Dnevne novine 3. oktobar 2018. by Dnevne Novine

MINISTARSTVO ZDRAVLJA OČEKUJE ODGOVORE OD LJEKARSKE KOMORE

■ 17

O problemu s licencama traže zvanično izjašnjenje

POČELO RUŠENJE ZGRADE ZETA FILMA U BUDVI

Bato Carević dobio posao kod Brana Mićunovića

■5

SRIJEDA, 3. 10. 2018. BROJ 2186 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PREDSJEDNIK CRNE GORE NA PLENARNOJ SJEDNICI EVROPSKOG PARLAMENTA

BILO ILI NE PROŠIRENJA, NASTAVLJAMO EVROPSKIM PUTEM ■ 2 3 ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

GVOZDENOVIĆ NA SAMITU 100 BIZNIS LIDERA JIE

CRNA GORA JE INVESTICIONI CENTAR REGIONA ■ 9

UNIVERZITET CRNE GORE

Najduže studiraju pravnici

+382 77 300 104

■ 14 15

POLITIKA

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

PREDSJEDNIK CRNE GORE JUČE GOVORIO NA PLENARNOJ SJEDNICI EVROPSKOG PARLAMENTA

BILO ILI NE PROŠIRENJA EU, MI NASTAVLJAMO EVROPSKIM PUTEM “Put Crne Gore ka EU nepovratan, a Đukanovićevo liderstvo – neupitno. Računajte na moju i podršku Evropskog parlamenta”, kazao je Tajani

eoma dobro razumijemo potrebe EU da otkloni uzroke kriza kroz koje prolazi i obavi proces unutrašnje konsolidacije. Ali ne mislimo da je odgovor na te probleme zaustavljanje ili ozbiljnije usporavanje misionarskog projekta ujedinjenja Evrope. Naprotiv, vjerujem da je puno ujedinjenje najvažniji dio odgovora na sve probleme kroz koje EU prolazi”, poručio je juče predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na plenarnom zasijedanju Evropskog parlamenta u Strazburu, gdje je učestvovao na poziv predsjednika EP Antonija Tajanija. Tajani je, na početku zasijedanja EP, najavljujući našeg predsjednika, saopštio da je “put Crne Gore ka EU nepovratan, a Đukanovićevo liderstvo – neupitno”. “Računajte na moju i podršku Evropskog parlamenta”, kazao je Tajani, naglašavajući da je Đukanović prvi šef države sa Zapadnog Balkana koji se obraća poslanicima EP na plenarnom zasijedanju. Zahvaljujući na pozivu da se kao predsjednik jedne od najmlađih i najmanjih evropskih država, obrati “najvišem domu evropske

politike”, Đukanović se u izlaganju fokusirao na postignuća i planove Crne Gore, zemlje lidera u pregovaračkom procesu sa EU, kao i na budućnost Zapadnog Balkana i Evropske unije, poručujući da ideju ujedinjene Evrope smatra “apsolutno superiornom, a evropski put razvoja Balkana kao put bez alternative”.

■ IMA SLABOSTI, ALI NEMA ODUSTAJANJA OD VIZIJE

“Naravno, ne previđamo brojne slabosti u arhitekturi EU. Ali i ne pristajemo na malodušnost koja sugeriše odustajanje od vizije. Dakle, mislim da je neophodno učvrstiti viziju i popraviti arhitekturu. To je put koji nosi najveće garancije da će Evropa sačuvati globalnu konkurentnost. Sve drugo vodi njenom slabljenju i gubitku svih nas kao građana Evrope”, istakao je predsjednik Đukanović. Predsjednik Crne Gore je upozorio na opasnosti koje vrebaju region, ali i Evropu, ukoliko ne integriše region. “Ako EU propusti još jednu priliku da integriše Zapadni Balkan, to nosi veliku opasnost političkog upliva trećih zemalja ko-

ZAPADNI BALKAN NA PREKRETNICI Predsjednik Đukanović je kazao da je Zapadni Balkan na prekretnici – da li će završiti svoju političku i ekonomsku tranziciju i priključiti se klubu država EU, ili će nastaviti da tavori kao “bomba sa odloženim dejstvom koja uvijek može ugroziti evropsku bezbjednost”. “Vjerujem da dijelim mišljenje svih vas kada kažem da danas, ne samo institucije i zvanični orga-

ni, već i svi pojedinci koji su na bilo koji način politički angažovani na nacionalnom nivou, ili unutar evropskog okvira, imaju odgovornost za promišljanje bolje i sigurnije budućnosti ujedinjene Evrope na cijelom kontinentu, utemeljene na tradicionalnim vrijednostima, protkanim duhom novoga vremena u kojem živimo”, kazao je Đukanović.

je nemaju iste strateške ciljeve kao EU, što bi ostavilo naš region u zoni konflikata, a evropski kontinent činilo nedovoljno stabilnim i nejedinstvenim. Zato je proces proširenja i punog ujedinjenja EU optimalan put i za Crnu Goru, za region i Evropu u cjelini. No, da li će tako biti, to svakako ne zavisi presudno od nas. Ono što mi možemo, mi ćemo i uraditi. Bilo ili ne politike proširenja, išla ona brže ili sporije, mi ćemo sa još kvalitetnijom posvećenošću nastaviti evropeizaciju crnogorskog društva. Uostalom, već smo duboko na kolosijeku koji podsjeća na jednosmjernu uli-

APLAUZ Snažnim i dugotrajnim aplauzom, evropski parlamentarci pozdravili su govor predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, juče u Strazburu. Rijetko koji državnik je bio u prilici da njegovo izlaganje bude na ovakav način ispraćeno. Uostalom i predsjednik EP Antonio Tajani je na konferenciji za medije nakon plenarne sjednice Evropskog parlamenta rekao da je izlaganje Đukanovića bilo pozdravljeno “veoma toplim aplauzom, što je znak koliko podrške dajemo njegovoj zemlji”.

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

POLITIKA

TAJANI: UČINIĆEMO SVE DA PODRŽIMO CRNU GORU, TAČKU OSLONCA EU “Čast nam je što je Đukanović prvi šef države sa Balkana koji se direktno obratio Evropskom parlamentu i nadamo se da će upravo njegova zemlja do 2025. godine postati članica EU”, poručio je na zajedničkoj pres konferenciji nakon plekvih izjava koje se tendenciozno, ili zbog nerazumijevanja, doživljavaju euroskeptičnim. Nije riječ o euroskepticizmu, naprotiv. Kako sam rekao, ideju ujedinjene Evrope smatram apsolutno superiornom, a evropski put razvoja Balkana doživljavam kao put bez alternative. Ali, očekujemo da svi prihvate da smo mi na Balkanu partneri u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom, a ne eksperimentalna laboratorija njene admini-

narne sjednice, predsjednik EP Antonio Tajani. Tajani je istakao da Crna Gora za EU predstavlja “tačku oslonca jer se radi o zemlji koja je evropejska, po pitanju kulture, tradicije, političkih stavova, i ima punu našu podršku”.

NE PRISTAJEMO NA TO DA O EU GOVORIMO SAMO APOLOGETSKI, KAO O NOVOJ RELIGIJI, NEGO KAO O NAŠOJ ZAJEDNIČKOJ KUĆI, SADAŠNJOJ ILI BUDUĆOJ je Evropska unija. “Od očuvanja mira i multietničkog sklada ‘90-ih do referenduma o ne zavisnosti održanog po najvišim evropskim standardima, i najzad do odlučnog i uspješnog otpora brutalnoj agresiji koja je 2016. imala za cilj da oduzme slobodu Crnoj Gori i odvrati je

“Učinićemo sve što može biti od koristi da je podržimo”, kazao je predsjednik EP, naglašavajući da “veoma cijene prisustvo predsjednika Đukanovića u Briselu i njegov aktivan rad na jačanju odnosa Crne Gore i EU”. od evropskog i evroatlantskog puta razvoja. Zato s pravom potenciramo: Crna Gora je napravila prekretnički iskorak. Nakon istorijskog lutanja vanevropskim bespućima zajedno s regionom u kom živimo konačno smo svoj državni brod usmjerili ka prirodnoj evropskoj luci. I nećemo posustati u svojoj namjeri”, kazao je crnogorski predsjednik, završavajući obraćanje evropskim parlamentarcima riječima da u maloj Crnoj Gori, koja Evropsku uniju doživljava kao svjetionik kojem se približavamo, uvijek imaju pouzdanog partnera. V.Š.

Foto: SasaMatic

Još ima onih koji sanjaju prekompoziciju regiona

Đukanović sa evropskim parlamentarcima cu. Mi jednostavno ne možemo u suprotnom smjeru. Crna Gora i ne želi drugi izbor”, istakao je crnogorski predsjednik.

■ PARTNERI, A NE

EKSPERIMENTALNA LABORATORIJA BRISELA

Đukanović je kazao da “kao Evropljani imamo pravo da mislimo i govo-

rimo o temi koja je naš zajednički interes i odgovornost, dakle, da uočavamo i ono što su deformiteti evropske politike”, te da “ne pristajemo na to da o EU govorimo samo apologetski, kao o novoj religiji, nego kao o našoj zajedničkoj kući, sadašnjoj ili budućoj”... “I sam se susrijećem sa nerazumijevanjem i kod kuće, i na nekim evropskim adresama zbog ova-

stracije. I da posao daljeg ujedinjenja Evrope u regionu možemo mnogo brže i kvalitetnije obaviti ukoliko nam je vizija kristalno jasna, a partnerstvo iskreno i oslonjeno na međusobno uvažavanje”, istakao je Đukanović. Predsjednik je istakao da je sve kroz šta je savremena Crna Gora prošla u najdubljem saglasju sa suštinskim vrijednostima na kojima je nastala i tra-

“Dva su krupna uzroka koja podrivaju doskorašnji reformski, proevropski zamah država Zapadnog Balkana. Disonantni tonovi sa raznih evropskih adresa oko izvjesnosti i tempa evropskog proširenja. I drugo, neriješeni problemi i otvorena pitanja u regionu još iz vremena jugoslovenske krize”, istakao je Đukanović. Konfuzija i neizvjesnost na evropskim adresama, kako je kazao, hrane iluzije još poletnih aktera retrogradne politike u našem regionu, koji i dalje sanjaju prekompoziciju regiona, velikodržavne tvorevine i neumorno traže podršku tim idejama na nekoj važnoj međunarodnoj adresi”, rekao je crnogorski predsjednik. Đukanović je kazao da rezultat referenduma u Makedoniji najbolje ilustruje stanje o kojem govo-

ri, te da decenijska zapuštenost ovog problema nije se mogla nadoknaditi intenzivnijom podrškom sa zapadnih adresa tokom nekoliko posljednjih mjeseci. “Takođe, prerano i nedovoljno pripremljeno se ušlo u raspisivanje referenduma… Nadam se da će se u Briselu, i na drugim relevantnim adresama rezultat makedonskog referenduma shvatiti kao alarm za uzbunu, kao posljednje upozorenje da se mora daleko serioznije analizirati odnos prema politici proširenja i da je nužno povlačiti odlučnije strateške političke poteze”, kazao je Đukanović izražavajući nadu da se referendum u Makedoniji neće negativno odraziti na dijalog Srbije i Kosova, koji je, kako je kazao, i bez toga veoma komplikovan.

NEMA VIŠE BOJKOTA Na pitanje novinara može li se sada govoriti o bojkotu parlamenta, Đukanović je rekao da su od prvog dana pozivali opoziciju da se vrati u parlament, te da nema mjestu bojkotu. “Nakon što se većina vratila, danas više ne možemo govoriti o bojkotu. Sada je desetak

parlamentaraca van parlamenta i to govori o njihovom odnosu prema biračima. Optimista sam, mislim da proces ide dobro i da će se inicijativa realizovati u parlamentu. Da li će to biti sveobuhvatna reforma, mislim da je to pretenciozan naziv”, rekao je Đukanović.

POLITIKA

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

STOLTENBERG U BRISELU SAOPŠTIO

Sa sastanka

Duplo više investicija od prijema Crne Gore u NATO

POTPREDSJEDNIK VLADE PAŽIN NA SKUPU U ŽENEVI OCIJENIO

Podrška bržoj EU integraciji Crne Gore podsticaj za region

Podrška evropskih partnera bržem pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, na bazi rezultata reformi koje sprovodimo, predstavljala bi ubjedljiv dokaz ostalima u regionu da je evropska budućnost Zapadnog Balkana realna i dostižna, ocijenio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin. Pažin je to rekao na skupu šefova država i vlada zemalja Zapadnog Balkana “Strateški dijalog o Zapadnom Balkanu”, koji je juče održan u Ženevi. “Veoma je značajno za evropsku budućnost, stabilnost i prosperitet čitavog regiona da Crna Gora, kao država koja je daleko najviše napredovala u usvajanju

evropskih pravila i standarda, dobije adekvatnu podršku i u kratkom roku postane punopravna članica EU”, rekao je Pažin. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori postoji naglašen osjećaj odgovornosti za ulogu predvodnika procesa evropskih integracija u vremenu kada se gotovo sve zemlje regiona suočavaju sa ozbiljnim izazovima po stabilnost i perspektivu evropskog razvoja. “U Crnoj Gori nemamo dilemu da je EU najbolji civilizacijski okvir za ostvarivanje naših razvojnih ambicija i vizije višeg kvaliteta života naših građana. Jednako tako smatramo da EU ne smije zanemariti Zapad-

ni Balkan, ako želi da na temeljima mira i prosperiteta do kraja ispuni istorijsku misiju izgradnje ujedinjene Evrope”, rekao je Pažin i naglasio da “svako zanemarivanje Zapadnog Balkana ohrabruje uticaje destruktivnih geopolitičkih ambicija, populizma i političke demagogije, koji prijete da ozbiljno ugroze evropsku budućnost regiona”. Pažin je podsjetio da je Crna Gora u potpunosti usaglasila vanjsku politiku sa EU i da već duže vrijeme preuzima i uspješno sprovodi sve obaveze koje imaju i države članice EU u oblasti zajedničke evropske vanjske i bezbjednosne politike. R.P.

U Crnoj Gori su se investicije duplirale od kada je država postala članica NATO-a, rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg. On je kazao da je članstvo u NATO značajno za stabilnost, bezbjednost, ali i ekonomski prosperitet države. “Crna Gora je pozitivan primjer toga. Od kada je postala članica NATO-a investicije u toj zemlji su se duplirale”, kazao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Briselu, uoči sastanka ministara odbrane zemalja članica NATO u Briselu. On je najavio da će mogućnost NATO snaga da brzo raspoređuje trupe biti testirana na vježbi “Trident juncture” u Norveškoj. Na toj vježbi učestvovaće i Vojska Crne Gore. Sastanak će, prema riječima Stoltenberga, ojačati partnerstva, a kako je najavio sastaće se i

sa predstavnicima EU. Jedna od glavnih tema na sastanku biće podjela finansijskog tereta i odgovornosti, a ministri će razgovarati i o napretku u jačanju odbrane u svim njenim aspektima. Šefica evropske diplomatije Federika Mogerini razgovaraće sa predstavnicima NATO o oblasti evropske bezbjednosti. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država pri NATO-u Kejl Bejli Hačinson navela je da je Crna Gora važan, najnoviji član Alijanse. “Mislim da ljudi Crne Gore govore jasno i glasno da žele da budu dio zapada i podžavamo ih u tome”, naglasila je Hačinson. Sastanak ministara odbrane zemalja članica NATO trajaće dva dana, a crnogorsku delegaciju predvodiće ministar Predrag Bošković. R.P. Stoltenberg

Foto: Agencija Mina

POLITIKA

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

POČELO RUŠENJE ZGRADE ZETA FILMA U BUDVI

BATO CAREVIĆ DOBIO POSAO KOD BRANA MIĆUNOVIĆA

⌦ Mili Prelević

udvanska kompanija Zeta film, biznismena Branislava Brana Mićunovića, počela je da ruši istoimenu zgradu nadomak Starog grada, a radove izvodi kompanija „Carinvest“ budućeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića, koji je visoki funkcioner Demokratskog fronta.

Mićunović će na mjestu zgrade Teza filma izgraditi kondo hotel sa pet zvjezdica od deset spratova, a prema nekim najavama njegova firma će u ovaj objekat uložiti oko 16 miliona eura. Mićunović je još u decembru 2016. godine od Ministarstva održivog razvoja dobio građevinsku dozvolu, koja ističe u decembru, a radnici su prije nekoliko dana počeli da uklanjaju krov. U međuvremenu su iseljeni svi poslovni prostori i dis-

koteka “Budva”. Zabrana gradnje za ekskluzivnu i prvu zonu na teritoriji Budve, koja obuhvata prostor gdje se nalazi zgrada Zeta filma, istekla je juče, pa građevinske mašine mogu intenzivno da počnu rušenje jednospratnice. Podsjetimo i kineska kompanija CRBC dala je nedavno posao na rekonstrukciji puta Bioče -Mateševo preko Lijeve Rijeke kompaniji Carinvest Bata Carević

Carevića. K i n e s k a ko m p a n i j a CCCC, odnosno njena ćeka firma CRBC koju podržava Eksim banka, gradi 41 kilometar autoputa Bar-Boljare, trasu Podgorica-Mateševo. CRBC je preuzela obavezu sanacije ovog puta jer ga je oštetila pre-

vozeći građevinske mašine i materijal za izgradnju auto-puta. Kompanija Carinvest je, prema saznanjima Dnevnih novina, dobila na osnovu referenci i kvalitetne ponude, tako da niko ne dovodi u pitanje da li će posao obaviti na pravi način. Put od Bioča preko Lijeve Rijeke do Mateševa je u očajnom stanju i od otvaranja 1904. godine do danas ulaganja su bila minimalna. Put u stanju ka-

Oštre kritike DF-a Demokratski front je u više navrata oštro kritikovao sve koji sarađuju sa Mićunovićem, naglašavajući da je on čovjek režima, a u skupštinskoj raspravi o auto-putu poslanici Demokratskog fronta oštro su kritikovali vlast zbog njegove izgradnje.

kvom je nije bezbjedan za saobraćaj, prekriven je brojnim rupama, na pojedinim mjestima ni nema asfalta, urušavaju se potporni zidovi, zbog čega su česte saobraćajne nezgode. Na to je često podsjećao i funkcioner Demokratskog fronta Zoran Lakušić koji je kritikovao vlast zbog lošeg odnosa prema ovoj dionici i žiteljima mjesta iz Bratonožića i Lijeve Rijeke. Kompanija Carinvest ima zadatak da u potpunosti rekonstruiše ovu dionicu kako bi mještanima ovih krajeva obezbijedili bezbjedan dolazak do svojih kuća. Ovaj put inače koristi veliki broj stanovnika i turista u ljetnjem periodu.

MILAČIĆ I JOKOVIĆ SA SASTANKA PORUČILI

Opozicija da prestane sa ratovanjem Sa sastanka

Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić i predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković pozvali su kolege iz opozicije da se “okanu međusobnog ratovanja, te da sve svoje snage, ako ne već jedinstveni, onda

makar složni, usmjere ka buđenju apstinenata, ali i ka konačnoj demokratizaciji društva, odnosno smjeni vlasti”. Na sastanku je konstatovano da će, ukoliko se nastavi praksa ratovanja, a ne konstruktivnih i kolegijal-

nih razgovora u cilju prevazilaženja nesuglasica, te i, na kraju, konačne smjene vlasti – na gubitku će biti, prije svega, opozicioni glasači željni promjena, pa tek onda i opozicione partije. R.P.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.15430 0.89043 131.460 1.13540 75.4537 118.427 7.43160

au = 1,197.56

aG=14.61

PURIšIć na KOnFEREncIjI U BUdVI

Reforma tržišta rada uslov za rast ekonomije Refome na tržištu rada i u oblasti socijalne politike, značajne su kako sa aspekta stvaranja uslova za rast i održivost ekonomije jedne države, tako i sa aspekta svake porodice i pojedinca, ocijenio ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić. On je juče u Budvi govorio na regionalnoj konferenciji „Reforma tržišta rada na Zapadnom Balkanu i u Turskoj – Povećanje broja i bolja radna mjesta za inkluzivan rast i prosperitet“, a koju je organizovala Evropska komisija. „U Crnoj Gori su neophod-

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

montEnEgRo berza

ekonomija PlEmEnItI metali

KuRSnA lista

ne strukturne reforme kako bi tržište rada efikasno funkcionisalo i bilo prilagođeno brzim globalnim promjenama. U tom procesu je potrebno voditi računa o socijalnoj dimenziji, koja podrazumijeva jednake mogućnosti, pravedne uslove, socijalnu zaštitu i inkluziju“, dodao je on. K.J.

U Crnoj Gori su neophodne strukturne reforme kako bi tržište rada efikasno funkcionisalo i bilo prilagođeno brzim globalnim promjenama

Naziv TECG PROK HIBP INSM JGPK

Najveći promet CijeNa 1,5000 5,0000 695,0000 32,0001 11,5000

KoličiNa 7.000 1.650 9 41 100

obim u € 10.500,0000 8.250,0000 6.255,0000 1.312,0000 1.150,0000

PromjeNa -1,48% 0,00% 0,00% 0,00% -0,17%

Skupština akcionara CGES-a Akcionari Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) odlučivaće 31. oktobra, na vanrednoj sjednici Skupštine akcionara kompanije o eventualnom zalaganju imovine kojom bi se obezbijedila kolaterala za državnu garanciju koju Crna Gora treba da izda kao pokriće za kredit kod Njemačke razvojne banke (KfW). Prema izvještaju o poslovanju poslovni prihodi kompanije su na kraju juna dostigli 16,67 miliona eura i bili su 7,3 odsto veći nego u uporednom periodu. r.e.

Na osnovu člana 80 Zakona o insolventnosti privrednih društava (Sl. List RCG br. 6/02 i 2/07) i rješenja Privrednog suda Bijelo Polje St. Br 46/07 od 26.09.2007. godine, stečajni upravnik DOO ’’Obnova’’ u stečaju Pljevlja nakon izvršene procjene vrijednosti imovine stečajnog dužnika

Obavještava Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore Podgorica, dužnika, sve povjerioce, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri pordaje cjelokupne imovine DOO ’’Obnova’’ u stečaju Pljevlja i istovremeno na osnovu člana 80 Zakona o insolventnosti privrednih društava, objavljuje OGLAS O PORDAJI CJELOKUPNE IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA GP ’’OBNOVA’’ DOO U STEČAJU PLJEVLJA JAVNIM NADMETANJEM Predmet prodaje je cjelokupna imovina stečajnog dužnika koju čini: 1.Poslovni prostor Ul. ‚‚Druge Proleterske‚‚, LN 3170 KO Pljevlja, PD 25, površine 59 m2, po početnoj cijeni 19.355,92 €; 2.Poslovni prostor Ul. ‚‚Druge Proleterske‚‚, LN 3170 KO Pljevlja, PD 26, površine 59 m2, po početnoj cijeni 18.878,32 €; 3.Poslovni prostor Ul. ‚‚Druge Proleterske‚‚, LN 3170 KO Pljevlja, PD 27, površine 61 m2, po početnoj cijeni 20.298,63 €; 4.Poslovni prostor Ul. ‚‚Druge Proleterske‚‚, LN 3170 KO Pljevlja, PD 28, površine 61 m2, po početnoj cijeni 15.903,77 €; 5.Poslovni prostor Ul. ‚‚Vuka Karađžića‚ ‚,LN 3165 KO Pljevlja, PD 23, površine 31 m2, po početnoj cijeni 20.922,30 €; 6.Stovarište -privremeni objekti Radosavac, LN 1714 KO Pljevlja, površine 306 m2, po početnoj cijeni 8.466,15 € Usmeno javno nadmetanje radi prodaje cjelokupne imovine stečajnog dužnika obaviće se dana 26.10.2018. godine, sa početkom u 12 časova, u poslovnim prostorijama stečajnog dužnika u Pljevljima ‚‚Vuka Karađžića ‚‚. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja ispunjavaju uslove za sticanje imovine a koja uplate depozit za učešće na javno nadmetanje u visini od 10 % od početne cijene na žiro račun stečajnog dužnika br .510-21431-58. Imovina se prodaje u viđenom stanju i prema evidenciji uprave za nekretnine , bez prava na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu, a prednost imaju ponude za cjelokupnu imovinu. Postupak prodaje je validan i za slučaj da na javno nadmetanje pristupi makar jedan ponuđač koji zadovolji uslove predviđene ovim oglasom. Ponuđač za koga se utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu u svim elementima ponude proglasiće se kupcem, o čemu će stečajni upravnik donijeti posebnu odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od 5 dana od dana održanog nadmetanja. Kupac (izabrani ponuđač) u roku od 10 dana će sa stečajnim dužnikom zaključiti ugovor o kupoprodaji, nakon pravosnažnosti odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, kojim će se definisati prava i obaveze. Svi troškovi vezani za prodaju, prenos i uknjižbu imovine u cjelosti padaju na teret kupca (izabranog ponuđača). Uplaćeni depozit ostalim ponuđačima vratiće se u roku od 10 dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, a depozit izabranog ponuđača zadržava se i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Ukoliko kupac (izabrani ponuđač) ne zaključi ugovor ili ne uplati razliku do ponuđene kupoprodajne cijene iz ovog oglasa gubi pravo na povraćaj depozita. Stečajni upravnik zadržava pravo da ne proglasi najpovoljnijeg ponuđača, ukoliko ponude ne odgovaraju uslovima iz oglasa ili nijesu u skladu vrijednosti imovine koja je predmet prodaje. Zainteresovana lica mogu izvršiti razgledanje imovine koja je predmet prodaje u prisustvu ovlašćenog lica stečajnog dužnika uz prethodni dogovor o terminu razlgedanja imovine Bliže informacije mogu se dobiti na telefon 069 043-622 . Pljevlja, 28.09.2018. godine, 156/15-280918/1 Stečajni upravnik

Miomir M. Mugoša

ISTRaŽIVanjE OTVOREnOSTI InSTITUcIja

Poreska uPrava najbolje rangirana Poreska uprava (PU) je, prema istraživanju otvorenosti institucija izvršne vlasti u regionu i Crnoj Gori, najbolje rangirana u obuhvaćenom uzorku organa uprave. Iz PU je saopšteno da se Centar za demokratsku tranziciju i regionalnih partnera iz nevladinog sektora, koji je sproveo istraživanje, bavio ocjenom indeksa otvorenosti vlada zemalja Zapadnog Balkana sa ministarstvima i organima uprave sa aspekta ispunjavanja četiri principa - transparentnosti, pristupačnosti, integriteta i učinkovitosti. “Izrađenom analizom, koja je nedavno prezentovana, prepoznate su oblasti u kojima je neophodno dalje una-

pređenje, kao što su transparentnosti i komunikacija, trošenje državnog budžeta i percepcija vlasti od građana. Analiza precizira set preporuka za poboljšanje indeksa otvorenosti institucija, koje obuhvataju redovno ažuriranje internet stranica i upotrebu društvenih mreža kao sredstva komunikacije, veći opseg omogućavanja slobodnog pristupa informacima, te proaktivnije objavljivanje organizacionih i finansijskih informacija o radu institucija”, kazali su iz PU na čijem je čelu Miomir M. Mugoša. PU, u ispitivanju uzorka, ostvarila indeks otvorenosti od 72,5 odsto, što je dvostruko više u poređenju sa prosjekom koji iznosi 32 odsto. R.E.

EVROPSKI TURISTIČKI FORUM U BEČU

U fokusu trendovi i strateško planiranje

Crnogorska delegacija, koju je na Evropskom turističkom forumu u Beču predvodio državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović, sa kolegama razmijenili su mišljenja o budućim trendovima i strateškom planiranju održivog

turizma, kao i mogućnostima izlaska u susret očekivanjima turista. Na forumu, koji je završen juče, neke od tema ticale su se navika turista i načina izbora destinacije, značaja dobre infrastrukture, upravljanja resursima i osiguranja dodatne vrijednosti.

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

Naziv LUBA PROK TITI INSM HIBP

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

PromjeNa

0,2190 5,0000 2,0003 32,0001 695,0000

2.000 1.650 154 41 9

438,0000 8.250,0000 308,0500 1.312,0000 6.255,0000

9,99 0,00 0,00 0,00 0,00

Naziv PREN ZETP TECG TREN-O JGPK

ekonomija gubitnici

CijeNa 0,5900 0,5600 1,5000 0,0419 11,5000

KoličiNa 500 1.000 7.000 10.000 100

obim u € 295,0000 560,0000 10.500,0000 419,0000 1.150,0000

PromjeNa -6,35 -1,75 -1,48 -0,24 -0,17

ZA GRADNJU PRIORITETNE DIONICE AUTO-PUTA DO 30. SEPTEMBRA

Kinezima od početka godine isplaćeno 105,02 miliona eura Na kraju godine će se utvrditi da li su ukupno povučena sredstva u skladu sa Zakonom o budžetu za ovu godinu

Država je od početka godine do kraja septembra kineskoj kompaniji China Road and Bridge Corporation (CRBC) ukupno isplatila 105,02 miliona eura za gradnju prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva finansija. Od tog iznosa, kako su objasnili, iz kredita Chinese Exim banke je isplaćeno 89,27 miliona eura, odnosno 122,46 miliona dolara, dok je iz budžeta izdvojeno 15,75 miliona eura. “Najviše novca je isplaćeno u martu i to 17.449.496,11 eura”, naveli su iz Ministarstva. Na pitanje našeg lista koliko je to u odnosu na plan Vlade, odgovorili su da dinamika povlačenja sredstava koja su obezbijeđena, kako iz kredita, tako i iz budže-

Najzahtjevniji objekat na prvoj dionici auto-puta, gradnja rasponske konstrukcije mosta Moračica, kako je ranije saopšteno Dnevnim novinama iz CRBC-a, biće završena do aprila naredne godine

ta zavisi od dinamike terenskih radova. “Na kraju godine će se utvrditi da li su ukupno povučena sredstva u skladu sa Zakonom o budžetu za 2018. godinu”, istakli su iz Ministarstva. Podsjetimo, ugovor o kreditu sa kineskom bankom u vrijednosti od 688,16 miliona eura potpisan je u dolarima prema fiksnom kursu, koji je u tom trenutku određen na 1,37 dolara.

■ Moračica Najzahtjevniji objekat na prvoj dionici auto-puta, gradnja rasponske konstrukcije mosta Moračica, kako je ranije saopšteno Dnevnim novinama iz CRBC-a, biće završena do aprila naredne godine. Do sada je izliveno prvih desetak od ukupno 960 metara rasponske konstrukcije, čija se gradnja izvodi u vazduhu, po segmen-

Most Moračica biće spojen do aprila iduće godine

tima. Na svih pet stubova mosta završen je prvi segment radova na rasponskoj konstrukciji. Most, koji će biti najveći na prostoru bivše Jugoslavije, trenutno grade 152 kineska radnika. Na trasi dugoj 41 kilometar, osim Moračice, biće izgrađeno još 19 mostova. Kada je riječ o tunelima, do kraja februara njih je probijeno ukupno šest - Mrke, Klopot, Vilac, Jabučki krš, Mrki krš i Mala trava, što čini

Iz kredita Chinese Exim banke je isplaćeno 89,27 miliona eura dok je iz budžeta izdvojeno 15,75 miliona eura oko 13,4 kilometara probijenih tunela na prioritetnoj dionici. Na trasi auto-puta, dugoj 41 kilometar, angažovano je oko 2.967 radnika.

■ Finansiranje Izgradnja prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, Smokovac-Uvač-Mateševo, finansira se u iznosu do 85 odsto iz sredstava kredita kod kineske Exim banke i 15 odsto iz budžeta Crne Gore. Cijena auto-puta, po ugovoru potpisanom u februaru 2014, iznosi 809,6 miliona eura, što je po kilometru 19,7 miliona. Što se tiče preostale dvije dionice, koje će crnogorski auto-put povezati sa Srbijom, CRBC je već pokazao interesovanje za njihovu gradnju, što je potvrđeno potpisivanjem memoranduma sa Vladom u martu. CRBC je tako pokazala da je prva zainteresovana kompanija da sa Vladom uđe u privatno-javno partnerstvo oko nastavka realizacije projekta najznačajnijeg infrastrukturnog projekta u državi. D.J.

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

EKONOMIJA

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

PREZENTACIJE MINISTARSTVA JAVNE UPRAVE NA INFOFEST 2018

Ministar finansija Francuske Bruno Le Maire upozorio je Vladu Italije da su budžetska pravila EU ista za svih 19 članica eurozone. On je, na mjesečnom sastanku ministara finansija eurozone u Luksemburgu, kazao da su ta pravila ista za svaku državu, jer im predstoji zajednička budućnost. Ministar finansija Italije, Giovanni Tria rekao je da njegove kolege iz drugih zemalja eurozone treba da ostanu smirene i sačekaju njegovo objašnjenje o predlogu italijanskog budžeta.

NOVA RJEŠENJA ZA DIGITALIZACIJU TRŽIŠTA

Bruno Le Maire

Amazon povećao zaradu Kompanija Amazon povećala je minimalnu platu za svoje američke radnike na 15 dolara po satu. Povećanje će, kako je juče saopšteno, početi narednog mjeseca i to za 350.000 radnika, što uključuje puno radno vrijeme, honorarno zaposlenje, privremene i sezonske poslove. Amazon ima više od 575.000

zaposlenih širom svijeta. Plata u toj kompaniji zavisi od lokacije. Početna zarada je 10 dolara po satu u skladištu u Austinu, u Teksasu, a 13,50 dolara po satu u Robinsvilleu u New Jerseyu. Prosječna zarada zaposlenih je prošle godine iznosila 28.446 dolara, što obuhvata zaposlene sa punim radnim vremenom, honorarno i privremeno.

Ministarstvo javne uprave u okviru programa 25. Festivala informatičkih dostignuća – INFOFEST organizovala je panel o interoperabilnim rješenjima za javnu administraciju i prezentaciju o digitalnom identitetu i Nacionalnom identifikacionom dokumentu. „Crna Gora je 29. maja pristupila ISA2 programu, koji razvija standardizovana interoperabilna rješenja i pruža neposrednu podršku razvoju interoperabilnosti i servisa, za prekograničnu primjenu, čime daje suštinski doprinos jedinstvenom digitalnom tržištu. Učešćem u ovom programu Crna Gora je dobila mogućnost da zajedno sa zemljama članicama EU koristi postojeća rješenja, kao i da da doprinos realizaciji novih“, precizirano je tokom rasprave o ovom tipu rješenja, te potcrtano da informacione tehnologije, interoperabilnost, elektronska uprava i otvoreni podaci predstavlja-

Obuka za službenike PU

Plata je povećana za 15 dolara po satu

Novi menadžment Fiata Novi izvršni direktor kompanije Fiat Krajsler automobili Majk Menli objelodanio je promjene u menadžmentu, samo dva mjeseca nakon što je preuzeo tu poziciju. Menli je objavio da će umjesto njega na čelu brenda Džip od sada biti direktor brenda Alfa Romeo Kuniskis, Tim Kuniskis dok će Rajd Bigland postati direktor brenda Ram. U Evropi, tehnički direktor FCA Harald Vester pre-

uzima odgovornost za premijum brend Maserati, dok je Pjetro Gorlije sada zadužen za poslovanje FCA u Evropi, čime će zamijeniti Alfreda Altavilu, koji je podnio ostavku nakon što je Menli dobio vodeću poziciju u kompaniji. Ermano Ferari je postavljen za izvršnog direktora Fijatovog sektora za proizvodnju dijelova Manjeti Mareli, koji treba da bude odvojen u posebnu firmu.

Pomoćnik direktora u Sektoru za ljudske resurse Ventura Moreno ove nedjelje boravi u Poreskoj upravi (PU) u cilju pripremanja zaposlenih koji će u narednom periodu obučavati poreske službenike. Obuka se, kako je saopšteno, sprovodi po Train the trainer metodi, kroz koju će učesnici steći kompetence i unaprijediti vještine prezentovanja i prenošenja znanja. “Obučavanje će, kako se dodaje, proći osam službenika odabranih sa nivou centrale, ali i iz područnih jedinica iz južne i sjeverne regije države, cijeneći značaj jačanja ljudskih resursa i unapređenja kompetenci cjelokupnog kadra”, kazali su iz PU. Projekat Podrška Poreskoj upravi je prvi twinning projekat PU. R.E.

UVOĐENJEM NID-A I NOVE ID KARTICE BIĆE OMOGUĆENO RJEŠAVANJE PITANJA POPUT IDENTITETA, GRANIČNE KONTROLE, POREZA I LICENCI ju „osnove za unapređenje rada javne uprave, dalju modernizaciju i transparentnost, povećanje efikasnosti i kvaliteta usluga javne uprave“. Tokom prezentacije na temu digitalnog identiteta i

(NID), s akcentom na pitanja slobode i povjerenja, državni sekretar Dejan Abazović naveo je potrebu ostvarivanja ovakvog tipa pravnog identiteta na globalnom nivou, ali i dalji razvoj digitalnog društva. Prema njegovim riječima, uvođenjem NID-a i nove multifunkcionalne ID kartice biće omogućeno rješavanje pitanja poput identiteta, granične kontrole, poreza i licenci. K.J.

TELEKOM PREDSTAVIO NOVI SERVIS

Brand plus za efikasnije poslovno odlučivanje

Predstavnici Telekoma na Infofestu Crnogorski Telekom predstavio je servis Brand puls namijenjen podršci u odlučivanju poslovnim korisnicima u oblasti marketinga, trgovine, proizvodnje, medija i finansija. Iz kompanije su kazali da je riječ o inovativnom rješenju Telekoma i Ipsosa koji poslovnim korisnicima pruža obilje informacija i opštih indikatora vezanih za potroš-

nju, kupovne navike i stil života potrošača u Crnoj Gori. “Brand puls je rezultat obimnog istraživanja nad 1.500 domaćinstava u Crnoj Gori i pokriva više od 70 kategorija robe široke potrošnje u oblasti ishrane, higijene, medikamenata, kućne tehnike i mnogih drugih”, rekli su iz Telekoma koji je novi servis predstavio na ovogodišnjem Infofestu. R.E.

⌦-------------------------------------------Obučavanje će proći osam službenika odabranih sa nivou centrale

BRAND PULS POKRIVA VIŠE OD 70 KATEGORIJA ROBE ŠIROKE POTROŠNJE U OBLASTI ISHRANE, HIGIJENE, MEDIKAMENATA, KUĆNE TEHNIKE I MNOGIH DRUGIH

--------------------------------------------⌦

9 Branimir Gvozdenović na Samitu 100 BizniS lidera Jie SRIJEDA, 3. 10. 2018.

ekonomija

Crna Gora je investicioni centar Zapadnog Balkana J

edna od najvažnijih stvari koju treba da zajednički gradimo jeste politička stabilnost, jer i najmanji problemi odvlače investitore koji su veoma zainteresovani da dođu u region, kazao je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović i potcrtao da je Crna Gora na tom polju mnogo uradila, te da drugi treba da slijede njen uspješan primjer.

Govoreći o učešću na Samitu 100 biznis lidera Jugoistočne Evrope, koji je protekla dva dana održan u Beogradu, on je kazao da takvi skupovi značajno utiču na ubrzanje procesa i stvaranju neophodne sinergije između politike i biznisa. Tokom regionalnog panela, podsjećajući na činjenicu da je Crna Gora lider u investicijama po glavi stanovnika, on je ukazao na povoljnosti i ambijent stvoren sa ciljem privlačenja ulaganja, uključujući poreske i druge povoljnosti, koje su u oblasti turizma rezultirale otvaranjem više od stotinu novih hotela u prethodnih pet godina u Crnoj Gori. Kako je kasnije izjavio, na skupu su predstavljeni rezultati i aktivnosti vezane za ubrzani turistički razvoj, što treba da bude putokaz kako treba zajednički raditi na jačanju čitavog

Branimir Gvozdenović

U nastUpU ka Udaljenim emitivnim tUrističkim tržištima moramo ponUditi jedinstveni tUristički proizvod, a na državama regiona je da U što kraćem rokU finalizUjU ranije započete aktivnosti

regiona. „Prostor Mediterana daje mogućnost da se u narednih desetak godina obezbijedi dolazak još 100 miliona turista i to je velika šansa“, dodao je on. Gvozdenović je podsjetio kako je naša zemlja i prije formalnog članstva u NATO prošle godine, bila prepoznata kao sigurna investici-

ona destinacija i da potencijalni investitori mogu računati na podršku svih segmenata crnogorskog društva. „Uz sve pogodnosti za investiranje, a uzimajući u obzir odličan geografski položaj, Crna Gora je na neki način već investicioni ‘hub’ za regionalno i šire tržište“, istakao je i dodao da se radi na kreiranju još povoljni-

jeg ambijenta za poslovanje i investiranje u Crnoj Gori. „U narednom periodu država i lokalne uprave će raditi na drugim preduslovima koji će dovesti nove investitore i učiniti njihove investicije isplativim u što kraćem periodu. U nastupu ka udaljenim emitivnim turističkim tržištima moramo ponuditi jedinstveni turistički proizvod, a na državama regiona je da u što kraćem roku finalizuju ranije započete aktivnosti“, zaključio je Gvozdenović. Takođe je pozvao države regiona koje imaju viškove struje, da je izvoze preko Crne Gore, zbog novih mogućnosti koje su otvorene energetskim povezivanjem sa Italijom. „Druga tema o kojoj smo dosta govorili, a veoma je važna, jesu digitalna ekonomija i njena infrastruktura. To je, takođe, jedna od značajnih mogućnosti zemalja koje planiraju da uđu u EU i da ubrzaju procese pristupanja“, pojasnio je potpredsjednik Skupštine. On je naveo prognozu Ekonomskog instituta iz Varšave prema kojem, zahvaljujući dobrom korišćenju inovacija i upravljanju informacionim tehnologijama, u svakoj zemlji regiona može doći do godišnjeg rasta BDP-a od dva odsto – pod uslovom da na tome zajednički radi cijeli region. K.J.

Knežević: Evropa da pomogne regionu Učestvujući na Samitu 100, čija je centralna tema bila digitalna transformacija i kako da region iskoristi četvrtu industrijsku revoluciju, predsjednik Atlas grupe i član Borda ove manifestacije Duško Knežević je podsjetio na velike migracije. „Iz regiona se od 2000. godine iselilo četiri miliona ljudi, među kojima najviše mladih i

visokoobrazovanih“, kazao je Knežević. On je pozvao Evropu da pomogne u rješavanju tog problema, jer Balkan „nema snagu da sam to uradi“. Na pomenutom panelu rečeno je da će investicije privrednika u digitalnu transformaciju imati trajnu vrijednost, jer će ona biti sve više izražena u društvu. Takođe se čulo

da postoje akcioni planovi koji će omogućiti harmonizaciju priznavanja dokumenata i sertifikata u regionu, te zajedničke kontrole na granici usmjerene na skraćivanje vremena i smanjenje troškova spoljne trgovine. Privatni sektor je, uz to, prepoznat kao pokretačka snaga ovih procesa i glavni kontrolor implementacije dogovorenog.

Učesnici panela

hronika

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

u saobraćajniM nezgodaMa kod bijelog Polja i Mojkovca

Desetoro povrijeđenih u Dva uDesa

U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila juče oko 15.30 časova u mjestu Gubavač, na lokalnom putu Bijelo Polje-Bistrica, povrijeđeno je pet osoba. Kako saznaju Dnevne novine, iz za sada neutvrđenih razloga došlo je do sudara vozila „golf 4“(BP BG 841) kojim je upravljala Azra Pućurica (32) i „golf 3“ (BP BE 178) koji je vozio Malić Bojadžić (58). Osim voza-

ča Bojadžića i Pućurice, povrijeđena je njena kćerka E.P.(12), sin E.P.(9) i saputnica A.G.(23). Rukovodilac bjelopoljske hitne službe dr Besim Kadić kazao je DN da su odmah po saznanju za udes, pošli da ukažu pomoć povrijeđenima. „Neke od povrijeđenih preuzeli smo u putu jer su transportovani privatnim vozilom.Prema prvim pokazate-

Neke od povrijeđeNih preuzeli smo u putu jer su traNsportovaNi privatNim vozilom.prema prvim pokazateljima Niko od povrijedjeNih Nije životNo ugrožeN. upućeNi su Na dalji tretmaN u urgeNtNi blok i NakoN obavljeNih pretraga zNaće se iNteNzitet Njihovih povreda

Nezgoda u mjestu Gubavač ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 19.10.2018. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Rosaks Trade DOO Nikšić koje su upisane u listu nepokretnosti br. 3363 KO Nikšić, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: * katastarska parcela br. 2996, plan 16, skica 61/85, koja po načinu korišćenja predstavlja zgrade u trgov. ugost. i turizmu, broj zgrade 1, površine 424 m2, * katastarska parcela br. 2996, plan 16, skica 61/85, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište, površine 206 m2, * katastarska parcela br. 4732, plan 16, skica 53/04, koja po načinu korišćenja predstavlja građevinsku parcelu, povrsine 1284 m2 i * zgradu u trgov. ugost. i turizmu, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli br. 2996, spratnost P, povrsine 340 m2. Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na drugoj prodaji iznosi 89.753,50 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Rosak Trade DOO Nikšić na dan 30.10.2017. godine iznosi 45.832,18€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 18.10.2018. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 067/412-393. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

ljima niko od povrijeđenih nije životno ugrožen. Upućeni su na dalji tretman u Urgentni blok Opšte bolnice i nakon obavljenih pretraga znaće se intenzitet njihovih povreda“, kazao je dr Kadić. Samo dva sata kasnije takođe pet osoba je povrijeđeno u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u na magistralnom putu Kolašin -Mojkovac u mjestu Sjerogošte.

Kako DN nezvanično saznaju, dva lica su prebačena u Dom zdravlja Bijelo Polje, dok su tri lica upućena prema Podgorici. Iz kolašinske policije nijesmo uspjeli saznati imena povrijeđenih niti težinu zadobijenih povreda. Saobraćaj na ovom dijelu puta bio je obustavljen sat vremena zbog čega su se stvorile ogromne kolone automobila. B.Č.-Z.B.

Nezgoda u mjestu Sijerogošte

suđenje za ubistvo Medina

pavlović će svjedočiti o svojim saznanjima

Privođenje Ulame Vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim predsjedava sutkinja Vesna Moštrokol, prihvatilo je juče predlog tužioca da se u svojstvu svjedoka u postupku protiv Vladimira Ulame i Darka Mijovića koji se terete za ubistvo Petrovčanina Nemanje Medina 8. jula 2016, sasluša Ilija Pavlović, njegova djevojka i majka. Naime, na prethodnom pretresu tužilac VDT-a Željko Tomković tražio je da se Pavlović sasluša na okolnosti saznanja o Medinovom ubistvu, a vijeću je priložio krivičnu prijavu Pavlovića u kojoj se navodi da

on ima ta saznanja. Tada je predložio i saslušanje Pavlovićeve majke i djevojke, koje su ga posjetile u ZIKS-u kada je došlo do tuče između njega i Vladimira Ulame. Pavloviću se, inače, sudi u postupku za ubistvo Đorđa Borete i Dragana Zečevića, a pred Osnovnim tužilaštvom je formiran predmet protiv Ulame po prijavi Plavlovića zbog ugrožavanja sigurnosti. Vještak za telekomunikacije Predrag Boljević iznijeće mišljenje i predstaviti nalaz na narednom pretresu, zakazanom za 9. oktobar. Bo.B.

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

hronika

podignuta optužnica protiv 19 članova kriminalne grupe

Osim ubistva, planirali Otmice, razbOjništva... Optužnica protiv 19 članova kriminalne grupe koji se terete za ubistvo Miloša Šakovića i Radivoja Jovanovića 31. marta 2018. godine u centru Podgorice, kao i zbog stvaranja kriminalne organizacije, nedzvoljenog držanja oružja, razbojništva, šverca droge, juče je dostavljena Višem sudu. Kako su saopštili iz Višeg suda ročište radi ispitivanja i ocjene zakonitosti i opravdanosti navedene optužnice biće zakazano u zakonskom roku. Ubistvo Šakovića se dogodilo usred dana u lokalu “Forum” u centru Podgorice, kada je slučajno stradao i 41-godišnji Radivoje Jovanović. Osim Marka Jovanovića koji je optužnicom označen kao direkni egzekutor, a koji se nalazi u bjekstvu, optužnicom su obuhvaćeni i Predrag i Janko Vukadinović, Kristina Brnović, Dragoljub Ćetković, Lazar Raičević, Đurađ Lončar, Arnel Mandić, Miloš Božović, Željko Đukić, Drago Vukčević, Balša Todorović, Radoš Popović, Smail Lekić, Aleksandar Dropo, Marko Rnković, Lidija Bulatović i Tomo Orović. Kako se navodi u optužnici

Mjesto ubistva Šakovića i Jovanovića u koju su imale uvid Dnevne novine, okrviljeni su prihvatili članstvo u kriminalnoj organizaciji koju je formirala za sada neidentifikovana osoba, a svaki član ove kriminalne organizacije je imao unaprijed određen zadatak i ulogu. Njihovo djelovanje je planirano na duže vrijeme, uz primjenu tačno određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline. Tako se Marko Jovanović tere-

ti da je izvršio ubistvo Šakovića, dok se braća Vukadinović optužuju da su doveli Jovanovića do centra grada, gdje su ga na određenoj lokaciji čekali nakon izvršene likvidacije. Osim toga, Vukadinovići se terete da su vrbovali ostale članove kriminalne grupe. Okrivljeni Božović i Lekić su imali zadatak da postupaju po nalozima i uputstvima ostalih članova kriminalne organi-

zacije, učestvuju u skrivanju, prevozu i čuvanju vatrenog oružja i municije. Obaveza im je, prema navodima optužnice, bila i da prodaju oružje, preuzimaju novac od prodaje i prenose poruke između članova organizacije. Iz Tužilaštva navode da je Božović u martu ove godine od Janka Vukadinovića nabavio četiri puške dvije lovačke i dva karabina. Zadatak Arnela

Mandića, prema optužnici, bio je da po nalogu članova kriminalne organizacije obezbjeđuje prostor u kojem je trebalo da se skladišti oružje, droga i hemijske supstance namijenjene za proizvodnju droga. Osim učešća u preprodaji droge, zadatak Lazara Raičevića bio je, prema navodima optužnice, skrivanje predmeta krivičnih djela, obezbjeđivanje vozila koja su korištena u krivičnim djelima, nabavka i skladištenje oružja za potrebe kriminalne organizacije. Okrivljeni Radoš Popović koji je, kako se navodi, osim nabavke, skladištenja, preprodaje droge i oružja, bio “zadužen za izviđanje terena, razbojništva i utjerivanje dugova”, dok su Balša Todorović i Marko Rnković imali su zadatak da nabavljaju i dostavljaju kriptovane telefona članovima kriminalne organizacije. Rnković je, osim toga, trebalo da obezbjeđuje smještaj za osobe koje bi kriminalna organizacija otimala, ali i da se bavi iznudom novca. Za nabavku oružja, njegovo skladištenje, transportnu prodaju bili su zaduženi Željko Đukić i Drago Vukčević. N.P.

odloženo suđenje u slučaju ª carineº

Čeka se odluka o optužnici protiv Mugošinih saradnika Suđenje nekadašnjem gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši, koji se tereti da je zloupotrebom službenog položaja oštetio Glavni grad za 6,7 miliona eura u slučaju “Carine”, juče je odloženo u Višem sudu u Podgorici na zahtjev specijalne tužiteljke Sanje Jovićević. Naime, Jovićević je pred vijećem sutkinje Vesne Pean kazala da je SDT podiglo optužnicu protiv Dragana Đukića i drugih, koji su svjedoci u ovom postupku, a o

toj optužnici sud još nije odlučio. Kako je, uz tu optužnicu, podnijet i predlog za spajanje tog postupka sa postupkom protiv Mugoše, sud je našao da nije cjelishodno nastavljati sa glavnim pretresom, zbog čega je i odloženo ročište za 20. novembar. Advokati odbrane Mitar Mugoša i Predrag Đolević bili su protiv odlaganja, jer kako su naveli, to što je SDT podiglo optužnicu ne znači da će biti potvrđena i spojena sa postupkom pro-

tiv njihovog branjenika Mugoše. Prema navodima optužnice SDT-a, navodi se da je optuženi Mugoša u periodu od 25. jula 2007. do 8. maja 2012. godine, kao službeno lice i javni funkcioner, odnosno gradonačelnik glavnog grada, iskorišćavanjem službenog položaja i prekoračenjem granice službenog ovlašćenja, pribavio korist preduzeću “Carine”, a glavnom gradu pričinio štetu od 6,7 miliona eura. Bo.B.

Mugoša sa advokatom

hronika

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

odloženo suđenje kavčanima

AdvokAticA frAnović kAžnjenA sA 500 eurA U Višem sudu u Podgorici juče je odloženo suđenja navodnim pripadnicima kotorskog klana “kavčani” koji se terete za stvaranje kriminalne organizacije, a čiji je vođa prema navodima optužnice Slobodan Kašćelan, a zato što branioci optuženog Stefana Brnovića, advokati Dragoljub Đukanović i Bojana Franović nijesu došli na zakazano ročište. Franović je obavijestila sud da zbog ranije preuzetih obaveza ne može pristupiti suđenju, a sudija Dragoje Jović je kaznio sa 500 eura, navodeći da zakon ne poznaje spriječenost dolaska kao razlog za odlaganje pretresa. Đukanović je obavijestio sud 15 minuta pred početak glavnog pretresa da ni-

je u mogućnosti da pristupi istom zbog zdravstvenih problema, nakon čega je sud naložio da dostavi u roku od tri dana medicinsku dokumentaciju koja to potvrđuje. Suđenje se nastavlja 16. oktobra. Optuženi u ovom postupku su i Zlatko Samardžić, Ilija Dedović, Aleksandra Bogdanović, Đerđ Camaj, Tripo Moškov, braća Igor i Nikola Andrić i Goran Ljubatović. Prema navodima optužnice, “kavčani” se pored stvaranja kriminalne organizacije, terete i za nedozvoljeno držanje oružja, prodaju droge, davanje mita i pranje novca, a osmorica su u bjekstvu i sudi im se u odsustvu - Kašćelan, Igor Božović, Vladimir Božović, Miloš Radonjić, Siniša Vlahović, Aleksandar Đurišić, Igor Đurišić i Davor Prelević. Bo.B.

na proslavi dana policije u Baru

spriječeno više likvidacija, riješeno 90 odsto počinjenih krivičnih djela

Barska policija u prošloj godini i protekloj turističkoj sezoni ostvarila najbolje rezultate do sada. Načelnik Centra bezbjednosti Bar Drago Spičanović, na prijemu koji je organizovan povodom 2. oktobra - Dana policije održan u prostorijama barske policije kazao je da je stanje bezbjednosti u Baru na visokom nivou te da je Centar bezbjednosti Bar u prošloj godini i protekloj turističkoj sezoni postigao najbolje rezultate od kada postoji. “Naši rezultati se pored ostalog najbolje ogledaju u

sprečavanju nekoliko likvidacija koje su bile planirane od kriminalnih grupa, što bi da je realizovano, sigurno izazvalo uznemirenje građana Bara. Takođe, u jeku turističke sezone imali smo preko 90% riješenost krivičnih djela, te rekordan broj zaplijenjena ulične droge i lica lišenih slobode zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola. Sve je to rezultat na koji sam jako ponosan jer smo od jednog grada koji je bio prepoznat po velikom broju kriminalnih grupa postali bezbjedan i siguran grad i za turiste i za mje-

štane”, kazao je Spičanović. Istakao je da su ovi rezultati i te kakav motiv da i dalje nastave istim intenzitetom. “Sa svakodnevnim aktivnostima u sprečavanju izvršavanja težih krivičnih djela na našem području kroz kontrolisanje lica koja a imaju kriminalnu prošlost, tj. bezbjednosno interesantna lica. Na taj način jedino možemo da smanjimo i eliminišemo kriminalna djela i zaustavimo njihove počinioce”, istakao je Spičanović, pozdravljajući zvanice iz političkog, javnog, i društvenog života Bara. A.Lj.

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

hronika

svečana akademija povodom 2. oktobra dana policije

MUP i Policija će Uvijek biti na branikU države

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić poručio je sinoć na svečanoj akademiji posvećenoj 2. oktobru, Danu policije, da su pripadnici MUP-a i Uprave policije djelujući u različitim periodima utkali dio svojih života u procese koji su doveli do slobodne, nezavisne i demokratske Crne Gore i da će MUP i UP biti na braniku države i svojim primjerom štititi najveće vrijednosti multietničke, demokratske i evropske Crne Gore. Direktor policije Veselin Veljović je istakao da ma koliko rezultati bili dobri, uvijek se može raditi više i bolje za građane, institucije i državu. Nuhodžić je kazao da je 2. oktobar datum koji obavezuje pripadnike MUP-a i Uprave policije da, svako u dijelu svoje odgovornosti, pruži doprinos jačanju građanskih principa i demokratije. “Svjesni odgovornosti koju ste, kao pripadnici MUPa i Uprave policije, preuzeli u ovom vremenu, ovaj praznik doživljavamo kao dan u kome ćemo, s našim prijateljima i saradnicima, sumira-

ti godišnje rezultate. Ali, isto tako, prisjetiti se svih onih pregalaca koji su na različitim pozicijama i u različitim periodima, doprinosili afirmaciji našeg ministarstva. Svima pojedinačno dugujemo zahvalnost na privrženosti svom poslu i posvećenosti državi Crnoj Gori i njenim vrijednostima. Vi ste utkali dio svojih života u procese koji su doveli do slobodne,

Jačanje bezbjednosti državnih granica

Neophodno je jačanje bezbjednosti državnih granica Crne Gore i Srbije tokom ljetnje i zimske turističke sezone, u čemu značajnu ulogu imaju zajedničke patrole, ocijenjeno je na jučerašnjem sastanku ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića, direktora Uprave policije Ve-

selina Veljovića, ministra unutrašnjih poslova Srbije Nebojše Stefanovića i predsjednika Opštine Tivat Siniše Kusovca. Stefanović i pomoćnica ministra i šefica kabineta Katarina Tomašević sa saradnicima u Crnoj Gori borave povodom 2. oktobra – Dana unutrašnjih poslova Crne Gore. Z.K.

nezavisne i demokratske Crne Gore i njene sveukupne sigurnosti. Izgradnja međusobnog povjerenja za nas je i cilj i obaveza. Želimo da našoj Crnoj Gori u trajno nasljeđe ostavimo mir i stabilnost. Vladi Crne Gore nema prečeg zadatka i humanije dužnosti“, rekao je ministar Nuhodžić. On je istakao da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije svakodnevno djeluju u pravcu ostvarenja strateških državnih interesa, da je ideal slobodan pojedinac i da čuvajući tu vrijednost MUP i UP jačaju „temelje demokratske i evropske Crne Gore, koja je siguran dom svim njenim građanima, zajednička multietnička kuća, otvorena i bezbjedna“. Direktor Uprave policije Veselin Veljović je naveo da

strateškom vizijom, operativnim djelovanjem i konkretnim rezultatima policija pokazuje da poznaje svoj zanat i da je spremna da odgovori zahtjevima građana. “Nije ni mjesto ni vrijeme da dajemo detaljnije ocjene i pravimo analize, ali jeste da kažemo sebi da, ma koliko rezultati bili dobri, uvijek možemo raditi više i bolje za građane, instituciju i državu”, kazao je Veljović. On je istakao da su, zahvaljujući partnerskoj saradnji, zajedno sa policijama drugih država, riješili veliki broj krivičnih djela, među kojima i najtežih, kod nas i u inostranstvu. Takođe je naveo da je za bezbjednost građana značajna saradnja i svih bezbjednosnih službi naše države. “Važno je da pripadnici

Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova i svi drugi subjekti u sistemu bezbjednosti prepoznaju svoju ulogu i snagu i da hrabro, odlučno, posvećeno, požrtvovano i blagovremeno izvršavamo povjerene poslove i zadatke. Posebno iskazujem neophodnost da odlučnost pokažemo prema svim licima iz oblasti organizovanog kriminala. Zajedničko djelovanje i zajednički odgovor svih nas je i jedini mogući kada govorimo o borbi protiv svih devijantnih ponašanja”, kazao je direktor policije. On očekuje od svih policijskih službenika da hrabro, stručno i timski izvršavaju postavljene zadatke, promovišući pozitivne vrijednosti crnogorskog policajca, poštujući istoriju, iskazujući lojalnost prema svojoj službi, građanima i državi, ne žaleći ni svoj život u toj misiji kao rijetko kojoj profesiji. “Rezultati koji su postignuti, a koji u narednom periodu moraju biti još bolji, zasluga su svih operativnih cjelina Uprave policije, sektora, centara i odjeljenja bezbjednosti, Forenzičkog centra, Specijalne antiterorističke jedinice, Posebne jedinice policije i drugih organizacionih cjelina. Svjesni uspjeha, ali i dobronamjernih kritika, analiziramo postignuto i konstatujemo koji djelovi sistema ne daju očekivane rezultate. Kadrovskim i drugim promjenama činimo sve da te cjeline jačamo i učinimo efikasnijim”, kazao je Veljović. Takođe je naveo da menadžment Uprave policije ima u vidu ne samo profesionalnu već i ljudsku dimenziju policijskog posla i da će se truditi da se standardi na poslu, kao i lično, poboljšaju i unaprijede. “Ne manje važno je pitanje zaštite integriteta policijskih službenika jer je kaznena politika koja se odnosi na počinioce krivičnih djela i prekršaja na štetu policijskih službenika neadekvatna”, kazao je Veljović. N.P.

DRUŠTVO

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

UCG: 6,12 GODINA PROSJE

OKRUGLI STO O FUNKCIONISANJU JAVNOG MEDIJSKOG SERVISA

NAJDUŽE ST IH PRATE STU

Šundić: Cilj je da RTCG obezbijedi finansijsku nezavisnost Osnovni cilj Radio i televizije Crne Gore (RTCG) je da obezbijedi finansijsku nezavisnost kako bi bio u interesu građana i u skladu sa evropskim standardima, ocijenio je vršilac dužnosti generalnog direktora te medijske kuće, Božidar Šundić. On je juče, na okruglom stolu povodom predstavljanja projekta Javni medijski servis u Crnoj Gori, finansiranje, upravljanje i regulacija, kazao da je stabilno i adekvatno finansiranje ključno za javni medijski servis. Prema njegovim riječima finansiranje treba da bude proporcionalno obimu djelatnosti, odnosno javne usluge koje pruža RTCG. „RTCG se suočavala sa nedostatkom sredstava da na pravi način obavlja zakonom definisanu djelatnost, odnosno proizvodi audio-vizuelne i multimedijalne sadržaje od javnog interesa“, pojasnio je Šundić. On je naveo da su u prošloj godini javni budžetski prihodi RTCG iznosili 11,5 miliona eura, dok su ove godine planirana budžetska sredstva od 12,57 miliona eura na godišnjem nivou, a oni se realizuju po planiranoj dinamici. „Za narednu godinu očekuje se povećanje javnih prihoda oko deset odsto, imajući u vidu projekciju BDP-a“, kazao je Šundič i dodao da su prihodi Javnog servisa dostigli minimum 2012. godine kada su iznosili ma-

RJEŠENJEM 150 ILI 200 VIŠKA ZAPOSLENIH, RTCG ĆE MOĆI DA PROFESIONALNIJE RADI JER JE TO VELIKO OPTEREĆENJE nje od osam miliona eura na godišnjem nivou. „Treba imati u vidu da javni prihodi koji se ostvaruju iz budžeta nose potencijalni rizik od političkog uticaja, stoga je neophodno obezbijediti dodatne mehanizme zaštite“, rekao je Šundić. Na pitanje direktora Media centra Gorana Đurovića, kako riješiti problem „viška“ zaposlenih u Javnom servisu, Šundić je odgovorio da ovih dana rade analize i razgovoraju o programu koji će riješiti taj problem. Kako je naveo, veliki broj zaposlenih u RTCG-u traži da napusti radna mjesta i uzme otpremninu. „Već smo oko 15 ljudi zbrinuli, a sada imamo još 13 ljudi koji traže otpremninu da napuste Javni servis“, rekao je Šundić. On smatra da RTCG ne treba da traži novac od Vlade, već može kroz neki program i uz dugoročni kredit riješiti to pitanje. „Rješenjem 150 ili 200 viška zaposlenih, RTCG će moći da profesionalnije radi jer je to veliko opterećenje“, pojasnio je Šundić. On je kazao da RTCG trenutno ima 720 stalno zaposlenih i 54 honorarno angažovanih saradni-

Prosječna dužina studiranja na državnom godine bila je 4.49, godinu ranije 4.82, do godine u prosjeku izlazili sa fakulteta nakon

⌦ Bojana Pejović

ka, a da je prosjek plate 482 eura. Pomoćnica direktora Agencije za elektronske medije Crne Gore (AEM), Jadranka Vojvodić smatra da je transformacija i razvoj RTCG, okosnica reforme medijskog sistema u Crnoj Gori. Ona je kazala da je usvajanjem zakonske regulative 2002. godine, napravljen korak ka smanjenju dominantnog uticaja, odnosno kontrole politike nad elektronskim medijima. Stariji konsultant u Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) Boris Bergant istakao je da finansiranje javnih servisa mora biti održivo i predvidljivo kako bi javni emiteri mogli da ostvare funkcije univerzalnosti, nezavisnosti, transparentnosti i odgovornosti. Problem javnog servisa u Crnoj Gori, ali i u državama u regionu, prema njegovim riječima, jeste upravljanje, menadžment i zaštitni mehanizmi. „Kada ne postoje zaštitni mehanizmi onda se otvaraju mogućnosti za političke zloupotrebe, trebalo bi spriječiti arbitrarno miješanje“, naveo je Bergant. Član Savjeta Radio televizije Crne Gore (RTCG) Milan Radović smatra da novac koji se izdvaja iz budžeta nije dovoljan da Javni servis odgovori na brojne obaveze, kao što su programi za djecu i mlade, manjine i za ranjive kategorije. M.I.

Prosječna dužina studiranja na Univeritetu Crne Gore je 4.6 godina. Ipak, podaci ove viskoškolske ustanove pokazuju da ta brojka, ali i ona koja pokazuje na kojem fakultetu se najduže studira, variraju iz godine u godinu. Tako podaci za posljednje tri godine pokazuju da je 2015. godine prosječna dužina studiranja bila 4.5 godine, kada se duže studiralo na Pravnom nego li na Medicinskom fakultetu, zatim 2016. godine 4.82. Tada su najduže učili studenti Medicinskog fakulteta, Muzičke akademije i Pravnog, dok je prošle godine prosječna dužina studija bila 4.49, kada se Pravni fakultet ponovo popeo na vrh ljestvice sa prosječnom godinom studija - 6.12.

■ EKONOMISTI IZMEĐU 4 I 5 GODINA

Naime, tri fakulteta na kojima se najduže studiralo 2017. godine su Pravni fakultet, sa kojeg su studenti sa diplomom izlazili uglavnom nakon duže od šest godina studija, slijedi Prirodno-matematički sa proječnom godinom od 5.62, te Medicinski - 5.50. Između četiri i pet godina studrali su ekonomisti, zatim studenti Elektrotehničkog, Arhitektonskog,

Prosječna dužina studija na Pravnom fakultetu 6,12 Fakulteta političkih nauka, zatim fakulteta za sport i za turizam, te nikšićkih fakulteta Filološkog i Filozofskog, ali i Građevinskog, Pomorskog i Metalurško-tehnološkog. U grupi fakulteta na kojima se prosječno studiralo između tri i četiri godine spadaju Biotehnički, fakulteti likovnih i dramskih umjetnosti, Muzičke akademije i Mašinskog fakulteta. Naime, 2015. godine najduže se studiralo na Pravnom fakultetu - 5.97. Drugo mjesto zauzeli su studenti medicine sa prosječnom

GODINA JE PROSJEČNA DUŽINA STUDIRANJA NA UNIVERZITETU CRNE GORE

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

DRUŠTVO

EČNA DUŽINA STUDIRANJA NA PRAVNOM FAKULTETU LANI

TUDIRAJU PRAVNICI, U STOPU UDENTI PMF-A I MEDICINSKOG

m Univerzitetu prošle ok su studenti 2015. n 4.5 godine studiranja

godinom studiranja - 5.44, treće Ekonomskog fakulteta - 4.97. Slijedi Muzička akademija gdje je prosječna godina studija bila 4.98, zatim Filozofski fakultet sa prosječnom godinom 4.89, te Fakultet za turizam i hotelijerstvo 4.86. Studenti Mašinskog fakulteta prosječno su studirali 4.78 godina, a oni koji su pohađali Fakultet za sport i fizičko vaspitanje 4.67. Arhitektonski fakultet u prosjeku se završavao nakon 4.54 godina studija, Elektrotehnički nakon 4.52, Građevinski 4.41, Prirodnomatematički 4.3, Filološki 4.43, Pomorski 4.27, dok su studenti Fakulteta političkih nauke i Metalurško-tehnološkog u prosjeku studirali oko četiri godine. Ispod četiri godine studralo je na Biotehničkom fakultetu -3.69, kao i fakultetima dramskih i likovnih umjetnosti - 3.43, odnosno 3.22 godine.

TRI FAKULTETA NA KOJIMA SE NAJDUŽE STUDIRALO 2017.GODINE SU PRAVNI FAKULTET, SA KOJEG SU STUDENTI SA DIPLOMOM IZLAZILI UGLAVNOM NAKON DUŽE OD ŠEST GODINA STUDIJA, SLIJEDI PRIRODNO-MATEMATIČKI SA PROSJEČNO OD 5.62, TE MEDICINSKI - 5.50 GODINA

li prosječnu godinu stidija 5.67, Filozofskog 5.17, Elektrotehničkog 5.07. Duže od četiri godine studirali su studenti Biotehničkog i Ekonomskog fakulteta, zatim Fakulteta političkih nauke, Fakulteta za turizam, ali i oni koji su odabrali Građevinski, Metalurško tehnološki, i Pomorski fakultet. Arhitektonski i Mašinski fakultet, te dramskih i likovnih umjetnosti u prosjeku su 2016. izučavani manje od četiri godine. Podsjetimo, nastava na UCG organizovana je u skladu sa principima Bolonjske deklaracije, a od 2017/2018 studijske godine svi programi organizovani su po modelu studija 3+2+3, odnosno tri godine osnovnih + dvije godine postdiplomskih + tri godine doktorskih studija, izuzev kod regulisanih profesija. Naime, u okviru Ekonomskog fakulteta čiji studijski program traje četiri godine, postoje i trogodišnje Studije menadžmenta. Studijski program Medicina traje šest godina, Stomatologija i studijski program Farmacija pet, dok studijski programi Primijenjena fizioterapija i Visoka medicinska škola traju po tri godine.

■ MUZIČARI PRODUŽILI GODINU

Interesantno je da podaci za 2016. godinu pokazuju da su najduže studirali studenti Muzičke akademije koji su u odnosu na godinu ranije produžili za 1.1 prosječnu godinu studija. Studenti prava su te godine ima-

2015. godine najduže se studiralo na Pravnom fakultetu - 5.97. Drugo mjesto zauzeli su studenti medicine sa prosječnom godinom studiranja - 5.44, treće Ekonomskog fakulteta - 4.97

društvo

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

NEVLADINA ORGANIZACIJA ª JUVENTASº

Raspisan poziv za dodjelu malih gRantova za mlade Nevladina organizacija (NVO) Juventas raspisala je poziv za dodjelu malih grantova u okviru projekta Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti. Dodjela grantova predstvalja podršku implemen-

taciji projekata organizacija civilnog društva, koji doprinose socijalnoj inkluziji djece i mladih u riziku u Crnoj Gori. Koordinatorka programa u NVO Juventas, Maja Marković, kazala je da je cilj poziva jačanje kapaciteta or-

Cilj poziva je jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva koje se bave mladima u riziku, a maksimalna finansijska podrška po jednom projektu 10.000 eura

ganizacija civilnog društva koje se bave mladima u riziku. Kako je navela, specifični ciljevi su uspostavljanje održavanja i unapređenja postojećih servisa za mlade u riziku i poboljšanje postojećih ili uspostavljanje novih politika i praksi na lokalnom i nacionalnom nivou. Marković je rekla da je poziv za dodjelu grantova otvoren u Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu i Srbiji. “Za sve države važe isti uslovi koji su propisani pozivom. Ukupna finansijska podrška je 210.000 eura, odnosno 35.000 kada se podijeli na šest država”, objasnila je Marković. Kako je kazala, maksimalna finansijska podrška po jednom projektu je 10.000 eura, a organizacija ne može tražiti više od 90 odsto ukupnog iznosa projekta. J.V.

UCG: DAN pOSVEćEN bIbLIOTEkAmA

Besplatne članske karte za sve studente 5. oktobra

Centralna univerzitetska biblioteka (CUB) Univerziteta Crne Gore 5. oktobra organizuje Nacionalni dan podizanja svijesti o bibliotekama. “Zahvaljujući inicijativi Centralne univerzitetske biblioteke da sve narodne biblioteke u Crnoj Gori podrže akciju pod nazivom Biblioteke za studente, trinaest narodnih biblioteka u Crnoj Gori (Cetinje, Kotor, Podgorica, Berane, Herceg Novi, Mojkovac, Kolašin, Nikšić, Plav, Budva, Danilovgrad, Bijelo Polje, Bar) 5. oktobra će besplatno izda-

vati članske karte svim zainteresovanim crnogorskim studentima, bez obzira na to da li studiraju na državnom ili privatnim univerzitetima. Cilj ove akcije je dodatni doprinos afirmaciji bibliotečko-informacione struke, ali i podrška visokom obrazovanju u Crnoj Gori”, saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore. Pored toga, manifestacija Nacionalni dan podizanja svijesti o bibliotekama podrazumijeva i organizovanje prezentacija i predavanja namijenjenih akademskom osoblju, studentima i bibliotekarima. M.I.

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

DRUŠTVO

MINISTARSTVO ZDRAVLJA OČEKUJE ODGOVORE OD KOMORE I USTANOVA

O PROBLEMU S LICENCAMA TRAŽE ZVANIČNO IZJAŠNJENJE Ministarstvo zdravlja tražiće zvanično izjašnjenje Ljekarske komore i zdravstvenih ustanova o problemu koji je u intervjuu Dnevnim novinama iznio predsjednik Komore Aleksandar Mugoša, da pojedini ljekari nisu u mogućnosti da dobiju dozvolu za rad u uskospecijalizovanoj oblasti medicine kojom se faktički godinama bave zbog nedostatka formalnog obrazovanja. “Mi dajemo odobrenje za dodjelu uže specijalizacije. Ostalo je na ustanovama. Da uplaćuju troškove semestralnih upisa, troškove polaganja usmenog dijela ispita, troškove odbrane zavrsšnog rada, i nakon toga raspoređivanje ljekara na odgovarajuće sistematizovano radno mjesto. Tražićemo zvanično od Komore i od ustanova da se izjasne ovim povodom”, kazali su DN iz resora Kenana Hrapovića. Podsjetimo, Mugoša je kazao da bi rad pojedinih zdravstvenih klinika u Cr-

Sigurno je da se do sada došlo do podataka da mnogi ljudi rade sa neadekvatnom školskom spremom. Podržavam sve ono što će dovesti u redovne tokove i naravno svi oni koji imaju adekvatan nivo obrazovanja, treba to da rade, treba da nastave zvanje koje imaju, a oni koji to nemaju, ne smiju to više raditi.

Krivokapić

noj Gori mogao biti doveden u pitanje jer znatan broj ljekara, nosilaca posla u tim ustanovama nije u mogućnosti da dobije dozvolu za rad u uskospecijalizovanoj oblasti medicine kojom se faktički godinama bave. Razlog je nedostatak formalnog obrazovanja. Predsjednica Sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić kazala je da se događalo da neki ljekari dobiju subspecijalizaciju iz određene oblasti, ali da ne odbrane rad, pri čemu su imali koeficijent složenosti kao da su to završili. “Sigurno je da se do sada došlo do podataka da mnogi ljudi rade sa neadekvatnom školskom spremom. Šta to znači? Ako ste vi vaskularni hirurg, vi morate da imate specijalizaciju vaskularnog hirurga da biste to radili, a ne kao opšti hirurg i da se potpisujete i da date validan dokument, a da pri tome nemate adekvatan nivo obrazovanja. Mislim da sada kada se to uredi, neće biti u problemu samo privatni sektor, jer privatnik može uvijek angažovati nekoga sa strane, obnoviti tu licencu. Događalo se i da su kolege dobile subspecijalizaciju, nijesu odbranile rad i oni nijesu adekvatni subspecijalisti, a pri tome su imali koeficijent složenosti kao da su to završili”, kazala je Krivokapić. Stoga, kaže, podržava sve ono što će uvesti red u zdravstveni sistem Crne Gore. “Podržavam sve ono što će dovesti u redovne tokove i naravno svi oni koji imaju adekvatan nivo obrazovanja, treba to da rade, treba da nastave zvanje koje imaju, a oni koji to nemaju, ne smiju to više raditi. To će sigurno uvesti red i zabraniti takvim ljudima da po našoj Crnoj Gori rade na više načina, bilo javno, bilo tajno, radeći u nekim neuslovnim prostorijama”, zaključuje Krivokapić. Bo.P. - J.V.

Mi dajemo odobrenje za dodjelu uže specijalizacije. Ostalo je na ustanovama. Da uplaćuju troškove semestralnih upisa, troškove polaganja usmenog dijela ispita, troškove odbrane zavrsšnog rada, i nakon toga raspoređivanje ljekara na odgovarajuće sistematizovano radno mjesto. Tražićemo zvanično od Komore i od ustanova da se izjasne ovim povodom, kazali su DN iz resora Kenana Hrapovića

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

LUKA KOTOR: ZAHTJEV ZA KONCES

IZGRADNJA PILONA BRODOVE NAJNOVIJ “Luka Kotor“ A.D. Kotor predala je juče Ministarstvu saobraćaja i pomorstva zahtjev za dodjelu Prvenstvene koncesije za period od 12 godina na lučko područje Luke Kotor. Direktorka administrativnog sektora Luke Kotor Snežana Jonica, saopštila je tim povodom da su ponosni jer je novi menadžment, nakon godinu dana ogromnog rada i velike posvećenosti otklanjanju svih smetnji i ispunjavanju niza preporuka nadležnih državnih organa, uspio da obezbijedi niz dokumenata i saglasnosti, koja su bila prethodni uslov da bi se ponovo mogla otvoriti priča o Prvenstvenoj koncesiji. Poznato je da je dugi niz godina ovo pravo luke postojalo u zakonu, ali da nije ostvareno. “Danas kada smo predali dokumentaciju koja je sveobuhvatna, detaljna, precizna, pripremljena na zakonit i odgovoran način, sigurni smo da je napravljen ogroman iskorak ne samo za Luku Kotor, već i za državu i opštinu koje su vlasnici ukupno 80.35 posto akcija našeg preduzeća”, saopštila je Jonica. Ona je istakla da je Poslovni plan za period od 12 godina urađen uz poštovanje svih preporuka nadležnog Ministarstva i organa u njegovom sastavu, a njime su planirane investicije u vrijednosti od 5.053.440 eura.

Luka Kotor Iz Luke Kotor navode da će jedan od ključnih infrastrukturnih projekata - izgradnja pilona omogućiti da u luku mogu doći svi brodovi bez ograničenja zbog veličine ili gaza, “a već sada imamo interesovanje brodara da saznaju kada se očekuje završetak tog projekta zbog najave dolaska

Objekat budućeg hana

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

brodova najnovije generacije čim bude završen”. „Luka Kotor se zahvaljuje resornom ministarstvu saobraćaja i pomorstva na izuzetno konstruktivnoj saradnji prilikom pripreme zahtjeva i poslovnog plana. Posebnu zahvalnost dugujemo predsjedniku Opštine

BIJELO POLJE: OBJEKA

ZAVRŠETAK U bjelopoljskom naselju Loznice u blizini mezarja (groblja) pripadnika islamske konfesije intenzivirani su radovi na izgradnji hana, prvog takve vrste u Crnoj Gori. Uz podsjećanje, da je prije 30tak godina gotovo svaka kuća imala han, za gosta i putnika namjernika predsjednik Medžlisa (Odbora) islamske zajednice Bijelo Polje Adis ef. Kučević, kazao je da han predstavlja mjesto gdje se svraća, odmara, prespava i moli (klanja). Prema njegovim riječima,

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

crna gora

siju na 12 Godina

Foto: Boka News

će dovestI je generacIje

Kotor, Vladimiru Jokiću, koji je donošenjem odluke o povjeravanju na korišćenje parkinga na rivi našem privrednom društvu, otklonio ključnu smetnju, koja je bila prepreka podnošenju zahtjeva za dodjelu koncesije i omogućio nam da konačno ispunimo sve preduslove”, navodi se u

saopštenju. Sigurni smo da će Vlada Crne Gore, svjesna važnosti daljeg razvoja i unapređenja kapaciteta Luka Kotor, sada kada je dobila odgovorajuću dokumentaciju i na zakonu zasnovan zahtjev odlučiti o Prvenstvenoj koncesiji u što kraćem roku. Činjenica da se „Luka Kotor“ A.D. Kotor nalazi na bijeloj listi poreskih obveznika, zbog urednog, pravovremenog i preciznog ispunjavanja poreskih obaveza, te da je odnedavno kotirana na „B“ listi Montenegroberze zbog transparentnosti i uspješnosti u poslovanju, a da je samo u 2017. godni na ime poreza po raznim osnovama u Budžet Crne Gore uplatila iznos od 593.612 eura, a kad se tome doda dividenda državi i opštini od 321.598 eura, ukupan iznos od 915.210 eura govori o značaju našeg privrednog subjekta, konstatuju iz Luke Kotor. Ubrzani razvoj i unapređenje rada Luke Kotor predstavljaju direktan interes države Crne Gore, opštine Kotor i cijele Boke, jer se radi o privrednom subjektu koji je žila kucavica privrede i Kotora i Crne Gore. Crna Gora je i postala kruzing destinacija zahvaljući Kotoru kao kulturno istorijskom blagu i neponovljivoj ljepoti Crne Gore”, saopštila je Jonica. I.K.

at za PriPadnike islaMske konFesije

K HANA IDUĆE GODINE objekat hana će imati višenamjensku funkciju - restoran, mesdžid i prenoćište, a prvenstveno u suterenu veliku salu za organizovanje raznih manifestacija. Objekat se sastoji od tri nivoa ukupne površine 580 kvadrata. “Ovaj objekat je jedinstven po sadržini i namjeni na ovim prostorima, i dosta će značiti za građane Bijelog Polja”, kazao je Kučević, pozivajući sve ljude dobre volje da doniraju sredstva kako bi se projekat realizovao. Najavio je, da očekuje da obje-

kat bude završen i stavljen u funkciju iduće godine. “Postavljena je stolarija na kompletnom objektu. Urađen je krov, odrađena elektro, vodovodna i kanalizaciona instalacija. Urađeni su zidovi i plafoni, postavljena je zidna keramika u kuhinji, kupatilima. Slijedi postavljanje podnog grijanja, a nakon toga podloge i pločica. U planu je i postavljanje fasade na objektu do kraja ove godine, ukoliko to vremenske prilike dozvole”, zaključio je ef. Kučević. B.Č.

Dr Ivan Vuković prilikom susreta sa predstavnicima VPS Crne Gore

Podrška GlavnoG Grada razvoju vaterPola i Plivanja

Cilj da PodgoriCa dobije resPektabilan klub

„Vaterpolo je najtrofejniji kolektivni crnogorski sport i naša je obaveza da pružimo svu neophodnu podršku Vaterpolo i plivačkom savezu Crne Gore, kako bismo nastavili sa uspjesima koje naša reperezentacija u kontinuitetu ostvaruje“, rekao je gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković na sastanku sa predstavnicima VPS Crne Gore. On je izrazio zadovoljstvo što su nedavnim otvaranjem vaterpolo bazena u Podgorici stvorene pretpostavke za razvoj i afirmaciju

vaterpola i plivačkih sportova u Glavnom gradu, kao i da je osnivanje PVK Budućnost najbolja potvrda da gradska uprava odgovorno i posvećeno pristupa tom segmentu razvoja grada. Gradonačelnik Vuković je naglasio da će gradska uprava u narednom periodu intenzivirati saradnju sa VPS Crne Gore kako bi iskoristili stručna znanja i iskustva neophodna da Podgorica dobije respektabilan klub i bude mjesto prestižnih međunarodnih vaterpolo i plivačkih

takmičenja. Predstavnici VPS Crne Gore su izrazili zahvalnost gradonačelniku Vukoviću na razumijevanju i naglasili da im podrška Glavnog grada od velikog značaja, posebno kada je riječ o ustupanju gradskih bazena za trenažne procese i odigravanje utakmica nacionalne vaterpolo selekcije. Sagovornici su se saglasili da je to najbolji način za popularizaciju vaterpola kao sporta i promociju svih potencijala Podgorice i Crne Gore.

PodGorica: zelenilo anGažovano na nekoliko lokacija

Mnogobrojne aktivnosti u toku Shodno aktivnostima koje Zelenilo d.o.o. Podgorica sprovodi na uređenju javnih zelenih površina na teritoriji Glavnog grada, Društvo je bilo angažovano na različitim poslovima i lokacijama.

Tako su u ovom periodu izvršeni poslovi na košenju i grabuljanju na Bulevaru Jovana Tomaševića (prostor oko stare zgrade Vlade Crne Gore) gdje je osim navedenih radova izvršeno i orezi-

Radnici Zelinila na zadatku

vanje žbunja, podizanje i formiranje krošnji, sječa stabala kao i sadnja biljnog materijala. Kosilo se i na lokaciji oko spomenika Francu Prešernu, nastavljena je i sadnja biljnog materijala na prostoru oko SC „Morača“. Na lokacijama Bulevar Džordža Vašingtona (kružni tok) i Cetinjski put su izvedeni radovi na orezivanju žbunja dok je sječa stabala izvršena na lokacijama Ulica Meše Selimovića, park šuma Zlatica, Ulica Radosava Burića, Beogradska ulica i park šuma Gorica. Radovi na podizanju i formiranju krošnji izvedeni su na prostoru parka Kruševac (Dvorac kralja Nikole). Nastavljeni su i redovne aktivnosti na kontroli hidrantske mreže, čišćenju parkova i zalivanju travnjaka i biljnog materijala.

crna gora

Herceg novi: Sanacija kanli kul

Izrada glavnog prolongIrana z

Cesta do Lučića: Prije i sada

Herceg novi: još jedan lokalni put

uređena nova cesta do Lučića Lokalni put u Sutorini, koji vodi do sela Lučići, seoske crkve i groblja, proteklih dana je uređen zahvaljujući saradnji Sekretarijata za lokalnu samoupravu i Mjesne zajednice Sutorina, saopšteno je iz lokalne uprave. Kolski put koji je godinama bio u veoma lošem stanju betoniran je u dužini 117 metara, širine oko tri metra. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 11.458.10 eura, a finansirala ih je opština Herceg Novi. “U Sutorini je u toku i uređenje postojećeg terena za boćanje, preko puta škole, i cijele površine oko njega. Ono podrazumijeva ozele-

njavanje, postavljanje klupa i parkovskog mobilijara, čime će ovaj dio grada dobiti mjesto za okupljanje i ugodno druženje na otvorenom”, kazala je za radiojadran.com sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić. Kako je navedeno u saopštenju, tokom proteklih mjeseci opština i mjesne zajednice realizovali su brojne projekte sanacije lokalne putne infrastrukture, pa su konačno uređene puteve dobili građani u Meljinama, Igalu, Zelenici, Baošićima, Bijeloj, Prijevoru, Mojdežu, na Toploj, Savini, Podima, Kamenom, Mokrinama, Sušćepanu.

petnjica: SajaM poljoprivrede

izLagaće u škoLi “MahMut adrović” Osamnaesti sajam poljoprivrede u Petnjici održaće se 12. i 13. oktobra u sali OŠ “Mahmut Adrović” pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Opštine Petnjica, a u organizaciji nekoliko nevladinih organizacija sa područja ove opštine, sa početkom u 9:00 časova, navodi radiopetnjica.me. Na sajmu će posjetioci moći da vide izlagače poljoprivrednih proizvoda i domaće radinosti iz devet opština sjevernog i centralnog dijela Crne Gore kao i izlagače iz susjednih država regiona.

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

Organizatori, Sabaheta i Sabahudin Novalić, u ime mreže nevladinih organizacija su kazali da su zadovoljni organizacijom sajma u proteklih nekoliko godina. Oni su dodali da bi veći iznos sredstava dodatno stimulisao izlagače. “Ovo je tradicionalna i dugogodišnja organizacija koja okupi mnogo izlagača i zainteresovanih u jednom danu. Ima još nekoliko dana do održavanja sajma, ali broj zainteresovanih izlagača i prijavljenih je veliki”, kazala je Sabaheta.

Prošla je godina i po otkada je tim stručnjaka podgoričkog Instituta za građevinarstvo obišao lokaciju tvrđave Kanli kula i utvrdio da je glavni uzrok oštećenja klizište, kojim je obuhvaćeno cijelo područje do Starog grada. Tada je tvrđava označena kao potpuno nestabilna, a njena sanacija, uključujući prethodno sanaciju klizišta, trebalo bi da se odvija u dvije faze. Iako je sanacija klizišta urgentna, procedura za izbor izvođača za izradu Glavnog projekta, koja prethodi sanaciji kule, prolongiraće početak radova najmanje za još godinu. Toliko je potrebno da bi se izradio projekat sanacije klizišta, jer je neophodno pratiti čitavu hidrološku godinu od 11 mjeseci, kako bi se utvrdilo “djelovanje” tla na sve atmosferske (ne)prilike. Na konkursu koji je Direkcija javnih radova raspisala za izbor izvođača za izradu glavnog projekta sanacije klizišta, stigle su tri ponude: Geotehnike doo iz Nikšića, Instituta za gađevinarstvo doo Podgorica i Civil engineer doo Podgorica. Otvaranje ponuda obavljeno je u Direkciji 17. septembra, međutim izvođač nije izabran, kazali su Radiju Jadran u Direkciji.

Sa otvaranja izložbe u Petrovcu

“Nakon sprovedene procedure otvaranja i pregleda, ocjene i vrednovanja ponuda, donesena je odluka o izboru obrađivača Glavnog projekta, na koju je 10. septembra jedan od ponuđača uložio žalbu i sve dalje aktivnosti su obustavljene do donošenja odluke Državne komisije za kontrolu postupka javnih nabavki”, saopštili su u Direkci-

ji, ne navodeći koja je firma uložila žalbu. Državna komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki trebalo bi najkasnije za mjesec da donese odluku u žalbenom postupku, nakon čega će biti poznati dalji koraci. U Direkciji nijesu odgovorili da li će i kada biti raspisan novi tender za izbor izvođača glavnog pro-

petrovac: izložba Sl

Izabrao tradi Galatea Gallery iz Podgorice i JU Muzeji i galerije Budve priredili su Izložbu slika akademskog slikara Đorđa Rašovića pod nazivom „Evolution” u Galeriji „Marko Krstov Gregović” u Petrovcu kao posljednji događaj u okviru manifestacije međunarodnog karaktera „Dani evropske baštine”, koja se ove godine realizuje pod sloganom „Umjetnost dijeljenja”. Na otvaranju izložbe naglašeno je da Đorđe oslanjajući se na likovno obrazovanje koje je stekao na Akademiji likovnih umjetnosti na Cetinju, slobod-

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

crna gora

le i klizišTa uRgeNTNa

g projekta zbog žalbe

21 Dom revolucije Nikšić

Nikšić: RaspisaN javNi poziv za zakup Doma Revolucije

Prostor predviđen za otvaranje fitnes centra

Kanli kula jekta sanacije klizišta, jer sve zavisi od odluke komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki. Izrada Glavnog projekta finansira se iz sredstava kapitalnog budžeta Vlade Crne Gore. Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi 300.000 eura, a rok završetka je 11 mjeseci od dana zaključivanje ugovora. Za sanaciju kule, kako je rani-

je saopšteno, opredijeljena su sredstva iz državnog budžeta za sljedeću godinu. Podsjetićemo da, iako je kula arhitektonski u jako lošem stanju, proteklog ljeta “izdržala” je sve kulturno zabavne programe koji nijesu zahtijevali glomaznu scenografiju i opterećenje kule dodatnom rasvjetom i ozvučenjem.

slika ĐoRĐa Rašovića

icionalni način izražavanja no, hrabro i vrijedno kreće na put gradeći sopstveni likovni jezik i osvajajući svoje mjesto na savremenoj crnogorskoj likovnoj sceni, imun na savremene trendove i eksperimente u oblasti novih medija i raznovrsnih umjetničkih praksi, opredjeljuje se za tradicionalan način izražavanja, koristeći tehnike ulja i akrilik na platnu, ostajući vjeran sebi i porivima, inspiraciju za radove crpi iz snova. Iz predgovora istoričarke umjetocti Maje Dedić značajno je zapažanje da Đorđe slika bajkoviti ezopovski životinjski svijet lisica i vukova, transpono-

vane ljudsko - životinjske figure, susret ljudskog i životinjskog tijela, autoportrete prekrivene sjenama i maskama i priča o realnosti sa drugim likom samo su neke od tema koje su predmet istraživanja u ovoj seriji radova kojima predstavlja višegodišnje istraživanje i sazrijevanje. Izložba, koju će zainteresovana publika moći da vidi narednih desetak dana, je otvorena uz pohvale slikaru da u radu, na krajnje prepoznatljiv i autentičan način, ostvaruje neobične likovne vizije, pune raskošne lirske osjećajnosti i neiskvarenog sentimenta.

Opština Nikšić je raspisala javni poziv za davanje u zakup javnim nadmetanjem poslovnog prostora u objektu Doma revolucije na period od 30 godina i to za otvaranje fitnes centra i sa njim povezanih uslužnih i ugostiteljskih djelatnosti. Riječ je o prostoru ukupne površine 1.572 metra kvadratna i to 153 kvadra-

ta u suterenu, 977 na prizemlju i 442 na prvom spratu. Početna cijena zakupnine iznosi 0,92 eura po metru kvadratnom, pa bi Opština mjesečno dobijala 1.446,24 eura, navodi onogost.me. “Budući zakupac je obavezan da na poslovnom prostoru koji je predmet zakupa organizuje i izvede sve neophodne radove, u cilju stavljanja u funkci-

poDgoRica

BeRaNe: maRkacije plaNiNskiH sTaza

Nestanak struje Zbog udara groma u dalekovod i kvara na trafostanici juče je tokom dana veći dio Podgorice bio bez struje. Iz crnogorskog Elektroprenosnog sistema saopšteno je da je usljed udara groma došlo je do ispada 110 kV dalekovoda Podgorica2-Podgorica4. Istovremeno je došlo do kvara u dalekovodnom polju Podgorica 4 u TS Podgorica2. Tom prilikom je bez napajanja ostao dio potrošača koji se napaja iz TS 110/10 kV Podgorica 4”. Bez struje su juče bili Tološi, Mareza, Donja i Gornja Gorica, Blok 5, Blok 6, Blok 9, Siti kvart i dio grada Preko Morače, a sanacija je tralala od ranih jutarnjih sati do 14:42 h kada je CGES obezbijedio uslove za nesmetano napajanje svih potrošača koji se napajaju iz TS 110/10 kV “Podgorica 4”. Pojedina naselja su takođe juče ostala i bez vode.

ju ovog poslovnog prostora, u skladu sa Idejnim projektom na koji je dao saglasnost organ lokalne uprave nadležan za poslove glavnog gradskog arhitekte. Idejni projekat sa predmjerom i predračunom radova koji su procijenjeni na iznos od 505.432,06 eura je sastavni dio tenderske dokumentacije”, stoji u javnom pozivu.

Unapređenje sportskih i rekreativnih potencijala

Sportsko planinarski klub „Vojo Maslovarić“ započeo je, u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore, realizaciju projekta markacije i održavanja planinarskih staza u opštini Berane. Projekat, koji se realizuje u sklopu Programa javnih radova Zavoda za zapošljavanje, započeo je u septembru i već je urađena markacija jedne staze – pravac Berane – Veliđe – Šestarevac – vidikovac Vijenac. „Cilj nam je da kroz ovaj projekat stvorimo preduslove za unapređenje sportsko – rekreativnih potencijala i kapaciteta Bjelasice, Smiljevice, Mokre i ostalih naših planina i u tom pravcu ćemo raditi na obilježavanju staza, postavljanju putokaza i planinarske signalizacije, kao i na odr-

žavanju obilježenih staza“, kazao je predsjednik Planinarskog kluba Ivan Popović za radioberane.me. Popović je naglasio da su za markaciju odabrane tri staze koje će, pored planinarenja, biti korištene za vožnju bicikala, a koje imaju dobre veze sa gradom i veoma su atraktivne. „U narednom periodu biće markirane staze Berane – Banjevac – Konjsko – Lokva i Berane – Jelovica – Tusta – Vranjak. Tokom realizacije projekta biće angažovano deset lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanja, čime ćemo doprinijeti smanjenju nezaposlenosti u Beranama“, kazao je on. Ukupna vrijednost projekta, čija realizacija traje četiri mjeseca, iznosi 11.670 eura.

SVIJET

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

NJEMAČKA ŠTAMPA O NEUSPJELOM IZJAŠNJAVANJU MAKEDONACA

BLAMAŽA NAJBOLJI OPIS REFERENDUMA U MAKEDONIJI

laba izlaznost u Makedoniji je šamar Zapadu i tu spinovi oko rezultata referenduma ne pomažu, piše štampa na njemačkom jeziku. Ljudi na Balkanu umorni su od fraza o “evropskoj perspektivi” i “zajednici vrijednosti”.

Izlaznost svega 36,9 odsto, a podrška promjeni imena 91,5 odsto od toga. Ta dva fakta makedonskog referenduma njemački Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) stavlja u kontekst: “Podržavaoci vlasti ukazali su ispravno da je izlaznost de fakto bila prilično viša. Stotine hiljada Makedonaca su se posljednjih godina iselili iz domovine, ali se i dalje vode u biračkim spiskovima. U pojedinim regionima posebno pogođenim emigracijom bila bi potrebna izla-

znost od 70 ili više odsto zaista prisutnih glasača kako bi se matematički došlo na 50 odsto.” Premijer Zoran Zaev je to ukalkulisao, nadajući se da uprkos nešto smanjenoj izlaznosti može imati dovoljno argumenata da progura ustavne promjene kroz parlament. “Da je prag izlaznosti dostignut ili da je bilo knap, možda bi bilo zamislivo da dovoljno poslanika konzervativno-nacionalističke VMRO-DPMNE, koja u parlamentu u Skoplju ima najveći poslanički klub, zajedno sa vladajućima glasaju za promjene ustava. Ali to nikako nije sigurno pošto je izlaznost bila sasvim jasno daleko od potrebne”, piše FAZ.

■ GUBITAK OSJEĆA-

NJA ZA REALNOST

Reporterka lista Velt iz Skoplja piše da se “euforija može

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka kompjuterske opreme pojedinačne vrijednosti od 300-1000,00 eura, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 34.475,00 eura. Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1-362/3 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 02.10.2018. godine. Lice za davanje informacija Tatjana Paunović, telefon 020 414 239, e-mail ptatjana@ac.me.

Na osnovu člana 12 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list RCG“,br.80/05 i „Sl.list CG“,br.40/10, 73/10, 40/11, 27/13, 52/16 ), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Crnogorski Telekom AD iz Podgorice, Moskovska 29, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju bazne stanice mobilne telefonije „Ribarevine“, na dijelu kat. parcele br. 215/2 KO Ravna Rijeka I , opština Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje, kancelarija br.32, II sprat, svakog radnog dana u terminu od 9 do 11 časova. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi može se izvršiti u roku od pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

nazvati gubitkom osjećaja za realnost” – i tu misli na izjave zapadnih političara o tome kako je referendum tobože bio veliki uspjeh. “A pri tome su NATO i EU upravo doživeli veliki poraz koji u svojim saopštenjima ni rječju ne pominju. (…) Niska izlaznost je blamaža za Zapad čiji su najvažniji političari prethodnih sedmica posjećivali Makedoniju i promovisali prihvatanje sporazuma”, dodaje ugledni berlinski list. U sličnom tonu piše minhenski Zidojče cajtung. Samo trećina birača je glasala i u tom svijetlu “iznenađuju saopštenja iz Skoplja i Brisela. Uprkos svim brojkama pokušavaju ishod da prodaju kao uspjeh. Nakon borbe za glasove izbila je svađa o tumačenju rezultata. Prije svega komesar EU Johanes Han se opasno istrčava. On poziva političare da

prihvate odluku i djelaju za dobrobit zemlje bez obzira na partijske podjele. A to znači: da prihvate novo ime zemlje.”

■ EU NE ZNA ŠTA RADI NA ZAPADNOM BALKANU

Hanova pozicija je razumljiva kada se zna da je zapadna diplomatija mnogo investirala u dogovor Atine i Skoplja. Ali to je radila samo u posljednje vrijeme i upravo tu leži problem. Mnogo godina se nijemo posmatrala grčka politika blokade koja je smatrana bilateralnim problemom. Nekim evropskim političarima je grčka kočnica čak bila dobrodošla – nisu baš bili zagrijani za novo proširenje NATO i EU.“ Tako nova zapadna ofanziva šarma nije impresionirala građane Makedonije, piše Zi-

dojče. “Umjesto toga raste odbojnost prema zvonkoj retorici integracije: evropska perspektiva, zajednica vrijednosti, porodica naroda – ko još želi to da sluša u evropskom predsoblju? Uticaj EU nisu uništile ruska ili turska meka moć (posebno ne u Makedoniji koja strahuje od rusofilnih Bugara i Srba). U pitanju je neodlučnost EU – a to prije svega znači neodlučnost njenih članica – koja ne zna šta da radi sa zemljama Zapadnog Balkana.” Drugačiji komentar nalazimo jedino u levičarskom Tagescajtungu iz Berlina koji piše da je “nacionalistička desnica VMRO-DPMNE sve uradila da ljude bukvalno drži daleko od birališta u nedelju. Ta stranka je na rubu ponora. Ako šef vlade i socijalista Zoran Zaev još jednom pobijedi, VMRODPMNE više nikad ne bi mogla da projektuje sliku vječnog neprijatelja Grčke”

DVIJE OPCIJE ZA ZORANA ZAEVA Između dva saznanja iz referendumske nedjelje – nedovoljne izlaznosti i ogromne većine glasova “za” među izašlima – vlada socijaldemokratskog premijera Zorana Zaeva ima samo dvije mogućnosti da ipak progura dogovor sa Grčkom koji se vidi kao uslov brzog ulaska u NATO i, sporijeg i neizvjesnog, ulaska u EU. Prva opcija za Zaeva je da ubijedi opozicionu VMRO-DPMNE ili barem dio njenih poslanika da podrže dogovor oko imena za koji su neophodne ustavne promjene. Za promjenu naziva zemlje u “Republika Sjeverna Makedonija” ruku mora dići dvotrećinska većina, 80 od 120 predstavnika u Sobra-

nju. Vladajuća koalicija je tu kratka za devet mandata. Ipak, zbog animoziteta između vladajuće i glavne opozicione stranke, vrlo vjerovatniji je drugi scenario: da Zaev raspiše prevreme-

ne parlamentarne izbore i da se nada da će na njima njegova stranka, kao i stranke albanskog naroda, osvojiti u zbiru neophodnu dvotrećinsku većinu da promijene Ustav.

svijet

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

ruski predsjednik ugostio predsjednika srbije u moskvi

Vučić: Naišao sam na razumijevanje i prijateljski stav kod Vladimira Putina Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče, nakon sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, da je u Moskvi naišao na razumijevanje, iskren i prijateljski stav ruskog predsjednika prema srpskom narodu i Srbiji. Vučić je rekao da mu je Putin poslije sastanka kazao da će se vidjeti u Beogradu i da očekuje da će se za dvije do tri nedjelje znati kada će tačno doći u posjetu. On nije htio da iznosi detelje razgovora, navodeći da ne bi bilo fer da o tome sada govori pred javnošću. “Rusija je važan partner Srbije u svim političkim pitanjima”, kazao je kratko Vučić. Prema njegovim riječima, politika je bila dominantna tema, a posebno situacija na Kosovu, o čemu su razgovarali oko 50 minuta od ukupno dva sata. Dodao je i da je

sitaucija u regionu bila važna tema, kao i dalje unaprijeđivanje ekonomske, vojne saradnje i u oblasti turizma. On je kazao da je Putinu ponovio svoj stav prema članstvu u NATO. “Mi imamo pristojne odnose sa svim savezima, ali

Srbija nema nikave aspiracije i težnje da bude dio NATO, ona želi da sačuva svoju samostalnost, zato i opremamo našu vojsku da možemo da se izborimo sa opasnostima”, rekao je Vučić. Naveo je i da se razgovaralo o gasu i pravljenju gasnih sta-

nica, kako bi tečni gas dolazio do najudaljenijih djelova zemlje. Na početku sastanka, Putin je rekao da će se razgovarati o odnosima dvije zemlje i situaciji u regionu i izrazio je zadovoljstvo stabilnim rastom trgovinske razmjene između dvije zemlje,

a takođe se pozitivno izrazio i o ruskim investicijama u Srbiji. Predsjednik Srbije je rekao da je sa Putinom razgovarao o svim važnim regionalnim temama, Republici Srpskoj, BiH, referendumu u Makedoniji. “Ne postoji važna regionalna tema koje se nismo dotakli i ne samo dotakli, već detaljno analizirali. U skladu sa tim, očekujem da posjeta predsjednika Putina donese mnogo konkretnih ekonomskih rezultata, da odmah dovede do ubrzanog rasta naše trgovinske razmjene”, istakao je Vučić. Predsjednik Srbije naveo je i da od Rusije očekuje jednako snažnu i još snažniju podršku u međunarodnim forumima, podršku teritorijalnom integritetu Srbije, kao i podršku za “nezavisno, slobodno i samostalno” odlučivanje zbog čega je Srbija cijenjena i poštovana.

troje naučnika laureati ovogodišnjeg priznanja

Nobelova nagrada iz fizike za otkrića u oblasti primjene lasera Nikad nije kasno: Dobio Nobela u 96. godini

Amerikanac Artur Aškin, Francuz Žerar Muru i Kanađanka Dona Strikland dobitnici su Nobelove nagrade za fiziku za 2018. godinu. Prvi put, nakon 55 godina, dobitnica Nobelove nagrade za fiziku je žena. Artur Aškin je nagradu dobio za “optičke pincete” i njihovu primjenu u biološkim sistemima. Tim pincetama mogu da se uhvate sitne čestice poput virusa, a da se ne oštete. Sa njim nagradu su podijelili Žerar Muru i Dona Strikland zahvaljujući pronalascima u oblasti laserske fizike. Oni su pomogli u razvijanju kratkih i intenzivnih laserskih impulsa koji imaju široku industrijsku

Dona StrklenD je treća žena koje je Dobila nobelovu nagraDu za fiziku, a prije nje tu nagraDu Su Dobile Marija kiri 1903. goDine i Marija gepert-Majer 1963. goDine, prenio je bi-bi-Si.

i medicinsku primjenu. Dona Strklend je treća žena koje je dobila Nobelovu nagradu za fiziku, a prije nje tu nagradu su dobile Marija Kiri 1903. godine i Marija GepertMajer 1963. godine, prenio je Bi-Bi-Si. Pred dodjelu nagrada pojavila su se pitanja veza-

na za manjak ženskih laureata iz naučnih oblasti, pošto je od dodjele prvih Nobela 1901. do sada bilo 892 dobitnika, od kojih je samo 48 žena. Trećina tih žena dobitnice su ili nagrade za književnost ili za mir, što naglašava rodni rascjep kada su u pitanju laure-

ati nagrada za fiziku, hemiju i fiziologiju/medicinu. Švedska kraljevska akademija nauka dodijelila je polovinu nagrade od 1,01 miliona Aškinu iz SAD, dok drugu polovinu nagrade dijele Moro iz Francuske i Strikland iz Kanade, prenio je AP.

Amerikanac Artur Aškin najstarija je osoba koja je dobila neku Nobelovu nagradu. Sa 96 godina Aškin, saradnik u Bel laboratorijama u Nju Džersiju, šest godina je stariji od Leonida Harvica u trenutku kada je dobio nagradu za ekonomiju 2007. godine. Dobitnik nagrade za ekonomiju 2012. Lojd Šapli tada je imao 89 godina. Nagrada za ekonomiju nije dio nagrada koje je zavještao industrijalac Alfred Nobel. Njih je kasnije počela da dodjeljuje švedska centralna banka u Nobelovu čast. Najstariji dobitnici nagrada u originalnim poljima imali su 88 godina - Doris Lesing za književnost i Rejmond Dejvis za fiziku.

! e b o s o e j i v d o p a z a n a zm n a r a 10 u j a j n a l k o p

u P

r o v p E i ! o p ut j a r g i a n d a r g a n

do a r b tem p e s . 10 3h! d 1 o u e a pon obr t u k k o e . t a 17 pljaj k u i k n t a i S ob d e j n e Izvlač

ra! b o t k 13. o

Pariz

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe

Rim Cirih Beč Ljubljana

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe 2 trodnevna aranžmana za po dvije osobe

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje u jednom nagradnom kolu. U dnevnom listu “Dnevne novine”, na naslovnoj strani, biće objavljivani kuponi svakog dana. Kolo traje 30 dana i objavljuju se kuponi od rednog broja 1 do rednog broja 30. Kuponi se objavljuju od 10. septembra (počev od rednog broja 1) i završno sa 13. oktobrom (redni broj 30). Učesnik treba da sakupi pet kupona u nizu, prema rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 ili 10, 11, 12, 13, 14) kako bi imao pravo da učestvuje u nagradnoj igri. Svi čitaoci koji pošalju pet kupona u nizu imaju mogućnost da osvoje nagradu. U slučaju da propusti jedan kupon, čitalac ima pravo da ga zamijeni bilo kojim duplim brojem iz niza. Pravo zamjene propuštenog kupona duplim brojem može da iskoristi samo jednom u nizu (npr. 1, 2, 3, 5, 5). Kupon treba ispuniti ličnim podacima (ime i prezime, broj telefona, adresa). Komplet od pet kupona sa traženim podacima dostavlja se u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja ličnih podataka učesnika nagradne igre. Učesnik treba da pošalje kovertu na adresu Dnevnih novina: Dnevne novine d.o.o., 19. decembra br. 5, Podgorica. Ukoliko želi, učesnik može koverat ubaciti u sanduče sa natpisom - Za nagradnu igru “Putuj po Evropi” - koje će biti postavljeno na vidnom mjestu u holu Dnevnih novina. Kupone u koverti treba dostaviti do 17. oktobra 2018. godine, do 12 časova. Izvlačenje će se obaviti 17. oktobra 2018. u 13 časova, a dan nakon toga će biti objavljena imena dobitnika. SREĆNO!

kultura

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE SLAVICE STAMATOVIĆ-VUČKOVIĆ

Fenomen arhitektonske komunikacije kroz analizu objekata kulture Knjiga “Arhitektonska komunikacija: objekti kulture u Crnoj Gori 1945 - 2000” autorke Slavice StamatovićVučković biće predstavljena u Galeriji “Klub”, u Centru savremene umjetnosti Crne Gore, večeras sa početkom u 19 sati. Tim povodom, o djelu docenta na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore govoriće Vladimir Mako sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, Rifat Alihodžić sa Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, Ana Matić sa Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju. Moderatorka programa je Snežana Radusinović. Monografija “Arhitektonska komunikacija: objekti kulture u Crnoj Gori 1945

U knjizi se, između ostalog, prikazuje i značajna arhivska građa tj. projekti, fotografije i periodika, vezani za ovu vrstu arhitektonskih objekata kao i društvenopolitički kontekst u kome su nastajali - 2000”, u izdanju Univerziteta Crne Gore, prikazuje složen fenomen arhitektonske komunikacije kroz analizu objekata kulture u Crnoj Gori. “Arhitektonska komunikacija, odnosno razumijevanje arhitekture kao sredstva komunikacije je osnovno teorijsko polazište na kome je bazirana analiza i prezentacija 27 objekata kulture

(domova kulture, bioskopa, spomen-domova, domova revolucije, umjetničkih galerija, domova omladine, pozorišta i domova JNA) koji su na teritoriji Crne Gore izgrađeni u periodu nakon Drugog svjetskog rata. U knjizi se, između ostalog, prikazuje i značajna arhivska građa (državnih arhiva i privatnih kolekcija) tj. projekti, fotografije i periodika, vezani za ovu vrstu arhitektonskih objekata kao i društveno-politički kontekst u kome su nastajali”, stoji u najavi. Stamatović-Vučković je magistrirala na Arhitektonskom fakultetu “Ludovico Quaroni” Univerziteta “La Sapienza” u Rimu kao stipendista italijanske Vla-

FESTIVAL ª STRIPOVANJEº U bUDVI

orije arhitekture, interdisciplinarnih studija, javnih objekata i javnog prostora. Jedna je od dobitnica Trinaestojulske nagrade 2009. godine.

PREDSTAVLJANJE AUTORA IZ bIh

Predavanje Lagatora i Zulića za početak

Predavanjem Luke Lagatora i Mirka Zulića, sjutra od 16 sati u Narodnoj biblioteci Budve počinje Festival stripa Stripovanje, u sklopu kojeg će tokom dana biti održano više događaja na nekoliko lokacija. Pola sata kasnije biće realizovana jednosatna radionica stripa, te razgovor polaznika i predavača. Za 17.30 sati zakazano je otvaranje radova polaznika Škole stripe i ilustracije, koju vodi Simon Vučković. Nakon toga program se nastavlja u bioskopu Kadmus sinepleks, gdje će u 20 sati biti otvorene izložbe radova Lafatora i Zulića i priređena projekcija filma “Bijeli očnjak”. Organizator programa i inicijator Škole stripa i crtanja je Narodna biblioteka Budve, a festival su pomogli bioskop Kadmus sineplex, Udruženje strip autora Crne Gore i Turistička organizacija Opštine Budva. R.K.

de, a doktorirala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Bavi se arhitektonskim i urbanističkim projektovanjem, naučno-istraživačkim radom u oblasti istorije i te-

Djela Florijana Mićkovića u Umjetničkom paviljonu Humanitarna izložba u Nikšiću Humanitarna izložba fotografija školskog broda “Jadran” biće upriličena danas od 12 do 17 sati u Galeriji “Ilija Šobajić” u Nikšiću. U sklopu izložbe biće predstavljeno oko 40 radova, koji će se prodavati po cijeni od 50 eura. Sav prihod biće doniran za liječenje Rose Knežević i Danila Nikolića. “Ministarstvo odbrane nedavno je organizovalo i izložbu u Galeriji Buća u Tivtu tokom koje je prodato četrdeset radova. Novac od prodaje fotografija u Tivtu takođe je namijenjen za liječenje dvadesetosmogodišnje Rose Knežević i Danila Nikolića”, ističe se u najavi. Događaj organizuju JU Muzeji i galerije Nikšić i Ministarstvo odbrane Crne Gore. M.R.

Izložba radova priznatog bosansko-hercegovačkog umjetnika Florijana Mićkovića biće otvorena u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, večeras sa početkom u 20 sati. Mićković je istaknuti skulptor koji je izlagao u većini evropskih zemalja, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Rođen je u Mostaru 1935. godine. Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Zagrebu 1962. godine u klasi profesora Antuna Augustinčića. Član je Udruženja likovnih umjetnosti Hrvatske od 1963. godine, Udruženja likovnih umjetnosti Bosne i Hercegovine

i jedan je od osnivača HAZU BiH. “Mićković je stvorio djela nespornog kontinuiteta i savremene tradicije, čime je postao neizostavan kada je riječ o savremenoj skulpturi u Bosni i Hercegovini”, stoji u najavi. Dobitnik je Nagrade grada Mostara (1999), prva nagrade za skulpturu na “Analu” u Sarajevu (2000), nagrade za skulpturu “Collegium Artisticum” u Sarajevo, Gran prija za crtež u Mostaru (2002.). Organizator izložbe je ULUCG u saradnji sa Udruženjem likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine i uz podršku Hrvatske Akademije za znanost i umjetnost u BiH. Izložba je otvorena do 17. oktobra. R.K.

kultura

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

TROdNEvNI NAUčNI SIMPOzIjUM ª KUlTURA, TEhNOlOgIjA I hUMANIzAMº U BARU

Prožimanje kultura Mediterana tema međunarodnog skupa

svijetlu naglog tehnološkog razvoja kojem danas svjedočimo, valja naročito sagledati pitanje uloge i primjene naprednih tehnologija u procesu prepoznavanja i vrednovanja zajedničkog kulturnog nasljeđa Mediterana, ističu organizatori. Obraćanjem predsjednika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragana K. Vukčevića, ministra kulture Crne Gore Aleksandra Bogdanovića i predsjednika Evromediteranske mreže akademija Pavaa Rudana, sjutra će u 9 sati u hotelu Princes u Baru biti otvorena trodnevni međunarodni simpozijum na temu “Kultura, tehnologija i humanizam”. Simpozijum će, pored učesnika iz Crne Gore, okupiti predstavnike akademija, naučnike i stručnjake iz zemalja jugoistočne Evrope,

zapadnog i istočnog Mediterana i Sjeverne Afrike. Uvodna izlaganja imaće Saša Brajović i Ilija Vujačić, sa Univerziteta Donja Gorica, nakon čega će, kroz tri panel diskusije, u čijem su fokusu komunikacije kultura Mediterana, humanizam i ljudska prava, kao i tehnološki razvoj i savremene vrijednosti, učešče uzeti intelektualci iz Turske, Makedonije, Hrvatske, Bugarske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Alžira, Albanije i Crne Gore. Druga dva dana međunarodnog skupa posvećena su

temama civilizacije, religije, tehnologije i budućnosti Mediterana. “Danas se smatramo pozvanim da, na naučno utemeljen način, bolje osvijetlimo različite aspekte interakcije i prožimanja kultura na području Mediterana koje su u istorijskom kontinuitetu oblikovale društvena kretanja. U svijetlu naglog tehnološkog razvoja kojem da-

Simpozijum će, pored učesnika iz Crne Gore, okupiti predstavnike akademija, naučnike i stručnjake iz zemalja jugoistočne Evrope, zapadnog i istočnog Mediterana i Sjeverne Afrike

nas svjedočimo, valja naročito sagledati pitanje uloge i primjene naprednih tehnologija u procesu prepoznavanja i vrednovanja zajedničkog kulturnog nasljeđa Mediterana. Važno je na takav način dati doprinos jačanju naše zajedničke perspektive za humaniji suživot na Mediteranu i šire”, navodi se u saopštenju organizatora. Simpozijum se, kako se ističe, simbolično organizuje u Baru, “crnogorskoj luci, drevnom ali i modernom gradu bogate i otvorene kulture. Događaj organizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), u saradnji sa Evromediteranskom mrezom akademija (Euro Mediterranean Academies Network - EMAN). S.I.

Bokeljska mornarica u Splitu Pomorski muzej Crne Gore predstaviće se izložbom “15 decenija Bokeljske mornarice na fotografijama”, koja će biti otvorena večeras u Pomorskom muzeju Splita. Izložba će biti dopunjena prezentacijom filma Kolo Bokeljske mornarice, autora Dušana Vulekovića. Autori Ilija Mlinarević i Slavko Dabinović ovim projektom predstaviće u Splitu samo dio bogate istorije jednog od najstarijih udruženja pomoraca na svijetu Bokeljske mornarice, čije viševjekovno postojanje svjedoči o bogatoj pomorskoj i kulturnoj prošlosti Kotora i Boke.

4. INTERNACIONAlNI SAjAM KNjIgA U POdgORICI

O novoj knjizi poezije Milorada Popovića i djelima Ane Šnabl

Nova knjiga poezije Milorada Popovića, “Agnostik i nebo”, koja je nedavno objavljena u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja, biće predstavljena večeras od 20 sati u atrijumu Kapital plaze, u okviru 4. Internacionalnog sajma knjiga. Tim povodom, o stihovima Popovića govoriće Pavle Goranović i Dragana Tripković. Sat ranije, publika će

biti u prilici da se upozna sa stvaralaštvom slovenačke književnice Ane Šnabl, sa kojom će razgovarati Dunja Ilić i Vladimir Arsenić. Program drugog sajamskog dana počinje u podne razgovorom na temu “Motivi usmenih proza u slikovnicama”. Učesnici razgovora su Mirko Ćurić i Josip Crvenić. Sat kasnije biće predstavljena knjiga “Kula od sje-

ćanja i druge priče”, autora Sava Markoča, sa kojim će razgovarati Željko Milović i Slobodan Čukić. Od 14 sati, o aktuelnim društvenim temama, u sklopu segmenta “Crnogorski razgovori” sa Dušanom Ičevićem razgovara Aleksandra Vuković, nakon čega će biti riječi o knjizi “Marija i Slavuj - Putovanje po mjesečini”. Tim povodom, govore Đorđe Kotri, Marija Krivokapić i Goran Radojičić. Slijedi promocija knjige “Grad priča” Ethema Mandića, sa kojim će od 16 sati razgovarati Dragana Tripković. Za 17 sati zakazano je predstavljanje stvaralaštva hrvatske književnice Andrijane Kos Lajtman, sa kojom će razgovarati Aleksandra Vuković. Sat kasnije biće predstavljena knjiga Tijane Rakočević, pored koje, u programu učestvuju, Barbara Simović i Vladimir Vojinović. S.I.

Rakočević

SREĆAN PUT I MIRNO MORE

U pozorištu počele probe za novu predstavu Probe za predstavu radnog naslova “Srećan put i mirno more”, koju po tekstu “Ivova odiseja - Merito Navale”, dramske spisateljice Jelene Milošević režira Zoran Rakočević, počele su u Gradskom pozorištu Podgorica. Riječ je o pobjedničkom komadu trećeg konkursa za najbolji dramski tekst za djecu i mlade, koji realizuje ASSITEJ centar Crna Gora, u saradnji sa podgoričkim teatrom i Kotorskim festivalom pozorišta za djecu. “Komad ‘Ivova odiseja Merito Navale’ donosi pažljivo građene karaktere

i odnose među njima, koji dramski potencijal teksta zaokružuju u toplu priču o ljubavi, odrastanju, napuštanju i, na kraju, o pobjedi dobra nad zlom”, stoji u najavi. U glumačkoj podjeli su Jelena Simić, Sanja Popović, Miloš Pejović, Goran Slavić, Branka Femić, Pavle Popović, Vule Marković i Pavle Ilić. Pored reditelja, u autorskom timu su i dramaturškinja Dragana Tripiković, koreografkinja Slavka Nelević, scenografkinja Smiljka Šeparović i kompozitor Nemanja Bečanović. R.K.

ZABAVA

ELEMENTAL VAM PORUČUJE ª NEŠTO GLASNOº

Refren udara tamo gdje spavaju vaši strahovi

Prvi dan oktobra bend Elemental, vodeći hrvatski hip-hop sastav, iskoristio je da predstavi novu pjesmu i spot - “Nešto glasno”. “Pjesma govori o borbi sa strahovima, jer, potrebno je nešto glasno što će nas osnažiti da se pokrenemo s mrtve tačke - u svim segmentima života. Ritam pjesme je poletan i brz, kao direktan poziv na pokret, a refren udara tamo gdje smo tanki - svako od nas će najbolje znati koje je to mjesto - ono gdje spava-

ju strahovi”, navodi se u poruci članova Elementala povodom premijere noviteta. Podsjetimo, Elemental ove godine slavi dvije decenije više nego uspješne karijere. Nova pjesma i spot uvertira su u brojna iznenađenja koja su Mirela Priselac Remi, Luka Tralić Shot i ostali članovi pripremili fanovima. Vrhunac slavlja biće 14. i 15. decembra u zagrebačkoj Tvornici kulture, kada će Elemental održati dva koncerta. D.B.

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

BORIS ŠTOK, BIVŠI FRONTMEN

VRHUNSKI P BRENDIRAĆE URBANOG IZV ⌦ Danilo Brajković

elja da stvara i svira konstantnije negoli u Quasarru, riječkom elektro-pop bendu, Borisa Štoka, nekadašnjeg frontmena tog sastava, vodila je ka solo karijeri i na koncu - dovela do albuma prvijenca “Ispod kože”.

Bend Elemental

ŠAROLIKA PONUDA TOKOM 10. IZDANJA

“Bazar unikata” za vikend u tržnom centru Bazar Tržni centar Bazar, deseti put, organizuje sajam “Bazar unikata”, koji će biti održan 6. i 7. oktobra. “Ova manifestacija će okupiti profesionalce iz oblasti ručno pravljenih predmeta, kako iz Crne Gore tako i iz regiona, koji će imati priliku da ljubiteljima unikatnih stvari i suvenira predstave svoj rad. Očekuje vas velika ponuda ručno rađenog nakita, torbi, umjetničkih slika, portreta, suvenira i sličnih predmeta. Takođe, izlagači će svim zainteresovanim posjetiocima odgovoriti na sva pitanja u vezi sa načinom izrade različitih predmeta. Ovaj događaj predstavlja idealnu priliku da za sebe ili za svoju dragu osobu odaberete jedinstven poklon, ali i u neformalnoj atmosferi upoznate izlagače i sve ljubitelje ručnog rada”, poručuju domaćini.

“Sjene”, “Pričaj mi”, “Ti”, “Iluzije” i sijaset ostalih numera riječkom elektro-pop bendu Quasarr svojevremeno su omogućile da se pozicionira visoko na hrvatskoj muzičkoj ljestvici alternativnih postava, a Borisa Štoka, frontmena sastava - brendirale su kao muzičara koji ima toliko toga kreativnog da ponudi. Ipak, kako Štok priznaje Dnevnim novinama, u jednom trenutku došlo je do zasićenja i mimoilaženja u stavovima, pa je raskid bio neminovan. Daleko od toga da je takav rasplet Borisa udaljio od muzike. Štaviše, prije 18 mjeseci odlučio je da se upusti u izazov stvaranja solo karijere i danas tvrdi da nije pogriješio. “Nije bilo nekog izbora. U Quasarru sam bio jedan od glav-

U QUASARRU SAM BIO JEDAN OD GLAVNIH AUTORA. MEĐUTIM, DESILO SE ZASIĆENJE, VIŠE NIJESMO DIJELILI ISTU VIZIJU. HTIO SAM DA PUNO VIŠE RADIMO I SVIRAMO I TAKO JE ISPALO NA KRAJU. ODLUČIO SAM DA RADIM PO SVOJIM USLOVIMA I SREĆAN SAM ŠTO JE TAKO ISPALO

nih autora. Međutim, desilo se zasićenje, više nijesmo dijelili istu viziju. Htio sam da puno više radimo i sviramo i tako je ispalo na kraju. Odlučio sam da radim po svojim uslovima i srećan sam što je tako ispalo. Možda bude malo i tužno jer to faktički znači i kraj nekih prijateljstava, ali nije sad da sam nešto kalkulisao. Desilo se. Moj izbor je uvijek muzika, moram raditi i moram biti kreativan”, prisjeća se Štok na početku razgovora situacije kada je bio prinuđen da okrene leđa bendovskoj karijeri.

■ KOMERCIJALNIJE NEGOLI U QUASARRU

Njegova kreativnost isplivala je na površnu uskoro. Nizao je singlove - “Dodiri”, “Tišina”, “Kao mi” i druge, gomilao materijal i došao do cilja. Prije nekoliko dana, predstavio je debi album - “Ispod kože”. I veoma je zadovoljan učinjenim. “Svakako je lijepo kada se završi kreativan proces. Posljednjih 18 mjeseci sam radio na autorskim pjesmama, odlučio sam da njih 12 bude na CD-u. Sada ću to promovisati na koncertima, a već neko vrijeme sviram te pjesme. Singlovi su se ‘zavrtjeli’ na radio-stanicama, medijska priča je sve glasnija, sve je to super. Nadam se da ću tako nastaviti i da će me zvuk koji sam brendirao, od elektronike do rok akustike, pratiti i dalje, da će me pozicionirati kao urbanog, modernog izvođača u Hrvatskoj. Trudio sam da tako bude i sa bendom Quasarr, ali je to bilo više umjetnički, a sada je komercijalnije, uz malo mračniju estetiku”, obrazlaže Štok. Pošto je autor svih numera,

Desiće se i region

Novi solo igrač u Hrvatskoj volio bi da se njegova muzika čuje i van granica domovine. Već je zabilježio neke festivalske nastupe, a poručuje da ono pravo - tek slijedi. “Povremeno pogledam te društvene mreže i vidim da ima ljudi iz Srbije, BiH, Crne Gore koji prate moj rad i sviđa im se. Sa Quasarrom sam nastupao u Beogradu, BiH, međutim, problem je što treba informacija prvo da dođe to tih lokacija, da domaćin zna da će imati siguran broj prodatih karata da bi meni mogao garantovati novac, jer je veliki trošak. Zato se odlučuju za provjerene izvođače, koji sviraju već 30 godina. Vidjećemo šta nosi budućnost. U Hrvatskoj i regionu sviram na velikim festivalima, recimo na Sea Staru sam svirao u Umagu i to prije LP-a. Prije ili kasnije će se desiti i ostatak regiona. I ja i momci u bendu radimo, eventualno vikend dolazi u obzir za te dalje relacije. Nešto će se desiti svakako, neki Exit, Novi Sad ili do vas u Crnu Goru”, nada se Štok.

Borisu nije bilo nimalo lako prethodnih mjeseci. “Uvijek su to lične priče. Stvaram muziku prvenstveno zbog sebe, jer čovjek se mora osjećati ugodno kada je svira uživo. Međutim, ne treba tu tražiti previše takvih priča. Taj senzibilitet, estetika, moja ekspresija... sve je to uticalo da želim, prije svega, stvoriti vrhunski zvučni i estetski proizvod, a tek onda slijede te

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

ZABAVA

RIJEČKOG QUASARRA, ZA DN O SOLO DEBI ALBUMU:

PROIZVOD ME KAO VOĐAČA lične priče”, konstatuje Štok.

■ VEĆA ODGOVORNOST VEĆA SATISFAKCIJA

Zagovornici rada u bendu cijene da brojnija postava omogućava lakše funkcionisanje jer se poslovi podijele, pa se i lakše diše. Ipak, postoje i oni poput Štoka, kojima ni znatno teži teret na plećima nije prepreka, jer zna tačno kuda ga vodi pomenuti izazov. “Veća je odgovornost na mojim plećima sada. Najčudnije je kada vidim svoje ime napisano, još mi to ludo izgleda, ali se polako navikavam. Mada, uvijek sam imao tu odgovornost. Moraš stati iza onoga što stvoriš. Sada ima više posla, imam veliku slobodu, koji kilometar u nogama. Znam šta hoću i kako hoću, lakše biram saradnike, ne moram nikoga ništa pitati, a i autorski sam sazrio, znam kako da nešto dobijem. Bacio sam se malo više i u produkcijski dio. Sve je pod mojom kontrolom. Nekada to izgleda frustrirajuće, jer ne možeš podijeliti posao. S druge strane, velika je satisfakcija kad vidiš da samo tvoja ideja prolazi, da je zaživjela na višem nivou”, priznaje Štok.

■ RADOM DO

PREPOZNATLJIVOSTI

Opet, i dalje ga mnogi mediji u Hrvatskoj oslovljavaju prvenstveno kao nekadašnjeg pjevača Quasarra, što nikako ne razumije, pošto je njegova uloga bila znatno kompleksnija. Koliko će publici trebati da ga posmatra kao solo izvođača? “Nemam problem sa tim. Nije to neko razdoblje kog se ne želim sjećati. Suprotno. Ja sam autor svih numera u bendu makar 50-60 odsto, frontmen sam bio. Taj bend me je obilježio, brendirao. Ne bježim od toga, čak i sviram neke pjesme benda

uživo. Ko god priča o meni kao bivšem pjevaču benda - nema problema. Mada, nazvati me samo tako - nije tačno. Nijesam ni tada bio samo pjevač, niti sam to danas. Mediji su često vrlo površni. S vremenom će sve doći na svoje. Treba raditi i autorski potpis biće prepoznatljiviji”, ubijeđen je Štok. Očekivano, ni pregledi njegovih spotova na Jutjubu ne dostižu gledanost kao što su to činili oni Quasarra. Činjenica je da je još rano za značajnije ocjene, ali utisak je da oni koji prate Štoka - tu jesu zaista zbog muzike, a ne zbog uživanja u nekim drugim porivima. “Nijesam bio dio društvenih mreža, aktivirao sam to prije godinu. Vremena su takva da je sve površno i vijest je vrlo kratko vidljiva uvijek. Tako je na Jutjubu i velikim mrežama. Ne želim ništa da radim, a da to bude vještačko. Meni su rasprodani koncerti u klubovima, ne sviram još u velikim dvoranama, mada slijedi Tvornica kulture u Zagrebu, prvi veći koncert, ali znam situaciju na terenu i koliko se pjesme vrte. Ne treba mi vještačkih 100.000 pregleda koji nijesu istiniti. Takođe, malo je vremena prošlo, bez nekih ultimativnih hitova teško ćeš imati milionske preglede. Zato, idem polako”, zaključuje Štok.

Boris Štok

zabava

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

RAKOČEVIĆ, BANOVIĆ, BOBAR, MILOJKOVIĆ... 15. I 20. NOVEMBR

Tonove jeseni obojiće provjerena ekipa dizajnera Verica Rakočević

⌦ Marija Roganović

češće na novembarskom izdanju “Mionetto Prosecco Montenegro Fashion Weeka” najavili su između ostalog i domaće snage, Marina Banović, Dejana Lukić, Nada Pavlović i Edita Nimanbegu, ali i gosti iz regiona Saša Milojković i Hana Olajić, kazao je u razgovoru za DN prvi čovjek crnogorske modne scene Srđan Lubarda.

■ PROGRAM SKORO

POPUNJEN, VELIKO INTERESOVANJE DIZAJNERA

“I ove godine vlada veliko interesovanje domaćih i inostranih dizajnera za jesenju nedjelju mode. Manifestaci-

ju će svečano otvoriti naša dizajnerka Sanja Bobar, sa najnovijom kolekcijom, a zatvoriti Verica Rakočević takođe sa novom kolekcijom, koju će premijerno prikazati u našoj zemlji. Ona je nedavno ispod Avale prikazala kolekciju ‘Nomadi’ kojom je obilježila 35 godina uspješnog stvaralaštva posvećenog dizajnu i modi. Trenutno se nalazi u Meksiku, i po povratku će raditi na novoj kolekciji. Uzevši sve ovo u obzir, suvišno je reći da nam je velika čast da tako veliko ime bude dio naše manifestacije”, otkrio je za naš list prvi čovjek manifestacije i ujedno direktor Nacionalne modne komore Srđan Lubarda. Učešće na novembarskom

Foto: Miša Obradović

Crnogorska jesenja nedjelja mode - “Mionetto Prosecco Montenegro Fashion Week” biće održana 15. i 20. novembra na raznim lokacijama u Podgorici, otvoriće ga novom kolekcijom domaća dizajnerka Sanja Bobar, dok će zavjesu spustiti proslavljena srbijanska kreatorka Verica Rakočević, otkrili su Dnevnim novinama iz Nacionalne modne komore.

izdanju “Mionetto Prosecco Montenegro Fashion Weeka” najavili su još i domaće snage, Marina Banović, Dejana Lukić, Nada Pavlović i Edita Nimanbegu, ali i gosti iz regiona Saša Milojković i Hana Olajić. “Tu su i neki domaći brendovi koji su najavili učešće, a u pregovorima smo sa nekoliko dizajnera iz inostranstva, u okviru razmjene sa Srbija Fashion Week-om. Ali najvjerovatnije će to biti gosti iz Italije i dizajnerka iz Maroka. Takođe, veliko je interesovanje i od jednog broja mladih dizajnera i jedne svjetske modne kuće čiji naziv, takođe, još nećemo otkrivati…Ta-

PRIČA O žIVOtu sER ELtONA DžONA stIžE u MAJu

Prvi uvid u (ne)očekivanu ekranizaciju “Rocketmana”

Paramount Pictures nedavno je predstavio trailer epske muzičke fantazije “Rocketman”, dosad neviđena i necenzurisana priča o ser Eltonu Džonu, jednom od najpopularnijih britanskih pjevača svih vremena. Eltona Džona će na veli-

kom platnu oživjeti zvijezda “Kingsman” franšize - Taron Egerton, a u ostalim ulogama našli su se Džejmi Bel, Ričard Maden i Brajs Dalas Hauard. Reditelj je Dekster Flečer, a scenarista Li Hol. “Rocketman” u svjetske bioskope stiže u maju 2019.

godine. Podsjećanja radi, u svojoj dugoj karijeri Elton Džon je prodao više od 250 miliona primjeraka svojih albuma. Dobio je pet Gremi nagrada, pet Brit Awardsa, nagradu Tony, jedan Zlatni globus i jednog Oskara.

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

zabava

Sa prethodnog izdanja crnogorske nedjelje mode

ko da je s ovim program skoro popunjen”, dodao je Lubarda. Zaštitna lica modnog spektakla u najavi su Lea Tarailo, Ana Prelević, Katarina Đurković, Ljubica Bulatović i manekeni Stefan Popović i Balša Zajić, a tačne lokacije održavanja revija naknadno će biti objavljene.

■ DESET NAJBO-

LJIH KREACIJA INSPIRISANIH FLAŠOM GENERALNOG SPONZORA

Podsjećanja radi, marketing tim kompanije G3 Spirits, koja za crnogorsko tržište uvozi i distribuira “Mio-

Lubarda netto Prosecco”, za ovu priliku osmislio je kampanju u kojoj će studenti modnog dizajna, grafičkog dizajna i ostali slobodni umjetnici u Crnoj Gori dobiti priliku da kroz kreativna rješenja modnih kreacija, inspirisanih vizuelnim identitom “Mionetto Prosecco” osvoje vrijedne nagrade.

“Dizajneri moraju da osmisle neku kreaciju koja će biti inspirisana flašom generalnog sponzora. Tročlani žiri u sastavu predstavnika kompanije G3 Spirits, Modne komore, ali i naša dizajnerke Marine Banović, odabraće deset najboljih, koji će se predstaviti u okviru ‘Mionetto Prosecco Montenegro Fashion Weeka’. Za kupovinu materijala pobrinuće se glavni sponzor, a prva tri mjesta osvojiće zaista bogate nagrade: put u Milano, šivaću mašinu i grafičku tablu za crtanje”, podsjetio je organizator.

Foto: Nikola Pejović

RA NA ª MIONEttO PROsEccO MONtENEgRO FAshION WEEKuº

Sanja Bobar

AuDIO-VIZuELNI sPEKtAKL u KOMŠILuKu

Schiller 18. januara nastupa u Beogradu Njemački muzičar, kompozitor i producent Schiller prirediće audio-vizuelni spektakl 18. januara u Hali sportova u Beogradu, prenose srbijanski mediji. Schiller je najprije bio elektronski orijentisan projekat sa elementima dens muzike, ali već prvim albumom skrenuo je pažnju na sebe i pokazao da muzika Kristofera fon Dajlena ide u jednom sasvim novom pravcu. Inspirisan

klasicima kakvi su Tangerine Dream, Kraftwerk i Žan Mišel Žar, fon Dajlen stvara vizionarske zvuke koji su ispred vremena, jer su, u žudnji, upile i prošlost i sadašnjost. Neke njegove numere su instrumentali, a neke, kao “I Feel You” ili “Dream of You” imaju tako moćne vokale i toliko su lako pamtljivi da i danima nakon što ih čujete prvi put možete da zateknete sebe kako ih pjevušite.

“Glockenspiel” je doživeo veliki uspjeh na listama, a albumi koji su usledili, “Zeitgeist”, “Weltreise”, “Leben”, “Tag und Nacht”, “Sehnsucht” i “Atemlos” objavljeni su u više od 26 zemalja i svi su naišli na jako dobre reakcije. Schiller ima sedam zlatnih ploča, dva zlatna DVD-a, dvije platinaste ploče, nagrađen je Echo nagradom, Opus nagradom za zvuk i imao je nekoliko nominacija za Gremi.

njega

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

mora da bude njegovana i zdrava

Koža skupo plaća greške

a biste se u svojoj koži osjećali dobro, ona mora da bude njegovana i zdrava. Imajte na umu da koža skupo plaća sve vaše greške. Najčešće su sezonsko nanošenje kreme sa zaštitnim UV faktorom, odlazak na spavanje sa šminkom na licu... Ako takve greške pri njezi kože činite često, vratiće vam se kao bumerang, jer će se na licu prije vremena pojaviti vidljivi znakovi starenja. Na primjer, ako pod izgovorom da nijedna krema ne djeluje stalno, isprobavate nove proizvode - griješite. I vašoj koži, ali i preparatu potrebno je vrijeme da bi se “sprijateljili”. Dva minuta koja čuvaju lice Za skidanje šminke po-

trebna su vam samo dva minuta, a pomoći će koži da godinama zadrži svjež i njegovan izgled. Inače će koža cijelu noć biti pritisnuta teretom masnoća, nečistoća i čestica šminke, a posljedica su začepljene pore i akne, upozoravaju dermatolozi. Grubo skidanje šminke šteti Grubi pokreti pri uklanjanju šminke sa očiju rastežu kožu i smanjuju njenu ela-

stičnost. Najbolji su blagi odstranjivači šminke, a idealna zamjena je i dječji šampon. Mikrobi vrebaju iz stare šminke Zamijenite maskaru svaka tri mjeseca, a kremasta rumenila, pudere i sjenke ne upotrebljavajte duže od šest mjeseci. Puderi u prahu traju do dvije godine, a ruževi oko godinu. Deklaracija je važnija od cijene Pri odabiru kozmetičkih preparata bacite pogled na spisak sastojaka. Najefikasniji preparati su oni koji na deklaraciji imaju retinoide, AHA, peptide, vitamin C i hijaluronsku kisjelinu. (Superžena)

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

njega

neophodno je pripremiti kožu za jesen

Sačuvajte Svježinu lica

Svako godišnje doba ostavlja trag na koži - dok je najveći rizik ljeti usljed prejakih sunčevih zraka, sa prvim danima jeseni javlja se drugi problem: kako sačuvati svježinu. I zato je, prije

dolaska hladnijih dana, neophodno pripremiti kožu za jesen. Vlažnost vazduha počinje da se smanjuje, a počinje i upotreba grejnih tijela. Ništa od toga ne prija koži, ona

može postati suvlja i izgubiti na elastičnosti, pa je važno nadoknaditi vlažnost putem preparata. Prvo pravilo je uklanjanje mrtvih ćelija, u čemu vam mogu pomoći gelovi i pre-

parati za piling. Ne birajte, ipak, preagresivne tretmane kako ne biste prouzrokovali crvenilo i osip. Sljedeći korak je vlaženje kože. Pravi izbor za tijelo su kreme obogaćene glicerinom ili vitaminom E ili hranljiva ulja, na primer jojobino i bademovo, dok je kokosovo odlično za noge. Ako ste tokom ljeta koristili blaže i laganije losione za tijelo, u ovom periodu treba da pređete na kremastije i jače. I gel za tuširanje treba da bude kremast, ali čak i kad temperature postanu niske, izbjegavajte vruće kupke jer one izvlače vlažnost iz kože. Svakog dana, naša koža je izložena bakterijama i virusima. I zato uveče, pogotovo sa hladnijim danima obavezno je očistite i navlažite. Promjene u temperaturi mogu dovesti i do akni i bubuljica, pa potražite preparate sa salicilnom kisjelinom. Pravi saveznik za lice u jesenjem periodu su maske. Ali ne zaboravite ni zaštitu. Sumorniji da-

ni sa manje sunca ne znače da iz svoje svakodnevne rutine treba da izbacite kreme sa zaštitnim faktorom. Hladniji, vjetroviti dani ne pogoduju usnama, pa uradite piling. Pomiješajte smeđi šećer, toplu vodu, maslinovo ulje i mekanom krpom natapkajte smjesu na usne, pa isperite vodom. Jesen traži i jaču šminku, pa ako ste se uželjeli igranja za sjenkama, puderima, rumenilima, sad je pravo vrijeme za to. Bez obzira na sve preparate, koža se najprije hrani iznutra. Pijte dosta tečnosti, izbjegavajte diuretike poput kafe i alkohola. Povećajte unos dobrih masti, poput lososa, lanenog sjemena jer će biti saveznici u oporavku ćelija, dok će namirnice bogate antioksidantima, poput voća, povrća, orašastih plodova i žitarica zaštititi kožu. San je podjednako važan, pa priuštite sebi potrebnu dozu odmora, a u krevetu bi trebalo da budete barem sat prije ponoći. (Superžena)

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni kuvar, pomoćni radnik u kuhinji, pica majstor, pomoćni pica majstor, sa iskustvom i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h na tel. 067/613-707

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA

RAZNO

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon 069/019-698, 067/455-713

Samo na stranama malih oglasa

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

35 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

36 DN

ENIGMATIKA STAROGRČKI STRUČNJAK

VRSTA NJEMAČKI BOMBONA SLIKAR (MN.)

SLOVENAČKI KOMPO- ONAJ KOJI RECITUJE ZITOR, BOJAN

PET MUŠKARACA

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

INDUSTRIJA MESA (SKR.)

VRSTA ŠPANSKE RIBIZLE

VRSTA ZAGONETKE (MN.)

FOTO UBOD

TAJNO, OZNAKA NEZAKOZA TONU NITO (LAT.)

ZAKUPLJIVATI (FRANC.)

Zgrada u Berlinu LITAR

ZEVSOV SIN (GR.MIT.)

OTVOR NA ODJEĆI INDIJSKI POGLAVARI REOMIR

BRAT

FILMSKA ŠALA KAMPALA KIDS LEAGUE

FUDBALER RUDARA ĐALOVIĆ KOMAD STARE TKANINE DUVAČKI INSTRUM.

PENZIONER (LAT.)

RIMSKI BROJ 50 RIMSKI BROJ 4

STRUČNJAKINJA ZA HEMIJU RIMSKI BROJ 100

SIMBOL TALIJUMA

GRADIĆ U SLOVENIJI GOTOV NOVAC

RAZGLASI OBMANJIVAČ NARODA (GRČ.)

NOBELOVAC ANDRIĆ OZNAKA ZA OREGON VRSTA GUŠTERA

ENERGIJA ČEŠKO MUŠKO IME

ISTOK

KOJI IMA VELIKE ROGOVE

PJESNIK LIRSKIH PJESAMA

KOJI IMA VELIKE ROGOVE UGLJOVODONIČNI GAS AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

OGRLICA (FRANC.) ĐANI VERSAĆE

Play sudoku online at:

ITALIJANSKI FUDBALER ĐUZEPE

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

KRIK

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: SAMOSVIJEST, ALATKE, ETER, LASKARIS, LE, VUNARA, ESEN, ARIČANIN, NU, DIKETONI, DT, ON, NI, ACERA, RENO, PREDAK, DLO, SA, AGATON, LR, RST, IAKO, LJ, NISKI, ODSKOK, ŠETANJE.

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3363

2015-12-28

Medium level

Sudoku puzzle No. 3145 2015-05-24

www.sudokukingdom.com 1 4 7 5 3 8 9 2 1

5 3

2 7

1 1

9 9

6 5

2015-12-29

1 2 4

Medium level

2 5

7 1 4 9 5 2 8 6 3 Sudoku puzzle No. 3146 2015-05-25

1 5

Daily Sudoku puzzle No. 3364

5 9 2Puzzle 3 8 solution: 6 4 1 7

4 5

TEŽA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

9 1

Soba u avionu

6 7

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

Word Search Puzzle #A101GQ

Mutated Scenes

Access Access Adroit Adroit Ailments Bands Ailments Bugler Bands Cakes Cites Bugler Closer Cakes Coast Contends Cites Democratically Closer Denies Exact Coast Floor

ExactGenre

Leaps

Sunset

Democratically

Moonbeam

Surfing

Denies

Musses

Contends

Glens FloorGrasping Great Genre Hallucinations Glens Lamest Leaked Grasping Leaps GreatMoonbeam Musses Hallucinations Mutated Lamest Neighed Runts Leaked Sales

Tempt

Smiths Neighed Spend Tenure Sticky Runts Tiers Straits Sales Sunset Twice Scenes Surfing Taunting Smiths Tempt Tenure Spend Tiers Sticky Twice Straits

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Ne počinjite nove poslove. Usljed nedostatka koncentracije napravićete greške zbog kojih ćete se, u narednom periodu, baviti popravljanjem načinjenog.

BIK Pobjeda je moguća uz veliku borbu. Mnogi od vas će u ovom periodu, na poslu, osjetiti povećanu tenziju koja je rezultat promjena koje su na pomolu.

BLIZANCI Ponovo se vraćaju tegobe koje su vas u prošlosti prilično namučile. Sačuvajte optimizam, bespotrebno paničite. Nemate potrebu da bježite u sebe.

RAK Situacija na polju finansija se stabilizuje. Moguć je priliv novca iz izvora koji nijeste očekivali. Ako donosite neku važnu odluku, dan je povoljan za to.

VAGA Osjećate se neprijatno jer u vašem okruženju dominira čudna atmosfera koja prijeti da postane štetna po vas. Stvari se mogu nepopravljivo zakomplikovati.

ŠKORPIJA Da biste postigli ono što želite neophodno je da zatražite pomoć osobe koja je, statusno, daleko iznad vas. Tek danas je moguća prilika da napravite konkretan korak.

STRIJELAC Otvaraju vam se lijepe poslovne mogućnosti. Predstoje pregovori o mogućoj saradnji sa inostranstvom kao i šansa za daleko putovanje na kome ćete se poslovno usavršavati.

JARAC Vrijeme je za mali predah, ipak, ne dozvolite sebi pretjerano opuštanje. Iskoristite dan da očistite zaostale obaveze. Idealan je trenutak da obnovite stare kontakte.

Taunting REBUS

LAV

Vaša pozitivnost privlači i one osobe čiji motivi nijesu dobronamjerni. Ne iznosite privatne podatke, naročito ako se radi o nečem iz vašeg ljubavnog života.

DJEVICA Prihvatite poziv prijatelja i izađite. Zaboravite na posao. Ukoliko nemate partnera, idealan trenutak je za novo poznanstvo koje može prerasti u interesantnu romansu.

Rješenje iz prethodnog broja: Dobi Stepa unuče

VODOLIJA Možete odigrati značajnu ulogu i ublažiti nepremostiv jaz među članovima vaše porodice. Ovo bi vam znatno poboljšalo raspoloženje i povratilo samopouzdanje.

RIBE Moguća je prilika za dodatni rad koji vam trenutno nije neophodan. Opravdanje tražite u finansijskoj naknadi koja nije dovoljna za trud koji treba da uložite.

Film

38 •TVPROGRAM 06:00 Kako vrijeme prolazi 08:15 60 minuta sa Iris 09:10 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Kako vrijeme prolazi 13:00 150 minuta 14:30 Serija: Istine i laži 15:20 Serija: Pogrešan čovjek 16:10 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 20:10 Serija: Pogrešan čovjek 21:00 Serija: Istine i laži 22:00 Život priča 23:30 Serija: Andrija i Anđelka 00:00 Noćni žurnal

PRVA Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi, 19.30

06:00 Dobro jutro Crna Goro 10:05 Naučno-obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Strani dok. serijal 13.00 Vijesti 13.05 Serija: Korak naprijed 14.45 Naučno–obrazovni program, r 15.05 Muzika 15.30 Dnevnik 1 16.00 Lajmet, vijesti na albanskom 16:30 Serija: Korak naprijed 17.40 Muzika 18:00 Vijesti 18.05 Strani dokumentarni program 19.00 Na vrhovima prstiju 19.30 Dnevnik 2 20.05 Film: Dva dana, jedna noć 22.30 Dnevnik 2 23.05 Serija: Most 00.40 Film: Ubistva u Fjalbaku-Jahač na obali

RTCG 1 Sportski dnevnik, 22.50

12:00 Dječja TV na A1 13:00 Serija: Degrassi 14:30 11 minuta sa Tihom Vujovićem 15:00 Al Jazeera Sport na A1 R 15:30 Pljevaljska hronika 16:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 17:00 TOP A1 17:15 Nepoznate ljepote svijeta 18:00 TOP A1, informativna emisija 18:15 Život uživo sa Vlatkom Stijepovićem 19:00 TOP A1 19:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 20:00 TOP A1 20:15 Klub A sa Milicom Minić 21:00 TOP A1 21:15 Život uživo sa Vlatkom Stijepovićem 22:00 VOA 22:30 Al Jazeera vijesti

A1 Serija: Degrassi, 13.00

Sport

Informativa

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

10:07 Serija: Velika porodica 11:10 Ritam Balkana 12:00 Vijesti u 12 12.45 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 13:30 Moja polisa, r 14:07 Serija: Strah od ljubavi 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Strah od ljubavi 17:50 Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Velika porodica 19.50 Bez granica 20:00 Film: Očevi i kćeri 22.00 Vijesti u u 10 22.30 Serija: Fortitjud 23:30 Film: Neobične veze 00.40 Film: Profesorkin zločin

VIJESTI Serija: Fortitjud, 22.30

07:00 VOA 09.10 Dječiji program 11.00 Serija: Sjaj Pariza 12.10 Serija: Zlatno srce 13.10 Animirani filmovi 14.10 Strani dok. program 15.10 Film: Ubistvo u Flajbeku (kraljica svijeta) 17.15 Ciklus emisija Dragana Radulovića: Mali veliki 18:00 Mojih 5 18:40 Serija: Sjaj Pariza 19.30 Koncert 20:10 Sat tv 20,50 Kuhinjica za bebe 21:30 Serija: Zlatno srce 22.10 Film 23.40 Strani dokumentarni program

RTCG 2 Emisije Dragana Radulovića, 17.15

TVprogram•39

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR BIOSKOPA

RTCG 1, Film: Dva dana, jedna noć, 20.05

BIJELI OČNJAK 15:00 BLACKKKLANSMAN 19:00, 21:30 DŽONI INGLIŠ - PONOVO U AKCIJI 16:00, 18:00, 19:30, 21:45 OPATICA IZ PAKLA 20:30, 22:30 PEPERMINT 20:15, 22:15 PREDATOR - EVOLUCIJA 17:15, 21:15 SIBIR 17:00, 22:40 STOPALIĆI 15:30, 16:30, 17:30, 18:30 UBITI PO VIĐENJU 15:15, 19:15 ZLOGONJE 16:15, 18:15 ZVIJEZDA JE ROĐENA 20:00

Šef jedne male firme suočava zaposlene s nezahvalnim ultimatumom, prisiljavajući ih da izaberu između svojih godišnjih bonusa od 1000 evra i koleginice Sandre, povratnice na posao nakon nekog vremena bolovanja. Ovo je veoma depresivna situacija u kojoj se našla osoba koja se liječi od depresije, ali Sandra pokušava da nađe snagu uz pomoć porodice, a u pohodu na glasove joj posebno pomaže muž. Režija: Braća Darden Uloge: Marion Kotijar, Katrin Salu, Fabricio Ronžion... Žanr: Drama

VIJESTI, Serija: Fortitjud, 22.30 U britanskoj hit drami “Fortitude”, uznemirujućoj i klaustrofobičnoj, opisanoj kao spoj Linčovog “Tvin Piksa” i danske krimi drame “Ubistvo”, upoznaćemo niz živopisnih likova iz udaljenog mjesta na Sjevernom polu koje će ubrzo preplaviti lavina intriga, prevara, korupcije i ubistva. Serija je snimana uglavnom na Islandu uz pozamašan budžet od 25 miliona funti, a sjajnu glumačku ekipu čine Sofi Grobel (“Ubistvo”), Majkl Gambon (“Hari Poter”), Stenli Tuči (“Igre gladi”), Kristofer Eklston (“Tor”) i Ričard Dormer (“Igra prijestola”).

KablOVsKE TElEVizijE

09.00 Serija: “Cvat lipe na Balkanu” 10.00 Serija: “I to se zove sreća” 10.40 Serija: “Medičijevi: Gospodari Firence” 11.35 Stranac u Srbiji: Ma saki Tominaga 12.10 Dnevnik 12.55 Građanin 13.25 Film: “Petrijin venac” 15.10 Ovo je Srbija 16.05 Serija: “Selo gori, a baba se češlja” 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 Beogradska hronika 17.50 Kviz: Slagalica 18.10 Dnevnik 18.40 Fudbal: PSŽ - Crvena zvezda, prenos 20.45 Liga šampiona 21.00 Serija: “Selo gori, a baba se češlja” 22.00 Film: “Saslušavanje” 00.15 Fudbal, pregled Lige šampiona 00.45 Serija: “Bakingemska banda”

06.40 TV kalendar 07.10 Dobro jutro Hrvatska 10.25 Serija: “Veterinar, doktor Engel” 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.23 Serija: “Spone ljubavi” 13.10 Dr Oz, tok šou 14.00 Potrošački kod 15.00 Dobar dan, Hrvatska 15.55 Serija: “Frenki Drejk istražuje” 16.43 TV kalendar 17.00 Vijesti 17.25 Kod nas kući 18.10 Kviz: Potera 19.00 Dnevnik 20.05 Menjamo svet, doku mentarni film 21.05 Preživljavanje, doku mentarna serija 21.25 Pola ure kulture 22.00 Otvoreno 22.50 Dnevnik 23.25 Serija: “Bruklin 99” 23.50 Serija: “Frenki Drejk istražuje”

08.05 Serija: “Simpsonovi” 09.55 Serija: “Istražitelji iz Majamija” 10.50 Serija: “Bouns” 13.30 Serija: “Kvantiko” 16.15 Serija: “Dva i po muškarca” 17.10 Serija: “Mekgvajer” 19.00 Serija: “Bouns” 21.55 Serija: “Vera” 23.05 Serija: “100” 23.55 Serija: “Mekgvajer” 00.50 Serija: “Dva i po muškarca”

06.30 VTA Peking, ATP Peking, ATP Tokio, direktno 15.00 Vesti 15.30 Top tenis 16.00 Pregled portugalske lige 17.00 Evrokup: Frankfurt Torino, direktno 18.50 Odbojka: Kazahstan Srbija (ž) 20.30 Evrokup: Trento Partizan, direktno 22.25 Basket, Indija 23.00 Vesti 23.30 Evrokup: Mornar Uniks 01.00 Evrokup: Limož Cedevita 02.30 VTA Peking, ATP Peking, ATP Tokio 03.45 Top tenis 04.15 Trans vorld sport 05.00 ATP Tokio, osmina finala, direktno

09.05 Projekat “Grizli” 10.00 Divljine Bliskog istoka 10.55 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 11.50 Velika afrička sed morka 12.45 Dr Di: Veterinar sa Aljaske 13.40 Projekat “Grizli” 14.35 Čudovišta u mom telu 15.30 Mali vodič za velika čuda 16.25 Policija za životinje Feniks 17.20 Amba 18.15 Akvarijumi 19.10 Majstori na kuće na drvetu: Internacionalno 20.05 Divljine Bliskog istoka 21.00 Čudovišta u mom telu 21.55 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 22.50 Akvarijumi 23.45 Majstori na kuće na drvetu: Internacionalno

Sport

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

DISCIPLINSKA KOMISIJA KAZNILA TRENERA RUDARA SA 300 EURA

MULALIĆ DOBRO PROŠAO Šef stručnog štaba Rudara Edis Mulalić je dobro prošao - Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore je kaznila 42-godišnjeg Sarajliju sa 300 eura zbog nepoštovanja Kodeksa o ponašanju članova fudbalskih organizacija čime je počinio prekršaj iz člana 98, stav 1 Disciplinskog pravilnika FSCG. Mulaliću je prijetila veća kazna, jer je nakon utakmice 7. kola Telekom 1. CFL, Petrovac - Rudar (3:1) - kako je navedeno - omalovažavao odluku orMulalić

gana FSCG, jer je glasno kritikovao suđenje i sudiju Miloša Savovića Savovića, zbog toga što nije dosudio penal za njegov tim. Po 300 eura su kažnjeni još Bokelj (zbog slabe organizacije utakmice Bokelj - Arsenal), Otrant Olimpik (zbog slabe organizacije meča Otrant Olimpik Bokelj), a Disciplinska komisija je saopštila da je omladinski tim Dečića kažnjen sa o duzimanjem jednog boda. B.T. foto: fscg.me

ŽENSKA OMLADINSKA SELEKCIJA IZGUBILA OD AUSTRIJE 8:0

Poraz na startu turnira Joksović (58’ Golović). Selektor: Mirko Marić. AUSTRIJA: Cink, Berojter, Degen (70’ Kofler), Felhofer (70’ Vagner), Bruntaler (71’ Mitermer), Kolb (59’ Dordić), Venger (46’ Frizer), Hebinger, Mak, Platner, Grosgaštajger. Selektor: Mihael Štajner. Ženska omladinska reprezentacija Crne Gore je izgubila od Austrije (8:0) u 1. kolu preliminarne faze kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Domaćin turnira je u uvodnih 10 minuta postigao tri gola, pa je tako bilo jasno u kom će se smjeru kretati utakmica.

Aktuelni osv na povrede p

⌦ Bojan Topalović

Ženska omladinska selekcija pred početak meča protiv Austrije

VINDIŠGARSTEN - Stadion: DANA arena. Sudija: Katarina Kampos (Portugal). GOLOVI: 0:1 Melani Bruntaler 3’, 0:2 Melani Bruntaler 5’, 0:3 Stefani Grosgaštajger 9’, 0:4 Liza Kolb 22’, 0:5 Mari Tereze Hebinger 28’ (pen.), 0:6 Liza Kolb 55’, 0:7 Ana Berojter 59’, 0:8 Mari Tereze Hebinger 90’+4’. Žuti kartoni: Tamara Čogurić (Crna Gora). CRNA GORA: Knežević, Tošić, Topalović, Čogurić, Ramčilović, Vučić (81’ Nišavić), Vujadinović, Backović (46’ Nikolić), Sarić (90’ Vukanić), Drešević (46’ Ivanović),

KUP CRNE GORE, 1/8 FINALA, PR

“Razlika u klasi je tolika da jednostavno bolje od ovoga nijesmo mogli. Loše smo ušli u utakmicu, sa vidnom tremom i dekoncentracijom kod djevojaka. I pored negativnog rezultata, trudili smo se da ih ohrabrimo i vratimo u normalu. Sada imamo zadatak da se fizički i mentalno vratimo za utakmicu protiv Rusije”, rekao je selektor Mirko Marić. Naše djevojke će u 2. kolu turnira igrati protiv Rusije (5. oktobar, 11:30), a u našoj grupi - odakle će se u dalju fazu plasirati dvije selekcije - još je reprezentacija Letonije. B.T.

OFK Titograd je prethodne sezone osvojio Kup Crne Gore, a u odbranu trona će krenuti iz 1/8 finala i iz - Petrovca! “Romantičari” u prvom meču 1/8 finala gostuju (danas, 15.00, Arena sport 3) pod Malim brdom, a Igor Pamić na megdan “nebeskoplavima” putuje u okrnjenom sastavu zbog povreda Balše Banovića i Hrvoja Bukvića. I to nisu bilo kakve povrede, što je uzdrmalo svlačionicu crvenih - i štoper i desni bek su povrijedili ligament koljena. “Želim im da se oporave i vrate još jači”, rekao je trener OFK Titograda, Igor Pamić, koji se neće predati protiv ekipe koju je u 9. kolu Telekom 1. CFL savladao sa 2:1 pod Malim brdom... “Pružićemo priliku igračima koji su imali manju minutažu u dosadašnjem dijelu sezone. Poštujemo Petrovac, jedno od najprijatnijih iznenađenja su,

RASPORED

DANILOVGRAD, 15.00 Lovćen - Dečić PLJEVLJA, 15.00 Rudar - Budućnost PETROVAC, 15.00 Petrovac - OFK Titograd (Arena sport 3) PODGORICA, 15.00 Mladost Lješkopolje - Kom GOLUBOVCI, 15.00 Zeta - Grbalj NIKŠIĆ, 15.00 Sutjeska - Iskra TIVAT, 15.00 Arsenal - Mornar *Direktan plasman u 1/4 finale je obezbijedila ekipa Igala ali mi smo lideri prvenstva i favoriti. Nema alibija”, poručio je Pamić. A apsolutni derbi u 1/8 finala Kupa zakazan je između najtrofejnijeg i najpopularnijeg tima u državi - Rudar dočekuje (danas, 15.00) Budućnost

Sport

srijeda, 3. 10. 2018.

Titograd u odbranu trona kreće protiv Petrovca, a Rudar će u derbiju 1/8 finala igrati protiv Budućnosti: Napadač “romantičara” Marko Pavićević gradi loptu ispred defanzivca “rudara” Stefana Draškovića

BRUS GOBELAR PRIČAO ZA GARDIJAN

Ubijao sam ljude

Brus Gobelar

RVI MEČEVI - IGALO DIREKTNO U 1/4 FINALU

vajač zaboravlja pod Malim brdom pod Golubinjom. Oba tima u dobrom raspoloženju čekaju okršaj - “rudari” su za vikend nanijeli prvi poraz Titogradu, dok su “plavi” minimalno savladali Iskru. “Konačno smo krenuli sa pobjedama. Raduje nas trijumf nad Titogradom, a sada želimo da nastavimo u istom ritmu u prvenstvu”, rekao je trener Pljevljaka, Edis Mulalić. Lovćen će kao domaćin u Danilovgradu dočekati drugoligaša Dečić, drugoligaški obračun Mladosti i Koma je zakazan na DG areni u Lješkopolju, a Arsenal gosti prošlogodišnjeg drugoligaša Mornar, dok šampion države Sutjeska igra protiv poletne Iskre. “Pripremali smo se za utakmicu kao i za svaku drugu. Očekuje nas težak i zahtjevan meč, ali mi smo svjesni svojih kvaliteta. Moramo ući jako motivisani od prvog do posljednjeg minuta i samo ta-

Danas širom Crne Gore su na proGramu prve utakmiCe 1/8 finala kupa Crne Gore, a revanši su na proGramu 23. oktobra kvim pristupom rezultat neće izostati”, rekao je iskusni defanzivac “plavo-bijelih”, Darko Bulatović. Superinteresantan meč nas čeka u Golubovcima - Zeta koja pet mečeva ne zna za

poraz (četiri vezane pobjede, jedan remi) u prvoj utakmici 1/8 finala igra protiv Grblja, ekipe koja je u prošlom kolu konačno krenula i to sa pet golova u mreži Lovćena. “Čeka nas težak i naporan meč, naročito pošto se igra u ritmu subota - srijeda. Grbalj je pokazao u prethodnom kolu dobru igru, samopouzdanja im ne hvali, ali igramo na svom terenu i daćemo sve od sebe. Vjerujem da rezultat neće izostati”, rekao je Igor Vujačić, kapiten “vukova”.

Banović i Bukvić u autu šest mjeseci

Štoper i desni bek OFK Titograda, 20-godišnji Balša Banović i 23-godišnji Hrvoje Bukvić će odsustvovati sa terena najmanje šest mjeseci, jer su povrijedili ligament koljena. Banović je povredu zara-

dio na utakmici protiv Rudara u 10. kolu Telekom 1. CFL, a Bukvić se povrijedio na treningu “romantičara”. Banović je odigrao svih 10 utakmica do sada, dok je Bukvić upisao samo jedan nastup.

Šest titula u Engleskoj, Kup evropskih šampiona 1984. godine, ukupno 13 trofeja tokom 14 blistavih sezona (1981 - 1994) na Enfildu. Glavom i bradom, golman Brus Gobelar! Tokom karijere je preživio Hejsel, Hilsbrou, a prije toga rat. I ubistvo! Bio je tinejdžer od 18 ljeta, priključen je vojsci Rodezije u Oslobodilačkom ratu Zimbabvea, uvučen je u Rodezijski građanski rat. “Moj prvi put je bio u sumrak. Sunce zalazi, vidiš samo sjenke u grmlju. Ne raspoznaješ mnogo dok ne vidiš beonjače. Ti ili oni. Pucaš, čuješ glasove: ‘Hej desetaru, pogođen sam’. Zviždiš kako bi ih ućutkao. U suprotnom ćete svi nastradati. Kad se pucnjava završi, leševi svuda oko tebe. Prvi put ti sve iz stomaka izađe na usta”, govori danas 60-godišnji Gobelar za Gardijan o svom prvom ubistvu... “Koliko sam ih ubio? Ne bih znao da vam kažem. Bilo ih je mnogo. Zato uvijek živim život samo za danas. Mogu samo da se izvinim za prošlost. Ne mogu da je promijenim”. Pojedini vojnici su nakon što im je vojni rok produžen poslije rata pucali jedan na drugoga. Gobelar nije. “Fudbal me je sačuvao od mračnih ratnih misli”. Međutim, rat nije bio ništa u odnosu na tragediju na Hejselu kada je 39 Juventusovih navijača poginulo uoči finala Kupa evropskih šampiona 1985. “Gore je bilo na Hejselu. U grmlju znaš šta može da se desi. Na Hejselu su stradali nevini ljudi. Čuti taj zid kako se ruši, tijela kako padaju… Strašno”.

Koliko sam ljudi ubio u Rodezijskom građanskom ratu? Ne bih znao da vam kažem. Bilo ih je mnogo. Zato uvijek živim život samo za danas. Četiri godine kasnije Hilsboro. Čak 96 Liverpulovih navijača se ugušilo. Od svih igrača, legendarni golman je bio najbliži kobnoj kapiji 13. “Čuo se taj tihi zvuk, vazduh kako izlazi. Vidio sam lica ljudi zgužvana uz ogradu. Otrčao sam po loptu i rekao policajki: ‘Otvori j…u kapiju’. Ona mi je rekla da nema ključ. Kad je lopta ponovo izašla opet sam doviknuo. Vidio sam da imaju ključ. Vidio sam ljude prosute po terenu”, rekao je Gobelar, koji je dodao. “Šutnuo sam loptu van terena i otrčao do sudije. Tada je ograda popustila i tijela su počela da padaju. Čuo sam kako vazduh izlazi iz tih ljudi. Jedno od lica nagnječenih uz ogradu je bila devojka po imenu Džeki. Ja sam joj obezbijedio ulaznicu za tu utakmicu. Srećom, preživjela je”, rekao je Gobelar, čovjek kome je suđeno zbog namještanja utakmica. To mu je ukaljalo ugled, ali šta je jedno suđenje pored Hejsela, Hilsbroa, rata... B.T.

Hejsel i Hilsbrou su bili Gori oD rata. u ratu znaš šta može Da se Desi, ali na staDionu... to su bili nevini ljuDi.

SPORT AJAKS

BAJERN M.

Humels 4’

Marcauli 22’

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

BENFIKA

AEK ATINA

Seferović 6’, Grimaldi 15’, Semedo 74’

Klonaridis 53’, 63’

GRUPA F

GRUPA E

TABELA: Ajaks 4, Bajern M. 4, Benfika 3, AEK 0

HOFENHAJM

Belfodil 1’

MAN. SITI

Aguero 8’, Silva 87’

ŠAHTJOR

OLIMPIK LION

Dembele 70’, Dubis 72’

Moraeš 44’, 55’

TABELA: Lion 4, Man. siti 3, Šahtjor 2, Hofenhajm 1

LŠ 2. KOLO PSŽ ČEKA SRPSKOG ŠAMPIONA, LIVERPUL U NAPULJU, B

ZVEZDA NA PARIŠKOJ S ⌦ Aleksandar Popović

Ima plan za PSŽ: Vladan Milojević

a utakmicu PSŽ-a i Crvene zvezde stvorena je ona izlizana fraza David protiv Golijata. U ovom slučaju je srpski šampion David, a francuska mašina Golijat. Sve osim ubjedljive pobjede “svetaca” predstavljalo bi senzaciju u Parizu.

ATL. MADRID

vimo istorijski uspjeh. Shvatio sam da je Tuhel pobjednik. Mlad je trener, ali zna šta želi i gdje vidi sebe. Nadam se da može da nas odvede do titule u Ligi šampiona”, poručuje Nejmar. Na drugoj strani, Vladan Milojević pokušaće da ostvari (ne)moguću misiju i izvede Zvezdu neporaženu sa Parka prinčeva... “Igramo protiv rivala o kojem ne treba trošiti riječi. Oni zaslužuju poštovanje kompletnog svjetskog fudbala. Oni su jedan od glavnih kandidata za osvajanje takmičenja. Mi smo željeli samo da igramo ovo takmičenje… Imamo uzlaznu putanju kada je riječ o evropskim iskušenjima. Nama je uspjeh što smo najveći klub na Balkanu doveli da igra protiv PSŽa. Sigurno se nećemo plašiti nikoga. Borićemo se, želimo, prije svega, da uživamo. Ove utakmice nam daju mogućnost da rastemo kao ekipa i imamo plan za PSŽ”, ističe Milojević, koji neće moći da računa na rovitog Ričmonda Boaćija. U istoj grupi C derbi na pod Vezuvom igraju Napoli i Liverpul... “Izgubili smo dva boda protiv Zvezde u Beogradu i

KLUB BRIŽ

21.00h

BORUSIJA D.

MONAKO

21.00h

TABELA: Atl. Madrid 3, Borusija D. 3, Monako 0, Klub Briž 0

GRUPA B

GRUPA A

Ako se u nečemu mali mogu nadati protiv velikih - onda je to fudbal. Takođe, ako je nešto varljivo, onda je to takođe fudbal. Pa tako Zvezda uoči večerašnje utakmice ima jedan bod, a PSŽ nijedan poslije prvog kola. Nevjerovatna situacija. Totalno abnormalna, jer je šampion Francuske favorit do neba... “Crvena zvezda je dobro organizovana. Uporna pas igra, nekada umije da bude i dosadna... Čak i ako budemo imali loptu 70 odsto u svom posjedu, potrebna nam je brza tranzicija. Moramo da vršimo pritisak naprijed jer se tako najbolje razbija odbrambeni blok ekipa, a većina se upravo na taj način postavlja protiv nas”, najavljuje trener PSŽ-a Tomas Tuhel, koji će vjerovatno krenuti od prvog minuta sa Edinsonom Kavanijem, Nejmarom, Kilijanom Mbapeom, Anhelom di Marijom... “Volim kada njih četvorica igraju zajedno jer uvijek naprave prevagu. Protivniku je veoma teško kada mora da pazi na svu četvoricu. Imamo nekoliko sistema za njih četvoricu na terenu i vidjećemo...”, ostaje zagonetan Tuhel. “Želimo da zajedno napra-

TOTENHEM

BARSELONA

18.55h

INTER

PSV

21.00h

TABELA: Barselona 3, Inter, Totenhem 0, PSV 0

Vlašić 2’

PLZENJ

ROMA

Džeko 3’, 40, 92’, Under 64’, Klajvert 73’

GRUPA H

GRUPA G

REAL M.

CSKA M.

TABELA: CSKA 4, Real M. 3, Roma 3, V. Plzenj 1

SPORT

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

JUVENTUS

JANG BOJS

Dibala 5’, 33’, 69’

MAN. JUN.

VALENSIJA

TABELA: Juventus 6, Man. junajted 4, Valensija 1, Jang Bojs 0

BARSA GOSTUJE TOTENHEMU

STRELJANI

Junak Moskovljana i dželat Reala: Nikola Vlašić

Savić i Jovetić upitni za Briž i Borusiju

Atletiko će dočekati Klub Briž na Vanda Metropolitano stadionu u Madridu, dok će Monako na noge Borusije Dortmund u Ligi šampiona. Stefan Savić je pod znakom pitanja za “kolčonerose” zbog povrede, baš kao i Stevan Jovetić u redovima “kneževa”, koji su u velikoj rezultatskoj krizi. Njihov eventualni povratak sigurno bi obradovao navijače i selektora Crne Gore Ljubišu Tumbakovića uoči dvoboja sa Srbijom i Litvanijom u Ligi nacija.

GRUPA C

MEČA U NIZU CRVENA ZVEZDA NIJE IZGUBILA, UZ 27 POBJEDA I ŠEST REMIJA

PSŽ

imamo imperativ pobjede. Liverpul je među najjačim ekipama u Evropi, ali Napoli ne treba nikog da se plaši”, najavljuje Karlo Anćeloti. “Uvijek je teško igrati na San Paolu, gdje je jako dobra atmosfera i uvijek ofanzivno raspoloženi Napoli. Biće to otvorena utakmica, vjerujem jako lijepa za gledanje. Spremni smo za novi test u grupnoj fazi”, jasan je Jirgen Klop. Barselona, koja u posljednja tri meča nije uspjela da ostvari pobjedu u prvenstvu, gostuje Totenhemu, koji je izgubio od Intera na Meaci i mora tražiti pobjedu pred svojim navijačima ako misli da se uključi u borbu za nokaut fazu.

C. ZVEZDA

18.55h

Kralj razoružan u Moskvi

Pravu senzaciju priredio je moskovski CSKA, koji je srušio Real Madrid (1:0) u drugom kolu Lige šampiona. Junak “armejaca” je mladi hrvatski reprezentativac Nikola Vlašić, koji je već u drugom minutu matirao evropskog šampiona i bacio ga na koljena. U nastavku je Real tražio put do remija i preokreta, pogađao stative, prečku, ali nije uspio. Na samom kraju je zbog protesta isključen golman CSKA Igor Akinfejev, ali ni to nije pomoglo gostima da izbjegnu blamažu u sudijskoj nadoknadi. U istoj grupi G Roma je “petardom” počastila Viktoriju Plzen (5:0). Edin Džeko postigao je het-trik, a njemu su se na listi strijelca pridružili mladi Čengiz Under i Džastin Klajvert. I Bajern je upao u mini-krizu. Njemački vladar je već u

LIVERPUL

NAPOLI

21.00h

TABELA: Liverpul 3, C. Zvezda 1, Napoli 1, PSŽ 0

GRUPA D

LŠ 2. KOLO CSKA SRUŠIO REAL, AJAKS ZAUSTAVIO BAJERN

4. minutu golom Matsa Humelsa načeo Ajaks i činilo se da će to biti još jedna šetnja na Alijanc areni. Međutim, tako nisu mislili “kopljanici” te su do velikog boda (1:1) stigli preko Nusara Macruija u 22. minutu. U toj grupi G Aek je gubio 0:2 od Benfike u prvih 15 minuta, pa je onda u nastavku dobio igrača više i stigao do 2:2 za oduševljenje na tribinama u Atini, ali

HET-TRIKA VIĐENA SU SINOĆ U LIGI ŠAMPIONA - PAULO DIBALA PROTIV JANG BOJSA (3:0) I EDIN DŽEKO PROTIV PLZENJA (5:0) I PAULO DIBALA PROTIV JANG BOJSA (3:0).

LOKOMOTIVA M.

18.55h

ŠALKE

je Grke ohladio Semedo i golom sa distance u 74. minutu donio zlatna tri boda “orlovima” iz Lisabona. Golom Davida Silve u 87. minutu Mančester siti se iščupao u Njemačkoj, gdje je gubio od Hofenhajma, ali potom uspio preokrenuti i na kraju ostvariti prvu pobjedu u grupi (2:1). Lion je prosuo podvig sa Itihada. “Lavovi” su gubili 0:2 pred praznim tribinama od Šahtjora, a poraza su ih spasili Musa Dembele u 70. i Leo Dubis u 72. minutu. Nije samo Džeko potpisao het-trik. Uradio je to u terminu prije njega Paulo Dibala, koji je iskoristio odstustvo Kristijana Ronalda (zbog kartona) i sa tri gola potopio Jang Bojs usred Torina (3:0). “Stara dama” vlada grupom H, u kojoj su Mančester junajted i Valensije odigrali bez golova na Old Trafordu. A.P.

PORTO

GALATASARAJ

21.00h

TABELA: Galatasaraj 3, Porto 1, Šalke 1, Lokomotiva M. 0

SPORT

ABA 2: SUTJESKA DOČEKUJE LOVĆEN, 19.00H

PRVA CRNOGORSKA PRIČA U NIKŠIĆU Drugo kolo Druge ABA lige donosi i prvu crnogorsku priču ove sezone - košarkaši Sutjeske u Sportskom centru “Nikšić” dočekuju Lovćen. Utakmica u “gradu čelika i piva” počinje u 19 asati. Crnogorski rivali večerašnji okršaj dočekuju u različitom raspoloženju nakon utakmica sa slovenačkim timovima u prvom kolu. Nikšićani su ubjedljivo poraženi u gostima kod Primorske (93:66), dok je Lovćen “trojkom” Milutina Đukanovića u posljednjim sekundama meča na Cetinju srušio Rogašku (77:76). “Pred nama je teška utakmica sa kvalitetnim protivnikom koji ima veliki broj domaćih igrača i iskusnog trenera (Miodrag Kadija, prim. aut)”, istakao je za Radio Cetinje najbolji igrač Nikšićana Nikola Pavlićević. “Za nas Lovćen dolazi nakon teškog poraza od Primorske i zato imamo imperativ pobjede”.

ALEKSA POPOVIĆ Želimo da iskoristimo svaku šansu koja nam bude pružena kako bismo došli do pobjede.

NIKOLA PAVLIĆEVIĆ Za nas Lovćen dolazi nakon teškog poraza od Primorske i zato imamo imperativ pobjede.

RASPORED 19.00h 19.00h 19.00h 19.00h 17.00h 19.00h

Drugo kolo Večeras Sutjeska – Lovćen 1947 Helios - Vršac Dinamik - Split MZT Skopje - Borac Četvrtak Spars - Primorska Petak Rogaška – Zrinjski

Nakon akcija sa reprezentacijom Crne Gore u kvalifikacijama za M u n d o b a s ke t Aleksa Popović se vratio standradnim obavezama, pa ponovo predvodi Cetinjane. “Sutjeska ima dobar tim i tokom minulih dana smo se dobro pripremili, tako da idemo da odigramo najbolje što možemo”, poručio je Popović. “Želimo da iskoristimo svaku šansu koja nam bude pružena kako bismo došli do pobjede”. U posljednjih 20 međusobnih susreta Sutjeska je nešto uspješnija, pa je 12 puta savladala Lovćen, dok su Cetinjani upisali osam trijumfa. K.B.

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

DEBI U EVROKUPU KOŠARKAŠI MORNARA IMAĆE PROTIV SJAJNOG TIMA IZ KAZANJA, 19.00H

PRAZNIK U BARU - STIŽE MOĆNI UNIKS

⌦ Kosta Bošković

Veliki uspon Mornara u posljednjim godinama na pravi način biće nagrađen ove sezone. Nakon mečeva u Fibinoj Ligi šampiona, prave stvari u Evropi, ipak, tek stižu u Bar. Prvak Crne Gore u košarci biće dio veoma jakog Evrokupa, takmičenja koje je praktično Evroliga 2. I već na startu momke iz Topolice čeka super atraktivan rival, jedan od onih koji je kvalitetom praktično jednak učesnicima Evrolige - večeras od 19 sati na naše primorje stiže Uniks iz Kazanja.

TIMA DEBITOVAĆE OVE SEZONE U EVROKUPU - UZ NAŠ MORNAR, TO SU JOŠ I MONAKO I BREŠA.

“Dolazi nam sastav koji je vjerovatno bolji od mnogih timova u Evroligi”, nema dilemu trener Mornara Mihailo Pavićević.

■ JASNO JE KO JE APSOLUTNI FAVORIT

Najbolji igrač Evrokupa prije dvije godine Erik Mekalum, osvajač ovog takmičenja sa Unikahom iz 2017. Džamar Smit, snažna seneglaska “četvorka” nekada Reala i Njujork Niksa Moris Ndur, kao i vječni Rus Anton Ponkrašov samo su neke od zvijezda koje će večeras istrčati na teren Topolice. A sa klupe će ih predvoditi bivši šef struke Arisa i najbolji trener grčke lige za 2016. Dimitris Priftis. “Uniks je apsolutni favorit i po sastavu tima, a i u odnosu na trenutnu formu u kojoj se nalazimo”, dodao je Pavićević. A forma na startu ABA lige nije bila dobra, pošto je šampion Crne Gore “razbijen” od Olimpije u Ljubljani - 87:66. “Naš prvi meč u Evrokupu pokušaćemo da iskoristimo kako bismo se poboljšali i na neki način podigli formu”, smatra Pavićević. “Naravno, biće to veoma teško protiv izuzetno jakog protivnika, ali biće i ovo odlična prilika za naše navijače

Priftis: Smiriti tempo Mornara Iako je Uniks veliki favorit, trener kluba iz Kazanja Dimtris Priftis ni u jednom trenutku nije pokazao kako će njegovi momci na neki način potcijeniti Mornar. “Ovo je naš prvi meč u sezoni, Aleksa Popović

Nikola Pavlićević

imamo i problema sa povredama, a Mornar je dobar tim, igra jakim tempom i ima dobre šutere. Zbog toga ćemo morati da budemo energetski veoma jaki, ali i pametni”, poručio je Priftis.

MORNAR U GRUPI D

1. kolo, večeras 19.00h Mornar - Uniks 2. kolo, 10. oktobar Torino - Mornar 3. kolo, 17. oktobar Mornar - Unikaha 4. kolo, 24. oktobar Frankfurt - Mornar 5. kolo, 31. oktobar Mornar - Ritas 6. kolo, 7. novembar Uniks - Mornar 7. kolo, 14. novembar Mornar - Torino 8. kolo, 21. novembar Unikaha - Mornar 9. kolo, 12. decembar Mornar - Franfurt 10. kolo, 19. decembar Ritas - Mornar * Četiri najbolja tima iz grupe takmičenje nastavljaju u Top 16 fazi da na djelu vide jednu pravu top ekipu”.

■ SVE ZA APLAUZ NA KRAJU

Možda je Uniks vel i k i f avo r i t , a l i i m a ć e i Mornar veliki motiv ve-

UNIKS JE U SEZONI 2010/11 OSVOJIO EVROKUP. MOMCI IZ KAZANJA TADA SU U FINALU BILI BOLJI OD ŠPANSKOG TIMA KAHASOL (DANAŠNJI BETIS). PROŠLE SEZONE U OVOM TAKMIČENJU ISPAO JE U ČETVRTFINALU OD BAJERNA, DOK JE GODINU RANIJE IGRAO EVROLIGU.

sport

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

Foto: ABA liga

danilo nikolić je zadovoljan nakon premijere, ali...

Foto: Evroliga

Budućnost i ja moramo i možemo bolje u odbrani

Danilo Nikolić i Petar Popović tokom jučerašnjeg Evroliginog “Media day”-a u Podgorici

Mnogo toga u igri Mornara zavisiće od njegove igre: Kadim Karington

Bojan DuBljević (mnogo) Bolji oD svog selektora

Nova sezona Evrokupa krenula je sinoć i odmah je za nas u Crnoj Gori donijela zanimljiv okršaj. Valensija i naš Bojan Dubljević dočekali su Asvel, kojeg trenira selektor Crne Gore Zvezdan Mitrović i bili su nemilosrdni prema francsukom timu - 84:62. Naš centar bio je među najboljima u svom timu, ubacio je 14 poena i imao je šest skokova i četiri asistencije. U Mitrovićevom tičeras pod svodovima “Topolice”... “Nezgodno je što utisak iz Ljubljane protiv Olimpije moramo da popravljamo protiv veoma snažne ekipe kakav je Uniks. Učinićemo sve da nas barska publika na kraju ispra-

mu bolji od ostalih bio je Čarls Kaudi sa 13 poena. Crvena zvezda se pred dolazak u Podgoricu “zagrijavala” protiv nejmačkog Ulma. Na krilima Bilija Berona (19 poena) i Džoa Reglanda (17) tim Milana Tomića je slavio sa 88:73. Od timova iz ABA lige Partizan večeras gostuje Trentu, a Cedevita kod Limoža - oba meča počinju u 20.30h. ti aplauzom”, poručio je centar crnogorskog šampiona Uroš Luković. Sve je dakle spremno za košarkaški praznik u Baru - nema sumnje da je Uniks najjača ekipa koja je do sada stigla u Topolicu.

Našminkana “Morača” prvi put je pozdravila košarkaše Budućnost Volija, premijera regionalnog prvaka protiv Krke u ABA ligi bila je bez greške (86:64), a sve kao sjajna najava za nezaboravne avanture koje očekuju momke iz Njegoševog parka u nastavku sezonu. Okosnica šampionskog tima je sačuvana, stigla su i zvučna pojačanja, a u prvom meču jedan momak je pokazao da bi tokom sezone mogao da bude opasno oružje Aleksandra Džikića. Danilo Nikolić je prije dvije večeri ponovo pokazao potencijal - imao je dobru minutažu, a povjerenje je uzvratio tako što je bio najefikasniji na terenu. “Zadovoljan sam svojom igrom, ali uvijek to može bolje, posebno u fazi odbrane, gdje moram bolje da radim, skačem i gradim skok”, istakao je Nikolić.

■ još ćemo da

napredujemo

O ukupnom utisku na startu nove sezone Danilo Nikolić je istakao... “Bila je to mnogo bolja igra nego u pripremnom periodu i to je ono što treba

da nas raduje”, smatra krilni centar. “Energetski smo bili bolji, ali odbrana je morala da bude na višem nivou, posebno defanzivni skok. U tom segmentu možemo i moramo da napredujemo kako sezona bude odmicala”. U finišu priprema košarkaši Budućnosti su konačno u kompletnom sastavu odradili nekoliko treninga... “Naravno da nam je to značilo, taj rad je bio baš paklen na tih pet treninga i to je ono što nam treba. Više vremena da provodimo zajedno i da imamo zajednički fokus, jer ćemo se tako uigrati pošto imamo dosta novih igrača”, dodao je Nikolić.

■ Kreće ludnica Već u nedjelju prvi pravi spektakl u “novoj” Morači - u Podgoricu stiže rival iz finala ABA lige Crvene zvezda. I to nakon što je prije nekoliko dana u Superkupu očitala lekciju “plavima”. “Imamo par dana da se fokusiramo na taj meč i da budemo mnogo bolji nego što je bio slučaj u finalu Superkupa, gdje smo podbacili i odigrali lošu utakmicu, prije svega na energet-

Učinićemo sve da nam se meč iz Laktaša nijednom tokom sezone ne ponovi.

skom nivou”, jasan je Nikolić. “I to će morati da bude na boljem nivou. Učinićemo sve da nam se meč iz Laktaša nijednom u toku sezone ne ponovi”. A sa Zvezdom kreće i ludnica, ubrzo i mečevi u Evroligi, praktično na svaka tri dana utakmice. Biće to prilika i da Morača bude sve punija. “Zaista sam prijatno iznenađen posjetom protiv Krke, hvala navijačima. Bilo je dosta ljudi na tom meču, a mogu da zamislim kako će sve da izgleda protiv Zvezde. Ambijent je sada prelijep, jedva smo čekali i treninge da počnemo u renovinaranoj Morači. U svakom slučaju očekujem da će u svakom narednom meču atmosfera biti sve bolja”, zaključio je Nikolić. K.B.-M.A.

SPORT

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

JOŠ TRI DANA: NA STARTU LŠ U MORAČU STIŽE ODENZE Nikola Vučević

ORLADNO PORAŽEN U PREDSEZONI

Krenuo Orlando, Nikola Vučević odmah magičan Predsezona je krenula i za Orlando Medžik i nekako po navici iz ranijih sezona, tim sa Floride je poražen, ali je Nikola Vučević bio odličan. Magični su izgubili od Filadelfije (120:114), a naš centar je za 23 minuta na parketu ubacio 20 poena, a do-

dao je i pet skokova, dvije asistencije i isto toliko blokada. Terens Ros je postigao 13 poena, a novi Vučevićev saigrač u reketu Mohamed Bamba 12. Orlando novu NBA sezonu otvara 17. oktobra protiv Majamija. K.B.

DANSKI TIM KOJI ZNA I DA SE BRANI

⌦ Tekst: Kosta Bošković, foto: Dejan Lopičić

PRIČA FOTO

Još jedne duge i naporne pripreme polako se završavaju, a od subote kreće ono od čega rukometašice Budućnosti “žive”, kreću nove avanture u Ligi šampiona. Na startu u renoviranu “Moraču” stiže novo ime u eliti, ali sa dobro poznatim licima - danski Odenze. Možda za mnoge nepoznanica, ali ne i za trenera velikana iz Podgorice Dragana Adžića. “Ima vrhunskog trenera Jana Pitlika koji je posljednjih

MARINA RAJČIĆ Biće to prva utakmica za mene u svom gradu i klubu nakon duže vremena. Čeka nas velika borba protiv dobrog Odenzea, ali očekujem da nam ovaj meč bude zalet za nešto veće. Sve ekipe iz grupe su jake, ali najjači je moj bivši tim Mec

VELIKAN ZA VELIKOG SENU: Ovih dana se navršava 30 godina od prve titule u Formuli 1 velikog Ajrtona Sene, a tim povodom Fudbalski kub Korintijans je promovisao treću garnituru dresova u njegovu čast. Sena je bio iz Sao Paula, odakle je i veliki klub, a poznato je i da je navijao za čuveni “timao”.

ARENA SPORT 1 16.00 18.55 21.00

Totenhem - Barselona, fudbal (mladi) Lokomotiva Moskva - Šalke, fudbal Napoli - Liverpul, fudbal

ARENA SPORT 2

21.00

godina sastavio veoma dobru ekipu, praktično sa šest ili sedam najboljih igračica Danske, najboljom golmankom Holadnije (Tes Vester), sa po jednom Norvežankom i Brazilskom”, objasnio je Adžić na jučerašnjem druženju sa crnogorskim novinarima prije treninga u Morači. Danske ekipe uglavnom krasi brzina i sjajan napadački potencijal, ali Odenze nije samo to... “Ono što ih krasi u odnosu na sve danske ekipe je kvalitena odbrana”, dodao je Adžić. “Tako da će u subotu biti velika borba - trebaće nam energija za njihovu odbranu, a opet moraćemo da zaustavimo njihove bekove”.

■ FORMU ĆEMO

TEK DA DIŽEMO

Zbog mnogo povreda Adžić je nedavno izjavio da su mu ovo bile najkompleksnije pripreme otkada je trener. Sada konačno na okupu ima sve igračice - zdrave.

Borusija - Monako, fudbal (multiprenos)

ARENA SPORT 3 15.00 19.00 21.00 02.45

Petrovac - OFK Titograd Flensburg - Motor, rukomet Totenhem - Barselona, fudbal Palmeiras - Kolo Kolo, fudbal

Trenig “plavih dama” juče je posmatrao i selektor rukometašica Crne Gore Per Johanson. Lavice krajem novembra očekuje Evropsko prvenstvo u Francuskoj. “Kao i svake sezone željno iščekujemo da sve počne, dugo nismo igrali takmičarske utakmice, pa su akcije sa reprezentacijom i početak Regio-

ARENA SPORT 4 17.30 21.00

Tatran - Nekse, rukomet PSV - Inter, fudbal

ARENA SPORT 5 21.00

Atletiko Madrid - Briž, fudbal

SRIJEDA, 3. 10. 2018.

SPORT

DN TIP

NAPOLI

LIVERPUL

Vreli Napulj je spreman za dolazak “redsa”! A susret na kultnom oronulom stadionu San Paolo miriše na golove. I jedni i drugi imaju nevjerovatan napadački arsenal.

Na današnji dan Spremanje taktike za juriš na Evropu: Dragan Adžić tokom jučerašnjeg treninga Budućnosti

ĐURĐINA JAUKOVIĆ Za ovo smo se spremale dva i po mjeseca i mislim da spremne dočekujemo Odenze. Danski tim je na svakoj poziciji dobro pokriven, ali posebnu pažnju moraćemo da obratimo na njihove bekove. sman u narednu fazu, a onda nakon EP da gradimo još jači tim”, jasan je Adžić.

■ ONE ZASLUŽUJU PUNU MORAČU

nalne lige dobro došli. Puno toga smo uradili tokom priprema i mislim da smo blizu da ekipa bude izjednačena po pitanju forme i zdravstvenog stanja”.

Forma? “Sigurno da ćemo kroz Ligu šampiona podizati formu, a vjerujem i da ćemo sa dobrim brojem bodova izboriti pla-

SPORTKLUB 1 06.30 - 13.30 ATP Peking, tenis 17.00 Frankfurt - Torino, košarka 18.55 PSŽ - Crvena zvezda, fudbal 20.30 Trento - Partizan, košarka

SPORTKLUB 2 19.00

Uniks - Mornar, košarka

SPORTKLUB 3

06.40 09.10 12.20 20.30

Renovirana “Morača” sada ima i veći kapacitet, ali rukometašice Budućnosti već nekoliko sezona nemaju podršku sa tribina kakvu zaslužuju. “Morača je sada zaista izazovna da se dođe i volio bih bude što više navijača - ove djevojke su to godinama zaslužile”, zaključio je Adžić. Utakmica sa Odenzeom igra se u subotu od 19 sati.

Turska - Italija, odbojka (ž) Kazahstan - Srbija, odbojka (ž) Kenija - Brazil, odbojka (ž) Limož - Cedevita, košarka

SPORTKLUB 4 19.00

Zenit - Ankara, košarka

EUROSPORT 1 14.05 16.00, 18.55

Ski skokovi, Kligental Snuker

1999. Vatromet golova u Rimu

Veliki derbi kultne Serije A, Lacio - Milan, završen rezultatom 4:4. Lacio vodio sa čak 3:1, Ševčenko okrenuo rezultat sa tri gola, a konačan rezultat postavio Salas.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno sinoć u podgoriCi

OtvOren sajam knjiga nakon maratonskih pregovora njemačka vlada usvojila mjere

Vlasnici dizelaša u njemačkoj imaju samo dVije opcije

Koalicioni partneri u njemačkoj vladi saglasni su da vlasnicima starijih dizel vozila ponude dvije opcije za rješenje velikog problema. Oni su se dogovorili da u gradovima u kojima je vazduh posebno zagađen, pruže mogućnost da biraju između podsticaja za kupovinu po sistemu “staro za novo” i nadogradnje hardvera za kontrolu emisije, pokazuju dokumenti u koje imao uvid Rojters. Nakon maratonskih razgovora do duboko u noć, kancelarka Angela Merkel i lideri njenih koalicionih partnera objavili su rano juče ujutro da su se dogovorili o načinu za smanjenje zagađenja u gradovima, uz istovremeno izbjegavanje nepopularne mjere zabrane vožnje. Mada vlada u prvoj infor-

džena

maciji nije iznijela detalje dogovora, u dokumentu do kojeg je došao Rojters navodi se da su se njemački proizvođači automobila složili da ponude program “staro za novo” sa atraktivnim podsticajima ili popuste za vlasnike dizel vozila sa standardom emisije Euro 4 i Euro 5. Ukoliko vlasnici modela Euro 5 budu željeli da nadograde hardver s takozvanim sistemom selektivne katalitičke redukcije (SCR) i ako je on dostupan i svrsishodan, njemačka vlada očekuje da proizvođači preuzmu na sebe te troškove, piše u dokumentu. Prema zvaničnim podacima, u Njemačkoj ima 3,1 milion automobila sa Euro 4 standardom i 5,7 miliona Euro 5 dizelaša, od ukupno 46,5 miliona automobila na njemačkim putevima.

Četvrto izdanje Internacionalnog sajma knjiga Podgorica 2018 otvoreno je sinoć u atrijumu Kapital Plaza centra. Sajam je otvorio gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković koji je izrazio zadovoljstvo što je ovogodišnja krovna tema književnost za omladinu i djecu i što se, u sklopu segmenta “Crnogorski razgovori”, otvara prostor za debatu o temama koje determinišu pravac i dinamiku sociopolitičkih procesa u našoj zemlji. Ministar kulture Aleksandar Bogdanović istakao je da sajam knjiga već četvrtu godinu zaredom demantuje pesimizam koji se zna

pojaviti u raspravama o značaju knjige u digitalnom vremenu i dokazuje da knjiga ne prestaje da uzbuđuje i provocira. Prisutnima su s e obratili i umjetnički direktor sajma Vladimir Vojinović, te držav-

ni sekretar u Ministarstvu prosvjete Aleksandar Mitrović. Sajam će biti otvoren do 6. oktobra. Okupio je 60 izdavača iz zemlje, regiona i Evrope, a kroz prateće programe učešće će uzeti stotinu autora. (S.I.)

tenzije u južnom kineskom moru

neočekivani gost u franCuskom baru

Kobila u kafiću

Nakon bjekstva iz centra za obuku trkaćih konja u francuskom gradu Šantiliju, jedna kobila utrčala je u bar. Bezbjednosne kamere snimile su konja koji je trčao iz jednog kraja ugostiteljskog objekta u drugi. Kobila je obalila stolove i stolice, a preplašeni gosti sklanjali su joj se s puta najbrže što su mogli. Vlasnik bara Stefan Jasmin naglasio je da niko nije povrijeđen, ali da su svi bili iznenađeni dolaskom “neočekivanog gosta”.

Bliski susret kineskog i američkog razarača

Pacifička flota SAD saopštila je da se kineski razarač opasno približio brodu američke mornarice u Južnom kineskom moru, primoravši ga da manevriše kako se ne bi sudarili. Kinesko Ministarstvo odbrane se protivi ulasku američkih vojnih brodova u vode “oko kineskih ostrva i grebena”. Kineska strana je potvrdila da je razarač “Luojang” odmah upućen kako bi identifikovao američki vojni brod i otjerao ga. Kineski vojni brod se u nedjelju približio razaraču “Dikejtur” “na nebezbje-

budućnost je stigla

dan i neprofesionalan način” kod Gavenskih grebena u Južnom kineskom moru, saopštio je portparol američke Pacifičke flote Tim Gorman, prenio je juče AP. Kineski razarač, koji se primakao američkom brodu do razdaljine od 41 metra, “izveo je niz sve agresivnijih manevara praćenih upozorenjima ‘Dikejturu’ da napusti tu oblast”, navodi se u saopštenju. Ministarstvo spoljnih poslova Kine saopštilo je da snažno poziva SAD da prestanu sa svojim “provokativnim akcijama” u Južnom kineskom moru.

Robot Erika postaje voditelj u Japanu Čovjekoliki robot po imenu Erika, ima jedan od najnaprednijih vještačkih govornih sistema u svijetu, i u bliskoj budućnosti prezentovaće vijesti na jednoj TV stanici, javili su japanski mediji.

Prema riječima njenog stvaraoca Hirošija Išigura, robot Erika je topla i brižna i možda će uskoro imati “nezavisnu svijest”. Opisana je kao toliko realistična da bi mogla da “ima dušu”.