Dnevne novine 15-16. septembar 2018. by Dnevne Novine

POLITIČKI ANALITIČARI O POSJETI HAŠIMA TAČIJA PODGORICI ■ 8 9

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018. BROJ 2171 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Đukanović je novi regionalni moderator

INTERVJU: AKADEMIK DRAGAN RADONJIĆ, GENERALNI SEKRETAR CANU■ 16 17 ■ 5 7

Lekcije iz istorije pouka za budućnost Crne Gore Podgorička skupština je samo jedan od niza značajnih događaja u periodu koji je obilježen afirmacijom države i gubitkom države, dakle od Berlinskog kongresa do 1918. godine. Akademija će se ovim pitanjima baviti onako kako to i pripada naučnoj instituciji, ne u dnevnopolitičke svrhe, već na osnovu istorijskih činjenica da bismo iz njih izvukli pouke

RETROVIZOR ■ 3

Eurokratija

UPOREDNA ANALIZA POKAZALA ■ 20 21

Sedam bolnica za ljekove potrošilo 3,2 miliona eura ZA NAJBOLJE PONUDE:

REPORTAŽA: DRAŽEN DRAŠKOVIĆ, NOVINAR

■ 30 31 marketing@dnovine.me

Novinarstvo te uzima kompletnog, nema ništa “do pola” +382 77 300 104

AKTUELNOSTI

●NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

Što će sad ovaj? Sud je rekao da sam plagirao na vrijeme. Evo, sad opet nešto prepisujem...

Ne znam ko se na UCG boji Alekse. Njegov rad se može provjeriti za dan...

A đe će onda svi ovi moji da slijeću...

Koncesija za aerodrome, to vi je to, nema druge....

STRANCI OSNIVAČI TREĆINE PREDUZEĆA U CRNOJ GORI

VLADA CRNE GORE

Nema mišljenja VK, SPC podmetnula falsifikat Venecijanska komisija demantovala je tvrdnje pojedinih zvaničnika SPC prema kojima je Vlada sakrila navodno mišljenje te komisije o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti. VK navodi da je greškom objavila radni dokument, ali da on nikada nije poslat Vladi Crne Gore.

OD JANUARA JOŠ 1.653 KOMPANIJE SA STRANIM KAPITALOM “Najviše je preduzeća, njih 2.162, u čijem su osnivanju učestvovali Turci. Slijede Rusija, Srbija, Ukrajina sa 582 firme. Italijani, Bosanci, Hrvati i Njemci su učestvovali u osnivanju 600, odnosno 348, 215 i 194 firme”, navodi se u podacima PU. ● 12-13

SUBOTA

NEDJELJA

MONTENEGROB ERZA

EPCG otkupila 51,66 miliona eura akcija A2A Elektroprivreda je u petak na Montenegroberzi otkupila 13,05 miliona akcija te kompanije od bivšeg italijanskog partnera A2A. Na taj način, EPCG i država su uspostavili kontrolu nad 80,01 odsto akcija državne energetske kompanije. ● 14

●23

OD OKTOBRA

ZIMNICA ZA PENZIONERE Osim otkupa jagnjadi slijedi i drugi dio zimnice, a to su suhomesnati proizvodi, polutke juneće i svinjske koje će penzioneri plaćati u 10 rata.

● 22-23

SVJETSKI HITMEJKER LOST FREQUENCIES

Prijepodne duži sunčani periodi, uglavnom od sredine dana ponegdje uz promjenljivu oblačnost ima uslova za kratkotrajnu kišu ili pljusak i grmljavinu. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, u noćnim satima ponegdje umjeren do pojačan, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 9 do 21, najviša dnevna 20 do 32 stepena. Podgorica: Malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a u popodnevnim satima postoji mogućnost za kratkotrajnu kišu ili grmljavinu. Jutarnja temperatura vazduha oko 20, najviša dnevna oko 32 stepena.

Pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. Na sjeveru, u jutarnjim satima po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar povremeno i mjestimično umjeren do pojačan, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 8 do 20, najviša dnevna 19 do 34 stepena. Podgorica: Pretežno sunčano i toplo. Vjetar, povremeno umjeren, sjeverni i sjeveroistočni, prvenstveno u jutarnjim i noćnim satima. Jutarnja temperatura vazduha oko 19, najviša dnevna do 34 stepena.

Si Dens mi je omiljeni festival

“Moram da kažem, da me u posljednjih nekoliko godina stalno pitaju koji bi nastup, ali i festival izdvojio kao najbolji i ja uvijek kažem Sea Dance u Crnoj Gori”.

● 44-45

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

ISTRAŽIVANJE POKAZALO

PETROV I BAŠIROV SU PRIPADNICI RUSKIH SPECIJALNIH SLUŽBI

Zajednička istaživanja The Bellingcat i ruskog The Insider utvrdilo je da su Aleksandar Petrov i Ruslan Baširov, koji su osumnjičeni za trovanje Skripalja, pripadnici ruskih specijalnih službi. Ovo se potvrđuje nizom dokumenata kao i drugim svjedočanstvima. Istraživanje je otkrilo da do 2009. godine ni u jednoj bazi podataka Rusije nema podataka o Aleksandru Petrovu, što svakako nije uobičajeno za obične građane Rusije. Kada je dobio sadašnji pasoš, upravo izdat 2009. godine, u dokumentu sa njegovim imenom stoji pečat “ne smije se davati informacija”. Uz to, formular sa njegovom biografijom je prazan, ali i tamo postoji pečat o zabrani davanja informacije, te oznaka “strogo povjerljivo”. Istraživanje je utvrdilo i da su lične karte Petrov i Baširov dobili u specijalnom odjeljenju policije gdje lične karte dobijaju samo visoki rukovodioci ili pripadnici specijalnih službi, dakle Upravi policije 77 0001 (77 je šifra za Moskvu). Dalje, utvrđeno je i da su i jedan i drugi “turista” avionske karte kojima su otputovali za London 2. marta, kupili 1. marta, samo jedan dan prije polijetanja, iako su u intervjuu RT tvrdili da su se odavno sprema-

li za taj put. Utvrđeno je takođe i da je dan prije toga avionsku kartu za London kupila ćerka Skripalja, Julija, što je prema mišljenju istraživača i bio razlog žurbe ovih tzv. turista. Holandska vlada protjerala je dvojicu navodnih ruskih špijuna ranije ove godine pošto su optuženi da su planirali napad na švajcarsku hemijsku laboratoriju. U laboratoriji su analizirani uzorci nervnog otrova “novičok” iz Solsberija, prenio je Gardijan.

ISTRAŽIVANJE JE OTKRILO DA DO 2009. GODINE NI U JEDNOJ BAZI PODATAKA RUSIJE NEMA PODATAKA O ALEKSANDRU PETROVU, ŠTO SVAKAKO NIJE UOBIČAJENO ZA OBIČNE GRAĐANE RUSIJE. KADA JE DOBIO SADAŠNJI PASOŠ, UPRAVO IZDAT 2009. GODINE, U DOKUMENTU SA NJEGOVIM IMENOM STOJI PEČAT “NE SMIJE SE DAVATI INFORMACIJA”. UZ TO, FORMULAR SA NJEGOVOM BIOGRAFIJOM JE PRAZAN, ALI I TAMO POSTOJI PEČAT O ZABRANI DAVANJA INFORMACIJE

Dvojica Rusa su uhapšena u Hagu proljetos u okviru operacije u kojoj su učestvovale britanska, švajcarska i holandska obavještajna služba. Švajcarski dnevnik Tages-Anziger javio je da su oni u trenutku hapšenja imali opremu koja se mogla koristi za upad u IT mrežu laboratorije u Špicu. Portparolka švajcarske obavještajne službe FIS je za Gardijan navela da su “švajcarske vlasti upoznate sa slučajem ruskih špijuna otkrivenih u Hagu i njihovim protjerivanjem”. Ona je dodala da je FIS učestvovao u toj operaciji s holandskim i britanskim kolegama i tako doprinio “sprečavanju ilegalnih akcija protiv ključne švajcarske infrastrukture”. Špic laboratorija, blizu Berna potvrdila je ranije navode Velike Britanije da su bivši dvostruki agent Sergej Skripalj i njegova ćerka Julija žrtve napada vojnim nervnim otrovom “novičok”. Ta laboratorija takođe istražuje hemijske napade koje je izveo sirijski režim, naveo je Gardijan. Švajcarska federalna kancelarija za civilnu zaštitu saopštila je u junu da je laboratorija Špic bila meta hakera za koje se tvrdi da je iz grupe “sandworm” koja se povezuje s ruskom vladom. (Aktuelno.me)

AKTUELNOSTI

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

EUROKRATIJA Pošao Mujo u Švajcarsku pa tamo pita: A što će vama ministarstvo pomorstva kad nemate more? Švajcarac mu odgovara kontrapitanjem: A što će vama ministarstvo finansija?! Iako ni BiH, ni Švajcarska nijesu članice EU, dijalog iz ovoga vica neodoljivo podsjeća na komunikaciju aktuelne briselske administracije sa zemljama kandidatima, ili onima koje to tek treba da postanu. S jedne strane, naime, prosto nije dozvoljeno makar upitati što će EU komesar za proširenje koji od početka svog mandata tvrdi kako proširenja neće biti, a sa druge, niži činovnici „eurokratije“ na terenu se trude da postanu vrhovni revizori rada svih vlada i ministarstava, ne bi li nas priveli „k poznaniju prava“. Prema iskustvima koje imamo u Crnoj Gori, to uglavnom čine ilegalno, preko tajnih ugovora sa parapolitičkim NVO sektorom, kojeg obilato nagrađuju stotinama hiljada eura za razne „projekte“. Već smo pisali u besprizornim ugovorima Drobniča i Mansa, te Orava i CGO, koji su do kraja ogolili njihovu denuncijantsku ulogu, no kolege iz Antene M u svom serijalu „Zvijezde granta“ još nijesu uspjeli da otkriju ko je „pojedinac Drljević“ koji je od kancelarije EU dobio 324.940 eura za „nešto“! Zato predsjednik države Milo Đukanović, kojeg su počeli da optužuju sa euroskepticizam (?!), s pravom ocjenjuje kako „strategija EU, uključujući i strategiju proširenja u realizaciji eurokratije doživljava ozbiljne deformitete koji prijete da kompromituju samu evropsku ideju“, ta da je briselsku administraciju zahvatio „kolonijalni sindrom“. Izvjesnu dozu tog kolonijalnog sindroma pokazao je nedavno i predsjednik EK Žan Klod Junker kada je rekao kako „Evropska unija mora biti jedinstvena prema pristupanju Zapadnog Balkana, inače će drugi preuzeti na sebe da oblikuju naše najbliže okruženje.” Iako ove Junkerove riječi, na prvi pogled, djeluju ohrabrujuće za dalje proširenje, ipak otkrivaju da Brisel na Zapadni Balkan gleda prije svega kao na interesnu zonu, bez istinske spremnosti da se kroz partnerski odnos sa budućim članicama realizuje zdrava vizija ujedinjene Evrope. Na tom fonu je i opservacija Momčila Radulovića, predsjednika Evropskog pokreta u Crnoj Gori, koji kaže da je „Zapadnom Balkanu potrebna akcija Evropske unije, a ne posjete visokih zvaničnika u junu i julu, odnosno ono što zovem integracioni turizam”. Ilustrujući briselske dvostruke standarde i hipokriziju, Radulović pita: “Kako objašnjavate činjenicu da je 95 odsto bankovnog sistema cijelog Zapadnog Balkana u rukama EU? Mi nijesmo dovoljno dobri za EU, ali naš novac jeste!” Definitivno je vrijeme za ozbiljne promjene i otklanjanje deformiteta u “eurokratiji”. Izbori za Evropski parlament u maju iduće godine možda su prilika za to. Ako opet to ne bude tek trka za neku kancelariju u Berlemonu i dobru platu briselskog činovnika… PS: Imamo i alternativu. Bečić je rekao da će nam on završiti članstvo u EU. Pouzdano znamo da je u prisnim ličnim odnosima sa Oravom. Bio je i u stanu kod njega.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

NAJAVLJENA REORGANIZACIJA U UPRAVI POLICIJE CRNE GORE

Ukida se pet centara bezbjednosti, ostaju centrale u Podgorici, Baru i Bijelom Polju Tim novoimenovanog direktora Uprave policije Veselina Veljovića već uveliko radi na pripremi novog koncepta unutrašnje organizacije ove službe, promjene su izvjesne čak i do kraja ove godine. Očekuje se ukidanje pet centara bezbjednosti i kompletna reorganizacija Sektora kriminalističke policije, saznaje portal Standard. U duhu najavljenih promjena, Vlada razmatra i mogućnost razdvajanja Uprave policije od Ministarstva unutrašnjih poslova, što je bio način funkcionisanja do unazad nekoliko godina, kada je pozicija direktora policije bila u značajnoj mjeri nezavisna u odnosu na ingerencije MUP-a. Više sagovornika portala Standard iz MUP-a potvrdilo je da je to mogućnost koja se analizira. Međutim, sasvim je izvjesno da će nakon usvajanja izmjena i dopuna Zakona o dr-

Zgrada Uprave policije žavnoj upravi i Zakona o unutrašnjim poslovima, uslijediti i donošenje novog akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, koji će unijeti velike novine u reformi policije. “Sadašnjih osam centara bezbjednosti reorganizo-

vaće se na tri i to po teritorijalnom principu. Planirano je ukidanje centara bezbjednosti u Nikšiću, Beranama, Pljevljima, Budvi i Herceg Novom”, saznaje Standard. Nezvanično, novim modelom predviđa se da status cen-

tara bezbjednosti zadrže postojeći centri u Podgorici, Baru i Bijelom Polju. “Centar bezbjednosti Podgorica, koji bi postao centar za centralnu regiju – osim glavnog grada, sa pripadajućim Odjeljenjima bezbjednosti na Ceti-

nju, Danilovgradu i Kolašinu, u nadležnost bi dobio i reorganizovani CB Nikšić, kao i OB Plužine i Šavnik. Centar bezbjednosti za južnu regiju trebalo bi da postane CB Bar, sa pripadajućim Odjeljenjem bezbjednosti Ulcinj, kao i sa sadašnjim CB Budva i Herceg Novi i OB Kotor i Tivat. Centar bezbjednosti za sjevernu regiju biće najvjerovatnije u Bijelom Polju, a ovom centru bi se pripojili i sadašnji CB Berane i Pljevlja, kao i Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, Plav, Andrijevica i Žabljak”, objasnio je jedan od sagovornika. Ova organizaciona šema značila bi da dosadašnji centri bezbjednosti u Nikšiću, Beranama, Pljevljima, Budvi i Herceg Novom, dobiju statuse odjeljenja bezbjednosti i da gube nadležnost upravljanja nad odjeljenjima i stanicama policije u susjednim opštinama, što je za sada slučaj. (Standard)

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

AKTUELNO

INTERVJU: AKADEMIK PROF. DR DRAGAN RADONJIĆ, GENERALNI SEKRETAR CANU

LEKCIJE IZ ISTORIJE DA BUDU POUKA ZA SADAŠNJOST I BUDUĆNOST CRNE GORE

Crkveno pitanje riješiti kao što je riješeno svuda u svijetu CANU ima misiju afirmacije države, njene kulture i njenih tekovina, i sa tog aspekta posmatrano, treba da posveti pažnju značajnim istorijskim događajima Podgorička skupština je samo jedan od niza značajnih događaja u periodu koji je obilježen afirmacijom države i gubitkom države, dakle od Berlinskog kongresa do 1918. godine. Akademija će se ovim pitanjima baviti onako kako to i pripada naučnoj instituciji, ne u dnevno političke svrhe, već na osnovu istorijskih činjenica da bismo iz njih izvukli pouke

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

INTERVJU: AKADEMIK DRAGAN RADONJIĆ, GENERALNI SEKRETAR CANU

LEKCIJE IZ ISTORIJE DA BU SADAŠNJOST I BUDUĆNO ⌦ Vesna Šofranac

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti organizuje ove jeseni nekoliko naučnih skupova i okruglih stolova, među kojima će biti i onih koji će se baviti istorijom crnogorske diplomatije, odnosno našom spoljnom politikom, kao i događajima u periodu od Berlinskog kongresa do 1918. godine, dakle u periodu koji je omeđen širokim međunarodnim priznanjem države i gubitkom države. Svjesni smo da je riječ o vrlo delikatnoj temi koja i danas opterećuje crnogorsko društvo, ali je te stranice naše istorije potrebno otvarati i o njima razgovarati na osnovu činjenica u jednoj građanskoj i tolerantnoj atmosferi, kakvu njeguje nacionalna akademija, kaže u razgovoru za Vikend novine akademik Dragan Radonjić, generalni sekretar CANU. Radonjić podsjeća da CANU ima misiju afirmacije države, njene kulture i njenih tekovina, i sa tog aspekta posmatrano, treba da posveti pažnju značajnim istorijskim događajima. “Ove godine započeli smo seriju tribina povodom 130 godina Opšteg imovinskog zakonika, jednoj od tri najznačajnije knjige u Crnoj Gori, pored Oktoiha i Gorskog vijenca. Imamo niz tribina koje do kraja godine treba da budu završene, uz promociju zbornika radova sa tih tribina, bibliografiju radova o Opštem imovinskom zakoniku, jubilarno izdanje… To remek-djelo zaslužuje takvu pažnju. VN: Tokom novembra planirate skup koji će obuhvatiti i dešavanja iz 1918. godine? Vidite i sami pokušaje provokacije države kroz insistiranje dijela političara na obilježavanju Podgoričke skupštine... RADONJIĆ: Podgorička skupština je samo jedan od niza značajnih događaja u periodu koji je obilježen afirmacijom države i gubitkom države, dakle od Berlinskog kongresa do 1918. godine. Akademija će se ovim pitanjima baviti onako kako to i pripa-

Crkveno pitanje riješiti kao što je riješeno svuda u svijetu VN: A crkveno pitanje? Da li će i ono biti jedna od tema CANU? RADONJIĆ: Crkveno pitanje, odnosno pitanje položaja vjerskih zajednica u Crnoj Gori jeste veoma značajno pitanje,

da naučnoj instituciji, ne u dnevnopolitičke svrhe, već na osnovu istorijskih činjenica da bismo iz njih izvukli pouke. Dakle, tačno je da pripremamo okrugli sto koji će biti tokom novembra i koji će obuhvatiti taj dio crnogorske istorije i nosiće naziv - Crna Gora od 1878. do 1918. godine. U tom periodu bilo je više istorijskih događaja koje je teško izdvojiti po značaju, ali ono što je važno jeste da se upravo ti istorijski događaji danas mogu komparirati, uporediti i vrednovati. Smatramo da te lekcije iz istorije treba da služe, kao pouka za sadašnjost i budućnost Crne Gore, jer u tom periodu postoji i svijetla i tamna strana naše istorije. Te događaje treba razjasniti, analizirati, kritički valorizovati … VN: Šta mislite, kako će taj naučni skup i njegove poruke odjeknuti u crnogorskoj javnosti? RADONJIĆ: Kao što sam već rekao, lekcije iz istorije baš iz tog perioda veoma su bitne za Crnu Goru i vrlo je važno te događaje analizirati činjenično i objektivno. Mislim da je to u interesu države i građana, a ne nikakav dnevno politički pristup. Jedino tako će Crna Gora izvući prave pouke za sadašnjost i budućnost. O tom perio-

ali prije svega za državu i crkvu. Oni moraju da urede međusobne odnose onako kako su oni danas uređeni u razvijenim demokratskim državama. To da li država ima snage da ih tako uredi, pitanje je za državu. du postoje kontroverzna mišljenja, opozitna u Crnoj Gori, i to je vrlo delikatna tema za našu državu. Toliko delikatna da nas opterećuje i dan-danas. U tom periodu kada smo izgubili državu, a to se nije dogodilo odjedanput, već je došlo kao završnica jednog procesa, bilo je mnogo događaja koji zaslužuju analizu i jedno novo svijetlo zasnovano na činjenicama. Mislim da treba otvoriti diskusiju na ove teme, ali diskusiju koja bi bila građanski orijentisana koja ne bi dovodila do novih tenzija… Jer pristup nekim istorijskim događajima ne treba pretvoriti u povod za nove podjele i sukobe u Crnoj Gori. Pogotovu to ne smije da uradi Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, ali treba da otvori naučnu raspravu, da se o tim događajima razgova-

ra otvoreno, analitično, na osnovu istorijskih činjenica.

VN: Da li je organizovanje jednog okruglog stola o Crnoj Gori od 1878. do 1918. dovoljan doprinos nacionalne Akademije utvrđivanju istorijskih činjenica, tim prije što su strasti oko Podgoričke skupštine već uveliko podignute? RADONJIĆ: Pitanje je na mjestu. Da pojasnim, okrugli sto Crna Gora od 1878. do 1918. uključuje i temu Podgoričke skupštine. Naravno da taj događaj, kao i drugi značajni događaji iz tog perioda, teško mogu biti apsolvirani jednim okruglim stolom. Radi se o složenom i kontroverznom istorijskom događaju, koji se ne može objasniti bez razumijevanja i razjašnjavanja istorijskog konteksta i događanja koja su mu prethodila, što zahtijeva seriozna naučna istraživanja. Naša ideja nije da se ove teme apsolviranju sa bilo kakvim sta-

vovima, jer to ne pripada nauci, već da se ove teme otvore za diskusiju, bez tenzija, sa jasnim činjenicama. Prirodno je d a građani očekuju istor i j sko razjašnjenje tog događaja, koje bi mnogima donijelo i psihološko rasterećenje.Ali, to se ne

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

AKTUELNO

U O PREDSTOJEĆIM NAUČNIM SKUPOVIMA U PRIPREMI JE LEKSIKON

UDU POUKA ZA OST CRNE GORE može postići stavovima. Javnosti treba prezentovati činjenice o značajnim istorijskim događajima iz tog perioda, koji su opozitni po istorij-

skim ishodima, ideologijama koje su ih inspirisale, i te-

kovinama koje su ostavile današnjim generacijama.

VN: Epilog? RADONJIĆ: Komparacija činjenica i tekovina vezanih za događaje iz ovog perioda daje svakome mogućnost da procijeni i vrednuje šta je dobila Crne Gora 1878. odnosno 1918, od pune međunarodne afirmacije samostalne države do gubitka i žrtvovanja te države za ciljeve jedne ideologije koja do danas nije doživjela istorijsko opravdanje i priznanje, o čemu svjedoče savremena dešavanja krajem XX i početkom XXI vijeka. Takav pristup daje mogućnost da i sadašnji period dobije istorijsku valorizaciju. VN: S obzirom da je 1918. godina prelomna za Crnu Goru, da su dešavanja kod nas usko povezana sa srpskom politikom, da li je bilo interesovanja akademika SANU da se otvore ova pitanja? RADONJIĆ: Nismo imali ni inicijativa niti komunikacija na tu temu. Nismo to smatrali ni umjesnim. Zanimanje u regionu za

istorijski događaj koji je doveo do nestanka jedne države, koja je danas obnovila državnost i dobila puno međunarodno priznanje, u današnjim dobrosusjedskim odnosima moglo bi da implicira involviranost u ove istorijske događaje ili oživljavanje ideologije koja ih je inspirisala, tako da je razumljivo distanciranje od ove teme u regionu.

VN: Govorite o još jednom naučnom skupu koji se bavi crnogorskom idejom u budućnosti? RADONJIĆ: Organizujemo naučni skup o ustavnom patriotizmu. To nije prvi put da se u Akademiji bavimo ovom temom. Skup sa istom tematikom imali smo prošle godine, kada smo zapravo otvorili dijalog o ustavnom patriotizmu kao novoj ideologiji koja počiva na građanskom konceptu. To je, takođe, veoma aktuelna tema za budućnost Crne Gore, njenu spoljnu i unutrašnju politiku i takva tema zaslužuje punu pažnju nacionalne akademije nauka i umjetnosti. VN: Organizatori ste i međunarodnog skupa zajedno sa Evromediteranskom mrežom akademija? RADONJIĆ: Skup koji pominjete biće organizovan početkom narednog mjeseca, od 4. do 6. oktobra u Baru. Riječ je o veoma značajnom međunarodnom naučnom skupu pod nazivom – Kultura, tehnologija, humanizam. Partner nam je Evromediteranska mreža akademija – EMAN. Tema kojom ćemo se baviti globalno je aktuelna, s obzirom na mnoga dešavanja koji danas predstavljaju izazov za čovječanstvo i njegov razvoj. Za CANU je veoma važno što smo dobili povjerenje da budemo organizatori tog skupa, jer to pokazuje da smo ne samo prisutan već i aktivan učesnik u okviru evroakademijskih mreža. To je veoma važna okolnost sa stanovišta međunarodne afirmacije nacionalne akademije.

CRNOGORSKE DIPLOMATIJE

VN: Pripremate veliki međunarodni naučni skup posvećen crnogorskoj diplomatiji… RADONJIĆ: Međunarodni naučni skup: Spoljna politika Crne Gore, istorija i savremenost, je prvi veliki međunarodni skup koji organizujemo ove jeseni. Partneri su nam Ministarstvo vanjskih poslova i Univerzitet Donja Gorica. Ovaj naučni skup biće održan 27. septembra u Podgorici, a za Akademiju je važan iz dva razoga, rekao bih podjednako bitna. Prvi - što je u funkciji pripreme Leksikona crnogorske diplomatije, jednog važnog posla za CANU, a drugi što otvara naučni dijalog o spoljnoj politici jedne male države. Biće vrlo interesantno da se sagle-

da savremena orijentacija Crne Gore u spoljnoj politici, ali i da se sagleda istorijsko iskustvo, pogotovu u drugoj polovini 19. i na početku 20. vijeka, jer u tom periodu su sadržane velike pouke za Crnu Goru koje ona mora izvući kao nauk za sadašnjost i budućnost. Neki današnji odnosi su posljedica spoljne politike iz tog vremena i to mora biti predmet analize, kritičke, naučne, objektivne. Vidjećemo što će biti poruke sa tog skupa. Učesnici će biti članovi naše Akademije, profesori univerziteta i gosti iz regiona. U CANU smo veoma zadovoljni što su se u toj organizaciji uključili MVP i univerzitetske jedinice koje su partneri našoj Akademiji.

Pristup vatikanskim arhivima prilika za istoričare

VN: Kažete da ste započeli saradnju sa vatikanskim arhivima. O čemu se radi? RADONJIĆ: Započeli smo saradnju sa vatikanskim arhivima u pogledu istraživanja istorijske građe, i sada u uzvratnu posjetu očekujemo direktora Vatikanskog arhiva, sa kojim bi trebalo da preciziramo načine saradnje i formiramo istraživačke timove. Moram da kažem da je do ovoga došlo na inicijativu našeg ambasadora pri Svetoj Stolici koji je uspostavio intenzivne i dobre kontakte. Mi smo pokazali interes za tu saradnju, naišli na otvorena vrata i uspjeli da vrlo brzo dođemo do konkretnih dogovora. Ovo je značajna saradnja i velika prilika za Crnu Goru, naše istoričare, jer će im biti dostupna istorijska građa koja će vjerovatno otkriti neke nove momente koji mogu biti interesantni za razne isto-

rijske polemike. VN: Možda će dobro doći i donosiocima odluka u Crnoj Gori… RADONJIĆ: To sada ne mogu da kažem. Ovo je vrlo izazovan posao, kao što je izazov i odluka na koji se period fokusirati u tom istraživanju. Jer, radi se o ogromnoj građi, o nekoliko arhiva i vidjećemo koliko smo spremni da iskoristimo mogućnosti koje nam se otvaraju. Biće, svakako, vrlo zahtjevno i zanimljivo.

DO SARADNJE SA VATIKANSKIM ARHIVIMA DOŠLO NA INICIJATIVU NAŠEG AMBASADORA PRI SVETOJ STOLICI KOJI JE USPOSTAVIO INTENZIVNE I DOBRE KONTAKTE

VELIKO INTERESOVANJE ZA IZBOR NOVIH ČLANOVA CANU VN: U toku je predlaganje novih članova CANU. Kakvo je interesovanje? RADONJIĆ: Izbor novih članova Akademije, kao i izbor vanrednih članova za redovne članove CANU je veoma značajna aktivnost ove jeseni. Interesovanje je zaista veliko. Stiglo je više od 20 predloga za nove članove

i to dovoljno govori. Procedura je sljedeća: Do kraja ovog mjeseca, najkasnije početkom oktobra sva odjeljenja Akademije treba da daju konačne predloge, dok će izborna Skupština CANU sredinom decembra iz tog korpusa izabrati nove i redovne članove.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

politiČki analitiČaRi o poSjeti koS

Janjić: Đukanović ⌦ Elhana Hamzić

Z Skupština CRne GoRe

Vanredna sjednica 28. septembra Vanredna sjednica Skupštine, na kojoj će biti raspravljano o izmjenama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, zakazana je za 28. septembar. Sjednica je zakazana na zahtjev Vlade, a na dnevnom redu biće i Predlog odluke o donošenju Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka “Skadarsko jezero”.

Vlada je u četvrtak, na inicijativu Zajednice opština Crne Gore, utvrdila Predlog izmjena i dopuna Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kojim bi se produžio rok za planska dokumenta do 31. decembra. Predlog izmjena i dopuna zakona upućen je Skupštini na razmatranje po skraćenoj proceduri. R.P.

apadni Balkan zaista mora da prizna jednu činjenicu i da počne da je koristi - Crna Gora je zapravo tačka regionalnih susreta, kazao je za Vikend novine politički analitičar Dušan Janjić, komentarišući nedavnu posjetu kosovskog predsjednika Hašima Tačija Podgorici i susret sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem. “Crna Gora je mjesto na koje svi mogu da dođu, ne samo zbog viza, nego zbog atmosfeKao članica alijanse, crna re. Preko Crne Gore, ali i predGora je posljednjih mjeseci sjednika Đukanovića, bi mobila vrlo aKtivna na uKaziglo puno posla da se uradi. vanju potrebe očuvanja teTeško je vrijeme i za Tačija i za region, i jako je dobro što je ritorijalnoG inteGriteta zedolazio. Jer te priče o razgranimalja na zapadnom balKanu čenju i podjeli Kosova, u kojiima je i on učestvovao, itekako se mogu ticati i same Crne ako bude pameti treba očeGore, njenog sjevera, jer mogu kivati susrete i sa drugima, “potpaliti vatru” etničkog raz- pa i Vučićem, i konsultacije, graničenja”, pojasnio je Janjić. jer mislim da je to neophodPrema njegovim riječima, no. Njima je sada potreban jene treba zaboraviti da je Crna dan dodatni lokalno-regionalGora članica NATO više od go- ni moderator, jer Mogerinijedinu dana. va očigledno ne funkcioniše”, “Kao članica Alikazao je Janjić. janse, Crna GoKako navodi, to ra je posljedne znači zamjena njih mjesepregovaračkog ci bila vrformata, ali je lo aktivna jako dobro da na ukaziima konsulvanju potacija u regionu u kome trebe očuvanja teribi direktno ili torijalnog indirektno bili integriteuključeni i Beota zemalja grad i Priština. na zapadnom “Tači je imao i Janjić Balkanu. širu agendu bilateralSusret kosovskog nih odnosa sa Crnom Goi crnogorskog predsjednika rom, tako da mislim da je to suprije svega koristi Tačiju, a ština ovog susreta i da je treba

pozdraviti”, zaključio je Janjić. Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović razgovarao je u utorak u Podgorici sa predsjednikom Republike Kosovo Hašimom Tačijem. Susret je inicirao predsjed-

Bošković i kašćelan oBišli put na Čevu

Vojska na usluzi sVim građanima

Slaven Radunović, sloboda, ÚFOTO PRIČA Hitler i Draža Mihailović

Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović na svom Fejsbuk profilu se pohvalio, kako kaže, antifaštističkom majicom, na kojoj piše “Sloboda, 25.april, 1942.”. Ipak, ono što je zainteresovalo ljude na Fejsbuku je drugi dio poruke koju nosi majica. “Hitlerova najveća glavobolja. Priča Draže Mihailovića, borca za slobodu”. Ova fotografija izazvala je lavinu komentara na Fejsbuku. R.P.

Vojska Crne Gore (VCG) na usluzi je svim građanima i to je jedan od razloga neprekidnog ulaganja u njene kapacitete, kazao je ministar odbrane Predrag Bošković. Bošković je juče sa predsjednikom Opštine Cetinje Aleksandrom Kašćelanom obišao radove koje na putu VelestovoBarjamovica, na Čevu, u najvećoj cetinjskoj mjesnoj zajednici izvode pripadnici inžinjerijske čete Vojske Crne Gore. Inižinjerci su, kako je saop-

šteno iz Ministarstva odbrane, za samo mjesec proširili i pripremili za asfaltiranje 8,2 od ukupno 9,2 kilometara puta, koji je od izuzetnog značaja za život mještana, ali i više privrednih subjekata iz tog kraja. “Ovaj put je još jedan primjer kako Vojska, u saradnji sa lokalnom zajednicom, stanovništvom i privatnim privrednicima može napraviti veliki posao koji je, prije svega, koristan za ljude iz toga kraja”, kazao je Bošković, ističući da je VCG u prethod-

noj godini na području Cetinja imala više značajnih poduhvata u radovima na putnoj infrastrukturi, na njenom proširivanju, nasipanju i pripremi za asfaltiranje. “U tome nećemo stati. Nastavićemo da radimo i na drugim lokalitetima cetinjske opštine. Vojska je spremna da izađe u susret svakoj akciji i značajnom projektu lokalne samouprave”, istakao je ministar i podsjetio da su pripadnici VCG, posebno njene inžinjerije, u prethodne dvije godine imali zapa-

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

aktuelno

sovskog predsjednika hašima tačija podgorici

ć novi regionalni moderator sisojev: tači je bio na pravoj adresi

Susret Đukanovića i Tačija nik Tači u okviru kontakata u regionu, u namjeri da susjede upozna s rezultatima dijaloga između Prištine i Beograda, i daljim planovima. Đukanović je tada zahvalio za inicijativu i pozdravio

žene aktivnosti u podršci civilnim projektima na području Glavnog grada, Mojkovca,

napore Beograda i Prištine da rješenje traže mirnim putem, kroz dijalog, pod pokroviteljstvom EU, uz uvjerenje da će sve strane voditi računa da krajnji rezultat bude i snažan doprinos stabiliza-

ciji Zapadnog Balkana kao i podsticaj njegovoj evropskoj perspektivi. U razgovoru je bilo riječi i o potrebi daljeg unapređenja bilateralne saradnje u obostranom interesu.

Danilovgrada, Berana, Plava. “Cijela Vojska Crne Gore, ne samo njeni inžinjerci, biće

na usluzi svim građanima. To je i jedan od razloga što neprekidno ulažemo u njene kapacitete”, kazao je ministar. Kašćelan se, kako je saopšteno, zahvalio nesebičnom angažmanu pripadnika VCG u misiji unapređenja života stanovnika oblasti Čeva i cijele cetinjske opštine. On je kazao da se brzo očekuje i asfaltiranje ove dionice, kako bi put bio gotov prije početka kišne sezone. Ministarstvo odbrane i prijestonica Cetinje imaju ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, koji omogućava rekonstrukciju postojećih, ali i probijanje novih trasa za puteve u Katunskoj i Riječkoj nahiji. R.P.

Urednik u ruskom dnevniku ra ima pozitivno iskustvo u komKomersant i politički analitičar plikovanom rješavanju sporova, Genadij Sisojev kaže da je kosov- uključujući i Kosovo. ski predsjednik Hašim Tači imao “Sjetimo se rješavanja denekoliko razloga da se sretne sa markacije, problema sa gracrnogorskim predsjednikom Mi- nicom koji je relativno brzo i lom Đukanovićem. uspješno riješen između Pod“Prvo, sada je takav trenutak gorice i Prištine. Milo Đukanoza Prištinu, jer pregovori sa Be- vić je političar koji ima bogato ogradom se nalaze na prekret- iskustvo u pronalaženju pozitivnici i ključnom trenutku, svi me- nih izlaska iz dosta komplikovađunarodni faktori su spremni da nih situacija, bez težih posljediprihvate njihov eventualca. Đukanović je bio na “čelu ni dogovor, pod usloekipe” koja je sprovevom da on doprila referendum i Crnosi stabilnsoti. na Gora je dobila To nije nimanezavisnot bez lo lak zadatak, ijednog metka pa je svako i bez kapi prodobronamjerlivene krvi. Tano mišljenje kođe, Crna Gosa strane dora je, sa Đukabrodošlo”, kanovićem kao liže Sisojev za Viderom, ispunila kend novine. jedan od strateških Sisojev Drugi razlog je, preciljeva- ulazak u NATO”, ma njegovim riječima, to što kazao je Sisojev. Crna Gora jeste zainteresovana Prema njegovim riječima, da se Priština i Beograd dogo- kosovski predsjednik je izabrao vore, jer Crna Gora polazi od to- pravu adresu za konsultacije. ga da će rješavanje spora izme“I lično iskustvo predsjednika đu Srbije i Kosova doprinijeti i Crne Gore je dragocjeno. Zanirješavanju drugih problema u mljivo je da je Tači nakon posjete regionu. Podgorici i sastanka sa Đukano“Prije svega, rješavanje pro- vićem otputovao u Makedoniju, blema Bosne i Hercegovine, a gdje se sreo sa premijerom Zosve je to u interesu Podgorice”, ranom Zaevim, koji takođe ima kazao je Sisojev. iskustvo dugogodišnjeg rješavaJoš jedan razlog zbog kojeg je nja spora sa Grčkom. Očigledno Tači došao u Podgoricu, kako na- su sva ta mišljenja dobrodošla vodi Sisojev, jeste što Crna Go- za Prištinu”, zaključio je Sisojev.

ako dođe do sporazuma sa prištinom

Vučić traži da Srbija bude u eu do 2025. “Ako ikada postignemo bi- zvanično i nije na stolu, da bi lo kakav sporazum sa Prišti- moglo o tome da se razgovanom, Srbija bi morala da dora. Pregovaraju, kako kaže, bije jasne garancije da će prije svega o sprovođenju postati država članica dijela Briselskog spoEU 2025. godine”, rerazuma, postoji akkao je predsjednik cioni plan, ali i o Srbije Aleksantome kako bi tredar Vučić u inbalo da Srbi i Albanci žive u butervjuu Rojtersu. Na pitanje da li dućnosti zajedno i postoji mogućnost kako da se prevazida se “sporazum o đu sve teškoće sa koVučić razgraničenju vrati na jima se suočavaju Beosto”, Vučić je kazao da ništa još grad i Priština. R.P.

politika

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

poslanik dps-a miloš nikolić o na

Vuksanović

lider sns-a momčilo vuksanović

Naš zahtjev CNP-u Nije bio ProvokaCija

Odluka Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) da ne dozvoli korišćenje pozorišne sale za obilježavanje Podgoričke skupštine je očekivana, saopšteno je iz Srpskog nacionalnog savjeta (SNS), na čijem je čelu Momčilo Vuksanović. CNP nije odobrio SNS-u kоrišćеnjе Velike scene za оbiljеžavanje stоgоdišnjicе Pоdgоričkе skupštinе, imajući u vidu, kako su kazali, djelatnost nacionalnog teatra i prirodu događaja koji se obilježava. Odgovor CNP-a je, kako su kazali iz SNS-a, očekivan, “jer je odnos državnih institucija prema srpskom narodu u Crnoj Gori prepoznat kao zao i diskriminatorski“. “Naš zahtjev nije bio pro-

vokacija, već nada da može doći do prevazilaženja očiglednih razlika između jednorodnog naroda, naročito po pitanju identiteta. Ali Crnogorci su rođenoj braći pretpostavili uticaj stranih faktora i manjinske narode, pa raznim metodama nemilosrdno brišu tragove svojih predaka i gone svoje najbliže”, navodi se u saopštenju SNS-a. Oni su kazali da je srpski narod u Crnoj Gori izuzetno vitalan, i da neće zaboraviti ko je. „Obilježavaće praznike i sa poštovanjem čuvati od zaborava viševjekovnu srpsku tradiciju Crne Gore. Vrijeme će sigurno učiniti svoje i Crna Gora će ponovo biti slobodna”, poručili su iz SNS-a. R.P.

u građanskoj alijansi ocijenili

Sve oštrija retorika na javnoj Sceni

U Crnoj Gori dijaloga na javnoj sceni gotovo da nema, a retorika je sve oštrija, saopšteno je iz Građanske alijanse (GA). Povodom Međunarodnog dana demokratije, iz GA su saopštili da akteri političkog života sve češće biraju tenzije za “modus operandi”. “Strukture vlasti grade čitav set animoziteta prema civilnom sektoru i nezavisnim medijima, a njihova nezainteresovanost za jačanje alatki e-participacije i e-demokratije i neprepoznavanje njihovih benefita je hronično stanje. Dakle, šansa da se građani direktno uključe u proces odlučivanja se namjerno zanema-

ruje”, rekli su iz GA. Iz GA su kazali da ukoliko pojedinci i zajednica postanu nezainteresovani za procese i pasivni u odnosu na kršenja demokratskih principa, onda će oni koji imaju mandat da upravljaju tim procesima biti bez kontrole, a posljedice neizbježne. „Retorika predstavnika izvršne vlasti je uz svesrdnu pomoć opozicije, na najboljem putu da izliže i obesmisli sam pojam i definiciju demokratije, riječi koja se koristi sve više, u svim segmentima javnosti, bez implementacije i shvatanja njenog značaja“, smatraju u GA. R.P.

“Zabrinuti” Za Srbe rade protiv njihovih intereSa

Izjava portparola Nove srpske demokratije Marka Kovačevića da je predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću važnije da Srbi budu ugroženi nego da Crna Gora opstane, kontradiktorna je, nelogična i prije svega netačna, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić. Kovačević je, komentarišući gostovanje crnogorskog predsjednika na TVCG, saopštio da je Đukanovićeva uloga „bila i ostala predani rad protiv srp-

Kovačević

skog naroda u Crnoj Gori i protiv Srbije.” Đukanović je u intervjuu rekao da lideri prosrpskih političkih partija istrajavaju na priči o velikoj ugroženosti Srba u Crnoj Gori, odnosno da se uporno trude da osujete Srbe da postanu dio crnogorskih državnih institucija i na taj način najbolje zaštite specifične interese. Prema riječima Nikolića, Đukanović je pokazao kako se ideja o obnovi državne nezavisnosti njegovala, referendumom

DF preDstavlja personiFikaciju politike “jugoslavija bez preDuslova i alternative”, politike koja je činila sve kako bi spriječila Da crna gora buDe nezavisna Država i koja je aktivno učestvovala u sprečavanju ulaska u nato, kao pečata na Državnu suverenost i nezavisnost”, navoDi nikolić od 21. maja 2006. godine bila realizovana, a članstvom u NATO izgrađen je stabilan temelj opstanka Crne Gore. “Sa druge strane, sam DF predstavlja personifikaciju politike “Jugoslavija bez preduslova i alternative”, politike koja je činila sve kako bi spriječila da Crna Gora bude nezavisna država i koja je aktivno učestvovala u sprečavanju ulaska u NATO, kao pečata na državnu suverenost i nezavisnost”, navodi Nikolić. Nikolić smatra da i danas, kao i mnogo puta ranije, DF zbog političkog profiterstva po-

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

avodima nove

politika

član predsjedništva sdp-a ivan vujović

Najvažnije je primijeniti ono što je dogovoreno

Vujović

Nikolić navlja propalu tezu o ugroženosti Srba u Crnoj Gori. “Srbi u Crnoj Gori imaju sva prava kao i svi drugi građani u građanskoj državi. Jedino što boli lidere DF-a je odbijanje da taj građanski koncept Crne Gore bude narušen prihvatanjem njihovog zahtjeva da se crnogorski i srpski narod Ustavom definišu kao konstutivni narodi, kao i da srpski jezik postane jedini službeni jezik. Crna Gora će, uprkos svim iskušenjima, opstati kao

građanska država jer je to jedini ispravan put kako bi bila obezbijeđena jednaka prava svim njenim građanima, kao i stabilnost i dugovječnost države Crne Gore”, naveo je Nikolić. Na drugoj strani, Kovačević kaže da “srpski kao maternji jezik većine građana, nema adekvatno mjesto u Ustavu, u državnom i školskom sistemu, što nikako ne može biti odgovornost srpskih političara iz Crne Gore već je to produkt politike koju personifikuje Đukanović”. A.N.

Đukanović: Srbi nijesu ugroženi Lideri prosrpskih političkih partija u Crnoj Gori istrajavaju na priči o velikoj ugroženosti Srba u Crnoj Gori, odnosno uporno se trude da osujete Srbe da postanu dio crnogorskih državnih institucija i na taj način najbolje zaštite specifične interese, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u intervjuu RTCG. “Ja ne vidim da su Srbi na bilo koji način ugroženi i mislim da Crna Gora apsolutno ima senzibilitet za svakog građanina bez obzira kojoj vjeri ili naciji pripadao. Zanimljivo je da pripadnici drugih

vjera i nacija nemaju nikakav prigovor, naprotiv podržavaju koncept Crne Gore kao građanske i multietničke države. Jedini koji se protive su lideri prosrpskih partija u Crnoj Gori... Nije riječ da Crna Gora bilo koga diskriminiše, riječ je da se Crna Gora uporno odupire tim nacionalističkim pokušajima da se obezbijedi ekskluzivitet za neke nacionalne grupe, uključujući i Crnogorce, u odnosu na neke druge koji žive u Crnoj Gori. Mi ne vidimo budućnost u tome, već na osnovama građanskog društva”, kazao je Đukanović.

Osim promjene izborne regulative, posebno je važno obezbijediti efektivne pravno-političke garancije za implementaciju dogovorenog, smatraju u Socijaldemokratskoj partiji (SDP). Član Predsjedništva SDP-a Ivan Vujović kazao je da će predstavnici te partije u ponedjeljak učestvovati na sjednici kolegijuma predsjednika Skupštine, na kojoj će se govoriti o načinu rada poslanika na unapređenju izbornog zakonodavstva. Kako je kazao, SDP će, kao i uvijek, konstruktivno doprinijeti tom važnom procesu i

spremni su da daju konkretna viđenja kako unaprijediti sistemska rješenja i ukupan izborni ambijent. “Posebno je važno, osim promjene regulative u mnogim oblastima, obezbijediti efektivne pravno-političke garancije za implementaciju dogovorenog. Ovo zato što svi znamo da vlast najčešće ne obavezuju zakoni već je upravo primjena ključni problem, zbog čega nas redovno kritikuju i iz Evropske unije”, rekao je Vujović za agenciju Mina. U ovoj partiji smatraju veoma važnim da relevantni predstavnici civilnog sekto-

ra, kroz stručna znanja i ekspertizu, aktivno učestvuju u tom procesu, na bazi prethodnih dobrih iskustava iz 2013. i 2016. godine. “Spremni smo da sagledamo sve ponuđene predloge kako bismo rad na uspostavljanju izbornog povjerenja učinili maksimalno efikasnim i produktivnim. U tom smislu očekujemo da nas svi akteri, koji su u prethodnom periodu nudili određena rješenja o ovom pitanju, na kolegijumu bliže upoznaju sa viđenjima, kako bismo mogli efikasnije odlučivati”, kazali su iz SDP-a. R.P.

član predsjedništva snp-a miomir vojinović ocijenio

Vanredni izbori rješenje

Vanredni parlamentarni izbori najbolje su rješenje za izlazak iz duboke socijalne i ekonomske krize, u koju je Crnu Goru dovela Demokratska partija socijalista sa koalicionim partnerima, saopšteno je iz Socijalističke narodne partije (SNP). Član Predsjedništva te stranke Miomir Vojinović kazao je da Crna Gora prolazi kroz period najdublje ekonomske krize što, kako je naveo, za posljedicu ima i produbljivanje političkih, vjerskih i svakih drugih podjela. “Posljednji pokazatelji ne predviđaju nimalo optimizma i, nažalost, govore samo u

prilog tome da aktuelna vlast nije sposobna da riješi goruće životne probleme”, navodi Vojinović. U SNP-u smatraju da su za Crnu Goru

Vojinović

izuzetno štetne i opasne bilo koje euroskeptične poruke, koje je guraju na

margine evropskih, demokratskih standarda. “Mi i dalje smatramo da Evropska unija nema alternativu i da demokratizacija društva i članstvo u savremenoj porodici naprednih država mora biti u fokusu svih naših napora”, kazao je Vojinović i poručio da će SNP i dalje na putu ka punopravnom članstvu u EU, davati puni politički i svaki drugi maksimum. “Kao što smo čvrsto ubijeđeni da je unutarcrnogorski konsenzus, odnosno dogovor oko izlaska iz krize, prijeko potreban našem društvu”, rekao je Vojinović. R.P.

AKTUELNO

UPRAVA ZA IMOVINU

Potrebno ubrzati kupovinu imovine “Radoja Dakića”

Uprava za imovinu obratila se Ministarstvu finansija sa zahtjevom da se sprovedu neophodne radnje za zaključivanje ugovora o kupoprodaji zemljišta bivše podgoričke fabrike “Radoje Dakić”. Iz Uprave su agenciji Mina-biznis kazali da Vlada mora ovlastiti ko će u njeno ime potpisati ugovor o kupoprodaji. Uprava za imovinu jedina je u maju dostavila ponudu na oglas za prodaju imovine podgoričke fabrike, vrijednu 3,3 miliona eura. Ponuda se odnosi na dio zemljišta za objekte koji su namijenjeni za kulturu, zdravstvo i osiguranje. Prema ranijim najavama stečajnog upravnika Mladena Markovića ugovor je trebalo da bude potpisan ove nedjelje. “Prilikom dostavljanja ponude uplaćen je depozit od

164.940 eura. U zahtjevu Ministarstvu naveli smo da je za potrebe zaključivanja ugovora potrebno uplatiti preostali iznos sredstava”, kazali su iz Uprave. Vlada je na sjednici u junu ovlastila direktora Uprave Blaža Šaranovića, da u ime izvršne vlasti uzme učešće prilikom kupovine nepokretnosti podgoričke fabrike. “U cilju realizacije tog Vladinog ovlašćenja, Uprava za imovinu je 25. juna predala Privrednom sudu ispravnu ponudu za kupovinu tih nepokretnosti”, rekli su predstavnici Uprave. Od ukupne kupoprodajne cijene, najviše novca, 2,4 miliona eura trebalo bi da dobije 340 bivših radnika. Privredni sud je 2016. godine uveo stečaj u Radoje Dakić, po zahtjevu Poreske uprave (PU) zbog duga od 10,7 miliona eura. R.E.

Uprava za imovinu jedina je u maju dostavila ponudu na oglas za prodaju imovine Radoje Dakića, vrijednu 3,3 miliona eura

DEFLACIJA TOKOM PROŠLOG MJESECA

CIJENE NIŽE 0,1 ODSTO Mjesečna deflacija u avgustu, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena iznosila je 0,1 odsto, saopšteno je iz Monstata. Potrošačke cijene su, u poređenju sa istim mjesecom prošle godine, u prosjeku bi-

2,5

ODSTO IZNOSIO JE MJESEČNI PAD CIJENA ODJEĆE I OBUĆE

le više 2,6 odsto. “Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imali su pad cijena cipela i ostale obuće, motornih vozila, odjeće i voća. Posmatrano po glavnim grupama, mjesečni pad cijena zabilježen je u grupama odjeća i obuća 2,5 odsto, prevoz 0,6 odsto, rekreacija i kultura 0,3 odsto i zdravlje 0,1 odsto”, kazali su iz Monstata. Rast cijena, tačnije inflacija zabilježen je u grupama stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva jedan odsto, ostala dobra i usluge 0,2 odsto, hrana i bezalkoholna pića 0,1 odsto. R.E.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

TREĆINU PREDUZEĆA U CRNOJ GORI ČINE KOMPANIJE ČIJI SU OSNIVAČI STRANCI

OD JANUARA JOŠ 1.653 FIRME SA STRANIM KAPITALOM Sa stanovišta potreba crnogorske ekonomije bilo bi bolje da ih je mnogo više, jer bi time ekonomija bila značajnija i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu, kazao je Vikend novinama ekonomski analitičar Vasilije Kostić

U Crnoj Gori su od početka godine registrovane 1.653 kompanije kod kojih se među osnivačima nalaze pravna ili fizička lica koja su strani državljani, saopšteno je Vikend novinama iz Poreske uprave (PU). Bez obzira na procenat udjela u vlasništvu, kako su istakli, na našem tržištu trenutno posluje njih 7.742. Ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom Vasilije Kostić govori da, u zavisnosti od toga kako se gleda, ta brojka može biti velika, mala ili čak prevelika. “Ta brojka je značajna sa numeričkog stanovišta. Naime, ukupan broj preduzeća u Crnoj Gori je negdje oko 25.000, ako se ne varam, pa bi to značilo da te kompanije čine oko trećinu ukupnog broja što predstavlja značajnu brojku. Međutim, sa stanovišta potreba crnogorske ekonomije bilo bi bolje da ih je više i to mnogo više jer bi time ekonomija bila značajnija i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu”, kazao je Kostić u razgovoru za Vikend novine. On dodaje da su benefiti

Fiktivni vlasnici Na pitanje Vikend novina, da li smatra da među kompanija u Crnoj Gori ima preduzeća gdje se među osnivačima samo fiktivno piše stranac, zbog eventualnih olakšica, Kostić navodi da, ukoliko nije zabranjeno, treba da bude dozvoljeno. “Moguće je da ima i takvih pojava. Ako postoji nešto tako na njega treba gledati kao na oportunističko ponašanje, da ne kažem kreativno”, navodi Kostić. koje država dobije od takvih preduzeća, značajniji i veći od broja kompanija, jer imaju snažan sinergetski efekat na ukupnu ekonomiju.

iz megalomanskog socijalističkog sistema gdje je veličina bila mjerilo kvaliteta: što veće to bolje. Već davno, u savremenim ekonomskim uslovima veličina nije prednost. Moglo bi se reći da je mnogo puta mana. Ipak, to ne znači da velika preduzeća nijesu značajna za svaku ekonomiju”, govori Kostić. Međutim, kako navodi, pojam o velikom preduzeću kod nas se umnogome poklapa sa klasifikacijom malog biznisa. “Postavlja se pitanje koja su nam to velika preduzeća potrebna. Ja bih ipak rekao da je vrlo važno da se poveća broj svih tipova preduzeća u Crnoj Gori, a naročito

■ BEZ POTCJENJIVANJA NAJČEŠĆE DJELATNOSTI KOJIMA Među firmama, kod kojih se među osnivačima nalaze strani državljani, uglavnom dominiraju mala i srednja preduzeća. Kostić smatra da njih ne treba stalno potcjenjivati, što u stvari stalno činimo. “Razlog tome je izlazak

SE BAVE KOMPANIJE, MEĐU ČIJIM OSNIVAČIMA SU STRANI DRŽAVLJANI, JESU KONSULTANTSKE AKTIVNOSTI U VEZI SA POSLOVANJEM I OSTALIM UPRAVLJANJEM, ZATIM IZGRADNJA STAMBENIH ZGRADA, NESPECIJALIZOVANA TRGOVINA NA VELIKO I DRUGO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

AKTUELNO

Broj kompanija sa udjelom stranog vlasništva

Turska

2.162

Rusija

2.057

Srbija

1.442

Ukrajina

582

Italije

600

BiH

348

Hrvatska

215

Njemačka

194

teljskih objekta, djelatnost agencija za nekretnine, kupovina i prodaja vlastitih nekretnina, ostala trgovina na malo u nespecijalizovanim prodavnicama, hoteli i sličan smještaj i inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje”, navode iz PU.

■ OTVORENOST

Ilustracija

broj preduzeća sa stranim kapitalom. Podrazumijeva se, naravno, da je poželjno da iznosi kapitala budu značajniji, odnosno veći”, naglašava naš sagovornik.

■ NAJVIŠE IZ TURSKE Najveći broj firmi kod kojih se među osnivačima nalaze strani državljani, bez obzira na procenat udjela u vlasništvu, osnovali su Rusi, Turci, Srbi, Ukrajinci, građani Njemačke, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Italije. “Najviše je pre-

Kostiću

4.860 FIRMI SA INOSTRANIM OSNIVAČKIM UDJELOM POSLUJE NA PRIMORJU

duzeća, njih 2.162, u čijem su osnivanju učestvovali Turci. Slijedi Rusija sa 2.057, Srbija sa 1.442, Ukrajina sa 582 firme. Italijani, Bosanci, Hrvati i Njemci su učestvovali u osnivanju 600, odnosno 348, 215 i 194 firme”, navodi se u podacima PU. Na pitanje šta bi mogao biti uzrok porasta broja turskih kompanija kod nas, Kostić smatra da ekonomija prati političke interese, pa u objašnjenju te pojave ne treba zanemariti i politič-

ke faktore. “Tako eksponencijalan rast preduzeća, gdje su osnivači turski državljani je interesantan. U traženju objašnjenja moglo bi poslužiti saznanje u kojim sektorima posluju, odnosno koje su to djelatnosti. Tada bi razlozi bili manje magloviti”, navodi Kostić. Iz PU dodaju da su najčešće djelatnosti kojima se bave kompanije, među čijim osnivačima su strani državljani, konsultantsnke aktivnosti u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem, izgradnja stambenih zgrada i nespecijalizovana trgovina na veliko. “Slijede djelatnosti restorana i pokretnih ugosti-

Prema istim podacima, najviše takvih kompanija posluje na primorju, ukupno 4.860. U centralnoj regiji ih je raspoređeno 2.622, a na sjeveru 257. Kostić govori da njihovo poslovanje ide u prilog razvoju crnogorske ekonomije. “Podatak o broju preduzeća iz inostranstva u Crnoj Gori govori o stimulativnosti, odnosno otvorenosti crnogorske ekonomije i crnogorskog društva, kao i o dostignutom nivou demokratskog razvoja zajednice”, ukazuje Kostić. Na pitanje Vikend novina, da li treba limitirati uslove osnivanja stranih kompanija, kako bi se oslobodio prostor crnogorskim građanima da otvaraju firme, Kostić se nada da niko neće doći na tu ideju. “Taman posla, nadam se da nikome neće pasti na pamet nešto tako, jer bi limitiranjem uslova osnivanja kompanija stranim državljanima znatno opala dinamika domaće ekonomije. Osim toga, budući da smo, nažalost još skloni da prvo razmišljamo o zabranama, vjerujući iz nekog razloga da njima možemo pospješiti dinamiku (što je apsurd), želim jasno da kažem da ograničavanje prava strancima nikako ne bi rezultiralo povećanim osnivanjem domaćih kompanija, jer njima ni sada niko ne brani da to urade”, tvrdi Kostić. On dodaje da bi taj potez bio više nego opasan i oslabio bi konkurenciju, smanjio zaposlenost. D.J.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

KONTROLA NAD 80 ODSTO DIONICA

EPCG otkupila 51,66 miliona eura akcija od bivšeg partnera A2A na biznis. Akcionari EPCG odobrili su na sjednici Skupštine 20. avgusta kompaniji da kupi 13,05 miliona sopstvenih akcija od A2A, po cijeni od 3,96 eura po akciji. Vlada je polovinom maja, na osnovu Ugovora o izvršenju put opcije, italijanskoj kompaniji A2A uplatila prvu tranšu od 68,9 miliona i na taj način otkupila 17,25 miliona akcija u EPCG. Ta transakcija je najveća ko-

NURKOVIĆ U GRUZIJI

Saradnjom do priznanja sertifikata pomoraca Crna Gora i Gruzija bi trebalo da sarađuju na uzajamnom priznavanju sertifikata o sposobnosti pomoraca, kako bi se crnogorskim pomorcima omogućilo da plove na gruzijskim brodovima i obratno, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković. On se, u okviru Međunarodnog foruma pomorstva u Batumiju u Gruziji, sastao sa ministrom ekonomije i održivog razvoja te države Giorgijem Kobuliom, u čijem je portfelju i oblast saobraćaja. “Sagovornici su razgovarali o unapređenju saradnje

AKCIONARI EPCG ODOBRILI SU NA SJEDNICI SKUPŠTINE 20. AVGUSTA KOMPANIJI DA KUPI 13,05 MILIONA SOPSTVENIH AKCIJA OD A2A, PO CIJENI OD 3,96 EURA PO AKCIJI ja je u posljednjih desetak godina realizovana na Montenegroberzi, dok je današnja druga po veličini. Transakcija je dio Ugovora

Blokirano 17.190 preduzetnika

Foto:

Elektroprivreda (EPCG) je u petak na Montenegroberzi otkupila 13,05 miliona akcija te kompanije od bivšeg italijanskog partnera A2A, u ukupnom iznosu od 51,66 miliona eura. Na taj način, EPCG i država su uspostavili kontrolu nad 80,01 odsto akcija državne energetske kompanije. “Posrednik u transakciji sa strane kupca, odnosno EPCG bila je Hipotekarna banka, a sa strane prodavca, odnosno A2A, Erste banka”, prenosi Mi-

U Tivtu manje gostiju

između dvije države prvenstveno u oblasti pomorskog i vazdušnog saobraćaja. Nurković je Kobuliji predstavio potencijale Crne Gore u oblasti pomorskog saobraćaja. Ministri su razgovarali i o saradnji u oblasti kruzing turizma i registracije plovila, gdje je Kobulio kazao da želi da razmijene iskustva i znanja sa Crnom Gorom i da nauči iz njenih pozitivnih iskustava”, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Dogovorena je i razmjena iskustava iz oblasti obuke pomoraca. R.E.

U Crnoj Gori je na kraju avgusta u blokadi bilo 17.190 preduzeća i preduzetnika, 1,25 odsto više nego u julu, navodi se u podacima Centralne banke (CBCG). Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 651,99 miliona eura, što je 2,42 odsto više nego u julu. “Koncentracija duga je relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,06 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 15,42 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 100,56 miliona eura”, kazali su iz CBCG. Oko 36,92 odsto ukupnog iznosa blokade ili 240,71 milion eura otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,29 odsto svih evidentiranih. Duže od godinu u blokadi je 14.700 kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano ukupno 599,17 miliona eura. R.E.

1,25 odsto više preduzeća i preduzetnika blokirano je prošlog mjeseca nego u julu

o izvršenju put opcije, prema kojem italijanska kompanija ima pravo da proda svoje akcije u EPCG, dok se država obavezuje da ih otkupi po unaprijed ugovorenoj cijeni. Ukupna vrijednost aranžmana je 230,6 miliona eura, od čega će EPCG otkupiti skoro 29 miliona akcija za 121,6 miliona, a država oko 26 miliona dionica za 109 miliona eura. Plan je da A2A u narednoj godini Vladi i EPCG proda preostale akcije u dvije rate. D.J.

U Tivtu trenutno boravi 3.400 turista, skoro 15 odsto manje nego prošle sedmice, saopšteno je iz lokalne turističke organizacije (TO). Od ukupnog broja gostiju, kako su kazali, 3.270 čine stranci, a 136 su domaći gosti. “Najviše turista, njih 2.610, koristi privatni smještaj. U hotelima na tivatskoj rivijeri boravi 785 gostiju, a u kampovima sedam”, naveli su iz TO. R.E.

Tivat

PODACI MONSTATA ZA AVGUST 2018.

POTROŠAČKA KORPA KOŠTALA 638,7 EURA

Vrijednost minimalne potrošačke korpe u avgustu je iznosila 638,7 eura, što je 0,1 odsto više nego u julu, pokazuju preliminarni podaci Monstata. Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, kako je saopšteno, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 263,7 eura, što je rast od 0,3 odsto. “Izdaci za neprehrambene proizvode i usluge koji su iznosili 375 eura, pali su

0,1 odsto”, kazali su iz Monstata, dodajući da je vrijednost minimalne potrošačke korpe zasnovana na podacima ankete o potrošnji domaćinstava i preporukama Svjetske banke. Vrijednost minimalne potrošačke korpe za četvoročlano domaćinstvo čine minimalni mjesečni izdaci koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića i neprehrambene proizvode i usluge. R.E.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

AKTUELNO

IVANA ĐUROVIĆ, GENERALNA MENADŽERKA HOTELA RAMADA

Globalni svjetski lanac Wyndham i Ramada postavljaju standarde W

yndham hotelska grupa je prepoznat globalni brend. Ova ozbiljna hotelska grupacija donosi standarde u poslovanju, izgledu, korporativnoj kulturi, povezivanju i izgradnji biznisa, kazala je u intervjuu za Vikend novine generalna mendžerka hotela Ramada Ivana Đurović. VN: Već dvije godine ste na čelu hotela Ramada. Kakav je Vaš dosadašnji utisak o našem Glavnom gradu kao domaćinu? Ovo je grad u kojem sam rođena, odrasla, formirala porodicu, ovo je grad koji volim i koji se mijenja tokom različitih godišnjih doba. Podgoricu vidim kao rastući grad koji daje mogućnosti za razvoj biznisa, turizma, kulture. Glavni grad Podgorica, raste i razvija se, svjedočimo i velikom broju stranaca koji prirodom posla ili ličnim izborom dolaze da žive. Vjerujem da, uz dobru sinergiju svih aktera u turizmu, institucijama, privatnom biznisu Podgorica može biti prepoznatljivija, kao sjajna evropska, mediteranska destinacija, koju ljudi poznaju, prepoznaju, rado dolaze i vraćaju se.

rad i težnja ka usavršavanju, jer uvijek postoje stvari koje možemo usavršiti, nadgraditi ili ih učiti iznova. Takođe je važno da posjeduje, kako umijeće preuzimanja odgovornosti i donošenja odluka, tako i sposobnost za adekvatno pronalaženje i rješavanje svih eventualnih problema. Naročito volim kada menadžer posjeduje entuzijazam, smatram da se on uvijek najljepše vidi, on je pokretač, dok vam integritet u poslu daje pečat. To nas čini osobom. VN: Na čemu insistirate kada je vaš tim u pitanju i šta posebno cijenite kod njih? Uvijek i isključivo insistiram na timskom radu, ali i na fokusu da se udovolji klijentu. Kod zaposlenih cijenim povjerenje, lojalnost i odanost poslu, posvećenost, samoinicijativu. Pred sebe takođe stavljam uvijek nove zadatke kada su mo-

VN: Šta je to šta vas motiviše da budete što bolji u svom poslu? Koje su to osobenosti koje čine jednog menadžera hotelijerstva još boljim? Motiviše me svaki zadovoljan gost, gost koji nam se vrati, jer se kod nas osjećao prijatno. Motivaciju mi daje timski uspjeh, uvijek dobra organizacija unutar istog. Dobar menadžer mora uvijek da ima viziju i težnju ka novim ciljevima – posvećenost, znanje i discipline na putu ka ostvarenju. Dobar menadžer mora biti snažno fokusiran i motivisan na rezultat. Veoma su važni konstantan Đurović

ji zaposleni u pitanju. Nastojim da ih osluškujem, kao i da budem krajnje otvorena i dostupna. Posebnu satisfakciju dobijam upravo iz kvalitetnog odnosa sa zaposlenim. Zaista sa ponosom mogu reći da pravimo dobru klimu koja nam svima pomaže da što ljepše provedemo radni dan. VN: Hotel Ramada je prepoznat kao gradski poslovni hotel sa ozbiljnim kapacitetima za banketno-kongresni turizam. Koje sve usluge jedan, ovakav, hotel mora da ponudi gostima? Trudimo se da imamo holistički pristup gostu. U praksi bi to značilo da sve što gost poželi ili iznese kao zahtjev, mi kao hotel nastojimo da to ostvarimo i realizujemo. Široka i raznovrsna je naša mreža poslovnih saradnika i partnera koji su tu kao naša eksterna podrška, a sve u cilju što kvalitetnijeg pristupa i odnosa prema gostu. VN: Kakve standarde donosi Wyndham, budući da je Ramada dio vodećeg svjetskog lanca? Wyndham hotelska grupa je prepoznat globalni brend, koji ima ukupno četiri hotela na prostoru Jugoistočne Evrope (Kranjska G o r a , Gevg elija, Sofija i Podgorica). Ova ozbiljna hotelska grupacija donosi standarde u poslovanju, izgledu, korporativnoj kulturi, povezivanju i izgradnji biznisa. Ono što jeste osobeno i što jeste dodatna vrijednost,

jeste podrška u kreiranju bolje vidljivosti, čemu svjedočimo kroz dolazak gostiju sa različih destinacija, kojima je motiv da odsjednu u hotelu Ramada Podgorica. VN: Kakva je vaša vizija za buduće poslovanje hotela? Imate li neke nove planove i ambicije koje planirate realizovati u periodu koji slijedi? Moja vizija se odnosi na kontinuirano unapređenje ponude i usluge u svim segmentima poslovanja. Takav odnos i pristup radu prepoznat je od naših gostiju, što je svakako i jedan od bitnijih razloga za njihov povratak kod nas i korišćenje usluga hotela Ramada. Radićemo na kvalitetu naše servisne usluge, kao i angažovanje na modernizaciji naših kapaciteta. Ubrzo krećemo sa rekonstrukci-

jom lobi bara, gdje nam je posebno važno da to mjesto učinimo prijatnim i dostupnim za sve naše sugrađane. U perspektivi želimo da gradimo drugačiji pristup i odnos upravo prema njima. VN: Hotel Ramada je generalni pokrovitelj revije koja se održava u vašoj sali Millenium 22. septembra. Da li nas zapravo sa ovim projektom samo uvodite možda u nove segmente budućeg poslovanja kada je u pitanju domaća publika i sve ono što eventualno planirate za naše sugrađane u daljem periodu? Dala sam blagi nagovještaj u prethodnom odgovoru. Jeste, ovo je samo uvertira u ono što možete očekivati u periodu koji slijedi od hotela Ramada. Za sada mogu samo zaintrigirati, kroz blagi ton najave. R.E.,

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

ODLOŽENO SASLUŠANJE ZAŠTIĆENOG SVJEDOKA

Jonskog danas ispituju?

Sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović odložio je saslušanje zaštićenog svjedoka kodnog imena “Jadranko Jonski” u predmetu protiv ranka Radulovića i njegove kriminalne grupe za danas u 17 časova. Razlog za odlaganje, navodno je taj što pojedini advokati osumnjičenih nijesu bili obaviješteni da je saslušanje trebalo da bude održano juče. Zaštićeni svjedok je trebalo da svjedoči u predmetu protiv kriminalne grupe Ranka Radulovića, čiji je bio član, a uhapšen je sredinom juna. On je prvo dobio status svjedoka saradnika, a za-

tim zaštićenog svjedoka. On je ispričao da je grupa Nikšićanina Ranka Radulovića raspolagala fondom od skoro pet miliona eura za ubistva pet policijskih funkcionera i dva člana njihovih najužih porodica.Prema njegovim riječima, za ubistvo dvojice bivših pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost bilo je plaćeno po 500.000 eura. Glave jednog od rukovodilaca u Upravi policije i njegovog sina bile su ucijenjene na 350.000 eura, a za likvidacije jednog rukovodioca nikšićkog Centra bezbjednosti i inspektora za droge isplaćeno je po 200.000 eura. N.P.

EKSPRESNO DEPORTOVANJE VOĐE ª ŠKALJARSKOGº KLANA SUSJEDIMA

Foto: Iva Mandić

RAKOČEVIĆ: VUKOTIĆ U SRBIJI, JER GA JE ONA POTRAŽIVALA

kspresno deportovanje u Srbiji nakon hapšenja u Antaliji Jovana Jovice Vukotića kojeg policija označava kao vođu “škaljarskog” klana u javnosti je izazavalo brojna pitanja počev od toga zašto je naš državljanin deportovan u zemlju koja ga nije ni tražila, iako ima i njihovo državljanstvo.

NIKŠIĆ: ROMI NA METI VANDALA

Kamenjem im zasipaju kuću Mještani romskog naselja pod Trebjesom tvrde da već devet noći trpe torturu od grupe narkomana koja gađa kamenjem njihove domove. Narđivana Smakaj kaže da je zabrinuta za bezbjednost porodice i apeluje na nadleže da nešto pod hitno preduzmu. “Već devet noći imamo problem sa narkomanima iz komšiluka. Svako veče nam kuću gađaju kamenjem. Slomili su nam prozore od kuće, vanjska vrata, vrata od kupatila. Ne mogu da kradu iz naše kuće pa nas zato gađaju. Nikome ništa nijesmo dužni, ni sa kim nijesmo u svađi. Gađaju i komšijama okolo”, kazala je ona.

Iako napade uredno prijavljuju policiji, pomaka nema. Svako veče ponavlja se isto. “Svako veče ih prijavljujemo policiji. Ponekad i sedam puta u toku noći. Nekada dođu, nekada ne. Svako veče bacaju kamenje do pet ujutro, do kada čuvamo stražu”, rekla je ona. Uplašeni za bezbjednost mještani ne znaju kako da se odbrane i apeluju na nadležne da riješe problem. “Sinoć se moj muž jurio sa njima. Čak je došlo i do fizičkog kontakta između muža i njih. Policija je privela njih četvoricu, ali ovdje je velika grupa, sigurno njih desetoro”, zaključila je Smakaj. M.R.

Naime, Vukotić je uhapšen 8.septembra u poznatom turskom ljetovalištu nakon što je lociran od strane crnogorske i srpske policije. Kod sebe je imao lažni bugarski pasoš zbog čega je lišen slobode, a zatim deportovan u Srbiju koja ga zvanično nije nikad ni potraživala. Međutim, kriminolog Velimir Rakočević u razgovoru za Vikend novine smatra da Turska ne bi mogla izručiti Vukotića Srbiji da ga ona ne potražuje, odnosno da mora imati “nešto” za šta se tereti. “Pravno problematično je ako se lice potažuje u nekoj državi za teža krivična djela od ovoga koje je izvršio u Turskoj konkretno, falsifikovanje dokumenata. Ako se potražuje za neka krivična djela za koja je propisana teža kazna, onda to uvijek ima prioritet, dakle kada su u pitanju najteža djela. Ne bih ja tu prejudicirao, jer sve

zavisi za šta ga Srbija tereti. Mislim da ga ne bi mogla Turska izručiti da ga Srbija ne potražuje, ipak Srbija mora imati nešto”, naveo je Rakočević. Prema navodima ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića, protiv Vukotića u Srbiji je pokrenuto nekoliko postupaka, međutim nije precizirao o kojim je to postupcima riječ. Takođe, Vukotić u Crnoj Gori, navodno, još nije odslužio kaznu zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja na koju je pravosnažno osuđen.

■ U INTERESU

BEZBJEDNOSTI

Rakočević je istakao da države imaju mogućnost da razmjenjuju informacije i da sarađuju i da se to vjerovatno desilo i u ovom slučaju. “Ako su naši organi nešto ura-

dili, onda je to u interesu pravde prije svega - ostvarivanju ključnih principa međunarodnog prava, i posebno u interesu bezbjednosti. Tako da uvijek postoje mogućnosti da se traži za konkretno lice najbolje rješenje. Na državama je da odluče koji će model primijeniti u tom postupku, a dogovor nijedan ne smije biti na uštrb pravde”, zaključio je Rakočević. U trenutku hapšenja Vukotić se nalazio se u luksuznom automobile sa navodno još dvije osobe, a kod sebe je imao lažni bugarski pasoš. Nakon saslušanja zbog falsifikovanja dokumenata, on je ekspresno deportovan u Srbiju čije državljanstvo, pored crnogorskog, ima, a gdje će mu se suditi zbog optužbi za šverc kokaina u Grčkoj. Kako prenose mediji, hapšenje Vukotića je sprovedeno nakon višemjesečne saradnje i opsežnog rada crnogorske, turske i srpske policije. Crnogorske bezbjednosne službe su pratile njegovo kretanje i o tome obavještavale službe iz pomenutih zemalja. Vukotić je u reonu Antalije boravio četrdesetak dana.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

AKTUELNO

ODLOŽENO SUĐENJE ZA POKUŠAJ UBISTVA NA GRANICI SA SRBIJOM

Murić: Srpska granična policija pucala na još jedno maloljetno lice

“Srbija nije učestvovala u hapšenju” ■ OPTUŽBE I PRESUDE U spuškom zatvoru je proveo devet mjeseci, od novembra 2014. do avgusta 2015. i to zbog pomaganja u pokušaju ubistva 2002, kada je imao 21 godinu. Prije četiri godine osuđen je i na tri mjeseca zatvora zbog pištolja koji je, prilikom pretresa, u naselju Škaljari u Kotoru, nađen u njegovom blindiranom džipu. Bio je i pod istragom Osnovnog tužilaštva u Podgorici zbog sumnje da je utajio 22.800 eura poreza i doprinosa kao izvršni direktor i osnivač firme V2. Iz policije su ranije saopštili kako je utvrđeno da je po osnovu kupovine skupocjene i firmirane garderobe za butik, evidentirana ulazna faktura za firmu V2 Multi Brand izdata od dobavljača V2 na iznos od 142.800 eura. Vukotić je u novembru prošle godine pravosnažno oslobođen optužbe za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Njemu se sudilo za pucnjavu u tivatskoj diskoteci “Madam Coco”, koja se dogodila prije šest godina kada je

Novinar nedjeljnika NIN Vuk Cvijić u nedavnoj izjavi Novom danu kazao je da srpski organi nijesu učestvovali u lociranju niti su pomogli hapšenju Jovana Vukotića. “Srpska policija je obavještena kada se to desilo i potvrdila je njegov identitet. Zanimljivo je da on nije izručen, on je deportovan, izbačen iz Turske koja je reagovala brzo želeći da ga se ratosilja”, rekao je Cvijić. Kako je objasnio, protiv Vukotića se vodi veliki postupak u Grčkoj zbog transporta 135 kilograma kokaina i u taj postupak je bila uključena Crna Gora, odnosno zajedno su radili istragu. On navodi da se Vukotić u Srbiji tereti samo za falsifikovanje dokumenata i da ne može biti izručen Grčkoj jer Srbija s njom nema sporazum o izručenju. radnik obezbjeđenja kluba Dejan Deković ranjen. Prvostepenu presudu, koju je potvrdio Viši sud u Podgorici, donijela je sudija Osnovnog suda u Kotoru Miomirka Teškić. Bo.B.

Pred sudijom Sanjom Konatar u Višem sudu u Bijelom Polju juče je trebalo da se održi pripremno ročište pripadniku srpske policije Vladanu M.Sekuliću (35) iz Priboja, protiv kojeg je crnogorsko tužilaštvo podiglo optužnicu za krivično djelo teško ubistvo u pokušaju. Međutim na pripremno ročište nijesu pristupili oštećeni Mersudin Murić i maloljetni F.M., kao ni okrivljeni Sekulić. Prema navodima optužnice, Sekulić je 13. novembra 2016. godine oko 19.40 časova u mjestu Stupa, opština Rožaje, u blizini Stupljanske rijeke i državne granice Crne Gore i Republike Srbije, pokušao da ubije malojetniog F.M. i Mersudina Murića. Advokat oštećenih Velija Murić juče je izjavio da ovo nije prvi put da se događa ovakav incident, te da je zabilježen još jedna slučaj kada je pripadnik granične policije Srbije pucao na maloljetnog državljanina Crne Gore. “Juče je pokušano da se održi pripremno ročište, ali nijesu se pojavili ni okrivljeni ni oštećeni. Trebali su da se preciziraju dokazi i odredi naredno ročište. Ono što je važno jeste, da je branilac optuženog advokat iz Beograda Slobodan Stašević, podnio predlog sudu, da se predmet ustupi srpskim pravosudnim institucijama“ kazao je advokat Velija Murić, dodajući, da će se prema njegovim saznanjima oštećeni energično protiviti tom predlogu i to iz dva razloga. „Prvi je što ne očekuju da će od Srbijanskih vlasti do-

DVA DANA NAKON PREDMETNOG SLUČAJA PUCANO JE NA JEDNOG SEDAMNAESTOGODIŠNJAKA, ALI IZ RAZUMLJIVIH RAZLOGA ON NIJE SMIO SLUČAJ DA PRIJAVI

biti punu pravnu zaštitu i drugi što očekuju da će Crna Gora preko svojih pravosudnih ninstitucija, rasvijetliti ovaj slučaj. U prvom redu zbog činjenice da se događaj desio od pripadnika srpske policije na teritoriji Crne Gore. Taj detalj je veoma interesantan jer ukoliko bi krenuli da ustupamo predmete „gdje kovoli“ onda bi mogli da razmišljamo da sve naše crnogorske predmete ustupimo Srbiji i da olakšamo našu crnogorsku pravdu na taj način“ kazao je Murić, dodajući da će se na narednom pripremnom ročištu odlučiti, da li će se predmet ustupiti srpskim pravosudnim organima ili će se glavni pretres odvijati pred Višim sudom u Bijelom Polju. Advokat je dodao, da ovaj incident nije prvi put da se dogodio, već da je zabilježen još jedan sličan

Ono što je važno jeste da je branilac optuženog advokat iz Beograda Slobodan Stašević, podnio predlog sudu da se predmet ustupi srpskim pravosudnim institucijama

slučaj. “Dva dana nakon predmetnog slučaja pucano je na jednog sedamnaestogodišnjaka, ali iz razumljivih razloga on nije smio slučaj da prijavi. Pucano je od strane srpske policije u graničnoj zoni u mjestu Špiljani, ali iz razloga što on živi u toj zoni i nije prijavio slučaj iako mu je auto oštećeno“ iznio je Murić. B.Č.

HRONIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

POLICIJA UHAPSILA TRI OSOBE

Upali u kuću, ukrali novac i izudarali vlasnika Podgorička policija uhapsila je dvojicu albanskih državljana R.L. (20) i K.K. (23), iz Skadra, zbog sumnje da su počinili razbojništvo na štetu N.Lj. Kako se sumnja, oni su prekjuče oko 11.30 časova, ušli u kuću N.Lj. gdje su ispremetali stvari i ukrali novac, a prilikom bjekstva su nekoliko puta udarili N.Lj. koji je pokušao da

NAKON VATRENOG OKRŠAJA U POTKRAJCI

OEBS URUČIO DONACIJU UPRAVI POLICIJE

Oprema za još bolju borbu protiv kriminala

Direktor Uprave policije Veselin Veljović i šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije potpisali su juče ugovor o donaciji savremene opreme koju će policija koristiti u borbi protiv kriminala, saopšteno je iz Uprave policije. Opremu, vrijednu 52.000 eura, koristiće Sektor kriminalističke policije i Forenzički centar prilikom analize, pronalaženja i vještačenja prikupljenih dokaza. “Veljović Je zahvalio ambasadorki na dosadašnjoj

podršci i prije svega na doniranoj opremi koja je značajna za policiju i kazao da će oprema biti korišćena u borbi protiv kriminala, te da se očekuje da će imati konkretnu primjenu i doprinijeti još boljim rezultatima u borbi protiv savremenih bezbjednosnih izazova koji imaju i regionalnu i međunarodnu dimenziju”, navode iz policije. Davije je izrazila zadovoljstvo realizacijom donacije i kazala da će Misija OEBS-a

ih zaustavi. Slobode je lišen i I.M. (37) iz Podgorice zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa. “On je demolirao spoljnu jedinicu klima uređaja na jednom objektu u namjeri da je ukrade, ali su ga spriječili policijski službenici koji su ga zatekli u pokušaju krađe”, ističu u policiji. C.H.

nastaviti da pruža podršku policiji u jačanju kapaciteta u borbi protiv kriminala, u skladu sa standardima i potrebama naše policije. Još jednom je konstatovano da je dugogodišnja saradnja Uprave policije MUP-a i Misije OEBS-a u Crnoj Gori bila uspješna i profesionalna, kao i da će se saradnja nastaviti na istom principu partnerskog odnosa, uz realizaciju zajedničkih projekata u obostranom interesu. C.H.

PRODUŽEN PRITVOR ĆATOVIĆU I LAZIĆU

Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju produžilo je za još dva mjeseca pritvor Bjelopoljcu Elvisu Ćatoviću (32), koji se tereti za krivično djelo “teško ubistvo u pokušaju” a. On je 13. avgusta oko 23.30 časova ispredporodične kuće u bjelopoljskom naselju Potkrajci-Sutivan ubio srpskog državljanina Željka Pavlova (47) i ranio Ljubomira Lazića (46) iz Zemuna. Isti pritvorski osnov biće određen i Laziću, osum-

njičenom da je počinio krivična djela teško ubistvo u pokušaju. Pavkov i Lazić ušli su nelegalno u Crnu Goru sa namjerom da Ćatovića ubiju. Prema istrazi, oni su došli do Ćatovićeve kuće i zapucali na njega. Kako je Ćatović ispričao policiji, osjetio je da je ranjen u ruku, ali pucanj navodno nije čuo. Nakon toga, prema njegovoj verziji napada, on je pobjegao ka njivi i odatle zapucao na napadače. B.Č.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

hronika

suđenje optuženima za pokušaj terorizma na dan izbora 2016.

vještak tvrdi da podaci iz telefona nijesu mijenjani

U Višem sudu u Podgorici juče je nastavljeno suđenje optuženima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, a vještak informaciono-tehničke struke Marko Lakić odgovorao je na pitanja u vezi sa izvještajem o vještačenju telefona svjedoka saradnika Saše Sinđelića. Vještak Lakić je, između ostalog, kazao da u izuzetim podacima ne postoji bilo kakav tehnički trag da je došlo do mijenjanja sadržine telefona. Nakon toga je predsjednica vijeća, sutkinja Suzana Mugoša pitala da li iz izuzetih podataka postoji bilo šta što je registrovano osim toga da nakon uključenja telefona 14.11.2016. nije vršena bilo kakva radnja. ‘’Nije bilo radnji samo jedna SMS poruka’’, odgovorio je Lakić, te dodao da je vršena bilo kakva radnja na tom telefonu, odnosno da je bilo promjena tragovi bi bili prikazani. “Da napomenem, ovim telefonima je nemoguće mijenjati stvari kao što je mogućnost kod pametnih telefona, to može raditi samo proizvođač’’, istakao je Lakić. Advokat Dušan Radosavljević je kazao da, bez obzira na fabrička podešavanja, jasno je zaključiti da je telefon 16.11.2016. uključivan. ‘’To je datum kada telefon još uvijek nije predat forenzičkom centru. Bio je u specijalnom policijskom odjeljenju ili gdje god već, ali je te-

kaciju koju je svjedok imao jer predstavljaju odgovore u jednoj riječi koje se ne mogu vezati sa bilo kojom porukom. Odgovori vještaka Lakića su jasni i nedvosmisleni’’, kazao je Čađenović.

■ izvještaj “obi-

čan policijski”

lefon bio uključivan. Što je veoma značajno jer je neko imao nedozvoljen kontakt sa ovim telefonom uključujući ga. Ovo znači da je dokaz u potpunosti kontaminiran i trebala bi da se podnese krivična prijava protiv tog lica koji ga je uključivao’’, dodao je Radosavljević.

■ “odgovori vje-

štaka jasni i nedvosmisleni”

Specijalni tužilac Saša Čađenović primijetio je da su iz izvještaja mobilnih telefona marke CAT i Nokia dobijeni istiniti i tačni podaci u vidu komunikacija koje je svjedok saradnik imao. “Sa telefona CAT je ostvare-

na komunikacija Mirka Velimirovića i Saše Sinđelića u vidu SMS poruka i usmene komunikacije, odnosno razgovora evidentirani su i pozivi koji nisu ostvareni između ovih lica. Ukupno je ostvareno 15 poziva u ovom periodu, a prvi je bio 11.10.2016. godine, odnosno prije dolaska Velimirovića u Crnu Goru. Komunikacija između ova dva lica je učestala do 16.10.2016. godine”, primijetio je Čađenović. Dodao je da se u telefonu nalaze i dva kontatka ruskih mobilnih operatera koji su upisani u imeniku kao “Internet” i “0” za poziv. “Komunikacija sa ovim brojevima je ostvarena 2015. godine pa primjećujem da je

napao policajca pa mu nudio 100 eura

Rusu određen pritvor zbog nuđenja mita Sudija za istragu Osnovnog suda Cetinje, Jelena Perović, juče je nakon saslušanja ruskog državljanina D.B. donijela rješenje o određivanju pritvora do 30 dana, zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo davanje mita u sticaju sa krivičnim djelom napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. D.B. je uhapšen u srijedu tokom redovne kontrole sao-

braćaja u mjestu Belveder na magistralnom putnom pravcu Podgorica – Cetinje, zbog brze vožnje. Nakon što je zaustavljen policajcima je ponudio 20 eura kako bi ga pustili da nastavi dalje kretanje, a pošto su odbili novac, on im je ponudio još 20 eura. Za to vrijeme majka osumnjičenog je počela da ih snima telefonom, nakon čega je upozorena da to ne smije da

radi. D.B. je prišao zatim policajcu, uhvatio ga za ruku i povukao od svog vozila. Obzirom da je ovo bio napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, policijski službenik morao je upotrijebiti sredstva prinude i stavio lisice na ruke. Misleći da ga policajci nijesu pustili jer je ponudio malo novca, dok su ga odvodili kazao je majci da im ponudi 100 eura. N.P.

imao komunikaciju i ranije što je u skladu sa iskazom. Vezano za kontakte sa licem koje je upisano kao “krivi 5” ne postoji niti jedna činjenica koja bi ukazala da to lice ima veze sa ovim događajem te da je komunikacija između ta dva broja jednaka bilo kojoj drugoj komunikaciji sa tog telefona. Takođe bilo je poruka koje simbolišu uobičajene aktivnosti svjedoka saradnika. Primjećujem da je odbrana ukazala na SMS poruku koja se ne može vezati za bilo koju komunikaciju jer nema vremensku odrednicu slanja pa smatram da je odbrana htjela da kreira scenario koji ne postoji. Te poruke se mogu odnositi na bilo koju komuni-

Advokat Radosavljević je kazao da je vještak Lakić možda vrhunski stručnjak ali ne u ovom izvještaju, te da je izvještaj sastavljen kao “običan policijski”, dok je advokat Miroje Jovanović kazao da izvještaj o informaciono-tehničkom vještačenju nije potpisao načelnik forenzičkog centra Zoran Tomičić već da ga je neko potpisao umjesto njega. “Moglo bi se reći da je izvještaj potpisao doktor Aleksandar Jovanović. Radi se o izvještaju organa policije”, kazao je on. Primjedbu je imao i advokat Đorđe Bulatović koji je naveo da je izvještaj paušalan, nezakonit, netačan i suprotan načelu. ‘’Lica koja se pominju optužnicom se ne pominju u izvještaju niti jednom riječju. Opet se vidi da se svjedok saradnik bavi potpuno drugim radnjama i vodi nekakve potpuno druge komunikacije ali ništa od toga nije usko vezano za ovaj postupak’’, kazao je Bulatović. Suđenje se nastavlja 19. septembra. Bo.B.

aktuelno 20 UPOREDNA ANALIZA U OPŠTIM BOLNICAMA 2014-2017 POK SUBOTA I NEDJELJA, 15. i 16. 9. 2018.

u Sedam crnogorskih bolnica “popilo“ se 3,2 miliona eura ljekova Prosječna potrošnja medikamenata po postelji u 2017. godini bila je oko 3.000 eura, dok je svaki pacijent kojih je ukupno bilo 36.526 “koštao” 87,33 eura ⌦⌦ Bojana Pejović Potrošnja ljekova u opštim bolnicama u Crnoj Gori, kojih ima sedam, bilježi konstantan rast. To je zaključak četvorogodišnje uporedne analize Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO). Analiza koja obuhvata period 2014-2017 pokazala je da je konkretno tokom prošle godine u crnogorskim bolnicama za ljekove izdvojeno gotovo 3,2 miliona eura, što u poređenju sa 2014. godinom predstavlja povećanje u iznosu od oko 400.000 eura. Predmet analize bile su opšte bolnice (OB) u Baru, Beranama, Bijelom Polju, Cetinju, Kotoru, Nikšiću i Pljevljima.

■■ NAJVEĆA POTROŠNJA U NIKŠIĆU

Najveći iznos novca za ljekove u 2017. godini izdvojen je u nikšićkoj Opštoj bolnici i to oko 777.000 eura, zatim u Opštoj bolnici Bar 612.097,70, te beranskoj 486.882,55 eura, dok je za ljekove najmanje potrošeno u cetinjskoj Opštoj bolnici i to oko 229.000 eura. “Upoređujući podatke iz 2017. godine u odnosu na 2014.,

kod svih opštih bolnica prisutan je trend povećanja vrijednosti izdvojenih finansijskih sredstava za ljekove. U odnosu na 2015. godinu trend povećanja izražen kod svih opštih bolnica izuzev OB Cetinje gdje je zabilježeno smanjenje za 6,42 procenata”, piše u dokumentu Fonda u koji su Vikend novine imale uvid. Najveće povećanje u prošloj godini u odnosu na 2016. je u OB Berane i iznosi 18,33 odsto, odnosno 75.436,65 eura, u OB Kotor 11,81 procenata, odnosno oko 39.000 eura i OB Pljevlja 7,90 odsto ili 22.868,11 eura. “U ostalim opštim bolnicama je prisutno smanjenje vrijednosti izdvojenih finansijskih sredstava za ljekove (OB Bar 6,47%, OB Bijelo Polje 9,01%, OB Nikšić 3,37% i OB Cetinje 1,05%)”, stoji u analizi. U dokumentu je navedeno i da je broj postelja u opštim bolnicama za analizirani period na istom ili približno istom nivou. Ukupan broj postelja u opštim bolnicama u Crnoj Gori u 2017. godini je 1.053, i u odnosu na 2014. godinu je smanjen za 14 postelja. “U opštim bolnicama Bar, Bijelo Polje, Cetinje i Kotor broj

postelja u posmatranim godinama je ostao nepromijenjen. U OB Berane, u 2017.godini u odnosu na 2016. godinu, ukupan broj postelja smanjio se za sedam, dok je u ostalim opštim bolnicama ostao nepromijenjen”, piše u analizi. Najveći kapacitet izražen brojem postelja u 2017. godini ima nikšićka bolnica 219 (20,80% ukupnog broja postelja bolnica), a najmanji cetinjska 89 (8,45%).

■■ PROSJEČNA PO-

TROŠNJA 3.000 PO POSTELJI

Uporedna analiza je pokazala i da je prosječna potrošnja lijekova po postelji u opštim bolnicama u Crnoj Gori u 2017. godini iznosila nešto više od 3.000 eura, kao i da se u odnosu na 2014. povećala za 414.33 eura, u odnosu na 2015. za 287,38, dok se u odnosu na 2016. godinu smanjila za 374,86. U 2017. godini odstupanja od prosjeka finansijske potrošnje lijekova po postelji najizraženija su kod Opšte bolnice Bar za 772,52 eura i kod Opšte bolnice Nikšić za 517,78 eura, dok je kod ostalih bolnica ispod prosjeka.

Najviše bolesnika u Beranama i Baru Ukupan broj ispisanih bolesnika u opštim bolnicama u Crnoj Gori u 2017. godini je 36.526, i u odnosu na 2014. je smanjen za 1.666, u odnosu na 2015. za 698, dok je u odnosu na 2016. godinu povećan za 655 bolesnika. Najveći broj ispisanih bolesnika u 2017. godini zabilježen

je u opštim bolnicama Berane i Bar, dok je najmanji broj evidentiran u Pljevljima. Prosječan broj ispisanih bolesnika u 2017. godini u svim opštim bolnicana je 5.218. “Iznad nivoa prosjeka je OB Berane (više za 2.102 i.b. ili 40,28%) OB Bar (više za 1.537 i.b. ili 29,46%), OB Nikšić (više

za 662 i.b. ili 12,69%) i OB Kotor (više za 158 i.b. ili 3,03%). U ostalim bolnicama prosječan broj ispisanih bolesnika je ispod nivoa prosjeka (OB Pljevlja manji za 2.096 i.b. ili 40,17%, OB Cetinje manji za 1.465 i.b. ili 28,08% i OB Bijelo Polje manji za 898 i.b. ili 17,21%”, piše u dokumentu.

Stanje u opštim bolnicama 2014-2017: ☐ Broj postelja je na istom ili približno istom nivou; ☐ Broj ispisanih bolesnika bilježi pad u periodu 2014-2016 dok u 2017. ima blagi rast; ☐ Broj bolničkih dana bilježi pad u periodu 2014-2016 dok u 2017. ima blagi rast; ☐ Prosječno trajanje liječenja (dani) od 20142015. ima blagi pad, u 2016. bilježi blagi rast da bi u 2017.ponovo došlo “Najveća finansijska sredstva po postelji u 2017. godini izdvojena su u barskoj bolnici i to 3.801,85 eura, što je za 53,65% više upoređujući sa OB Kotor gdje su u istom periodu izdvojena najmanja finansijska sredstva za ljekove u iznosu od 2.474,31 eura. U 2017. godini, u odnosu na 2016., broj postelja u OB Bar, OB Bijelo Polje, OB Cetinje, OB Kotor, OB Nikšić i OB Pljevlja je ostao nepromijenjen”, piše u analizi Fonda. Upoređujući podatke iz 2017. godine u odnosu na 2014., kod svih opštih bolnica prisutan je trend povećanja vrijednosti izdvojenih finansijskih sredstava za lijekove po postelji, dok je u odnosu na 2015. godinu trend povećanja izražen kod svih opštih bolnica izuzev OB Cetinje, iako je broj postelja na istom ili približnom nivou.

do blagog pada; ☐ Finansijska potrošnja ljekova po postelji u posmatranom period bilježi rast; ☐ Finansijska potrošnja po broju ispisanih bolesnika u period 20142016. bilježi rast, dok u 2017. bilježi blagi pad; ☐ Finansijska potrošnja ljekova po prosječnom trajanju bolničkog liječenja bilježi rast u period 2014-2016, dok u 2017. bilježi blagi pad Najizraženije povećanje u odnosu na 2014. godinu je kod beranske bolnice i to 35,46%, a najmanje u Bijelom Polju 9,20%. U odnosu na 2015. godinu, kod Opšte bolnice Cetinje prisutan je trend smanjenja od 6,42 odsto, dok je povećanje najizraženije u beranskoj bolnici - 33,22 procenta.

Upoređujući podatke iz 2017.u odnosu na 2014., kod svih opštih bolnica prisutan je trend povećanja vrijednosti izdvojenih finansijskih sredstava za lijekove po postelji

21 OKAZALA KONSTANTAN RAST POTROŠNJE MEDIKAMENATA SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

aktuelno

400

6,77

dana iznosi prosječno trajanje bolničkoG liječenja u opštim bolnicama u crnoj Gori

Prosječno Po Pacijentu 87,33€ Prosječna finansijska potrošnja lijekova po ispisanom bolesniku u opštim bolnicama u Crnoj Gori u 2017. godini iznosila je 87,33 eura, i u odnosu na 2014. godinu povećala se za 14,27 eura, u odnosu na 2015. za 9,47, a u odnosu na 2016. godinu smanjena je za 0,89 eura. Posmatrajući prosjek na nivou svih bolnica, iznad nivoa prosjeka je opšta bolnica Nikšić (više za 44,78 eura), OB Pljevlja (više za 12,68 eura), OB Bijelo Polje (više za 6,17) i OB Bar (više za 3,28), dok su ispod nivoa prosjeka OB Berane (manje za 20,82), OB Cetinje (manje za 26,25 eura) i OB Kotor (manje za 18,75).

U 2017. godini najveća finansijska sredstva za ljekove po ispisanom bolesniku izdvojena su u OB Nikšić i to 132,11 eura, što je za 98,63% više upoređujući sa OB Berane gdje su izdvojena najmanja finansijska sredstva za ljekove i iznose 66,51 eura. “Upoređujući podatke iz 2017. godine u odnosu na 2014., kod svih opštih bolnica prisutan je trend povećanja vrijednosti izdvojenih finansijskih sredstava po ispisanom bolesniku, dok je u odnosnu na 2015. smanjenje zabilježeno jedino kod OB Cetinje za 16,37%. Najmanje povećanje u odnosu na 2014. godinu je kod OB Ceti-

nje i iznosi 2,93%, a najveće je kod OB Pljevlja 31,22%. U odnosu na 2015. godinu, najmanje povećanje je kod OB Bar za 7,99% a najveće kod OB Berane 30,21%”m stoji u dokumentu. Prosječno trajanje bolničkog liječenja u opštim bolnicama u Crnoj Gori u 2017. godini iznosi 6,77 dana, i u odnosu na 2016. je smanjeno za 0,11 dana, u odnosu na 2015. za 0,01 dan, a u odnosu na 2014. godinu za 0,06 dana. Najduže prosječno trajanje bolničkog liječenja u 2017. godini zabilježeno je kod bolnicama u Nikšiću (8,12 dana) i Pljevljima (8,09 dana), dok je najkraće u OB Kotor (5,66 dana).

Foto: Iva Mandić

hiljada eura je više ljekova potrošeno u opštim bolnicama u crnoj Gori prošle Godine u odnosu na 2014.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

KLINIČKI CENTRI CRNE GORE I SRBIJE

Intenziviraće saradnju kroz razmjenu kadra

Klinički centri Crne Gore i Srbije imaju veoma dobru saradnju koja će se u narednom periodu intenzivirati i dodatno unapređivati, prije svega, kroz stručnu razmjenu kadrova, ocijenjeno je na sastanku direktora ove dvije zdravstvene ustanove Jevta Erakovića i Milike Ašanina. Eraković je kazao da su aktivnosti Kliničkog centra Crne Gore usmjerene na unapređenje prostornih i tehnoloških uslova i podizanja kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga građanima. Cilj je, kako je naveo, da Klinički centar Crne Gore u narednom periodu usvajanjem i primjenom novih znanja u KCCG izvodi najsavremenije i najzahtjevnije hirurške zahvate i terapijske procedure, što nas svrstava u grupu referentnih ustanova, koje su osposobljene da zdravstvene usluge pružaju, ne samo crnogorskim osiguranicima, već i pacijentima

iz okruženja i šire. U tom smislu, kako je naveo, od velikog značaja je saradnja sa Kliničkim centrom Srbije, najvećom i najreferentnijom zdravstvenom ustanovom u Srbiji, čiji ljekari posjeduju vrhunsko medicinsko znanje i izuzetne stručne potencijale. Ašanin je istakao da u Kliničkom centru Srbije radi visoko stručan kadar, koji će kroz saradnju sa kolegama iz Kliničkog centra Crne Gore, znanje prenositi i primjenjivati u najvećoj crnogorskoj zdravstvenoj ustanovi, u interesu građana. Direktori kliničkih centara dvije zemlje, dogovorili su realizaciju zajedničkih projekata u oblasti uspostavljanja kontrole kvaliteta u svim segmentima Kliničkog centra, izrade protokola i razmjene stručnih kadrova. Dogovorena je i zvanična posjeta delegacije Kliničkog centra Srbije Kliničkom centru Crne Gore. J.V.

ZA PENZIONERE I OVE GODINE KVALITETNI PROI

U TOKU OTKUP JA 1. OKTOBRA I SUH Vešović

⌦ Jelena Vujošević

tkup jagnjadi za penzionere, u organizaciji Saveza penzionera i nadležnih institucija, po cijeni od 4,30 eura trajaće do kraja oktobra. Savez penzionera procjenjuje da će kao i prethodnih godina biti otkupljeno 14.000 jagnjadi.

ZAVOD ZA SEIZMOLOGIJU

Treslo u blizini Berana

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju je juče, u devet časova i osam minuta registrovao zemljotres manje jačine sa epicentrom na 24 kilometara istočno od Berana. “Jačina ovo g zemljotresa u žarištu iznosila je 3.0 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od četiri do pet stepeni Mer-

kalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 13 kilometara”, saopšteno je iz Zavoda. Na osnovu numeričko g modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području. J.V.

Vlada Crne Gore će na predlog ministarstava poljoprivrede i ruralnog razvoja, rada i socijalnog staranja i Fonda PIO i u ovoj godini podržati organizovani otkup jagnjadi. Otkup će se realizovati uz zajedničko učešće Ministarstva rada i socijalnog staranja, Fonda PIO, Investicionorazvojnog fonda, Saveza penzionera i predstavnika mesne industrije: Mesopromet (Bijelo Polje), Goranović (Nikšić) i Gradina (Rožaje). “Otkupna cijena jagnjadi iznosiće 2,3 eura po kilogramu žive mjere, odnosno 4,30 eura po kilogramu gotovog proizvoda za penzionere koji će imati mogućnost plaćanja u osam mjesečnih rata. U cilju uspostavljanja stimulativnih cijena za farmere i penzionere, Vlada će, posredstvom Ministarstva poljoprivrede, Fonda PIO i Ministarstva ra-

da i socijalnog staranja obezbijediti sredstva u ukupnom iznosu od oko 354.000 eura, u cilju podrške u iznosu od 1,1 euro po kilogramu”, saopšteno je iz Vlade. U cilju efikasne realizacije otkupa i pravovremenog plaćanja farmera, kako je saopšteno, Investiciono – razvojni fond obezbijediće dva miliona eura za potrebe finansiranja mesnih industrija, pod povoljnim uslovima dok je Savez penzionera procijenio da će se ove godine otkupiti oko 14.000 jagnjadi.

■ CIJENE OTKUPA

GODINAMA ISTE

Stočar Jovan Škuletić iz Šavnika, za Vikend novine je kazao da je zadovoljan organizacijom otkupa jagnjadi ali ne i sa formiranom cijenom. “Prošle godine smo prodali

oko 100 grla jagnjadi. Ove godine imam oko 130, 140 komada. Što se tiće organizacije otkupa moram reći da sam zadovoljan, mi sarađujemo sa “Gradinom” iz Rožaja. Međutim, već nekoliko godina cijena jagnjadi žive vage je ista, tu se ništa nije mijenjalo”, kazao je Škuletić. Potrebe penzionera, kazao je za VN Predsjednik Saveza penzionera, Branko Vešović su na nivou prošlogodišnjih i iznose 14.000 komada jagnjadi. “Kao i svake godine sprovo-

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

AKTUELNO

VLADA O NACRTU ZAKONA O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

Nema mišljenja VK, SPC podmetnula falsifikat

IZVODI PO POVOLJNIM USLOVIMA

AGNJADI, OD HOMESNATO

On dodaje da su juče poslali svim opštinskim udruženjima upustva da počnu da prikupljaju potrebe i da se dogovaraju sa prestavnicima mesne industrije “Goranović” iz Nikšića, “Mesopromet” iz Bijelog Polja i “Gradina” iz Rožaja.

■ ZA ŠEST GODINA

OTKUPLJENO 65.000 JAGNJADI

dimo program Vlade oko socijalne zaštite penzionera i jedan od tih programa je obezbjeđenje zimnice. Mi smo prikupili naše potrebe do sredine avgusta iz svih opštinskih udruženja, one su na nivou prošlogodišnjih i podnijeli zahtjev relevantnim institucijama. Savez penzionera već 16 godina radi ovaj dio zimnice i praktično je sve isto kao i ranijih godina. Penzioner će plaćati kilogram mesa četiri eura i 30 centi, koje penzioneri plaćaju u osam beskamatnih rata”, kazao je Vešović.

“Već su se 22 udruženja javila i izrazila potrebu za jagnjećim mesom. U posljednjih šest godina otkupljeno je 65.500 jagnjadi. Vrijednost toga posla je blizu osam miliona eura. Imamo i drugi dio zimnice a to su suhomesnati proizvodi, polutke juneće i svinjske koje će penzioneri plaćati u 10 rata. Otkup jagnjadi će trajati do 31. oktobra, a 1. oktobra počinje suhemesnato. To ćemo raditi uporedo od oktobra mjeseca”, najavio je Vešović i dodao da će se tada uključiti i “Martex” sa Cetinja. On je naglasio da Savez penzionera okuplja preko 24 opštinska udruženja i 277 mjesnih udruženja i opsluži između 25 i 27.000 penzionera.

Venecijanska komisija demantovala je tvrdnje pojedinih zvaničnika Srpske pravoslavne crkve (SPC), prema kojima je Vlada sakrila navodno mišljenje te komisije o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti. Venecijanska komisija navodi da je greškom objavila radni dokument, ali da on nikada nije poslat Vladi Crne Gore. Iz Vlade poručuju da su se zvaničnici SPC, na taj način, pridružili parapolitičkoj intrigi, podmećući javnosti falsifikat mišljenja Venecijanske komisije. “Venecijanska komisija navodi da je greškom objavila radni dokument, ali da on nikada nije poslat Vladi Crne Gore, niti ga je potvrdila ta komisija”, saopštemo je iz Vlade. Venecijanska komisija je reagovala na navode dnevnog lista Dan, koji je objavio informaciju da su Venecijanska komisija i OEBS/ ODHIR-a u mišljenju koje su prije tri godine dostavili Vladi Crne Gore, ocijenili da bi konfiskacija crkava i njihove imovine koju je Vlada planirala nacrtom Zakona o slobodi vjeroispovijesti iz 2015. godine predstavljala kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima, kojom se garantuje pravo na mirno uživanje imovine.

Taj dokument nikad nije bio upućen crnogorskim vlastima. Rad na njemu nikada nije završen, jer se odnosio na nacrt zakona koji je kasnije odbacilo Ministarstvo za ljudska i manjiska prava. U to vrijeme dogovoreno je da se pripremi novi nacrt zakona i da se dostavi Venecijanskoj komisiji na mišljenje, kazali su iz Venecijanske komisije

“Taj dokument nikad nije bio upućen crnogorskim vlastima. Rad na njemu nikada nije završen, jer se odnosio na nacrt zakona koji je kasnije odbacilo Ministarstvo za ljudska i manjiska prava. U to vrijeme dogovoreno je da se pripremi novi nacrt zakona i da se dostavi Venecijanskoj komisiji na mišljenje”, saopštili su iz te komisije. Apsolutna je neistina tvrdnje predstavnika Srpske pravoslavne crkve da je Vlada sakrila od građana navodno mišljenje Venecijanske ko-

misije o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti, poručeno je iz Vlade. “Drskost i nesumnjiva zla namjera sa kojima je ova lažna optužba plasirana u javnost još jednom pokazuju na šta su sve spremni pojedini zvaničnici SPC sa ciljem zadržavanja nelegitimnih privilegija i prihoda od uzurpirane državne imovine Crne Gore. Seriji nepočinstava, koja ne priliče predstavnicima nijedne vjerske zajednice, zvaničnici SPC pridružili su i ovu parapolitičku intrigu, podmećući javnosti falsifikat mišljenja Venecijanske komisije o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti”, istakli su iz Vlade. Istina je, poručuju, da mišljenje Venecijanske komisije, ne samo da nije dostavljeno Vladi Crne Gore, već nije nikada ni sačinjeno. “Isfabrikovani dokument o kojem govore pojedini predstavnici SPC je, dakle, običan falsifikat. Vlada Crne Gore će, bez obzira na ovu prljavu kampanju započetu neosnovanim tvrdnjama patrijarha SPC Irineja koji je Crnu Goru uporedio sa NDH, istrajati na zaštiti državnih interesa, uz puno poštovanje slobode vjeroispovijesti i jednakosti svih vjerskih zajednica u građanskoj Crnoj Gori”, zaključeno je u saopštenju Vlade. J.V.Đ.

! e b o s o e j i v od p a z na a m z n a r a 10 u j a j n a l k o p

u P

r o v p E i ! o p j tu a r g i a n d a nagr

ra! b o t k 3. o 1 o d bra m e t p . se 0 h! 1 3 d 1 o u one bra p o t u k k o 17. jajte l a p k u i k n Sa bit o d e j en Izvlač

Pariz

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe

Rim Cirih Beč Ljubljana

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe 2 trodnevna aranžmana za po dvije osobe

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje u jednom nagradnom kolu. U dnevnom listu “Dnevne novine”, na naslovnoj strani, biće objavljivani kuponi svakog dana. Kolo traje 30 dana i objavljuju se kuponi od rednog broja 1 do rednog broja 30. Kuponi se objavljuju od 10. septembra (počev od rednog broja 1) i završno sa 13. oktobrom (redni broj 30). Učesnik treba da sakupi pet kupona u nizu, prema rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 ili 10, 11, 12, 13, 14) kako bi imao pravo da učestvuje u nagradnoj igri. Svi čitaoci koji pošalju pet kupona u nizu imaju mogućnost da osvoje nagradu. U slučaju da propusti jedan kupon, čitalac ima pravo da ga zamijeni bilo kojim duplim brojem iz niza. Pravo zamjene propuštenog kupona duplim brojem može da iskoristi samo jednom u nizu (npr. 1, 2, 3, 5, 5). Kupon treba ispuniti ličnim podacima (ime i prezime, broj telefona, adresa). Komplet od pet kupona sa traženim podacima dostavlja se u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja ličnih podataka učesnika nagradne igre. Učesnik treba da pošalje kovertu na adresu Dnevnih novina: Dnevne novine d.o.o., 19. decembra br. 5, Podgorica. Ukoliko želi, učesnik može koverat ubaciti u sanduče sa natpisom - Za nagradnu igru “Putuj po Evropi” - koje će biti postavljeno na vidnom mjestu u holu Dnevnih novina. Kupone u koverti treba dostaviti do 17. oktobra 2018. godine, do 12 časova. Izvlačenje će se obaviti 17. oktobra 2018. u 13 časova, a dan nakon toga će biti objavljena imena dobitnika. SREĆNO!

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

KOLAŠIN: PORED TARE SE DEPONUJE SUMNJIVI

Čekaju ekotoksiko Već godinu dana se između glavnog gradskog šetališta i naselja Lug, pored Tare, odlaže materijal iz iskopina nastalih u postupku rekonstrukcije puta Berane-Kolašin, dionica Lubnice –Jezerine. Deponovanje takvog materijala uz samu sportsko rekreativnu zonu, tik pored bisera Crne Gore, izazvalo je veliku pažnju građana. Prvi čovjek grada na Tari Milosav Bato Bulatović kazao je za VN da ne postoji ugovor za deponovanje materijala opštine sa izvođačem radova, sarajevskom firmom “Euro asfalt”, ali “da sekretarka urbanizma Ivana Grujić ima neke ugovore”. Jedini dokument koji je izdao kolašinski Sekretarijat za urbanizam izvođaču radova firmi “Euro asfalt” d.o.o Sarajevo, prema Bulatovićevim riječima, je papir koji je naslovljen kao “Obavještenje”, u kojem se navodi da se samo privremeno može vršiti odlaganje viška prirodnog materijala iz iskopina. Firma “Euro asfalt” je kao izvođač radova tada sklopila ugovor sa firmom “Ideja-S“, vlasništvo Aleksandra Dožića, tadašnjeg predsjednika SO Kolašin, koji je u ovom slučaju podizvođač radova i čiji smo kamion dok je istovarao materijal zatekli na odlagalištu pored Tare. VN nijesu dobile ni jedan traženi dokument osim pomenutog “Obavještenja” i tri lista elaborata, koja su očigledno selektivno izvučena. Sužbenik Sekretarijata za urbanizam Milo Glavičanin, na kojeg nas je uputio predsjednik opštine Bulatović, kazao nam je da se po odobrenjima nadležnih organa materijal koji se iskopava odlaže na teritoriji opštine Berane i Kolašin. “U opštini Kolašin je predloženo da se materijal upotrebljava u tri svrhe, i to za niveli-

Kamion firme”Ideja S” prije neki dan prilikom istovarivanja materijala pored rijeke Tare

sanje terena između gradskog šetališta i postojećih sportskih terena, za pripremne radove na infrastrukturnom opremanju biznis zone Bakovići, a krupni kamen za izgrad-

nju obaloutvrde na plavnim područjima. Za sada, postoji odobrenje za nasipanje terena u okviru sportske zone. Što se tiče radova u okviru sportske zone, investitor je u obavezi

Zemlja na šetalištu pored Tare prije poravnavanja

POKAZALI ZNAČAJNO ZANIMANJE ZA AKCIJU ¹ LET' S DO ITº

CETINJE ČISTILO OKO 300 GRAĐANA

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Oko 300 građana Cetinja, od kojih je polovina djece, učestvovalo je u globalnoj akciji „Let’s do it” kojom je obilježen Svjetski dan uklanjanja otpada. Akciju, koja je ove godine održana pod sloganom „Nastavljamo drugačije”, otvorio je

sekretar Sekretarijata za kulturu, sport i mlade u prijestonici Cetinje Stanko Marković u dvorištu austrougarskog poslanstva – Divizija. „Prijestonica Cetinje će, kao i do sada, ulagati napore da naš grad bude uređen i čist, posebno u kontekstu skorog

otvaranja Poglavlja 27 – Zaštita životne sredine i klimatske promjene. Ali, u toj misiji smo svi - građani, ustanove, preduzeća, civilni sektor”, poručio je Marković. Akciju je organizovala prijestonica Cetinje u saradnji sa Asocijacijom za demokratski prosperitet – Zid.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

aktuelno

i matErijal vEć godinu dana

ološke nalaze

da ovaj materijal fazno ravna i na kraju prekrije slojem humusa, prema tehničkoj dokumentaciji, uz nadzor izvođenja radova. Za sada oni nijesu ispunili pomenute obaveze jer nijesu

krenuli redom sa popunjavanjem već su nabacivali gomile ali su obećali da će to na kraju uraditi kad završe iskopavanje tunela”, objasnio je on. Kako je jedan broj građana izrazio sumnju da materijal koji se deponuje pored Tare sadrži štetne materije za ljude i okolinu, Glavičanin nam je kazao da se već rade analize tog materijala u Centru za ekotoksikološka istraživanja (CETI). “Prije desetak dana (CETI) iz Podgorice je, sa odlagališta iskopnog materijala na Lugu, uzeo još jednom uzorke zemljišta za dodatnu analizu. Očekujemo da nas CETI, investitor i naručilac poslova obavijeste o rezultatima tih analiza. Takođe, ukoliko se ispostavi da su neki parametri u iskopnom materijalu iznad dozvoljenih koncentracija, uputićemo dopis nadležnim organima i institucijama za predlaganje dodatnih mjera zaštite od eventualnog štetnog uticaja na građane i prirodu. No, to su pretpostavke i nadamo se da će dodatna analiza i stručna mišljenja pokazati da je iskopni materijal neopasan”, kazao je Glavičanin. Odbornici vladajuće koalicije najavili su da će zbog takvih dešavanja već na narednoj sjednici lokalnog parlamenta, koja je zakazana za srijedu, zahtijevati da im se pod hitno dostave dokumenta, odnosno ugovori ko je sa kim iste sklapao, ko je radio elaborate, ko je prihodovao od deponovanja pomenutog materijala, jer kako tvrde opština od toga nije imala koristi niti jednog jedinog eura. Oni su uvjereni da se ovdje radi o sumnjivim poslovima i da je neko na račun opštine “napunio džepove”. Kao paralelu navode da je opština od deponovanja materijala prilikom probijanja tunela u Bakovićima prihodovala 300. 000 eura. Z.B.

Podgorica: EvroPska nEdjElja mobilnosti u Podgorici

Ukazuju na alternativne vidove transporta Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine i ove godine organizuje obilježavanje Evropske nedjelje mobilnosti u Podgorici. Cilj te kampanje, koja se održava svake godine od 16. do 22. septembra, je da podstiče lokalne uprave širom Evrope da uvode i promovišu mjere održivog

saobraćaja i da ponude građanima alternativne vidove transporta. Evropska nedjelja mobilnosti je godišnja kampanja održive urbane mobilnosti, organizovana od mreža gradova Eurocities, EnergyCities i Climate Aliance, uz političku i finansijsku podršku Evropske komisije i njenog Generalnog direktora-

ta za životnu sredinu. Kruna manifestacije je „Dan bez automobila“, 22. septembar, kada će se zatvoriti za saobraćaj ulice Slobode, Bokeška i Vučedolska, namijenjene cijelog dana isključivo za pješake, bicikle i javni saobraćaj. Glavni grad će svakog dana organizovati aktivnosti ovim povodom.

Autobusi Blue Line saobraćaće do Sutorine

HErcEg novi: ProdužEnE linijE gradskog PrEvoza

Saobraćaće do SUtorine

Građani se odazvali akciji čišćenja

Linije gradskog prevoza u Herceg Novom od ponedjeljka će saobraćati do ulaska u Sutorinu, tačnije objekta „Voli“, što je prvi put da je linija produžena od uvođenja javnog prevoza prije oko tri decenije. Na ovaj način izlazi se u susret potrebama brojnih građana,

mještanima naselja Bajkovina i Njivice, kao i brojnim zaposlenima. Izmjenu linije inicirala je Opština u dogovoru sa preduzećem „Blue line“, koje obavlja usluge javnog gradskog prevoza, i kompanijom „Voli“. Tom izmjenom, završna stanica linija Igalo – Ka-

menari i Igalo – Meljine biće ispred objekta „Voli”. Biće uvedeno još jedno stajalište, na raskrsnici prema naseljima Servisna zona i Bajkovina, a lokalna uprava i preduzeće „Blue line“ dogovorili su da će u narednom periodu biti bolje regulisan gradski prevoz prema Sutorini. S.M.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

I.br.774/2017 JAVNI IZVRŠITELJ BAJOVIĆ JASMINKA iz Herceg Novog, Ul. Partizanski put br. 1 U IZVRŠNOJ STVARI IZVRŠNOG POVJERIOCA „Crnogorska komercijalna banka“ ad Podgorica, Ulica Moskovska bb, matični broj: 02239108, koju zastupa glavni izvršni direktor Pal Kovacs PROTIV IZVRŠNOG DUŽNIKA Mladen Tadić, Baošići 1A, Herceg Novi, koga zastupa Bojan Vuković, advokat iz Podgorice , donio je u skladu sa čl. 7 ZIO-a i čl. 292 ZPP-a, a u vezi sa čl. 14 ZIO-a

DOPUNSKI ZAKLJUČAK Zaključak I.br. 774/2017 i I. br. 775/2017 od 19.10.2017.godine dopunjuje se tako što se iza stava devet izreke dodaje stav deset koji glasi: „ Spajaju se izvršni predmeti I.br. 774/2017 i I.br. 775/2017 radi zajedničkog raspravljanja i odlučivanja, pod poslovnim brojem starije zavedenog predmeta I.br. 774/2017.“ Ovaj zaključak će se objaviti u Dnevnim novinama. Obrazloženje Zaključkom javnog izvršitelja Bajović Jasminke I.br. 774/2017 i I.br. 775/2017 od 19.10.20107.godine odlučeno je: 1. Određuje se PRVA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti LN 223 KO Baošići i to poslovnog prostora PD1, prva etaža podruma, pov. 164m2, br. zgrade 1, izgrađen na kat.parc. 736, koji je u vlasništvu izvršnog dužnika u obimu prava 1/1, u iznosu od 216.298,00 Eur-a. 2. Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je na osnovu Rješenja o utvrđivanju vrijednosti I.br. 774/2017 od 15.09.2017.godine i Rješenja o utvrđivanju vrijednsoti I.br. 775/2017 od 15.09.2017.godine. 3. Nepokretnost koja se nije prodala na prvom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem , na drugom ročištu za prodaju nepokretnost se može prodati ispod procijenjene vrijednosti, ali ne ispod 50 % . 4. Javni izvršitelj će na predlog stranke, koji mora biti podnešen najkasnije 8 dana prije ročišta za prodaju, na ročištu za prodaju zaključkom ponovo utvrditi vrijednost nepokretnosti, ako stranka učini vjerovatnim da se ta vrijednost znatno izmijenila od dana prethodnog utvrđivanja vrijednosti nepokretnosti do dana prodaje. 5. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na ž.r. za jemstvo u postupku sprovođenja izvršenja br.51085942-40 kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 21.629,80 Eur-a, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti, najkasnije do 09.11.2017.godine. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. 6. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi na ž.r. za uplatu naplaćenih sredstava u postupku izvršenja br.510-85943-37 kod Crnogorske komercijalne banke u u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 7. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja potreban za namirenje potraživanja obezbijeđenih založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene. 8. Prvo ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 10.11.2017.god. u 10.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelj Bajović Jasminke, Partizanski put br. 1., Herceg Novi. 9. Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnom listu Vijesti, dana 23.10.2017.godine. Kako je navedenim zaključkom propušteno da se konstatuje da će se ubuduće voditi postupci I.br. 744/2017 i I.br. 775/2017 pod brojem I.br. 774/2017, koji postupak je ranije pokrenut , kako bi se smanjili troškovi , u skladu sa čl. 292 stav 1 ZPP-a, to je odlučeno kao u izreci ovog zaključka. Pouka o pravnom lijeku: U skladu sa čl. 8 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor. Herceg Novi, 14.09.2018.godine Javni izvršitelj

Sa komomoracije Blagoju Ceroviću

Nikšić: kOMEMORATiVNA SJEDNiCA POVODO

ObezbijediO čas u naciOnalnOj

Povodom smrti profesora Blagoja Cerovića, koji je preminuo u 71. godini, u sali Skupštine opštine Nikšić održana je komemorativna sjednica. Od Cerovića se oprostio potpredsjednik Vlade Milutin Simović, kao i predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović. Ističući koliko mu je teško da se u ime DPS oprosti od Cerovića, Simović je podsjetio na stvaralaštvo i doprinos koji je Cerović dao Univerzitetu, gradu i državi. “Blagoje je nesebičnim doprinosom partiji, gradu, Univerzitetu i državi ostavio dubok trag i obezbijedio časno mjesto u nacionalnoj memoriji. Cerović je bio univerzitetski profesor, poslanik, gradonačelnik Nikšića, dekan Filozofskog fakulteta i nepokolebljivi borac za čast, dostojanstvo i nezavisnost Crne Gore. Kada je bilo biti ili ne biti, on je među prvima znao gdje mu je mjesto, kao i njegovi preci ban Novica, kapetan Gruban i toliko Cerovića i drugih znamenitih Crnogoraca. On je zaista znao da nosi i čuva držav-

Cerović nu i nacionalnu misao. Blagoje je bio jedan od uzdanica koji su pomogli i doprinijeli da ovovremena Crna Gora zakorači na put obnove nezavisnosti, put do moderne, evroatlantske, evropske, stabilne i napredne Crne Gore”, istakao je Simović.

Predsjednik Opštine Grbović podsjetio je da je Cerović nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja, upisao Prirodno matematički fakultet gdje je diplomirao 1972. godine, te da je postdiplomske studije završio 1977. godine, a doktorirao 1983. godine.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

aktuelno

TivaT: Završava se ljeTna škola aPss 2018

Zanimanje za urbano planiranje u Crnoj Gori

om smrTi Blagoja cerovića

snO mjestO memOriji

“Kao izuzetan profesor dao je ogroman doprinos u obrazovanju brojnih generacija mladih ljudi, ali i kao dekan Nastavničkog fakulteta od 1986. do 1988. godine i Filozofskog fakulteta od 1988. do 1990. godine i 2008. do 2014. godine. Naš dragi Blagoje je od 1990. do 1998. godine

u dva mandata bio predsjednik opštine Nikšić. To su bile možda i najteže godine u novijoj crnogorskoj istoriji. Ratni vihor je harao u okruženju i trebalo je mnogo mudrosti i hrabrosti da se sačuva mir u Nikšiću, pa i u Crnoj Gori. Blagoje je bio pravi čovjek za takve izazove. Svojim mudrim riječima ponekad protkanim sa dozom humora smirivao je tenzije i uspijevao da pokrene investicije u gradu poput Sportskog centra, Gimnazije, puteva i sl”, rekao je Grbović. Predsjednik Opštine osvrnuo se i na Cerovićevo šahovsko stvaralaštvo i uvažavanje koje ga je pratilo i van granica Crne Gore. “Blagoje nam je ostavio mnogo toga po čemu ćemo ga se sjećati, mnogo toga na šta moramo biti ponosni i kao njegovi sugrađani, prijatelji, saradnici, a posebno vi kao njegovi najmiliji. Neizmjerno vas je volio i živio za vas, posebno svoju unučad. Ostavio vam je nešto neprocjenjivo, da s ponosom možete reći čiji ste i od koga ste”, naglasio je Grbović.

Ljetnja škola arhitekture APSS, najveća manifestacija koja se bavi arhitekturom i urbanim planiranjem u Crnoj Gori, završava se danas konferencijom na kojoj će se predstaviti značajna svjetska imena iz arhitekture i urbanog planiranja. Na konferenciji će govoriti i ministar kulture Aleksandar Bogdanović. Izložbom sudenata na sceni Sinhro u Porto Montenegru, zaokružen je rad 27 studenata iz 12 zemalja koji su sedam dana pripremali radove na temu održive mobilnosti. Izložba „Crossing Temporary“ otvorena je za sve zainteresovane. „Studenti su dobili zadatke koji su inicijalno postavljeni kroz 3 teme mobilnosti u Boki, ali evoluiraju i eventualno će biti prezentovani kroz ono što vjerujemo da će biti jedinstveno APSS iskustvo“, ističu organizatori. Istaknuto ime arhitektonske scene bivše Jugoslavije Vedran Mimica predstavio je

Tivat

knjigu “The Berlage Affair”, koja prikazuje njegove pedagoške, kulturološke i intelektualne angažmane u posljednjih 25 godina. Boka Kotorska je idealno mjesto o kojoj se može razgovarati o održivoj mobilnosti ili testirati moguća rješenja pa je za danas planirano i obiljžavanje početka Evropske nedjelje mobilnosti. Prije podne je danas rezervisano za „APSS talk“ u Centru za kulturu Tivat, gdje će, osim minsitra kulture, govoriti i fotograf Julien Lanoo, profesor

Saša Machtig (kreator popularnog crvenog kioska) sa Univerziteta u Ljubljani i njegov kolega Giovanni Danielli sa Univerziteta u Bernu. U 12, 40 počinje panel “Izazovi Održive mobilnosti u Boki Kotorskoj”, kojim će simbolično označiti početak Evropske nedjelje mobilnosti u Crnoj Gori, koja se širom Evrope obilježava od 2002. godine. Poslijepodnevni sati konferencije APSS Finale biće posvećeni temi obrazovanje i arhitektura.

akcija Pod sloganom ª nasTavljamo drugačijeº

Prikupili 46 tona otpada

Akcija “Let’s do it, Montenegro!”, ove godine pod sloganom “Nastavljamo drugačije” je realizovana juče na teritoriji 21 crnogorske opštine i to: Šavnik, Berane, Podgorica, Tuzi, Golubovci, Cetinje, Pljevlja, Danilovgrad, Ulcinj, Bar, Tivat, Kotor, Budva, Herceg Novi, Žabljak, Andrijevica, Petnjica, Kolašin, Bijelo Polje, Rožaje, Nikšić, Mojkovac. Akcija je trajala od 9 do 13 časova, tokom koje je više od 9 500 učesnika priku-

pilo najmanje 2 164 kese otpada, 77 kubika biljnog i građevinskog otpada, 9 kontejnera, 45 kamiona otpada, 46 tona nelegalnog otpada! Većina Opština je za svoje građane obezbijedila materijal za rad, hranu i osvježenje, kao i odvoz prikupljenog otpada. Medijski partner kampanje bila je RTCG, Delegacija EU u Crnoj Gori podržala akciju nekoliko dana prije realizacije, a Nacionalni parkovi Crne Gore su podržali akciju time što su obezbijedili nagra-

de za najaktivnije koordinatore, grupe i pojedince, saopštila je ADP - Zid. Cilj ove akcije, da se podstaknu svi građani na aktivnije učešće u svojoj zajednici, je postignut – a ostvarenje postavljenih sekundarnih ciljeva, revitalizacija i unapređenje socijalnog kapitala, je dokazano kroz djelovanje velikog broja ljudi i različitih subjekata u akciji. Lets to it, Montenegro! je još jednom pokazao da samo zajedno možemo da unaprijedimo ambijent u kojem živimo! Odziv akciji je bio značajan

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

Dražen Drašković, DugogoDišnji novinar i zaljub

NoviNarstvo je posao kompletNog, Nema Ništ Dražen Drašković ili Dr. Drašković, desetak godina je bio jedini novinar u Kolašinu. Sugrađani vole da ga zovu “prvo pero Kolašina”, a pored novinarstva bavio se i košarkom, pa je 1986. godine osnovao KK “Gorštak” i nakon dvije sezone igranja okrenuo se trenerskom radu. Kao svojevrsni znak posebne ljubavi za košarku Drašković svakog 31. decembra u minut do ponoći od 1980. stane ispod koša, ubaci loptu u obruč u znak ispraćaja stare i dobrodošlice novoj godini. Teško je kod njega ocijeniti šta više voli - novinarstvo ili košarku. Tako je prvi tekst za matičnu kuću napisao davne 1987. godine. Dobitnik je dvije godišnje nagrade za reportažu. “Mislim da je moj prvi tekst bila tema, nešto kao – poljoprivreda nosilac razvoja kolašinske opštine. Pored vijesti i informacije koje sam slao, odmah sam se počeo kandidovati za drugu stranu „Pobjede“, gdje su bi-

le crtice i bilješke sa nadnaslovima „iskosa“, „direktno“ itd... Sjećam se da su se tada u Spomen-domu održavale sjednice SO, a dom prokišnjava i ja napišem bilješku „Delegati i kišobrani“. Delegati su se zvali kao danas odbornici. Oni pozajmljuju jedni drugima kišobrane. Vijeće udruženog rada pozajmljuje Vijeću mjesnih zajednica kišobrane, a sve to prati Društveno političko vijeće. Novinarstvo sam, pored studiranja, učio čitajući dnevnu i periodičnu štampu i naravno čitajući knjige, podvlačeći i prepisujući. Uvertira su u tim srednjoškolskim vremenima bili sportski tekstovi jer sam bio zaljubljenik u fudbal i košarku i strasni navijač Hajduka i Jugoplastike. Pamtim tekstove Stojana Protića, Mila Kosa i pogotovo Zvonimira Magdića iz SN revije koji je imao neku specifičnu kratku rečenicu. Pokušao sam da je primijenim u svojim prvim zapisima i reportažama i mislim da je uspjelo. Nekako se kratkim rečenicama najbo-

KK Gorštak, kadetski prvaci Crne Gore 1990. godine

lje „crta“ čovjek, njegovo lice, pogled, karakter. Mislim da i čitalac lakše prati kratku rečenicu, ona ga veže za tekst isto kao što ga onda dugačka odbije i smanji interesovanje”, sjeća se Drašković novinarskih početaka.

Činjenice treba saopštavati malo drugaČije Novinari pokušavaju da nadmaše dnevno trajanje vijesti, da plasiraju tekst koji je drugačiji i originalniji, koji bježi od rutine. Drašković tu dominira. On smatra da informativu i činjenice ne treba dovoditi u pitanje, ali ih treba saopštiti malo drugačije da se zapamti ono što se napiše. “Ako si ti taj koji potpisuje tekst, pa imaš pravo i na svoj stil i svoju „igru riječi“, onda je to dobar vjetar u leđa. Ja sam svih ovih decenija, uglavnom imao razumijevanje od urednika koji su poštovali te moje „kandidature“.

I naravno, izabrati temu koja je kadra da se čita i preksjutra ili za nedjelju dana ili da natjera onog prvog čitaoca da izreže tekst iz novina i da ga pokaže i preporuči prijatelju”, sa zadovoljstvom na licu se sjeća tih dana Drašković. I nastavlja da prepričava dogodovštine. “S j e t i o sam se te 1988. godine, autobusom putujem za Skoplje. Pored mene sjedi naš čovjek koji živi i radi u Australiji. Mislim da se prezivao Grbić. Sjedi i priča, a ja sjedim i slušam. U Prištini se čeka sat vremena radi nekog usaglašavanja reda vožnje, ja se izdvojim, napišem i izdiktiram telefonom zapis o čovjeku koji je stigao iz Australije da traži sebe nekadašnjeg”, priča nam naš sagovornik o umijeću snalaženja koje je za novinare uvijek bilo važno, podsjećajući nas na vrijeme kada nije bilo interneta i brzog novinarstva. On smatra da svaki detalj oko sebe, ako ga zanatski ali i inspirativno prelomite „iznutra“, može u novine.

ne može se ka reportaži silom, po komandi “Sve može da bude vijest, priča, inicijativa. Tu je nepotreban previše sofisticirani pristup da u novine mogu samo važne stvari i važni ljudi. Pošto je po jednoj od definicija „novinarstvo književnost na brzu ruku“, bilo je

nemoguće iz tih pročitanih korica knjiga ne krenuti ka reportaži”, objašnjava Drašković svoje prekomponovanje na dužu i zahtjevniju formu novinarstva. Dražen sa predsjednikom COK-a Dušanom Simonovićem

“Taj raspoređeni hod po čovjekovoj duši i karakteru i ambiciji i volji i nevolji uvijek se završi tako da su ravnodušni samo oni koji novine čitaju na silu. Ili reda radi tek, da im se vide ispod ruke ili da „vire“ iz tašne. Dobio sam dvije godišnje nagrade za reportažu i ne hvalim se time nego samo konstatujem da mi je drago što je uočen moj reporterski pokušaj. Ne može se ka reportaži silom i komandom i uredničkim zadatkom sa kolegijuma. Mora se imati dara. Mora se uspjeti u tome da sebe „useliš“ u čovjeka, događaj, sudbinu“, veli Drašković. Rado se sjeća, kako kaže, naslova jedne od nagrađenih reportaža koja se zvala „Kratki“. Kratki je čistač ulica u Kolašinu i on je svu svoju životnu priču zaokružio uzvikom i nevjericom da će izaći u novinama. “Zar ja u novine”, zapanjio se tada Kratki. I to je primjer, kako veli Drašković, koliko su se nekada novine poštovale. Nekih desetak godina bio je jedini novinar u Kolašinu, do 1997. godine kada su se pojavili novi štampani mediji u Crnoj Gori. Biti jedini novinar je situacija kako Dr. Drašković objašnjava kada niko ne može u slanju informacije da bude brži od tebe

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

bljenik u košarku govori za vn

o koji te uzima šta “do pola” KoliKo Koševa, toliKo palačinKi Košarku je zavolio gledajući i prateći jugoslovensku košarkašku reprezentaciju od Svjetskog prvenstva u Ljubljani pa dalje. Slušaju se radio-prenosi na Radio-Splitu svake utakmice „splitskih žutih“ i koliko Peter Vilfan pogodi koševa, toliko Drašković isprži palačinki. “Protiv Bosne je dao 52 koša pa sam morao ispržiti toliko palačinki i naravno zvao se cijeli komšiluk. Nakon dvije sezone igranja okrenuo sam se trenerskom radu. Formiram selekciju sa Vladom Šćepanovićem Japancem, Darkom Pekovićem, Goranom

Todićem, Draganom Pejićem, Vladom Vlahovićem, Aleksandrom Dulovićem, Darkom Jeknićem, Draženom Miloševićem, Mladenom Tatićem i nešto starijim Nebojšom Bogavcem i Igorom Tatićem. Koševi „Gorštaka“ su na neki način izgradili i dvoranu i Doma mladih i Gorštaka i vjerujem da će isti koševi pomoći da ovaj sistem funkcioniše kako treba. Pored nabrojanih iz Gorštaka su ponikli i braća Marko i Žarko Rakočević, Boban Medenica, Goran Bulatović, Ivan Stojković, Milutin Bulatović pa sve do aktuelnih perjanica

Dražen, Marko, Duco i Miko

i kada si ti taj koji određuje nivo i raznovrsnost poslatih informacija. “Sa druge strane, ponekad se i pomalo „uspavaš“ jer znaš da redakcija i urednici ne mogu biti u prilici da te kritikuju što je neko nešto prije napisao i informisao. Novinarstvo je posao koji te uzima kompletnog ako mu sa druge strane stvarno pripadaš. Znači, nema ništa „do pola“. Ja sam bio neostvaren ako ništa nijesam poslao i ako znam da ću prelistati novine bez šanse da nađem svoj tekst. Nikad nijesam znao kolika mi je norma i nijesam trčao za njom jer sam prije toga

uspostavio pravilo – nijedan dan bez teksta. Bez obzira što Kolašin kao mala i usporena varoš nije događajima bio dinamičan, uvijek se nalazila tema za tekst. Kada poznaješ Koš “U ponoć”

crnogorske košarke Marka Simonovića i Viktora Vujisića”, ispričao nam je ovaj zaljubljenik u sport i novinarstvo. Još veli da dok je bio utreniran lako je davao “trojke”, a danas to ide malo teže. “Kada sam bio u treningu šutirale su se i „trojke“ a sada se namjestim u zicer da se ne bi promašilo. Ponosan sam što sam i pisanjem i košarkom, donio dosta pozitivne energije mom Kolašinu. Neko je to razumio, neko nije.... Prvi su u svakom slučaju u prednosti. I naravno – borba se nastavlja”, poručio je Dr. Drašković.

i voliš sredinu i ljude oko tebe, uvijek se nađe motiv i tema. Ta dnevna traka u dnevnim novinama je nemilosrdna. Često se dešava da sav svoj životni učinak poistovjetiš sa time da li je tekst objavljen ili nije. Sa druge strane, dobijaš nevjerovatan adrenalin i samopouzdanje kada ono što si želio osvane među koricama novina. Meni je novinarstvo pomoglo da na taj način „napadnem“ i neke druge, prije svega, sportske projekte, koje ne bih bez novinarstva ni pokušao da ostvarim”, priča nam iskusni novinar.

“Ko je taj doKtor drašKović?” Karakterističan je i dugogodišnji potpis Dr. Draškovića, drugačiji upravo kao što je i on, kao i stil pisanja koji ga karakteriše. “Bila je neka vatrena sjednica u tada još jednopartijskom Kolašinu. Sukob dvije strane koji se odvija na tim partijskim terenima. Ustaje jedan od rukovodilaca jednog kolektiva koji nije stalno boravio u Kolašinu i pita - ko je ovaj doktor Draško-

Dražen se teško odlučuje šta mu je draže, novinarstvo ili košarka

vić. A mene greškom potpisali u Pobjedi sa „Dr. Drašković“. Dodali „r“ jer sam se potpisivao sa D. Drašković. Napade on tu „doktora Draškovića“, pa ja odlučih da mu ne izlazim iz volje i da ostanem, da se potpisujem Dr. Drašković i da ostanem „doktor Drašković“ iako znamo da tačka poslije Dr ukida funkciju doktora”, uz smijeh je objasnio on. Ono što je vječiti “žulj” novinara svakako je plata. Drašković se ni sada ne može sjetiti nagrade u smislu da mu je plata povećana zbog nekog teksta. “Vjerovatno je bilo, ali to nijesam pratio. Glavne nagrade od redakcije su bile kada te kao dopisnika iz malog grada, ali već novinara koji se nameće, pošalju da pišeš van Kolašina. Ja sam takvo prvo vatreno krštenje imao 1990. godine kada sam sa kolegom Velizarom Sredanovićem poslat u Sarajevo da izvještavam sa završnice prvih parlamentarnih izvora z BIH-a. Bilo je zanimljivo, Nedžad Salković pjeva na promocijama Saveza komunista BiH, a zajedno smo bili smješteni u hotelu „Zagreb“ pa svake noći pjesma do ponoći. Taj zadatak sam zapamtio i što sam

izgubio diktafon kojeg mi je otac „sa sto muka“ obezbijedio od jednog prijatelja koji je radio i živio u Njemačkoj”, sjeća se Drašković. No, zbog odbijanja ponude da bude urednik sportske rubrike zamalo je dobio otkaz. Kako je objasnio, Vidoje Konatar, tadašnji direktor i urednik Pobjede, vidio je koliko on voli košarku. “Moj KK Gorštak već je postao kadetski i juniorski prvak Crne Gore. Postavlja me za urednika sportske rubrike i poručuje da dođem nekoliko popodneva da naučim prelamanje stranica. Urednik sportske, znači putovanja na Olimpijade, svjetska i evropska prvenstva. Znatno veća plata, stan u Podgorici... Ali kako ostaviti Kolašin i treninge Gorštaka koji se dešavaju u istim terminima kada treba biti u uredništvu „Pobjede“. Napišem pismo na šest strana i objasnim. Vidoje to nije mogao da razumije i malo je nedostajalo da mi udijeli otkaz. Sačuvao sam se nekako, ostao bez dosta toga, ali i ispunio neke svoje kolašinske životne misije”, iskren je kolega Dražen. Zorica Bulatović

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

35 Foto: Petar Popović

Sa konferencije za novinare

Zajednički projekat anastaZije Miranović i diMitrija popovića na Cetinju

Tri hrabre biblijske žene u svijeTu umjeTnosTi i mode ■ INTRIGANTNE

⌦ Sonja Ičević

rojekat “Eros, krv i svetost” uvezuje radove iz istoimenog ciklusa našeg proslavljenog umjetnika sa namjenski dizajniranim modnim kreacijama Anastazije Miranović, u kojima su suptilno prožeti “eros, krv i svetost.

Multimedijalni projekat “Eros, krv i svetost”, čiji su autori Anastazija Miranović i Dimitrije Popović, biće predstavljen u Biljardi i na Dvorskom trgu na Cetinju, u ponedjeljak, 17. septembra sa početkom u 19 sati. Na svečanom otvaranju prisutnima će se obratiti ministar kulture Aleksandar Bogdanović, dok će Popovićeve stihove kazivati glumac Slobodan Marunović. Projekat “Eros, krv i svetost” uvezuje radove iz istoimenog ciklusa našeg proslavljenog umjetnika sa namjenski dizajniranim modnim kreacijama Anastazije Miranović, u kojima su suptilno

prožeti “eros, krv i svetost”, motivi koji su označili sudbinu tri biblijske žene, Judite, Salome i Marije Magdalene. Cijeli događaj biće obogaćen muzičkim programom, u sklopu kojeg će djela Baha i Vivaldija izvesti Crnogorski gudački orkestar mladih, uz solistu Igora Pejovića.

Posebno me raduje što će moji radovi biti izloženi u Posebnom ambijentu biljarde. njegoš je, takođe, Pjevao o ženama i imao je osjećaj za lijePo

SUDBINE

Dimitrije Popović je, na konferenciji za medije, istakao da su ove tri biblijske žene njegova preokupacija još od studentskih dana, podsjetiši da je prošle godine u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva objavljena njegova istoimena studija filozofsko-estetskog prosedea, posvećena Juditi, Salomi i Mariji Magdaleni. “Ova tri elementa - eros, krv i svetost, jednako se vežu za svaku od ove tri intrigantne sudbine. Oduvijek me je zanimala moda, kao društveni, estetski i filozofski fenomen 20. vijeka i kao važna stavka u današnjem ‘svijetu spektakla’, tako da sam sa Anastazijom Miranović o zajedničkom projektu, u kom bi se prožimali umjetnost i moda, počeo da razgovoram prije tri godine”, kazao je Popović. Posebno ga, kako dodaje, raduje što će njegovi rado-

vi biti izloženi u posebnom ambijentu Biljarde. “Njegoš je, takođe, pjevao o ženama i imao je osjećaj za lijepo. Vjerujem da se ovaj projekat divno uklapa sa prostorom Biljarde, a cijelom događaju posebnu čar daće klasična muzika”, smatra Popović. “Eros, krv i svetost”, pojašnjava Miranović, spaja slikarstvo, modni dizajn, književnost, muziku i fotografiju, u cilju inovativnog pristupa umjetnosti i privlačenju različitih publika. Ona dodaje da saradnja sa Popovićem predstavlja krunu njenog decenijskog bavljenja modom. “Uvijek sam modi prilazila na drugačiji način, baštineći u svom izrazu kulturno nasljeđe, tradiciju i istoriju Crne Gore, a isto tako i savremenu umjetnost. Moji dosadašnji projekti bili su svojevrsni omaži Njegošu, Petru Lubardi, Vladimiru i Kosari”, podsjetila je Miranović.

■ FINA

EROTIČNOST

Ona dodaje da je zadatak bio izazovan, te da se nada da je na

pravi način odgovorila na krovnu temu. “Bilo je zahtjevno predstaviti kroz modu ove tri žene, a da to ne bude, previše provokativno, već da se zadrži fina erotičnost i suptilnost, a sa druge strane i zavodljivost. Zbog toga sam odabrala viskozni lamirani konac u zlatnoj, crno-srebrnoj i bež boji”, kazala je Miranović, dodavši da su upravo takvi projekti pravi način da se privuče nova publika. Na konferenciji za novinare govorili su i direktor TO prijestonice Oskar Huter i kustoskinje Isidora Kovačević i Tatjana Jović. Organizatori projekta su Narodni muzej Crne Gore i Turistička organizacija prijestonice, a kustostkinje izložbe su Isidora Kovačević i Tatjana Jović. Produkciju potpisuje DPC iz Podgorice, fotografije su radili Radoje Jovanović i Saša Kovačević. Kreacije Anastazije Miranović nosiće modeli iz agencije “Da qui”. Radovi Dimitrija Popovića u Biljardi moći će da se pogledaju do 25. marta.

KULTURA

KNJIGA DIVNE VUKSANOVIĆ KAN

SMISAO I IZAZ MEDIJA U NAŠE

Foto:

Iz predstave “Par cipela”

MEĐUNARODNI FESTIVAL LUTKARSTVA

Predstave iz tri države i svečana dodjela priznanja Predstave “Kamen”, u produkciji Kuće lutaka “Leteća ruka” iz turskog grada Ljuljeburgasa i “Porodična zabava”, Teatra lutke i glumca iz poljskog Valbžiha biće izvedene danas u okviru sedmog Međunarodnog festivala lutkarstva. Komad “Kamen” biće igran u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović” u terminima od 11 i 19 sati, dok će “Porodična zabava” biti izvedena u Velikoj sali KIC-a od 12 i 20 časova. Posljednjeg festivalskog dana, u nedjelju, Dečje pozorište iz Subotice će u terminima od 12 i 18 sati igrati komad “Par cipela”. Sedmo izdanje Međunarodnog festivala lutkarstva biće zatvoreno dodjelom nagrada, u Velikoj sali KIC-a sjutra od 20 sati.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

U čast nagrađenih, učenici Osnovne škole “Maksim Gorki” iz Podgorice izvešće predstavu “Kapetan Džon Piplfolks”. U zvaničnoj selekciji, po odluci žirija u čijem su sastavu Goran Bulajić, predsjednik i članovi Dikla Kac i Aleksandar Rodić, biće dodijeljeni Gran pri za najbolju predstavu u cjelini i priznanja za najbolju režiju, dramaturgiju “Dragan Radulović”, estetsko-tehnološko rješenje lutaka, scenografiju, originalnu muziku, tri ravnopravne glumačke nagrade i priznanje dječijeg žirija za najbolju predstavu. Festival su podržali Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada, KIC “Budo Tomović”, Fondacija “Petrović Njegoš”, Agencija za elektronske medije... S.I.

no što ovu knjigu izdvaja u odnosu na korpus do sada poznatih teorija medija na prostoru bivše Jugoslavije je originalnost u pristupu temama, izrazita interdisciplinarnost, kao i aktuelnost analizirane medijske problematike, smatra Predrag Finci. Knjiga “Filozofija medija 3 - ontologija, estetika, kritika” srpske književnice i teoretičarke medija Divne Vuksanović, jedna je od pet kandidata za ovogodišnju nagradu Dialogos, koja se dodjeljuje za najbolju publikaciju u oblasti teorije i kulture medija u regionu. “Filozofija medija 3”, kako u osvrtu ističe profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nišu Zoran Jevtović, problematizuje pitanje smiVuksanović

sla filozofije u ključu današnjeg vremena, sa fokusom na status kritike i kritičkog mišljenja posmatranih vizurom kritičkih studija i hibridnih sklopova medijske moći i filozofije.

■ ORIGINALAN

PRISTUP TEMI

“Autorka Vuksanović, na tragu preispitivanja filozofske teorije i prakse, pokušava da identifikuje i anticipi-

ra dominantnu paradigmu kojom će nadomjestiti manjak savremenih obrazaca mišljenja, jer se pod teretom tržišta i korporativnog kapitala gubi ili redefiniše karakter znanja, posebno onog koje njeguje estetički, etički i kritički smisao. Rukopis ove knjige je tako struktuiran da, razvijajući tezu o ireverzibilnom odnosu ‘nauke, tehnologije i medija s jedne, i filozofskih refleksija s druge strane’, pred kritičkim mišljenjem otvara pitanja medijskih izazova i spremnosti za radikalno nova simboličko-filozofska eksperimentisanja”, smatra Jevtović. Bosansko-hercegovački filozof Predrag Finci smatra da ono što ovu knjigu izdvaja u odnosu na korpus do sada poznatih teorija medija na prostoru bivše Jugoslavije je-

FILOZOFIJA U OVOM TRENUTKU TREBA DA ANTICIPIRA BUDUĆNOST, A TO SE, PREMA SHVATANJU DIVNE VUKSANOVIĆ, ČINI UMREŽAVANJEM KRITIČKOG MIŠLJENJA, INFORMACIONE MOĆI I NJOJ IMANENTNOG MEDIJSKOG UNIVERZUMA

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

KULTURA

NDIDAT ZA NAGRADU DIALOGOS

ZOVI FILOZOFIJE EM VREMENU ste originalnost u pristupu temama, izrazita interdisciplinarnost, kao i aktuelnost analizirane medijske problematike.

■ KRITIČKI ODNOS

“Poseban doprinos naučnom mišljenju daje i naglašen problemsko-kritički odnos prema novim komunikacionim tehnologijama, ekranskoj kulturi i medijima, smišljenim u najširem opsegu pojma”, napominje Finci. Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Lino Veljak navodi da “suština, a ne samo upotreba medija, zavi od subjekta koji ih koristi (kao i socijalnog ambijenta unutar kojeg subjekt djeluje), pa je, stoga, neophodno edukovati, tačnije podizati na više nivoe svijesti teorijsku, a u ovom slučaju, i filozofsku misao o medijima, njihovom poimanju, razumijevanju, upotrebi i posljedicama koje imaju po socijalno okruženje”. Knjiga “Filozofija medija 3”

je obljavljena u izdanju Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu, Instituta za pozorište, film, radio i televiziju i Čigoja štampe. U izboru su se našle i “Elektronička špilja” poznatog bosansko-hercegovačkog filozofa, estetičara i esejiste Predraga Fincija, “Noam Čomski i kritika savremenih masmedija” novinara i politikologa iz Hrvatske Nenada Vertovšeka, “Posredovanje seksualnog

nasilja”, čiji su autori Vedada Baraković i Mirza Mahmutović, ujedno i prvi laureati nagrade “Dialogos”, te “Od novinara do novinarstva” profesorice komunikologije iz Pule, Tijane Vukić. Divna Vuksanović magistrirala je 1992. godine na temu “Postmoderna i fenomen sinkretizacije žantrova u savremenom jugoslovenskom teatru do 1991. godine. Doktorski rad na temu “Barokni duh u savremenoj filozofiji: Benjamin, Adorno, Bloh” odbranila je 1998. godine. Bavi se savremenom filozofijom i estetikom. Od 1992. godine na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu predavala je Menadžment u kulturi i Medije masovnih komunikacija, a od 2001. godine predaje Estetiku i Teoriju kulture. Radi kao redovni profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, na Katedri za teoriju i istoriju. Čitaoci Vikend novina u narednim brojevima biće u prilici da pročitaju kritike i recenzije ostalih knjiga koje su se našle u ovogodišnjem izboru. S.I.

ZAVRŠNA KONFERENCIJA LJETNJE ŠKOLE ARHITEKTURE APSS

Održiva mobilnost u Boki kotorskoj Završnom konferencijom na temu “Izazovi održive mobilnosti u Boki kotorskoj”, u okviru koje će od 12.40 sati, predavanja održati značajna svjetska imena iz arhitekture i urbanog planiranja, biće završeno ovogodišnje izdanje ljetnje škole APSS, najveće manifestacije koja se bavi arhitekturom i urbanim planiranjem u Crnoj Gori. Konferenciji prethodi seSa ovogodišnjeg izdanja gment “APSS Talk” u Centru

za kulturu Tivat, od 9.30 sati, u sklopu kojeg će govoriti ministar kulture Aleksandar Bogdanović, fotograf Žulijan Lano, profesor Saša Mahtig sa Univerziteta u Ljubljani i njegov kolega Đovani Danieli sa Univerziteta u Bernu. Učesnici panel diskusije o izazovima održive mobilnosti u Boki su Đovani Danieli, Vedran Mimica, Fiona Mekluni, direktor Porto Montenegra Toni Braun... R.K.

PREDSTAVA U REŽIJI IGORA VUKA TORBICE

KRVAVE SVADBE U NOVOM SADU

Komad je rađen u koprodukciji JU Grad teatar i Srpskog narodnog pozorišta Drama “Krvave svadbe” Federika Garsije Lorke, rađena u produkciji JU “Grad teatar” i Srpskog narodnog pozorišta, novosadsku premijeru imaće u utorak, 18. septembra na sceni “Pera Dobrinović”. Ovom premijerom ujedno će biti otvorena i nova dramska sezona Srpskog narodnog pozorišta. Komad “Krvave svadbe” čuvenog španskog pisca, u režiji jednoj od najnagrađivanijih i najangažovanijih reditelja u regionu Igora Vuka Torbice, premijerno je izveden u sklopu ovogodišnjeg Grada teatra 9. avgusta. Scenograf je Branko Hojnik, kostimograf Jelisaveta Tatić Čuturilo, kompozitor Vladimir Pejaković, za dizajn svijetla bila je zadužena Milica Stojšić, a uloge tumače Varja Đukić, Milica Grujičić, Ivana Mrvaljević, Pavle Popo-

Komad “Krvave svadbe” čuvenog španskog pisca premijerno je izveden u sklopu ovogodišnjeg Grada teatra 9. avgusta.

vić, Branka Stanić , Vukašin Ranđelović , Miroslav Fabri , Draginja Voganjac, Maja Stojanović, Dušan Vukašinović, Filip Đuretić i Nenad Pećinar. “Htio sam da pronađem tekst zbog kog bi me mnogi na prvom mjestu upitali nama rediteljima dobro znano pitanje – ‘Šta ćeš sa tim danas?’. Već sam imao i spreman odgovor, da me ne zanima to ‘danas’, da, ako svakoj stvari koju činimo moramo naći i trenutno uzemljenje i utemeljenje u neposrednom ‘sad i ovdje’, onda k vragu sa cjelokupnom umjetnošću. Htio sam pozvati ljude da na trenutak prestanu da misle iz sopstvenog pakla subjektiviteta, da puste znanje i da osjete. Da nekom drugom centru, a ne onom cerebralnom, dozvole da primi jedno djelo. Da umire buku svojih misli i da prije svega slušaju i osjete. Lorka je bio moj prvi izbor, ne samo zbog neospornog mjesta u cjelokupnoj evropskoj i svjetskoj pjesničkoj tradiciji, nego i stoga što je jedan od rijetkih autora koji je uspio prenijeti svoj pjesnički jezik u teatarske okvire, istovremeno se opirući tome da se povinuje zakonima tradicionalnog dramskog sklopa, sukoba, fabularnog razvoja i značenja”, zapisao je reditelj. S.I.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

uragan stigao do južne i sjeverne karoline, ugroženi milioni

Florens započeo pir duž Istočne obale

Prema američkim medijima, procjenjuje se da će najmanje 10 miliona ljudi biti ugroženo zbog uragana, vjetrova, kiša i poplava, a za više od milion njih koji žive u priobalnom dijelu Južne i Sjeverne Karoline, izdata je naredba za evakuaciju. Najjači dio uragana Florens udario je u kopno i to kod mjesta Rajtsvil Bič u Sjevernoj Karolini.

■ Strah od kiše i poplava

Iz Nacionalnog centra za praćenje uragana saopštili su da Florens ostaje uragan kategorije 1, pri čemu brzina vjetra iznosi 150 kilometara na sat. Meteorolozi naglašavaju da najozbiljniju opasnost od uragana predstavlja količina padavina, a ne jačina vetra, pa se očekuje da će kiše ko-

je će, prema procjenama meteorologa, padati sledećih dana, izazvati katastrofalne poplave u određenim djelovima Južne i SJeverne Karoline, a moguće i Virdžinije. Bez struje je ostalo više od 400.000 domaćinstava u Severnoj i Južnoj Karolini, a ta brojka bi do danas mogla da poraste na milion. Brzina vjetra juče ujutro je u prvom naletu uragana iznosila oko 155 kilometara na sat, ali se strahuje da bi ona mogla da dostigne i 250 kilometara na čas. Samo u Sjevernoj Karolini otvoreno je oko 130 skloništa. “Uragan ‘Florens’ nepozvan je, ali samo što nije stigao”, rekao je guverner Severne Karoline Roj Kuper na konferenciji za novinare. “Vjetar i talasi uzrokovali su poplave obalskih gradova u priobalju. Oko sto hiljada ljudi u Sjevernoj Karolini je osta-

lo bez struje i taj broj raste. A najgore od uragana tek dolazi”, istakao je Kuper i savjetovao stanovnicima da budu oprezni, te da poslušaju naređenja i evakuišu se iz najugroženijih područja. Gotovo svi vodeći američki televizijski programi opširno prate dolazak “oluje nad olujama”, ali uprkos brojnim pozivima vlasti mnogi stanovnici na područjima koja će pogoditi uragan odbili su da se sklone na sigurno. “Mi ovdje živimo decenijama i nikada nismo bježali, pa nećemo ni sada”, rekao je za Si-En-En jedan žitelj Sjeverne Karoline. Procjenjuje se da bi oluja mogla da ugrozi čak deset miliona ljudi. Vanredno stanje proglašeno je i Virdžiniji, Merilendu, glavnom gradu Vašingtonu i Džordžiji.

■ Nuklear-

Ne elektraNe bezbjedNe?

Američki zvaničnici uvjereni su da je šest nuklearnih elektrana koje se nalaze na putanji uragana “Florens” – bezbjedno. Ipak, neki stručnjaci upozoravaju da bi poplave i obilne kiše mogle da ugroze njihove zašitne sisteme. Uragan “Florens”, čiji prečnik trenutno iznosi 400 kilometara, pogodiće područja na kojima živi oko 11 miliona Amerikanaca. Najveću opasnost, kako navodi AP, predstavljaju plimski talasi, odnosno nadolazak mora, koji su uzrok smrti oko 49 odsto žrtava uragana u SAD. Za sada je otkazano oko 1.200 avionskih letova i privatni meteorolozi procenjuju ekonomsku štetu u rasponu od deset do 60 milijardi dolara. U Severnoj i Južnoj Karolini trenutno se nalaze hitne službe iz Kalifornije, Floride i područja Nova Engleske, spremne da uđu u pogođena područja kada uslovi to dozvole. Na raspolaganju su im čamci na naduvavanje, vozila za sve terene i slično. Nacionalna garda Virdžinije spremila je 1.200 svojih pripadnika za spasilačke akcije. Zoološki vrt u Sjevernoj Karolini preduzeo je mjere predostrožnosti kako bi zaštitio oko 1.600 životinja koje u njemu žive. Slonovi, žirafe, šim-

panze i stotine drugih životinja premještene su u zatvorene prostorije zbog bezbjednosti. Zvaničnici u Južnoj i Sjevernoj Karolini zatvaraju luke pred naletom uragana “Florens” koji se približava njihovim obalama. U Sjevernoj Karolini su za komercijalni saobraćaj zatvorene luke Vilmington i Morhed, dok je u Južnoj Karolini zatvorena luka u Čarlstonu za prevoz kontejnera, prenio je AP. U međuvremenu, predsjednik SAD Donald Tramp ponovio je da je zaštita života najviši prioritet i pozvao one koji žive na putu uragana da se evakuišu. Dodao je da bi Florens mogao biti “jedan od najjačih uragana koji su ikada pogodili Istočnu obalu”.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

svijet

horor na najpoznatijem beogradskom gradilištu, poginulo dvoje radnika

Poslovođa i geodeta Pali sa 22. sPrata na gradilištu “beograd na vodi” Dvojica radnika poginula su juče na najpoznatijem beogradskom gradilištu - “Beograd na vodi” - nakon što su pali sa 22. sprata, javili su srpski mediji. Hitna pomoć je oko 9.45 ujutro primila poziv da su dvije osobe pale sa “Štrabagove” zgrade, kazao je za RTS portparol Hitne pomoći Mirko Lutovac. List Blic objavio je da su poginuli poslovođa i pomoćnik geometra, kooperanti kompanije ‘Štrabag’, koji su pali sa 22. sprata zgrade na kojoj su radili, što je najviša platforma na tom gradilištu. Jedan od poginulih je imao oko 20 godina, a drugi oko 40. Još se ne zna kako se tačno nesreća dogodila, ali prema neslužbenim informacijama koje prenose srpski mediji, do nesreće je došlo kad je propala privremena konstrukcija koja drži

beton na mjestu prilikom izlivanja dok ne očvrsne. Hitna pomoć je pronašla njihova tijela nakon izlaska na teren, ali su mogli samo da konstatuju smrt. Kompanija Štrabag d.o.o. izrazila je žaljenje zbog gubitka života dva radnika, u nesrećnom slučaju, na gradi-

lištu “Beograd na vodi”. “Radnici koji su na gradilištu izgubili život su u potpunosti bili obučeni za sve situacije i moguća dešavanja i uredno prijavljeni”, ističe se u saopštenju kompanije. Okolnosti ukazuju na to da je u pitanju nesrećan slučaj, iako su pri-

mjenjene sve propisane mjere zaštite na svim pozicijama gradilišta. Nažalost, i pored toga, došlo je do gubitka života, koji se nije mogao predvidjeti, niti spriječiti mjerama zaštite, naveli su u kompaniji. “Štrabag doo, kao druš-

tveno odgovorna kompanija, vodi računa o svakom detalju i svim zaposlenim licima. Ljudski faktor je nažalost sveprisutan u ovakvim djelatnostima, a Štrabag će preduzeti, kao i do sada, implementaciju najviših standarda kako bi svi zaposleni bili maksimalno bezbjedni”, ističe se u saopštenju. Krajem avgusta u Beogradu je poginuo radnik na gradilištu u Ulici kneza Miloša, na mjestu gde je nekada bila američka ambasada u Beogradu. Na njega su se obrušila dva potporna zida i on je stradao na mjestu. Akcija vađenja njegovog tijela trajala je satima. Nakon te nesreće gradske vlasti najavile su hitne inspekcije gradilišta u glavnom gradu, s obzirom da je poginuli radnik radio na crno.

serija eksplozija u bostonu

Pukla gasna cijev, jedna osoba stradala

sukob italijanskog ministra i šefa diplomatije luksemburga

teške riječi zbog migrantske politike eu Tokom ministarskog sastanka EU–Afrika u Beču, italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini ismjevao je stavove šefa luksemburške diplomatije Žana Aselborna, koji potom nije želeo da dođe na zajedničko fotografisanje. Na sastanku u Beču čule su se teške riječi između Aselborna i Salvinija oko migrantske politike Unije. Aselborn je prekinuo Salvinija, nakon što je Italijan ismijevao njegove izjave da je stanovništvu Evrope zbog starenja

potrebna migacija. Salvini je rekao da ima potpuno “drugačije viđenje svijeta” od Aselborna. “Ja radije radim za to da italijanska i evropska omladina dobijaju više djece, zato što ne želim nove robove”, poručio je Salvini. “Ako vama u Luksemburgu treba nova migracija, u Italiji ja radije pomažem Italijanima da ponovo prave djecu”, dodao je Salvini. Aselborn se na to žestoko naljutio i prekinuo je Salvinija, ukazujući mu da je pro-

teklih decenija veliki broj italijanskih migranata došao u Luksemburg, zato što “Italija nije mogla da se brine o svojoj djeci”. Nakon toga je skinuo slušalice i rekao “kakvo s....” Salvini je preko društvenih mreža objavio verbalni sukob sa prestavnikom Luksemburga, uz komentar: “Aselbornu moj odgovor očigledno nije dobro legao. Počeo je da me vrijeđa”. Ovaj sukob još jednom je, prema ekspertima, pokazao koliko je dubok razdor u EU po pitanju migracije.

Najmanje jedna osoba je poginula kada je pukla gasna cijev u tri naselja u blizini Bostona i izazvala više desetina eksplozija. Povrijeđeno je najmanje 12 osoba, a više stotina je evakuisano, javila je agencija Rojters. Eksplozije su uništile nekoliko desetina kuća i zgrada, a na teren je izašlo više od 50 vatrogasnih eki-

pa. Patrolna vozila policije išla su ulicama i razglasom poručivala mještanima da istog momenta napuste svoje domove. Policija je dobila 70 poziva od zabrinutih građana zbog eksplozija i požara. Cijev pripada kompaniji “Kolumbija gas”, a zvaničnici te kompanije saopštili su da istražuju šta se dogodilo.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

POTRESNO I OTREŽNJUJUĆE SVJEDOČANSTVO ŽRTVE ČILEANSKOG

KADA BIH POKUŠAO DA POBJEGNEM, GOVORILI BI MI DA ME ZAPOSJEO ĐAV

iše od sto pripadnika katoličkog sveštenstva u Čileu je pod istragom zbog navodnih seksualnih skandala i pokušaja njihovog prikrivanja. To je region iz kojeg potiče Papa Franjo, a čileanska crkva zbog toga se nalazi u velikoj krizi. Sve je počelo prije više decenija s jednim čovjekom. Otac Fernando Karadima bio je sveštenik u glavnom gradu Čilea Santjagu, a postao je jedan od najozloglašenijih seksualnih predatora u Katoličkoj crkvi. “Govorio nam je da nas je pozvao Bog. Pokazao nam je divan svijet. Uvijek nam je govorio da ima poseban, čaroban dar - da prodre u dušu svake mlade osobe koju je pozvao Bog. Bio je gotovo svetac”, ispričao je gastrohirurg dr Džejms Hamilton, sada u 50-im godinama, piše Bi-Bi-Si, a prenosi Jutarnji list.

Čile je bio pod diktaturom Augusta Pinocčea. U tim teškim godinama, kad su ubistva i nestanci bili česti, crkvena zajednica na čelu sa ovim sveštenikom je mnogima pružala utjehu. “Za mladu osobu je to bilo divno, nešto lijepo u svijetu punom problema”, priča Hamilton, čiji je otac napustio njegovu porodicu, pa je on, u to doba tinejdžer, postao posebno ranjiv, čime je za iskusnog zlostavljača bio savršena meta. Hamilton je tada vje-

■ FERNANDO KARADIMA

Otac Fernando Karadima Hamiltonu je u ranim 1980im ponudio sklonište. Hamilton je tada bio adolescent, a

HAMILTON JE ZA BI-BI-SI ISPRIČAO DA JE VIŠE PUTA POKUŠAO DA SE UDALJI OD KARADIME, ALI SVAKI PUT KADA BI TO POKUŠAO, KARADIMA BI U SOBU SA NJIM OKUPIO JOŠ TRI BISKUPA I 3-4 SVEŠTENIKA. “DOVELI BI ME U SOBU I REKLI MI DA ME ZAPOSJEO ĐAVO”, ISPRIČAO JE HAMILTON O NAČINIMA NA KOJE SU SE SVEŠTENICI ODNOSILI PREMA TAKVOJ “NEPOSLUŠNOSTI”.

Žrtva: Džejms Hamilton

119 SLUČAJEVA SEKSUALNOG ZLOSTAVLJANJA POVEZANIH SA CRKVENIM LICIMA TRENUTNO ISTRAŽUJU ČILEANSKE VLASTI

rovao da ima dva izbora: može da se pridruži borbama i protestima protiv Pinočea, uglavnom nasiljem, ili da slijedi put koji je postavila Katolička crkva.

“Ja sam htio da studiram medicinu, tako da je moj izbor bio onaj koji nije nasilan”, dodao je on. Iako je Crkva tada bila podrška žrtvama diktature, neki su sveštenici ipak smatrali da je Pinoče spasioc Čilea, a otac Karadima je bio jedan od njih. Pozvao je Džejmsa da se pridruži grupi mladih koja je slušala njegove govore o junaštvu, svecima i tome da treba biti skroman i poslušan. Hamilton se tada osjetio posebnim, odabranim i tada je počelo seksualno zlostavljanje. “To nije bilo nešto što očekuješ, bilo je jako zbunjujuće. Nije bilo moguće da ovaj sveti čovjek radi takve stvari zbog svoje seksualne perverzije. To jednostavno nije bilo moguće. Jedina opcija je bila ta da sam ja u krivu’, ispričao je Hamilton. Osim što ga je seksualno napastovao, Karadima je u Džejmsa usadio i krivicu zbog toga. Svaki put nakon što bi ga zlostavljao, poslao bi ga drugom svešteniku na ispovijed. “Svu je krivicu prebacio na mene.

Drugi sveštenik, koji je sve znao, uvijek je ćutao kad sam mu govorio o tome. Rekao mi je samo da ne brinem i da budem strpljiv”, dodao je Hamilton.

■ ŽRTVA ZLOSTAV-

LJANA I U ZRELIM GODINAMA

Zlostavljanje se nastavilo tokom sljedećih dvadeset godina. Nije prestalo ni kad se Džejms oženio i dobio djecu. Sada, nakon što već 14 godina ide na psihoterapiju i to tri puta sedmično, jako dobro razumije dinamiku takve veze. Ipak, kao mladić je mislio da mora da se pokori svom zlostavljaču. Ispričao je da je više puta pokušao da se udalji od Karadime, ali svaki put kada bi to pokušao, Kardima bi u sobu sa njime okupio još tri biskupa i 3-4 sveštenika. “Doveli bi me u sobu i rekli mi da me opsjeo đavo”, ispričao je Hamilton o načinima na koje su se sveštenici odnosili prema takvoj “neposlušnosti”. Konačno se odvojio od Karadime 2004. godine, i to zbog svoje djece. Smatrao je da su i oni u opasnosti. Karadima je poslao sveštenike i biskupe da razgovaraju s njegovom porodicom i poslodavcima. Hamilton ga je tada prijavio crkvenim vlastima. On je bio druga osoba koja ga je u dvije godine prijavila za seksualno zlos t av-

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

SVIJET

G SVEŠTENIKA I SEKSUALNOG PREDATORA FERNANDA KARADIME

I VO

Otac Fernando Karadima izlazi sa jednog od saslušanja

ljanje, ali iz Crkve je uslijedila ćutanje. Godinama nije pokrenuta službena istraga, sve dok dokaza protiv Karadime nije bilo i previše.

■ KAZNA ZA ZLOSTAVLJAČA: POKAJANJE I MOLITVA

Do 2009. se Hamiltonov brak raspao i zatražio je poništenje braka, a u zahtjevu je napisao da je seksualno zlostavljanje od strane ovog sveštenika tokom braka, razlog za njegov neuspjeh. Crkva je tada počela da vrši pritisak na njega, tražeći da odustane od poništenja braka. “Tražili su da potpišem dokument na kojem je pisalo da ja nisam bio maloljetan kad sam upoznao Karadimu i da je to bila veza između dva odrasla muškarca. Nisam to mogao da potpišem jer to nije bila istina”, rekao je Hamilton, koji je na kraju dobio poništenje braka. Kada su detalji iz zahtjeva za poništenje braka iscurili u javnost, Katolička crkva je morala da pokrene istragu protiv Fernanda Ka-

radime. Do tada je Hamilton stupio u kontakt s drugim žrtvama njegovog zlostavljanja i 2010. su i oni podnijeli prijave. Iako su znali da sveštenik neće u zatvor, nisu više htjeli da skrivaju pakao koji su prolazili. “Naša imena bila u novinama i to je bilo groz n o.

Mislio sam da će neko pokušati da me ubije. Takve su se stvari u diktaturi događale u Čileu. A Karadima je bio Pinočetov čovjek, bio je prijatelj sa svim njegovim generalima i imao je veliku moć”, ispričao je Džejms Hamilton. Danas Fernando Karadima ima 88 godina. Prije sedam godina ga je Vatikan proglasio krivim za seksualno zlostavljanje maloljetnika. Bio je osuđen na život pokajanja i molitve, a bili su mu zabranjeni kontakti s nekadašnjim sveštenicima, kao i javno djelovanje u crkvi.

Na kraju je papa Franjo morao da odgovori na kritike, što se ove godine i desilo. Poslao je dva izaslanika u Čile da istraže seksualna zlostavljanja u crkvi. Sve je okončano izvještajem od 2.300 stranica, a Papa je priznao da je tamo bilo zlostavljanja. Pet biskupa je podnijelo ostavke, a civilni tužioci su, prvi put u Čileu, zaplijenili crkvene dokumente u sklopu istrage

■ PAPA NA KRAJU

MORAO DA PRIZNA

Postavlja se pitanje zašto je sve trajalo toliko dugo i zašto Crkva ranije nije pokenula istragu, odmah nakon prve prijave. Kardinal Fransisko Ksavier

Erazuriz rekao je 2010. godine da je tada, nakon prijave, prosudio da te optužbe nemaju kredibilitet. Slučaj Fernanda Karadime šokirao je Čile, a godinama se zbog toga zamjeralo Katoličkoj Crkvi zbog ćutanja. Na kraju je papa Franjo ove godine morao odgovoriti na kritike. Poslao je dva izaslanika u Čile da istraže seksualna zlostavljanja u Crkvi. Sve je okončano izvještajem od 2.300 stranica, te papinim priznanjem da je t a m o bilo

zlostavljanja. Pet biskupa je podnijelo ostavke, a civilni tužioci su, prvi put u Čileu, zaplijenili crkvene dokumente u sklopu istrage. Vlasti u Čileu istražuju 119 slučajeva seksualnog zlostavljanja i njegovog prikrivanja od strane crkve. Do sada je identifikovano 178 žrtava, a gotovo pola njih su bili maloljetni u vrijeme kada je zlostavljanje počelo. Džejms Hamilton je pozvan da svjedoči u Vatikanu, a papa je priznao da je bilo “velikih propusta u prosuđivanju o događajima u Čileu”, ali Hamilton nije time oduševljen. “Papa nam nije ništa rekao o tome što će učiniti, samo je rekao da se molimo za njega”, kazao je Hamilton, koji se sada oporavio od svega, nakon godina psihoterapije. Ipak, zbog toga što je izašao u javnost s ovim optužbama, više nije profesor na Univerzitetu, niti šef hirurgije.

Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 15.  16. 9. 2018.

SVJETSKI HITMEJKER LOST FREQUENCIES NAKON NASTUPA NA SEA DANCEU, ZA VN:

Izgaram za novim stvarima

44-45 PAF KRUNIŠE RUDOLFOVO FESTIVALSKO LJETO, LIDER PEKO MINIĆ ZA VN:

Potraga za pravim tonom i čarobnim akordom je neprestana

EVROPSKA DIREKTIVA O AUTORSKIM PRAVIMA

Da li će novi zakon ugroziti autore muzike NUMEROLOGIJA

46-47

Prognoza za danas u zavisnosti od bioritamskog broja 48-49

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

SVJETSKI HITMEJKER LOST FREQUENCIES NAKON NASTU

foto: Exit team

Trudim se da budem jed dok izgaram za novim

⌦ Marija Roganović

oram da kažem da me u posljednjih nekoliko godina stalno pitaju koji bi nastup, ali i festival izdvojio kao najbolji i ja uvijek kažem Sea Dance u Crnoj Gori. Uživao sam, bilo je nevjerovatno. Drago mi je da sam ponovo tu, kazao je u intervjuu VN svjetski DJ superstar Lost Frequencies.

Plaža Jaz, plesna himna “Are You With Me” pokreće masu, u pozadini spektakularan vatromet i treći Sea Dance festival može da počne. Tako je ostao zabilježen prvi nastup belgijske superzvijezde Lost Frequencies u Crnoj Gori, prije dvije godine. A da je ljubav uzajamna potvrdio je u kasnijim intervjuima, gdje je nastup u našoj zemlji uvrstio među omiljene, ali i pomjerio “nebo i zemlju” tokom aktuelne svjetske turneje, samo da bi mogao da ponovo nastupi na jubilarnom SD na plaži Buljarica.

■ SEA DANCE MI JE

OMILJENI FESTIVAL

“Moram da kažem da me u posljednjih nekoliko godina stalno pitaju koji bi nastup, ali i festival izdvojio kao najbolji i ja uvijek kažem Sea Dance u Crnoj Gori. Uživao sam, bilo je nevjerovatno. Drago mi je da sam ponovo tu. Bio je to nevjerovatan set, jako sam srećan što sam sad došao sa novim pjesmama, bila je drugačija vibracija, osjetio sam da donekle poznajem publiku i mogu da uđem dublje u muziku, potražim neke posebne numere... Došao sam sa novom muzikom, pokazao šta znam, a reakcije lju-

di su bile, opet, fenomenalne”, kazao je u razgovoru za Vikend novine, nakon nastupa na Sea Danceu, vidno raspoloženi mlađani Feliks de Laet. Nakon nedavnog hedlajnerskog nastupa na glavnoj bini čuvenog Tomorrowlanda, te rasprodate turneje sa svjetskim zvijezdama The Chainsmokers, ali i novim albumom na kome se nalazi hit singl “Melody” sa Džejms Blantom, i numerama “Crazy” i “Beautiful Life” zahvaljujući kojima je ponovo zauzeo top pozicije svjetskih muzičkih lista uz stotine miliona Jutjub pregleda, Lost Frequencies je i ovaj put imao čime da nam se pohvali.

■ SARADNJA SA DžEJMSOM

BLANTOM SJAJNO ISKUSTVO, INSPIRIŠU ME VELIKI

“Rad sa Džejmsom je bio nevjerovatan, ujedno i moje prvo iskustvo saradnje sa proslavljenim pjevačem njegovog kalibra, jer sam do sada radio samo sa producentima. Bilo je sjajno, upoznali smo se tokom rada na spotu. Tokom snimanja nije bilo čudnih ili loših momenata, uopšteno, on je momak koji šalje jako dobre vibracije. Kada smo objavili

Lost Frequencies “u elementu” na ovogodišnjem Sea Danceu

PAF DEDI KONAČNO SVRGNUT S PRVOG MJESTA

Džej Zi najplaćeniji hip-hop muZičar na svijetu Reper Džej Zi proglašen je najbolje plaćenim hip-hop umjetnikom u 2018. godini, nakon što je zaradio 76,5 miliona američkih dolara u proteklih 12 mjeseci, prenose inostrani portali. Bijonsin suprug je tako uspio da nadmaši Šona Kombsa (Didija) koji je tri godine zaredom bio na vrhu godišnje Forbsove liste. Didi je tako ove godine zaradio 64 miliona američkih dolara, najviše zahvaljujući carstvu

pića koja uključuju brend Ciroc i votku. Kendrik Lamar je treći na listi nakon što je njegova godišnja zarada u 2018. godini procijenjena na 58 miliona američkih dolara, dok se kanadski reper Drejk nalazi odmah iza Lamara sa ukupnom zaradom od 47 miliona dolara. U prvih deset ušli su i američki reper Dž. Kol (35,5 miliona), Dr Dre i Nas (35 miliona), Kanje Vest (27,5 miliona), Future (30 miliona) i Pitbull (32 miliona).

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

zabava

UPA NA SEA DANCEU, ZA VN:

dnosTavan m sTvarima numeru, bio sam tako uzbuđen, sve je bilo potaman, kockice su se poklopile. Iskreno, zaljubljen sam u tu pjesmu», pojašnjava šarmantni Belgijanac, priznajući da ga inspirišu veliki muzičari, ali i da nerijetko, kroz remikse, otkriva sve više i više dobre muzike. “Inspirišu me ljudi kao što je ovaj gospodin (pokazuje na Najla Rodžersa, koji u tom trenutku nastupa na glavnoj bini), ali puno radim i remikse, pa mi ljudi šalju originalne numere, i tako otkrivam toliko puno. Ima tu malih i velikih zvukova, ali i onih koji su jedva čujni. Međutim, kad radim svoju muziku, toga nema, više je osnovno, pa je za mene manje više, kao što sam materijal kaže, jer se trudim da budem jednostavan i razumljiv. U suštini, tajna mog prvog albuma ‘Less is More’ bila je jednostavnost i razumljivost. Kao što sam već kazao, impresioniran sam kolegama, a kada budem stariji polako ću početi da dodajem tu više elemenata, ali za sad sam zadovoljan ovim što radim i izgaram za novim stvarima, otvoren sam za novitete”, ističe poznata DJ zvijezda, koji će sasvim izvjesno objaviti drugi album do kraja 2018.

■ NOVI ALBUM U ELEKTRO

MANIRU DO KRAJA GODINE

“Radim na novoj muzici, album će sigurno izaći do kraja godine, ali biće žanrovski drugačiji, u odnosu na posljednji, u smislu da će biti više u elektronskom

maniru. Naravno, biće jako melodičan i vokalno zastupljen, ali više elektronski. Želio sam da sve povežem ovim materijalom i jako sam uzbuđen zbog toga”, otkriva on. Nije tip muzičara kojem je cilj da ostvari što više saradnji, ali australijskog kolegu Fluma nikada ne bi zaobišao. “Nemam planove za dalje saradnje, ali bih želio da budem u studiju sa Flumom, jer je on moj omiljeni DJ. Volio bih da vidim kako stvara, da popričamo, da vidim kako funkcioniše, jer je jedan pozitivni ludak”, kroz smijeh nam priča hitmejker, prisjećajući se nemilog događaja od ove godine, koji mu se urezao u sjećanje. “Ovog ljeta nastupamo uživo širom svijeta. Imamo bubnjara, klavijature i gitaristu. Ponekad tokom nastupa imam ‘keytar’, to je spoj gitare i klavijatura, i svirao sam je po treći put, ne pamtim koja je država bila u pitanju. U jednom trenutku, instrument pada na pod i nastupa tajac. Vidite, u pitanju je jako star i vrijedan instrument, donešen iz muzeja, jer ih ne prave više, i kunem se, u trenutku srce mi je stalo. U tom trenutku, samo sam uzdahnuo i položio ga pored mene. Prišao mi je momak iz benda u čudu, isprepadan. Ja sam rekao publici: ‘ovo je uživo, s***a se dešavaju’. Srećom, instrument nije pretrpio oštećenja, sve je prošlo bez većih problema i dobre vibracije su preovladale”, poentira za kraj razgovora, u svom maniru, ova svjetska zvijezda.

EMINEM UDRUŽIO SNAGE SA JOYNER LUCASOM

Distopijskim spotom proziva sve imitatore

Detalj iz spota

Kralj repa, Eminem, ponovo je obradovao novim spotom, ovog puta “Lucky You”, gdje je sarađivao sa mlađim kolegom Joynerom Lucasom. Zanimljiv distopijski spot prikazuje Ema i Lucasa kako lutaju napuštenim gradom, dok ih uhode misteriozni stranci sa kapuljačama i crvenim očima. Ubrzo zatim, video skreće u neočekivanom, komičnom smjeru, kada reperi shvataju da njihovi pratioci kopiraju svaki njihov pokret, što oni maksimalno iskorišćavaju, i počinju da igraju i sa njima tjeraju šegu. Što se teksta tiče, brutalni Em na visini zadatka kao i uvijek, pa donekle kori-

sti priliku da se “opere” zbog ranijih prozivki, a glas mladog Lucasa lijepo se poklopio sa numerom. “I done said a lotta things in my day, I admit it/This is payback in a way, I regret it that I did it/I done won a couple Grammys but I sold my soul to get ‘em, Wasn’t in it for the trophies, just the fuckin’ recognition” (Priznajem, svašta sam znao da kažem, ovo je osveta, žalim što sam to radio, za nekoliko Gremija sam prodao dušu, nije zbog trofeja, već zbog priznanja), otvoreno repuje Em u numeri koja je za samo jedan dan prikupila skoro 11 miliona pregleda na Jutjubu.M.Rog.

ZABAVA

U ČAST 16 GODINA OD SMRTI STEFANOVIĆ

Omaž Magi i EKV-u 18. septembra u Boćarima

Podgorica je uvijek cijenila stvaralaštvo i misiju legendarnog benda EKV, a zbog tragične sudbine dva njegova simbola - smrti lidera Milana Mladenovića 1994. godine i klavijaturistkinje Margite Stefanović osam godine kasnije, poštovaoci lika i djela EKV-a danas su prinuđeni da njeguju sjećanje na njih i to pod okriljem šarolikih događaja i takozvanih “tribute” okupljanja. Nedavno je u glavnom gradu održana promocija knjige “Magi - kao da je bi-

la nekad”, čuvenog jugoslovenskog novinara Dušana Vesića, a 18. septembra, kada se obilježava 16 godina od Margitine smrti, NVO Muzika alternativa kultura u bašti kluba Boćari organizuje “Sjećanje na Magi”. Program počinje u 21 čas, a domaćini poručuju da će za muzički odabir numera EKV-a biti zadužen Dado Be Real. “Dobro došli u svijet dobre muzike EKV-a i Novog talasa”, navodi se u najavi događaja na zvaničnoj Fejsbuk stranici. D.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

PAF KRUNIŠE RUDOLFOVO FESTIVALSKO LJE

POTRAGA ZA TONOM I ČAR AKORDOM JE

⌦ Danilo Brajković

avršni festivalski nastup, svojevrsnu odu plodonosnoj 2018. godini, sve zapaženiji kolašinski bend Rudolf zabilježiće 23. septembra - na sceni Podgorica art festivala. Bojan Peko Minić, lider Rudolfa, cijeni da je to sjajna prilika da domaće snage još jednom pokažu da se na našem terenu i svira i piše rok muzika.

Margita Stefanović

REPERI UKRSTILI I GLAS I STAS

Sajsi, Frenkie i “Svi” ciljaju balkanske klubove

Prva dama srbijanskog hiphopa Sajsi MC i njen bosanskohercegovački kolega Frenkie lansirali su preksinoć duet i spot “Svi”. Dvojac se ove godine usaglasio da je pravo vrijeme za duet, naročito pošto su dosta vremena proveli zajedno na snimanju projekta “Red Bull RapLika”, a realizaciju je podstakao Mirza Rahmanović (Indigo), Frenkiev dugogodišnji saradnik. “Mi muziku i rep u srži do-

življavamo na gotovo isti način. Kada je Indigo poslao genijalnu matricu - oboje smo tekst praktično iz prve napisali”, navela je Sajsi, dok Frenkie dodaje da je sarađivao sa “caricom”. “Pjesma je klupska i nadam se da će ‘pumpati’ u klubovima po cijelom Balkanu”, očekuje Frenkie. Osim pomenutog dvojca, spot krase i Tijana Rašić, sestra Sajsi MC, i Ina Čano - muzičarka, umjetnica i model. D.B.

Naznaka ekspanzije domaćih autorskih bendova i samostalnih autora i izvođača alternativne muzike odavno nije bila tako primjetna kao ove godine, a organizatori brojnih domaćih festivala, za razliku od nekih ranijih sezona, nijesu pribjegli marginalizaciji naših lica, pa su tako gorepomenuti imali i te kako lijepu priliku da brojnom i šarolikom auditorijumu demonstriraju čime raspolažu. Rudolf, glas kolašinskog rokenrola, u čijem su sastavu Bojan Peko Minić (vokal, gitara, usna harmonika), Nenad Lalović (gitara) i Nikola Dulović (bas gitara) zaslužio je poziv sa tri festivalske adrese - “Bajkersku”, “Voz”, “Oči grada” i njihove druge pjesme sa debi albuma “Divljina” slušali smo na Northu, Lake festu i Morinjskoj gitarijadi, što je učinak na kome bi im mogle pozavidjeti i znatno iskusnije kolege. Minić za Vikend novine komentariše da uzbudljivo ljeto ne nudi razlog za nezadovoljstvo te da je sve to bilo mnogo brže i mnogo više nego što su momci očekivali kada su snimili album.

■ FESTIVALSKO ISKUSTVO NAJVEĆI JE BENEFIT

Sajsi MC i Frenkie

“Radili smo to za svoju dušu, čisto da nešto od onoga što smo stvarali ostane negdje zabilježe-

no. O eventualnim festivalskim nastupima smo razmišljali kao o nečemu do čega ćemo možda doći za par godina, a onda je ispalo da za manje od godinu od snimanja albuma sviramo, pored nekoliko gitarijada, na tri festivala u Crnoj Gori... Pored prilike da na vrhunskoj opremi pokažemo ljudima svoje pjesme, najveći benefit je definitivno sticanje iskustva - sve to nam je bilo strano, velika bina, komunikacija sa tehničarima, traženje ‘svog’ zvuka na različitoj opremi i u različitim okolnostima. Još učimo, a lijepo je što smo dobili priliku da to uradimo ovako”, počinje Minić. Za razliku od brojnih bendova, Rudolf je, pritom, bio privilegovan da lijepo rasporedi svirke i teritorijalno – od Kolašina do Morinja i Nikšića, pa ne čudi Minićeva konstatacija da se priča benda širi. “I ranije smo Nenad i ja predstavljali pjesme na klupskim svirkama od sjevera do juga Crne Gore, ali je odlično što smo dobili priliku da to uradimo i u punom sastavu. Mislim da treba još dosta da sviramo da bi šira publika čula za nas, ali nam se javljaju ljudi iz čitave Crne Gore, a i van naših granica, i šalju nam utiske o pjesmama, znači - polako se širi priča, dešava se nešto. Naročito dobre utiske dobijamo od motociklističke zajednice, vjerovatno je za-

DOSAD NEMAMO NA ŠTA DA SE POŽALIMO, POSTIGLI SMO MNOGO VIŠE NEGO ŠTO SMO OČEKIVALI, PUBLIKA I DRUGI MUZIČARI SU NAS PRIHVATILI OD POČETKA I SAD NAM OSTAJE SAMO DA VJEŽBAMO I SVIRAMO ŠTO VIŠE to ‘Bajkerska’ naša najslušanija pjesma”, primjećuje Minić te napominje da su numere generalno dobro prihvaćene, kao i da nije primijetio neku veliku razliku u zavisnosti od publike i mjesta na kojem sviraju. “Čak i kad sviramo ‘Oči grada’, u kojoj je jedan od stihova ‘tvoja sreća nije ni približno bitna kao ono što će o toj sreći misliti Kolašin’, ljudi shvataju da je Kolašin u toj pjesmi samo simbol iza kojeg se može kriti bilo koje drugo mjesto, bilo da je to Morinj, Nikšić, Podgorica ili nešto četvrto”, ocjenjuje Minić.

■ PAF JE VEOMA BITNA I LIJEPA STVAR

A da ni septembar ne prođe bez svirki, pobrinuo se Podgorica art festival (PAF). “Mejn stejdž” u Bokeškoj 23. septembra biće u ruhu domaćih sastava - osim Rudolfa, nastupiće Autogeni trening, Parampaščad, BubnjIvi i Freedom. “Ovo nam je zaista mio poziv, iako svaki festival ima svojih čari - u Kolašinu smo svirali pred svojom publikom, u Nikšiću smo bili dio najvećeg rok festivala u državi, ali PAF se izdvaja po tome što ćemo svirati u danu koji je u potpunosti posvećen crnogorskoj alternativ-

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

A PRAVIM ROBNIM NEPRESTANA Novitet? Singl prije nego album

Uvijek je lijepo živjeti od starih zasluga, ali domaća publika, naročito onaj dio koji je poprilično razmažen, sudi samo po aktuelnom trenutku. Hoće li ljeto biti jak vjetar u leđa na planu snimanja novih pjesama? “Materijala imamo dovoljno, uvježbavamo nove pjesme, vjerovatno će nešto i biti snimljeno do kraja godine, ali je velika vjerovatnoća da će prije u pitanju biti singl nego čitav album. Nemamo razloga da žurimo, sad već imamo bolju ideju šta možemo očekivati i šta i kako bi trebalo da radimo, tako da ćemo ući u studio čim osjetimo da je vrijeme, a do tada ćemo, kako sam već pomenuo, povremeno predstavljati nove pjesme uživo”, obećava Minić. noj muzičkoj sceni, što je veoma lijepa i veoma bitna stvar. Sve su to odlični bendovi i sjajno je što imamo priliku da pokažemo da se i kod nas svira i piše rok muzika. Nadamo se da je ovo samo prvi korak, ali je izvjesno da je na pravom putu. Potrudićemo se da opravdamo povjerenje, a vjerovatno ćemo odsvirati i par nesnimljenih pjesama, da malo razbijemo očekivani spisak. Ovo je posljednji festival na kojem ćemo svirati ove godine, ali ubrzo krećemo sa klupskim svirkama, tako da završnica tek slijedi”, otkriva naš sagovornik. Rudolf je ovog ljeta dijelio binu i sa brojnim istaknutim domaćim

47 Foto: Marko Ristić

ETO, LIDER BOJAN PEKO MINIĆ ZA VN:

ZABAVA

i regionalnim imenima, a savjet iskusnijih uvijek je zlata vrijedan. “Dešavalo se da dobijemo priliku da porazgovaramo sa iskusnijim kolegama, među kojima su i oni uz čiju smo muziku odrastali i ‘skidali’ prve akorde, to je uvijek prilika da se nauči nešto novo i da se čuje savjet pomoću kojeg ćemo unaprijediti svoju muziku. O nekoj konkretnijoj saradnji zasad nijesmo razmišljali, mada nije isključeno da će se i to ubrzo desiti. Sve u svoje vrijeme, mi ćemo nastaviti da vježbamo i sviramo, a jednom će se možda poklopiti kockice da snimimo nešto i sa ‘starom gardom’”, nastavlja popularni Peko.

■ NAJVIŠE TEŽIMO OSOBENOM PEČATU

Očito je da se situacija na domaćem terenu po pitanju aktivnosti naših bendova mijenja nabolje. Čemu Rudolf i dalje teži na putu ka još profesionalnijem izdanju? “Izgleda da će konačno krenuti prava ekspanzija domaćih autorskih bendova i samostalnih autora i izvođača alternativne muzike, što je svakako dobro. Dosad nemamo na šta da se požalimo, postigli smo mnogo više nego što smo očekivali, publika i drugi muzičari su nas prihvatili od početka i sad nam ostaje samo da vježbamo i sviramo što više... Ima mnogo prostora da unaprijedimo muziku Rudolfa, potraga za pravim tonom i čarobnim akordom je nešto na čemu se neprestano radi. Mi radimo na poboljšanju muzike i tekstova, a ono čemu trenutno najviše težimo jeste nastojanje da našoj muzici damo osoben pečat, da se već od prvih taktova može naslutiti da je riječ o našoj pjesmi. Vjerujem da će sve to vremenom doći na svoje mjesto”, zaključuje Minić.

Bojan Peko Minić

numerologija

Dnevni broj osam

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

PROGNOZA ZA DANAS U ZAVISNOSTI OD BIORITAMSKOG BROJA Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 10. marta izračunava se na sljedeći način: 10+3=13=1+3=4. Bioritamski broj 1: Ko je spreman da konačno riješi nesporazume iz prošlosti, evo pravog trenutka za to. Napišite pisma i poruke koje je odavno trebalo da pošaljete, objektivno sagledajte situaciju oko vas i potrudite se da iza svake vaše odluke i svakog vašeg poteza stoji ozbiljno i duboko razmišljanje. Što se posla i novca tiče, dan ne tako naklonjen istima, uz savjet da ne započinjete nikakve poslovne poduhvate, ali zato sve što treba da završite, uradite danas. Bioritamski broj 2: . Sve ono što vas je prethodnih da-

na mučilo ostavite za sobom, otvorite se za nove ideje, nove poduhvate, budite spremni za susrete sa novim ljudima, uz sve to dolazi i sticanje novih iskustava. Danas možete napredovati ili se usavršiti u bilo kojoj oblasti života. Uspjeh možete naći u učenju, traženju novog posla, plasiranju poslovnih ideja, učestvovanju na takmičenjima, susretu sa važnim ljudima. Bioritamski broj 3: Danas je nužno strpljenje, jer će privatne stvari sporo da se odvijaju, trebalo bi da povedete računa o svom temperamentu i emocionalnim reakcijama. Nemojte tragati za nečim što je nedostižno, bolje je da upotrijebite ono što vam je pri ruci. Vjerujte svojoj intuiciji i prepustite se ljubavi. Ovaj dan je izuzetno povoljan za razne vrste odnosa sa osobama ženskog pola, izjavlji-

vanje ljubavi, šarmiranje, kao i početak sređivanja stambenog problema. Bioritamski broj 4: Vibracije današnjeg dana povoljne su za posao i postizanje dobrih rezultata na ličnom planu. Volja i želja za uspjehom takođe neće izostati, zbog toga će ljudi željeti vaše društvo. Nemojte rasipati energiju i novac na nebitne stvari. Kupite poklon dragoj osobi, a ostatak novca iskoristite za plaćanje računa. Početak nekog kursa ili bavljenje pravnim poslovima danas ide od ruke. Ukoliko treba da vodite sastanak sa bitnim ljudima za vašu karijeru ili da zatražite unapređenje na poslu, uradite to danas. Bioritamski broj 5: Moguće je da se osjećate sputanim zbog mnoštva obaveza koje čekaju na vas i nedostatka vremena za njihovo izvrša-

vanje, ali danas učite veliku lekciju o tome da više cijenite vašu duhovnu snagu. Uspješno obavljate sve što je u vezi sa poslom i velikim organizacijama, kao i intelektualnim poduhvatima. U odnosima sa ljudima morate biti strpljivi, a kada je odnos sa partnerom u pitanju, suzdržite se od nametanja svojih ideja. Bioritamski broj 6: Danas nemojte planirati ništa, možda nećete uspjeti u ostvarivanju svojih planova, jer vibracije današnjeg dana donose stalne promjene. I sami ćete željeti da mijenjate nešto i da se stvari odvijaju brže. Moguća je promjena rasporeda namještaja u kući, pisanje pisama i poruka, odlazak na kraće putovanje, odlazak u pozorište ili druženje sa prijateljima. Čuvajte se u saobraćaju. Poslovanje sa mlađim ljudima može donijeti profit.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

numerologija

Jana Luković, numerolog, autorka današnjeg teksta

Brojevi od sedam od devet Bioritamski broj 7: Harmonija, ritam, ljepota i kultura će danas zaokupiti vašu pažnju, zbog toga ćete htjeti da mijenjate enterijer u domu ili kancelariji. Sve što je u vezi sa umjetnošću može vam donijeti profit. Ljubav, porodični život i prijateljstva takođe padaju pod ovaj pozitivni uticaj, pa ćete biti u stanju da pomognete drugima u rješavanju njihovih problema, na taj način ćete učvrstiti veze sa vama bitnim ljudima. Bioritamski broj 8: Dan je kao stvoren za meditiranje, za duhovno bogaćenje. U odnosima sa ljudima osjećate napetost i uznemirenost. Više računa povedite o svom domu i obavite važan razgovor sa voljenom osobom. Što se finansija tiče, možete naići na poteškoće, zato ne ugovaraj-

te neke veće poslove. Današnji dan je povoljan i za razmišljanje o budućnosti, provjeru zdravstvenog stanja, započinjanje nekih psiholoških proučavanja, vođenje domaćih poslova. Bioritamski broj 9: Vrlo povoljan dan za pravljenje finansijskih aranžmana i rješavanje materijalnih pitanja. Možete preuzeti inicijativu, jer je sve pod vašom kontrolom, a vibracije Univerzuma vas podržavaju. Koji god cilj da sebi postavite, ako budete disciplinovani, moći ćete da ostvarite. Emotivno ste jači nego prethodnog dana, stoga se nećete lako vrijeđati niti će vas reakcije drugih ljudi pretjerano uzbuđivati. Poslovi dolaze na svoje mjesto i sve što na poslovnom planu preduzmemo biće ostvareno sa uspjehom.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

FOTO UBOD

Uragan Florens iz vizure Internacionalne svemirske stanice

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Pokušaj “selfija” - 1940. godina

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3179

1 4 7 5 3 8 9 2 www.sudokukingdom.com

7 6

6 4

Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3145 2015-05-24

2015-06-27

2 9

4 9

2Puzzle 3 8 solution: 6 4 1 8

Daily Sudoku puzzle No. 2942

2014-11-02

8 7

9 3

5 8

7 4

9 7

Medium level

7 1 4 9 5 2 8 6 3 Sudoku puzzle No. 3146 2015-05-25

6 1

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

6 8

6 9

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

FOTO UBOD Jesen u Amsterdamu

Saobraćajna gužva u šumi

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2644

1 9 4 5 3 7 6 2 2 www.sudokukingdom.com 5

2Puzzle 8 6 solution: 3 5 1

1 5

8 2

4 5

Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3179 2015-06-27

2014-01-08

8 3

7 1 6

6 5

Daily Sudoku puzzle No. 1822

2011-10-09

8 5

3 7

6 4

9 1

Medium level

5 3 8 4 1 9 2 7 6 Sudoku puzzle No. 2942 2014-11-02

9 8

6 9

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

9 7

6 1

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

USLUGE

Restoranu Atrio (Delta City) potrebni konobar sa iskustvom, pomoćni radnik u kuhinji, pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h na br. telefona 067/613-707

KUĆE/STANOVI Prodajem stan luks, novogradnja, 2. sprat, 77m2. Centar Podgorice. 95.000 eura. Tel.069/012-242

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI

PLATIŠ GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA SOBE Izdajem sobe (kuhinja, kupatilo, internet, klima) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta i Palade. Tel.067/555-065, 069/305-363

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

3 DOBIJAŠ 5

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

RAZNO

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju Tel.069/051-526

Samo na stranama malih oglasa

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

53 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

evropska direktiva o autorskim pravima

muzika

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

Da li će novi zakon ugroziti autore muzike

Prije nekoliko dana u Evropskom parlamentu izglasana je European Copyright Directive (Evropska direktiva o autorskim pravima), uključujući i dva sporna člana (11. i 13.) koji su ipak bili na štetu malih kompanija, a koji su izazvali kontroverzu i otkrili nedovoljno poznavanje same fluktuacije sadržaja na internetu. Ideja ove mjere je pravednija podjela monetarizacije sadržaja između giganata kao što su Gugl i Fejbsuk, kao i samih kreatora. Ipak, prije svega treba istaći da to nije još novi zakon, već je prihvaćena korekcija teksta zakona, a glasanje za zakon će biti u januaru 2019. Tačna interpretacija zakona će biti diferencirana po državama i slučajevima. S vremenom, zakon treba i optimizovati zavisno od problema koje svaka promjena donosi, a potezi su radikalni i biće velikih promjena. Za EU na bolje, za tvorce sadržaja na bolje, ali na štetu velikih platformi poput Gugla ili Fejsbuka. Jedno je sigurno, u 2019. internet u Evropi više neće biti isti. Ipak, bez brige. Trebalo bi da bude bolje za sve koji ni-

su dio navedenih platformi. Direktiva štiti sadržaj na internetu, odnosno štiti kreatore sadržaja tako što im omogućava monetarizaciju kroz postojeće platforme i daje moć tvorcima sadržaja, a sada je na strani onlajn platformi koje iskorišćavaju sadržaj i monetarizuju ga u vlastitu korist. Ko su kreatori koji se spominju? S muzičke strane, to su autori, kompozitori, reditelji spotova, muzički novinari, ali priča je daleko šira i odnosi se na sve kreatore sadržaja, dakle na autore video snimaka, fotografe, jutjubere, slikare, ilustratore, odnosno, na sve ljude koji stavljaju svoj sadržaj na platforme, a to je, zapravo, cijela kreativna industrija. S l u č a j e v i i z svakodnevice Nisu još utvrđeni tačni slučajevi s obzirom na to da se zakon još ne primjenjuje, ali nezadovoljsto jeste sa strane kreatora jer u praksi to pokriva svačiju svakodnevicu – od postvljanja slike na Instagramu ili Fejsbuku gdje je pravo na korišćenje dato Instagramu i Fejsbuku (odnosno Fejsbuku koji je vlasnik i Instagrama) gdje

ga platforme monetarizuju kroz oglašavanje, a kreator po pravilu ne dobija ništa. Drugi primjer je Gugl korišćenje članaka medija. Gugl već koristi dijelove sadržaja koje monetarizuje. Direktno oglašavanjem na sadržaj koji nije njihov i indirektno vlastitim rastom. Kada kopirate dio sadržaja iz medija i objavite ga na nekoj od platformi, koristite vlasništvo tog medija i autora, a samo platforme imaju finansijsku korist od toga. I jedan banalan slučaj o kom se ni ne razmišlja – kada na Gugl pretraživaču tražite fotografije, neke su zaštićene, neke nisu, ali – ako jesu, zašto ih Gugl već prikazuje, to dakle već jeste sadržaj na Guglu. I na kraju primjer koji najviše dira muzički industriju – traži se veći udio za plasiranje muzike na striming servise kao što su Spotify, Deezer, ali i video platforme poput Netflixa. Zašto Evropska unija to radi? Sporni članovi 11 i 13 upliću se u filtere koji bi trebalo da razlikuju autore svakog sadržaja i taj dio je upravo problematičan, jer bi time oštetili komunikaciju

na internetu, primjera radi, obožavane gifove i mimove. Zašto ovako dramatično? Zašto Evropska unija to radi? Evropa u digitalnoj ekonomiji, koja je preuzela svjetsku ekonomiju, gubi bitke s SAD, Kinom, a uskoro i sa Indijom. Ovaj korak je isplaniran kako bi štitio evropsko tržište. Pomenuti tehnološki giganti su postali veliki jer su koristili sadržaj korisnika, skupljali njihove podatke i prodavali ih oglašivačima. I ovo nije prvi takav potez. Sama inicijativa oko GDPRa (Opšta regulativa o zaštiti podataka o ličnosti) koja je i prihvaćena bio je jedan od koraka jačanja EU tržišta, odnosno, slabljenja giganata na EU prostorima. EU je ranije ove godine na ovim temeljima tužila Gugl i Fejsbuk za 8,8 milijardi dolara. Ovaj korak je sljedeći veliki korak u borbi za digitalnu prevlast Europe na internetu i očekuju se i dodatne velike tužbe protiv najvećih – prvi na meti su Gugl, Fejsbuk, Epl i Amazon. Sve u svemu – kokice u ruke i pratimo šta se događa, biće zanimljivo. Fi.J.

Samo u kolijevci fudbala: Smijenjen nakon dva sata 58-59

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 9. 2018.

Stiv Vot

62-63

KVALIFIKACIJE ZA MUNDOBASKET CRNA GORA U ANKARI PORAŽENA OD TURSKE (79:69)

HRABRA

igra koja dajenadu U našoj grupi Ukrajina šokirala Španiju, a Letonija praktično otpisala evropskog prvaka - Sloveniju. Tim Zvezdana Mitrovića u ponedjeljak i Nikšiću igra prvu u nizu krucijalnih utakmica

SAMO DVA PREDSTAVNIKA CRNE GORE NA OI MLADIH U BUENOS AJRESU

COK prozvao Saveze 60

TELEKOM 1. CFL - NA PROGRAMU 7. KOLO

Predsjednik COK-a Dušan Simonović i potpredsjednik Andrija Popović

56-57

Da vidimo kome je prijala pauza

56 1. OFK TITOGRAD

SPORT 6

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

5:1

SUTJESKA

Giljen Mi. Vučić Nedić Bulatović Ma. Vučić Stefanović Lončar Ćetković Osmajić Vuković Kordić Trener: Nikola Rakojević

2. BUDUĆNOST

6:2

3. ISKRA

7:4

4. LOVĆEN

7:6

5. SUTJESKA

7:6

6. PETROVAC

6:5

7. RUDAR

3:3

8. GRBALJ

1:3

9. ZETA

2:6

10. MORNAR

4:12

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP PLASMAN U BARAŽ

LISTA STRIJELACA

6 3 2

Stefan Milošević (ISKRA) Goran Vujović (LOVĆEN)

Denis Džanović (MORNAR), Miloš Kalezić (PETROVAC), Edvin Kuč (RUDAR), Luka Merdović, Marko Vučić (SUTJESKA), Miloš Mijić (BUDUĆNOST)

Bojan Božović, Stefan Denković, Veljko Vuković (SUTJESKA), Driton Camaj, Mirko Radišić, Miloš Stevović, Marko Đurović (LOVĆEN), Zdravko Dragićević (GRBALJ), Igor Ivanović, Stefan Milić, Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST), Dejan Jovančov, Filip Kalačević (MORNAR), Benjamin Kacić, Halil Muharemović, Martin Prenkčević, Šo Jamamoto (PETROVAC), Vasko Kalezić, Marko Miličković, Zvonko Pamić, Mirko Raičević (OFK TITOGRAD), Nikola Krstović, Aleks Jamoa (ZETA), Radomir Đalović (RUDAR), Miomir Đuričković (ISKRA)

DA LI STE ZNALI? Petrovac nije izgubio pod Malim brdom na posljednje tri utakmice u međusobnom okršaju protiv Rudara (dva trijumfa, jedan remi). “Rudari” su posljednji trijumf upisali 22. oktobra 2016. godine.

DRUGA LIGA

ZETA

GRBALJ

Namasko Tuzović Vujačić Baošić Đ. Vukčević Milojko Adžović S. Vukčević Pešukić Jamoa Krstović Trener: Dragoljub Đuretić

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Sudija: Nikola Vođević (Podgorica). Pomoćnici: Milutin Đukić (Cetinje), Miodrag Brajović (Podgorica). Početak: subota, 15.30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Sutjeska: Neriješeno: Pobjeda Zeta:

55 21 11 23

Kordić Kašćelan Manojlović Jović Merdović Kotorac Mijušković Montenegro Vukčević Popović Đorđević Trener: Vesko Stešević

BUDUĆNOST

Mijatović Đurišić Milić Adžić Tučević Korea Mijić Božović Vlaisavljević Ivanović Perović Trener: Radisav Dragićević

RADANOVIĆI - Stadion: u Donjoj Sutvari. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: Veselin Radunović (Nikšić), Đorđije Ražnatović (Cetinje). Početak: subota, 15.30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 45 Pobjeda Grbalj: 7 Neriješeno: 11 Pobjeda Budućnost: 27

MORNAR

Đurović Vujošević Popović Pajović Martinović Brnović Kalačević Džanović Vukmarković Molabećirović Ivanović Trener: Goran Milojević

OFK TITOGRAD

Ljuljanović Živković Banović Ojdanić Novović Nikolić Pavlović Miličković Kalezić Petrović Pavićević Trener: Igor Pamić

TUZI - Stadion: FK Dečić. Sudija: Milovan Milačić (Podgorica). Pomoćnici: Nikola Radulović (Podgorica), Boban Krstev (Cetinje). Početak: subota, 15.30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mornar: Neriješeno: Pobjeda Titograd:

26 8 5 13

DA VIDIMO KOME JE PRIJALA PRVENSTVENA

AKTUELNI PRVAK (NE) G ⌦ Bojan Topalović

Lopta će se opet zakotrljati u elitnom karavanu. Nakon 14 dana pauze prouzrokovane reprezentativnim akcijama u novom Uefinom čedu - Ligi nacija. A u 7. kolu Telekom 1. CFL ćemo da vidimo kome je dvonedjeljni rad bez utakmica prijao, jer je omiljena rečenica gotovo svih trenera ‘dobro smo radili tokom pauze’. Međutim, teren je jedino mjerilo! Jedan od derbija igra se u Nikšiću - Sutjeska kao šampion, kraj Bistrice (subota, 15.30) dočekuje prvog istorijskog prvaka Crne Gore. “Zeta ima dobru ekipu, nosioci ekipe su ponikli u tom klubu i dobro se poznaju. Očekuje nas težak posao”, rekao je 22-godišnji vezista Sutejske, Stefan Lončar. “Plavo - bijeli” su oslabljeni neigranjem povrijeđenih Luke Merdovića, Bojana Božovića, Dragana Grivića, Žarka Gr-

7. KOLO

SUBOTA RADANOVIĆI, 15.30 Grbalj - Budućnost NIKŠIĆ, 15.30 Sutjeska - Zeta TUZI, 15.30 Mornar - OFK Titograd KOTOR, 15.30 Lovćen - Iskra PETROVAC, 16.00 Petrovac - Rudar

bovića i Stefana Cicmila. Trener Nikola Peco Rakojević nikako da skupi najjačih 11, pa zato rezultati u kontinuitetu ispaštaju. “Vukovi” imaju sve igrače na okupu, igraju dobro, ali zbog neiskustva nalaze se na dnu tabele. “Na startu sezone, ni mi ni Zeta nismo imali sreće u pojedinim mečevima. Jasno je da ćemo morati da uložimo posljednji atom snage da bi savladali protivnika. Želimo tri boda kako bi nastavili borbu za odbranu trona”, jasan je Lončar.

UTAKMICA SU ODIGRALI SUTJESKA I ZETA KRAJ BISTRICE - “PLAVO - BIJELI” SU SLAVILI SEDAM PUTA, VIĐENO JE PET REMIJA, DOK JE ŠEST POBJEDA UPISALA ZETA

Sredina terena donosi prevagu u derbiju kraj Bistrice: Stefan Lončar i Aldin Adžović u duelu

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

LOVĆEN

Perović Radunović Draganić Radišić Igumanović Petričević J. Vujović Eraković Camaj Zarubica G. Vujović Trener: Dejan Roganović

ISKRA

Blažić Jovanović Drinčić Kumburović Malešević Đuričković Šahman I. Burzanović Karaklajić Zvrko Milošević Trener: Aleksandar Nedović

KOTOR - Stadion: pod Vrmcem. Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: Aleksandar Đikanović (Nikšić), Marjan Paunović (Berane). Početak: subota, 15.30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Lovćen: Neriješeno: Pobjeda Iskra:

11 4 3 4

PETROVAC

RUDAR

Popović Savović Mikijelj Pajović Kajević Marković Kalezić Kacić Vulaj Muharemović Vujačić Trener Rudolf Marčić

Aković Pešukić Drašković Sopo Sekulić Golubović Kuč Alves Pejaković Bošnjak Đalović Trener: Edis Mulalić

SPORT

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Pomoćnici: Dragan Vujović (Cetinje), Ivan Bogdanović (Cetinje). Početak: subota, 16.00, Arena sport 2.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Petrovac: Neriješeno: Pobjeda Rudar:

51 13 11 27

Vezista Benjamin Kacić i drugovi žele da savladaju Rudar pod Malim brdom - “nebeskoplavi” su spremni da pucaju iz svih oružja protiv “rudara”, ali i Pljevljaci će uzvratiti

PETROVAC - RUDAR SUBOTA, 16.00

A PAUZA NA PROGRAMU 7. KOLO TELEKOM 1. CFL

GURA ISTORIJSKOG U AMBIS

353 MINUTA GRBALJ NIJE POSTIGAO POGODAK U PRVENSTVU DA LI STE ZNALI? Mornar je na posljednje četiri utakmice u prvenstvu upisao čak tri pobjede nad Titogradom, dok su jednom slavili “romantičari” Vicešampion države gostuje “trikolorima” u Radanovićima (subota, 15.30), a to će biti “treći debi” Radisava Dragićevića na klupi “plavih”. Popularni Rajo je došao da zategne situaciju, vrati samopouzdanje i uigra ekipu koja je napravljena da osvoji titulu. Međutim, protivnik je jedna od najtvrđih ekipa u ligi, protiv koje je doduše Budućnost uvije dobro prolazila. Pod znakom pitanja za Podgoričane je Luka Mirković, a Vesko Stešević ne može da računa na povrijeđenog Aleksandra Milića. Aktuelni osvajač Kupa će umjesto u Bar putovati u Tuzi - lider OFK Titograd je gost posljednjeplasiranom Mor-

naru na Tuškom polju (subota, 15.30), jer Topolica nema uslova za igranje Telekom 1. CFL. Biće to debi Gorana Milojevića na klupi “mornara” i to upravo protiv svog bivšeg kluba, dok Igor Pamić nema na raspolaganju povrijeđenog sina Zvonka Pamića. “Favoriti smo, tu ulogu prihvatamo, ali nema opuštanja. Mornar može i umije da zaprijeti, a mi mu ne smijemo pružiti priliku. Moramo biti disciplinovani, odgovorni i konkretni”, rekao je trener “romantičara”, Igor Pamić, koji je ubijeđen da je Titograd kvalitetnija ekipa od Mornara. “Pokušaćemo da preuzmemo inicijativu i da protivniku pružimo što manje prostora za djelovanje”. A drugi podstanar u našem šampionatu će se spustiti do drevnog grada - Lovćen u punom sastavu, u Kotoru (subota, 15.30), napada Iskru koja ne može da računa povrijeđene Miloša Lakića i Luku Pejovića, ali će se Aleksandar Nedović osloniti na prvog strijelca lige Stefana Miloševića. Rundu broj sedam će da zatvore Petrovac i Rudar pred kamerama TV Arena sport 2 - “nebeskoplavi” dočekuju “rudare” (subota, 16.00), a Rudolf Marčić i Edis Mulalić imaju na raspolaganju najjače sastave.

CRTICE

Sutjeska ne može da računa na Merdovića, Božovića, Grivića, Grbovića i Cicmila Grbalj je lišen usluga Milića, dok je Mirković pod znakom pitanja za Budućnost Igor Pamić, trener Titograda, ne može u startnih 11 da uvrsti svog sina Zvonka Goran Milojević će debitovati na klupi Mornara protiv svog bivšeg kluba Titograda, Jovančov ne igra Iskra ne može da računa na iskusne defanzivne igrače - Lakića i Pejovića

MEČA ZAREDOM BUDUĆNOST NE ZNA ZA PORAZ OD GRBLJA - “PLAVI” SU SLAVILI DVA PUTA, A POSLJEDNJA DVA PUTA JE BILO NERIJEŠENO

SPORT

NAŠI VIKEND TIPOVI

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

NVAKVO KANU I HUMANITARNI RAD LEGENDARNOG NAPADAČA

ŽIVOT ILI SMRT - TO A NE FUDBALSKA U GG3+

Totenhem Liverpul Subota, 13.30h

Valensija Betis

Subota, 18.30h

Empoli Lacio Nedjelja, 18h

B. Minhen B. Leverkuzen Subota, 15.30h

■ MOŽETE

DA SE SUOČITE SA BILO ČIME

Upravo su ga njegovi srčani problemi inspirisali da pokrene fondaciju koja će pomagati ljudima, a prije svega djeci, sa sličnim poteškoćama. “Spasili smo 542 života i to i dalje radimo. Ove ne-

djelje smo otišli kod četiri pacijenta u Sudan i koliko smo obaviješteni one su uspješno odrađene. To ćemo učiniti sa još šestoro ljudi”, rekao je 42-godišnji Kanu za Gardijan, a onda je dodao. “Povezali smo se sa bolnicama, vršimo kontrolu, razgovaramo sa roditeljima, obrazujemo ih i istovremeno odvodimo djecu u druge zemlje na operaciju. Cilj osnivanja je izgradnja sopstvenih kardioloških bolnica u Africi, počev od Nigerije. To će stvari učiniti mnogo lakšim”. Ko je gledao fudbal tokom devedesetih nije mogao da ne voli Nvakva. Pojavom, stilom igre, pokretima... Bio je drugačiji. Ali, tih devedesetih je imao prvu operaciju na srcu. “Nema većeg testa za čo-

vjeka nego kada se nalazi između života i smrti. Možete da se suočite sa bilo čime. Znam kroz koji sam bol prolazio kao odrastao čovjek, pa zamislite kako je teško djeci”, poručio je Kanu, koji je prozvao Fudbalske saveze širom planete...

peharima, ali sada kada pomaže bolesnima je srećniji nego ikada. “Kao fudbaler osvajate trofeje. To je dobro. Ali, ovo je

■ MOGAO SAM

DA BUDEM JEDAN OD ‘TIH’

“Imali smo igrače kao što su Mark Vivijen Foe i Šeik Tiote. Klubovi i federacije moraju biti ozbiljnije po tom pitanju, jer šta ih sprečava da preglede obavljaju na svaka tri mjeseca?”, postavio je pitanje legendarni centarfor “super orlova”. Kroz karijeru je tresao protivničke mreže i radovao se

UTAKMICA JE ODIGRAO NVAKVO KANU U DRESU NIGERIJE, POSTIGAO JE 12 GOLOVA

1 I GG PRIMORSKI DERBI U TIVATSKOM PARKU

Kaen Lion Subota, 17h

Sa Ajaksom je osvojio tri titule (1994, 1995, 1996), Ligu šampiona, Superkup Evrope i Svjetsko prvenstvo za klubove (1995), sa Interom je Kup UEFA (1998). A onda je u naponu snage, 1998. godine kao 22-godišnjak saznao da ima problema sa srcem i da je njegova karijera pod znakom pitanja. Međutim, nije odustao. Trofejima je dodao dvije titule u Premijer ligi (2002, 2004), dva FA kupa (2001, 2003), jedan Komjuniti šild (1999) sa Arsenalom, te FA kup sa Portsmautom (2008). Pored toga, vižljastog napadača su dobro zapamtili navijači matičnog nigerijskog kluba Ivuandžavu, reprezentacije Nigerije, te engleskog Vest Bromvič Albiona. Ukratko, to je Nvakvo Kanu - nekada sjajni napadač, danas humanitarac!

0-3

DRUGA LIGA CRNE GORE, 7. KOLO LIDER U ULCINJU, DEČIĆ I MLADOST U KLINČU Druga liga Crne Gore ne donosi kvalitet, ali ima svojih čari. A u 7. kolu drugoligaškog karavana (nedjelja, 15.30), svu zanimljivost ćemo da vidimo u Tivtu. Arsenal na svom terenu stadionu u parku dočekuje finalistu Kupa Igalo, a to će biti direktan okršaj za drugo mjesto, jer oba tima imaju po 12 bodova nakon šest kola.

Lider Bokelj želi da zadrži prvo mjesto, ali pred timom iz drevnog grada je težak zadatak, jer Kotorani gostuju Otrant Olimpiku u Ulcinju. Mladost Lješkopolje nije otvorilo sezonu u skladu sa očekivanjima, tri utakmice zaredom ne znaju za trijumf, a u nedjelju će se sudariti sa Dečićem u Tuzima, koji je tek razočarao na star-

TABELA

1. Bokelj 6 2. Arsenal 6 3. Igalo 6 4. Mladost Lj. 6 5. Kom 6 6. Jedinstvo 6 7. Otrant O. 6 8. Dečić 6 9. Jezero 6 10. Berane 6

4 3 4 3 2 1 1 1 1 1

1 3 0 2 2 3 3 2 2 0

1 0 2 1 2 2 2 3 3 5

13 12 12 11 8 6 6 5 5 3

tu prvenstva. Još jedan tim koji nije oduševio mora da se vadi - Kom napada Jezero, dok će derbi sjevera odigrati Jedinstvo i Berane. RASPORED 7. KOLA DRUGE LIGE (NEDJELJA, 15.30): Jedinstvo - Berane, Dečić - Mladost Lješkopolje, Otrant Olimpik - Bokelj, Arsenal - Igalo, Kom - Jezero. B.T.

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

sport

A NIGERIJE - SPASIO 542 ŽIVOTA

o je test! utAkmicA

živoTa je izgubLjeno na fudbaLskoM Terenu od posLjedica srčanih probLeMa od 2000. godine do danas - živoT su izgubiLi davide asTori, anTonio puerTa, Mar vivijen foe, MikLoš feher, goran gogić, vLadiMir diMiTrijević, pjerMario Morosini

mnogo više. Kada sam bio u Interu saznao sam iz novina da neću moći više da igram fudbal. Kasnije kada su u klubu riješili da mi kažu, rekao sam im da sam već čuo za to. Nije bilo prijatno otkriti te stvari na takav način. Nije trebalo da bude tako, u tom trenutku mi se sve okrenulo naopako. Ali me je taj period u Interu učinio jačim”, iskren je Kanu. Fudbal ga više ne zanima, okrenut je samo humanitarnom radu... “Insistiram na tome, jer sam neko ko poznaje te stvari. Mogao sam da budem jedan od onih koji su igrali fudbal i umrli na terenu da moj problem nije otkriven tokom medicinske pomoći u Interu”, poručio je jedan od najboljih nigerijskih napadača svih vremena. B.T.

542

živoTa je huManiTarniM radoM spasio nvakvo kanu

šOKANTNA PRIČA Iz KOLIJEVKE fUDbALA I bIRILIKEJ TAUNA

Menadžer na dva sata

Kada je Stiv Vot u četvrtak napustio klupu engleskog petoligaša Mejdston Junajteda nije ni slutio da će svega nekoliko minuta nakon što je otišao sa Galager stadiona dobiti poziv za novi posao. Stigao je iz Bilirikej tauna, člana Nacionalne lige Jug, šestog ranga takmičenja engleskog fudbalskog sistema i tridesettrogodišnji škotski stručnjak je bez razmišljanja prihvatio. “Ovo je za mene izazov”, rekao je Vot, nakon što ga je Glen Tamplin, kontroverzni vlasnik Bilirikeja predstavio kao novog menadžera. Dva sata kasnije, milioner na čelu ovog simpatičnog kluba sa obale Atlantika koji je nedavno osumnjičen da je koristio kokain u klupskim prostorijama tokom takmičarskog meča protiv Vo-

“U jednom trenUtkU poželjeli smo ovom menadžerU dobrodošlicU, jedva čekali da se vidimo na treningU, U drUgom - on nije više menadžer. pa naravno da smo šokirani”, rekao je jedan igrač birilikej taUna, želeći naravno - iz straha od gaz-

de - da ostane anoniman

kinga - promijenio je ploču i obavijestio svoje fudbalere da je smijenio Vota, jer je ovaj, navodno, prošle godine na konferenciji za medije loše govorio o Birilikeju. “Izgubio sam dva posla u jednom danu”, rekao je za lokalne medije zbunjeni Vot. “Dobio sam otkaz na poslu koji nisam ni imao.” A Tamplin? On se nije ni

javljao Votu - inače bivšem defanzivcu Čelsija - kojem su odluku o otkazu prenijeli igrači. “Nikada nisam ogovarao ni Glena, ni Bilirikej taun. Ako pogledate moj Tviter profil ili konferencije za medije, vidjećete da sam uvijek lijepo govorio o njima.” I pored svega, Vot je poželio sreću klubu čiji je trener bio - pedantni Englezi su izračunali - tačno 113 minuta. “Ne znam zašto sam smijenjen sa posla na koji nisam ni stupio, ali hvala igračima na njihovom trudu. Bilo je zadovoljstvo raditi sa njima: vjerovatno su jedna od najboljih ekipa koju sam trenirao”, uz osmjeh je poručio Vot. Šokantna priča - koja je obišla planetu. Direktno iz kolijevke fudbala. M.A.

fSCG SPREMAN zA OKTObARSKI MEČ U LN

Trebovanje za Litvaniju

Fudbalska reprezentacija Crne Gore će u oktobru, u Ligi nacija, igrati protiv Srbije (11. oktobar, 20.45, Podgorica) i Litvanije (13. oktobar, 20.45, Viljnus), a Fudbalski savez Crne Gore se sprema za gostovanje u Viljnusu. Tako je FSCG krenuo u rezervisanje ulaznica za utakmicu protiv Litvanije u Viljnusu, a karte mogu da kupe sva zainteresovana pravna i fizička liga.

Rok za prihvatanje prijava ističe 1. oktobra 2018. godine u podne. Cijene ulaznica za četvrtu utakmicu naše selekcije u UEFA Ligi nacija je 15 eura. A ko misli da putuje u Litvaniju, zahtjev za nabavku karata, uz lične i kontakt podatke naručioca (telefon i e-mail), treba poslati putem faksa na broj: +382-20-445-601 ili na e-mail adresu: ulaznice@fscg.me. B.T.

Milioner Glen Tamplin, kontoverzni vlasnik Bilirikej tauna, početkom septembra optužen je da je koristio kokain u klupskim prostorijama tokom meča sa Vokingom

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

Karate

Bez medalja prvog dana

Biserka Radulović Krenuo je karate turnir Premijer lige u Berlinu, a prvog dana niko od crnogorskih takmičara nije stigao do medalje Mario Hodžić nastup je završio u četvrtom, Nenad Dulović u trećem kolu, dok je na staru eliminisana Biserka Radulović (kate). Hodžić je na startu (do 67 kg) bio bolji od Kristijana Vivera, u drugom kolu je savladao Saida Ahmadikarianija, a u trećem Martiala Tadišija, dok je četvrtom poražen od Grka Donisiosa Ksenosa. Dulović (do 60 kg) pobijedio je Jehija Hasanena i Davida Tkebučavu, a zaustavio ga je Kaisar Alpisbaja iz Kazahstana. Muški kata tim (Mijat Vojvodić, Vlaadimir Mijač i Srđan Vuković) eliminisan je u drugom kolu od Kuvajta, dok je Biserka Radulović na startu poražena od Japanke Kiju Šimicu. K.B.

rScG

Lige kreću 29. septembra

Jedini izborio normu za OI mladih: Karatista Bojan Bošković

Samo jedna iSpunjena norma ua oLimpijSKe iGre mLadih u BuenoS ajreSu

COK ljut na nacionalne saveze Buenos Ajres će od 6. oktobra biti domaćin trećeg izdanja Olimpijskih igara za mlade, a Crnu Goru će u glavnom gradu Argentine predstvljati dvojica sportista. Jedan sa ispunjenom normom, karatista Bojan Bošković, kao i jedan sa vajld kartom - strijelac Miljan Dević. Upravo samo ta jedna ispunjena norma naljutila je Crnogorski olimpijski komitet koji je juče zbog svega reagovao na XI redovnoj sjednici. “Iako smo imali uvjerenja od pojedinih nacional-

Uz Boškovića našU zemljU će U BUenos ajresU predstavljati i strijelac miljan dević, koji je doBio specijalnU pozivnicU. nih sportskih saveza i selektora da će pojedini mladi sportisti obezbijediti učešće na Olimpijskim igrama mladih, a Crnogorski olimpijski komitet značajno podržao njihove programme, Izvršni odbor je naglasio nezadovoljstvo malim brojem kvalifikovanih sportista za ovu značajnu sportsku ma-

nifestaciju”, poručeno je sa sjednice. Očekivano, na sjednici je usvojen i prijedlog da zastavu Crne Gopre na Olimpijskim igrama mladih nosi upravo Bošković. “Kao jedinom našem sportisti koji je ostvario kvalifikacionu normu za učešće na Igrama u Argentini, Izvršni odbor je donio odluku da se Bojanu Boškoviću dodijeli stipendija u iznosu od 150 eura, od momenta ostvarivanja norme do kraja 2018. godine, kao i da se njegov program podrži sa 2.000 eura”, dodali su iz COK-a. Crnogorski olimpijski

komitet će podržati i našeg drugog predstavnika... “S obzirom na to da će i strijelac Dević učestvovati na predstojećim Olimpijskim igrama mladih, Izvršni odbor je podržao prijedlog predsjednika da se opredijele određena sredstva i za njegov program priprema, a iznos i način pomoći je dogovoren na sastanku sa Streljačkim savezom Crne Gore”, objasnili su iz COK-a. Igre u Buenos Ajresu će okupiti blizu 4.000 takmičara uzrasta od 15 do 18 godina i oko 2.000 pratećih lica iz svih 206 zemalja članica MOK-a. K.B.

dejviS Kup - hrvati i Francuzi vode Sa po 2:0 naKon prvoG dana Prve rukometne lige Crne Gore u muškoj i ženskoj konkurenciji krenuće 29. i 30. septembra, saopšteno je juče iz Rukometnog saveza Crne Gore. U prvoj rundi kod muškaraca sastaće se Lovćen - Ivangrad, Mornar 7 - Komovi, Partizan Jedinstvo, dok će slobodan biti povratnik u elitni rang Budvanska rivijera. Prvi derbi naše dvije najbolje ekipe posljednjih godina Partizan i Lovćen odigraće 3. ili 4. novembra u Tivtu. Kod dama u prvom kolu sastaće se Rudar - Trebjesa NOA, Budućnost II - Devetka, Nikšić - Levalea 2010. K.B.

Hrvatska i Francuska na korak od finala Prvi dan polufinalnih duela Dejvis kupa i čini se da je već sada izvjesno ko će igrati u velikom finalu. Hrvatska je u Zadru odmah povela sa 2:0 protiv Sjedinjenih Američkih Država, a istim rezultatom vodi i Francuska u Lilu protiv Španije. U fenomenalnoj atmosferi na Višnjiku Hrvate su do prednosti doveli Borna Ćorić (bio bolji od Stiva Džonsona) i naravno

Marin Čilić, koji je savladao Frensisa Tijafoa - 6:1, 6:3, 7:6. S druge strane, U Lilu je bio siguran Benoa Per (sa 3:0 savladao Pabla Karenja Bustu ) dok je u spektakularnom duelu Luka Puj nakon pet setova “slomio” Roberta Bautistu Aguta. Ukoliko Hrvati i Francuzi slave danas u dublovima čekiraće karte za finale. K.B.

Marin Čilić slavi pobjedu za 2:0 Hrvatske protiv SAD

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

VATERPOLISTI JADRANA POBJEDOM OTVORILI KVALIFIKACIJE ZA LŠ

Egzibicije protiv Valete, druga faza već u džepu

SPORT

Sumeja Biša na pobjedničkom postolju u Bukureštu

Torpedovao Valetu: Filip Gardašević

TEKVONDO: BALKANSKO PRVENSTVO

Sumeja zagrizla zlato Očekivano, ubjedljivo i lagano... Vaterpolisti Jadran Carina sigurnom igrom su otvorili prvi kvalifikacioni turnir za Ligu šampiona. Momci Vladimira Gojkovića sa ubjedljivih 24:6 odradili su najslabiji tim turnira u Strazburu Valetu sa Malte i tako se praktično već nakon prve runde plasirali u narednu fazu kvalifikacija. Podsjetimo sa ovog turnira od pet timova dalje prolaze najbolja četiri. Valeta se koliko-toliko držala u prvoj četvrtini (1:1 i 3:2), a onda je naš prvak serijom 7:0 u drugom dijelu završio priču u bazenu u Strazburu. Vladimira Gojkovića,

VALETA - JADRAN CARINE 6:24 STRAZBUR - Gradski bazen. Sudije: A. Paoleti (Italija), A. Nemet (Mađarska). Rezultat po četvrtinama: 2:5, 0:7, 2:7, 2:5.

Grići, Feneh, Muskat, Pace, Sćiberas, Riolo, Plumpton 3, D. Zamit, Paris 1, N. Zamit, M. Zamit 2, Acopardi, Tanti.

SEMAFOR Valeta - Jadran 6:24 Subota 09.30h Jadran - Terasa 18.15h AZC Alfen - Jadran Nedjelja 11.15h Strazbur - Jadran *U narednu rundu neće proći samo posljednjeplasirani tim u grupi.

iako se radi o skromnom protivniku, posebno će ra-

Kandić, Brkić, Popadić 2, Obradović 3, Banićević, Averka 7, Mijušković 1, Gardašević 8, Radović 1, Drašković 1, Petković 1, Tešanović.

dovati sjajna igra u napadu pojačanja iz Bjelorusije Konstantina Averke koji je postigao sedam golova. Bolji od njega bio je Filip Gardašević koji je osam puta tresao mrežu rivala. Jadran danas (subota) očekuje dupli program ujutro protiv španske Terase i poslijepodne sa holandskim Alfenom. K.B.

Krenulo je Balkansko tekvodno prvenstvo u Bukureštu, a već prvog dana sjajne vijesti za Crnu Goru. Naša takmičarka Sumeja Biša osvojila je zlatnu medalju na šampionatu u glavnom gradu Rumunije. “Šampionat je otvoren takmičenjem u formama za sve uzrasne kategorije, a Sumeja je u konkurenciji kadetkinja zauzela prvo

mjesto i tako crnogorskoj reprezentaciji donijela vrijedne bodove dovoljne za treće mjesto u generalnom plasmanu kadeta u disciplini forme”, poručili su iz Tekvodno saveza Crne Gore. Danas (subota) na programu su sportske borbe u konkurenciji mlađih takmičara, a iz Tekvondo saveza su istakli da očekuju još medalja. K.B.

BALKANSKI TURNIR U STONOM TENISU

Dvije bronze iz Burgasa

SVE SPREMNO ZA TENISKI ROJAL KUP NLB BANKA U PODGORICI

ANJA I ANDREA NAŠI ADUTI

Vikend je rezervisan za kvalifikacije, a onda od ponedjeljka kreću prave stvari. Profesionalni ženski teniski turnir Rojal kup NLB banka, čiji nagradni fond je 25.000 dolara, biće održan od 17. do 23. septembra na terenima podgoričkog kluba As. Prijavljeno je 390 teniserki iz 17 država svijeta, od kojih će se njih 32 naći u glavnom žrijebu, a boje Crne Gore braniće Anja Drašković i Andrea Ćetković. “Turnir će 15. put okupiti teniserke u Podgorici”, pod-

Anja Drašković sjetio je direktor turnira Milorad Asanović. “U našem klubu ponikla je Dan-

ka Kovinić, koja je bila među 50 najboljih teniserki svijeta. Estonka Anet Kontavejt, trenutno 27. na WTA listi, prve bodove osvojila je u Podgorici, gdje je učestvovala 2013. godine. Ne smijemo da zaboravimo ni Španjolku Garbinje Mugurusu šampionku Vimbldona i Rolan Garosa”. Najbolje rangirana učesnica biće Barbara Has iz Austrije, koja zauzima 237. poziciju, a osim za nagradni fond teniserke će se boriti i za 50 WTA bodova. K.B.

Naši predstavnici u Bugarskoj Dvije bronzane medalje i jedno peto mjesto - učinak je naših takmičara na Balkanskom turniru u stonom tenisu za osobe sa invaliditetim (kategorije 6, 7, 8, 9 i 10 - stojeći stav) koji se održava u bugarskom Burgasu. Bronzane medalje osvojili su Đuro Krivokapić (klasa 6) i Pjetro Paljušević (klasa 7), dok je Dejan Bašanović u klasi 10 zauzeo peto mjesto.

“Zadovoljan sam nastupom u pojedinačnom dijelu. Đuro Krivokapić, koji se kao prvoplasirani u grupi plasirao u polufinale, mogao je i korak dalje, jer je zlato osvojio bugarski takmičar kojeg je Krivokapic pobijedio u grupi rezultatom 3:0”, istakao je Čedomir Damjanović, trener reprezentacije. Danas će održati takmičenja u dublu. K.B.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

TAKO BLIZU, A TAKO DALEKO CRNA GORA IZGUBILA OD TURSKE NA STARTU

EH, DA JE NEKO ISPRA

⌦ Alen Kasmić

GRUPA I PETAK

Ukrajina - Španija 76:65 Letonija - Slovenija 85:74 Turska - Crna Gora 79:69 1. Španija 2. Turska 3. Letonija 4. Ukrajina 5. Crna Gora 6. Slovenija

7 7 7 7 7 7

6 5 5 4 3 2

1 2 2 3 4 5

13 12 12 11 10 9

GRUPA J PETAK

Hrvatska - Litvanija 83:84 Holandija - Mađarska 59:74 Italija - Poljska 101:82 1. Litvanija 2. Italija 3. Mađarska 4. Holandija 5. Hrvatska 6. Poljska

7 7 7 7 7 7

7 5 4 3 3 3

0 2 3 4 4 4

14 12 11 10 10 10

GRUPA K NEDJELJA

17.00h Rusija - Bugarska 17.05h Francuska - Finska 20.00h BiH - Češka 1. Francuska 2. Češka 3. Finska 4. Rusija 5. Bugarska 6. BiH

7 7 7 7 7 7

6 6 4 3 3 2

1 1 3 4 4 5

13 13 11 10 10 9

GRUPA L NEDJELJA

17.00h 18.00h 20.15h

Gruzija - Grčka Njemačka - Izrael Srbija - Estonija

1. Njemačka 2. Grčka 3. Srbija 4. Gruzija 5. Izrael 6. Estonija

7 7 7 7 7 7

7 7 4 3 3 2

0 0 3 4 4 5

14 14 11 10 10 9

Plasman na Svjetsko prvenstvo koje se igra u Kini od 31. avgusta do 15. septembra naredne godine obezbijediće po tri najbolje selekcije iz četiri grupe drugog kruga kvalifikacija

Borili su se do posljednjeg atoma tokom cijelog meča, nada u iznenađenje živjela je pred sam finiš, ali jednostavno kvalitet domaćina je presudio - košarkaši Crne Gore izgubili su od Turske (69:79) u prvom kolu grupe I druge runde kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Izabranici Zvezdana Mitrovića su bili borbeni, hrabri, rizikovali su, ali jedna stvar je nakon sinoćnjeg meča jasna - igra “crvenih” mnogo zavisi od Bojana Dubljevića.

■ DUBI 10, TURSKA 8 Od starta meča su svi napadi su išli preko centra Valensije koji je bez problema koristio prednost u odnosu na čuvare, pa su prvih deset poena Crne Gore (10:8) djelo velikog kapitena. Petar Popović je od starta igrao “flaster” na Skotija Vilbekina, ali su se raspucali ostali asovi domaćina. Furkan Korkmaz i Ersan Iljasova pokrenuli su Tursku koja je brzom serijom 10:0 otišla na 18:10. Upravo je Korkmaz sa dva slobodna bacanja donio prvu dvocifrenu prednost 14:25, da bi nakon prvih deset minuta semafor u Ankari pokazivao 26:18. Početkom druge četvrtine viđeno je mučenje na obje strane. Skoro četiri minuta su naši košarkaši bili bez koša, a za to vrijeme Turska je ubacila tek pet. Seriju je prekinuo Dubljević, ali je as Filadelfije uzvratio trojkom za maksimalnih +14 (24:38). U posljednja dva minuta “crveni” su zaigrali nešto agresivnije u defanzivi i konačno spustili na jednocifren minus. Prvo je pogodio Popović

UFUK SARIDŽA

(selektor Turske) Znali smo da će biti teško, Crna Gora je zahtjevna ekipa, pobijedila je Sloveniju u gostima. Mi nismo imali dobar šut, a obično smo dobar šuterski tim, ali smo, ipak, postigli 79 poena, zahvaljujući dobroj igri u reketu.

Iznenađenje je bilo blizu: Sa sinoćnjeg meča u Ankari za 43:34, da bi Nikola Ivanović trojkom iz ćoška smanjio na -6 (43:37). Posljednji napad Turska je odigrala veoma brzo, a sjajnim prodorom poentirao je Čedi Osman koji je iskoristio rupu u našoj odbrani i zaključio prvih 20 minuta igre - 45:37. “Uživali smo da igramo u sjajnoj atmosferi, u kojoj su moji momci pokazali dobru igru, borili se 40 minuta. Imali smo nekoliko mladih igrača, gotovo debitanata, pokazali smo kvalitet. Turska je zasluženo pobijedila, a mi smo još u igri za Svjetsko prvenstvo. Pokušaćemo da iskoristimo svaku šansu”, rekao je selektor Mitrović na konferenciji nakon meča.

■ OD -4 DO -15 Treći period Crna Gora je otvorila mini serijom 4:0 za

Ukrajinski šamar “furiji”, Slovenija sve dalje od SP Kakav šok za jednu od najtrofejnijih košarkaških selekcija. U prvom kolu druge faze Ukrajina je u Kijevu savladala Španiju (76:65) i potpuno zakomplikovala situaciju u grupi I pred gostovanje u Nikšiću (ponedjeljak). “Crvena furija” je u sastavu imala Serhija Ćaća Rodrigesa, ali ni on nije pomogao protiv raspoloženog domaćina. Nerješiva enigma za Špance bio je Svjatoslav Mihaljuk koji je ubacio 22 poena (pet trojki), dok su ga 45:41, ali Osman sa pet vezanih poena vraća +9 (50:41). Pokušavala su sve naši momci, čak tri puta tokom treće če-

dobro pratili Vjačeslav Kravcov sa 13 i Denis Lukašov sa 11 koševa. Najefikasniji na drugoj strani bio je Kvino Kolom sa 15 poena. U drugom meču naše grupe aktuelni šampion Evrope, Slovenija, doživio je poraz od Letonije (85:74) i praktično je na korak od eliminacije. Janis Tima i Janis Strelnijekis su predvodili Letonce sa po 18 poena, dok je najbolji kod “zmajčeka” bio Luka Rupnik sa 19 poena. tvrtine su smanjivali razliku na četiri poena, ali je Turska uvijek imala spreman odgovor. Nada u iznenađenje ži-

SUBOTA I NEDJELJA, 15. I 16. 9. 2018.

DRUGOG KRUGA KVALIFIKACIJA 69:79

PLAVI NA PRIPREMNOM TURNIRU U ITALIJI

ATIO DUBIJA 26 19 15 19 18 19 19 13 Barović 8 Čarapić 1 P. Popović 10 Radović 8 Starovlah Đurišić Dubljević 22 Ivanović 9 Nidam 3 A. Popović 7 Šehović Sekulić 1 Selektor: Zvezdan Mitrović

ANKARA - Dvorana: Ankara arena. Gledalaca: 7.500. Sudije: Johan Roso (Francuska), Marius Čiulin (Rumunija), Aleksej Davidov (Rusija). Slobodna bacanja: Turska 18-28 (64,2%), Crna Gora 20-27 (74%). Šut za dva: Turska 23-40 (57,5%), Crna Gora 20-42 (47,6%). Šut za tri: Turska 5-21 (23,8%), Crna Gora 3-14 (21,4%). Skokovi: Turska 9+24, Crna Gora 12+28. Asistencije: Turska 20, Crna Gora 13. Ukradene lopte: Turska 11, Crna Gora 5. Greške: Turska 12, Crna Gora 18. Blokade: Turska 3, Crna Gora 4. Faulovi: Turska 27, Crna Gora 24.

vjela je i na ulazu u odlučujućih deset minuta (56:60), ali je i ona brzo ugašena. Semih Erden je pogodio za dva, dok su Korkmaz i Iljasova sa dvije trojke donijeli domaćinu 65:56, razgalili dvoranu i demoralisali Crnu Goru koja je do posljednje sirene plesala na ivici ambisa. Imala je Turska na dva minuta prije kraja i +15 (79:64), ali su Dubljević i drugovi uspjeli da smanje na podnošljivih -10... “Nijesmo dobro počeli, igrali smo meko, a kada ovakve igrače pustiš da idu od koša do koša i da postignu lake poene, onda je prednost domaćeg terena ogromna. Međutim, stabilizovali smo se i ukupno gledano bilo je dobro. Imali smo veoma dobrih momenata. Utakmica je do finiša bila izjednačena, praktično na jedan ili dva posjeda.

Novi jaki mečevi: Koti Klark i Aron Kraft

CRNA GORA

79 69

Erden 16 Iljasova 17 Korkmaz 13 Osman 18 Vilbekin 2 Arar 5 Balbaj 4 Koksal 2 Mahmutoglu 2 Ozmizrak Sanli Turen Selektor: Ufuk Saridža

PROVJERE KOJE ĆE MNOGO ZNAČITI

RASPORED CRVENIH

Petak Turska - Crna Gora 79:69 Ponedjeljak 20.15h Crna Gora - Ukrajina 29. novembar Letonija - Crna Gora 2. decembar Crna Gora - Turska 22. februar 2019. Ukrajina - Crna Gora 25. februar 2019. Crna Gora - Letonija

Iako smo izgubili, igra koju smo pokazali daje nam nadu za nastavak kvalifikacija”, istakao je Ivanović. Nada u plasman na Mundobasket u Kini i dalje živi, uprkos tome što nam rezultati iz grupe ne idu na ruku. Prilika za prvi trijumf u grupi je u ponedjeljak kada u Nikšić stiže Ukrajina.

Blagota u San Sebastijanu Dvije godine u Fuenlabradi je odradio, odlučio je da promijeni klub, ali ostaje u jednoj od najjačih liga u Evropi. Blagota Sekulić novi je igrač San Sebastijana, javljaju mediji u Španiji. Iskusni 36-godišnji košarkaš je potpisao jednogodišnji ugovor, a očekuje se da donese veliko iskustvo novoj ekipi u reketu. Sekulić stiže kao zamjena za Vitora Faveranija koji ima problema sa povredom. Crnogorski reprezentativac je prošle sezone kuburio sa povredama, pa je zbog toga za Fuenlabradu odigrao samo 20 mečeva. Za to vrijeme je prosječno po utakmici bilježio sedam poena i 4,5 skokova. Rođeni Podgoričanin je karijeru počeo u Budućnosti, a onda su uslijedila brojna iskustva širom Starog kontinenta. Nastupao je za Partizan, AEK iz Atine, Marusi, PAOK, Real Madrid, Aris, Albu, Kremonu, Mursiju, Gran Kanariju (u dva navrata), Fenerbahčeu i već pomenutu Fuenlabradu. Osim za Blagotu, ovaj transfer će mnogo značiti i našoj reprezentaciji i selektoru Zvezdana Mitrovića u nastavku drugog kruga kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. A.K.

7 POENA PROSJEČNO PO MEČU BILJEŽIO JE BLAGOTA SEKULIĆ PROŠLE SEZONE U DRESU FUENLABRADE

Nekoliko dana treniranja u Podgorici, pa nove provjere u predsezoni - košarkaši Budućnost Volija će danas i sjutra učestvovati na turniru “Happy Casa Cup” u Brindiziju. Protivnik “plavih” u prvom meču će biti turska Sakarija (18.15h), dok su za sjutra zakazani dueli za plasman. Biće ovo nove prilike da Aleksandar Džikić i njegovi saradnici dodatno uigraju ekipu koja je u Italiju otputovala izuzetno oslabljena. Zbog obaveza u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo nema Nikole Ivanovića, Filipa Barovića, Milića Starovlaha, Petra Popovića, Suada Šehovića i Igora Drobnjaka koji su sa našom reprezentacijom, dok je Edvin Džekson u rosteru Francuske. Nova dva meča će odlično doći pojačanjima (Erl Klark, Koti Klark i Aron Kraft) kako bi se što bo-

Foto: KK Budućnost

TURSKA

SPORT

lje uklopili u razrađen sistem sjajnog stručnjaka. Šampion ABA lige je prethodnu fazu priprema odradio u Beogradu gdje je odigrao pet utakmica i upisao četiri pobjede (dvije protiv Pekinga, Nižnjeg i Mega Bemax-a) i jedan poraz (Oldenburg). Naredne provjere pred početak nove sezone Nemanju Gordića i drugove očekuje od 20. do 23. septembra kada je na programu Superkup ABA lige. Protivnik u četvrtfinalu je Igokea. A.K.

BUDUĆNOST ĆE NA TURNIRU U ITALIJI NASTUPITI BEZ NIKOLE IVANOVIĆA, FILIPA BAROVIĆA, MILIĆA STAROVLAHA, PETRA POPOVIĆA, SUADA ŠEHOVIĆA, IGORA DROBNJAKA I EDVINA DŽEKSONA KOJI IMAJU OBAVEZE U REPREZENTACIJAMA CRNE GORE I FRANCUSKE

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SUBOTA

SK 1 CG 10:00 13:30 15:30 17:00 18:30 20:45

Sagan Tosu - Hirošima, fudbal Totenhem - Liverpul, fudbal Vaterpolo SK: Za plasman Vaterpolo SK: Polufinale Vaterpolo SK: Polufinale Atl. Bilbao - Real M, fudbal

SK 2 14:00 16:15 18:30 20:30

Vaterpolo SK: 5-8. mjesto Sosijedad - Barselona, fudbal Votford - Man, junajted, fudbal Odbojka (M) SP: SAD - Rusija

SK 3 13:00 17:00 19:00 21:15

Atl. Madrid - Eibar Odbojka (M) SP: Srbija - Tunis Bešiktaš - Malatija Odbojka (M) SP: Italija - Argentina

SK 4 13:00 18:30 21:00

Oleksandrija - Šahtjor, fudbal Valencia - Betis, fudbal Košarka (M): Nigerija - Centraloafrička rep.

SK 5 19:30 Odbojka (M) SP: Holandij - Brazil 21:30 Košarka (M): Čad - Angola

SK 6 18:30 20:45

Blekburn - Aston Vila, fudbal Ajaks - Groningen, fudbal

SK HD 14:30 - 20:25

Basket 3X3

ARENA SPORT 1

12:55 14:00 16:00 18:00 20:30 00:00

● NE PROPUSTITE

Auto-moto, Barselona WRC Turska Proleter - Partizan Fudbal Napoli - Fiorentina, fudbal Crvena zvezda - Radnik, fudbal Vasko - Flamengo, fudbal

KRISTIJANO, DA LI JE VRIJEME? Juventus dočekuje Sasuolo, a planeta s nestrpljenjem iščekuje da li će Kristijano Ronaldo konačno postići prvi gol za Staru damu - 15.00h (ARENA SPORT 1).

ARENA SPORT 2 16:00 18:00 20:00 22:00 03:30

Petrovac - Rudar, fudbal Standard L - Šarloa, fudbal Tuluz - Monako, fudbal Profi boks WRC Turska

ARENA SPORT 3 15:00 17:00 19:00 20:30

Inter - Parma, fudbal Kaen - Lion, fudbal Saragosa - Palma, futsal Gent - Anderleht, fudbal

NEDJELJA

ARENA SPORT 4 17:30 EHF LŠ: Monpelje - Vardar 19:30 EHF LŠ: Sporting - Metalurg 01:00 Argentinos - Boka Juniors, fudbal

ARENA SPORT 5 17:00 20:30

Doha SK, 3.dan . plivanje Frozinone - Sampdorija, fudbal

EUROSPORT 1 07:55 Snuker: Masters Šangaj 14:45 Biciklizam: La Vuelta, 20. etapa

EUROSPORT 2 14:00 15:00 15:30 18:30 20:30 21:00

Superbajk: SP Moto sport: FIM Endurance Bundesliga: Bajern M - Bajer L. Bundesliga: Borusija M - Šalke Planinarenje: SP Moto sport: FIM Endurance

● NE PROPUSTITE

SK 1 CG

12:15 14:10 17:00 20:00 02:20

AZ Alkmaar - Fejenord, fudbal F1 Singapur - trka Everton - Vest Hem Košarka (M): BiH - Češka NFL: Dalas - Njujork Dž.

10:00

Vaterpolo Svjetski kup - za 7. mjesto Vaterpolo Svjetski kup - za 5. mjesto Vaterpolo Svjetski kup - za 3. mjesto Vaterpolo Svjetski kup - FINALE Odbojka (M) SP: Kamerun - SAD NFL: Grin Bej - Minesota NFL: Džeksonvil - Nju Ingland WTA Tokio

11:30 13:00 14:30 17:00 19:00 22:25 04:00

SK 2

SK 3

09:00 Maraton: Berlin 14:30 Vulverhempton - Barnli, fudbal 16:30 Košarka (M): Čad - Maroko 18:00 Košarka (M): Njamačka - Izrael 20:30 Odbojka (M) SP: Srbija - Australija 23:00 Košarka (M): Venecuela - Dom. republika

SK 4

12:00 15:00 17:00 19:00 20:45 04:00

Leganes - Viljareal, fudbal Norčeping - AIK, fudbal Košarka (M): Gruzija - Grčka Košarka (M): Tunis - Angola Sevilja - Hetafe WTA Tokio

SK 5 13:35 16:00 18:30

Šandong - Gvangžou, fudubal Odbojka (M) SP: Kina - Egipat Košarka (M): Ruanda - Centralnoafrička rep. 21:00 NASCAR: Las Vegas

SK 6

ATOMSKI FUDBAL NA VEMBLIJU - Dvije ekipe koje igraju super napadački fudbal i koje se nalaze u vrhu sudariće se u prom meču nove runde Premijer lige. Totehnem - Liverpul, 13.30h (SK 1 CG).

13:00 World Rallycross: Letonija 17:00 Košarka (M): Rusija - Bugarska 19:40 Odbojka (M) SP: Kuba - Bugarska 22:05 NFL: LA Rams - Arizona

SK HD

10:50 - 19:05 Basket 3X3 19:30 Odbojka (M) SP: Holandija Francuska 21:30 Košarka (M): Kamerun - Egipat

ARENA SPORT 1 09:00 12:30 15:00 17:00 19:00 00:00 02:00

WRC Turska Roma - Kjevo, fudbal Juventus - Sasuolo, fudbal Bordo - Nims, fudbal Voždovac - Čukarički, fudbal Korintijans - Sport, fudbal MLB: LA Dodgers - St. Luis

ARENA SPORT 2 12:30 Gloria kup: za 5. mjesto, košarka 15:00 Gloria kup: za 3. mjesto, košarka 17:30 Gloria kup: Finale, košarka 20:15 EHF LŠ: PPD Zagreb - Seged

ARENA SPORT 3 14:00 15:00 17:00 19:00 21:00

Red Bull, Air race Nant - Rems, fudbal EHF LŠ: Celje - Skjern Rijeka - Osijek, fudbal Marsej - Gengam, fudbal

ARENA SPORT 4 07:00 12:00 13:30 15:00 18:00 20:30 22:45

Triatlon WRC Turska Gepingen - Štutgart, rukomet Đenova - Bolonja, fudbal Empoli - Lacio, fudbal Kaljari - Milan, fudbal Lanus - Rasing, fudbal

ARENA SPORT 5 15:00 19:00 21:00 23:00

Udineze - Torino, fudbal EHF LŠ: Nant - Flensburg Santos - Sao Paulo, fudbal WRC Turska

EUROSPORT 1 07:55 Snuker: Masters Šangaj 14:45 Biciklizam: La Vuelta, 21. etapa 22:00 Konjički sportovi

EUROSPORT 2 17:00 Moto sport: FIM Endurance 15:30 Bundesliga: Verder - Nirmberg 23:15 Čikago - Orlando, fudbal