće za bebe – roze i plava. Ne znate još ni gdje ste došli, a već ste određeni u neki rod, pol, boju… Cijela industrija mode ženu predstavlja samo kao lijepu, dok su muškarci nosioci pameti, snage, finansija i tako dalje. Sve je skrojeno po toj mjeri,

pa žena nije uvijek u situaciji da prepozna šta je to što je ugrožava”, kaže Stojanović.

■ TRADICIONALNA OČEKIVANJA

Mjesto žena u savremenom društvu tema je predstave “Pepeljugino maslo”, koja je nastala po kolumnama hrvatske spisateljice Tene Štivičić. Stojanović kaže da je ovaj komad došao uoči njenog pedesetog rođendana, koji je povod za sumiranje života, iskustava, rada, putovanja, odnosa… “U posljednje vrijeme sumiram stvari i primjećujem da čitam knjige o ženama bombašima, samoubicama u Palestini, i njihovim sudbinama, čitam Elenu Marks i njenu životnu priču. Zanimaju me sudbine žena kroz isto-

NAJVIŠE ŠTO RODITELJ MOŽE DA PRUŽI DJETETU JE DA MU POKAŽE ŠTA SVE POSTOJI I DA GA OHRABRI DA BUDE RADOZNALO, DA SAMO SAZNAJE I DA SAMO IMA NEKU ANALITIČKO MIŠLJENJE O SVIM POJAVAMA

riju, pa i žena danas… Dramski rad Tene Štivičić i te kako cijenim, nju kao ličnost i njenu misao, jer mi je njen pogled na svijet blizak. Razmišljajući o temi predstave zaključila sam da žene jako malo pričaju o ženama. Naravno, postoje ženske grupe koje rade važne stvari i bore se za razna prava, ali obične žene malo pričaju o ženama i to je bila početna ideja”, objašnjava Stojanović i dodaje da je inspirišu hrabre žene, kojih na ovom prostoru ima jako puno, ali ih mediji dovoljno ne prepoznaju. Za nju su, dodaje, hrabre sve one žene koje se obrazuju, uzimaju život u ruke, same zarađuju, misle, organizuju život. “Ovaj region još nije osvijestio mnoge represivne rečenice ni u svakodnevnoj komunikaciji prema ženama, a ni očekivanja, i u takvoj kulturi sa puno tradicionalnih očekivanja, svaka žena koja je završila školu i koja je našla svoj posao, čita, obrazuje se, uspijeva da sama organizuje svoj život, je hrabra”, smatra Stojanović. Uloga roditelja u formiranju ličnosti svakako je velika, ali Stojanović kaže da nije sigurna da li roditelji treba da

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

KULTURA

U Gradskom pozorištu razvijaju kritičko mišljenje

OVIĆ

VE E OT

Stojanović se osvrnula i na činjenicu da se počelo sa izgradnjom Gradskog pozorišta, istakavši da ju je ta vijest jako obradovala. Iako su, kako kaže, uslovi u kojima su predstave ovog teatra nastajale neuslovni, ovaj ansambl prepoznatljiv je po volji i želji. “Impresionirana sam u kakvim neuslovima ovo pozorište radi i u kakvim neuslovima su ovi glumci naviknuti da rade bez ikakvog žaljenja. Divim se ženama koje su glumile u ovoj predstavi, ali i svim glumcima koji glume u Gradskom pozorištu, bez obzira da li su članovi ansambla ili gosti, jer održavaju jednu ideju. Pozorište se u istoriji pravilo i na livadi, gdje god, a kada ima vo-

■ VIDLJIVI KORACI NAPRIJED

formiraju ili samo da ne sputavaju djecu. “Roditeljstvo je, vrlo često, iz najboljih namjera, vrlo sputavajuće po dijete. Roditelji nijesu ni svjesni koliko djecu ograničavaju brigom, koja može djecu da zatvori. Najviše što roditelj može da pruži djetetu je da mu

Mjesto žena u savremenom društvu tema je predstave “Pepeljugino maslo”, koja je nastala po kolumnama hrvatske spisateljice Tene Štivičić.

pokaže šta sve postoji i da ga ohrabri da bude radoznalo, da samo saznaje i da samo ima neku analitičko mišljenje o pojavama. Treba ih naučiti da nikome ne vjeruju u potpunosti, već da provjeravaju informacije. To je najviše što roditeljstvo može”, kaže Stojanović.

Današnje generacije, tvrdi rediteljka, imaju puno prednosti u odnosu na neke prošle, jer imaju pristurp internetu. “Stalno pričamo o lošim stranama, ali strašno dobra stvar je što, zahvaljujući internet, možete provjeravati sve informacije. Možete, takođe vidjeti slike. U mojoj mladosti nijesam imala vizuelnu predstavu o mnogim pojmovima, mnogim zemljama, sad imate sve na klik. Današnje generacije imaju mnogo više mogućnosti da se informišu. Naravno, ukoliko žele. Neko može da odabere da ga ništa ne zanima. Mogućnosti postoje, a na čovjeku je da donese odluku koliko će to mogućnosti da koristi. U tome ne može da vas spriječi nijedna familija, ni ona najgora”, kaže Stojanović. Koraci naprijed ka boljem položaju žena su, na ovim prostorima vidljivi. Ličnih, kreativnih primjera ima dosta, a Stojanović izdvaja primjer podgoričkog gimnazijalca koji je, u znak protesta zbog zabrane nošenja bermuda, u školu došao u suknji. “Kada imate nešto nazadno, uvijek se desi nešto napredno. Taj jedan lični primjer, primjer je borbe za slobodu izborima svih - i muškaraca i žena, i mladih i starih. Žao mi je što u medijima nema više takvih primjera, jer su ohrabrujući. Ima

lje i želje, sve može da se uradi. Šteta je za jedan grad koji se jako razvio da nema zgradu pozorišta koje se obraća djeci, tinejdžerima, nekim progresivnijim generacijama. Pozorište za koje se ovaj teatar opredijelio nije barokno, kitnjasto, ono će nastaviti sa pametnim repertorom, angažovanim pričama, čak i kada budu imali bolje uslove. Zadatak pozorišta je da razvija kritičko, analitičko mišljenje, posebno kod mladih generacija, da ih nauči da ne treba stvari uzimati zdravo za gotovo, da se mladi ljudi hrabre da imaju prava da razmišljaju o svakom polju, a Gradsko to svojim repertoarom radi”, smatra Stojanović.

puno kreativnih ljudi koji će svojim ličnim primjerima osvajati parče po parče slobode. Taj dečko se izborio za prava svih tim potezom, koji je takođe borba protiv seksualizacije odjeće. Odjeća je nešto što nas seksualizuje, smiješta u neke grupe, procjenjuje na svim mogućim nivoima i stvara nam obavezu, umjesto da olakša čovjeku život”, navodi Stojanović.

■ NOVI UMJETNIČKI RUKOPIS

Komentarišući situaciju u pozorišniim kućama u regionu, Stojanović kaže da u svakoj od okolnih država ima zanimljivih ličnosti koje vode pozorište naprijed. “Jako sam ponosna da jedan moj student Igor Vuk Torbica, jedan od najznačajnijih reditelja u regionu, pravi novo, umjetničko pozorište. Kada govorimo o političkom pozorištu Andraš Urban i Oliver Frljić napravili su značajne poteze. Pojavljuje se puno mladih ljudi koji donose novi umjetnički rukopis. Hrvatska je u posljednjih deset godina napravila najveći napredak u oblasti pozorišta, a Slovenci su tradicionalno ozbiljni. U Crnoj Gori repertoarsko pozorište nije toliko često, ali kada pogledate spisak ko je sve ovdje radio, vaša država ima i te kako zanimljivu scenu. Na neki način, sakupila je najbolje od reditelja iz regiona. Malo je interesovanja za pozorište u odnosu na to koliko je ono reprezentativno”, zaključila je Stojanović.

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

Dva koncerta romana Simovića na kotorartu

Umjetnici su uvijek imali mecene da bi ostvarili snove Proslavljeni violinista svjetske reputacije Roman Simović upriličiće u okviru KotorArt Don Brankovih dana muzike dva koncerta, naslovljena “Muzička jedinjenja”, kao dio programa “Roman and Friends”. Simović će sa violinistkinjom Ćećilijom Cijano, Milenom Simovićom, Robertom Smisenom na violama, violončelistima Đovanijem Njokijem i Draganom Đorđevićem, kao i pijanistom Ratimirom Martinovićem nastupiti večeras u kompleksu Luštica Bej, a drugi koncert biće priređen u Kotoru u ponedjeljak, 30. jula. Roman Simović je na konferenciji za novinare izrazio veliko zadovoljstvo predstojećim nastupom u komplek-

su Luštica Bej. “Jako sam zahvalan što ste nam i ove godine omogućili da uradimo dva jako bitna programa. Vjekovima su veliki umjetnici imali mecene koji su im pomagali da ostvare snove i Luštica Bej nam upravo to i omogućava. Luštica Bej i KotorArt su zaista jedan pravi ‘drim tim’ i nadam se da će se ta saradnja nastaviti i razvijati. Sa naše strane, obećavamo da će program biti vrhunski i sve bolje iz godine u godinu. Na KotorArtu već imamo zaista velikane klasične muzičke scene – poput Leonidasa Kavakosa i Judže Vang, koji su zaista vodeći svjetski umjetnici. Uspjeli smo prijateljskim vezama da ih dovedemo do Kotora, na festival, ali i pokaže-

mo im ljepote Crne Gore. To je jako važno i za crnogorski turizam”, kazao je Simović. Ćećilija Ciano, koja prvi put boravi u našoj zemlji, istakla je se osjeća kao kod kuće. “Crna Gora je prelijepa, slična Italiji. Kotor je fascinantan i ljudi su veoma srdačni. Prvi put sam i na KotorArtu i nadam se da će publika uživati u koncertu”, navela je Ćiano. Milena Simović kazala je da je ambijent Luštica Bej kompleksa posebno inspiriše, i da vjeruje da će koncerti biti božanstveni. Direktor Don Brankovih dana muzike Ratimir Martinović kazao je da se saradnjom festivala i Luštice Bej “udružuju najbolje iz turizmu i najbolje iz umjetnosti”.

Sa konferencije za novinare “KotorArt je festival od nacionalnog značaja iz brojnih razloga. Ne samo što mi predstavljamo najbolje iz Crne Gore i zvijezde iz inostranstva, već što promišljamo o aktuelnom trenutku. Ove godine taj aktuelni trenutak je upućen na održivi razvoj. To nas spaja sa ovim predivnim naseljem. Luštica Bej je najsvjetliji primjer odnosa investitora prema okruženju, prema prirodnim ljepotama na koje smo ponosni u Crnoj Go-

ri. Izuzetno mi je drago što će Roman nastupiti na KotorArtu. Mi ponekad nismo ni svjesni kakvog muzičara imamo u svojim redovima”, kazao je Martinović. Koncert u novom turističkom gradu Luštica Bay rezultat je nastavka saradnje kompanije Luštica Development i festivala KotorArt koja traje nekoliko godina. Luštica Development je i ove godine jedan od najvažnijih sponzora festivala. S.I.

PerformanS u galeriJi gaJo

Jedinstveno viđenje velikana modnog svijeta Performans poznatog njujorškog uličnog umjetnika Bredlija Teodora biće upriličen u Galeriji “Gayo” u Porto Montenegru, sjutra veče sa početkom u 20 sati. “Ljubiteljima umjetnosti Teodora nije neophodno posebno predstavljati - inspiraciju za svoju umjetnost pronašao je u modnom svijetu, a svoje viđenje istog na zanimljiv način prenio je na ulice Njujorka. Oslikavajući zidove, ovjekovječio je mnoge

velikane modnog svijeta kroz jedinstven umjetnički identitet, koristeći živopisne boje i uglavnom ih prikazujući kao kosture. Najpoznatija moderna freska na ulicama Njujorka je ona u četvrti Soho gdje šareni kostur Ane Vintur gleda u Karla Lagerfelda. Osim njih, na zidovima zgrada ‘Velike jabuke’ brojni turisti ‘srijeću’ i Koko Šanel, Fridu Kalo, ali i mnoge supermodele u njegovoj likovnoj interpretaciji”, stoji u najavi. S.I.

Scena iz predstave

PreDStava Jagoša markovića u tivtu

Tri igranja Hasanaginice na sceni aTrijuma Buća Predstava “Hasanaginica” Centra za kulturu Tivat biće igrana večeras, u nedjelju i ponedjeljak, u terminima od 21.30 sceni na sceni atrijuma Buća u Tivtu, u sklopu 13. Festivala mediteranskog teatra Purgatorije. Po tekstu Ljubomira Simovića, režiju potpisuje Jagoš Marković. “Ono čega se vrlo dobro sjećamo iz srednje škole je slovenska antiteza na početku ove tragične ba-

lade u kojoj nam narator ukazuje na bijelu boju šatora Hasan-age, odnosno na nevinost njegove vjerne ljube, koja zbog patrijarhalnog vaspitanja, ljubomornog muža i pravila Kurana ne smije da izađe iz kuće i posjeti svog gospodara što ‘boluje od ljutijeh rana’. Od početka pa do samog kraja ove tragedije mi smo svjesni kakva se nepravda dešava ženi i majci Hasanaginici, koja biva moralno, mentalno

i fizički uništena zbog civilizacije u kojoj živi i gde muški princip kroji sudbinu žena i uzima pravo i ulogu Boga da odlučuje o tuđim životima”, stoji u najavi. Uloge tumače Kristina Stevović, Branimir Popović, Anita Mančić, Radmila Živković, Nebojša Kundačina, Aleksandar Srećković, Mišo Obradović, Momčilo Otašević, Emir Ćatović i Miloš Pejović. S.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

KULTURA

ISPUNJENI SVI PREDUSLOVI ZA UČLANJENJE U NAJZNAČAJNIJI EVROPSKI FOND

Crna Gora u Eurimažu početkom naredne godine

zvšni direktor Eurimaža Roberto Ola najavio je da Crna Gora može očekivati poziv za članstvo u evropskom fondu početkom naredne godine.

Naša zemlja ispunila je sve uslove za pristupanje Eurimažu, najznačajnijem fondu Evropske unije za podršku kinematografiji i poziv za članstvo može se očekivati početkom naredne godine, najavio je izvršni direktor te institucije Roberto Ola. Pristupanjem Crne Gore i Ukrajine evropski fond

koji je osnovan prije trideset godina brojaće 40 članica. “Članstvo u Erimažu ne znači samo finansijsku dobrobit, već i priliku za povezivanje filmskih stvaralaca i producenata”, kazao je Ola. Procedura za učlanjenje naše zemlje u Eurimaž pokrenuta je u julu prošle go-

dine. Uslovi za pristupanje stvorene su osnivanjem Crnogorske kinoteke, donošenjem Zakona o kinematografiji 2015. godine i osnivanjem Filmskog centra Crne Gore krajem 2016. godine. Eurimaž je namijenjen filmskim koprodukcijama, distribuciji, prikazivanju i digitalizaciji evropskih kinematografskih djela. Glavni cilj je promocija evropske filmske industrije. Fond pruža finansijsku podršku dugometražnim,

Iz filma “Igla ispod praga” animiranim i dokumentarnim filmovima. Uz podršku koprodukcijama, što predstavlja najznačajniju djelatnost fonda, Eurimaž finansijski pomaže i nezavisne bioskope. Od osnivanja je postao simbol kvaliteta, a skoro svi evropski filmovi koji su bili prisutni na najvećim filmskim festivalima bili su podržani od strane Eurimaža. Godišnji budžet je oko 25 miliona eura, a glavni izvori sredstava su članarine zemalja članica, kao i povra-

ćaj dijela sredstava dodijeljenih projektima. Učešće Crne Gore u Eurimažu donijeće finansijske benefite i otvoriće druge mogućnosti predstavnicima crnogorske kinematografije, kao što sukoprodukcija sa svim evropskim kinematografijama, revitalizacija bioskopske mreže i distribucije, digitalizacija bioskopa i kinematografskih djela, kao i cijeli niz drugih projekata koje Eurimaž redovno podržava. S.I.

NA TVRĐAVI BESAC IZVEDEN JEVTIĆEV ª KRALJ IBIº

Komad o svijetu u kome se više niko ni ne krije iza dobrih namjera

Tvrđava Besac, u četvrtak uveče, postala je nesvakidašnja pozornica na kojoj je odigrana podjednako neobična i inovativna predstava “Kralj Ibi”, rađena u nezavisnoj produkciji “Festivala 9”. Reditelj predstave je poznati glumac, Goran Jevtić, koji je za potrebe ovog komada okupio alternativnu trupu sa snažnom potrebom da posredstvom djela francuskog književnika Alfreda Žarija, ispriča modernu priču o današnjici. Originalna drama je prvi put izvedena 1896. godine. Od tada je doživjela veliki broj interpretacija. Jevtićeva direktno i nedvosmisleno proziva aktere velikih dešavanja danas, kod nas i u svijetu, izoluje sve društvene anomalije, moralne izopačenosti i duhovne nedostatke i servira ih publici bez imalo cenzure. “Mi smo se odlučili za poetiku ‘treša’ i krajnju jednostavnost koja je na granici sa banalnošću. Vjerujemo da politička scena svijeta danas izgleda upravo tako, da su to banalne i providne la-

Scena iz predstave

MAGBET NA SCENI IZMEĐU CRKAVA

U borbi za vlast i visoku poziciju sve je dozvoljeno ži, evidentni problemi, krađe, počeci ratova, problemi sa izbjeglicama i da mi samo pijemo i živimo taj život. Tako da smo mi samo napravili predstavu o svijetu kakvim ga vidimo u kome se više niko ni ne krije iza nekih dobrih namjera. Mislim da zapravo više niko nema ni dobre namjere, samo manje ili veće interese”, objasnio je reditelj Jevtić. Ibi danas ima medije, zanemaruje kulturu, guši umjetnost, zatire mišljenje, ućutkuje neistomišljenike, ne preza ni od čega, ignoriše budućnost ba-

hato stičući i otimajući samo za sebe. Cjelokupan autorski tim predstave, stoga, poručuje da je Ibi danas prisutniji i opasniji nego ikad. Scenografiju predstave čine autentične skulpture Viktora Kisa, kostime je radila Tijana Pavlov, muziku Nemanja Aćimov, pokret Sonja Vukićević. Igraju Goran Jevtić, Mirjana Đurđević, Sonja Vukićević/Viktor Kiss, Katarina Jovanović, Dimitrije Stajić, Sava Stojanović, Saša Nićiforović, Nemanja Rafailović, Marko Milošević. S.I.

Plesna predstava “Magbet”, rađena u koprodukciji tivatskog Centra za kulturu i Bitef Den kompanije, biće izvedena na sceni između crkava u Starom gradu, večeras od 21 čas, u sklopu festivala Budva Grad teatar. Po motivima Šekspirove tragedije, koreografiju potpisuje Miloš Isailović. “Magbeta doživljavam kao priču o unutrašnjoj borbi dvoje ljudi. Ljudi sa velikim ambicijama. Cijela priča je prožeta ženskim principom, odlučnošću, ali i manipulacijom. Sve je dozvoljeno u borbi za presto, ili danas u borbi za vlast i visoku poziciju. I na kraju se pla-

ća previsoka cijena, kraljevstvo je dobijeno u krvi, ludilu i kajanju. Šekspir nas kroz priču o Magbetu upozorava da, ko želi vlast pod svaku cijenu, nikad nema dobre namjere i spreman je na sve. I upozorava da pazimo na svoje želje u žudnje, jer nam se mogu ostvariti. A na vrhu ostajemo sami, tu duvaju jaki vetrovi, i na toj čistini vidi se sva naša prljavština”, zapisao je Isailović. U predstavi igraju Miloš Isailović, Ana IgnjatovićZagorac, Dejan Kolarov, Nataša Gvozdenović, Ivana Savić-Jacić, Tamara Pjević i Branko Mitrović. S.I.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

65 GODINA NAKON ZAVRŠETKA KOREJSKOG RATA AMERIČKI VOJNICI SE VRAĆAJU KUĆI

Pjongjang vratio ostatke 55 američkih vojnika Foto:KIM HONG-JI

Sjeverna Koreja poslala je 55 malih kutija sa posmrtnim ostacima američkih vojnika poginulih u Korejskom ratu, saopštili su zvaničnici. Američki vojni avion se vratio iz Sjeverne Koreje nakon što je, prema izvještajima, preuzeo ostatke za koje se vjeruje da pripadaju američkim vojnicima poginulim u Korejskom ratu. Novinar Asošijeted presa u bazi nedaleko od Seula je juče vidio sletanje aviona, a Bijela kuća je nešto ranije potvrdila da je Sjeverna Koreja predala moguće ostatke vojnika. Kako navodi agencija Rojters, ovo je prvi korak u primjeni sporazuma postignutog na junskom samitu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i Sjeverne Koreje, Donalda Trampa i Kim Džong una. “Nakon toliko puno godina, ovo će biti važan trenutak za mnoge porodice. Hvala Kim Džong unu”, poručio je Tramp na Tviteru. “Ohrabreni smo djelima Sjeverne Koreje i trenutkom za pozitivnu promjenu”, na-

vodi se u saopštenju Bijele kuće. Napominje se da je američki vojni transportni avion sletio u grad Vonsan na sjeveroistoku Sje-

7.700

AMERIČKIH VOJNIKA VODI SE KAO NESTALO U KOREJSKOM RATU (1950-1953)

verne Koreje da bi posmrtne ostatke prenio u zračnu bazu Osan u Južnoj Koreji. Vojnici su obučeni u uniforme, sa bijelim rukavicama, nosili polako 55 malih kutija prekrivenih zastavama Ujedinjenih nacija i smještali ih jednu po jednu u srebrne kombije parkirane na asfaltu u Osanu. Zvanična ceremonija repatrijacije posmrtnih ostataka biće održana u srijedu u Osanu, saopštila je Bijela kuća.

Oko 7.700 američkih vojnika se vodi kao nestalo u Korejskom ratu (1950-1953), a vjeruje se da su ostaci njih

5.300 i dalje u Sjevernoj Koreji. U ratu su poginuli milioni ljudi, uključujući i 36.000 američkih vojnika.

36.000 AMERIČKIH VOJNIKA POGINULO JE U TOM RATU

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

SIRIJSKI PREDSJEDNIK BAŠAR AL ASAD U RAZGOVORU ZA RUSKE MEDIJE

BIJELI ŠLJEMOVI NE POSTOJE, ONI SU MASKA ZA TERORISTE

Predsjednik Sirije Bašar al Asad nazvao je organizaciju Bijeli šlemovi maskom terorističkih grupa Al Kaide i Nusra fronta. “Takve organizacije kao što su Bijeli šlJemovi ne postoje. To je samo maska. To je maska Nusre. Oni su pobjegli iz Sirije i zapravo nisu pobjegli, već su ih odatle evakuisali. Evakuisao ih je Izrael, Jordan i zapadne zemlje, ’humanističke‘ zapadne zemlje, a sada na inter-

netu postoje dokazi, mogu se pogledati snimci i fotografije istih članova te organizacije sa mačevima u rukama koji slave ubistva sirijskih vojnika nad njihovim tijelima. Svi ovi snimci postoje. Pa zar su potrebni još neki dokazi da to nije nikakva humanitarna organizacija, to je maska Al Kaide”, naglasio je Asad u intervjuu za ruske medije. Odgovarajući na pitanje da li se može reći da su svi pred-

stavnici Bijelih šlemova napustili Siriju, Asad je odgovorio negativno. “Ne. Najvjerovatnije su (otišle) njihove vođe. Zato što su mnogi od njih militanti i zapravo se sada bavimo pomirenjem sa ovim militantima, od kojih su neki ostali u Siriji kao civili, položili su oružje, a neki otišli u Idlib. Većina je otišla u Idlib, gdje mogu da žive sa svojom terorističkom braćom. Sada

DIO VLADAJUĆE VEĆINE NEĆE GLASATI ZA BUDŽET

Opstanak španske vlade pod znakom pitanja

Opstanak nove Vlade Španije na čijem je čelu socijalista Pedro Sančez već je doveden u pitanje pošto je više partija koje su dio vladajuće većine u parlamentu najavilo da neće glasati za predlog budžeta za narednu godinu. Koalicija ljevičarskih partija “Možemo ujedinjeni” (Unidos podemos) i dvije separatističke stranke - Republikanska ljevica Katalonije (ERC) i Demokratska evropska stranka Katalonije (PDeCAT), koje u parlamentu podržavaju Sančezovu vladu, navele su da će biti uzdržane prilikom glasanja o budžetu za 2019. godinu, navodi Asošiejted pres. Bez njihove podrške, Sančezova Socijalistička radnička partija Španije (PSOE) neće moći da usvoji ni budžet ni bilo koji važan zakon pošto u donjem domu ima 84 od 350 poslanika. Zbog toga je i sam opstanak manjinske vlade doveden u pitanje, iako Sančez

Španski premijer Pedro Sančez uporno ponavlja da želi da bude premijer do kraja mandata parlamenta i redovnih izbora 2020. godine. Sančez je postao premijer 2. juna, dan pošto je parlament izgla-

sao nepovjerenje njegovom prethodniku, konzervativcu Marijanu Rahoju, zbog presuda bivšim zvaničnicima njegove Narodne stranke osuđenim za korupciju.

u Idlibu ima desetina hiljada terorista”, dodao je sirijski predsjednik. On je naveo da je sudbina Bijelih šlemova ista kao i svakog teroriste. “Oni imaju dva puta: ili da polože oružje i koriste amnestiju, kako se to dešava već četiri ili pet godina, ili da budu likvidirani, kao i drugi teroristi”, objasnio je Asad. Sirijske vojne trupe planiraju da se kreću ka svim regionima pod kontrolom terorista,

a sada je cilj i provincija Idlib, dodao je on. “Sada, naravno, postoje teritorije u istočnom dijelu Sirije koje kontrolišu razne grupe. Neke od njih su DAEŠ (ISIL), ali to su mala uporišta, kao i Nusra front i druge ekstremističke grupe. Zbog toga ćemo se kretati prema svim ovim regionima. Vojska će odrediti prioritete, a Idlib je jedan od njih”, naglasio je sirijski lider.

PREDSJEDNIK EKVADORA SAOPŠTIO

Asanž da napusti našu ambasadu u Londonu O snivač “Vikiliksa” Džulijan Asanž moraće da napusti ambasadu Ekvadora u Londonu, izjavio je predsjednik Ekvadora Lenin Moreno u Madridu. Moreno je rekao da se iseljenje Asanža iz ambasade mora sprovesti korektno kroz dijalog, prenio je Tas. On, međutim, nije izrazio simpatije za način na koji je Asanž došao do podataka koje je obznanio putem Vikiliksa. “Nikada mi se nisu sviđale aktivnosti gospodina Asanža”, rekao je Moreno. Na pitanje da li je razgovarao sa britanskom vladom o Asanžu,

Moreno je rekao da su dvije zemlje u stalnom kontaktu u vezi s tim pitanjem. “Jedina osoba sa kojom nisam razgovarao je gospodin Asanž”, rekao je Moreno. Portparol britanske vlade rekao je da tokom nedavne Morenove posjete Londonu nije bilo riječi o Asanžovoj budućnosti. Neimenovani izvor blizak Vikiliksu rekao je za Rojters da se rasplet situacije bliži kraju. Asanž se u ambasadi Ekvadora u Londonu nalazi od 2012. godine, kada je od te zemlje zatražio politički azil u strahu da će biti izručen Sjedinjenim Americkim Državama zbog Vikiliksa.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

DW: KAKVE ĆE KONSEKVENCE SNOSITI VLADA U GRČKOJ NAKON KA

NAKON ŽALOSTI, GRČKU OČEKUJE POLITIČKI POŽAR I

ako je Grčka još u šoku nakon neviđene vatrene stihije, sve se glasnije čuje pitanje: ko je kriv za tu apokalipsu? Biće tu još mnogih neugodnih pitanja, koja bi mogla da utiču i na rezultate predstojećih izbora.

Bilans katastrofe je zastrašujući: 82 žrtva, preko 200 povrijeđenih, među njima i djeca. Ljetovalište Mati istočno od Atine više nije podesno za život. Spasilačke službe prilično su sigurne da je mrtvih još više: “Veoma je vjerovatno da ćemo naći još tijela u kućama do kojih još nismo ni došli”, kazao je jedan vatrogasac. Internet je pun fotografija spaljenih sela i očajnih ljudi koji s nevjericom lutaju preko pepela. Neki od njih još traže svoju rodbinu. Mnogi su izgubili sve što su imali. Juče se završila trodnevna žalost koju je proglasio premijer Grčke. Svima ćemo pomoći, obećao je Aleksis Cipras na televiziji. I neće, dodaje, biti pitanja na koje se neće dati odgovor. To je bila poruka onima koji su još u ponedjeljak postavili pitanje krivice. To čekanje dok žalost prođe da bi se počelo s odgovorima mnogi u Grčkoj doživljavaju kao nekakvu državnu cenzuru. “Zašto već sad ne bismo počeli da raspravljamo o odgovornosti”, zapitao se jedan grčki novinar na druš-

tvenoj mreži.

■ SOLIDARNOST U

ČITAVOJ GRČKOJ

Većini ljudi ipak je prvo na pameti da pomogne žrtvama. Još dok je gorjelo, samoposluge i restorani

Juče se završila trodnevna žalost koju je proglasio premijer Grčke. Svima ćemo pomoći, obećao je Aleksis Cipras na televiziji. I neće, dodaje, biti pitanja na koje se neće dati odgovor

besplatno su djelili vodu i hranu. Ogroman broj ljudi iz čitave Grčke šalje hranu, odeću, lekove. Na društvenim mrežama ljudi se organizuju, šalju novac, daju krv. U spontano organizovanim centrima za pomoć, stolovi se savijaju od humanitarnih paketa. Grčka je šokirana, ali se ni-

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

ATASTROFALNIH POŽARA U KOJIMA JE POGINULO VIŠE OD 80 LJUDI

je ukočila od užasa. To je jedna od najvećih snaga te zemlje: da je u trenucima najveće nevolje samo po sebi razumljivo da se drugima pomogne. “Ne možete ljude da ostavite same u njihovoj nesreći”, kaže jedna 48-godišnja žena u Solunu. Ona nosi dvije kese pune namirnica na mjesto gdje se sakuplja pomoć. Ta humanost podsjeća i na prve dane izbegličke krize 2015. kad su isto tako pomagali nesrećnim ljudima. Grci, naime, iz sopstvenog iskustva znaju da ne treba računati na državu, pogotovo onda kad pomoć treba da bude brza i bez velike birokratije. Lična inicijativa u Grčkoj nije samo ljubav prema bližnjem, već mehanizam preživljavanja.

■ “KAZNA BOŽIJA”

Od juče je i zvanično počela istraga o

uzrocima požara. Jedno je jasno: kod ovakve suše, šikare suve kao barut i temperature koje seže i do 40 stepeni, vatra vrlo lako plane. A tu je i vetar koji je u Grčkoj takvom brzinom razneo vatru da je službama bilo gotovo nemoguće da spreče katastrofu. Mnogi u Grčkoj smatraju da su neki požari podmetnuti – a ni to ne bi bilo ništa novo. I tamo, baš kao i u mnogim drugim zemljama Mediterana, postoji raširena praksa da se potpali sopstveno poljoprivredno zemljište kako bi se ono onda pretvorilo u mnogo vrjednije- građevinsko. Ali ni to ne mora da bude razlog: dovoljan je nehajno bačen pikavac ili možda samo bačena staklena flaša kroz koju je sunce stvorilo plamen. Ipak, trenutno su to sve samo nagađanja. Jedino je mitropolit Amvrosije iz Kalavrite već u ponedjeljak tačno znao ko je kriv za katastrofu. On je na svom blogu objavio svoj stav da je vatra – Božija kazna za to što Grčka ima takvog bezbožnika za premijera kao što je Aleksis Cipras. Šta god da je mitropolit očekivao, reakcije su bile upravo suprotne: iako je Crkva za Grke svetinja, mitropolit se suočio sa ogromnim kritika-

ma. I sama Grčka pravoslavna crkva objavila je da se distancira od takvih nepromišljenih izjava, a jedan mladi sveštenik javno je poručio mitropolitu: “Neka konačno začepi gubicu!”

Mnogi u Grčkoj smatraju da su neki požari podmetnuti – a ni to ne bi bilo ništa novo. I tamo, baš kao i u mnogim drugim zemljama Mediterana, postoji raširena praksa da se potpali sopstveno poljoprivredno zemljište kako bi se ono onda pretvorilo u mnogo vrednije- građevinsko

■ POLITIČKE

POSLJEDICE

Ako izuzmemo izjavu mitropolita, još uvijek su svi zaokupljeni time šta da se radi u ovoj krizi. Relativno je uzdržan i vođa opozicije Kirijakos Micotakis – koji inače ne propušta priliku da napadne Ciprasa. Micotakis za sada samo obilazi mjesta požara, razgovara sa žrtvama i onima koji im pomažu. I on se trudi da osvoji naklonost građana nakon brojnih izgubljenih političkih borbi. Sljedeće godine su izbori, a opozicija se nada da bi oni mogli da budu i ranije. Ovaj požar, ali i jedan zakon mogao bi da po-

mogne opoziciji da potpali i politički požar. Nikos Sahinidis, predsjednik Društva grčkih dobrovoljnih vatrogasaca i pošumljavanja, teško je optužio vladu za brojne propuste, što su prenijeli i mnogi strani mediji, poput njemačkog “Frankfurter algemajne cajtunga”. Dobrovoljna vatrogasna društva uvijek su prva kada se kreće u borbu protiv šumskog poža-

ŽRTVE I PREKO 200 POVRIJEĐENIH, MEĐU KOJIMA SU I DJECA, BILANS JE KATASTROFALNOG POŽARA KOJI JE POHARAO OKOLNO PODRUČJE ATINE

ra, ali jedan zakon iz 2014. zabranjuje takvim lokalnim društvima da djeluju na svoju ruku. Borba protiv požara je zadatak profesionalnih vatrogasaca, ali zbog krize, kod njih vlada hroničan nedostatak ljudi i opreme. Sahinidis tvrdi da je i ovaj požar mogao da bude mnogo manji da su mu se odmah suprotstavili dobro obučeni i opremljeni dobrovoljni vatrogasci. Iako je taj zakon donesen još u doba Ciprasovog prethodnika – i Micotakisovog kolege iz stranke Antonisa Samarasa – taj zakon bi u Grčkoj sada lako mogao da se pretvori u pravi politički skandal. S druge strane, grčki premijer nema baš previše toga čime bi mogao da se pohvali. Njegova zemlja, doduše, ovog avgusta prestaje da bude na finansijskom starateljstvu Evropske unije, ali mnogi Grci ne osjećaju taj nekakav ekonomski polet kojim se Cipras hvali. I sporazum sa Skopljem oko imena sjevernog susjeda, za mnoge Grke nije nešto s čim bi se oni složili. Raspoloženje je napeto, a emocije su na izborima uvijek važnije od činjenica. Predizborna kampanja u Grčkoj ionako nikada ne prestaje, a ova vatrena stihija svakako će imati i svoj politički epilog.

SVIJET

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

ª DROGA TERAPEUTSKE VRIJEDNOSTIº

Kanabis od jeseni na recept u Velikoj Britaniji

Kanabis u terapeutske svrhe biće dozvoljen na recept u Velikoj Britaniji od ove jeseni, izjavio je britanski ministar unutrašnjih poslova Sadžid Džavid. “To će pomoći pacijentima sa specifičnim medicinskim potrebama, ali to nikako i ni na koji način ne predstavlja prvi korak ka legalizaciji kanabisa u rekreativne svrhe”, rekao je Džavid. Mnogi pacijenti koriste ilegalne proizvode na bazi kanabisa, a mnogi i ulje kanabisa. Britanski ministar je rekao da se konsultovao sa stručnjacima prije nego što je donio odluku. “Kanabis u terapeutske svrhe na recept će poboljšati život pacijenata koji trpe bolove. Nema ništa teže nego vidjeti svoje bližnje kako pate”, rekao je Džavid. Prema njegovim riječima, biće promijenjena kategorija za kanabis

koji je u Velikoj Britaniji klasifikovan kao droga bez terapeutske vrijednosti. Kanabis se u pojedinim državama prepisuje pacijenti-

ma koji boluju od teških bolesti, kao što su rak, sida, Parkinsonova bolest, multipleks skleroza, povrede kičmene moždine i epilepsija.

AGENCIJA ZA LJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA CRNE GORE Broj: 3020/18/257/5-4184 Podgorica,27.07.2018.godine Agencija za ljekove i medicinska sredstva, shodno Zakonu o državnoj imovini („Službeni list CG”, broj 21/09 i 40/11), Uredbi o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (Službeni List CG br. 44/10) i Odluke o pokretanju postupka prodaje pokretne imovine Agencije za ljekove i medicinska sredstva broj Broj: 3020/18/257/34184 od 26.07.2018.godine objavljuje:

JAVNI POZIV

ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU POKRETNE IMOVINE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Agencija za ljekove i medicinska sredstva objavljuje javni poziv za prikupljanje ponuda (tender) za prodaju pokretne imovine. Predmet javnog poziva je prodaja pokretne imovine - automobil VW Passat, serijskog broja WVWZZZ3CZ8P017437, godina proizvodnje 2007. Automobil se prodaje za rezervne djelove i kao takav se ne moze registrovati. Procijenjena cijena za prodaju je 947,85 eura. Automobil je lagerovan na teritoriji Opštine Podgorica. Ponude se predaju na arhivi Agencije za ljekove i medicinska sredstva, na adresi Bulevar Ivana Crnojevića 64/A Podgorica, u periodu od 09:30 do 11:00 časova, dana 30.07.2018 godine. Otvaranje ponuda će sprovesti Komisija Agencije za ljekove i medicinska sredstva, dana 30.07.2018.godine, Bulevar Ivana Crnojevića 64/A u Podgorici sa početkom u 11:30 časova . Pravo učešća na javnom pozivu imaju sva pravna i fizička lica. Ponude se dostavlja u zapečaćenoj koverti sa naznakom: „Agencija za ljekove i medicinska sredstva“ „ponuda za kupovinu pokretne imovine po Javnom pozivu Agencije za ljekove i medicinska sredstva broj 3020/18/257/5-4184 od 27.07.2018.godine” „ne otvaraj prije zvaničnog otvaranja ponuda“ Ponuda treba da sadrži: - Podatke o ponuđaču (za fizička lica:ime i prezime, adesa stanovanja, matični broj, broj lične karte ili pasoša; za pravna lica: naziv i sjedište ponudjača, potvrda o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica) -ponuđeni iznos za kupovinu izražen u eurima. Učesnici na javnom pozivu su dužni da uz ponudu dostave depozit u gotovini, u iznosu od 5% od procijenjene cijene za prodaju (50,00 €) za fizička lica, odnosno bankarsku garanciju (bezuslovna, plativa na prvi poziv, sa rokom od 30 dana) za pravna lica na isti iznos. Ukoliko ponuđač odustane od ponude koja je proglašena najpovoljnijom depozit neće biti vraćen. Kriterijum za prodaju je najveći ponuđeni iznos, koja ne smije biti manji od procijenjene cijene. Ugovor o prodaji će se zaključiti sa najpovoljnijim ponuđačem u roku od 10 dana od dana javnog otvaranja ponuda i izbora najpovoljnijeg ponudjača. U slučaju da izabrani ponuđač odustane od ponude, ugovor će se zaključiti sa sljedećim najpovoljnije rangiranim ponuđačem itd. Neblagovremene, nepotpune, nejasne i ponude u nezapečaćenim kovertama neće se uzeti u razmatranje. Kontakt telefon: Vesna Kostić 020/310-280

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

SVIJET

OBJAVLJENI ZVANIČNI REZULTATI PARLAMENTARNIH IZBORA U PAKISTANU

Imran Kan pobijedio ali mora u koaliciju

vanični rezultati izbora u Pakistanu pokazuju da je ne- ona ljudi. kadašnji kriketaš Imran Kan pobijedio na parlamen“Moj najveći izazov tarnim izborima u toj zemlji, ali će morati da traži sa- biće zapošljavanje mlaveznike za koalicionu vladu. dih. Ovo je najveći izazov, napravili smo fantastičan plan za vas, ne Poslije zabrinjavaju- ■ IMRAN KAN: samo jedan već nekoBIVŠI KRIKETAŠ liko planova. Uz Božju će sporog brojanja glasovolju, dovešćemo ekova, izborna komisija je juI PLEJBOJ če objavila da je Kanova nomski napredak u ovu partija osvojila 109 od 269 Bivša međunarodna zemlju, mi ćemo podimjesta u parlamentu. zvijezda kriketa Imran ći stopu rasta, a za pet Rivalska Pakistanska Kan prošao je put od za- godina izgradićemo pet muslimanska liga, stranka vodnika u londonskoj eli- miliona jeftinih kuća,” zatvorenog bivšeg premi- ti i života na visokoj no- poručio je Kan. Rođen u jera Navaza Šarifa, osvo- zi, do potencijalnog li- Lahoreu, školovan u Okjila je 63 mandata. dera izrazito religiozne, sfordu, on je svoju ljuNjen lider Šabaz Šarif nasiljem ophrvane i po- bav prema engleskom je još ranije odbacio re- litički nestabilne nukle- ljetnjem sportu pretvozultate izbora, navodeći arne sile. rio u dvadesetogodišnju kao razlog prevare i maKan je oštro kritikovao međunarodnu karijeru nipulaciju. Kan je pobje- američke vojne interven- i odveo je svoju domodu proglasio u četvrtak i cije u regionu i ekonom- vinu koja je luda za kriodbacio navode o izbor- sko okretanje Pakistana ketom do pobjednika noj krađi, nazvavši izbo- prema Kini. On je tako- Svjetskog kupa 1992. gore najtransparentnijim đe sebe odredio kao čo- dine. Svoju slavu i veze u istoriji Pakistana. Tre- vjeka iz naroda, obećava- u politici ojačao je 1996. će mjesto je zauzela Paki- jući da će stvoriti “islam- godine, osnivajući parstanska narodna partija s sku socijalnu državu” i tiju Pakistan Tehrik-e39 mandata, dok se glaso- okončati decenije korup- Insaf ili PTI. vi iz 20 izbornih jedinica cije, istovremeno poboljjoš broje. šavajući svakodnevni život u zemlji od 220 mili-

Kan je 1997. godine izgubio u svom prvom pokušaju da osvoji mjesto u parlamentu.

■ OD BOEMA

DO MUSLIMANSKOG PURITANCA

Poslije podrške generalu Pervezu Mušarafu, koji je 1999. godine preuzeo vlast putem vojnog udara, kasnije je predvodio proteste protiv njega i na kratko je bio u pritvoru. Svoje prvo mjesto u parlamentu osvojio je 2002. godine i postao je glasni član opozicije. Poslije bojkota opštih izbora 2008. godine, uz tvrdnju da je glasanje lažirano, on i njegova stranka organizovali su agresivnu kampanju 2013. godine. Izgubili su od partije Navaza Šarifa PML-N, ali je Kan učvrstio svoju poziciju lidera opozicije. Njegov lični život je

takođe pretrpio promjene tokom tog perioda. Protivnici su cinično tvrdili da je prošao političku tranziciju od londonskog boema do muslimanskog puritanca. Često ga kritikuju da je suviše blizak vojnom establišmentu, a ponekad i da previše oprašta pakistanskim talibanskim militantima. Kada je tadašnji premijer Navaz Šarif bio optužen za korupciju 2017. godine, Kan je tražio njegovu ostavku. Šarifov brat Šahbaz preuzeo je partiju PMLN, č e s t o tvrdeći da je vojska konstruisala protjerivanje njegovog brata i izbore 25. jula u korist Kana.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

KOLUMBIJSKI KLAN URABENJOS UCIJENIO GLAVU POLICIJSKOG PSA NA ČAK 70.000 DOLARA,

Njemačka ovčarka Sombra dobija policijsku pratnju zbog prijetnji

Sombra je nanjušila je 5,3 tone kokaina u luci Turbe, a nedavno je otkrila i 4 tone kokaina među autodijelovima namijenjenim za izvoz Šestogodišnju ženku njemačkog ovčara Sombru, koja je otkrila rekordnu količinu krijumčarenog kokaina u Kolumbiji, vlasti su zbog njene bezbjednosti premjestile u vazdušnu luku sazavši da joj mafija radi o glavi, javio je Bi-Bi-Si. Obavještajni izvori rekli su kako je moćni mafijaški klan Urabenjos ucijenio Sombrinu glavu na 70.000 američkih dolara (oko 442.000 kuna), nakon što je pronašla gotovo 10 tona njihova kokaina. Urabenjosi su na glasu kao najmoćnija kriminalna organizacija u Kolumbiji. Međunarodni aerodrom u Bo-

goti smatra se sigurnijim mjestom za Sombru jer je izvan glavnog prostora uticaja mafijaške bande. Sombra je dobila čak i dodatne policajce kao pratnju kako bi joj se pružila bolja bezbjednost za vrijeme službe. Sombra je radila u lukama na atlantskoj obali, uključujući Turbo, grad iz kojega su otplovile tone kokaina prema centralnoj Americi i SAD-u. Nanjušila je 5,3 tone kokaina u Turbu, a nedavno je otkrila i 4 tone kokaina među autodijelovima namijenjenim za izvoz. Većina droge koja se krijumčari pod kontrolom je ma-

fijaškog klana Urabenjosa. Šef bande Dario Antonio Usuga, znan kao Otoniel, jedan je od najtraženijih kriminalaca u Kolumbiji. Nije neobično da Urabenjosi nudi novac kako bi se riješili svakog ko im stane na put. Policija je 2012. pronašla letke koje je potpisala mafijaška banda, a u kojima nudi 500 dolara svakome ko ubije policajca. Za Sombrino ubistvo mafijaši nude daleko veću svotu. Inače, Sombra je sa policijom za borbu protiv narkotika još otkad je bila štene. Zahvaljući njenom njuhu uhapšeno je 245 osumnjičenih za krijumčarenje drogom.

Zabava

KREATOR RENATO BALESTRA NAKON OTVARANJA IZLOŽBE SKICA U TIVTU ZA VIKEND NOVINE:

Volim Crnu Goru, to sam rekao bezbroj puta do sada 46-47

Izložbom skica čuvenog italijanskog kreatora visoke mode Renata Balestre, u pomorskom muzeju u Tivtu, svečano je otvoreno prvo modno poglavlje “Internacionalni modni festival Porto Montenegro 2018”

FRONTMEN ELEKTRIČNOG ORGAZMA SRĐAN GOJKOVIĆ GILE ZA VN

VJEČNO LUTANJE IZMEĐU PROŠLOSTI I BUDUĆNOSTI PROIZVODI VELIKI STRES

SUBOTA I NEDJELJA, 28.  29. 7. 2018.

ABP: Slavni DJ Funk D’ Void u Baru

DJELIMO KARTE ZA TOP HILL 52-53

ZABAVA

OGLASIO SE I NOVI PODGORIČKI BEND

“I’m around”, prva pjesma Sound Floora, od juče u etru

Sound Floor Podgorički bend Sound Floor, koji čine Dušan Vukićević (vokal, ritam gitara), Emin Mustafić (bas gitara, bek vokal), Đorđo Irić (solo gitara, harmonije) i Nikola Vicković (bubanj) juče je objavio prvi singl u karijeri. Riječ je o numeri “I’m around”, koja je okačena na Jutjub kanal benda. Za miks i master bili su zaduženi Stefan Pantović i Ivan Ivanović iz studija Stivi. Podsjetimo, Sound Floor osnovan je sredinom prošle godine, ali se članovi poznaju duže od deceniju, a po sopstvenom priznanju - mu-

ziciraju kad god nađu slobodno vrijeme. U ime benda, Vukićević je ranije Dnevnim novinama poručio da je muzička priča koju priprema Sound Floor, prije svega, iskrena, kao i da su već na pragu nekoliko numera na engleskom. “Pjesme su rađene za naš merak i nikada nijesu usiljene, već samo nastaju u momentima inspiracije. Žanrovski ima dosta lutanja i ne ograničavamo se time, put nam je uvjek diktirala inspiracija i nadam se da će tako ostati”, nagovijestio je Vukićević. D.B.

PJEVAČICA SJUTRA VEČE U BUDVI

Dijelimo karte za nastup Lepe Brene u Top Hillu

Lepa Brena, vjerovatno najveća muzička zvijezda nekadašnje Jugoslavije, sjutra veče (nedjelja) održaće koncert u budvanskoj diskoteci Top Hill. “Kultna i popularna pjevačica među svim generacijama, odlučila je da poslije duže vremena nastupa u našoj Crnoj Gori. Njen spektakl će biti obogaćen brojnim iznenađenjima, koje je spremila za svoje

fanove”, navode iz Top Hilla, uz napomenu da je cijena ulaznice u pretprodaji 15 eura, a na dan koncerta 20 eura. Vikend novine i Top Hill poklanjaju po dvije karte za nastup Lepe Brene i to za dva najbrža čitaoca - dovoljno je da danas (subota) tačno u podne pošaljete mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Top Hill” i imenom.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

KREATOR RENATO BALESTRA N

VOLIM CRNU GORU, TO SAM REKAO BEZBRO PUTA DO SADA

⌦ Marija Roganović

eliki kreator tokom trajanja modnog festivala sa kćerkom boravi u hotelu Regent u Porto Montenegro, u razgovoru za Vikend novine otkrio više o samom projektu, novoj kolekciji, ali i odmoru u Crnoj Gori. Izložbom skica čuvenog italijanskog kreatora visoke mode Renata Balestre, u pomorskom muzeju u Tivtu, svečano je otvoreno prvo modno poglavlje “Internacionalni modni festival Porto Montenegro 2018”. Projektom nazvanim “Moda je kultura” predstavljeno je 80 Balestrinih skica kostima rađenih za opere “Pepeljuga”, “Royenkavalijer”, “Turandot”, ali i skice haljina i uniformi rađenih za ples, revije i filmove. Pored skica predstavljene su i haljine posebne nijanse plave nazvane “Blu Balestra”, a nakon otvaranja čuveni kreator je u razgovoru za Vikend novine otkrio više o samom projektu, novoj kolekciji, ali i odmoru u Crnoj Gori.

na odmoru. Ovdje su svi jako ljubazni, moderni, čini mi se da je ovo najbolji hotel ovdje i osjećam se kao kod kuće, baš su me razmazili, a ja sam jako srećan što me tako tretiraju. Volim Crnu Goru, to sam rekao bezbroj puta do sada”, kazao je VN vidno raspoloženi dizajner. Kako je istakao tokom otvaranja manifestacije, “svaka skica predstavlja različite aspekte moje karijere”, a izrada skica je nešto što sa lakoćom radi, čitavog života. “Srećom, nevjerovatno mi je lako da skiciram. Sjećam se kada je trebalo da uradim kostime za operu u Parmi. Na sastanku sa direktorom predstave, rekao mi je: ‘Okej, uzećemo vaše skice, ali, kako vam se do-

■ OVDJE STE ME BAŠ RAZMAZILI

Veliki kreator tokom trajanja modnog festivala sa kćerkom boravi u hotelu Regent u Porto Montenegro, a posebno ističe da mu prija boravak u Crnoj Gori. “Sjećam se kada smo prošle godine radili intervju u Kotoru, na smotri mode. Nakon toga sam boravio u Regentu

OVDJE SU SVI JAKO LJUBAZNI, MODERNI, ČINI MI SE DA JE OVO NAJBOLJI HOTEL OVDJE I OSJEĆAM SE KAO KOD KUĆE, BAŠ SU ME RAZMAZILI, A JA SAM JAKO SREĆAN ŠTO ME TAKO TRETIRAJU. VOLIM CRNU GORU, TO SAM REKAO BEZBROJ PUTA DO SADA

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

NAKON OTVARANJA IZLOŽBE SKICA U TIVTU ZA VN: pada bina? Koliko vam treba da odradite binu, jer arhitektama i scenskim dizajnerima će biti potrebni mjeseci i mjeseci da sve pripreme kako vam bude odgovaralo. Koliko treba da sačekamo?’ Ja sam rekao: ‘Ni minuta’ i pružio mu skicu. Vidite, dok smo pričali, ja sam crtao. Prosto uživam u tome i to stalno radim. Moj noćni stočič je prepun tabaka papira sa skicama. To radim pred spavanje ujutro kad ustanem, pa zapisujem”, pojašnjava on.

OJ A

■ PRVA MALA

IZLOŽBA KOD NAS

80 Renato Balestra

BALESTRINIH SKICA PREDSTAVLJENO JE PROJEKTOM “MODA JE KULTURA” RAĐENIH ZA OPERE “PEPELJUGA”, “ROYENKAVALIJER”, “TURANDOT”, ALI I SKICE HALJINA I UNIFORMI RAĐENIH ZA PLES, REVIJE I FILMOVE

Vesna Mandić, organizatorka festivala, sa manekenkama u Balestrinim kreacijama

Ova mini izložba prva je takve vrste, tvrdi Balestra, jer je u Italiji prošle godine predstavljena u punoj snazi, sa čak 800 skica. A nakon Crne Gore, karavan se seli za Monte Karlo, u istom sastavu, kao i u Italiji. “Ovo je prva mala izložba. Sa velikim izložbama (od oko 800 skica) počeo sam u oktobru u Italiji, u Monci. Nakon ovoga idem za Monte Karlo. Ono što je jako bitno istaći je da će neke biti na aukciji kod Christie’s, najveće aukcijske kuće na svijetu. Novac od prodaje doniraću u dobrotvorne svrhe”, otkriva poznati Italijan, kojem, ni sa nevjerovatnih 94 godine inspiracija ne posustaje.

■ INSPIRACIJA JE EMOCIJA

“Inspiracija je emocija, a ono što dizajniram refleksija je života danas. On se mijenja, kao i civilizacija i kultura. Morate biti slojeviti, privići se na kulturu, drugačiji način života i samim tim dizajnirati u vremenu u kojem živite. To je uvijek izazov, ali

Kusovac: Balestra, vi ste svijet mode V.D predsjednika opštine Tivat Siniša Kusovac, koji je prisustvovao svečanom otvaranju modnog festival, istakao je da je Renato Balestra svijet mode, kojeg je posebno impresionirala određena skica sa suncokretima. “Svijet mode je ono što ste vi, bez ijedne izgovorene riječi”, koncizan je bio Kusovac. S druge strane, direktorka modne agencije Fabrika, ujedno i organizator prestižnog događaja, Vesna Mandić, iskazala je veliko zadovoljstvo zbog prisustva gospodina Balestre, kog je nazvala “umjetnikom koji svaku ženu čini besprekorno elegantnom”. Podsjećanja radi, prvo veče modnog spektakla revije su prikazali čuveni američki dizajner poznatih i slavnih Lakvan Smit i Šeika Hend Al Kasami iz UAE, dok će večeras u prostorijama Synchro u Portu publika imati priliku da uživa u kolekciji Antonija Grimaldija. dok god ste uspješni nema brige”, kroz smijeh priznaje Balestra, koji uveliko radi na novoj kolekciji. “Uvijek radim na novoj kolekciji. Prije par mjeseci smo prikazali nove kolekcije visoke mode, u januaru i julu. Naredna je u januaru naredne godine. Neću vam ništa više reći jer sam u svojim ludim kreativnim trenucima stvaranja”, tajnovito zaključuje razgovor čuveni modni mag.

Sa izložbe skica Renata Balestre u Tivtu

zabava

NEZAUSTAVLJIVI ZABAVLJAČ GOST CRNE GORE

DJ Funk D’Void zvijezda današnjeg dijela ABP-a

Organizatori festivala After beach parties (ABP), čija je deveta sezona u toku duž Crnogorskog primorja, posjetiocima specijalno preporučuju današnji poseban program, koji će biti održan iznad Bara (‘Dream catcher’ - dvorac Todorovića, devet kilometara od centra), a nastupiće planetarno popularni DJ Funk D’Void. “Poznat kao nezaustavljivi zabavljač i zaljubljenik u more i ljeto, zbog čega se i preselio u Barselonu, Lars Sandberg aka Funk D’Void postao je sinonim za odličnog producenta i DJ-a sa krcatim rasporedom nastupa

širom svijeta. Tokom sedam godina rada u ‘Fopp Records’ prodavnici ploča, bio je opčinjen džezom, fankom i soulom, koje je kasnije kao DJ kombinovao sa tech house zvukom detroitske scene. U saradnji sa Ričardom Braunom, menadžerom SOMA Records labela, izdao je veliki hit, sada već klasik - ‘Jack Me Off’. Njegova karijera puna je plesnih hitova, kao što su ‘Bad Coffe’, ‘Soul man’, ‘Emotional Content’. Uvertiru za nastup Funk D’Voida odradiće DJ Rayo, DJ Fungo i Nikola Alexander”, navodi se u saopštenju organizatora. D.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

FRONTMEN ELEKTRIČNOG ORGAZ

Vječno luta prošlosti i proizVodi V

⌦ Danilo Brajković

eogradski rokenrol bend Električni orgazam za skoro četiri decenije postojanja rijetko je nastupao u Crnoj Gori, pa frontmen Srđan Gojković Gile Vikend novinama priznaje da se raduje zbog svirke na Bedemu, u, kako kaže, najrokerskijem crnogorskom gradu - Nikšiću.

ŽANAMARI I JOSHUA OBJAVILI ª ROMANTIKUº

Himna za one koji su imali ljetnju avanturu Hrvatska pop pjevačica “Obožavam da pjevam maŽanamari i njen suprug lo provokativan tekst o neobMario Perčić, koji se u veznoj avanturi za noć, muzičkom svijetu zato što sam potpupredstavlja kao na suprotnost toJoshua Macks, me. Ja sam svog objavili su dučovjeka već odavno zavoet i spot “Roljela i s njim i mantika” našom kćerljetnju poslakom provosticu u kojoj dim sve vrijeće se prepoznati svi koji me, no nijesam ne gube vrijeme nimalo konzerŽanamari vativna. Ovo je hidok čekaju pravu ljubav, sa intrigantnim mna za sve koji su imatekstom, koji govori o tome li barem jednu vruću ljetnju na šta smo sve spremni ka- avanturu dok su čekali prinda “podivljaju hormoni”, po- ca na bijelom konju”, ispričala je Žanamari. D.B. ručuje dvojac.

omladine. Baš kao na predstojećem Bedemu, rame uz rame sa Giletom, Ljubomirom Đukićem, Zoranom Radomirovićem i ostalim članovima bila je Dobra. Naravno, zajedničkim snagama otpjevali su “Svečane bele košulje”, numeru Orgazma koja je, u izvođenju Dobre, ukrasila kultni film “Crni bombarder” 1992. Sudeći po komentarima ljubitelja Bedema, a nakon objavljivanja informacije da će i glumica biti na bini, nema dileme da su “Košulje” aktuelne i jake baš kao da su tek napisane i otpjevane. Iznenađuje li to lidera benda? “Ne, ne iznenađuje me pretjerano. Ima zaista mnogo pjesama koje sam napisao, a koje su i danas aktuelne, neke možda i više nego ranije. Ipak, naročito mi je drago za tu pjesmu jer sam

■ rAzličite generAcije - poSebnoSt feStivAlA

Osvrt na brojne rokenrol festivale u regionu jasno pokazuje da okosnicu lajnapa čine izvođači ili bendovi generacijski slični Orgazmu, a još je zanimljivije što dobar dio publike nikako ne okreće leđa staroj gardi, uprkos svojevrsnoj navali mladih snaga. Slično je u nedavnom intervjuu Vikend novinama kazala i Zorica Kondža, takođe učesnica Bedema. Sa 38 bendovskih godina iza sebe, Gile primjećuje da je generacija toliko pominjanih osamdesetih godina bila izuzetno kre-

Foto: Goranka Matić

Funk D’Void

Rokenrol nikada nije napustio Nikšić, ali će ga grad pod Trebjesom naročito živjeti u avgustu. Bedem fest otvara kapije devetog izdanja idućeg petka, a već na početku kreće žestoko, pošto publiku, između ostalog, prve večeri očekuje svirka Električnog orgazma, uz nesebičnu pomoć dame jugoslovenskog glumišta - Anice Dobre. Mada je u muzici Orgazma Crna Gora mogla da uživa tokom novogodišnjeg programa u Kotoru, hroničari koncertnih nastupa iskusnog benda s razlogom će konstatovati da muzičari nijesu često u našoj državi. S tim je saglasan i frontmen Električnog orgazma Srđan Gojković Gile - Vikend novinama poručuje da je dobro upoznat sa atmosferom koja vlada u Nikšiću i da ga raduje dolazak upravo zbog festivala. “Da, Nikšić je apsolutno najrokerskiji grad u Crnoj Gori, to nam je odavno poznato. Jako se radujemo tom nastupu, pošto, inače, vrlo rijetko sviramo u Crnoj Gori. Jednostavno, tamo nas manje zovu nego u druge zemlje bivše Jugoslavije. Generalno, volimo festivalske svirke”, podsjeća Gile.

je napisao zajedno sa Vladom Divljanom i smatram je jednom od najuspješnijih zajedničkih pjesama. Naravno, i veliko je zadovoljstvo kad nastupamo sa Anicom. Posljednji put smo to radili u Torontu, u maju ove godine. Anica je naš stari ortak i uvijek je dobra energija kada je ona sa nama. I to ne samo zbog njenog prezimena”, s osmijehom će Gile.

■ S Anicom je uvijek dobrA energijA

Krajem 2016, bend je proslavio 30. rođendan albuma “Distorzija” u beogradskom Domu

Električni orgazam uskoro slušamo uživo na nikšićkom Bedem festu

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

ZABAVA

ZMA SRĐAN GOJKOVIĆ GILE ZA VN

ANJE IZMEĐU BUDUĆNOSTI VELIKI STRES DO KAD IDEM NA VAŠE PRIMORJE? VIDJEĆEMO

Mada ne nastupa često u Crnoj Gori, Gile je već 26 godina redovan gost Crnogorskoj primorja, u trenucima kada odmara. Pošto je kroz rokenrol “igrao” širom Jugoslavije i pratio njene različite faze, upozorava da je netaknuta priroda, koja ga je svojevremeno privukla, sve manje prisutna. “Istina je da već posljednjih 26 godina dolazim na Adu Bojanu, u Ulcinj ativna, dok ne bi predviđao predstoji li nam svojevrstan jaz zbog eventualnog nedostatka kvalitetnih nasljednika. “Poznato je da je ta neka generacija sa početka osamdesetih godina prošlog vijeka, kojoj i mi pripadamo, bila izuzetno kreativna. Ima i dosta novih bendova koji su dobri i festivali su, između ostalog, dobri jer publika može na istom mjestu da vidi predstavnike različitih generacija. To daje neki poseban kvalitet festivalima”, cijeni Gile.

■ NOVI ALBUM? BAŠ KAKAV SMO ŽELJELI

Osim “gomile” dobro poznatih hitova, Orgazam pred nikšićku publiku dolazi i sa svježim materijalom. Dvanaesto studijsko izdanje benda, album “Gde smo sad”, odnedavno je u etru, i donosi nam devet numera. Gile otkriva da nije težio bolesnom perfekcionizmu, već se kretao spontano u stvaralačkom pohodu. “Apsolutno sam zadovoljan novim albumom. Radili smo na njemu preko pet godina i imali dovoljno vremena da ga uradimo

i te krajeve. Ono što me je prvobitno privuklo je upravo - netaknuta priroda. Nažalost, toga je sve manje. Dosta se i u tim krajevima razvio kapitalistički oblik turizma, previše se sve to komercijalizovalo u međuvremenu. Ali eto, ipak i dalje idem tamo, a dokle ću - vidjećemo. U ostatak Crne Gore nemam baš neki uvid, pošto vrlo rijetko tamo sviramo, kao što sam već rekao”, podsjeća Gile. baš onako kako smo i željeli. Što se perfekcionizma tiče, ne smatram sebe bolesnim perfekcionistom. Prije svega, volim da se stvari odvijaju spontano. Trudim sa da tekstovi, na neki način, budu nekakvi dnevnici onoga što sam preživio od prethodnog albuma”, cijeni Gile. Osim muzičkog užitka, novi album zahvaljujući naslovu nametnuo nam je, vjerovatno, jedno od najkompleksnijih pitanja ovog vremena. Da li je naš sagovornik uspio da odgovori? “Taj odgovor se stalno mijenja. Jednostavno, sve u nama i oko nas je u stalnoj promjeni i teoretski mogu da ti odgovorim u nekom trenutku, ali zapravo već u sljedećem sam negdje drugo. Ako ne fizički, onda svakako mentalno, pošto je naš um stalno u pokretu i njegova pažnja je već na nekom drugom mentalnom objektu”, navodi frontmen Orgazma.

■ MIR JE U SADAŠNJEM TRENUTKU

Na promociji izdanja, Gile je naglasio da isuviše često boravimo u prošlosti ili budućnosti, a ri-

jetko smo u sadašnjem trenutku - koji smatra jedinim mogućim utočištem mira. “Nema to puno veze sa današnjim načinom života. Otkada je svijeta i vijeka, ljudski um funkcioniše na veoma sličan način. Ako se ne bavimo njime, ako ga ne treniramo, onda je osuđen na to vječno lutanje između prošlosti i budućnosti. A to proizvodi veliki stres, da ne kažem nemir ili patnju. Mir je jedino moguće naći u sadašnjem trenutku. Ako smo previše u prošlosti - onda smo depresivni. Ako smo previše u budućnosti - onda smo anksiozni, uznemireni”, zaključuje Gile.

Nikšić je apsolutno najrokerskiji grad u Crnoj Gori, to nam je odavno poznato. Jako se radujemo tom nastupu, pošto, inače, vrlo rijetko sviramo u Crnoj Gori. Jednostavno, tamo nas manje zovu nego u druge zemlje bivše Jugoslavije Srđan Gojković Gile, frontmen Električnog orgazma

MUZIKA

Svijet poznatih

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

KO SU PRIKRIVENI METALCI MEĐU SLAVNIMA Muzika, osim što nam “zaintrigira” uši na bezbroj različitih načina, bilo da se radi o pozadinskom šumu ili pak paleti “boja” koje se iscrtavaju preko naših čula pokreće i mijenja svijet. Neki zbog muzike mijenjaju sebe, neki promijene druge, a oni treći iz nje crpe nepresušnu inspiraciju i snagu za život. Danas govorimo o njima. Okupljeni u subkulture ili izolovani kao vukovi samotnjaci, od muzike traže puno, ali joj zato višestruko vraćaju. Prije nekoliko godina kako je jedan od aktera dokumentarca “Metal: A Headbanger’s Journey” govorio kako njegova muzika “mora biti snažna”. Tada su mnogi, još kao zeleni tinejdžeri u crnoj majici sastava Amon Amarth ili Behemoth razmišljali na isti način. Metal je tada bio snaga. Bio je snaga za pubertetski otpor, bio je izduvni ventil za frustracije omladine, i ono najbitnije, bio je melem za uši. Neki od dotičnih metal

iskonski nose cijeli svoj život, a među njima je i čitav niz poznatih ličnosti koje uz primarni, hrane i sekundarni “metalni identitet”. Izabrali smo one najznačajnije i malo istražili što tačno slušaju. DŽIM KERI Sjećate se Ejs Venture? Negdje pri početku prvog nastavka filma o detektivu za životinje, legendarni komičar ulijeće u šutku na metal koncertu, a na bini su ni manje ni više već Cannibal Corpse. Keri je na raznim TV gostovanjima ponavljao kako mu je to najdraži bend, a u jednom od intervjua čak (može se reći bez ironije) referira na Napalm Death. Teško je govoriti koliko mu Barni i ekipa stvarno znače u životu, ali Keri je devedesetih suptilno ispromovisao tada frešku death metal scenu na najbolji mogući način. MAJKL FASBENDER Možda nema filma u kom

priča o metal muzici, ali je ponosni fan teškaša poput Slayera, Metallice i Megadetha. Čak je i htio i da se bavi muzikom, ali nije imao šanse pored nekoliko prijatelja koji su svirali gitaru “k’o veliki” već u pubertetu. Vjerovatno je odlučio ispravno, a Fasbender se savršeno uklapa u profil neočekivanog metalca. NIKOLAS KEJDŽ Prva glava Holivuda. Izuzetno atipičan i pomalo čudan lik. Za razliku od gorenavedenih glumačkih kolega, Kejdž ne samo da sluša metal, već ima i jednog metalca kod kuće. Njegov sin Veston svirao je u sastavu Eyes of a Noctum, a da sve bude još zanimljivije, Nikolas naravno sluša njihovu muziku, a Ves se oblači u corpse paint. Žanr je naravno black metal, a Nikolas, ako je vjerovati njegovom sinu obožava Darkthrone i Satyricon. Fin komadić već i prije bizarnog mozaika jedne od ikona

Holivuda. KRISTOFER LI Pokojni glumac takođe je bio fan metal muzike, ali njegova priča ide kudikamo dublje od regularnih fanova žanra. Osim što je sam stvarao muziku, Li je u jednom trenutku rekao Sabatovom Tomiju Ajomiju da je 2bog metala”. To nije sve, sarađivao je i s Rhapsody of Fire na njihovom “The Magic of the Wizard’s Dream”, a možete ga čuti i na Manowarovom ponovo snimljenom prvijencu “Battle Hymns”. Zbog doprinosa metal muzici, čime je obogatio njen sadržaj s jedne i zasigurno skinuo puno stereotipa o metalcima s druge strane, nagrađen je i titulom “Spirit of Metal” na Metal Hammer Golden Gods ceremoniji 2010. godine. PRINC HARI Dosadašnji odabir padao je na osobe iz svijeta glume, stoga bi bio red da neki red posvetimo i onima koji za svoj

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

MUZIKA

MAJKL FASBENDER Možda nema filma u kom priča o metal muzici, ali je ponosni fan teškaša poput Slayera, Metallice i Megadetha. Čak je i htio i da se bavi muzikom, ali nije imao šanse pored nekoliko prijatelja koji su svirali gitaru “k’o veliki” već u pubertetu. Vjerovatno je odlučio ispravno, a Fasbender se savršeno uklapa u profil neočekivanog metalca.

Džim Keri - suptilno promovisao black metal scenu u filmovima devedestih godina hljeb zarađuju na drugačije načine. Princ Hari je princ i nije da radi puno u životu, ali i on svoj apstraktni veltšmerc hrani metal muzikom. Iako se informacije o kraljevskoj porodici, barem o njihovim privatnim životima teško mogu uzeti zdravo za gotovo, Hari gaji ljubav prema treš metalu. Glumac Dominik Vest, najpoznatiji po ulozi policajca Meknultija iz fantastične serije “Žica”, išao je na antarktičku ekspediciju upravo s Harijem. Kasnije je za medije izjavio kako Hari sluša groznu muziku. Slayer, Megadeth, Metallica, Anthrax. Velika četvorka! Moramo se opet vratiti na onaj interesantni dokumentarac s početka teksta. Nije metal terapija za zapadnjake. Metala ima i u Indiji, Pakistanu, Bangladešu i Kini. Bez obzira na represije ili nerazumijevanje, metal muzika pronalazi

put do ušiju slušalaca, a oni, opijeni njenom snagom, poruku šalju dalje. Neki otvaraju blogove, neki i sami sviraju, a neki su eto odlučili da naprave i dokumentarac o njima samima. Poznate ličnosti, između ostalog i oni o kojima smo gore sami pisali najbolji su ambasadori muzike koju mnogi ne razumiju. Na kraju krajeva, možda je tako i najbolje. Metal muzika nije za svakoga dok taj svako ne dopusti da da šansu zvukovima koji na neki čudan način izvlače ono pozitivno iz nas. Sjetite se metal događaja i probajte da se sjetite jeste li ikada nabasali na kakav incident na tim koncertima. Metalci su jedna velika i vjerna porodica, porodica koja u redu čeka otvaranje dvorane da zauzmu prve redove. Neki će se naljutiti, ali mislim da su oni posljednji bastion istinskog muzičkog fanatizma. Tako će i ostati.

Nikolas Kejdž ne samo da sluša metal, već ima i jednog metalca kod kuće. Njegov sin Veston svirao je u sastavu Eyes of a Noctum, a da sve bude još zanimljivije, Nikolas naravno sluša njihovu muziku, a Ves se oblači u corpse paint. Žanr je naravno black metal, a Nikolas, ako je vjerovati njegovom sinu obožava Darkthrone i Satyricon

52 LAKŠA

ENIGMATIKA

MJESTO U TRAKA ZA SRBIJI KOD REOMIR PALJENJE SMEDER. EKSPLOPALANKE ZIVA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

NAJBOLJA JEZERA SA VESLAČKI BICIKLI- MORSKOM STKINJA VODOM KLUB BIVŠE SFRJ (ITAL.)

AUTOR: B.NIKIĆ

MUZIČKI STRUČPOKOJNA NJAK ZA INTERVAL VRSTA OD ŠEST IRANSKU OKTAVA HRVATSKA GLUMICA KOLAČA KULTURU (MN.)

FOTO UBOD

MUŠKO IME JEDNA NOTA

GRČKO OSTRVO U JONSKOM MORU KVARNA, ZLOBNA ISKOŠENA ŠTAMPAR. SLOVA

UNUTRA

ISLAMSKA TITULA NOVAC ZA IZDRŽAV. DJECE

NAPRAVA ZA SIJANJE BRAŠNA, REŠETO ČUVENI VOJSKOVOĐA SA CRTEŽA KAZEINSKA VUNA UPALA MOŽDANE OPNE

MJESTO KOD OSIJEKA BUBULJICE (MED.)

AMERIČKI GLUMAC PAĆINO

NALAZAČI

UREĐAJ ZA REPRODUKOVANJE FILMOVA

INFORMATIVNI CENTAR ITALIJA

OZNAKA ZA TONU OZNAKA ZA ALT

MEDICINSKA CJEVČICA

JELO (POKR.)

TAMA, MRAK

Plaža u Francuskoj

ENGLESKA GLUMICA HIDI ŽITELJ KAIRA

TEMPO MEDITERANSKA BILJKA, TRATORAK

AMERIČKI GLUMAC, KURT

ČUVAR I GONIČ MAZGI

NINA ODMILJA UPALA DUŽICE OKA (MED.)

Play sudoku online at:

NARODI

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

VRSTA ASPIRINA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: BLAMAŽA, AKT, RIM, M, VTŠ, R, ISPROBIRATI, TEORIJA, OO, PARNI VALJAK, O, MIĆA TATIĆ, RELATIV, OU, BOTANIČAR, Š, UMACI, A, INK, DAR, NERVOZA, VN, V, ATAR, NINA, IKAT, NANA.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2284

3 9 5 6 2 7 4 1 www.sudokukingdom.com 4

4 9

2 7

9 1 9

8 4

6 1

TEŽA

Medium levelPlay sudoku online at: Daily Sudoku puzzle No. 2284 Sudoku puzzle No. 3099 2015-04-08

2013-01-13

Bazen na krovu hotela u Singapuru

3 2

4Puzzle 7 1 solution: 6 8 5

Medium level

4 7

2 6 7 5 8 3 1 9 4 Sudoku puzzle No. 3100 2015-04-09 3

2013-01-13

4 9

2 7

9 1 9

8 4

6 1

3 2

FOTO UBOD

KOJI JE KAO BADŽA

TEŽA

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

PROVJERA RAČUNA ŽENA ZA ŠANKOM (TRG.)

ARGEN- OZNAKA ČUPATI, TINSKI SLOVO RASTR- OPIS PUTA DOVOLJNO MASTILO ZA (MN.) SANJATI (ENGL.) NAKON ‘S’ FUDBALER VRANJE ZATI KOSTA

VRSTA ZAGONETKE (MN.)

NASLJEDSTVO

Ostrvo u Irskoj

INVESTIC. RAZVOJNA BANKA JAVNO ISPITIVANJE

NAROČIT, NEOBIČAN (FRANC.)

RAZRED ODISEJEV OTAC, KRALJ ITAKE

ČUVENI VOJSKOVOĐA SA CRTEŽA AMERIČKI GLUMAC, NIK GLUMICA ALAČ

TAJANSTVENOST (LAT.) SMUŠEN, ZBUNJEN ČOVJEK

ISTA SLOVA

ODREĐIVANJE TEŽINE TARE

9. I 17. SLOVO UJEDINJENE NACIJE TURSKI DRŽAVNIK KEMAL PREKORITI

OZNAKA NIKŠIĆA NAJVEĆI BRAZILSKI STADION FRANCUS. FUDBALER TIJERI GOLMAN KOJI PRAVI PARADE POVIŠEN TON "A’’ GRČKO MUŠKO IME

OZNAKA ZA METAR

AUTOMATSKA PUŠKA

MUŠKO IME

ENERGIJA

BIVŠI AMERIČKI DIPLOMATA, DIN

ŽITELJ DANSKE

PRVI MAĐARSKI KNEZ

ZGODNA ĐEVOJKA

ŽITELJ KAIRA

MJESTO U SRBIJI KOD KRALJEVA

KOJI NIJE OTAC

Play sudoku online at:

ARSENIJA ODMILJA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com RJEŠENJE LAKŠE: KRF, VELISAV, U, ISKVARENA, SITO, AGA KAN, ATILA HUNSKI, DALJ, LANITAL, AL, MITESERI, KINEMA, T, www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Šolja se polomila na zanimljiv način

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2624

2013-12-19

Medium level

7 5

5 9

1 1

4 5 9

LAKŠA

9Play 5 sudoku 8 6 2online 3 4at:7 2

7 4

6Puzzle 9 3 solution: 4 1 5

Daily Sudoku puzzle No. 1822

2011-10-09

4 8

3 7

6 4

9 1

5 3 9 6 8 1 7 2 4 Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13

Medium level

5 www.sudokukingdom.com 6 8 2 5 9 3 4 7 1

Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13 1

IC, KANELA, IĆE, T, LINA, AKANT, MAZGAR, NINICA, IRITIS, NACIJE, ACISAL.

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

Play sudoku online at:

9 7

6 1

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

GRAĐEVINSKEUSLUGE

Restoranu Atrio (Delta City) potrebni kuvar, pica majstor, pomoćni pica majstor sa iskustvom i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h na telefon 067/613-707

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

KUĆE/STANOVI Izdajem namještenu garsonjeru u ulici IV jula - zgrada Zetagradnja. Tel.067/210-340

USLUGE

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ DOBIJAŠ

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/172-598

3 5

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon 069/019-698, 067/455-713 Kupujem barske stolove. Tel.069/689-081

Samo na stranama malih oglasa

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

55 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

ZORAN BULATOVIĆ – IZVRŠNI DIREKTOR KOMPANIJE ª DONATORª - OVLAŠĆENOG ZASTUPNIKA BRENDA OVS

Proširenje OVS lanca i u šoping centru Mall of Montenegro

⌦ M. Rog. OVS ulazi u Mall of Montenegro na čak 500 metara kvadratnih. Kako ste došli na tu ideju i šta ovo širenje znači za sam brend? S obzirom na to da Mall of Montenegro postiže sve bolje rezultate u radu, što vidimo i po poslovanju naše Kidsland radnje koja u okviru Mall-a radi već godinama, a i na osnovu sjajne saradnje sa novim menadžmentom i vlasnicima Mall-a, odlučili smo da sljedeći korak u proširenju OVS lanca radnji uradimo upravo u ovom šoping molu. OVS radnje prisutne su u Crnoj Gori već osam godina, a širenje lanca i otvaranje svake nove radnje svakako znači da je dobro prihvaćen od strane kupaca koji su prepoznali sve prednosti kupovine u njima. Ovo je drugi butik u Podgorici, a prisutni ste i u drugim gradovima. Ovo jeste, odnosno biće, drugi OVS butik u glavnom

gradu u tzv. punom formatu koji obuhvata žensku, mušku i dječju kolekciju sa pripadajućim aksesoarom, ali ne i u Crnoj Gori, gdje posluju još tri ovakve radnje i to u Kotoru, Budvi i Nikšiću. Pored njih, takođe i OVS KIDS radnje sa isključivo dječjom garderobom posluju u Baru, Tivtu, Herceg Novom i u korneru u Hercegovačkoj ulici u Podgorici. Koliko ste zadovoljni poslovanjem u Crnoj Gori? Kao što sam već napomenuo, samim tim što se ukazuje potreba da se otvore novi OVS ili OVS KIDS objekti, jasno je da je ovaj poznati italijanski brend veoma dobro prihvaćen od strane naših kupaca. Osnovni razlozi za to su svakako vrhunski kvalitet i prepoznatljiv italijanski dizajn koji ovaj brend nudi po veoma pristupačnim cijenama, takođe i mogućnost porodične kupovine na jednom mjestu. Nesporan je i uticaj Italije na naše tržište, posebno u kategoriji mode, što je i logično zbog blizine, ali i zbog istan-

čanog ukusa italijanskih dizajnera u svakom segmentu savremene i popularne mode koju naši ljudi rado prihvataju i većinom se opredjeljuju za ovu, odnosno generalno italijansku garderobu. Koliko će se razlikovati OVS radnja u Mall-u od one u Delti? Generalno, koncept i struktura će biti slični radnji u Delti, ali potrudićemo se da bude i nekih noviteta i specifičnosti, što bismo voljeli da bude i neka vrsta iznenađenja za

Zbog velikog interesovanja planirano je proširenje kapaciteta Mall-a Šta za vas predstavlja dolazak ovako velikog brenda? Svakako izuzetno značajan segment, prije svega zbog same činjenice da ovakav brend dodatno doprinosi kreiranju imidža šoping centra koji je otvoren za sve one koji svojim biznisom stvaraju pozitivan i ozbiljan ambijent. Ne treba trošiti riječi koliko je OVS popularan i značajan kod nas i u regionu, ali svakako ništa manje značajniji od preostalih zakupaca naših prostora. Vođeni strategijom da sve stvari moraju funkcionisati prema načelima savremenog biznisa, inicijativa je da našim poslovnim saradnicima u Mall-u skrenemo pažnju da je svaki od njih jednako važan, baš kao i svaki kvadrat bez obzira na poziciju. Da od

njih samih zavisi nivo uspješnosti, uz naravno našu pomoć i koordinaciju kroz tehničku i marketinšku podršku. Ne sumnjamo da će saradnja sa OVS-om biti uspješna i da ćemo imati još jednog klijenta za respekt. Šta je trenutno aktuelno u Mall-u i kakvi su vam planovi za naredni period? Naš šoping centar ima svakodnevni život i ustaljenu šemu funkcionisanja koja zahtijeva visoku dozu odgovornosti u svim sferama. Kroz razne aktivnosti i aktuelan sadržaj doprinosimo društveno-kulturnom životu. Težimo ka tome da koristimo najefektnija i najracionalnija sredstva promovisanja, tako da javnost u svakom trenutku može da se informiše o svim

aktuelnostima. Za nepunu godinu veliki broj domaćih i regionalnih brendova upotpunio je našu ponudu: “Mil pop”, “Pharma standard”, “Lady D”, “Monatex”, “Filip kids fashion”, Kozmetički salon “Lak i ruž”, “Kuća hemije”, “Moda Italia”, “Addiko” banka, kuća mode i ljepote “Zoran”, Optika “Optotim”. Uz brend OVS, uskoro očekujemo i otvaranje poslovnice Elektroprivrede, dok ćemo naše dame obradovati sa Home decoro-m na preko 300 m2. Zbog vellikog interesovanja za poslovne prostore planirano je proširenje kapaciteta, uz naravno, saglasnost nadležnih državnih i opštinskih organa – naveli su iz PR i marketing službe Mall-a of Montenegro.

naše vjerne OVS kupce, kao i način da se novi kupci možda zainteresuju i pronađu svoj stil ili barem ga upotpune upravo u novoj OVS radnji u Mall of Montenegro. Dakle i ova nova radnja imaće sektore kao i radnja u Delti – dječji, ženski i muški. U novoj radnji predviđen je malo širi asortiman robe za mlađu populaciju, dizajnom i cijenom prilagođen upravo njoj, dok je ona u Delti konciprana tako da ponudi veći asortiman klasičnih i tipično modnih kolekcija za žene i muškarce. Možete li otkriti nešto više o modelima za ovu sezonu u ponudi, ali i onima koji će se tek naći u prodaji? Uopšteno možemo reći da je OVS ove godine pokušao da ukombinuje sve aktuelne trendove koji će obilježiti 2018.

godinu na polju mode sa klasičnim komadima i tako dobije jedinstvenu i mnogima neodoljivu kombinaciju. Na neki način, ova kolekcija inspirisana je i modom devedesetih. U nekoliko riječi, sve ono što je trenutno aktuelno, ali i praktično bice u ponudi OVS brenda za jesen–zimu 2018, gdje ćemo izdvojiti npr. nezaobilazne puffer jakne u raznim debljinama, uvijek popularan ali drugačiji džins, bluze i košulje u izrazito širokom spektru boja, veoma ženstvene modele haljina koji se savršeno mogu uklopiti u novogodišnji stil, tople dukseve i džempere za muškarce sa modernom mladalačkom notom, detalje kao što su strip junaci ili likovi iz crtanog filma koji će oduševiti svakog mališana... Kako vidite budućnost OVS brenda u našoj zemlji? Nadam se da će rezultati i ove nove radnje u Mall of Montenegro opravdati naša očekivanja, a takođe i da će kupci, kako oni koji su već upoznati sa ovim brendom, tako i oni novi biti zadovoljni, isto ili čak više nego radnjama koje već rade u Crnoj Gori. Tu prije svega mislim na kvalitet robe i uslugu, a zatim i da će novu lokaciju vidjeti kao još jednu prednost ako svoje omiljene odjevne predmete nađu i ovdje.

Sead Šehović i Zoran Nikolić ostaju u plavom

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

EVROPSKO PRVENSTVO U VATERPOLU - SPUŠTA SE ZAVJESA U BARSELONI

Ajkule za peto mjesto, Srbija i Španija za tron

ZAKARIJA EL HAREŠ POJAČAO SUTJESKU

LIBIJAC U NIKŠIĆU

60-61

58-59 Naša reprezentacija igra protiv Grčke u subotu (18.15), za bronzu se bore Hrvatska i Italija (20.30), a veliko finale između “delfina” i “furije” je na programu u 22.15 časova

NAŠI KLUBOVI ĆE NAREDNE SEZONE VJEROVATNO IGRATI U PRETKVALIFIKACIJAMA ZA LIGU EVROPE

IMAMO NAJSLABIJI KOEFICIJENT OVE SEZONE U EVROPI OFK TITOGRAD SE POJAČAO SA TRI IGRAČA

Igor Pamić doveo sina Zvonka u Podgoricu “Romantičari” pored Zvonka Pamića dogovorili saradnju sa Hrvojem Bukvićem i povratnikom Radulem Živkovićem

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

ofk titoGrad se pojaČao sa tri iGraČa

foto: ofktitograd.me

Povratak Živkovića, trenerov sin i štoper iz bivšeg Pamićevog kluba

Predstavljen novi trio romantičara: Živković, Bukvić i Pamić Igor Pamić je prije pet dana promovisan u novog šefa stručnog štaba OFK Titograd, a juče su - na startu Paminjove ere - promovisana tri igrača na Starom aerodromu - novi fudbaleri “romantičara” su Radule Živković, Zvonko Pamić i Hrvoje Bukvić. Dvadesetsedmogodišnji Živković se vratio u OFK Titograd nakon što je tri prethodne sezone igrao za pljevaljski Rudar. Snažni defanzivac (desni bek, štoper) je za tadašnju Mladost igrao od 2011. do 2015. godine i upisao je 118 nastupa u crvenom dresu. Pored Titograda i Rudara, bivši kapiten “rudara” je nosio još dresove Koma i Budućnosti. Pamić ima 27 godina, igra u veznom redu i važio je za velikog talenta hrvatskog fudbala. Zvonko je sin trenera Igo-

Zvonko Pamić je sin Igora Pamića, a sada 27-godišnjak je obećavao kao tinejdžer - prošao je sve mlađe selekcije Hrvatske, igrao je za Žminj, Karlovac, Bajer Leverkuzen, Frajburg, Duizburg, Dinamo iz Zagreb, Istru, Lokomotivu i Hrvatski Dragovoljac

bukvalno D

Naši klubovi će NaredNe sezoNe u kvalifikacije

Defanzivac Hrvoje Bukvić je prošle sezone sarađivao sa igorem pamićem u Hrvatskom Dragovoljcu, ima 23 goDine, a poreD Dragovoljca igrao je još za segesta sisak ra, ali mu to neće predstavljati pritisak, jer su sarađivali u Istri i prošle sezone u Hrvatskom Dragovoljcu. Momak rođen u Puli je igrao za sve mlađe selekcije Hrvatske (U16, U18, U19, U21), na klupskom planu je nosio dresove Žminja, Karlovca, Bajer Leverkuzena, Frajburga, Duizburga, Dinama iz Zagreba, Istre, Lokomotive i Hrvatskog Dragovoljca. Pamić je u OFK Titograd došao iz Dinama čiji je član od 2013, ali je uglavnom igrao na pozajmicama posljednju je, dakle, “potrošio” u Hrvatskom Dragovoljcu kod oca Igora. A iz Hrvatskog Dragovoljca je stigao i štoper Hrvoje Bukvić - takođe igrač koji je prošle sezone sarađivao sa Igorem Pamićem - 23-godišnji defanzivac će ojačati konkurenciju u posljednjoj liniji, a pored Dragovoljca igrao je još za Segesta Sisak. B.T.

118

utakmica je odigrao radule Živković za oFk titograd u prvom mandatu od 2011. do 2015. godine

⌦ Bojan Topalović

Kazahstanci (Astana), Slovaci (Trenčin), predstavnik Farskih ostrva (B36) i Srbi (Partizan) igraju bolji fudbal od nas, a sada znamo da su od Crnogoraca kvalitetniji i - Jermeni (Alaškert). Poraz našeg šampiona Sutjeske od prvaka Jermenije je - šta god da se desi u revanšu - zvanično označio da smo dotakli dno! Dovoljno je pogledati klupski koeficijent na Uefinoj listi.

■ Najslabiji u Evropi

Pored Crne Gore stoji 0.250! To je najslabiji koeficijent uspješnosti u cijeloj Evropi. Koeficijent se dobija tako što se za pobjedu dodjeljuje bod, za remi pola boda, pa se zbir bodova podijeli sa brojem učesnika iz jedne zemlje. A pošto su naša četiri predstavnika (Sutjeska, Budućnost, OFK Titograd, Rudar) na devet utakmica upisali dva remija i sedam poraza - matematika je jasna stvar. Dakle, bolje od nas u sezoni 2018/19. su sve zemlje sa

kako Da očekujemo nešto Bolje kaDa nijeDan kluB ne misli na saDašnjost i BuDućnosti - fscg je prije pola goDine oBjavio Da će Da pomogne timovima oko izgraDnje reflektora, Da će oDraDiti 95 oDsto posla, ali gotovo nijeDan tim nije uraDio ništa po tom pitanju

Starog kontinenta, gdje se igra fudbal - njih 54! Međutim, to nije najgore: Crna Gora je jedina država čiji predstavnik u kvalifikacijama za Ligu šampiona ili Ligu Evrope u sezoni 2018/19. nema nijedan trijumf.

(0.667), Andora (1.834), Kosovo (2.250), Sjeverna Irska (3.750), Gibraltar (3.833) i Luksemburg (3.875). Dakle, definitivno smo fudbalski liliputanci koliko god to odbijali da prihvatimo. Amateri. A mrak koji je progutao domaći fudbal znači jedno - predstavnici Crne Gore u kvalifikacijama za Ligu Evrope će sljedeće godine vjerovatno krenuti iz pretkvalifikacija i moraće da se bore za 1. kolo kvalifikacija za LE. Sa druge strane, prvak države još neće početi takmi-

■ lošE Nam sE pišE idućE sEzoNE

Trenutno stanje na Uefinoj listi koeficijenata što se tiče naredne sezone je sljedeće: Crna Gora je na 49. mjestu sa četiri boda, a bila je 43. prije samo 20 dana. Lista se formira sabiranjem proslječnog broja bodova iz posljednjih pet godina, koeficijenti su bili 0.750 (sezona 2014/2015), 1.000 (2015/16), 0.875 (2016/17), 1.125 (2017/18), 0.250 (2018/2019), a lošiji od nas su samo San Marino

Crna Gora je na Uefinoj listi klupskih koeficijenata trenutno na 49. mjestu, a lošiji od nas su samo San Marino, Andora, Kosovo, Sjeverna Irska, Gibraltar i Luksemburg. “Napredno” društvo

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

sport

sutjeska dovela reprezeNtativca libije

El Hareš kraj Bistrice

Zakarija El Hareš

Dotakli Dno

e za le vjerovatNo kreNuti iz pretkvalifikacija

0,25 čenje u preliminarnoj rundi kvalifikacija za Ligu šampiona, jer u njoj učestvuju četiri najslabije zemlje, ali ni to nam nije daleko ukoliko naši timovi nastave da “napreduju” sličnim tempom.

■ Na kraju, to je to!

Tuga, čemer i jad... su nažalost realnost domaćeg fudbala! Ne proizvodimo igrače, mlađe reprezentativne selekcije su daleko od bilo kakve ozbiljne priče pošto se često brukaju širom Evrope u kvalifikacijama, finansije su bolna tačka, infrastruktura je na sramnom nivou pošto u Crnoj Gori postoje samo četiri stadiona (Budućnost, Sutjeska, Rudar, Zeta), a razmišljanje o budućnosti u klupskim rukovodstvima - ne postoji.

bodova su skupila četiri naša predstavnika u kvalifikacijama za lš i le, a to je najlošiji rezultat u evropi ove sezone

FSCG je prije pola godine objavio da će da pomogne svim klubovima oko izgradnje reflektora, čak i da će da završi 95 odsto posla, a na prvoligašima je da za-

9 utakmica su odigrali naši predstavnici u evropi do sada - upisali su dva remija i sedam poraza

jedno sa lokalnom samoupravom obezbijedi potrebne dozvole i završi pripremne radove. Čak se stidljivo najavljivalo da bi radovi trebalo da budu gotovi do početka sezone 2018/19. koja počinje 3. septembra kako bi se izbjegle vrućine. Naravno, nijedan klub nije radio uglavnom ništa što se tiče reflektora... Štaviše! Igralište Mornara ne zadovoljava uslove za igranje elite, Lovćen trenutno nema stadion, tako da će dva prvoligaša od 10 sljedeće sezone biti “podstanari”. Bolje četiri ozbiljna tima, nego 10 neozbiljnih. FSCG je kriv što učestvuje u tome i dopušta da nam liga tako uopšte funkcioniše. Ni države ne smije da bježi od odgovornosti, jer se mora znati kako klubovi posluju. Do sada smo živjeli od čiste improvizacije, ali više ni to ne može da nam prođe... Jedina svijetla tačka je A reprezentacija Crne Gore, ali za nekoliko godina bi mogli da imamo problem, jer će gro reprezentacije - kada prođu “stranci” i igrači odrasli u nekom drugom sistemu - biti iz domaće lige.

Sutjeska je doživjela rezultatski udarac u okršaju sa jermenskim Alaškertom, a uprava šampiona države je reagovala pojačanjem i to igračem za budućnost - Zakarija El Hareš je novi igrač “plavo-bijelih” iz Nikšića. Riječ je o talentovanom ofanzivcu iz Libije, koji ima 19 godina i koji važi za jednog od največih talenata u libijskom fudbalu. Koliko je

talentovan govori podatak da su mu libijski mediji dali nadimak Ziko. Ljudi iz Sutjeske su ga sinoć dočekali na aerodromu u Golubovcima, a već danas (subota) bi trebalo da se stavi na raspolaganje treneru Nikoli Pecu Rakojeviću. El Hareš je sa samo 19 godina reprezentativac Libije, za tu zemlju je odigrao 11 utakmica i postigao je dva gola. B.T.

zvezda za 600.000 eura kupila špica

Konde za ubojiti napad

Novi špic šampiona Srbije: Pedro Konde Reprezentativac Crne Gore Filip Stojković je dobio saigrača u “crveno-bijelom” dresu - Crvena zvezda je dogovorila saradnju sa 30-godišnjim napadačem Pedrom Peresom Kondeom. Iskusni Španac je stigao iz PAS Janjine, a šampion Srbije je grčkom klubu na ime obeštećenja platio 600.000 eura. Na transferu Konde je insistirao trener Zvezde Vladan Milojević koji ga poznaje iz grčke lige, dok je radio u Panioniosu. Produktivni centarfor je prošle sezone proglašen za najboljeg na-

padača šampionata Grčke pošto je postigao 14 golova. Konde je rođen u Viljafranci, a sve do prije dvije godine je nastupao uglavnom za niželigaše u domovini igrao je za matičnu Kordobu, Haen, Posoblanko, Granadu B, Alkojano, Melilju i Meridu, a jednu sezonu proveo je i u trećem timu madridskog Atletika. Totalni bum je doživio u PAS Janjini, za dvije godine je postigao 34 pogotka na 61 meču, a Zvezda ga je ugrabila prije AEK-a, PAOK-a i kiparskog APOEL-a. B.T.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

Došli smo za nšeto više, ali: Mlađan Janović tokom EP u Barseloni

SEMAFOR OSMINA FINALA Mađarska - Holandija Njemačka - Grčka CRNA GORA - Rumunija Francuska - Rusija

12:9 5:13 15:5 9:12

ČETVRTFINALE Srbija - Mađarska Hrvatska - Crna Gora Italija - Rusija Španija - Grčka

8:5 9:7 11:1 10:6

Polufinale SRBIJA - HRVATSKA 9:7 ŠPANIJA - ITALIJA 8:7 Od 5. do 8. mjesta Crna Gora - Mađarska 7:6 Rusija - Grčka 11:12

Finale Subota 22.15h SRBIJA - ŠPANIJA Za treće mjesto 20.30h HRVATSKA - ITALIJA Za peto mjesto 18.15h CRNA GORA - GRČKA

GOLOVA NA OVOM EP POSTIGAO JE GRK JANIS FUDULIS I TRENUTNO JE NAJBOLJI STRIJELAC TURNIRA. PRATI GA ALEKSANDAR IVOVIĆ SA 13

CRNA GORA U MEČU ZA 5. MJESTO NA EVROPSKOM PRVENSTVU IGRA PROTIV GRČKE

GRCI ZA KRAJ AVANTURE

⌦ Kosta Bošković Priželjkivali smo Grke u četvrtfinalu, na kraju su nas bod sa Španijom i slabija gol razlika poslali na Hrvatsku, pa će današnji meč sa Helenima biti mnogo manje glamurozan. Za kraj avanture na Evropskom prvenstvu u Barseloni vaterpolisti Crne Gore igraće protiv Grčke u meču za peto mjesto. Mnogo manje od onoga čemu smo se nadali, ali i prilika da se ajkule sa samo jednim porazom na turniru oproste od Evropskog prvenstva. “I mi i oni ćemo za to peto mjesto više tražiti neki lični motiv, da se što bolje završi šampionat, jer su i Grci došli u Barselonu sa drugim ambicijama”, iskren je i realan Mlađan Janović. “Lijepo je oprostiti se pobjedom, ali na kraju ti stoji to nad glavom da si došao za nešto više”. Doza ponosa, ipak, se

mečeva odigrale su Crna Gora i Grčka na velikim takmičenjima - ajkule su dobile sva tri meča na EP, Heleni oba na SP, dok je jedini duel na OI odigran u Pekingu 2008. kada je bilo 10:6 za nas

MLAĐAN JANOVIĆ: I GRCI SU DOŠLI U BARSELONU SA DRUGIM AMBICIJAMA, PA IAKO JE LIJEPO OPROSTITI SE POBJEDOM, NA KRAJU TI STOJI TO NAD GLAVOM DA SI DOŠAO ZA NEŠTO VIŠE.

osjeća u Mlađanovoj izjavi... “Najbitnije je da odigramo dobro još ovaj meč, da opravdamo sve što smo radili tokom ljeta. Moramo biti ponosni, jer smo za cijelo ljeto upisali samo dva poraza - od Hrvatske i Srbije”, dodao je Janović. “Takođe, moramo da vodimo računa da se neko ne povrijedi, jer su ove utakmice najopasnije i zbog toga. Uglavnom, da završimo šampionat kako treba”. A povrede su već zakomplikovale stvari selektoru Vladimiru Gojkoviću pred današnji meč, pa vjerovatno neće moći da računa na centra Sašu Mišića. “Mislim da Mišić neće igrati zbog povrede i to je veliki hendikep za nas”, dodao je Mlađan. “Imamo samo jednog centra, a oni su pokriveni odlično na toj poziciji, čak im se i jedan centar prebacuje na poziciju beka”. Jedan od naših najboljih

igrača na turniru u Barseloni bio je Dejan Lazović, koji je tako još jednom pokazao da je Crna Gora dobila golmana za budućnost. “Poznajemo se sa Grcima, odlična su ekipa. Uostalom, iz Olimpijakosa dolazi 80 odsto njihove selekcije, a znamo da su ove godine uzeli Ligu šampiona i neće biti nimalo lako”, istakao je Lazović. Golman italijanske Verone, prije svega, vjeruje u svoje saigrače... “Vjerujem da će svi u ekipi i ovaj meč odigrati na vrhunskom nivou, da će dati maksimum, jer bi bilo lijepo da takmičenje završimo pobjedom. Mislim da smo zaslužili poslije svega prikazanog da uzmemo peto mjesto”, zaključio je Lazović. Posljednji meč Crna Gora i Grčka odigrali su prošle godine u četvrtfinalu SP u Budimpešti kada su slavili Heleni.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

SPORT

MAGIJA BROJA 11 Tri puta su se Crne Gora i Grčka sastale na evropskim prvenstvima i u svakom duelu slavile su ajkule. Zanimljivo, svaku pobjedu naši momci su ostvarili postigavši 11 golova na meču. U Malagi 2008. bilo je 11:10, u Ajndhovenu 2012. slavili smo sa 11:9, dok je u Budimpešti 2014. bilo 11:6.

STATISTIKA: MLAĐAN I IVOVIĆ NE STAJU Statistika nakon šest utakmica koje je Crna Gora odigrala na Evropskom prvenstvu u Barseloni kaže da je naš najefikasniji igrač na turniru Aleksandar Ivović sa trinaest golova. Ujedno, Leka je i trenutno drugi strijelac turnira, a ispred njega je današnji rival za peto mjesto Grk Janis Fudulis koji je sa nestvarnih sedam golova protiv Rusije stigao do brojke 17. Naš najbolji asistent u Barseloni je Draško Brgu-

ljan sa ukupno devet namještenih pogodaka, a uz njega najviše asistencija upisao je upravo Ivović - sedam. I kada je u pitanju vrijeme provedeno u bazenu i tu dominira Ivović, zajedno sa Mlađanom Janovićem. Mlađan je ukupno u Barseloni u igri proveo 161,88 minuta ili 27 po meču, dok je Ivovićev prosjek 25,5. Podsjetimo, utakmica u vaterpolu traje 32 minuta. K.B.

Srbija želi četvrtu krunu zaredom, Španci daju život za pobjedu

Aleksandar Ivović

Maljarah i Srbija devet godina kasnije Jedino finale Evropskog prvenstva do sada Španija je igrala daleke 1991. kada je poražena od tadašanje Jugoslavije, a posljednji put “furija” se za neku od titula borila protiv Srbije - prije devet godina u Rimu. Bilo je to fenomenalno finale Svjetskog prvenstva u kojem je Srbija slavila nakon boljeg izvođenja peteraca. Zanimljivo tragičar tog finala biće i večeras u bazenu - Blaj Maljarah tada u odlučujućoj seriji ni-

Ko će na vrh Evrope: Kapiten Španije Mark Mingelj u duelu sa kapitenom Srbije Filipom Filipovićem i Dušanom Mandićem

je uspio da savlada Slobodana Sora, nakon čega je Milan Aleksić popeo Srbiju na krov svijeta. Uz Maljaraha iz tog tima Španije večeras će u bazenu biti i Felipe Perone i Mark Mingelj, dok je sadašnji selektor “furije” David Martin tada takođe bio u kapici Španije. U timu Srbije iz sadašnjeg sastava tada su bili Duško i Gojko Pijetlović, Milan Aleksić, Filip Filipović, Andrija Prlainović i Stefan Mitrović. K.B.

Pred start Evropskog prvenstva Srbiju su gotovo svi vidjeli u novom finalu, Španiju malo ko... I dok su delfini opravdali ulogu najmoćnije vaterpolo nacije, “furija” je pomalo iznenadila plasmanom u svoje tek drugo finale u istoriji. Isto tako biće pravo čudo ukoliko večeras (subota, 22.15h) kapiten Srbije Filip Filipović ne podigne pehar, ali ne treba tako lako otpisivati momke Davida Martina. Vrijeme je da Evropa dobije vladara za narednih godinu i po (naredno EP na programu je u januaru 2020) Srbija četvrti put zaredom (peti ukupno) ili Španija prvi put u istoriji. “Treba da se potrudimo da laki golovi ne završavaju u našoj mreži”, jasan je Andrija Prlainović. “Možda su Španci najbrži na turniru, imaju sjajnu individualnu kontru, a sve ostalo je na našoj strani - kvalitet, mentalna snaga i iskustvo. Igrati finale u zemlji domaćina je uvijek izazov, a vrijeme utakmice potpuno nebitno”. Španija je bila u nokdau-

ANDRIJA PRLAINOVIĆ: Možda su Španci najbrži na turniru, imaju sjajnu individualnu kontru, a sve ostalo je na našoj strani - kvalitet, mentalna snaga i iskustvo.

DAVID MARTIN Srbija će biti veoma težak rival zbog nevjerovatnog kvaliteta koji ima, ali sam siguran da će Španija dati svoj život za pobjedu. nu protiv Crne Gore u grupi, ali je nekako “iščupala” remi (7:7), otišla direktno u četvrtfinale gdje je odradila Grčku, a onda u polufina-

PUTA JE SRBIJA BILA ŠAMPION EVROPE, A ŠPANIJA NIJEDNOM lu pokazala i najbolju igru protiv Italije. Za feštu na bezanu “Bernat Pikornelj” potrebno je još jedno više nego savršeno veče. “Ostao je još jedan meč i mislim da smo zaslužili da uživamo u njemu”, smatra David Martin. “Srbija je posljednjih godina osvojila sve, biće veoma težak rival zbog nevjerovatnog kvaliteta koji ima, ali sam siguran da će Španija dati svoj život za pobjedu”. Prije velikog finala od 20.30h Hrvatska i Italija boriće se za bronzanu medalju. K.B.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

VLADA USVOJILA UREDBU MINISTARSTVA SPORTA O PREMIJAMA ZA OSVOJENE MEDALJE

Za olimpijsko zlato 35.000 eura ⌦ Alen Kasmić

BUDUĆNOST VOLI

Produžili Zoran Nikolić i Sead Šehović Sklapanje kockica za narednu sezonu se polako bliži kraju, a posljednja novost koja je stigla iz Njegoševog parka je da su Zoran Nikolić i Sead Šehović produžili ugovore sa Budućnost Volijem. Mladi centar je sa “plavima” dogovorio saradnju naredne dvije godine, dok će mlađi od braće Šehović opremu Podgoričana nositi još jednu sezonu. “Srećan sam što ću nastaviti da igram u svom klubu, nadam se uspješnoj sezoni. Ponosan sam što sam u timu koji je šampion ABA lige, koji će igrati Evroligu i što ću imati priliku da učestvujem u najjačem evropskom takmičenju”, rekao je Nikolić koji sa Filipom Barovićem (za sada) čini centarsku liniju Budućnosti. I Sead Šehović bio je zadovoljan potpisivanjem novog ugovora. “Ovdje sam igrao od 2007. do 2011. i ponovo od 2015. godine, što sa narednom čini osam sezona. Evroligaško iskustvo je za mene nešto novo i radujem se što ću igrati u tom takmičenju”, istakao je Šehović. Da podsjetimo - nove ugovore prije Nikolića i Seada Šehovića potpisali su Nikola Ivanović, Nemanja Gordić i Barović, dok su kao novajlije stigli Koti i Erl Klark, Edvin Džekson i Aron Kraft. A.K.

Ministarstvo sporta na čelu sa Nikolom Janovićem nastavlja rad punom parom kako bi u najkraćem roku novim zakonom uredila crnogorski sport. Vlada je na sjednici prihvatila Uredbu Ministarstva kojom se uređuju kriterijumu za utvrđivanje iznosa premije, doživotne mjesečne naknade, stipendije, sportske invalidne, nagrade za sportistu godine i zaslužnog sportskog radnika, kao i način njihove isplate.

■ NOVAC SPOR-

TISTIMA, A NE SAVEZIMA

Crnogorski sportisti će tako za osvojeno prvo mjesto na Olimpijskim ili Paraolimpijskim igrama dobijati 35.000 eura, za drugo 30, a za treće 25.000. Sportisti će dobijati 30.000 eura za prvo mjesto na zvaničnom Svjetskom seniorskom prvenstvu u sportskoj disciplini koja je na programu Olimpijskih ili Paraolimpijskih igara. Za drugo mjesto premija je 25.000 eura, a za treće 20.000. Za takmičenja na seniorskom Evropskom prvenstvu premije su 25.000 (prvo mjesto), 20.000 (drugo) i 15.000 eura (treće mjesto). Takođe, za šampiona svijeta u boksu (WBC, WBA, WBO ili IBF), kao i za finalistu Dejvis ili FED kupa i Gren slem turnira premija je 30.000 eura. “Za rezultat na zvaničnom svjetskom seniorskom prvenstvu u sportu Prve ka-

PREMIJA ZA SPORTISTU GODINE IZNOSI ČETIRI PROSJEČNE NETO ZARADE U CRNOJ GORI, AKO JE PROGLAŠEN NA OSNOVU REZULTATA SA REPREZENTACIJOM, A DVIJE UKOLIKO JE OSTVARIO REZULTAT SA KLUBOM tegorije sportova koji nije na programu Olimpijskih igara, a priznat je od MOK-a, premije su pet, četiri i tri hiljade eura. Za evropska seniorska prvenstva premije su četiri, tri i dvije hiljade eura, za prva, druga i treća mjesta”, kaže se u Uredbi. Ono što je novitet je da će premije prvi put dodjeljivati i selektoru reprezentacije, ali i glavnom treneru reprezentativca u pojedinačnim sportovima i to 50 odsto od

iznosa koji dobija sportista. “Definisali smo da novčane premije za ostvarene sportske rezultate na najprestižnijim takmičenjima budu jedne od vodećih u regionu i da se, za razliku od prethodnih zakona kada su premije uplaćivane savezima, sada uplaćuju direktno na račun sportiste”, saopštio je ministar Janović.

■ DVIJE PROSJEČNE

ZARADE ZA ZLATO

Uredbom se precizno određena doživotna mjesečna primanja sportista sa vrhunskim rezultatima u reprezentativnoj opremi. Dvije prosječne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori dobiće sportista koji osvoji prvo mjesto na OI ili POI igrama, prvo mjesto na zvaničnom SP ili EP u sportskoj disciplini Olimpijskih ili Paraolimpijskih igara, prvak svijeta u boksu (WBC, WBA, WBO ili IBF), finalista Dejvis i FED kupa

NIKOLA JANOVIĆ

Definisali smo da novčane premije za ostvarene sportske rezultate na najprestižnijim takmičenjima budu jedne od vodećih u regionu i da se, za razliku od prethodnih zakona kada su premije uplaćivane savezima, sada uplaćuju direktno na račun sportistea ili Gren slem turnira. Kako je predviđeno Uredbom, jedna i po prosječna mjesečna neto zarada u Crnoj Gori dobijaće se za drugo i treće mjesto na OI ili POI, drugo i treće mjesto na SP u sportskoj disciplini Olimpijskih ili Paraolimpijskih igara, drugo mjesto na EP u sportskoj disciplini Olimpijskih ili Paraolimpijskih igara. Sportisti koji osvoje treće mjesto na evropskom seniorskom prvenstvu u sportskoj disciplini Olimpijskih ili Paraolimpijskih igara dobijaće po jednu prosječnu mjesečnu neto zaradu u državi. Nagrada za sportistu godine iznosi četiri prosječne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori ako je za sportistu godine proglašen na osnovu rezultata ostvarenih sa reprezentacijom, a dvije prosječne ukoliko je proglašen na osnovu rezultata ostvarenih sa sportskim klubom.

B EVROPSKO PRVENSTVO U PODGORICI CRNOGORSKI JUNIORI VEČERAS 19H PROTIV ČEŠKE ZA FINALE

Ako nastavimo u istom ritmu, pobjeda neće izostati

Juniori su spremni za novu pobjedu

Četiri lagane pobjede u grupnoj fazi za plasman u polufinale sa prvog mjesta, ali oni su bili samo uvod u dva najznačajnija meča u novijoj istoriji mladih rukometnih reprezentacija. Juniorska selekcija danas (17h) u sportskom kompleksu “Verde” igra protiv Češke u polufinalu B Evropskog prvenstva. Izabranici Brana Božovića su duele protiv Gruzije, Turske, Slovačke i Letoni-

je odradili bez greške, u velikom stilu, pa su očekivanja pred veliku borbu za finale velika. “Svi dajemo maksimum kako bi ostvarili glavni cilj osvajanje prvog mjesta. Češka je jedna od najtežih prepreka do sada i neće biti nimalo lako igrati protiv njih. Ali, ako nastavimo da igramo kao do sada, pobjeda neće doći u pitanje”, jasno je poručio Boban Ašanin.

U drugom polufinalu (19h) sastaće se Austrija i Letonija, dok je finale na programu sjutra. Da podsjetimo - samo šampion prvenstva ide u A diviziju. Nadamo se da će to biti naša selekcija i da će mlade muške selekcije izboriti drugo veliko takmičenje. Jedino učešće bilo je na Evropskom prvenstvu za kadete u Podgorici i Nikšiću. A.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 7. 2018.

sport

SLOVENCU 19. ETAPA I TREĆE MJESTO U GP

Primož Roglič letio na spustu do Laruna

JUNIORI DANAS (18h) PROTIV BRITANIJE OTVARAJU EP U LETONIJI

Nemamo jasnu sliku koliko možemo, ali želimo opstanak Kadeti su bili osmi na Svjetskom prvenstvu u Argentini, mlada reprezentacija 11. na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj, a sada su na redu juniori. Crnogorska selekcija do 18 godina danas (18h) igra protiv Velike Britanije na startu Evropskog prvenstva koje se igra u Letoniji. Izabranici Boška Radovića su u grupi D koja se igra u Liepaji, a osim Britanaca tu su još dvije velesile - aktuelni šampion Srbija i Litvanija. Radović je sa svojim izabranicima radio u Nikšiću i Baru u oslabljenom sastavu. Svega nekoliko dana pred početak šampionata priključili su se igrači koji su igrali SP - Jovan Kljajić, Bojan Tomašević, Marko Kljajević, Viktor Vujisić i Đorđije Marinović. “Pripreme su trajale više od 40 dana. U ovih nekoliko dana smo pokušali da ukomponujemo igrače koji su igrali sa kadetskom selekcijom u Argentini. Imali smo dvije prijateljske uta-

spisak Igor Drobnjak Marko Kljajević Andrej Vulević Pavle Titić Nikola Žižić Viktor Vujisić Bojan Tomašević Novak Obradović Jovan Kljajić Danilo Brnović Đorđije Marinović Marko Vujičić

BOškO RADOvIć

Raduje što su odigrali dobro tu utakmicu protiv BiH, ipak kratko vrijeme koje smo imali da radimo kompletni čini da nemamo jasnu sliku koliko možemo na prvenstvu. Ono što je evidentno je želja i volja kod svih igrača, a sigurno je da smo spremni fizički i ima prostora za napredak kmice protiv Češke i BiH, te provjere nijesu bile loše, naročito posljednja koja je bila jedina u kompletnom sastavu”, rekao je Radović. Upravo je taj posljednji meč protiv BiH u Baru jasno pokazao da će Jovan Kljajić i ostali biti odlično pojačanje talentovanoj generaciji. “Raduje što su odigrali dobro tu utakmicu, ipak kratko vrijeme koje smo imali da radimo kompletni čini da nemamo jasnu sliku koliko možemo na prvenstvu. Ono što je evidentno je želja i volja kod svih igrača, a sigurno je da smo spremni fizički i ima prostora za napredak”, jasno ističe pomoćnik u stručnom štabu A tima. O prvom protivniku Radović je rekao... “Spremamo ih već danima, gledali smo materijal i

jasno je da su veoma nezgodna ekipa. Igraju atipičnu košarku, šutiraju sa svih pozicija, pa će to biti vrlo zahtjevna utakmica, prvenstveno fizički kako bi sve pokrili u defanzivi. Ovaj meč bi mogao da presudi dalji tok takmičenja. Mislim da smo bolja ekipa, ali to moramo dokazati na parketu”, poručuje selektor. Baš kao i svakoj našoj selekciji glavni cilj je - opstanak u elitnoj diviziji. Sve ekipe iz grupne faze će proći u osminu finala, a naša grupa ukršta sa grupom C u kojoj su Španija, Ukrajina, Finska i Bosna i Hercegovina. “Igraćemo maksimalno kako bismo pokušali da dođemo do što lakšeg protivnika u osmini finala koja je možda i ključna za opstanak, što je glavni cilj. Ako bude prostora za nešto više daćemo maksimum da iskoristimo šansu. Kada se sada pogleda kostur i moguća ukrštanja djeluje lakše ući u borbu za medalju nego stići do opstanka u slučaju neuspjeha u osmini finala”, zaključio je Boško Radović. A.K.

raspored Danas 13.00h Crna Gora - V. Britanija Nedjelja 15.15hCrna Gora - Litvanija Utorak 13.00h Crna Gora - Srbija

Iscrpljujuća etapa od čak 200,5 kilometara od Lurda do Laruna i trijumf Primoža Roglič - slovenački biciklista pobjednik je 19. etape ovogodišnjeg izdanja Tur de Fransa. Nekadašnji skik skakač je bio odličan na planinskim usponima, a onda je iskoristio svoje kvalitete u završnom spustu i kroz cilj prošao sa 17 sekundi prednosti u odnosu na drugog Džerana Tomasa koji je pred posljednje dvije etape i dalje u žutoj majici. “Presrećan sam, osjećaj je sjajan. Očito sam danas imao najbolje noge”, rekao je nakon trijumfa Roglič. Slovenac je upisa drugu etapnu pobjedu na Turu nakon prošlogodišnjeg trijumfa na 17. etapi, a sjajnim rezultatom preuzeo je treće mjesto u generalnom plasmanu, ispred Krisa Fruma. Roglič za Tomasom kasni 2 minuta i 24 sekunde, a svega 19 sekundi za Tomom Dumulanom.

Danas (subota) je na programu hronometar od Sen Pir sur Nivela do Espelata u dužini 31 kilometar. Upravo nakon nje bi trebalo da Džeran Tomas bude novi šampion legendarne Trke kroz Francusku. Za sjutra zakazana je posljednja etapa koja će se tradicionalno završiti na Jelisejskim poljima u Parizu. A.K.

2 etapne pobjede na tur de Fransu upisao je primož roglič - prošle godine na 17, a ove na 19. etapi

Trijumfom preuzeo treće mjesto u generalnom plasmanu

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

nenad aMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOfRanac, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Vikend izdanje: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine. me) Politika: Mili PRELEvIć (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOvIć (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOvIć (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOvIć (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko vUkMIROvIć (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEvIć (kultura@ dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUškOvIć (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOvOvIć (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIć (sport@dnovine.me), Foto: vedran ILIć (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: Alen Kasmić

SUBOTA

RTCG 1 HD

18.05h 20.20h 22.00h 11.00h 19.00h

16.00h

12.00h 15.00h 01.30h

ARENASPORT 2

F1 Hungaroring, trening 3 F1 Hungarorinf, kvalifikacije Gran pri, džudo Grashopers - Cirih, fudbal ATP Atlanta, tenis ATP Atlanta, tenis

15.00h 18.00h 20.00h 23.50h

SPORTKLUB 2

18.30h 21.00h

ATP Hamburg, tenis ATP Hamburg, tenis Espanjol - Sinsinati, fudbal

SPORTKLUB 3

19.00h Benfika - Juventus, fudbal 23.00h Man. junajted - Liverpul, fudbal

13.35h 15.30h

Đangsu - Šandong, fudbal 12.00h Đirona - Kerala, fudbal 22.00h

SPORTKLUB 4

10.00h

Jedrenje

ARENASPORT 5 Everton - Ren, fudbal

EUROSPORT

SPORTKLUB 5 SPORTKLUB 6

Lokomotiva - Inter, fudbal Rijeka - Gorica, fudbal

ARENASPORT 4

Kobe - Kašiva, fudbal Rukomet U20 Rukomet U20 18.30h Rukomet U20

Rukomet U20

VRC Finska, moto sport Kortrajk - Anderleht, fudbal Čelsi - Inter, fudbal Triatlon

ARENASPORT 3

12.00h 14.30h 17.00h 19.30h

12.00h

Finale Evropskog prvenstva za igrače do 19 godina Portugal - Italija Sportklub 2, 18.30h

Jedrenje

ARENASPORT 1 Crna Gora - Grčka, vaterpolo Hrvatska - Italija, vaterpolo 09.15h Formula 3, moto sport Srbija - Španija, vaterpolo 13.30h Arsenal - PSŽ, fudbal Mačva - Napredak, fudbal SPORTKLUB HD 19.00h 21.00h Ceara - Fluminense, fudbal ATP Gštad, tenis 01.00h Bajern M. - Man. siti, fudbal Lion - Volfsburg, fudbal 05.00h Barselona - Totenhem, fudbal SPORTKLUB 1

12.00h 15.00h 17.00h 19.00h 21.00h 01.00h

● NE PROPUSTITE

NEDJELJA

Tur de Frans, biciklizam Auto trke

EUROSPORT 2 09.55h 16.15h 17.45h 20.00h

● NE PROPUSTITE

Snuker Auto trke Biciklizam Snuker

SPORTKLUB HD 11.30h ATP Gštad, tenis 15.00h AIK - Kalmar, fudbal 18.00h Kopenhagen - Alborg, fudbal

SPORTKLUB 1 10.15h 10.45h 11.15h 11.45h 15.10h 17.30h 23.00h

Basket 3x3 Basket 3x3 Basket 3x3 Basket 3x3 F1 Hungaroring, trka Rukomet U20 ATP Atlanta, tenis

SPORTKLUB 2 15.00h ATP Hamburg, tenis 18.30h Portugal - Italija, fudbal U19 10.00h 12.30h 15.00h 17.00h 20.30h

17.00h B. Menhengladbah - Ingolštad, fudbal 19.00h C. zvezda - Radnički, fudbal 21.00h Kruzeiro - Sao Paulo, fudbal 00.00h Šapekoense - Gremio, fudbal 02.00h Čikago - St. Luis, bejzbol

ARENASPORT 2 19.00h 21.40h 03.00h

ARENASPORT 3 18.30h 21.00h

ARENASPORT 4 18.00h 20.00h

Šarloa - Antverpen, fudbal Fudbal

Rukomet U20 Rukomet U20 Rukomet U20 Salzburg - Lask, fudbal Naskar

18.00h

Jablonec - Sparta Prag, fudbal

13.35h Gvangžu E. - Čongoing, fudbal

ARENASPORT 5 EUROSPORT 08.30h 16.10h 23.00h

VRC Finska, moto sport VRC Finska, moto sport Štutgart - Eibar, fudbal

Auto trke Tur de Frans, biciklizam MLS, fudbal

EUROSPORT 2

ARENASPORT 1 08.00h 12.00h 14.30h

Istra - Slaven, fudbal Osijek - Hajduk, fudbal

SPORTKLUB 3

SPORTKLUB 4

Sjajno veče na Internacionalnom kupu šampiona i najveći evropski derbiji (Arenasport)

Dinamo - Partizan, fudbal Indikar, moto sport Internacionalni kup šampiona, fudbal (ž)

10.00h 14.45h 19.25h

Snuker Auto trke Snuker