Dnevne novine 13-14. oktobar 2018. by Dnevne Novine

DIREKTORICA NTO SAOPĹ TILA

Ovu godinu pamtiÄ&#x2021;emo po rekordima

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018. BROJ 2195 GODINAVIII

â&#x2013; 3

Radak-KukaviÄ?iÄ&#x2021;

IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

INTERVJU: BRANKO BANJEVIÄ&#x2020;, KNJIĹ˝EVNIK

CRNA GORA danas ima sve za ĹĄto se kroz istoriju borila â&#x2013; â&#x20AC;&#x17E;ProĹĄlo vrijeme nije bilo naĹĄe, nego tuÄ&#x2018;e vrijeme. Za tuÄ&#x2018;e vrijeme su se Ä&#x2018;eca vaspitavala tuÄ&#x2018;im programima, tuÄ&#x2018;om pameÄ&#x2021;u, koja niti je bila naĹĄa, niti je bila nauÄ?na, nego je bila politiÄ?ki tendenciozna, s Ĺželjom da ovaj prostor ostane zatuÄ?en za sva vremena.â&#x20AC;&#x153;

RETROVIZOR â&#x2013; 3

Memorandum rimejk SLUÄ&#x152;AJ TELEKOM

â&#x2013; 5 7

â&#x2013; 17

PiperoviÄ&#x2021;: 12 godina spekulacija

SINDIKALCI I PURIĹ IÄ&#x2020; NAĹ LI SE NA POLA PUTA â&#x2013; 20 21

MuĹĄkarci u penziju sa 66, Ĺžene sa 64 godine? ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

AKTUELNO

●NEZVANIČNO Da sam stavila “za dom spremni” ne bi vam smetalo..

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

Tako mi ovog krsta, ja garantujem za nju. Daću joj za ovo još 150 eura.

Stanić ima veliko iskustvo. Bio je u NS, pa u SNS, pa u Novoj , pa u Pokret za Pljevlja, koji se gasi i prelazi kod nas.

Da ako ovo upali. Iako su nas ugasili…

SINDIKALNCI I PURIŠIĆ NAŠLI SE NA POLA PUTA

Cetinjani investirali 1,55 miliona u preradu

“Cetinje sa 12 projekata jedna je od najefikasnijih opština po korišćenju sredstava bespovratne podrške kroz IPARD”, kazao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović koji je juče obišao vinarije Skymont i Ravil, zatim preduzeća za preradu mesa Monstate, Interproduct, Martex i Turo, kao i mljekaru Miamar. ● 14-15

Muškarci u penziju sa 66, žene sa 64 godine? Epilog pregovora predstavnika krovnih sindikalnih organizacija i Ministarstva rada i socijalnog staranja o predlogu izmjena i dopuna Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju, jeste novi predlog da se uz uslov za starosnu penziju od 40 godina staža osiguranja, kumulativno propiše 61 godina života. Time su pregovorom predstavnici sindikata i Ministarstva došli na pola puta, jer je među glavnim zahtjevima sindikalaca bio da 40 godina staža ostane kao jedini uslov za odlazak u starosnu penziju, odnosno da se ne proširuje sa kumulativnim uslovom 65 godina života. Takođe, predloženo je i da se granica za starosnu penziju zaustavi na 66 godina života za muškarce i 64 za žene. Komentarišući postignute rezultate pregovora, predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković je kazao da je ovo najbolja platforma koju su mogli da izdejstvuju. “Nama preostaje da zakažemo zajedničku sjednicu na kojoj ćemo upoznati najuže rukovodstvo obje centrale sa rezultatima naših razgovora i vidjeti da li je to ono što predstavlja tačke kompromisa sa naše strane”, istakao je Keković. ● 20-21

SUBOTA

NEDJELJA

Advokat Ćetkovića tražio izuzeće sudije Suđenje Podgoričaninu Dragoljubu Ćetkoviću (33), koji slovi za člana “škaljarskog klana”, juče je ponovo odloženo, po treći put jer je njegov advokat Damir Lekić podnio zahtjev za izuzeće sudije Veljka Bulatovića. Na prošlom ročištu sudija Bulatović kaznio je Lekića sa 1.000 eura zbog nedolaska na suđenje.

● 18

Pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovo doba godine. Prijepodne na sjeveru po kotlinama, mjestimično magla i sumaglica. Vjetar slab do umjeren, uglavnom istočnih smjerova, na jugoistoku povremeno pojačan, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 16, najviša dnevna 16 do 27 stepeni. Podgorica: Sunčano. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 14, najviša dnevna oko 27 stepeni.

Sunčano i toplo vrijeme za ovo doba godine, uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti. Tokom jutra i prijepodneva na sjeveru po kotlinama, mjestimično magla i sumaglica. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 16, najviša dnevna 17 do 27 stepeni. Podgorica: Pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 14, najviša dnevna oko 27 stepeni.

Muškarci u štiklama trče centrom grada

Na Trgu nezavisnosti danas će se utrkivati muškarci, ali u štiklama. Manifestacija nosi naziv: „U njenim cipelama“, a posvećena je borbi protiv raka dojke i održava se u okviru kampanje „Pokaži da ti je stalo“. Organizatori pozivaju muškarce da pokažu da im je stalo do žena koje vole tako što će, makar i na nekoliko minuta, „uskočiti u nji●21 hove cipele“.

Smijenjen Franović, postavljen Nikezić “Čuo sam da je sastanak Odbora direktora bio u hotelu Sidro. Trebalo je da imaju obraza, morala i karaktera da mi to saopšte lično. Iza kulisa su to uradili. Postavili za direktora čovjeka koji Luci Bar duguje pare”, rekao je Franović CdM-u. ●13

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

DIREKTORICA NTO: U CRNOJ GORI PREKO 24.000 REGISTROVANIH GOSTIJU

Ovu godinu ćemo pamtiti po rekordima Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak-Kukavičić kaže da ćemo 2018. pamtiti po rekordima koje je Crna Gora zabilježila u predsezoni, ali i u postsezoni. “Tokom cijelog septembra imali smo odličnu popunjenost, sa 12 do 14 odsto prosječnom stopom rasta. Da su dobri trendovi nastavljeni i u oktobru pokazuje prošli petak, a evo i na današnji dan u Crnoj Gori imamo preko 24 hiljade registrovanih gostiju, što predstavlja rast od 24 odsto. To je zaista nešto na šta možemo biti ponosni. Kako sada stoje stvari, kao i na osnovu ugovorenih aranžmana do kraja oktobra, izvjesno je da ćemo i u ovom mjesecu imati dvocifrene stope r a s t a”, poručila je Radak Kukavičić.

Turistička postsezona se, kako naglašava, uspješno odvija i na Primorju i u sjevernom dijelu Crne Gore. “Prema podacima koje imamo i izvještajima od lokalnih turističkih organizacija, jako dobru popunjenost - u prosjeku preko 40 odsto - imaju opštine Herceg Novi, Bar, Ulcinj. U Opštini Žabljak, odnosno TO Žabljak, broj gostiju je gotovo udvostručen u odnosu na isti peri-

od u oktobru prethodne godine. Izletnički programi se organizuju širom Crne Gore i ovih dana imamo veliki broj gostiju iz Njemačke, Velike Britanije, Austrije...”, kazala je Radak-Kukavičić. Tokom oktobra zabilježena je posjeta velikog broja novinara, a naredne nedjelje će stići njemački i poljski turoperatori koji će se sastati sa predstavnicima turističke privrede Crne Gore. “Vjerujemo da će ti sastanci za rezultat imati još bolju turističku sezonu u narednoj godini”, istič direktorica NTO. Prihodi od boravišne takse su, kako dodaje, već premašili sumu od 1,5 miliona eura. “Presjek je napravljen 11. oktobra, i ti prihodi su oko devet odsto viši u odnosu na gotovo deset i po mjeseci prethodne godine”, navodi Radak-Kukavičić. Direktorica NTO kaže da se već ulazi u pripreme dočeka Nove godine u Crnoj Gori i zime, tako da su dogovorili promociju dočeka Nove godine, prvenstveno u regionu, kao i promociju zimske turističke ponude.

Željka Radak Kukavičić

PREDRAG KOJOVIĆ GOSTOVAO U ŽIVOJ ISTINI

Od Dodika očekujem ª trampizamº Predsjednik Naše stranke, “najgrađanskije i najintelektualnije” partije u BiH Predrag Kojović gostujući kod Darka Šukovića u emisiji Živa istina, koja se prvi put emituje na TVCG, kazao je da od novoizabranog člana predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika očekuje poteze koji će neodoljivo podsjećati na “trampizam” koji se događa u Americi. “Politika šoka, incidenta, davanje izjava koje izazivaju zgražavanje i kojima mediji ne mogu odoljeti”, naglasio je on. Kojović je istakao da su to ljudi koji shvataju politiku kao rijaliti šou, a ne mjesto na kome se ljudi bore za određene ideje i ideologije, gdje imaju vizije. “Ovo kako se mi ponašamo jedni prema drugima i živimo posljednjih 30 godina, to nijesmo mi. Na-

Kojović ma se nešto dogodilo. Potpuno smo drugačiji prije rata bili jedni prema drugima. Način na koji smo živjeli, na koji je bilo nevažno šta je ko po etničkoj pripadnosti. Način na koji smo slavili zajedno sve praznike vjerske”, kazao je lider Naše stranke. On je naglasio da je upravo ta Bosna možda stradala

devedesetih. Kojović je istakao da su na posljednjim opštim izborima u BiH, prvi put, postojala najmanje dva kandidata koja su nudila drugačiju, po njemu bolju, viziju BiH, od one koju nude nacionalne stranke. Kako je kazao, vjeruje da bi dinamika procesa pristupanja EU bila potpuno drugačija “kada bismo mi uspjeli da pričamo jednim glasom”. “I kada bi oni vidjeli određenu vrstu pomaka, barem predstanak sukoba, mržnje i početak neke saradnje. To je ono za šta je Naša stranka opredijeljena, jer je ulazak u EU naša najbolja i jedina šansa”, smatra Kojović. Predsjednik Naše stranke je kazao i da veliki broj građana BiH ima utisak da se zemlja nalazi na ivici rata, “a to nije tačno”.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

MEMORANDUM RIMEJK Ovako je počelo. Srpska akademija nauka umjetnosti je u „Večernjim novostima“ objavila, novembra 1986. godine, svoj „Memorandum“. Ovaj „akademski“ dokument je apostrofirao „veliku ugroženost Srba“ u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, i posebno je inisitirao na „celovitosti srpskog naroda“. Onda je došao Milošević na Gazimestan. Medijska mašinerija i srpski popovi završil su logističku pripremu. Nastavak je bio u Vukovaru, Sarajevu, Kninu... Sve dok Srbija ponovo nije izgubila Kosovo 1999. godine, 600 godina nakon kosovskog boja. Danas se, 30 godina poslije, opet se čuju „srpske trube“. Svuda, osim „s Kosova“... Neki novi srpski „akademici“, mediji, a posebno popovi, frustrirani novim neminovnim gubitkom Kosova, fokusirali su u posljednje vrijeme Crnu Goru kao najveću prijetnju srpskom rodu i njegovoj „nebeskoj ulozi“. Tako je glavni srpski pop Irinej smislio da je Srbima u Crnoj Gori „gore nego u Pavelićevoj NDH“. Onda su iz neke velikosrpske septičke jame izronili „istoričari“ Čedomir Antić i Aleksandar Raković, koji su ovih dana rado viđeni gosti na srpskim medijima. Zato što Antić aktulenu crnogorsku vlast dovodi u vezu sa koji onima su 1941, sarađivali sa fašistima i nacistima, a Raković govori o „fabrikovanju identiteta, o lažnom identitetu današnjih Crnogoraca“, dodajući istorijski falsifikat da je Podgorička skupština bila „čin srpskog ujedinjenja“. No, srpski istoričari uvijek su imali pogrešne premise i zaključke. Tako već više stoljeća slave svoj poraz na Kosovu polju, kao i srpsku bježaniju „tamo gde cveta limun žut“, dok su Crnogorci ginuli na Mojkovcu braneći im odstupnicu preko Albanije, a okupaciju Crne Gore 1918. godine proglašavaju „ujedinjenjem“?! Njima pripomaže i srpsko medijsko žutilo, pa Srpski telegraf „ekskluzivno“ prije dva dana javlja kako „Milo hapsi Srbe po Crnoj Gori kako ne bi išli na utakmicu pod Goricom“?! Treba biti posebno talentovan za izmišljanje toliko laži. Ovaj „memorandum rimejk“ je tek nova epizoda viševjekovnog srpskog sindroma samoobmane. O vlastitoj veličini i „svjetskoj uroti“ protiv njih. Zato je samo u Srbiji moguće da četnički ideolozi, poput Antića i Rakovića, brišu iz istorije dokazanu kolaboraciju sa Hitlerom i proglašavaju Crnogorce „saradnicima okupatora“. Zato je samo u Srbiji moguće da se sa nacionalnim zanosom pjeva: „Igrale se delije na sred zemlje Srbije. Sitno kolo do kola, vilo se do Stambola.“ Teško je razumjeti tu vrstu istorijskog vazalstva. Jer delije su bili elitni pripadnici vojske Osmanskog carstva, a ponosna povezanost sa Stambolom tek je priča za sebe. Zato je samo u Srbiji moguće da se navijači „Crvene zvezde“ zovu delije i pjevaju: „Od Topole, pa do Ravne gore...“ Turske delije, komunistička crvena zvezda i četnička Ravna gora, istovremeno?! Potpuni haos identiteta! PS: A Crnogorcima osporavaju identitet. I ne valja im naša himna. Posebno ono: „Da je vječna Crne Gora!“ Pa ne bi da ustaju. Ali neće biti više sjeđenja za džabe...

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

AKTUELNO

INTERVJU: BRANKO BANJEVIĆ, KNJIŽEVNIK

CRNA GORA DANAS IMA SVE ZA ŠTO SE KROZ ISTORIJU BORILA

■ „Crna Gora nikada nije bila u boljoj poziciji nego što je danas. Nije bilo tako davno kad ništa što je naše nije bilo naše. Danas je sve naše. Naša država je članica NATO-a, na putu je u EU, ima sve što treba da ima jedna demokratska država.“ ■ „Prošlo vrijeme nije bilo naše, nego tuđe vrijeme. Za tuđe vrijeme su se đeca vaspitavala, tuđim programima, tuđom pameću, koja niti je bila naša, niti je bila naučna, nego je bila politički tendenciozna, s željom da ovaj prostor ostane zatučen za sva vremena.“ ■ „Crna Gora je demokratska zemlja. I zabluda je danas slobodna u Crnoj Gori, i neznanje je slobodno, ali zablude će nestajati, neznanje se pretvarati u želju za znanjem. To je proces i mi smo taj proces otvorili. Crna Gora se vratila sebi na pravi način.”

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

INTERVJU: BRANKO BANJEVIĆ, KNJIŽEVNIK

Crna Gora danas ima sve za što se kroz istoriju borila

⌦ Vesna Šofranac

rna Gora nikada nije bila u boljoj poziciji nego što je danas. U ovome što imamo objedinjeni su svi napori Crne Gore, oni su njen najveći istorijski rezultat – politički, kulturni, naučni, moralni i ekonomski. Kao takvi smetamo svima koji su za balkansko ropstvo”. Ovako počinje razgovor za Vikend novine naš književnik Branko Banjević.

Dugogodišnji predsjednik Matice crnogorske, jedan od osnivača Crnogorskog PEN centra i Crnogorskog društva nezavisnih književnika, svojevremeno i predsjednik Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika, jedan je od najvećih boraca za suverenost i dostojanstvo naše kulture. Zato razgovor sa Banjevićem ne može, a da ne krene od identitetskih pitanja,

Crna Gora je danas na putu da stekne punu svijest o svom identitetu koji je više od 100 godina sistematski razgrađivan i gažen

pogotovo u času medijske hajke na Crnu Goru i pokušaja oživljavanja duhova prošlosti proslavom Podgoričke skupštine. Banjević kroz osmjeh kaže da ga sve to što se dešava mnogo ne brine. “Biću možda i dosadan, jer to često ponavljam, ali je činjenica da Crna Gora nikada nije bila u boljoj poziciji nego što je danas. Nije bilo tako davno kad ništa što je naše nije bilo naše. Danas je sve naše naše. Naša država je članica NATO-a, na putu je u EU, članica je Ujedinjenih nacija... Današnja Crna Gora ima sve što je neophodno modernoj suverenoj državi, okrenutoj sopstvenom razvoju, unapređenju ekonomskom, kulturnom i naravno demokratskom, jer bez demokratije nema ni opšteg napretka, niti svijesti naroda o svom identitetu. VN: Rekli ste da ne želite da razg ovara-

te o politici. Ipak, u posljednje vrijeme svjedoci smo pokušaja provokacije države najavom proslave odluka Podgoričke skupštine... Dio srpskih crkvenih i intelektualnih krugova najavljuje “veličanstvenu proslavu...” BANJEVIĆ: Sve vidim, i ništa me ne iznenađu-

je. Ali i ne nervira. Crna Gora je danas na putu da stekne punu svijest o svom identitetu koji je više od 100 godina sistematski razgrađivan i gažen. Ta tragična 1918. godina je samo početak totalne razgradnje i ko god toga nije svjestan, taj radi protivu Crne Gore, protivu slobode građana i njiho-

Banjević u razgovoru sa glavnom urednicom DN

Pišem “Glasove” i pisaću ih

VN: Što danas radi Branko Banjević? BANJEVIĆ: Radim na poemi „Glasovi“. Velikog pisca i prijatelja Dragana Nikolića, prevodilac moje poezije na makedonski jezik pitala je: Kad će Branko završit „Glasove“. Dragan je odgovorio: „Nikad, jer kad bi ih završio, umro bi, kazao mi je“. Stvaram „Glasove“ i stvaraću dok sam pri čistoj svijesti. Dakle, pišem, dolazim u Maticu crnogorsku da posjedim i popričam sa dragim prijateljima. Matica crnogorska je bila oslonac Crnoj Gori i danas je. Ona je garant crnogorske svijesti o sebi, institucija identiteta Crne Gore. A prođem i Crnom Gorom bez čije ljepote ne mogu.

Dolaze mladi ljudi koji nijesu ogrezli u tuđe interese VN: Da li je u crnogorskim institucijama sazrela svijest da smo nezavisna država, članica NATO-a... BANJEVIĆ: Naše institucije su pravljene prema drugom konceptu, unitarnom, i popunjavane su,

što je i logično za to vrijeme, ljudima koji rade za taj koncept. Teško je te institucije odjednom pretvoriti od zaostalih u moderne. Ali, kako naše društvo napreduje prema Evropi, tako će se i te institucije polako popuniti novom pame-

ću. To samo mogu biti mladi ljudi, a ne ljudi ogrezli u tuđe interese koji su ih i doveli tu đe su. Popunjavanje naših institucija koje treba da doprinesu svestranom razvoju, je proces u kojem presudnu ulogu ima obrazovni sistem.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

Naša su se đeca vaspitavala tuđim programima i pameću VN: Naglašavate značaj obrazovanja... Kažete da su se naša đeca vaspitavala za tuđe vrijeme i da ne treba biti nestrpljiv... BANJEVIĆ: Ističem značaj obrazovanja. Ja sam profesor i radio sam s đecom. Đeca su u sebi slobodna, darovita, i ako im pravim programima i pravim ljudima dajete ono što im treba, ako se ozbiljno radi sa njima, oni će to što im dajemo da upiju i brzo da se razvijaju. Tačno je i da kažem da ne treba biti nestrpljiv. Moramo biti svjesni da su naši školski programi decenijama išli u smjeru koji je odgovarao jednom ranijem vremenu. A to prošlo vrijeme nije bilo naše, nego tuđe

vrijeme. Za tuđe vrijeme su se đeca vaspitavala, tuđim programima, tuđom pameću, koja niti je bila naša, niti je bila naučna, nego je bila politički tendenciozna, s željom da ovaj prostor ostane zatučen za sva vremena. VN: A danas? BANJEVIĆ: Danas živimo u doba informatičke revolucije. Došlo je vrijeme interneta i to je sreća, jer im omogućava da se obrazuju i na drugačiji način od onog koji se nudi kroz formalno obrazovanje. Tačno je da ima zloupotreba, nedovoljno znanja da se koriste sve prednosti koje donosi novo doba, ali to će proći, a ostaće prednost tehnologije koja omogućava đeci da se obrazuju nezavisno od zaostalosti naših obrazovnih programa.

Porto, Luštica, Porto Novi... su Crna Gora u budućnosti vih interesa. Kako se budemo oslobađali tog tereta, Crna Gora će ozdravljivati iznutra, dolaziće do potpunog društvenog zdravlja. VN: Vijek od održavanja Podgoričke skupštine poslužio je dijelu crnogorske političke scene da pokuša da podigne tenzije, dok se iz Srbije vodi pravi propagandni rat protiv naše države... BANJEVIĆ: Propagande nikad nije falilo. Posebno u sferi kulture. Tako je bilo, tako je i sada. Iznova se poteže priča o ugroženosti ćiriličnog pisma. Zašto ovo navodim? Zato što se upravo na tom primjeru vide neznanje, kratkovidost i neistina onih koji tu propagandu šire. Obje azbuke, i ćirilica i latinica, grčke su azbuke. I one su srodne, idu iz istog izvora. Latinica se više razvijala i postala je internacionalno pismo, ali između ćirilice i latinice nema nikakve suprotnosti. Pišem i jednim i drugim pismom, neko samo jednim... Sve to je regularno. Ali, ni ćirilica ni latinica ne mogu imati svojstvo nacionalnog pisma.

VN: Ne vodi se samo propaganda u kulturi, u politici... Na udaru su možda i ponajviše kapitalni razvojni projekti. Zašto? BANJEVIĆ: Svemu što je Crna Gora napravila, u Crnoj Gori ste imali opoziciju. Sjećam se kampanje protiv Regionalnog vodovoda koji je kapitalno djelo crnogorske ekonomije, projekat za koji s pravom kažu da je promijenio Crnu Goru. Bila je neviđena propaganda na kompromitaciji te ideje. Sjećate se kako je bilo i sa izgradnjom tu-

nela Sozina... Danas je auto-put na tapetu. I izgradnju ovog projekta prate uporni i bezočni pokušaji kompromitacije. Ali, i to će pasti, kao i svi prethodni napori da se ospore kapitalni projekti. Mi imamo u Crnoj Gori dokaze kako će naša država da izgleda. Porto Montenegro, Luštica bej, Porto Novi... Vidio sam kako izgleda Luštica bej. Vidio sam i u što izrasta Porto novi. Prijatelji pitaju đe sam bio, a ja im kažem – bio sam u našoj budućnosti, dolazim iz budućnosti Crne Gore.

⌦--------------------------------------------“Crna Gora je demokratska zemlja. I zabluda je danas slobodna u Crnoj GorI, I neznanje je slobodno, alI zablude će nestajatI, neznanje se pretvaratI u želju za znanjem. to je proCes I mI smo taj proCes otvorIlI. Crna Gora se vratIla sebI na pravI načIn. ona je uvIjek bIla Građanska zemlja I ja to ponavljam kad God moGu I đe God moGu. obaveza je CrnoGorskoG naroda kao većInskoG, da čuva taj karakter naše države I društva.”

---------------------------------------------⌦

U riječima SvetoG Petra je kLjUč Naše iStorije

“Sveti Petar Cetinjski je rekao Crnogorcima: „Vi ste jedini voljni i slobodni narod na svijetu“. To nikad nijedan profesor nije rekao đeci, niti je to objasnio. A to je ključ crnogorske istorije. Je li Sveti Petar govorio istinu? Naravno da jeste. Zato što u feudalizmu nema naroda. Postoje klase, vladajuća aristokratija, vojska koja

to obezbjeđuje, popovi koji ideološki vode dušu puka, ali naroda nema! Narod je raja, rob, kmet. Narod, nacija, u Evropi nastaje u vijeku poslije francuske revolucije. Mi smo slobodan narod još od Crnojevića i Sveti Petar je to formulisao. I ovo često ponavljam i vjerovatno postajem dosadan. Ali mislim da nije naodmet.”.

aktuelno VN: Retorika mržnje, nepoštovanja drugih, ponovo se širi Balkanom, pa često zna da izgleda kao da devedesete ponovo vaskrsavaju. Da li je zaista tako? BANJEVIĆ: Veliki srpski stvaralac koji je ideološki posrtao u određenim trenucima – Miloš Crnjanski ispjevao je: „Nijedna čaša što se pije, nijedna zastava što se vije, naša nije“. Pjesma se zove Jugoslavija! Ovi stihovi sve govore. Balkan je poprište interesa velikih sila uvijek bio. Ovaj prostor povezan je sa tzv. istočnim pitanjem. Kada se Turska, odnosno Osmanska carevina povukla, ostalo je pitanje ko će ispuniti taj prostor. Počeo je podzemni i nadzemni rat velikih sila ko će popuniti Balkan. Taj se rat u drugoj formi i danas vodi. Ali, ne vjerujem da su nam devedesete ponovo za vratom. VN: Vi ste optimista? BANJEVIĆ: Jesam, jer su suštinski procesi odmakli. Države regiona, jedna po jedna, ulaziće u Evropsku uniju. Može proći duže vremena za neke države, ali će taj proces biti doveden do kraja. Prirodno je da je Balkan dio Evrope i prirodno je da je Balkan u Evropi i da samo ta veza i to mjesto balkanskim zemljama obezbjeđuje i slobodu i razvoj. Tačno je, i to se ponavlja decenijama, da u svim balkanskim zemljama postoje snage koje služe tuđim interesima. To što se naša država napada dolazi od sila koje su van Balkana i kojima ne odgovara slobodna, nezavisna, evrop-

ska Crna Gora. Taj napor je uzaludan. Ne može više Balkan biti van Evrope. Kao što je naš političar i državnik rekao – ne može ni Evropa biti stabilna bez Balkana – to je tako. Evrope nema bez Balkana, jer nema njene cjelovitosti niti stabilnosti bez ovog prostora. VN: A tuđi interesi o kojima govorite? BANJEVIĆ: U regionu su još na snazi tuđi interesi i njihovi eksponenti rade svoj posao. Svjedoci smo borbe dva principa – evropskog i antievropskog. Crna Gora je konačno ušla u evropski interes i ne može je niko više omesti na tom putu, niti spriječiti njen razvoj. Sada se oko pomjera na druge, na Makedoniju, Srbiju, BiH. VN: Šta njih čeka? BANJEVIĆ: Makedonija će izaći uspješno iz sadašnje situacije, ali Bosna i Hercegovina je nedovršena država i tu će duže djelovati tuđi interesi. Ali, kako vrijeme prolazi, tako prolazi i konzervativizam i zaostalost, pa će se teško moći nauditi balkanskim zemljama. Procesi koji se dešavaju mogu da budu usporeni, ali se ne mogu zaustaviti.

Kako naše društvo napreduje prema Evropi, tako će se i te institucije polako popuniti novom pameću. To samo mogu biti mladi ljudi, a ne ljudi ogrezli u tuđe interese

izlazak iz sindikalnog ka elitnom turizmu spasio je našu ekonomiju VN: Kažete da je preko sindikalnog turizma pljačkana Crna Gora… BANJEVIĆ: To je zaista tako. Sindikalni turizam je bio tuđi interes, preko tog interesa Crna Gora je pljačkana, njene vrijednosti su zloupotrebljavane, novac koji je dolazio od tog turizma je nošen, ništa nije bilo naše. A danas je sve naše. U Portu, na Luštici... biće zaposleni naši ljudi, dolaziće se sa svih krajeve planete, ulagati u naš razvoj,

i preko toga smo mi na suštinski način povezani sa svijetom. Siguran sam da je pretvaranje sindikalnog u elitni turizam spasilo ekonomiju Crne Gore. Nema više povratka na zaostalost. Najrazvijenije zemlje svijeta naprijed vuče četiri do osam odsto populacije. Mislim da i Crna Gora ima tu manjinu koja vuče ka napretku u političkom, kulturnom, ekonomskom, naučnom i svakom razvojnom smislu.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

EVROPSKA KOMISIJA UPOZNATA O PRE

SAMI ODLUČU ZAKONU O SIM Irinej u ponedjeljak Partijarh Irinej

IZ MCP POTVRĐENO

⌦ Elhana Hamzić

P dolazi u Crnu Goru

ortparolka Federike Mogerini Maja Kocijančić saopštila je juče da je Evropska komisija upoznata sa predloženim izmjenama i dopunama Zakona o državnim simbolima i nacrtom amandmana na Zakon o državnim simbolima, koje je prezentovala Vlada Crne Gore.

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej u ponedjeljak dolazi u Crnu Goru, potvrđeno je CdM-u iz Mitropolije crnogorsko primorske. “Patrijarh Irinej je u protokolu i dolazi zajedno sa patrijarhom antihojskim i svega Istoka Jovana X”, odgovoreno je na pitanje CdMa da li patrijarh SPC-a dolazi u Crnu Goru. Podsjećamo, Irinej je u julu boravio u Crnoj Gori i tada je saopštio da je položaj crkve u Crnoj Gori danas gori nego u vrijeme okupacije Osmanlija, dok je položaj Srba kao u vrijeme ozloglašene fašističke Nezavisne države Hrvatske (NDH). Njegovu izjavu osudili su predsjednici države i Vlade Milo Đukanović i Duško Marković. Đukanović je tada rekao da očekuje od patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja demantuje izjavu o položaju Srba u Crnoj Gori. Međutim, Irinej je poručio da će to uraditi tek kad kako tvrdi dobije obećanje da vlast u Crnoj Gori “neće više prijetiti da će crkvi oduzeti imanja u Crnoj Gori, da će oduzeti crkve i manastire i kada prestanu da prijete da će protjerati sveštenike i monahe Srbe iz Crne Gore. Onda ću povući i demantovati, do tada, ostajem pri svojoj izjavi”.

IRINEJ JE U JULU BORAVIO U CRNOJ GORI I TADA JE SAOPŠTIO DA JE POLOŽAJ CRKVE U CRNOJ GORI DANAS GORI NEGO U VRIJEME OKUPACIJE OSMANLIJA, DOK JE POLOŽAJ SRBA KAO U VRIJEME OZLOGLAŠENE FAŠISTIČKE NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE

Premijer Marković ocijenio je neprihvatljivom i sramnom izjavu srpskog partijarha. On je tada naglasio da umjesto iz SPC “imamo poruke mira, suživota i pronalaženja dijaloga tamo gdje se razlikujemo i ne slažemo se šalju ružne poruke koje su politički osmišljene sa željom da se Crna Gora zaustavi na njenom putu demokratizacije, slobode i suverenosti”. Mediji su nedavno objavili da navodno postoji spisak osoba kojima će u najskorije vrijeme biti zabranjen ulazak u Crnu Goru zbog uvredljivih i šovinističkih izjava o Crnoj Gore i crnogorskoj vlasti. Na tom spisku, navodno, je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej. Iz MCP nisu odgovorili na pitanje CdM-a imaju li saznanja da postoji mogućnost da se patrijarhu SPC zabrani ulazak u Crnu Goru. Za sada reakcija nadležnih crnogorskih organa o najavljenom dolasku Irineja u Crnu Goru nema. Na sajtu Srpske pravoslavne crkve objavljen je detaljan plan posjete patrijarha antihojskog i svega Istoka Jovana X, kome je domaćin Irinej, je navedeno da će posjetiti “srpske svetinje” u koje ubrajaju Manastir Ostrog i Hram Hristovog Vaskresenja u Podgorici. Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Mitropoliji crnogorsko primorskoj nikako ne odgovara što Crna Gora planira da u najskorije vrijeme donese zakon o slobodi vjeroispovijesti kojim će se pravno urediti pitanje vjerskih zajednica, sakralne imovine i odnosa prema kulturnom i sakralnom nasljeđu. CdM

“Dok regulisanje ovih pitanja potpada pod nacionalnu nadležnost, to treba učiniti na način koji će okupiti, a ne podijeliti crnogorsko društvo”, kazala je Kocijančić za Vikend novine. Ona je istakla da je važno da pravni okvir Crne Gore obezbijedi uslove za efikasno ostvarivanje slobode izražavanja. “To je jedna od temeljnih vrijednosti EU i ključni element procesa pridruživanja Crne

Kocijančić je istakla da je važno da pravni okvir Crne Gore obezbijedi uslove za efikasno ostvarivanje slobode izražavanja

Gore Evropskoj uniji”, kazala je Kocijančić. Podsjetimo, predsjednik Vlade Duško Marković poručio je nedavno da će Vlada istrajati na predloženim izmjenama i dopunama Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, da naša zemlja čini ono što čine i sve ozbiljne i demokratske države i da će ko ne bude poštovao državne simbole morati da plati zakonom predviđene kazne. „Takav pristup slijede sve demokratske i ozbiljne države i gotovo da nema ni jedne države u svijetu koja na ta- Kocijančić

SKUPŠTINA CRNE GOR

Kolegijum na

Skupština Crne Gore

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović zakazao je sastanak Kolegijuma predsjednika za utorak. Namjera je da se na sastanku, koji će u najvećoj mjeri biti posvećen pripremi za formiranje skupštinskog tijela za unapređenje izbornog zakonodavstva, članovi Kolegijuma predsjednika odrede prema predlozima i inicijativama poslaničkih klubova, kao i političkih partija koje su prisustvovale konsultativnom sastanku održanom 4. oktobra. “Uslijediće imenovanje operativne grupe koja će pripremiti

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

EDLOGU VLADE CRNE GORE

UJETE O MBOLIMA kav način ne štiti dostojanstvo i državne simbole. Zbog toga me čude takva pitanja, a posebno me čudi negativna kampanja u medijima“, rekao je premijer odgovarajući na pitanja novinara u Golubovcima. Predsjednik Vlade je istakao da Crna Gora nije uradila ništa što nijesu uradile druge zemlje, s tim što je nepoštovanje državnih simbola kod nas prekršaj, dok je u nekim država i krivično djelo za koje slijedi zatvorska kazna.

Otpor državi

Otpor izmjenama zakona koje je Vlada utvrdila na prošlonedjeljnoj sjednici, predsjednik Marković je ocijenio ne samo kao otpor Vladi već i otpor državi. „Čudi me ta vrsta otpora. ... Vlast možete da kritikujete, predsjednika Vlade ne morate da volite, uradite sve da ga smijenite i promijenite i dovedete novoga. Ali državu morate poštovati. To je princip svakog ozbiljnog, demokratskog i slobodnog društva. To su razlozi zbog kojih smo krenuli u ovaj posao. Ne da bismo prepadali, ne da bismo strahom utjerivali poštovanje sopstvenoj državi nego da bismo bili na nivou demokratskog i slobodnog društva. Ko neće da ustaje na himnu moraće da plati kaznu. Nećemo ga tjerati da ustaje. I svaki put kada ne ustane platiće kaznu ako budemo u saznanju da nije ustajao“, rekao je premijer.

astavlja aktivnosti u utorak predlog odluke o formiranju skupštinskog tijela. Zaključcima Kolegijuma, predstavnici poslaničkih klubova kao članovi operativne grupe, dobiće smjernice za definisanje mandata, sastava, rokova i način rada”, saopšteno je iz Skupštine. Nakon konačnog usaglašavanja na Kolegijumu, odluka će u formi predloga biti dostavljena Skupštini na usvajanje krajem oktobra. Prema pisanju medija, radna grupa za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva definisaće mandat, sastav, strukturu i nadležnosti nezavisnog odbora ili tije-

la koje će nadzirati primjenu zakona i podzakonskih akata, kao i ostvarivanje sloboda i prava učesnika na izborima. DPS se ovoga puta opredijelila za to da radna grupa treba da radi „dalju reformu“ umjesto „dalju dogradnju“ zakonodavstva, kako je prvobitno bilo predloženo, čime je ta partija izašla u susret prijedlogu Demokrata i Ure, koji su tražili „izbornu reformu“. DPS je ostala pri stavu da radnom grupom ili privremenim odborom treba da rukovodi predstavnik vlasti, a da njegov zamjenik bude iz opozicije.

AKTUELNO

ĐUKANOVIĆ ČESTITAO 120 GODINA POSTOJANJA

“Zahumlje” je svjedok razvoja duše grada i države Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je predsjedniku opštine Nikšić Veselinu Grboviću i direktoru Javne ustanove Zahumlje Vojislavu Krivokapiću 120 godina postojanja tog kulturnoumjetničkog društva. Đukanović je kazao da je osnivanjem Zahumlja, kao prvog kulturno-umjetničkog društva 1898. godine, Nikšić dobio obrise stvaralaštva, koji su izgradili prepoznatljivost grada kao kulturnog i umjetničkog centra u državi i regionu. “Ni ratne nedaće i nemaština, koje su na ovom podneblju bile česte, nijesu pokolebale

entuzijaste koje su tada osnovale ovo društvo, već su se svojim stvaralaštvom i stoičkim odnosom prema izazovima, borili za očuvanje tradicije i slobode”, rekao je Đukanović. Zahvaljući tome, kako je naveo, Nikšić ima jedno od najstarijih kulturno-umjetničkih društava na Balkanu. “Koje je spona tradicije i savremenih umjetničkih tokova i svjedok razvoja srca i duše jednog grada i države i opšte kulturne nadgradnje”, dodao je Đukanović. Prema njegovim riječima, Zahumlje je bilo dom i prva praksa nekim od najpoznatijih crnogorskih stvaralaca, ko-

ji su kroz svoj rad širili tradiciju i kulturu Crne Gore i predstavljali najbolje ambasadore “kada Crna Gora nije ni mogla imati druge niti bolje”. “U današnjoj Crnoj Gori, koja je povratila svoju nezavisnost, postala članica NATO-a i koja sigurni i dinamično napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), kulturno i umjetničko stvaralaštvo ima posebnu ulogu i podsticajni je ambijent za dalje djelovanje, ne samo u očuvanju i promociji tradicionalne umjetnosti, već i u kulturološkoj nadgradnji nastupajućih generacija”, zaključio je Đukanović. R.P. Đukanović

BIVŠI PREDSJEDNIK CRNE GORE U MARIBORU

VUJANOVIĆ: BUDUĆNOST ZAPADNOG BALKANA JE U EU

Budućnost Zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji (EU) i Crna Gora, kao lider procesa, spremna je da sa punom posvećenošću dostiže standarde Unije, ocijenio je bivši crnogorski predsjednik Filip Vujanović. On je juče u Mariboru učestvovao na panelu “Budućnost Zapadnog Balkana” koji je organizovala regionalna organizacija Jadranski savjet. Vujanović je kazao da očekuje da će afirmisanje individualnog pristupa Strategije EU i Zapadnog Balkan dati mogućnost Crnoj Gori da dostigne standarde EU i prije 2025. godine. On je rekao da očekuje mogućnost ranijeg članstva Crne Gore u EU, vjerujući da je to i

Sa skupa u Mariboru interes svih država Zapadnog Balkana, koji bi takav pristup članstvu trebalo da podrže. Prema riječima Vujanovića, spremnost dostizanja integracionih standarda Crna Gora je pokazala pristupom NATO-u, kada je ostvarila članstvo u vrlo osjetljivom geopolitičkom kontekstu.

Kako je ocijenio, članstvo u NATO preporučuje Crnu Goru i za članstvo u EU. Skup je otvorio predsjednik Slovenije Borut Pahor, koji je govoreći o Crnoj Gori, iskazao poštovanje njenog ulaska u NATO i dobre dinamike pristupanja EU u čemu je, kako je kazao, Crna Gora primjer. R.P.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

SJEDNICA OPŠTINSKOG ODBORA PARTIJE

Pokret za Pljevlja postaje dio Prave

Vučurović

POSLANIK DF A JOVAN VUČUROVIĆ O RADNOJ GRUPI

FRONT NEĆE PRISTATI NA USLOVLJAVANJE

Prilikom predlaganja rješenja za formiranje radnog tijela koje će se baviti reformom izbornog zakonodavstva ne smije biti uslovljavanja, ocijenili su iz Demokratskog fronta (DF) i poručili da na to neće pristati. Poslanik DF-a Jovan Vučurović kazao je agenciji MINA da su od Demokratske partije socijalista dobili dokument “Principi za formiranje radne grupe za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva” i da će njihovi organi vrlo brzo razmotriti ponuđene predloge. “Veoma je važno da kod predlaganja ne postoje uslovljavanja, na koja DF neće pristati, i da na osnovu uvažavanja raznih predloga i iskazivanja pune odgovornosti po-

kažemo da je moguće doći do kvalitetnih rješenja vezanih za izborno zakonodavstvo, koja će u konačnom dovesti do fer i demokratskih izbora”, rekao je Vučurović. Prema njegovim riječima, to je teza od koje polazi DF. “A koja znači da ne postoji dokument koji je idealan i koji se ne može mijenjati i dopunjavati, koliko god neki mislili da su bezgrešni ili da je bezgrešno i ispravno ono što u vidu predloga ili naređenja stiže iz Brisela ili sa neke druge adrese”, dodao je Vučurović. Kako je naveo, DF rad na tom dokumentu shvata kao rad za dobro građana Crne Gore, rad na demokratizaciji društva, “i to je za nas bitno, a ne da li je

nešto prihvatljivo ili ne nekoj međunarodnoj adresi”. Na pitanje da li je u dokumentu koji im je dostavila DPS prihvaćen neki od predloga koje je DF iznio na sjednicama kolegijuma predsjednika Skupštine, Vučurović je kazao da u tom političkom savezu očekuju da najveći dio onoga što su predložili bude prihvaćeno. “Dobar signal nam je poslat sa izjavom da je DPS spreman na izmjene i dopune Ustava u pravcu kreiranja ukupnog izbornog ambijenta”, kazao je Vučurović. On je istakao da se DF bavi konkretnim stvarima, jasno uočava probleme i ima predloge da se oni otklone. R.P.

Opštinski odbor Pokreta za Pljevlja odlučio je da ta partija postane dio Prave Crne Gore. “Neće biti formiran novi pravni subjekt, već će Prava Crna Gora zadržava pravni subjektivitet i postati pravni sljedbenik svih prava i obaveza Pokreta za Pljevlja”, navodi se u odluci. Kao razlog spajanja na-

vode političke ciljeve, vrijednosti i načela za koja se zalažu a koji su, kako su kazali, isti, slični, odnosno značajno se podudaraju. Odluka je, kako navode, donijeta poslije značajnih razgovora predsjednika Novice Stanića u ime Pokreta za Pljevlja i predsjednika Marka Milačića u ime Prave Crne Gore.R.P.

Milačić i Stanić

SASTANAK U PONEDJELJAK

SARADNJA PAVIĆEVIĆA NOVAKOVIĆA I MARIĆA

Predsjednici stranke Biram Bar Radomir Novaković Cakan, Crnogorske Vlado Pavićević i Novske liste Savo Marić, sastaće se u ponedjeljak, kako bi, između ostalog, razmijenili mišljenja o trenutnoj političkoj situaciji.

Na sastanku će biti razmotrene mogućnosti uspostavljanja bolje saradnje između opština Bar, Budva i Herceg Novi, koje sve muče gotovo isti problemi, kao i zajedničko učešće ovih opština u regionalnim projektima.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

POLITIKA

CRNOGORSKI PARLAMENTARCI UČESTVOVALI NA KONFERENCIJI U BEČU

Sa konferencije u Beču

NIKOLIĆ: PROŠIRENJE I REFORMA EU MOGU DA IDU ZAJEDNO U Crnoj Gori veoma dobro razumijemo potrebu EU da sprovede unutrašnje reforme, međutim, ubijeđeni smo da nema bolje perspektive za EU od punog jedinstva njenih članica i nastavka proširenja na zemlje kandidate, a ti procesi mogu biti vođeni istovremeno, ocijenio je predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić. Delegacija Skupštine Crne Gore na čelu sa Nikolićem i predsjednikom Odbora za bezbjednost i odbranu Obradom Mišom Stanišićem učestvovala je na Interparlamentarnoj konferenciji za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku koja je pret-

hodna dva dana održana u Beču. Kako je saopšteno iz skupštinske službe za odnose sa javnošću, Nikolić je naveo da se Crna Gora nalazi u finalnoj fazi pristupanja EU, u vremenu kada se Unija suočava sa ozbiljnim unutrašnjim izazovima. On je ocijenio da je nova energija u politici proširenja ključ za dugoročnu održivost evropskog jedinstva, ali i za očuvanje i podizanje integracionog entuzijazma zemalja Zapadnog Balkana. Nikolić je podsjetio učesnike konferencije na ocjenu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, tokom obraćanja evropskim parlamentarcima u Strazburu, da se Crna Gora već danas ponaša kao članica EU

CRNA GORA ĆE UZ PARTNERSKO RAZUMIJEVANJE SA PRIJATELJSKIM ZEMALJAMA UNUTAR EU I SARADNJU SA INSTITUCIJAMA UNIJE ISPUNITI OBAVEZE I PRIJE OKVIRNOG ROKA NOTIRANOG U NOVOJ STRATEGIJI PRISTUPITI EVROPSKOJ PORODICI NARODA kada je riječ o usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije. “Uvjeravam vas da će Crna Gora uspješno savladati sve izazove na predstojećoj dionici evropskog puta i uz partnersko razumijevanje sa prijateljskim zemaljama unutar EU i saradnju sa institucijama Unije ispuniti

obaveze i prije okvirnog roka notiranog u novoj Strategiji pristupiti evropskoj porodici naroda”, istakao je Nikolić, koji je uputio apel kolegama parlamentarcima iz zemalja EU. “Apelujem na vas, parlamentarce iz zemalja članica EU, da u susret izborima za Evropski parlament utičete na očuvanje vizije proširenja EU u vašim državama. Pomognite nam, da pojedini destruktivni tonovi, ne ugroze stabilnost Zapadnog Balkana i evropsku budućnost našeg regiona”, rekao je Nikolić. Na kraju izlaganja, Nikolić je istakao je EU bila i ostala najbolji model za emancipaciju i osavremenjavanje svih naših politika, naglašavajući da će Crna Gora učiniti sve da u

bliskoj budućnosti postane nova članica EU. “Jer se u Crnoj Gori vjeruje u ideju Evrope koja je ujedinjena u različitostima. Nema stabilne Evrope, bez stabilnog Balkana”, zaključio je Nikolić. U delegaciji Skupštine Crne Gore, koja je učestvovala u radu interparlamentarne konferencije, osim Stanišića i Nikolića, bili su i član Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Dragutin Papović i član Odbora za bezbjednost i odbranu Milorad Vuletić. Drugi dan Interparlamentarne konferencije bio je posvećen temama Evropski doprinos unaprjeđenju političke i humanitarne situacije u Siriji, kao i EU perspektive za Zapadni Balkan. A.N.

UČESTVOVAO I CRNOGORSKI TIM ZA ZAŠTITU I SPASAVANJE OD POPLAVA UZ UPOTREBU ČAMACA

Završena NATO terenska vježba “Srbija 2018” Svečanim postrojavanjem učesnika juče je završena NATO međunarodna terenska vježba “Srbija 2018”, na kojoj je učestvovao i crnogorski tim za zaštitu i spašavanje od poplava uz upotrebu čamaca. Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), tim su činili predstavnici Direktorata za vanredne situacije i službi za zaštitu i spašavanje Glavnog grada, Cetinja, Kotora, Ulcinja, Bara i Nikšića. Vježba koju su organizovali Sektor za vanred-

Sa vježbe ne situacije MUP-a Srbije i Evroatlantski centar za

koordinaciju odgovora na katastrofe održavala se na

sedam lokacija u Mladenovcu i njegovoj okolini. Scenario vježbe se odnosio na uvježbavanje djelovanja i saradnje u slučaju zemljotresa, poplava kao i udesa u saobraćaju. Učesnike iz Crne Gore tokom vježbe posjetio je generalni direktor Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore Mirsad Mulić, koji je izrazio zadovoljstvo profesionalnim odnosom tima u realizaciji aktivnosti i pokazanim nivoom vještina i sposobnosti, naročito u pogledu saradnje sa drugim međunarodnim timovima u spaša-

vanju od poplava. “Jedan od ciljeva vježbe bilo je i testiranje novih informacionih tehnologija, gdje je i Crna Gora dala svoj doprinos kroz učešće u predstavljanju komandnog sistema nove generacije – NICS. Takođe, na vježbi su predstavljeni i kapaciteti i dometi korišćenja telemedicine u slučaju prirodnih i drugih nesreća”, navodi se u saopštenju. Na vježbi je u okviru Balkanskog medicinskog tima učestvovalo i sedam predstavnika Vojske Crne Gore. R.P.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

ODLUKA ODBORA DIREKTORA LUKE BAR

Smijenjen Zarija Franović

Izvršni direktor Luke Bar Zarija Franović smijenjen je na jučerašnjoj sjednici Odbora direktora barske kompanije, dok je za vršioca dužnosti izabran Dragan Nikezić, dosadašnji direktor firme hotel Sidro. Franovićeva smjena uslijedila je nešto više od godinu nakon što je došao na tu funkciju. Njemu je početkom septembra saop šteno da nema povjerenje

Odbora direktora zbog loših i netačnih ekonomskih parametara za prvih šest mjeseci ove godine. “ Č u o sam da je sastanak Odbora d i r e kt o ra bio u ho-

Trebalo je da imaju obraza, morala i karaktera da mi to saopšte lično. Ali, nijesu ga imali godinu dana, pa ga nemaju ni sada. Iza kulisa su Advokat Hajrudin Lukač to uradili

14 MJESECI BIO JE FRANOVIĆ NA ČELU LUKE BAR

telu Sidro. Trebalo je da imaju obraza, morala i karaktera da mi to saopšte lično. Ali, nijesu ga imali godinu dana, pa ga nemaju ni sada. Iza kulisa su to uradili. Postavili za direktora čovjeka koji Luci Bar duguje pare”, rekao je Franović CdM-u. Revizijski odbor Luke Bar potvrdio je nedavno da nijesu bili tačni naknadni podaci Franovića da je Luka Bar tokom šest mjeseci ostvarila profit od oko pola miliona eura, već da je operativni gubitak bio 56.400. R.E.

OBILJEŽENO 25 GODINA RADA MONTENEGROBERZE

Kvalitetno tržište kapitala važno za svaku državu

Kvalitetno domaće tržište kapitala značajno je za svaku državu, a njegov održiv razvoj trebalo bi afirmisati uz koordinisanu saradnju i institucionalnu podršku Vlade, ocijenjeno je na konferenciji Montenegroberze. Izvršni direktor Montenegroberze Gojko Maksimović kazao je da ta institucija, sa oko 2,5 miliona eura kapitala koliko će imati na kraju ove godine, predstavlja stabilnu finansijsku organizaciju. “Međutim, iskren da budem, nijesam zadovoljan trenutnim stanjem na crnogorskom tržištu kapitala. Smatramo da bi uz koordinisanu saradnju i institucionalnu podršku Vlade uspjeli da afirmi-

šemo razvoj održivog crnogorskog tržišta kapitala”, rekao je Maksimović na događaju organizovanom povodom obilježavanja 25 godina od osnivanja Montenegroberze. Državni sekretar u Ministarstvu finansija Branislav Todorović ocijenio je da je za svaku državu veoma značajno kvalitetno domaće tržište kapitala. “Primarni značaj s e ogleda u izgradnji tržišta kapitala preko kojeg se može obavljati uspješan proces transformacije vlasničkog odnosa kroz realizaciju procesa privatizacije, što se posebno odnosi na ekonomiju u tranziciji kakva je crnogorska”, rekao je Todorović. Predstavnik Istanbulske

berze, koja je partner crnogorskog tržišta kapitala Mehmet Gonen, saopštio je da u vlasničkoj strukturi te berze država ima 95 odsto udjela. “Mi smo akcionar u Montenegroberzi, imamo određeno pravo na koordinaciju, i pomažemo na svaki način na koji možemo. Prodajemo podatke stranim subjektima i željeli bismo više da se angažujemo. Nadam se da ćemo naći još neke nove načine saradnje”, poručio je Gonen. Na konferenciji su učestvovale najeminentnije ličnosti sa područja tržišta kapitala iz Crne Gore i regiona i brojni eksperati sa finansijskih tržišta iz Evrope. (Mina-biznis)

IZVRŠNA DIREKTORICA KON

JAVNO PR PARTNER SU DOBAR MODEL RA Jedna od glavnih prednosti finansiranja razvoj važne bez povećanja javnog duga,

Javno privatna partnerstva (JPP) dobar su model za razvoj, jer omogućuju nabavku osnovne potrebne infrastrukture i usluga, dok s druge strane donose efikasnost kroz uključivanje privatnih investitora i operatera. To se odnosi ne samo na projektovanje i izgradnju imovine u razvoju, već i na

Ako JPP model koristimo za izgradnju važne infrastrukture, iz državnog budžeta se onda može finansirati druga neophodna infrastruktura, koja ima nižu maržu profita i stoga nije privlačna za investicije privatnog sektora

njeno dugoročno održavanje, kazala je za Vikend novine dr Sanja Šovran, izvršna direktorica Infinity Global Consulting (IGC), konsultantske kuće sa sjedištem u Vašingtonu. IGC se bavi uslugama obuka i konsaltinga u oblasti pripreme i sprovođenja investicionih i JPP projekata, kao i pripremi studija opravdanosti, investicionih projekata i biznis planova.

■ PREDNOSTI Ona smatra da je jedna od glavnih prednosti JPP modela finansiranja razvoj važne infrastrukture bez povećanja javnog duga, iako Međunarodni monetarni fond uvijek naglašava velike potencijalne obaveze koje su često dio ovih ugovora na dug vremenski period. “Ako JPP model koristimo za izgradnju važne infrastrukture, iz državnog budžeta se onda može finansirati druga neophodna

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

AKTUELNO

NSULTANTSKE KUĆE INFINITY GLOBAL CONSULTING SANJA ŠOVRAN

RIVATNA RSTVA R AZVOJA JPP modela infrastrukture kaže Šovran

JPP – šta jeste a šta nije? Često dolazi do zabune između privatizacije i JPP modela. U oba slučaja koristi se privatni kapital. Jedna od glavnih karakteristika JPP je da je pravni vlasnik imo-

infrastruktura, koja ima nižu maržu profita i stoga nije privlačna za investicije privatnog sektora. S druge strane, privatni partneri su vrlo često inovativniji od javnog sektora, što podrazumijeva da sa JPP-om postoji opravdano očekivanje primjene najnovijih tehnologija i savremenih tehničkih rješenja. Takođe, kao jedna od primarnih prednosti finansiranja infrastrukture od privatnog sektora navode se niži operativni troškovi kao posljedica efikasnijeg upravlja-

vine vlada ili imovina mora biti vraćena vladi kada istekne ugovor sa privatnim partnerom. Privatizacijom privatni sektor u potpunosti posjeduje imovinu.

nja”, ističe Šovran. Dodaje da takođe treba imati u vidu i prenos rizika, kao znatnu prednost ulaska u JPP aranžman. “Trebalo bi da postoji značajan prenos rizika na privatni sektor tokom velikog dijela životnog ciklusa imovine, što podrazumijeva ne samo građevinski rizik, već i rizik u kasnijem funkcionisanju i održavanju. Naravno, često imamo problem u zemljama u razvoju sa niskim BDP-om, jer je ovdje spremnost plaćanja za novu kvalitetnu uslugu

znatno niža, zbog čega vlade moraju pronaći modele plaćanja ili podrške privatnom sektoru”, pojašnjava Šovran. Prema njenim riječima, JPP se u zemljama zapadnog Balkana najčešće primjenjivao u projektima kao što su zamjena javne rasvjete, koncesije za ulaganje u izgradnju i upravljanje aerodromima, za sisteme upravljanja otpadom, koncesije za auto-put. Na naše pitanje šta država treba da ima na umu prilikom određivanja da li će koristiti JPP kao model finansiranja za razvoj infrastrukture ili neki drugi izvor finansiranja, Šovran kaže da država uvijek mora da razmotri širu sliku. “To podrazumijeva ne samo finansijsku izvodljivost i tehničku održivost projekta, nego i detaljnu analizu potencijalnih izvora finansiranja, kao i učinke koje stvaraju. Trebalo bi primijeniti metod koji se zove

Na naše pitanje šta država treba da ima na umu prilikom određivanja da li će koristiti JPP kao model finansiranja za razvoj infrastrukture ili neki drugi izvor finansiranja, Šovran kaže da država uvijek mora da razmotri širu sliku. komparator troškova javnog sektora”, naglašava Šovran. U zemljama u razvoju, kao što je Crna Gora, kako navodi, mogu postojati rizici i poteškoće za privatni sektor kada je u pitanju sprovođenje JPP projekata, iz nekoliko razloga. “To su kapacitet javnog

sektora u implementaciji takvih projekata, nedovoljno legislativa koje regulišu oblast JPP-a, ali i to što privatni investitori traže isključivo projekte sa jako visokom stopom dobiti, u smislu bržeg povraćaja investicije”, kaže Šovran.

■ PODRŠKA Ona dodaje da s druge strane, zbog podrške međunarodnih finansijskih institucija, kao što je Međunarodna finansijska korporacija, projekti JPP-a imaju veće izglede za realizaciju, naročito zbog razmjene najboljih praksi i iskustava iz zemalja Evropske unije i globalno. “Uključenost međunarodnih finansijskih institucija u JPP projekte u Crnoj Gori povećava šanse za njihov dugoročan uspjeh, umanjujući velike potencijalne obaveze koje su često dio JPP ugovora”, zaključila je Šovran. Bo.D.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

SASTANAK NURKOVIĆA I ORAVA

Vlada očekuje podršku EU u gradnji auto-puta Foto: Dejan Lopičić

Radovi na gradnji mosta Moračica

SIMOVIĆ OBIŠAO KORISNIKE IPARD P

Cetinjani inves miliona u prera Cetinje je sa ovih 12 projekata jedna od najefikasnijih opština po iskorišćenju sredstava bespovratne podrške kroz IPARD, kazao je Simović

Vlada očekuje podršku Evropske unije (EU) u nastavku realizacije projekta auto-puta Bar-Boljare, koji je na ministarskom sastanku evropskog bloka država i Kine u julu definisan kao jedan od prioritetnih za realizaciju, kazao je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković. On se juče sastao sa šefom Delegacije EU u Crnoj Gori Aivom Oravom, sa kojim je razgovarao o najvažnijim infrastrukturnim projektima u oblasti saobraćaja, te njihovom dinamikom

i realizacijom. “Očekujemo podršku Delegacije EU u Crnoj Gori kako bi poziv da ispolje svoje interesovanje za realizaciju ostalih dionica došao do što većeg broja evropskih kompanija čije prisustvo smatramo veoma važnim”, naveo je Nurković. Orav se zahvalio na ukazanoj prilici za razgovor o saradnji u oblasti saobraćaja, ističući da EU godišnje u Crnoj Gori troši 35 miliona eura, pri čemu se značajan dio odnosi na saobraćajnu infrastrukturu. R.E.

miliona eura godišnje troši eu u Crnoj gori troši 35 miliona eura, pri čemu se znatan dio novCa odnosi na saobraćajnu infrastrukturu

PROGRAM MINISTARSTVA EKONOMIJE

Beskamatni krediti za energetsku efikasnost Ministarstvo ekonomije pokrenulo je program Energetski efikasan dom, kroz koji će građani biti u prilici da apliciraju za beskamatne kredite za kupovinu i ugradnju sistema za grijanje na moderne oblike biomase, termoizolacije na fasadi i energetski efikasne fasadne stolarije. Maksimalan iznos kredita je 8.000 eura, dok je period otplate do šest godina. “Ministarstvo će subvencionisati troškove obrade kredita i kamate za cjeloku-

pan period otplate. Za potrebe programa Ministarstvo je obezbijedilo 120.000 eura”, saopšteno je iz tog Vladinog resora. Cilj programa je smanjenje troškova grijanja i povećanje komfora u domaćinstvima, kao i smanjenje emisija ugljen-dioksida. Program se sprovodi u saradnji sa firmama Mikromont, Home Systems, Plam Inženjering, Veneta Plamen i Roaming Montenegro, kao i Lovćen, Prvom i Atlas bankom. R.E.

Preduzetnici sa područja Cetinja, njih 12, u protekloj godini ukupno su investirali 1,55 miliona eura u unapređenje prerađivačkih kapaciteta, uz bespovratnu podršku u iznosu od oko 650.000 eura obezbijeđenih iz EU fondova i nacionalnog budžeta. Dio ovih preduzetnika juče je obišao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, ocjenjujući da je Cetinje sa ovih 12 projekata jedna od najefikasnijih opština po iskorišćenju sredstava bespovratne podrške kroz IPARD. Tokom prvog dana dvodnevne posjete Cetinju Simović je obišao vinarije Skymont u Bobiji i Ravil u Građanima, zatim preduzeća za preradu mesa Monstate, Interproduct, Martex i Turo, kao i mljekaru Miamar. “U posjeti smo cetinjskim proizvođačima hrane da razgovaramo o izazovima u njihovom poslovanju i o njihovim razvojnim planovima. Čuvajući i njegujući tradici-

ju, pravimo dogovore za ovovremeni napredak - i privrede i Cetinja i Crne Gore”, kazao je Simović, na konferenciji za novinare koju je održao na guvnu u krugu preduzeća Martex. On je istakao da je IPARD program podrške, pored jačanja konkurentnosti, tokom prvog dana dvodnevširenja obine posjete Cetinju simović ma i asortije obišao vinarije skymont mana proizvodnje, u bobiji i ravil u građaniosnažio ma, zatim preduzeća za preodrživost Bogate paradu mesa monstate, interposlovanja lete proizvoovih predu- produCt, martex i turo, kao i da ovih premljekaru miamar duzeća, predzeća, omogućio stavljaju spoj jeotvaranje novih i dinstvenih prirodnih sigurnost postojećih radnih mjesta. uslova i generacijske tradici“Struktura podržanih proje- je, ali i usvojenih najzahtjevkata, u kojoj su pogoni za pro- nijih standarda kvaliteta i beizvodnju suhomesnatih proi- zbjednosti hrane, iskazanog zvoda, sirare i vinarije, je zna- preduzetničkog duha i posvečajna ne samo za proizvodnju ćenog rada oko 150 zaposlenih hrane, već i za oblast turizma, i preko 200 kooperanata”, rekroz diverzifikaciju i snaže- kao je Simović. nje naše turističke ponude. Prema riječima Simovića,

CRNOGORSKA DELEGA

Ekonomska si Ekonomska situacija u Crnoj Gori je znatno unaprijeđena, ocijenio je izvršni direktor Holandsko-belgijske konstituence Anthony de Lannoy i dodao da će Međunarodni monetarni fond (MMF) ponuditi tehničku pomoć u oblastima koje se procijene prioritetnim. On je crnogorsku delegaciju, koja učestvuje na godišnjem zasjedanju Svjetske banke (SB) i MMF-a, upoznao sa izborom novog šefa Misije za Crnu Goru. Delegaciju predvode guverner Centralne banke (CBCG)

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

PODRŠKE U PRIJESTONICI

stirali 1,55 adu hrane

Aktuelno

PREMIJER RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA ČEŠKE PPF GRUPE

Vlasnici Telenora žele da šire biznis u crnoj Gori

Vladu nemate kao adresu, nego kao partnera, kazao je Marković Češka PPF grupa, koja je nedavno kupila Telenor u Crnoj Gori i u više država regiona, planira dalje unapređenje segmenta telekomunikacija sa ciljem daljeg širenja spektra usluga i rasta prihoda, saopštili su njeni predstavnici na sastanku sa premijerom Duškom Markovićem. Marković je kazao da je zadovoljan prisustvom renomirane grupe na crnogorskom tržištu i dodao da je Vlada spremna za sarad-

nju u širenju poslovanja na ostale oblasti od obostranog interesa. “Drago nam je da razmišljate o širenju biznisa u Crnoj Gori. U tome Vladu nemate kao adresu, nego kao partnera”, poručio je Marković. On se, kako je saopšteno iz Vladine Službe za odnose s javnošću, sastao sa direktorom telekomunikacija u PPF grupi Ladislavom Bartonjičekom i predsjednikom Odbora

direktora i izvršnom direktoricom Telenora Mike Michelom i Sandrom Štajner. “Zajednički je ocijenjeno da Crna Gora i PPF grupa vide mogućnosti za konkretnu saradnju posebno u daljem procesu digitalizacije i jačanja digitalne ekonomije u državi, kao i u oblastima opremanja putne infrastrukture elektronskim sredstvima i modernizacije željezničkih prevoznih sredstava”, zaključuje se u saopštenju. R.E.

Simović u jednom od preduzeća za preradu mesa značajne realizovane investicije 12 preduzetnika na Cetinju predstavljaju samo najavu mnogo većih ulaganja na ovom području, i to krajem ove i tokom naredne godine. “U toku je realizacija dva javna poziva u okviru velikog IPARD-a, gdje je sa područja prijestonice Cetinje pristiglo šest zahtjeva za investicije u iznosu od preko 3,9 miliona eura i bespovratnu podršku od preko 1.600.000 eura”, precizirao je Simović.

On se zahvalio EU partnerima na podršci u realizaciji svih ovih projekata koji će, kako je ocijenio, dati vrlo značajan impuls daljem jačanju poljoprivrednog sektora. “Brojne aktivnosti koje smo preduzeli daju konkretne i mjerljive rezultate, i svakim danom sve je veći broj građana koji ponosno mogu reći da je poljoprivreda njihov biznis i to unosan i održiv biznis”, zaključio je Simović. R.E.

Sa sastanka

Zeković na čelu telemaha

ACIJA NA SASTANCIMA U INDONEZIJI

ituacija znatno unaprijeđena Radoje Žugić i ministar finansija Darko Radunović. “Žugić je Lannoya upoznao da je ekonomski rast u Crnoj Gori viši od očekivanog i da je finansijska i makroekonomska situacija u zemlji znatno unaprijeđena. On je saopštio i da je nivo loših kredita u bankarskom sistemu nastavio opadajuću tendenciju i da oni sada predstavljaju izazov samo za individualne banke”, saopšteno je iz CBCG i Ministarstva finansija. Radunović je ocijenio da ubrzani ekonomski rast treba isko-

ristiti za sprovođenje strukturnih reformi, koje su veoma značajne. Na sastanku crnogorske delegacije sa predstavnicima Odjeljenja za monetarna i kapitalna tržišta MMF-a (MCM), konstatovana je izuzetna saradnja sa Ministartsvom finansija u segmentu upravljanja javnim dugom. “U izvještaju MCM-a za prošlu godinu, posebno je pohvaljen kvalitet tehničke saradnje sa Crnom Gorom i okarakterisan kao jedan od najboljih primjera koordinacije”, navodi se u saopštenju. R.E.

Zeković Novi izvršni direktor kompanije Telemach je Milija Zeković, koji će funkciju preuzeti u ponedjeljak. Njega je, kako je saopšteno iz kompanije, za prvog čovjeka Telemacha preporučilo bogato znanje iz oblasti telekomunikacija i menadžmenta, kao i pozitivni poslovni rezultati tokom decenijskog iskustva u toj oblasti. “Zeković je diplomirao ekonomiju na Univerzitetu Crne Gore i veći dio karijere proveo u Crnogorskom Telekomu”, naveli su u kompaniji. R.E.

SEKRETAR PKCG PORUČIO U BRISELU

Unija nema alternativu

Privredna komora (PKCG), kao predstavnik interesa privrede, ne prepoznaje nijednu validnu alternativu Evropskoj uniji (EU) koja bi zemlje regiona uvela u period dugoročne ekonomske stabilnosti i privrednog rasta, ocijenio je njen generalni sekretar Pavle D. Radovanović. Govoreći u Evropskom parlamentu preduzeća u Briselu, on je kazao da izvjesna perspektiva članstva Crne Gore u EU predstavlja važno ekonomsko i razvojno pitanje. “Vjerujemo da Crna Gora zaslužuje da realizuje potencijale koristeći prednosti zajedničkog evropskog tržišta. Imamo kapacitet da budemo kredibilan član EU”, rekao je Radovanović na najvećem skupu privrednika Evrope, koji je okupio više od 700 predstavnika kompanija iz 45

država. Iz PKCG su saopštili da je cilj skupa bio da se donosiocima odluka predstave očekivanja poslovne zajednice i poboljša razumijevanje njenih potreba, problema i izazova sa kojima se svakodnevno suočava. Sa Evropsko g parla menta preduzeća upućena je, kako su dodali, jasna poruka trenutnoj debati o budućnosti Evrope da EU mora biti otvorena za biznis. “Preduzetnici su zabrinuti zbog neusaglašenosti vještina sa potrebama tržišta rada, pristupa jedinstvenom tržištu i pravca globalne trgovinske agende. Istovremeno, članovi Evropskog parlamenta preduzeća dali su podršku snažnoj i jedinstvenoj EU kako bi se efikasno bavila tim izazovima”, ukazali su u PKCG. R.E.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

nastavljeno suđenje za pokušaj terorističkog napada na dan izbora 2016.

Katnić: Nikad nijesam kazao da je Rusija umiješana u ovaj postupak

Suđenje za pokušaj terorističkog napada na dan izbora 2016. godine juče je nastavljeno uvidom u listinge telefonske komunikacije, kao i izjašnjavanjem odbrane na predloge Specijalnog tužilaštva koji su dati na prethodnom ročištu, a vezano za dokument koji je jedan advokata odbrane navodno dobio od zvaničnih ruskih organa. U pitanju je dokument u kojem se navodi da svjedok saradnik Saša Sinđelić nije napuštao moskovski aerodrom tokom boravka u toj zemlji, odnosno da mu nije odobren ulazak i da je vraćen prvim avionom nazad. Da bi se utvrdila autentičnost dokumenta glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je tražio od suda da se saslušaju osobe koje su potpisale taj dokument, da se pribavi video nadzor sa aerodroma. Naravno, odbrana se juče protivila, uz obrazloženje da bi to vodilo odugovlačenju postupka. Advokat Dušan Radosavljević je naveo u obrazloženju da tužilaštvo ne spori da Sinđelić nije ušao u Rusiju. ‘’Tužilac je predložio da se u svojstvu svjedoka sasluša izvjesni Ikal Buhov, iako mu je ime I. Kalabuhov koji je potpisao predmetni dopis a na okolnost odakle potiču saznanja koja su navedena u dopisu iz kojih evidencija i koji je razlog odbijanja ulaska Saše Sinđelića u Rusku Federaciju. Iz ovog proizilazi da tužilaštvo ne spori da Sinđelić nije ušao u Rusiju već traži razloge zbog čega nije ušao. Smatram da je od manjeg značaja koji je razlog što on nije ušao u Rusiju u odnosu na činjenicu da nije napustio aerodrom jer nas ta činjenica navodi na zaključak da je Saša Sinđelić govorio neistinu’’, kazao je Radosavljević. On smatra da predlog da se sasluša potpisnik dokumenta necjelishodnim jer bi to odugovlačilo postupak. ‘’Ovaj dokument je do-

Apsolutno mi je nejAsno Ako se trAži pribAvljAnje snimkA zA 28. i 29. jer je nespornA činjenicA dA je sinđelić otišAo 27. i vrAtio se istog dAnA. stavljen od ovlašćenih organa koji je potpisao službenik u skladu sa ovlašćenjima. Ako bi ovo uradili onda bi se isto to odnosi-

lo na potpisnike svih dokumenata i dopisa koje smo dobili iz Srbije, Bugarske, Rusije, SAD-a, Crne Gore...’’, dodao je on. Radosavljević je prokomentarisao i predlog da se pribavi snimak sa aerodroma. ‘’Apsolutno mi je nejasno ako se traži pribavljanje snimka za 28. i 29. jer je nesporna činjenica da je Sinđelić otišao 27. i vratio se istog dana. Postavlja se pitanje šta se utvrđuje tom činjenicom. Pod

pretpostavkom da dobijemo te snimke, da li to znači da treba da gledamo ovdje kako Sinđelić 12 sati sjedi u nekoj prostoriji. To bi bio neki multimedijalni performans koji bi odugovlačio postupak. Ako je činjenica utvrđena a smatram da jeste, izvođenje ovih dokaza bi samo dovelo do odugovlačenja postupka’’, kazao je Radosavljević. Povodom predloga da se pročita izjava Džozefa Asada, Radosavljević se protivio i tome. ‘’Naravno da se protivim jer prvo taj obrazac FD302 je zabilješka agenata FBI, što znači da to zapravo nije izjava gospodina Asada. Dalje, čuo sam kasnije da tužilaštvo vodi neki postupak protiv tog čovjeka, što je Čađenović potvrdio na nekoj konferenciji za štampu. Da li taj čovjek uopšte ima ikakve veze sa ovim postupkom i gdje su dokazi za to, ovdje se vodi postupak u nekim paralelnim svjetovima, pararelnim univerzumima’’, kazao je Radosavljević. I advokat Miroje Jovanović se protivio predlogu za saslušanje osoba koje su potpisale sporni dokument, uz isto obrazloženje koje je dao Radosavljević. ‘’Naročito jer je tužilac tvrdio da Rusija i ruski organi u ovo nisu uključeni, pa kada sam ja pribavio dokument od ruskih organa da Sinđelić nije napuštao Šeremetjevo tužilac sad ovo predlaže’’, kazao je Jovanović. Na to je burno reagovao Katnić. “Ovdje sada ispada da sam ja tvrdio da je Rusija umiješana u ovaj postupak. Ja to nikada nisam rekao’’, kazao je on. Tokom izlaganja advokata Jovanovića, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je više puta komentarisao i provocirao sa mjesta, zbog čega je par puta opomenut. Na to je Jovanović kazao “nema veze sudija, ja sam računao koliko bi ja kazni platio za ovo, pa bilo bi makar 1.700 eura danas’’, kazao je Jovanović. ‘’Pa jesi platio?’’, pitao ga je Katnić. N.P.

Suđenje zakazano za novembar Pred sudijom Milovanom Spasovićem u Višem sudu u Bijelom Polju juče je održano pripremno ročište Edini Kastrat (18) iz Plava, zbog krivičnog djela teško ubistvo. Predstavljeni su dokazi koji će biti prezentirani na glavnom pretresu koji je zakazan za 9. novembar. Kastrat se tereti da je svoje muško dijete, staro četiri mjeseca, 29. juna bacila u Plavsku rijeku. Beba je, kako stoji u obdukcionom nalazu, preminula usljed utopljenja. Tokom saslušanja okrivljena je u cjelosti priznala krivično djelo teško ubistvo djeteta. B.Č.

Pronađena marihuana, heroin i kokain Službenici Centra bezbjednosti Podgorica prethodnih dana imali su više uspješnih aktivnosti. Kada je u pitanju otkrivanje i suzbijanje tzv. ulične prodaje droge, od F.B., R.R., G.J., S.H., T.M. i S.Š. su oduzeli deset pakovanja heroina, tri pakovanja marihuane i jedno pakovanje kokaina. “Droga je pronađena i oduzeta i od maloljetnog D.A. (17), i to tri pakovanja skanka. D.A. se potraživao i lokalnom potragom, te je stoga predat službenicima Odsjeka za borbu protiv droge na dalje postupanje”, navodi se u saopštenju Uprave policije. R.C.H.

Oduzeto blindirano vozilo

Podgorički policajci su od bezbjednosno interesantnog lica M.Š. (31) iz Podgorice, kojeg su kontrolisali, radi provjera oduzeli blindirano vozilo „audi A8“, podgoričkih registarskih oznaka. “Centar bezbjednosti Podgorica je zajedno sa Odsjekom i PJP izvršilo pretrese i na tri lokacije koje koriste tri lica, J.K. (41), D.F. (42) i M.M. (34), kod kojih su pronađeni i oduzeti dva komada vatrenog oružja – dva pištolja (CZ M70 cal 7,65 mm i CZ cal. 9 mm), 67 grama marihuane, novac u iznosu od 1.680 eura i vozilo “VW golf”. R.C.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

AKTUELNO

SLUČAJ TELEKOM

Piperović: SDT još nije tražio dodatnu dokumentaciju iz privatizovane firme Viši sud u Podgorici juče je odobrio specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću produženje roka kako bi završio istražni postupak u slučaju Telekom, saznaju Vikend novine. Čađenović je nakon isteka roka od dva mjeseca u kom periodu je bio dužan da dopuni optužnicu koju je Viši sud vratio na doradu, zatražio produženje roka za istragu u ovom predmetu. Optužnica protiv bivših čelnika Crnogorskog Telekoma Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića koji su, navodno, tokom privatizacije Telekoma 2005. godine nezakonito pribavili sebi i drugima 2,3 miliona eura podignuta je 19. juna. U Višem sudu tokom razmatranja ove optužnice krajem jula ove godine advokati odbrane Zoran Piperović i Dragoljub Đukanović tvrdili su

da je optužnica neodrživa, te da posjeduju dokaze koji ukazuju da njihovi klijenti nijesu krivi. Piperović je sudu tada dostavio zapisnik sa sjednice borda direktora Telekoma na kojoj je donijeta odluka da ugovor koji tužilac smatra spornim bude potpisan i kojom su Obradović i Ivanović dobili ovlašćenje da dokument potpišu. Dostavio je i biznis plan Telekoma kojim je unaprijed planirana analiza zbog koje je potpisan navodno sporni ugovor, kao i sam taj dokument analizu tržišta regiona koju je uradila firma Roli. Piperović je VN kazao da je dobio potvrdu da je tužilaštvo tražilo produženje roka. “Nadam se da će odluka tužilaštva, bilo kakva da bude ili odustanak ili izmijenjana optužnica, biti pre-

OVO SA RAZLOGA JER SE MOJI BRANJENICI IZLAŽU VEĆ DVANAEST GODINA UDARU NAJŽEŠĆIH UVREDA, MANIPULACIJA, INSINUACIJA I SVEGA ONOG ŠTO UNIŠTAVA ŽIVOT I POJEDINCA I PORODICE data sudu čim prije. Ovo sa razloga jer se moji branjenici izlažu već dvanaest godina udaru najžešćih uvreda, manipulacija, insinuacija i svega onog što uništava život i pojedinca i porodice. Imaju pravo kao svaki građanin da u razumnom roku se odredi da li su počinili nešto što implicira suđenjem ili obustavom postupka. Primjer, okrivljeni Ivanović konkurisao je par puta na odgovorne javne funkcije. Dva puta mu je rečeno da

SASTANAK DIREKTORA POLICIJE CRNE GORE I SRBIJE

Konkretni rezultati u razotkrivanju organizovanih kriminalnih grupa “U odnosima dvije policije nema otvorenih pitanja koja bi opterećivala saradnju, a međusobna komunikacija koja je operativna i po potrebi i dnevna u narednom periodu će biti intenzivirana, saopšteno je juče tokom sastanka direktora Uprave policije MUPa Crne Gore Veselina Veljovića i njegovog kolege iz Srbije Vladimira Rebića. Oni su tom prilikom potvrdili izuzetnu saradnju koju policije Crne Gore i Srbije ostvaruju na svim nivoima strateške i operativne saradnje. Veljović je posebno naglasio važnost dosadašnje sarad-

nje policija u operativnim akcijama koje su imale konkretne rezultate, od regionalnog i međunarodnog značaja, kao i kvalitetnu razmjenu informacija koje NCB Interpol Podgorica i NCB Interpol Beograd imaju u kontinuitetu u lociranju i lišenju slobode lica koja se međunarodno potražuju. Posebno je važan, kazao je direktor Veljović, nastavak komunikacije koja se odnosi na razmjenu operativnih podataka u vezi sa organizovanim kriminalnim grupama koje su povezano regionalno, a što je osnova i za dalje uspješne zajedničke aktivnosti dvije poli-

cije na prevenciji, otkrivanju i suzbijanju ovih krivičnih djela kao i za planiranje daljih ciljanih konkretnih zajedničkih aktivnosti u cilju hapšenja njihovih vođa i pripadnika. Direktor Direkcije policije Srbije Vladimir Rebić je izrazio zadovoljstvo posjetom i ocijenio da je saradnja kriminalističkih policija, kao i ostalih struktura policija Srbije i Crne Gore, u svim segmentima koje se prepoznaju kao strateški prioritetni, izuzetna i da može poslužiti kao primjer uspješnih zajedničkih aktivnosti u policijskom djelovanju. N.P.

Advokat Piperović sa Ivanovićem i Obradovićem to ne radi jer se protiv njega vodi krivični postupak. Znači li to da u narednih pet ili dest godina, Ivanović ne može da se prijavi da bi zasnovao radni odnos, shodno stručnoj spremi i sposobnosti”, kazao je Piperović. On ističe da ga jedna stvar posebno zabrinjava, a to je da Specijalno tužilaštvo nije još tražilo dokumenta od privatizovane firme Telekom. “U saznanju sam da za period koji je protekao niko iz SDT-a od privatizovane firme nije tražio papire koje je predložila odbrana i koje je pedložio sud da mu tužilaštvo dostavi. Imam i spisak dokumentacije koja je ranije dostavljana, a koja, za divno čudo, nije tretirana prilikom odlučivanja o tome da li podići optužnicu ili ne. Ja samo kao profesionlac tražim da se shodno

dokumentaciji koja postoji i u tužilaštvu i u privatizovanoj firmi, donese zakonita odluka i neka sud na osnovu takve odluke odluči da li ćemo ići pred sud ili će postupak biti obustavljen u fazi ispitivanja optužnice”, poručio je Piperović. Kako je navedeno u optužnici koja je vraćena na doradu, optuženi su od 27.10.2005. do 28.12.2005. u Podgorici po prethodnom dogovoru i zajedno, Ivanović kao izvršni direktor preduzeća „Monet” DOO iz Podgorice i Obradović kao predsjednik Odbora direktora Telekoma Crne Gore, sa umišljajem, zloupotrijebili službene položaje u pogledu raspolaganja tuđom imovinom i time drugom pribavili protivpravnu imovinsku korist, a preduzeću Monet i Telekom Crne Gore nanijeli štetu. N.P.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

OdGOđenO suđenJe nAVOdnOM čLAnu ŠkALJARskOG kLAnA

Advokat tražio izuzeće sudije zbog pristranosti Suđenje Podgoričaninu Dragoljubu Ćetkoviću (33), koji slovi za člana “škaljarskog klana”, juče je ponovo odloženo, po treći put jer je njegov advokat Damir Lekić podnio zahtjev za izuzeće sudije Veljka Bulatovića. Na prošlom ročištu sudija Bulatović kaznio je Lekića sa 1.000 eura zbog nedolaska na suđenje, a okrivljenom Ćetkoviću dao rok od sat vremena da angažuje drugog advokata, ponudio mu mobilni telefon i advokatski rokovnik radi izbora novog branioca, što je Ćetković odbio. Lekić je u obrazloženju za izuzeće kazao da kod postupajuće sudije postoje razlozi koji ukazuju na sumnju u pristrasnost, tj. nepristrasnost. On je naveo da na prvom glavnom pretresu njegovom branjeniku nije uručena optužnica, te je stoga pretres odložen, te da to nije bio njegov propust, već suda.

“Zatim na drugom zakazanom pretresu, sudu je dostavljena molba za odlaganje ročište zbog mojih zdravstvenih razloga, uz medicinsku dokumentaciju, iz koje se jasno vidi zbog čega nijesam mogao doći na zakazano suđenje. Tog dana, i naredna tri dana, morao sam odložiti sva suđenja, među kojima je bilo i suđenje za teško ubistvo u Brezojevici. Ovaj sud je u tom slučaju postupio neprikladno, a po navodima iz medija, saznao sam i bio iznenađen, navodima “da li je advokat bog ili ne”. Ono što me tada zabrinulo je to da i pored dostavljene molbe i dokaza potkrijepljenih medicinskom dokumentacijom, ovaj sud je insistrao da moj branjenik promijeni advokata, a mene kaznio sa 1.000 eura, što izaziva sumnju u pristrasnost sudije. Smatram da je rješenje o kažnjavanju donijeto radi čiste demonstra-

cije sile i izazivanja straha kod branioca i okrivljenog. I napomenuo bih da je sudija u neformalnoj komunikaciji označio mog branjenika kao “škaljarca”, kazao je Lekić. Ćetković je presudom sudije tog suda Sanje Čakanović, osuđen u odsustvu na dvije godine zatvora zbog arsenala oružja pronađenog 2016. godine u kotorskom naselju Sveti Stasije. Osim njega za isto krivično djelo, osuđeni su Kotoranin Igor Dedović, na dvije godine i dva mjeseca zatvora. Na godinu i 11 mjeseci osuđen je državljanin BiH Goran Stančić, a godinu i osam mjeseci osuđen je Božidar Punošević. Sve osuđene policija označava članovima “škaljarskog klana”. Arsenal oružja zbog koga im je suđeno pronađen je 2016. godine u naselju Sveti Stasije, dan nakon ubistva Podgoričanina Srđana Vlahovića (30). I.K.

Privođenje Ćetkovića

RJeŠenJeM ViŠeG sudA u BiJeLOM POLJu

PriPadniku srPske Policije sudiće se u crnoj Gori

incident u ziks-u

Verbalno napao policajca Danilovgradska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv pripadnika jedne organizovane kriminalne grupe, Vladimira Roganovića (32), rođenog u Kotoru a nastanjenog u Budvi, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. “On je, kako se sumnja,

krivično djelo počinio u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija gdje se i nalazi, na štetu zatvorskog policajca, 21. septembra 2018. godine. Ovo krivično djelo počinio je tako što je prilikom pretresa ćelije u kojoj boravi verbalno napao ovog službenika ZIKS-a”, saopšteno je iz Uprave policije.

Viši sud u Bijelom Polju donio je rješenje kojim je odlučeno da se odbije zahtjev branioca okrivljenog pripadnika Srpske policije Vladana Sekulića (35) iz Priboja, za ustupanje krivičnog gonjenja nadležnim organima Republike Srbije. Izjavljena je žalba od branioca okrivljenog o kojoj treba da odluči Apelacioni sud Crne Gore. Iz navedenih razloga na jučerašnje pripremno ročište nijesu pristupili okrivljeni, njegov branilac, tužilac kao ni punomoćnik oštećenog. Crnogorsko tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Sekulića, za krivično djelo teško ubistvo u pokušaju. Prema navodima optužnice, Sekulić je 13. novembra 2016. godine oko 19.40 časova u mjestu

Stupa, opština Rožaje, u blizini Stupljanske rijeke i državne granice Crne Gore i Republike Srbije, u uračunljivom stanju – sposoban da shvati značaj svog djela i uprav-

lja postupcima i sa umišljajem – svjestan djela i njegove zabranjenosti, pokušao da liši života oštećene maloljetnog F.M. i Mersudina Murića iz sela Stupa. B.Č.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

SINDIKALCI I PURIŠIĆ SE NAŠLI NA POLA PUTA, PREDSTAVLJENA

ZA PENZIJU UZ 40 GODINA STAŽA, USLOV 61 GODINA ŽIVOTA

⌦ Jelena Vujošević

pilog pregovora predstavnika krovnih sindikalnih organizacija i Ministarstva rada i socijalnog staranja o predlogu izmjena i dopuna Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju, jeste novi predlog da se uz uslov za starosnu penziju od 40 godina staža osiguranja, kumulativno propiše 61 godina života.

Time su pregovorom predstavnici sindikata i Ministarstva došli na pola puta, jer je među glavnim zahtjevima sindikalaca bio da 40 godina staža ostane kao jedini uslov za odlazak u starosnu penziju, odnosno da se ne proširuje sa kumulativnim uslovom 65 godina života. Takođe, predloženo je i da se starosna granica za starosnu penziju zaustavi na 66 godina života za muškarce i 64 za žene. Predsjednik Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Srđa Keković je na jučerašnjoj konferenciji za medije kazao da su od četiri ključna predloga pregovora imali tri potpuno nova predloga kojim su pokušali ispraviti pojedine greške donesene reformom penzijskog sistema iz 2003. godine.

■ ISPRAVLJANJE REFORME IZ 2003. GODINE

“Ostala naša tri predloga oko kojih smo razgovarali tokom ove dvije nedjelje su predlozi koje smo mi sa nivoa dvije sindikalne centrale dali kao potpuno nove predloge, odnosno oni predstavljaju ispravlja-

bude kumulativno vezano za 61 godinu starosti, što znači da su umanjili svoj predlog sa 65 godina starosti na 61 godinu”, kazao je Keković. Za Uniju i savez sindikata sporno je bilo i rješenje da osnovicu za obračun penzije čini prosjek zarada ostvarenih u 20 najpovoljnijih godina.

PREGOVORIMA SA MINISTAR- ■ OBRAČUNAVAĆE SE 30 NAJPOVOLJNIJIH STVOM DOŠLO SE DO PREDLOGODINA GA DA SE STAROSNA GRANICA ZA ODLAZAK U PENZIJU ZAU“Što se tiče našeg drugog predloga da osnovica prilikom STAVI NA 66 GODINA nje nekih grešaka, po nama i nepravdi koje nam je donijela reforma penzijskog sistema iz 2003. godine a koje smo mi tokom ovih 15 godina primjene iste uočili kao nedostatke. Dakle, kada je u pitanju naš prvi zahtjev, 40 godina staža osiguranja da se ne uslovljava sa starosnom granicom, vidjećete da je rezultat razgovora bio taj da je Ministarstvo rada spremno da prihvati da 40 godina staža

10 NAJNEPOVOLJNIJIH GODINA BIĆE IZUZETO U OBRAČUNIMA PENZIJA

obračuna penzije bude 20 najpovoljnijih godina osiguranika, oni su prihvatili da osnovica za obračun penzije bude rađena na način što će svakom osiguraniku u periodu sve do kraja 2030. godine iz ukupne osnovice za obračun biti izuzete jedna četvrtina najnepovoljnijih godina, od prilike na puni staž osiguranja od 40 godina. To znači da će 10 najnepovoljnijih godina biti izuzeto, odnosno da će penzija biti obračunata prema 30 najpovoljnijih godina u periodu do 2030. godine”, naveo je Keković. Prema riječima Kekovića, ministar Kemal Purišić sindikalcima je obećao i da će u budžetu za narednu godinu obezbijediti sredstva za povećanje najniže penzije, pa se, u zavisnosti od raspoloživih sredstava, očekuje da ona bude od 140 do 155 eura. “Što se tiče našeg trećeg predloga, tu je Ministarstvo prihvatilo da se u budžetu za

Nije bilo priče o neradnoj nedjelji Zarubica za VN kaže da sa predstavnicima Ministarstva nijesu juče razgovarali o predlogu Grupe trgovinskih lanaca da nedjelja bude neradni dan, koji je podržao Odbor trgovine Privredne komore. Ipak, u narednom periodu će, kako ističe, nastojati da se taj predlog usvoji. “To je bio naš predlog, ali sada su prvi put Privredna komora i poslodavci to predložili. Mi ćemo se sada još više aktivirati da to poguramo. Trebalo bi da ima šanse da se to usvoji. Na kraju krajeva, ako ćemo u Evropu, vi ako bilo gdje pođete, vidjećete da nedjeljom ni restorani ne rade, a ne piljare i kineski butici”, kazao je Zarubica.

2019. godinu obezbijede sredstva za povećanje odnosa najniže penzije. Očekuje se da ovo povećanje, ukoliko ovakav dogovor ostane do kraja, bude od nivoa 140 eura do 155 eura, što će zavisiti od raspoloživih budžetskih sredstava”, kazao je on. Sindikati su uputili zahtjev da se smanji starosna granica za odlazak u penziju na 65 godina za muškarce i žene, umjesto 67 godina koliko je predviđeno zakonom. Pregovorima sa Ministarstvom došlo se do predloga da se starosna granica za odlazak u penziju zaustavi na 66 godina.

“Nama preostaje da zakažemo zajedničku sjednicu na kojoj ćemo upoznati najuže rukovodstvo obje centrale sa rezultatima naših razgovora i vidjeti da li je to ono što predstavlja tačke kompromisa sa naše strane”, istakao je on.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

AKTUELNO

KOMPROMISNA RJEŠENJA Predstavnici sindikata tvrde da su od Ministarstva dobili najbolju platformu koju su mogli da izdejstvuju

Sa jedne od prethodnih Parada ponosa

IZ ORGANIZACIONOG ODBORA SAOPŠTILI

■ MUŠKARCI U PENZI-

JU SA 66, ŽENE SA 64 GODINE

“Danas smo dobili tu ponudu od tima ministra Purišića da se starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju zaustavi na 66 godina za muškarce, dakle ove godine muškarci idu u penziju sa 65 godina i deset mjeseci starosti i najmanje 15 godina penzijskog staža. Iduće godine će to biti 66 godina, dakle prihvatili su da se spusti sa 67 godina na 66 godina, a kada su u pitanju žene, da to bude 64 godine onda kada shodno trenutnom povećanju te starosne granice jer naše koleginice još uvijek imaju nižu starosnu granicu, kada dođu na 64 godine, po zakonu da se tu zaustavi”, pojasnio je Keković. Komentarišući postignute rezultate pregovora, Keković je kazao da je ovo najbolja platforma koju su mogli da izdejstvuju. “Nama preostaje da zakažemo zajedničku sjednicu na kojoj ćemo upoznati najuže rukovodstvo obje centrale sa rezultatima naših razgovora i vidjeti da li je to ono što predstavlja tačke kompromisa sa naše strane”, istakao je on. Duško Zarubica iz Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) kazao je da nijesu zaboravili ni ostale zahtjeve. Naveo je da su prvi put dvije sindikalne grupe stale zajedno iza ne-

Šesti Prajd održaće se 17. novembra u Podgorici kih zahtjeva. “Nikako nijesmo zaboravili ni ostale zahtjeve i neki je dogovor da se ukoliko bude kompromisa oko ova četiri ključna pitanja, sjede i razgovara i o ovim preostalim zahtjevima. Kao što znate, prvi put su dvije sindikalne centrale stale zajedno i odlučno iza ovih zahtjeva i dan danas ta odlučnost nije manja.

■ SLJEDEĆE NE-

DJELJE RAZGOVOR SINDIKALNIH ORGANIZACIJA

On je najavio da će tokom sljedeće nedjelje biti organizovana sjednica na kojoj će se znati da li će se ići u dalje pregovore u vezi sa pomenutim pitanjima ili će se preći u drugu fazu aktivnosti sindikata koju su najavili. Na pitanje da li su zadovoljni postignutim, Keković je kazao da se značajno postiglo u ovim razgovorima oko četiri ključna predloga oba sindikata, da je razmijenjeno puno argumenata i sa jedne i sa druge strane, a da li su zadovoljni znaće nakon sastanka sa delegatima svojih sindikalnih organizacija. Zarubica je kazao da razgovorima ne mogu biti zadovoljni ako njihovi zahtjevi nijesu sto posto ispoštovani, ali da je socijalni dijalog pokazao da je moguće doći do boljih rješenja za radnike.

Šesta Parada ponosa biće održana u subotu 17. novembra u Podgorici. “Organizacioni odbor šeste Povorke ponosa LGBTIQ osoba Montenegro prajd donio je odluku da će ovo tradicionalno centralno godišnje okupljanje LGBTIQ oso-

ba, članova porodica, prijatelja/ica i građana/ki Crne Gore biti održano u subotu 17. novembra u Podgorici. Organizacioni odbor ove godine broji 50 LGBTIQ osoba, prijatelja/ica LGBTIQ zajednice i članova/ica naših porodica koji/e zajedno od av-

gusta ove godine pripremaju šesti Montenegro prajd”, saopštili su organizatori. Oni će se tokom sljedeće nedjelje obratiti javnosti sa detaljima u odnosu na samu organizaciju i koncept šestog Montenegro prajda kao i Nedjelje ponosa. M.I.

PODRŠKA BORBI PROTIV RAKA DOJKE

DANAS ŠETNJA I TRKA MUŠKARACA U ŠTIKLAMA

Tradicionalna šetnja građana, posvećena borbi protiv raka dojke, biće održana danas okviru kampanje „Pokaži da ti je stalo“, najavljeno je iz nevladine organizacije Zdrava Dona Montenegrina i kompanije Avon. Prema riječima organizatora, kampanja se sprovodi radi povećanja svijesti o važnosti redovnih pregleda grudi. Događaj se, kako su naveli, sastoji iz dva dijela. U 17 sati kod zgrade Pošte u Ulici slobode počinje tradicionalna šetnja građana, kojom organizatori žele da skrenu pažnju javnosti na značaj prevencije i ranog otkrivanja

karcinoma dojke. Zdrava Dona Montenegrina i kompanije Avon pozvali su žene i muškarce, mlade i starije, da im se pridruže u toj zajedničkoj borbi za očuvanje zdrave žene i očuvanje zdrave porodice. „Naša nastojanja imaju smisla ako motivišemo žene na samopreglede i stručne preglede dojki, ako naše djelovanje uzrokuje otkrivanje makar i jednog karcinoma u najranijoj fazi. Zato, budite uz nas da zajedno pokažemo da nam je stalo“, kaže se u saopštenju. Organizatori, kako su naveli, žele da ukažu na važnost

uloge koju muškarci imaju u životima žena, posebno kada je riječ o brizi o njihovom zdravlju. Zato nakon šetnje, koja se završava na Trgu nezavisnosti, organizuju trku muškaraca „U njenim cipelama“. „Pozivamo muškarce da pokažu da im je stalo do žena koje vole, do njihovih majki, sestara, supruga, drugarica, tako što će zaista, makar i na nekoliko minuta, „uskočiti u njihove cipele“. I budite tu za njih, podržite ih. Jednostavno, olakšajte im brigu o sebi“, poručili su organizatori. To je, smatraju, poruka za cijelu zajednicu, da se pridruže programima koje se bave ovom temom, „jer samo zajedničkom akcijom možemo poraziti ovu opaku bolest“. Nakon trke, na Trgu nezavisnosti nastupiće i KIC Pop hor. M.I.

marketing

Na osnovu člana 134 Zakona o stečaju stečajni upravnik Podgorice objavljuje ,

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

doo „ Ave Maria Koljčević „ u stečaju iz

OGLAS o prodaji imovine doo “ Ave Maria Koljčević” u stečaju iz Podgorice

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

PREDMET PRODAJE: I. Nepokretnost, pomoćni objekat, označeni na katasterskim parcelama br.9 upisane u LN br.1973 KO Tuzi, površine 358 m2. Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje . Nakon donošenja odluke o prodaji ne prohvataju se nikakve reklamcije i prigovori po bilo kojem osnovu. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja iznosi 15.000,oo evra. USLOVI i POSTUPAK PRODAJE: Ponuda sa pozivom na St.br.363/17 sa dokazima o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% na ime jemstva dostavljaju se neposredno u zatvorenoj koverti ili putem pošte do 05.11. 2018 godine na arhivi Privrednog suda Crne Gore u Podgorici sa naznakom „ponuda za kupovinu imovine doo „Ave Maria Koljčević“ u stečaju iz Podgorice „ ne otvaraj za stečajnog upravnika“. Ponude koje ne pristignu na arhivu Privrednog suda C G u Podgorici do 05.11.2018g. neće se razmatrati. Javno otvaranje ponuda obaviće se dana 07.11.2018 g. u 10 časova u Privrednom sudu C G u Podgorici soba broj 30. Pravo učešća na oglas za kupovinu ponuđene imovine imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje svojine na nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja polože depozit od 10% od početne licitacione cijene do 05.11.2018 godine na žiro račun prodavca br.535-17173-67 kod Prve banka. Prijava ponuđača koji nije uplatio depozit u iznosu od 10% na ime jemstva najkasnije do 05.11.2018 godine biće odbačena i taj ponuđač nema pravo da učestvuje na oglasu. Javno otvaranje ponuda obaviće se i u slučaju da je prispjela samo jedna ponuda. Upravnik može za kupca proglasiti ponuđača za koga utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu. Upravnik zadržava pravo da može donijeti odluku da odustane od prodaje po ovom oglasu sve do poslednjeg dana određenog za donošenje odluke o prodaji. Odluku povodom oglasa upravnik donosi u roku od tri radna dana od dana otvaranja ponude. Kupac je dužan da u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti Odluke o prihvatanju njegove ponude za kupovinu predmetne nepokretnosti zaključi sa prodavcem kupoprodajni Ugovor u formi notarskog zapisa i u istom roku izvrši uplatu cjelokupne kupoprodajne cijene na žiro račun prodavca. Ukoliko kupac u predviđenom roku ne zaključi Ugovor i zakonskoj formi ili ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene u ostavljenom roku upravnik će donijeti odluku o poništenju odluke o prodaji ovom kupcu, a kupac gubi pravo na povraćaj depozita . Upravnik ima pravo da zaključi ugovor sa sledećim ponuđačem čija je ponuda po visini odmah iza najveće ponuđene cijene. Troškovi oko zaključenje Ugovora o kupoprodaji i sve poreze u vezi prenosa prava svojine plaća kupac. Imovina - objekti, se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u vrijeme prodaje, na teret i rizik kupca, bez prava na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu. Eventualna razlika u kvadraturi objekta upisane u Listu nepokretnosti i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Sve inforamcije u vezi ove prodaje mogu se dobiti kod stečajnog upravnika na telefon 069 026 812. Podgorica ,10.10. 2018 g.

Stečajni upravnik

UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE

OBAVJEŠTAVA javnost da će kandidat mr Fitim Arifi javno braniti doktorsku disertaciju pod nazivom: “Tjelesna visina adolescenata na Kosovu i njen odnos sa drugim antropometrijskim mjerama kao potencijalnim prediktorima'', pred Komisijom u sastavu: 1. Prof.dr Duško Bjelica, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore, predsjednik 2. Prof.dr Stevo Popović, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore, mentor 3. Prof.dr Zoran Milošević, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu,član 4. Prof.dr Marin Ćorluka, Fakultet prirodoslovnih-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, član 5. Prof.dr Kemal Idrizović, Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore, član Odbrana će se održati dana 22.10.2018.godine sa početkom u 11:30 časova, na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću.

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, broj 80/05 i “Službeni list CG”, broj 40/10, 73/10, 40/11 ,27/13, 52/16) Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Crnogorski Telekom AD Podgorica, Moskovska 29, Podgorica, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju bazne stanice mobilne telefonije „Ribarevine“, na kat.parceli 215/2 KO Ravna Rijeka I, opština Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje, kancelarija br.32, II sprat, svakog radnog dana u terminu od 8 do 11 časova. Rok za javni uvid teče od dana objavljivanja pa do 25.10.2017. godine. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me. Javna rasprava o predmetnom elaboratu održaće se u prostorijama opštine Bijelo Polje, ul.Slobode 5, dana 25.10.2018. godine, sa početkom u 11 časova. Ovlašćeno službeno lice Danijela Lazarević, dipl.ing.tehn.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

aktuelno

Miranović otvorila konferenciju u BeranaMa

Partnerskim odnosom sa pacijentima do povjerenja Partnerski odnos sa pacijentom u kome se on aktivno uključuje u odlučivanje o sopstvenom liječenju, vratiće povjerenje u zdravstveni sistem, ocijenila je predstavnica Ministarstva zdravlja Vesna Miranović. Ona je, na otvaranju Sabora ljekara sjeverne Crne Gore i jugozapadne Srbije, u Beranama, kazala da se ta ideja “rodila” 28. juna 1970. godine na inicijativu i uz podršku predsjednika Društva ljekara Crne Gore i Srpskog lekarskog društva i pojedinih profesora Medicinskog fakulteta u Beogradu. Tada je, kaže Miranović, odlučeno da se susreti ljekara pograničnih područja Crne Gore i Srbije održavaju svake godine mijenjajući mjesto sastanka. Prema njenim riječima, problemi sa kojima su se suočavali rodonačelnici tog okupljanja su bili potpuno drugačiji. Ona ističe da su, „biti ljekar“ i „biti pacijent“ primarno jednostrani, asimetrični odnosi i taj elementarni odnos mora biti takav jer bi inače ljekarska struka postala suvišna, ali on ne smije biti isključivo takav. Zato se, kaže ona, preporučuje postepeno napuštanje paternalističkog odnosa sa pacijentom i prelazak na partnerski odnos u kome se pacijent aktivno uključuje u donošenje odluka o sopstvenom liječenju.

Miranović na otvaranju Sabora Ljekara sjeverne Crne Gore i jugozapadne Srbije, u Beranama “Nemojte se plašiti da će to značajnije ugroziti vaš strukovni autoritet. Naprotiv. Empirijska saznanja svakog od nas pokazuju da je liječenje uspješnije ako pacijent u njemu sam aktivno učestvuje“, kazala je Miranović. Ona je navela da uključivanje pacijenta u liječenje, koliko je to moguće, znači da pacijent postaje takođe suodgovoran za svoje stanje. „Na taj način se ljekar di-

jelom rasterećuje nelagodnosti da – pored potpune stručne odgovornosti koju niko ne može preuzeti osim njega – mora sam snositi i potpunu moralnu odgovornost“, kazala je Miranović. Prema njenim riječima, partnerski model pretpostavlja viši stepen zdravstvene kulture, a najperspektivnije se provodi s inteligentnim, prilagodljivim, obrazovanim i iskusnim pacijentom.

„Manje je uspješan ukoliko pacijent pripada nekoj drugoj kategoriji i ukoliko je ljekar nekomunikativan i nesiguran u sebe, nezreo i nezainteresovan“, navela je Miranović. Ona je kazala da je još jedan razlog za odustajanje od klasičnog modela odnosa sa pacijentom specifičnost koju on ima u Crnoj Gori, a koja proizilazi iz besplatne zdravstvene zaštite. Kako je kazala, prosječni

Projekat neurnet Prezentovan u Herceg novoM

Kvalitet života pacijenata sa epilepsijom i Parkinsonovom bolešću poboljšan Audio-vizuelna komunikacija, daljinska dijagnoza, razmjena medicinskih podataka, mišljenja, konsultacije i druge medicinske usluge između referentnih centara i bolnica u realnom vremenu, benefiti su projekta NeurNet, koji će doprinijeti smanjenju broja transporta i poboljšanju kvaliteta života pacije-

nata sa epilepsijom i Parkinsonovom bolešću. To je saopšteno na edukativnom događaju „Značaj razvoja telemedicine u oblasti neurologije za region“ koji je organizovan u Herceg Novom u okviru IPA projekta NeurNet Mreža za zbrinjavanje pacijenata s farmakorezistentnom epilepsijom i uznapredovalom fa-

zom Parkinsonove bolesti. Generalna direktorica Direktorata za ekonomiku u zdravstvu i projekte Milica Škiljević, kazala je da je u okviru projekta NeurNet planirano uspostavljanje mrežnih referentnih centara i bolnica povezanih modernim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (ICT) M.I.

Sa prezentacije projekta NeurNet; Foto: PR Centar

pacijent gaji prema cjelokupnom sistemu zdravstvene zaštite paternalistička očekivanja – ljekar je onaj koji mora ispuniti dužnost i bezuslovno pomoći pacijentu. “Zato je uz sve neugodne i nemilosrdne reforme u zdravstvu ljekar kod nas često konfrontiran s pacijentom koji po zdravstvenoj kulturi odgovara nivou paternalističkog pristupa, ali je zahtjevan u očekivanjima“, rekla je Miranović. Prema njenim riječima, ljekari treba da nađu modele komunikacije sa pacijentima da bivratili povjerenje u zdravstveni sistem, a da održe dostojanstvo profesije. „Neko pametan je skoro rekao da su napreci u tehnologiji samo dio paketa mjera održanja povjerenja u zdravstveni sistem i njegov kvalitet, da sistem počiva na ljekarima, a ne na mašinama, da je pacijent u središtu našeg interesovanja. Na to smo se obavezali onog dana kada smo upisali Medicinski fakultet“, kazala je Miranović. Pred Miranović, na otvaranju Sabora govorili su i direktorica beranskog Doma zdravlja i predsjednica Organizacinonog odbora 39. Sabora ljekara sjeverne Crne Gore i jugozapadne Srbije Zuhra Hadrović, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić. M.I.

r o v p E i ! o p ut j

10 u j a j n a l k o p

u P

! e b o s o e j i v d o p a z a n a m z n a r a

a r g i a n d a nagr

ra! b o t k 3. o 1 o d bra m e t . sep 0 1 3h! d 1 o u e a pon obr t u k k o e . t a 17 pljaj k u i k n t a i S ob d e j n e Izvlač

Pariz

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe

Rim Cirih Beč Ljubljana

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe 2 trodnevna aranžmana za po dvije osobe

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje u jednom nagradnom kolu. U dnevnom listu “Dnevne novine”, na naslovnoj strani, biće objavljivani kuponi svakog dana. Kolo traje 30 dana i objavljuju se kuponi od rednog broja 1 do rednog broja 30. Kuponi se objavljuju od 10. septembra (počev od rednog broja 1) i završno sa 13. oktobrom (redni broj 30). Učesnik treba da sakupi pet kupona u nizu, prema rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 ili 10, 11, 12, 13, 14) kako bi imao pravo da učestvuje u nagradnoj igri. Svi čitaoci koji pošalju pet kupona u nizu imaju mogućnost da osvoje nagradu. U slučaju da propusti jedan kupon, čitalac ima pravo da ga zamijeni bilo kojim duplim brojem iz niza. Pravo zamjene propuštenog kupona duplim brojem može da iskoristi samo jednom u nizu (npr. 1, 2, 3, 5, 5). Kupon treba ispuniti ličnim podacima (ime i prezime, broj telefona, adresa). Komplet od pet kupona sa traženim podacima dostavlja se u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja ličnih podataka učesnika nagradne igre. Učesnik treba da pošalje kovertu na adresu Dnevnih novina: Dnevne novine d.o.o., 19. decembra br. 5, Podgorica. Ukoliko želi, učesnik može koverat ubaciti u sanduče sa natpisom - Za nagradnu igru “Putuj po Evropi” - koje će biti postavljeno na vidnom mjestu u holu Dnevnih novina. Kupone u koverti treba dostaviti do 17. oktobra 2018. godine, do 12 časova. Izvlačenje će se obaviti 17. oktobra 2018. u 13 časova, a dan nakon toga će biti objavljena imena dobitnika. SREĆNO!

Aktuelno

OTVOREN SAJAM POLJOPRIVREDNIh PROIzVODA

Bogatstvo regiona na jednom mjestu Rukotvorine i domaći proizvodi dominirali na sajmu

Osamnaesti sajam poljoprivrede okupio je veliki broj izlagača iz više opština sa sjevera Crne Gore. Sajam se ove godine održavao ispred motela na ulazu Petnjice, jer im školska sala koju su dugi niz godina koristili ove godine nije ustupljena, navodi radiopetnjica.me. Sajam je bio idealna prilika da se na jednom mjestu vidi bogatstvo regiona. Na štandovima su bili izloženi domaći prizvodi, sir, mlijeko, kajmak…, kao i predmeti domaće radinosti. Sajam je održan u organizaciji lokalne uprave Petnjica i Mreže nevladinih organizacija na čelu sa Sabahetom Novalić. Sadik Šarkić, izlagač iz Pod-

gorice, je za radiopetnjica.me istakao da već nekoliko godina izlaže proizvode u Petnjici i da je zadovoljan organizacijom. “Izložio sam ručne radove i uz to folije za ljubitelje pravljenja dobre hrane i kolača. Organizacija je vrhunska, a Petnjica je lijepo mjesto, jer većinu proizvoda koje vidimo na sajmu proizvedeni su baš na ovom području, a sve je to domaće i zdravo”, kazao je Sadik. Azema Novalić, koja svake godine izlaže ručno izrađene rukotvorine, kazala je da je sve to izložila jer svake godine učestvuje, ali da neće prodavati proizvode, jer je svaki od njih poseban i izrađen sa velikom ljubavlju.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

PODgORIcA: POčELI RADOVI NA IzgRADNJI VODOVODNE MREžE u SELu KOćI

Vrijednost inVesticije 130.000 eura

KOTOR: ODRžAN SAJAM INOVATIVNIh PRAKSI

djeca i kulturnoistorijski momenat Sajam inovativnih praksi na temu “Primjena istorijsko-kulturoloških specifičnosti u radu sa djecom” održan je juče u JPU „Radost”, u Vaspitnoj jedinici Kotor na Zlatnim njivama. Direktorica JPU Radost Vjera Rašković Perojević, kazala je da su se na sajmu predstavili svi vrtići iz Crne Gore, koji su pod ingirencijom ministarstva prosvjete. “Prikazani su radovi nastali

u aktivnostima sa djecom koje odražavaju istorijsko-kulturološki ambijent u kojem ona odrastaju i koja predstavljaju njihov doživljaj, poimanje i viđenje ovog okruženja”, kazala je ona. Ispred ministrstva prosvjete obratila se Arijana Nikolić Vučinić. JU Resursni centar iz Kotora poklonio je kućicu kao didaktičko srestvo za djecu sa teškoćama u razvoju. I.K. OBRAZAC 10

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17 ), JZU Opšta bolnica Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI usluga dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na godišnjem nivou, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 4.070,00 €. Tenderska dokumentacija broj 651-OP-23/18-9127 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me, dana 12.10.2018. godine. Lice za davanje informacija je Milijana Đukanović, dipl. ecc, telefon 040 231 204, e-mail: bolnica-nk@t-com.me

Vuković juče u selu Koći

POTPREDSJEDNIK VLADE PRIMIO NOVOIMENOVANOg KOORDINATORA TIKA-E

Rafet Husović razgovarao sa Resulogularijem Potpredsjednik Vlade Rafet Husović sastao se danas sa novoimenovanim koordinatorim turske Agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju TIKA u Crnoj Gori Enverom Resulogularijem. Potpredsjednik Husović se zahvalio koordinatoru Resulogulariju na posjeti i poželio dobrodošlicu u Crnoj Gori kao i uspjeh u radu. „Dobra saradnja sa TIKAom svih ovih godina je veo-

ma doprinjela izuzetno dobrim odnosima Crne Gore i Turske. Vaše prisustvo u projektima u više oblasti, posebno u prosvjeti i zdravstvu, kao i u svim sredinama u Crnoj Gori dopinijelo je razbijanju određenih stereotipa koji su postojali na ovom području“ – kazao je Husović. Potpredsjednik Husović je iskazao posebnu zainteresovanost da se u okvirima mogućnosti posebna pažnja TI-

KE usmjeri prema sjeveru naše države i istakao spremnost za saradnjom u svim projektima koje TIKA planira u narednom periodu. Koordinator Resulogulari se zahvalio na toploj dobrodošlici i iskazao spremnost da se postojeća dobra saradnja nastavi. Resulogulari je upoznao potpredsjednika Husovića sa sprovedenim i tekućim aktivnostima, kao i sa planovima TIKE za narednu godinu.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

radonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković obišao je radova na izgradnji vodovodne mreže za oko 50 domaćinstava u selu Koći u dužini od 5.200 m, vrijednosti preko 130.000 eura. „Lijepo je biti u ovom kraju koji je još jedan od simbola multivjerskog, multietničkog i multinacionalnog sklada koji vjekovima vlada u Podgorici. Mi, kao rukovodstvo Glavnog grada, ponosni smo na herojsku istoriju ovoga kraja, a sve to nas obavezuje da nastavimo da ulažemo u ovaj kraj, u njegov infrastrukturni razvoj, pogotovo imajući u vidu činjenicu da brojni iseljenici iz ovog kraja, najviše iz SAD ne štede sredstva kako bi pomogli ljudima koji su ostali ovdje, da žive u boljim uslovima“, saopštio je gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković prilikom obilaska radova na izgradnji vodovodne mreže za oko 50 domaćinstava u selu Koći u dužini od 5.200 m, vrijednosti preko 130.000 eura. Obilasku radova prisustvovao je i predsjednik Opštine Tuzi Abedin Adžović, kao i rukovodstvo gradskih preduzeća Vodovod i Putevi. Vuković je istakao da, kada je riječ o ovaj kraj, gradska uprava prepoznaje dva prioriteta budućeg rada. „Jedan se tiče obnove puta kojim smo upravo došli, dužine odprilike pet km, a mještani i iseljenici iz ovoga kraja uložili su ne mala sredstva kako bi se taj put proširio. Nama je ostala obaveza da isti asfaltiramo i mi ćemo se u Glavnom

gradu potruditi da obezijedimo finansijska sredstva kako bi taj posao priveli kraju naredne godine, u okviru budžeta za 2019. godinu“. Izražavajući zadovoljstvo što pristustvuje početku radova na izgradnji vodovoda za ovaj kraj, Gradonačelnik je pohvalio kontinuirani, predani rad rukovodstva gradskog preduzeća Vodovod koji u svim djelovima Podgorice ulaže napore kako bi se ispunio zacrtani cilj gradske uprave, a to je da se u svim djelovima Grada može živjeti na kvalitetan način i kako bi se stvorili uslovi da mještani ostaju u ruralnim predjelima. „U tom dijelu želim da iskažem zadovoljstvo što će uskoro i ovaj kraj dobiti vodu, u sradnji sa Ministarstvom poljoproivrede i uz podršku iseljenika, ja računam da ćemo tokom naredne godine moći ovaj posao da privedemo kraju, a ukupno gledano to će značiti mnogo za stanovnike ovoga mjesta i za iseljenike“, zaključio je gradonačelnik Vuković. Podsjećamo da izgradnja vodovodne mreže za selo Koće udaljeno 22 km od Podgorice koje gravitira Kučima, Zatrijebču i Fundini, podrazumijeva i izgradnju jednog rezervoara, kao i jedne pumpmne stanice, kao i da predstavlja dio šire vodovodne mreže Kuča.

50 Husović sa Resulogularijem

domaćinstava biće priključeno na vodovodnu mrežu u selu koći, a vrijednost radova je više od 130.000 eura

Aktuelno

Nikšić: JubileJ obilJežeN izložbom fotografiJa i akademiJom

Zahumlje proslavilo 120 godina od osnivanja

Javna ustanova Zahumlje sinoć je izložbom fotografija i svečanom akademijom u Nikšićkom pozorištu obilježila jubilej, 120-godina postojanja. Svečanoj akademiji prethodila je izložba fotografija i dokumenata 1898 – 2018. „Zahumlje-iskra plama besmrtnoga“ autorke Kristine Radović. Direktor JU „ Zahumlje“ Vojo Krivokapić podsjetio je na doprinos koji je ta kulturno umjetnička institucija darovala ne samo Nikšiću već čitavoj Crnoj Gori, a bogata tradicija nastavljena. Po riječima predsjednika Opštine Nikšić Veselina Grbovića, “Zahumlje” godinama predstavlja istinsko svjedočanstvo kulturnog bogatstva i tradicije grada pod Trebjesom i Crne Gore. „Zahumlje i njegova 120-godišnja priča svjedoci su bogatstva duha i velike stvaralačke energije Nikšića, koji je prepoznat kao kolijevka duhovnosti i umjetnosti”, istakao je Grbović. Na svečanoj akedemiji, kojoj je prisustvovao veliki broj istaknutih ličnosti iz kulturnog,

umjetničkog i društvenog života Crne Gore, prikazan je i dokumentari film koji predstavlja svojevrsnu hronologiju 12 decenija tra-

janja ‘Zahumlja’. U prigodnom programu učestvovali su folklor, hor, orkestar i vokalni solisti “Zahumlja”. M.R.

međuNarodNi daN smaNJeNJa rizika od katastrofa

Vježbe eVakuacije u resursnim centrima

Juče su povodom obilježavanja Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa u Crnoj Gori sprovedene vježbe evakuacije lica koja borave u resursnim centrima u Crnoj Gori, odnosno u resursnom centru „Podgorica“, resursnom centru „1. jun“ Podgorica, kao i resursnom centru za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“ u Kotoru. Vježbe evakuacije su organizovali i sproveli službenici Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, u skladu sa već izrađenim preduzetnim planovima zaštite i spašavanja za ove ustanove.

Sa jučerašnje vježbe

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 13. oktobar, koji je utvrđen od Generalne skupštine UN obilježava se u cilju podizanja svijesti građana o značaju izgradnje društva koje će imati visok stepen otpornosti u stanjima prirodnih i drugih katastrofa, gdje je otpornost definisana kao sposobnost sistema, zajednice ili društva koji su izloženi opasnostima da se odupru, prilagode i oporave od efekata opasnosti na blagovremen i efikasan način, putem očuvanja i obnavljanja ključnih i osnovnih struktura i funkcija.

MARKETING

KONKURS

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

Na osnovu člana 135 i člana 142 Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11) i Rješenja Privrednog suda u Podgorici St. Br. 553/15 od 14.01.2016. godine, stečajna upravnica „Trgošped“ d.o.o. u stečaju - Rožaje,

OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri pravnog lica „Trgošped“ d.o.o. u stečaju - Rožaje (matični broj 02047292) i istovremeno na osnovu člana 134 Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11), objavljuje deseti OGLAS o prodaji stečajnog dužnika kao pravnog lica

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA U skladu sa članom 136 Zakona o stečaju Obavještenje sadrži: mjesto i adresu na kojoj se nalazi pravno lice odnosno imovina pravnog lica, detaljan opis imovine pravnog lica sa podacima o namjeni imovine pravnog lica, procijenjenu vrijednost pravnog lica i pojedinačnih djelova imovine pravnog lica, postupak i uslove za izbor ponuda. Mjesto i adresa: Pravno lice odnosno njegova imovina se nalazi na adresi: B.BRDO bb Rožaje/ benzinska stanica u Kalačima, Rožaje. Detaljan opis i procijenjena vrijednost pravnog lica sa pojedinačnim podacima o namjeni i procijenjenoj vrijednosti djelova imovine pravnog lica: 1) Predmet prodaje je pravno lice „Trgošped“ d.o.o. u stečaju – Rožaje registrovano za Posredovanje u prodaji raznovrsnih proizvoda - Registarski broj: 50139834, PIB: 02047292 sa sledećim pojedinačnim djelovima imovine:

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Specifikacija imovine pravnog lica

Opis imovine pravnog lica

Kompleks benzinske stanice (Objekat + pripadajuće zemljište)

LN 311 KO Kalače, KP: 1109

500m2

1109

500 m2

1109

500 m2

1109

1033 m2

Obim prava na imovini pravnog lica Obim prava 1/2

Procijenjena vrijednost pojedinačne imovine pravnog lica (1/2) 438,067.26 €

Obim prava 1/2

90,801.54 €

LN 297 KO Koljeno I, KP:

Zemljište van kompleksa benzinske stanice

1164

114 m2

1164

314 m2

LN 297 KO Koljeno 1, KP: 43

109 m2

1164

328 m2

LN 311 KO Kalače, KP: 1109

Pokretnosti

1763 m2

Inventar i oprema

Obim prava 1/2

1,525.33 €

UKUPNA PROCIJENJENA VRIJEDNOST PRAVNOG LICA TRGOŠPED DOO U STEČAJU ROŽAJE (1/2 imovine pravnog lica) = 438,067.26 € + 90,801.54 € + 1,525.33 € = 530,394.13 € 2) Postupak prodaje Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ulica IV Proleterske br.2. neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom „Trgošped“ d.o.o. u stečaju, Rožaje – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA NE OTVARAJ St. Br. 553/15. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 20.11.2018. godine do 11:45 časova. Otvaranje ponuda obaviće se dana 20.11.2018.godine u 12:00 časova u kancelariji br.2. Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude će otvarati stečajni upravnik. 3) Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave bezuslovnu odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži (u originalu ili ovjerenoj fotokopiji): Za pravna lica: Potvrdu o registraciji od nadležnog registra, ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), naziv firme i sjedište, broj bankovnog računa i ime banke, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 5% od procijenjene vrijednosti. Za fizička lica: Potpisanu ponudu (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), ime i prezime, adresu stanovanja, JMBG, i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 5% od procijenjene vrijednosti. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje tj. ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu za kupovinu pravnog lica „Trgošped“ d.o.o. u stečaju u datom obimu prava. Kupovina pojedinačnih djelova imovine pravnog lica nije moguća. Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati. Stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponuđene cijene budu značajno odstupale od procijenjene vrijednosti pravnog lica. 4) Pravno lice se prodaje u viđenom stanju sa imovinom i statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o pravnom licu steknu ličnim uvidom. 5) Pravno lice će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu. 6) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i aktivirati garanciju ponude (ili zadržati uplaćeni depozit), i pravno lice dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču. Stečajni upravnik će vratiti ponuđaču garanciju ponude, odmah nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji. Poslije izvršene prodaje stečajni upravnik će o izvršenoj prodaji, uslovima i cijeni obavijestiti stečajnog sudiju u roku od deset dana od dana izvršene prodaje. Stečajni upravnik će u roku od 15 (petnest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude.

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

7) Sve poreske i druge obaveze koje proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Sve potrebne informacije o pravnom licu mogu se dobiti na telefon: 069/065-145. Stečajni račun društva je otvoren kod Hipotekarne banke AD Podgorica br.520-34361-06. Stečajna upravnica Snežana Jović

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

Aktuelno

Realizacija investicija putem javnih nabavki počeće u oktobRu

Tivat

U planu ulaganja u Tivat vrijedna 4,35 miliona eura Ukupna vrijednost investicija, putem javnih nabavki, koji će u Tivtu biti ugovorene ili početi sa realizacijom tokom oktobra, iznosi 4,35 miliona eura, saopšteno je iz kabineta predsjednika opštine Tivat. U pitanju su nabavke kojima se obezbjeđuje adaptacija zgrade Muzeji i galerije, Centra za kulturu, DTV Partizana, trga u Radovićima, adaptacija košarkaškog i pomoćnog fudbalskog terena, dodatna saobraćajna i horizontalna signalizacija, nabavka vatrogasnog vozila i opreme, uređenje autobuskih stajališta, bagerisanje i čišćenje kanala malog parka i drugo.

Najznačajnija stavka je izvođenje druge faze nove pristupne saobraćajnice MR1, ukupne vrijednosti 2.968.722 eura, miliona eura. Nakon ponavljanja procesa vrednovanja ponuda, po isteku žalbenog postupka, 4. oktobra, posao je pripao kompaniji Bemaks. Napominjemo da je, prethodno, Državna komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki poništila odluku opštine Tivat o izboru najpovoljnije ponude na tenderu za izgradnju druge faze saobraćajnice MR1 prema kojoj je posao pripao kompaniji „Tehnoput MNE“. Tender procijenjene vrijednosti 3,6 miliona eura, raspisan je 28. maja, a na njega su se

prijavila četiri ponuđača. Cesta sa dvije kolovozne trake u dužini od 3,2 kilometra, infrastrukturom i javnom rasvjetom, koja bi trebalo da spoji postojeći lokalni put Tivat-Radovići kod Solila sa već izgrađenom prvom fazom MR1 u Đuraševićima, trebalo bi da bude izgrađena za deset mjeseci. Nadzor za drugu fazu MR1 je povjeren kompaniji „Geotehnic Projekt i Consalting“ (22,869 eura). Sljedeće nedjelje počeće postavljanje horizontalne signa-

međunaRodno takmičenje u gastRonomiji

Srednjoškolci oSvojili tri nagrade u Strumici

Na međunaronom takmičenju gastronomije koje je u Strumici, u Makedoniji, počelo 8. oktobra i završava se danas, učenici prvog razreda Srednje mješovite škole „Mladost“, zanimanje kuvar, osvojili su tri nagrade, jedno zlato i dva srebra. Na takmičenju je učestvovalo preko 25 zemalja i više od 300 učesnika. Među državama učesnicima su, između ostalih, bile Rusija, Ukrajina, Kazahstan, Azerbejdžan, Mongolija, Turska, Rumunija, Bugarska, Albanija, Hrvatska, Srbija, Kosovo, Bosna, Slovenija, Liban, Ujedinjeni Arapski emirati, Sirija i dr. Srednju školu predstavljalo je troje učenika, Angelina Radović, Maksim Kovačević i Božidar Radonjić. U kategoriji jela od piletine, Maksim Kovačević osvojio je zlatnu medalju, Božidar Radonjić je u kategoriji jela od ribe osvojio srebro, a učenica Angelina Radović srebro u kategoriji dezerta.

lizacije vrijedne 15,874.35 eura izvođača „Alfa projekt“ doo. Za asfaltiranje lokalnih puteva (96,956.09 eura) ugovor je potpisan sa „Asfalt beton gradnja“ d.o.o., dok je posao nabavke polovnog vatrogasnog vozila, vrijedan 14.890 eura povjeren kompaniji „Ben kov“. Sa kompanijom „Fidas“ d.o.o. potpisani su ugovori izgradnje autobuskih stajališta (43,729.40 eura) i postavljanja tartan podloge u parku (15,785 eura). U toku je potpisivanje ugo-

vora vrijednog 185.700 eura sa „Grand design“ za završne radove – termodinamika i mobilijar, u objektu DTV Partizan, kao i sa kompanijom Tehnotekstil d.o.o. za postavljanje taktilnih površina na saobraćajnicama u užem centru grada (5,754.76 eura). U toku su završni radovi na zaštitnim ogradama u luci Kalimanj (29,859.48 eura) i kod škole (13,299.44 eura) koji su povjereni kompanijama „Incom“ i „V Projekt“.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Ministarstvo odbrane, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Opreme za boravak u ekstremno hladnim uslovima po partijama (CPV 37411300-5), ukupne procijenjene vrijednosti 118.600,00 € sa PDV-om. Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke, broj 807058971/18-5, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 12.10.2018. godine.Informacije na telefon +382 20 483 270, e-mail olivera.kazic@mod.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo odbrane, ul. Jovana Tomaševića br. 29, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE USLUGE REMONTA HAUBICA, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 150.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80705- 8972/18-5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 12.10.2018. godine. Lice za davanje informacija Lučić Bojana, telefon +382 20 020 483 270, e-mail nabavkemod@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

Mladi dobitnici nagrada Sa učenicima su išli mentor Goran Djović i organizator praktične nastave Zdravko Ćurović. Učenici su postigli odličan uspjeh u pojedinačnoj konkurenciji. Direktroica škole, Jovanka Vujačić je naglasila da je ostvaren odličan uspjeh jer su to učenici prvog razreda. Inače, to je od ove školske godine novo zanimanje u školi. Odličan uspjeh koji su đaci ostvarili

je dobar podsticaj i motivacija da nastave sa uspjesima, a sljedeće takmičenje je u Draču početkom novembra gdje takođe planiramo da uzmemo učešće. Iz škole posebnu zahvalnost duguju Sekretarijatu za kulturu i društvene djelatnosti, kao i opštini koji su dali podršku i omogućili učenicima da učestvuju i predstave školu i grad. Z.K.

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Radna odjeća za službenike – uniforme (ponovljeni postupak) sa PDVom 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1-02-406-11801/185 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 11.10.2018. godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail: oliver.bodven@mpa.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge pisanog prevođenja za potrebe međunarodne pravne pomoći, sa PDV-om 16.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1-02-40611800/18-5, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me, dana 12.10.2018. godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail: oliver.bodven@mpa.gov.me.

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

S one Strane BjelaSice u katunu lanište Sve od

Podno Jarčevih stra

⌦ Zorica Bulatović

aglovito jesenje jutro kroz koje je stidljivo probijalo sunce opredijelio nas je da posjetimo i vidimo i drugu stranu planine Bjelasice, one sa strane mojkovačke opštine. Upravao nas je magla opredijelila da ne idemo pješice već terencem preko Nacionalnog parka Biogradska gora do katuna Lanište koje se graniči sa parkom. Na ovu malu ekskurziju poveo nas je Aleksa Rnković, zaposlen u parku. Od Mojkovca do katuna dijeli nas 12 kilometara, na nadmorskoj visini od 1330 metara, u samom podnožju čuvenih Jarčevih strana, i jedini katun gdje se domaćini Bogavci do NP bave seoskim turizmom. Od tolike magle jedva da smo stigli do odredišta. Dočekao nas je Tomo Bogavac, koji je takođe zaposlen u Parku. On živi u selu Bjelojevići koje pripada mojkovačkoj opštini i od grada je udaljeno nekih šest kilometara. Tomov mali turistički kompleks smješten je na proplanku okružen stoljetnjim stablima bukve, odakle “puca” pogled na Mojkovac i ostale planine. Katun Lanište, veli Tomo, dobio je naziv po lanadima koje košute, odnosno srne dovode u proljeće iz Parka na ispašu baš na taj prostor. Bogavci su ujedno i jedni domaćini koji u dijelu od Mojkovca do katuna mogu da pruže turistima i putnicima prenoćište i hranu. Posjeduju kolibe, šest muznih krava, svinje, kokoške i konje za iznajmljivanje koji dobro dođu onima koji vole da obiću planinu a da se ne umaruju. U dvije kolibe, dnevni boravak i “kućer” (minijaturna replika kućice u koju se ulazi direktno na ležaj, i služi samo da se prespava) može se smjestiti 25 ljudi. Dok smo čekali da se magla podigne kako bismo obišli katun i okolinu domaćin nam je objasnio da je prije 15 godina ovdje bilo više katunjana sa preko 1000 ovaca velikih i malih i preko 150 goveda. Danas ima tek 15 životinja. “Kolibe su porušene, imanja zapuštena, livada nema, digla se

drača i neko priča o turizmu a pomoći niotkud. Ako sam ja ostao ovdje da naslijedim imanje mog oca, treba i država da nas stimuliše da i moje dijete ostane ovdje. Imam kćerku i dva sina i rado bi ih uposlio ovdje, a ne da budu negdje najamnici za 200 eura”, bez dlake na jeziku je Tomo kada govori o nestajanju sela i katuna. Za njega je, kako kaže, ovo pionirski korak u pokušaju da nešto više stvori. Pomažu mu supruga Mira i troje djece, kao i majka koja je lošeg zdravlja ali ipak doprinosi njihovoj porodici. “Naslijedio sam sve ovo od mog oca i pokušavam to da održim da katun ne bi zamro. Želim da i moju djecu uvedem u ovaj posao da stvaraju svojom rukom i da znaju ko su. Ovdje nije potreban luksuz, treba da se vidi kako su naši preci živjeli, a ko se ne drži predaka tu napretka i sreće nema, jer su nam preci bili pametniji od nas”, veli pomalo rezignirano Tomo. Ova godina je, kako nam je kazao, mogla i biti bolja kad je riječ o posjeti turista.

■ jak planinski doručak

“Radim u NP i imam saradnju sa kolegama koji rade na recepciji, pa im se zahvaljujem jer mi šalju često goste, ali ipak sve zavisi i od vremenskih uslova”, iskren

Katun Laništa

Ovdje nije pOtreban luksuz, treba da se vidi kakO su naši preci živjeli, a kO se ne drži predaka tu napretka i sreće nema, jer su nam preci bili pametniji Od nas

Mira ne posustaje, od ranog jutra ima obaveza

je naš domaćin. Dok smo čekali da se magla podigne, nekih dva sata, Mira nam je spremila planinski doručak od domaćih proizvoda sa njihovog katuna. Od čega prije krenuti: kisjele paprike, kajmak, sir, kisjelo i slatko mlijeko, pršuta, pečenica, vruć hljeb, domaća pita sa sirom. Sokovi domaći kao i rakije, a od kupovnih proizvoda tu su samo vino i pivo. “Imam i svoj vrt u kome nema čega nema, od šargarepe, paprike, cvekle, kupusa, luka pa do krompira. Bavim se i proizvod-

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

reportaže

diše Starim načinom života naših predaka

ana gdJe lanad Pasu Katun Lanište, veli Tomo, dobio je naziv po lanadima koje košute, odnosno srne dovode u proljeće iz Parka na ispašu baš na taj prostor.

Domaćini sa gostima obavezno naprave fotografiju za uspomenu ko, priganice, med, lisnatu pogaču, sve ono što je dobra domaća nacionalna kuhinja.

■ pokrivanje starim guberima

njom sira i imam svoje tržište na prostoru cijele Crne Gore jer posjedujemo i sertifikat za proizvodnju sira, i jedni smo od rijetkih koji posjedujemo taj sertifikat. Ovo je punomasni jesenji sir, ljeti je drugačiji, a sada je otava gusta pa je i varenika gusta i zato je to takozvani masni sir. Tu imamo i objekat za mljekaru gdje smo uložili novac, tako smo i dobili sertifikat. Mi smo jedini na ovom području koji imamo ovaj objekat a bez njega je bilo i nemoguće dobiti sertifikat. I to je jedan vid olakšice za poljoprivrednike. Koristimo agregat kako bi imali svijetla, imamo i muzilicu. Sve uslove smo sami napravili. Niko iz Ministarstva nije došao da posjeti katun samo ovi iz komisije da provjere mljekaru, jer nijesu vjerovali da to možemo u planini da napravimo”, objasnila je Mira i dodala da je sve kolibe i namještaj u njima Tomo sam ruč-

no pravio. Cijena smještaja u njihovom katunu je osam eura po osobi, uz to je obezbijeđena i topla voda i tuš kabine. Večera i doručak koštaju tri eura, a količine i izbor su neograničeni. Za doručak biraju jaja, poparu, cicvaru, pitu, mlije-

Ovdje sve odiše duhom prošlosti, razlikuje se u svemu od svih dosadašnjih modernih eko katina i etno sela koje su DN obišle. Čak i ti prekrivači, “guberi”, bili su autentični. Tomova kćerka Jovana koja ima 19 godina i koja je desna ruka roditeljima provela nas je kroz katun i bližu okolinu. Za upis na fakultet, kako kaže, pričekaće do naredne godine, jer je nekoliko puta odbijena za upis na fakultet političkih nauka i na Biotehnički fakultet, iako je odličan đak. “Skoro cijeli ljetnji period provodim ovdje na planini i tu mi je ljepše neko kod kuće i u gradu, ako se i umorim fizički, bar se dobro psihički odmorim. Od malih

Sobe na katunu su opremljene u stilu života na selu

nogu sam sa djedom i bakom boravila na katunu pa je tako valjda i ta ljubav ostala da traje”, veli nam djevojka. No, ne klizi ovdje baš sve kao po loju. I Tomo nas u to uvjerava. “Izdižemo u maju a ostaćemo još, ako nas vrijeme posluži. Prošle godine nas je snijeg rano iznenadio i to je za stoku bilo teško, nijesi mogao doći dovde, životinje su nam tri dana bile zarobljene. Na konju sam dolazio da ih prehranim, nije lako nositi se sa planinom kad pokaže zube a to nije rijetko. Turistma se čini raj, jeste raj kad odmaraš ali kad radiš više liči na pakao. Pa nam kažu lako je seljaku, e nije baš tako. Danas slabo koja djevojka hoće u planinu jer ‘nije lako bez interneta’ kako kažu”, objašnjava nam Tomo. On je objasnio da sve što rade na imanju je i u službi seoskog turizma. Kategoričan je da ukoliko država i Ministarstvo poljoprivrede toliko potenciraju povratak selu, moraju i oni da pomognu ali samo one koji zaista ulažu u život na selu. Mora država da povede više računa o poljoprivrednicima, odnosno o onima koji izdižu i imaju stoku, mora se povesti prije svega računa o otkupu, što je i najveći problem. Vodu sam doveo 2,5 km o svom trošku da bi imao uslove za razvoj turizma na planini. Niko mi ni tu nije pomogao, i ako sam tražio, ama ni crijevo nijesam od države dobio. Nijesmo otišli iz svog sela, ali ako potenciraju pitanje povratka na selo onda neka daju dvije krave da naprave štalu, ako im daju pare pa

Za doručak gosti biraju jaja, poparu, cicvaru, pitu, mlijeko, priganice, med, lisnatu pogaču, sve ono što je dobra domaća nacionalna kuhinja.

da oni sami to rade povratka na selo nema. Problem je i dalje loš put koji se ne održava i kojeg uništavaju koncesionari koji eksploatišu šumu i nedostatak električne energije, ali i da se oživi katun potrebno je vrlo malo sredstava”, objasnio je Tomo. Umorismo se mi i od razgovora, spremamo se za povratak, ali ne da Mira da mrdnemo dok ne probamo kukuruzni kačamak, za koji kaže da je zdraviji ali ne i ljepši od krompirovog. Gledam Miru i vidim mladu ženu koja ama baš ničim ne odudara od gradskih dama. Sređene i moderne frizure, prirodne ljepote bez i trunke šminke, vitke građe, kao da je upravo krenula u kancelariju. Ona se odlučila za selo i pravi je stub porodice Bogavac. I dok pristavlja kačamak kaže: “Nema kod seljaka holesterola i triglicerida jer se radi od zraka do mraka, a ovi u gradu mogu jesti samo jabuke i banane opet će se debljati jer leže po vazdan”.

KULTURA

CRNOGORSKA BELGIJSKA KOPRODUKCIJA

Svjetska premijera filma Bojane Radulović u Lajpcigu

Crnogorsko-belgijska koprodukcija, kratkometražni dokumentarni film “Separation, Vivid Dreams”, producentkinje i umjetnice Bojane Radulović, imaće svjetsku premijeru na prestižnom DOK LEIPZIG festivalu u okviru takmičarske selekcije Next Masters, saopšteno je iz Filmskog centra Crne Gore. Šezdeset prvo izdanje filmske smotre biće održano od 29. oktobra do 4. novembra, Radulović, koja potpisuje režiju i scenario filma, biće učesnica i ovogodišnje debate “Meet the Filmmakers” na temu “Post Yugoslavia – New nationalisms”, čiji moderator je direktor selekcione komisije festival u Lajpcigu, Ralph Eue. Nakon svjetske premijere, film će imati holandsku premijeru na najvećem i najprestižnijem evropskom festiva-

lu dokumentarnog filma IDFA, koji će biti održan od 14. do 25. novembra u Amsterdamu, u okviru Paradocs takmičarske selekcije. Autorka je takođe i učesnica IDFA akademije. “U poetičnoj kadenci, autorka filma istražuje šta znači biti bez korijenja, uprkos tome što ima dom. Zaglavljena između prošlosti obilježene ratom i budućnosti u kojoj se ne nazire mogućnost prosperiteta, ostavljena na milost i nemilost međunarodnim zbivanjima i političkim promjenama”, stoji u sinopsisu. Film “Separation, Vivid Dreams” je nastao u koprodukciji Crne Gore i Belgije. Producent filma je crnogorska producentska kompanija “Code Blue Production”, dok je belgijski manjinski koproducent “Nameless productions” iz Liege-a, Belgija. R.K.

GOSTOVANJE PREDSTAVE ª SALIGIAº

Studio Prazan prostor na festivalu u Beogradu Predstava “Saligia”, rađena u produkciji Dramskog studija Prazan prostor iz Podgorice, biće izvedena večeras u Plavom pozorištu u Beogradu, u sklopu Međunarodnog festivala pozorišne pedagogije, koji traje do 14. oktobra. Komad, koji govori o sedam smrtnih grehova, izvodi 17 mladih polaznika ovog dramskog studija. Manifestacija je okupila učesnike iz Makedonije, Italije, Njemačke, Poljske, Srbije i Crne Gore, a program čine omladinske i inkluzivne predstave, prezentacije, predavanja, diskusije i radionice. Festival će biti

održan na nekoliko lokacija u Beogradu, Kulturnom centru Grad i Centru za kulturnu dekontaminaciju. Polaznici Dramskog prostora učestvovaće i u panel diskusiji koja je zakazana za posljednji festivalski dan, na temu “Mogućnosti pozorišne pedagogije”, koji će se baviti razmjenom iskustava partnera jednogodišnjeg projekta “Pozorište – susret, inkluzija, akcija”. Festival sufinansiraju Erasmus+ program Evropske unije, Ministarstvo omladine i sporta i Ministarstvo kulture i informisanja Srbije. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

INTERVJU: REDITELJ DEJAN PROJK

DOK MI BALK ČEKAMO BOLJE PROLAZI NAM ⌦ Sonja Ičević

ako čeka balkanski čovjek, tako čeka i Balkan – da bude dio neke asocijacije, da krene negdje, a to traje predugo. Previše mladih ljudi napušta ove prostore, jer Balkan ne živi i stoga je krajnje vrijeme da se okrenemo sebi.

Premijernim igranjem predstave “Bure baruta”, po tekstu Dejana Dukovskog, a u režiji Dejana Projkovskog, sinoć je otvorena nova sezona Crnogorskog narodnog pozorišta. Kultni tekst makedonske i balkanske dramaturgije, u čitanju proslavljenog makedonskog reditelja, dešava se u jednoj kafani i kroz više isprepletanih priča govori o Balkanu, generacijama izgubljenim u tranziciji, novim generacijama koje odlaze i našem beskonačnom čekanju. U razgovoru za Vikend novine Dejan Projkovski govori o predstavi, saradnji sa ansamblom našeg nacionalnog teatra, a ocjenjuje i stanje u pozorišnim kućama u regionu. “’Bure baruta’ je jedan od amblematskih tekstova kada govorimo o balkanskoj i makedonskoj dramaturgiji. Tekst Dukovskog na izuzetan način oslikava tranziciju, kroz koju smo svi prolazili i navodi nas na razmišljanje o tome šta ona predstavlja na Balkanu danas. Za mene, to je jedan

period za koji možemo da kažemo da je ovdje postao sistem, da još prolazi, jer mi tranziciju i dalje živimo”, kaže Projkovski.

■ PRIČA O SUZAMA I SNOVIMA

Sa jedne strane, “Bure baruta” je surova priča o životima običnih ljudi sa ovih prostora, ali sa druge strane predstavlja balkanskog čovjeka u punom sjaju. “Analizirajući pojedinačne priče u ovom tekstu, svaka scena nosi priču o drugom čovjeku, njegovim suzama, mukama, radostima i snovima, ali i stavovima o tome šta znače život i sreća. Odlučili smo da napravimo predstavu o ljudima koji čekaju, svim ljudima na Balkanu koji čekaju bolje sjutra, čekaju posao, zelenu kartu ili vizu da idu negdje u potrazi za boljim životom… To vrijeme dok čekamo nešto naziva se život. Predstava nosi tu tugu ili realnost i poručuje nam da dok čekamo i dok planiramo kako ćemo jednog dana, kada se neke stvari de-

se, živjeti, vrijeme prolazi”, objašnjava Projkovski i dodaje da “Bure baruta” predstavlja Balkance kao ljude koji u sebi imaju najviše života i krvi. “Naš čovjek zna da se raduje zbog malih i banalnih stvari, da voli i da mrzi u sekundi, da spaja nespojive emocije. Naš čovjek uz orkestar i muziku dolazi do katarze u sekundi. Balkan je najbolje mjesto na svijetu jer tu žive ljudi koji imaju najviše krvi i života u sebi”, smatra naš sagovornik. Kako čeka balkanski čovjek, tako čeka i Balkan – da bude dio neke asocijacije, da krene negdje, a to traje, dodaje Projkovski, predugo. Previše mladih ljudi napušta ove prostore, jer Balkan ne živi i stoga je krajnje vrijeme da se okrenemo sebi.

■ SVE ŠTO JE U SVIJETU

INCIDENT, KOD NAS JE SISTEM

“Nas u ovoj predstavi ne zanima nijedna konkretna asocijacija, potpuno je svejedno i nevažno. Ono što je važno je da moramo da razumijemo da naš život protiče sada i tu da moramo da nađemo smisao sada i tu. O tome govori i replika iz predstave – “Zašto se sve što je lijepo događa drugim ljudima i na drugim mjestima?”. To je upravo ono o čemu

POZORIŠTE JE STUB NACIONALNOG IDENTITETA Govoreći o stanju u pozorištima u regionu, Projkovski ističe da se situacija iz godine u godinu mijenja, podsjećajući na Brehtove riječi da pozorište ne čini zgrada, već ljudi. U te ljude ne ulaže se dovoljno, a trebalo bi,

jer je teatar jedne države stub nacionalnog identiteta, kulture, tradicije i jedna od najvažnijih institucija koja čuva jezik. “Uvijek treba da se pitamo koliko ulažemo, kao država, u takvu instituciju koja čuva sve

navedeno. Sa druge strane, nacionalni teatar promoviše državu i zemlju i stvara kulturne mostove koji su vrlo važni. Bez tih kulturnih mostova sve postaje besmisleno”, smatra Projkovski.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

kultura

koVskI, NakoN PREmIJERE PREdsTaVE ª BURE BaRUTaº

kanci e sjutra m život naše “Bure baruta” priča. A drugi lik govori “Sve što je u svijetu incident, kod nas je sistem”. To su lajtmotivi ovog komada”, kaže Projkovski. Makedonskom reditelju ovo je druga saradnja sa Crnogorskim narodnim pozorištem. Prije dvije sezone, na scenu našeg nacionalnog teatra postavio je Šekspirovu “Buru”, a i ovog puta okupio je veliki glumački ansambl. “Na sceni je oko pedeset ljudi, glumci, bend i orkestar. Sa većinom glumaca sam radio i na prethodnom komadu, a neka nova, mlada lica sam sada upoznao. Crnogorsko narodno pozorište zaista ima predivan glumački ansambl, prvo sa ljudske strane, što je vrlo važno, jer je za saradnju neophodno da su ljudi otvoreni i željni rada, a sa druge strane, svi oni imaju strašan kreativni potencijal. Ovakvo “Bure baruta” moglo se dogoditi trenutno jedino ovdje, uz ovakvo maksimalno povjerenje i poštovanje, a zajedničkim radom došli smo do kreativnog ludila koje ste i na sceni sinoć mogli vidjeti”, kaže reditelj. Iako u tehnološkom smislu pozorišta u regionu zaostaju za sa-

vremenim evropskim kućama, Projkovski ističe da imamo ono što je za jednu predstavu najbitnije – izuzetne glumce. “Ova regija ima najsrčanije glumce, sa strašnom energijom i sa strašnim osjećajem za savremen scenski jezik. Jedino na čemu bi moglo da se poradi je naš odnos prema životu jedne predstave. Moramo da shvatimo da je premijera početak, a ne kraj rada na predstavi i da moramo da brinemo o životu te predstave, da naučimo kako da joj produžimo život, da je izvodimo na drugim scenama”, ističe naš sagovornik. Na kraju, kaže da tokom rada na predstavi reditelj u svakom trenu mora da zna kome se obraća. “Dok sam u Podgorici, koristim svaku priliku da prošetam do pijace, da šetam novim ulicama, razgovaram sa ljudima. Svako iskustvo i svaki susret daju vam novu informaciju o publici koja će doći da gleda ono što ste napravili, o ljudima i mentalitetu, problemima, radostima… Ako želite da stvorite predstavu od krvi i mesa, morate nekako da saznate što više o ljudima koji će je gledati”, zaključuje Projkovski.

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

KNJIGA PREDRAGA FINCIJA U IZBORU ZA NAGRADU DIALOGOS

ČOVJEK I MEDIJI U SVIJETU NOVIH TEHNOLOGIJA Knjiga “Elektronička špilja” bosansko-hercegovačkog filozofa i esejiste Predraga Fincija jedan je od pet naslova koji se našao u izboru za ovogodišnju nagradu “Dialogos”. Priznanje je 2013. godine ustanovio međunarodni naučni časopis “Medijski dijalozi”, a dodjeljuje se za najbolju publikaciju u oblasti teorije i kulture medija u regionu objavljenu tokom prethodne godine. “Elektronička špilja” objavljena je u izdanju sarajevske kuće ART Rabic, i govori o problemima koji prate savremene medije – od pitanje porijekla novih, elektonskih “igračaka”, preko problema svakodnevnog komuniciranja i informisanja, do stvaranja novih mitova, medijske slave, reklame kao nove umjetnosti i pitanja funkcije umjetnosti u elektroničkim medijima. Na mnogim konkretnim,

poznatim primjerima iz svijeta, ali i iz naše sredine autor pokazuje da u teorijskom, filozofskom pristupu i promišljanju savremenih, ponekad pomodnih fenomena izbija na vidjelo cijeli niz vrlo ozbiljnih pitanja - Kako nastaju mediji? Zašto postajemo njihovi taoci? Koliko mediji utiču na naše djelovanje i mišljenje? Da li nam doprinose ili nam štete? Govore li istinu ili nas obmanjuju? Mijenjaju li našu prirodu i odnose s drugim ljudima? Fincijeva “Elektronička špilja” govori o čovjeku u svijetu nove tehnologije i odgovara na izazove našeg vremena. U osvrtu na ovo djelo hrvatska književnica Tatjana Gromača-Vadanjel, zapisala je da Predrag Finci u ovom djelu na osoben i originalan način propituje, proučava i produbljuje pojam i značaj savremenih medija iz brojnih uglova.

knjige pored fincijeve našle su se u izboru za nagradu “dialogos” “filozofija medija 3” divne vuksanović, “od novinara do novinarstva” tijane vukić, “posredovanje seksualnog nasilja” vedade baraković i mirze mahmutovića, kao i “noam Čomski i kritika savremenih masmedija” nenada vertovšeka.

“Važno etičko i političko pitanje današnjice koje u knjizi postavlja autor jeste ‘Koliko pristajemo na manipulisanje medijima i koliko sami doprinosimo njihovoj zloupotrebi?’ Ovo se pitanje savremenom čovjeku – građaninu, nameće poput novog zova prosvećenosti, koji upozorava – uz ozbiljne, argumentovane razloge – na kantov-

ski ‘moralni zakon u meni’, odnosno na visoke i višestruke odgovornosti ka kojima nas, kao zrela bića, okreće nužda služenja medijima – u protivnom nas, sa našom ljudskom punoćom i vrijednostima, više neće biti”, zapisala je Gromača-Vadanjel. Ispisana osobenim stilom, koji traži aktivnu komunikaciju, knjiga Predra-

ga Fincija, smatra Gromača-Vadanjel, poziva na čitanje i uživanje u čistoj, na poštenim, ozbiljno sazdanim temeljima građenoj spoznaji, kojoj je cilj „istina po sebi“, a to je, kako kaže autor „uvijek ono što je iza slike, poslije teksta…“. U izboru za nagradu “Dialogos” našle su se i knjige “Filozofija medija 3” Divne Vuksanović, “Od novinara do novinarstva” Tijane Vukić, “Posredovanje seksualnog nasilja” Vedade Baraković i Mirze Mahmutovića, kao i “Noam Čomski i kritika savremenih masmedija” Nenada Vertovšeka. S.I.

DANI CRNOGORSKOG FILmA ORGANIZOvANI U ZAGREBU I NEKOLIKO hRvAtSKIh GRADOvA

Dolaze bolja vremena za kinematografiju i mlade stvaraoce Dokumentarni filmovi “Žabljak Crnojevića”, u režiji Branka Baletića, i “Kulturno nasljeđe Balšića“, reditelja Ognjena Radulovića prikazani su u Crnogorskom domu u Zagrebu, kao nastavak projekta “Dani crnogorske kulture”. Projekciji su prisustvovali reditelji filmova, kao i Aleksandra Cerović, producent u Kinoteci. U uvodnom dijelu govorio je proslavljeni reditelj Veljko Bulajić, podsjećajući na izuzetan opus i stvaralaštvo Branka Baletića. Bulajić je izrazio i nadu da dolaze bolja vremena za crnogorsku kinematografiju i mlade stvaraoce, i naglasio značaj i ulogu Crnogorske kinoteke kada je riječ o promociji kinema-

tografije, naročito crnogorskih autora. Pozdravljajući prisutne, među kojima su bili i ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić, prvi sekretar Ambasade Milo Lučić, književnik i pjesnik

Enes Kišević, poznata sportska radnica Milka Babović i drugi, Danilo Ivezić je, u ime organizatora, podsjetio na repertoar filmova prikazanih proteklih godina, ističući da je ovo samo dio filmskog

materijala predstavljenog u Crnogorskom domu, jer cjelinu čini i poseban program Dokumentarni film u Crnogorskom domu, u okviru kojeg je prikazano preko 100 naslova. Istaknuta je velika zahvalnost Cr-

nogorskoj kinoteci, koja je omogućila prikazivanje filmova, a najavljeni su i novi projekti i nastavak saradnje za naredni period. Autori filmova su nakon projekcije odgovarali na pitanja publike, a spontani i dugotrajni aplauz najbolji pokazatelj koliko je uživala publika u dvorani. Filmovi će se, nakon Zagreba, prikazivati i u Puli, Umagu, Rijeci i Splitu. Organizatori ovih događaja su Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb u saradnji sa Crnogorskom kinotekom. Program je realizovan uz finansijsku podršku Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

KULTURA

Kristina Stevović-Obradović naš kandidat za program Shooting stars GLUMAČKI TALENTI EVROPSKE KINEMATOGRAFIJE NA FILMSKOM FESTIVALU U BERLINU 2019.

Glumica Kristina Stevović-Obradović biće ovogodišnja kandidatkinja Crne Gore za program Evropske filmske promocije “Shooting stars”. Tu odluku, u konkurenciji od tri mlada crnogorska glumca, donijela je komisija, u čijem su sastavu bili glumica Jelena Nenezić-Rakočević, producent Ivan Đurović i reditelj Senad Šahmanović. Na poziv Filmskog centra Crne Gore prijavili su se, osim Stevović-Obradović, Jelena Simić i Savo Šćepanović. Cilj programa “Shooting stars”, koji će biti realizovan tokom Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu 2019. godine, je predstavljanje glumačkih talenata evropske kinematografije, a jedi-

na je međunarodna mreža nacionalnih filmskih ustanova i agencija koja promoviše i marketinški afirmiše evropski film širom svijeta. Na osnovu propozicija EFP-a, mogućnost prijavljivanja imali su crnogorski glumci/glumice do 35 godina starosti, koji su već započeli uspješnu karijeru u svojoj zemlji, imali glavnu ulogu u igranom filmu crnogorske ili inostrane produkcije, koji je prvi put javno prikazan u periodu od dvije godine prije ovog izbora, te koji su spremni za rad u međunarodnim okvirima. Konačnu odluku o izboru finalista donijeće ekspertski žiri navedene panevopske mreže. R.K.

MULTILATERALNI FORUM U GLAVNOM GRADU JERMENIJE

MINISTAR BOGDANOVIĆ UČESTVOVAO NA 17. SAMITU FRANKOFONIJE

Ministar kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanović predvodio je crnogorsku delegaciju na dvodnevnom, 17. samitu Frankofonije u Jerevanu. Događaju su prisustvovali brojni šefovi država, vlada, ministri i drugi visoki predstavnici država članica Frankofonije. Bogdanović je na Samitu, kojim je predsjedavao i koji je otvorio predsjednik Vlade Jermenije Nikol Pašinjan, učestvovao kao izaslanik predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Samit je održan na temu „Živjeti zajedno u solidarno-

sti, razmjeni ljudskih vrijednosti i poštovanju različitosti“, što je u skladu sa prioritetima Međunarodne organizacije za frankofoniju, usmjerenim na mir i prosperitet zemalja u kojima se govori ili koristi francuski jezik. Učešće na samitu Frankofonije bila je, kako je saopšteno iz Ministarstva kulture, prilika da se još jednom potvrdi opredjeljenje Crne Gore da kroz multilateralne forume podstiče saradnju u kulturi i obrazovanju, ali i promovišu univerzalne vrijednosti ljudskih pra-

84 DRŽAVE ČLANICE OKUPLJA MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA ZA FRANKOFONIJU

va, mira i suživota, oko kojih su i okupljene članice Frankofonije. Tokom boravka u Jerevanu ministar Bogdanović je

imao niz bilateralnih sastanaka, a na marginama samita sreo se i sa predsjednikom Republike Francuske Emanuelom Makronom, kojem je prenio srdačne pozdrave predsjednika Crne Gore i istakao da je Crna Gora zahvalna Francuskoj za pomoć i podršku u procesu evropskih integracija. “Uvjereni smo da će se saradnja naše dvije države nastaviti i biti još sadržajnija, kako u oblasti ekonomije, tako i u oblastima kulture, turizma i obrazovanja”, istakao je tom prilikom Bogdanović.

Crna Gora ima, od 2010. godine, status posmatrača u međunarodnoj organizaciji za Frankofoniju, koja okuplja 84 države, među kojima 54 punopravne članice. R.K.

Tokom boravka u Jerevanu ministar Bogdanović je imao niz bilateralnih sastanaka, a na marginama samita sreo se i sa predsjednikom Republike Francuske Emanuelom Makronom

SVIJET

RUSKA PRAVOSLAVNA CRKVA:

Carigradska patrijaršija legalizovala raskol

Ruska pravoslavna crkva je “katastrofom i raskolom” nazvala odluku Carigradske patrijaršije da prizna nezavisnost ukrajinske crkve od Moskve. “Carigradska patrijaršija je donijela katastrofalnu odluku, u prvom redu za sebe i uopšte za cijeli pravoslavni svijet”, rekao je portparol ruskog patrijarha Kirila, Aleksandar Volkov, prenijela je ruska novinska agencija Ria Novosti. “Ono što se dogodilo je legalizacija raskola”, ocijenio je Volkov i zaključio da je “Carigradska patrijaršija prešla crvenu liniju”. Vaseljenska patrijaršija odlučila je u četvrtak veče da nastavi postupak dodjele nezavisnosti Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi od

Carigradska patrijaršija je donijela katastrofalnu odluku, u prvom redu za sebe i uopšte za cijeli pravoslavni svijet”, rekao je portparol ruskog patrijarha Kirila, Aleksandar Volkov

Ruske pravoslavne crkve. Odluka je objavljena po završetku trodnevnog zasijedanja Sinoda Vaseljenske patrijaršije u Istanbulu, prenio je Asošijeted pres. Odluku koja će imati velike posljedice po pravoslavni svijet prokomentariosao je i Kremlj. Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je da je Kremlj veoma zabrinut zbog planova za preduzimanje koraka koji bi mogli da podijele hrišćanski pravoslavni svijet. Kremlj je saopštio da će politički i diplomatski braniti Ruse i ljude koji govore ruskim jezikom u Ukrajini od bilo kakve ilegalne aktivnosti, prenio je Rojters. “Mi smo upoznati sa čvrstom i dosljednom reakcijom Ruske pravoslavne crkve na te odluke, koje su donijete juče u Konstantinopolju (sjedištu Vaseljenske patrijaršije u Istanbulu). Rekli smo više puta da smo veoma zabrinuti zbog planova za preduzimanje koraka koji bi mogli da podijele hrišćanski pravoslavni svet”, rekao je Peskov, a prenio Tas. Navodi se da je portparol Kremlja dodao da “ruske svetovne vlasti ne mogu da se miješaju u međucrkveni dijalog, nikada to nisu činile i niti će u budućnosti činiti.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

MEDIJI TVRDE DA TURSKA IMA DOKAZE O UBISTVU SAUDIJSKOG NOVINARA

POSTOJE SNIMCI KOJI DOKAZUJU DA JE KAŠOGI BRUTALNO UBIJE

merički i turski zvaničnici rekli su za Vašington Post da postoje audio i videosnimci koji dokazuju da je saudijski novinar Džamal Kašogi mučen i ubijen u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

Videosnimci navodno prikazuju kako saudijski tim ubica otima novinara nakon što je ušao u konzulat 2. oktobra, od kada mu se gubi svaki trag, prenijela je Al Džazira. Kašogi je onda ubijen, a njegovo tijelo izrezano, rekli su zvaničnici za Vašington Post, novine za koje je Kašogi pisao. Audiosnimak je posebno grozan, naveli su izvori. “Audiosnimci iz konzulata ukazuju na to šta se Džamalu desilo nakon što je ušao. Možete čuti njegov glas i glasove ljudi koji govore arapski. Možete čuti kako ga ispituju, muče i onda ubijaju”, rekao je jedan zvaničnik, koji nije htio biti

imenovan, zbog povjerljivosti informacija. Drugi neimenovani izvor potvrdio je kako se može čuti kako muškarci udaraju Kašogija. Nije jasno kako su turski i američki zvaničnici došli do snimaka.

■ “NE TREBA DA BUDE-

TE ŠERLOK HOLMS...”

Američki senator Lindzi Graham rekao je za Al Džaziru da je pročitao američke obavještajne izvještaje koji ukazuju na uključenost saudijske vlade u nestanak, odnosno vjerovatno ubistvo, novinara Kašogija. “Već sam vidio obavještajne

podatke. Veoma su uznemirujući. Ne morate biti Šerlok Holms da ovo riješite”, rekao je Graham. Američki senator Bob Korker je izjavio: “Sve što znamo upućuje na saudijsku vladu, ali niko od nas ne želi unaprijed da zaključuje stvari. Ako bih danas morao nešto da kažem, to je da su oni naredili to, oni su ga ubili i vjerovatno su ljudi visokog profila bili svjesni toga. Moramo rano da pošaljemo signal da ubijanje novinare nije u redu i ako je on (saudijski princ) umiješan u to, moraju da postoje sankcije.” Dejvid Kac, direktor Grupe za globalnu bezbjednost, rekao je za Al Džaziru da obavještajni zvaničnici čije iskaze navodi Vašington Post najvjerovatnije imaju audio i videosnimke koje dokazuju ubistvo novinara.

Tramp neće za

Donald Tramp i saudijski prijestolonasljednik Mohamed Bin Salman, za kojeg se sumnja da je naredio ubistvo novinara Džamala Kašogija, tokom sklapanja ugovora o prodaji američkog oružja Rijadu.

Predsjednik SAD Donald Tramp kazao je da američki istražitelji u Turskoj pokušavaju da utvrde šta se dogodilo sa saudijskim novinarom Džamalom Kašogijem. Američke obavještajne službe su presrele komunikaciju između saudijskih zvaničnika. Oni su planirali da uhvate Kašogija i da ga odvedu u Saudijsku Arabiju, a američki predsjednik kazao je da je razgovarao

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

SVIJET

U SEPTEMBRU IZNOSIO 34,1 MILIJARDU DOLARA

Rekordan suficit Kine u trgovini sa SAD

“Očigledno postoji tenzija između saudijske i turske vlade, što ukazuje na to da će Turska usmjeriti svoj značajni obavještajni aparat na sve što ima veze sa saudijskom vladom u Turskoj”, rekao je Kac. “Tako da je vrlo moguće da oni imaju snimke onoga što se događalo u konzulatu, bilo da je riječ o postavljenim bubicama ili elektronskom presretanju, tako da vam ne bi trebala puna forenzika ako imate takve dokaze.”

■ MEDIJI I INVESTITORI SE POVLAČE IZ SA

Zbog nestanka saudijskog novinara, velike medijske kompanije povlače se sa saudijske konferencije o investicijama zbog nestanka novinara. Glavni urednik Ekonomista Zeni Minton Bede neće učestvovati na predstojećoj konferenci-

Suficit Kine u trgovini sa SAD dostigao je rekordnu 34,1 milijardu dolara u septembru, jer je izvoz na američko tržište porastao za 13 odsto na godišnjem nivou, uprkos eskalaciji tarifnog rata. Izvoz u SAD je porastao na 46,7 milijardi dolara, dok je uvoz američke robe povećan za 9,0 procenata na 12,6 milijardi dolara, prema podacima ki-

ji u Rijadu. Takođe, voditelj SiEn-Bi-Si-ja Endrju Ros Sorkin i novinar Njujork Tajmsa objavili su da ne idu na konferenciju. Taj list odlučio je da se povuče iz medijskog sponzorstva događaja, dok list Fajnenšl Tamjs još razmatra hoće li ostati sponzor. Britanski milijarder ser Ričard Brenson rekao je da će njegova Virdžin Grupa zaustaviti razgovore s Javnim investicionim fondom Saudijske Arabije u vezi sa planiranom investicijom od milijardu dolara. “Ono što se navodno dogodilo u Turskoj u vezi s nestankom novinara, ako se pokaže tačnim, očigledno će promijeniti sve nas na Zapadu u namjeri da poslujemo sa saudijskom vladom”, rekao je Brenson. Dodao je da, takođe, više neće biti direktor dva saudijska turistička projekta na Crvenom moru.

austaviti prodaju oružja Rijadu sa saudijskim zvaničnicma i sa vjerenicom Džamala Kašogija. “Ušao je i nikada nije izašao. Djeluje kao da je nestao. Istražitelji su na terenu. Radimo sa Turskom, ali, iskreno rečeno, radimo i sa Saudijskom Arabijom. Želimo da utvrdimo šta se dogodilo”, rekao je Tramp. Grupa američkih senatora pozvala je Trampa da pokrene istragu o nestanku saudijskog novinara koja bi mogla da rezultira

sankcijama. Upitan da li bi blokirao izvoz oružja u Saudijsku Arabiju, Tramp je odgovorio da bi takav potez bio na štetu SAD. “Saudijci troše 110 milijardi dolara na vojnu tehniku... Ne dopada mi se ideja zaustavljanja investicije od 110 milijardi dolara u SAD. A znate li šta će da urade? Uzeće taj novac i potrošiće ga u Rusiji ili Kini ili na nekom drugom mjestu”, istakao je Tramp.

neske carinske službe, prenijela je agencija AP. To je drugi mjesec zaredom da Kina bilježi rekordan mjesečni suficit u trgovini sa SAD, nakon što je u avgustu dostigao 31 milijardu dolara. Ukupan rast izvoza Kine je ubrzao, zahvaljujući čemu je, u trgovini sa ostatkom svijeta, ostvarila suficit od 31,7 milijardi dolara. Izvoz je u septembru, na

godišnjem nivou, porastao za 14,5 odsto na 226,7 milijardi dolara, dok je uvoz porastao za 14,3 odsto na 195 milijardi dolara. Izvoz u 28-članu Evropsku uniju, koja je najveći trgovinski partner Kine, porastao je za 11,6 odsto na 37,4 milijarde dolara, dok je suficit Kine u trgovini sa Evropom iznosio 12,7 milijardi dolara.

PRELETAČ: POVRATAK BIZNISMENA U MATIČNU PARTIJU

Majkl Blumberg se vraće u Demokratsku stranku

Bivši gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg ponovo se učlanio u Demokratsku stranku, što je signal da možda namjerava da se kandiduje za demokratskog predsjedničkog kandidata 2020. Blumberg (76), milijarder i medijski magnat, najveći je finansijski donator Demokratske stranke uoči važnih, predstojećih novembarskih kongresnih izbora, pošto je dao gotovo 100 miliona dolara za demokratske kandidate i ciljeve, prenio je Glas Amerike. Blumberg, vlasnik istoimene medijske kompanije, saopštio je svoju odluku na Instagramu, indirektno kritikujući predsjednika SAD Donalda Trampa i

njegove republikanske saveznike, koji, kako je sugerisao, predstavljaju prijetnju demokratskim institucijama. Godinama je bio demokrata, sve do 2001, kada je promijenio stranku da bi postao republikanski kandidat za gradonačelnika Njujorka. Blumberg je pobijedio

u toj trci i bio popularni gradonačelnik najvećeg američkog grada sve do 2014. Drugi vjerovatni demokratski kandidati za 2020. su bivši američki potpredsjednik Džo Bajden, progresivna senatorka Elizabet Voren iz Masačusetsa, senator Kori Buker iz Nju Džersija, senatorka Kamala Haris iz Kalifornije i demokratski socijalista, senator Berni Sanders iz Vermonta, koji se takmičio za demokratsku nominaciju 2016, kada ga je pobijedila Hilari Klinton. Blumberg ima umjerene stavove prema društvenim pitanjima i podržava prava na abortus, homoseksualne brakove i čvršće zakone o kontroli oružja.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

manjak pažnje je razvojnog porijekla, ima ga pet posto djece

Strpljenje i koncentracija Se uče od najranijeg doba

⌦ Iva Popović

očela je školska godina i roditelji se često susrijeću sa problemom nezainteresovanosti djece za učenje. Važno je razlikovati rasijanost, odnosno manjak pažnje, kada dijete ne može duže od 10 minuta da sjedi, prati objašnjenje nekog matematičkog zadatka, od slučajeva kada je zaista potrebna pomoć. Odnos koji djeca formiraju prema školi i učenju velikim dijelom zavisi od roditelja, a učenje predstavlja proces koji traje od momenta rođenja do kraja života svakog od nas. Uspješnost učenja zavisi ne samo do fizioloških faktora, kao što je količina umora koji dijete osjeća, već i od stepena uzrasta, te fizičkih uslova u kojima dijete uči. Pored toga zavisi i od motivacije, tehnika učenja, te koncentracije. Prateći rad svog djeteta roditelji mogu uvidjeti da li dijete ima poteškoće sa učenjem i tada je važno odreagovati na vrijeme kako bi dobili potrebnu pomoć i podršku. Zanimljivo je znati da po mišljenju stručnjaka predispozicije za pojavu teškoća u učenju postoje i prije rođenja djeteta (nasledni faktor), ili činjenice da je fetus bio izložen toksinima.

■ nedovoljna motivisanost

Foto:Yellow Dog Productions

Ipak, mali je broj djece koja zaista imaju problem sa pažnjom, objašnjava naša sagovornica, psihološkinja Rad-

Ne smije se djetetu ispunjavati želja čim zaplače

Radmila Stupar-Đurišić

mila Stupar-Đurišić. Prema njenim riječima, koncentracija kod djece vježba se od prvih mjeseci, preko dodira, pjevanjem pjesmica, a prvi oblici komunikacije osnov su za kasniji razvoj. Kod djece pažnja najkraće traje i zato često mijenjaju aktivnosti. Koncentracija je tako čest izvor sukoba iz-

roditelji nerijetko nedovoljno djecu uče strpljenju. naime, često zbog manjka vremena i izbjegavanja situacije u kojoj će se dijete uzbuditi ili “nedolično” ponašati, roditelji radije ispunjavaju djetetove želje. među roditelja i djece. “Veliki broj djece ima problem da se skoncentriše na školsko gradivo i kvalitetan razgovor, ali zato može višesatno bez odmora da igra igrice i dopisuje se sa sagovornikom. U ovim primjerima nema govora o padu ili nerazvijenosti sposobnosti učenja i koncentracije. Kod većine se radi o nedovoljnoj motivisanosti i manjku strpljenja. Broj djece

koja realno imaju problem sa pažnjom i koncentracijom je oko pet posto i uglavnom je razvojnog porijekla, nekad moguć za prevazilaženje i dostizanje prosjeka, nekad ne”, kazala je Stupar - Đurišić. Znaci koji mogu ukazati na poremećaj pažnje, prema njenim riječima, uključuju nemogućnost usredsređenosti na gradivo, kao i greške u rješavanju zadataka. Dijete izgleda kao da ne sluša kad mu se obraćate, ima problem sa usvajanjem instrukcija na koji način da riješi zadatak. Takođe često gubi školski pribor, zaboravno je, lako mu se odvuče pažnja. “Povećati pažnju i koncentraciju može se, prije svega, smanjenjem boravka djece ispred ekrana tableta, kompjutera, mobilnih telefona”, ističe naša sagovornica.

■ djeca lako odustaju Ona objašnjava da je veliki problem da se djece skoncentrišu na jednu temu duže od deset minuta uslovljen njihovom lošom navikom da mogu lako da odustanu od bilo čega što ih nedovoljno zanima. Pritom, ono što im se sviđa i što im je zanimljivo komentarišu bez čekanja da se izlaganje završi. U ovim slučajevima nije riječ o poremećaju pažnje, već o nedostatku strpljenja. Strpljenje je, međutim, osobina koja se uči i neophodna je da bi se pažnja održala i razvijala. Naša sagovornica smatra da roditelji nerijetko nedovoljno djecu uče strpljenju. Naime, često zbog manjka vremena i izbjegavanja situacije u kojoj će se dijete uzbuditi ili “nedolično” ponašati, roditelji radije ispunjavaju djetetove želje. Tada kupuju sve ono što dijete poželi skoro istog trenutka. Stupar-Đurišić smatra da roditelji ne ostavljaju prostora da dijete pomoću vaspitnih metoda shvati da ispunjenje određenih pravila, obaveza, dogovora, dovodi do ispunjenja želja. “Naučiti djecu tome osnov je za kvalitetno učenje i za život uopšte”, naglašava Stupar-Đurišić.

Prvi oblici komunikacije osnov su za kasniji razvoj Ona navodi i da se kod djeteta mora razviti strpljenje kako bi imalo pažnju i koncentraciju za kvalitetno usvajanje školskog gradiva. Takođe, ono mora imati pozitivan stav o potrebi obrazovanja. Ovakav stav će izgraditi ukoliko odrasta uz roditelje koji i sami imaju takav stav. S druge strane, postiže se suprotan efekat ako roditelji veličaju neobrazovanje i dive se ljudima koji ne pridaju značaj obrazovanju. Naša sagovornica smatra da psihološke razvojne vježbe teško mogu pomoći onom djetetu čiji roditelji umjesto da povećaju tzv. “frustracionu” toleranciju djeteta, oni mu čim zaplače ispunjavaju želje. Pri-

mjera radi, takvi roditelji čim se dijete uznemiri, pružaju mu mobilni telefon da se njime zabavi. Kada govorimo o djeci najmlađeg uzrasta - do tri godine, ta djeca su koncentrisana na ono što im je u trenutku interesantno i u tom periodu važno je da se odrasli igraju zajedno sa njima. To mogu biti igre plastelinom, tijestom, pravljenje figura. Nakon tri godine slijedi period radoznalosti u kom roditelji treba da podstiču istraživački duh, dok koncentraciju razvijaju crtanjem, slikovnicama i tako se produžava i trajanje pažnje. U igrama koje zahtijevaju društvo više mališana, uče se pravila i važnost potreba druge djece u grupi.

Djetetu se mora objasniti da će dobiti ono što želi ako ispuni obavezu, odnosno ispoštuje određena pravila ili prethodno utvrđen dogovor

Zabava

NEVENA BOŽOVIĆ ZA VN PRED KONCERT U PODGORICI:

Put nije lak, ali voljela bih i internacionalnu muzičku karijeru Školovana srbijanska pjevačica Nevena Božović, pred večerašnje gostovanje sa bendom u Podgorici, povodom 2. rođendana CentreVille Hotel & Experiences-a i The Living Rooma, Vikend novinama priznaje da joj Crna Gora i te kako prija, a ne krije i da internacionalna karijera, uprkos izazovima, izgleda sve primamljivije

FILM O POČEcIMA E-PLAyA ª VIdEO dnEVnIkº dOstuPAn nA JutJubu

Kada smo počeli, vjerovali smo u neko bolje sjutra 54

SUBOTA I NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2018.

44-45

Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

VATRA PROMOVIŠE ª UKLETOG HOLANDEZAº

Čarolije pjesama pandan su povratku u djetinjstvo

Sve popularniji hrvatski rokenrol bend Vatra, osam mjeseci otkako je objavio sada već veliki hit duet “Nama se nikud ne žuri” sa Massimom Savićem, predstavio je novitet - singl “Ukleti Holandez”, podsjeća frontmen Ivan Dečak, pjesma je koja vraća na staze djetinjstva i u one male, naizgled beznačajne trenutke, a zapravo svima bitne. “Jedan sam od onih likova koji se često u mislima vraćaju u te dane. Jasna je stvar, baš kao i sudbina broda Ukleti Holandez - fizičkog povratka u sigurnu luku djetinjstva i mladosti nema, ali knjige, filmovi i pjesme ponekad djeluju poput čarolije za naša osjećanja”, kaže Dečak.

Reditelj Filip Filković nije dozvolio da ekranizacija odudara od zamisli teksta - i vizuelni prikaz bavi se povratkom u neke ranije dane, a jedna od lokacija na kojoj je spot sniman najstarija je kuća u Gospiću, u kojoj je, gle čuda, baš Dečak provodio ljetnje praznike za vrijeme djetinjstva. “U toj kući sam prv put čuo ploče Doorsa, Stonesa, Floyda, pročitao knjigu ‘Bludni sin’ Čarlsa Bukovskog, a sve me je to, zapravo, vodilo ka muzici. Ovaj je spot samo malo vraćanja dugova toj kući, ali prije svega mojoj tetki, tetku i ujacima, koji su mi otvorili vrata svog doma i učinili moj boravak u njemu čarobnim, a tu čaroliju i danas nosim u sebi”, zaključuje Dečak. D.B.

Foto: Mare Milin

Bend Vatra

IDUĆI UTORAK U ZNAKU ª ANĐEOSKOG GLASAº

Misa i maraton u čast 11 godina od Tošetove smrti

Oktobar je mjesec koji za u crkvi na Rokovom perivoljubitelje makedonske mu- ju u Zagrebu. Misi će prisuzičke scene, pa i one jugo- stvovati i maratonci iz Maslovenske, već 11 godina za- kedonije, a poslijepodne oduzima posebno mjesto u laze put Nove Gradiške, odakalendaru. Nažakle u 17 časova kreće lost, ne po dobru tradicionalni ma- sljedećeg utorraton Nova Graka navršava se diška – Kruševo 11 godina od ( rodno mjesto smrti “čovjeka u kome je pjeanđeoskog livač i sahranjen) dužine ca i glasa”, Tošeta Proeskog. 900 kilometara. Tim povodom, Maratonci će takao i ranijih goko odati počast ToProeski dina, biće organizošetu”, navode organivan niz događaja kako bi zatori, uz podsjećanje na publika odala počast vjero- Tošetovu čuvenu rečenicu: vatno najboljem makedon“Ne želim da mi skidate skom vokalu u istoriji. kapu, samo želim da se po“Sjutra će se održati misa nosite mnome”. D.B.

SRBIJANSKA PJEVAČICA NEVE

Put nije la i internaci

⌦ Danilo Brajković

kolovana srbijanska pjevačica Nevena Božović, pred večerašnje gostovanje sa bendom u Podgorici, povodom 2. rođendana CentreVille Hotel & Experiences-a i The Living Rooma, Vikend novinama priznaje da joj Crna Gora i te kako prija, a ne krije i da internacionalna karijera, uprkos izazovima, izgleda sve primamljivije.

Koncert Nevene Božović i njenog benda počinje u 21.30 časova, a ulaz je slobodan. Ljubitelji jedne od angažovanijih srbijanskih pjevačica, ovog ljeta, imali su priliku da se uvjere u njen raskošan vokalni potencijal, između ostalog, i u Budvi, a ranijih sezona i radno i paradno često je posjećivala naše Primorje. Kada je riječ o glavnom gradu, još se prepričava “koncert” iz Delta sitija 2013. godine, kada je, pod okriljem takmičenja “Prvi glas Srbije”, zajedno sa ostalim finalistima, Božović izazvala nezapamćenu euforiju fanova popularnog formata, pa je Delta bila mala da ugosti sve koji su željeli da pjevaju sa učesnicima. Nešto više od pet godina kasnije, sada kao potpuno izgrađena pjevačica i iskusnija za sijaset muzičkih projekata i solo hitova, Božović Vikend novinama priznaje da je uvijek srećna kada dobije poziv iz Crne Gore - ovog puta, čućemo je u nešto drugačijem ambijentu i u pratnji svog benda.

■ Uvijek mi je prijatno U Crnoj Gori

“Uvijek mi je prijatno u Crnoj Gori. Zanimljivo, mislim da u Podgorici nijesam nastupala već pet godina. Eto, nije me put vodio u vaš glavni grad prethodnih godina. Veoma se radujem što ćemo se moji muzičari i ja, u tom novom sastavu, predstaviti vašoj publici. Znam da smo slušani na vašem terenu, da nas ima na radio-stanicama, da nas ljudi prate, ali i da nijesu imali priliku da nas čuju uživo. Saradnja sa ljudima koji me angažuju i sa crnogorskim medijima je uvijek divna, takođe”, ističe Božović.

Iz više nego plodonosne karijere, valjalo bi izdvojiti, između ostalog, Nevenine nastupe na Dječjem eurosongu i onom glavnom, zatim brojna festivalska priznanja (poput Zlatne sirene na Sunčanim skalama 2009), numere “Pogledaj me”, “Znam da noćas gubim te”, “Bal”, najsvježije - “Jasno mi je”, “Dangerous drug”. Dakle, Božović ne kuburi sa sastavljanjem set liste jer ne fali materijala, a i večeras će pjevati po ukusu raznolike publike.

■ repertoar po

UkUsU pUblike

“Repertoar će biti drugačiji od onog koji je karakterističan za moje solo nastupe. Neće biti ‘full’ bend, već akustična varijanta. Ovo nije klasičan koncert, poput onih na trgovima, sa mnogo muzičara i publike, već je fokus na događaju, ljudima koji će biti prisutni, tako da će biti po ukusu i stranaca i domaće publike, a jedan dio, naravno, posvetiću i mojoj autorskoj muzici”, nastavlja pjevačica, koju profesionalna karijera nije udaljila od akademskih dostignuća - nedavno je završila i specijalističke studije na Fakultetu muzičkih

Veoma se radujem što ćemo se moji muzičari i ja, u tom noVom sastaVu, predstaViti podgoričkoj publici. znam da smo slušani na Vašem terenu, da nas ima na radio-stanicama, da nas ljudi prate, ali i da nijesu imali priliku da nas čuju užiVo

umjetnosti u Beogradu. “Iskreno, potpuno sam ispunjena što se tiče mog posla samo kada sam i na fakultetu, kada i tu postoji rad, kontakt sa kolegama. Zato sam odlučila, iako sam rano diplomirala, jer sam sa 16 godina već bila na Akademiji u Beogradu, da nastavim dalje. Planiram da i dalje radim u svojoj struci, da se posvetim nauci. Specijalističke studije, poslije mastera, bile su sljedeći korak, a nadam se da će naredni biti - doktorske studije”, otkriva nam Božović. Njen muzički potencijal nedavno je prepoznao i eminentni Simfonijski orkestar RTS-a, na čiji je poziv nastupila u beogradskoj Kombank dvorani, povodom Svjetskog dana muzike, a na repertoaru su bile numere iz popularnih crtanih filmova. “Pripala mi je velika čast da budem jedini solista Simfo-

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

Zabava

ENA BOŽOVIĆ ZA VN PRED KONCERT U PODGORICI:

ak, ali voljela bih ionalnu karijeru nijskom orkestru RTS-a, pod vođstvom Bojana Suđića, koji je bio i moj profesor na Akademiji. Biti na sceni sa tim ljudima, čuti i vidjeti kako to rade, nešto je što sam priželjkivala, kao i svaki školovani muzičar.

Stvarno mi je drago zbog te prilike i nadam se da ću još raditi sa njima”, očekuje Božović.

■ “Moja Mo-

litva” iliti “What i’M looking For”

A na listi želja joj je i internacionalna karijera. Već nekoliko puta uspješno je predstavljala umijeće inostranoj publici, sve češće snima numere na engleskom, a mnogi cijene da joj taj jezik više leži nego maternji. Ipak, pjevačica je svjesna da su želje jedno, a realnost - sasvim drugo. “ Vo l j e l a bih da se više po-

svetim internacionalnoj karijeri, naročito jer sam dosta često nastupala u inostranstvu. Volim da pjevam na engleskom. Svi kažu da mi je to prirodno i da dobro zvuči. Uvijek šta god da otpjevam na engleskom bolje zvuči nego na srpskom. Ali, eto, voljela bih da makar jedna pjesma, za početak, bude na evropskim top listama. Ipak, put do toga nije lak i mora dosta kockica da se poklopi. Na meni je da se nadam i da snimam na engleskom, kako bi neko to čuo, prepoznao i emitovao. Vidjećemo. I neki internacionalni festivali su cilj. Dosta puta sam već nastupala na njima, a uvijek rado prihvatam te pozive”, prisjeća se Božović. Ukoliko je internacionalna karijera još u magli, novi singl i spot “What I’m Looking For” su na pragu, a koncept podsjeća na kombinaciju - “Jasno mi je” i “Dangerous Drug”. “To je engleska verzija pjesme ‘Moja molitva’, koja se emituje već sedam-osam mjeseci. Ona se, dakle, uveliko emituje na radio-stanicama u Srbiji, ali mislim da spotom treba dočarati i reći ljudima - ko to pjeva. Biće to iznenađenje, kao i u slučaju ‘Dangerous Drug’. Od utorka ćemo to pustiti i polako ćemo pjesmu uvrstiti u repertoar. Onda me do Nove godine, nadam se, očekuje i singl na srpskom”, zaključuje Božović.

More je uvijek inspirativno Poslije podgoričkog koncerta, Božović će iskoristiti priliku da “ulovi” još koji sunčan dan na našem Primorju. “U posljednje vrijeme sam na relaciji: Budva-Beograd. Lijepo je vrijeme sada, a i kada je kišovito - volim da budem na moru. Tu je i inspiracija i sve ostalo što treba da bude. Veći dio godine sam na moru, još otkako sam bila mlađa, a sada imam još više razloga za to”, poentira Božović.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

Gitarista Psihomoda objavio solo cd

Omaž bendu, ali i upliv u neke nove žanrove

⌦ Fi.J. Bivši gitarista i producent jednog od najvećih hrvatskih rok sastava Psihomodo popa, predstavio je solo album pod nazivom “Ja sam tu”, kojim je označio povratak na muzičku scenu. Singl koji nosi naziv kao i album predstavio je tačno prije godinu, a na nosaču zvuka nalazi se još 11 pjesama i tri bonus numere. Većinu njih napisao je i aranžirao upravo Saša Novak koji je osim svoje voljene gitare uzeo u ruke i bas, odsvirao klavijature, a sjeo je i za bubnjeve. Ovaj multiinstrumentalista i odli-

čan gitarista koji je svojim rifovima obilježio najznačajnije albume Psihomodo popa, jedan dio ovog studijskog rada posvetio je upravo tom bendu. Naime, snimio je novu verziju pjesme “Ramona”, koju je predstavio uoči 20 godina od kultnog albuma “Godina zmaja” (Jugoton, 1988), a nije zaboravio ni velikog Draga Mlinarca i Grupu 220 čiji je veliki hit “Osmijeh” objavljen u njegovoj live verziji iz Hard Placea. Osim na hrvatskom, Saša pjeva i na engleskom jeziku, pa se na ovom izdanju nalaze i pjesme “Running For You”, “Cold” i “My Darling”.

rod stjuart objavio ª blood red rosesº

Veći dio pjesama snimili smo u hotelskim sobama

mumford & sons sinGlom najavili album

Neće biti muzičkih ograničenja na izdanju Britanski folk-rok bend Mumford & Sons koji je bio hedlajner ovogodišnjeg Sziget Festivala u Budimpešti, najavio je svjetsku turneju kojom će promovisati novi studijski album “Delta” koji izlazi 16. novembra. Ovo je njihov četvrti studijski album u karijeri a turneja počinje istog dana kada i album izlazi u zvaničnu prodaju. Promotivni singl za najavu novog albuma “Guiding

Light” je povratak akustičnim korijenima ovoga benda, a članovi benda su izjavili za Rolingstoun magazin da su istraživali nove muzičke teritorije na albumu. “Ovoga puta smo bili mnogo slobodniji jer smo osjetili da možemo da se vratimo sviranju akustičnih instrumenata na ovom albumu. Nije bilo muzičkih ograničenja na albumu”, izjavio je gitarista benda Vinston Maršal. Fi.J.

Legendarni britanski muzičar Rod Stjuart objavio je novi, trideseti solo album “Blood Red Roses” koji je najavljen u avgustu singlom “Didn’t I”. Radi se o njegovom prvom studijskom izdanju poslije tri godine, a Stjuart je i na ovom albumu sarađivao sa Kevinom Savigarom (Bob Dilan, Peti Smit). Kako smo i navikli, na albumu su prisutni žanrovska raznolikost, šarmantna zaigranost i introspektivni tekstovi – prepoznatljive karakteristike koje ga čine jednim od najprodavanijih muzičara svih vremena. “Blood Red Roses” je snimljen na zaista nekonvencionalan način za jednog muzičara njegovog kalibra. “Veliki dio pjesama snimili smo u hotelskim sobama i bekstejdžu poslije koncerata. To je odličan način stvaranja albuma jer niste mjesecima zatvoreni u istoj prostoriji. Previše sam godina proveo u zamornim studijskim prosto-

rima u kojima nisam želio da budem, zato mislim da je odlično da se tokom snimanja ovog albuma nismo našli u takvoj situaciji”, priznao je Rod i dodao: “Kada stvaram novu mu-

ziku uvijek imam osećaj da to radim za nekolicinu prijatelja. Ovaj album posjeduje tu intimu. U životu možete daleko da dogurate ako ste iskreni, isto važi i za muziku”.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

zabava

Izbor za najljepšu kosu Crne Gore

Veliki kasting u Delta sitiju u poneDjeljak Finale takmičenja za najljepšu kosu 2018. godine biće 14. decembra

Veliki kasting za Izbor za najljepšu kosu Crne Gore koji organizuje kompanija Biomelem biće održan u šoping molu Delta siti ovog ponedjeljka sa početkom u 18 časova. Sve pripadnice ljepšeg po-

la starije od 18 godina koje imaju njegovanu kosu mogu doći na kasting, a o finalistkinjama će odlučivati frizeri iz tima Zorana Vukčevića. Finale takmičenja za Najljepšu kosu 2018. godine biće 14. decembra u mo-

lu Delta sitija. Pobjednica konkursa dobiće nagradu od 300 eura, a ako je talentovana za javni nastup biće zaštitno lice i voditeljka emisije koju će u narednom periodu producirati kompanija Biomelem. Fi.J.

Dobra IlI loša noVosT?

Virtuelna stvarnost uskoro i na koncertima

Virtual Reality tehnologija je uzela maha i kreće u istraživanje jednog polja koje će koncertnu publiku svakako zanimati. Predstavljanjem Oculus Rift/Go, PSVR, the HTC headseta i Google cardboarda, VR će korisnika odnijeti direktno u 360 video neke od velikih svjetskih atrakcija. Neke od njih, poput U2, Muse ili Gorillaz će možda biti prve koje će isprobati VR koncertne snimke, za koje se smatra da postoji poprilično veliko tržište. Augmented Reality (AR) takođe je dobro napredovala od kada je predstavljena aplikacija PEEX koja dozvoljava fanovima da slušaju svirke uživo preko pet različitih kanala koji nose svaka svoj instrument. Sličnu tehnologiju je tokom svjetskog fudbalskog prvenstva

u Rusiji isprobao BBC. Sve to je poguralo muzičke menadžere da razrade ideju o korišćenju VR na koncertima i tako ponude fanovima opcije gledanja koncerta iz publike, fan pita ili možda sa same bine. “Ako ne možete biti na koncertu, ovo je sljedeća najbolja stvar”, kaže osnivač aplikacije Melody VR Anthony Matchett. On ističe da su testiranja nove tehnologije prošla jako dobro, ali da njima nije cilj da zamjene osjećaj odlaska na koncert i uživanja u svirkama, već da onima koji su, recimo na drugom kraju planete pomognu da isprate događaj. Naravno, mnogi su skeptični, a ponajviše oni koji bi najradije, poput Džeka Vajta, otišli i uživali u koncertu bez neprekidnih fleševa telefona. (mulj.net)

BIJELA KUĆA

Kanje na ručKu sa Trampom Reper Kanje Vest je nakon ručka s Donaldom Trampom, na kojem su u Beloj kući razgovarali o reformi zatvorskog sistema, održao govor u kojem je objasnio razloge svoje podrške predsjedniku SAD. Tramp je s oduševljenjem po-

zdravio Vestov govor. Vesta su napadale druge poznate osobe zbog podrške Trampu. “Ljudi očekuju da glasate za demokrate, ako ste crni”, rekao je Vest. Portparol Bele kuće Hogan Gidli rekao je da će Tramp

i njegovi gosti razgovarati o mogućim pomilovanjima zatvorenika u budućnosti. Takođe, raspravljali su o velikom porastu kriminala u Čikagu, kao i o naporima koji su usmjereni na stvaranje poslova za crne Amerikance.

Dean DVornIk, braT DIna DVornIka objaVIo noVI album

trebalo mi je pet godina i hiljade sati zurenja u kompjuter i miksetu

Album “Da je meni biti More” Deana Dvornika nazvan prema njegovom aktuelnom singlu objavljen je juče. Nakon kraće diskografske pauze Dean je novi studijski album najavio singlom “Ko ljubavnici pravi” prije nepunih godinu, a potom je ponovio uspjeh odličnim singlom “Da je meni biti more”.

“Da bih završio ovaj nosač zvuka trebalo mi je pet godina i hiljade sati zurenja u kompjuter i miksetu, sviranja, pjevanja, smišljanja, dogovaranja, nespavanja, a tu su i godine učenja, ne samo sviranja, već i ovladavanja raznim programima. Zadovoljan sam napravljenim i neizmjerno zahvalan svojoj porodici koja me pusti-

la da u miru završim ovaj album. Za singlove ‘Ko ljubavnici pravi’ i ‘Da je meni biti more’ bavio sam se i režijom, a to mi je bio pravi odmor nakon kompletiranja albuma”, rekao je Dean Dvornik. Dean je muzičku karijeru započeo 1981. godine kad je s bratom Dinom osnovao grupu Kineski zid. Dvije godine kasnije objavili su i album pod istim imenom, a Dean je za sve pjesme napisao tekstove. Bio je to jedan od prvih fank albuma u regionu. Fi.J.

numerologija

DNEVNI BROJ SEDAM

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

PROGNOZA ZA DA BIORITAMSKOM B

Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 21. februara izračunava se na sljedeći način: 21+2=23=2+3=5. Bioritamski broj 1: Vrlo povoljan dan za pravljenje finansijskih aranžmana i rješavanje materijalnih pitanja. Možete preuzeti inicijativu, jer je sve pod vašom kontrolom, a vibracije Univerzuma vas podržavaju. Koji god cilj da sebi postavite, ako budete disciplinovani, moći ćete da ostvarite. Emotivno ste jači nego prethodnog dana, stoga se nećete lako vrijeđati, niti će vas reakci-

je drugih ljudi pretjerano uzbuđivati. Poslovi dolaze na svoje mjesto i sve što na poslovnom planu preduzmete biće ostvareno sa uspjehom. Bioritamski broj 2: Ko je spreman da konačno riješi nesporazume iz prošlosti, evo pravog trenutka za to. Napišite pisma i poruke koje je odavno trebalo da pošaljete, objektivno sagledajte situaciju oko vas i potrudite se da iza svake vaše odluke i svakog vašeg poteza stoji ozbiljno i duboko razmišljanje. Što se posla i novca tiče, dan ne tako naklonjen istima, uz savjet da ne započinjete nikakve poslovne poduhvate, ali zato sve što treba da završite, uradite danas.

Bioritamski broj 3: Sve ono što vas je prethodnih dana mučilo ostavite za sobom, otvorite se za nove ideje, nove poduhvate, budite spremni za susrete sa novim ljudima, uz sve to dolazi i sticanje novih iskustava. Danas možete napredovati ili se usavršiti u bilo kojoj oblasti života. Uspjeh možete naći u učenju, traženju novog posla, plasiranju poslovnih ideja, učestvovanju na takmičenjima, susretu sa važnim ljudima. Bioritamski broj 4: Danas je nužno strpljenje, jer će privatne stvari sporo da se odvijaju, trebalo bi da povedete računa o svom temperamentu i emocionalnim reakcijama. Nemojte tragati za nečim što je nedostižno, bo-

lje je da upotrijebite ono što vam je pri ruci. Vjerujte svojoj intuiciji i prepustite se ljubavi. Ovaj dan je izuzetno povoljan za razne vrste odnosa sa osobama ženskog pola, izjavljivanje ljubavi, šarmiranje, kao i početak sređivanja stambenog problema. Bioritamski broj 5: Vibracije današnjeg dana povoljne su za posao i postizanje dobrih rezultata na ličnom planu. Volja i želja za uspjehom takođe neće izostati, zbog toga će ljudi željeti vaše društvo. Nemojte rasipati energiju i novac na nebitne stvari. Početak nekog kursa ili bavljenje pravnim poslovima danas ide od ruke. Ukoliko treba da vodite sastanak sa bitnim ljudima za vašu karijeru ili da zatražite unapređenje na poslu, uradite to danas.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

NUMEROLOGIJA

ANAS PO BROJU

Jana Luković, numerolog i autorka teksta

Šestice nek se uzdrže od nametanja ideja partneru Bioritamski broj 6: Moguće je da se osjećate sputanim zbog mnoštva obaveza koje čekaju na vas i nedostatka vremena za njihovo izvršavanje, ali danas učite veliku lekciju o tome da više cijenite vašu duhovnu snagu. Uspješno obavljate sve što je u vezi sa poslom i velikim organizacijama, kao i intelektualnim poduhvatima. U odnosima sa ljudima morate biti strpljivi, a kada je odnos sa partnerom u pitanju, uzdržite se od nametanja svojih ideja. Bioritamski broj 7: Danas nemojte planirati ništa, možda nećete uspjeti u ostvarivanju svojih planova, jer vibracije današnjeg dana donose stalne promjene. I sami ćete željeti da mijenjate nešto i da se stvari odvijaju brže. Moguća je promjena rasporeda namještaja u kući, pisanje pisama i poruka, odlazak na kraće putovanje, odlazak u pozorište ili druženje sa prijateljima. Čuvajte se u saobraćaju. Poslovanje sa mlađim ljudima može donijeti profit.

Bioritamski broj 8: Harmonija, ritam, ljepota i kultura danas zaokupljuju vašu pažnju, zbog toga ćete htjeti da mijenjate enterijer u svom domu ili kancelariji. Sve što je u vezi sa umjetnošću može vam donijeti profit. Ljubav, porodični život i prijateljstva takođe padaju pod ovaj pozitivni uticaj, pa ćete biti u stanju da pomognete drugima u rješavanju njihovih problema, na taj način ćete učvrstiti veze sa vama bitnim ljudima. Bioritamski broj 9: Dan je kao stvoren za meditiranje, za duhovno bogaćenje. U odnosima sa ljudima osjećate napetost i uznemirenost. Više računa povedite o svom domu i obavite važan razgovor sa voljenom osobom. Što se finansija tiče, možete naići na poteškoće, zato ne ugovarajte neke veće poslove. Današnji dan je povoljan i za razmišljanje o budućnosti, provjeru zdravstvenog stanja, započinjanje nekih psiholoških proučavanja, vođenje domaćih poslova.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

50 LAKŠA

ENIGMATIKA NARODNO CRNO-OSLOBO- APARAT GORSKI ZA DILAČKI POKRET PREGLED VOJVODA UŠIJU I PISAC (SKR.)

JESENJA TRAVA

PREDGRAĐE HAMBURGA

SIMBOL TITANIJUMA

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

NASILNO ODUZET

BIVŠI PALESTINSKI VOĐA ARAFAT

OGREBOTINA NA JEZERO U IRSKOJ TIJELU

FOTO UBOD

PRECI (LAT.)

PODRAŽAVANJE ZVUKOVA IZ PRIRODE UKUPAN, CJELOKUPAN (LAT.) AUSTRIJS. FIZIČAR MAH NAPLAVINE

NALOG PSU DA DONESE LOVINU

ISTA SLOVA STARA MJERA ZA TEČNOST

GOTOVINSKI POPUST RADOSTAN

RIMSKI BROJ 5

RIJEKA U JUŽNOJ FRANCUS. TRČANJE

TIP OPELOVOG AUTOMOBILA AUTOR: ROMANTIČAR BRANISLAV IZRAZ U NIKIĆ KARTANJU

AUSTRIJA SIMBOL SKANDIJUMA SPREMNOST ZA RAD OŠTEĆEN, NAGRĐEN

NADIMAK POKOJNOG GLUMCA LAKOVIĆA

Buenos Ajres u ljubičastom tonu

RED SISARA STOČAR NA BAČIJI

ADRIJANO ĆELENTANO DONJI DIO STOPALA (MN.) STAROEGIPATSKI PISAC

GREŠKE (LAT.) VELIKI VISEĆI SVIJEĆNJACI GLUMICA MIREJ

OZNAKA ZA KARAT TURSKA KNJIŽEVNICA, HALIDE EDIB

FRANCUS. MUŠKO IME OZNAKA PANČEVA

MJESTO BLAŽENSTVA AMERIČKI LOVAC NA KRZNAŠE

Play sudoku online at:

FILMSKO PLATNO (MN.)

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: SANDRA BULOK, ALOR, SIJETL, MASAŽA, OTKA, ONAGERI, VUD, UŠTAP, SVECI, KI, NASTA, AV, EROR, AONIJA, EDAMSKI SIR, KRADOM, V, LUDA, ANALE, ZAMORI, ADIVAR, RATINA, ILIĆ, N.

www.sudokukingdom.com Klivlend, Kvinslend

Play sudoku online at:

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2673

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2014-02-06

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 2674 Daily Sudoku puzzle No. 3262

4 1

2 1

4 1

Daily Sudoku puzzle No. 3263

5 8

1 4

Medium level

4 3

9 5

Page 1/2

2015-09-19

Medium level

6 2

4 2

1 6

8 6

Play sudoku online at:

2 3

1 8

6 5 8 www.sudokukingdom.com

7 1

2014-02-07

Medium level

1 8

5 6

9 5

2015-09-18

9 3

TEŽA

www.sudokukingdom.com

7 2

6 3

FOTO UBOD

VRSTA MINERALA, DISTEN

TEŽA

HAJDUČKA TRAVA (BOT.)

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

CRNOGORSKI KRALJ I PISAC

MOTOR SA UNUTRA- OZNAKA ŠNJIM ZA MILI- KORALNA POLJE ZA OSTRVA SIJANJE SAGORIJE- AMPER VANJEM

SLATKA KOJE JE U TEČNOST OBLIKU IZ VOĆA TRAKE

OZNAKA ZA ALT

POPIS SVIH STVARI (LAT.)

OSOBE TAMNE KOSE I OČIJU OLYMPIC ROUTE NETWORK RIJEKA U SIBIRU

PRODUKTI IMITACIJE KOJI JE KAO OVAJ BIVŠI BOKSER SALIHU

SNAŽNO

BILIJARSKI ŠTAP RUSKO MUŠKO IME

NEPRAVILAN (GRČ.) TOPLO TURSKO KUPATILO RIMSKA BOGINJA SRDŽBE ZNALAC IDO JEZIKA BOSANSKI FUDBALER AMER

NAREDBE

ŠTUCATI TEATRI MUSLIMANSKO MUŠKO IME

OZNAKA ZA TONU VAZDUH AUTOR: (LAT.) BRANISUPROTNO SLAV OD NIKIĆ LAŽLJIVO INDUSTRIJA MOTORA I TRAKTORA (SKR.)

Jesenja plovidba čamcem

KULUČAR (TURC.) UŽAS GENERAL MOTORS TURSKI ŠAHIST, SUAT

SIRNA MUVA

VRSTA SOBNE BILJKE POSUDA ZA CVIJEĆE PJEVANJE PTICA

REOMIR ZAVRŠNO POGLAVLJE KNJIŽEVNOG DJELA PROVODITI NOĆ

Play sudoku online at:

MJESTO KOD NOVOG SADA

UZVIK ODAZIVANJA

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ONOMATOPEJA, TOTALITARAN, APORT, ERNST, V, SKONTO, EE, ASKONA, TARN, ROMANTIK, A, PEPI, ORNOST, AĆ, LJUSKAVCI, TABANI, ANANA, K, ČOKE, ADIVAR, RAJ, ŽO, TRAPER, EKRANI.

Savršeno utočište, Bali

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3027

2015-01-26

9 8 6

Medium level

6 7

Daily Sudoku puzzle No. 2673

9 2

Play sudoku online at:

2 6

6 9

Medium level

4 7

5 8

8 4

9 7

6 7

6 3

Page 1/2

9 6

2014-02-07

8 6

Medium level

2 3

2013-12-20

5 5

Daily Sudoku puzzle No. 2674

5 www.sudokukingdom.com

Daily Sudoku puzzle No. 2625

Medium level

4 1

2014-02-06

6 7

1 9

LAKŠA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

6 4

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 13 I 14. 10. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta City-ju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 12:00h do 18:00h na br. telefona 067 614 994 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKEUSLUGE

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a INTERNET

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Centar za marketing - visokoproduktivna rješenja za vaše prisustvo na internetu. Izrada internet prezentacija, društvene mreže, promocija, konsultacije. centarzamarketing@gmail.com ww.mep.one |067033434|

RAZNO Prodajem 20 000 kvadrata i kuću 70 kvadrata, 29 km od Nikš i ć a . P o v o l j n o ! D o n ja Brezna-selo Bajovo polje. Tel: 067/898-614

Prodajem pežo 306 benzinac, 2000 god., u vrlo dobrom stanju. Cijena po dogovoru. Gratis 2 nove zimske gume.Podgorica.Tel: 069/989-324 Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Prodajem VW Passat, B6 R line, 2.0 TDI, 8V BOSH, 18 točak, maksimalna oprema, DSG mjenjač, 2007 god. Svi servisi odrađeni. Uvezen iz Frankfurta. Cijena 6.500,00 eura fiksna. Podgorica. Telefon: 067/422-279

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA , 13 I 14 . 10. 2018.

53 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

FILM O POČEcIMA E-PLAyA ª VIdEO dnEVnIkº dOstuPAn nA JutJubu

Kada smo počeli, vjerovali smo u neko bolje sjutra

Stvari u Srbiji se ne mijenjaju baš tako brzo, ali mi je super da gledam mladu i srećnu Maju koja duboko vjeruje u svoj rad i koja ni ne sluti sta je sve čeka u budućnosti, tj. danas, kaže vokal benda Maja Cvetković

⌦ Fi.J. Srbijanski alternativni bend E-Play objavio je kratki dokumentarni film o svojim počecima, uoči koncerta 24. novembra u Domu omladine Beograda gdje proslavlja 20 godina postojanja i promoviše aktuelni album “Sloboda”. “Film ‘E-Play - Video dnevnik’ je priča o jednom mladom srpskom bendu koji sprema drugi album i duboko vjeruje da će osvojiti svijet”, kaže basistkinja Maja Cvetković. Polučasovni dokumentarac reditelja Milana Kilibarde bio je snimljen povodom izlaska drugog albuma “Crime” (2005), a govori o razvoju benda od osnivanja 1998. godine i objave debija “E-Play” (2000). U filmu se pored Cvet-

ković pojavljuju i govore nekadašnji članovi Biljana Todorovski (gitara), Marko Milivojević (groovebox) i Damjan Dašić (bubanj). “Video dnevnik” bio je prikazan samo na Radio-televiziji Srbije 2005. godine, kao i na televiziji Metropolis, a nedavno je ponovo pronađen u Kilibardinoj arhivi i sada je prvi put dostupan na Jutjubu. “Nedavno sam ponovo pogledala film i vidjela sam mlade i srećne ljude koji vjeruju da će se stvari u Srbiji promijeniti i da će moći da žive od svog rada. Super je što u meni i danas postoji energija koja me je tada pokretala, ali sada na sve gledam mnogo realnije. Shvatam da je proletjelo 20 godina u jednom dahu i da mi se tada či-

nilo da će za 20 godina sve biti potpuno drugačije. Stvari u Srbiji se ne mijenjaju baš tako brzo, ali mi je super da gledam mladu i srećnu Maju koja duboko vjeruje u svoj rad i koja ni ne sluti sta je sve čeka u budućnosti, tj. danas”, ističe Cvetković. Članovi E-Play-a bi voljeli da reditelj Kilibarda uradi i nastavak filma, koji bi pokrio rad benda od 2005. godine do danas. E-Play je u tom razdoblju prošao kroz nekoliko promjena u postavi i objavio je albume “Drago mi je da smo se upoznali” (2009), “Obični ljudi” (2013) i “Sloboda” (2018, izdavač Long Play). “Mislim da bi drugi dio bio još zanimljiviji, pogotovo period u posljednjih nekoliko godina”, smatra Cvetković.

Maja Cvetković

Plave dame jure brejk u Larviku

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 9. 2018.

ARMANI MILANO POKVARIO ŽURKU U MORAČI NA OTVARANJU EVROLIGE

62-63

Foto: Iva Mandić

SRCE BUDUĆNOSTI NEDOVOLJNO ZA SKALP MANEKENA

RANJENA CRNA GORA U 4. KOLU GRUPE C LIGE NACIJA U NEDJELJU GOSTUJE LITVANIJI

Hitna rehabilitacija i skidanje oktobarskog prokletstva 56-58

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

11 kvalifikacionih utakmica je odigrao Stefan Savić za crnu goru od kada je ljubiša tumbaković preuzeo Selekciju - bilanS je šeSt pobjeda, dva remija i tri poraza

Žarko Tomašević i Marko Simić nisu mogli da računaju na vođu, pa su zato ispaštali protiv Srbije: Stefan Savić slavi trijumf protiv Litvanije od 2:0, protiv koje se povrijedio 10. septembra i od koje se još nije oporavio

Faktor lidera - deFanzivac atletika najznačajniji za naŠu igru

Tumbina Crna Gora zavisna od savića

⌦ Bojan Topalović

Kapiten Stevan Jovetić posjeduje nespornu klasu, najskuplje pojačanje u istoriji Levantea Nikola Vukčević predstavlja stub veznog reda, vješti dribler Marko Janković ima potencijal koji treba razviti do maksimuma... Ali bez svih njih Crna Gora može, ali NE MOŽE bez Stefana Savića! Defanzivac Atletiko Madrida je definitivno lider “hrabrih sokolova”, kao produžena ruka Ljubiše Tumbakovića raspoređuje i namješta saigrače po terenu, gura ih naprijed, a kada 27-godišnji Mojkovčanin nije na terenu, onda je - “frka”. To se vidjelo u porazu od Srbije (2:0) u derbiju grupe 4 Lige C Lige nacija. Posljednja linija je bila smušena, ranjiva i limitirana, što je majstorski iskoristio trenutno drugi napadač Premijer lige Aleksandar Mitrović.

Utakmica protiv “orlova” je bila tek druga kvalifikaciona (nebitne prijateljske nismo računali) koju je Savić propustio u Tumbinoj eri, nakon što nas je Poljska isprašila sa 4:2 u Varšavi. Dakle, šest golo-

6 pogodaka je primila crna gora na Samo dva meča koliko je preSkočio naš Stub odbrane u eri ljubiše tumbakovića

va smo primili bez defanzivca Atletiko Madrida na samo dvije utakmice. Sa jednim od najboljih štopera Primere, situacija je totalno drugačija - kada je Savić predvodio defanzivu, Crna Gora je na 11 kvalifikacionih utakmica ostvarila šest pobjeda, dva remija i tri poraza, a primila je “samo” osam golova. Ima ta priča da je “statistika kao bikini, otkriva sve, ali ne pokazuje ništa”. Ali, u slučaju fudbalske reprezentacije Crne Gore, sve je kristalno jasno... Tumbaković je dolaskom na klupu vrijednim radom vratio poljuljano samopouzdanje reprezentativcima i navijačima, a svoju igru je temeljio na čvrstoj defanzivi, jer je to jedini način kako igrački limitirana Crna Gora može da igra. Iz takve postavke su dolazile kontre, precizni centaršutevi, lijepe akcije... A čvrstinu mu je uvi-

jek garantovao rođeni Mojkovčanin! Sa Savićem na zelenom tepihu, Marko Simić, Žarko Tomašević i Adam Marušić su 50 odsto bolji igrači, nemaju kompleks niže vrijednosti, samopouzdanje se graniči sa nemogućim. Jednostavno, 27-godišnji štoper ih čini bolji. Bez njega, naši momci su čisti prosjek. A neigranje lidera ne utiče samo na posljednju liniju, već na cijelu ekipu, jer to povlači sa sobom “teške” posljedice Tomašević se sa lijevog beka seli na mjesto centarhalfa, jer Boris Kopitović još nije ubijedio 66-godišnjeg selektora da je spreman za “top nivo”. A onda se traži iznuđeno rješenje uz lijevu aut liniji (Marko Vešović ili Filip Stojković), jer Risto Radunović još nije debitovao i nije u planu. Tumba je primoran da tumba, a onda Crna Gora uglavnom ispašta...

2 8 kvalifikaciona meča je preSkočio defanzivac atletika od kada je tumba Selektor, a “hrabri Sokolovi” Su oba puta izgubili

golova je primila naša reprezentacija na 11 utakmica na kojima je Stameni mojkovčanin predvodio odbranu

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

JOVOVIĆ RAZOČARAN NAKON PORAZA

Veliki pritisak, ali smo morali da se nosimo

Vladimir Jovović se trudio, borio, pretrčao najviše u našem taboru... Iskočio je donekle iz sivila “hrabrih sokolova”, ali protiv Srbije (poraz 2:0) to je bilo premalo. Kao da je pritisak velike utakmice i bitka za prvo mjesto u grupi 4 Lige C Lige nacija uzeo maha. “Osjećali smo veliki pritisak, ali smo morali da se nosimo sa tim. Poraz je razočaranje za sve nas. Ušli smo u utakmicu sa strahom, trebali smo od početka da igramo kao u drugom poluvremenu kada smo vratili Srbiju na njihovu polovinu”, rekao je 23-godišnji ofanzivac

Jedino oktobarsko slavlje u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo: Mirko Vučinić je na karakterističan način proslavio gol protiv Švajcarske

češkog Jabloneca, koji je protiv “orlova” odigrao 20. utakmicu u dresu sa nacionalnim grbom. “Šteta što smo kasno počeli da igramo”, nadovezao se Jovović. Nekadašnji igrač Sutjeske, Crvene zvezde, OFK Beograda, Napretka i subotičkog Spartaka je samokritičan, jer svi znamo da je Srbija ranjiva. “Ostaje žal. Ne mogu da kažem da je protivnik bio mnogo bolji od nas. Na kraju krajeva postigli su gol iz penala, poslije imali još jedan šut”, odmahivao je glavnom rođeni Nikšićanin. B.T.

Vladimir Jovović traži rješenje pored Branka Jovičića i Dušana Tadića

MARUŠIĆ VEĆ ZABORAVIO SRBIJU

Litvanija u fokusu

Prvi put od kada je Ljubiša Tumbaković selektor na desnoj strani su se našli Filip Stojković i Adam Marušić, a ujedno 25-godišnji fudbaler Lacija je prvi put igrao kao desno krilo još od selektora Branka Brnovića, koji ga je promovisao u reprezentativca. Međutim, taj eksperiment se pokazao kao neuspješan! Marušić je u drugom poluvremenu vraćen na svoju prirodnu poziciju, na desnoj strani mu je pridružen Marko Janković, pa je to izgledalo mnogo bolje. Ali, nedovoljno dobro za Srbiju... “Igrali smo Stojković i ja, selektor je tako odlučio. Desilo se da podbacimo svi”, rekao je rođeni Beograđanin, koji žali zbog poraza od zemlje u kojoj je rođen.

sport

“Stvarno ostaje žal. Ušli smo u utakmicu sa dosta respekta, nismo ispoštovali dogovor iz svlačionice, naročito u prvom poluvremenu. Drugo poluvrijeme smo odigrali bolje, ali...”, ostao je Marušić nedorečen. “Hrabri sokolovi” imaju priliku da se iskupe u nedjelju - u okviru 4. kola, grupe 4 Lige C Lige nacija, gostuju (20.45) Litvaniji u Viljnusu. “Na nama je da zaboravimo utakmicu sa Srbijom. Ima još dosta da se igra, okrećemo se Litvaniji. Izgubili smo bodove na svom terenu, ali se nadam da ćemo pobijediti na gostujućem”, poručio je igrač Lacija. Da podsjetimo - stanje na tabeli u našoj grupi nakon četiri kola je sljedeće: Srbija sedam bodova, Rumunija pet, Crna Gora četiri, Litvanija nula. B.T.

DESETI MJESEC NIJE TALIČAN ZA FUDBALERE CRNE GORE

CRNI OKTOBAR Fudbalska Crna Gora je do sada učestvovala u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2012. godine, te u kvalifikacijama za EURO 2016, a sada kroz Ligu nacija želi da se domogne prvenstva Starog kontinenta 2020. godine. A, zajedničko za sve te kvalifikacije koje su vodile na EP je - loša igra u oktobru! “Hrabri sokolovi” su u desetom mjesecu do sada odigrali devet utakmica, a bilans je jedan trijumf, tri remija i čak pet poraza, zaključno sa posljednjim od Srbije pod Goricom (2:0). “Crveni” su jedini trijumf upisali 8. oktobra 2010. kada su odradili Švajcarsku pod Goricom golom Mirka Vučinića na majstorsku asistenciju Mitra Novakovića. Neriješeni ishodi protiv Engleske 12. oktobra 2010. na Vembliju (0:0), te 7. oktobra 2011. pod Goricom (2:2) su vrijedili kao tri bo-

9 utakmica je odigrala crna gora u oktobru u kvalifikacijama za eP slavila je jednom, a uPisala je još tri remija i Pet Poraza

da. Posebno je značajan bio taj u Podgorici kada je Crna Gora egzekucijom Elsada Zverotića i istorijskim golom Andrije Delibašića otišla u baraž za Evropsko prvenstvo 2012. Ali, nakon toga - potop.

I gotovo svi ti neuspjesi su bili kobni za odlazak na EURO. Poraz od Švajcarske 11. oktobra 2012. na “Sent Jakob Parku” u Bazelu (2:0) smo “preživjeli” uoči euforije pred baraž, ali dva oktobra u kvalifikacijama za EP 2016. su bila očajna. Naročito prvi, kada smo praktično već na startu kvalifikacija ispali iz trke za plasman na prvenstvo Evrope. Lihtenštajn je kod kuće 9. oktobra 2014. godine šokirao našu selekciju remijem (0:0) u Vaduzu, a Austrija nas je tri dana kasnije u Beču, na Ernst Hapel stadionu, dotukla (1:0). Sticajem raznih okolnosti, “hrabri sokolovi” su nekako bili živi u igri za baraž za EP 2016, ali je 9. oktobar 2015. donio novi poraz od Austrije pod Goricom (3:2), dok smo 12. oktobra išli na izlet u Moskvu protiv Rusije (2:0). Sada nam se ukazala komšijska Srbija... B.T.

SPORT

CRNA GORA U NEDJELJU GOSTUJE LITVANIJI 20.45

LIGA C GRUPA 4 7. septembar 2018. Rumunija - CRNA GORA 0:0 Litvanija - Srbija 0:1 10. septembar 2018. CRNA GORA - Litvanija 2:0 Srbija - Rumunija 2:2 11. oktobar 2018. CRNA GORA - Srbija 0:2 Litvanija - Rumunija 1:2 14. oktobar 2018. 15.00 Rumunija - Srbija 20.45 Litvanija - Crna Gora 17. novembar 2018. 15.00 Srbija - CRNA GORA 20.45 Rumunija - Litvanija 20. novembar 2018. 20.45 Srbija - Litvanija 20.45 CRNA GORA - Rumunija *Prvi iz grupe 4 će se plasirati u viši rang - Ligu B, dok će posljednjeplasirani ispasti u najniži rang evropskog fudbala - Ligu D. *Prvoplasirani će takođe obezbijediti učešće u plej - ofu sa ostalim pobjednicima grupa u Ligi C, a pobjednik plej - ofa (igra se polufinale i finale) će osvojiti Ligu C i obezbijediti direktan plasman na Evropsko prvenstvo 2020. *Plej-of za pobjednika Lige C se igra u martu 2020. nakon završetka kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. *Liga C broji četiri grupe - 1, 2, 3 i 4.

TABELA 1. Srbija 2. Rumunija 3. Crna Gora 4. Litvanija

3 3 3 3

2 1 1 0

1 2 1 0

0 0 1 3

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

5:2 4:3 2:2 1:5

7 5 4 0

Baltik liječi rane i pokazuje od čega su satkani sokolovi Neugodan poraz od Srbije mora da se zaboravi, situacija na tabeli nakon tri kola grupe 4 Lige C Lige nacija nije idealna, ali i to mora da se izbaci iz glave. Razlog je samo jedan takmičenje se nastavlja, a još ništa nije izgubljeno! Crna Gora u 4. kolu naše grupe gostuje Litvaniji u Viljnusu u nedjelju (20.45, Nova M), biće to revanš “crvenih” i “žuto zelenih” nakon što je naša reprezentacija slavila pod Goricom rezultatom 2:0. “Hrabri sokolovi” danas (subota) u 10.00 časova putuju za glavni grad Litvanije bez suspendovanih Marka Jankovića i Nikole Vukčevića (imaju po dva žuta kartona), odradiće trening u 19.00 sati na stadionu LLF, a u nedjelju veče će pojuriti novi trijumf. Na Baltiku se liječe rane zadobijene u okršaju sa “orlovima”... “Neće biti ista utakmica kao ovdje kada smo slavili sa 2:0. Litvanija igra kod kuće, a nakon tri poraza će tražiti šansu da popravi svoj ugled i stanje na tabeli. Biće teško, za nas do-

NIKOLA VUKČEVIĆ I MARKO JANKOVIĆ NE PUTUJU U VILJNUS ZBOG PARNIH ŽUTIH KARTONA, DOK SELEKTOR LJUBIŠA TUMBAKOVIĆ NEĆE VODITI MEČ PROTIV LITVANIJE (NEDJELJA, 20.45), JER JE ISKLJUČEN NA UTAKMICI SA SRBIJOM

datno teže zbog trenutne atmosfere, ali na nama je da pokažemo karakter i da se izdignemo iz ove situacije”, rekao je naš univerzalac Marko Vešović. Selektor Ljubiša Tumbaković neće biti na klupi zbog isključenja, ali bez obzira na to, “crveni” će igrati na tri boda. “Znamo šta pobjeda može da nam donese. Tri boda mogu da vrate mir i

LITVANIJA 20:45 CRNA GORA NEDJELJA VILJNUS - Stadion: LLF. Sudija: Robert Šorgenhofer. Pomoćnici: Markus Gutši, Roland Riedel (svi iz Austrije). Prenos: Nova M. PETKOVIĆ

ŠETKUS ŽULPA JANKAUSKAS KLIMAVIČIUS SLAVICKAS BARAVIKAS VOROBJOVAS SLIVKA ČERNIČ NOVIKOVAS ŠERNAS

MARUŠIĆ

SIMIĆ

KOSOVIĆ JOVOVIĆ JOVETIĆ

TOMAŠEVIĆ VEŠOVIĆ ŠĆEKIĆ IVANIĆ BEĆIRAJ

Selektor: Edgaras Jankauskas

Selektor: Ljubiša Tumbaković

LITVANIJA nema problema sa sastavom

NEDOSTAJU: Stefan Savić (povreda), Nikola Vukčević, Marko Janković (kartoni)

1,85 JE KVOTA NA TRIJUMF CRNE GORE U VILJNUSU, IKS VRIJEDI 3.25, DOK JE KVOTA NA “JEDINICU” 3.80 atmosferu, koja je poljuljana porazom od Srbije. Sve može da se dogodi, ali da nema želje i agresije, da se predamo bez ispaljenog metka, to je ono što boli. Mi nismo pričali između sebe i ljuti smo zbog toga na sebe”, poručio je 27-godišnji fudbaler posljske Legije. Momak koji je protiv “orlova” odigrao 20. meč u dresu reprezentacije zna da je ekipa “podbacila u svim segmentima”, te da je tim “psihički umoran”, ali ništa još nije izgubljeno. “Imamo još šanse za dobar rezultat. Pred nama je revanš u Beogradu, ne treba zbog jednog poraza da gubimo glavu. Analizirali smo stvari koje nisu funkcionisale, pokušaćemo da se vratimo svom prepoznatljivom stilu”, podvukao je Vešović. B.T.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

SPORT

OMLADINCI: ČEŠKA VS CRNA GORA 6:0

Foto: FSCG

Šamar pred početak kvalifikacija

Postigao lijep gol za 2:0: Ilija Vukotić

MLADA SELEKCIJA BOLJA OD LUKSEMBURGA 3:0

Tek drugi trijumf

Deveta utakmica, a tek druga pobjeda u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2019. godine, koje se igra u Italiji i San Marinu. I to opet protiv nejakog Luksemburga. Mlada reprezentacija Crne Gore je u Nikšiću savladala Luksemburg rezultatom 3:0, a golove su potpisali Milutin Osmajić iz Sutjeske, Ilija Vukotić iz drugog tima Benfike, te kapiten Andrija Vukčević iz subotičkog Spartaka. Međutim, uprkos pobjedi učenici iskusnog Mojaša Radonjića se nisu pomjerili sa predposljednjeg mjesta u kvalifikacionoj grupi 9 - nakon 9. kola, Crna Gora ima osam bodova, četiri više od posljednjeg Luksemburga, a dva manje od trećeplasirane Bugarske i četvrtoplasiranog Kazahstana. “Sokolići” će u posljednjem 10. kolu imati šansu da na pristojan način završe kvalifikacije, jer bi pobjeda nad Kazahstanom u utorak 16. oktobra u Nikšiću koliko - toliko osvjetlala obraz našim talentima. Biće to okršaj za četvrto, a možda i treće mjesto u grupi. A juče je u gradu “piva i čelika” sve bilo u znaku “crvenih” - Ognjen Stijepović, Vladan Bubanja i Ilija Vukotić su probali svoje udarce, a onda je Osmajić pogodio za 1:0 u 26. minutu. Kapiten Vukčević je probio po lijevoj strani, centrirao je, a na pravom mjestu je bio 19-godišnji ofanzivac šampiona države. Samo tri minuta se čekalo na novu egzekuciju, a strijelac je bio Vukotić - 19-godišnji visoki vezista je lijepo pogodio iz slobodnog udarca sa 25 metara. Do kraja prvog dijela gla-

vom je probao Meris Skenderović, drugi dio je otvorio naš štoper Luka Uskoković, da bi konačnih 3:0 bilo postavljeno u 31. minutu - Vukčević je bio precizan sa bijele tačke, nakon što je prethodno Everto oborio Stijepovića. B.T.

GRUPA 9 Crna Gora - Luksemburg 3:0 Slovenija - Bugarska 1:1 1. Francuska 2. Slovenija 3. Kazahstan 4. Bugarska 5. Crna Gora 6. Luksemburg

9 8 9 8 8 8

CRNA GORA

9 4 2 2 1 1

0 2 4 3 2 1

0 2 3 3 5 6

27 14 10 9 5 4

LUKSEMBURG

3 0

Osmajić 26’, Vukotić 29’, Vukčević 71’ (pen) Carević Pešukić Vukčević Skenderović (56’ S. Miličković) Stijepović Osmajić (78’ Camaj) Azemović Terzić (56’ M. Miličković) Uskoković Vukotić Bubanja Selektor: Mojaš Radonjić.

KROMJERŽIŽ - Stadion: Slavija. Sudija: Pavel Julinek (Češka). Golovi: 1:0 Pahlopnik 30’, 2:0 Ostrák 38’, 3:0 Hajdenrajh 39’, 4:0 Štursa 50’, 5:0 Vaclav Mika 59’, 6:0 Vasil Kušej 78’. Žuti karton: Šnajdr (Češka). ČEŠKA: Viklicki, Zima (46’ Hušek), Kepl (46’ Provaznik), Fukala (46’ Konopašek), Hezučki, Pihal (46’ Kohut), Pahlopnik (46’ Kušej), Šnajdr, Mahaček (46’ Šimaček), Ostrak (46’ Mika), Hajdenrajh. Selektor: Jan Suhoparek. CRNA GORA: Mićanović, Vlahović (75’ Rašo), Roganović (75’ Ražnatović), Pavlićević (60’ Vukčević), Babić, Milić, Pešukić (67’ Latković), Stanišić, Divanović (46’ Krstović), Ivančević (46’ Vukčević), Rakonjac (67’ Grubač). Selektor: Milorad Peković. Omladinska reprezentacija Crne Gore je dobila žestoku opomenu pred početak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo - “sokolići” su u prijateljskom meču poraženo od Češke sa čak 6:0. Kvalifikacije za EURO počinju za nešto manje od mjesec, a učenici Milorada Pekovića su u jednoj od posljednjih provjera bacili u vodu sve dobro što su radili u prethodnom periodu. “Pravili smo mnogo grešaka u svim segmentima igre. Moramo izvući pouke iz poraza u periodu koji je pred nama. Treba da popravimo dosta toga, prije svega da greške svedemo na minimum”, rekao je Peković. Omladinci u nedjelju (14. oktobar, 17.00) igraju protiv Portugala, a selektor već u tom meču očekuje reakciju. B.T.

Rule Ever Markes Hol Skenderović Šaus (62’ Avdusinović) Ostrovski (45’ Sakra) Prudom Džonson Held (46’ Duriati) Selektor: Manuel Kardoni

NIKŠIĆ - Stadion: Gradski. Gledalaca: 200. Sudija: Lionel Čudi (Švajcarska).

Peković

LEGENDA SE VRAĆA U MONAKO KAO ŠEF

Anri vodi Jovetića

Nekada je dovodio protivničke odbrane do ludila, nakon fudbalske karijere je radio kao pomoćnik, a sada je došlo vrijeme da bude šef stručnog štaba - legendarni Tijeri Anri je dogovorio potpisivanje trogodišnjeg ugovora sa čelnicima Monaka, piše L’Ekip. Nekadašnji golgeter Arsenala i Barselone će trenerski debi ostvariti u klubu u kojem je načinio prve profesionalne korake i čiji je dres nosio od 1993. do 1999. godine. Četrdesetjednogodišnji Francuz je bio prioritet

predsjednika Dmitrija Ribolovljeva od trenutka kada je smijenjen Leonardo Žardim, pa će tako Anri ubuduće trenirati našeg Stevana Jovetića. Čovjek koji je kao igrač osvoji sve što se moglo osvojiti je pekao zanat kao pomoćnik Roberta Martineza na klupi reprezentacije Belgije sa kojom je osvojio treće mjesto na Mundijalu 2018, a već danas će napustiti “crvene đavola” i otputovaće u kneževinu, gdje će u ponedjeljak biti predstavljen. B.T.

OZBILJNE OPTUŽBE NA RAČUN ZVEZDE

Čelnik kluba pokušao da se kladi na debakl Nečasne radnje na utakmici PSŽ - Crvena zvezda (6:1)!? UEFA je obavijestila francuske vlasti o neregularnim radnjama na pomenutoj utakmici Lige šampiona u okviru 2. kola tog takmičenja, a ugledni francuski portal “L’Ekip” tvrdi da je neko od funkcionera Crvene zvezde pred utakmicu pokušao da uplati čak 5.000.000

eura na pobjedu “svetaca” od barem pet golova razlike protiv šampiona Srbije. Čelni ljudi iz Zvezde su kategorički odbili ozbiljne optužbe uz poruku... “Odbacujemo umiješanost u nečasne radnje. Nanijeta je velika šteta ugledu Crvene zvezde”, stoji između ostalog u saopštenju FK Crvena zvezda. B.T.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

Stari majstori ili novi klinci

Šangaj će gledati zanimljivu završnicu svog ATP Mastersa - biće to miks duela starih majstora protiv novih teniskih nada. Rodžer Federer će u polufinalu igrati protiv hrvatskog tenisera Borne Ćorića, dok Novaka Đokovića očekuje okršaj sa Aleksandrom Zverevim. Fedeks se među četiri najbolja plasirao laganim trijumfom protiv Keija Nišikorija (6:4, 7:6), dok se Ćorić preko Metjua Ebdena (7:5, 6:4) plasiaro se u svoje drugo polufinale Mastersa. Na drugoj strani, Đoković je u reprizi finala Vimbdona, bio bolji od Kevina Andersona (7:6, 6:3), pa će se za finale boriti protiv Zvereva koji je sa dva puta po 6:4 eliminisao Kajla Edmunda. “Saša je mnogo napredovao, formirao se kao vrhunski igrač. Biće neizvjestan meč, to je sigurno. Mislim da će tenis biti sličan današnjem meču protiv Andersona - brz i napet”, istakao je Đoković. POLUFINALE (subota): 10.30h A. Zverev - Đoković, 14.00h Federer - Ćorić. K.B.

Moja posljednja sezona

Sa 82 pobjede u Svjetskom kupu najuspješnija je skijašica u istoriji, a da li će stići i legendarnog Ingemara Stenmarka (86 pobjeda) znaćemo na kraju ove sezone. Nažalost po ljubitelje skijanja posljednje u karijeri velike Lindzi Von. “Ovo će biti moja posljednja sezona. Definitivno odlazim u penziju”, poručila je juče legendarna Amerikanka. K.B.

Od odbrane sve kreće: Tatjana Brnović

KLASIK NA JUGU NORVEŠKE BUDUĆNOST U 2. KOLU LIGE ŠAMPIONA PROTIV LARVIKA

PRAVI TRENUTAK DA KRENU POBJEDE I VAN “MORAČE”

Budućnost je prošle sezone stigla do četvrtfinala Lige šampiona sa samo jednom pobjedom u gostima (protiv Tiringera), tadašnja mladost tako je na neki bolniji način sticala iskustvo van svoje “Morače”. Nova sezona i prvo gostovanje daće odgovor koliko su mlade rukometašice napredovale, mada će sada uz sebe imati i iskusnije Anđelu i Katarinu Bulatović i Marinu Rajčić. A i rival je, iako se radi o velikanu, čini se idealan da krenu pobjede - rukometašice Budućnosti danas (subota, 18.15h) u Norveškoj, u klasiku, na-

GRUPA A SUBOTA

18.15H LARVIK BUDUĆNOST

NEDJELJA

15.10H ODENZE MEC

1. Mec 1 2. Budućnost 1 3. Odense 1 4. Larvik 1

o 1 0 0

o 0 0 0

2 0 1 1

LARVIK - BUDUĆNOST

TATJANA BRNOVIĆ: PROŠLE GODINE SMO IMALE PROBLEM NA GOSTOVANJIMA, ALI NADAM SE DA JE TAJ PROBLEM TAMO I OSTAO, DAKLE U SEZONI ZA NAMA. padaju Larvik. “Prošle godine smo imale problem na gostovanjima, ali nadam se da je taj problem tamo i ostao, dakle u sezoni za nama”, poručila je za Vikend novine sa juga Norveške Tatjana Brnović, pivot “plavih”. “Vje-

DRAGAN ADŽIĆ: SADA NEMAJU ZVIJEZDE KAO NEKADA, ALI SVE JE TO NORVEŠKA ŠKOLA. TRAŽIĆE NAŠ MAKSIMUM, ALI VJERUJEM DA SMO SPREMNI ZA PRVU POBJEDU U GOSTIMA.

LARVIK - “Boligmapa arena”. Kapacitet: 4.000. Sudije: Marija i Safija Benani (Švedska). Početak: Subota, 18.15h.

rujem da ćemo ove godine pružati jednako dobra izdanja kako kući tako i van naše dvorane”. Budućnost je preko Larvika u polufinalu stigla da toliko sanjane prve titule evropskog prvaka (2012), a onda i u finalu tri godine kasnije preko istog rivala “prišila” i drugu zvjezdicu iznad svog grba. Međutim, Larvik je sada daleko od velike scene, a koliko - najbolje govori podatak da je prošle godine kao četvrtoplasirani ispao već u prvoj fazi Lige šampiona. Sada je otprilike to isti tim, koji je na startu ovogodišnje Lige šampiona ubjedljivo poražen u gostima od

Meca - 31:20. “Čeka nas dobra ekipa, uz Vajpers predstavnik norveške škole rukometa. Očekujemo dobru utakmicu i veliku borbu”, smatra Brnovićeva. Da li će rješenje za Larvik i ovog puta biti u odbrani “plavih dama”? “Jedno je sigurno, a to je da ćemo dati sve od sebe - najprije u odbrani, a zatim i da tu dobru energiju prensemo u napad”, dodala je Tatjana. Da je Budućnost u sjajnom ritmu protiv današnjeg rivala govori podatak da su “plave dame” slavile na posljednja tri meča odigrana u Larviku. K.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

SPORT

Tri uvodna poraza su probudila crnogorskog ĹĄampiona koji je u srijedu upisao prvu istorijsku pobjedu u Evrokupu protiv Fiata u Torinu. MeÄ&#x2018;utim, vremena za veliko slavlje i analizu nema, jer je veÄ&#x2021; sjutra na programu prvi veliki derbi. KoĹĄarkaĹĄi Mornara doÄ?ekuju Partizan (17h) u prvom meÄ?u na domaÄ&#x2021;em terenu u novoj sezoni ABA lige. Izabranici Mihaila PaviÄ&#x2021;eviÄ&#x2021;a su protiv italijanskog predstavnika pokazali veliki napredak u od-

ABA LIGA, 3. KOLO Subota 17.00h C. zvezda â&#x20AC;&#x201C; Krka 19.00h FMP â&#x20AC;&#x201C; Cibona 21.00h Cedevita â&#x20AC;&#x201C; Mega Bemax 17.00h 19.00h 21.00h

Nedjelja Mornar â&#x20AC;&#x201C; Partizan Igokea â&#x20AC;&#x201C; BuduÄ&#x2021;nost Olimpija â&#x20AC;&#x201C; Zadar

1. Mega Bemax 2. C. zvezda 3. Partizan 4. Olimpija 5. Cedevita 6. BuduÄ&#x2021;nost 7. Igokea 8. FMP 9. Krka 10. Cibona 11. Zadar 12. Mornar

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 2 1 1 1 1 1 1 0 0 0

0 0 0 1 1 1 1 1 1 2 2 2

4 4 4 3 3 3 3 3 3 2 2 2

nosu na prethodne meÄ?eve, ali i karakter koji ih je krasio proĹĄle sezone kada su stigli do polufinala plejofa i osvojili titulu ĹĄampiona Crne Gore. PojaÄ?anja igraju sve bolje i bolje, pa ovaj duel dolazi u pravom trenutku. BiÄ&#x2021;e ovo drugi duel ove dvije ekipe u kratkom periodu â&#x20AC;&#x201C; â&#x20AC;&#x17E;crnobijeliâ&#x20AC;&#x153; su u Ä?etvrtfinalu Superkupa u LaktaĹĄima slavili (77:91). â&#x20AC;&#x17E;Pred poÄ?etak utakmice u Superkupu njihov trener je izjavio da smo im veliki duĹžnici zbog prethodnih sezona. Onda je potpuno jasno sa koliko motiva dolaze u Bar. MeÄ&#x2018;utim, mi uvijek najbolje partije pruĹžamo upravo protiv njih, pa se nadam da Ä&#x2021;emo isto uraditi i sjutra. Prva pobjeda u sezoni Ä&#x2021;e nam puno znaÄ?iti za samopouzdanje i nastavak sezoneâ&#x20AC;&#x153;, jasno je poruÄ?io Marko MugoĹĄa. I ekipa Nenada Ä&#x152;anka u sjajnom raspoloĹženju stiĹže u naĹĄ luÄ?ki grad. Nakon dva kola u ABA ligi Partizan ima maksimalan skor kao Mega Bemax i Crvena zvezda, dok su u Evrokupu u utorak bili bolji od

Foto:

STOP ZA NJIHOVE BEKOVE Nemanja VranjeĹĄ i Vanja MarinkoviÄ&#x2021; na meÄ?u u Superkupu ABA lige u LaktaĹĄima moÄ&#x2021;nog Zenita u Beogradu. BeograÄ&#x2018;ani su mnogo opasniji nego prethodnih godina, u redovima imaju nekoliko mladih, veoma kvalitetnih igraÄ?a koji su Ĺželjni dokazivanja. Rade Zagorac i Vanja MarinkoviÄ&#x2021; vuku ekipu, ali nikako ne treba zapostaviti ni odliÄ?nog centra DĹžoka Lendejla. Tu je i Markus PejdĹž, BandĹža Si... â&#x20AC;&#x17E;Partizan je sezonu otvorio izvanredno. Savladali

DA LI STE ZNALI? Da je Mornar proĹĄle sezone oba puta savladao â&#x20AC;&#x17E;crno-bijeleâ&#x20AC;&#x153;. U Baru je bilo 91:77, a u Beogradu 98:93. Partizan se osvetio pobjedom u ovogodiĹĄnjem Superkupu u LaktaĹĄima.

su Zenit, Cedevitu u Zagrebu u prvom kolu i pokazali da Ä&#x2021;e ove sezone biti izuzetno opasniâ&#x20AC;&#x153;, istiÄ?e MugoĹĄa koji zna koji je recept za prvi trijumf u regionalnom takmiÄ?enju. â&#x20AC;&#x17E;Njihovi bekovi su u fenomenalnoj formi, pogotovo Zagora i MarinkoviÄ&#x2021;. Ukoliko njih zaustavimo biÄ&#x2021;emo blizu pobjede. Naravno, ne smijemo zapostaviti ni sve ostaleâ&#x20AC;&#x153;, poentirao je Marko MugoĹĄa. A.K.

EVROKUP, DRUGA FAZA KOTORANI SREDILI MAÄ?ARSKI BVSC

SUPER PRIMORAC NA KORAK OD Ä&#x152;ETVRTFINALA EVROKUPA Ä?etka treÄ&#x2021;e Ä?etvrtine kada su otiĹĄli na ogromnih 6:1. Najefikasniji na meÄ?u bio je Damir Crepulja sa tri pogotka, po dva su postigli Antonio PetroviÄ&#x2021; i Marko GopÄ?eviÄ&#x2021;, a po jedan DuĹĄan MatkoviÄ&#x2021; i Marko IvankoviÄ&#x2021;. Danas (subota) Primorac oÄ?ekuje duel sa Marsejom, za koji nastupaju naĹĄi MiloĹĄ Ĺ Ä&#x2021;epanoviÄ&#x2021; i Bogdan Ä?urÄ&#x2018;iÄ&#x2021;. K.B.

Potopili MaÄ&#x2018;are: Marko GopÄ?eviÄ&#x2021; i Damir Crepulja Kada je poznato u kakvim uslovima treniraju posljednje dvije godine svaka pobjeda vaterpolista Primorca u Evropi posebno dobija na teĹžini. A ove sezone momci Petra Vica znaju samo za trijumfe nakon tri u prvoj rundi kvalifikacija za Evrokup, Kotorani su sjajno otvorili i drugu fazu. SinoÄ&#x2021; u Marseju Primo-

rac je bio bolji maÄ&#x2018;arskog tima BVSC - 9:6. Pobjeda koja znaÄ?i da je naĹĄ tim na korak od plasmana u Ä?etvrtfinale, poĹĄto Ä&#x2021;e mu do kraja trebati vjerovatno joĹĄ samo trijumf - protiv domaÄ&#x2021;ina Marseja ili Primorja, koje je daleko od nekadaĹĄnjeg moÄ&#x2021;nog tima. PriÄ?u u juÄ?eraĹĄnjem meÄ?u Kotorani su zavrĹĄili do po-

ABA liga

PRVI VELIKI DERBI MORNAR U SVOJOJ Âš TOPOLICIÂŞ DOÄ&#x152;EKUJE PARTIZAN NEDJELJA, 17H

GRUPA F 1. KOLO

BVSC PRIMORAC 6:9 MARSEJ PRIMORJE

2. KOLO, SUBOTA

18.30H MARSEJ PRIMORAC 20.00H PRIMORJE BVSC

3. KOLO, NEDJELJA

11.00H PRIMORAC PRIMORJE 12.30H MARSEJ BVSC

Drago PejakoviÄ&#x2021;

BUDVA POÄ&#x152;INJE REGIONALNU A2 LIGU

NAPAD NA A1 LIGU

PojaÄ?ani iskusnim Damjanom DaniloviÄ&#x2021;em i Sergejem Lobovim vaterpolisti Budve od veÄ?eras (subota, 19.00h) poÄ?inju novu sezonu. Momci Draga PejakoviÄ&#x2021;a uÄ?estvovaÄ&#x2021;e u Regionalnoj A2 ligi, pa bez obzira ĹĄto joĹĄ ne poznaju dobro sastave rivala, cilj bi trebalo da bude jasan - povratak u elitni regionalni rang. Za poÄ?etak Budva Ä&#x2021;e biti favorit - veÄ?eras na bazen

â&#x20AC;&#x153;Dragan TrifunoviÄ&#x2021;â&#x20AC;? stiĹže slovenaÄ?ki Kopar. â&#x20AC;&#x153;Nove su ekipe, ne znamo joĹĄ gdje smo u odnosu na njih, ali u prvom meÄ?u protiv Kopra smo favoritiâ&#x20AC;?, rekao je PejakoviÄ&#x2021; za TV Budva. â&#x20AC;&#x153;Ovi momci zasluĹžuju podrĹĄku i nadam se da Ä&#x2021;e publika stati iza nasâ&#x20AC;?. Jadran Carine i Primorac sezonu u A1 ligi poÄ?inju u srijedu i to meÄ&#x2018;usobnim duelom u Herceg Novom. K.B.

SPORT 62 PORAZ NA POVRATKU BUDUĆNOST VOLI IZGUBILA OD AR SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

MANEKENI POKVARILI IMA MNOGO RAZLOGA Z

⌦ Alen Kasmić

Svečana atmosfera, mnogo legendi podgoričkog kluba koji su pisali istoriju, ali poraz na povratku u Evroligu nakon 15 godina. Košarkaši Budućnost Volija izgubili su od Armanija u prvom kolu najjačeg evropskog klupskog takmičenja. Borili su se izabranici Aleksandra Džikića, energija je bila na neuporedivo većem nivou nego protiv Crvene zvezde, ali su nervozan start meča, te iskustvo Italijana prelomili duel. A, momak koji je tokom cijelog meča vukao “manekene” bio je Vladimir Micov koji nije imao milosti protiv bivšeg kluba. Dočekan je aplauzima, dobio je nagradu i dres kao uspomenu, ali kad je meč krenuo bio je na visokom nivou. Dosta stegnuto su “plavi” ušli u duel. Jedino vođstvo bilo je na samom početku kada je Erl Klark pogodio trojku za 5:4. Od tada su uslijedili crni minuti u igri Podgoričana. Raspucani gosti su na krilima Micova, Nemanje Nedovića i Majka Džejmsa na 1:17 stekli ogromnih +15 (7:22). Uslijedila je potjera naše ekipe koja je u toj jurnjavi trošila mnogo energije, pa kada su napadi trebali biti organizovani i pametni uslijedile su greške što je četa iz grada mode brutalno kaznila. U drugoj četvrtini Budućnost se vratila u meč trojkom Edvina Džeksona (četiri od četiri trojke) i prišla na samo četiri poena zaostatka (28:32). Nažalost, ovaj, ali na svaku sljedeću seriju ekipe iz Njegoševog parka Armani je kažnjavao. Na poluvremenu bilo je 31:42, a u nastavku situacija na terenu bila je identična. Najmanji minus Nikola Ivanović i drugo-

ZA KOŠARKAŠE BUDUĆNOSTI NEMA PREDAHA, VEĆ DANAS IH OČEKUJE PUT U LAKTAŠE GDJE ĆE SJUTRA (19H) IGRATI PROTIV IGOKEE U TREĆOJ RUNDI ABA LIGE

EVROLIGA 1. KOLO

CSKA - Barselona Panatinaikos - Makabi Bajern M. - Efes Real M. - Darušafaka Budućnost - Armani Himki - Olimpijakos Žalgiris - Baskonija Fenerbahče - G. Kanarija 1. Fenerbahče 2. Olimpijakos 3. CSKA 4. Efes 5. Real Madrid 6. Armani 7. Baskonija 8. Panatinaikos 9. Makabi 10. Žalgiris 11. Budućnost 12. Darušafaka 13. B. Minhen 14. Barselona 15. Himki 16. Gran Kanarija

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Nakon nervoznog početka nije bilo snage za potpuni preokret: Detalj sa sinoćnjeg meča u “Morači”

95:75 89:84 71:90 109:93 71:82 66:87 79:87 97:72 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1

DA LI STE ZNALI? Da je Albert Oliver na sinoćnjem meču Gran Kanarije i Fenerbahčea sa 40 godina, četiri mjeseca i osam dana postao najstariji strijelac u istoriji Evrolige vi stekli su u 28. minutu kada je Alen Omić pogodio za 49:52. “Morača”, koja nije bila popunjena do posljednjeg mjesta, eksplodirala je, očekivalo se da taj huk donese dodatnu energiju Budućnosti, ali ponovo je bivši igrač Budućnost bio nemilosrdan. U 33. minutu bilo je 51:65, činilo se da je Armani prelomio duel, ali su “plavi” ponovo uzvratili. Posljednju šansu da potpuno preokrenu imali su na 2:35 prije posljednje sirene kada je Klark pogodio van linije 6,75 za 71:74. Nakon velike borbe i ofanzivnih skokova, Budućnost nije uspjela da poentira i do kraja nije uspjela da poentira (promašivali Ivanović i Nemanja Gordić) da bi na drugoj strani Mindaugas Kuzminskas i Arturas Gudaitis vratili dvocifrenu razliku i prelomili meč...

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2018.

SPORT

RMANIJA U PRVOM KOLU EVROLIGE

ŽURKU, ALI ZA OPTIMIZAM BUDUĆNOST

ARMANI

71 82

11 20 20 20 22 20 15 25 Džekson 12 Ivanović 11 Su. ŠehovićE. Klark 22 Barović 2 K. Klark Gordić 6 Kraft Z. Nikolić 2 Omić 11 Popović 5 D. Nikolić Trener: Aleksandar Džikić

Dela Vale 8 Džejms 13 Micov 15 Gudaitis 11 Bertans Tarcevski 2 Nedović 14 Kuzminskas 12 Ćinćarini Barns Bruks 7 Džerels Trener: Simone Pjaniđani

PODGORICA - Dvorana: SC “Morača”. Gledalaca: 4.325. Sudije: Migel Anherl Perez (Španija), Oleg Latiševs (Letonija), Janis Fufis (Grčka). Slobodna bacanja: Budućnost Voli 9-10 (90%), Armani 8-12 (66,7%). Šut za dva: Budućnost Voli 19-51 (37,3%), Armani 22-33 (66,7%). Šut za tri: Budućnost Voli 8-23 (34,8%), Armani 10-20 (50%). Skokovi: Budućnost Voli 20+19, Armani 5+26. Asistencije: Budućnost Voli 14, Armani 14. Ukradene lopte: Budućnost Voli 7, Armani 5. Greške: Budućnost Voli 8, Armani 13. Blokade: Budućnost Voli 0, Armani 2. Faulovi: Budućnost Voli 18, Armani 19.

PRIZNANJA ZA LEGENDE Prije meča Budućnost je dodijelila plakete legendama koji su ostavili dubok trag u istoriji plavog kluba. Priznanja su uručena Žarku Paspalju, Dejanu Tomaševiću, Vladimiru Kuzmanoviću, Željku Topaloviću i Rusmiru Haliloviću koji je 1980. godine vratio Budućnosti u elitni rang SFR Jugoslavije. Priznanje su dobili i crnogorska fudbalska legenda, Predrag Mijatović, kao i kardio hirurg Boško Đukanović.

Simone Pjaniđani: Čestitke Budućnosti na povratku u elitu Simone Pjaniđani je posljednji put gostovao u Podgorici prije 15 godina, kao trener Montepaskija. “Sve je drugačije u odnosu na taj period. Evroliga je veliko takmičenje, sve veće i veće, sa 30 mečeva. Tada su bile grupe, moglo je da se kalkuliše. Sada je kalendar takmičenja paklen, imamo i domaću ligu... Potpuno je drugačiji košarkaški svijet nego što je bio tada. Zato, čestitke Budućnosti što je ponovo dio ovog takmičenja, koje je drugo po kvalitetu na svijetu”, kazao je Pja-

niđani koji je istakao da je njegova ekipa stigla do zaslužene pobjede. “Na ovakvim mečevima izuzetno je važno da otvorite dobro utakmicu. Počeli smo mnogo bolje od Budućnosti. U uvodu drugog poluvremena imali smo nekoliko situacija da riješimo utakmicu, ali smo promašili neke otvorene šuteve. Izgubili smo i nekoliko lopti, držali smo Budućnost u igri do kraja. U gostima je teško pobjeđivati, mogli smo ranije da sve završimo”, rekao je Pjaniđani.

Aleksandar Džikić: Nemamo kvalitet za igru bez koncepta Aleksandar Džikić je na pres konferenciji nakon meča jasno istakao da je jurnjava rezultata koštala njegovu ekipu. “Mi smo uspjeli da se vratimo, ali potrošili smo dosta energije. Bile su i neke bezvezne greške, mi se okliznemo četiri puta, oni nijednom... Armani ima takve igrače, koji kad im daš i najmanju šansi, oni te kazne. Ne kažem da mi nijesmo imali priliku da preokrenemo, ali je prosto nijesmo iskoristili”, rekao je sjajni stručnjak. Baš kao i protiv Crvene zvezde, Budućnost je ponovo imala problema u šutu. “Imam zamjerki na napad, jer mi nemamo kvalitet bez koncepta. Ne možemo da igramo u stilu - hajde da ih kaznimo. To je igra za ekipe koje imaju mnogo talenta. Moramo da znamo šta hoćemo i kako da to ostvarimo. Moramo da znamo šta

radimo u prvih šest sekundi, u posljednjih šest sekundi. Mi moramo da napravimo neku hijerarhiju posljednjih šuteva, moramo da znamo ko je opcija jedan, ko dva, ko tri. Takođe, odbrana na ovom nivou takmičenja može da bude postavljena na najvišem nivou, ne na tome da neko ne može da je igra”, jasno je istakao Džikić koji se osvrnuo na partije Kotija Klarka koji se u dva posljednja meča nije upisao u strijelce. “Koti je, da kažem, kolateralna šteta u napadu, dok se ne pronađemo. On je odradio dobar posao u odbrani na Micovu. Moja i greška organizatora igre je što mu ne napravimo više prostora za poene. Apsolutno mu nije svejedno što je ovako. Mnogo mu je stalo da opravda naša očekivanja”, rekao je Džikić, naglasivši da se od Omića očekuje mnogo više energije i čvrstine u reketu.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SUBOTA

RTCG 2

● NE PROPUSTITE

20:45 Liga nacija: Bugarska - Kipar

18:05

EHF LŠ (Ž): Larvik Budućnost 15:00EHF LŠ: Č. Medvedi - Metalurg ABA: C. zvezda - Krka SK 1 CG 17:00 19:00 ABA: FMP - Cibona 10:30 ATP Masters Šangaj 21:00 ABA: Cedevita - Mega Be14:00 ATP Masters Šangaj maks 18:00 Liga nacija: Norveška - Slovenija ARENA SPORT 2 20:45 Liga nacija: Holandija Formula 3: Hokenhajm Njemačka 10:00 14:00 Bat - Tuluz, ragbi SK 2 16:00 EHF LŠ: Meškov - Barsa Lasa RN Leven - Kil, rukomet 12:00 Košarka: Bešiktaš - 18:15 Boks, Jekaterinburg Karšijaka 20:00 14:15Košarka: Gaziantep - Banvit ARENA SPORT 3 17:00 VTB liga: CSKA - Niznji 20:45 Liga nacija: R. Irska - Danska 15:00 Žarkovo - Radnički K, fudbal S. Arabija - Brazil, fudbal SK 3 17:00 19:30 DR Kongo - Zimbabve, fudbal Flamengo - Fluminense, 13:00 Barnsli - Luton, fudbal 22:00 fudbal 15:00 Liga nacija: Slovačka Češka ARENA SPORT 4 18:00 Liga nacija: Letonija - Kazahstan 13:15 Mursija - Movistar Inter, 20:45 Liga nacija: Makedonija futsal Lihtenštajn 15:00 EHF LŠ (Ž): Brest - Rostov 00:00 Džudo: Kankun 17:30 EHF LŠ: Monpelje - Vesprm SK 4 19:00 NHL: Vegas - Filadelfija

ARENA SPORT 5

13:30

DTM (auto-trke): Hokenhajm 16:30 Košarka: Bahčešehir - Gala- 16:30 tasaraj 18:30 19:00 Košarka: Tofaš - Istanbul

Formula 3: Hokenhajm Ulster - Lester, ragbi

EUROSPORT 1

SK 5

18:00

11:00 Liga nacija: Jermenija - 14:30 Gibraltar 18:30 21:00

Biciklizam: Tur Turske Biciklizam, Italija Superbajks Superbajks

SK 6

16:00 Vimbldon - Portsmut, fudbal 18:00 Odbojka (M): Ravenna - Milano 14:00 SK HD 16:00 20:00 18:00 Liga nacija: Gruzija - Andora 23:00

Crna Gora u nastavku Lige nacije gostuje u Litvaniji - želimo bolje “sokolove” nego protiv Srbije, a nadamo se i komentatora koji se neće mučiti sa naglaskom, ekavicom i ijekavicom. NOVA M, 20.45h.

ARENA SPORT 1

EUROSPORT 2 WTA Linc WTA Linc MLS: Minesota - Kolorado MLS: DC junajted -Dalas

● NE PROPUSTITE

NEDJELJA RTCG 2

16:50

ABA: Mornar - Partizan

NOVA M 20:45

Liga nacija: Litvanija Crna Gora

SK 1 CG 10:30

ATP Masters Šangaj, finale 15:00 Liga nacija: Rumunija Srbija 18:00 Liga nacija: Rusija - Turska 20:45 Liga nacija: Izrael - Albanija 02:20NFL: Nju Ingland - Kanzas

SK 2 09:15-10:45 Basket 3X3 12:00 Košarka: Bujukčekmeče Sakarija 14:15 Košarka: Ankara - Fenerbahče 18:00Liga nacija: Azerbejdžan Malta 20:45 Liga nacija: Poljska Italija 00:00 Džudo: Kankun

SK HD 08:00 WTA Tjanđin, finale 18:00 Fudbal: Škotska - Portugal 22:25 NFL: Dalas - Džeksovil

ARENA SPORT 1 12:3 Real M - Hoventud, košarka 15:00 Kenija - Etiopija, fudbal 17:00 ABA: Mornar - Partizan 19:00 ABA: Igokea - Budućnost Voli 21:00 Palmeiras - Gremio, fudbal 00:00 Atletiko PR - Sport, fudbal

ARENA SPORT 2 10:00 Formula 3: Hokenhajm 13:30 F. Berlin - Lemgo, rukomet 15:10 EHF LŠ (Ž): Odenz - Mec 17:00 EHF LŠ: Kjelce - Vardar 19:15 Unikaha - Gran Kanarija, košarka

ARENA SPORT 3 16:15 21:00

Tulon - Njukasl, ragbi ABA: Olimpija - Zadar

SK 3

ARENA SPORT 4

Odbojka (Ž) SP: Kina SAD 12:20 Odbojka (Ž) SP: Japan Srbija 17:00 VTB liga: UNIKS - Lokomotiva 19:00 NFL: Vašington - Karolina 22:05 NFL: Denver - LA Rams

14:30 Zirat Banka - Halkbanka, odbojka 17:00 EHF LŠ: Motor Z - PPD Zagreb 18:45 EHF LŠ (Ž): Podravka - Đer

09:10

SK 4 13:30 DTM (auto-trke): Hokenhajm 20:00 NASKAR

SK 5 Još jedno sjajno veče Lige nacija i dva velika komšijska derbija: Holandija - Njemačka i Slovačka - Češka.

13:00 Relikros: Njemačka 18:00 Liga nacija: F. Ostrva - Kosovo

13:00 Beltinci - Drava, fudbal 19:00 NFL (London): Oukland - Sijetl

SK 6

ARENA SPORT 5 20:00 EHF LŠ: Dinamo B - Orlen Visla

EURSOPORT 1 12:00 14:00 21:00

Biciklizam, Tur Turske WTA Linc, finale Superbajks

EUROSPORT 2 17:00 19:00

Superbajks Atletika: OI za mlade