Dnevne novine 8. oktobar 2018.

■ 6 7

MILAN ŠĆEKIĆ, ISTORIČAR ZA DN

ĆIRILICA KAO SREDSTVO MANIPULACIJE

U SRIJEDU, 10. 10.

SPECIJALNI DODATAK

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018. BROJ 2190 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PREDSJEDNIK CRNE GORE U INTERVJUU RAI UNO ■ 2 3

Nećemo dozvoliti da Balkan zaluta kao devedesetih ZBOG NEPODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA LICENCIRANJE

Privremeno zatvoreno pet privatnih vrtića ■ 14 15

ZA NAJBOLJE PONUDE:

PODGORICA ■ 17

Počinje osmi festival Otvoreni ■ 18 19 PLAV: dani nauke Kamen temeljac za školu

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

2

POLITIKA

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

Đukanović

PREDSJEDNIK CRNE GORE ĐUKANOVIĆ U INTERVJUU ITALIJANSKOJ TV RAI

NA POZIV PAPE FRANJA

Đukanović u Vatikanu

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boraviće danas u zvaničnoj posjeti Svetoj Stolici, na poziv poglavara Rimokatolicke crkve, pape Franja.

Kako je saopšteno iz Službe za informisanje predsjednika, posjeta Đukanovića Vatikanu potvrda je odličnih odnosa Svete Stolice i Crne Gore, koji imaju duboke istorijske korijene i tradiciju međusobnog poštovanja, utemeljene Konkordatom o saradnji iz 1886. godine.

Navodi se da je Crna Gora, nakon obnove državnosti, obnovila odnose sa Svetom Stolicom i kroz Temeljni ugovor, koji reguliše najvažnije segmente bilateralnih odnosa i status katoličke zajednice u

državi.

“Susretu na najvišem nivou prethodila je i nedavna veoma uspjesna posjeta državnog sekretara Svete Stolice kardinala Pjetra Parolina Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju. Đukanović će se, kako je najavljeeno, u Apostolskoj palati susresti prvo sa Papom, a zatim i sa Parolinom.

Nakon posjete Vatikanu, Đukanović će posjetiti i sjedište Suverenog Viteškog Malteškog Reda, sa kojim je Crna Gora uspostavila diplomatske odnose 2006. godine, gdje će domaćin biti fra Đakomo Dela Tore del Tempio di Sangvineto, Veliki Majstor Malteškog Reda.

R.P.

NA POZIV IVANA BRAJOVIĆA

KARAJANČEVA DANAS U POSJETI CRNOJ GORI

Karajančeva Predsjednica Narodne skupštine Bugarske Cveta Karajančeva boraviće danas u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori na poziv predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića.

Kako je saopšteno iz Skupštine, biće to prva posjeta čelnika bugarskog parlamenta Crnoj Gori od obno-

ve državnosti.

Karajančeva će se sastati i sa drugim crnogorskim zvaničnicima.

Podsjetimo, bugarsko predsjedavanje Evropskoj uniji u prvoj polovini ove godine, u velikoj mjeri je obilježeno osnaživanjem evropske perspektive Zapadnog Balkana.

R.P.

NEĆEMO DOZVOLITI DA BALKAN ZALUTA KAO DEVEDESETIH

E

vropska integracija Zapadnog Balkana put je bez alternative i od izuzetnog značaja ne samo za razvoj regiona, nego i stabilnosti i konkurentnost Evrope, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

On je u intervjuu italijanskoj televiziji RAI, na pitanje da li se nada da će Crna Gora što prije sama ući u Evropsku uniju (EU) ili će se ulaziti u blokovima, rekao da je Crna Gora danas ispred drugih zemalja Zapadnog Balkana, odnosno lider u pregovaračkom procesu sa Unijom. Đukanović smatra da je princip regate, kojeg se pridržavala EU u dosadašnjim talasima proširenja, veoma dobar i da je podsticao konkurentnost među zemljama aspirantima.

“Mislimo da tako treba da ostane i da će to biti stimulativno za Crnu Goru, da nastavi da prednjači, bude promoter evropskog sistema vrijednosti u regionu, ali i za sve druge zemlje u susjedstvu, da nas slijede i one takođe, ako budu brze, zajedno sa nama ili uskoro nakon nas pređu tu crtu i ostvare punopravno članstvo u EU”, rekao je Đukanović.

Komentarišući situaciju na Kosovu, crnogorski predsjednik je kazao da je stanje u regionu opterećeno tim i sa još dva problema koja su prenijeta iz vremena krize bivše Jugoslavije.

“Pored stanja u odnosu Beo-

grad-Priština, tu je i problem Bosne i Hercegovine i Mekedonije. Naš interes je da sva ta pitanja, po mogućnosti, što prije budu zatvorena kvalitetnim i što duže održivim odgovorima. Mi snažno podstičemo lidere u Beogradu i Prištini da istraju u pregovorima pod pokroviteljstvom Federike Mogerini i dođemo do rješenja koje će značiti zatvaranje teškog istorijskog problem u odnosima Srbije i Kosova”, rekao je Đukanović.

On je upozorio da je u traganju za tim rješenjem važno poznavati specifične probleme regiona Zapadnog Balkana.

“Ne treba ići ka rješenjima koja mogu ugroziti uvijek rovitu balkansku stabilnost”, ocijenio je Đukanović i poručio da je Crna Gora spremna da dalje, razgovarima u regionu i sa EU, doprinosi pronalaženju rješenja koja će pokušati da odgovore tim ciljevima.

Upitan na koga je mislio kada je u obraćanju u Evropskom parlamentu govorio o izvjesnim retrogradnim snagama na balkanskom regionu, Đukanović je naveo da je 90-ih godina postojao problem sa retrogradnim politič-

kim idejama koje su, prema njegovim riječima, išle za tim da se prostor bivše Jugoslavije podijeli između nacionalističkih velikodržavnih tvorevina.

On je kazao da je ta politika dovela do rata, ogromnih stradanja, gubitka života i na kraju poražena, i da se pokazalo da na Balkanu može da funkcioniše multietnička demokratija.

“Nažalost danas, nakon 25 godina od događaja koji je označio kraj rata, Dejtonskog sporazuma, govorimo da ova tri problema, koja su prenijeta iz tog perioda, još nijesu završena i ona realno generišu nove probleme, oživljavaju retoriku 90-ih”, rekao je Đukanović.

On je ukazao da se danas, češće nego u prethodnih 20 godina, sa određenih adresa u regionu mogu čuti poruke „koje su vrlo nalik onima iz 90-ih, kako nije rješenje u ovakvoj kompoziciji regiona, nego prekompoziciji i stvaranju velikih država“.

“Mislim da je to krajnje retrogradna ideja, da je nažalost pokazala već dovoljno slabosti, da ih svi imamo u pamćenju i da nećemo dozvoliti da Zapadni Blakan opet zaluta istim putem”, rekao je Đukanović. Đukanović je, na pitanje da li vjeruje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, s obirom da Rusija ne odobrava činjenicu

POLITIKA

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

Foto: Iva Mandić

Amerika je pomogla transformaciju Crne Gore Na pitanje kako je reagovao na izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa vezano za Crnu Goru u NATO i da li ga je to iznenadilo, Đukanović je kazao da je Crna Gora smatrala da ne treba odgovarati na taj dio intervjua „zato što su veoma svjesni i zahvalni na kontinuiranoj američkoj pomoći u vremenu kada je trebalo čuvati stabilnost, multietnički sklad u Crnoj Gori i oduprijeti se Miloševićevoj agresiji“. „Tako i periodu kada je trebalo realizovati reforme i na taj način stvoriti pretpostavke za ulazak u NATO“, dodao je crnogorski predsjednik.

Uz evropske države članice NATO-a, kako je kazao, uloga Sjedinjenih Američkih Država bila je presudno važna u brzoj transformaciji Crda je Crna Gora u NATO-u i da su dva ruska državljanina uključena u pokušaj atentata na njega, naveo da Rusija ima svoje interese i da ih pokušava realizovati „utoliko agresivnije ukoliko prepozna više slabosti u evropskoj politici“.

On smatra da je važno da Evropa sačuva viziju punog ujedinjenja i integracije Balkana. „Da na taj način pomogne Balkanu da usvoji evropske vrijednosti i zatvori vrata za upliv nekih trećih politika koje su suprotstavljene evropskom sistemu vrijednosti. Ja tako vidim i to što se događalo u Crnoj Gori i što se događa na nekim od drugih evropskih meridijana u ovom vreme-

ne Gore i usvajanju standarda koji su obezbjeđivali članstvo u Alijansi.

Prema riječima Đukanovića, mnogo je važnije da američko društvo i državna politika Crnu Goru smatra ozbiljnim partnerom. Đukanović je naglasio da Crna Gora status pouzdanog partnera nije dobila na poklon, već zavrijedila u periodu kada je Balkan bio u samom vrhu agende američke spoljne politike, u vrijeme predsjednika (Bila) Klintona. „Tada je izgrađeno naše pouzdano partnerstvo i ono se cijeni na vašingtonskoj adresi bez obzira na ovu ili onu izjavu i to nas uvjerava da ćemo nastaviti da ga dalje gradimo i u bilateralnoj ravni i u okviru NATO-a“, zaključio je Đukanović. nu“, istakao je Đukanović.

Kako je dodao, valjda nikoga ne iznenađuje što Rusija negira umiješanost svojih ljudi u pokušaj atentana na njega. „Vidjeli smo da se danas ta priča ponavalja u slučaju Skripalj u Velikoj Britaniji, a naspram toga i u Crnoj Gori i Britaniji stoje argumenti veliki kao grad. Nema nikakve dileme da su ruski državljani bili upleteni u to što se događalo u Crnoj Gori i da su to ljudi sa legitimacijama određenih državnih službi. Time sam vam dao i odgovor koliko možemo vjerovati suprotnim argumentima koji se čuju na ovu temu“, kazao je Đukanović.

R. P.

3

PREDSJEDNIK EVROPSKOG PARLAMENTA TAJANI

Crna Gora u Evropskoj uniji za sedam godina

Vrata Evropske unije otvorena su za Crnu Goru, poručio je u intervjuu televiziji Crne Gore predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani. Crna Gora, prva je u redu za pristupanje Evropskoj uniji i to bi, kako je Tajani kazao, trebalo da se dogodi za sedam godina.

Prvi čovjek Evropskog parlamenta ističe da naša zemlja ima ključnu ulogu za stabilnost Zapadnog Balkana, koja je važna i za stabilnost Evropske unije.

Uprkos izazovima sa kojima se EU suočava, poput izbora naredne godine, Bregzita, migrantske krize, politika proširenja ostaje aktuelna, potvrdio je u razgovoru za Tajani.

Crnu Goru vidi kao predvodnika u integraciji Zapadnog Balkana i očekuje da naša zemlja postane članica do 2025. godine.

“Mislim da je moguće da za sedam godina Crna Gora postane punopravan član, ako do tada budemo vrijedno radili. Imamo izbore za evropski parlament naredne godine i tačno je da moramo da radimo na stabilnosti EU, ali u isto vrijeme moramo raditi i na proširenju. Crna Gora je prva u re-

Tajani du ka članstvu i ja sam optimista”, naveo je Tajani.

On ističe da je Crna Gora faktor stabilnosti u regionu. Saglasan je sa ocjenom predsjednika Mila Đukanovića, koju je saopštio evropskim poslanicima tokom nedavnog govora na zasijedanju u Strazburu, da je stabilnost Zapadnog Balkana ključna za budućnost i prosperitet EU. “Crna Gora je ključna država za stabinost Balkana. Situ-

acija nije laka, odnosi u regionu, različiti interesi sa strane, migracije... Crna Gora je stabilna zemlja i zato mislim da ima važnu ulogu u stabilnosti cijelog Balkana, a stabilan Balkan, znači i stabilnu EU”, poručio je Tajani.

Predsjednik EP zalaže se i za jačanje ekonomske saradnje Crne Gore sa zemljama Evropske unije, i kako ističe, snažno podržava ekonomsku diplomatiju. Našu šansu vidi u turizmu. R.P.

RAZGOVARAĆE SA MARKOVIĆEM I PRIBILOVIĆ

EVROPSKA KOMESARKA U POSJETI CRNOJ GORI

Predsjednik Vlade Duško Marković i ministarka javne uprave Suzana Pribilović primiće danas evropsku komesarku za digitalnu ekonomiju i društvo Mariju Gabriel, koja prvi put dolazi u posjetu Crnoj Gori. Komesarka će učestvovati na sastanku resornih ministara država Zapadnog Balkana koji organizuje Regionalna škola za javnu upravu (RESPA) na temu „Digitalna agenda za Zapadni Balkan”.

“Tokom posjete evropske komesarke za digitalnu ekonomiju biće razmatrana pitanja koja se odnose na ispu-

Gabriel

njavanje obaveza iz Digitalne agende WB6, digitalizaciju javnih usluga, te potencijale ISA2 Programu (program interoperabilnih rješenja za javnu administraciju, građane i privredu)”, saopšteno je iz Vlade.

Kako se dodaje, sastanak sa resornim ministrima država Zapadnog Balkana biće prilika za razmjenu iskustava i prezentaciju planiranih aktivnosti koje su prepoznate na putu razvoja digitalnog društva i ostvarivanja ciljeva definisanih Digitalnom agendom WB6.

R.P.

4

POLITIKA

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

PREDSJEDNIK OO CRNOGORSKA U BUDVI

Stari grad da bude ponos, a ne vašarište

Bošković

MINISTAR ODBRANE PREDRAG BOŠKOVIĆ UPUTIO ČESTITKU

Dan Vojske je neotuđivi dio nacionalne istorije Crne Gore

Ministar odbrane Predrag Bošković čestitao je pripadnicama Vojske Crne Gore 7. oktobar, Dan Vojske Crne Gore.

Bošković je praznik čestitao i građanima Crne Gore jer je Vojska, kako je naglasio, njihov neodvojivi dio, kao što je 7. oktobar neotuđivi dio nacionalne istorije Crne Gore.

“U proteklih 12 godina prošli smo težak period reformi, ali sa ponosom možemo reći da smo izgradili moderan i sposoban odbrambeni sistem koji doprinosi ne samo regionalnoj, već i globalnoj sigurnosti. Učešćem u velikom broju međunarodnih misija,

kao i u pomoći civilnim institucijama u vanrednim situacijama, pokazali ste da ste dorasli zadacima i da ih sa velikim uspjehom izvršavate.

Dragi vojnici i vojnikinje, vaš posao je jedan od najtežih ali, svakako jedan od najljepših, najčasnijih i najhumanijih, jer branite teritorijalni integritet i nezavisnost svoje države. Siguran sam da ćete i u narednom periodu sve zadatke izvršavati na kvalitetan način, sa zadovoljstvom i osjećajem ponosa, jer učestvujete u plemenitom zadatku odbrane svoje zemlje“, kazao je ministar.

Dan Vojske slavi se na dan

UČEŠĆEM U VELIKOM BROJU MEĐUNARODNIH MISIJA, KAO I U POMOĆI CIVILNIM INSTITUCIJAMA U VANREDNIM SITUACIJAMA, POKAZALI STE DA STE DORASLI ZADACIMA I DA IH SA VELIKIM USPJEHOM IZVRŠAVATE kada je 1042. godine vojska dukljanskog kneza Vojislava nanijela težak poraz vizantijskoj vojsci na Tuđemilima kod Bara. Ove godine, po prvi put je proslavljen na Cetinju, 5. oktobra.

R.P.

Crnogorska neće prihvatiti nijedno rješenje koje bi ružilo izgled prijestonice turizma, kazao je predsjednik opštinskog odbora te partije u Budvi Miodrag Čučka.

Kako je naveo, približava se rok za pravljenje novog petogodišnjeg plana privremenih objekata u opštini Budva.

“Jedna od glavnih tema tokom predizborne kampanje Crnogorske bio je upravo plan privremenih lokacija i tada smo obećali građanima da se mora prekinuti sa praksom pravljenja vašara od najljepšeg dijela naše obale”, kazao je Čučka.

Prema njegovim riječima, od kontakt zone Stari grad i kompletnog šetališta, a sve do Rafailovića i Petrovca vlada sveopšti haos, a Budva ni po čemu ne podsjeća na neki mediteranski grad kako bi trebalo

Čučka

biti, već na jedan veliki vašar i nered.

“Mi u Crnogorskoj stojimo iza obećanja tokom predizborne kampanje i ponavljamo da nećemo prihvatiti niti jedno rješenje koje bi narušavalo i ružilo izgled našeg grada i turističke destinacije.

Poseban akcenat stavljamo na kontakt zonu Stari grad. Naš Stari grad treba da se uredi po preporukama Uprave za zaštitu kulturnih dobara, taj dio grada treba da bude ponos grada Budve, a ne mjesto za brzu zaradu tokom ljeta, bez ikakvog plana i reda, što je do sada bila praksa”, istakao je Čučka.

On je poručio da neće dozvoliti da “lični interesi još jednom pobjede zajednički interes svih građana Budve, a to je ljepši i uređeniji grad”.

R.P.

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

POLITIKA

5

NAKON IZVJEŠTAJA DRŽAVNE REVIZORSKE INSTITUCIJE, IZ SOCIJALDEMOKRATA PORUČUJU

KLUPKO OKO NEZAKONITOG TROŠENJA SKUPŠTINSKOG NOVCA SE ODMOTAVA Klupko oko nezakonitog trošenja skupštinskog novca se odmotava, kazale su Socijaldemokrate nakon što je prije desetak dana DRI objavila konačni izvještaj o kontrolnoj reviziji Skupštine Crne Gore.

Podsjetimo, glavni nalaz je da je „aktivnostima i radnjama koje je Skupština Crne Gore preduzela u cilju realizacije preporuka DRI otklonjen najveći broj

nepravilnosti, odnosno od ukupno 23 izdate preporuke DRI, koje su bile predmet kontrolne revizije, 21 preporuka je realizovana dok su dvije preporuke djelimično realizovane“.

“Nijesmo pretjerano ni očekivali da će se ovom dijelu konačnog izvještaja posvetiti adekvatna pažnja, jer je on

više nego pohvalan za novo rukovodstvo Skupštine na čelu sa predsjednikom Ivanom Brajovićem. Ali očekujemo da se ozbiljna medijska pažnja, makar na nivou one koja je bila posvećena trošenju skupštinskog novca u 2016. godini, posveti dijelu navedenog Izvještaja Državne revizorske institucije koji se bavi kontrolom putnih naloga izdatih u toku 2015. godine”, saopšteno je iz SD-a.

Naime, DRI je konstatovala da su u 2015. godini bila 123 nerazdužena putna naloga

21 PREPORUKA DRI, OD 23 UKUPNO KOJE SU BILE PREDMET KONTROLE REVIZIJE, JE REALIZOVANA, A DVIJE SU DJELIMIČNO REALIZOVANE

ukupne vrijednosti 59.584 eura, 24 putna naloga u ukupnom iznosu od 11.996 eura evidentirana kroz dnevnik blagajne, a nema ih u dokumentaciji koju je provjerio državni revizor, u 26 slučajeva pod istim brojem zavedena dva putna naloga, a u jednom slučaju tri i dr.

Navedeno je i da su po saznanju državnog revizora sporni putni nalazi predati državnom tužiocu i predmet su tužilačke istrage. Takođe, sprovodeći kontrolu u predmetnoj reviziji, „državni revizor posebno ukazuje i na mogućnost postojanja netačnih podataka i dokumentacije u vidu fiktivno iz-

datih putnih naloga.“ “Zaista je bilo nevjerovatno posmatrati razna medijska spinovanja u smislu da se kao glavni krivac za malverzacije sa skupštinskim novcem u 2016. godini označi sadašnji predsjednik Skupštine Ivan Brajović, koji je na čelo Skupštine došao tek krajem novembra te godine. Da podsjetimo javnost, upravo je Brajović odmah po saznanju da nije moguće utvrditi činjenično stanje u blagajni i da postoji mogućnost da je zloupotrijebljen skupštinski novac, sproveo sve zakonom predviđene mjere i tražio da interna revizija provjeri poslovanje iz ranijih godina.Ta revizija je utvrdila da je bilo finansijskih malverzacija, posebno 2015. i 2014. godine, i ti izvještaji su proslijeđeni DRI i Tužilaštvu”, navodi se u saopštenju SD-a.

Sada, nakon potvrde i Državne revizorske institucije, iz SD se nadaju da je svima jasno da se dugi niz godina prije dolaska Ivana Brajovića na čelo Skupštine nezakonito i netransparentno trošio skupštinski novac.

“Je li sve to bilo rezultat nečijeg neznanja ili korupcije, neka javnost prosudi”, poručili su na kraju. E.H.

6

aktuelnosti

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

More neistina u izvještaju naprednog klu

Ćirilica kao sreds U Ulici Miljana Vukova u Podgorici postoji i spomen bista crnogorskom i vasojevićkom vojvodi na ćirilici, a u Novaka Miloševa se nalazi fondacija ,,Sveti Petar Cetinjski“, na čijem se ulazu nalazi velika tabla takođe na ćirilici. Pored ovih natpisa, u centru Podgorice se na ćiriličnom pismu reklamira i jedan ugostiteljski objekat, čija je reklama jedna od najvećih u gradu. U ovom dijelu Podgorice sasvim sigurno jeste. A na njenom drugom kraju, vrlo prestižan i posjećen restoran ,,Maša“ reklamira se na ogomnoj ćiriličnoj reklami crvene boje. I to nikome u Crnoj Gori ne smeta da ih posjećuje. I ne treba da smeta. A da li su im vlasnici Srbi, nijesmo sigurni.

Ali smo zato više nego sigurni da je na ćiriličnom pi-

⌦ Milan Šćekić

U

jubilarnom desetom izvještaju Naprednog kluba o pravima srpskog naroda u regionu za 2018. godinu, u moru neistina koje su njegovi autori prezentovali javnosti, jedna od najbestidnijih tvrdnji je, da u Podgorici navodno ima više kineskih slova nego ćirilice.

Nacionalnim fanaticima svih profila i prilično ostrašćenim medijima nije trebalo mnogo da ponovo otpočnu medijski rat protiv Crne Gore upoređujući je sa zloglasnom NDH. Nije nam cilj da ovim putem branimo crnogorske vlasti i da se bavimo neozbiljnim izjavama srpskih kvazi intelektualaca zaslijepljenih nacionalizmom, već da skrenemo pažnju na činjenice koje negiraju tvrdnje o progonu ćirilice u Crnoj Gori.

■ nacionalni fanatici

Istina je da ne samo u Podgorici, već u cijeloj Crnoj Gori, latinica danas znatno zastupljenija u javnom životu od ćirilice.

I to treba jasno kazati. Posebno kada je privatni sektor u pitanju. Ali ne treba zaboraviti da u privatnom sektoru ima itekako mnogo Srba i da veliki broj njih piše latiničnim pismom. I nemaju ništa protiv toga da se njihova preduzeća i radnje reklamiraju na latinici. Štaviše, neki regionalno poznati ugostitelji na Crnogorskom primorju, čije je srbovanje odavno stavilo u mali džep Guču i slične manifesticije, u ugostiteljskim objektima isključivo koriste latinicu i ističu reklame džinovskih dimenzija pisane ovim pismom.

To je fakat. Tako i Srpska pravoslavna crkva ističe latinične natpise na nekim svojim prodajnim objektima. I na tome joj niko ne zamjera. Biznisu je neophodan novac, a novac ne mari mnogo za pismo.

Uostalom, privatnom kapitalu nije lako nametnuti pismo kojim će se reklamirati. Posebno ne inostranom.

No, kada se iznose tvrdnje da država progoni ćirilicu, ne možemo da ne postavimo pitanje naprednjacima, kako to da nijesu primijetili da u crnogorskim školama đaci prvo uče ćirilicu i da prva slova pišu na tom pismu. Da li Crna Gora time negira ili afirmiše ćirilicu?

Kada se u nekoj državi progoni neko pismo, ono po logici stvari prvo napušta vaspitno-obrazovne, naučne i institucije kulture. U Crnoj Gori očito to nije slučaj. Treba li podsjećati da na u ulazu u najstariju naučnu instituciju u Crnoj Gori stoji tabla sa ćiriličnim natpisom Istorijski institut Crne Gore. Isti je slučaj i sa Ekonomskim, Pravnim, Medicinskim i brojnim drugim fakultetima i državnim institucijama.

■ naziv škola na ćirilici

U Podgorici za koju umne glave Naprednog kluba tvrde da ima više kineskih nego ćiriličnih natpisa, u gotovo svim školama, posebno onim velikim, jasno su istaknute na ulazu ćirilični natpisi (Gimnazija ,,Slobodan Škerović, škole ,,Sutjeska“, ,,Dragiša Ivanović“, ,,Štampar Makarije“, ,,Pavle Rovinski“, ,,Oktoih“ itd.). Sve ove institucije se nalaze u gradu u kome navodno ima više kineskih slo-

Crna Gora nije nDH i zato ćirilične table u Crnoj Gori ne prolaze kao u VukoVaru, Već DeCenijama ponosito stoje na ulazu u DržaVne instituCije

smu sa pozlaćenim slovima i postament nedavno podignutog spomenika vojvodi Mirku Petroviću-Njegošu, ocu kralja Nikole i ubjedljivo najomraženijoj istorijskoj ličnosti u Crnoj Gori danas. Pravo je čudo da to nijesu uočili oni koji prigovaraju Crnoj Gori da proganja ćirilicu. Njihovom svevidećem oku i sveznajućem umu promaklo je i da su se, pored ovog spomenika, ponosito slikali visoki predstavnici crnogorskih vlasti. va od ćirilice. I u kome je gotovo najveći broj naziva ulica na ćiriličnom pismu. I to ne negdje na periferiji, već u strogom centru. Nijesmo

primijetili nijedno kinesko slovo u centru Podgorice, ali su zato ulice: ,,Slobode“, nedavno otvoreni ,,Trg nezavisnosti“, ,,Vuka Karadžića“,

,,Novaka Miloševa“, Miljana Vukova“, ,,Omladinskih brigada“ i dr. na “progonjenoj” ćirilici (imena ulica u Baru ispisana su na oba pisma).

■ SijaSet primjera ćiriličnog piSma

S druge strane, jedan fudbalski klub u Podgorici koji slo-

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

aktuelnosti

7

uba o praviMa srpskog naroda u crnoj gori

stvo manipulacije vi za prosrpski ima grb na latinici, dok u susjednom Cetinju fudbalski klub Lovćen na svojim dresovima nosi grb na ćiriličnom pismu. Ovakvih i

sličnih slučajeva ima sijaset širom Crne Gore.

A jedan od najupečatljivijih je ćirilični natpis na glavnom ulcinjskom buvelaru Maršal Tito, ispod kojeg je ime doživotnog predsjednika SFRJ ispisano na albanskoj latinici. Iako zvuči nevjerovatno i to je moguće u Crnoj Gori koja neodoljivo podsjeća na NDH, ali ne i u današnjem Zagrebu, Prištini i Sarajevu, koji je po ovoj družbi koja sebe naziva nekakvim klubom, bolje štiti prava Srba od Podgorice!

Ako su natpisi na ulicama škola pisani i okačeni prije 2006. godine, naziv Trga nezavisnosti i spomenik vojvodi Mirku

Petroviću-Njegošu je označen skoro. Trg je preimenovan 2016. a spomenik vojvodi Mirku 2017. godine. Dakle i u savremenoj Crnoj Gori, u obi-

lježavanju njenog najznačajnijeg događaja novije istorije, koristi se ćirilica. I to u samom centru grada!

Nećemo valjda reći da u državi koja ni za makac ne odstupa od ideologije NDH ovakve stvari mogu da promaknu neopažene. I to ne na jednom ili dva, nego na mnogim mjestima.

■ U “antisrpskoj” Crnoj Gori škola nosi ime srbija Ako uzmemo kao reper grad Bar, opštinu u kojoj od uvođenja višepartijskog sistema do danas vladaju prosuverenističke partije, ni tu se apsolutno neće steći utisak da država progoni ćirilicu. Naprotiv, reklo bi se da je možda i afirmiše. Barem kada su prosvjetne i kulturne, ali i razne druge institucije u pitanju. Škola u Starom Baru koja, gle čuda, u “antisrpskoj” Crnoj Gori nosi i dalje ime ,,Srbija“,

ima ćirilični natpis koji jasno vide i osobe koje imaju ozbiljnih problema s vidom (na Cetinju je takva OŠ ,,Njegoš“). Isti je slučaj i sa barskom Gimna-

zijom otvorenom 1921. godine, Srednjom ekonomsko-ugostiteljskom školom, Osnovnom muzičkom školom ,,Petar II Petrović-Njegoš“ i Osnovnom školom ,,Meksiko“ koja egzistira još od 1922. godine. Nešto mlađa škola ,,Anto Đedović“ ima natpise i na ćirilici i na latinici (jedna od takvih u

Podgorici je ,,Maksim Gorki“), što je za svaku pohvalu, a spomen bista mladom Baraninu (katoličke vjeroispovijesti) u njenom dvorištu, koji 1938. izgubio život u španskom građanskom ratu, ispisana je na ćiriličnom pismu. I na ulazu područnog odjeljenja Osnovne škole ,,Mrkojevići“ u Dobroj vodi isključivo stoji ćirilični natpis, iako u njoj nastavu pohađaju gotovo stoprocentno muslimanska djeca. Škola u Virpazaru, koja nosi ime osnivača Komunističke partije u Crnoj Gori Jovana Tomaševića, ima spomen bistu na ćiriličnom pismu (u Podgorici su i spomenik i ulica Jovanu Tomaševiću na ćirilici), dok Osnova škola ,,Kekec“ u Sutomoru, Gradska biblioteka ,,Ivo Vučković“, Dom revolucije, Dom učenika, Zavod za zapošljavanje (Biro rada) imaju jasno istaknute ćirilične natpise i table.

Na ulazu u Zavičajni muzej (Dvorac kralja Nikole) postoje i latinični i ćirilični natpisi, dok je spomen bista crnogorskog suverena na ćiriličnom pismu.

I brojne druge institucije, ulice, vrtići, spomenici, stanice, ulazi u zgradama i sl. širom Crne Gore imaju takođe jasno istaknute ćirilične table. Čak i neke škole gdje đaci uglavnom pohađaju nastavu na albanŠćekić

skom jeziku. Neko će reći da je to pisano ranije, dok se crnogorske vlasti nijesu “odnarodile” i postale “antisrpske”, ali ta priča apsolutno ne pije vodu.

Na svim tablama državnih institucija jasno je istaknut grb sa dvoglavnim orlom. Dakle, nijesu iz vremena socijalističke Jugoslavije. Uostalom, preko dvadeset godina vlasti u Crnoj Gori vode prosuverenističku politku, tako da je vremena da se ćirilica izbaci iz škola i državnih institucija bilo više nego dovoljno. Naravno, da je nekome prethodno to bio cilj.

Zbog čega se to nije desilo nije teško odgovoriti.

■ ne opterećUjemo se ovim pitanjem

Ovo pitanje jednostavno ne opterećuje crnogorsko društvo, koje je prihvatilo i ćirilicu i latinicu kao svoja pisma. U suprotnom teško da za ovih trideset godina neko ne bi atakovao na ćirilične table u prosuverenističkim ili latinične u prosrpskim opštinama. Zato Crna Gora nije NDH i zato ćirilične table u Crnoj Gori ne prolaze kao u Vukovaru, već decenijama ponosito stoje na ulazu u državne institucije.

I tako treba da ostane, jer je to bogatstvo crnogorskog društva.

Društva u kome aktuelni predsjednik Crne Gore piše ćirilicom, a logo njegovih ljutih političkih oponenata je na latinici. Ali i to je Crna Gora. Samo što “stručnjaci” iz Naprednog kluba to ne razumiju. I neće razumjeti dok budu naricali ,,Sveti Petre kaljaju ti lice, škola tvoja nema ćirilice“ i spočitavali drugima da progone ćirilicu, dok im predsjednik redovno objavljuje članke u beogradskim nedjeljnicima na latinici. (Autor je viši istraživač Istorijskog instituta)

Srpska pravoslavna crkva ističe latinične natpise na nekim svojim prodajnim objektima. I na tome joj niko ne zamjera. Biznisu je neophodan novac, a novac ne mari mnogo za pismo

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

Aramco na berzi do 2021.

Naftna kompanija Aramco, Saudijske Arabije izaći će na berzu krajem 2020. ili početkom 2021. godine, najavio je prestolonasljednik države Mohamed bin Salman. Ranije predviđen za ovu godinu, izlazak dijela Aramcoa na berzu jedan je od stubova reformske strategije princa radi pro-

širenja saudijske ekonomije, danas skoro potpuno zavisne od nafte. Prodaja pet odsto Aramca trebalo bi da donese 100 milijardi dolara, a Mohamed bin Salman očekuje da će kompanija održati ukupnu vrijednost od dvije hiljade milijardi dolara, iako su brojni eksperti skeptični.

PRODALI 2,4 MILIONA VOZILA SA GREŠKOM

Fabrika Toyote u Japanu Japanski automobilski div Toyota, treba da obavijesti više od 2,4 miliona vlasnika hibridnih vozila o grešci u sastavu zbog kojeg automobili gube energiju.

Riječ je o Toyotinim “prius” i “auris” vozilima, a onih s greškom u Japanu je prodato 1,25 miliona, 830.000 vozi se u Sjevernoj Americi

i 290.000 u Evropi, prenose agencije.

Svi automobili koji imaju grešku proizvedeni su od oktobra 2008. i novembra 2014. godine, a radi se o grešci zbog koje vozilo pri postizanju većih brzina zakazuje čime se povećava rizik od sudara, objasnili su u kompaniji.

HTC u finansijskoj krizi Tajvanski proizvođač pametnih telefona HTC ima velikih finansijskih poteškoća, pokazuju rezultati za septembar. Kompanija je proteklog mjeseca ostvarila prihode od 40,46 miliona američkih dolara što je za 80,71 posto lošiji rezul-

tat od prošlogodišnjeg.

Svjetski mediji su ranije pisali o ukidanju 1.500 radnih mjesta u proizvodnji HTC-a u cilju popravljanja konkurentnosti, optimizacije poslovanja te orijentacije poslovanja na druge sektore.

8

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

CEDISOVA SLUŽBA ZA ODRŽAVANJE TRAFOSTANICA INTENZIVIRALA AKTIVNOSTI

POČELA PRIPREMA MREŽE ZA ZIMSKU SEZONU

U

oči novogodišnjih praznika planirane su i dodatne aktivnosti na obilasku i reviziji postrojenja u zimskim turističkim centrima Žabljak i Kolašin

Radnici Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) intenzivirali su aktivnosti na pripremi mreže za zimske vremenske uslove i povećan broj korisnika, a prošlog mjeseca počeli su i redovni remont energetskih objekata.

U Službi za održavanje trafostanica 35/x kV i kablova otpočeli su realizaciju Godišnjeg plana održavanja za ovu godinu koji obuhvata reviziju i remont opreme u postrojenjima TS 35/x kV na sjeveru Crne Gore i time poboljšali pogonsku spremnost energetskih objekata pred zimsku sezonu.

Revizija postrojenja U kompaniji su za Dnevne novine kazali da je prije 15 dana završena revizija postrojenja trafostanica 35/10 kV na području koje pripada Opštini Pljevlja, a u narednom periodu priprema se revizija i remont opreme u trafostanicama za korisnike koji pripada-

ju opštinama Žabljak, Nikšić, Rožaje, Berane, Petnjica, Andrijevica, Plav, Gusinje, Bijelo Polje, Mojkovac i Kolašin.

“Uoči novogodišnjih praznika planiramo i dodatnu aktivnost na obilasku i reviziji postrojenja u zimskim tu-

rističkim centrima Žabljak i Kolašin. Planiramo i zamijeniti stare prekidače u 35 kV mreži u TS 35/10 kV Nedakusi u Bijelom Polju sa modernim i savremenim prekidačima, čime ćemo povećati pouzdanost i kvalitet napajanja potrošača koji se napajaju sa te trafostanice i periode beznaponskog stanja svesti na najmanju mjeru“, istakao je Boris Babović, glavni inženjer u

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

EKONOMIJA

9

U OKVIRU KAMPANJE BUDI ODGOVORAN

Pekara kažnjena 200€ U okviru kampanje Budi odgovoran ove sedmice je evidentirano 14 pritužbi, na osnovu kojih je izrečena jedna novčana kazna od 200 eura.

Inspektori su sa 200 eura kaznili pekaru Karamela u Beranama nakon što su utvrdili da se evidencija nabavke i prodaje robe ne obavlja na propisan način.

I n spektori su, prilikom kontrole perionice u blizini škole “Dragiša Ivanović” u Podgorici, koja je prijavljena da radi bez odobrenja, utvrdili da u momentu njihovog dolaska u objektu nije obavljala djelatnost.

Inspektori su kontrolisali

Planiramo i zamijeniti stare prekidače u 35 kV mreži u TS 35/10 kV Nedakusi u Bijelom Polju sa modernim i savremenim prekidačima, čime ćemo povećati pouzdanost i kvalitet napajanja potrošača

Službi za održavanje trafostanica 35/x kV i kablova.

Brojna angažovanja CEDIS gazduje sa oko 5.000 trafostanica različitih naponskih nivoa od čega je oko 130, 35 kV naponskog nivoa. Zaposleni u Službi održavanja trafostanica 35/x kV i kablova učestvuju i u tenderskim komisijama, stručnom nadzoru i komisiji za tehnički prijem na investicionom projektu zamjene starih transformatora, čija starost prelazi 38 godina, sa novim transformatorima iste snage.

“Transformatori će biti zamijenjeni u trafostanicama TS 35/10 kV Njegovuđa, Gradac, Mataruge, Plužine, Unač, Brezna, Šavnik, Odžak, Guke, Rožaje, Zeleni, Plužine, čime će biti podignut nivo pouzdanosti i sigurnosti napajanja korisnika električne energije. Osim redovnih, planiranih aktivnosti na održavanju tolikog broja energetskih objekata, neminovno je angažovanje zaposlenih iz Službe za održavanje trafostanica i u situacijama kada usljed problema na mreži nastaju kvarovi koji se moraju otkloniti

i restoran Jatak u Šavniku i utvrdili da je prijava za nelegalno izdavanje smještaja u nadležnosti organa lokalne uprave.

Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole firme Yu Ex iz Bara, Gradske deponije u Nikšiću, kafića Kum i plaže ispred restorana Jedrenjak u Herceg N o vom, p r o d a v nica Saša i Maja u Beranama, kafića Arizona u Kolašinu, kozmetičkog salona Cacao Beauty Centar i NN osobe prijavljene za nelegalnu prodaju igračaka u Podgorici.

Odgovor nije dobila jedino prijava pucanja cijevi za vodu u Tivtu.

RADE I PO 24 SATA

Prema riječima Babovića, osim planiranih radova, nerijetko se dešavaju i oni neplanirani izazvani problemima u samom postrojenju trafostanice, a kao posljedica prirode električne energije, ali i drugih faktora.

“Tada ekipe danima rade i po 24 sata i ostaju na terenu dok se svi problemi ne otklone. U svakom trenutku naše ekipe misle na korisnike koji u tom trenutku nemaju električnu energiju i cilj im je da što kraće budu bez nje“, ukazuje Babović. u što kraćem vremenskom periodu, bez obzira na vremenske uslove”, naglašavaju u CEDIS-u.

Ekipe službe nezamjenjiva su pomoć i Sektoru za investicije prilikom izgradnje novih objekata i njihovog uključivanja u elektroenergetski sistem.

R.E.

DOGAĐAJ HIPOTEKARNE BANKE U MILANU

Diskusija o poslovanju sa Crnom Gorom Hipotekarna banka i počasni konzulat Crne Gore u Milanu organizovaće sjutra promociju knjige i panel diskusiju pod nazivom “Poslovati s Crnom Gorom” u milanskom hotelu Four season. Događaju i promociji knjige, koju je napisala počasna konzulka Crne Gore u Milanu Dolly Predovic prisustvovaće oko 250 uglednih privrednika, rektor Univerziteta Bokoni, predstavnici političke i diplomatske javnosti i zvi-

jezde crnogorskog fudbala Dejan Savićević i Mirko Vučinić.

“Knjiga je svojevrsni vodič u kome su sakupljeni podaci i statističke informacije, priče preduzetnika i političara, sadržane u intervjuima, koji pružaju priliku da se iz prve ruke dobije informacija o iskustvima ljudi koji su poslovali sa Crnom Gorom ili o onima koji kreiraju političke sisteme kako bi privreda bila još dinamičnija“, saopšteno je iz banke.

R.E.

10

Ekonomija

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

PODACI EKIP-A ZA DEVET MJESECI POKAZALI

Najviše brojeva prenijeto u mrežu M:tel-a

Uslugu prenosivosti broja za prvih devet mjeseci ove godine iskoristilo je 9.000 pretplatnika, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Od ukupnog broja, pretplatnika fiksne telefonije je bilo 3.190, dok je u mobilnoj telefoniji prenešeno ukupno 5.810.

“Najviše korisnika je otišlo iz fiksne mreže Telekoma, njih 3,06 hiljada, Telenora 118, M:tel-a 14 i iz Telemacha tri broja. Najviše je prenijeto u mrežu M:tel-a 1.920, potom Telemacha 823, Telenora 435 i Telekoma 13 brojeva”, kazali su predstavnici EKIP-a agenciji Mina-biznis.

Kod prenosa brojeva između mobilnih mreža od januara do kraja septembra najviše je prenešeno u mrežu M:tel-a 3.740, zatim u Telekom 1.330 i Telenor 736.

Najviše korisnika je otiš-

lo iz mobilne mreže Telenora 2.950, potom iz Telekoma 2.190, a najmanje iz M:tel-a 669.

Usluga prenosivosti telefonskih brojeva se pruža od 1. decembra 2011. godine, od kada je ukupno prenešeno 42.850 brojeva. Od toga je u fiksnu mrežu M:tel-a prenešeno 6.160 brojeva, u Telemach skoro 3.000, u Telenor 1.790, a u mrežu Telekoma 32 broja. Najviše korisnika otišlo je iz fiksne mreže Telekoma 10.910, 36 brojeva je prenešeno iz M:tel-a, devet je otišlo iz Telemacha, a pet iz Telenora.

U mobilnim mrežama, najviše brojeva je prenešeno u M:tel 13.330, zatim u Telekom 11.920, dok je u mrežu Telenora ukupno prenešeno 6.640 brojeva. Najviše korisnika je otišlo iz Telenora 16.280, potom iz Telekoma 10.190, a najmanje iz M:tel-a 5.420. R.E.

Kod prenosa brojeva između mobilnih mreža od januara do kraja septembra najviše je prenešeno u mrežu M:tel-a 3.740, zatim u Telekom 1.330 i Telenor 736

U BUDVANSKOM HOTELU ZADOVOLJNI SEZONOM

U Avali četiri odsto gostiju više, najviše Šveđana i Izraelaca U budvanskom hotelu Avala, kojim gazduje kompanija Beppler&Jacobson Montenegro od juna do kraja septembra zabilježeno je 70.435 noćenja, četiri odsto više nego prošle godine.

Najveći broj gostiju, više od 14 odsto, stiglo je iz Švedske, što je porast za devet odsto. Turisti iz Izraela ostvarili su 12 odsto noćenja, a iz Rusije 11 odsto, neznatno manje nego 2017.

“Očigledna je bila blaga stagnacija gostiju iz Rusije i Izraela. Zapadno-evropsko tržište, prije svega Njemačka i Velika Britanija, se zadražalo na tradicionalnih četiri do pet odsto i imamo povećanje dolaska iz Skandinavskih zemalja, što objašnjavamo prije sve inteziviranom saradnjom sa TUI grupacijom”, kazao je direktor kom-

Sa okruglog stola u PKCG

NOVI ZAKON O INDUSTRIJSKIM EMISIJAMA

KAP, Željezara i TEP ulažu 110 miliona u postrojenja

Kasalo panije Nikola Kasalo, dodajući da zadovoljni ovogodišnjom ljetnjom sezonom.

Zanimljivo je, kako je istakao Kasalo, i da je ovaj

septembar bio za 10 odsto bolji u odnosu na prošlogodišnji, pa je samo tokom njega ostvareno 15.848 noćenja.

R.E.

Kombinat aluminijuma (KAP), Željezara i Termoelektrana Pljevlja (TEP) ukupno će uložiti oko 110 miliona eura u tehnološke procese postojećih postrojenja, kako bi ih prilagodili evropskim standardima zaštite životne sredine, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).

Privrednici su, na okruglom stolu koji je organizovan u PKCG, informisani o novinama koje donosi Predlog zakona o industrijskim emisijama, za koji je ocije-

njeno da ga ne treba posmatrati kao biznis barijeru i nametanje troškova, već neminovnost ekonomskog i evropskog razvoja Crne Gore.

“Predloženi zakonski akt uređuje obaveze industrijskih postrojenja kako bi se tokom njihovog rada smanjile ili izbjegle prekomjerne emisije zagađujućih materija u vodu, vazduh, zemljište, smanjila količina generisanog otpada, efikasnije koristila energija”, kazali su u PKCG. R.E.

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

hronika

11

OBRAČUN U CENTRU BIJELOG POLJA

DVOJICA MLADIĆA RANJENA NOŽEM U obračunu trojice mladića koji se odigrao u noći između subote i nedjelje ispred kafića “La Piazza” na Starom tržnom centru, u bjelopoljskoj Ulici Živka Žižića, dvije osobe su povrijeđene.

Prema informacijama iz policije, Bjelopoljac E.R. (18) nožem je u svađi ranio sugrađane L.Š. (19) i A.K. (21). Kako su saopštili iz bjelopoljskih zdravstvenih ustanova, L.Š. je teže povrijeđen ali nije u životnoj opasnosti, dok je A.K.

Mjesto obračuna

zadobio lakše povrede.

“L.Š. je operisan i njegovo stanje je stabilno. Inače, zadobio je probodnu ranu u trbuhu. Što se tiče povrede kod A.K. radi se o posjekotini nadlaktice i nakon pružene pomoći, upućen je na kućno liječenje”, saopštio je načelnik hiruškog odjeljenja Opšte bolnice dr Duško Miladinović.

Uviđaj je obavlla viša državna tužiteljka Ljubinka Madžgalj u prisustvu ovla-

šćenih služenika policije.

E.R. je lišen slobode, a izuzeti su materijalni dokazi sa lica mjesta koji će biti upućeni u Foreznički centar u Danilovgradu. Kako saznajemo, brzom reakcijom službenika stanice policije spriječene su teže posljedice. Policija je na osnovu operativnih saznanja pronašla predmet-nož kojim je izvršeno krivično djelo, u oluku na krovu jednog od obližnjih objekata gdje se odigrao incident.

B.Č.

U ITALIJI UhAPšEN ČLAN ª PINk PANTERAº

ORgANIzOVAO pLJAčku zLAtARE

POTvRđENA OPTUžNICA

NikšićaNiN izazvao Nesreću u kojoj je pogiNuo mladić

Osnovni sud u Nikšiću potvrdio je optužnicu podignutu protiv okrivljenog Ivana Pantovića (23), zbog produženog krivičnog djela - teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.

On je 8. aprila ove godine na putu Plužine – Nikšić, u mjestu Šipačno, ne pridržavajući se saobraćajnih propisa upravljao automobilom marke ‘’jeep cherokee’’ nikšićkih registarskih oznaka, izgubio kontrolu nad vozilom, prešao na suprotnu stranu kolovoza, a zatim probio bankinu i završio u jarku pored puta. Tom prilikom poginuo je Radojica

Božović (23), dok su vozač i njegov brat Stanko Pantović (17) zadobili lakše tjelesne povrede.

“On je bio svjestan da upravljajući vozilom na takav način može ugroziti saobraćaj i dovesti u opasnost život i tijelo ljudi i imovinu pa je upravljajući vozilom ugrozio saobraćaj, doveo u opasnost život i tijelo B. R. i P. S. On, krećući se navedenim putem iz pravca Plužina u pravcu Nikšića, brzinu kretanja vozila nije prilagodio karakteristikama i stanju puta, vidljivosti i preglednosti tako da vozilo može blagovremeno da zausta-

vi pred svakom preprekom koju pod datim uslovima može da predvidi i na način kojim ne ugrožava bezbjednost saobraćaja, pa je vozeći tako, upravljajući vozilom brzinom od 83 km/h, iako je dozvoljena brzina kretanja vozila na navedenom putu 80 km/h, nakon savlađivanja oštre lijeve krivine u smjeru kretanja pri izlasku iz iste izgubio kontrolu nad vozilom, nakon čega je došlo do okretanja vozila,” navodi se u optužnici.

Radojica Božović zadobio je teške tjelesne povrede usljed kojih je na licu mjesta i preminuo.

L.H.

Crnogorski državljanin M.M. (57), član kriminalne grupe “Pink Panter” uhapšen je prije tri dana u Rimu zbog sumnje da je 22. februara ove godine organizovao pljačku zlatare u centru tog grada iz koje su odnijete drogocjenosti vijedne oko 250.000 eura. Navodno, crnogorska policija još uvijek nije zvanično obaviještena o njegovom hapšenju. Kako prenose italijanski portali, osim M.M. uhapšen je i italijanski državljanin P.D.F. (53), dok se za dvojicom saučesnika još traga.

Pljačka se dogodila u rimskoj ulici Karlo Marks, kada

Pljačka se dogodila u rimskoj ulici karlo marks, kada su dvojica muškaraca sa Perikama na glavi i kaPuljačama ušli u zlataru. oni su Prvo naPali radnicu a nakon što su je oborili uzeli su Pazar i brojne drocjenosti koje su skinuli iz vitrina. Procjenjuje se da su tom Prilikom ukrali robu u vijednosti od 250.000 eura.

su dvojica muškaraca sa perikama na glavi i kapuljačama ušli u zlataru. Oni su prvo napali radnicu a nakon što su je oborili uzeli su pazar i brojne drocjenosti koje su skinuli iz vitrina. Procjenjuje se da su tom prilikom ukrali robu u vijednosti od 250.000 eura.

NAkon pljačke, ispred zlatare su ih čekala dvojica saučesnika u vozilu “alfa romeo” sa kojim su napustili lice mjesta. Dok su pljačkaši izlazili iz zlatare neko od prolaznika je snimio bjekstvo kao i pokušaj građana da ih spriječi u tome. Obojica razbojnika indentifikovana su zahvaljajući prodavačici koja ih je dobro opisala, kao i određnim DNK-a tragovima nađenim na licu mjesta.

Naime, tokom pljačke, jedan od pljačkaša se posjekao prilikom razbijanja vitrina. Upravo na osnovu traga krvi on je i indentifikovan. Radilo se o italijanskom državljaninu koji je imao policijski dosije, i to upravo zbog brojnih pljački. I crnogorski državljanin M.M. je od ranije poznat policiji, i više puta je hapšen i protjerivan iz Italije zbog pljački. On je indentifikovan na osnovu snimka kamera.

L.H.

12

hronika

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

Sud proSlijedio dokumentaciju odt kotor

Sudija procijenio da je svjedok dao lažni iskaz

U kotorskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje po tužbi Tatjane Miljenović i Marije Čolpe-Sarap, protiv JU Kulturni centar “Nikola Đurković“ iz Kotora, radi poništavanja rješenja o izboru Marije Bernard na mjesto direktorice ove javne ustanove, piše Skala radio. Kakav će biti epilog, ostaje da se vidi, ali ono što ovaj slučaj čini specifičnim jeste i poruka sudije Veljka Bulatovića da će nakon ročišta spisi predmeta biti dostavljeni Osnovnom državnom tužiocu u Kotoru, jer po njegovoj ocjeni svjedok Dušan Davidović, inače predsjednik Savjeta JU Kulturni centar “Nikola Đurković“ pruža „lažni iskaz“.

Sudija je, pored Miljenović i Čolpe-Sarap, saslušao još devet svjedoka kako bi dobio kompletnu sliku o dešavanjima tokom izbora čelnog čovjeka kotorskog Kulturnog centra.

Tatjana Miljenović, profesorica engleskog jezika, zaposlena u Centru kao sekretarica-arhivar, je bila kategorična da je, nakon dobijenih zapisni-

ka, ustanovila da kandidatkinja Marija Bernard nije dostavila svu traženu dokumentaciju, odnosno da Bernard nije priložila dokaz o pet godina radnog iskustva, od kojih tri na rukovodećim poslovima i radnim zadacima. Za razliku od Bernard, njena i dokumentacija Marije Čolpe-Sarap, inače doktorantkinje na makedonskom Univerzitetu u Skoplju je bila u skadu za zahtjevima konkursa.

Marija Bernard, koja je i dalje u v.d. stanju je kazala da je koverat sa potrebnim dokumentima predala kod sekretarice, da je ostavila na sto i da ne zna ko ga je uzeo i što se sa njim dalje dešavalo.

Na pitanje sudije Bulatovića da li je prilikom predaje dokumenata dobila potvrdu, kazala je da nije ali da je bila šokirana kada su joj kazali da nedostaje taj dokument, što su mogli da primijete svi prisutni. Međutim, brzo je reagovala i iz kompjutera odštampala traženu potvrdu. Nju je, kako je tokom pretresa ustanovlje-

no, Davidović stavio u koverat.

Bernard je izjavila da je diplomirala 2012. godine na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, da se radi o trogodišnjem bečelor studiju koje nosi 180 kredita. Kasnije je svjedok prof. dr Darko Antović izjavio da je ona diplomirala 2014. godine, što Bernard nije opovrgla.

Antović je kazao da su koverte sa dokumentima otvorene na sjednici Savjeta od 20. aprila 2018. godine, da je insistirao da se vodi detaljan zapisnik koji podrazumijeva evidentiranje svih podnijetih dokumenata, ali to od predsjednika Savjeta nije prihvaćeno.

Bez obzira na to, ustanovljeno je da dokumentacija koju je priložila Bernard nije kompletna, da ona ne ispunjava uslove konkursa i da je ne treba uzeti u razmatranje. Antović tvrdi da je upozorio Davidovića da je naknadno ubacivanje potvrde o radnom iskustvu krivično djelo, te da nepotpune i neblagovremene prijave Savjet ne razmatra. Antović kaže da čak i taj dokument koji je Bernard odštampala i dala Davidoviću poslije završetka konkursa, a ovaj ga stavio u koverat, ne dokazuje njegovu relevantnost.

On tvrdi da se radi o preporuci nekog direktora firme Leasing iz Podgorice, u kojoj se navode godine kada je Bernard radila u toj firmi na mjestu menadžera, što ne znači da je to rukovodeće mjesto. Antović je kazao da je Bernard VI stepen obrazovanja stekla u septembru 2014. godine, a da je jedan od uslova konkursa bio da ima pet godina radnog iskustva.

Pred Osnovnim sudom u Kotoru svjedočio je i Dušan Davidović, koji je kazao da je otvarao koverte kandidatkinja u prisustvu Borovića, Antovića i Brguljan, da su analizirali sadržaj koverata i da su konstatovali da nema potrebne dokumentacije „vjerovatno Bernard“. Potom je sudija Bulatović upozorio Davidovića da će nakon ročišta spisi predmeta biti dostavljeni Osnovnom državnom tužiocu u Kotoru, jer po njegovoj ocjeni svjedok pruža lažni iskaz.

Savjet javne ustanove Kulturni centar “Nikola Đurković“ imenovao je Mariju Bernard za poslovnog direktra u maju ove godine. Suđenje se nastavlja 15. oktobra.

nakon Sve češćih tuča me

školama p ZboG SUZbi odnosno neadekvatna stručnost pedagoga da radi na suzbijanju Najnovija dešavanja koja kul- maloljetničke delikvencije, svaminiraju vršnjačkim nasiljem kim danom pokazuje pravo liu dvorištima srednjih i osnov- ce. Gotovo svakodnevno u školnih škola, a koja postaju „hit „na skim prostorima crnogorskih društvenim mrežama, ponovo gradova dešavaju se sukobi kopokreću pitanje neophodnosti ji eskaliraju u vršnjačko nasilje angažovanja adekvatnih struč- što nerijetko za epilog ima i tešnih kadrova u školama. Takvu ke posljedice. konstataciju potkrepljuje i Najnoviji slučaj tuče ispred bjelopoljske incident koji se odiobrazovne ustagrao na ulazu u nove, najrečisrednju Elektiji je primjer troekonomsku da hitno treškolu u Bijeba reagovalom Polju, kati u smislu da se „sponpreventivtano“ potuklo nog djelova20-tak učenja, odnosno nika. I sama uprava škole suzbijanja vršpotvrdila je da njačkog nasilja. su akteri sukoba Stručnjaci odJasmin Čokovic bili učenici koji su govarajućih profijoš od prošle godine u la smatraju, da u škosukobu. Povodom tog incilama sa većim brojem učedenta, među Bjelopoljcima su se nika treba da postoji stručno lice, mogli čuti i šaljivi komentari, da prvenstveno psiholog jer stručje sukob kulminirao oko „prevla- njak tog profila, može kroz adesti“, odnosno da su se „ljuto zava- kvatan rad sa mladima da dopridili klanovi“. nese njihovoj edukaciji i smanjeIako je prije par godina Mini- nju krivičnih djela, čiji su vinovstarstvo prosvjete propagiralo nici maloljetnici. da će u školama koje imaju do„To da dijete nije samo usmjesta učenika umjesto pedagoga reno na osobu koja mu drzi prebiti angažovano stručno lice-psi- davanja u školi, govori i činjeniholog, ostalo je samo mrtvo slo- ca da roditelj treba da upozna i vo na papiru. Takva manjkavost, stručnog radnika koji je prisutan

⌦ Beća Čoković

hronika

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

eđu đacima stručNi kadrovi upozoravaju

13

potrebni StrUČnJaCi iJanJa VršnJaČkoG naSilJa u toj ustanovi. Međutim, izgleda da posao stručne službe škole još uvijek predstavlja veliku nepoznanicu. U zavisnosti od broja učenika zavisi da li će škola da ima pedagoga ili psihologa, ili oba profila zanimanja. Školski pedagog i psiholog su stručnjaci različitog profila ali se njihova djelatnost ne može strogo razgraničiti niti izolovano tretirati, jer oni su angažovani na rješavanju složenih pedagoških, psiholoških i socijalnih problema učenika i vaspitno-obrazovnog procesa. Njihove aktivnosti se međusobno prepliću i imaju dosta dodirnih tačaka. Pedagog je usmjeren više na vaspitno-obrazovni proces koji realizuju nastavnici, na unapređivanje organizacije i metodike rada. Psiholozi rješavaju psihološke probleme nastave, razvojne probleme mladih, teškoće i probleme koji imaju psihološku osnovu, emocionalne probleme mladih i probleme prilagođavanja učenika u školi, kao i usklađenost programskih zahtjeva i metodologije vaspitno-obrazovnog rada sposobnostima učenika. Mislim da je ta služba zaokružena kada u njoj rade i psiholog i pedagog, jer bi zahvaljujući timskom radu pomaci i napredovanja bili osjetniji”, smatra doktor fizičke kulture,

profesor u bjelopoljskoj Srednjoj stručnoj školi i bivši odbornik u lokalnom parlamentu, dr Vidran Kljajević.

Kljajević smatra da je čisti apsurd u našoj prosvjeti da u školama sa više stotina đaka ne mogu biti zastupljeni psiholozi.

“Nepoznanica koja se javlja u toj sistematizaciji znatno otežava psihologu da bude uključen u školske ustanove, u kojima bi itekako trebao biti”, dodao je Kljajević.

I psiholog u Centru za djecu i mlade ometene u razvoju, Jasmin B. Čoković smatra da stručnjak tog profila treba da postoji u školama gdje, osim stručnog saradnika, može biti i profesor.

“On obavlja psihološku procjenu učenikovih mogućnosti, osobito kao član Povjerenstva za procjenu psihofizičke spremnosti za polazak djeteta u osnovnu školu, ali i kasnije tokom školovanja (npr. u slučaju školskog neuspjeha ili procjene darovitosti). Školski psiholog takođe dijagnosticira specifične poteškoće u učenju (neučinkovite ili neprimjerene strategije učenja, probleme s pažnjom i koncentracijom, planiranje vremena, motivaciju, ispitnu anksioznost i sl. Takođe, pomaže i učenicima u postizanju boljeg

školskog uspjeha, ali isto tako prepoznaje i darovite učenike i razvija programe za poticanje njihovih sposobnosti”, smatra Čoković. Školski psiholog, prema njegovim riječima, razvija i putem radionica sprovodi programe prevencije nepoželjnih oblika ponašanja (npr. međuvršnjačkog nasilja), programe za jačanje samopouzdanja, samopoštovanja, sigurnosti, razvijanje kreativnosti, učenje socijalnih vještina, itd.

“Ti programi namijenjeni su svim učenicima u školi, a osobito učenicima rizičnih skupina. Dakle, širok krug djelovanja psihologa je nezamjenjiv i upotrebljiv u školstvu i bilo kojim ustanovama”, smatra Čoković.

On navodi da u razvijenijim zemljama psiholog nalazi primjenu u svakom domu ili bilo kojoj ustanovi u kojoj radnik ili individua mogu imati psihološke probleme.

“Tako da je cijenjena ta struka. Kod nas, nažalost, za psihologa se vezuju predrasude da osoba koja ode kod psihologa ima psihičke smetnje. Da li će u budućnosti ova jako potrebna struka naći mjesto u nekim našim ustanovama, ostaje otvoreno pitanje”, zaključuje psiholog Čoković.

Vidran Kljajević

14

Društvo

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

PORUKA EVROPSKE KOMESARKE

Važno da se administracija modernizuje i digitalizuje

Ilustracija

Marija Gabriel je poručila da će rado podržati svaku inicijativu koja ima za cilj da osigura efikasnu E-upravu

INSPEKTORI PISAlI KAZNE ZbOg

CG da iskoristi benefite potencijalne digitaalne transformacije Crna Gora je dobro pripremljena da iskoristi prednosti bliže saradnje sa Evropskom unijom (EU) kroz Digitalnu agendu, pri čemu je važna modernizacija državne administracije radi pružanja boljih usluga, ocijenila je evropska komesarka za digitalnu ekonomiju i društvo, Marija Gabriel.

Ona je kazala da je važno da se državna administracija modernizuje i digitalizuje kako bi se pružila bolja usluga građanima i kompanijama.

“Digitalna agenda za Zapadni Balkan je jedan od ključnih stubova strategije Evropske komisije (EK) za taj region, koji je objavljen u februaru. Ona pokriva širok spektar oblasti od širokopojasne infrastrukture, modernizacije u javnom sektoru i digitalizacije industrije do digitalnih vještina i sajber sigurnosti, ali i mape puta za smanjenje roming troškova”, navela je Gabriel.

Ona je poručila da će rado podržati svaku inicijativu koja ima za cilj da osigura efikasnu E-upravu.

Prema njenim riječima, Vlada je uspostavila sopstveni nacionalni program za digitalnu transformaciju koji se bavi mnogim istim oblastima obuhvaćenim Digitalnom agendom, uključujući mapiranje široko propusnog opsega, sajber sigurnost i ICT

vještine.

“Ambicija je velika, ali i izazov. Crna Gora je postavila sebi rok do 2020. godine za postizanje svoje strategije. Uvjerena sam da će država uspjeti da dostigne ove ambiciozne ciljeve i biće vrlo dobro pozicionirana da u potpunosti iskoristi benefite potencijalne digitalne transformacije”, smatra Gabriel.

Ona je poručila da je Crna Gora važan partner za EU u regionu, kao i da se očekuje da će biti jedna od prvih zemalja Zapadnog Balkana koja će se pridružiti EU u budućnosti zajedno sa Srbijom.

“Država treba da nastavi da usklađuje svoje relevantne nacionalne zakone sa za-

Digitalna agenda za Zapadni Balkan je jedan od ključnih stubova strategije Evropske komisije (EK) za taj region, koji je objavljen u februaru. Ona pokriva širok spektar oblasti od širokopojasne infrastrukture, modernizacije u javnom sektoru i digitalizacije industrije do digitalnih vještina i sajber sigurnosti, ali i mape puta za smanjenje roming troškova

konodavstvom EU”, dodala je Gabriel.

Ona je, govoreći o specifičnostima Digitalne agende za Zapadni Balkan, koja je formalno pokrenuta u Sofiji 25. juna, kazala da gdje god da se koriste, digitalne tehnologije su promovisale inkluziju, efikasnost i inovacije.

“Rezultati se jasno vide - takozvana digitalna dividenda bržeg ekonomskog rasta, više radnih mjesta i bolje usluge. Naša ambiciozna Strategija digitalnog jedinstvenog tržišta ima za cilj da obezbijedi da EU bude u dobroj poziciji da privuče investicije, podstakne kreativnost i inovacije, obezbijedi vrhunske javne usluge i štiti naše građane”, objasnila je Gabriel.

Prema njenim riječima, jedna od glavnih prednosti koje digitalna tehnologija donosi jeste da nije ograničena granicama. Stoga, ima smisla za EU da blisko sarađuje sa svojim susjedima na Zapadnom Balkanu kako bi vidjeli kako se mogu proširiti prednosti digitalne tehnologije građanima u regionu.

“Krajnji cilj je podrška zemljama u regionu da uspostave svoju digitalnu transformaciju i da ih bolje pripreme za svoju potencijalnu budućnost unutar EU”, zaključila je Gabriel.

Mina biznis

Privremen Pet Privat

U proteklih devet mjeseci prosvjetni inspektori izvršili su ukupno 11 inspekcijskih nadzora kod privatnih predškolskih ustanova i devet kod javnih i, kako je saopšteno Dnevnim novinama iz Uprave za inspekcijske poslove, utvrdili nepravilnosti kod šest privatnih i šest državnih vrtića.

Zbog utvrđenih nepravilnosti, kako se navodi, jedan privatni vrtić i četiri javne predškolske ustanove kažnjeni su sa po 500 eura, a odgovorna lica u njima sa 100 eura.

Utvrđene nepravilnosti kod pet privatnih vrtića odnose se na ne podnošenje zahtjeva za licenciranje privatne predškolske ustanove sa pratećom dokumentacijom Ministarstvu prosvjete zbog čega im je, ističu iz Uprave, zabranjen rad do dobijanja potrebne licence od resornog ministarstva.

“Utvrđena nepravilnost kod jedne privatne predškolske ustanove odnosila se na raspisivanje javnog konkursa za zapošljava-

nje nastavnika bez predviđenog probnog rada. Zbog utvrđenih nepravilnosti podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kod nadležnog suda. Nadležni prekršajni sud je ustanovi izrekao novčanu kaznu u iznosu od 500 eura, a odgovornom licu ustanove novčanu kaznu u iznosu od 100 eura”, kazali su iz Uprave i dodali da kod pet ustanova u postupku nadzora nisu utvrđene nepravilnosti u njihovom radu.

U prvih devet mjeseci ove godine prosvjetni inspektori izvr-

Zbog utvrđenih nepravilnosti podnijet je Zahtjev Za pokretanje prekršajnog postupka kod nadležnog suda. nadležni prekršajni sud je ustanovi iZrekao novčanu kaZnu u iZnosu od 500 eura, a odgovornom licu ustanove novčanu kaZnu u iZnosu od 100 eura

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

DRUŠTVO

15

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK NEPODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA LICENCIRANJE

NO ZATVORENO TNIH VRTIĆA šili su devet inspekcijskih nadzora kod javnih predškolskih ustanova.

“Kod šest javnih predškolskih ustanova u postupku nadzora utvrđeno je da je ustanova raspisala javni konkurs za zapošljavanje nastavnika bez predviđenog probnog rada.

Zbog utvrđenih nepravilnosti podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kod nadležnog suda. Nadležni prekršajni sud je kod četiri ustanove izrekao novčanu kaznu u iznosu od 500 eura, a odgovornom licu ustanove novčanu kaznu u iznosu od 100 eura, dok se za dvije ustanove čeka odluka nadležnog suda”, kazali su iz Uprave.

Kod tri javne predškolske ustanove u postupku nadzora, dodaju, nisu utvrđene nepravilnosti u njihovom radu.

Prosvjetni inspektori, ističu iz Uprave, nisu kontrolisali privatne ustanove koje pružaju usluge produženog boravka učenicima.

J.V.Đ.

20

RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

INSPEKCIJSKIH NADZORA OBAVILI SU PROSVJETNI INSPEKTORI KOD VRTIĆA, PRIVATNIH I DRŽAVNIH, PRI ČEMU SU KOD VIŠE OD POLOVINE UTVRDILI NEPRAVILNOSTI

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

16

društvo

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

ObLAst zAštIte žIVOtNe sReDINe DA buDe PRIORItet DRžAVe

spahić: poglavlje 27 može usporiti proces integracija CDPR I POLIKLINIKA FILIPOVIĆ

Besplatan pregled, ultrazvuk i mamografija Za prvih 10 osoba koje se danas jave u 18 sati na broj telefona 069 530 666, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka u saradnji sa Poliklinikom Filipović iz Podgorice organizovaće besplatan ultrazvuk sa pregledom dojki, a ukoliko se ukaže potreba uradiće se i mamografija dojki u toj poliklinici.

Za sve ostale, kazao je Dnevnim novinama sekretar Društva Domagoj Žarković, koji se jave u utorak, srijedu, četvrtak i petak u 18 sati obezbijeđen

je ultrazvuk sa pregledom dojki sa 50 odsto popusta, a ukoliko se ukaže potreba i mamografija.

“Povod za besplatne preglede je oktobar - mjesec koji je u cijelom svijetu posvećen prevenciji u borbi protiv kancera dojke, pa se ovom zajedničkom akcijom CDPR i Poliklinika Filipović pridružuju njegovom obilježavanju”, kazao je Žarković.

On je istakao da je da je rano otkriti kancer dojke daleko najbolja šansa za izlječenje.

J.V.Đ.

Crnogorska Vlada pitanje zaštite životne sredine nije shvatila ozbiljno, zbog čega čitav proces evropskih integracija može biti usporen, smatra funkcioner Socijaldemokratske partije, Ervin Spahić. Spahić, koji je bivši direktor Agencije za zaštitu životne sredine, rekao je da odgovorna politika u toj oblasti podrazumijeva značajne infrastrukturne i investicije za prilagođavanje i unapređenje industrijskih tehnika i tehnologija. „Čitav proces zahtijeva i ulaganje u administrativne kapacitete na nacionalnom i lokalnom nivou, i pravosudne kapacitete koji treba da sprovode i prate primjenu tih propisa“, kazao je Spahić.

On smatra da je kašnjenje u otvaranju pregovora o poglavlju 27 nagovještaj dugih pregovora u toj oblasti, i da će oni biti veoma spori, iz mnogo razloga. „Nije dovoljno samo usva-

foto: Darko Jovanovic

Povod za besplatne preglede je mjesec prevencije u borbi protiv kancera dojke

Spahić jati propise i standarde koji se odnose na ovu oblast, a koji će biti samo mrtvo slovo na papiru, već moramo osmisliti adekvatan način implementacije usvojenih propisa i pronaći modus za finasijsku održivost mehanizama predviđenih njima“, pojasnio je Spahić.

Tek onda će, kaže, moći da se izmjeri napredak u toj oblasti. Spahić je podsjetio da su neke zemlje, članice Evropske unije (EU), ko-

je su na mnogo većem stepenu razvoja od Crne Gore, uslovno zatvorile to poglavlje. On je istakao da je poglavlje 27 – zaštita životne sredine i klimatske promjene jedno od najtežih, najzahtjevnijih, najkompleksnijih i najskupljih pregovaračkih poglavlja. Kako je naveo, za veliki broj pregovaračkih poglavlja, za evidentan napredak u tim oblastima, potrebna je politička volja.

Mina

17

Nauka

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

osmi po redu festival otvoreni dani nauke počinje sjutra i trajaće do 12. oktobra

Od radoznalosti do inovacija

Osmi Otvoreni dani nauke, u organizaciji Ministarstva nauke, počeće sjutra izložbom „Šta jedno društvo čini pravičnim“ Udruženog istraživačkog centra pri Evropskoj komisiji (JRC) u galeriji podgoričkog poslovnog centra The Capital Plaza od 19 časova.

Tom prilikom govoriće ministarka Sanja Damjanović, direktorica Odsjeka za naučni razvoj u JRC-u

Juta Tilen-Del Poco, jedan od autora postavke Frederik de Vilde i Kristof Šefer iz Odsjeka za međunarodnu saradnju CERN-a.

Ovogodišnja tema četvorodnevnog programa festivala, kojim se od 2011. godine nauka populariše i približava najširem auditorijumu, je „Od radoznalosti do inovacija“ i reflektuje odnos ovih pojmova u svjetlu nauke, te njihov značaj za napredak jednog društva.

PROGRAM FESTIVALA PODGORICA

9. oktobar 19:00-20:00 CEREMONIJA OTVARANJA FESTIVALA Izložba: ODJECI - Šta čini jedno društvo pravičnim?

Galerija poslovnog centra The Capital Plaza Do 12. oktobra 10:00-18:00 Multimedijalna izložba: Arheologija prošlosti i arhitektura znanja Savez arhitekata Crne Gore, 8. marta bb (Zgrada bivšeg Titexa) 10:00-18:00 Camera Obscura - za sve ljubitelje fotografije Trg Svetog Petra Cetinjskog Do 16. oktobra 10:00-20:00 Izložba: ODJECI - Šta čini jedno društvo pravičnim?

Galerija poslovnog centra The Capital Plaza 10. oktobar 10:00-17:00 Upoznajmo prirodu da bismo je zaštitili: Prirodne nauke za svakoga Prirodno-matematički fakultet Odsjek za biologiju (zgrada Biotehničkog fakulteta) 11:00-13:00 Panel diskusija: Uloga društvenih i humanističkih nauka u savremenim istraživanjima Fakultet političkih nauka, Sala 1 12:00-14:00 Razvoj vještina za 21.vijek: Micro:bit i programiranje u osnovnoj školi OŠ „Sutjeska“ 13:00-14.00 i 14:00-15:00 Posjete i radionice u Mediteranskom vrtu: Zelena učionica na

Gorici Mediteranski vrt na Gorici 15:00-17:00 Zašto su mjerenja važna: Kviz iz oblasti prirode i metrologije OŠ „21. maj“ 16:30- 19:00 Hakaton za mlade: Mobilno plaćanje – plaćanje budućnosti M:tel Digitalna fabrika 19:30-23:00 Astronomski program: Veče sa zvijezdama Gorica 10. i 11. oktobar 9:30-17:00 Fabrika znanja: Informacione tehnologije – pametni gradovi Univerzitet Donja Gorica 10:30-15:00 Mjerenje karbonskog otiska Plato ispred Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ 10:30-15:00 Laboratorija u centru grada: Eksperimenti i radionice iz oblasti elektronike i robotike Plato ispred Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ 10-12. oktobra 10:00 Omladinski naučni forum Univerzitet Crne Gore 10-19. oktobra 10:00-18:00 Izložbe Prirodnjačkog muzeja: „Vodena čarolija“ i „Kad eksponati ožive“ Galerija „Art“ 11. oktobar 8:00-21:00 Hakaton za mlade: Mobilno plaćanje – plaćanje budućnosti M:tel Digitalna fabrika 9:30-13:30

Science Shop - nauka po porudžbini građana: Radionica o rješavanju konkretnih problema građana putem studentskih radova Ekonomski fakultet 17:00-19:00 Molekularni mikrokosmos - DNK galaksija DoMEn, Vojvode Maša Đurovića 3/1 (City kvart) 18:00-20:00 Devoxx4Kids: Igramiranje za djecu Čikom, Dalmatinska 78 18:00-20:00 Predavanja zvijezda nauke i inovacija: dr Sofija Stefanović - Majke i bebe u praistoriji, Pavlos Georgiadis (GROW Observatory) - Građanska nauka za zdravlje zemljišta Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ 11. i 12. oktobar 12:00-13:00 i 13:00-14:00 Posjete i radionice u Mediteranskom vrtu: Zelena učionica na Gorici Mediteranski vrt na Gorici 12. oktobar 8:00-17:00 Hakaton za mlade: Mobilno plaćanje – plaćanje budućnosti M:tel Digitalna fabrika 9:30-16:00 Berza perspektivnih ideja za Crnu Goru Sportsko-kulturni centar Univerziteta Crne Gore 10:00-11:00 i 19:00-20:00 Revija dokumentarnih filmova đaka i studenata: Dokumentovanje istraživanja u Crnoj Gori Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“

NIKŠIĆ

10. oktobar

10:00-14:00 Japanska EM tehnologija za bioremedijaciju voda, zemljišta i vazduha IPC Tehnopolis 11. oktobar 10:00-14:00 Uključi kliker i programiraj IPC Tehnopolis 12:00-14:00 Naučni dokumentarni film: Hladni vulkani Kolumbije Razgovor s fotografom Žakom Ruketom i Žoržom Vernetom Filozofski fakultet 19:30-23:00 Astronomski program: Veče sa zvijezdama Gradski trg 12. oktobar 10:00-14:00 Predstavljanje aplikacije: Mojedrvo.me IPC Tehnopolis

CETINJE

10. i 11. oktobar 12:00 Otvaranje izložbe i radionice: Art@CMS Crnogorska galerija umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ (Radno vrijeme galerije 10:0014:00 i 17:00-21:00)

BAR

10. oktobar 10:00 Izložba i likovne radionice: Fotografija kroz objektiv filozofije Dvorac kralja Nikole 11. oktobar 10:00 Radionice dokumentarno-igranih formi: Filozofsko porijeklo filma

Dvorac kralja Nikole

KOLAŠIN

9-12. oktobra 8:00-19:00 Izložba i radionice: Cvjetovi koji govore Botanička bašta Dulovine

KOTOR

12. oktobar 10:00 Radionice: Šta se krije u našem Jadranu?

Institut za biologiju mora

BUDVA

11. oktobar 12:00-14:00 Razvoj vještina za 21. vijek: Micro:bit i programiranje u osnovnim školama Druga osnovna škola

BIJELO POLJE

12. oktobar 12:00-14:00 Razvoj vještina za 21. vijek: Micro:bit i programiranje u osnovnim školama OŠ „Risto Ratković“

DANILOVGRAD

11. oktobar 12:00-14:00 Nauka u pokretu Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“

PLJEVLJA

11. oktobar 8:00-18:00 Igrom do znanja: Prezentacije i radionice inovativnih edukativnih tehnologija (LEGO Mindstorm, Snapcircuits, Osmo Coding, Makey) Američki ugao - Sportski Centar Ada, Pavla Bulatovića bb

18

CRNA GORA

VRIJEDNA DONACIJA AGENCIJE TIKA

Za deset zdravstvenih ustanova 12 EKG aparata Zahvaljujući donaciji Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA), deset zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori dobili su 12 savremenih EKG aparata.

Aparate su uručili ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, ambasador Turske u Crnoj Gori Serhat Galip i novoimenovani koordinator Agencije TIKA Enver Resulogulari.

Zahvaljujući se na vrijednoj donaciji, ministar Hrapović je kazao da je nabavka EKG aparata za Opštu bolnica Pljevlja i domove zdravlja Andrijevica, Bijelo Polje, Cetinje, Kotor, Pljevlja, Kotor, Danilovgrad, Nikšić i Berane, rezultat izuzetne saradnje koja postoji iz-

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

Šehović položio kamen temeljac za školu u Vojnom selu

među Vlade Crne Gore - Ministarstva zdravlja, Ambasade Turske u Crnoj Gori i Agencije TIKA, koja je godinama jedan od najvećih donatora crnogorskom zdravstvenom sistemu.

Ambasador Galip podsjetio je da je TIKA do danas realizovala 320 projekata u Crnoj Gori, od čega 45 u oblasti zdravstva.

“Saradnja između Turske i Crne Gore prisutna je na svim poljima. Vlada Crne Gore daje punu podršku našim projektima, a posebno želim da istaknem saradnju sa Ministarstvom zdravlja i odlične rezultate koje imamo”, kazao je ambasador Galip.

PODGORICA: ª PUTEVIº ZAVRŠILI RADOVE

NA VEZIROVOM MOSTU PLAV: KAMEN TEMELJAC ZA ŠKO OD JUČE NOVI ASFALT

U OBRAZOVNU INFR U PLAVU ULOŽENO 6

M

inistar prosvjete dr Damir Šehović položio je juče kamen temeljac za izgradnju područne jedinice Osnovne škole “Hajro Šahmanović” u Plavu, koja će biti izgrađena za oko četiri mjeseca.

Ekipe tehničko-operativnog sektora “Putevi” d.o.o.

Podgorica završile su radove na sanaciji oštećenog asfaltnog kolovoza na Vezirovom mostu i na raskrsnici sa Ulicom Vaka Đurovića i Ulicom II Crnogorskog bataljona, kao i radove na ugradnji usporivača brzine kretanja motornih vozila na Bulevaru Pera Ćetkovića.

Tokom ovih dana nastavljaju se radovi na obilježavanju horizontalne signalizacije (pješački prelazi, pune i isprekidane linije, jednosmjerne i dvosmjerne streli-

ce) na području grada u Ulici 27. marta, kao i radovi na sanaciji oštećenih asfaltnih površina na putnom pravcu Fundina – Zaslive po zahtjevima na “Sistemu 48”.

Ekipe hitnih intervencija su prethodnih dana vršili radove na popravci oštećenih znakova vertikalne signalizacije i slivničkih rešetki na području grada.

Služba za tehničku pripremu, planiranje i razvoj svakodnevno vrši obilazak terena, izradu ponuda, građevinskih knjiga, dnevnika i okončanih situacija.

Ministarstvo prosvjete je za školu u Vojnom selu izdvojilo 200.000 eura, a Šehović navodi da je u obrazovnu infrastrukturu u Plavu uloženo više od 600.000 eura.

“Nakon izgradnje područne ustanove, u koju je uloženo 200.000 eura, mališani ko-

SVA DJECA U CRNOJ GORI MORAJU IMATI ISTE USLOVE ZA RAST I RAZVOJ. OVAKVIM PROJEKTIMA TU JEDNAKOST OBEZBJEĐUJEMO. NAŠE OPREDJELJENJE JE DA NASTAVIMO SA TAKVOM POLITIKOM, A POSEBNO DA SE FOKUSIRAMO NA MANJE RAZVIJENI SJEVER CRNE GORE

ji dolaze sa ovog područja imaće priliku da stiču nova znanja i da zaokružuju mladu ličnost u ovom savremenom objektu, koji će biti rađen po svim standardima koji se podrazumijevaju kada je riječ o gradnji obrazovnih ustanova. Rok za završetak radova na ovom objektu je 110 dana”, kazao je Šehović.

Ministar je naglasio da je u obrazovnu infrastrukturu na području plavske opštine tokom ove godine uloženo više od 600.000 eura. Naime, osim tog projekta, uveliko teku radovi na izgradnji sportskih terena ispred Osnovne škole “Hajro Šahmanović”, koji se rade po savremenim standardima.

Vrijednost ove investicije je oko 250.000 eura i biće završena u narednih nekoliko sedmica.

U pomenutu školu je samo za rekonstrukciju toaleta uloženo oko 40.000 eura. Rekonstruisan je i objekat u Brezojevicama, sa oko 15.000 eura. Završena je i rekonstrukcija škole “Petar Dedović” u Murini, a vrijednost radova je bila oko 70.000 eura.

Zamijenjena je bravarija na vrtiću u Plavu, a u istu je ulože-

30

MILIONA EURA JE UKUPNA VRIJEDNOST RADOVA U OBRAZOVNU INFRASTRUKTURU, KOJI SE TOKOM OVE GODINE REALIZUJU U CRNOJ GORI, ŠTO JE VIŠE U ODNOSU NA PRETHODNE GODINE no oko 15.000 eura.

Ukupna vrijednost radova u obrazovnu infrastrukturu koji se tokom ove godine realizuju na teritoriji čitave Crne Gore iznosi oko 30 miliona eura, što je više u odnosu na prethodne godine. Šehović je istakao da će se u narednom periodu posebno voditi računa o školama na sjeveru zemlje.

“Sva djeca u Crnoj Gori moraju imati iste uslove za rast i razvoj. Ovakvim projektima tu

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

CRNA GORA

19

NOVI EKOLOŠKI INCIDENT U RIJECI LIM

Društva pozvala državu da zaštiti prirodno blago

OLU U VOJNOM SELU

RASTRUKTURU 600.000 EURA

Proteklog vikenda, drugi put u mjesec dana, Lim je u jednom dijelu, prema još nepotvrđenim informacijama, bio obojen crvenom bojom a pretpostavlja se da se radi o ispuštenoj krvi iz tamošnjih klanica.

Iz Sportsko ribolovnog društva “Sinjavac” potvrdili su da su dobili informaciju da je Lim ponovo “pocrvenio”.

“Odmah nakon saznanja za ovaj ekološki incident, odnosno da je primijećena crvena mrlja na Limu u mjestu Njegnjevo, ribočuvari su izašli na teren. Obišli su obje obale, ali tom prilikom nijesu primijetili nikakvu crvenu mrlju, a što ne znači da ona nije bila”, saopštili su iz SRD “Sinjavac”.

Takođe, iz ovog društva navode da svakodnevno šalju do-

pise raznim inspekcijama i Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, zbog zagađivanja Lima.

“To je razlog da smo dobili poziv iz ovog Ministarstva, za održavanje zajedničkog sastanka na temu zagađivanja rijeke Lim”, kazao je predsjednik ribolovnog društva “Sinjavac” Ismet Softić.

Kako je naveo, Lim se u tolikoj mjeri zagađuje da oni nijesu u mogućnosti da to spriječe te da pod hitno moraju da reaguju nadležne institucije i inspekcije.

Iz kompanije Franca su negirali da krv može biti iz njihove klanice, jer ona uopšte i ne radi. Francina klanica počinje sa radom tek krajem mjeseca.

B.Č.

TO TIVAT PREDSTAVILA PONUDU U NOVOM SADU

VOJVOĐANIMA ZANIMLJIVA NOVOGODIŠNJA PONUDA

Naredne godine otvaranje hotela Plavsko jezero

Prvi čovjek plavske opštine Mirsad Barjaktarević podsjeća da je Plav trenutno veliko gradilište.

“Prije samo dvadesetak dana otvorili smo Dnevni centar za stare. Očekujemo do kraja godine i završetak sportskih terena i igrališta za djecu ispred Osnovne škole ‘Hajro Šahmanovic’. Intenzivno radimo na realizaciji projekata kao što su rekonstrukcija Ribarske ulice, koja će pored jednakost obezbjeđujemo. Naše opredjeljenje je da nastavimo sa takvom politikom, a posebno da se fokusiramo na manje razvijeni sjever Crne Gore, jer moramo podizati kvalitet života i na ovom području. Najbolji način da stvorimo preduslove da djeca ostaju u ovom kraju i da život vežu za ovaj kraj, jeste da im obezbijedite da se u tom kraju školuju”, istakao je ministar.

Predsjednik Opštine Plav, Mirsad Barjaktarević, istakao

dosadašnje jedne imati dvije kolovozne trake, na rekonstrukciji Prnjavorske ulice, na proširenju puta Plav-Vojno selo, koji će pored dosadašnje jedne trake imati dvije kolovozne trake u dužini od 1200 metara. Polovinom sljedeće godine očekujemo otvaranje hotela Plavsko jezero i nadamo se da će kruna naše karijere biti realizacija projekta gradskog trga”, istakao je Barjaktarević. je da će djeca Vojnog sela imati mogućnost da sada uče u novom objektu, te da je jedan od najvažnijih dana za jednu zajednicu onaj u kome se u njoj otvara škola.

“Djeca Vojnog sela će zaista biti privilegovana za novu, modernu školu, koja će pored doprinosa, koje će davati u obrazovanju, svakako dati doprinos vizuelnom izgledu sela. Vojno selo će sa novom školom biti svakako mnogo ljepše”, kazao je Barjaktarević.

Turistička organizacija Tivat predstavila je ponudu u Novom Sadu, koji predstavlja dobru priliku za animiranje Vojvođana da zimske i novogodišnje praznike provedu u Crnoj Gori. Iz TO navode da je cilj postignut, jer je crnogorski štand bio veoma dobro posjećen.

Uz različite animacije, performanse i nastupe koje su priređivali predstavnici primorskih turističkih organizacija posjeta štandu je bila jako dobra.

Direktorka TO Tivat Gabrijela Glavočić je kazala da su zadovoljni interesovanjem, istakavši brojne susrete i razgovore o saradnji.

“Interesovanje su iskazale i brojne medijske kuće, među kojima RTV Vojvodina, portali, koji su se interesovali za programe, ne samo novogodišnje, nego i postsezonu i sezonu”, kazala je Glavočić.

Crnogorski štand posjetio je i proslavljeni muzičar Bora Đorđević. I ove godine Tivćani će za doček nove godine ponuditi sjajnu zabavu sa različitim i zanimljivim izvođačima iz regiona.

“Novogodišnji program će trajati osam dana, čime će biti upotpunjena ukupna ponuda novogodišnje manifestacije, koja će početi već polovinom decembra postavljanjem kućica na Pinama koje

su i prethodnih godina predstavljale posebnu atrakciju ne samo za goste nego i za Tivćane”, istakla je Glavočić.

Ona je naglasila da su imali i susrete i razgovore o saradnji, a na sajmu su bili prisutni i predstavnici Privredne komore Srbije, sa kojima je crnogorka privredna komora ranije potpisala protokol o saradnji i promociji zajedničkog turističkog proizvoda i podizanaja imidža.

Na zajedničkom štandu u Novom Sadu ponudu predstavljale su primnorske turističke organizacije Ulcinja, Budve, Kotora, Herceg Novog i Tivta, kao i Turističke organizacije Cetinja i Nikšića. Z.K.

20

crna gora

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

Herceg Novi: Sadržaj Na vrbaNju uSkoro u fuNkciji

Otvaranje Avanturističkog parka uoči Dana opštine Svečano otvaranje prvog Avanturističkog parka na Vrbanju koji će u okviru prekograničnog projekta “Adriatic canyoning”, kroz nadogradnju turističke infrastrukture i ponude, dati podršku razvoju zaleđa Herceg Novog, planirano je uoči Dana opštine.

Direktor Agencije za izgradnju i razvoj grada Boro Lučić kaže da je riječ o velikom projektu, koji mnogo znači za opštinu Herceg Novi.

“Kroz projekt smo dobili Avanturistički park na Vrbanju, koji će ovih dana biti u funkciji. Svečano otvaranje planirano je 21. oktobra, prije Dana opštine Herceg Novi. Avanturističi park na Vrbanju biće najveći park u regionu. Ukupna investicija iznosi oko 300.000 eura sa podrškom Opštine Herceg Novi, tako da imamo

Avanturističi park na Vrbanju biće najveći park u regionu.

Ukupna investicija iznosi oko 300.000 eura sa podrškom Opštine Herceg Novi

čime da se pohvalimo. Izgradnjom parka na Vrbanju otvara se novi segment ponude i Orjena kao planine u svrhu njenog turističkog potencijala”, kazao je Lučić.

Ističe da su dobili turistički sadržaj, ali da je veoma bitno što će ova investicija u zaleđu sa sobom povući i rješavanje drugih pita-

nja, uređenje puta, posao za Novljane, a biće i veći protok ljudi prema Orjenu, što će moći da iskoriste i mjesta kroz koja se prolazi: Kameno, Mokrine i Kruševice.

“Agencija planira i otvaranje tržnice gdje bi se prodavala eko hrana, koja se proizvodi na tim lokalitetima, naveo je Lučić.

Ističe da će ovaj sadržaj produžiti ljetnju turističku sezonu, kao i da će otvoriti vrata razvoju zaleđa.

“Nadamo se da će se ubrzo vidjeti rezultati i da će se u sljedećoj godini slika našeg zaleđa promijeniti nabolje, da će biti više ponuda, atrakcija, čime dodajemo nešto novo turističkoj ponudi, a što će uticati na dužinu trajanja turističke sezone”, kazao je Lučić.

Podsjećanja, Avanturistički park na Vrbanju gradi se na površini od 7.000 m²

u bukovoj šumi, sjeverozapadno od takozvane Šteficine kuće, na 1100 m nadmorske visine. Za nabavku i montažu opreme izabrana je slovenačka firma Vavrca d.o.o., čija ponuda iznosi 128.550 eura, dok je za izvođenje infrastrukturnih radova u zoni parka odabran izvođač Krušo d.o.o. koji je

ponudio najnižu cijenu od 68.575 eura.

Ukupna vrijednost “Adriatic canyoning” projekta je 1.879.251 eura, od čega je sufinansiranje iz EU sredstava 1.597.363,59, odnosno 85 odsto. Iz ukupnog budžeta projekta za Avanturistički park na Vrbanju opredijeljeno je 305.000 eura. S.M.

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

crna gora

21

Herceg Novi: UređeNje MjesNe zajedNice sUtoriNa

Valorizacijom resursa do većeg broja turista

O

d osnivanja novog savjeta Mjesne zajednice Sutorina do sada je u ovo mjesto uloženo 30.000 eura, a u planu je rekonstrukcija putne mreže, izgradnja trotoara, biciklističke staze i Doma kulture, što će svakako unaprijediti turističku i privrednu ponudu.

Prema riječima predsjednika Mjesne zajednice Sutorina Bora Lučića, velika sredstva su uložena u sređivanju dijela puta prema Crkvi Sv. Nikole u selu Lučići, u dužini od 110 metara, što je bila najkritičnija zona.

Ova dionica je usljed blagog klizišta bila dosta oronula i propala. Drugi projekat u vrijednosti oko 15.000 eura, odnosi se na sređivanje zoga i njegovo bliže okoline, čime ćemo dobiti lijepo mjesto, a koje je nekada bilo centar okupljanja, pogotovo starijih mještana.

“Sada ćemo, uz teretanu na otvorenom i jedno dječje, manje igralište, napraviti mjesto za okupljanje svih Sutorana.

U saradnji sa Mjesnom za-

Sanacija ušća rijeke Sutorine nije bitna Samo za naS, već i za Sve koji tu borave i zbog blata koje koriSti inStitut, u zdravStvne Svrhe. to će Se rješavati na državnom nivou, jer je rijeka u nadležnoSti države

jednicom Ratiševina, sanirali smo veći dio puta kroz Tijesni klanac, a nadamo se da ćemo uskoro asfaltirati put do kraja i da ćemo uspjeti da postavimo javnu rasvjetu u tom dijelu”, kazao je Lučić za Radio Herceg Novi.

On je dodao da je Mjesna zajednica pomogla izgradnju kapele u selu Šćepoševići, u vrijednosti od oko 4.000 eura, a imaju planove za dalji razvoj.

“Jedan od glavnih projekata odnosi se na izgradnju Doma kulture, gdje bi bile smještene i kancelarije Mjesne zajednice i drugi sadržaji. Planiramo izgradnju košarkaškog terena na parceli u opštinskom vlasništvu. U saradnji sa Opštinom Herceg Novi, takođe, planiramo izgradnju trotoara i biciklističke staze od hipermarketa Voli i HDL prema Sutorini, koja bi se protezala preko stare željezničke stanice i spuštala nazad, preko karaule, na šetalište. To bi iskoristili u turističke svrhe, što bi obogatilo sadržaje u našoj Mjesnoj zajednici”, objasnio je Lučić.

Za rijeku Sutorinu, kojoj gravitira veliki dio domaćinstava u ovom kraju, on očekuje da će nadležna ministarstva, koja su učestvovala u sanaciji dijela korita kod graničnog prelaza Debeli brijeg, nastaviti tu praksu tako da će produžiti betonsko korito do ušća, kao i dio do izvora rijeke.

“Sanacija ušća rijeke Sutorine nije bitna samo za nas, već i za sve koji tu borave i zbog blata koje koristi Institut, u zdravstvne svrhe. To će

jedan od glavnih projekata odnoSi Se na izgradnju doma kulture, gdje bi bile Smještene i kancelarije mjeSne zajednice i drugi Sadržaji, kazao je lučić se rješavati na državnom nivou, jer je rijeka u nadležnosti države. Mi, kao mjesna zajednica, možemo da intervenišemo preko Opštine i njenih sekretarijata za djelimično čišćenje, uređenje, što rješava trenutno postojeći problem, ali ne i kompletno pitanje na duži period. Uzdaćemo se u državu i Opštinu da završe i taj dio posla, koje su započele 80 – tih godina prošlog vijeka, sa formiranjem korita”, istakao je Lučić.

Prema njegovim riječima svi sekretarijati i preduzeća u lokalnoj samoupravi im maksimalno izlaze u susret.

Ističe i dobru saradnju sa kompanijom “Blue line”, koja je izašla u susret i otvorila nekoliko novih autobuskih linija tokom vikenda i uskladila vremenske periode sa potrebama mještana Sutorine.

U nastojanju da se povežu sa ostalim privrednim subjektima, uspostavili su brojne kontakte.

“Planiramo saradnju sa trgovačkim firmama, pogotovo za projekat izgradnje trotoara, koji je značajan svima. Svaka saradnja je dobrodošla, nadamo se

da će svi veći trgovački lanci prepoznati opšti interes i pokazati društvenu odgovornost, da će nam pomoći da se ovaj dio Sutorine poveže trotoarom prema graničnom prelazu. Kada Sutorina bude odgovarajuće turistički valorizovana biće povećan i broj njihovih korisnika, koji komuniciraju, posjećuju njihove objekte, tako da svako ima računi-

cu”, poručio je Lučić.

Putna infrastruktura je, kaže Lučić, veoma važan segment za sveukupni razvoj mjesta, što će biti i jedan od prioriteta u narednom periodu.

On navodi da konstantno napreduju, te da uskoro mogu biti mjesna zajednica koja će moći da zarađuje od turističkih potencijala koje ima.

S.M.

Rekonstrukcija puta u Sutorini

tradicioNalNa ribarska fešta ª daN širUNaº

Podijelili tri tone ribe, vina i piva

Tradicionalna ribarska fešta na primorju – 53. “Dan širuna” održana je tokom vikenda ispred zidina Starog grada u Budvi.

Za program se pobrinula Turistička organizacija Budve i Klub za sportski ribolov “Širun”, koji je prije pola vijeka osnovao ovu feštu. Ovom feštom je i tradicionalno završena ljetnja turistička sezona.

Program je počeo defileom Gradske muzike Budve i NVO „Feštađuni“. Uslijedio je dječji i omladinski program u okviru kojeg su

nastupili Škola za osnovno muzičko obrazovanje, Predškolska ustanova „Vini Pu“, Gimnastički klub „Budva“, časopis za djecu i omladinu „Krug mladih“, Rok sastav „Avis“ i brojni solisti.

Zatim je nastupila ženska vokalna grupa „Harmonija“, uz igrokaz „Feštađuna“.

Organizatori su pripremili 1.500 kilograma ribe, 1.000 litara vina i 500 litara piva.

Koncert je imao i folklorni ansambl KUC „Stefan M. Ljubiša“ i klapa „Jedinstvo“ iz Bara, a zvijezda ovogodišnje pučke fešte je bio Goran

Karan.

Tijana Kotarac iz TO Budva je istakla da su zadovoljni sezonom i realizovanom manifestacijom, najavljujući bogat jesenji program, kao i novogodišnje praznike gdje će proslaviti dvije decenije slavlja na budvanskom trgu, kao i neke nove sadržaje.

Predsjednik “Siruna” i organizacionog odbora Tihomir Fabris istakao je da je ovo najstarija manifestacija ovog tipa u Crnoj Gori, koja traje 53 godine i da nikad nije prekidana.

22

svijet

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

izvještavala o istragama o korupciji povezanoj sa fondovima eu

Ubijena bugarska istraživačka novinarka Viktorija Marinova Bugarska istraživačka novinarka Viktorija Marinova silovana je i ubijena u gradu Ruse u sjevernoj Bugarskoj, izvjestili su lokalni mediji u toj zemlji.

Tridesetogodišnja novinarka je, kako je prenio portal Politiko, ubijena u subotu. Viktorija Marinova je bila novinarka i urednica na bugarskoj televiziji TVN i izvještavala je o istrazi o navodnoj korupciji povezanoj sa fondovima Evropske unije. Policija je saopštila da nema dokaza koji sugerišu da je ubistvo povezano sa njenim radom. Žena je udarena u glavu i ugušena, a njeno tijelo pronađeno je u subotu u parku, rekao je državni tužilac Georgi Georgijev.

“Nestali su njen mobilni, ključevi automobila, naočare i dio odjeće”, dodao je i precizirao da istražitelji razmatraju sve tragove. Briselski sajt navodi da su organizacije za

borbu protiv korupcije i članovi Evropskog parlamenta pozvali na potpunu istragu o njenoj smrti. “Šokiran sam užasnim ubistvom istraživačke novinarke Viktorije Marinove u Bugarskoj. Pozivam na hitnu, potpunu i temeljnu istragu.

Odgovorni moraju da odgovaraju”, poručio je na Tviteru predstavnik OEBS-a za slobodu medija Harlem Dezir. Jedna članica Evropskog parlamenta iz redova liberala na Tviteru je naglasila da je smrt bugarske novinarke treće po redu ubistvo novinara u EU u posljednjih godinu dana.

Malteška novinarka Dafne Karuana Galicija ubijena je u oktobru 2017, a u februaru ove godine ubijen je slovački novinar Jan Kucijak.

Posljednja emitovana priča na kojoj je Marinova radila u grupi bugarskih novinara, govorila je o kompanijama koje su umiješane u infrastruktur-

ne projekte koje je finansirala EU, a kojima su upravljale lokalne vlasti.

Prema toj priči, između 30 i 40 odsto od ukupnog fonda koje su primile grupe tih kompanija, potrošeno je na korupciju i podmićivanja.

Sajt navodi da je krajem septembra Marinova intervjuisala dvoje novinara koji su radili na toj priči, a koje je bugarska policija privela.

Atanas Čobanov, urednik bugarskog portala Bivol, koji je takođe radio na ovoj priči, rekao je za Politiko da je sljedeći zadatak Marinove bio da poseti mjesto u selu Hitrino na sjeveroistoku Bugarske, gdje se pojavilo više pitanja u vezi sa ugovorom o javnim nabavkama.

“TVN je jedan od nekoliko bugarskih medija koji izvještavaju o našim istragama. U ovoj fazi je nejasno da li je ubistvo bilo povezano sa njenim radom”, rekao je Čobanov.

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

svijet

23

ª osumnjičen je za kršenje zakona i trenutno je pod istragomº

Predsjednik interPola Pod istragom u kini Disciplinarni organ kineske vladajuće Komunističke partije saopštio je da je predsjednik Interpola Meng Hongvei pod istragom zbog sumnje da je kršio zakon, a riječ je, inače, o visokom kineskom zvaničniku, čiji je nestanak prijavila njegova supruga prije desetak dana.

Meng Hongvei, koji je zamjenik kineskog ministra za javnu bezbjednost, “osumnjičen je za kršenje zakona i trenutno je pod nadzorom i istragom” novog kineskog tijela za borbu protiv korupcije, Nacionalne nadzorne komisi-

je, navodi se u saopštenju, prenio je AP. To saopštenje je služba kineske Komunističke partija nadležna za korupciju i političku nelojanost objavila sinoć na svom sajtu. Istovremeno, supruga nestalog predsjednika Interpola, Grejs Meng, prijavila je ranije nestanak Hongveija, a juče je izjavila da joj je suprug prije nego što je nestao tokom putovanja u Kinu poslao fotografiju noža. U prvoj izjavi za javnost o misteriji u vezi s nestankom Menga Hongveija, njegova supruga je novinarima u Lionu juče rekla da vje-

ruje da je on, šaljući joj fotografiju noža, pokušao da joj kaže da je u opasnosti, prenio je AP. Grejs Meng je rekla da nije bila u kontaktu sa njim otkako joj je poruku poslao 25. septembra. Interpol, čije je sjedište u Lionu, i zvanično je u subotu zatražio od Kine informacije o predsjedniku te organizacije Mengu Honveiju, koji je nestao pošto je došao u posjetu svojoj domovini Kini. U saopštenju Interpola se navodi da su iskorišćeni kanali za sprovođenje zahtjeva kako bi se taj zahtjev o statusu Menga Hongveija uputio Kini.

pompeo četvrti put u pjongjangu

Samit Trampa i Kima organizovati što prije

stravičan udes u državi njujork

Limuzina velikom brzinom uletjela u prolaznike, poginulo 20 osoba Dvadeset osoba je stradalo u saobraćajnoj nesreći u mjestu Skoheri, oko 270 kilometara udaljenom od grada Njujorka, saopštila je policija američke savezne države Njujork. Među 20 ljudi koji su poginuli u udesu, 18 ih se nalazilo u limuzini, dok su dvije žrtve prolaznici, rekla je agenciji Aso-

šijeted pres neimenovana osoba bliska istrazi o ovom incidentu. Lokalni zvaničnici navode da se udes dogodio u blizini turističke lokacije prepune ljudi i da je u njemu učestvovala limuzina.

Kako su saopštile lokalne vlasti, limuzina se velikom brzinom spustila niz jedno uzvišenje i naletje-

la na prolaznike kod prodavnice predmeta za domaćinstvo “Apple Barrel Country Store”, popularne među turistima, naveo je list Tajms junion ov Albani. Vlasti nisu saopštile imena poginulih niti detalje incidenta. Istraga Nacionalnog odbora za bezbjednost saobraćaja je u toku.

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un i američki državni sekretar Majk Pompeo dogovorili su se da organizuju drugi samit sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom “što je prije moguće”. Razgovarali su i o mogućem američkom praćenju koraka Pjongjanga ka denuklearizaciji, saopštila je Južna Koreja.

Majk Pompeo je rekao da je njegova najnovija, četvrta posjeta Pjongjangu “još jedan korak” ka denuklearizaciji i da je imao “dobar i produktivan razgovor” s Kimom, ali da ima još posla, prenio je Rojters. Južnokorejski predsjednik Mun

Džae In razgovarao je sa Pompeom u Seulu nakon što se najviši američki diplomata sastao s Kimom, s kojim je razgovarao više od dva sata, a glavna tema je bila denuklearizacija Korejskog poluostrva.

“Ovo je veoma lijep dan koji obećava lijepu budućnost za obje zemlje”, rekao je Kim kada je sa Pompeom sjeo da ruča posle razgovora. Pompeo je nakon sastanka napisao na Tviteru da se sastao s Kimom i da je nastavljen napredak u realizaciji sporazuma dogovorenog na samitu Kima i Trampa u Singapuru, prenio je AP.

r o v p E i ! o p j tu

10 u j a j n a l k o p

u P

! e b o s o e j i v d o p a z a n a m z n a r a

a r g i a n d a nagr

ra! b o t k 3. o 1 o d bra m e t . sep 0 1 3h! d 1 o u e a pon obr t u k k o e . t a 17 pljaj k u i k n t a i S ob d e j n e Izvlač

Pariz

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe

Rim Cirih Beč Ljubljana

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe 2 trodnevna aranžmana za po dvije osobe

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe 2 trodnevna aranžmana za po dvije osobe

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje u jednom nagradnom kolu.

U dnevnom listu “Dnevne novine”, na naslovnoj strani, biće objavljivani kuponi svakog dana. Kolo traje 30 dana i objavljuju se kuponi od rednog broja 1 do rednog broja 30.

Kuponi se objavljuju od 10. septembra (počev od rednog broja 1) i završno sa 13. oktobrom (redni broj 30).

Učesnik treba da sakupi pet kupona u nizu, prema rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 ili 10, 11, 12, 13, 14) kako bi imao pravo da učestvuje u nagradnoj igri.

Svi čitaoci koji pošalju pet kupona u nizu imaju mogućnost da osvoje nagradu.

U slučaju da propusti jedan kupon, čitalac ima pravo da ga zamijeni bilo kojim duplim brojem iz niza. Pravo zamjene propuštenog kupona duplim brojem može da iskoristi samo jednom u nizu (npr. 1, 2, 3, 5, 5). Kupon treba ispuniti ličnim podacima (ime i prezime, broj telefona, adresa).

Komplet od pet kupona sa traženim podacima dostavlja se u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja ličnih podataka učesnika nagradne igre.

Učesnik treba da pošalje kovertu na adresu Dnevnih novina: Dnevne novine d.o.o., 19. decembra br. 5, Podgorica.

Ukoliko želi, učesnik može koverat ubaciti u sanduče sa natpisom - Za nagradnu igru “Putuj po Evropi” - koje će biti postavljeno na vidnom mjestu u holu Dnevnih novina.

Kupone u koverti treba dostaviti do 17. oktobra 2018. godine, do 12 časova.

Izvlačenje će se obaviti 17. oktobra 2018. u 13 časova, a dan nakon toga će biti objavljena imena dobitnika.

SREĆNO!

26

KULTURA

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

INCIDENT SA DJELOM BENKSIJA U LONDONU

Slika prodata za milion funti sama se uništila Britanski ulični umjetnik Benksi tajno je ugradio mehanizam za sječenje u jednu od svojih slika koji se aktivirao i uništio je nakon što je prodata za više od milion funti.

Uramljena “Djevojčica s balonom”, jedan od najpoznatijih Benksijevih radova, prodata je na Sotbijevoj aukciji u Londonu, a samo par trenutaka po prodaji mehanizam za sječenje aktiviran je i platno je uništeno, prenio je Bi-Bi-Si. “Poriv za uništenjem je takođe kreativni poriv govorio je Pikaso”, naveo je Benksi na Instagramu, citirajući jednog od najvećih umjetnika 20. vijeka.

U kratkom snimku je navedeno da je sekač tajno ugradjen u sliku “za slučaj da ika-

da bude ponudjena na aukciji”, pre nego što se vidi trenutak samouništenja slike.

Samo par trenutaka ranije, slika naslikana sprejom iz 2006. prodata je za 1,04 miliona funti.

“Izgleda da smo upravo benksovani”, rekao je jedan od direktora Sotbija Aleks Brančik. Benksi se proslavio nizom grafita širom Velike Britanije. Vjeruje se da je odrastao u Bristolu ali je njegov identitet i dalje tajna. Direktor Brendler art galerija Džon Brendler rekao je da je Benksi “ultimativni umjetnik publiciteta” i da je akcija sa slikom bila “apsolutno briljantna”. Sotbi nije otkrio ko je kupio uništenu sliku, i nije jasno da li je ugovor o kupovini i dalje važeći.

REVIJA FILMOVA

“Filmske dame” u čast slavne Džejn Fonda

SJEĆANJEM NA DRAGANA RADULOVIĆA

U SVIJETU PJESNIK LJUBAV NEMJERLJ

O

mažom Draganu Raduloviću, jednom od naših najpoznatijih pisaca za djecu, svečano je završen 4. Internacionalni sajam knjiga Podgorica 2018. O liku i djelu Radulovića govorili su pjesnikov sin Ognjen Radulović, Svetlana Kalezić–Radonjić, Vladimir Vojinović i Šimo Ešić, a u muzičkom dijelu programa nastupili su članovi hora „Zvjezdice“.

Revija filmova u kojoj glavne uloge tumači slavna holivudska glumica Džejn Fonda biće organizovana u okviru filmskog programa KIC-a “Budo Tomović” od večeras do 11. oktobra, u sali DODEST. Ulaz je besplatan. Revijom se nastavlja program posvećen poznatim filmskim damama, a nakon večerašnje projekcije filma “Konje ubijaju, zar ne?”

(1969), slijedi “Kineski sindrom” (1979), “Povratak kući” (1978) i “Klute” (1971).

Prva tri filma biće prikazana u 20 sati, a projekcija posljednjeg je planirana za 21 sat.

Džejn Fonda je američka filmska, televizijska i pozorišna glumica, književnica, akti-

vistkinja i bivši model. Filmsku karijeru počela je ’60-ih godina, da bi nakon toga za veoma kratko vrijeme osvojila dva Oskara za najbolju glavnu ulogu u filmovima “Detektiv Klut” (1971) i “Povratak kući” (1978). Ulogom u komediji “Za sve je kriva svekrva” (2005) nakon glumačke pauze vraća se na platno. Najpoznatija je po ulogama u filmovima “Barbarela”, “Konje ubijaju, zar ne?”, “Džulija”, “Od devet do pet”, “Batler”, kao i po filmu “Letnjikovac na Zlatnom jezeru” u kome glumi sa ocem, glumcem Henrijem Fondom. Osim glumi, Džejn je godinama posvećena problemima društva i aktivan je borac za prava žena.

Na svečanom zatvaranju 4.

Internacionalnog sajma knjiga u Podgorici Svetlana Kalezić–Radonjić podsjetila je prisutne da je Dragan Radulović za života govorio da crta pjesme i piše slike.

“Kada je riječ o kvalitetu i osobenosti njegovih stihova, poznato je da je talenat Dragana Radulovića imao sasvim neobičnu sudbinu, pokazao se u punom sjaju već u prvim ostvarenjima, tako da mu nisu bile potrebne faze zagrijavanja... Tehnički iskaz ovog stvaraoca zato ne karakteriše dograđivanje i produbljivanje, jer je veoma brzo svojim koracima snažno utabao ovaj teren“, kazala je Kalezić-Radonjić, dodavši da je „Dragan težio da dijete postavi na ono mjesto koje mu po važnosti pripada“. Šimo Ešić je istakao da bi i pješke došao do Podgorice da oda počast svom prijatelju i bratu po pjesmi, dodavši da je Radulo-

vić imao svoj maleni svijet u kojem su sve stvari male, ali je jedino ljubav bila nemjerljivo velika.

Ognjen Radulović zahvalio se svima koji su došli da upute pozdrave njegovom ocu.

“Ono što bih rekao jeste da sve što je Dragan radio radio je s ljubavlju i veoma iskreno. Djeca su Draganu beskrajno vjerovala, kao i on njima”, zaključio je Radulović.

govorima o stvaralaštvu Đorđa Šćepovića, Slobodana Čukića, Živka Andrijaševića, Jasne Horvat, Mari Šantal-Garijepi, Alide Bremer i Branka Banjevića, kao i debati na temu „Štrosmajer i Crna Gora“, u sklopu koje su govorili Milica Lukić, Milorad Nikčević i Mirko Ćurić.

O opusu Branka Banjevića govorili su Vladimir Vojinović, Nela Savković-Vukčević, Marko Špadijer i Novica Samardžić. Špadijer je naveo da je Banjević svoju sudbinu čvrsto vezao za sudbinu njegove zemlje i naroda.

“Njegova zbirka pjesama ‘Glasovi,’ je dubinska pjesnička čitan-

■ NAGRADE ZA OSNOVCE

Posljednjeg sajamskog dana uručena su i priznanja koja nose ime Božidara Vukovića Podgoričanina. Odlukom žirija, jednake novčane nagrade i plakete uručene su svim osnovnim školama koje su učestvovale u ovogodišnjem maskenbalu, a njih je bilo petnaest. Publika je, takođe, bila u prilici da prisustvuje i raz-

SLOBODA STVARA ČOVJEKA, ONA TREBA DA JE VRSTA PEDAGOGIJE. SLOBODA JE PLEMENITOST I DOBROTA, A NE SILA I PRIJETNJA. STOGA, SVAKA POLITIČKA STRATEGIJA TREBA DA SE OSLONI NA OPŠTE VRIJEDNOSTI KOJE ČINE IDENTITET SVAKOG NARODA, A TO JE SUŠTINA SUDBINE KULTURE

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

KULTURA

27

PRIZNANJE ZA PREDSTAVU KRALJEVSKOG POZORIŠTA ZETSKI DOM

Komad „Leptir“ nagrađen na sarajevskom MESS-u Komad čiju režiju po tekstu Aleksandra Radunovića potpisuje Andraš Urban osvojio je dvije nagrade

A OKONČAN SAJAM KNJIGA

KA JEDINO JE JIVO VELIKA ka o sudbini čovjeka Crne Gore u Novom vijeku i pravi je izazov za čitanje“, smatra Špadijer.

■ SLOBODA STVARA ČOVJEKA

Govoreći o odnosu politike i kulture Banjević kaže da se čovjek vaspitava slobodom, a ne silom. „Sloboda stvara čovjeka, ona treba da je vrsta pedagogije. Sloboda je plemenitost i dobrota, a ne sila i prijetnja. Stoga, svaka politička strategija treba da se osloni na opšte vrijednosti koje čine identitet svakog naroda, a to je suština sudbine kulture”, kazao je Banjević.

O knjizi „Istorija Crne Gore u 65 priča“ Živka Andrijaševića govorili su Dragutin Papović i Biljana Miranović. “Istorija Crne Gore u 65 priča’’ djelo je koje je omogućilo čitaocima da razumiju istorijske pojave, pa samim tim i da shvate sadašnjost, istakla je Miranović, dok Papović naglašava da je ovo izdanje upotpunjeno s 10 novih priča, te da iza knjige stoji vrijedan naučni i istoriografski rad.

“Andrijaševic u savremenoj istoriografiji zauzima jedno od

najvažnijih mjesta. On je na jasno ograničenom prostoru pokazao vještinu da od velikog broja činjenica odabere one najvažnije, a da samim tim ne preskoči nista značajno. U književnoj formi prvikazana je istoriografska istina”, objasnio je Papović.

Andrijašević je pojasnio da većina istoričara ima dilemu dokle sežu granice Crne Gore, te u obzir uzimaju političke granice. Ali, na taj način nijesu obuhvaćena etnička i kulturološka pitanja koja se pripisuju drugim i tuđim istorijama. Takođe, nije jasna razlika između istorije i istorijske istine.

“Imamo problem da saopštimo istinu kad ima na hiljade živih svjedoka, pa ne možemo očekivati prihvatanje saopštene istine o vremenu koje nema svjedoke’’, kazao je Andrijašević i dodao da je “istorija veoma intimno znanje te da svako ima pravo da ima svoju istinu”. Četvrto izdanje Internacionalnog sajma knjiga, koje je okupilo oko 60 izlagača i 100 gostiju, trajalo je od 2. do 6. oktobra. Krovna tema književne manifestacije bila je književnost za omladinu i djecu.

S.I.

Predstava „Leptir“, rađena u produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom , osvojila je dvije nagrade na upravo okončanom 58. Međunarodnom pozorišnom festivalu MESS u Sarajevu.

Komad, čiju režiju po tekstu Aleksandra Radunovića potpisuje Andraš Urban, osvojio je nagrade „Sound of Mess“ za najbolje korištenje muzike i zvuka u teatru, koju dodjeljuje Radiosarajevo. ba i „Vrli novi svijet“ magazina Dani.

U kritici za sarajevsko „Oslobođenje“, Dino Pešut ističe da je u „Leptiru“, u kom igraju Ana Vujošević, Srđan Grahovac i Dejan Ivanić, „glumac odnio pobjedu kada je jedan od mikrofona u potpunosti otkazao poslušnost. „Ta vrsta tjelesnog i emotivnog ekstrema, koju predstava cijelo vrijeme pokušava da uspostavi, se napokon dogodila. Glumac Srđan Grahovac se morao prepustiti, dovesti se u stanje krajnje prenapregnutosti, na rub perfomansa. Jer, trebalo se ljudskim glasom (krikom) probiti kroz glasnu muziku, tehniku mikrofona, glumačku temperaturu i monolog, te ići dalje kroz predstavu.

Otkazivanje jednog mikrofona je tako podiglo cijelu predstavu u ono kako je smišljena, kao prikaz ekstre-

mnih ljudskih stanja, prikaz krajnjeg očaja, ludila i, zašto ne, ljudskog krika. To dakako ne bi bilo moguće bez vrlo lijepe zajedničke igre troje glumaca“, piše Pešut.

Predstava, dodaje, završava na granici apsurda. „Kraj sugeriše kako je cijela ta ljudska patnja samo dio folklora, uobičajeni niz kletvi. One nas, iako zastrašujuće, još uvijek mogu nasmijati. Pa makar i kroz suze“, piše u kritici objavljenoj u „Oslobođenju“.

Predstava je smještena u savremenu Crnu Goru, u svijet kamataša, vlasnika kazina, djece koja umiru od loše droge i skorojevićkog mentaliteta u kojem “čast i čojstvo” imaju isklju-

2

NAGRADE NA SARAJEVSKOM POZORIŠNOM FESTIVALU OSVOJIO JE KOMAD PO TEKSTU ALEKSANDRA RADUNOVIĆA

čivo manifestnu ulogu.

“Dekonstrukcija porodice u ovoj predstavi ide suprotnim smjerom - kako iz porodice kao jednog mikrosvijeta možemo doći do širih društvenih značenja. Pratimo troje ljudi koji velikom brzinom idu prema provaliji. Ljudski odnos je doveden do krajnjih granica, a prošlost ruši mogućnost ponovnog rođenja”, kazao je nakon igranja u Sarajevu Andraš Urban.

Istom prilikom, direktorica Kraljevskog pozorišta Zetski dom Lidija Dedović podsjetila je da je ovaj tekst odabran zahvaljujući nagradi pubike koju je dobio.

“Radi se o rijetkom primjeru da se nacionalni kontekst Crne Gore problematizuje na ovaj način, te je upravo zbog toga kao reditelj pozvan “neko sa strane”, u ovom slučaju redatelj koji dolazi iz Subotice”, kazala je Dedović.

Nagrada za najbolju predstavu na ovogodišnjem MESS-u uručena je komadu „Sylpphidarium, italijanske trupe Koletivocinettico u režiji Frančeske Penini. Tu odluku donio je žiri u čijem su sastavu bili rediteljka Lajla Kaikčija, poljski dramaturg i teatarski kritičar Tomaš Kirencuk i dramaturg, prevoditelj i scenarista iz Češke Peter Kovač.

28

ZABAVA

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

RUSKA DJ ZVIJEZDA U USPONU, SOFIA RODINA, U RAZGOVORU ZA DNEVNE NOVINE

NAKON NASTUPA U CRNOJ GORI, SEA DANCE IMA POSEBNO MJESTO U MOM SRCU

⌦ Marija Roganović

B

io je to moj prvi nastup u Crnoj Gori, nadam se ne i posljednji. Pred sam dolazak sam čula lijepe stvari o festivalu, ali sad vam mogu potvrditi iz prve ruke da ga apsolutno obožavam. U prilog mu posebno ide to što je blizu mora, a svi festivali toga tipa imaju posebno mjesto u mom srcu, kazala je za naš list mlada DJ zvijezda.

Jedna od najvećih svjetskih DJ zvijezda u usponu – Ruskinja Sofia Rodina, nedavno nas je oduševila premijernim nastupom u Crnoj Gori, na Sea Dance festivalu. Zaštitni znak ove devetnaestogodišnjakinje je uzbudljivi blend hausa i tehna, a u intervjuu za Dnevne novine, ova umjetnica famoznog ruskog kolektiva Arma17, kojoj se predviđa sjajna karijera, priča

o nastupu u našoj zemlji, počecima, problemima sa kojima se do sada susrela u muzičkoj industriji…

“Bio je to moj prvi nastup u Crnoj Gori, nadam se ne i posljednji. Pred sam dolazak sam čula lijepe stvari o festivalu, ali sad vam mogu potvrditi iz prve ruke da ga apsolutno obožavam. U prilog mu posebno ide to što je blizu mora, a svi festivali toga tipa

imaju posebno mjesto u mom srcu”, prenosi utiske DN Rodina.

■ INSPIRIŠU ME

ČAJKOVSKI, LJUBAV, LJUDI I LIJEPO VRIJEME

Porijeklom iz Magadana na ruskom dalekom istoku, Sofia je uspješnu karijeru započela u Sankt Peterburgu, da bi potom odlaskom u Moskvu postala jedna od akterki novog ruskog talasa koji je unio veliko osvježenje na svjetsku elektronsku scenu, a potvrđuje da je u muzičkim vodama čitav život.

“U muzici sam praktično od djetinjstva, svirajući klavir i harfu.

Kada sam počinjala prije pet godina, primijetila sam da većina muškaraca ne shvata moju profesiju ozbiljno. Vjerovatno je to i dalje slučaj, ali, to je njihov problem. Volim kako napreduje svijest pojedinca, i srećom, 2018. je godina, pa nije previše bitno u ovom poslu, jeste li muškarac ili žena

STIŽE NASLJEDNIK PROŠLOGODIŠNJEG ALBUMA ª EVOLVEº

Imagine Dragons izdaju “Origins” Samo nekoliko dana nakon završetka svjetske turneje sa višestruko nagrađivanim albumom “Evolve” američki alt-rock bend iz Las Vegasa Imagine Dragons objavili su vijest da imaju novi album, “Origins”, i najavili njegov izlazak za 9. novembar.

U tizeru za “Origins” frontmen Den Rejnolds je rekao da je ovaj album napravljen kao sestrinski album prethodnom “Evolve” iz 2017.

Producenti na ovom albumu su Džel Litl (Lorde), Mattman & Robin i Džon Hil (Florence + The Machine), a Den je izjavio da nisu hteli da čeka-

ju određen period vremena prikladan između dva albuma pa su zato odlučili da ga objave sada.

Pjesme “Natural” i “Zero”, koje su objavljene ove godine, nalaze se među 15 novih pjesama na ovom albumu.

“U potrazi smo za novim zvukom, ali smo i dalje vjerni našim korijenima. Kada mi stvaramo muziku, stvaramo bez ograničenja, bez pravila. Smatramo uzbudljivim da pravimo muziku koja je drugačija i nova za nas”, kazao je o novom materijalu frontmen “zmajeva” Rejnolds.

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

ZABAVA

29

Rodina na nastupu na plaži Buljarica Majka me je upisala u muzičku školu u mom rodnom Sibiru, ali sam išla samo na jedan čas nedjeljno, jer sam bila hiperaktivna, ali svakako moja veza sa zvukom počinje od najmlađih dana”, prisjeća se ova DJ-ka čije maratonske setove u Berlinu i Moskvi opisuju kao čistu magiju! A inspiraciju za svoju muziku pronalazi, kako kaže, u svemu.

“Sada jako volim klasičnu muziku, inspirišu me veliki klasičari, moj omiljeni kompozitor je Čajkovski. Inače me sve inspiriše, ljubav, ljudi ili samo lijepo vrijeme”, kroz smijeh pojašnjava ona.

Priznaje da je na samom početku nailazila na podsmješljive komenta-

re povodom njenog izbora profesije, ali nikada nije posebnu pažnju pridavala tome.

■ U OVOM POSLU NIJE

BITNO JESTE LI MUŠKARAC ILI ŽENA

“Kada sam počinjala prije pet godina, primijetila sam da većina muškaraca ne shvata moju profesiju ozbiljno. Vjerovatno je to i dalje slučaj, ali, to je njihov problem. Volim kako napreduje svijest pojedinca, i srećom, 2018. je godina, pa nije previše bitno u ovom poslu, jeste li muškarac ili žena”, iskreno priča mlada Ruskinja.

Prije tri dana usljed tehničkih pro-

blema nije uspjela da ostvari svoj davnašnji san solo nastupom u Moskvi, pa je isti pomjeren za 22. novembar.

“Te stvari se dešavaju. Sjećam se kada sam jednom prilikom zbog nestanka struje četiri puta počinjala nastup. Ništa strašno. Natup u Moskvi će biti više performans u okviru kojeg sam odlučila da izmiksujem moje pjesme, prozu, klavir i elektronsku muziku. Radujem se ovom nastupu jako i nadam se da je isti slučaj sa mojim fanovima. Čekanje će se isplatiti”, istakla je umjetnica dodajući da će se nakon ovog nastupa i zvanično svi njeni snovi ostvariti, te da joj preostaje samo da bude zahvalna Bogu na svemu.

DUGOOČEKIVANI PLOD SARADNJE PRAČETA I GEJMENA

Prvi uvid u “Dobra predskazanja”

Tenant i Šin kao Krouli i Azirafal

Serija “Dobra predskazanja” (Good omens) stiže 2019, a konačno je objavljen trejler koji nam je omogućio da zavirimo u “ludilo” koje nas čeka i nakon odgledanog foršpana ne možemo dočekati premijeru. Kao što već znaju okoreli fanovi, u pitanju je adaptacija kultne knjige Terija Pračeta i Nila Gejmena, napisane 1990. godine.

Serija će imati šest epizoda, i prati nekoliko priča paralelno. Rađanje Sotoninog sina Adama, koji slučajno završava u pogrešnom selu i pogrešnoj porodici, zajedničke napore jednog demona i jednog anđela da osujete smak svijeta, i me-

đusobne razmirice četiri jahača apokalipse. I da, u pitanju je komedija!

Glavne uloge tumače Dejvid Tenant, Majkl Šin i Džon Hem, a Gejman je producent zajedno sa Pračetovom kćerkom Rijanom, dok je pisac napisao scenario za svaku od epizoda koje će se prikazati.

Kao što je znano, Teri Pračet je preminuo svojom voljom 2015. godine, nakon što se borio sa Alchajmerovom bolešću.

U duhu neprevaziđenog humora, zadužio je prijatelja Gejmena da snimi “Dobra predskazanja” kao seriju, i tvitovao svaki korak sopstvenog napuštanja ovog svijeta “glasom” Smrti.

30

Kuvar

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

HLADNA PREDJELA

Slani rolati Osnovni sastojci za četiri slana rolata (žuti, crveni, zeleni, tačkasti) su isti: 6 jaja 1/2 kašičice soli 3 kašike ulja 3 kašike mlijeka 5 kašika brašna u žuti ne ide ništa, tako se peče u crveni idu još 2 kašike crvene paprike, smanje se kašike brašna na 4 ili se doda 2 -3 kašika ajvara, u tačkasti ide dodaje 2 kašike mljevenog maka, u zeleni se dodaje 200g obarenog, ocijeđenog i isjeckanog spanaća (spanać se 3 minute kuva u ključaloj vodi pa se skloni i ocijedi pa nasjecka ) Sastojci da se nafiluju sva 4 rolata: 1 kg sitnog sira 1 kantica kisjele pavlake (700g), ona čvršća od 20% mliječne masti 1 kašičica soli Priprema: Uključiti rernu da se zagrijeva na 200 stepeni. Ulupati bjelanca sa solju, doda-

ti zatim žumanca i umutiti, da bude pjenasto kao za tortu. Dodati zatim ulje uz mućenje, pa mlijeko.

Kada to sve umutite dodati brašno za žuti i tako peći.

Premazati veliki pleh uljem, staviti papir za pečenje, istresti smjesu i staviti da se peče 15 minuta, zavisno od rerne.

Pazite da ne prepečete ili presušite koru jer će onda pucati i neće htjeti da se uvije. Kora mora da ostane mekana i vazdušasta. Pečenu koru uviti sve zajedno sa papirom pa u krpu, nije potrebno da bude mokra, samo da drži malo rolat.

Isti postupak je sa ostalim rolatima, priprema osnovnog dijela tijesta i na kraju u jedan dodate papriku, u drugi mak i u treći spanać. Svaki pečete 15 minuta i uvijete sa papirom da se tako hladi.

Za fil se umute svi sastojci i podijeli se na dva dijela.

U drugi dio dodate 4 kuvana jaja i 6 kisjelih krastavčića, promiješate. Sa prvom smjesom mažete pola na crveni, a pola na žuti rolat. Na žuti rolat slažete listove praške šunke (6 komada), a na crveni slažete kolutove suvog vrata u mrežici ( 7 – 8 komada ). Na tačkasti mažete pola druge smjese, pa na jedan slažete prašku šunku, a na drugi kolutove dimljenog vrata u mrežici.

Naravno, ne morate praviti ovakav fil ili slagati šunku ili vrat, možete po svojoj volji i želji stavljati ono što volite.

Uvijete sve rolate, poslažete na tacnu i stavite u frižider.

Sječete tek posle nekoliko sati kada se sve ohladi i stegne.

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

Kuvar

31

Probajte nove sPecijalitete

Savršen ručak od mesa

Ako su vam dosadili klasični recepti za jela od mesa probajte specijalitete koje vam predlažemo.

TELEĆE ŠNICLE Sastojci: 2 čena bijelog luka, šolja ulja, četvrt šolje soja-sosa, četvrt šolje vorčester sosa, četvrt šolje senfa, trećina šolje limunovog soka, pola kašičice bibera, 1,5 kg teletine Priprema: Sve sastojke osim mesa stavite u blender i sameljite ih, pa u tu smjesu uvaljajte meso

isječeno na deblje šnicle. Stavite ga u frižider da odstoji 12 sati, pa ga pecite na roštilju po 10 minuta sa svake strane.

ARGENTINSKI ĆEVAP Sastojci: 300g mljevenog mesa, 300g krompira, 1 jaje, 2 čena bijelog luka, peršun, biber, so, suvi biljni začin, soda bikarbona Priprema: Obarite krompir, pa ga narendajte na najkrupnije rende.

Kada se ohladi, pomiješajte ga sa mljevenim mesom, dodajte

jaje, sjeckani bijeli luk, peršun, so, suvi biljni začin i na vrh noža sodu bikarbonu. Dobro umijesite, formirajte ćevape i pecite na vrelom ulju dok ne porumene. Služite ih uz krompir pire ili tartar sos.

DINSTANA SVINJETINA S POVRĆEM Sastojci: 500g svinjskog mesa, crni luk, 3 kašike ulja, čen bijelog luka, 500ml piva, pakovanje smrznutog povrća, rendani kačkavalj Priprema: Svinjske šnicle isjecite na trake i ispržite ih na ulju zajedno sa crnim lukom. Dodajte očišćene i isjeckane šampinjone, propasirani bijeli luk i ostale začine. Smjesu promiješajte, prelijte pivom, dinstajte i po potrebi dodajte malo vode. Povrće skuvajte u odvojenom loncu, dodajte ga mesu i još malo, miješajući, dinstajte.

Gotovo jelo od mesa i povrća pospite rendanim kačkavaljem i servirajte s krompirom pečenim u ljusci.

TELETINA SA DOMAĆOM TJESTENINOM Sastojci: 600g teletine, 2 ka-

šike ulja, 400g kuvanih domaćih rezanaca, 100g mljevenih lješnika, 2 veze blitve, 15 g putera, 2 kašike brašna, 250ml mlijeka, 100ml balzamiko sirćeta, 20g meda, so, biber, 2 kašike maslinovog ulja Priprema: Balzamiko sirće sipati u šerpu, kuvati na laganoj vatri 10-ak minuta, dodati med, promiješati i kuvati, odnosno redukovati dok se ne zgusne.

Rastopiti puter, dodati brašno, blago upržiti i preliti mlije-

kom. Kuvati bešamel sos dok se ne zgusne. Teletinu isjeći na šnicle, posoliti, pobiberiti i lagano peći na dijelu maslinovog ulja. Preostalo ulje zagrijati u tiganju, dodati blitvu, posoliti i povremeno je okretati dok se blanšira. Mljevene lješnike blago propržiti u suvom tiganju, dodati domaće rezance i promiješati. Servirati blitvu, domaće rezance sa lješnikom i teletinu i preliti bešamel sosom i redukovanim balzamikom.

Kuvar

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

Kako pripremiti turšiju

ZIMNICA

32

Kako spremiti turšiju? Tu i nema neki poseban recept, veoma bitno je da povrće koje odaberete, bude ono koje najviše volite zdravo, čvrsto i bez raznih flekica ili udarenih djelova po sebi. Krastavci i paprika koju stavljate trebalo bi da su čvrsti i da kada slomite krastavac on pukne, kao kad prelovite grančicu, bez djelova vazduha. Paprika takođe treba da je krta, čvrsta, da nema mekanih djelova, otvorite neku da vidite da li je zdrava unutra.

Količina povrća ide po vašem izboru, kao i povrće koje ćete stavljati. Obično je to paprika babura ili paradajz - paprika, i krastavci ne duži od 10 cm. Karfiol mora biti kao snijeg bijeli, ni slučajno žut ili počeo da žuti. To su sve faktori koji mogu da pokvare turšiju. Šargarepa ne smije biti mekana. Obično se dodaje još i zeleni paradajz, svejž kupus presječen na nekoliko djelova i crni luk, ljuta paričica, zavisno ko šta voli.

Povrće koje se stavlja mora jako dobro da se opere prije stavljanja u (obično je to) bure. Izaberite način pranja, da li će to biti nov sunđer za posuđe ili nova četkica za zube. Mnogi preferiraju četkicu jer ona bolje opere sva ulegnuća i porice na krastavcima. Povrće se pere jedno po jedno, trlja se sunđerom ili četkicom i prebacuje u drugu vodu. Pere se u tri vode.

Dobro operite i sud u koji ćete slagati povrće. Najbolje posle pranja deterdžentom i ispiranja toplom vodom da se opere još jednom rastvorom sirćeta i vode.

Sve povrće koje ima peteljku čistite na sledeći način: odstrani se peteljka i dio

do paprike, tako isto se radi i sa krastavcima, odsjecaju se vrhovi, paradajzu se oguli taj srednji dio gdje je bila peteljka, karfiol se isječe na manje buketiće, šargarepa se očisti i odsjeku se krajevi, luk se dobro očisti, kupus se pregleda, skinu se prvi listovi, presječe se i pregleda unutra. Babura i roga paprika mogu da se isfiletiraju i tako se riješi mogućnosti kvarenja kod njih, jer se onda najbolje vidi da li je neka pokvarena unutra, što se ne bi vidjelo kada je paprika cijela. Babura paprika se može puniti i rendanim kupusom.

U odabrani sud u kojem će biti turšija slagati povrće.

Obično se ono slaže red paprike, pa red krastavaca, pa red paradajza, red karfiola i povalja se dok se povrće ne potroši. Zatim se pravi zaliv.

Preliv za 5 kg povrća: 3l vode 1l alkoholnog sirćeta 150g soli 200g šećera 10g konzervansa 5g vinobrana oprana zrna bibera (1 kesica) Priprema: Prokuvajte 1l vode i kada se prohladi istresite so i šećer, konzervans i vinobran, takođe i biber. Promiješajte da se sve otopi pa nalijte ostatak vode i sirće. Sve će tad biti mlako i sačekajte da se ohladi pa prelijte preko pripremljenog povrća.

Drugi način je da spojite sirće i vodu, pa dodate ostale sastojke, ali onda morate da miješate dok se sve ne otopi, konzervansu treba nešto više vremena jer se on teže otapa u hladnoj vodi. Ali i ako prokuvavate vodu ne smijete konzervans staviti

U odabrani sud u kojem će biti turšija slagati povrće. Obično se ono slaže red paprike, pa red krastavaca, pa red paradajza, red karfiola i povalja se dok se povrće ne potroši

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

u vrelo.

Kada prelijete turšiju imaju da se kupe oni obruči koji se stave preko, prečnik je obično koliko i samo bure i onda preko stavite nešto teže, može to biti kamen za kupus ili ako nemate može da posluži dobro oprana napunjena flaša od 2l. Ne treba da bude preteško, samo da drži povrće ispod obruča da ne ispliva na površinu, da sve bude u zalivu.

Sud se dobro zatvori poklopcem i ostavi se 21 dan da stoji bez otvaranja i posle tog vremena može da se otvori, pregleda i posluži.

Prijatno….

Kuvar

33

Recept #2

Sastojci: 2 kg zelene ili žute paprike 2 kg šargarepe 2 kg kupusa, 2 kg karfiola 2 kg zelenog paradajza 1 kg crnog luka nekoliko korijena rena Priprema: Sve povrce dobro oprati u hladnoj vodi, očistiti od peteljki, kupus izrezati na četvrtine i odmah ređati u pripremljen veći sud, ćup ili bure. Najbolje bi bilo ređati po jedan red od svakog povrća i tako sve dok se ne upotrijebi sve povrce. Kad je turšija ljepo složena dodati još nekoliko korijena očišćenog rena i po ukusu ljutih papričica. Sve pritisnuti sa daskom koja prekriva čitavu površinu i na dasku staviti neki teret. Na kraju sve preliti sa “presolcem” koji smo napravili tako što smo na prokuvali 10l vode sa 250g esencije, 300g soli, 10g konzervansa i 10g vinobrana. Odozgo teglu zatvoriti sa celofanom.

Turšija je miks povrća koje se ukisjeli i onda jede kad je vani hladno, a povrća – nema. Turšija je fantastičan primjer ukusne i raznovrsne zimnice koja će idealno upotpuniti svako pečenje tokom kišnih jesenjih i hladnih zimskih mjeseci

petak,

34

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 8 . 10. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta City-ju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa.

Zvati svakog dana od 12:00h do 18:00h na br. telefona 067 614 994 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKEUSLUGE

3

DOBIJAŠ

5

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-023, 067/342-392

INTERNET

RAZNO

Centar za marketing - visokoproduktivna rješenja za vaše prisustvo na internetu. Izrada internet prezentacija, društvene mreže, promocija, konsultacije. centarzamarketing@gmail.com | 067033434 | www.mep. one

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče.

Telefon 069/019-698, 067/455-713

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 8 . 10. 2018.

35 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

36 DN

ENIGMATIKA UREĐAJI ZA TROPSKO PRILAGOVOĆE ĐAVANJE

NAŠA KNJIŽEVNICA SA SLIKE

ŽENE REDARI

OZNAKA ZA RADIJUS

JEDAN (ITA.)

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

UKRASNO SAVEZ DUGME UZVIK PRI URED NA DRŽAVA (FRANC.) NARODNOJ SKOKU REKTORA NOŠNJI

FOTO UBOD

NE USPJETI, PROPUSTITI

DIO AUTOMOBILA (MN.) AMERIČ.

PJEVAČICA DŽENIFER TEKSTIL. SIROVINA

ČUVENO PARISKO POZORIŠTE

OZNAKA ZA KRALJEVO POSPANI

KADROVSKI REFERENT FIRME UGRISTI PRIJEVOZNIK (ITAL.)

ZAO, RĐAV

ORGAN ČULA MIRISA ST. AMER. GLUMICA, DORIS

JEZIVA

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

GIMNASTIČKE SPRAVE RAKIJA OD KLEKE

POMADA (MN.) NJEGOVATI ČULNA OBMANA

SIMBOL LITIJUMA

Sam u kući - mačja verzija

GOR. DOM PARLAMENTA KOJI SE TIČE GRANICE

PRAŽITELJ BALKANA BIV. GLAV. GRAD OBALE SLONOVAČE

ENERGIJA

ODSJEČAK LOPTE (GEOM.)

KOJI JE U CIPELAMA DIO NIŠANA NA VATREN. ORUŽJU (MN.) BIVŠI FUDBALER BUDUĆNOSTI, VESELIN

ČELIK ZEVSOV SIN PRITOKA DUNAVA U AUSTRIJI KALIJUM

TOPLI NAPITAK

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

VLADARI (GRČ.)

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: VOJNI PROPIS, ONAKVA, M, TA, DIR, ORK, R, T, ELAS, NANARI, N, MIR I NEMIR, ID, NAKADITI, TRAG, OBARAČ, R, ZAŠTIĆENJA, AK, POL SEZAN, NADUGO, STAROV, PEK, RI, OTOCI, RATICA, TRALJAV.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1839

8

1

Play sudoku online at:

Medium level

2 2

3

5

3

5 6

2

1 5

3 8

2

8

9

6 8

2 8

1

7

Sudoku puzzle No. 3357 2015-12-22

2 5 7 4 1 9 3 6 www.sudokukingdom.com

4 9

9

1

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2011-10-26

7

www.sudokukingdom.com

Spoljašnjost i unutrašnjost zamka Miranda u Belgiji

4

5

8

6

9

1

3

8

5

4

7

2

8

3

4

7

6

2

9

1

5

4

1

8

5

2

7

6

3

9

3

7

5

1

9

6

2

8

4

9

6

2

8

4

3

7

5

1

1

4

9Puzzle 6 3 solution: 8 5 2

7

7

2

6

3

9

5

1

8

4

Daily Sudoku puzzle No. 1801

4 8

2

8

7

5

1

3

4

9

1

7

5

4

3

9

8

2

6

9

4

3

2

8

6

5

7

1

5

8

2

6

1

7

4

9

3

3

6

9

8

4

2

7

1

5

7

1

4

3

9

5

2

6

8

4

9

1

5

7

3

6

8

2

8

3

6

9

2

4

1

5

7

2

5

7

1

6

8

9

3

4

2

6

9

1

1

5

3 9

3

1

7

2 2

5

2

3

Medium level

7

8

5 8 3 2 7 4 1 9 6 Sudoku puzzle No. 3358 2015-12-23 6

2011-09-18

6 9

3

8

6

3

1

9

5

4

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

Word Search Puzzle #J040VC

H

T

S

Z

D

E

I

L

L

E

J

J

N

R

A

U

S

L

E

C

Y

D

E

S

U

S

I

D

R

S

T

F

O

L

O

L

W

E

N

I

N

A

D

K

R

C

S

O

B

O

T

L

G

S

N

E

E

S

I

S

H

S

R

M

K

A

L

T

Y

S

S

E

N

T

I

C

E

D

E

S

E

E

D

S

T

R

G

I

R

D

G

S

E

S

O

R

P

O

S

U

Y

R

K

O

E

N

E

G

N

S

G

R

I

T

G

E

I

U

T

R

I

T

D

E

N

C

L

S

R

M

S

B

S

A

I

P

E

I

O

A

N

O

R

E

H

L

B

L

I

H

P

V

R

L

E

P

R

D

X

Y

D

O

R

V

R

I

W

L

V

O

G

D

R

E

I

T

N

U

A

J

U

S

F

G

N

I

S

O

N

R

U

S

H

E

S

Q

Antes Antes Aviator Aviator Calls Calls Cooks Crows Cooks Demerits Crows Disused Doubly Demerits Drools Disused Enlist Ensemble Doubly Enticed Drools Exerts Fores Enlist

Exerts Greatly

Ensemble

Jauntier

Enticed

Jellied

ForesHardest Harped Greatly Heron Hired Hardest Hurls Harped Hutch Ivies Heron Jauntier HiredJellied HurlsJungle Lacrosse HutchLo s Ivies Lords

Ninny Lacrosse Nosing Onrushes Lofts Postures Proses Lords Quipping Ninny Reset Nosing Ribbons Ridged Onrushes Sales Postures Seeds Shirk Proses Sisters Quipping Stringy Jungle

Ridged Sales

37

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Nalazite se pred dilemom koja na neki način može da odredi vašu poslovnu budućnost. Bacate se u potragu za partnerom koji bi mogao da ispuni sve vaše želje i potrebe. Nemate većih zdravstvenih problema.

BIK Neophodno je da se bolje informišete o poslovnim promjenama koje uskoro dolaze. Uspjećete da riješite probleme koje ste imali u ljubavnoj vezi i osjećaćete se lakše nakon toga. Ukočenost u predjelu vrata.

BLIZANCI Moguće je da nećete moći da ostvarite sve svoje planove jer neke stvari ne zavise od vas. Potrebno je da pružite malo više pažnje voljenoj osobi jer biste u suprotnom mogli da zapadnete u krizu. Stres.

VAGA Teško vam je da se organizujete i na poslovnom planu vlada stanje nemira i haosa. Potrebno je da poboljšate komunikaciju sa osobom koja vam se dopada ako želite šansu da joj priđete. Variranje pritiska.

ŠKORPIJA Učinićete sve što je potrebno kako biste ostvarili ciljeve koje ste sebi zacrtali na poslovnom planu. Vreme je da naučite da cijenite ljubav i dobar odnos koji imate s voljenom osobom. Prolazni umor.

STRIJELAC Očekuju vas manje komplikacije na poslovnom planu danas, ali uz dovoljno upornosti ćete ih prevazići. Ukoliko flertujete sa jednom zauzetom osobom, moguće je da ćete u posljednji čas odustati. Hormoni.

Seeds Shirk Sisters Stringy Tilde Tusks Wrong

Reset

RAK Imate priliku da ispravite neke greške koje ste ranije pravili.

Probajte da se opustite zajedno sa voljenom osobom i da uživate u lijepim i romantičnim trenucima. Moguće su smetnje sa sinusima. Prehlada.

JARAC Neočekivani preokreti će vas iznenaditi na poslovnom planu. Djeluje vam da situacija s voljenom osobom nije onakva kakva treba da bude, ali s vremenom ćete naći zajednički jezik. Povoljan period za odmor.

Ribbons REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron October 8, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Preporuka je da povedete računa o načinu na koji obavljate svoj posao i da ne kršite propise. Potrebno je da imate strpljenja ako želite da se odnos s voljenom osobom popravi. Povedite računa o ishrani.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Pardon novinarke!

Potrebno je da date sebi dovoljno vremena za donošenje važnih odluka i da nikako ne brzate. Planirate da uđete u vezu sa osobom koja u vašem životu predstavlja nešto posebno. Sasvim dobro se osjećate.

VODOLIJA Pred vama je povoljan dan za posao. Možete da očekujete razrešenje svih tegoba i problema.

Moguće je da ste nezadovoljni situacijom na ljubavnom planu i da želite značajne promjene.

Moguća glavobolja.

RIBE Tražite pomoć prijatelja u nalaženju posla i sreća će vam se osmjehnuti. Teško vam je da pokažete šta osjećate prema jednoj osobi jer niste sigurni kako vas vidi. Mogući su nesanica ili nervoza.

Film

38 •TVPROGRAM 09:10 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Kako vrijeme prolazi 13:00 150 minuta 14:30 Prva intervju 15:20 Pogrešan čovjek 16:10 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 20:10 Serija: Pogrešan čovjek 21:00 Ukrštene riječi 22:15 Urgentni centar 00:00 Noćni žurnal 00:30 Exkluziv

06:00 Dobro jutro CG 10.00 Vijesti 12.05 Strani dok. serijal 13.05 Serija: Korak naprijed 14.35 Obrazovna emisija 15.30 Dnevnik 1 16.30 Serija: Korak naprijed 18:05 Strani dok. program 19:00 Meridijani 19:25 Marketing 19.30 Dnevnik 2 20:05 Film: Gost 21:50 Obrazovna emisija 22.30 Dnevnik 3 22.50 Sportski dnevnik 23.05 Serija: Most 00.05 Film: Brod ludaka

07:30 VOA, Otvoreni studio R 08:00 Pljevaljska hronika 09:00 Život uživo r 10:00 Kuhinjica 13:00 Serija: Degrassi 14:00 Život uživo r 14:30 Nedjelja u petak 15:30 Pljevaljska hronika 16:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 17:15 Nepoznate ljepote svijeta 18:00 TOP A1 18:15 Život uživo 19:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 20:00 TOP A1 20:15 Klub A sa Jelenom Orović 22:00 VOA 22:30 Al Jazera vijesti

PRVA Serija: Pogrešan čovjek, 20.05

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem, 19.15

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

06:30 Boje jutra 10:07 Serija: Velika porodica 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Strah od ljubavi 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Strah od ljubavi 17:15 Serija: Velika porodica 17:50 Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Velika porodica 20:00 Bez granica 21:00 Serija 22:00 Vijesti u 10 22:15 SPort 22:30 Film: Upoznajte Bila

VIJESTI Ritam Balkana 17.50

08.05 Dječji program 09.00 Animirani filmovi 09.30 Dječji program 11:00 Serija: Sjaj Pariza 12.10 Serija: Zlatno srce 14.00 Kad prošetam CG 14:30 Dok. emisija 15:30 Košarka: Budućnost-C. Zvezda, s 17:10 Sport plus 18.10 Index 18.40 Serija: Sjaj Pariza 19.25 Kuhinjica 20:15 CG sport 21:00 Fudbal fest 21.30 Serija: Zlatno srce 22:20 Sport 22.30 Film: Nesrećna Džasmin 00.05 VOA

RTCG 2 Koncert, 19.30

TVprogram•39

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR BIOSKOPA

RTCG 1, Film: Gost, 20.05

DŽONI INGLIŠ - PONOVO U AKCIJI 15:45, 18:00, 20:30 KUĆA MAGIČNOG SATA 17:30, 19:15 OPATICA IZ PAKLA 22:00 PEPERMINT 19:30, 21:45 STOPALIĆI 15:30, 16:30, 18:30 VEČERNJA ŠKOLA 19:45 VENOM 15:15, 17:45, 20:00, 21:15, 22:30 ZLOGONJE 14:45 ZVIJEZDA JE ROĐENA 16:45, 22:15

Film “The Visitor” prije svega je ljudska drama usamljenog čoveka besciljne egzistencije, a njegova životna drama prepliće se sa mnogo potresnijim dramama imigranata. Ovaj film je jedan od najpotresnijih prikaza današnjih Sjedinjenih Država. Proglašen je najboljim nezavisnim filmom 2008.

VIJESTI, Film: Upoznajte Bila, 22.30 Bil je nesrećan: Oženio je ćerku bankara i radi izmišljen posao u banci svog tasta pravi ćorsokak. Njegova supruga je vezana za oca kome udovoljava u svemu, iako je Bil preklinje da otvore svoju firmu. Iznenada Bil u okviru mentorskog programa u jednoj školi dobija nesvakidašnjeg asistenta, pored koga konačno počinje da oseća čari života. Radost i avanture postaju Bilova svakodnevica, a drastična promena njegovog fizičkog izgleda donosi mu titulu zavodnika.

I dok život postaje uzbudljiv i bajkovit, Bil pokušava ponovo da osvoji svoju suprugu i nadomesti vreme koje je izgubio u očaju.

KablOVsKE TElEVizijE

11.05 Serija: “Cvat lipe na Balkanu” 12.00 Dnevnik 12.15 Sportski dnevnik 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.33 Gastronomad, zabavni program 12.51 Lov i ribolov 13.22 Film: “Specijalno vaspitanje” 15.22 Ovo je Srbija 16.04 Serija: “Selo gori, a baba se češlja” 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 Šta radite, bre 17.42 Beogradska hronika 18.25 Oko 19.00 Kviz: Slagalica 19.23 Vreme 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori, a baba se češlja” 21.05 Kviz: Potera 22.05 Film: “Jutro će promeniti sve” 23.00 Dnevnik

10.20 Serija: “Veterinar Engel” 11.10 Treće doba 11.43 TV kalendar 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.18 Vrijeme 12.20 Klinika 12.25 Serija: “Spone ljubavi” 13.10 Dr Oz 14.00 Plodovi zemlje 15.55 Serija: “Frenki Drejk istražuje” 16.44 TV kalendar 17.00 Vesti 17.20 Kod nas kući 18.10 Kviz: Potera 19.00 Dnevnik 20.05 Rat pre rata, poravnavanje računa, dokumentarna serija 21.00 Serija: “Novine” 22.00 Andrija Matijaš Pauk, dokumentarni film 22.50 Dnevnik

08.05 Serija: “Simpsonovi” 09.00 Serija: “Dva i po muškarca” 12.35 Film: “Porodica čudaka” 15.45 Serija: “Simpsonovi” 16.15 Serija: “Dva i po muškarca” 18.05 Serija: “Istražitelji iz Majamija” 19.00 Serija: “Bouns” 22.00 Serija: “Okružen mrtvima” 23.00 Serija: “100” 23.55 Serija: “Mekgvajer”

06.00 Car Fashion 06.30 Vesti 07.00 ATP Šangaj, direktno 15.00 Sport & Tech Lifestyle 15.30 Formula 1, Japan, trka 17.20 Moto GP Tajland, trka 18.10 Pregled Premijer lige 19.10 NBA Kina 2018: Filadelfija - Dalas 21.00 Fudbal: Saragosa Osasuna, direktno 23.00 Vesti 23.30 Odbojka (ž): Nemačka Srbija 01.15 Pregled španske lige 02.15 NFL: Nju Orleans Vašington, direktno 05.15 ATP Tokio, pregled

08.10 Istrebljeni ili ne 09.05 Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina 10.00 Divljine Latinske Amerike 10.55 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 11.50 47 dana u moru sa ajkulama 12.45 Dr Di: Veterinar sa Aljaske 13.40 Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina 14.35 Čudovišta u mom telu 15.30 Čudna stvorenja Nika Bejkera 16.25 Policija za životinje Feniks 17.20 Ostrvo ajkula 18.15 Ajkule napadaju 19.10 Krokodil ljudožder 20.05 Divljine Latinske Amerike 21.00 Postao sam plen 21.55 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 22.50 Ajkule napadaju 23.45 Krokodil ljudožder

Sport

40

ponedjeljak, 8. 10. 2018.

Presudile su

Telekom 1. CFl kroz brojke BRANKO BRNOVIĆ NOVI TRENER BUDUĆNOSTI, POTPIS 1. OFK TITOGRAD

11

6

4

1

10:6

22

2. BUDUĆNOST

11

6

3

2

10:4

21

3. SUTJESKA

11

5

4

2

12:9

19

4. ZETA

11

4

4

3

8:6

16

5. ISKRA

11

4

3

4

10:7

15

6. PETROVAC

11

4

2

5

11:13

14

7. RUDAR

11

2

7

2

7:7

13

8. GRBALJ

11

3

3

5

11:6

12

9. LOVĆEN

11

2

5

4

8:16

11

10. MORNAR

11

0

3

8

5:18

3

PRvak, kvalifikacije za ligu šamPiona kvalifikacije za ligu evRoPe kvalifikacije za ligu evRoPe, ukoliko neko od PRva tRi tima osvoji kuP Plasman u baRaž

SEMAFOR, 11. kOlO Mornar - Budućnost 0:1 (Božović 86’) Sutjeska - Lovćen 1:1 (Merdović 82’ - Vujović 67’) Grbalj - Petrovac 4:0 (Đorđević 42’, 51’, Džugurdić 67’, 70’) Zeta - Rudar 0:0 OFK Titograd - Iskra 1:1 (Pamić 38’ - I. Burzanović 25’)

RASPORED, 12. kOlO 20. oktobar Budućnost - OFK Titograd Iskra - Zeta Rudar - Grbalj Petrovac - Sutjeska Lovćen - Mornar

597 minuta zeta nije primila gol u telekom 1. cfl

da li ste znali?

Grbalj je u posljednja dva kola postigao devet golova, a na prethodnih devet utakmice samo dva pogotka. “Trikolori” su sa 11 pogodaka drugi napad lige zajedno sa Petrovcem, iza šampiona Sutjeske koja je postigla gol više.

dRuga liga

lista stRijelaca

7 5 4 3 2

Stefan Milošević (ISKRA) Nikola Krstović (ZETA) Goran Vujović (LOVĆEN) Igor Ivanović (BUDUĆNOST), Luka Merdović (SUTJESKA) , Miloš Džugurdić, Stefan Đorđević (GRBALJ) Denis Džanović, Filip Kalačević (MORNAR), Miloš Kalezić, Marko Kažić (PETROVAC), Edvin Kuč (RUDAR), Bojan Božović, Marko Vučić (SUTJESKA), Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Danilo Pešukić (ZETA), Vasko Kalezić, Marko Pavićević, Zvonko Pamić (OFK TITOGRAD) Stefan Denković, Veljko Vuković, Darko Bulatović, Stefan Lončar (SUTJESKA), Driton Camaj, Mirko Radišić, Miloš Stevović, Marko Đurović (LOVĆEN), Zdravko Dragićević, Petar Vukčević, Predrag Kašćelan, Vladan Kordić, Nedeljko Vlahović (GRBALJ), Stefan Milić, Miljan Vlaisavljević, Ilija Tučević, Draško Božović (BUDUĆNOST), Dejan Jovančov (MORNAR), Benjamin Kacić, Halil Muharemović, Martin Prenkčević, Šo Jamamoto, Nenad Vujović, Zoran Mikijelj, Jovan Vučinić (PETROVAC), Marko Miličković, Mirko Raičević (OFK TITOGRAD), Aleks Jamoa (ZETA), Radomir Đalović, Armin Bošnjak, Alfonso Sopo, Ivan Pejaković, Patrik Felipe Alves (RUDAR), Miomir Đuričković, Nikola Zvrko, Igor Burzanović (ISKRA)

1

Sezonu je počeo Zoran Govedarica, trener do juče je bio Radisav Dragićević, a novi šef stručnog štaba Fudbalskog kluba Budućnost je Branko Brnović!

Bivši selektor Crne Gore će danas biti zvanično predstavljen, nakon što potpiše ugovor do juna 2021. godine, a na dolasku 51-godišnjeg stratega je posebno insistirao predsjednik “plavih” Žarko Burić.

Popularni Brna je tako naslijedio nekadašnjeg pomoćnika iz tabora “hrabrih sokolova” Dragićevića, koji je najpopularniji tim u državi ostavio na drugom mjestu sa bodom manje od lidera OFK Titograda.

Brnović je krajem avgusta ušao u upravu kluba i bio je zadužen za sportska pitanja, ali je

sada prekomandovan u trenera.

“Gospodin Brnović je odlučio da se ne bavi trenerskim poslom u Crnoj Gori, pa je prihvatio mjesto u upravi kluba. Nakon dugotrajnih razgovora presudile su emocije prema njegovom klubu. Zadovoljan sam što je Brnović naš trener”, rekao je Burić.

Brnović je osmo rješenje na klupi Budućnosti od kada je Burić preuzeo klub prije nešto više od dvije godine, a čak 23. rješenje od kada je Crna Gora obnovila nezavisnost.

Proslavljeni fudbaler Budućnosti, Partizana i Espanjola, te nekadašnji reprezentativac Jugoslavije dolazi da donese autoritet, ali da li će to biti dovoljno da klub živne...

B.T.

Trenerska vrteška pod Goricom: Za Miodrag Božović (jun 2006 - januar 2007)

Božidar Vuković (mart 2007 - jun 2007)

Branko Babić (novembar 2007 septembar 2008)

Mihailo Ivanović (jun 2009 - april 2010)

Nikola Rakojević (jun 2010 - decembar 20

2006.

Branislav Milačić (januar 2007 - mart 2007)

Dragan Radojičić (jul 2014 - jun 2015)

Saša Petrović (jun 2007 - novembar 2007)

Dragan Kažić (jun 2017 - novembar 2017

Miodrag Vukotić (jun 2015 - maj 2017)

Miodrag Ješić Radisav Dragićević i Nenad Vukčević (septembar 2008 - maj 2009) (april 2010 - jun 2010)

Vladimir Vermezović (decembar 2017 - maj 2018)

Božidar Vuković i Dejan Jelenić (novembar 2017 - decembar 2017)

Zoran Govedarica (jun 2018 - septembar 2018)

Miodrag Džudović (maj 2018 - jun 2018)

Radisav Dragićević (septembar 2018 oktobar 2018)

Sport

41

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

U EMOCIJE

SAĆE UGOVOR DO JUNA 2021. GODINE

Kom je remizirao sa Jedinstvom, a Mladost je slavila protiv Jezera: Matuoke je postigao dva gola

DRUGA LIGA CRNE GORE, 11. KOLO KOTORANIMA BOKELJSKI DERBI

a 12 godina 23 promjene

010)

Miodrag Radulović (jul 2011 - jul 2012)

Saša Petrović (decembar 2010 - jul 2011)

Nenad Vukčević (jul 2013 - mart 2014)

7

Radisav Dragićević (jul 2012 - jul 2013)

Branko Brnović (oktobar 2018 - ?)

2018.

Radisav Dragićević je ostavio Budućnost na drugom mjestu, sa samo bodom zaostatka u odnosu na lidera OFK Titograd

Goran Perišić (mart 2014 - jun 2014

trenera je promijenila Budućnost u vladavini Burića - Vukotića, Kažića, tandem Vuković Jelenić, Vermezovića, Džudovića, Govedaricu i Dragićevića

Bokelj ne da vrh, ali se Mladost opasno približila

Tri pobjede domaćina, dva remija, 15 golova, tri pogotka po utakmici - to je epilog 11. kola Druge lige Crne Gore.

A nakon te runde Bokelj je u bokeljskom derbiju sačuvao prvu poziciju Kotorani su u svom drevnom gradu, pod Vrmcem, savladali Igalo rezultatom 1:0. Meč viner je bio Marko Čavor, pa je Bokelj sada sa 22 boda dva koraka ispred drugoplasiranog.

Na drugo mjesto se probilo Mladost Lješkopolje - “žuti” su lako izašli na kraj sa Je-

zerom (4:0), a u strijelce su se upisali Matuoke (dva), Vučićević i Bulatović. Lješkopoljci su trenutno najopasniji rival Bokelju.

Neriješeno je bilo u Tuzima (Dečić - Arsenal 0:0) i Bijelom Polju (Jedinstvo - Kom 0:0), a revija golova je viđena u Ulcinju, gdje je Otrant Olimpik odradio Berane rezultatom 5:3. Nikolić (tri gola), Divanović i Kurti su poentirali za Ulcinjane, a Tmušić i Asanović (dva gola) za Berance.

S E M A FOR 11. KOLA: Otrant Olimpik - Berane

Druga liga 1. BOKELJ

11

6

4

1

21:5

22

2. MLADOST LJ. 11

6

2

3

17:13 20

3. IGALO

11

5

3

3

11:8

18

4. ARSENAL

11

3

7

1

7:3

16

5. DEČIĆ

11

4

3

4

17:13 15

6. JEDINSTVO

11

3

6

2

8:6

15

7. KOM

11

3

5

3

8:8

14

8. OTRANT O.

11

2

5

4

14:16 11

9. JEZERO

11

2

5

4

8:16

11

10. BERANE (-3) 11

1

0

10

8:31

0

Plasman u Telekom 1. CFL Baraž za opstanak u Drugoj ligi

Baraž za Telekom 1. CFL Treća liga

5:3 (Nikolić 12’, 15’, 25’, Divanović 64’, Kurti 81’ - Tmušić 58’, Asanović 86’, 90+5’), Dečić - Arsenal 0:0, Mladost Lješkopolje 1970 - Jezero 4:0 (Matuoke 17’, 45’, Vučićević 28’, Bulatović 80’), Jedinstvo - Kom 0:0, Bokelj Igalo 1:0 (Čavor 85’).

RASPORED 12. KOLA (14. oktobar): Berane - Bokelj, Igalo - Mladost Lješkopolje 1970, Jezero - Jedinstvo, Kom - Dečić, Arsenal Otrant Olimpik.

B.T.

7 GOLOVA JE POSTIGAO DRAGAN NIKOLIĆ IZ OTRANT OLIMPIKA, TRENUTNO PRVI STRIJELAC DRUGE LIGE, A IZA NJEGA SU DEJAN PEPIĆ IZ BOKELJA I RIJAD PEPIĆ IZ DEČIĆA SA ŠEST POGODAKA

42

sport

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

Ubijeđen da Crna Gora može da se nosi sa Srbijom: Danijel Petković, golman naše reprezentacije

liGa C GrupA 4 7. septembar 2018.

Rumunija - CRNA GORA 0:0 Litvanija - Srbija 0:1

igrača je odradilo prvi trening - na kampu FSCg Su Se pojavili petković, mijatović, ljuljanović, radunović, Simić, kopitović, Šćekić, Hočko, mirković, kajević, ivanić, Boljević, Zorić, janković, mugoŠa, Bećiraj, ĐorĐević, koSović je Bio poŠteĐen, BaŠ kao i vukčević

10. septembar 2018.

CRNA GORA - Litvanija 2:0 Srbija - Rumunija 2:2 11. oktobar 2018.

20.45 CRNA GORA - Srbija 20.45 Litvanija - Rumunija 14. oktobar 2018.

15.00 Rumunija - Srbija 20.45 Litvanija - Crna Gora 17. novembar 2018.

15.00 Srbija - CRNA GORA 20.45 Rumunija - Litvanija 20. novembar 2018.

20.45 Srbija - Litvanija 20.45 CRNA GORA - Rumunija *prvi iz grupe 4 će se plasirati u viši rang - Ligu B, dok će posljednjeplasirani ispasti u najniži rang evropskog fudbala - Ligu D. *prvoplasirani će takođe obezbijediti učešće u plej - ofu sa ostalim pobjednicima grupa u Ligi C, a pobjednik plej - ofa (igra se polufinale i finale) će osvojiti Ligu C i obezbijediti direktan plasman na Evropsko prvenstvo 2020. *plej-of za pobjednika Lige C se igra u martu 2020. nakon završetka kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. *Liga C broji četiri grupe - 1, 2, 3 i 4.

tabela

Foto:

1. Crna Gora 2. Srbija 3. Rumunija 4. Litvanija

2 2 2 2

1 1 0 0

1 1 2 0

0 0 0 2

2:0 3:2 2:2 0:3

4 4 2 0

17

NA PRVOM TRENINGU RADILO 17 IGRAČA - VUKČEVIĆ I KOSOVIĆ STIGLI, ALI NISU TRENIRALI

MožeMo sa srbijoM, i nas je 11 na terenu kao i njih

Vrijeme je za reprezentativni fudbal!

Ljubiša Tumbaković je okupio “hrabre sokolove” pred utakmice sa Srbijom (11. oktobar, 20.45, Podgorica) i Litvanijom (14. oktobar,

20.45, Viljnus) u Ligi nacija, na svakom uglu se priča o velikom derbiju sa “orlovima”, ali crvena svlačionica je mirna, jer se radi o ‘jednom običnom takmičarskom meču’.

Makar tako razmišlja golman A selekcije STEFAN SAVIĆ prvi Danijel Petković...

NE DOLAZI “Danska je jedna od većih utakmica nas mlaDefanzivac Atletiko Madrida, đih, a Srbija jeste trenutno Stefan Savić, je povrijedio minajveća utakmica. Međušić u trijumfu Crne Gore nad Litim, ima isključivo takmitvanijom (2:0) 10. septembra čarsku važnost. Značajna pod Goricom. Od tada se nije za reprezentaciju, najje vraćao na teren, a kako sabitnije je da tako gledamo da stvari stoje definitivno će preskočiti oktobarske utakmi- na nju”, poručio je 25-goce sa Srbijom i Litvanijom u Li- dišnji golman francuskog drugoligaša Lorijena... gi nacija.

Naš zamjenik kapitena najvje- “Važne su nam obje utarovatnije neće ni doputovati u kmice, jer će se tabela iskriPodgoricu, već će ostati u Ma- stalisati nakon oktobarskih dridu da liječi povredu... mečeva. Srbija i Litvanija

VUKČEVIĆ ŽELI DA IGRA

Vezista Levantea, Nikola Vukčević, je povrijedio zglob na treningu španskog kluba, prve prognoze su bile da će odsustvovati tri nedjelje, ali...

Popularni Điđo se pojavio u Podgorici, sinoć nije trenirao, a medicinski tim će odlučiti da li će moći da pomogne drugovima protiv Srbije i Litvanije u Ligi nacija. Navodno, 26-godišnji Podgoričanin želi da igra na sopstvenu odgovornost, ali čeka će se procjena doktora.

mogu da budu prekretnica za dalji tok”, nadovezao se Petković.

Srbija? Da li su jači, slabiji...

“To je ekipa koja je bi-

OrlOvi bez KOlarOva i Matića Crna Gora neće moći da računa samo na Stefana Savića, a Srbija će biti lišena usluga kapitena i zamjenika kapitena - Aleksandar Kolarov i Nemanja Matić neće igrati za “orlove” protiv naše selekcije (11. oktobar) i Rumunije (14. oktobar).

Kolarov je polomio prst na nozi, dok je Matić zadobio povredu leđa u trijumfu Mančester junajteda nad Njukaslom (3:2). Selektor Mladen Krstajić je na mukama.

la na velikom takmičenju, ali se mučila protiv Litvanije i Rumunije. Možemo da igramo ravnopravno. Kada se pogledaju naši i njihovi klubovi, možda su moćniji od nas, ali na terenu se igra 11 na 11”, ne pati od kompleksa niže vrijednosti talentovani golman.

Možda je za fudbalere meč ‘kao svaki drugi’, ali navijači će imati svoj - šou.

“Poruka? Neka budu naš 12. igrač. Sigurno je utakmica sa Srbijom za njih malo veći spektakl, zato neka bude jedno od najboljih navijanja i da nam budu prava podrška”, rekao je Danije Petković novinarima na jučerašnjem okupljanju.

Fudbalska reprezentacija će danas odraditi drugi trening u sklopu priprema za “orlove”, a početak je zakazan za 18.00 časova.

B.T.

JOVETIĆ SPREMAN Napadač Monaka, Stevan Jovetić, je odigrao prvi meč za “kneževe” nakon mjesec i po dana - kapiten reprezentacije Crne Gore je, u domaćem porazu od Rena (2:1), ušao u igru u 79. minutu. To je ohrabrujuća vijest za selektora Ljubišu Tumbakovića.

Joveta vjerovatno danas stiže u Podgoricu i vjerovatno će biti spreman za utakmice sa Srbijom i Litvanijom u Ligi nacija.

43

SPORT

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

PREMIJER LIGA MAREZ IZ PENALA PROMAŠIO POBJEDU SITIJA NA ENFILDU

PLES U PETORO Mbape

LIGA 1

Petarda PSŽ-a, poker Mbapea Osam utakmica - osam pobjeda. PSŽ je pregazio i Lion (5:0) te praktično već sada najavio osvajanje nove titule šampiona Francuske.

Dvije ekipe igrale su sa po 10 igrača (Presnel Kimbempe pocrvenio u 32, a Lukas Tuzar u 46. minutu za goste), a “svece” je do nevjerovatne petarde vodio Kilijan Mbape, koji je postigao četiri gola u 61, 66, 69. i 74, a goste je načeo Nejmar iz penala u devetom minutu.

A.P.

LA LIGA (8. KOLO) Atl. Bilbao - R. Sosijedad Đirona - Eibar Hetafe - Levante D. Alaves - Real M. Leganes - R. Valjekano R. Valjadolid - Ueska Atl. Madrid - R. Betis Espanjol - Viljareal Sevilja - Selta Valensija - Barselona 1. Sevilja 2. Barselona 3. Atl. Madrid 4. Real M. 5. Espanjol 6. D. Alaves 7. R. Valjadolid 8. R. Betis 9. R. Sosijedad 10. Selta 11. Levante 12. Eibar 13. Valensija 14. Hetafe 15. Đirona 16. Viljareal 17. Atl. Bilbao 18. Leganes 19. R. Valjekano 20. Ueska

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 7 8 7 8

5 4 4 4 4 4 3 3 3 2 3 3 1 2 2 2 1 2 1 1

1 3 3 2 2 2 3 3 2 4 1 1 6 3 3 2 4 1 2 2

2 1 1 2 2 2 2 2 3 2 4 4 1 3 3 4 2 5 4 5

1:3 2:3 0:1 1:0 1:0 1:0 1:0 3:1 2:1 1:1 16 15 15 14 14 14 12 12 11 10 10 10 9 9 9 8 7 7 5 5

Sve ono o čemu je sanjala Premijer liga ima ove sezone - ples u petoro. Remijem bez golova Liverpula i Mančester sitija u osmom kolu (Rijad Marez u 85. minutu katastrofalno šutirao penal i poslao loptu na tribine) pet klubova je u samo dva boda.

Uz pomenute klubove sa Enfilda i Itihada, prvo mjesto dijeli Čelsi (golovima Edena Azara, Rosa Barklija i Alvara Morate razbio Sautempton 3:0), slijede Totenhem i Arsenal (“tobdžije” razmontirale Fulam 5:1 uz po dva gola Aleksandrea Lakazeta i Pjera-Emerika Obamejanga).

Dakle, iako su mnogi najavljivali novu šetnju Sitija ili mogući konačni let Liverpula do 28 godina čekane titule šampiona Engleske, čini se da nas čeka nikad uzbudljivija sezona za novog vladara...

“Nema lake utakmice u

PREMIJER LIGA (8. KOLO) Brajton - Vest Hem Barnli - Hadersfild K. Palas - Vulverhempton Lester - Everton Totenhem - Kardif Votford - Bornmut Man. junajted - Njukasl Fulam - Arsenal Sautempton - Čelsi Liverpul - Man. siti 1. Man. siti 2. Čelsi 3. Liverpul 4. Arsenal 5. Totenhem 6. Bornmut 7. Volverhempton 8. M. junajted 9. Votford 10. Lester

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 11. Everton 8 12. Barnli 8 13. Brajton 8 14. K. Palas 8 15. Vest Hem 8 16. Sautempton 8 17. Fulam 8 18. Hadersfild 8 19. Njukasl 8 20. Kardif 8

Direktno u Ligu šampiona

6 6 6 6 6 5 4 4 4 4 3 2 2 2 2 1 1 0 0 0

2 2 2 0 0 1 3 1 1 0 3 2 2 1 1 2 2 3 2 2

0 0 0 2 2 2 1 3 3 4 2 4 4 5 5 5 5 5 6 6

1:0 1:1 0:1 1:2 1:0 0:4 3:2 1:5 0:3 0:0 20 20 20 18 18 18 15 13 13 12 12 8 8 7 7 5 5 3 2 2

Trenutak kad je Marez promašio penal protiv Liverpula Mesi

LA LIGA

Barsi bod na Mestaji

Premijer ligi. Posebno to nije bila ova protiv Liverpula, protiv kojeg se ne smijete puno otvarati jer ćete u suprotnom imati puno problema. Žao nam je zbog tog

SERIJA A (7. KOLO) Torino - Frozinone Kaljari - Bolonja Udineze - Juventus Empoli - Roma Đenova - Parma Atalanta - Sampdorija Lacio - Fiorentina Milan - Kijevo Napoli - Sasuolo SPAL - Inter 1. Juventus 2. Napoli 3. Inter 4. Lacio 5. Sampdorija 6. Roma 7. Fiorentina 8. Sasuolo 9. Parma 10. Milan 11. Torino 12. Đenova 13. Kaljari 14. SPAL 15. Udineze 16. Bolonja 17. Atalanta 18. Empoli 19. Frozinone 20. Kijevo

8 8 8 8 8 8 8 8 8 7 8 7 8 8 8 8 8 8 8 8

8 6 5 5 4 4 4 4 4 3 3 4 2 3 2 2 1 1 0 0

0 0 1 0 2 2 1 1 1 3 3 0 3 0 2 1 3 2 1 2

Kvalifikacije za Ligu šampiona

3:2 2:0 0:2 0:2 1:3 0:1 1:0 3:1 2:0 1:2 0 2 2 3 2 2 3 3 3 1 2 3 3 5 4 5 4 5 7 6

24 18 16 15 14 14 13 13 13 12 12 12 9 9 8 7 6 5 1 -1

penala, ali nas svakako čeka velika trka za titulu. Tu su pored Liverpula i Čelsi, Arsenal, Totenhem... Tek je početak sezone”, naglašava Pep Gvardiola.

A.P.

Četvrti meč zaredom u prvenstvu Barselona ne zna za pobjedu (tri remija i poraz). A posljednji neriješeni ishod potpisala je sinoć na Mestaji protiv Valensije (1:1). Ezekel Garaj donio je vođstvo “slijepim miševima” već u drugom minutu nakon kornera, a konačni rezultat u 23. minutu sa distance postavio Lionel Mesi. Sada je lider Sevilja, kojoj za vratom duvaju Barsa, Atletiko, Real, Espanjol, Alaves...

A.P.

BUNDESLIGA (7. KOLO) Verder B. - Volfsburg

2:0

Borusija D. - Augzburg

4:3

Hanover - Štutgart

3:1

Majnc - Herta B.

0:0

F. Dizeldorf - Šalke

0:2

Bajern M. - Borusija M. 0:3 Frajburg - B. Leverkuzen 0:0 Hofenhajm - Ajntraht F. 2:1 RB Lajpcig - Nirnberg 1. Borusija D. 2. RB Lajpcig 3. Borusija M. 4. Verder B. 5. Herta B. 6. Bajern M. 7. Ajntraht F. 8. Majnc 9. Volfsburg 10. Augzburg 11. Frajburg 12. Nirnberg 13. Hofenhajm 14. B. Leverkuzen 15. Šalke 16. Hanover 17. F. Dizeldorf 18. Štutgart

Liga Evrope

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

5 4 4 4 4 4 3 2 2 2 2 2 2 2 2 1 1 1

2 2 2 2 2 1 1 3 3 2 2 2 1 1 0 2 2 2

6:0 0 1 1 1 1 2 3 2 2 3 3 3 4 4 5 4 4 4

17 14 14 14 14 13 10 9 9 8 8 8 7 7 6 5 5 5

LIGA 1 (9. KOLO) Tuluz - Nica Lil - Sent Etjen Amijen - Dižon Anže - Strazbur Gengam - Monpelje Nim - S. Rems Bordo - Nant O. Marsej - Kaen Monako - Ren PSŽ - O. Lion 1. PSŽ 2. Lil 3. O. Marsej 4. Monpelje 5. Sent Etjen 6. O. Lion 7. Bordo 8. Tuluz 9. Strazbur 10. Anže 11. Ren 12. Nica 13. Amijen 14. Nim 15. Kaen 16. Dižon 17. S. Rems 18. Monako 19. Nant 20. Gengam

Baraž za drugu ligu

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

9 6 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 3 2 2 3 2 1 1 1

0 1 1 4 3 2 2 4 3 2 2 2 1 4 4 1 4 3 3 2

1:1 3:1 1:0 2:2 1:1 0:0 3:0 2:0 1:2 5:0 0 2 3 1 2 3 3 2 3 4 4 4 5 3 3 5 3 5 5 6

27 19 16 16 15 14 14 13 12 11 11 11 10 10 10 10 10 6 6 5

Druga liga

44

Sport

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

PRISTUP SE MORA MIJENJATI - CRVENA ZVEZDA RAZMONTIRALA OČAJNU BU

Hladan tuš i brige pred Izvinjavam se, moramo se promijeniti ili će biti promjena Aleksandar Džikić je na kraju sinoćnje konferencije rekao ono što je mislio da kaže na početku...

“Hvala ljudima koji su došli i izvinjavam im se. Razočarali smo ih, trudićemo se da budemo bolji”, rekao je Džikić.

A, onda se iskusni stručnjak okrenuo terenu i predstavi njegovog tima.

“Zvezda je bila konkretnija i čvršća, bolja u svim elementima. Najviše mi je žao što se nijesmo borili, imam osjećaj da smo izašli na teren i nijesmo dali sve. Razgo-

21 asistenciju imala je crvena zvezda na sinoćnjem meču, Budućnost samo deset

prvog perioda smanjili su Nikola Ivanović i Edvin Džekson.

Mučenje u napadu nastavljeno je i u drugoj dionici u kojoj se razigrao Stratos Perperoglu. Iskusnom igrom, bez prevelikog naprezanja podsjetio je

Foto: Dejan Lopičić

Novi derbi, novi okršaj sa Crvenom zvezdom u kojem se očekivala drugačija igra u odnosu na Superkup u Laktašima.

A, krcata “Morača” vidjela je potop košarkaša Budućnost Volija. Potop za brigu pred Evroligu koja počinje u petak - “crvenobijeli” očitali su lekciju “plavima” u derbiju drugog kola ABA lige. Sinoć u Podgorici - 71:87.

Jeste početak sezone, vjerovatno će ovakvih poraza biti u najjačem evropskom takmičenju, ali se još jednom vidjelo da Budućnost nije odradila dobar posao što se tiče pojačanja koja su podbacila, kao i cijeli tim.

U apsolutno svim segmentima Beograđani su nadvisili šampiona regionalnog takmičenja koji odavno tako nije ponižen na domaćem terenu. Ne što se tiče rezultata, već same igre.

Od starta meča su Podgoričani bili u grču, nije bilo žara, niti borbe, dok su rastrčani gosti koristili svaku rupu u odbrani.

Uz izostanak agresivnosti, nadovezala se očajna šuterska noć naše ekipe koja ništa nije mogla da pogodi, pa je meč vrlo brzo otišao u jednosmjernu ulicu.

Džo Regland, iako pod temperaturom, igrao je odlično, razigravao svoje igrače koji su se sjajno otkrivali i koristili kaskanje Budućnosti. Bili Beron je pogodio dvije trojke, sjajni plejmejker položio uz dodatno slobodno bacanja - serija 9:0 za 9:22 i početak mučenja. Do isteka

Ú

Varvari su prije meča razvili koreogra-

a tokom cijelog meča pružali sjajFOTO fiju, nu podršku momcima u “plavom”. Pjeje bila najjača u posljednjim trenuPRIČA sma cima meča, kada je sve bilo riješeno.

varaćemo, ili će se promijeniti, ili će biti promjena. Ne traži niko da budemo najbolji tim na svijetu, ali džaba talenat i kvalitet, ako nećeš da se boriš 100 odsto. Ne razumijem, oni su profesionalci, igraju Evroligu”, bio je jasan Džikić.

Novi igrači još nijesu pokazali da nijesu pojačanja, ali popularni Džile nije htio nikog da izdvaja.

“Ako ćemo da se dijelimo tako - na ove i one, ‘ajmo da se rastajemo. Nisam zadovoljan ni ‘ovima ni onima’”, poentirao je Džikić.

na najbolje dane u Panatinaikosu i Olimpijakosu. U nekoliko navrata “plavi” su smanjivali na deset i manje poena, ali je Zvezda lako odbijala te napade i držali su Budućnost na odstojanju. Na veliki odmor otišlo se pri rezultatu 31:45.

“Odigrali smo kvalitetnu utakmicu, 40 minuta onako kako sam ja tražio - puna koncentracija i kažnjavanje protivnika, da li na piku ili lou postu.

Znali smo da moramo da budemo koncentrisani i ako budemo gubili i ako budemo pobjeđivali - moramo biti zajedno”, rekao je Tomić na konferenciji nakon meča.

Tokom razgovora u svlačionici Džikić nije mogao da razbudi svoj tim, za razliku od Milana Tomića čija je ekipa nastavila u istom ritmu i u nastavku.

Zvezda je drugo poluvrijeme otvorila istu akciju kao na samom startu meča - Regland je bacio loptu, a Mohamed Faje zakucao loptu u koš. Senegalac je pogodio još jednom i uz koševe Majka Cirbesa ekipa iz Beograda otišla je na okruglih +20 (31:51). Uslijedila je serija domaćina 7:0 na krilima Arona Krafta, ali je to ponovo bilo kratkog daha. Već nakon treće četvrtine meč je bio riješen, a ako se iko u podgoričkoj dvorani ponadao da Budućnost može do preokreta, nada je srušena odmah na startu odlučujućih deset minuta. Serija 7:0 u kojoj su pogađali Cirbes (četiri) i Perperoglu odvela je Crvenu zvezdu na 74:50.

“Da, očekivao sam drugačiju

Foto: Aba liga

⌦ Alen Kasmić

D EVROLIGU Podsjetio na najbolje dane: Nemanja Gordić i ostali nijesu imali rješenja za Stratosa Perperoglua

BUDUĆNOST

Foto: ABA liga

UDUĆNOST U DERBIJU ABA LIGE

45

SPORT

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

Drama i drugi poraz u ABA ligi: Nikola Rebić na sinoćnjem meču

C. ZVEZDA

71 87

13 18 19 21 22 23 22 20 Džekson 6 Ivanović 10 Su. Šehović 3 E. Klark 8 Barović K. Klark Gordić 11 Kraft 8 Z. Nikolić Omić 11 Popović 5 D. Nikolić 9 Trener: Aleksandar Džikić

Regland 8 Radanov Čović 2 Perperoglu 20 Lazić Faje 6 Beron 15 Dobrić 6 Ristić Simanić Cirbes 19 Odžo 11 Trener: Milan Tomić

PODGORICA - Dvorana: SC “Morača”. Gledalaca: 5.248. Sudije: Matej Boltauzer (Slovenija), Sreten Radović (Hrvatska), Sašo Petek (Slovenija).

Slobodna bacanja: Budućnost Voli 31-43 (72,1%), Crvena zvezda 14-16 (87,5%). Šut za dva: Budućnost Voli 11-32 (34,4%), Crvena zvezda 2646 (56,5%). Šut za tri: Budućnost Voli 6-21 (28,6%), Crvena zvezda 7-18 (38,9%). Skokovi: Budućnost Voli 21+14, Crvena zvezda 22+6. Asistencije: Budućnost Voli 10, Crvena zvezda 21. Ukradene lopte: Budućnost Voli 5, Crvena zvezda 5. Greške: Budućnost Voli 10, Crvena zvezda 8. Blokade: Budućnost Voli 4, Crvena zvezda 1. Faulovi: Budućnost Voli 20, Crvena zvezda 30.

33 POENA UBACILA SU PET POJAČANJA BUDUĆNOSTI NA SINOĆNJEM MEČU, NASPRAM 79 ZVEZDINIH NA DRUGOJ STRANI

Budućnost u odnosu na Laktaše, ali mi smo odigrali fenomenalno i to je to, ali ovo nije Zvezda koja je spremna 100 posto. Već svega 50 odsto. Zvezda nije favorit, ne stavljajte pritisak na ekipu, idemo meč po meč”, zaključio je Tomić.

Do kraja, svi u “Morači” su jedva čekali da se završi mučna igra njihovih ljubimaca koji se moraju dobro zapitati. Za samo tri dana u Podgoricu stiže Armani na otvaranju Evrolige.

TIM IZ BARA U UZBUDLJIVOM MEČU PORAŽEN OD KRKE

Još čekamo pravi Mornar

Protiv Olimpije su razočarali, u meču sa moćnim Uniksom polako počeli da liče na tim iz prošle godine, da bi u trećoj utakmici u sezoni na momente bili pravi (tek kada ih je krenuo šut za tri poena), ali i dalje nedovoljno za prvi trijumf u sezoni. Košarkaši Mornara poraženi su od Krke u uzbudljivom meču - sinoć u Novom Mestu 80:76.

Momci Mihaila Pavićevića sjajno su otvorili meč, iako nije bilo “trojki” Mornar je u tom periodu imao i “plus 10”, ali onda potop u drugom kvartalu, koji je naš tim izgubio sa 22:10 - za 39:32 na poluvremenu.

Mornar je u nastavku krenuo odlučnije, a konačno je krenuo i zaštitni znak ovog tima - šut za tri poena. Za-

ABA LIGA, 2. KOLO

Subota Zadar - Cedevita Mega Bemax - FMP Partizan - Olimpija

85:95 89:61 82:79

Nedjelja Budućnost - C. zvezda Krka - Mornar

71:87 80:76

18.00h

Večeras Cibona - Igokea

1. Mega Bemax 2. C. zvezda 3. Partizan 4. Olimpija 5. Cedevita 6. Budućnost 7. FMP 8. Krka 9. Zadar 10. Mornar 11. Igokea 12. Cibona

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 1

2 2 2 1 1 1 1 1 0 0 0 0

0 0 0 1 1 1 1 1 2 2 1 1

4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 1 1

7 TROJKI POSTIGAO JE MORNAR U SINOĆNJEM MEČU - PRVU TEK U 23. MINUTU MEČA

nimljivo, prvu trojku Barani su pogodili u 23. minutu kada je precizan bio Nikola Rebić.

Nekada veliki talenat srpske košarke najavio je tako buđenje našeg tima, pa se Mornar do kraja četvrtine vratio u igru, a posljednji period otvorio je sa tri vezane “trojke” (Vukota Pavić, Antabija Voler, Nemanja Vranješ) za vođstvo od 62:59.

Meč je otišao u dramatičnu završnicu, Rebić i Vranješ su “vukli” svoj tim, ali tragičar je postao Bronson Kenig. Amerikanac je najprije na 27 sekundi prije kraja pri rezultatu 77:76 za Krku ishitreno i nepotrebno šutirao za tri poena, a potom je sa dva promašena “penala” propustio da “zakuva” i posljednje sekunde

KRKA

MORNAR

80 76

17 22 19 22 22 10 21 23 Jančar Marineli 11 Škedelj 10 Osolnik 4 Bratož 6 Stipaničev 1 Cinac 3 Đapa 3 Fifolt 5 Balažič 14 Lalić 14 Lapornik 9 Trener: Simon Petrov

Kerington 3 Mićović 5 Kejnig 2 Mugoša Pavić 6 Vujošević 2 Pavićević Voler 8 Vranješ 25 Mornar 2 Rebić 18 Luković 5 Trener: Mihailo Pavićević

NOVO MESTO - Dvorana: SC “Leon Štukelj”. Gledalaca: 600. Sudije: Tomislav Hordov (Hrvatska), Denis Hadžić (BiH), Saša Babić (BiH).

Slobodna bacanja: Krka 16-27 (59,3%), Mornar 21-30 (70%). Šut za dva: Krka 20-41 (48,8%), Mornar 17-40 (42,5%). Šut za tri: Krka 8-18 (44,4%), Mornar 7-22 (31,8%).

Skokovi: Krka 26+6, Mornar 24+9.

Asistencije: Krka 21, Mornar 16.

Ukradene lopte: Krka 8, Mornar 6.

Greške: Krka 11, Mornar 11. Blokade: Krka 5, Mornar 5. Faulovi: Krka 26, Mornar 26.

utakmice.

Ekspedicija Mornara iz Slovenije nastavlja putovanje ka susjednoj Italiji, gdje će naš tim u srijedu u drugom kolu Evrokupa igrati protiv odlične ekipe Torina.

K.B.

46

sport

oi zA mlAde

Miljan Dević bez finala

FormulA 1

Hamilton bez problema na Suzuki

Luis Hamilton stigao je na korak od odbrane titule u najbržem karavanu na svijetu. Vozač Mercedesa je slavio na Velikoj nagradi Japana bez većih problema, dominacijom od prvog do posljednjeg kruga.

Sa 13 sekundi zaostatka drugi kroz cilj prošao je Hamiltonov klupski kolega Valteri Botas, treći je bio Maks Ferštapen, dok je Sebastijan Fetel bio šesti.

“Cijeli vikend je bio jak za našu ekipu. Sjajno je što smo opet osvojili prvo i drugo”, rekao je Hamilton.

Jučerašnjom pobjedom Britanac je uvećao prednost u generalnom plasmanu u odnosu na Fetela i sada ima 331 bod, dok Njemac kaska sa 264.

A.K.

AnđelA BulAtović nAkon pet godinA ponovo u dresu Budućnosti u svojoj podgorici

Morača nije ista, ali nadam se da ćemo to promijeniti Anđela Bulatović i njena najveća ljubav Budućnost pet godina kasnije. Tim iz Podgorice je kao i te 2013. u vrhu evropskog rukometa, a Anđela u nešto drugačijoj ulozi - kao pravi primjer za mlade igračice, kao super pojačanje za nove avanture u pohodu na vrh Starog kontinenta.

Anđela je u subotu veče prvi put od 2013. zaigrala u (sada nešto drugačijoj i modernijoj) “Morači” u dresu Budućnosti, a ona i njene saigračice na startu Lige šampiona savladali su nezgodni Odenze - 31:28.

“U odnosu na ranije ovdje se stvari i jesu i nisu promijenile. Definitivno sistem i način rada ostali su isti, ali se ja potpuno nalazim u nekoj drugoj ulozi”, istakla je Anđela za Dnevne novine. “Prije sam bila jedna od mlađih, a sada već iskusnija i neko od koga mlađe mogu da uče i da se oslone u svakom trenutku”.

O premijeri u Ligi šampiona Anđela je rekla...

“Zadovoljna sam premijerom. Prve utakmice su uvijek najteže, ali ono što je najvažnije jeste da smo pobjedom otvorili sezonu i upisali prve bodove”.

Bodovi su upisani, ali bilo je oscilacija u igri dama Dragana Adžića - nedostatak jakih utakmica ili?

“Imali smo dosta vremena da se pripremimo za ovu utakmicu, odigrale smo i dovoljno prijateljskih utakmica, ali to ne može da se poredi sa Li-

Foto:zrkb.me

Crnogorski strijelac Miljan Dević nije uspio da se plasira u finale discipline 10 metara puška na Olimpijskim igrama mladih u Buenos Ajresu. Član beranskog streljačkog kluba Donje Luge nastup u kvalifikacijama završio je na 11. mjestu. Dević je nakon šest serija po deset dijabola sakupio 617,0 poena.

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

Zadovoljna premijerom u Ligi šampiona: Anđela Bulatović

Svakako da je normalno da ima oScilacija u ovoj početnoj fazi, ali nije to ništa zabrinjavajuće. iz utakmice u utakmicu će biti Sve bolje gom šampiona”, jasan je srednji bek “plavih”. “Svakako da je normalno da ima oscilacija u ovoj početnoj fazi, ali nije to ništa zabrinjavajuće. Iz uta-

kmice u utakmicu će biti sve bolje - i igra i naš sami osjećaj”.

Ono što se svakako promijenilo u odnosu na vrijeme kada je Anđela prvi put nosila dres Budućnosti su tribine “Morače”. Nekada paklenu atmosferu zamijenile su poluprazne tribine i pozorišna atmosfera.

“Da, potpuno je drugačiji ambijent nego ranije. Ne mogu reći da nisam zadovoljna posjetom na prvoj utakmici i samom atmosferom, jer dugujem veliku zahvalnost svima

SK 1 CG 07:00 21:00 02:15

SK 3 ATP Masters Šanghaj Saragosa - Osasuna, fudbal NFL: Nju Orleans - Vašington

SK 2 Pojedini timovi NBA predsezonu odrađuju u Kini, pa tako danas sa Dalekog istoka stiže meč Filadelfija - Dalas i prilika da se na djelu vidi čudo od košarkaša Luka Dončić. (SK 2, 14.00h)

07:00 14:00 20:00

koji su nas podržali”, istakla je Bulatovićeva.

Ali...

“Isto tako znam da zaslužujemo više. Mi ćemo kroz naredne utakmice pokušavati da se predstavimo u još boljem svijetlu i nadam se, a i posebna mi je želja, da ove godine opet napunimo ‘Moraču’ kao nekada”, zaključila je Anđela Bulatović.

Naredni meč u Ligi šampiona biće klasik - u subotu Budućnost je gost kod Larvika.

K.B.

ATP Masters Šanghaj NBA Kina: Filadelfija - Dalas Botosani - Dinamo B, fudbal

06:25 09:10 12:20

Odbojka (Ž) SP: Turska - SAD Odbojka (Ž) SP: Holandija Dom. rep.

Odbojka (Ž) SP: Japan - Portoriko

SK 5 13:50 Šanghaj

16:45

ATP Masters Kukeši - Partizani, fudbal

47

SPORT

DN TIP

SARAGOSA

Foto:

PONEDJELJAK, 8. 10. 2018.

OSASUNA

X

Saragosa ne blista kao domaćin, Osasuna kao gost - čini se da je remi najbliži.

Marina Raković tokom jučerašnjeg takmičenja

KK OMLADINAC PROSLAVIO ROĐENDAN KUPOM ŠAMPIONA

Za 45. rođendan 54 medalje Posljednjih godina najbolji crnogorski karate klub Omladinac proslavio je 45. rođendan - i to u pravom stilu. Sa 54. osvojene medalje na Kupu šampiona koji je ovaj klub organizovao juče u Podgorici.

Omladinac je dominirao od najmlađih kategorija,

pa sve do seniora, a između ostalih zlatne medalje zagrizli su Marina Raković, Dragana Konjević (+68), Nenad Dulović (-60)...

Ukupno, Omladinac je bio najuspješniji - ispred Karate kluba Bar sa 31 i Energije Jion iz BiH (29). Među prvih deset su još tri crnogorska ti-

ma - Iskra (19), Gorštak (14) i Positive Budva (6).

“Imamo kvalitetne trenere i dobre takmičare koji su garant da će u budućnosti Podgorici i Crnoj Gori donijeti još istaknutih sportskih priznanja”, rekla je zamjenica gradonačelnika Podgorice Slađana Vujačić. K.B.

Na današnji dan

1968.

RUS BOLJI OD IRCA ZA TITULU UFC 229

Habib počistio Konora i tri reda na tribinima

Veliki spektakl, ali i veliki haos na kraju! U borbi decenije Rus Habib Nurmagomedov u meču za titulu UFC 229 sredio je prepotentnog Konora Mekgregora, a onda je imao nešto da raspravi i sa ljudima iz Mekgregorevog tima.

Nakon što je savladao Irca, Habib je preskočio oktagon i nastavio da se tuče sa svima u prvim redovima tribina.

“Moram da se izvinim svima u Las Vegasu, ovo nije nešto na šta sam ponosan.

Mekgregor je vrijeđao mo-

Habib Nurmagomedov ju religiju, moju naciju i mog oca. Meni su te stvari mnogo bitne, ali znam da će me otac prebiti zbog ovakvog ponašanja”, rekao je Nurmagomedov nakon borbe. K.B.

Kockasta desetka Rođen Zvonimir Boban, jedan od najvećih hrvatskih fudbalera u istoriji. Veliki trag ostavio igrajući za “kockaste” i Milan.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

SK HD 09:10 12:20

03:30

Odbojka (Ž) SP: Kina - Azerbejdžan Odbojka (Ž) SP: Tajland - Italija

ARENA SPORT 1 18:00

ABA: Cibona - Igokea

ARENA SPORT 2 19:00

NHL: San Hose - NJ Islanders

WRC V. Britanija

ARENA SPORT 3 18:00 20:45

Borac - Žarkovo, udbal Sošo - Mec, fudbal

ARENA SPORT 4 08:00 13:45

WRC V. Britanija WRC V. Britanija

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine. me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@ dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno

održani opšti izbori u bosni i Hercegovini

Na birališta izašlo oko 54 odsto glasača

U Bosni i Hercegovini održani su opšti izbori, na kojima su birani članovi Predsjedništva BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, poslanike u parlamentu BiH, parlamentima Federacije i Republike Srpske, kao i zastupnike za parlamente u deset kantona Federacije BiH. Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Bran-

ko Petrić izjavio je sinoć nakon zatvaranja birališta da je na izborima u BiH glasalo 53,26 odsto od ukupnog broja birača, ali da nedostaju podaci sa još nekih biračkih mjesta pa se očekuje da će izlaznost biti za oko dva procenta veća.

CIK je za sinoć u ponoć, nakon zaključenja našeg lista, najavio objavljivanje prvih preliminarnih rezultata. Danas

tokom dana, CIK će dva puta objavljivati rezultate, dok se na konačne i zvanične rezultate može čekati sedmicama. Pravo glasa u BiH imalo je više od tri miliona i 350 hiljada ljudi. Za popunu 518 mandata nadmetalo se ukupno 128 političkih subjekata, od toga 58 političkih stranaka, 36 koalicija i 34 nezavisna kandidata. Ukupno je bilo oko 7.500 kandidata.

parlamentarni izbori u letoniji

protest u londonu

Pobijedila proruska stranka Harmonija Na parlamentarnim izborima u Letoniji pobijedila je opoziciona, proruska ljevičarska stranka Harmonija sa 19,8 odsto glasova. Prozapadna liberalna Partija za razvoj osvojila podršku 12 odsto birača.

Očekuje se da će se Harmonija, koja uživa podršku velike ruske manjine u toj baltičkoj zemlji, suočiti s poteškoćama u formiranju vladajuće koalicije, nakon glasanja u kojem su nove populističke partije doživjele uspon, a vladajuće

ljubiMci ProtiV brEgzita

stranke – pad, prenio je AP. Dvije populističke stranke - KPV LV i Nova konzervativna stranka – ukupno su osvojile 27,9 odsto glasova, naveo je Bi-Bi-Si, uz napomenu da su ove stranke ranije formirale paktove kako bi Harmoniju izostavile iz vlade. Proruska manjina čini oko 25 odsto od oko dva miliona stanovnika u toj bivšoj sovjetskoj republici. Na izborima je učestvovalo 16 stranaka, čijih se 1.400 kandidata borilo za 100 mjesta u parlamentu.

najava predsjednika turske

Klara

Erdogan: Više nećemo uzimati kredite MMF-a Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da Turska više nema namjeru da uzima kredite od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

“Današnjoj Turskoj nisu potrebne pozajmice ili tehnička podrška Međunarodnog monetarnog fonda”, rekao je Redžep Tajip Erdogan, prenio je Tas pozivajući se na tursku agenciju Anadolija. Kako je dodao, tema uzimanja kre-

dita od MMF-a “zatvorena je jednom i zauvjek”.

Turska je posljednja dugovanja prema Međunarodnom monetarnom fondu izmirila 2013. godine, a nove diskusije na tu temu pokrenute su nakon pada domaće valute – turske lire, u avgustu zbog napetosti u odnosima sa SAD, nakon što je Vašingtin podigao carine na uvoz čelika i aluminijuma iz Turske.

Stotine pasa svih vrsta i njihovi vlasnici defilovali su Londonom tražeći novo izjašnjavanje o Bregzitu, tokom šetnje popraćene lajanjem, prozvane “vauferendum”. Autor inicijative Danijel Elkan je objasnio da je želio da omogući najveći lavež na svijetu, iskoristivši neumjerenu ljubav Britanaca prema ljubimcima, kako bi blokirali Bregzit. Noseći evropske zastave, demonstranti i njihovi ljubimci, od kojih su neki nosili plavu odjeću sa žutim zvijezdama, defilovali su centrom britanske prijestonice do parlamenta.

“Na ovaj dan pokazujemo da ne podržavaju svi Bregzit”, dodao je jedan od učesnika protesta, Alaster Kempbel, u pratnji Skaja, kavalirskog španijela. Kempbel je bio portparol laburističke vlade tokom devedesetih i dvijehiljaditih.