Dnevne novine 3. septembar 2018. by Dnevne Novine

d nagra

NAGRADNA IGRA

INTERVJU: DR SANJA DAMJANOVIĆ, MINISTARKA NAUKE ■ 14 15

ULAGANJE U NAUKU GARANT RASTA PRIVREDE

Beč Lj

Nagradna igra s U dnevnom listu objavljuju se kup Kuponi se objav

Učesnik treba da (npr. 1, 2, 3, 4, 5 Svi čitaoci koji p

U slučaju da pro propuštenog ku ličnim podacima

Komplet od pet podataka učesn

Učesnik treba da Ukoliko želi, uče postavljeno na v Kupone u kovert

Izvlačenje će se

r o v p E i ! o p j u ut

njaju pokla

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018. BROJ 2159 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

obe! ije os v d o p na za nzma a r a 0 1

a igra n d a r nag

OPŠIRNIJE NA STRANAMA 24-25

POTPREDSJEDNIK KOLAŠINSKE OPŠTINE BOJAN KUBUROVIĆ ZA DNEVNE NOVINE ■ 5

Dokazaćemo da politika može biti u službi građana SA FB PROFILA ª OME RADONČIĆº PRIJEĆENO PREMIJERU MARKOVIĆU

Nalog provjeravaju i američke službe ■ 12

PREDSJEDNIK OPŠTINE ULCINJ LJORO NREKIĆ NAJAVLJUJE ■ 9

Naredna sezona biće još duža i uspješnija

pljajte Saku je en Izvlač

Rim Ci Beč Ljub 2

2 če

Nagradna igra se orga U dnevnom listu “Dne objavljuju se kuponi o Kuponi se objavljuju o

Učesnik treba da saku (npr. 1, 2, 3, 4, 5 ili 10 Svi čitaoci koji pošalju

BEOGRADSKI ANALITIČAR O DUŠAN JANJIĆ O POSJETI SRBA IZ CRNE GORE KOSOVU ■ 2 3

Salonski nacionalisti ostali bez političkog profita

ZA VIŠE OD 100.000 UČENIKA

■ 16

SREĆNO!

Danas počinje školska godina

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

U slučaju da propusti propuštenog kupona ličnim podacima (ime

Komplet od pet kupon podataka učesnika na

Učesnik treba da poša Ukoliko želi, učesnik m postavljeno na vidnom Kupone u koverti treb

Izvlačenje će se obavi SREĆNO!

POLITIKA

NA POZIV PREMIJERA MARKOVIĆA

Borisov danas u Crnoj Gori Predsjednik Vlade Bugarske Bojko Borisov boraviće danas u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv premijera Duška Markovića. Iz Vladine službe za odnose sa javnošću saopšteno je da će Borisov i njegov crnogorski kolega razgovarati

najprije u četiri oka, a nakon toga će biti održan sastanak delegacija dvije vlade. Kako se navodi, Borisov će se tokom posjete sastati i sa predsjednicima Crne Gore Milom Đukanovićem i Skupštine Ivanom Brajovićem. A.N.

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

DUŠAN JANJIĆ O POSJETI SRBA IZ

SALONSKI NAC BEZ POLITIČKOG

snivač Foruma za entičke odnose Dušan Janjić kaže da je jučerašnja posjeta salonskih nacionalista iz Crne Gore Kosovu prošla bez bilo kakvog političkog profita i mogla je samo da potpali strasti na ovom dijelu Balkana.

Marković i Borisov

ČESTITKE GP URA I VUJIČIĆA

Vjerujemo da za građane Tuzi dolaze bolje dani

Građanski pokret URA čestitao je juče svim građanima Malesije dobijanje statusa punopravne opštine u nadi da će to za njih značiti bolji životni standard i zadržavanje stanovništva na tom području. “Nakon bezbrojnih prevara i manipulacija koje ste doživjeli od strane režima, uskraćivanja vašeg ustavnog prava na dobijanje statusa opštine, velike imigracije stanovništva i brojnih drugih poteškoća koje vam je servirala vlast, radujemo se zajedno sa vama što ste, iako sa velikim zakašnjenjem uspjeli da se izborite za status samostalne opštine”, navode u URA. U GP URA su uvjereni da su veliki resursi toga područja, izuzetno plodne obradive površine, dobra saobraćajna povezanost, te vrijedno stanovništvo, potencijali koji obećavaju razvoj i prospetitet u budućnosti. “Ukoliko se bude radi-

lo predano i pošteno treba očekivati i povratak dijela dijaspore, a treba omogućiti i njihova nesmetana ulaganja u to područje. Na taj način bi Opština Tuzi dobila puni smisao, a građani toga područja konačno osjetili vidno zadovoljstvo”, zaključuje se u saopštenju URA. Slobodan M.Vujičić je u ime Udruženja Crnogoraca Kosova i Nove snage čestitao građanima Tuzi status samostalne opštine. “Vaš san je postao java, što je još jedna u nizu potvrda da Crna Gora drži svoja obećanja i da je trajno posvećena unapređenju i zaštiti prava manjina uz potpuno uvažavanje međunarodnih standarda”, kazao je Vujičić, koji vjeruje da će ovakav odnos Crne Gore prema albanskoj manjini “pospješiti institucije Kosova da u najkraćem roku ispune obećanja i obaveze prema crnogorskoj zajednici”. A.N.

Janjić je za Dnevne novine kazao da ono što su kazali i zbog čega su došli predstavnici Srba iz Crne Gore nije “inficiralo” srpski narod na Kosovu. “Mislim, čak, da ta posjeta ne može doprinijeti i pomirenju Aleksandra Vučića sa Srpskom pravoslavnom crkvom, jer predstavnike Srba iz Crne Gore ni Crkva neće prihvatiti kao pomiritelje. Jasno je da dio opozicionara i sa Kosova i iz Crne Gore ima dobru komunikaciju sa mitropolitom Amfilohijem, ali je sasvim jasno da Srbi iz Crne Gore, Srbi sa Kosova u Srpska pravo-

Crnogorci su birajući da odu na Kosovo juče, a ne 9. septembra, kada će Vučić biti tamo, izbjegli da postanu dio atmosfere visokog rizika, koja će toga dana neminovno tamo vladati

slavna crkva nemaju iste interese”, kaže Janjić. On ističe da predsjedni-

ku Nove srpske demokratije Andriji Mandiću sigurno nije u interesu da ulazi u bilo kakav sukob sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. “Crnogorci su birajući da odu na Kosovo juče, a ne 9. septembra, kada će Vu-

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

POLITIKA

Z CRNE GORE KOSOVU

CIONALISTI G PROFITA JASNO JE ZAŠTO NISU ZVALI MEDOJEVIĆA

Dušan Janjić kaže da je lider PzP Nebojša Medojević govoreći nedavno da je Metohija pripala Crnoj Gori nakon Berlinskog kongresa i da ako Srbija poklanja Kosovo Albancima, treba da se i pita i Crna Gora, dao najlucidniju izjavu u posljednje dvije decenije. “Jasno mi zašto njega nije

čić biti tamo, izbjegli da postanu dio atmosfere visokog rizika, koja će toga dana, neminovno tamo vladati. Posjetili su manastire, ali nijesam siguran da su u potpunosti podržali ono što misle i govore sveštenici Prizrenske eparhije”, ističe osnivač Foruma za entičke odnose. Podsjetimo, najavljeno je da će 9. septembra na Kosovu boraviti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i da će osim sjevera posjetiti i pojedine srpske porodice koje žive izolovane u Metohiji. Ministar za povratak i zajednice u kosovskoj vladi Dalibor Jevtić je povodom ove posjete izjavio da će Vučić tada, u zavisnosti od toga kako dijalog 7. septembra u Briselu bude protekao, iznijeti konačno rješenje problema Kosova. Vučić je juče rekao da bi bilo dobro da se dopusti Srbima i Albancima da sami u r e d e svo je odnose, jer su sada potrebni mir i stabil-

bilo juče na Kosovu. On pominje Metohiju u kontekstu koji ne odgovara mnogima. Njegove kolege su trebale da ga čuju, jer je pitanje Kosova etičko, vrednosno i moralno, a Medojević je čitavu stvar stavio na svoje mjesto, jer od Berlinskog kongresa nije bilo konferencije o regulisanju statusa Kosova”, kaže Janjić.

nost, a ne da zadovoljavanje interesa velikih sila i dodao da će biti veoma teško da se dođe do sporazuma, ali da mu je veoma važno da ostane zapisano šta je Srbija mogla da ima i šta je prokockala kao bezbroj puta do sada. “Dobro je što je delegacija iz Crne Gore juče bila na Kosovu jer će na dan dolaska Vučića biti više protesta. Srbi se organizuju, ali to najavljuje i kosovska opozicija. Zato Vučićeva posjeta može imati dvostruko dejstvo. Prvo - može da djeluje smirujuće, čemu se nadam, ali može da izazove i nekontrolisane sukobe. Zašto su Crnogorci juče išli, nije poznato, jer je i njima jasno da politički nije profitabilno da to urade u ovom trenutku”, kaže Janjić. On smatra da je djelovanje predstavnika Srba iz Crne Gore i njihova bliska saradnja sa sveštenstvom SPC na Kosovu pokazala da se više ne osjeća da patrijarh Irinej uopšte i postoji. “Priču o Kosovu su preuzeli neki drugi, a patrijarh je kao kamilica - ne škodi, i u svakom slučaju, ništa ne pomaže”, kaže Janjić. R.D.N.

PREDSTAVNICI PROSRPSKIH PARTIJA I ORGANIZACIJA NA KOSOVU

Počinju skupljanje potpisa za poništenje priznanja Kosova Predstavnici prosrpskih političkih stranaka i organizacija juče su na poziv predsjednika Srpske liste Gorana Rakića boravili na Kosovu gdje su razgovarali sa predstavnicima Srba, a u delegaciji iz Crne Gore su bili iz Nove srpske demokratije Andrija Mandić i Milutin Đukanović, iz Demokratske narodne partije Milan Knežević, Milun Zogović i Vladislav Bojović, Prave Crne Gore Marko Milačić, Vladislav Dajković i Darko Stijović, Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović i Baćko Milačić i Jelica Stojanović i Blažo Papović iz Matice srpske u Crnoj Gori. Nova srpska demokratija je saopštila da su boravili na Kosovu na poziv Srba koji nisu zaboravili da su Andrija Mandić i ljudi iz ove stranke uvijek bili uz njih kada je bilo teško, od 1999. godine. “Bili smo uz njih prilikom velikog pogroma 2004. godine, nelegalnog samoproglašenja države od strane albanskih vlasti u Prištini 2008. godine, pa sve do današnjih dana. Takođe, oni

ne zaboravljaju i da je upravo politička stranka čiji je Andrija Mandić predsjednik, sa njim na čelu, pružila najsnažniji otpor priznanju lažne države Kosovo od strane crnogorskog režima”, saopšteno je iz NSD. Demokratska narodna partija je saopštila da je tamo boravila kao istinski predstavnik “većinske Crne Gore koja ne podržava priznanje lažne države Kosovo”. “Svjesni činjenice da ovaj naš stav podržava najmanje 85% građana Crne Gore, DNPCG će već naredne sedmice, zajedno sa Novom srpskom demokratijom i Srpskim nacionalnim savjetom, optočeti akciju prikupljanja potpisa za peticiju kojom će se tražiti poništenje odluke o priznavanju tzv. države Kosovo”, saopštili su iz Kneževićeve partije. Nova srpska demokratija je saopštila da su predstavnici Srba iz Crne Gore obavili razgovore sa sunarodnicima u Orahovcu i Velikoj Hoči. “U Orahovcu je obavljen sastanak sa liderima Srba iz tog mjesta a u Velikoj

Hoči, jednom od najstarijih srpskih naselja u Metohiji, koje je Stefan Nemanja priložio kao metoh manastiru Hilandaru, građani su dočekali sa oduševljenjem predstavnike Srba iz Crne Gore. Takođe su govorili i o svom teškom položaju, tražeći od Srba iz Crne Gore i drugih normalnih građana naše zemlje, da ih ne zaborave, već da se sa njima saosjećaju, podsjećajući da ih na to posebno obavezuje činjenica da je Metohija, kao srpska oblast, nakon Balkanskih ratova, bila u sastavu Kraljevine Crne Gore”, saopšteno je iz ove partije. Predsjednik Nove srpske demoktarije i predsjednik IO posjetili su i Spomenik 81. stradalom Srbinu iz Orahovca i Velike Hoče, koji su stradali od terorističke OVK i NATO pakta u minulom periodu. “Boravak na Kosovu i Metohiji, i lična podrška našim sunarodnicima koji tamo žive, oduvijek su bili dio i ljudskog i političkog djelovanja funkcionera Nove srpske demokratije, a tako će ostati i u buduće”, poručuju iz ove partije. R.D.N.

Milačić: Ovo je i dio duše Crne Gore Kosovo je srce Srbije, ali je i dio duše prave Crne Gore, poručio je danas iz Orahovca predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić. “Želim da vam u ime prave

Crne Gore prenesem simboličnu podršku i pozdrave, uz želju da smognete snage da izdržite i istrajete. Kao predstavnik nove generacije političara u Crnoj

Gori srećan sam što uspostavljamo kontakte, koji će u godinama pred nama stvoriti mrežu prijateljstva i bratstva”, kazao je Milačić.

POLITIKA

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

GUSINJE: POČINJE KAMP REACT

Prilika za edukaciju i veći aktivizam mladih

Ilustracija

DEMOKRATE I GRAĐANSKI POKRET URA

TREBA INICIRATI RAZGOVOR O OTVORENIM LISTAMA

Razgovor o otvorenim izbornim listama treba inicirati bez obzira na složenost primjene tog modela, ocijenili su u Demokratskoj Crnoj Gori. Na pitanje da li bi radna grupa za reformu izbornog zakonodavsta trebalo da raspravlja o otvorenim listama, generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović odgovorio je da je potpuno očekivano i prihvatljivo da se kandiduje pitanje izbornog modela na osnovu kojeg će se birati poslanici i odbornici u narednom sazivu Skupstine Crne Gore, odnosno skupštinama opština u Crnoj Gori. “Dakle, treba inicirati razgovor i o otvorenim listama,

Crna Gora mora mnogo da radi na unapređenju izbornog ambijenta u cilju poštovanja Ustava i ostvarivanja istinskog prava i mogućnosti građana da budu birani i da biraju slobodno, kazao je Radovanić bez obzira na složenost primjene takvog modela”, rekao je Bogdanović agenciji MINA. Generalni sekretar GP URA Mileta Radovanić kazao je da bi otvorene liste u izbornom sistemu razbile monopol partijske države i lidera stranaka, povećale odgovornost izabranih po-

slanika prema građanima i uslovile viši stepen neposredne demokratije. “No, smatram da u ovom u ovom trenutku zatvorene liste nisu najveći problem izbornog procesa”, kazao je Radovanić agenciji MINA. Kako je naveo, Crna Gora mora mnogo da radi na unapređenju izbornog ambijenta u cilju poštovanja Ustava i ostvarivanja istinskog prava i mogućnosti građana da budu birani i da biraju slobodno. “To bi bila prva stepenica ka postizanju slobodnih izbora, sljedeća bi bila otvorene liste i preferencijalno glasanje”, naglasio je Radovanić. A.N.

Jedanaesti regionalni kamp REACT 2018, na kojem će učestvovati više od 60 mladih iz zemalja u region, biće svečano otvoren danas u gusinjskom selu Vusanje. Kako je saopšteno iz NVO Alfa Centar ovogodišnji kamp biće obogaćen temama vladavine prava i jačanja demokratije u zemljama regiona, aktivizmom mladih, kao i njihovim učešćem u nacionalnim politikama i prihvatanjem pomirenja kao osnovnog preduslova za jačanje stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana. “Nadamo se da će i ovaj kamp opravdati očekivanja polaznika i predavača.

Sigurni smo da ovim konceptom doprinosimo pozicioniranju Crne Gore na međunarodnoj sceni istovremeno promovišući sjever Crne Gore kao gostoljubivu i atraktivnu turističku destinaciju”, kazali su iz ALFA Centar. Na otvaranju će govoriti državni sekretar u Ministarstvu odbrane Crne Gore Slobodan Filipović, direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta i član Regionalne kancelarije za mlade RYCO Nenad Koprivica, ambasador Republike Slovenije u Crnoj Gori Mitja Močnik, predsjednica Opštine Gusinje Anela Čekić i izvršni direktor NVO Alfa centar Aleksandar Dedović. A.N.

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

POLITIKA

INTERVJU: POTPREDSJEDNIK KOLAŠINSKE OPŠTINE BOJAN KUBUROVIĆ ZA DNEVNE NOVINE

DOKAZAĆEMO DA POLITIKA MOŽE BITI U SLUŽBI GRAĐANA

⌦ Zorica Bulatović

otpredsjednik kolašinske opštine Bojan Kuburović (DPS) smatra da je došlo do “zamora” politikom, i da će se on, bez obzira na značajna ograničenja, zalagati za ostvarenje plodnih poslovnih ideja u jednom demokratskom ambijentu.

“Javno informisanje i lokalna samouprava biće kvalitetan servis svih građana Kolašina”, poručuje Kuburović u razgovoru za Dnevne novine. Građani, kako kaže, mogu da očekuju vraćanje dostojanstva, nakon frustracija i omalovažavanja koje su doživjeli u prethodnom periodu. Obećava demokratsku atmosferu u kojoj će politička borba biti svedena na racionalan odnos, a ne na nivo egzistecijalne katastrofe. “Očekivanja građana su znatno iznevjerena u proteklom periodu. Javlja se čak i bojazan među stanovništvom da više nijedna politika ne može biti kreirana u službi građana. Dokazaćemo da to nije tačno”, poručuje Kuburović.

DN: Šta su Vam prioriteti? KUBUROVIĆ: Kao potpredsjednik Opštine tokom trajanja mandata suočiću se sa izazovima i rješavati pitanja od društvenog i eko-

nomskog značaja naročito u onom dijelu nadležnosti koje će mi biti povjerene. Prioriteti će se kretati u sferi opšteg interesa. Neophodna je temeljna rekonstrukcija cjelokupnog društvenog ambijenta, konsolidacija javnih finansija i smanjenje troškova administracije. Svakako, javlja se potreba za povećanim ličnim zalaganjem i preuzimanjem odgovornosti svakog pojedinca u opštini Kolašin. U strateškim pri-

NEISKORIŠĆENI RESURSI DN: Da li ćete nekom svom prijatelju koji je otišao iz Kolašina reći da se vrati? KUBUROVIĆ: Naravno, u Kolašin se uvijek isplati vratiti, jer se ovdje pružaju višestruke mogućnosti za dokazivanje mladih ljudi. U tom cilju pružaćemo i podršku razvoja porodičnog biznisa. Imamo puno neiskorištenih resursa koje je potrebno valorizovati na održiv i cjelovit način. Kreiraćemo povo-

ljan ambijent za razvoj dobrih poslovnih ideja. Potrebne su nam reforme na svim nivoima, a njih nije moguće sprovesti ukoliko ne budemo imali mlade, obrazovane i preduzimljive ljude. Produktivnost možemo postići uzajamnim radom i jedinstvenim poduhvatima, dobrom kadrovskom strukturom, afirmacijom biznis zona i realizacijom razvojnih projekata.

Kuburović

vrednim granama opštine Kolašin leži najveća razvojna mogućnost. Tražićemo modele da Opština Kolašin privuče strane investicije i poveća svoj rast i broj radnih mjesta. Generalno stanje privrede u Kolašinu nije na zadovoljavajućem nivou, prvenstveno što su veliki sistemi, nosioci privrede, sa postupkom privatizacije nestali. DN: Koji su glavni problemi u Kolašinu? KUBUROVIĆ: Primarni problemi su saobraćajna infrastruktura, komunalna infrastruktura, vodosnabdijevanje, deponija, turistička infrastruktura, prvenstveno nedostatak hotela velikih kapaciteta u cilju proširenja smještajnih kapaciteta i ukupne turističke ponude. Bazična funkcija lokalne vlasti temeljiće se na infrastrukturnim projektima gdje će se voditi računa da teritorijalni razvoj naše opštine bude ravnomjeran. DN: Ša će još biti u fokusu nove vlasti i Vas lično?

KUBUROVIĆ: Radićemo na rješavanju problema same privrede i migracija mladih, kao i zadržavanja stanovništva na selu. Podići ćemo nivo čistoće grada na zadovoljavajućem nivou. Radićemo na rješavanju nedostataka i problema vodovodne i kanalizacione mreže, održavanju puteva i putne infrastrukture u gradskom i seoskom području. Uz podršku Vlade Crne Gore buduća lokalna uprava će biti kredibilni partner državi na unapređenju i rješavanju problema u drvnoj industriji, poljoprivredi i turizmu, pružanju obrazovnih i zdrastvenih usluga. Obezbijedićemo odgovarajući nivo socijalne zaštite. Sprovodićemo mjere u cilju rekonstrukcije i privođenja namjeni objekata izloženih propadanju zbog neodržavanja i starosti, te njihove valorizacije u cilju sprečavanja daljeg propadanja. Radićemo na investicionim projektima kojima ćemo upotpuniti sportsko-rekreativnu ponudu Kolašina.

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

Turska neće trgovati u dolarima Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan poručio je juče da Ankara u transakcijama prilikom trgovine sa Rusijom i drugim zemljama i dalje neće koristiti dolar kao sredstvo plaćanja, optuživši SAD da se ponaša kao divlji vuk. “Upotreba dolara nam šteti. Nećemo odustati i pobijedićemo”, poručio je Erdogan na poslovnom forumu tokom posjete Kirgiziji. Veze između Vašingtona i Ankare na najnižem su nivou nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio nove carine na čelik i alumijum iz Turske kao odgovor na hapšenje sveštenika Endrjua Bransona koji je optužen za terorizam.

Erdogan

Švajcarskoj nacionalnoj banci, poslovne banke plaćaju penale od 0,75 odsto.

Huawei nadmašio Apple

54 miliona smartfona prodao je Huawei od apila do juna

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

DUGOGODIŠNJI DIREKTOR VAZDUŠNE LUKE ĆILIPI RO TOLIĆ ZA DN O PRIMJERU DOBROG UPRAVLJAN

Za depozite u Postfinanceu naknada jedan odsto Štediše u švajcarskoj državnoj banci Postfinance će, ukoliko imaju depozit veći od 500.000 franaka, plaćati naknadu do jedan odsto na iznos koji prelazi taj limit. Manje banke u Njemačkoj i Švajcarskoj i dalje se muče s pronalaskom odgovora na negativne kamatne stope koje su centralne banke nametnule prije nekoliko godina. S obzirom na to da je riječ o državnoj banci koja ne može voditi samostalnu politiku pri pozajmljivanju novca, na raspolaganju nemaju mnogo opcija kako bi smanjili teret negativnih kamatnih stopa. Drže li depozite na računu u

Kineski proizvođač mobilnih telefona Huawei u drugom kvartalu ove godine prodao je više uređaja od kompanije Apple, navodi se u podacima kompanije Gartner. Prema statistici, kineski proizvođač prodao je od apila do juna 54 miliona smartfona, čime je postao drugi na svijetu po prodaji telefona. Na prvom mjestu ostaje Samsung, sa više od 70 miliona prodatih uređaja u istom periodu.

DUBROVČANI OBNOVILI AERODROM NOVCEM EU

Sa timom u Dubrovniku htio sam pokazati da imamo dovoljno sposobnosti, volje i želje da vlastitim snagama iznesemo obnovu aerodroma, kaže Tolić

Crna Gora gradi novi imidž na mapi Evrope i svijeta i bilo bi loše da sve ono što se događa u turizmu i dolazak svjetskih hotelskih lanaca ne prati razvoj infrastrukture. Zbog toga se ulaganje u aerodrome nameće kao neophodno, ocijenio je u razgovoru za Dnevne novine Roko Tolić, dugogodišnji direktor Aerodroma Dubrovnik. Tolić, koji je na čelu vazdušne luke Ćilipi proveo devet godina, osmislio je i ugovorio model razvoja dubrovačkog aerodroma novcem iz evropskih fondova. Ukupna vrijednost obnove je 225 miliona eura, od čega su Tolić i njegov tim od Evropske unije (EU) dobili 158 miliona i tako uspjeli da izbjegnu davanje aerodroma na koncesiju. “Ja sam sa svojim timom u Dubrovniku htio pokazati da mi imamo dovoljno sposobnosti, znanja i pameti, ali i volje i želje da vlastitim snagama iznesemo to, upravo na način na koji to i radimo”, počinje priču Tolić, trenutno angažovan kao direktor prodaje Aerodroma Dubrovnik. Pripreme za projekat Tolić i njegovi saradnici počeli su pri-

je nego je Hrvatska 2013. godine postala punopravna članica EU. Za dobijanje ovog novca, ističe on, nije bila potrebna samo dobra namjera i želja, nego i velika i detaljna pripremljenosti za taj projekat. Projekat još traje, a do sada je izgrađen novi putnički terminal koji je otvoren prošle godine. “Prije ulaska u EU krenuli smo u izradu plana razvoja aerodroma, studije izvodljivosti, usklađivanja projekta sa eko-

Aerodrom Ćilipi

Da bi aerodromi uspješno ostvarivali poslovnu funkciju onda moraju udovoljavati stalno rastućim standardima koje postavlja Evropska agencija za sigurnost, zbog čega traže jako velika ulaganja u infrastrukturu

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

PREGOVARAČ ZA POGLAVLJE 17

OKO NJA

EVROPSKI PROPISI STABILIZOVAĆE CIJENE

Tolić loškim normama i drugom prostorno-planskom dokumentacijom, pa smo kada su nam se otvorile finansijske perspektive u okviru Unije bili spremni sa podneskom i idejom da dobijemo to sufinansiranje što smo i ostvarili. Naravno, Crna Gora je još na evropskom putu, ali znamo šta aerodromi znače, prije svega, za turizam, ali i ostale grane ekonomije”, ukazuje Tolić. Da bi aerodromi uspješno ostvarivali poslovnu funkciju onda moraju udovoljavati stalno rastućim standardima koje postavlja Evropska agencija za sigurnost, zbog čega traže jako velika ulaganja u infrastrukturu. To je, ističe Tolić, bio slučaj i sa lukom u Dubrovniku koja bez pomoći iz evropskih fondova ne bi mogla sama da prilagodi infrastrukturu. “Mi to ne bismo mogli ostvariti bez ulaska u određeni model finansiranja, da li koncesioni ili javno-privatno partnerstvo, zavisno od toga za šta bi se država odlučila. Međutim, u ovom slučaju smo imali puno podršku vlade, ministarstava i lokalnih struktura koji su nam pomogli da krenemo u ovaj veliki projekat”, navodi Tolić. Komentarišući stanje i rad aerodroma u Crnoj Gori, za koje je Vlada nedavno raspisala koncesioni akt, Tolić kaže da su prometi koje oni bilježe odavno

EKONOMIJA

Rekordne brojke i let do SAD Dubrovački aerodrom, ističe Tolić, trenutno ostvaruje dvocifreni rast broja putnika u odnosu na prošlu rekordnu godinu. Brojke će zasigurno još više rasti sljedeće sezone za kada je najavljeno uspostavljanje direktne linije ka Sjedinjenim Američkim Državama, koju će od Dubrovnika do Filadelfije obavljati American Airlines. “Imamo različite marketinške tehnike i učestvujemo u nizu iniprevazišli infrastrukturu. “Mogu izraziti divljenje prema kolegama u Crnoj Gori koji, u avijacijskom smislu, zaista obavljaju sjajan posao s obzirom na uslove u kojima rade. Međutim, takva situacija nije dugoročno održiva, perspektive su takve da će vam promet dodatno rasti, a pitanje je i doživljaja putnika. Da li vi možete razviti aerodrome vlastitim

225 MILIONA EURA JE UKUPNA VRIJEDNOST OBNOVE DUBROVAČKOG AERODROMA

cijativa, posebno na ključnim tržištima gdje pokušavamo pokazati zašto je upravo dubrovačko područje atraktivno da bi se do njega došlo. Mislim da su perspektive aerodroma u Dubrovniku jako dobre, ali imamo još puno posla na završetku projekta. Sad smo orijentisani na dodatnu adaptaciju piste, a siguran sam da je ovo još jedna rekordna godina”, navodi Tolić. sredstvima ne mogu prosuditi jer ne znam brojke”, naglašava Tolić. U Hrvatskoj, kako ukazuje, ima nekoliko modela razvoja aerodroma. U Zagrebu je aerodrom dat na koncesiju, u Splitu je obnova početa vlastitim sredstvima vazdušne luke, dok se u Dubrovniku u razvoj krenulo uz pomoć novca iz EU fondova. “Potpuno su tri različite priče i tek neko sa strane može reći koliko je koja dobra i zašto. Ne mogu reći bilo šta loše ni za ono što se događa u Zagrebu, jer taj aerodrom bilježi rast prometa i ima čak interkontinentalne letove. Najgore je kad aerodromi koji su katalizatori rasta postanu usko grlo, pa promet više ne može da raste, a zadovoljstvo putnika bude nisko”, zaključuje Tolić. Bo.D.

Primjena evropskih propisa i standarda u Poglavlju 17 – Ekonomska i monetarna unija, doprinijeće stabilnosti cijena, kao i povećanju konkurentnosti ekonomije, što osigurava održavanje makroekonomske sigurnosti, saopštio je glavni pregovarač sa EU Aleksandar Drljević. On smatra da će se kroz uspostavljanje i primjenu evropskih politika i procedura unaprijediti ukupni ekonomski ambijent, koji će se odraziti na društveni razvoj i kvalitet života građana. “Takođe, pripremićemo crnogorsku ekonomiju da bude ravnopravan akter u sprovođenju zajedničke ekonomske politike”, kazao je Drljević u intervjuu agenciji Mina-biznis. Komentarišući specifičnost u pregovorima sa EU o Poglavlju 17, s obzirom na postojeći monetarni režim Crne Gore koja od 2002. godine koristi euro kao zvanično sredstvo plaćanja, Drljević je rekao da se korišćenje eura ne dovodi u pitanje. “Činjenica je da se način korišćenja eura, kao zvaničnog sredstva plaćanja u Crnoj Gori, razlikuje od članstva u Ekonomskoj i monetarnoj uniji. S tim u vezi mi smo odlučni i radimo na tome da tokom pregovaračkog procesa ispunimo kriterijume kon-

PRIPREMIĆEMO CRNOGORSKU EKONOMIJU DA BUDE RAVNOPRAVAN AKTER U SPROVOĐENJU ZAJEDNIČKE EKONOMSKE POLITIKE, KAZAO JE DRLJEVIĆ vergencije za pristupanje eurozoni, uz njihovu određenu modifikaciju u slučaju Crne Gore”, objasnio je Drljević. On je podsjetio da su regulatorni zahtjevi EU, koji se odnose na standarde korišćenja eura, ispunjeni, što je konstatovano i izvještajima Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore u Poglavlju 32, dijelu koji se odnosi na zaštitu eura od falsifikovanja. Drljević je naveo da je otvaranje Poglavlja 17 bilo priznanje da je Crna Gora u toj oblasti ispunila očekivanja EU, odnosno ostvarila napredak koji Unija očekuje u toj fazi pregovora. “U nastavku nam slijedi dalje usklađivanje s evropskim propisima i jačanje administrativnih kapaciteta za njihovu efikasnu i kvalitetnu primjenu. U tom smislu, kao glavni izazov vidimo izmjenu Ustava, na zahtjev EK”, kazao je Drljević, dodajući da Crnu Goru očekuje dalji rad na jačanju fiskalne stabilnosti i ispunjenju zahtjeva tržišne ekonomije. R.E.

Drljević

EKONOMIJA

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

BIVŠI ZAPOSLENI U FEP U ZAHTIJEVAJU SASTANAK SA PREMIJEROM

Radnici Fabrike elektroda istrajaće u blokadi firme

Prodaja će se održati dana 19.09.2018. godine, sa početkom u 11 h, u prostorijama advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica.

Zaposleni traže isplatu 1,17 miliona eura potraživanja

Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Martinović Branka, upisana u listu nepokretnosti br. 4327, KO Podgorica I, Uprave za nekretnine PJ Podgorica i to: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 2, na katastarskoj parceli broj 1184/8, PD 45, spratnost P4, površine 49 m2.

Bivši radnici Fabrike elektroda Piva (FEP) iz Plužina blokiraće kapiju firme sve dok im se ne organizuje sastanak s premijerom Duškom Markovićem i predstavnicima nadležnih ministarstava, kako bi našli dogovor o isplati potraživanja od 1,17 miliona eura. Na ranije najavljenom zboru, ispred kapija fabrike, radnicima je jedino podršku pružio predsjednik Opštine Plužine Mijuško Bajagić, dok se ostali pozvani, među kojima su predstavnici Vlade i ministarstava, stečajni upravnik i novi vlasnik, nijesu odazvali.

Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji iznosi 44.100,00 € Ukupan iznos preostalog duga dužnika 19.07.2018. godine iznosi 36.462,46 €.

Martinović Lidije na dan

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 18.09.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

“Uz pomoć Opštine Plužine očekujemo da se tokom naredne sedmice organizuje sastanak sa Markovićem i predstavnicima ministarstava u Podgorici. Radnici ne rade tri godine, u teškoj su situaciji, pa će blokade i dalje trajati, jer je to jedino rješenje. Od ishoda razgovora, kojima se nadamo, zavisiće naši dalji potezi”, poručio je predstavnik radnika Veselin Radović. Prema njegovim riječima, jedini cilj blokade je da se riješi situacija u kojoj se nalaze i radnicima isplate oko 33 zarade koje im se duguju do uvođenja stečaja u FEP, u martu 2015. godine.

“Nemamo ništa protiv novog vlasnika, niti nam je cilj da fabrika ne radi, već upravo suprotno. Plate smo zaradili i istinski se borili da fabrika opstane, ali nelogično je da su nam uplaćeni doprinosi i povezan radni staž za taj period, a plate ostale neisplaćene”, naveo je Radović. Bivšim radncima FEPa podršku je i prije uvođenja stečaja davala lokalna uprava Plužina, koja je fabrici 2012. godine na ime pozajmice uplatila 200.000 eura, kako bi se spasila firma, nakon čega je novac Opštini trebalo da bude vraćen. D.J.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/412-393. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 20.09.08.2018. godine, sa početkom u 14 h, u prostorijama restora Astoria, Stari grad, Budva. Predmet prodaje je nepokretnost upisana u listu nepokretnosti br. 2426, KO Budva, Uprave za nekretnine PJ Budva, označena kao: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 1, na katastarskoj parceli br. 1540/2, PD 14, spratnost PN, površine 51m2, u susvojini od po 1/3 Miković Milana, Miković Jovana i Miković Milijane. Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji iznosi 36.880,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Gitanes Export DOO Nikšić na dan 20.07.2018. godine iznosi 239.364,41 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 19.09.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/412-393. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

Prošle nedjelje nije dozvoljen izvoz materijala iz fabrike

NACIONALNI PARKOVI CRNE GORE

Do kraja sezone biće 30 odsto više posjetilaca

Posjeta turista nacionalnim dodajući da je nacionalne parparkovima već sada premašukove do sada posjetilo 330.000 turista. je prošlogodišnje brojke, a procjena je da će do kraja goPrema njegovim riječidine taj broj biti oko ma, to znači da će se 30 odsto veći, sado kraja sezone siopštio je direkgurno premašitor Nacionalnih ti 400.000 posjeparkova Crne ta, što je 30 odsto Gore (NPCG) Elviše nego prošle vir Klica. godine. On ističe i da “Broj posjetilaIlustracija: je izuzetno zadoca, kada su strani NP Durmitor voljan proteklom turisti u pitanju, nije izražen u tom procentu. sezonom. “Kažem proteklom jer smo Parametar koji koristimo, a koveć sad dostigli taj broj posjeji se odnosi na broj posjetilaca, tilaca u odnosu na prošlu godiu stvari je broj prodatih ulazninu”, kazao je Klica za Info biro, ca”, objasnio je Klica. R.E.

Izrečene kazne od 200 do 300 eura Inspektori su u okviru kampanje “Budi odgovoran” prošle sedmice izrekli sedam novčanih kaznih u iznosu od 200 do 300 eura. Od 31 primjedbe koja je evidentirana, sa 300 eura kažnjen je kafić Sqver u Baru, nakon što je utvrđeno da u njemu radi stranac bez dozvole za privremeni boravak i rad. Kaznu od 200 eura moraće platiti vlasnci kafe bara Džoker i Lokala B14 u Podgorici, jer je prilikom kontrole utvrđenio da nemaju protivpožarni aparat. Isti iznos kazne izrečen je buticima u Podgorici i Beranama, radnji Natura Siberica, kao i objektu Pikolo MS2. R.E.

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

turizam

Predsjednik OPštine Ulcinj ljOrO nrekić najavljUje

NaredNa sezoNa biće još duža i uspješNija

Ljoro Nrekić da edukujemo građane”, istakao je Nrekić.

■ BOLJA PRIJAVA TURISTA

Ulcinj Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić kazao je da je ovogodišnja sezona bila jedna od najboljih, te da je duže trajala od prethodne. Ističe da je grad pun i u prvim danima septembra, te da će tako biti još nekoliko dana. On je demantovao pojedince koji kažu da turistička sezona traje svega 20 dana, navodeći da je ova sezona duže trajala od prethodne, a prema podacima turističkih radnika bila je i bolja od prošlogodišnje.

■ PRIPREMA

ZA NAREDNU SEZONU

“Imali smo malo vremena za pripremu turističke sezone, jer sam 23. maja stupio na dužnost predsjednika Opštine, ali sljedeće godine će biti mnogo bolje. Imali smo sastanak koordinacionog tijela za pripremu turističke sezone, gdje su bili prisutni svi faktori koji su povezani sa istom. Tražio sam od njih da mi daju primjedbe, ako ih imaju, kako i šta treba raditi

da naredna sezona bude još bolje pripremljena. Ima dosta problema koje smo evidentirali, od frekvencije saobraćaja - od Velike plaže prema gradu, do parking prostora. To su problemi koji će u narednoj 2019. djelimično ili 90 odsto biti riješeni”, kazao je Nrekić za Infobiro.

■ PARKING SERVIS Predsjednik ulcinjske opštine je najavio da će do kraja septembra biti formiran parking servis, kako bi riješili probleme kada je u pitanju nepropisno parkiranje u užem gradskom jezgru. “Sve parkinge, koji su na opštinskom zemljištu, uzeće opština. Već sam izdao nalog da mi daju mjesta, gdje su prema urbanističkom planu planirane parking garaže, za koje već imamo investitore. Dosta toga ćemo riješiti i kupovinom jednog pauka, jer tada građani neće smjeti da parkiraju auta na mjestima koja nijesu predviđena za parking. Na taj način želimo i

Najviše gostiju iz Srbije Direktor Turističke organizacije Ulcinj Fatmir Đeka kazao je da su relativno zadovoljni turističkom sezonom, iako su više očekivali. Ipak, podaci pokazuju da je broj gostiju, u odnosu na prethodnu godinu, veći za osam odsto. “Jedan od najvećih problema koji mi, a pretpostavljam i druge primorske opštine imaju, jeste prijavljivanje gostiju. Problem je što građani koji se bave izdavanjem soba nijesu redovni što se tiče prijavljivanja gostiju, pa samim tim imamo i manji broj boravišnih taksi. Prema našim podacima, najviše turista smo imali iz Srbije, 20 odsto, zatim iz BiH, a na trećem mjestu su gosti sa Kosova. To su neki zvanični podaci, a ako gledamo realno, najviše turista ove godine bilo je sa Kosova”, kazao je Đeka. Ističe da cijele sezone apeluju da se što više prijavljuju gosti, kako ne bi dolazilo do ovakvih situacija i velikog gubitka

opštine i države. “Zaključno sa današnjim danom, od boravišnih taksi imamo 340.835 eura na računu TO, a u istom danu prošle godine imali smo 320.000 eura, što je za šest odsto više, ali to je daleko od onoga što je realno stanje”, navodi Đeka. Najviše primjedbi turista, kako kaže, imali su na saobraćaj, odnosno na kolone vozila od Štoja ka Ulcinju i obrnuto. Mnogobrojne primjedbe su se odnosile i na parking, a dosta primjedbi je bilo i na buku koja se stvarala na Pristanu na Maloj plaži, kao i na Adi Bojani.

Prvi čovjek najjužnije crnogorske opštine je naveo da će u narednom periodu nastojati da riješe problem prijave gostiju, koja je, kako kaže, sistemska greška. “Prema nekim statistikama i podacima iz TO, imamo više turista, koji borave u Ulcinju, iz Srbije i Bosne i Hercegovine, nego sa Kosova. Razlog je što na granici sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Srbijom traže podatke gdje su boravili i da li su platili boravišne takse. Ovaj problem će se riješiti na državnom nivou. Ovo mora da riješi Ministarstvo održivog razvoja i turizma, jer mi ovo nikako ne možemo sami regulisati. To su sistemske greške koje su nas pratile do sada, a koje će se otkloniti u narednom periodu. Ovo nije samo opštinski problem, već i državni, jer država na osnovu toga gubi više od 10 miliona, a Ulcinj milion eura godišnje. Mislim da će 2019. godina biti sasvim drugačija, unosnija i plodotvornija”, naveo je Nrekić. Đeka

HRONIKA

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

VRHOVNI SUD ZAUZEO PRAVNI STAV, OTKLONIO DILEMU

TRGOVINA “ZABRANJENOM” ROBOM VRIJEDNOM VIŠE OD 150 EURA JE KRIVIČNO DJELO

Krivično djelo nedozvoljena trgovina iz člana 284, stav 3 Krivičnog zakonika Crne Gore postoji ukoliko vrijednost robe ili predmeta čiji je promet zabranjen ili ograničen prelazi iznos od 150 eura, navodi se u pravnom stavu Vrhovnog suda Crne Gore.

■ GRANICA IZMEĐU

KRIVIČNOG DJELA I PREKRŠAJA

Osnovni sud u Podgorici obratio se Vrhovnom sudu sa zahtjevom za zauzimanje pravnog stava kojim će se dati odgovor u smislu razgraničenja između krivičnog djela nedozvoljene trgovine i prekršaja iz članova 43 i 45 Zakona o duvanu. Kako se navodi u obrazloženju Vrhovnog suda, odredbom člana 284 stav 3 KZ propisan je oblik radnje krivičnog djela nedozvoljena trgovina, a njegov objekat su robe ili predmeti čiji je promet zabranjen ili ograničen. “Zakonima koji uređuju režim trgovine određenih proizvoda propisani su prekršaji zbog postupanja koja su suprotna supstancijalnim zakonskim odredbama. Tako,

npr. Zakonom o duvanu propisani su prekršaji, čiji zakonski opis radnje podrazumijeva stavljanje u promet duvana čiji je promet zabranjen ili vršenje prometa duvanskim proizvodima, bez pribavljenog odobrenja za promet. Prema tome, ista radnja bi se u praksi rada državnih organa, pa i sudova, mogla kvalifikovati kao prekršaj ili kao krivično djelo nedozvoljene trgovine iz čl. 284, st. 3 Krivičnog zakonika”, stoji u pravnom stavu. U cilju izbjegavanja različitih interpretacija u navedenom smislu, Vrhovni sud je zauzeo stav da je za kvalifikaciju radnje krivičnog djela nedozvoljene trgovine iz čl. 284, st. 3 potrebno da vrijednost robe ili predmeta čiji je

ISTA RADNJA BI SE U PRAKSI RADA DRŽAVNIH ORGANA, PA I SUDOVA, MOGLA KVALIFIKOVATI KAO PREKRŠAJ ILI KAO KRIVIČNO DJELO NEDOZVOLJENE TRGOVINE IZ ČL.284, ST.3 KRIVIČNOG ZAKONIKA

promet zabranjen ili ograničen treba da prelazi iznos od 150 eura. “Ključni razlog za zauzimanje navedenog pravnog stava je da se otklone dileme, kako prilikom procesuiranja, tako i kod presuđenja, time što će se učiniti jasna granica između krivičnog djela nedozvoljene trgovine i prekršaja, kada je u pitanju promet proizvoda, koji je zakonom zabranjen i ograničen. Kod zauzimanja pravnog stava sud je imao u

vidu načelo legitimnosti, odnosno opravdanosti krivično pravne represije, u smislu da ona treba da bude posljednje sredstvo kod suzbijanja protivpravnih ponašanja, sa jedne strane, i da se sa druge strane suzbijanje blažih oblika protivpravnog ponašanja može postići kažnjavanjem za prekršaj, koji je zakonom definisan kao radnja koja predstavlja povredu javnog poretka”, zaključuje se u obrazloženju ovog stava i dodaje da će

se njegovom primjenom doprinijeti predvidivosti krivičnog zakonodavstva i jednakosti primjene zakona.

■ “U VEĆEM OBIMU”

ZNAČI VIŠE OD 3.000 EURA

Neovlašćeno bavljenje trgovinom “u većem obimu”, podrazumijeva da vrijednost roba ili usluga prelazi iznos od 3.000 eura, navodi se u nedavno zauzetom stavu Vrhovnog suda.

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

HRONIKA

TRAGEDIJA U BJELOPOLJSKOM SELU

Poginuo dok je sjekao drva Kosta Balšić (44) iz bjelopoljskog sela Mokri Lug Bistrica poginuo je prekjuče oko 16.30 sati u šumi dok je sjekao drva. Kako saznaju Dnevne novine, Balšić je sa dvojicom braće radio na raščišćavanju šume pored puta koji vodi prema Manastiru u Podvrhu i Đalovića pećini, kada je na njega, dok je radio sa motornom šegom, palo stablo hrasta i nanijelo mu teške povrede.

Braća koja su bila u blizini pritrčala su da pomognu i pozvali su hitnu pomoć. Autom su ga transportovali prema Bistrici, a usput je naišlo vozilo hitne službe. Međutim, ljekari su, nažalost, mogli samo da konstatuju da je nesrećni čovjek podlegao povredama. Uviđaj su obavili ovlašćeni službenici bjelopoljske policije, po odobrenju nadležnog tužioca. B.Č.

OPTUŽENI ZA NASILNIČKO PONAŠANJE

FUNKCIONERI FRONTA DANAS PRED SUDOM Đukanović

Šest godina maksimalna kazna Krivični zakonik Crne Gore propisuje da onaj ko nemajući ovlašćenje za trgovinu, u svrhu prodaje nabavi robu ili druge predmete opšte upotrebe u vrijednosti koja prelazi iznos od tri hiljade eura ili ko se neovlašćeno i u većem obimu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili zastupanjem organizacija u unutrašnjem ili spoljnotrgovinskom prometu roba i usluga, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. “Ko se bavi prodajom robe čiju je proizvodnju neovlašćeno organizovao, kazniće se zaSintagma “u većem obimu” koja se navodi u odredbi o nedozvoljenoj trgovini, odnosno članu 284 Krivičnog zakonika, podrazumijeva da vrijednost roba ili usluga pri neovlašćenom bavljenju trgovinom ili posredovanja u trgovini ili zastupanja organizacija u unutrašnjoj ili spoljnotrgovinskom prometu roba i usluga, treba da

tvorom od tri mjeseca do tri godine. Istom kaznom kazniće se i ko neovlašćeno prodaje, kupuje ili vrši razmjenu robe ili predmeta čiji je promet zabranjen ili ograničen”, propisano je KZ-om. Ako je učinilac djela organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika ili je postigao imovinsku korist koja prelazi iznos od tri hiljade eura, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. A zatvorom od jedne do šest godina kazniće se učinilac djela koji je postigao imovinsku korist koja prelazi iznos od 30.000 eura.

prelazi pomenuti iznos. Vrhovni sud zauzeo je takav pravni stav nakon obraćanja Osnovnog suda u Podgorici sa zahtjevom da odgovori na pitanja šta podrazumijeva pojam “većeg obima”. “U stavu 1, člana 284 KZ propisane su tri radnje alternativno određenog osnovnog oblika pomenutog krivičnog dje-

la. Za prvi oblik radnje dovoljno je da je izvršilac nabavio robu ili druge predmete opšte upotrebe u vrijednosti koja prelazi iznos od 3.000 eura. Za drugi oblik radnje potrebno je da se izvršilac u većem obimu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini. Treći oblik radnje ogleda se u zastupanju organizacija u unutrašnjem ili spoljnotrgovinskom prometu roba i usluga u većem obimu. Objekat radnje osnovnog oblika krivičnog djela nedozvoljene trgovine jeste roba i drugi predmeti opšte upotrebe i ne pravi se razlika vezana za vrstu robe ili predmeta opšte upotrebe. Za sva tri navedena osnovna oblika radnje krivičnog djela nedozvoljene trgovine značajno je da se oni preduzimaju neovlašćeno, odnosno suprotno zakonima koji regulišu trgovačke poslove”, pojašnjeno je u pravnom stavu. Kako se dodaje, za bavljenje trgovinom u vidu zanimanja potrebno je da se ona preduzima „neovlašćeno i u većem obimu“. Postojanje „većeg obima“ uzima se prema količini oduzetih stvari, odnosno vrijednosti obavljenih trgovinskih poslova. Bo.B.

Optuženima za nasilničko ponašanje u holu Skupštine Crne Gore, funkcionerima DFa Milanu Kneževiću, Milutinu Đukanoviću, Marini Jočić i Branku Raduloviću danas se nastavlja suđenje u podgoričkom Osnovnom sudu. Aktom Tužilaštva njih četvoro optuženi su da su 15. februara 2017, kada je Administrativni odbor odlučivao o ukidanju imuniteta poslanicima Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću, u holu Skupštine nasrtali na članove DPS Miodraga Vukovića, Luiđa Škrelju, Aleksandru Vuković i Miodraga Radunovića. Prema navodima optužnice koju zastupa tužiteljka Romi-

na Vlahović, spornog dana su u holu Skupštine vrijeđali i nasrtali na poslanike DPS-a, a teži incident spriječilo je skupštinsko obezbjeđenje. Branko Radulović, kako stoji u tom aktu, htio je tada fizički da se obračuna sa poslanikom Miodragom Radunovićem uhvativši ga za vrat, a Milan Knežević se unio u lice Miodragu Vukoviću. Milutin Đukanović uputio je teške riječi Škrelji na nacionalnoj osnovi. Marina Jočić u jednom od hodnika ošamarila je Aleksandru Vuković, što nijesu snimile kamere. Imunitet za četvoro poslanika DF-a ukinut je 26. jula prošle godine na sjednici parlamenta, na prijedlog Administrativnog odbora. Bo.B.

HRONIKA

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica

Objave na profilu “Ome Radoncic”

UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 20.09.2018. godine, sa početkom u 10 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti upisane: 1) U listu nepokretnosti br. 3794 KO Nikšić, Uprave za nekretnine PJ Nikšić, koje se nalaze u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli br. 4831, označene kao: • nestambeni prostor, PD 13, spratnost 1P, površine 56m2, u svojini Papović Filipa; • poslovni prostor, PD 14, spratnost P, površine 56m2, u svojini Papović Filipa; • nestambeni prostor, PD 15, spratnost 1P, površine 46m2, u svojini Tepavčević Dragana; • poslovni prostor, PD 16, spratnost P, površine 38m2, u svojini Tepavčević Dragana; • poslovni prostor, PD 18, spratnost P, površine 24 m2, u svojini Papović Vojina; 2) u posjedovnom listu br. 1095, KO Rubeža, Uprave za nekretnine PJ Nikšić, označene kao parcela br. 1576/3, potes Potkunjica, koja po kulturi predtsavlja njivu 3. klase, površine 305m2, dvorište površine 500m2 i kuću i zgradu površine 170m2, kao i porodična stambena zgrada koja je izgrađena na pomenutoj parceli, u svojini Papović Ksenije. Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji za nepokretnosti koje su upisane u listu nepokretnosti broj 3794 KO Nikšić i to: • za nestambeni prostor, PD 13, površine 56m2 i poslovni prostor, PD 14, površine 56m2 iznosi 33.060,00 €; • za nestambeni prostor, PD 15, površine 46m2 i poslovni prostor, PD 16, površine 38m2 iznosi 25.128,00 €; • za poslovni prostor, PD 18, spratnost P, površine 24 m2 iznosi 9.070,00 €. Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji za nepokretnosti koje su upisane u posjedovnom listu br. 1095, KO Rubeža iznosi 138.700,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Gitanes Export DOO Nikšić na dan 20.07.2018. godine iznosi 239.364,41 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 19.09.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/412-393. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 21.09.2018. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama restora Astoria, Stari grad, Budva. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini od po ½ Liješević Dragana i Liješević Ivanke koje su upisane u listu nepokretnosti br. 1962 KO Budva, Uprave za nekretnine PJ Budva i to: -

stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 2, na katastarskoj parceli br. 1357, PD 17, spratnost PN, površine 21 m2,

stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 2, na katastarskoj parceli br. 1357, PD 18, spratnost PN, površine 24 m2 i

garaža koja se nalazi u zgradi broj 2, na katastarskoj parceli br. 1357, PD 1, spratnost SU, površine 104 m2.

Početna kupoprodajna cijena na petoj prodaji iznosi 33.154,84 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Mena DOO Budva na dan 04.07.2017. godine iznosi 31.689,48 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 20.09.2018. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: -

za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje,

dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/412-393. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

SA FB PROFILA ª OME RADONČIĆº PRIJETIO SMRĆU PREMIJERU DUŠKU MARKOVIĆU

Nalog provjeravaju i američke službe U provjeru identiteta osobe koja je sa Fejsbuk profila “Ome Radončić” u subotu uputila prijetnje smrću premijeru Crne Gore Dušku Markoviću pored crnogorske policije uključene su i američke bezbjednosne službe. Izvjesni “Ome Radončić” juče se ponovo oglasio nakon što je Vlada na svojoj zvaničnoj stranici na Fejsbuku objavila saopštenje Uprave policije u kojem se kaže da su nadležni organi odmah po saznanju za prijetnje počeli da rade na utvrđivanju identiteta osobe koja je prijetila smrću Markoviću. Uslijedila su dva komentara napisana sa profila “Ome Radončić”, a u prvom, koji nije baš u potpunosti razumljiv, piše kako je sve to propaganda. “Volite izmišljati bljuvotine one zaostale i nerazumne. Kako lažete tako i napredujete. Od laži nema ništa, samo to u Crnoj Gori. U Americi treba tačan dokaz, a ne laž”, objavljeno je sa pomenutog profila. Odmah je uslijedio i drugi komentar. “Pozdrav i laku noć ko čita i zasramite se malo ko

to izmišlja”, piše u drugom komentaru. Takođe, on je u subotu komentarisao i fotografije na Vladinoj stranici. “Bravo neradnici. Čajnizi vam rade puteve, a vi Crnogorci pljačkajte i ubijajte, prodajete drogu. Baš fino”, napisao je izvjesni Radončić. Crnogorska policija provjerava da li je Fejsbuk profil “Ome Radončić” sa kojeg je upućena prijetnja smrću Markoviću autentičan ili je zloupotrijebljen. Za sada je poznato da osoba sa tim imenom, prezimenom i izgledom postoji. Ipak, na Fejsbuku postoji pet profila sa ovim imenom, prezimenom i fotografijom zbog čega policija vrši provjere. Profil sa kojeg je izrečena prijetnja “Ome Radončić” na Fejsbuku ima svega sedam prijatelja i dvije fotografije. Na jednoj od slika koju je objavio Ome Radončić nalazi se pištolj sa mecima na crnogorskoj zastavi. Kroz svih pet profila sa ovim imenom i prezimenom na Fejsbuku prožimaju se komentari sa političkim konotacijama, zatim seksualne pretenzije ka mladim ženama, a pominje se i zoofilija.

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

hronika

postupak trajnog oduzimanja imovine svetu maroviću

Saslušanjem biznismena Stanka Subotića i Zorana Mugoše, koji su pozvani da svjedoče sjutra pred Višim sudom u Podgorici u postupku trajnog oduzimanja imovine bivšem funkcioneru DPS-a Svetozaru Maroviću i biznismenu Radojici Krstoviću, biće okončan dokazni postupak u ovoj pravnoj stvari. Naime, postupak trajnog oduzimanja pokrenut je na zahtjev SDT-a koje smatra da je predmetna imovina stečena kriminalnom djelatnošću. Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević predložila je da se u svojstvu svjedoka sasluša Zoran Mugoša, a na okolnosti novčanog zajma koji je dao Svetozaru Maroviću, te fiducijalnog prenosa svojine i okolnosti pod kojima je taj novac vraćen. Punomoćnici su se na prethodnom ročištu usprotivili tome, jer, kako su pojasnili, materijalni dokaz za sve to postoji u spisima predmeta. Na prošlom ročištu pročitana je hronologija upisa za zemljište u Krimovici, na zahtjev punomoćnika imalaca koji su time željeli da dokažu porijeklo novčanih sredstava kojima

je kupljena kuća u Babinom dolu. Marovići su kuću u Babinom dolu kasnije prodali Krstoviću, i ta kuća je predmet oduzimanja. U dopisu Uprave za nekretnine navedeno je da su vlasnici parcela u Krimovici bili Svetozar i njegov brat Dragan Marović, a po ugovoru o poklonu od 16. januara 2012. Svetozar sinu Milošu poklanja svoj dio, odnosno polovinu ukupnog zemljišta. Potom, 30. januara iste godine sklopljen je ugovor o kupoprodaji nepokretnosti sa

Foto: alo.rs

Sjutra u Višem sudu svjedoči Stanko Subotić

Radovanom Perovićem, te su Marovići svoj dio zemljišta prodali za 240.000 eura, što im je u cjelosti isplaćeno prije potpisivanja ugovora, navodi se u istom. Bo.B.

postupak trajnog oduzimanja pokrenut je na zahtjev sdt-a koje smatra da je predmetna imovina stečena kriminalnom djelatnošću

Definisanje statusa trećih lica Pred višim sudom u Podgorici sjutra se nastavlja postupak za trajnog oduzimanja stana od 193 kvadrata i zemljišta Milošu Maroviću, po zahtjevu SDT-a koje spori da je ta imovina stečena na legalan način, te imovine njegove supruge Tamare i šure Ivana Popovića. Sud će odlučiti o zahtjevima za stupanje u postupak trećih lica - Miloša Petra kao fizičkog i Opštine Budva kao pravnog lica, koji imaju određeni pravni interes. Naime, Miloš Petar je u

ovom postupku ranije svjedočio, i to na okolnosti novčane pozajmice u iznosu od 200.000 eura mlađem Maroviću, 2014. godine. Petar Miloš ima upisanu hipoteku na nepokretnost koja se oduzima u ovom postupku od Miloša Marovića. Takođe, Opština Budva je hipotekarni povjerilac nepokretnosti tj. imovine u Prijevoru, koja je predmet oduzimanja. Opština želi da zadrži status savjesnog hipotekarnog povjerioca.

Subotić

terete se za stvaranje kriminalne organizacije, primanje i davanje mita

Pritvor do 30 dana osumnjičenim carinicima S l u ž b e n i c i m a Up ra ve carina, koji su radili na području barske opštine, a sumnjiče se za umiješanost u šverc cigareta, određen je pritvor do 30 dana. Naime, ukupno je osam carinika osumnjičeno za izvršenje koruptivnih djela sa ciljem sticanja koristi, koja su navodno počinili na način što su propustili da vrše službene radnje u ve-

zi sa švercom cigareta koje su zaplijenjene početkom avgusta, u kamionu na putu Bar - Podgorica. Sudija za istrage, nakon saslušanja, odredio im je pritvor zbog opasnosti od bjekstva i mogućeg uticaja na svjedoke. Kako je ranije saopšteno iz policije, ovi službenici i još 20 osoba, kao i dvije firme - Lončar šped iz Bara i inostra-

miliona eura iznoS je štete koju Su naVodno carinici i još 20 lica Pričinili držaVnom budžetu

na Konrad Delaver, pričinili su štetu državnom budžetu od više desetina miliona eura, procjenjuje se na oko 40 miliona eura. Sedam carinika je uhapšeno po nalogu SDT-a u akciji sprovedenoj u srijedu, a za jednom osobom se intenzivno traga. Iz policije je ranije saopšteno da su carinici zvršili krivična djela primanje mita, davanje mita, krijumčarenje, stvaranje kriminalne organizacije. Dodaje se da je ovo nastavak akcije započete 2. avgusta 2018. godine, kada su lišena slobode četiri pripadnika kriminalne organizacije i zaplijenjeno 1.360 paketa cigareta koje su prokrijumčarene iz Slobodne zone Bar na teritoriju Crne Gore. Bo.B.

Sa provođenja carinika

NAUKA

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

ULAGANJE U NAUKU GARANTUJE PRIVREDNI RAST

INTERVJU: DR SANJA DAMJANOVIĆ, MINISTARKA NAUKE

ve ekonomski razvijene zemlje Zapadne Evrope imaju privredni rast upravo zahvaljujući probojima u nauci, odnosno tehnologiji i inovacijama, a ministarka nauke Sanja Damjanović namjerava da se i Crna Gora pridruži zajednici takvih država.

Ono što je prošle godine bila samo ideja koju je inicirala Vlada Crne Gore, Međunarodni institut za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi - SEEIIST je danas regionalni projekat fokusiran na saradnju medicine i nauke, te istraživanja za dobrobit građana, čija je misija da region učini „boljim mjestom za život“. Za ovakav uspjeh zaslužna je, u prvom redu, aktuelna ministarka nauke dr Sanja Damjanović koja je, kako ističe, prihvatila tu poziciju jer je „željela da svoje međunarodno iskustvo i podršku međunarodne zajednice iskoristi da talas globalnosti u nauci bude temelj u Crnoj Gori“. DN: Od Međunarodnog instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi -

SEEIIST očekuju se brojni benefiti. Šta će formiranje takvog centra značiti za Crnu Goru i koliko će novca za to biti obezbijeđeno? Damjanović: Osnivanje Međunarodnog instituta za održive tehnologije imalo bi višestruke benefite. Imajući u vidu da je Upravni odbor instituta odabrao Hadronsku kancer terapiju pomoću težih jona sa istraživanjima u biomedicini, građanima regiona bi bila dostupna najsavremenija metoda za liječenje različitih vrsta kancera. Uz to, uslijedili bi i ekonomski benefiti, jer bi uspostavljanje Instituta uslovilo i razvoj drugih komplementarni grana naročito u industriji. Drag o mi

Privatni sektor nedovoljno ulaže u istraživanje i razvoj, trenutno ispod evropskog prosjeka. Želimo ekonomiju baziranu na znanju, preduzeća koja djeluju proaktivno i u skladu sa trendovima i zahtjevima globalnog tržišta

Damjanović

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

je što mogu istaći da smo od evropskog komesara Karlosa Medasa i generalnog direktora Direktorata za istraživanje i inovacije Enrikea Pakea dobili obećanje da će upravo Evropska komisija do kraja godine obezbijediti finansijska sredstva za narednu, tzv. pripremnu fazu projekta, a za čiju realizaciju su potrebna sredstva od oko tri do četiri miliona eura. DN: Da li se možete desiti da u Institutu ne budu zaposleni crnogorski stručnjaci, zbog eventualno slabijeg nivoa stručnosti u odnosu na kolege iz drugih zemalja? Damjanović: Tačno je da naš region u ovom trenutku nema kapaciteta i nivo stručnosti koji je potreban da bi se realizovao ovaj ozbiljni regionalni projekat i jeste neophodna stručna podrška eksperata iz zemalja Zapadne Evrope. Iz tog razloga ćemo aplicirati za finansijska sredstva iz raznih međunarodnih fondova u cilju podizanja kapaciteta kroz različite vrste obuka i treninga. Ne sumnjam da će stručnjaci iz Crne Gore dobiti neophodna znanja i vještine za upravljanje projektom. U tom kontekstu, već smo pripremili nekoliko projektnih prijava prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju koja je obećala prvih pola miliona eura za ove namjene, zatim za Okvirni program za istraživanja i inovacije EU - Horizont 2020, COST program u iznosu od 300.000 eura, te Regionalni IPA program za realizaciju elektronskog registra za kancer u iznosu od dva miliona eura. Cilj je da do kraja 2019. godine ostvarimo dovoljan progres kako bi se 2020. godine našli na Evropskoj infrastrukturnoj mapi (ESFRI Road Map) što bi nam obezbijedilo ozbiljan status za potencijalnu investiciju od oko 150 do 200 miliona eura iz evropskih fondova neophodnih za realizaciju ovog projekta. DN: Da li smatrate da u Crnoj Gori postoji dovoljan broj kvalitetnih istraživačkih centara iz svih naučnih oblasti koji zaslužuju finansijsku pomoć, prevashodno zbog nedavnih brojnih poziva Ministarstva nauke za podršku projektima takvih institucija? Damjanović: Nekoliko puta sam istakla da nama fali istraživačkih pozicija na univerzitetima, kao i kvalitetnih istraživačkih instituta. Uz to, privatni sektor nedovoljno ulaže u istraživanje i razvoj, trenutno ispod

evropskog prosjeka. Naša misija je da takvo stanje mijenjamo. Želimo ekonomiju baziranu na znanju, preduzeća koja djeluju proaktivno i u skladu sa trendovima i zahtjevima globalnog tržišta. Od poziva koje ste pomenuli, osvrnula bih se na Konkurs za grantove za inovativne projekte od milion eura. Cilj nam je da podstaknemo inovativna preduzeća i istraživačke ustanove kako bi se započelo sa kreiranjem novih proizvoda i usluga na tržištu i uspostavila aktivna konekcija između privrednog i akademskog sektora. Sve to treba da gradi temelje za inovacioni ekosistem, te podstakne ulaganje privrede u nauku i istraživanja, jer su te dvije komponente generatori promjena na ekonomskom i društvenom planu. Podsjetiću da sve ekonomski razvijene zemlje Zapadne Evrope imaju privredni rast upravo zahvaljujući probojima u nauci, odnosno tehnologiji i inovacijama. DN: Vlada je svojim srednjoročnim programom rada do 2020. godine definisala „dinamičan razvoj“ nauke sa tri ključna cilja: razvoj ljudskih resursa i istraživačkih kapaciteta kroz zapošljavanje doktoranada, unapređenje međunarodne saradnje i umrežavanje sa evropskim naučnim institucijama, te jačanje sinergije između nauke i ekonomije podsticajnim fiskalnim mjerama za osnivanje novih i poslovanje postojećih start-up preduzeća. Kakva je uloga Ministarstva nauke? Damjanović: Razvoj ljudskih resursa i istraživačkih kapaciteta je od ključnog značaja za uspješnu implementaci-

miliona eura obezbijedila je Evropska komisija do kraja godine za pripremnu fazu projekta Međunarodnog instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi - SEEIIST koji će se nalaziti u Crnoj Gori ju politike naučnoistraživačkog razvoja. On je jedan od prioriteta Ministarstva nauke, definisan kroz Strategiju naučnoistraživačke djelatnosti 20172021 i Strategiju inovativne djelatnosti 2016-2020. Njima su predviđaju nove mjere i instrumenti za poboljšanje kvaliteta istraživanja i podsticanje kreiranje inovativnog ekosistema. Jedna od njih je zapošljavanje doktoranada kroz projektno angažovanje, uz atraktivne uslove koji uključuju obavezno

Prva S3 analiza u regionu DN: Iz kojih oblasti su projekti koji dobijaju najveću podršku kako Ministarstva nauke, tako i stranih institucija i organizacija? Damjanović: Oblasti koje dobijaju najveću podršku su upravo one u kojima Crna Gora ima potencijal za razvoj. Ministarstvo nauke, u saradnji sa Ministarstvom ekonomije, Privrednom komorom, Unijom poslodavaca, Montenegro biznis alijansom i partnerima iz privrednog, akademskog, javnog i civilnog sektora, trenutno sprovodi završnu fazu Procesa preduzetničkog otkrivanja (EDP) u okviru izrade Strategije pametne specijalizacije (S3) i prvi u regionu radimo ovu analizu. Stra-

tegija će nam dati pokazatelje naših snaga i smjernice za oblasti u koje treba ulagati. Definisali pet prioriteta: Informaciono-komunikacione tehnologije, Obnovljivi izvori energije, Održiva poljoprivreda i lanac vrijednosti hrane, Novi materijali i održive tehnologije i Održivi i zdravstveni turizam. Identifikacijom prioriteta u S3 omogućiće se koncentracija istraživačkih kapaciteta i infrastrukture, što će koristiti i javnom i privatnom sektoru. Na taj način okupiće se kritična masa istraživača koji će zajednički raditi na strateškim temama, s ciljem postizanja istraživačke izvrsnosti, kao i njihove komercijalizacije.

NAUKA

stručno usavršavanje i internacionalizaciju, tj. povezivanje sa renomiranim naučnim institucijama, ali i privredom. Ministarstvo nauke je ove godine objavilo jedinstveni Konkurs za doktorska istraživanja u Crnoj Gori, za šta će tokom tri godine biti izdvojeno milion i po eura i povećan broj mladih istraživača za oko 50 perspektivnih istraživača. Prvi put će studenti doktorskih studija biti sve vrijeme posvećeni istraživanju, a pored oslobađanja školarina izdvojili smo mjesečnu stipendiju od 700 eura, dok će mentoru i doktorandu biti omogućen iznos do 10.000 eura godišnje za istraživanje i rad na projektu. Uz to, intenzivirali smo aktivnosti na internacionalizaciji rada naših istraživača i studenata kako bi imali pristup velikim naučnim infrastrukturama i modernim tehnologijama, i na taj način izdigli nivo kvaliteta naučnoistraživačkog rada. Crna Gora je postala punopravni član EMBL i EMBO, vodećih institucija iz oblasti tzv. nauka o živim sistemima (medicine, genetike, biologije) i grupa studenata sa crnogorskih univerziteta boraviće tamo tokom oktobra. Uz to, postali smo dio najvećeg projekta u CERN-u - CMS eksperimenta, gdje takođe radi grupa mladih sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici, koji su veoma uspješni i pohvaljeni od strane tamošnjih mentora, što me posebno raduje. Uspostavljen je i kontakt sa njemačkim institutom GSI i Evropskom svemirskom agencijom - ESA sa kojom možemo sarađivati u brojnim oblastima i koristiti njihove satelitske snimke, što je važno za meteorologiju, posmatranje voda, rijeka, pa čak i praćenje divlje gradnje. Sve aktivnosti će doprinijeti povećanju broja radnih mjesta i ekonomskom razvoju zemlje i predstavljaju nastavak već implementiranih krupnih projekata Ministarstva, kao što su IPC Tehnopolis, osnivanje pr-

vog Centra izvrsnosti. Planirani razvoj Naučno-tehnološkog parka i izgradnja Centralne jedinice u Podgorici značajno će pomoći u podsticanju preduzetništva, inovativacija, startup programa... S tim u vezi, na preporuku Evropske komisije aplicirali smo za korišćenje specijalnog instrumenta podrške - Policy Support Facility, uvršten i u program rada Vlade za tekuću godinu, koji omogućava poreske olakšice za startup preduzeća. Eksperti Komisije, koji će nam pomoći u relizaciji Programa podsticanja start-up-ova i uspostavljanju inovativnog ekosistema, boravili su u julu u prvoj posjeti Crnoj Gori. DN: Kao dugogodišnji naučnik sa iskustvom u CERNu – jednom od najvećih i najprestižnijih istraživačkih centara današnjice – šta je Vas opredijelilo da se bavite naukom? S druge strane, što smatrate da je neophodno obezbijediti mladima danas u Crnoj Gori kako bi se i oni na vrijeme zainteresovali za takav životni put? Damjanović: Nauka je oduvijek moj životni izbor, ali moram istaći da je i način življenja, odnosno mišljenja. To znači da konstantno propitujemo stvari i događaje, ukrštamo mišljenja, razmišljamo logično, nepristrasno i dajemo svoj maksimum kako bi svijet oko nas bio ljepši i bolji. U tom smislu sam i prihvatila poziciju ministarke nauke, jer sam željela da svoje međunarodno iskustvo - kao i podršku međunarodne zajednice - iskoristim da talas globalnosti u nauci bude temelj u Crnoj Gori. Svjesna sam da se region suočava sa odlivom izvrsnih talenata, te da su se, zbog istorijskih dešavanja tokom posljednjih nekoliko decenija u Jugoistočnoj Evropi, naučne aktivnosti veoma usporile. Ali, ne zaboravite da je isti ovaj region u prošlosti imao intenzivan naučno-tehnološki razvoj i bio prepoznat na evropskom nivou. Da bismo povratili tradiciju, smanjili trenutni jaz u odnosu na Zapadnu Evropu, povratili ljude koji su napustili region, moramo napraviti veliku infrastrukturu baziranu na najsavremenijim tehnologijama. Iako je prošle godine bila samo ideja koju je inicirala Vlada Crne Gore, SEEIIST danas predstavlja ozbiljan regionalni projekat prvenstveno fokusiran na saradnju medicine i nauke, te istraživanja za dobrobit građana, jer je naša zajednička misija da ga učinimo boljim mjestom za život. K.J.

DRUŠTVO

DANAS POČINJE NOVA ŠKOLSKA GODINA

Više od 100.000 đaka od danas u klupama U Crnoj Gori danas počinje nova školska godina za više od 100.000 učenika u osnovnim i srednjim školama. U prve razrede osnovnih i srednjih škola ove godine je upisano oko 15.000 đaka. Nastavna godina završava se 12. juna iduće godine, a za učenike z av r š nog razreda 17. maja. Prema školskom kalendaru Ministarstva prosvjete, obrazovnovaspitni rad biće organizovan u četiri klasifikaciona perioda. Zimski raspust počeće 29. decembra, a završiće se 20. januara naredne godine. Ljetnji raspust počinje 13. juna, a završa-

va se 2. septembra iduće godine. Za prvake su ove godine skoro sve opštine obezbijedile udžbenike, ali je psihološko-emocionalna priprema veoma bitna. “O d r o d i t e lja zavisi kako će dijete shvatiti taj odlazak u školu, da li kao jedno novo iskustvo, da li nešto što je rad, što je dobro, da se igra sa drugarima. Međutim, ako su roditelji zabrinuti, ako su i sami anksiozni, onda taj strah i oni svjesno ili nesvjesno mogu da prenesu na dijete i ono postaje tada više anksiozno”, kaže psihološkinja Adrijana Pejaković za RTCG. M.I.

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

Moguć pljusak, do 31 stepen

Ilustracija Početak septembra donjeće nam blago osvježenje u odnosu na prethodni period. Tako će prvog radnog dana ove sedmice u Crnoj Gori biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, ali i uslovima za mjestimično povremenu kišu ili pljusak i grmljavinu, saopšteno je iz Zavoda za seizmologiju i hidreometeorologiju. Ujutru na sjeveru po kotlinama, ponegdje moguća magla. Vjetar tokom dana umjeren, ponegdje i pojačan, uglavnom južni i zapadni. Jutarnja temperatura od devet do 21, najviša dnevna od 19 do 31 stepen. M.I.

KREDITI ZA 770 STUDENATA

Prijave do 19. oktobra

Ministarstvo prosvjete Crne Gore dodijeliće 3,4 hiljade kredita studentima osnovnih i specijalističkih studija ustanova visokog obrazovanja, a prijave se podnose od danas do 19. oktobra. Kredite će dobiti 770 studenata prve godine osnovnih i 2.290 studenata starijih godina studija. Crnogorskim državljanima koji studiraju van Crne Gore dodijeliće se 90 kredita studentima prve godi-

ne osnovnih i 250 kredita studentima starijih godina studija. Pravo na krediti imaju studenti osnovnih i specijalističkih akademskih i primijenjenih studija ustanova visokog obrazovanja koji su prvi put upisali semestar odgovarajuće godine studija i nijesu mijenjali studijski program. Prilikom izbora kandidata prednost imaju oni koji imaju bolji uspjeh u prethodnoj godini školovanja. M.I.

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

društvo

Dozvolu oD početka goDine tražilo njih 139

Dopunski raD obavlja 115 ljekara kliničkog centra

⌦ Marina Ilić

opunski rad od Kliničkog centra je od početka godine do 1. avgusta tražilo 139 ljekara, a saglasnost je dobilo njih 115. U KCCG tvrde da angažovanje zaposlenih u dopunskom radu ne remeti proces rada u ovoj zdravstvenoj ustanovi, dok se preciznim uslovima i procedurama nastoje spriječiti zloupotrebe.

Od 2017. godine do početka avgusta dopunski rad je od Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) tražilo 139 ljekara, a 115 ljekara dobilo je saglasnost za dopunski rad u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama koja važi do isteka Ugovora, saopšteno je Dnevnim novinama iz najveće zdravstvene ustanove u zemlji. “Angažovanje zaposlenih u dopunskom radu ne remeti funkcionisanje procesa rada naše ustanove jer isti mogu obavljati nakon redovnog radnog vremena te na visokom nivou obavljenih svih radnih obaveza u KCCG”, tvrde u Kliničkom centru.

■ NeophodNo mi-

šljeNje mediciNskog odbora

Da bi se dopunski rad odobrio, te da bi se izbjegle potencijalne zloupotrebe, neophodno je ispoštovati određenu proceduru. Kako objašnjavaju iz Ministarstva zdravlja, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano je da medicinski odbor zdravstvene ustanove daje mišljenje na obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika. “Zdravstveni radnik i zdrav-

Ilustracija

Uslov je i da nema primjedbi na rad od strane Komisije za KontrolU Kvaliteta zdravstvene zaštite, da nema osnovanih pritUžbi građana, da nije disciplinsKi Kažnjavan U posljednjih pet godina, Kao i da U periodU od godinU prije podnošenja zahtjeva za davanje pisane saglasnosti nije odsUstvovao sa posla dUže od tri mjeseca. stveni saradnik zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država može, uz pisanu saglasnost direktora, da zaključi ugovor za obavljanje dopunskog rada u toj zdravstvenoj ustanovi ili sa drugom zdravstvenom ustanovom čiji je osnivač država ili drugo pravno lice, srednjom ško-

lom zdravstvenog usmjerenja, kao i sa drugim subjektom koji obavlja zdravstvenu djelatost, osim sa ugostiteljskim objektom koji obavlja zdravstvenu djelatnost, Zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik koji dopunski rad obavlja suprotno ovoj zakonskoj odredbi čini težu povredu radne obaveze”, navode iz resora ministra Kenana Hrapovića.

■ mora poštovati radNo vrijeme

Bliži uslovi za obavljanje dopunskog rada propisani su Pravilnikom o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika. Propisano je, tako, da zdravstveni radnik može da obavlja dopunski rad pod uslovom da poštuje radno vrijeme propisano aktima kojima se ure-

đuje organizacija i raspored radnog vremena u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je zaposlen (smjenski rad, dežurstvo, pripravnost), te ako u punom obimu i u propisanom radnom vremenu pruža kvalitetne zdravstvene usluge u okviru radnog mjesta “utvrđenog aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji ustanove, u skladu sa Planom i programom rada te ustanove”.

■ Uslov da Nema

primjedbi i discipliNskih kazNi

Uslov je i da nema primjedbi na rad od strane Komisije za kontrolu kvali-

teta zdravstvene zaštite, da nema osnovanih pritužbi građana, da nije disciplinski kažnjavan u posljednjih pet godina, kao i da u periodu od godinu prije podnošenja zahtjeva za davanje pisane saglasnosti nije odsustvovao sa posla duže od tri mjeseca. Neophodno je da obavlja smjenski rad, dežurstvo i pripravnost u skladu sa aktima kojima se uređuje organizacija i raspored radnog vremena u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je zaposlen i da “dopunski rad ne utiče na organizaciju rada pojedinih djelatnosti ili zdravstvene ustanove kao cjeline u kojoj je zdravstveni radnik zaposlen sa punim radnim vremenom”. “Zdravstveni radnik zahtjev za davanje saglasnosti za obavljanje dopunskog rada podnosi direktoru zdravstvene ustanove. Direktor zdravstvene ustanove, prilikom razmatranja zahtjeva za davanje pisane saglasnosti za obavljanje dopunskog rada zdravstvenom radniku, cijeni da li je zbog ograničenih kapaciteta u korišćenju raspoložive medicinsko-tehničke opreme i/ili ograničenog broja zdravstvenih radnika određene struke otežano ostvarivanje zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi pri sprovođenju dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacionih postupaka i da li postoje liste čekanja”, dodaju u Ministarstvu zdravlja.

U zdravstvu zaposleno 8.338 ljudi Prema podacima iz juna tekuće godine, u zdravstvenom sistemu je zaposleno 8.338 ljudi, saopštili su iz Ministarstva

zdravlja. Najviše je zaposlenih u Kliničkom centru 2.553, zatim u domovima zdravlja 2.265, kao i u opštim

bolnicama 2.084. U specijalnim bolnicama je zaposleno 437 ljudi, u zavodima 590, dok u JZU Apoteke Montefarm radi 409 ljudi.

Klinički centar Crne Gore

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

PODGORICA: DUGOGODIŠNJE MUKE T

“KAP PO KAP” T ZA MJEŠTANE DO Mještani Donje Gorice već godinama imaju problem sa slabim pritiskom vode, kao i sa potpunim nestajanjem vode tokom ljetnjih mjeseci, ali se ne nazire rješenje ovog problema. Problem je najviše izražen u avgustu, odnosno u sušnim periodima kada i po dvadesetak dana nema kiše, a građani su prinuđeni da koriste vodu sa vodovoda za zalivanje bašti i voćnjaka. Većina mještana tvrdi da tokom dana ne mogu da se istuširaju, dok u večernjim satima ni ne pokušavaju, jer je pritisak previše slab. “Vode praktično i da nemamo koliko je pritisak slab. Uzalud često apelujemo na Vodovod, ali situacija je ista. Govorili su nam da nijesu oni krivi, ali valjda neko mora da snosi odgovornost i da riješi ovaj problem. Mi ni ne kažemo da su oni krivi, ali želimo da se normalno istuširamo. Nezamislivo je da u 21. vijeku ne možemo da se istuširamo normalno”, kazao je mještanin Stanko Tomašević. On je pozvao sve građane da dođu i uvjere se kako je to tuširati se po sistemu “kap po kap”, kako mještani često u šali kažu. “Koliko nevjerovatno i nemoguće izgleda tuširati se tokom jula i avgusta najbolje pokazuje i to što većina mještana ima priključak na bunar i na taj način sa pumpom ima normalno vodosnabdijevanje”, istakao je Tomašević. Iz Vodovoda su ranije navodili da je ovaj problem vezan isključivo za ljetnji period, ka-

da zbog neracionalne potrošnje vode pojedina domaćinstva imaju oslabljen pritisak ili uopšte nemaju vodu. Oni objašnjavaju da organizovanim i pravilnim režimom rada pumpnih agregata ovo Društvo održava uredno vodosnabdijevanje čak i na višim kotama u gradu. “Međutim, često se, naročito u rubnim djelovima grada, voda nenamjenski troši za zalivanje voćnjaka, bašti i pranje automobila, što dodatno otežava vodosnabdijevanje svih po-

KOLIKO NEVJEROVATNO I NEMOGUĆE IZGLEDA TUŠIRATI SE TOKOM JULA I AVGUSTA NAJBOLJE POKAZUJE I TO ŠTO VEĆINA MJEŠTANA IMA PRIKLJUČAK NA BUNAR I NA TAJ NAČIN SA PUMPOM IMA NORMALNO VODOSNABDIJEVANJE trošača”, navode iz Vodovoda. Iz ovog Društva su i ranije apelovali na građane, koji žive

PODGORICA: INTENZIV

Asfaltiran prila PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Radnici danilovgradske firme “Met&Alu Plast” d.o.o., koji su angažovani na rekonstrukciji Cvijetne ulice na Starom aerodromu, asfaltirali su prilaz novom vrtiću koji sjutra počinje da radi. Tokom prethodna dva dana asfaltirano je oko 100 metara ove saobraćajnice, od Ulice Mirka Banjevića do Ulice cara Lazara. Nared-

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

crna gora

toKom ljetNjih mjeseci

tuširanje onje Gorice

Na graNičNim prelazima maNje gužvi

Od 15. septembra prelaz Vitaljina ponovo zatvoren Protekla dva vikenda na graničnim prelazima sa EU, Debeli brijeg - Karasovići i Kobila - Vitaljina, kao i Sitnica - Zubci sa Bosnom i Hercegovinom bile su kilometarske kolone, sa više od sat čekanja na kontrole, s obje strane, dok su ovog vikenda manje gužve. I dalje je veći broj vozila koji izlaze iz Crne Gore. Prosječan dnevni promet proteklih dana na Debelom brijegu bio je 15.000 putnika i oko 4.000 vozila. Dugo su i na hrvatskoj strani odugovlačili sa rekonstrukcijom prelaza Vitaljina. Počeli su lani veliki posao vrijedan 3,3 miliona eura i obustavili šest mjeseci promet. Tokom ljeta privremeno je

u prigradskim djelovima, da ne zalivaju bašte i dvorišta vodom iz gradskog vodovoda, jer na taj način ugrožavaju svoje komšije i onemogućavaju da i oni imaju dovoljno vode, u periodu kada nam je svima prijeko potrebna. Ističu da je voda iz gradskog vodovoda namijenjena prvenstveno za piće, pripremanje hrane i održavanje osnovnih higijenskih potreba, te da ključ uspješnog i urednog vodosnadbijevanja leži prvenstveno u racionalnom korišće-

nju vode, kao ograničenog resursa, odnosno u sprečavanju nekontrolisane potrošnje neodgovornih građana, kroz zalivanje zelenih površina ili poljoprivrednih imanja. U glavnom gradu je oko 90 odsto populacije, odnosno više od 135.000 građana, priključeno na organizovan sistem vodosnabdijevanja. Iz Glavnog grada su ranije saopštili da su uložili mnogo sredstava u poboljšanje vodosnabdijevanja na teritoriji Podgorice. M.M.

viraNi radovi Na reKoNstruKciji

az vrtiću na Starom aerodromu nih dana biće završeno još oko 200 metara od Ulice Mirka Banjevića do Ulice Veljka Vlahovića u blizini Fudbalskog kampa. Do sredine oktobra planirano je da se završi kompletna dionica do Bulevara Josipa Broza u dužini od 730 metara. Dužina Cvijetne ulice je 730 metara, a vrijednost radova na rekonstrukciji je oko 730.000 eura.

Naručilac rekonstrukcije Cvijetne ulice je Ministarstvo održivog razvoja i turizma - Direkcija javnih radova, dok je izvođač radova “Met&Alu Plast” d.o.o. Danilovgrad. Radovi na rekonstrukciji saobraćajnice su započeti u maju, a završetak je predviđen do polovine oktobra, iako je prvobitno bilo planirano da budu završeni do septembra.

otvoren taj granični prelaz sa jednom trakom, na starom mjestu. On vodi pored mora i Prevlake, pa je atraktivniji od ostalih, ali zbog loših uslova često je i ovog ljeta postajao pravi saobraćajni “čep”. Već 15. seprembra, kako su kazali ranije u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, na Vitaljini će biti nastavljena rekonstrukcija i zato će taj crnogorsko-hrvatski prelaz do iduće sezone najvjerovatnije biti opet zatvoren. “Budući granični prelaz imaće četiri trake, dvije ulazne i dvije izlazne, sa promjenljivom signalizacijom. To će nedvosmisleno uticati na povećanje protoka sao-

braćaja, a samim tim i smanjenje gužvi u dane vikenda, blagdana i turističke sezone. Nakon zatvaranja prelaza, 15. septembra, u okviru nastavka radova biće izrađen ukupan plato i objekti na prelazu”, precizirali su u hrvatskom ministarstvu. Neophodna je i rekonstrukcija graničnih prelaza Kobila i Sitnica, na crnogorskoj strani. Oni godinama imaju samo po jednu odnosno, dvije trake, službenici policije i carine rade u neuslovnim kućicama, pritom bilježe sve veći promet. Za sada nema vijesti da bi država mogla investirati, uz sopstvena ili sredstva EU fondova, u njihovu obnovu.

Kotor: mještaNi i turisti optužuju Kruzere

U Peluzici nemoguće kupanje od fekalija

Mještani i gosti naselja Peluzica požalili su se na zagađenje koje, kako tvrde, dolazi sa kruzera. “Evo već nekoliko dana se ne možemo kupati na Peluzici zbog samljevenih fekalija. Upravo tako, dobro ste čuli. Potvrda da se radi o pomenutom nazovimo ga, materijalu, jeste mišljenje pomoraca iz ovog kraja koji plove na putničkim brodovima i koji znaju kako se tretira ova vrsta otpada i kako nakon toga izgleda. Zvali

smo i Lučku kapetaniju, ali ovaj problem se ne rješava. Prosto je nevjerovatno da nam se sve ovo radi”, kazala je slušateljka Radio Kotora koja tvrdi, takođe nakon saznanja od pomoraca, i da postoje brodovi koji samo u Boki koriste štetno jeftinije gorivo puno sumpora. Poziv lokalnom radiju je potkrijepljen fotografijama gošće iz inostranstva kojim

se optužuje brod jedne poznate pomorske kompanije, fotografisan navodno u trenutku zagađenja, a koje će se proslijediti nadležnim u Lučkoj kapetaniji kako bi procijenili da li je riječ o ekološkom incidentu. Tvdi se i da su lokacija broda, morske struje i vjetar, usmjerili brodsku kanalizaciju pravo ka obali naselja Muo.

crna gora

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

aKcija ČiŠĆenja ŠKolsKiH dVoriŠTa

Opština apelovala na veću kulturu građana U organizaciji hercegnovskog preduzeća “Čistoća” proteklih dana organizovana je akcija čišćenja i uređenja školskih dvorišta, igrališta i sportskih terena oko svih obrazovnih ustanova u gradu. Tako će đaci školsku godinu početi sa uređenim i očišćenim dvorištima, a sjutra i danas će rukovodstvo Opštine Herceg Novi najmlađima u osnovnim školama, učenicima prvih, drugih i trećih razreda, uručiti besplatne udžbenike, za što je iz opštinske kase obezbijeđeno 51.000 eura. “Sa druge strane, prvi septembarski vikend je donio i neke neuobičajene momente kakvi ne dolikuju našem

gradu. Kontejner za odlaganje smeća završio je u provaliji u blizini tvrđave Forte Mare, dok je jedan frižider završio u moru. S obzirom da se radi o jasnim aktima vandalizma, nepoštovanja sebe i drugoga, lične nekulture i obijesti, Opština Herceg Novi osuđuje ovakvo ponašanje i sugeriše vinovnicima ovih djela da potraže pomoć, počevši od svojih nabližih pa do izabranog doktora”, navode iz hercegnovske opštine. Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora evidentirala je oba slučaja i postupci otkrivanja i utvrđivanja odgovornosti za ova djela su u toku. S.M.

Bar: Tradicionalna manifesTacija

“Spičansko veče” za kraj turističke sezone U Sutomoru je u subotu veče održana sada već tradicionalna manifestacija “Spičansko veče”, koja je okupila više hiljada posjetilaca. I ove godine gostima je prezentovano bogato kulturno-istorijsko nasljeđe tog kraja uz autentične kulinarske specijalitete i poznate muzičke izvođače. Manifestaciju su organizovali Opština Bar, Turistička organizacija i NVO “Novo i ljepše Sutomore”, uz podršku privrednika. Uspješna ljetnja sezona u Baru i isto tako uspješan i raznovrstan kulturno-umjetnički i zabavni program, kao segment kvalitetne turističke ponude, zaokruženi su manifestacijom “Spičansko veče” koja je počela defileom mažoretki plesnog studija “Habanera”, uz bleh orkestar iz Đenovića i KUD “Sveti Jovan Vladimir”. Autor svečane pjesme o Spiču je prvi glas narodne muzike Crne Gore Zdravko

Đuranović, koji je i otvorio scensko-muzički program. Nakon njegovog nastupa na sceni je izvođenjem etno muzike uz harmoniku Stefana Đukića zablistala Danica Crnogorčević, a zatim i klapa KUD “Jedinstvo”. Na mjestu budućeg Trga kapetana Filipa Obradovića vrijedni domaćini i domaćice Spiča na štandovima su služili tradicionalne kulinarske specijalitete štufadu, r o š t u l e, prijesnac, t i kva n i k , p a t i š p a n j, sir, masline... Dio Spiča su i t v r đ av a Ta b i j a na Golom brdu, Nehaj iz XVI vijeka, manastir Ratac, dvooltarne crkve, kao njegova jedinstvenost i specifikum. Brojni posjetioci “Spičanske večeri” potvrdili su da na barskoj rivijeri, iako je početak septembra, odmara veliki broj gostiju, što nagovještava, kako su i očekivali turistički poslenici, i dobru postsezonu.

noVi predsjedniK BarsKe opŠTin

Raičević: Neć toleRisati Ne P redsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je juče Komunalno preduzeće, gdje su razgovarali o stanju u ovom barskom preduzeću i eventualnim problemima sa kojim se susrijeću tokom rada, a koji utiču na čistoću u ovoj primorskoj opštini.

Raičević je poručio da se nečistoća više neće tolerisati, te da je opravdano nezadovoljstvo građana i turista nivoom čistoće u gradu. Ističe da je i on, kao građanin Bara i predsjednik opštine, nezadovoljan i da se takvo stanje neće više tolerisati. Komunalna policija je već preuzela niz akcija u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima, pa je E.Z. iz Bijelog Polja, nastanjenoj u Baru, napisan prekršajni nalog u visini od 500 eura zbog odlaganja otpada u Donjoj Tombi, po prijavi građana. “Svi moramo dati svoj maksimum i puni doprinos da Bar opet učinimo najčistijim gradom u regionu i u tom pravcu sam naložio konkretne aktivnosti”, istakao je Raičević tokom ove radne posjete. On je tokom ove radne po-

sjete izrazio nezadovoljstvo postojećom situacijom neadekvatnog odlaganja i deponovanja građevinskog i kabastog otpada, i pod hitno naložio svim subjektima u ovoj djelatnosti konkretne aktivnosti. Sekretarijatu za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine Opštine Bar koji inače vrši nadzor nad radom Komunalne djelatnosti d.o.o. naloženo je da u saradnji sa Komunalnom policijom u roku od 24 sata izvrši terenski obilazak svih lokacija u gradskom jezgru i prigradskom području na kojima se vrši odlaganje i deponovanje komunalnog otpada, kao i prirodnog i vještačkog otpada sa javnih površina i zapisnički konstatuje stanje na terenu. “Komunalna policija je u obavezi da po dobijenom za-

Raičević

Svi moramo dati Svoj makSimum i puni doprinoS da Bar opet učinimo najčiStijim gradom u regionu i u tom pravcu Sam naložio konkretne aktivnoSti

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

crna gora

Barski maslinari u Vela luci na korčuli

Više pažnje posvetiti kvalitetu maslinovog ulja

ne oBišao komunalno

ćemo više ečistoću pisniku o stanju sa terena po hitnom postupku donese rješenja o izvršenju, kojima će obavezati Komunalne djelatnosti d.o.o. Bar da najkasnije u roku od tri dana izvrše zbrinjavanje komunalnog otpada i drugog prirodnog i vještačkog otpada”, istakao je Raičević, koji je ovom prilikom obišao sektor “Mehanizacija” i uvjerio se u stanje voznog parka kojim raspolaže Komunalne djelatnosti Bar. Potvrđeno mu je da je mehanizacija koju imaju dovoljna da se posao čišćenja obavi kako je dogovoreno. Takođe, na sastanku je dogovoreno i da sekretar Sekretarijata za komunalno - stambene poslove i zaštitu životne sredine Opštine Bar redovno obavještava predsjednika opštine o preduzetim i realizovanim aktivnostima. On je naglasio da ove aktivnosti treba da budu konstantne i da će se buduća saradnja Opštine i pomenutih subjekata ogledati u planiranju i realizaciji većeg broja zajedničkih mjera i aktivnosti usmjerenih

na rješavanju komunalne problematike grada. “Cilj će nam biti stvaranje nove, čiste i ekološke destinacije, zato moramo dati svi doprinos da bude tako”, kazao je decidno Raičević. Pored Raičevića u radnoj posjeti Komunalnom preduzeću bio je i v.d. sekretar Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine Dejan Škerović, te savjetnice u ovom sekretarijatu Blaženka Srzentić i Slobodanka Milić. Oni su se susreli sa tehničkim direktorom ovog preduzeća, svim rukovodiocima sektora, a posebno sa direktorom Komunalnog sektora Predragom Ristovićem, rukovodiocem Sektora čistoće Momčilom Vulezićem i direktorom Mehanizacije Branislavom Plamencem. Građani Bara i turisti, koji borave u ovom gradu, često su izražavali nezadovoljstvo nečistoćom u gradu, kao i dinamikom odvoženja otpada, koji tokom sezone nijesu bili na adekvatnom nivou. A.LJ.

Predstavnici Društva maslinara Bar su protekle sedmice boravili na hrvatskom ostrvu Korčula, u gradiću Vela Luka, gdje su učestvovali na maslinarskoj manifestaciji “Dani Korčulanskog maslinovog ulja”. Predsjednik barskih maslinara Ćazim Alković je istakao da prijateljstvo sa korčulanskim maslinarima, posebno sa rukovodstvom i članovima Udruge maslinara Vela Luka, traje već dugi niz godina. On navodi da su zajedničke aktivnosti barskih i korčulanskih maslinara, studijske posjete, edukacija za senzorske ocjenjivače maslinovog ulja izrodile prava prijateljstva maslinara sa obje strane tako da su Barani sa zadovoljstvom prihvatil poziv za učešće na manifestaciji Dani Korčulanskog maslinovog ulja. Barski maslinari su imali

Tema zaštite je za Barane bila veoma zanimljiva, jer se odavno razmišlja i planira zaštita maslinovog ulja proizvedenog od domaće autohtone sorte Žutica zadovoljstvo i privilegiju da prisustvuju veoma zanimljivim i važnim predavanjima. Predavanje na temu: “Zaštita tradicionalnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda”, je održala pomoćnica ministra poljoprivrede prof. dr Jelena Dugum. Prisustvo i predavanje visoke predstavnice ministarstva je manefestaciji dalo na značaju, a maslinarima priliku da postavljaju konkretna pitanja. “Tema zaštite je za Barane bila veoma zanimljiva, jer se odavno razmišlja i planira zaštita maslinovog ulja proizvedenog od domaće autoh-

tone sorte Žutica”, objašnjava Alković. Ona navodi da, s obzirom da Crna Gora još nema panel za senzorsku ocjenu kvaliteta maslinovog ulja, predavanje koje je na temu senzorske ocjene kvaliteta maslinovog ulja održala dr Mirela Žanetić je osvježilo znanje barskih ocjenjivača ulja i potvrdilo da se na ovom polju u Crnoj Gori mora intenzivnije raditi. Višegodišnji prijateljski odnosi za dr Žanetić i njena sprenost da pomogne edukaciju i uspostavljanje panela u Crnoj Gori daje “vjetar u leđa” namjerama formiranja crnogorskog panela. Dr Žanetić već digi niz godina vodi panel za senzorsku ocjenu kvaliteta na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša i njeno znanje i iskustvo su dragocjeni za uspostavljanje panela”, istakao je Alković. A.Lj.

svijet

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

AnAlize: OtvArA li se pregOvOrimA BeOgrAd

Crtanje novih gran destruktivna polit

esu li jesenje kiše, koje nam s prvim smirajem ljeta stižu, ublažile miris baruta koji se ovog ljeta širio iz balkanskog bureta ili naš čekaju nova neugodna iznenađenja?

Naime, cijelo ljeto srpski politički vrh (a i kosovski je sramežljivo suflirao) uz pomoć medijskih kerbera pumpao je priču o “razmjeni teritorija i stanovništva” između Srbije i Kosova, kao “konačno rješenje” kosovskog čvora. Naime, do kraja ove godine Brisel je dao rok da se odnosi Srbije i Kosova moraju riješiti kako bi jedna maligna kriza koja prijeti novim sukobima na Balkanu konačno bila apsolvirana. Beogradu je to važno kako bi mogao spokojno odrađivati evropski pregovarački proces, a Prištini da ga napokon pokrene. Srpski predsjednik za nedjelju 9. septembar, najavljuje “epohalni” govor Srbima u vezi sa “sudbinom Kosova”, a kako se situacija mijenja iz dana u dan, teško je predvidjeti što će poručiti, osim da nađe dovoljno patetičnih opravdanja kojima će zamaskirati ono što samo treba konstatovati - “gubitak” Kosova. Doduše, priča o razmjeni teritorija pomalo je neo-

Vučić je isticao da je “nešto više od ništa”, odnosno “da Srbija nešto mora dobiti”. I Dačić kaže da više nije u igri “cijelo Kosovo”

čekivano izbila u prvi plan. U njoj je Vučić vidio slamku spasa, da se pokaže da je uspio Srbiji zadržati makar dio Kosova. Vučić je isticao da je “nešto više od ništa”, odnosno “da Srbija nešto mora dobiti”. I Dačić kaže da više nije u igri “cijelo Kosovo”. Naime, još u aprilu za Vučića je svako ko je za podjelu ili stav da Kosovo nije srpsko bio najveći veleizdajnik i da je to “kršenje ustava” (u njemu stoji da je Kosovo sastavni dio Srbije), da bi početkom avgusta izjavio: “Ja sam za razgraničenje”. A upravo u tom vremenskom interregnumu, kada je paradigma kosovskog izdajstva doživjela ultimativni salto mortale, pojavila se i benevolentna izjava ruskog ambasadora Čepurina da Moskva nema ništa protiv podjele Kosova.

SrpSke fruStracije i crnogorSki Sindrom

Uporedo s pričom o teritorijalnom razmjeni buknuo je i novi problem kada je Srbija proglasila da je položaj Srba u Crnoj Gori “gori od onog što je bio u NDH”, a Ivica Dačić rekao je da nema goreg primjera na svijetu u 21. vijeku od položaja Srba u Crnoj Gori. U srbijanskim medijima čak se za Crnogorce počeo koristiti termin “milovci” prema Milu Đukanoviću. U Crnoj Gori ima oko 30 odsto Srba, ali gotovo 45 odsto ljudi kao maternji jezik smatra srpski. Oni ne žive kompaktno, a često je to više politička, a ne toliko etnička odrednica. Srpske stranke poručuju da bi dolaskom na vlast pokrenuli izlazak iz NATO-a te pitanje ponov-

nog ujedinjena sa Srbijom. ‘’Srpska politička i intelektualna elita se nikada suštinski nije pomirila s nezavisnošću Crne Gore. Svaki potez koji je Podgorica povukla, prateći vlastite državne interese, u Srbiji je dočekan uz užasne i agresivne napade iz samih vrhova vlasti i vlasti bliskih medija. Poenta je da se Srbija ne miri s nezavisnošću Crne Gore i konstantno pokušava i dalje iz Beograda upravljati Crnom Gorom. I kada to ne prođe, slijede frustracije, optužbe za izdaju, problematizuje se položaj srpskog naroda. Riječ je o neugasloj teritorijalnoj i imperijalnoj ambiciji, bez ikakve sumnje’’ - smatra beogradski profesor Milivoje Bešlin.

Pred Vučićem je velika dilema - priznati gubitak Kosova, ali ne samo ostati na vlasti nego još k tome i predstaviti se kao istorijski spasilac srpstva. Onda su i neki u Briselu dali nadu toj ideji, smatrajući da je ona izlaz iz začaranog kruga, ali i da “Srbija nešto mora dobiti” (na toj premisi u EU igra i Vučić). Kosovski političari nisu bili tako “odlučni”, iako je predsjednik Hašim Tači stidljivo spominjao “korekciju granice”, što je, kako je za Jutarnji rekao urednik prištinskog dnevnika Koha Ditore, Agron Bajrami, bio samo “eufemizam za podjelu”.

■ OdlučnO ‘najn’ angele Merkel

No, odmah je bilo jasno podjela Kosova je Pandorina kutija novih najava graničnih sukoba, ne samo na Balkanu. Išlo se po onoj - pišem Kosovo, pamtim Republiku Srpsku i Krim, kao kulminaciju ideje da se trampi “srpski” sjever Kosova za “albansku” Preševsku dolinu na jugu Srbije. Zabunu u sve to unosila je Bijela kuća kao glavni kosovski pokrovitelj, ne videći u tome veći problem, pa je i glavni Trampov čovjek Džon Bolton rekao kako “ne isključuje određena teritorijalna prilagođavanja” ako se dvije strane tako dogovore. No, javili su se i bivši visoki predstavnici u BiH Pedi Ešdaun, Karl Bilt i Kristijan Švarc-Šiling, koji su poslali otvoreno pismo u kojem se protive trgovini teritorijem između Srbije i Kosova. Istakli su da ne mogu zamisliti destruktivniju politiku po opstanak i sudbinu Balkana nego kada je riječ o crtanju novih granica između Kosova i Srbije. Uskoro je najjača evropska političarka, njemačka kancelarka Angela Merkel

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

svijet

dA i prištine pAndOrinA kutijA nA BAlkAnu

niCa tika

odlučila presjeći sve te razmjenjivačke priče pa je rekla rezolutno: “Najn!” Srećom i hrvatski premijer Plenković joj se pridružio. Napokon, vladajući kosovski političari službeno su dali izjavu kojom odustaju od bilo kakvih rasprava na temu podjele, a i Vučić je u svom govoru u Boru konstatovao kako je rješenje daleko te da prema njegovoj prognozi “Beograd neće dobiti ništa”.

■ Problem rePublike SrPSke

Dodik više i ne krije svoje separatističke namjere. Srpska intelektualna elita na podjelu BiH ozbiljno računa i zagovara je, a sam Dodik je uspostavio direktan link s Moskvom i time uveo Putina kao arbitra za bosanske prilike te Beograd postavio za taoca svog odnosa s Putinom. ‘’Uz konfuznu i nejasnu politiku Trampove administracije, mislim da regiji slijedi još dosta nestabilnosti’’ smatra profesor na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu Milivoj Bešlin. BiH je ključna zemlja zbog koje se ne bi smjela dopustiti podjela Kosova, jer tendencije “razmjene” bujaju već decenijama, od raspada Jugoslavije, i teško da bi tako to prošlo mirno. Ono što je Bešlinu najspornije u svemu jeste činjenica da srpska politička i intelektualna elita i dalje vide rješavanje svih problema u regiji po nacionalnom ključu, dakle kao krak nacionalističke ideologije. ‘’Drugi problem je što tzv. srpsko pitanje vide isključivo kao teritorijalno, kao pitanje granica. Takvo viđenje tzv. srpskog pitanja krajem 80-ih dovelo je do ratova 1990-ih. Granice se rijetko,

Pred Vučićem je Velika dilema - Priznati gubitak kosoVa, ali ne samo ostati na Vlasti nego još k tome i PredstaViti se kao istorijski sPasilac srPstVa. gotovo nikada ne mijenjaju mirnim putem. Sila je tu uvijek potrebna i pokaže se kao ključni katalizator promjene granica’’ - ističe Bešlin.

■ Zaštita od “albanSke najeZde”

Nekadašnji vodeći kosovski političar Azem Vlasi veliki je protivnik “čačkanja granica” jer mogu donijeti samo tragediju i stradanja ljudi.

‘’Aleksandar Vučić zna da Srbija mora normalizovati odnose s Kosovom želi li u EU. Zato traži da nešto dobije kako bi se srpskoj javnosti predstavio kao dobitnik. Drugo, on je u strahu od demografske situacije. Albanaca je sve više na Kosovu, a Srba sve manje. U Preševskoj dolini ista je situacija. Zato Vučić želi Srbiju ograditi sigurnijom državnom granicom od ‘albanske najezde’ ‘’- kaže on. Tako je provučićevski Informer objavio tekst kojim se opravdava Vučićeva kosovska politika paničnim apokaliptičnim najavama da će do sredine vijeka broj Srba i Albanaca biti podjednak. Albanci će rapidno rasti, a Srba drastično opasti. Prema Vlasiju, geopolitički, strateški i životno - sje-

verni dio Kosova je za Albance puno važniji nego Preševska dolina.

■ erdogan u novom PaZaru

U susjednoj Makedoniji naježe se od mogućnosti “zemljišne trampe” svojih susjeda Kosova i Srbije. Naime, teško da bi Makedonija ostala virgo intacta. Zapadni dio zemlje većinski je albanski. Za Makedoniju koja je sada pred rješenjem imena države u sporu s Grčkom otvaraju se vrata eurointegracija - skori prijam u NATO i početak pregovora s EU - što je garancija teritorijalne cjelovitosti države. Iako Vučić sada vidi spas za sebe u dobitku dijela Kosova, te nekom budućem proširenju na Republiku Srpsku,

teško da ga ne bi sustigle “separatističke” želje u Sandžaku i posebno Vojvodini, gdje čak i među dijelom tamošnjih autohtonih Srba vlada “autonomaško raspoloženje”, pa i želja da se Srbija federalizuje. Ne treba zaboraviti ni gotovo 300 hiljada Mađara, među kojima svako malo iznikne neka nova ideja dodatne “političko-kulturne autonomije”. Što se tiče Sandžaka, neki tamošnji muslimanski ili bošnjački politički lideri otvoreno osporavaju “vlast Beograda”, a nedavni doček turskog predsjednika Redžepa Erdogana u Novom Pazaru vjerovatno još Vučiću izaziva noćne more. U srbijanskom dijelu Sandžaka (Srbija tu regiju naziva Raška oblast) živi oko 150 hiljada Bošnjaka, naspram 85 hiljada Srba. (Jutarnji list)

r o v p E i ! o p ut j

10 u j a j n a l k o p

u P

! e b o s o e j i v d o p a z a n a m z n a r a

a r g i a n d a nagr

ra! b o t k 3. o 1 o d bra m e t . sep 0 1 3h! d 1 o u e a pon obr t u k k o e . t a 17 pljaj k u i k n t a i S ob d e j n e Izvlač

Pariz

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe

Rim Cirih Beč Ljubljana

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe 2 trodnevna aranžmana za po dvije osobe

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje u jednom nagradnom kolu. U dnevnom listu “Dnevne novine”, na naslovnoj strani, biće objavljivani kuponi svakog dana. Kolo traje 30 dana i objavljuju se kuponi od rednog broja 1 do rednog broja 30. Kuponi se objavljuju od 10. septembra (počev od rednog broja 1) i završno sa 13. oktobrom (redni broj 30). Učesnik treba da sakupi pet kupona u nizu, prema rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 ili 10, 11, 12, 13, 14) kako bi imao pravo da učestvuje u nagradnoj igri. Svi čitaoci koji pošalju pet kupona u nizu imaju mogućnost da osvoje nagradu. U slučaju da propusti jedan kupon, čitalac ima pravo da ga zamijeni bilo kojim duplim brojem iz niza. Pravo zamjene propuštenog kupona duplim brojem može da iskoristi samo jednom u nizu (npr. 1, 2, 3, 5, 5). Kupon treba ispuniti ličnim podacima (ime i prezime, broj telefona, adresa). Komplet od pet kupona sa traženim podacima dostavlja se u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja ličnih podataka učesnika nagradne igre. Učesnik treba da pošalje kovertu na adresu Dnevnih novina: Dnevne novine d.o.o., 19. decembra br. 5, Podgorica. Ukoliko želi, učesnik može koverat ubaciti u sanduče sa natpisom - Za nagradnu igru “Putuj po Evropi” - koje će biti postavljeno na vidnom mjestu u holu Dnevnih novina. Kupone u koverti treba dostaviti do 17. oktobra 2018. godine, do 12 časova. Izvlačenje će se obaviti 17. oktobra 2018. u 13 časova, a dan nakon toga će biti objavljena imena dobitnika. SREĆNO!

kultura

PODGORIČKO KULTURNO LJETO

Apstrakcije Gagovića u Modernoj galeriji

Izložba radova Veska Gagovića biće otvorena u Modernoj galeriji, u JU Muzeji i galerije Podgorice, večeras u 20 sati, u sklopu manifestacije Podgoričko kulturno ljeto. Izložbu će otvoriti istoričar umjetnosti iz Beograda, Ješa Denegri, dugogodišnji profesor na Filozofskom fakultetu, koji u uvodnom tekstu kataloga koji prati izložbu podsjeća da je u Galeriji Studentskog kulturnog centra 1993. godine Gagović prikazao seriju

od pet crnih apstraktnih slika identičnog formata postavljenih na galerijskom zidu tako da umjesto pojedinačnih eksponata čine cjelinu jedinstvenog umjetničkog projekta. Potpuno crne slike u istoriji modernog slikarstva poimane su kao”posljednje moguće slike“, ali u Gagovićevom slučaju, smatra Denegri, posrijedi nijesu antis l i ka r s ke neutralne ravne plohe nego slike kao pikturalne realizacije obavljene na površinama guste reljefne fakture slikarske materije.

SAOPšTENE ODLUKE STRUČNE KOMISIJE

Filmski centar podržaće realizaciju 23 projekta Filmski centar Crne Gore podržaće realizaciju 23 projekta u različitim kategorijama, na osnovu rezultata drugog konkursa za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela, saopšteno je iz ove institucije. Na prijedlog komisija i na osnovu odluke Savjeta biće podržani projekti u kategorijama za razvoj scenarija, razvoj projekta, dugometražni i kratkometražni dokumentarni film, kao i dugometražni i kratkometražni igrani film. Odlučeno je da bude podržano 6 projekata u kategoriji dugometražni igrani film - „Elegija lovora”, reditelja Dušana Kasalice, “Sirin“, reditelja Senada Šahmanovića, “Skype”, reditelja Ise Qosje, “Grudi”,Marije Perović, “Dohvati nebo”, reditelja Milutina Darića i “Zaliv”, reditelja Draška Đurovića. U kategoriji kratkometražnih igranih filmova, Komisija je dodijelila sredstva projektu „Orlovsko gnijezdo“, reditelja Milije Šćepanovića. U kategoriji za razvoj projekta odabrana su četiri filma i to “Djeca“, Nikole Vukčevića, “Živi i zdravi”, Ivana Marinovića, “Kontraad-

miral”, Mladena Ivanovića, “Nehaj”, Milije Šćepanovića. Na konkursu za razvoj scenarija odabrano je 5 predložaka – “Pad” Aleksandra Bečanovića, “Povijest svjetlosti” Ognjena Spahića, “Strah” Željka Sošića, “Dan kad sam prestao da sviram” Bojana Stijovića i “Šut” Jovane Bojović. U kategoriji dokumentarnog filma podržano je 7 projekata - “Posljednji nomad” Petra Glomazića, “Kosovske izbjeglice u Crnoj Gori 1999. godine”,Velibora Čovića, “Triptih o materiji… i filmu”, reditelja Momira Matovića, “Neprilagođeni, filmski grof”, dok “EX-YU Rock tragedije” Danila Marunovića, po mišljenju Komisije, predstavlja “zanimljiv projekat koji se bavi fenomenom tragičnih smrti rock zvijezda sa ex-Yu prostora”, i neophodna mu je dorada, te su ovom projektu, na osnovu prijedloga komisije, dodijeljena sredstva za razvoj projekta. U kategoriji kratkometražnih dokumentarnih filmova podržana su 2 projekta - “Sinovi smo tvog stijenja” Ivana Salatića i “Bibliotekar” reditelja Branislava Milatovića.

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

U BIJELOM POLJU POČINJU 48.

Velika knjiž u kući Rista

⌦ Sonja Ičević

rodnevna pjesnička manifestacija i ove godine ugostiće poznate autore iz našeg regiona, ali i iz Velike Britanije, Holandije, Njemačke, Bugarske, Perua. Osim književnog, biće realizovan i zanimljiv edukativni, likovni i muzički program.

Koncertom Gradskog hora i projekcijom filma o našem poznatom pjesniku Ristu Ratkoviću, večeras će od 20 sati u Velikoj sali bjelopoljskog centra za kulturu biti otvorene 48. Ratkovićeve večeri poezije. Pozdravnu riječ uputiće predsjednik Opštine Petar Smolović i ministar kulture Aleksandar Bogdanović, nakon čega će publika biti u prilici da uživa u koncertu Đorđa Davida. Svečanom otvaranju prethodiće međunarodno pjesničko veče, koje će u istoj sali početi u 19 sati, a u okviru kojeg će govoriti crnogorski autor Balša Brković, Bojko Lambovski iz Bugarske, bosansko-hercegovački autor Elvedin Nezirović, Erik Lindner iz Holandije, Geri Kembridž iz Škotske, Fahredin Šehu (Kosovo) i Gi Helminger (Njemačka/ Luksemburg). U razgovoru za Dnevne novine direktor Ratkovićevih večeri poezije Kemal Musić najavljuje ovogodišnji program, ali govori i o značaju i budućnosti ovog književnog festivala.

PREGLED SAVREMENE POEZIJE “ Slijedeći dobru tradiciju, kada smo na Ratkovićevim večerima poezije kao gosta imali dobitnicu Gonkurove nagrade, Francuskinju Jakutu Alikazavazović, ove godine smo, takođe, akcenat stavili na najznačajnije pjesnike iz Evrope

i svijeta. Osim Škota Dona Patersona, jednog od najznačajnijih evropskih pjesnika, čiju smo knjigu ‘Lako prizemljenje’ objavili u prevodu naše Tanje Bakić, ovogodišnje večeri poezije biće u znaku englesko-američke pjesnikinje Džoan Argento, luksemburško-njemačkog pisca Gi Helmingera, Ruskinje Tatjane Danilijac, Erika Lindnera iz Holandije, Amerikanke Dženifer Viliams, Bojka Lambovskog iz Bugarske, Škota Gerija Kembridža, Niltona Santiaga iz Perua, Škota Petera Mek Kerija i pisaca sa prostora bivše Jugoslavije”, najavljuje Musić i dodaje da je pripremljen almanah 48. Ratkovićevih večeri poezije, u kojem će se naći pjesme na maternjem, engleskom i crnogorskom jeziku učesnika manifestacije. “Taj almanah predstavlja svojevrstan pregled kretanja savremene poezije u svijetu i to je zaista kapitalan poduhvat Ratkovićevih večeri poezije”, ističe direktor manifestacije.

Ratkovićeve večeri poezije otvorene su prema dobroj književnosti. Vrata ove kuće otvaraju se dobrim tekstom. I umjetnošću!

Osim tradicionalnih programa – pjesničkih večeri i promocija knjiga, ove godine biće realizovan i interesantan program pod nazivom „Kafa sa piscem“. “Uz kafu i dobro osmišljen scenario u jednom od bjelopoljskih kafe barova-organizovaćemo razgovore novinara i publike sa najznačajnijim piscima”, najavljuje Musić.

DOBAR TEMELJ Osvrnuvši se na izuzetno dugu tradiciju Ratkovićevih večeri poezije, Musić ističe da ovaj festival ima dobru osnovu, dobar temelj, da zbog toga i traju toliko godina, te da su sa pravom manifestacija od nacionalnog značaja za kulturu naše zemlje.

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

kultura

27 Musić

. RATKOVIĆEVE VEČERI POEZIJE

žeVna imena a RatkoVića

“Raznovrsnost i kvalitet sadržaja su osnov funkcionisanja Javne ustanove Ratkovićeve večeri poezije. To je bilo polazište koncipiranja i ovogodišnje manifestacije. A onda, tu je i otvorenost prema dobroj književnosti. Vrata Ratkovićeve kuće otvaraju se dobrim tekstom. I umjetnošću. I samo umjetnošću! To je, svakako, prepoznala država i Ministarstvo kulture, pa je 2012. manifestacija Ratkovićeve večeri poezije dobila status posebnog značaja za kulturu Crne Gore i na osnovu toga formirana je javna ustanova”, podsjeća Musić. Zahvaljujući podršci Ministarstva i opštine Bijelo Polje organizatori sada imaju uslove da još bolje i snažnije rade na promociji i afirmaciji crno-

gorskog stvaralaštva. Tokom svih godina postojanja manifestacije, dodaje Musić, skoro da nema značajnijeg književnog stvaraoca koji nije došao u Bijelo Polje. On podsjeća da je prošle godine njihov gost bio nobelovac Orhan Pamuk, a da su se u sklopu manifestacije predstavili i dobitnica Gonkurove nagrade Jakuta Alikavazović, a ove godine Don Paterson...

RESPEKTABILAN IZDAVAČ “O regionalnim imenima i da ne govorim. Kvalitet manifestacije doprinio je tome da je čast biti u Bijelom Polju od 3. do 5.septembra, kao učesnik ili gost Ratkovićevih večeri poe-

zije. Nakon formiranja javne ustanove Ratkovićeve večeri poezije, osim što su najznačajnija književna manifestacija u regionu, postale su i respektabilan izdavač. Do sada smo objavili više od 50 naslova veoma probranog kvaliteta. Autori naših izdanja su, između ostalih, Orhan Pamuk, Don Paterson, Valierie Butulesku, Duško Novaković, Mile Stojić, Faruk Šehić, Lana Derkač, Rade Šerbedžija... Ratkovićeve večeri poezije su objavile studije o Miodragu Bulatoviću i Ristu Ratkoviću, antologije crnogorske, srpske, bosanske i hrvatske poezije, antologiju crnogorske kratke priče i antologiju crnogorske ženske poezije”,navodi Musić. Osim književnog, do sada je organizovan i veoma znača-

jan likovni i muzički program, uz velikih broj okruglih stolova i naučnih skupova. “ Dakle, kao što vidite, radi se o veoma značajnom i posvećenom radu na razvoju i afirmaciji kulturnih vrijednosti”, ističe Musić. Svake godine u okviru festivala, dodjeljuju se i nagrade “Risto Ratković” i “Ratkovićeve večeri poezije”, za autore mlađe od 27 godina. Ove godine priznanje koje nosi ime našeg čuvenog pjesnika biće dodijeljeno mladom hrvatskog autoru Marku Pogačaru, dok će ime dobitnika druge nagrade biti saopšteno tokom trajanja festivala. “Nagrada ‘Risto Ratković’ dodjeljuje se za najbolju knjigu u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. To je

najveća pjesnička nagrada na pomenutom prostoru. Samim tim je i interesovanje za nju veliko. Ko dobije ovu nagradu, dobija i udobno mjesto u južnoslovenskom pjesništvu. Ove godine je na konkurs prijavljeno četrdesetak knjiga. Dakle, konkurencija je velika i žiri ima težak posao. Slična situacija je i sa konkursom Ratkovićevih večeri poezije. U konkurenciji je dvadesetak rukopisa, od kojih će biti izabrano šest finalista, a dobitnici prve, druge i treće nagrade biće poznati nakon nastupa finalista na manifestaciji”, kaže Musić. Na kraju, on kaže da su Ratkovićeve večeri poezije zadnjih godina “probile” regionalne okvire, i dodaje da se sada mora još snažnije raditi na proširivanju saradnje sa sličnim institucijama i manifestacijama u svijetu. “U tom pogledu već su napravljeni neki koraci, tako da imamo dobru saradnju sa austrijskim umjetnicima zahvaljujući odličnoj saradnji sa austrijskom Ambasadom u Podgorici, odlično sarađujemo sa Udruženjem pisaca Narodne Republike Kine, sa Gete institutom u Beogradu, a u budućnosti ćemo se truditi da taj krug saradnje još vise proširimo. Takođe, planovi su nam da svoj rad unapređujemo, prije svega kroz kreativne industrije i prekograničnu saradnju. Imamo sreće da je tim ljudi okupljen oko ove Ustanove kreativan, pametan, sa dosta ideja. To su ljudi koji dolaze iz različitih stvaralačkih krugova, od slikarstva, muzike, scenskih i vizuelnih umjetnosti do književnosti, tako da vjerujem da ćemo uspjeti svoje namjere i da ostvarimo”, zaključuje Musić.

zabava

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

ODJECI TRIJUMFALNOG PETOG IZDANJA FESTIVALA SA OKO 50.000 GOSTIJU

Buljarica voli ritam koraka Sea Dancea Muzičko-energetski spektakl u režiji svjetskih zvijezda i aduta sa prostora bivše Jugoslavije, uz nesebičnu asistenciju oko 50.000 festivalskih fanatika krunisali su jubilarni 5. Sea Dance i naslutili da je Buljarica, skriveni biser Jadrana, spremna za dugogodišnje uspješno domaćinstvo

⌦ Danilo Brajković Ko reskira - taj profitira. Organizatori Sea Dancea, muzičkog festivala čije je 5. izdanje završeno preksinoć na Buljarici, kao da su se vodili čuvenom parolom legendarnog Del Boja iz kultne serije “Mućke” kada su odlučili da četvorogodišnjeg domaćina, plažu Jaz, pošalju u zasluženu penziju i ukažu povjerenje, kako su opisali, skrivenom biseru Jadrana, i kasnom - ljetnjem terminu. Prostranstvo Buljarice, prilično jednostavan prilaz, zahvaljujući, između ostalog, “bijegu” festivala od špica sezone, odlično organizovan festivalski prostor, bine na idealnim pozicijama, kamp u “debeloj” hladovini, kvalitet produkcije i izvođača, koji nikada i nijesu bili upitni - samo su neke od pohvala koje će se naći u festivalskoj knjizi utisaka. A nakon spuštanja zavjese i saznanja da je trodnevni audio-vizuelni spektakl uz svjetske zvijezde i adute sa prostora bivše Jugoslavije ukrasilo oko 50.000 posjetilaca iz gotovo 30 svjetskih zemalja - nema dileme da je promjena urodila plodom i da je festival ispunio očekivanja, čemu svjedoči i prizanje Dragana Krapovića, predsjednika Op-

štine Budva.

rednih dana sabrati utiske. U kratkom roku smo na najbolji mogući način predstavili novu lokaciju i zaintrigirali brojne domaće posjetioce i one iz regiona i inostranstva”, naglasila je Vujović.

Ispunjena očekIvanja, BuljarIca pun pogodak

“Ogroman broj ljudi, jako dobra atmosfera i mislim da je pun pogodak u svakom smislu nova lokacija na plaži Buljarici”, istakao je Krapović, uz važnu napomenu da festival ulazi u drugi petogodišnji mandat, za koji predviđa da će biti plodonosan. “Opredjeljenje Opštine Budva je da Sea Dance kao festival od izuzetnog zna-

DRAGAN KRAPOVIĆ

Opredjeljenje Opštine Budva je da Sea Dance kao festival od izuzetnog značaja za opštinu raste iz godine u godinu. Festival je sad završio svoju inicijalnu fazu od prvih pet godina i računam da će u drugom petogodišnjem periodu konstantno rasti. Svijetla budućnost očekuje Sea Dance

od najla do čIka ramBa

Nina Kravic - prva dama Sea Dance festivala čaja za opštinu raste iz godine u godinu. Festival je sad završio svoju inicijalnu fazu od prvih pet godina i računam da će u drugom petogodišnjem periodu konstantno rasti. Svijetla budućnost očekuje Sea Dance”, jasan je Krapović, a s njim je saglasna i portparolka Sea Dancea - Marija Vujović. “Festival je ispunio sva očekivanja. Fantastična atmosfera tokom tri dana, sasvim sigurno da ćemo na-

SVJETSKIH ZEMALJA “POSLALO JE SVOJE AMBASADORE” NA SEA DANCE FESTIVAL

Podsjetimo, kocka je bačena još prošlog četvrtka uveče, kada su dobrodošlicu, između ostalih, poželjeli legendarni Najl Rodžers sa svojim bendom The Chic, belgijski hitmejker Lost Frequencies, za koga je Sea Dance “omiljeni i najbolji festival na svijetu”, Van Gogh, Vojko V, Krešo Bengalka i Who See... U petak, Sea Dance se zahuktao uz Hladno pivo te DJ dvojac Dimitri Vegas & Like Mike bez uvijanja, bila je to najluđa žurka koju je vidjela Buljarica, a grčko-belgijski duo obukao je festival u ruho slavnog Tomorrowlanda, uz šutku “lijevo-desno”, pirotehniku i sada već tradicionalno skidanje majica i bacanje uvis - scene koje su već zaživjele na internetu. Prva dama festivala, tehno kraljica Nina Kravic, na nekoliko metara od mora odala je priznanje No Sleep bini, nazvavši je “nevjerovatno lijepom i fantastičnom”, a nekoliko hi-

ljada gostiju zajedno sa njom dočekalo je zoru. Posljednju festivalsku noć, za koju se najavljivala groznica subotnje večeri, pokrenuo je uvijek autentičan - Rambo Amadeus. Čika Rambo poklonio je posjetiocima najveće hitove, poput “Balkan boj” i “Urbano, samo urbano”, po ustaljenoj praksi održao i nekoliko životnih lekcija (u školi bi trebalo izučavati buduć-

zabava

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

Atmosfera sa glavne bine Sea Dance festivala

Za Dnevne novine: Lost Frequencies, Đule, Burak, Kekin, Bajaga... Osim brojnih tekstova, kojim su Dnevne novine najavile Sea Dance (intervjui sa Alis Merton, Najlom Rodžersom, duom Dimitri Vegas & Like Mike, domaćim di-džejevima...) i izvještaja sa festivalskih večeri, narednih dana očekuju vas naše priče sa mnogim istaknutim učesnicima festivala. Pripremili smo intervjue sa Đuletom iz Van Gogha (biće riječi o predstojećem albumu), splitskim hip-hoperom Kre-

nost, a ne istoriju) i završio upravo u trenucima kada je Momčilo Bajagić Bajaga finiširao druženje sa predstavnicima medija i signalizirao Instruktorima da je vrijeme za lom, po uzoru na naslov novog albuma “U sali lom”.

Bajaga: Nova lokacija Bolja od jaza

“Ovo je sve kao na Exitu,

RIJEČ ORGANIZATORA Festival je ispunio sva očekivanja. Fantastična atmosfera tokom tri dana, sasvim sigurno da ćemo narednih dana sabrati utiske. U kratkom roku smo na najbolji mogući način predstavili novu lokaciju i zaintrigirali brojne domaće posjetioce i one iz regiona i inostranstva

Sa nastupa Kalkbrenera

plus još more iza i scenografija od milion dolara - to je ono što čini Sea Dance. Vrhunska produkcija, publika koja uživa - na prethodnoj lokaciji sam bio, nijesam svirao, ali više mi se dopada ova”, poručio nam je Bajaga pred nastup, tokom kog je, ko zna koji put, dokazao da “bez starca nema udarca”. Istina, zgusnut festivalski raspored uskratio nam je priliku da čujemo brojne hitove Bajage i Instruktora, ali daleko od toga da je publika propustila šansu da postane dio hora uz “Plavog safira”, “Tišinu”, “Verujem, ne verujem”, “Otkada te volim”... Bila je to svirka, kako reče gitarista Žika Milenković, koji je bio zadužen za “podizanje atmosfere” između numera, u stilu majstora za rokenrol, a Crna Gora je pratila ritam koraka Sea Dancea. Bend je i dalje “napaljen” kao da su na početku, naporno ljeto i mnogi nastupi u okviru promocije albuma učinili su svoje i djelimično oduzeli dio Bajagine vokalne dominacije, što nikako ne može uticati na konstataciju da je pred Instuktorima još toliko svirki...

šom Bengalkom (nastupio rame uz rame sa Who See klapom), svjetskim di-džej superstarom - Lost Frequencies, popularnim turskim di-džejem Burakom Yeterom, najmlađom crnogorskom di-džejkom Ellom van Wolf, britanskim hitmejkerom Eagles and Butterflies, mladom ruskom di-džej zvijezdom Sofijom Rodinom, legendama domaće scene - Miletom Kekinom iz Hladnog piva i Momčilom Bajagićem Bajagom.

Dimitri Vegas & Like Mike

TelefoNe u džepove, fesTival je za ples Od Bajage, binu je preuzela Alis Merton - hit “No Roots” osvojio je cijelu planetu, pa zašto bi i Crna Gora bila izuzetak. “Lash Out”, “Hit The Ground Running” i brojne druge približile su Merton našoj publici, koja bi mogla ponešto i naučiti od nje, pošto je tik pred izvođenje “No Roots” upozorila goste da je telefonima mjesto u džepu, a festivali su pozornica za ples. A apsolutni heroj finala Sea Dancea je berlinski mag Pol Kalkbrener. “Pred prepunom glavnom binom pokazao je zašto je jedan od najboljih svjetskih producenata današnjice i kako su njegovi stadionski nastupi uživo podigli cijelu elektronsku scenu na jedan novi

nivo. Na Sea Dance je donio i novi album, premijerno na Balkanu, a novi hitovi u kombinaciji sa himnama kao što su ‘Sky and Sand’ ili ‘Aaron’, pokrenuli su publiku koja je do maksimuma ispunila kolosalni plato ispred glavne bine, a Kalkbrennera na kraju nastupa ispratila uz ovacije”, podsjećaju iz Sea Dancea. Čast da zatvori glavnu binu ove godine imao je Marko Nastić, dok je, tradicionalno, festival zatvoren na No Sleep bini - “iznio” je to furiozni tehno heroj Dax J, poznat po završnim nastupima na najvećim muzičkim događajima. Do idućeg susreta, po želji mnogih na istom mjestu, u ušima festivalskih poklonika mogla bi odzvanjati poruka lidera Hladnog piva - Mileta Kekina. “Festivali su veoma bitni jer je klupska scena dosta zamrla u tom našem rokenrol điru. Oni dobro dođu. Festivali ne mogu bez raznolikosti”, poentirao je Kekin.

Apsolutni heroj finala Sea Dancea je berlinski mag Pol Kalkbrener. Pred prepunom glavnom binom pokazao je zašto je jedan od najboljih svjetskih producenata današnjice i kako su njegovi stadionski nastupi uživo podigli cijelu elektronsku scenu na jedan novi nivo

kuvar

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

sočno

Kremasta jela SOČNA ĆURETINA Potrebno je: * 400 g ćurećih grudi * 3 kašike brašna * 30 g putera * 2 glavice crnog luka * 2 čena bijelog luka * šargarepa * 1 dl bijelog vina * 2 dl vode * 200 g pečuraka * so * biber * 2 kašičice biljnog začina * kašika gustina * 3 kašike kisjele pavlake Isijecite šnicle na manje komade, pa svaki uvaljajte u brašno i ređajte u šerpu koju ste premazali puterom. Malo propržite sa obje strane, izvadite šnicle na tanjir, pa u istoj šerpi propržite sitno isjeckan crni i bijeli luk i šargare-

pu isjeckanu na kockice. Nakon nekoliko minuta dodajte šnicle, prelijte ih vinom i vodom, poklopite i krčkajte na tihoj vatri oko pola sata. Zatim dodajte pečurke i dinstajte još pola sata. Pred kraj posolite, pobiberite, ubacite biljni začin, prelijte pavlakom i gustinom razmućenim u malo vode. Dinstajte još pet minuta da se sve lijepo sjedini. Servirajte uz bareni pirinač, pržen. SUPA OD PROKELJA Potrebno je: * 500 g prokelja * 40 g maslaca * crni luk * praziluk * krompir * kocka pileće supe * čaša mlijeka * bjelance * 100 ml kisjele pavlake

* so * veza peršuna Prokelj očistite, kratko prokuvajte u blago posoljenoj vodi i ocijedite. Na maslacu kratko propržite sitno isjeckan luk i praziluk narezan na kolutiće. Dodajte prokelj, krompir isječen na kockice i oko litar vode. Kada provri, dodajte pileću kocku za supu i kuvajte na laganoj vatri dok povrće ne omekša. Pred kraj kuvanja dodajte mlijeko. Omekšalo povrće zajedno sa tečnošću usitnite u električnoj sjeckalici, a zatim vratite u lonac. Po potrebi dolijte još malo vode, pa kratko prokuvajte. Bjelance umutite u čvrsti sijneg, pa mu dodajte pavlaku. Naspite u čorbu, dodajte sitno isjeckan peršun i neka još jednom provri.

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

kuvar

UKUSNO I ZDRAVO UVIJEK JE U MODI

Piletina i šPagete na vašem meniju DRUGAČIJA PILETINA

Potrebno je: 200 g pilećeg filea pola glavice zelene salate 30 g rukole avokado mango 50 g sira bri so, biber maslinovo ulje sok od pola limuna 30 g pinjola Piletinu isijecite na kockice, začinite i ispržite na maslinovom ulju. Na pečenu piletinu stavite kriške sira da se malo istope. Avokado i mango očistite i isijecite na kocke ili kriške. Ohlađenu piletinu sa sirom pomiješajte sa avokadom i mangom i rasporedite po zelenoj salati. Začinite maslinovim uljem, limunovim sokom i

pospite rukolom i pinjolama koje ste prethodno malo propržili u tiganju bez masnoće.

SOČNE ŠPAGETE Potrebno je: 200 g špageta zreli avokado sok od pola limuna struk mladog luka 2 čena bijelog luka so, biber bosiljak maslinovo ulje 4 komada sušenog paradajza Stavite vodu u lonac, posolite i kad provri dodajte špagete. Skuvajte ih al dente i ocijedite. Dok se špagete kuvaju, spremite sos. Avo-

kado prepolovite, izvadite mu košticu i izdubite ga kašikom. Ubacite ga u blender i miksajte “meso” iz avokada. Dodajte bijeli luk, mladi luk, limun, so, bosiljak, a po potrebi i malo vode u kojoj se kuvala pasta i dobro izmiksajte da dobijete kremasti sos. Za jači ukus, dodajte malo maslinovog ulja. Skuvane špagete sipajte u činiju i prelijte pripremljenim sosom. Izmiješajte, pobiberite, pospite peršunom i komadima sušenog paradajza.

HLADNA ČORBA Potrebno je: 100 ml hladne vode

200 ml jogurta čaša kisjele pavlake 2 manja, zrela avokada 2 manja krastavca 2 struka mladog luka so, biber peršun Očistite avokado, izvadite košticu. U blender stavite vodu, jogurt, kisjelu pavlaku, krastavac koji ste oprali i isjekli na sitnije kocke, očišćen i sitno isjeckan mladi luk, listove peršuna, so i biber, i na kraju “meso” od avokada. Sve sameljite i stavite u frižider još pola sata da se ohladi. Po želji možete poslužiti sa kockicama leda i ukrasiti štapićima od krastavca i nanom. Sipajte u manje čaše.

SALATA SA TUNJEVINOM Potrebno je: konzerva tunjevine veliki avokado 2 kašike maslinovog ulja 3 kašike svježe iscijeđenog limunovog soka 2 struka mladog luka 2 k a š i ke s j e c k a n o g peršuna so, biber U veću činiju stavite tunjevinu. Avokado presijecite na pola, izvadite košticu i isjecite na sitnije kocke i dodajte ih tuni. Zatim ubacite na kolutove isjeckan mladi luk, maslinovo ulje, limunov sok, biber, so i peršun i sve dobro izmiješajte. Poslužite na kriškama prepečenog hljeba ili uz obilje zelene salate.

KUVAR

Poslastice

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

ANANAS KRALJEVSKA VOĆKA ZA SOČNE ZALOGAJE

TORTA NAOPAČKE Potrebno je: * 50 g putera * 50 g smeđeg šećera * 1 (veća) konzerva ananasa Za biskvit: * 100 g maslaca * 100 g šećera * 100 g brašna * 2 kašičice praška za pecivo * kašičica ekstrakta vanile * 2 jajeta Mikserom pjenasto izmutite 50 g maslaca i 50 g šećera, pa smjesu razmažite po dnu i ivicama posude za pečenje. Na to poređajte kolutove ananasa. Dok se rerna grije na 180 stepeni, u posudu stavite sve sastojke za biskvit, dodajte 5 kašika sirupa iz konzerve u kojoj je bio ananas i mutite mikserom oko pet minuta. Ovom smjesom prelijte kolutove ananasa. Tortu pecite 35 minuta, pa izvadite iz rerne, ostavite da odstoji na sobnoj

temperaturi desetak minuta, pa je izvadite na tanjir. KOLAČ SA KEKSOM Potrebno je: * 4 jajeta * 140 g šećera * 140 g maslaca * 100 g mljevenih oraha * 20 keksa “pti ber” * kompot od ananasa * 1 kesica šlaga Žumance, šećer i maslac umutite pjenasto, dodajte orahe i snijeg od bjelanaca, pa lagano promiješajte. Smjesu izlijte u pleh obložen pekpapirom i pecite 25 minuta u rerni zagrijanoj na 180 stepeni. Pečeni biskvit izvadite da se ohladi. Na njega poređajte keks umočen u sirup iz kompota ananasa. Potom ananas isijecite na kockice i rasporedite po keksu, tako da popunite sve praznine. Umutite šlag mikserom i premažite preko kolača. Služite ga kada se do-

bro ohladi u frižideru. DRUGAČIJA LENJA PITA Potrebno je: * 125 g masti * 125 g putera * 150 g šećera * 2 jajeta * 500 g brašna * prašak za pecivo * vanilin šećer * velika konzerva ananasa (830-850 g) * 40 g gustina Mutite mikserom mast, omeškali puter, šećer i vanilin šećer, pa dodajte jedno po jedno jaje. Brašnu dodajte prašak za pecivo, polovinu sipajte preko masnoće i malo mutite mikserom, a od druge polovine brašna varjačom umutite tijesto. Biće masno i glatko. Podijelite ga na dva dijela, svaki stavite u plastičnu foliju i držite u frižideru najmanje sat vremena. Rernu uključite na 200 stepeni, pa ananas

ocijedite od soka iz konzerve. Komadiće isijecite što sitnije. Skuvajte 400 ml soka od ananasa sa gustinom. U masu koja izgleda kao puding dodajte ananas i ostavite da se prohladi. Isijecite dva pek-papira u dimenzijama pleha. Jednu polovinu tijesta istanjite rukama preko papira, polako da se ne mrvi, prekrijte je folijom u kojoj je bilo i oklagijom izravnajte. Tako, sa papirom, prenesite koru u pleh koju treba peći 10 minuta. Za to vrijeme pravite drugu koru, na isti način. Izvaditi napola pečenu koru, preliti filom od ananasa, pa pokriti drugim slojem tijesta. Skinuti papir i peći pitu oko 30-40 minuta na 180-200 stepeni, odnosno dok gornja kora ne dobije zlatnu boju. Izvaditi i ostaviti da se potpuno ohladi, sjeći na kocke ili kriške, a prije služenja posuti šećerom u prahu. (Novosti.rs)

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

KUVAR

Ananas sadrži kalijum, koji će vam pomoći da eliminišete višak vode i pomoći da stvorite u organizmu više crvenih krvnih zrnaca

Čizkejk i banana hljeb ČIZKEJK Potrebno je za koru: * 350 g mljevenog keksa * 230 g maslaca Za fil: * 600 g krem-sira *700 g sjeckanog ananasa (2 konzerve) * kesica šlaga * mlijeko za mućenje šlaga * 1,5 šolja šećera u prahu (šolja od 235 ml) * 2 kašičice ekstrakta vanile Za premaz: * 2 kesice šlaga i mlijeko za mućenje Izmiješajte istopljeni maslac i mljeveni keks, pa rasporedite u vatrostalnu posudu. Stavite u frižider da se stegne dok pripremate fil od sira (koji je stajao 15 minuta na sobnoj temperaturi da omekša), šećera i ekstrakta vanile. Sve dobro izmiksati, dodati šlag i opet sve mutiti mikserom da se sjedini. Na kraju dodati sitno sjeckani ananas i promiješati. Koru najprije premazati filom, a potom šlagom. Čizkejk držati u frižideru najmanje tri sata (najbolje tokom cijele noći). BANANA HLJEB Potrebno je: * 115 g putera

* šolja (od 250 ml) šećera * 2 jajeta * 2 zrele banane srednje veličine * 60 ml mlijeka * kašika sitno narendane kore od pomorandže * kašičica ekstrakta vanile * 2 šolje brašna * kašičica sode bikarbone * prstohvat soli * šolja kokosa * šolja krupnije sjeckanih oraha * pola šolje sitno sjeckanog ananasa iz konzerve * 100 g čokolade za kuvanje * 50 g oraha za posipanje Puter koji je omekšao na sobnoj temperaturi mikserom mutite sa šećerom, pa dodajte jedno po jedno jaje, ekstrakt vanile, narendanu koru pomorandže i ispasirane banane. Potom dodajte i brašno, sodu bikarbonu i malo soli, a na kraju kokos, sjeckane orahe i ananas iz konzerve. Istopite čokoladu i ostavite da se malo ohladi. Dodajte je u smjesu i nježno promiješajte. Smjesu stavite na pleh i pospite orasima, koje treba blago da pritisnete prstima da se zalijepe za tijesto. Staviti u zagrijanu rernu da se oko 70 minuta peče na 180 stepeni.

Ananas sadrži enzim pod nazivom bromelain, koji pojačava varenje i bori se sa upalnim procesima u tijelu

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

GRAĐEVINSKEUSLUGE

Restoranu Atrio (Delta City) potrebni konobar sa iskustvom, pomoćni radnik u kuhinji, pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h na br. telefona 067/613-707

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA KUĆE/STANOVI Prodajem stan luks, novogradnja, 2. sprat, 77m2. Centar Podgorice. 95.000 eura. Tel.069/012-242

USLUGE

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Telefoni 069/020-997, 067/172-598

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

3 DOBIJAŠ 5

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju Tel.069/051-526

Samo na stranama malih oglasa

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

35 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

36 DN

ENIGMATIKA VRSTA PLESA

UZVRATNI MEČ U SPORTU

GRAD U IZRAELU KOD TEL AVIVA

BIVŠI AMERIČKI TENISER, DŽON

OBRAZOVNI CENTAR (SKR.)

CRTA

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

RUSKA GLUMICA GRBAV, AREPINA NERAVAN

NEPOZNATI (GRČ.)

DODATAK NA TV-U ZA ČITANJE TEKSTA

FOTO UBOD

NADRAŽIVATI (LAT.)

SVIRATI TREMOLO

Zalazak sunca u San Francisku

VRSTA ZAVJESE ITALIJAN. FUD.KL. NJEMAČKI AUTOMOBILIST ŠUMAHER

IVOVA ŠUMA, IVIK

DANSKA GLUMICA STROJBERG PRIJATELJ (TURC.)

DEMONI ŠUMA (GRČ.MIT.) PRIJAVITI DOLAZAK

MEĐUNARODNA OZNAKA ZA TUNIS AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

AKTIVNOST GRADONAČ.(FR.) ATLETSKI SAVEZ SRBIJE

ZARAZNA BOLEST GRAD U NJU MEKSIKU SLOVO JEVREJ. PISMA VAROŠICA U SRBIJI

OZNAKA NA VOZILIMA AUTO ŠKOLE

NOVČANI ZAVOD BOJANA OD MILJA SVIRAČ BASA VELIKA TOPLOTA ENGLESKI PISAC SVIFT

OMLADINSKI SPORTSKI CENTAR

Plitvice, Hrvatska

POKOJNI OSNIVAČ KOMPANIJE EPL

LIČNA ZAMJENICA

MJESTO NA FILIPINIMA

KOJA JE OD LANA

PREDUZIMLJIV (LAT.)

MILOVATI

Play sudoku online at: ŽITELJ ORANA, LUKE U ALŽIRU

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

STARO ŽENSKO IME

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ZASPALOST, P, AVIO-PARK, FI, DŽEJN OSTIN, T, ATEIST, FARA, KIRSTEN, ŠAV, ANA KOKIĆ, ZI, TAMILSKI, LL, I, A, A, OTPIS, ODATI, AUTO, ČARLI ČAPLIN, IKER, SS, A, TATU, AKIN, ČAMA.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3026

Medium level

4 6

Play sudoku online at:

2015-01-25

9 8

www.sudokukingdom.com 3 5 7 8 6 1 2 4 6 8

9 4

8 5 7

9 1

7 4 3

8 6

Medium level

6 7

1 9

3 8 5

2 6

2015-01-26

1 6 8Puzzle 4 9 solution: 2 3 5 7 7 3 4 1 5 8 9 2 6 Sudoku puzzle No. 2675 2014-02-08

2 9

Sudoku puzzle No. 2676 2014-02-09

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3027

6 9

5 4

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

Word Search Puzzle #S891SD

Administrative Administrative Alike Alike Altos Altos Bossier Breasts Bossier Candid Breasts Chaps Curdles Candid Dismay Chaps Dread Epics Curdles Evoke Dismay Excel Exuded Dread

ExcelFloat

Gates Exuded Leech FloatLithium Males Gates Opted Leech Patty Placement Lithium Pulse Males Racket Reverberate Opted Reward PattyRinds Saddled Placement

Epics

Pulse

Evoke

Racket

Reverberate Sixty Reward Rinds Saddled Sixty Slept Spate Staid Stays Sweep

Tricky

Slept Truck Spate Ventriloquist Staid Stays Villa Sweep Threw Waterproof Trench Zipped Tricky Truck Ventriloquist Villa Waterproof Zipped

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN U izgledu je novčani priliv koji će ublažiti napetost koja traje već neko vrijeme. Ne preuzimajte nove obaveze već dan provedite u minimalnim poslovnim aktivnostima.

BIK Privodite kraju mnoge zaostale poslove s kojima ste se mučili izvjesno vrijeme. Konačno se nazire epilog nečega na čemu ste dugo radili.

BLIZANCI Vrijeme je za predah. Raspoloženje popravlja susret s prijateljima koji su u prošlosti bili dio vaše svakodnevice. Obilje tema i opuštajući razgovori...

RAK Pred vama je napet period. Ali ako se izmaknete i realno sagledate kompletnu sliku, uvidjećete da je u pitanju rijetka prilika koju morate da iskoristite.

VAGA S obzirom na to koliko ste se zaletjeli, šansa da ne napravite opasan previd je minimalna. Budite oprezni, naročito u saobraćaju.

ŠKORPIJA Rasijani ste. Obuzeti ste brigama koje ste sami smislili i rješavate probleme koji bi tek mogli da se dogode. Vaša dekoncentrisanost vas može mnogo koštati.

STRIJELAC Od jutra ne uspijevate da uhvatite ritam sa obavezama. Ništa ne završavate prema planu. Ne raspravljajte se sa kolegama, smirite napetost.

JARAC Vaša pedantnost vam ne dozvoljava da stvari ostavljate nedovršene. Broj obaveza daje sliku da ste sebi kreirali haos zbog koga ćete završiti u krevetu.

Threw Trench REBUS

Konačno stiže pozitivan pomak na poslovnom planu. Razgovori sa ortacima će ovog puta biti uspješniji nego ranije, jer predstoje zanimljive ponude.

DJEVICA Prepuni ste neke energije koju ne umijete da utrošite. Iz nekog razloga ne umijete da upotrijebite i iskoristite svoju intuitivnost.

VODOLIJA Iako nijeste pretjerano romantično raspoloženi, moguć je neočekivani kontakt sa nekim ko je nekada igrao važnu ulogu u vašem ljubavnom životu.

RIBE Ista meta, isto odstojanje. Taman kad pomislite da ste se pomjerili s mjesta, nova prepreka vas vraća na početnu poziciju. Nervozom ništa ne rješavate.

Film

38 •TVPROGRAM 09:10 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Kad lišće pada 14:00 Živa istina 15:00 Serija: Kako vrijeme prolazi 16:00 Serija: Povratak Lukasa 16:50 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 17:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Dva i po muškarca 19:00 Žurnal 19:30 Andrija i Anđelka 20:05 Serija: Ubice mog oca 2 21:00 Serija: Istine i laži 22:30 Film: Lov na losose u Jemenu 00:40 Exkluziv 01:20 Serija: Kako vrijeme prolazi

PRVA Serija: Povratak Lukasa, 20.05

06:00 Dobro jutro CG 10.00 Vijesti 12.05 Strani dok. serijal 13.05 Serija: Gospođa 14.35 Strani dok. program 15.30 Dnevnik 1 16.30 Serija: Gospođa 18:05 Profil: Irfan Mensur 19:00 Na vrhovima prstiju 19:25 Marketing 19.30 Dnevnik 2 20:05 Film: Nedodirljivi 22:00 Obrazovna emisija 22.30 Dnevnik 3 23.00 Serija: Utopija 2 23:45 Film: Gejnzbur opasne misli

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

07:00 Novo jutro 07:20 Centralni dnevnik 11:03 City kids M 12:03 City M 12:18 Premijera 13:03 Serija: Ćerke 13:41 Magazin in CG 14:39 City M 15:03 Premijera 16:03 Serija: Elif 16:37 City M 17:21 Serija: Mješoviti brak 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Ekskluzivno 19.06 Sportisimo 19:08 Serija: Elif 20:00 Serija: Ćerke 21:03 Izvedi me 23:00 Narod pita finaliste 02:00 Film 03:40 Film

PINK Serija: Ćerke, 20.00

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

07:00 Angry birds 10:00 Serija 12:00 Vijesti u 12 13:30 Snovi, kuća, dom 14:00 Vijesti u2 14:07 Aplauza 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Za volanom 17:15 Serija 17:50 Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija 20:00 Film: Tupan i glupan 22:00 Vijesti u 10 22:30 Film: Bogovi i generali

VIJESTI Serija: Čast i poštovanje, 20.20

08.05 Dječji program 09.00 Animirani filmovi 09.10 Dječji program 11:00 Serija: Sjaj Pariza 12.00 Strani dokumentarni program 13.30 Kad prošetam CG 14:30 Dok. emisija 15.10 Film: Avgust u okrugu Osejdž 17:00 Meteo + hit dana 18.10 Muzička industrija 18.30 Serija: Sjaj Pariza 19.30 Koncert 20:15 CG sport 21.10 Strani dok. program 22.10 Film: Klub 00:10 VOA

RTCG 2 Koncert, 19.30

TVprogram•39

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR BIOSKOPA

RTCG 1, Film: Gejnzbur opasne misli, 23.45

HOTEL TRANSILVANIJA 3 - ODMOR POČINJE 15:00, 16:15, 17:00, 18:30 KRISTOFERE ROBINE, GDJE SI? 15:30 MEGALODON: PREDATOR IZ DALEKIH DUBINA 15:15, 17:45, 20:00, 21:15, 22:15 NEMILOSRDNI PLIŠANI 19:45, 21:45 PATRIK 16:00, 19:15 PRAVEDNIK 2 20:30, 22:45 SLENDERMEN 17:30, 19:30, 21:30 ŠPIJUN KOJI ME JE ŠUTNUO 18:00 ŽIVOT I SMRT DŽONA GOTIJA 20:15, 22:30

Film prati djetinjstvo Serža Gejnzbura u Parizu tokom nacističke okupacije, muzičke početke dok je bio slabo poznati džez-muzičar te razdoblje u kojem je dosegao status pop-superzvijezde. Tokom života osvojio je mnoge od najljepših žena tog doba, kao što su Julienne Greco, Brigitte Bardot i Jane Birkin. Koristeći domišljati nadrealistički stil i muzičku kulisu koja uključuje mnoge od njegovih najvećih hitova, “Gejnzbur: Opasne misli” esencijalni je prikaz Pariza šezdesetih.

RTCG 2, Serija: Sjaj Parizal, 18.30 Loren, mlada djevojka iz provincije, dolazi u Pariz na sahranu roditelja, koji su poginuli u saobraćajnoj nesreći. Njen dolazak uznemiriće članove tri najmoćnije porodice Pariza, Kipriani, Sen-Fej i Kervadec. Itan Kipriani neprijateljski je raspoložen prema Loren, i ne propušta nijednu priliku da to i pokaže, dok Tara Karvadec, koja živi u domu Kiprianijevih, postaje Lorenina prijateljica. Međutim, gubitak roditelja nije jedini šok za Loren. Istog dana ona saznaje da čovjek koji ju je prihvatio kao svoju kći i kojeg je upravo sahranila, nije bio njen biološki otac.

KablOVsKE TElEVizijE

12.00 Dnevnik 12.15 Sportski dnevnik 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.34 Gastronomad 12.50 60 najlepših pesama - kolaž 13.37 Film: “Opklada” 15.16 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Nepobedivo srce” 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 Šta radite, bre 17.42 Beogradska hronika 18.25 Oko 19.00 Kviz: Slagalica 19.23 Vreme 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Nepobedivo srce” 21.05 Serija: “Selo gori, a baba se češlja” 22.00 Film: “Ukradeni životi” 23.30 Dnevnik 23.50 Kulturni dnevnik 00.08 Sportski dnevnik

12.00 12.15 12.18 12.20 12.25 13.10 14.00 15.00 16.44 17.00 17.25 18.10 19.00 20.05 21.00 22.00 23.30

Dnevnik Sport Vrijeme Klinika Serija: “Spone ljubavi” Dr Oz Dokumentarni film Serija: “Ubistva u Midsameru” TV kalendar Vesti Serija: “Pozorište u kući” Kviz: Potera Dnevnik Serija: “Mesto koje zovem dom” Serija: “Novine” Ima li šta novo Serija: “Pad”

08.05 Serija: “Simpsonovi” 09.55 Serija: “Crna lista” 12.35 Film: “Moćne patke 2” 14.45 Serija: “Moderna porodica” 16.15 Serija: “Štreberi” 18.05 Serija: “Crna lista” 20.00 Serija: “Kasl” 22.00 Serija: “Či” 23.00 Serija: “100” 23.55 Serija: “Mekgvajer”

06.00 Životinje na aerodromu 06.25 Avanture Džefa Korvina 07.15 Teksaški lovočuvari 08.10 The Bronx Zoo 09.05 Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina 10.00 Divlji predeli Evrope 10.55 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 11.50 Sve o mačkama 12.45 Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina 13.40 Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina 14.35 Uljezi 15.30 Avanture Džefa Korvina 16.25 Teksaški lovočuvari 17.20 Sve o mačkama 18.15 Ostrvo straha

06.00 Fudbal: Hebei Šangaj 08.00 Vesti 08.30 KHL: Bars SKA 10.30 Barsa TV 11.30 Formula 1, Monca, trka 13.30 Fudbal: Viteze - Ajaks 15.15 Fudbal: Barnli Mančester Junajted 17.00 Pregled holandske lige 18.00 KHL: Bars - Dinamo Minsk, direktno 20.30 Pregled španske lige 21.30 Fudbal, Liga nacija, najava 22.00 Pregled Premijer lige 23.00 Vesti 23.25 Football is great 00.15 Fudbal: Votford Totenhem 02.00 Formula 1, Monca, trka

Sport

Ponedjeljak, 3. 9. 2018.

u gostima kod stevana Jovetića u monte karlu - o povredama, r

Sve je lijepo, ali podgorica je moj grad

⌦ Miloš Antić

agana šetnja uskim ulicama Monte Karla, upoznavanje sa okolinom, pa dugotrajni razgovor - više opušteni, nego u nekoj strogoj formi intervjua - o svemu i svačemu. Stevan Jovetić, kapiten crnogorske reprezentacije i as Monaka, uživa u prelijepom mondenskom mjestu u srcu Azurne obale. Lagana šetnja uskim ulicama Monte Karla, upoznavanje sa okolinom, pa dugotrajni razgovor - više opušteni, nego u nekoj strogoj formi intervjua - o svemu i svačemu. Stevan Jovetić, kapiten crnogorske reprezentacije i as Monaka, uživa u prelijepom mondenskom mjestu u srcu Azurne obale. Našli smo se na glavnom trgu Monte Karla, u Kafeu de Paris, tik do jednog od najpoznatijih kazina na planeti, svega nekoliko minuta poslije odrađenog jutarnjeg treninga u čudesnom, prirodnom ambijentu trening centra Monaka - čuvenom mjestu po imenu La Turbie.

■ Sa Savketom u nokaut fazu

I nakon srdačnog pozdrava - jer se usput rečeno znamo od kada je kao klinac jurio loptu po Starom aerodromu - priča je mogla da krene... “Kol’ko čujem, vi ste ovdje redovni, tako da ne znam koliko ja mogu da vas upoznam sa znamenitostima ovog grada. Možda da zamijenimo uloge vodiča”, uz prepoznatljiv, dječački osmjeh kaže Stevan, koji naravno prati ceremoniju dodjele nagrada za igrača godine zato i zna da smo u Monaku

već osmu godinu zaredom - i žrijeb za Ligu šampiona. Posebno sada kada mu se dešava - ispred nosa. “Izvukli smo Atletiko, Dortmund i Briž. Dobra grupa, opet me čeka veliki prijatelj Savić i izuzetno mi je drago zbog toga. Vidjeću ovog puta da ga savladam - jer sam sa Seviljom u prethodnom i za sada jedinom međusobnom duelu poražen 3:0. A biće lijepo igrati i u Dortmundu, tamo je atmosfera uvijek fenomenalna. U svakom slučaju, nadam se da ćemo se i Savke i ja radovati prolasku u narednu fazu”.

■ Sanjam o evrop-

Skom prvenStvu

Prije toga je, međutim, ono za nas u Crnoj Gori, bitnije početak Lige nacija i mečevi sa Rumunijom i Litvanijom. Nažalost bez Stevana Joveti-

Igrao si četiri od pet Liga petice koja je najteža? “Fizički najzahtjevnija je Premijer liga, Španija je najviše odgovarala mom stilu igre, Kalćo je bio na višem nivou kada sam igrao za Fiorentinu nego sada”.

ća, koji zbog povrede mora da propusti ovu akciju. “Čekaju nas teški mečevi, ali po prirodi sam optimista i vjerujem da možemo dobro da krene. Pa da kasnije iako je konkurencija jaka - posebno selekcija Srbije - probamo da odemo na Evropsko prvenstvo. O tome sanjam, kao i o trofejima sa klubom, ali polako - meč po meč...”. Te povrede, koje i sada sprečavaju Stevana da radi ono što najviše voli, dešavaju se često - i to obično kada krene da igra dobro. Dok nas jedan fan Monaka prekida kako bi se fotografisao sa svojim idolom, Jovetić nam objašnjava da li ga demorališu takve stvari... “Nije lako svakako, ne volim kad sam povrijeđen. Ipak, u paklenom ritmu treninga i utakmica, gdje su naporni ogromni, shvatam da je to sastavni dio sporta”. Kod tebe je nekako tih pauza previše? “U dosadašnjem toku karijere odigrao sam oko 350 utakmica, a nekada se karijera završavala sa 200 mečeva. I to sa praktično dvije godine neigranja zbog povreda. Vjerovatno i to ima uticaj. Kada pogledam unazad, mogao sam i više, da nije bilo povreda, ali i ovako sam zadovoljan kako je tekla moja karijera. Koja će nadam se trajati još sedam-osam godina”.

■ Igrao Sam I žI-

vIo u prelIjepIm gradovIma

Gdje je bilo najljepše tokom karijere - Beograd, Fi-

Sport

Ponedjeljak, 3. 9. 2018.

reprezentaciJi, ali i dosadašnJoJ klupskoJ kariJeri, budućnosti

Joveta: Mojih idealnih 11 saigrača u formaciji 4-3-3 11

3 10

Aleksandar Kolarov

Samir Handanović

Fernandinjo

Stefan Savić

7 Serhio Aguero

Golovi kao opsesija Gdje god je igrao, Stevan je maltretirao protivničke golmane. Postoji li neki od toliko golova u karijeri koji Stevan izdvaja? “Ne bih mogao da izdvojim samo jedan, ali sjećam se naravno prvog u dresu Partizana - lijep lob protiv ČSK Čelareva u Kupu. Pa onih u derbiju - jednom za 1:1 na našem stadionu, pa za pobjedu 3:2 na Marakani. Za Fiorentinu protiv Sportinga, Bajerna i Liverpula - sve lijepi golovi, ning kampu. U 9.30h počinje trening, koji ako ima još dodatnog rada sa personalnim trenerom traje do 11.30-12h. Nakon toga šetnjica i ručak sa djevojkom Marijom. Obavezan odmor, pa soni, film ili serije prije neke večere. Obično spremamo kod kuće, ali često smo i u restoranima. Obično je to - to”. Sa kim se od saigrača najviše družiš? “Sa Subašićem, Italija-

poker CrnoGoraCa u Monte karlu Crnogorskih timova nije bilo na žrijebu u Monte Karlu (hoćemo li to dočekati, pitamo se godinama), ali je naša zemlja imala predstavnike u najčuvenijoj knjaževini. Tokom razgovora sa Stevanom Jovetićem društvo su nam pravili Ivan Radović, nekada portparol Fudbalskog saveza Crne Gore, sada zaposlen u UEFA odjeljenju za komunikaciju sa medijima i Nikola Prentić,

9 Radamel Falkao

Jaja Ture

Pablo Zabaleta renca, Mančester, Milano, Sevilja, Monte Karlo? “(smijeh) Zaista sada kada pogledam imao sam sreću da igram u lijepim gradovima. Firenca je prelijepa, Sevilja možda i najljepših pola godine u karijeri, Milano i Monte Karlo - ne treba trošiti riječi. Jedino je Mančester, industrijski, totalno drugačiji - ne nudi previše. Sve vežem za fudbal, takav sam, pa kada ide na terenu, onda i grad odgovara. Ipak, najviše volim da se vratim u Podgoricu. To je moj grad, tu se najprijatnije osjećam”. A kako je sada u Monte Karlu? Luksuz je vidljiv na svakom ćošku i jasno je da život ovdje nije osim - za odabrane. “Sjajno je, grad je lijep, posebno s proljeća i tokom ljeta. Jesen i zima su pomalo monotoni, ali pozicioniran sam idealno, pa se brzo skokne do Italije, obiđe Sen Trope, Nica, Kan...”. Kako izgleda Stevanov običan dan u Monte Karlu? “Buđenje je obično oko 8 sati, lagani doručak, do 8.45h moram da sam u tre-

David Silva

Vensan Kompani

Mirko Vučinić

generalni sekretar Budućnosti i istaknuti član ECA - evropske klupske asocijacije. Tema za priču bilo je u izobilju, vrijeme je brzo proletjelo, a uz najljepše želje i pozdrave na oproštaju, s obzirom da je svako krenuo na svoju stranu, četvorka je dogovorila novi sastanak. Na crnogorskom, francuskom ili nekom trećem tlu - nije precizirano.

pa protiv Juventusa, Milana, Rome, Intera, Lacija”, podsjeća nas Stevan da je pogađao protiv svih velikana sa “čizme”. “U Sitiju protiv Čelsija, Totenhama, Liverpula, za Inter pamtim gol protiv Atalante u 93. minutu za trijumf, u Sevilji naravno tri gola Realu, bilo je nekoliko finih “bocki” sada u Monaku. Kada je u pitanju reprezentacija, izdvajam het-trik protiv Jermenije, svaki gol je imao neki poseban pečat”.

Da li je prelazak u Inter bio greška? “Stvari su mogle da budu drugačije, ali nije greška. Igrao sam sa dobrim igračima, većinu utakmica odigrao na visokom nivou, ali česte promjene trenera i neke stvari o kojima ne želim da pričam su uticale da se ta epizoda završi na taj način. Nema, međutim, kajanja, gledam samo naprijed”.

nom Rađijem, Kolumbijcem Falkaom...

■ Tenis, košarka, formula...

Stigao si i na prestižni teniski turnir - Masters na samoj obali, još jednu sportsku znamenitost Knjaževine. “Obožavam tenis, prelijepo mjesto, uz pogled na more, krasan ambijent. Odgledao sam nekoliko mečeva ovogodišnjeg turnira, spektakl zaista. Bio sam i na košarci dok je naš selektor Zvezdan Mitrović bio trener, družili smo se - volim ostale sportove”. A formulu? Legendarna staza, gdje su preticanja praktično nemoguća? “Nisam stigao ove godine, trka je bila nedjelju dana nakon što sam otišao za Podgoricu, taman je završena klupska sezona. Ali, uhvatiću neku narednu priliku, vjerovatno je i to vrhunski doživljaj”, zaključio je Jovetić, koji se sjajno snašao u ulozi domaćina. Do neke naredne prilike i novog susreta.

SPORT

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

SUTJESKA HTJELA DA IGRA FUDBAL, TITOGRAD APSOLUTNO NE

VELIKA NULA OD DERBIJA NA STAROM AERODROMU

Očekujete derbi, meč pun tempa i šansi, a dobijete veliko ništa. To može samo Telekom 1. CFL. OFK Titograd i Sutjeska odigrali su bez golova, bez izrazitih prilika - za zaborav. I dok je aktuelni šampion pokušavao 90 minuta da igra fudbal, osvajač Kupa je bio očajan - vjerovatno prezadovoljan podjelom plijena i činjenicom da sa prve pozicije čeka pauzu u šampionatu. “Vidio sam jednu antipropagandu fudbala mojih igrača u prvom poluvremenu. Nije nas bilo nigdje, ništa nismo pokušali, iako smo bili više nego oslabljeni. U drugom poluvremenu bilo je bolje, opet smo sačuvali mrežu (prim. a. samo jedan gol primila je Mladost u dosadašnjih 540 minuta fudbala u Telekom 1. CFL) i to govori da radimo ozbiljne stvari”, rekao je nakon duela trener domaćina Igor Pamić. Za razliku od Titograda koji nije uradio ništa u ofanzivi, Sutjeska je pokušavala, imala loptu u svom posjedu, kružila, ali i bila nemoćna da probije bunker domaćih. Nekoliko puta neprecizan je bio Merdović, a najbolju šansu (jedinu iz kategorije velikih) propustio

1. OFK Titograd 2. Budućnost 3. Iskra 4. Lovćen 5. Sutjeska 6. Petrovac 7. Rudar 8. Grbalj 9. Zeta 10. Mornar

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6

4 3 3 2 2 2 1 1 0 0

2 2 1 3 3 2 4 2 3 2

0 1 2 1 1 2 1 3 3 4

5:1 6:2 7:4 7:6 7:6 6:5 3:3 1:3 2:6 4:12

14 11 10 9 9 8 7 5 3 2

U sljedećem kolu (7. septembra) sastaju se: Grbalj Budućnost, Sutjeska - Zeta, Mornar - OFK Titograd, Lovćen - Iskra, Petrovac - Rudar.

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP PLASMAN U BARAŽ je Lončar početkom drugog poluvremena - iz blizine je prebacio gol Ljuljanovića. “Bili smo bolji - tako kaže statistika. Teško je, međutim, i kvalitetnijim ekipama od nas igrati protiv rivala koji 90 minuta stoji iza lopte. Ne zamjeram igračima, možda smo u dvije-tri

DRUGA LIGA situacije morali bolje da reagujemo ispred protivničkog gola, ali korektno su odradili posao”, kazao je šef stručnog štaba Sutjeske Nikola Rakojević, koji će tokom pauze imati zadatak da trgne ekipu iz letargije nastale nakon sumornih evropskih utakmica. M.A.

Duel Marušića (Sutjeska) i Bukvića (Titograd)

OFK TITOGRAD

SUTJESKA

Foto:Iva Mandić

0 0

Ljuljanović Giljen Mi. Vučić Roganović Nedić Ojdanić Bulatović (81’ Radulović) Ma. Vučić Banović Lončar Novović Stefanović Bukvić Marušić (57’ Raičević) (83. Osmajić) Pavlović Grbović Miličković Merdović Petrović (90’ Božović) Kalezić Kordić (74’ Gašević) (86. Ćetković) Mendi Trener: Trener: Nikola Igor Pamić Rakojević PODGORICA - Stadion OFK Titograd. Gledalaca: oko 500. Glavni sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: Veselin Radunović (Nikšić) i Marjan Paunović (Berane).

CRNA GORA SA 11 FUDBALERA

Problemi su s optimizam je

⌦ Miloš Antić

aksimalnih šest bodova zadovoljilo bi ambicije Crne Gore, poručio je golman hrabrih sokolova Danijel Petković pred gostovanje Rumuniji 7. septembra i meč sa Litvanijom tri dana kasnije pod Goricom na startu Lige nacije. Novoformirano UEFA takmičenja šansa je da se drugim putem (neki kažu lakšim, a neki težim) naša selekcija dočepa mjesta koje vodi na EURO. A do tamo se stiže samo prvim mjestom u grupi i uz dvije pobjede u plej-ofu sa preostalim pobjednicima grupa u okviru Lige C (polufinale i finale). “Jasno je da moramo biti perfektni. Možda je ta prva utakmica najteža, ali ukoliko želimo da budemo prvi, moramo da dobijamo”, kaže golman franucuskog Avra. Sve to u ozbiljnoj konkurenciji. “Grupa je dosta teška - Srbija nije uspjela da zablista na Mundijalu u Rusiji, ali im je sam plasman tamo napumpao samopouzdanje. Rumunije se sjećamo iz prošlog ciklusa, mislim da nam leže i nadam se da ćemo to

DANIJEL PETKOVIĆ Rumuni nam leže, vjerujem da možemo da krenemo sa šest bodova iz prva dva kola potvrditi u Ploeštiju. Litvaniju svi svrstavaju u nekog autsajdera grupe, ali ne bih se usudio da ih otpišemo prerano - znamo da se svaki meč mora shvatiti ozbiljno”, poručuje čuvar naše mreže. Ni činjenica da naš tim start Lige nacije čeka u oslabljenom sastavu (Jovetić propušta mečeve, roviti su Vešović, Janković, Kosović, Šćekić, Tomašević - Bećiraj nije igrao pola godine, a Nikola Vukčević nema nijedan meč u novoj sezoni), nije uzdrmala Petkovića. “U narednih nekoliko da-

Danijel Petković i Milan Mijatović rade pod budnim okom trenera golmana Dragoja Lekovića

A POČELA PRIPREME ZA START LIGE NACIJA

standardno tu, ali u genima sokolova

SPORT DRUGA FUDBALSKA LIGA 4. KOLO

BOKELJU SUDAR ZA PRVO MJESTO

Centralna utakmica četvrtog kola druge crnogorske fudbalske lige odigrana je u Kotoru, gdje je Bokelj u sjajnom dvoboju pobijedio Mladost Lješkopolje (4:2) i zasjeo na vrh tabele. Domaćin je vodio dva puta (1:0 i 2:1) golovima Luke Klikovca u 15. i Mirka Todorovića u 50. iz penala, ali su gosti oba puta stizali do izjednačenja autogolom Nikole Ivanovića u 32. i pogotkom Ermina Seratlića u 64. minutu. Ipak, trenutak odluke dogodio se u 68. kada je u igru ušao Dejan Pepić i kasnije odnio titulu junaka utakmice. Prvo je u 77. pogodio za 3:2, a u 89. minutu stavio tačku na i za 4:2 i lansirao Bokelj na prvo mjesto ispred direktnog konkurenta iz Lješkopolja. Arsenal je slavio u dvorištu Berana (2:0) i stigao do treće pozicije. Ekipa iz Tivta slavila je zahvaljujući golovima rezervista Bojana Bigovića u 66. i Igora Vukčevića u 76. minutu, čime je prikovana rivala sa sjevera na dno tabele. Isti broj bodova kao Arsenal ima i Igalo, koje je minimalno savladalo Jedinstvo (1:0), a za nova tri boda mogu zahvali-

DRUGA CFL Berane - Arsenal Kom - Otrant O. Jezero - Dečić Igalo - Jedinstvo Bokelj - Mladost Lj. 1. Bokelj 2. Mladost Lj. 3. Arsenal 4. Igalo 5. Dečić 6. Kom 7. Otrant O. 8. Jedinstvo 9. Jezero 10. Berane

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

3 2 1 2 1 1 1 1 1 1

0 1 3 0 2 2 2 1 1 0

0:2 2:2 2:1 1:0 4:2 1 1 0 2 1 1 1 2 2 3

14 4 8 7 4 2 5 6 6 4 5 5 5 6 4 5 4 7 2 11

9 7 6 6 5 5 5 4 4 3

ti Srđanu Šćepanoviću, koji je postigao autogol u osmom minutu. Ludu goleadu, sa dramatičnim finišom, priuštili Kom i Otrant (2:2). Gosti iz Ulcinja vodili su od 15. golom Mehmeda Divanovića, kojem je u 40. minutu iz penala odgovorio kapiten domaćih Radoš Dedić za 1:1. I onda, kada se činilo da će tako i završiti dogodio se pravi šou u posljednja tri minuta. Aleksandar Dabetić je matirao Otrant u 93. za već viđenu pobjedu, ali su Ulcinjani odgovorili u 95. i preko Anđela Rudovića stigli do senzacionalnog remija. A.P. Foto: Iva Mandić

Foto: Iva Mandić

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

Povreda jača od želje: Jovetić ne igra ni u Rumuniji ni protiv Litvanije! Trebalo je da dođe na okupljanje, očekivalo se da bude spreman makar za duel sa Litvanijom, ali ne - Stevan Jovetić preskočiće start Lige nacija i mečeve sa Rumunima i Litvancima, saznaju Dnevne novine. Napadač Monaka povrijedio se na jednom treningu “knjaževa” prošle sedmice, dobio udarac u list desne noge, stvorio se hematom i napravio probleme veće od očekivanih. Kapiten reprezentacije Crne Gore zbog toga je propustio gostovanje Bordou, pa sinoćnji derbi na stadionu “Luj II” protiv Marseja, a povreda je takve prirode da je potrebno još mirovanja. Zbog toga će Jovetić ostati u Monte Karlu i raditi po specijalnom programu kako bi se oporavio od nezgodnog udarca. Šteta - ogroman, nenadoknadiv, hendikep za tim Ljubiše Tumbakovića

na vidjećemo ko je sve spreman za ovaj meč. Bilo je i ranije povreda, ali uspijevali smo uz maksimum da budemo na visokom nivou”. Prvi trening pod komandom

selektora Ljubiše Tumbakovića juče je odradilo 11 fudbalera - Danijel Petković, Milan Mijatović, Boris Kopitović, Risto Radunović, Aleksandar Šćekić, Žarko Tomašević, Darko

Zorić, Vukan Savićević, Sead Hakšabanović, Aleksandar Boljević i Fatos Bećiraj - dolazak ostatka (više od polovine) ekipe očekuje se danas tokom dana.

Golubović u duelu sa Rudovićem i Divanovićem i Otranta

HNL 6. KOLO DINAMO RIJEKA 1:1

Projektil Raspopovića za tišinu na Maksimiru Dinamo i Rijeka podijelili su bodove (1:1) u derbiju šestom kolu prve hrvatske fudbalske lige, čime su Zagrepčani sa 14 bodova preuzeli prvo mjesto ispred Osijeka (13) i Rijeke (12). Goste na Maksimiru načeo je njihov bivši igrač Mario Gavranović u 32, a šest minuta kasnije crnogorski igrač

Momčilo Raspopović donio je vrijedan bod ekipi Matjaža Keka. I to na kakav način - projektilom sa ivice šesnasterca. Nije to bilo sve od Raspopovića, koji je u 90. minutu dobio drugi žuti karton, te ranije morao napustiti teren, ali je Rijeka sa desetoricom uspjela sačuvati bod u Zagrebu. A.P.

SPORT

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

PREMIJER LIGA 4. KOLO VOTFORD SRUŠIO I TOTENHEM 2:1

Stršljenovi nose masku Lestera Ntšam junak

OLD FIRM

Seltiku derbi, tradicionalno Najveći škotski derbi, 414. Old Firm, opet je pripao Seltiku, kao i proteklih šest i po godina. “Kelti” su golom Olivera Ntšama u 62. minutu srušili najljućeg rivala Glazgov Rendžers (1:0) i nastavili dominaciju u međusobnim dvobojima. Bio je to prvi, a i najbolniji poraz Stivena Džerarda od dolaska na klupu “policajaca” i to baš od svog nekadašnjeg šefa u Liverpulu Brendana Rodžersa. Stivijev tim je nakon četiri kola na sedmom mjestu sa pet bodova, dok je Seltik drugi sa sa tri boda manje od vodećeg Hartsa (12 bodova). Zeleno-bijeli su stigli do ukupno 156. pobjede nad gradskim rivalom, koji je i dalje u prednosti sa 159 trijumfa, ali se to sve više i više topi godinama, a 99 puta je bilo neriješeno. A.P.

LA LIGA (3. KOLO) Hetafe - R. Valjadolid 0:0 Eibar - R. Sosijedad 2:1 Viljareal - Đirona 0:1 Selta - Atl. Madrid 2:0 Real M. - Leganes 4:1 Levante - Valensija 2:2 D. Alaves - Espanjol 2:1 Barselona - Hueska 8:2 R. Betis - Sevilja 1:0 R. Valjekano - Atl. Bilbao (odloženo) 1. Barselona 2. Real M. 3. Selta 4. D. Alaves 5. R. Betis 6. Levante 7. Atl. Bilbao 8. Hueska 9. R. Sosijedad 10. Hetafe 11. Atl. Madrid 12. Đirona 13. Sevilja 14. Espanjol 15. Eibar 16. R. Valjadolid 17. Valensija 18. Viljareal 19. Leganes 20. R. Valjekano

3 3 3 3 3 3 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 2

3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0

0 0 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 2 2 1 1 0

0 0 0 1 1 1 0 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 2 2 2

9 9 7 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 3 2 2 1 1 0

Jeste rani septembar, jeste tek krenula sezona. Ali, čudesni Votford neodoljivo podsjeća na istorijski Lester koji je 2016. godine od ekipe za opstanak stigao do senzacionalne titule šampiona Engleske. Nakon Brajtona (2:0), Barnlija (3:1), Kristal Palasa (2:1), nevjerovatni tim Havija Garsije srušio je i Totenhem (2:1). I to onako karakterno - preokretom, čime je uz Liverpul i Čelsi sa 12 bodova ostao jedina maksimalna ekipa u Premijer ligi nakon četiri kola. Londonski tim je takođe imao tri pobjede, vodio autogolom Abdulaha Dukurea od 52. minuta, ali je u nastavku sve prosuo. Dva prekida u sedam minuta i eto Votforda na sedmom nebu. Prvo je u 69. Hoze Holebas izveo slobodni udarac sa desne strane, a kapiten Troj Dini glavom izjednačio rezultat. I onda, u 76. minutu opet je Holebas ubacio, ovog puta iz kornera sa lijeve strane, a Kreg Ketkart glavom mati-

PREMIJER LIGA (4. KOLO) Lester - Liverpul Brajton - Fulam Čelsi - Bornmut K. Palas - Sautempton Everton - Hadersfild Vest Hem - Vulverhempton Man. siti - Njukasl Kardif - Arsenal Barnli - Man. junajted Votford - Totenhem 1. Liverpul 2. Čelsi 3. Votford 4. Man. siti 5. Totenhem 6. Bornmut 7. Everton 8. Lester 9. Arsenal 10. M. junajted

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 11. Vulverhempton 4 12. Sautempton 4 13. Fulam 4 14. Brajton 4 15. K. Palas 4 16. Kardif 4 17. Hadersfild 4 18. Njukasl 4 19. Barnli 4 20. Vest Hem 4

Direktno u Ligu šampiona

4 4 4 3 3 2 1 2 2 2 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0

0 0 0 1 0 1 3 0 0 0 2 1 1 1 0 2 2 1 1 0

0 0 0 0 1 1 0 2 2 2 1 2 2 2 3 2 2 3 3 4

1:2 2:2 2:0 0:2 1:1 0:1 2:1 2:3 0:2 2:1 12 12 12 10 9 7 6 6 6 6 5 4 4 4 3 2 2 1 1 0

Kvaljarel

SERIJA A

Sampdorija potopilaNapoli

Kapiten Dini i društvo žive najljepše snove rao goste i bacio ih na koljena za veliko slavlje na Vikaridž Roudu. “Apsolutni smo hit Premijer lige. Ovo je nestvarno kako igramo, kako se igrači bore i traže izlaz iz svake moguće situacije. Naravno, ne možemo reći da smo očekivali ovakav start, ali smo vjerovali u sebe i tu smo gdje jesmo u vrhu Premijer lige”, naglašava presrećni trener Garsija, koji je u januaru ove godine potpisao ugovor na godinu

i po sa “stršljenovima”. Očigledno ga, ako se bajka nastavi, čeka novi, poboljšani ugovor. Junajted se nakon poraza od Brajtona i Totenhema vratio pobjedama. “Crveni đavoli” su slavili u dvorištu Barnlija (2:0) u dva gola Romelua Lukakua u 27. i 44. minutu, čime se Žoze Murinjo spasio jer je pod ogromnim pritiskom, a pojedini mediji pominjali su i mogući otkaz u slučaju poraza. A.P.

SERIJA A (3. KOLO)

BUNDESLIGA (2. KOLO)

Milan - Roma Bolonja - Inter Parma - Juventus Fiorentina - Udineze Atalanta - Kaljari Kijevo - Empoli Lacio - Frozinone Sampdorija - Napoli Sasuolo - Đenova Torino - SPAL (kasno sinoć) 1. Juventus 2. Sasuolo 3. SPAL 4. Fiorentina 5. Napoli 6. Atalanta 7. Inter 8. Empoli 9. Roma 10. Udineze 11. Kaljari 12. Sampdorija 13. Milan 14. Đenova 15. Lacio 16. Torino 17. Parma 18. Bolonja 19. Frozinone 20. Kijevo

3 3 3 2 3 3 3 3 3 3 3 2 2 2 3 3 3 3 3 3

3 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0

0 1 1 0 0 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 2 1 1 1 1

Kvalifikacije za Ligu šampiona

2:1 0:3 1:2 1:0 0:1 0:0 1:0 3:0 5:3

Hanover - Borusija D.

0:0

Hofenhajm - Frajburg

3:1

B. Leverkuzen - Volfsburg 1:3 Ajntraht F. - Verder B.

1:2

Augzburg - Borusija M. 1:1 Nirnberg - Majnc

1:1

Štutgart - Bajern M.

0:3

RB Lajpcig - F. Dizeldorf 1:1 Šalke - Herta B.

0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 2 2 2 2

9 7 7 6 6 4 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 1 1 1 1

1. Bajern M. 2. Volfsburg 3. Herta B. 4. Borusija D. 5. Borusija M. 6. Verder B. 7. Augzburg 8. Majnc 9. Ajntraht F. 10. Hofenhajm 11. Hanover 12. F. Dizeldorf 13. Nirnberg 14. RB Lajpcig 15. Šalke 16. B. Leverkuzen 17. Frajburg 18. Štutgart

Liga Evrope

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0

0:2 0 0 0 1 1 1 1 1 0 0 2 1 1 1 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 1 1 1 2 2 2 2

6 6 6 4 4 4 4 4 3 3 2 1 1 1 0 0 0 0

Možda se u prošlom kolu vratio protiv Milana poslije 0:2 i preokretom stigao do pobjede, ali Napoliju sinoć nije bilo spasa u Đenovi. Sampdorija ga je potopila (3:0) i pokazala sve nedostatke ekipe Karla Anćelotija. Gregori Defrel je prvo iz kontranapada u 11. minutu šokirao goste, a u 32. ih poslao na konopce - 2:0. Pokušali su Napolitanci u drugom dijelu smanjiti i otvoriti utakmicu, ali ih je dotukao njihov bivši igrač Fabio Kvaljarela i to majstorski petom u 75. minutu. Nije slavio gol iz poštovanja, iako je zapečatio sudbinu kluba iz rodnog grada. Sasuolo je u fudbalskoj fešti savladao Đenovu (5:3), dok su Lacio (pobijedio Frozinone 1:0) i Fiorentina (srušila Udineze 1:0) opravdali uloge favorita. A.P.

LIGA 1 (4. KOLO) O. Lion - Nica Nim - PSŽ Anže - Lil Dižon - Kaen Gengam - Tuluz S. Rems - Monpelje Strazbur - Nant Sent Etjen - Amijen Ren - Bordo Monako - O. Marsej 1. PSŽ 2. Dižon 3. Tuluz 4. Lil 5. O. Marsej 6. Ren 7. Monpelje 8. O. Lion 9. Sent Etjen 10. Nim 11. S. Rems 12. Kaen 13. Monako 14. Amijen 15. Strazbur 16. Nant 17. Nica 18. Anže 19. Bordo 20. Gengam

Baraž za drugu ligu

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

4 3 3 2 2 2 2 2 1 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 0

0 0 0 1 1 1 1 0 3 0 0 2 1 1 1 1 1 0 0 0

0:1 2:4 1:0 0:2 1:2 0:1 2:3 0:0 2:0 2:3 0 1 1 1 1 1 1 2 0 2 2 1 2 2 2 2 2 3 3 4

12 9 9 7 7 7 7 6 6 6 6 5 4 4 4 4 4 3 3 0

Druga liga

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

sport

VUčICE PRIPREME NASTAVLJA U PODGORICI

Nije bilo lako, ali znamo da je ova faza najvažnija Prvi, ujedno glavni i najteži dio priprema za novu sezonu košarkašice Budućnost Bemax-a odradile su na Žabljaku. Odlične uslove na sjeveru Crne Gore Goran Bošković i njegov stručni štab iskoristio je kako bi spremili “vučice” za naporan ritam koji ih čeka. Ono što raduje sve u redovima šampiona WABA lige je da je prvih deset dana prošlo bez problema. “Nije bilo lako. Radile smo po dva puta dnevno, imale jake i naporne treninge, ali svjesne smo da je ova faza najvažnija. Radile smo na sticanju fizičke pripreme i nastojale smo da sve zahtjeve trenera sprovedemo u djelo. Ono što je posebno dobro jeste što nije bilo povreda, tako da smo sve planirano odradile. Ovaj početak uliva optimizam”, jasna je poruka centra Podgoričanki Nikoline Džebo koja je zadovoljna uslovima na Žabljaku. “Od smještaja do hrane, sve je bilo odlično. Takođe, dvorana je zaista odlična, tako da smo imali vrhunske uslove.” Zbog završetka rekonstrukcije Sportskog centra “Morača” košarkašice Budućnosti će trenirati u dvorani Univerziteta u Podgorici. Krajem septembra kreće turnera u Srbiji i Mađarskoj, a samim tim i prve kontrolne utakmice. Za sada

NiKoliNA Džebo Radile smo na sticanju fizičke pripreme i nastojale smo da sve zahtjeve trenera sprovedemo u djelo. ono što je posebno dobro jeste što nije bilo povreda, tako da smo sve planirano odradile. ovaj početak uliva optimizam je poznato da će vladar crnogorske ženske košarke igrati protiv Šangaja i mađarskog Pečuja. “Vučice” novu sezonu u regionalnom takmičenju otvaraju 3. oktobra kada u Podgoricu stiže bugarska Montana. “Sve sa nestrpljenjem očekujemo da dođemo do završne faze priprema i utakmica. Međutim, u narednih dvadesetak dana imamo još puno posla i sigurno da moramo sve odraditi na najbolji način, kako bi kroz utakmice pokazale ono što se od nas očekuje”, ističe Tamara Kapor. Patricija Bura, Čina Elis, Laurita Jurčiute i Dragana Živković čine kvartet pojačanja za odbranu titule u WABA ligi. One će imati dovoljno vremena kako bi se što bolje uklopile u sjajan sistem selektora Ukrajine. “Vjerujem da će se one brzo uklopiti i da ćemo spremno dočekati novu sezonu”, poentirala je Kapor. A.K.

Spremne za nastavak priprema u Podgorici: Košarkašice Budućnosti

Novi projekat na usluzi prvom timu i mladim igračima: Petar Mijović

PETAR MIJOVIĆ O SARADNJI BUDUĆNOSTI I STUDENTSKOG CENTRA

Da mlaDi momci brže napreDuju

⌦ Alen Kasmić Po uzoru na najveće evropske klubove, šampion ABA lige kreće u novi projekat kojim će se nastaviti sjajan rad sa mlađim kategorijama. Budućnost Voli i Studentski centar su dogovorili saradnju po kojoj će u redovima “studenata” nastupati mladi igrači “plavih”. Trener te ekipe će biti Petar Mijović, čovjek koji radi sa juniorskom selekcijom podgoričkog kluba. Mi smo juče razgovarali sa mladim stručnjakom koji nam je otkrio detalje. “Često smo prošle sezone u razgovorima kompletnog stručnog štaba u mlađim kategorijama, direktora Gavrila Pajovića, predsjednika Dragana Bokana, potencirali da u dogledno vrijeme moramo napraviti razvojni tim. Da naši mladi igrači od 17, 18 godina u momentu

Petar Mijović: SaMoM PojavoM Druge aBa lige Mnogo kluBova Selektira ekiPe za naStuP u toM takMičenju. lovćen i SutjeSka Prave ozBiljne tiMove, tu Su teoDo, ulcinj, jeDinStvo koji Pokušavaju Da Se DoMognu tog ranga.

kada dolaze do kraja juniorskog staža, a objektivno nijesu za nivou koji igra prvi tim, dobiju mogućnost da se nadmeću u seniorskoj košarci. I da u mnogo jačim utakmicama nego što je juniorska liga dođu u situaciju da brže sazrijevaju i napreduju”, rekao je Mijović na početku razgovora. Zašto baš Studentski centar? “Po mnogo čemu nam je odgovarao. Ekipa je iz Podgorice, ima kontinuitet igranja u Erste ligi. Za nas neće biti velikih promjena - ostajemo u trenažnom procesu u našoj dvorani u Kokotima, a tim će dominantno činiti momci iz našeg pogona”, priča Mijović. Glavni cilj ovog projekta je - priprema igrača za nastup u prvom timu. “Sav ovaj program radimo u jako bliskoj saradnji sa stručnim štabom prve ekipe i trenerom Aleksandrom Džikićem. Kada selektiramo ekipu sa njim ćemo iskristalisati prioritet, kako u igračkom, tako i u rezultatskom dijelu. Razvojni dio će biti ispred takmičarskog. Međutim, ni ja kao trener, niti momci se nećemo amnestirati od rezultata. Baš kao i na treninzima, u svaki meč ćemo ulaziti posvećeno i ambiciozno sa idejom da pobijedimo”, poručuje Mijović.

PEtAr MiJOvić Sav ovaj program radimo u jako bliskoj saradnji sa stručnim štabom prve ekipe i trenerom Aleksandrom Džikićem. Kada selektiramo ekipu sa njim ćemo iskristalisati prioritet, kako u igračkom, tako i u rezultatskom dijelu Koliko će mladim igračima značiti utakmice u seniorskoj košarci? Nekoliko njih je već imalo priliku da trenira i igra utakmice u prvom timu. “To je i osnovni razlog zašto se klub okrenuo ovom projektu. Seniorska liga će, kao i prošle, biti značajno jaka ove godine. Samom pojavom Druge ABA lige mnogo klubova selektira ekipu za nastup u tom takmičenju. Lovćen i Sutjeska prave ozbiljne timove, tu su Teodo, Ulcinj, Jedinstvo koji pokušavaju da se domognu tog ranga. Ti mečevi su dva ili tri nivoa iznad onog što tim momcima pruža juniorska crnogorska liga ili ABA”, ističe Mijović koji je početkom godine potpisao petogodišnji ugovor sa “plavima” i za kraj poručuje. “Ovaj projekat će biti maksimalno na usluzi prvom timu i na usluzi mladim igračima.”

SPORT

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

Još jedna medalja kao potvrda sjajnog rada: Vaterpolo reprezentacija u Minsku Foto: wpolo.me

Pet medalja u Makedoniji Crnogorski džudisti osvojili su pet medalja na Balkanskom seniorskom prvenstvu u Kavadarcima. Zlatom se okitio Jovan Peković u kategoriji do 100 kilograma, Petar Klikovac (-73), Lazar Ćupić (-90), Dimitrije Vukotić (-90) i Miloš Bauković (preko 100 kilograma) osvojili su bronzane, dok je Danilo Maraš izgubio meč za bronzu. “Vrlo sam zadovoljan postignutim rezultatima. Nijesmo došli u najjačem sastavu, već sa juniorskim timom kojem je ovo posljednja priprema za Evropsko juniorsko prvenstvo”, rekao je trener Dušan Vlahović. A.K. Ćupić

EP U19 VATERPOLISTI CRNE GORE IZGUBILI U FINALU OD GRČKE 12:14

Heleni u nastavku slomili ajkulice ⌦ Alen Kasmić

Bez odličja u Bratislavi Ništa novo kada je riječ o nastupu naših džudista u seniorskoj konkurenciji. Na Evropskom kupu u Bratislavi bili su daleko od medalje, a jedini je dvije pobjede upisao Nebojša Gardašević. On je na startu takmičenja u kategoriji do 81 kilogram bio bolji od Milana Mihajlovića, a onda je savladao i Barnabasa Beviza. U narednoj rundi izgubio je od Filipa Stancela. Po pobjedu na turniru u Slovačkoj upisali Novak Ostojić (do 90 kg) i Danilo Pantić (do 100 kilograma). A.K.

Posljednji Gren slem u sezoni ulazi u drugu sedmicu, kreću borbe za četvrtfinale (Eurosport i Eurosport 2)

Herojska pobjeda protiv Španije u polufinalu nakon velike borbe i peteraca je ostavila traga. Samo dan kasnije, “ajkulice” nijesu mogle do zlata - vaterpolisti Crne Gore izgubili su od Grčke (12:14) u finalu Evropskog prvenstva za igrače do 19 godina u Minsku. Međutim, i nakon poraza selektor Slobodan Mačić može biti zadovoljan, kao i svi ljubitelja vaterpola u našoj zemlji. Nakon prošlogodišnjeg zlata, ova generacija je donijela još jednu medalju Crnoj Gori. Grci su u ovom trenutku bili prejaki za naše mlade vaterpoliste koji su izgubili u grupnoj fazi (6:8). Dobro su Đuro Radović i drugovi otvorili meč i tokom prve četvrtine dva puta imala tri gola prednost - 4:1 i 5:2. Bio je to period igre u kojem je sve išlo od ru-

SLOBODAN MAČIĆ

CRNA GORA - GRČKA 12:14

MINSK - Bazen: Gradski. Sudije: Anđelić (Srbija) i Navara (Italija). Rezultat po četvrtinama: 5:3, 2:5, 2:4, 3:2 Miloš Krivokapić, Uroš Vučurović, Savo Ćetković 1, Dimitrije Rašković 1, Marjan Mitrović, Aljoša Mačić, Luka Murišić, Petar Mijušković 1, Đuro Radović 5, Martin Gardašević, Dušan Matković 3, Branko Franeta 1, Alen Isljamović, Danilo Radović.

ke našoj selekciji. Nije se dugo čekalo da odgovor “helena” koji su već do pauze preokrenuli na 7:8. Od tog trenutka Grčka je kontrolisala situaciju u bazenu, a u posljednjih pet minuta stigla i do četiri gola prednosti. Sa dva vezana gola “ajkulice” su smanjile na 14:12, ali nije bilo ni vremena ni snage za potpuni povratak u duel. “Grci su zasluženo prvi, a mi smo presrećni. Ogroman rad tokom ljeta i požrtvovanost su se isplatili. Srebro je

Dalmaras, Kalogeropulos 1, Alafragis 2, Gjovetis 5, Nikolaidis 2, Papanastasiou 2, Kakaris 1, Rompopulos 1, I. Čalivopulos, A. Čalivopulos, Agiorgusis, Dimou, Spiliopulos

veliki rezultat za Crnu Goru i čestitam svim igračima i stručnom štabu na ogromnom uspjehu. Crna Gora ne treba da brine za budućnost”, rekao je selektor Mačić, a onda prokomentarisao i samo finale. “Odlično smo otvorili meč, napad je besprijekorno funkcionisao, međutim, Grci su kažnjavala svaku našu sitnu grešku u odbrani. Tu su pokazali svoj ekstra kvalitet i igru, koja ih je krasila tokom cijelog šampionata. Igra na

SPORTKLUB 1 18.00h Bars - Dinamo Minsk, hokej

SPORTKLUB 2 20.00h

Jasi - Konkordia, fudbal

Grci su zasluženo prvi, a mi smo presrećni. Ogroman rad tokom ljeta i požrtvovanost su se isplatili. Srebro je veliki rezultat za Crnu Goru i čestitam svim igračima i stručnom štabu na ogromnom uspjehu. Crna Gora ne treba da brine za budućnost veliki broj golova nama ne odgovara”. Radović je bio najefikasniji sa pet golova, Dušan Matković je postigao tri, a u strijelce su se upisali i Savo Ćetković, Dimitrije Rašković, Petar Mijušković i Branko Franeta. Najbolji na drugoj strani bio je Konstantinos Juvecis koji je tri puta tresao mrežu Crne Gore.

ARENASPORT 2 20.45h

Lorijen - Grenobl, fudbal

EUROSPORT 14.30h

Tur Britanije, biciklizam

PONEDJELJAK, 3. 9. 2018.

DN TIP

US OPEN ĐOKOVIĆ RUTINSKI DO 1/8 FINALA

Gaske nije ni zaprijetio Još po jedan meč i gledaćemo vatreno četvrtfinale. Nakon što je Rodžer Federer preslišao Nika Kirjosa, Novak Đoković se rutinskom pobjedom protiv Rišara Gaskea plasirao u osminu finala US opena 6:2, 6:3, 6:3. Srpskom teniseru je ovo trinaesta pobjeda u četrnaest duela protiv Francuska. Novakov sljedeći protivnik je Žoao Souza. “Definitivno moj najbolji meč na cijelom turniru do sada, zadovoljan sam što je došao u pravom trenutku protiv Gaskea koji je uvijek neugodan protivnik. Ima mnogo iskustva, bio je u top 10, igrao polufinale Gren slema, neko je koga dobro poznajem”, rekao je Đoković nakon meča. Možda i najbolji meč u dosadašnjem dijelu turnira odigrali su Marin Čilić i Aleks De Minaur. Slavio je hrvatski igrač nakon četiri

13 POBJEDA U 14 MEČEVA OSTVARIO JE NOVAK ĐOKOVIĆ PROTIV RIŠARA GASKEA

sata i dva minuta igre - 4:6, 3:6, 6:3, 6:4, 7:5. Čilić je bio potpuno van duela u prva dva seta, ali kada se probudio i zaigrao kako zna Australijancu nije bilo spasa. Dalje je prošao i Rafael Nadal koji je u četiri seta bio bolji od Nikolosa Basilašvilija - 6:3, 6:3, 6:7, 6:4. U derbiju ženske konkurencije Marija Šarapova je lako savladala Jelenu Ostapenko. A.K.

Bez problema do 16 najboljih: Novak Đoković

SPORT

LORIJEN

GRENOBL

FORMULA 1

Luis Hamilton pokorio i Moncu

Luis Hamilton pobjednik je trke za Veliku nagradu Italije koja je juče vožena na legendarnoj Monci. Vozač Mercedesa je krenuo sa treće poziciji, a dobro se snašao u haosu na startu. U prvom krugu došlo je do kontakta između njega i Sebastijana Fetela koji je pao na 18. poziciju. Aktuelni šampion je uspio da se konsoliduje, a završni udarac zadao je u 45. krugu kada je pretekao Valterija Botasa i Kimija Raikonena za prvo mjesto i upisao 68. pobjedu u karijeri. Raikonen je ostao na drugom mjestu, dok se do podijuma probio Botas. Četvorostruki osvajač najbržeg karavana na svijetu se primakao i petom slavlju. Nakon ovog trijumfa ima čak 32 boda više od Fetela u generalnom plasmanu, a do kraja sezone ostalo je još sedam trka. Sljedeća je na programu 16. septembra u Singapuru. A.K.

68 POBJEDA U KARIJERI UPISAO JE LUIS HAMILTON

Domaćin je u seriji od osam mečeva bez poraza, pa očekujemo novi trijumf Lorijena

Na današnji dan

1985. Odlazak legende U saobraćajnoj nesreći na putu Beograd - Novi Sad poginuo Dragan Mance, legenda Partizana. U “crnobijelom” dresu odigrao je 279 utakmica i postigao 174 gola

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me)

17.00h

Us open, tenis

19.00h

Us open, tenis

21.15h

Us open, tenis

23.00h

Us open, tenis

01.15h

Us open, tenis

03.00h

Us open, tenis

EUROSPORT 2 17.00h 19.00h 21.00h 23.00h 01.00h

Us open, tenis Us open, tenis Us open, tenis Us open, tenis Us open, tenis

Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

SAVREMENA MEDICINA U HRVATSKOJ

ROBOT ĆE OPERISATI PACIJENTE U ZAGREBU U savremenoj medicini sve više operativnih zahvata obavljaju roboti, navodi Hina koja prenosi da bi Hrvatska uskoro, uz pomoć bespovratnih sredstava iz EU fondova, trebalo da dobije prvi hirurški robotski sistem u Kliničko-bolničkom centru u Zagrebu.

Agencija navodi da će uz pomoć tog sistema operisati i hirurzi iz drugih bolnica, kao i da će da se edukuju mladi ljekari. Navodi se da se u KBC Zagreb osniva Nacionalni robotski centar, koji bi trebalo da počne da radi na proljeće naredne godine. Robot košta oko dva miliona eura, a

ĐUKANOVIĆ ČESTITAO MLADIM VATERPOLISTIMA

Crnogorski vaterpolo ima blistavu budućnost

prije šest mjeseci sredstva za njegovu nabavku osigurana su iz EU fondova. Hrvatski ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je da se uz pomoć robota danas najviše operišu karcinomi prostate, ali i svi tumori u trbuhu i grudnom košu, a vrše se i ginekološke operacije.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je mladoj vaterpolo reprezentaciji koja je osvojila srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu u Minsku. Čestitam mladim vaterpolistima srebrnu medalju na evropskom prvenstvu u Minsku. Prije svega na izvanred-

FRANCUSKI ŠEF DIPLOMATIJE O SIRIJI

Asad je dobio rat, ali ne i mir

Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Iv le Drijan izjavio je da je sirijski predsjednik Bašar al Asad dobio građanski rat u svojoj zemlji, ali da neće “osvojiti” mir bez političkog rješenja uz posredovanje međunarodne zajednice. Le Drijan je ponovio prijetnje da će zapadne zemlje uzvratiti ukoliko Asad “podlegne iskušenju” da upotrijebi hemijsko oružje u borbi za sjeverni dio provincije Idlib, posljednjeg

uporišta opozicije. Očekuje se da će sirijske snage uskoro pokrenuti ofanzivu na taj dio zemlje. Ministar je u izjavi za francuski radio FranceInter rekao: “Asad je dobio rat, moramo to da kažemo. Ali nije dobio mir”. Francuska će izvršiti pritisak ovog mjeseca na Generalnoj skupštini UN za političko rješenje u Siriji i za održavanje razgovora s Rusijom, Turskom i Iranom o konačnom rješenju.

noj igri i dostojanstvenom reprezentovanju svoje zemlje. Podvig je biti među najboljima u Evropi. Crnogorski vaterpolo ima blistavu budućnost. Sve čestitke i stručnom štabu i nacionalnom vaterpolo savezu, poručio je predsjednik države Milo Đukanović.

ARHEOLOZI U DELTI NILA

VANREDNO STANJE U TRIPOLIJU

U SUKOBIMA UBIJENO 39 LJUDI

Međunarodno priznata vlada Libije proglasila je vanredno stanje u Tripoliju i njegovoj okolini, pošto je u sukobima prethodnih dana poginulo 39 ljudi. Borbe oko kontrole nad Tripolijem počele su prošle nedjelje između naoružanih grupa iz tog grada i

iz jednog mjesta južno od prijestonice. Prema podacima libijskog ministarstva zdravlja, u sukobima je povrijeđeno 96 osoba. Vlada je u saopštenju pozvala sukobljene grupe da prestanu sa sukobima i da poštuju primirje, dogovoreno uz posredovanje UN.

Demi

OTKRILI NASELJE STARIJE OD PIRAMIDA Egipatski arheolozi su naišli na jedno od najstarijih naselja ikad pronađenih u delti Nila, čiji ostaci datiraju još iz perioda prije faraona. Neolitsko naselje je otkriveno u Tel el-Samari, oko 140 kilometara sjeverno od Kaira, saopštilo je egipatsko ministarstvo za arehološka istraživanja, prenosi AP. Glavni arheolog Frederik Ðio rekao je da je njegov tim pronašao silos sa kostima životinja i hranom što ukazuje da su ljudi tu živjeli još 5.000 godina prije nove ere, odnosno 2.500 godina prije nego što su izgrađene piramide u Gizi.