Dnevne novine 8-9. septembar 2018. by Dnevne Novine

d nagra

BeÄ? Lj

NAGRADNA IGRA

Nagradna igra s U dnevnom listu objavljuju se kup Kuponi se objav

UÄ?esnik treba da (npr. 1, 2, 3, 4, 5 Svi Ä?itaoci koji p

U sluÄ?aju da pro propuĹĄtenog ku liÄ?nim podacima

Komplet od pet podataka uÄ?esn

UÄ?esnik treba da Ukoliko Ĺželi, uÄ?e postavljeno na v Kupone u kovert

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018. BROJ 2165 GODINA VII

IzvlaÄ?enje Ä&#x2021;e se

IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

KADROVSKE PROMJENE U ND VIJESTI

Smijenjen glavni urednik Mihailo JovoviÄ&#x2021;

JUÄ&#x152;E U BEÄ&#x152;U â&#x2013; 3

MarkoviÄ&#x2021; i Han o perspektivi Zapadnog Balkana

RETROVIZOR â&#x2013; 3

Srbi joĹĄ brane Kosovo, a Daliborka skuplja pare

â&#x2013; 4

r o v p E i ! o p j u ut

njaju pokla

Razlaz: JovoviÄ&#x2021; i IvanoviÄ&#x2021;

obe! ije os v d o p na za nzma a r a 0 1

a igra n d a r nag

OPĹ IRNIJE NA STRANAMA 10-11

INTERVJU: PROF. DR BOĹ˝O MIHAILOVIÄ&#x2020; O BUDUÄ&#x2020;EM RAZVOJU AERODROMA

â&#x2013; 5 7

Na crnogorske adrese stiglo skoro 220.000 internet poĹĄiljki â&#x2013; 12 13 ZA NAJBOLJE PONUDE:

2 Ä?e

Nagradna igra se orga U dnevnom listu â&#x20AC;&#x153;Dne objavljuju se kuponi o Kuponi se objavljuju o

Komplet od pet kupon podataka uÄ?esnika na

UÄ?esnik treba da poĹĄa Ukoliko Ĺželi, uÄ?esnik m postavljeno na vidnom Kupone u koverti treb

IzvlaÄ?enje Ä&#x2021;e se obavi SREÄ&#x2020;NO!

SljedeÄ&#x2021;e godine turistiÄ?ki voziÄ&#x2021;i na Biogradskoj gori â&#x2013; 28 29 +382 77 300 104

Rim Ci BeÄ? Ljub

U sluÄ?aju da propusti propuĹĄtenog kupona liÄ?nim podacima (ime

DIREKTOR NPCG ELVIR KLICA ZA VIKEND NOVINE

marketing@dnovine.me

pljajte Saku je en IzvlaÄ?

UÄ?esnik treba da saku (npr. 1, 2, 3, 4, 5 ili 10 Svi Ä?itaoci koji poĹĄalju

Koncesija je model za zaĹĄtitu drĹžavnog interesa

NAJVIĹ E PORUDĹ˝BINA URUÄ&#x152;ENO U PODGORICI, NAJMANJE U PLJEVLJIMA

SREÄ&#x2020;NO!

AKTUELNO

Prvo treba da se poništi ovo priznanje ●NEZVANIČNO NEZVANIČNO Kosova, a za proteste vidjećemo...

Ma, da .. Ko zna đe su nam šatori, ražanj, drva...Ne mogu svi da stanu u Kristal...

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

Ništa joj nijesam reka’, bez da nemaš veze o medijima

Platićeš ti meni 5.000 za ugled..

I meni je uzela 4.000 prije 10 godina...

POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ SDT A

IVAN BRAJOVIĆ

Državni a ne partijski interes, SD ne izlazi iz koalicije Povodom odluke Vlade da se Javno preduzeće Aerodromi daju u koncesije na 25 ili 30 godina, predsjednik Skupštine Crne Gore i Socijaldemokrata Ivan Brajović kazao je da njegova partija ima bolje rješenje od predloženog modela.

PROVJERAVA SE PORIJEKLO IMOVINE 36 FIZIČKIH I PET PRAVNIH LICA U periodu od januara do kraja juna ove godine, SDT je pokrenulo finansijske istrage u pet predmeta, i to protiv 36 fizičkih i pet pravnih lica, navodi se u polugodišnjem Izvještaju Specijalnog državnog tužilaštva.

● 16-17

SUBOTA

NEDJELJA

PRETRESI U BUDVI I HERCEG NOVOM

Oduzeti kokain, heroin, marihuana...

● 19

● 8

UNIVERZITET CRNE GORE

ZBOG ODBIJANJA VAKCINACIJE

Prekršajni postupak protiv 85 roditelja ● 23

Promjenljivo i nestabilno, biće i sunčanih intervala ali mjestimično i povremeno kiša, a lokalno i kratkotrajni pljuskovi praćeni grmljavinom. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, krajem dana u pojačanju. Jutarnja temperatura vazduha 7 do 20, najviša dnevna 17 do 30 stepeni. Podgorica: Promjenljivo oblačno sa swunčanim, tokom drugog dijela dana uslovi za kratkotrajnu kišu ili pljusak praćen grmljavinom.. Jutarnja temperatura oko 18, najviša dnevna do 30 stepeni.

Pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno, u popodnevnim satima sa dužim sunčanim intervalima. Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, na udare ponegdje i jak, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 6 do 20, najviša dnevna 18 do 33 stepena. Podgorica: Pretežno sunčano. Vjetar povremeno umjeren do pojačan, u noćnim satima na udare i jak, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 20, najviša dnevna oko 32 stepena.

Od ponedjeljka četvrti upisni rok Univerzitet Crne Gore (UCG) raspisaće danas konkurs za četvrti upisni rok na prvu godinu osnovnih studija. Prijave na konkurs podnose se u ponedjeljak, a mjesta ima za 230 studenata. ● 22

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

JUČE SE SASTALI U BEČU

MARKOVIĆ I HAN O PERSPEKTIVI ZAPADNOG BALKANA

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković i komesar za susjedsku politiku i proširenje EU Johanes Han, razgovarali su u Beču. Kako su saopštili iz Vlade na Tviter nalogu, to je nastavak sadržajnih kontakata na temu evropskih integracija naše zemlje i evropske perspektive Zapadnog Balkana. Podsjetimo, evropski komesar Han rekao je, krajem avgusta, na neformalnom sastanku premijera Zapadnog Balkana u Draču, da članstvo u EU zahtijeva više od, iako veoma važne, vladavine prava, odnosno i podsticaj rastu, zaposlenosti i prosperitetu. Rad na vladavini prava, prema njegovim riječima, kao i na ekonomskom rastu i radnim mjestima treba staviti u središte angažmana Evropske komisije sa regionom na njegovom putu ka članstvu. “Potreban nam je podsticaj rastu, zapošljavanju i prosperitetu za region na putu ka članstvu - to će biti odlučujuće da ubijedi vaše građane, kao i one u današnjoj EU, da je naša zajednička ambicija članstva u EU dobitna, za obje strane”, rekao je tada Han. Marković i Han

Prema Hanovim riječima, regionalni ekonomski prostor (REA) je ključan za taj cilj, što potkrepljuje izvještaj Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) po kome je u posljednjih pet godina, što je period koji odgovara naporima da se razvije regionalna integracija, otvoreno više od 800.000 radnih mjesta. Kako je naveo, trgovina unutar regiona je porasla prvi put za više godina, za 13 odsto u regionu CEFTA u 2017. u odnosu na 2016. S obzirom na to, naše predviđanje da REA može da stvori

Kako su saopštili iz Vlade na Tviter nalogu, sasastanak Markovića i Hana je nastavak sadržajnih kontakata na temu evropskih integracija naše zemlje i evropske perspektive Zapadnog Balkana

oko 80.000 novih radnih mjesta do 2025. čak se čini opreznim, istakao je evropski komesar za politiku proširenja. Han je ukazao i na ključni značaj bolje povezanosti za trgovinu unutar regiona dodajući da je do sada za 29 projekata mobilisano više od 770 miliona eura ulaganja u tu oblast. Evropski komesar je rekao i da je perspektiva članstva u EU već donijela koristi regionu na polju trgovine i investicija ali da i dalje postoji veliki potencijal. “Ako trgovina između Evrope i šestorke sa Zapadnog Balkana, koja sada vrijedi 46 milijardi eura godišnje, može da se udvostruči, zašto to isto ne može da se desi u trgovini između zemalja regiona”, zapitao se Han. On je istovremeno ukazao da u poslovanju i investicijama u regionu još postoje prepreke ističući da je CEFTA tokom godina uložila značajne napore da smanji necarinske barijere ali da je napredak u implementaciji bio spor. Han je u Draču rekao i da je “važno promovisati region kao brend u turizmu, poljoprivredi, kao i da treba dalje poboljšati energetski sektor gdje ima neiskorišćenog potencijala”. E.Hamzić

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

SRBI JOŠ BRANE KOSOVO, A DALIBORKA SKUPLJA PARE Sve je po starom: Srbi i dalje brane Kosovo. Na razne načine. Inicijativi Srpskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori o prikupljanju potpisa za referendumsko ukidanje priznanja Kosova odazvali su se lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević, te predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković. Aleksa i Marko nijesu došli. Pozvali su i druge „parlamentarne partije koje dominantno glasa srpski narod“, da se priključe ovim aktivnostima, kao i proslavi stote godišnjice Podgoričke skupštine. Djelovanjem prosrpskih stranaka i u Crnoj Gori tako je obezbijeđen kontinuitet borbe za Kosovo koja traje još od 1389. godine, sve dok se Beograd i Priština ne „razgraniče“. Pa ćemo onda ponovo priznavati Kosovo. Jednak entuzijazam nacionalistički prosrpski elementi u Crnoj Gori pokazuju i kad je riječ o tretitanju Crne Gore kao „južne srpske pokrajine“, ili pjesnički rečeno „srpske Sparte“. Obilježavanje stote obljetnice ulaska okupacionih srpskih snaga u Budvu, gostovanje Matije Bećkovića povodom „odbrane ćirilice“ (od koga?) i poziv na proslavu vijeka Podgoričke skupštine iz novembra 1918, kada je nasilno ukinuta država Crna Gora, i evociranje uspomena na „ujedinjenje Crne Gore i Srbije“, samo su dio programa svesrpskog okupljanja“ u regionu, čiji su agilni akteri ovog ljeta bili i naši ovdašnji Srbi, putujući od Kosovske Mitrovice, preko Beograda, do Banja Luke. Sve uz blagoslov Amfilohija i Irineja. Teško da će i ova aktuelna, ali opet anahrona ideja o velikosrpskoj geopolitici regiona, slična onoj koja je poznata po granici Karlovac - Karlobag – Virovitica, biti dugog vijeka. Čini se da je u pravu kolega Boris Dežulović kad, nakon svih propalih projekata i izgubljenih ratova velikosrpskh nacionalista, kaže: “Jedina im je šansa ostala da - baš poput one devojčice iz Sandbergove pjesme - objave rat, a da se niko ne odazove”. Sve je po starom: Daliborka Uljarević i dalje skuplja pare. Na razne načine. Direktorica NVO CGO tužila je predsjednika Savjeta Agencije za elektronske medije i generalnog sekretara Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranka Vujovića za povredu ugleda te NVO i traži nadoknadu od 5.000 eura. Vujović je, negdje ranije, komentarišući sramni ugovor ove NVO sa RTCG od 150 hiljada eura, rekao kako je “jedina veza pomenute nevladine organizacije sa medijima bila to što je pet godina uspješno dezinformisala građane Crne Gore o iznosima koje država odvaja za medije.” U tužbi koju je Uljarević podnijela Osnovnom sudu u Nikšiću piše da se CGO godinama bavi analizom raspodjele fondova crnogorskim medijima od strane organa javnog sektora „i u tome ima izgrađen kredibilitet na bazi činjenica koje je predstavio kroz pet nacionalnih i jedan međunarodni izvještaj“. Koliko je tu para bilo za jednu od “zvijezda granta”? Malo, izgleda, kad od Ranka hoće još 5.000! PS: U suštini, Vujović i nije bio sasvim u pravu. Jer Daliborka se još od rane mladosti bavila medijima. Jedan od njenih prvih novinarskih uradaka bio je da sa jednim beogradskim kolegom pretura po đubretu Danice i Vuka Draškovića. Tek kasnije je shvatila da se bolje i lakše zarađuje „uspješnim dezinformisanjem“.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

promjene u nd vijesti

Jedrenjak Jadran

Bojanić umjesto Ivanovića, Kosović mijenja Jovovića

Crnoj Gori još nije stiGao poziv o podjeli ostavštine jna

Vrijednost imoVine 70 milijardi dolara Crna Gora još nije dobila poziv za sastanak na kom će se 13. septembra u Beogradu razgovarati o podjeli imovine nekadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA), saopšteno iz Ministarstva odbrane. Naime, na sastanku u Beogradu predstavnici bivših republika SFRJ trebalo bi da otvore pregovore o podjeli imovine bivše JNA. “Ministarstvu odbrane još nije stigao poziv za sastanak Međuresorne radne grupe za sprovođenje Aneksa A Sporazuma o sukcesiji koji treba da se održi u Beogradu 13. septembra. Ako i kada dobijemo

poziv, odredićemo delegaciju koja će na najbolji način zastupati i braniti interese Crne Gore” navodi se u odgovoru Ministarstva Portalu RTCG. Hrvatski eksperti pri tamošnjem Ministarstvu odbrane su izračunali da vrijednost imovine nekadašnje Jugoslovenske armije iznosi 70 milijardi dolara, od čega Zagreb traži deset milijardi — osam od Srbije i dvije od Crne Gore. Od februara, kada je prvi put najavljen skup u Beogradu, iz Zagreba stižu zahtjevi za više od 500 tenkova, za helikopterima, kana-

Izvršna direktorica Nezavisnog dnevnika Vijesti, od 1. oktobra, će biti Marijana Bojanić i ona će na tom mjestu zamijeniti Željka Ivanovića, dok će na mjesto glavnog i odgovornog urednika umjesto Mihaila Jovovića doći Srdan Kosović, saznaju Dnevne novine. Ova informacija je juče i zvanično saopštena zaposlenim u ND Vijesti. Prema nezvaničnim informacijama našeg lista, Ivanović će ubuduće raditi u Upravnom odboru, dok će Jovović preuzeti neko od direktorskih mjesta u kompaniji Daily press, koja je izdavač lista. Marijana Bojanić je, do sada, bila izvršna direktori-

derima, a od Crne Gore se traži vraćanje školskog broda “Jadran” i MiG-21 Rudolfa Perešina. Iz Ministarstva odbrane Crne Gore tim povodom su naveli da su njihovi “stavovi oko školskog broda “Jadran” poznati javnosti”. Podsjetimo, na nedavnoj proslavi povodom 85. rođendana jedrenjaka, ministar odbrane Predrag Bošković poručio je da je “Jadran” crnogorski i da će ostati u Crnoj Gori. “Iz Ministarstva odbrane takođe su napomenuli da u Crnoj Gori nema aviona tipa Mig 21. E.H.

ca TV Vijesti, dok je Srdan Kosović bio glavni i odgovorni urednik portala ovog medija. Još nije poznato ko će umjesto Bojanić, od 1. oktobra biti izvršni direktor TV Vijesti. Prema nekim najavama, rukovodilac u portalu Vijesti ubuduće bi mogao da bude Filip Ivanović, inače sin Željka Ivanovića. U ND Vijesti je Dnevnim novinama nezvanično rečeno da se radi o davno najavljenim promjenama, i da je Mihailo Jovović već duže vremena tražio da promijeni radno mjesto, dok je Željko Ivanović još prošle godine najavio odlazak sa funkcije izvršnog direktora. M.P.

Ivanović i Jovović

ATLAS BANKA AD PODGORICA, sa adresom sjedišta Vaka Đurovića bb, Podgorica u predmetu vansudske prodaje hipotekovane nepokretnosti, radi namirenja potraživanja po osnovu Ugovora o dugoročnom kreditu br. 505130000000213802/16 od 12.09.2016. godine i Aneksa I Ugovora o dugoročnom kreditu br. 505130000000213802/16 od 07.12.2017. godine, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se: -

Hipotekarni dužnik Vesna Nikolić, JMB 2411976259995, sa poslednjom poznatom adresom Lazi bb, Budva, radi preuzimanja obavještenja o početku namirenja br. 02-4-9255 u roku od 3 dana od dana objavljivanja u sredstvima informisanja – „Dnevne novine “, u ATLAS BANCI AD PODGORICA, na adresi Vaka Đurovića bb, Podgorica, (sjeverna tribina stadiona „Budućnosti“).

Upozorava se hipotekarni dužnik da, ukoliko se u ostavljenom roku ne javi Hipotekarnom povjeriocu Atlas banci AD Podgorica, smatraće se da je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posljedice ovakve dostave snositi imenovana. Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na teritoriji Crne Gore i dostavljanje će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana objavljivanja. Podgorica, dana 06.09.2018.godine ATLAS BANKA AD PODGORICA Kontakt tel. 020 415 367

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

INTERVJU: PROF. DR BOŽO MIHAILOVIĆ, PREDSJEDNIK SAVEZA EKONOMISTA CRNE GORE O BUDUĆEM RAZVOJU AERODROMA

KONCESIJA JE MODEL ZA ZAŠTITU DRŽAVNOG INTERESA ri su varijable za mene važne. Prva - da se obezbijedi razvoj aerodroma T u dugom roku, kao osnov za razvoj crnogorske ekonomije i praćenja savremenih ekonomskih trendova. Druga, da se država zaštiti od svih mogućih

zloupotreba i treća varijabla, koja se mora uzeti u obzir, jeste zaštita zaposlenih koji rade na našim aerodromima. To je taj magični trougao od kojeg se mora poći kada se bude pravila matrica razvoja aerodroma kroz koncesije“.

emam ništa protiv da se napravi i alternativni model, ali da glavni kriterijum N bude razvoj aerodroma u funkciji privrednog razvoja Crne Gore. Ali, kod modela o kojima ovih dana čitam u medijima pominju se bespovratna sredstva EU fondova, potom podizanje kredita...Tu već ima dosta ograničenja i pitanja“ . iječ struke mora biti odlučujuća. Jer struka mora da bude u službi državnih R interesa. A državni interesi su vrhunski interesi, i oni su iznad bilo koje partije, bilo koje koalicije, bilo koje Vlade pa i ove, iznad bilo kojeg pojedinca...

Jer, ovdje nije u pitanju nešto što možete da popravite za godinu dana. Zato svu pamet koju imamo, koju možemo da angažujemo, treba da iskoristimo“. eni bi, kao ekonomisti, bilo najdraže kada bismo imali sredstava da sami M sve rješavamo, da se aerodromima obezbijedi razvoj koji će omogućiti da prate trendove koji se očekuju u oblasti avio saobraćaja u Evropi i svijetu. Ali,

prema informacijama koje imam, to nije moguće. Aerodromi su državna svojina, država je, inače, prilično zadužena i svako dalje zaduživanje bi predstavljalo nove probleme. To je bespotrebno ako imamo alternativna rješenja“.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

INTERVJU: PROF. DR BOŽO MIHAILOVIĆ, PREDSJEDNIK SAVEZA

KONCESIJA JE MODEL ZA ZAŠTITU DRŽAVNOG INTERESA

⌦ Vesna Šofranac “Sa stanovišta strategijskog razvoja države, u ovom trenutku nema značajnijeg pitanja od razvoja i valorizacije aerodroma, koji su već postali usko grlo turističke privrede, njenog razvoja, i realno je očekivati da budu usko grlo ukupnog razvoja crnogorske ekonomije. Pogotovo u kontekstu našeg pristupanja Evropskoj uniji. Dakle, to je osnovna premisa od koje se mora poći kod traženja najboljeg modela valorizacije, uzimajući u obzir i naša ograničenja zbog nedostatka sopstvene akumulacije. U takvoj situaciji koncesija je prihvatljiv i poželjan model, pod uslovom da država i Aerodromi kao preduzeće kroz koncesioni ugovor zaštite svoje interese“, kaže u intervjuu Vikend novinama redovni profesor Ekonomskog fakulteta i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore dr Božo Mihailović. VN: Javna rasprava o koncesionom aktu završava se u ponedjeljak. U medijima je bilo dosta komentara, analiza, predloga modela budućeg razvoja crnogorskih aerodroma... MIHAILOVIĆ: Meni je drago da su se građani uključili u

ovu raspravu. Zapazio sam da postoji veliko interesovanje, a i ja sam dobio mnogo pitanja o toj problematici. Meni bi, kao ekonomisti, bilo najdraže kada bismo imali sredstava da sami sve rješavamo, da se aerodromima obezbijedi razvoj koji će omogućiti da prate trendove koji se očekuju u oblasti avio saobraćaja u Evropi i svijetu. Ali, prema informacijama koje imam, to nije moguće. Aerodromi su državna svojina, država je, inače, prilično zadužena i svako dalje zaduživanje bi predstavljalo nove probleme.

Alternativni model ima dosta ograničenja VN: Menadžment Aerodroma, Socijaldemokrate čiji kadrovi upravljaju kompanijom, nude drugačiji model valorizacije. U javnosti je lansiran model podizanjem kredita, korišćenjem bespovratnih sredstava iz EU fondova... MIHAILOVIĆ: Nemam ništa protiv da se napravi alternativni model, ali da glavni kriterijum bude razvoj aerodroma u funkciji privrednog razvoja Crne

Gore. Ali, kod modela o kojima ovih dana čitam u medijima pominju se bespovratna sredstva EU fondova, potom podizanje kredita...Tu već ima dosta ograničenja i pitanja. Prvo - ko treba da podigne kredit, pod kojim uslovima, ko treba da garantuje? Država već ima dosta garancija. Ko garantuje da ćemo dobiti sredstva EU, mi još nijesmo članica? Dakle, ukazujem na neke stvari koje mogu biti proble-

matične, ali nemam ništa protiv da vidimo i alternativno rješenje. Međutim, prema saznanjima koje sada imam, nisam ubijeđen da model koji se tiče zaduživanja i kreditiranja može dati dobre rezultate u pogledu budućeg razvoja aerodroma u odnosu na koncesiju. Doduše, i koncesija ima svojih izazova, ali tu je država ključna. Zato i kažem da u ekonomiji nema lakih puteva.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

aktuelno

EKONOMISTA CRNE GORE O BUDUĆEM RAZVOJU AERODROMA Tri su varijable za mene važne. Prva - da se obezbijedi razvoj aerodroma u dugom roku, kao osnov za razvoj crnogorske ekonomije i praćenja savremenih ekonomskih trendova. Druga, da se država zaštiti od svih mogućih zloupotreba i treća varijabla, koja se mora uzeti u obzir, jeste zaštita zaposlenih koji rade na našim aerodromima. To je taj magični trougao od kojeg se mora poći kada se bude pravila matrica razvoja aerodroma kroz koncesije“. To je bespotrebno ako imamo alternativna rješenja. VN: Da li ste bili u prilici da vidite analizu koja je napravljena kao i nacrt koncesionog akta? MIHAILOVIĆ: Od dokumenata, bio mi je dostupan dokument Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Aerodromi Crne Gore – koncesioni akt. Taj dokument je prilično cjelovit, obuhvata neke ključne elemente. Iz tog dokumenta ključno je da se predviđaju visoke stope rasta. Za aerodrom u Podgorici, recimo, predviđeno je 4,9 odsto, a za Tivat 3,7 odsto. To su visoke stope. Predviđeno je takođe, povećanje broja putnika – u Podgorici sa 1,16 na 3,63 miliona, a u Tivtu sa 1,25 na 2,91 milion putnika. U pitanju su doduše prognoze, ali u svakom slučaju očekuju se izuzetno visoke stope privrednog rasta, posebno u ovoj oblasti, i mi kao država moramo tome posvetiti dužnu pažnju.

VN: Šta mislite o koncesionom aktu koji je predmet javne rasprave? MIHAILOVIĆ: Neka mišljenja koja sam konsultovao, pripremajući se za intervju, polaze od toga da treba uključiti više konsultanata, da ne bude isti konsultant za pravna, ekonomska i tehnička pitanja. Dakle, treba vidjeti da li nam trebaju dopunski konsultanti. Takođe, ne bih rekao da treba da trčimo da sve završimo za dva mjeseca, ali ni da čekamo godinu. Jer strategijski, sa stanovišta razvoja Crne Gore, nemamo mnogo važnijih poslova od ovog sada. VN: O čemu treba voditi računa u budućim fazama razvoja aerodroma kroz koncesije? MIHAILOVIĆ: Tri su varijable ovdje za mene važne. Prva - da se obezbijedi razvoj aerodroma u dugom roku, kao osnov za razvoj crnogorske ekonomije i praćenja savremenih ekonomskih trendova. Druga varijabla, jeste da se država zaštiti od svih mogućih zloupotreba. Jer, mi smo mala država, mala ekonomija i taj

Nemam ništa protiv da se napravi i alternativni model, ali da glavni kriterijum bude razvoj aerodroma u funkciji privrednog razvoja Crne Gore. Ali, kod modela o kojima ovih dana čitam u medijima pominju se bespovratna sredstva EU fondova, potom podizanje kredita...Tu već ima dosta ograničenja i pitanja“

Pojedine zemlje EU zaduženije od Crne Gore VN: Javni dug se često komentariše u javnosti. Ima li razloga za zabrinutost? MIHAILOVIĆ: Slično pitanje imao sam ovih dana od raznih medija. Pitaju me da li je nivo javnog duga alarmantan, da li je znak za uzbunu, bankrotstvo... Rekao sam jasno – ne. Javni dug jeste visok, posebno nas opterećuju euro obveznice sa visokim kamatnim stopama u iznosu od milijardu eura, ali nije znak za uzbunu ili prijetnja bankrotstvom. Moramo da znamo da pojedine zemlje eurozone u prosjeku imaju veći nivo zaduženosti u odnosu na Crnu Goru.

Italija, prema podacima koje sam nedavno gledao, ima javni dug 110 posto bruto društvenog proizvoda. SAD imaju takođe visoku stopu zaduženosti. Dakle, u priči o javnom dugu, ključno je pitanje zašto se zadužujete, koji je cilj. Bilo bi dobro da se postojeći dug ne povećava, da se restrukturira. Politika koja se sada vodi u Ministarstvu finansija i Vladi sa stanovišta zaduživanja na domaćem tržištu je veoma ispravna jer se mogu postići niže kamatne stope i to bi bilo dobro iskoristiti za restrukturiranje državnih dugova.

Javnaraspravaprekosajtova kodnasjoš„nepijevodu“ “Pozdravljam javnu raspravu o koncesionom aktu. To nije bio čest slučaj prilikom donošenja krupnih odluka poput ove, niti je to čest slučaj u drugim državama prilikom odlučivanja o privatno-javnom partnerstvu o zakupu aerodroma. Ali, moram da ukažem na jedan problem te javne rasprave preko internet sajtova. To u Crnoj budući koncesionar može da nađe ekonomski interes i da ne razvija dovoljno naše aerodrome, već da putnike usmjerava na susjedne. Od toga se moramo zaštititi. I treća varijabla, koja se mora uzeti u obzir, jeste zaštita zaposlenih koji rade na našim aerodromima. To je taj magični trougao od kojeg se mora poći i kroz te tri varijable se mora graditi buduća matrica razvoja aerodroma kroz koncesije. VN: Očigledno je da će biti otpora izdavanju aerodroma u zakup... MIHAILOVIĆ: Vrlo je interesantno da su otpori stigli, a da mi nijesmo napravili ni prvi korak. Mi jesmo dobili početnu studiju, analizu, ali nama predstoji mnogo koraka, gdje moramo svaki put da zastanemo, da se okrenemo iza sebe, da vidimo jesmo li dobro napravili i vidimo šta treba da uradimo u narednoj fazi, da ne pogriješimo. Što se tiče otpora, to nije nikakva novina. Podsjetiću crnogorsku javnost na otpore u vezi auto-puta, pa vjetroelektrana, a tek oko tunela Sozina... Taj fenomen „ne talasaj“ i fenomen otpora krupnim zahvatima, i u ovom slučaju dolazi do izražaja. VN: Kažete da je tenderski postupak od izuzetne važnosti... MIHAILOVIĆ: Tako je. Posebno je važno da tenderski akt bude veoma dobro postavljen, jer, iz nekog mog iskustva, u takvim dokumentima zna da bude puno „začkoljica“ zbog kojih kasnije možemo da imamo problema. Moram upozoriti na neka iskustva koja nam se ne bi smjela desiti, kao što je bilo u slučaju aerodroma u Zagrebu, gdje su aneksima ugovora morali da mijenjaju neke stvari. Moramo takve nekakve opasnosti svesti na najmanju moguću mjeru ili eliminisati.

Gori još „ne pije vodu“. Više sam pristalica okruglih stolova, tematskih konferencija, gdje će se po pozivu obezbijediti ljudi koji će da kažu mišljenje javno, otvoreno i argumentovano. To je moj stav i kao predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore, nadam se, da ću učiniti nešto u tom smislu da se takve rasprave održe“. VN: Šta država dalje mora da uradi? MIHAILOVIĆ: Država mora obezbijediti, jer je to u njenim rukama, da se ne dese ne-

Pokazatelji rastamidaju razlogaza optimizam

VN: Jeste li i dalje optimista u pogledu rasta crnogorske ekonomije i u drugom kvartalu ove godine? MIHAILOVIĆ: Prema najnovijim podacima od januara do jula 2018. i dalje sam optimista. Taj optimizam baziram na pokazateljima koji dolaze iz turizma, na rastu industrijske proizvodnje u šest mjeseci čiji je indeks rasta 27 odsto, trgovine 2,9 odsto, građevinarstva čak 27,8... Sve to što se pozitivno dešava u ekonomiji logično se pozitivno odražava na prihode budžeta. Najnoviji podaci pokazuju da prihodi u periodu januar – jul iznose 924 miliona, što je u odnosu na isti period prethodne godine više čak za 96,4 miliona. Doduše, i rashodi budžeta su 922 miliona, međutim važno je istaći da je značajna stavka u rashodima kapitalni budžet. Važno je takođe istaći da je deficit budžeta manji za 35 posto u odnosu na prošlu godinu, a da je u julu zabilježen suficit budžeta. Dakle, sve to govori u prilog Vladinoj politici koju pozdravljam i za koju sam se zalagao i ranije. Poruka i preporuka Vladi jeste da i dalje smanjuje potrošnju kako bi se uravnotežila prihodna i rashodna strana budžeta bez deficita u budućem periodu.

ke negativne posljedice, poput preusmjeravanja na druge aerodrome. Država tog budućeg koncesionara mora pratiti kroz ugovor, mora imati takav mehanizam... Jer, radi se o dugoročnom zakupu. Može li se dogoditi da taj koncesionar pođe u stečaj – naravno da može. Šta se onda dešava? Dakle, država mora imati mehanizam da u svakom momentu reaguje i spriječi problem zbog kojeg bi, blago rečeno, nastao ekonomski haos. Jer, aerodromi su žila kucavica naše ekonomije, izuzetno rijedak ekonomski i privredni faktor Crne Gore i zbog toga se moraju iskoristiti sva znanja i iskustva i domaća i strana, da predvidimo sve varijante i zaštitimo se, kako sjutra ne bi imali problema. VN: Vjerujete li da će u slučaju valorizacije aerodroma odlučujuća biti riječ struke i interesi države ili će se više voditi računa o interesima vladajuće koalicije? MIHAILOVIĆ: Riječ struke mora biti odlučujuća. Jer struka mora da bude u službi državnih interesa. A državni interesi su vrhunski interesi, i oni su iznad bilo koje partije, bilo koje koalicije, bilo koje Vlade pa i ove, iznad bilo kojeg pojedinca... Jer, ovdje nije u pitanju nešto što možete da popravite za godinu dana. Ovdje je rok od 25 ili 30 godina. Zato svu pamet koju imamo, koju možemo da angažujemo, treba da iskoristimo. VN: Dovodi se u pitanje i kredibilitet konsultanta kojeg je Internacionalna finansijska korporacija (IFC ), inače specijalizovano odjeljenje Svjetske banke, angažovala... MIHAILOVIĆ: Konsultant kojeg je angažovala IFC je sigurno referentan i to se ne može dovesti u pitanje, ali bi možda dobro bilo da se za pojedina područja angažuju i još neke konsultantske kuće.

Riječ struke mora biti odlučujuća. Jer struka mora da bude u službi državnih interesa. A državni interesi su vrhunski interesi, i oni su iznad bilo koje partije, bilo koje koalicije, bilo koje Vlade pa i ove, iznad bilo kojeg pojedinca... Jer, ovdje nije u pitanju nešto što možete da popravite za godinu dana. Zato svu pamet koju imamo, koju možemo da angažujemo, treba da iskoristimo“

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

LIDER SOCIJALDEMOKRATA IVAN BRAJOVIĆ O AERODROMIMA CRNE GORE

Državni a ne partijski interes, SD ne izlazi iz koalicije ⌦ Elhana Hamzić

ovodom odluke Vlade da se Javno preduzeće Aerodromi daju u koncesije na 25 ili 30 godina, predsjednik Skupštine Crne Gore i Socijaldemokrata Ivan Brajović kazao je da njegova partija ima bolje rješenje od predloženog modela. On je istakao da je SD napravio konkretnu finansijsku analizu alternativnog modela u odnosu na ponuđeni model koncesije, a to je da Aerdromi sami uzmu kredit i investiraju preko 100 miliona eura u unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih performansi. Brajović je jasno naglasio da SD neće izaći iz vlasti. “Što se tiče ponuđenih koncesionih dokumenata, ona su očigledno nezakonita i neprecizna po više osnova (Zakon o koncesijama, Zakon o državnoj imovini, Zakon o radu, Zakon o vazdušnom saobraćaju, Pravilnik o bližim uslovima za izdavanje sertifikata operatoru aerodrome i dr.). Ona su nepovoljna, ekonomski neopravdana i sadrže elemente koji ih mogu činiti štetnim po državne interese, odnosno koji u najboljoj vjeri ne štite interese države”, rekao je Brajović na konferenciji za novinare.

■ NIJE TREBALO PO-

KRENUTI KONCESIJU

Lider SD smatra da nije trebalo ni krenuti u proceduru davanja koncesije, a da pritom nije tačno definisano što je predmet koncesije, jer imovinskopravni odnosi nad imovinom koja se daje u koncesiju nisu riješeni. “To ne samo da nije zakonito, već je u suprotnosti i sa elementarnom logikom. Smatramo da bi odsustvo procjene imovine bila bi povreda zakona. Predloženim modelom se ugrožava opstanak nacionalne avio-kompanije, Montenegro Airlinesa i suštinski limi-

NE PLAŠE SE IZBORA

Povodom određenih spekulacija, kako je naveo Brajović, Socijaldemokrate se uopšte ne plaše izbora u bilo kom trenutku. “Jer bismo upravo mi bili njihovi najveći pobjednici, imajući na umu da podrška nama konstantno raste i da je samo za godinu i po od parlamentarnih izbora duplirana. Ali postavljamo jednostavno pitanje, a što poslije eventualnih vanrednih izbora, mi bi bili jači a samim tim i vladajuća koalicija i opet bi imali iste dileme oko modela daljeg razvoja Aerodroma. O ovom pitanju se mora voditi diskusija u Skupštini Crne Gore. Kad se završi javna rasprava razgovaraćemo sa koalicionim partnerima o daljem razvoju situacije. Ovo je pitanje od interesa za državu Crnu Goru”, kazao je Brajović. tira razvoj drugih potencijalnih aerodroma u Beranama, Ulcinju i Nikšiću. Ne postoji u ponuđenim dokumentima jasna struktura predviđenih investicija i strategija daljeg razvoja dostupnosti Crne Gore kao turističke destinacije”, kazao je Brajović. Prema njegovim riječima, predlog transfera i otpuštanja radnika je u suprotnosti sa Zakonom o radu i Pravilnikom o bližim uslovima za izdavanje sertifikata operatoru aerodroma. “Od izuzetnog je značaja da se u cilju adekvatnog obezbjeđenja prava zaposlenih odmah potpiše već usaglašeni Kolektivni ugovor između Aerodroma Crne Gore i Sindikata. Očekivano je bilo da kroz koncesije bude prezentovano i alternativno rješenje”, smatra lider SD.

■ IZOSTALA

ALTERNATIVA

Brajović je rekao da je bilo za očekivati da će, osim koncesionog modela, Ministarstvo prezentirati i alternativne modele daljeg razvoja Aerodroma, kako bi se kroz jasnu komparaciju pokazalo koji je optimalan. “Međutim, kako se to, nažalost,nije desilo, Socijaldemokrate su uradile ozbiljnu finansijsku analizu koja kroz devet scenarija pokazuje da Aerodromi Crne Gore mogu sami da uzmu kredit, investiraju 105 miliona eura na oba aerodroma za izgradnju novih terminala i rekonstrukciju i proširenje m a n e va r skih površi-

na, uredno vraćaju kredit i da u narednih 25 godina po osnovu izdvajanja iz neto profita u državni budžet uplate od 300 do 700 miliona, od poreza na dobit država će prihodovati od 40 do 100 miliona eura i još oko 100 miliona eura od drugih poreza, doprinosa i raznih taksi. SD je napravio konkretnu finansijsku analizu alternativnog modela u odnosu na ponuđeni model koncesije a to je da Aerodromi sami uzmu kredit i investiraju preko 100 miliona eura u unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih perfor-

mansi. To je i u skladu sa analizom Evropske banke za obnovu i razvoj, koja je nedvosmisleno pokazala opravdanost zaduživanja od strane Aerodroma Crne Gore”, tvrdi on. Ranije su u SD-u kazali da su i spremni da napuste Vladu ukoliko se Aerodromi daju u koncesiju, a juče je Brajović jasno poručio da SD neće izaći iz vlasti, ali i da se partija na čijem je čelu ne plaši izbora. “Jasno poručujemo da nas uopšte ne interesuje sada već očigledno svođenje cijele priče oko valorizacije jednog od strateški najvažnijih resursa na to hoćemo ili nećemo napustiti Vladu, jer smo isključivo fokusirani na pronalaženje optimalnog modela daljeg razvoja Aerodroma. Ne želimo da trošimo dragocjeno vrijeme na usmjeravanje gotovo cijele diskusije na dnevnopolitička paušalna i prazna prepucavanja, koja možda nekome donose sitne poene, ali od kojih svakako građani nemaju nikakve koristi”, istakao je lider SD-a. Brajović je najavio da će SD kroz participaciju na svim nivoima odlučivanja u Vladi i Skupštini, uraditi sve da u periodu koji predstoji ubijedi koalicione partnere, ali i čini im se jedan očigledno manji dio javnosti koji prednost daje koncesiji, da je njihov predlog daleko bolji po državu od predloženog modela koncesije. “Uostalom, nijesmo i nećemo nikada biti sebični stavljajući partijski ispred opšteg društvenog odnosno javnog interesa, ali dok je ovakva ponuda ministarstva na stolu, mi smo ubijeđeni da je model koji mi predlažemo daleko bolji po državu, odnosno njene građane. U krajnjem, nisu apriori Socijaldemokrate protiv bilo kojeg modela, jer bi to bio odraz površnosti, neozbiljnosti i neodgovornosti, ali smo beskompromisni u odluci da podržimo samo onaj koji građanima Crne Gore obezbjeđuje veću društveno-ekonomsku korist”, zaključio je Brajović.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

AKTUELNO

KRATKE POLITIÄ&#x152;KE VIJESTI

SAD Ä&#x2021;e i dalje podrĹžavati unapreÄ&#x2018;enje naĹĄe odbrane

VOZAÄ&#x152; U SKUPĹ TINI DEMANTOVAO NAVODE GP URA

PetroviÄ&#x2021;: Slikao me AbazoviÄ&#x2021;, znao je da nije GvozdenoviÄ&#x2021;

VozaÄ? u SkupĹĄtini Crne Gore Dejan PetroviÄ&#x2021; tvrdi da je on upravljao vozilom koje je bilo nepropisno zaustavljeno na pjeĹĄaÄ?kom prelazu, a ne potpredsjednik SkupĹĄtine Branimir GvozdenoviÄ&#x2021;, kako je saopĹĄteno iz GP URA. â&#x20AC;&#x153;SaobraÄ&#x2021;ajni prekrĹĄaj sam napravio ja, zbog Ä?ega se izvinjavam cjelokupnoj javnosti, a naroÄ?ito potpredsjedniku Branimiru GvozdenoviÄ&#x2021;u i spreman sam da snosim sve konsekvence neodgovornog odnosa prema bezbjednosti u saobraÄ&#x2021;ajuâ&#x20AC;?,

istakao je PetroviÄ&#x2021;. Iz GraÄ&#x2018;anskog pokreta URA saopĹĄteno da je GvozdenoviÄ&#x2021;, sa sluĹžbenim vozilom marke BMW730 D registarskih oznaka PGCG032, prekrĹĄio Zakon i vozilo parkirao na pjeĹĄaÄ?kom prelazu. â&#x20AC;&#x153;Jedina istina u saopĹĄtenju GP URA je da se automobil SkupĹĄtine Crne Gore, BMW registarskih oznaka PGCG032, koji je ustupljen na koriĹĄÄ&#x2021;enje potpredsjedniku SkupĹĄtine Crne Gore, Branimiru GvozdenoviÄ&#x2021;u, nalazio nepropisno zaustavljen na pjeĹĄaÄ?kom prelazu. Au-

tor fotografije koja dokazuje to, predsjednik GP URA Dritan AbazoviÄ&#x2021;, u Ĺželji da vijest zvuÄ?i senzacionalistiÄ?ki i u cilju obmanjivanja javnosti, jasno je vidio da ni u vozilu ni u blizini vozila nije bilo Branimira GvozdenoviÄ&#x2021;a, koji danas uopĹĄte nije upravljao vozilom, jer je Ä?itav dan proveo na radnom mjestu u SkupĹĄtini. Vidio sam da me AbazoviÄ&#x2021; fotografiĹĄe prilikom ulaska u vozilo, pa vjerovatno posjeduje i fotografiju na kojoj se vidi da sam ja upravljao vozilomâ&#x20AC;?, jasan je PetroviÄ&#x2021;. E.H.

PROFESOR Ä?ORÄ?IJE BLAĹ˝IÄ&#x2020; NA REACT U

BEZ MEÄ?USOBNE SARADNJE NEMA BOLJE BUDUÄ&#x2020;NOSTI

TeĹĄko je govoriti o bilo kakvoj svjetlijoj buduÄ&#x2021;nosti bez meÄ&#x2018;usobnog upoznavanja i saradnje mladih koji Ä&#x2021;e u buduÄ&#x2021;nosti biti donosioci vaĹžnih politiÄ?kih odluka, kazao je profesor Ä?orÄ&#x2018;ije BlaĹžiÄ&#x2021;, koji je polaznicima REACT-a govorio na temu â&#x20AC;&#x17E;Da li je trenutna situacija rezultat izborne volje graÄ&#x2018;anaâ&#x20AC;&#x153;. On je istakao da je zadovoljstvo vidjeti mlade generacije na kampu, koje kako je kazao doĹživljava kao svoje studente, iako to moĹžda faktiÄ?ki nisu. â&#x20AC;&#x153;Mislim da je ovakav naÄ?in i metod rada, ĹĄirenje kulture dijaloga, komunikacije, upoznavanje ljudi, neĹĄto ĹĄto je apsolutno neophodno prije svega

mladim generacijama, a svakako jako Ä&#x2021;e biti korisno za bolje razumijevanje meÄ&#x2018;u ljudima. Naravno, mislim da mlaÄ&#x2018;e generacije treba da ispravljaju greĹĄke koje smo mi pravili

BlaĹžiÄ&#x2021;

u ranijem periodu i mislim da su na pravom putuâ&#x20AC;&#x153;, istakao je BlaĹžiÄ&#x2021;. Paul Boeriull iz Rumunije kazao je da je ovo za njega specifiÄ?no iskustvo gdje je imao priliku da upozna mnogo novih ljudi iz razliÄ?itih zemalja. â&#x20AC;&#x153;Veoma sam zadovoljan kako je organizovan kamp, samim predavaÄ?ima i kompletnim programom gdje se govorilo o evroatlantskim integracijama, kao i o problemima mladih na Balkanu. Upoznao sam dosta ljudi sa kojima sam razmijenio miĹĄljenja i mislim da bi ovakvih dogaÄ&#x2018;aja trebalo da bude viĹĄe, jer je njihov efekat ogromanâ&#x20AC;&#x153;, kazao je Boeriull. E.H.

Sjedinjene AmeriÄ?ke DrĹžave Ä&#x2021;e i ubuduÄ&#x2021;e davati punu podrĹĄku Crnoj Gori na planu unapreÄ&#x2018;enja odbrambenog sistema, kazao je novoimenovani vojni ataĹĄe SAD u Crnoj Gori, potpukovnik Robert Peri, tokom susreta sa naÄ?elnikom GeneralĹĄtaba Vojske Crne Gore, brigadnim generalom Dragutinom DakiÄ&#x2021;em. Kako je saopĹĄteno iz Ministarstva odbrane, DakiÄ&#x2021; je zahvalio potpukovniku Periju na dosadaĹĄnjoj po-

drĹĄci SAD-a unapreÄ&#x2018;enju sposobnosti i kapaciteta Vojske Crne Gore. â&#x20AC;&#x153;On je poĹželio novom ataĹĄeu uspjeh u radu, uz oÄ?ekivanje da Ä&#x2021;e vojna saradnja sa OruĹžanim snagama SAD biti dodatno unaprijeÄ&#x2018;enaâ&#x20AC;?, navode u Ministarstvu. Peri je, kako je naglasio, zadovoljan ĹĄto Ä&#x2021;e tokom mandata imati moguÄ&#x2021;nost da pruĹži liÄ?ni doprinos daljem razvoju odnosa dvije saveznice u oblasti odbrane. E.H.

Sa sastanka

CRNA GORA I MAÄ?ARSKA BEZ OTVORENIH PITANJA Bilateralni odnosi Crne Gore i MaÄ&#x2018;arske su odliÄ?ni, bez otvorenih pitanja i razvijaju se u dobrom pravcu, ocijenjeno je na sastanku predsjednika SkupĹĄtine Ivana BrajoviÄ&#x2021;a i novog ambasadora MaÄ&#x2018;arske u naĹĄoj zemlji JoĹžefa NeÄ&#x2018;eĹĄija. Kako je saopĹĄteno iz SkupĹĄtine, BrajoviÄ&#x2021; je istakao vaĹžnost razumijevanja i podrĹĄke MaÄ&#x2018;arske evropskoj integraciji Cr-

ne Gore. â&#x20AC;&#x153;Osim Ä?lanstva u NATO, MaÄ&#x2018;arsku i Crnu Goru povezuju ekonomske i druge teme od interesa dva narodaâ&#x20AC;?, konstatovano je tokom susreta. Sagovornici su naglasili vaĹžnost brojnih sastanaka na visokom nivou, Ä?emu Ä&#x2021;e, poruÄ?uju, znaÄ?ajno doprinijeti predstojeÄ&#x2021;a posjeta predsjednika maÄ&#x2018;arskog parlamenta Lasla Kovera Crnoj Gori. E.H.

IZABRAN NOVI IZVRĹ NI ODBOR DPS BUDVA

OpĹĄtinski odbor DPS Budva odrĹžao je ĹĄestu sjednicu, na kojoj je na predlog predsjednika Predraga JeluĹĄiÄ&#x2021;a, izabran novi IzvrĹĄni odbor od 25 Ä?lanova. â&#x20AC;&#x153;Time je zaokruĹžena priÄ?a o konstituisanju partijskih organa Ä?ime

su stvoreni uslovi za kvalitetno upravljanje u narednom periodu. IzvrĹĄni odbor, osim koordinacije aktivnosti OpĹĄtinskog odbora, biÄ&#x2021;e posveÄ&#x2021;en i jaÄ?anju partijske infrastrukture. TakoÄ&#x2018;e Ä&#x2021;e pratiti rad Kluba odbornikaâ&#x20AC;?, saopĹĄteno je iz DPS-a. E.H.

r o v p E i ! o p ut j

10 u j a j n a l k o p

u P

! e b o s o e j i v d o p a z a n a m z n a r a

a r g i a n d a nagr

ra! b o t k 3. o 1 o d bra m e t . sep 0 1 3h! d 1 o u e a pon obr t u k k o e . t a 17 pljaj k u i k n t a i S ob d e j n e Izvlač

Pariz

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe

Rim Cirih Beč Ljubljana

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe 2 trodnevna aranžmana za po dvije osobe

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje u jednom nagradnom kolu. U dnevnom listu “Dnevne novine”, na naslovnoj strani, biće objavljivani kuponi svakog dana. Kolo traje 30 dana i objavljuju se kuponi od rednog broja 1 do rednog broja 30. Kuponi se objavljuju od 10. septembra (počev od rednog broja 1) i završno sa 13. oktobrom (redni broj 30). Učesnik treba da sakupi pet kupona u nizu, prema rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 ili 10, 11, 12, 13, 14) kako bi imao pravo da učestvuje u nagradnoj igri. Svi čitaoci koji pošalju pet kupona u nizu imaju mogućnost da osvoje nagradu. U slučaju da propusti jedan kupon, čitalac ima pravo da ga zamijeni bilo kojim duplim brojem iz niza. Pravo zamjene propuštenog kupona duplim brojem može da iskoristi samo jednom u nizu (npr. 1, 2, 3, 5, 5). Kupon treba ispuniti ličnim podacima (ime i prezime, broj telefona, adresa). Komplet od pet kupona sa traženim podacima dostavlja se u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja ličnih podataka učesnika nagradne igre. Učesnik treba da pošalje kovertu na adresu Dnevnih novina: Dnevne novine d.o.o., 19. decembra br. 5, Podgorica. Ukoliko želi, učesnik može koverat ubaciti u sanduče sa natpisom - Za nagradnu igru “Putuj po Evropi” - koje će biti postavljeno na vidnom mjestu u holu Dnevnih novina. Kupone u koverti treba dostaviti do 17. oktobra 2018. godine, do 12 časova. Izvlačenje će se obaviti 17. oktobra 2018. u 13 časova, a dan nakon toga će biti objavljena imena dobitnika. SREĆNO!

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

NAJVIŠE PORUDŽBINA URUČENO U PODGORICI, NAJMANJE U PLJEVLJIMA

NA CRNOGORSKE ADRESE STIGLO SKORO 220.000 INTERNET POŠILJKI Više od trećine kupljenih stvari dolazi iz Kine, a među trgovinski najaktivnijim zemljama su Hong Kong, Singapur i Velika Britanija, kazali su VN iz Pošte Crne Gore

Crnogorci nijesu lijeni kada je riječ o onlajn trgovini, o čemu svjedoči podatak da je na njihove adrese, od početka godine do 1. avgusta stiglo skoro 220.000 pošiljki. Iz Pošte Crne Gore je Vikend novinama saopšteno da su to porudžbine manje vrijednosti, najčešće garderdoba, aksesoari i slične stvari. Više od trećine njih, kako navode, dolazi iz Kine, a među trgovinski najaktivnijim zemljama, odnosno regijama, su Hong Kong, Singapur i Velika Britanija. “U Podgorici se u prosjeku dnevno uruči najviše e-pošiljki. To govori da su stanovnici glavnog grada najaktivniji korisnici naših usluga, kada govorimo o onlajn pošiljkama”, kazali su iz Pošte. Podgorica je u prednosti i po broju uručenih pošiljki na mjesečnom nivou. Slijede primorske opštine Budva i Bar, a odmah potom i Nikšić. Najmanje onlajn trguju Rožajci, Beranci i građani Pljevalja. Kada je riječ o prošlogodišnjem rezultatu, broj prispjelih internet pošiljki preko Pošte iznosio je 340.606, što je za 370 procenata više nego 2013. godine.

■ KINESKO

NAJTRAŽENIJE

Podaci Pošte ukazuju da Crnogorci najviše trguju robu iz Kine. Međutim, to je slučaj i na globalnom nivou, jer gro svih internet prodaja, tačnije 47 odsto, kako su kazali iz Privredne komo-

STRAH OD PREVARE, ZLOUPOTREBE PODATAKA Održiva je pretpostavka da više trguju mlađi, jer su otvoreniji za nove tehnologije, a neki od glavnih razloga nepostojanja povjerenja u onlajn kupovinu su nepoznavanje procesa, strah od gubitka ličnih podataka, zloupotreba i prevare i nepoznavanje mehanizama zaštite. “Mnogobrojne nedozvoljene radnje prilikom elektronske trre (PKCG) za naš list, potiče iz te države. “Iako je Amazon vodeća kompanija u svijetu e-trgovine, Alibaba.com korporacija je trenutno na vrhu globalne e-prodajne statistike, sa rekordom od 14,3 milijardi dolara u ukupnom obimu prodaje za samo jedan dan”, uka-

govine, poput zloupotreba elektronskih podataka, elektronskih prevara, lažno predstavljanje na internetu, ali i mnogi načini nanošenja štete prilikom internet prodaje, kao što su neisporučivanje naručene robe, nedovoljan kvalitet i slično, zahtijevaju regulativu koja će omogućiti visok nivo pravne sigurnosti i zaštite”, smatraju u PKCG. zali su u Privrednoj komori. Na pitanje šta Crnogorci najviše kupuju elektronski iz PKCG navode da 77,7 odsto kupljenog čine odjeća i sportski proizvodi. Smještaj za odmor je na drugom mjestu sa 22 procenta, dok filmovi i muzika čine skoro 11 odsto onlajn trgovine. Farmaceutski pro-

VRSTE ROBE ILI USLUGE KOJE SU LICA NAJČEŠĆE NARUČIVALA ILI KUPOVALA PREKO INTERNETA * Odjeća, sportski proizvodi 77,7% * Smještaj za odmor (hotel, itd.) 22,0% * Filmovi, muzika 10,9% * Farmaceutski proizvodi 7,5% * Video igrice, drugi računarski softveri i njihovi dodaci 5,3% Fizička lica uglavnom naručuju robu iz inostranstva i to: * Od trgovaca iz ostalih zemalja svijeta 63,8 * Od trgovaca iz zemalja EU 40,6% * Od domaćih trgovaca 29,1%

izvodi čine 7,5 odsto, a video igrice, drugi računarski softveri i njihovi dodaci 5,3 odsto. “Fizička lica uglavnom naručuju robu iz inostranstva i to od trgovaca iz ostalih zemalja svijeta 63,8 odsto, od trgovaca iz zemalja EU 40,6 i od domaćih trgovaca 29,1 odsto. Na kupljeno od trgovaca iz nepoznate zemlja odnosi se 3,6 odsto”, naveli su iz PKCG.

■ PREDNOSTI I NEDOSTACI

Iz PKCG ističu da prodavac koji proizvode nudi online ostvaruje značajne uštede, imajući u vidu niže troškove formiranja i održavanja internet prodajnog mjesta u odnosu na klasično mjesto prodaje.

“Eventualno manji broj potrebnih radnika i zakup prostora za rad, koji ne mora biti na atraktivnoj lokaciji, snižavaju troškove. Tu je i potreba za zaposlenima koji imaju specifična znanja, troškovi neprestanog unapređenja softvera, opreme, obuke, licenci i održavanja. S druge strane, potrošači imaju mogućnost kupovati “iz fotelje” i u bilo koje vrijeme, kao i brzo i jednostavno upoređivati različite ponude, ali i provjeravati kvalitet roba i usluga preko komentara na forumima i društvenim mrežama”, ističu iz PKCG, govoreći o prednostima onlajn kupovine. Kada je riječ o nedostacima, navode da kod e-trgovine ne postoje konkretne mane, s obzirom da se sve može nadmjestiti

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

AKTUELNO

REAGOVALI IZ MINISTARSTVA

VLADA ĆE BRINUTI O KVALITETU DUGA

Prva internet kupovina obavljena je 1995. godine u SAD-u

Iz PKCG ističu da prodavac koji proizvode nudi online ostvaruje značajne uštede, imajući u vidu niže troškove formiranja i održavanja internet prodajnog mjesta

IAKO JE AMAZON VODEĆA KOMPANIJA U SVIJETU E-TRGOVINE, ALIBABA.COM KORPORACIJA JE TRENUTNO NA VRHU GLOBALNE E-PRODAJNE STATISTIKE, SA REKORDOM OD 14,3 MILIJARDI DOLARA U UKUPNOM OBIMU PRODAJE ZA SAMO JEDAN DAN edukacijom. “Poseban izazov su edukacije prepoznavanja legitimnosti i kredibiliteta trgovaca, prava potrošača kod korišćenja različitih metoda plaćanja, problematika prekogranične trgovine. U tom cilju Privredna komora će organizovati

niz edukativnih radionica, okruglih stolova, namijenjenih kako prodavcima tako i potrošačima. Jedno je sigurno, a to je da će elektronsko poslovanje nastaviti da raste i dominira, a nama ostaje da ispratimo u kom pravcu i na koji način će se dalje razvijati, kako bi se prilagodili i koristili sve benifite koje takav način poslovanja sa sobom nosi”, kazali su predstavnici Komore.

■ PRVA

PORUDŽBINA

Prva internet kupovina obavljena je 1995. godine u SAD-u, nakon ukidanja stroge zabrane komercijalne upotrebe interneta. Taj trenutak bio je i početak ubrzanog razvoja e-poslovanja.

Pošiljke na uvid Carini

Sve pošiljke poručene na internetu provjerava Carina i u Pošti govore da do sada nijesu imali nijedan slučaj pošiljke sumljive sadržine. “Klijenti poručuju pošiljke ne samo putem pošte već i preko drugih pružalaca usluga dostave, te je uvijek neophodno da dodatno obrate pažnju o načinu dostave i vrsti pošiljke koju su odabrali prilikom poručivanja”, kazali su iz državnog preduzeća. “Razvoj informaciono komunikacionih tehnologija stvorio je novi koncept poslovanja, e- poslovanje. Jedan segment čini elektronska trgovina koja predstavlja razmjenu, kupovinu i prodaju roba i usluga putem elektronskih mreža za komunikaciju - interneta, mobilne telefonije i drugog. Na svjetskom tržištu, prema projekcijama koje donosi eMarketer, ukupan iznos transakcija iz godine u godinu raste, i očekuje se da će dostići nivo od 27 milijardi do kraja 2020. godine”, kazali su Vikend novinama iz Privredne komore (PKCG). Procjena je i, kako dodaju, da će za dvije godine broj korisnika koji će kupovati na internetu preko mobilnih telefona iznositi čak 270 miliona. “Pogodnosti koje očekuju trgovce koji se opredijele za ovaj koncept poslovanja su mnogobrojne i ogledaju se kroz poslovanje po principu ‘just in time’ (u pravo vrijeme), stalnu dostupnost roba i usluga potrošačima iz cijelog svijeta, mogućnost una-

krsne prodaje i bolje segmentacije tržišta, a zahvaljujući korišćenju ovog kanala prodaje, trgovac je prepoznat i kao podržavalac modernih tehnologija”, objasnili su iz PKCG.

■ NEDOVOLJNA

INFORMISANOST

U Crnoj Gori mali broj preduzeća koristi koncept elektronskog poslovanja, a razlog za to su, kako samtraju u PKCG, nedovoljna informisanost i zadovoljenje postojećim tehnološkim platformama. “Prema podacima Monstata, procenat preduzeća koja na web stranicama nude kataloge proizvoda i usluga sa cjenovnicima iznosi 69,5, dok 43,1 odsto omogućava i online naručivanje. Procenat preduzeća koja su primala porudžbine putem interneta iznosi 26,9 odsto, dok procenat preduzeća koja su plasirala porudžbine putem interneta iznosi 26,7 odsto. Rast porudžbina primljenih putem interneta je za jedan procenat veći nego prošle godine, dok je njihovo plasiranje poraslo 1,3 odsto. Slična statistika važi i za fizička lica”, naveli su u PKCG. Kupovina preko interneta, kako dodaju, ima brojne prednosti u odnosu na klasičnu, jer omogućava trgovinu u bilo koje doba dana ili noći i bez obzira na geografsku udaljenost. “Na jednostavan i brz način pruža svim zainteresovanim licima informacije o proizvodima koji se nude, načinu plaćanja, kao i o samom prodavcu, njegovoj djelatnosti, garancijama, omogućava otkrivanje i upoređivanje iskustava drugih kupaca, ali i upoređivanje sa ponudom iz drugih zemalja”, zaključili su iz PKCG. D.J.

Vlada će i dalje sprovoditi politiku koja će u narednom periodu dovesti da poboljšanja kvaliteta duga, sa aspekta ročnosti i troškova zaduženja, i njegovog dovođenja u okvire Mastrihtskih kriterijuma, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Iz Ministarstva su, u reagovanju na navode u novinskim člancima koji se odnose na pitanje zaduženje države u ovoj godini, kazali da je Vlada, u skladu sa Srednjoročnom strategijom upravljanja dugom do 2020. godine, sprovela finansijske operacije koje su doprinijele ublažavanju posljedica zaduženosti države u srednjem roku. “Nastojeći da iskoristi povoljne tržišne uslove i sprovede aktivnosti iz Strategije, na način da se poboljša kvalitet spoljnjeg duga u smislu produžetka njegove ročnosti, koja bi smanjila potrebe za zaduženjem iz godine u godinu, Vlada je, u ovoj godini, sprovela dvije ključne finansijske operacije”, tvrde iz Ministarstva. Oni podsjećaju da je u aprilu ove godine sproveden postupak emisije euroobveznica u vrijednosti od 500 miliona eura, sa rokom dospijeća od sedam godina i kamatnom stopom od 3,375 odsto. “ P r i h o d o s t v a re n emisijom euroobveznica iskorišćen je jednim dijelom za refinansiranje euroobveznica koje dospijevaju naredne, 2020. i 2021. godine u ukupnom iznosu od 362,5 miliona, dok je jedan dio iskorišćen za finansiranje tekućih obaveza i formiranje rezerve”, objasnili su iz Ministarstva. R.E.

Aktuelno

SJEDNICA SAVJETA BANKE

Projekcija CBCG: Inflacija će se kretati i do četiri odsto

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

Prema ekspertskoj projekciji Centralne banke (CBCG), inflacija će se tokom 2018. godine kretati u rasponu od 1,9 do 3,9 odsto sa centralnom projekcijom od 2,9 odsto, saopšteno je na sjednici Savjeta te finansijske institucije koja je održana u petak. Anketa koju je sprovela CBCG pokazuje da najveći broj banaka očekuje inflaciju u rasponu od 2,5 do tri odsto, dok su očekivanja privrednika da će se rast cijena kretati od dva do 2,5 odsto. “U Izvještaju o kretanju cijena za prvi kvartal konstatovano je da su potrošačke cijene nasta-

vile tendenciju rasta iz prethodne godine. Takav trend je posljedica rasta akciza na duvanske proizvode, rasta cijena nafte na globalnom nivou koje su uticale i na rast cijena goriva u Crnoj Gori, kao i povećanja stope PDVa”, saopšteno je iz nakon sjednice kojom je predsjedavao guverner CBCG Radoje Žugić. Na sjednici je konstatovano da su nekvalitetni krediti na kraju marta iznosili 200,4 miliona i činili 7,3 odsto ukupnih, dok su na godišnjem nivou pali 19,3 odsto. Savjet je razmatrao i usvojio Izvještaje o poslovanju i sprovođenju politike CBCG za maj,

jun i jul 2018. godine. Članovi Savjeta su donijeli i Odluku o reprodukciji novčanica. Savjet je donio Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o medaljama i žetonima sličnim kovanicama eura, Odluku o izmjenama Odluke o postupanju sa sumnjivim primjercima euro novčanica i kovanog novca i drugim aktivnostima za zaštitu eura od falsifikovanja. Donesena je i odluka o izmjenama i dopunama Odluke o provjeri podobnosti i autentičnosti i vraćanju u opticaj euro novčanica i kovanog novca. Savjet je razmatrao i Makroekonomski izvještaj CBCG za prvi kvartal. R.E.

NAKoN JAVNog pozIVA zA rEVITAlIzACIJu gENErATorA, IzVođAč rADoVA pozNAT Do KrAJA goDINE

Hidroelektrana Perućica biće stabilna naredniH 30 godina

lektroprivreda (EPCG) planira da do kraja godine odabere ponuđača koji će raditi na revitalizaciji generatora u Hidroelektrani (HE) Perućica i sa njim potpiše ugovor, saopšteno je Vikend novinama iz Sektora za korporativne komunikacije u EPCG.

Državna energetska kompanija je, kako su kazali našem listu, javni poziv za projekat vijedan 3,36 miliona eura, raspisala sredinom prošle nedjelje. Uskoro će, kako dodaju, biti raspisan i tender za zamjenu blok transformatora vrijedan oko 2,75 miliona eura. “Nakon revitalizacije opreme, postrojenja i objekata, HE Perućica će u narednih 20 do 30 godina biti jedan od najsigurnijih proizvođača električne energije u Crnoj Gori. Poseban značaj u okviru novog investicionog ciklusa biće posvećen najstarijoj crnogorskoj velikoj elektrani gdje će se, u narednom četvorogodišnjem periodu, realizovati obiman i zahtjevan posao na revitalizaciji opreme i postrojenja, poslije gotovo šest decenija eksploatacije”, kazali su iz kompanije.

■ Radovi Revitalizacija generatora G1, G2, G3, G5, G6 i G7, kako objašnjavaju u EPCG, obuhvata demontažne i montažne radove na generatoru, usluge mjerenja, kontrole i ispitivanja na generatoru, sanacione radove i usluge u hidroelek-

Ulaganje u generatore će koštati 3,36 miliona

Nakon revitalizacije opreme, postrojenja i objekata, HE Perućica će u narednih 20 do 30 godina biti jedan od najsigurnijih proizvođača električne energije u Crnoj Gori trani, kao i izradu i reparaciju djelova generatora u pogonu. Isporuka i ugradnja opreme takođe su dio revitalizacije. “Planirano je da se ugradi i osmi agregat snage 65 megavoltampera za koga su izgrađeni svi dovodni i odvodni organi, pomoćni i zajednički pogoni i određeno mjesto za ugradnju u mašinskoj zgradi”, navode u EPCG, govoreći o budućim radovima u elektrani. Ukupna instalisana snaga generatora u Perućici je 307 megavati. Pet agregata ima instalisanu snagu od po 40 i dva od po 65 megavatampera.

■ Početak EPCG je revitalizaciju, modernizaciju i osposobljavanje elektrane počela 1992. godine. Oprema postrojenja i objekata dovedena je na nivo koji će smanjiti rizik od havarija i obezbijediti sigurnost rada, kao i povećati pogonsku spremnost i osposobiti elektranu za rad nominalnom snagom. “Ovim programom, u prvoj fazi, obuhvaćena je i realizovana rekonstrukcija hidro-

2,75 miliona će biti uloženo u zamjenu blok transformatora u elektrani

mašinske i elektro opreme na agregatima 1, 2, 3 i 4 i dva kućna agregata. Urađen je novi pobudni sistem generatora,

sistem električnih zaštita kao i turbinske regulacije”, rekli su predstavnici kompanije. HE Perućica“ je od početka godine do kraja juna premašila proizvodni pan za 34 odsto. Uzimajući u obzir obim proizvodnje projektovan Elektroenergetskim bilansom Crne Gore za 2018. godinu, elektrana je za sedam mjeseci ove godine, od planiranih 920.000.000 megavat-sati struje, već proizvela 86,8 odsto planiranih godišnjih količina energije. D.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

Foto:Dejan Lopičić

Savjet: Nekvalitetni krediti na kraju marta iznosili 200,4 miliona

NAStAVIĆE OKUpLJANJE ISpRED VIŠEG SUDA

Radnici KAP-a istrajni u borbi za otpremnine Bivši radnici Kombinata aluminijuma (KAP) organizovaće proteste ispred Višeg suda, ukoliko ta institucija u roku od mjesec ne donese konačnu odluku u vezi sa njihovim otpremninama. Predstavnik penzionisanih radnika Nikola Raković kazao je da su se oni, nakon mjesec prekida, ponovo okupili ispred zgrade Vlade i da će se okupljati sve do realizacije Zakona o izmirivanju obaveza prema rad-

Radnici KAP-a su donošenjem Zakona o izmirenju njihovih obaveza ostvarili pravo na penziju, a penzionisani su 2013. godine. Ustavni sud je krajem marta oborio taj zakon

KAP je u stečaju od 2013. godine

nicima KAP-a. “Nećemo da odstupimo od svoje pravde i prava, nego ćemo da je dovedemo do kraja”, poručio je Raković na protestu ispred zgrade Vlade, prenosi Mina-biznis. On je naglasio da su njihovi advokati uputili dvije urgencije Višem sudu za brže rješavanje i donošenje odluke u vezi sa otpremninama bivših radnika KAP-a. Kako navodi, Viši sud, nakon dvije godine, nije razmatrao predlog. Bivši radnici KAP-a, njih 414, koji su u drugoj polovini 2013. godine bili primorani da napuste kompaniju zbog pokretanja stečaja, nekoliko godina čekaju isplatu 5,45 miliona eura otpremnina. Radnici KAP-a su donošenjem Zakona o izmirenju njihovih obaveza ostvarili pravo na penziju, a penzionisani su 2013. godine. Ustavni sud je krajem marta oborio taj zakon. R.E.

Aktuelno

RADUNOVIĆ SA DELEGACIJOM SB

Atlas banci licenca Union Pay-a Međunarodna kompanija kartične asocijacije Union Pay International odobrila je Atlas banci, uz već dodijeljenu licencu za poslovanje u Crnoj Gori, i međunarodnu licencu za eCommerce servis. Atlas banka će na taj način, kako je saopšteno, ostvarivati značajne promete. “Očekujemo da kroz ovu uslugu međunarodne kompanije počnu intenzivnije poslovanje sa Crnom Gorom i da ćemo privući i druge liderske kompanije međunarodnog tržišta kapitala”, rekli su iz Atlasa. Union Pay, koja je prisutna u 162 zemlje, ima 1.500 članica finansijskih institucija i više od 14 miliona korisnika kartica. Ta kartična asocijacija je, sa 43 odsto tržišnog učešća u svjetskom tržištu 2015. godine, prestigla najpoznatije kartične asocijacije Mastercard i VISA. Uz Alibabu i Baidu, China Union Pay predstavlja jednog od digitalnih giganata kineske ekonomije. R.E.

Nobelovac na Ekonomskom fakultetu

Kydland Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Finn E. Kydland održaće u ponedjeljak na Ekonomskom fakultetu u Podgorici predavanje na temu Ekonomska politika i uspon nacija, saopšteno je iz Centralne banke (CBCG). Kydland će se sastati sa guvernerom CBCG Radojem Žugićem i posjetiti Muzej novca na Cetinju. Nobelovac je norveški ekonomista, kojem je 2004. godine, zajedno sa Edwardom Prescottom iz SAD-a, dodijeljena Nobelova nagrada za doprinos teoriji dinamičke makroekonomije. R.E.

Vlada nastavlja mjere fiskalne konsolidacije Sa sastanka

Vlada će nastaviti da, sa jednakom posvećenošću i dosljednošću, primjenjuje mjere fiskalne konsolidacije u nastavku pregovora sa Svjetskom bankom (SB), poručio je ministar finansija Darko Radunović. On se u petak sastao sa delegacijom SB i zahvalio se na dosadašnjoj saradnji, istaknuvši da je zadovoljan postignutim rezultatima na polju sprovođenja mjera fiskalne konsolidacije. “Značajan je i pozitivan uticaj koje su Garancije zasnovane na javnim politikama imale na emisiju euroobveznica u aprilu kada su strani investitori pokazali veliko povjerenje u njihove projekcije. Sa jednakom posvećenošću i dosljed-

nošću ćemo ispunjavati reformske predispozicije iz dogovorene matrice, u nastavku pregovora sa SB”, rekao je Radunović. Na sastanku je apostrofirano da su definisani fiskalni ciljevi, posebno u pogledu smanjenja deficita i nivoa javnog duga, što će ubuduće biti prioritet Ministarstva. Delegaciju SB je predvodila viša ekonomistkinja za Crnu Goru, Hrvatsku i Sloveniju Sanja Madžarević - Šujster. Ona je poručila da je važna uključenost svih nadležnih organa uprave u efikasno sprovođenje strukturnih reformi koje za cilj imaju podizanje konkurentnosti i osiguravanje stabilnosti javnih finansija. R.E.

Tema razgovora bili su razojni projekti sa SB

SIMOVIĆ SA HEMSKERKOM

MIDAS program uspješan Projekat podrške crnogorskim poljoprivrednicima MIDAS, prepoznat je kao uspješan i da je dao očekivane rezultate, kazao je izvršni direktor Svjetske banke (SB) Frank Hemskerk na sastanku sa ministrom poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinom Simovićem. Iz Vladine Službe za odnose s javnošću je saopšteno da je na sastanku razgovarano o napretku razvojnih projekata koji se realizuju sa SB, MIDAS jedan i dva, razmjeni ideja u okviru Vladinih napora u cilju smanjenja nezaposlenosti i povećanja

učešća stanovništva na tržištu rada, kao i o pravcima buduće saradnje. “SB je spremna da definiše dalje pravce podrške ostvarivanju razvojnih ciljeva Crne Gore, u skladu sa planiranim povećanjem njenog budžeta u narednom periodu”, rekao je Hemskerk. Na sastanku je dogovoreno da se intenzivira komunikacija o projektu podsticaja zapošljavanja, kao najvažnijeg socio-ekonomskog izazova koji ima najviši prioritet u Vladinoj ekonomskoj politici. R.E.

aktuelno

⌦ Bojana Božović

periodu od januara do kraja juna ove godine, SDT je pokrenulo finansijske istrage u pet predmeta, i to protiv 36 fizičkih i pet pravnih lica, navodi se u polugodišnjem Izvještaju Specijalnog državnog tužilaštva. Finansijska istraga protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, kojem se sudi u predmetu se pred Višim sudom u Podgorici, a zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, pokrenuta je 18. aprila. Prema optužnici SDT-a, Mugoša je u periodu od 25. jula 2007. do 8. maja 2012. godine, kao službeno lice i javni funkcioner, odnosno gradonačelnik Glavnog grada, iskorišćavanjem službenog položaja i prekoračenjem granice službenog ovlašćenja, pribavio korist preduzeću “Carine”, a Glavnom gradu pričinio štetu od 6,7 miliona eura. Kako je precizirano u aktu SDT-a, okrivljeni Mugoša je postupajući suprotno službenim interesima, donio odluke 30. avgusta 2007. godine o prenosu prava na gradsko građevinsko zemljište kojom je preduzeću “Carine” prenio pravo korišćenja na gradskom građevinskom zemljištu površine 8.047 m2 i 7.158 m2. Za prenos prava na pomenutom zemljištu, navodi se u optužnici, neposrednom pogodbom određena je novčana naknada od 165 eura po kvadratu. “Naknada u iznosu od 165 eura po m2, nije utvrđena kroz odgovarajući postupak procjene od strane nadležnog državnog organa ili ovlašćenog procjenjivača” stoji u optužnici, i dodaje da su parcele sa tog zemljišta bile predviđene za izgradnju mini obilaznice, dok je stvarna tržišna vrijednost predmetnih nepokretnosti na jednoj parceli iznosila 857 eura po kvadratu, a na drugoj 384 eura.

■ Krijumčarili 28 lica

Druga finansijska istraga pokrenuta je 3. januara protiv optuženih za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje ljudi, na čijem je čelu prema navodima optužnice državljanin Bugarske Melvut Ozirek. Istraga osim prvooptuženog obuhvata i turskog državljanina Adzisa Ibrahima, Femzi Nevin Ozirek iz Bugarske, zatim naše državljane Igora Kastratovi-

ća i Milisava Ostojića i državljanina Turske Alibakija Kilića. Tužilaštvo ih tereti za organizovanje međunarodne kriminalne grupe koja je prebacivala emigrante iz Turske i Sirije u Bosnu i Hrvatsku, a zatim u zemlje EU. Ozirek je, radi sticanja imovinske koristi za sebe i druge pripadnike svoje organizovane kriminalne grupe, sumnja se, usluge krijumčarenja turskih državljana iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, naplaćivao. Ostalih pet lica iz ove kriminalne grupe su navodno postupali po njegovim nalozima i ugovarali vrijeme i mjesto preuzimanja prokrijumčarenih ljudi, kao i vršili prevoz ovih lica na teritoriji Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Na ovaj način, oni su u Crnoj Gori omogućili krijumčarenje 28 lica u devet navrata.

Druga finansijska istraga pokrenuta je 3. januara protiv optuženih za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje ljuDi, na čijem je čelu prema navoDima optužnice Državljanin Bugarske melvut ozirek. istraga osim prvooptuženog oBuhvata i turskog Državljanina aDzisa iBrahima, femzi nevin ozirek iz Bugarske, zatim naše Državljane igora kastratovića i milisava ostojića i Državljanina turske aliBakija kilića.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

Provjerava se Porijeklo imovine 36 fizičkih i Pet Pravnih lica polugodišnji izvještaj Sdt-a

■ Švercovali drogu iz albanije u crnu goru

Pokrenute su dvije finansijske istrage protiv dvije grupe optužene za stvaranje kriminalne organizacije i trgovinu drogom. Tako je 30. januara pokrenuta finansijska istraga protiv jedanaestočlane grupe, koja se tereti za međunarodni šverc narkotika, a koja je uhapšena u okviru ak-

Specijalno tužilaštvo

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

aktuelno

projekat ª unapređenje efikasnosti pravosuđaº

Pravosuđe bez papira uskoro u Crnoj Gori

Mugoša sa advokatima ispred Višeg suda cije “Barba”. Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) obuhvaćeni su Nikola Đokić, Mladen Đukanović, Srđan Danilović, Tonino Pepaj, Marjan Marašević, Viktor Tiodorović, Ivan Vujović, Igor Kovačević, Toni Paljaj, M.N. i Đ.LJ. Kako se navodi u optužnom aktu, prvooptuženi Pepaj je početkom decembra 2016. godine u Crnoj Gori i Albaniji ogranizovao kriminalnu organizaciju čiji pripadnici su postali ostali okrivljeni, sa ciljem vršenja teških krivičnih djela, prvenstveno nabavke i krijumčarenja marihuane iz Albanije u Crnu Goru radi dalje prodaje. Drugu navodnu kriminalnu grupu, koja ima devet članova, po optužnici SDT-a predvodi Nikola Đe-

taj, i protiv njih je pokrenuta istraga takođe 30. januara. Prvooptuženi Nikola Đetaj, navodi se u optužnom aktu, organizovao je kriminalnu grupu u martu prošle godine, radi nabavke i krijumčarenja marihuane iz Albanije u Crnu Goru

Peta finansijska istraga Pokrenuta je 28. marta Protiv devet fizičkih i Pet Pravnih lica, oPtuženih za Produženo krivično djelo utaja Poreza i doPrinosa i krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije.

radi prodaje u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Pripadnici te grupe postali su Nikola Đokić, Srđan Danilović, Vlado Čubrilo, Marko Todorović, Marijan Vuljaj, Žaklina Globarević, Vuklaj Anton i Junčaj Đon. Peta finansijska istraga pokrenuta je 28. marta protiv devet fizičkih i pet pravnih lica, optuženih za produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa i krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije. Prvooptuženi u tom predmetu je V.N. Iz 2017. godine ostale su u radu finansijske istrage u 18 predmeta protiv ukupno 114 fizičkih i protiv četiri pravna lica. Aktivne su još dvije finansijske istrage protiv 79 lica iz ranijeg perioda.

Istrage protIv 64 lIca zbog organIzovanog krImInala

U prvoj polovini godine protiv 64 lica donijeta je naredba o sprovođenju istrage zbog sumnje da su počinili krivična djela organizovanog kriminala, navodi se u Izvještaju Specijalnog državnog tužilaštva. Naime, SDT je postupalo po krivičnim prijavama podnesenim u prvoj polovini 2018. godine, kada je prijavljeno 78 lica, uz neriješenih 37 prijava iz ranijih godina. “Od ukupno 115 prijava u radu, donesene su odluke u odnosu na 64 prijavljena lica ili 55,65%. Protiv svih ovih 64 prijavljenih lica donijeta je na-

redba o sprovođenju istrage. Ostalo je neriješenih prijava protiv 51 lica ili 44,35% od ukupnog broja prijava koje su bile u radu za krivična djela organizovanog kriminala”, navodi se u Izvještaju Tužilaštva. Uz neriješene istrage iz ranijeg perioda protiv 41 lica i 64 pokrenute istrage u prvoj polovini 2018. godine, ukupno u radu je bilo istraga protiv 105 lica. U izvještajnom periodu protiv 47 lica je podignuta optužnica, od čega najviše protiv osumnjičenih za stvaranje kriminal-

ne organizacije i šverc droge - 24 lica. “Zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, optužnica je pokrenuta protiv jednog lica. Zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije protiv 17 lica je podignuta optužnica, a zbog teškog ubistva i stvaranja kriminalne organizacije protiv jednog lica. Za stvaranje kriminalne organizacije i prevaru optužene su četiri osobe”, navodi se u Izvještaju.

Projekatom “Unapređenje efikasnosti pravosuđa”, koji će realizovati Vlada Crne Gore i UNDP, biće uveden jedinstveni informacioni sistem za kompletnu oblast pravosuđa. Time će se optimizovati vrijeme, racionalizovati finansijski i ljudski resursi, ali i automatizovati postupci i neutralizovati koliko god je moguće uticaji ljudskog faktora na efikasnost. Postojanje koncepta “pravosuđe bez papira”, značiće izbjegavanje što je više moguće dokumenata u papiru, odosno mogućnost elektronske razmjene podataka i dokumenata između pravosudnih institucija i drugih domaćih i međunarodnih institucija. “Izrada i implementacija jedinstvenog informacionog sistema treba da obezbijedi veću transpa-

Postojanje koncePta “Pravosuđe bez PaPira”, značiće izbjegavanje što je više moguće dokumenata u PaPiru, odosno mogućnost elektronske razmjene Podataka i dokumenata između Pravosudnih institucija i drugih domaćih i međunarodnih institucija.

rentnost u radu pravosudnih institucija i lakši pristup pravdi kroz dostupnost elektronskih i multimedijalnih kanala komunikacije sa građanima i javnošću generalno. Onlajn dostupnost informacija iz oblasti prava za nosioce pravosudnih funkcija i širu pravnu zajednicu, kao i implementacija najsavremenijih tehnika učenja kao što je, na primjer, učenje na daljinu, doprinijeće boljem kvalitetu njihovog rada”, piše u Informaciji koju je na prekjučerašnjoj sjednici usvojila Vlada. Cilj projekta je da unaprijedi sveukupnu efikasnost i transparentnost pravosuđa u Crnoj Gori primjenom informacionokomunikacionih tehnologija u svakodnevnom radu i upravljanju pravosudnih organa, sa fokusom na podsistem sudstva, sistem izvještavanja i praćenja, podsistem ZIKS. Projekat će se nadovezati na rezultate koji su do sada postignuti, naročito kroz projekat “Jačanje pravosuđa u Crnoj Gori”, koji je finansirala Vlada Norveške i koji je tokom nekoliko proteklih godina pružao opsežnu i vrijednu podršku crnogorskim vlastima u realizaciji preporuka istaknutih u prethodnim godišnjim izvještajima koje je pripremila EK. Ukupna vrijednost projekta je vrijednost je oko 785 hiljada eura. Bo.B.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

nastavak suđenja za pokušaj terorizma

Vještak ostavio mogućnost da su slike i pozivi brisani

U nastavku suđenja optuženima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora - 16. oktobra 2016, pred vijećem Višeg suda u Podgorici vještak za informaciono-tehničke struke Marko Lakić juče je odgovarao na pitanja u vezi sa Izvještajem o vještačenju telefona Nokia C1, CAT i SIM kartica svjedoka saradnika Saše Sinđelića. Telefoni, naveo je Lakić, nijesu tražili šifru prilikom uključenja, te naveo da ne isključuje mogućnost da su liste poziva i fotografije brisane. Odbrana je imala primjedbu nakon čitanja izvještaja, a konkretno advokat Dušan Radosavljević ukazao je na razliku u metodama koje su primjenjivane prilikom ovog i ranijeg nalaza vještaka Lakića. Prikazana je poruka koja je imala sadržaj ‘’Brate jesu gotove majice za nas. Peđa’’, na šta je specijalni tužilac Saša Čađe-

nović konstatovao da je poruka stigla sa broja telefona okrviljenog Bogićević Predraga. Nakon toga pročitane su tri poruke sljedećeg sadržaja: ‘’Brate danas treba da dobijem odgovor od čovjeka što sam se juče vidio sa nj.’’, ‘’Kratak je rok da skupi porudžbine i slika j.’’, ‘’Nejasna malo ja idem da skupljam porudžbine’’, za šta je vještak Lakić kazao da je to jedna poruka pročitana iz tri dijela. Advokat Radosavljević je upitao vještaka da li postoji mogućnost da je neko mijenjao vrijeme na telefonu, na šta je on odgovorio da bi to trebalo da bude naznačeno u izjvještaju. Advokat Radosavljević je konstatovao da bi to značilo da su “svi izvještaji beskorisni ako je neko prije vještačenja mijenjao vrijeme”. Radosavljević je ukazao da je 14.11.2016. kada su vršene izmjene na telefonu, zapra-

Vještak Lakić

vo datum kad nije vršena inspekcija telefona. ‘’To je datum kada je su telefoni bili u Specijalnom državnom tužilaštvu, kada Sinđelić još uvijek nije bio svjedok saradnik’’, kazao je Radosavljević, ukazavši da postoji nekoliko fajlova sa riječju “deleted” u nazivu. U vezi sa tim, pitao je vještaka da li postoji mogućnost da su sa telefona brisani registri poziva, fotografije. ‘’Ne postoji niko na svijetu ko može da tvrdi kakvi su fajlovi dok ih ne analizira. Ja mogu da napišem na fajlu deleted a on da bude i dalje aktivan. Nisam analizirao sve fajlove nakon ekstrakcije, moram prvo to da uradim pa onda da vam odgovorim na pitanje’’, kazao je Lakić. Vještak je kazao i da je u telefonu bilo 743 kontakta, a izbrisano ih je 95. Advokat Miroje Jovanović je pitao vještaka da saopšti da li je imao bilo kakvu informaciju da je neko vršio neke izmjene na telefonima, na šta je Lakić odgovorio da nije imao takvu informaciju. ‘’ Jedino kada smo krenuli vještačenje telefoni nisu bili tu, gdje su bili to pojma nemam’’, kazao je Lakić. Jovanović je tražio da se konstatuje da je Sinđelić razgovarao sa kontaktom pod imenom “Vencislav” 2014. godine, a potom je kazao da su o kontaktu sa “Vencislavom” brisani podaci iz indeksa prikupljenih podataka. Suđenje se nastavlja naredne srijede, 13. septembra, u 9 sati. Bo.B.

CRNA GORA OPŠTINA HERCEG NOVI Sekretarijat za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost „Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl.list RCG”, br. 80/05 i “Sl.list CG “, br. 40/10, 73/10, 40/11, 27/13, 52/16 ) Sekretarijat za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta D.0.0.”REBRACOMMERCE” iz Herceg Novog, donijeto rješenje broj: 02-13-353-UPI-49/2018 od 08.08.2018.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat „Postavljanje privremenog privrednog objekta - hale, namjene farma koka nosilja”, na katastarskoj parceli 316 K.O. Kameno, Opština Herceg Novi, koji je za potrebe nosioca projekta izradio d.o.o. „EKO-CENTAR” iz Nikšića. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za halu, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprječavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza nosiocu projekta da planirani projekat privremeni privredni objekat-halu, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, koje se odnose na: • Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, eksploatacije i akcidenta i • Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Protiv navedenog rješenja zainteresovana javnost može izjaviti žalbu Glavnom administratoru Opštine Herceg Novi, u roku od 15 dana od dana objavljivanja obavještenja u sredstvima informisanja, a preko ovog organa. SEKRETAR Aleksandra Kovačević, dipl.ing.erozije

Detalj sa sastanka

veljović se sastao sa davije

OEBS će podržati policiju u borbi protiv kriminala Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori i dalje će podržavati Upravu policije u sprovođenju projekata od značaja za razvoj kapaciteta i borbu protiv svih vidova kriminala, kazala je šefica te Misije Mariz Davije, tokom jučerašnjeg sastanka sa direktorom Uprave policije Veselinom Veljovićem. Veljović i Davije su, kako je saopšteno iz Uprave policije, razgovarali o dosadašnjoj saradnji, koja traje dugi niz godina, ocijenivši da je u bezbjednosnoj i drugim oblastima bila uspješna i sa konkretnim rezultatima, te da se odvijala na prinicipu profesionalnog i partnerskog odnosa. “Misija OEBS-a je prethodnih godina pružala podršku crnogorskoj policiji u jačanju kapaciteta u borbi protiv kriminala”, podsjetio je Veljović, te zahvalio ambasadorki. Sagovornici su razmotrili i prioritete buduće

saradnje. “Akcenat je stavljen na doedukaciju i razmjenu iskustava iz oblasti borbe protiv kriminala, a posebno visokotehnološkog, kao i nabavku savremene tehnološke opreme, koju će koristiti kriminalistička policija u metodama otkrivanja i dokazivanja krivičnih djela i Forenzički centar prilikom vještačenja prikupljenih dokaza”, navode u UP. Dogovoreno je da se organizuju tematske radionice i seminari namijenjeni policijskim službenicima, uz konkretne inicijative za realizaciju zajedničkih projekata u obostranom interesu. “Uprava policije će i dalje biti pouzdan partner profesionalne saradnje OEBS-u i svim drugim međunarodnim organizacijama koje za cilj imaju jačanje međunarodne saradnje u borbi protiv savremenih bezbjednosnih izazova”, poručio je Veljović. Bo.B.

JU OŠ ,,Vuk Karadžić,, Podgorica, na osnovu Odluke �kolsko� od� bora o izdavanju školsko� prostora broj 863 od 06. 12. 2017. �odine i Sa�lasnosti Vlade Crne Gore br. 07�763 od 08. 03. 2018. �odine ponovo raspisuje

OGLAS

za prikupljanje ponuda za zakup školskog prostora 1. Izdaje se u zakup dio školsko� prostora� hol škole površine 60 m2. Namjena: sportsko rekreativne aktivnosti Hol škole se izdaje na period od 1 �odine. Početna cijena zakupa po terminu je 10e, (1 termin je 90 minuta) Termini: utorkom i četvrtkom u periodu od 18:30h do 20:00h 2. Izdaje se u zakup dio školsko� prostora� dio hola škole površine 2 m2. Namjena: postavljenje kafe aparata Dio hola škole se izdaje na period od 1 �odine. Početna mjesečna cijena zakupa je 50e. Pravo ucešća imaju sva pravna i fizicka lica koja dostave dokaz o ispun� jenosti zakonskih uslova za obavljanje predmetne djelatnosti. Nebla�ovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati. Ponude se dostavljaju u roku od 8 dana od dana objavljivanja o�lasa u zatvorenoj koverti na adresu ul. Radosava Burića bb. Pod�orica, sa naznakom ponuda za zakup školsko� prostora. Kont. tel. 020 641�885 i 641�344

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

aktuelno

pReSUDa pljeVljaKU MORiSU TUTUnDŽiĆU

Za držanje droge 14 mjeseci zatvora Sudija Sanja Konatar u Višem sudu u Bijelom Polju juče je osudila na godinu i dva mjeseca zatvora Pljevljaka Morisa Tutundžića (26) optuženog da je izvršio krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Prema navodima optužnice, službenici Odsjeka i CB Pljevlja, 11. aprila oko 14 sati i 40 minuta, postupajući na osnovu prethodno pribavljene naredbe sudije za istragu Osnovnog suda u Pljevljima, izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi njihov sugrađanin Moris Tutundžić zva-

Ilustracija

ni Moki. “Prilikom pretresa policijski službenici su pronašli i oduzeli četiri PVC pakovanja u kojima se nalazilo više manjih zamotuljaka sa sadržajem biljne materija za koju je utvrdjeno da je opojna droga marihuana težine 85,80 grama,76,933 grama amfetamina, 51 komad tableta tramadol, dva komada tableta alprazolan, jednu tableta dijazepam”, navodi se u optužnici. Na glavnom pretresu optuženi je negirao da je predmetnu drogu namijenio za prodaju već isključivo za svoje potrebe. B.Č.

pReTReSi U BUDVi i heRceg nOVOM

OduZeti kOkain, herOin, marihuana...

Hercegnovska i budvanska policija je uhapsila tri i podnijela prijavu protiv četiri osobe koje su, kako se sumnja, neovlašćeno držali i stavljali u promet drogu. Prekršajne prijave podnijete su protiv Cetinjanina Z.P. (18), Rusa K.S (32), Č.P. (31) iz Dubrovnika koji je državljanin Crne Gore i Novljanina Z.S. (25). Kod njih je pronađeno 23 grama marihuane i manja količina heroina. Takođe, nakon pretresa stanova policija je uhapsila Danilovgrađanina G.N. (28), državljanina Srbije M.S. (21) i Podgoričanina N.R. (32) kod kojih je u stanu pronađeno 20 table-

Ilustracija

Pregledom lica koje je lišeno slobode zbog upravljanJa vozilom pod dejstvom alkohola pronašli su drobilicu za koju se sumnja da je koršćena za usitnjavanje opojne droge jer su pronađeni tragovi marihuane ta ekstazija, 18 grama amfetamina, jedan gram marihuane, digitalnu vagu i pet mobilnih telefona. “Službenici Odsjeka su kontrolom kod tri lica pronašli 23 grama biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je marihuana, kao i manju količinu praškaste materije ta-

mne boje za koju se sumnja da je heroin. Pregledom lica koje je lišeno slobode zbog upravljanJa vozilom pod dejstvom alkohola pronašli su drobilicu za koju se sumnja da je koršćena za usitnjavanje opojne droge jer su pronađeni tragovi marihuane. Nadalje, policajci su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi G.N., i tom prilikom pronašli i oduzeli 2 pvc kesice sa sadržajem praškaste materije bijele boje za koju se sumnja da je kokain mase 5,4 grama, kutiju sa tragovima biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je marihuana, pet mobilnih telefona, digitalnu vagu za precizno mjerenje, kao i novac u iznosu od 200 eura za koji se sumnja da potiče od prodaje opojne droge,”, navodi se u saopštenju UP. Pretresom stana koji koriste M.S. i N.R. policijski službenici su pronašli i oduzeli praškastu materiju za koju se sumnja da je sintetička droga ekstazi (10 tableta), praškastu supstancu amfetamin težine 18 grama i biljnu materiju za koju se sumnja da je marihuana težine od oko jedan gram, kao i digitalnu vagu i pet mobilnih telefona. L.H.

Oduzeta puška i municija

Uhapšen Ulcinjanin

Pronađena automatska puška i municija

Ulcinjski policajci u če- tog kalibra u ilegalnom potvrtak su uhapsili M.M. sjedu kao i plastičnu zaštit(63) iz tog grada zbog sum- nu kutiju za ručnu bombu nje da je počinio krivično M52 i pet redenika. Odudjelo nedozvoljeno zeto oružje i municija biti upućedržanje oružja i ni u Forenzičeksplozivnih policijski službenici su promaterija. ki centar radi našli i oduzeli automatsku “Naime, vještačenja,” pušku „Fal“ kalibra 7.62x51 službenn avo d i s e mm sa kundakom na raci OB Ulcinj u saopštesklapanje i 349 komada metaka različitog kalibra su 6. sepnju Uprave u ilegalnom posjedu kao i tembra, popolicije. plastičnu zaštitnu kutiju stupajući po O događaza ručnu bombu m52 i pet ju je obavijeprethodno priredenika bavljenoj naredšten državni tubi sudije za istragu žilac u Osnovnom državnom tužilaštvu Osnovnog suda u Ulcinju, izvršili pretres stana i u Ulcinju koji je naložio da drugih prostorija koje kori- se M.M. uhapsi i da mu se sti M.M. Tom prilikom poli- privede uz krivičnu prijacijski službenici su pronašli vu zbog postojanja osnovai oduzeli automatsku pušku ne sumnje da je počinio kri„FAL“ kalibra 7.62x51 mm sa vično djelo nedozvoljeno drkundakom na rasklapanje i žanje oružja i eksplozivnih 349 komada metaka različi- materija. L.H.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

Dijana Vučinić, programska Direktorka L

NeriješeNi problem m NegativNo utiče Na ra

⌦ Kristina Jerkov

a APSS-u nas ove godine posebno zanima kako poboljšanjem saobraćaja na vodi možemo da doprinesemo razvoju gradova na obali. Porto Montenegro je odličan primjer planiranja u skladu sa održivom mobilnošću, gdje su jasno odvojene pješačke zone i definisan režim saobraćaja.

Ljetnja škola arhitekture APSS, koja je proteklih šest izdanja imala u Starom zatvoru unutar zidina kotorskog Starog grada, juče je zvanično počela u Porto Montenegru u Tivtu. Novo mjesto i novi termin, kako ističe programska direktorka Dijana Vučinić, logična su posljedica dosadašnjeg rasta i razvitka. “Bile su potrebne nova energija, nove teme i nova atmosfera, tako da je promjena mjesta već prije početka samog programa proizvela mnoge pozitivne efekte. Nikako nijesmo bili zadovoljni saradnjom sa Opštinom Kotor. Iako je ovo za nas bio jedan ‘emotivan raskid’, odlučili smo da idemo dalje”, rekla je ona. Kako je navedeno u pozivu za studente arhitekture, urbanizma, umjetnosti i dizajna na ovogodišnju radionicu, centralna tema je mobilnost, “kao jedan od najvećih izazova ne samo u Crnoj Gori, već u mnogim dijelovima svijeta, a Bokokotorski zaliv je savršena lokacija za razgovor o ovom problemu i testiranje mogućih rješenja”. Do 15. septembra 27 odabranih iz 13 zemalja širom svijeta u prilici je da uči i stvara na ovu temu. “Tema Crossing Temporary bi trebalo kroz privremeni karakter da tretira pitanja koja se tiču mobilonosti, odnosno problema koje vezujemo za mobilnost. Očekujem da će problem koji sada imamo sa mobilnošću u Crnoj Gori, a prije svega na obali, biti postavljen tako da ga više strana jasnije razumije i da je više strana spremno na dijalog ili ispitivanje mogućih rješenja. Jer, u ovom trenutku svjedoci smo da o tome slušamo samo kao o problemu, a da se ne nameću nikakva konkretna rješenja. Takođe, očekujem da ćemo do kraja

Mobilnost u velikoj Mjeri utiče na razvoj grada i život u njeMu, a o toMe ne govoriMo dovoljno na konstruktivan način. APSS-a imati inicijalne inpute za neku vrstu strategije održive mobilnosti”, dodaje Vučinić. VN: Ljetnja škola arhitekture Kotor APSS dobila je novi termin – druga sedmica septembra – i novi prostor van Kotora – scena Synchro Porto Montenegra u Tivtu. Da li je ovogodišnji okvir APSS-a, Mobilnost (Mobility) ujedno glavni razlog za promjenu dosadašnje baze arhitekata u kotorskom Starom gradu? VUČINIĆ: Tako je - sama tema je glavni razlog. Osim toga, APSS raste i razvija se i to veoma

brzo. Bile su potrebne nova energija, nove teme i nova atmosfera, tako da je ova promjena već prije početka samog programa proizvela mnoge pozitivne efekte. Osim toga, nikako nijesmo bili zadovoljni saradnjom sa Opštinom Kotor. Iako je ovo za nas bio jedan “emotivan raskid”, odlučili smo da idemo dalje. Ostajemo u Boki, naravno, a problem mobilnosti tretiramo na višem nivou iako je on najevidentniji upravo ovdje. Svjedoci smo da je već od aprila nemoguće putovati automobilom od ulaza u Kotor do Perasta ili - suprotno - do Tivta. Često se pitam kako vozila hitne pomoći uspiju stići tamo gdje treba?! Tu su i druge teme poput nedostatka kvalitetnog prostora za pješake - posebno između naselja u Boki - pa su sva mjesta potpuno dezintegrisana, kao i ona toliko puta pomenuta tema problema zagušenja saobraćaja i pješačkog prelaza ispred zidina kotorskog Starog grada. Ono što želim reći jeste da mobilnost u velikoj mjeri utiče na razvoj grada i život u njemu, a o tome ne govorimo dovoljno na konstruktivan način. Porto Montenegro je zaista idealan partner za ovu temu i to iz više razloga. Prije svega, zato što je centar nautičkog turiz-

OD SAšE MAchTIgA DO VEDrANA MIMIcE

VN: Ko su ključna imena sedmog Kotor APSS-a? VUČINIĆ: U okviru konferencije biće održana predavanja arhitekata i dizajnera, što je za nas veoma važan segment - jer misija APSS-a jeste razgovor o arhitekturi. Tako ove godine imamo legendu jugoslovenskog dizajna Sašu Machtiga – dizajnera čuvenog crvenog kioska K67, te mlade arhitektonske prakse koji su već uveliko pozicionirane na arhitektonskoj svjetskoj sceni. Dolaze KOSMOS Arhitekte koje su ujedno i mentori na radionici, zatim 51N4E koji su dobitnici Evropske nagrade za javni prostor i svakako jedna od najaktuelnijih praksi danas. Stiže arhitektonski fotograf Julien Lanoo koji će govoriti o svom iskustvu sa arhima ili saobraćaja na vodi, generalno. Posebno nas zanima kako poboljšanjem saobraćaja na vodi možemo da doprinesemo razvoju gradova na obali, odnosno interakcijom u javnom prostoru. Porto Montenegro je odličan primjer planiranja u skladu sa održivom mobilnošću, gdje su jasno odvojene pješačke zone i definisan režim saobraćaja. To su polazne tačke, a naš zadatak je da ove teme adresiramo kroz zanimljive intervencije u prostoru. Ali, ne samo tako, već i završnom konferencijom koja će imati cijeli segment posvećen održivoj mobilnosti, sa predavanjima eksperata i panel diskusijom. Osim toga, edukacija i rad sa studentima ostaje u fokusu radionice i temelj je APSSa, a jedan od glavnih ciljeva svega toga je dalji razvoj neformalne edukacije. Program realizujemo u partnerstvu sa Programom za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) pa će stalna koordinatorka u Crnoj Gori, Fiona McCluney, tako-

tekturom, te već poznata praksa 3LHD iz Hrvatske koji su se jednom predstavljali na APSS-u, a najuspješnija su arhitektonska kancelarija sa ovih prostora koja ima svjetsku reputaciju. Giovanni Danielli, profesor koji se bavi prostornim planiranjem, transportom, turizmom i životnom sredinom, predavač je i istraživač na Univerzitetu u Bernu, te Univerzitetu primijenjenih nauka u Lucernu i Cirihu, govoriće o održivosti i održivoj mobilnosti. I, naravno, Vedran Mimica - dugogodišnji direktor Berlage Instituta u Roterdamu i donedavno dekan Arhitektonskog fakulteta na IIT u Čikagu, predstaviće svoju knjigu ali i novoosnovani Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam na Univerzitetu u Rijeci.

Očekujem da ćemo do kraja APSS-a imati inicijalne inpute za neku vrstu strategije održive mobilnosti koja će se ticati svih korisnika: građana i turista. I na samoj konferenciji biće predstavljeno nekoliko primjera i jedna postojeća studija održive mobilnosti za ovaj region đe biti na panelu i predstavi program vezan za ovu temu. A ujedno ćemo obilježiti i Evropsku nedjelju mobilnosti. VN: Nakon uspjelih instalacija kojima su studenti prošle godine oživjeli prostor oko i u kotorskom Starom zatvoru, ove godine dajete novu dimenziju Privremenom (Temporary) u arhitekturi. Koga želite da privučete temom Crossing Temporary? VUČINIĆ: Tema je postavlje-

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

aktuelno

21 Foto: I. Čojbašić, L. Bošković, J. Đurđić/APSS

Ljetnje škoLe arhitekture - apss

mobilNosti azvoj gradova na kao eksperiment za testiranje novih stavova i ideja o prostoru. Cilj je da se inicira interakcija i provjeri izgled mogućeg novog lica javnog prostora, poput kritičkog osvrta na njegovu decenijsku degradaciju. U prvoj godini (2017) Privremenog u arhitekturi, jednonedjeljnu radionicu su vodili poznati svjetski autorski tim Numen/For Use. Studenti su, što je veoma važno napomenuti, imali priliku da kreiraju autorske instalacije u okviru izložbe, testirajući materijal, odnos prema ambijenti i svoje kreativne sposobnosti. Konačno, imali su priliku da vide realizovano autorsko djelo, što je rijedak slučaj u toku njihovog formalnog školovanja. Sama izložba je imala nevjerovatnu posjećenost, što je potvrdilo značaj i moć ovakvih intervencija. Ove godine, tema Crossing Temporary bi trebalo kroz ovakav privremeni karakter da tretira pitanja koja se tiču mobilonosti, odnosno problema koje vezujemo za mobilnost, a već sam ih pomenula. Na APSS-u insistiramo na određenim metodologijama, pa tako sam cilj radionice ne postavljamo na njenom početku. Rad se razvija kroz učešće i interakciju svih - od mentora i studenata, do građana, ključnih aktera i slučajnih prolaznika. Mentori su KOSMOS Arhitekte i Mikael Stenstrom – mlade arhitekte koji već predaju i vode radionice širom svijeta.

VN: Što očekujete da će biti glavni rezultati odnosno proizvodi ovogodišnjeg Kotor APSS-a? VUČINIĆ: Prije svega, očekujem da će problem koji sada imamo sa mobilnošću u Crnoj Gori, a prije svega na obali, biti postavljen tako da ga više strana jasnije razumije i da je više strana spremno na dijalog ili ispitivanje mogućih rješenja. Jer, u ovom trenutku svjedoci smo da o tome slušamo samo kao o problemu, a da se ne nameću nikakva konkretna rješenja. Takođe, očekujem da ćemo do kraja APSS-a

Cilj je da se iniCira interakCija i provjeri izgled mogućeg novog liCa javnog prostora, poput kritičkog osvrta na njegovu deCenijsku degradaCiju.

imati inicijalne inpute za neku vrstu strategije održive mobilnosti koja će se ticati svih korisnika: građana i turista. I na samoj konferenciji biće predstavljeno nekoliko primjera i jedna postojeća studija održive mobilnosti za ovaj region. Poznata imena arhitekture i dizajna koji su ovogodišnji predavači, ujedno su učesnici i govornici na centralnom panelu čija je tema „Obrazovanje i dizajn odnosno arhitektura danas“. Nas konkretno zanima što danas radimo pogrešno u odnosnu na neki minuli period, kada je Jugoslavija bila zaista centar dobrog dizajna i arhitekture. Upravo o tome svjedoči i trenutno postavljena izložba o jugoslovenskoj arhitekturi u čuvenom Muzeju moderne umjetnosti MoMA u Njujorku. Pitanje je i što možemo uraditi da unaprijedimo situaciju u kojoj se nalazimo, kako obrazovanjem i dizajnom možemo uticati na kvalitet javnog prostora, kvalitet arhitekture, ali i života uopšte. VN: Kotor APSS je mjesto sa kojeg su se prvi put čule ideje revalorizacije, prije svega, Starog zatvora u Kotoru, zatim Doma revolucije u Nikšiću, Solane u Ulcinju... Da li smo naučili lekcije i koje - iz prethodnih šest godina? VUČINIĆ: Jedna veoma važna lekcija za APSS i za crnogorsku arhitekturu je da se možemo pozicionirati na

arhitektonskoj sceni ovakvim programom, koji je veoma konkurentan na međunarodnom nivou, a potiče iz male sredine koja ne mari mnogo za arhitekturu i grad. APSS je obezbijedio svoje mjesto u okviru jedne veoma široke i značajne međunarodne mreže, a time i mjesto budućim generacijama arhitekata u Crnoj Gori koji su raspoloženi da iskoriste ovakve okolnosti. Lično, mislim da je to najvažnija lekcija za našu sredinu i buduće generacije, jer su rezultati dalekosežni. Kada govorimo o značaju nasljeđa arhitekture 20. vijeka, njenim vrijednostima i potencijalima - čime smo se intenzivno bavili na APSS-u - nažalost, mislim da smo kao društvo veoma malo naučili. Zatvor je urušen i potpuno neupotrebljiv, iako je urađen i konzervatorski projekat za njega, i studija, i projekat prenamjene sa predloženim programom… Dom revolucije je jedna skandalozna epizoda u istoriji crnogorske istorije i zaista se nadam d a će

odgovorni snositi posljedice, jer su uništili remek-djelo savremene crnogorske arhitekture. Solana je i dalje daleko od održivog rješenja, iako planovi ukazuju na potrebu. Činjenica je da su institucije veoma spore kod realizacije, a stručna i šira javnost nedovoljno zainteresovana i nedovoljno upućena. I - još jedna vaoma važna činjenica je da i dalje, poslije ovoliko priče i inicijativa, mi nemamo zaštićenu arhitekturu 20. vijeka.

Vučinić

DRUŠTVO

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

UNIVERZITET CRNE GORE

SINDIKAT MEDIJA CRNE GORE

OD PONEDJELJKA ČETVRTI UPISNI ROK Univerzitet Crne Gore (UCG) raspisaće danas konkurs za četvrti upisni rok na prvu godinu osnovnih studija. Prijave na konkurs podnose se u ponedjeljak, a mjesta ima za 230 studenata. “Testovi iz dva predmeta od značaja za nastavak obrazovanja za kandidate koji nisu imali eksterni maturski, odnosno stručni ispit polažu se u utorak. Prijemni is-

Univerzitet Crne Gore

piti za fakultete i akademije koji ih organizuju, a koji su dodatni uslovi za upis, polažu se prema rasporedu koji će biti istaknut na oglasnim tablama univerzitetskih jedinica u srijedu i četvrtak. Upis kandidata i izdavanje uvjerenja izvršiće se zaključno sa 14. septembrom”, kaže se, između ostalog, u saopštenju Univerziteta. J.V.Đ.

KLINIČKI CENTAR

USAVRŠAVAĆE ONKOLOGE Klinički centar Crne Gore (KCCG) i Evropska škola onkologije dogovorili su, tokom dvodnevnog stručnog skupa, koji je ta škola iz Milana organizovala juče i prekjuče u KCCG, dugoročnu saradnju na polju usavršavanja ljekara onkološke struke. Kako je saopšteno iz Kliničkog centra, na sastanku „Visiting Professorship Meeteng in Breast Cancer“, koji je okupio najeminetnija evropska imena iz oblasti onkologije i radioterapije, prezentovana su najnovija dostignuća u toj oblasti, u cilju uvođenja savremenih metoda i terapija za tretman onkoloških bolesnika. M.I.

Marijana Camović i dalje na čelu Sindikata medija

Sindikat medija Crne Gore izabrao je juče novo rukovodstvo, na trećoj Skupštini te radničke organizacije u Podgorici. Na čelo te asocijacije ponovo je imenovana Marijana Camović za koju je glasalo 29 delegata, dok je jedan bio uzdržan. Primanja i bezbjednost zaposlenih u medijima, poručila je Camović, i dalje će biti primarni zadaci SMCG. Ona je ranije danas kazala da je položaj novinara u Crnoj Gori loš, da je autocenzura velika, da su plate ispod državnog prosjeka, te da su ljudi primorani da rade poslove nevezane za novinarstvo. Na Skupštini su izabrani i članovi Glavnog, Nadzornog i Statutarnog odbora. U Glavni odbor izabrani su Radomir Kračković, Milena Bubanja, Predrag Nikolić, Goran Solujić, Edin Zuković, Boris Pejović, Dragana Vlaović Simanić, Rešad Kalač, Jadran-

ka Ćetković, Nevenka Ćirović i Kristina Ćetković. Za članove Nadzornog odbora izabrani su Mirjana Tošković, Željka Vučinić i Svetlana Marsenić, a za članove Statutarnog odbora Goran Delić, Igor Vujović i Zagorka Jelušić. J.V.Đ.

Camović

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

Godišnji izvještaj o sprovedenim imunizacijama pokazuje porast broja vakcinisane djece

Zbog odbijanja vakcinacije, prekršajni postupak protiv 85 roditelja

Iako je u Crnoj Gori tokom ove godine porastao obuhvat vakcinisane djece. Zdravstvena inspekcija podnijela je 85 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv roditelja koji su odbili obaveznu imunizaciju svoje djece Obuhvat djece u drugoj godini vakcinisane MMR vakcinom - protiv malih boginja, rubele i zaušaka porastao je za 11,25 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a porast je evidentan u svim generacijama sa tom, ali i ostalim vakcinama. To je pokazao Godišnji izvještaj o sprovedenim imunizacija, koji je u maju ove godine uradio Institut za javno zdravlje. Sa druge strane, za osam mjeseci ove godine, Zdravstvena inspekcija Uprave za inspekcijske poslove podnijela je 85 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv roditelja koji su odbili obaveznu imunizaciju svoje djece. “Najviše slučajeva odbijanja obavezne imunizacije djece zabilježeno je u Podgorici, Nikšiću, Beranama, Herceg Novom i Baru”, kazali su Vikend novinama iz Uprave za inspekcijske poslove. Podsjećaju da zakonom predviđene novčane kazne za odbijanje imunoprofilakse i hemioprofilakse protiv određene zarazne bolesti iznose između 100 i 2.000 eura. Iz Instituta za javno zdravlje

Još uvijek postoje antivakcinalni glasovi Bez obzira na registrovani porast obuhvata svim vakcinama i u svim uzrasnim grupama, upozoravaju iz Instituta, i dalje postoje antivakcinalni glasovi, više u okruženju nego kod nas, koji iz samo njima znanih razloga koriste čitav niz dezinformacija radi zbunjivanja roditelja. “Svaki od mitova kojima se služe sam za sebe deluje zastrašujuće posebno za mlade i neiskusne roditelje koji zahvaljujući vakcinama nisu iskusili ozbiljnost zaraznih bolesti. Mladi roditelji vođeni instinktom, a nošeni strahom i zbunjenošću, sve duže odlažu vakcinaciju svoje djece i samim tim produžavaju vrijeme tokom kojeg su djeca osjetljiva, a njihovo zdravlje potencijalVikend novinama su kazali da je “na osnovu izvještaja iz maja 2018. vakcinacija djece u drugoj godini, sa vakcinom protiv

no ugroženo od opasnih virusa i bakterija”, naglašavaju iz Instituta. Antivakcinalisti su, dodaju, doveli do toga da se sumnja u jednu od najkorisnijih narodno-zdravstvenih intervencija u istoriji čovječanstva pretvorila u izrazito anticivilizacijske stavove. “Antivakcinalni pokreti koriste različite slabosti naših zajednica kao što su preopterećenost zdravstvenih radnika, nerazumijevanje i nepovjerenje u nauku i naučni metod, ali i olako shvatanje zakonom propisanih normi i izgleda da se neće zaustaviti sve do pojave velikih epidemija sa tragičnim posljedicama. Samo – tada može već biti kasno”, zaključili su iz Instituta. malih boginja, rubele i zaušaka, sprovedena sa obuhvatom na nivou od 57,83 odsto na nivou države”.

To, dakle, predstavlja rast od 11,25 odsto u odnosu na isti period prethodne godine (46,58%). “I svakako ohrabrujuću okolnost s obzirom na epidemiološka dešavanja u našem okruženju i regionalni trend pada obuhvata u poslednjim godinama”, kazali su Vikend novinama iz Instituta. Do početka septembra ove godine obuhvati u svim generacijama naše djece, ističu, dodatno su porasli i trenutno iznose 64 odsto za djecu rođenu 2016. (porast u odnosu na maj od 6,17 procentnih poena) i 80,95 odsto za djecu rođenu 2015. godine (porast od 34,37 procentna poena u odnosu na zvanični izvještaj za tu generaciju). “Posebno raduju visoki procenti vakcinacije djece pred polazak u školu pri čemu je među predškolcima drugu dozu vakcine protiv morbila, zaušaka i rubele primilo čak 92,2 odsto predškolaca što je 5,8 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine (86,4%) i jako je blizu dostizanja zacrtanih 95 odsto koje je neophodno ostvariti kako bi se preveniralo oboljevanje,

posebno od morbila, u epidemijskoj formi”, naglasili su iz Instituta. Iz Instituta smatraju da je upravo visoki udio vakcinisane školske djece bio glavni razlog zbog kojeg tokom ove godine nije bilo masovnog oboljevanja od malih boginja (morbila) među djecom školskog uzrasta. “Obuhvati sa ostalim vakcinama iz Programa imunizacija iznose preko 90 odsto za većinu vakcina pri čemu je najbitnije napomenuti da je preko 94 odsto djece rođene 2016. godine primilo najmanje jednu dozu petovalentne vakcine (protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, hemofilusa i dječije paralize) a sve tri doze predviđene u prvoj godini života gotovo 87 odsto mališana”, istakli su iz Instituta. Ovakvi rezultati ukazuju da, kako su rekli, uprkos svim pritiscima roditelji shvataju značaj vakcinacija, vjeruju svojim pedijatrima i dovode djecu na vakcinaciju, ali i da se sa određenim imunizacijama kasni – čime se produžava vrijeme tokom kojeg je dijete nezaštićeno. J.V.Đ.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

Na Bukumirskom i rikavačkom jezeru ostali samo stočari

Najljepše je Noću pored logorske vatre

orske oči Kučkih planina svakako su Bukimirsko i Rikavačko jezero, koja su od Podgorice udaljena nešto više od 50 kilometara. Smatra se da su jezera ipak skriveni aduti dobrog turizma uz svu ljepotu prirode i planina koje ih okružuju. Ekipa VN je krenula od Kolašina preko Veruše gdje nas je čekao put od 35 kilometara. Do katuna uz jezero još nije doprla električna energija niti signal mobilne telefonije. Oni koji se odluče da pješke stignu do jezera, dobro će nažuljati tabane, pa i neće imati previše vremena da se dive neponovljivoj prirodi kroz koju prolaze. Oba jezera su idealna mjesta za kampere i ljubitelje noćenja pod vedrim nebom, jer su, kažu, noći pod takvom mjesečinom takve da se sve vidi kao po danu. Terencem smo se vozili asfaltnim putem sve do sela Mokra. Sa prevoja Širokar, odnosno katuna Ljakovića (1.765mnm) pucao je pogled na Bukumirsko jezero koje je glacijalno i smješteno u podnožju Kučkih planina na 1443 mnv. Dužina jezera je 210 i širina od oko 130 metara, dok dubina iznosi 17 metara. Kraj jezera su nas dočekali mladići Ivan Ivanović i Srđan Pavlović iz Kuča koji su sunčan dan iskoristili za pecanje. Štapovi, mamci, mušice, a i kutija sa crvićima bili su spremni za plijen, odnosno pastrmku kojom obiluje ovo jezero. Kako su nam ispričali,

Katun kod Rikavačkog jezera oni na katunu imaju vikendicu gdje dolaze vikendom tokom cijelog ljeta. Plivaju, druže se i treniraju, a pored toga ova je lokacija izvrsna vazdušna banja. “Lokalitet Bukumirsko jezero se dijeli na četri katuna: Popovića, Ivanovića, Prelevića i Petrovića. Mi smo iz drugog katuna odnosno katuna Ivanovića. Na katunu Prelevića ima još jedno jezero koje mi zovemo Mutno jezero. Preko zime je sve ovo pusto jer kako padne veliki snijeg svi putevi dovde su neprohodni. Imamo i jednu malu katunsku kafanicu. Večeri provodimo tako što palimo velike logorske vatre, onda se iskupi-

mo svi iz okolnih katuna, raspali se i roštilj i tako se družimo. Ovdje su sada ostala samo ona domaćinstva koja drže stoku i tek u oktobru vraćaju stoku kući u selo. Omladine je sve manje, iako je ljepše deset dana ovdje na planini nego na moru”, objasnili su mladići, i poručili da ovo jezero i okolne planinske vrhove svakako treba posjetiti jer je priroda neponovljiva i još dobro skrivena od znatiželjnika.

Legenda o konju sa princom Ivan nam je ispričao i le-

gendu po kojoj je ovo jezero i dobilo ime. “Ogromni krš koji se nalazi na brdu, ako padne na sredinu jezera isplivaće bijeli konj sa princom. Bukumiri su bili prvo pleme iz Kuča koji su se ovdje naselili, pa je i jezero dobilo taj naziv”, objasnio nam je Ivanović uz smijeh da princeze koja obično idu uz prinčeve u ovoj legend na našu žalost ipak nema. No, mi smo se prisjetili naših baka koje su znale da zagalame na nas djecu kad se posvađamo uz riječi “Đavoli jedni bijete se kao Bukumiri”, pa nas je to natjeralo da saznamo zašto su se Bukumiri tukli. Odgovor je brzo uslijedio i to od

nekoliko starijih mještana koji su ispričali proširenu varijantu legende. “Jezero je dobilo ime po Bukumirima koji su živjeli kao nomadi. U njemu je postojao zmaj koji se pojavljivao na bijelom konju, a iznad jezera se nalazi stijena na kojoj su Bukumiri ložili vatru. Kad bi stijenu doveli do usijanja, bacilli su je na valove. Od toga bi

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

aktuelno

Rikavačko jezero nadomak albanske granice Ivanović i Pavlović jezero ne bi mijenjali za more

mog jezera.

U podne sU svi visoko na planini

Kafanica iznad Bukumirskog jezera jezero proključalo, a iz njega bi na bijelom konju izlazio vitez koji je proklinjao Bukumire riječima: dabogda od vas ne ostalo ni traga koliko do šarenih konja. Tada su se Bukumiri poubijali među sobom i tako se istrijebili. A iznad jezera i dalje stoji taj kamen koji podsjeća na tu priču”, kazali su nam mještani širu verziju legende.

Mi smo se vratili na početnu tačku odnosno na prevoj Širokar Ljakovića i krenuli putem iznad katuna i jezera prema narednoj destinaciji odnosno Rikavačkom jezeru. Prevoj odnosno katun Širokar na nadmorskoj visini od 1.765m je mjesto gdje se obično automobili ostavljaju, a onda se spuštate pješice 400 m u podnožje do sa-

Pogled na Rikavačko jezero sa pomenutog prevoja bio je fascinantan, nalazi se u masivu Kučkih planina u blizini vrha Žijovo 2131 mnv, uz samu albansku granicu. Ono je na nadmorskoj visini od 1.313 metara. Jednom stranom je okruženo katunom, a drugom ogromnim planinskim vrhovima. Voda je bila idealna za kupanje, rekli su nam da je jezero duboko oko 18 metara te da je prepuno pastrmke. Mi se nijesmo kupali jer smo došli na obalu jezera koja nije za kupače i samo smo mogli da vidimo kako se preko puta nas na drugoj strani kupaju oni koji su znali da izaberu stranu. Ipak smo otišli na drugu stranu. Na obali jezera nalazila se kamena kuća. Mislili smo da ćemo naći nekog ko tu živi kako bismo baš tu na obali jezera u tišini mogli da razgovaramo. Nažalost, kuća je bila zaključana, kasnije smo dobili i objašnjenje da je “podne” u stvari vrijeme kad se stoka čuva po okolnim planinama, tako da smo zatekli samo one mještane koji su tu vikendom ili one koji ne drže stoku. Porodica Rašović tek što je napravila pravu planinsku brvnaricu, pa smo se

Bukumirsko jezero udobno smjestili na terasu i uz domaće proizvode započeli priču o onome što najviše muči mještane. “Ovo je Rikavački katun i ima oko 30 vikendica i koliba. Osam je koliba gdje ljudi ovdje izdižu sa stokom, a ostalo su sve vikendice. Ni 300 metara nema odavde do albanske granice. Dođu nam komšije, da posjede i popričaju, ali dođu i da rade za nadnicu, dođu i da se kupaju. Život na katunu je dobar, ima dosta izvora sa vodom tako da nam to nije problem. Noći su ovdje predivne, to se mora doživjeti, jer je teško riječima opisati. Mjesečina je takva kao da je dan”, objasnio je Mirko Rašović. On nam je objasnio da na katunu ima dosta omladine i djece, ali kako je već početak septembra svi su zbog škole otišli, a ostali su samo penzioneri i stočari. Inače

je preko ljeta vrlo živ katun. Ono što je veliki problem je loš put. “Put je veoma loš, ali ga još više uništavaju turisti koji u velikom broju dolaze ovdje, bude i po dvadeset džipova dnevno. Niko od mještana se ne bavi turizmom tako da turisti dolaze ili u svojoj režiji da borave pod šatorom ili organizovanim dnevnim turama”, kazao je Rašović. On je dodao da u katunu ima i stočara koji izdižu iz sela Fundina. Naš domaćin nam se još požalio da brine šta će biti sa ribljim fondom u jezeru, jer kad mještani odu sa katuna, kako veli, dolaze ljudi sa mrežama i odnose velike količine ribe. Dodao je da na granici nema ni lovočuvara niti vojske, tako da se riba nemilosrdno uništava. Zorica Bulatović

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

PodGorica: na starom aerodrom

Ustanova nosi ime pjesnika Dragana Kašćelan

Gradonačelnik cetinja u ZaGrebu

Kvalitetna signalizacija za bezbjedni saobraćaj

Projektovanje i dimenzioniranje saobraćajne infrastrukture nije moguće bez pouzdane saobraćajne studije, a bezbjedan saobraćaj bez kvalitetno planirane saobraćajne signalizacije, ocijenio je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan tokom susreta sa predstavnicima Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. On je sa prodekanom za nauku i vanjsku saradnju Tomislavom Josipom Mlinarićem i rukovodiocem

Kancelarije za projekte i transfer tehnologija Markom Šoštarićem razgovarao o potencijalnim modelima saradnje u susret izradi projekta saobraćajne signalizacije za Prijestonicu Cetinje. Delegacija se u Zagrebu sastala sa predstavnicima partnerskih organizacija iz tog grada, Karlovačke županije i Tomislavgrada sa kojima priprema aplikaciju za zajednički projekat koji bi trebalo da bude finansiran iz EU fondova, saopšteno je iz Prijestonice.

HerceG novi: Procijenili da školski objekat nije beZbjedan

Školu će voditi uprava kako je i predviđeno Iz Uprave škole “Dašo Pavičić” povodom polemika u vezi sa preseljenjem područnog odjeljenja u Igalu u područno odjeljenje u Sutorini, kome se roditelji protive saopštili su juče da “školu vodi uprava, koja tome i služi”. Kako su kazali, roditelji ne mogu vršiti funkciju uprave škole. “Ako je uprava procijenila da objekat u Institutu Igalo dugoročno gledano nije bezbjedan, i da je svrsishodnije preseljenje u odjeljenje na Sutorini svega nekoliko kilometara dalje, roditelji tu odluku moraju ispoštovati, ili prepisati djecu u drugu školu. Jer dugoročan boravak djece u nebezbjednom školskom objektu i posljedice koje iz toga mogu proiza-

ći su odgovornost škole, a nikako tema kojom će roditelji, mediji, opština ili bilo koja druga strana spekulisati, saopštili su iz škole. Dakle, obaveza škole je da organizuje nastavu kako smatra najcjelishodnijim i najbezbjednijim, a obaveza roditelja je da šalju djecu u osnovnu školu. Sve drugo je domen prepucavanja, pregovora i cjenkanja u koje, kada je ovako važna tema na dnevnom redu, nemam nikakvu namjeru da ulazim. Zakonite odluke uprave ove škole, koje služe najboljem interesu djece, u ovom slučaju apsolutno nijesu otvorene za javnu debatu”, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktor škole Branislav Krečković. S.M.

Vrtić se prostire na 3.000 kvadrata, na zemljištu koje je donirao Glavni grad, a nalazi se u sklopu predškolske ustanove „Đina Vrbica“. Vrpcu su simbolično presjekli ministar prosvjete dr Damir Šehović, gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković i direktor Ustanove Vuk Stanišić, dok je porodica pjesnika Dragana Radulovića otkrila ploču sa nazivom vrtića. Šehović je poručio da je značaj socijalizacije u predškolskim ustanovama nemjerljiv, istakavši da pored ovog projekta, Ministarstvo intenzivno radi na izgradnji još četiri vrtića. “U samoći stvaramo velike stvari, bivamo kreativni, „punimo baterije“ i osvajamo mir. Ali sa drugim ljudima, u društvu, kroz interakciju, hrabrenje, prijateljstvo, dobrotu koja se ogleda u svakodnevnim stvarima, kroz zajedničko učenje da prevazilazimo probleme i konflikte, mi zapravo postajemo veliki i ostavljamo trag. Trag na drugim ljudima, a samim tim i društvo. Toj interakciji, suživotu, važnosti da osvojimo sopstvenu slobodu, ali istu tu slobodu damo i drugima, počinjeno da se učimo već od predškolskog uzrasta. Upravo zato su vrtići, baš kao i škole, mnogo više od običnih objekata. To su hramovi u kojima se naši najmanji socijalizuju, jačaju, na-

vikavaju na okruženje van porodičnog, počinju da razumiju da imaju obaveze – prema sebi i drugima, uče se samodisciplini, ali i hrabrosti, dijeljenju i prijateljstvu. Danas svečano otvaramo jedan vrtić, dok se jedan u Tuzima uveliko gradi, ubrzo počinjemo sa izgradnjom trećeg u Baru, a za dva je projektovanje pri kraju. Samo od ovog mjeseca mi imamo 500 novih mjesta u predškolskim ustanovama na nivou glavnog grada“.

Novi vrtić, koji će biti u sastavu predškolske ustaNove „ĐiNa vrbica”, ima osam radNih soba za jasleNe grupe, 12 za grupe u vrtiću, osam kaNcelarija i ceNtralNom kuhiNjom. Gradonačelnik Vuković poručio je da je Glavni grad posvećen učestvovanju u širenju kapaciteta predškolskih ustanova zajedno sa Mini-

kolašin: vuksan PoPović oPtužio miloša vlaHovića Za štet

Za povratak otpuštenih u Službu za

Vuksan Popović

Bivši predsjednik Sindikalne organizacije Službe zaštite i spasavanja i radnik te službe Vuksan Popović u svom reagovanju na tekst objavljen u DN pod naslovom “Komandir Službe zaštite i spasavanja postao nastavnik muzičkog“ istakao je da će zbog nezakonitog rada bivšeg komandira službe zaštite Miloša Vlahovića opštinski budžet biti oštećen za iznos oko 300.000 eura, što će sve morati da plati nova izvršna vlast. “Vlahović je za vrijeme vladavine bivše predsjednice op-

štine Željke Vuksanović primao lične dohotke četri godine u vrijeme trajanja zabrane rada iako na posao nije dolazio za te četiri godine ni 15 dana. On je donio sistematizaciju radnih mjesta u vrijeme trajanja zabrane rada i bez posla u našoj službi ostavio 10 radnika. Pojedini radnici su već dobili rješenja za vraćanje na posao, a Vrhovni sud je zauzeo stav da je Vlahović neovlašteno lice za davanje otkaza radnicima zbog zabrane rada”, kazao je Popović. On je istakao da je Vuksano-

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

aktuelno

Mu otvoren novi vrtić

Sa jučerašnjeg sastanka

Foto: Iva Mandić

e poznatog a raDUlovića

starstvom prosvjete. “Gradska uprava je u prethodnom periodu stvorila planske pretpostavke da se u svim djelovima grada u kojima je procijenjeno da postoji nedovoljan smještajni kapacitet u predškolskim ustanovama, izgrade novi objekti. Istovremeno, Glavni grad je ustupao besplatno građevinsko zemljište, oslobađao investitore obaveze plaćanja za komunalno opremanje, a u skladu sa mogućnostima i besplatno korišćenje prostora koji su u vlasniš-

tvu Glavnog grada, kako bi bili prilagođeni za boravak naših najmlađih sugrađana. U realizaciji ovog projekta Glavni grad je učestvovao u ovom projektu ustupivši zemljište površine 9.119 m2, čija vrijednost iznosi oko 1.800.000 eura. Podsjetiću da smo bili partneri i u izgradnji vrtića u Zagoriču, da su u toku radovi na vrtiću u Tuzima, a uskoro se očekuje i izgradnja vrtića u Bloku VI, kao i stavljanje u funkciju jedinice u Staroj varoši“, rekao je on. Kako je naveo direktor novootvorene ustanove Stanišić, „prvi put imamo ovako značajno rasterećenje kapaciteta. Priča o vrtiću ima jednu emotivnu stranu, jer nosi ime Dragana Radulovića, te se osjećam počastvovanim što učestvujem u aktivnostima koje imaju za cilj da se njegovo ime nikad ne zaboravi“. Novi vrtić, koji će biti u sastavu predškolske ustanove „Đina Vrbica”, ima osam radnih soba za jaslene grupe, 12 za grupe u vrtiću, osam kancelarija i centralnom kuhinjom. Visina investicije je 2,7 miliona eura, dok je Glavni grad u izgradnju vrtića uložio zemljište površine 9.119 kvadrata, vrijednosti od oko 1,8 miliona eura. Vrtić je izgrađen u okviru projekta sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope za izgradnju sedam vrtića širom Crne Gore.

tu načinjenu budžetu oPštine

aštite oko 300.000 eura vić dala otkaz prethodnom komandiru Željku Darmanoviću koji je jedini ispunjavao uslove za rad kako bi na pomenuto radno mjesto postavila koalicionog partnera. “Vuksanović je nezakonito raspisala konkurs kako bi Vlahović bio primljen na mjesto komandira, ali je Upravna inspekcija reagovala i konstatovala da konkurs nije mogao biti raspisan i da radno mjesto komandira nije bilo upražnjeno. Nakon toga Vuksanović je konkurs poništila, ali je i pored svega Vlahovića nagradila da prima nezako-

nito lične dohotke čitavo vrijeme njene vladavine. Pitam se da li je Vlahović od nekoga nagrađen za nepoštovanje zakona Crne Gore i zato dobio mjesto nastavnika muzičkog i fizike u Dragovića Polju”, kazao je Popović. Zahvaljujći nezakonitom otpuštanju radnika od strane Vlahovića, kako je Popović istakao, troškovi advokata i suđenja na Upravnom sudu iznosi oko 20.000 eura, a za radnike koji se iz pomenute službe budu vratili na posao troškovi će iznositi oko 300.000 eura, što će nova vlast morati da plati. Z.B.

Podgorica-regionalni dijagnostički i istraživački centar

Zajednički projekat Crne Gore i ŠvajCarske

ri, koji bi uključivao i projekte edukacije namijenjene zdravstvenim radnicima na osnovu najsavremenijih naučnih i obrazovnih dostignuća“, istakao je profesor Kesler. Budući da se radi o veoma zahtjevom projektu on će biti realizovan fazno. Glavni grad je predočio koje su to raspoložive lokacije koje bi odgovarale ovoj namjeni, a ponuđene su, u skladu sa nadležnostima Glavnog grada, sve olakšice za dobijanje neophodne dokumnetacije za gradnju bez finansijske kompenzacije.

„Uprava Glavnog grada je počastvovana što je upravo Podgorica izabrana da bude regionalni dijagnostički i istraživački centar i, imajući u vidu značaj ovog projekta, mi ćemo dati svoj puni doprinos i nastojati da budemo što bolji partner u svakoj od faza realizacije ovog projekta“, saopštio je danas gradonačelnik Dr Ivan Vuković na sastanku sa švajcarskom delegacijom predstavnika Swiss Continence Fondacije, predvođene profesorom Tomasom Keslerom, predsjedavajućim Fondacije i šefom katedre za

neuro-urologiju na Univeritetu u Cirihu i Univerziteteskoj bolnici Balgrist. Sastanku su prisustvovali i ministarka nauke Dr Sanja Damjanović, kao i direktor Kliničkog centra dr Jevto Eraković. U cilju unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite u Crnoj Gori, profesor Kesler je nedavno pokrenuo incijativu povodom izrade zajedničkog projekta između Crne Gore i Švajcarske pod okriljem Swiss Continence Fondacije. „Projekat bi podrazumijevao formiranje dijagnostičkog centra u Crnoj Go-

nikšić:

oPštini Herceg novi Predata tri stana u zgradi u MeljinaMa

Laureati Govedarica i Mićunović Većinom glasova žiri je donio Odluku da se Nagrada oslobođenja Nikšića za 2018. godinu dodijeli Dušanu Govedarici, za ukupno književno stvaralaštvo i prof. Branislavu Mićunoviću, za dopirnos razvoju kulture u opštini Nikšić. Nakon odluke od dodjeli Septembarske nagrade, žiri je obavješten da je predsjednik Opštine donio odluku o dodjeli Povelje Opštine Nikšić Tatjani Vukićević, heroini našeg doba, kako su je nazvali sugrađani, koja je donirala bubreg dvadesetogodišnjem Nikoli Mijuškoviću, za humanost koja će joj biti uručena na Svečanoj sjednici Skupštine opštine Nikšić, 18. septembra 2018. M.R.

Tri stana su koštala ukupno 84.800 eura

Shodno Odluci o pribavljanju imovine radi rješavanja stambenih pitanja službenika i namještenika zaposlenih u organima lokalne uprave, Opština Herceg Novi je preuzela u posjed tri stana u stambenoj zgradi u Meljinama. Stanovi su sada u vlasništvu Opštine Herceg Novi, koja ih je preko svog opunomoćenog predstavnika preuzela od “Crnogorskog fonda za solidarno stambenu izgradnju” doo Podgorica. Na ovaj način su zaokruženi postupci koji su vođeni još od 2006. godine u vezi izgradnje ove zgrade, s tim što Opština Herceg Novi ima potraživanja prema “Crnogrskom

fondu za solidarno stambenu izgradnju” u vezi sa još dva stana, i taj predmet je pred sudom. Opština Herceg Novi će u narednom periodu, shodno svojim propisima, dati mogućnost službenicima i namještenicima da stanove kupe po povoljnim cijenama. Tri stana, ukupne površine, 145 kvadratnih metara koštali su 84.800 eura. Primopredaji ključeva prisustvovali su Glavni gradski administrator Nenad Đorđević i načelnik Sekretarijata za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Opštine Herceg Novi Aleksandar Kovačević. S.M.

AKTUELNO 28 DIREKTOR NPCG ELVIR KLICA ZA VIKEND NOVINE: SEZONA SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

Letilicama i aplikacijom do zaštite prirode VN: Kako se JP NPCG bori protiv nelegalnih aktivnosti na području nacionalnih parkova i koji su novi koraci preduzeti u pogledu zaštite životne sredine? Klica: Službe zaštite imaju veliku ulogu i obavljaju raznovrsne aktivnosti koje se tiču zaštite prostora i evidentiranja svih vidova nelegalnih aktivnosti u granicama zaštićenih prirodnih područja. Takođe su u cilju zaštite prirode, NPCG počeli sa primjenom tehnoloških uređaja kao što su letilice. U tom pravcu, od velikog je značaja i nova mobilna aplikacija koja, osim svih informacija koje se tiču turističke ponude i prirodnih i kulturnih vrijednosti, sadrži polje Prijavi problem. Svi odgovorni građani imaće mogućnost da prijave sve eventualne nezakonite radnje na prostorima parkova i na taj način omoguće efikasnije djelovanje Službi zaštite. Uvođenjem drugačijeg pristupa zaštite, kroz inovativna tehnološka rješenja, unaprijediće se suzbijanje nelegalnih aktivnosti koje se tiču nekontrolisanog izlova ribe. Takođe veliki napor ulažemo u suzbijanju nelegalnih aktivnosti, kada je riječ o šumskim ekosistema, konkretno kada se radi o nelegalnoj sječi i svim oblicima devastacije prostora, čemu ćemo biti beskompromisno posvećeni. U tom pravcu posebno naglašavamo da je novi menadžment zabranio ekonomsku eksploataciju šuma sa prostora parkova.

SLJEDEĆE GODINE TU VOZIĆI NA BIOGRADS

Ljetnja sezona je na izmaku, a Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore (JPNPCG), već se može pohvaliti izvanrednom posjećenošću turista. U razgovoru za Vikend novine, direktor JUNPCG Elvir Klica otkriva, koji broj posjetilaca se očekuje do kraja oktobra, na koji način je turistička ponuda obogaćena

Biogradsko jezero iz godine u godinu sve posjećenije

u proteklih godinu dana, te koje se interesantne ponude i projekti očekuju u narednom periodu. VN: Da li ste zadovoljni posjećenošću Nacionalnih parkova tokom sezone? Koliko je turista posjetilo Nacionalne parkove u minulom periodu, a koji se broj posjeta očekuje do kraja sezone? Klica: Kada je riječ o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, možemo slobodno reći da je ona uspješna za Nacionalne parkove, što je prije svega, rezultat je kontinuiranog i predanog rada na brendiranju naših Nacionalnih parkova na tržištima u Evropi i svijetu. Od početka ove godine do 2. septembra, na ukupnom nivou, Nacionalne parkove Crne Gore je posjetilo 340.138 posjetilaca, što je za oko 30 posto više u odnosu na isti period prošle godine. NP Durmitor je do sada posjetilo 165.000 posjetilaca, NP Skadarsko jezero 73.218, NP Biogradska goru 42.683 posjetilaca, NP Lovćen 48.069 i NP Prokletije 10.579 posjetilaca. Imajući u vidu trend rasta broja posje-

tilaca, kao i najavljene povoljne vremenske prilike za izlete i boravak u prirodi, u septembru i u oktobru, do kraja sezone, očekujemo više od 400.000 posjetilaca. VN: Koji je nacionalni park bio najposjećeniji tokom sezone? Klica: Svaki nacionalni park je karakterističan kako po svojim prirodnim vrijednostima, tako i po svojoj turističkoj ponudi, ali je posebna zainteresovanost za NP Durmitor, koji je prepoznat po raznovrsnoj turističkoj ponudi uključujući pješačenje, planinarenje, vožnju biciklima i rafting rijekom Tarom, koji već nekoliko godina hit u turističkoj ponudi Crne Gore.

obezbijeđen viši nivo turističke usluge. Osim najatraktivnije ponude raftinga rijekom Tarom, turisti su zainteresovani i za krstarenje Skadarskim jezerom i posmatranje ptica, obilazak edukativnih staza, planinskih jezera, centara za posjetioce, posjetu katunima posebno u NP Biogradska gora i degustaciju domaćih proizvoda. Takođe su turisti u NP Lovćen bili zainteresovani za posjetu Njegoševom Mauzoleju i uživanje u pejzažima sa lovćenskih vidikovaca, kao i pješačenje, planinarenje i vožnju biciklima. Isto tako, ljubitelji boravka u prirodi, pokazali su interesovanje za bungalove Lovćena i Biogradske gore i kampovanje.

VN: Šta je turiste najviše interesovalo kada su u pitanju nacionalni parkovi? Klica: Turistička ponuda ove godine je obogaćena stavljanjem u funkciju tri turističko-ugostiteljska objekta - dva nacionalna restorana „Crno jezero u NP Durmitor i „Biogradsko jezero u NP Biogradska gora i time je

OSIM DOMAĆIH POSJETILACA, NPCG POSJETILI SU TURISTI IZ SKORO SVIH KRAJEVA SVIJETA, KAO I NAJVEĆI BROJ TURISTA IZ REGIONA, ZAPADNE EVROPE I SKANDINAVSKIH ZEMALJA. TAKOĐE JE U PORASTU DOLAZAK TURISTA IZ AZIJE.

29 A PREMAŠILA OČEKIVANJA, NAJPOSJEĆENIJI NP DURMITOR SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

URISTIČKI SKOJ GORI

Turistička ponuda ove godine je obogaćena stavljanjem u funkciju tri turističko-ugostiteljska objekta - dva nacionalna restorana „Crno jezero” u NP Durmitor i „Biogradsko jezero” u NP Biogradska gora i time je obezbijeđen viši nivo turističke usluge. Rafting rijekom Tarom je već nekoliko godina hit u turističkoj ponudi Crne Gore

vebsajt. U primjeni je i upotreba novog logoa JP NPCG, kao i novog logoa za svaki nacionalni park koje smo izradili uz podršku UNDP-a. U saradnji sa NTO CG organizovali smo, u, brojne studijske posjete medija iz Njemačke, Austrije, Danske, Švajcarske, kao i iz zemalja regiona.

Naš najmlađi NP Prokletije, prepoznat po svojim prirodnim vrijednostima pod nazivom „Alpi na jugu Evrope , privlači sve veći broj turista i planinara imajući u vidu da ovo zaštićeno područje pruža idealne uslove za planinarske ture i pješačenje. Upravo je zbog toga, tokom godine organizovan niz planinarskih pohoda uz vodiče, što je svakako doprinijelo kako boljoj posjećenosti, tako i promociji ovog nacionalnog parka. VN: Iz kojih zemalja je bilo najviše turista? Klica: Osim domaćih posjetilaca, NPCG posjetili su turisti iz skoro svih krajeva svijeta, kao i najveći broj turista iz regiona, Zapadne Evrope i skandinavskih zemalja. Takođe je u porastu dolazak turista iz Azije. Posebno želimo da naglasimo da je veliki broj učenika i studenata posjetio naše Centre za posjetioce naročito povodom obilježavanja najznačajnijh ekoloških datuma u cilju podizanja nivoa svijesti mladih o značaju zaštite prirode.

VN: Koji su sve planirani projekti realizovani u prethodnih godinu dana? Klica: U cilju smanjenja sezonalnosti realizovali smo niz kapitalnih projekata sa Direkcijom za javne radove. Sadržaj turističke ponude je bogatiji za dva turistička voza i dva nacionalna restorana u NP Biogradska gora i NP Durmitor. Kako samotalno tako i u saradnji sa drugim subjektima, unaprijedili smo turističku infrastrukturu izgradnjom i postavljanjem novog odmorišnog mobilijara, obilježavanjem brojnih staza, postavljanjem smjerokaza i info tabli, izgradnjom objekata za Službu zaštite, novih ulaznih punktova sa suvenirnicama, javnih toaleta. Takođe smo izgradili i pristupne staze za lica sa posebnim potrebama na nekim lokalitetima, gdje je bilo moguće. U cilju promocije crnogorskih nacionalnih parkova i pružanja što kvalitetnije usluge, saradnji sa Studiom Lasso realizovan je projekat - an- Klica droid aplikacija i novi

AKTUELNO

VN: Na koji način je obogaćena turistička ponuda? Klica: Pored tradicionalne turističke ponude, na prostorima NPCG razvijaju se i uvode raznovrsni vidovi aktivnog turizma koji privlače sve veći broj posjetilaca. Turisti su u tom pravcu zainteresovani i za kajakarenje, zipline, avanturistički park, džiping ture itd. Takođe su na prostorima Parkova organizovane brojne promotivne aktivnosti i manifestacije kako samostalno tako i u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama. Pored tradicionalnog prvomajskog otvaranja u NP Biogradska gora, izuzetno su bili posjećeni Dani planinskog cvijeća u NP D u r m i t o r, Dani evropske baštine

u NP Skadarsko jezero, Dan koprive u NP Lovćen, Pješačenje sa ambasadorima u NP Biogradska gora, Međunarodni filmski festival Green fest u NP Durmitor, kao i brojni planinarski pohodi u NP Prokletije. VN: Da li ste razmišljali na koji način se interesovanje turista može zadržati i van turističke sezone? Klica: NPCG stvaraju uslove da se turistička sezona odvija tokom čitave godine, i da ne bude usmjerena samo na ljetnji i zimski aspekt. Novim projektima doprinijećemo razvoju sadržaja za turistički promet u pred i postezoni. Organizovanje različitih manifestacija i događaja, izložbi i kulturno-umjetničkih programa, kojima se promovišu vrijednosti Parkova, tradicionalni način života, doprinosi se ublažavanju sezonalnosti, posebno uključivanjem predstavnika lokalnih zajednica, VN: Koji su projekti JP NPCG u planu? Klica: Posebno izdvajamo uvođenje turističkih vozića u NP Biogradska gora što će biti, očekujemo, veoma interesantno posjetiocima ovog Nacionalnog parka. Naime, JP NPCG realizuje aktivnosti na rješavanju problema parkiranja u NP Biogradska gora u okviru zajedničkog projekta u saradnji sa U N D P, PKCG. Z a -

pravo je riječ o izmještanju parking prostora sa ovog područja. Za godinu dvije, kada kompletno zaživi projekat, parking prostor će biti izmješten na Kraljevo kolo gdje je planirano 15 parking mjesta za mala putnička vozila, 15 parking mjesta za autobuse i 30 parking mjesta za kombi vozila, odakle će turisti organizovano biti prevoženi do Parka sa dva turistička voza naizmjenično. VN: Kakve novitete možemo očekivati naredne sezone? Klica: JP NPCG dobija značajnu podršku od Direkcije javnih radova kroz kapitalna ulaganja, prije svega kroz ulaganja u putnu infrastrukturu u cilju bolje dostupnosti destinacije, ali i turističku infrastrukturu nacionalnih parkova. Na taj način u skladu sa Master planom za razvoj turizma, Prostornim planovima posebne namjene i našim operativnim planovima i svim državnim i regionalnim strategijama razvoja stremimo podizanju kvaliteta turističkih usluga i diversifikaciji turističkog proizvoda na druge zone i lokalitete koji nijesu valorizovani. Pored dva nacionalna restorana, dva nova turistička vozića, u cilju unapređenja turističke ponude planirani su brojni projekti i aktivnosti, kao što su, između ostalog, rekonstrukcija bivše vojne karaule u NP Prokletije, adaptacija objekta na Kraljevom kolu, te izgradnja parking prostora na ovom lokalitetu. Takođe je predviđen nastavak adaptacije dotrajalih objekata u Parkovima, kao i unapređenje postavki suvenirnica u kome su izloženi tradicionlani lokalni ručno rađeni proizvodi mještana sa prostora parkova.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

NacioNalNi parkovi dobili tehNološk

MobilnoM a do prirodni

⌦ Marina Ilić

prirodnim bogatstvima, istorijskim, gastronomskim i drugim znamenitostima crnogorskih nacionalnih parkova, korisnici Android operativnih sistema, od sada će moći da se informišu putem mobilne aplikacije. Ona omogućava pretraživanje pješačkih, biciklističkih i planinarskih staza, GPS navigaciju rutama, odabir brojnih aktivnosti, što će, vjeruju u NPCG povećati broj posjetilaca.

Pored promocije crnogorskih nacionalnih parkova, prirode, kulture, turizma aplikacija je dizajnirana tako da promoviše i gastronomske i brojne druge znamenitosti parkova.

Aplikacija Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG), koja je ove srijede aktivirana i prezentovana javnosti, namijenjena je korisnicima Android operativnih sistema i predstavlja svojevrstan vodič za turiste kroz svih pet crnogorskih nacionalnih parkova. Ona je dostupna na Google play prodavnici pod nazivom Nacionalni parkovi Crne Gore, do sada je skinuta već preko 100 puta, a komentari korisnika su više nego pozitivni. Kako je objašnjeno iz Javog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore, svi zainteresovani su uz pomoć ove aplikacije u mogućnosti da odaberu jedan od pet nacionalnih parkova, a zatim da pretražuju na interaktivnoj mapi više od 150 lokacija koje

se preporučuju. „Svaka lokacija sarži opis, fotografije, kao i navigaciju iste. Takođe, korisnici mogu da istražuju prirodne ljepote Crne Gore kroz bogat sadržaj virtulenih tura, galerije, istorije i kulture, kao i da kroz redovna obavještenja budu informisani o svim dešavanjima u parkovima“, saopštili su iz NPCG.

■ Da priroDna bo-

gatstva upoznaju i CrnogorCi

O značaju ovog projekta, na prezentaciji aplikacije govorio je i ministar odrzivog razvoja i turizma Pavle Radulović koji je istakao da je riječ o trijumfu održivog razvoja.

„Ovo je zaista spoj moderne tehnologije, odnosno projekat na platformi moderne tehnologije koji čine zaista dobro čitavom prirodnom okruženju, ne samo nacionalnih parkova u Crnoj Gori. Nadam se da će ova aplikacija pomoći prije svega Crnogorcima, jer imam vrlo pouzdane podatke da ljudi sa strane naše nacionalne parkove i prirodne ljepote poznaju mnogo bolje od nas. Njima nije muka da odu i istraže. Nadam se da će nam pomoći da se što bolje upoznamo sa detaljima prirodnih ljepota, zaista neponovljivih ljepota, koje imaju naši nacionalni parkovi i pomoći nam da tamo što češće idemo, da u njima ostavljamo što više novca, kako bi se taj isti novac višestruko vratio kroz zaštitu nacionalnih parkova i ulaganje u njihovu valorizaciju“, poručio je Radulović.

■ Doprinos zaštiti priroDe

Prema riječima direktora NPCG Elvira Klice, mobilna

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

100 150 i više puta je aplikacija Nacionalni parkovi Crne Gore preuzeta sa Google Play-a u posljednja dva dana, od kada je aktivirana

lokacija mogu se pretraživati na interaktivnoj mapi aplikacije Nacionalni parkovi Crne Gore

Aktuelno

Nacionalni park zaštićen da bi se u njemu uživalo Ministar Radulović napominje da nacionalni parkovi nijesu jedno parče kopna ili mora u Crnoj Gori oko kojeg treba da stavimo bodljikavu zicu da kroz nju propustimo struju, da tamo više niko ne smije da uđe. Nacionalni park, ističe on, nešto što je zaštićeno da bi se u njemu uživalo. „Ovakve ideje imao je daleke 1887. god, Kralj Nikola. Oni su već tada znali da se nešto mora štititi, ali niko nije obustavio bilo kakvu humanu aktivnost da adaptira potrebama i koje lokalno stanovništvo i oni koji su dolazili da u njoj uživaju koristili“, kazao je Radulović.

Sa predstavljanja mobilne aplikacije u Vranjinama

ku potporu, Novi sajt i logo u cilju povećaNja broja posjetilaca

aplikacijoM lakše ih ljepota crne Gore aplikacija Nacionalni parkovi Crne Gore nastala je u želji da se pruži kvalitetnija usluga i bolji doživljaj svima koji planiraju da posjete Nacionalne parkove. „Aplikacija je izrađena i razvijena u saradnji sa kompanijom Studio Lasso, čijem timu zahvaljujem na profesionalnom pristupu i inovativnim idejama koje su doprinijele stvaranju aplikacije, kao i Slavenu Vilusu i portalu Montenegro 360, koji nam je poklonio značajan dio fotografija. Od ove aplikacije očekujemo da doprinese zaštiti prirodnih dobara i poboljšanju kvaliteta pruženih usluga u Nacionalnim parkovima, jer će svaki korisnik biti u prilici da prijavi problem, eventualne nepravilnosti ili nezadovoljstvo. Takođe ćemo redovno vršiti ispitivanje korisnika o zadovoljstvu nivoom pruženih usluga i stanjem u parkovima.” Pored promocije crnogorskih nacionalnih parkova, prirode, kulture, turizma aplikacija je dizajnirana tako da promoviše i gastronom-

Logo NPCG ukazuje na jedinstvo i funkcionalnost

Nacionalni parkovi Crne Gore od srijede imaju i novi logo, a izrađeni su i logoi za svaki od pet nacionalnih parkova, uz pomoć UNDP-a. Direktor NPCG Elvir Klica kaže da su se u toku izrade opredijelili za deskriptivan pristup. „Logo JPNPCG ima oblik stabla čiju krošnju čini pet kamenih cvjetova u nepravilnoj organskoj formi kamena koji je dominantan prirodni materijal našeg podneblja. Njihov kružni raspored ukazuje na jedinstvo i funkcionalnost“, pojasnio je Klica. Što se tiče Skadarskog jezera, pri izradi logoa zadržan je simbol pelikana jer je on, kaže Klica, već prihvaćen i prepoznat u javnosti i ima komercijalnu primjenu u pratećim turističko-ugostiteljskim djelatnostima. „Znak Prokletija je predstavljen simbolima medvjeda i planine. Tražena je prava mjera u prikazivanju surovosti Prokleti-

ja kao njihove dominantne crte. Siva boja je odabrana kao analogija surovim kamenim liticama“, kazao je Klica. Znak Lovćena predstavljen je simbolom orla koji prelijeće preko Mauzoleja, ali ga i štiti, a boja, kaže Klica, asocira na boju državnih simbola Crne Gore. „Znak Biogradske gore predstavljen je simbolima srndaća i reljefa tog poručja. Visina poput Zekove glave koja zajedno sa simbolom srndaća stvara udolinu u kojoj je smješteno jezero. Odabrana zelena boja ukazuje na prašumu Parka. Znak Durmitora sadrži simbol divokoze u karakteristicnoj pozi pripreme za skok. Reljef ukazuje na poznato “Sedlo” kome je u ovom slučaju lijevi vrh formirao glavu divokoze, a desni crnogoricu. Negativna forma pri dnu znaka predstavlja Crno jezero, takođe jednu od znamenitosti Durmitora“, objašnjava Klica.

ske i brojne druge znamenitosti parkova. „Dakle, aplikacija omogućava pretraživanje pješačkih, biciklističkih i planinarskih staza, omogućava GPS navigacija rutama te, u konačnom, i sam odabir aktivnosti: krstarenje, kajakarenje, vožnja drvenim čamcima planinskim jezerima, rafting, splavarenje, posmatranje ptica, obilazak kulturnih spomenika, učešće u događajima, manifestacijama, radionicama prema vlastitim željama, i prema lokaciji. Digitalna karta danas obuhvata 150 lokaliteta“, dodaje Klica.

■ Novi sajt će povećati broj posjeta

Uporedo sa aplikacijom, od srijede je pušten u rad i novi vebsajt nparkovi.me, sa novim dizajnom, koji je, kako kaže Klica, sada prilagođen svim uređajima. „Novi sajt omogućava da na vrlo jednostavan način pristupite svim informacijama od značaja bilo sa mobilnog

telefona, tablet uređaja, personalnog računara ili drugog uređaja. Ono što je nama olakšalo posao, jeste jednostavan način ažuriranja ovih platformi, gdje svi zaposleni mogu uzeti aktivno učešće“, istakao je Klica. Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak-Kukavičić vjeruje da će novi sajt povećati broj posjeta Nacionalnim parkovima. „Kao što znamo, savremeni gost prije dolaska u destinaciju voli da istraži šta to nudi destinacija, da je doživi i sagleda na jedan drugačiji način, a savremeni načini tehnologije i ovaj sajt sigurna sam da će i u periodu koji je pred nama, septembar i oktobar, a i u narednom periodu, da doprinese da broj posjeta Nacionalnim parkovima bude još veći. Zajednički ćemo kroz naš sajt i kroz sajt Nacionalnih parkova i njihovim boljim uvezivanjem, sigurna sam u narednom periodu bilježiti ovako dobre, pozitivne rezultate“, navela je Radak-Kukavičić.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

Marketing

Na osnovu člana 98 stav 1 Zakona o visokom obrazovanju («Službeni list CG», br. 44/14, 47/15, 40/16, 42/17 i 71/17) i člana 41 Statuta Univerziteta Crne Gore,a na osnovu ovlašćenja iz Zaključka Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore br. 02-137/4 od 20.06.2018. godine, rektor Univerziteta Crne Gore raspisuje

KONKURS ZA UPIS STUDENATA U PRVU GODINU OSNOVNIH STUDIJA UNIVERZITETA CRNE GORE ZA STUDIJSKU 2018/2019. – IV upisni rok NAZIV ORGANIZACIONE JEDINICE UNIVERZITETA/ STUDIJSKOG PROGRAMA

1. Fakultet dramskih umjetnosti

Broj slobodnih mjesta za upis 20

Drama i pozorište

Gluma

Film i mediji

2. Fakultet likovnih umjetnosti

Slikarstvo

Vajarstvo

3. Pomorski fakultet

Pomorska elektrotehnika

Menadžment u pomorstvu i logistika

4. Fakultet za turizam i hotelijerstvo

Turizam i hotelijerstvo

5. Filološki fakultet

Crnogorski jezik južnoslovenske književnosti

Srpski jezik i južnoslovenske književnosti

Italijanski jezik i književnost

Ruski jezik i književnost

Francuski jezik i književnost

6. Filozofski fakultet

Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku

7. Mašinski fakultet

Mašinstvo

8. Metalurško-tehnološki fakultet

Metalurgija i materijali

Hemijska tehnologija

9. Muzička akademija

Izvođačke umjetnosti

Opšta muzička pedagogija

10. Prirodno-matematički fakultet

Matematika

Fizika

Biologija

UKUPNO

231

Ukupan broj mjesta na svakom studijskom programu povećava se za po 1 % po principu afirmativne akcije. Prijave na konkurs podnose se u ponedjeljak, 10. septembra 2018. Pravo prijave na konkurs za upis na studije ima crnogorski državljanin i stranac, u skladu sa zakonom, koji je stekao odgovarajuću kvalifikaciju IV-1 podnivoa Nacionalonog okvira kvalifikacija. Uz prijavu za upis, kandidat prilaže sljedeća dokumenta:

•

originalnu diplomu o položenom eksternom maturskom, odnosno stručnom ispitu;

•

originalna svjedočanstva o završenim pojedinačnim razredima srednjeg obrazovanja;

• •

diplomu “Luča” ili ekvivalentnu diplomu;

• •

posebnim propisom;

•

međunarodnom takmičenju iz predmeta koji su od značaja za nastavak

kopiju biometrijske lične karte, a za strance odgovarajuću ličnu ispravu koja se izdaje u skladu sa diplomu (ili ekvivalentni dokument) o osvojenoj prvoj ili drugoj nagradi na državnom ili

Stranac podnosi i dokaz o poznavanju jezika na kome se izvode studije, izuzev u slučaju kada je završio srednju školu na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori. Lice koje je podnijelo zahtjev za priznavanje inostrane obrazovne isprave, a postupak priznavanja nije završen prije isteka roka za podnošenje prijave za upis, može uslovno konkurisati za upis i upisati se na osnovu potvrde da je pokrenut postupak priznavanja kod nadležnog organa. U slučaju da zahtjev za priznavanje inostrane obrazovne isprave ne bude okončan do početka studijske godine, bude odbijen ili ako inostrana obrazovna isprava, na daje pravo na upis na izabrani studijski program Univerziteta, smatraće se da upis nije ni izvršen. U slučaju da kandidat podnosi duplikate umjesto traženih originalnih dokumenata, dužan je da kod predaje dokumenata potpiše izjavu da orginalna dokumenta nije iskoristio za ostvarivanje prava na upis na nekom drugom studijskom programu. Kandidat koji da netačnu izjavu biće eliminisan iz kvalifikacionog postupka. Testovi iz dva predmeta od značaja za nastavak obrazovanja za kandidate koji nisu imali eksterni maturski, odnosno stručni ispit polažu se u utorak, 11. septembra 2018. Prijemni ispiti za fakultete i akademije koji ih organizuju, a koji su dodatni uslovi za upis, polažu se prema rasporedu koji će biti istaknut na oglasnim tablama univerzitetskih jedinica, 12. i 13. septembra 2018. Upis kandidata i izdavanje uvjerenja izvršiće se zaključno sa petkom, 14. septembra. Upis studenata na Univerzitet Crne Gore bliže je uređen Pravilnikom o bližim uslovima, kriterijumima i postupku upisa u prvu godinu osnovnih studija Univerziteta Crne Gore (Bilten UCG, br.432/18). Pravilnik je objavljen na web stranici Univerziteta Crne Gore: www.ucg.ac.me.

KULTURA

PROGRAM FIAT A TOKOM VIKENDA

Tri komada koja su u trci za glavne nagrade

Predstave „Ćao, prijatno“, „Sablazan u dolini Šentflorijana“ i „Sin“ biće izvedene tokom vikenda u okviru takmičarskog programa Festivala internacionalnog alternativnog teatra FIAT. Komad „Sablazan u dolini Šentflorijana“ biće izveden na Velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“ večeras (subota) od 20 sati. U pitanju je koprodukcija Festivala Velenje iz Slovenije, Tanzelarije iz Bosne i Hercegovine, te PUBS-a, Instituta za savremeni ples i Balkan Dance projekta iz Srbije. Režiju potpisuje Aleksandar Nikolić, a igraju Mojca Majcen, Ema Janković, Zulejha Kećo... Večeras je na programu i predstava „Ćao, prijatno“, istoimenog pozorišnog udruženja iz Sko-

plja, koja će u dvorištu Kuslevove kuće biti igrana večeras od 22 časa. Isti komad, čiju režiju potpisuje Siniša Evtimov, i u kom igraju Valentin Kostadinvoski i Atanas Atanasovski biće izveden sjutra veče na Pjaci od kina u Kotoru od 22 sata u okviru segmenta FIAT putovanje. Na Velikoj sceni KIC-a sjutra veče od 20 sati na programu je predstava „Sin“, Kraljevskog pozorišta Zetski dom, po tekstu Mirjane Medojević, a u režiji Mirka Radonjića. U komadu koji govori o posljedicama rata, odgovornosti, krivici i oproštaju, koristeći priču o malom čovjeku i njegovoj djeci, uloge tumače Srđan Grahovac, Marija Đurić i Omar Bajramspahić.

Iz komada sablazan u dolini Sentflorijana

KONCERT DIVE U HOTELU PALAS

Zdenka Kovačiček nastupa na Petrovac džez festivalu Poznata hrvatska džez pjevačica Zdenka Kovačiček nastupiće u nedjelju, u 21 sat, u petrovačkom hotelu Palas, u sklopu dvanaestog po redu Petrovac Jazz Festivala. Kovačiček je sa trinaest godina počela vokalnu karijeru započela je u duetu ‘Hani’, gdje je pjevala zajedno sa Nadom Žitnik. Nakon što se duet razišao, nastupala je po Evropi u raznim klubovima, gde je pjevala sa mnogim poznatim muzičarima (Bil Hejli, Kinks, INK Spots

i drugi) i otkrila svoj talenat prema džezu, soulu i bluzu. Nakon toga počinje saradnju sa najboljim zagrebačkim džezerima Boškom Petrovićem, Miljenkom Prohaskom, Damirom Dičićem i mnogim drugima. Tokom svoje muzičke karijere sarađivala je sa kultnim sastavima kao što su Nirvana (zagrebački trio), Tajm, Bijelo dugme, YU jazz-rock selekcija, dok saradnja sa Telephone blues bandom traje i danas.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

INTERVJU: REDITELJ ANDRO MARTINOVIĆ

DJEDU VELJKU SAM DA ĆU J Svaki susret sa publikom, a naročito prvi, nosi vrstu uzbuđenja, pa i napetosti

⌦ Sonja Ičević Dugometražni igrani film našeg reditelja Andra Martinovića, “Između dana i noći” svjetsku premijeru imao je na prestižnom Filmskom festival u Montrealu, u okviru takmičarske selekcije debitantskih ostvarenja. Film je nastao u koprodukciji Artikulacija Filma, Zillion Filma i kuće Mimesis, a u glavnim ulogama pojavljuju se Lazar Ristovski, Tihomir Stanić, Mirko Vlahović, Srđan Grahovac, Marko Baćović… “Između dana i noći” čine tri priče o ocu i sinu u tri vremenska razdoblja - na kraju Drugog svjetskog rata, u vrijeme pada Berlinskog zida i nakon raspada Jugoslavije. U svakoj od priča, otac i sin će se naći u takozvanim graničnim situacijama, u kojima dolazi do preispitivanja vlastite egzistencije. Odluke koje su primorani da donesu nepovratno će promijeniti njihove živote. Nakon premijere u Montrealu, “Između dana i noći” biće prikazan u Leskovcu, a domaća publika imaće priliku da ga vidi na jesen. U razgovoru za Vikend novine, reditelj Martinović go-

vori o debitantskom dugometražnom ostvarenju, dugotrajnom procesu stvaranja, budućem festivalskom životu, a komentariše i dešavanja na domaćoj filmskoj sceni.

■ NEZAVRŠENA PROŠLOST

Svaki susret sa publikom, a naročito prvi, smatra Martinović, nosi vrstu uzbuđenja i napetosti, pa je sa takvim osjećanjima protekla i premijera u Montrealu. “Razmišljate kako će film biti primljen, da li će se osjećanja i razmišljanje otisnuti u slikama u pokretu raširiti salom ili će sve proći gluho, da li će određeni nedostaci, kojih ste svjesni, izgubiti u odnosu na dejstvo cjeline. Jer, dobar film ima više mana, a loš samo jednu… Najzad, svako prikazivanje, pa i ovo u Montrealu pratio je jedinstveni osjećaj sreće - vidjeti svoj film na velikom platnu”, sumira utiske Martinović. Započeti festivalski život na Filmskom festival u Montrealu, mjestu izvjesne tradicije i renomea izuzetno je značajno, ali se Martinović ipak nada da to neće biti jedina referenca ovog filma.

Kadar iz filma “Između dana i noći”

FILM ČINE TRI PRIČE O OCU I SINU, A POSLJEDNJA SE MOŽE POSMATRATI KAO LJUDSKI DAN PRODUŽEN U BESKRAJ, JER SVI DANI U KOJIMA OTAC UZALUDNO TRAGA ZA SINOM KOJI JE NESTAO LIČE JEDAN NA DRUGI “Pažnja koju dobijete zahvaljujući festivalima pozitivno se odražava na dalji plasman filma i na rejting, ne samo vas kao autora već i kinematografije iz koje dolazit, iako kvalitet onoga što veliki festivali nude tokom godina oscilira”, kaže Martinović. U ovu filmsku priču, koja jasno dočarava posljedice koje nam prošlost može ostaviti, publiku na pravi način uvodi engleski prevod naslova, “Neverending Past”, odnosno “nezavršena prošlost”. “Opredijelili smo se za to da naslov na engleskom i drugim stranim jezicima ne bude doslovan prevod naslova koji stoji u asocijativnoj vezi sa čuvenom Lubardinom slikom. Ako u arhitekturi postoje nemjesta onda bi to bio njihov pandan u vremenu, ovdje upotrijebljen kao trenutak u kojem u dvijema pričama dolazi do razotkrivanja prije nego do klasičnog raspleta. Treća se, pak, može posmatrati kao ljudski dan produžen u beskraj, jer svi dani u kojima otac uzaludno traga za sinom koji je nestao liče jedan na drugi. Nezavršena prošlost jeste svojevrsni hronotop ovog filma. Podsjetiću čitaoce na naslov jedne zbirke

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

KULTURA

NAKON PREMIJERE FILMA ª IZMEĐU DANA I NOĆIº U MONTREALU

U MANDIĆU OBEĆAO JEDNOM SNIMITI FILM Vjerujem da ne treba isuviše ići u autointerpretaciju, jer postoji opasnost od ‘učitavanja’ značenja ili objašnjavanja stvari koje su razumljive same po sebi

pjesama Dušana Matića, koju svi osjećamo na svojoj koži, ma kojoj generaciji da pripadamo i bili toga svjesni više ili manje: ‘Prošlost dugo traje’. Kada samo pogledate danas situaciju u našem regionu, čini se i dalje od toga – ‘Prošlost je tek počela’”, smatra naš reditelj.

■ FILM KOJI POSTAVLJA PITANJA

Ovim filmom Martinović je želio da podstakne budućeg gledaoca na određena osjećanja i razmišljanja, pritom otvarajući aktuelne društvene teme. “Vjerujem da ne treba isuviše ići u autointerpretaciju, jer postoji opasnost od ‘učitavanja’ značenja ili objašnjavanja stvari koje su razumljive same po sebi, ali u svakom slučaju, nadam se da će film djelovati na gledaoca. Govorim u jednini, jer u podsvijesti je uvijek taj ‘idealni’ gledalac, koji će prepoznati ono što je važno, a opet neće biti odveć strog prema vama. Pokušali smo napraviti film koji postavlja pitanja, otvara neke teme koje su nam se činile aktuelnim, na način koji nas

možda može udostojiti i nekog odgovora”, pojašnjava Martinović. Premijeri u Montrealu prethodio je višegodišnji rad, a budžet kojim se raspolagalo iznosio je 300 hiljada eura, što, kako naš sagovornik kaže, “svima koji znaju nešto o filmu zvuči kao šala”. Ekipa koja se oko ove priče okupila je brojna, pa osim velikog broja glumaca, Martinović podsjeća da je snimatelj bio Rade Vladić, scenograf Milenk o Jere-

mić, producent Ivan Đurović, dizajner zvuka Igor Perović, montažer Andrija Zafranović… “Moja zahvalnost, pak, pripada svima onima koje ćete vidjeti na špici, ali i nekima kojih tu nema, a na koje sam mislio radeći film. Recimo, Veljku Mandiću, glumcu i mom djedu, kojem sam jednom dao maglovito obećanje da ću snimiti film. Naravno, bilo je i onih koji su činili koliko su mogli da se ovaj film ne snimi i ne završi. I to je nešto na šta morate računati i sa čim morate da se nosite… Problemi su katkad bili isuviše veliki, dovodeći nas u gotovo bezizlazne situacije. Naravno, tada je pritisak na vas kao reditelja da riješite kako dalje, da film izvedete na put. I tada

ste vjerovatno najusamljeniji čovjek na svijetu. Opet, kada te slike u pokretu počnu da se slažu, javlja se bojazan da li je bilo vrijedno svega, da li je film otišao u nepovrat, i postoji samo jedan uzvišeni cilj koji me budi noću - da se ne obrukam”, kaže Martinović. Crnogorska premijera, najavljuje, biće upriličena na jesen, kada će se krenuti sa distribucijom “u ovo malo kina koja su preostala”. “Da budem iskren, za mene će to umnogome biti prava premijera, uz sav respekt prema Montrealu i drugim festivalima koji će uslijediti”, ističe Martinović i dodaje da se nada da film, za koji već postoji izuzetno interesovanje, čeka zanimljiv i bogat festivalski život. “Ukazuje na to i okolnost da su nam bila odškrinuta vrata još jednog festivala sa prestižne FIAPF-ove liste, ali smo ipak prihvatili poziv iz Montreala. Nije to, međutim, film pravljen prema modelu koji je u modi kada su veliki festivali u pitanju, a to je danas film koncepta, odnosno film koji katkad više podsjeća na performans. Ovdje postoji određena dramska struktura interpretirana kroz, nadam se, specifičan rediteljski postupak. Bez želje da prizivam velike etape u filmskoj povijesti i još manje imena koja bih neskromno dovodio u vezu sa onim što smo uradili, čini mi se da je onda kada je imao ono što u teoriji zovemo pričom, uz beskompromisan autorski stav, film imao i društveni značaj”, kaže njegov autor.

■ NOVA ENERGIJA DOMAĆEG FILMA

On se na kraju osvrnuo i na trenutnu situaciju u našoj kinematografija, istakavši da je izvjesno da je situacija u crnogorskom filmu danas bolja nego što je to bilo nekoliko godina unazad. “Trud svih ljudi koji su činili koliko su mogli da se ideja o filmu u Crnoj Gori održi, ipak je dao neki rezultat. Koliko je važno sistemsko promišljanje stvari pokazuje i rad dvije institucije koje se bave filmom: Filmskog centra, koji se bavi savremenom produkcijom, i Kinoteke, koja se stara o našem filmskom nasljeđu”, napominje Martinović i dodaje das u početni rezultati Filmskog centra veoma zapaženi, kao i da su unijeli novu perspektivu i novu energiju u proces stvaranja i plasmana filmova. “Sa druge strane, srećno se to podudarilo sa prisutnošću naših dugometražnih, kratkih i dokumentarnih ostvarenja na prestižnim festivalima - od regionalno značajnog u Sarajevu, preko niza međunarodnih festivala, do onih svjetskog glasa, poput Montreala i, nadasve, Venecije. Neopravdano se, ponekad, zaboravlja naša filmska prošlost, i zato bih ovu priliku iskoristio da podsjetim da su naši filmovi ranije već učestvovali na festivalima u Kanu i Moskvi, da je film Živka Nikolića “U ime naroda” bio baš u Montrealu, a da su autori koji pripadaju i Crnoj Gori bili zastupljeni u Veneciji i Berlinu. Uistinu, bilo je to u vrijeme one velike zajedničke države, kada je filmu pripadalo mjesto za koje će se naša kultura u cjelini još dugo boriti”, zaključio je Martinović.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

ČASOPIS ZA LOKALNU SAMOUPRAVU I BAŠTINU

Novi broj Komune u cjelosti posvećen Nikšiću Novi broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine “Komun@”, koji je već u prodaji, u cjelosti je posvećen Nikšiću. Donosi priče iz istorije, kulture, sporta... Nova “Komuna” donosi esej prof. dr Milenka Perovića o podizanju spomenika Ljubu Čupiću, i priču na istu temu Svetlane Mandić sa naslovom “Osmijeh se vratio gradu”. Slobodan Bato Mirjačić piše o izgradnji novog spomenika u Nikšiću pod naslovom “U slavu i čast komitima”. Časopis počinje

uvodnikom “Zavičaj evropskih velikana” iz pera Veselina Grbovića, prvog čovjeka nikšićke opštine koji ističe “da je Nikšić dugo bio tvrđava na prometnom putu i granici, pa mu je zato istorija kao nijednom drugom kraju ostavila brojne datume, ljude i događaje za pamćenje i sjećanje, kao i bogatu kulturnu baštinu”. Zoran A. Bošković donosi priču o sudbonosnim datumima pod Trebjesom pod naslovom “Dva slobodarska septembra”. “Komun@” objavljuje ek-

17.

SEPTEMBRA U PROSTORIJAMA MUZIČKE ŠKOLE U NIKŠIĆU BIĆE PREDSTAVLJENO 28. SPECIJALNO IZDANJE KOMUNE, U OVIRU OBILJEŽAVANJA 18. SEPTEMBRA - DANA OPŠTINE NIKŠIĆ

skluzivnu priču o nikšićkom Romeu i Juliji pod naslovom “Čast i ljubav jači od bruke i mržnje”, autora mr Saita Šabotića, a Veselin Konjević piše o iseljavanju nikšićkih muslimana koja su započela još 1864. godine. Radmila Uskoković Ivanović u novom broju časopisa predstavlja vizionara i humanistu Stanislava Ćana Koprivicu, a Slobodan Vuković, Vita Nikolića i drumovanje sa njim. U ovom broju Komune još mnoštvo zanimljivih tekstova.

OVOGODIŠNJI LAUREAT PRIZNANJA IZ OBLASTI TEORIJE

PET KNJIGA U IZBORU Z K njige Divne Vuksanović, Tijane Vukić , Predraga Fincija, Nenada Vertoševka, Vedade Baraković i Mirze Mahmutović kandidati su za jubilarnu, petu nagradu Dialogos, koja se dodjeljuje za najbolju publikaciju iz oblasti teorije i kulture medija u regionu. O najboljoj knjizi odlučivaće međunarodni žiri, kojim predsjedava prošlogodišnji laureat Sead Alić, a u čijem su sastavu i Zulfo Ahmetović i Janko Nikolovski. U izboru su se našle knjige „Filozofija medija 3“ srpske književnice i teoretičarke medija Divne Vuksanović, „Elektronička špilja“ poznatog bosansko-hercegovačkog filozofa, estetičara i esejiste Predraga Fincija, „Noam Čomski i kritika savremenih masmedija“ novina-

ra i politikologa iz Hrvatske Nenada Vertovšeka, „Posredovanje seksualnog nasilja“, čiji su autori Vedada Baraković i Mirza Mahmutović, ujedno i prvi laureati nagrade „Dialogos“, te „Od novinara do novinarstva“ profesorice komunikologije iz Pule, Tijane Vukić. Nagrada „Dialogos“ ustanovljena je 2013. godine od strane međunarodnog naučnog časopisa “Medijski dijalozi”, u cilju promocije, podrške i razvoja teorije medija, medijske kulture i medijske pismenosti. Takođe, cilj je da se u Crnoj Gori i regionu podstakne i unaprijedi naučnoistraživačka djelatnost uopšte i nauka o i u medijima posebno. Nagrada „Dialogos“ dodjeljuje se autoKnjiga “Fi- ru ili grulozofija pi autora medija 3” za najboteoretičar- lju knjigu ke medija iz u regionu Beograda u oblasti Divne Vuksanović u istraživakonkurenci- nja kultuji za prizna- re i teorinje za ovu je medija i godinu predstavlja prvu

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

AKTUELNO

SEDMI IZDANJE POZORIŠNE MANIFESTACIJE

Prodavnica igračaka za početak Međunarodni festival lutkarstva Podgorica, sedmi po redu, biće održan od 12. do 16. septembra u KIC-u „Budo Tomović”, u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta. Festival otvara predstava „Prodavnica igračaka”, Gradskog pozorišta Podgorica. Tokom ovogodišnjeg Festivala mališani će uživati u predstavama koje će izvesti glumačke trupe iz šest zemalja. Pored crnogorske glumačke trupe, Festival će ugostiti ansamble iz Ukrajine, Makedonije, Turske, Poljske i Srbije. Ukrajinska trupa Pozorište glumca i lutke Ternopolj izvešće predstavu „Priče o piletu zvanom Rjaba“, Teatar za djecu i mlade iz Skoplja, Makedonija, igraće predstavu

„Tobi”, Kuća lutaka Leteća ruka iz Ljuljeburgasa, Turska, izvešće predstavu „Kamen” dok će Teatar lutke i glumca iz Valbžiha, Poljska, odigrati predstavu „Porodična zabava“. Iz Srbije ove godine na Festival stiže Dečije pozorište iz Subotice, a mališani će uživati u njihovoj predstavi „Par cipela”. Osim u Podgorici, dvije festivalske trupe će gostovati u Herceg Novom i u Mojkovcu. Trupa iz Srbije će svoju predstavu izvesti u hercegnovskoj Dvorani Park dok će poljska trupa nastupiti u mojkovačkom Centru za kulturu Nenad Rakočević. Festival je i ove godine takmičarskog karaktera, a o nagradama će odlučivati međunarodni stručni žiri.

I KULTURE MEDIJA BIĆE POZNAT POLOVINOM OKTOBRA

ZA NAGRADU DIALOGOS “Dialogos“ je 2016. pripao Ratku Božoviću za knjigu “Paradoksi medijske slobode”

nagradu ove vrste na prostorima jugoistočne Evrope. Pored Plakete, nagrada podrazumijeva i novčani dio u iznosu od 1000 eura. P r v u nagradu Dialogos podijelili su slovenačka autorka S a n d ra Bašić-Hrvatin za knjigu “Moć bez odgovornosti” i Vedada Baraković i Mirza Mahmutović, za “Osnove radijskog novinarstva”. Za najbolju knjigu u oblasti me-

Čitaoci Vikend novina u narednim brojevima biće u prilici da pročitaju kritike i recenzije knjiga koje su se našle u ovogodišnjem izboru

Knjiga “Od novinara do novinarstva“ profesorice komunikologije iz Pule Tijane Vukić ušla je među pet nominovanih za nagradu Dialogos za ovu godinu

dija u 2014. godini nagrađeni su Stjepan Malović, Mihael Kunczik Kunczik, Franjo Maletić, Gordana Vilović i Najil Kurtić za publikaciju “Masovno komuniciranje”, dok je godinu kasnije „Dialogos“ pripao Ratku Božoviću za“Paradoksi medijske slobode”. Posljednji laureat nagrade je Sead Alić za knjigu „Medij jezika - filozofija razumijevanja“. Konkurs za nagradu „Dialogos“ raspisan je 1. novembra prošle i bio je otvoren do 31. maja ove godine. Laureat će biti poznat do 15. septembra, a svečanost povodom dodjele nagrade planirana je krajem oktobra. Čitaoci Vikend novina u narednim brojevima biće u prilici da pročitaju kritike i recenzije knjiga koje su se našle u ovogodišnjem izboru. S.IČEVIĆ

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

njemačka štampa o insajderskim kritikama iz bijele

rat u siriji

Razgovori u Teheranu, bombardovanje u Idlibu Sirijska provincija Idlib, koju kontrolišu pobunjenici, bila je juče izložena vazdušnim napadima, istoga dana kada predsjednici Irana, Rusije i Turske u Teheranu razgovaraju o rješavanju krize u toj posljednjoj pobunjeničkoj enklavi u Siriji. Više ljudi ubijeno je u napadima koji su bili usmjerni ka pobunjeničkim grupama. Tom prilikom uništena je zgrada koju je koristila islamistička grupa Ahrar el Šam, saopštila je Sirijska opservatorija za ljudska prava, prenio je Rojters. Predsjednici Irana, Rusije i Turske razgovaraće u Teheranu o ratu u Siriji, a u fokusu će biti eventualna vojna intervencija u provinciji Idlib, posljednjem velikom uporištu pobunjenika. Razgovori Hasana Rohanija, Vladimira Putina i Redžepa Tajipa Erdogana možda će doprinjeti da diplomatija prevlada nad vojnom akcijom, ocijenila je agencija AP. “Samit u Teheranu može da dovede do mira i pomire-

nja u Siriji ili može da produbi haos nastao beskrajnim nasiljem koji je izazvao najviše Asadov režim”, smatra Erdoganov savjetnik Iljnur Čevik. U sjeverozapadnoj provinciji Idlib i okolnim područjima živi oko tri miliona ljudi, a polovinu čine civili raseljeni iz drugih sirijskih područja. U toj provinciji ima i oko 100.000 ekstremista, uključujući borce Al Kaide. Rusija i Iran su saveznici sirijske vlade i smatraju da je ponovno preuzimanje kontrole nad Idlibom od suštinskog značaja za konačnu vojnu pobjedu Damaska. Turska, u kojoj je utočište našlo oko tri i po miliona sirijskih izbeglica, zbog čega je zatvorila svoje granice, podržava pobunjenika. Turska je formirala kontrolnu zonu u sjevernoj Siriji i ima nekoliko stotina vojnika u Idlibu. Ankara ne želi da vidi još jedno područje pod kontrolom Kurda na svojoj granici, kao što je to slučaj na njenoj granici sa sjeverom Iraka, naveo je AP.

KuKavičKi puč protiv DonalDa trampa

ramp nije intelektualni i moralni kapacitet da vodi SAD, ali podrivanje njegove legitimne vladavine graniči se sa izdajom, piše njemačka štampa nakon što je Njujork tajms objavio nepotpisanu kritiku jednog insajdera. "Otporašima se može vjerovati da im je stalo do dobrobiti zemlje. Tramp prezire osnovne principe političkog poretka Amerike. Ali da li su ovi ljudi ovlašćeni da vode zemlju u ispravnom pravcu samo zato što, kao i mnogi drugi, smatraju Trampov pravac pogrešnim?", pita se ugledni Frankfurter algemajne cajtung nakon što je Njujork tajms objavio autorski članak bez potpisa u kojem jedan viši zvaničnik (senior official) vašingtonske administracije piše o unutrašnjem otporu protiv Trampa.

■ "Duboka Država" "Može se i mora žaliti zbog te činjenice, ali Trampa je za predsjednika izabralo 63 miliona birača – autora (teksta u Njujork tajmsu, prim. red.) i druge otporaše nije izabrao niko. Trampovi birači će tek sada vjerovati u priču o dubokoj državi koja spriječava spas ame-

ričkog naroda", dodao je Frankfurter algemajne. U tekstu koji je njujorški list objavio autor piše da niz činovnika i zvaničnika u Vašingtonu zapravo minira Trampove odluke i radi kako misli da treba. "Ne shvatite me pogrešno. Ima svijetlih tačaka koje ostaju neprimjećene u skoro neprestanom negativnom izvještavanju o administraciji: efikasna deregulacija, istorijska reforma poreza, jača vojska i tako dalje. Ali ti uspjesi su došli ne zbog već uprkos predsjednikovom stilu vođstva koji je impulsivan, neprijateljski, sitničav i neefikasasn." "Mi pokušavamo da uradimo ono što je ispravno čak i kada Donald Tramp to ne želi. (…) Ovdje nije na delu takozvana duboka država. OvdJe je na delu stabilna država", dodaje on u tekstu koji je Njujork tajms odlučio da objavi anonimno jer bi u suprotnom posao autora bio ugrožen. Tramp je ovakav tekst

nazvao kukavičkim. Sa tim stavom se slaže i komentator Mitelbajeriše cajtunga (Regenzburg): "Ako je briga za dobro nacije i demokratije u Americi zbilja tolika, kako tvrdi anonimus, zašto se onda ograničavaju na sklanjanje dokumenata prije potpisa, ignorisanje naređenja i ogovaranje predsjednika iza leđa? To ne zvuči posebno junački. Baš kao što je kukavička i anonimna kolumna u Njujork tajmsu. Ako je otpor stvarno tako jak da nastaje nešto poput tihog puča administracije, postavlja se drugo pitanje: zašto se ne krene putem koji američki Ustav predviđa za takve slučajeve?"

■ PoDsticanje tramPove Paranoje

Korak dalje ide Berliner cajtung koji piše da autor nepot-

sofisticirani hakerski napad u velikoj britaniji

Ukradeni podaci 380.000 kartica sa sajta Britiš ervejza Britiš Ervejz je saopštio da su hakeri ukrali sa veb sajta kompanije podatke sa oko 380.000 platnih kartica njihovih klijenata. Kompanija navodi da je o tome obaviještena policija i pozvao klijente da kontaktiraju svoje banke ili provajdere kreditnih kartica. U saopštenju, koje prenosi Gardijan, navodi se da ukradeni podaci nisu sadržali detalje o putovanjima ili pasoši-

ma, te da su lični i finansijski podaci kupaca koji su izvršili rezervacije putem veb sajta “ba.com” i aplikacije aviokompanije kompromitovani u periodu od 21. avgusta 2018. do 5. septembra 2018. godine. “Upad u sistem je riješen i naš sajt funkcioniše normalno. Britiš Ervejz komunicira sa ugroženim kupcima i savjetujemo sve klijente koji smatraju da su možda bili žrtve u

ovom incidentu da kontaktiraju svoje banke ili provajdere kreditnih kartica i da postupe po savjetima koje im preporuče, piše u saopštenju. Generalni direktor Britiš Ervejza, Aleks Kruz, izjavio je za radio Bi-Bi-Si da je kompanija kontaktirala ugrožene kupce čim je saznala za hakerski upad u podatke na njihovoj veb stranici i mobilnoj aplikaciji.

Kruz je rekao da ovaj upad nije bio “probijanje” šifrovanih podataka avio-kompanije. “Ne, naši podaci su šifrovani. Upotrebljene su druge metode, veoma sofisticirani napad kriminalaca za preuzimanje podataka. Našim sistemima je pristupljeno na ilegalan način, na veoma sofisticiran način”, naveo je on. Krađa podataka, jedan od najtežih udaraca britanskoj avio-kompa-

niji, predstavlja još jedan peh po reputaciju Bristiš Ervejza, ocjenjuje Gardijan. U maju prošle godine, ova avio-kompanija je pretrpjela IT katastrofu kada je strujni udar u njenom kontrolnom centru blizu Hitrou aerodroma doveo do globalnog prekida letova, ostavljajući desetine hiljada putnika “zatočene”, prije svega na londonskim aerodromima, podsjetio je list.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

e kuće objavljenim u njujork tajmsu

marija Zaharova o najavljenim vojnim vježbama u rusiji

Vježba ‘Istok 2018’ nije prijetnja NATO savezu Vojne vježbe “Istok 2018” biće održane daleko od granica zemalja NATO-a i ni na koji način neće uticati na njihovu bezbjednost, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova. Kako je rekla, sve tvrdnje da se Rusija priprema za oružani konflikt su neosnovane.

pisanog teksta "svojom nelojalnošću čak i više podstiče Trampovu paranoju i daje mu povod da vlada još autokratskije i bezobzirnije". Komentator portala nedeljnika Cajt piše da je poruka članka građanima: Ne brinite, ima i odraslih u Bijeloj kući. Ali dodaje da Tramp nije sasvim u krivu kada objavu nepotpisanog članka vidi kao neku vrstu izdaje. "Mnoge su indicije da predsjednik SAD ni intelektualno ni moralno nije u stanju da obnaša funkciju na dobrobit građana – tu se nema šta uljepšati. Više je nego razumljiva želja njegovih protivnika da se sve što prije raspadne. Ali ne može biti dobar put podrivati vladu ili usmjeravati je u ispravnom pravcu, kako piše anonimni autor, dok na ovaj ili onaj način ne prođe." Drugačije to vidi konzervativni Velt koji piše da se množe dokazi raspada: "Jedan dokaz za to su mnogi bliski saradnici

svijet

“Već smo se navikli da od predstavnika NATO-a stižu sve te izjave da se Rusija priprema za nekakav veliki konflikt. Na Zapadu se i dalje prožima ideja ruske prijetnje, iako za takve tvrdnje ne postoji nijedan osnov”, rekla je Zaharova. Vojne vježbe “Istok 2018” biće održane od 11. do 17. septembra na pet poligo-

Trampa koje je prethodnih sedmica dohvatio FBI. Da se sada jedan visokorangirani član njegove vlade anonimno razračunava je nova indicija. Sve podsjeća na poslednji čin Šekspirovog 'Magbeta'. Predsjednika još štiti konzervativna eho-soba koju drže Foks njuz i drugi. Tramp će biti u opasnosti tek kada taj zid počne da se ljulja." Prema stavu objavljenom u listu Folksštime (Magdeburg) tekst "pojačava pritisak na vođstvo Republikanaca koje je skoro u ilegali. Ona mora sebi da postavi pitanje da li će propasti sa Trampom ili će povući ručnu kočnicu. Ako ga puste da padne, buniće se partijska baza koja je i dalje uz Trampa. Na kraju bi najtrajniji efekat ovog nesrećnog predsjednikovanja mogla da bude marginalizacija ili cijepanje jedne tradicionalne partije. Bio bi to razvoj sličan onom u Italiji ili Francuskoj." (DW)

na širom Rusije, kao i u vodama Japanskog, Beringovog i Ohotskog mora, prenose ruske agencije. Riječ je o međunarodnim vježbama, jer će u njima, osim Rusije, učestvovati i kineska i mongolska vojska. Biće to jedna od najvećih vojnih vježbi u istoriji Rusije s obzirom da je najavljeno učešće oko 300.000 vojnika.

iZnad beringovog i ohotskog mora

Američki lovci pratili ruske bombardere Italijanski mediji su prenijeli da je Srbin, koga su identifikovali kao Zorana Luivanovića ubio svoju suprugu, a potom izvršio samoubistvo u Vićenci. Mediji navode da je Zoran Luivanović najprije na ulici usmrtio suprugu, takođe iz Srbije, koja je imenovana kao Tamija Dugalić (33) i pokušao da pobjegne. Kako je javila agencija Ansa, Luivanović se kasnije ubio pucavši sebi u usta. “Luivanović je sa tri hica usmrtio suprugu i potom pobjegao. Karabinjeri su zabilježili registarsku tablicu i tip vozila kojim se odvezao i presreli ga na autoputu A4”, navodi se u izvještaju agencije Ansa.

Ruski strateški avioni “tupoljev 95” prelijetali su iznad Arktičkog okeana, Beringovog i Ohotskog mora, a u nekim fazama su ih pratili američki borbeni avioni F-22, potvrdilo je rusko ministarstvo odbrane. Portparol američke Sjeverne komande i sjevernoameričke vazdušne odbrane (NORAD) saopštio je ranije da su američki F-22 presreli u subotu dva ruska Tu-95, prenijela je agencija Tas. Rusko ministarstvo navelo je da su letovi Tu95 bili rutinski iznad neutralnih voda Arktika, Crnog mora, Atlantika i Pacifika i u skladu sa međunarodnim pravom.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

vučićeva naredba uoči konačne odluke o odlasku u posjetu kosovu

Vojska, BIa I polIcIja da prekInu sVaku komunIkacIju sa kforom Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić naredio je vojsci, a zatim zatražio od policije i BIA, da prekinu svaku komunikaciju sa kosovskom policijom, Kforom i bilo kojim albanskim i međunarodnim predstavnicima koji djeluju na teritoriji Kosova, a povodom njegove posjete Kosovu, koja je i dalje neizvjesna, javio je RTS. Predsjednik Vučić je kasno sinoć trebalo da donese konačnu odluku o mogućem odlasku na Kosovo i Metohiju. Vučić je do kasno u četvrtak veče sa svojim najbližim saradnicima razmatrao situaciju, ali su i oni ostali podijeljeni oko toga da li bi trebalo da posjeti Kosmet ili ne. Posjeta predsjednika Srbije, ranije najavljena za subotu i nedjelju, iznenada je dovedena u pitanje nakon infor-

macija da Priština namjerava da ga spriječi da posjeti jezero Gazivode. Predsjednik kosovske skupštine Kadri Veselji izja-

vio je da može da se dogodi da predsjedniku Srbije bude zabranjen ulazak na Kosovo i da bi mogao da prođe kao nedavno Marko Đu-

rić, šef kancelarije za Kosovo i Metohiju pri Vladi Srbije, koji je uhapšen pri pokušaju da uđe na teritoriju Kosova. “Ne znam da li Vučić dolazi

na Kosovo, dali smo mu dozvolu, ali destrukcijom stabilnosti Kosova ona se dovodi u pitanje. Drugi razlog, nema zbog čega da ide na Gazivode i ne zna se da li dolazi”, rekao je Veselji u četvrtak. Zbog svega što se u četvrtak dešavalo otkazan je i sastanak Vučića i predsjednika Kosova Hašima Tačija koji je juče trebalo da bude održan u Briselu. Zbog svih laži, pokvarenosti, prevara Vučić se neće se sastati sa predstavnicima Prištine”, rekao je direktor kancelarije za KiM Marko Đurić novinarima u Briselu. On je naveo da je veliko pitanje da li će se i kako dalje razgovarati. Ocijenio je da je Priština posljednjih dana pokušala da spriječi posjetu predsjednika Vučića Kosovu i da obezvrijedi svaki srpski interes na Kosovu.

Hotel Ramada Podgorica raspisuje konkurs za sledeća radna mjesta Profesionalni Konobar Uslovi:

•

Stručna sprema: IV stepen turističke struke;

•

Radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima min. 3godine;

•

Dobro poznavanje engleskog jezika;

•

Izražene vještine komunikacije.

•

Pružanje svih informacija gostima hotela;

•

Bliska saradnja sa sektorom domaćinstva kao i saradnja s ostalim personalom hotela u cilju ispunjavanja svih zahtjeva od strane gosta;

•

Svi ostali poslovi prema upustvima šefa recepcije

Uslovi

•

Poznavanje recepcijskog programa Opera;

•

Minimum 2 godine iskustva;

•

Obavezno znanje engleskog jezika, poželjno još jednog stranog jezika

Opis posla

•

Organizacijske i komunikacijske vještine;

•

Prijem, prijava, odjava gostiju;

•

Usmjerenost na kvalitet rada i zadovoljstvo gostiju;

•

Tačan unos i ažuriranje podataka gostiju u sistem;

•

Visoka odgovornost u obavljanju radnih zadataka;

•

Naplata usluga i izdavanje računa;

•

Sistematičnost i preciznost, sklonost timskom radu;

Odgovoran, komunikativan, sposoban za timski rad, kolegijalan, ljubazan

Noćni Recepcioner

Biće uzeta u obzir samo potpuna dokumentacija, CV sa fotografijom i propratnim pismo. Sve to slati na hr@ramadapodgorica.me do 30.09.2018 godine

Zabava

MOMČILO BAJAGIĆ BAJAGA ZA VN:

SUBOTA I NEDJELJA, 8.  9. 9. 2018.

44-45

Foto: Exit team

Neobrazovani su glasniji, ali ne i brojniji MODA

46-47

NEOBIČAN SPEKTAKL U RAMADI 22. SEPTEMBRA

ENIGMATIKA

50-51

USKORO U PODGORICI

Novosadski GIFT dolazi na PAF POSLUŠAJTE ŠESTO ČULO

Intuicija vas nekim znakovima upozorava

Novosadska cover petorka GIFT novo je ime podgoričkog PAF-a (Podgorica Art Festival), otkrili su juče organizatori. Bend, koji je na sceni preko 20 godina i ujedno jedan od vodećih i najatraktivnih bendova u regionu i šire, na glavnoj bini PAF-a nastupiće 22. septembra, a pored tribjut nastupa grupe Depeche Mode, poznati su i po tribjut nastupu Dejvida Bouvija,

ali i po Britpop i New Wave repertoaru. Za popularnost benda je, pored vrhunskog muzičkog nastupa, najviše zaslužan scenski izraz frontmena Jovana Matića, poznatijeg kao Joca Ajkula. “Joca je neko ko zna da potpuno začara publiku i vrati je u ono vrijeme kada je rokenrol bio živa, nefabrikovana stvar i stil života”, poručuju iz organizacije festivala. M.Rog.

ZABAVA 44 MOMČILO BAJAGIĆ BAJAGA NAKON NASTUPA NA SEA DA SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

NEOBRAZOVANI SU GLASNIJI, ALI NE I BROJNIJI U svakom trenutku maksimalno uživamo na bini i ne fali nam motivacije. Znate, hvala Bogu da mogu da se bavim poslom koji volim. Kada sam već te sreće – onda se trudim da u tome uživam, ocjenjuje Bajaga

⌦ Danilo Brajković Karavan Momčila Bajagića Bajage i njegovih Instruktora sa najkvalitetnijeg muzičkog kolosijeka nije skrenuo još od 1984. godine i osnivanja, ali tek sredinom četvrte decenije rada prekaljena postava dočekala je debitantski nastup na novosadskom festivalu Exit i to u sezoni kada je jedno od najpoznatijih svjetskih okupljanja proslavilo punoljetstvo. Štaviše, 2018. Bajaga i kolege pamtiće i po debiju na još jednom Exitovom čedu - našem Sea Danceu (SD), čija su svijetla nedavno ugašena na plaži Buljarica. Premda su domaćini petog, jubilarnog izdanja SD-a ugostili istinske planetarne muzičke heroje, poput Najla Rodžersa i Alis Merton, ili zvijezde aktuelnog elektronskog talasa, kao što su Dimitri Vegas & Like Mike i Pol Kalkbrener, domaća publika ko zna koji put demonstrirala je srdačnost prema idolima uz čije je hitove bivša Jugoslavija stasavala. Sa jedne strane festivalskog jastuka Bajaga, a sa druge - desetine hiljada fanova SD-a, ispred glavne bine. “Tišina”, “Kad hodaš”, “Ako treba da je kraj”, “Otkada te volim” i brojni drugi klasici legendarnog benda na trenutke su arenu festivala pretvarali u intiman ambijent akustične, koncertne sale, dok su sa istom lakoćom “Plavi safir”, “U sali lom”, “Ti se ljubiš na tako dobar način”... primoravale goste da “dignu” prašinu, tako da niko nije

imao dilemu jesu li organizatori povukli pravi potez angažmanom Bajage i Instruktora. A neposredno pred izlazak na “mjesto zločina”, Bajaga je na početku opuštenog desetominutnog razgovora reporteru Vikend novina priznao da se na SD-u osjećao baš kao na Exitu, uz bitnu napomenu da je na svega stotinjak metara od mora. “Još su svježi utisci sa Exita, a već smo došli i na SD. Prva godina otkad Exit postoji da smo svirali, sticajem okolnosti. To je bila prva impresija. A onda SD – sve je to kao na Exitu, plus još ovo more iza, scenografija od milion dolara... To je ono što čini SD posebnim, čak i ovo što je vrlo prijatno, što ovako pričamo u laganim majicama. Naravno, produkcija Exita uvijek je vrhunska, a mislim da publi-

NEMA VEĆEG PRIZNANJA ZA MUZIČARA NEGO KADA SA BINE VIDI TOLIKO OMLADINE, KOJA PJEVA HORSKI SVE NAŠE HITOVE. MI IMAMO PUBLIKU KAO IZ ONE NEKADAŠNJE REKLAME POLITIKINOG ZABAVNIKA - OD SEDAM DO 77 GODINA. PODSJEĆA ME TO DA KAD PRAVIMO KONCERT UVIJEK DOĐU ONI KOJI PRATE MUZIKU, STARIJI, MLAĐI, KLINCI, BUDE TO NEKO OPŠTENARODNO VESELJE, A TO MI JE BIO CILJ. DA MUZIKA LJUDE NA NEŠTO INSPIRIŠE

ka uživa. Čak, na prethodnom mjestu (plaža Jaz protekle četiri godine bila domaćin SD-a) nijesam svirao, ali sam bio - međutim, više mi se dopada ova lokacija”, priznao je Bajaga.

■ DOK MOŽEŠ DA

STOJIŠ - MOŽEŠ I DA SVIRAŠ

Bez dileme, Bajaga i Instruktori veliki su bend, baš kao što je i Exit velika organizacija. Ipak, nadomak 35 godine karijere Bajaga je doživio da ga opet formalno svrstamo među debitante, a s obzirom na to kako se muzičari njegovog benda ponašaju na bini - ne bi nas iznenadilo ukoliko u narednom periodu trijumfalno debituju i na još nekim netaknutim lokacijama, mada ih, poslije toliko pređenih kilometara, zaista nije mnogo. U tom duhu, Bajaga je “povukao” zanimljivu paralelu sa biografijom Rolingstonsa. “Drago mi je što smo debitovali i na Exitu i na SD-u. Mi smo bend koji već oko 35 godina postoji, ja sam prije toga šest godina svirao u Ribljoj čorbi, stvarno je puno koncerata i kilometara iza nas. Ako samo pogledamo svijet i naše kolege, Rolingstonsi, recimo, nekih 15 godina duže sviraju od nas i hvala Bogu da im ide tako dobro. Ne mogu ni nama da poželim ništa drugo nego da se ugledamo na njih (smijeh)”, nastavlja Bajaga “naginjući” ka konstataciji da su godine zaista samo broj na papiru. “Muzika? Dokle god si nekog

normalnog zdravlja i dokle god se osjećaš dobro – odlično i radiš, bez nekog ograničenja, a to se i vidi. Jedne godine sam bio predsjednik Udruženja muzičara i dodjeljivali smo Vojislavu Bubiši Simiću (srpski muzičar, kompozitor i dirigent) nagradu za 60 godina karijere, što znači da je on tada imao najmanje 80 godina. Pitao sam ga poslije dodjele – u čemu je fora? Jer, izgledao je bolje od pola orkestra, a on mi je rekao – muzika je takav posao sine, sviraš dok sviraš, a ako ne možeš da sviraš – onda ‘rikneš’. Dok možeš da stojiš - možeš i da sviraš. Drago mi je što je tako”, prisjeća se Bajaga. Sa istim žarom u očima na bini SD-a plijenili su i Instruktori: Miroslav Cvetković Cvele, Žika Milenković, Aleksandar Saša Lokner, Čeda Macura i Marko Nježić Kića “flertovali” su sa instrumentima i potvrdili da su vjerovatno u punoj snazi, žargonski rečeno - naštimovani. “U svakom trenutku maksimalno uživamo na bini i ne fali nam motivacije. Znate, hvala Bogu da mogu da se bavim poslom koji volim. Kada sam već te sreće – onda se trudim da u tome uži-

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

ZABAVA

DANCE FESTIVALU ZA VN O AKTUELNIM DEŠAVANJIMA Sa koncerta Bajage i Instruktora na Sea Dance festivalu

Foto: Exit team

vam, a radim sa ljudima koje znam 40 godina, koji su mi prijatelji, koje sam birao tako da mi je prijatno da budem sa njima... Lijepo je ovih dana svirati sa nama”, ponosan je Bajaga.

■ DEBI ALBUM JE

LAGAN, ALI ‘AJDE NAPRAVI 12.

Publika na SD-u premijerno je na crnogorskom festivalskom terenu čula i nove numere sa albuma “U sali lom”, 12. studijskog izdanja benda, koje je u etru od ove godine. U jednom od ranijih intervjua za VN, Saša Lokner poručio je da su muzičari dali 100 odsto za album jer je to bio jedini uslov kada su se uhvatili ukoštac sa izazovom. Nekoliko mjeseci kasnije, Bajaga je saglasan sa popularnim Lokijem i dodaje da i pored višedecenijskog iskustva nije bilo lako finiširati album. “Šest godina nijesmo snimili album, ali smo spremali nešto što valja. Kad bismo mogli brže – bilo bi brže. Ali, ovo je 12. album. Prvi je lako napraviti, ali 12. i nije, gledaš da se ne ponavljaš. Jako sam zadovoljan kako je album ‘ispao’ i što je najbolje – kritike publike su veoma dobre, baš kao i ocjene stručnjaka, a rijetko kad se to ‘poklopi’. Album je uvijek lična karta. Uspjeli smo nedavno na koncertu u Puli da vidimo prvi primjerak vinila, radiće ga i PGP-RTS. Istorijski vinil, crveni, providni, kao kad sam bio klinac pa sam kupio ploču Santane”, dječačkim

Crna Gora? Ne bi nas zvali 35 godina da smo folirali Samo ove godine, Bajaga i Instruktori svirali su u Herceg Novom, Tivtu i Budvi, minulih godina bili su redovni gosti Nikšića, Primorja, sjevera, pa tako fali još samo nešto intenzivniji rad u centralnom dijelu. “Odnos sa Crnom Gorom njegujemo na najljepši mogući način. Otpočetka karijere sam svirao u svim gradovima Crne Gore, praktično gdje god je bilo električne energije. Bajagići su projeklom iz Crne Gore, nemam neku bližu rodbinu ovdje, ali sam ‘u fazonu’ da kad dođem - nije svejedno. Publika je uvijek divna, puno prijatelja muzičara imam ovdje i uvijek se dobro osjećam, a trudimo se da pružimo sve od sebe. Ne bi nas zvali da smo folirali sve ovo vrijeme”, s osmijehom će Bajaga. entuzijazmom navodi Bajaga.

■ OTKAZIVANJE KONCERTA? NIJESMO “DIZALI” BUKU

Ipak, da život Bajage i Instruktora ove godine bude makar djelimično siv, a ne potpuno žut - “potrudili” su se organizatori koncerta u Karlovcu,

12. STUDIJSKI ALBUM “U SALI LOM” BAJAGA I INSTRUKTORI OBJAVILI SU OVE GODINE

koji je otkazan dvadeset dana pred dogovoreni nastup, jer su tako zahtijevali branitelji. Naime, kako su prenijeli srbijanski mediji, ratni veterani Hrvatske Bajagu su “prozvali” da je u Kninu 1993. pjevao četničke pjesme, što je pjevač kasnije demantovao. Organizatori su pozvali Hladno pivo da zamijeni Bajagu i Instruktore, što su lider Mile Kekin i ekipa odbili, pruživši tako podršku kolegama iz Srbije, a njihov potez ujedinio je muzičare, da bi igrom slučaja oba sastava bila dio ovogodišnjeg SDa. Bajaga i Instruktori u međuvremenu su nastupili u Varaždinu i Puli, bez ikakvih tenzija i uz fenomenalnu atmosferu naš sagovornik očekuje da iz čitave priče naročito mladi izvuku pouke i više se okrenu talasu onih koji nijesu glasni, ali i te

Sve je ovo kao na Exitu, plus još ovo more iza, scenografija od milion dolara... To je ono što čini SD posebnim, čak i ovo što je vrlo prijatno, što ovako pričamo u laganim majicama

kako imaju šta da poruče. “Posljednja dva mjeseca smo ‘ubili’ jedno 5-6.000 kilometara. Sve smo prešpartali. Onda ljudi priđu, kažu - stvarno nam je bila ‘truba’, htjeli smo da dođemo, ali desilo se to. Super je Hladno pivo. Nijesmo bili neki najbliži prijatelji, ali isto bih tako postupio da sam bio na njihovom mjestu. Lijepo je to. Znate, bio je nedavno neki paralelni festival u Karlovcu, svirali su moji prijatelji, Maks Juričić sa Ljetnim kino bendom i prva pjesma je bila - ‘Godine prolaze’. Javio mi je za to i da su zaslužili ovacije. Niko od nas nije dizao buku. Pozitivna stvar preovlađuje. Ali, kod nje ima ona strana da ljudi koji su obrazovaniji i kulturniji - pozitivnije razmišljaju, pa im je neprijatno da prave buku. A onda ovi koji nijesu toliko obrazovani i upućeni bivaju glasniji, pa se stvori utisak da ih je više. Ipak, vjerujte mi, sigurno ih nije više”, poentira Bajaga, dok je nekoliko hiljada svjedoka na SDu pokazatelj da na festivalskom terenu preovladava mladost. “Nema većeg priznanja za muzičara nego kada sa bine vidi toliko omladine, koja pjeva horski sve naše hitove. Mi imamo publiku kao iz one nekadašnje reklame Politikinog zabavnika od sedam do 77 godina. Podsjeća me to da kad pravimo koncert uvijek dođu oni koji prate muziku, stariji, mlađi, klinci, bude to neko opštenarodno veselje, a to mi je bio cilj. Da muzika ljude na nešto inspiriše”, zaključuje Bajaga.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

UČEŠĆE REGIONALNIH I DOMAĆIH DIZAJNERA

NEOBIČAN MODNI SPEKTAKL U RAMADI 22. SEPTEMBRA Hotel Ramada i Mall of Montenegro, kao dio Savana holdinga, a u saradnji sa Fashion MOOD Magazinom, 22. septembra u Podgorici organizuju neobičan modni spektakl za sve ljubitelje estetskog modnog doživljaja. Tako će u sali Milenium svoje modele, specijalno rađene za ovu priliku, predsta-

Posebnost ovoj manifestaciji daće i tematski radovi, inspirisani temom “Savana”, koje će za ovu priliku obraditi crnogorski dizajneri Marina Banović, Nataša Pejović, Sanja Matijević, Boris Ćalić, Isidora Ceković i Ivana Murišić.

Boško Jakovljević

viti talentovani i autetični dizajneri kao što su Boško Jakovljević, Marija Tarlać i Ines Janković. Ovaj trojac daje poseban vizualni - modni pečat, po čemu su uostalom prepoznati i izuzetno cijenjeni, kako kod nas, tako i u regionu. Posebnost ovoj manifestaciji daće i tematski radovi, inspirisani temom “Savana”, koje će za ovu priliku obraditi crnogorski dizajneri Marina Banović, Nataša Pejović, Sanja Matijević, Boris Ćalić, Isidora Ceković i Ivana Murišić. “U pripremi je pravi scenski spektakl sa pregršt iznenađenja”, poručuju iz organizacije. M.Rog.

BREDLI KUPER ODUŠEVLJEN LEJDI GAGOM

ZALjUBIO SAM SE U NjENO LIcE I OČI Holivudski glumac Bredli Kuper uživa u ljubavi pored ruske ljepotice Irine Šajk, ali bez obzira na to, ne krije da je oduševljen Lejdi Gagom, njegovom partnerkom u filmu “Zvijezda je rođena”. Kako kaže Bredli jedan pogled na lice slavne pjevačice učinio je da ne bude ravnodušan. “Zaljubio sam se u njeno lice i oči. Sjećam se kada smo se prvi put sreli, nakon

deset minuta smo jeli domaću hranu koju je kuvala. Tada sam primijetio ogromnu povezanost koju imamo zahvaljujući italijansko-američkim porodicama. Imali smo stvarnu sinhronizovanost upravo zbog identičnog načina vaspitanja”, istakao je glumac u razgovoru za američke medije, koji zbog promovisanja filma puno vremena provodi sa voljenom koleginicom.

ROBI VILIJAMS OTAC PO TREĆI PUT, STIGLA KOKO

Malena djevojčica došla na svijet uz pomoć surogat majke Britanski pjevač Robi Vilijams i njegova supruga Ejda, dobili su treće dijete, djevojčicu Koko, preko surogat majke, potvrdio je par na društvenim mrežama. “Čuvali smo jednu vrlo posebnu tajnu. Čast nam je podijeliti s vama vijest da smo dobili malenu djevojčicu. Dobro došla na svijet Kolet Koko Džozefin Vilijams”, pohvalila

se supruga pjevača Ejda Fild. Par je uspio da sačuva tajnu do zadnjeg dana jer je malenu Koko rodila surogat majka kojoj će, kako kažu, biti vječno zahvalni. “Bio je to vrlo dugačak i težak put, zato smo sve odlučili zadržati za sebe”, napisala je glumica uz crno bijelu fotografiju kojom je dala do znanja da su po treći put posta-

li roditelji. Glumica i pjevač presrećni su što se njihovoj porodici pridružila još jedna djevojčica, a javnost su zamolili da poštuju privatnost djevojčice, kao što su do sada činili i za ostalu djecu. Podsjećanja radi, par se vjenčao 2010. godine, a uz Koko imaju i kćerku Tiodor Rouz (5), i sina Čarltona (3). Čestitamo!

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

zabava

ODLAZAK HOLIVUDSKOG VELIKANA U 83. GODINI

Od srčanog udara preminuo legendarni Bert Rejnolds Holivudska zvijezda Bert Rejnolds preminuo je u 83. godini, od posljedica srčanog udara, potvrdio je njegov agent Tod Elsner. Filmska karijera Rejnoldsa počela je 1970. godine u filmu Luisa Metloka “Deliverence”, od kada se pojavio u još oko 200 naslova, uključujući kultne “Trku kenonbol” i “Smoki i bandit”. Rejnolds je 1996. godine nominovan i za Oskara za najbolju sporednu ulogu u filmu “Boogey Nights”, ali je nagrada

NOVA SEZONA ª KUćE OD KArAtAº U NOVEmbrU

Trejler potvrdio smrt lika Kevina Spejsija Lik Frenka Andervuda službeno je mrtav, otkriva trejler nove sezone “Kuće od karata” koja će se prikazivati od novembra bez glavnog glumca Kevina Spejsija, koji je posao u toj političkoj televizijskoj seriji izgubio zbog optužbi za seksualno zlostavljanje, prenose inostrani mediji. Trejler koji je od nedavno dostupan na Netflixu, poka-

Šesta sezona “Kuće od karata” počeće da se prikazuje 2. novembra, a sastojaće se od osam, a ne od 13 epizoda, kako je bilo u prethodnim sezonama

zuje glumicu Robin Rajt koja tumači ulogu Spejsijeve supruge Kler kako stoji pored groba Frenka Andervuda i izgovara nekoliko riječi lišenih emocija. U trejleru nema naznaka o tome kako je Andervud umro, ali Netflix je objavio da će se šesta i konačna sezona serije fokusirati na perfidan karakter Kler Andervud koja je postala predsjednica Sjedinjenih Država u petoj sezoni. Šesta sezona “Kuće od karata” počeće da se prikazuje 2. novembra, a sastojaće se od osam, a ne od 13 epizoda, kako je bilo u prethodnim sezonama. Podsjećanja radi, Spejsiju su prošle godine producenti “Kuće od karata” otkazali saradnju pošto ga je više od 30 osoba optužilo za seksualno zlostavljanje.

otišla u ruke jednako sjajnom Robinu Vilijemsu za film “Dobri Vil Hanting”. Bio je poznat po tome što je u filmovima često odbijao da ga mijenjaju dubleri ili kaskaderi, a nedavno je u memoarima napisao da je zabavu često pretpostavljao dobrim scenarijima. “Poslije sam to pokušao da ispravim, ali je bilo prekasno. Niko nije želio da mi da šansu”, napisao je glumac u memoarima koji su iz štampe izašli prošle godine. Partnerke u filmovima često

su mu bile najveće zvijezde tih vremena, poput Džuli Endrjuz, Goldi Hon, Doli Parton i Kendis Bergen. Bio je seks simbol, ali i prvi muškarac koji se nag slikao za Cosmopolitan. Neposredno prije smrti, Bert je bio na filmskom setu s kolegama Bred Pitom, Leonardo Dikaprijom i Margo Robi na snimanju filma “Once Upon a Time in Hollywood” reditelja Kventina Tarantina, za koji, kako Variety potvrđuje, nije uspio da snimi predviđene scene.

Bekinsejl polugola na dodjeli nagrada U LONDONU

Glumica Kejt Bekinsejl (45), jedna od najljepših žena svijeta prema izboru časopisa FHM, bila je u centru pažnje na dodjeli nagrada GQ “Men of the Year Awards” u Londonu. Obukla je neobičnu kreaciju - kombinaciju kimona i kupaćeg kostima. Kritičari su pronašli mnoštvo nedostataka na haljini koju potpisuje dizajnerka Džulijen Mekdonald (47). Haljina je imala prorez do bokova, izreze na struku i dekolte do pupka koje su učinile haljinu, kako kažu, “jeftinom”.

mEtALCI SE bACILI U PrEDUZEtNIKE

Metallica lansira svoj brend viskija i kolekciju satova

Fanovi kultnog američkog hevi metal sastava Metallica i viskija uskoro će moći da uživaju u spoju jednog i drugog. Naime, Metallica lansira svoj brend viskija, pod nazivom “Blackened” uz najavu da je on “nešto neviđeno na tržištu”, prenose američki portali. Oni su navodno otkrili novi, unikatan proces proizvodnje nazvan “Black Noise” koji bi trebalo da doprinese jedinstvenom ukusu viskija. Članovi benda stvar ni-

su prepustili slučaju pa su angažovali svjetsko ime industrije viskija – Dejva Pikerela. Ako niste ljubitelji alkohola, a ipak jako volite bend, momci su se pobrinuli i za

vas. Između ostalog izlazi i nova (druga) linija Nixon ručnih satova. Inspirisani su albumima ‘Kill ‘Em All‘, ‘Ride The Lightning‘, ‘Master Of Puppets‘, ‘…And Justice For All‘, ‘The Black Album‘, kao i ‘Hardwired… To Self Destruct‘. Satovi će biti u prodaji od 5. novembra ali se na službenoj veb stranici Metallice mogu već i sada naručiti. Satovi će imati pozadine (slike) jednog od navedenih albuma, a cijene će im biti od 150-500 dolara.

psihologija

Poslušajte šesto čulo

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

Intuicija vas ovim znakovima upozorava Ako osjetite neki od ovih znakova, poruka je uvijek ista – stani i slušaj. Kada umirite um i poslušate onaj tihi glas iznutra, uvijek ćete dobiti vođstvo i znaćete koji je vaš sljedeći korak. Za osluškivanje tog tihog glasa potrebno je vrijeme i vježba, ali što više utišate buku u glavi i istinski vjerujete u to vođstvo, to će vam postati lakše. Intuicija je najsnažniji alat koji imamo, samo treba da naučimo kako da ga koristimo. Iako postoje mnoge vježbe za osnaživanje intuicije, ponekad je najteže razlikovati glas intuicije od glasa ega.

KaKo razliKovati glas ega od glasa duše? Većina ljudi ima vrlo snažan um koji nam neprestano nudi mišljenje i priča priče, ali nam ponekad može stajati na putu do povezivanja sa intuicijom. Kako biste bolje čuli glas intuicije, donosimo vam četiri česta znaka koji se javljaju kada nam ego stoji na putu do glasa intuicije. Ako osjetite neki od ovih znakova, poruka je uvijek ista – stani i slušaj. Evo na koje znakove treba da obratite pažnju:

1. NeodlučNost Ponekad je teško odlučiti da li trebamo skrenuti lijevo ili desno, hoćemo li jesti tjesteninu ili salatu, treba li da ostanemo uporni ili da odustanemo. Intuicija nam svakako može pomoći u odlučivanju, bile odluke male ili velike. Ako osjećate da se vrtite ukrug neodlučnosti vezanom uz neko pitanje, treba vjerovati da vam se obraća intuicija. Kada vam je teško da se odlučite ili osjećate otpor prema nečemu, često je riječ o znaku upozorenja intuicije koja govori da još ne znate sve potrebne činjenice ili da nešto vezano za vaš izbor nije kako treba. Kada ste neodlučni, najbolje je zastati i pričekati. Isto tako, možete zamoliti za znak ili meditirati kako biste dobili jasniju poruku.

Ako primijetite dA trAžite tuđe odobrAvAnje, zAstAnite i obrAtite pAžnju nA unutrAšnji osjećAj. povežite se sA unutrAšnjim glAsom i nemojte se bojAti istine

Ako osjećate da se vrtite ukrug neodlučnosti vezanom uz neko pitanje, treba vjerovati da vam se obraća intuicija. Kada vam je teško da se odlučite ili osjećate otpor prema nečemu, često je riječ o znaku upozorenja intuicije koja govori da još ne znate sve potrebne činjenice ili da nešto vezano za vaš izbor nije kako treba

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

2. TražiTe odobrenje U redu je pitati nekoga za savjet ili mišljenje, ali ako se uhvatite da isto pitanje postavljate svakoj osobi koju poznajete, nešto nije u redu. Kada tražite potvrdu i odobravanje od ljudi u većoj mjeri nego što to inače činite, vrlo vjerovatno već duboko u sebi znate odgovor. Kada nam intuicija pošalje poruku koju je teško čuti, ponekad imamo potrebu da nastavimo da tražimo tuđe savjete i mišljenja kako bismo odbacili ili prihvatili ono što zapravo već znamo.

inTuicija je vaša najveća moć Ako primijetite da tražite tuđe odobravanje, zastanite i obratite pažnju na unutrašnji osjećaj. Povežite se sa unutrašnjim glasom i nemojte se bojati istine. Zapamtite, ovo je vaš život i samo vi znate šta je najbolje za vas.

3. osjećaTe se iscrpljeno Osjećaj iscrpljenosti još je jedan znak upozorenja koji nam šalje intuicija. Najčešće se javlja kada ste okru-

ženi ljudima koji nisu dobri za vas. Ako iznenada počnete da se osjećate izmoreno, to je siguran znak da treba potražiti intuitivno vođstvo. Nezgodno je što je teško čuti intuiciju kad smo iscrpljeni. Zato pozovite svoje anđele i vizualizujte zaštitnu bijelu svjetlost koja vas okružuje. Kada se pomjerite iz određene prostorije ili se udaljite od neke osobe, nivo vaše energije ubrzo će se vratiti u normalu.

4. nešTo jednosTavno nije u redu Najčešći znak upozore-

psihologija nja koji nam šalje intuicija jeste osjećaj da nešto nije u redu. U takvoj situaciji duboko udahnite i zamolite intuiciju da vam pokaže šta treba da učinite. Ponekad nas stres i nervoza takođe mogu uvjeriti da su stvari gore nego što jesu, ali na osjećaj da nešto nije u redu svakako treba obratiti pažnju. Možete nekoliko puta duboko udahnuti ili meditirati kako biste razbistrili um i promislili šta treba da uradite. Ne zaboravite, intuicija nas uvek vodi i štiti. Ona je vaša najveća moć! (Sensa.hr)

Kada ste neodlučni, najbolje je zastati i pričekati. Isto tako, možete zamoliti za znak ili meditirati kako biste dobili jasniju poruku

Osjećaj iscrpljenosti još je jedan znak upozorenja koji nam šalje intuicija. Najčešće se javlja kada ste okruženi ljudima koji nisu dobri za vas

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

FOTO UBOD

Kreativnost na djelu

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Leonardo Dikaprio, Džoni Dep i Džulijet Luis - 1993. godine

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2592

2013-11-17

Medium level

1 7

9 2 4

8Play 1 sudoku 7 6 2online 3 5at:9

3Puzzle 8 5 solution: 1 4 9

3 4

3 8

4 7

4 1

Medium level

6 9

2013-11-18

1 4 8 6 2 9 5 3 7 Sudoku puzzle No. 1812 2011-09-29

9 2

Sudoku puzzle No. 1817 2011-10-04

Daily Sudoku puzzle No. 2593

7 3 6 1 9 5 2 8 4 www.sudokukingdom.com

3 9

4 2

6 2

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2 5

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

FOTO UBOD “U vrstu”

Prva slika Linkin parka kao benda - 1996.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2046

1 2

Puzzle solution:

8 7 5 8

Daily Sudoku puzzle No. 2062

2012-06-05

4 7

4 9

3 8 7

6 9

3 5

Medium level

Sudoku puzzle No. 2593 2013-11-18

9 7

6 9 2 4 8 3 7 1 4 www.sudokukingdom.com 2 7 3 5 9 1 6 4 8

Sudoku puzzle No. 2592 2013-11-17

5 4

Medium level Play sudoku online at:

2012-05-20

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

4 5

2 9 4

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

USLUGE

Restoranu Atrio (Delta City) potrebni konobar sa iskustvom, pomoćni radnik u kuhinji, pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h na br. telefona 067/613-707

KUĆE/STANOVI Prodajem stan luks, novogradnja, 2. sprat, 77m2. Centar Podgorice. 95.000 eura. Tel.069/012-242

PLACEVI Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 70 kvadrata, povoljno, 29 km od Nikšića! Papiri 1/1. Donja Brezna, selo Bajovo Polje. Tel.067/898-614

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

GRAĐEVINSKEUSLUGE

RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon 069/019-698, 067/455-713

APARATI/OPREMA

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju Tel.069/051-526

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

3 DOBIJAŠ 5

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

Prodajem veoma kvalitetne sadnice žive ograde prunus visine do 90cm. 1kom. 1euro. Tel.067/801-826

Samo na stranama malih oglasa

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

53 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ljubav

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

Važni izazovi modernih veza problemi koji se najčešće javljaju

a pronađemo srodnu dušu nije lak posao i vrlo često se prije tog srećnog susreta dogode brojni loši - koje želimo da zaboravimo. Ipak, ponekad je osoba prava, ali okolnosti i odnos prema vezi nijesu.

Pazite na sljedeće probleme koji se najčešće javljaju u modernim vezama. Nepovjerenje Iako je teško imati potpuno povjerenje, treba da znate da je ono ključno za zdravu i funkcionalnu vezu. Nažalost, u današnjem tehnološkom dobu kada su društvene mreže ogroman dio naših života, prevare su sve prisutnije. Miješanje ljubavi i požude Nakon što započnete bilo

kakav ljubavni odnos, dobro se zapitajte da li je tu riječ o mogućoj ljubavi ili isključivo o požudi. Zavisnost od društvenih mreža Ako zajedničko vrijeme provodite na telefonima, trenutak je da to promijenite. Finansijski problemi U jednu ruku novac nije najbitnija stvar na svijetu, a u drugu ruku jeste. Ovom problemu morate da pristupite zrelo i odgovorno. Nedovoljan trud Nije rijetkost da partnera nakon nekog vremena počnemo da uzimamo zdravo za gotovo. To što ste ušli u vezu ne znači da ne treba da se trudite. Različiti prioriteti Obavezno redovno s partnerom razgovarajte o daljim planovima i ciljevima.

Jer, ako vam se mišljenja i stavovi razilaze, razići će vam se i putevi i životi. Strah od vezivanja Kada veza počne da broji godine, shvatite da postoji velika mogućnost da ćete s tom osobom najvjerovatnije provesti čitav život, što mlade ljude vrlo često preplaši. N e d o s t a t a k komunikacije Komunikacija je ključ svake zdrave veze. Vrijeme za razgovor treba da imate svakodnevno. Opsesivno provjeravanje partnera I vaš partner i vi treba da imate vreme za sebe i za aktivnosti koje volite da radite sami. Nema potrebe za konstantnim javljanjem i proveravanjem jer biste tako samo mogli da dosadite partneru. (Index.hr)

Mijova idila na Bliskom istoku

58-59

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

DESETKOVANA CRNA GORA REMIZIRALA SA RUMUNIMA NA STARTU LIGE NACIJA

Rumunija 0 Crna Gora 0

56-57

Eh da smo bili kompletni i da je sudija vidio ono što su svi NISU SAMO POVREDE I CRVENI KARTON STEFANA MUGOŠE PROBLEM PRED LITVANIJU - I TEREN MOŽE DA USPORI CRNU GORU

58-59

Žute fleke, rupe i izgorela trava pod Goricom

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

CRNA GORA REMIZIRALA U PLOEŠTIJU PROTIV RU

LIGA C Grupa 4 7. septembar 2018. Rumunija - CRNA GORA 0:0 Litvanija - Srbija 0:1 10. septembar 2018. 20.45 CRNA GORA - Litvanija 20.45 Srbija - Rumunija 11. oktobar 2018. 20.45 CRNA GORA - Srbija 20.45 Litvanija - Rumunija 14. oktobar 2018. 15.00 Rumunija - Srbija 20.45 Litvanija - Crna Gora 17. novembar 2018. 15.00 Srbija - CRNA GORA 20.45 Rumunija - Litvanija 20. novembar 2018. 20.45 Srbija - Litvanija 20.45 CRNA GORA - Rumunija *prvi iz grupe 4 će se plasirati u viši rang - Ligu B, dok će posljednjeplasirani ispasti u najniži rang evropskog fudbala - Ligu D.

Sudija oštetio Cr ali važan bod je o

“Hrabri sokolovi” nisu bili opasni bez četiri igrača iz startnih 11 (Stevana Jovetića, Adama Marušića, Marka Jankovića, Marka Vešovića) i rezerviste Luke Đorđevića, a nakon crvenog kartona (drugi žuti karton) Stefa-

25,7

je bio Prosjek godina startnih 11 Crne gore Protiv rumunije - jedini igrač sa 30+ godina je simić (31)

na Mugoše u 77. minutu napad je bio dodatno otupljen... Nijedan pravi pokušaj, loša organizacija napada, ali na kraju dobar bod protiv favorita. I to na njihovom terenu! Crna Gora je remizira-

*prvoplasirani će takođe obezbijediti učešće u plej - ofu sa ostalim pobjednicima grupa u Ligi C, a pobjednik plej - ofa (igra se polufinale i finale) će osvojiti Ligu C i obezbijediti direktan plasman na Evropsko prvenstvo 2020. *plej-of za pobjednika Lige C se igra u martu 2020. nakon završetka kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. *Liga C broji četiri grupe - 1, 2, 3 i 4.

TABELA 1. Srbija 2. Rumunija 3. Crna Gora 4. Litvanija

1 1 1 1

1 0 0 0

0 1 1 0

0 0 0 1

1:0 0:0 0:0 0:1

3 1 1 0

Marko Simić “čisti” opasnost opasnost ispred našeg gola

SRbIJA OSVOJILA VILJNUS, ALI NIJE bLISTALA

Prečke, stative, gol sa bijele tačke, pa strijepnja Srbija je pobjedom otvorila Ligu nacija, “orlovi” su preletjeli Viljnus, ali daleko od toga da je tim Mladena Krstajića blistao. Jesu Matić i družina dominirali (čak četiri puta pogađali okvir gola), ali su do gola stigli sa bijele tačke, a u finišu i strahovali za tri

boda. “Bodovi su pišu i to je u ovom trenutku najvažnije. Bilo je odličnih momenata u igri, ali i onih koje moramo hitno popraviti”, istakao je Krstajić, čiji tim u ponedjeljak dočekuje Rumuniju na stadionu Partizana. M.A.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

SPORT

UMUNIJE NA STARTU LIGE NACIJA 0:0

RNU GORU, OSVOJEN

4 MEĐUSOBNA MEČA SU ZAKLJUČNO SA SINOĆNJIM ODIGRALI CRNA GORA I RUMUNIJA - “CRVENI” SU SLAVILI JEDNOM, DVA PUTA JE BILO NERIJEŠENO, “TRIKOLORI” SU UPISALI JEDAN TRIJUMF

la protiv Rumunije (0:0), na stadionu “Ilie Oana” u Ploeštiju, u 1. kolu grupe 4 Lige C Lige nacija. Družina Ljubiše Tumbakovića je bila limitirana bez trozupca u napadu Jovetić Janković - Vešović, bježala je od umiranja u ljepoti, ali svjesna problema odigrala je per-

fektan taktički meč. Tako je malena balkanska ljepotica dokazala zrelost, uprkos tome što je na terenu bio jedan od najmlađih sastava od kada je Zoran Filipović stvorio “sokolove”. A sve je moglo da bude drugačije da je sudija iz Slovačke Ivan Kružliak vidio situaciju koju je vidio cijeli svijet - Kristijan Sapunaru je sa leđa, rukama, u gol šansi srušio Aleksandra Boljevića u 7. minutu u šesnaestercu. Penal je bio očigledan, ali arbitar u crnom je odlučio da navuče crni povez na oči. I progleda kroz prste balkanskim “trikolorima”. Rumunija je realno bila bolji rival, posjed lopte je bio 62 38 u njihovu korist, ali junačko srce kapitena Stefana Savića i drugova je izdržalo sve nalete. A naletio je dva puta Vlad Kirikeš, dok je jednom pokušao Klaudiu Kešeru na asistenciju Romaria Benzara, ali je briljantan bio Danijel Petković. Defanzivno nastrojena Crna Gora je najbliža golu bila iz slučajnih situacija - Žarko Tomašević nije iskoristio pas Filipa Stojkovića, a Vladi-

Žarko Tomašević u duelu sa Rumunom Čipčiuom

RUMUNIJA

CRNA GORA

0 0

Tatarušanu 6 Benzar 6,5 Kirikeš (31’ Balaša 5,5) Sapunaru 6,5 Banču 6 Pintili 5,5 (73’ Anton -) Stančiu 6,5 Maksim 5,5 Čipčiu 6 Mitrica 6,5 (67’ Budesku -) Kešeru 6 Selektor: Kozmin Kontra 6

Petković 7 Stojković 6,5 Savić 7 Simić 7 Tomašević 6,5 Šćekić 6 (74’ Kosović -) Vukčević 6 Ivanić 6 Jovović 6,5 Boljević 6,5 (80’ Bećiraj -) Mugoša 6 Selektor: Ljubiša Tumbaković 6,5

PLOEŠTI - Stadion: Ilie Oana. Bez gledalaca. Sudija: Ivan Kružliak (Slovačka). Pomoćnici: Tomaš Somolani (Slovačka), Branislav Hancko (Slovačka).

CRNA GORA ĆE U PONEDJELJAK VEČE (20:45H) NA STADIONU POD GORICOM DOČEKATI LITVANIJU U 2. KOLU, A TU UTAKMICU ĆE PRESKOČITI STEFAN MUGOŠA ZBOG KARTONA, DOK BI U TIM TREBAO DA SE VRATI MARKO JANKOVIĆ mir Jovović je za centimetar zakasnio da pritisne golmana Ćiprijana Tatarušanua. Za nešto više od velikog boda nedostajao je završni pas, a bez odsutnih vedeta i bez Kosovića u udarnih 11, “sokolovi” to nisu imali... B.Topalović

Fatos Bećiraj

FATOS BEĆIRAJ PRONAŠAO KLUB

Uhvatio posljednji voz: Bećo u Makabi Netanji Nakon Crne Gore, Hrvatske, Kine, Bjelorusije, Rusije i Belgije, vrijeme je za avanturu u Izraelu! Napadač fudbalske reprezentacije Crne Gore Fatos Bećiraj je novi centarfor Makabija Netanje, a sa popularnim “dijamantima” je potpisao jednogodišnji ugovor sa mogućnošću da se saradnja produži na još 12 mjeseci. Dakle, godinu plus godinu! A, 30-godišnji snažni špic je praktično uhvatio posljednji voz da se spasi od neigranja - prethodnih pola godine je bio u nemilosti belgijskog drugoligaša Mehelena, izbačen je iz prvog tima, a ostvario je transfer u jedinu zemlju gdje je mogao, jer prelazni rok u Izraelu traje do 17. septembra. Bećiraj će nesumnjivo biti veliko pojačanje za klub iz Netanje, koji je osnovan 1934. godine, a period aklimatizacije bi trebao da mu olakša tre-

ner Makabija - Srbin Slobodan Drapić. Pedesettrogodišnji strateg iz Novog Sada je praktično cijelu karijeru kao igrač i kao trener proveo na istočnoj obali Sredozemnog mora - Drapić je kormilar “dijamanata” od 2016. godine, a kao igrač je za Makabi Netanju igrao čak sedam godina. Makabi u svojoj trofejnoj sali ima pet pehara namijenjenih šampionu države (1971, 1974, 1978, 1980, 1983), jedan Kup (1978), dva Liga Kupa (1982, 1983), pet Superkupova Izraela (1971, 1974, 1978, 1980, 1983) i četiri UEFA Intertoto Kupa (1978, 1980, 1983, 1984). Novi Bećov klub je prošle sezone prvenstvo završio na petoj poziciji, a u aktuelnoj sezoni je na dva meča osvojio jedan bod. Pored kvaliteta, Bećiraj će Makabiju donijeti reprezentativno iskustvo - odigrao je 51 utakmicu za selekciju Crne Gore i postigao devet golova. B.T.

UTAKMICU JE ODIGRAO FATOS BEĆIRAJ ZA REPREZENTACIJU CRNE GORE, POSTIGAO JE DEVET GOLOVA

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

Teren na stadionu pod Goricom tokom jučerašnjeg dana

PROBLEM ZA REPREZENTACIJU PRED MEČ SA LITVANCIMA

TEREN POD GORICOM U OČAJNOM STANJU

Crna Gora u ponedjeljak veče pod Goricom dočekuje Litvaniju u drugom kolu Lige nacija, a sem hendikepa sa povredama, hrabri sokolovi će se - ukoliko se nešto rapidno ne promijeni - susresti i sa još jednim velikim problemom. Naime, podloga na najvećoj crnogorskoj areni je u očajnom stanju, teren odavno nije lošije izgledao. Žute fleke, izgorela trava, rupe... I to bi izabranike Ljubiše Tumbakovića, od kojih se očekuje da protiv Litva-

UTAKMICA ODIGRANO JE U POSLJEDNJA TRI MJESECA NA NAJVEĆEM CRNOGORSKOM STADIONU

naca diktiraju ritam, moglo da stavi na dodatne muke. A zbog čega je teren u takvom stanju, na kojem je ove sezone odigrano svega osam utakmica (domaćinstva Budućnosti i Titograda u Evropi, te Budućnosti u Telekom 1. CFL i tri utakmice kvalifikacija za žensku Ligu šampiona), pitanje je za službu Gradskog stadiona koja se brine o stanju terena. Opravdanja teško da može da bude, jer ljeto koje polako odlazi nije ponudilo ekstremno visoke temperature... M.A.

Rekordan profit Reala Real Madrid je ostvario najveći prihod od 2000. godine, od kada klub vodi Florentino Perez - kraljevski klub je u sezoni 2017/18 zaradio 750 miliona eura, ne računajući novac koji je dobio prodajom igrača. To je za 11 odsto više nego prošle sezone. Profit kluba je iznosio 31,2 miliona eura, što je skoro dva puta više nego u prethodnoj fiskalnoj godini. Nije to sve, predviđanja za sezonu 2018/19 još su bolja - očekuje se da će klub zaraditi 752 miliona eura, a da će profit biti 43,2 miliona, objavili su španski mediji.

Maradona u Meksiku

Dogovorio je saradnju sa bjeloruskim Dinamom iz Bresta, gdje je trebalo da obavlja ulogu trenera i direktora kluba, ali je odlučio da promijeni kurs i izabere zanimljiviju destinaciju - Dijego Armando Maradona novi je trener meksičkog drugoligaša Dorados de Sinaloe, ekipe čiji je nadimak Velika riba. “Došao je trener kojeg mnogi smatraju najboljim

fudbalerom u istoriji”, predstavio je meksički klub El Pibea. Fudbaleri Doradosa posle šest kola imaju samo tri boda, bez pobjede, i 13. su na tabeli meksičke druge lige. Maradona je do sada kao trener vodio Rasing, Al Vasl i Fudžairu iz UAE, a bio je i selektor Argentine na Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi 2010. godine.

LIBAN JE TRENUTNO JEDNA O SA NAJDUŽIM NIZOM NEPORA

MIJO BOLJ PRVAKA SV ARGENTINE BRAZILA, NJEMAČKE

⌦ Bojan Topalović Kada je 5. maja 2015. godine postao selektor Libana, popularni “četinari” su bili na rubu azijskog fudbala, nisu imali nijedan veliki rezultat, na FIFA rang listi su bili 155 selekcija svijeta... Ali, studiozan i vrijedan rad se uvijek isplati. A naš Miodrag Radulović je takav trener! Danas - tri godine i četiri mjeseca kasnije - Liban je na istorijskom 79. mjestu na FIFA rang listi, plasirao se po prvi put na prvenstvo Azije, a čak 15 utakmica zaredom ne zna za poraz - osam pobjeda, sedam remija. Nakon pobjede nad Jordanom (1:0) u četvrtak popodne, Mijova selekcija je trenutno jedna od reprezentacija sa najdužim nizom neporaženosti. Španija je vezala 24 meča bez poraza, ali joj se ispadanje od Rusije u 1/8 finala Mundijala na penale broji kao - poraz. Tako da “furija” mora da krene od početka. Posvećenost i znanje uvijek dođu do izražaja... “Niz od 15 mečeva bez pora-

za predstavlja impozantnu cifru. To nije bio cilj, više je splet nekih okolnosti, ali godi i prija”, rekao je za Vikend novine 50-godišnji Podgoričanin. “Nije bio cilj, jer sam u tom periodu napravio smjenu generacija, a istovremeno učestvovao u kvalifikacijama za Azijsko prvenstvo. Najveće zadovoljstvo predstavlja činjenica da smo se plasirali na prvenstvo Azije. A sve ovo zajedno je potvrda kontinuiranog rada”.

■ SVE JE TO

LIJEPO, ALI...

Kakav je osjećaj biti uspješniji od prvaka planete Francuske,

15 UTAKMICA LIBAN MIODRAGA RADULOVIĆA NE ZNA ZA PORAZ OSAM POBJEDA, SEDAM REMIJA

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

Penal spasio Manća, Rusi pokorili Trabzon

JI OD VIJETA, E, Španije, Argentine, Brazila... Makar i trenutno? “Lijepo je, ali se ne obaziremo na to. Fokus je da se što bolje pripremimo, te da spremni dočekamo januar i start prvenstva Azije u Emiratima”. Azijski Kup 2019. je na programu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima od 5. januara do 1. februara. Liban je u grupi E sa Katarom, Saudijskom Arabijom i Sjevernom Korejom, a u 1/8 finala će se plasirati dvije najbolje drugoplasirane ekipe i četiri najbolje trećeplasirane iz šest grupa. “Nema lakih ekipa na prvenstvu. Grupa nam je takva da igramo redom protiv budućeg domaćina Svjetskog prvenstva (Katar), Saudijske Arabije koja je bila učesnik Mundijala u Rusiji i Sjeverne Koreje koja je igrala na SP u Južnoj Africi. Sve su to ekipe koje imaju iskustva na velikim takmičenjima. Za nas je prvenstvo Azije izazov, učinićemo sve da u istorijskom nastupu budemo dostojan rival. Međutim, nadam se da nećemo biti samo učesnici, nego

LN: ITALIJA DO BODA SA SUMNJIVOG PENALA

OD REPREZENTACIJA AŽENOSTI

E...

SPORT

Strijleci u Bolonji: Žoržinjo i Zjelinski

Uživa u uspjehu i sprema Liban za prvenstvo Azije: Miodrag Radulović

UTAKMICA BEZ PORAZA SU VEZALI SVOJEVREMENO BRAZIL I ŠPANIJA, ŠTO JE UŠLO U GINISOVU KNJIGU REKORDA KAO NAJUSPJEŠNIJI REZULTAT

da ćemo se boriti za mjesto koje vodi u narednu rundu”, iskren je Radulović.

■ NA OPROŠTAJU KEJHILA...

Jedini naš trener koji radi kao selektor se priprema za izazove u UAE - utakmica protiv Jordana je označila početak misije “Azijsko prvenstvo 2019”. “Igramo u nedjelju protiv Omana, sljedećeg mjeseca smo zakazali utakmice protiv Kuvajta i Irana, u novembru igramo protiv Uzbekista-

na i Australije. Kako se bude približavalo prvenstvo igramo sa sve jačim protivnicima. Nadam se da ćemo kroz te utakmice da se uigramo i da dopunimo selekciju. Ima nekoliko igrača van Libana, iz Meksika, Švedske, Australije, pa se možda nađu u rosteru do prvenstva Azije”. A utakmica protiv “kengura” 20. novembra će biti posebna: na meču Australija Liban će se oprostiti legendarni 38-godišnji vezista Timoti Tim Kejhil. “Velika je čast što ćemo gostovati na oproštaju jednog od najvećih igrača u istoriji Australije. Čovjeka koji je učestvovao na četiri Svjetska prvenstva. Naš niz od 15 utakmica bez poraza, rejting na FIFA listi i plasman na prvenstvo Azije su vjerovatno uticali da nas zovnu. Imamo obavezu da se predstavimo na pravi način. Naročito, jer u Australiji ima preko dva miliona Libanaca. Dijaspora je tamo velika, očekuje se spektakl, a to će nama biti generalna proba”, podvukao je Miodrag Radulović.

Nova era Italije nakon katastrofe u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo nije krenula najblistavije. Roberto Manćini prvi takmičarski meč na klupi “azura” obilježio je remijem protiv Poljske (1:1), ali nakon što su “orlovi” vodili (gol Pjotra Zjelinskog) u Bolonji i bili kažnjeni nakon sumnjivog penala koji je u 76. realizovao Žoržinjo. Bio je to prvi meč grupe 2 u Ligi A Lige nacija. Sa sjajnom formom sa Mundijala nastavila je Rusija - “zbornaja” je u Trabzonu srušila Tursku - 2:1, golovima upravo heroja sa SP Denisa Čeriševa i Artjoma Dzjube. Vikend pred nama donosi još nekoliko zanimljivijih susreta, a sjajan fudbal treba očekivati u duelima Engleske i Španije i Francuske i Holandije. Biće uzbudljivo i u Arhusu, gdje će Danska, ipak, u najjačem sastavu dočekati Vels. K.B.

Sjajan fudbal i za vikend. Engleska dočekuje Španiju, Luisa Enrikea, a šampion svijeta Francuska Holandiju. Biće uzbudljivo i u Arhusu, gdje će Danska, ipak, u najjačem sastavu napasti Vels.

SEMAFOR Petak LIGA A Grupa 3 Italija - Poljska 1:1 (Žoržinjo, pen. 76 - Zjelinski 40) LIGA B Grupa 2 Turska - Rusija 1:2 (Aziz 41 - Čerišev 13, Dzjuba 49) LIGA C Grupa 1 Albanija - Izrael 1:0 (T. Džaka 55) LIGA D Grupa 3 Azerbejdžan - Kosovo 0:0 F. Ostrva - Malta 3:1 (Edmundson 33, Joensen 38, Hanson 52 - Mifsud 42)

RASPORED SUBOTA LIGA A Grupa 2 18.00h Švajcarska - Island Grupa 4 20.45h Engleska - Španija LIGA B Grupa 3 15.00h S. Irska - BiH LIGA C Grupa 2 18.00h Finska - Mađarska 20.45h Estonija - Grčka LIGA D Grupa 2 18.00h Bjelorusija - San Marino 20.45h Luksemburg - Moldavija NEDJELJA LIGA A Grupa 1 20.45h Francuska - Holandija LIGA B Grupa 1 15.00h Ukrajina - Slovačka Grupa 4 18.00h Danska - Vels LIGA C Grupa 3 18.00h Bugarska - Norveška 20.45h Kipar- Slovenija LIGA D Grupa 1 18.00h Gruzija - Letonija Grupa 4 18.00h Makedonija - Jermenija 20.45h Lihtenštajn - Gibraltar

sport

BARSELONA

Žižić potpisao profesionalni ugovor

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

KOŠARKAŠI CRNE GORE UBJEDLJIVO IZGUBILI U PARIZU OD FRANCUSKE (66:83)

Ples trikolora opio crvene FRANCUSKA

CRNA GORA

83 66

28 15 23 16 15 14 17 21 Batum 7 Fol 11 Džekson 10 Žulijen 2 Noa 9 Rusel 12 Žate 5 Kahudi 5 Kofi 8 Konate 4 Lakomb 10 Selektor: Vensan Kole

Žižić Nikola Žižić potpisao je prvi profesionalni ugovor u karijeri sa Barselonom, čiji će dres nositi i u naredne dvije sezone. Juniorski reprezentativac Crne Gore će igrati za B tim “blaugrane” koja se takmiči u LEB Oro-u, drugom rangu španske košarke. Osamnaestogodišnji centar je već odigrao dva pripremna meča - protiv Angole (95:67) je u ubacio 13 poena, a protiv Benfike (103:45) 11. Za razliku od njega, Pavle Titić nije produžio saradnju sa Kataloncima, pa je u potrazi za novim klubom. Ovaj talentovani tandem je 2014. godine iz Džokera prešao u Barsu. Ovog ljeta su nosili Crnu Goru do osmog mjesta na Evropskom prvenstvo za igrače do 18 godina. Žižić je bilježio 11,3 poena po meču, a Titić deset koševa. A.K.

BORIS DIJAO

Sa jahte u penziju Boris Dijao riješio je da u 36. godini kaže zbogom košarci. Sjajni Francuz se poslije 17 profesionalnih sezona odlučio za penziju, a fanovima je to saopštio na poseban način - videom sa jahte u društvu prijatelja i velikana francuske košarke Tonija Parkera i Ronija Turijafa. “Po završetku sezone odlučio sam da sačekam i vidim šta će se desiti. Kako je biti na odmoru - i osećaj je sjajan”, poručio je Dijao. “Izjednačio sam se sa svojom majkom (Elizabet Rifio) po broju mečeva odigranih za Francusku (247). Uvijek sam govorio da je to nemoguće. Nisam želio više”, objasnio je Dijao. Fenomenalni centar je u karijeri nastupao za Pau Ortez, Atlantu, Finiks, Šarlot, San Antonio i Jutu, dok je posljednju sezonu proveo u ekipi Levaloa. A.K.

Saigrači iz Budućnosti na sinoćnjem meču: Edvin Džekson i Nikola Ivanović Nijedan trening u najjačem sastavu, samo jedan pod vođstvom selektora i to pred sami meč. Protiv jedne od najboljih selekcija u Evropi više se nije moglo - košarkaši Crne Gore doživjeli su ubjedljiv poraz od Francuske (66:83) u prvom meču na pripremnom turniru u Parizu prije početka drugog kruga kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Izabranici Zvezdana Mitrovića su pružili koliko

su mogli u ovom trenutku. Uz podršku publike sa tribina dvorane “Pjer De Kuberten” i predvođeni kapitenom Nikolasom Batumom domaćini su mnogo bolje otvorili meč. Poslije uvodnih 9:2, “trikolori” su već nakon prvih deset minuta imali dvocifrenu prednost 15:28. Ni u drugom periodu naši najbolji košarkaši nijesu imali rješenja za agresivnu igru Francuske. Kombi-

novao je selektor Mitrović, pokušavao da raznim rotacijama da parira kvalitetnom protivniku, ali bezuspješno. Batum i drugovi su drugu četvrtinu dobili 16:23 za +20 pri odlasku na veliki odmor. Pitanje pobjednika je bilo riješeno, pa je do kraja jedini cilj Crne Gore bio da koliko toliko smanji zaostatak. Najefikasniji u redovima naše selekcije bio je Petar Popović sa 16 poena, a od-

Sekulić 1 Simonović Ivanović 1 P. Popović 16 Šehović 3 A. Popović 15 Nidam 12 Barović 13 Starovlah 3 M. Popović Vranješ 2 Pavlićević Selektor: Zvezdan Mitrović

PARIZ - Dvorana: Pjer de Kuberten. Gledalaca: 3.224. Sudije: Edi Vijato (Francuska), Nikola Mestre (Francuska), Valentin Olio (Francuska).

lično su ga ispratili Aleksa Popović sa 15, Filip Barović sa 13, te Derek Nidam sa 12 koševa. Na drugoj strani najbolji je bio Džonatan Rusel sa 12, dok je Mustafa Fol dodao 11. Novi igrač Budućnost Volija Edvin Džekson je ubacio deset, baš kao i Pol Lakomb. Naredni meč na turniru u prijestonici Francuske Crna Gora igra večeras (20.30h) protiv Grčke. A.K.

TREĆA POBJEDA ª PLAVIHº U BEOGRADU

Još jedna rutina Treća pobjeda na pripremama u Beogradu - košarkaši Budućnost Volija su još jednom ubjedljivo savladali ekipu Pekinga 110:66 (32:15, 23:17, 24:14, 31:20) u sportskom centru “Vizura”. Iako oslabljeni neigranjem Nikole Ivanovića, Suada Šehović, Filipa Barovića, Petra Popovića, Milića Starovlaha, te Edvina Džeksona “plavi” su i u takvom odnosu snaga bili prejaki za kineski tim. Već nakon prvih deset minuta izabranici Aleksandra Džikića imali su +15 (32:17), a do kraja prednost je samo rasla. Najefikasniji u redovima šampiona ABA lige bio

je Koti Klark sa 18 poena, Aleksa Ilić i Danilo Nikolić su dodali po 17, Sead Šehović 14, dok su Nemanja Gordić i Zoran Nikolić meč završili sa po 11 koševa. Da podsjetimo - Podgoričani su u Beogradu dva puta savladali Peking, jednom Mega Bemax, dok su izgubili od Oldenburga. Naredni meč u prijestonici Srbije igraju 10. septembra protiv Nižnjeg Novogoroda. Nakon toga, 15. i 16. septembra će učestvovati na turniru u Italiji, gdje će prvog dana igrati protiv turske Sakarije. Osim njih, učestvovaće još italijanske ekipe Brindizi i Rijeti. A.K.

Vodio Budućnost do pobjede: Koti Klark na meču protiv Mega Bemax-a

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

SPORT TENIS TURNIR DO 16 GODINA

Milo osvojio Tiranu Preko dva grčka tenisera do trofeja u glavnom gradu Albanije. Naš mladi teniser Milo Gazivoda pobjednik je turnira Evropske teniske asocijacije do 16 godina koji se igrao u Tirani. On je u finalu savladao Aleksandrosa Zervosa (7:5, 6:3, dok je u polufinalu bio bolji od Focisa Antonaidisa (6:4, 6:1). “Ovom pobjedom Gazivoda je nastavio niz odličnih rezultata i učvrstio svoje mjesto među 100 najboljih tenisera Evrope”, stoji na sajtu Teniskog saveza Crne Gore. K.B.

SPISAK JOHANSONA ZA EHF NEDJELJU

Mlada Japanka protiv svog idola: Naomi Osaka i Serena Vilijams

Istorija ili senzacija? U FINALU US OPENA SUBOTA, 22H SASTAJU SE S.VILIJAMS I OSAKA

Živa legenda tenisa ili dama koja je tek na početku - na jednoj strani čak 23 Gren slem titule, na drugoj nijedna. Večeras (22.00h) u Njujurku će biti ispisana istorija ili senzacija. Ukoliko u finalu US opena slavi Serena Vilijams na vrhu vječne liste po broju Gren slem titula izjednačiće se sa Margaret Kort, dok će Naomi Osaka postati prva Japanka koja je slavila na jednom od

četiri najveća turnira. Serena se u novo finale plasirala poslije pobjede nad Anastasijom Sevestovom iz Letonije (6:3, 6:0), dok je Osaka bila bolja od Medison Kiz (6:2, 6:4). “Nevjerovatno - sada sam u finalu, a prije samo godinu sam se bukvalno borila za život u bolnici poslije porođaja”, poručila je Serena. S druge strane, Osaka će u

finalu igrati protiv svog idola... “Odbranila sam 13 brejk lopti, jer sam jako željela da igram protiv Serene. Zašto?! Zato što je ona Serena”, istakla je Osaka. “Čudno mi je da sam u finalu. Tresla sam se u nekim trenucima i samo sam govorila sebi da ne napravim neku duplu grešku. Poruka za moju majku je da sam uspjela, a za Serenu da je volim”. K.B.

ª FAIR PLAY ATLETIKAº ZA DJESU SA SMETNJAMA U RAZVOJU

Najjači tim za Đer Rukometašice Crne Gore krajem novembra kreću u novu avanturu na Evropskom prvenstvu, a prve pripreme za turnir u Francuskoj imaće tokom EHF nedjelje u Đeru. “Lavice” će se okupiti 23. septembra, u Mađarskoj igrati sa domaćinom i Angolom, a selektor Per Johanson juče je objavio i spisak igračice za tu akciju. SPISAK - golmanke: Marina Rajčić (Budućnost), Ljubica Nenezić (Kastamonu).

Krila: Majda Mehmedović, Jovanka Radičević (CSM Bukurešt), Itana Grbić, Ivona Pavićević, Dijana Ujkić (Budućnost). Pivotkinje: Tatjana Brnović, Ema Ramusović (Budućnost). Bekovi: Jelena Despotović (Debrecin), Milena Raičević, Anđela Bulatović, Katarina Bulatović, Sanja Premović, Đurđina Jauković (Budućnost), Andrea Klikovac (Kišvardai), Đurđina Malović (Ferencvaro š). K.B.

Specijalna olimpijada prozor u svijet

Lijepa priča stiže iz Nikšića. Sportsko-rekreativno društvo Specijalna olimpijada Nikšić organizovalo je opštinsko takmičenje u atletici za djecu sa smetnjama u razvoju pod nazivom “Fair play atletica”, a najuspješniji takmičari će učestvovati na državnom prvenstvu. Oko 40 učesnika nadmetalo se u trčanju na 100 i 200 metara, bacanju kugle, skoku u dalj i brzom hodu. Takmičenju je prisustvovao i predsjednik Specijalne olimpijade Crne Gore Saša Vuksanović, koji je podsjetio da su počeli sa četvoro sportista, a danas imaju oko 450. “Nadam se da će se taj trend i dalje nastaviti. Ovo je samo jedan od događaja na

godišnjem kalendaru Specijalne olimpijade i sama organizacija je važna, jer njima ovo predstavlja ‘prozor u svijet’. Po završetku školovanja, naročito osobe sa intelektualnim smetnjama, žive na marginama, nemaju pra-

vo na rad i zaradu. Međutim, Specijalna olimpijada im nudi da kroz učešće na opštinskim, nacionalnim i internacionalnim takmičenjima postaju vidljivi i ravnopravni članovi ovog društva”, rekao je Vuksanović. M.R.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

Sa takmičenja u Nikšiću

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: A.K.

SUBOTA

SPORTKLUB 1 15.00h 18.00h 20.45h

S. Irska - BiH, fudbal Švajcarska - Island, fudbal Engleska - Španija, fudbal

SPORTKLUB 2 13.00h Masters za sedmo mjesto, odbojka (ž) 15.30h Masters za peto mjesto, odbojka (ž) 18.30h Masters polufinale, odbojka (ž) 21.00h Masters polufinale, odbojka (ž)

SPORTKLUB 3 09.00h Moto GP Mizano moto 3, trening 3 09.55h Moto GP Mizano moto GP, trening 3 10.55h Moto GP Mizano moto 2, trening 3 12.35h Moto GP Mizano moto 3, kvalifikacije 13.30h Moto GP Mizano moto GP, trening 4 14.10h Moto GP Mizano moto GP, kvalifikacije 15.05h Moto GP Mizano moto 2, kvalifikacije 16.00h Blekpul - Bredford, fudbal 18.00h Finska - Mađarska, fudbal 20.45h Estonija - Grčka, fudbal

18.00h 21.15h

DTM auto trke Moto GP ruki trka Spidvej

16.30h 20.00h

Veliko finale posljednjeg Gren slema u godini Eurosport, 22h

Slovenija - SAD, odbojka Iran - Kanada, odbojka

Surfovanje Surfovanje

ARENASPORT 1 14.30h 18.10h 21.00h 00.00h

Atletika Ostrava Flensburg - Kil, rukomet Sport - Kruzeiro, fudbal Sao Paulo - Baia, fudbal

ARENASPORT 2 10.10h 17.00h 20.00h

Formula 3 Svjetski kup Kazanj, plivanje Zagreb - Izviđač, rukomet

ARENASPORT 3 15.00h 18.00h 20.00h 22.00h

J. Afrika - Libija, fudbal Saragosa - Partizan, košarka Egipat - Nigerija, fudbal Maroko - Malavi, fudbal

NEDJELJA

ARENASPORT 4 15.00h 17.30h

Frolunda - Beč, hokej Slaven - Inter, fudbal

EUROSPORT 12.45h 18.00h 22.00h

SPORTKLUB HD 18.00h Bjelorusija - San Marino, fudbal 20.45h Luksemburg - Moldavija, fudbal

SPORTKLUB 5 SPORTKLUB 6

SPORTKLUB 4 13.30h 16.30h 19.00h

● NE PROPUSTITE

16.00h 19.00h

Tur Španije, biciklizam Us open, tenis Us open, tenis

SPORTKLUB 1

SPORTKLUB 5

Ukrajine - Slovačka, fudbal Makedonija - Jermenija, fudbal 20.45h Francuska - Holandija, fudbal 02.20h Grin bej - Čikago, ragbi

18.00h Bugarska - Norveška, fudbal 20.45h Kipar - Slovenija, fudbal

15.00h 18.00h

SPORTKLUB 2

EUROSPORT 2

13.30h

Tur Britanije, biciklizam Sportsko penjanje

16.00h 19.30h 23.00h 23.30h 00.00h 00.30h

● NE PROPUSTITE

Masters za treće mjesto, odbojka (ž) Masters finale, odbojka (ž) Italija - Japan, odbojka Basket 3 na 3 Meksiko Basket 3 na 3 Meksiko Basket 3 na 3 Meksiko Basket 3 na 3 Meksiko

SPORTKLUB 3 08.40h 09.10h 09.40h 11.00h 12.20h 14.00h 16.00h 19.00h 22.25h

Moto GP Mizano moto 3, zagrijavanje Moto GP Mizano moto 2, zagrijavanje Moto GP Mizano moto GP, zagrijavanje Moto GP Mizano moto 3, trka Moto GP Mizano moto 2, trka Moto GP Mizano moto GP, trka Beltinci - Ilirija, fudbal Nju Ingland - Hjuston, ragbi Denver - Sijetl, ragbi

SPORTKLUB 4 13.30h 18.00h 20.00h

DTM auto trke Danska - Vels, fudbal Naskar

SPORTKLUB 6 19.00hMinesota - San Francisko, ragbi 22.25h Karolina - Dalas, ragbi

ARENASPORT 1 14.30h Atletika Ostrava 19.00h Movistar Inter - Interior, futsal 21.00h Palmeiras - Korintijans, fudbal 02.00h Hjuston - Boston, bejzbol

ARENASPORT 2 10.10h Formula 3 13.30h Hanover - Minden, rukomet 16.00h Melsungen - Lajpcig, rukomet 19.30h Tenerife - Partizan, košarka

ARENASPORT 3 15.30h Ruanda - O. Slonovače, fudbal 17.30h Tatran - Rudar, rukomet 19.30h Slobodan - Zlatibor, fudbal

ARENASPORT 4 15.45h Formula 3 17.00h Svjetski kup Kazanj, plivanje 20.15h Metalurg - Nekse, rukomet

EUROSPORT 12.00h 15.00h 19.00h 22.00h

SPORTKLUB HD Još jedan derbi u prvom kolu Lige nacija, na kultnom Vembliju Engleska - Španija Sportklub 1, 20.45h

13.00h Oksford - Koventri, fudbal 19.30h Bugarska - Finska, odbojka 21.30h Sijetl - Vašington, košarka (ž)

Ski skokovi Tur Španije, biciklizam Us open, tenis Us open, tenis

EUROSPORT 2 16.45h 19.00h 20.15h

Tur Britanije, biciklizam Sportsko penjanje VN Montreala, biciklizam