Dnevne novine 15. oktobar 2018. by Dnevne Novine

■ 2 3

ZBOG GOSTA U ČIJOJ JE PRATNJI, PATRIJARHU SPC DOZVOLJEN ULAZAK U CRNU GORU

PATRIJARH JOVAN “VIZA“ ZA IRINEJA

IZVLAČENJE DOBITNIKA 17. OKTOBRA U 13h

r o v p E i ! o p j utu a na igr d a r g na

PROF. DR RADOVAN RADONJIĆ ZA DN ■ 4 5

Neki bi zaigrali i na razorenom ognjištu svoje zemlje

SREĆNO

U slučaju da propu propuštenog kupon ličnim podacima (i

Komplet od pet ku podataka učesnika

Učesnik treba da p Ukoliko želi, učesn postavljeno na vidn Kupone u koverti tr

Izvlačenje će se ob SREĆNO!

■ 10 11

Sa Milenom kao da je opet umrla Jugoslavija

■ 26 27

ZA NAJBOLJE PONUDE:

Osam radnika opštine vraćeno na stari posao

■ 19

marketing@dnovine.me

Beč Lju

Učesnik treba da sa (npr. 1, 2, 3, 4, 5 ili Svi čitaoci koji poš

Knežević i Medojević ipak idu u zatvor? KOLAŠIN: ■ 18

Nagradna igra se o U dnevnom listu “D objavljuju se kupon Kuponi se objavljuj

VIJEĆE VIŠEG SUDA U PODGORICI NAKON DVA I PO MJESECA DONIJELO ODLUKU

ODLAZAK MILENE DRAVIĆ, DIVE YU GLUMIŠTA

Rim

2č

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018. BROJ 2196 GODINAVIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

k ljajte Sakup

GOLUBOVCI: ª DAN ZETSKIH KOLAČA I PRIGANICAº

Pravi se ni od čega, a nahrani cijelu vojsku ■ 19

+382 77 300 104

politika

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

zahvaljujući gostu u čijoj je pratnji, sr

patrijarh jov Patrijarh srpski neće danas biti zadržan prilikom ulaska u Crnu Goru samo radi respekta prema patrijarhu antiohijskom i cijelog Istoka Jovanu Desetom, saznaju Dnevne novine. To je čin uvažavanja države prema tom visokom gostu, pa će se tako provući i Irinej ovoga puta... Inače, Irinej je, kako je

našem listu ranije rečeno, najvjerovatnije, na spisku lica iz Srbije kojima će, zbog besprizornog blaćenja Crne Gore, biti zabranjen ulazak na teritoriju naše države. Podsjetimo, srpski patrijarh je u julu ove godine u Crnoj Gori, u skandaloznoj izjavi, uporedio našu zemlju sa Pavelićevom NDH, na-

sastanak predstavnika partija Biram Bar, Crnogorsk

Na pomolu “primorsk

U Baru će biti održana zajednička konferencija za novinare predstavnika tri političke stranke koje učestvuju u vlasti u Baru, Budvi i Herceg Novom. Novinarima će se obratiti Radomir Novaković Cakan, nekadašnji vođa Pozitivne u Baru, a sada predsjednik lokalne stranke Biram Bar i potpredsjednik barske opštine. Crnogorsku će predstavljati predsjednik stranke dr Vladimir Pavićević i prvi potpredsjednik opštine Budva Vladimir Bulatović, dok će u ime Novske liste iz Herceg Novog govoriti predsjednik stranke dr Savo Marić i potpredsjednik opštine Miloš Konjević. Kako saznajemo, konfe-

Nesumnjivo je da bi pokušaj pravljenja saveza bio novina u crnogorskoj politici, a izazov bi moglo da predstavlja širenje saveza na centralni i sjeverni dio Crne Gore

renciji za novinare će prethoditi sastanak predstavnika ovih stranaka čiji je cilj da se uspostavi bolja saradnja između tri primorske opštine,

ali i bolja saradnja tri partije. Bolju komunikaciju i uspostavljanje tješnje saradnje između ovih opština predlažu tri stranke koje u opštinama imaju jaka uporišta u izvršnoj vlasti. Sve tri stranke imaju potpredsjednike opštine i snažan uticaj na rad turističkih organizacija u svojim opštinama. Ostaje pitanje da li je jačanje međuopštinske saradnje prvenstveni cilj organizovanja tog događaja. Kako saznajemo od naših izvora u Herceg Novom, dr Savo Marić je nakon višegodišnjeg učestvovanja u politici isključivo na lokalnom nivou odlučan da Novska počne da ostvaruje politički uticaj i šire od Her-

Marić

Novaković

predsjednik odBora za evropske integraCije adrijan vuksanović

Poglavlje 27 najveći izazov u Pregovorima

Vuksanović

Kašnjenje u otvaranju poglavlja 27 ne mora da znači da će pregovori o njemu biti dugi, ocijenio je predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Adrijan Vuksanović, naglašavajući da otvaranje poglavlja ne zavisi samo od spremnosti države kandidata. Vuksanović je agenciji MINA, na pitanje da li je Crna Gora spremna za otvaranje poglavlja 27, rekao da je ono smatrano za najveći izazov u pregovorima od početka pregovaračkog procesa. “Prije svega zbog neophodnog

finansijskog okvira koji pokriva aktivnosti u ovoj oblasti, a koji, prema nekim saznanjima, iznosi i preko milijardu eura“, kazao je Vuksanović. On je naglasio da investiranje u životnu sredinu nije gubitak, već pametno investiranje koje dugoročno štedi novac. Vuksanović je istakao da pripreme za otvaranje poglavlja 27 nijesu zadatak samo Vlade i parlamenta, već cjelokupnog društva, u smislu da zdrava životna sredina ne zavisi samo od državnih struktura, već i od svi-

jesti građana. Osim toga, kako je naveo, zdrav životni ambijent se, na nivou same Evropske unije (EU), konstatno unapređuje, pa je moguće da će i potreba za ulaganjem u toj oblasti rasti. Upitan zbog čega to poglavlje još nije otvoreno, i koji su najveći izazovi, Vuksanović je rekao da su u pitanju ogromni finansijski izdaci, da nije jednostavno odrediti finansijsku konstrukciju, i da je potrebno regulisati kompleksna pitanja, poput kvaliteta vazduha i otpadnih voda.

POLITIKA

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

SRPSKOM PATRIJARHU DOZVOLJEN ULAZAK U CRNU GORU

VAN “VIZA“ ZA IRINEJA vodeći da je položaj Srba kod nas „kao u doba ozloglašene fašističke tvorevine NDH“ i „gori nego pod Osmanlijama“. Nakon njegovog javno saopštenog komentara na račun Crne Gore uslijedila je prava hajka na našu državu u kojoj prednjače pojedini srpski mediji, razni analitičari i istoriča-

ri, predstavnici crkvenih krugova, kao i jedan broj zvaničnika. Da Irinej i posjetu patrijarha antiohijskog i cijelog Istoka Jovana Desetog koristi za provokaciju Crne Gore pokazuje i plan obilaska vjerskih objekata objavljen na sajtu SPC u kojem je navedeno da će biti posjećene „srpske svetinje u Crnoj

Gori“. U kuloarima se, međutim, cinički primjećuje da će Irinej današnjom posjetom imati priliku da samo još jednom, uz patrijarha Jovana i mitropolita Amfilohija, vidi tri velike crnogorske svetinje – Manastir Cetinjski, Ostrog i Hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. V.Š.

KE I NOVSKE LISTE

KA KOALICIJA”? Pavićević

ceg Novog i u toj namjeri bi mogao da ima podršku kolega iz partije. Jasne su indicije da bi intenzivnija komunikacija između Novske, Crnogorske i stranke Biram Bar mogla da vodi formiranju političkog saveza koji bi na sljedećim parlamentarnim izborima imao svoju listu, po uzoru na Most u Hrvatskoj, koji je nakon parlamentarnih izbora 2015. godine postao treća politička snaga u Hrvatskoj bez koje nije bilo moguće formiranje vlade. Nesumnjivo je da bi takav pokušaj pravljenja saveza bio novina u crnogorskoj politici, a izazov bi moglo da predstavlja širenje saveza na centralni i sjeverni dio Crne Gore.

Međutim, čak i u slučaju izostanka partnera u vidu lokalno snažnih grupa u drugim opštinama, logističku podršku savezu ove tri stranke na parlamentarnim izborima mogle bi da pruže opštinske organizacije Crnogorske, koja djeluje na nivou čitave Crne Gore. M.P.

KAKO SAZNAJEMO, KONFERENCIJI ZA NOVINARE ĆE PRETHODITI SASTANAK PREDSTAVNIKA OVIH STRANAKA ČIJI JE CILJ DA SE USPOSTAVI BOLJA SARADNJA IZMEĐU TRI PRIMORSKE OPŠTINE, ALI I BOLJA SARADNJA TRI PARTIJE.

BIVŠI AMBASADOR CRNE GORE

Garčević: Region je daleko od stabilnosti

Garčević Situacija na Balkanu vrlo je ozbiljna, a tradicionalno jak uticaj Rusije i jačanje uticaja Kine dodatno komplikuju stvari i zato je potrebno veće angažovanje, prije svega, EU, smatra bivši ambasador Crne Gore pri NATO i OEBS-u Vesko Garčević. Garčević je u intevjuu agenciji MINA kazao da situacija na Balkanu nikada nije bila idealna, a da je sada vrlo ozbiljna. “Region je daleko od stabilnosti. Postoje mnogobrojna pitanja koja nas opterećuju i interesantno, kako vrijeme prolazi, ove rane ne zacjeljuju. Ideje i politički inžinjerinzi za koje mislite da su pobijeđeni i dio prošlosti, postaju ponovo popularni”, rekao je Garčević, koji sada radi kao profesor na Bostonskom univerzitetu. Upitan da prokomentariše poziciju Crne Gore u regionu, Garčević je kazao da dugoročno gledano, a posebno uzimajući u obzir regionalnu nestabilnost, crnogorsko članstvo u NATO ima pozitivan efekat. „Članstvo u NATO samo pomaže taj pristup. Ono odvraća sve one koji bi više voljeli da je i Crna Gora zarobljena u nekom balkanskom lavirin-

tu iz kojega bi, po njima, mogla da nas izvuče jedino bratska ruka sa istoka“, naveo je Garčević. Upitan kako vidi odnose Srbije i Crne Gore, posebno nakon posljednjih izjava patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja i koliko oni zavise od odnosa predsjednika dvije države Mila Đukanovića i Aleksandra Vučića, Garčević je rekao nesumnjivo da odnos među liderima ima izuzetnog značaja na odnose među državama. Garčević je, kao primjer, ukazao da se loši lični odnosi između njemačke kancelarke Angele Merkel i američkog predsjednika Donalda Trampa prelamaju na odnose između SAD i Njemačke. „I ovog puta predsjednik Vučić poziva predsjednika Đukanovića u posjetu Beogradu. Zbog odnosa između dvije države i regionalne stabilnosti ovakvi susreti su važni i dobrodošli. Ipak, do sada još nijedan predsjednik srpske vlade nije posjetio Crnu Goru. Nemojte mi reći da nije bilo poziva sa crnogorske strane da se takva posjeta učini. Ta činjenica govori sama za sebe“, rekao je Garčević.

FEJZIĆ PREDSJEDNIK OMLADINE SOCIJALDEMOKRATA ROŽAJA

Uz odličan tim rezultati neće izostati Jednoglasnom podrškom članova za predsjednika omladine Socijaldemokrata u Rožajama izabran je Ermin Fejzić. Konvenciji su prisustvovali sekretar OO SD Rožaje Elvir Klica i član Glavnog odbora SD-a Alen Kalač, koji su istakli da su mladi Rožaja dali izuzetan doprinos odličnom izbornom uspjehu koji je ta partija ostvarila u ovom gradu i pokazali da su važan dio svih velikih uspjeha SD-a. Pozdravljajući prisutne, predsjednik OSDCG Emil Đokić kazao je da je ponosan na

rad, trud i zalaganje omladinske organizacije u Rožajama i odličnu energiju koji su mladi pokazali tokom kampanje. “Time smo potvrdili da socijaldemokratska ideja živi u Rožajama i da ima najbolje reprezente”, rekao je Đokić. Fejzić je zahvalio odboru na jednoglasnoj podršci, dodajući da se sa odličnim timom i ljudima koji su posvećeni cilju, prevazilaze svi eventualni problemi i poteškoće. “Način na koji smo funkcionisali tokom predizborne kampanje, timski duh i iz-

borni rezultat koji je vrijedan pohvala, uvjeravaju me da će ovaj odbor i u narednom periodu raditi i na pravi način predstavljati socijaldemokratiju u ovom gradu. Očekuje nas puno posla, ali sa pravim i kvalitetnim ljudima – siguran sam da rezultati neće izostati”, poručio je Fejzić. Konvenciji su prisustvovali i potpredsjednik omladine SDa Nikola Zirojević, generalna sekretarka OSD-a Elida Korać, kao i predsjednici omladine SD-a Pljevlja i Petnjica, Sanin Raščić i Refik Latić. R.P.

Fejzić

POLITIKA

⌦ Amra Nikočević

o što se neki ovdašnji ‘demokrate’, potpomognuti stranim mentorima i donatorima, suprotstavljaju Vladinom predlogu zakona o državnim simbolima kao ‘nepopularnom’ ili čak ‘nasilnom’, teško da se može drugačije shvatiti do kao nastavak njihovog pokušaja da političko gubitništvo i pomalo zakašnjeli, mada i dalje veoma agresivni četničko-informbirovski resantiman supstituišu pravom ‘naknade štete’ tako što će zaigrati na razorenom ognjištu svoje zemlje izdajničko kolo pod tuđim zastavama”, kaže za Dnevne novine akademik prof. dr Radovan Radonjić. Radonjić kaže da je neuobičajeno da u zemlji tradicionalno veoma visokog nivoa kulture i poštovanja prema svemu velikome i važnome kod sebe i drugih – kakva je Crna Gora od svog nastanka - Vlada bude dovedena u situacuju da mora pribjeći i takvim mjerama.

■ NIJE NASILNO, NEGO POTREBNO

“No, budući da su i dan državnosti i državni simboli neupitni dezideri (u smislu potrebe i specijalne vrijednosti) u svim normalnim državama, svaki odnos dijela građana prema njima lišen osjećanja ponosa i časti, kakav je slučaj u današnjoj Crnoj Gori, podrazumijeva mjere kakve kani da uvede njena Vlada. U tom pogledu, dakle, Vlada Crne Gore ne čini ništa drugo, i ništa više, od svih drugih odgovornih vlada u svijetu. A to što se neki ovdašnji ‘demokrate’, potpomognuti stranim mentori-

“BILO BI ZANIMLJIVO ČUTI TE “NEPATVORENE SLOBODARE” ŠTO, NA PRIMJER, MISLE O ‘TORTURI’ VLASTI U SAD NAD MLADIM NARAŠTAJIMA, PRINUĐENIM DA SVAKOG RADNOG DANA U SVIM ŠKOLAMA, PRED POČETAK ČASOVA, ZAJEDNO SA NASTAVNICIMA I DRUGIM OSOBLJEM, STOJEĆI U ‘STAVU MIRNO’ ODAJU ‘POČAST ZASTAVI’ TAKO ŠTO OTPJEVAJU AMERIČKU HIMNU I TIME PRIUTVRDE PRVU LEKCIJU DA SU, NA VLASTITOJ IDENTIFIKACIONOJ SKALI, NAJPRIJE GRAĐANI SAD, PA ONDA ‘INTIMNO’ SVE OSTALO PO SLOBODNOM IZBORU, POD USLOVOM DA TIME NE UGROZE NIČIJA PRAVA I INTERESE”

ma i donatorima, suprotstavljaju takvom Vladinom poduhvatu kao ‘nepopularnom’ ili čak ‘nasilnom’, teško da se može drugačije shvatiti do kao nastavak njihovog pokušaja da političko gubitništvo i pomalo zakašnjeli, mada i dalje veoma agresivni četničkoinformbirovski resantiman supstituišu pravom ‘naknade štete’ tako što će zaigrati na razorenom ognjištu svoje zemlje izdajničko kolo pod tuđim zastavama”, kaže Radonjić. Odgovarajući na naše pitanje o razlozima zbog kojih se pojavljuje otpor izmjenama Zakona o državnim simbolima, naš akademik ističe da ima nekoliko izvora ove pojave, te da su četiri važnija i uticajnija od svih ostalih zajedno. Radonjić polazi od konstatacije objavljene u Pobjedi (25. juna ove godine), da “većinskim dijelom kulturnih i sakralnih dobara ove države upravljaju subjekti koji su registrovani van njenih granica”, te da je otuda “nemogućnost adekvatnog sprovođenja pravnih radnji kojima bi se procesuirale neprimjerene intervencije”. “Ovaj oksimoron – imajući u vidu izvor iz kojega potiče – indikator je ulaska domicilne elite na vlasti u psihološko-etičku i strateško-političku zonu oficijelnog priznanja ne samo da Crna Gora nije suverena država, već i njenog mirenja sa tom činjenicom. Odluka Vlade da dopuni pomenuti zakon, nagovještaj da će se tu možda nešto stvarno promijeniti. Ovo ‘možda’ je znak napomene i opomene da sama Vlada prvo mora da mnogo toga promijeni u vlastitom ponašanju spram sopstvene zemlje i njenih vrijednosti (u koje na prvom mjestu stoji poštovanje Ustava, kao i odnosa prema aktima koje sama donosi), pa tek onda poseći za legitimnim mjerama da i druge na to ‘privoli’, kaže Radonjić.

■ PARALELNI KANALI ORGANA EU

Drugi izvor pojave o kojoj je riječ, kako ističe, su neprekidni pritisci i druge radnje “domaće” opozicije sračunati na to da, “kao uslov opstanka, odnosno zadržavanja u dobro plaćenoj službi stranih mentora, ponizi, omalovaži i obesnaži sve što je autentično crnogorsko i predstavlja stvarne vrijednosti na kojima crnogorsko društvo i država vjekovima postoje i jedino mogu postojati”. “Treći izvor pojave koja se Vladinim zakonskim predlogom želi suzbiti je dio članištva

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

NEKI BI ZAIGRALI I NA RAZORENOM OGNJIŠTU SVOJE ZEMLJE

PROF. DR RADOVAN RADONJIĆ U RAZGOVORU ZA DN PORUČIO

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

zemalja članica, ili samih organa EU, koje direktno ili preko predstavnika u Crnoj Gori uporno, nekažnjeno, stvaraju ‘paralelne kanale’ za djelovanje na njenoj demokratizaciji i tobože proevropskoj orijentaciji, na čije, ponekad, bitno anticrnogorske i antievropske ‘poteze’ gledaju sasvim blagonaklono, ili ih čak i finansiraju, a onda im radi ‘demokratske pravde’ i ‘ravnoteže’, prilikom ‘posjeta’ i ‘konsultacija’, pridaju isti značaj kao vladinim tijelima i akcijama. Četvrti, vjerovatno najizdašniji i potencijalno najopasniji izvor pojava, koje su u konkretnom slučaju na udaru Vladine kritike i pomenute zakonske incijative, jeste klima koja se prema crnogorskom državnom, nacionalnom i, posebno, kulturno-duhovnom pitanju stvara u velikom dijelu školskog sistema, od najnižeg do najvišeg njegovog nivoa, u kojoj se sve crnogorsko – od države i nacije do jezika – smatra nepostojećim, skorojevićkim i na druge pežorativne načine prokazanim”, naglašava akademik Radonjić.

■ NIJE USTAVNI

PATRIOTIZAM ČUDOTVORNO SREDSTVO

Radonjić se osvrnuo i na sve češće pominjanje ustavnog patriotizma, kao nove ideologije oko koje treba da se okupimo. Na naše pitanje šta je zapravo ustavni patriotizam, odgovara: “To bih i ja volio da znam, budući da nam je međunarodni naučni skup u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, održan prije dva dana na tu temu, ponudio objaš-

Naš akademik ističe da se građanin bilo kojom ustavnom normom ne može prinuditi da voli ili ne voli svoju državu, niti ga, s druge, njegova emocionalna inteligencija (kakva god ona bila) oslobađa obaveze da poštuje njene zakone

njenje - zajedno s uvjerenjem da će tim ‘čudotvornim sredstvom’ osloboditi Crnu Goru nacionalizma – kome nedostaju najmanje tri stvari: Najprije, to što se o pred-

metnoj temi razgovaralo bez pokušaja da se utvrdi koliko je čini aktuelnom sadašnji Ustav Crne Gore, što znači - apstraktno. Zatim, to što se niko nije potrudio da definiše glavne pojmove koji se koriste u razgovoru o predmetnoj temi. Najzad, to što niko na tom skupu nije ‘primijetio’ da je ‘ustav’ najviši legitimni političko-pravni akt jedne zemlje, čije norme jednako (u smislu njihovog poštovanja na isti način) obvezuju sve njene građane, a da patriotizam pripada sferi čovjekovog emocionalnog, iz mnogo razloga (uključujući i njegovu ontičku strukturu i opštu kulturu), različito datog kod svakog pojedinca. Pozivanje na njemački primjer aktue-

POLITIKA

lizovanja ustavnog patriotizma, i pokušaj da se to iskoristi kao argument za pokretanje te priče u Crnoj Gori, veliki je promašaj tog skupa. Poznatim imenima koja se dovode u vezu sa ‘njemačkom pričom’ (Arentova, Habermas i drugi) ne mogu se zasjeniti proste činjenice da je Crna Gora ustavno jedinstvena i građanski opredijeljena država, i da u njoj ne postoji problem unutrašnjeg uređenja, već kao da se odbrani od onih u njoj i van nje - koji bi htjeli da je nema. To, razumije se, nikako ne znači, da joj je suvišan svaki rad na razvijanju potizivne emocionalne komponente građana prema državi”, navodi Radonjić. Naš akademik ističe da se

građanin bilo kojom ustavnom normom ne može prinuditi da voli ili ne voli svoju državu, niti ga, s druge, njegova emocionalna inteligencija (kakva god ona bila) oslobađa obaveze da poštuje njene zakone. “Stari Latini za tu zakonitost imaju poznatu izreku: Ubi bene, ibi patria. Saobrazno tome, rasprava o ustavnom patriotizmu eventualno ima smisla samo u tzv. složenim državama, gdje treba rješavati problem intergovernalizma, tj. odnosa nacionalnih država prema nekom svom udruženju (ili zajednici) tipa Evropske unije. Pri tome, treba znati da i oni koji se, na primjer, u EU time naučno bave, ne kriju da je u pitanju prilično jalov posao, budući da postoje mnogostruki putevi za sporenje i mnogobrojna proceduralna sredstva za odmjeravanje i premjeravanje onoga što pripadnici evropskih nacija žele da rade zajedno i onoga što žele da rade sami, tako da nema jednostavnog filozofskog ni pravnog odgovora na to pitanje”, navodi Radonjić. Na naše pitanje da li predložene izmjene Zakona o državnim simboilima korenspondiraju sa idejom ustavnog patriotizma, akademik Radonjić odgovara potvrdno. “Da, utoliko što nedvojbeno znače: vi koji živite u Crnoj Gori, imali njeno držaljanstvo ili ne, voljeli ovu zemlju ili ne, poštovaćete njene zakone. Niti u bilo kojoj normalnoj, nezavisnoj i slobodnoj državi svijeta postoje drugačije norme, niti Crne Gora ima smisla i može opstati ukoliko se ne bude tako ponašala”, poručuje Radonjić.

MNOGO SILNIJIH OD IRINEJA JE POHODILO NA CRNU GORU Komentarišući naše pitanje o posjeti srpskog patrijarha Irineja Crnoj Gori, te kako treba da reaguje država i da li jedna od mjera treba da bude zabrana ulaska svima koji bi da ponište sve što je crnogorsko, Radonjić kaže da su mnogi pohodili na Crnu Goru, ali bezuspješno, te da će tako biti i u slučaju SPC. “Ne usuđujem se da savjetujem državu šta da radi u ovom ili bilo kojem drugom slučaju. Niti me ova vlast kada pitala za savjet, niti je uvažila moje mišljenje o poziciji i ulozi SPC u Crnoj Gori, koje sam ‘na svoju ruku’, javno i jasno izložio i obrazložio još u ‘Liberalu’ od 3. oktobra 1992. godine. Ali, povodom vašeg pitanja izložiću sljedeće: Mnogi su, silniji od njegove

svetosti patrijarha Irineja, pohodili (na) Crnu Goru s namjerom da, kako pjesnik reče, ‘odliju đe je prepunano i potstrižu đe je predugačko’. Bilo je zbog toga u Crnoj Gori i muka i jauka, i uzdaha i uzmaka, ali nikome nije uspjelo da je poništi. Drugo. Prodavali su čelnici Cetinjske mitropolije, i poklanjali čelnici crnogorske svjetovne vlasti djelove državne i narodne imovine drugima, ali su ovi uvijek vraćani vlasnicima. To će se desiti i sa imovinom SPC u Crnoj Gori. Vara se mudri patrijarh, ako misli da najavljenom “inspekcijom” tu išta može da promijeni”, kaže Radonjić. Čudi ga, naglašava, otkud patrijarhu ideja da pođe na takav put.

“Prvo, zbog toga kako, kao mudar čovjek, uopšte može da pretpostavi da u zemlji koja je, kako sam reče, za Srbe gora od ustaške Hrvatske, uopšte ima “srpskih svetinja”; drugo, zbog toga što uopšte očekuje da mu zemlja koja je za njegove sunarodnike gora od “ustaške Hrvatske” dozvoli ulazak u nju. Osim, ukoliko patrijarh od eventualnog uskraćenja ulaska, ne želi da izazove kakvu međudržavnu političku “tenziju”, što njegovoj svetosti ne bi služilo na čast”, ističe Radonjić. Treći razlog zbog kojeg ga čudi Irinejev put u Crnu Goru jeste “zanemarivanje mogućnosti da neko iz podaničke mu “srpske pastve” posumnja da on s “ustaškom” Crnom Gorom ne-

što “šuruje”, što mu kod poklonika ne bi povećalo ugled”. “Njegova svetost patrijarh SPC nakanom da u tako kratkom periodu po drugi put ode u podlovćensku ‘Endehaziju’, s namjerom koju je najavio, demonstrira kako ga se ne tiče mnogo komentar Milorada Pustahije povodom njegovog prvog boravka u Crnoj Gori. Poznati ‘Pobjedin’ kolumnista tada reče, da je iz ‘njega’ (patrijarha) pokuljala strašna mržnja vječnih rajetina prema slobodnim ljudima“. I nastavi: „Samo je ropskom mentalitetu moglo biti bolje za turskoga vakta i zemana i strašnoga ustaškog terora i pokolja, nego u sadašnjoj Crnoj Gori. Teže im pada što njih 25 odsto ne može 100 odsto vladati Crnom Go-

rom nego sav ona preživljeni belaj. Ropskom mentalitetu ništa ne znači sloboda, demokratija i ravnopravnost, on mora na nekome drugom da iživi danak u krvi, harač i kolac i Ćele kulu i pravo prve bračne noći i krvavu ustašku kamu i nasilno pokatoličavanje i progon. Neće ići tako braćo. Naročito ne sa nama, jer mi smo odavno slobodni ljudi da bi to trpili, a i demokrate da bi vama priređivali nešto od tih divnih podaničkih meraka za kojima čeznete“.Griješi svako ko prečuja ovakve riječi, makar koliko bile opore. Jer iz njih, nezavisno od toga „što je pisac htio da kaže“, izbija antifašizam. I crnogorsko slobodarstvo, koje je i najjačima - pametno ne potcjenjivati”, kaže Radonjić.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

ZORAN STEVANOVIĆ, ŠEF CENTRA ZA HIDROGEOLOGIJU KAR

NEKONTROLISANO NAVODNJAVANJE UGROŽAVA CIJEVNU

ko uključimo sve faktore pritiska, od navodnjavanja poljoprivrednih površina do malih hidroelektrana, a uz moguće klimatske promjene i smanjenje količine voda koje putem kiša prihranjuju ovaj dio podzemlja, možda ćemo imati problem i buduće generacije suočimo sa nestašicom vode. Tuško polje - najbogatiji rezervoar podzemnih voda u ovom regionu - može biti ugrožen.

Jedno od najznačajnijih imena u oblasti hidrogeologije ne samo u regionu, već i na globalnom nivou, prof. dr Zoran Stevanović boravio je protekle sedmice u Crnoj Gori. Ovaj izuzetni stručnjak i šef Centra za hidrogeologiju karsta na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu, koji je zavrijedio nagrade univerziteta u Italiji i SAD, te UNESCO centra u Kini, kaže za Dnevne novine da najavljena gradnja mini hidroelektrana na Cijevni neće ostaviti ovu višestruko za-

štićenu rijeku bez toka. „Sve što se uvodi u cijevi hidroelektrana vjerovatno će završiti bez eko-svijeta u sebi. Ekosistem rijeke biće narušen, a to je najveća i najnepogodnija situacija koju možemo da očekujemo. Dakle, u ovom slučaju me više plaši promjena kvaliteta nego kvaliteta vode“, istakao je on. No, dešavanja na teritoriji susjedne zemlje nisu ono najgore što već izvjesno vrijeme pogađa naš dio toka Cijevne. „U samoj Crnoj Gori dio vode se nekontrolisano gubi kroz navodnjavanje poljoprivrednih površina. Ako se takva praksa nastavi, biće smanjena količina vode u basenu Tuškog polja, mada to ne znači i da će akvifer – izdan, odnosno akumulacija podzemnih voda – biti značajno narušen u smislu kvantiteta i kvaliteta“, precizirao je Stevanović. DN: Proteklih dana dobijamo informacije o mogućoj promjeni vodotoka Ci-

jevne zbog gradnje brana na dijelu toka rijeke kroz Albaniju. Da li će time zaista nestati njen vodotok u našoj zemlji? Stevanović: Prema informacijama kojima raspolažem, onome što sam mogao da vidim na snimcima, a i iz nedavnog kontakta sa kole-

Tuško polje je svojevremeno bilo identifikovano kao jedno od potencijalnih izvorišta za snabdijevanje Crnogorskog primorja, jer je jedan od vodom najbogatijih djelova ne samo Crne Gore, već Balkana. Količina koja se na tom mjestu može dobiti iz podzemnih rezervoara je izuzetno velika, ali ako bi došlo do narušavanja režima kvantiteta i kvaliteta, to bi moglo da ima reperkusije na buduće rezerve i prirodne resurse u Crnoj Gori.

gama iz Albanije koji prate oblast hidrogeologije, radi se o izgradnji mini hidroelektrana. Njima će se dio vodotoka uvoditi u cjevovode, a voda se po njenom iskorištavanju vraća u korito rijeke. Na osnovu onoga što sam mogao i u štampi da vidim – ali ne i lično da posjetim – zaključujem da vjerovatno neće biti velikih promjena u režimu vo da koje dotiču sa teritorije Albanije. One će nastaviti da ulaze u relativno sličnoj ili istoj količini na teritoriju Crne Gore. Međutim, ono što mene u ovoj situaciji malo plaši, je-

PITANJE ZA MILION DOLARA DN: Kažete da najčešće ne počinjemo da djelujemo prije nego što se drastične promjene ne pokažu, kao što je slučaj sa mini hidroelektranama. Ako se dogodi sve ono na što ukazujete, kada bi mogli da očekujemo vidljive posljedice?

Zoran Stevanović: Čak i kada bi se svi pomenuti negativni impakti složili, kao naučnik moram da kažem da ne mogu da dam taj podatak, jer su nam neophodna dodatna istraživanja. Potrebno je i ono što sada nedostaje: da sami pra-

timo promjene, monitoring na ovom prostoru koji sam već pomenuo i koji sada uspostavljamo kroz evropske projekte. Uz to, nadamo se da ćemo i dalje imati podršku Regionalnog vodovoda za Crnogorsko primorje kako bi resurse na dnevnom ni-

vou bolje mjerili i sagledavali – i kvantitativno i kvalitativno. Onda možemo da dajemo validne i verifikovane prognoze. Dakle, ne bježim od odgovora, već jednostavno kažem: ne znam. Onaj ko to bude znao, dobiće nagradu od milion dolara.

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

EKONOMIJA

RSTA NA RUDARSKO GEOLOŠKOG FAKULTETA U BEOGRADU ste da u Albaniji ne postoji regulativa koja određuje minimalnu količinu vode koja ostaje u vodotoku i ne uvodi i iskoristi u cijevima. Naime, sve što se uvodi u cijevi vrlo vjerovatno će završiti bez eko-svijeta u sebi. Ekosistem rijeke biće narušen, a to je najveća i najnepogodnija situacija koju možemo da očekujemo. Dakle, u ovom slučaju me više plaši promjena kvaliteta nego kvaliteta vode. DN: Iako mala, Cijevna je višestruko zaštićeno prirodno područje – od lokalnog do međunarodnog nivoa. Koji je značaj ove rijeke ka d a s u u pitanju vodotoci? Stevanović: Rijeka Cijevna – ili Cemi, kako je zovu u Albaniji – zapravo je jedan od značajnih vodotokova za resurse Crne Gore. S jedne strane, ona ne predstavlja esencijalni resurs po količini vode koju prirodno u sebi nosi, ali je on svakako značajan. Iz Cijevne i okolnog sliva se velikim dijelom vrši navodnjavanje poljoprivrednih površina koje ima kompanija „13. jul – Plantaže“. Takođe, ovaj vodotok predstavlja značajnu pritoku Morače u periodu kada postoje proticaji, jer Cijevna dijelom presuši tokom godine. Međutim, od nje imamo stalni dotok podzemnih voda i povećanje vodnog

Prema prognozama koje sada postoje, za 6.000 godina u pitanju je isti vremenski period koliko da se vratimo unazad do civilizacije Egipta - možemo da se suočimo sa time da se salinitet pomjeri do nivoa Skadarskog jezera i na tom potezu nastanu slane močvare. Dakle, čuvati za budućnost izvorište kao što je Tuško polje predstavlja nešto što treba da bude prioritet. Moramo da ga rezervišemo, sačuvamo i „ogradimo“ kako oni koji dođu mnogo iza nas mogu da kažu da nismo bili glupi.

bogatstva. Konkretno, Tuš- mnogo prije nego što je kreko polje je svojevremeno bi- nula priča o mini hidroeleklo identifikovano kao jedno tranama. Ako bi u narednom od potencijalnih izvorišta za periodu uspjeli da realizujesnabdijevanje Crnogorskog mo planirano kroz drugu faprimorja. Naime, to je jedan zu projekta - DIKTAS 2 i uz od vodom najbogatijih dje- pomoć međunarodnih fonlova ne samo Crne Gore, već dova, to bi mnogo značilo za Balkana. Količina vode koja buduće praćenje odnosa vose na tom mjestu može do- da koje prolaze kroz Crnu biti iz podzemnih rezervoa- Goru. Na taj način zajedno ra je izuzetno velika, ali ako pokušavamo da štitimo ovo bi došlo do narušavanja re- područje i da dobijemo dobar žima kvantiteta i kvaliteta, sistem razmjene informacito bi moglo da ima reperku- ja sa Albanijom. sije na buduće rezerve i prirodne resurse u Crnoj Gori. DN: U slučaju pomenutih Koliki je značaj vodotoka promjena koje bi nastupile Cijevne, govori i činjenica da iskorištavanjem voda iz Cismo ga svojevremeno istakli jevne, da li će karakteristiu međunarodnom projektu u ke podzemnih voda u basekome učestvuje i Crna Gora. nu koji se nalazi ispod TušTo je The Dinaric Karst Aqui- kog polja biti trajno narufer System – DIKTAS (Sistem šene, ili će i dalje moći da se dinarskih karstnih međugraničnih akvifera), finansiran jednim dijelom sredstvima Svjetske banke, a drugim Cijevna je odabrana kao iz UNESCO-a. Cijevna je odalokalitet na kome će se brana kao lokalitet na kome uspostaviti sofisticirani sistem će se uspostaviti sofisticirani za monitoring podzemnih sistem za monitoring podzevoda, a kojim će se pratiti mnih voda, a kojim će se prakvantitet i kvalitet voda. Ona titi kvantitet i kvalitet voda. bi trebalo da predstavlja reper Ona bi trebalo da predstavlja za svih pet država prostora reper za svih pet država proDinarida, na kome bi se učilo stora Dinarida, na kome bi se kako države da sarađuju, učilo kako države da sarađuzajednički dijele resurse, ili ju, zajednički dijele resurse, upozoravaju jedna drugu da ili upozoravaju jedna drugu može doći do promjena u da može doći do promjena u režimu – bilo narušavanjem režimu – bilo narušavanjem kvaliteta, zagađenjem i na kvaliteta, zagađenjem i na neki drugi način. U pitanju neki drugi način. Taj sofistije sofisticirani sistem sa cirani sistem sa transmitotransmitovanjem podataka na vanjem podataka na daljinu, daljinu, instalacijama gdje se instalacijama gdje se automatski mjere i registruju svi automatski mjere i registruju svi parametri kvantiteta i kva- parametri kvantiteta i kvaliteta. liteta, bio je zamišljen da se nalazi upravo na Cijevni, i to

koriste - uključujući i one za pitku vodu? Stevanović: Što se tiče dotoka vode iz Albanije, mislim da neće biti narušen. Ono što mene donekle plaši je manje kontrolisana eksploatacija vode u samoj Crnoj Gori. Tokom određenih istraživanja i mjerenja, imao sam priliku da vidim veliki broj privatnih korisnika koji direktno ispumpavaju vodu iz korita rijeke i koriste je za navodnjavanje poljoprivrednih površina, a pritom značajno smanjuju količinu vode u vodotoku. Znači, mimo onoga što se trenutno dešava na teritoriji susjedne Albanije, imamo situaciju u samoj Crnoj Gori gdje se dio vode nekontrolisano gubi kroz navodnjavanje poljoprivrednih površina. Ako se takva praksa nastavi, biće smanjena količina vode u basenu Tuškog polja, mada to ne znači da će akvifer – izdan, odnosno akumulacija podzemnih voda – biti značajno narušen u smislu kvantiteta i kvaliteta. Ali, jedan po jedan korak, ako uključimo sve faktore pritiska koje smo pomenuli od navodnjavanja poljoprivrednih površina do malih hidroelektrana, a uz moguće klimatske promjene i smanjenje količine voda koje putem kiša prihranjuju ovaj dio podzemlja, možda ćemo imati problem i buduće generacije suočimo sa nestašicom vode. Dakle, najbogatiji rezervoar podzemnih voda u ovom regionu može biti ugrožen u budućnosti. Možda ne sjutra, pa ne treba i nema razloga praviti paniku... Ali, ako hoćemo da

djelujemo preventivno, što od nas traže i Evropa i ekologija 21. vijeka, onda moramo da povedemo mnogo više računa o zaštiti. Crna Gora je blagoslovena prirodom, ali je upravo zbog toga i ranjiva. DN: Da li je Tuško polje – ili neko drugo podzemno izvorište – identifikovano za dalji razvoj sistema vodovoda u Crnoj Gori? Stevanović: Svakako će biti predloga da neka potencijalna izvorišta ostanu rezervisana, jer ne možemo da znamo kako će i kojom brzinom djelovati klimatske promjene. Većina analiza pokazuje da postoje uticaji antropogenih faktora. Crna Gora ima i tu nepovoljnu okolnost da ne možemo da posmatramo samo u ovom trenutku i samo Podgoričko polje – gdje se trenutno nalazimo, već mnogo generacija ispred nas. Konkretno, Podgorica je na maloj nadmorskoj visini, a Skadarsko jezero je podložno negativnim uticajima, uključujući salinitet jer je razlika njegovog nivoa i mora samo šest metara. Prema prognozama koje sada postoje, za 6.000 godina - iako to nama djeluje mnogo daleko, a u pitanju je isti vremenski period koliko da se vratimo unazad do civilizacije Egipta - možemo da se suočimo sa time da se salinitet pomjeri do nivoa Skadarskog jezera i na tom potezu nastanu slane močvare. Dakle, čuvati za budućnost izvorište kao što je Tuško polje predstavlja nešto što treba da bude prioritet. Moramo da ga rezervišemo, sačuvamo i „ogradimo“ kako oni koji dođu mnogo iza nas mogu da kažu da nismo bili glupi. K.J.

ekonomija

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

CEDIS Za aDaptaCIjE IZDvojIo 870.000 Eura

rekonstrukcija objekata za pouzdanije napajanje klijenata

Kako bi napajanje električnom energijom bilo što pouzdanije mora se voditi računa o tome u kakvom su stanju energetski objekti. Objekti vremenom gube funkcionalnost što, samo po sebi, zahtijeva intervencije na njima kako ne bi bilo ugroženo postrojenje a time i sigurnost napajanja električnom energijom. Crnogorski elektrodistributivni sistem - CEDIS svake godine izdvaja značajna sredstva za adaptaciju objekata. Time se bavi Služba podrške održavanju i mehanizacije koja radi u okviru Sektora za održavanje u Operativnoj direkciji. Oni obavljaju poslove održavanja građevinskog dijela objekata svih trafostanica 35/10 kilovolti (KV) koje su u vlasništvu CEDIS-a. Pod adaptacijama se podrazumijevaju građevinski radovi od početnih pripremnih radova, zidarskih, krovopokrivačkih, podopolagačkih, molerskih, fasaderskih, do bravarskih i ostalih. Izdvojena sredstva za adaptaciju objekata tokom dvije godine iznose 870.000 eura. Proces adaptacije energetskog postrojenja je specifičan i značajno se razlikuje od izgradnje novog objekta. Da bi se krenulo u proces adaptacije energetskog objekta sa visokonaponskim postrojenjem, osnovno je obezbijediti uslove za bezbjedan rad. Najčešće je potrebno potpu-

35/10 kV Ponari, TS 35/10 kV Bijela, TS 35/10 kV Čevo, TS 35/10 kV Novi Obod, TS 35/10 kV Mačak, TS 35/0.4 kV Sotonići, TS 35/0.4 kV Bukovik, TS 35/0.4 kV Ljubotinj, TS 35/0.4 kV Utrg I, TS 35/0.4 kV Ćeklići, TS 35/0.4 kV Bijele Poljane i TS 35/0.4 kV Lastva Čevska. Uz projekat adaptacije trafostanica naponskog nivoa 35/10 kV, uporedo se radi još jedan, a to je projekat rekonstrukcije gromobranskih instalacija. On je otpočeo u Podgorici i na Cetinju prije mjesec, a prati radove na adaptacijama trafostanica. Ovom rekonstrukcijom se prvenstveno štiti oprema koja je u trafostanici, čime se smanjuje opasnost od štetnih posljedica pražnjenja po okolinu. K.J.

no isključiti energetski objekat, odnosno obezbijediti beznaponsko stanje, a onda to znači da se i dinamika poslova mora ubrzati kako bi korisnici što kraće bili bez električne energije pa se stoga, u isto vrijeme, obavlja više faza građevinskih radova. „Nekada se isključuju samo djelovi postrojenja i tada izvođači radova moraju da rade pod posebnim uslovima je im je ograničeno kretanje u objektu, a i oko njega. Pojedini objekti zahtijevaju urgentne intervencije. One su potrebne prevashodno na objektima kojima je ugroženo funkcionisanje postrojenja. Najve-

ći problem se stvara kada dođe do prodora vode sa krova, bravarije ili fasade u objekat. Tada je potrebna hitna sanacija građevinskih djelova objekta. Da bi spriječili takve situacije njih preventivno adaptiramo po prioritetima. Trudimo se da odvojena sredstva iz budžeta na najbolji način uložimo i samim tim obezbijedimo sigurnije napajanje korisnika sa ovih trafostanica“, kazao je glavni inženjer za građevinske radove u CEDIS-u, Borisav Femić. Tokom prošle godine adaptirani su energetski objekti, odnosno trafostanice 35/10 kV Lazi , TS 35/10 kV Buljarica, TS

Radovi na osam trafostanica Prema riječima Femića, veći dio poslova u prethodnom periodu, odnosio se na adaptacije kancelarija u poslovnim zgradama koje je do skoro takođe održavala Služba podrške održavanju i mehanizacije. „Veliki opseg radova je bio na upravnoj zgradi CEDIS-a, kako u unutrašnjim prostorijama, tako i na samoj fasadi objekta. Trenutno su u toku radovi na adaptaciji trafostanica 35/10 kV

Žabljak i Kosanica, te trafostanice 110/10 kV Podgorica 4. U planu je da se do kraja godine, ukoliko dozvole vremenske prilike, saniraju krovovi na trafostanicama 35/10 kV Medanovići, Manastir Morača, Vladimir, Herceg Novi i Ubli. Što se daljih aktivnosti tiče, radiće se po prioritetima do dostizanja finansijskog limita predviđenog ugovorom sa izvođačem radova“, precizirao je Femić.

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

Crnogorska delegaCija sa sB i MMF

Ispunjeni skoro svi uslovi za drugi dio garancija Delegacija Crne Gore koju predvode ministar finansija Darko Radunović i guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić, završila je učešće na godišnjem zasijedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB). Potpredsjednik SB Siril Mjuler je rekao da se Crna Gora suočava sa manje izazova, ali su strukturne reforme neophodne. Potcrtao je povjerenje između te i crnogorskih institucija, te naveo da su zadovoljeni gotovo svi uslovi za odobravanje drugog dijela garancija za razvojnu politiku. Raduno-

Sa konferencije na Baliju

vić je rekao da Vlada tim povodom sprovodi strukturne reforme, kao i zbog jačanja ekonomskog rasta. Žugić je naveo da je bankarski sistem stabilan, likvidan i profitabilan a nivo aktive prvi put premašio nivo BDP-a. Na sastanku sa izvršnim direktorom Holandske konstituence u SB Frankom Hemskerkom izražena je puna podrška oko davanja aerodroma pod koncesiju. Radunović i Žugić su sa direktorom evropskog odsjeka MMF-a Pulom Tomsenom, razgovarali o mogućoj tehničkoj pomoći MMF-a za unapređenje bankarskog sistema. K.J.

eKONOMIJA

Marković u radnoj posjeti Žabljaku

Marković Premijer Duško Marković boraviće danas u radnoj posjeti Žabljaku, najavljeno je iz Vlade Crne Gore. On će tom prilikom prvo svečano otvoriti put Kuće Stijepovića Savin kuk. Zatim će na Žabljaku, sa ministrom sporta Nikolom Janovićem, otvoriti višenamjenski teren za male sportove, vrijedan gotovo 90.000 eura. Prisustvovaće i prvoj vožnji električnog minibusa, za čiju je nabavku bilo potrebno više od 50.000 eura, a novac je najvećim dijelom donirala NLB banka. K.J.

Ilustracija

kaMpanja Budi odgovoran

Devet pritužbi, bez novčanih kazni

Devet pritužbi na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna evidentirano je tokom prethodne sedmice u okviru kampanje Budi odgovoran. „Inspektori su prilikom kontrole Auto-moto društva „Bećo Lazović“ utvrdili da se na navedenoj adresi nalazi napušteni objekat u kojem se ne obavlja djelatnost. Zbog toga će prijavu da poslodavac ne uplaćuje poreze

i doprinose proslijediti Poreskoj upravi“, navodi se u izvještaju za pomenuti period. Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole pekare Riječki mlin, stolarske radnje bez naziva, frizerskog salona Stil i firme Mediteran Express u Budvi, kao i kozmetičkog salona Beauty Balance, salona ljepote Lada, kafane i automehaničarske radionice bez naziva u Podgorici. R.E.

HRONIKA

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

POKRENUT DISCIPLINSKI POSTUPAK

Policajac na dostavnici nacrtao krst sa četiri “S”

Foto: Iva Mandić

Protiv policijskog službenika V.N. pokrenut je disciplinski postupak jer je prekršio Zakon o unutrašnjim poslovima na način što je, dok je bio van dužnosti, prilikom primanja presude podgoričkog Osnovnog suda na dostavnici napisao “odbio da potpiše”, te napisao “lopovi” i nacrtao krst sa četiri “S”. “Disciplinski tužilac pokrenuo je postupak protiv policijskog službenika V.N. 26. septembra 2018. godine, zato što se 18. juna 2018. godine, oko 18.00 časova, V.N. ispred Službe Hitne pomoći Doma zdravlja u Herceg No-

VIJEĆE VIŠEG SUDA U DVA I PO MJESECA D

KNE I MED IPAK ZAT

vom, kada nije bio na dužnosti, ponašao suprotno Kodeksu policijske etike, tako što je prilikom uručenja presude Osnovnog suda u Podgorici od strane policijskih službenika CB Herceg Novi A.R. i D.V., uzeo presudu i dostavnicu, i na dostavnici napisao „odbio da potpiše“, a ispod toga napisao „lopovi“ i nacrtao krst sa „4 S“, čime je počinio težu povredu službene dužnosti iz člana 106 stav 1 tačka 4 Zakona o unutrašnjim poslovima”, navodi se u zaključku za pokretanje disciplinskog postupka. Bo.B.

Ilustracija

DANAS PRED SUDOM OPTUŽENI ZA PREVARU

Oštetili crnogorske firme za 87.000 eura Pred Višim sudom u Podgorici danas će se naći trojica optuženih za kriminalno udruživanje u cilju izvršenja krivičnog djela prevara u produženom trajanju, na štetu 15 firmi koje posluju u Crnoj Gori. Optužnicom SDTa optuženi su Cetinjanin Jasminko Šahović, Miodrag Nikolić i Veselin Lipovina. Prvooptuženi Šahović je tokom iznošenja odbrane priznao da je kriv za izvršenje svih krivičnih djela koja su mu stavljena na teret. Optuženi Nikolić takođe je priznao krivicu za djela za koja se tereti i objasnio način na koji su prevarom od firmi pribavili robu 87.000 eura, koju su kasnije po dosta nižoj cijeni prodavali na crnom tržištu. U većini ovih prevara on bi se šefovima ili menadžerima preduzeća predstavio kao „Marko iz

Uprave policije”, dodajući da mu rođak drži firmu za koju je potrebno da uzima robu u većim količinama. Sve je to funkcionsalo preko njihove firme „Bilmor Commerce”, koju je na nagovor optuženog Šahovića osnovao i registrovao okrivljeni Veselin Lipovina. Okrivljeni Nikolić ispričao je da su prvo prevarili firmu INA na način što su sklopili ugovor, u kojem je precizirano da će dobiti kartice limitirane na 1.000 eura za sipanje goriva, međutim limita nije bilo i kada su to uvidjeli došli su do sume blizu 20.000 eura. Robu su prodavali po nižim cijenama od tržišnih i uglavnom dijelili dobit, naveo je optuženi Nikolić. Optuženi Lipovina kazao je da nije kriv, te da su ga okrivljeni Šahović i Nikolić „majstorski odradili”. Bo.B.

Knežević

Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici donijelo je odluku kojom je jednom od lidera DF-a Milanu Kneževiću određena dvomjesečna kazna zatvora zbog odbijanja da dostavi podatke o sudiji koji mu je navodno ponudio da za 10.000 eura ukine presudu zbog napada na policajaca 2015. godine, nezvanično saznaju Dnevne novine. Istu sudbinu doživjeće i njegov kolega Nebojša Medojević, takođe, zbog odbijanja da svjedoči o navodima da je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uzeo mito od 100.000 eura. Podsjećamo, rješenjem Apelacionog suda Crne Gore od avgusta ove godine uvažena je žalba pravnog zastupnika Kneževića, advokata Dušana Radosavljevića, čime je ukinuto prvobitno rješenje Višeg suda u Podgorici. U obrazloženju rješenja Apelacionog suda navodi se da vijeće uopšte nije imalo zakonsku mogućnost da odlučuje po žalbi SDT-a, odnosno da moguć-

Kako je ranije Knežević izjavio, nakon što je prvostepenom presudom Osnovnog suda osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog napada na policajca 17. oktobra 2015., predmet je po žalbi stigao do Višeg suda i prije odlučivanja, dobio je predlog od jednog sudije Višeg suda da razmisli o mogućnosti da sa 10.000 eura ukine osuđujuću presudu i vrati predmet na ponovno odlučivanje

nost žalbe na odluku sudije za istragu nije ni postojala. Pravo žalbe, kako su naveli, je postojala jedino na odluku sudije o novčanom kažnjavanju ili zatvoru, ali ne i na odluku kojom odbija određivanje zatvora svjedoku. Međutim, Vijeće Višeg suda u Podgorici nije se složilo sa takvim tumačenjem Apelacionog suda, tako da je ponovo donijelo indentičnu odluku. Podsjetimo, Specijalno tužilaštvo tražilo je od Višeg suda da Kneževiću, zbog odbijanja da svjedoči o pomenutim navodima, odredi zatvor u trajanju do dva mjeseca, što je sudija za istragu odbio, nakon čega je SDT uložio žalbu vijeću tog suda koje je žalbu uvažilo i odredilo zatvor do dva mjeseca, odnosno dok Knežević ne pristane da svjedoči. Ovu odluku, međutim, Apelacioni sud je oborio i vratio na ponovno odlučivanje Višem sudu u Podgorici. Kako je ranije Knežević izjavio, nakon što je prvostepenom presudom Osnovnog

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

Zaječarac uhapšen zbog pokušaja silovanja

EŽEVIĆ DOJEVIĆ K IDU U TVOR?

10 Medojević

Medojević je odbio da svjedoči u predmetu formiranom povodom njegove objave na Fejsbuku da je bivši gradonačelnik Podgorice, Miomir Mugoša, platio glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću 100.000 eura kako mu ne bi odredio pritvor suda osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog napada na policajca 17. oktobra 2015., predmet je po žalbi stigao do Višeg suda i prije odlučivanja, dobio je predlog od jednog sudije Višeg suda da razmisli o mogućnosti da sa 10.000 eura ukine osuđujuću presudu i vrati predmet na

BARSKA POLICIJA UHVATILA BJEGUNCA IZ SRBIJANSKOG ZATVORA

U PODGORICI NAKON DONIJELO ODLUKU

ponovno odlučivanje. Odlukom Višeg suda u Podgorici od 23. januara prvostepena odluka je preinačena i kazna smanjena na četiri mjeseca zatvora. On je 20. marta započeo izdržavanje pravosnažne kazne, koju je odslužio 15. juna ove godine kada je izašao iz zatvora nakon odsluženih 88 dana. Lider DF-a pozvan je na saslušanje, gdje je odbio da saopšti ime sudije od kojeg je dobio ponudu. Zbog odbijanja da svjedoči o optužbama na račun glavnog specijalnog tužioca Katnića, i Medojević je kažnjen sa dva mjeseca zatvora. Podsjetimo, Medojević je odbio da svjedoči u predmetu formiranom povodom njegove objave na Fejsbuku da je bivši gradonačelnik Podgorice, Miomir Mugoša, platio glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću 100.000 eura kako mu ne bi odredio pritvor u krivičnom postupku zbog zloupotrebe službenog položaja i pljačke države od šest miliona eura u slučaju „Carine”. N.P.

HRONIKA

Barska policija je za manje od šest sati riješila pokušaj silovanja koji se dogodio juče oko 4.45 sati u naselju Šušanj, kod zgrade Bigovića u Baru. Naime, državljanin Srbije Dimitrije Đurđević (32) iz Zaječara osumnjičen je za pokušaj silovanja osamnaestogodišnje djevojke iz Bara. On je, kako se sumnja, pobjegao iz zatvora u Srbiji i legalno ušao u Crnu Goru. Uz krivičnu prijavu, biće priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo silovanje u pokušaju. Djevojka je zadobila lakše tjelesne povede i medicinski je zbrinuta. U saopštenju Uprave policije se navodi da je osumnjičeno lice identifikovano, pronađeno i lišeno slobode. “Sumnja se da je D.Đ., koji je imao kapuljaču na glavi, sa leđa prišao 18-godišnjoj djevojci i uz prijetnju nožem pokušao da je primora na seksualni odnos u čemu nije uspio jer je djevojka sve vrijeme pružala fizički otpor i tako zadobila posjekotine od noža u predjelu dlanova, a potom je uspjela da se otrgne i pobjegne, nakon čega je o svemu obaviještena policija. Događaj je Centru bezbjednosti Bar prijavljen jutros oko 04.45 časova. Odmah po prijavi,

SUMNJA SE DA JE D.Đ., KOJI JE IMAO KAPULJAČU NA GLAVI, SA LEĐA PRIŠAO 18-GODIŠNJOJ DJEVOJCI I UZ PRIJETNJU NOŽEM POKUŠAO DA JE PRIMORA NA SEKSUALNI ODNOS U ČEMU NIJE USPIO JER JE DJEVOJKA SVE VRIJEME PRUŽALA FIZIČKI OTPOR I TAKO ZADOBILA POSJEKOTINE OD NOŽA U PREDJELU DLANOVA, A POTOM JE USPJELA DA SE OTRGNE I POBJEGNE službenici CB Bar su preduzeli sve neophodne aktivnosti kako bi se lice koje je pokušalo silovanje identifikovalo, lociralo i lišilo slobode”, navodi se u saopštenju Uprave policije. Osumnjičeni je, kako saznajemo, prvo policijskim službenicima na uvid dao dokumenta navodno izdata od jedne države u regionu koja su glasila na drugo ime a za koja je utvrđeno da su falsifikovana. Nakon toga, utvrđen je njegov stvarni identitet, kao i to da je, kako se sumnja, pobjegao iz zatvora u Srbiji i išao ilegalno u Crnu Goru. U policijskom saopštenju kažu da su u toku i dalje provjere za navedeno lice posredstvom NCB Interpol Podgorica. A.Lj.

HILJADA EURA JE IZNOS KOJI JE NAVODNO SUDIJA VIŠEG SUDA U PODGORICI TRAŽIO OD KNEŽEVIĆA KAKO BI MU ZAUZVRAT UKINUO PRESUDU ZBOG NAPADA NA POLICAJACA 2015. GODINE

RJEŠENJEM APELACIONOG SUDA CRNE GORE OD AVGUSTA OVE GODINE UVAŽENA JE ŽALBA PRAVNOG ZASTUPNIKA KNEŽEVIĆA, ČIME JE UKINUTO PRVOBITNO RJEŠENJE VIŠEG SUDA U PODGORICI

Ilustracija

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

hronika

apelacioni sud odbio žalbu branioca optuženog danilovgrađanina

PoPović zbog Pokušaja ubistva sugrađanina ostaje u Pritvoru

Rješenjem Apelacionog suda odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog Ljuba Popovića iz Danilovgrada, koji se tereti za ubistvo u pokušaju počinjeno 27. jula ove godine, čime je tom okrivljenom produžen pritvor do 2. novembra. Popović je optužen da je nožem pokušao da ubije sugrađanina Lazara Đurovića u kafani. “Neosnovano se prvostepeno rješenje pobija zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz čl.386 st.1 tač.8 Zkp-a, imajući u vidu da je dispozitiv pobijanog rješenja jasan, nije protivrječan sam sebi, niti razlozima datim u pobijanom rješenju. Takođe, nasuprot žalbenim navodima, prvostepeno rješenje nije zahvaćeno ni bitnom po-

vredom odredaba krivičnog postupka iz čl.386 st.1 tač.9 Zkp-a, budući da je prvostepeni sud u pobijanom rješenju, a vezano za pritvorski osnov iz čl.175 st.1 tač.3 Zkp-a, po kojem je produžen pritvor okrivljenom Lj.P. dao jasne i dovoljne razloge o odlučnim činjenicama, koji nijesu protivrječni, koje prihvata i ovaj sud i na koje upućuje podnosioca žalbe”, navodi se u rješenju Apelacionog suda. Takođe, neosnovano se žalbom branioca okrivljenog Lj.P. prvostepeno rješenje pobija zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. “Okrivljeni Lj.P. je osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju koje mu se stavlja na te-

ret naredbom o sprovođenju istrage Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Kti.br.83/18 od 27.07.2018. godine, koja osnovana sumnja proizilazi iz do sada prikupljenih dokaza sadržanih u spisima predmeta, naročito uvida u snimak kritičnog događaja izuzetog sa sigurnosnih kamera kaffe lounge bara “C”, koji snimak egzistira u spisima predmeta”, navodi se u rješenju. Kako se dodaje, osumnjičeni nije sporio da je kritične prilike ubo oštećenog u lijevu bočnu stranu tijela. Uz to, ovaj okrivljeni ranije je više puta osuđivan između ostalog i za krivična djela sa elementima nasilja (razbojništvo, krivično djelo nasilje u porodici i porodičnoj zajednici). Bo.B.

Foto: Ul-info portal

disciplinski

Policajac mijenjao tablice

potvrđena optužnica

Obio kuću, otuđio robu vrijednu 1.600 eura Osnovni sud u Beranama potvrdio je optužnicu beranskog Tužilaštva protiv okrivljenog R.B. iz tog grada, zbog krivičnog djela teška krađa. Kako je navedeno u optužnici, on je obio kuću oštećenog Z.M. i iz nje otuđio predmete i odjeću ukupne vrijednosti 1.625 eura. “Okrivljeni je neutvrđenog dana, u vremenskom periodu od 15. do 28. februara 2018. godine, u naselju Donji talum u Beranama, obio kuću oštećenog Z.M. i otuđio foto-aparat, ženski sat marke “Fosil”, ženski sat marke “Esprit”, dvije bušilice, produžno kablo dužine 20 metara, dvije posteljine svilene bijele, te dvije posteljine

plave za jedan ležaj, kao i dvije posteljine zelene boje za jedan ležaj - obične”, navodi se u optužnici. Dodaje se da je R.B. otuđio i dvije posteljine crvene boje za jedan ležaj - svilene, dvije posteljine šarene za jedan ležaj, dvije posteljine maslinaste za jedan krevet, te dvije posteljine plave sa šarama za jedan ležaj, četiri posteljine sa ružama za francuski ležaj, pet posteljina sa lastikom, 15 peškia za plažu, 20 peškira običnih, dvije kožne jakne, tri muške pidžame, dvije svilene spavaćice, tri parfema, mušku trenerku marke “Adidas”. Optužnica je potvrđena 2. oktobra. Bo.B.

Disciplinski tužilac je pokrenuo disciplinski postupak protiv policijskog službenika K.G. zato što je 16. maja 2018. godine utvrđeno da se, van službe, ponašao suprotno Kodeksu policijske etike, jer je mijenjao registarske oznake, na koji način je počinio krivično djelo falsifikovanje isprava. “On je 10. maja 2017. u vremenskom periodu od 20 do 22 sata u mjestu Vladimir u Ulcinju, zajedno sa drugim licem iz Podgorice dovezao putničko motorno vozilo BMW X6 bijele boje, na parking prostor Lukoil pumpe u Ulcinju, gdje su mijenjane registarske oznake, zbog koje radnje je imenovanom podnijeta krivična prijava za izvršenje krivičnog djela falsifikovanja isprave, kojim ponašanjem je narušio svoj ugled i ugled policije u cjelini, čime je počinio težu povredu službene dužnosti iz člana 106 stav 1 tačka 4 Zakona o unutrašnjim poslovima”, navodi se u zaključku disciplinskog tužioca.

Hitna pomoć u Ulcinju

drama u zgradi hitne u ulcinju

Žena s pištoljem prijetila da će pobiti doktore Prava drama odigrala se prošlog četvrtka u prostorijama Hitne pomoći u Ulcinju, kada je ženska osoba prijetila da će da pobije sve prisutne. Kako piše portal Standard, prema njihovim saznanjima riječ je o psihički oboljeloj osobi koja je u Hitnu pomoć sa sobom ponijela vatreno oružje, kojim je prijetila ubistvom kako doktorima, tako i pacijentima. Navodno, ova osoba je uporno tvrdila da joj nije ispunjen traženi zahtjev, iako su joj doktori objašnjavali da oni nemaju nadležnosti za to i da to nije moguće ostvariti preko Hitne pomoći. Nakon drame, koja je potra-

jala više minuta, ova osoba je pobjegla iz Hitne, a ljekari su obavijestili policiju. Da je do incidenta došlo, portalu Standard je potvrđeno i u Upravi policije. “Ta osoba se nakon prijetnji pištoljem doktoru u prostorijama HMP u Ulcinju udaljila. Policija je obaviještena o događaju i odmah je reagovala. Osoba je ubrzo pronađena i privedena. O svemu je obaviješten tužilac”, kazali su u Upravi policije. Prema nezvaničnom saznanju portala, pomenuta osoba je nakon hapšenja hospitalizovana u psihijatrijsku ustanovu. Standard.co.me

Društvo

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

Podijeljena mišljenja o uvođenju zabrane kasni

Policijski čas olak roditelje ili medveđ I deja o uvođenju policijskog časa za mlađe od 16 godina, naišla je na oprečna mišljenja u crnogorskoj javnosti. Dok mnogi smatraju da bi takvo rješenje olakšalo vaspitavanje mladih, psiholozi se pitaju da li je porodica danas u krizi kada je roditeljima potrebna zakonska zabrana da bi kontrolisali djecu.

Koordinaciono tijelo za borbu protiv nasilja u osnovnim i srednjim školama u Novom Sadu predložilo je nedavno nove mjere za suzbijanje vršnjačkog nasilja, među kojima se izdvaja zabrana kretanja maloljetnika bez pratnje u kasnim večernjim satima. Međutim, ideja da se takva mjera uvede u Crnoj Gori naišla je na različite reakcije naših sugrađana. Naime, predlog podrazumijeva da djeca do 16 godina ne mogu bez pratnje odraslih da se kreću napolju od 22 časa u zimskom periodu, odnosno nakon ponoći u ljetnjem periodu. Pokretači inicijative slijedili su primjer Islanda čiji se model pokazao kao najuspješniji u suzbijanju narkomanije. Island je bio prva država u Evropi po broju mladih koji koriste narkotike i alkohol, u pitanju je 44 odsto mladih, da bi se taj procenat nakon 20 godina primjene mjera, smanjio na pet. Kada uzmemo u obzir posljednje podatke Instituta za javno zdravlje Crne Gore prema kojima je procjena da u našoj

zemlji ima više od 15.000 zavisnika od droge, a da je alarmantno povećan broj maloljetnika narkomana (u populaciji od 15 od 35 godine, njih 14,3 odsto je probalo ilegalne droge, a 11,2 odsto je koristilo droge prošle godine), čini se da je da bi primjena policijskog časa bila korisna.

■ Nekad se zNalo

do kad se ostaje Napolju

Takvog je mišljenja Dragana Bubanja, sagovornica DN iz Podgorice koja smatra da su djeca ranije bila vaspitanija, kada su pravila bila oštrija. “Djeca od 16 godina nemaju šta da rade na ulici poslije 21 časa, bez nadzora nekog starijeg. Ja kad sam imala te godine, znalo se do kad se ostaje i napolju i u kafićima, pravila su bila oštrija i samim tim su se više i poštovala. To mi se mnogo više dopadalo, mi smo bili bolji, vaspitaniji, poštovali su se stariji i njihova riječ”, kazala je Bubanja. Rajna Zečević je takođe za

uvođenje takve mjere jer, kako ističe, za sve postoji vrijeme. “Djeca bi trebalo, umjesto što do kasno u noć ostaju napolju, da se samoorganizuju i nađu sebi neke bolje oblike zabave i da kvalitetnije provedu vrijeme. Sve u svoje vrijeme, na red će doći i izlasci ali prosto smatram da bi zabava za djecu do 16 godina trebala biti daleko od kafića i izlazaka”, navodi Zečević. S druge strane, mladima se takva zabrana ne dopada, pa tako gimnazijalka Marica Plamenac smatra da u Crnoj Gori nije potrebno da starija osoba nadgleda dijete od 16 godina. “Smatram da u Crnoj Gori uopšte nije potreba da starija osoba nadgleda dijete od 16 godina dok je napolju, osim ako nije u pitanju znatno mlađe dijete, recimo 10 ili 13 godina. Možda bi djeca trebalo da imaju to ograničenje boravka napolju ali smatram da bi to trebalo, recimo biti najkasnije do 11 časova uveče. Vršnjačko nasilje može da se odvija i u ranijim satima kad je dijete u školi, u suštini svuda gdje dijete nije pod budnim okom roditelja ili nekog starijeg”, kaže Plamenac. I maturantkinja Zorana Kračković je mišljenja da u 21. vijeku nije u redu zabranjivati djeci od 16 godina da izlaze napolje u kasnim večernjim

časovima. “Smatram da to iz dana u dan postaje sve normalnije i roditelji jednostavno ne mogu protiv toga, vide da drugi ljudi to rade i oni onda lakše dozvoljavaju svojoj djeci”, kaže Kračković. Međutim, ona primjećuje da se, u vrijeme kada je ona imala 16 godina, ipak znalo vrijeme kad treba da dođe kući, a da se sada to mijenja. “Danas to više nije tako, vidim da čak i mlađi od 16 godina izlaze i bez dozvole roditelja, da roditelji nemaju toliko uvida u njihovo ponašanje i u to šta oni u tim izlascima zapravo rade”, dodaje Kračković.

“Koliko odgovornosti, toliko slobode“. Drugim riječima, bitna je procjena roditelja u kojim su područjima njihova djeca sposobna sama donositi zrele odluke. Ako se pokaže da je u određenom području zrelo i odgovorno, vjerujem da mu se onda isto tako s povjerenjem može ukazati sloboda. S druge strane, ako pokazuje da je neodgovorno i nezrelo, tada mu ne treba omogućiti slobodu – i jasno mu dati do znanja iz kojeg razloga“, rekla je Minić.

Represivne mjere bez preventivnih nemaju efekta Komentarišući eventualno uvođenje policijskog časa i njegove potencijalne efekte na smanjenje stope narkomanije, izvršni direktor NVO 4Life Saša Mijović za DN kaže da se takvom mjerom ne bi mnogo postiglo. “Taj jedan segment, represivni, ne znači ništa bez svega ostalog što prati pristup rješavanju problema. Potrebno je da se ta omladina zabavi, da imaju aktivnosti, nastavne, vannastavne. Da imaju vrijeme koje je kvalitetno raspoređeno. Samo

represivno djelovati, a ništa drugo ne uraditi, to nema nikakvog efekta. Generalno u situaciji kada nemate standardizovane preventivne programe i osnovne uslove u školi u kojoj djeca borave, a kamoli vannastavne aktivnosti koje se dodatno plaćaju, kada je milion stvari koje ne funkcionišu, kada nemate sistemski pristup rješavnaju tog problema, preventivne aktivnosti koje se rade u kontinuitetu, ovakve mjere nemaju efekta”, ističe Mijović i dodaje da država sve manje brine

o problemu narkomanije. “Problem postaje sve veći iz godine u godinu, a država sve manje ulaže u rješavanje tog problema”, predočio je Mijović. Psiholog Zorica Minić, takođe, primjećuje da edukacija u školama nije obavezna, te samim tim nije zastupljena u onom obimu koji je mladima neophodan. “Predmet Zdravi stilovi života je izgubio status redovnog predmeta. Stoga je od velike važnosti usmjeriti programe za primarnu prevenci-

ju bolesti zavisnosti već u osnovnoj školi, podržavati kampanje o štetnosti pušenja, konzumiranja alkohola i psihoaktivnih supstanci, kao i one koje popularišu zdrave stilove života. Djeca nemaju mnogo alternativih aktivnosti, nemaju na šta da troše vrijeme, jer ih nismo naučili. Da se ponudi alternativno korišćenje slobodnog vremena i da mladi provode što više vremena s roditeljima“, savjetuje Minić i napominje da djeca uče iz primjera, te da je to jedino pravilo.

■ Neizvodljivo u praksi

Izvršna direktorica Udruženja roditelji Kristina Mihailović za Dnevne novine kaže da je ideja o policijskom času postojala u Crnoj Gori, u vrijeme donošenja izmjena porodičnog zakona, ali da se od te mjere odustalo. “Znam da su u Hrvatskoj to porodičnim zakonom definisali, kod njih djeca do 14. godine ne mogu biti na ulicama nakon 23 časa i to je nešto o čemu smo i mi razmišljali kada je porodični zakon mijenjan i kada smo sastavljali predloge. Na kraju smo odustali zato što mislimo da je to neizvodljivo u praksi. Ne samo zato što je pitanje koliko bi se toga roditelji pridržavali, nego i koliko bi se to uopšte primjenjivalo. Mi imamo dosta odredbi koje djecu štite od svega i svačega, ali na kraju se to uopšte ne sprovodi i dodavanje bilo kakvih dodatnih obaveza određenim institucijama koje ni do sad nijesu pokazale mogućnost i spremnost da zaštite djecu, bilo bi samo slovo na papiru”, ističe Mihailović. Ona ipak smatra da bi takva mjera donijela pozitivne rezultate, jer bi roditeljima omogućila opravdanje za zabranu izlaska. “Mislim da će prije kontra-

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

Društvo

ih izlazaka maloljetnicima bez Pranje odraslih

kšanje za đa usluga? mjeru imati ako roditelj bude taj koji će insistirati da dijete ne može da bude napolju, nakon određene satnice. Na taj način se zabrana može smatrati represivnom i da će izazvati kontraefekat. S druge strane, ako bi država takvu zabranu uvela, roditelj bi imao opravdanje i pred svojim i pred drugim djetetom za takvu zabranu. To nije nešto što je roditelju palo na pamet da bi ga maltretirao, nego nešto što i sam roditelj mora da poštuje. U svakom slučaju o tome bi trebalo čuti stavove stručnjaka”, napominje Mihailović.

■ Porodica u krizi? Stručnjaci su, pak, zabrinuti zbog predloga za uvođenje policijskog časa. Takva mjera je, prema riječima psihologa Radmile Stupar-Đurišić, znak da nam je društvo u problemu. “Taj koncept je vrlo zanimljiv. Znači li to da je porodica stvarno u tolikoj krizi, da je autoritet roditelja toliko ugrožen da je vlasti palo na pamet da kao jedno od rješenja uvede zakonsku regulativu. Meni je to konačni dokaz da su porodica i autoritet roditelja u velikoj krizi i da smo mi kao društvo u velikoj opasnosti. Jer ako roditelju treba zakonska norma, onda je on u problemu. To ne može”, kaže Stupar-Đuri-

šić, koja tvrdi da bi takva mjera bila i protivustavna. “Svaki roditelj koji ne može autoritetom da objasni djetetu da njemu nije mjesto napolju u sitnim satima, da ne treba da konzumira alkohol, da ne treba da se drogira, treba da se zapita kakav je to roditelj ako mu treba zakonska regulativa”, naglasila je Stupar- Đurišić. I psiholog Ispitnog centra Zorica Minić smatra da problem povjerenja u djecu ne treba regulisati zakonskim zabranama. “Smatram da zabrane ne rješavaju problem. Što više pritiska adolescenta, on se više buni. Treba izbjegavati situaciju iz koje ćete kasnije morati da smi-

šljate strategiju za povlačenje. Može vam se desiti da vaše dijete izađe iz kuće uprkos zabrani. U takvim situacijama povećavanje kazne je opasna stvar ukoliko niste sasvim sigurni da ste u mogućnosti da je sprovedete”, navela je Minić. Prema njenim riječima, kasne izlaske (posle 22 sati) treba dozvoljavati u posebnim prilikama, kao što su koncerti, proslave, izlazak vikendom a radnim danima u ovom uzrastu treba ipak ograničiti, posebno kada je riječ o mlađim srednjoškolcima.

“ Va ž no je da roditelj zna kod koga dijete ide i da sa njim ima dogovor oko bezbjednog odlaska i dolaska kući”, kaže Minić i ističe da strpljiva, tolerantna i razumna porodica može najviše da pomogne adolescentima. “Ljubav i disciplina su sve što je djetetu potrebno”, dodaje Minić. Marina Ilić, Jelena Vujošević

Matija Milovanović - Takva inicijativa ima i dobre i loše strane. Mislim da je ona primjenljiva u nekim razvijenim državama i gradovima npr. Pariz, Njujork, London ali na našim prostorima, Crna Gora i Srbija teško da može zaživjeti. Kad bi se u perspektivi i mi razvili onda bi to i moglo da se uvede, za sad mislim da je nepotrebno.

iva vulović - Mišljenja sam da bi takva inicijativa trebala biti podnesena i kod nas. Najviše iz razloga što se vršnjačko nasilje sve više dešava u školama pa bi samim tim možda i kod nas taj problem bio manji kao u pojedinim zemljama Evrope. Mišljenja sam da roditelji uglavnom ne znaju gdje njihova djeca borave, šta rade, sa kime se druže.

Dragica josić - Podržavam i slične promjene. Bilo bi puno bolje. Pojedinoj djeci od 10, 12, 15 godina je već sve dostupno. Imam unuku od 12 godina, dijete mi priča šta se sve dešava. U tom uzrastu se već doživljavaju neugodnosti a pogotovo ako neko dijete “uhvate u mašinu”.

Dragana BuBanja - Smatram da bi nešto slično trebalo uvesti i u Crnoj Gori. Djeca od 16 godina nemaju šta da rade na ulici poslije 21 čas, bez nadzora nekog starijeg. Ja kad sam imala te godine, znalo se do kad se ostaje i napolju i u kafićima, pravila su bila oštrija i samim tim su se više i poštovala. To mi se mnogo više dopadalo.

društvo

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

nvo GREEn HoME oRGanizovala stRučnu Edukaciju

Trening o ocjeni stanja rijeka Nevladina organizacija Green Home održala je trening sa mladim stručnjacima za hidromorfološku procjenu, monitoring i ocjenu stanja rijeka u Crnoj Gori koji su sproveli mladi stručnjaci iz oblasti riječne ekologije, zaštite životne sredine i hidrotehnike, na rijeci Cijevni i Morači. Svrha treninga, kako je saopšteno, je da se obuče mladi stručnjaci da primjenjuju terenski protokol za monitoring, procjenu i mapiranje hidroloških elemenata, kako bi se pomogla implementacija Okvirne direktive o vodama i preliminarne procjene ekološkog statusa pojedinih rijeka i riječnih segmenata u Crnoj Gori. Korišćen je standard koji se za potrebe projekata implementacije Okvirne direktive o vodama već koristi u Crnoj Gori, a koji treba da bude i institucionalno prihvaćen. “Tokom terenskog rada na Morači, lokacija Stara Zlatica, utvrđeni su brojni antro-

jEvREjska zajEdnica

Ravnopravni uslovi za sve religije u Crnoj Gori

Sa treninga pogeni pritisci ekstrakcije sedimenata u obalnoj zoni i manji alteracije korita, što ne ugrožava dugoročno hidrološke odlike”, saopšteno je iz te NVO. U donjem dijelu korita naselje Mitrovići, dodaju, vodno tijelo je izuzetno modifikovano, sa lošom morfološkom slikom i velikim promjenama korita, obale, vegetacije i

strukture nanosa. “Na Cijevni, dijelu do graničnog prelaza rijeka je sa hidrološkog aspekta u netaknutom prirodnom stanju, dok je primjetna eutrofikacija pri nižem vodostaju i sedam lokacija nelegalnih aktivnosti vađenja šljunka duž dijela korita do Dinoše”, zaključili su iz NVO Green Home. J.V.Đ.

Crna Gora omogućava ravnopravne uslove razvoja svim građanima, narodima i religijama koje opstaju na njenom prostoru, ocijenio je juče predsjednik Jevrejske zajednice u Podgorici Đorđe Raičević naglašavajući da nije bilo slučajeva diskriminacije nekog od članova zajednice, po vjerskoj osnovi. “Jevrejska zajednica ima

izuzetno dobre odnose sa svim državnim institucijama, političkim partijama, vjerskim i nacionalnim organizacijama kao i najvećim dijelom nevladinog sektora. Posebno moram da pohvalim odnos većine crnogorskih medija prema aktivnostima zajednice”, kazao je Raičević agenciji Mina. J.V.Đ.

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

Nauka

Završeno osmo iZdanje festivala otvoreni dani nauke

Četiri izložbe i dalje otvorene

Osmi Otvoreni dani nauke, koje organizuje Ministarstvo nauke, održani su od 9. do 12. oktobra u deset crnogorskih gradova. Događaj su zvanično otvorili ministarka Sanja Damjanović, direktorica Odsjeka za naučni razvoj u Zajedničkom istraživačkom centru Evropske komisije (JRC) Juta Tilen-Del Poco, jedan od autora postavke izložbe „Odjeci“ Frederik de Vilde i Kristof Šefer iz Odsjeka za

međunarodnu saradnju CERN-a. Ovogodišnja tema četvorodnevnog programa festivala, kojim se od 2011. godine nauka populariše i približava najširem auditorijumu, bila je „Od radoznalosti do inovacija“ i reflektovala je odnos ovih pojmova u svjetlu nauke, te njihov značaj za napredak jednog društva. Iako je zvanično završen, pojedini programi festivala i dalje su do-

stupni publici. Tako će, zbog velikog interesovanja, izložba „Arheologija pamćenja i arhitektura znanja” postavljena u zgradi bivšeg Titex-a biti otvorena do 16. oktobra. Takođe, zainteresovani do istog datuma mogu posjetiti izložbu „Odjeci“ u galeriji Capital Plaze. Postavke Prirodnjačkog muzeja „Vodena čarolija“ i „Kad eksponati ožive“ nalazi se u galeriji Art do 19. oktobra. K.J.

Kodingu titula i čeK na 2.500 eura Tim „Kodingo“ koji su činili Ivan Radunović, Tijana Soković, Vesna Ivanović, Sanja Lazić i Srđan Tomović, pobjednici su prvog hakatona koji su organizovali M:tel digitalna fabrika i Ministarstvo nauke. „Mobilno plaćanje – plaćanje budućnosti“ bila je tema prvog takmičenja ovog tipa ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu, a koji je organizovan u okviru 8. Otvorenih dana nauke. Nagradni ček od 2.500 eura pobjedničkom timu uručila je ministarka nauke Sanja Damjanović. „Ministarstvo nauke se snažno zalaže za razvoj preduzetničkog i inovativnog duha kod mladih ljudi i svjesni smo da su ljudski resursi naš najvrijedniji kapital. Sve konkurse koje sprovodimo - za inovativne grantove,

doktorska istraživanja, centre izvrsnosti, odnosno kroz pridruživanje međunarodnim naučnim institucijama - upravo su u službi obezbjeđivanja pravih uslova za razvoj inovativnih ideja“, kazala je Damjanović. Ona je istakla da će resor na čijem je čelu i dalje podržavati razvoj inovativnih i originalnih ideja. „Te ideje su značajne za podizanje konkurentnosti i podsticanje ekonomije bazirane na znanju, koja je naš priori-

“Mobilno plaćanje – plaćanje budućnosti“ bila je teMa prvog takMičenja ovog tipa ne saMo u Crnoj gori, već i u regionu

tet, odnosno Vlade Crne Gore“, zaključila je ministarka. Drugo mjesto osvojili su Nemanja i Dalibor Ranković čije je rješenje o mobilnom plaćanju zavrijedilo nagradu od 1.500 eura. Tim okupljen oko imena „NAMMI“ završio je takmičenje na trećem mjestu i osvojio hiljadu eura, a činili su ga Maja Kalezić, Nikola Kadić, Aleksa Šuković, Aleksa Ćuković i Ivana Kadić. Na Hakatonu je učestvovalo 40 takmičara, koji su bili raspoređeni u šest timova. Odluku o nagradama donio je tročlani žiri koji su činili direktorica Sektora za strategiju i rizik Aleksandra Radojević, zatim Saša Ivanović u ime Ministarstva nauke, i izvršni direktor ICT HUB-a iz Beograda Kosta Andrić. K.J.

Projekti i ideje koji treba da nas promijene Berza perspektivnih ideja, koju su zajednički osmislili Ministarstva nauke i organizacije BEST, održana je u okviru osmog festivala Otvoreni dani nauke. Ovom događaju prethodila je on-lajn anketa koju su proteklih nekoliko sedmica popunili zainteresovani građani, predlozima za ideje koje mogu doprinijeti razvoju crnogorske ekonomije. Na Berzu su pozvani svi oni koji imaju relativno zrele projektne ideje ili argumentovane stavove o razvojnim projektima koji bi mogli da se realizuju u našoj zemlji, kako bi se pokrenuo zamajac novih ekonomskih grana ili postojeće doživjele priliv ideja, ljudi i kapitala. „Autori selektovanih ideja pozvani su na prezentaciju gdje su imali priliku da o njima razgovaraju, međusobno se povežu i preciziraju svoje ideje. Učesnici su prezentovali inovativne i sistemske projekte, koji mogu biti dio Akcionog

plana za kreiranje buduće Strategije pametne specijalizacije (S3). Ujedno, projekti ukazuju državi u kom smjeru treba da se finansiraju krupni investicioni projekti“, precizirali su iz Ministarstva nauke, te potcrtali da su se na jednom mjestu okupili građani, stručnjaci, mladi i stariji profesionalci koji do sada nijesu bili uključeni. Berza perspektivnih ideja dio je pripreme S3, u okviru koje su do sada identifikovana fokusna područja strategije. Dokument bi trebalo, kroz participaciju velikog broja stručnjaka i ostalih predstavnika poslovne, naučne i šire zajednice, da ponudi pravce usmjerenja razvoja baziranog na znanju, tehnologijama i inovacijama. Očekivani efekti S3 politika u EU do 2020. godine su 15.000 novih proizvoda na tržištu, otvaranje 140.000 novih start-ap preduzeća i 350.000 novih radnih mjesta. K.J.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

KOLAŠIN: NAKON TRI GODINE DO PRAVA

Osam radnika opštine vraćeno na stari posao Osam radnika kolašinske opštine, koje je otpustila prethodna vlast, dobili su sudske presude i već danas će biti vraćeni na posao, pa je samim tim trogodišnja agonija bespravno otpuštenih radnika napokon okončana. Očekuje se da isti epilog bude i za preostalih 14 radnika, koji su takođe otpušteni putem obavještenja, o čemu su Dnevne novine ranije pisale. Oni su raspoređeni do sistematizacije na radna mjesta na kojima su i bili, jer je prethodna vlast ukinula ta njihova radna mjesta. Kako je kazao Dragoljub Bukilić, magistar nauka u turizmu, zadovoljan je jer su

končano, nakon više od tri godine, radnicima vraćena prava. “Odlučeno je po odluci presude Upravnog suda i Osnovnog suda iz Kolašina, tako da smo vraćeni na posao. Očekuje se i za ostale radnike ista presuda, jer svakodnevno pomenute presude pristižu. Mi smo sada raspoređeni na posao do sistematizacije, koja je u pripremi, jer je prethodna vlast naša mjesta ukinula. Ja sam raspoređen u Sekretarijat za urbanizam, gdje sam i bio do otkaza. Sistematizacija će biti vrlo brzo, u narednih mjesec-dva”,

kazao je Bukilić. On je istakao da je tri godine bio bez posla, a da je presudu dobio još u februaru mjesecu, ali da bivša predsjednica opštine Kolašin Željka Vuksanović nije htjela da postupi po toj presudi i nalogu suda za izvršenje, pa je zbog toga tužilaštvo podiglo tužbu po službenoj dužnosti prema Vuksanović. “Sadašnji predsjednik kolašinske opštine je ispoštovao pravosnažne presude i osam nas vratio na posao, tako da smo potpuno zadovoljni ishodom postupka”, kazao je Bukilić. Z.B.

RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Opština Kolašin

BIJELO POLJE: RADOVI TEKU PLANIRANOM DINAMIKOM

STARI ŽIČANI MOST NA LIMU USKORO ODLAZI U ZABORAV

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Radovi na izgradnji pješačkog mosta Potkrajci-Njegnjevo, koji spaja ove dvije velike mjesne zajednice, teku planiranom dinamikom. U toku je montaža lučnih nosača, a do sada su izgrađeni oporci sa obje strane rijeke, kao i prilazna AB konstrukcija. “Položaj trase novog mosta je na mjestu starog visećeg mosta. Gabaritno novoprojektovani most je širok 3,95 metara, a širina njegove pješačke staze iznosiće 2,70 metara. Konstrukcija pješačke staze je armiranobetonska puna ploča debljine 12 centimetara u montažnoj izradi oslonjena na po-

dužne nosače. Sa njegnjevske strane projektovana je rampa za pristup licima sa invaliditetom, jer je postojeća ulica sa te strane niža od nivelete mosta. Projektom je

predviđena zaštitna ograda na mostu sa obje strane”, saopštili su iz lokalne uprave. Navode da su glavna ras-

ponska konstrukcija mosta dva lučna čelična nosača na koje se preko sistema zatega i podužnih nosača oslanja konstrukcija pješačke staze. Čelični lukovi predviđeni su od cijevi fi 508,10mm, dok je raspon lučnih nosača 57,50m. Visina u tjemenu luka je 12 metara. Lukovi su na međuosovinskom rastojanju od 3,46m i uklješteni su u obalne oporce. Investitor projekta je Direkcija javnih radova Crne Gore i Opština Bijelo Polje, izvođač radova “Tehnoput-MNE” d.o.o. Podgorica, a usluge nadzora vrši firma “Projectman” d.o.o. Podgorica. B.Č.

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

podgorica

Manifestacija ª Dan zetskih kolača i priganicaº u golubovciMa

Pravi se ni od čega, a nahrani cijelu vojsku

Opština u okviru Glavnog grada – Golubovci juče je ispred Doma omladine u Mojanovićima organizovala novu manifestaciju “Dan zetskih kolača i priganica”. Svi posjetioci su imali priliku da besplatno degustiraju specijalitete tradicionalne zetske kuhinje, kao što su zetski kolači i priganice, patišpanj, kukuruzni hljeb i krofne. Jedna od osnivača Udruženja žena Zete “Gospojine”, Anika Vuletić, navodi da su još prije dvije godine predložili organizovanje ove manifestacije, ali da zbog nedostatka finansijskih sredstava nijesu bile u mogućnosti da ideju sprovedu u djelo. “Drago nam je što smo podstakli opštinu da organizuje manifestaciju, a što su oni objeručke prihvatili našu ideju. Ubijeđena sam da će ova manifestacija postati tradicionalna, te da će se sa ovoga mjesta pokrenuti kolo koje će se ‘probiti’ kroz cijelu Crnu Goru”, kazala je Vuletić. Ona navodi da su zetski kolači i priganice poznati širom Crne Gore, te da je ma-

nifestacija izazvala pozitivne reakcije kod građana, koji su bili oduševljeni idejom i njenom realizacijom. Na manifestaciji je napravljeno više od 3.000 zetskih kolača i mnogo više priganica. Vuletić navodi da je na manifestaciji pravljen i priganac - preteča krofni ili u narodu poznatija kao “seljačka” krofna. “Zetske domaćice su pripremile i neprevaziđeni kukuruzni hleb, koji je jedan od glavnih zetskih specijaliteta. U ponudi su bili i ostali proizvodi domaće radinosti - džem, ajvar, med, slatko, razne vrste pita i naravno patišpanj”, istakla je Vuletić. Zetske priganice su, kako objašnjava, drugačije

od ostalih - prepoznatljive i posebne. “Ostale priganice su nadušene i gabaritne, dok su zetske male i prijesne, a nemaju ni kvasca, po čemu se najviše razlikuju. Građani trebaju da probaju kako bi se uvjerili zašto su naše priganice posebne. To je jelo koje se pravi, kako bi rekli, ni od čega, a nahrani cijelu vojsku”, poručila je Vuletić. Ističe da se na trpezama u Zeti nekoliko puta sedmično nađu priganice i presukači, što najbolje pokazuje popularnost ovih specijaliteta u Zeti. Rukovodilac sektora za poljoprivredu i ruralni razvoj u GO Golubovci, Gavro Kaluđerović, kazao je Dnevnim novinama da su doče-

kali da realizuju još odavno zamišljenu ideju o organizovanju manifestacije, te da je ovo bio pravi pogodak. “Čekali smo da ideja ‘sazri’ i da to ne budu samo zetski kolači, već da to budu svi oni tradicionalni proizvodi iz ovog kraja. Uklopili smo i druge sadržaje u ovu manifestaciju, a bilo je neophodno i pronaći adekvatnu lokaciju gdje bi se održala. Imamo već tradicionalnu manifestaciju Dan krapa i nijesmo željeli da liči na nju, ali je morala da bude atraktivna”, kazao je Kaluđerović. Ističe da je ovo tzv. probna godina, te da se nadaju da će ova manifestacija prerasti u tradicionalnu, baš kao što je to i Dan krapa. Za ovu manifestaciju bilo

je angažovano oko 20 domaćica iz Zete, koji su spremali zetske kolače, priganice, krofne, patišpanj, kukuruzni hljb i ostale specijalitete ovoga kraja, koji je besplatno dijeljen posjetiocima manifestacije. Na manifestaciji je bilo i oko 20 štandova, gdje su bili izloženi zetski specijaliteti, a građane je zabavljao Atlas bend. Posjetioci su bili oduševljeni manifestacijom, istakavši da je nešto ovakvo bilo neophodno za ovaj kraj, koji je upravo poznat po ovim specijalitetima. Podgoričanin Vesko Komatina kazao je da takvih manifestacija treba da bude više. “Dolazio sam svake godine na Dan krapa, iako ne volim ribu, ali volim ovakve manifestacije. Oduševljen sam što su realizovali manifestaciju i volio bih da i u Podgorici bude nešto slično, a vjerujem da bi bilo na hiljade posjetilaca”, kazao je Komatina. M.M.

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

BIJELO POLJE: NVO EUROMOST PISALA DELEGACIJI EU U CRNOJ GORI

Zaustaviti uništavanje rijeke Lim

Nevladina organizacija “Euromost” uputila je pismo evropskom komesaru za životnu sredinu Karmenu Veli i šefu Delegacije EU u Crnoj Gori, Aivu Oravu, iskazavši zabrinutost za sudbinu rijeke Lima i konstantnog zagađivanja. “Obale rijeke su pune kanalizacionih cijevi, kojima fekalni i drugi otpadi direktno otiču u vode Lima. Tu je otpad iz klanica i živinarskih farmi, kao i druga raznorazna otpad. Visoke predstavnike EU obavijestili smo da se vrši nelegalna eksploatacija šljunka, što se dozvoljava i od Uprave voda, koja sve to obrazloži zbog nekakve zaštite obala, iako je na terenu drugačija situacija”, navode u Euromostu i dodaju da se voda iz Lima nekontrolisano koristi za navodnjavanje poljoprivrednih površina. “Voda iz Lima se nikako ne smije koristiti za navodnjavanje biljaka, jer se otrovi prenose na biljke. Ako je voda neispravna i sadrži u sebi hemikalije, kao takva je hrana biljkama, koje neke od tih supstanci apsorbuju kroz ishranu i zadržavaju u plodu koji mi koristimo”, upozoravaju iz te NVO. Oni podsjećaju da se posljednjih godina “napadaju” i pritoke ove rijeke, na kojim se grade minihidroelektrane(MHE), zbog čega je, kako navode,

Mjesec vakufske masline

ova rijeka do sada na najnižem vodostaju, što može pored svih otpada i fekalija doći i do zaraznih bolesti. “U dopisu su obaviješteni, da jedan broj pritoka ove rijeke, od izgradnje MHE trenutno štite građani, koji žive pored istih i ne dozvoljavaju nijednom investitoru da ih uništavaju i da se na te građane često sprovode razni pritisci. Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Agencija za zaštitu životne sredine se još nijednom nijesu potrudile, da sačuvaju ovu rijeku, da je valorizuju i pretvore u turistički potencijal. Lokalne

službe ne sprovode zakon u dovoljnoj mjeri, da bi zaštitile obale ove rijeke od nelegalnog odlaganja otpada. Razne inspekcije prebacuju odgovornost jedni na druge, s obrazloženjem čija je nadležnost. Obavijestili smo ih da nismo zadovoljni ni dinamikom izgradnje kolektora za prečišćavanje otpadnih voda u Bijelom Polju, iako je opština još u martu 2012. godine potpisala finansijski sporazum sa predstavnicima Delegacije EU za bespovratna sredstva od pet miliona eura, za izgradnju kolektora”, navode u Euromostu.

Takođe, iskazana je i zabrinutost što se sve više devastiraju obale i korito rijeke Bistrice, a posebno u dijelu gdje se ona uliva u Lim. “To mjesto je bilo poznato po prirodnom mresilištu plemenitih vrsta ribe i skobalja i u blizini je podignut ribarski dom u cilju da to bude originalna ‘ekološka slika’ tog područja. Ipak, to se pretvorilo u suprotnost i nema svoju ekološku draž, jer je pokrenulo lavinu nelegalnih varijanti i prisvajanja tog prostora, gdje se i u toj rijeci nelegalno odlaže otpad”, kazali su iz Euromosta. B.Č.

U Islamskom kulturnom centru svečano je, dodjelom zahvalnica, okončana manifestacija “Mjesec vakufske masline”, posvećena revitalizaciji maslinovih stabala koja su humani ljudi kroz vjekove poklanjali toj zajednici, sa ciljem da služe opštem dobru. Ideja o manifestaciji pokrenuta je ovog ljeta, a prikupljeno je više od 15.000 eura donacija. Najveća donacija pristigla je od Islamskog centra Albanian-American iz Kvinsa u SAD-u, koji je donirao 5.000 eura. Medžlis Islamske zajednice Bar, odnosno Islamski kulturni centar, prikupio je 3.000 eura, dok su značajna sredstva prikupljena i u džamijama u Starom Baru i Podgradu. Predsjednik Džematskog odbora Stari Bar Fahrudin Zaganjor je zadovoljan postignutim, izrazivši želju da se ova manifestacija nastavi, kako bi se sačuvali i obnovili svi vakufski maslinjaci. A.Lj.

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

CRNA GORA

BIJELO POLJE: SAJAM MLIJEKA

Proizvode predstavilo više od 20 izlagača

BAR: PREDSTAVLJEN MED PROGRAM

Razvoj Mediteranskog područja i jačanje saradnje

U organizaciji Kancelarije za evropske integracije u Vladi Crne Gore i opštine Bar juče je u ovoj opštini organizovan Info dan povodom predstavljanja programa i najave III poziva za projekte MED programa (Interreg Mediteranski program transnacionalne saradnje). Ovo je četvrti Info dan za programe koji se finansiraju iz EU fondova organizovan u barskoj opštini ove godine. Javnosti i potencijalnim korisnicima su predstavljeni tematski ciljevi, kao i pravila za podnošenje pro-

jektnih predloga u okviru poziva. Info dan u Baru je otvorio potpredsjednik opštne Radomir Novaković, koji je kazao da “put Crne Gore jeste put ka Evropskoj uniji i opština Bar je veoma aktivna u apliciranju sa projektima”. “Intenzivno radimo na izgradnji naših kapaciteta, apliciramo sa projektima, a jedan projekat već sprovodimo i usmjerili smo snage da ih već sljedeće godine u ovo vrijeme bude mnogo više”, istakao je Novaković. On je poželio uspješan

rad i da u programu Interreg Mediteran svi pronađu šansu. Mediteran je jedan od devet programa EU u kojima Crna Gora ima pravo učešća i biće otvoren za podnošenje predloga projekata od početka novembra do kraja januara. Ciljevi i teme za dostavljanje predloga projekata su “Plavi rast” - fokusiranje na pomorske klastere, “Održivi turizam” - sa fokusom na ostrva i oblasti sa malom gustinom populacije, kao i “Zaštita biodiverziteta” - zaštićene morske oblasti. A.Lj.

Proteklog vikenda na gradskom trgu u Bijelom Polju organizovan je sajam mlijeka i mliječnih proizvoda, gdje je proizvode izložilo oko 20 izlagača iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. “Značaj sajma može se sagledati kroz više dimenzija, a prvenstvo nam omogućava neposredan uvid u stanje prehrambenih i proizvodnih mogućnosti opštine Bijelo Polje, države Crne Gore i zemalja regiona. Sudjelovanjem izlagača iz više država, on je prerastao okvire lokalne manifestacije i siguran sam da će zahvaljujući odličnoj koncepciji i organizaciji narednih godina privući još više i posjetilaca i izlagača, kazao je prilikom otvaranja sekretar za preduzetništvo i ekonomski razvoj Džafer

Gusinjac. Ističe da u poljoprivredi i prehrambenoj industriji leži veliki potencijal, a bavljenje poljoprivredom i strateško ulaganje u sektor agrara, postaje mnogo isplativija investicija. “Lokalna samouprava ima strateško opredjeljenje da sistematskim budžetskim mjerama dodatno afirmiše potencijale i razvoj sektora poljoprivrede i agroindustrije, pa tako iz godine u godinu kroz program mjera za podsticaj razvoja poljoprivrede finansijski podržava proizvođače kroz subvencije”, kazao je Gusinjac. On je naveo da su ove godine kroz 24 mjere opredijeljena sredstva u iznosu od 210.000 eura za direktnu podršku razvoju tržišne proizvodnje mlijeka. B.Č.

SVIJET

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

HOĆE LI SLUČAJ KAŠOGI PROUZROKOVATI EKONO

AUTOGOL SAUDIJSKOG P I zgleda da se slučaj nestanka saudijskog novinara Džamala Kašogija nije zaustavio samo na političkim reakcijama već počinje da ostavlja traga i na ekonomiji Kraljevine.

Istaknuta imena iz poslovnog svijeta počela su da najavljuju izlazak iz saudijskog projekta Neom za kojeg saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman vjeruje da će izgraditi ‘’novi način života’’ i utemeljiti ‘’grad iz snova’’. Štaviše, ugledni svjetski listovi najavili su povlačenje iz sponzorstva Bin Salmanovih inicijativa. Analitičari smatraju da će dokazivanje bilo kakve umiješanosti saudijskog vođstva ili bezbjednosnih službi ove države u slučaj nestanka Kašogija imati negativne posljedice na budućnost ekonomskih partnerstava Kraljevine sa međunarodnim institucijama i pojedincima koji su oprezni kada je riječ o ‘’kršenju međunarodnog prava i građanskih sloboda’’. Ernest Moniz, sekretar za energiju Sjedinjenih Američkih Država u vrijeme Baraka Obame, donio je odluku da obustavi angažman u vijeću koje pruža savjetodavne usluge Saudijskoj Arabiji u vezi s projektom Neom sve dok ne bude dostupno više informacija o Kašogiju, kako navodi američki informativni sajt Aksios. Ova odluka dolazi uporedo s

najavama o mogućem povlačenju kompanije Epl iz projekta Neom nakon nestanka Kašogija 2. oktobra prilikom posjete saudijskom konzulatu u Turskoj. Na listi novog savjetodavnoga odbora za projekat Neom, koji je Saudijska Arabija objavila, jedno vrijeme se nalazio i Džoni Ajve, vrhunski dizajner kompanije Apple, prije nego što je izbrisan. Povlačenje predstavnika Epla moglo bi imati veze s kritikama kojima su dočekana saopštenja o priključivanju istaknutih imena iz poslovnog svijeta projektu Neom nakon nestanka novinara Kašogija.

■ NEGATIVNE

POSLJEDICE

Projekat Neom je posebno područje koje Saudijska Arabija namjerava da izgradi po cijeni od 500 milijardi dolara na sjeverozapadu Kraljevine. Proteže se između tri države: Saudijske Arabije, Egipta i Jordana, a saudijske vlasti su ga nazvale gradom budućnosti i snova. Međutim, mnogi vjeruju da troškovi ovog projekta nadmašuju ekonomske mogućnosti Saudijske Ara-

Džamal Kašogi

bije. Abdel Rahim al-Hour, ekonomski savjetnik brojnih finansijskih i ekonomskih institucija, kaže: ‘’Potvrdi li se umiješanost saudijskog vođstva ili bezbjednosnih službi u Kraljevini u bilo kakva kršenja međunarodnog zakona, građanskih sloboda i ljudskih prava, to će se u velikoj mjeri negativno odraziti na saradnju međunarodnih institucija i nezavisnih pojedinaca sa Kraljevinom.’’ Dr Al-Hour dodaje da stav ovih institucija uvijek ide u pragmatičnom pravcu, što je povezano s njihovom posvećenosti kontinuiranom uspjehu uz

potpuno poštovanje međunarodnih zakona. Naveo je primjer kompanije Epl za koju kaže kako je svjesna da će bilo kakva povreda međunarodnog prava uticati na njenu profitabilnost u budućnosti. Smatra da bilo kakvo kršenje međunarodnog prava veza-

no za medije takođe predstavlja još jedan direktan pritisak na kompanije s međunarodnom reputacijom koje ne žele da budu partneri onima koji krše međunarodno zakonodavstvo. Kao reakcija na nestanak novinara Kašogija, kako se to čini, američki list Njujork Tajms je u četvrtak najavio da se povlači iz sponzorstva samita „Future Investment Initiative“ (FII) koji je trebao da se održi u periodu od 23. do 25. oktobra ove godine pod predsjedavanjem prestolonasljednika Mohameda Bin Salmana. List nije pojasnio razloge povlačenja, s tim da se tajming može povezati s brojnim kritikama čija je meta postao Bin Salman.

■ AMERIČKI

PRAGMATIZAM

Abdel Rahim al-Houri smatra da su kapital, znanje i ljudski resursi trougao koji čini osnovu ulaganja i da ono ne može biti usmjereno na područja gdje nema političke stabilnosti i gdje su slabe zakonske i političke strukture koje bi trebale pružati zaštitu tim investicijama. Smatra da stav bivšeg američkog sekretara za energiju donekle odražava pragmatični stav Amerike koja je možda izabrala da

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

SVIJET

OMSKU KATASTROFU U SAUDIJSKOJ ARABIJI

PRESTOLONASLJEDNIKA se drži malo po strani u slučadijske Arabije dovelo u nezaju Kašogi, što bi joj omogućilo vidan položaj. Kaže da stavoda u budućnosti očuva svoje vi pojedinih kompanija, poliinterese u regionu. Al-Houtičkih figura i medija o ovom ri je uvjeren da će likvidacipitanju odražavaju ogromnu je, ako se potvrde, hapšenja i zabrinutost i napetost koja je ostale prakse koje provodi saprisutna kod njih i kod investiudijsko vodstvo imati negatitora i donosioca odluka generalno zbog ‘’brzopletosti’’ koja van uticaj na investicionu klimu u Kraljevini, na unutraškarakteriše saudijske oduke u njem nivou kroz odliv kapitatrenutnoj fazi. Al-Hater dodala, a na spoljnom nivou kroz je da takva zbrka u nepromizaustavljanje priliva šljenim politikama i odlukakapitala. Al-Houma koje se donose bez ri naglašava da sagledavanja poće slučaj Kasljedica zabrinjašogi i druga va investitore i slična pitanarušava vjenja sredrodostojnost njeročno politika i pitauticati na nje njenih odrpartnerstva živosti u Kraljevini. Na taj koja Kraljenačin se stvavina želi da ra klima koja tjesklopi kako bi realizovala pro- Mohamed Bin Salman ra investitore iz zejekat Neom i druge mlje, dovodi do nevoljprojekte i time ostvarila vinosti ulagača i izlaza kapitala, ziju za 2030. godinu. što je suprotno od onoga čemu teži Kraljevina. Ako se dokaže umiješanost Saudijske Ara■ ZABRINUTOST bije u ubistvo ili INVESTITORA nestanak KašoVeoma slične stavove ima gija, smatra Ali dr Halid al-Hater, ekspert Hater, to će naza monetarne politike i ponijeti ogromnu litičku ekonomiju, koji smaštetu Kraljevitra da je slučaj Kašogi dobini, njenim ekolo globalnu dimenziju i saonomskim intesjećanje javresima i sadašnosti, što je njim i budućim poziciju investiciSau-

onim partnerstvima. Vjeruje da su međunarodne kompanije, institucije i donosioci odluka oprezni kada se radi o vezama sa sistemima koji imaju ovakav način razmišljanja i donošenja nepromišljenih i brzopletih odluka bez sagledavanja posljedica. Slučaj Kašogi bi mogao da ostavi posljedice i na prirodu ekonomskih i trgovinskih odnosa između Saudijske Arabije i Turske u pogledu trgovinske razmjene, međusobnih investicija i sektora turizma u slučaju da se utvrdi bilo kakva veza Kraljevine s nestankom ovog novinara. Trgovinska razmjena između Ankare i Rijada trenutno iznosi šest milijardi dolara, dok međusobna ulaganja dviju zemalja sežu do oko 12 milijardi dolara, od čega je 11 milijardi saudijskog kapitala prema Turskoj. Mohamed Afzaz (Al Džazira)

Pad saudijske berze poslije prijetnji SAD Saudijska berza pala je za više od 6,8 procenata nakon što je američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio “ozbiljnom kaznom” zbog nestanka pisca i novinara Džamala Kašogija. Donald Tramp je u intervjuu za Si-Bi-Es u subotu rekao “istjeraćemo to do kraja i biće ozbiljna kazna”, prenijela je agencija AP. Turske vlasti iznijele su bojazan da je Kašogi, saudijski novinar koji je radio za Vašington post, ubijen nakon što je ušao u konzulat Saudijske Arabije u Istanbulu 2. oktobra. Njega su, kako turske vlasti sumnjiče, ubili agenti Saudijske Arabije, što kraljevstvo negira i tvrdi da su optužbe “neosnovane”. Ipak, Saudijska Arabija nije pružila, za sada, nikakve dokaze da je Kašogi izašao iz konzulata.

! e b o s eo j i v d o p a z a n a m z n a r a 10 u j a j n a l k o p

u P

r o v p E i ! o p ut j a r g i a n d a nagr

od e n o up k e t j a lj Sakup

Rim

a do r b m pte e s . 0 1

ra! b o t k 13. o

Pariz

bitn o d e j ačen

a r b o t k o . 7 1 13h O

Izvl

SREĆ

2 čet četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe

2 četvo četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe čet 2 trodnevna aranžmana za po dvije osobe

Beč Ljubljana

2 čet četvorodnevna vna aranžmana za po dvije osobe 2 trodnevna aranžmana za po dvije osobe

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje u jednom nagradnom kolu. U dnevnom listu “Dnevne novine”, na naslovnoj strani, biće objavljivani kuponi svakog dana. Kolo traje 30 dana i objavljuju se kuponi od rednog broja 1 do rednog broja 30. Kuponi se objavljuju od 10. septembra (počev od rednog broja 1) i završno sa 13. oktobrom (redni broj 30). Učesnik treba da sakupi pet kupona u nizu, prema rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 ili 10, 11, 12, 13, 14) kako bi imao pravo da učestvuje u nagradnoj igri. Svi čitaoci koji pošalju pet kupona u nizu imaju mogućnost da osvoje nagradu. U slučaju da propusti jedan kupon, čitalac ima pravo da ga zamijeni bilo kojim duplim brojem iz niza. Pravo zamjene propuštenog kupona duplim brojem može da iskoristi samo jednom u nizu (npr. 1, 2, 3, 5, 5). Kupon treba ispuniti ličnim podacima (ime i prezime, broj telefona, adresa). Komplet od pet kupona sa traženim podacima dostavlja se u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja ličnih podataka učesnika nagradne igre. Učesnik treba da pošalje kovertu na adresu Dnevnih novina: Dnevne novine d.o.o., 19. decembra br. 5, Podgorica. Ukoliko želi, učesnik može koverat ubaciti u sanduče sa natpisom - Za nagradnu igru “Putuj po Evropi” - koje će biti postavljeno na vidnom mjestu u holu Dnevnih novina. Kupone u koverti treba dostaviti do 17. oktobra 2018. godine, do 12 časova. Izvlačenje će se obaviti 17. oktobra 2018. u 13 časova, a dan nakon toga će biti objavljena imena dobitnika. SREĆNO!

ika

kULTURA

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

PRODUKCIJA GRADSKOG POZORIŠTA

ProdavNici igračaka Nagrada u BaNjaLuci

Predstava “Prodavnica igračaka”, rađena u produkciji Lutkarske scene Gradskog pozorišta iz Podgorice, osvojila je specijalnu nagradu za savremeno dramaturško oblikovanje teksta na 17. Međunarodnom festivalu pozorišta za djecu u Banjaluci. Prema tekstu rumunskog autora Aleksandrua Popeskua, „Prodavnicu igračaka“ režirao je i adaptirao poljski reditelj Jaroslav Antonjuk.

Pored “Prodavnice igračaka”, na festivalu u Banjaluci ove godine predstavili su se teatri iz Bugarske, Italije, Poljske, Turske, Gvatemale, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine... Gran pri festivala pripao je predstavi ‘Orfej’ u produkciji Dečjeg pozorišta iz Subotice, dok je nagradu za najbolju režiju osvojio Jaroslav Kilian za predstavu ‘Krojačeva nit’ Teatra Lalka iz Varšave. R.K.

IN MEMORIAM: ODLAZAK MILENE DRAVIĆ, D

Sa MilenoM opet uMrla ju Njen šarm, srce i radost igre bili su neponovljivi. Njeni profesionalni dometi spadaju u najznačajnije u istoriji naše kinematografije.

⌦ Sonja Ičević

IZLOŽBA RADOVA BOBA SLOVINIĆA

Lament nad budvanskim ostrvom sveti Nikola Izložba radova Slobodana Boba Slovinića, naslovljena “Lament nad ostrvom Sveti Nikola”, otvorena je u konobi Feral u Budvi. Itana Lalović podsjetila je, otvarajući izložbu, da je tokom karijere, Slovinić više ciklusa posvetio tom ostrvu. “Godine 1999. organizovana je izložba na Svetom Stefanu, pod nazivom ‘Omaž Školju’, a u podnaslovu ‘Od realno g, destrukcijom do strukturalnog’, kao pobuna i likovni apel. Slijedi projekat ‘Rekvijem za Školj“, sa podnaslovom ‘Vrijeme kataklizme’, godinu kasnije. Prati ga živopisni, ambijentalni ciklus „Školj – nove slike“ iz 2012. godine, a 2016. nastaje ciklus slika pod nazivom „Budvanske metastaze“. Gvaševi ostrva koje možete vidjeti na ovoj izložbi su nastali 1996. godine, tačno prije 22 godine, u oktobru mje-

secu koji je takođe bio topao kao i ovaj 2018. Tada je naš umjetnik plovio oko našeg ostrva u svom brodu Galeb, kupao se i kako kaže neposredno portretisao Školj koji je imao drugačiji profil iz svakog ugla”- kazala je Lalović. Na svečanom otvaranju razgovor sa umjetnikom vodila je slikarka Jelena Papović. Tokom trajanja izložbe, do 21. oktobra, biće organizovano više razgovora o ostrvu Sveti Nikola. U četvrtak će, od 17.do sati na Trgu od palmi, biti održana diskusija na temu “Potencijalna devastacija Školja”, u sklopu koje će govoriti arhitekta Borislav Vukićević, dekan fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković i Vuk Iković iz organizacije Kod, dok će u nedjelju, u istom terminu, “Razgovore o Školju” voditi novinarka Dušica Vugdelić. R.K.

Diva srpskog i jugoslovenskog glumišta Milena Dravić, koja je ostvarila bezmalo 200 uloga na filmu, televiziji i u pozorištu, preminula je u Beogradu u 79. godini, nakon duge i teške bolesti. Bila je jedina glumica iz bivše Jugoslavije čije je ime uvršteno u Larusovu “Svjetsku enciklopediju filma”, jedina glumica sa ovih prostora koja se našla na naslovnoj strani Njujork tajmsa i jedina sa ovih prostora koja je osvojila nagradu na Kanskom filmskom festivalu, za ulogu u filmu “Poseban tretman” Gorana Paskaljevića, prema scenariju Dušana Kovačevića. Dobitnica je niza najprestižnijih nagrada, među kojima su “Zlatna ruža” na Festivalu u Veneciji, “Zlatna Haridba” na festivalu u Taormini, “Zlatni laćeno” u Avelinu, više zlatnih i srebrnih arena na Pulskom festivalu, “Dobričin prsten”, “Pavle Vuisić”, “Statueta Joakim Vujić”, “Zlatni pečat” Jugoslovenske kinoteke, “Beogradski pobednik” i druge. Četiri i po decenije bila je u braku sa glumcem Draganom Nikolićem.

ka Milenu Dravić zasigurno pamti po predstavi “Bokeški D-mol” tivatskog Centra za kulturu, u kojoj je tumačila lik Marije Šparović. Dugogodišnja direktorka Centra za kulturu Tivat Milena Radojević ističe da je Milena Dravić bila “glumačka diva, veliki profesionalac, divan čovjek i iskreni prijatelj”. “Naša saradnja počela je sa predstavom ‘Bokeški D-mol’ nastavila se sa ‘Jelenom Savojskom’, a sve je to preraslo u divno i iskreno prijateljstvo. Bila je, za mene, odličan savjetodavac, imala je veliko znanje i glumačko iskustvo. Mnogo sam tužna što nas je napustila takva veličina, u svakom smislu, što više nije sa nama i što je profesija ostala bez takve glumice. Neka počiva u miru, pored svog Dragana”, kazala je Radojević.

Za sve godine rada, od dragana i nje boljih ljudi nijesam upoZnao. imao sam sreću da radim i da se družim sa njima”, kaže mladen nelević

■ VJEČITA DJEVOJČICA Mladen Nelević sa Milenom Dravić sarađivao je na nekoliko projekata, ali ističe da se predstava “Bokeški Dmol” izdvaja. “Imao sam tu sreću da radim sa jednom od najvećih južnoslovenskih glumica. U ovakvim trenucima je izuzetno teško naći prave riječi… Mnogo, mnogo mi je žao i teško, osjećam veliku tugu.

■ PROFESIONALAC I

ISKRENI PRIJATELJ

Poznati reditelj Branko Baletić za naš list je kazao da juče “kao da je drugi put umrla Jugoslavija”. “Zastave na pola koplja, u čast velike Milene”, kazao je Baletić. Domaća pozorišna publi-

Milena Dravić i Mladen Nelević u komadu “Bokeški de mol”

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

DIVE JUGOSLOVENSKOG GLUMIŠTA

KAO DA JE UGOSLAVIJA Mogla je i umjela da igra sve. Njena pojava je ostavila dubok pečat u našim sjećanjima

Za sve godine rada u ovom poslu, od Dragana i nje boljih ljudi nijesam upoznao. Imao sam sreću da radim i da se družim sa njima”, kaže Nelević. Milena Dravić bila je veliki profesionalac, podrška svim kolegama i divan saradnik, dodaje Nelević. “Bila je vječita djevojčica, pravi igrač za glumački posao. Nikada nije isticala svoju veličinu u smislu da nekoga time opterećuje. Na svakom novom projektu ponašala se kao početnik, kao da prvi put radi. Voljela je glumačku igru i za nju je imala pravu energiju”, navodi naš glumac. Porukama su se od Milene Dravić oprostile brojne kolege. Glumac Voja Brajović kazao je da je “otišla glumica koja spade u red najznačajnijih umjetnika epohe”. “Njen šarm, srce i radost igre bili su neponovljivi. Njeni profesionalni dometi spadaju u najznačajnije u istoriji naše kinematografije, jer je mogla i umjela da igra sve. Njena pojava je ostavila dubok pečat u našim sjećanjima”, naveo je Brajović. Milena Dravić bila je, kako je ocijenio direktor Filmskog centra Srbije Ivan Jevtić, najveća diva jugoslovenske i srpske kinematografije. “Na prostoru nekadašnje Jugoslavije, karijera Milene Dravić je nesumnjivo najznačajnija. Iako je igrala u eskperimentalnim filmovima i komercijalnim ostvarenjima, na televiziji i u pozorištu, kolege i publika su s podjednakom odanošću uživali u njenim ulogama”, kazao je Jevtić.

Milena Dravić bila je gost ovogodišnjeg, 32. Filmskog festivala u Herceg Novom, kada joj je uručena nagrada “Milan Žmukić”, za izuzetan doprinos afirmaciji kinematografije i ove manifestacije. Spriječena zbog bolesti, čuvena glumica prisustvovala svečanom otvaranju i dodjeli, ali je pisanim putem poručila da je “umjetnost ljepša, snažnija i stvarnija od svega, te da predstavlja najb olji dio čovjeka”. “Duboko vam se klanjam i pozivam vas da čuvate film, umjetnost i kulturu. Kultura je kao ljubav, ona svoje ljude poštuje i višestruko uzvraća”, navela je tim povodom Dravić. Milena Dravić biće sahranjena u petak u Aleji velikana, pored supruga Dragana Nikolića. Prije posljednjeg ispraćaja, biće održana komemoracija u Zvezdara teatru.

KULTURA

ZABAVA

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

Foto: Mare Milin

NINA KRALJIĆ SNIMILA ª NAJLJEPŠI DANº

2016. GODINE NINA KRALJIĆ PREDSTAVLJALA JE HRVATSKU NA EUROSONGU. S NUMEROM “LIGHTHOUSE” PLASIRALA SE U FINALE

TVRDOGLAVO SE DRŽIM WORLD I FILMSKE MUZIKE Hrvatska pjevačica Nina Kraljić, koja je pažnju regionalnog auditorijuma privukla prije dvije godine na Eurosongu, kada je briljirala pod zastavom domovine, juče je premijerno predstavila novi singl i spot - “Najljepši dan”. Autor muzike i stihova je Aljoša Šerić, lider hrvatskog benda Pavel, odnedavno i solo izvođač, dok je producent Srđan Sekulović Skansi, jedan od stalnih

saradnika našeg Highway trija, koji je, zanimljivo, takođe 2016. nastupio na Eurosongu - kao predstavnik Crne Gore. “Htjela sam da spojim prirodu, boje i muziku (moje tri najdraže terapije) u jedan projekat i evo ga. Još se tvrdoglavo držim svoja dva najdraža stila: world musica sa primjesom popa i etna i naravno - filmske muzike”, nagovijestila je Kraljić šta to očekuje slušaoce. D.B.

DUNJA VUJADINOVIĆ, DUGOGODIŠNJI PRATEĆI VOKAL ZVIJEZDA, ZA DN O SOLO SINGLU ª DA MI JEº

SAZRELA SAM, ZNAM ŠTA ŽELIM I MISLIM DA ĆU USPJETI

⌦ Danilo Brajković

rbijanska pop pjevačica Dunja Vujadinović već deceniju uspješno gradi karijeru pratećeg vokala cijenjenim regionalnim izvođačima. Nakon sazrijevanja u muzičkom smislu, a po uzoru na svjetsku scenu, odlučila je da ozbiljniji početak solo karijere začini singlom i spotom “Da mi je”. Poznavaoci muzičkih prilika svjesni su značaja uloge pratećih vokala na putu ka uspjehu glavnog izvođača/benda. To je naročito primjetno na live nastupima ili na velikim koncertima, kada cjelokupna mašinerija mora biti uigrana do perfekcije. U taj koncept već deceniju savršeno se uklapa srbijanska pop pjevačica Dunja Vujadinović - između ostalog, povjerenje su joj ukazali Aleksandra Radović, Dejan Petrović i brojni drugi, sjetićemo se da je i 2015. godi-

ne taj zadatak obavila i kao član crnogorskog evrovizijskog tima u Beču, na čelu sa Nenadom Kneževićem Knezom, a uknjižila je još dva evrovizijska nastupa (2013. sa grupom Moje 3 i 2016. sa Sanjom Vučić iz Srbije). Ipak, vrijeme je da o Dunji pišemo kao o glavnoj zvijezdi - singl i spot “Da mi je” odnedavno su u etru, pod okriljem izdavačke kuće Magic records. Muziku potpisuju Boris Krstajić, Rastko Aksentijević i Vladimir Danilović, koji je i tekstopisac, a aran-

žman je djelo Krstajića. Već nakon prvog slušanja jasno je da Vujadinović nije tek tako redovan saradnik pomenutih izvođača, a Dnevnim novinama priznaje da joj je to iskustvo i te kako pomoglo prilikom realizacije singla. “Željela sam da prikupim što više kilometara - što se tiče posla. Kao što ste pomenuli, pjevam već 10 godina prateće vokale svim poznatim ličnostima u Srbiji i šire, a mislim da je to iskustvo vrlo dragocjeno. Gledam sa strane njihov put, ocjenjujem šta bi to bilo dobro za mene, kako bih željela da izgledam, a šta ne bih željela za sebe. Dakle, htjela sam da sazrim u tom nekom poslovnom smislu da bih mogla krenuti u solo karijeru”, ocjenjuje Vujadinović i dodaje da “Da mi je”, ako je suditi po prvim reakcijama, sluti na dobro.

■ PJESMA MI SE SVE VIŠE DOPADA

“Generalno, otkad sam izabrala tu pjesmu, pa sve do ovog trenutka – reakcije su takve da sam prezadovoljna. Što više slušam pjesmu, a vjerujte da sam je i sagledala iz svih uglova, sve više mi se dopada. Ne znam da li sam subjektivna ili objektivna, ali prezadovoljna sam”, s osmijehom će pjevačica. Prilikom premijere numere, Vujadinović je saopštila da je nastala po uzoru na svjetske hitove, jer je ljubitelj te scene. Ima li mjesta na regionalnom nebu za tako nešto? “Čvrsto vjerujem da ima mjesta na našoj sceni za one koji rade po uzoru na kvalitetnu svjetsku scenu. Zato sam i snimila ovu pjesmu. Nekako sam se

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

ZABAVA

MERLIN OTPUSTIO BUBNJARA ZBOG NEUMJESNOG KOMENTARISANJA IZBORA U BIH

MOJ TIM NE PRIZNAJE NETRPELJIVOST

Dino Merlin

Bubnjar Amar Češljar više nije dio benda Dina Merlina, nakon što mu je bosanskohercegovački velikan uručio otkaz zbog “neumjesnog komentarisanja” nedavno održanih izbora u BiH. Podsjetimo, komentarišući tekst portala Klix.ba, čiji je naslov glasio - “Protesti u Mostaru: Okupljeni poručili da Komšić nije njihov predsjednik”, a povodom protesta “Hrvatske mladosti” u Mostaru jer su hrvatskog predstavnika u BiH birali Bošnjaci, a ne Hrvati, Češljar je napisao - “Ma, tenk poslat’ i opleti. Ovo

je ludilo. Nema tu glave za razgovor”. Poslije oštrih reakcija dijela Merlinovih fanova i brojnih medija, juče se oglasio i pjevač. “Razočaran sam, tužan i oštro osuđujem nedavne postupke muzičkog saradnika, koji je neumjesnim komentarima nanio nemjerljivu štetu timu profesionalaca i umjetnika, koji sa mnom, već nekoliko decenija, širom svijeta, kroz muziku propagiraju ljubav, mir i dobro. Svi moji saradnici dobro znaju da moji životni postulati ni na koji način ne isključuju bilo koji narod

Foto: Nemanja Novaković

ili pojedinca i da u mom timu nema mjesta onima čiji stavovi izražavaju i pozivaju na nacionalne, rasne, religijske ili bilo koje druge vrste netrpeljivosti. Zbog nepoštovanja osnovnih principa na kojima je zasnovano naše djelovanje, odlučio sam da odmah otkažem dalju saradnju sa Češljarom. Ovim putem i ovim primjerom pozivam sve nas na razumno djelovanje, kako bismo preuzeli odgovornost za svoje riječi i djela i bili uzor jedni drugima u izgradnji tolerantnije budućnosti”, poručio je Merlin. D.B.

PUTA DUNJA VUJADINOVIĆ NASTUPILA JE NA EUROSONGU - UVIJEK KAO PRATEĆI VOKAL

lomila da li podilaziti većini, raditi ono što je trenutno aktuelno i što ljudi sada konzumiraju. Ipak, odlučila sam se za ono što ja želim i ono što bi me suštinski zadovoljilo. Ima mjesta za sve nas na estradi. I da nema, odnosno i da je mali prostor, mislim da sa svojom idejom mogu da se ‘proširim’. Nadam se i da stvari mogu da se promijene nabolje što se tiče kvaliteta muzike”, očekuje Vujadinović, “početnik” nakon 10 godina rada.

■ ŽELIM NA EUROSONG, ALI... “I meni bude simpatično kada mi neko kaže da sam početnik. Veća je odgovornost sada, ali imam veliku podršku svih ljudi sa kojima sam radila, prvenstveno Aleksandre, Dejana i drugih

Foto: Nemanja Novaković

Spot “Da mi je” sniman je na atraktivnim lokacijama širom Deliblatske pješčare, a glumac i model Luka Raco i Dunja viđeni su kako razmjenjuju nježnosti, kako bi na najljepši način ekranizovana priča koju donosi pjesma

pjevača iz ranih žanrova. Sama stojim iza cijele priče, ali sam srećna što je tako u ovom trenutku. Uz vjeru u ovo što radim, trud i sigurnost – mislim da ću uspjeti”, optimistična je Vujadinović. S obzirom na to da je već tri puta nastupila na Eurosongu, pjevačica bi bez problema mogla da okuša sreću i kao solo izvođač. Želje i ambicije ne fali. “Sjećam se nastupa sa Knezom, bilo je fantastično. Naravno, baš smo nedavno pričali, pohvalio mi je pjesmu i veoma mi je drago zbog toga. Svaki Eurosong je bio priča za sebe. Nosim divne uspomene. Želim da se, u nekom trenutku, prijavim i da budem predstavnik. Ipak, nikada se ne zna, mnogo faktora presuđuje. Vidjećemo kako će se stvari odvijati”, zaključuje Vujadinović.

Dunja Vujadinović Vujadinović, druga slijeva, bila je prateći vokal Nenadu Kneževiću Knezu na Eurosongu 2015. godine

AStrologijA

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

ASTROLOGIJA I ZAVOĐENJE

Lavu, Škorpiji i Strijelcu ne možete odoljeti

strolozi tvrde da su znak i mjesec u kojem smo rođeni povezani sa našom atraktivnošću i ukupnom utisku koji šaljemo suprotnom polu.

Iako postoji više faktora koji dodatno utiču na to, kao što su fizički izgled i karakter, ova tri znaka Zodijaka se izdvajaju kao posebni i jednostavno neodoljivi za muškarce. Lav Pune samopouzdanja i strasti, ove žene tačno znaju šta žele i kako da ostvare svoje snove. Njoj muškarac treba da bude veliki izvor inspiracije, uz koji će uvijek uživati i koji će joj donijeti emotiv-

nu stabilnost. Zato muškarci ne mogu odoljeti Lavici i one će uvijek ostati u centru pažnje suprotnog pola. Škorpija Ako želite odabrati jedan znak koji zrači seksualnom energijom, to je strastvena Škorpija. Ako Škorpija želi da vas zavede, lako će uspjeti u svom cilju i muškarci neće ni primijetiti da je ukrala njihovo srce. Niko je ne može spriječiti u njenoj namjeri, niti

odoljeti njenom šarmu.

Strijelac Nevjerovatan smisao za humor i slatko srce žene Strijelca utiče na muškarce mnogo više nego što mislite. Prvo će povući muškarca u zonu prijateljstva, a onda će ući ispod njegove kože. Ona želi partnera koji će joj biti ravan i psihički i fizički, neko ko može da joj objasni misteriju života i ljubavi. Žena Strijelac se često boji intime, i za nju ljubav često nastane iz prijateljstva. Ovakve žene muškarci nikada neće moći da zaborave. (Ženskimagazin.rs)

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

zDravlje

nekoliko kombinacija ukusnih i korisnih namirnica

Korak do idealne figure

Ovih nekoliko kombinacija ukusnih i korisnih namirnica će vam pomoći da upravo sada napravite korak u susret idealnoj figuri. Povrće i jaja Jaja olakšavaju apsorpciju karotena (ovi pigmenti daju boju povrću) i u kombinaciji sa svježim povrćem obezbjeđuju dvostruku korist onima koji se bore sa suvišnim kilogramima.

Pileće meso i paprika Paprika odlično topi višak kalorija i pomaže tijelu da pretvori hranu u energiju. U kombinaciji s piletinom, koja je bogata bjelančevinama, dobija se ukusno i zdravo jelo. Mahunarke i kukuruz Posljednja istraživanja su pokazala da se upotrebom mahunastog povrća mogu skinuti kilogrami. S druge strane, kukuruz sa-

drži čvrst skrob – složeni šećer, dobar za crijeva, imunitet i vitku liniju.

Zeleni čaj i limunov sok Zeleni čaj sadrži katehine, moćne antioksidanse. O korisnim svojstvima limuna znaju svi, ali još jedan plus citrusnog voća je što mogu da smanje razlaganje katehina, čineći da postanu još lakši za apsorpciju. Losos i špargla Losos sadrži korisne omega-3 masne kisjeline, a špargla je bogata celulozom i bjelančevinama i pritom pomaže da se izbaci iz organizma suvišna voda. Zapecite jelo u rerni ili ga pripremite na pari – tako će biti i ukusno i zdravo. Bademi i grčki jogurt Neki vitamini (posebno A, D i E) se najbolje usvajaju kada se koriste zajed-

no s mastima. Na primjer, badem je izvor kalcijuma, antioksidanasa i vitamina E, a grčki jogurt sadrži masti i bogat je vitaminom D. Idealna kombinacija. Avokado i spanać I spanać i avokado sadrže ogromnu količinu vitamina i mikroelemenata, zato će salata od njih donijeti maksimalnu korist vašem organizmu. Spanać je dobar i u kombinaciji s maslinovim uljem, a avokado s ribom, piletinom i integralnim hljebom.

Tunjevina i đumbir Tunjevina je b o gata omega-3 kisjelinama, a takođe i sprečava gomilanje masnih naslaga u oblasti stomaka. Đumbir poboljšava rad stomaka i sprečava nadutost. Zato ne lišavajte sebe ni salate od tunjevine, ni svježe pripremljenog sušija. Ali izbjegavajte sos od soje.

Kuvar

ishrana

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

Zdravi namazi za doručak, užinu i predjelo

ZAČINJENI PILEĆI Potrebno je: 400 g pilećeg filea, 180 g maslaca, kašika suvog začina, 1/2 kašičice kajenskog bibera, 3-4 čena bijelog luka, 2 kašike nasjeckanog peršuna, 5 kašika limunovog soka, kašičica kurkume, 1/2 kašičice đumbira. Piletinu isijecite na kockire i propržite na 30 g maslaca, pospite suvim začinom, kajenskim biberom, dodajte usitnjen bijeli luk i dinstajte dosipajući vodu dok meso ne omekša. Meso, dok je još toplo, usitnite u sjeckalici, pa ga pomiješajte sa preostalim omekšalim maslacem. Dodajte limunov sok, kurkumu, đumbir i nasjeckani peršun. Služite uz rost i salatu po želji.

OD FETE I CRVENE PAPRIKE Potrebno je:200 gr sirnog namaza, 250 gr feta-sira, 1/2 crvene paprike, 1-2 čena bijelog luka, ruzmarin, biber. Papriku, bijeli luk i ruzmarin izblendajte, dodajte namaz i fetu, pa još malo sve usitnite dok ne dobijete kompaktnu smjesu. Pobiberite i dodajte ruzmarina po želji. SA PLAVIM PATLIDŽANOM Potrebno je: 300 g pečenog plavog patlidžana, 2-3 kašike ajvara, 2-3 čena bijelog luka, 6-7 kašika maslinovog ulja, 50 g bijelog sira, so, biber. Patlidžan izgnječite viljuškom. Na maslinovom ulju malo propržite bijeli luk. Dodajte so, bijeli sir, malo ajvara i, po želji, još

ulja. Smjesu mažite na prepečen hljeb. PIKANTNA SMJESA OD TUNJEVINE Potrebno je: 1 tunjevina iz konzerve, 2 kašike majoneza, 2-3 kašičice ljutog ajvara, kašičica kečapa, 1/2 paprike, kašičica bijelog vinskog sirćeta, 2 kašičice peršuna, kašičica vlašca, kašičica limunovog soka, 2 kašičice crnog luka (opcionalno), so, biber. Tunjevinu ocijedite od ulja i isitnite, stavite u činiju i dodajte papriku, peršun, vlašak i sitno isjeckan luk, a potom i majonez, ajvar, kečap, biber. Sve dobro promiješajte. Pokrijte činiju plastičnom folijom i ostavite da odstoji u frižideru pola sata. Namaz servirajte hladan na proprženom ili tost hljebu.

TAPENADA Potrebno je:150 g prosušenih crnih maslina bez koštica, 3 čena bijelog luka, 2 kašike sjeckanog peršuna, 2 kašike limunovog soka, 2 kašike maslinovog ulja, 30 g sušenog paradajza, kašika kapra, 1-2 fileta inćuna, po 1/2 kašike sjeckanog svježeg bosiljka i timijana, biber po ukusu. U blender stavite sve sastojke osim ulja, usitnite ih i sjedinite. Polako dodajte ulje da dobijete kremastu masu. So nije potrebna, jer su svi sastojci slani. Smjesu prespite u činijicu i služite uz prepečen hljeb ili krekere, kao samostalni namaz ili dodatak jelima od tjestenine. Ostatak smjese prebacite u manju posudu sa poklopcem i čuvajte je u frižideru.

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

Kuvar

Bijeli luk je redovan gost u našim jelovnicima, ali i biljka kojoj se rado okrećemo kada imamo prehladu ili grip

UkUsno i lako

ZA SENDVIČE – OD JAJA Potrebno je: 150 g maslaca, 3 slana riblja fileta, 4 jajeta, kašika nasjeckanog luka, kašika senfa, 300 g svježeg kravljeg sira, vezica vlašca, mljeveni biver, mljevena slatka paprika, kašika lumunovog soka, kašičica suvog začina. Tvrdo skuvajte jaja, a maslac pjenasto izmiješajte pa mu dodajte vrlo sitno nasjeckan luk i filete, jaja isjeckana na kockice ili narendana, senf i suvi začin. Potom umiješajte dobro procijeđen kravlji sir, limunov sok, isjeckani vlašac, biber i papriku. Sve zajedno umutite električnim mikserom kako biste dobili pjenastu kremu. Ovaj namaz možete da poslužite na tamnom hljebu i da ga ukrasite povrćem po želji. OMEGA Potrebno je:po kašika sjemenki susama i lana, 3 pune kašike posnog sira, 2 kašike jogurta, nekoliko maslina bez koštica, so, biber.

Sjemenke susama kratko propržite na zagrijanom tiganju. Istucite ih lagano u avanu, da puste aromu. Isto učinite sa lanom, samo koristite poklopac. Izblendirajte zejdno sir, jogurt, smrvljene sjemenke, nasjeckane masline, malo posolite i pobiberite i kratko promiksajte da dobijete finu smjesu. Namaz služite uz prepečen hljeb, tunjevinu, krekere ili laganu salatu. OD SARDINA Potrebno je: 250 g maslaca, konzerva sardina u biljnom ulju, kašičica kapara, 50 g kisjelih krastavčića, 50 g isjeckanog crnog luka, 1/2 kašičice bijelog bibera, čen bijelog luka. Maslac, omekšan na sobnoj temperaturi, pjenasto izmiskajte, dodajte ispran i isječen kapar, biber, luk i usitnjen bijeli luk. Sardine ocijeđene od ulja i očišćene od kosti stavite na maslac, kao i izrendane kisjele krastavce. Sve dobro izmiješajte i ohladite.

Prije konzumacije, obavezno zgnječite bijeli luk, kako biste podstakli enzimsku reakciju u kojoj nastaje alicin

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta City-ju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 12:00h do 18:00h na br. telefona 067 614 994 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKEUSLUGE

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a INTERNET

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Centar za marketing - visokoproduktivna rješenja za vaše prisustvo na internetu. Izrada internet prezentacija, društvene mreže, promocija, konsultacije. centarzamarketing@gmail.com ww.mep.one |067033434|

RAZNO Prodajem VW Passat, B6 R line, 2.0 TDI, 8V BOSH, 18 točak, maksimalna oprema, DSG mjenjač, 2007 god. Svi servisi odrađeni.Uvezen iz Frankfurta. Cijena 6.500,00 eura fiksna.Podgorica. Tel: 067/422-279

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK , 15 . 10. 2018.

35 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

FOTO UBOD

U skladu sa jeseni

Samo polako

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3391

Medium level

8 8 5 6

3 7

6 8 7

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3392

Medium level

5 8

4 8

8 3

1 5

9 1

7 2

3 8 6 5 7 1 4 9 2 Sudoku puzzle No. 3027 2015-01-26 3

2016-01-26

4 2 7Puzzle 3 6 solution: 9 8 1 5

7 4

Sudoku puzzle No. 2625 2013-12-20

www.sudokukingdom.com 8 3 5 2 9 6 7 4

4 3

Play sudoku online at:

2016-01-25

3 5

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

Word Search Puzzle #K564FQ

Agonies

Agonies Allay Allay Asset Asset Battling Battling Belch Belch Blinds Clerking Blinds Constitutional Clerking Crest Constitutional Ditch Excepts Crest Extinct Ditch Fanatical Excepts Flood Extinct

Fanatical

Packer

Flush Peeled Fused Flush Grime Ranted Handle Fused Refers Heals Grime Irreconcilable Reinstates Luminaries Handle Saddle Heals Newts Scolds Nicer Irreconcilable Outbound Seize Packer Luminaries Shamed Peeled Newts Sleeping Ranted Nicer Refers Stung Flood

Outbound

Teams

Reinstates SaddleTepid ScoldsThigh Seize Toothbrush Shamed Union Sleeping Stung Talons Teams Tepid Thigh Toothbrush Union

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Uz malo više strpljenja mogli biste da riješite emotivne probleme sa partnerom, ali ne očekujte da vam on pročita misli. Morate biti iskreni.

BIK Primorani ste da sate provedete u krugu ljudi koji vam ne ukazuju poštovanje koje vi mislite da zaslužujete. Njihovo ignorisanje nije zlonamjerno.

BLIZANCI Neobično ste kreativni i iz vas izbija ogromna samouvjerenost. Toliko ste puni sebe da to prijeti da preraste u umišljaj velike nadmoći nad drugim ljudima.

RAK Ukoliko tražite posao, dan vam donosi interesantnu priliku u kojoj će se otvoriti mogućnost prihvatljivog rješenja. Budite otvoreni za sve predloge.

VAGA Na pragu ste promjene kojom se jedna faza vašeg života završava. Ne očekujte brza rješenja jer će transformacija potrajati. Pred vama je kontakt sa starijom osobom.

ŠKORPIJA Robujete nekim ubjeđenjima koja nijesu racionalna. Ukoliko danas ne poslušate savjet prijatelja, sve to biste mogli da spoznate na neprijatan način.

STRIJELAC Vaše prisustvo je poželjno na svakoj zabavi. Od vas zavisi hoćete li iskoristiti veče i upoznati osobu koja želi da vam se približi.

JARAC Osjećate da ste profesionalno veoma cijenjeni, a danas stiže i mala potvrda za to. Paralelno s tim, pozitivan pomak u porodičnim odnosima dodatno će vas oraspoložiti.

Talons

REBUS

LAV Ovo je jedan od onih dana kada vam se čini da je najbolje da prespavate. Pravi razlog takvom raspoloženju leži u činjenici da vas muči velika neodlučnost.

DJEVICA Preispitujete se da li je put kojim idete baš pravi. Potreba za promjenom ne dolazi zbog nezadovoljstva poslom već zbog mnogo komplikovanijih razloga.

Rješenje iz prethodnog broja: Dobre stare duše

VODOLIJA Pokrenite akciju i iskoristite svoju urođenu diplomatiju. Samo vi možete da riješite zavrzlamu koja se iznenada stvorila u vašoj radnoj sredini.

RIBE Nešto što ste držali u tajnosti danas može ugledati svjetlost dana. Bez obzira na to što ste pažljivo pripremali svaki detalj, upravo sada ćete otkriti niz grešaka.

Film

38 •TVPROGRAM 09:10 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Kako vrijeme prolazi 13:00 150 minuta 14:30 Prva intervju 15:20 Pogrešan čovjek 16:10 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 20:10 Serija: Pogrešan čovjek 21:00 Ukrštene riječi 22:15 Urgentni centar 00:00 Noćni žurnal 00:30 Exkluziv

PRVA Serija: Pogrešan čovjek, 20.05

06:00 Dobro jutro CG 10.00 Vijesti 12.05 Strani dok. serijal 13.05 Serija: Korak naprijed 14.35 Obrazovna emisija 15.30 Dnevnik 1 16.30 Serija: Korak naprijed 18:05 Strani dok. program 19:00 Meridijani 19:25 Marketing 19.30 Dnevnik 2 20:05 Film: Oslikani veo 21:50 Obrazovna emisija 22.30 Dnevnik 3 22.50 Sportski dnevnik 23.05 Serija: Most 00.05 Film: Velika gozba

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

07:30 VOA, Otvoreni studio R 08:00 Pljevaljska hronika 09:00 Život živo r 10:00 Kuhinjica 13:00 Serija: Degrassi 14:00 Život uživo r 14:30 Nedjelja u petak 15:30 Pljevaljska hronika 16:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 17:15 Nepoznate ljepote svijeta 18:00 TOP A1 18:15 Život uživo 19:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 20:00 TOP A1 20:15 Klub A sa Jelenom Orović 22:00 VOA 22:30 Al Jazera vijesti

A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem, 19.15

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

06:30 Boje jutra 10:07 Serija: Velika porodica 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Strah od ljubavi 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Strah od ljubavi 17:15 Serija: Velika porodica 17:50 Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Velika porodica 20:00 Bez granica 21:00 Serija 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Film: Bitka u Sijetlu

VIJESTI Ritam Balkana 17.50

08.05 Dječji program 09.00 Animirani filmovi 09.30 Dječji program 11:00 Serija: Sjaj Pariza 12.10 Serija: Zlatno srce 14.00 Kad prošetam CG 14:30 Dok. emisija 15:30 Košarka: MornarPartizan, r 17:10 Sport plus 18.10 Index 18.40 Serija: Sjaj Pariza 19.25 Kuhinjica 20:15 CG sport 21:00 Fudbal fest 21.30 Serija: Zlatno srce 22:20 Sport 22.30 Film: Mladi buntovnik 00.05 VOA

RTCG 2 Koncert, 19.30

TVprogram•39

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR BIOSKOPA

PRVA, Urgentni centar, 22.15

DŽONI INGLIŠ - PONOVO U AKCIJI 16:30, 19:15 KONDORITO - AVANTURA U SVEMIRU 15:45 KUĆA MAGIČNOG SATA 14:45, 17:15 PARK UŽASA 19:45, 22:40 PEPERMINT 18:30 PRVI ČOVJEK NA MJESECU 19:30, 21:45 STOPALIĆI 15:15 TAJNE AVANTURE MAČAKA 16:00, 18:00 TEŠKA VREMENA U EL ROJALU 20:30, 22:15 VEČERNJA ŠKOLA 17:30 VENOM 15:30, 17:45, 20:15, 22:30 ZVIJEZDA JE ROĐENA 16:45, 20:00

Poslije velikog uspjeha prve sezone, očekuju nas nove premijerne epizode serije “Urgentni centar”, u kojima ćemo takođe pratiti uzbudljive, dramatične i potresne priče iz medicinske ustanove, u kojoj se ljekari, sestre, tehničari i kompletno osoblje non-stop, bez pauze i predaha, bore da spasu ljudske živote. Svi oni zajedno 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji, prolaze kroz dinamične situacije. Nekad su samo rutinski pregledi, a nekad će morati da se suoče sa pacijentima koji boluju od opakih i neizlječivih bolesti.

RTCG2, Mladi buntovnik, 22.30 Ovo je priča o Nicku Trispu, jedinstvenom i ljubaznom mladiću s istančanim ukusom za dobrim stvarima u životu – poput Sinatrine glazbe i Fellinijevih filmova. On se zaljubljuje u prelijepu i slobodoumnu Sheeni Sounders, ali porodica, geografija i ljubomorni bivši ljubavnici ih pokušavaju razdvojiti. Sheena ga ohrabruje da napusti svoj dosadan i predvidljiv život i razvije buntovništvo. Nick postaje Fracois, te s kravatom, brkovima i cigarom, neće prezati ni pred čime kako bi bio sa Sheeni.

KablOVsKE TElEVizijE

12.00 12.15 12.25 12.35 12.50 13.20 13.45 15.15 16.05 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.23 19.30 20.05 21.00 22.00 22.30

Dnevnik Sportski dnevnik Vreme, stanje na putevima Gastronomad, zabavni program Lov i ribolov Kvadratura kruga Film: “Diverzanti” Ovo je Srbija Serija: “Selo gori, a baba se češlja” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Selo gori, a baba se češlja” Kviz: Potera Serija: “Jutro će promeniti sve” Dnevnik

12.00 12.15 12.18 12.20 12.25 13.10 14.00 15.55 16.44 17.00 17.20 18.10 19.00 20.05

21.00 22.00 22.50

Dnevnik Sport Vrijeme Klinika Serija: “Spone ljubavi” Dr Oz Plodovi zemlje Serija. “Otac Braun” TV kalendar Vesti Kod nas kući Kviz: Potera Dnevnik Rat pre rata, poravnavanje računa, dokumentarna serija Serija: “Novine” Otvoreno Dnevnik

08.05 09.00 12.35 15.20 16.15 18.05 19.00 22.00 23.00 23.55

Serija: “Simpsonovi” Serija: “Dva i po muškarca” Film: “Deža vi” Serija: “Simpsonovi” Serija: “Dva i po muškarca” Serija: “Istražitelji iz Majamija” Serija: “Bouns” Serija: “Okružen mrtvima” Serija: “100” Serija: “Havaji 5-0”

06.00 08.00 08.30 09.10 10.50 11.45 12.20 14.00 15.50 17.30 18.30 20.45 22.45 23.10 01.00

01.30

Odbojka (ž): Japan Srbija Vesti InCycle specijal Odbojka (ž): Holan dija - SAD, direktno Fudbal pregled kola Lige nacija Sport & Tech Lifestyle Odbojka (ž): Italija Japan, direktno Fudbal: Rumunija Srbija Košarka: Efes Darušafaka Fudbal, pregled kola Lige nacija Fudbal: Ahen - Dor tmund, direktno Fudbal: Španija Engleska, direktno Vesti Fudbal: Hrvatska Jordan Fudbal, pregled kola Lige nacija SK miks

10.00 10.50 10.55 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50

Divljine Arktika: Severni polarni krug Grad ajkula Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Urgentni centar za životinje Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Plivanje sa čudovištima Čudna stvorenja Nika Bejkera Policija za životinje Hjuston Kraljevstvo slonova Ajkule napadaju Rika: Najopasniji film svih vremena Divljine Arktika Postao sam plen Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Ajkule napadaju

Sport

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

REMI RUMUNIJE I SRBIJE U BUKUREŠTU 0:0

LIGA C

Potpisao trijumf protiv Igala: Anđelko Jovanović, vezista Mladosti

Tadić promašio trijumf

GRUPA 4 7. septembar 2018. Rumunija - CRNA GORA 0:0 Litvanija - Srbija 0:1 10. septembar 2018. CRNA GORA - Litvanija 2:0 Srbija - Rumunija 2:2 11. oktobar 2018. CRNA GORA - Srbija 0:2 Litvanija - Rumunija 1:2

DRUGA LIGA ODIGRANO 12. KOLO

Šestica lidera Bokelja, Mladosti dovoljan gol Nakon 12 kola Druge lige Crne Gore, rastojanje između prvog i drugog je ostala ista (Bokelj 25 bodova, Mladost 23), dok se napravila gužva u borbi za treće mjesto (Igalo 18, Kom 17, Arsenal i Jedinstvo po 16...). Lider Bokelj je sa šest golova prošetao Beranama (6:0), a strijelci za drugoligaša iz drevnog grada su bili Matija Pejović, Dejan Pepić (dva), Petar Čavor, Luka Klikovac i Savo Gazivoda, dok je Luka Maraš promašio penal pri vođstvu Kotorana od 5:0. Lješkopoljcima je bio dovoljan gol na gostovanju prošlogodišnjem finalisti Kupa Mladost se egzekucijom Anđelka Jovanovića riješila Igala (1:0), ostala na “minus dva” od lidera, te pobjegla na “plus pet” u odnosu na Igalo. Jezero i Jedinstvo su ispisali najnepopularniji rezultat u Plavu (0:0), Kom je pogotkom Mirze Hota savladao Dečić u

derbiju prošlogodišnjih prvoligaša (1:0) na Zlatici, dok je Otrant Olimpik na gostvanju u tivatskom parku bio bolji od Arsenala (3:1). Golove za Ulcinjane su postigli Valentin i Anđelo Rudović (sa penala), te Dragan Nikolić, a počasni pogodak za domaćina je djelo Bojana Bigovića. Naredna 13. runda će biti u znaku derbija Mladost - Bokelj... SEMAFOR 12. KOLA: Berane - Bokelj 0:6 (Pejović 14’, Pepić 21’, 45’, Čavor 28’, Klikovac 52’, Gazivoda 71’), Igalo Mladost Lješkopolje 0:1 (Jovanović 50’), Jezero - Jedinstvo 0:0, Kom - Dečić 1:0 (Hot 6’), Arsenal - Otrant Olimpik 1:3 (Bigović 75’ - Rudović 24’, Nikolić 52’, Rudović 73’ (pen)). RASPORED 13. KOLA (21. oktobar): Arsenal - Berane, Otrantk Olimpik - Kom, Dečić Jezero, Jedinstvo Igalo, Mladost Lješkopolje Bokelj. B.T.

Druga liga 1. BOKELJ

27:5

2. MLADOST LJ. 12

18:13 23

3. IGALO

11:9

4. KOM

9:8

5. ARSENAL

8:6

6. JEDINSTVO

8:6

7. OTRANT O.

17:17

8. DEČIĆ (-3)

17:14

9. JEZERO

8:16

10. BERANE (-3) 12

8:37

11. Lovćen

1:7

12. Jedinstvo

1:11

14. oktobar 2018. Rumunija - Srbija 0:0 Litvanija - Crna Gora 1:4 17. novembar 2018. 15.00 Srbija - CRNA GORA 20.45 Rumunija - Litvanija 20. novembar 2018. 20.45 Srbija - Litvanija 20.45 CRNA GORA - Rumunija *Prvi iz grupe 4 će se plasirati u viši rang - Ligu B, dok će posljednjeplasirani ispasti u najniži rang evropskog fudbala - Ligu D. *Prvoplasirani će takođe obezbijediti učešće u plej - ofu sa ostalim pobjednicima grupa u Ligi C, a pobjednik plej - ofa (igra se polufinale i finale) će osvojiti Ligu C i obezbijediti direktan plasman na Evropsko prvenstvo 2020. *Plej-of za pobjednika Lige C se igra u martu 2020. nakon završetka kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. *Liga C broji četiri grupe - 1, 2, 3 i 4.

TABELA 1. Srbija 2. Crna Gora 3. Rumunija 4. Litvanija

4 4 4 4

2 2 1 0

2 1 3 0

0 1 0 4

5:2 6:3 4:3 2:9

8 7 6 0

Dušan Tadić očajava nakon promašenog penala, a Alin Dorinel slavi Dželat “hrabrih sokolova” je imao penal, veliki broj šansi, igrača više, ali je u 4. kolu grupe 4 Lige C Lige nacija osvojio samo bod... Srbija je remizirala sa Rumunijom (0:0) na Nacionalnom stadionu u Bukureštu! “Orlovi” Mladena Krstajića su tokom svih 90 minuta bili bolji, Nemanja Radonjić i Aleksandar Mitrović su promašivali što običnu daju, a najbolja šansa je protraćena u 45. minutu. Gabrijel Tamaš je nepropisno zaustavio Mijata Gaćinovića u šesnaestercu (udario ga kopačkom u glavu), a Dušan Tadić je sa bi-

jele tačke poslao loptu “nebu pod oblake”. “Sve bi bilo drugačije da sam postigao gol iz penala. Bila bi druga utakmica. Posle toga, znali smo da će Rumunija da se povuče”, rekao je Tadić, koji je samokritičan. “Krivo mi je. Mislim da je to bio presudan momenat. Da sam postigao pogodak, bila bi druga priča”, rekao je vezista holandskog Ajaksa. Srbija u narednom, 5. kolu grupe 4 Lige C Lige nacija, igra protiv naše Crne Gore 17. novembra u Beogradu, dok Rumunija dočekuje Litvaniju. B.T.

OMLADINCIREMIZIRALISAPORTUGALOM 0:0

Pokazali smo karakter KOMJERŽIŽ - Stadion: Slavija. Sudija: Radek Dubravski (Češka). Žuti kartoni: Roganović, Milić, Krstović, Vukačević, Perišić, Divanović (Crna Gora). PORTUGAL: Pinto, Alvaro, N. Tavareš (82’ Kosta), Kardozo, T. Tavareš, Fereira, Almeida (46’ Fernandeš), Silva (42’ Baro), Bras (46’ Mario), Amado (46’ Gomeš), Nasimento (66’ Rodriges). Selektor: Filipe Ramos. CRNA GORA: Popović, Vlahović, Roganović, Milić, Pešukić (57’ Vukčević), Krstović, Grubač (84’ Rakonjac), Stanišić, Vukačević (57’ Pavlićević), Perišić, Latković (72’ Divanović). Selektor: Milorad Peković. Reakcija nakon šamara

od Češke i poraza od 6:0 omladinska selekcija Crne Gore je remizirala protiv Portugala (0:0), u prijateljskoj utakmici. Utakmica u češkom gradu Komjeržižu je bila tvrda, ali naša selekcija je imala šanse, pa je selektor Milorad Peković imao šta da vidi pred početak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. “Odigrali smo odličnu utakmicu protiv vrhunske ekipe Portugala. Momci su pokazali karakter i nakon teškog poraza od Češke uspjeli da odigraju kako mogu. Jako je bitno pred kvalifikacije da smo uspjeli da odigramo ovako dobru utakmicu”, rekao je Peković. B.T.

Sport

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

SOKOLOVI SAVLADALI LITVANIJU GOLOVIMA MUGOŠE, KOPITOVIĆA I ZORIĆA 4:1

foto: fscg.me

Moćna Crna Gora opet u igri Fudbaleri Čukaričkog, Boris Kopitović i Darko Zorić, su postigli debitantske golove za reprezentaciju Crne Gore. I štoper Kopitović i ofanzivac Zorić su sinoć odigrali četvrti meč za našu selekciju.

LITVANIJA

1 4

Baravikas 88’

Vladimir Jovović: Došli smo iz negativne atmosfere, utakmica je bila psihološki teška. Međutim bili smo hrabri i to je do- Stefan Mugoša slavi gol ispod naših navijača u Viljnusu nijelo rezultate Nakon najlošijeg poluvremena u istoriji reprezentacija, jedne od najslabijih partija uopšte, psihološki teškog poraza od Srbije (2:0) uslijedila je - (ne)očekivano genijalna reakcija. I to na meču koji je mogao da bude “nagazna mina”, jer su unaprijed dobijene utakmice najteže. I to bez Stevana Jovetića, Stefana Savića, Marka Jankovića, Adama Marušića i Nikole Vukčevića u startnih 11... Crna Gora je, u 4. kolu grupe 4 Lige C Lige nacija, savladala Litvaniju rezultatom 4:1 u Viljnusu na LFF stadionu. Tako se naša reprezentacija vratila opet u igru za prvo mjesto u grupi, a ispod golova su se potpisali Stefan Mugoša, Boris Kopitović i Darko Zorić. “Hrabri sokolovi” su pokazala pobjednički karakter, digli se iz pepela, zaliječili traumu, jer je prvo poluvrijeme protiv Litvanije bilo klasično razbijanje!

CRNA GORA

■ MUGOŠA DVA, PRVIJENAC KOPITOVIĆA

Učenici suspendovanog Ljubiše Tumbakovića su se nametnuli od starta, uhvatili su “zeleno - žute” u svoje kandže, kontrolisali su i imali su igru. A kada je tako - kada je sve drugačije u odnosu na poraz od Srbije - golovi su prirodna pojava. Prvi je stigao u 10. minutu - Marko Vešović je povukao kontru, izdržao je duel sa dvojicom i lijevom no-

RISTO RADUNOVIĆ JE ULASKOM U 87. MINUTU UMJESTO FILIPA STOJKOVIĆA DEBITOVAO ZA A SELEKCIJU CRNE GORE. LIJEVI BEK JE TAKO ODIGRAO PRVI MEČ ZA “HRABRE SOKOLOVE” NAKON TRI GODINE OD PRVOG POZIVA

gom je gurnuo Stefana Mugošu u šansu jedan na jedan. A tamo je napadač Inčona bio sjajan - otresao je čuvara i kroz noge golmana je poslao loptu u mrežu. Miran pas, dobra komunikacija između linija tima i razmišljanje ‘od nas sve zavisi’ su nastavili da budu naša zvijezda vodilja, a ni nedosuđeni penal nad Vešovićem nije destabilizovao “sokolove”. Drugi gol je stigao iz kornera - Vladimir Jovović je centrirao iz kornera, Aleksandar Šćekić je produžio loptu sa prve stative, a na drugoj je na pravom mjestu bio Boris Kopitović, koji je potpisao svoj prvijenac. I kada smo svi čekali odmor, stigao je novi pogodak - Mugoša se igrao u šesnaestercu protivnika, rukom se poslužio Linas Klimavičius, a arbitar Robert Šorgenhofer nije imao dilemu. Austrijanac je pokazao na bijelu tačku, a sa 11 metara je bio siguran naš centarfor.

5 GOLOVA JE POSTIGAO STEFAN MUGOŠA ZA REPREZENTACIJU CRNE GORE, A ODIGRAO JE 25 UTAKMICA

■ PEČAT ZORIĆA Drugo poluvrijeme je donijelo mirniju Crnu Goru, selekciju koja zna da čuva rezultat. Ne onu Crnu Goru kojoj se desio preokret u Jermeniji. Jednostavno, naša selekcija je spustila gas, a limitirala je Litvaniju. Pro-

Šetkus Baravikas Januševskis Klimavičius Borovskij Žulpa Slivka Vorobjovas (46’ Kuklis) Černič (49’ Petravičius) Novikovas Valskis (79’ Kazlauskas) Selektor: Edgaras Jankauskas

Mugoša 10’, 45+1’ (pen), Kopitović 35’, Zorić 86’ Petković Stojković (87’ Radunović) Simić Kopitović Tomašević Šćekić Kosović Ivanić Vešović (56’ Zorić) Jovović (72’ Bećiraj) Mugoša Trener: Aleksandar Janković

VILJNUS - Stadion: LFF. Gledalaca: 1215. Sudija: Robert Šorgenhofer (Austrija). Pomoćnici: Markus Gutši (Austrija), Roland Riedel (Austrija).

tivnika na čijoj su se nezgodnoj vještačkoj podlozi Srbija i Rumunija jedva provukle. Naši su napadali stihijski, a konačan udarac ekipi sa Baltika je zadao Darko Zorić svojim prvijencem - igrač utakmice Mugoša je izbacio Fatosa Bećiraja uz aut liniju, robusni centarfor je spoljnom pronašao vezistu Čukaričkog, koji je zakucao za 4:0. Međutim, to nije bio konačan rezultat: Rolandas Baravikas je makazicama potpisao konačnih 4:1 u 88. minutu. Za aplauz domaće publike. A značajan trijumf nad Litvanijom - najveći u istoriji u kvalifikacijama na strani nakon 6:0 protiv San Marina - je dokazao da selektor Tumbaković ima širinu, te da je bolje da igraju zdravi igrači, nego roviti kao što je to bio slučaj sa Srbijom. Jer, pred “orlove” Jovetić je tek izašao iz povrede, Bećiraj je imao samo par utakmica u nogama, Vukčević je bio rovit...

SPORT

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

GIBRALTAR SLAVI ISTORIJSKU POBJEDU

OSTVARILI SMO SAN Gibraltar je kao gost golom Hozea Čipoline iz penala srušio Jermeniju (1:0) u Ligi nacija i prvi put u istoriji ostvario pobjedu u takmičarskoj utakmici. Bila je to 32. utakmica za malu zemlju, koja je dočekala svojih pet minuta i napravila senzaciju... “Ostvarili smo san! Igrači uvijek daju najbolje što mogu za reprezentativni dres.

Nekad to nije dovoljno, ali nas je ovog puta odvelo do nevjerovatne pobjede. Malo je reći da smo presrećni i nadamo se da ćemo i u budućnosti ponoviti nešto slično”, naglasio je selektor Hulio Sezar Ribas. Gibraltar je do Jermenije samo dva puta pobijedio - Maltu (1:0) 2014. i Letoniju (1:0) ove godine. A.P.

Jedan od problema Engleska - Isko

LIGA NACIJA VELIKI SUDAR ŠPANIJ

Slavlje igrača u Jermeniji

NIŠTA OD SMJENE NA KLUPI NJEMAČKE

Lev (za sada) siguran

LAVOVI U ŠPANSK

Prije gotovo mjesec dana Engleska i Španija priredile su strašan dvoboj na Vembliju, gdje je “crvena furija” preokretom slavila

Četvorostruki šampion svijeta proživljava jednu od najvećih kriza u svojoj istoriji. Njemačka je nakon razočaranja na Svjetskom prvenstvu (ispala u grupi), nastavila da olako prodaje sopstveni ugled. Tim Joakima Leva dobio je lekciju od Holandije (3:0) u Amsterdamu u Ligi nacija i dozvolio da ga “lale” bace na koljena prvi put nakon dugih 16 godina. Zbog svega do sada Lev je pod velikim pritiskom, a čak je otvoreno pitanje i njegove budućnosti na klupi, na kojoj sjedi od 2006. godine.

Uspio je sa “elfom” da osvoji Mundijal 2014. u Brazilu, ali je sve osim toga bilo ispod nivoa takve reprezentacije. Međutim, nakon Rusije je produžio ugovor do 2022. godine i (za sada) ima povjerenje čelnika tamošnjeg Fudbalskog saveza. Njegovu ekipu čeka gostovanje svjetskom šampionu Francuskoj sjutra veče u Ligi nacija, a u novembru će igrati protiv Rusije (prijateljska) i Holandije kod kuće. Upravo bi te tri utakmice mogle da odrede njegovu dalju sudbinu. A.P.

POBJEDE OSTVARILA JE ITALIJA U POSLJEDNJIH 11 UTAKMICA, UZ PET REMIJA I ČETIRI PORAZA.

1:2. U toj utakmici viđeno je sve, od ljepote fudbala, prilika, nesvjestice Fila Džonsa nakon sudara sa Danijelom Karvahalom i poništenog gola Danija Velbeka u sudijskoj nadoknadi. Sada će se domaćinstvo zamijeniti, pa će Španija dočekati “gordi albion” na Viljamarin Benito stadionu u Sevilji. Ekipa Luisa Enrikea je u strahovitoj formi. Uz tu pobjedu nad Englezima, priuštila je košmar Hrvatskoj (6:0) i Velsu (4:1) te eventualnom pobjedom želi završiti posao u grupi 4 Lige 1... “Čeka nas jako teška utakmica. Koliko je Engleska kvalitetna vidjeli smo i na Vembliju, gdje je meč bio praktično izjednačen, ali smo pokazali karakter i sla-

Italijani sa zvukom sirene Nezapamćenu krizu Italija je pod Robertom Manćinijem prekinula u Poljskoj, gdje je golom u 92. minutu srušila domaćina (1:0). Junak pobjede “azura” postao je igrač Fiorentine Kristijano Biragi, koji je

pogodio na drugoj stativi poslije kornera i asistencije glavom Kevina Lazanje. U Ligi B Rusija je kod kuće srušila Tursku (2:0) preko Romana Noištedtera u 20. i Denisa Čeriševa u 78. minutu.

VEČERAS

LIGA A (grupa 2) 20.45h Island - Švajcarska TABELA: Belgija 6, Švajcarska 3, Island 0 LIGA A (grupa 4) 20.45h Španija - Engleska TABELA: Španija 6, Engleska 1, Hrvatska 1 LIGA B (grupa 3) 20.45h BiH - Sj. Irska TABELA: BiH 6, Austrija 3, Sj. Irska 0 LIGA C (grupa 2) 20.45h Estonija - Mađarska 20.45h Finska - Grčka TABELA: Finska 9, Grčka 6, Mađarska 3, Estonija 0 LIGA D (grupa 2) 20.45hBjelorusija - Moldavija 20.45h Luksemburg - S. Marino TABELA: Bjelorusija 7, Luksemburg 6, Moldavija 4, San Marino 0

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

SPORT

BILJEŽNICA ŽOZEA MURINJA PUNIJA ZA ČETIRI IGRAČA SA BALKANA

Na meti po dva Srbina i Hrvata

Murinjo i Mijatović na stadionu pod Goricom

JE I ENGLESKE U SEVILJI

KOJ JAZBINI vili. Međutim, ovo je novi susret i nije jednostavno kada vam u goste dolazi četvrta reprezentacija sa posljednjeg Svjetskog prvenstva. Ipak, spremni smo, igrači su u odličnoj formi i idemo po novu pobjedu”, najavljuje selektor Luis Enrike. Sa druge strane, Englezi su prije nekoliko dana remizirali bez golova u Rijeci protiv Hrvatske pred praznim tribinama, a po svemu prikazanom mogli su i do pobjede. Ovako imaju jedan bod, koliko i “vatreni”, dok su Španci na šest... “Suvišno je govoriti kakva je španska reprezentacija, koja je godinama u vrhu svjetskog fudbala i posebno je moćna kada igra pred svojim navijačima. Analizirali smo njene utakmice, kao i naš posljednji međusobni duel. Imamo kvalitet da joj se suprotstavimo na pravi način i vjerujemo u sebe jer tim igra dobro”, poručuje Geri Sautgejt. Bosna i Hercegovina ima veliku priliku da pobjedom nad Austrijom u grupi 3 Lige B stigne do velikih devet bodova, a nova tri bi joj trasi-

SEMAFOR

LIGA A (grupa 3) Poljska - Italija 0:1 TABELA: Portugal 6, Italija 4, Poljska 1 LIGA B (grupa 2) Rusija - Turska 2:0 TABELA: Rusija 7, Turska 3, Švedska 1 LIGA C (grupa 1) Izrael - Albanija 2:0 TABELA: Izrael 6, Škotska 3, Albanija 3 LIGA D (grupa 3) Azerbejdžan - Malta 1:1 Farska O. - Kosovo 1:1 TABELA: Kosovo 8, Azerbejdžan 6, Farska O. 4, Malta 2 rali put prema plej-ofu i borbi za plasman na Euro, odnosno promociju u Ligu A. A.P.

Žoze Murinjo očajnički pokušava da pronađe pojačanja za januar. Njegov Mančester junajted se muči, a Portugalac je za sad nekako uspio da izbjegne otkaz nakon očajnog starta sezone. Međutim, Murinjo ne gubi vrijeme. Prema pisanju engleskih medija u njegovoj bilježnici stoje imena četiri eventualna pojačanja koja bi želio

da vidi na Old Trafordu. U pitanju su srpski reprezentativci Sergej MilinkovićSavić (Lacio) i Nikola Milenković (Fiorentina) te hrvatski duo Ivan Perišić (Inter) i Ante Rebić (Ajntraht). Naravno, neće svu četvoricu Murinjo moći da dovede, a čini se da su mu prioriteti Milenković (gledao ga u Podgorici protiv Crne Gore) i Perišić, kojeg je već ra-

nije pokušavao da dovede ali je Inter uspio da odbije sve napade “crvenih đavola”. Italijani tvrde da je Junajted već poslao ponudu “violi” za Milenkovića od 60 miliona eura i sada čeka odgovor iz grada Leonarda da Vinčija. Bilo kako bilo, sigurno da će Murinjo i engleski velikan biti aktivni u januarskom prelaznom roku. A.P.

NIJE DUGO MOGAO BEZ FUDBALA MAMINJO U BOSNI I HERCEGOVINI

MAMIĆ PREUZIMA ŠIROKI, NAVIJAČI PROTIV NJEGA Zdravko Mamić nije dugo mogao bez fudbala. Bivši gazda Dinama, koji je osuđen na šest i po godina zatvora zbog malverzacija u transferima i finansijske štete koju je nanio hrvatskom šampionu, po izricanju nepravomoćne presude pobjegao je u Bosnu i Hercegovinu i time izbjegao hapšenje. U međuvremenu je izgubio moć u Dinamu i Fudbalskom savezu Hrvatske, a sada će pokušati da podigne Široki Brijeg na veći nivo, kao što je to uradio sa “modrima” sa Maksimira. Prema pisanju lokalnih medija, Mamić će u 2019. i zvanično preuzeti glavnu funkciju u Širokom Brijegu, trenutno četvrtoplasiranoj ekipi u prvenstvu. Navodno je već neko vrijeme aktuelan u klubu te već sprema čistku za neke igrače, odnosno pojačanja u januaru. Takođe, pred kraj avgusta je na klupi instalirao Gocea Sedloskog, koji je igrao za Dinamo od 1998. do 2005. godine, čime

Mamić sa šalom Širokog je već krenuo da sklapa kockice na Pecari. Međutim, protiv njegovog dolaska su se odmah digli navijači “Škripari”... “Sramotite nas spuštanjem glave, dopuštajući u proteklom razdoblju da igrate kako neko drugi želi, kako i u kojem trenutku nekom odgovara. Sramotite nas jer ste u zadnje vrijeme dopustili raznoraznim

‘mešetarima’ da se smucaju oko kluba. Sramotite nas sa katastrofalnom transfer politikom za koju niko ne odgovara. Sramotite nas jer se ne borite za ideale za koje bi trebali. Široki će uvijek ostati drugačiji od svih, mi hoćemo, pitanje je gdje ste Vi u svemu tome?”, napisali su navijači, bijesni na aktuelnu upravu koja je raširenih ruku dočekala Mamića. A.P.

sport

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

SPEKTAKL U ª TOPOLICIº - KOŠARKAŠI MORNARA U DERBIJU TREĆEG KOLA ABA LIGE S

Leteći Vranješ smirio “crnoPreminuo Patrik Bauman Košarkaški svijet šokirala je vijest da je juče u 51. godini života preminuo generalni sekretar Fibe Patrik Bauman. Prvi operativac svjetske košarkaške federacije izdahnuo je poslije teškog srčanog udara koji je doživio tokom Olimpijskih igara za mlade. Bauman je svojevremeno bio igrač, trener i sudija u Švajcarskoj i Italiji, gdje je i studirao. Posle završenog pravnog fakulteta Bauman se priključio Fibi 1994. godine kao advokat i služio je kao zamjenik generalnog sekretara od 1995. do 2002. godine, kada je jednoglasno izabran za prvog operativca. Odmah poslije tužnih vijesti oglasili su se i čelnici Evrolige, sa kojima je Bauman imao višegodišnje konflikte, a u zvaničnom saopštenju ističe se da će sve utakmice drugog kola Evrolige i Evrokupa počinjati s minutom ćutanja. A.K.

Feldin: Zvezda mi je dugovala Džejms Feldin je ovog ljeta napustio Crvenu zvezdu, iako je u ugovoru imao opciju da produži saradnju. Ubrzo nakon toga postao je novi igrač Hapoela iz Jerusalima, a juče je objasnio zbog čega je otišao iz Beograda. “Imao sam opciju da ostanem još godinu dana u Zvezdi, ali tim ne igra Evroligu ove sezone. Odlučivali su dugo da li da me zadrže ili ne. Situacija s novcem je bila problematična, dugovali su mi nekoliko plata. Bilo je tu dosta stvari... Kasno su odlučili da me ne zadrže. Bilo je to oko 5. avgusta kada su mi rekli, ali tada je bilo kasno za mene da pronađem ugovor u evroligaškoj ekipi. Bio sam pomalo frustriran zato što sam želio da igram Evroligu, ali svako sa kime sam pričao mi je rekao da je Jerusalim najbolje mjesto van Evrolige”, rekao je Feldin. A.K.

⌦ Alen Kasmić Spektakularan meč, nevjerovatna drama u finišu i treći vezani trijumf košarkaša Mornara protiv Partizana u ABA ligi - crnogorski šampion je slavio sinoć u “Topolici” u trećoj rundi regionalnog takmičenja i upisao prvu pobjedu ove sezone. Čovjek odluke bio je leteći Nemanja Vranješ. Crnogorski reprezentativac je kod vođstva 81:79 pogodio trojku sa devet metara na 2:24 do kraja, a onda u sljedećem napadu na sličan način preko Đorđa Gagića poentirao za 87:80 na minut i 54 do kraja. U posljednjem minutu gledana je penal

10 poena ubacio je nemanja Vranješ u posljednja dVa i po minuta sinoćnjeg meča

završnica, a nevjerovatni bek je bio mirne ruke i sa šest vezanih slobodnih bacanja stavio tačku na veliku pobjedu. Sami početak duela u finoj atmosferi u lučkom gradu ni-

Nakon gostovanja u Podgorici na otvaranju Evrolige, ambasador regionalnog takmičenja i legenda jugoslovenske košarke Žarko Paspalj gledao je sinoćnji duel Mornara i Partizana u Baru

Dvije trojke i šest slobodnih bacanja slomili Partizan: Nemanja Vranješ i Vanja Marinković na sinoćnjem meču je nagovještavao dramu u završnici. Puni samopouzdanja nakon pobjede protiv Fiata u Evrokupu izabranici Mihaila Pavićevića su sjajno otvorili meč i kontrolisali dešavanja na parketu. Vranješ i drugovi su rivala lomili prepoznatljivom igrom - mnogo tranzicije, trčanja i šuteva za tri poena. Nakon prve četvrtine bilo je 25:14, a u istom ritmu Mornar je rafalnom paljbom nastavio i u drugoj dionici pa su na veliki odmor otišli sa ogromnih +14 (50:36). U prvom dijelu naša ekipa pogodila je osam trojki, a za dva poena šutirala je 12-17. “Ovu pobjedu posvećujem Đokovom i mom bratu od strica koji je nedavno preminuo i koji je bio član našeg kluba”, počeo je emotivno izlaganje Pavićević nakon duela. “Za nas je ovo bila jako teška utakmica, trebalo se mentalno spremiti, prije svega mi na klupi. Za raliku od nas, igrači su bili spremni. Od sveg srca bih se zahvalio njima na ove dvije pobjede koje su nam podarili”, istakao je Pavićević. Gosti su u nastavku krenuli na sve ili ništa. Agresivnom odbranom su pokušavali da zaustave domaćina, trener Nenad Čanak je uspio da pronađe pravu petorku koja je uspje-

la da smanji na jednocifrenu razliku kada je pogodio Rade Zagorac za 57:48. Uslijedila je serija laganih poena Mornara koji je u potpunosti iskoristio bonus u koji su ušli Gagić i ostali i sa linije slobodnih bacanja vratio dvocifrenu prednost. Odlični Bronson Kejnig je uz zvuk sirene pogodio trojku iz driblinga za 72:59 i miran ulazak u četvrti period. A, kada je sjajni Amerikanac još jednom pogodio van linije 6,75 metara na startu odlučujućih deset minuta činilo se da je meč završen. Međutim, uz odličnu odbranu i nezaustavljivog Gagića Partizan je uspio da smanji na 79:81. Uslijedila je već pomenuta drama i trenutak inspiracije nevjerovatnog Vranješa koji je meč završio bez pro-

Mihailo Pavićević Igra koju pokušavamo da sprovedemo dobija konture. Odigrali smo sjajno prvo poluvrijeme, proradili su naši šuteri i onda nas je teško braniti. Ova pobjeda je mnogo bitna ne samo zbog dva boda, nego i samopouzdanje koje je jako bitno za ovu vrstu igre. Vranješ koji je starosjedioc je već u tom fazonu, on ne staje

SPORT

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

SAVLADALI PARTIZAN

-bijele” MORNAR

IGOKEA

22 13 21 22 20 21 26 18 Kel Talić 11 Lešić 12 Adamović 2 Janković Zubčić 31 Milošević Radivojević 1 Ilić 2 Rikić 8 Lorbek 9 Gevin 1 Trener: Nenad Trajković

PARTIZAN

25 25 22 25 14 22 23 35 Pejdž 20 Si 2 Aranitović 4 Marinković 14 Gegić 3 Veličković 2 Pecarski Gavrilović Zagorac 7 Lendejl 11 Gagić 23 Nikolić 8 Trener: Nenad Čanak

BAR - Dvorana: SC “Topolica”. Gledalaca: 2.750. Sudije: Sreten Radović (Hrvatska), Mario Majkić (Slovenija), Miloš Vojinović (Srbija). Slobodna bacanja: Mornar 31-40 (77,5%), Partizan 22-26 (84,6%). Šut za dva: Mornar 15-23 (65,2%), Partizan 2749 (55,1%). Šut za tri: Mornar 12-23 (52,2%), Partizan 6-21 (28,6%). Skokovi: Mornar 24+3, Partizan 15+9. Asistencije: Mornar 15, Partizan 20. Ukradene lopte: Mornar 1, Partizan 8. Greške: Mornar 14, Partizan 7. Blokade: Mornar 5, Partizan 1. Faulovi: Mornar 25, Partizan 30.

SLOBODNO BACANJE UBACILI SU KOŠARKAŠI MORNARA PROTIV PARTIZANA

mašaja za tri (pet od pet), dok je promašio svega jedan penal (11 od 12)... “Igra koju pokušavamo da sprovedemo dobija konture. Odigrali smo sjajno prvo poluvrijeme, proradili su naši šuteri i onda nas je teško braniti. Ova pobjeda je mnogo bitna ne samo zbog dva boda, nego i samopouzdanje koje je jako bitno za ovu vrstu igre. Vranješ koji je starosjedioc je već u tom fazonu, on ne staje”, uz osmijeh je zaključio iskusni stručnjak. Košarkaši Mornara, međutim, nemaju puno vremena za slavlje, jer već u srijedu igraju novi meč - u trećoj rundi Evrokupa u Bar dolazi Unikaha.

BUDUĆNOST

78 85

97 94

Kerington 9 Mićović 11 Kejnig 23 Mugoša Pavić Vujošević Pavićević Voler 8 Vranješ 26 Mornar Rebić 8 Luković 12 Trener: Mihailo Pavićević

Pravio brojne probleme odbrani Budućnosti: Tomislav Zubčić na sinoćnjem meču

TRIJUMFALNO KROZ LAKTAŠE PLAVI SAVLADALI IGOKEU

OD +15 DO DRAME I VAŽNE POBJEDE

Očekivalo se da energija ne bude na optimalnom nivou zbog zahtjevnog meča protiv Armanija u petak, te puta u Laktaše. Međutim, i pored toga upisali su veoma važnu pobjedu - košarkaši Budućnost Volija savladali su Igokeu (85:78) u trećoj rundi ABA lige. Rivali iz četvrtfinala Superkupa odigrali su još jedan veoma zanimljiv meč, a nevjerovatno mnogo problema odbrani “plavih” pravio je Tomislav Zubčić koji je meč završio sa 32 poena (šest trojki), deset skokova, četiri ukradene lopte za ukupni indeks korisnosti 41. Izabranici Aleksandra Džikić su tokom 30 minuta u igri imali dosta pozitivnih elemenata i u tom periodu su bili u vođstvu. Odbrana i napad su funkcionisali dobro, a služio je i šut, za razliku od prethodna dva duela protiv Crvene zvezde, te “manekena”. Nakon prve četvrtine bilo je 20:22 za domaćina, ali su do odlaska na veliki odmor Podgoriča-

ni okrenuli na 41:35. “Mi smo očekivali bukvalno ovakvu utakmicu - tešku, radničku. Oni su tim koji puno trenira i radi. Imaju jednu utakmicu nedjeljno, dobro igraju i imaju vremena da se spreme. Tandem Lešić - Zubčić pravi probleme, mnogo je teško da se pokrivaju. Čestitke domaćinu, stvarno mi-

ABA LIGA, 3. KOLO Subota C. zvezda – Krka 80:66 FMP – Cibona 93:88 (p.p) Cedevita – Mega Bemax 86:95 Nedjelja Mornar – Partizan Igokea – Budućnost Olimpija – Zadar 1. C. zvezda 2. Mega Bemax 3. Olimpija 4. Budućnost 5. Partizan 6. FMP 7. Cedevita 8. Igokea 9. Mornar 10. Krka 11. Cibona 12. Zadar

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

97:94 78:85 91:81 3 3 2 2 2 2 1 1 1 1 0 0

0 0 1 1 1 1 2 2 2 2 3 3

6 6 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3

slim da će praviti probleme mnogim timovima”, rekao je Džikić nakon meča. Odlična ofanziva nastavljena je i u drugom dijelu kada je sredinom treće dionice Budućnost pobjegla na dvocifreni plus - 61:50. Početkom odlučujućih deset minuta Nemanja Gordić i drugovi su stigli i do ogromnih +15 (73:58). Izgledalo je tada da je sve gotovo, ali se “igosi” nijesu predavali. Serijom 2:15 stigli su na samo dva poena zaostatka (75:73). Džikić je zatražio tajm-aut tokom kojeg je zahtijevao agresivnu odbranu. Pauza je urodila plodom, jer su “plavi” na 1:22 trojkom Gordića i penalima Erla Klarka otišli na 83:76 i potpuno prelomili meč. “Mislim da smo se digli u odnosu na Superkup i Zvezdu. Ali, moramo da igramo pametnije i odgovornije. Nije mi jasno zašto se čudimo kada pogađaju glavni strijelci. Zubčić ima sva prava u napadu i to kori-

Džekson 7 Ivanović 4 Su. Šehović E. Klark 10 Barović 9 K. Klark 19 Gordić 17 Kraft 5 Z. Nikolić Omić 8 Popović D. Nikolić 6 Trener: Aleksandar Džikić

LAKTAŠI - Dvorana: SC “Laktaši”. Gledalaca: 1.100. Sudije: Tomislav Hordov (Hrvatska), Uroš Obrknežević (Srbija), Josip Radojković (Hrvatska). Slobodna bacanja: Igokea 18-25 (72%), Budućnost Voli 19-28 (67,9%). Šut za dva: Igokea 18-35 (51,4%), Budućnost Voli 15-26 (57,7%). Šut za tri: Igokea 8-24 (33,3%), Budućnost Voli 12-27 (44,4%). Skokovi: Igokea 22+8, Budućnost Voli 20+6. Asistencije: Igokea 19, Budućnost Voli 19. Ukradene lopte: Igokea 6, Budućnost Voli 6. Greške: Igokea 12, Budućnost Voli 9. Blokade: Igokea 0, Budućnost Voli 3. Faulovi: Igokea 26, Budućnost Voli 22.

12 TROJKI IZ 27 POKUŠAJA (44,4%) POGODILA JE BUDUĆNOST PROTIV IGOKEE. U PRVA DVA KOLA PROTIV KRKE I CRVENE ZVEZDE UČINAK VAN LINIJE 6,75 METARA BIO JE 8-40

sti. Tako vraća treneru ono što mu da, veoma je dobar igrač. Ali, pomjeramo se to je ono što je najvažnije”, istakao je sjajni stručnjak. Osim pobjede nakon dva poraza, pozitivna stvar sa sinoćnjeg meča je i učinak Kotija Klarka. Amerikanac je nakon dvije uzastopne nule, upisao 19 poena (pet trojki). Direktno iz Laktaša, ekspedicija regionalnog šampiona nastavlja put u Istanbul, gdje će sjutra gostovati Darušafaki u drugom kolu najjačeg evropskog takmičenja. A. Kasmić

SPORT

RUKOMET

Partizan bolji od Ivangrada Za vikend je odigran samo jedan meč 3. kola rukometne Prve lige Crne Gore u kojem je Partizan u Tivtu savladao Ivangrad - 34:31. Preostala dva susreta na programu su danas, dok je šampion Lovćen slobodan. PRVA LIGA (M), 3. kolo: Partizan 1949 - Ivangrad 34:31. Danas: 17.00h Mornar 7 - B. rivijera, 18.00h Jedinstvo - Komovi. TABELA: Lovćen 4, Partizan 4 Komovi 2, Jedinstvo 2, Ivangrad 2, B. rivijera 0, Mornar 0. PRVA LIGA (Ž), 3. kolo: Levalea - Devetka 31:28, Nikšić - Rudar 16:24, Budućnost II - Trebjesa NOA 19:21. TABELA: Levalea 6, Rudar 6, Budućnot II 2, Devetka 2, Trebjesa 2, Nikšić 0. K.B.

RUKOMET

Bez drame u 1. kolu Krenuo je šampionat kod odbojkašica, a u 1. kolu Prve lige Crne Gore sigurni su bili Geleb, Luka Bar, Rudar i Gimnazijalac. PRVA LIGA (Ž), 1. kolo: Nikšić - Rudar 0:3 (13:25, 10:25, 19:25), Jedinstvo - Galeb 0:3 (8:25, 10:25, 15:25), Gimnazijalac - Mediteran 3:0 (25:10, 25:23, 25:22), Morača - Luka Bar 1:3 (20:25, 18:25, 25:23, 20:25). TABELA: Galeb 3, Rudar 3, Gimnazijalac 3, Luka Bar 3, Morača 0, Mediteran 0, Nikšić 0, Jedinstvo 0. K.B.

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

MEČ SA LARVIKOM JE POKAZAO ŠTA BUDUĆNOST MORA DA MIJENJA

Šamar u pravom trenutku

Prošle sezone slaba igra u gostima (šest poraza i samo jedna pobjeda) mogla je i da prođe, za nju je moglo da bude opravdanja, jer se radilo o mladom timu Budućnosti. U međuvremenu tim iz Podgorice je postao iskusniji za godinu, stigle su i iskusnije rukometašice (Anđela i Katarina Bulatović, Marina Rajčić), ali za sada se ništa nije promijenilo - čak je i za brigu. Dame Dragana Adžića na prvom meču van svoje “Morače” u ovoj sezoni poražene su od Larvika (23:22). I to ne bi bila senzacionalna vijest da norveški velikan već dvije sezone nije daleko od nekadašnje klase - uostalom u prvom kolu Lige šampiona razbijen je od Meca, a nakon toga i u domaćem šampionatu od Vajpersa. Iako su poražene u Skandiviji, dvije stvari iz tog poraza su pozitivne - Larvik će vjerovatno biti posljednji u grupi pa se izgubljeni bodovi protiv njega u glavnoj rundi neće ni računati. Uz to, “šamar” je stigao u pravom trenutku da Dragan Adžić i njegove rukometašice na vrijeme shvate gdje griješe i šta moraju da isprave.

■ ODGOVOR-

NOST, OSJEĆAJ, KONCENTRACIJA

Bilo je čudno gledati igračice koje su toliko puta u karijerama preuzima-

le odgovornost (i to u mnogo bitnijim utakmicama od ove na jugu Norveške) kako u odlučujućim trenucima duela u Larviku odgovornost prebacuju na najmlađu Branku Konatar. Nema sumnje da će u nastavku sezone ponovo morati da vrate onaj šampionski instinkt i ulogu lidera. Dragan Adžić je istakao da nema zamjerki na odnos igračica, mada je i taj odnos upitan, ali jeste za dvije stvari, a to su poštovanje dogovora i koncentracija. “Kroz analizu i razgovor doći ćemo do zaključka zašto je došlo do ovoga”, istakao je Adžić.

znatljiva u duelu sa skromnim Larvikom. Nemogućnosti da se prilagode i promijene “progutali” su mnoge velike trenere u svijetu sport a - nema sumnje da Drag a n Ad-

■ PROMJENE U IGRI

Analiza i razgovor pomoći će Adžiću u odnosu sa svojim igračicama, ali određene stvari trofejni stručnjak će morati i da promijeni u igri koju forsira. Prije svega, kada je u pitanju brzina i tranzicija, igra u napadu bez golmanke. Na kraju, i njegov zaštitni znak odbrana bila je neprepo-

Dragan Adžić

SK 1 CG 09:10 Odbojka (Ž): Holandija - SAD 12:20 Odbojka (Ž) SP: Italija - Japan 18:30 Ahen - Dortmund, fudbal 20:45 Liga nacija: Španija - Engleska 02:15 NFL: Grin Bej - San Francisko

SK 2 NE PROPUSTITE: Super derbi evropskog fudbala. Leteća Španija ili polufinalista Mundijala Engleska - SK 1 CG, 20.45h.

13:30 WTA Moskva 20:45 Liga nacija: Island - Švajcarska

SK 3

žić to dobro zna. Čini se da je pravo vrijeme za novine u igri “plavih”.

■ DESNO KRILO Obično kada pravite tim za vrh Lige šampiona “pokriveni” ste na svim pozicijama. Budućnost ove sezone to praktično i jeste, ali jedna pozicija mnogo će mučiti Adžića do kraja sezone. Šef struke plavih dama na desnom krilu ima samo jednu pravu ljevoruku igračicu, a to je Dijana Ujkić. Talentovana rukometašica, međutim, u posljednje dvije sezone nikako ne uspijeva da nadogradi svoj talenat, a kada joj baš ne ide kao protiv Larvika, Adžić je potezao za “solomonskim” rješenjem i na desno krilo je slao lijevo krilo. Pomalo neozbiljno (za tako veliki klub) izgledalo je kako se mlada Konatar mučila (iako se koliko je to bilo moguće dobro snalazila) da sebi napravi dobru poziciju sa neprirodne strane. Možda je za tu poziciju kasno, iako bi prinudno tu mogla da uskoči i ljevoruka Sanja Premović (igra na poziciji beka), ali za sve ostalo Adžić i njegove dame imaju dovoljno vremena. “Dobili smo značajnu opomenu u pravom momentu. Nadam se da ćemo iz ovog poraza izaći jači”, bio je jasan Adžić. K.B.

20:30

Košarka: Brose - Ludvigsburg

SK 4 20:45

Liga nacija: Finska - Grčka

SK 5 20:45

Liga nacija: Estonija Mađarska

SK 6 20:45

Liga nacija: Bjelorusija - Mol-

PONEDJELJAK, 15. 10. 2018.

Oduvao Primorje: Damir Crepulja

SPORT

DN TIP

ISLAND

ŠVAJCARSKA

CRNA GORA SA DVA PREDSTAVNIKA U ČETVRTFINALU EK

Primorac nastavlja evropsku bajku Crna Gora će imati dva predstavnika među osam najboljih u vaterpolo Evrokupu. Jadranu iz Herceg Novog koji je u četvrtfinalu završio ispadanjem iz Lige šampiona pridružo se sjajni Primorac. Momci iz Kotora juče su pobjedom nad Primorjem (16:11) obezbijedili nastavak evropskih avantura, a u tom

meču blistali su Damir Crepulja (pet golova) i Marko Gopčević (četiri), a strijelci su bili i Marko Ivanković (tri), Nikola Pavlićević (dva), Dimitrije Kriještorac i Aljoša Mačić (po jednom). Primorac je na turniru u Marseju bio bolji i od mađarskog BVSC-a, a poražen je jedino od domaćina, za kojeg nastupaju naši

Miloš Šćepanović i Bogdan Đurđić. Prije toga Kotorani su bili bez greške i u prvom krugu kvalifikacija u Grčkoj. Primorac i Jadran rivale u četvrtfinalu (moguć je i međusobni okršaj) saznaće danas, a među osam su još i Marsej, Vuljagmeni, Strazbur, Terasa, OSC i Ortiđa. K.B.

“Sajdžije” su i u prvom meču pokazale koliko su bolje od “ribara” - vjerujemo da će tako biti i večeras.

Na današnji dan

2008.

SRPSKI TENISER U FINALU ODRADIO BORNU ĆORIĆA

Đoković se prošetao kroz Šangaj

Bez izgubljenog seta, bez mnogo problema u finalu... Novak Đoković se prošetao turnirom u Šangaju, četvrti put slavio u ovom gradu i stigao do svoje 32. Masters titule - u finalu je bio bolji od mladog Hrvata Borne Ćorića sa 6:3, 6:4. “Posljednja četiri mjeseca bila su fantastična i ostvario sam odlične rezultate”, pod-

Đoković sa peharom iz Šangaja

sjetio je Đoković. A tokom ta četiri mjeseca srpski teniser je vratio svoju prepoznatljivu igru - bio je toliko dominantan da je već sada na drugom mjesu ATP liste, a da mu lider Rafael Nadal bježi samo 250 poena. Prije završnog Mastersa u Londonu ostao je da se odigra još samo jedan turnir iz serije 1.000 - u Parizu. K.B.

Italija – Crna Gora 2:1. Svjetski šampion u Lećeu slavio golovima Aleberta Akvilanija. Gol za “sokolove” postigao Mirko Vučinić.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

davija

SK HD 15:00 19:00

19:00

Trajal - Teleoptik, fudbal

EUROSPORT 1 WTA Moskva WTA Moskva

ARENA SPORT 1 17:00

Srbija - Francuska, fudbal (U21) 01:30 NHL: Los Anđeles - Toronto

ARENA SPORT 2

11:00 13:45 19:45

Olimpijske legende uživo Snuker: Open Engleske Snuker: Open Engleske

EUROSPORT 2 14:30 Olimpijske legende uživo 19:00 Atletika: OI mladih, Buenos Ajres

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno

Brisel

Postignut dogovor o Brexitu? U Briselu je postignut sporazum o povlačenju Velike Britanije iz EU koji će osigurati bezbjedan izlazak Londona iz bloka, uz prelazni period, čime će biti spriječeni ekonomski potresi, izjavila su trojica neimenovanih diplo-

mata iz evropskog bloka. Portal “Politiko” piše da su se indicije o mogućem dogovoru pojavile kada je britanska Služba za izlazak iz EU objavila kratko saopštenje da će ministar za Bregzit Dominick Rab neplanirano otići u Brisel.

Jedan od diplomata je naglasio da je dogovor postignut samo na nivou pregovarača i da još mnogo toga može biti izmijenjeno. Zvaničnik Evropske komisije nije želio da komentariše izvještaj “Politika”.

Hrvatska

KaPetan Dragan na sloBoDi?

Županijski sud u Varaždinu zatražio je od uprave zatvora u Lepoglavi mišljenje o uslovnom puštanju Dragana Vasiljkovića, poznatijeg kao Kapetan Dragan. Kako je Vasiljković već godinama u zatvoru, Uprava zatvora Remetinec po službenoj dužnosti morala je zatražiti

natali

njegovo uslovno puštanje, jer je odslužio više od tri četvrtine kazne. Vasiljkovićeva advokatica smatra kako je on trebao na slobodu izaći i ranije, jer je dosad bio ukupno zatvoren 12 godina, od 13,5 na koliko je pravosnažno osuđen zbog ratnih zločina na teritioriji Hrvatske.

Njemačka

Avion usmrtio pješAke

Na području okupiraNe ZapadNe oBale

izrael graDi novo naselje u HeBronu

Vlada Izraela odobrila je plan izgradnje novog jevrejskog naselja na području okupirane Zapadne obale. List “Haaretz“ javlja kako vladina odluka uključuje osiguravanje 6,1 miliona dolara za izgradnju 31 stambene jedinice u Hebronu, odnosno u al-Halilu.

Njemačka Tri pješaka stradala su u centralnoj Njemačkoj gdje ih je turistički avion pregazio u pokušaju slijetanja na lokalni aerodrom, prenijeli su njemački mediji.Dvije odrasle osobe i jedno dijete poginuli su u blizini aerodroma dok je avion Cesna slijetao u pokrajini Hesen. Mediji prenose da je povrijeđeno najmanje osam osoba.

U odluci se navodi kako je riječ o projektu koji se realizuje u okviru politike razvoja jevrejskih zajednica izgradnjom naselja na zemlji koja je u posjedu jevrejskih građana. Biće to prvo jevrejsko naselje koje je izgrađeno u Hebronu u posljednje dvije decenije.

ljuBčo GeorGievski

izolacija Makedonije najgori scenario Bivši makedonski premijer i lider VMRO DPMNE Ljubčo Georgievski smatra da su prijevremeni parlamentarni izbori veliki rizik, koji može da, kako je kazao, zakopa sporazum

sa Grčkom. On je rekao da želi da vjeruje da je moguć preokret u parlamentu. Kada slušamo izjave Socijaldemokratskog saveza, čini se da je sve sređeno, a kada slušamo pres kon-

ferencije VMRO DPMNE, djeluje da smo i dalje na samom početku”, kazao je Georgievski. On smatra da novi izborni ciklus neće donijeti rješenje.