Dnevne novine 11-12. avgust 2018. by Dnevne Novine

INTERVJU: AMBASADORKA VELIKE BRITANIJE ■ 8 9

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018. BROJ 2141 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Crnoj Gori i Velikoj Britaniji zajednički je strastveni patriotizam

Alison Kemp

KO JE TROJANSKI KONJ PEKINGA ZA ULAZAK U EVROPSKU UNIJU

Han kritikuje Crnu Goru, a Austrija u Kini vidi šansu vijeka ■ Posljednjih godina došlo je do pravog buma kineskih investicija u domovini Johanesa Hana. Trenutno su Kinezi šesta najveća investitorska grupa u Austriji, iza Njemačke, SAD, Švajcarske, Francuske i Švedske. Zvanično sada se govori o 100 kineskih kompanija u Austriji

■3 UMJESTO KOMENTARA

RADNO ANGAŽOVANO 306 OSUĐENIKA U ZIKS U

Zatvorenice u šnajderskim radionicama, zatvorenici na građevini

■ 6 7

■ 14 15

ZA NAJBOLJE PONUDE:

Srpskog političara više boli Crna Gora od Kosova

OMILJENI KREATOR LAKVAN SMIT ZA VN:

■ 44 45

marketing@dnovine.me

Crnogorke su nježne, elegantne i vole da flertuju

+382 77 300 104

AKTUELNO

●NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018. Počeo sam i ja da guslam po Crnoj Gori

A što će ti Vučić, bogati. Evo, ja sam bio i predsjednik i premijer

Bravo ć majstore Masa

Jesam li trebao ići kod Aleksandra Vučića? Šta ti misliš Momo?

PODACI KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE

Za sedam mjeseci ostavljene tri bebe U situaciji kada majka izrazi želju da napusti bebu, postoje tri opcije, prva i najoptimalnija za bebu je rad sa majkom i ocem na tome da promijene odluku. Pruža im se psihosocijalna podrška, dobijaju savjete od medicinskog osoblja, kao i rad sa porodicom. Ukoliko i dalje ne žele da promijene odluku, uključuje se nadležni Centar za socijalni rad koji preduzima dalje korake”, ističu u Kliničkom centru.

● 20-21

FONDACIJA ª SVETI PETAR CETINJSKIº UPOZORAVA

IZ MINISTARSTVA ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA SAOPŠTENO

BEZ PREPREKA ZA GRADNJU PORTO SKADAR LEJKA

Iako je nacrtom prostornog plana predviđeno smanjenje kapaciteta budućeg kompleksa Porto Skadar Lejk, to, čak i ukoliko bude usvojeno, ne može da utiče na ono za što je izdata građevinska dozvola, saopšteno je iz Mistarstva održivog razvoja. Nakon što je investitor budućeg kompleksa na Skadarskom jezeru izrazio negodovanje zbog predloženih rješenja, iz Ministarstva su za RTCG kazali da tek, ukoliko iz bilo kojeg razloga, građevinska dozvola prestane da važi ili se zatraže izmjene u projektu, primjenjivaće se novi urbanistički parametri.

“Ako iz bilo kog razloga izdata građevinska dozvola prestane da važi, investitor odustane od izgradnje planiranog rizorta ili zatraži izmjene u projektu, primjenjivaće se novi urbanistički parametri propisani planskim dokumentom”, ukazali su u Ministarstvu. Nacrtom Prostornog plana posebne namjene za nacionalni park Skadarsko jezero, predloženo je smanjenje kapaciteta kompleksa Porto Skadar Lejk i to na tek 10 do 20 odsto postojeće zone. To je odlučeno nakon detaljnih analiza prostora. “Nakon svih analiza, zajednički je zaključak da je

SUBOTA

Porto Skadar Lejk neprimjerena intervencija u prostoru previše ataka na zastićeni ambijent i naš je stav da se pokuša svesti na manju mjeru”, kazala je u ime obrađivača plana, Ksenija Vukomanović. Planeri nijesu protiv projekta već protiv uništavanja prostora. “Skadar lake sama lokacija je usko crijevo koje se diže od vode do vrha brda na kojem se planira neki svemirski brod tipa za restoran, to je nešto što je neprihvatljivo za jezero. Skadarsko, mora da sačuva prirodni ambijent”, kazala je u ime obrađivača plana, Slavica Jurišević.

NEDJELJA

Nakon cijepanja partija devet poslanika bez kluba Nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, odmah su otpale vještačke koalicije, a neke partije su se pocijepale što je uslovilo da u crnogorskom parlamentu devet poslanika nema poslanički klub.

● 4-5

ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNJENJA NA ª OSTRVUº O BREGZITU

SPC provocira konflikte u Crnoj Gori

Čelnici SPC se trude da podignu političke tenzije i na taj način izvrše pritisak na crnogorsku vlast u suret donošenju zakona o vjerskim zajednicama, kako bi sačuvali svoje preduzetničke interese i profitne kombinacije, navodi se u saopštenju Fondacije “Sveti Pe●4 tar Cetinjski”.

U SKUPŠTINI SLIJEDE RAZGOVORI OKO MODELA DJELOVANJA NEKIH PREDSTAVNIKA NARODA

Polovina Britanaca za novi referendum Pretežno sunčano i veoma toplo. Poslijepodne promjenljivo oblačno, mjestimično sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Ujutru na sjeveru po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, a kratkotrajno moguće pojačan i jak sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha 12 do 24, najviša dnevna 25 do 37 stepeni.

Pretežno ili djelimično sunčano i veoma toplo. Na sjeveru, ujutru po kotlinama magla, a poslijepodne u planinama je moguća kratkotrajno kiša ili grmljavina. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 13 do 25, najviša dnevna 23 do 36 stepeni.

Ukoliko se pregovori oko Bregzita završe bez sporazuma, polovina građana Velike Britanije smatra da bi trebalo orgnizovati referendum o konačnoj odluci da li treba napustiti EU, pokazalo je najnovije istraživanje u kome je učestvovalo više od 10.000 građana.

● 39

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

Prva zvanična Posjeta njemačkoj

marković kod merkelove narednog petka Predsjednik Vlade Duško Marković boraviće narednog petka u prvoj zvaničnoj posjeti Njemačkoj, na poziv savezne kancelarke Angele Merkel. Kako je saopšteno iz Vlade, posjeta Markovića Njemačkoj biće prilika za razmjenu mišljenja sa Merkel na temu bilateralnih odnosa, posebno privredne razmjene Crne Gore i Njemačke. To će, kako se navodi, biti prilika i za razmjenu mišljenja o ekonomskoj saradnji država Zapadnog Balkana, naročito u okviru Berlinskog procesa, kao i o evropskim integracijama Crne Gore. Iz Vlade su podsjetili da su Marković i Merkel razgovarali 12. jula prošle godine u Trstu, na Samitu Zapadnobalkanske šestorke, kao i 17. maja ove godine u Sofiji, na Samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana. Na marginama Samita u Sofiji, uz saglasnost o velikom značaju prvog samita Evropske unije i Zapadnog Balkana nakon 15 godina, Marković i Merkel su razmijenili mišljenja o daljoj evropskoj perspektivi Crne Gore i Zapadnog Balka-

Marković i Merkel

na, a kancelarka je pozdravila konstruktivnu ulogu Crne Gore u regionu. “Osvrnuvši se na rezultate u procesu naše evropske integracije sadržane u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru Marković i Merkel su se saglasili se da je u predstojećem periodu pored ostvarenog napretka potrebno posebno fokusiranje na oblasti vladavine prava i slobode medija”, saopšteno je tada iz Vlade. Marković je informisao

Merkel da Vlada ima agendu da odgovori svim izazovima i kreiranju političke i društvene klime za razdoblje pred nama. “Ovo je trenutak kada nam za to treba i više novca, ali i više kapaciteta. Vlada ima plan kako da se sa ovim izazovima suoči brzo i efikasno. Obezbjeđivanje slobode medija i zaštita novinara temeljne su vrijednosti. Moramo uraditi sve da to obezbijedimo”, rekao je tada Marković. A.N.

svjedočenje sina miše ognjanovića kojem je otac ubijen Pred očima

ª Pet sekundi mi je držao Pištolj uPeren u glavuº

Ubica beogradskog advokata Dragoslava Miše Ognjanovića (57) pet sekundi je držao na nišanu njegovog sina Petra, koji je mrtvog oca držao u naručju, a trenutak kasnije spustio je pištolj i pobjegao, piše nedjeljnik Ekspres. O neizvjesnih pet sekundi u kojima se ubica dvoumio da li da puca i u Ognjanovićevog sina, koji je jedini svjedok zločina, na saslušanju u policiji govorio je i Petar Ognjanović. “Otac i ja smo izašli iz auto-

mobila i krenuli ka zgradi kad nam je ubica prišao i pucao u mog oca. Nisam ni osjetio da me je metak pogodio u šaku. Sagnuo sam se, podigao oca uspravno i vikao ‘tata’. Ubica, koji je već otrčao, u tom trenutku se okrenuo, pogledao nas, vidio da je moj otac i dalje živ, vratio se do nas i s pet hitaca pucao u tatu, koji mi je bio u naručju”, rekao je Ognjanović. On je dodao da je osjetio kako se tijelo njegovog oca trza, a onda je napadač okrenuo pištolj

ka njemu. “Pet paklenih sekundi držao mi je pištolj uperen u glavu. Bio sam siguran da će pucati. Gledali smo se u oči, a onda je spustio oružje i otrčao”, naveo je Ognjanović, a prenosi Ekspres. Dragoslav Miša Ognjanović je ubijen je u subotu 28. jula oko 20.30 sati ispred zgrade na Novom Beogradu. Na advokata je, prema posljednjim informacijama, ispaljeno najmanje 10 hitaca iz pištolja kalibra devet milimetara.

aktuelno

umjesto komentara

SrpSkOg ISTOrIčArA vIšE BOLI CrNA gOrA OD kOSOvA Prije nedjelju dana, tačnije 4. avgusta ove godine, srpski istoričar Predrag Marković izjavio je za Sputnjik da je želja Albanaca da proglase „Kosovsku pravoslavnu crkvu“ mnogo manji grijeh prema SPC od takvog crnogorskog pokušaja! U tekstu pod naslovom: NDH Montenegro...neka se spremi Kosovska pravoslavna crkva”, konstatuje se da je „Kosovska pravoslavna crkva“ očigledno neka fantomska organizacija, te da su u istoriji postojala dva slučaja kad se „proglašavala neka druga pravoslavna crkva u namjeri da se uništi SPC na nekoj teritoriji“. “Prvi slučaj je slučaj Hrvatske za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su ustaše našle nekog sirotog izbjeglicu Germogena, pa su ga proglasili za vođu „Hrvatske pravoslavne crkve“. Naravno, cilj je bio da se uništi srpsko ime u NDH. Drugi slučaj je, nažalost, mnogo bolniji — to je slučaj Crne Gore. Znači, posle NDH druga država koja je proglasila nesrpsku pravoslavnu crkvu u želji da uništi SPC je Crna Gora i u tom kontekstu, želja Albanaca da proglase ’Kosovsku pravoslavnu crkvu‘ je mnogo manji grijeh prema SPC od takvog crnogorskog pokušaja“, smatra Marković. Uprkos tim činjenicama koje je srpski istoričar saopštio, njegove ocjene mogu se tumačiti kao još jedan u nizu pokušaja da se skrene pažnja sa velikog problema koji SPC zaista ima, a to je zaštita kosovskih svetinja. Tu je patrijarh Irinej, čija je puna titula - arhiepiskop pećki mitropolit beogradskokarlovački i patrijarh srpski - na velikom ispitu kod svojih vjernika i građana Srbije. Naime, središte Patrijaršije SPC, svih njenih vjernika bez obzira gdje žive, jeste Peć i od srpskog patrijarha se očekuju određeni potezi. Tim prije što se na majskom saboru izjasnila da je Kosovo i Metohija “neotuđivi dio Srbije”. To se, ipak, sve manje pominje i od strane SPC, pogotovu nakon izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je Kosovo završena stvar. “Srce Srbije” i kosovske svetinje postaju dio političke trgovine, dok se fokus djelovanja SPC otvoreno pomjera prema Crnoj Gori. Zato što je, prema ocjeni istoričara Markovića, Crna Gora mnogo “grešna”, što taj njen “grijeh” boli više nego potpuno neizvjestan status srpskih svetinja na Kosovu, nego najava mogućnosti formiranja Kosovske pravoslavne crkve. Ovome zaista ne treba komentar. V.Š.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

u skupštini slijed djelovanja nekih

NakoN cijep devet posla

Predsjednik Fondacije “Sveti Petar Cetinjski“Živko Andrijašević

FondaCija ª sveti petar Cetinjskiº upozorava

Zbog preduzetničkih interesa, SPC provocira konflikte u Crnoj Gori

Fondacija “Sveti Petar Cetinjski”, kao institucija koja je posvećena očuvanju i afirmaciji crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta, iskazuje najoštriji protest zbog kontinuirane negatorske, asimilatorske i neprijateljske politike Srpske pravoslavne crkve prema Crnoj Gori. U saopštenju Fondacije proslijeđenom Vikend novinama upozorava se da se čelnici SPC trude da podignu političke tenzije i na taj način izvrše pritisak na crnogorsku vlast u susret donošenju zakona o vjerskim zajednicama, kako bi sačuvali preduzetničke interese i profitne kombinacije. “SPC kao jedna od institucija za vođenje velikosrpske i anticrnogorske politike, već decenijama prisvaja ili devastira crnogorsko kulturno-istorijsko nasljeđe, izruguje se sa tradicionalnim vrijednostima Crne Gore i njenom državnom

Uporediti NdH sa CrNom Gorom, U kojoj je podiGNUt prvi NarodNi UstaNak U evropi protiv fašizma, i koja NajdosljedNije pripada aNtifašističkom pokretU – od 1941. do daNas, predstavlja vrHUNaC zloNamjerNosti i političke teNdeNCiozNosti.

tradicijom, negira crnogorsku identitetsku posebnost, provocira konflikte u Crnoj Gori i pokušava da naruši njen unutrašnji sklad. U duhu takvih namjera, SPC i njena eparhija u Crnoj Gori – Crnogorskoprimorska mitropolija, koristi svaku priliku da se konfrontira sa crnogorskom državom i da je predstavi zemljom u kojoj se ugrožavaju vjerska prava i slobode. Ovoga puta, kao povod je poslužio nacrt Zakona o vjerskim zajednicama i namjera crnogorske vlasti da novim zakonom reguliše pravni status imovine koju je SPC preuzela od Crnogorske crkve poslije 1918. godine”, navodi se u saopštenju Fondacije. Poručuju da donošenje ovog zakona SPC, kao političko-vjerska institucija, pokušava predstaviti u javnosti kao atak na njenu imovinu, iako je, kako se navodi, poznato da SPC, kao institucija koja je stvorena tek 1920. godine, te da ne može biti vlasnikom imovine koja je prije toga bila u vlasništvu države Crne Gore. “Takođe, SPC se protivi odredbama zakona kojim će se regulisati njena privredna i profiterska djelatnost. U namjeri da zaštite preduzetničke interese i profitne kombinacije, čelnici Srpske pravoslavne crkve se trude da podignu političke tenzije i da na taj način izvrše pritisak na crnogorsku vlast. Zbog toga oni koriste naj-

prljaviji i najprimitivniji šovinistički rečnik, vrijeđajući vrijednosti i tradiciju zemlje, koju su svi njihovi prethodnici smatrali svojim uzorom. Najogoljeniji izraz takve politike prema Crnoj Gori, predstavlja uvredljiva izjava njenog patrijarha, koji je Crnu Goru uporedio sa ustaškom NDH. Uporediti NDH sa Crnom Gorom, u kojoj je podignut prvi narodni ustanak u Evropi protiv fašizma, i koja najdosljednije pripada antifašističkom pokretu – od 1941. do danas, predstavlja vrhunac zlonamjernosti i političke tendencioznosti”, navodi se u obraćanju javnosti Fondacije. Posebno im je, ističu, problematično što se prilikom iznošenja uvreda na račun Crne Gore i njenih tradicionalnih vrijednosti – od multikulturalnosti do antifašizma, čelnici SPC pozivaju na lik i djelo Svetog Petra Cetinjskog, iako u njegovoj ličnosti i političkom djelovanju ne mogu naći ni jedan akt koji bi bio usmjeren protiv stabilnosti i sklada crnogorske države, a posebno ne protiv crnogorskog nacionalnog identiteta. “Nemoralno je kada se institucija koja decenijama podržava ideologiju i politiku koja je dovela do ukidanja crnogorske države i detronizacije dinastije Petrović-Njegoš, sada predstavlja njenim zaštitnikom i nasljednikom”, ocjenjuju u Fondaciji.

akon parlamentarnih izbora 2016. godine, odmah su otpale vještačke koalicije, a neke partije su se pocijepale što je uslovilo da u crnogorskom parlamentu devet poslanika nema poslanički klub. Podaci na sajtu Skupštine pokazuju da je formirano šest klubova poslanika - Demokratske partije socijalista, Demokratskog fronta, Demokrata, Socijaldemokratske partije, Socijaldemokrata koji su formirali klub sa Liberalnom partijom, kao i klub poslanika manjinskih stranaka - Bošnjačka stranka, koalicija ,,Albanci odlučno” i Hrvatska građanska inicijativa. Dakle, bez poslaničkog kluba je i Građanski pokret URA, čiji poslanici Dritan Abazović i Neđeljko Rudović i dalje bojkotuju rad parlamenta. Osim njih, bez poslaničkog kluba su i Goran Danilović, Miodrag Lekić, Anka Vukićević, Goran Radonjić, Srđan Milić, Aleksandar Damjanović, Danijela Pavićević, odnosno poslanici koju su bili na listi “Velika koalicija - Ključ”. Iz Socijalističke narodne partije (SNP) u posljednje vrijeme bilo je najava za formiranje novog kluba poslanika, koji bi činili dva njihova predstavnika i poslanica Demokratskog fronta (DF) Marina Jočić koju bi “pozajmili”. Do toga, međutim, neće doći, jer je Skupština odbila njihov zahtjev. Kako je predsjednik SNP-a Vla-

dimir Joković ranije kazao, ta partija je od Skupštine dobila obavještenje da ne može formirati poslanički klub zato što Jočić nije bila na njihovoj listi. On je tada rekao da će u SNP-u “razmisliti o daljim opcijama”. Da bi se formirao klub, neophodna su tri poslanika. U SNP-u, osim Srđana Milića, mandat imaju Danijela Pavićević i Aleksandar Damjanović koji je u međuvremenu postao nezavisni poslanik, pa je zato bilo neophodno pronaći trećeg poslanika, koji bi popunio njegovo mjesto. Na taj način, sa Jočić u klubu, SNP bi imala ukupno tri poslanika. “Sada smo u situaciji da možemo da formiramo samo nezavisni klub poslanika. O tome ćemo dobro razmisliti i donijeti odluku”, naveo je ranije Joković. Aleksandar Damjanović za Vikend novine kaže da su javnosti poznati razlozi zašto već duže od godinu dana nastupa kao nezavisni opozicioni poslanik, kao i “činjenica da nakon oktobarskih izbora 2016. godine nije bilo volje da devet poslanika koalicione liste “Ključ” nastupa u jedinstvenom klubu, jer su pojedine kolege bez konsultacija formirale svoj klub”. Damjanović navodi da ne želi da

DPS: Neka se nekako dogovore U skladu sa odredbama poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, nezavisni poslanici imaju mogućnost da formiraju klubove poslanika, što bi sigurno olakšalo rad posebno u odnosu na korišćenje prostornih kapaciteta, kažu iz Živković DPS-a. “Poslanički klub DPS podnio je kolegijumu Skupštine Crne Gore inicijativu za formiranje parlamentarne Rad-

ne grupe za optimizaciju izbornog zakonodavstva i optih ambijentalnih uslova za sprovođenje izbora. U skladu sa tim, očekujemo formiranje radne grupe koja će biti sastavljena od predstavnika vlasti i opozicije. U DPSu nemamo saznanja o formiranju novih poslaničkih klubova, pa u ovom trenutku ne možemo govoriti o sastavu radne grupe”, kazao je za VN poslanik DPS-a Danijel Živković.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

DE RAZGOVORI OKO MODELA H PREDSTAVNIKA GRAĐANA

PANJA PARTIJA ANIKA BEZ KLUBA

SRPSKI SAVJET O NAVODIMA DPS A

Srpski narod stvarao crnogorsku istoriju Bilo bi dobro da se ne disciplinuje srpski narod na način što će im neke partijske strukture određivati koje će nacionalne praznike obilježavati. Kada se to ne radi ni Albanicima, ni Bošnjacima, ni Hrvatima, koje ste prigrlili i nadredili sopstvenom narodu, nemate razloga proglašavati srpski narod neprijateljem države Crne Gore, ako se zna da ju je isti kroz viševjekovnu istoriju stvarao, poručili su juče iz Srpskog savjeta. Oni su to kazali, reagujući na saopštenje DPS-a, u kojem su naveli da ta partija ne zabranjuje rad tog savjeta, već njegovo antidržavno djelovanje. “Informacije o milionskim donacijama Srpskom savjetu za proteklih deset godina su najobičnije neistine, koje

se mogu provjeriti odmah na sajtu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a koje će javnosti biti prezentovane u tačnom iznosu krajem tekućeg mjeseca, čim se zaposleni u Fondu vrate sa kolektivnog godišnjeg odmora. Iznošenjem netačnih i neprovjerenih podataka, što je manir javnog servisa, odnosno, štampanih i elektronskih medija koje dugi niz godina kontroliše DPS informativna služba žele se kompromitovati aktivnosti Srpskog savjeta, jedine srpske organizacije u Crnoj Gori koja na dosljedan i odgovoran način zastupa interese srpskog naroda i pokušava da mu kroz institucije državnog sistema Crne Gore popravi izuzetno složen i težak položaj”, saopštili su iz Srpskog savjeta. A.N.

IZ LOKALNOG OO DPS PORUČILI

Ulcinjani pružaju snažnu podršku našoj politici

se bavi najavama o formiranju novog poslaničkog kluba u crnogorskom parlamentu i podsjeća da među poslanicima koji nemaju svoj poslanički klub postoji nekoliko predsjednika partija. “Pretpostavljam da je na njima da odgovore na pitanje formiranja poslaničkih klubova. Što se tiče mog statusa i spremnosti da u parlamentu sarađujem, najprije sa kolegama sa izborne liste kojoj sam pripadao, kao i sa ostalim opozicionim kolegama na svim pitanjima značajnim za građane Crne Gore, ukazujem da su neophodni međusobni razgovori oko modela nastupa u Skupštini”, kaže Damjanović, koji ističe da klubovi u tehničkom smislu olakšavaju poslanički angažman. “Ipak, mislim da sam pokazao da nepripadanje klubu nije prepreka za rad za onoga ko ovaj posao shvata ozbiljno”, jasan je Damjanović. Odgovorajući na pitanje da li to što devet poslanika nema svoj klub može predstavljati prepreku ostvarivanju njihovih poslaničkih prava, tačnije učešća u najavljenoj radnoj grupi za izborno zakonodavstvo, Damjanović kaže da je o tome još rano govoriti. “Oko radne grupe je još uvijek

rano govoriti, jer se ne zna ni ko, ni kako treba da je formira, ni koji je njen zadatak, odnosno cilj. Apsolutno mislim da pripadnost ili nepripadnost poslaničkom klubu ne može biti uslov za učešće u njenom radu”, kaže Damjanović. Generalni sekretar Skupštine Aleksandar Jovićević je ranije, na pitanje kakvi su im uslovi za rad, s obzirom na to da nemaju klub, pojasnio da u skladu sa Poslovnikom, generalni sekretar u dogovoru sa kolegijumom predsjednika parlamenta, obezbjeđuje klubovima poslanika prostorne i druge tehničkeuslovezarad,

srazmjerno broju članova. “U konkretnom slučaju, nezavisnim poslanicima smo obezbijedili jednu kancelariju za rad, do povratka kompletne opozicije u parlament”, kazao je Jovićević. On je tada kazao da, ukoliko i ostali poslanici prepoznaju interes da se vrate u parlamentarni život, a više ne pripadaju ili ne žele da budu u partijama ili koalicijama kojima su pripadali kada su dobili mandate, mogu iskoristiti poslovničku mogućnost za formiranje kluba. “Ono čemu težimo, a što cijenim da je već prepoznato, tiče se upravo volje da se svima obezbijede adekvatni tehnički uslovi za rad u mjerama mogućeg”, rekao je Jovićević. A.N.

Damjanović

Ulcinj U Ulcinju boravi osam odsto više gostiju u odnosu na isti datum prošle godine, kazali su iz OO DPS-a. Oni su to saopštili reagujući na navode ulcinjskog odbora Građanskog pokreta URA, iz kojeg je rečeno da “DPS i njeni sateliti trideset godina sistemski rade na devastaciji turističke ponude i skraćenju sezone, tako da su ulcinjski turizam sveli na život na aprate i doveli do toga da špic sezone traje 20 dana”. “Ulcinj ima fantastične sezone, prepune gostiju. Postajemo destinacija za primjer kojoj se vraćaju stari gosti, a dolaze i novi iz Zapadne i Istočne Evrope. Svaka sezona je sve bolja i bolja”, navodi se u reagovanju ulcinjskog DPS-a.

Oni tvrde da pokazatelji potvrđuju da na jučerašnji dan u Ulcinju boravi osam odsto više turista u odnosu na prošlu godinu. “Od tog broja, u hotelima boravi 29 odsto više u odnosu na 2017. Ovo je rezultat unapređenja ponude u hotelskom smještaju. Rast broja evidentiranih gostiju je i u kampovima za 25 odsto kao i u privatnom smještaju za pet odsto”, navodi se u saopštenju. Taj ambijent, kako su rekli, stvoren je zahvaljujući pametnoj i mudroj politici koju vodi DPS sa svojim koalicionim partnerima. “To su Ulcinjani prepoznali i prepoznaju, i zato ovoj politici iz Ulcinja uvjek stiže snažna podrška”, navode iz DPS-a. A.N.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

KO JE, ZAPRAVO, TROJANSKI KONJ PEKINGA ZA ULAZA

HAN KRITIKUJE CRNU GORU, AUSTRIJA U KINI VIDI ŠANS

⌦ Mili Prelević

zjava evropskog komesara Johanesa Hana da bi Peking mogao da pretvori Zapadni Balkan u Trojanskog konja i kao primjer pomenuo gradnju auto-puta u Crnoj Gori zabrinula je mnoge jer se stekao utisak da EU nije oduševljena ekonomskom saradnjom naše zemlje sa Kinom. Kod nas dodatnu zabrinutost je davala činjenica da je gradnja auto-puta jedan od najvećih crnogorskih projekata u istoriji, a ispalo je da Hana više brine kinesko nego rusko prisustvo na Balkanu. “Taj čuveni auto-put je neka vrsta šeme ili, recimo, poslovni model, koji Kinezi koriste. Ponude više-manje atraktivne kredite, i onda ih pretvore u kapital”, rekao je Han. Ne sumnjajući u Hanovu dobronamjernost, mora se reći da bi evropskog komesara za proširenje trebala više da zabrine zemlja koja ga je delegirala na visoku funkciju u EU - Austrija. Hanova domovina vapi za investicijama iz Kine i ne libi se da to javno pokaže. U aprilu je austrijski predsjednik Aleksander van der Belen posljednjeg dana zvanične posete Kini, ispratio voz koji je iz Čengdua u Kini krenuo

Ekonomska saradnja Austrije i Kine u brojkama u pravcu Beča. Ovom vozu je trebalo 13 dana da kroz Kinu, Kazahstan, Rusiju, Ukrajinu, Slovačku i Austriju prevali za dvije nedjelje 9.800 kilometara. Planirano je da svake nedjelje između Kine i Austrije saobraća sedam teretnih vozova. I tu nije kraj kada je Austrija u pitanju. U Privrednoj komori Beča ističu da je neophodan korak dublje saradnje sa Kinom. “Priključenje na Put svile mora biti glavni prioritet politike”, poručuje predsjednik Privredne komore Beča Valter Ruk, dodajući da Austrija sebi ne može priuštiti da propusti šansu vijeka. Profesor na bečkom Ekonomskom univerzitetu Jonas Puk nedavno je izjavio da će Kina uskoro postati najveća ekonomska sila svijeta, a Austrija je relativno kasno ot-

krila kinesko tržište. Možda je Austrija zakasnila, ali Kinezi nijesu. Posljednjih godina došlo je do pravog buma kineskih investicija u domovini Johanesa Hana. Podsjetimo da je austrijskog avioprevoznika FACC kupila kineska državna kompanija Avic. Sa austrijskog tržišta nestao je mobilni operater “Orange” jer je za milijardu eura pristupio kompaniji “Tri”, čije je sjedište u Hong Kongu i sada pripada konglomeratu “Hutchison”. Ovaj konglomerat je kupio i akcije Tele2 Austrija za 95 miliona eura. Austrijski specijalizovani proizvođač motora “Steir Motors” prodat je 2012. godine finansijskom investitoru iz Hong Konga “Phoenik Tree HSC Investment” (Vuhan). Takođe u vlasništvu Kine je sada “Rosenberger”,

koji pripada kineskim porodicama Liu i Ni. Trenutno su Kinezi šesta najveća investitorska grupa u Austriji, iza Njemačke, SAD, Švajcarske, Francuske i Švedske. Zvanično sada se govori o 100 kineskih kompanija u Austriji (kompanije sa kineskim vlasnicima i ograncima kineskih kompanija). Prema Nacionalnoj banci, direktne investicije iz Kine (uključujući Hong Kong) u Austriju, u 2016. godini iznosile su 3,4 milijarde eura. Kina je postala najveći trgovinski partner Njemačke, pretekavši SAD, koje su pale na treće mjesto iza Francuske, prema podacima federalne statističke službe Destatis, u koje je imala uvid agencija Rojters. Ukupna njemačka trgovinska razmjena sa Kinom porasla je na 170 milijardi eura prošle godine, pokazuju podaci Destatisa. Ovakav razvoj će, ocjenjuje britanska agencija, vjerovatno pozdraviti njemačka vlada, koja je sebi stavila u zadatak da zaštiti globalnu slobodnu trgovinu nakon što je američki predsednik Donald Tramp

zaprijetio uvođenjem visokih carina na uvoz, a njegov glavni savjetnik za trgovinu optužio Njemačku da koristi slab euro za podsticanje izvoza. Njemački vičekancelar Zigmar Gabrijel čak predlaže da Evropska unija preusmjeri svoju ekonomsku politiku prema Aziji, ukoliko Trampova administracija bude slijedila protekcionističku politiku. I kada je Evropska unija u pitanju, čiji je Han visoki funkcioner, treba reći da od ukupne robne razmjene Evropske unije sa svijetom kineski udio u 2017. je iznosio 15,3 odsto, odnosno 573 milijarde eura. U Eurostatu su početkom ove godine saopštili da je tako udio Kine gotovo utrostručen od 2000. godine. Sve ovo ne brine evropskog komesara Austrijanca Johanesa Hana, ali ga brine izgradnja auto-puta u Crnoj Gori.

Grade u Engleskoj, kupuju u Sloveniji, Portugaliji, Švedskoj... U proteklih deset godina, EU je postala glavno odredište kineskih investitora, koji su kupovali banke, luke, energetske kompanije i haj-tek fabrike širom EU, od Peloponeza do okoline Dablina. Posljednjih godina Kina je u “šoping groznici” u Evropi pokupovala brojne luke, stadione, elektrane i još mnogo toga, i ne namjerava da stane.

U ekonomskoj saradnji sa Kinom, ipak, od zemalja EU prednjači Njemačka. Kacelarka Angela Merkel skoro svake godine posjeti Peking, a Kina i Njemačka, u ovom trenutku, imaju oko 1.400 zajedničkih projekata. Dva velika švedska proizvođača automobila NEVS i Volvo u vlasništvu su kineskih investitora. Kinezi grade nuklearnu

elektranu u Velikoj Britaniji. Kupili su aerodrom u Mariboru u Sloveniji. Kineska brodska kompanija (COSCO), kompanija u državnom vlasništvu, 2016. godine preuzela je većinski dio grčke luke Pirej. Kineska kompanija CTG ponudila je devet milijardi eura za preuzimanje portugalske kompanije EDP (Eneržija de Portugal). Kineski

konglomerat „Fosun“ kupio je udio u „Milenijum BCP“, najvećoj portugalskoj banci, kao i u najvećoj portugalskoj osiguravajućoj kući „Fidelidade“. U protekloj deceniji kineske državne i privatne kompanije su investirale više od 318 milijardi dolara u Evropu, što je oko 45 odsto više nego što je uložila u SAD u istom periodu.

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

AKTUELNO

AK U EVROPSKU UNIJU

, A NJEGOVA SU VIJEKA Širenje EU istorijska obaveza Austrije na Zapadnom Balkanu

Proširenje Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana biće jedan od prioriteta šestomjesečnog predsedava Austrije Evropskoj uniji koje je počelo 1. jula, saopšteno je iz Beča u više navrata. Austrija vrši pritisak kako bi se proširenje Unije na Balkanu ubrzalo, piše Handelsblat. List navodi i izjavu predsjednika austrijskog parlamenta Volfganga Sobotke: „Zemlje Zapadnog Balkana ne smiju vječito da stoje pred vratima.“ On dodaje da Austrija želi da bude „graditelj mostova“ za zemlje-kandidatkinje s Balkana. List dalje piše da će tema proširenja Evropske unije na

zemlje jugoistočne Evrope biti jedno od glavnih težišta tokom predsjedavanja Uniji konzervativno-desnopopulističke vlade u Beču. „Sobotka, koji je u svijetu postao poznat po oštroj izbjegličkog i graničnoj politici, kao i njegov šef stranke Sebastijan Kurc, zagovornik je brzog proširenja na Balkan. “Iz istorijskih razloga, Austrija na Zapadnom Balkanu ima i istorijsku obavezu, podsjetio je predsjednik parlamenta. Djelovi Balkana su do 1918. bili u sastavu Austrougarske monarhije. U većini tih zemalja, alpska republika je danas najveći ili drugi po veličini investitor“, podsjeća „Handelsblat“.

Sa vježbe u Bugarskoj

CRNOGORSKI VOJNICI NA VJEŽBI ª PLATINIUM LIONº

Pokazali spremnost da odgovore svim izazovima Pripadnici druge pješadijske čete iz sastava Pješadijskog bataljona Vojske Crne Gore učestvovali su na međunarodnoj vojnoj vježbi “Platinum lion 18”, koja je realizovana na poligonu Novo Selo kod Slivena, u Bugarskoj. Direktor vježbe pukovnik Stojan Šopov je istakao da je realizacija vježbe izuzetno značajna zato što podiže nivo interoperabilnosti ne samo na nivou saveznika, već i koalicionih snaga u okviru “Partnerstva za mir”. “Imali smo veoma dobru koordinaciju između svih nacija i mogu da tvrdim da smo dostigli zacrtane ciljeve. Mogu da kažem da su sve jedinice, sve države koje su učestvovale na vježbi, pokazale da zajedno možemo još više, da smo jaki i da možemo uspješno da sara-

Vježba „Platinum lion 18“ okupila je oko 700 pripadnika oružanih snaga

Imali smo veoma dobru koordinaciju između svih nacija i mogu da tvrdim da smo dostigli zacrtane ciljeve, kazao je Šopov

đujemo”, rekao je Šopov, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. Komandir druge pješadijske čete major Miloš Gačević je istakao da je za pripadnike Vojske Crne Gore vježba imala mnogo ciljeva, ali prije svega da se unaprijedi nivo interoperabilnosti sa oružanim snagama država koje su učestvovale na vježbi, posebno u domenu izvođenja operacija. “Drugi cilj jeste razmjena iskustava iz oblasti tak-

tika, tehnika i procedura u napadnim, odbrambenim i operacijama stabilnosti, kao i u savremenim vojnim operacijama. Treći cilj koji bih izdvojio jeste da realizujemo one segmente obuke koje trenutno nijesmo u mogućnosti u Crnoj Gori”, naveo je Gačević, koji je kao glavni zaključak izdvojio da je vježba „Platinum Lion 18“ pokazala kapacitet i spremnost oružanih snaga država učesnica da zajedničkim snagama odgovore svim izazovima na njihovim prostorima. Vježba „Platinum lion 18“ okupila je oko 700 pripadnika oružanih snaga Albanije, Bugarske, Crne Gore, Gruzije, Moldavije, Rumunije, Sjedinjenih Američkih Država i Srbije, a realizovana je na nivou voda i čete. A.N.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

INTERVJU: ALISON KEMP, AMBASADORKA VELIKE BRITANIJE U PODGORICI

CRNOJ GORI I VELIKOJ BRITANIJI JE ZAJEDNIČKI STRASTVENI PATRIOTIZAM ⌦ Elhana Hamzić

mbasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Alison Kemp kaže da će Velika Britanija povećati svoja ulaganja u Zapadni Balkan za 95 odsto u naredne dvije godine, a samim tim i u Crnu Goru.

Ambasadorka Kemp je u intervjuu za Vikend novine naglasila da za Crnu Goru to znači da će dvije zemlje nastaviti sa implementacijom projekata u nizu oblasti, uključujući borbu protiv ozbiljnog organizovanog kriminala i jačanje vladavine prava, podršku razvoju odgovornih i profesionalnih medija, sajber bezbjednost, i podršku razvoju demokratije i borbi protiv korupcije. Ona je najavila značajna ulaganja u Crnu Goru i istakla da će britanski Fond za izvoz (UK Export Fund), koji raspolaže kreditnim garancijama u iznosu od 500 miliona funti u toku godine poslati misiju u Crnu Goru u cilju iniciranja dijaloga sa Vladom i crnogorskim preduzećima. VN: Uzajamno prijateljstvo Velike Britanije i Crne Gore traje punih 140 go-

dina, taj jubilej je nedavno proslavljen na Cetinju. Na kojim temeljima će biti nastavljena saradnja Velike Britanije i Crne Gore i u kojim oblastima se partnerski odnosi mogu najbolje vidjeti i zašto? KEMP: Odnos između Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore se zasniva na zajedničkim vrijednostima u koje obje nacije vjeruju. To su snažan integritet, strastveni patriotizam, povezanost sa istorijom i želja da se izgradi bolja budućnost za generacije koje dolaze. U Crnu Goru sam došla prošle godine, par sedmica prije nego što je Crna Gora postala NATO članica, i iznenadio me potencijal vaše zemlje, topla dobrodošlica na koju sam naišla u svakom dijelu ove zemlje, i želja za efektivnom reformom među ljudima koje sam upo-

znala. Kao NATO saveznice, Ujedinjeno Kraljevstvo i Crna Gora sarađuju na više različitih nivoa: od bliske saradnje u Avganistanu, preko programa u okviru kojeg crnogorski oficiri i kadeti pohađaju prestižne obuke u Britaniji, i programa uništavanja viška oružja i municije, do zajedničkih aktivnosti, od kojih je jedna i posjeta pripadnika orkestra britanske vojske Crnoj Gori, koja je predviđena za jesen ove godine, kada će svirati sa pripadnicima crnogorskog vojnog orkestra. U julu ove godine, Ujedinjeno Kraljevstvo je bilo domaćin samitu zemalja Za-

BRITANSKI FOND ZA IZVOZ (UK EXPORT FUND), KOJI RASPOLAŽE KREDITNIM GARANCIJAMA U IZNOSU OD 500 MILIONA FUNTI ĆE U TOKU GODINE POSLATI MISIJU U CRNU GORU U CILJU INICIRANJA DIJALOGA SA VLADOM I CRNOGORSKIM PREDUZEĆIMA

padnog Balkana u Londonu. Samit je poslužio kao prilika da UK predstavi intenzitet i dubinu posvećenosti ovom regionu. Premijerka Mej je najavila porast ulaganja od UK u ovaj region za više od 95%, do 2020. godine. Za Crnu Goru to znači da ćemo nastaviti sa implementacijom projekata u nizu oblasti, uključujući: borbu protiv ozbiljnog organizovanog kriminala i jačanje vladavine prava, podršku razvoju odgovornih i profesionalnih medija, sajber bezbjednost, i podršku razvoju demokratije i borbi protiv korupcije. Britanski savjet će blisko sarađivati sa Ministarstvom prosvjete i crnogorskim školstvom u cilju poboljšanja kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori. Takođe ćemo predstaviti novi program podrške za startapove, kroz koji ćemo ujedno umrežavati mlade preduzetnike u Crnoj Gori i UK. VN: Velika Britanija izlazi iz Evropske unije, ali snažno podržava Crnu Goru kao zemlju kandidata za član-

stvo. Koliko, u izmijenjenim okolnostima, obzirom na Brexit, Vaša zemlja može uticati na odluku EU o novom proširenju? KEMP: Iako Ujedinjeno Kraljevstvo izlazi iz EU, ne izlazimo iz Evrope, i svakako ne napuštamo ovaj region. Stabilnost, napredak i bezbjednost Evrope utiče na sve nas, zbog čega je premijerka Mej posvećena ulaganju dodatnih napora u produbljivanje našeg partnerstva sa Crnom Gorom i ostatkom regiona. Odluke o proširenju EU će se donositi nakon izlaska UK iz EU iduće godine. Članstvo u EU je cilj na kraju jednog putovanja koje sačinjavaju reforme zasnovane na zajedničkim evropskim vrijednostima. UK će nastaviti da promoviše takve vrijednosti, pruža podršku i ohrabruje Crnu Goru na tom putovanju. VN: Turizam je oblast koja je posebno interesantna i za Veliku Britaniju. Nedavno ste saopštili da očekujete oko 100.000 Britanaca u našoj zemlji. Šta to govori

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

CRNOGORCI SU BRIŽNI PRIJATELJI

AKTUELNO

Predsjednik Milo Đukanović i ambasadorka Kemp na Cetinju na proslavi 140 godina prijateljstva Crne Gore i Velike Britanije

VN: Predsjednik SAD Donald Tramp nedavno je izjavio da su Crnogorci agresivni ljudi, kako je Vaše iskustvo sa nama? KEMP: Moje iskustvo u zemlji mi potvrđuje da su Crnogorci posvećeni ciljevima do kojih im je stalo, da su divni domaćini, ponosni na istoriju, i da gaje optimistične poglede na budućnost. Crnogorci su, takođe, brižni prijatelji. Ujedinjeno Kraljevstvo je počastvovano prilikom da sa Crnom Gorom bude saveznik i partner.

o poziciji Crne Gore kao turističke destinacije? KEMP: Crna Gora je privlačila turiste iz Britanije još od vremena lorda Bajrona. Vrlo je važno da razumijete sopstveno tržište, i da shvatite šta će privući turiste i uticati na to da požele da se vrate u Crnu Goru. Porast broja direktnih letova do UK – 13 letova nedjeljno tokom ljetnje sezone i dva leta nedjeljno zimi – učinio je Crnu Goru vidljivijom na radaru britanskih turista, čak i u kontekstu zimskog turizma i sportova. Ljepote vaših predjela i nacionalnih parkova, ko-

ji posjetiocima pružaju fantastične prizore, su ključni faktori koji privlače britanske turiste. Upravljanje prirodnim resursima na održiv način, poboljšanje pristupa graničnim prelazima, povećanje kapaciteta aerodroma i ulaganje u infrastrukturu i tržište rada u cilju poboljšanja razvoja turizma su ključni činioci koje je potrebno razmotriti. Imajući u vidu da je Crna Gora prošle godine zabilježila porast broja turista, važno je da svi imaju koristi od razvoja turizma. VN: Očekujete li da će britanski investitori pokazati interesovanje za ulaganja u Crnu Goru? Od čega to zavisi? KEMP: Da, britanska preduzeća već posluju u Crnoj Gori, i nadam se da će nji-

hovo interesovanje nastaviti da raste. Britanske hotelske grupe ulažu u ovo područje, a britanski brendovi poput Lendrovera i Barberija su već prisutni na tržištu. Članstvo u NATO je omogućilo Crnoj Gori da pokaže posvećenost reformama, i imali smo prilike da vidimo da se stepen rizika (Standard and Po-

95 ODSTO ĆE PORASTI BRITANSKA ULAGANJA U ZAPADNI BALKAN U NAREDNE DVIJE GODINE

or, Moody’s) za Crnu Goru smanjio, dijelom zahvaljujući nedavno sprovedenim reformama koje je podržao MMF. Vrlo je važno da se zemlja pridržava sprovedenih reformi, uz jasne i dosljedne poruke Vlade o ključnim odlukama u vezi sa infrastrukturom, nabavkom i prostornim planiranjem. Podjednako je važno da se kapaciteti Vlade za sprovođenje tih odluka poboljšaju. Britanski Fond za izvoz (UK Export Fund) će u toku godine poslati misiju u Crnu Goru u cilju iniciranja dijaloga sa Vladom i crnogorskim preduzećima. Taj fond raspolaže kreditnim garancijama u iznosu od 500 miliona funti, koje su dostupne britanskim izvoznicima i crnogorskim uvoznicima

Impresionirana potencijalima naše zemlje VN: Šta je to što Vam je, tokom dosadašnjeg boravka u našoj zemlji, posebno privuklo pažnju i zašto? KEMP: Kada sam predala akreditivna pisma prošle godine, tadašnji predsjednik Vujanović me posavjetovao da se upoznam sa čitavom zemljom, naročito područjima na sjeve-

ru. Naravno, taj savjet sam i prihvatila. Naročito sam uživala u hodanju u krpljama po snijegu na Bjelasici, hajkingu na Prokletijama, plivanju u Tari, skijaškom maratonu na Sinjajevini, jedrenju po Bokokotorskom zalivu i kajakingu na Skadarskom jezeru. Obilazeći Crnu Goru, istinski me impresionirao potencijal ze-

mlje – recimo, činjenica je da Crna Gora koristi svega 25% svog hidro-energetskog potencijala, i da se suočava sa krupnim infrastrukturnim izazovima za ostvarivanje tog potencijala – vaša planinska područja su među najizazovnijim i najskupljim terenima za izgradnju puteva na svijetu. Ujedno me impresionira-

la dinamičnost mladih ljudi koje sam upoznala: naročito ljudi koji promovišu lokalnu zajednicu putem novih turističkih inicijativa na sjeveru, i djece koja učestvuju u kursu posvećenom programiranju, koji podržava Britanski savjet, kao i u diskusijama koje sam imala sa mladim članovima civilnog sektora.

za saradnju koja uključuje britansku robu i usluge. VN: Kako gledate na prilike u regionu, koji izazovi stoje pred Crnom Gorom i okruženjem? KEMP: Crna Gora, kao i ostatak regiona, mora uskladiti želje građana za reformama i podršku članstvu u EU sa radom na ključnim pitanjima sa kojima se susrijeće na putu ka regionalnoj i evropskoj integraciji. Ta ključna pitanja podrazumijevaju efikasne aktivnosti usmjerene ka borbi protiv korupcije, i ka punoj posvećenosti vladavini prava. U tom kontekstu, Ujedinjeno Kraljevstvo sa zadovoljstvom podržava rad Ministarstva pravde i crnogorskih sudova na putu ka usklađivanju građanskog zakonika. Takođe, podržavamo rad na rješavanju bilateralnih sporova, konkretno u kontekstu rješavanja pitanja granica sa susjednim zemljama, što je sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom uspješno sprovedeno. Ujedno, podržavamo trud uložen u saradnju sa susjednim zemljama u oblasti unapređenja prekogranične povezanosti – kao što je slučaj sa Albanijom i Srbijom. Uspješan zaključak procesa sprovođenja reformi će iziskivati političku hrabrost i vođstvo.

Aktuelno 1.14560 0.89675 127.070 1.13910 76.8097 117.990 7.43330

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

au = 1,211.80$

aG=15.31$

mONTENEgrO berza

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

PLEmENITI metali

KUrSNA lista

Naziv OTRU PGES BUDR TREN LUBA

Najveći promet CijeNa 0,8700 10,0000 6,0104 0,0701 0,1980

KoličiNa 18.000 71 102 5.000 1.050

obim u € 15.660,0000 710,0000 613,0600 350,4900 207,9000

PromjeNa 0,00% 0,00% -2,27% 0,00% -0,05%

ULAGANJE U MREŽU NAREDNE GODINE ĆE KOŠTATI 32 MILIONA

Revitalizacija distRibutivnog sistema počinje u febRuaRu Obnovom mreže omogućiće se poboljšanje kvaliteta isporuke struje korisnicima bez obzira na mjesto stanovanja, navodi se u Vladinom dokumentu KORIŠĆENJE LUKE U BIJELOJ

U oktobru potpisivanje ugovora za koncesiju

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

dobitnici

Naziv

CijeNa

KoličiNa

obim u €

PromjeNa

TREN PGES OTRU LUBA KOGE

0,0701 10,0000 0,8700 0,1980 0,1081

5.000 71 18.000 1.050 1.050

350,4900 710,0000 15.660,0000 207,9000 113,5000

0,00 0,00 0,00 -0,05 -0,09

Za revitalizaciju elektrodistributivne mreže, naredne godine će biti izdvojeno 32,2 miliona eura, a prema dinamičkom planu, konkretni radovi, odnosno uvođenje izvođača u posao, moglo bi početi već u februaru naredne godine, navodi se u Informaciji o programima intenzivne revitalizacije distributivne mreže. Od tog iznosa 3,9 miliona će biti uloženo u primarnu mrežu, u sekundarnu, koju čine nadzemni i kablovski vodovi, 11,8 miliona, dok će investicija u obnovu srednjenaponske i niskonaponske mreže iznosti 12,1 milion eura. „Planom je predviđeno da se za mjerna mjesta izdvoji 1,6 miliona, ostale investicije će koštati 1,8, dok će iznos osnovnih sredstava biti 888.101 eura“, istaknuto je u Vladinom dokumentu. Ministarka ekonomije Dragica Sekulić rekla je, nakon posljednje sjednice Vlade, da će investicija u naponsku mrežu u naredne tri godine iznositi 81,6 miliona eura. U drugoj godini sprovođenja plana biće izdvojeno 26,9, a 2021. godine 22,3 miliona eura. “Realizacijom planiranih investicija očekuje se povećanje kapaciteta u cilju priključenja novih potrošača, dostizanje tehničkih standarda, odnosno poboljšanje naponskih prilika, povećanje pouzdanosti i sigurnosti napajanja potrošača, kao i smanjenje gubitaka električne energije”, navodi se u dokumentu.

■ Najviše za sjever Plan aktivnosti revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske nadzemne mreže u distributivnom sistemu pripremio je i izradio Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS).

⌦---------------------------------------planirano je da se kroz trogodišnji investicioni plan izvrši izgradnja oko 60 stubnih trafostanica kako bi se skratile duge niskonaponske mreže

----------------------------------------⌦

Naziv PLAP BUDR KOGE LUBA TREN

gubitnici

CijeNa 0,1211 6,0104 0,1081 0,1980 0,0701

odsto novca biće uloženo u obnovu mreže na sjeveru

“U odnosu na prethodni višegodišnji prosjek, plan ulaganja u najvidljiviji segment, tačnije niskonaponsku i srednjenaponsku mrežu, uvećan je oko četiri puta, od čega skoro 60 odsto čine ulaganja na sjeveru”, navedeno je u programu. U naredne tri godine planirana je revitalizacija oko 487 kilometara srednjenaponske mreže i 990 kilometara niskonaponske. “Istovremeno, planirano je da se kroz trogodišnji investicioni plan izvrši izgradnja oko 60 stubnih trafostanica kako bi se skratile duge niskonaponske mreže”, istaknuto je u Vladinom dokumentu. Osnovni ciljevi programa su poboljšanje kvaliteta isporuke struje korisnicima elektrodistributivnog sistema, odnosno obezbjeđenje istih uslova korišćenja, bez obzira na geografsku lokaciju korisnika. Obnovom mreže će se ubrzati i dovođenje srednjenaponske i niskonaponske mreže u adekvatno stanje, ali i unaprijediti institucionalni okvir za efikasnu realizaciju redovnih razvojnih aktivnosti i uklanjanje administrativnih barijera.

■ OgraNičeNja i rizici Problemi sa kojima se CEDIS suočava, a koji bi usporili realizaciju investicija u planiranom roku, tiču se prostorno-planskih dokumenata, imovinsko-pravnih odnosa i procedure javnih nabavki, što bi naročito usporilo obnovu srednjenaponske i niskonaponske mreže. “Da bi se ograničenja prevazišla, potrebno je da Regulatorna agencija za energetiku (RAE) odobri

KoličiNa 929 102 1.050 1.050 5.000

PromjeNa -6,77 -2,27 -0,09 -0,05 0,00

Za pet godina CEDIS uložio 21,5 miliona Prema podacima CEDIS-a, ulaganje u niskonaponsku mrežu u posljednjih pet godina vršeno je kroz investicione projekte rekonstrukcije i izgradnje, redovno održavanje i u okviru podrške realizaciji projekta automatskog očitavanja brojila. “Ukupno je uloženo oko 21,5 miliona eura. Međutim, i pored navedenih ulaganja, ekonomski pokazatelji vrijednosti mreže jasno ukazuju na neophodnost intenzivnijih investicija. Naime, trenutna vrijednost opreme je tek negdje oko trećine teorijskog optimuma”, navodi se u Informaciji o programima intenzivne revitalizacije distributivne mreže. predloženi trogodišnji investicioni plan, da se dobije odobrenje od nadležnih ministarstava i inspekcijskih organa, kao i da se maksimalno skrate postupci eventualnih žalbenih postupaka u tenderskom procesu”, navodi se u informaciji. Potrebno je ostvariti i saradnju sa nadležnim ministarstvima i organima, lokalnim upravama i vlasnicima nepokretnosti gdje se vrše radovi na revitalizaciji, a sve radi rješavanja imovinsko pravnih odnosa ili potrebe za dobijanjem potrebnih dozvola. Ukoliko bi se sve to ostvarilo, već u septembru RAE bi odobrila ažurirani trogodišnji plan investicija, dok bi krajem tog mjeseca došlo do izmjene plana javnih nabavki. “Krajem oktobra predviđena je priprema tehničke specifikacije i objavljivanje javnog poziva za nabavku robe i radova, a u januaru odluka o izboru ponuđača i potpisivanje ugovora. Početkom februara planira se uvođenje ponuđača u posao i početak radova”, zaključuje se u Vladinom dokumentu. D.J.

Ugovor o koncesiji za privredno korišćenje bro- ječ je, između ostalog, o ispitivanju terena, kopadogradilišne luke u Bijeloj, na period od 30 godina, nju tla i sličnim radovima koji će prethoditi odvozu. za koju su ponudu dostavile samo tivatska komIz Brodogradilišta neće biti odneseno oko 23.000 panija Adriatic Marinas i holandski Datona takozvanog neopasnog grita, koji će bimen, trebalo bi da bude potpisan poti tretiran u Bijeloj. Proces odvoženja gričetkom oktobra. ta trebalo bi da traje 21 mjesec, a riječ je o poslu vrijednom skoro 19 milioKako saznaje Radio Jadran, tina eura. vatsko-holandski konzorcijum čeka da francuska kompaniNa vezu Brodogradilišta Bijela ja Valgo počne sa odvoženjem trenutno su tri broda. U Jadrangrita, zbog čega im je Vlada odskom brodogradilištu Bijela anložila uplaćivanje 2,65 miliogažovano je 20 radnika, koji vona eura na osnovu Ugovora o de računa o preostaloj imovini, koncesiji. a dio njih će, najvjerovatnije, biti miliona eura platiće adriaVlada je na posljednjoj sjedangažovan kada bude krenuo odtic marinas i damen za nici saopštila da se potpisivanje voz grita. koncesiju ugovora očekuje uskoro. Stečaj u Brodogradilište je uveden Francuska kompanija Valgo, trepolovinom 2015. godine i do sada je probalo bi 1. septembra da počne sa pripredajom imovine, najviše zahvaljujići prodamnim radovima za odvoz skoro 110.000 tona ji velikog i malog doka, namireno preko 70 odsto grita, odnosno otpada od pjeskarenja brodova. Ri- potraživanja.

2,6

Brodogradilište Bijela

obim u € 112,5000 613,0600 113,5000 207,9000 350,4900

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

Julski račun 35 eura

PRIHODI OD TURIZMA OD 2013. PORASLI 44 ODSTO

Privrednici očekuju usPješnu ljetnju turističku sezonu Dosadašnji turistički podaci pokazuju da se sezona realizuje u dobrom pravcu i da će njen nastavak biti uspješan, saopšteno je iz Privredne komore Crne Gore (PKCG). “Najave popunjenosti kapaciteta u kolektivnom smještaju u septembru i oktobru takođe su dobre”, kazali su iz PKCG agenciji Mina-biznis. Iz PKCG su naveli da su

Najave popunjenosti kapaciteta u kolektivnom smještaju u septembru i oktobru takođe su dobre, kazali su iz PKCG

prihodi od turizma u periodu od 2013. do prošle godine, porasli 44 odsto. Prošle godine, ukupan doprinos od turizma je iznosio 959 miliona eura, odnosno 23,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se ove godine očekuje da će premašiti milijardu. Takva očekivanja, kako se navodi, temelje se na podacima o boravku

i noćenjima prvih grupa turista već krajem marta. U tom periodu najbrojniji su bili gosti iz Francuske, Njemačke, Austrije, Velike Britanije, Srbije i Rusije. Iz PKCG su saopštili da robnu razmjenu Crne Gore sa inostranstvom karakteriše visoka uvozna zavisnost, nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom i rastući deficit trgovinskog bilansa. R.E.

Prosječan julski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 35 eura, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG). Domaćinstva u Pljevljima bilježe najnižu prosječnu potrošnju od 23,25 eura, dok je najveća očitana u Ulcinju, 59,77 eura. “Račun vrijedan preko 150 eura dobiće svega 1,46 odsto potrošača, dok je potrošnja od 100 do 150 eura očitana kod 1,88 odsto kupaca”, navodi se u saopštenju. Iz kompanije su rekli da će julske račune, umanjene za iznos popusta za redovne platiše, dobiti čak 55 odsto domaćinstava u Crnoj Gori, odnosno 191.420 kupaca. Domaćinstva su u julu potrošila 109,34 miliona kilovatsati električne energije, što je 22 odsto više u odnosu na jun. R.E.

PODACI CBCG ZA MAJ POKAZALI

kamate neznatno Pale

Centralna banka

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, pala je u maju 0,1 procentni poen i iznosila je 6,58 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG). “Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa u maju je oslabila 0,09 procentna boda na 5,96 odsto”, navodi se u Biltenu CBCG. Kamatne stope na novoodobrene kredite u

0,1 procentni poen pale su prosječne kamate na odobrene kredite maju su pale, efektivna 1,89 procentnih poena na 4,82 odsto, a nominalna

1,51 procentnih bodova na 4,37 odsto. Kada su u pitanju kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija u maju, efektivna je ostala nepromijenjena na 24,22 odsto, dok je nominalna veća 0,01 procentni bod na 20,44 odsto. Efektivna kamatna stopa MFI na novoodobrene kredite u maju je pala 0,6 procentnih poena na 24,66 odsto, dok je nominalna pala 0,45 procentna boda. (Mina-biznis)

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

AKTUELNO

MIJAČ: PLANIRAM NOVE INVESTICIJE U CRNOJ GORI

ŠVEDSKA KOMPANIJA SAVANA PREUZELA ZGRADU EUROPOINTA

Švedska Kompanija Savana preuzela je zvanično zgradu Europoint, jednu od od najinteresantnijih u Podgorici i to sa aspekta evropskih ekoloških normativa. Zgrada je vrhunskog kvaliteta, a na klijenteli bi joj mogle pozavidjeti evropske prijestonice, rekao je vlasnik Savane Veselin Vesko Mijač u razg ovoru za Pobjedu. Podsjetio je da se zgrada oslanja u potpunosti na prirodne resurse i to je njena najveća vrijednost. “Ne namjeravam da promijenim koncept poslovanja, tako da će se u Europointu i dalje iznajmljivati kancelarijski prostor i drugi kapaciteti”, rekao je Mijač. Europoint je izgradila 2010. godine crnogorsko slovenačka firma Proinvest, a njeni energetski bilansi oslonjeni su na toplotnu energiju podzemnih voda. Prirodnu tem-

peraturu podzemne vode od 12 stepeni toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju i sezonski balansi optimalne radne temperature svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti. Što se tiče zakupaca poslovnog prostora, u Europointu su smješteni Urban bistro, Trebjesa, Simens, Filip Mor i s, N o i v a r tis, Krka, La Roš, KPMG, Ekomedika, austrijska ambasada… Mijač je prije dvije godine kupio hotel Ramadu i Mol of Montenegro i zadovoljan je poslovanjem kompanija koje upravl j a j u ov i m p o s l ov n i m prostorima. “Odluku da aktivno investiram u Crnoj Gori, odakle sam u Švedsku otišao prije pet decenija, dobio sam nakon sticanja samostalnosti 2006. godine. Pozitivna klima za ulaganje je omogućena nastojanjem Vlade da stvori povoljan ekonomski i investicioni ambijent, koji je

postao još privlačniji nakon ulaska Crne Gore u NATO”, rekao je Mijač. Ističe da će investicije njegove firme i kapital koji je došao iz Švedske vremenom otvoriti prostor i drugim švedskim firmama da ulažu u Crnu Goru. “Što se mene tiče, namje-

ravam da još ulažem, prije svega u sektor nekretnina, sa fokusom na turizam, ali ćemo u razmatranje uzeti bankarstvo i poljoprivredu, prije svega u turizam i bankarstvo”, kazao je Mijač, čija poslovna grupa u Podgorici zapošljava više od 100 ljudi.

Objasnio je da je trans a kc i j u s a E u r o p o i n tom koordinirao Milovan Novaković, prvi čovjek kompanije Colliers International za Crnu Goru i naglasio da će se ova uspješna saradnja nastaviti i za sljedeća ulaganja.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

U ZavodU Za iZvršenje krivičnih sankcija tre

Zatvorenice “peku” Zan šnajderskim radionica Zatvorenici na građev

omoć u kuhinji tokom pripremanja obroka, održavanje higijene, uzgajanje povrća, građevinski radove, neke su od djelatnosti koje obavljaju zatvorenici u našim zatvorima, a za taj angažman dobijaju 30 odsto minimalne zarade, odnosno 58 eura. Trenutno je u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija radno angažovano 306 osuđenih lica i oni su raspoređeni na više poslova, zavisno od njihovih potreba, zdravstvenog stanja ali i stečenih kvalifikacija, saopšteno je Vikend novinama iz Ministarstva pravde. Zatvorenice koje se nalaze na izdržavanju kazne u ZIKSu najčešće su angažovane na poslovima održavanja higijene, kao i na poslovima u okviru šnajderske radionice, dok na ostalim poslovima po pravilu se angažuju zatvorenici.

■ 30 odsto minimalne neto zarade

“Zatvorenici u ZIKS-u su radno angažovani na poslovima pripreme obroka u okviru kuhinje Zavoda, poslovima u okviru zatvorske prodavnice-kantine, biljnoj proizvodnji, spoljašnjim i unutrašnjim građevinskim radovima, po-

Zatvorenici u ZIKS-u su radno angažovani na poslovima pripreme obroka u okviru kuhinje Zavoda, poslovima u okviru zatvorske prodavnicekantine, biljnoj proizvodnji, spoljašnjim i unutrašnjim građevinskim radovima, poslovima održavanja higijene, zanatskim radovima u okviru zatvorskih radionica

slovima održavanja higijene, zanatskim radovima u okviru zatvorskih radionica”, saopšteno je iz Ministarstva. Kako nalaže Zakon o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, vrsta poslova na kojem će se angažovati zatvorenik, odnosno zatvorenica zavisiće od potrebe zatvorenika, programa tretmana i reintegracije zatvorenika, zdravstvenog stanja, stečenih kvalifikacija i mogućnosti Zavoda. Zatvorenici za taj svoj rad imaju i pravo na naknadu, a shodno članu 59 Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, ona se određuje u visini od 30 odsto minimalne neto zarade, u skladu sa propisima o radu - što je 58 eura. Treba napomenuti da je život zatvorenika u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija usaglašen sa Pravilnikom o kućnom redu i Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija, te su prema tome pravila jednaka za sve, u svakom smislu.

■ U 2017. isplaćeno 184.575 eUra

U godini za nama zatvorenicima Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija na osnovu radnog angažovanja isplaćeno je ukupno 184.575 eura, navodi se u Izvještaj o radu i stanju u upravnim oblastima za 2017. godinu Ministarstva pravde. Oni su obavljali poslove u stolarskoj, bravarskoj, elek-

tričarskoj, automehaničarskoj, frizerskoj, u elektroradionici, na farmama, na spoljnjem i unutrašnjem održavanju objekata, u kotlarnici, kuhinji, magacinu, kantini, a obavljali su i poslove redara. “Zatvorenici su imali pravo na naknadu u iznosu od najmanje 30 odsto minimalne neto zarade. Svakog mjeseca je bilo radno angažovano 319 zatvorenika”, stoji u Izvještaju. U prošloj godini na izdržavanju kazne u ZIKS-u bilo je 2.157 osoba, od kojih su 954 povratnici, što je 44 odsto. “Najčešća krivična djela i prekršajna djela osuđenih lica su protiv imovine 576, protiv života i tijela 221, protiv zdravlja ljudi 264, protiv javnog reda i mira 304, protiv be-

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

ENUTNO JE RADNO ANGAŽOVANO 306 OSUĐENIKA

NAT U AMA, VINI

58 U dijelu mjera bezbjednosti koje su izvršene u ZIKSu donijete su mjere obavezno liječenje narkomana i to u odnosu na 52 osobe i obavezno liječenje alkoholičara 11 zatvorenika. U Specijalnu psihijatrijsku bolnicu u Kotoru radi izvršenja mjera bezbjednosti obavezno liječenje narkomana i obavezno liječenje alkoholičara upućeno je ukupno 15 lica.

■ KUĆNI RED

Biblioteka u ženskom zatvoru

zbjednosti javnog saobraćaja 87”, podaci su iz Izvještaja. Tokom 2017. godine kaznu zatvoru zbog najtežih krivičnih djela izdržavalo je 210 lica, od čega zbog teškog ubistva 49 osoba, zbog ubistva 57, zbog teškog ubistva u pokušaju 29, ubistva na mah jedna osoba, a ubistva u pokušaju njih 74.

Po prijemu na izvršenje kazne zatvora, vrši se ispitivanje socijalnog statusa, kriminološka, medicinska, psihološka i druga ispitivanja ličnosti zatvorenika, a zatim se razvrstavaju u klasifikacione grupe, na osnovu vrste krivičnog dijela, dužine izrečene kazne, ranije osuđivanosti i drugih kriterijuma u skladu sa Pravilnikom

EURA JE NAKNADA ZATVORENICIMA ZA RADNO ANGAŽOVANJE, ODNOSNO SHODNO ZAKONU TO JE 30 ODSTO MINIMALNE NETO ZARADE, U SKLADU SA PROPISIMA O RADU

o kućnom redu u Zavodu. Od prvog dana, odnosno po dolasku na izvršenje kazne zatvora, jasno su postavljena pravila - zatvorenici se smještaju u jednokrevetne i višekrevetne prostorije za boravak, koje se moraju koristiti strogo namjenski i u propisano vrijeme. Tako se

Upravo psihološke radionice imaju poseban značaj, jer im je cilj promjena nefunkcionalnih stavova i mišljenja koji oblikuju kriminogenu strukturu ličnosti, redukcija agresivnosti zatvorenika, smanjanje recidivizma i unaprijeđenje njihovog mentalnog zdravlja

spavaonice koriste isključivo u vrijeme predviđeno za spavanje i odmor, a dnevni boravak u slobodno vrijeme i vrijeme slobodnih aktivnosti, dok se restoran posjećuje u vrijeme predviđeno za ishranu. Zatvorenici u radionicama borave prema rasporedu rada, a vremenski je ograničeno i korišćenje sportskih poligona i prostorija za kulturno-umjetničke aktivnosti. Osim rekreativnih aktivnosti i radnog angažmana, postoji i vrijeme predviđeno za individualne savjetodavne razgovore sa stručnim licima. U dijelu kulturno-umjetničkih djelatnosti, osuđena lica imaju mogućnost korišćenja velikog broja naslova za čitanje koji se nalaze u zatvorskim bibliotekama, ali i učestvovanja u likovnoj sekciji, programu opismenjavanja i na psihološkim radionicama. Upravo psihološke radionice imaju poseban značaj, jer im je cilj promjena nefunkcionalnih stavova i mišljenja koji oblikuju kriminogenu strukturu ličnosti, redukcija agresivnosti zatvorenika, smanjenje recidivizma i unapređenje njihovog mentalnog zdravlja. Bo.B.

UNAPRIJEĐENA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ZATVORENIKA Zatvorenici imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom, a ZIKS je u 2017. godini značajno unaprijedio zdravstvenu zaštitu zatvorenika ulaganjem u prostor, opremu i kadar. “Adaptirane su dvije stacionarne sobe u Istražnom zatvoru, opremljena

stacionarna soba u Zatvoru Bijelo Polje, adaptirana je ambulanta u “F” paviljonu Kazneno popravnog doma, adaptirana stomatološka ambulanta u Istražnom zatvoru”, navodi se u Izvještaju o radu i stanju u upravnim oblastima za 2017. godinu Ministarstva pravde.

Obavljeni su sistematski pregledi maloljetnih lica, vakcinacija protiv virusa gripa - obavljeno je 21.427 ljekarskih pregleda i 2.909 dijagnostičkih procedura, dok je izdato 1.557 uputa za ljekarske preglede van ZIKS-a. Od oktobra mjeseca 2017. go-

dine, Zavod je angažovao ljekare specijaliste: opšte hirurgije, urologije, fizikalne medicine, a u Zatvoru Bijelo Polje angažovani su specijalista urgentne medicine i konsultativni psihijatar. “Medicinsko osoblje edukovano je tokom godine na teme: preven-

cija zlostavljanja u zatvoru, vođenja evidencije i izvještavanja o zlostavljanju i postupanje u vanrednim situacijama. U ovom sektoru je donijeto interno uputstvo koje se odnosi na zdravstvenu zaštitu pritvorenih i osuđenih lica”, ističe se u Izvještju.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

Po Potjernici ncB interPol Podgorica

U Moskvi uhapšen Beranac osumnjičen za šverc droge Službenici policije Ruske Federacije su, postupajući po međunarodnoj potjernici koju je raspisao NCB Interpol Podgorica, u Moskvi uhapsili D.D. (50) iz Berana. “NCB Interpol Podgorica je raspisao međunarodnu potjernicu za D.D. radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Višim sudom u Bijelom Polju, zbog osnovane sumnje da je počinio krivična djela kriminalno udruživanje i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, saopšteno je iz Uprave policije.

Naime, ovaj Beranac se potražuje zbog navedenih krivičnih djela za koja je osumnjičen u okviru policijske akcije “Artur”, sprovedene 27. decembra prošle godine. Akciju su realizovali službenici Odsijeka za borbu protiv droge u saradnji sa Višim državnim tužiocem u Bijelom Polju i u sadejstvu sa službenicima Specijalne antiterorističke jedinice, CB Berane, OB Rožaje i OB Plav. “Višemjesečna akcija “Artur“ je bila usmjerena na presijecanje lanca krijumčarenja opojne droge marihuana iz Albanije i Kosova u Crnu Goru, a zatim dalje prema Republici Srbiji i zemlja-

mladić Prošao sa lakšim Povredama

autom probio bankinu pa sletio u more U nezgodi koja se juče rano ujutru - oko 5 i po sati, dogodila u mjestu Lepetani, lakše je povrijeđen J.P. (20), prenosi Radio Jadran. Vozilo marke BMW jagodinskih registarskih oznaka kojim je upravljao J.P., probilo je bankinu i sletjelo u more preko puta izvorišta Plavda. Mladić je, srećom, zadobio samo ogrebotine, a s obzirom da je

Sa mjesta nezgode

alko test pokazao 0,90 promila alkohola u krvi biće priveden nadležnom sudu. Kako prenosi Radio Tivat, J. P. je prvo hospitolizovan u kotorskoj bolnici nakon čega će biti priveden sudu za prekršaje Kotor. Na poziv Odjeljenja bezbjednosti Tivat intervenisala je i opštinska Služba zaštite i spašavanja, a nakon uviđaja šlep služba je oteglila vozilo. Bo.B.

NCB Interpol Podgorica je raspisao međunarodnu potjernicu za D.D. radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Višim sudom u Bijelom Polju

ma Zapadne Evrope. Službenici Odsijeka su u akciji zaplijenili oko 15 kilograma marihuane tipa skank. Navedenog dana, 27. decembra prošle godine, četiri lica su lišena slobode dok su se tri lica potraživala, a među ta tri lica bio je D.D.”, dodaju uz policije. Slijedi komunikacija između nadležnih organa Ruske Federacije i Crne Gore u vezi sa izručenjem ovog lica našoj državi. Bo.B.

Oružje, municija, sredstva komunikacije oduzeta u akciji “Artur” 27. decembra prošle godine

Prevrnuo se automoBil

Povrijeđen Novosađanin

Ilustracija

Na Jadranskoj magistrali, u mjestu Reževići, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je lakše povrede zadobio muškarac iz Novog Sada, prenose Primorske novine. Na lice mjesta izašli su pripadnici Službe zaštite i spasavanja Budve, saobraćajna policija i ekipa Hitne pomoći. Do prevrtanja vozila je došlo iz sa sada nepoznatih razloga, a povrijeđeni je prebačen u bolnicu gdje mu je ukazana medicinska pomoć jer je povrijedio ruku. Nakon završenog uviđaja koji sprovodi budvanska policija, znaće se šta je uzrok prevrtanja automobila. Saobraćaj se naizmjenično odvijao, do završetka uviđaja.

oBijao markete ª ideaº

Nikšićaninu zadržavanje zbog krađa cigareta Nikšićka policija je rasvijetlila četiri teške krađe i zbog osnovane sumnje da je počinio ova krivična djela nadležnom tužiocu privela J.D. (20) iz Nikšića. Kako se sumnja, on je krao cigarete ukupne vijednosti 9.000 eura. “Sumnja se da je J.D. počinio četiri krivična djela teška krađa na području Nikšića u periodu od 29. juna do 6. avgusta, i to tri u objektima marketa “Idea 5” u Karađorđevoj ulici i jednu u objektu marketa “Idea 3” u Ulici Nika Miljanića”, saopšteno je iz Uprave policije. Službenici CB Nikšić su, na-

kon svakog prijavljenog događaja, izvršili uviđaj. Izuzeti tragovi upućeni su u Forenzički centar radi vještačenja. “Službenici CB Nikšić su kod osumnjičenog J.D. pronašli i vlasniku vratili dio otuđenih cigareta. On je priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, zbog osnovane sumnje da je počinio navedena krivična djela. Tužilac je za njega nakon saslušanja donio rješenje o zadržavanju u policijskim prostorijama do privoda sudiji za istragu Osnovnog suda u Nikšiću”, navode iz policije. Bo.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

AKTUELNO

ª REMUSº NA KOJEM JE NAĐENO 20 TONA HAŠIŠA BIO POLA GODINE U LUCI ZELENIKA

Dok je brod bio u raspremi, posadom zapovijedao Ulcinjanin?

Brod “Remus” koji je plovio pod zastavom Paname, na kome je zaplijenjeno 20 tona hašiša u Italiji i uhapšeno 11 crnogorskih državljana - članova posade, do prije oko mjesec dana nalazio se u luci Zelenika, prenosi bokanews.me. Pomenuti brod je presretnut prije desetak dana u međunarodnim vodama centralnog Mediterana, južno od Italije, kada su uhapšeni naši državljani koji se trenutno nalaze u okružnom zatvoru u Palermu u Italiji pod optužbom za međunardoni šverc narkotika. Pretresom broda nađen je hašiš vrijedan između 150 i 200 miliona eura, a akcijom je koordinirala američka agencija za borbu protiv krujumčarenja droge DEA, u saradnji sa policijom Italije i Crne Gore. Naime, prema pisanju bokanews-a, brod “Remus” se više mjeseci nalazio u luci Zelenika gdje ga je njegov vlasnik - jedna brodarska kompanija iz Italije, dovela i stavila u tzv. raspremu jer brod nije imao posla. Na njemu je bilo identifikovano i više

Pretresom broda nađen je hašiš vrijedan između 150 i 200 miliona eura, a akcijom je koordinirala američka agencija za borbu protiv krujumčarenja droge DEA, u saradnji sa policijom Italije i Crne Gore

tehničkih i administrativnih nedostataka zbog kojih su 21 godinu starom brodu bili privremeno oduzeti ili suspendovani sertifikati o tehničkoj ispravnosti. Brod je u Zelenici proveo više od pola godine čekajući na zaposlenje, odnosno otklanjajući uočene nedostatke kako bi od nadležnog klasifikacionog društva dobio validne sertifikate. Prema nezvaničnim informacijama, na “Remusu” je za to vrijeme bio tzv. sceleton crew, odnosno minimalan broj članova posa-

de predviđen za održavanje potrebnog nivoa sigurnosti plovila koje je u raspremi. Navodno, zapovjednik broda za to je vrijeme bio državljanin Crne Gore iz Ulcinja. “Remus” je nedavno, popunivši posadu do punog broja i ukrcavši neki teret, isplovio iz Zelenike. Po podacima sa njegovog AIS transpondera, ovaj 47 metara dugi brod za seizmička istraživanja i za opsluživanje naftnih platformi, od 710 bruto-tona, 27. jula je isplovio iz španske luke Las Palmas za Palermo u koji je trebalo da stigne 2. avgusta, ali je prije

toga na njega upala policija, pronašla drogu pa je brod zaplijenjen, a posada uhapšena. Crnogorski policijski zvaničnici prije nekoliko dana kada se govorilo da je na “Remusu” nađeno dvije, a ne 20 tona hašiša, saopštili su da se brod nakon isplovljenja iz Zelenike, uputio u Maroko gdje je navodno ukrcao drogu namijenjenu za zapadnoevropsko tržište, na koju bi ona došla preko Malte. AIS podaci sa “Remusa” sa specijalizovanih sajtova pokazuju ipak drugačiju rutu kretanja broda, ali nije isključeno da je “Remus” ipak boravio u marokanskim vodama, te da je manipulisano sa njegovim automatskim identifikacionim transponderom kako bi se prikrilo pravo kretanje broda. Prema podacima sa specijalizovanih sajtova, vlasnik “Remusa” je kompanija Elizabete Venture Ltd, registrovana u Hong Kongu, a na čijem je čelu jedan italijanski preduzetnik. Bo.B.

PETNJICA

Poginuo motociklista U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče u 18.30 časova u Petnjici, u mjestu Plandišta, poginuo je M.R. (63), saopšteno je Operativno komunikacionog centra Uprave policije. M.R. je upravljao motociklom. Detalji ove saobraćajne nesreće nijesu poznati, a šta je uzrokovalo istu znaće se nakon sprovedenog uviđaja.

KOLAŠIN

Policajac teže povrije en Kolašinski policajac Mališa Bojić zadobio je teže povrede glave kada je sa kolegom, na putu prema Mateševu, pokušao da ukloni stablo sa puta. Naime, prema nezvaničnim saznanjima, nezgoda se dogodila kada se jedan dio stabla obrušio na njega. Bojiću je ukazana medicinska pomoć u Domu zdravlja u Kolašinu, a potom je, nakon ustanovljnog preloma lobanje, prebačen u Klinički centar Crne gore gdje će biti operisan.

Brod “Remus”

PREKRŠAJNA PRIJAVA ZBOG PREKORAČENJA BRZINE

Mladić iz Budve vozio 174 kilometra na sat Službenici Grupe policije za bezbjednost saobraćaja registrovali su više teških saobraćajnih prekršaja prethodnih dana, među kojim se izdvaja prekoračenje brzine upravljanja vozilom od dvadesetjednogodišnjeg B.V. “Naime, mladi vozač B.V. (21) iz Budve, koji je uprav-

ljao vozilom marke „VW Touran” i kretao se magistralnim putem Bar – Podgorica, je zaustavljen u mjestu Goričani zbog prekoračenja brzine. Uređajem za evidentiranje prekršaja u pokretu snimljena je brzina kretanja vozila od 174 km/h, gdje je ograničenje 80 km/h, iako

je najveća dozvoljena brzina za vozila kojima upravljaju mladi vozači i vozači početnici ograničena na 70 km/h shodno odredbama člana 37a Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, saopšteno je iz Uprave policije. Protiv njega je, kako se dodaje Sudu za prekršaje, pod-

nijeta prekršajna prijava, uz to mu je na licu mjesta privremeno oduzeta vozačka dozvola. Pripadnici saobraćajne policije će i u narednom periodu nastaviti sa pojačanim aktivnostima, kako bi omogućili veći stepen bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. Bo.B.

MARKETING

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica

UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 22.08.2018. godine, sa početkom u 10 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti upisane: 1) U listu nepokretnosti br. 3794 KO Nikšić, Uprave za nekretnine PJ Nikšić, koje se nalaze u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli br. 4831, označene kao: • nestambeni prostor, PD 13, spratnost 1P, površine 56m2, u svojini Papović Filipa; • poslovni prostor, PD 14, spratnost P, površine 56m2, u svojini Papović Filipa; • nestambeni prostor, PD 15, spratnost 1P, površine 46m2, u svojini Tepavčević Dragana; • poslovni prostor, PD 16, spratnost P, površine 38m2, u svojini Tepavčević Dragana; • poslovni prostor, PD 18, spratnost P, površine 24 m2, u svojini Papović Vojina; 2) u posjedovnom listu br. 1095, KO Rubeža, Uprave za nekretnine PJ Nikšić, označene kao parcela br. 1576/3, potes Potkunjica, koja po kulturi predtsavlja njivu 3. klase, površine 305m2, dvorište površine 500m2 i kuću i zgradu površine 170m2, kao i porodična stambena zgrada koja je izgrađena na pomenutoj parceli, u svojini Papović Ksenije. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji za nepokretnosti koje su upisane u listu nepokretnosti broj 3794 KO Nikšić i to: • za nestambeni prostor, PD 13, površine 56m2 i poslovni prostor, PD 14, površine 56m2 iznosi 66.120,00 €; • za nestambeni prostor, PD 15, površine 46m2 i poslovni prostor, PD 16, površine 38m2 iznosi 50.256,00 €; • za poslovni prostor, PD 18, spratnost P, površine 24 m2 iznosi 18.140,00 €. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji za nepokretnosti koje su upisane u posjedovnom listu br. 1095, KO Rubeža iznosi 277.440,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Gitanes Export DOO Nikšić na dan 20.07.2018. godine iznosi 239.364,41 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 21.08.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 22.08.2018. godine, sa početkom u 14 h, u prostorijama restora Astoria, Stari grad, Budva. Predmet prodaje je nepokretnost upisana u listu nepokretnosti br. 2426, KO Budva, Uprave za nekretnine PJ Budva, označena kao: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 1, na katastarskoj parceli br. 1540/2, PD 14, spratnost PN, površine 51m2, u susvojini od po 1/3 Miković Milana, Miković Jovana i Miković Milijane. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji iznosi 66.300,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Gitanes Export DOO Nikšić na dan 20.07.2018. godine iznosi 239.364,41 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 21.08.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/412-393.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

Aktuelno

ekspertski tim ornitologa

Populacija pelikana uvećana za 58 mladih

Javno preduzeće za upravlJanJem morskim dobrom

Plivači da se ne kupaju izvan bova Povodom određenog broja pomorskih nezgoda koje su evidentirane na Crnogroskom primorju tokom aktuelne kupališne sezone, Javno preduzeće za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore (JPMDCG), u cilju povećane bezbjednosti, podsjeća sve kupače na zabranu plivanja izvan ograđenog prostora uređenih kupališta (bova) ili na udaljenosti većoj od 100 metara od obale prirod-

nog kupališta. “Sa druge strane, podsjećamo da je u skladu sa Zakonom o sigurnosti plovidbe propisano da se čamci ne smiju približavati obali na udaljenosti manjoj od 150 m, a brodovi na udaljenosti manjoj od 300 metara. U vodenom prostoru kupališta, plovni objekti moraju da se drže 50 metara od ograde kupališta, a skuteri na udaljenosti od 200 metara od obale”, sa-

opštili su iz JPMDCG. Kako ističu, kanui, kajaci i ostali plovni objekti koji nisu na motorni ili mlazni pogon mogu da plove na udaljenosti manjoj od 50 metara od obale. “Dodatno, u članu 20 zakona, na svim uređenim i prirodnim kupalištima zabranjena je plovidba, pristajanje, sidrenje plovnim objektima na motorni i mlazni pogon”, navode oni. M.I.

U Nacionalnom parku Skadarsko jezero populacija oko 200 pelikana uvećana je za 58 mladih, saopštio je Ekspertski tim ornitologa Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore i Prirodnjačkog muzeja Crne Gore. Pelikani se, inače, gnijezde isključivo na malim ostrvima. “Nedostatak prirodnih gnjezdilišta koja su usljed zarastanja jezera i njihovog plavljenja propadala tokom ranijih godina je prepoznat kao jedan od uzroka gniježđe-

nja manjeg broja pelikana u ranijem periodu. Zbog toga su naši ornitolozi, u saradnji sa međunarodnim organizacijama, uložili značajnije napore i počeli sa postavljanjem specifičnih platformi za gniježđenje pelikana”, kazala je ornitolog Nela Vešković-Dubak. Prema njenim riječima, u NP Skadarskom jezeru tokom ljeta registrovano je oko 200 odraslih jedinki i 58 mladih pelikana u gnijezdima u tom zaštićenom prirodnom području. M.I.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

PSIHOLOZI UPOZORAVAJU: DISFUNKCIONALNA PORO

OD POČETKA GO U KLINIČKOM CE OSTAVLJENE TRI ⌦ Marina Ilić

d početka godine u Kliničkom cetru ostavljene su tri bebe. Takođe, podaci Centra za socijalni rad Podgorica koji govore da je u istom periodu iz porodica izdvojeno 13 djece, ukazuju na problem neodgovornog stupanja u seksualne odnose, kao i sve češću pojavu disfunkcionalnih porodica, upozoravaju psiholozi.

Tokom prvih sedam mjeseci 2018. godine, na Klinici za ginekologiju i akušerstvo u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) ostavljene su tri bebe, saopšteno je Vikend novinama iz najveće zdravstvene ustanove u zemlji. To je, kako navode, posljednjih godina postala prosječna brojka. “U toku godine na Klinici za ginekologiju i akušerstvo u prosjeku ima tri do četiri slučaja zbrinjavanja napuštenih beba, što inače predstavlja prosječnu brojku posljednjih nekoliko godina. Konkretno, u 2017. godini je zabilježeno šest slučajeva, dok su do sada u 2018. godini zabilježena tri slučaja ostavljenih beba”, saopšteno je iz Kliničkog centra.

■ PROBLEMI LIČNE PRIRODE

Kako navode, glavni razlozi zbog kojih se roditelji odlučuju na takav korak se ne mogu iz-

u hraniteljsku porodicu, koja je posebno edukovana za brigu o novorođenčetu. “Treća opcija je smještanje bebe u Dom za nezbrinutu djecu, koja je ujedno i posljednja mogućnost. Važno je navesti da se roditeljima ostavlja mogućnost da promijene odluku, u saradnji sa Centrom za socijalni rad”, napominju iz Kliničkog centra Crne Gore. Psiholog Radmila Stupar-Đurišić za Vikend novine objašnjava da majke ostavljaju svoje bebe najčešće iz jednog od tri moguća razloga. Prvi razlog je neodgovorno stupanje u seksualne odnose. „Kod ostavljanja djece vi uvijek imate momenat predomišljanja željenosti same trudnoće. Mi imamo mogućnost abortusa. Znači, sve počinje od seksualnih sloboda. Naša nacija ulazi neodgovorno u seksualne odnose, bilo da imaju 13, 14, bilo da imaju između 30 i 50 godina. Koriste se zastarjele kontraceptivne metode“, ističe Stupar-Đurišić.

dvojiti, ali radi se uglavnom o problemima lične prirode. “Što se tiče razloga zbog kojih se majke ili oba roditelja odlučuju na ovaj korak su lične prirode, individualni i uslovljeni različitim životnim situacijama, te se ne mogu izdvojiti glavni razlozi”, navode iz KCCG. Ipak, naglašavaju, socijalni i medicinski radnici Kliničkog centra ne prepuštaju sve slučaju, te se trude da najprije roditelje odgovore od odluke da napuste svoje dijete i daju im psihološku podršku. “U situaciji kada majka izrazi želju da napusti bebu, postoje tri opcije, prva i najoptimalnija za bebu je rad sa majkom i ocem na tome da promijene odluku. Pruža im se psi■ ZASTARStupar-Đurišić hosocijalna podrška, JELA UBJEĐENJA dobijaju savjete od medicinskog osoblja, kao i rad sa poDrugo, iako država majkama rodicom. Ukoliko i dalje ne žele daje mogućnost da do 10. nedjeda promijene odluku, uključu- lje prekine trudnoću, ova mjera je se nadležni Centar za socijal- se izbjegava zbog, kako kaže, zani rad koji preduzima dalje ko- starjelih ubjeđenja. rake”, ističu u Kliničkog centra. „Mi imamo zastarjela ubjePrema zakonu, objašnjavaju, đenja, ali živimo u građanskoj beba boravi u bolnici do 30 da- državi i zakon je mnogo jači od na, nakon čega se dijete smješta svih vjerskih postulata. Nije mi

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

AKTUELNO

ODICA SVE ČEŠĆI PROBLEM SAVREMENOG DRUŠTVA

ODINE ENTRU I BEBE jasno kad mi neko kaže da mu vjera ne dozvoljava da prekine trudnoću. Pitam ih, da li im onda vjera dozvoljava da stupaju u seksualne odnose prije braka? Tu imamo problem dvoličnosti u našem društvu. S jedne strane smo vjernici, poštuje se život, a druge strane, kako je taj život nastao? To su dvostruki standardi“, navodi Stupar-Đurišić. Takođe, dešava se da se partner u poodmakloj trudnoći predomisli, te se žena zbog nesposobnosti da samostalno vodi brigu o djetetu odlučuje da ga ostavi. „Dešava se da partneri odluče da zadrže dijete, žena dobije neke garancije, da će partner biti uz nju, ali se neke stvari promijene, partner odustane i žena se odlučuje da ostavi dijete, jer procjenjuje da nije u stanju da vodi računa o njemu. Znači, prvo imamo, nisam znala da mogu da ostanem trudna, ne mogu da abortiram zato što je grijeh ubiti život, a onda nema podršku partnera, roditelja. Uvijek imamo jednu od ove tri stvari kod ostavljenih beba. Naravno, treba biti u određenom mentalnom stanju kada ostavljate svoje dijete. Stanje uračunljivosti u tom momentu je veoma upitno“, napominje Stupar-Đurišić.

■ DEVET POSTUPAKA PROTIV RODITELJA

Međutim, osim što se i pored institucijalne podrške roditelji nerijetko odlučuju da napuste svoje dijete, sve češća je pojava da im ono biva oduzeto, zbog zanemarivanja roditeljske dužnosti. Prema podacima Centra za

U toku godine na Klinici za ginekologiju i akušerstvo u prosjeku ima tri do četiri slučaja zbrinjavanja napuštenih beba, što inače predstavlja prosječnu brojku poslednjih nekoliko godina. Konkretno, u 2017. godini je zabilježeno šest slučajeva, dok su do sada u 2018. godini zabilježena tri slučaja ostavljenih beba socijalni rad Podgorica, dostavljenim Vikend novinama, od početka godine, iz porodica je, po osnovu zloupotrebljavanja roditeljskog prava, grubog zanemarivanja roditeljske dužnosti ili smrti roditelja izdvojeno 13 djece. Od toga je jedno dijete smješteno u Dječji dom “Mladost” Bijela, dok je 12 djece smješteno na porodični smještaj-hraniteljstvo. Tokom protekle tri godine, najveći broj djece je iz matičnih po-

Roditelji se najčešće odlučuju na ovakav korak zbog problema lične prirode, uslovljenih različitim životnim situacijama rodica bilo izdvojeno prošle godine, kada je od ukupno 54 djece, šestoro djece smješteno u Dječji dom “Mladost” Bijela, 45 djece na porodični smještaj-hraniteljstvo, a troje njih je usvojeno. Tokom 2016. godine, iz porodica je izdvojeno 25 djece (sedmoro djece smješteno u Dječji dom “Mladost” Bijela, 15 djece na porodični smještaj-hraniteljstvo i troje djece usvojeno), a 2015. godine je izdvojeno 37 djece (devetoro djece smješteno u Dječji dom “Mladost” Bijela, 26 na porodični smještaj-hraniteljstvo i dvoje djece je usvojeno). Osim toga, od početka godine je pokrenuto i devet postupaka za ograničenje i lišenje roditeljskog prava. Kada uporedimo podatke sa onima iz prethodnih godina, vidimo da broj roditelja koji su lišeni prava na dijete raste. Tako je tokom cijele protekle godine pokrenuto sedam, a 2016. šest takvih postupaka. Komentarišući ove podatke, Stupar-Đurišić navodi da se problem pojave disfunkcionalnih

porodica javlja pod pritiskom savremenog društva, koje nalaže da se djeca mogu podizati isključivo novcem. „Mi živimo u savremenom svijetu, a to podrazumijeva da ti dijete ne smiješ da ponižavaš, da udaraš, da moraš da mu obezbijediš školovanje, odjeću, obuću. Prošlo je vrijeme kada je bilo dovoljno dati mu varenike i hljeba. Djetetu moraš obezbijediti i voće, povrće ribe itd. Onda, neki roditelji nemaju kapacitet da se sa time nose pa kreću alkoholizam, nasilništvo, kriminalne radnje. U savremenom dobu novac je taj koji ti omogućava da održavaš porodicu. Onda u takvom savremenom konceptu pribavljanja novca, ljudi zaborave šta se smije, šta ne, onda država, odnosno sud procijeni da li roditelj grubo krši roditeljska prava“, pojašnjava Stupar-Đurišić. To se, kaže ona, ne dešava toliko često, jer se uvijek gleda da se roditelj edukuje. „Gleda se na to da greške koje je napravio u roditeljstvu nije napravio namjerno, zlonamjerno, već da je prosto ponešen že-

BEBA OSTAVLJENO JE PROŠLE GODINE U KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE

ljom da obezbijedi napravio greške koje se tumače kao kršenje roditeljskog prava. Daje mu se šansa, ide se prvo preko prekora, ukora, kazni, da bi se roditelj naučio kako. Ipak, neki put dolazi do oduzimanja“, kaže Stupar-Đurišić.

■ DOM KAO SPAS Ipak, premda društvo uglavnom ima negativnu sliku o odrastanju u domu ili hraniteljskoj porodici, ona kaže da je takvo rješenje za dijete uglavnom spas. „Mi djeca koja nijesmo odrasli u domu, imamo o njemu sliku kao da je to jedno tamno, sivo mjesto koje je jako strašno. Međutim, djeca koja završe u domu, spašena su, to je njima sunce. Oni dolaze iz toliko disfunkcionalnih porodica da je to njima sjajno. Oni konačno imaju suv krevet, topao obrok, nekoga da ga zagrli, hranitelj, vaspitač, drugar koji će se igrati sa njim“, navodi Stupar-Đurišić. Takođe, naglašava ona, dom nije mjesto gdje se ide odmah zbog toga što su se mama i tata malo posvađali. „Dijete koje ide u hraniteljsku porodicu ili u dom je, nažalost, dugo godina sistemski zlostavljano i maltretirano. Ono je jako emocionalno izmučeno, ali i tjelesno povređivano. Njemu je prvi dan doma čudan, uplašen je, ali dani koji slijede su lijepi dani. Djeci u hraniteljskoj porodici takođe, ako su hranitelj pravi, ako su to edukovane osobe. To su divni ljudi, prepuni pažnje, koji tim ranjenim dušicama zaliječe rane koje su dobili“, dodaje Stupar-Đurišić.

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

U RAZVOJNOM CENTRU UDRUŽENJA RODITELJI U PODGORICI

Tri besplatne radionice za djecu naredne sedmice

U Razvojnom centru Udruženja roditelji u Podgorici naredne sedmice biće organizovane tri besplatne radionice za djecu različitog uzrasta. Iz Udruženja su najavili da će u utorak u 19 sati početi radionica pod nazovom Male ruke, velika djela, namijenjena djeci od četiri do šest godina. Djeca će, kako su kazali, u toku radionice vježbati aktivnosti za pravilnu upotrebu makaza ali i sama kreirati, ukrašavati i razvijati maštu. “Cilj radionice je usavršavanje finih motoričkih vještina, vježbanje koordinacije, razvijanje kreativnosti, preciznosti, a sve to uz zabavu i druženje sa vršnjacima”, navodi se u saopštenju. Radioničarke Katarina Čarapić i Vera Boljević će pomagati djeci da kroz igru nauče nove vještine prilagođene njihovom uzrastu. Broj mjesta je ograničen na 15. Iz Udruženja je saopšteno da će u srijedu, u 19 sati, biti organizovana radioni-

ca pod nazivom Joga za djecu, koja je osmišljena tako da kroz različite igre, fizičke vježbe, vježbe disanja i opuštanja, približi djeci tu staru, jednostavnu i prirodnu disciplinu. “Djeca će na interesantan način učiti o važnosti pravilnog disanja, držanja tijela, kako da se umire kada su razdražljiva, jačaće samopouzdanje i osjetiti važnost sebe i svog tijela”, kaže se u saopštenju. Joga, kako su naveli, poboljšava fizičko zdravlje djece tako što kroz izvođenje asana (pokreta) djeca jačaju snagu, fleksibilnost, pokretljivost. Asane se izvode polako uz svjesno izvođenje pokreta i uz punu koncentraciju. Radionicu će voditi sertifikovana instruktorka joge Dragana Latković, a namijenjena je djeci uzrasta od šest do deset godina. Broj mjesta je ograničen na deset. Iz Udruženja su najavili da će u četvrtak u 19 sati biti održana edukativna radionica pod nazivom Mape uma-zabavni izazov, koja je

namijenjena djeci uzrasta od osam do 11 godina. Djeca će, kako su objasnili, imati priliku da učestvuju u različitim igrama koje poboljšavaju koncentraciju i ubrzavaju proces učenja kod djece osnovnoškolskog uzrasta. Tema radionice će biti rijeke Crne Gore. “Kako možemo upamtiti rijeke i slivove Crne Gore, kroz njihovo slikovito predstavljanje kroz Mapu uma, imaćemo priliku da naučimo na radionici”, kazali su iz Udruženja. Kako su naveli, radionicu će voditi Đorđina Markuš, a broj mjesta je ograničen na osam. Besplatne radionice se održavaju u prostoru Igračkoteke i razvojnog centra, u ulici Bracana Bracanovića 74/a u Podgorici. Iz Udruženja su saopštili da je, zbog ograničenog broja mjesta, obavezno prijavljivanje na e-mail igrackoteka@t-com.me, broj telefona 020 22 10 00 ili u inbox Facebook stranice Igračkoteka i Razvojni centar. Mina

Ilustracija

U PORODILIŠTU KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE

ROĐENO 15 BEBA

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

U Porodilištu Kliničkog centra Crne Gore, u protekla 24 sata, rođeno je 15 beba. U Urgentnom centru zbrinuto je 198 pacijenata, od kojih sedmoro iz saobraćajne nezgode i troje iz nasilja. Najviše pacijenata

zbrinuto je u Internističkoj ambulanti, njih 71, u Hirurškoj 55 i u Ortopedskoj 35. U hirurškoj sali Urgentnog centra odrađeno je sedam intervencija, a na bolničko liječenje primljeno je 13 pacijenata.

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

aktuelno

Herceg Novi: MještaNi se guše u diMu

Blokada deponije ako nadležni ne riješe problem

ještani hercegnovskih Ubala ogorčeni su jer se još uvijek guše u dimu koji se širi sa deponije, o čemu su u nekoliko navrata obavještavali nadležne.

Oni zahtijevaju da se problem što hitnije riješi i da se deponija potom održava kako ne bi ponovo došlo do požara. Otpad na deponiji počeo je da gori u junu, veći požar je izbio krajem jula, kada je lokalizovan, ali dim se i dalje širi i dvije sedmice nakon toga. Iz opštine je tada obećano da će situacija biti riješena za nekoliko dana i da će probiti i drugi prilaz ka deponiji kako bi kamioni mogli nasipati zemlju. Put je probijen i smeće se vozi donjim putem, ali vatra na gornjem dijelu nije ugašena, tvrde mještani. Prema riječima člana Savjeta Mjesne zajednice Ubli Gorana Vukovića, dim se nadvija nad selom i dalje

prema Žlijepskoj lokvi, a zatražili su i sastanak sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem. “Konkretno do nikakve promjene nije došlo, što je dogovoreno, osim što je proširen taj put, koji je bio korišćen za odvoz metalnog otpada i guma, dok je još bila planirana revitalizacija deponije. Smeće se vozi donjim putem, ali vatra na gornjem dijelu nije ugašena. U slučaju da se niko ne odazove od lokalne uprave, ne preostaje nam ništa drugo nego blokada deponije, što ne bismo željeli da se dogodi, jer svi živimo u Novom i volimo da grad bude čist. Ne želimo da pravimo problem, ali će se definitivno morati nešto

uraditi po pitanju deponije”, kazao je Vuković. Direktor “Čistoće” Herceg Novi, Vladimir Arsić, kazao je da su deponiju doveli u pristojno stanje, te da je dim prisutan, ali u manjim količinama “Opština nam je izašla u susret, da pokušamo da riješimo pitanje prilaznog puta u donjem dijelu deponije. Ti radovi su pri kraju, put je proširen. Investicija je košta-

Kotor: PreKiNuta duga tradicija

šavaju na svaki način da regulišu novonastalu situaciju. “Nadamo se da se kompletno deponovanje radi na onom mrtvom dijelu i nadamo se da više neće biti problema, kao što je bilo u prethodnom periodu. Razgovarali smo sa Goranom Vukićevićem, predsjednikom MZ Ubli, koji je zaposlen kod nas. On prati proces rada i vrlo dobrlo poznaje situaciju na terenu”, naveo je Arsić. S.M.

tivat: u čast šKolsKog broda ª jadraNº

Nizom manifestacija obilježavaju rođendan

Zabranjeno gađanje živog kokota

Manifestacija “Gađanje kokota”, koja se još od 17. vijeka održava u Perastu, od sada će morati da se nastavi bez pucanja u živoga kokota, saopšteno je iz organizacije Korina Animalsa. Organizatori ove fešte će po uputstvu veterinarske inspekcije od sljedeće godine morati da koriste maketu kokota. Peraštani obilježavaju zavjetni dan 15. maj, u slavu pobjede predaka nad Turcima 1654. godine, kada su braneći grad pogodili Mehmed-agu Rizvanagića i savladali brojčano nadmoćnu tursku vojsku. U znak

la 20.000 eura. Naši kamioni deponuju dio otpada u mrtvom dijelu, jer je stari dio bio zapaljen. Redovno se taj gornji dio pokriva zemljom. Bageri otkopavaju dio deponije i zatrpavaju ta žarišta nastala dejstvom metana, kao što je slučaj sa svim deponijama. Još postoji taj dim, ali količna dima se smanjila”, kazao je Arsić. On je poručio da razumiju problem mještana i poku-

sjećanja na taj slavni događaj Peraštani gađaju kokota postavljenog na plutači oko 200 metara od obale. Ova manifestacija je proteklih godina izazivala posebnu pažnju javnosti i mnoštvo osuđujućih reakcija zato što se puca u živog kokota. Iz Korina Animalsa su uputili zahtjev za pokretanje inspekcijog postupka Upravi za veterinu, koja je, kako navode, potvrdila njihovo stanovište da je u pitanju ozbiljno kršenje Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja. “Na veliku radost javnosti, sa ovim surovim načinom

zabave će se prekinuti sljedeće godine, kada će veterinarska inspekcija propratiti manifestaciju da bi bila sigurna da se zakon poštuje, po obećanju organizatora. Vjerovatno niko neće odgovarati za prethodnih 10 godina kršenja zakona (jer do 2008. Crna Gora nije imala zakon o zaštiti dobrobiti životinja), ali nama nije za cilj da stvaramo neprijateljstva, već da se fokusiramo na bitku za pravdu nad slabijima i nezaštićenima, a to su u ovom slučaju životinje. Ovo je naša velika pobjeda!”, poručli su iz Korina Animals. I.K.

Nizom manifestacija u Tivtu narednih nekoliko dana obilježiće se 85 godina školskog broda “Jadran”. U subotu je planirana vožnja brodom i akcija slika od 11.30 do 15.30. “Dan otvorenih vrata” održaće se 15. avgusta od devet do 19 sati. Poklon koncert Turističke organizacije, u čast rođendana, održaće se istog dana u 21.30 sati, na kojem će nastupiti članica nekadašnjeg hrvatskog elektro pop sastava ET, Vanna. Izložba fotografija u galeriji Buća trajaće od 17. do 25. avgusta, a jedriličarska regata održaće se 18. avgusta. Glavna ceremonija svečani prijem i koktel na brodu je 20. avgusta. Školski brod jedrenjak “Jadran”, dužine 64 meta-

ra, a deplasmana 737 tona, izgrađen je 1933. godine u Hamburgu. Mornarica Kraljevine Jugoslavije potpisala je ugovor za gradnju broda sa njemačakim brodogradlištem “H.C. Stulcken Sohn” 4. septembra 1930. godine. Dobivši ime “Jadran”, brod tipa barkantin porinut je 25. juna 1931. godine. Gradnja i kompletno opremanje broda završeno je u junu 1933, kada je i zaplovio prema domovini. U matičnu luku Tivat uplovio je, uz svečani doček, 16. jula pristajući na gradsku rivu Pine. U flotnu listu Ratne moranice Kraljevine Jugoslavije upisan je 19. avgusta 1933. godine, koji se i obilježava kao Dan Jadrana, koji je do sada prevalio preko 400.000 milja. Z.K.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 21.08.2018. godine, sa početkom u 11 h, u prostorijama advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Martinović Branka, upisana u listu nepokretnosti br. 4327, KO Podgorica I, Uprave za nekretnine PJ Podgorica i to: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 2, na katastarskoj parceli broj 1184/8, PD 45, spratnost P4, površine 49 m2. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji iznosi 88.200,00 € Ukupan iznos preostalog duga dužnika 19.07.2018. godine iznosi 36.462,46 €.

Martinović Lidije na dan

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 20.08.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/412-393. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17), JZU Opšta bolnica Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE pilećeg mesa, ribe i jaja na godišnjem nivou, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV - om 7.480,00 €. Tenderska dokumentacija broj 459-OP-18/18-7089 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 10.08.2018. godine. Lice za davanje informacija je Maja Kordeš, dipl. ecc, telefon 040 231 204, e-mail: bolnica-nk@t-com.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17), JZU Opšta bolnica Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE poljoprivrednih proizvoda na godišnjem nivou, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV - om 10.358,00 €. Tenderska dokumentacija broj 460-OP-19/18-7093 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 10.08.2018. godine. Lice za davanje informacija je Maja Kordeš, dipl. ecc, telefon 040 231 204, e-mail: bolnica-nk@t-com.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17), JZU Opšta bolnica Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE usluga kolektivnog osiguranja lica i imovine na godišnjem nivou, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV - om 19.100,00 €. Tenderska dokumentacija broj 461-OP-20/18-7096 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 10.08.2018. godine. Lice za davanje informacija je Maja Kordeš, dipl. ecc, telefon 040 231 204, e-mail: bolnica-nk@t-com.me

KOTOR: ATRAKTIVAN PROSTOR VEĆ DVA MJES

ČIŠĆENJE LOKACIJ OPŠTINA OBEZBIJE

uristi koji ovo ljeto posjete Kotor, drugu kruzing destinaciju u Top 5 u istočnom Mediteranu, moći će da vide ruševinu hotela Fjord, pored koje moraju da prođu kruzeri, koji dolaze iz pravca Tivta.

Rušenje nekadašnjeg hotela dobili iz Opštine je da će u najFjord u Kotoru, koje je počelo kraćem roku obezbijediti ade26. aprila, završeno je kako je kvatnu deponiju. Kad se to dei bilo najavljeno 15. juna, ali od si firma kojoj je povjeren potada na toj lokaciji se ništa ne sao odvoza građevinskog radi, osim što atraktivan pro- materijala istog momenta će stor na pjeni od mora naruša- početi sa transportom mateva slika od oko 10.000 kubnih rijala, i taj posao će biti zavrmetara građevinskog šen u roku od deset dana”, otpada. kazao je Pelinković. Izvršni direkOn je ranije nator i jedan od javio da će odNIJE DO NAS, MI ČEKAMO DA osnivača firm a h n a ko n SE OBEZBIJEDI DEPONIJA. KAD me Boka Bay rušenja hoteSE TO DESI FIRMA KOJOJ JE POInvestment la, biti sproVJEREN POSAO ODVOZA GRALLC, Orhan vedena ispitiĐEVINSKOG MATERIJALA ISTOG Pelinković, vanja kako bi MOMENTA ĆE POČETI SA TRANkazao je juče se utvrdila geSPORTOM MATERIJALA, I TAJ Dnevnim noomehanička i POSAO ĆE BITI ZAVRŠEN U ROvinama da je geotehnička KU OD DESET DANA razlog zašto se svojstva lokacija na lokalitetu bivna kojima se nalaze šeg hotela Fjord i daobjekati nekadašnjeg lje nalazi građevinski otpad, Fjorda i zgrada Jugooceanije. taj jer je kotorska komunalna “Priprema tenderske doinspekcija zabranila odvoz kumentacije za raspisivanje građevinskog materijala dok međunarodnog tendera za izOpština Kotor ne obezbijedi gradnju konceptualnog rješedeponiju za tu vrstu otpada. nja za izgradnju hotelsko-tu“Nije do nas, mi čekamo da rističkog kompleksa najviše se obezbijedi deponija. Po- kategorije uslijediće nakon sljednja informacija koju smo što se za to steknu uslovi”, ka-

zao je Pelinković. Planirana je saradnja sa nekim od poznatih svjetskih brendova iz oblasti hotelijerstva. Većinski vlasnik kompanije Boka Bay Investment LLC (90 odsto) je Švajcarski fond koji čini nekoliko investitora. Hotel “Fjord” je 2005. godine prodat kroz stečaj irskim biznismenima i od tada i po-

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

Kruzer u neposrednoj blizini ruševine

AKTUELNO

POVEĆANE AKTIVNOSTI KOMUNALNOG TOKOM LJETA

Za tri tone više otpada nego prethodnog ljeta

SECA NARUŠAVA SLIKU GRADA

JE TEK KAD EDI DEPONIJU

red brojnih najava da će se na toj lokaciji graditi novi eksluzivni hotel, stajao je u ruiniranom stanju u samom centru grada na atraktivnoj lokaciji pored mora i predstavljao pravo ruglo. Irski biznismen Luis Megvajer i njegov tadašnji poslovni partner i zemljak Majkl Finglton 2005. godine osnovali su

kompaniju New Fjord Development, preko koje su, neposrednom pogodbom, za 5,5 miliona kupili “Fjord” od kompanije Alfa invest, Veselina Barovića. Irski biznismeni i partneri su se, međutim, razišli, a firma je opet završila pod stečajem. Jedan drugog su godinama unazad pokušavali da ististnu iz biznisa i preuzmu posao.I.K.

Količine komunalnog otpada, koje su komunalci odvezli iz Tivta, povećane su u odnosu na isti period prošle godine. Direktor Komunalnog Vlado Đukić navodi da je prošlog ljeta bilo 47, a da trenutne količine prelaze 50 tona otpada, od čega najviše kartona koji se prodaje. Uz pomoć Komunalne policije, ove godine prevaziđen je problem parkiranja vozila kod posuda za odlaganje otpada, a odvoz smeća organizovan je u dvije smjene do 15. septembra. Kamioni za odvoz smeća stari su od osam do 11 godina, pa su iz Komunalnog u pregovorima sa Opštinom da se do naredne sezone nabavi jedan novi kamion kako bi se u potpunosti odgovorilo potrebama sezone. Za naredno ljeto planiran je niz drugih aktivnosti vezano za higijenu grada, koje će finansirati iz sopstvenih sredstava. Đukić je istakao da je naplata usluga veoma dobra, jer su Tivćani prepoznati kao redovne platiše. Naplata kod građana je skoro 90 odsto, a kod pravnih lica kreće se 81 - 85 odsto. Problem naplate je kod ‘vikendaša’ koji tokom godine borave u Tivtu uglavnom tokom ljeta i u sezoni se kreće oko 70 odsto. Đukić je kazao da će tražiti optimalno rješenje, jer vlasnici ne borave cijelu godinu u Tivtu, te da plaćaju tri ili četiri mjeseca godišnje. Pored redovnog održava-

nja čistoće grada, trenutno je u toku čišćenje odvodnih i bujičnih kanala kako bi u potpunosti bili spremni za kišnu sezonu, a riješili su i problem rasvjete u Velikom gradskom parku, gdje je od 1. avgusta počela da radi čuvarska služba. “Napravljena je i stražarska kućica koja se nalazi preko puta spomenika Spasiću i Mašeri. To znači da će u narednom periodu biti osposobljena i fontana kod spomenika. Ranije su bilježene česte krađe pumpi koje su vandali i lomili tako da najčešće fontana nije ni radila. Ovih dana završava se i rekonstrukcija kapele. U taj posao uloženo je oko 3.000 eura, a obavljeno je krečenje, popravljen krov i osposobljena kuhinja koja do sada nije bila u funkciji. Nabavljeni su i jastuci za klupe i etisoni za

podove u sva tri prostora. Sanirana su tri sanitarna čvora, a zbog zahtjeva građana ispred kapele će biti postavljena česma”, naveo je Đukić. Čuvarsku službu zajednički će organizovati Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost i Komunalno d.o.o. koje upravlja Velikim gradskim parkom. Od ove godine Komunalno raspolaže i sa mašinom za čišćenje kamena, za šta su prethodnih godina izdvajali značajna sredstva. Đukić najavljuje i uređenje gradske tržnice do kraja ove godine, kao i rješavanje pitanja klimatizacije, koja je i najveći problem u radu. “Neuslovna tržnica jedan je od razloga manjeg broja zakupljenih stolova u prostoru zelene pijace, u odnosu na početak rada tržnice”, istakao je Đukić. Z.K.

Rasvjeta u gradskom parku i osvjetljavanje spomenika

Iz Sekretarijata su najavili i rekonstrukciju i izgradnju rasvjete u parku, a projekat je radila kotorska firma “E projekt”. “S obzirom da se radi o zaštićenom prirodnom dobru, kroz projekat je osmišljeno da se uradi i idejno rješenje načina osvjetljavanja spomenika i pojedinih znamenitih objekata, kao i sam izgled svjetiljki

koje će koristiti. Rješenje će biti prezentovano Odboru za Veliki gradski park, kako bi u komunikaciji sa članovima došli do najboljeg rješenja”, obrazložili su iz resornog sekretarijata istakavši da je cilj ušteda energije zamjenom fluroscentnih svjetiljki LED rasvjetom, koja će obuhvatiti i one dijelove parka koji do sada nisu bili pokriveni rasvjetom.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

Tokom 2017. uklonjeno 260 kesa komunalno Za održavanje čistoće obala zaduženo je gradsko preduzeće “Čistoća”, koje ovo društvo redovno održava u dijelu sakupljanja komunalnog otpada. Ipak, ovo preduzeće ne može mnogo uticati na korito rijeke Ribnice, odnosno na ono što ostane nakon što rijeka presuši. “Nažalost, svjedoci smo da je u koritu Ribnice, i pored organizovanih akcija čišćenja, svake godine evidentno odlaganje kako komunalnog, tako i drugih vrsta otpada. Tokom prošle godine, djelovi obale i korita Ribnice do kojih smo mogli

prići su čišćeni u nekoliko navrata, a prilikom svakog čišćenja su sakupljene značajne količine komunalnog, ali i drugih vrsta otpada”, navode iz “Čistoće”. U akciji koja je organizovana u junu prošle godine, radnici su manuelno sakupili oko 150 kesa komunalnog otpada, dok je u dvije akcije organizovane tokom oktobra uklonjeno još 110 kesa komunalnog, a uz angažovanje radne mašine uklonjena je jedna kiperska tura biljnog otpada i ostataka starog namještaja.

Mini deponija kod mosta u Ulici Bratstva i jedinstva

PODGORICA: NEODGOVORNO I NESAVJESNO PONAŠANJE

GRAĐANI KORITO RIBNICE PRETVARAJU U DEPONIJU

rađani Podgorice su u posljednjih nekoliko godina pretvorili rijeku Ribnicu u deponiju, koja je od atraktivnog mjesta postala pogodna lokacija za odlaganje raznoraznog komunalnog i građevinskog otpada.

Ekipa Vikend novina obišla je dio korita rijeke Ribnice u užem gradskom jezgru, koje je, baš kao i prethodnih godina, prekriveno raznim otpadom. U koritu rijeke može se naći čak i građevinski optad i to u njenom najljepšem dijelu na Sastavcima. Kolika je nebriga građana najbolje se vidi kada rijeka Ribnica presuši, a ostane dobar dio onoga što su građani tokom godine bacali u rijeku.

■ SAČUVATI

PRIRODNO BLAGO

I pored brojnih apela gradskog preduzeća “Čistoća” i brojnih nevladinih orga-

nizacija, situacija je iz godine u godinu identična. Očigledno da ni brojne akcije čišćenja, i poziv na očuvanje prirodnog blaga koje ima Podgorica, nijesu mnogo uticale na svijest građana, koji godinama pretvaraju ovu rijeku u deponiju. Najgore stanje je od Novog mosta kod stare opštine do mosta Braće Zlatičanin, gdje se može pronaći raznorazni otpad i mini deponije na nekoliko mjesta. Milica Kandić, iz NVO Green home, kazala je Vikend novinama da je rijeka Ribnica evidentno zaboravljena, te da nekadašnji simbol Podgorice sada samo služi za odlaganje otpada i građevinskog šuta. Ističe da je problem nele-

NEOPHODAN JE MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP SVIH RELEVANTNIH AKTERA KOJI IMAJU VELIKU ULOGU U KVALITETNOM UPRAVLJANJU KAKO VODNIM RESURSIMA TAKO I OTPADOM

galnog odlaganja otpada veoma izražen i u drugim djelovima grada. “Kada je riječ o podgoričkim rijekama, čini se da je Ribnica zaboravljena i da služi za nelegalno odlaganje otpada. Svakodnevno se može vidjeti da građani odlažu otpad na mjesta koja nisu predviđena za to. Takođe, primjer neadekvantnog odlaganja otpada svakako je i Ćemovsko polje, gdje smo krajem juna mjeseca u saradnji sa ‘Čistoćom’ uklonili 350 vreća otpada i 15 kamionskih tura građevinskog šuta. Mnogo je takvih lokacija u Glavnom gradu, a rijeka Ribnica je jedna od njih”, kazala je Kandić.

■ LOŠA PRIMJENA ZAKONA Neefikasna i selektivna primjena zakona, kako kaže Kandić, stvo-

rila je povoljan ambijent za nezakonite radnje. S tim u vezi neophodno je raditi na efikasnijoj primjeni zakona i podizanju svijesti građana. “Pored podizanja svijesti građana o značaju rijeka i važnosti njihovog očuvanja, neophodan je multidisciplinarni pristup svih relevantnih aktera koji imaju veliku ulogu u kvalitetnom upravljanju kako vodnim resursima tako i otpadom. Efikasna primjena zakona, strožija kontrola i bolja kaznena politika su mjere koje bi doprinijele da se nelegalne aktivnosti smanje”, poručila je Kandić. Ona je istakla da su problemi sa kojima se suočavaju crnogorske, ne

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

og otpada

110

KESA KOMUNALNOG OTPADA PRIKUPLJENO JE TOKOM DVIJE AKCIJE U OKTOBRU PROŠLE GODINE, IAKO JE U JUNU PRIKUPLJENO ČAK 150 KESA KOMUNALNOG OTPADA

AKTUELNO

Nekad se pila voda iz Ribnice Koliko su neodgovorni pojedinci doprinjeli uništavanju rijeke Ribnice najbolje govori i naš sagovornik sa Drača, Nikola Mitrović, koji se prisjeća kako je sve to izgledalo prije i više od pola vijeka. “Ono što je interesantno, ali i neshvatljivo za mlađe generacije, jeste to što smo se mi kupali na Ribnici. Ona ranije nije presušivala tokom cijelog ljeta. Kupali smo se cijeli jul i avgust. Plaža Crne rape bila je najpopularnija, a nalazi se na teritoriji Ibričevine, na oko 100 metara uzvodno od ušća Savinog potoka u Ribnicu. Zanimlji-

va i posjećena plaža bila je i kod mosta Kapadžića, gdje je južno od mosta bila podignuta brana, odakle je voda išla u mlinove, koja je čuvala nivo vode i ljeti, pa su se i tu okupljali većinom Starovarošani i Dračani. Otac mi je pričao da je i ranije bilo baš mnogo kupača i da se na lijepim plažama tražilo mjesto više. Sada je sve to nezamislivo kada pogledamo kako sada izgleda rijeka Ribnica u julu i avgustu. Mi smo mogli da pijemo vodu iz Ribnice bez ikakvih posljedica, a danas niko ne smije ni da se okupa u ovakvu rijeku”, kazao je Mitrović.

Ribnica u blizini mosta Kapadžića

samo podgoričke rijeke, brojni. “Na sjeveru su to problemi sa gradnjom malih hidroelektrana, gdje se svakodnevno suočavamo sa velikim otporom lokalnih zajednica”, poručila je Kandić. Ove godine fokus organizacije Green home bilo je sprovođenje preventivnih mjera u cilju sprečavanja nastanka požara, odnosno čišćenje komunalnog otpada sa područja park šume Ćemovsko polje. “Poznato je da komunalni otpad svakako doprinosi širenju požara pa su i naše akcije i aktivnosti bile usmjerene na čišćenje problematičnih lokacija. Kada je riječ o koritu rijeke Ribnice možda u oktobru mjesecu organizujemo akciju čišćenja sa našim volonterima”, kazala je Kandić. M. Medenica

Izgled rijeke Ribnice, koja prolazi kroz centar Podgorice, ovih dana ne ostavlja lijepu sliku na mnogobrojne turiste koji posjećuju glavni grad. Iz “Čistoće” navode da će uskoro biti organizovana velika akcija čišćenja korita rijeke Ribnice, baš kao i svake godine. “Kako nivo vode do nedavno nije dozvoljavao organizovanje akcije detaljnog čišćenja, a s obzirom da su u koritu rijeke Ribnice, i pored naših brojnih apela, ponovo prisutne određene količine otpada odloženog od nesavjesnih pojedinaca, planirali smo da do kraja mjeseca organizujemo akciju čišćenja pristupačnih djelova korita”, kazali su iz “Čistoće”. Oni se nadaju da će poslije ovogodišnje akcije, efekti tih poslova biti dugoročni, a osim apela na pojedince da otpad odlažu na za to predviđena mjesta, ovo društvo će korito i obalu Ribnice, kao i ostale plaže u gradu, redovno održavati, kako bi smanjili pojavu nepropisno odloženog otpada na ovim prostorima.

Mini deponija i fekalije kod Nikić biznis centra Foto: Iva Mandić

Uskoro akcija čišćenja

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

SJUTRA SE ZAVRŠAVA 31. IZDANJE BARSKOG FESTIVALA

Razgovor sa publikom za kraj Ljetopisa

Ovogodišnja produkcija festivala, “O miševima i ljudima”

Trideset prvo izdanje Barskog ljetopisa biće zatvoreno sjutra veče programom naslovljenim “Veče sa organizatorima”, koji će na platou ispred Dvorca kralja Nikole biti upriličen od 21 čas. Tim povodom, o ovogodišnjih 60 festivalskih dana i više od 100 programa realizovanih u sklopu večernje scene i pratećeg programa, govoriće direktorica Barskog ljetopisa Ksenija Popović, producent Stefan Ra-

kočević, organizator Mirko Bujišić, selektori muzičkog programa Aleksandra Vojvodić-Jovović i Bojan Suđić, selektor pozorišnog programa Boris Mišković, selektor književnog programa Milun Lutovac, selektorka pratećeg programa Vesna Vujošević-Labović. kao i Marija Drašković i Anđela Andrijašević iz PR službe festivala. “Program zatvaranja zamišljen je kao otvorena konferencija za medije, ali i kao

PREMIJERNO IZVEDENE ª KRVAVE SVADBEº U REŽIJI IGORA VUKA TORBICE

veče druženja sa publikom, tokom kojeg će se razmijeniti utisci i o ovogodišnjem festivalu, ali i ideje i sugestije za idući. U skladu sa tim, svi zainteresovani su pozvani da dođu i budu gosti zatvaranja”, stoji u najavi. Ovaj vid komuniciranja i interakcije sa publikom ustanovljen je na prošlogodišnjem, jubilarnom festivalu u cilju premošćavanja jaza između kulture, odnosno umjetnosti, i publike. S.I.

U DANAŠNJEM DRUŠTVU PRAVE VRIJEDNOSTI SU PREKRIVENE PRAŠINOM

⌦ Sonja Ičević

redstavom smo željeli da podsjetimo da ljubav, osjećanja, praštanje i poezija još imaju veliku vrijednost u životu čovjeka, bez obzira što nas današnje vrijeme uči da su važnije neke druge stvari. Prva premijera 32. Grada teatra, “Krvave svadbe” Federika Garsije Lorke, sa rediteljskim potpisom jednog od najangažovanijih reditelja u zemljama u okruženju Igora Vuka Torbice, premijerno je izvedena na sceni između crkava u Starom gradu. Predstava je rađena u koprodukciji Srpskog narodnog pozorišta i budvanskog festivala, a uloge tumače Milica Grujičić, Varja Đukić, Vukašin Ranđelović, Pavle Popović, Branka Stanić, Ivana Mrvaljević (Tašta), Miro-

slav Fabri (Otac), Draginja Voganjac (Susjeda i Smrt), Maja Stojanović (Služavka), Dušan Vukašinović i Filip Đuretić (Drvosječe), i Nenad Pećinar (Mjesec). Scenograf je Branko Hojnik, kostimografkinja Jelisaveta TatićČuturilo, a kompozitor Vladimir Pejaković.

Gradu teatru, prije svega je zadovoljan reakcijom publike. Lorkino djelo, dodaje, prirodno pripada ovakvom ambijentu i Mediteranu. On je objasnio da je danas pitanje potrebe da savremeni čovjek sebi dopusti da bude emotivan, da osjeća i bude sentimentalan, jer su današnje društvo i njegov sistem vrijednosti svojim cinizmom učinili da na sve što je eterično i poetsko padne prašina. “Dovodeći Lorku na scenu imao sam želju da se ta prašina skloni, i da, zapravo, poeziji damo šansu”, kazao je

■ POEZIJI TREBA DA DAMO ŠANSU

Kako je poslije premijernog igranja istakao Torbica, kome je ovo prva režija na

SAVREMENI ČOVJEK TREBA SEBI DOPUSTI DA BUDE EMOTIVAN, DA OSJEĆA I BUDE SENTIMENTALAN

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

KULTURA

Predstavljanje zbirke Poezije ª križni Put i druge Pjesmeº

O stihovima don Branka u Kotoru

don Branko Sbutega

Zbirka poezije don Branka Sbutege, naslovljena “Križni put i druge pjesme”, biće predstavljena u Bogorodičinom hramu, večeras od 21 sat, u sklopu KotorArt don Brankovih dana muzike. Radi se o zbirci do sada neobjavljenih pjesama, koju je priredio istoričar, diplomata i admiral Bokeljske mornarice Antun Sbutega. Učesnici programa su direktor festivala Ratimir Martinović i priređivač.

Scena iz predstave reditelj. Prema riječima Milice Grujičić, koja igra Vjerenicu, glavnu junakinju, premijerna publika je bila sjajna, što je i njoj, kao i ostalim glumcima, donijelo divno osjećanje poslije rada na predstavi koji nije bio baš lak. “’Krvave svadbe’ su bile veliki posao, predstoje nam još nekoliko večeri igranja u Budvi, što će biti ogromno zadovoljstvo. Predstavom smo

Glavni lorkini junaci, svako na svoj način, žele da pobjeGnu od svijeta koji ih okružuje i stereotipa u kojima žive, ali to, naravno, ne moGu, i u tome je njihov traGizam

željeli da podsjetimo da ljubav, osjećanja, praštanje i poezija još imaju veliku vrijednost u životu čovjeka, bez obzira što nas današnje vrijeme uči da su važnije neke druge stvari”, istakla je Grujičić.

■ FATALNA PRIČA O LJUBAVI

Vukašin Ranđelović, tragični Vjerenik u Lorkinom djelu, smatra da su “Krvave svadbe”, prije svega, fatalna priča o ljubavi, čovjekovoj sudbini, osveti, praštanju… “Glavni Lorkini junaci, svako na svoj način, žele da pobjegnu od svijeta koji ih okružuje i stereotipa u kojima žive, ali to, naravno, ne mogu, i u tome je njihov tragizam. Svaki lik ima neku svoju ličnu dramu, u pred-

“Ova knjiga predstavlja treće u nizu izdanje KotorArt don Brankovih dana muzike nakon prve knjige pjesama don Branka Sbutege ‘Sebedarje’ i Antuna Sbutege ‘Blažena Ozana’”, podsjećaju organizatori. U muzičkom dijelu programa nastupiće nagrađivana kotorska gitaristkinja Nađa Janković, dok će poeziju čitati glumci Milena Gardašević i Igor Đorđević. Don Branko Sbutega bio

je intelektualac, lingvista, poliglopa i župan crkve Svetog Eustahija u Dobroti. Rođen je u Kotoru 1952. godine, a preminuo 2006. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Kotoru, a uporeno je završio i muzičku školu. Studirao je medicinu u Beogradu, a teologiju u Zagrebu, Beču i Rimu. Ostao je upamćen po humanitarnom radu tokom godina krize u bivšoj Jugoslaviji. S.I.

Ranđelović i Đukić u ulozi Sina i Majke stavi se trudimo da na neposredan i neklasični način to izvučemo u prvi plan. Vjerenik koga tumačim želi da se oženi, da ode od majke koja ga pritiska, pošto je izgubila muža i starijeg sina i iz najbolje namjere pokušava da ga osposobi za život. Ali, on biva ugušen tom prevelikom brigom, i to je, zapravo, njegova najveća lična drama, a ne samo to što njegova vjerenica na dan vjenčanja odlazi sa čovjekom u koga je zaljubljena”, objašnjava Ranđelović. Mladi crnogorski glumac Pavle Popović, koji tumači lik Leonarda, ističe da je za njega rad na ovoj predstavi veoma značajan. “Reditelj nas je fenomenalno vodio, bio je uz mene, kao i cijela ekipa glumaca.

Ulogom Leonarda pomjerio sam svoje glumačke granice. Divno smo sarađivali, kolege iz Novog Sada su bile sjajne, potpuno posvećene predstavi, a primili su nas kao familiju dok smo radili kod njih”, naveo je Popović. Za glumicu Branku Stanić, koja igra Leonardovu ženu, ovacije publike kojima su ispraćene “Krvave svadbe” posljedica su razumijevanja, dobre saradnje i divne atmosfere u kojima su radili predstavu, a posebno, posvećenosti Igora Vuka Torbice. “Lorka je bio veliki izazov, a mi smo se vođeni Vukom Torbicom osjećali tako sigurno, razigrano i jedva smo čekali premijeru da pokažemo šta smo uradili”, kazala je Stanić.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

IZLOŽBA SLIKA MILUTINA OBRADOVIĆA U KOTORSKOJ GALERIJI

Bajkovita i šarenolika sjećanja na djetinjstvo

Izložba radova akademskog slikara Milutina Obradovića, naslovljena “Običan malecki san”, otvorena je u Gradskoj galeriji, u okviru Međunarodnog festivala KotorArt. Obradović se kotorskoj likovnoj publici predstavio sa 18 slika novijeg datuma, rađenih u tehnici ulje na platnu, koje će uskoro biti izložene i u Ljubljani. Umjetnik je za VN kazao da je na predstavljenim platnima ogolio svoju dušu i iskrenost. “Ta iskrenost je u nekoj figuraciji portreta konja. Vidite kako je to bajkovito, šarenoliko, informacije koje skreću i bude emotivnost na onu pravu adresu, adresu dodira, iskrenosti, adresu nekog sunčanog i boljeg sjutra, ali i onog jučerašnjeg. Možda u suštini ove slike samo

Sa otvaranja izložbe

TIVAT: ª SPEAK LOWº U ATRIJUMU BUĆA

Kabare kao omaž velikanu avangarde Kurtu Vajlu Kabare “Speak Low”, omaž životu i djelu Kurta Vajla, biće izveden na sceni atrijuma Buća sjutra veče od 21 čas, u okviru 13. Festivala mediteranskog teatra Purgatorije. Kabaretsku atmosferu donose sopran Tijana Đuričić, pijanistkinja Irina Naumovska i harmonikaš Aleksandar Budimir. “Strast, ljubav, beznađe, bezbrižnost, rat, red, uz slušljiva tanga, valcere, rijetko izvođene songove i nape-

Tijana Đuričić

te harmonije na engleskom, njemačkom i francuskom – muzika velikana avangarde Kurta Vajla na tekstove Brehta, Koktoa i Neša – samo za one odabranog senzibiliteta. Omaž životu i djelu Kurta Vajla, kabare ‘Speak Low’ kroz promenadu atmosfera, harmonija i tekstova velikana 20. vijeka, cinizmom, kontrastima, kritikama i aktuelnošću provodi slušaoca/gledaoca kroz različite razvojne faze ovog izvanrednog umjetnika”, stoji u najavi. S.I.

prave sponu djetinjstva i moje budućnosti, onoga šta sam zapravo ja, jer ako je mozak stvorio i ruke i noge i sve organe koji funkcionišu i rade za njega, onda je definitivno mašti ostavio dovoljno prostora i eto mašta je danas u Kotoru, moja mašta”, kazao je Obradović. Izložbu je otvorio predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, koji je kazao da je priređivanje ovog događaja značajno iz više razloga. “Gradska galerija, nakon što su prostori obnovljeni i stavljeni u funkciju kakvi bi trebali biti, dobila je svoj puni smisao i funkciju. Ova izložba predstavlja uvod u ono što će karakterisati naredno izdanje KotorArta. Naime, zajedno sa organizatorima kulturnih manifestacija pla-

niramo da od naredne godine imamo i segment vizuelne umjetnosti kao poseban program KotorArta, a time će se ovaj grad dičiti. S tim u vezi, imali smo nekoliko bitnih razgovora sa ljudima koji bi trebalo da dovedu ovdje velike i značajne kolekcije koje će siguran sam i ovom prostoru i cijelom gradu biti na čast. Zbog toga mi je neobično zadovoljstvo da večeras kao najavu svega toga što nas čeka imamo izložbu gospodina Obradovića, izložbu punu boja i nadam se da će to biti dobar znak za sve ono što nas očekuje”, kazao je Jokić. Na otvaranju je govorila i direktorica Kulturnog centra “Nikola Đurković” Marija Bernard. Postavka u Gradskoj galeriji otvorena je za javnost narednih dvadeset dana. I. Komnenić

Rezervna kultura

Stanišić

PREDSTAVLJANJE RADOSLAVA T. STANIŠIĆA

Knjiga “Rezervna kultura” književnika i kantautora iz Novog Sada Miloša Zubca, biće predstavljena u kotorskoj Galeriji solidarnosti, večeras sa početkom u 20 sati. “Ova knjiga je jedinstvena muzička hronika koja govori o novoj kantautorskoj gerili na prostoru nekadašnje jugoslovenske države i ujedno je dragocjeni osvrt na cijelu jednu alternativnu muzičku scenu o kojoj se u javnosti nedovoljno zna”, zapisao je autor. O knjizi će, pored autora, govoriti i Obrad Pavlović, a u muzičkom dijelu programa nastupiće Sonja Segić (Fea) zajedno sa Isidorom i Aleksandrom Milivojević. S.I.

Film o Milu Đukanoviću na festivalu u Nišu Dokumentarno-igrani film “Neprilagođeni filmski grof”, o scenaristi, reditelju i profesoru Milu Đukanoviću, autora Radoslava T. Stanišića biće prikazan na zatvaranju 53. Filmskih susreta u Nišu, koji će trajati od 25. do 31. avgusta. Film istaknutog crnogorskog televizijskog i filmskog reditelja biće prikazan posljednje festivalske večeri, van takmičarskog programa. Film Radoslava T. Stanišića rađen je u produkciji RTCG, a sniman je na više lokacija u Beogradu, Podgori-

ci, Budvi, Kotoru, Herceg Novom, na Čevu, Cetinju i Svetom Stefanu. U igranim scenama filma pojavljuju se Miroslav Radulović, koji tumači lik velikog sineaste, i Branimir Brstina. Producentkinja filma je Dijana Popović, a direktor fotografije Goran Tripunović. Ovo je drugo ostvarenje Radoslava T. Stanišića koje je posvećeno velikanima filmske umjetnosti koji su potekli iz Crne Gore. On je ranije snimio film “Visoki hrastovi” o Ratku Đuroviću i Velimiru Stojanoviću. S.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

kultura

Saradnja FilmSKog centra i vodeće evropSKe platForme za FilmSKe proFeSionalce

Eminentni filmski stručnjaci u Podgorici

osti dvodnevnog trening programa, koji će biti organizovan početkom oktobra, biće direktor Izraelskog filmskog fonda Katriel Šori i poznata producentkinja iz Danske Liza Lens-Moler. Dvodnevni trening program pod nazivom “EAVE on Demand – 2 Day Formula”, koji Filmski centar Crne Gore realizuje u saradnji sa jednom od vodećih platformi za filmske profesionalne u Evropi - European Audiovisual Entrepreneurs (EAVE), biće održan u Podgorici 2. i 3. oktobra. Program čine master predavanja i specijalizovane radionice, a predavači će biti eminentni stručnjaci iz oblasti filmske industrije u Evropi Katriel Šori i Liza Lens-Moler. “Osnovana 1988. godine, EAVE je vodeća platforma za obuku i jedinstvena me-

đunarodna mreža filmskih profesionalaca, koja ima za cilj obezbjeđivanje profesionalnih mogućnosti za obuku i okupljanje producenata iz različitih regiona svijeta, sa ciljem unaprijeđenja filmske industrije i koprodukcionih saradnji”, saopšteno je iz Filmskog centra. Katriel Šori, izvršni dir e kt o r F i l m s ko g f o n da Izraela od 1999. godine, studirao je na Filmskoj školi u Njujorku i vratio se u Izrael 1973. godine kako bi se pridružio Kastel Films-u u Jerusalimu, u to vrijeme vodećoj produkcijskoj kompaniji u Izrae-

lu, kao šef produkcije. Godine 1983. radio je kao saradnik na nagrađivanom filmu “Beyond the Wall”, a

Iz filma Ognjena Sviličića

Zapažena ostvarenja iZ regiona i humane akcije Projekcijom ostvarenja “Oprosti za kung-fu”, reditelja Ognjena Sviličića, večeras od 21.30 sati u porti Crkve Svetog Arhangela Mihaila na Luštici počinje četvrto izdanje festivala Luštica fest. Do 15. avgusta publika će biti u prilici da pogleda još četiri naslova nastala u novom milenijumu na prostoru bivše Jugoslavije. “Publika će uživati u ovogodišnjem hitu ‘Zlogonje’ Raška Miljkovića, te jednom od najpopularnijih novijih alterna-

tivnih ostvarenja ‘Život po Moskriju’, reditelja Gorana Nikolića, nastalom prošle godine, kao i u dva naslova koja spadaju u najznačajnija djela hrvatske novije kinematografije – ‘Oprosti za kung-fu’, koji će biti prikazan na otvaranju i ‘Kino Lika’ Dalibora Matanića, kojim će biti zatvoreno četvrto festivalsko izdanje. Pored njih, tu je i ‘Ljuljaška’ Tamare Drakulić, jedan od najinteresantnijih drumskih filmova (‘road movies’) snimljenih na ovdaš-

njim prostorima”, najavljuju organizatori. Luštica fest ima i humanitarnu crtu, te će tokom trajanja manifestacije biti prikupljani dobrovoljni prilozi za oporavak dijelova Luštice stradalih u prošlogodišnjim požarima, kao i za potrebe štićenika Dječjeg doma Mladost u Bijeloj. Projekcije su zakazane za 21.30 sati, ulaz je slobodan, a do klinaca je obezbijeđen i prevoz, svake večeri iz Rosa u 21 čas. S.I.

1984. osniva producentsku kompaniju Belfilms Ltd koja je do 1999. godine proizvela preko 200 filmova.

Ove godine mu je na Berlinaleu uručeno priznanje “Golden Kamera” za životno dostignuće. Liza Lens-Moler je producentkinja i izvršna direktorica Magic Hour Films-a iz Danske, koja se fokusira na kreativne dokumentarne i umjetničke filmove sa međunarodnim potencijalom, poput filma “BURMA VJ – Izvještavanje iz zatvorene države” Andersa Ostergarda koji ima 52 međunarodna priznanja i nominaciju za Oskara. Pored toga, Lens-Moler ima dugogodišnji uspjeh u profesionalnom filmskom obrazovanju i centralna je figura u danskoj i evropskoj filmskoj industriji. Takođe, bavi se nacionalnom filmskom politikom kao član upravnog odbora Udruženja producenata. S.I.

Književni program grada teatra

Jelušićeva studija o lutkama na Trgu pjesnika Studija “Razumjeti lutku - ogledi o traganju za arhetipom” Siniše Jelušića biće predstavljena na Trgu pjesnika večeras od 21 čas, u sklopu 32. Grad teatra. Razgovor sa autorom vodi novinar i pozorišni kritičar Bojan Munjin. “Autor, već na samim počecima ističe da pozorište lutaka, poput bajkolikog teksta, počiva na vjeri, tačnije na izvjesnosti postojanja nekog vida objektivne odnosno apsolutne istine, koja se oblikuje putem ar-

hetipskih simbola, kao što se, opet, lutkarstvo, a time i fenomen lutke, shvaćen kao metafizički problem, može tumačiti (...) kompleksnim istorijskim uvodom u iskaze Platona, Plotina, pa Bruna Šulca, Bidermana, Lotmana, Vigotskog, do sasvim nenadanog i skoro sagubljenog Pavela Florenskog, koji je zagovarao veoma osobenu aksiologiju lutke i lutkarstva zasnovanu, a kako drugačije do na metafizici”, zapisao je u osvrtu na studiju Miroslav Radonjić. S.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

HOTSPOT

RADIOSARAJEVO.BA: GORUĆA TEMA U ODNOSIMA BIH I HRVATSKE

PELJEŠKI MOST ČUVAĆE HRVATSKI MARINCI

Pelješki most goruća je tema u odnosima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Posljednja informacija odnosi se na to da će Hrvatska za najkasnije tri godine biti povezana sa svojim jugom čime će postati i najvažniji strateški infrastrukturni objekt u državi, a zbog kojeg će preduzeti posebne sigurnosne mjere. Kao takav mora imati i posebnu razinu zaštite, posebno što je to i granično područje, pa svakako da nije tek slučajnost što iz kabineta ministra odbra-

ne Damira Krstičevića najavljuju da će 14. septembra u Pločama opet, nakon dugog niza godina i brisanja roda mornaričkog pješaštva, biti smještena postrojba mornaričko-desantnog pješaštva HRM-a, piše Večernji list. Riječ je o razmještanju prvog dijela mornaričke satnije u jačini 30 do 50 specijalaca koji će biti useljeni u obnovljenu vojarnu “Neretva”, a koja će od rujna dobiti novo ime “116. brigade”. Ministar Krstičević potvrđu-

Hrvatski marinci se spremaju da čuvaju most

je da je riječ o satniji koja će do kraja 2019. u svom sastavu imati oko 160 hrvatskih “marinaca” i još 40-ak drugih vojnika. “Selekcija je pri kraju i opet dobivamo dobro uvježbane mornaričke specijalce koji će, sada s dubljeg juga biti spremni za manevar i intervenciju s mora, kopna i iz zraka u prostoru južno od Splita do rta Prevlake, a naravno da u njihov posao spada i nadzor i zaštita strategijskog objekta kakav je Pelješki most”, kaže Krstičević. Hrvatska će, dakle od samog Pelješki most

160 HRVATSKIH MARINACA I 40 DRUGIH VOJNIKA OBRAZOVAĆE NOVU SATNIJU

početka gradnje Pelješkog mosta koji Kinezi započinju graditi nekako u isto vrijeme kada Krstičević u Ploče šalje prve vodove naših mornaričkih marinaca, imati sve neophodno osiguranje. Ideja da se ovakva mornarička specijalna postrojba pomakne južno od Splita dio je Krstičevićeve strategije koju je počeo razvijati odmah po dolasku u MORH, a prošle je godine objavio kako je to dio projekta vraćanja vojske u gradove poput Vukovara, Sinja, Varaždina, kao i u Ploče. Riječ je o povratku oko 1000 profesionalnih vojnika u granična područja Hrvatske. Ideja o mornaričkom pješaštvu u Pločama nije, naravno ovisila o gradnji Pelješkog mosta, jer HV je ionako morala jače zaštititi sigurnosno državni jug. U kasarni 116. brigade u Pločama, uz marince bit će i sjedište 6. pričuvne pješačke pukovnije pa je jasno da su Ploče strateški važne za državu i u vojnom smislu. Ovdje je Luka Ploče, u planu je gradnja LNG postrojenja, a sve je više informacija i o interesu iz SAD-a, uključujući i njihove vojske za infrastrukturu u i oko Ploča. Hrvatskim marincima je

Rezerve zbog povratka vojske

U februaru 2017. lokalno je vodstvo grada Ploča s rezervom primila ideju o povratku vojske u grad, jer su imali planove da na mjestu kasarne i pomorskog dobra grade marinu, no sada, kažu, vide koristi, a da imaju još lijepih uvala za marinu. Ploče i smještaj satnije mornaričkih specijalaca, ubuduće i pričuvne bojne prioritet je MORH-a i Glavnog stožera HV-a, a zemlja dobija čuvare juga Jadrana.

ovaj prostor odgovarajući, jer je uz vojarnu i prostrani helidrom te morski vezovi, pa će marinci moći koristiti i helikoptere i brze čamce i brze desantne brodove, ovisno o potrebi. Tako će u Pločama HV dobiti elitnu postrojbu specijalaca koji se izuzetno brzo mogu rasporediti duž cijelog juga države, na kopnu, moru i otocima.

REPORTAŽE

ankt Peterburg, Petrovgrad, starijim generacijama poznatiji i kao Lenjingrad, a u Rusiji jednostavno Piter. Bez sumnje, ovo je jedan od najljepših svjetskih gradova kao i sjedište brojnih muzeja i znamenitosti koje sve posjetioce ostavljaju bez daha. Njegovi brojni kanali i veličanstveni mostovi potpuno opravdavaju epitet Venecije Sjevera. Osnovan je od imperatora Petra Velikog 1703. godine, čovjeka koji je želio da modernizuje Rusiju i izvede je iz srednjeg vijeka te uvede u moderno doba. Shodno tome, prijestonicu je preselio iz Moskve u svoj novi grad kojem je dao ime po Svetom Petru i to na njemačkom jeziku, što je svojevrsni presedan u ruskoj istoriji. Njemački naziv, međutim, simptomatično govori ne samo o stremljenju ovog velikog reformatora već i o izgledu samog grada: on, naime, nije nalik nijednom drugom u Rusiji, pa se može nazvati čak i devijacijom u ruskoj kulturnoj baštini. Sankt Peterburg jeste Rusija, ali istovremeno nema ni “r” od Rusije. Ovo je i dalje najpozapadnjačeniji grad Rusije, ali je istovremeno i njena kulturna prijestonica. Istorijski centar samog grada, istorijski dio Kronštata (luke na ostrvu Kotlin), Kronštatska tvrđava, Peterhof, kao i brojne druge lokacije u oblasti koja se i dalje zvanično zove Lenjingradska oblast, nalaze se na listi Svjetske bašti-

ne UNESKO-a. Tu je i Ermitaž, jedan od najvećih muzeja na svijetu koji je smješten u nekadašnjem kompleksu Zimskog dvorca u centru grada. Međutim, cio ovaj grad je muzej, a život u njemu čaroban, ne samo zbog arhitekture već i zbog kanala i rijeka koji mu daju “venecijansku” ili “amsterdamsku” draž. Teško je odrediti odakle početi sa upoznavanjem Pitera i njegove istorije. Šetajući Nevskim prospektom, centralnim bulevarom naići ćete na brojne uske uličice koje ga sijeku, a koje će vas mamiti da bacite pogled jer se u gotovo svakoj nalazi poneka značajna crkva ili muzej koje vrijedi posjetiti. Prospekt je ujedno najživlji dio grada, prepun restorana, kafića, suvenirnica, poslastičarnica i popularnih prodavnica odjeće. Nadomak katedrale nalazi se jedan od najljepših i najpoznatijih simbola grada, posebno sa grafika ili razglednica, čuveni Bankovski most, poznat po tome što je jedan od nekolicine lančanih koji su opstali nakon rata. Specifičan je po tome što se lanci koji most održavaju nalaze u čeljusti-

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

SANKT PETERBURG, JEDAN OD NAJLJEPŠIH GRAD

VELIČANSTVEN MOSTOVI, I KA OPRAVDAVAJU E VENECIJE SJEVE

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

REPORTAŽE

DOVA NA SVIJETU

NI ANALI EPITET ERA

Palata Peterfov biser grada Palata Peterhof, rezidencija Petra Velikog ujedno i biser ovog grada, nalazi se na obali finskog zaliva, 20 km od Sankt Peterburga. Poznata je po velikom broju nevjerovatnih fontana, od kojih je najpoznatija velika kaskadna fontana sa skulpturom Samsona. Ništa manje značajna od palate Petra Velikog je posjeta Carskom selu. Ova barokna, bogato ukrašena palata smještena je u Petrovgradskom okrugu 25km od grada, bila je ljetnja rezidencija ruskih imperatora. Dvorac je izgrađen kao poklon Petra Velikog njegovoj supuzi Katarini I u čast rođenja kćerke, da bi postao carska rezidencija za vrijeme vladavine Jelisavete Petrovne. Carsko selo je ipak u potpunosti zablistalo 1717. kao letnja rezidencija Katarine Velike koja je ovdje napravila čuveni Engleski park i Aleksandrovski dvorac. Jedan od najljepših svjetskih gradova sadrži i velelepni metro, najdublji na svijetu čije stanice su ukrašene poput pozorišnih enterijera, raskošniji čak i od čuvenog moskovskog. Atmosfera na ulicama je posebno živopisna za vrijeme čuvenih Bijelih noći posebno za vrijeme spektakularnog otvaranja mostova praćenog vatrometom koje tokom “noći” svi željno iščekuju da vide.

ma grifona (mitoloških bića – krilatih lavova). Most je izgrađen 1826. iznad čuvenog Katarininog kanala, jednog od mnogobrojnih u Sankt Peterburgu. Jedna od najljepših građevina Venecije Sjevera je poznata crkva Spasa, u mnogo čemu arhitektonski sličnoj onoj Vasilija Blaženog na Crvenom trgu u Moskvi. Građena je u periodu od 1883. do 1907. godine, na mjestu gde je 1881. ubijen car Aleksandar II. Na drugoj strani obale, gdje se prostire čuvena Petropavlovska tvrđava, sa istoimenom crkvom gdje je sahranjena cijela carska dinastija Romanov, uključujući i Katarinu Veliku, Petra Velikog, kao i posljednjeg ubijenog cara Nikolaja II, njegovu suprugu Aleksandru i potomke. Jednan od najpoznatijih muzeja svijeta, čuveni Ermitaž se ne propušta. Kompleks obuhvata šest zgrada, od kojih je najupečatljiviji svakako Zimski dvorac,

nekada rezidencija ruskih careva. Posjeta Peterburgu ne bi bila kompletna bez krstarenja brodom rijekom

Nevom i njenim kanalima. Peterhof i Carsko selo su takođe znanitosti koje se ne propuštaju.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

RUSKI PREMIJER DMITRIJ MEDVEDEV UPOZORIO VAŠINGTON

Nove sankcije smatraćemo objavom ekonomskog rata

Na nove sankcije SAD ćemo odgovoriti ekonomski, politički, ili na neki drugi način ako bude potrebno, poručio je premijer Rusije Dmitrij Medvedev. Medvedev je upozorio SAD da će sve sankcije koje ciljaju ruske bankarske operacije i trgovinu biti smatrane objavom ekonomskog rata. “Na to ćemo morati da odgovorimo na odgovarajući način – ekonomski, politički ili na neki drugi način, ako bude neophodno”, rekao je Medvedev tokom puta u Kamčatku. “Naši američki prijatelji ne treba u to da sumnjaju”, istakao je Medvedev. Dodaje da Rusija ima “dugu istoriju preživljavanja ekonomskih ograničenja” i da nikada nije podlegla pritiscima.

OTKAZANI LETOVI 55.000 PUTNIKA

Njemačka ublažila zabranu nacističkih simbola

rijskih događaja”, rekla je upravnica USK-a Elizabet Seker. Na primjer, igre koje jasno iskazuju protivljenje neustavnim organizacijama mogle bi biti shvaćene kao društveno prihvatljive i zato dopuštene. Sve kompjuterske igre namijenjene prodaji na njemačkom tržištu moraju da prođu kontrolu USK-a koje određuje dobnu granicu prikladnosti igre. Producenti igara koje sadrže neustavne simbole dosad se tom tijelu nisu mogli ni obratiti. Sada će moći, a poseban odbor USK-a od-

kretar Savjeta bezbjednosti Nikolaj Patrušev, ministar odbrane Sergej Šojgu i direktor ruske Federalne službe za bezbjednost (FSB) Aleksandar Bortnikov. Podsjetimo, nove američke sankcije Rusiji, zbog navodne upotrebe hemijskog oružja u britanskom Solsberiju, stupiće na snagu 22. avgusta, saopštio je prethodno Stejt department SAD. Prvi paket novih sankcija SAD, koje su uvedene povodom incidenta u Solsberiju, podrazumjevaju potpunu zabranu izvoza u Rusiju elektronskih uređaja i opreme dvostruke namjene. Drugi paket sankcija bi mogao da uključi smanjenje nivoa diplomatskih odnosa, zabranu letova u SAD ruskoj avio-kompaniji “Aeroflot” i gotovo potpuni prekid američkog izvoza.

NAJVEĆI ŠTRAJK PILOTA U ISTORIJI RAJANERA

DOPUŠTENO KORIŠĆENJE SIMBOLA NA ª DRUŠTVENO PRIHVATLJIVº NAČIN

Kompjuterske igre koje sadrže neustavne simbole poput nacističkih mogle bi ubuduće biti dopuštene u Njemačkoj, objavilo je njemačko regulatorno tijelo USK. Odredba njemačkog krivičnog zakona dopušta da se takva simbolika koristi na “društveno prihvatljiv” način i sada bi se mogla primjenjivati u igrama, kao što se primjenjuje u filmovima. “U tom kontekstu to znači da se simboli neustavnih organizacija mogu koristiti u umjetničke ili u naučne svrhe ili u svrhu opisa isto-

“Naša zemlja je dugo živjela pod stalnim pritiskom sankcija posljednjih sto godina”, rekao je Medvedev optužujući SAD i njene saveznike da koriste sankcije kako bi suzbile konkurenciju u svijetu. “Ništa se nije promijenilo”, rekao je ruski premijer. Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se juče sa članovima nacionalnog Savjeta bezbjednosti na temu novih američkih sankcija, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Kako je rekao, učesnici sastanka ocijenili su da takva odluka Vašingtona nije u skladu sa međunarodnim pravom. Na sastanku su, precizirao je Peskov, učestvovali predsjednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin, šef administracije Kremlja Anton Vajno, se-

lučivaće od slučaja do slučaja hoće li dopustiti prodaju.

igre koje jasno iskazuju protivljenje neustavnim organizacijama mogle bi biti shvaćene kao društveno prihvatljive i zato dopuštene. Sve kompjuterske igre namijenjene prodaji na njemačkom tržištu moraju da prođu kontrolu USK-a koje određuje dobnu granicu prikladnosti igre.

Piloti najvećeg evropskog niskobudžetnog avio-prevoznika Rajanera počeli su juče najveći pilotski štrajk u istoriji te kompanije. Gotovo 400 Rajanerovih letova širom Evrope otkazano juče, a štrajk bi trebao da trajati 24 sata, počevši od petka u tri ujutro. U obustavi rada učestvuju Rajanerovi piloti iz Irske, Njemačke, Belgije, Švedske i Holandije. Štrajkom usred ljetne sezone pogođeno je 55 hiljada putnika, najviše u Njemačkoj - 42 hiljade. Putnicima će uprava kompanije ponuditi da be-

splatno promjene termin leta ili vraćanje novca. Drugih obeštećenja neće biti, saopštili su iz kompanije. Piloti traže nove ugovore s većom platom i boljim radnim uslovima. U julu ove godine Rajaner je morao otkazati 600 letova u Evropi zbog štrajka kabinskog osoblja u Španiji, Portugalu i Belgiji. Sindikati su tada pozvali na štrajk tražeći, prije svega, da kompanija sprovodi zakone svake od zemalja u kojima zapošljava osoblje, te da primjenjuje iste radne uslove za radnike pod ugovorom i one koji to nisu.

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

svijet

istraživanje javnog mnjenja na ª ostrvuº o bregzitu

Polovina Britanaca za novi referendum Ukoliko se pregovori oko Bregzita završe bez sporazuma, polovina građana Velike Britanije smatra da bi trebalo orgnizovati referendum o konačnoj odluci da li treba napustiti EU, pokazalo je najnovije istraživanje u kome je učestvovalo više od 10.000 građana. Kako se pokazalo, duplo više građana smatra da je bolje organizovati referendum, nego tu odluku prepustiti parlamentu, prenio je Rojters. Istraživanje grupe “Ljudi glasaju” sprovedeno je od 31. jula do 7. avgusta i pokazalo je da 45 odsto građana podržava referendum po završetku pregovora, dok se tome protivi

34 odsto. Na pitanje ko bi trebalo da odluči o ostanku ili napuštanju EU, 50 odsto je istaklo da smatra da to treba da učine građani na referendumu, a 25 odsto da to treba da učini parlament. Prema istraživanju, 74 odsto ispitanika smatra da se pregovori Velike Britanije i EU loše odvijaju, a 68 odsto njih misli da će Britanija loše proći. Britanska premijerka Tereza Mej više puta je odbila još jedno javno izjašnjavanje o Bregzitu, rekavši da se javnost o tome izjasnila na referendumu održanom 23. juna 2016. godine, na kome je 51,9 odsto glasača izglasalo napuštanje EU.

ª divljeº vrijeme širom evrope

Na sjeveru poplave, na jugu gore požari

Desetine poginulih u napaDu na graD gazni

Naoružani talibanski borci napali su grad Gazni u centralnom Avganistanu, pucajući na kuće i prodavnice i preuzeli kontrolu u nekim dijelovima centra grada, pri čemu je poginulo najmanje 14 vojnika i 39 boraca talibana, saopštili su zvaničnici. Portparol Ministarstva odbrane Avganistana je kazao da je vojska podržala policiju, te da je grad sada pod njihovom kontrolom. Napad na strateški grad koji se nalazi na glavnom

putu između Kabula i južnog Avganistana predstavlja demonstraciju snage u trenutku kada su sve jače spekulacije o mogućem prekidu vatre tokom predstojećeg Kurban-bajrama, prenio je Rojters. Sukobi između vladinih snaga i talibana počeo je oko dva sata ujutru, po lokalnom vremenu, i primorao zvaničnike da zatvore autoput koji povezuje Kabul i sjeveroistok zemlje. “Talibani su ispalili rakete blizu stambenih i po-

slovnih četvrti. Već osam sati pucnjava ne prestaje”, rekao je viši zvaničnik u Gazniju i dodao da je opasno za ljude da izlaze iz svojih kuća. Portparol talibana izjavio je da su oni preuzeli djelove grada i da su mnogi poginuli. Agencija AP prenosi da je u sukobu ubijeno najmanje 14 vojnika. Kako se navodi, povrijeđeno je najmanje 20 osoba, a primijećen je i određeni broj talibanskih boraca koji su ubijeni u sukobu, a čija tijela se još nalaze na ulicama.

Širom Evrope meteorološke službe upozoravaju na opasnost. Na sjeveru kontinenta, u južnim djelovima Francuske, sjevernim djelovima Njemačke, na snazi su upozorenja na olujne vetrove, poplave, klizišta, dok se u Portugalu vatrogasne jedinice bore da spriječe ponovno razbuktavanje požara, koji su prošle nedjelje uništili desetine kuća. Zbog oluja koje su pogodile jug Francuske u četvrtak je evakuisano oko 1.600 ljudi iz tri regiona u toj zemlji, a na evakuacijama je radilo više od 400 policajaca i vatrogasaca uz pomoć helikoptera. Tokom noći između četvrtka i petka u djelovi-

ma sjeverne Njemačke takođe su nastupile oluje, a vjetar je uz obalu duvao i do 140 kilometara na čas, odnoseći drveće i stvarajući haos u saobraćaju. Vlasti širom Skandinavije upozorile su juče na snažne vjetrove i oluje koje nadolaze nakon dugog perioda vrelog i suvog vremena. Vlasti u Portugalu saopštile su da su uspjele da stave pod kontrolu veliki požar na jugu zemlje, nakon nedjelju dana borbe. Agencija za civilnu zaštitu u toj državi saopštila je da je skoro 1.400 vatrogasaca i skoro 450 vozila raspoređeno na tom području da bi spriječili ponovno izbijanje požara.

Poplave u Francuskoj

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

Sprema li Se TurSkoj ekonomSka kriza? A bi-bi-si: alarmanta posljednja dešavanja na finansijskim tržištima u turskoj

gencija za kreditni rejting Fič procjenjuje kako Turska ove godine ima potrebe za finansiranje u visini od gotovo 230 milijardi dolara.

Dešavanja na finansijskim tržištima u Turskoj su alarmantna - pad turske lire za 30 odsto, pad berze za 17 odsto, skok kamatnih stopa na zaduživanje države u lirama na 18 odsto - a to bi mogla biti najava ekonomskog usporavanja u toj zemlji, moguće čak i recesije, analizira Bi-Bi-Si. Kurs turske lire od početka godine potonuo je 30 odsto u odnosu na američki dolar. Tržište akcija palo je za 17 odsto, a ako se mjeri u dolarima, kao što rade strani investitori, pad cijena dionica dostigao je i 40 odsto. Drugo mjerilo koje se često posmatra na tržištima je koliki su troškovi državnog zaduživanja. Kredit na 10 godina u lirama sada košta 18 podsto godišnje, a čak je i zaduživanje Turske u dolarima skupo, krediti se daju po kamati od oko 7 odsto.

■ OpasnOst Od duga

Turska bilježi i deficit u međunarodnoj trgovini. Više uvozi nego što izvozi, ili, drugačije rečeno, više potroši nego što zaradi. Takav deficit treba finansirati stranim ulaganjima ili zaduživanjima. Samo po sebi to nije neuobičajeno ili opasno. Ipak, turski deficit je prilično velik, u prošloj godini iznosio je 5,5 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP). Pritom postoje dva pokazatelja turskog spoljnog duga koji takođe povećavaju ranjivost. Prvo, Turska ima visok nivo dugova koje mora otplatiti u bližoj budućnosti, odnosno refinansirati.

Agencija za kreditni rejting Fič procjenjuje kako Turska ove godine ima potrebe za finansiranje u visini od gotovo 230 milijardi dolara. Drugo, mnoge turske kompanije zaduživale su se u stranim valutama. Takvi krediti postaju skuplji za otplatu ukoliko kurs nacionalne valute pada, a pao je. Slaba valuta takođe pogoršava i problem inflacije koji u Turskoj ne jenjava. Slabija lira čini uvoz mnogo skupljim. Centralna banka cilja inflaciju od 5 odsto. Već prije godinu dana, inflacija je

17 odsto iznosi pad tržišta akcija

bila znatno iznad toga, oko 10 odsto. Od tada se situacija još više pogoršala, s cijenama koje sada rastu na godišnem nivou po stopi od oko 15 posto. Ulagači na finansijskom tržištu takođe su uznemireni stavovima turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana o ekonomskoj politici i pritisku koji vrši na tursku centralnu banku. Naime, očigledna je politička opcija u centralnoj banci koja želi da snizi inflaciju podizanjem kamatnih stopa. Takav postupak može da obuzda inflaciju na dva načina. Može oslabiti potražnju u zemlji i povećati finansijska potraživanja, što potiče investitore da kupuju lire – a to bi ojačalo valutu i smanjilo troškove uvoza. Turska centralna banka preduzela je već par takvih poteza, ali bez ikakvog trajnog uticaja na problem. Ono što muči tržišta je, većina ekonomista bi rekla, loša informi-

ranost predsjednika Erdogana o kamatnim stopama. Samog sebe je opisao kao neprijatelja kamatnih stopa. Rezultat je taj da investitori nisu uvjereni da će centralna banka učiniti ono što je potrebno kako bi stabilizovala valutu i tako stavila inflaciju pod kontrolu. S druge strane, to ih čini puno opreznijima po pitanju izgleda turske finansijske imovine.

■ Fitč: prije-

ti OštrO prizemljenje ekOnOmije

U nekim asp ektima, stanje turske ekonomije izgleda razumno. Ekonomija je rasla svake godine osim 2001., koja je bila posljednja godina ekonomske krize i kad su dobili pomoć MMF-a, kao i 2009. godine pod uticajem svjetske finansijske krize. U nekim godinama rast je

30 odsto iznosi pad turske lire u odnosu na dolar od početka godine

bio veoma snažan. Nezaposlenost je visoka, ali relativno stabilna, sa stopom od 9,9 odsto. Agencija za kreditni rejting Mudis ističe da je turski ekonomski rast dostigao neodrživ nivo zbog poreskih i potrošačkih politika, napominjući da su politike za dugoročan rast bile zanemarene zbog fokusa na izborne cikluse. Agencija Fitč, pak, upozorava kako je povećan rizik od oštrog prizemljenja turske ekonomije gospodarstva, što znači naglo usporavanje rasta, a možda i recesiju.

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

SVIJET

PUCNJAVA U KANADSKOM GRADU FREDERIKTONU

Ubijene četiri osobe, policija naredila građanima da ne izlaze iz kuća Najmanje četiri osobe ubijene su u pucnjavi na istoku Kanade, saopštila je juče policija. Kanadski mediji javili su da je do pucnjave došlo u Frederiktonu u pokrajini Nju Brunsvik na istoku Kanade. Policija je potvrdila da je najmanje četiri žrtve. Do pucnjave je došlo juče ujutro oko osam sati po lokalnom vremenu. Frederikton je glavni grad Nju Brunsvika i ima nešto više od 56 hiljada stanovnika. Policija je zatražila od građana da

preko društvenih mreža ne otkrivaju lokaciju gdje se nalaze policijske snage. Takođe, građani su upozoreni da ostanu u svojim kućama, dok je policija blokirala i pretraživala područje Brusajd drajv u kom se dogodila pucnjava. Televizija Si-BiSi javila je da su na mjesto događaja stigli policajci, hit-

na pomoć i vatrogasci, kao i da je područje blokirano. Agencija AP prenijela je izjavu stanovnika Frederiktona Dejvida Mekubrija da je oko osam sati po lokalnom vremenu čuo da su ispaljena tri hica i da ga je to probodilo. Kako tvrdi, nakon toga čuo je da je još 15 hitaca ispaljeno do 8.30 sati.

Prema njegovim rečima, zvučalo je da je pucnjava na desetak metara od kompleksa gdje živi koju čine četiri zgrade, kao i da policija pretražuje tu oblast u Bruksajd drajvu. Dva sata nakon prve objave o pucnjavi, policija je objavila da je uhapsila jednu osobu vezano za incident. Prošlog mjeseca, u Torontu je napadač ubio dvije osobe i ranio 13, a potom izvršio samoubistvo, podsjetiola je agencija Rojters.

U LAS VEGASU UHAPŠEN HENRI T. NIKOLAS III

MILIJARDER ADVOKAT UHAPŠEN U SAD ZBOG DROGE Protiv milijardera i advokata Henrija T. Nikolasa III podignuta je optužnica zbog trgovine narkoticima, nakon što je uhapšen početkom nedjelje zajedno sa jednom ženom u Las Vegasu. Nikolas je uhapšen u četvrtak u jednom kazino i striptiz klubu u Las Vegasu, a pod sumnjom da je krijumčario heroin, kokain, metamfetamin i ekstazi, rekao je za AP policajac Lari Hadfild. Nikolasov pravni zastupnik Dejvid Česnof rekao je američkoj agenciji da nje-

gov tim vodi sopstvenu istragu i da će se “sa činjenicama suočiti na sudu”, a sudska dokumenta pokazuju da je Nikolas pušten bez kaucije da se brani sa slobode. Nikolas je, kako agencija navodi, bio koosnivač kopanije za izradu čipova “Broadcom Corp.” 1991. godine a podnio je ostavku na mjesto predsednika i izvršnog direktora 2003. godine. Protiv njega je 2008. godine podignuta optužnica zbog droge i bezbjednosne prevare. Prva optužnica

KANADSKI PREMIJER DŽASTIN TRUDO UPUTIO JE IZRAZE SAUČEŠĆA PORODICAMA STRADALIH U PUCNJAVI. “UŽASNE VIJESTI STIŽU IZ FREDERIKTONA. MOJE SAUČEŠĆE SVIMA KOJI SU POGOĐENI JUTROŠNJIM INCIDENTOM. NASTAVLJAM DA POMNO PRATIM RAZVOJ DOGAĐAJA”, NAPISAO JE TRUDO JUČE NA TVITERU. Henri T. Nikolas III

je odbačena 2009, a druga, za narkotike, 2010. godine. Ovaj milijarder je advokat žrtava zločina, a finansirao je kampanju u SAD za zakonske mjere kojima se žrtvama zločina i članovima njihovih porodica garantuju određena prava. Takozvana Povelja prava žrtava, “Marsin zakon”, dobila je ime po Nikolasovoj sestri Marseli, “Marsi” Nikolas, studentkinji koledža u Kaliforniji koju je bivši momak pratio i ubio 1983. godine. Agencija podsjeća da pet

država – Kalifornija, Ohajo, Ilinoj, Sjeverna i Južna Dakota imaju usvojen “Marsin zakon”. Južna Dakota je taj zakon promijenila ranije ove godine kako bi policiji i tužilaštvu pomogla da umanji nepredviđene birokratske probleme koje je izazvao. Nacionalna organizacija koja se zalaže za usvajanje “Marsinog zakona” saopštila je u četvrtak da je svrha tog zakona “daleko veća od bilo koje osobe”. “Optužbe u medijima ne bi trebalo miješati sa Marsinim

zakonom, pokretom za prava žrtava koga je osnovao doktor Nikolas, a koji toliko puno žrtava, advokata, zvaničnika i volontera pokušavaju da uvedu širom države”, navedeno je u saopštenju. Henri Nikolas je u četvrtak uhapšen zajedno sa Ešli Fargo. Hadfild je rekao da se ona suočava sa istim optužbama kao i Nikolas, sudski podaci pokazuju da je i ona puštena bez kaucije da se brani sa slobode, a da je saslušanje zakazano za septembar.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

jemen: u napadu saudijske koalicije stradale 43 osobe

Školski autobus legitimna meta za Rijad

napadu na školski autobus na sjeveru Jemena poginule su 43 osobe, većinom djeca. Koalicija predvođena Saudijskom Arabijom je saopštila da je napad bio legitiman i optužila pobunjenike Hute da koriste djecu kao ljudski štit. Iz Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (ICRC) u Jemenu izjavili su da su nakon napada na školski autobus, u sjevernoj pokrajini Sada, desetine poginulih i ranjenih prevezeni u bolnicu. Ova oblast je uporište šiitskih pobunjenika u Jemenu - Huta, koje podržava Iran. “Prema međunarodnom humanitarnom pravu, civili moraju biti pod zaštitom tokom konflikta”, objavio je ICRC na Tviteru. Jusef al-Hadri, portparol ministarstva zdravlja pod kontrolom Hutija, izjavio je da je većina poginulih mlađa od 15 godina. Dok ICRC navodi da je većina žrtava mlađa od 10 godina i da je njihov tim u bolnici u Sadi primio tijela 29 djece. Robert Mardini iz ICRCa napisao je na Tviteru da je “krajnje vrijeme da se ovakve tragedije u Jemenu zaustave”, dodajući da “niko ne smije dozvoliti da djeca ispaštaju i plaćaju ovako neprihvatljivu cijenu”.

Generalni sekretar UN Antonio Guteres osudio je vazdušni napad i pozvao na “nezavisnu i brzu istragu” napada. Podaci o žrtvama i materijalnoj šteti i dalje su nepoznati.

■ Koalicija pod vođstvom saudijsKe arabije u odbranu napada

U saopštenju koalicije predvođene Saudijskom Arabijom objavljenom u državnoj novinskoj ageniciji SPA, pukovnik Turki alMalki izjavio je da su vazdušnim napadom u Sadi ciljali lansirne rampe za rakete koje su korišćene u napadu na Jizan, industrijski grad na jugu Arabije. Prema riječima Rojtersa, al-Malki je rekao da su vazdušni napadi “u skladu sa međunarodnim i humanitarnim pravima” i optužio Hute da koriste djecu kao ljudski štit. “Koalicija će preduzeti sve mjere protiv kri-

minalnih i terorističkih dijela Huta podržanih od Irana, kao što su regrutacija djece i njihovo korišćenje za prikrivanje terorističkih dijela na bojnom polju”, kazao je al-Maiki.

■ centri trgovine Kao mete

Napadi na trgovačke centre učestali su u Jemenu posljednjih nekoliko mjeseci. Prošle nedjelje dogodio se napad na riblju pijacu u lučkom gradu Hudeida, u kojem je ubijeno najmanje 55 civila i ranjeno 170, navodi ICRC. Luka Hudei-

da, u kojoj je prema procjenama humanitarnih radnika, oko 8,4 miliona ljudi na rubu gladi, ključna je tačka za dopremanje međunarodne pomoći. Infrastruktura zemlje je ozbiljno oštećena tokom trogodišnje vojne operacije u Jemenu koju predvodi Saudijska Arabija u savezništvu sa UAE, Egiptom, Bahreinom, Katarom, Kuvajtom, Jordanom, Marokom, Sudanom i Senegalom, a koju logistički podržavaju Sjedinjene Američke Države, Francuska i Velika Britanija. Huti kontrolišu veliki dio sjevera zemlje uključujući i glav-

ni grad Sanu, a vladu koju podržava Saudijska Arabija natjerali su 2014. u egzil. U prethodnom vazdušnom napadu na Jemen pogođene su zalihe vode, što dodatno ugrožava populaciju koja se suočava sa epidemijom kolere. Skoro 6.000 ljudi svakodnevno napušta grad, a polovina od tog broja su djeca. Otkako je krenula ofanziva u junu grad je napustilo 330.000 ljudi. Više od 22,2 miliona ljudi u osiromašenoj zemlji na vrhu arapskog poluostrva zaista treba pomoć u onome što je postalo najgora humanitarna kriza na svijetu.

Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 11.  12. 8. 2018.

OMILJENI KREATOR POZNATIH DAMA LAKVAN SMIT NAKON NASTUPA NA IFF U PORTO MONTENEGRU ZA VN:

Crnogorke su veoma nježne, elegantne i vole da flertuju ■ Dizajner čije kreacije su privukle mnoge poznate dame svjetskog šoubiznisa poput Bijonse, Rijane, Šakire, Serene Vilijams i mnogih drugih - Lakvan Smit, nedavno je u okviru prvog Internacionalnog modnog festivala u Porto Montenegru (IFF) crnogorskoj publici predstavio najnoviju kolekciju koja je zaintrigirala svijet 46

DIJELIMO ULAZNICE ZA TOP HILL 50-51 ASTROLOGIJA

48-49

VRIJEME ROMANTIKE I NJEŽNOSTI

NOVO POJAČANJE

44-45 46

Lost Frequencies na Sea Dance-u

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

OMILJENI KREATOR POZNATIH DAMA LAKVAN SMIT NA

CRNOGORKE SU VEO ELEGANTNE I VOLE D

⌦ Marija Roganović Dizajner čije kreacije su privukle mnoge poznate dame svjetskog šoubiznisa poput Bijonse, Rijane, Šakire, Serene Vilijams i mnogih drugih - Lakvan Smit, nedavno je u okviru prvog Internacionalnog modnog festivala u Porto Montenegru (IFF) crnogorskoj publici predstavio najnoviju kolekciju koja je zaintrigirala svijet, ali i iskoristio priliku da uživa u čarima naše obale.

■ VAŠA ZEMLJA JE MJESTO ZA UŽIVANJE

“Već sam bio u Crnoj Gori 2013, veoma mi se sviđa. Ovo je sjajno mjesto za uživanje. Odsjeo sam u božanstvenom hotelu Regent, koji je zaista predivan i vrhunski opremljen”, nije krio oduševljenje tridesetogodišnji Njujorčanin, čija je kolekcija inspirisana čuvenim klubom 54 pobrala

ovacije prisutnih u Tivtu. “U pitanju je kolekcija jesen/zima 2018. inspirisana sedamdesetim godinama prošlog vijeka - Njujorkom, noćnim životom, Studijom 54, koji je nalik Grejs Džouns, Džeriju Holu, Endiju Vorholu - ikonama tog vremenskog okvira. Ono na šta sam se posebno osvrnuo i što me posebno inspirisalo su smjele siluete, koje oblikuju žensko tijelo i podstiču senzualnost, ali i moć i snaga žena”, pojasnio nam je Smit.

■ KOLEKCIJA KOJA SADRŽI SVE

A njegova odvažna kolekcija zaista sadrži sve što je jednoj ženi potrebno. “Haljine, odijela, jakne, pantalone, topovi, trikoi, sve! Materijali su baršun, svila, puno ručnog rada, čipka... šta god poželite”, ističe kreator, koji ipak, za razliku od po-

Žene u Njujorku su šik, ali na drugačiji način. U Parizu je to podignuto na nevjerovatan nivo. One se veoma trude, ulažu napor da dobro izgledaju. Kao da lebde kada hodaju... Kada bi mi se ukazala prilika, definitivno bih otvorio ovdje radnju, investitori bi nam dobro došli u tom pogledu. Bilo bi sjajno otvoriti butik u Porto Montenegru. Žene su veoma nježne, elegantne, vole da flertuju i mislim da bi moji komadi ovdje imali velikog uspjeha. Poradimo na tome

znate klijentele, ne može da izdvoji nijedan omiljeni komad odjeće koji je dizajnirao, već tvrdi da su mu svi podjednako dragi.

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

ZABAVA

AKON NASTUPA NA IFF U PORTO MONTENEGRU ZA VN:

OMA NJEŽNE, DA FLERTUJU ■ PRVA ŠIVAĆA MAŠINA

Pošto je puno na putu, najviše ga inspirišu putovanja, ali i porodica i prijatelji, kao i dame koje oblači. Međutim, ono što ponajviše utiče na njega, neizostavno je sama ideja kako bi njegov život trebalo da izgleda. A ovih dana izgleda zaista impresivno, što se da primijetiti u njegovom stvaranju, ali i broju poznatih dama koje se prosto otimaju o njegove komade. Jedan od njih je i jedna od najpoznatijih pjevačica i ujedno najuticajnijih žena na svijetu – Bijonse.

SA 12 GODINA

■ SREĆAN SAM ŠTO SARAĐUJEM S BIJONSE

“Riječ je o jako moćnoj i uticajnoj ženi. Srećan sam što me cijeni kao dizajnera i rado bira moje komade. Kada je ona u pitanju, imam odriješene ruke u smislu kreativne slobode”, otkriva Smit, pojašnjavajući da su saradnje sa “poznatim i slavnim” damama najviše organske odluke. “One mi odobravaju pristup da dođem i dizajniram za njih, za turneju, spot, štagod od projekata je u tom trenutku aktuelno. To je uzajamna saradnja. Kažu mi šta im treba, kako žele da izgledaju, a moj je posao da osmislim da sve te boje i siluete odražavaju trenutni osjećaj ili izgled. S druge strane, neki klijenti, poput Bijonse, daju mi potpunu slobodu da radim šta želim, što je podjednako nevjerovatno. Ali mislim da je najbitnije da najprije mogu da procijenim ženu, popričam s njom, takoreći prodrem u njen mentalni prostor i odgonetnem ko je ona kao žena i uspijem da stvorim najbolji mogući autfit”, objašnjava svoj stvaralački proces Amerikanac. Lagao bi kada bi tvrdio da mu sva ova pažnja ne imponuje, tvrdi on, ali je u ovakvim situacija-

ma veoma bitno ostati priseban, sa obje noge na zemlji, jer je slava promjenljiva stvar, dok su porodica i prijatelji nezamjenjivi.

■ PORODICA ME UVIJEK DRŽI NA ZEMLJI

“Imam platformu ideja preko kojih stalno pričam svoju priču i to me čini srećnim. Ali, ja sam samo obični momak iz Kvinsa, postigao sam uspjeh koji ljude inspiriše i kome se dive. Ne znam, mislim da je jako bitno ostati nogama čvrsto na zemlji, biti skroman i okružiti se ljudima koji vas iskreno vole i razumiju. Moja porodica je veoma spiritualna, uvijek me na neki način tretiraju kao dječaka i ne daju da se zanesem. Moja majka ima običaj da kaže: ‘Ne zanima me koliko novca imaš, ti si prije svega moj sin’. To mi je najveći podsjetnik. Ali mislim da koje god da dosegnem visine, porodica i prijatelji će me uvijek držati prizemnim”, cijeni sagovornik. Oduvijek je želio da bude dizajner, kako ističe, samo je jednog dana prelomio, a odrastanje u Njujorku je i te kako imalo svojih prednosti.

“Dobro si povezan, stalno si u provodu i na taj način upoznaješ sjajne, talentovane ljude. Moć povezanosti, izgradnja, strategija su neprekidna stvar. To zahtijeva puno posla, posvećenosti, zato uvijek kažem da se dizajnom možeš baviti ako i samo ako jako želiš, jer moraš biti istrajan. Sam sam se obreo u svemu ovome, stvorio sam svoju liniju, dizajnirao sam haljine za žene koje su me inspirisale, one bi glas pronijele do prijateljica, ove do svojih majki i onda se kompanija proširila, do tada je bila više privatnijeg karaktera. Katapultiralo je saradnjom sa poznatim ličnostima, a onda sam počeo da pravim kolekcije, da ih predstavljam širom svjeta...”, prisjeća se početaka i bake koja mu je prepoznavši talenat, sa 12 godina kupila prvu šivaću mašinu i tako donekle odredila životni put.

■ VOLIO BIH

BUTIK U TIVTU

Parižanke su ostavile najveći utisak na njega, ali stekao je lijepo mišljenje i o Crnogorkama, te cijeni da bi otvaranje butika u Tivtu bila sasvim izvodljiva opcija. “Žene u Njujorku su šik, ali na drugačiji način. U Parizu je to podignuto na nevjerovatan nivo. One se veoma trude, ulažu napor da dobro izgledaju. Kao da lebde kada hodaju... Kada bi mi se ukazala prilika, definitivno bih otvorio ovdje radnju, investitori bi nam dobro došli u tom pogledu. Bilo bi sjajno otvoriti butik u Porto Montenegru. Žene su veoma nježne, elegantne, vole da flertuju, i mislim da bi moji komadi ovdje imali velikog uspjeha. Poradimo na tome”, kroz smijeh je zaključio omiljeni Bijonsein kreator.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

SEA DANCE FESTIVAL ŠIRI LISTU IZVOĐAČA

Lost Frequencies, Burak Yeter i Filatov & Karas nova imena Najnovija potvrđena imena petog po redu Sea Dance festivala su belgijska superzvijezda Lost Frequencies, holanđanin DJ Burak Yeter, kao i DJ dvojac Filatov & Karas. Nakon nedavnog hedlajnerakog nastupa na glavoj bini festivala Tomorrowland, u četvrtak 30. avgusta, na Sea Dance stiže Lost Frequencies. Popularni muzičar na Sea Dance se vraća nakon rasprodate turneje sa svjetskim zvijezdama The Chainsmokers i novim albumom na kome se nalazi hit singl sa Džejmosom Blantom i numerama “Crazy”, “Beautiful life” zahvaljujući kojim je ponovo zauzeo top pozicije svjetskih muzičkih lista uz stoti-

ne miliona Jutjub pregleda. Listi izvođača ovogodišnjeg festivala pridružiće se i Burak Yeter, koji na jubilarno izdanje festivala stiže nakon nastupa na Exitu pred više od 25.000 fanova. Ovaj holandski di-džej turskog porijekla jedna je od najvećih senzacija na klupskoj sceni u proteklih par godina, o čemu svjedoči apsolutni hit singl “Tuesday” koji se vrtio u klubovima širom svijeta uz oko 400 miliona Jutjub pregleda. Čast da se vrate i na peto izdanje festivala pripala je višestruko platinastom producentskom i DJ dvojcu Filatovu i Karasu. Nakon uspjeha internacionalnog hita “Don’t Be So Shy” koji je osvojio platinasti

GOSTOVANJE SJUTRA VEČE U BUDVI

Poklanjamo karte za Cecin nastup u Top Hillu Budvanska diskoteka Top Hill sjutra veče (nedjelja) ugostiće Svetlanu Ražnatović. Popularnoj Ceci ovo je drugi koncert od ukupno dva koja je zakazala ovog ljeta na Top Hillu, a prvi je na programu bio 22. jula. Prethodnih godina Cecini koncerti po pravilu su bili najposjećeniji na Top Hillu, što je bio slučaj i u julu, a nema dileme da će i sjutra ve-

če brojna publika pohrliti put diskoteke kako bi uživala u hitovima «Idi dok si mlad», «Kukavica», «Maskarada», «Autogram»... Dnevne novine i Top Hill poklanjaju po dvije karte za nastup Cece i to za dva najbrža čitaoca - dovoljno je da danas (subota) tačno u podne pošaljete mejl na adresu zabavadnovine@ gmail.com, sa naznakom “Top Hill” i imenom. Fi.J.

tiraž, a ujedno se našao i na listi najtraženijih singlova muzičke platforme Shazam, duo iz Moskve stiže na Buljaricu sa novim hitovima među kojima je i sjajna ljetnja hit numera “Time Won’t Wait” koja je u prethodnoj godini pokorila gotovo sve top liste svjetskih radio stanica. Ovogodišnje peto izdanje Sea Dance festivala biće održano od četvrtka, 30. avgusta, do subote, 1. septembra, u tirkiznoj uvali, na novoj plaži Buljarica. Nastupe su već potvrdili najpopularniji svjetski DJ duo Dimitri Vegas i Like Mike, a na plažu Buljarica premijer-

no stižu i apsolutni lideri današnje svjetske elektronske scene Paul Kalkbrenner i Nina Kraviz, kao i ovogodišnja zvijezda Exit festivala Alice Merton. Fi.J.

Lost Frequencies

NJEMAČKA

“Vremešni metalci” ipak nisu krenuli na festival

FRONTMEN PIVA ZAVRŠIO SOLO ALBUM

Prošlog ikenda vikenda jedna od zanimljivijih vijesti bila je da su dvojica starijih muškaraca u petak 3. avgusta pobjegli iz doma za starije i nemoćne kako bi prisustvovali najvećem njemačkom metal festivalu. “Vremešni metalci” ipak nisu ni stigli na Wacken Open Air, niti su se tamo uputili. Naime, dvojica muškaraca od 58 i 59 godina zapravo su se udaljili iz ustanove za mentalno zdravlje i uputili se u grad Wacken kako bi se zabavili. Zloupotreba alkohola dovela je do dezorijentiranosti dvojca koji je pronađen na autobuskoj stanici, a prva pomoć im je pružena upravo u šatoru za posjetioce Wacken Open Air festivala što je uzrokovalo pogrešno tumačenje njemačke policije.

MILE KEKIN SAGRADIO “KUĆU BEZ KROVA” Frontmen Hladnog piva Mile Kekin obradovao je obožavaoce napisavši na Fejsbuku da je završeno snimanje solo albuma koji je već najavljen sa dva izuzetno uspješna singla, “Reno 4” i “Atlas”. “Album je gotov, snimljen, masterizovan i spreman da se razmnoži kad i koliko bude trebalo. Kažu u izdavačkoj kući “Menart” da će to biti sredinom oktobra, jer je potrebno vrijeme za štampanje ploča. Biće 11 pjesama, album traje oko 40 minuta. Zvaće se ‘Kuća bez krova’, to će biti i prva pjesma. Hvala još jednom momcima koji su u posljednje dvije i po godine sa mnom gradili tu

kuću”, napisao je Mile na društvenoj mreži. Kekin je još ranije najavio da ove pjesme posvećuje velikim pjesnicima roka, folka, kantrija i bluza, kao i svom prvom autu, prvoj curi, prvom bendu, prvim uspjesima i porazima. Riječi je počeo da pretvara u djelo prošle godine, kada je “springstinovski” singl “Reno 4” postao veliki hit u regionu. Početkom maja predstavljen je “Atlas”, koji su mnogi proglasili gastarbajterskom himnom. “Kuća bez krova” nije Kekinu prvi izlet van “Piva”. Debitantski solo album “U dva oka” objavio je još 2001. sa grupom muzičara kao “Mile i Putnici”. Fi.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

ZABAVA

OSMI LAKE FEST DOBRO VRIJEME ZA DOBRU SVIRKU

ENERGIČNI ZOSTER I EMOTIVNI PERPER RAZMRDALI LJUBITELJE DOBROG ZVUKA ma” bila je ispraćena skakanjem i plesanjem mnogobrojne publike. Nakon njih se na binu penje mašinerija iz Novog Sada poznatija kao Ritam Nereda, bend koji postoji preko 30 godina i koji je imao najenergičniji nastup te večeri. Momci su pank rok zvukom uspjeli da razbude i one najuspavanije, jer niko nije mogao ostati miran na hitove kao što su “Put beznađa”, “Crno je sve”, “Hiljade”, “Raskršće”... Nakon numere “Ajde” ben-

Filip Jovović

Foto: Marko Ristić

Osmo izdanje Lake Festa otvoreno je u četvrtak veče nastupima benda Rudolf i harizmatične Barbare Munjas, nakon kojih je nastupio sastav Orthodox Celts. Predvođeni harizmatičnim Acom, isporučili su hitove kao što su “Green Roses”, “Drinking Song”, “Rocky Road To Dublin”, dok je publika zdušno pozdravila i numere sa novog albuma “Many Mouths Shut”. Izlazak na binu sastava Perper dočekan je sa oduševljenjem, čime su opravdali epitet najstarijeg i najpopularnijeg rok sastava na teritoriji naše zemlje. “Tattoo”, “Rođeni u tunelu”, “Dobrovoljac”, “Medena”, “Gorko i slatko” samo su neke od numera koje su se orile Krupcem. Izveli su i obradu numere nikšićke legende Miladina Šobića – “Kome dolaziš u san”, što je predstavljalo možda i najemotivniji momenat

da Ritam Nereda, na binu izlaze pančevci ISKAZ. Oni su nikićkoj publici dobro poznati i ni ovoga puta nije izostala magija koju ovi momci nose sa sobom. Specijalno za ovu priliku izveli su numeru „Ajmo“ na kojoj je gostovao Boban, pjevač benda Ritam Nereda, što je oduševilo publiku. Sinoć su na nikšićkom festivalu nastupili Van Gogh, Goblini, Atomsko Sklonište, Punkreas, KBO!, Mind Zoo, i Chiapas, a večeras (subota) će biti zaokruženo osmo izdanje Lake Festa.

Mario poručio da je došao u svoj grad - Nikšić prve večeri. Nakon Perper možda i najbolju svirku prve večeri odradio je Zoster, koji je publika takođe dočekala kao domaći bend, što je Mario Knezović u

jednom trenu i rekao: “Mi došli u Nikšić, naš grad”. Odlična svirka protkana hitovima “Policija”, “Američki film”, “Bezbolnim palica-

Perper - emotivan pozdrav Šobiću

BIVŠI ČLAN NIRVANE I VOĐA FOO FIGHTERSA

Dejv Grol objavio kratki dokumentarac “Play”

Bad Copy gostuje u okviru After beach parties

Kontroverzni hip-hop sastav Bad Copy održaće ljetnji nastup u okviru programa After beach parties u sjutra (nedjelja) na lokaciji plažnog bara ‘’Cuba Libre’’ u Sutomoru. Rezident DJ na ovoj plaži je Morning Indian. Bad Copy je hip-hop bend nastao 1996. godine u Beogradu. Osnovali su ga Ajs

Nigrutin i Miki Boj 1996. godine. Nakon što je Miki Boj poginuo 1999. godine, Ajs Nigrutin pravi pauzu. Godine 2000. mu se pridružuju Timbe i Skaj Vikler koji obnavljaju grupu. Oni izdaju album ‘’Sve sami hedovi’’ (2003) i ‘’Najgori do sada’’ (2006). Godine 2008. Ubrzo se grupa opet ras-

pada, sa tendencijom da se ponovo okupe i naprave nove materijale. Rad su obnovili 2012. godine i izdali album ‘’Krigle”, a godinu nakon kreću sa nastupima širom regiona i na najvećim festivalima. Njihov nastup biće besplatan za sve posjetioce, a počinje nakon 16 časova. Fi.J.

“Play” je dvodjelni mini dokumentarac koji je osmislio i režirao Dejv Grol. Poznati i priznati američki muzičar, nekadašnji član kultnog benda Nirvana i frontmen grupe Foo Fighters, učinio je to u cilju proslavljanja prednosti i izazova muzičara koji je čitav život posvetio muzici. Prvi dio počinje iza scene gdje Dejv diskutuje o ljubavi prema sviranju i njegovom dugogodišnjem odnosu prema instrumentu – uz proces i izazove snimanja i izvođenja ovog jedinstvenog performansa. Naime, “Play”, film koji traje 23 minuta, prati snimanje jedne kompozicije u studiju, samo što se u ovom slučaju radi o jednom muzičaru koji kamerom zapisuje kako svira svih sedam instrumenata na budućoj kompoziciji, a proces bilježenja se odvija neposredno i uživo. Doku-

mentarni film “Play” je prije svega interaktivno iskustvo u kome vi birate koji audio i koji video sadržaj želite da iskusite. Fi.J.

AstrologijA

Tranzitna Venera u znaku vage

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

Mir i pravda ± dva lica istog novčića ( od 7. avgusta do 10. septembra 2018. godine ) Nije dovoljno samo govoriti o miru - čovjek mora vjerovati u njega. I nije dovoljno samo vjerovati u njega - čovjek mora raditi za njega. Venera je planeta umjetnosti, ljepote, kreativnosti, emocija, društvenosti, povezanosti sa ljudima. Venera je muzika, ples, lijepe stvari, kolači, čokolade, vina i likeri i sve one stvari koje čine da se osjećamo lijepo(im). Dvije glavne asocijacije na Veneru su ljubav i novac, jer u astrologiji ona ima dvojno vladarstvo nad znakovima Vage i Bika. Međutim, reći da vlada samo ljubavlju i novcem bilo bi previše jednostavno. Venera će uvijek otkriti kako i koga volimo, kako uživamo, kakav nam je životni stil, šta nam pričinjava zadovoljstvo, šta nas čini srećnim, šta nam je životna strast. Tranzitna Venera je 7. avgusta 2018. godine ušla u znak Vage ili kako bismo simbolično rekli, vratila se svojoj kući. Vaga je kardinalni, vazdušni, aktivni, muški znak. Ona vlada 7. kućom horoskopa pa je prirodno povezujemo sa druženjem, harmonijom, diplomatijom, kompromi-

som, saradnjom, miroljubivošću, umjetnošću, kreativnošću. S druge strane, ista predstavlja neodlučnost, kolebanje, apatičnost, manjak samopouzdanja i lako odustajanje (u znaku Vage Sunce je u padu). Ali Vaga je, kao i Venera njen vladalac, prije svega ljubav! Venera je ovdje, kao što rekoh, u sjedištu, dakle, u svom dobrom dostojanstvu. Njen boravak u znaku Vage obilježiće ljubaznost, smisao za jednakost, kompromisi i velika potreba za ljubavlju. Ova Venera ne podnosi uvrede, plaši se svađa i svih neprijatnih situacija. Plaši je loše ophođenje i direktno i grubo iskazivanje emocija. Ova Venera cijeli život pravi ustupke drugima, prilagođava se, postupa fer i balansira. Njena pretjerana želja da sve bude harmonično može prerasti u onu drugu krajnost – neiskrenost i površnost. U periodu njenog tranzita svi ćemo imati želju za druženjem i potrebu da negdje pripadamo, jer je ovo energija koja se plaši da bude sama. Zato očekujte društvenu aktivnost, popravljanje odnosa, traženje zlatne sredine, harmoniju u odnosima i u svakom smislu mirnije i skladnije odnose sa drugim ljudima. Ovo je vrijeme romantike,

nježnosti i ljubavnih veza. Slobodni će poželjeti, jače nego ikad, da konačno sa nekim dijele svoj život. Oni zauzeti unijeće boje u odnos sa partnerom, poraditi na romantici, osvježiti strast, ugađati ili jednostavno dozvoliti partneru da ugađa. Zbog pretjerane potrebe da sve bude u redu, da život krene nekim mirnim tokom, zbog potrebe za drugom polovinom, zbog straha od samoće, zbog dosade koja već duže vrijeme vlada u životima mnogih, postoji rizik od ulaska u neiskren odnos. Vaga je slatkorječiva, pa se čuvajte da vas neko svojim divnim manirima i riječima ne uvuče u klopku u koju ulazite zbog želje da budete konačno srećni, po svaku cijenu. Akcenat se stavlja na razumijevanje drugih ljudi, dijeljenje savjeta, rame za plakanje, čašicu razgovora. Mnogima ćete biti oslonac i podrška, a najprije ćete biti u prilici da uravnotežite sebe. Vaga stalno vaga, pa otuda izvagajte u svom životu šta je trulo, a šta je zrelo. Napravite računicu, odbacite ono što remeti vaš mir. Sad je prava prilika. Preispitivaćemo sebe kakvi su nam odnosi sa drugim ljudima, a posebno sa najbližom okolinom. Da li su zreli, iskreni, zdravi? Pa ćemo postati svjesni činjenice

da zdravi odnosi traju i žive samo ukoliko se obje strane dovoljno trude da iste održavaju. Venera se našla u prostoru koji zahtijeva balans. Zapitaćemo sebe da li se u određenim odnosima osjećamo dobro ili loše. Šta nam ti odnosi donose, a šta oduzimaju? Da li smo srećni? Odgovore na ova pitanja dobićemo ukoliko uspostavimo balans sa samim sobom, ukoliko dozvolimo sebi kontrolu nas sobom i shvatimo da je to jedina kontrola koju u životu imamo. Drugim ljudima, njihovim raspoloženjem i osjećanjima ne možemo upravljati. Tu moć možemo izdraditi samo nad sobom i izbjeći izvor svih daljim problema, sukoba, nezadovoljstava. Ključ je u tome da se što prije oslobodite svega negativnog što narušava vaš mir. Krenite od ljudi koji čine da se osjećate loše. Budite pravedni prema sebi! Energija mira i tolerancije podebljaće nam živce, pa ćemo bježati od bilo kojeg vida nasilja, svađa, sukoba. Privlačiće nas, i upoznaćemo, osobe finih manira, uglađene, slatkorječive, umjetnike, kreativce, mirne, tihe, sofisticirane i pristojne koji zrače lijepom energijom i izgledom. Ovo idealno vrijeme za sve vidove poslovne saradnje, potpisi-

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

ASTROLOGIJA

Jovanka Blagojević, astrolog i autorka današnjeg teksta

vanje ugovora, poslove vezane za pravdu, zakon, diplomatiju, politiku. Idealan je period i za novac kao i zarađivanje istog. Dobra saradnja donijeće više novca i materijalnih dobara. Ljubav kuca na vrata. Kreću leptirići u stomaku, pokreće se prilika za upoznavanje, kao i zaljubljivanje. Potreba za kontaktom je sve veća, želja za dodirom, blizinom, pripadanjem. Naredni dani idealni su za započinjanje ljubavnih veza koje imaju tendenciju da traju i počivaju na harmoničnim odnosima. Mars se do novembra nalazi u Vodoliji i trenutno je retrogradan (na trenutak prelazi u znak Jarca, na stepen egzaltacije istog) pa muški i ženski princip, ovog puta su u opoziciji, tj. nijesu baš na istoj strani. Sasvim je izvjesno da ćemo imati kontakte sa nekim bivšim ljubavima sa kojima priča nije dovedena do kraja, pa će ovo biti trenutak kada će se staviti tačka na odnose čija je neizvjesnost kulminirala kroz vrijeme. Ovaj aspekt donosi i emotivno udaljavanje od voljene osobe, naglašene brzoplete i impulsivne rekacije, napetost, konfliktne situacije, pa pokušajte da sve riješite mirnim putem kako ne bi došlo do disharmonije u odnosima.

Osjećaj odbačenosti i nezadovoljstvo Venera će praviti i niz negativnih aspekata, kvadrat sa Saturnom u Jarcu, inkonjunkciju sa retrogradnim Neptunom u Ribama, a zatim kvadrat sa Plutonom u Jarcu koji mogu donijeti događaje koji nijesu nimalo jednostavni, neispunjena očekivanja, pad samopouzdanja, kraj odnosa koji duže vrijeme boli i čini da se osjećamo emotivno neispunjeno. Venera u kvadratu sa Saturnom stavlja na test naše odnose, posebno partnerske, pa se spremite na iskušenja koja nikada nijesu laka. Koliko smo spremni da opstajemo kroz vrijeme sa nekim? Da li je trenutni nedostatak topline, nježnosti i privrženosti dovoljno jak da donese tugu, ravnodušnost, uznemirenost i strah? Osjećaj odbačenosti, nezadovoljstvo, rezervisanost, hlađenje, pretpiće neke veze kao trenutni test izdržljivosti. Ko opstane, imaće podršku vremena. Mnogi će se baš za vrijeme ovog tranzita zakleti

na vječnu ljubav. Venera je u znaku balansa, kompromisa i ljubavi gdje su odnosi pod reflektorom i kada postajemo svjesniji koliko nam je potreban partner da uz njega rastemo, kada uviđamo jasnije zašto je Ljubav najbitnija! Ovaj tranzit imaće uticaj na sve, a najviše na pripadnike kardinalnih znakova – Vaga, Jarac, Ovan i Rak, kao i one sa podznakom u Vagi. U vašem natalnom horoskopu Vaga zauzima vrh neke kuće, pa očekujte promjene i dešavanja u sferama onog polja čiji je vrh u ovom znaku. Kada je zdravlje u pitanju moguć je loš rad bubrega, hormonski disbalans, nervna i emotivna nestabilnost, nesigurnost, emotivna uzdržanost, sklonost porocima, alkoholu, drogi. Zamisli da svi ljudi žive svoje živote u miru. Možda kažeš da sam sanjar, ali ja nisam jedini. Nadam se da ćeš nam se jednog dana pridružiti i da će svijet biti poput jednog tijela.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com.

50 LAKŠA

ENIGMATIKA RASKVA- PEĆINA U ŠPANIJI SITI

JEDAN ITALIJANSKI FILOZOFSKI FUDBALER SVANUTI PRAVAC FILIPO

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

PRISTALICE LENJINA

UZVIK TOREADORA

NAG, NEOBUČEN

PRONALAZAČ

OZNAKA ZA JUG

FOTO UBOD

AMERIKANAC (ŽARG.)

NAUKA O RENTGENSKIM ZRACIMA METAR FABRIKE ZA PRERADU LANA

ČUVENI FRANCUSKI GLUMAC UZVIK TOREADORA HONDURAS

DOSTIZANJE NEKOGA OSTRVO U JADRANU DIO SAUDIJSKE ARABIJE

KOTAO (MN.) NESTVARAN, ZAMIŠLJEN (LAT.)

OVOG ČASA DIO TERAZIJA JEDNA NOTA

GRČKI POLITIČAR KOSTAS KNJIŽEVNICA SEKULIĆ KORISNICE DALMATINSKO STANA ŽEN. IME

SIMBOL ERBIJUMA

TRI OSOBE U JEDNOM REDU FINSKI SKIJAŠ, MATI

AUSTRIJSKI FUDBALSKI KLUB JAPANSKA GLUMICA, JOKO KOJI IMA KOSE OČI

ISTOK

IZRAĐIVATI TKANINU

Isto društvo, godinu dana kasnije

TRPKI

BEZ OBZIRA NA SVE

AUTOR: B.NIKIĆ

VRSTA LJEKOVITE BILJKE (ARAP.) TEREN

GRAD U ITALIJI BAJAGIN KLAVIJATURIST, SAŠA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

VELIKA VODENA POVRŠINA (MN.)

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: RAKO, MATICA, ELAS, ASARAK, GARI, KOLIRI, USTO, ANIKIĆ, LION, RIJANA, A, POREČANIN, RK, S, NANATI, NANT, ANILIN, APE, O, VITATA, OTOLOG, JATARA, SLANIK, KARINA, ANASON.

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2650

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 1940

3 2

7 8

5 8

7 4

9 1

3 4

Medium level

5 Page 1/2

7 4

2014-01-23

8 4

4 6

Daily Sudoku puzzle No. 2659

2 3

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Medium level

2014-01-23

Daily Sudoku puzzle No. 2659

2012-02-04

8 6

TEŽA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

2014-01-14

Brkovi morža

7 7

2 9

FOTO UBOD

POČETI PROŽDRLJIVO JESTI

TEŽA

ULICA, BROJ I MJESTO STANOVANJA

ČUVENI FRANCUSKI GLUMAC

KOJI SE TIČE ALATA

STRANO ŽENSKO IME

IZVJEŽBATI

POKAZNA ZAMJENICA, OVA

AUTOR: B.NIKIĆ

ITALIJA

ISKRETATI

VRSTA KITA

INTERNET PROTOKOL ODREČNA RIJEČ

POKAJATI SE NOVI ZELAND ŽENSKA ĐECA, ŠĆERI

MUSLIMANSKO ŽENSKO IME MAJKA (ŽARG.) JEDAN VEZNIK

KOJI PODSJEĆA NA GRNE (ČINIJU)

RADIOVEZA POLOŽAJ TIJELA, POZA

MALI LEPTIR

ORTAK U POSLU (FRANC.)

ESTONCI

BALKANSKO POLUOSTRVO

MALI RT, RTIĆ SIMBOL BIZMUTA SAMOSVIJEST (LAT.)

OZNAKA ZA ALT

Slika kanadskog umjetnika Roba Gonsalvesa

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

TRAŽITI FRANCUSKA KNJIŽEVNICA, ELEN UČINJEN S VELIKIM NAPOROM GRAD U NJEMAČ.

TRANSEUROPEEXPRESS

JASTUČE ZA IGLE VRSTA JELA OD JAJA PRIJEVREMENO KOLEKTIVNO SKLONIŠTE NAKON SEDMOG AUTOMOBIL

ZAPAD

MJESTO U HRVATSKOJ

AGATON ODMILJA

JUŽNI DIO DREVNE PALESTINE STRUČNJAK U ETOLOGIJI

Play sudoku online at:

NAG, NEOBUČEN

Frižider pun sokova napravljenih od leda

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

Medium level

2014-01-14

7 6

1 4

Play sudoku online at:

1 2

1 6

2014-01-23

4 5 1

Medium level

8 4

4 1 5

2 7

Daily Sudoku puzzle No. 2659

Medium level

6www.sudokukingdom.com 8 7

8 4

3 2

2015-12-28

Daily Sudoku puzzle No. 3363

Medium level

LAKŠA

Play sudoku online at:

2015-12-29

www.sudokukingdom.com

Daily Sudoku puzzle No. 2650

Play sudoku online at:

RJEŠENJE LAKŠE: RADIOLOGIJA, ALEN DELON, M, STIZANJE, OLE, KAZANI, HVAR, IMAGINARAN, SIMITIS, TAS, ER, ISIDORA, LASK, TRORED, I, TANI, TKATI, IONAKO, SALEP, TORINO, LOKNER, OKEANI.

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3364

DONJI DIO POSUDE

4 5

9 9

Page 1/2

5 7

7 7

2 9

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni kuvar, pica majstor, pomoćni pica majstor sa iskustvom i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h na telefon 067/613-707

KUĆE/STANOVI Prodajem kuću u D.Gorici sa placom i raznovrsnim voćnjakom na parceli od 280m2, moderno i sve ograđeno i zasebno. 1/1, cijenaena 40.000e, postoji dogovor. Tel.068/279-516

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem reno megan 2003. godište u dobrom stanju. Cijena 2.500. Tel.067/462-557

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/172-598

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon 069/019-698, 067/455-713

Samo na stranama malih oglasa

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

53 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

zdravlje

SAVJETI

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

Pravilo ishrane ª od 8 do 8º za bolje zdravlje

Doktor Rangan Čaterdži otkrio je vezu između lošeg zdravlja crijeva i različitih zdravstvenih problema, ali je otkrio i jednostavan način da poboljšate zdravlje. Naime, on kaže da treba da se držite pravila “od 8 do 8”, što znači da sebi u toku dana date 12 sati vremena da jedete, na primjer od 8 do 20 časova. Dr Čaterdži kaže da za mršavljenje i bolji imunitet nije važno samo šta jedete, već i kada jedete. “Istraživanja pokazuju da promjena vremena kada jedemo može dobro da utiče na gubitak viška kilograma, na funkcionisanje imuniteta, nivo šećera u krvi i na bakterije u crijevima”, ističe doktor. Period dana kada jedete važan je zbog toga da biste dali tijelu odmor između obroka i podstakli rast dobrih bakterija u crijevima, koji pomažu u oslobađanju toksina i čiste crijeva. Priznajući da moderan na-

čin života može da se ispriječi na putu zdravoj ishrani, dr Čaterdži preporučuje da doručkujete ujutru oko osam sati i da večerate nešto prije 20 časova i vjeruje da je to realističan cilj za većinu ljudi. “Ima smila... Vašem mozgu je potreban odmor, a isto je i sa crijevima”. I nutricionistkinja Li Holms podržava ovaj način ishrane, zarad boljeg zdravlja crijeva i organa za varenje. Osim toga, ona preporučuje da dva dana nedjeljno unosite znatno manje kalorija nego inače jer konstantno unošenje hrane znači da tijelo nikada ne dospijeva do stanja sagorijevanja masti. Ovaj način ishrane poznat je kao povremeni post. “Počela sam povremeni post kada sam odlučila da svoja crijeva izliječim ishranom. Za nekoliko nedjelja sam se osjećala mnogo zdravije i energičnije”, tvrdi nutricionistkinja.

Povremeni post idealan Postoje brojni načini povremenog posta, a neki od njih podrazumijevaju da doručkujete u 11, ručate u 14 sati, a večerate malo prije 19 časova. To, dakle, podrazumijeva da postite, odnosno ne jede-

te ništa otprilike 16 sati – od 19 časova uveče do 11 ujutru. Za one koji žele da dva puta nedjeljno unose manje kalorija, Holmsova preporučuje da pripreme voće, povrće i ribu, koju će jesti tih dana.

Sutjeska na ispitu protiv Lovćena, zicer za Budućnost 56-57

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

MORNAR KOMPLETIRAO TIM ZA NOVU SEZONU, ĐORĐIJE PAVIĆEVIĆ ZA VN

BIĆEMO OPET JAKI

CSM KAO NEKADA BUDUĆNOST - MAJDA MEHMEDOVIĆ DOČEKALA JOVANKU RADIĆEVIĆ, DRAGANU CVIJIĆ I KRISTINU NEAGU U RUMUNIJI

Da i Bukureštu usadimo DNK pobjednika 60-61

62-63

56 1. Budućnost

SPORT 1

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

1:0

RUDAR

Radović Pešukić Drašković Sopo Sekulić Golubović Kuč Zečević Vuković Bošnjak Đalović Trener: Edis Mulalić

2. Lovćen

1:0

3. Mornar

1:1

4. Sutjeska

1:1

5. Petrovac

0:0

6. Rudar

0:0

7. Titograd

0:0

8. Zeta

0:0

9. Grbalj

0:1

10. Iskra

0:1

KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP PLASMAN U BARAŽ

DRUGA LIGA

ZETA

LOVĆEN

Namaško Tuzović Vujačić Ceklić Đ. Vukčević Milojko Adžović S. Vukčević Jamoa Pešukić N. Krstović Trener: Dragoljub Đuretić

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Milova Milačić (Podgorica). Pomoćnici: Marjan Paunović (Berane), Nikola Radulović (Podgorica). Početak: Subota, 17.00, Arena sport 1.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: Neriješeno: Pobjeda Zeta:

43 17 9 17

M. Perović F. Vujović Draganić Radišić Igumanović J. Vujović Petričević Stevović Zarubica Đurović Vujović Trener: Dejan Roganović

SUTJESKA

Giljen Grivić Cicmil Nedić Ma. Vučić Stefanović Lončar Osmajić Ćetković Denković Božović Trener: Nikola Rakojević

KOTOR - Stadion: pod Vrmcem. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Pomoćnici: Jovica Tatar (Podgorica), Nenad Živković (Podgorica). Početak: Subota, 17.30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Lovćen: Neriješeno: Pobjeda Sutjeska:

32 8 9 15

ISKRA

Blažić Jovanović Drinčić Lakić Pejović Marković Đuričković Burzanović Šahman Karaklajić Milošević Trener: Aleksandar Nedović

OFK TITOGRAD

Ljuljanović Živković Ojdanić Banović Novović Raičević Nikolić Pavlović Petrović Ljuljđuraj Pavićević Trener: Igor Pamić

DANILOVGRAD - Stadion: Braća Velašević. Sudija: Jovan Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: Danijel Dević (Bar), Aleksandar Đikanović (Nikšić). Početak: Subota, 17.30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 13 Pobjeda Iskra: 1 Neriješeno: 4 Pobjeda Titograd: 8

“STARAC” U DREVNOM GRADU RUŠI TRADICIJU PROTIV ŠAMPIONA

TELEKOM 1. CFL LOVĆEN U KOTORU ČEKA SUTJESKU, KOMŠIJSKI OKRŠAJI U DANILOVGRADU I PETR

Rani početak, paklene vrućine, neuigranost zbog velikog broj transfera… Ali, niko nema vremena da mari za to. Subota i nedjelja donose utakmice 2. kola Telekom 1. CFL. Najstariji klub u Crnoj Gori i povratnik u elitu dočekuje šampiona Crne Gore u Kotoru - Lovćen u drevnom gradu, na stadionu pod Vrmcem, igra protiv Sutjeske (subota, 17.30).

Prijestoničani su u prvom kolu pobjedom nad Grbljem (1:0) “nabildovali” samopouzdanje, dok Nikšićani žele da vrate šampionski sjaj nakon neočekivanog remija protiv Mornara. “Protiv Nikšićana u posljednje vrijeme imamo loš niz, ali mislim da to ne treba ništa da znači. Smatram da imamo šanse da pariramo šampionu

i da ostvarimo povoljan rezultat. Veoma je bitno što smo pobjedom otvorili prvenstvo i što u dobrom raspoloženju dočekujemo Sutjesku”, rekao je golman Lovćena, Mićo Perović. Trener Cetinjana Dejan Roganović ne može da računa na povrijeđenog golmana Jovana Perovića, a šef Sutjeske Nikola Rakojević je lišen usluga napadača Boža Markovića.

Derbi primorja je zakazan pod Malim brdom - Petrovac gosti (subota, 18.00) Grbalj, a olakšavajuća okolnost za Rudolfa Marčića i Veska Steševića je činjenica da mogu da računaju na najjači sastav. I “nebeskoplavi” i “trikolori” jure prvi trijumf u prvenstvu. A komšijski okršaj se igra u Danilovgradu - na stadionu “Braća Velašević” Iskra doče-

10 180 UTAKMICA ZAREDOM SUTJESKA NE ZNA ZA PORAZ OD LOVĆENA - ŠAMPION JE UPISAO OSAM POBJEDA, DOK JE DVA PUTA BILO NERIJEŠNO, A CETINJANI SU POSLJEDNJI PUT SLAVILI 1. MARTA 2014. GODINE SA 1:0 NA OBILIĆA POLJANI

MINUTA PETROVAC U MEĐUSOBNOM DUELU NIJE POSTIGAO GOL PROTIV GRBLJA U DOMAĆEM PRVENSTVU

LISTA STRIJELACA

Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Goran Vujović (LOVĆEN), Marko Vučić (SUTJESKA), Denis Džanović (MORNAR)

2. KOLO SUBOTA PLJEVLJA, 17.00 Rudar - Zeta (Arena sport 1) KOTOR, 17.30 Lovćen - Sutjeska DANILOVGRAD, 17.30 Iskra - OFK Titograd PETROVAC, 18.00 Petrovac - Grbalj NEDJELJA PODGORICA, 19.00 Budućnost - Mornar (Arena sport 3)

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

PETROVAC

Popović Tomić Pajović Mikijelj Kajević Marković Kalezić Vuljaj Kazić Muharemović Vujačić Trener: Rudolf Marčić

GRBALJ

BUDUĆNOST

Kordić Milić Manojlović Jović Mijušković Kotorac Dragićević Vlahović Vukčević Montenegro Popović Trener: Vesko Stešević

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Miloš Novović (Podgorica). Pomoćnici: Veselin Radunović (Nikšić), Veselin Đuranović (Podgorica). Početak: Subota, 18.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Petrovac: Neriješeno: Pobjda Grbalj:

45 8 15 22

Mijatović Milić Korea Adžić Roganović Mirković Mijić Božović Vlaisavljević Ivanović Perović Trener: Zoran Govedarica

MORNAR

Đurović Pajović Marković Vujošević Bigović Kalačević Vukmarković Molabećirović Džanović Leverda Jovančov Trener: Aleksandar Madžar

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Sudija: Vojin Vojinović (Podgorica). Pomoćnici: Vladan Todorović (Nikšić), Nikola Razić (Podgorica). Početak: Nedjelja, 19.00, Arena sport 3.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Budućnost: Neriješeno: Pobjeda Mornar:

20 13 3 4

Marko Vuković (Rudar) vodiće nove žestoke duele sa Stefanom Vukčevićem iz Zete

17.00h

ROVCU, RUDAR I ZETA U PLJEVLJIMA, A VICEŠAMPION DRŽAVE U NEDJELJU IGRA PROTIV MORNARA

Goran Vujović (crveni dres) je nekada tresao mreže kao napadač Sutjeske, a sada će u dresu svog Lovćena biti najveća opasnost za šampiona kuje (subota, 17.30) OFK Titograd. Danilovgrađani su na otvaranju sezone izgubili od Budućnosti, dok su “romantičari” remizirali sa “rudarima”. “Iskra je nezgodan domaćin. I nama i njima su potrebni bodovi. Oni su pod većim pritiskom, s obzirom da su prvu

utakmicu izgubili na domaćem terenu. Mi ćemo svakako ići na pobjedu, i u ovoj i u svakoj utakmici. Atmosfera u ekipi je odlična, ali nam je potrebna pobjeda da krenemo u pozitivan niz”, rekao je defanzivni vezista Jovan Nikolić, čiji će trener Igor Pamić moći da

računa na sve igrače, baš kao što će i Aleksandar Nedović imati na raspolaganju najjali sastav. Nekadašnji derbi između najtrofejnijeg tima u državi i prvog šampiona Crne Gore je na programu pod Golubinjom - Rudar je domaćin Zeti (subo-

ta, 17.00), a Edis Mulalić i Dragoljub Đuretić će se isprsiti sa najboljim što imaju.” “Polako podižemo formu do željenog nivoa, znamo šta navijači očekuju od nas i daćemo sve od sebe da dođemo do pobjede”, rekao je Miloš Zečević, ofanzivac “rudara”. Runda broj dva se zatvara u Podgorici - vicešampion Budućnost, koja je odradila Iskru u prvom kolu, napada “mornare” iz Bara (nedjelja, 19.00), ali Mornar ima računicu nakon remija protiv šampiona Sutjeske na startu. “Svaki početak je težak, prvi mečevi nakon priprema uvijek nose dozu neizvjesnosti, ali smo i pored teškog terena u Danilovgradu pobijedili, a moglo je biti i ubjedljivije. Vjerujem da ćemo protiv Mornara ući organizovano u utakmicu i ispuniti sve zahtjeve stručnog štaba. Oprezni smo, jer je Mornar zakinuo aktuelnog šampiona u Nikšiću, ali sve je do nas i popravićemo realizaciju”, rekao je vezista Luka Mirković, na čije se riječi nadovezao napadač Mihailo Perović. “Imamo odlične igrače u veznom redu, posebno Mijića i Božovića i očekujem dosta asistencija od njih dvojice. Tu su i krila, najbolji igrač lige Ivanović i Vlaisavljević, tako da vjerujem da ćemo ove godine osvojiti titulu, jer nam je to primarni cilj. Kao što je rekao Luka, svaki početak je težak, ali igraćemo ofanzivno u svakoj utakmici i rezultat neće izostati”, jasan je Perović.

DA LI STE ZNALI? Budućnost je na posljednje četiri utakmice protiv Mornara pod Goricom upisala četiri pobjede. Mornar je posljednji trijumf u Podgorici ostvario 24. avgusta 2013.

MEČA ZAREDOM OFK TITOGRAD JE POZITIVAN PROTIV ISKRE - “ROMANTIČARI” SU UPISALI TRI TRIJUMFA I JEDAN REMI, A DANILOVGRAĐANI SU POSLJEDNJU (I JEDINU U MEĐUSOBNIM DUELIMA) POBJEDU OSTVARILI 1. APRILA 2017. DA LI STE ZNALI? Na posljednjih sedam utakmica Rudar je samo jednom savladao Zetu “vukovi” su upisali dva trijumfa, viđena su četiri remija, a jednom su slavili “rudari”.

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

kvalifikacije za lš - poraz naših šampionki

Breznica ponosna i kada je razlika velika Znalo se mnogo prije početka meča, kraj Bistrice je samo potvrđeno - Breznica je ipak tim sa manje kvaliteta od subotičkog Spartaka, crnogorski prvak poražen je u Nikšiću od srpskog dominatora 0:4 u drugom kolu Grupe 5 kvalifikacija za plasman u Ligu šampiona. Tim Zorana Vukovića prošao je rezultatski identično kao u prvom meču, kada je protivnik bila ekipa Bazela, pa Pljevljakinjama ostaje posljednji meč protiv Kirjat Gata - idealna šansa za osvajanje bod(ov)a. “Jasno je da smo igrali protiv mnogo kvalitetnijeg rivala. Bazel i Spartak su nivo iznad nas, ostaje nam da u ponedjeljak protiv Izraelki pokušamo da upišemo pobjedu”, rekao je nakon meča trener Breznice Zoran Vuka Vuković. Spartak je brzo stavio naš tim u podređeni položaj - mnogo jače u duelu, brže i spretnije sa loptom gošće su od starta dominirale. Čekalo se samo da golovima prelome utakmicu - dva puta je Čabarkapa kapitulirala u prvom dijelu, isto toliko i u drugom. Kada se pogleda učinak na drugoj, napadačkoj strani, Breznica je mnogo više napravila u prvbom meču - juče su Vraneš i drugarice bile potpuno nemoćne. Ali i ponosne, iako je razlika u klasi ogromna -

crna gora putuje na evropski mini fud

GRUPA 5

1. Bazel 2. Spartak 3. Kirjat Gat 4. Breznica

2 2 2 2

2 2 0 0

0 0 0 0

0 0 2 2

7:0 5:0 0:4 0:8

6 6 0 0

Posljednje, treće kolo (ponedjeljak -18h): Breznica - Kirjat Gat, Bazel - Spartak.

breznica

spartak

0 4

Okjere 13’, 58’, Da Kosta 40’, Hiks 84’

Čabarkapa Topalović (46’ Marušić) Lončar Šaranović Smiljković Lubina (46’ Kočanović) Vujadinović Jankov Vraneš (64’ Dujmović) Karličić Jakovska Trener: Zoran Vuković

Kostić Frajtović Ilić (80’ Baka) Vajda Slović Pleuler (75’ Marenić) Pavlović Matić Hiks Da Kosta (75’ Kričak) Okjere Trener: B. Arsić

NIKŠIĆ - Stadion: Gradski. Gledalaca: oko 50. Sudija: G. Elčeva (Bugarska). Pomoćnice: J. Kolčeva (Bugarska) i K. Smolikova (Slovačka).

jer ovo su mečevi u kojima one uče. I stiču prijeko potrebno iskustvo. U drugom meču kvalifikacione Grupe 5 Bazel je lako izašao na kraj sa ekipom Kirjat Gat iz Izraela pod Goricom je bilo 3:0 za Švajcarkinje. M.A.

Kvalitet je tu, polufinale cilj Reprezentacija Crne Gore koja će igrati na Evropskom prvenstvu u Ukrajini

⌦ Miloš Antić

inale Lige šampiona za dame 24. maja ove godine, dva dana kasnije super duel Liverpula i Reala za trofej prvaka Evrope, a dva i po mjeseca nakon toga još jedan - doduše mnogo manji - fudbalski spektakl zakazan je u Kijevu. Prijestonica Ukrajine naredne sedmice biće u znaku mini fudbala, na obali Dnjepra u nedjelju počinje Evropsko prvenstvo (12-18 avgust), a među najboljim selekcijama mjesto pro-

našla je i Crna Gora. Ekipa koju predvodi Dragan Šico Mugoša ima velike ambicije u svom sedmom učešću na šampionatima Starog kontinenta. “Otpimista sam, odradili

Naša ekspedicija u Kijevu

Detalj sa meča Breznica-Bazel

GOLMANI: Filip Fatić i Darko Brković IGRAČI: Vladan Popović, Boris Popović, Nikola Spalević, Aleksandar Simić, Velibor Babović, Zoran Kovač, Bojan Jovanović, Miloš Miličković, Stefan Otašević, Mirko Klikovac, Vladimir Bojanić, Nikola Pavković i Predrag Kaluđerović

STRUČNI ŠTAB: Dragan Mugoša (selektor), Davor Kasalica (trener) DIREKTOR: Velizar Darmanović POTPREDSJEDNIK: Radovan Vučetić PREDSJEDNIK: Nebojša Kraljević

utakmicu na evropskim šampionatima u mini fudbalu (od debija 2012. do sada) odigrala je crna gora - “crveni” su upisali 19 pobjeda, dva remija i 10 poraza.

smo dobre pripreme, imamo mlad tim, momke željne dokazivanja i vjerujem da možemo mnogo. Koliko? Cilj je polufinale, jer je ovo najbolji tim koji sam ikada imao na raspolaganju”, kaže za Vikend novine Mugoša, koji četiri godine predvodi našu mini fudbal reprezentaciju. Crnu Goru mnogi vide kao potencijalno iznenađenje,

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

sport

dbal šampionat u ukrajini (12-18 avgust) foto: Petar Popović Ljumović Neće samo fudbaleri predstavljati Crnu Goru u Kijevu - tandem sudija iz Podgorice Nemanja Ljumović i Goran Arčon sa još 14 evropskih kolega dijeliće pravdu na utakmicama ovog prvenstva. I jedan i drugi su dugogodišnji arbitri mini fudbal lige Crne Gore, a Ljumović je od skoro i predsjednik sudijske organizacije Evropske minifudbal federacije (EMF).

Arčon Ljepotica na obali Dnjepra: Stadion za mini fudbal u Kijevu na kojem će se igrati Evropsko prvenstvo nalazi se na ostrvcetu sa kojeg se pruža pogled na grad

ekipu koja može da ide daleko, tako da se u konkurenciji domaće Ukrajine, Slovačke, Italije i Belgije očekuje siguran prolazak u četvrtfinale. Selektor Mugoša, međutim, poziva na oprez... “Italijane znamo, savladali smo ih dva puta na prethodnim prvenstvima, mogu da budu izuzetno nezgodni. Belgijanci i Slovaci takođe imaju određeni kvalitet, a Ukrajinci kao domaćini će vjerovatno imati podršku publike, možda i naklonost sudija, tako da bih volio da obezbijedimo plasman u četvrtfinale prije tog posljednjeg meča grupe protiv domaćina”, poručio je svojevremeno jedan od najvećih majstora malog fudbala na prostorima bivše Jugoslavije. Crnogorski tim je pred izazovom - može li se ponoviti 2012. godina kada su “crveni” tada u Kišinjevu osvojili jedinu medalju u istoriji (sre-

20 reprezentacija podijeljenih u četiri grupe učestvovaće na ep u ukrajini - u četvrtfinale idu po dvije najboje plasirane selekcije iz svake grupe

GRUPA A (Raspored)

CRNA GORA - Italija (ponedjeljak, 18h) CRNA GORA - Belgija (utorak - 18h) Slovačka - CRNA GORA (srijeda, 19h) Ukrajina - CRNA GORA (četvrtak, 19h) bro nakon poraza u finalu od Rumunije 1:2).

Najbolji rezultat Crna Gora je ostvarila 2012. kada je osvojena srebrna medalja (poraz u finalu od Rumunije), po dva puta “crveni” su ispadali u osmini (od Rusije 2015. i Poljske 2017.) i četvrtini finala (od Rusije 2014. i Njemačke 2014.), dok je jednom (2016.) osvojeno četvrto mjesto nakon poraz u polufinalu od Hrvatske i u meču za bronzu od Češke

Perez zaključao majstora: Zemljaci iz Intera neće dočekati Modrića

novi ugovor, ništa od intera

Real sačuavo Modrića Kristijano Ronaldo je stigao u Juventus, činilo se da će još jedno veliko ime put Italije, jer je Inter pokušao sve da dovede Luku Modrića, ali... Kada Real nekog želi da zadrži, onda su svi pokušaji ostalih timova uzaludni. Hrvatski maestro ostaće

u svom sadašnjem klubu, a od prelaska u Inter nema ništa, piše Marka. Španski medij tvrdi da će Modrić dobiti novi ugovor i platu od deset miliona eura godišnje, koliko ima i kapiten madridskog tima Serhio Ramos. K.B.

janković hvali novog trenera

MiRkovićev potpis

Sarađivali su u reprezentaciji Crne Gore, a sada u Partizanu. Zoran Mirković je na prvom meču na klupi Partizana upisao važan trijumf (protiv Nordsjelanda u gostima 2:1), a u njegovom timu blistao je naš Marko Janković. “Već treću godinu poznajem Mirkovića. U selekciji je bio pomoćni trener, ne toliko

u prvom planu, niti je imao ulogu kao sad, međutim, dosta smo razgovarali”, pričao je Janković nakon meča u Danskoj. “Što se igre sa loptom i inspiracije tiče, samo mi je rekao da igram slobodno, da preuzmem odgovornost. I u igri cijelog tima se odmah vidio pomak. Ovo kako smo izgledali na terenu u Danskoj ima potpis Bate Mirkovića”. K.B.

uefa kaZnila crvenu ZveZdu

Marakana zaključana dva evropska meča

Rasističko ponašanje navijača i njihove pjesme, a potom i blokirani izlazi sa stadiona protiv Suduve žestoko su koštali Fudbalski klub Crvena zvezda. Evropska fudbalska unija (UEFA) kaznila je Zvezdu sa dvije utakmice bez prisustva publike na svom stadionu. Klub iz Beograda kažnjen i novčano sa 72.000 eura. “Vidjećemo kakve su

nam mogućnosti žalbe, barem na drugi meč kazne, ali ono na čemu treba prije svega da radimo je da nam se ovo ne ponovi, jer bilo kakvo ponavljanje istog ili sličnog prekršaja u naredne minimum dvije godine, bilo na domaćem ili gostujućem terenu, povlači kaznu izbacivanja iz takmičenja”, objavila je Zvezda u svom saopštenju. K.B.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

UBJEDLJIV PORAZ U 3. KOLU SP

Koreja oduvala lavice Protiv Francuske nisu imale šansi (20:16), sa Španijom su ludim remijem (18:18) najavile da možda hvataju pravu formu, a onda novo razočaranje... Mlade rukometašice Crne Gore ubjedljivo su poražene od Južne Koreje (37:24) u trećem kolu grupe D. Već na poluvremenu Korejke su vodile 20:10, pa je bilo jasno da dame Bojane

Popović čeka katastrofa u Kjelceu. Po pet golova za “lavice” postigle su Nada Ćorović, Ivana Godeč i Nikolina Knežević, dok je na drugoj strani nerješiva enigma bila Bajtn Vu, koja je osam puta tresla mrežu naše selekcije. Danas (subota, 20.00h) Crna Gora igra protiv Tunisa i ukoliko želi četvrtfinale nema pravo na grešku. K.B.

DRIM TIM IZ RUMUNIJE SA ŠMEKOM BUDUĆNOSTI

BUKUREŠT SA ŠAMPIONSKIM DNK BUDUĆNOS ⌦ Kosta Bošković

Anastasija Babović na meču sa Korejom

EVROPSKO B PRVENSTVO ZA KADETE

Foto: RSCG

Lavovi lagano sa Britanijom

Majda Mehmedović, Kristina Neagu i Dragana Cvijić prije tri godine u dresu Budućnosti pokorile su Evropu, sada isto žele i u novim bojama, daleko od Podgorice i Crne Gore. Njih tri, uz još jednu nekadašnju rukometašicu Budućnsoti Jovanku Radičević, u narednoj sezoni predvodiće CSM Bukurešt u napadu na Ligu šampiona - drugu u istoriji ovog kluba. Po mnogima tim iz Rumunije biće glavni favorit ovog

Torpedovao Britance: Aleksandar Bakić Sigurno i donekle očekivano na startu! Muška kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore ostvarila je pobjedu u 1. kolu Evropskog prvenstva B divizije u Austriji. Mladi lavovi bili su bolji od Velike Britanije 25:20 (17:10). Najefikasniji igrač Crne Gore bio je najbolji mladi rukometaš naše zemlje Aleksandar Bakić sa

šest, dok je Luka Došljak postigao četiri gola. Crna Gora će u drugom kolu u nedjelju u 14.30h igrati sa Irskom, koja je na startu poražena od Turske 54:13. Sa našom selekcijom u grupi su još Turska, Češka i Ukrajina. Plasman u polufinale izboriće po dvije najbolje selekcije iz obje grupe. K.B.

takmičenja, a pomenute dame pokušaće da šampionski DNK iz Budućnosti prenesu u Bukurešt. “Veoma mi je drago da opet igram sa mojim curama iz Budućnosti”, rekla je Majda Mehmedović za Vikend novine nakon jučerašnjeg prijateljskog meča ova dva kluba u Podgorici. “Mislim da smo u Budućnosti pokazale jako dobru saradnju i nadam se da ćemo je ponoviti. Igrati sa njima je zadovoljstvo”.

■ JOVANKA

SE BRZO UKLOPILA

Majda je prije tri godina

obukla dres Bukurešta, Kristina Neagu prošle sezone, a ove su iz Vardara stigle Jovanka Radičević i Dragana Cvijić. “Dosta cura je došlo iz Vardara (uz pomenuti tandem i Andrea Lekić i Barbara Lazović, prim. aut) tako da nas ima dosta sa istog govornog područja što mnogo znači u početku”, smatra Majda. “Jovanka se kao i sve ostale brzo uklopila i nije joj bilo teško, jer se manje-više sve poznajemo”. CSM ima drim-tim - da li to znači da je cilj kluba osvajanje Lige šampiona? “Ne bih mogla reći da je to cilj, ali jeste san svake igračice definitivno”.

MAJDA MEHMEDOVIĆ: JOŠ NISAM RAZMIŠLJALA ŠTA DALJE, JER IMAM UGOVOR SA BUKUREŠTOM NA JOŠ JEDNU GODINU NAKON OVE SEZONE. ŽIVOT JE SVAKAKO NEPREDVIDLJIV, TAKO DA JE SVE MOGUĆE.

Foto: Petar Popović

Kristina Neagu

Jovanka Radičević

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

Majda Mehmedović

STI

O narednoj sezoni Lige šampiona Majda Mehmedović je dodala... “Ove godine nema Vardara, ali tu je dosta novih klubova, kao i ekipa koje su pojačale svoje redove tako da će biti interesantno”.

■ O BUDUĆNOSTI, POVRATKU...

Podmlađena Budućnost prošle sezone je stigla do četvrtfinala Lige šampiona, sada će biti pojačana provjerenim snagama, pa i Majda više očekuje od svog nekadašnjeg kluba.

“Budućnost je jako dobila sa Anđelom i Katarinom Bulatović, kao i sa Marinom Rajčić, tako da ih vidim mnogo dalje u odnosu na prošlu sezonu”, smatra crnogorsko lijevo krilo. Po odlasku iz Podgorice Majda je istakla da će se jednog dana vratiti u Budućnost - kreće treća sezona u Bukureštu, da li se i povratak bliži? “Da, već sam treću sezonu u Bukureštu... Vrijeme zaista leti brzo, ali još nisam razmišljala šta dalje, jer imam ugovor sa Bukureštom na još jednu godinu nakon ove sezone. Život je svakako nepredvidljiv, tako da je sve moguće”, zaključila je Majda Mehmedović.

U SOMBATHELJU POČINJE VATERPOLO SP ZA IGRAČE DO 18 GODINA

AJKULICE BEZ KAPITENA NAPADAJU MEDALJU

Bez kapitena i vjerovatno najvećeg talenta crnogorskog vaterpola Miroslava Perkovića (mononukleoza), sa izuzetno mladim centrima Markom Milićem i Jovanom Vujovićem, “ajkulice” su otputovale na Svjetsko prvenstvo za igrače do 18 godina, koje danas počinje u mađarskom Sombathelju. Momci Petra Radanovića otišli su sa tim problemima, ali i sa vjerom da mogu do medalje... “Na prvenstvo idemo oslabljeni, ali vjerujemo jedni u druge i daćemo sve od sebe da uđemo u borbu za medalje. Neće biti nimalo lako, ali garantujemo da ćemo dati maksimum”, poručio je Radanović. U grupi sa Crnom Gorom su Egipat, Australija, Južna Afrika i Brazil...

Selekcija U15: Trijumf nad Mađarskom u Beogradu

Nakon trijumfa nad Singapurom i Grčkom i poraza od Rumunije vaterpolisti Crne Gore (generacija do 15 godina) srušila je Mađarsku. Momci Veljka Uskokovića slavili su sa 13:6, a golove za našu selekciju postigli su Nikola Iva-

CRNA GORA NA SP SUBOTA CG - Australija NEDJELJA 16.50h CG - J. Afrika PONEDJELJAK 15.30h CG - Brazil SRIJEDA 10.50h CG - Egipat 10.50h

“Prva utakmica je sa Australijom (subota, 10.50h) i nadamo se da ćemo dobro

nović (četiri), Vladan Vukićević, Marko Mršić, Josip Rajhel (po dva), Neđo Baštrica, Mlađan Gopčević i Petar Vujošević (po jedan). Danas ajkulice čeka dupli program - sa Gruzijom od 09.50h i Njemačkom od 17.30h. otvoriti šampionat. Cilj je da budemo prvi u grupi, čime bismo obezbjedili direktan ulazak u četvrtfinale”. SASTAV CRNE GORE: Andrej Bosanac, Vuk Drašković, Uroš Vučurović, Aljoša Mačić, Igor Uskoković, Danilo Radović, Jovan Vujović, Martin Gardašević, Luka Murišić, Marko Milić, Nenad Dragović, Marjan Mitrović, Bogdan Radnjić. K.B.

NOVI PORAZ PLAVIH OD BUKUREŠTA

Dragana Cvijić

Budućnost i CSM odigrali su juče u Podgorici i drugi pripremni meč, a ponovo je slavio rumunski tim. Nakon odličnog otpora u Kolašinu i dalje nekompletne “plave” nisu imale šansi u dvorani Verde - 28:21. Ponovo je najefikasnija u našem timu bila Đurđina Jauković sa osam golova, tri su dale Dijana Ujkić i Sanja Premović, dva Tatjana Brnović. Na drugoj strani Neagu je šest puta tresla mrežu, Jovanka Radičević četiri, Majda Mehmedović (igrala samo u drugom poluvremenu) jednom.

KANSTANTIN AVERKA, 21 GODIŠNJAK, STIŽE IZ GRČKE LIGE

Jadranov adut iz Bjelorusije

Dolazi iz zemllje koja je daleko od vaterpolo sile, a na Škveru će morati da dokaže kako ima kvalitet za kapicu najboljeg tima u Crnoj Gori. Bjeloruski vaterpolista Konstantin Averka novi je igrač Jadran Carina, a stiže iz grčke lige gdje je prošle sezone nastupao za ekipu Noksa. “Ne možemo da očekujemo da u prvom dijelu bude

igrač oko koga će igra da se vrti, ali na osnovu ovoga što smo do sada vidjeli, čini se da ima prostora za napredak. Planirali smo da ako se dobro pokaže ostane duže u klubu”, rekao je trener Novljana Vladimir Gojković za Radio Jadran. Averka je drugo pojačanje Jadrana, nakon što je ovog ljeta već stigao Dimitrije Obradović. K.B.

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

Četvrti AmerikAnAc kompletirAo roster - bro

Stefan Jovović bio je jedini raspložen za igru juče protiv Litvanaca

ep (U16) - porAz crne gore nA stArtU

Mrak Crne Gore nakon odMora Dobra igra u prvom poluvremenu i mrak nakon velikog odmora - kadetska reprezentacija Crne Gore, ekipa sastavljena od igrača ispod 16 godina poražena je od vršnjaka iz Litvanije na otvaranju Evropskog šampionata u Novom Sadu 84:50. Izabranici Slobodana Savovića odigrali su dvije četvrtine na visokom nivou, parirali u svim elementima igre Litvancima, ali se sve dobro napravljeno raspalo nakon velikog odmora. Fedor Žugić i Aleksa Bulajić lansirali su “crvene” na 8:2 na otvaranju meča, ali se Litvanija brzo vratila preko raspoloženog Azulasa Tubelisa, pa smo gledali rezultatsku klackalicu tokom prvih 20 minuta. Poluvrijeme je očigledno više prijalo “zelenima” - “crveni” su potpuno stali, previše griješili, a protivnik koristio sve propuste i domi-

Naša selekcija daNas (13.45h) igra protiv izraela, koji je juče savladao sloveNiju 78:63

litvanija

crna gora

84 50

11 17 29 27 12 15 15 8 T. Tubelis 3 Marčuljonis 4 Jonauskas 4 Preibis 9 Repsis 4 A. Tubelis 21 Zikas 1 Makauskas 1 Rubstavičijus 9 Pivorijus 14 Rubinas 9 Butkus 5 Selektor: Tomas Purlis

Bulatović 1 Karadžić 4 A. Bulajić 8 Jovović 15 Vučević Varajić Žugić 10 Grbović Pavlović 2 J. Bulajić 5 Anđušić 5 Radunović Selektor: Slobodan Savović

Pavićević: Ja nego Prošle

Nakon bekova Kedina Karingtona (23 godine, 193 cm) i Andrea Spajta ((23, 191 cm), krila Vinstona Šeparda (25, 203 cm) u Mornar je stigao još jedan Amerikanac - opremu šampiona Crne Gore zadužio je Bronson Kejnig (24, 191 cm), šuter iz Viskonsina! Uz novajliju na poziciji krilnog centra - Hrvata Marina Mornara (25, 205 cm) - te obnovljene ugovore igračima koji su bili no-

sioci igre u prethodnoj, istorijskoj sezoni (sem Dereka Nidama, koji je otišao u Monako i Rejlija Rosa koji je pojačao Cibonu) - barski ponos je kompletirao roster i spreman čeka početak priprema za takmičenje u ABA ligi i Evrokupu. “To je to - za sada”, kaže alfa i omega Barana Đorđije Pavićević. “Žao mi je što nismo uspjeli da zadržimo Nidama, ali i da

dovedemo Milka Bjelicu - imali smo dogovore u jednom trenutku, ali su se predomislili i izabrali druge - Nidam Monako, a Bjelica put u Japan”, istakao je Pavićević, koji je uvjeren da će Mornar opet imati tim za - respekt. “Mislim da je ekipa jača nego prošle sezone, skakački, šuterski i tranziciono ćemo biti izuzetno dobri. Ono što je ostalo isto je budžet - nepunih 600.000 eura”, navodi Pavićević.

ROSTER MORNARA ZA SEZONU 2 Uroš Luković Radoje Vujošević Marin Mornar Vukota Pavić Strahinja Mićović

NOVI SAD - SPC „Vojvodina“. Gledalaca: 150. Sudije: Sahin (Italija), Čebišev (Ukrajina), Olio (Francuska).

nirao. Serija 19:2 na startu treće dionice za 47:29, pa još jedna sredinom četvrte dionice (11:0) za 70:44 - bijela zastava u znak predaje je brzo istaknuta, a prednost je do kraja meča još rasla. Tim selektora Slobodana Savovića danas (13:45h) čeka duel sa Izraeolm koji je juče lako odradio Sloveniju (78:63). M.A.

POENA POSTIGAO JE NAJEFIKASNIJI IGRAČ U REDOVIMA CRNE GORE STEFAN JOVOVIĆ - JEDINI DVOCIFRENI UZ NJEGA BIO JE FEDOR ŽUGIĆ

Nemanja Vranješ Bronson Kejnig Andre Spajt Lazar Pavićević

Kadin Karington Boris Bakić Marko Mijović

● Plejmejkeri ● Bekovi ● Krila ● Krilni centri ●

SUBOTA I NEDJELJA, 11. I 12. 8. 2018.

ONSON KEJNIG, POSLJEDNJE POJAČANJE MORNARA

AČI SMO SEZONE ĐORĐIJE PAVIĆEVIĆ: SA OVOM EKIPOM POČINJEMO SEZONU. ŽAO MI JE ŠTO NISMO USPJELI DA ZADRŽIMO NIDAMA I DOVEDEMO MILKA BJELICU, JER SMO IMALI DOGOVOR SA OBOJICOM, ALI ODLUČILI SU SE ZA DRUGE KLUBOVE. IPAK, ZADOVOLJAN SAM, IMAĆEMO OPET DOBAR TIM.

Kada je riječ o posljednjem pojačanju “mornara” - Kejnig se tokom srednje škole (vodio svoj Akvinas 2013. do titule sa prosjekom 17 poena, 4,4 asistencije po utakmici, uz šut za trojku 45,5 %) i koledža (Viskonsin - u februaru 2017. postigao je fakultetski rekord u trojkama) profilisao kao izuzetan šuter za tri poena i neko ko vlli da ima

loptu u rukama kada se “lome” utakmice. Profesionalnu karijeru, nakon što nije uspio da se izbori za ugovor u Milvokiju i Čikagu, počeo je prošle sezone u Razvojnoj ligi, u ekipi Grend Repids Drajva, filijali Detroita. Mornar će mu biti prva vanamerička avantura. Interesantno je da Kejnig pripadnik indijanskog naroda Ho Čunk. M.A.

2018/2019

TENIS DO 14 GODINA EMINENT OPEN 2018

Bravo za Matiju i Emila

Matija Samardžić, član teniskog kluba Eminent iz Podgorice, osvajač je međunarodnog turnira za klince do 14 godina koji je od 4. do 10. avgusta održan na terenima TK Eminent ispod Veljeg brda (uz stari put Podgorica - Danilovgrad). Matija je na putu do pehara na “Eminent openu 2018” savladao vršnjake Romea Hadžimehmedović iz Srbije, Amara Kolića iz BiH, Aleksu Marković iz Srbije i Ervina Mesića iz Srbije, da bi u finalu pao Poljak Mihal Vlodarčik 2:1 (6:4 5:7 6:1). Vlodarčik je u polufinalu bio bolji od drugog crnogorskog talenta - Emil Dapčevića, koji je do meča za finale stigao zahvaljujući pobjedama nad Oliverom Hagom iz Velike Britanije, Markom Nikolićem iz Srbije i Nikolom Jovanovićem iz Srbije. Crnogorski tandem bio je impresivan i u dublu Matija i Emil su do titule došli nakon uzdbudljivog finala i trijumfa 2:1 (6:4, 3:6, 10:4) nad kombinacijom Hadžimehmedović-Jovanović (Srbija) - prije to-

U GLAVNOM ŽRIJEBU TURNIRA EMIMENT OPEN 2018 UČESTVOVALO JE 32 DJEČAKA I 29 DJEVOJČICA (OD TOGA 7 DJEČAKA I 5 DJEVOJČICA IZ CRNE GORE)

Marko Mugoša Vinston Šepard

SPORT

Matija Samardžić (lijevo) i Emil Dapčević ga upisane su pobjede nad dublom Dimitrijević-Marković (Srbija) i KoroljovTens (Estonija-Letonija). Na Eminent openu pored crnogorskih, učestvovali su i najtalentovaniji teniseri i teniserke iz Srbije, Hrvatske, BiH, Mađarske, Italije, Poljske, Švedske, Finske, Danske, Rusije, Estonije, Latvije, Kazahstana, Ukrajine, Velike Britanije i Saudijske Arabije. M.A.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me)

TRENER Mihajlo Pavićević

● Centri

Voli loptu u rukama kada se lomi utakmica, a tokom karijere profilisao se u odličnog šutera za tri poena: Barani od Bronsona Kejniga očekuju da bude top pojačanje

Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SUBOTA

SK 1 CG 13:30 Premijer liga: Njukasl - Totenhem 16:00 Premijer liga: Fulam - K. Palaa 18:30 Premijer liga: Vulvs - Everton 20:30 WTA Montreal 21:00 ATP Toronto 00:00 WTA Montreal 02:00 ATP Toronto

SK 2 09:55 10:55 12:35 13:30 14:10 15:05 16:00 19:00 20:45

Moto GP Austrija: Moto GP Trening 3 Moto GP Austrija: Moto 2 Trening 3 Moto GP Austrija: Moto 3 - Kvalifikacije Moto GP Austrija: Moto GP Trening 4 Moto GP Austrija: Moto GP Kvalifikacije Moto GP Austrija: Moto 2 - Kvalifikacije Džudo Gran pr Budimpešta WTA Montreal Turska liga: Fenerbahce - Bursa

SK 3 12:00 14:00 17:00 18:30 20:45 02:00

Japanska liga: Kobe - Ivata Jedrenje SP: Arhus Austrijska liga: Salcburg - Austrija (Ž) Ukrajinska liga: Šakhtjor - Vorskla Holandska liga: PSV - Utreht Ekstremni sportovi

SK 4 14:30 18:30 22:00

DTM (auto-trke) Fudbal: Derbi - Lids Fudbal: Porto - Šaves

● NE PROPUSTITE DVA SUPER SUPERKUPA - Od 20.15h njemački između Ajntrahta i Bajerna (Eurosport 2), a od 22h i španski između Barselone i Sevilje (SK 2).

ARENA SPORT 1 13:30 17:00 21:00 00:00

Harts - Seltik, fudbal Rudar - Zeta, fudbal Atl. Madrid - Inter, fudbal Baija - Amerika, fudbal

ARENA SPORT 2 10:30 Srbija - Republika Irska, ragbi 18:00 Engleska - Francuska, ragbi 20:00 Sent Etjen - Gengam, fudbal 01:00 Kentaki - Mega Bemax, košarka

ARENA SPORT 3 15:00 17:30 21:00

Klermon - Mec, fudbal Gorica - Inter, fudbal Lokomotiva - Rudeš, fudbal

ARENA SPORT 4 17:00 19:30 21:20

Nant - Monako, fudbal Volfsburg - Napoli, fudbal Seara - Atletiko-PR, fudbal

NEDJELJA

ARENA SPORT 5 17:00 20:00

09:00 12:30 13:45 16:30 18:00 20:00 11:30 13:25 18:30 22:00

Štutgart - Sosijedad, fudbal Monpelje - Dižon, fudbal

SK 1 CG

EUROSPORT 1

14:30

Atletika, EP - Berlin BMX - Glazgov Gimnastika, Glazgov Skokovi u vodu, Glazgov Skokovi u vodu, Glazgov Atletika, EP - Berlin

17:00

EUROSPORT 2

11:00

BMX - Glazgov Snuker: Kina Triatlon, Glazgov Biciklizam: Tur u Juti

12:20

● NE PROPUSTITE

19:30 22:00

Premijer liga: Liverpul - Vest Hem Premijer liga: Arsenal - Man. siti WTA Montreal FINALE ATP Toronto FINALE

SK 2

14:00 16:00 18:30 22:00

Moto GP Austrija: Moto 3 - TRKA Moto GP Austrija: Moto 2 - TRKA Moto GP Austrija: Moto GP - TRKA Džudo Gran pri Budimpešta Turska liga: Bašakšehir - Trabzon Španski Superkup: Barselona - Sevilja

SK 3 14:00 17:00

Jedrenje SP: Arhus Austrijska liga: Rapid - Volfsberger 20:45 Turska liga: Bešiktaš - Akhisar 02:30 Ekstremni sportovi

SK 4 14:30 DTM (auto-trke) 16:30 Sežana - Ilirija, fudbal 19:30 Moreirense - Sporting, fudbal

SK 5 17:00 ŠOU PREMIJER LIGE - Nova sezona na Ostrvu krenula je sinoć, a subota je tradicionalno rezervisana sa super mečeve. Sve pratite na kanalima Sport kluba.

Rapid - Volfsberger, fudbal

00:00 02:00

Palmeiras - Vasko, fudbal MLB: Vašington - Čikago

ARENA SPORT 2 14:00 Rep. Irska - BiH, mini fudbal 15:00 Belgija - Slovačka, mini fudbal 16:00 Turska - Češka, mini fudbal 17:00 Azerbejdžan - Mađarska, mini fudbal 18:00 Teplice - Sparta, fudbal 20:00 Španija - Engleska, mini fudbal 21:00 Šapekoense - Korintijans, fudbal

ARENA SPORT 3 16:00 Boka juniors - Taljeres, fudbal 19:00 Budućnost - Mornar, fudbal 21:00 Rijeka - Hajduk, fudbal 01:00 Urakan - River Plata, fudbal

ARENA SPORT 4 14:30 17:00 21:00

Ostende - Genk, fudbal Bordo - Strazbur, fudbal PSŽ - Kaen, fudbal

ARENA SPORT 5 18:00 Šarloa - Anderleht, fudbal 20:30Hrvatska - Srbija, rukomet U18

EUROSPORT 1 09:00 12:15 19:00

EP atletika, Berlin Biciklizam, Glazgov EP atletika, Berlin

EUROSPORT 2

11:30 Biciklizam, Glazgov 13:15 Engleska - Meksiko, fudbal (Ž) ARENA SPORT 1 15:30 Gimnastika, Glazgov Njemački Superkup: 15:00 Lion - Amijen, fudbal 20:15 A. Frankfurt - Bajern M. 17:00 Zemun - Partizan, fudbal 19:00Crvena zvezda - Spartak, fudbal 22:30 Biciklizam: Tur u Juti