Izdanje 27. decembar 2012.

ZIKS

ČETVRTAK, 27. 12. 2012. BROJ 426/ GODINA II

REZOVI NOVOG MINISTRA FINANSIJA

ŠEFOVIMA MANJE ZARADE Direktorima će plata umjesto sadašnjih 1.473, biti oko 900 eura

Radoje Žugić

● 8-9

Zatvorenik umro u zatvoru NIKŠIĆ ● 3

Lokalni izbori po DPS scenariju VLADA ● 5

Priznaju Sirijsku nacionalnu koaliciju

WILD BEATTY AWARD 2012 ● 3

MIODRAG RADULOVIĆ U KAZAHSTANU

Nagrade rukometašicama, Tivtu, Pjeni od mora...

Novi izazov Atirau

MAJKA OPTUŽENOG MARKA ŠOFRANCA PRIJETILA EKIPI DNEVNIH NOVINA

KOŠARKA

Kreće PREMIJER LIGA

Vatromet u Mančesteru ODLUKA

● 15

Mugoša Ovdje vlada buši tunel zakon jačeg kroz Goricu

Marka Šofranca sprovode u Sud

● 13

ŽENA ● 33-40

SAMOPREGLED

Svaka kvržica na dojci nije rak

ZDRAVLJE

Napici za snižavanje pritiska

2

Tema dana

ČETVRTAK, 27.12.2012.

EDITORIJAL

Vuković

Rastoder

Danilović

Jedinstveno VUK PEROVIĆ urednik

Dugo im je trebalo da se dogovore, da nađu zajednički jezik. Prije izbora, nijesu bili jedinstveni, ali im je cilj bio isti. Poslije izbora izgledalo je kao da su taj cilj i postigli. Ali su ostali svi na svojim stranama, čvrsto ukopani. Pregovarali su na raznim nivoima, u kasne večernje sate, dopisivali se, ali nijesu mogli da se dogovore, mjesecima. Ali sada su se dogovorili, jedinstveni, i to protiv. Protiv novih izbora. Ali vjerovatno je kasno. I za bojkot. Lako je dogovoriti se kada sve izgleda izgubljeno. To je valjda bilo logično učiniti kada je nešto moglo da se dobije.

PROGNOZE ZA 2013.

Za jedne napredna, za druge sumorna

I još jednom se pokazalo da je mnogo lakše naći zajednički jezik protiv, nego za. Kod nas se jasno i glasno znamo šta se neće, rijetko šta se hoće, a još rijeđe kako to da se sprovede. Dragocjeno vrijeme prošlo je u izvanrednim prepucavanjima, sve dok sporedni glumac nije odlučio da izađe na scenu. Strpljivo je čekao svoju šansu, tih univerzalnih “15 minuta slave” i dočekao je. Uzeo cijeli prostor samo za sebe, zavladao scenom i bio neumoljivo efikasan. Svi smo pričali samo o njemu. Na kraju je i on bio za nove izbore. Prelomio.

I u sebi, i za javnost. To je vjerovatno i kraj njegovih slavnih minuta, ali za razliku od većine, on je obavio posao.

Crnogorski poslanici imaju različita očekivanja od Nove 2013. godine Crnogorskim parlamentarcima ne nedostaje optimizma, ali ni pesimizma kada su u pitanju očekivanja od naredne godine. U Novu 2013. jedni će ući ubijeđeni da Crnu Goru očekuje napredak na političkom i ekonomskom polju, dok drugi vjeruju da nas očekuje teška i ekonomski sumorna godina.

Poslanik DPS-a Miodrag Vuković uvjeren je da je Crna Gora, pored svih nedaća i problema koje ima, sačuvala uslove da sa optimizmom gleda na 2013. godinu.

Crnogorska ekonomija je mala i lako je registrovati probleme i propuste, objašnjava Vuković, ali isto tako relativno je lako pronaći politike kako bi oni bili sanirani. Vjerujem da će Crna Gora, s onim što je Vlada planirala, uspjeti da održi ekonomsku održivost i da će polako početi da izlazi iz ekonomske recesije i finansijskih poteškoća. “Što se tiče politike, tu sam još veći optimista, jer smo država koja je jedina sa izvjesnom evropskom i evroatlantskom budućnošću”, kazao je Vuković.

Poslanik SDP-a Rifat Rastoder narednu godinu vidi kao šansu državne administracije, a prije svega političkog i državnog rukovodstva da, ako učini zaokret u političkoj i ekonomskoj svijesti, a potom i

Ali kod nas se iz grešaka ne uči, nije bitno čije su. U ovih tri mjeseca, imalo se mnogo toga naučiti. Bilo je obilje grešaka, na sve strane. Ne mora se, naravno, učiti iz svojih, ali je kod nas to barem mnogo vjerovatniji put. Na primjer, taj famozni Obama, Tajmsov čovjek godine i to drugi put, u isti broj pokušaja na predsjedničkim izborima maksimalno je iskoristio birače koje koriste društvene mreže.

Kod nas ih tamo gube. I to ubjedljivo. Mada, možda je škola i počela, pa je prvi korak u tom pravcu, najava opozicinog kandidata da će na predsjedničke izbore nezavisno, bez partije ili koalicije iza sebe. Barem ne javno. Ali možda se i predomisle. Ne bi bilo prvi put.

Bilo bi lijepo, negdje i normalno, baš sada kada su jedinstveni, pošto je pitanje do kada će to da traje, da zajedno pogledaju kroz šta su prošli od dana proglašenja rezultata lokalnih izbora u Nikšiću. Pošto i svi mogući parlamentarni i vanparlamnetarni oblici borbe, šta god pod tim podrazumijevali, lepeza je vrlo široka, mogli bi da padnu u vodu ukoliko se ne bi znalo kada i kako i ko je odgovoran. Jer odavno nije dovoljno biti samo protiv, ni zajedno ni samostalno, a sporednih glumaca će kod nas uvijek biti, spremnih da uskoče kada god to bude trebalo.

u praksi, stvore uslove za rezultate koji bi primjereni istorijskom činu obnove države.

“Bojim se da još ima lutanja i da još nijesmo spoznali kako naše ponašanje uklopiti u okvire realnih mogućnosti i tako postepeno temeljiti i jačati novoobnovljenu državu i time stvarati uslove za bolje život svih. Naredna godina, s obzirom da je opšta kriza i teško da se mogu očekivati konkretni rezultati, jeste šansa za stvaranje uslova za prevladavanje krize i novih rezultata”, kazao je on.

Goran Danilović iz DF-a vjeruje da je pred nama teška godina.

On tvrdnje temelji na predlogu budžeta za 2013. godinu o kome će parlament raspravljati narednih dana.

“Vidjeće se i čuti koliko je Đukanovićev predlog u stvari kukavički, bez vizije i neophodne hrabrosti. Pokazaćemo da se nije vratio da spasava posrnulu Crnu Goru, nego golu vlast i privilegije. Nova zaduženja kako bismo vratili stara i finansiranje socijalnog mira, ali po neizdrživom modelu osnovne su karakteristike predloga budžeta”, naveo je on.

Poslanik Nove demokratske snage FORCA Genci Nimanbegu kaže da u njegovoj partiji očekuju da se

Ervin Spahić SDP

Meteo 07:10 16:19

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Nimanbegu

“Uzjašem ti ja ATA zvanog VAKAT, sa željom da ga ukrotim a sad ne mogu da ga zaustavim.”

● FOTO priča

Kaluđerović

u 2013. krene odlučnije u rješavanje ekonomskih problema, koji su prethodnih godina narasli u Crnoj Gori.Što se FORCE tiče, dodao je Nimanbegu, želimo da implementacija koalicionog dogovora za učešće u Vladi počne kvalitetno da se primjenjuje i rješavaju naši zahtjevi i politički dogovori iz Platforme vezano za ostvarivanje prava Albanaca.

Velizar Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije ne gleda sa optimizmom na predstojeću godinu, jer je Crna Gora nedovno na izborima dobila novu staru vladu.

“Moram tim povodom da kažem i podsjetim na pravilo da onaj ko je uzrok problema ne može biti i rješenje tih problema. Vlada i vlast u Crnoj Gori svojim akcijama, po mom sudu, nijesu postavili nijedan zdravi temelj na kojima bi mogli osloniti realni optimizam”, kazao je on.

Miodrag Strugar savjetnik DPS-a “Žive od toga da ništa ne valja, da je sve crno, sve ružno, da svemu nađu manu... On bi to bolje, ali im kritika baš dobro ide. I unosnija je.”

Plamen progutao taksi

Crna Gora

JADRAN:

More ujutru talasasto, tokom dana malo talasasto .

Vjetar umjeren ujutru nešto pojačan, južnih smjerova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno oblačno sa kišom, ujutru na jugu jača kiša. Krajem dana djelimično razvedravanje uglavnom na sjeveru.

Vjetar pojačan južnih smjerova.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

8 11 12 12 11 5 3 3 4 6

9 10 11 11 10 5 2 1 2 3

SJUTRA

12 15 16 15 14 8 7 6 11 10

12 13 14 14 13 6 4 2 4 7

Pretežno oblačno sa kišom na sjeveru kiša će preći u snijeg. U drugom dijelu dana jačanje sjevernog vjetra i hladnije pa će kiša preći u snijeg i na jugu u višim predjelima.

Automobil taksi firme “pežo” zapalio se juče oko 16 časova pored glavnog gradskog trga u samom centru Podgorice. Vozač taksija uspio je da izađe iz auta, čim je primijetio plamen. Nakon toga pozvao je Vatrogasnu službu, koja je, sa policijom, odmah izašla na lice mjesta. Plamen koji je zahvatio cijelo auto ubrzo je ugašen. Ipak, šteta na vozilu je velika. Prednji dio potpuno je izgorio, a od plamena pukla je i šoferšajbna. Kako su komentarisali prisutni na licu mjesta, šteta ovih razmjera bi se izbjegla da je, u makar samo jednom objektu tržnog centra Ražnatović, pored kojeg je došlo do požara, postojao protivpožarni aparat. Uzrok paljenja automobila nije poznat, a kako policija pretpostavlja u pitanju su instalacije.

M.V.P.

Tema dana

ČETVRTAK, 27.12.2012.

3

Skraćenje mandata

Nikšićki izbori po DPS scenariju Izglasavanju odluke o skraćenju mandata i raspisivanju izbora neće prisustvovati opozicionari

Nuhodžić

Šimrak umjesto Nuhodžića

Ivana Jovović, Bojana Perković

K

oalicija DPS-SDP je lupila šakom o sto i odlučila da političko stanje u kojem se našao Nikšić riješi novim izborima. Najvjerovatnije će biti održani u martu, trećeg ili desetog. Ono što je zanimljivo, jeste da je ovakav potez vlasti ujedinio opoziciju, koja neće prisustvovati današnjem zasijedanju lokalnog parlamenta, na kojoj će biti izglasano skraćenje mandata. Ali će zato prisustvovati bivši član Pozitivne Drago Đurović. Inače, novi izbori Nikšićane će koštati 100.000 eura.

Vladajuća koalicija je prelomila. Rješenje političke krize u Nikšiću vide u novim izborima, i to 3. ili 10. marta. Takvu odluku udruženim snagama donijeli su odbornici DPS, SDP i LP na konsultacijama sa predsjednicom lokalnog parlamenta Sonjom Nikčević. Konsultacije je bojkotovala opozicija, ali ne i bivši odbornik Pozitivne Drago Đurović. Odluku o skraćenju mandata treba da verifikuje Skupština Opštine koja je zakazana za danas, a kojoj opet neće prisustvovati opozicionari. No, ukoliko Đurović odluči da glasa za skraćenje mandata, vladajuća koalicija će većinom izglasati tu odluku. Novi izbori bi i ovako prezadužene građane Nikšića, koštali oko 100.000 eura za partije i administraciju. U tu cijenu ne ulazi i preizborna kam-

panja partija.

A o zajedničkom nastupu opozicije na ponovljenim izborima u Nikšiću, rano je govoriti. Tako makar tvrdi direktor Pozitivne Srđan Perić.

On je ponovio da u gradu pod Trebjesom djeluje politička korupcija, koju je konstatovao predsjednik parlamenta i dio vladajuće koalicije. Što se tiče učestvovanja na izborima koji će, po svemu sudeći, danas biti raspisani, Perić bi da sačeka.

On se uzda u to da će DPS da vrati mandat Pozitivinoj, koji je oduzet upravo zbog toga da bi se raspisalli novi izbori. “Čudno je da razgovaramo o tom gradu, a nemamo ishod krivične prijave koju je podnijela Pozitivna protiv svog bivšeg odbornika Dra-

ga Đurovića. DPS nije dobio mandat da upravlja Nikšićem, ni da skraćaju mandat lokalnom parlamentu”, rekao je Perić.

Upitan da li se u Pozitivnoj boje novih izbora, on je kazao da se ne boje, ali ne žele da govore o toj temi, “jer DPS treba da vrati mandat”. Šef odborničkog kluba Demokratskog Fronta u Nikšiću Janko Milatović otišao je korak dalje i kazao da DF treba bojkotovati izbore u Nikšiću, navodeći da Front neće mirno posmatrati prekrajanje izborne volje građana Nikšića.

“Moj lični stav je da bi trebalo bojkotovati izbore i da bi opozicioni poslanici trebalo da napuste crnogorsku Skupštinu dok se tužilac

ne izjasni o političkoj korupciji u Nikšiću”, kazao je Milatović za portal Analitiku.

Podsjećanja radi, u zajedničkom saopštenju koji su prije neki dan potpisali svi nikšićki opozicionari navodi se da je skraćenje mandata dokaz da postoji politička korupcija i predstavlja poništavanje rezultata izbora održanih 14. oktobra samo iz razloga što ti rezultati ne odgovaraju DPS-u i zato što je opozicija pobijedila na istim. Dalje se navodi da opstrukcija za formiranje nove vlasti u Nikšiću potiče od potrebe DPSa da prikrije dosadašnje poslovanje svoje nesposobne uprave, kao i da spasi od krivične odgovornosti opštinske funkcionere.

Nikčević: Opozicija nema demokratskog kapaciteta Predsjednik nikšićkog Odbora DPS-a Radivoje Nikčević ocijenio je da je neprisustvovanje predstavnika opozicije današnjim konsultacijama, pokazatelj da oni nemaju demokratskog kapaciteta.

On je podsjetio da će nikšićki parlament danas odlučivati o skraćenju mandata i raspisivanju novih izbora.

“Nakon toga, predsjednik države treba da raspiše izbore i odredi termin za njihovo održavanje”, zaključio je Nikčević.

U SVIM GRADOVIMA U CRNOJ GORI

Za novog predsjednika Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) izabran je Dragan Šimrak, dosadašnji član Odbora direktora te kompanije.

On je, na sjednici Skupštine akcionara održanoj u utorak, na tom mjestu zamjenio Rešada Nuhodžića. Nuhodžić je podnio ostavku zbog prelaska na novu dužnost. Šimrak će funkciju predsjednika Odbora obavljati do reizbora na narednoj redovnoj Skupštini akcionara ŽPCG, navodi se u saopštenju te kompanije.

15,2

odsto stanovnika Grčke živi u siromaštvu i nema novca za plaćanje smještaja, mjesečnih računa i grijanje, što prema procjenama Eurostata prijeti i populaciji od 31,3 odsto.

334,4 miliona eura iznosio je ukupan izvoz Crne Gore u 11 mjeseci ove godine. To je za 20 odsto manje u odnosnu na isti period prošle godine, podaci su Zavoda za statistiku Crne Gore.

WBA

Nagrade rukometašicama, Tivtu, Pjeni od mora...

Crnogorski izvoz

Pištolji za policiju u Paragvaju MOJKOVAC – Iz mojkovačke kompanije “Tara-Group” otpremljen je prvi kontingent pištolja TM-9 iz serijske proizvodnje za policijske snage Paragvaja, dok će prije Nove godine ili u prvoj sedmici januara predstojeće godine ići sljedeći kontingent za Filipine.

Nakon te isporuke, u skladu sa narednim ugovorima, uslijediće dalja prodaja proizvoda”, saopštio je menadžment kompanije.

Kompanija “Tara Group” promovisala je 5. oktobra 2011. prvi crnogorski pištolj TM - 9 i jurišnu pušku TM 4.

V.B.

Osvajanje srebrnih medalja na Olimpijskim igrama u Londonu i zlatna na Evropskom prvenstvu rukometašice Crne Gore dobili su priznanje za događaj sa najvećim promotivnim efektom za Crnu Goru.

Kao dobitnici ovogodišnjih nagrada za doprinos kvalitetu, afirmaciji i promociji turističke ponude Crne Gore “Wild Beauty Award 2012” su, između ostalih, i Tivat za najbolje turističko mjesto. Hotelsko-turističko preduzeće sa najboljom novom ponudom i doprinosom u razvoju turizma je “Budvanska rivijera”, dok je nagradu za turoperator koji dovodi najveći broj turista R-tours. U kategoriji najboljih novih hotela nagrade su dobili “Hippocampus” Kotor, “Franca” Pljevlja, “Ziya” Podgorica. Najbolji mali hotel je nikšička Trebjesa. Nagradu WBA za najbolje etno-selo dijele “Izlazak” u selo Rudinice i “Vuković” Tomaševo, Bijelo Polje.

Projekat odnosno kampanja, koja je doprinijeli promociji, unapređenju imidža i podizanju kvaliteta turističke ponude Crne Gore je kongres njemačkih turoperatora koji je održan u novembru.

Najbolja turistička manifestacija je doček 2012. Nove godine u Budvi, dok je za plažu dobila “Almara Beach Club” – Oblatno, Tivat. WBA nagradu dobio je web sajt www.riders. me, dok je najatraktivnija turistička ponuda (specifična atrakcija): Diskoteka Top Hill, Budva.

U kategoriji medija priznanja su dobili serija “Budva na pjenu

od mora”, kao i specijalizovani časopis The Luxury Collection koji izdaje RLC Podgorica. Najbolji investicioni projekat u turizmu, prema mišljenju žirija, jeste Oraskomova Luštica. Dodjela nagrada održana je u petrovačkom hotelu Palas, nakon koje je održana tradicionalna manifestacija Turistička nova godina.

N.U.

4

Politika

ČETVRTAK, 27.12.2012.

ODLUKA

PODJELA

SNP i Nova hoće DIK

SNP i Nova nijesu uspjeli da postignu dogovor o funkciji sekretara DIK-a, potvrđeno je portalu Analitika iz obje partije. SNP je na tu funkciju predložio dosadašnjeg sekretara Milisava Ćorića, dok je Nova predložila Velja Čađenovića. Zakon o izboru odbornika i poslanika predviđa da mjesto sekretara DIK-a pripadne onoj partiji koja na izborima osvoji najveći broj mandata u parlamentu.

Ako bi se gledao rezultat oktobarskih izbora onda bi tu funkciju nastavio da obavlja

Ćorić, ali su u međuvremenu predsjednik DF-a Miodrag Lekić i poslanici tog saveza Janko Vučinić i Jelisava Kalezić, koji su na listi Fronta bili nestranačke ličnosti, formalno dodati listi Nove kako bi stranka Andrije Mandića bila pojedinačno najjača opoziciona partija. To znači da Nova ima 11 poslanika, dok ih SNP ima 9. Administrativni odbor će danas predložiti predsjednika, sekretara i devet članova DIK-a. Na čelu ove institucije nalazi se funkcioner DPS-a Ivan Kalezić. V.K.

LP BUDVA

Koalicija dobro funkcioniše

Budvanski odbor Liberalne partije (LP) zadovoljan je saradnjom sa koalicionim partnerima na vlasti - Demokratskom partijom socijalista i Socijaldemokratskom partijom, kazao je predsjednik tog odbora Dimitrije Pejović.

Lider LP Andrija Popović rekao je ranije da postoji mogućnost da ta stranka izađe iz vlasti, ukoliko vladajuća koalicija ne ispoštuje politički sporazum koji su potpisali prije oktobarskih izbora.

Pejović je agenciji MINA kazao da u vladajućoj koaliciji u Budvi po stoji potpuna saglasnost oko rješavanja najaktuelnijih pitanja od interesa za građane te opštine.

“Naše inicijative imaju punu podršku naših koalicionih partnera, počev od efikasnijeg rada lokalne samouprave, kroz program investicija i budžeta za narednu godinu, pa do prioritetnog projekta, prečišćavanja i odvođenja otpadnih voda na području opštine“, kazao je Pejović.

Vlada će priznati Sirijsku nacionalnu koaliciju?

Vlada doprinosi borbi protiv Bašara Foto: Mirko Savović

Vlada će na današnjoj sjednici razmatrati pitanje o priznavanju Sirijske nacionalne koalicije revolucionarnih i opozicionih snaga kao legitimnog političkog predstavnika sirijskog naroda.

Prema informacijama Dnevnih novina, Vlada bi se na sjednici mogla pozitivno odrediti o priznanju Koalicije. Prethodno je Koalicija učestvovla na sastanku grupe prijatelja Sirije u decembru u Maroku, kada ju je više od 130 zemalja učesnica priznalo za legitimnog predstavnika sirijskog naroda. EU je još u novembru priznala zajedničkom izjavom Savjeta EU koaliciju za legitimnog predstavnika sirijskog naroda Do sada su Koaliciju priznale Francuska, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemacka, Španija, Danska, Luksemburg, Mađarska, potom SAD, Turska, Norveška i Albanija.

Od zemalja regiona, pored Albanije, koaliciju je priznala Hrvatska, ali još ne formalno, već izjavom na sastanku u Maroku.

Sirijska nacionalna koilicija revolucionarnh i opozicionih snaga formirana je u decembru na sastanku Grupe golfskih zemalja i zemalja Arapske lige u Dohi, Katar.

Ukoliko se na sjednici usvoji odluka, Crna Gora bi se pridružila naporima međunarodne zajednice predvođene Sjedinjenim državama da svrgnu režim Bašara Al Asada. Ranije je Vlada Igora Lukšića odlučila da bude uzdržana prilikom glasanja u UN-u da se Palestini dodijeli status države nečlanice.

M.D.

ODBOR ZA ANTIKORUPCIJU

PLENUM

Poslanici razmatraju mišljenje Venecijanaca Poslanici crnogorskog parlamenta bi danas na sjednici trebalo da, između ostalog, razmatraju i Predlog amandmana na Ustav Crne Gore u dijelu pravosuđa, povodom mišljenja Venecijanske komisije. Komisija je predložila da se Vrhovni državni tužilac i sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom u Skupštini Crne Gore. VK je preporučila da predsjednika Vrhovnog suda bira Sudski savjet dvotrećinskom većinom, na predlog članova proširene sjednice Vrhovnog suda.

Izvjestilac VK za Crnu Goru

Džejms Hamilton rekao je ranije da eksperti smatraju da je neophodno pronaći mehanizam koji bi omogućio da izbor Vrhovnog državnog tužioca ne bude blokiran u Skupštini.

Prema njegovim riječima, isto su savjetovali i u vezi sa rješenjem da po troje sudija predlaže parlament, Predsjednik države i Sudski savjet.

VK je pozdravila rješenje da se predsjednik Vrhovnog suda bira i razrješava dvotrećinskom većinom u Sudskom savjetu, na predlog članova proširene sjednice Vrhovnog suda.

Pristup tajnim podacima bi koristio i vlasti i opoziciji Opozicija je na jučerašnjoj sjednici Odbora za antikorupciju tražila da se članovima tog odbora omogući pristup tanjim podacima, jer se kontrolna saslušanja koje taj odbor treba da vrši, ne mogu kvalitetno obaviti. Sa druge strane, vladajuća koalicija smatra da o tom predlogu treba ozbiljnije porazgovarati.

Oni su istakli da su saglasni sa opozicijom, ali da se izmjene zakona ne donose na vrat na nos.

Funkcioner DF Andrija Mandić smatra, da ako vladajuća koalicija želi da razmišlja o njihovom prijedlogu, onda nadležne insti-

tucije treba da oslobode članove Anketnog odbora i Odbora za bezbjednost od čuvanja tajnih podataka. Na taj način, tvrdi Mandić, kontrolno saslušanje VDT Ranke Čarapić i prvog čovjeka USPNFT Predraga Mitrovića oko afere Telekom bi bilo javno, i novinari bi imali pravo da prisustvuju sjednici.

Njegov partijski kolega Koča Pavlović kazao je da su predložene izmjene male, i da ne vidi razlog zbog čega se ne bi bile odmah usvojene.

“Rezervu DPS-a prema ovom predlogu doživljavam kao oprav-

Goran Danilović Zamjenik predsjednika NOVE U naredna tri dana raspravljaćemo u parlamentu o završnom računu za 2011. i predlogu budžeta za 2013. Vidjeće se i čuti koliko je Đukanovićev predlog u stvari kukavički, bez vizije i neophodne hrabrosti. Pokazaćemo da se nije vratio da spasava posrnulu Crnu Goru, nego golu vlast i privilegije.

Nova zaduženja kako bismo vratili stara i finansiranje socijalnog mira, ali po neizdrživom modelu osnovne su karakteristike Predloga. Ne daj Bože ako padne koja državna garancija.

Ubrzano ulazimo u zonu visoko zaduženih, a infrastrukturno smo na evropskom začelju. Zadužujemo se da bi elementarno funkcionisali. Drugi su u recesiji, ali imaju autoputeve, sjajne ljetnje i zimske turističke komplekse, privredu koja je razrađena i raznovrsna. Mi smo sve pojeli, a moraćemo još u nabavku, u uvoz. Molimo Boga da nam i ove godine stignu turisti - da preživimo, a to kako Đukanović misli da razvije, recimo, poljoprivredu, u kojoj nam je spas, vidjećete i sami

Pristup tajnim podacima doprinijeo bi kvalitetnijim kontrolnim saslušanjima: Pavlović, Miljanić i Mandić Foto: Darko Jovanović

danu i legitimnu, a izmjene je neophodnu usvojiti odmah kako bi se prvo kontrolno saslušanje obavilo kvalitetno”, rekao je on.

I u Pozitivnoj podržavaju ideju da se izmijeni Zakon o tajnosti podataka, kako bi Odbor mogao nesmetano da radi.

“Najgore bi bilo da rad Odbora bude blokiran, jer pola njegovih članova koji su u Odboru za bezbjednost, imaju pristup tajnim podacima”, smatra poslanik Pozitivne Zoran Miljanić.

Međutim, u DPS smatraju da je potrebno da se racionalno sagleda situacija. Funkcioner te partije Milutin Simović tvrdi da je potrebno natenane razmotriti izmjenu Zakona, jer i druge institucije, poput DRI su zainteresovane za pristup tajnim podacima.

“DPS takvim stavom ne želi da opstruira rad Odbora, već samo da kažemo da bi bilo neozbiljno da o tome glasamo sada”, tvrdi Simović. Član Odbora Mevludin Nuhodžić (DPS) tvrdi da bi prije izjašnjavanja opozicionom prijedlogu, poslanici trebalo da dobiji mišljenje od Direkcije za zaštitu tajnih podataka. Nuhodžić tvrdi da je neozbiljno je da se svakog mjeseca mijenja taj zakon, te da bi prije toga bi bilo dobro imati mišljenje Direkcije.

Odluku o kontrolnom saslušanju Čarapić i Mitrović, predsjednik Odbora Predrag Bulatović donijeće nakon konsultacija sa njima, a termin održavanja saslušanja biće poznat do kraja januara.

Odbor nije izabrao potpredsjednika tog tijela iako je to bilo predviđeno dnevnim redom.

B.P.

Politika

ČETVRTAK, 27.12.2012.

5

NEZADOVOLJSTVO

Manjine ljute što nijesu uključene u integracije Poslanica HGI kaže da im je Andrija Pejović rekao da će i oni biti u pregovaračkim radnim grupama, ali da se više nije javljao

Nada Đurđevac

P

regovori o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, proces je koji zahtijeva uključenje cjelokupnog društva. Vlada je to na neki način pokušala da uradi omogućivši predstavnicima civilnog sektora da budu dio pregovaračkih timova za poglavlja 23. i 24. No, politički predstavnici manjina u Crnoj Gori nezadovoljni njihovom zastupljenošću u pregovaračkim timovima.

Iako je na Odboru za evropske integracije glavni pregovarač naše zemlje sa EU Andrija Pejović govorio o uspjehu koji smo postigli u tom procesu, pojedine manjine mu zamjeraju to što ih nije uključio u radne grupe. U razgovoru za Dnevne novine poslanica Hrvatske građanske inicijative Ljerka Dragičević kaže da im je Pejović rekao da će ih uključiti, ali da se nikad nakon toga više nije javljao.

Dragićević negoduje što nema manjina u radnim grupama.

“Predložili smo Pejoviću da uključi našeg stručnjaka, recimo, za pomorstvo. Sigurno bi moja manjina mogla dosta pomoći u tome”, kazala je Dragićević.

Mimo toga, ona smatra da smo ove godine u procesu evropskih integracija više napredovali nego što su se nadali. Ko trči prebrzo, brzo padne, pa Dragićević kaže da voli korake koji nijesu perveliki, ali idu naprijed.

Za razliku od nje, poslanik PzP Koča Pavlović misli da će novi premijer, Milo Đukanović, usporiti Crnu Goru na putu ka EU. “Veliki uspjeh je postignut sve do imenovanja nove Vlade. Došao je čovjek koji je garant da će Crna Go-

ra biti parkirana na sporedni kolosijek kada je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala”, kazao je Pavlović za DN. Siguran je da će Đukanović pokušati da eutanaziranje procesa evropskog integrisanja naše zemlje supstituiše intenziviranjem procesa atlantskih integracija.

“Ali mislim da to dvoje ne može zamijeniti jedno drugo. Kod nas su potrebne reforme na kojima insistira Brisel i javnost je to prepoznala. Zato više podržava evropske integracije nego atlantske”, kazao je Pavlović. Čelnik Odbora za evropske integracije Slaven Radunović smatra da je ova godina bila godina zagrijavanja, jer smo otvorili i zatvorili poglavlje 25, koje, kako kaže, nije prezahtjevno. U narednom periodu će njegov odbor nadgledati tok pregovora između Vlade i EU. Vlada će danas formirati još dvije radne grupe, te će za ovu godinu proces zaokružiti na 18 poglavlja. Preostala su još dva skrininga za poglavlja 10 i 12 - informatičko društvo i mediji i fitosanitarna veterinarska politika – koji se očekuju u narednih mjesec i po dana.

Nedovoljno involvirani u pregovarački proces: Dragičević i Mustafić Foto: Darko Jovanović

Nijesu Radunoviću izabrali zamjenika

Pošto je na jučerašnjem Odboru za evropske integracije trebalo da se izabere Radunovićev zamjenik, to se nije desilo. To mjesto pripada vladajućoj koaliciji, ali se ona još nije dogovorila ko će da bude njihov kandidat. Zato su odložili tu tačku dnevnog reda do sljedeće sjednice. Nije razmatrana ni prva tačka, o evroskim integracijama naše zemlje, zato što je DPS morala da pođe na sastanak njihovog odbora.

CDT - PORUKA

Parlament da bude transparentniji Skupština Crne Gore je napredovala u transparentnosti i interakciji sa građanima, ali postoji dosta prostora za poboljšanje stanja, ocijenjeno je iz Centra za demokratsku tranziciju CDT. CDT je juče predstavio podatke o stanju dobrog upravljanja u Skupštini Crne Gore i preporuke za poboljšanje.

U ovoj organizaciji smatraju da dobro upravljanje u praksi znači funkcionalnost organizacije pristupačnost informacijama, participaciju građana i civilnog društva, kontrolu i ocjenu rada koji obavljaju državni organi.

“Od tog poželjnog nivoa Skupština Crne Gore u ovom momentu zadovoljava blizu 60 odsto”, kazao je programski koordinator Đorđije Brkuljan.

On je ukazao da Skupština ima vebsajt na kojem se nalaze važni programski dokumenti i informacije o službi za odnose sa javnošću, ali da nedostaje plan rada za ovu godinu i strategija razvoja te institucije.

“Pozivi na postupke javnih nabavki i odluke o najpovoljnijim ponudama se objavljuju sistematično, ali se ne objavljuju ugovori o javnim nabavkama što je važan standard otvorenosti institucija”, naveo je Brkuljan.

U CDT-u su provjeravali da li postoje listinzi koji pokazuju kako su glasali poslanici.

“Zadovoljenost ovog indikatora je 66 odsto za zakone i izmjene i dopune zakona i 33 odsto za izvještaje”, istakli su iz te NVO. Iz CDT su ukazali da na sajtu Skupštine nije istaknut budžet parlamenta za ovu godinu, “a ne mogu se naći ni informacije koje bi građanima više objasnio sadržaj ovog dokumenta”.

“Situacija sa predlogom budžeta za narednu godinu je izuzetno zabrinjavajuća, jer je za raspravu u Skupštini o tako važnom aktu bilo desetak dana”, dodao je Brkuljan.

Prema njegovim riječima, na vebsajtu se ne mogu pronaći infor-

macije o budžetu koje su razumljive građanima, već samo Zakon o budžetu koji je zvaničan dokument i nije prilagođen građanima.

Kako su naveli, treba precizirati zakonske rokove u Zakonu o budžetu do kada je Vlada dužna da dostavi predlog zakona o budžetu Skupštini na razmatranje.

“Prikazati individualne aktivnosti poslanika, naročito one koje se odnose na kontrolnu funkciju Skupštine. Ukoliko građanin želi da sazna nešto o aktivnostima određenog poslanika, poslaničkim pitanjima ili predlozima zakona u kojima je učestvovao, informacije jedino može dobiti pretraživanjem sjednica ili zakona i drugih akata”, ukazali su iz CDT-a.

INTEGRACIJE

Stručnjaci u pregovorima Proces integracija Crne Gore u Evropsku uniju podrazumijeva uključenost čitavog društva, pa je Vlada Crne Gore formirala najširu bazu za vođenje pregovora o pristupanju EU, poručeno je iz MVPEI-ja Dnevnim novinama. Iz tog resora su naveli da su u pregovaračke strukture uključeni su svi segmenti društva i stručnjaci iz različitih oblasti, te ne stoji tvrdnja da proces vode samo diplomate.

“U razuđenoj pregovaračkoj strukturi zastupljeni su pripadnici različitih stručnih profila iz Vlade, Skupštine, pravosuđa, sindikata, akademske i poslovne zajednice, kao i NVO-a.

Podsjećamo da je Crna Gora prva država koja je u pregovarački proces, kao ravnopravne članove radnih grupa za pripremu pregovaračkih poglavlja, uključila predstavnike nevladinih organizacija. Kao i do sada, i u narednom periodu, jedini kriterijum za izbor članova u svim pregovaračkim struktu-

rama je njihova stručnost”, poručeno je iz Ministarstva vanjskih poslova.

Da je Crna Gora na najbolji način shvatila ovaj proces i da se pregovaračke strukture uspostavljaju u skladu sa planiranom dinamikom, kako navode iz Ministarstva, potvrđuje činjenica da ćemo do kraja godine imati osamnaest radnih grupa za vođenje pregovora i pet imenovanih pregovarača.

“Takođe, uspješno smo završili četrnaest eksplanatornih skrininga i dvanaest bilateralnih skrininga (na kojima je naša administracija predstavila nacionalno zakonodavstvo, stepen njegove usklađenosti s pravnom tekovinom EU i dalje planove za usklađivanjem i primjenom propisa, kao i jačanjem kapaciteta). Evropska komisija je pohvalila dobru pripremljenost i stručnost članova radnih grupa”, ocijenjeno je iz resora koji vodi potpredsjednik Vlade Igor Lukšić.

6

Globus

ČETVRTAK, 27.12.2012.

Šinzo Abe postao premijer Japana

ŽELJEZNICA

TOKIO - Šinzo Abe ponovo je juče izabran za premijera Japana pošto je vlada Jošihiko Node podnijela ostavku kako bi i formalno bio izabran u parlamentu. Portparol Vlade Japana je saopštio da je vlada podnijela ostavku na specijalnoj sjednici juče ujutro. Stranka novog japanskog premijera, opoziciona Liberalno-demokratska partija (LDP) odnijela je pobjedu na parlamentarnim izborima u Japanu 16. decembra, podsjetila je agencija Rojters.

PONOVO RECESIJA?

Amerika na ivici fiskalne provalije

Isus bi danas imao FB i Tviter

Obama prekinuo odmor na Havajima i vratio se u Vašington kako bi se sastao sa kongresmenima

VAŠINGTON - Američki predsjednik Barak Obama vratiće se ranije sa svog tradicionalnog odmora tokom božićnih praznika na Havajima i planira da se u Vašingtonu sastane sa kongresmenima radi razmatranja načina kojima bi se spriječio pad ekonomije u “fiskalnu provaliju”. Bijela kuća je saopštila da se očekuje da će se Obama vratiti rano ujutro, a da će njegova supruga Mišel i kćerke ostati na Havajima. Ranije je odmor predsjednika u njegovoj rodnoj državi trajao i poslije Nove godine.

Americi prijeti “fiskalna provalija” ukoliko članovi Kongresa iz Demokratske i Republikanske stranke ne postignu dogovor u vezi sa

povećanjem poreza najbogatijima.

Ukoliko ne bude postignut dogovor od 1. januara automatski stupaju na snagu mjere smanjenja troškova javnog sektora i povećanja poreza za 600 milijardi dolara. Ekonomisti strahuju da bi to ponovo moglo da vrati američku privredu u recesiju. Posljednji put Kongres je utvrdio prag uzimanja zajmova na nivou od 16 biliona i 390 milijardi dolara. Americi je preostalo još svega 150 milijardi dolara da bi ispunila budžetske obaveze i ukoliko se u obzir uzme tempo troškova zemlje, taj zadatak je praktično nemoguć. Amerika se u svojoj istoriji nikad nije suočavala sa fiskalnom provalijom.

BERLIN - Isus bi danas bio na društvenim mrežama, tvrdi njemački nadbiskup Robert Colič, navodeći da bi Božji sin sigurno slao poruke putem Tvitera. Odgovarajući na pitanja njemačkog dnevnog lista “Rur Nahrihten”, Colič, nadbiskup i predsjednik Njemačke biskupske konferencije, izjasnio se u prilog društvenih mreža.

“Sva sredstva su dobra za širenje Božje riječi. Danas bi Isus sigurno bio na Fejsbuku i Tviteru”, kazao je on, dodajući da se i on sprema da otvori nalog na tim mrežama.

Papa Benedikt Šesnaesti je već učinio taj korak. Poglavar rimokatoličke crkve je nedavno pristupio Tviteru i već ima 1,3 miliona sljedbenika.

Za osam sati 2.300 kilometara

U Kini puštena u promet najduža linija brze pruge u svijetu, koja povezuje Peking i ekonomski centar na jugu zemlje Guangdžou

PEKING - Najduža linija brze pruge na svijetu, od Pekinga do ekonomskog centra Guangdžoua na jugu Kine, u dužini od 2.298 kilometara, kojim će saobraćati superbrzi vozovi, otvorena je juče. Superbrzi voz krenuo je juče ujutro u 9.00 sati po lokalnom vremenu iz Pekinga za Gangdžou, a drugi voz u suprotnom smjeru sat kasnije, prenijela je agencija AP. Tako će linija duga 2.298 kilometara, čiji su neki djelovi već ranije bili u funkciji, u potpunosti funkcionisati, a put od Pekinga do ekonomskog centra na jugu zemlje biće prepolovljen i vozom koji ide 300 kilometara na sat (km/h) trajaće oko osam sati, prenio je Rojters. Projektovana za maksimalnu brzinu od 350 km/h, pruga će imati 35 stanica u većim gradovima, uključujući Šiđadžuang, DžengDžou, Vuhan i Chanšu.

Nakon prošlogodišnje nesreće, kada je u sudaru brzih vozova poginulo 40 ljudi, investiranje u željeznice znatno je smanjeno, a vlada je, prema pisanju lokalnih medija, smanjila planirane investicije za

500 milijardi juana (80,27 milijardi dolara) na 2,3 milijardi juana, u okviru petogodišnjeg plana do 2015.

“Razvili smo čitav sistem efektivnih bezbjednosnih mjera”, rekao je predsjednik odjeljenja za nauku i tehnologiju pri ministarstvu Džou Li. Zvanični Peking navodi da je i dalje posvećen tome da najveće gradove poveže brzim prugama, dok u budućnosti planira njihovo povezivanje sa gradovima u Rusiji i jugoistočnoj Aziji.

“Brze pruge su potrebne za nacionalni razvoj, za narod i za reginonalne komunikacije. Mnoge države su pokrenule svoje privrede izgradnjom superbrzih pruga”, dodao je Džou. Željeznice su glavno transportno sredstvo u Kini koja se prostire na 9,64 miliona kvadratnih kilometara i po površini je treća po veličini država u svijetu, ukoliko se u njenu teritoriju uračuna i područje spornog Tajvana. Prve brze linije na kineskoj željeznici uvedene su 2007, na polovini tzv. “zlatne decenije” brzog privrednog rasta i socijalne stabilnosti.

ŠPANIJA

Zaplijenjeno 11 tona hašiša

Pukao akvarijum, 16 povrijeđenih

Djeda Mrazovi od pijeska Čovjek obučen u kostim Deda Mraza prolazi pored pješčanih skulptura Deda Mrazova, koje su, u okviru proslave Božića, napravili umjetnik Sudaršan Patnjak i njegovi studenti na plaži Puri, u istočnoj indijskoj državi Odiša. Na vrhu centralne skulpture od pijeska, stoji natpis posvećen ekološkoj borbi - “Budi zelen, spasi planetu”

ŠANGAJ - U eksploziji džinovskog akvarijuma u prizemlju jednog tržnog centra u pješačkoj zoni Šangaja povređeno je 16 osoba. Sve ribe koje su bile u njemu, među njima i tri limunajkule, uginule su. Incident, koji se dogodio 18. decembra, izazvan je naglim padom temperature. Pukao je gornji dio akvarijuma, u kome nema vode i koji je osjetljiv na iznenadne promjene temperature. Eksplozija akvarijuma, zapremine 34.000 litara, u kome su plivale ajkule, kornjače i mnoge manje ribe, izazvala je mali potop u tržnom centru u kome je nastala opšta panika.

Među povrijeđenima su, mahom, bili radnici centra.

MADRID - Španska policija zaplijenila je 11 tona hašiša, koji je bio krijumčaren iz Maroka cistijernama za naftu, a uhapsila je i 35 osoba iz jednog od najvećih lanaca za krijumčarenje droge na evropskom tržištu, saopštili su juče španski zvaničnici. Vlasti su saopštile da je hašiš putovao u kamionima koji su prevezeni teretnim brodovima iz Maroka u južnu Španiju, a onda su nastavili do predgrađa Madrida. Potom je jedan dio hašiša poslat radi prodaje u Madrid, a ostatak je stavljen u kamione sa legalnom robom, koju su vozili u Belgiju, Veliku Bri-

taniju, Francusku i Holandiju. Među uhapšenima su 31 Marokanac, trojica Španaca i jedna Belgijanka.

“Razbijena mreža kontrolisala je čitav krijumčarski lanac od proizvodnje do pakovanja, dopreme u Španiju, skladištenja i prodaje širom Evrope, posebno u Francuskoj, Belgiji, Engleskoj i Holandiji”, piše u saopštenju španske policije.

AFP je javio da je većina droge pronađena u skladištima u Toledu, gdje je policija pronašla ukupno 8,5 tona. Osim hašiša, zaplijenjeno je 150.000 eura u gotovini, 14 vozila i 109 mobilnih telefona.

Globus

ČETVRTAK, 27.12.2012.

7

SARADNJA

Dačić i Nikolić posjetili Dodika

Predsjednik Srbije prvi put u Banjaluci od kad je stupio na dužnost

PROSLAVA

“Nisam kriv” zabavljali Sanadera za Božić

B

EOGRAD - Predsjednik i premijer Republike Srbije Tomislav Nikolić i Ivica Dačić doputovali su juče oko 13 sati u Banjaluku, gdje su prisustvovali petoj sjednici Savjeta za saradnju Srbije i Republike Srpske.

Zvaničnike Srbije na banjalučkom aerodromu dočekao je entitetski premijer Aleksandar Džombić. U centru grada grupa stanovnika okupila se da dočeka predsjednika Srbije.

“Kraj je godine, treba da analiziramo šta smo učinili u tim odnosima, da se dogovorimo za sljedeću godinu. Mi prihvatamo sve što piše u Dejtonskom sporazumu, a tamo piše da je RS entitet koji ima pravo da uspostavlja specijalne odnose sa Srbijom”, rekao je Nikolić. On je dodao da ne želi da ti specijalni odnosi sa RS budu deklarativni, već da želi mnogo bolju saradnju sa RS. Poslije sastanka u zgradi predsjednika RS potpisan je memorandum o saradnji Ministarstva pravde Republike Srpske, Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske i Ministarstva pravde i državne uprave Srbije.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je juče, uoči sjednice Savjeta za sprovođenje specijalnih veza sa Srbijom, da će na sastanku u Banjaluci biti potvrđeno ono što je u prošlosti činjeno na poboljšanju tih veza, ali i da će biti promovisani određeni novi zajednički projekti.

Dodik je Tanjugu izjavio da će jedan od osnovnih projekata saradnje u bliskoj budućnosti biti projekat “Podrinje”, koji podrazumijeva prekograničnu saradnju opština, a vlade u Banjaluci i Beogradu će, kako je rekao, animira-

ti opštine da zajednički apliciraju za sredstva iz raznih fondova, uključujući fondove EU. “RS nastoji da razvije odnose sa Srbijom na najvećem mogućem nivou, ti odnosi i jesu na najvišem mogućem nivou i nema razloga da budu drugačaji”, rekao je Dodik.

On je istakao da je iskustvo pokazalo da nije dovoljno samo pričati o bratskim odnosima, već da je na njima potrebno neprestano raditi, o čemu svjedoči činjenica da su građani RS tek od 2006. u zdravstvenom i obrazovnom sistemu Srbije prestali da budu tretirani kao stranci.

“Danas nam predstavlja problem granica. Srbija je najveći

spoljnotrgovinski partner RS, ovdje je roba široke potrošnje dominantno iz Srbije. Imamo problem što su mnoga preduzeća iz Srbije za svoje predstavnike u BiH odredile firme iz Sarajeva, koje 95 odsto robe prodaju iz RS”, kazao je Dodik.

Kako je naglasio, “nema šanse” da predstavništvo neke firme iz Turske ili Hrvatske bude u RS, dok firme iz Srbije svoja predstavništva daju, na primjer, preduzećima iz Sarajeva ili Tuzle.

“To govori o nepostojećem obliku poslovne solidarnosti. Čak 99 odsto robe koja dolazi iz Srbije u BiH kupuje se u RS, nemate šanse da prodate bilo kakvu robu na rafovima u Sarajevu jer neće da ih kupuju”, zaključio je predsjednik RS. Jučerašnja Nikolićeva posjeta Banjaluci bila je prva od njegovog stupanja na dužnost predsjednika Srbije.

OVPMB zaprijetila Dačiću PRIŠTINA - Bivši pripadnici rasformirane Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca (OVPMB) zaprijetili su predsjedniku Vlade Ivici Dačiću oružanim sukobom ako Vlada Srbije pokuša da sruši spomenik OVPMB u Preševu. Na sajtu Preševa jone http://www.preshevajone.com/) pripadnici OVPMB su naveli da će “vrlo lako ponovo obući čizme i uniforme i uzeti oružje u ruke”. Odgovarajući na najave i prijetnje premijera Srbije Ivice Dačića da će Srbija silom ukloniti spomenik pripadnicima bivše OVPMB, ukoliko to vlasti u opštini Preševo ne učine, komandant Ljulji - Ljuljzim Ibiši je rekao da su spremni da se tome suprotstave, ako je potrebno i oružjem. Ivica Dačić poručio je da je država jače od svake prijetnje.

“To apsolutno nije moguće i može da prijeti ko god hoće, država je jača od svake prijetnje i očekujemo da to pitanje bude narednih nedjelja rješeno. Moglo je da bude rješeno za jedan dan, ali smo iskazali dobru volju da ne dolivamo ulje na vatru. Ali, ako neće milom, onda ćemo silom”, poručio je Dačić.

On je naglasio da ukoliko spomenik nije postavljen u skladu sa zakonima Republike Srbije, mora biti ukonjen.

ANKETA

Merkel nikad popularnija BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel pred novu 2013. je popularnija nego što je ikada ranije bila, pošto je trenutno podržava 41 odsto birača. To je njen najbolji rezultat od marta 2006, pokazala je jučerašnja anketa Instituta za istraživanje javnog mnijenja ‘’Forsa’’.

Prema toj anketi, njenim koalicionim partnerima - liberalima i dalje loše ide i oni bi dobili četiri odsto i tako ostali vanparlamentarna partija. Politički protivnici Merkelove, njemačke socijaldemokrate s kancelarskim kandidatom Perom Štajnbrikom dobili bi nepromijenjenih 27 odsto glaso-

va. Zeleni bi dobili procenat manje nego u prošloj anketi, odnosno 13 odsto glasova, dok bi Ljevica, nastala spajanjem nasljednika istočno-njemačkih komunista i stranke WASG, osvojila nepromjenjenih osam odsto glasova, a Pirati svega četiri odsto, što je nedovoljno za ulazak u Bundestag.

SPLIT - Ako je suditi po prazničnom meniju i programu zagrebačkog Okružnog zatvora Remetinec, prilagođenog narodnim običajima, čini se da će se zatvorenici za Božić i Novu godinu “provesti” mnogo bolje nego veliki broj hrvatskih građana, pisale je juče Slobodna Dalmacija. Božićno veselje za sve “iza rešetaka” Remetinca počelo je već 18. decembra božićnim koncertom muzičke sekcije iz glinske kaznionice “Nisam kriv”, a tri dana poslije misu za stotinjak zatvorenika u sportskoj dvorani kaznenog objek-

ta predvodio je župnik Ivan Topolnjak. Na sam Božić, ukazao je hrvatski dnevnik, kao i u spoljnom svijetu, radno angažovanim zatvorenicima sledovalo je skraćeno radno vrijeme, a veče uoči Božića u televizijskom programu zatvorenici su mogli uživati do završetka svete mise.

Kolektivnog dočeka Nove godine za “stanare” Remetinca neće biti, prvenstveno zbog prebukiranosti, s obzirom da je kapacitet zatvora od 582 zatvorenika mnogo manji od stvarnog broja korisnika kojih trenutno ima oko 900.

Nevrijeme usmrtilo troje ljudi NJU ORLEANS - Najmanje dvije osobe poginule su u sudaru nastalom uslijed velike zimske oluje koja je pogodila jug SAD. Jedan muškarac stradao je u Teksasu kada je olujni vetar srušio drvo koje je palo na njegov kamion.

Vlasti su saopštile da se prethodne noći zbog ledene kiše u gradu Oklahoma dogodilo čak 10 sudara, dok je zbog lančanog sudara 21 vozila, u kojem je povređeno 12 ljudi, auto-put u utorak bio zatvoren pet sati.

Nacionalna meteorološka služba saopštila je da je tornado u utorak pogodio grad Mobajl, u državi Alabami, gdje je jak vje-

tar lomio drveće, a prijavljeni su i kvarovi na elektro-mreži. Osim materijalne štete, u tom gradu od oko 200.000 stanovnika, niko nije povrijeđen, prenio je Rojters.

NWS navodi da je tornado zahvatio i Luizijanu, Teksas i Misisipi, gdje je bilo povrijeđenih i uništenih stambenih objekata. Prema sajtu za avionske letove Flajt aver. com, do sredine jučerašnjeg dana otkazano je 210 letova, od čega je trećinu otkazala kompanija “Ameriken erlajnz” i njena regionalna ispostava “Ameriken igl”, čije je sjedište i najveće čvorište na međunarodnom aerodromu Dalas - Fort Vort.

BRENDING

Šamari za Gugl i Amazon u 2012.

LONDON - “Gugl”, “Amazon” i “Starbaks” su među najoštećenijim brendovima u 2012. godini u Velikoj Britaniji. Razlog velikog pada je medijska bitka koju su, očigledno izgubili zbog izbjegavanja plaćanja poreza.

Godišnja rang lista kompanija koje su imale najveći pozitivni ili negativni uticaj na reputaciju svog brenda, pokazala je da je “Amazon” izgubio prvo mjesto iz 2011. godine i pao na treće, dok je Gugl ispao iz prvih deset brendova u Britaniji, objavio je Gardijan. Lista je sačinjenja na osnovu ankete sprovedene među više od 2.000 ispitanika, a na osnovu njihovih mišljenja o određenim brendovima, for-

miranim na osnovu medijske i makretinške kampanje. Na prvom mjestu “pozitivne” liste za 2012. godinu nalazi se “BBC iPlayer” sa skorom od 30 poena, prati ga robna kuća “Džon Luis” sa 24.6 i “Amazon” na trećem mjestu sa 24.1 poena. Na listi se od 4. do 9. mjesta nalaze i “Mani sejving ekspert”, robna marka “Marks end Spenser”, “Epl Ajped”, lanac supermarketa “Sejnsberi”, sajt Bi-Bi-Si-ja i “Samsung”.

Ekonomija

ČETVRTAK, 27.12.2012.

VLADA

Poslanici da smanje plate Izvršni direktori u državnim javnim preduzećima zarađivaće dvije prosječne zarade, predlaže Vlada Foto: Darko Jovanović

Vlada Crne Gore danas bi trebalo da usvoji plan fiskalne konsolidacije koji podrazumijeva privremeno zamrzavanje penzija i plata u javnom sektoru, a istovremeno pozvaće i Skupštinu Crne Gore da poslanicima smanji zarade za sedam odsto, kao što su to sredinom godine uradili i članovi izvršne Vlade, saopštio je ministar finansija Radoje Žugić. Poslanici su tokom proljeća ignorisali takav predlog Vlade. Kako tvrde iz Vlade, mjere kojima se zamrzavaju penzije neće pogoditi najugroženiju populaciju odnosno one sa niskim primanjima, jer će za njih tokom godine biti isplaćivana novčana pomoć, kao i određene subvencije.

“Za sada nije planirano da plate zaposlenima u javnom sektoru budu smanjene, kao i da neće biti otpuštanja, ali svakako da će se raditi na racionalizaciji” kaže Žugić.

Tim Planom preporučiće se i

da zaposlenima u regulatornim agencijama budu usklađene zarade sa ostalim zaposlenim u državnim službama. Kao mjera preporučiće se i da profit koji imaju regulatori ubuduće bude uplaćivan u budžet. Isto tako, mjerama će se ograničiti da nadoknada predsjednicima upravnih odbora bude jedna prosječna plata u državi, a članovima polovina tog iznosa. Izvršnim direktorima biće ograničena plata na dvije zarade. To znači da će umjesto do sada limitiranih 1.473, direktori dobijati oko 900 eura. Vlada novim mjerama želi da napravi dodatnu uštedu odnosno utiče na smanjenje javne potrošnje. Mjere koje je Vlada pozvala poslanike da smanje plapreduzela mogu se tumačiti kao te: Žugić juče na Odboru za ekonomiju dodatno stezanje kaiša. Mjere koje se usvajaju nijesu popularne jer mjere imaju privremeni karakter, neće podstaći potrošnju, ali bi tre- kao da će se tokom godine analizibalo da uvedu red u odnosu među rati situacija i eventualno ukinule platama. Iz Vlade naglašavaju da mjere.

N.U.

Predstavnici opozicije juče na Odboru za ekonomuju Foto: Darko Jovanović

8

Budžet danas na plenumu BUDŽET

Sirotinjski i realan Na matičnom odboru završena rasprava o budžetu, poslanici različito ocijenili budžet Odbor za ekonomiju, finansije i budžet završio je juče raspravu o predlogu budžeta za narednu godinu, o kojem će se izjasniti danas.

Opozicionari kritikovali budžet jer smatraju da je sirotinjski i neodrživ.

“Već sada ulazimo u zonu gdje ćemo se suočavati sa opasnim padom životnog standarda stanovništva, a Vlada će biti prinuđena da zamrzne penzije što je već uradila, a i biće prinuđena da smanji za 10 procenata broj zaposlenih u javnom sektoru i da će Vlada biti prinuđena da za devet procenata smanji zarade u javnom sektoru”, kazao je poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević.Predstavnci opozicije smatraju da su nedovoljna naplata poreza i siva ekonomija glavni problemi sa kojima se suočava crnogorska ekonomija, a ujedno predstavljaju potencijal za povećanje prihoda u budžetu.

Toga je svjestan i ministar finansija Radoje Žugić, koji je za narednu godinu godinu najavio formiranje radnih grupa koje će se pozabaviti ovim problemom.

“U prvom kvartalu naredne godine ćemo veoma aktivno raditi na procesu sužavanja sive ekonomije i širenja poreskog kapaciteta sa pokušajem da što efikasnije naplatimo svaki euro javnih prihoda. Predložiću Vladi da se formira

radna grupa i da u njoj participiraju svi koji su zainteresovani”, kazao je Žugić i dodao da neredne godine možemo trošiti samo onoliko koliko zaradimo.

Takođe, poslanike brine i nivo javnog duga, garancije, subvencije pojedim kompanijama, ali i budućnost industrijskog giganta-Kombinata aluminijuma, s obzirom da postoji mogućnost od aktiviranja garancija, a samim tim ugoržavanja stabilnosti budžeta.

A kada je naplata poreza u pitanju, poslanici poručuju da se treba što agresivnije obračunati sa velikim poreskim dužnicima. Kao jedna od mjera kako bi država uspjela da naplati ono što joj se duguje, jeste preko prodaje imovine dužnika.

“Ne možemo konsolidovati javnu potrošnju, a da istovremeno neki privredni subjekti u Crnoj Gori imaju luksuz, da ne kažem privilegiju, da ne plaćaju svoju poresku obavezu”, kazao je poslanik SDP-a Damir Šehović, koji je podsjetio da oko 216 miliona eura poreskog duga u prethodnoj godini nije naplaćeno.

Poslodavci poručuju da je jača kontrola i naplata poreza bolje alternativa od povećenja poreza.

Predlog budžeta kritikovali su i predstavnici nevladinog sektora, jer se iz godine u godinu smanjuje iznos koji je namijenjen njima. I.C.

Skupština će danas početi raspravu o budžetu za narednu godinu koji iznosi oko 1,26 milijardi eura. Predviđen je rast prihoda od 0,97 odsto u odnosu na ovogodišnji rebalans, na 1,16 milijardi euea odnosno 33,26 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Rashodna strana budžeta je planirana na nivou od oko 1,26 milijardi eura ili 35,99 odsto BDP-a, što je u odnosu na rebalans relativno iskazano manje oko dva procentna poena. Kapitalni budžet nije smanjen i planiran je na oko 65 miliona eura ili 1,88 odsto BDP. Projektovan je deficit od 2,73 odsto BDP-a. Primarni, odnosno deficit bez kamata na kredite projektovan je u iznosu od 0,68 odsto BDP-a i manji je od prosjeka u posljednjim godinama od 4,6 odsto.

Predlogom budžeta predviđeno je i da Vlada u narednoj godini preuzme dugove do 9,6 miliona eura i izda garancije vrijedne 66,2 miliona eura.

Neće biti rebalansa Iako još nije ni usvojen budžet za narednu godinu, opozicija već strahuje da će odmah nakon predsjedničkih izbora na proljeće doći do rebalansa. Predsjednik SNP-a Srđan Milić saopštio je na odboru da očekuje da će do toga doći, na šta mu je ministar finansija Radoje Žugić odgovorio da rebalansa neće biti.

Ekonomija

ČETVRTAK, 27.12.2012.

9

RUDNIK BOKSITA

Ročište krajem januara Ročište za uvođenje stečaja u nikšićke Rudnike boksita, na zahtjev Crnogorske komercijalne banke (CKB), zakazano je za 24. januar.

CKB je tražila od Privrednog suda da pokrene stečajni postupak u Rudnicima boksita zbog duga od oko 1,59 miliona eura. CKB je sa nikšičkom kompanijom, čiji su većinski vlasnici Vlada i ruska Centralno-evropska aluminijska kompanija (CEAC), zaključila dva ugovora o kreditu, u decembru 2006. i u maju 2007. godine na iznose od 520.680 eura, odnosno 330.000 eura.

CKB je u januaru 2008. godine izdala Boksitima bankarsku garanciju na milion i po eura, jer nikšićko preduzeće nije bilo u mogućnosti da izmiruje obaveze prema pojedinim dobavljačima. Banka je početkom septembra dostavila sudu predlog za izvršenje i prinudnu naplatu, jer Rudnici boksita, bez obzira na opomene, u kontinuitetu nijesu izmirivali obaveze prema njoj. CKB, i pored toga, nije uspjela da namiri potraživanja, iako su obaveze odavno dospjele na naplatu.

DOGOVORENO

Bivši radnici odustali od štrajka Uprava carina vraća novac Tehnostilu

PENZIJE

Ne krpite rupe preko naših leđa Penzioneri smatraju da treba štedjeti na službenim putovanjima i telefonima funkcionera, a ne na njima Barbara Lekavski

P

redlog dopune Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju kojim bi, kako je predložila Vlada, trebalo da se tokom naredne godine zamrzne redovno usklađivanje penzija, nije naišlo na odobravanje penzionera. U Udruženju vojnih penzionera i Stranci penzionera i invalida su mišljenja da država ne bi trebalo da probleme u budžetu rješava preko populacije koja je najugroženija u društvu. Ipak, taj prijedlog juče nije dobio zeleno svijetlo na sjednici Skupštinskog odbora za rad, zdravstvo, i socijalno staranje, ali je moguće da glasovima vladajuće koalicije bude usvojen na plenumu.

Najstarija populacija u Crnoj Gori smatra da država ne bi trebalo da štedi na njima, već da bi probleme u budžetu trebalo da riješi sankcionisanjem izdataka Vladinih funkcionera za putovanja u inostranstvo, dnevnica, kupovinu automobila. Penzioneri se protive izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim bi se na prijedlog Vlade, ukinulo pravo da im penzije u narednoj godini na mjesečnom nivou budu povećane oko 3,3 odsto. Predsjednik udruženja vojnih penzionera, Drago Tiodorović kazao je Dnevnim novinama da nedostatak novca u budžetu ne bi trebalo da bude na teret najugroženije populacije u Crnoj Gori, te da je usvajanje tog predloga “van svake” pameti.

“Ne može država svoje probleme u budžetu da rješava preko nas, a da se ne iscrpe druge mogućnosti. Umjesto da udari sankcije na izdatke koje iz budžeta idu na mobilne telefone funkcionera, kupovinu vozila, goriva, dnevnice za službena putovanja, Vlada predlaže da se penzije ne usklađuju onako kako je po zakonu regulisano. To je neprihvatljivo”, kazao je Tiodorović.

Ipak, kako je dodao, penzioneri neće ništa preduzimati dok predlog izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ne bude usvojen.

Istog mišljenja je i počasni predsjednik Stranke penzionera, invalida i socijalne pravde Marko Kampe.

On je za DN kazao da ukoliko bi državu unesrećilo planirano uvećanje penzija 3,3 odsto na mjesečnom nivou, onda je bolje da takva država ne postoji. “Postavlja se pitanje da li su penzioneri zaslužili da se sa njima ovako postupa, kada se zna da su oni stvarali sve ovo što smo imali a što je nažalost na razne načine oruđeno ne njihovom krivicom”, rekao je Kampe i dodao da penzioneri moraju gladovati dok se pojedinci šepure visokim naknadama i imovinom koju nijesu mogli steći radom, bez mogućnosti bilo kakvog uticaja da se to ispravi. Mnogi penzioneri su se ,prema njegovim riječima, ponadali da će im 21. decembar skratiti muke preživljavanja, ali kao što to obično biva nade su se ipak iznevjerile. Kako je dodao, od svega je neko imao koristi, ali penzioneri nijesu.

“Mnogi od njih su primorani da u ranim jutarnjim časovima, prije pražnjenja kontejnera, čeprkaju po istom posebno u periodu od 10. do 20. jer im penzije ne mogu potrajati, nakon izmirenja obaveza, ni za deset dana”, saopštio je Kampe.

Skupštinski odbor za rad, zdravstvo i socijalno staranje nije juče usvojio predlog dopune Zakona o penzijskoinvalidskom osiguranju (PIO) kojim bi, kako je predložila Vlada, trebalo da se tokom naredne godin zamrzne redovno usklađivanje penzija.

Predlog su podržala četiri člana odbora iz vladajuće partije, protiv je bila opozicija, dok je lider Liberalne parije Andrija Popović bio uzdržan. Ipak, iako taj prijedlog nije juče dobio zeleno svijetlo, moguće je da glasovima vladajuće koalicije bude usvojen na plenumu.

Predložena dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koju je Vlada u utorak dostavila Skupštini, uskraćuje pravo crnogorskih penzionera da im penzije u narednoj godini na mjesečnom nivou budu povećane oko 3,3 odsto.

Direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), Dušan Perović, kazao je sredinom decembra da će penzije crnogorskim penzionerima i dalje biti redovne, kao i da je prvo usklađivanje predviđeno tokom januara, shodno zakonski utvrđenim kriterijumima.

Mišljenje nakon usvajanja odluke U Udruženju penzionera nijesu htjeli da komentarišu Vladin predlog da se tokom naredne godine zamrzne redovno usklađivanje penzija, dok ta odluka ne bude konačna. “Ne želimo ništa da prejudiciramo.

Onog trenutka kada izmjene tog zakona budu usvojene, svakako da ćemo iskazati naše mišljenje”, kratko je prokomentarisao v.d. predsjednika Saveza udruženja penzionera Crne Gore.

Bivši radnici Tehnostila koji su prethodnih dana protestovali jer je 50.000 eura od prodaje mašina čačanskoj firmi Unipromet otišao na račun Uprave carina odustali su od najavljene blokade carinskog terminala jer je izvjesno da će novac biti vraćen na račun Tehnostila.

“Dogovoreno je da se pare sa računa Uprave carina prebace na račun Privrednog suda. Sad jedino čekamo odluku stečajnog sudije da donese odluku o djelimičnoj raspodjeli da se taj novac preba-

ci na račune radnika. To je odluka privrednog suda”, kazao je radnicima okupljenim ispred carinskog terminala predsjednik Sindikata, Marko Mirjačić. U Privrednom sudu u Podgorici juče je održano ročište na kojem je donesena odluka da Uprava Carina vrati Tehnostilu 50.000 eura. Novac će do kraja nedjelje biti prebačen na račun Tehnostila, a onda će stečajni sudija i stečajni upravnik donijeti odluku o djelimičnoj raspodjeli novca radnicima.

I.J.

Vektra aviejšn

Uskoro odluka o uvođenju stečaja Odloženo ročište za uvođenje stečaja u kompaniju Vektra Boka Ročište o uvođenju stečaja u kompaniju Vektra aviejšn biznismena Dragana Brkovića na zahtjev Crnogorske komercijalne bankei OTP faktoringa, zaključeno je juče, a odluka će, kako je najavljeno, biti donijeta u zakonskom roku. Ročište za uvođenje stečaja u kompaniju Vektra Boka, takođe na zahtjev OTP faktoringa, ponovo je odloženo, za 4. februar.

Privredni sud je 20. decembra uveo stečaj u kompaniju Vektra Montenegro. Privredni sud u Bijelom Polju uveo je krajem maja stečaj u Vektru Jakić, takođe na zahtjev OTP banke. Stečaj je uveden zbog neizmirivanja kredita od 73,6 miliona eura, koji je banka odobrila Vektri Montenegro, a gdje je Vektra Jakić bila žirant.

Stečaji su krajem jula uvedeni i u Horajzon Lodžistik, zbog duga od 2,56 miliona eura i kompaniju Vektra voda, koja duguje 3,25

miliona eura.

Kompanija OTP faktoring, podnijela je krajem novembra prošle godine Privrednom sudu zahtjev za uvođenje stečaja u više preduzeća u vlasništvu Brkovića, zbog duga od skoro 100 miliona eura.

štrajk

Radnicima ‘‘Konija’’ zdravlje sve lošije Radnicima nikšiće Koni konfekcije, koji štrajkuju glađu, niko se od nadležnih nije obratio, a dvoje njih je juče zatražilo ljekarsku pomoć.

Predsjednik Sindikata Milijana Novosel kazala je agenciji Mina-biznis da su dva radnika prevezena u Hitnu službu gdje im je ukazana pomoć nakon što im je pozlilo. Niko

od nadležnih nam se nije obratio, ali su radnici odlučni da ne prekidaju štrajk do ispunjenja zahtjeva, rekla je Novosel. Radnici Konija počeli su da štrajkuju glađu u utorak, zahtijevaju i isplatu zarada i definisanje radnog statusa. Njima se duguje osam plata, a nijesu im uplaćeni ni doprinosi za pet godina.

10 Društvo

ČETVRTAK, 27.12.2012.

LJEKARSKA KOMORA

Nagrade otišle na sjever Crne Gore

Godišnje nagrade “Dr Radovan Zogović”, koje tradicionalno dodjeljuje Ljekarska komora Crne Gore za poseban doprinos unapređenju zdravlja, ove godine su pripale pedijatru, neonatologu u Opštoj bolnici Pljevlja dr Veselniki Ječmenici i Domu zdravlja Bijelo Polje.

“Kao veliki stručnjak i humanista dr Ječmenica je znatno doprinijela unapređenju zdravlja djece Pljevljima, kao i afirmaciji načela profesije. Veliki dio svog stručnog i istraživačkog rada posvetila je djeci sa opstruktivnim oboljenjima i u kontinuitetu pratila savremena medicinska dostignuća i u okviru svoje specijalnosti”, rekao je ministar zdravlja prof. dr Mi-

odrag Radunović.

Takođe, on je naveo da Dom zdravlja Bijelo Polje, kao referentna ustanova na primarnom nivou, obezbjeđuje zdravstvenu zaštitu za blizu 50.000 građana te opštine, a iz nekih oblasti medicine i za susjedne gradove Kolašin i Mojkovac.

“Savjesnost i nesebično davanje ljekara drugome, najbolja je potvrda časti i dostojanstva ljekarske profesije, a naš najvažniji zajednički zadatak je da usmjerimo svu energiju na pacijenta, koji nije ni broj ni usluga, već partner koji nam je povjerio nešto najvrednije što ima, a to je život”, naglasio je Radunović.

N.D.L.

UPR

Nevladini saktori formirali koaliciju

Nevladine organizacije u Podgorici formirale su UPR koaliciju, čiji su članovi završili inicijalnu obuku o prirodi i značaju UPR procesa, najvažnijeg mehanizma Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija UN. UPR Koaliciju čine sedam NVO - Centar za demokratiju i ljudska prava, Građanska alijansa, Centar za prava djeteta Crne Gore, Centar za ženska prava, Centar za romske inicijative, MogUL i Udruženje paraplegičara Crne Gore.

“Članovi koalicije su prošli inicijalnu obuku, koja je obuhvatila informacije o prirodi i značaju UPR-a, ulozi i modalitetima učešća NVO u ovom procesu i smjernice za alternativno izvještavanje u okviru UPR procesa”, navodi se u saopštenju.

Na sastanku je razgovarano i o tehničkim detaljima realizacije projekta, dinamici projektnih aktivnosti i o mogućim inicijativama lobiranja i zagovaranja UPR preporuka.

B.B.

Akcija za Komanski most Srednja stručna škola “Sergije Stanić” zajedno sa Maksi marketima organizovala je humanitarnu akciju za štićenike Komanskog mosta. Učenici pomenute škole sa smjerova kulinarstvo i usluživanje pripremali su hranu i piće za štićenike.

“Akcija je održana na inicijativu škole na čiji su se poziv za partnerstvo odazvali Maksi marketi. Cilj akcije je bio da štićenicima uljepšamo svakodnevnicu, unesemo im osmjeh i radost i podarimo dan druženja sa našim učenicima. Njihov osmjeh je naša najveća nagrada. Ovo neobično iskustvo pokazalo je da ne postoje barijere, ako se prevaziđu predrasude i otvorenog srca priđe čovjeku”, rekao je direktor SSS Sergije Stanić, Zoran Klikovac.

N.D.L.

Paketići za djecu iz Centra “1. jun”

Predstavnici Hypo Alpe Adria banke posjetili su juče Javnu ustanovu Resursni centar za obrazovanje i osposobljavanje „1. jun“ u Podgorici i podijelili 146 novogodišnjih poklon paketića.“Ovim gestom banka potvrđuje posvećenost najmlađoj populaciji, ali i kategorijama koja su u stanju socijalne potrebe. Nova godina i nastupajući praznici su prilika da se učenicima Centra poželi sreća, zdravlje, puno igre i osmijeha, i naravno dobre ocjene i u 2013. godini”, kazala je PR banke, Željka Radulović. Hypo banci se zahvalila pomoćnik direktora Resursnog centra Zorica Vuković i podsjetila na dobru saradnju koju imaju još od 2008. godine. Hypo banci je, kako je saopšteno, u znak zahvalnosti uručen likovni rad učenika Centra, zahvalnica, kao i prigodni keramički radovi učenika. B.B.

DONACIJA

Sala za čuvanje majčinog mlijeka Predsjednica Notarske komore Crne Gore Tanja Čepić uručila je donaciju Kliničkom centru Crne Gore, koja će omogućiti otvaranje posebne sale Laktarijuma u kojoj će se čuvati mlijeko majki kojima djeca nijesu donesena na podoj.

U saopštenju se navodi, da prvo majčino mlijeko obezbjeđuje bebi imunitet i bogato je hranljivim materijama koje su prilagođene nerazvijenim bebinim organima za varenje.Takođe, majčino mlijeko sprečava alergije, pojavu astme i respiratornih infekcija. Pored toga, dojenje pozitivno utiče na majčino zdravlje.

Ukazuje se da Istraživanja su pokazala da žene koje doje duže od godinu dana rjeđe obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.

“Time će biti omogućeno da novorođene bebe dobiju mlijeko svoje majke koje bi se od njih uzimalo i skladištilo. Ova novina takođe otvara mogućnosti da i novorođenčad čije majke nemaju mlijeko, kao prve obroke dobijaju prirodnu i, za zdravlje i razvoj djeteta, nezamjenjivu hranu”, navodi se u zajednič-

crnvo

Hitno uplatiti novac nevladinim organizacijama Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) pozvao je Vladu Crne Gore da na sjutrašnjoj sjednici usvoji Odluku o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama po osnovu Konkursa za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću.Takođe, CRNVO traži da se do kraja godine, uplate sredstva organizacijama čiji su projekti podržani.

“Ukoliko se to ne učini do kraja godine, realna je bojazan da sredstva za NVO u ovoj godini u potpunosti propadnu.S obzirom na negativan trend finansijske podrške koju Vlada u poslednje tri godine opredjeljuje za projekte NVO, nikakvo

iznenađenje ne bi predstavlja namjera Vlade da odugovlačeći ovaj proces uopšte ne opredijeli sredstva“, saopšteno je iz CRNVO-a.

Prošle godine je za projekte NVO izdvojeno dva miliona eura, a za narednu godinu je planiran još manji iznos - 1.546.886 eura.

“Apelujemo na Vladu da do kraja godine usvoji Odluku i uplati sredstva koja po osnovu ovog fonda pripadaju organizacijama u 2012. godini. U suprotnom, ako se samo usvoji Odluka a sredstva ne uplate do kraja kalendarske godine, ne postoji nikakva garancija da će ona biti isplaćena u narednoj budžetskoj godini“, dodaje se u saopštenju.

B.B.

VLADA I OEBS

Promovišu pravo na slobodan pristup informacijama Ministarstvo kulture i OEBS izdali su publikaciju o slobodnom pristupu informacijama, u cilju promocije tog osnovnog ljudskog prava. Publikacija je, kako je saopšteno, posvećena svim fazama pripreme Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ekspertskim komen-

tarima, ocjenama Venecijanske komisije, kao i harmonizaciji sa zakonima o zaštiti i o tajnosti podataka.

Glavni urednik publikacije je pomoćnik ministra kulture za oblast medija Željko Rutović, a izvršni urednik je savjetnik u Sektoru za medije tog resora Miloš Lalević.

VASOVE VODE

Prostorni plan razrađuje koridor i trasu autoputa Konačan položaj trase utvrdiće nakon izrade glavnih projekata za pojedine dionice puta

kom saopštenju.

Dodaje se da je direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo dr Snežana Crnogorac kazala je da donacija od posebnog značaja za najmlađu populaciju koja predstav-

lja prioritet svakog društva.

Projekat “Laktarijum” dio je plana aktivnosti za unapređenje brige o potomstvu koje, uz podršku donatora, realizuju Ministrastvo zdravlja i KCCG. B.B.

Detaljni prostorni plan autoputa Bar – Boljare razrađuje koridor i trasu autoputa, a konačan položaj trase utvrdiće se tokom izrade glavnih projekata za pojedine dionice puta, saopštili su iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, reagujući na spornu činjenicu da autoput prema planovima prolazi kroz Vasove vode.

Iz Ministarstva su povodom mijenjanja Pravilnika o bližim karakteristikama lokacije, uslovima izgradnje, sanitarno-tehničkim uslovima, načinu rada i zatvaranja deponija za otpad, stručnoj spremi, kvalifikacijama rukovodioca deponije i vrstama otpada i uslovima za prihvatanje otpada

na deponiji kazali da su to uradili kako bi mjerenja bila vršena od tijela deponije, a ne od “deponije”.

“Ukazujemo da je Ministarstvo sa predstavnicima MZ Beranselo dalo objašnjenje da se minimalno rastojanje od riječnog toka od 500 metara odnosi na obod tijela deponije, a ne na druge sadržaje u sklopu cjelokupnog infrastrukturnog objekta”, navodi se u saopštenju.

Mjesna zajednica Beranselo i Ekološki pokret “Ozon”, u aprilu 2011. godine, zajednički su organizovali mjerenje udaljenosti rijeke Lim i tada je utvrđeno da od oboda gdje je planirana deponija rijeka je udaljena 468,32 metara.

N.D.L.

Društvo 11

ČETVRTAK, 27.12.2012.

Milenko Vojičić

Ako mogu na Akropolj, zašto ne i na Lovćen Osobe sa invaliditetom poručile da ne žele da pronalaze krivce, već teže ostvarenju cilja - pristupačnosti Jelena Kovačević

N

ijedan hotel, plaža, nacionalni park ili kulturno-istorijski spomenik u Crnoj Gori ne omogućava prilaz osobama smanjene pokretljivosti, a jedan od razloga takvog stanja je što u planskim dokumentima, to nije obavezujuća stavka. Dok država, opštine i upravljačka preduzeća čekaju da nadležnost za konkretne korake preuzme onaj drugi, osobe sa invaliditetom poručuju da više nema čekanja - počeće da pokreću pravnih postupaka protiv svih koji na taj način vrše diskriminaciju nad njima.

Veliki broj turističkih objekata je rađen davno, pa zakonski nijesu imali obavezu da vode računa o potrebama OSI, ali je problem što se novi objekti rade, a ne poštuju se propisi. Nekoliko subjekata ima pravo i obavezu da vrši nadzor nad poslovima za rekonstrukciju odnosno građenje novih objekata, kazali su iz Ministarstva turizma i održivog razvoja, međutim, niko ne želi da prihvati odgovornost. Osobe smanjene pokretljivosti, za posljedicu svega toga, nemaju mogućnost da u svojoj državi upoznaju crnogorsku kulturno-istorijsku baštinu, jer nema pristupnih rampi, liftova i drugih objekata koji bi im omogućili ulazak u objekte koje žele da posjete, čime se između ostalog vrši diskriminacija tih lica, zaključeno

je na okruglom stolu o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti.

“Na najviši vrh San Marina sam se popeo, na Akropolj, posjetio Crkvu Svetog Petra u Rimu, zašto ne naći način da se popnem na Lovćen, posjetim Manastir Ostrog ili Biljardu. Nijedan hotel, pa čak ni visoke turističke klase, nema, na primjer, lift za korišćenje bazena koji košta tri ili četiri hiljade eura, pa čak ni “Splendid””, poručio je Milenko Vojičić iz Udruženja Plegije iz Nikšića.

Kako nijedna institucija ne priznaje krivicu za takvo stanje stvari, smatra Vojičić, osoba sa invaliditetom mora biti pravnik da bi znala šta je čija obaveza i kako da

ostvari prava u svojoj državi.

Pravilnikom, naime, nije regulisano ko kontroliše dozvole za rad, te da li se dozvola može dobiti ukoliko u planovima za izgradnju turističkog objekta ne postoji stavka da se pomogući pristup osobama smanjene pokretljivosti. Dok u Inženjerskoj komori skidaju odgovornost sa sebe, u Sektoru za turizam Ministarstva tvrde da njihova nadležnost nije da kontrolišu, već je to posao inspekcije, dok inspekcija tvrdi da nije ni na njima.

Na sukob nadležnih, osobe sa invaliditetom se pitaju dokle će svi da se brane nenadležnošću i poručuju da ne žele da pronalaze krivce, već teže samo ostvarenju cilja - pristupačnosti. Međutim, kako su kazali, do sada je većinom njihova borba za prava bila verbalna, ali je čekanja dosta.

“Ne želimo da čekamo da nam se neko smiluje. Pokretaćemo sudske postupke protiv svih koji vrše diskriminaciju”, kazao je predstavnik Udruženja mladih sa hendikepom Milan Šaranović.

OSI smatraju da treba napraviti politiku unutar svake organizacije jer je svako ponaosob odgovoran za diskriminaciju i ne tre-

Pokušaćemo do naredne sezone nekoliko objekata da prilagodimo Konkretan predlog i obećanje je stiglo od Morskog dobra koji smatraju da Pravilnik treba uskladiti sa hrvatskim, gdje je regulisano da plavu zastavicu ne može dobiti plaža koja nema odgovarajući pristup, dok Crnoj Gori to nije propisano kao obaveza.

“Pokušaćemo do naredne sezone bar nekoliko objekata da prilagodimo, i to u svim opštinama”, kazao je Sreten Vukićević iz JP Morsko dobro.

Inženjerska komora, asocijacija OSI, radiće monitoring turističkih objekata i lokacija, kao što su plaže, nacionalni parkovi i kulturno-istorijski spomenici, najavljuju iz Ministarstva, a sadašnje izmjene Pravilnika samo su osnova izmjene, pa su pozvali na sugestije i primjedbe u cilju dostizanja cilja. ba da čeka, već da u okviru mogućnosti rekonstruiše i izgrađuje, odnosno doprinosi unutar svojih mogućnosti.

“Mi tražimo razumnu adaptaciju. Uključite nas u vaše projekte, ne treba nam nikakva nadoknada, a mi ćemo vam najbolje pomoći”, poručio je Vojičić.

Pomoćnik ministra za građevinarstvo Ministarstva održivog ra-

zvoja i turizma Danilo Gvozdenović se složio se da treba uključiti OSI u izrade svih pravilnika koji definišu uslove u pojedinim oblastima turizma na lokalnom i nacionalnom nivou, te da svako treba da preuzme odgovornost za svoju nadležnost, ali, kako je kazao, pošto oni koji odlučuju nijesu prisutni na okruglom stolu, moraće se održati još sastanaka.

OCJENA

Češljanje državnog univerziteta početi od Arhitektonskog fakulteta CGO smatra da bi nadležni i organi UCG trebalo da sprovedu ozbiljnu istragu, kao što se desilo na Pravnom fakultetu Situacija na Univerzitetu Crne Gore (UCG) generalno je loša, a među najznačajnijim problemima su nedomaćinsko raspolaganje finansijskim sredstvima, loša kadrovska i organizaciona politika, netransparentnost u radu i nepoštovanje zakonskih propisa, ponovili su juče u Centru za građansko obrazovanje (CGO). U rješavanju tih problema postoji “političko nadgornjavanje” između Ministarstva prosvjete i sporta i UCG, pa u toj NVO rješenje vide u uvođenju mjera tajnog nadzora na pojedinim fakultetima.

Viša savjetnica CGO Snežana Kaluđerović, smatra da bi nadlež-

ni i organi UCG trebalo da sprovedu ozbiljnu istragu, kao što se desilo na Pravnom.

“Neka se za početak krene od Pomorskog i Arhitektonskog, koji su za to već uveliko zreli”, istakla je Kaluđerović.

Probleme nastale na UCG treba da rješava Ministarstvo prosvjete i sporta, ali je to, smatra ona, pitanje odlučnosti i primjer “političkog nadgornjavanja”.

“To je jedno političko nadgornjavanje ministra prosvjete i sporta i čitave uprave UCG, ne samo pojedinačno organa Univerziteta”, ocijenila je Kaluđerović i istakla da Ministarstvo treba da da pečat na tu ne-

ozbiljnu i problematičnu situaciju.

Koristeći odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama CGO je od 1. oktobra UCG uputio 275 zahtjeva, od kojih im je, kako je rekla, dozvoljen pristup za 56, odbijen je 51 zahtjev, dok na 168 nijesu dobili nikakav odgovor.

“Kada je riječ o broju odgovorenih zahtjeva, Elektrotehnički fakultet je bio najažurniji u odnosu na ukupan broj odgovorenih zahtjeva, ali to ne znači da su nam dostavili informacije. Medicinski i Pomorski fakultet nijesu odgovorili ni na jedan naš zahtjev, a Prirodno-matematički fakultet je bio najažurniji kada je riječ o broju odbije-

nih zahtjeva”, kazala je Kaluđerović i istakla da je kada je riječ o zahtjevima na koje je dozvoljen pristup i dostavljene detaljne informacije najažurniji bio Fakultet likovnih umjetnosti.

CGO će, kako je rekla, insistirati na zakonitom radu UCG, što uključuje i transparentnost rada te institucije, ali i detaljan osvrt na druga ranije otvorena pitanja.

“Podsjetiću vas da mi za četiri godine nijesmo uspjeli doći u posjed deset plus 13 ugovora koje je UCG zaključio sa trećim licima, a čija je vrijednost prelazila preko 10.000, odnosno 100.000 eura”, kazala je ona i ponovila da na UCG nezakonito ra-

di jedan broj profesora.

Posebno je indikativno, kako je rekla, da je riječ o javno profilisanim ličnostima što otvara pitanje eventualne političke korupcije, kojom se značajno šteti i budžetu UCG.

J.V.Đ.

5.000 eura iznose zarade pojedinih pro-

fesora na fakultetima Univerziteta Crne Gore, tvrde u CGO-u. Toj NVO, kako navode je interes da UCG bude kredibilna obrazovna institucija.

12 Hronika NESREĆA

Sletio sa puta i poginuo Mojkovčanin Dragan Tomović (42), nastanjen u Radovićima, poginuo je juče popodne u saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila na magistrali, nadomak aerodroma u Tivtu.

Prema nezvaničnim informacijama, do nesreće je došlo kada je “pasat” (TV AJ-694), kojim je upravljao Tomović, iz za sada neutvrđenih razloga, sletio

sa kolovoza i udario u stub pored puta.

Tomoviću je pomoć ukazala tivatska Služba hitne pomoći, ali je on izdahnuo na putu prema kotorskoj Opštoj bolnici, gdje je konstatovana smrt. Osnovni državni tužilac iz Kotora naložio je obdukciju Tomovićevog beživotnog tijela i tehnički pregled vozila. Istraga o nesreći je u toku.

Z.K.

ZAVRŠNI RAČUN

Nenamjenski troškovi u policiji i Vojsci nijesu zabrinjavajući Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu predložio je Skupštini da usvoji Prijedlog zakona o završnom računu budžeta za 2011. godinu, sa stavovima i preporukama Državne revizorske institucje (DRI) za ministarstva unutrašnjih poslova i odbrane i Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB).

Predstavnici institucija koje su juče bile predmet rasprave saopštili su da je u 2011. godini budžet Ministarstva odbrane bio 37,183 miliona eura, Uprave policije 63 miliona, MUP-a 8,39 miliona, a ANB-a 5,904 miliona eura. Komentarišući nalaze DRI, član Senata te institucije Branislav Radulović kazao je da su u izvještajima ovih ministarstava pronađene i konstatovane nepravilnosti u radu, ali nijedna od njih nema karakter bitne materijalne greške.

On je konstatovao da kod Uprave policije “struktura rashoda ne odgovara stvarnoj buddžetskoj potrošnji, da su zaključena 66 ugovora o djelu van djelatnosti poslodavca, da u unutrašnjoj reviziji nije u potpunosti poštovan zakon, da prihodni model mora da se objedini sa MUP-om”. Pored navedenog, kazao je da je revizijom utvrđeno da je bilo nepravilnosti u vezi sa otpremninama, nenamjenskom potrošnjom, putnim nalozima i izvođenjem radova.

Nakon što je, u ime DRI, predložio da se takve nepravilnosti otklone, Radulović je sugerisao i MUPu da obezbijedi kvalitetan nadzor primjene zakona o državnim službenicima i namještenicima i vršenju njihovih obaveza, kao i da se mora uskladiti sistematizacija.

Poslanik Socijaldemokratske partije Borislav Banović zapitao je da li u izvještaju DRI stoji pitanje rashoda koji su nastali krivicom

pojedinih državnih organa poput uvezanih grešaka policije, tužilatva i suda, dodajući da bi trebalo uvesti “kaznene bodove” za odgovorne institucije. S njegovim prijedlogom saglasio se i Radulović navodeći da je “DRI dala preporuku Ministarstvu finansija da je neophodno da se isplate po osnovu sudskih odluka realizuju na teret tekućeg budžeta na teret potrošačkih jedinica koje su prouzrokovale troškove”. I odbornik DF-a Predrag Bulatović ukazao je da je suma od 13 miliona eura “koja se iz budžeta troši na isplaćivanje izgubljenih sudskih sporova nedopustiva”.

U nastavku rasprave Radulović je ukazao na potrebu izmjene Zakona o tajnosti podataka, jer u njemu nema predstavnika Senata DRI, što, kako je kazao, predstavlja problem, jer predstavnike DRI dovodi u situaciju da “traže zahtjev za vršenuje revizije za nest za šta su Ustavom ovlašćeni”. Njegov stav podržali su poslanici DFa Predrag Bulatović i DPS-a Milutin Simović.

Radulović

ČETVRTAK, 27.12.2012.

Izmijenjena optužnica za ubistvo Zamjenica Višeg državnog tužioca Ljiljana Lakić precizirala je juče optužnicu protiv ljekara Radovana Aleksića (44), optuženog za dvostruko ubistvo na ulcinjskom šetalištu u ljeto prošle godine. Iako optužnica nije suštinski izmijenjena, advokati odbrane iskoristili su svoje zakonsko pravo i zatražili odlaganje suđenja radi pripreme završnih riječi. Sudija Ana Vuković uvažila je takav zahtjev i nastavak suđenja zakazala za 28. januar.

Prema navodima optužnice, Aleksić je s umišljajem ubio Haljilja Adovića (50) i slučajnog prolaznika Ahmeta Tačija (45). Tokom svađe oko postavljanja reklame, Aleksić je, iz pištolja marke “bereta”, ispalio više metaka u Adovića, od kojih je jedan pogodio Tačija. S.K.

Šarićevom ‘‘pajtašu’’ ponovljeno suđenje Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo je juče presude banjalučkog okružnog suda, kojima su Zoran Ćopić i Drago Nižol bili osuđeni za pranje novca kokainskog narko bosa Darka Šarića i naložio novo suđenje. Prvostepenim presudama Ćopić je bio osuđen na pet godina zatvora, a Nižol na četiri mjeseca zatvora.

Iz Vrhovnog suda RS je obrazloženo da je prvostepena presuda ukinuta jer ne može biti zasnovana samo na snimcima telefonskih razgovora koji su izvedeni na suđenju. U prvostepenoj presudi navedeno je da je Ćopić dogovorio isplatu oko 4,1 milion eura prljavog novca, koji je iz 14 ofšor kompanija u vlasništvu Šarića i njegovih saradnika isplaćivan na račune banjalučkog Agrokopa.

B.R.

Zatvorenik umro u zatvoru u Spužu Osuđenik Ranko Krkeljić (40) preminuo je juče ujutro u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu. Prema nezvaničnim informacijama, sumnja se da je Krkeljić umro nakon što je uzeo veću dozu narkotika. Beživotno tijelo Krkeljića je juče porebačeno u Klinički centar Crne Gore na Odjeljenje patologije gdje je urađena obdukcija. Prema

preliminarnim rezultatima istrage, što je , prema nezvaničnim informacijama potvrdila i obdukcija, Krkeljićeva smrt nastupila je usljed uzimanja droge. Uprava ZIKS-a je o događaju obavjestila nadležno tužilaštvo. Krkeljić, koji je bio poznat po raznim imovinskim deliktima služio je jedanaestogodišnju zatvorsku kaznu. J.M.-B.R.

ZAPLIJENJENO

U taksiju pola kilograma marihuane

Drogu namjeravali da prodaju u Kotoru Cetinjski policajci su preksinoć, oko 23 časa uhapsili Kotorane Miloša Bošnjaka (21) i Ljubomira Krivokapića (20), nakon što su kod njih pronašli oko pola kilograma marihuane, saopšteno je iz Uprave policije.

Bošnjaka i Krivokapića su u pokušaju krijumčarenja droge uhvatili cetinjski policajci prilikom kontrole taksi vozila “škoda”, podgoričkih tabli, na raskrsnici CetinjePodgorica-Budva. “Taksi vozilom je upravljao I.V, dok se na mje-

stu suvozača nalazo Lj.K., a na zadnjem sjedištu M.B. Prilikom pregleda unutrašnjosti automobila policajci su pronašli torbu u kojoj se nalazilo PVC pakovanje sa marihuanom. Kotorani su policajcima priznali da je torba njihova nakon čega su uhapšeni i privedeni u cetinjsku policiju”, saopšteno je iz policije.

Inspektori sumnjaju da su dvojica osumnjičenih namjeravali da drogu prokrijumčare do Kotora, radi dalje prodaje.

B.R.

HRA

Kažnjeni navijači, ali ne i policajci

Ukrali torbu i bicikl

Pohvale za ANB Predsjednik odbora Melvudin Nuhodžić konstatovao je juče da se DRI izvještaj o ANB-u može naći na njihovoj internet stranici što nije slučaj u mnogim zemljama. “To je pokazatelj veoma transparentnog rada Agencije”, zaključio je Nuhodžić.

Revizori su za dali pozitivno mišljenje na finansije dok je na zakonitost rada ANB-a dato uslovno mišljenje. DRI je u novembru kada je revizija okončana dao i deset preporuka koje se, između ostalog, odnose na rad Glavnog inspektora, zapošljavanje, te neprijavljivanje imovine.

Poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović podsjetio je na ustanovljene nepravilnosti.

ZIKS

“Kod ANB-a posebno je interesantan nalaz da generalni inspektor do okončanja revizije nije za 2011. godinu podnosio izvještaj o radu Vladi i direktoru Agencije. Takođe nije vođena evidencija o imovini službenika, za šta je zakonom odgovorna, a u evidenciji nijesu imali ni tri vile koje koriste”, kazao je Kaluđerović.

Predstavnica ANB-a Sanja Raičević, kao i član Senata DRI Branislav Radulović ukazali su ipak da je ova institucija u međuvremenu postupila po nekim predlozima time što je donijela akt o praćenju imovine zaposlenih, zatim zapošljavanjem unutrašnjeg revizora, a urađena je i procjena vrijednosti vila i nekretnina.

Neredi nakon utakmice Budućnost - Partizan (Arhivski snimak)

Beranski inspektori su prekjuče podnijeli dvije krivične prijave protiv Lj.R. (60) iz Berana i B.H. (15) sa privremenim boravkom u Beranama zbog sumnje da su počinili po jednu tešku krađu, saopšteno je iz Uprave policije.

Lj.R. se sumnjiči da je u septembru iz automobila vlasništvo Budvanina M.G., koje je prethodno obio, ukrao torbu sa novcem, nakitom i mobilnim telefonom. Policajci su usjeli da pronađu otuđeni mobilni telefon koji je vraćen vlasniku. “Maloljetnica B.H. se sumnjiči da je u novembru iz garaže G.Z. u Beranama ukrala biciklo, namijenjeno za sportske trke”, kazali su iz policije.

B.R.

Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je nadležne institucije da kazne policijske službenike za koje je Savjet za građansku kontrolu rada policije našao da su, na košarkaškoj utakmici Budućnost - Partizan koja se prije dva mjeseca odigrala u Podgorici, prekoračili službena ovlašćenja.

Iz ove NVO podsjećaju da je Savjet za građansku kontrolu rada policije ocijenio da su tokom obezbjeđivanja utakmice službenici prekomjerno i nezakonito primijenili sredstva prinude, palicu i fizičku snagu, i prekoračili službena ovlašćenja u odnosu na navijače, koji nijesu pružali otpor.

“Međutim, Savjet nije kritikovao činjenicu da do danas, dva mjeseca od događaja, javnost nije obaviještena da je bilo koji službenik policije procesuiran i kažnjen na bilo

koji način zbog kršenja zakona na koje je ukazao Savjet, a što je moralo odmah biti očigledno i rukovodiocima Uprave policije, Ministarstvu unutrašnjih poslova i Državnog tužilaštva”, kaže se u saopštenju ove NVO. Umjesto toga, kako se navodi, Savjet za građansku kontrolu policije podržao je Upravu policije u “odlučnoj i dosljednoj borbi, svim zakonskim sredstvima, protiv divljanja i huliganizma na sportskim priredbama”.

Iako HRA, prema navodima iz saopštenja, ne podržava divljanje i huliganizam, ne podržava ni inertnost državnih organa koji su “efikasno procesuirali isključivo navijače, ali ne i državne službenike koji su takođe kršili zakon”. Time se, kako vjeruju, državni službenici stavljaju u povlašćen položaj što je suprotno vladavini prava. S.K.

Hronika 13

ČETVRTAK, 27.12.2012.

SUĐENJE

Zbog pogleda pretukli Piperovićevog sina Marko Šofranac i Božidar Šćepanović terete se da su Đorđiju Piperoviću nanijeli teške povrede

Tvrde da nijesu bili u bjekstvu Osumnjičeni Šofranac i Šćepanović negirali su navode optužnog predloga da su se nakon incidenta nalazili u bjekstvu. Kako su ispičali, poslije tuče su pošli kućama, nakon čega su se normalno kretali gradom.

“Pet dana sam kroz kvart šetao. Zna me svaki policajac i nijesam imao problema.

Inspektor nas je pozvao na razgovor zbog neke svađe, mi smo odmah pošli i tu su nas priveli”, kazao je Šofranac.

Božidar Šćepanović

Marija Palibrk

P

odgoričani Marko Šofranac(21) i Božidar Šćepanović(30) negirali su juče pred sudijom Osnovnog suda u Podgorici Majom Zeković da su napali Đorđija Piperovića (27), sina advokata Zorana Piperovića i njegovog druga Bojana Koraća, kojim su, prema navodima optužnog predloga, zadali teške tjelesne povrede 27. novembra ove godine.

Optuženi su priznali da je došlo do fizičkog obračuna, ali ne na način kako je to opisano u optužnom predlogu. Šofranac, za kojeg je sudija Zeković konstatovala da je mlad, a da je često u sudu, ispričao je do sukoba došlo kada mu je Piperović dobacio: “Što me gledaš”.

“Ja ništa nemam sa njim, a stalno me nešto gleda. Pitao sam ga u čemu je problem, a to riješimo za sva vremena i onda smo se pobili. Trčao je put mene, zalijetao se. Udario me u predjelu glave, a onda sam i ja njega tri- četiri puta. Prizanjem da sam ga udario, ali ne tako kako piše u optužnici da sam prvi krenuo. Samo sam se branio jer ih je bilo skoro desetoro”, objasnio je Šofranac.

Dodao je da je do svađe došlo kod lokala “Alpe bar”, koji se na bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, a da su

ih ostali razdvajali do zgrade Vektre. Prilikom tuče, kako je tvrdio, i on je dobio više udaraca od čega su mu bili otečeni nos i lice.

Drugi okrivljeni, Šćepanović dao je istu obranu kao i Šofranac. Dodao je da je on, kada je došlo do tuče, razdvajao.

“To nije ni tuča normalna bila. Ja sam ih razdvajao preko 15 minuta.

Ošamario sam jednog s kosicom, ne znam kako se zove, a on je izjavio da sam ga pesnicom udario. Nije tačno.

Nogom sam u nogu udario i Piperovića”, tvrdio je Šćepanović.

Kako je ispričao, najglasniji u obračunu bio je Piperović.

Oštećeni, Korać koji bio u društvu sa Piperovićem, ispričao je da je, dok su prolazili pored lokala “Virtu”, Šofranac dobacio:”Izvini momak, ti u sivoj majici, da te pitam nešto”.

“Piperović se okrenuo i ovaj ga

je pitao što ga gleda. Tu je nastala gužva, mi smo ih razdvojili. Poslije, kad smo prolazili bulevarom oni su došli sa još jednim plavim momkom. Tražili su da se svađaju i biju. Ja sam zagrlio Piperovića da idemo dalje. Kako sam bio leđima okrenut, neko me je udario”, ispričao je Korać.

Nakon toga vidio je Piperovića kako leži na trotoaru. “Jedan ga je držao za kapu i udarali su ga. Tada je došla policija i razbježali su se”, dodao je Korać.

Svjedok Ivan Bojanić je kazao da su oni i Korać smirivali Šofranca. “I Šćepanović je smirivao. Čak je rekao da skolonimo Piperovića. Kada je Bojan uhvatio Piperovića prešli smo ulicu. Šofranac, Šćepanović i još jedan momak išli su za nama.

Odjednom je Šćepanović protrčao s kamenom. Mi smo povikali da ga baci i on je to uradio. Šćepanović je odgurnuo Koraća i pokušao da ga udari. Ja sam odgurnuo tog trećeg momka. Nisam više vidio ko je koga udarao. Znam da je Piperović poslije dva-tri udarca pao. Neko ga je i koljenom udario”, kazao je Bojanić.

Na jučerašnje suđenje nijesu došli oštećeni Đorđije Piperović i svjedok Velibor Korać.

Majka Šofranca prijetila fotoreporteru i novinaki DN Šofranac

Prije početka suđenja, dok je fotoreporter Dnevnih novina, čekao da slika svjedoke i osumnjičene, prišla je majka Šofranca koja mu je rekla da to ne radi.

“Nemojte da ga slikate. Ako ćete da slikate onda obojicu. Neka i Piperoviću izađe slika”, zahtijevala je Šofranac.

Nakon toga pogledala je fotoreportera, dodajući: “Zapamtila sam te, da znaš. Pa da vidimo koja slika će se objaviti”.

Pošto je novinarka DN zamolila da ne prijeti, objasnivši da je fotoreporter na zadatku i da mora slikati kako optužene, tako i svjedoke, te da mu ne pravi problem, Šofranac je pojačala prijetnje i počela sa brojnim uvredama.

“Onda idete u paketu. Pa da vidimo.

Ovdje vlada zakon jačega. Piperović je mom sinu koji je bio jači trebalo da pruži ruku i čestita. Stojim, lično ja, iza svake prijetnje koju sam rekla”, dodala je Šofranac.

MEGA GRUPA

Kupio zemljište po nižoj cijeni od procijenjene Čitanjem dokaza juče nastavljeno suđenje Lakiću i Gluščeviću

Vladan Lakić (Arhivski snimak)

Sprovođenjem pisanih dokaza nastavljeno je suđenje Vladanu Lakiću i Predragu Gluščeviću, suvlasnicima firme “Montenegro mega grupa”, koji se terte da su na štetu više građana počinili višemilionsku prevaru. Uprava za nekretnine, povodom ovog slučaja, dostavila je Osnovnom sudu u kupoprodajni ugovor zemljišta u podgoričkom naselju Zabjelo, na kojem je sagrađen jedan od spornih objekata. U ugovoru piše da je to zamljište prodato po manjoj cijeni od one na koju ga je procijenio vještak finan-

sijske struke. Vještak je procijenio da je cijena metra kvadratnog tog zemljišta od 80 do 100 eura, a da ga je Lakić kupio po cijeni od 65 eura.

Kako vještak na jučerašnjem ročištu nije mogao da se izjasni na ukazane razlIke, sudija Osnovnog suda u Podgorici Nada Rabrenović, odlučila je da se dopuna nalaza uradi u roku od 15 dana.

Prema optužnici, Gluščević i Lakić se terete da su prevarili više desetina građana od kojih su uzimali novac za stanove u izgradnji, a da ga nijesu uložili u objekte.

Advokat Zoran Piperović ponovo je tražio da sud pusti njegovog branjenika Lakića iz pritvora. Kako obrazložio, on se tamo nalazi skoro tri godine, što znači da je prekoračeno suđenje u razumnom roku.

“U mnogo važnijih predmeta, pa i u slučaju najnovije afere CKB banke, gdje se pominje suma od preko pet miliona eura, osumnjičeni su pušteni da se brane sa slobode. Ovako dugim pritvorom povrijeđena su sva prava optuženog, a pritvor je izgubio smisao i prešao u izdržavanje zatvorske kazne”, zaključio je Begović. M.V.P.

14 Crna Gora BERANE

Predsjednik uručio poklone BERANE - Predsjednik skupštine Opštine Berane Samir Agović uručio je poklon paketiće djeci ometenoj u razvoju, koji pohađaju nastavu u osnovnoj školi “Vuk Karađžić”.

Agović je istakao zadovoljstvo što je u prilici da na bilo koji način lokalna uprava pomogne i da nadu djeci ometenoj u razvoju. Podijeljeno

ČETVRTAK, 27.12.2012.

Darovi za djecu iz Bijele

je 74 paketića, a direktor osnovne škole Živko Šekularac se zahvalio na donaciji pažnje, koju je lokalna uprava pokazala vid pažnje za djecu i učenike ove škole. Takođe NVO “Korak nade” podijelila je oko 100 paketića čiji je donator bio Jovan Lončar, američki državljanin, koji je rodom iz Berana.

M.T.

ULCINJ

Nastavak rušenja

ULCINJ - Inspekcija zaštite prostora nastavila je započetu akciju uklanjanja privremenih objekata na Adi Bojani koji nemaju odobrenje za postavljanje u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objeka-

ta. Privremeno je obustavljeno rušenje 32 objekta jer su investitori, u međuvremenu, otpočeli propisanu proceduru. Kako je najavljeno, uklanjanje preostalih objekata planirano je za danas i sjutra.

HERCEG NOVI

TIVAT - Predstavnici srednje i tivatskih osnovnih škola, Dječjeg saveza i Organizacije žena juče su posjetili mališane u Dječjem domu “Mladost” u Bijeloj i uručili im novogodišnje poklone, koji su prikupljeni u tradicionalnoj akciji “Puna torba Djeda Mraza”, koju Srednja mješovita škola “Mladost” organizuje već 39 godina zaredom.

Organizatori su prezadovoljni rezultatima akcije u kojoj su prikupljeni prilozi u vidu slatkiša, igračaka, školskog pribora i drugih poklona, a direktorka srednje škole Jovanka Vujačić posebno ističe odziv preduzeća i ustanova, opštine i drugih organizacija, koje su na na račun ustanove u Bijeloj uplatili finansijska sredstva.

Z.K.

Usvojen budžet za narednu godinu HERCEG NOVI - I poslije žučne rasprave na redovnom skupštinskom zasijedanju lokalnog parlamenta, odbornici su usvojili predlog odluke o budžetu za narednu godinu. Prema odluci, kapitalni budžet iznosi 13.850.000, a operativni 11.540.000 eura. Odbornik DPS Andrija Radman kazao je da opština nema ideje za stimulisanje većih prihoda, kao ni za dovođenje investitora.

“Ove godine ćemo prihodovati 10,5 milona eura i potrošiti ih na plate, a za ostalo neće biti ništa”, kazao je Radman.

Odbornik SNP Obrad Gojković kazao je da se vidi povećanje prihoda.

“Problem Herceg Novog je privreda koja je privatizovana. Sve je privatizoivanao osim Instituta i Brodogradilišta. Herceg Novi je uskraćen za ta sredstva. Građani ovog grada izmiruju obaveze poreza na nepokretnosti i pune pola opštinskog budžeta, oko šest milona eura”, rekao je Gojković, dodavši da se nada da će budžet biti povećan od Nove godine, kada će Morsko dobro polovinu prihoda uplaćivati na račun opštine.

S.M.

Crna Gora 15

ČETVRTAK, 27.12.2012.

usvojen strateški plan

Ipak će biti tunela

Uprkos brojnim nedostacima u petogodišnjem planu razvoja Podgorice i nezadovoljstvu predloženim budžetom za 2013. godinu, obje tačke izglasane Mila Nenezić

S

trateški plan razvoja Podgorice usvojen je juče na Skupštini Glavnog grada. Iako se posljednjih sedmica osporavala tačka ovog dokumenta u vezi sa izgradnjom tunela kroz brdo Gorica, kako bi se Zagorič povezao sa centrom grada, podrška većine ipak je bila na strani cjelokupnog Plana, a samim tim i tunela.

PODGORICA - Strateški plan razvoja Podgorice za period 2012-2017. koji sadrži 171 projekat, iako vatreno iskritikovan od opozicije kao nedovoljno ozbiljno urađen, sa brojnim propustima i “listama želja”, ipak je usvojen sa 30 odborničkih glasova. Plan je uz odbornike DPS, LP i Bošnjačke partije, podržao i Slaviša Guberinić iz Narodne stranke.

Protiv su glasali odbornici SNP, PzP i Nove, dok su predstavnici SDP-a bili uzdržani.

Goruća tema, izgradnja tunela kroz brdo Goricu, za čiju izgradnju je shodno planu predviđeno devet miliona, koji bi bili inostrana donacija, usvajanjem Plana, dobila je zeleno svijetlo za realizaciju.

Guberinić je istakao da će kao Zagoričanin glasati za plan, jer niko nema pravo da im uskrati tunel koji je, kako ocjenjuju mještani ovog

naselja, od velike važnosti.

Ranko Jovanović iz DPS-a smatra da tunel neće štetiti flori i fauni Gorice, jer bi bio izgrađen po ekološkim standardima, uz pošumljavanje autohtonih biljaka. Odbornik Nove Miodrag Bešović rekao je da bi u toj partiji prihvatili ideju o izgradnji tunela, ali samo ukoliko se prvo uradi studija izvodljivosti, sa akcentom na zaštitu životne sredine. Iz Liberalne partije je predloženo da se organizuje referendum, da bi se građani izjasnili da li su za ili protiv tunela kroz Goricu. Šef kluba odbornika SDP Đorđe Suhih istakao je da je tunel skup za izgradnju, ali da treba misliti i na održavanje koje nije jeftino, te predložio da se razmotre drugi načini da se poboljša saobraćaj do Zagoriča.

“Dajte da izađemo iz tunela. Mi smo nekoliko godina u tunelu”, kazao je Suhih.

Odbornik SNP-a Aleksa Bečić je kazao da u Goricu treba ulagati, ali ne u bušenje brda, već u oplemenjavanje ne samo na ekološkom planu, već i kroz druge sadržaje, učiniti dostupnom našim građanima i turistima.

Po ovom pitanju, potrošeno je dosta žuči, emocija i političke priče bez realnih parametara o brdu Gorica, iznio je svoj stavi gradonačelnik Podgorice mr Miomir Mugoša.

On se saglasio sa većinom odbornika da je trebalo organizovati zasebnu raspravu na ovu temu, jer je Strateški plan obiman i zahtjevan dokument.

“Ova vlast je maksimalno zaštitila to brdo i od štala i, nažalost, mentaliteta i navika i odnosa građana prema nečemu što nije lično, nego je državno. Morali smo praviti armirane betonske stubove na Gorici”, kazao je Mugoša.

Ono što je odbornike opozicije navelo da posumnjaju u usklađenost Strateškog plana sa standardima Evropske unije jesu mnogi projekti koji, po njihovoj procjeni, u odnosu

Usvojen budžet za 2013.

Planirani budžet Glavnog grada za sljedeću godinu, u iznosu od 47.470.000 eura, odbornici su protumačili da je restriktivan i štedljiv. S obzirom na to da je budžet za narednu godinu za deset odsto veći u odnosu na rebalansirani budžet za 2012. godinu, smatraju da je već u prvom kvartalu 2013. godine moguć rebalans i tog budžeta.

Izdaci operativnog budžeta planirani su na 29,4, a izdaci kapitalnog na 18,02 miliona eura.

Odbornica SNP-a Zdenka Popović je upitala da li postoji ikakva personalna ili profesionalna odgovornost za brojne propuste, i rekla da svu kritiku usmjerava na gradonačelnika.

“Neće biti ni rasta ni razvoja, niti ulaganja u bilo koji značajni projekat, jer nas već u drugom kvartalu očekuje rebalans. Sa ovim prihodima se neće moći izdržavati sistem i nešto se drastično mora promijeniti. Morate štedjeti na onome što čini administraciju, Javna preduzeća i doo. Administracija je neefikasna, preglomazna i jako skupa”, poručila je Popović. na ekonomsku moć Glavnog grada, ocijenjeni kao nerealni.

Osim toga, neki od projekata koji su tokom prethodnih godina najavljivani, poput izgradnje gigantskog Milenium City Centra ili Zelene pijace na Zabjelu, nijesu uvršteni u Plan.

Uz tehničke greške koje se tiču pogrešnih naziva ulica i slično, odbornici su skrenuli pažnju da se ve-

liki dio projekata nalazi na nivou ideje ili su za njihovu realizaciju prisutni višestruki rizici.

Odbornik SNP-a Vladimir Vujović rekao je da oko 300 stranica, ovaj dokument čine zahtjevnim, te da su polazne osnove plana djelimično tačne.

“Toliko problema i propusta zaslužuje višemjesečnu pažnju”, ocijenio je.

BIJELO POLJE

Poznati dobitnici opštinskog priznanja NIKŠIĆ

Nagrade za najbolje studente Nikšić – Svečana dodjela nagrada najboljim studentima i diploma magistrima nauka organizovana je tradicionalno na Filozofskom fakultetu u prisustvu rektora univerziteta Predraga Miranovića, predsjednika opštine Nebojše Radojičića kao i brojnih zvanica.

Dekan fakulteta Blagoje Cerović kazao je da će Filozofski fakulteti dalje raditi punim kapacitetom na unapređenju nastave, naučnog rada, saradnje sa srodnim institucijama kako bi to doprinijelo visokom nivou studija. Dokaz da je to i do sada bio slučaj je uspjeh postignut u prethodnoj školskoj godini.

“U školskoj 2011/12. pedeset naših studenata položilo je sve ispite predviđene nastavnim planom sa indeksom 9.5 i više. Za ovakve vrhunske rezultate zaslužni su prije

svega oni sami jer su uz nesporni talenat koji su donijeli u ovu instituciju uložili ogromni trudi i iskazali punu posvećenost učenju”, istakao je Cerović.

Rektor Univerziteta Crne Gore Predrag Miranović kazao je da nema boljeg načina da se sumiraju rezultati iz prethodne godine od predstavljanja najboljih studenata i magistara. “Ovo znanje koje ste stekli i te kako će se isplatiti i iz ličnog iskustva mogu da kažem da sam ja znao da će mi se ono što sam stekao tokom fakulteta isplatiti ja bih još više i prilježnije učio,” poručio je Miranović studentima.

Najboljim studentima uručeno je priznanje i novčana nagrada od po 100 eura koju su obezbijedili sponzori Pivara Trebjesa, Fond PIO, banke Erste i Atlas i Opština Nikšić. I.J.

BIJELO POLJE - Dobitnici ovogodišnje nagrade “3. januar” su Delegacija Evropske unije sa sjedištem u Podgorici i košarkaši Nikola Peković, Predrag Drobnjak, te Sead i Suad Šehović, odlučio je žiri javnim glasanjem na jučerašnjem sastanku.

Nagrada “3. januar” dodjeljuje se svake godine pojedincima i pravnim licima sa područja opštine Bi-

jelo Polje kao oblik javnog priznanja opštine za najbolja ostvarenja, postignute rezultate i doprinos razvoju opštine na privrednom, naučnom, prosvjetnom, zdravstvenom, kulturnom, sportskom i drugim oblastima društvenog života. Nagrada se može dodijeliti i pojedincima koji ne žive na području opštine, ako njihova ostvarenja imaju poseban značaj za opštinu. Pra-

vo predlaganja kandidata imali su građanin, grupe građana, privredna društva, javne službe, nevladine organizacije i drugi subjekti. Žiri za dodjelu nagrade “3. januar” činili su predsjednik Džemal Ljušković i članovi Danilo Vojinović, Nemša Omerhodžić, Nusret Bećirović, Veršigora Bulatović, Dragomir Femić i Mersudin Međedović. S.M.S

BUDVA

Optimistične prognoze BUDVA - Nakon što je postignut dogovor o izmirenju duga od 1,5 miliona eura za izuzeto zemljište na obilaznici kod Crkve Sveta Petka, Mitropolija crnogorsko primorska povukla je blokadu sa računa opštine Budva, čime je trenutna blokada svedena na manje od 200.000 eura.

Prema riječima predsjednika opštine Budva Lazara Rađenovića, sa Mitropolijom je postignut dogovor o izmirenju dugovanja, a nakon što je ova blokada povučena, opštinski račun trenutno je blokiran na manje od 200.000 eura.

“Otplata tih obaveza biće definisana na način koji podrazumijeva mogućnost opštine da normal-

no servisira njegovu otplatu”, kazao je Rađenović na radnom doručku održanom u petrovačkom hotelu “Palas”.

Rađenović je ubijeđen da će naredne godine budžet opštine Budva normalno funkcionisati, ali i pored toga nastaviće se štednja sa tekućim rashodima, ali sa kvalitetnim pristupom novim investicijama.

Sekretar za privredu i finansije Mihailo Đurović kazao je da će 2013. biti godina dovođenja budžeta u fazu likvidnosti i znatnih invsticionih ulaganja, tokom koje će na otplatu dugova biti utrošeno 16 miliona eura. Ambiciozan investicioni program najavio je sekretar za investicije Cvetko Pajković, koji kaže da će 16 miliona eura biti uloženo u razne infrastrukturne projekte, što je duplo više nego ove godine. N.L.

16 Crna Gora

ČETVRTAK, 27.12.2012.

Paketići za djecu PODGORICA - Predstavnici Hypo Alpe Adria banke posjetili su juče Javnu ustanovu Resursni centar za obrazovanje i osposobljavanje “1. jun” u Podgorici i podijelili djeci 146 novogodišnjih poklon paketića. Hypo banci je zahvalila pomoćnica direktora Resursnog centra Zorica Vuković i podsjetila na dobru saradnju koju imaju još od 2008. godine. Ona je poželjela srećne praznike učenicima i njihovim roditeljima, uz zahvalnost na humanom gestu Hypo banke, navedeno je u saopštenju.

Banci je, kako je saopšteno, u znak zahvalnosti uručen likovni rad učenika Centra, zahvalnica, kao i prigodni keramički radovi učenika.

Danas sjednica BIJELA

U hraniteljske porodice 400 djece Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković u posjeti mališanima u Bijeloj HERCEG NOVI - Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković sa rukometašicama Crne Gore posjetio je Dječji dom “Mladost”u Bijeloj i tom prilikom uručio im novogodišnje paketiće.

Bošković je istakao da Dječji dom zadovoljava najveće standarde i kriterijume u širem regionu.

“Kada je u pitanju zaštita i smještaj ove djece, mogu da kažem da ide na ponos čitavog Ministarstva, kao i Crne Gore.”

On je podsjetio da je usvojen akcioni plan o hraniteljstvu, kao i da je do sada 400 djece smješteno u hraniteljske porodice.

“Nastojaćemo i dalje da zakonski djelujemo. Rukometašice i mi

smo osjetili nevjerovatnu tolinu među ovom djecom, a neizmjerno sam zahvalan direktoru i svim zaposlenima u Domu koji rade izuzetno težak posao, a svakako će im Ministarstvo izlaziti u susret i obezbijediti im uslove za rad, a u prvom planu za narednu godinu biće nam to da ova djeca dobiju topao dom”, zaključio je Bošković.

Direktor Doma “Mladost” Borislav Đukanović je kazao da je Dječji dom u Bijeloj prva ustanova socijalne i dječje zaštite, zahvalivši ministru Boškoviću. Bošković, rukometašice i selektor ženske rukometne reprezentacije Dragan Adžić od mališana su dobili poklone u znak zahvalnosti. S.M.

POSKUPLJENJE

Za budvanski Vodovod neprihvatljivo

KOTOR - Četvrta sjednica Skupštine opštine Kotor biće održana danas sa početkom u devet sati u palati Bizanti.

Na dnevnom redu će se, između ostalog, naći predlozi izmjena i dopuna programa uređenja prostora, strateški plan razvoja za period od 2013. do 2017. godine i odluka o saglasnosti na ustanovljavanje prava službenosti na zemljištu radi polaganja dalekovoda sa optičkim kablom.

Kokakola čarolija

CETINJE

Šest i po miliona u gradskoj kasi

CETINJE - Glasovima odbornika vladajuće Demokratske partije socijalista i glasovima odbornika SNP-a Skupština prestonice Cetinje usvojila je juče, nakon dvoipočasovne rasprave, odluku o budžetu za 2013. godinu u iznosu od 6.560.000 eura. Usvojen je i predlog odluke o pristupanju izmjenama i dopuna Statuta Prijestonice.

Odbornici SDP-a bili su protiv.

Nakon što je sekretar za finansije Zoran Jovićević obrazložio tačku koja se tiče budžeta prijestonice te da je prethodni ostvaren u 98 procenata, odbornik SDP-a Ivan Kusovac je rekao da je zadovoljan što je ovogodišnji ostvaren u velikom procentu ukazujuci da budžet za 2013. godinu po njegovom mišljenju ipak ne vodi finansijskoj konsolidaciji.

“Smanjenje budžeta za 11 odsto je očekivano zbog krize, a važno je i što nema novih planiranih zaduženja”, rekao je Kusovac.

Njegov partijski kolega Ivan Gazivoda rekao je da budžet nije realan jer se ne oslanja na izvorne prihode već na dotacije države.

On je dodao i da je plan sop-

stvenih prohoda potpuno nerealan, a kao primjer naveo prihode od opremanja građevinskog zemljista u iznosu od 600.000 eura.

U izlaganjima koja su uslijedila, odbornik DPS-a Slobodan Borozan pohvalio se ostvarenjem budžeta za 2012. godinu i kazao je onaj za narednu godinu realan.

Mirko Stanic iz SDP-a je ukazao i na činjenicu da bužet nije podržalo resorno ministrastvo koje je predložilo smanjenje određenih stavki, a podsjetio je i na činjenicu da dovoljno novca nije planirano za talentovane učenike i studente.

Odbornik SNP-a Slobodan Čavor rekao je da je i ovaj budžet kao i prošlogodišnji socijalni budžet i da u ovim uslovima nije urađeno ni mnogo ni malo.

Prvi čovjek grada, Aleksandar Bogdanović smatra da je planirani budžet razvojni i da će omogućiti realizaciju brojnih projekta. Između ostalog, kazao je da je planirano da u idućoj godini bude utrošeno 400.000 eura za kupovinu nepokretnosti što će pomoći da počne da realizuju projekta Autobuske stanice.

M.Z.

KOLAŠIN

Budžet dobio zeleno svijetlo

Regionalni vodovod najavio poskupljenje kubika vode od Nove godine BUDVA - Povećanje cijene kubika vode iz regionalnog vodovoda koju preuzimaju primorski lokalni vodovodi, najavljeno od Upravnog odbora tog javnog preduzeća, apsolutno je neprihvatljivo i to bi budvanski vodovod dovelo u tešku finansijsku situaciju, ocijenjeno je u JP Vodovod i kanalizacija Budva.

Naime, na sjednici UO Regionalnog vodovoda utvrđena je cijena kubika vode za narednu godinu, a svi primorski vodovodi će za preuzimanje plaćati 29 centi po kubiku. Odluku o povećanju cijene kubika vode iz regionalnog sistema pismeno je saopštio vd direktor Puniša Pavićević, navodeći da je Upravni odbor JP Regionalni vodovod donio odluku po kojoj je u 2013. godini cijeni kubika vode iz regionalnog sistema lokalnim vodovodnim preduzećima na Crno-

gorkskom primorju, utvrđena u jedinstvenom iznosu od 0.29 eura.

“Cijena bi bila manja za deset odsto ako preuzete količine vode budu više od 15 odsto od sadašnjih ugovorenih minimalnih količina, odnosno deset odsto veća ako preuzete količine vode budu 15 odsto manje od ugovorenih”, naveo je Pavićević u pismu upućenom vodovodima primorskih gradova.

Budvanski Vodovod najveći je potrošač vode iz regionalnog sistema, a ove godine preuzeo je tri miliona kubika iz sistema. Ukoliko zaista dođe do korekcije cijene kubika iz regionalnog vodovoda na 29 centi, budvanski Vodovod će, kako kaže direktor Milenko Medigović biti prinuđen da uključi lokalna vodoizvorišta Podgor i Sjenokos i na taj način Budvu snabdijeva vodom.

N.L.

PODGORICA - Tradicionalni Coca-Cola karavan i ove godine je pokrenuo prazničnu čaroliju humanitarnog karaktera. Veliki broj građana ispred šoping mola Delta siti, priključio se misiji karavana-prikupljanju knjiga za Dječju bolnicu u Podgorici. Na taj način zajedničkim snagama je formirana biblioteka za dnevni boravak dječije bolnice.

Nakon predstave Djeda Mraz i njegovi pomoćnici su se uputili u Dječiju bolnicu, gdje su izveli predstavu za mališane i odnijeli im prikupljene knjige. Karavan će danas u podne biti u Nikšiću, na Trgu slobode.

KOLAŠIN - Odbornici SO Kolašin, glasovima vladajuće koalicije DPS - Grupa građana, usvojili su budžet opštine za narednu godinu u iznosu od sedam miliona i 962.000 eura. Ovako visoka suma je od predlagača dobila i obrazloženje. Preko četiri miliona eura je aranžman između Vlade i opštine kojim će biti izmireni dugovi po osnovu poreza i doprinosa za zaposlene u lokalnoj upravi javnim preduzećima na račun zemljišta i objekata u Sportskoj zoni koji postaju državno vlasništvo.

Odbornici SO Kolašin su usvojili i materijale iz oblasti urbanizma, Informacije o radu, a data je sagla-

snost da novi glavni opštinski administrator bude Zoran Vlahović, koji je do sada obavljao funkciju direktora Direkcije za imovinu.

Iako je ranije bilo najavljeno, ipak je sa dnevnog reda uklonjen predlog odluke o konstituisanju prava hipoteke u korist podgoričke firme “FA.MONTI” kako bi zavšili radove na zgradi za socijalne slučajeve.

Kako je kazao član kolašinskog DF-a, Aleksandar Dožić on je više nego zadovoljan ovakvim ishodom, a ujedno se zahvalio i sredstvima javnog informisanja, jer su zajedničkim snagama odbranili dva kolašinska objekta Centar za kulturu i Zavičajni muzej. Z.B.

Crna Gora 17

ČETVRTAK, 27.12.2012.

Opština ne oprašta komunalije OŠTRO

Zbog duga od dva miliona eura, opština Budva blokirala račun firmi “Zavala invest”

TIVAT

Godina za pamćenje

TIVAT - Odlazeća godina jedna je od najuspješnijih u istoriji Tivta, a to potvrđuju i tri nagrade “Montenegro Wild Beauty Awards”, rekao je predsjednik opštine Tivat Dragan Kankaraš, koji je ujedno i predsjednik TO Tivat.

“Turističku 2102. godinu možemo ocijeniti izuzetno uspješnom. Početkom kalendarske godine bilo je dosta bojazni zbog nedostatka kapaciteta hotelskog kompleksa “Plavi horizont”, koji je srušen. Međutim, zahvaljujući malim, porodič-

nim hotelima, apartmanima i privatnoj inicijativi itekako je nadoknađen taj nedostatak”, rekao je Kankaraš istakavši da je to kruna rada svih onih koji se bave turizmom.

Na proslavi priređenoj povodom uspješne turističke godine, lokalna TO je za zvanice organizovala novogodišnju nagradnu igru u kojoj su dijelili različite poklone, a poklon je dobila i direktorka Bernarda Moškov od zaposlenih u turističkoj organizaciji.

Z.K.

Humanost na djelu KOTOR - Javno komunalno preduzeće Kotor objavilo je poziv za davanje u zakup na jednu godinu trinaest kamenih stolova za prodaju ribe u unutrašnjem dijelu zelene pijace u Kotoru po početnoj cijeni od 200 eura. Nadmetanje će se održati danas u 12 sati.

Nina Lajović

K

ako bi naplatila dva miliona eura duga za komunalije za gradnju 40 vila na rtu Zavala, Opština Budva je blokirala račun firme “Zavala invest” , koja gradi apartmansko naselje “Dukljanski vrtovi”. Dio ugovora koji je imala Zavala invest sa Opštinom izmiren je, međutim, oko dva miliona eura duguju po osnovu komunalija.

BUDVA – Kako bi od firme “Zavala invest” naplatili dugovanja od oko dva miliona eura, predsjednik Optšine Budva Lazar Rađenović kazao je da je lokalna uprava pokrenula sve mehanizme prinudne naplate.

“Time smo definisali očekivanja i obavezu investitora da u nekim narednim koracima rješavanja kroz formu stečajnog postupka, ili nastavka toga projekta realizuje potraživanja. Imamo dobre mehanizme i iskoristićemo ih, kako bi Opština svaki euro naplatila, ne samo od tog nego i svakog

drugog objekta”, poručio je Rađenović, navodeći da i opština želi da se taj projekat privede kraju.

“Opština ne želi da bude kočnica, već podsticaj da se završi taj projekat. Vjerujem da ljudi koji su se okupili oko udruženja kupaca AMIA, imaju kapaciteta i snage da ga završe”, kazao je Rađenović.

On je naglasio da nijesu tačni navodi da kompanija “Old town”, koja gradi “Harmonija bilding” na Zavali i podgorički “Fab lajva” koji je investitor apart hotela “Tre cane”, nemaju dug za komunalije.

Za Opštinu je važno, naglašava

Rađenović, da je to izvjestan prihod koji će biti naplaćen.

“Mi ćemo uraditi sve što je u našoj moći da zaista to naplatimo. Mislim da smo i do sada bili dovoljno strpljivi. Nijesmo mnogo koraka uradili, kako bi možda odlučnije pristupili naplati tih prihoda. Očekujem isti pristrup i sa njihove strane”, poručio je Rađenović.

Opština je, kako naglašava, odlučna da to naplati, ali neće pritiskati investitore, već od njih očekuje aktivan pristup.

“Treba da počnu razmišljati, jer su obaveze veoma velike. Kada je riječ o iznosu komunalija, neće biti odstupanja. Nijedan od tih objekata nije klasičan hotel i zaista ćemo biti vrlo odlučni, poštujući ono što je zakon dao investitorima, a to je da prije upotrebne dozvole, prije korišćenja moraju izmiriti taj dug”, kazao je Rađenović.

NIKŠIĆ – NVO Alfa centar u susret novogodišnjim i božićnim praznicima realizovao je niz aktivnosti humanitarnog karaktera.

Juče su u saradnji sa Vojskom Crne Gore i dječijim pozorištem “Stanković” u kasarni u Nikšiću priredili novogodišnju predstavu za djecu profesionalnih pripadnika Vojske Crne Gore koji se nalaze u misiji ISAF u Avganistanu. Poslije jednočasovnog programa koju je izveo Šanta Panta, Djeda Mraz je djeci podijelio novogodišnje paketiće.

“Na ovaj simboličan način ALFA centar želi da ovim mališanima u odsustvu njihovih očeva uljepša novogodišnje praznike. Smatramo da je njihov profesionalni boravak u Avganistanu od velikog značaja za sve buduće generacije i u tom smislu želimo da ih ohrabrimo i poručimo da smo svi zajedno na istom zadatku”, rekla je Sandra Vahtel, program menadžer.

I.J.

BAR

Nagrade na Fakultetu za turizam

BERANE

Za opoziciju budžet nerealan i na štetu građana BERANE - Nakon nekoliko sati kašnjenja početka skupštinskog zasijedanja, predstavnici vlasti su većinom glasova izglasali budžet za 2013. godinu u iznosu od oko sedam i po miliona. Predstavnici opozicije su od samog starta kritikovali budžet tvrdeći do nije realan, i da je to samo na štetu građana. Dragana Delević sekretar za finasije u lokalnoj upravi je na početku prezen-

tovala odbornicima nacrt budžeta i rekla da se opština maksimalno potrudila da se ovaj nacrt dovede do perfekcije.

Predstavnici opozicije su iznosili brojne činjenice, da je ova budžet nakaradan i, kako su rekli, isključivo na štetu građana. Jugoslav Račić, odbornik NOVE je kritikovao nacrt jer nije planirano budžetom za narednu godinu, rekonstrukcija

srušene sportske hale i nastavak radova na novoj započetoj hali. Naglasio je da je to sramno jer u Beranama ima veliko broj sportista koji sada nemaju gdje da treniraju.

Dragutin Joksimović ispred SNP-a smatra da je opština već pokazala da ne umije da raspolaže sa novcem, kada je podigla kredit od EU u visini od milion i po eura, za izgradnju stanova.

M.T.

BAR - Takmičenje za najbolji seminarski rad, projektni zadatak i prezentaciju kao znak uspješnog završetka zimskog semestra održano je juče na Fakultetu za turizam Univerziteta Mediteran u Baru, a sve to na inicijativu ministarke nauke Sanje Vlahović.

Priznanje za najbolju prezentaciju na prvoj godini dodijeljeno je Meriti Ljuković i Pranveri Kurtović, za najbolji projektni zadatak na drugoj godini Ireni Kovač, Anesu

Adroviću, Mariji Tadić, Đorđu Guliću i Angelini Džiknić, za najbolji seminarski rad na trećoj godini Milici Popović, te Andrijani Popović i Stefanu Jokoviću, za najbolju prezentaciju na četvrtoj godini Tini Teodorović, Mileni Bezoki, Admiru Šabotiću i Marku Đuraševiću, a za najbolji seminarski rad na istoj godini Nataši Stevanović. Kao najbolji seminarski radovi na petoj godini proglašeni su radovi Roberta Jankovića i Bosiljke Aleksić.

18 Kultura

ČETVRTAK, 27.12.2012.

IN MEMORIAM

Odlazak dramaturga Veljka Radovića Dramski pisac i dramaturg Veljko Radović, koji je preminuo juče u Podgorici, biće sahranjen danas na groblju u rodnom selu Gruda kod Danilovgrada. Djela Veljka Radovića zastupljena su u jugoslovenskim antologijama dramskih pisaca i mada su njegove osnovne životne preokupacije bile književnost i pozorište, bio je poznat kao originalni kritičar naše stvarnosti. Bio je profesor na Fakultetu umjetnosti Univerziteta Donja Gorica, gdje je predavao istoriju pozorišta i teoriju moderne drame, na Dramskoj akademiji u Novom Sadu i Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade kao istaknuti kulturni stva-

Predstava “Žabar”, autorski rad rediteljke Lidije Dedović i dramske autorke Petre Veber po tekstu Rajnera Vernera Fazbindera biće igrana sjutra u 20 sati u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom”.

Riječ u saradnji ovog teatra sa FDU sa Cetinja, a u ovom komadu igraju: Miloš Pejović, Jovan Krivokapić, Petar Novaković, Bojana Malinovska i drugi.

Fazbinerov tekst, iako napisan 60-ih godina prošlog vijeka, pozorišna je baza za suočenje sa brutalnostima, lažima, konstrukcijama i fobijama savremenog društva i njegovih mladih zaboravljenih običnih ljudi, delikvenata koji su izgubili svoje kompase, ali i dalje znaju gdje su prave strane njihovih malih svjetova.

ralac. Među priznanjima koja je dobio je i Sterijina nagrada za grotesknu dramu, Nagrada za televizijsku dramu, Nagrada JRT za radio– dramu, kao i šest nagrada “Politike” za novele.

Veljko Radović je rođen 1940. godine u Grudi kod Danilovgrada. Diplomirao je na Odsijeku dramaturgije na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Autor je više knjiga iz oblasti teatrologije, drama, novela i književnih eseja.

Pozorišna djela i radio drame prevedene su mu na engleski, njemački, francuski, poljski, češki, makedonski i slovenački jezik. Pisao je i televizijske drame, a njegove radio-drame izvođene su u Beogradu, Zagrebu, Podgorici, Skoplju, Novom

Egipat u galeriji Centar “Moderna egipatska umjetnost”, izložba radova iz fonda Centra savremene umjetnosti Crne Gore, biće otvorena večeras u 19 sati u galeriji “Centar”. Postavkom u galeriji “Centar” obuhvaćen je dio eksponata iz bogate kolekcije egipatskih umjetnina u Centru savremene umjetnosti Crne Gore - slike, skulpture, grafike i keramika. Tokom ove godine, izložba je prikazana u gradovima na sjeveru Crne Gore (u Kolašinu, Mojkovcu, Beranama i Plavu), gdje je naišla na veliko interesovanje publike. Viši kustos Anita Ćulafić zapisala je o ovoj postavci da je snažna nacionalna tendencija koja je bila evidentna kod ranijih generacija egipatskih umjetnika prisutna i u ovom presjeku savremene egipatske umjetnosti.

“Tendencija da se umjetnički model traži u faraonskom nasljeđu ili u narodnoj kulturi nastavila se i tokom ovog perioda”, zapisala je Ćulafić, koja će večeras i otvoriti izložbu.

Postavka će trajati narednih mjesec dana.

RAZGOVOR

Ne želim da podilazim publici Ivan Šuković, konceptualni umjetnik Izložba Vaših radova otvorena je nedavno u Novom Sadu, u Art klinici. Kako je došlo do saradnje sa tom galerijom i kakvi su utisci sa otvaranja?

U okviru Art klinike nalazi se Šok galerija kao njeno intenzivno odjeljenje - popularni izlagački prostor koji podržava umjetničke koncepte, a prednost daje mladim autorima. Osnovni kriterijum je promocija umjetnosti sa svježim i provokativnim pristupom. Tokom kreiranja godišnjeg programa, prijavio sam svoj rad i dobio priliku da se predstavim novosadskoj publici.

Novosadskoj publici predstavljate se foto video instalacijom “Ostaci života – neupadljivi prikazi”. Šta je u ovom Vašem radu ono “najupadljivije” što bi posmatrač trebalo da doživi?

Ovaj rad podrazumijeva neku vrstu konceptualne složenosti i u izvjesnom smislu računa na intelektualni angažman posmatrača. Kreirao sam situaciju u kojoj je moguće uspostaviti direktan odnos između publike i radova.

Nijesam želio da “podilazim” tako što ću eksplicitno objašnjavati scene. Namjera mi je bila da se posmatrač angažuje u pitanjima i problemima koje ovi radovi tretiraju pojedinačno. U tom smislu, upadljivi su upravo ostaci života jedne porodice u kojoj se preispituje uloga i vrijednost onoga što smo navikli da tretiramo kao nesporno.

Iz Vašeg ugla, koliko ima savremenog na crnogorskoj umjetničkoj sceni? Da li su neki umjetnički izrazi ovdje i da-

lje zapostavljeni ili smo po svemu bliski aktuelnoj praksi Evrope i regiona?

Za autora koji nastoji da se bavi valorizacijom savremene umjetnosti podrazumijeva se da je upućen na poznavanje umjetnosti prethodnih nekoliko decenija.

Novi mediji nalažu multidisciplinarni pristup i poznavanje najšireg spektra umjetničkog postupka.

Ukoliko govorimo o tehno kulturi i novim medijima, na našoj sceni je očigledna kriza. Nedostaju novi senzibiliteti koji bi bili karakteristični za umjetničku praksu mladih stvaralaca, kao i novi pristupi

umjetnosti.

Da li smo dovoljno povezani sa regionom, koliko je za umjetnike bitna saradnja i međusobno upoznavanje i šta je najdragocjenije što tebi ovakva predstavljanja donose?

Više mi znače predstavljanja van zemlje od popularizacije u lokalnim izložbenim prostorima.

Uz pažljiv odabir i priliku da izlažem u renomiranim galerijama, na kraju je lijep osjećaj ravnoteže kada vidite i osjetite da to što radite i iskreno vjerujete u to, neko, vama nepoznat, sagleda objektivno i procijeni.

J.B.

POGLED U KOMŠILUK

FILMSKI ARHIV

Vukotićev “Surogat” u Muzeju istorije Jugoslavije Podsjećanje na jedinog jugoslovenskog oskarovca Animirani film “Surogat”, jedinog crnogorskog i jugoslovenskog oskarovca Dušana Vukotića, biće prikazan večeras u okviru filmskog programa “Bioskop Jugoslavija” u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu, saopšteno je iz ovog muzeja.

“Surogat” je izazvao dvostruki presedan početkom 60-ih godina prošlog vijeka, 1962. godine osvojio je Oskara za najbolji crtani film i to je prvi put da je nagrada Američke filmske akademije dodijeljena jednom neameričkom animiranom filmu.

Osim toga, “Surogat” je i jedini jugoslovenski dobitnik Oskara.

Ovaj duhoviti crtani film priča je o trouglastom čovječuljku koji živi u svijetu u kome je

sve na naduvavanje. Prikazuje se vrijeme koje junak provodi na plaži, gdje jednostavno “naduvava” predmete svojih želja (dušek, čamac, automobil, pa i djevojku), ali na kraju, istom lakoćom sve to nestaje.

Kroz vedar, ali i satiričan ton, film poziva gledaoca da preispita potrošačke navike savremenog društva u kojima često zanemaruje razliku između stvarnosti i virtuelnog surogata za stvarnost. U okviru programa biće prikazana i emisija “Onaj što dodiruje snove” RTSa, koja će publiku upoznati sa procesom nastanka filma “Surogat” i Vukotićevim radom, a njegov izraziti talenat za stvaranje animiranih svjetova pre-

poznat je i na prostoru mnogo širem od bivše Jugoslavije.

Dušan Vukotić (1927-1998) najnagrađivaniji je autor u istoriji filma bivše Jugoslavije.

Bio je pripadnik “Zagrebačke škole crtanog filma”, a radio je kao reditelj, scenarista, animator, strip crtač, karikaturista. Iako je karijeru počeo u doba dominacije Volta Diznija, Vukotić je brzo razvio poseban i prepoznatljiv vizuelni izraz.

Prije projekcije filma posjetioci će moći da vide izložbu “Jugoslavija od početka do kraja”, koja predstavlja osnovu buduće stalne postavke Muzeja istorije Jugoslavije. Kustosko-autorski tim izložbe čine sociolog Jovo Bakić, istoričari Hrvo-

je Klasić, Ivana Dobrivojević, Vladimir Petrović, Srđan Cvetković i Ana Panić, kustoskinja Muzeja istorije Jugoslavije.

Izložba je otvorena do 3. mar-

ta 2013. godine, a njenu realizaciju omogućilo je Ministarstvo kulture Republike Srbije i Balkanski fond za demokratiju (Balkan Trust for Democracy).

Kultura 19

ČETVRTAK, 27.12.2012.

“Konte” u CNP-u

Predstava “Konte Zanović”, u režiji i dramaturškoj obradi rediteljke Radmile Vojvodić, biće igrana večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.

Riječ je o predstavi inspirisanoj dramom “Stefan Zanović” Vladimira Sekulića i rađenoj u koprodukciji Crnogorskog narodnog pozorišta i festivala Grad teatar.

Glumačku ekipu predstave čine: Dragan Mićanović, Branimir Popović, Simo Trebješanin, Dubravka Drakić, Brano Vuković, Nada Vukčević, Zoran Vujović, Bojana Knežević, Žaklina Oštir, Dušan Kovačević i Jovan Krivokapić, student glume na FDU-a na Cetinju. Scenografiju predstave uradio je Miodrag Tabački, autor kostima je Angelina Atlagić, a kompozitor predstave je Ljupčo Konstantinov.

Priznanje Glogovcu Glumac Nebojša Glogovac, prvi je dobitnik nagrade “Branka i Mlađa Veselinović”, fondacije Jugoslovenskog dramskog pozorišta, a o tome je odlučio žiri u kome su bili - Branka Petrić, Anita Mančić, Predrag Ejdus i počasni član Ljubica RadovićĐurović. Glogovac je nagradu dobio za ulogu Jerotija u predstavi “Sumnjivo lice” Branislava Nušića, u režiji Jagoša Markovića. Priznanje će mu biti uručeno sjutra na sceni “Ljuba Tadić”, nakon izvođenja predstave “Sumnjivo lice”. Novoustanovljeno priznanje namijenjeno je glumcu ili glumici za najbolju interpretaciju u predstavama koje su u datoj kalendarskoj godini igrane na sceni JDP-a.

Novčana godišnja nagrada “Branka i Mlađa Veselinović” dodjeljivaće se na kraju svake kalendarske godine.

ART

Svijet slavi stare majstore Najbolje likovne priče u 2012. godini Jelena Boljević

L

ondon je ove godine bio u znaku Dejmijena Hersta, Edvarda Munka i Pabla Pikasa. Njujorški Metropoliten predstavio je prvi put izložbu koja je istražila obim i značaj snažnog uticaja Endija Vorhola na savremenu umjetnost. Pariz je slavio Matisa, Beč Klimta a kaselska Dokumenta ostaće upamćena po novom rekordu sa 860.000 posjetilaca.

Olimpijada u Londonu bila je za- i aktovima. Izložbom je obuhvanimljiva i za ljubitelje kulture jer ćeno 130 radova, nastalih tokom su galerije Tejt tokom njenog odr- 70 godina intenzivnog stvaralašžavanja pripremile interesantne tva umjetnika opsednutog spojem izložbe Pikasa, Monea i Edvarda groteske i erotike. U Britanskom Munka. Jedno od najatraktivnijih muzeju u Londonu postavljena je događanja u protekloj sezoni bila izložba „Šekspir: svijet i pozorište”. je prva velika retrospektiva djela Postavka je pokazala kako je pozokontroverznog Demijena Hersta rište vremenom oblikovalo identiu Tejt Modernu. Izložba je okupi- tet Britanaca. la neka od najpoznatijih Herstovih Na izložbi u njujorškom Gugedjela iz privatnih zbirki i muzeja, nhajmu “Crno-bijeli Pikaso” prpoput njegovog čuvevi put je publici prednog morskog psa u forstavljena postavka maldehidu. Izložba ,,Edkoja istražuje umjetvard Munk: The Modern nikovu osobenu i fasEye“ slavnog Norvežanicinantnu upotrebu crna posvećena je istraži- Na izložbi u njune i bijele boje tokom vanju Munkove opsjed- jorškom Gugenhajcjelokupnog radnog nutosti razvojem foto- mu “Crno-bijeli Pivijeka. Tvrdeći da “bokaso” prvi put je pu- ja slabi vrijednost sligrafije i filma. ke”, Pablo Pikaso ju je Muzej Tejt Britan se blici predstavljena kroz radove oca kubizma postavka koja istra- gotovo “protjerao” iz svoje umjetnosti kaPabla Pikasa bavio istra- žuje umjetnikovu živanjem njegove pove- osobenu i fascinan- ko bi naglasio formu i zanosti s Velikom Brita- tnu upotrebu crne ideju sopstvenih djenijom i uticajem na bri- i bijele boje tokom la. Najveći američcjelokupnog radnog ki i jedan od najvetanski modernizam.

Za sve koji su ove godi- vijeka ćih muzeja u svijetu, ne posjetili London kao njujorški Metropolilikovna poslastica ostaće upamće- ten jesenju sezonu otvorio je izložna izložba “Portreti Lusijana Froj- bom “Nadovezujući se na Vorhoda” u Nacionalnoj galeriji. To je bi- la: šezdeset umjetnika, pedeset gola “najveća izložba” u posljednjih dina” koja traje do kraja godine.

10 godina posvećena čuvenom bri- O snažnom uticaju osnivača pop tanskom umjetniku i prva u cjeli- arta, američkog slikara i filmskog ni posvećena njegovim portretima umjetnika Endija Vorhola (1928-

Film

“Lokalni vampir “i “As pik” u Stokholmu Crnogorski filmovi “Lokalni vampir”, u režiji Branka Baletića, i “As pik - loša sudbina”, u režiji Draška Đurovića, biće prikazani na Festivalu novog balkanskog filma u Stokholmu u Švedskoj u februaru naredne godine.

Osim ovih filmova iz Crne Gore, na festivalu će biti prikazana i ostvarenja iz regiona.

“Lokalni vampir” je komedija mentaliteta, sa elementima akcije, erotike i horora. Priča se dešava u ambijentu malog mjesta na obali jezera, gdje glavni junak, mladi biznismen, prevarom zapada u velike dugove. Uloge u filmu tumače: Mišo Obradović, Kristina Stevović, Gordana Gadžić, Mladen Nelević, Ivana Mrvaljević, Branimir Popović,

Srđan Grahovac, Momčilo Pićurić, Vesna Vujošević, Mijat Radonjić, Želimir Šošo, Viktor Gatolin, Žana Gardašević, Simo Trebješanin, Boro Stjepanović i drugi.

“As pik” je rađen po scenariju Obrada Nenezića. To je film o osvetama i mržnjama prošlog vremena, koji posebno akcentuje pitanje bjekstva iz devedesetih. Film je okupio značajnu domaću, regionalnu i svjetsku glumačku ekipu, u kojoj su: Branimir Popović, Peđa Bjelac (“Harry Potter” i “Goblet of fire”), Jelena Simić, Momčilo Otašević, Majkl Medsen (“Kill Bill”), Milica Milša, Olja Vuković, Dragan Račić, George Pusep (Music box), Branka Otašević, Danilo Čelebić, Momčilo Pićurić i Slavko Klikovac.

● Foto priča

1987) na savremenu umjetnost dugo se govorilo, ali tek sada je priređena izložba koja istražuje obim i značaj te uloge.

U “dijalogu” sa ovim Vorholovim djelima su, pored ostalih, radovi Brazilca Vika Muniza, Engleskinje Sare Lukas i Vija Celminsa porijeklom iz Letonije a svima je blisko praćenje dnevnih događaja.

Tu su i Džef Kons, Robert Gober i Demijen Herst, koji ne slikaju već u svoje kompozicije uključuju stvarni objekat.

Jedan od vrhunaca likovne sezone u Parizu bila je izložba “Matis: Parovi i serije” u centru Pompidu.

Nakon Pompidua izložbu su vidjeli u Kopenhagenu, a ona će gostovati i u njujorškom Metropolitenu. za ovogodišnje izdanje najpo-

znatije izložbe savremene umjetnosti na svijetu Dokumenta u Kaselu umjetnička direktorka Karolin Kristov-Bakargijev pozvala je oko 200 umjetnika iz cijelog svijeta. Svoj dodatak imenu – „svjetska izložba umjetnosti“ opravdala je i činjenicom da je imala tri manje “podružnice”: u Kabulu, Kairu i Banfu (u Kanadi).

Austrija je ove godine obilježila 150 godišnjicu rođenja svog najpoznatijeg slikara Gustava Klimta muzejskim programom koji je, konkretno u Beču, združio devet kulturnih institucija: Belvedere, Muzej istorije umjetnosti (KHM), Kinslterhaus, Albertinu, Leopold muzej, Muzej grada Beča, Austrijski muzej pozorišne umjetnosti, MAK i Etnografski muzej.

Figurine, svjedoci kultova Novootkrivene, 2.750 godina stare figurine s drevnog arheološkog n a l a z i š t a Te l M o c a (predgrađe Jerusalima) snimljene juče u rukama izraelskog arheologa. Iskopine nađene na ovom mjestu sakralni su predmeti, mada je pronađeno i nekoliko unikatnih figurina predmeta za svakodnevnu upotrebu. Stručnjaci kažu da su nađeni predmeti rijedak materijalni dokaz jevrejske religiozne prakse u oblastima oko Jerusalima na početku Judejske monarhije.

20 Reportaže

ČETVRTAK, 27.12.2012.

TRKA ŽIVOTA

Zbog relija Pariz - Dakar kuću stavio pod hipoteku Avio-inženjer Lindon Poskit svoj dom je stavio pod hipoteku kako bi obezbjedio 85.000 eura potrebnih za učešće na najtežem svjetskom reliju. Britanac će se takmičiti na motoru koji je sam sklopio, a koji bi trebalo da “preživi” 8.000 kilometara dugu rutu po pustinjama i bespućima Argentine, Čilea i Perua. Lin-

don je riješio da svoje snove pretvori u stvarnost.

“To je jednostavno jedan od onih snova koji sanjate još od kada ste bili dijete. Vremenom shvatite da snove morate i da ostvarite i onda jednostavo uradite sve da to što sanjate ne ostane samo san. Moja porodica je znala da mi je uče-

šće na Dakaru životna želja i kada sam im saopštio da ću se takmičiti, vjerovatno su mislili da sam lud, ali pružili su mi podršku”, rekao je Lindon.

Inženjeru iz Lankašira u Engleskoj prilikom konstrukcije motora pomogao je rođeni otac, koji je takođe inženjer.

FENOMEN

Uspješno lansiran Sojuz TMA-07M Pećina nazvana Booming Ice Chasam jedinstven je prirodni fenomen, naročito zbog činjenice da se u pećini nalazi u potpunosti zaleđena rijeka ponornica.

Led zaleđene rijeke je kristalno providan i debeo nekoliko metara. Speleolozi koji su otkrili ovaj nesvakidašnji fenomen su izjavili kako zaleđena rijeka liči na veliki tobogan i kako je u pečini izuzetno teško kretanje.

Zbog savršeno glatkog leda rijeke i akustičnih svojstava peći-

ne, svaki glas se pretvara u jeku koja traje nekoliko desetina sekundi, pa je i komunikacija otežana. Iako se pećina nalazi na dubini od 704 metra, led rijeke ponornice se uopšte ne topi. Razlog tome je hladan zrak koji je gust i težak. Kako je topao zrak lakši od hladnog, on biva izbačen iz pećine. Lokalno stanovništvo ovu pećinu naziva “ledena zamka”, jer voda koja se u nju slije tokom proljeća ostaje tamo zauvijek zarobljena.

AKCIONARIMA „OBNOVA PREMIS TD“ Herceg Novi

Na osnovu člana 25. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava ("Službeni list RCG", br.18/11)Branko Marinović JMBG 2212959240013,sa adresom stanovanja u Herceg Novom,Zelenika br.36 , (u daljem tekstu: Sticalac), objavljuje

PROSPEKT ZA PREUZIMANJE akcija akcionarskog društva“ OBNOVA PREMIS TD „ sa sjedištem u HERCEG NOVI

Branko Marinović JMBG 2212959240013,sa adresom stanovanja u Herceg Novom,Zelenika br.36 , (u daljem tekstu: Sticalac), ,vlasnik je ukupno 22.881običnih akcija a.d.“OBNOVA PREMIS TD“ Podgorica (daljem tekstu:emitent), što predstavlja 71,416 % od ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.

Emitent je, do dana podnošenja zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje, emitovao ukupno 32.039 običnih akcija sa pravom glasa.

Sticalac svim ostalim vlasnicima akcija emitenta sa pravom glasa upućuje javnu ponudu da kupi preostalih otplaćenih akcija emitenta sa pravom glasa.

STIL

Novogodišnji bal u Hofburgu Cijene ulaznica od 65 do 590 eura za gala večeru

Predmet ponude:

Predmet ove ponude su sve otplaćene akcije emitenta sa pravom glasa koje nisu u vlasništvu Sticaoca, tj 9.158akcija sa pravom glasa .

Ponuđena cijena akcija:

Za svaku akciju na koju se odnosi ova ponuda Sticalac se obavezuje da plati iznos od

Vrijeme trajanja ponude:

0,50€ po akciji .

Prihvat ponude može se dati u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog prospekta u dnevnim štampanim medijima..

Način i mjesto dostavljanja prihvata ponude:

Akcionari emitenta koji žele da prihvate ovu ponudu i prodaju svoje akcije Sticaocu, obavezni su da, do isteka roka važenja ponude, dostave prihvat ponude davanjem pismene izjave o prihvatu ponude i naloga za prenos akcija.

Akcionar prihvat ponude dostavlja Centralnoj Depozitarnoj Agenciji u Podgorici, Novaka Miloševa b.b, lično ili preko drugog lica na osnovu punomoćja ovjerenog kod nadležnog suda, opštinskog organa uprave nadležnog za poslove ovjeravanja ili notara.

Data izjava o prihvatu ponude je osnov Centralnoj Depozitarnoj Agenciji da akcije koje su predmet prihvata vodi u izdvojenoj evidenciji prihvata ponude za preuzimanje, a dati nalog osnov je Centralnoj Depozitarnoj Agenciji za prenos akcija sa računa prodavca na račun sticaoca.

Odustanak od ponude:

Do isteka roka važenja ove ponude, akcionar može odustati od prihvata ponude za preuzimanje i povući akcije koje su predmet prihvata iz izdvojene evidencije.

Povlačenje iz izdvojene evidencije obavlja se dostavljanjem pismene izjave o odustanku od prihvata ponude, na isti način na koji je izvršen prihvat ponude.

Objava rezultata javne ponude:

Sticalac će objaviti rezultate javne ponude, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja Komisije za hartije od vrijednosti o okončanju javne ponude za preuzimanje, u istim dnevnim štampanim medijima u kojima je objavljen ovaj prospekt.Da bi se ponuda smatrala uspješnom, neophodno je da sticalac stekne procenat od 75% vlasništva u ukupnom kapitalu društva,odnosno da je prihvati najmanje jedan akcionar.

Isplata cijene:

Isplatu cijene ponuđene u ovom prospektu izvršiće na račun prodavca akcija Centralna Depozitarna Agencija, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja Komisije za hartije od vrijednosti o okončanju postupka javne ponude za preuzimanje.

Obezbjeđenje plaćanja akcija koje su predmet javne ponude:

U svrhu obezbjeđenja plaćanja Sticalac je u Centralnoj Depozitarnoj Agenciji deponovao novčana sredstava (alternativa: bankarsku garanciju) na iznos koji je potreban za plaćanje svih akcija na koje se odnosi javna ponuda za preuzimanje.Novćana sredstva za plaćanje akcija, obezbijeđena su iz sopstvenih izvora.

U slučaju spora koji nastane u vezi sa sprovođenjem postupka preuzimanja, nadležan je Privredni sud u Podgorici.

Svrha ponude:

Poslovni cilj sticanja akcija ovom ponudom je: Povećanje poslovnog rezultata i unapređenje djelatnosti .

* * * Za sva dodatna obavještenja o objavljenoj javnoj ponudi za preuzimanje, zainteresovani akcionari emitenta mogu dobiti u na tel. 069 346322 ZA STICAOCA BRANKO MARINOVIĆ (TELEFON 069 346322)

Bečki Hofburg prvi put za doček Nove godine organizuje bajkovito veče uz novogodišnji bal, “Le grand bal”, 31. decembra. Posjetioci mogu posebno elegantno i sa stilom da zakorače u Novu godinu u raskošno dekorisanim salama i sa muzičkim programom od valcera do džeza i svinga. Programom je predviđen prijem gostiju na crvenom tepihu u 19.30 sati, kada će biti priređena veče-

ra. Balski gosti koji ne učestvuju u večeri pristižu u 22 sata i biće pozdravljeni čašom šampanjca.

Bal otvaraju debitanti plesne škole Elmayer, solisti bečkog Državnog baleta i orkestar bečkog Operskog bala. U nastavku programa slijedi niz arija “La Nuit de L ‘Amour”, koje će izvesti solisti bečke Državne opere i Narodne opere. Cijene ulaznica kreću se od 65 eura za studente do 590 eura za gala-večeru.

ČETVRTAK, 27.12.2012.

Reportaže 21

Afarska depresija PUTOVANJA

Turisti se baš ne sapliću da otkriju Afar, ali istraživači i naučnici i te kako imaju što da vide i saznaju

U

Afarskoj depresiji u Africi pastirska plemena i trgovci solju opstaju usred nadrealnog predjela koji oblikuju procijepi, pukotine i jezero ključale lave. Ova afrička teritorija, uz nevjerovatan neizgled, smatra se geološki najaktivnijom oblašću na svijetu.

Prizor je izgledao kao scena kreirana u holivudskoj radionici za specijalne efekte. U septembru 2005. godine u sjevernoj Etiopiji afarski pastiri su u čudu gledali kako je Zemlja razjapila svoje čeljusti i progutala njihove koze i kamile. Komadi opsidijana izbijali su iz podzemnih pećina i letjeli kroz vazduh „poput ogromnih crnih ptica”, kako reče jedan mještanin. Tri dana je oblak nabujalog pepela zaklanjao sunce dok je najveći vulkan u ovoj oblasti, Erta Ale – „planina koja se dimi” na afarskom jeziku – bljuvao lavu. Šta je pokrenulo ove neočekivane događaje? Kilometrima ispod površine ogromna količina magme probila se između dvije tektonske ploče, razdvajajući ih još više. Gore, na površini, otvorile su se stotine procjepa i pukotina duž 60 kilometara pustinje, gutajući nesrećnu stoku.

Od tada je ovu oblast potreslo više od deset manjih izliva lave.

Istočnoafrička Afarska depresija je jedna od geološki najaktivnijih oblasti na svijetu. Kada je nadlijećete sa pogledom iz aviona – ili u motornom paraglajderu jednosjedu, kao što je to nebrojeno puta činio fotograf Džordž Štajnmec – može da izgleda mirno i zamrznuto, poput arktičkog leda. Ali vanvremenski izgled Afarske depresije prikriva njenu pravu prirodu. Ispod površine zemlje stjenovita kora se cijepa, a podzemne komore magme pune 12 aktivnih vulkana, kao i kipteći gejziri, ključali kotlovi i jedno ognjeno jezero lave.

Dvije hiljade i pet zemljotresa i naknadnih podrhtavanja tla posljednji su u dugom nizu seizmičkih potresa koji su počeli prije oko

30 miliona godina kada se magma probila kroz Zemljinu koru i krenuli da razdvajaju Arabijsko poluostrvo od Afrike, stvarajući tako Crveno more i Adenski zaliv. Kako se hladi, izlivena magma postaje gušća i tone. Neki djelovi Afara se danas nalaze na više od 150 metara ispod nivoa mora.

Zbog njene niske nadmorske visine, Afarsku depresiju je više puta plavilo Crveno more, posljednji put prije oko 30.000 godina. Poslije svakog plavljenja morska voda bi isparila, ostavljajući za sobom debele slojeve soli. Ovo bijelo zlato je dugo bilo značajan izvor prihoda za stanovnike Afara, koji su, uprkos ljetnjim temperaturama, koje prelaze i preko 49 stepeni Celzijusa, i dalje žestoko odani ovom ekstremnom krajoliku.

Iz raznoraznih razloga nedaće ove pustinje predstavljaju izazov za naučnike. Afar je jedno od rijetkih mjesta na planeti na kome jedan podmorski greben – nazubljena vulkanska pukotina iz koje kulja magma i pretvara se u novo morsko dno – niče na kopnu. To onim naučnicima koji izučavaju planetu Zemlju pruža rijetku priliku da proučavaju geološke procese koji se obično odvijaju daleko ispod površine okeana.

Ako im se ostavi dovoljno vremena – bar nekoliko miliona godina – ti procesi će izazvati dramatične promjene u geografiji Afrike: Afarska depresija i celokupni Veliki rasedni rov postaće kolijevka jednog novog mora koje će Crveno more povezivati sa Indijskim okeanom, a Rog Afrike odvojiti od ostatka kontinenta.

22 Zabava

ČETVRTAK, 27.12.2012.

KATALINA OTALVARO

Nasljednica Adrijane Lime

BONO VOKS

Lenardova “Aleluja” najbolja pjesma na svijetu

Naslovnicu januarskog broja izdanja magazina za muškarce “Maksim” krasi seksepilna Kolumbijka Katalina Otalvaro, koju su mnogi proglasili nasljednicom Adrijane Lime.

Katalina je popularna u zemljama Južne Amerike, a zbog svoje savršene figure važi za jedan od najzgod-

nijih modela na svijetu. Brojne ankete i blogovi prepuni su komentara oduševljenih fanova, koji kažu da mnogo liči na brazilsku manekenku Adrijanu Limu, koja je trenutno van svijeta modelinga zbog nedavnog porođaja. Specifičnom senzualnošću i nježnošću osvojila je srca obožavalaca na svim meridijanima.

Bono Voks, pjevač grupe U2, izjavio je da smatra da je pjesma “Aleluja” (Hallelujah) Lenarda Koena “najsavršenija pjesma na svijetu”. Izjava pjevača nalazi se u knjizi “The Holy or the Broken: Leonard Cohen, Jeff Buckley, and the Unlikely Ascent of Hallelujah”, čiji je autor Alan Lajt. Pjesmu “Aleluja” obradili su mnogi, ali pored originalne, nastale 1984, možda najpoznatija je verzija Džefa Baklija, koja se nalazi na njegovom debi albumu “Grace”. Osim Bonoa, o pjesmi su govorili i pjevačica Regine Spektor, koja je pjesmu opisala

kao “neuništivu”.Patrik Stamp iz grupe Fall Out Boy rekao je da se “pjesma stalno vraća i svaki put djeluje kao da je nova. Svaki put kada je čujete zvuči novo”. “Želio sam da istražim efekat lavine koji je postigla ova pjesma tokom nekoliko decenija, čime je ‘Aleluja’ postala jedna od najvoljenijih, najizvođenijih, ali i najneshvaćenijih pjesama svih vremena”, rekao je Lajt govoreći o svojoj knjizi za Holivud riporter.

Samom Lenardu Koenu je ponekad teško da sluša svoju pjesmu, koja se često izvodi u emi-

VLADO GEORGIEV

Žiriju PGS dati više prava

HOT! Njemački model Mihaela Šefer u vrijeme praznika odlučila je da počasti svoje fanove seksi fotografijom koja će vam definitivno uljepšati dan. Da li je ona anđeo uništenja ili spasenja, procijenite sami!

Žiri “Prvog glasa Srbije” i dalje stoji pri stavu da bi pravila glasanja za pobjednika trebalo mijenjati. Nakon što je Aleksandra Radović izjavila da publiku treba uključiti tek kada žiri odabere najboljih pet, o istoj temi oglasio se i Vlado Georgiev.

“Gledaoci treba da glasaju za prvi glas, za najboljeg pjevača ili pjevačicu, a ne po svojim kriterijumima. Ovo glasanje je pokazalo da stručnom žiriju treba dati više prava i na kraju doraditi i promijeniti pravila glasanja”, rekao je Georgiev na konferenciji za novinare u Novom Sadu, gdje je najavio svoj novogodišnji koncert.

Pjevač, koji je svoje nezadovoljstvo izrazio i na Tviteru, objasnio je da je namjerno otvoreno napisao šta misli kako bi probudio publiku.

Iako je Saškina eliminacija podigla prašinu u javnosti, pa su i gledaoci počeli da predlažu drugačije metode glasanja, sa Prve televizije poručuju da pravila ostaju ista.

“Pravila su pravila, jasna od prve sezone. Publika je izabrala da u duelu završe Saška i Mirna, a s takvim odlukama ne moramo uvijek biti lično saglasni”, rekla je Slađana Paunović sa Prve televizije.

sijama o potrazi za novim pjevačkim talentima.

“Da li moramo da je slušamo na kraju svake drame ili u rijaliti emisijama? Ponekad pomislim da možda ne treba toliko da se izvodi, ali u stvari mi je drago što je ljudi i dalje pjevaju”, kazao je slavni kanadski kantautor.

Među brojnim umjetnicima koji su, pored Džefa Baklija, izvodili Koenovu pesmu, za koju Lajt navodi da je “hipnotička sinteza molitve i seksualnosti”, nalaze se i Bono, Vili Nelson, Rufus Vejnvrajt, Imodžen Hip i Džon Kejl.

Humana Tejlor Kantri i pop zvijezda Tejlor Svift izabrana je za najplemenitiju poznatu ličnost 2012, jer je za godinu dana u humanitarne svrhe donirala četiri miliona dolara. Ovo priznanje dodijelila joj je organizacija “DoSomething. org”, koja je ovih dana objavila spisak 20 najplemenitijih javnih ličosti 2012. godine. Tejlor se našla na vrhu tako što je pomenutu sumu donirala muzeju “Fame” za očuvanje kantri muzike, a tokom godine dobila je nekoliko priznanja za kontinuirani humanitarni rad. Druga na listi je Majli Sajrus zbog svog rada sa neprofitnom organizacijom koja se bavi zaštitom životinja. Na trećem mjestu je glumac Čening Tejtum, koji se najviše angažovao oko pitanja zaštite životne sredine.

Slavko Banjac vraća se na muzičku scenu. Kako saznaju srpski mediji, jedan od najkvalitetnijih folkera u regionu, koji je prije petaestak godina volšebno nestao sa estrade, uveliko priprema nove pjesme i album koji bi trebalo da izađe početkom 2013. godine.

Nekada popularni pjevač, koji se danas bavi ozbiljnim biznisom, nedavno je na druženju privrednika u jednom hotelu zapjevao i “bacio u nesvijest” sve prisutne glasom koji nije nimalo izgubio na kvalitetu.

Zabava 23

Četvrtak, 27.12.2012.

Adel umjetnica godine Soul pjevačicu Adel magazin Bilbord proglasio je za umjetnika godine, a njen album “21” proglašen je za najbolji album 2012.

Njen pomenuti drugi album, koji je objavljen u martu 2011. godine, odmah se našao na prvom mjestu najprodavanijih, a u top 10 je ostao sve do septembra ove godine. Od toga je 24 nedjelje bio na prvom mjestu. Ona je u međuvremenu uradila i naslovnu numeru za posljednji nastavak filma “Džejms Bond”, pjesmu “Skyfall”, koja pretenduje da uđe u pet najboljih filmskih singlova svih vremena. Iako je pjevačica zbog trudnoće bila odsutna sa scene nekoliko mjeseci, njeni

Pet najboljih 2012.

MUZIKA

Izvođači koji su obilježili godinu na izmaku

Danilo B.

G

odina kojoj odbrojavamo posljednje dane u muzičkom smislu specifična je po mnogo čemu. Oboreni su mnogi rekordi, a sve veći broj ljudi iz čitavog svijeta uključen je u veliku muzičku igru zahvljajući internetu. Većina izvođača upravo preko virtuelne mreže vrlo lako dolazi do publike, za šta je glavni dokaz i pjesma “Gangam Style”, koju je na Jutjubu za nešto manje od pola godine vidjela šestina planete.

Keti Peri žena i pjevačica godine

“Gangam Style” za milijardu ljudi Korejska pop superzvijezda Park Jae-Sang, poznatiji kao Psaj, u potpunosti je obilježio muzičku godinu na izmaku. Od ljeta, kada je objavljena, pa do danas, njegova pjesma “Gangnam Style” najpopularnija je pjesma godine. Psaj je zahvaljujući ovoj numeri postao prvi korejski muzičar čiji je kanal na Jutjubu došao do brojke od preko milijardu pregleda, čime je prestigao zapadnjačke zvijezde kao što su Adel, Niki Minaž i One Direction. Video-spot za ovu pjesmu skupio je preko šest miliona “lajkova”, čime je oborio još jedan rekord i ušao u Ginisovu knjigu.

Biber mnoge ostavio bez nagrada

Među pet najboljih izvođača ove godine našla se i Keti Peri, koja je 2012. završila veoma uspješno. Dobila je nagradu za najbolji spot godine i to za pjesmu “Wide Awake”. Peri je oborila nekoliko rekorda na top listama, objavila 3D koncertni film i završila svjetsku turneju. Muški magazin Bilbord proglasio ju je ženom godine, a samo u Americi je prodala 2,5 miliona primjeraka albuma “Teenage Dream”, sa koga je pet singlova završilo na prvom mjestu neke top liste, što je jedan od pomenutih rekorda. Album je pritom proveo više od 100 nedjelja na Bilbord listi 200 top albuma.

Kanadska pop zvijezda Džastin Biber bio je apsolutni pobjednik na dodjeli Američkih muzičkih nagrada, savladavši snažnu konkurenciju poput Rijane i Niki Minaž. Velike britanske bendove poput One Direction i The Wanted poslao je kući takođe praznih ruku. Biber je osvojio nagrade u sve tri kategorije u kojima je bio nominovan, uključujući i glavnu nagradu - umjetnik godine. On je dobio i nagradu za omiljenog pop muzičara i pop album “Believe”.

Rijana dobila šest Gremija Na drugom mjestu top liste zauzela je i višestruko nagrađivana megazvijezda Rijana pjesmom “Diamonds”. Ovo je 23. pjesma mlade pjevačice koja je do sada uvršćena u prvih deset numera na američkoj Bilbord hot 100 listi, a odmah nakon lansiranja, singl je zauzeo prvo mjesto na iTunes listama u čak 27 zemalja. Rijana je do sada prodala više od 37 miliona albuma i 146 miliona digitalnih singlova širom svijeta. Mlada pjevačica je takođe dobitnica šest Gremija i sedam Bilbord muzičkih nagrada, a magazin Forbs nedavno ju je imenovao osobom broj jedan na društevnim medijima.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme PRIJAMOV SIN IZ GRČKOG MITA

SRPSKA RAONICI GLUMICA SA SLIKE

SINOVA ŽENA, SNAHA

ZEMLJA (LAT.)

RONALD KRAĆE

KREM KOJA DRUŠTVA KOKETIRA SIMBOL SREBRA (MN.)

ČETVRTAK, 27.12.2012.

Daily Sudoku puzzle No. 2245 sudoku 2012-12-05 ROGATO SLOVO

7

ONI KOJI NEŠTO PODSTIČU

MUŠKO IME

8

2

4

BILJKA SLANUTAK INICIJALI BIV. FUDB. RIVERE

9

8

2

ŽITELJKA TAJLANDA

9

6

7

Play sudoku online at:

7

6

Lakša 2011-09-25

INICIJALI AMERIČKOG GLUMCA GIRA

2

LIČNA ZAMJENICA

4 VRSTA INSEKTA DVA VOKALA

BIJELI KONJ (TURC.)

6

4 5

7

3

1 2 1 Page 1/2 7

8

7

6

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 9

4

Do 2030.

u Koloradu.

Naime, Mejer je pregledom satelitskih snimaka Arktika utvrdio da tamo nikad nije bilo manje leda.

O otapanju najbolje govore brojevi: pod ledom je prošle godine bilo 4,6 miliona kvadratnih kilometara, dok je početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka ledom bilo pokriveno čak sedam miliona arktičkih kvadratnih kilometara.

8

6

2

9

Puzzle solution:

8

Puzzle solution:

5

Sudoku puzzle No. 1893 2011-12-19 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2044 2012-05-18 2

8

4

7

5

3

9

1

6

8

2

7

4

3

9

1

6

5

5

1

7

6

2

9

3

4

8

1

6

5

8

7

2

4

9

3

9

6

3

1

8

4

5

7

2

4

9

3

1

5

6

8

2

7

6

9

1

5

7

2

4

8

3

3

8

4

7

2

5

6

1

9

3

4

8

9

1

6

7

2

5

7

5

2

6

9

1

3

8

4

7

2

5

3

4

8

1

6

9

6

1

9

3

4

8

7

5

2

1

5

9

2

6

7

8

3

4

9

4

1

2

6

7

5

3

8

8

3

6

4

9

1

2

5

7

5

3

8

9

1

4

2

7

6

4

7

2

8

3

5

6

9

1

2

7

6

5

8

3

9

4

1

vicevi

Arktik će ostati bez leda

veći procenat otapanja.

Ledeni omotač brže nestaje nego što se obnavlja i procjenjuje se da bi drastične klimatske promjene u narednih nekoliko decenija mogle u potpunosti da otope tamošnji led.

“Trend u posljednje 32 godine zaista nas zabrinjava”, naglasio je vođa istraživanja Volt Mejer iz Istraživačkog centra za snijeg i led

4

4

Play sudoku online at:

PRVO SLOVO ABECEDE

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: JUKATANAC, Ž, NAGURATI SE, A, MERIMA, ON, FRENK OUŠN, S, I, RTASTI, ŠK, NAMONTIRATI, ISAV, TAKAR, TIN, J, ITALO, EGIPAT, IKAD, TN, L, ANA, STAN, AULE, VRAT, OAZA.

Naučnici su došli do šokantnog otkrića – zbog ubrzanog otapanja ledenog pokrova na Arktiku, izazvanog globalnim zagrijavanjem, pretpostavlja se da će do 2030. godine led na sjevernoj polarnoj oblasti potpuno nestati.

Na Arktiku nikad nije bilo manje leda, a posljednja istraživanja pokazuju da je oboren “rekord” iz 2007. godine, kad je zabilježen naj-

Medium level

7

UKROTITELJ ŽIVOTINJA PRIJE ‘E’

1

5

2

ŽITELJ KAĆA

3 6

4

5

DOLAZITI DO BOGATSTVA

5

9

Daily Sudoku puzzle No. 1808

SREDSTVO PROTIV BORA

6

1

3

PLANINA U DALMACIJI

4

www.sudokukingdom.com

ASIAN ECONOMIC JOURNAL

KOCKAR (LAT.) STAROEGIPATSKA ZAŠTITNICA MRTVIH

6

6 4

SIMBOL MOLIBDENA DIO CVIJETA

AMPER POPUŠTAJUĆI, ZADRŽAVAJUĆI (MUZ.)

6

8

MUŠKO IME BEZIZLAZNO STANJE

DESNA PRITOKA UNE

AUTOR: BETMEN

5

POSUDA ZA ZIMNICU DIČITI SE

SRPSKI TENISER BOZOLJAC

1

6

SIMBOL ARGONA DIO DRVETA

VIDAR RANA

2

8

ZAPAD NEVRIJEME (MN.)

PROUČAVALAC PAUKOVA (GRČ.)

Medium level

Teža

IZRASLINA

Ide crv ulicom i naiđe na drugog crva, pa ga upita: - Šta ti je, što plačeš?Page 1/2 Ovaj mu odgovori: - Upravo me je tašta izbacila iz kuće.

Prvi crv se nasmije i kaže: - E, hvala bogu, moja tašta je otišla na pecanje prvi put u životu!

kako je bilo i šta ima novo u Evropi: - Eto, vala, u Evropi ništa novo, nego smo pili nešto što se zove kafa.

Ostali ga upitaju: - A jesi li znao da piješ to? Da nas nijesi obrukao?

- Ne, vala, svi su popili jedva po jednu, a ja dvije, i to ukap!

*** Sjede tri miša u kafani, piju piće i kaže jedan od njih: - Ja svaki dan odem da pojedem jedan dio mišjeg otrova.

Drugi kaže: - Ja svaki dan uzmem mišolovku i bildujem.

Treći lupi čašom i krene prema vratima, a ova dvojica ga upitaju gdje će.

- Idem da pojedem mačku.

*** Dođe crnka i pita plavušu: - Šta radiš?

- Ništa, vruće mi je, 30 stepeni u hladu.

- Pa ko te tjerao da ideš u hlad?

*** Vraća se Crnogorac sa nekog evropskog sastanka na Lovćen da ispriča ostalima

*** Dolazi mlađa žena u butik: - Kupila bih mužu jednu lijepu kravatu, neku koja će istaknuti njegove oči.

Prodavačica objasni: - Svaka kravata lako muškarcu istakne oči - samo je treba dobro zategnuti.

Zabava/Slobodno vrijeme 25

ČETVRTAK, 27.12.2012.

NEZVANIČNO

Nemoj ja da vadim batinu iz ove tašne...

Bogami si ti krupan, i još plus svi su bokseri za tebe.

Kako bi ih ja pomlatio samo da nijesam poslanik pa moram da budem gospodin.

Alo, alo... oće li ko dolaziti da me spašava?

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

Word Search Puzzle #P488EM OVAN

H U M A

L

H

T N

I

R E

U V G S T

F

I

L

A Y S M O S S Y I

D T

T

F

E H T

T R O N S R

I

S E R

H S E K A M F

C O A R S E O H

I

E R A E

F U U R S

H C

I

M H T

I

R A G O L

T

I

D F

A

T I

A

T

E

S S

Z U B E

T

P A

T

I

I

P A R T

I

C

O B S

T

E

T R

C

I

A N S C

M

L

N D P U H

L

K

L G

E B

L

U K D

I

I

P N E G D E O A X

I

T

S Y S R E D

Bigot

Binary

L

O M V U D

U R K N S

ACHED ALLAYS Ached AMIABLY AXIOM Allays BELIED BIGOT Amiably BINARY BLITZ Axiom BLURS CAULK Belied CITED

I

COARSE CRUEL Cruel ELECTRIFIES FIEND Electrifies HANDY HAVEN Fiend HAZING HEARTENS Handy HIGHS HOIST Haven HUTCH

Hazing

Heartens

E A M

Odijelo čudo čini.

A rođrni si gospodin, zaista.

O N A

I

L

U V V N

I

A B

L

Y

L O H K C O T

S

IDIOT INTER Logarithmic LOGARITHMIC MAKESHIFT Makeshift METEOR MOSSY Meteor OBSTETRICIANS PAIRS Mossy PARTICIPATION PEONS Obstetricians POMPOUS

RESET RISER Snort SAFES SNORTStalk STALK STEAMSteam STOCKHOLDERS SYNDICATES Stockholders TEDIUM THEFT

Syndicates

Pairs

Tedium

Participation

Theft

Poželjno je mijenjati ubjeđenja, jer su pogrešna. Odnose sa partnerom gradite na povjerenju, jer je počeo da vas nagriza crv sumnje.

Možda se upravo zbog toga maksimalno kontrolišete u društvu voljene osobe?

BIK Romantične maštarije i luckaste misli trenutno vam se motaju po glavi. Na momente ste potišteni, ali čim se sjetite jednog događaja, odmah vam je lijepo. Ukoliko nastavite da se fizički iscrpljujete, imaćete zdravstvenih problema.

BLIZANCI Kolebate se između želje za slobodom i potrebe za vezivanjem. Ljubomorni ste, neumjereni i skloni bolesti, i to usljed pretjerivanja. Pokušajte da se nekako izborite sa vlastitim nezadovoljstvom. Potražite pomoć prijatelja.

RAK Mudro se rukovodite ranije stečenim iskustvima. Ne ponavljate istu grešku. Trenutno ste društveno angažovani, pa nastojte da funkcionišete na najbolji mogući način. Venera vam šalje snažne impulse kad su brak i partnerstvo u pitanju.

LAV Praktično razmišljate i okrećete se stvarima od kojih imate konkretnu korist. Osjećanja potiskujete, a neodlučnost u ljubavnim pitanjima eliminišete radom. Trenutno se rukovodite moralnim principima.

DJEVICA Zabave, ljubav, razna zadovoljstva i društvene igre napokon vam padaju na pamet. U društvu voljene osobe zaboravljate na poslove koji su vam zadavali brigu. Narednih dana očekujte plimu emocija i lijepih trenutaka.

VAGA Bili ste preokupirani drugim stvarima, pa nijeste svjesni koliko je porodica trpjela zbog toga. U fazi ste donošenja odluke o preuređenju životnog prostora i ispravljanju grešaka vezanih za ukućane. Smanjite konzumiranje slatkiša.

ŠKORPIJA Sukobi na emotivnom planu direktna su posljedica površnih odnosa sa suprotnim polom. Situacija zahtijeva prilagođavanje. Nijeste uvijek u pravu, a i ako jeste, možda je izbor slabog partnera način da dominirate u vezi.

STRIJELAC Ukoliko budete pronašli srednji put između materijalnih i duhovnih vrijednosti, dobro ćete se osjećati i odlično funkcionisati. Pretjerivanje u bilo kom segmentu života prijeti da naruši unutrašnji sklad.

JARAC Pojačana je sklonost ka flertovanju, uplitanju u ljubavne avanture, ali i pretjerivanja vezana za ishranu. Kao što vidite, sve što je dobro - ima i lošije strane. Očekuju vas zabave i romantični izlasci. Blistajte punim sjajem.

VODOLIJA Zavodljivi ste i nastojite da ostavite dobar utisak. Stalo vam je do skladnog emotivnog, ali i seksualnog života. Ukoliko tu nešto ne štima, gubite kontrolu nad sobom. U svakom trenutku vam prijaju luksuz i razna zadovoljstva.

RIBE Dan je u znaku druženja i prijatnih kontakata. Budući da gajite savremena shvatanja o ljubavi, na skupu upoznajete osobu koja vam statusno ne odgovara. Stalo vam je jedino do toga da zavedete dotičnu osobu, i nakon toga nestanete.

Sport 27

ČETVRTAK, 27.12.2012.

EVROLIGA TOP 16 1.KOLO

Napad na krunu Olimpijakosa - drugi čin Sijena dočekuje Makabi, dupli okršaj njemačkih i španskih predstavnika RASPORED

Danas Alba - Real Madrid (19h) Bešiktaš - Himki (19h) Kaha Laboral - Olimpijakos (20:30h) Unikaha - Broze Basket (20:45h) Montepaski Sijena - Makabi (20:45h) Sjutra Panatinaikos - Žalgiris (21h) CSKA Moskva - Efes (17h) Barselona - Fenerbahče (20:45h)

DA LI STE ZNALI...

GRUPA E Alba Panatinaikos ● CSKA Moskva ● Broze Basket ● Real Madrid ● Unikaha ● Efes ● Žalgiris ● ●

Da je posljednji šampion Engleske koji je nosio prugaste dresove bio Sanderlend davne 1936. godine.

BROJKA DANA

383 poena postigao je Kobi Brajant u svom 15. meču na “Christmas day”-u (Božić).

Rekord prije njega je držao legenda NBA iz šestdesetih godina prošlog vijeka Oskar Roberston sa 377 koševa.

TIKET DANA STANDRAD BERŠOT TIP 1

KVOTA 1.30

ANDERLEHT LIRS TIP 1

KVOTA 1.20

PERT SIDNEJ TIP 1

KVOTA 1.90

BEŠIKTAŠ HIMKI TIP 1

KVOTA 1.85

ALBA B. REAL MADRID TIP 2

KVOTA 1.25

KAHA LABORAL OLIMPIJAKOS TIP 2 KVOTA 2.00

Nastavlja se elitna plovidba prema neslućenim dubinama košarkaškog Starog kontinenta - 16 najboljih ekipa boriće se pod obručima za proljeće puno šampionskih mirisa, a i nastaviće se lov gladnih giganata na krunu Olimpijakosa. Apsolutni italijanski vladar Sijena dočekuje izraelski Makabi u derbiju 1. kola, nako čega će se bitno iskristalisati ambicije dva velikana.

“Biće jako emocionalno večeras, jer je uvijek posebno igrati u Top 16. Međutim, želimo da ostvarimo pobjedu u veoma važnoj utakmici protiv Maka-

bija i vjerujemo da na krilima navijača možemo do tog cilja”, smatra igrač “zelenih” Benžamin Ortner, dok na drugoj strani trener Makabija Dejvid Blat upozorava na složenost koja očekuje njegove izabranike... “Željeli smo da našim navijačima poklonimo Top 16 i uspjeli smo. Biće puno uspona i padova u ovoj fazi, ali sam siguran da možemo na kraju proći dalje”. ž Takođe, njemačko-španski sudari ponudiće uzbuđenje - Unikaha će ugostiti Broze Basket, dok će Real Madrid na noge Albi...

“Kao i uvijek, prva utakmica u ovoj fazi je od presudnog značaja. Svijesni smo da nas čeka težak zadatak, u fenomenalnoj atmosferi, ali smatram da uz maksimalnu kocentraciju i dobro odigranu odbranu možemo do jako važnog trijumfa”, naglašava igrač Real Madrida, Serhio Ljulj, koji će sa Nikolom Mirotićem i društvom pokušati da neutrališe neugodnu Albu.

U ostalim susretima će se suočiti Bešiktaš i ruski Himki, dok će evropski prvak Olimpijakos nastaviti sa odbranom titule u Vitoriji. A.Popović

NBA LIGA

Klipersi zabilježili istorijski 14. trijumf u nizu - Lejkersi peti put zaredom uspješni, Majami pospremio Oklahomu

SEMAFOR

Majami – Oklahoma 103:97 Čikago – Hjuston 97:120 LA Klipers – Denver 112:100 LA Lejkers – Njujork 100:94 Bruklin – Boston 76:93.

Olimpijakos Makabi Tel-Aviv ● Montepaski Sijena ● Himki ● Barselona ● Fenerbahče ● Bešiktaš ● Kaha Laboral ● ●

Agencije: Fetel ličnost godine

Fenomeni iz grada anđela Los Anđeles je u modi - Klipersi i Lejkersi ruše sve pred sobom, a njihove posljednje žrtve bili su Denver i Njujork u božićnim okršajima. Nekadašnji Bafalo je ostvario 14. pobjedu u nizu, čime je stigao do skora 22-6, korak ispred Oklahome (21-6) u trci za vrh Zapadne konferencije.

Klipersi su osjetili poraz posljednji put još 26. novembra kod kuće protiv Nju Orleansa (105:98), a u narednom kolu ih čeka Boston. Takođe, petu uzastopnu pobjedu uknjižili su “jezeraši” - Kobe Brajant i Karmelo Entoni postigli su po 34 poena, ali se zvijezda “žutih” ipak na kraju radovala.

“Ovo je lažno zlato! Ne igramo za regularnu sezonu, već želimo da izgradimo nešto više i domognemo se završnice”, priznao je Kris Pol, koji ne želi da uspon njegovog tima zamaže oči navijačima.

Još jedan direktan okršaj giganata viđen je u sudaru Majamija i Oklahome. Kevin Djurant je postigao 33 poena za razliku od Lebrona Džejmsa (29), ali se na kraju ipak radovao “kralj”, dok je “Durantula” pognute glave napustio parket. Vraćajući se u Čikago, prvi put otkako je napustio Bulse i prešao u Hjuston, turski centar Omer Ašik imao je odlično veče za svoju sadašnju ekipu protiv bivše. Ašik je “bikovima” ubacio 20 poena uz 18 skokova, što je rezultiralo slavljem “raketa”, ondosno četvrti uzastopni trijumf.

A.P.

GRUPA F

Trostruki uzastopni svjetski šampion Formule 1, Njemac Sebastijan Fetel, najbolji je sportista Evrope u 2012. godini, u tradicionalnom 55. izboru Poljske novinske agencije (PAP) u kojem učestvuje 26 novinskih agencija sa Starog kontinenta među kojima i crnogorska MINA. Fetel je u glasanju dobio 137 glasova, sedam više od drugoplasiranog britanskog bicikliste Bredlija Viginsa.

Njegov sunarodnik, atletičar Mohamed Farah, osvojio je treće mjesto sa 128 bodova. Srpski teniser Novak Đoković zauzeo je četvrto mjesto sa 108, dok je peti španski fudbaler Andres Injesta sa 103 boda.

Među prvih deset su još britanski teniser Endi Marej (67), Portugalac Kristijano Ronaldo (66), holandska plivačica Ranomi Kromoviđojo (55), Švajcarac Rodžer Federer (50) i Sebastijan Leb (47).

ISTOČNA KONFERENCIJA 1. Majami 2. Njujork 3. Atlanta 4. Indijana 5. Čikago 6. Milvoki 7. Bruklin 8. Boston 9. Filadelfija 10. Orlando 11. Toronto 12. Detroit 13. Šarlot 14. Klivlend 15. Vašington

25 28 25 28 27 26 27 27 28 27 28 30 27 29 25

19 20 16 16 15 14 14 14 13 12 9 9 7 6 3

6 8 9 12 12 12 13 13 15 15 19 21 20 23 22

ZAPADNA KONFERENCIJA 1. LA Klipers 2. Oklahoma 3. San Antonio 4. Memfis 5. Golden Stejt 6. Hjuston 7. Minesota 8. Denver 9. Juta 10. Portland 11. LA Lejkers 12. Dalas 13. Finiks 14. Sakramento 15. Nju Orleans

28 27 29 25 28 27 25 29 29 26 28 28 28 27 27

22 21 21 18 18 15 13 15 15 13 14 12 11 9 5

6 6 8 7 10 12 12 14 14 13 14 16 17 18 22

28 Sport

ČETVRTAK, 27.12.2012.

povreda je prošlost

Cvijin povratak noćna mora Đera i Larvika Nakon sedam mjeseci pauze zbog povrede prednjih ukrštenih ligamenata pivot “plavih” Dragana Cvijić odigrala meč sa Biserima Miloš Pavićević

S

edam mjeseci pauze, napornog rada, oporavka, jačanja mišića i prije svega koljena su iza jedne od najboljih kružnih rukometašica na planeti - Dragane Cvijić. Poslednji meč za “plave” prije povrede je odigrala 13. maja u istorijskom finalu protiv Đera, da bi se zatim suočila sa najtežom povredom u sportu - kidanjem prednjih ukrštenih ligamenata. Na svu sreću njena upornost i disciplina koju ima na terenu je došla do izražaja i prilikom oporavka, pa je popularna Cvija istrčala na parket “Reksa” prije tri dana kada je Budućnost igrala meč Regionalne lige sa Biserima (33:13).

Dok su svi sa dozom opreza i bojažljivosti gledali svaki njen pokret, kod Dragane se ni u jednom trenutku nije moglo vidjeti da je napravila dužu pauzu. “Što se tiče nekog straha nije ga bilo i već se sada osjećam kao da povreda nije ni postojala. Jedva sam čekala da odigram utakmicu, da pomognem saigračicama pa makar bilo to i na meču protiv mnogo slabijeg rivala. Moja želja je bila ogromna, a tek kada sam postigla gol onda je osjećaj bio poseban”, govori za Dnevne novine Dragana Cvijić.

Najelitnije klupsko takmičenje se nastavlja već u februaru - na crtu nikad mlađem timu koji sa klupe vodi Dragan Adžić će stati Đer, Larvik i Randers. Teže nije moglo biti, međutim povratkom Dragane Cvijić aktuelne šampionke Evrope su dobile mnogo.

“Grupa je izuzetno teška, nećemo ništa obećavati, ali sam sigurna da ćemo iako imamo mlad sastav dobro namučiti favorite u grupi, posebno na našem terenu. Imamo dosta vremena da se pripremimo na pravi način i jedva čekam da počnu obaveze u Ligi šampiona”.

Presrećna zbog zlata lavica

Pivot reprezentacije Srbije nije krila zadovoljstvo zbog osvojenog najsjajnijeg odličja naše selekcije na Evropskom prvenstvu.

“Presrećna sam zbog njih i osjećam se kao da sam ja osvojila, jer čitavo vrijeme sam trenirala sa njima kao i sve igračice Budućnosti i znala sam da mogu puno i vjerovala u njih.

Drago mi je što su se baš one našle na pobjedničkom postolju”, poručila je Cvijić.

Ni tri rukometašice Larvika nijesu uspjele da zaustave Draganu Cvijić u polufinalu prošlogodišnjeg izdanja Lige šampiona

Sport 29

ČETVRTAK, 27.12.2012.

SVEČANOST USNCG

Kaća lavica bez premca Katarina Bulatović, zlatna lavica rukometne reprezentacije Crne Gore proglašena je, očekivano, za najboljeg sportistu u 2012. godini u izboru Udruženja sportskih novinara Crne Gore (USNCG).

Na svečanosti organizovanoj na Fakultetu za sport i fizičku kulturu u Nikšiću, jedna od najboljih igračica na planeti zahvalila se na priznanju koje su joj dodijelili “oni koji su je i kritikovali i hvalili”, a poručila je da sa saigračicama planira nove pobjede.

“Vjerujem da možemo još da pobjeđujemo. Da ne vjerujem u to, ne bih bila ovdje. Vjerujem u ekipu koja je fenomenalna, fenomenalni su i treneri, kao i svi ljudi koji stoje iza nas”, rekla je Kaća.

USNCG je tradicionalno dodijelilo i priznanja sportskim novinarima za najboljeg predstavmnika sportske sedme sile izabran je Branko Krivokapić iz TV Vijesti, za najboljeg sportskog dopisnika proglašen je Saša Bezarević, saradnik Radija Crne Gore i ND Vijesti, dok je najbolji mladi novinar Nikola Jovanović iz DAN-a.

Priznanja se uručena i za izuzet-

Foto: Milovan Danilović

Katarina Bulatović najbolji sportista, najbolji novinar Branko Krivokapić, dopisnik Saša Bezarević, a mladi novinar Nikola Jovanović

SPORTSKI EKRAN 14:00 14:30 16:30 17:25 19:00 19:00 19:55 20:45 20:45 22:50

Abu Dabi, tenis Dinamo B. - Cirih, odbojka Kan - Galatasaraj, odbojka Fleš sport Bešiktaš - Himki, košarka Alba - Real Madrid, košarka Sport Montepaski - Makabi, košarka Unikaha - Bamberg, košarka Sport

SportKlub SportKlub+ SportKlub+ RTCG2 SportKlub SK Prime RTCG1 SportKlub SK Prime TV Vijesti

NE PROPUSTITE Alba - Real Madrid (SK Prime, 19,00)

ne rezultate u ekipnim sportovima i to ženskoj i muškoj rukometnoj reprezentaciji, ŽRK Budućnost, ženskoj i muškoj košarkaškoj reprezentaciji, vaterpolo reprezentaciji, fudbalskoj reprezentaciji, KK Budućnost i univerzitetskim karate reprezentacijama u borbama i katama.

U pojedinačnoj kategoriji titulu

Na otvaranju druge faze najjačeg evropskog košarkaškog takmičenja sopremite se za spektakl - nezgodni albatrosi iz Berlina na svom parketu čekaju jednog od favorita za osvajanje Evrolige - kraljeve iz Madrida.

najboljeg trenera ponio je trener Budućnosti i selektor reprezentacije Dragan Adžić, dok su za izuzetne rezultate priznanja dobili karatisti Marina Raković, Danilo Lučić, Ljubiša Mihailović i Mijat Vojvodić, jedriličar Milivoj Dukić, bokser Milorad Žižić, atletičari Slađana Perunović i Danijel Furtula i plesačica Dejana Bajić. I.Jovović

TAKTIČKI POTEZ

Heuberger: Vratićemo dug Crnoj Gori Selektor Njemačke jedva čeka revanš sa našom selekcijom Izgleda da selektor Njemačke Martin Heuberger nije naučio lekciju od prije nepuna dva mjeseca u Manhajmu ili bombastičnim izjavama želi da podigne poljuljano samopouzdanje svojih igrača pred Svjetsko prvenstvo u Španiji. Mala Crna Gora je 1. novembra osvojila Njemačku (31:27) u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u Danskoj 2014. godine, a ove dvije selekcije su zakazale susret i na Mudnijalu 16. januara u okviru 3. kola grupe A. “Cilj nam je da doguramo što dalje na predstojećem prvenstvu, vjerujem da ćemo izboriti plasman u drugi krug, iako je

grupa i te kako teška”, kazao je Heuberger.

Po riječima četvrdeset osmogodišnjeg njemačkog stručnjaka, meč u Granoljersu će biti idealna prilika za vraćanje duga našoj selekciji.

“Reprezentacije su ujednačenog kvaliteta, razgovarao sam sa igračima i vidim da će imati ogroman motiv na ovom takmičenju.

Kako i ne bi kada će imati priliku da se suprotstave jednoj Francuskoj, ali i da vrate dug Crnoj Gori za poraz na našem terenu, koja nas je sve iznenadila, ali i osvijestila, jer smo u pravo vrijeme uvijedli neke stvari koje se moraju

mijenjati. Ovaj sistem takmičenja daje velike mogućnosti i mi to moramo iskoristiti”.

Hauberger je zatim pričao o planovima nacionalnog tima.

“Krenuli smo u jednu novu priču i moraćemo da budemo strpljivi još godinu-dvije kako bi ova generacija imala rutinu koja je po-

KK PODGORICA I ŽKK BUDUĆNOST IZABRALI NAJBOLJE

Priznanje: Inauguracija Milovana i Aleksandre Posljednji dani 2012. godine nose sa sobom niz priznanja za najbolje sportiste Crne Gore, pa su tako košarkaški klub Podgorica i ženski klub Budućnost odabrali svoje

vedete koje su obilježile godinu na izmaku. U moru priznanja izdvojili su se glavni akteri večeri - igrač Barselone i jedan od najtalentovanijih košarkaša Evrope 17-godišnji MiMilovan Drašković i Aleksandra Dobrović sa titulama najboljeg igrača i igračice

lovan Drašković odnio je nagradu kao najbolji košarkaš “vukova”, dok mu je u ženskoj konkurenciji društvo pravila Aleksandra Dobrović, čija je igra rezultirala priznanjem za najbolju košarkašicu u redovima “plavih”.

“Srce mi je puno. Ponosan sam kada znam da smo učestvovali u razvoju mladih igrača. Mislim da smo omogućili košarkašima da postanu prije svega dobri momci, a zatim i igrači”, poručio je u restoranu “And1” predsjednik KK Podgorica i legenda crnogorske košarke Saša Radunović.

Takođe, novi članovi kluba, koji njeguje super talente naše košarke postali su zvanično Petar Ivanović, koji je stigao iz redova Budućnosti i Vladimir Kaluđerović - sada već bivši član Zete. Njima je, na insistiranje Radunovića, dresove sa brojevima 10 i 5 uručio Drašković, kako bi dvojac uspio da krene njegovim stopama i zaigra pod elitnim evropskim svijetlima.

A.Popović

trebna za velike domete. Imamo dosta mladih igrača koje treba priključiti prvom timu, ubaciti ih

u vatru i već u Riju 2016. godine na Olimpijskim igrama se boriti za medalju”.

M.P.

KOŠARKA

Trinkjeri preuzima Grčku Nekoliko dana pošto je Focis Kacikaris postao selektor Rusije, reprezentacija Grčke takođe će dobiti trenera - stranca.

Uspješni strateg Kantua Andrea Trinkjeri dogovorio se sa predsjednikom nacionalnog saveza Jorgosom Vasilakopulosom i potpisaće ugovor čim dobije definitivnu dozvolu kluba.

Specijalizovani sajt “Eurohoops”, koji je prvi objavio ovu vijest, tvrdi da predsjednica Kantua Ana Kremaskoli neće praviti probleme četrdeset četvorogodišnjem stručnjaku. Trinkjeri je u posljednje sezone sa Kantuom ostavio odličan utisak u Evroligi - proljetos plasmanom u Top 16 fazu, a ove sezone pobjedama nad Himkijem, Fenerbahčeom i Realom. Zanimljivo je da su Grčka i Italija u istoj grupi predstojećeg Evrobasketa u Sloveniji, tako da će Trinkjeri morati da povede Grke na selekci-

ju svoje zemlje, a sličan zadatak biće pred selektorom Rusije Kacikarisom, koja je takođe žrijebana u grupu D. Trinkjeri će biti treći inostrani selektor Grčke, poslije Litvanca Kazlauskasa i Amerikanca Djukšajera. M.P.

30 Sport

ČETVRTAK, 27.12.2012.

novi selektor

Mihail Fomenko preuzeo Ukrajinu Naš rival u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo dobio selektora Pod Goricom se u meču kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo koje se 2014. godine igra u Brazilu neće pojaviti Andrej Ševčenko, niti Sven-Goran Erikson - na klupu Ukrajine za selektora je postavljen Mihail Fomenko. Nekadašnji igrač Dinamo Kijeva i bivši član reprezentacije Sovjetskog Saveza za koju je nastupio 24 puta dobio je prednost u odnosu na znatno zvučnija imena među kojima se pored navedenih pominjao i Hari Rednap.

Tokom trenerske karijere predvodio je nekoliko ukrajinskih klubova, a ima i selektorsko iskustvo

jer je 1994. godine vodio selekciju Gvineje. Ovaj 64-godišnji stručnjak je sa “plavo-žutima” potpisao jednogodišnji ugovor, zapravo do kraja kvalifikacionog perioda uz opciju da se saradnja može kasnije produžiti još na dvije godine. Ukrajina je bila bez selektora od septembra kada je Oleg Blohin podnio ostavku i preuzeo funkciju trenera kijevskog Dinama. Da podsjetimo, Ukrajina se trenutno nalazi na pretposljednjem, petom mjestu grupe H, iza Crne Gore, Engleske, Poljske i Moldavije, sa samo dva osvojena boda poslije tri odigrane utakmice. U.R.

pepe se žali

Publika me i dalje naziva ubicom Jedan od najagresvinijh fudbalera današnjice priznao da mu nije lako u Španiji

Čovjek koji je u svojoj dosadašnjoj karijeri sakupio 10 crvenih i 88 žutih kartona pokazao je da ima i drugu stranu - defanzivac Real Madrida Pepe rekao je da igra sa velikom pritiskom, te da mu nije ni malo lako u španskoj Primeri.

“Ogroman je pritisak na Portugalce u Primeri. Poslije starta nad Havijerom Kaskerom (sezona 2008-09), ostao sam obilježen u cijelom svijetu. Još me ljudi nazivaju ubicom. Razmišljao sam i da napustim fudbal u tom trenutku”, otkrio je 28-godišnji fudbaler.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

U posljednje vrijeme Real Madrid je u žiži štampe - problemi sa trenerom Žozeom Murinjom, Ikerom Kasiljasom, transfer Kristijana Ronalda...u svemu tome ima šanse čak i da borbeni centralni bek napusti redove “kraljevića”.

“Svoju odluku donijeću kada bude bilo pravo vrijeme”, poručio je Pepe i dodao: “Porto je klub u kojem sam kao igrač naučio mnogo” što implicira da ako Portugalac ode iz Reala vratio bi se na matični “Dragao”.

U.R.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Društvo: Bojana Brajović (bojana. brajovic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@ dnovine.me) Crna Gora: Bojan vučinić (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Sport 31

ČETVRTAK, 27.12.2012.

NOVI ANGŽMAN

Radulović na obali Kaspijskog jezera Atirau novi klub - Miodrag Radulović poptisao ugovor sa kazahstanskim premijerligašem Miloš Pavićević

D

nevne Novine su pogodile! Miodrag Radulović je u posljednjem času prelomio i potpisao za kazahstanski Atirau. Kao što je naš list i najavljivao cijeli dogovor je rađen pod velom tajne koji se konačno otkrio. Mijo je na stolu imao ponudu i Al Šaba iz Emirata, međutim u posljednji čas je sjeo u avion otišao i na kraju ozvaničio saradnju sa klubom koji dolazi iz grada na obali Kaspijskog jezera.

Nakon pola godine rada u kuvajtskoj Kazmi sa kojom je sporazumno raskinuo ugovor, jedan od najuspješnijih crnogorskih trenera nije dugo čekao na novi angažman.

U arapskoj zemlji Miodrag Radulović je stigao do polufinala Princ Kupa, bio četvrti na tabeli, a prije toga je imao fantstičnu godinu u našem najpoznatijem klubu - Mijo je nakon četiri godine posta vratio titulu u vitrine Budućnosti tako da je dobar rad u posljednjih godinu i po odjeknuo čak do Atiraua.

Klub iz Kazahstana, koji je u sezoni 2011/2012 vodio prvi selektor reprezentacije Crne Gore Zoran Filipović sezonu je završio na 11. mjestu, od 14 koliko nastupa u Premier ligi.

Popularni “naftaši” su u jednom trenutku bili u velikim problemima, međutim stigla je nova uprava, sve sredila i postavila našeg stručnjaka kao kormilara novog projekta.

“Ljudi koji su sada došli na čelo kluba, izabrali su mene. Uslovi su odlični, a ambicije su da se stabilizuje Atirau jer su se ove godine borili za opstanak”, rekao nam je Radulović.

Pred bivšim trenerom “plavih” je veliki zadatak - mnogim igračima su istekli ugovori, tako da će Mijo imati pune ruke posla kako bi uz pomoć saradnika sastavio tim koji će se boriti za što visočije mjesto na tabeli kazahstanske elite.

Kao pobjednik Kupa, Atirau je u sezoni 2010/2011 igrao kvalifikacije za Ligu Evrope gdje je u drugom kolu zaustavljen od mađarskog Đera.

Od 2002. do 2006. godine bili su u samom vrhu šampionata, ali vremenom stvari su počele da idu nizbrdo, pošto tadašnji čelnici nijesu bili mnogo zagrijani da tim vrate gdje mu je mjesto u kazahstanskom fudbalu.

KRATKO I JASNO

ATIRAU

Iako je proveo samo par dana u zemlji bivšeg SSSR-a Radulović je donekle mogao da upozna kakav je život u gradu koji nosi isto ime kao i njegov novi klub.

“Grad je simpatičan - leži na obali Kaspijskog jezera koje je najveće u

zemlji. Ova oblast ima najviše prirodnog bogatstva u Kazahstanu”, rekao nam je 45-godišnji trener koji je bio u avionu za povratak u Podgoricu gdje se neće mnogo zadržati, jer Mijo već od danas počinje da kuje planove za novu avanturu.

Nadimak: Na aši Godina osnivanja: 1980.

Stadion: Munaiši (10.000) Premijer liga: Deset godina prvoligaš Kazahstana. Najveći uspjeh 2001. i 2002. godine osvojeno drugo mjesto.

Kup: Pobjednik 2009. godine.

Međunarodna scena: Kvalifikacije za Kup Uefa u sezonama 2002/03 i 2003/04.

Kvalifikacije za Ligu Evrope sezona 2010/11.

MALI FUDBAL

Ibra je prljavo kopile, zato ga i volim

Spuštena zavjesa pod Rumijom U Baru završena Mobilend liga - najbolji dobili priznanja

Leo Benhaker na neobičan način objasnio zašto je Ibrahimović veliki fudbaler Zlatan Ibrahimović - možete da ga volite, možete da ga mrzite, ali morate se složiti da je jedan od najboljih fudbalera današnjice. Sjajni švedski napadač koji brani boje PSŽ-a prije dvije nedjelje je dobio pismo od rumunskog novinara u kojem je bio veličan kao svetinja. A ovoga puta jedan od prvih ljudi koji je radio sa Ibrom “iskopao” je nekoliko riječi o temperamentnom napadaču - Leo Benhaker koji je najboljeg igrača “svetaca” kao 19-godišnjaka doveo u Ajaks otkrio je da je Ibrahimović i kao

mlađi imao istu narav.

“Imao je i tada isti temperament i zbog toga sam ga volio i volim ga još uvijek. Veliki igrači uvijek imaju loš temperament. Ali, na terenu vas nikada ne iznevjere. Mogu promijeniti tok utakmice u svakom trenutku.

Još od početka je bio prljavo kopile! Kako u svlačionici tako i na terenu. Kada sam ga gledao prvi put, pitao sam se: “Ko je ovaj momak”? - prisjeća se Benhaker koji je tada u klubu iz Amsterdama radio kao sportski direktor.

U.R.

Tradicionalnom ceremonijom dodjele nagrada i priznanja u individualnoj i ekipnoj konkurenciji u Velikoj Sali SO Bar, stavljena je tačka na ovogodišnji šampionat prestižne Mobileland lige. Predstavnici najuspješnjih ekipa, sponzori, predstavnici Južne fudbalske regije kao matičnog saveza i brojni ljudi iz sportskog života uzeli su aktivno učešće na završnoj ceremoniji.

“Sve obećano je ispunjeno. Bila je ovo takmičarski i organizaciono teška godina za mali fudbal, ali smo uspjeli uz pomoć i razumijevanje prijatelja, ljudi iz svijeta fudba-

la, FSCG i drugih relevantnih struktura da odgovorimo na pravi način teškom izazovu. Ove godine je bilo najmasovnije takmičenje, viđeno je pregršt sjajnih mečeva, golova, poteza. Publika je uživala, a utisak je da su i najbolje ekipe stigle do pobjedničkog postolja. Postavili smo sami sebi još jedan domaći zadatak za narednu sezonu, a obećavamo mnogo novina u takmičarskom smislu”, istakli su organizatori Nemanja Janković i Adi Karađuzović.

Prvo mjesto je sasvim zasluženo pripalo ekipi Milić petrol, vicešam-

pion je tim Kontejnerskog terminala, dok je trećeplasirano Sutomore.

Najbolji strijelac šampionata je Boban Đurović iz ekipe Sutomora, sa 43 postignuta gola. Njegov klupski kolega, Mićko Obradović, proglašen je za najboljeg golmana Mobileland lige, a za najboljeg igrača, jednoglasnom odlukom Komisije, proglašen je univerzalac Milić petrola, Radovan Femić. Njima su uz pehare pripale i novčana nagrada.

Naredni šampionat, sa promijenjenim sistemom takmičenja startovaće početkom februara.

U.R.

SEMAFOR

Everton - Vigan 2:1 (0:0) (Osman 52, Džagelka 77. - Kone 82.)

Fulam - Sautempton 1:1 (1:0) (Berbatov 8. - Lambert 85.pen.)

Man. Junajted - Njukasl 4:3 (1:2) (Evans 25, Evra 58, Van Persi 71, Ernadez 90. - Perč 5, Evans 28. ag, Sise 68.)

Norič - Čelzi 0:1 (0:1) (Mata 38.)

Reding - Svonsi 0:0 Sanderlend - Man. Siti 1:0 (0:0) (Džonson 53.)

KPR - VBA 1:2 (0:1) (Sise 69. - Brant 30, Grin 52. ag.)

Aston Vila - Totenhem 0:4 (0:0) (Defo 57, Bejl 61, 73, 84.)

Sinoć Stouk - Liverpul Odloženo Arsenal - Vest Hem

Premijer liga, 19. kolo

Majstori sa Teatra snova Praznični vatromet na “Old Trafordu” - u spektakularnom meču Mančester junajted bolji od Njukasla (4:3)

Č

Kosta Bošković

aroban prazničan dan i čaroban fudbal na “Teatru snova” - duh Božića odisao je “Old Trafordom”, a duh totalnog, atomskog fudbala njegovim terenom! Sedam golova, bezbroj žestokih duela, tri vođstva Njukasla i pobjeda neuništivog Mančester junajteda - 4:3. Nezaboravan Boxing day na “Teatru snova” ubrzo su uljepšale i vijesti sa “Stadiona svjetlosti” gdje je Sanderlend “sredio” (1:0) drugi tim iz Mančestera (Siti) i zaledio ga na “minus 7” u odnosu na “đavole”. Praznike će po dobrom pamtiti i navijači Čelzija - njihov klub juče je srušio “tvrđavu” Noriča - 0:1.

Da će derbi u Mančesteru biti jedan od onih “ludih” premijerligaških najavio je vezista “svraka” Džejms Perč već u četvrtom minutu, a onda je krenuo “Evans time” - defanzivac Junajteda najprije je izjednačio rezultat, da bi samo tri minuta kasnije tresao i svoju mrežu (1:2). Početkom nastavka Patris Evra je ponovo vratio stvari na početak, Papis Sise najavio ludnicu (2:3), a Robin van Persi dvadesetak minuta prije kraja pogodio za 3:3. Činilo se da će spektakl tako završiti, ali... ● Djeda mraz Ćićarito Džoker, ili ovog puta “Djeda Mraz”, Aleksa Fergusona, meksički majstor Havijer “Ćićarito” Ernandez u 90. minutu je “zapalio” Old Traford - 4:3.

“Havijer je još jednom pokazao koliko znači ovom timu, a posebno će nam biti potreban u narednim utakmicama pošto je Vejn Runi povrijedio ligamente koljena i odsu-

stvovaće dvije ili tri nedjelje”, rekao je nakon meča menadžer “đavola” Aleks Ferguson. “Decembar je uvijek veliki, značajan mjesec. Dva boda smo ostavili Svonsiju, ali smo se iskupili za to danas. Bilo je ovo pravo šampionsko izdanje.” ● Stadion svjetlosti opet pomračio građane Četvrti put zaredom, od kada je tu Roberto Manćini, Mančester siti nije uspio da sruši tvrđavu Sanderlenda - nakon remija iz marta 2010. “Manćovi građani” su tri puta “Stadion svjetlosti” napustili sa porazom od 1:0. Juče je za šampiona Engleske bilo kobno “njegovo dijete” - Adam Džonson, uz veliku grešku Džoa Harta, riješio je meč na sjeveru države.

“Iz godine u godinu se ponavlja ista priča ovdje. Sljedeće sezone nećemo dolaziti”, našalio se, uprkos porazu, menadžer Sitija Roberto Manćini. “Ni prošle godine ovdje nijesmo pobijedili, pa smo osvojili

titulu. Brinu me napadači - morali bi konačno da počnu da realizuju šanse. U prvom poluvremenu smo propustili pet-šest prilika. Moramo da počnemo da dajemo golove.” ●N ije “osmica”, ali Rafa je zadovoljan Nakon razbijanja Aston Vile u prošlom kolu (8:0) Čelzi je malo spustio gas i sa 1:0 (bombom Huana Mate) savladao Norič, jednu od ljepših priča ove sezone u Premijer ligi.

“Znali smo da će biti teško, Norič je pobijedio Mančester junajted i Arsenal, to dovoljno govori. Tvrda utakmica, ali zadovoljan sam igrom koju su pružili moji momci, pokazali su karakter. Zadovoljan sam i odnosom prema igri i stilom igre”, ocijenio je menadžer “plavaca” Rafael Benitez. ●N ova bruka Aston Vile Praznici su, ali nikome u Birmingemu ko voli Aston Vilu nije do slavlja - poslije pomenute “osmice” od Čelzija u prošlom kolu, nekdašanji šampion Evrope razbijen je i od Totenhema na svom “Vila parku” - 0:4. Džermejn Defo je početkom drugog poluvremena načeo domaćina, a onda je uslijedio “Geret Bejl šou” - tri njegova gola potpisala su novi trijumf majstora Andre Viljaš Boaša.

Praznični dani u Premijer ligi su žestoko krenuli - sve se nastavlja već u subotu...

1. Man. Junajted 2. Man. Siti 3. Čelzi 4. Totenhem 5. Everton 6. VBA 7. Arsenal 8. Liverpul 9. Svonsi 10. Stouk 11. Norič 12. Vest Hem 13. Sanderlend 14. Fulam 15. Njukasl 16. Aston Vila 17. Sautempton 18. Vigan 19. Reding 20. KPR

19 19 18 19 19 19 18 18 19 18 19 18 19 19 19 19 18 19 19 19

15 11 10 10 8 10 8 6 6 5 6 6 5 5 5 4 4 4 1 1

1 6 5 3 9 3 6 7 7 10 7 5 7 6 5 6 4 3 7 7

3 2 3 6 2 6 4 5 6 3 6 7 7 8 9 9 10 12 11 11

48:28 34:16 37:17 34:25 32:23 28:23 32:18 27:23 27:23 15:13 20:28 22:22 20:24 29:34 23:30 15:36 23:34 19:35 21:37 16:33

46 39 35 33 33 33 30 25 25 25 25 23 22 21 20 18 16 15 10 10

Čelzi se odriče legendi Teško je zamisliti Čelzi bez njih, još teže uspjehe ovog tima... Simboli “Stemford bridža” Frenk Lampard i Džon Teri od svog kluba, kako pišu engleski mediji, neće dobiti novi ugovor na kraju sezone i biće slobodni u odabiru nove sredine.

“Ne želim da se miješam u te stvari, to je pitanje za igrače i rukovodioce. Ne obraćam pažnju na to jer se koncentrišem na igru i utakmice”, izbjegao je pitanje na ovu temu menadžer Čelzija Rafael Benitez.

četvrtak, 27. 12. 2012. broj 426 GODINA II

33 žena olovka za obrve

Brzo nanošenje Kada treba da nacrtate obrve, najvažnije je da izaberete pravu nijansu olovke i da znate kako da je koristite. 1. Prvo odaberite pravu nijansu Ako odaberete boju koja je previše tamna, možda ćete isuviše istaći obrve, a ako odaberete suviše svijetlu nijansu, neće ih istaći uopšte, zato morate pažljivo da birate.

2. Koristite olovku za dvije nijanse svjetliju od vaše kose Idealno bi bilo da nijansa olovke za obrve bude za dvije nijanse svjetlija od boje vaše kose. Zašto? Zato što će se na taj način uklopiti uz vaše lice, ali će i dalje biti malo drugačija od boje vaše kose. Na primjer, ako imate tamnobraon kosu, koristite moka braon boju za obrve.

3. Nanesite olovku samo u okviru obrva Jedna od najčešćih grešaka je što djevojke crtaju obrve izvan granica pravih obrva. Jedan od najvažnijih savjeta je da crtate obrve samo u okviru pravih obrva. Pratite granicu obrve i iscrtajte luk, ali u okviru granica postojećih obrva.

4. Nemojte povući liniju po gornjoj ivici obrve Kada koristite olovku za obrve, veoma je važno da ne iscrtate tan-

ku liniju koja prati gornju ivicu obrve. Luk obrve je tanji od ostatka. Vodite računa da ne iscrtate pretanku liniju, već pratite oblik vaše obrve i potrudite se da sve izgleda što prirodnije!

5. Koristite lagane poteze Neka vam potezi uvijek budu lagani! Laganim potezima nećete staviti isuviše olovke i nećete previše obojiti obrve. Ovaj savjet je veoma važan kako vaše obrve ne bi bile pretamne za vaš izgled.

6. Nemojte pretamniti obrve Olovku nanosite lagano i stalno provjeravajte kako se vaše obrve uklapaju uz lice, da se ne bi vidjelo da su našminkane, već da izgledaju prirodno.

7. Nikada ne pritiskajte olovku previše Ovaj savjet naročito primjenjujte kada žurite. Dakle, nikada ne pritiskajte jako olovku dok crtate obrve, već ih potamnite laganim potezima.

8. Brzi potezi nagore Konačno, kada stavljate olovku za obrve, koristite meke i brze poteze naviše. Na ovaj način vaše obrve će izgledati veoma prirodno! Iscrtavanjem obrva možete da ih istaknete ili da ih vizuelno istanjite, u zavisnosti od toga koji vam je cilj.

FRIZURA

Boja kose bira se uz ten lica

Biljna ulja za sjajnu kožu BJUTI

P

rirodna kozmetika i biljna ulja u njezi kože koriste se od davnina.

Kako biste iskoristili sve dobrobiti koje ulja pružaju, treba da koristite ona koja su namijenjena baš vašem tipu kože, objašnjava kolumnista NBC Don Dejvis. Prednost prirodne kozmetike je u tome što se za njegu koriste prirodni i koži slični sastojci, dok se u klasičnoj kozmetici kao baza najčešće koriste naftni derivati, poput parafina i vazelina.

Osim toga, u komercijalnoj kozmetici neizbježan sastojak su konzervansi, koji mogu da iritiraju kožu i djeluju kao alergeni.

● KAKO KORISTITI BILJNA ULJA Hladno presovana i nerafinisana ulja se nanose nakon čišćenja kože umivanjem i tonikom, a za hidrataciju i umirivanje kože lica dovoljno vam je svega nekoliko kapi. Da bi izbjegli osjećaj masnoće na koži, najbolje je ulja utrljati u kožu kružnim pokretima dok je ona još vlažna. ● ULJE ČAJNOG DRVETA ZA AKNE Studije su pokazale da je 5-postotno ulje čajevca ili čajnog drveta podjednako efikasno kao i 5-postotni rastvor benzoil peroksida, koji se koristi u kozmetičkim preparatima za liječenje akni. Dermatolozi ga preporučuju kao alternativu farmaceutskom liječenju akni jer je blaga i prirodna alternativa koja ne iritira kožu. ● ULJE SJEMENKI GREJPA ZA MASNU KOŽU Ako imate masni tip lica, čak i ako nemate problematičnu kožu s aknama i mitiserima, ne treba da

izbjegavate biljna ulja. Masna koža je često iznutra dehidrirana i zbog toga luči višak sebuma na površinu kako bi kompenzovala nedostatak vlage. Ulje sjemenki grejpa na prirodan način će regulisati izlučivanje masnoća, a kako je ono bogato antioksidansima i vitaminom C, podariće koži svjež i mladalački izgled. ● ULJE ARGANA ZA ANTIEJDŽ EFEKAT Djelovanje arganovog ulja potvrdile su brojne naučne studije, a smatra se čudotvornim preparatom za odlaganje pojave i ublažavanje bora. To ulje bogato je vitaminom E i masnim kisjelinama, te je stabilnije na sunčevoj svjetlosti nego drugi antioksidansi, pa je zato idealno kao podloga mejkapu svaki dan. Takođe, arganovo ulje ublažiće strije i druge ožiljke na koži.

● ULJE CRNE RIBIZLE ZA OŠTEĆENU KOŽU Ovo ulje namijenjeno je njezi oštećene kože ili kod dermatitisa.

Sadrži stearinsku kisjelinu koja na kožu djeluje protivupalno. Može se koristiti i poslije tretmana lasera i za umirivanje opekotina od sunca. ●U LJE KAMILICE ZA OSJETLJIVU KOŽU Na isti način kao što čaj od kamilice umiruje stanje duha i želudac, tako djeluje bazno ulje kamilice na kožu. Kako ima protivupalna svojstva, idealno je za smanjenje crvenila i suvoće kože. ●U LJE ŠIPKA ZA DEPIGMENTACIJU Ulje šipka sadrži retinol, vitamin C, masne kisjeline i na prirodan način hidrira kožu. Možete da pomiješate nekoliko kapi ulja šipka u vašu hidratantnu kremu i tako ga koristite. ● M A S L I N O V O U L J E Z A SUVU KOŽU Ljudi s izrazito osjetljivom kožom mogu da hidriraju svju kožu ekstra djevičanskim maslinovim uljem. Ono je bogato polifenolima i masnim kisjelinama koje sprečavaju pojavu prevremenih bora nastalih zbog suvoće kože. Najbolji način primjene je utrljati nekoliko kapi maslinovog ulja prije spavanja, piše 24 sata.

Jedna činjenica je provjereno i definitivno sigurna, a to je da svakoj osobi ne može jednako lijepo stajati ista boja kose, kao ni frizura. Zato, ukoliko uspješno i dobro želite da odaberete idealnu boju kose za sebe, nikako se nemojte uzdati u to kako neka boja stoji nekoj drugoj osobi na kojoj ste tu boju vidjeli. Pokušajte sami ili uz savjet frizera da pronađete idealnu boju za sebe.

To koja će boja biti prava i idealna za vas zavisi od mnogih faktora, kao što su boja vaših očiju, vaš ten ili oblik lica, pa i karakterne crte koje su izražene na vašem licu, oblik obrva i slično.

Ukoliko imate prirodno svijetao ten i svijetle, odnosno plave ili zelene oči, to znači da bi vama vjerovatno dobro pristajala i svijetla boja kose. Sa odabirom tamnije nijanse, pogotovo drastično tamnije, kao što su tamno smeđa i crna, dobili biste veliki kontrast i ta boja kose jednostavno ne bi lijepo pristajala uz vas.

Pomenute tamne nijanse će vam odgovarati ukoliko imate prirodno tamniji ten, tamniju

boju očiju i tamne obrve.

Veoma je bitno za dobar vizuelni efekat da boja vaše kose, bar približno, bude ista kao boja vaših obrva. Time će boja kose izgledati prirodno i neće odudarati od vas, odnosno vašeg lica.

Ukoliko sami ne umijete da odredite koja vam boja kose potencionalno najbolje odgovara, nemojte se dvoumiti i posjetite prvi frizerski salon u kome će vam frizer stručnim savjetom pomoći u tome. Frizeri svakodnevno u okviru svoje profesije imaju prilike da vide osobe različitog opisa sa različitom bojom kose i najviše su kompetentni da, sudeći po vašem izgledu, procijene koja bi boja kose mogla najljepše da vam stoji.

USNE

Crveni ruž je klasik Crveni ruž je apsolutni klasik, elegantan i glamurozan u svakoj prigodi, no i vrlo zahtjevan, jer ne podnosi ikakve greške.

Kako se ne bi razlio, napravite “tvrdu” granicu - oko usana nanesite sloj korektora. Kod crvenog ruža efekat dvaju tonova nije poželjan, pa pri odabiru olovke za usne postoje samo dvije mogućnosti - odaberite onu koja je identična boji ruža ili olovku u prirodnoj boji usana. Kad ocrtate rub, pedantno nanesite ruž četkicom.

Kako se ne bi preslikao na zube, nakon nanošenja stavite prst između usana, lagano ih skupite pa izvucite prst.

Oprezno s tamnim nijansama crvene Za dan, kad je svjetlost jača, odaberite svjetliju i prirodniju crvenu, a za veče intenzivnije nijanse koje će dodatno istaknuti usne.

Crveni ruž može vizualno stanjiti usne, pa ako nemate punije usne, izbjegavajte tamnocrvene nijanse.

Uz punije usne ide nježna šminka Usne su uz crveni ruž definitivno u glavnoj ulozi. Da biste izbjegli rat na licu, oči našminkajte vrlo diskretno - dovoljno je tek malo maskare te decentna bež sjenka.

34 Žena

četvrtak, 27.12.2012.

Prva tri seksa su najvažnija Žene kroz prva tri “bliska susreta” stvaraju utisak o partneru i odlučuju hoće li sa njim nastaviti viđanje… Anketa jednog američkog vebsajta pokazala je da žene pružaju najviše tri šanse muškarcima da pokažu svoje umijeće u krevetu.

Zapravo 41 odsto žena koje su učestvovale u anketi navele su da bi partneru dale još maksimum dvije šanse nakon prvog lošeg pokušaja. To pokazuje da su žene razumne i znaju da postoji velika trema i sa druge strane, ali ipak očekuju da ona brzo nestane.

Ipak, ima dosta žena koje su spremne da budu još tolerantnije kada je loš seks u pitanju. Oko 30 odsto anketiranih žena je navelo da ne bi strogo osuđivale ovako nešto i da bi dale partneru šansu da se popravi ako im se zaista sviđa.

Naravno, tu su i one koje daju samo jednu šansu na popravnom, zapravo 25 odsto. One jednostavno ne vide smisao nastavka veze sa nekim sa kim nijesu seksualno kompatibilne.

Igrom do znanja Vrijeme je apstraktan, za djecu veoma zbunjujuć pojam. Nerazumljivo im je da se vrijeme ne vidi, a nekako se mjeri... Djeca ne razumiju pojam broja, a u računanju vremena sve se svodi upravo na brojeve. Polazi se od nule, umjesto od broja jedan, sat ima 60 minuta, svaki minut 60 sekundi, dan 24 sata. Zatim, postoje časovnici sa kazaljkama, razmak između dva broja na časovniku iznosi ili pet minuta ili cio sat, a postoje i digitalni časovnici. Ipak, sa početkom školovanja, većina djece ima dovoljno znanja iz svog svakodnevnog okruženja, pa tada i usvajanje ove vještine postaje brže i spontanije.

• U predškolskom uzrastu ne opterećujte se matematikom. Dijete u početku neće znati dovoljno matematičkih pojmova da bi razumjelo činjenice kao što su: minut ima 60 sekundi, sat ima 60 minuta. Umjesto toga, predstavite mu časovnik kao igru.

• Pronađite neku aktivnost koju dijete poznaje, koja je dio njegovog svakodnevnog života, i onda razgovarajte o njenom trajanju.

PSIHOLOGIJA

Razlozi zbog kojih žene varaju Priredila: E.Z.

I

ako su muškarci i dalje na prvom mjestu kada je riječ o prevari, i žene se sve češće upuštaju u takve avanture. Međutim, za razliku od muškarca, žena je spremna na prevaru jedino kada u njenom ljubavnom životu “zjapi” velika praznina. Kako bi spriječili ovako neprijatnu situaciju, koja najčešće dovodi do razlaza, važno je znati nekoliko pravila, te razloga zbog kojih su žene spremne na prevaru.

1. NEDOSTATAK PAŽNJE Ovo je najčešći razlog ženske prevare. Osjeti li da joj partner ne poklanja dovoljno pažnje i da je ne voli kao prije, žena se može naći u situaciji da joj prija lijepa riječ ili gest drugog muškarca. Međutim, ovakva situacija se vrlo jednostavno može spriječiti. Vrlo je važno osobi koju volite bar jednom dnevno pokloniti malo pažnje i lijepu riječ kako bi osjetila da je voljena.

2. NEDOSTATAK KOMUNIKACIJE Ženama je komunikacija vrlo važna i na osnovu nje mogu da odrede da li je njihova veza stabilna ili nije. Osjeti li da je partner ignoriše, te da nema nikakve potrebe s njom da podijeli svoja iskustva, stavove ili novonastale situacije, žena će svjesno ili nesvjesno takvu vrstu povjerenja postepeno pronaći na nekom drugom mjestu. Ako ste ćutljiv tip i ne volite duge razgovo-

re, iskoristite vrijeme uz večeru ili prije spavanja pa prokomentarišite svoj dan i, što je najvažnije, pitajte svoju ženu kako je prošao njen. To je najmanje što možete da učinite.

3. ZAPUŠTEN MUŠKARAC Nema ništa gore od zapuštenog muškarca i vjerujemo kako će se svaka žena složiti s tom činjenicom. Fizička privlačnost, bez obzira na godine provedene s partnerom, igra veliku ulogu, a posebno kada je riječ o higijeni. Nema ništa gore od smrdljivih čarapa ili muškaraca bez lične higijene. S vremena na vrijeme čovjek bi trebalo da se sredi, namiriše ili obuče lijepu odjeću. Osim što će vaša draga biti oduševljena, ujedno ćete i sebi podići samopouzdanje.

4. SEKSUALNI ŽIVOT Iako ovo ženama nije najčešći razlog prevare, ne znači da im

zadovoljstvo u krevetu nije važno. Redovni seks te pažljiv i obziran partner san je svake žene. Želite li i dalje da zadivljujete svoju partnerku, priredite joj barem jednom mjesečno iznenađenje poput romantičnog i dugog vođenja ljubavi, a što je najvažnije, u ovoj ćete avanturi uživati oboje.

5. OSVETA Istraživanja su pokazala kako su žene u tridesetima u svom seksualnom vrhuncu pa je upravo ovo period kada žene najviše varaju. Povrijeđena i prevarena žena spremna je na osvetu, odnosno na prevaru. Najčešći razlog osvete je odgovor na partnerovu preljubu, što nikako ne vodi do srećnog završetka. Dogodi li se vama ovakva situacija, najbolje bi bilo krenuti dalje, jer veza bez povjerenja nema budućnosti, piše Zadovoljna.

LJUBAV

SAVJETI

Nova godina dobra za Oduševite njegove roditelje raskid “otrovnih” veza Upoznavanje partnerovih roditelja nije uvijek događaj koji željno iščekujete. Prije upoznavanja, svi su uglavnom nervozni i brinu o tome kakav će utisak ostaviti.

Ipak, nekoliko savjeta će vam dobrodoći da se pripremite za taj korak u vezi.

Obucite se pristojno Prvi utisak je veoma bitan, a uglavnom se određuje na osnovu fizičkog izgleda. Nemojte odabrati seksi odjeću, ali ni nešto previše konzervativno. Najbolje je da se odlučite za klasičnu i jednostavnu varijantu.

Ponesite poklone Kod partnerovih roditelja odlazite prvi put, stoga je lijepo da im odnesete i poklon. Naravno, to ne trebaju biti skupi darovi, već nešto korisno.

Pripremite se Za odlazak kod partnerovih roditelja pripremite se kao da odlazite na intervju za posao, jer će se slično tome odvijati i taj događaj.

Zanimaće se ko ste, čime se bavite, gdje ste odrasli.

Pustite ih da pričaju Po dolasku kod partnerovih roditelja budite ljubazni i dajte njima da vode glavnu riječ. Ne pokazujte da ste previše prijateljski raspoloženi, ali isto tako i ne gradite zidove.

Ne razmjenjute nježnosti Tokom susreta sa partnerovim roditeljima sjednite do njega, ali se ne držite za ruke, ne grlite se, niti razumjenjujte nježnosti. Naravno da roditelji znaju šta vi činite kada ste sami, ali suzdržite se dok razgovarate s njima.

Decembar i januar su najznačajniji mjeseci za raspade veza, pa se parovima zato početkom godine savjetuje da u pozitivnom okruženju započnu novu godinu, poručuju stručnjaci... Šta je to toksična veza?

Ona se može definisati sa tri pokazatelja - svađom, količinom vremena koje provodite svađajući se s partnerom i time koliko se osjećate depresivno i tjeskobno. Ako veza prestaje da vas ispunjava u smislu pozitivne energije, to je drugi pokazatelj, a treći je kad prijatelji počnu da se udaljavaju od vas, iako vi to isprva možda nećete primijetiti. Velika većina stručnjaka (89 odsto) smatra da polovina, ako ne i više ljudi, ima loše odnose u svojim životima.

Stručnjaci su pokušali da definišu toksične veze, pa tvrde da čak 71 odsto ljudi ima loše uzore odnosa u vezama koje uključuju i roditelje i smatraju ih glavnim uzrocima loših navika u vezama. Tu su još i nisko samo-

pouzdanje, a na trećem mjestu strah od otvaranja drugoj osobi. Postoje još neki uzroci otrovnih navika u vezama kao narcisoidnost, sebičnost i nekompatibilnost.

Međutim, osim što možemo da krivimo roditelje, romantične filmove ili knjige za naše neuspjele veze, postoji jedna štetna navika koju smo usvojili, a zapravo nije poželjna - želja za perfekcionizmom.

“Kada uđemo u vezu, imamo ideju

o tome kako želimo da veza izgleda. S vremenom, ako ne odgovara našoj viziji, trudimo se da natjeramo partnera da postane osoba kakvu smo zamislili umjesto da ga prihvatimo”, kaže seksuana terapeutkinja Kim Oliver. Čak 64 odsto stručnjaka slaže se da je najbolji način da savladate otrovne navike u vezama taj da ih zamijenite pozitivnijim ponašanjem i navikama, uz pomoć individualnih ili terapija za parove.

Žena 35

ČETVRTAK, 27.12.2012.

SAMOPREGLED

Svaka krvžica nije rak

N

JE

ZA DO K

ća, kontracepcijske tablete ili stimulacija bradavica. Šta učiniti?

Porazgovarajte s ljekarom. Ako je problem sa žlijezdama, obično se može liječiti ljekovima.

Meka masa Meka masa od dva i po do 10 cm širine, osjetljiva na dodir prije menstruacije. U jednoj ili objema dojkama.

Može biti...

Fibrocistične promjene.

Uzrok Promjene nivoa estrogena i progesterona, što može zgusnuti tkivo dojke.

Problem pogađa više od 50 odsto žena, a često se javlja i nestaje do menopauze. Šta učiniti?

Smanjite bol acetaminofenom ili ibuprofenom, ili nosite grudnjak koji će biti dobra podrška tkivu dojke.

Ograničavanje masnoće i kofeina u ishrani mogu pomoći. Porazgovarajte s doktorom ako simptomi potraju.

Tvrda masa Tvrda solidna masa koja ima nepravilne ivice. Obično se ne pomjera kad se stisne.

Može biti...

Kancerogeni tumor.

Uzrok Niko ne zna. Rizični faktori su uzrast, istorija bolesti u porodici, gojaznost, kao i veći unos alkoholnih pića. Pijete li dva alkoholna pića dnevno, rizik se povećava za 10 odsto. Šta učiniti?

Nazovite ljekara i zatražite mamogram.

ZDRAVLJE

TO RA

P I TA

Zbog kvržice koju ste napipali u dojci mogli biste se preznojiti. Ali ne paničite – najčešće se ne radi o raku. O čemu je onda riječ? Stručnjaci za tumore na Cleveland Clinic Taussig Cancer institutu objašnjavaju neke temeljne činjenice o kvržicama na dojci i šta učiniti u vezi s njima. I ne zaboravite, o bilo kakvim promjenama na dojci trebate porazgovarati s ljekarom.

Meka kvržica Meka, glatka i okrugla kvržica (poput zrna grožđa) koja se malo pomjera kad je stisnete i može izazvati bol, može biti manja ili veća.

Može biti...

Cista, vrećica ili džepić ispunjen tjelesnom tečnošću.

Uzrok Promjene hormona tokom menstrualnog ciklusa. Dobije ih čak 30 odsto žena u uzrastu između 35 i 50 godina. Šta učiniti?

Otiđite na pregled ultrazvukom koji će pokazati je li kvržica puna tečnosti ili je solidna i možda kancerogena.

Ljekar može iglom izvući tečnost tako da se smanji bol u bolnoj cisti (iako se tečnost može opet vratiti). Uzimate li tablete za kontracepciju, smanjićete rizik od pojave cista.

Iscjedak Iscjedak se može pojaviti u objema dojkama.

Može biti... Može se raditi o mlijeku.

Uzrok Problemi sa štitnom žlijezdom ili hipofizom mogu biti uzrok problema. Ostali mogući uzroci su trudno-

Da li je botoks štetan?

Maja, Podgorica Kako mu i puno ime kaže, botulinski toksin ili botoks zaista jeste otrov! Ipak, bez obzira na to, danas je najpoznatija i najpopularnija - pa time i najkontroverznija primjena injekcije botoksa u estetskoj medicini. Svojstvo botulinskog toksina da uzrokuje prolaznu slabost mišića uspješno se primjenjuje u pomlađivanju lica. No, koliko je to štetna metoda i da li je botoks doista štetan?

Odgovor stručnjaka je da botoks nije ništa jači ili štetniji od bilo kojeg drugog lijeka, a opasan i štetan je naravno u slučaju prekomjerne doze! Naime, bočica botoksa sadrži 100 standardiziranih jedinica toksina, od kojih je za estetsku aplikaciju na čitavo lice najčešće dovoljno nešto više od pola.

S druge strane, letalna doza za čovjeka je 3.000 jedinica. Dakle, doza botoksa koja se inicira pri standardnom zahvatu “peglanja bora” 60 puta je manja od opasne doze - čime je, zapravo, granica sigurnosti za primjenu botoksa neuporedivo veća nego za brojne druge, danas poznate i češće upotrebljavane ljekove!

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Napici dobri za snižavanje pritiska

KALORIJE

Namirnice za mršanje

Iako su kalorije ključne za uspjeh (ili neuspjeh) dijete, određene namirnice mogu da ubrzaju mršavljenje.

Tamna čokolada Malo čokolade sa visokim procentom kakaoa je najidealniji način da se zasladite. Umjerene količine tamne čokolade, oko 40 grama dnevno, smanjuju stres i ubrzavaju sagorijevanje kalorija.

Susam Hemikalije u sjemenkama susama poboljšavaju sagorijevanje masti tako što povećavaju enzime jetre koji razbijaju masti. Susamovo sjeme je bogato proteinima i esencijalnim masnim kisjelinama koje ubrzavaju metabolizam, a pored toga je i bogat izvor minerala i vlakana. Žuta paprika babura

Vino sadrži veliki dio antioksidansa koji neutrališu štetno djelovanje slobodnih radikala koji uzrokuju mnoge bolesti. Osim vitamina C i tanina, izvanredan antioksidans u vinu je kvercetinj koji je pokazao široko antikancerogeno djelovanje, zato ljekari preporučuju da je za jačanje imuniteta idealna čaša vina dnevno. Kuvano vino su još naše bake koristile kao lijek za prehladu, naročito vino kuvano sa nekoliko zrna bibera. Naravno, kao i kod svakog lijeka, treba dobro paziti na doziranje. Posebno je korisno i kod visoke temperature.

Skuvajte času crvenog vina s limunovom korom, dva oraščića, malo cimeta i šećera.

Da li ste znali da jedna žuta babura ima skoro tri i po puta više vitamina C nego velika pomorandža? Mnogim ljudima nedostaje vitamina C, koji je neophodan za proizvodnju karnitina, koji pomaže mišićima da pretvore masti u energiju i tako ubrzava metabolizam.

Kikiriki Pored toga što je bogat vlaknima koji pomažu u suzbijanju osjećaja gladi, kikiriki pomaže i u sagorijevanju kalorija. Sam proces njegovog probavljanja troši dosta kalorija, a dokazano je da se njegovom konzumacijom metabolizam znatno ubrzava. To ga čini idealnom grickalicom, koju treba uvijek imati uz sebe u slučaju napada gladi, ali naravno, ni sa njim ne treba pretjerivati jer ima dosta kalorija.

Opasno je dobiti rano Žene koje rano dobiju prvu mestruaciju imaju veći indeks tjelesne mase, veći obim struka, veći procenat tjelesnih masti, a samim tim i rizik od kardiovaskularnih bolesti, tvrde naučnici sa Univerziteta Harvard. Rana menstruacija može da bude dobar pokazatelj da li će žena biti sklona gojenju i kardiovaskularnim oboljenjima kasnije u životu, pokazuju rezultati istraživanja Univerziteta Harvard.

Studija je pokazala da žene koje rano dobiju prvu mnestruaciju imaju veći indeks tjelesne mase, veći obim struka i veći procenat tjelesnih masti.

Drugim riječima, ranija menstruacija povećava rizik od gojaznosti, a gojaznost je povezana sa kardiovaskularnim bolestima.

TRENING

Riješite se bola u leđima Sve osobe koje muči visoki krvni pritisak i žele mu pristupiti na prirodniji način, bez ljekova, sada na raspolaganju imaju zdrave i ukusne napitke pomoću kojih mogu smanjiti rizik od razvijanja vaskularnih bolesti.

Sok od celera On je, zahvaljujući vlaknastoj i hrskavoj teksturi, pravi borac protiv arterijske hipertenzije. Dobra je vijest da celer djeluje bez mogućih nuspojava, čak ako i koristite ljekove. Ovo povrće sadrži aktivne materije koje prirodnim putem opuštaju mišiće u zidovima arterija i oko njih. Osim toga, ove korisne materije snižavaju krvni pritisak i poboljšavaju zdravlje vaskularnog sistema smanjivanjem hormona stresa.

Celer takođe sadrži znatne količine magnezijuma, kalijuma i kalcijuma. Dobrotvoran učinak tih minerala služi za smirivanje nervnog sistema.

Sok od cvekle Stručnjaci smatraju kako je za

zdravstvene dobrobiti cvekle odgovoran nitrat. Naime, ovo je povrće pravi rudnik nitrata koji se putem probave pretvaraju u nitrite i apsorbuju u želucu.

Ustanovili su kako nitrati iz soka cvekle mogu efikasno djelovati na vaskularno zdravlje tako što povećavaju nivo azot oksida u krvi. Sok od cvekle pokazao se jednako efikasnim kao i kapsule nitrata, s obzirom da se pritisak snizio 24 sata nakon konzumacije soka.

Sok od brusnice Ovaj napitak nije samo namijenjen ženama koje muku muče s upalom bešike. Naime, kisjelkasti sok može sniziti krvni pritisak. On sadrži široku i zanimljivu lepezu biljnih flavonoida koji mogu smanjiti rizik od razvijanja vaskularnih bolesti u epidemiološkim studijama. Ako pacijenti pokušavaju sniziti krvni pritisak putem ishrane, bilo bi dobro i zdravo uključiti i sok od brusnica s malo kalorija, savjetuju ljekari.

Bol u kičmi i leđima predstavlja veliki problem koji ne obilazi ni mlađu, ni stariju populaciju.

Bolovi u kičmi se javljaju usljed mnogo nepravilnih položaja ili promaje. Evo nekoliko savjeta za dobrobit kičme i vrata.

Vježbe protiv bola u leđma Kružite ramenima – vrlo jednostavna vježba. Najprije sjedite. Kružite ramenima ka naprijed i pozadi u 10 navrata. Kružite usporeno i opušteno. Ova vježba će opustiti ruke, trup i donje ekstremitete.

Kružite glavom – takođe, dok sjedite, kružite glavom u 10 navrata, zatežući vrat lijevo i desno, dok je glava u ispravnom položaju, a vrat se kreće ka gore. Ovom vježbom istezaćete i ojačati vratnu regiju kičme i mišiće tog dijela. Skrećite glavom – u sjedjećem stavu, krećite se glavom desno i lijevo, veoma sporo, Ponovite 10 puta. Tokom vježbanja, ramena

treba da budu zategnuta ka dolje, a leđa u uspravnom položaju.

Ojačaćete vrat u bočnom dijelu.

Pravite naklone – nakon što sjednete, ruke postavite uz sebe, dok su leđa zategnuta. Naklonite se ka naprijed i ponovo zauzmite prvobitni stav. Ponovite 12 puta.

Ojačaćete mišiće leđa.

Saginjite se – zauzmite ispravan stav. Bitno je da kičma bude u najispravnijem mogućem položaju. Zatim šakama dodirnite pod.

36 Žena

ČETVRTAK, 27.12.2012.

PRAZNICI

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

SASTOJCI:

1 baget hljeb 250 ml parada jz pirea 450 g mocarela sira sušeni origano 45 ml maslinov og ulja

Pohovano bijelo meso

Desert

Sočni kolač sa kokosom Dobro izmiješajte ili blendirajte sve sastojke. Sipajte u namašćenu okruglu tepsiju prečnika 20-25 cm i pecite u rerni na srednjoj vatri oko jedan sat.

Ohladite na sobnoj temperaturi. Okrenite i istresite u sud za serviranje, pa ukrasite i kokosom, a po želji dodajte i višnje.

SASTOJCI:

Tost sa sirom Isjecite baget ukoso, odbacite krajeve. Tostirajte blago sa obje strane.

Zagrijte rernu na 220°C. Namažite svako parče hljeba sa jedne strane pastom od paradajza. Isjecite mocarelu na male komade i rasporedite preko paradajz paste.

Rasporedite hljeb na papir za pečenje u tepsiji, začinite biljem i biberom i poprskaje uljem. Pecite pet minuta ili dok se sir ne otopi i na njemu ne počnu da se stvaraju mjehurići. Izvadite iz rerne i ostavite da odstoji nekoliko minuta prije posluženja.

0,5 kg pilećih gr udi 2 jaja 5 kašika brašna so 0,5 dl piva ( krig la) 2 dl ulja

Filete piletine posolite i po potrebi malo istanjite.

U dubljoj posudi umutite jaja, posolite ih i dodajte brašno. Polako izmiješajte i sjedinite, da dobijete glatku masu. Dodajte pivo i umutite dobro. Od piva, masa za pohovanje postaje vazdušastija od one standardne (jaja+brašno).

Ugrijte ulje. Filete piletine ispohujte u pripremljenoj masi. Nabodite filet na viljušku i dobro ga ocijedite. Pažljivo spustite u zagrijano ulje i pržite meso sa obje strane dok ne dobije braonkastu boju.

ZIMNICA

SASTOJCI:

4 jaja 125 g putera pola šolje brašna pola šolje mlijek a 1 šolja šećera u prahu 1 šolja kokosovo g brašna 400 ml kokosovo g mlijeka

Hrana koju treba izbjegavati

Ukusna kalorična hrana i slatkiši dio su praznične trpeze, ali stručnjaci upozoravaju - ne jedite sve. Većina ljudi tokom praznika dobije koji gram, pa čak i kilogram više. Da nakon januara ne biste imali stomak poput Djeda Mraza, stručnjaci sa Instituta za zdravlje SAD ponudili su savjete o tome šta ne treba jesti narednih dana.

1. Egg Nog Egg Nog je sastavni dio prazničnih poslastica i jedan od omiljenih napitaka većine ljudi. Ali, šlag, jaja i liker u samo jednoj šoljici sadrže oko 600 kalorija. Umjesto ovog napitka, možete popiti tri čaše šampanjca, crvenog vina ili voćnog punča.

2. Mini mafini Ovi mali zalogaji sadrže 360 kalorija. Umjesto njih na svoj tanjir stavite grilovano povrće ili dimljeni losos, koji sadrže oko 170 kalorija.

3. Saft sa spanaćem i artičokama Iako zvuči kao zdrava kombinacija, dodaci koji se stavljaju u ovo jelo čine kombinaciju koja ima između 300 i 400 kalorija te 40 grama masnoće. Bolje je pojesti pire od povrća, pasulj ili kuvani spanać i artičo-

ke bez krema, sosa i sira.

4. Pita s orasima Ova pita sadrži zdravi sastojak orahe. Ali ovdje se prave u kombinaciji sa šećerom i puterom, što povećava kaloričnost. Umjesto toga, pojedite dva komadića voćne torte, 11 suvih šljiva ili osam smokava.

5. Kremaste supe Nema boljeg jela od tople kremaste supe na ovim hladnim temperaturama. Ali kremaste supe se prave s mlijekom koje sadrži masnoće. Mesne supe su bolji izbor.

6. Krompir pire Samo jedan mali tanjir krompir pirea sadrži 420 kalorija. Ako ne možete bez toga, onda pojedite samo malu kuglu. Bolja opcija je kukuruz, kuvani ili pečeni krompir.

7. Kafa sa šlagom i čokoladnim mrvicama Rijetko ko može odoljeti ovim slatkim napicima, ali jedna od tih kafa sadrži 410 kalorija, 15 grama masnoće i 54 grama šećera. Preporučuje se da napravite svoju verziju: uzmite hladnu kafu, dodajte čokoladni sirup bez šećera, mlijeko bez masnoća ili soju te vještački zaslađivač.

PREPORUKA

Paprike punjene kupusom

Šargarepi odrežite vrh da bi bila svježa

Svježe paprike babure oprati, ocijediti, odstraniti im dršku i sjemenu ložu, pa ih staviti u dublji sud i preliti provrelom vodom. Za to vrijeme pripremiti kupus za pu njenje paprika.

Svjež kupus očistiti od spoljnih listova, oprati ga i isjeći kao salatu (što sitnije), posoliti i ostaviti da odstoji. Paprike izvaditi iz vode i okrenuti ih da se ocijede.

Kupus iscijediti, posoliti po ukusu i njim puniti paprike. Punjene paprike ređati u veće tegle i naliti ih prethodno pripremljenim presolcem, pri čemu treba imati u vidu da je kupus kojim su paprike punjene već posoljen. Te-

Sigurno vam se dogodilo da morate baciti povrće jer ga nijeste iskoristili na vrijeme, ali možda vam ovi savjeti pomognu da bolje sačuvate kvalitet nekih namirnica tako što ćete ih pravilno ostaviti na ono mjesto koje im više odgovara.

Brokoli Nakon kupovine, brokoli stavite u frižider u otvorenoj posudi, a možete je zamotati i u vlažnu krpu prije stavljanja u frižider. Šargarepa Šargarepi odrežite vrhove kako bi duže ostala svježa. Možete je ostaviti u zatvorenoj posudi s puno vlage ili je umotajte u vlažnu krpu. Takođe je možete svakih nekoliko dana namočiti u hladnu vodu te vratiti u zatvorenu posudu.

Celer Najbolje bi bilo da stabljike držite namočene u vodi u šoljici u kuhinji na radnoj površini kao cvijeće u vazi. Ako celer želite držati u frižideru, zamotajte stabljike u aluminijsku foliju. Tako će ostati svjež i do nekoliko nedjelja.

Celer korijen Zamotajte korijen celera u vlažnu krpu i ostavite ga u frižider.

Bijeli luk Bijeli luk je najbolje držati na hladnom, tamnom mjestu, a ne u frižideru.

Luk Luk je takođe najbolje držati na hladnom i tamnom mjestu u otvorenoj posudi. Potrebna mu je cirkulacija vazduha da duže ostane svjež.

Pečurke Pečurke držite u frižideru u pa-

gle privremeno povezati, jer paprike pu njene kupusom je potrebno više puta nalivati presolcem. Kada paprike više ne upijaju tečnost, tegle povezati i ostaviti ih do upotrebe.

SASTOJCI 4 kg paprike 4 kg rendanog kupusa 1 l sirćeta 3 l vode 250 g šećera 200 g soli 1 vinobran 1 konzervans 20 ili 30 g bibera

kovanju u kojem ste ih kupili. Ako vam zatreba nekoliko komada, otvorite kutak pakovanja, izvadite pečurke i zatim opet zapakujte sve plastičnom folijom te vratite u frižider.

Paprike Držite ih u plastičnoj kesi prije stavljanja u frižider, tako mogu potrajati nedjelju ili dvije. Ako ih želite ostaviti na duže, narežite paprike na kriške, zamrznite ih na papiru za pečenje, a zatim ih preselite u hermetički zatvorenu kutiju ili vrećicu za zamrzavanje.

Krompir Baš kao bijeli luk i luk, i krompir je najbolje držati na hladnom, suvom i tamnom mjestu. Mogu biti u papirnatoj vrećici.

Paradajz Paradajz nikako ne bi smjeli držati u frižideru. U zavisnosti od zrelosti, mogu i do dvije nedjelje biti u posudi u kuhinji. Ako paradajzu želite ubrzati zrelost, stavite ga u papirnu vrećicu s jabukom.

Tikvice Ako ćete ih upotrijebiti u roku od nekoliko dana, ne trebate ih ni stavljati u frižider, već na neko hladnije mjesto. Ako ih želite duže sačuvati, zamotajte ih u krpu i stavite u frižider.

Krastavci Krastavce je najbolje držati u frižideru umotane u vlažnu krpu. Ako ćete ih pojesti u roku od dan-dva nakon što ste ih kupili, mogu biti i na nekom hladnom mjestu.

Žena 37

ČETVRTAK, 27.12.2012.

MALA ŠKOLA BONTONA

Posuđe za svečane prilike

DEKORACIJA

Ideje za kićenje jelke

M

noge lijepe uspomene iz djetinjstva vezane su za pripremu i iščekivanje novogodišnjih i božićnih praznika. Dio toga je svakako odabir jelke i njeno kićenje.Oni koji već godinama kite jelku sigurno su razvili neki sopstveni sistem kićenja. Ukoliko ste ipak neodlučni kako da okitite jelku, evo nekoliko savjeta koji mogu biti korisni.

Odabir jelke Ako volite miris novogodišnje jelke, onda ćete se sigurno odlučiti za prirodnu. Najbolja varijanta je da izaberete jelku sa busenom. Osim što je ekološki bolje rješenje, ta jelka se neće brzo osušiti. Vaša kuća takođe neće biti zatrpana iglicama, a grane jelke se neće dodatno savijati. Međutim, kada skinete ukrase sa nje, morate je negdje posaditi. To je, priznaćete, mala cijena za perfektnu jelku tokom cijelih praznika.

Pri odabiru jelke koja je posječena, prvo obratite pažnju koju vrstu drveta kupujete. Bor se brže suši, te će njegove iglice mnogo brže otpasti.

Opredijelite se za jelu ili smrču. Glavni nedostatak jeste sušenje jelke, savijanje grana poslije nekoliko dana i opadanje iglica. Postavite neki lijep

čaršav ili stolnjak ispod nje koji će vam olakšati posao skupljanja iglica.

Vještačka jelka je možda najjednostavnije rješenje. Te jelke se mogu naći u raznim bojama, u zavisnosti od vaših želja. Nema opadanja iglica, ali nema ni onog prelijepog, prirodnog mirisa četinara.

Položaj i veličina jelke Prvo odredite mjesto na kome želite da bude jelka. U zavisnosti od toga, vrši se izbor veličine i širine. Pazite da ne uzmete preveliku jelku, ili da je ne postavite na neki prolaz gdje imate malo mjesta, kako je neko ne bi slučajno zakačio i oborio. Takođe, postavite je što je dalje moguće od izvora toplote kako bi usporili proces sušenja i izbjegli eventualni požar.

Kićenje jelke Prvo postavite neki ukrasni sloj is-

ENTERIJER

pod jelke. Zatim postavite jelku na to i uvjerite se da je stabilna. Prvo se na jelku stavljaju lampice i to bliže stablu, u unutrašnjost jelke, od dna ka vrhu. Ovako će jelka sijati i biti cijela osvijetljena. Mnogo je teže postaviti sijalice na kraju kada morate da zaobilazite sve ukrase.

Zatim okačite velike i teže ukrase.

Birajte deblje grančice i nemojte kačiti ukrase na sam vrh, jer će njihova težina saviti granu, i tako se jelka može polomiti. Nakon toga na red dolaze manji ukrasi. Njih možete kačiti i na tanje grane. Obratite pažnju da okitite cijelu jelku ravnomjerno.

Pogledajte iz više različitih uglova sa 2-3 metra razdaljine da li negdje fali ukras i da li je neki dio ogoljen. Zatim na red dolaze razne trake i trakice, čupave, glatke i sjajne, sve po želji i ukusu. Pazite da ne pretjerate sa njima kako ne bi prekrile cijelu jelku, jer tako ona gubi na ljepoti. Konačno, na kraju postavite vrh. Uglavnom je to neka zvijezda ili anđeo, ali takođe postoje i špicasti vrhovi. Za koji god da se odlučite - on će upotpuniti izgled jelke i dati joj poseban šarm.

Posuđe za jelo za svečane prilike treba da bude boljeg kvaliteta.

Osnovni plitki tanjir stoji na dnu u sredini pribora za jelo i svojim spoljnim rubom dopire do ivice stola. Na njega se tokom jela nikada ne servira hrana, već služi da se preko njega stavljaju tanjiri za pojedine vrste jela.

Plitki tanjir služi za predjelo, međujelo i glavno jelo (ne jedan za sve nego poseban tanjir za svako jelo). Iz dubokog tanjira jede se supa ili varivo. On se obično donosi napunjen i stavlja na glavni tanjir. Tanjir za toplo jelo se zagrijeva. Tanjirići služe za predjelo, salatu i hljeb. Tanjirići za hljeb i salatu su sa lijeve strane glavnog tanjira. U posebnim tanjirićima se služe kolači i desert. Činije služe za supu ili salatu. One se stavljaju na sto, a gosti sami uzimaju kutlačom ili posebnom kašikom ponuđeni sadržaj. Činijice (plitke ili duboke) služe za salatu, predjelo, kompot, pu-

ding, sladoled, supu. Kada se jedu rakovi, špargle ili oljušteno voće, s lijeve strane glavnog tanjira stavlja se činijica sa toplom vodom i kriškom limuna za pranje prstiju. Šoljice služe za duplu crnu kafu, bijelu kafu, čaj, mlijeko, kisjelo mlijeko, supu, kakao i dr. Obavezno se stavljaju na tanjirić. Ako se služi čaj sa limunom, limun se donosi na posebnom tanjiriću, nikako na tanjiriću sa šoljicom.

Ako se supa služi u šoljici, stavlja se zajedno sa tanjirićem na glavni tanjir.

KORISNO

Pranje patika u veš mašini Svi mi koji nosimo patike znamo koliko su udobne, lake i prijatne za nošenje, ali imamo problem kada dođe njihovo čišćenje na red. Većina patika može dobro i bezbjedno da se opere, bilo da su one sa djelovima velura, kože ili obrnute kože.

1. Ukoliko na patikama ima blata, pijeska ili ostataka žvake na đonu, potrebno je očistiti ih dobro prije stavljanja u mašinu.

2. Skinite pertle, izvadite uložak (ukoliko je to moguće) i stavite ih u mašinu, ali odvojeno od patika. Pertle možete provući samo kroz jednu rupu na patikama i zavezati ih u čvor kako se ne bi zamrsile prilikom pranja.

3. Da patike ne bi ulubile bubanj veš mašine, poželjno je staviti ih u neku platnenu vreću ili staru jastučnicu, pa čak i staru unihop čarapu.

4. Patike je najbolje prati na 30 stepeni, sa blagim deteržentom (npr. za vunenu odjeću). Izaberite odgovarajući pro-

gram bez prejakog tumbanja, jer ne treba rizikovati da se u ovom postupku mašina za pranje ošteti.

5. Kada mašina završi pranje, potrebno je da ih osušite na svježem vazduhu, nipošto uz grijalicu ili direktno izložene suncu.

6. Kada se patike osuše, kožne djelove možete premazati kremom za obuću ili kremom za ruke. Djelove od velura ili prevrnute kože istrljajte čistom gumicom i poprskajte ih sprejom za velur.

7. Čiste patike treba prije nošenja posuti talkom ili nekim drugim sredstvom protiv znojenja i neprijatnog mirisa nogu. Unutrašnjost patika će tako duže zadržati svježinu, naravno, uz redovnu higijenu nogu.

Spoljašnje djelove patika treba redovno čistiti na odgovarajući način i održavati nekim od zaštitnih krema ili sprejeva.

Upozorenje: Rizično je prati patike na većoj temperaturi od 30 stepeni.

U spavaćoj sobi izbjegavajte zelenu boju U načelu, ugodnije je boraviti u spavaćoj sobi s monohromatskom osnovom, nego u sobi u kojoj su zidovi, plafon i pod različito obojeni.

Zadržite osnovne površine u sobi što je moguće jednostavnije. S presvlakama ili sa živopisno obojenim djelovima namještaja uvijek možete naknadno unijeti element boje.

Potpuno bijele spavaće sobe s primjesama svijetložute izgledaju vedro i svijetlo, čak i u tmurnim zimskim danima. Žuta i zlatna ili kombinacija boje pijeska s dodatkom bijele lijepo izgledaju na jutarnjem suncu. Pastelne nijanse, ukoliko nijesu prejake, pristaju boji kože, puti.

Tamne boje bez sjaja, pa čak i terakota, izgledaju nježno i djeluju umirujuće u prirodno tamnim prostorijama. Imajte na umu da su boje u spavaćoj sobi prvo što čovjek ugleda ujutro kada se probudi. Jako plava ili drečavo zelena bi ujutro mogle izgledati sablasno, mada ne izgledaju tako noću, pod vještačkim svijetlom. Šareni uzorci su uglavnom zamorni, a naglašeni cvjetni dezeni na ve-

likim površinama druge boje djeluju uznemirujuće. Spavaće sobe su znatno manje podložne trošenju i uništavanju nego dnevne sobe, tako da ne morate voditi računa o praktičnosti i trajnosti prilikom izbora zidnih obloga, ali morate voditi računa o boji. U prodavnicama ima mnogo lijepih i raznobojnih pastelnih tonova s papirnom podlogom koje izgledaju vrlo nježno, a daju sobi toplinu. Ručno rađeni ili tkani indijski prekrivači su vrlo jeftini, ne gužvaju se, lako se peru, a mogu poslužiti i kao zavjese i draperije.

Dobra podloga je u spavaćoj sobi vrlo važna. Dobar drveni pod nemojte prekrivati, a ako je pod loš, prekrijte ga isto tako svijetlim i diskretnim tepihom približnih dimenzija 2x3m.

Bojom koja preovladava u spavaćoj sobi obojite rubove plafona i tako naglasite plafonski vijenac.

U spavaćim sobama je potrebna prigušena i ugodna električna rasvjeta. Izbjegavajte središnje centralno svijetlo koje umrtvljuje boje u sobi.

38

ČETVRTAK, 27.12.2012.

MALI OGLASI om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: klima, frižidera, zamr1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ Servis: sa uračunatim PDV-om.

Nakon što ste poslali oglas, POSAO zivača, veš-sudo mašina,i špodobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku.

U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa jedino je ova šifra osnova za KUĆE/STANOVI reta, bojlera. Tel.069/073-264, Tražim posao vozača, imam reklamacije.

067/409-729 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva d16307 ana svoja dva kombija reno master P 15 sjedišta i teretni kombi.

3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

Selidbe: prevoz sa radnicima, Cetinje, kuća atraktivna lokaciTel.067/596-888 16229 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! demontaža i montaža.

Besplatno ja, zelenilo, centar. Može dje5.

Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! odnošenje starih stvari.

NajpoInostrana kompanija traži limična kompenzacija za stan. slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vašTel.069/215-505 oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih voljnije! saradnike!!!

Uslovi: vanserijski.

Tel.068/713-288 6. Prilikom 16309 16234 znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Tel.068/547-096 16277 Električar: popravka veš maProdajem dobar trosoban stan šina, šporeta, bojlera, TA-peći, Tražim saradnicu u računovod(100m2) preko puta bolnice u usisivača, postavljanje i popravka stvu. Obezbijedite sebi besplatnu Nikšiću, 63.000 eura. Moguća Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjemelektroinstalacija, putem SMS možete nam tabli,poruka plafoobuku i zaradu.

Zarada 40 odsto kompenzacija za manji uz doplanjerki.

Tel.069/541-103 mjesečne nadoknade klijenta. tu. Tel.068/108-000 pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 16327 16239 Podgorica. cljubo55@gmail.com VOZILA/AUTO DJELOVI SOBE Tel.069/221-974 Stan 31 m2, novogradnja, 16285 Prodajem pežo 406 96.godište, TURIZAM neuseljavan, lux namješten, Izdajem studentima dvije Potrebne higijeničarke. Informabenzinac ili mijenjam za građeparking mjesto, Zagorič, 35.000. Žabljak - izdajem apartmane. dvokrevetne sobe u zasebcije na telefon vinski materijal. Cijena po dogoTel.069/053-471 Tel.068/746-123 nom stanu, 60e po krevetu, 16282 16186 069/417-056 voru. Tel.068/421-235 16328 16195 struja i kuhinja posebno.

Prodajem kuću, 84m2, na placu Izdajem apartman na Žabljaku.

Tel.067/609-607 Prodajem ili mijenjam pežo 406 16289 od 1.000m2 sa vinogradom i Tel.069/598-077 16233 benzinac 96.godište, klima, el. poAPARATI/OPREMA voćnjakom u naselju Murtovina. dizači, muzika, alu felne u dobrom Žabljak, Nova godina 2013: Tel.069/883-220 Klime Šćepanović. Prodaja, PLACEVI 16290 stanju ili mijenjam za građevinski Izdajem sobe vrlo povoljno. Tel. ugradnja split, multi sistemi, materijal.

Tel.068/734-723 Žabljak - placevi centar i druge Kuća u izgradnji, Sutomore 069/527-507, 069/150-820 16241 16196 inverteri, servis, dezinfekcija, ekskluzivne lokacije sa svim predZagrade, 120 kvadrata 45.000e. garancija. Tel.067/501-209, Prodajem golf 2 1.6 D, dvoje Zlatibor, zimovanje!

Apartmanostima. Cijena krajnje povoljna.

Tel.069/069-148, 068/706-776 068/501-209 www.klimescepa16319 vrata, 87. godište, zimske gume. ni-novo, komforno, povoljno!

Tel.067/285-403, 067/185-403 16189 novic.com Registrovan do avgusta 2013. go16232 Tel.069/584-411 16247 dine.

Cijena 850.

Tel.067/321-601 I Bigova, prodajem 2 placa po 16230 Klime sa i bez invertera, Izdajem kuću u Kolašinu za 420 m2 blizu mora, je ino.

Izdajem jednosoban namješten prodaja, montaža, servis, devrijeme novogodisnjih praznika.

Tel.068/713-288 Prodajem ladu 112, 2003. godistan. Stari aerodrom, iza Volija.

16235 zinfekcija, čišćenje, garancija.

Centralno grijanje. Tel.069/230šte, benzinac, prešla 140.000km, Tel. 069/993-992 16288 Radijatori Thermor do 2,5 KW, Prodajem plac 6.000m2 (dje177 ili mijenjam za dizela uz moju 16280 povoljno. Tel.069/020-997, ljiv) Piperi-Stanjevića Rupa iza Izdajem stan u Danilovgradu. doplatu. Tel. 069/370-629 16286 Izdajem kuću u Kolašinu za 067/289-974 Cijena po dogovoru. Tel.067/634- ciglane Spuž, put, voda, struja, 16310 vrijeme novogodišnjih praznika. telefon.

Može kompenzacija građ.

766 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, 16187 Total TV. Satelitske i zemaljske Centralno grijanje. Tel.068/040materijal ili auto. Tel.069/765kraj 2006, 131.000km, uraantene. Sistemi za zgrade, hotele 040 Izdajem jednosoban stan i 334, 067/430-106 16318 đen veliki servis, nove gume...

16237 i apartmane. Opravka satelitskih garsonjeru u Gornjoj Gorici Odličan. Tel.067/265-605 16287 resivera. Tel.069/050-832 blizu Venkora. Tel.069/561-783, Hitno prodajem plac 5.000 m2 za 16324 NASTAVA 069/250-616 20.000 eura, 9 km od Podgorice 16227 uz Zetu. Pogodan za sve namjeUSLUGE NAMJEŠTAJ Izdajem namješten dvosoban ne, papiri uredni, vrijedi pogledastan u strogom centru. Idealno Registracija preduzeća, likviti. Tel.068/402-231 Kuhinje, plakari, ormari, sobe 16242 za studente. Tel.067/224-668 16228 dacije i knjigovodstvene usluge - od univera i medijapana. najje inije, najprofesionalnije Prodajem plac 600m2, Zagorič, Povoljno! Izrada za 5-7 dana.

Izdajem stan, namješten, jedi najbrže. Tel.067/591-950, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1.

Tel.067/289-974, 069/020-99716311 nosoban. Ulica kralja Nikole.

020/511-925, 067/210-340 16302 Tel.067/860-381 16244 Tel.069/607-537 Prodajem kožne fotelje (eko koža) 16291 Budva, centar grada, urbanizoVodoinstalater: kupaticrne boje, 22 komada i 6 stakleIzdajem jednosoban prazan vani placevi 2.000m2 i 1.000m2 la, sanitarije, tuš kabine, nih stolova sa rosvajnim nogama. stan od 60 kvadrata u zgradi. prodaja zajednička gradnja. Hitno renoviranje postojećih i sve 1.700e sve.

Zagorič, novogradnja, komfo- povoljno. Tel.068/460-951 16323 popravke. Tel.069/013-484 16306 Tel.069/856-666 16317 ran, dvije terase, parking, klima.

Servis klima, ugradnja, prodaja, Tel.067/520-540 16312 P dezinfekcija. Garancija. NajpovljLIČNO Izdajem nov namješten jednosonije. Tel.067/501-209, 068/501Potreban plac minimalne površiRazveden, 37. godina, traži raban stan u Podgorici, Vojislavljene 20.000m2 u Podgorici ili bližoj 209 www.klimescepanovic.com16231 zvedene djevojke za vezu. Može vića (60m2+terasa) poslovnim okolini za izgradnju skladišnog b.par, starije žene za druženje.

Servis veš mašina, frižidera, osobama. Prednost stranci. prostora. Tel.067/609-623 16315 Samo ozbiljne ponude i diskreciklima, sudo mašina, bojlera, TA Parking, klimatizovan, internet. ja, PG, BA, BP. peći, šporeta, rasvjete i zamjena Tel.067/287-303, 067/287-30816316 Tel.067/921-8972 starih osigurača automatskim.

POSLOVNI PROSTOR 16245 Izdajem namještenu garsonjeru Tel.069/564-482 16238 Muškarac bi udovoljavao starim u Tološima. Tel.068/222-667, I Registracija preduzeća. Stedamama. Tel.069/635-261 069/094-384 16246 16320 čaj i likvidacija. Knjigovodstvo.

Izdaje se kancelarijski i magacinRevizija. Boravak i radna dozvola Potrebna žena isključivo radi braski prostor na Buleveru Šarla de Izdajem prazan trosoban stan, ka, 45-46 godina, po mogućnosti Gola. Tel.069/312-161. Zvati od 8 stranaca. Upotrebne dozvoUlica skopska, Masline. Tel.650le za prostore. Profesionalno.

Muslimanka. Tel.069/263-768 16281 do 16h radnim danima.

254, 069/702-333 16326 16325 Tel.069/020-102 16303 Penzioner Musliman ozbiljan Registracija preduzeća. Knjisituiran 67 godina želi upoznati govodstvo. Završni računi. stariju damu bez obaveza radi Stečaj i likvidacija. Strancima braka. Tel.069/789-431 16283 obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo.

RAZNO Tel.068/222-188 16304 Numerolog radi natalne karte, Besplatno registrujemo i vodimo kroz gledanje u karte vidi vaše skupštine stanara, uz dogovor sjutra, skida c.magiju, spaja i oko održavanja ili samo čišćepomaže kod drugih problema. nja vaše zgrade. Vrlo povoljno i Pomozite sebi, pozovite na efikasno. Više na www.artgloria.

068/563-851 16194 me Tel.067/631-328 16305

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

ČETVRTAK, 27.12.2012.

MALI OGLASI

VOZOVI/TRAINS POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

www.PG-GARAGE.me - Renault Grand Senic 1,9dci 115ks 7 sjedista 2005. polu koža - Ford Focus 1,6 tdci 2008.god. karavan, navigacija, par.senzori - Opel Astra 1,9 cdti 12.2007.god. karavan, crvena boja, 6-brzina - Chervolet Nubira 2.0 D 120ks 2008.god. karavan, klima, met.siva - Skoda Oktavia 1,9 tdi 110ks 2001.god, limuzina, met.zelena boja - Opel Zafira 2,0 dti 101ks 2001.god. 7-sjedišta, al.felme, klima - Pasat 5 1,9 tdi 130ks 2001.god. karavan, navigacija, dig.klima - Passat 6 2.0 tdi DSG-mjenjač, 2007, limuzina, dig.klima, met.siva

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

AUTOBUSI/BUS

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

Vrhunski, originalni preparati za potenciju. Gelovi 20e/7 kom.

Tablete 15e/4 kom. Tel.067/852451 16243 Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019-698, 067/455-713

16308

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine. Tel.068/400-001 16313 Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom-20eura, šumeće 7kom-25eura. Tel.068/451457, 067/646-426 16314

Za mesare i ribare rukavice pancir metalne i nemetalne (neprobojne) 100 e i 50e upola cijene od prodavnice. Tel.068/791-142

16321

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

16322

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

40

TV PROGRAM FILM

08:10 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9/r 09:45 Ulica smijeha 10:00 Serija:Odbačena/r 11:00 Serija:Nikita/r 12:00 Serija:Ranjeno srce/r 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:Tri Hil/r 15:00 Serija:Sulejman Veličanstveni/r 16:00 Dođi na večeru 17:15 Serija: Odbačena 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Porodične tajne 20:10 Serija: Sulejman Veličanstveni 21:00 Priče Veličanstvenih 21:15 Radna akcija 22:00 Dosije 23:10 Serija: Prijatelji 23:30 Serija: Tri Hil 00:15 Serija: Nikita 01:00 Exkluziv

PRVA Sulejman Veličanstveni 20:10

Kad lišće pada Hit serija ”Kad lišće pada” prati gorku sudbinu patrijarhalne porodice Tekin, čiji će se idilični život iz korijena promijeniti dolaskom u Istanbul.

Radnja se vrti oko porodice Tekin – glave porodice Ali Rize, njegove supruge Hajrije i njihovo petoro djece: ćerki Fikrete, Lejle, Nedžle i Ajše i sina Ševketa.Mirni dani ostaće iza Tekinovih kada Ali Riza podnese ostavku na mjesto guvernera u provinciji i preseli se sa porodicom u Istanbul.

Suočavanje sa velikim gradom biće bolno za Ali Rizinu decu, koju je otac naučio dobroti, poštenju i istinoljublju, ali ih nije upozorio da je realnost često i veoma surova.Novi poznanici i ljubavni partneri postaće glavni akteri događaja zbog kojih će se porodica iz korijena protresti i početi da se razdvaja i osipa poput jesenjeg lišća.

06.30 Dobro jutro, Crna Goro 09.05 Opstanak 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Djevojački institut/r 11.00 Vijesti 12.00 Vijesti 12.25 Crtana serija: Štrumfovi 13.05 Znam da znaš/r 15.00 Lajmet 15.30 Dnevnik 1 16.00 Opera za početnike 16.30 Strani dok. program 17.00 Crna Gora uživo 18.00 Vijesti 18.05 Serija: Djevojački institut 18.55 Znam da znaš 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Film 22.00 Dnevnik 3 22.30 U centar 23.00 Serija 00.00 Vijesti 00.05 Meridijani

RTCG 1 Štrumfovi 12:25

08.15 Serija:naša ljeta 09.00 Dok. program:Djeca u opasnosti/r 09.55 Opera za početnike/r 10.20 Serija: Posjetioci iz Praiskona/r 11.10 Mala kreativna radionica 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Izlog strasti/r 12.30 Film: Kuki i Peri/r 14.10 Program za djecu 15.00 Dok. program:Dom 15.45 Zapis/r 16.15 Serija:Savana 17.00 Serija:Izlog strasti 17.45 Znam da znaš/r 19.30 Dnevnik 2 20.05 Dok. program: Odiseja zivota 22.20 Serijski program

RTCG 2 Savana 16:15

06:55 Dobro jutro 10:30 Serija: Sjever-Jug/r 11:45 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Paparazzo lov/r 14:15 Serija: Mala nevesta/r 15:00 Serija: Simar 15:45 Teen pleme 16:00 City 16:10 Serija: Neželjene/r 17:00 Serija: Sjever-Jug 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Sobarica sa Menhetna 19:00 Serija: Mala nevesta 20:00 Preljubnici 21:00 Serija: Neželjene 22:00 Moja velika svadba 23:00 Sve za ljubav 00:30 Film: Slučajni heroj 02:15 City

PINK Info Monte 18:00

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

10:20 Ekstremno 11:45 Jakanje 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 18:15 Konzilijum 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici

777 Smiješna top lista 15:15

06:45 Boje jutra 09:00 Vijesti u 9 09:05 Serija:Izgubljena čast/r 10:00 Vijesti u 10 11:07 Serija:Ruža vjetrova/r 12:00 Vijesti u 12 13:00 Vijesti u 1 13:07 Serija:Bandini 13:55 Serija:Kuhar i pol 14:07 Serija:Larin izbor/r 14:50 Serija:Kad lišće pada 15:40 Serija:Stranac mladozenja 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Uspori, brže ćeš 16:55 Serija:Kuhar i pol 17:00 Serija:Ruža vjetrova 17:40 Serija:Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 19:55 Serija:Izgubljena čast 20:55 Ja imam talenat 21:20 Načisto sa Petrom Komnenićem 22:30 Vijesti u pola 11 22:45 Sport 22:55 Serija:Internat 00:10 Film:Zlatna vremena

VIJESTI Kad lišće pada 14:50

08:20 Oglasi 08:30 Muzički blok 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 12:30 Nokaut 13:00 Interfejs 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 18:15 Dnevnik 20:15 Plodovi zemlje 20:45 Oglasi 20:55 Farma 22:10 Interfejs 23:25 Muzički blok

MBC Plodovi zemlje 20:15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Složna braća 09.55 Vesti 10.00 Trag: Slike sa Ponte Rosa 10.30 Zadnja kuća Srbija 11.00 Vesti 11.05 Kako se to radi, strana obrazovna serija 11.27 Serija: “Čarobnjaci sa Vejveri Plejsa” 11.53 Evronet 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Serija: “Mesto zločina” 13.10 Film: “Srednjoškolski mjuzikl 2” 14.55 I ja imam talenat 15.20 Ovo je Srbija 16.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko: Čedomir Jovanović 19.00 Kviz: Slagalica 19.20 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 21.06 Da, Možda, Ne 22.00 Vesti 22.05 Kviz: Veliki izazov 22.55 Vesti 23.00 Serija: “Mesto zločina” 23.50 Dnevnik 00.05 Evronet 00.14 Serija: “Heroji” 00.55 Film: “Tajni agenti” Rts 2

08.18 -Plava ptica 08.45 Na pola

puta 09.44 Verski kalendar 10.00 -ETV 10.30 TV mreža 11.00 TV feljton: Mlađa i Branka Veselinović 11.26 Dobro je znati 12.00 BEMUS, svečano otvaranje 12.25 Vavilon 12.55 Trezor 13.55 Plava ptica 14.20 Na pola puta 15.20 Vita studentis 15.50 Ekskluzivno: Uspeti u pariskom Ricu - Đorđe Varda 16.27 140 godina Ubskog čitališta 16.59 Serija: “Dostojevski” 17.56 U svetu 18.33 TV feljton 19.31 Sto godina srpskog vazduhoplovstva 20.05 Vek odvažnih 21.00 Serija: “Dostojevski” 22.00 -Film: “Čaplin” 00.35 I ja imam talenat 00.58 Ništa osim ritma: Dejvid Geta HRT 1

10.00 Vesti 10.10 Dokumentarni film 11.05 Ključ u ruke 12.00 Dnevnik 12.40 Serija: “Prkosna ljubav” 13.33 Dr Oz 13.45 Film: “Doktor Živago” 16.55 Ekumena 17.45 Alpe, Dunav, Jadran 18.20 Osmi kat 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.15 Film: “Beskrajan dan” 21.43 Horizonti 22.00 Globalno

Sport

Informativa

07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija: Totalno Novi Talas 12:30 Radio u boji 13:00 Top Shop 13:30 Među nama/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 1na1/r 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Konzilijum 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Konzilijum

ATLAS Forum 22:00

07:35 07:45 09:15 10:00 11:35 12:00 12:35 14:20 16:00 16:45 18:25 19:00 19:30 20:00 20:25 21:00 21:35

Svježi u dan Dok. program /r.

Crtani filmovi Putopisi /r. Životinjske lakrdije / insekti Crtani film Mumijevi Dok.Program Auto shop /r.

Dok.Program /r.

Serija: Otkačena plavuša Životinjske lakrdije / insekti /r.

Muzički program Crtani film /r.

PG Raport Dok. program /r.

Info Zelena patrola

MONTENA Putopisi 10:00

DANAS U GRADU sijelo 22.35 Dnevnik 22.50 Vesti iz kulture 23.15 Drugi format 00.05 Film HRT 2

09.10 Serija: “Merlin” 10.30 Film: “Čarobnjakov šešir” 12.00 Božićni ples sa zvezdama 13.40 Film: “Garfild upoznaje stvarnost” 15.00 Planeta 51 16.45 Film: “Družina Pere Kvržice” 18.15 Film: “Začarana Ela” 20.00 Božić u Ciboni 21.40 Film: “Istinite laži” 00.00 Serija: “Zvezdana kapija” HBO

09.30 Film: “Gnomeo i Julija” 10.55 Film: “Zeleni fenjer” 12.50 Film: “Artur” 14.40 Film: “Čelična borba” 16.45 Film: “Planeta majmuna - Početak” 18.30 Film: “Mačak u čizmama” 20.05 Film: “Hari Poter i relikvije smrti 2” 22.15 Film: “Kako se rešiti šefa” 23.50 Film: “Bokser” 01.45 Film: “Spisak klijenata ARENA SPORT 1

-11.00 -Fudbal: Lil – Monpelje 13.00 Fudbal: Real Madrid – Ajaks 15.00 Fudbal, Liverpul TV 17.00 Dnevne vesti,

Majkl Džonson 17.30 -Košarka, pregled ABA lige 18.00 Košarka, pregled Endesa lige 18.30 Rukomet: Flensburg - Kil, prenos 20.15 Košarka: Crvena zvezda – Zadar 22.00 NFL: San Francisko – Sijetl 00.00 Poker 02.00 Košarka, pregled ABA lige SPORT KLUB

11.30 -NBA: LA Lejkers – Njujork 13.30 Fudbal mondijal magazin 14.00 NBA: Majami – Oklahoma 16.00 Fudbal: Mančester junajted - Njujork, prenos 18.00 NBA pregled 18.10 Premijer liga, vesti 18.30 Fudbal: Aston Vila Totenhem, prenos 20.45 Fudbal: Stouk - Licverpul, prenos 22.45 Odbojka, Serija A1, četvrtfinale 00.30 Fudbal: Sanderlend - Mančester siti FOX LIFE

11.50 -Serija. “Šapat duhova” 12.40 Serija: “Uvod u anatomiju” 13.35 Zatrpani đubretom 14.30 Sve što niste znali o ljubavi 15.30 Serija: “Hari voli Lizu” 16.25 -Serija. “Škola za parove” 16.55 Serija: “Razvedeni Gari”

Pijev život 3d 15:30; 17:40; 20:10; 22:20 Kćerka najboljeg prijatelja 22:40 Zvončica 3D 15:00; 16:40; 18:20; Veče sa Solom Leonom i Polom Lajtfutom 20:00 Hobit 3D 14:30; 15:50; 19:00; 20:00; 21:00; 22:10. Hobit 2D 17:50 Pet legendi 18:30 Savršen plan20:30 Djeda Mraz je pao na zemlju 15:20 Sumrak saga: Praskozorje 2 15:10 Skyfall 17:20; 22:30 CNP Po motivima “Stefana Zanovića” Vladimira Sekulića: Konte Žanović u 20:00