Dnevne novine 21. avgust 2018. by Dnevne Novine

■ 17

POČEO NAJVEĆI ISLAMSKI PRAZNIK KURBAN BAJRAM

NA PLANTAŽAMA ª 13.JULº ■ 16

DNEVNO UBERU 65 TONA VOĆA

RIFAT FEJZIĆ: LJUDSKI ŽIVOT JE SVETINJA

UTORAK, 21. 8. 2018. BROJ 2149 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

ANALIZE: DOJČE VELE O PERSPEKTIVAMA PROŠIRENJA UNIJE ■ 22 23

Neispunjena obećanja EU drmaju Balkan

INTERVJU: LIDIJA VUKČEVIĆ ZAMJENICA GLAVNOG SPECIJALNOG TUŽIOCA ■ 10 11

SDT blokiralo 62 miliona eura, pod lupom oko 100 firmi NAKON NAPADA NA SUDIJU, ODBIJENA ŽALBA

Sara Vidak ostaje u zatvoru ■ 13

ZA NAJBOLJE PONUDE:

PRIPREME ZA ZIMSKU SEZONU

Milion eura za remont Perućice ■ 6 7

DF O SVOM RADU U SKUPŠTINI ■ 2 3

Zbog istraga i protesta ne traže potpredsjednika

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

POLITIKA

UTORAK, 21. 8. 2018.

OPŠTINSKI ODBOR DPS KOTOR

Jokić priznao da nema većinu u parlamentu Bez zadrške, ignorišući zakon po ko zna koji put, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić je zloupotrijebio položaj i još jednom unizio odbornike, ali i instituciju predsjednika Opštine kao lica odgovornog za njeno pravilno funkcionisanje, saopšteno je juče iz OO DPS Kotor. Oni su ocijenili skandaloznom odluku predsjednika Opštine “kojom je samovoljno, umjesto Skupštine tj. predstavnika građana dao saglasnost na Program i Finansijski plan za 2018. godinu za četiri opštinska preduzeća - Vodovod i kanalizacija Kotor, Komunalno Kotor, Turističku organizaciju Kotor, OJU Muzeji Kotor”. Kako su kazali, takva odluka predstavlja krunu bahatosti licemjernih lokalnih moćnika. Prema njihovim riječima, Jokić je iskoristio član 59 Zakona o lokalnoj samoupravi koji kaže da “predsjednik Opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti Skupštine, ako Skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad”. “Stavljanjem potpisa na ove akte, šef kotorske izvršne vlasti je priznao da više ne postoji većina u lokalnom parlamentu. Priznao je da više nema podršku, i da je iz očaja, mimo konsultacija sa parlamentarnim strankama, vrlo izvjesno ignorišući i koalicione partnere, obesmislio rad Skupštine. Oni su odavno dokazali da ih zakoni države Crne Gore ne zanimaju, a sada su počeli da im se i rugaju”, navode z kotorskog DPS-a. Kako kažu, u “demonstraKotor

VLADIMIR JOKIĆ JE PRIZNAO DA VIŠE NEMA PODRŠKU, I DA JE IZ OČAJA, MIMO KONSULTACIJA SA PARLAMENTARNIM STRANKAMA, VRLO IZVJESNO IGNORIŠUĆI I KOALICIONE PARTNERE, OBESMISLIO RAD SKUPŠTINE, NAVODE U KOTORSKOM DPS ciji sile i presedanu” zbunjuje ih nedostatak reakcije predsjednice lokalnog parlamenta Dragice Perović, koja mora da zna da je takvo ponašanje mladog kolege iz izvršne vlasti direktni atak na rad zakonodavne institucije na čijem je čelu. “Štaviše, očekujemo reakciju svih činioca kotorske koalicije čije je cijelo funkcionisanje davno obesmišljeno i svedeno na kratkoročni interes. Sada je samo pitanje, da li će se zarad tog interesa preći i preko anuliranja vrijednosti parlamenta. Možda bi bilo kolegijalno da neko od članova koalicije, ko već ima višegodišnje iskustvo u kotorskim koalicionim odnosima samo sa različitim partnerima, ukaže mladom predsjedniku da ovo nije poligon za igru već naš grad! Da ovo nije vježbanka, nego lokalna uprava. Da ovo nije privatna firma iz Beograda u kojoj je stekao jedino radno iskustvo u životu, makar i na papiru. Bahatost je uzela maha pod snažnom podrškom interesnih grupa, a nipodaštavanje Skupštine je samo još jedan u nizu bezprizornih poteza arogantne lokalne vlasti, kojoj je došlo vrijeme da kažemo adio”, zaključuju iz OO DPS Kotor. A.N.

DF JOŠ NE TRAŽI MJESTO U RUKO

ZBOG ISTRAGA I NE TRAŽE POTPRE

⌦ Mili Prelević

oslanici Demokratskog fronta su se vratili u Skupštinu Crne Gore i najavljivali da će to uraditi u punom kapacitetu, ali i da će tražiti mjesto potpredsjednika Skupštine, koje pripada opoziciji, ali to do danas nijesu uradili. Prema saznanjima Dnevnih novina, iako je Predsjedništvo DF-a donijelo odluku da, nakon plenuma, njihovi poslanici zauzmu mjesta u skupštinskim odborima, i da su čekali da se vrati još jedan dio opozicije, kako njihove odluke ne bi bile jednostrane, to nije urađeno. Nezvanično je iz ove političke grupacije saopšteno da DF najvjerovatnije neće predlagati kandidate za članove skupštinskih odbora, kao ni za potpredsjednika parlamenta, jer se politička situacija iskomplikovala. “Situacija se usložnjava zbog najavljenih novih progona od SDT-a prema našim liderima Nebojši Medojeviću i Milanu Kneževiću. Zato DF do kraja skupštinskog zasijedanja najvjerovatnije neće predlagati ni članove od-

bora, a kamoli potpredsjednika ili predsjednike odbora”, objavili su podgorički mediji nezvaničnu informaciju iz DF-a. Na drugoj strani, kada je mjesto potpredsjednika Skupštine u pitanju, Front je naišao još na jednu prepreku. Demokratska partija socijalista je saopštila da neće podržati ni jednog kandidata opozicije protiv kojeg se vo-

IZ DF-A JE NEZVANIČNO SAOPŠTENO DA NAJVJEROVATNIJE NEĆE PREDLAGATI KANDIDATE ZA ČLANOVE SKUPŠTINSKIH ODBORA, KAO NI ZA POTPREDSJEDNIKA PARLAMENTA, JER SE POLITIČKA SITUACIJA ISKOMPLIKOVALA

di istraga. Najozbiljniji kandidat je bio bivši potpredsjednik Skupštine i jedan od lidera Fronta Branko Radulović. Dnevnim novinama je saopšteno iz više izvora iz DPSa da ova partija neće podržati kandidaturu Branka Radulovića za potpredsjednika parlamenta, ali ni poslanike Demokratskog fronta protiv kojih se vode sudski procesi. U ovoj partiji kažu da je Demokratskom frontu već saopšteno da neće podržati Radulovića zbog incidenata u Skupštini u kojima je učestvovao. Poslanik DPS-a Miloš Nikolić ranije je kazao da je vladajuća većina rezervisana u odnosu na pojedina personalna rješenja za potpredsjednika Skupštine iz opozicije, dok je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović ukazao da opozicija ne treba da predlaže potpredsjednika dok se “demonstrira bahatost, sila i gaženje Ustava”. Iz Socijaldemokratske partije (SDP) i Demokrata kazali su da ih ne interesuje funk-

UTORAK, 21. 8. 2018.

Foto: Iva Mandić

OVODSTVU SKUPŠTINE

I PROTESTA EDSJEDNIKA MOGUĆ POVRATAK

Poznavaoci političkih prilika u Demokratskom frontu tvrde da je ovaj politički savez, kad je hapšen predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević, bio izašao iz parlamenta, i prekinuo svaku priču oko povratka u odbore, pa se vratio. I sada su se vratili u Skupštinu pa je vrlo moguće da, ipak, delegiraju svoje članove u skupštinske odbore. Istina, moraju pronaći i nekog poslanika protiv koga se ne vodi istraga, kojeg bi mogli da kandiduju za potpredsjednika Skupštine Crne Gore. cija potpredsjednika Skupštine. To mjesto, po nepisanom pravilu, pripada najjačem poslaničkom klubu u parlamentu, što je trenutno Front sa 17 predstavnika u parlamentu. Tako je Front ostao van skup-

štinskih tijela i neizvjesno je kada će i da li će ući u odbore i da li će tražiti mjesto potpredsjednika, koje, očigledno čeka njih, jer su iz Socijaldemokratske partije i Demokrata saopštili da ih to mjesto ne interesuje. I protesti su jedan od razloga zbog kojih Front ne učestvuje u radu radnih tijela i još uvijek ne traži mjesto potpredsjednika. Ovaj politički savez je najavio će na jesen najvjerovatnije opet organizovati proteste i optužili glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića da vodi hajku protiv njih i najavili da će izraditi “samoodbrambenu strategiju”. “Mi smo dvije godine potrošili na raspravu sa tzv. institucijama. Ovog trenutka iz raspoloženja mojih prijatelja iz Predsjedništva DF-a, vidim da smo najbliži odluci da od jeseni krenemo u proteste”, poručio je u junu član predsjedništva DF-a Andrija Mandić, navodeći da je Front imao priliku da protestima sruši vlast 2015. godine ali da ih dio opozicije nije podržao.

POLITIKA

BIVŠI HRVATSKI PREDSJEDNIK ZA RADIO SLOBODNA EVROPA

Mesić: Pitanja Jadrana i Prevlake riješiti dogovorom

Odnosi Crne Gore i Hrvatske su dobri, možda i najbolji uzimajući u obzir druge odnose među zemljama bivše Jugoslavije, ocijenio je bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE). Komentarišući spor Crne Gore i Hrvatske oko vojnog jedrenjaka “Jadran” i još neriješeno razgraničenje između dvije zemlje na Prevlaci, Mesić je kazao da se ta pitanja mogu rješavati samo dogovorom. “Mislim i da ni jedno od tih pitanja nije takvo da bi iziskivalo nekakvu veliku brzinu”, rekao je on. Govoreći o ulazu u Bokokotorski zaliv, Mesić je kazao da je to pitanje riješeno na dobar način, ali da to nije konačno rješenje. “Nema incidenata, nema problema i to uvijek može čekati. Dakle, nema niti jednog razloga da se sada ubrzava nekakva arbitraža ili traži neko sudsko rješenje”, rekao je Mesić i dodao da, i kada je riječ o jedrenjaku, treba sjesti za sto i to riješiti. Na pitanje ko je odgovoran za mnoge sporove u državama regiona i zašto se sporo rješavaju, Mesić je odgovorio da je dobar dio problema u fašizaciji, koja se pojavljuje i na drugim mjestima. “Krajnja desnica sve više uzima maha, a liberalna, demokratska Evropa nije na vrijeme shvatila opasnosti koje se mogu dogoditi ako se na vrijeme ne reaguje. Prije svega, Evropa snosi odgovornost zbog toga što je ona izjednačila tobože sve totalitarne režime”, rekao je Mesić. Prema njegovim riječima, u Jugoslaviji nije bio totalitarni režim, već autoritarni. “To je sasvim drugo od onoga što je bilo iza gvozdene zavjese. Ali Evropa je to u svojoj percepciji opasnosti od komunizma prepustila vremenu, a sada vidimo šta se događa”, naglasio je Mesić, koji smatra da Evropa nije smjela to tako izjednačiti i u to se upuštati. “Dio krivice je na evropskim institucijama, a drugi dio u ratnim prilikama kada

Mesić

Naš interes mora biti to da u glavama onih koji vode EU ugradimo shvatanje da se Evropa mora udružiti radi onih koji su danas udruženi i radi onih koji će doći, poručio je Mesić

su svi mislili da se sve treba iskoristiti kako bi se nanijela šteta drugoj strani, pa se onda tu provuklo i nešto što se nije smjelo provući”, kazao je Mesić. Komentarišući jačanje desnice u Evropi i kako to može da utiče na političke odnose u regionu koji je suočen sa prodorom Rusije, Turske, Kine, Mesić je kazao da prioritet mora biti da sve zemlje jugoistoka Evrope što prije budu u euroatlantskim integracijama. “Samo udružena Evropa može biti važan faktor među svjetskim igračima”, ocijenio je bivši hrvatski predsjednik.

Kako je dodao, EU mora riješiti i neka svoja unutrašnja pitanja. “Mora riješiti jedinstvenu fiskalnu i monetarnu politiku, funkcioniranje institucija jer to ne može biti samo posao nekih birokrata u Briselu. To mora biti ozbiljna politika, a nju vode ozbiljni ljudi”, naglasio je Mesić. On smatra da u Evropi danas nema istinskih lidera koji mogu diktirati takvu politiku. “Naš interes mora biti to da u glavama onih koji vode EU ugradimo shvatanje da se Evropa mora udružiti radi onih koji su danas udruženi i radi onih koji će doći”, poručio je Mesić. Prema njegovim riječima, udružena Evropa isključiće rat kao političko sredstvo i u njoj će svaki narod imati šansu za razvoj. “Dakle, krivci za jačanje krajnje desnice su mnogi, ali glavni su oni koji su vodili EU i nijesu shvatili odakle dolaze opasnosti jer su bili potpuno zaokupljeni nekakvom borbom protiv komunizma”, ocijenio je Mesić.

POLITIKA

UTORAK, 21. 8. 2018.

PREDSJEDNIK OPŠTINE MIJOMIR VUJAČIĆ ZA PINK M

Formirati efikasan tim koji će razvijati Šavnik Formiranje tima koji će predstavljati odgovornu vlast i koji će sa posvećenošću pristupiti razvoju opštine, koji se bazira na valorizaciji prirodnih resursa, poljoprivrede, turizma i razvoju vodenog potencijala biće prvi zadatak pred predsjednikom Opštine Šavnik Mijomirom Vujačićem, kojem je ovo peti mandat. Vujačić kaže da je pred lokalnom samoupravom mnogo ambicioznih planova, ali je uvjeren da će izborni program biti realizovan i prije isteka četvorogodišnjeg mandata. Predsjednik Opštine Šavnik je za Pink M kazao da je na rijekama Šavnika planirano 29 mini elektrana, a govoreći o oblasti turizma istakao je gradnju parka prirode u koji će biti uloženo više od tri miliona eura. Kako kaže, zahvaljujući

realizaciji izbornog programa tokom minulih godina, lokalna vlast je zadobila čvrsto povjerenje građana. Vujačić uvjerava da će u upravljanju gradom u novom mandatu unijeti određene novine, ali da će se prvo posvetiti formiranju tima, gdje će nastaviti sa praksom da šansu daje mladima. “Čeka nas dosta aktivnosti na zakonodavnom okviru, da bi se stvorila ozbiljna i odgovorna lokalna vlast, koja će se nositi sa podignutim kriterijumima u sferi znanja i odgovornosti. Svima moraju biti građani u prvom planu”, rekao je Vujačić. Na pitanje šta je prvo s čim se treba suočiti, Vujačić kaže da su u opštini pristupili formiranju konstitutativne grupe za izradu strateškog plana razvoja opštine od sedam godina.

“Šavnik je jasno planskim dokumentom regulisao strategiju razvoja. Ona se bazira na valorizaciji prirodnih resursa, poljoprivrede, turizma i razvoja vodenog potencijala”, rekao je Vujačić, koji vjeruje da Šavnik zaslužuje veću podršku države za razvojne projekte, od kojih ističe akumulaciju HE Komarnica. “Prema prostornom planu, na rijekama Šavnika, pored HE Komarnica, planirano je još 29 mini elektrana. Tu je potencijal za razvoj Šavnika. Uz sve ovo ide i razvoj poljoprivrede, turizma, i naravno infrastrukture kako na lokalnom tako i republičkom nivou”, kaže Vujačić. Prema riječima Vujačića, prioritet opštine je i dalja konsolidacija lokalnih i javnih finansija, kao i poreske politike. A.N.

Vujačić

UTORAK, 21. 8. 2018.

politika

rođendanski koktel na školskom brodu ª jadranº

Bošković: Da i sljedećih 85 godina živi sa Tivtom

Na palubi jedrenjaka “Jadran”, školskog broda Mornarice Vojske Crne Gore sinoć je priređen koktel povodom njegovog 85. rođendana. „Brod je u svojih 85 godina trajanja imao svijetle i manje svijetle trenutke. Svijetle trenutke kada je plovio svim onim morima, ali i manje svijetle u vremenima rata i razaranja kao što je to bilo od 1943. do 1946. godine. Siguran sam da ovo što danas predstavlja ovaj brod, predstavlja jednu od njegovih najsvjetlijih trenutaka. Vlada Crne Gore od 2013. godine izdvojila je značajna sredstva da se ovaj brod ponovo uzdigne i zasvijetli u svom najljepšem ruhu. To je bio zalog za budućnost, da ovaj brod plovi i bude svima na usluzi u Crnoj Gori. Ono što je bila naša projekcija da ovaj brod otvorimo građanima i turistima sigurno je uspjela“, istakao je ministar odbra-

ne Predrag Bošković uvjeren da će “Jadran” i sljedećih 85 godina živjeti sa Tivtom. Prvi čovjek lokalne uprave dr Siniša Kusovac podsjetio je da je Tivat prva luka u koju je jedrenjak uplovio 1933. godine. „To je istorija koja ima dvije grane – učiteljica života i zalog budućnosti. Učiteljica života jer u svih prethodnih 85 godina školski brod „Jadran“ bio neodvojivo tkivo, sastavni dio brenda i imidža i jednom riječju ikona ovog zaliva. Zalog budućnosti „Jadrana“ je sljedeći, da kao i dosad obuku i edukaciju svih kadeta i pomoraca crnogorske plovidbe rade isto tako uspješno kao što su i dosad radili. U svemu tome opština Tivat je iskreni prijatelj. Kako zajednički do cilja? „Jadran“ će kao i dosad dostojanstveno ploviti morima čitavog svijeta i predstavljati Crnu Goru i Tivat, a opšti-

na Tivat će u svakom trenutku biti prijatelj da pomogne, učestvuje kako bi brod ostao prava ikona i da i dalje bude zaštitni brend“, istakao je predsjednik tivatske Opštine. Podsjećajući na bogatu istoriju jedrenjaka, komandant broda Zoran Ivanovski je istakao da je ovaj brod kulturno istorijski najznačajniji, najstariji i najvredniji brod Mornarice VCG i da ljepotom zadivljuje svakog ko ga vidi, što govori i podatak o 1.894 posjetioca koji su obišli nedavno brod na „Danu otvorenih vrata“. „Srećan ti rođendan stari i još mnogo i mnogo srećnih godina. Uz mirno more, puna jedra i vazda makar jedna stopa mora pod kobilicom. Živio!“, poručio je Ivanovski. Obilježavanje jubileja završava se večeras, koncertom grupe Perper sa palube “Jadrana”. Zora Krstović

srpski istoričar aleksandar raković osuo po Crnoj Gori

“Čevljani nijesu dostojni ni da

nam čiste cipele” Srpski istoričari ne miruju kada je riječ o Crnoj Gori. Tako je Aleksandar Raković, gostujući u emisiji “Geopolitika” na Novosadskoj televiziji, oštro napao Cetinjane, Katunjane, Čevljane, kao i crnogorsku vlast koju optužuje da “povampiruje nacističku ideologiju”. Raković je nadugo i naširoko objašnjavao kako su Crnogorci “izdali Srbe”, a posebno su ga razljutili Čevljani, i to do te mjere da im je poručio da ih je “sram” i da “nijesu dostojni ni cipele da im čiste”! “Neka pogledaju nadgrobni spomenik svojih predaka na Čevu, u Katunskoj nahiji. Koliko na tim nadgrobnim spomenicima ima srpstva i žrtve za srpstvo, u pjesmama koje

ispjevavaju svojim pokojnicima? Podsjetiću na posmrtni govor Nikole Petrovića Njegoša svom tastu - “mili taste Petru Vukotiću, s Čeva ravna, srpski vojvodo”. Neka pogledaju te spomenike i sram da ih bude. To su ljudi koji nijesu dostojni nama da čiste cipele, zbog toga što su izdali srpstvo. Treba da ih bude sramota i ovo je jedini rečnik koji oni razumiju”, reče Raković bez imalo ustezanja. Za njega u Crnoj Gori žive separatisti koji ne razumiju pristojan rječnik, jer su, kako izjavi, “neobrazovan i poluprimitivan svijet”. Da ne bi prepričavali, evo dio Rakovićeve priče. “Separatisti ne razumiju riječi ‘izvinite, da li možemo da

Zašto je srbijanski gost u reklami “debeljuškast i nizak” Za istoričara Rakovića mnogo je “primjera” crnogorskog rasizma. Jedan od “dokaza” je reklama za turizam u Crnoj Gori. Evo i zašto. “Crnogorski domaćin je visok i vitak, a srbijanski gost nizak i debeljuškast. To je rasizam. Ta predstava nije tač-

na. Da li se sjećate naslova u Vijestima i članka “Čak i Srbijanci žele kupatilo”. To je segregacionizam. Tome su izloženi i naši Srbi u Crnoj Gori, upravo takvom segregacionizmu. To su derivati pravaštva, ustavštva i nacizma”, poruči Raković.

vas zamolimo da razmislite da li ste izdali srpstvo ili nijeste’. Oni ne razumiju taj rečnik. Oni razumiju samo diskurs koji kaže ‘sram vas bilo, vi ste izdali srpstvo, idite, ne želimo više da vas gledamo’. To je ono što oni mogu da razumiju. Nažalost, to je takvo podneblje i za takvo podneblje potrebni su našem narodu i lideri koji upravo tako s njima mogu da razgovaraju”, poruči Raković u emisiji u kojoj se govorilo o tome da li je u Hrvatskoj na sceni povampirenje nacističke ideologije. Raković, međutim, nije obeshrabren dešavanjima u Crnoj Gori, samo građanima naše države treba “otvoriti oči”! “Na Cetinju su ljudi u velikoj mjeri spremni za uniju. Treba sa njima puno raditi. Naši sveštenici u Crnoj Gori rade dosta da otvore oči tom narodu. Ima jedna činjenica koja me hrabri, a to je da većina naših nekadašnjih sunarodnika, koji su sada crnogorski separatisti, na onaj svijet ipak odlazili kao Srbi, zbog toga što opelo služe u najvećoj mjeri srpski sveštenici i zbog toga što su im nadgrobni spomenici ispisani ćirilicom. To je povratak starom identitetu i strah od puta u nepoznato sa sviješću da su izdali”, ocijenio srpski istoričar Aleksandar Raković! R.D.N.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.14200 0.89478 126.250 1.13660 76.7235 117.942 7.41700

UTORAK, 21. 8. 2018.

au = 1,185.72

mOnTenegRO berza

ekonomija PlemeniTi metali

KURsnA lista

aG=14.70

Broj: 8224 Podgorica, 20.08.2018 godine Na osnovu čl. 104. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“ Sl. list RCG “ 3/2016 ) i saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore br. 133-10/2017-41 od 31.08.2017. godine, J.Z.U Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore raspisuje javni

KONKURS I. Za izbor kandidata za dodjelu specijalizacije zdravstvenih radnika za potrebe JZU Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, kako slijedi: Za potrebe Jedinice za hitnu medicinsku pomoć u Beranama. Jedna specijalizacija iz oblasti urgentne medicine. Za potrebe Jedinice za hitnu medicinsku pomoć u Rožajama. Jedna specijalizacija iz oblasti urgentne medicine. II. Učesnici konkursa moraju ispunjavati sledeće uslove: 1. Da ima opštu zdravstvenu sposobnost 2. Da ima odgovarajući završeni fakultet – medicinski fakultet. 3. Da ima položen stručni ispit. III. Kriterijumi za odobravanje specijalizacija su: 1. Uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom, 2. Uspjeh iz predmeta iz oblasti za koje se odobrava specijalizacija, 3. Dužina studiranja, 4. Poznavanje stranog jezika, 5. Rezultat usmenog intervjua. IV. Kandidati za odobravanje specijalizacija uz prijavu na konkurs zdravstvenoj ustanovi podnose sljedeće dokaze: 1.Prijavu na javni konkurs, 2. Kopiju lične karte, 3. Diplomu odgovarajućeg fakulteta, odnosno dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori, 4. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu, 5. Dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom, 6. Dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koje se odobrava specijalizacija, 7. Dokaz o dužini studiranja ( na uvid orginalni indeks ), 8. Uvjerenje o poznavanju stranog jezika ( engleski, francuski, njemački, italijanski, ruski) izdato od nadležne visoko - školske ustanove. 9. Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, Kandidatu koji je studirao duže od roka utvrđenog obrazovnim programom (roditeljsko odsustvo, duža bolest ili upućivanje na stručnu praksu, odnosno usavršavanje od strane nadležnog organa ustanove u kojoj je studirao, bodovi se neće oduzimati, uz obavezu podnošenja odgovarajućih dokaza. V. Izbor kandidata vršiće se prema Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata prema zdravstvenoj ustanovi u vezi sa odobrenom specijalizacijom (“Sl.list CG br.22/2016”) VI. Odluku o odobravanju specijalizacije donosi direktor zdravstvene ustanove u roku od sedam dana od dana prijema rang liste kandidata. Odluka će se objaviti na oglasnoj tabli zdravstvene ustanove i dostaviće se svim kandidatima koji su se prijavili na javni konkurs u roku od sedam dana od dana donošenja odluke. Kandidati koji su se prijavili za odobravanje specijalizacije, a koji nisu izabrani mogu izvršiti uvid u svoju i dokumentaciju kandidata kome je odobrena specijalizacija u roku od 15 dana od dana prijema odluke kandidata kome je odobrena specijalizacija. VII . Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. VIII. Konkurs će biti objavljen i na sajtu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. IX. Prijave sa dokazima slati na adresu: Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, ul. Vaka Đurovića bb, Podgorica. X. Nepotpune i neblagovremene prijave se neće uzimati u razmatranje. Kontakt telefon 020 - 226 -081. DIREKTOR Dr Saša Stefanović

Naziv JGPK BUDR PREN PGES JASA

Najveći promet CijeNa 11,4901 6,6497 0,5781 10,0000 101,7610

KoličiNa 7.700 4.182 22.196 191 5

obim u € 88.474,0600 27.808,8600 12.832,5700 1.910,0000 508,8000

PromjeNa -0,31% 10,27% -3,70% 0,00% -20,00%

hidroelektrana će ponovo biti prik

remont u per oko 40 ekster Izvođači su, osim zaposlenih u EPCG, i radnici crnogorskih i firmi iz regiona

Elektroprivreda (EPCG) je na redovnom godišnjem remontu u Hidroelektrani (HE) Perućica angažovala oko 40 eksternih radnika, ali njihov broj tokom mjeseca varira, kazao je u razgovoru za Dnevne novine direktor tog energetskog objekta Dragan Čizmović. Radove koji će trajati do kraja avgusta, a za koje je opredijeljeno milion eura, izvode firme iz Crne Gore i regiona i to ATB Sever iz Subotice, Andino iz Ljubljane, IMS iz Beograda, kao i Brodo kolor iz Herceg Novog. “Eksterno su angažovani i radnici iz nikšićkih firmi Hipe-

Premašili proizvodni plan HE Perućica je do početka avgusta, kada je ušla u redovni godišnji remont, proizvela blizu 800 miliona megavatsati struje i za 34 odsto premašila proizvodni plan za taj period godine. “Uzimajući u obzir obim proizvodnje projektovan Elektroenergetskim bilansom Crne Gore za 2018. godinu, HE Perućica je za sedam mjeseci ove godine od planiranih 920 miliona megavat-sati struje, već proizvela 86,8 odsto planiranih godišnjih količina energije”, ukazao je Čizmović.

rion, Tangenta, Monte Nik Garden, Efusion i ICM, podgoričkih kompanija Enel i Znak, kao i zaposleni u preduzeću RMS iz Sremske Mitrovice, SIM-a i Instituta “Nikola Tesla” iz Beograda, ali i radnici karlovačkog Turbinga i drugih kompanija”, precizirao je Čizmović. On objašanjava da eksterno angažovani radnici, odabrani postupkom javnih nabavki, obavljaju specijalizovane poslove kao što su revitalizacija generatora G4, čišćenje drenažnog kanala Krupac, uklanjanje rastinja sa brana kompenzacionog bazena i duž kanala i pristupnih puteva. “Zaposleni u elektrani, tačnije radnici Sektora za održavanje i dio radnika Sektora za eksploataciju, remont koriste za detaljne preglede i poslove na elektromašinskoj opremi u pogonima i postrojenjima elektrane, na dovodnim sistemima kao i obavljanju poslova na građevinskim objektima”, naveo je Čizmović i dodao da se poslovi izvode u skladu sa Godišnjim planom održavanja.

■ Zaštita na radu Na pitanje našeg lista da li su zaposleni na remontu adekvatno zaštićeni, Čizmović ističe da su stvoreni uslovi za bezbjedan rad i očuvanje zdravlja radnika. “Stručno lice za zaštitu i zdravlje na radu u HE Perućica vrši kontrolu primjene mjera zaštite. Aktom o procjeni rizika za radna mjesta, utvrđeni su i procijenjeni mogući rizici i opasnosti na

mjestima rada zaposlenih”, ukazao je Čizmović. Sklapanjem posebnih ugovora, adekvatno su zaštićeni i eksterni izvođači radova. “Tim ugovorima se definišu dužnosti i obaveze eksternih izvođača da prije izvođenja radova dostave zakonom propisanu dokumentaciju, bez koje se ne može dozvoliti početak poslova, kao ni ulazak u pogonske prostorije. Nakon uvođenja eksternih izvođača u posao, kontroliše se primjena mjera zaštite, kako ne bi došlo do ugrožavanja sigurnosti i zdravlja zaposlenih jednog poslodavca u odnosu na drugog”, objasnio je direktor HE Perućica.

UTORAK, 21. 8. 2018.

Naziv BUDR PLAP PGES KOGE JGPK

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

6,6497 0,1211 10,0000 0,1081 11,4901

4.182 4.166 191 364 7.700

27.808,8600 504,5000 1.910,0000 39,3500 88.474,0600

PromjeNa 10,27 0,00 0,00 -0,09 -0,31

Naziv JASA PREN LUBA JGPK KOGE

ekonomija gubitnici

CijeNa 101,7610 0,5781 0,1901 11,4901 0,1081

KoličiNa 5 22.196 364 7.700 364

obim u € 508,8000 12.832,5700 69,2000 88.474,0600 39,3500

PromjeNa -20,00 -3,70 -0,52 -0,31 -0,09

KlJUčENA NA mrEžU KrAJEm AVGUsTA

rućici izvodi rnih radnika

1 miliOn eura je ulaganje u OvOgOdišnji redOvni remOnt u he Perućica

Detalj sa remonta

Osim investicije u remOnt, Ove gOdine će se u Perućici revitalizOvati i generatOr g4, za kOji je ePcg Planirala ulaganje Od 563.000 eura. radOvi su POvjereni subOtičkOj kOmPaniji atb server

■ Ulaganje Osim investicije u remont, ove godine će se revitalizovati i generator G4, za koji je EPCG planirala ulaganje od 563.000 eura. Radovi su, kako je kazao naš sagovornik, povjereni su-

botičkoj kompaniji ATB Sever. “Trenutnim radovima u HE Perućica, prethodio je remont transformatora 125 megavat-ampera, kao i montiranje i puštanje u rad nove električne zaštite autotransformatora 125 megavatampera, koje je realizovano u maju. U junu je završeno i termovizijsko ispitivanje postrojenja elektrane, a uzeti su i uzorci ulja iz mjernih transformatora u dalekovodnim poljima. Istovremeno, remontovana je mašinska i elektro oprema na zatvaračnicama dovodnog sistema Vrtac, Slano i Krupac”, rekao je Čizmović. Nakon remonta, kako je obja-

snio, slijede ispitivanja svih agregata i njihovo puštanje u rad. “EPCG je već usvojila Plan investicija za period do 2022. godine, što za Perućicu znači da ćemo u narednih 30 dana raspisati javne pozive za revitalizaciju generatora G1, G2, G3, G5, G6 i G7, kao i zamjenu blok transformatora na agregatima od A1 do A5. Plan je da se do kraja godine, nakon odabira ponuđača, sa njima potpišu ugovori i posao realizuje u naredne tri godine”, naveo je direktor najstarije velike crnogorske hidroelektrane, dodajući da se vrijednost revitalizacije generatora procjenjuje na 3,36 miliona eura, dok će zamjena blok transformatora koštati oko 2,75 miliona. “Kad se taj posao završi, sigurni smo da će elektrana u narednih 20-30 godina biti jedan od najsigurnijih proizvođača električne energije u Crnoj Gori”, zaključio je Čizmović. D.J.

Naredni obračun cijena biće 3. septembra

NEPromIJENJENE VrIJEDNosTI DErIVATA

Cijene goriva ostaju iste u narednih 15 dana Cijene goriva u narednih 15 dana ostaće nepromijenjene, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Litar eurodizela i dalje će koštati 1,26 eura, a eurosupera 95 i 98 1,38, odnosno 1,41 euro. Lož ulje za veleprodaju koštaće 1,23 eura. “Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 3. septembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih de-

rivata važiće od 4. septembra”, kazali su iz Ministarstva. Cijene goriva su se posljednji put mijenjale 24. jula kada je lož ulje za veleprodaju pojeftinilo tri centa. Građani su se sa najvećim poskupljenjem naftnih derivata suočili krajem maja kada je eurodizel poskupio sedam centi i koštao 1,30 eura po litru. Eurosuper 98 je poskupio tri centa i koštao 1,44 eura, dok je cijena eurosupera 98 bila viša četiri centa i iznosila 1,41 euro po litru. D.J.

PETA AUKCIJA ToKom oVE GoDINE

Prodato 24 miliona eura državnih zapisa Državni zapisi vrijedni 24 ra. Rok dospjeća zapisa je miliona eura i sa rokom do- 182 dana, odnosno 19. februspjeća od 182 dana, prodati ar”, istaknuto je u podacima CBCG. su na petoj ovogodišnjoj aukciji po proNa prvoj ovogodišnjoj auksječnoj stopi od ciji prodati su 0,51 odsto, nadržavni zapivodi se u podacima Censi vrijedni 41,5 tralne banke miliona eura, na drugoj 45,1 (CBCG). Ukupna nomilion, na treminalna vrićoj 50 miliona, a jednost emisije na četvrtoj 18 miCBCG liona eura. državnih zapisa Prošle godine održaiznosila je 25,1 milion eura, a iznos dostavlje- no je osam aukcija sa rokom nih ponuda 29,85 miliona. dospjeća od 182 dana i jed“Iznos prihvaćenih pona sa rokom dospijeća od 91 nuda bio je 24 miliona eu- dan. D.J.

EKONOMIJA

UTORAK, 21. 8. 2018.

PODRŠKA PROJEKTU KUPUJMO DOMAĆE

VOLI I MASTERCARD NAGRAĐUJU POTROŠAČE

ODRŽANA REDOVNA SJEDNICA SKUPŠTINE AKCIONARA

EPCG isplaćuje akcionarima 55 miliona eura dividende

Građani koji u bilo kojem Voli supermarketu od 15. avgusta do 30. septembra kupe proizvode uključene u projekat Kupujmo domaće, u vrijednosti od deset i više eura, te račun plate Mastercard ili Maestro karticom, dobijaju greb-greb vaučer i šansu za osvajanje nagrade, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG). Voli i Mastercard su, kako su kazali iz PKCG, pripremili nagrade poput vaučera za godišnju kupovinu u Voli marketima u vrijednosti od 2.000 eura, BMW bicikle i mobilne telefone, kao i vaučere za ma-

nje kupovine. “Kampanja je dobra prilika za korisnike ne samo da uživaju u brzini, sigurnosti i jednostavnosti koje kartična plaćanja unose u proces svakodnevne kupovine, već i da uživaju u kvalitetu domaćih proizvoda”, rekli su iz PKCG. Realizacija programa Kupujmo domaće, Vlade i Privredne komore, počela je 3. aprila. Cilj programa je jačanje domaće privrede kroz povećanje dostupnosti i pozicioniranosti crnogorskih proizvoda na domaćem tržištu. D.J.

Dioničarima će novac biti isplaćen iz neraspoređene dobiti Akcionari Elektroprivrede (EPCG) juče su donijeli odluku o raspodjeli akumulirane dobiti i isplati 55,28 miliona eura dividende, saopšteno je iz državne energetske kompanije. Dividenda, čija je bruto vrijednost po akciji 0,4214 eura, biće isplaćena iz neraspoređene dobiti. “Skupština je razriješila i izabrala nove članove Odbora direktora kompanije. Za članove Odbora izabrani su Đoko Krivokapić, Ranko Milović, Ljubo Knežević, Samir Hodžić, Vladan Radulović, Oreste Bramanti i Masimo Tiberga”, kazali su

0,42 eura je bruto vrijednost dividende po akciji

iz kompanije. Na sjednici, kojom je predsjedavao izvršni direktor EPCG Igor Noveljić, donijete su odluke o usvajanju finansijskih i konsolidovanih iskaza za prošlu godinu, odluka o usvajanju izvješta-

ja o poslovanju kompanije, kao i odluka o pokriću gubitaka. Skupština je usvojila i odluku o izboru revizora. Akcionari su ocijenili da su prošle godine dugovanja kod distributivnih kupaca smanjena, te da je naplata 2,5 odsto veća u poređenju sa ukupnom fakturisanom realizacijom u 2017. “EPCG je prošle godine realizovala i značajne investicione projekte. Kapitalna ulaganja iznosila su 5.836.822 eura, a većina se odnosila na projeke u proizvodnji”, saopšteno je nakon sjednice Skupštine akcionara. D.J.

PODACI ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Bez posla 41.170 građana Nezaposlenih građana je ove nedjelje 41.170, što je 0,6 odsto manje nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje. Stopa nezaposlenosti je u Crnoj Gori, prema zvaničim podacima, pala sa

prošlosedmičnih 17,84 na 17,74 odsto. Zavod je od početka godine evidentirao skoro 10.380 novozaposlenih, a od početka godine oglasio 21.370 slobodnih radnih mjesta. R.E.

UTORAK, 21. 8. 2018.

TURIZAM

9 AVGUST

21 KALENDAR

DOGAĐAJA NOVI REZULTATI ISPITIVANJA ČISTOĆE MORA NA CRNOGORSKIM PLAŽAMA

Voda odličnog kvaliteta na 91 odsto kupališta Na 91 odsto crnogorskih kupališta voda je odlične, K1 klase, rezultati su ispitivanja koje je Institut za bilogiju mora sproveo od 15. do 17. avgusta za Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom. Isti rezultati pokazuju da je, od stotinu javnih kupališta u Crnoj Gori na kojima su vršena istraživanja, voda na devet imala zadovoljavajuću K2 klasu kvaliteta. „Na području opštine Ulcinj voda je bila odličnog kvaliteta - K1 na svim lokacijama na kojima se prati sanitarni kvalitet morske vode za kupanje i rekreaciju“, na-

vode iz Morskog dobra. Od ukupno 12 kupališta u Baru, kvalitet K1 bio na devet lokacija, dok je klase K2 bio na tri plaže: Žukotrlica i Žukotrlica centar u Šušanju, te Paradiso u Uvali Maslina. Na području opštine Budva analiza je rađena na 27 lokacija. Kvalitet K2 registrovan je na kupalištu Greco u centralnoj zoni gradske plaže, dok je na ostalim lokacijama voda bila K1 klase. Najbolij kvalitet morske vode bio je i na svih devet kupališta u opštini Tivat. „U Kotoru je, od ukupno 15 kupališta, kvalitet K1 bio na 12 lokacija, dok je na preo-

stale tri bio klase K2, i to: Benovo ispred TC Kamelija u Kotoru, Žuta plaža u Dobroti i kupalište hotela Teuta u Risnu“, navodi se u rezultatima istraživanja. Kada je u pitanju kvalitet vode na obali Herceg Novog, analize su pokazale da je kvalitet K1 prisutan na ukupno 19 kupališta, dok je na dva kupališta – na šetalištu kod Yachting cluba, te kupalištu hotela Hunguest Sun Resort, voda bila klase K2. Iz Morskog dobra podsjećaju da takvi rezultati potvrđuju odličan kvalitet morske vode na kupalištima, odno-

sno da je ona „sanitarno ispravna, bezbjedna za kupanje i rekreaciju“. Ustanovljeni parametri prema kojima se određuje klasa vode, podrazumijevaju da je na 100 mililitara za K1 maksimalno dozvoljen broj intestinalnih enterokoka 100, a za K2 200 jedinki, dok je za ešerihiju koli taj nivo 250 jedinica za prvu, odnosno 500 jedinica za drugu kategoriju. Svi rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode za svako kupalište mogu se naći na posebnoj interaktivnoj mapi na internet stranici Morskog dobra. K.J.

■Od 22. do 25. avgusta INTERNACIONALNA SMOTRA MODE Kotor

■ Od 23. do 26. avgusta FILMSKI FESTIVAL SEANEMA Ulcinj

Call centar NTO 0 8000 1300

MJESTA KOJA PLIJENE PAŽNJU NAJVEĆEG BROJA KORISNIKA PLATFORME AIRBNB

VIŠE OD 50.000 ŽELI OVAJ POGLED NA PERAŠTANSKA OSTRVA Povodom deset godina postojanja, onlajn platforma Airbnb na kojoj se putnicima širom svijeta nude različiti tipovi smještaja – od skromne sobe do luksuznog hotelskog apartmana – napravila je rekapitulaciju onih najboljih. Sajt je napravio listu deset najljepših mjesta prema ocjenama čak 860.000 aktivnih korisnika ovog servisa, a među njima je i jedan na obali Boke Kotorske. Naime, na desetom mjestu sa 52.964 pojavljivanja na listama želja korisnika, nalazi se „apartman na obali sa izuzetnim pogledom“.

„Taman kada ste pomislili da ste istražili svaki skriveni ili daleki ćošak Evrope, na mapi vam se pojavila Crna Gora. U ovoj kući bićete u prilici da uživate u čarima zadivljujuće morske obale ove zemlje, na sunčanom balkonu uz more. Zato, nemojte zaboraviti da ponesete šešir i naočare za sunce“, kažu iz Airbnb o ovom studio apartmanu za četiri osobe, u kući koja se nalazi pored Muzeja grada Perasta. Isti smještaj već se nalazio na turističkim listama, poput „Najpopularniji Airbnb smještaj u svakoj evropskoj zemlji“ koju je obja-

vio ekskluzivni magazin Conde Nast Traveler početkom godine, te „Izuzetna mjesta gdje možete odsjesti za manje od 50 dolara na noć“ portala Huffington Post i PureWow iz 2015. godine. Prvi na listi želja korisnika Airbnba je „I Sette Coni“ u Ostunu u Italiji, sa 164.444 pojavljivanja, slijedi kuća „Hector“ na Santoriniju u Grčkoj, te romantična koliba u Kolumbiji. Među odabranima su još smještajni objekti na Baliju u Indoneziji, Kritu u Grčkoj, u Fern Forestu na Havajima, u Dolini Juka u Kaliforniji, te u Marakešu u Maroku. K.J.

HRONIKA

UTORAK, 21. 8. 2018.

INTERVJU: LIDIJA VUKČEVIĆ, SPECIJALNA TUŽITELJKA,

SDT blokiralo 62 miliona eu

⌦ VESNA ŠOFRANAC

Specijalno državno tužilaštvo blokiralo je 62. 761. 813 eura na deviznim računima kod jedne poslovne banke u Crnoj Gori zbog sumnje da su izvršena krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca i utaja poreza i doprinosa, kazala je u intervjuu Dnevnim novinama specijalna tužiteljka i zamjenica glavnog specijalnog tužioca Lidija Vukčević. U okviru izviđaja u ovom predmetu provjerava se oko 100 firmi koje su putem elektronske, odnosno on lajn trgovine vršile transfere u vrijednosti od pola milijarde eura, bez oporezivanja prometa, tako da je došlo do utaje poreza u višemilionskom iznosu. DN: Kada je predmet formiran i na osnovu kojih saznanja? VUKČEVIĆ: Predmet je skoro formiran i to upravo na osnovu proaktivnog postupanja Specijalnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja. Na osnovu analize poslovno finansijske dokumentacije prikupljeni su podaci i dokazi iz kojih proizilazi osnov sumnje da su izvršena krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, pra-

nje novca i utaja poreza i doprinosa, Specijalno tužilaštvo je kod jedne poslovne banke u Crnoj Gori blokiralo novčana sredstva na deviznim računima oko 100 rezidentnih pravnih lica u višemilionskom iznosu, tačnije u ukupnom iznosu od 62.761.813,00 €. U ovom slučaju su do sada prikupljeni podaci i dokazi iz kojih proizilazi osnov sumnje da je u periodu od 2014. do 2018.godine na deviznim računima rezidentnih pravnih lica koji su otvoreni kod jedne poslovne banke u Crnoj Gori, a ta pravna lica su korisnici E-Commerce servisa, evidentiran značajan transfer novčanih sredstava u iznosu preko 500 miliona eura. Novac je transferisan sa različitih destinacija bez jasnog osnova, pri čemu promet nije oporezovan, tako da postoji sumnja i da je utajen porez takođe u višemilionskom iznosu.

DN: O kojoj se poslovnoj banci radi, koje su firme u pitanju? VUKČEVIĆ: U interesu istrage još ne možemo otkrivati sve detalje. Inače, ECommerce servise omogućava prodaju proizvoda ili usluga putem interneta prihvatanjem platnih kartica iz sistema, Visa Internatio-

Upisuju imovinu na tuđa imena DN: U razgovoru sa advokatima često smo imali priliku da čujemo da je veoma teško dokazati porijeklo imovine stečene krivičnim djelom, jer se nekretnine upisuju na tuđa imena. Kakva su Vaša iskustva? VUKČEVIĆ: Ta konstatacija je tačna. Jedan od osnovnih ciljeva izvršilaca krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije, a naročito visoke korupcije je ostvarivanje nezakonite imovinske koristi, legalizacija imovine stečene izvršenjem krivičnih djela i korišćenje te imovinske koristi za vršenje novih krivičnih djela i krajnji cilj se svodi na potpunu legalizaciju nezakonito stečene imovine i njeno korišćenje za legalne tokove. Praksa je pokazala da izvršioci krivičnih djela i to naročito

korupcije na visokom nivou dobro sakrivaju svoju imovinu koju su nezakonito stekli, upisujući je na imena drugih lica, uz dogovor sa tim licima, pa tužilac mora dokazati vezu u odnosu na tu imovinu između okrivljenog i tog lica, što je naročito teško kada se ima u vidu da su u pitanju bliski prijatelji, poslovni saradnici ili rođaci okrivljenih koji putem raznih pravnih poslova kao što su ugovor o zajmu, ugovor o kreditu, ugovor o poklonu i dr., dokazuju da su tu imovinu stekli na zakonit način. Zahtjevi tužilaštva za trajno oduzimanje imovine epilog dobijaju pred nadležnim sudom pa će biti vrlo značajno za naša dalja postupanja kako će se sud prilikom ocjene dokaza odnositi prema tim situacijama.

nal/Master Card na internet prodajnom mjestu trgovca - klijenta. Osnivači tih rezidentnih pravnih lica su nerezidentna pravna lica koja su registrovana na off shore destinacijama (Maršalska ostrva, Britanska devičanska ostrva, Gilbraltar, Kipar, Dominica, Saint Vincent and The Grenadims, Mauricius, Sejšeli, Belize, Antiqua and Barbuda, Malta), a ovlašćena lica za raspolaganje novčanim sredstvima su takođe nerezidenti.

DN: Koliko se finansijskih istraga vodilo u Crnoj Gori od osnivanja SDT? VUKČEVIĆ: U periodu od osnivanja SDT-a do danas u 28 predmeta pokrenuto je i vodi se finansijska istraga protiv ukupno 243 fizička lica i 11 pravnih lica. Radi se o predmetima u kojima su pokrenuti postupci protiv izvršilaca krivičnih djela iz oblasti visoke korupcije, organizovanog kriminala, u okviru kojih kriminalnih organizacija su vršena krivična djela zloupotreba službenog položaja, zatim pranje novca, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, zelenaštvo, iznuda, davanje mita, teško ubistvo, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i dr. DN: Često se finansijske istrage i oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću poistovjećuju sa oduzimanjem imovine stečene krivičnim djelom. Koja je razlika? VUKČEVIĆ: Krivični zakonik Crne Gore propisuje dva osnova oduzimanja imovinske koristi. Jedan je oduzimanje imovinske koristi stečene krivičnim djelom, kao davno ustanovljeni institut krivičnog prava. Naime, Krivičnim zakonikom Crne Gore je propisano da niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu protivpravnim djelom koje je u zakonu određeno kao krivično djelo. Ovaj institut se primjenjuje uvijek kada se dokaže da je radnjom izvršenja konkretnog krivičnog djela izvršilac pribavio za sebe ili drugog imo-

Lidija Vukčević

500 miliona eura je bio promet koji je transferisan sa raznih destinacija bez jasnog osnova, pri čemu nije oporezovan tako da postoji sumnja i da je utajen porez u višemilionskom iznosu

vinsku korist. Sa druge strane, institut oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i finansijska istraga su relativno novi pravni instituti koji su uvedeni u naše krivično zakonodavstvo po prvi put 2009. godine, a sa-

da detaljno regulisani Zakonom o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću (ZOIKSKD). Ovaj zakon reguliše institut tzv.proširenog oduzimanja imovine kada se od učinioca krivičnog djela može oduzeti i ona imovinska korist za koju postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću, a učinilac ne učini vjerovatnim da je njeno porijeklo zakonito. DN: Koliko je imovine stečene izvršenjem krivičnog djela do sada oduzeto? VUKČEVIĆ: U krivičnim postupcima koje je pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo, u toku 2016. i 2017. godine, oduzeta je imovinska korist u ukupnom iznosu od 29.579.897,13 €. Radi se o predmetima visoke korupcije, tzv. budvanskim predmetima, u kojima je imovina oduzeta od okrivljenih po sporazumi-

UTORAK, 21. 8. 2018.

HRONIKA

, ZAMJENICA GLAVNOG SPECIJALNOG TUŽIOCA

ura, poD lupom oko 100 firmi Oduzimanje imovine Marovićima VUKČEVIĆ: „Sada su u toku pred Višim sudom u Podgorici dva postupka povodom zahtjeva SDT za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću od osuđenih Marović Svetozara, Marović Miloša i sa njima po-

ma o priznanju krivice, koje je Viši sud u Podgorici prihvatio i ti postupci su pravosnažno okončani. Ovi predmeti su pokazali efikasnost primje-

ne instituta sporazuma o priznanju krivice, budući da se u relativno kratkom periodu došlo do pravosnažnog okončanja postupka i vraćanja ne-

Blizu 500. 000 kvadrata pod blokadom DN: U kojim slučajevima ste do sada tražili privremenu blokadu imovine? VUKČEVIĆ: Specijalno državno tužilaštvo je Višem sudu u Podgorici do sada podnijelo 19 predloga za određivanje privremenih mjera zabrane raspolaganja i korišćenja nepokretnosti i pokretnih stvari i na osnovu tih predloga blokirano je nepokretnosti u ukupnoj površini od 489.481,104m2 (stambenih prostora u površini od

13.860m2, poslovnih prostora u površini od 12.944m2, garaža 439m2, dvorišta u površini 2.964m2, zemljišta u površini 449.493m2, parking prostora u površini 781m2 i podruma u površini 623m2), a privremena mjera je određena na ukupno 31 vozilo, jednu jahtu i jedan motocikl, te izvršena blokada novčanih sredstava na žiro računu jednog pravnog lica u iznosu od 1.064.074,86 € i fizičkog lica u iznosu od 103.516,57 €.

zakonito stečene imovinske koristi lokalnoj samoupravi i državi. DN: U javnosti su ti sporazumi dosta kritikovani? VUKČEVIĆ: Tačno. Kritikovani su, između ostalog i zbog navodno niskih zatvorskih kazni. Međutim, tim sporazumima, a zatim i presudama koje su donijete na osnovu istih, postignuta su dva cilja. Sa jedne strane, izvršioci tih krivičnih djela su osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne, čime se u okviru opšte svrhe kažnjavanja postiže specijalna i generalna prevencija, a drugi cilj koji je postignut je oduzimanje milionske imovinske koristi koju su okrivljeni stekli izvršenjem tih krivičnih djela. Oduzimanje imovine nekada je važnije i od same osude izvršilaca krivičnih djela. DN: Koja su ograničenja

Vas kao tužioca u istragama koje uključuju i provjeru porijekla imovine? VUKČEVIĆ: Prvo, ograničenja postoje u načinu na koji je zakonski regulisan postupak finansijske istrage i oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Da bi tužilac uopšte mogao pokrenuti finansijsku istragu i prikupljati dokaze o nezakonito stečenoj imovini, prema Zakonu o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću potrebno je da bude kumulativno ispunjeno više uslova. Upravo u tom pravcu, a u skladu sa zahtjevima Evropske komisije, u toku je razmatranje izmjena tih zakonskih odredbi. Drugo, praksa je pokazala da su zakonski rokovi u kojima je tužilac dužan da postupa i u kojima imovina za koju se sumnja da potiče iz kriminalne djelatnosti, može biti privremeno blokirana, previše kratki imajući u vidu obim i složenost finansijske istrage, pa bi u tom pravcu trebalo izmijeniti zakon, kao i u pogledu roka za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje. DN: Šta još otežava istrage? VUKČEVIĆ: Dosadašnji rad u finansijskim istragama je pokazao da su evidencije državnih organa i institucija, od kojih se prikupljaju podaci i dokazi nepotpune i neažurne, da je potrebno usavršiti i poboljšati informacioni sistem pristupa bazama podataka drugih institucija kod kojih se vode razne evidencije o imovini fizičkih i pravnih lica. Takođe, često se srijećemo sa situacijama da iz prikupljenih podataka proizilazi da se određena imovina kao i računi izvršilaca krivičnih djela

vezanih lica u odnosu na nepokretnosti za koje tužilaštvo tvrdi da su stečeni na nezakonit način. U odnosu na tu imovinu je na predlog tužilaštva donijeta od strane suda privremena mjera obezbjeđenja zabrane raspolaganja i korišćenja“. i sa njima povezanih lica nalaze u drugim državama, često na of shore destinacijama, koji dokazi se moraju prikupiti u postupku pružanja međunarodne pravne pomoći koja je, kao što znamo, spora. DN: Ima li Crna Gora kapaciteta i kadrovskih i tehničkih za finansijske istrage? VUKČEVIĆ: U okviru SDT formirano je Odjeljenje za finansijske istrage u kojem trenutno radi šest ekonomskih saradnika. Odjeljenje vrši poslove prikupljanja podataka i njihove analize radi utvrđivanja tačne vrijednosti imovinske koristi, pronalaženje imovine stečene krivičnim djelom i preduzimanje mjera za obezbjeđenje oduzimanja imovine. Takođe je formirano i Odjeljenje za analitiku, a u pojedinim naročito složenim predmetima su formirani Specijalni istražni timovi koji pored specijalnog tužioca čine policijski službenici, istražitelji i državni službenici iz drugih nadležnih organa. Suština i cilj finansijske istrage je da se pronađe nezakonito stečena imovina i pribave valjani dokazi kojima se to potvrđuje. Zbog toga su ključni činioci finansijskih istraga finansijski stručnjaci, odnosno istražitelji i to za bankarsko poslovanje, za informacione tehnologije, za knjigovodstvene poslove i poreski stručnjaci kao i stručnjaci iz oblasti nekretnina, pa je neophodno njihovo stalno usavršavanje, kao i povećanje broja takvih stručnjaka koji će se baviti finansijskim istragama.

HRONIKA

ADVOKAT MILENA VUJISIÄ&#x2020; Bulevar DĹžordĹža VaĹĄingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena VujisiÄ&#x2021; ovlaĹĄÄ&#x2021;eno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu Ä?lana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEĹ TENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja Ä&#x2021;e se odrĹžati dana 31.08.2018. godine, sa poÄ?etkom u 10 h, u prostorijama restorana Taverna u ul. Baja Pivljanina, Cetinje.

UTORAK, 21. 8. 2018.

ISTRAGA POVODOM VATRENOG OBRAÄ&#x152;UNA U BIJELOM POLJU

LAZIÄ&#x2020; TVRDI DA NIKADA NIJE Ä&#x152;UO ZA Ä&#x2020;ATOVIÄ&#x2020;A

Predmet prodaje je nepokretnost u svojini ProrokoviÄ&#x2021; Branka upisana u listu nepokretnosti br. 2442, KO Cetinje I, Uprave za nekretnine PJ Cetinje i to: -

stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli br. 2364/1, PD 3, spratnost P, povrĹĄine 55 m2.

PoÄ?etna kupoprodajna cijena na XXIX prodaji iznosi 16.251,46 â&#x201A;Ź. Ukupan iznos preostalog duga duĹžnika Mustang Metal DOO Budva na dan 20.10.2015. godine iznosi 11.501,62 â&#x201A;Ź. Prijava za uÄ?eĹĄÄ&#x2021;e na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapeÄ?aÄ&#x2021;enoj koverti svakog radnog dana zakljuÄ?no sa 30.08.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene VujisiÄ&#x2021;- Bulevar DĹžordĹža VaĹĄingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica sa naznakom â&#x20AC;&#x17E;Prijava za javno nadmetanjeâ&#x20AC;?. U prijavi se mora taÄ?no naznaÄ?iti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fiziÄ?ka lica fotokopiju liÄ?ne karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlaĹĄÄ&#x2021;enje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuÄ&#x2018;enog iznosa na raÄ?un Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 90756001-24, sa naznakom â&#x20AC;&#x17E;za javno nadmetanjeâ&#x20AC;&#x153;. PonuÄ&#x2018;aÄ? koji ponudi najviĹĄu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrÄ&#x2018;uje ponudu, a preostali dio ponuÄ&#x2018;enog iznosa je duĹžan poloĹžiti, u roku od 3 dana od dana zavrĹĄetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na poloĹženi depozit. Ostalim ponuÄ&#x2018;aÄ?ima uplaÄ&#x2021;eni depozit Ä&#x2021;e se vratiti u roku od 5 dana. BliĹže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422922 i 067/412-393. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena VujisiÄ&#x2021;

OBAVJEĹ TENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sproveĹĄÄ&#x2021;e se javnim nadmetanjem. Prodaja Ä&#x2021;e se odrĹžati dana 31.08.2018. godine, sa poÄ?etkom u 13 h, u prostorijama hotela Bianca, ul. Mirka VeĹĄoviÄ&#x2021;a, KolaĹĄin. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini VukÄ?eviÄ&#x2021; Ratka, a koje su upisane u listu nepokretnosti br. 589 KO KolaĹĄin, Uprave za nekretnine PJ KolaĹĄin i to: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli br. 513/2, PD 39, spratnost P4, povrĹĄine 56 m2 i - nestambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli br. 513/2, PD 40, spratnost 1P, povrĹĄine 8 m2. PoÄ?etna kupoprodajna cijena nepokretnosti na XXVI prodaji iznosi 31.000,00 â&#x201A;Ź. Ukupan iznos preostalog duga duĹžnika VukÄ?eviÄ&#x2021; Ratka na dan 06.04.2016. godine iznosi 37.723,38 â&#x201A;Ź. Prijava za uÄ?eĹĄÄ&#x2021;e na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapeÄ?aÄ&#x2021;enoj koverti svakog radnog dana zakljuÄ?no sa 30.08.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene VujisiÄ&#x2021; - Bulevar DĹžordĹža VaĹĄingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica, sa naznakom â&#x20AC;&#x17E;Prijava za javno nadmetanjeâ&#x20AC;?. U prijavi se mora taÄ?no naznaÄ?iti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fiziÄ?ka lica fotokopiju liÄ?ne karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlaĹĄÄ&#x2021;enje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuÄ&#x2018;enog iznosa na raÄ?un Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom â&#x20AC;&#x17E;za javno nadmetanjeâ&#x20AC;&#x153;. PonuÄ&#x2018;aÄ? koji ponudi najviĹĄu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrÄ&#x2018;uje ponudu, a preostali dio ponuÄ&#x2018;enog iznosa je duĹžan poloĹžiti, u roku od 3 dana od dana zavrĹĄetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na poloĹženi depozit. Ostalim ponuÄ&#x2018;aÄ?ima uplaÄ&#x2021;eni depozit Ä&#x2021;e se vratiti u roku od 5 dana. BliĹže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422922 i 067/412-393. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena VujisiÄ&#x2021;

Mjesto obraÄ?una Sudija za istragu ViĹĄeg suda u Bijelom Polju, Vanja Rakonjac, odredila je pritvor do 30 dana drĹžavljaninu Srbije Ljubomiru LaziÄ&#x2021;u (46) iz Zemuna, osumnjiÄ?enom da je poÄ?inio kriviÄ?na djela teĹĄko ubistvo u pokuĹĄaju u sticaju sa nedozvoljenim drĹžanjem oruĹžja, saznaju Dnevne novine. La-

ziÄ&#x2021; je proteklog vikenda sasluĹĄan u KliniÄ?kom centru u Podgorici gdje je na lijeÄ?enju usljed zadobijenih povreda u vatrenom obraÄ?unu koji se odigrao 13. avgusta oko 23.30 Ä?asova u bjelopoljskom naselju Potkrajci-Sutivan u kojem je smrtno stradao srpski drĹžavljanin Ĺ˝eljo Pavkov (47)i lakĹĄe ranjen mjeĹĄtanin

Elvis Ä&#x2020;atoviÄ&#x2021;(32) ispred Ä?ije porodiÄ?ne kuÄ&#x2021;e se i odigrao predmetni dogaÄ&#x2018;aj. Kako Dnevne novine nezvaniÄ?no saznaju, LaziÄ&#x2021; je prilikom sasluĹĄanja od tuĹžioca, kategoriÄ?ki negirao da je ranije uopĹĄte Ä?uo za Ä&#x2020;atoviÄ&#x2021;a, a kamoli da ga je poznavao. U vrlo ĹĄturom iskazu, takoÄ&#x2018;e je negirao da je ilegalno uĹĄao u Crnu Goru, navodeÄ&#x2021;i da je kritiÄ?nog dana legalno preĹĄao granicu, ne navodeÄ&#x2021;i sa kim je bio u druĹĄtvu. TakoÄ&#x2018;e se, prema nezvaniÄ?nim saznanjima, nije izjaĹĄnjavao zbog Ä?ega je kritiÄ?ne veÄ?eri doĹĄao ispred kuÄ&#x2021;e Ä&#x2020;atoviÄ&#x2021;a, negirajuÄ&#x2021;i da je on pucao u njega i ranio ga. Na licu mjesta je, podsjeÄ&#x2021;amo, izvrĹĄen uviÄ&#x2018;aj. Izuzeti su tragovi koji Ä&#x2021;e biti vjeĹĄtaÄ?eni u ForenziÄ?kom centru. U neposrednoj blizini tijela Ĺ˝.P. pronaÄ&#x2018;en je i izuzet piĹĄtolj â&#x20AC;&#x17E;Vzorâ&#x20AC;&#x153;, cal. 7,65 mm sa priguĹĄivaÄ?em. B.Ä&#x152;.

UHAPĹ EN BOĹ˝IDAR FILIPOVIÄ&#x2020; 53

BUDVANIN PIĹ TOLJEM PRIJETIO OSOBLJU I GOSTIMA KAFIÄ&#x2020;A Budvanin BoĹžidar FilipoviÄ&#x2021; (53) uhapĹĄen je u petak zbog sumnje da je u Petrovcu piĹĄtoljem prijetilo osoblju i gostima kafiÄ&#x2021;a. Sa njim su uhapĹĄeni i I.V.(26) i E.Ĺ .(23) koji su nakon incidenta sakrili piĹĄtolj u namjeri da mu pomognu. Prema navodima policije, incident se dogodio u noÄ&#x2021;i izmeÄ&#x2018;u 16. i 17. avgusta, oko ponoÄ&#x2021;i, kada su graÄ&#x2018;ani obavijestili deĹžurnu sluĹžbu CB Budva da se u kafiÄ&#x2021;u â&#x20AC;&#x153;MTVâ&#x20AC;? na ĹĄetaliĹĄtu u Petrovcu nalazi osoba koja je prijeti piĹĄtoljem. â&#x20AC;&#x153;SluĹžbenici CB Budva su zatim u sluĹžbene prostorije doveli FilipoviÄ&#x2021;a, I.V. (26), obojicu iz Budve i E.Ĺ . (23), stranu drĹžavljanku roÄ&#x2018;enu u Beranama. Prikupljenim obavjeĹĄtenjima od njih i svjedoka, kao i obradom, doĹĄlo se do sumnje da je 16. avgusta od 21 do 00.00 Ä?asova, FilipoviÄ&#x2021; u kafiÄ&#x2021;u â&#x20AC;&#x153;MTVâ&#x20AC;? kod sebe imao piĹĄtolj marke â&#x20AC;&#x153;Pietro

Berettaâ&#x20AC;?, sa okvirom u kojem se nalazilo 13 metaka cal. 9 mm, od kojih je jedan metak bio u cijevi, a kojim je u viĹĄe navrata prijetio osoblju i gostima, okreÄ&#x2021;uÄ&#x2021;i cijev piĹĄtolja u njihovom pravcu, pri Ä?emu je lomio

INCIDENT SE DOGODIO U NOÄ&#x2020;I IZMEÄ?U 16. I 17. AVGUSTA, OKO PONOÄ&#x2020;I, KADA SU GRAÄ?ANI OBAVIJESTILI DEĹ˝URNU SLUĹ˝BU CB BUDVA DA SE U KAFIÄ&#x2020;U â&#x20AC;&#x153;MTVâ&#x20AC;? NA Ĺ ETALIĹ TU U PETROVCU NALAZI OSOBA KOJA JE PRIJETI PIĹ TOLJEM Ä?aĹĄe i flaĹĄe u baĹĄti i unutar objekta. Tek neĹĄto nakon ponoÄ&#x2021;i policiji je dogaÄ&#x2018;aj prijavljenâ&#x20AC;?, navodi se u saopĹĄtenju Uprave policije. Kako istiÄ?u iz policije, E.Ĺ . je prije dolaska policajaca, od FilipoviÄ&#x2021;a uzela piĹĄtolj i

stavila u svoju torbu nakon Ä?ega ga je predala I.V., traĹžeÄ&#x2021;i od njega da ga skloni, ĹĄto je on i uÄ?inio, sakrivajuÄ&#x2021;i ga u hidrant, u garaĹži stambene zgrade u kojoj I.V. Ĺživi. Sve tri osobe su uhapĹĄene i to FilipoviÄ&#x2021; zbog sumnje da je poÄ?inio kriviÄ?no djelo izazivanje opĹĄte opasnosti u sticaju sa kriviÄ?nim djelom nedozvoljeno drĹžanje oruĹžja i eksplozivnih materija, a E.Ĺ . i I.V. zbog sumnje da su poÄ?inili kriviÄ?no djelo nedozvoljeno drĹžanje oruĹžja i eksplozivnih materija u sticanju sa kriviÄ?nim djelom pomoÄ&#x2021; uÄ?iniocu poslije izvrĹĄenog kriviÄ?nog djela. Nakon sprovoÄ&#x2018;enja tuĹžiocu, uz kriviÄ?nu prijavu i sasluĹĄanja kod tuĹžioca, lica su privedena sudiji za istragu Osnovnog suda u Kotoru koji im je odredio pritvor do 30 nakon Ä?ega su sprovedeni u ZIKS. N.P.

UTORAK, 21. 8. 2018.

HRONIKA

NAkoN NApAdA NA sudiju, odbijENA žAlbA NA pRitVoR bEogRAđANki

Vidak ostaje u zatvoru, ponuđeno jemstvo Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Kotoru odbilo je prigovor na određivanje pritvora i zahtjev za puštanje na slobodu Beograđanke Sare Vidak (20), koja se tereti da je počinila krivično djelo napad na službeno lice, odnosno sudiju Suda za prekršaje Jelenu Stanišić. Napad na sudiju Stanišić koji se dogodio protekle sedmice u hodniku Suda za prekrašaje u Kotoru, nakon kojeg je i uhapšena Vidak, srpski mediji su iskoristili da otvoreno napadnu državu Crnu Goru i njene institucije optužujući ih da je u pitanju “etničko hapšenje”. Kako je za Dnevene novine istakla advokatica Dijana Knežević, koja zastupa sudiju Stanišić, saslušani su svi službenici suda kao i policijski službenik koji su prisustvovali incidentu. “Oni su potvrdili sudijinu izjavu. Što se tiče svjedoka suprotne strane, majke uhapšene i njenog momka, oni su u Srbiji, tako da će oni biti naknadno saslušani”, kazala je Knežević. Nakon što je odbijena žalba, advokat Srđan Lješković, koji zastupa osumnjičenu Vidak, je ponudio jemstvo od 10.000 eura, kako bi se branila slobode. O tom jemstvu odlučivaće

Osnovni sud u Kotoru. “Osim jemstva, ponudićemo i pasoše Srbije i Kanade čiji je Sara državljanin, kao i njenu ličnu kartu, izdatu u Beogradu. Pristajemo da sud odredi obavezno javljanje policijskoj stanici u mjestu koje joj se odredi za boravište”, izjavio je za Novosti advokat Lješković. Na osnovu saznanja Dnevnih novina, Sara Vi-

dak je bila spremna da prizna da je napravila krivično djelo, odnosno da je napala sutkinju, ali pod uslovom da sutkinja prihvati izvinjenje i da se primijeni institut odloženog krivičnog gonjenja. U tom slučaju bi se odredila novčana kazna, novac usmjerio u humanitarne svrhe i slučaj bi time bio završen. Stanišić to nije prihvatila, već je insistira-

la da se čitav slučaj razjasni na sudu. Prema informacijama DN, Sara Vidak je došla sa mladićem Stevanom Prpom koji je napravio prekršaj u saobraćaju, i odmah u pisarnici rekla da joj je “pandur rekao da dođe”, da su strani državljani, da napuštaju Crnu Goru za četiri dana i da se “postupak hitno završi”. Nije prihvatila objaš-

njenje sutkinje, već je zalupila vrata i izašla. Nešto kasnije, sutkinja Stanišić je zakazala suđenje za 12 sati. Prpa je priznao da je napravio prekršaj i kažnjen je novčano - 90 eura. Rečeno mu je da može da plati dvije trećine tog iznosa i troškove postupka ukoliko se stranke odreknu prava žalbe. Izdata je potvrda, uručeno rješenje, vraćena mu dokumenta i rečeno mu da je slobodan. Sutkinja je ostala u kancelariji, a onda se čula galama u hodniku koja se pojačavala. Stanišić je, kako kaže izvor DN, izašla na vrata kancelarije i pitala u čemu je problem. Obratila joj se starija žena, majka Sare Vidak riječima: “Sram te bilo, nećeš da nas saslušaš, hoćeš da nas diskriminišeš, hoćemo žalbu...” na što im je sutkinja kazala da žalbu mogu predati u pisarnici, da je postupak završen, da nema potrebe bilo koga da saslušava jer one nijesu stranke u postupku. Čak i da su bile stranke u postupku nije bilo potrebe za saslušanjem, jer je okrivljeni priznao prekršaj. Dok je objašnjavala, prišla joj je Sara Vidak, udarila je po desnoj ruci, a potom je počela da je zavrće. Nakon toga, sutkinja je završila u Hitnoj pomoći, a Sara Vidak u pritvoru. N.P.

ZAVRŠENA potRAgA u piVskom jEZERu sAsluŠANjE odložENo Zbog pRomjENE AdVokAtA

Pronađeno tijelo nestalog “Jadranko Jonski” biće ispitan 27.avgusta mladića Slađana Tijanića

Sa akcije izvlačenja tijela iz Pivskog jezera Ronioci Regionalnog centra iz Bijele juče su pronašli tijelo tridesetogodišnjeg Slađana Tijanića iz Plužina, koji je prije nekoliko dana nestao u Pivskom jezeru nakon što se zajedno sa Žarkom Jokić prevrnuo sa skutera. Nakon cjelodnevne pretrage u nedjelu i juče ujutro oko 11.30 časova ronioci Regionalnog centra iz Bijele našli su tijelo nastradalog Tijanića (30) na 15 metara dubine u Pivskom jezeru. “Poziv ronicima Regional-

nog centra Bijele da počnu sa pretragom upućem je u nedjelju jer danima nakon nesreće bezuspješno se vodila pretraga za nastradalim Tijanićem. Tijelo nastradalog Tijanića pronašli su ronioci Željko Vukićević i Danilo Mijajlović. Prema riječima rukovodioca akcije RCUD-a, Danila Mijajilovića, jutros su učestvovala tri ronilačka tima, a potragu je izuzetno otežavala slaba vidljivost uslovljena velikom mutnoćom vode”, saopšteno je iz RCUD-a. N.P.

Saslušanje zaštićenog svjedoka kodnog imena “Jadranko Jonski” u istražnom postupku protiv kriminalne grupe Nikšićanina Ranka Radulovića juče je odloženo za 27. avgust, jer poziv za saslušanje nije poslat novom advokatu osumnjičenog Stefana Perovića (19). Naime, saslušanje zaštićenog svjedoka putem video linka je trebalo da se održi u Višem sudu u Podgorici, međutim osumnjičeni Perović je nedavno otkazao punomoćje braniocu Savi Kostiću i izabrao novog advokata, kome međutim nije upućen poziv za saslušanje. Branioci članova kriminalne grupe, na čijem čelu je, navodno, bio Radulović, trebali su juče da ispituju zaštićenog svjedoka u vezi njegovog iskaza na kojem je i bazirana istraga, i na osnovu koje je

do sada uhapšeno 17 osoba. Zaštićeni svjedok bio je član ove kriminalne grupe i lišen je slobode sredinom juna. On je prvo dobio status svjedoka saradnika, a zatim zaštićenog svjedoka. On je ispričao da je grupa Nikšićanina Ranka Radulovića raspolagala fondom od skoro pet miliona eura za ubistva pet policijskih funkcionera i dva člana njihovih najužih porodica. Prema njegovim riječima, za ubistvo dvojice bivših pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost bilo je plaćeno po 500.000 eura. Glave jednog od rukovodilaca u Upravi policije i njegovog sina bile su ucijenjene na 350.000 eura, a za likvidacije jednog rukovodioca nikšićkog Centra bezbjednosti i inspektora za droge isplaćeno je po 200.000 eura. Svjedok

je, navodno, ispričao da su se vođe kriminalnih organizacija sastale na nepoznatoj lokaciji, kada je novac predat nikšićkoj grupi. Svjedok saradnik je tokom saslušanja do detalja ispričao o sastancima Ranka Radulovića sa članovima kotorske grupe na tajnim lokacijama. Kako je naveo, policijski funkcioneri su bili meta „škaljaraca” jer su vodili istrage o njihovim nelegalnim poslovima. Članovi ove kriminalne grupe terete se za učešće u ubistvima Miloša Šakovića, Dražena Čađenovića, Gorana Lenca, Đorđa Sekulovića i Nika Roganovića, kao i u pokušajima ubistva Novljanina Duška Roganovića i Podgoričanina Vjekoslava Lambulića, te u iznudama, bombaškim napadima, zelenašenju. N.P.

DRUŠTVO

UTORAK, 21. 8. 2018.

KVIR MONTENEGRO

Stvoriti uslove za primjenu Zakona o životnim zajednicama istog pola Institucije, društvo i organizacije civilnog društva treba da stvore uslove da Zakon o životnim zajednicama lica istog pola, čije usvajanje se očekuje krajem godine, bude primijenjen u praksi, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora organizacije Kvir Montenegro Danijel Kalezić. On je kazao da su u Kvir Montenegru zadovoljni sadržajem Nacrta zakona, navodeći da su prilikom izrade tog dokumenta, imali konstruktivan dijalog sa nadležnim institucijama. „Sad je jako bitno, do kraja ovog procesa, da neko od zainteresovanih strana ne učini na bilo koji način bilo što što bi dovelo do degradiranja količine prava koja to zakonsko rješenje sadrži“, rekao je Kalezić u izjavi za PR Centar. Kako je istakao, očekuju da će zakon biti usvojen do kraja godine. „Ono što je jako bitno kad je ovaj zakon u pitanju jeste činjenica da se cijeli posao i stvaranje uslova za korišćenje tog zakona u praksi ne završava samim usvajanjem, već aktivno tokom sljedeće godine nakon usvajanja, cijeli sistem institucija, i ukupno društvo, i organizacije civilnog društva

Kalezić

AKCIJA ª PODIJELIMO JER

moramo zajedno da radimo na tome, da stvorimo uslove da ljudi koriste taj zakon u praksi“, istakao je Kalezić. Govoreći o aktuelnoj kaznenoj politici prema nasilnicima i koliko je LGBTIQ osoba bilo žrtve nasilja, Kalezić je rekao da su ove godine četiri LGBT osobe bile žrtve zločina iz mržnje. „Ti slučajevi, nažalost, i

Prvi dan prik korpa puna p

dalje nisu od tužilaštva kvalifikovani kao zločini koji su počinjeni iz mržnje. Slučajevi su kvalifikovani kao ostali incidenti, koji nemaju veze sa nečijom seksualnom orjentacijom, uprkos tome što naš zakonodavni okvir prepoznaje krivično djelo počinjeno iz mržnje kao otežavajuću okolnost pri izricanju kazne“, rekao je Kalezić.

⌦ Jelena Vujošević

STANOVNICI ZGRADE EVAKUISANI

Izbio požar u restoranu Gurman Foto: CdM

Stanovnici zgrade na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici evakuisani su zbog problema na ventilacionom sistemu restorana “Gurman”, koji se nalazi u prizemlju zgrade. Požar je prijavljen u 18:59, a četiri vozila i 11 vatrogasaca došli su u 19:05 časova. “Gorio je ventilacioni sistem restorana Gurman. Nije bilo veće materijalne štete, a dojava je bila da izbija dim iz nekog od stanova u tom ulazu. Požar je lokalizovano u 19:20”, kazao je komandir Službe zaštite i spasavanja Podgorice Andrija Čađenović. Građani su evakusani zbog predostrožnosti. “Bila je velika koncentracija dima, pa su izašli ispred zgrade”, istakao je on. CdM

Udruženje roditelji već osmi put organizuje humanitarnu akciju Podijelimo jer zajedno možemo više. Prikupljanje pomoći roditeljima iz socijalno ugroženih porodica da pripreme djecu za novu školsku godinu počelo je 1. avgusta dok je juče u Delta sitiju postavljena korpa za donacije u kojoj će zainteresovani svakog dana, do subote moći da ostave pribor, sveske, odjeću i obuću. Kako je u razgovoru za Dnevne novine kazala Lepa Žunjić iz ovog Udruženja, prvi dan bio je uspješan, korpa se napunila a pored korpe još tri firme su se javile da će donirati novac za školski pribor.

■ VELIKI BROJ DONATORA

Pored pune korpe pribora i udžbenika, još tri firme su se javile i izrazile želju da doniraju novac za školski pribor i na taj način pomognu ovu humanitarnu akciju. Žunjić je pozvala sve koji žele da pomognu a nijesu u mogućnosti da dođu u Delta siti da im se jave na njihov broj telefona, facebook stranice ili preko portala roditelji.me. “Naš stalni partner je Delta, tako

da se trudimo da u ovom centralnom atrijumu dozovemo što veći broj ljudi. Međutim, svi zainteresovani mogu nam se javiti na naš broj telefona 020 221 000, na našoj facebook stranici kao i na našem portalu roditelji.me. Tu se mogu dobiti sve informacije potrebne za akciju Podijelimo. Zainteresovani mogu donirati i u našim prostorijama ako im je teža varijanta da dođu u Deltu, tokom cijele nedjelje, radimo od 09 do 21 čas. Svi oni koji nijesu iz Podgorice mogu nas takođe kontaktirati, mi ćemo preuzeti donacije koje oni budu namijenili za ovu akciju”, kazala je ona. Na evidenciji Udruženja roditelji, kako ističe Žunjić, nalazi se preko 250 porodica i 600 djece koja žive na rubu egzistencije. Po njenim riječima, ovo Udruženje iz godine u godinu ulaže napore da se toj djeci i njihovim roditeljima olakša početak školske godine. “Negdje nam je cilj da što veći broj te djece spremimo za školu. Tokom cijelog avgusta mi skupljamo školski pribor, garderobu i knjige za djecu osnovnog školskog uzrasta, a ove nedjelje ćemo biti i u Delti. Tokom cijelog dana će naši volonteri zajedno sa volonterima Gimnazije “Slobodan Škerović” biti pored našeg pulta i animiraće ljude da doniraju i da pomo-

UTORAK, 21. 8. 2018.

Građani do subote moći će da ostave pribor, sveske, odjeću i obuću

R ZAJEDNO MOŽEMO VIŠEº U DELTI

kupljanja uspješan, pribora i udžbenika gnu kako bi ova akcija bila što veća i uspješnija. Završna akcija je u subotu, 25. avgusta, takođe u partnerstvu sa Delta sitijem, bićemo ovdje cijeli dan i potrudićemo se da skupimo što više pribora”, kazala je ona.

■ AKCIJE TOKOM CIJELOG AVGUSTA

TOKOM CIJELOG DANA ĆE NAŠI VOLONTERI ZAJEDNO SA VOLONTERIMA GIMNAZIJE “SLOBODAN ŠKEROVIĆ” BITI PORED NAŠEG PULTA I ANIMIRAĆE LJUDE DA DONIRAJU I DA POMOGNU KAKO BI OVA AKCIJA BILA ŠTO VEĆA I USPJEŠNIJA.

■ POMAŽU I VOLONTERI Ona ističe da iz Udruženja znaju koliko sredstava zahtijeva pripremanje učenika za školu te da ova akcija u mnogome

olakšava roditeljima bar kad je to u pitanju. Žunjić dodaje da im u cijeloj akciji dosta pomažu volonteri Gimnazije “Slobodan Škerović”. “Zahvaljujući velikom broju donacija koje smo imali tokom svih dosadašnjih akcija, a koje ćemo dobiti, vjerujem i u ovoj, uspijećemo da obuhvatimo što veći broj djece. Znamo da opremanje djece za školu zahtijeva dosta novca i odvajanja roditeljima i ova akcija bude velika pomoć. Volonteri Gimnazije “Slobodan Škerović” će tokom cijele nedjelje i na dan akcije biti za našim pultom, ovdje u centralnom atrijumu Delte, skupljaće donacije za djecu. Oni su nam tokom svih ovih godina velika podrška jer zajedno sa našim volonterima pomažu i rade na tome da skupimo što veći broj donacija”, kazala je ona. Do sada su se akciji Podijelimo jer zajedno možemo više odazvale mnoge kompanije i organizacije, među kojima su - Aroma, Ribnica Commerce, Mahna Mahna, Allegra Montenegro, Rotaract Club Podgorica, Donator, Zapad banka, Assitalia, Fine Art, Dadi, i zahvaljujući njima već je obezbijeđen pribor i obuća za dio djece.

UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE

VODA U TRE CANNE NEISPRAVNA ZA PIĆE

Sanitarna inspekcija je prilikom mjerenja vrijednosti rezidualnog hlora u objektu Tre canne (11.08.2018) utvrdila odstupanje od dozvoljenih vrijednosti propisanih Pravilnikom o bližim zahtjevima koje u pogledu bezbjednosti treba da ispunjava voda za piće, saopšteno je juče iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP). “U svim ugostiteljskim objektima koji se nalaze u prizemlju zgrade Tre canne kao i u ugostiteljskom objektu na petnaestom spratu zgrade, vrijednosti rezdulanog hlora su prelazile gornju dozvoljenu granicu. Odmah po utvrđivanju vrijednosti rezidualnog hlora i konstatovanja odstupanja od zakonom propisane gornje vrijednosti, sanitarni inspektor je naložio hitno, vanredno uzorkovanje vode za piće iz objekta Tre Canne i to od ovlašćene institucije - Institut za javno zdravlje. Kako se navodi, 11. avgusta, ekipa Instituta za javno zdravlje je izvršila uzorkovanje vode za piće iz objekta Tre canne i tom prilikom je uzeto ukupno šest uzoraka vode za piće na higijensku ispravnost. “Istog dana sanitarni inspektor je zabranio korišćenje vode za piće iz objekta Tre canne zbog sumnje na higijensku ispravnost. Tom prilikom stavljeni su natpisi u cilju obavještenja za korisnike: “Voda nije za piće”. Dana 17.08.2018. godine dostavljeni su rezultati analize uzetih uzoraka vode za piće iz objek-

ta Tre canne iz kojih se vidi da ispitivani uzorci ne odgovaraju uslovima Pravilnika (fizičko-hemijska neispravnost), te je data preporuka Instituta za javno zdravlje da se ne preporučuje korišćenje ove vode kao vode za piće, ličnu higijenu i pripremu namirnica”, navode iz Uprave. Naloženo je isticanje natpisa “Voda nije za piće, ličnu higijenu i pripremanje namirnica” u svim stambenim jedinicima zgrade Tre canne. “Objekat Tre canne za snabdijevanje vode objekta koristi bunarsku vodu koju samostalno filtrira i hloriše, a zbog povremenih odstupanja u koncentracijama rezidualnog hlora izrečene su dvije novčane kazne po 1300,00 eura pravnom i odgovornom licu koje gazduje vodovodom objekta TRE CANNE. Takođe, data je preporuka da se objekat priključi na gradski vodovod”, dodaje se u saopštenju UIP. M.I.

OBJEKAT TRE CANNE ZA SNABDIJEVANJE VODE OBJEKTA KORISTI BUNARSKU VODU KOJU SAMOSTALNO FILTRIRA I HLORIŠE, A ZBOG POVREMENIH ODSTUPANJA U KONCENTRACIJAMA REZIDUALNOG HLORA IZREČENE SU DVIJE NOVČANE KAZNE PO 1300,00 EURA PRAVNOM I ODGOVORNOM LICU KOJE GAZDUJE VODOVODOM OBJEKTA TRE CANNE. Foto: www.trecanne.me

Kako ističe Žunjić, među ugroženom djecom, nalaze se djeca koja redovno posjećuju njihov razvojni centar kao i djeca iz porodica koja se jave za pomoć kada čuju za akciju. “Tokom cijelog avgusta smo imali određene donacije ali nastavljamo i dalje, skupljamo i kasnije dijelimo porodicama sa našeg spiska. To su djeca koja dolaze kod nas tokom cijele godine i uče u prostorijama igračkote-

ke i razvojnog centa, kroz našu podršku pri savladavanju školskog gradiva. Međutim, na spisku se nalaze i ona djeca i porodice koje su se javile kada su čule za našu akciju. Pošto organizujemo ovu akciju već osmi put, imamo određenu bazu naših korisnika”, kazala je ona. Žunjić je pozvala sve porodice kojima je potrebna pomoć u vidu školskog pribora da im se jave kao i sve zainteresovane donatore, kompanije i pojedince da pomognu jer upravo od donacija zavisi koliko će porodica moći da dobije pomoć. “Pored naših korisnika, mogu se prijaviti i sve druge porodice kojima je potrebna pomoć ali ono što je važno jeste da koristimo priliku da pozovemo donatore, kompanije kao i druge roditelje i pojedince da dođu i doniraju nešto od školskog pribora, očuvane polovne garderobe, obuće i da nam na taj način pomognu da opremimo što veći broj djece”, kazala je Žunjić DN.

DRUŠTVO

Objekat Tre Canne u Budvi

DRUŠTVO

UTORAK, 21. 8. 2018.

NA PLANTAŽAMA U TOKU BERBA BRESKVE, NEKTARINE I GROŽĐA

Dnevno uberu 65 tona voća Berba bresaka, nektarina i grožđa na plantažama kompanije “13. jul” je u jeku, a ovogodišnjim rodom, kazao je za Dnevne novine Dušan Kankaraš, u ime Plantaža su zadovoljni.

RADNICIMA JE OBEZBIJEĐEN SMJEŠTAJ I TRI OBROKA DNEVNO. PROSJEČNI BERAČ DNEVNO MOŽE DA ZARADI 15 EURA. OVOGODIŠNJIM RODOM BRESKVE SMO ZADOVOLJNI “Berba bresaka i nektarina počela je 23. maja, a trenutno se bere breskva sorte Bolero i nektarina Morsijani. U najvećem intenzitetu berbe radilo je 70 berača, dok je trenutno angažovano 30, dnevno uberu 5.000 kilograma breskve i nektarine”, kazao je Kankaraš i dodao da je do sada ukupno ubrano 660.000 kilo-

grama tog voća. U berbi je, kako je rekao, učestvovalo 60 odsto domaće radne snage i 40 odsto radnika sa strane. “Radnicima je obezbijeđen smještaj i tri obroka dnevno. Prosječni berač dnevno može da zaradi 15 eura. Ovogodišnjim rodom breskve smo zadovoljni. Ubrano je 15 odsto više od planiranog prinosa s obzirom da je ove godine površina pod zasadom breskve smanjena za 16 hektara (krčenje), ukupna količina roda je umanjena u odnosu na prošlu godinu”, rekao je Kankaraš. Breskva se, kako je kazao, prodaje na crnogorskom tržištu i u zemljama okruženja. “Berba stonog grožđa počela je 5. jula i trenutno beremo sorte Kardinal, Ribijer i Viktoriju. Na berbi stonog grožđa angažuje se do 160 radnika. Radnici su iz Crne Gore 30 odsto i 70 odsto iz

60 ODSTO DOMAĆE RADNE SNAGE UČESTVUJE U BERBI, DOK JE 40 ODSTO RADNIKA SA STRANE

okruženja i rade pod istim uslovima kao i berači sa breskve”, istakao je Kankaraš. U jeku berbe, kako je naglasio, dnevno se ubere 60.000 kilograma stonog grožđa. “ D o s a d a j e u ku p n o ubrano 1.440.000 kilograma. Zadovoljni smo dosadašnjim prinosom grožđa. Berba stonog grožđa je u toku i očekujemo planirani prinos koji je isti kao i prošle godine”, zaključio je Kankaraš. J.V.Đ.

UTORAK, 21. 8. 2018.

društvo

NAJVEĆI ISLAMSKI PRAZNIK

ma, njegovu spremnost na najveću žrtvu i Božiju milost prema njemu. Muslimanski praznik Kurban bajram reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori i svim građanima te vjeroispovijesti juče su čestitali predsjednik države Milo Đukanović, premijer Duško Marković, predsjednik Skupštine Ivan Brajović, ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka, predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović, predsjednik Liberalne partije Andrija Nikolić, predsjednik URA-e Dritan Abazović .. .

Danas prvi dan Kurbam bajrama

Najveći islamski praznik Kurban bajram počeće danas, a slaviće se četiri dana. Praznik se zove Kurban bajram jer se na taj dan prinosi žrtva - kurban (ovca ili goveče), što znači približavanje bogu približavanjem ljudima. Prinošenje žrtve značajan je dio hadža. Taj obred obavljaju svi koji za to imaju mogućnosti. Običaj je da se meso od kurbana dijeli sirotinji, komšijama i rodbini. Kurban bajram se naziva i hadžijski zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće Kabe u Meki. Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza za punoljetne pripadnike islamske vjere, ukoliko oni mogu finansirati troškove hodočašća , a da ne dovedu u pitanje opstanak i normalan život porodice. Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božje zapovijesti nego i dokazom jednakosti svih pri-

padnika islamske vjere pred Alahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog svijeta. Prvog dana praznika obavlja se bajramska molitva - Bajram namaz. Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban bajram “pada” dva mjeseca i deset dana poslije Ramazanskog bajrama. Mešihat je svim pripadnicima islama poželio sretne bajramske blagdane.

■ PlAćEnO ODSUSTVO TRI DAnA

■ lJUDSKI ŽIVOT JE BOŽJI DAR

Smisao kurbana jeste da je ljudski život svet, kao Božiji dar, i da ne može biti žrtvovan ni za kakve vrijednosti i ciljeve, poručio je juče reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić. On je vjernicima čestitao Kurban bajram i rekao da dani Bajrama prisjećaju na snažnu vjeru praoca monoteizma, Ibrahi-

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić

Pripadnici islamske vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo radi svetkovanja Kurban bajrama u utorak, srijedu i četvrtak. To je, kako je saopšteno iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, predviđeno Zakonom o svetkovanju vjerskih praznika. “Državni i organi lokalne samouprave, javne ustanove i preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posledice po građane ili državu”, kaže se u saopštenju.

PRoTEST PoVodoM IZMJENA ZAKoNA o RAdu

Svaki četvrti građanin neće dočekati penziju

TEMPERATuRA do 36 STEPENI

Danas pretežno sunčano, popodne moguća kiša U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. U drugom dijelu dana umjeren ili pojačan razvoj oblačnosti, ponegdje uz kratkotrajnu kišu ili pljusak sa grmljavinom, uglavnom, u planinskim predjelima. Na sjeveru tokom jutra po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren pro-

mjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od deset do 24, najviša dnevna od 23 do 36 stepeni. U Podgorici pretežno sunčano i veoma toplo uz umjeren razvoj dnevne oblačnosti, i malim izgledima za kišu ili grmljavinu. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 23, najviša dnevna do 36 stepeni. M.I.

Sindikat uprave i pravosuđa i Sindikat ZIKSa danas organizuju protest protiv izmjena Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju. Iako su iz Sindikata Uprave policije i Strukovnog sindikata vatrogasaca najavili da neće doći, organizatori ipak očekuju njihove nezadovoljne članove, kazao je predsjednik sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević. “Očekujemo dolazak i značajnog broja policajaca, vojnika, ali i ostalih radnika

Crne Gore kojih se tiče ovaj zakon”, rekao je Rakočević. Predsjednik Sindikalne organizacije ZIKS-a Predrag Spasojević objasnio je da se izmjenom zakona nipodaštava beneficirani radni staž zaposlenih u službama bezbjednosti i zaštite. Spasojević smatra da svaki četvrti građanin neće dočekati potrebne godine za odlazak u penziju ukoliko se usvoji nacrt zakona koji je, podsjetimo, već prošao radne grupe. “Vezivanjem 40 godina

staža i 65 godina života dolazimo u poziciju da službenici koji ostvare 40 godina staža neće moći da odu u penziju prije određenih godina života. Službenici u zaštiti i spašavanju kao i u vojsci imaju propisano da im nakon 55 godina prestaje služba, a po predlogu Vlade i ovim novim izmjenama zakona to neće moći”, rekao je Spasojević. Sindikalci će se okupiti sjutra na Rimskom trgu u 15 sati i 30 minuta ispred Ministarstva rada i socijalnog staranja. Nakon prvog protesta očekuju da će sjesti za sto sa nadležnima kako bi što prije došlo do promjena u nacrtu zakona. Antena M

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

UTORAK, 21. 8. 2018.

HERCEG NOVI: ZAVRŠENI ª DANI NOBELOVCAº

Nobelovu nagradu vidjelo više stotina posjetilaca Program “Dani nobelovca u Herceg Novom”, koji je počeo proteklog vikenda u kući Iva Andrića u Herceg Novom, otvaranjem izložbe “Pisac, diplomata i nobelovac”, zahvaljujući kojoj je više stotina posjetilaca prvi put u Crnoj Gori vidjelo autentičnu Nobelovu nagradu za književnost, koju je pisac dobio 1961. godine, kao i njegov diplomatski kovčeg i uniformu. O nobelovcu je besjedio akademik Slobodan Grubačić, a Andrićeve riječi govorio je glumac Vojin Ćetković. Konzul Republike Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović kazao je da se obnovom i rekonstrukcijom kuće Iva Andrića u Novom ispisuje nova stranica u kulturnim dešavanjima grada. “Iako do sada srpska istoriografija nije ostavila mnogo pisanih svjedočanstava o briljantnoj diplomatskoj karijeri velikog književnika, verujem da će aktivnosti koje će se odvijati u kući Iva Andrića napraviti dodatni korak u pravcu uklanjanja nepoznanica o Andriću kao diplomati”, kazao je Dojčinović. Sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić-Pištalo je istakla da je, otvarajući vrata kuće u kojoj je Andrić bio najsrećniji, Opština Herceg Novi vratila velikog pisca u našu sredinu i njegovu ličnost sagledava iz posebnog ugla. Direktorka Muzeja grada Beograda, Tatjana Korićanac, objasnila je da na izložbi nema veliki broj eksponata, ali da je riječ o ekskluzivnim predmetima koji su naj-

VJERUJEM DA ĆE AKTIVNOSTI KOJE ĆE SE ODVIJATI U KUĆI IVA ANDRIĆA NAPRAVITI DODATNI KORAK U PRAVCU UKLANJANJA NEPOZNANICA O ANDRIĆU KAO DIPLOMATI vredniji u Muzeju Iva Andrića u Beogradu. Na stotine posjetilaca koji su ispunili vrt kuće i tokom tri dana obilazili izložbu u prizemlju imali su priliku da vide: autentičnu Nobelovu medalju i plaketu, Andrićevu svečanu diplomatsku uniformu, a uz nju mač optočenim draguljima i kapu sa bijelim nojevim perjem, kao i diplomatski kovčeg koji je izuzetan primjer primijenjene umjetnosti i sliku Voja Stanića “Čovjek sa galebovima”, koja je krasila Andrićevu kancelariju. Osim toga, u postavku su uključeni predmeti koji su sačuvani u kući iz vremena kada su Ivo i Milica tu živjeli. “Andrić je Herceg Novi birao ‘po srodnosti’, rekao je dr Vladimir Roganović, rukovodilac ekspertskog tima za revitalizaciju Andrićeve kuće, koja će biti završena do 2020. godine. Kako je poručio, Herceg Novi ostaje upisan tragom Andrićevog pera na literarnu mapu svijeta, kao mjesto mirnog zbrajanja životnih i umjetničkih piščevih spoznaja. Akademik Slobodan Grubačić besjedio je o Andri-

ću, njegovoj opsjednutosti istorijom i vremenom, skromnosti, anegdotama iz piščevog života. “Kada je, neposredno nakon što je čuo da je dobio Nobelovu nagradu, pobjegao, otišao, sakrio se u fruškogorske vinograde kod svoga prijatelja akademika Mladena Reskovca da prođu, kako je rekao, oluje i bure nezasluženog uspjeha. ‘Sad samo želim da skupljena jedra i katarke ponovo razvijem i odem ponovo, kuda? – tamo u Herceg Novi’, tako je rekao”, pričao je Grubačić. Glumac Vojin Ćetković donio je prve večeri publici snagu govora “O priči i pričanju”, koji je Andrić pročitao cijelom svijetu, primajući u Stokholmu decembra 1961. najveću počast koju jedan pisac može primiti. Druge večeri, u programu naslovljenom “Andrićeve staze”, publika u prepunom vrtu je jednom oduševljeno aplauzom pozdravila Vojina Ćetkovića, koji je sa posebnom snagom i emocijom izveo dio iz kratkog romana “Prokleta avlija”, Andrićevog kratkog romana koji književna kritika smatra njegovim remekdjelom. Obje večeri upriličen je muzički program u kojem su učestvovali novski umjetnici: prvo solistkinja Iva Kostić i pijanista Đuro Poznanović, a druge noći duo Linda Poznanović na klaviru i Igor Novak na violončelu. Kuća Andrića u rekonstrukciji otvorena je 16. i 17. jula serijom umjetničkih programa i do sada je posjetilo više hiljada posjetilaca. S.M.

UTORAK, 21. 8. 2018.

crna gora

MješTani ubala izgubili sTrPljenje

Deponija u Ublima

Blokada deponije, ako uskoro dim ne bude ugašen

ještani Ubala organizovaće blokadu deponije Tisove grede ukoliko se do 1. septembra ne ugasi dim sa smetlišta koji je evidentan već dva mjeseca.

Iz Savjeta Mjesne zajednice Ubli naveli su da je situacija u selu alarmantna i da mole lokalnu samoupravu i “Čistoća”, da urade što je obećano još 27. jula na sastanku sa predsjednikom hercegnovske opštine Stevanom Katićem, koordinatorkom za mjesne zajednice Draganom Stanišić, bivšom direktorkom “Čistoće” Milicom Kostić, sadašnjim direktorom “Čistoće” Vladimirom Arsićem, pomoćnikom direktora “Čistoće” Aleksandrom Škobaljom, potpredsjednikom Opštine Milošem Konjevićem, sekretarom za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Aleksandrom Kovačevićem i menadže-

rom Opštine Draganom Šimrakom. “Prisiljeni smo da sprovedemo rigorozne mjere zbog nepoštovanja dogovora, jer još uvijek nije ispunjeno obećanje od 27. jula, iako je javnost od Vladimira Arsića obaviještena da mehanizacija svakog dana radi na obustavljanju dima na smetlištu. Nijedna mašina ne radi na saniranju dima, nego samo na deponovanju novog smeća, koje će prema našem mišljenju i velikom proteklom iskustvu sa ovim smetlištem, ubrzo početi da gori”, navodi se u otvorenom pismu Savjeta MZ Ubli. Direktor “Čistoće” Herceg Novi Vladimir Arsić, kazao je da su sa mješta-

nima razgovarali prije desetak dana i dogovorili se o aktivnosti za sanaciju tog dijela žarišta i da je obišao deponiju. “Zajedno sa sekretarom za komunalne djelatnosti i drugim saradnicima juče sam obišao deponiju. Uvjerili smo se da ima dima, ali u daleko manjoj količini nego što je bilo ranije. ‘RR- Ivović company’ DOO Herceg Novi, koja je tende-

rom dobila posao zasipanja, odnosno sanacije deponije svakadnevno obavlja poslove. Vidno je da se na tom prostoru radi. Intenzivirane su aktivnosti na nasipanju tog dijela zemljom i šutom. Kompanija ‘Ivović’ intenzivno radi nasipanje i pokušaćemo da što skorije saniramo problem”, kazao je Arsić. Na terenu su prisutni i vatrogasci, a prema riječi-

ma Arsića, oni će zasipati pjenom kada se budu otvorila žarišta u toku aktivnosti ovog izvođača. “Nastojaćemo da na dijelovima deponije ugasimo sva žarišta, koja se pojavljuju s vremena na vrijeme. Mi smo rekli da ćemo do 1. septembra zajedno sa predstavnicima Mjesne zajednice pokušati da što efikasnije saniramo deponiju”, istakao je Arsić. S.M.

Tradicionalni košarkaški Turnir

Sportom protiv pušenja

Podgorica: Mašinska PriPreMa

Uskoro asfaltiranje Ulice 10 Ekipe podgoričkih gradskih Puteva juče su izvodili radove na nekoliko lokacija za šta je bilo angažovano sedam ekipa. Jedna ekipa radila je na mašinskoj pripremi za asfaltiranje gradske saobraćajnice na Starom aerodromu. Vrijednost radova izgradnje Ulice 10, od Kozaračke ulice do Ulice Josipa Broza, u zahvatu DUP-a “Konik-Stari aerodrom”, je 300.000 eura. Radovi će obuhvatati građevinski dio - zasijecanje asfalta na ve-

zi postojeće i nove kolovozne konstrukcije, struganje asfalta na vezi postojeće i nove kolovozne konstrukcije, rušenje postojećih betonskih površina, rušenje postojećih betonskih ivičnjaka i rušenje postojećeg asfalta. Radovi obuhvataju i ugradnju saobraćajne signalizacije, izradu atmosferske kanalizacije, javne rasvjete i tk kanalizacije. Tokom jučerašnjeg dana dvije ekipe “Puteva” su bile angažovane na poslovima zasi-

jecanja asfalnog kolovoza kod SC “Morača” i na potezu od Cetinjskog puta do Ulice vojvode Maša Đurovića u Siti kvartu. Na užem području grada radnici Puteva obavljali su popravku zaštitno-ukrasnih stubića, dok se izrada slivničkih rešetki atmosferske kanalizacione mreže izvodi u radionici Društva. Jedna ekipa Puteva juče je radila i na drobiličnom postrojenju za proizvodnju agregata i proizvodnju asfaltne mase na Cijevni.

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR), u saradnji sa KK AS iz Herceg Novog, povodom Međunarodnog dana mladih, organizovalo je tokom vikenda tradicionalni međunarodni košarkaški turnir za pionire “Herceg Novi 2018”. Ovo je način, kako kažu, da djeca uz zdrave stilove života i sport budu zdrava i aktivna, te da ne misle na pušenje i ostale bolesti zavisnosti. “Međunarodni košarkaški turnir ‘Herceg Novi 2018’ predstavlja jedan vid borbe i dio naših stalnih aktivnosti u borbi protiv pušenja, kao jednog od glavnih uzroka nastanka kancera, ali i drugih teških bolesti”, navode iz CDPR-a. Na tradicionalnom međunarodnom košarkaš-

kom turniru pored KK AS iz Herceg Novog, učestvovali su KK Grbalj iz Radanovića (Kotor), KK Montenegro iz Nikšića i KK Leotar iz Trebinja, sa igračima rođenim 2005. godine. Turnir je održan u SC “Igalo” u Herceg Novom, gdje je u finalnoj borbi Montenegro savladao Leotar rezultatom 38:31. U borbi za treće mjesto Grbalj je pobijedio AS sa 48:36. CDPR je pobjednika turnira nagradilo velikim peharom koji im ostaje u trajno vlasništvo, dok su i drugoplasirana i trećeplasirana ekipa takođe dobile prigodne pehare u trajno vlasništvo. Najbolji igrač turnira je Mitar Sarić iz KK Montenegro, dok je najbolji strijelac Nikola Đuričić iz KK AS.

crna gora

akcija gašenja požara uz avione Ministarstva unutrašnjih poslova

Tri letilice djelovale na Paštrovačkoj gori U akciju gašenja požara, koji je izbio juče na nepristupačnim stranama Paštrovačke gore, lokalitet Brda, na zahtjev budvanske Službe zaštite i spašavanja uključila su se i tri protivpožarna aviona Direktorata za vanredne situacije MUP-a. Požar je bio relativno daleko od naseljenih područja. Požarom je zahvaćeno nisko rastinje i žbunje, ali s obzirom na mogućnost širenja i potencijalne opasnosti, avioni su se uključili u gaše-

nje i ova aktivnost je u toku. Direktorat za vanredne situacije MUP-a u stalnoj komunikaciji sa Službom zaštite i spašavanja Budva, prati stanje na terenu i u skladu sa razvojem situacije će preduzimati odgovarajuće mjere i radnje. Protivpožarni avioni Direktorata za vanredne situacije prethodno su, tokom avgusta, bili angažovani na gašenju požara na području Krajine, Kuča i lokaliteta Zagrade.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Izgradnja puta do mjesnog groblja u naselju Muo, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 60.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80/18 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.08.2018. godine. Lice za davanje informacija Zorica Stanković, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14 i 42/17) DOO Možura” Bar, Ul. Branka Čalovića br.13, oglašava

OBAVJEŠTENJE 0 JAVNOJ NABAVCI Predmet nabavke je nabavka kamiona kiper (nabavka korišćenog kamiona kiper) ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 60.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 3-648/18 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 17.08.2018. godine. Lice za davanje informacija Senad Arabelović, telefon 068002266, e-mail senad.arabelović@mozura.me

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, broj 80/05 i “Službeni list CG”, broj 40/10, 73/10, 40/11 ,27/13, 52/16) Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je DOO „Selektor“ iz Bijelog Polja, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poslovnog objekta(P+2), ukupne površine 1404,00m2 na dijelu kat.parcele br. 107 KO Nedakusi u Nedakusima, opština Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje, kancelarija br.32, II sprat, svakog radnog dana u terminu od 8 do 11 časova. Rok za javni uvid teče od dana objavljivanja pa do 30.08.2017. godine. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me. Javna rasprava o predmetnom elaboratu održaće se u prostorijama objekta u ul.Industrijskoj, u prostorijama »Enza Home«, Bijelo Polje, dana 31.08.2018. godine, sa početkom u 10 časova.

UTORAK, 21. 8. 2018.

plužine: završeno takMiČenj

ČETVORO NA USTALO U IS Nakon 49 sati ležanja, četvoro takmičara odučilo je da prekine nadmetanje i da ustanu u isto vrijeme. Shodno dogovoru i novčanu nagradu od 400 eura kao i robu u istom iznosu podijelili su na ravne časti. Takmičenje za najvećeg ležaroša nikada nije bilo neizvjesnije u etno selu Montenegro u Breznima. Od 18 takmičara četiri su pobijedila i to zajedničkom odlukom da nadmetanje prekinu u isti čas. “Dovoljno smo se upoznali za ovo 49 sati i nije bilo sumnje da će neko ispasti od nas kada smo se dogovorili da zajedno ustanemo. Sve je bilo ekstra”, kaže jedan od nagrađenih Miloš Radulović iz Nikšića. Iako je sada zvanično dobio titulu “džabolebaroša”, Radulović kaže da to nije pravo mjerilo. “Neka nas zovu džabalebaroši samo kada smo ovdje inače smo veliki radnici. Težak rad zaslužuje težak odmor. Od poslovnih saradnika mi je sagorio telefon od sinoć do jutros”, ističe Radulović. To što su bez prekida ležali 49 sati za takmičare nije bio problem. Najviše je smetalo što nijesu mogli da ustaju ni do toaleta, ali kažu da su i taj problem psihološki rešavali trudeći se da misle o ljepšim stvarima.

“Prije svega sam došla radi druženja i zabave. Bilo je super, ekipa je bila ekstra, savršena organizacija, dočekani super,

To šTo su bez prekida ležali 49 saTi za Takmičare nije bio problem. najviše je smeTalo šTo nijesu mogli da usTaju ni do ToaleTa, ali kažu da su i Taj problem psihološki rješavali Trudeći se da misle o ljepšim sTvarima. tako da sam izdržala do kraja. Nagrada nam nije bila bitna jer smo odlučili da svi zajedno ustanemo i podijelimo novac jer smo prije svega došli da vidimo koliko možemo da izdržimo i da podnesemo ovaj izazov”, kaže među najboljima Anđela Dendić, takođe iz Nikšića. Među četiri najizdržljivija takmičara našla se i Milka Doderović iz Pive, inače članica atletskog kluba Spartanac iz Podgorice. “Istrčim po 50 kilometara, ali ovo mi je teže palo. Teže mi je bilo 50 sati ležanja od 50 km trčanja. Kada se trči može se napraviti pauza, može se popiti voda,

kolašin: završen Međunarodni festival alternativnog tea

Veče “Ranjena lira“ - podsjećanje na st

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka kancelarijskog namještaja za potrebe organizacionih jedinica UCG ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 56.700,00 eura. Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1-337/3 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.08.2018. godine. Lice za davanje informacija Tatjana Paunović, telefon 020 414 209, e-mail ptatjana@ac.me.

za sve ima rješenje”, istakla je Doderović. Dijana Labović iz Tivta kaže da se prijavila za takmičenje zbog druženja, a da je pravo iz kreveta ide kod djece i supruga.” Ishodom takmičenja zadovoljni su i organizatori. “Ove godine smo imali veoma zanimljive takmičare I drago nam je što su sklopljena dobra poznatstva. Ne mogu reći da

Sa završne večeri festivala u Kolašinu

Za kraj međunarodnog alternativnog festivala teatra „Korifej“ održano je veče pod nazivom “Ranjena lira”, posvećeno kolašinskom pjesniku pokojnom Ljubisavu Ljubu Bojiću. Sjećanje na Bojićev život i stvaralaštvo, bilo je, ujedno i inicijativa da se ne zaborave svi umjetnici tog grada. Budo Simonović je o pjesniku koji je stvarao od 60-ih godina prošlog do prve dekade ovog vijeka, kazao da ga se sjeća kao “tihog i skromnog čovjeka tople duše, a da je njegove pjesme ka-

UTORAK, 21. 8. 2018.

je U leŽanjU

AJBOLJIH STI ČAS Pobjednici takmičenja u izležavanju su to lijeni ljudi, već je riječ o izuzetno vrijednim ljudima koji su psihološki jaki”, kazao je Milonja Blagojević. Po riječima Blagojevića, takmičenje je organizovano iz šale, ali je poprimilo međunarodni karakter. Dolazile su svjetske televizije da prenose i ove šaljive marketinške ideje samo mogu dobro donijeti Crnoj Gori. Stranci kada su saznali

o čemu se radi bili su oduševljeni, dolazili da se slikaju. Prošle godine je takmičenje prenijela francuska nacionalna televizija i imali smo francuskih turista koji su za nas čuli preko takmičenja”, ističe Blagojević. Ove godine takmičilo se 18 takmičara, 15 iz Crne Gore i tri iz Srbije. Sponzor je bio UNO.. M.R.

eatra ª korifejª

tvaralaštvo Ljuba Bojića rakterisala liričnost, misaonost i čistota stiha”. On je istakao da je Bojić obezbijedio mjesto u istoriji knjževnosti i da nije napisao ništa drugo osim nekoliko elegija o prolaznosti života, koje su nastale u vrijeme kada je pjesnik bio bitku sa teškom bolešću. “Veličina poezije Ljuba Bojića je u činjenici da to nije bilo “samo stihovanje, nego jedna zrela poezija u najboljoj tradiciji naše literature”, kazao je Simonović. Profesor dr Savo Marković tvrdi da ako se bude sudio sud

estetike, Bojićeve pjesme trebalo bi da se nađu u udžebenicima za osnovnu školu. “Pisao je ljubavnu, socijalnu, rodoljubivu, poeziju bola i prkosa, elegije, pjesme za djecu. Čak i kad su teme epske, on je bio liričar.“, kazao je Marković. Bojić je za života objavio 10 zbirki pjesama, a pisao je, kako je kazala Jelena Bakić, uglavnom u Kolašinu, ali i u Nikšiću, Beranama, Dubrovniku... “Grad Kolašin ima svoje umjetnike, ali i odgvornost da ih sačuva”, poručila je Bakić. Z.B.

crna gora

Ulcinj: projekat tUrističke valorizacije lokaliteta Šas

Planirano oživljavanje starog grada u zaleđu Sekretar za privredu i ekonomski razvoj dr Agron Ibrahimi izjavio je da je resor kojim rukovodi pokrenuo projekat turističke valorizacije lokaliteta Šas. Ovaj projekat, koji se zove “Archaeological Park Suacium at the Crossroad of Civilisations”, planira se u nekoliko faza, javlja ul-info. Prva faza projekta obuhvata izradu prostorne mape arheološkog nalazišta Šas, kao i izradu studije izvodljivosti za osnivanje Regionalnog arheološkog parka “Svacium”. Takođe će biti urađen i pilot projekat

Agron Ibrahimi

– otvorena izložba “Svacijum kroz godinama”. Projektom su predviđene i promo kampanje (promovisanje Šasa kao kulturno-turističkog lo-

Ostaci crkve u starom gradu Šasu kaliteta na turističkim sajmovima i na elektronskim medijima). Novi turistički proizvod biće kreiran i promovisan u skladu sa najboljim međunarodnim praksama. Iako nije glavna svrha posjete, arheologija / baština / kultura, se mogu identifikovati kao glavne snage Ulcinja. Na osnovu strateškog planiranja, Ulcinj treba da komercijalizuje kulturnu industriju na uslugu turističke industrije. Ovo se mora dogoditi kroz društvene činioce koje posjeduje Ulcinj, čineći turističko oživljavanje starog grada Šasa, Sta-

rog grada Ulcinja i muzeja. Na osnovu istorije starog grada Šasa, ovaj mrtvi grad može doživjeti oživljavanje po modelu kreativnosti i primjera razvoja starim gradom Petra u Jordanu. Završna faza projekta će imati za cilj da povezivanje kulture i turističke industrije što će dovesti do oživljavanja lokaliteta kao prepoznatljive destinacije na Balkanu, što svakako može uticati i na razvoj čitavog područja i ekonomiju, kao što su trgovina tradicionalnim zanatima, snimanje filmova, gastronomija i turističke ture.

U tivtU počeo plesni seminar

Tečaj uz vrsne pedagoge U sklopu Prvog festivala plesnog teatra, koji organizuje Centar za kulturu, u Tivtu je juče počeo plesni seminar. Projekat realizuje Bitef dens kompanija iz Beograda, a saradnik na projektu je NVO ŠkArt.

Seminar pohađa 14 polaznica, od kojih su šest iz Crne Gore, među kojima i jedna Tivćanka, tri iz Bosne i Hercegovine i pet iz Srbije. Časovi će se odvijati od ponedjeljka na ljetnjoj sceni Centra za kulturu i ma-

loj sceni ljetnjikovca Buća, a posljednja dva dana seminara, u subotu i nedjelju, časovi će biti održani na sceni Sinhro u Porto Montenegru. Časovi su juče počeli klasičnim baletom, koji vodi primabalerina narodnog pozorišta u Beogradu Ašhen Ataljanc, nakon čega je uslijedio čas savremene igre pod vođstvom Richel Wieles, pedagoga koji dolazi iz Holandije, a sinoć je nastavljeno sa časovima yoge pa hip hopa. Posljednji, sedmi dan seminara, 26. avgust biće otvoren za publiku. Z.K.

Svijet

UTORAK, 21. 8. 2018.

AnAlize: Dojče vele o pespektivama proširenja

NeispuNjeNa OstvarljivO, ali obećaNja eu ne i garantOvanO drmaju balkaN

srbija u eu Do 2025. goDine?

Beograd - Ambasador Austrije u Srbiji Nikolaus Luteroti smatra da je 2025. godina ostvarljiv datum za pristupanje Srbije EU. Međutim, on navodi da se to ne može garantovati i ističe da napredak u najvećoj mjeri zavisi od reformi u Srbiji. Ambasador Austrije, koja je 1. jula preuzela predsjedavanje EU, rekao je u intervjuu za portal Juropijan Vestern Balkans da napredak prije svega zavisi od reformi u oblasti vladavine prava, te istakao da će ta zemlja nastaviti snažno da podržava srpsku perspektivu pristupanja. On je naveo da se Austrija nada da će doći do značajnog i konkretnog napretka u procesu proširenja na Zapadnom Balkanu, pogotovo kad je riječ o Srbiji, te dodao da ta tema zaslužuje visoku političku pažnju. Dodao je i da njegova zemlja tokom predsjedavanja želi da se fokusira na tri prioriteta, među kojima su bezbjednost i borba protiv nelegalnih migracija, zaštita evropske konkurentnosti i prospretita i održavanje snažnog fokusa na stabilnost

Jugoistočne Evrope. Upitan da li će tokom predsjedavanja Austrije EU biti održane dvije međuvladine konferencije na kojima će Srbija otvoriti još poglavlja u pregovorma, ponavlja da proces reformi zavisi od Vlade Srbije, te da EU mora da vidi uočljiv napredak u srpskoj reformskoj agendi. Luteroti, govoreći o Berlinskom procesu i ishodu samita u Londonu, navodi da je to dobar i uhodan format, ali da napredak ili neuspjeh u pomirenju, rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja ili saradnja u infrastrukturnim projektima ne zavise od formata, već od zalaganja svih uključenih aktera. On kaže da su neki političari na Zapadnom Balkanu preduzeli prave korake i naglasili da jedino pomirenje i regionalna saradnja mogu da dovedu do stabilnosti i prosperiteta, ali da još mnogo mora da se uradi po tom pitanju. Luteroti kaže i da će mladi Balkana odrediti budućnost regiona i ističe da zato Austrija podržava Regionalnu kancelariju za saradnju mladih.

EU je razočarala proevropske elite na Balkanu pa na toj frustraciji rastu nove tenzije, ocjenjuje Dojče vele u svojoj analizi

Dio tenzija je i debata o prekrajanju granica, dok u “slobodan prostor” spremno ulaze Rusija i Kina, piše Andreas Rinke, autor Dojče velea. Prije samo tri mjeseca Evropska unija je na samitu u Sofiji svečano ponovila obećanje Zapadnom Balkanu – ono o bliskim vezama i pristupnoj perspektivi. Ali sada se već pomaljaju nove brige. S jedne strane, pojedine balkanske vlade pitaju se da li obećanja zapadnih partnera iz EU i NATO uopšte nešto vrijede. Sa druge, tinja i u samom regionu, gdje zagovornici i protivnici EU ulaze u nove bitke. Prošlog petka njemačka kancelarka Angela Merkel po drugi put u nekoliko dana upozorila je da prije ulaska u EU mora-

srpski ministar ivica Dačić:

KaKva demarKacija?

Beograd -- Ministar Ivica Dačić je povodom navoda da se u Prištini razmatra demarkacija granice sa Srbijom, rekao da se to ne može raditi jednostrano. Kako kaže, za to je potreban dogovor. “Nema dileme da želimo postizanje kompromisnog rešenja. Dijalog će se nastaviti u septembru”, rekao je

Dačić na konferenciji za novinare s ministarkom spoljnih poslova Gane Širli Ajorkor Bočvej. “Kakva demarkacija, dobro znate da postoji administrativna linija koju skoro 20 godina kontroliše Kfor”, rekao je Dačić. Ministar je podsjetio da je više puta ukazivao da nema dileme da mi želimo postiza-

nje kompromisa, te da druga strana treba da se izjasni da li i ona to hoće.

“Dijalog će biti nastavljen u septembru, kako je rekao predsjednik Aleksandar Vučić. Ne znam da li će biti još nekih sastanaka van tog dijaloga na raznim međunarodnim forumima. Trenutno nema-

ju biti riješeni teritorijalni konflikti. A prošlog ponedjeljka je rekla da su granice u regionu neupitne. „To se mora stalno ponavljati, jer iznova ima težnji da se možda opet priča o granicama. To ne možemo da učinimo“, rekla je Merkelova.

■ Priče iz Beograda i Tirane

Na prvi pogled iznenađujuće je to da se 2018. godine, dakle dvije decenije od kraja balkanskih ratova, uopšte govori o granicama u regionu. To je inicirano brigom da bi upravo Albanija sa prozapadnim šefom vlade Edijem Ramom mogla da potpali političko bure baruta. Jer Albanija i “srpska pokrajina” Kosovo žele da početkom

naredne godine sasvim uklone međusobnu granicu. To u drugim bivšim jugoslovenskim republikama hrani strah od „velikoalbanskog“ nacionalizma. Jer to bi imalo uticaja na Makedoniju s njenim brojnim građanima albanskog porijekla. Debata o novom povlačenju granica raspiruje se i iz Srbije. Predsjednik Aleksandar Vučić uveo je u igru razmjenu teritorija između Srbije i Kosova kako bi riješio sve veće probleme srpske manjine na sjeveru Kosova. „Ali svako pomjeranje granica u regionu veoma je opasno“, upozorava Ulf Brunbauer, direktor Instituta za jugoistočnu i istočnu Evropu na Univerzitetu u Regenzburgu. Onda bi, kaže on, i Srbi u Bosni i Hercego-

UTORAK, 21. 8. 2018.

Svijet

■ Moskva i Peking su “sPreMni”

Brunbauer, ali i brojne diplomate u Briselu vide vezu politike EU i ponovnog izbijanja debate o granicama. Stepen frustracije među proevropskim elitama prilično je visok“, uočava Brunbauer. Razlog je, smatra, to što EU naprosto ne poštuje datu riječ vini mogli da osjećaju ohrabrenje i teže otcjepljenju, pa ujedinjenju sa Srbijom.

■ Frustracija na Balkanu

Brunbauer, ali i brojne diplomate u Briselu vide vezu politike EU i ponovnog izbijanja debate o granicama. „Stepen frustracije među proevropskim elitama prilično je visok“, uočava Brunbauer. Razlog je, smatra, to što EU naprosto ne poštuje datu riječ. Baš bliski partneri Nemačke – recimo Francuska i Holandija – sprečavaju da EU otvori pregovore s Albanijom i Makedonijom, premda te zemlje, prema procjeni Evropske komisije, ispunjavaju sve kriterijume. Ipak, predsjednika Emanuela Makrona progoni unutrašnjepolitički strah da bi debata o proširenju EU mogla da ojača desničarske populiste na evropskim izborima u maju sljedeće godine. „To ojačava sumnje država u regionu u to da li obećanja EU uopšte nešto vrijede“, opisuje Brunbauer posljedice. Albanski premijer Rama je ranije u intervjuu za Rojters upozorio na katastrofalne posljedice ukoliko EU odustane od obećanja o proširenju. mo neki predlog oko kojeg je postignut dogovor. O tome se tek razgovara. Ponekad se stvara utisak kao da je sve dogovoreno i riješeno“, naglasio je on. Povodom pominjanja toga da Priština želi da uzme Bujanovac i Preševo, Dačić je rekao da su to sve “prazne priče” i da ako neko želi da ozbiljno razgovara to mora biti dio ozbiljnog projekta. “Želimo najmanje loše rješenje za sve. Najviše bi voljeli da zemlje koje nisu iz ovog regiona prate taj proces i podrže rješenje do ko-

jeg dođemo“, rekao je Dačić nakon susreta sa šeficom dipomatije Gane. On je podvukao da Srbija zbog toga zemljama koje su priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova govori da je to pogrešna odluka i da pregovarački proces nije privreden kraju. “Nema nikakvih aktivnosti u pravcu demarkacije koje se sprovode. Postoji administrativna linija, a nju već dvadeset godina kontroliše Kfor. Nikakvih drugih aktivnosti nema. Ako neko misli da je kompro-

mis da treba da dobiju Preševo, Bujanovac, Medveđu mislim da ne razumiju situaciju u kojoj se nalaze“, podvukao je Dačić. Upitan za referendum o mogućem rješenju za Kosovo, Dačić je odgovorio citirajući Čerčila rekao da se nalazimo “na kraju početka tog pregovaračkog procesa”. “Tragamo za nekim konkretnim, kako Amerikanci često kažu „kreativnim rješenjima“. Koje će biti prihvaćeno ili ne, i da li će doći do rješenja vidjećemo. Veoma je važno o čemu se

Ni američki predsjednik Donald Tramp nije od velike pomoći. Njegova opaska o tobože „agresivnom narodu“ u Crnoj Gori probudila je kod te nove članice NATO pitanja koliko supersila SAD ozbiljno shvata pravilo da se, u slučaju opasnosti po jednu članicu vojnog saveza, sve ostale moraju angažovati. „Može se predvidjeti da će zemlje poput Rusije upasti u vakuum koji ostavlja EU“, kaže Brunbauer. Zvanična Podgorica javno se žalila na žestoka miješanja Rusije u zemlji. Otrježnjenje stiže i sa drugih strana. Kina je donedavno bila posmatrana kao izvor finansijske pomoći. Samo dan prije nego što je kineski premijer Li Kećang početkom jula došao u Berlin, on je u Sofiji učestvovao na takozvanom samitu 16+1. Tu se kinesko rukovodstvo redovno srijeće s brojnim južnoevropskim članicama EU i zemljama koje nisu članice. Zvanično se radi o infrastrukturnim projektima, ali prema poimanju briselskih diplomata, naravno, i o pitanju kako će Kina stupiti na evropsko tlo. U Evropskoj uniji se taj angažman Pekinga posmatra sa skepsom, premda je Li tokom posjete Berlinu pokušao da taj utisak ublaži. No upravo jedan projekat u Crnoj Gori služi kao upozorenje da Kina u svemu i te kako vidi svoju korist. Tako je zemlja finansirala samo dio autoputa koji treba da poveže tu zemlju sa Srbijom. Ali za drugi dio bi Crna Gora morala dodatno da se zaduži kod Kineza. Ta nova finansijska zavisnost, smatraju u EU, otvara vrata Kini. Crnogorski premijer Duško Marković već govori o tijesnoj saradnji sa Kinom u oblasti turizma i hiroenergije. odlučuje i glasa na referendumu“, rekao je on podsjećajući da je na nekim referendumima postavljano pitanje koje nije bilo realno. Tek kada se bude našlo najbolje rješenje za sve, prema njegovim riječima, biće održan referendum. “Ali još samo daleko od svega toga“, naglasio je Dačić. On je istakao da bi, ako Srbija uslled razgraničenja dobije sjever Kosova, to bilo zatvaranje puta takozvanoj zelenoj transverzali. “Sjever Kosova je prepreka tome“, poručio je on.

Svijet

UTORAK, 21. 8. 2018.

seRija napada u ČeČeniji

Islamska država preuzela odgovornost Islamska država, iako bez neposrednih dokaza, preuzela je odgovornost za seriju napada na policijske ciljeve u Čečeniji. Dva azilanta naoružana noževima pokušala su da upadnu u policijsku stanicu u Šaljinskom okrugu u Čečeniji i tom prilikom ranila dva policajca, saopštili su ruski istražitelji. Oba napadača su ubijena, objavila je agencija TAS, prenosi Rojters. U odvojenom incidentu u kojem nije bilo povrijeđenih mlada žena koja je nosila ruksak raznijela se u policijskoj

stanici u selu Mesker-Jurt. U Groznom, glavnom gradu Čečenije, policija je otvorila vatru na vozača mercedesa koji je pokušao da pobjegne od saobraćajne policije i, prema izvještaju istražitelja, vozač je ubijen. Od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine Moskva ratuje sa separatistima, uglavnom pripadnicima Muslimanske internacionalne republike, ali su ovakvi napadi bili relativno rijetki u Čečeniji. Čečenski lider Ramzan Kadirov, koji je za vrijeme tih incidenata bio u posjeti Saudij-

skoj Arabiji, rekao je da je situacija u zemlji mirna i da su ovi napadi organizovani kako bi zasjenili muslimanski praznik Eid al-Adha.

U odvojenom incidentu u kojem nije bilo povrijeđenih mlada žena koja je nosila ruksak raznijela se u policijskoj stanici u selu Mesker-Jurt.

nakon pucanja na ambasadu sad u ankaRi

Policija uhaPsila naPadača

Policija je odmah nakon slučaja otvaranja vatre na zgradu američke ambasade u Ankari pokrenula operaciju kako bi uhapsila osumnjičene. Pripadnici policije su ubrzo uhapsili osobu koja je umiješana u taj incident. Kako je saopštila kancelarija guvernera Ankare, jutros oko 5.30 sati po lokalnom vreme-

nu nepoznata osoba je iz bijelog motornog vozila u pokretu, krećući se bulevarom ispred zgrade Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Ankari, ispalila šest hitaca prema objektu. Prvi rezultati uviđaja su pokazali da su tri metka pogodila metalna vrata i stakleni dio objekta na ulazu. Nije bilo stradalih ili povrijeđenih.

CRNA GORA MINISTARSTVO ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu Člana 13. Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list RCG”, br. 80/05. i „Sl. list CG”, broj 40/10., 73/10., 40/11., 27/13. i 52/16.) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta, „Toni Grill” d.o.o. iz Ulcinja, Donji Štoj bb, donijeto Rješenje, broj: UPI-101/2-021428/10 od 20. 08. 2018. god., kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za postavljanje auto-kampa na katastarskoj parceli broj 29/4. KO Donji Štoj, Opština Ulcinj, koji je za nosioca projekta uradio „PAMING” d.o.o. iz Podgorice. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za postavljanje auto-kampa na katastarskoj parceli broj 29/4. KO Donji Štoj, Opština Ulcinj, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da postavljanje auto-kampa na katastarskoj parceli broj 29/4. KO Donji Štoj, Opština Ulcinj, realizuju u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se odnose na: • Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i • Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu održivog razvoja i turizma u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja ili objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta, a preko ovog organa.

Rusija: pRovjeRa boRbene gotovosti

Najveći vojni manevri od 1981. godine Vojska na istoku Rusije u stanju je visoke pripravnosti zbog predstojećih velikih vojnih vježbi u kojima će takođe učestvovati Kina i Mongolija, izjavio je juči ruski ministar odbrane Sergej Šojgu. Šojgu je rekao da velikoj vojnoj vežbi “Vostok 2018” u septembru prethode petodnevne provjere borbene gotovosti koje su počele juče, javila je agencija Tass. On je rekao da će pred-

stojeći vojni manevri biti najveći nakon sovjetskih vojnih vježbi 1981. godine, prenijela je agencija AP. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da bi predsjednik Rusije Vladimir Putin mogao da prisustvuje vježbama. Šojgu je rekao da će vojne vježbe biti održane širom ruskog Dalekog istoka i Sibira, kao i da će učestvovati i jedinice vojski iz Kine i Mongolije.

25 Izložba vajarke Maje ČakalovIć na Gradu teatru UTORAK, 21. 8. 2018.

kultura

Štit, knjiga i nakit simboli su elitnog duhovnog prostora I

zložba radova crnogorske vajarke Maje Čakalović naslovljena “Trag vremena” otvorena je u Crkvi Santa Marija. Ujedno, ovo je i posljednja izložba koja zatvara likovni program ovogodišnjeg Grada teatra.

Postavku čini tridesetak radova poznate umjetnice iz tri ciklusa - “Štit”, “Knjiga” i “Nakit”, koji su nastajali unazad nekoliko godina. Najčešći motiv na radovima je, kako objašnjava autorka, štit, koji kao predmet izvađen iz svog konteksta stvara alegoriju i predstavlja zaštitu intelektualne misli, ideje mudrosti i umjetnosti. “Za mene kao umjetnika taj motiv može predstavljati i jedan poseban unutrašnji psihološki mehanizam odbrane, ‘štita’ od stvarnosti, koji je svima nama potreban. Bavim se i temom na-

kita, što je dio ciklusa ‘Nakit-iskopine’ i nastojim da pokažem splet različitih, a opet sličnih stanja iz prethodnih radova, a na izložbi sam predstavila i dio skulptura iz ciklusa ‘Knjige’, koji je započet u ovoj godini”, kazala je Čakalović. Otvarajući izložbu, konsultant Likovnog programa Grada teatra Aleksandar Čilikov, istakao je da je simbolika štita jasna, on nije samo ratnički eksponat, već upućuje i na činjenicu da se tokom cijelog života štitimo od nečega. “Majini radovi bi se mogli višestruko tumačiti: mi se nalazimo u crkvi Santa Marija, u jednom drevnom hramu, imamo izložene štitove, i ako se vratimo u prošlost hrišćanskih hramova, oni su bili mjesto zaštite i za uboge, i za bogate. Imamo knjige, opet, ako se vratimo prošlost, hrišćanski hram

je bio centar pismenosti i književnosti, ako pomenemo nakit, ništa nema raskošnije u oblasti umjetnosti i nakita, kao riznice starih manastira. Tako je koncept ove izložbe povezan sa i hramom kao institucijom, koja je za mene, kao istoričara umjetnosti, najelitniji i najreprezentativniji duhovni prostor”, kazao je Čilikov. On je dodao da je Čakalović “jedna od rijetkih umjetnica koja koristi simbole iz prošlosti, antičke, srednjevjekovne i transponuje ih u modernu umjetnost na vrlo originalan način, bez ikakvih lažnih simbolika, ispraznih alegorija, ili nekih direktnih replika s kojima smo imali prilike da se susrećemo u nekim umjetninama”. “Secta Tempus” je i posljednja izložba Likovnog programa ovogodišnjeg Grada teatra, i biće otvorena do 29. avgusta. S.I.

prva postavka karakaševoG teksta ª blue Moonº u zaGrebaČkoM satIrIČnoM teatru

Liješevićev komad za početak sezone Kerempuha Naš priznati reditelj Boris Liješević režiraće predstavu “Blue Moon”, po istoimenom romanu nagrađivanog hrvatskog književnika Damira Karakaša, kojom će biti otvorena nova sezona zagrebačkog Satiričkog kazališta Kerempuh. Ovo je prva Liješevićeva saradnja sa ovim zagrebačkim teatrom, a premijerno igranje komada “Blue Moon” zakazano je za 28. oktobar. “Karakašev slojevit, humorističan i autentičan tekst presjek je predratnog stanja posmatranog iz vizure Čarlija, propalog studenta i ‘rokabilija’ koji u gradskom životu, muzici i hedonizmu traži bijeg iz surove ličke provincije i zamršenih odnosa s ocem

KaraKašev slojevit, humorističan i autentičan teKst presjeK je predratnog stanja posmatranog iz vizure čarlija, propalog studenta i ‘roKabilija’ Koji u gradsKom životu, muzici i hedonizmu traži bijeg iz surove ličKe provincije i zamršenih odnosa s ocem i djedom i djedom. Karakaševo pismo i Liješevićeva režija, objedinjeni u pozorišnoj saradnji, dotiču se osjetljivih i relevantnih pitanja hrvatske svakodnevice, pritom zadržavajući lakoću, humor i jednostav-

Boris Lišević

nost umjetničkog izraza”, stoji u najavi. Uloge u predstavi tumače Rakan Rushaidat, Filip Detelić, Vilim Matula, Jerko Marčić, Branka Trlin Matula, Mirela Videk Hranjec i Marko Makovičić. Boris Liješević je rođen u Beogradu 1976. Odrastao je u Budvi. Na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na Grupi za srpsku književnost i jezik, apsolvirao je 1999. Diplomirao je režiju na Akademiji umetnosti u Novom Sadu 2004. Neke od zapaženih predstava koje je režirao su „Prisustvo“, „Greta stranica 89“, „Dragi tata“, „Zverinjak“, „Jare u mleku“, „Čekaonica“, „Povodom galeba“, „Elijahova stolica“, za koju je dobio gran pri Bitefa „Mira Trailović“. S.I.

kultura

Milatovićev filM u takMičarskoj selekciji

Puna glava radosti na festivalu u Ljubljani

Kratkometražni igrani film “Puna glava radosti”, reditelja Branislava Milatovića, uvršten je u takmičarsku selekciju 4. Festivala kratkog filma u Ljubljani – FEKK, koji je počeo sinoć i trajaće do 25. avgusta. Festival je podijeljen u dvije takmičarske kategorije (nacionalnu i EX-YU selekciju), kao i nekoliko pratećih programa, a film „Puna glava radosti” će se sa još 23 ostvarenja takmičiti u programu koji je fokusiran na filmove stvaralaca sa prostora bivše Jugoslavije. „Film se bavi odnosom psihijatra i pacijenta u jednoj neobičnoj seansi, a s druge strane predstavlja univerzalnu

priču čovjeka 21. vijeka kojemu su ka izlaz iz egzistencijalnih nedoumica veoma često ponuđena pogrešna vrata“, navodi se u sinopsisu. Uloge tumače Slavko Štimac i Marko Baćović. Direktor fotografije je Lazar Radić, producent filma je Đorđe Vojvodić, izvršni producent Danilo Milatović, a film je rađen po motivima istoimene priče Ognjena Spahića. Ovo je prvi projekat koji je nastao u okviru produkcijske kompanije Bitter Frames Production iz Podgorice. Film je podržan na konkursu Ministarstva kulture Crne Gore, a rađen je u koprodukciji sa Montenegro Art Production i Radio Televizijom Crne Gore.

UTORAK, 21. 8. 2018.

iNtervju: BojaN stijović, red ª Peloidº NakoN Projekcije u

Biti dio tak selekcije u samo po seB “Peloid” je priča o pomirenju dva aspekta života - onog koji se nalazi u sferi ideala i onoga koji predstavlja realan život. No, to je tek jedna od tema koje film pokriva

⌦ Sonja Ičević

iZloŽBa u BudvaNskoj ModerNoj Galeriji

Svjetlosne vibracije na slikama dvije umjetnice

Izložba slika umjetnica iz Rusije, Natalije Pronine i Lidije Zarembe, biće otvorena večeras u 21 sat, u Modernoj galeriji u Budvi. “U slikama Natalije Pronine su tokovi svjetlosti oni probijaju platno, a mi posmatramo njegove vibracije: svjetlost sunca i svjetlost mjeseca ispunjavaju prostor pretvarajući ga u jednu cjelinu - u njoj snovi nestaju u svijetlu dana, ali sjenke ostanu u njegovoj dubini. Takav svijet ne reprodukuje spoljašnju stvarnost i ne odražava je. On postoji sam po sebi”, navodi se u saopštenju povodom izložbe. Lidija Zaremba je grafičarka i slikarka, članica Saveza umjetnika Rusije i Među-

narodnog udruženja likovnih umetnosti – AIAP UNESCO. Učestvovala je u raznim izložbenim projektima: međuregionalnim, ruskim i međunarodnim. Tokom proteklih dvadeset godina održala je šest samostalnih izložbi. Njeni radovi se čuvaju u državnim muzejima i privatnim kolekcijama u Rusiji, Francuskoj, Americi, Poljskoj i Nemačkoj. Izložba će biti otvorena za javnost do 3. septembra. Na otvaranju izložbe govoriće Mile Albijanić, likovni umjetnik iz Budve, dok je kustoskinja postavke istoričarka umjetnosti Jelena Đakonović. U muzičkom programu će učestvovati Marina Dinić, pijanistkinja iz Budve.

Film „Peloid“, našeg reditelja mlađe generacije Bojana Stijovića, prikazan je na nedavno okončanom Sarajevo Film Festivalu, u okviru takmičarske selekcije za kratki film. U razgovoru za Dnevne novine, Stijović govori o filmu, značaju projekcije na ovoj priznatoj smotri, ali i o uslovima u kojima njegove mlade kolege stvaraju. Snimanje „Peloida“ podržano je na konkursu Filmskog centra Crne Gore, scenario potpisuju Stijović i Stefan Bošković, a film je rađen u produkciji kuće „Artikulacija“. Uloge tumače Stefan Bošković, Ljubo Đurković i Jovana Vujošević. U pitanju je priča o komplikovanom odnosu između oca i sina. Otac, čiji lik tumači Ljubo Đurković, u dubokoj starosti pomirio se sa životom i više nema nikakvih pitanja, a ni idela za koje bi živio, dok se sin Roman (Stefan Bošković), u tridesetim godinama bori sa anksioznošću jer živi u sukobu između idela i onoga što realno može da postigne.

■ PRIČA O POMIRENJU “Film nikada ne govori samo o jednoj temi, on je višeslojno, višedimenzionalno djelo, tako da i u ovom slučaju možemo da govorimo o više krugova. ‘Pelo-

id’ je priča o pomirenju dva aspekta života - onog koji se nalazi u sferi ideala i onoga koji predstavlja realan život. No, to je tek jedna od tema koje film pokriva”, kaže reditelj. Osnovnu ideju, napominje, oslikava sam naslov, jer je peloid blato za podmlađivanje. “Ubijeđeni smo da tim peloidom možemo da povratimo mladost, ali ne možemo je nikada vratiti. Simbol peloida, mladosti je lik djevojke, koju igra Jovana Vujošević. Ona je ta očaravajuća sila koju ljudi u institutu, u kom se radnja dešava, posmatraju i koja se javlja tek na trenutak, u njoj se uživa samo tren. Kroz film zaključujemo da je sve prolazno i da postoje samo neki momenti koje ćemo na kraju života sabrati. Možda je to jedno pesimistično shvatanje života, ali smatram da je cijeli sačinjen od nekoliko lijepih trenutaka”, smatra reditelj. Kako dodaje, pobornik je otvorenih krajeva, pa se i “Peloid” završava na taj način. “Posljednji kadar je Romanov povratak trajektom odakle je i došao. Dakle, konstatujemo stanje između oca i sina – postoji emocija, ali generacijski sukob i različito poimanje života im ne dozvoljavaju da u potpunosti ostvare jak odnos. Film ima otvoren kraj, a uloga filmskog reditelja jeste da publici prikaže nešto u šta će ona da učita-

va određena osjećanja. Film je moćan medij zato što je njegova srž u intuitinom, u nečemu što ne proizilazi iz intelektualizacije”, kaže Stijović.

■ CRNOGORSKA PREMIJERA NAREDNE GODINE

Uloge u filmu ne tumače profesionalni glumci – Bošković i Djurković su pisci, a Vujošević je model. No, upravo ta činjenica, vjeruje reditelj, cijeloj priči daje interesantan sloj. “Jako je interesantno što glume dva pisca, čini mi se da se rizik koji sam preuzeo kada su oni u pitanju isplatio. Kada se vrši kasting, tu nema mnogo filozofije, presudni su intuicija i osjećanje da neko nešto može da uradi. Bio sam ubijeđen da Stefan Bošković može ovog lika da odglumi, samim tim jer je scenario zasnovan na njegovoj istoimenoj priči, i budući da je mu je lik iz filma blizak – zbunjen, anksiozan, zabrinut čovjek od 35 godina. Ljubo Đurković je sam po sebi jako šarmantan čovjek, a u kombinaciji sa Stefanom javila se neka specifičnost, oni su zaista uspostavili odnos oca i sina. A Jovana je upečatljivo lice koje kamera voli, koje se fenomenalno slika. Jako je lijepa i specifična”, kaže Stijović. Crnogorska publika “Peloid” će premijerno moći da vi-

KULTURA

UTORAK, 21. 8. 2018.

DITELJ FILMA SARAJEVU

KMIČARSKE SARAJEVU BI JE USPJEH Scena iz filma “Peloid”

BITI DIO SELEKCIJE ZA KRATKI FILM JE BILA ČAST, NAROČITO AKO IMAMO U VIDU ČINJENICU DA JE BILO PRIJAVLJENO OKO 500 FILMOVA, A ODABRANO SAMO DESET. GENERALNO SMATRAM DA FILM OD TRENUTKA KADA SE ZAVRŠI TREBA DA PUTUJE ŠTO VIŠE, DAĆU GA SVIM FESTIVALIMA KOJI ŽELE DA GA PRIKAŽU di sljedeće godine u Herceg Novom. Ovog avgusta premijera nije upriličena jer Montenegro Film Fest nema takmičarsku selekciju za kratki film, već samo studentski. “Takođe, sarajevski festival je prepoznat i popularan. Biti dio

selekcije za kratki film je bila čast, naročito ako imamo u vidu činjenicu da je bilo prijavljeno oko 500 filmova, a odabrano samo deset. Generalno smatram da film od trenutka kada se završi treba da putuje što više, daću ga svim festivalima koji žele da ga prikažu, a za sada sam dobio pozive iz Luksemburga, Švajcarske, Grčke, Turske… Nadam se da će ‘Peloid’ imati lijep festivalski život”, kaže Stijović. Na pitanje koliko su projekcije na festivalima važne za sve koji su na početku karijere, Stijović kaže da filmske smotre pružaju priliku da u jednoj fer konkurenciji čovjek sagleda koliko je napredovao, ali, sa druge strane, nose i neku vrstu evropske birokratije i vrijednosti sa kojima se ne slaže. “Naime, mislim da film nikada ne treba da bude demokratizovan. Tu mislim na sistem pi-

činga gdje čovjek pred publikom i pred žirijem iznosi ideju o svom filmu, što je po samo ostvarenje najpogubnija stvar. Film ne treba da bude demokratičan, već treba da bude jedna čista i jasna ideja reditelja prenešena producentu koji će u tome da vidi određeni umjetnički i svaki drugi interes. On nije nešto što treba da se radi u Power Pointu. Dakle, ja iznosim određenu intimu, i sada treba neka određena grupa ljudi da prosuđuje šta je politički korektno i da li će neko zapaliti cigaretu u mom fimu ili ne – to je nemoguće. Za neki neformalan razgovor u vezi filma sam uvijek, ali protivnik sam sličnih okupljanja, na kojima bi trebali, kao reditelji, da naučimo neke vještine. Ne treba ni da se bavim režijom ako mislim da nijesam dovoljno zreo i da to ne mogu da radim. Festivali vam

pružaju priliku da sretnete veliki broj zanimljivih ljudi i pogledate izvrsne filmove, da učestvujete u zanimljivim razgovorima, a negativna strana je taj trend da ogromnoj piblici pričamo o našem filmu, pa da ta publika prosuđuje moju ideju. To mi je besmisleno”, smatra Stijović.

■ STVORENI FER USLOVI

Njegov film prvo je realizovano ostvarenje sa konkursa Filmskog centra Crne Gore. Ova institucija važna je posebno za mlade autore, uvjeren je Stijović, jer obezbjeđuje fer uslove za nadmetanje na konkursima. “Filmski centar je jako važan za sve iz naše branše, jer smo konačno sistematizovani, sve je čisto, na papiru, nema nedoumica i nema prostora za manipu-

lacije. Ljudi koji u Filmskom centru rade jako su profesionalni i mislim da nas čeka uzbudljiva filmska budućnost. Što je Filmski centar bolje organizovan, nama će biti bolje i znaćemo kuda idemo. On i u budućnosti treba da ima takvu ulogu – da stvara uslove i vodi računa o pravilima igre”, smatra Stijović. On se osvrnuo i na trenutnu situaciju u crnogorskoj kinematografiji, ističući da se u ovom trenutku naročito izdvajaju mladi autori, koji iz dana u dan postižu nevjerovatno uspjehe na svjetskim festivalima. “To je čak i čudno, jer smo jako mala zemlja. Kada se poredimo sa drugim malim zemljama, vidimo koliko smo zapravo uspješni. Imamo predstavnike na velikom broju festivala – Kasalica, Salatić, Šahmanović, mladi autori koji dolaze sa fakulteta, to su sve ljudi kojima treba da se ponosimo. Ono na šta svi sada treba da se fokusiramo jeste projekcija filma Ivana Salatića u Veneciji. To je najveći uspjeh našeg filma ikada, protiv toga nema argumenata. Takva stvar je promocija naše zemlje u najboljem mogućem smislu. U civilizovanim, zapadnim zemljama, jedino je bitna kulturna razmjena. Pohvalio bih sve moje kolege, a biće sve bolje i bolje i čeka nas prelijepa budućnost”, uvjeren je Stijović. Na kraju, kaže da trenutno radi kao pomoćnik režije na snimanju treće sezone serije “Dojč kafe”, kao i da radi na scenariju za dugometražni film, koji bi za temu imao njegovo djetinjstvno, a bio bi sniman u njegovom rodnom gradu, Beranama.

ZABAVA

UTORAK, 21. 8. 2018.

SLAVNA VODITELJKA U HRVATSKOJ

Opra uživa u našem komšiluku Crna Gora i Hrvatska i ovog ljeta su privukli mnoge svjetske šoubiz zvijezde zahvaljujući čarima Primorja, pa smo se mogli pohvaliti da smo na našem terenu vidjeli, između ostalih, Dejvida Bekama, Naomi Kembel, Renata Balestru, dok se komšije u Hrvatskoj od juče slade dolaskom Opre Vinfri. Slavna televizijska voditeljka, prema pisanju hrvatskih medija, navodno je prije nekoliko godina razmišljala da kupi nekretnine u Dubrovniku, tako da Hrvate nije pretje-

Opra i prijatelji uživaju u Hrvatskoj

rano iznenadilo kada su na njenom Instagram profilu vidjeli fotografiju upravo iz tog grada. Sudeći po fotografijama, Vinfri je oduševljena Jadranskom obalom, a naročito je uživala tokom plivanja. Kao i brojne kolege, nije usamljena - tokom odmora, uživa u društvu modne dizajnerke Dijane von Firstenberg i novinarke Gejl King. “Još jedan predivan dan u mom životu, osjećam tako puno zahvalnosti”, napisala je Opra u opisu fotografije iz Dubrovnika.

LUKA RADOVIĆ ZA DN O SINGLU ª DONESI BOJE PROLJEĆAº

CILJ JE DA ME LJUDI PRIHVATE KAO OZBILJNOG MUZIČARA ⌦ Danilo Brajković

arijera Luke Radovića bogatija je za singl “Donesi boje proljeća”, prvu numeru čiju kompletnu izradu odlikuje potpis muzičara sa Cetinja. Radović ne razmišlja o tome hoće li se numera dopasti publici, ali bi želio da ga ljudi prihvate kao ozbiljnog muzičara. Ljubitelji stvaralaštva domaćih muzičkih snaga nešto više od dvije godine čekali su novitet Luke Radovića i nasljednika singla “Blefiram”. Cetinjanin je u međuvremenu odsustvovao iz studija zbog mnoštva obaveza i svirki, vodio se krilaticom da je bolje sačekati nego objaviti bilo šta, a juče je zvanično stavio tačku na pauzu i to zahvaljujući singlu

“Donesi boje proljeća”. Mada je tek zaživjela, numera već zauzima posebno mjesto u Radovićevoj biografiji, pošto prvi put potpisuje muziku, tekst i aranžman. Za produkciju i gitare zaslužan je Mihailo Miha Radonjić, a prateće vokale otpjevala je Ivana Popović-Martinović. Uprkos činjenici da naslov singla asocira na zakašnjelu premijeru, Rado-

vić Dnevnim novinama objašnjava da je zadovoljan učinjenim i kako pjesma zvuči - od prve do posljednje sekunde. “Trebalo je da bude objavljena tokom proljeća, mislim da sam u februaru ili martu dobio finalni snimak od Mihe. Kasnila je zbog privatnih obaveza, puno svirki koje sam imao, zatim je tu bila montaža covera, milion drugih stvari... Već sam je pjevao prilikom gostovanja u nekim emisijama, nakon što sam dobio snimak, da bi tek sada našla mjesto na Jutjubu”, objašnjava Radović, uz napomenu da se nije prilagođavao aktuelnom muzičkom trenutku.

■ OSTATI SVOJ - NAUŠTRB SLUŠANOSTI

“Nijesam ljubitelj simpatičnih, lakih i pitkih nota, već bih se radije zadržao na ovome što volim, po cijenu da ne bude previše slušano. Nikada nijesam išao protiv sebe u tom smislu, jer nijesam neko ko dozvoljava kompromise tako lako. Nijesam razmišljao ni o tome hoću li se dopasti publici”, ponavlja Radović. S druge strane, dosta bi mu značilo ako ga publika, nakon preslušavanja pjesme “Donesi boje proljeća”, svrsta u ozbiljne muzičare. “Cilj je da me ljudi shvate i prihvate kao ozbiljnog muzičara, a ne kao nekog ko samo nastupa i ko se promoviše u toku svirki. Do sad sam radio ili tekst ili muziku, ali

UTORAK, 21. 8. 2018.

ZABAVA

VEČERAS PROMOCIJA KNJIGE SLAVKA KALEZIĆA

“Moja istina” na skeneru Tivćana Centar za kulturu Tivat večeras (21 čas) će na sceni Atrijuma Buća organizovati promociju knjige “Moja istina”, čiji je autor multimedijalni umjetnik Slavko Kalezić. Domaćini objašnjavaju da je riječ o djelu u kom je Kalezić, kao prošlogodišnji predstavnik Crne Gore na Eurosongu, sažeo iskustva koja je stekao takmičeći se na popularnom muzičkom festivalu. Podsjetimo, “Moja istina” objavljena je krajem aprila, pod okriljem izdavačke kuće “Nova knjiga”, a prilikom tadašnje premijere u Podgorici - Kalezić je Dnevnim novinama poru-

Sa promocije knjige “Moja istina” u Podgorici

čio da bi knjiga mogla postati i lektira. “Mogla bi da bude lektira za mlade koji se osjećaju kao Petar Pan. Mnogi sanjaju, a nijesu se nikada usudili... Sigurno u Crnoj Gori postoji mnogo talentovanijih od mene, ali će ostati na nivou sanjanja i neće se usuditi. Poručujem im da vjeruju jer svako od nas treba da čuva dijete u sebi, da ga ne napusti nikad. Nakon godina umjetničkog stvaranja i drugačijeg puta, nešto mi je govorilo da treba da napišem ono što će ostati. Svaka riječ u knjizi je istina”, između ostalog, naglasio je Kalezić. D.B.

Cover nove numere Luke Radovića nikada sve kompletno”, podsjeća Radović. Mada je već nekoliko puta do sada najavljivao ekranizacije pojedinih pjesama, muzičar obećava publici da ovog puta neće ostati kratkih rukava. “Na to su neke više sile uticale, a ne manjak moje volje. Ovog puta, sigurno radimo spot, režiser će biti Gojko Berkuljan, moj veliki prijatelj. Trebalo bi iskoristiti lijepe dane, do kraja septembra”, plan je ekipe.

■ FALI JOŠ NUMERA ZA ALBUM Radovićeva karijera datira od 2008. i zasniva se na principu “singl po singl”, kako bi jednog dana materijal zaokružio na CD-u.

“Može se reći da pažljivo vučem poteze. Ne snimam nikada ono što komponujem na prvu, pa imam punu policu demo snimaka, napisanih melodija koje zahtijevaju doradu tekstova... Singl po singl je neka priprema za CD. Ovo je, mislim, osma ili deveta numera koju sam snimio. Ne znam da li bih sve te stavio na CD, jer je sada drugačiji glas, senzibilitet. Možda bi na albumu bilo tih nekoliko numera koje sam snimio u vidu bonus traka, da ljudi i na taj način imaju uvid u u moj razvoj. Fali tu još četiri-pet numera kako bi se 1213 pjesama našlo na prvom CD-u. Volio bih da neke numere, koje sam snimio kao mlađi, sada obradim, aranžiram, možda napravim i neke live verzije sa bendom”, zaključuje Radović.

DUET ĆE BITI VAN MOG ŽANRA Luka Radović publici će se predstaviti i u formi dueta. Još nije spreman da otkrije ime izvođača sa kim će ukrstiti glas, ali najavljuje da će to biti izlet u nešto drugačije vode. “Nakon što promovišem pjesmu ‘Donesi boje proljeća’, ulazim u studio da radim još jednu, na kojoj sam ta-

kođe autor, i onda radim duet, u kom ću iskočiti malo iz žanrovskih okvira u kojim sam se kretao, i to sa osobom koja je dosta doprinijela crnogorskoj muzičkoj sceni. Biće 100 odsto zanimljiv duet - i za njega sam uradio muziku i tekst, ali o tom potom”, zagonetan je Radović.

zdravlje

UTORAK, 21. 8. 2018.

Šta sve utiče na glavobolju NEKOLIKO (NE)OČEKIVANIH UZROKA

Uzroci glavobolje često nijesu ozbiljna i hronična oboljenja, kao što se uglavnom misli, nego neočekivani, spoljašnji faktori iz naše okoline. Budući da je ovo jedna od najčešćih “boljki”, koja povremeno muči gotovo svakoga, može biti korisno da otkrijete nekoliko uzroka njene pojave. J A K O V J E Š TA Č K O SVIJETLO Oni koji pate od glavobolja treba da izbjegavaju jako svijetlo i više vremena provode u zamračenijim prostorijama. Zdravstveni centar Bet Izrael otkrio je vezu izme-

đu očnih i moždanih neurona koji kontrolišu fizičke parametre, poput kucanja srca, gubitka daha, umora i mučnine. LJEKOVI KOJI SADRŽE KODEIN Uzimanje velikih doza ljekova koji sadrže kodein mogu da prouzrokuju jake glavobolje, pokazalo je istraživanje Univerziteta u Adelajdu. Dugoročno, uticaj ovih ljekova prije će da pogorša problem s glavoboljom, nego da mu pomogne. OLUJA I GRMLJAVINA Naučnici sa Univerziteta u Sinsinatiju dokazali su da

postoji 19 odsto više rizika za glavobolju tokom grmljavine, što znači da ona ima jedinstveni uticaj na ljude, u zavisnosti od individulane osjetljivosti. MANJAK VITAMINA D Dok vještačka svjetlost podstiče glavobolju, manjak vitamina D i sunčeve svjetlosti povećavaju rizik od hronične glavobolje, pokazuju istraživanja. Naučnici su istraživali nivo ovog vitamina kod 2.600 osoba i oni kod kojih je on bio najniži bili su skloniji hroničnim glavoboljama od drugih. (Novosti)

UTORAK, 21. 8. 2018.

zdravlje

na vrijeme izlazite iz problematične veze

Odlike lošeg ljubavnog partnera

Ponekad su stvari toliko očigledne da ih ne primjećujemo. Obrati pažnju na ove znakove i na vrijeme izlazi iz loše veze. Osjećaš se krivom kad si srećna Ne možeš da mu pričaš o zabavnom vikendu ili kako

ti dobro ide na poslu. Osjećaš da moraš da paziš na sve što radiš jer ti zavidi na svakoj sitnici. Zbog njega se osjećaš loše ako si imala dobar dan kad je njegov bio loš. Ponaša se kao da mu duguješ seks Da li ti je kupio večeru?

Je li oprao sudove? Pokupio te s posla? Iskoristiće sve to protiv tebe i natjerati te da se osjećaš kao da mu uskraćuješ seks, a on je toliko toga uradio za tebe. Razočarava te Svaki put. Kada se raduješ sastanku, on ili otkaže ili

se posvađate i to uništi cijelo veče. Uvijek se nešto loše dogodi. Nikad te ne podržava, čak ni kod malih stvari Ne sviđaju mu se tvoje objave na društvenim mrežama i ne kaže ti da ti je kosa super kad se vratiš od fri-

zera. Ne pruža ti dovoljno pažnje. Ne želi da budeš prijateljica s drugim muškarcima. Tvrdi da tebi vjeruje, ali da ne vjeruje njima. Zna on kako muškarci razmišljaju. Da su dobri prema tebi samo da bi te odveli u krevet. Zbog njega se osjećaš kao da imaš loš ukus Ne gleda tvoje omiljene serije, ne sluša tvoje omiljene pjesme i stalno se tome smije. Uništava sve što voliš iako zna da ti te stvari puno znače. Seks je jedini način za pružanje pažnje Nikad te ne drži za ruku u javnosti ili dok sjedite na kauču. Nikad te ne ljubi i ne sjedi blizu da bi te mazio. Stalno viče na tebe Čak i kada nijesi ništa loše uradila. Okrivljuje tebe za sve. Čini ti se da mu nije stalo do toga hoćete li se vidjeti ili nećete. Uviek ti planiraš ili mijenjaš svoje planove kako bi imala vremena za njega. Kaže ti da mu nedostaješ, ali to je sav trud koji ulaže. (24sata.hr)

zdravlje

UTORAK, 21. 8. 2018.

Ishrana

Zdravim namirnicama očistite jetru

Upravo iz razloga što je jetra jedan od najbitnih organa koji čisti naš organizam od otrova, povremeno je potrebno očistiti i samu jetru od hemijskih zagađivača kao što su ljekovi, alkohol i masna hrana. Evo koje namirnice su izuzetno povoljne za jetru:

1. Bijeli luk Ovaj “prirodni antibiotik” prepun je sumpora koji podstiče rad jetrenih enzima i tako pomaže tijelu da izluči otrove. Bijeli luk takođe ima dosta alicina i selena – dva prirodna čistača jetre. 2. Citrusno voće Limun, limeta i grejpfrut izvrsni su saveznici u procesu čišćenja jetre. Oni sadrže visoke do-

ze vitamina C koji stimuliše rad jetre. U grejpfrutu se pak nalazi i glutation – izvrstan čistač najveće žlijezde tijela. 3. Kupus Slobodno posegnite i za domaćim kupusom jer je ova zeljasta namirnica odličan čistač jetre. Stoga bezbrižno uživajte u ovoj namirnici – svježoj ili ukiseljenoj na prirodan način. 4. Zeleno lisnato povrće Jedite spanać, blitvu i drugo lisnato povrće bogato hlorofilom jer ono neutralizuje teške metale, pesticide i hemikalije koje inače usporavaju rad jetre.

5. Jabuke Ne zaboravite na grickanje ovog bogatog izvora pektina i drugih esencijalnih elemenata zaslužnih za izbacivanje otrova iz tijela kroz probavni trakt.

vi sadrže aminokisjeline koje pomažu jetri da se riješi amonijaka. Ovi orašasti plodovi bogati su i dobro poznatim jetrenim pomoćnicima – glutationom i omega 3 masnim kisjelinama.

6. Cvekla i šargarepa Pripremite salatu, supu ili ukusan prilog jelu od ovog korjenastog povrća, jer je prepuno biljnih flavonida i beta karotena koji unapređuju rad jetre.

9. Maslinovo ulje Ne odričite se masnoća, ali birajte one zdrave izvore poput maslinovog ulja koje tijelu osiguravaja tečnu bazu za apsorpciju štetnih materija u tijelu, kao i njihovo izbacivanje iz organizma.

7. Špargle Uživajte u šparglama! Ovo povrće odličan je pokretač probave koje sadrži materije idealne za prirodnu detoksikaciju organizma, a posebno jetre i bubrega. 8. Orasi Jedite orahe jer ovi plodo-

10. Zeleni čaj S vremena na vrijeme priuštite tijelu čišćenje uz pomoć šoljice zelenog čaja. Taj zdravi napitak prepun je antioksidansa koji jačaju imunitet i štite ga od raznih bolesti. (Punkufer.hr)

UTORAK, 21. 8. 2018.

zdravlje

Jabuke: Ne zaboravite na grickanje ovog bogatog izvora pektina i drugih esencijalnih elemenata zaslužnih za izbacivanje otrova iz tijela kroz probavni trakt.

Dinja hrani organizam

Jedna od omiljenih ljetnjih poslastica - dinja, ne samo da je idealna za hidrataciju organizma, već i za zdravlje. Ukusna i aromatična, sadrži veliki broj antioksidativnih supstanci koje štite organizam, kako od obične prehlade, tako i od mnogih ozbiljnijih oboljenja. U narodnoj medicini preporučuje se poslije obilnog znojenja, a dobra je i za umirenje nerava. Uz osvježavajuću dinju brže prolaze posljedice uboda insekata, ali se i koža brže oporavlja ako izgori na suncu. Dinja sadrži nutrijente važne za zdravlje očiju. Osim što pomažu u što dužem očuvanju oštrine vida, oni štite oko od štetnih sunčevih zraka. Takođe, velike količine vitamina A i C koje sadrži usporavaju destruktivni proces u retini i retinalnom pigmentu koji vodi do degeneracije žute mrlje. Nutricionisti ističu da obilje beta-ka-

rotena, koji se, osim u dinji, nalazi u svom žuto-narandžastom voću i povrću, pogoduje oboljelima od astme. S obzirom na velike količine kalijuma, dinja se preporučuje i onima koji pate od hipertenzije. Kalijum pomaže organizmu u oslobađanju viška natrijuma i tako smanjuje povišen krvni pritisak. Kalijum je potreban i za regulisanje ravnoteže vode, kisjelobazne ravnoteže i neuromuskularne funkcije, a takođe igra važnu ulogu u prenosu električnih impulsa do srca. Biljna vlakna iz dinje povoljno djeluju na čišćenje organizma od štetnih materija i predstavljaju pravi recept za liječenje nadutosti stomaka. Istovremeno, obilje vode u njoj podstiče rad bubrega. Dinju bi dok je ima trebalo jesti što češće, jer ne goji, osvježava i prepuna je vitamina i drugih važnih sastojaka neophodnih organizmu.

S vremena na vrijeme priuštite tijelu čišćenje uz pomoć šoljice zelenog čaja

roditelji-djeca

VASPITANJE

UTORAK, 21. 8. 2018.

Razgovor je zlata vrijedan Sa djecom je važno razgovarati na pravi način, riječima koje će ih navesti da ispravno razmišljaju, ali i u pravo vrijeme Možda mislite da su na pragu druge decenije života vaši mališani još nespremni za ozbiljne razgovore, ali upravo je to vrijeme kada sa njima morate otvoreno razgovarati o nekoliko važnih tema. 1. Razgovor o novcu Do 10. rođendana djeca postanu svjesna vrijednosti novca. Tačnije, znaju da im novac može donijeti puno toga, ali još uvijek ne razumiju pojam finansijske odgovornosti. S obzirom na to da djeca u tim godinama ne mogu sama da zarađuju, stručnjaci savjetuju da im pomoću džeparca objasnite šta znači odgovorno postupati sa novcem. Džeparac ne treba da bude veća suma novca, već simbolična. Objasnite im da će štednjom moći da kupe nešto što im je važno. Ako budu previše trošili i odmah potrošili džeparac, onda će se odreći bitnih stvari jer jednostavno neće moći da ih priušte. Zbog pritiska društva i okoline, djeca danas od roditelja često zahtijevaju skuplje stvari ili odjeću. Kada kupujete nešto na njihov zahtjev, ponudite im da učestvuju u troškovima. Tada će biti u prilici da

upotrijebe novac od džeparca i da shvate kako funkcioniše finansijska odgovornost. 2. Razgovor o pritisku vršnjaka i vršnjačkom nasilju Čim krenu u školu, djeca se susreću s pritiskom okoline u kojoj se nalaze. Nije rijetkost da se već u prvom ili drugom razredu neki vršnjaci izdvoje kao jača grupa koja onda pokušava da dominira nad slabijom. Pritisak vršnjaka često naglo preraste u vršnjačko maltretiranje i nasilje. Djeca jako dobro skrivaju činjenicu da ih neko maltretira i upravo ovo mora postati redovna tema vaših razgovora. Podstaknite ih da budu iskreni prema vama jer im jedino tako možete pomoći. Redovno ih ispitujte o djeci s kojom se druže i pratite njihove reakcije kako biste na vrijeme mogli da prepoznate potencijalni problem. Raspitajte se šta bi trebalo da učinite ako je vaše dijete žrtva maltretiranja ili zlostavljač. 3. Razgovor o samopoštovanju Osjećaj samopoštovanja prvo treba da steknu, a zatim da nauče kako da ga zadrže. Pritisak okoline često ih tjera na

UTORAK, 21. 8. 2018.

bezrazložnu kompetitivnost u svim područijima, što djeci stvara veliki stres. Ako ne postignu rezultate koji su zadovoljavajući, često se osjećaju loše jer misle da nijesu dovoljno dobri. Do 10. rođendana morate da ih naučite da je uloženi trud zapravo važniji od rezultata i da ga treba jednako cijeniti kao i prvo mjesto na takmičenju ili najviše ostvarenih golova. Tako neuspjesi na koje svi nailazimo tokom života neće uticati na njihovo samopoštovanje. Niko ne može sve odraditi savršeno niti treba stalno težiti savršenstvu, jer je to pritisak koji može uticati na psihološko i fizičko zdravlje. (Zadovoljna.hr)

roditelji-djeca

Priča o drogi Bez obzira na to gdje živite, droga je realna opasnost za vaše dijete. Možda mislite da djeca tog uzrasta nemaju priliku da dođu u kontakt sa drogom ili da saznaju nešto o njoj, ali nažalost, informacije tog tipa lako nađu put do ove ranjive grupe. Morate im objasniti da samo pokušaj eksperimentisanja s drogom može ostaviti ozbiljne posljedice. Ne izbjegavajte razgovor o najtragičnijoj posljedici drogiranja - smrti. Tokom odrastanja doći će u kontakt sa ljudima koji će ih nagovarati na uzimanje opojnih sredstava, a oni tada moraju biti snažni i oduprijeti se tome. To će lakše uraditi ako su odmalena upoznata s opasnostima koje droga donosi.

Osjećaj samopoštovanja prvo treba da steknu, a zatim da nauče kako da ga zadrže

Zbog pritiska društva i okoline, djeca danas od roditelja često zahtijevaju skuplje stvari ili odjeću. Moraju shvatiti kako funkcioniše finansijska odgovornost

36 DN

ENIGMATIKA HVALOSPJEV

SPRAVE POBIJATI RASTUĆI PRILIČNO ZA MOUĆI U DULACIJU NAVODE GUSTO (PRAV.) NEŠTO (LAT.)

VRSTA CRNE KAFE

UTORAK, 21. 8. 2018.

SLOVENAČKA VRSTA MJESTO U IKA OPERSKA INSEKTA NJEMAODMILJA PJEVAČICA (MN.) ČKOJ MARJANA

FOTO UBOD

ČARLS OLSON

RUSKI KNJIŽEVNIK, ISAK BABELJ

Noć u Norveškoj

NAJKRUPNIJA VRSTA SOKOLA BIVŠI ITALIJANSKI POLITIČAR, ALČIDE ASOCIJACIJA ZA BEZBJEDNOST MOTOCIKLISTA

ROKSANDA ODMILJA TRANSCEIVER (SKR.) ULJE (ENGL.)

ČILEANSKI DIKTATOR PINOČE

ANKETNI ODBOR VRSTA KAFE

SVIJETLO, SJAJNO

OZNAKA ZA KELVIN KILOPOND (SKR.)

AMERIČKI GLUMAC SA SLIKE VIJEST DOBIJENA TELEPRINTEROM OBRTATI

OSNOVNI POJAM U KINESKOJ RELIGIJI RUSKA TENISERKA, MARIJA

Plaža u Tel Avivu

OMLADINSKI KOŠARKAŠKI KLUB STRANO MUŠ. IME

NAJSTAR. MUZIČKA IZDAVAČ. KUĆA U NJEMAČ.

CENTAR ZA RELAKSACIJU

ARIJEVKA OKRUGAO TURBAN (ARAP.) POKRAJ. U ŠPANIJI

RUDARSKI INSTITUT (SKR.) KOCKA (LAT.) MUSLIMANSKO MUŠ. IME

OZNAKA AUSTRIJE

GLUMAC I KUNG FU MAJSTOR, DŽEKI

LJEKOVITA BILJKA

PROVALNIK

STRANI NOVCI

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

UBICA IZ ZASJEDE (TURC.)

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: MALAKSALOST, IRAKLIS, ZLA, LISTARKA, AV, OSVIT, AMEBA, ŠTETNO, ODIN, KOG, APENINI, ANAS, IMALAC, R, STAJALICA, AM, OPA, DIKTAT, AKRIT, GRANIT, LOVINA, INATAN, ĆIRICA.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3060

2015-02-28

Medium level

8 2

3 9

2 1

7Play 3 sudoku 8 4 1online 6 2at:9 6 9 2 7 5 3 8 4

Medium level

1 www.sudokukingdom.com 8

2015-02-28

Sudoku puzzle No. 1926 2012-01-21 1

Daily Sudoku puzzle No. 3060 5

1 4

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

1Puzzle 3 8 solution: 6 4 9

8 2

3 9

1 8

2 9 6 4 1 7 8 3 5 Sudoku puzzle No. 1865 2011-11-21 4

2 1

UTORAK, 21. 8. 2018.

Word Search Puzzle #S205KW

Ampere Ampere Burners Carts Burners Chair Carts Chalk Chants Chair Citizen Chalk Clans Coldness Chants Endow Citizen Enemy Foggier Clans Freely Coldness Gentles

Gunshot

Freely Hillside

Melon Gentles

Rector Scale

Octal Hillside

Rebuking Shame Spoon Recommend

Melon Practicalities

Rector

Plated

Prone Microcomputers

Ranch Mound Rankled OctalReaped Rebuking Plated Recommend

Endow

Practicalities

Enemy

Prone

Foggier

Ranch

HOROSKOP OVAN Neobično ste kreativni i iz vas izbija ogromna samouvjerenost. Toliko ste puni sebe da to prijeti da preraste u umišljaj velike nadmoći nad drugim ljudima.

BIK Tranziti vam donose šansu da svoje ideje, koje su do sada bile neshvaćene, konačno prezentujete na najbolji mogući način i dobijete podršku saradnika.

BLIZANCI Iako odlično znate šta hoćete, i uz to imate i razrađene planove, nije povoljan trenutak za velike poduhvate. Odložite sve vrste ulaganja kao i poslovne odluke.

VAGA Ne dozvolite da vas loše raspoloženje izoluje iz okruženja u kome ste cijenjeni. Vaša kreativnost nije zatajila, u pitanju je kratkotrajno zasićenje.

ŠKORPIJA Idete preko svojih mogućnosti. Umor, koji vas već izvjesno vrijeme muči, uzima svoj danak. Za svakodnevne poslove potrebno vam je više truda nego inače.

STRIJELAC Ne prihvatate tuđa mišljenja, čak ni po cijenu da vas vaši stavovi odvedu u velike probleme. Tokom popodneva do vas dolazi važna vijest.

Rankled Reproductions Undoings Repulsive Reaped Upset

Microcomputers

Gunshot Mound

ENIGMATIKA

Winds

Submerge Tatty Undoings Reproductions Upset Repulsive Winds Scale Shame

RAK Prije nego što pokušate da mijenjate druge ljude, krenite od sebe. Nesporazume rješavate tako što pokušavate da budete ljubazni prema svima.

JARAC Od komarca pravite magarca. Usmjerili ste se na nešto što je potpuno nevažno. Na udaru je partner, kome pokušavate da demonstrirate svoju moć.

Spoon

Submerge REBUS Tatty

LAV Vaše prisustvo je poželjno na svakoj zabavi. Od vas zavisi hoćete li iskoristiti veče i upoznati osobu koja želi da vam se približi.

DJEVICA Muče vas finansije. Sa svih strana vam isporučuju račune, pa čak traže i novac na zajam, koji vi nemate. Nemate strpljenja za tuđe probleme.

Rješenje iz prethodnog broja: Ko pljačka ljude

VODOLIJA Stižu nepovoljne poslovne vijesti od prijatelja ili dugogodišnjeg saradnika koji se nalazi u dalekom inostranstvu. Do kraja dana shvatićete da nije tako crno.

RIBE Nijeste sigurni u svoje potencijale. Razmišljate kako da poboljšate efikasnost i nekom inovacijom popravite svoju finansijsku situaciju.

Film

Sport

38 •TVPROGRAM 09:10 Jutro sa Natašom 11:15 Serija: Kad lišće pada 14:00 Živa istina 15:00 Serija: Kako vrijeme prolazi 16:00 Serija: Povratak Lukasa 16:50 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 17:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Dva i po muškarca 19:00 Žurnal 19:30 Andrija i Anđelka 20:05 Serija: Povratak Lukasa 21:00 Serija: Istine i laži 22:30 Serija: Parada 23.30 Film: Ruski rulet 01:00 Exkluziv

PRVA Serija: Povratak Lukasa, 20.05

06:00 Jutarnji program 10.00 Vijesti 12.05 Serija: Djeca kuvaju 13.05 Serija: Gospođa 14.40 Strani dok. program 14:35 Strani dok. program 15.30 Dnevnik 1 16.25 Više od ljeta 18:05 Profil: Radoje Cerović 19:00 Magična moć scene 19:25 Marketing 19.30 Dnevnik 2 20:05 Film: Prodavačica 22:00 Obrazovna emisija 22.30 Dnevnik 3 23.00 Serija: Utopia 23:50 Film: IT

RTCG 1 Dnevnik, 19.30

07:00 Novo jutro 07:20 City kids M 11:20 City kids M 12:03 City M 12:18 Premijera 13:03 Serija: Ćerke 13:41 Magazin in CG 14:39 City M 15:03 Premijera 15:21 City M 16:03 Serija: Elif 16:37 City M 17:15 Serija: Mješoviti brak 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Ekskluzivno 19.06 Sportisimo 19:08 Serija: Elif 20:00 Serija: Ćerke 21:03 Izvedi me 23:00 Ami G show 00:30 Film: Pošalji ih u pakao, Meloun 02:03 Film: Nulto poglavlje

PINK Serija: Kćerke, 20.00

Informativa

UTORAK, 21. 8. 2018.

06:30 10:45 12:00 13:01 da 14:00 14:06 14:07 15:00 15:30 16:30 16:55 17:50 18:30 19:10 19:50 20:20 22:00 22:30

Boje jutra Serija: Samra Vijesti u 12 Serija: Kud puklo puklo Vijesti u 2 Gastro Serija: Velika porodica Boje dana Serija: Pjesma života Vijesti u pola 5 Serija: Velika porodica Ritam Balkana Vijesti u pola 7 Serija: Samra Bez granica Serija: Čast i poštovanje Vijesti u 10 Serija: Luter

VIJESTI Serija: Luter, 22.30

08.05 Dječji program 09.00 Animirani filmovi 09.10 Dječji program 11:30 Serija: Ljubav preko mreže 12.30 Strani dokumentarni program 13.25 Kad prošetam CG 14:30 Dok. emisija 15.00 Film: Bjekstvo u zoru 18.00 Muzička industrija 18.30 Serija: Ljubav preko mreže 19.30 Koncert 20:15 Dok. emisija 21.00 Strani dok. program 22.00 Film: Alatriste 23.45 VOA

RTCG 2 Koncert, 19.30

TVprogram•39

UTORAK, 21. 8. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR BIOSKOPA

PINK, Film: Pošalji ih u Pakao, Meloun, 00.30

HOTEL TRANSILVANIJA 3 - ODMOR POČINJE 15:00, 16:15, 17:00, 18:45 KRISTOFERE ROBINE, GDJE SI? 15:30, 17:30 MAMA MIA! IDEMO PONOVO 16:00 MEGALODON 15:15, 17:45, 20:00, 21:15, 22:15 NEMOGUĆA MISIJA - RAZILAŽENJE 18:30, 20:45 PRAVEDNIK 2 19:15, 20:30, 22:00 ŠPIJUN KOJI ME JE ŠUTNUO 18:15, 19:45, 21:30

Tvrdokorni privatni detektiv Meloun zamjeriće se lokalnim mafijašima da bi sačuvao vrijednu tajnu. Proći će kroz pakao da bi u tome istrajao i sačuvao vrijednu informaciju. Režija: Rasel Malkehi Uloge: Ving Rejms, Tomas Džejn, Frenč Stjuart... Žanr: Akcioni, triler

RTCG 1, Serija: Utopia, 23.00 Grupa ljudi se upoznaje na jednom internet forumu gdje započinju diskusiju o grafičkoj noveli “Utopia” poznatoj po bizarnim crtežima. Jedan član govori da je došao do jednog primjerka, kao i da je novela predvidjela katastrofe koje su se već dogodile i predlaže preostalim učesnicima da se sastanu uživo kako bi bliže prodiskutovali o istoj. Sa druge strane Britansko ostrvo potresa epidemija smrtonosne bolesti. Vakcina protiv ove bolesti je u izradi tokom trajanja serije, a u redovima knjige krije se šokantna istina o vakcini zbog koje su agenti Mreže spremni da ubiju. Uloge: Adel Akhtar, Pol Higins, Nil Maskel... Žanr: Naučna fantastika

KablOVsKE TElEVizijE

12.00 Dnevnik 12.15 Sportski dnevnik 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Kulturni dnevnik 12.45 60 najlepših pesama - kolaž 13.30 Film: “Sarajevski atentat” 15.05 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Greh njene majke” 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 Šta radite, bre 17.42 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.20 Vreme 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Greh njene majke” 21.00 Serija: “Selo gori, a baba se češlja” 21.55 Film: “Kodeks”

12.00 12.15 12.20 12.25 13.10 14.00 15.00 16.43 17.00 17.25 18.10 19.00 20.05 21.00 22.00 22.50 23.30 00.15

Dnevnik Sport Klinika Serija: “Spone ljubavi” Dokumentarni film: Dr. Oz Serija: “Kraljica noći” Serija. “Ubistva u Midsameru” TV kalendar Vijesti Serija: “Pozorište u kući” Kviz: Potera Dnevnik Serija: “Mesto koje zovem dom” Serija: “Crno-beli svet” Serija: “Počivali u miru” Dnevnik Serija: “Carstvo poroka” Serija: “Zločinački umovi”

08.00 Serija: “Goldbergovi” 09.10 Serija: “Štreberi” 11.40 Serija: “Kasl” 13.15 Serija: “Agent Karter” 14.05 Serija: “Od Los Anđelesa do Vegasa” 16.15 Serija: “Štreberi” 18.05 Serija: “Crna lista” 20.00 Serija: “Kasl” 22.00 Serija. “Kvantiko” 22.55 Serija. “100” 23.50 Serija: “Mekgvajer”

06.15 Fudbal: Barnli Votford 08.00 Vesti 08.30 Fudbal: Barselona - Alaves 10.15 Jedrenje 11.05 ATP Sinsinati, pregled 12.00 Fudbal: Viljareal Sosijedad 13.40 Pregled Premijer lige 14.35 VTA Nju Hejven 15.45 Fudbal: Malatja Fenerbahče 17.20 Fudbal: Valensija - Atle tiko Madrid 19.00 Sportske igre mladih 19.15 Pregled španske lige 20.10 Top tenis 20.45 Fudbal: Svonsi Lids, direktno 22.45 Vesti 23.15 NFL: Indijanapolis - Bal timor 02.30 Pregled Naskar, Bristol

10.00 Nepoznata ostrva: Divlja ostrva 10.55 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 11.50 Moj gojazni ljubimac 12.45 Dr Di: Veterinar sa Aljaske 13.40 Ajkule napadaju 14.35 Mangove ekspedicije 15.30 Nacionalni park Kruger 16.25 Teksaški lovočuvari 17.20 Moj gojazni ljubimac 18.15 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 19.10 Vojni psi 20.05 Nepoznata ostrva: Divlja ostrva 21.00 Čudovišta Aljaske 21.55 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 22.50 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 23.45 Vojni psi

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

UTORAK, 21. 8. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni kuvar, pica majstor, pomoćni pica majstor sa iskustvom i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h na telefon 067/613-707 Restoranu Atrio (Delta City) potreban konobar sa iskustvom. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h na br. telefona 067/613-707

KUĆE/STANOVI Trosoban stan 98m2 između “Codre” i Kineske ambasade na II spratu uknjižen 1/1, ograđeno dvorište, parking, 104.000 eura direktno bez posrednika. Tel.067/220-914

Prodajem stan luks, novogradnja, 2. sprat, 77m2. Centar Podgorice. 95.000 eura. Tel.069/012-242

USLUGE

GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806 Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Telefoni 069/020-997, 067/172-598

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju Tel.069/051-526 Prodajem Simpov bračni krevet sa fiokom i dušekom 200x160, bijela koža, odlično očuvan. Tel.067/238-304 Prodajem grožđe sorte vranac. Kuće Rakića. 069/403-110, 067/402447

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI

3 DOBIJAŠ 5 PLATIŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon 069/019-698, 067/455-713

Samo na stranama malih oglasa

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 21. 8. 2018.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

UTORAK, 21. 8. 2018.

KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA P

LOV NA SAN

Bakić na predstavljanju u novom klubu

POZAJMICA IZ SPORTING BRAGE

BAKIĆ U MUSKRONU Nakon Mogrena, Torina, Fiorentine, Specije, Belenenseša, Alkorkona i Sporting Brage Marko Bakić potpisao je za osmi klub u karijeri. Crnogorski 24-godišnji reprezentativac stigao je iz portugalskog kluba na jednogodišnju pozajmicu u Muskron, gdje će provesti ovu sezonu. Belgijski klub, ako bude zadovoljan igrama veziste, imaće priliku da ot-

kupi njegov ugovor sljedećeg ljeta. Bakić je prošle sezone odigrao 13 utakmica za Belenenseš, uz po gol i asistenciju za ukupno 894 minuta koliko je proveo na terenu. Muskron nakon četiri kola belgijskog prvenstva drži pretposljednje mjesto uz sva četiri poraza, jedan postignuti gol i šest primljenih. A.P.

POTPISAO TROGODIŠNJI UGOVOR SA PARTIZANOM

Šćekić u crno-bijelom

⌦ Aleksandar Popović

ijelu vječnost crveno-bijeli dio Beograda čeka i čeka... Ligu šampiona. Još od 1992. i Kupa šampiona. U međuvremenu je nekoliko puta dio elite bio najveći rival Partizan, što je predstavljalo so na ranu svih navijača. Ali, sada se zvjezdice vide sa stadiona Rajko Mitić, a Zvezdu od njih dijeli - Red Bul Salzburg.

Ankaru zamijenio Beogradom: Šćekić Aleksandar Šćekić postao je novi igrač Partizana. Reprezentativac Crne Gore stigao je u Humsku iz turskog Genčlerbirligija za 100.000 eura i potpisao ugovor na tri godine sa “parnim valjkom”. Iskusni 26-godišnji vezista, koji je prošle sezone postigao dva gola u turskom prvenstvu (Galatasaraju i Bešiktašu) do sada je igrao za Berane, bjelopoljsko Jedinstvo, Bokelj i Genčlerbirligi. Za klub iz Ankare odigrao je ukupno 44 utakmi-

ce. Njega je u timu želio trener Zoran Mirković, koji je bio pomoćnik selektoru Crne Gore Ljubiši Tumbakoviću i najbolje zna kvalitete Šćekića, koji je odigrao sedam utakmica za “hrabre sokolove” u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Prije Šćekića u Partizan su stigli napadači Nemanja Nikolić i Rikardo Gomes, desni bek Gabrijel Enake, štoper Mark Valijente, vezista Milan Smiljanić i krilo Goran Zakarić. A.P.

Grupna faza Lige Evrope je obezbijeđena. Minimalni cilj je ostvaren, ali je san živ i tu je, na dohvat ruke. Tako blizu, a opet tako daleko. Crvena zvezda večeras od 21 sat pred praznim tribinama (kažnjena od Uefe) dočekuje prošlosezonskog polufinalistu Lige Evrope iz Mocartovog grada. Prvi put ovog ljeta tim Vladana Milojevića nosi etiketu autsajdera u kvalifikacijama za Ligu šampiona, a time je i rasterećenija protiv favorita austrijskih korijena. Zvezda je posljednji put igrala u najjačem evropskom klupskom takmičenju davne sezone 1991/92, kada je završila iza Sampdorije u grupni, a ispred Anderlehta i Panatinaikosa. Međutim, tada je samo prvoplasirani imao kartu za sljedeću fazu i od tada “crveno-bijeli” čekaju i sanjaju... “Jesmo izborili Ligu Evrope i to je sjajno. Ali, kada ostvarite jedan

RASPORED 21.00h Crvena zvezda - RB Salzburg 21.00h BATE Borisov - PSV 21.00h Benfika - PAOK 21.00h Jang Bojs - Dinamo Z. 21.00h MOL Vidi - AEK 21.00h Ajaks - Dinamo K.

cilj prirodno je da imate novi i to vas vodi. Zato želimo da ostvarimo naš san i zaigramo u Ligi šampiona. To je ono što želimo i uradićemo sve da to i ostvarimo”, naglašava trener Milojević. Zanimljivo, baš je Salzburg bio tim koji je uticao na njegov trenerski razvoj... “U pitanju je ozbiljan protivnik, koji je uticao na moje prve fud-

balske poglede. Imaju svoju filozofiju, način fudbal. Svi ovi rezultati koje postižu su plod njihovog sistema. Jure grupnu fazu u kojoj nikad nisu igrali, a mi, iako smo nekad bili šampioni Evrope, odavno to čekamo. Nametnućemo naš stil igre i ponašati se kao da su navijači na tribinama, iako će biti teško bez njih”, zaključuje Milojević. Sa druge strane, Salzburg je prije tri i po mjeseca stigao na korak od finala Lige Evrope protiv Atletika. “Bikovi” su prošli grupnu fazu kao prvi ispred Olimpik Marseja, nakon čega su u nokaut fazi redom izbacivali Real Sosijedad, Borusiju Dortmund i Lacio, a onda nesrećno ispali od tog Marseja u polufinalu. Poraz 2:0 u prvom meču na Velodromu, pa pobjeda 2:0 u revanšu za produžetke, u kojima im je gol nakon nepostojećeg kornera u 115. minutu dao Rolando... Bijesni su bili Austrijci na ruskog sudiju Sergeja Karaševa, ali je sve otišlo u nepovrat... “Još nas boli taj detalj iz polufinala Lige Evrope. Ipak, sada razmišljamo o Ligi šampiona i o istorijskom ulasku u grupnu fazu. Jednostavno, nema ništa ljepše od Lige šampiona. Pod pritiskom

Sport

UTORAK, 21. 8. 2018.

PLEJ OF, PRVE UTAKMICE

U TIŠINI

LA LIGA 1. KOLO REMI VALENSIJE I ATLETIKA 1:1

Saviću bod na Mestaji

Najveći derbi prvog kola španske La Lige, između Valensije i Atletiko Madrida, završen je bez pobjednika (1:1). Svježi osvajač evropskog Superkupa, za kojeg je cijeli susret jako dobro odigrao Stefan Savić i zaradio žuti karton, poveo je u

26. minutu preko Anhela Koree. Antoan Grizman je majstorskom asistencijom izbacio nekoliko igrača Valensije i proigrao Argentinca, koji je na prvu stativu matirao Neta za 0:1. I kada se činilo da će “kolčonerosi” u svom stilu

Rodrigo pored Savića pogodio za remi

zatvoriti utakmicu i odnijeti sva tri boda sa Mestaje ukazao se Rodrigo. Španac je u 56. minutu grudima primio dugu loptu Danijela Vasa i pored crnogorskog reprezentativca projektilom pogodio pod prečku za konačni remi. A.P.

SEZONA DIJEGO SIMEONE VODI ATLETIKO, KOJI POD NJEGOVOM PALICOM NIKADA NIJE IZGUBIO NA STARTU LA LIGE (DVIJE POBJEDE I PET REMIJA).

PREMIJER LIGA 2. KOLO

Zvezda pred praznim tribinama sanja skalp Salzburga

POSLJEDNJIH UTAKMICA CRVENA ZVEZDA NIJE IZGUBILA, UZ 19 POBJEDA I REMI.

smo, što je normalno, ali smo spremni, puni samopouzdanja i došli smo po trijumf u Beograd”, jasan je strateg Marko Roze. Trener Salzburga poštuje Zvezdu i priznaje da nikada nije njegov tim igrao pred praznim tribinama... “Zvezda ima mnogo kvaliteta i dobar tim. Znamo odakle nam prijeti opasnost, ali spremni smo za to. Nikada nismo igrali pred praznim tribinama i to je nešto novo za nas. Moraćemo da se prilagodimo. Sve što želimo je da skinemo ovaj pritisak sa leđa i da stignemo do grupne faze Lige šampiona. To je to”, ističe Roze. Za razliku od Zvezde, zagrebački Dinamo najbolje od klubo-

va iz regiona zna kako je igrati u Ligi šampiona. Doduše, znali su “modri” da postave neke negativne rekorde (šest poraza i bez postignutog gola u grupnoj fazi), ali i da šokiraju Arsenal na Maksimiru. Ovog puta na putu do elite stoji im Jang Bojs, koji će dočekati hrvatskog šampiona u prvom meču. Romantični evropski klasik igraju Ajaks i Dinamo Kijev, dok Marko Nikolić sa MOL Vidijem ganja još jednu sezonaciju, ovog puta protiv AEK-a iz Atine, na putu do istorijskog plasmana mađarskog sastava u Ligu šampiona.

GODINA CRVENA ZVEZDA ČEKA NA UČEŠĆE U NAJJAČEM EVROPSKOM KLUPSKOM TAKMIČENJU. POSLJEDNJI PUT JE IGRALA U TADAŠNJEM KUPU ŠAMPIONA U SEZONI 1991/92.

Florentino Perez

MILNER I MANE SRUŠILI PALAS

REAL MADRID

Nema Ronalda, upola manje navijača Real je golovima Danijela Karvahala i Gereta Bejla pobijedio Hetafe (2:0) na startu La Lige. Međutim, uprkos pobjedi jedan podatak zabrinuo je Florentina Pereza. Na Santiago Bernabeu je tom prilikom na tribinama prisustvovalo 48.466 navijača, što je najmanje u posljednjih deset godina. Tačnije, od 24. maja 2009. godine kada je na utakmici bilo 44.270 gledalaca. Naravno, nakon toga je stigao Kristiano Ronaldo iz Mančester junajteda i sve se promijenilo, a sada kada je otišao u Juventus je, očigledno, otjerao mnoge navijače sa tribina. A.P.

Milner slavi gol iz penala Na maksimalan učinak Mančester sitija, Čelsija, Votforda, Totenhema i Bornmuta odgovorio je i Liverpul, koji je poslije rušenja Vest Hema (4:0) u prvom, sinoć trijumfalno odradio i gostovanje Kristal Palasu (0:2). U smiraju prvog poluvremena Mamadu Sako srušio je Mohameda Salaha u šesnaestercu, sudija Majkl Oliver dosudio penal, a sa bijele tačke pogodio

je Džejms Milner, koji je poslao loptu u desnu, a golmana Vajna Henesija u lijevu stranu. Kad god je Milner postigao gol njegov tim je slavio u svih 48 navrata. Domaćin je ostao sa igračem manje (Aron Van-Bisaka u pocrvenio u 75), a to je iskoristio Sadio Mane i u trećem minutu sudijske nadoknade postavio konačnih 2:0 nakon asistencije Salaha. A.P.

SPORT

UTORAK, 21. 8. 2018.

RONALDO, SALAH I MODRIĆ KANDIDATI ZA UEFA NAGRADU NAJBOLJEG IGRAČA EVROPE U SEZONI 2017/2018

Magični trio sanja Srebrnu statuu ⌦ Bojan Topalović

ristijano Ronaldo, Mohamed Salah i Luka Modrić kandidati su za najboljeg igrača Evrope u sezoni 2017/2018 u izboru UEFE, objavljeno je na zvaničnom sajtu evropske kuće fudbala. Tri musketara su sjajnim igrama u dresovima Real Madrida i Liverpula zaslužili najviše glasova žirija koji čini 80 trenera ekipa koje su prošle godine igrale u Ligi šampiona i Ligi Evrope, te 55 novinara zemalja članica Uefe. Magična trojka je iza sebe ostavila Antoana Grizmana (72 boda), Lionela Mesija (55), Kilijana MBapea (43), Kevina de Brujnea (28), Rafaela Varana (23), Edena Azara (15) i Serhija Ramosa (12). Nagrada za najboljeg igrača UEFE nastala je 2011. godine, kao pandan FIFA Zlatne lopte i u dosadašnjih sedam godina postala je izuzetno cijenjeno priznanje među fudbalerima. Sada već čuvenu Srebrnu statuu, nagradu namijenjenu najboljem među najboljima, tri puta je osvajao Kristijano Ronaldo, dva puta Lionel Mesi, a po jednom Andres Injesta i Frank Riberi. A da li će golgeterska mašina iz Portugala odbraniti titulu, ili će hrvatski maestro sjajnu sezonu i na klupskom i na re-

DA LI STE ZNALI? Pernil Harer (Volfsburg, Danska), Ada Hegerberg (Lion, Norveška) i Amandin Anri (Portland, Lion, Francuska) nominovane su za titulu najbolje igračice u Evropi u sezoni 2017/2018. prezentativnom planu “naplatiti” prvim individualnim trofejom, ili će se možda radovati fenomenalni egipatski faraon kojeg su dobro zapamtili golmani Premijer lige i Lige šampiona - saznaćemo 30. avgusta kada je u Grimaldi forumu u Monte Karlu zakazana spektakularna ceremonija proglašenja najboljeg. A dan nakon ceremonije proglašenja najboljeg igrača i onih koji su po pozicijama obilježili sezonu u Ligi šampiona kao i žrijeba za grupnu fazu najkvalitetnijeg evropskog takmičenja, biće proglašen i najbolji igrač Lige Evrope - u najužoj konkurenciji su Dimitri Paje iz Marseja i tandem Atletiko Madrida Dijego Godin-Antoan Grizman.

NOVINARA IZ SVIH ZEMALJA ČLANICA UEFE (UZ 80 TRENERA EKIPA UČESNICA GRUPNE FAZE LIGE ŠAMPIONA I LIGE EVROPE) UČESTVUJE U IZBORU ZA NAJBOLJEG IGRAČA EVROPE - CRNU GORU ĆE U MONTE KARLU OSMI PUT ZAREDOM PREDSTAVLJATI MILOŠ ANTIĆ, UREDNIK NAŠE SPORTSKE REDAKCIJE

NAJBOLJI IGRAČI LIGE ŠAMPIONA U SEZONI 2017/18 PO POZICIJAMA GOLMANI Alison Beker Kejlor Navar Đanluiđi Bufon

DEFANZIVCI Marselo Serhio Ramos Rafael Varan

VEZISTI Kevin De Brujne Luka Modrić Toni Kros

NAPADAČI Lionel Mesi Kristijano Ronaldo Mohamed Salah

sport

UTORAK, 21. 8. 2018.

RUKOMETAŠI LOVĆENA POČELI PRIPREME, POVRATAK RAKČEVIĆA

Ivanović vodi Bešiktaš

Sezona bez angažmana, pa posao u jednoj od najzanimljivijih liga u Evropi - Duško Ivanović novi je trener Bešiktaša, saopštio je klub iz Istanbula. Proslavljeni crnogorski stručnjak je potpisao ugovor na godinu dana, a pred njim je paklen posao sklopiti ekipu koja će u sezoni koja je pred nama igrati u Fibinoj Ligi šampiona u kojoj brani četvrtfinale.

Detalj sa prvog treninga rukometaša Lovćena

Ivanović je u bogatoj trenerskoj karijeri najdublji trag ostavio u Baskoniji (Tau Keramika) koju je vodio u dva navrata (20002005 i 2008-2012) i osvojio devet titula - dvije Endesa lige, četiri Kupa kralja, tri Superkupa. Osim španske ekipe vodio je Friburg, Limož, Barselonu, Panatinaikos i Himki, a bio je selektor Švajcarske i Bosne i Hercegovine. A.K.

B EP (U16) - TREĆI TRIJUMF CRNE GORE

Još jednom rutinski, sa Švedskom za četvrtfinale

Večeras za četvrtfinale: Kadetkinje Crne Gore Uvodni poraz od Grčke, a onda tri ubjedljiva trijumfa - ženska kadetska košarkaška reprezentacija savladala je Makedoniju (68:48) u četvrtom kolu Evropskog prvenstva B divizije koje se igra u Podgorici. Izabranice Zorana Kašćelana večeras (20.30h) igraju protiv Švedske i u slučaju pobjede plasiraće se u četvrtfinale. A, sinoćnji meč prošao je u totalnoj dominaciji naših kadetkinja. Nakon prve četvrtine semafor u dvorani “Verde” bio je 20:8, da bi Makedonke smanjile do odmora na 30:35. Sve je riješeno u trećoj dionici koju je Crna Gora riješila u svoju korist (17:6) da bi u četvrtoj četvrtini mirno privela meč kraju. A.K.

makedonija

crna gora

48 68

8 22 6 12 20 15 17 16 Cvetkovska Kostova 2 Pešinoska Stojanova 2 Selčova 18 Atanasovska 8 Dimitrijević Koleva Modeva Nikolić 18 Sekulovska Tasevska Selektor: Stojna Vangelovska

Baošić Ječmenić 3 Kojčinović 6 Savković 2 Vujačić 5 Bigović 14 Drobnjak 11 Leković 5 Pavićević 5 Radonjić 3 Šćepanović 9 Tatar 5 Selektor: Zoran Kašćelan

PODGORICA - Dvorana: Sportski kompleks “Verde”. Gledalaca: 200. Sudije: Ilija Putenko (Rusija), Martinas Gudas (Litvanija), Gerges Volcfeld (Luksemburg).

Osvajač duple krune krenuo je sa pripremama za novu sezonu. Rukometaši Lovćena okupili su se na Cetinju, a prvu prozivku obavio je novi trener Duško Milić koji je na klupi zamijenio Zorana Abramovića. Međutim, vijest koja je obradovala sve ljubitelje rukometa u Crnoj Gori je povratak Mladena Rakčevića. Nakon 13 godina provedenih u inostranstvu, nevjerovatni pivot ponovo je u svom klubu. Ali ne na crti, već kao član stručnog štaba. Iskusni rukometaš bio je na pragu Metalurga, ali je odlučio da se vrati u rodni grad. Međutim, ovo nije kraj karijere, jer postoji mogućnost da odigra još jednu sezonu. “Ćerka kreće u školu, pa sam se odlučio za drugu varijantu i u dogovoru sa klubom nisam produžio ugovor. Međutim, postoji mogućnost da odigram još jednu sezonu, ali ne toliko profesionalno. Eki-

Ljudi iz Uprave su me kontaktirali. Puno smo pričali o klubu, oni znaju koliko volim Lovćen. Pričali smo o svemu, a oni su htjeli da im pomognem na neki način. Biću koordinator selekcija i pomoći ću u organizaciji idejama

pa jeste profesionalna, Struga, koja igra prvu ligu Makedonije, ali ću češće dolaziti, putovati da odigram utakmicu. Više vremena ću provoditi kući”, rekao nam je Rakčević na početku razgovora. Zbog čega povratak u Lovćen u nekoj drugoj ulozi? “Ljudi iz Uprave su me kontaktirali. Puno smo pričali o klubu, oni znaju koliko volim Lovćen. Pričali smo o svemu, a oni su htjeli da im pomognem na neki način. Biću koordinator selekcija i pomoći ću u organizaciji idejama. Vrlo rado ću prenijeti iskustvo, koliko sam u mogućnosti. Da vratimo Lovćen gdje mu je mjesto - među velikanima”, jasan je Rakčević. Da li je primarni cilj povratak Lovćena u SEHA ligu? “Apsolutno. To je u interesu Lovćena, ali prvo moramo srediti sve probleme. Ono što bih kao igrač zahtijevao od kluba, tako želim da momci koji su tu imaju sve osnovne uslove”, ističe 36-godišnji rukometaš. “Mislim da prava postava vodi Lovćen, dobro se radi, ali ima problema. Moramo se boriti i izboriti.” Crnogorski šampion je sa pripremama krenuo u nešto izmijenjenom sastavu. Klub su napustili Filip Krivokapić, Danilo Mihaljević, Boban Ašanin i Stefan Jauković. Na prvom treningu bilo

MlAden RAKčević SEHA liga je primarni cilj. To je u interesu Lovćena, ali prvo moramo srediti sve probleme. Ono što bih kao igrač zahtijevao od kluba, tako želim da momci koji su tu imaju sve osnovne uslove je prisutno oko 20-ak igrača, od kojih je većina nosila dres cetinjskog ponosa. “Ekipa je mlada, trener odličan koji je radio u ovoj sredini i prihvatio rad sa ovako mladim igračima. Mora se puno raditi, a ovo je dobra prilika za momke da se izbore i dokažu treneru u slučaju da se ispune uslovi za SEHA ligu sljedeće sezone, ali i da cijeli klub raste”, objašnjava Rakčević koji je za kraj imao jasnu poruku. “Lovćen je za rukometne prilike u Crnoj Gori - institucija. Bilo ko da obuče taj dres mora da misli o pobjedi”, poentirao je Mladen Rakčević. A.K.

DosaDašnji trener prve ekipe Zoran abramović će biti ZaDužen Za kaDetsku i pionirsku selekciju ZajeDno sa vaskom ćeranićem

foto: cetinjskilist.com

CRNOGORSKI STRUČNJAK IMA NOVI KLUB

vratiti Lovćen među veLikane

sport

ATLETIKA - EP ZA OSOBE SA INVALIDITETOM

Miloš Ranitović sedmi Ranitović

UTORAK, 21. 8. 2018.

Golden Mas

NOVAK ĐOKOVIĆ OSVOJIO MASTERS U SIN

⌦ Alen Kasmić

Poslije pet izgubljenih finala i bolnih poraza, konačno je uspio. Sada je osvojio bukvalno sve! Novak Đoković je u nedjelju veče osvojio Masters u Sinsinatiju pobjedom protiv Rodžera Federera 2:0 (6:4, 6:4), jedini koji mu je nedostajao kako bi kompletirao Zlatni Masters (titule na svih devet turnira iz serije 1.000). On je ovim rezultatom postao Trebao je nastupiti tek 25. avgusta, ali nakon ljekarskih pregleda i promjena pravila na teren je morao juče u novoj kategoriji T13 (osobe sa smetnjama vida) i dobro je odradio posao. Miloš Ranitović zauzeo je sedmo mjesto u skoku udalj (6,04 metara) na Evropskom prvenstvu u atletici za osobe sa invaliditetom koje se održava u Berlinu. “Dao sam maksimum. Zadovoljan sam što sam uspio

prvi teniser kojem je to pošlo za ruko otkako je ATP prije 28 godina uveo važeći sistem takmičenja. Tokom cijelog turnira vidjela se nevjerovatna želja kod srpskog tenisera da konačno pokori Ohajo, a protiv najvećeg bio je i više nego ubjedljiv. Dominirao je u oba seta, a maestro iz Bazela nije imao rješenja za Novakovu agresivnu igru u svakom poenu.

A, koliko je Đokoviću laknulo što je konačno objedinio sve Masterse, uz ranije titule na sva četiri Gren slema vidjelo se nakon duela. “Ovo je poseban momenat u mojoj karijeri. Privilegovan sam i počastvovan što sam ispisao istoriju ovog sporta. To je nešto na šta ću biti ponosan do kraja života. Tokom cijele sedmice sam govorio da mi je ovaj trofej veliki motiv, ali istovremeno

da uđem u osam najboljih i izborim dodatna tri skoka. Ostaje žal što sam dobio novu klasu i što sam morao danas da skačem u novoj konkurenciji, a ne 25. kao što je bilo planirano u kategoriji T12”, rekao je Ranitović nakon takmičenja. Prvo mjesto je osvojio Španac Ivan Ćano Blanko (6,77m), drugo Britanac Skiner Zak (6,72 m) a treće Bugarin Radoslav Zlatanov (6,62 m). A.K.

BOKS - TRI MEDALJE CRNOGORSKIH BORACA

Senzacija “crvenih” Fenomenalan turnir za juniorsku reprezentaciju Crne Gore. Naši talentovani borci bili su najveće iznenađenje na međunarodnom turniru Kup nacija koji je održan u Vrbasu. “Crveni” su osvojili dvije zlatne i jednu srebrnu medalju, a pripao im je pehar za najboljeg stranog boksera. Bojana Gojković je u konkurenciji juniorki na putu do zlatne medalje savladala takmičarke iz Njemačke, Srbije

i Indije. Miloš Krasnići se takođe okitio zlatnim odličjem, a pehar za najboljeg stranog borca pripao mu je nakon pobjeda protiv rumunskog, češkog i indijskog predstavnika. Srebrni je bio Petar Liješević koji je do finala srušio takmičara iz Bosne i Hercegovine i Kazahstana, ali je u meču za zlato izgubio od drugog Kazahstanca. Na turniru u Vrbasu učestovalo je preko 200 takmičara iz 26 reprezentacija. A.K.

“Crveno-bijeli” na praznoj Marakani juri što bolji rezultat pred revanš u Austriji Crvena zvezda - RB Salzburg Arenasport 1, 21h

SPORTKLUB 1 20.45h

Svonsi - Lids, fudbal

SPORTKLUB 2 18.00h 01.00h

WTA Nju Hejven, tenis WTA Nju Hejven, tenis

UTORAK, 21. 8. 2018.

STER(S)

NSINATIJU, JEDINI KOJI MU JE NEDOSTAJAO

sam pokušavao da se oslobodim pritiska”, rekao je Novak i nastavio. “Bio sam svjestan da imam priliku da uradim nešto veliko, nešto o čemu ranije niko nije uspijevao. Psihički mi nije bilo lako jer sam znao da sam izgubio svako prethodno finale na ovom terenu. Međutim, vjerovao sam da imam šanse jer sam bivao sve bolji iz meča u meč.” Osim titule, posebnog mje-

sta u istoriji bijelog sporta, Đoković je popravio skor u međusobnim duelima - sada vodi 24:22. U posljednjih pet godina ova dva asa rekete su ukrstili 18 puta, a Fedeks je slavio samo šest puta. “Zadovoljstvo je dijeliti teren sa Rodžerom, on je najbolji teniser svih vremena. Naravno i sa Nadalom. Obojica su važan dio mog života i moje karijere. Učinili su me boljim”, zaključio je Đoković.

Novi bodovi i šesto mjesto

Kompletiranje Zlatnog Mastersa Novaku je donijelo i novih 1.000 poena, pa je od juče šesti igrač planete sa 4.445 poena. Isti broj ima i Marin Čilić koji je rangiran poziciju niže. Osvojene titule na Vimbldonu i Sinsinatiju će mnogo značiti Đokoviću koji bi do kraja godine čak mogao da stigne Rafaela Nadala koji suvjereno vodi ATP listu. Sa 170 bodova više od Đokovića na petom mjestu je Kevin Anderson, a ispred njih redom su Aleksandar Zverev (4.845), Huan Martin Del Potro (5.500), Federer (7.080) i Rafa (10.040).

SPORT

DN TIP

DERBI

IPSVIČ

U tri meča Derbi ima samo jednu pobjedu, dok gosti jure premijerni trijumf u Čempionšipu

Na današnji dan

1993.

TITULU NA MASTERS TURNIRIMA OSVOJIO JE NOVAK ĐOKOVIĆ, A PET PUTA JE OSVAJAO ZAVRŠNI TURNIR U LONDONU

NOVAK ĐOKOVIĆ Psihički mi nije bilo lako jer sam znao da sam izgubio svako prethodno finale na ovom terenu. Međutim, vjerovao sam da imam šanse jer sam bivao sve bolji iz meča u meč

Trijumf “rosonera” u Vašingtonu Milan golom Simonea savladao Torino 1:0 u Superkupu Italije koji je prvi put održan van zemlje - u Vašingtonu

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me)

ARENASPORT 1 21.00h

Crvena zvezda - RB Salzburg, fudbal

ARENASPORT 2 01.00h

Filadelfija - Vašington, bejzbol

ARENASPORT 3 21.00h

Benfika - PAOK, fudbal

ARENASPORT 4 21.00h

Bate Borisov - PSV, fudbal

Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno Na jugu ItalIje

Nabujali planinski potok odnio osam života Sergej lavrov o SItuacIjI u SIrIjI

Zapad opstruiše povratak iZbjeglica Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je poslije razgovora s libanskim kolegom Gebranom Basilom u Moskvi da će američko odbijanje da pruži pomoć u obnovi Sirije odvratiti sirijske izbjeglice od povratka u domove.

Rusija je glavni saveznik sirijskog predsjednika Bašara Asada i pomogla je njegovim snagama da vrate kontrolu nad najvećim dijelom zemlje. Moskva sada poziva zapadne zemlje, koje su podržale sirijsku opoziciju, da pomo-

Najmanje osam ljudi poginulo je na jugu Italije kada je nabujao planinski potok uslijed obilnih kiša, saopštili su zvaničnici.Grupa od desetak ljudi, među njima jedno dijete, uspjela je da se popne na više područje i tako se spasi, rekli su zvaničnici civilne zaštite u regionu Kalabrije.

Na nekim mjestima planinski potok Raganelo, koji se nalazi u sastavu nacionalnog parka Polino, teče na dnu klisure duboke oko jedan kilometar i spasioci su morali da se spuštaju uz pomoć užadi da traže preživjele. Pretpostvalja se da su sve žrtve italijanski državljani.

gnu u rekonstrukciji zemlje, navodeći da će tako smanjiti priliv migranata i izbjeglica u Zapadnu Evropu. Poslije razgovora s Basilom, Lavrov je optužio SAD i njihove saveznike da vrše pritisak na UN da se uzdrže od koraka na obnovi Sirije.

Neće vIše bItI prIkrIvaNja SekSualNIh preStupa

Papa Franjo: Rane koje ne zarastaju

Papa Franjo obećao je u pismu svim katolicima da više neće biti prikrivanja seksualnih prestupa unutar Katoličke crkve i da će učiniti sve da se takve pojave spriječe. “Shvatili smo da ove rane nikada ne zarastaju i

Novi požar na Peloponezu U zapadnom dijelu Peloponeza ponovo je juče izbio šumski požar koji je u jednom trenutku prijetio da ugrozi stanovnike sela u oblasti Amalijada. Požar gasi 80 grčkih vatrogasaca, a angažovana su tri kanadera i tri helikoptera. Agencije javljaju da većina požara izbije zbog nepažnje i da je policija danas uhapsila jedan grčki par koji je nenamjerno izazvao požar na Kritu. U šumskim požarima koji su prošlog mjeseca opustošili ljetovališta na Atici poginulo je 96 osoba.

da je potrebno da snažno osudimo ove zločine i zajedničkim snagama iskorijenimo ovu kulturu smrti”, napisao je poglavar Katoličke crkve. Papino pismo objavljeno je u vrijeme kada se Katolička crkva suoča-

va sa skandalima u vezi sa seksualnim zlostavljanjem u brojnim zemljama, uključujući SAD, Čile i Australiju. Papa će za nekoliko dana posjetiti Irsku, koja se još oporavlja od posljedica ovakve krize.

Pobuna migranata

Policija je u Solunu privela devetoro tinejdžera pošto su u hostelu za migrante izbili neredi zbog navodno loše hrane i interneta. Policija je navela da je reagovala pošto su korisnici hostela, u kome su smješteni maloljetni migranti bez pratnje, palili dušeke i pričinili znatnu materijalnu štetu. U tom hostelu u istočnom dijelu Soluna živi 30 maloljetnih migranata. Kako prenosi AP, privedeni tinejdžeri su iz Pakistana. Procjenjuje se da u Grčkoj ima 2.500 migranata bez pratnje.