Dnevne novine, 4. januar, 2021. by Dnevne Novine

PREDSJEDNIK ODGOVORIO NA REAKCIJE NEKIH POLITIČARA ■ 2 3

KOMANDANT IV KONTINGENTA VOJSKE CRNE GORE U LETONIJI PORUČNIK ERDAN KUNJIĆ ZA DN

Privilegija je i velika čast predstavljati svoju državu

■ 28 29

Đukanović: Ne branite vi Crnu Goru od mene

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021. BROJ 2884 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

INTERVJU: DR DAMIR ŠEHOVIĆ, POTPREDSJEDNIK SOCIJALDEMOKRATA ■ 8 9

Zbog pravnog nasilja, nova vlast da se izvini radnicima, bankama i privredi ANALIZE: ŠTA JE CRNA GORA DOBILA U SAMO MJESEC DANA NOVE IZVRŠNE VLASTI

Zadužuju, gase firme, smjenjuju i prijete, a govore o pomirenju

SASTALI SE BEČIĆ I KRIVOKAPIĆ ■ 3

Spriječiće svaki pokušaj blokade institucija

■4 5

■6

STAV: DRAGUTIN PAPOVIĆ

PREMIJER KOJI ŽIVI U OBMANI IJZ SINOĆ SAOPŠTIO ■ 16

BIJELO POLJE: OBILJEŽEN 3. JANUAR DAN OPŠTINE

SMOLOVIĆ: UPRKOS KRIZI RAZVOJ GRADA NIJE STAO ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

■ 18 19

Preminulo pet osoba, 339 novih slučajeva

+382 20 252 900

POLITIKA

POSLANICA DPS MARTA ŠĆEPANOVIĆ

PREDSJEDNIK DRŽAVE POSTUPIO PO USTAVU

Predsjednik Crne Gore Mi- sustva poslanika, za početak lo Đukanović postupio je u sjednice Skupštine”, smatra skladu sa Ustavom, kada je Šćepanović. vratio Skupštini zakone na Zato sada, dodaje, obmaponovno odlučivanje. U ovu njivanjem javnosti parlasituaciju, da vrati zakone mentarna većina želi toj istoj Skupštini, predsjednik je do- javnosti predstaviti da nije biveden isključivo i samo neza- lo kršenja Poslovnika i da je konitim činjenjem i radnja- postojao kvorum za održavama parlamentarne većine, nje sjednice. Ovo je početak ocijenila je poslanica DPS-a priče: grubo kršenje PoslovMarta Šćepanović. nika u pogledu utvrđivanja “Demokratska i mirna kvoruma, a što se do sada nitranzicija vlasti završena je kada u Skupštini Crne Gore 4.12.2020. godine, kada je u nije desilo. Skupštini izabrana Vlada, a “Ova nezakonitost je vodiupravo zahvaljujući opozi- la drugoj, pa je tokom trajanja ciji, koja je prethodno dala sporne sjednice predsjednik kvorum i glasala za dopune Skupštine konstatovao ostavPoslovnika i time omogući- ku poslanika Filipa Adžića, la parlamentarnoj većini da da bi nakon toga, u nastavku izabere Vladu u zakonskom sjednice, pročitao obavješteroku. Stoga je postupanje nje Državne izborne komisiparlamentarne većine u vezi je da nije bilo potrebne većisa ovim dopunama Poslovni- ne za verifikaciju mandata ka, jeftino manipulisanje, po- Suadi Zoronjić. Predsjednik što im je dobro poznato Skupštine je zatim sam šta smo tom prilipristupio verifikakom dogovorili ciji mandata grai u konačnom đanki Zoronjić. usvojili”, saNakon toga opštila je je nastavljeno održavaona. nje sjedniKako dodaje, parlace, glasanje i mentarna donošenje vivećina i opoše zakona koji zicija su tasu, zbog načina da imali tri sekako su usvojeni, Šćepanović gmenta oko kojih bez potrebne većine je dogovarano da li ih sa 40 poslanika, vraćetreba mijenjati u Poslovniku: ni od strane predsjednika na utvrđivanje kvoruma, pre- ponovno odlučivanje”, ističe tres (diskusija) i odlučivanje poslanica DPS-a. (glasanje). Tada je parlamenŠćepanović dodaje da zatarna većina bila saglasna da to Đukanović nije pod prise dopune Poslovnika odno- tiskom, kako tvrde, vrase samo na pravo poslanika tio zakone Skupštini na poda glasa „online“ putem, dok novno odlučivanje, već suje za utvrđivanje kvoruma, protno, Bečić je taj koji je u parlamentarna većina bila noći 28/29.12.2020. godine, saglasna da ostaje postoje- pod pritiskom (što je poznaće rješenje u Poslovniku, ko- to svima te noći u Skupštini) je podrazumijeva fizičko pri- započeo sjednicu bez kvorusustvo poslanika u Skupštini. ma, a što je bio osnov da DIK “Parlamentarna većina je dostavi Skupštini obavješteu noći 28/29.12.2020. godine, nje da nije bilo uslova za verina nelegalnoj sjednici, usvo- fikaciju mandata Suadi Zorojila nove izmjene i dopune njić, da bi nakon toga on lično Poslovnika, kojima je predZoronjić „proglasio“ poslanividjela utvrđivanje kvoruma com u Skupštini Crne Gore. bez fizičkog prisustva, odno“Prema tome, da budemo sno i „online“ putem. Što zna- jasni „bombu u sistemu“ su či da će utvrđivanje kvoruma izazvali oni koji „na svoju „online“ putem biti moguće ruku“ proglašavaju građane tek nakon stupanja na sna- sa izbornih lista poslanicima, gu ovih izmjena, odnosno na koji su grubo prekršili Ustav. narednoj sjednici Skupštine. Ovakvim postupanjem parDakle, na sjednici Skupštine lamentarna većina je sama koja je održana 28.12.2020. sebe dovela u situaciju da sagodine nijesu bili ispunje- da u Skupštini Crne Gore ima ni uslovi u pogledu postoja- 40 poslanika, umjesto 41 ponja kvoruma – fizičkog pri- slanika”, dodaje ona.

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

PREDSJEDNIK VRATIO SKUPŠTINI NA PONOVNO ODLUČIVANJE SVE ZAKONE USVOJENE 29. DECEMBRA

ĐUKANOVIĆ: NE BRANITE VI CRNU GORU OD MENE

redsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je na ponovno odlučivanje sve zakone koje je Skupština usvojila 29. decembra prošle godine.

On je to uradio kako je saopšteno iz njegovog Kabineta na osnovu člana 94, stav 1 Ustava Crne Gore. Đukanović je naveo da su na Četrvrtoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2020. godini, dana 29. decembra 2020. godine usvojeni Zakon o izmjeni Zakona o radu; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima; Zakon o dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim

institucijama; Zakon o izmjenama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga. Predsjednik države dalje pojašnjava da je po članu 90 stav 3 Poslovnika Skupštine Crne Gore, propisano: “Kvorum se utvrđuje primjenom elektronskog sistema za glasanje, na način što je svaki poslanik dužan da se lično identifikuje (prijavi) ubacivanjem identifikacione kartice u poslanički pult na svom sjedištu ili na osnovu evidencije generalnog sekretara Skupštine”. “Stoga je otvoreno pitanje da li je prilikom početka predmetne sjednice i usvajanja njenog dnevnog reda postojao kvorum, a samim tim i pitanje demokratskog legitimiteta, kao i usaglašenosti usvojenih zakona sa Ustavom Crne Gore i važećim pravnim propisima”,

Đukanović je ukazao i na otvoreno pravno pitanje konstatovanja prestanka mandata poslaniku Filipu Adžiću i potvrđivanja mandata Suade Zoronjić, s obzirom na većinski donešenu negativnu odluku Državne izborne komisije navodi se u saopštenju. Takođe, Đukanović je ukazao i na otvoreno pravno pitanje konstatovanja prestanka mandata poslaniku Filipu Adžiću i potvrđivanja mandata Suade Zoronjić, s obzirom na većinski donešenu negativnu odluku Državne izborne komisije, kao i na ukupnu parlamentarnu praksu u Crnoj Gori da se mandat člana Parlamenta potvrđuje tek na predlog tog nezavisnog insti-

LEPOSAVIĆ JE KRATKOG PAMĆENJA Iz poslaničkog kluba su iskoristili priliku da ga podsjete na događaje iz bliske prošlosti koji se tiču aktuelne vlasti i njihovih postupaka. “Dojučerašnji pravni savjetnik SPC kratkog je pamćenja. Olako je zaboravio pozive poslanika dominantnog konstituenta sadašnje većine upućene predsjedniku Crne Gore 28.12.2019. godine, da vrati Zakon o slobodi vjeroispo-

vijesti, Skupštini na doradu. Čak su se istrčavali sa Predlogom o raspisivanju referenduma. A sada Leposaviću za Predlog zakona nije potrebna ni javna rasprava”, ističu iz DPS-a. Iskoristili su priliku, još jednom pozivajući Leposavića, da utvrdi gradivo, prije nego li se da u tumačenje zakona i Poslovnika Skupštine. “Leposavić govori o manipulaciji! A opet lepo ne poznajući

odredbe Poslovnika Skupštine, kao ni nadležnost Državne izborne komisije. Isto kao što se pozivao na nepostojeći član 97 Zakona o državnoj upravi. Ne poznaje zakone, čuo je za Bogišića, citirao ga, ali je o Bogišićevoj normi trebao da razmišlja 28. i 29. decembra i sugeriše „većini“ od 40 poslanika da joj prilagodi svoje postupanje”, zaključuju iz poslaničkog kluba DPS-a.

Đukanović

susret alekse bečića i zdravka krivokapića

Spriječiće svaki pokušaj blokade institucija i sistema

Skupština Crne Gore pravovremenom reakcijom spriječila je protivpravni pokušaj Državne izborne komisije da prekroji izbornu volju građana, blokira institucije sistema i spriječi ustavno funkcionisanje parlamenta, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Skupštine Alekse Bečića i premijera Zdravka Krivokapića. „Na taj način je najviši zakonodavni organ države zaštitio i Ustav Crne Gore i svoju ustavnu poziciju“, poručili su Bečić i Krivokapić. Oni su konstatovali da sve vještački produkovane tenzije i opstrukcije opozicije treba rješavati na miran, demokratski i ustavan način, onako kako to dolikuje ozbiljnim i odgovornim tucionalnog autoriteta. Đukanović je ocijenio i da je izjava premijera Zdravka Krivokapića da predsjednik Crne Gore ne dozvoljava mirnu tranziciju vlasti populistička, politikantska i ispod svakog nivoa. On je na Twitteru poručio premijeru i da je to Krivokapićev problem. “Nijesu valjda on i lideri većine koji su se horski oglasili očekivali da ću biti saučesnik u njihovom protivpravnom postupanju, i daljem podrivanju sistema i državnih institucija”, napisao je Đukanović. Moraju se, kaže Đukanović, naučiti da Skupština ne može donositi odluke bez kvoruma, i da se mimo zakonske procedure ne može potvrditi mandat novom poslaniku bez prethodno pozitivnog mišljenja DIK. “O radničkim pravima i drugim posljedicama po bankarski i ekonomski sistem morali su brinuti kad su bespravno donosili odluke. Ne može ih amnestirati od odgovornosti demagoški pokušaj da za to okrive mene. Nijesu oni pozvani da sude da li sam prekršio Ustav. To neka izvole provjeriti pred nadležnom institucijom – Ustavnim sudom. No, za njih je izgleda i skupštinski poslovnik nedokučivo štivo. Zato, dobronamjerni savjet: ne sudite o tome što ne znate. I ne branite vi Crnu Goru od mene”, jasno je poručio Đukanović. Na kraju, naglašava on, da biste dobili očekivano uvaža-

vanje, i normalnu kohabitaciju, poštujte ustavne nadležnosti i potrudite se da malo vaspitanije komunicirate. Iz Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Crne Gore, obratili su se aktuelnom ministru pravde i manjinskih ljudskih prava Vladimiru Leposaviću, poručujući mu da temeljno izuči Ustav i zakone Crne Gore, čiji je sada ministar. “Leposavić nije lepo izučio Ustav Crne Gore i njene zakone. To bi mu se nekako i moglo oprostiti kao tek svršenom studentu prava, ali ne kao ministru pravde i doktoru pravnih nauka. Bolje bi mu bilo da se pozabavi svojim izjavama koje se, ne rijetko, ocjenjuju kao zabrinjavajuće i štetne od strane neupitnih autoriteta nosilaca sudijske funkcije. Pored njegovog flagrantnog i s umišljajem učinjenog ugrožavanja nezavisnosti crnogorske sudske vlasti, Leposavić bi želio da povodom demokratskog Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti, svi zatvore oči i uši, na propuste kojima obiluje njegov tekst i postupak takozvanog usvajanja“, poručuju iz poslaničkog odbora DPS-a. Leposaviću iz poslaničkog kluba poručuju, da se mane prozivki upućenih na račun Đukanovića, istovremeno podsjećajući ga da nema pravo da osporava Ustavom utemeljeno postupanje presjednika Crne Gore. R.P.

politika

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

ljudima. Oni su posebno istakli važnost odlučnog institucionalnog odgovora na svaki pokušaj uzurpacije nadležnosti ili instrumentalizacije državnih organa. „Institucije sistema su spremne da odbiju svaki naredni pokušaj protivpravnog djelovanja bilo kog pojedinca ili grupe, čiji je interes da zaustave mirnu tranziciju vlasti“, poručili su Bečić i Krivokapić. Oni su naglasili da ozbiljnošću, odgovornošću, mirom i demokratijom čuvaju institucije sistema i poručili građanima da će na svaki pokušaj dizanja tenzija i unošenja razdora i podjela odgovoriti ispruženom rukom prijateljstva i solidarnosti. „Nema tog pokušaja blo-

kade sistema, niti zloupotrebe državnih organa, na koji nemamo odgovor u duhu demokratije, civilizovanog pristupa i dosljedne primjene Ustava Crne Gore, zakona i drugih propisa“, poručili su Bečić i Krovokapić. Oni su sagalsni da niti jedan organ ili pojedinac nije i ne smije biti jači od države Crne Gore, od njenih institucija i od njenog pravnog sistema, a naročito ne od volje građana izražene na izborima. „Mir i stabilnost, jačanje institucija sistema, poštovanje Ustava Crne Gore i međunarodnih standarda, uzvišeni su ciljevi nove parlamentarne većine i izvršne vlasti koje niko neće i ne može ugroziti“, zaključili su sagovornici. (MINA) Sa jučerašnjeg sastanka

portparolka evropske komisije ana pisonero hernandez

EK će analizirati usvojene zakone

Evropska komisija je upoznata da je crnogorski parlament usvojio nekoliko izmjena zakona na zasijedanju 29. decembra i analiziraće konačne verzije usvojenih zakonskih amandmana u svijetlu ranijih rasprava i pruženih smjernica, kazala je portparolka EK Ana Pisonero Hernandez. Ona je navela da EK smatra da reforma javne uprave, kao jedan od osnova procesa proširenja, ostaje prioritet, nadovezujući se na solidan rad i dostignuća koja su ostvarena u ovoj obla-

Pisonero

sti, uključujući snažnu finansijsku podršku EU. “Evropska komisija očekuje da će sve izmjene i

dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima ostati u okviru Principa javne uprave i u skladu sa dobrom evropskom praksom. Depolitizovane i profesionalne javne institucije su od najveće važnosti za efikasnu, nezavisnu i uslužno orijentisanu javnu upravu, koja uživa povjerenje javnosti”, kazala je Pisonero Hernandez. Istakla je da će Evropska komisija analizirati konačne verzije usvojenih zakonskih amandmana u svijetlu ranijih rasprava i pruženih smjernica. R.P.

politika

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

politički analitičar ljubo filipović

Crkvena imovina 8. januara postaje državna Politički analitičar CdM-a Ljubomir Filipović izjavio je da je Agencija Crne Gore za katastar obavezna da do 8. januara svu crkvenu imovinu uknjiži i prenese je u državnu u slučaju da se neka crkva, poput Srpske pravoslavne crkve, nije registrovala u Crnoj Gori, prenosi Beta. “Prije godinu i nekoliko dana stara vlada donijela je kontroverzni zakon koji je izazvao protestni pokret koji je doveo do prvih političkih promjena u zemlji. Zakon ima odredbu koja kaže da postoji period od tačno godinu dana da nacionalna agencija za katastar uknjiži i prenese u državu svu crkvenu imovinu. Ovaj period se završava 8. januara”, naveo je Filipović na Twitter-u. Nakon ove objave, Filipović je preko društvenih mreža dobio brojne prijetnje smrću koje su mu uputili velikosrpski nacionalisti i o prijetnjama je obavijestio javnost. Govoreći o proceduri primjene Zakona, podsjetio je da je nedavno uhapšen šef Agencije za katastar zbog

optužbi za korupciju: “Govorimo o savršenom tajmingu. Otvorena su vrata ministru finansija, koji je izbor SPC-a, da preuzme Agenciju”. Filipović smatra da je trebalo da Skupština Crne Gore organizuje sjednicu da bi što prije izglasala promjene zakona, ali “njihova nespretnost učinila je da naprave nekoliko grešaka”. To je da u posljednjem trenutku promijene jednog poslanika, promijene jednog od svojih članova u Državnoj izbornoj komisiji, te su, “čineći ove proceduralne i pravne greške, dali su predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću savršen izgovor da iskoristi svoja ustavna ovlašćenja i da zakon vrati parlamentu na reviziju”, objasnio je Filipović. Dodao je da je vladajuća većina sada zakasnila, zbog čega će možda morati prenijeti dio crkvene imovine u državnu i ocijenio da će biti “zanimljivo vidjeti kako će se izvući iz legalne slijepe ulice koju su sami napravili”, kazao je Filipović. R.P. Filipović

veliko interesovanje

Nastavlja se podrška inicijativi “21. maj”

Nastavlja se podrška Građanskoj inicijativi “21. maj”. Ističu da je zbog velikog interesovanja za davanje podrške Proglasu, omogućeno i dalje potpisivanje. “Građanska inicijativa ‘21. maj’, osnovana kao neformalni, demokratski i nestranački pokret slobodnih crnogorskih građanki i građana, kojima je cilj očuvanje i afirmacija temeljnih vrijednosti građanske i slobodne Crne Gore, obavještava javnost da je zbog

izuzetno velikog interesovanja za davanje podrške Proglasu, omogućeno i dalje potpisivanje”, navodi se u saopštenju. Iz GI ističu da su iza Proglasa GI “21. maj” stali brojni intelektualci, akademici, profesori, ljekari, advokati, novinari, sportisti, slikari, studenti, radnici, penzioneri, kako bi ujedinjenim snagama započeli proces osnivanja širokog demokratskog i liberalnog društvenog pokreta. R.P.

Analize: Šta je Crna Gora dobila u sa

Zadužuju, gase f i prijete, a govo Prije tačno mjesec - 4. decembra prošle godine, parlamentarna većina u Skupštini Crne Gore izabrala je novu Vladu na čelu sa Zdravkom Krivokapićem. Od tada, gotovo da nije prošao dan, a da iz premijerovog kabineta, nijesu stizale razne oduke, od kojih će pojedine imati dalekosežne posljedice po crnogorske građane.

■ Tajno zaduživa-

nje od 750 miliona

Vlada je za samo 30 dana zadužila Crnu Goru 750 miliona eura, i to tajno, jer se plašila opstrukcija, zatim je ušla u novu godinu bez budžeta, takođe tajno, objavila da gasi nacionalnu avio-kompaniju Monteneroerlajnz i formira novu (ToMontenegro), tvrdeći da nova firma neće koštati ni euro, da bi početkom godine ministar finansija to demantovao. Na svom Tviter nalogu ministar Spajić je objavio da je novoj kompaniji uplaćeno četiri od ukupno 30 miliona eura početnog kapitala. I to nije sve. Vlada je donijela izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti bez mišljenja Venecijanske komisije, bez javne rasprave i bez poziva Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi da makar prisustvuje kratkotrajnim jednodnevnim konsultacijama kojima je ministar pravde Vladimir Leposavić pokušao da javnosti, kako domaćoj tako i inostranoj, proda lažnu priču da su sve vjerske zajednice podržale nova rješenja.

■ Ambasadore

opozvali, Kosovu upisali zvjezdicu

Ni to nije sve. Krivokapić i njegovi eksperti su za ovako kratko vrijeme uspjeli da opozovu sedam ambasadora, zatim da u dokumentu Ministarstva zdravlja pored Kosova stave zvjezdicu (bez fusnote) kao da se radi o državi koju Crna Gora nije priznala, dok je nova ministarka četiri resora – prosvjete, nauke, kulture i sporta, Vesna Bratić prvo posjetila oca

Gojka Perovića poručujući da bi Bogoslovija trebalo da bude na državnim jaslama kao dio formalnog obrazovanja… Formirano je i novo tijelo za borbu protiv COVID-19, čije su odluke unijele zbrku, jer su se izjave i saopštenja razlikovali od onog što piše u Službenom listu, zbog čega su građani u šali komentarisali da im treba advokat kad izađu u grad.

■ Smjene, revanšizam, obećanja

Aktuelna vlast za 30 dana smijenila je sve koga je mogla, dok je novim rješenjima u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima (na koji su regovali i iz EU), pripremila teren za smjene “po dubini”, pa su “na čekanju” svi direktori škola, bolnica, domova zdravlja, uprava, agencija, javnih preduzeća, kao i preostali ambasadori koji su pretekli prvi nalet čišćenja kadrova prethodne vlasti. A kad to završe, onda će na red mogu doći i svi ostali, od pomoćnika i sekretara do čistačica i vozača. Ako neko misli da je riječ o pretjerivanju, neka se samo prisjeti kakve je poruke slao današnji premijer - da neće biti revanšizma - pa vidimo koliko su bili od riječi i on i nje-

govi eksperti.

■ Jedno u Briselu,

drugo u Podgorici

Prvi mjesec rada Vlade obilježila je i posjeta Krivokapića Briselu i sastanak sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltebergom, na kojem je premijer obećao da će Crna Gora ostati pouzdan partner Alijansi, da bi za svoje najbliže saradnike postavio ljude koji su palili zastavu NATO-a, dok je na čelo ANB-a postavljen čovjek koji je politički aktivan, što je protivzakonito, i koji vjeruje da je uz Božju pomoć sve moguće, poput premijera koji kaže da vjera može pokrenuti planine, i da zato postoji fizički dokaz. Proteklih mjesec dana ministri su pokazali svoj demokratski, ali i moralni i ljudski kapacitet, pokazujući da ih apsolutno ne interesuje ničije mišljenje, računajući da im je podrška međunarodnih partnera, na koju se stalno pozivaju, dovoljna da se služe svim sredstvima u “demontaži sistema”, a u stvari u demontaži Crne Gore i njenom urušavanju kao građanske, sekularne, antifašističke države. Da li na krilima te podrške, ukoliko zaista postoji u mjeri u

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

amo mjesec dana nove izvršne vlasti

Foto:SasaMatic

firme, smjenjuju ore o pomirenju

Vlada Crne Gore kojoj to predstavljaju, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović predsjedniku države Milu Đukanoviću poručuje da je sam sebi dao “žuti karton”, zbog vraćanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti na ponovno odlučivanje? Zakona koji je pisao pravni tim Mitropolije crnogorskoprimorske, po diktatu Srpske pravoslavne crkve, koji stranoj crkvi i državi otvara vrata da potpuno legalno budu vlasnici crnogorskih svetinja i njenog istorijskog nasljeđa? Za Abazovića je međutim, to liberalan zakon, dok mu je problem predsjednik države!

■ Otkrili demo-

kratski i ljudski kapacitet

No, Abazović i nije izuzetak. Poruke novih ministara svakodnevno izazivaju reagovanja javnosti, a često i podsmijeh. Pa da podsjetimo: Ministarka koja je na čelu četiri resora Vesna Bratić poručuje da je “žena četnik”, da je poznati hrvatski kolumnista Dežulović “ustaško đubre” i “magarac, da su Crnogoci - Milogorci, Dukljani, Montenegrini, da bi javnost šokirala prostačkim komentarom na račun najvećeg živog istoričara sa

prostora SFRJ, gospođe Latinke Perović da se “življi kopaju”… Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović se maltene narugao našem ambasadoru u Kini kojeg je opozvao – Darku Pajoviću lajkujući nečiji tvit da je Pajović “šišmiš”. Skandalozna je i izjava ministra pravde Leposavića koji je poručio da će biti donijet zakon o amnestiji ukoliko Apelacioni sud potvrdi prvostepenu presudu Višeg suda kojom su lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, osuđeni na po pet godina zatvora u predmetu pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine. I ovo nije sve. Novi ministri maltene svakodnevno pokazuju da nijesu dorasli dužnostima koje pokrivaju. Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović je recimo, pokrenuo inicijativu o neradnoj nedjelji, pa je povukao, da bi nedavno potpisao dokument koji izaziva smijeh. Naime, portal Aktuelno objavio je Vladin dokument u kojem stoji da Milatović predlaže prestanak mandata generalnoj direktorici u Direktoratu za inovacije i tehnološki razvoj u Ministarstvu nauke Branki Žižić, ali zbog “ukidanja Ministar-

stva rada i socijalnog staranja”. Vjerovatno je riječ o previdu, ali ovakvi faulovi svakako dodatno urušavaju kredibilitet izvršne vlasti koja zasad pokazuje dosta površnosti, nedosljednosti, netransparentnosti, kao i revanšizma, što se može vratiti svima nama kao bumerang.

■ A kad uđu

“po dubini”…

Stalno ubjeđivanje javnosti da je 30. avgust istorijski datum kada je izabrana prva demokratska vlada u Crnoj Gori, ne u 30, nego u 75 godina, stalne optužbe na račun prethodne vlasti, vrlo brzo će dosaditi i onim građanima koji su glasali za novu vlast u Crnoj Gori. Zato se možda novoj vlasti najviše i žuri da uđe “po dubini” u sve pore crnogorskog društva, ne bi li spriječila svaku mogućnost da na prvim narednim izborima DPS sa svojim koalicionim partnerima ponovo bude odlučujući politički subjekt u državi. Novca da sprovedu svoju misiju imaju dovoljno. Da ponovimo, tri dana nakon konstituisanja, Vlada je zadužila crnogorske garađane 750 miliona eura, odnosno sa kamatom, 890 miliona eura. V.Šofranac

politika

nikola gegaj, član go dps

Nova Vlada nas vraća u prošlost Član Glavnog odbora De- ćaju nesigurni u svojoj drmokratske partije socijalista žavi, iako su dali neizmjeNikola Gegaj kaže da treba ran doprinos da ona danas biti svjestan činjenice da se bude nezavisna i međunasa takozvanom „prvom de- rodno priznata demokratmokratskom“ Vladom vraća- ska zemlja. mo u devedesete godine ka“Treba navesti da manjinda je bilo prebrojavanja ko je ski narodi nikada nijesu bikoje nacije i vjere. li remetilački faktor. Isti niGegaj u razgovoru za kada nijesu naudili Crnoj Dnevne novine naglašava Gori. A zauzvrat, vlast u Crda smo svjedoci da se da- noj Gori je radila u kontinunas na istovjetan način ve- itetu na unapređivanju maćina stranaka koje čine vlast njinskih prava. Takođe, trebazira na nacionalnom ba napomenuti da je vlast u opredjeljenju. Crnoj Gori predvođena DPS“Dakle, danas izgleda da je om, otvorila granice za više za postavljenje na neku duž- od 100.000 silom protjeranih nost najbitnije biti priljudi sa Kosova i drugih republika bivše Jupadnik određene goslavije. Crna nacije, a sasvim su sekundarGora je tada bine, odnola njihov dom sno nebiti spas od linne, druge ča, spas od karakteetničkog čiristike da šćenja koli o dreji je sproveden nad đena osokosovskim ba posjeAlbancima i duje stručBošnjacima u ne reference, da li ima doBiH”, kaže Gegaj. Gegaj voljno iskustva, On naglašava da umjesto da se radi na da li je kvalitetna, i da li je izvršila ili je osumnji- unapređivanju prava mačena za neko krivično djelo. njinskih naroda, time što će Predstavnicima nove vlasti se poboljšati njihovo inkorsu puna usta floskula iz žar- poriranje u institucije sistegona demokratije i ljudskih ma, danas je slučaj da imaprava, a istovremeno su samo samo jednog člana Vlastavili vladu u kojoj ne posto- de koji je pripadnik manjinji nijedan pripadnik bosan- skih naroda (koji je, istina, skog, muslimanskog i hrvat- od svog naroda dobio miskog naroda. Sa sažaljenjem nornu podršku), a u prošlom konstatujemo da postoji mi- mandatu je bilo čak osam norna prisutnost Crnogora- ministara. ca, tog državotvornog naro“Dakle, to predstavlja seda koji broji skoro polovi- dam koraka prostorno, a 30 nu građana naše države, a godina unazad vremenski. u srećnim zemljama bi bili Mene, moram to priznati, većina na vlasti”, kaže Gegaj. iznenađuje ležerno ponašaOn smatra da se i danas nje predstavnika međunakao i 90-ih godina čuje ista rodne zajednice u Crnoj Goretorika ekstremnih političa- ri, a i u Briselu i Berlinu, koji ra, što čini da se sada, kao i prećutkuju sve ovo”, zakljutada, manjinski narodi osje- čuje Gegaj. M.P.

Stvaranje teokratske države Gegaj ističe da ne treba zaboraviti da se, radi upoređenja sa svijetom, samo kod nas dešava da se u manastirima dogovaraju politički potezi vlasti i vodi kadrovska politika. “Pa zbog toga ne možemo nikako očekivati da ova „prva demokratska“ vlast bude građanska, multietnička, evropska. Ona može biti samo teo-

kratska do kraja, kao što i jeste. Na kraju bih poslao poruku svima da rad, trud i doprinos DPS-a u ovakvim uslovima će biti pojačani, da naša Crna Gora bude građanska, multietnička, multivjerska, multikulturalna, demokratska, pravedna, i evroatlantska država. Stvorićemo bolje uslove za prosperitet svih nas”, kaže Gegaj.

politika stav

Piše:

Dragutin Papović “Vi imate svoj plac, gradili ste svoju kuću i znate da ste ulagali u nju i znate da je to vaša kuća, neko donese odluku ovo više nije vaše, pa vi dokazujte na sudu.” Tako je komesaru Oliveru Varheljiju premijer Zdravko Krivokapić objasnio članove važećeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji se odnose na vjerske objekte i zemljište koji su nastali u Crnoj Gori do 1. decembra 1918. godine. To smo saznali iz premijerovog nedavnog intervjua u Vijestima. Premijer se Varheljiju u Briselu žalio na zakon sopstvene države. Teško državi koja ima ovakvog premijera. Osim što je Krivokapić netačno informisao Varheljija o onome što piše u važećem zakonu, on je u Briselu bagatelisao vjerske objekte od kojih su mnogi istovremeno i dobra iz kulturne baštine Crne Gore. Ono što je vjekovima nastajalo u Crnoj Gori i što je neprocjenjivi dio duhovnosti i kulturne baštine Crne Gore, premijer proglašava „placem i kućom“ SPC koja je u Crnoj Gori pod tim nazivom prisutna jedva 100 godina. Premijer se ponaša kao vazal SPC. Takvo ponašanje je posljedica apsurdne situaci-

Krivokapić

Premijer koji živi u obmani

je u kojoj državu Crnu Goru predstavljaju oni koji su cijeli život i političko djelovanje posvetili uništenju crnogorske države. Sad imaju priliku da je s najmoćnijih pozicija razaraju do temelja. Mora se priznati da to rade sistematski i da ne gube vrijeme. Premijerova izjava Varheljiju se može upotrijebiti i na drugačiji način kako bi svima bilo jasno u čemu je suština. Zamislimo razgovor između premijera Krivokapića i države Crne Gore, i koristimo premijerovu izjavu Varheljiju. “Vi imate svoj plac”, kaže Krivokapić. Država jasno odgovara: „Da. To je, između ostalih, imanje Ivana Crnojevića na Cetinju“. Premijer nastavlja: „Gradili ste svoju kuću i znate da ste ulagali u nju“. Država potvrđuje: „Tako je. Na tom imanju je Ivan Crnojević 1484. godine sagradio Cetinjski manastir i u njemu osnovao Cetinjsku mitropoliju. Nakon stradanja ovog manastira 1692. godine mitropolit Danilo Petrović je početkom XVIII vijeka započeo njegovu obnovu na današnjoj lokaciji, a manastir je potom dograđivan“. Sad premijer nešto znatiželjnije kaže: „I znate da je to va-

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

ša kuća“. Država Crna Gora mu spremno i jasno odgovara: „Taj manastir je do 1. decembra 1918. godine nesporno bio u državnoj svojini. Njime je raspolagala autokefalna Crnogorska crkva koja je imala svoj Ustav Svetog sinoda iz 1903. godine, a njeno postojanje je zapisano i u državnom Ustavu iz 1905. godine.“ Premijer Krivokapić nastavlja: „Neko donese odluku ovo više nije vaše.“ Država, opet, precizno odgovara: „Taj neko je bila Srbija koja je 1918. godine organizovala Podgoričku skupštinu na kojoj je donijeta odluka o aneksiji Crne Gore. Na bazi te odluke ukinuta je Crnogorska crkva, a vjerski objekti i zemljište kojima je raspolagala predati su na korišćenje SPC.“ Premijer slegne ramenima i kaže: „Pa vi dokazujte na sudu“. Država odlučno odgovara: „Hoću, ako mi dozvolite, jer je članovima 62, 63 i 64 važećeg zakona predviđena jasna procedura utvrđivanja svojine nad ovom imovinom, tako da nema otimanja“. Svaki premijer koji se ponaša fer prema državi kojom vlada, omogućio bi toj državi ravnopravan položaj u ovom postupku. No, kako

Ispravna procedura Država Crna Gora samo hoće da na bazi dokaza u upravnom i parničnom postupku utvrdi šta je od vjerskih objekata i zemljišta koji su nastali do 1918. godine u njenoj svojini. Evo šta je, prema zvaničnim podacima, od te imovine nastalo samo u periodu 1860-1910. godine. Tokom ovog poluvjekovnog perioda podignuta su dva manastira i 163 crkve, a obnovljeno je 12 manastira i 112 crkava. Sve je to urađeno u periodu kada je

premijer Krivokapić ima ponižavajući odnos prema državi kojom vlada, onda je njegova izjava u Briselu očekivana. Premijer ne samo da ne štiti državni interes, nego bi cijelu Crnu Goru pretvorio u feud SPC. To je program rada njegove vlade. Premijer je u intervjuu u Vijestima arbitrirao između vjerskih zajednica čime je narušio ustavni sekularizam. Izjavio je: „Lično podržavam ono što je kanonsko pravo crkve. To sam proučavao i znam šta znači i znam istoriju tog dešavanja, pa me to znanje obavezuje.“ Tako je premijer priznao da mu u određivanju pravnog položaja vjerskih zajednica prioritet imaju crkveni kanoni nad važećim zakonom i da ga na to obavezuje njegovo „ekspertsko“ znanje kanonskog prava. Ovo je još jedna potvrda da je premijer Krivokapić samo poslušnik SPC. Istovremeno, ovo je dokaz da njega ne obavezuju Ustav i zakoni, već autonomni akti SPC. Za SPC i CPC je naveo da je to za njega kao postojanje formalne i neformalne Vlade. Za premijera je SPC „formalna“, a CPC „neformalna“ vjerska zajednica, čime je ušao u zonu odlučivanja o isprav-

Crna Gora bila nezavisna država i kada u Crnoj Gori nije bilo SPC. Crna Gora je to dominantno finansirala iz svojih sredstava i zajedničkim ulaganjem građana. Važeći Zakon o slobodi vjeroispovijesti je propisao proceduru i pravila na osnovu kojih će se utvrditi u čijoj svojini su ovi objekti. U slučaju da vjerske zajednice nemaju dokaze o pravu svojine, ovi vjerski objekti će, kao dio kulturne baštine, biti u državnoj svojini. nim i pogrešnim vjerskim zajednicama. Time je CPC, koja je evidentirana u skladu sa zakonom, doveo u neravnopravan položaj. U pokušaju da opravda svoj protivustavni odnos prema vjerskim zajednicama Krivokapić je dodao: „Ja sam jednom prilikom rekao, nađite mi dokaz da je postojala bilo koja krštenica koju je izdala Crnogorska pravoslavna crkva, ja ću prvi stati i reći: ljudi mi smo živjeli u obmani, to ne postoji, to je neko nametnuo kao dualitet da bi nas svađao.“ Ovo je poštena ponuda i red je da pomognemo premijeru da pronađe dokaz i da riješi nedoumicu oko krštenica i oko „dualiteta“. Od pravoslavnih crkava u Crnoj Gori je do 1918. godine postojala samo autokefalna Crnogorska crkva, i onda je nesumnjivo da su se samo u njoj mogli obavljati pravoslavni vjerski obredi i izdavati krštenice. Eto mu dokaz! Sada premijer Krivokapić svoje obećanje dato u „Vijestima“ može ispuniti već na sljedećoj sjednici Vlade kada će prvi stati i reći: „Ljudi, mi smo živjeli u obmani!“ Neka na osnovu toga riješi i svađalački „dualitet“. (Autor je poslanik DPS u Skupštini Crne Gore)

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

DOO ’’LIPA-u stečaju’’ –Cetinje St.br228/13,Balšića bazar bb,Reg.broj: 5-0030281;Mat.br:02057433 tel:069 019 757,e-mail:livcom@t-com.me Prijem službene pošte: Privredni sud CG Podgorica, IV Proleterske br.2. Podgorica , 04.01.2021.god. Stečajni upravnik u stečajnom dužniku DOO ’’LIPA - u stečaju ’’ – Cetinje , na osnovu Rješenja stečajnog sudije Privrednog suda CG u Podgorici, poslovne oznake St.br. 228/13 od 27.12.2013. godine i 14.02.2020godine, a u skladu sa čl. 134, 135, i 136. Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 53/2016)

O G L A Š A V A

PRODAJU DIJELA IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA DOO ’’LIPA - u stečaju ’’ – Cetinje JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA, i istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, stečajne povjerioce,sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo kao i sva druga zainteresovana lica.

ekonomija

premijer ZDRAVKO KRIVOKAPIĆ OCIJENIO

Pandemija ne može biti razlog za produžetak radova na auto-putu

I ----------------------------------Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika: I - Nepokretnosti koje se nalaze u Podgorici,LN 1633 i LN 1634 KO Podgorica III-,Cvijetin Brijeg,imovinu čini : -Katastarske parcele 313/1,313/2,313/3,314 i 315/1 obim prava susvojina 1/2 i sukorišćenje ½ ukupne površine P= 832m2.Katastrske parcele čine urbanističku parcelu UP 51 u sklopu „DUP-a“DRAČCVIJETIN BRIJEG“.-početna cijena------ 30.850,00€(procijenjena vrijednost-154.250,00€); 3-Nepokretnosti koje se nalaze na Cetinju,LN 437 KO Cetinje I,katastarske parcele 4594,4595,4600/1,4600/3,ukupne površine P=11.333m2,obim prava na zemljištu –korišćenje 1/1,Poslovne zgrade u vanprivredi površine P=2.450m2 sa pripadajućim PD-om br. 1,nestambeni prostor P=2.083,00m2 ,spratnost P,obim prava na poslovnim zgradama-svojina 1/1—početna cijena-----------------396.737,21€(procijenjena vrijednost-1.035.597,00€) II-Uslovi i postupak prodaje: Prodaja predmetne imovine stečajnog dužnika se vrši javnim prikupljanjem pisanih ponuda, u skladu sa članom 134. stav 3.Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) ,koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu : PRIVREDNI SUD CRNE GORE , Podgorica,ulica IV Proleterske brigade br. 2, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte-preporučenom pošiljkom sa naznakom DOO ’’LIPA - u stečaju’’- Cetinje - JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA(01.12.2020) - NE OTVARAJ, st.br.228/13 . Razmatraće se ponude koje prispiju na naznačenu adresu sa nazivom pošiljaoca,odnosno koje se lično dostave do 26.01.2021.god. do 10,30 časova.Otvaranje ponuda obaviće se dana 26.01.2021. god. sa početkom u 13,30 časova u kancelariji broj 13 Privrednog suda Crne Gore.Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici.Ponude otvara stečajni upravnik. Uslovi za prodaju (unovčenje) imovine stečajnog dužnika, stekli su se donošenjem Rješenja Privrednog suda CG u Podgorici kojim je proglašeno bankrotstvo stečajnog dužnika . III-Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave ponudu u zatvorenoj koverti ,koja mora da sadrži: Za pravna lica:Potvrdu o registraciji od nadležnog registra,ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje(sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početne cijene koja je data ovim oglasom),naziv pravnog lica i sjedište i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 20% od početne vrijednosti. Za fizička lica:Potpisanu ponudu(sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početne cijene koja je data ovim oglasom),ime i prezime,adresa stanovanja,JMBG i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 20% od početne vrijednosti. Svi elementi ponude moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Ponuđena cijena izražava se za pojedinačni predmet prodaje tj.ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu za pojedinačne djelove imovine sa tačnim nazivom iz oglasa sa cijenom u eurima.Neblagovremene i nekompletne ponude neće se razmatrati.Stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponuđene cijene budu odstupale od početne vrijednosti tj. ako budu niže od oglašene početne cijene.U slučaju da ponuđači ponude iste cijene za iste djelove imovine koji su predmet prodaje ,stečajni upravnik će ponuđačima dati mogućnost da u razumnom roku ,na licu mjesta ,daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama ili će prodaju oglasiti bezuspješnom i raspisati novi oglas o prodaji imovine. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda pristigne makar jedna pisana ponuda. Stečajni upravnik zadržava pravo da u bilo kom stadijumu postupka prodaje odustane od prodaje ili ne odabere ponuđača po ovom oglasu,u kom slučaju bi se uplaćeni depoziti vratili ponuđačima u roku od 8(osam)dana od dana javnog otvaranja ponuda. Depozit se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica, broj 520-13544-86. IV-Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje,bez prava na naknadnu reklamaciju.Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji.Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. Imovina se može razgledati svakog radnog dana u vremenu od 11,00 do 14,00 časova počev od dana oglašavanja u dnevnim listovima do dana otvaranja ponuda, po prethodnoj najavi stečajnom upravniku. V-Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena, a koja nije niža od oglašene početne cijene,tj predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu. VI-Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 8 (osam) dana, od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine najkasnije u roku od 20(dvadeset) dana od dana prijema odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača od strane istog,sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu(umanjenu za depozit),u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude . Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja Ugovora, ima za posledicu gubitak uplaćenog depozita. Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od deset dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji.Stečajni upravnik će u roku od 15(petnaest)dana od dana otvaranja ponuda svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude. VII- Svi troškovi koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac,dok troškove bankarskih provizija na vraćene depozite snose ponuđači. sa ovom prodajom, zaključenjem i ovjerama Ugovora padaju na teret kupca. Sve ostale informacije u vezi predmetne prodaje se mogu dobiti na telefon stečajnog upravnika broj 069 019 757.

Krivokapić Premijer Zdravko Krivokapić kaže da je projekat izgradnje prve dionica bio jedan od problema sa kojima su se susreli nakon formiranja Vlade. “Mi smo samo upoznati sa informacijom koja glasi da je nemoguće završiti auto-put do septembra, što je ponovno probijanje roka. To podrazumijeva da treba potpisati novi aneks ugovora kako bi se obezbijedilo finansiranje, odnosno nekih 130 miliona eura preostalih od kineske banke za finansiranje završetka tog projekta”, precizirao je Krivokapić, u intervjuu za Mina-biznis. On je kazao da se tu pojavljuje nekoliko problema, od kojih je ključan nadzor. “Taj nadzor, koji u suštini radi jedna francuska firma, takvog je karaktera da je njhovo vrijeme isteklo, ali pošto je u ugovoru definisano i precizirano - do završetka radova, tu imate pravni problem. Ugovor je istekao, a radovi nijesu završeni i taj postupak je pred Privrednim sudom”, naveo je

Krivokapić. Što se tiče rezultata, prva odluka je u korist države, dok se čeka druga. “Ako se desi da taj nadzor nastavi da radi, zar vi mislite da on radi sa istim kapacitetom i karakteristikama kao do sada? To je prosto nemoguće. Ko je pravio ugovor da nekoga šteti, a nekome doprinosi, ja to ne znam - to ćemo da preispitamo”, rekao je Krivokapić. Ponovio je da je samo probijanje roka izgradnje problematično. “Pandemija nije trajala čitavu godinu, nego, ako pošteno to gledamo, četiri mjeseca. To ne može da bude opravdan i objektivan razlog za produžetak radova. Da li vremenske prilike i neprilike utiču na izvođača? Uvijek utiču, ali ajde da budemo korektni, da li su one bile negativne ili pozitivne? Apsolutno pozitivne, da ste mogli do prije sedmicu čak i da asfaltirate određene dionice auto-puta”, saopštio je Krivokapić.

PODACI ELEKTROPRIVREDE CRNE GORE

Građani za struju duguju skoro 119 miliona eura

Dugovanja prema EPCG iz EPCG. na kraju 2020. iznosila su “Potrošači iz kateoko 176 miliona eura, što je gorije domaćinstva na 30.11.2020. godine duoko 10 miliona više guju 118.912.324 euu odnosu na gora (2019. u istom dinu ranije. uporednom peCrnogorski građariodu 115.720.154 ni na kraeura), a potroju novembra šači iz kategori2020. za struje ostala potrošju su dugovanja 57.174.482 eura (u uporedli skoro 119 miIlustracija nom periodu 2019. liona eura, što je godine 49.970.179 euoko tri miliona više u odnosu na godinu ranije, ra)”, saopšteno nam je iz saopšteno je Portalu RTCG Elektroprivrede.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

INTERVJU: DR DAMIR ŠEHOVIĆ, POTPREDSJEDNIK SOC

ZBOG PRAVNOG NASILJA, N SE IZVINI RADNICIMA, BANK

⌦ Predrag Zečević

ko 650.000.

dluka predsjednika Mila Đukanovića da vrati na ponovno odlučivanje Skupštini zakone koji su usvojeni 29. decembra, odgovoran je odnos prema činjenici da su zakoni usvojeni bez kvoruma i sa 40 poslanika, i u potpunosti je usklađen sa ustavnim nadležnostima, ocijenio je u intervjuu za Dnevne novine poslanik SD-a Damir Šehović.

DN: Kako će ekonomske posljedice gašenje Montenegro erlajnsa imati na našu ekonomiju, a posebno na turizam imajući u vidu da smo turistička destinacija? ŠEHOVIĆ: Ishitrena odluka o gašenju Montenegro erlajnsa, posebno na način na koji je to učinjeno - “na dugme” praktično, nerazumna je i pogrešna, sa nesagledivim posljedicama na turizam i cjelokupnu našu ekonomiju. Crna Gora je, sa stanovišta međunarodnog tržišta, tipična avio-destinacija, o čemu najbolje govori korelacija broja turista sa tržišta koji posjete našu državu u odnosu na saobraćaj koji obavlja avio-kompanija ka tim tržištima. Oko 60% gostiju je u Crnu Goru došlo iz država kojima je naša destinacija isključivo vazduhoplovno dostupna. Čak i da je trebalo napraviti novu kompaniju, a vjerujem da nije jer je skuplje ukinuti kompaniju i osnovati novu, umjesto zadržati postojeću sa potrebnim investicijama, onda je to trebalo učiniti na drugačiji način, po proceduri koja je uobičajena kada nova nastaje na temeljima stare kompanije. Umjesto da se prethodno pripremi prebacivanje slotova, codeshare ugovora, ugovora sa dobavljačima i radnicima, aviona, imovine i slično, pa da se tek onda likvidira kompanija, a da nova već sjutra nastavi da radi, sve je učinjeno na krajnje čudan i neiskusan način, čije posljedice će naša turistička privreda tek da osjeti. Stručno vazduhoplovno osoblje će otići, konkurentske kompanije poput Er Srbije će nam preuzeti najisplativije letove, ostali saobraćaj će u narednom pe-

Prema njegovim riječima, o posljedicama koje će nastupiti zbog toga što jedan broj ekonomskih zakona neće početi da se primjenjuje trebalo je da razmišljaju oni koji su se opredijelili da sprovedu pravno nasilje. “Insistirajući na održavanju sjednice po svaku cijenu, bez kvoruma i potrebne većine, tako da je odgovornost isključivo na njima. Zato Vlada i parlamentarna većina, a ne predsjednik države, duguje izvinjenje radnicima, bankarskom sistemu i privrednicima, zbog insistiranja na održavanju nelegalne sjednice “na silu” i neprihvatanja konstruktivnog predloga opozicije da radimo po dnevnom redu koji je na vrijeme utvrđen od strane predsjednika parlamenta”, rekao je Šehović. DN: Koji je najveći ekonomski izazov sa kojim će se suočiti Crna Gora tokom 2021. godine? Prvih nepun mjesec nova Vlada nije ulila povjerenje da znaju da kormilare ekonomskom krizom. Kad se potroši novac od obveznica, da li je ugrožena isplata plata i penzija? ŠEHOVIĆ: Najveći ekonomski izazov nove Vlade je to što nas nije ubijedila da ima jasnu percepciju o tome šta su joj ekonomski prioriteti za narednu godinu, niti viziju kako da te prioritete ostvari. A bez toga teško da možemo biti optimisti da će se

napraviti neki značajniji ekonomski iskorak u godini prepunoj izazova koje kao mala otvorena ekonomija trpimo, jer spadamo u red jedne od najpogođenijih privreda zdravstvenom krizom, budući da su nam prihodi od turizma, na koje otpada čak 25% GDP-a, drastično smanjeni zbog suočavanja sa posljedicama virusa COVID-19. Mi smo umjesto vizije imali ekonomsko tumaranje i proceduralno i suštinsko nesnalaženje, zbog čega postaje sve jasnije da smo umjesto ekspertske, dobili eksperimentalnu, da ne kažem pripravničku Vladu, koja ne zna kuda u ekonomskom smislu želi da ide. A mudriji su kazali da ako ne znaš gdje ideš, svaki put će te odvesti u nigdje. Tako smo umjesto obećanih, na sva zvona najavljivanih ekonomskih reformi, dobili novo “tajno ali organizovano” zaduženje, predstavljeno kao „spas“ za ekonomiju, a realizovano od strane onih koji su, između ostalog, i došli na vlast na kritici politike navodnog pretjeranog zaduživanja prethodne vlasti. A umjesto najavljenog “oslobođenja” i “ozdravljenja” naših preduzeća, Vlada nas je već u dvadesetom danu svog mandata, bez ikakvih ozbiljnijih analiza, “preko koljena” praktično “oslobodila” nacionalne avio-kompanije, koja je do sada prevezla blizu 10 miliona putnika, od čega godišnje pre-

riodu biti supstituisan od drugih prevoznika, ali ne onako kako to odgovara interesima Crne Gore. Postoji bojazan da bi bismo zbog avanture u koju nas je uvukla nova Vlada mogli izgubiti oko 100 miliona eura od ukupnog doprinosa Montenegro erlajnsa prihodima u turizmu, i na desetine miliona od direktnog i indirektnog doprinosa ove kompanije budžetu, te ostalih gubitaka po osnovu dodatnih subvencija drugim avio kompanijama, gubitaka po osnovu do sada uplaćenih sredstava za kupovinu aviona, kao i duga za poreze i doprinose i obaveze prema Aerodromima Crne Gore.

DN: Šta ako izgubimo kontrolu nad Aerodromima? ŠEHOVIĆ: Još ako izgubimo državnu kontrolu nad Aerodromima Crne Gore, a i takvih najava smo dobijali od nove Vlade, i predamo ga u ruke strane kompanije, po modelu koncesije ili nekom drugom aranžmanu, država gubi značajan dio svoje ekonomske nezavisnosti, koja je, u konačnom, preduslov političke nezavisnosti. Hoću da vjerujem da to nikom nije, niti bi smio biti krajnji cilj. Upravo zato smo i predložili zakon o zaštiti strateških nacionalnih interesa u oblasti avio-saobraćaja, koji je već u skupštinskoj proceduri. DN: Novoj vlasti su uspostavljeni brojni zahtjevi ugostitelja, poslodavaca, poljoprivrednika… Pošto ste doktor ekonomskih nauka, da li se može izaći u susret svima? Koji zahtjevi su po Vama opravdani? ŠEHOVIĆ: Ekonomiju često definišemo kao nauku o racionalnoj alokaciji

oskudnih resursa. Resursi su, sa druge strane, raspoloživa, ali ograničena dobra, te sa njima na adekvatan način treba upravljati. To u odnosu na vaše pitanje znači da sve zahtjeve koji dolaze iz privrede na kvalitetan način treba analizirati, i podržati one koje za koje postoji ekonomska i socijalna opravdanost. Prije toga, Vlada mora da kreira kvalitetan ambijent u kome će stvarati novu vrijednost, ali i da bude u kapacitetu da prihoduje ono što joj po osnovu poreza, doprinosa i drugih fiskaliteta pripada. Prethodna vlada je, iako u teškim uslovima, uspjela da do suočavanja sa korona krizom, za svega tri godine, ostvari prosječnu stopu rasta od 4,6 odsto, da poveća GDP po glavi stanovnika sa oko šest hiljada eura na blizu osam hiljada eura, da poveća priliv stranih direktnih investicija za 13 odsto (oko 100 miliona), da poveća javne prihode za 20 odsto (preko 350 miliona eura), ali i da smanji inače neprihvatljivo visok poreski dug za 30 odsto, a da pritom opredi-

ISHITRENA ODLUKA O GAŠENJU MONTENEGRO ERLAJNSA, POSEBNO NA NAČIN NA KOJI JE TO UČINJENO - “NA DUGME” PRAKTIČNO, NERAZUMNA JE I POGREŠNA, SA NESAGLEDIVIM POSLJEDICAMA NA TURIZAM I CJELOKUPNU NAŠU EKONOMIJU, KAŽE ŠEHOVIĆ

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

CIJALDEMOKRATA

NOVA VLAST DA KAMA I PRIVREDI jeli skoro milijardu eura za kapitalne projekte. Šta će uraditi nova Vlada, ostaje nam da vidimo. Prvih mjesec dana njenog rada nijesu obećavajući. Za ovih nekoliko mjeseci od promjene vlasti, nijesmo niti jednu jedinu riječ čuli o načinu jačanja fiskalne pozicije naše zemlje, poreskoj politici, rješavanju problema poreskog duga, privlačenju stranih investicija, pravaca u kojem će se sprovoditi strukturne reforme… Umjesto toga, Vlada će ostati upamćena po tome što je u nepunih mjesec dana uspjela državu da “najbrže i najviše” zaduži, da uđe u “anale” kao prva Vlada u našoj novijoj istoriji koja nije predložila budžet za narednu i usvajanje završnog računa budžeta za prethodnu godinu, da nas uvede u nezakonito privremeno finansiranje koje se ne može primijeniti na čak sedam od ukupno dvanaest ministarstava, i da “na dugme” ugasi kompaniju koja prihodima od turizma doprinosi cijelih 180 miliona eura.

DN: Da li nova vlast treba da istraje na elektronskoj fiskalizaciji? Ili treba to odgoditi za neko bolje vrijeme? ŠEHOVIĆ: Benefiti od elektronske fiskalizacije su brojne, počev od očekivanog smanjenja sive ekonomije i nelojalne konkurencije, preko bolje naplate prihoda, do podizanja svijesti svijesti građana o važnosti poreske discipline. Kako je riječ o sistemski važnoj, ali i kompleksnoj i zahtjevnoj aktivnosti, cijenim da je opravdano izlaženje u susret zahtjevu privrede da se ostavi prelazni period od pet mjeseci u kome je ostavljena mogućnost izbora načina evidentiranja prometa proizvoda odnosno usluga, uz obavezu primjene online fiskalizacije u realnom vremenu

od sredine godine. DN: Nova vlast će predložiti Zakon o porijeklu imovine i Zakon o lustraciji. Da li će SD, kao žestoka opozicija novoj vlasti, podržati te zakone? ŠEHOVIĆ: Zakoni o porijeklu imovine i lustraciji sami po sebi uopšte nijesu niti bi za bilo koga trebali biti sporni. Imovina javnih funkcionera jeste javno dostupan podatak, te stoga ne vidimo niti jedan razlog zašto bi bilo ko imao problem da se utvrdi i njeno porijeklo za sve, ili za neke slučajeve koji bi zakonom bili jasno definisani. Naravno, takav zakon mora biti izrađen u skladu sa relevantnim međunarodnim standardima, kako ne bi postao pogodan instrument za sprovođenje političkog ili bilo kojeg revanšizma, koji je inače sve prisutniji i očigledniji. Sa pitanjem lustracije je slično, samo po sebi naravno da ima svrhu, ali je pitanje na koji način će ista biti normirana. Pritom moramo primijetiti da sadašnjoj vlasti, koja slavodobitno najavljuje lustraciju, ima značajan broj ljudi koji su decenijama unazad bili na istaknutim političkim pozicijama, i to u vremenu kojim se nikako ne možemo ponositi, te bi kao takvi i sami trebali da budu predmet lustracije odnosno preispitivanja. Kako budu postajali svjesniji te činjenice, vjerujem da će neki od njih tražiti zaklon od lustracije a ne zakon o lustraciji. U konačnom, koliko je sa jedne strane važno raščistiti sa prošlošću, protiv čega SD nema ništa protiv, još važnije je u takvom društvu ne dozvoliti da lustracija bude ništa drugo do eliminisanje političkih protivnika iz javnog života. Šta će od to dvoje biti, ostaje da se vidi.

EKONOMIJA

HRONIKA

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

INTERVJU: ŽELJKA JOVOVIĆ, PREDSJEDNICA OSNOVNOG SUDA U PODGORICI

PROFESIONALNIM PONAŠANJEM SUDIJA I ZAPOSLENIH RIJEŠENI SVI PREDMETI

Osnovni sud u Podgorici, i pored situacije izazvane korona virusom, ostvario je dobre rezultate - riješeno je 106,12 odsto predmeta, kazala je u intervjuu za Dnevne novine predsjednica tog suda Željka Jovović. Od početka mandata, odnosno od sredine 2019. godine Jovović je posebnu pažnju posvetila poboljšanju infrastrukturnih uslova u zgradi suda, te je tako potpuno renovirana sudnica, izvršeno je i renoviranje pojedinih kancelarija. Ipak, kako navodi, prostorni kapaciteti prepoznati su kao neadekvatni i neprimjereni značaju i obimu poslova koji se u sudu obavljaju, a što je posebno izraženo u situcaciji izazvanoj virusom kovid, zbog čega su sudili i u prostorijama Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i Centra za obuku sudija i tužilaca. DN: Prošlo je godinu i po od kada ste predsjednica Osnovnog suda u Podgorici, da li ste zadovoljni postignutim rezultatima, imajući u vidu da smo od marta 2020. godine suočeni sa korona virusom koji je u mnogim oblastima „kočio“ rad?

JOVOVIĆ: Sa ponosom mogu da kažem da sam, i pored situacije izazvane korona virusom, zadovoljna rezultatima koje je ostvario Osnovni sud u Podgorici u godini koja je bila puna izazova u svim sferama života. Profesionalnim, i u ovom društvenom trenutku odvažnim ponašanjem sudija i zaposlenih, uspjeli smo da riješimo 106,12% od ukupnog priliva predmeta, što svakako predstavlja zavidan rezultat. DN: I ranije ste bili na čelu suda - cetinjskog Osnovnog suda. Možete li uporediti to iskustvo sa ovim sada, kada ste prvi čovjek najopterećenijeg suda u državi? JOVOVIĆ: Iskustvo sa Cetinja, koji je sud sa malim brojem sudija i zaposlenih, opredijelilo me je da se odvažim i konkurišem za mjesto čelnog čovjeka najvećeg i najopterećenijeg osnovnog suda u državi. To iskustvo mi je, takođe, pomoglo da se uhvatim u koštac sa svim problemima koje opterećuju rad sudova, a za Osnovni sud u Podgorici posebno izražen problem velike opterećenenosti sudija. Ipak, imajući u vidu da

sam u tom sudu, prije stupanja na dužnost predsjednika, sudila jedanaest godina i dobro poznavala organizaciju posla, a prije svega i najbitnije, poznavala sve zaposlene i sudije, veličina suda nije predstavljala problem za uspješan rad. Smatram da je za funkcionisanje bilo koje institucije od najvećeg uticaja kako odgovornost i profesionalizam zaposlenih, tako i korektni kolegijalni odnosi, na kom principu sam i zasnovala svoj rad, praćena istim principima sudija i zaposlenih. DN: U kom životnom trenutku ste poželjeli da budete sudija, i da li je osim tog poziva postojao još neki kao alternativa? JOVOVIĆ: Nisam sigurna da mogu sa sigurnošću da kažem kada sam odabrala svoje zanimanje. Duboko vjerujem da je svakome od nas u samom biću određeno čime će se u životu baviti. Još kao dijete sam negodovala kada nešto, po mom rezonu, nije bilo pravično. Nepravda me uvijek pogađala i uvijek sam željela da istu promijenim, ma koga se u konkretnom ticala. Nerijetko su mi govorili i da se

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

HRONIKA

Biti sudija krivičar podrazumijeva dinamičnost, sa sobom nosi brojna iskušenja, neprospavane noći i veliku odgovornost, s obzirom da direktno odlučujete o slobodi, a time i životu ljudi. A oglasiti nekog krivim je mnogo više od primjene zakona, jer se često dešava da su dokazi nesigurni i nedovoljni za odlučivanje, pa je neophodno situaciju sagledati iz svih uglova, kako biste objektivno sagledali sve okolnosti i donijeli pravičnu i zakonitu odluku, vodeći računa i o oštećenim licima. U takvim situacijama se uvijek sjetim Kanta i njegove čuvene “zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon u meni ‘’krive Drine ne ispravljaju’’ i da nije sve onako kako bi trebalo da bude, ali ja sam uvijek slijedila princip da pravda možda jeste spora, ali je i te kako dosežna i uglavnom ne izostaje ukoliko je čovjek u potpunosti predan onome što radi i voli. To uvijek govorim i mlađim kolegama, koji su ponekad nestrpljivi na putu do ostvarenja svojih želja. Upravo u tome je i ljepota ovog posla, za koji, za mene ne postoji alternativa. DN: Zašto ste izabrali da budete sudija krivičar, a ne parničar? JOVOVIĆ: Ovdje ću se nadovezati na prethodni odgovor, pri čemu mi se čini da nisam ja odabrala krivicu, već je krivica izabrala mene. Biti sudija krivičar podrazumijeva dinamičnost, sa sobom nosi brojna iskušenja, neprospavane noći i veliku odgovornost, s obzirom da direktno odlučujete o slobodi, a time i životu ljudi. A oglasiti nekog krivim je mnogo više od primjene zakona, jer se često dešava da su dokazi nesigurni i nedovoljni za odlučivanje, pa je neophodno situaciju sagledati iz svih uglova, kako biste

Delegiranje predmeta neophodna i legitimna mjera

DN: Godinama unazad predmeti iz suda na čijem ste čelu delegiraju se u susjedne osnovne sudove. Nerijetko se delegiraju porodični sporovi, konkretno prioritetni predmeti razvoda braka pa se dešava da se supružnici koji žele razvod upućuju se u Nikšić. Osim toga, u parničnim postupcima, u sporovima u vezi sa nepokretnostima nadležan je onaj sud gdje se nepokretnost nalazi – no i takvi predmeti se delegiraju. Smatrate li da to treba da se promijeni, a ako da koje bi potencijalno rješenje predložili? JOVOVIĆ: Činjenica je da je

objektivno sagledali sve okolnosti i donijeli pravičnu i zakonitu odluku, vodeći računa i o oštećenim licima. U takvim situacijama se uvijek sjetim Kanta i njegove čuvene “zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon u meni.” DN: S obzirom da je Va-

Osnovni sud u Podgorici najveći osnovni sud na teritoriji Crne Gore, ali i najopterećeniji. Delegiranje predmeta u sudove u susjednim opštinama odvija se iz razloga cjelishodnosti i predstavlja neophodnu i legitimnu mjeru kako bi se sudije rasteretile, a strankama omogućilo da o njihovim predmetima bude odlučeno u razumnom roku. Imajući u vidu rezultate koje je ostvario Osnovni sud u Podgorici, u ovoj za sve teškoj i neizvjesnoj godini, ukoliko se značajno ne poveća priliv predmeta u narednoj godini, smatram da neće biti potrebe za delegiranje predmeta. ša oblast krivica, koliko teško i u kojim predmetima je najteže oduprijeti se emocijama? JOVOVIĆ: Teško da možemo govoriti o određenoj vrsti predmeta, jer naša emocija zavisi od okolnosti svakog konkretnog slučaja. Od čovjeka koji stoji oči u oči sa

Vama, njegove životne priče i okolnosti koje su ga dovele tu gdje jeste, isred Vas, u sudnicu. Svakako da posebnu emociju u čovjeku bude predmeti u kojima se djeca pojavljuju kao oštećeni, kao i predmeti za krivična djela izvršena iz nehata, sa teškom posljedicom. Ipak, da bi donio pravilnu i zakonitu odluku, kada uđe u sudnicu, sudija mora isključiti sve emocije. DN: Sada ste okupirani obavezama koje nosi predsjedavanje jednim sudom, koliko se smanjio broj zaduženih predmeta i da li Vam nedostaje da više sudite? JOVOVIĆ: Umanjenje norme za predsjednike sudova je regulisano zakonom, a za predsjednika Osnovnog suda u Podgorici, umanjenje iznosi 70%. Zaista volim sudijski poziv, a od kada vršim i dužnost predsjednika, shvatila sam kolika je zapravo ta ljubav, jer se pored svih poslova, ali i privilegija koje nosi predsjednička funkcija, u sudnici osjećam zaista svojom na jedan poseban način, koji ništa ne može promijeniti. Iz tog razloga, i pored mnogo obaveza koje nosi funkcija predsjedni-

ka, ja još uvijek postupam u predmetima. DN: Za vrijeme Vašeg mandata renovirana je sudnica Osnovnog suda u Podgorici, napravljeno nekoliko novih kancelarija. Da li postoji potreba da se dodatno poboljša infrastruktura i prošire prostorni kapaciteti? JOVOVIĆ: Od početka mandata posebnu pažnju sam posvetila poboljšanju infrastrukturnih uslova u zgradi suda. Pored aktivnosti koje ste naveli izvršeno je i renoviranje pojedinih kancelarija, renoviranje hola, toaleta, zamjena dotrajalog namještaja i niz sitnijih intervencija, koje su omogućile bezbjedniji i ugodniji boravak u sudu kako sudija i zaposlenih, tako i stranaka. Ipak, prostorni kapaciteti prepoznati su kao neadekvatni i neprimjereni značaju i obimu poslova koji se u ovom sudu obavljaju, a što je posebno izraženo u situcaciji izazvanoj virusom kovid, zbog čega smo bili prinuđeni da sudimo i u prostorijama Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i Centra za obuku sudija i tužilaca. Bo.B.

HRONIKA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

UPOZNAT I POTPREDSJEDNIK VLADE DRITAN ABAZOVIĆ

BRUTALNE PRIJETNJE POLITIČKOM ANALITIČARU LJUBU FILIPOVIĆU

Politički analitičar CdMa Ljubo Filipović u posljednih godinu dana je izložen najgrubljim i najgnusnijim prijetnjama i uvredama sa kojima je ranije upoznao i potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, ali se on nije udostojio odgovora, prenosi CdM. Uvrede i prijetnje su kulminirale kada su preksinoć čitaoci portala IN4S tražili njegovu adresu. Filipović za CdM kaže da će slučaj prijaviti policiji. “Do sada sam zanemarivao prijetnje i uvrede, ali kako svakodnevno slušam da su i mnogi ljudi koji nisu javne ličnosti, takođe izloženi prijetnjama, uvredama i šikaniranju mislim da je krajnje vrijeme da podignemo glas i da kažemo novim vlastima da moraju zaustaviti targetiranje i hajke koje vode njihovi mediji

Filipović

dok ne bude kasno”, naveo je Filipović. Napomenuo je i da se ovo desilo novinaru sadašnje provladine orijentacije, vjerovatno bi cio svijet bio alarmiran. Jeziva prijetnja koju je dobio i sa kojom je upoznat Abazović glasi: “J…. ti mrtvu familiju. Silovaćemo ti sad sve samo polako, j…. ti sve ustaško”. “Nakon izbora, dok sam još imao komunikaciju sa

Dritanom Abazovićem, upoznao sam ga sa ovom prijetnjom silovanjem porodice, koju su mi uputili ohrabreni izbornom pobjedom, ali se on tada nije udostojio da odgovori”, naglašava Filipović. Prijetnje upućene Filipoviću i njegovoj porodici osudila je Demokratska partija socijalista kao i Centar za građansko obrazovanje.

NA PUTU PODGORICA TUZI

U UDESU STRADALA JEDNA OSOBA

U saobraćajnoj nesreći koja se sinoć dogodila na putu iz Podgorice prema Tuzima, jedna osoba je poginula, a jedna je povrijeđena, saopšteno je iz OKC-a. Povrijeđeno lice je

transportovano u Urgentni centar KCCG. U udesu koji se dogodio kod Dauti komerca, učestvovala su tri vozila. Saobraćaj u tom dijelu bio je u prekidu do završetka uviđaja. R.C.H.

U PODGORICI UHAPŠEN GILE STANIŠIĆ I STEFAN POPOVIĆ

Prisilno uveli maloljetnika u vozilo i tražili mu kriptovani telefon?

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Podgorička policija lišila je slobode Radoslava Gila Stanišića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prinuda u pokušaju. Osim njega, uhapšen je i Stefan Popović zbog sumnje da je izvršio krivično djelo protivpravno lišenje slobode. Oba djela su, kako je saopšteno iz Uprave policije, učinjena na štetu maloljetnog N.V. (17). “N.V. je prijavio policiji da su ga dva lica prisilno uvela u vozilo, da su od njega zahtijevali da im preda kriptovani telefon koji on nije imao kod sebe, te da je nakon vožnje po gradu uspio da im po-

bjegne. Policija u Podgorici je postupila po ovoj prijavi, prikupila obavještenja i dokaze na osnovu kojih su osumnjičeni R.S. i S.P. danas lišeni slobode”, saopšteno je juče iz policije. Oni će, kako se dodaje, uz krivičnu prijavu biti privedeni nadležnom tužiocu. Dan ranije reagovala je porodica ovog sedamnaestogodišnjaka, koji je 30. decembra prijavio da ga je Radislav Gile Stanišić kidnapovao, navodeći da smatraju da su policija i tužilaštvo postupili neprofesionalno u ovom slučaju. U reagovanju porodice navodi

se da ih čudi postupanje policije koja i pored iskazanog straha sedamnaestogodišnjaka da se poslije navedenog događaja vrati kući, do Stanišića dolazi tek narednog dana i poslije uzimanja obavještenja, pušta ih na slobodu. “Neobjašnjivo je osobe koje su grubo i neprimjereno postupile prema maloljetniku, za što nesumnjivo postoje dokazi u domenu osnovane sumnje, odmah ne budu uhapšene i sprovodene nadležnom tužiocu na dalje postupanje”, navodi se u saopštenju porodice. R.C.H.

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

hronika

ivica stanković, v.d. vrhovnog državnog tužioca, za agenciju mina:

Pitanje bezbjednosti tužilaca mora da se riješi

Tužioci u Crnoj Gori nijesu nimalo bezbjedni, i to je jasno svakom ko je imao priliku da se uvjeri u uslove, odnosno neuslove njihovog rada, ocijenio je vršilac dužnosti vrhovng državnog tužioca Ivica Stanković u intervjuu agenciji MINA, dodajući da još nije odobren novac za službu tužilačkog obezbjeđenja. Stanković je kazao da izgleda da mora da se desi situacija kao na Cetinju, gdje je u prostorijama tužilaštva aktivirana ručna bomba, da bi se javnost zapitala koliko su tužioci bezbjedni, iako se na taj problem ukazuje godinama. “Ono što se dogodilo na Cetinju moglo je da se desi u bilo kom državnom tužilaštvu. To je problem na koji godinama ukazujem, ukazujem i sad da to pitanje mora da se riješi, jer ne smijemo da dozvolimo da se od državnih tužilaca konstantno zahtijevaju bolji rezultati, a da im je svakodnevno, da se figurativno izrazim, glava u torbi”, kazao je Stanković.

On je rekao da je događaj na Cetinju mogao da ima i tragičnije posljedice, i poručio kako ne treba čekati da do toga dođe da bi se krenulo u rješavanje evidentnog problema, ukazujući da do sada nije odobravan traženi novac za popunjavanje radnih mjesta u službi za poslove tužilačkog obezbjeđenja. “Pozivam sve kritičare, sve dobronamjerne savjetnike, nevladine organizacije, kompletnu domaću i međunarodnu javnost da se uvjeri u uslovnost rada državnih tužilaštava i da nam pomognu da i taj problem riješimo, kako ne bi postojala ni najmanja mogućnost da se ikada više ponovi situacija do koje je došlo u Prijestonici”, poručio je Stanković.

■■ prepoznajemo učinioce djela bez obzira na ime i naciju

Na pitanje kako ocjenjuje rad Tužilaštva u protekloj godini, posebno ako se uzmu u obzir sva dešavanja

koja su je obilježila poput litija, korona virusa, izbora, Stanković je odgovorio da je 2020. bila puna brojnih izazova u kojima se, zbog epidemiološke situacije, nalazilo čitavo društvo, a samim tim i Državno tužilaštvo. “Kada podvučemo crtu, ipak moramo konstatovati da smo, uprkos svemu, uspjeli da odgovorimo zadatku. To, međutim, ne znači da nijesmo svjesni da je bilo i određenih situacija koje su se mogle uspješnije prevazići, ali to je nešto sa čim se suočavaju sve profesije”, naveo je Stanković. On je kazao da se ne smije zanemariti činjenica da je pandemija uzrokovala i povećan broj poziva nacionalnoj SOS liniji, zbog čega je u prvom talasu korona virusa zatražio od rukovodilaca nadležnih državnih tužilaštava hitnost u procesuiranju predmeta porodičnog nasilja. “Želim da istaknem tu činjenicu zbog toga što je važno da svi shvatimo da je žrtvama porodičnog nasilja, i

u ovim za Crnu Goru, čitav svijet, veoma izazovnim momentima neophodno pružiti efikasnu institucionalnu zaštitu”, poručio je Stanković. Što se tiče izbora, kako je rekao, to su situacije koje nijesu, niti je trebalo, da utiču na rad Državnog tužilaštva, jer ono ima svoje Ustavom i zakonom propisane nadležnosti “kojih se u svom radu državni tužioci pridržavaju i prije i poslije izbora, bez obzira na to ko je vlast, a ko je opozicija”. “Naše osnovno pravo i dužnost jeste gonjenje učinilaca krivičnih djela i mi to radimo u odnosu na sve učinioce krivičnih djela, kako god se zvali, kojoj god stranci pripadali. Od početka svog mandata ističem da mi prepoznajemo isključivo učinioce krivičnih djela, bez obzira na ime, prezime, naciju, vjeru, profesiju...”, dodao je Stanković. Upitan kada ispunjava uslove za penziju, odnosno do kada će ostati na čelu Tužilaštva, Stanković je kazao da će svi biti blagovremeno

Stanković

obaviješteni o datumu kada on ispunjava uslove za starosnu penziju, a da je to svakako u ovoj godini.

■■ članska karta ne smije biti zaštita od postupanja tužilaštva

Na pitanje koliko politika ima uticaja na izbor sudija, tužilaca, ako se zna da posljednjih nekoliko glasanja nije bilo potrebne dvotrećinske, odnosno tropetinske većine, i koliko partije u vezi sa tim gledaju samo svoje interese, Stanković je odgovorio da bi to pitanje trebalo postaviti predstavnicima političkih partija. Kako je naveo, ono što je sigurno jeste činjenica da je interes cjelokupnog društva da se obezbijede svi neophodni uslovi da Državno tužilaštvo funkcioniše u skladu sa Ustavom i zakonskim propisima. Prema njegovim riječima, svjedoci smo da su pohvale na račun Tužilaštva dolazile kada se sprovode postupci protiv političkih protivnika, a da je kritikovano kada pravda zakuca i na vrata političkih istomišljenika. “To je pokazatelj nedostatka principa, a mi upravo na taj način funkcionišemo, i gonimo učinioce krivičnih djela - bili oni u jednoj drugoj ili trećoj partiji, bili oni na vlasti ili u opoziciji, jer se samo na taj način ostvaruje princip jednakosti pred zakonom”, istakao je Stanković. Tužilaštvo, kako je kazao, u konkretnim predmetima ne donosi odluku u odnosu na pripadnika bilo koje partije, već isključivo u odnosu na osumnjičenog za određeno krivično djelo. On je napomenuo da niko nije i neće biti gonjen samo zato što je pripadnik neke partije, već zato što je kao pojedinac osumnjičen za određeno krivično djelo. “Članska karta bilo koje partije ne može, nije, niti smije da bude zaštita od postupanja tužilaštva”, zaključio je Stanković.

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

RADNICI NIJESU NA VRIJEME BILI OBAVIJEŠTENI O G

REPREZENTATIVNI S SASTANAK NA TEMU S

ocijalni dijalog između nacionalnih reprezentativnih socijalnih partnera i novoformirane Vlade još nije uspostavljen, te nije bilo razgovora o pitanju zaposlenih u Montenegro Airlines-u. Iz Saveza sindikata je upućen dopis premijeru za sastanak na ovu temu, a iz Unije slobodnih sindikata navode da takvog i bilo kakvog drugog razgovora sa predstavnicima nove vlasti još nije bilo.

Kraj 2020. godine obilježen je, između ostalog, najavom zatvaranja nacionalne aviokompanije Montenegro Arirlines (MA), nakon čega je postala neizvjesna sudbina 360 zaposlenih i njihovih porodica. U novogodišnjoj čestitki, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je najavio osnivanje nove nacionalne avio-kompanije “ToMontenegro DOO” koja će kao početni kapital imati ukupno 30.000.000 eura i u kojoj će biti zaposlen dobar dio zaposelnih u staroj kompaniji. “Važno je napomenuti da će dobar dio zaposlenih, i to onih najboljih u MA, biti angažovani i u novoj nacionalnoj avio-kompaniji”, naveo je Spajić.

Međutim, ostalo je nejasno vina. Kako je DN kazao generalpod kojim uslovima će oni biti ni sekretar Saveza sinidkata Crzaposleni i na koji način će bine Gore Duško Zarubica, oni su ti zaštićena prava njima i rad- prije Nove godine povodom nonicima koji ovim potezom no- vonastale situacija poslali dove Vlade ostaju bez posla. pis premijeru sa zahtjevom da Podsjećamo, iz Sindikata se održi sastanak na temu zapoMontenegro erlajnsa saslenih u MA. opštili su da ni upra“S obzirom na pova ni predstavnisljednja dešavanja ci Vlade nijesu sa nacionalnom avio-kompaniupoznali zaposlene o navedejom, poslali smo nim namjeradopis premijeru ma. Predstavkako bi se odrnici Sindikata žao sastanak na linijskih pilota temu položaja sastali su se 29. zaposlenih u MA. decembra s premiSmatramo da je važKeković jerom Zdravkom Krino da se povrati socijalvokapićem i ministrom kapi- ni dijalog. Potrebno je aktivnije talnih investicija Mladenom raditi u Socijalnom savjetu”, kaBojanićem, nakon čega je pred- zao je Zarubica. sjednik Sindikata Nikola IvaMeđutim, u Uniji slobodnih nović saopštio da Vlada još ne- sindikata Crne Gore (USSCG), ma rješenja za isplate zarada i napominju da do sada uopšte ostaliih naknada zaposlenima u MA.

■ IZ SSCG UPUTILI

DOPIS PREMIJERU

Da je u ovom slučaju došlo do izostanka socijalnog dijaloga, potvrdili su i sagovornici Dnevnih no-

nije uspostavljen dijalog između nacionalnih reprezentativnih socijalnih partnera i novoformirane Vlade, te da stoga nije ni bilo razgovora na temu planiranih aktivnosti Vlade po pitanju zaposlenih u MA. “Ukoliko, međutim, sličnih situacija kakva se trenutno dešava u MA bude i u preduzećima u kojima USSCG ima svoje članstvo, neminovno ćemo se truditi da cjelokupan proces bude transparentan i da sindikat od samog starta bude uključen kako bi ti procesi proizveli najmanje moguće negativne posljedice po zaposlene”, ističu u Uniji čiji je genralni sekretar Srđa Keković.

■ STRAHOVANJA ZAPOSLENIH OPRAVDANA

Oni naglašavaju da su, imajući u vidu najnovija dešavanja

Poslovna zgrada Montenegro Airlines-a u Podgorici

U SVAKOM SLUČAJU, BUDUĆI DA ZATVARANJE ODREĐENOG PRIVREDNOG SUBJEKTA NA NAJDIREKTNIJI NAČIN POGAĐA UPRAVO ZAPOSLENE, TO JE I LOGIČNO DA SE OVAKO VAŽNE ODLUKE MOGU DONIJETI ISKLJUČIVO UZ PRETHODNO INFORMISANJE ZAPOSLENIH O ISTIMA, O NJIHOVIM PRAVIMA, OBAVEZAMA I POSLJEDICAMA KOJE TAKVA ODLUKA PROIZVODI U PRAKSI

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

DRUŠTVO

GAŠENJU NACIONALNE AVIO KOMPANIJE

SINDIKATI ČEKAJU U ZAPOSLENIH U MA u vezi sa situacijom u Montenegro arilines-u, strahovanja zaposlenih za njihov budući radni pa samim tim i ekonomsko-socijalni položaj opravdana. “Donošenje odluke o bilo kojoj vrsti statusne ili druge promjene na nivou jednog preduzeća podrazumijeva brojne prethodne radnje kada je u pitanju, prvenstveno, informisanje zaposlenih, ali i iznalaženje načina za njihovo zbrinjavanje, odnosno očuvanje što je moguće više radnih mjesta. Istovremeno, Zakon o radu sadrži brojne, im-

stečaj, pripajanje, restruktuiraperativne obaveze za poslodavca koji namjerava da pristupi konje, itd.), zavisiće u konačnom i lektivnom otpuštanju. U svakom prava zaposlenih, odnosno njislučaju, budući da zatvaranje hovo zbrinjavanje. Proglašenje određenog privrednog subjektehnološkog viška, odnosno preta na najdirektniji način pogađa stanak potrebe za radom zapoupravo zaposlene, to je i logično slenog podrazumijeva, prvenda se ovako važne odluke stveno, isplatu odgovaramogu donijeti iskljujuće otpremnine, ali i čivo uz prethodno namirenje svih druinformisanje zagih novčanih poposlenih o istitraživanja iz rama, o njihovim da i po osnovu pravima, obaverada koja su zazama i posljedirađena, a nijesu cama koje takva isplaćena (zaraodluka proizvodi de, doprinosi za obavezno socijalu praksi”, napomiZarubica no osiguranje, nanju u Uniji. Oni ističu da tamo knada štete za neiskorigdje postoje registrovani sinšćeni godišnji odmor,...)”, navode dikati, poslodavci i Vlada imaiz Unije i napominju da isto važi ju “nespornu obavezu da u cjei za slučaj dobrovoljne likvidacilokupan proces statusne izmjeje preduzeća. ne preduzeća neposredno uklju“U slučaju stečaja situacija je če predstavnike sindikata i na taj drastično pogubnija za zaposlenačin osiguraju da će sve inforne, posebno tamo gdje zarade macije, od značaja za taj proces, kasne i preko šest mjeseci. Ovo biti dostupne blagovremeno i u iz razloga jer se, u slučaju uvođepunoj mjeri svim zaposlenima”. nja stečaja, zaposlenima ispla“U zavisnosti od toga koji mećuju neisplaćene zarade za perihanizmi budu planirani (da li od od šest mjeseci unazad, ukopotpuno gašenje, likvidacija, liko nema dovoljno sredstava u stečajnoj

masi, i to u iznosu od svega 222 eura, koliko iznosi minimalna zarada u Crnoj Gori, dok Zakon u ovom slučaju ne poznaje obavezu isplate otpremnine. No, tamo gdje postoje sindikati, postoji i mogućnost pregovaranja o tzv. socijalnom programu za zbrinjavanje zaposlenih”, objašnjavaju u USSCG.

■ NOVI VLASNIK

IMA OBAVEZU DA PREUZME SVE ZAPOSLENE

Ukoliko se, pak, radi o spajanju, preuzimanju ili sličnom pravnom poslu, u tom slučaju, kako navode u Uniji, stepen zaštite zaposlenih je, makar na godinu, najsigurniji, budući da novi vlasnik, odnosno poslodavac,

ima obavezu da preuzme sve zaposlene koje zatekne na radu i omogući im ostvarivanje svih prava koja su do tada imali, kao i obavezu da najmanje godinu dana poštuje kolektivni ugovor ukoliko je isti zaključen na nivou preduzeća koje doživljava statusnu i drugu promjenu. “Ovako krupne odluke, mora pratiti opsežna analiza, dijalog sa zaposlenima i sagledavanje svih posljedica koje iste sa sobom nose, sa posebnim fokusom na to da ne smijemo dozvoliti stvaranje nove armije nezaposlenih, ali ni socijalnih slučajeva. Upravo ovakve situacije pokazuju i dokazuju koliko je važno sindikalno organizovanje i udruživanje, odnosno postojanje autentičnih sindikalnih organizacija koje su se snagom svog autoriteta nametnule poslodavcima kao nezaobilazan subjekat sa kojim su dužni voditi dijalog i informisati ga o svim planiranim i trenutnim aktivnostima koje na posredan ili neposredan, odnosno direktan ili indirektan način, mogu uticati na položaj zaposlenih”, zaključuju u Uniji slobodnih sindikata Crne Gore. M.I.

društvo

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

IJZ: Završena analiza 1.714 uzoraka

Preminulo pet osoba, 339 novih slučajeva korona virusa Ilustracija

Borovinić-Bojović obišla kovid odjeljenje u KCCG

a najstariji 83 godine”, navodi se u saopštenju. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 682, a od početka godine 689. Navodi se da je do 17 sati i 30 minuta prijavljen oporavak kod 333 pacijenta. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva

U KCCG 35 pacijenata ugroženo U Kliničkom centru Crne Gore životno je ugroženo 35 pacijenata koji su inficirani korona virusom, saopšteno je iz te zdravstvne ustanove. Oni su kazali da se u KCCG-u nalazi 91 pacijent sa COVID-19 infek-

Ljekari pokazali da humanost nema granice

Foto: Natalie Kolb

U Crnoj Gori je tokom jučerašnjeg dana potvrđeno je 339 novih slučajeva infekcije, a pet osoba je preminulo od posljedica korona virusa, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Navodi se da su laboratorije IJZ-a i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa od posljednjeg presjeka završile analizu 1.714 uzoraka na novi korona virus među kojima je registrovano 339 novopozitivnih. Uzorci novopozitivnih upućeni su na testiranje iz Podgorice 165, Nikšića 49, Bara 44, Pljevalja 19, Kotora 13, Berana i Rožaja po devet, Budve i Ulcinja po osam, Herceg Novog šest, Tivta pet i Cetinja i Tuzi po dva. “Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz dva pacijenta iz Podgorice i po jednog iz Bara, Andrijevice i Rožaja. Najmlađi preminuli je imao 64,

cijom. U Opštoj bolnici Berane trenutno je na liječenju 29 kovid pozitivnih pacijenata. Kako navode, sedam pacijenata ima tešku kliničku sliku i svi se nalaze na neinvazivnoj ventilaciji.

COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 9.233. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 49.195. U Podgorici su trenutno aktivna 4.532 slučaja korona virusa, u Baru 757, Nikšiću 649, Budvi 470, Cetinju 447, Bijelom Polju 428, Pljevljima 410, Beranama 385, Kotoru 259, Herceg Novom 177, Tuzima 140, Kolašinu 118, Danilovgradu 108, Rožajama 94, Tivtu 72, Ulcinju 47, Mojkovcu 32, Andrijevici 29, Plavu 22 a, Plužinama 18, Šavniku 17. Na Žabljaku je aktivno 15 slučajeva koronavirusa, Žabljaku 15, Petnjici sedam, dok u Gusinju trenutno nema aktivnih slučajeva. M.I.

Humanitarna Fejsbuk grupa

Za liječenje djece skupili 18.000 € Fejsbuk grupa “Humanitarne licitacije - Naše malo je nekom presudno”, prodajom i kupovinom raznoraznih predmeta, je za nepuna četiri mjeseca postojanja uspjela da sakupi impozantnu cifru od preko 18.000 eura za liječenje korisnika fondacija Budi human Crna Gora i Budi human Srbija, mahom djece. Diplomirana građevinska inženjerka Snežana Jovanić i visoka strukovna medicinska sestra Tamara Mandić dio su petočlanog tima koji koordinira Fejsbuk grupom koja broji preko 6.200 članova. Kako je objasnila Jovanić,

grupa je nastala po uzoru na Fejsbuk grupu iz Srbije koja broji preko 200.000 članova, a zove se “Humanitarne licitacije - Budi human”. “Oni svakodnevno ostvaruju nevjerovatne rezultate u finansijskoj pomoći za liječenje djece. Cilj naše grupe je da na praktičan i svima dostupan način, kroz razne aktivnosti grupe, obezbijedimo pomoć za korisnike fondacije ‘Budi human Srbija’ i ‘Budi human Crna Gora’”, kazala je Jovanić u izjavi za agenciju Mediabiro. Humanitarne licitacije funkcionišu po prostom principu - Nakon što određena osoba odabere pred-

met koji želi da stavi na aukciju, kupci se u većini slučajeva 24 časa od prve ponude nadmeću za željeni predmet. “Pobjednik” zatim novac uplaćuje na žiro račun nekog od korisnika fondacije Budi human iz Crne Gore ili Srbije, nakon čega, uz dokaz o uplati, preuzima predmet od ponuđača. U toku je i velika novogodišnja praznična nagradna igra - Svako ko do 7. januara u 18h pošalje SMS ili uplati jedan euro, i dokaz o uplati postavi u komentaru Fejsbuk objave ima šansu da osvoji neki od 60 predmeta koje koordinatori i sponzori grupe poklanjaju. R.D.

Ljekari i medicinsko osoblje, ne posustajući u borbi sa korona virusom, predanim radom i odnosom prema pacijentima pokazali su humanost koja nema granice, kazala je ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović. Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, ona je jutros obišla COVID odjeljenje Interne klinike u Kliničkom Centru Crne Gore i zajedno sa kolegama obavila ljekarsku vizitu pacijenata smještenih na tom odjeljenju. Borovinić-Bojović je nakon vizite kazala da se na Internom odjeljenju trenutno nalaze 44 pacijenta, od kojih je njih 27 na visokim protocima kiseonika ili na neinvazivnoj ventilaciji. Ona je navela da su tri pa-

cijenta intubirana, na respiratoru, na mehaničkoj ventilaciji. “Dakle, 27 pacijenata je u kategoriji životno ugroženih na ovoj klinici, a ostali su trenutno u stabilnom stanju,” kazala je Borovinić-Bojović. Borovinić-Bojović je rekla da je na klinici organizovan smjenski rad tokom praznika sa posebno pojačanim kapacitetima. Ona je navela da su pacijenti zadovoljni tretmanom koji dobijaju. “Ljekari i medicinsko osoblje i dalje ne posustaju u borbi sa virusom. Svojim predanim radom i odnosom prema pacijentima pokazuju humanost koja nema granice”, zaključila je Borovinić-Bojović. R.D.

Vodovod i kanalizacije

Voda sa Mareze i dalje nije za piće Iz Vodovoda i kanalizacije, saopšteno je da jučerašnji rezultati analiza vode sa izvorišta Mareza pokazuju da je mutnoća u padu, ali je i dalje blago iznad dozvoljenih vrijednosti. Shodno preporukama Instituta za javno zdravlje, iz Vodovoda i kanalizacije, savjetuju korisnike koji se snabdijevaju sa ovog izvorišta,a naročito djeca, trudnice, stari i stanovništvo sa oslabljenim imunim sisemom, da prije upotrebe treba da prokuvavaju vodu ili da koriste bezbjedne alternative tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flaširanu vodu, na odgo-

varajući način dopremljenu zdravstveno ispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorišta). Iz ovog preduzeća, podsjećaju da se sa vodoizvorišta Mareza snabdijevaju potrošači naselja Mareza, Tološi, Blok V i VI, dio grada preko Morače, centar Grada,dio ispod Gorice, Malo Brdo, Stara varoš, Zabjelo, Pobrežje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, City kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica. “Stanje na ostalim vodoizvorištima na teritoriji Glavnog grada je stabilno, bez bilo kakvih promjena po pitanju ispravnosti vode za piće”, dodaju iz Vodovoda. R.D.

crna gora

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

Bijelo Polje: Obilježen 3. janu

Smolović: Upr razvoj grada Gradilišta zatvorena, ali Podgorica: Kiša zaustavila radove

će ulice biti prohodne Realizacija projekta sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda odvijala se tokom 2020. godine uglavnom u skladu sa predviđenom dinamikom. Tokom prethodnih 12 mjeseci započeti su radovi na tri od četiri komponente – primarni cjevovod (kolektor), pješački cjevovodni most na Morači i sekundarna kanalizaciona mreža. Na dalji tok aktivnosti na terenu utiču vremenske prilike odnosno padavine, ali će sve ulice i gradilišta na kojima su radovi aktivni biti prohodne i bezbjedne za mještane. Radovi na izgradnji primarnog cjevovoda, odnosno kolektora, kao jedne od četiri komponente trenutno se realizuju u dijelu Dahna/Dajbabe. Do sada je položeno 3,8 kilometara cjevovoda od Ulice 8. marta do Jugozapadne obilaznice. Preostalo je da se na ovom potezu položi još 950 metara vodovoda i 250 metara sekundarne kanalizacije. Asfaltirano je 2,1 km, od ukupno 5,5 km trase cjevovoda koji će povezati postojeće i novo postrojenje. U pitanju je prvi (noseći) sloj asfalta. Kada se svi radovi završe ugradiće se i završni sloj. A predjelu gradilišta Dahna/Dajbabe, trenutno su završeni asfalterski radovi. Tokom praznika ovo gradilište će biti konzervirano (do 11. januara), odnosno svi rovovi zatrpani, tako da će put biti prohodan. Kada je riječ o pješačkom cjevovodnom mostu na Morači za prenos hidrotehničke instalacije sa desne na lijevu obalu rijeke, do sada su završeni čelični radovi za tri segmenta konstrukcije koju će most

imati, potom montiranje konstrukcije, limova i izrada spregnute konstrukcije ploče mosta, ograde mosta, montaža hidrotehničkih i elektro-instalacija na mostu. Predstojeća faza (peskaranje i farbanje trećeg segmenta čelične konstrukcije) trenutno se ne može realizovati usljed padavina, pa je i ovo gradilište konzervirano (do 11. januara), a prilaz mostu od strane Hemomonta je ograđen i bezbjedan. Vremenske prilike usporiće i radove na sekundarnoj kanalizacionoj mreži. Na južnom području (LOT 1), Ulica braće Ribar biće asfaltirana nakon praznika, jer padavine nisu dozvolile pripremu za nastavak radova. U toj ulici do sada je završeno polaganje primarnog cjevovoda i izrada ključnih priključaka. Postavljene su i gornje ploče na šahtovima. Ulica će biti pripremljena tako da se može koristiti tokom praznika. Ulica na Vrelima Ribničkim takođe će biti ograđena i propisno obilježena. Radove na ovom segmentu izvodi kompanija Tehnoput-MNE, koja je sada punopravni izvođač, nakon raskida ugovora sa firmom „Toškovići“. Na sekundarnoj mreži za područje sjevera (LOT 2) neće se asfaltirati do kraja godine u naselju Murtovina. Na djelovima gradilišta na kojima prolaze kanalizacione cijevi, rovovi će biti zatrpani, a trase poravnate kako bi se ulice mogle nesmetano koristiti tokom praznika. Ekipe zadužene za izvođenje radova na svim komponentama biće za vrijeme praznika pripravne u slučaju hitnih intervencija.

Polaganjem vijenaca na Spomenik palim borcima u Drugom svjetskom ratu i svečanom sjednicom SO u Bijelom Polju juče je obilježen 3. januar - Dan opštine. Vijence su položili delegacija Opštine, predstavnici boračkih organizacija SUBNOR-a i antifašista Crne Gore i OBNOR-a i predstavnici političkih partija. Predsjednica SO Bijelo Polje Nemša Omerhodžić podsjetila je da Bijelo Polje slavi 3.januar u znak sjećanja na ulazak Sedme omladinske brigade “Budo Tomović” u grad, što je označilo i konačno oslobođenje od okupacije. “Tokom Drugog svjetskog rata 863 borca iz bjelopoljskog kraja ugradilo je svoje živote u temelje slobode, a još 560 ljudi, žena i djece je stradalo. Bivši bjelopoljski srez iznjedrio je pet narodnih heroja: Rifata Burdžovića Trša, Aleksu Beća – Đilasa, Tomaša Žižića, Milovana Jelića i Radomira Rakočevića”, istakla je Omerhodžić. Dodala je da ove godine praznik oslobođenja Bijelog Polja slave u uslovima pandemije korona virusa, sa željom da 2021. godina bude godina u kojoj će medicina i nauka pobijediti ovu pošast. Svečana sjednica Skupštine opštine Bijelo Polje održana je u velikoj Sali Centra za kulturu uz poštvanje svih mjera propisanih od strane nadležnih institucija. Predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović istakao je da

Dobitnici nagrade “3. januar”

je antifašistička borba i izvojevana sloboda najviši vrh savremene Crne Gore. “Želim da istaknem da se naši slavni preci nisu borili samo za antifašističke ideale. Borili su se da bi sačuvali ono što je Bijelo Polje i prije i poslije njih vjekovima gradilo i baštinilo - međusobno razumijevanje, poštovanje različitosti i skladan suživot.

Ideje za koje su se oni borili, utemeljene su u modernoj, evropskoj i građanskoj Crnoj Gori”, kazao je Smolović. Prvi čovjek opštine je istakao da je 2020. godina bila puna izazova, u kojoj je lokalna samouprava radila na unapređenju životnih uslova građana u svakom dijelu grada i u svim naseljima. “U prošloj godini uspjeli smo da realizujemo budžet u potpunosti. Takođe, realizacija kapitalnih projekata je nastavljena uprkos prisustvu pandemije. Završena je realizacija brojnih projekata iz oblasti saobraćajne, vodovodne, elektro - energetske, obrazovne i kulturne infrastrukture, za šta veliku zahvalnost dugujemo 41. Vladi Crne Gore i Upravi javnih radova”, kazao je Smolović uz nadu da će i u narednom periodu državni organi imati svijest o značaju Bijelog Polja kao administrativnog, kulturnog i ekonomskog središta sjevera. Predsjednik je zahvalio sa-

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

uar - Dan opštine

rkos krizi nije stao

Polaganje vijenca radnicima u lokalnoj samoupravi i opštinskim preduzećima na predanom radu i posvećenosti, kao i odbornicima koje je, uprkos različitim stavovima, povezivala želja da se Bijelo Polje razvija. “U 2021. godini planiramo nastavak i završetak svih započetih radova koji će doprinijeti da Bijelo Polje postane moderan planinsko - skijaški i speleološki centar regiona. Ove godine

ćemo pored nastavka realizacije kapitalnih projekata od državnog značaja, početi rad na kruni urbanog uređenja gradskog jezgra, izgradnjom gradskog šetališta pored Lima”, zaključio je Smolović. On je istakao da su posebno ponosni na titulu “Najtransparentnijeg grada u Crnoj Gori”, koji su dobili u martu 2020. godine. B.Č.

Najviše opštinskog priznanje zdravstvenim radnicima Nagrada “3. januar” za ovu godinu uručena je predstavnicima zdravstvenih radnika iz Opšte bolnice, Doma zdravlja i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć – dr Erolu Muratoviću, dr Majdi Dobardžić i dr Besimu Kadiću. Plakete i zahvalnice dobili su: Humanitarni fond „Hilal“, Opštinska organizacija Crvenog krsta, Lokalni javni emiter Radio Bijelo Polje, Rad-

mila Mika Rakočević, poč. Dejan Luković (posthumno), Firma Global Industrial Solutions, Jelena Ćetković. Pročitani su i telegrami koje su povodom Dan opštine uputili predsjednik Crne Gore Milo Djukanović, predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić te bivši premijer i zamjenik predsjednika DPS Duško Marković.

crna gora

Potpredsjednik opštine Herceg Novi

Konjević: Interes grada mora biti prioritet Potpredsjednik opštine Herceg Novi Miloš Konjević osvrnuo se na godinu za nama, navodeći da je ovo bila godina izazova i borbe, te da su posljedice pandmije već vidljive, kao i nepostojeće turističke sezone. On navodi da su loše odluke uticale na to da od zdravstvenog problema sada dobijemo izraženiji društveno-ekonomski problem. “U Novskoj listi smatramo da je jedan od najvažnijih zadataka omogućiti našim sugrađanima život dostojan čovjeka, kroz uređenje infrastrukture i poboljšanje ekonomskih i razvojnih uslova, uvažavajući sve konstruktivne i dobronamjerne inicijative i ideje. Posebnu pažnju posvetili smo najmlađima, velikim infrastrukturnim zahvatima, regulacijom saobraćaja i održavanjem zelenih površina oko osnovnih škola. Kroz aktivnosti Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo podržali smo razvoj ženskog preduzetništva i malih lokalnih proizvođača. Turistička organizacija Herceg Novi je odradila odličan posao na promociji grada i doprinijela da se kotiramo među top 20 turističkih destinacija po Forbsovoj listi. Vratili smo staru slavu Prazniku Mimoze, i draž dočeka Nove godine na otvorenom pa je tako Herceg Novi nakon nekoliko spektakularnih izdanja ovih manifestacija ušao u prošlu godinu sa najboljim rezultatima u istoriji i preko 11.000 noćenja više u odnosu na januar i februar 2019. godine”, kazao je Konjević. Prema njegovim riječima, lokalna uprava je nastavila sa ulaganjem u obnovu infrastrukture, a jedan od većih projekata koji se realizuje je izgradnja javne garaže ispred zgrade Opštine. “Taj će objekat ne samo riješiti veliki problem parkinga u centru grada, već i udahnuti novi život ovom dijelu centra, uljepšati trotoar, prilaze, i stvoriti prostor za novo okupljalište Novljana i naših gostiju”, istakao je Konjević. On navodi da su odlučno djelovali u rješavanju nekih hroničnih problema grada, poput putne infrastrukture oko

OŠ “Dašo Pavičić” na Toploj, čijom sanacijom je podignut nivo bezbjednosti djece. “Obnova i uređenje gradske pijace pokazuje šta sve mogu javna preduzeća sa jasnom vizijom i stručnim i poštenim čelnim ljudima”, kazao je Konjević. Podsjeća da će ove godine biti podignut i spomenik poznatom hercegnovskom gradonačelniku Mirku Komnenoviću. Konjević i lokalna uprava će insistirati da se ukine JP “Morsko dobro” i tražiti da se ingerencije vrate opštinama. Takođe, jedan od ciljeva je aktivacija opštinske trajektne linije, čiji bi prihodi bili ulagani u infrastrukturu i život grada. “Vjerujem da ćemo u novoj Vladi sa premijerom Zdravkom Krivokapićem imati partnera u realizaciji brojnih projekata za naš grad. Već smo imali posjetu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, dok su se pret-

hodni ministri prema Herceg Novom odnosili kao da se radi o gradu druge države”, poručio je Konjević. On smatra da pod hitno na čelo Instituta Igalo mora doći Novljanin, osoba sa puno senzibiliteta prema svom gradu i porodicama čija egzistencija zavisi od rada u ovom gigantu. “Očekujemo da se ta problematika razmrsi i da Novljani i gosti Herceg Novog dobiju adekvatnu zdravstvenu zaštitu”, kazao je on. Podsjeća da je Herceg Novi uprkos pandemiji spremno dočekao ljetnju sezonu sa kampanjom „Herceg Novi te zove“ koja je odjeknula u Crnoj Gori i regionu. “Nažalost, pandemija je uticala na sve globalne tokove, pa i na našu zemlju, a nesmotrenost, neznanje ili politički interesi zvanične Podgorice doprinjeli su da sezona u potpunosti propadne i tako nastavili svoj maćehinski odnos prema Novom i Boki”, naveo je Konjević.

Autobuska stanica, šetalište, fudbalski kompleks... Konjević navodi da će u narednom periodu insistirati da se nastavi sa konceptom ulaganja u putnu infrastrukturu i uređenje grada, kao i na realizaciji kapitalnih projekata koji mogu i moraju biti završeni u narednom mandatu. “Tu najprije govorim o ure-

đenju šetališta od Galeba do Titove Vile, izgradnji autobuske stanice, saniranju Njegoševe ulice i izgradnji fudbalskog kompleksa na Igalu koji će biti jedan od odlučujućih faktora za unapređenje zimske sezone i sportskog turizma”, kazao je Konjević.

20 HRONIKA KOLAŠINA

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

NEOPHODNA ADEKVATNIJA BRIGA O LICIMA SA POSEBNIM POTREBAMA

POMOĆ MORA STIĆI DO SVIH ONIH KOJIMA JE I POTREBNA

Pomoć licima sa posebnim potreba i dalje je nedovoljno dostupna javnosti, kako od određenog broja pomenute populacije na području opštine Kolašin, tako do pomoći koja stiže ili ne stiže do njih. Sredstva se odvajaju iz opštinske kase, ali i dalje ostaje pitanje na koji način i kako se raspolaže njime. Predsjednica NVO “Zvijezda” Ana Danilović raspolaže podacima da na teritoriji opštine Kolašin ima 30 djece sa posebnim obrazovnim potrebama. “Opština Kolašin je budžetom izdvojila određena sredstva za podršku ranjivim grupama među kojima su i djeca sa teškoćama i smetnjama u razvoju. Opština pomenutoj ranjivoj kategoriji pomaže kroz usluge NVO ‘Zvijezda’, zatim jednokratnom novčanom pomoći, radom komisije za usmjeravanje kao i obilaskom porodica pomenutih ranjivih kategorija. Iz-

dvojeni novac se kao što vidimo koristi za finansiranje širokog spektra aktivnosti na unapređenju položaja lica sa teškoćama i smet-

njama u razvoju”, kazala je Danilović. Na pitanja da li obilaze pomenutu populaciju i kada, kakvo je stanje u njiho-

Opština sa više od 60.000 eura pomogla najugroženije Predsjednik opštine Kolašin Milosav Bato Bulatović smatra da su najugroženija lica uvijek bila briga svake odgovorne vlasti, te da su prošle godine posvetili značajnu pažnju ovoj kategoriji stanovništva. “Opština Kolašin je u prvih 10 mjeseci 2020. godine za pomoć najugroženijim kategorijama, izdvojila preko 60.000 eura. Za jednokratne socijalne pomoći izdvojeno je 15.000 eura. Starija lica su podržana sa 1.900 eura. Za podršku djeci sa posebnim potrebama, izdvojeno je 19.300 eura. Za ranjive grupe usmjereno je 3.400 eura. Organiza-

ciji Crvenog krsta usmjerena je pomoć od 5.700 eura. Udruženje penzionera je podržano sa 3.700 eura kao način da se pomognu njihovi najugroženiji članovi. Bilo je dosta slučajeva ugroženosti zbog posledica koje je donijela pandemija Covida-19, pa su takvi slučajevi podržani sa 7.000 eura koje su usmjerene sa budžetske rezerve. Takođe je kroz Program privremenih mjera za smanjenje negativnih posljedica ekonomske korona – krize, sa 10.000 eura podržana nabavka sjemenskog materijala koji je besplatno dijeljen ugroženim licima”, kazao je Bulatović.

vim životima i na koji način im pomažu, Danilović je objasnila da Udruženje roditelja djece i mladih sa teškoćama i smetnjama u razvoju - Zvijezda je dio krovnog udruženja „Naša inicijativa“ koje okuplja 20 udruženja koja se bave zaštitom interesa lica sa teškoćama i smetnjama u razvoju iz čitave Crne Gore. “Posredstvom ‘Naše inicijative’, NVO ‘Zvijezda’ je uzelo učešće u donošenju mnogih zakonskih i podzakonskih akata koja su regulisala i unaprijedila položaj lica sa teškoćama i smetnjama u razvoju. Takođe, udruženje je u prethodnom periodu pružalo besplatnu pravnu pomoć roditeljima lica sa posebnim potrebama koja su nastojala da ostvare svoja prava pred organima lokalne i državne uprave. Najveći broj pritužbi roditelja do sada se odnosio na rad Socio-ljekarske komisije i odluka donijetih od strane tog

tijela. Zbog pandemije novog korona virusa obustavili smo obilaske lica iz ove ranjive kategorije. Projekti kojima smo planirali angažovanje stručnih lica, specijalista, a kojima smo konkurisali na pozive Ministarstava njesu odobreni za sledeću godinu, te ćemo nastojati da obezbijedimo druge izvore finansiranja uz podršku saveza ‘Naša Inicijativa’”, navodi Danilović. Prioriteti u budućem radu se odnose na obezbjeđivanja adekvatnog prostora za organizaciju i otvaranja Dnevnog boravka za djecu sa posebnim potrebama. “Takođe, nastojimo da licima koja rade sa djecom sa posebnim potrebama obezbijedimo odgovarajuće obuke i treninge kako bi unaprijedili svoja znanja i vještine”, kazala je ona. Zbog trenutne situacije sa virusom, ove godine nijesu organizovali dodjelu poklona najmlađima, već su

PRIJEM KOD PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN

Sreten Popović najbolji policajac u 2020. godini Predsjednik opštine Kolašin Milosav Bato Bulatović oragnizovao je prijem za Sretena Popovića najboljeg policajca u 2020. godini, kao i za Miliju Vukanića, načelnika OB Kolašin i komandira Vanju Miletića.

Načelnik Vukanić je zahvalio na prijemu i na dobroj saradnji sa lokalnom upravom. Prema svim parametrima, Kolašin važi za bezbjedan grad, a to potvrđuju i njegovi građani. “Za najboljeg policajca smo izabrali Sretena

Popovića koji je najbolji među dobrima”, istakao je Vukanić. Predsjednik Bulatović je istakao profesionalan i odgovoran odnos Odjeljenja bezbjednosti i njihovih pripadnika. “Vaši rezultati su zapaženi i zajednički mo-

ramo znati da odnos policije priča o gradu i predstavlja grad. Vi ste u tome uspjeli, jer Kolašin afirmišemo kao grad turizma i grad kulture. Za ambiciozne planove koje Kolašin ima, podrazumijeva se njegova bezbjednost i sigur-

nost, kultura i tradicija ponašanja”, istakao je Bulatović. On je uručio prigodnu nagradu Sretenu Popoviću i čestitao mu za 21 godinu profesionalnog i odgovornog rada u Odjeljenju bezbjednosti Kolašin. Z.B.

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

HRONIKA KOLAŠINA 21

ČESTITKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE

Na stvorenim vrijednostima graditi budućnost grada Bulatović

u saradnji sa NVO Klasterska inicijativa i Udruženjem proizvođača kolašinskog lisnatog sira donirali određeni broj paketića opštinskoj organizaciji Crvenog krsta u Kolašinu, koja je u saradnji sa volonterima iz Kolašina organizovala akciju prikupljanja i dijeljenja novogodišnjih paketića djeci, sa akcentom na dodjelu paketića djeci iz ruralnih područija. Takođe, dio paketića će biti dodijeljeni i kroz saradnju sa opštinom Kolašin. Ipak, do Ane Vujisić koja danas ima 38 godina, nijedan paketić nikad nije stigao. Kako je kazala njena majka Gospava Vujisić, koja je i odbornica u lokalnom parlamentu (GB) za njeno dijete nikad niko nije nazvao, a kamoli je obradovao jednim bombonom. “Ana sad spada u grupu mladih sa hendikepom, zbog godina, ali nikad ni od Centra za socijalno, niti od opštine Kolašin niti od nekog Udruženja otkad se ro-

dila nije dobila ni paketić, a kamoli neki drugi vid pomoći. Nikad me niko nije nazvao niti pitao treba li joj šta, nekima daju pomoć u vidu drva, ili neku drugu vrstu pomoći. Kako živimo u selu Bijeli potok nadomak Mateševa, po pola godine niko neće da dođe i očisti put u zimskom periodu, i ako u kući imam dvije bolesne osobe. Tako da sam i danas krenula da raskrčujem granje po putu kako bih mogla proći, a još uvijek stoje bukve koje samo što se ne sruše i niko da dođe da ih ukloni. Obraćam se službama samo kad ne može ni jedno auto do naše kuće doći, plaćam taksi, a kad auta ne mogu proći čekam danima da se neko sjeti i očisti put. Ista situacija po pitanju puta je bila i u prethodnim godinama. Znam čime se pomenuto Udruženje bavi, ali mene iz tog ili bilo kojeg drugog udruženja nikad niko nije kontaktirao”, kazala je Vujisić. Z.B.

Svih prethodnih decenija Kolašin se predstavio i afirmisao kao grad tolerancije i građanskog razumijevanja. U vremenima najvećih društvenih i političkih previranja u kojima je Kolašin bio u fokusu, njegovi građani su znali, htjeli i umjeli da sačuvaju međusobno povjerenje i uvažavanje, kazao je, između ostalog, u prazničnoj čestitki prvi čovjek grada na Ta-

ri Milosav Bato Bulatović. “Te stvorene vrijednosti treba da čuvamo kao posebne tekovine i da na njima stvaramo budućnost našeg grada. Novogodišnje i božićne praznike, ovoga puta praznujemo u drugačijim uslovima koje je nametnula epidemija korona virusa. Oni nas obavezuju da im posvetimo energiju porodice, prijateljstva, zajedništva, to-

lerancije. Koristim ovu priliku da svim Kolašinkama i Kolašincima poželim dobro zdravlje i ličnu sreću u Novoj godini. Da budemo zajedno u u izazovu borbe protiv koronavirusa i u ostalim izazovima kojima treba da razvijamo Kolašin i zajednički ga učinimo gradom boljeg života i naših ostvarenih ličnih i porodičnih ambicija”, poručio je Bulatović. Z.B.

PREDSJEDNIK SO ČESTITAO PRAZNIKE

Đukić: Zajedništvo da bude jače od svih budućih izazova Predsjednik kolašinskog lokalnog parlamenta Milan Đukić čestitao je građanima praznike, navodeći da je iza nas jedna od najtežih godina u modernoj istoriji Crne Gore. “Posljedice od korona virusa pogodile su sve građane Kolašina, Crne Gore i svijeta. Zato ne možemo da se ne prisjetimo sugrađana koji su nas prerano napustili zbog zdravstvenih posljedica izazvanih korona virusom. Takođe, ne smijemo zaboraviti da je značajan broj naših građana trenutno zaražen i da pati od posljedica korona virusa, zbog čega im želim brz oporavak”, navodi se, između ostalog, u upućenoj

čestitki Đukića. On je pohvalio rad svih kolašinskih institucija, službi i organizacija koje su funkcionisale u otežanim uslovima pandemije u protekloj godini. “Moram da naglasim posvećenost kolašinskih zdravstvenih, prosvjetnih, radnika u lokalnoj samoupravi i njenim preduzećima i ustanovama, volontera Crvenog krsta, vatrogasaca, policajaca, radnika u trgovini, kao i svih onih koji su rizikujući svoje zdravlje, požrtvovano i profesionalno omogućili nesmetano funkcionisanje života u našem gradu. Naročito moram da naglasim posve-

ćenost građana poštovanju mjera, kao i njihovo strpljenje i solidarnost u teškim vremenima borbe protiv korona virusa. Nadam se da će nova 2021. donijeti bolje zdravstvene prilike, a da će građani Kolašina nastaviti sa poštovanjem zdravstvenih mjera i preporuka, kako bismo sačuvali svakog našeg sugrađanina. Očekujem da naše zajedništvo, međusobno uvažavanje, razum i strpljenje budu jači od zdravstvenih, ekonomskih i društveno-političkih izazova koje donosi 2021. Svim građanima Kolašina želim srećnu i uspješnu 2021. godinu”, poručio je Đukić. Z.B.

svijet

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

Najavljuju zelene propusnice i kra

Zašto Izrael v najbrže na sv

Orban protiv evropske unije

Vakcine nova tačka razdora Mađarska vjerovatno neće koristiti rusku vakcinu protiv korona virusa s obzirom na ograničene proizvodne kapacitete za “Sputnjik V”, rekao je premijer Viktor Orban, kritikujući pristup Evropske unije nabavci vakcina. U stalno napetim odnosima s Briselom, Orban je poslao mađarske stručnjake da nadgledaju razvoj vakcina u Rusiji i Kini i dobio uzorke ruske vakcine „Sputnjik V“. „Znamo da je ruska vakcina dobra, ali nema je dovoljno i vjerovatno je neće biti dovoljno u budućnosti s obzirom na ograničene proizvodne kapacitete“, rekao je Orban. U poređenju sa „Sputnjikom V“, nastavio je on, „Kinezi (vakcina) su perspektivniji, čini se da će biti dostupni prije i u većim količinama“, rekao je mađarski premijer. „U idealnom slučaju moći ćete da izaberete da li želite da se vakcinišete zapadnom ili kineskom vakcinom“, poručio je on građanima. U novembru se Mađarska pohvalila da je prva evropska zemlja koja je dobila test uzorke ruske vakcine. Evropska komisija je potom upozorila Budimpeštu, podsjetivši je da „vakcina može dobiti dozvolu za stavljanje u promet tek poslije detaljnog ispitivanja“ Evropske agencije za ljeko-

ve (EMA). Zapadni, ali i ruski stručnjaci izrazili su zabrinutost u vezi sa „Sputnjikom V“, razvijenim uz podršku državnog aparata i već tokom ljeta licenciranog u Rusiji, čak i prije velikih kliničkih ispitivanja. Međunarodna zajednica, posebno na Zapadu, vidjela je u tome želju Moskve da proširi svoj uticaj na svijet. Orban je juče rekao i da je „nezadovoljan tempom“ pribavljanja vakcina u Evropskoj uniji. „Bilo je proizvođača čiji su proizvodi ranije bili dostupni u Kanadi, Velikoj Britaniji i Izraelu nego na primjer u EU“, požalio se on. „Ali to je posao Brisela, oni vode računa o tome“, dodao je on. „Vodimo računa o mreži kontakata na Istoku, jer Brisel to ne radi“, rekao je Orban. Često u sporu s Briselom koja je optužuje za podrivanje demokratskih vrijednosti, mađarska vlada se još jednom istakla započinjanjem kampanje vakcinacije dan ranije nego što se očekivalo širom Evropske unije. Pošto je 26. decembra primila prvu isporuku vakcine protiv koronavirusa FajzerBiontek belgijske proizvodnje, odmah je počela vakcinisanje, zaobilazeći zajednički debi u EU koji je bio zakazan za dan kasnije.

Izrael je već vakcinisao milion građana protiv korone i najavio kraj epidemije do proljeća, piše Dojče vele (DW) i postavlja pitanje kako je Izrael uspio da obezbijedi velike količine vakcine i da vakciniše stanovništvo neuporedivo brže od drugih zemalja? U apsolutnom broju doza vakcine koje su date stanovništvu prednjači Kina sa 4,5 miliona, zatim Sjedinjene Države sa blizu tri miliona i Velika Britanija i Izrael sa po milion, prenio je Tanjug. Međutim, prema statistici u realnom vremenu koju objavljuje portal Our World in Data, značajan udio stanovnika vakcinisan je jedino u Izraelu (11,55 datih doza na 100 stanovnika) i Bahreinu (3,49 doza na 100 stanovnika), a slijede Britanija i Island sa oko 1,5 doza na 100 ljudi. Dio izraelskog uspeha bi, kako piše list Štutgarter nahrihten, mogao da se pripiše bliskosti premijera Benjamina Netanijahua sa Albertom Burlom, šefom američkog farmaceutskog diva Fajzera koji proizvodi vakcinu sa njemačkim Biontekom. Netanijahu, koji je prvi primio vakcinu u svojoj zemlji, naziva

Broj preminulih od korona virusa u SAD premašio 350.000

Broj umrlih od kovida-19 u SAD juče je premašio 350.000, a stručnjaci predviđaju dalji rast broja zaraženih i umrlih zbog novogodišnjih i božićnih praznika. Prema podacima Univerziteta Džons Hopkins, od početka epidemije zaraženo je više od 20 miliona ljudi. Više američkih saveznih država posljednjih dana zabilježilo je rekordan broj zaraženih. U SAD je počela vakcinacija zdravstvenih radnika i starijih od 80 godina. SAD su sa svojih 328 miliona stanovnika država sa najviše zabilježenih smrtnih slučajeva od korona virusa na svijetu.

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

aj epidemije do proljeća

vakciniše vijetu

Burlu “ličnim prijateljem i velikim prijateljem države Izraela”. Tako je bliskoistočna zemlja među prvima dobila veliku količinu vakcina. Izrael je sa Fajzerom sklopio ugovor za ukupno osam miliona doza, a od američke Moderne pribavlja još šest miliona. I u toj drugoj farmaceutskoj kompaniji lične veze nisu zanemarljive - medicinski direktor Tal Zaks je Izraelac. Zvaničnici kao tajnu čuvaju podatak koliko je doza vakcine već stiglo u zemlju, ali izgleda da ih ima dovoljno da se vakcinacija nastavi nesmanjenim tempom, naveo je DW. Prema pisanju lista Jediot ahronot, farmaceutski giganti vide Izrael kao idealno područje za pilot-projekat vakcinacije cijelog stanovništva, jer je riječ o maloj, centralizovanoj zemlji sa razvijenim zdravstvenim sistemom. Ali, mediji pišu da razlozi možda imaju i drugu prirodu. Izrael Bajontek-Fajzerovu vakcinu plaća čak 23 eura po dozi, što je 40 odsto više od cijene koju plaća američka država i skoro duplo više nego što plaća EU. Naime, prema listi koju je slučajno objavila belgijska državna sekretarka Eva de Bleker, doza se u EU nabavlja za 12 eura. U Izraelu već za sredinu januara planiraju uvođenje „zelene propusnice“ za vakcinisane. Sa njom bi, recimo, državljani Izraela bili oslobođeni obaveze karantina po povratku iz inostranstva ili bi smjeli da budu u kontaktu sa zaraženima. Istovremeno se broj dnevnih registrovanih zaraza u Izraelu povećava i trenutno je na oko 6.000 dnevno. Poslije početnih uspjeha u borbi protiv pandemije, premijer Netanijahu bio je na meti oštrih kritika. Kako piše Štutgarter nahrihten, razlog je odbijanje Netanijahua da nametne stroge mjere u područjima koja naseljavaju ultraortodoksni Jevreji, iako su tamo brojevi o zaraženima dramatični, pošto mu je podrška ultraortodksnih stranaka važna, posebno pred parlamentarne izbore 23. marta.

svijet

britanski premijer se suprotstavlja želji škotske koleginice

Džonson protiv referenduma o nezavisnosti Škotske

Britanski premijer Boris Džonson potvrdio je protivljenje održavanju novog referenduma o nezavisnosti Škotske, što gorljivo priželjkuje šefica škotske vlade, koja želi da se Škotska, nekada nezavisna, pridruži Evropskoj uniji. „Po mom iskustvu, referendumi u ovoj zemlji nisu naročito srećni događaji“, rekao je Boris Džonson za Bi-Bi-Si, aludirajući na duboke podjele izazvane referendumom o Bregzitu 2016. godine, na kojem je njegov tabor osvojio 52 odsto glasova. Prema tom konzervativ-

nom lideru, referendumi bi trebalo da budu dozvoljeni samo „jednom u generaciji“. Škotska premijerka Nikola Stardžon izjavila je u subotu da se nada da će Škotska steći nezavisnost i da će moći da se „pridruži“ Evropskoj uniji, ističući da je Bregzit sproveden protiv želje Škota. Dok su Britanci 2016. ukupno glasali s 51,9 odsto za Bregzit, Škoti su bili 62 odsto protiv napuštanja Evropske unije. Premijerka Stardžon ponovo se založila za referendum o nezavisnosti Škotske, iako je njena strana koja se

za to zalagala izgubila 2014. godine, kada je 55 odsto Škota reklo „Ne!“ nezavisnosti. Prema najnovijoj anketi, koju je sredinom decembra sproveo institut „Savanta ComRes“ za list „The Scotsman“, 58 odsto Škota podržava izlazak iz Velike Britanije. Ali odluka o održavanju takvog referenduma počiva na britanskom premijeru Borisu Džonsonu, koji to odlučno odbija. Ipak, velika pobjeda stranke SNP škotske premijerke na lokalnim izborima u maju povećala bi pritisak na London da pristane na nov referendum.

sumnja se da su za masakre odgovorni islamisti

Najmanje 79 osoba ubijeno u napadu na sela u Nigeru

Najmanje 79 osoba je ubijeno, a 17 ranjeno u napadu islamista u Nigeru, u blizini granice sa Malijem, prenio je Bi-Bi-Si. Napadi su se dogodili u selima Tkambangou, gdje je ubijeno najmanje 49 osoba i u Zaroumdarju, gdje je ubijeno oko 30 ljudi. Sela se nalaze u regionu Tilaberi, blizu Malija i Burkine Faso, u kojoj su u posljednje vrijeme učestali napadi džihadista iz grupe Boko haram. U regionu je već godinu dana zabranjena vožnja motora, jer su ih džihadisti najčešće koristili u napadima. Niger se trenutno nalazi i u političkoj krizi, jer su odr-

žani izbori, nakon što se sa vlasti nakon dva petogodišnja mandata povukao predsjednik Mahamadou Isofu.

Preliminarni rezultati prednost daju bivšem ministru i članu vladajuće partije, Mohamedu Bazoumu.

svijet

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

bajdenovu pobjedu neće potvrditi jedanaest republikanskih senatora

“Politička smicalica“: Senatori koče Bajdena

Jedanaest republikanskih senatora neće glasati da se potvrdi ishod predsjedničkih izbora u SAD. Po svemu sudeći, to može malo da odloži zvaničnu potvrdu izbora predsjednika. Inauguracija 20. januara, ipak se ne dovodi u pitanje. U srijedu (6. januar) bi američki Kongres trebalo da potvrdi ishod predsjedničkih izbora i pobjedu Džozefa Bajdena. Ali ovog puta to izgleda neće biti formalnost – jedanaest republikanskih senatora najavilo je da će podnijeti prigovore na ishod

glasanja. To objašnjavaju navodnim izbornim prevarama i nepravilnostima. Ova grupa zahtjeva da Kongres formira posebnu komisiju koja bi ispitala optužbe i to u hitnom postupku – za samo deset dana. Jer, već 20. januara trebalo bi da se održi inauguracija novog šefa države. Bez takve komisije, kažu ovi senatori, oni neće dati svoj blagoslov izbornim rezultatima. Prva violina ovih republikanskih pobunjenika je senator Ted Kruz iz Teksasa, tvrdi konzervativni politi-

čar lojalan odlazećem predsedniku Donaldu Trampu. Neki drugi senatori tek su u novembru izabrani u gornji dom parlamenta. Predsjednik Tramp još uvijek odbija da prizna izborni poraz od demokratskog izazivača Bajdena. No do sada je više od pedeset tužbi iz njegovog tabora odbačeno od strane sudova, između ostalog i Vrhovnog suda. Bajdenovu pobjedu su potvrdili elektorski glasovi. Prema zakonu, oba doma Kongresa se 6. januara nakon izbora sastaju na

zajedničkoj sjednici kako bi zvanično pročitali rezultate, zbrojali glasove i saopštili ishod. Senatori koje predvodi Ted Kruz kao i stotinak republikanskih kongresmena teško mogu da spriječe Bajdenov izbor, ali mogu da otegnu proceduru. Oni bi mogli da isposluju da Senat i Predstavnički dom moraju da održe razdvojene sjednice. U pitanju je „politička smicalica“, ocijenio je Derek Miler, profesor prava na Univerzitetu Ajova. On za agenciju Rojters kaže da zakon iz 1887. godi-

ne nije izričit, ali da ga većina stručnjaka i sudija tumači tako da Kongres nema pravo da proverava izborne rezultate. Čak i kad bi imao to pravo, dodao je Miler, za to bi bila potrebna većina u oba doma. Trampova namjera da do kraja osporava pobedu rivala međutim nema toliko pristalica. Mič Mekonel, vođa republikanske većine u Senatu, sredinom decembra već je čestitao Bajdenu na pobedi i pozvao partijske kolege da potvrde ishod izbora.

prva godišnjica atentata na uticajnog iranskog generala

Na hiljade ljudi u Bagdadu odalo poštu Kasemu Solejmaniju

Improvizovanom pogrebnom povorkom juče je u Iraku obilježena godišnjica ubistva iranskog načelnika generalštaba Kasema Solejmanija, koji je poginuo 3. januara prošle godine tokom napada američkog drona. Na hiljade ožalošćenih se priključilo maršu na autoputu u smjeru ka Bagdadu, gdje su ubijeni Solejmani i visoki vojni zvaničnik Abu Mahdi al-Muhandis, prenio je AP. Ubistvo Solejmanija je pojačalo tenzije u regionu i dovelo SAD i Iran na ivicu rata. Plakati ubijenih pripadnika vojske su se nalazili sa obje strane puta, pored puta su služeni piće i hrana, a tragovi šrapnela su i dalje vidljivi na asfaltu i okolnim zidovima pored aerodroma u Bagdadu. Solejmani je bio na čelu iranske elitne jedinice Revolucionarne garde, koja je bila zadužena za inostrane operacije i često se kretala

na području Iraka, Libana i Sirije. Bio je jedna od najuticajnijih ličnosti u Iranu. Iako nije završio vojne škole neprijatelji su ga poštovali kao vrhunskog stratega. Kasem Solejmani pridružio se poslije revolucije Iranskoj revolucionarnoj gardi - vojnoj for-

maciji odvojenoj od vojske i borio se u iransko-iračkom ratu 1980-1988. godine. Zahvaljujući svom strateškom razmišljanju, harizmi i komandnim sposobnostima, 1998. godine imenovan je za šefa Kuds formacija koje djeluju izvan Irana kako bi pro-

širile uticaj te zemlje i širile Islamsku revoluciju. Kasnije je započeo obuku snaga izvan Irana, poput Hezbolaha u Libanu, šiitskih snaga u Iraku, a rukovodio je i operacijama u Siriji, kao i izvođenjem napada protiv protivnika iranskog režima

širom svijeta. Uz to Solejmani je povezivan i sa nekoliko napada i pokušaja napada na izraelske ciljeve širom svijeta, uključujući bombardovanje jevrejskog centra 1994. godine u Buenos Ajresu i napad na izraelski turistički autobus u bugarskom gradu Burgasu 2012. godine. Uprkos svojoj umiješanosti u napade na američke snage u Iraku poslije američke invazije na Irak 2003. godine i njegove neskrivene antipatije prema SAD, Solejmani je sarađivao sa Amerikancima pri izboru privremenog premijera u Iraku 2010. godine. A kad su SAD izvršile invaziju na Avganistan poslije terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, iranski zvaničnici, upravo po nalogu Solejmanija, dali su američkim predstavnicima mapu talibanskih baza za ciljanje u Avganistanu.

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

KULTURA

SUFINANSIRAĆE PROIZVODNJU ZA ŠEST KATEGORIJA FILMA

Filmski centar raspisao konkurs za kinematografska djela

Riječ je o podršci za kategorije dugometražni igrani film, kratkometražni dokumentarni film, animirani film, filmovi u proizvodnji i manjinske koprodukcije

Branimir Bato Lončar, ražalovani kapetan JNA i njegova supruga Danica žive na svjetioniku na Jadranu. Nasukani po kazni, nakon Batovog protivljenja zlostavljanju ratnih zarobljenika s Dubrovačkog ratišta u logoru Morinj, Boka Kotorska, razoreni i ličnom tragedijom Daničine neuspjele trudnoće okončane sterilitetom, obrastaju sve dublje u drače koji ih okružuju, i fizički i metaforički, dok se iznenada u njihovom dvorištu ne pojavi dvoje mladih ljudi, kampera, u potrazi za slamkom koja će spasiti njihov raspadajući brak.

Filmski centar Crne Gore raspisao je Javni konkurs za dodjelu sredstava za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela u šest kategorija. Riječ je o podršci za kategorije dugometražni igrani film, kratkometražni dokumentarni film, animirani film, filmovi u proizvodnji, manjinske koprodukcije. Pravo učešća na konkursu za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela imaju pravna lica upisana u odgovarajući registar privrednih subjekata u Crnoj

Gori za obavljanje kinematografskih djelatnosti, kojima je osnovna djelatnost proizvodnja kinematografskih djela, a koja ispunjavaju uslove utvrđene konkursom i Pravilima, kao i odgovarajuće uslove u pogledu autorstva u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima, i uslove u pogledu nepostojanja sukoba interesa. Pravna lica moraju biti upisana u odgovarajući registar najmanje šest mjeseci prije objavljivanja konkursa. Pravna lica mogu prija-

viti samo po jedan projekat u svakoj od objavljenih kategorija. Registracija korisnika i prijave na konkurse vrše se putem internet stranice Centra. Pristup prijavama je moguć tek nakon uspješno izvršene registracije korisnika. Rokovi za podnošenje prijava su u kategoriji dugometražni igrani film, dugometražni dokumentarni film i kratkometražni dokumentarni film - 12. februar 2021. godine do 12 časova. Za kategorije filmovi u proizvodnji i manjinske ko-

produkcije rok je 19. februar 2021. godine do 12 časova, dok je u kategoriji ranimirani film rok za podnošenje prijava 26. februar 2021. godine do 12 časova. Odluku o rezultatima konkursa, na prijedlog stručnih konsultanata, donosi Savjet u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijedloga. Imajući u vidu situaciju u zemlji u vezi sa virusom COVID-19, sva pitanja ili informacije vezane za konkurs postavljaju se putem e-mail adrese danijela@fccg.me. R.K.

Filmska preporuka A HIDDEN LIFE Reditelj TERRENCE MALICK

Film prati priču Franca koji s porodicom živi, iz današnje perspektive bi se reklo, idiličnim životom na pitoresknim obroncima Alpa. Međutim, živi u vrijeme Hitlerove vladavine i ni pokoju cijenu se ne želi pokoriti nacističkim idealima. Zbog toga i ispašta. U obilju filmova koji imaju za temu rat i gdje su krv i agresija osnovno narativno sredstvo, ovdje su još jasnije prikazane sve strahote, i to isključivo uz pomoć poetičnog kontrasta.

VELIKI DATUM CRNOGORSKE I SLOVENSKE KULTURE

Oktoih prvoglasnik štampan na današnji dan

Fakultet za crnogorski jezik i književnost podsjeća da Crna Gora danas obilježava veliki datum crnogorske i ukupno slovenske kulture. Naime, 4. januara 1494. iz Crnojevića je štamparije izašao Oktoih prvoglasnik.

“Crna Gora prva je u svijetu imala državnu ćiriličnu štampariju, o čemu je u nauci dosta pisano, no i pored toga današnje crnogorsko društvo, nažalost, i malo o tome zna i sve manje interesovanja ima za obilježavanje temeljnih datuma

naše kulture, pismenosti i državnosti”, poručuju iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Među slovenskim narodima inkunabule imaju četiri naroda. “Česi koji su u slovenskom svijetu daleko najbogatiji inkunabulama – ima-

ju ih šezdesetak i sve su latinične, Hrvati koji imaju devet inkunabula, šest glagoljičnih i tri latinične, Ukrajinci i Crnogorci koji imaju po pet inkunabula – i kod jednih i kod drugih sve su ćirilične”, navodi se u saopštenju. R.K.

kultura

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

Povodom 700 godina od smrti velikog italijanskog pjesnika

Onlajn izložba renesansnih crteža iz Božanstvene komedije

Galerija Ufici iz Firence omogućila je da se onlajn može pregledati čak 88 rijetko prikazivanih crteža “Božanstvene komedije“ Dantea Aligijerija, povodom 700 godina od smrti velikog italijanskog pjesnika. Virtuelno emitovanje slika visoke rezolucije renesansnog umjetnika iz 16. vijeka Federika Cukarija dostupno je od 1. januara 2021, i kako je naveo direktor te galerije iz

Firence Erik Šmit, biće besplatno za sve, bilo kojeg sata u danu. Crteži ilustruju Danteovo remek-djelo “Božanstvena komedija”, epsku poemu u tri poglavlja i cjeline, koja govore o putovanjima hodočasnika kroz pakao, čistilište i raj. Dante je proslavljen i poštovan kao otac italijanskog jezika. Rođen u Toskani, umro je u Raveni, gdje je i sahranjen, gradu koji je bio tri puta drev-

na prijestonica, a nalazi se u regionu Emilija-Romanja. Crteži olovkom i mastilom su u kontrastnim nijansama crne i crvene boje i završeni su tokom Cukarijevog boravka u Španiji od 1586. do 1588. godine, a postali su dio kolekcije galerije Ufici daleke 1738. godine. Crteži su do sada samo dva puta javno prikazani, a nakon toga je napravljena samo selekcija radova zbog nji-

hove osjetjivosti, odnosno krhkosti: u Firenci 1865. godine povodom 600-godišnjice Danteova rođenja što se poklopilo sa ujedinjenjem Italije kao zemlje, i za specijalizovanu izložbu o Danteu u italijanskog regionu Abruco 1993. godine. Svi crteži su originalno bili uvezani u svesku kao čitav komplet, a svaka ilustracija je postavljena nasuprot odgovarajućem stihu u Dante-

ovom djelu. Tekstovi i naučni komentari biće takođe uključeni u virtuelnu postavku pod nazivom “A riveder le stelle” (“Da ponovo vidimo zvijezde”), referencu na čuveni posljednji red Danteovog “Pakla”. Direktor galerije Šmit je izjavio da su crteži “sjajan resurs” za proučavaoce Dantea, kao i za ““svakog ko voli da ga inspiriše Danteova potraga za znanjem i vrlinom”.

PRVI PUT OD MARTA PROŠLE GODINE

Sidnejska opera otvara vrata nakon duže pauze Sidnejska opera će nakon višemjesečne pauze zbog pandemije nastaviti da radi i priprema se da prvi put od marta prošle godine dočeka posjetioce, ali ovog puta maskirane. Premijera opere “Vesela udovica” očekuje se sjutra, ali uz smanjen broj posjetilaca za 75 odsto, što je ipak znak nade, izjavio je agenciji Frans pres umjetnički direktor Opere Lindon Terasini. “Povratak u salu je bio dirljiv za cijelu ekipu...Mislim da će i ostale opere ove godine brzo početi da rade i da će se ljudi

sa nadom vratiti u naše sale”, rekao je on. Predstave u zatvorenom prostoru nisu bile striktno zabranjene posljednjih mjeseci, ali opera nije radila i njeno ponovno otvaranje je kasnilo zbog lokalnog povećanja broja zaraženih u decembru. Nošenje maski je obavezno u zatvorenom prostoru, a vlasti mogu da uvedu oštrije mjere u slučaju da ne dođe do smirivanja pandemije. U Australiji je do sada registrovano 28.000 zaraženih korona-virusom od kojih je 909 umrlo. R.K.

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

kultura

ŠEZDESET TREĆI PUT ODRŽAN TRADICIONALNI PROGRAM

Bečki novogodišnji koncert bez publike i uz virtuelni aplauz Tradicionalni novogodišnji koncert bečke Filharmonije u Zlatnoj sali bečke dvorane “Muzikferajn” održan je i ove godine ali prvi put od njegovog organizovanja bez publike, usljed epidemioloških mjera. Koncertom je dirigovao Rikardo Muti, koji se našao po šesti put za dirigentskim pultom Novogodišnjeg koncerta. On je dirigovao programom u kojem su dominirala djela Štraus dinastije, a muzičari su nagrađeni virtuelnim aplauzom. Novogodišnji koncert, koji je bio pun valcera, šezdeset treći put prenijet je uživo širom svijeta, to jest u oko 90 zemalja. Stara godina ispraćena je djelima “Polka bez briga” do “Plavog Dunava”. “Muzika Novogodišnjeg koncerta pomogla nam je da prevaziđemo mnoge poteškoće”, rekao je direktor bečke Filharmonije Danijel Frošauer u kratkoj novogodišnjoj pozdravnoj riječi. On je istakao da ovogo-

Danijel Barenboim predvodiće Filharmoniju 2022. Bečka Filharmonija je saopštila da je donijeta odluka da Barenboim, po treći put, nakon 2009. i 2014. stane za diri-

gentski pult prestižnog Novogodišnjeg koncerta. Barenboim je generalni muzički direktor Berlinske države Opere

Unter den Linden, a pored toga je glavni dirigent Berlinske državne kapele, te i rukovodi “Vest istern Divan” orkestrom.

dišnjim koncertom Filharmonija želi da uputi signal nade i optimizma.

Prazna dvorana bila je bogato okićena, a koncert su snimale 14 kamera au-

strijske državne televizije ORF. Muti je, u pozdravnoj ri-

ječi, uputio upozorenje političarima širom svijeta da ne potcjenjuju kulturu i da je ne potiskuju. “Muzika nije zabava. Muzika je misija, koja čini društvo boljim”, naglasio je Muti. On je svima poželio bolju 2021. nakon stravične prošle godine. Tokom koncerta jasno se vidjelo da dirigentu, ali i filharmoničarima nedostaje publika, te je tradicionalni “Radecki marš” dirigent Novogodišnjeg koncerta mogao po prvi put da diriguje orkestrom, a ne publikom u sali. Međutim koncert nije prošao bez ikakvog aplauza, pošto je ORF pokrenuo akciju virtuelnog aplauza. Više hiljada gledalaca širom svijeta je svoj aplauz u audioformatu “poslalo” u Beč, a među njima bio je i generalni sekretar UN Antonio Gutereš. Baletske tačke, koje su upotpunile program, bile su u koreografiji Hoze Karlosa Martineza, a baletane obukao Kristian Lakroa. R.K.

USPJEH CRNOGORSKOG REDITELJA

Vujovićev film “Duga” nagrađen u Indiji

Film Duga (Rainbow) crnogorskog reditelja Aleksandra Vujovića, nagrađen je u dvije kategorije na međunarodnom filmskom festivalu “Sprouting Seed International Short Film Festival” u Indiji. Film je dobio drugu nagradu za najbolji film i treću nagradu za najbolju fotografiju koju potpisuje Vladimir Vučinić. Nakon svjetske premijere Vujovićevog filma, krajem oktobra mjeseca i nagrade za najbolji film na Balkan Panorama Film Festivalu u Izmiru u Turskoj, u pitanju su još dva priznanja, koja ovog puta dolaze sa međunarodnog festivala iz Indije. Za dva mjeseca od kako je film izašao, selektovan je na 11 međunarodnih festi-

vala, tri u Italiji, dva u Španiji, dva u Turskoj, u Češkoj, Kini, Indiji, Sloveniji. Film je nedavno imao špansku premijeru na 32. izdanju prestižnog Aguilar Film Fe-

stivala, jednom od najkvalitetnijih nacionalnih festivala sa GOYA licencom (GOYA® qualifying festival), gdje je od prijavljenih preko 2000 filmova, Duga uvr-

štena u selekciju od 14 međunarodnih filmova koji su se takmičili u kategoriji De Campo za nagradu Águila de Oro for Best De Campo Short Film. U decembru

mjesecu film je dobio nominaciju i bio finalista na 6. Mercy to Universe International Short Film and Screenplay Competition u Istambulu. Takođe, u toku decembra film je dobio nominaciju i bio finalista na 11. China International New Media Short Film Festivalu u Kini gdje je prikazan u kategoriji KingBonn Awards Selection. Aleksandar Vujović je docent na Fakultetu za dizajn i multimediju Univerziteta Donja Gorica, a film “Duga” realizovan je u okviru međunarodnog projekta “CIRCE”, finansiran iz evropskih fondova u produkciji Apulia Film Commission, u izvršnoj produkciji Boka F i uz podršku Filmskog centra Crne Gore. R.K.

fokus

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

komandant IV kontingenta Vojske Crne Gore u NATO

Privilegija je i čast pred

⌦⌦ Jelena Vađon Đurišić

okom prethodne dvije godine, koliko su pripadnici crnogorske vojske angažovani u NATO aktivnosti pojačanog isturenog prisustva, u Letoniji su boravila četiri kontingenta Vojske Crne Gore, dok je peti kojeg čini inžinjerijsko odjeljenje, krajem 2020. započeo šestomjesečno angažovanje. Svoje iskustvo iz Letonije sa Dnevnim novinama podijelio je komandant IV kontingenta Vojske Crne Gore u eFP poručnik Erdan Kunjić koji se nedavno vratio iz Letonije.

Odvojenost od porodice i dragih ljudi, kao i boravak daleko od svoje zemlje predstavljaju najteži dio učešća u NATO aktivnostima ali činjenica da su imali privilegiju da budu predstavnici crnogorske Vojske i države u ovakvoj aktivnosti i to da im je kroz angažovanje ukazana čast i povjerenje da šest mjeseci budu dio sistema odbrane zemlje domaćina, čini da se osjećaju jako ponosno i ispunjeno, kazao je za Dnevne novine komandant IV kontingenta Vojske Crne Gore u eFP poručnik Erdan Kunjić ističući da se nada da će ponovo imati čast da učestvuje u nekoj od međunarodnih operacija ili misija Vojske Crne Gore. NATO aktivnost „Pojačano istureno prisustvo“ (eFP - enhanced Forward Presence), objašnjava on, predstavlja četiri multinacionalne borbene grupe, svaka jačine bataljona, raspoređene u Centralnoj i Sjevernoj Evropi. Nacije-nosioci eFP borbenih grupa (eFP BG) su Kanada, Njemačka, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države, dok su borbene grupe stacionirane u Letoniji, Litvaniji, Estoniji i Poljskoj. “Prije upućivanja u Letoniju, pripadnici Vojske Crne Gore boravili su mjesec dana u Sloveniji, gdje su realizovali preduputnu obuku, nakon koje su učestvovali na vježbi Slovenačke Vojske „Preskok 20“. Kroz učešće na vježbi, izvršeno je ocjenjivanje kontingenta kao i sertifikacija za učešće na NATO aktivnost pojačanog isturenog prisustva u Letoniji.

ze pripadnici deset nacija. “Pored pripadnika VCG, u sastavu eFP BG Letonija nalaze se još i pripadnici oružanih snaga Albanije, Kanade, Češke, Italije, Islanda, Poljske, Slovenije, Slovačke i Španije. Borbena grupa eFP Letonija je, kroz međusobnu saradnju i koordinaciju sa Letonskim Nacionalnim oružanim snagama, u potpunosti integrisana u Brigadu Mehanizovane pješadije zemlje domaćina”, pojašnjava poručnik Kunjić. U toku prethodne dvije godine, koliko su pripadnici VCG angažovani u NATO aktivnosti pojačanog isturenog prisustva, u Letoniji su na bazi rotacionih smjena boravila četiri kontingenta Vojske Crne Gore, dok je peti kontingent, kojeg čini inžinjerijsko odjeljenje, krajem ove godine započeo svoje šestomjesečno angažovanje. On je sredinom decembra zamijenio četvrti eFP kontingent VCG (IV MNECON eFP), kojeg je činio tim artiljerijskih izviđača (Forward observers – FO tim), dok je jedan pripadnik, kaže, bio angažovan u samoj ko-

Kunjić mandi Borbene grupe. “U toku svog angažovanja u Letoniji, u periodu od juna do decembra 2020. godine, tim artiljerijskih izviđača VCG bio je integrisan u višenacionalnu mješovitu bateriju, zajedno sa minobacačkim vodom slovenačkog eFP kontingenta. Pored pripadnika iz Crne Gore i Slovenije, mješovitu bateriju su činili i pripadnici oružanih snaga Kanade i Češke”, kazao je Kunjić.

■■ tri faze

realizacije

NATO aktivnost pojačanog isturenog prisustva u Letoniji realizuje se, dodaje, kroz tri faze: period integracije jedinica u Borbenu grupu, period jačanja

sposobnosti Borbene grupe kao potpuno interoperabilne i integrisane borbene jedinice i period smjena kontingenata i inicijalna integracija novih jedinica. “Svi pripadnici eFP Borbene grupe svakodnevno učestvuju u raznim zadacima, obukama, vježbama i izazovima koji im se dodijele u zavisnosti od potreba angažovanja”, rekao je Kunjić. Pripadnici IV MNECON eFP redovno su, ističe, sa pripadnicima ostalih nacija realizovali specijalističku obuku, a sve u cilju priprema za učešće na vojnim vježbama, koje predstavljaju vrhunac angažova-

■■ RAME UZ RAME

SA PRIPADNICIMA 10 NACIJA

Pripadnici Vojske Crne Gore angažovani su, kaže, kao dio eFP Borbene grupe u Letoniji, u čijem sastavu se trenutno nala-

Detalj sa vježbe u Letonije

nja svake rotacije NATO pojačanog isturenog prisustva. “U toku ovih priprema, svakodnevno su se realizovale razne taktičke obuke, zatim gađanja iz pješadijskog oružja, kao i rad sa instrumentima na osmatračnici i uvježbavanje procedura i radio komunikacije, što je našem timu artiljerijskih izviđača omogućilo potpunu interoperabilnost sa ostalim jedinicama eFP Borbene grupe. Takođe, u toku redovnog gađanja slovenačkog minobacačkog voda, naš FO tim je vršio korekturu artiljerijske vatre, kako u dnevnim tako i u noćnim uslo-

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

fokus

NATO aktivnosti u Letoniji poručnik Erdan Kunjić za DN

dstavljati svoju državu Pripadnici VCG u Letoniji

vima”, naglašava Kunjić. Tu su, dodaje, i redovni marševi sa kompletnom ličnom borbenom opremom, po raznim tipovima terena. “Pored svega toga, našem FO timu se u toku šestomjesečnog angažovanja pružala jedinstvena prilika za artiljerijsko bojevo gađanje iz različitih oruđa zemalja članica eFP Letonija”, kazao je Kunjić. Učešće na vojnim vježbama eFP Borbene grupe predstavlja, kaže, poseban izazov, s obzirom da na njima, pored zemalja članica eFP BG Letonija, često učestvuju i druge NATO članice, pa

bi tako broj učesnika vježbe bio veći i od 3.000 vojnika, pripadnika tenkovskih, mehanizovanih, artiljerijskih, inžinjerskih, izviđačkih i drugih jedinica, a nije bio rijedak slučaj da na vježbama učestvuju i avioni i helikopteri eskadrila smještenih u baltičkoj regiji. “U toku ovih vježbi, pripadnici IV MNECON eFP su bili integrisani u razne jedinice Borbene grupe Letonija, gdje su bili raspoređivani širom teritorije Letonije, a njihov zadatak je bio navođenje artiljerijske vatre raznih oruđa i kalibara. Pripadnici VCG su uspješno izvr-

šavali sve zadatke koji su im bili povjereni, zbog čega su na kraju svake vježbe bili pohvaljivani”, ističe Kunjić. Pored angažovanja u Letoniji, kako je rekao, crnogorski artiljerijski izviđači dobili su priliku da učestvuju na vježbi u Estoniji, u organizaciji Komande Armije SADa u Evropi.

■■ prvo mjesto na takmičenju iz topografije

“Takođe, naši pripadnici su učestvovali i u mnogim nadmetanjima u vojnim disciplinama, gdje su ostvarili zapažene rezultate, a u takmičenju iz topografije – orijentiringa, naš FO tim je osvojio prvo mjesto. U toku angažovanja u Letoniji, pripadnici VCG su dostojanstveno predstavljali Crnu Goru, a njihov kvalitetan rad, nesebično zalaganje i uspješno angažovanje je prepoznato i ocijenjeno od strane drugih pripadnika eFP Borbene grupe na svim nivoima, što se najbolje ogleda kroz pohvale i odlikovanja koja su svi pripadnici IV crnogorskog eFP kontingenta dobili”, smatra Kunjić. Pored profesionalnih obaveza i zadataka, prema njegovim riječima, svi učesnici u misiji imaju vremena da se posvete drugim aktivnostima, većinom sportskim i kulturnim. “Vojna baza sadrži moderan

sportski kompleks, što svim pripadnicima eFP Letonija pruža uslove za kvalitetno bavljenje raznim sportovima, kako individualnim, tako i ekipnim, a tu su naravno i sportska takmičenja. Takođe, postoje i brojni kursevi gdje se vojnicima pruža mogućnost da ovladaju mnogim korisnim vještinama, kao i mnogi kulturni sadržaji. Tu su i sadržaji poput vojničkog, podoficirskog i oficirskog kluba, gdje se učesnici misije mogu družiti i provoditi svoje slobodno vrijeme”, rekao je Kunjić. Nijesu, dodaje, rijetke ni proslave nacionalnih praznika kontingenata, kojima prisustvuju i pripadnici ostalih nacija. “Sve to zajedno pozitivno utiče na moral pripadnika Borbene grupe, što se ogleda u njihovom profesionalnom odnosu prema svim zadacima i nesebičnom zalaganju tokom angažovanja”, smatra Kunjić. Temelj NATO aktivnosti pojačanog isturenog prisustva u Letoniji čini višenacionalna Borbena grupa, pa glavni izazov za njeno efikasno angažovanje predstavlja, kaže, međusobna saradnja vojnika iz 10 zemalja članica eFP Letonija na svim nivoima. “Zbog toga se velika pažnja posvećuje savladavanju jezičkih barijera, kao i različitih procedura u radu. To se postiže kroz konstantnu zajedničku obuku, standardizovanje procedura angažovanja, ali i kroz nesebično zalaganje komandnog kadra Borbene grupe, kojeg karakterišu izutetne liderske sposobnosti”, rekao je Kunjić.

■■ Prijateljska

atmosfera i kvalitetna saradnja

Rezultat takve razmjene iskustava je da zajednički rad 10 različitih nacija, od glavnog izazova postane glavna snaga eFP Borbene grupe, što se,kako je ocijenio, demonstrira kroz uspješnu realizaciju velikih vojnih vježbi. “Prema tome, međusobni odnosi pripadnika kontingenata – zemalja kontributora na NATO eFP aktivnosti, sa kojima dijele zadatke bili su na visokom nivou uz međusobno uvažavanje i poštovanje. Tokom svih

šest mjeseci, među pripadnicima eFP Borbene grupe vladala je pozitivna i prijateljska atmosfera i kohezija, što je omogućilo kvalitetnu kolegijalnu saradnju. Odvojenost od porodice i dragih ljudi, kao i boravak daleko od svoje zemlje, ističe poručnik, predstavlja najteži dio učešća u ovakvim misijama. “Međutim, kao profesionalni pripadnici VCG, svjesni smo da je sastavni dio našeg poziva učešće u misijama i drugim aktivnostima van zemlje, često i na duži period, što je bio slučaj i sa našim angažovanjem u Letoniji. Prema tome, činjenica da smo imali tu privilegiju da budemo predstavnici naše Vojske i države u jednoj ovakvoj aktivnosti, kao i to što nam je kroz angažovanje ukazana čast i povjerenje da šest mjeseci budemo dio sistema odbrane zemlje domaćina, čini da se osjećamo jako ponosno i ispunjeno”, naglasio je Kunjić.

■■ Benefiti

nemjerljivi

Tu je, dodaje, i benefit, što su i pored pandemije i perioda globalne krize uspješno izvršili zadatak i postali bogatiji za ogromno novo iskustvo. “Kao profesionalni pripadnici VCG, svjesni da zajednički doprinos kolektivnoj bezbjednosti predstavlja jedan od glavnih zadataka naše Vojske, svjesni smo da učešće u međunarodnim misijama i operacijama predstavlja ne samo veliku čast, nego i našu obavezu. Benefiti koje pripadnici Vojske Crne Gore ostvaruju kroz rad u međunarodnom okruženju su nemjerljivi”, smatra Kunjić. Život i rad u multinacionalnom timu i okruženju, kaže, pruža brojne prednosti od usavršavanja jezika, vojnih vještina, razmjene znanja i iskustava do sticanja novih prijateljstava. “Sve to predstavlja veliku korist, čak i neizostavnu kariku, za uspješan karijerni razvoju svakog pripadnika Vojske Crne Gore. Nadam se da ću ponovo imati čast da učestvujem u nekoj od međunarodnih operacija ili misija Vojske Crne Gore”, zaključio je komandant IV kontingenta VCG u eFP poručnik Erdan Kunjić.

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

ZABAVA

Foto: Jelica Bujić

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

“JAVNA TAJNA LIVE” NOVOGODIŠNJI POKLON BOGIĆEVIĆ

VIŠE ĆEMO SE GRLITI U 2021.

Tijana Bogićević

Istaknuta srbijanska pop pjevačica Tijana Bogićević godinu za nama pamtiće po premijeri singla i spota “Javna tajna”. Numera je nastala u doba karantina, a krasi je autorski potpis kompozitorke i tekstopisca Aleksandre Milutinović i Dušana Alagića, inače autora gro Tijaninih pjesama sa debi albuma “Čudo”. Originalna verzija zabilježila je zapažen uspjeh, ali Bogiće-

vić nije željela da se 2020. završi samo na tome. Svim svojim fanovima poželjela je srećnu 2021. tako što im je poklonila spot za live izvođenje pomenute pjesme. “Prošla godina je bila puna izazova, ali nije, ipak, skroz ‘za bacanje’. Desile su se i lijepe stvari, a ova pjesma je jedna od njih. Ta godina je mnogima otvorila oči i svela račune. Taman ono što nam je potrebno

za novi početak. U 2021. ćemo se više družiti i grliti, u to sam sigurna. Otvorenih očiju i otvorenog srca krećemo u 2021. Volim vas”, poruka je Bogićević. Album prvijenac, shodno ranijim najavama pjevačice, ove godine dobiće nasljednika. Do tada, na publici je da uživa u hitovima kao što su “Hajde onda ništa”, “Bezuslovno”, “U redu”, “Ti imaš pravo”... D.B.

TREĆI SINGL SPOT NO

GARIĆ IZ “

Sa snimanja spota “Sobe”

SENIDAH SANJA OTVORENIH OČIJU ZAHVALJUJUĆI DUETU “DOĐI”

NIŠTA NIJE NEMOGUĆE KADA NEŠTO ŽELIŠ CIJELIM BIĆEM S 13. ⌦ Danilo Brajković

udar dva dijametralna muzička svijeta, prekaljenog asa i dame koja je preko noći postala idol većini tinejdžera, rezultirao je hitom. Dino Merlin i Senidah u 2021. zakoračili su u ritmu dueta “Dođi”, koji već pretenduje da obilježi ne samo početak godine, već svih 365 dana.

Uspostavljanje saradnje između Dina Merlina i Senidah, tačnije najava dueta čiji su detalji mjesecima vješto skrivani od znatiželjne javnosti, jedna je od vijesti koje su obilježile muzičku 2020. godinu. Nakon što je Merlin krajem oktobra predstavio numeru i

spot “Mi”, inače uvertiru za svoj 13. studijski album, spekulacije u vezi s tim da će naredni izdavački potez biti upravo duet “Dođi” nizale su se kao na traci, a zvaničnu potvrdu dobili smo u okviru informacije da će Merlin u novogodišnjoj noći realizovati onlajn koncert.

STUDIJSKI ALBUM U KARIJERI DINO MERLIN OBJAVIĆE OVE GODINE

■ SAVRŠENI PARTNERI Pred očima brojnog auditorijuma “Dođi” je dobila minute koje zaslužuje, a riječ je o numeri čiji je autor upravo Merlin. Predstavljajući drugi biser sa novog albuma, Merlin je prelistao uspomene i po-

hvalio koleginicu. “Nakon duge i iscrpljujuće turneje ‘Hotel Nacional’, pokušao sam ponovo naći svoj mir, odmor od svijeta i ljudi, pa sam odlučio da otputujem u veliki grad. U njemu sam se bježeći od svega pokušao vratiti sebi, samo da bih saznao da ne znam biti sam. Tako su nastali prvi stihovi ove pjesme, a Senidah je bila savršen partner za ovaj duet, kao odjek i drugi glas”, Merlinove su riječi. Zanimljivo, svega 15 sekundi, koliko je trajao isječak dueta kojim su Merlin i Senidah

najavili premijeru na Jutjubu, za dan je našao mjesto među najgledanijim snimcima na prostoru bivše Jugoslavije. Očekivano, odmah nakon premijere kompletnog spota, žargonski rečeno, Jutjub je “srušen”. Nije to prvi put u karijeri oba aktera, mada je Senidah, ipak, majstor za postizanje rekorda u pogledu pregleda na Jutjubu, pošto njena “armija fanova” muziku više gleda negoli sluša. Slovenačko-crnogorska umjetnica, trep zvijezda koju je naša publika pozdravila prije dvije godine na festivalu Sea Dance, priznala je da

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

ZABAVA

OVOG ALBUMA U ETRU

“SOBE” GLEDA KROZ “NAOČARE ZA SRCE”

Senidah i Dino Merlin - sa snimanja spota “Dođi” poslije realizacije dueta na listi sa željama ima stavku manje. “Saradnja sa Dinom za mene je ostvarenje snova. Ovo je za mene sve. Moje srce je puno kada slušam naše glasove zajedno. Dokazala sam još jednom da je ostvarivo sve što želim cijelim bićem i dušom. Ovo je pravi dokaz i motivacija za dalje. Ništa nije nemoguće i sada slobodno mogu nastaviti da sanjam”, ponosna je Senidah.

■ SNAŽNA ENERGIJA Spot je do juče u podne dostigao skoro tri miliona pregleda. Za razliku od spota “Mi”, koji je Merlin snimao u Porto Montenegru, ovog puta

davači. Tokom snimanja i montiranja spota Garić je razmišljala o robotizovanoj stvarnosti koja nas okružuje i o tome kako su ljudi sve više otuđeni u svojim sobama, a svako od nas ima mali neprimjetni svijet osjećanja. “Život je, ipak, lakši i ljepši kada smo okruženi prijateljima, a ne samo tehnologijom u izolaciji. Naš mikrosvijet dobija smisao tek u interakciji sa drugim ljudskim bićima”, smatra Garić. D.B. Foto: Aida Redžepagić

snimljen u eksperimentalnom umjetničkom prostoru “International Test Site - Z1” i to po ideji konceptualnog umjetnika Dragana Ilića. Režiju potpisuje filmski i televizijski reditelj Darko Štetin. “Zajedno sa artefaktima robotike, elementima moderne tehnologije, konceptualnim radovima umjetnika i kadrovima koreografije interaktivnog performansa, spot se poigrava sa sajber estetikom”, dodaju iz-

NE SMIJEMO GUBITI NADU

Dino Merlin u novogodišnjoj noći poslao je snažnu poruku publici, poželivši da scene kojima smo svjedočili u 2020, poput pandemije, zemljotresa i migrantske krize postanu prošlost. “Ne smijemo gubiti nadu. Nije dovoljno samo vjerovati da dolaze bolji dani, naročito za one iza kojih su loši dani, mjeseci i godine. Mi moramo djelovati. Marljivo radeći i pomažući drugima pomoći ćemo sebi da dočekamo bolje dane za sve. Sada više nego ikada moramo biti - mi”, ponavlja Merlin.

NUMERE SA NOVOG ALBUMA DINO MERLIN VEĆ JE OBJAVIO. TO SU “MI” I “DOĐI” ekipa se okupila u Sarajevu i Lukomiru. Lokacija je promijenjena, ali nije rediteljka Kukla, po svemu sudeći, postaje Merlinov adut na duže staze. Senidah podsjeća da ekranizacija u godini pandemiji nije bila nimalo laka, ali joj to nije uskratilo priliku da uživa. “Prošla godina je definitivno bila drugačija za sve nas. Vrijeme je čudno prolazilo i čudne stvari su se događale. Snimanje smo podijelili u nekoliko faza, a svaki put naša se energija širila i postajala jača. Otkrila sam i predivne dijelove u Bosni, upoznala drage ljude, a Dino me je tako lijepo čuvao i nije dopuštao da mi bilo šta nedostaje”, zaključila je Senidah.

Spot “Dođi” sniman je u Sarajevu i Lukomiru

Senidah: Snimanje smo podijelili u nekoliko faza, a svaki put naša se energija širila i postajala jača. Otkrila sam i predivne dijelove u Bosni, upoznala drage ljude, a Dino me je tako lijepo čuvao i nije dopuštao da mi bilo šta nedostaje

Foto: Aida Redžepagić

SA MERLINOM

Foto: Aida Redžepagić

Ljubitelji srbijanske rok muzičarke Sane Garić tokom ove godine uživaće u obilju novih pjesama, pošto će svjetlost dana ugledati njen album “Naočare za srce” (Mascom). Prošle godine, Garić je predstavila tri noviteta - singlovi “Deo sebe” i “Prirodno” polako su uveli publiku u atmosferu novog albuma, a het-trik je zaokružen pred kraj 2020. uz spot “Sobe”. U zvaničnom saopštenju izdavači navode da je spot

ZABAVA

Kilotzarska poslanica

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

Rambo Amadeus: Mi koji smo još tu samo smo imali sreće Rambo Amadeus, autor, izvođač, muzičar i instruktor jedrenja, tradicionalno je putem zvanične Fejsbuk stranice objavio, kako je istakao, Kilotzarsku poslanicu za 2021. U njoj se osvrnuo na godinu za nama, na sebi svojstven način obradio najupečatljivije fenomene i predočio nam želje za 2021. Rambovu poslanicu prenosimo integralno.

■ AŠUNEN ROMALEN POČUJTE ME LJUDI!

Dragi prijatelji, fanovi, znani, neznani, istomišljenici, oponenti, iza nas je prilično stresna, teška godina, u kojoj smo iskusili nešto naizgled sasvim novo - globalnu krizu za koju uopšte psihički nismo bili pripremljeni, baš kao da se ljudskom društvu ovako nešto događa prvi put. Uvidjeli smo koliko je u stvari fragilan, osjetljiv čitav sklop, čitav ljudski sistem, koliko god nam djelovao moderno, tehnološki napredno. Običnog čovjeka je

uspio samo da zbuni, pokoleba, uznemiri, uplaši.

■ ZAŠTO? Ovaj fenomen treba da zahvali prije svega haotičnim, nefiltriranim, nedovoljno utemeljenim informacijama koje su kolale komercijalnim medijima, gdje je omogućeno raznim “ekspertima” da iznose mišljenje i tumače prilično šture činjenice, opširno i proizvoljno, a sve u cilju da popune program aktuelnim temama. S obzirom na to da je pametnih, obrazovanih, mudrih i konstruktivnih ljudi mnogo manje od svih ostalih, na društvenim mrežama smo se susreli sa provalom besmisla, histerije, teorija zavjere, a usput, nismo čuli jasno i glasno ni jednog psihoterapeuta koji bi nas upozorio koliko je po mentalno zdravlje opasno izlaganje toj bujici kloake, pokuljale iz uznemirenih, površno i pogrešno obaviještenih, slaborazumijevajućih glava. Pra-

vo je pitanje, dragi moji prijatelji, a šta bi se dogodilo da smo kojim slučajem doživjeli nešto opasnije, manje poznato od ove pandemije? Šta da su sletjeli neki vanzemaljci i donijeli sa sobom neku potpuno novu opasnost, izazov, boleštinu o kojoj nemamo zapravo nikakvog pojma? Da li bi se istrijebili između sebe od straha i panike izazvane različitim tumačenjima i dezinformacijama? Svaka kriza u kojoj se nađemo, ili koja je oko nas, tu je da bismo izvukli neke pouke, promijenili određene navike, naučili nešto novo, a u sljedeću krizu ušli otporniji, pripremljeniji.

■ POUKE KOJE SAM JA IZVUKAO

Pouzdan izvor informacija je rijedak i dragocjen, dobro biram šta gledam, šta čitam, slušam, kome vjerujem. Imam stalno na umu da me nepouzdane, neprovjerene informacije (bez obzira na to koliko

sebe smatram mentalno otpornim) uznemiruju, pa izbjegavam izlaganje dokazano i potencijalno štetnim izvorima. Ne padam u stanje u kom ne vjerujem nikom. Čovjek mora nekom da vjeruje, u suprotnom s njim nešto nije u redu. Izbjegavam izlaganja igranim reklamama, one su tu da kri-

ZABAVA

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

Foto: Sea Dance Photo Team Rambo Amadeus

ve realnost, prikazuju simuliranu i deformisanu sliku idealnog života kome treba težiti, samim tim mi deformišu aparat za zaključivanje. Donosim zaključke u dijalogu sa ljudima koje cijenim, koji su dokazani u oblasti koju razmatram. Ne širim neprovjerene infomacije, tračeve, loše

vijesti - one su gore od zaraze. Uvijek pravim plan B, koji je približno dobar planu A. Naravno, dobro je imati i plan C. Meni je prošle godine, na primjer, funkcionisao samo plan C, i A i B su bili blokirani. Ne potcjenjujem više sopstveno raspoloženje, ono je ipak motor svakog ljudskog bića. Pro-

učavam i primjenjujem različite dostupne tehnike za popravljanje raspoloženja, eliminisanje štetnih i forsiranje korisnih uzroka. Kako kod sebe, tako i svojih bližnjih. Razumijevajući da sve ono što je dobro, što imamo, u čemu uživamo, čemu se radujemo, nije ničim zagarantovano, niti će trajati vječno, više cijenim činjenicu što smo uopšte živi, čime ne može trenutno baš svaki od mojih prijatelja i poznanika da se pohvali. Nisam ni po čemu bolji od onih koje je 2020. odnijela sa sobom. Mi koji smo još tu, samo smo imali sreće. Više cijenim i radujem se onome što imam, i razumijem da ni to što imam nije ničim zagarantovano da će trajati ili da ću zauvijek zadržati, pa sam otvoren i za sva ona potencijalna dobra koja me okružuju, ali koja u svojoj aroganciji i prepotenciji, navici da gledam sve sa visine, nisam do sada primjećivao. Obraćam pažnju na davno izgubljeni instinkt na-

ših pra predaka, lovaca i sakupljača, koji su od alata za preživljavanje imali samo - gole ruke i domišljatost, a opet su sasvim uspješno opstali. Refren priložene pjesme (Ukus pobjede, prim.aut) koristim kao mantru kojom odbacujem i otresam sve - za mene štetne navike. Prije svega, naviku da nekritički upijam sav treš sa komercijalnih medija i društvenih mreža.

■ ŽELJA Na kraju, želim i vama i sebi ulazak u novu 2021. godinu sa novim, preciznijim, strožim kriterijumima. Da u novoj 2021. godini prije svega budemo dobro raspoloženi, zdravi i srećni, da zajednički ispratimo nevolje, frustracije i nesporazume koje nam je donijela 2020. godina. Svemu onom što ne zadovoljava naše kriterijume, što nam vrijeđa etičke standarde, inteligenciju i ukus sleduje - zarazni refren ovog hita.

Pravo je pitanje, dragi moji prijatelji, a šta bi se dogodilo da smo kojim slučajem doživjeli nešto opasnije, manje poznato od ove pandemije? Šta da su sletjeli neki vanzemaljci i donijeli sa sobom neku potpuno novu opasnost, izazov, boleštinu o kojoj nemamo zapravo nikakvog pojma? Da li bi se istrijebili između sebe od straha i panike izazvane različitim tumačenjima i dezinformacijama

Želim i vama i sebi ulazak u novu 2021. godinu sa novim, preciznijim, strožim kriterijumima. Da u novoj 2021. godini prije svega budemo dobro raspoloženi, zdravi i srećni, da zajednički ispratimo nevolje, frustracije i nesporazume koje nam je donijela 2020. godina.

zdravlje

HRANA KAO LIJEK

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

Spriječite umnožavanje kandide Postoje namirnice koje su dokazano djelotvorne u borbi protiv gljivične infekcije organa za varenje. Otkrijte kako se izboriti protiv kandide u ustima i crijevima. Kandida (Candida albicans) je vrsta gljivice koja je prirodno prisutna u usnoj duplji, sluznici vagine i u gastrointestinalnom traktu i, ukoliko je na normalnom nivou, ne uzrokuje nikakve probleme. Međutim, nepravilna ishrana, prekomjerno konzumiranje alkohola, stres i narušeno varenje mogu prouzrokovati rast kandide. Tada i zdravlje može biti na različite načine pogođeno. Simptomi kandidijaze su nadimanje stomaka, kožni osip, gljivične infekcije i opšta slabost.

Ishrana koja sprečava namnožavanje kandide Da biste zaštitili zdravlje od ove gljivice, izbjegavajte konzumiranje voća sa visokim sadržajem (prirodnog) šećera, ugljenih hidrata, alkohola, mlječnih proizvoda i šećera u bilo kojoj formi – uključujući i med. Umjesto toga, ishrana treba da vam bude bazirana na posnom mesu, ribi, piletini, povrću bez skroba i zdravim mastima. U slučaju da vam je potvrđena kandidijaza, uključite ove zdrave namirnice u ishranu... KOKOSOVO ULJE Ovo ulje sadrži veće količine tri kisjeline (kaprična, kaprilična i laurična) koje mogu da zaustave rast kandide i drugih patogena. La-

urična kisjelina iz kokosa je takođe efikasna u tretiranju ranica u usnoj šupljini. Isprobajte: kuvajte šparglu, bijeli i crni luk, badem u kokosovom ulju na nižoj temperaturi; pomiješajte kokosovo ulje od srednjih lanaca triglicerida sa nekoliko kapi ulja mente i ovu mješavinu mućkajte u ustima dva puta dnevno.

KURKUMA Ovaj začin sadrži kurkumin, materiju antiupalnog i antigljivičnog dejstva, koji može da zaustavi rast kandide i zaštiti od gljivičnih infekcija. U jednoj studiji je utvrđeno da kurkumin sprečava da se gljivice zadržavaju u usnoj šupljini. Isprobajte: Dinstajte prokelj, crvenu papriku, crni luk sa isjeckanim svježim korenom đumbira, kurkumom i crnim biberom; pospite boraniju mješavinom karija, crnog bibera u prahu i ulja i grilujte je. BIJELI LUK Kada se bijeli luk zgnječi ili isjecka, oslobađa se alicin, sastojak koji dokazano zaustavlja rast gljivica u ustima. Budući da se alicin razgrađuje na visokim temperaturama, najbolje je jesti svjež bijeli luk kad god je to moguće. Isprobajte: Zgnječite cijele čenove bijelog luka i pomiješajte ih sa kokosovim uljem i samljevenom mirođijom ili majčinom dušicom i koristite to kao preliv za kuvano povrće. Sitno isjeckajte bijeli luk i pomiješajte ga s jabukovim sirćetom, maslinovim uljem i

Da biste zaštitili zdravlje od ove gljivice, izbjegavajte konzumiranje voća sa visokim sadržajem (prirodnog) šećera, ugljenih hidrata, alkohola, mlječnih proizvoda i šećera u bilo kojoj formi – uključujući i med

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

isjeckanom majčinom dušicom i koristite kao preliv za salate. ĐUMBIR Ima snažno antimikrobno dejstvo i može da zaustavi rast kandide i drugih patogena. Isprobajte: Sitno izrendajte svježi korijen đumbira i pomiješajte ga sa jabukovim sirćetom i susamovim uljem u ukusan salatni preliv. Kuvajte na umjerenoj temperaturi izrendani korijen đumbira i izrendane tikvice, a potom ih servirajte sa isjeckanim mladim lukom, klicama pasulja, isjeckanim bosiljkom i ljutim papričicama. (Lepota i zdravlje)

zdravlje

KISJELI KUPUS Sve varijante kisjelog kupusa su sinonim za zdravlje, jer su bogate probioticima. Ako kisjelom kupusu, osim mljevene paprike, dodate i bijeli luk i đumbir, ova namirnica postaje idealna za prevenciju ili liječenje kandidijaze. Isprobajte: Pomiješajte isječene listove spanaća, isječen paradajz i kisjeli kupus, uz dodatak sjemenki susama, i jedite kao salatu. Napravite „rezance“ od paštrnaka (ili celera) i skuvajte ih u čorbi i servirajte sa kisjelim kupusom.

Kada se bijeli luk zgnječi ili isjecka, oslobađa se alicin, sastojak koji dokazano zaustavlja rast gljivica u ustima

Đumbir ima snažno antimikrobno dejstvo i može da zaustavi rast kandide i drugih patogena

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

FOTO UBOD

Doček 2021. (gore) i 2020. (dolje) u Njujorku

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2626

2013-12-21

Medium level

Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16

7 5

5 1

Daily Sudoku puzzle No. 2627

2013-12-22

Medium level

8 9

6 7 2Puzzle 9 4 solution: 1 8 5 3 8

1 4 9 3 8 5 2 7 6 Sudoku puzzle No. 3364 2015-12-29

7 9

www.sudokukingdom.com 9 6 1 8 3 4 7 2 8

TEŽA

Puzzle solution:

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

4 8

5 7

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

Word Search Puzzle #Y612QX

Areas Aspen Areas Asylum Aspen Cacao Cameo Asylum Chasm Cacao Coalesce Constitutional Cameo Cruelty Chasm Excite Extremes Coalesce Franc Constitutional Grasp Infl ates Cruelty Inhibit Excite

Marches

Razed

Masks Grasp

Peacock Recap

Inflates Mezzanine

Pitted

Merge

Minors Inhibit

Months Marches Navel Obese Masks Pause Merge Peacock Pitted Mezzanine Pseudo Minors Purse Rabies Months Rapid Navel

Extremes

Obese

Franc

Pause

Pseudo Purse Rabies Rapid Razed Recap

Scuff

Recital RenamingSeamed Reply Sheen Scene Skewing Scuff Seamed Suede Sheen Skewing Tirades Suede Wreckage Tirades Wreckage

Recital Renaming

REBUS Scene Reply

HOROSKOP OVAN Raspoloženi ste i društveni, ali i previše nervozni. Potrudite se da pronađete ravnotežu u kontaktu sa drugim ljudima jer oni ne vide da iza prividne smirenosti tinja napetost koja vas tjera da uradite nešto zbog čega ćete se kasnije kajati.

BIK Moguć je zanimljiv susret sa osobom slobodnih shvatanja. Prihvatite izazov, ali držite sve u tajnosti jer vas kasnije ta avantura može skupo koštati. Tenzirani ste, potrebna vam je rekreacija, ali uz to pričuvajte se fizičkih povreda.

BLIZANCI Izloženi ste velikom pritisku. Vaša pedantnost vam ne dozvoljava da stvari ostavljate nedovršene. Količina obaveza u odnosu na vrijeme kojim raspolažete daje sliku da ste sebi kreirali haos zbog koga ćete završiti u krevetu.

RAK Pod velikim ste pritiskom i od vas se očekuje da sprovedete ne baš popularne mjere. Svojim prisustvom nećete uspjeti da sprečite žustre rasprave u kojima će biti i teških riječi. Zauzmite stav i bez puno riječi saopštite šta imate.

LAV

Pred vama je dan prepun dinamike. Na ivici ste izdržljivosti. Već izvjesno vrijeme vas muči nešto na poslu, a niste u stanju da se tome suprotstavite. Pripazite se, bezazlena situacija vas može navesti da napravite skandal.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Petlja major danima (pet ljama Jordan ima)

ENIGMATIKA

Ispred vas su ozbiljni zadaci. Imate finansijske probleme za koje morate da pronađete rešenje. Ne nailazite na razumijevanje ni u krugu porodice, pa vas i to dodatno opterećuje. Kada se dobro odmorite, pojaviće se i rješenje koje vi sada ne vidite.

VAGA Dozvoljavate da vam finansije uslovljavaju raspoloženje i dinamiku viđanja sa ljudima do kojih vam je stalo. Ako zanemarite novčane probleme, shvatićete da za druženje i prijatna neobavezna ćaskanja nije neophodan i debeo novčanik.

ŠKORPIJA Tranziti planeta vam donose šansu da ideje, koje su do sada bile neshvaćene, konačno prezentujete i dobijete podršku kolega od kojih ste to najmanje očekivali. Sleduje vam i zvanično upoznavanje s uticajnom osobom koju znate iz viđenja.

STRIJELAC Osjećate se neprijatno jer u vašem okruženju dominira čudna atmosfera koja, ako ne odreagujete, prijeti da postane štetna po vas. Ako se na vrijeme ne angažujete i ne raščistite moguće nesporazume, stvari se mogu nepopravljivo zakomplikovati.

JARAC Vaše prisustvo je poželjno na svakom okupljanju. Od vas zavisi hoćete li iskoristiti priliku i upoznati osobu koja želi da vam se približi. Da bi ugođaj bio kompletan, savladajte svoju duhovitost kako ne biste ostavili utisak neozbiljne osobe.

VODOLIJA Bliži se trenutak realizacije nekih projekata kao i prilika za potpisivanje novog ugovora. Ipak, sačuvajte strpljenje i odložite završne poteze, jer, iako sve ide po planu, još se nisu ostvarili svi preduslovi da na sve stavite tačku. Izbjegavajte prečice.

RIBE Svoj ljubavni život ste detaljno osmislili pa, po vašem mišljenju, ne postoji šansa da stvari ne budu onakve kako vi želite. Previđate da nije lako predvidjeti razvoj događaja, naročito ako su u odnose uključene i emocije.

Mali oglasi

PONEDJELJAK, 4.1.2021.GOD.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE - osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata - vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata - prijava i odjava radnika - izrada završnih računa - pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata - finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Decembarski popust- 50% !!!

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 4.1.2021.GOD

41 31

MAL I OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA, ULICA 19. DECEMBAR, ULAZ BROJ 5, JUŽNA STRANA STADIONA BUDUĆNOSTI

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

SPORT

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

DOGAĐAJ DANA FUDBAL SAUTEMPTON LIVERPUL

20.55h

KULTNI TIM IZ GELZENKIRHENA U NESTVARNOJ SERIJI BEZ POBJEDE

ZANIMLJIVOST DANA Fiorentina na jučerašnjoj utakmici protiv Bolonje nije imala nijedan udarac upućen u okvir gola. Sve to nakon što je “viola” u prošlom kolu sa 3:0 sredila šampiona Juventus.

IZJAVA DANA Aleksandar Šćekć je fokusiran 100 odsto, u tandemu sa Zdjelarom uradio je puno u 17 utakmica od kada sam se vratio. On je među četvoricom igrača čiji bih učinak posebno apostrofirao. Igor Vujačić - prijatno iznenađenje, nametnuo se da bude starter. Dugo je čekao šansu, kad ju je dobio - zacementirao se. Mada, niko nije miran. Ni ja. U Srbiji ne valja kad si miran. ALEKSANDAR STANOJEVIĆ, trener Partizana o učinku dva crnogorska reprezentativca.

Još poraz i Šalke će biti najlošiji tim Bundeslige svih vremena Šalke ili čuveni “rudari” iz Gelzenkirhena, kultni je tim iz Njemačke, ali prokletstvo bolnih neuspjeha prati ga predugo. Tako na titutu čeka od 1958, mož-

TRENERA VODILA SU ŠALKE U SEZONI 2020/21 - DAVID VAGNER, MANUEL BAUMAN, HUB STEVENS, A OD PRIJE PAR DANA I KRISTIJAN GROS. ISTI JE BROJ BODOVA KOJE JE OVAJ TIM OSVOJIO U DOSADAŠNJEM DIJELU PRVENSTVA

da su i 2001. njegovi navijači krenuli da je slave nakon posljednjih 90. minuta u sezoni, ali su ih Štefan Efenberg i Patrik Anderson sve “ohladili” i krunu ponovo ostavili u Minhenu. Patnja je nešto na šta su fenomenalni navijači ovog kluba navikli, ali čini se da ih ništa ne boli kao ono što sa Šalkeom preživljavaju ove godine. Dovoljno je reći da je tim sa “Veltins arene” prije skoro tačno godinu (17. januara 2020) sa 2:0 savladao Borusiju Menhengladbah i od tada ne zna šta znači pobjeda u Bundesligi. A od tada je odigrao čak 30 utakmica. Sve to

znači da je Šalke na korak od toga da izjednači najcrnji rekord u istoriji Bundesligi koji drži tim zanimljivog imena Tanzanija iz Berlina. Klub iz glavnog grada Njemačke tokom 1965. 1966. bio je bez pobjede 31 utakmicu. Trenutak istine i šansu da, ipak, ne ostanu upamćeni kao najlošiji tim u istoriji Šalke će imati 9. januara protiv Hofenhajma. Međutim, ako se zna kako “rudari” igraju u ovoj sezoni, ne bi bilo veliko čudo da Šalke “stane uz rame” sa Tanzanijom. U dosadašnjem dijelu sezone Šalke ima jednak broj osvojenih bo-

FOTO PRIČA

ONI SU BILI ZADUŽENI ZA ZABAVU U 2020. U godini koju će mnogi željeti da što prije zaborave, oni su bili zaduženi da bude radost kod fudbalskih navijača. Od Roberta Levandovskog, preko nekih imena koja će mnogima biti iznenađenje, do Pinja - ovo je Top 20 majstora koji su postigli najviše golova u 2020.

POSLJEDNJIH UTAKMICA U BUNDESLIGI ŠALKE NIJE UPISAO POBJEDU - NAJLOŠIJI NIZ U ISTORIJI IMA TANZANIJA IZ BERLINA (31 MEČ IZ 1966. I ‘67) dova i trenera koji su ga vodili - četiri. Počeo je David Vagner, pokušao Manuel Bauman, čak i redovni “spasilac” Hub Stevens, a od prije par dana i Kristijan Gros... I niko nije uspio da razbudi “grogiranog” velikana. K.B.

SPORT Vladimir Gojković

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

DNEVNE NOVINE SAZNAJU PROMJENE U RUKOVODSTV

PEKOVIĆ NOVI PREDSJ

Nova godina donijeće promjene u rukovodstvu Košarkaškog saveza Crne Gore. A, novi predsjednik KSCG, po svemu sudeći, biće naš proslavljeni košarkaš Nikola Peković, saznaju Dnevne novine. Bivši centar Partizana, Panatinaikosa i Minesote, te crnogorske reprezentacije će zamijeniti Veselina Barovića koji je stupio na tu funkciju početkom januara 2019. godine. Kako smo čuli, dosadašnji predsjednik će se

Peković je karijeru završio 2016. godine, u međuvremenu bio je predsjednik Partizana, a na funkciju tim menadžera crnogorske reprezentacije stupio je početkom prošle godine kada je izabran novi stručni štab

povući, a u penziju ide i dugogodišnji direktor reprezentacija Danilo Mitrović. Popularni Pekmen je završio karijeru 2016. godine zbog genetskih problema sa gustinom kostiju koji su mu zadavale mnogo muka tokom karijere. Dvije godine bio je predsjednik Partizana, ostavku je podnio u junu 2017, a u crnogorsku košarku vratio se u januaru prošle godine kada je postao tim menadžer seniorske repre-

POGLED BARANA

DERBI SAMO NA PAPIRU MOĆNI MORNAR SRUŠIO I

Beograd i Debrecin daju sliku trenutnih mogućnosti

Ajkule se polako zagrijavaju za evropske kvalifikacije Svjetske lige i mnogo važnije olimpijske kvalifikacije u Roterdamu, a na tom putu od juče sparinguju sa jednom od najjačih selekcija svijeta. Vaterpolo reprezentacija Crne Gore otputovala je za Beograd gdje će do 6. januara trenirati sa selekcijom Srbije. Selektor Vladimir Gojković je nakon priprema na bazenu Instituta Igalo odabrao 17 igrača koji će odraditi pripreme u Srbiji i konkurisati za odlazak u Debrecin gdje će se održati kvalifikacioni turnir od 8. do 10. januara. “Odradili smo ono što smo planirali. Osim Bogdana Đurđića koji je bio pozitivan na novi korona virus, svi ostali su bili prisutni. Imamo nekoliko igrača sa sitnim povredama i cilj je da sačuvamo te igrače za ono glavno, a to su kvalifikacije za Olimpijske igre u Roterdamu sredinom februara”, istakao je pred put u Beograd Gojković. O sparingu sa Srbijom selektor je istakao. “Odradićemo pet treninga sa reprezentacijom Srbi-

je. Kroz te treninge vidjećemo trenutno formu i odrediti 14 igrača koji putuju za Debrecin. Tamo će nastupiti 13 igrača, ali vodimo jednu rezervu u slučaju da neko bude pozitivan prilikom ulaska u hotel.” Korona je mnoge namučila tokom 2020. “U normalnim okolnostima igrači su imali ogroman broj utakmica tokom ljeta i jeseni, a u 2020. godini to je bio neki minimum, od pet do maksimum 15 utakmica. Izgubio se dosta osjećaj za igru. Nadam se da ćemo se kroz sve ove utakmice vratiti na željeni nivo, da kroz pripreme u Beogradu i pogotovo utakmice u Debrecinu dobiti sliku trenutnih mogućnosti. To bi bila osnova za dalji rad”, zaključio je Gojković. Crna Gora će u četvrtfinalu evropskog dijela Svjetske lige igrati sa Hrvatskom (8. januar), a u eventualnom polufinalu rival bi bio bolji iz meča Francuska - Grčka. Plasman u polufinale izboorila je Španija koje je u februaru bila bolja od Srbija i ona čeka boljeg iz duela Italije i Mađarske.

Ajkule za beogradske pripreme Dejan Lazović, Draško Brguljan, Đuro Radović, Marko Petković, Uroš Čučković, Stefan Vidović, Dimitrije Obradović, Aleksandar Ivović, Vla-

dan Spaić, Vlado Popadić, Dušan Matković, Dušan Banićević, Miroslav Perković, Slaven Kandić, Savo Ćetković, Aleksa Ukropina, Nikola Moskov.

Kako su zatvorili 2020, tako su otvorili 2021. godinu. U velikom stilu, rutinskom i ubjedljivom pobjedom - za ostanak na prvom mjestu. Košarkaši Mornara srušili su Igokeu (90:76) u meču koji je trebalo da bude derbi 13. runde ABA lige. Stigli su “igosi” u naš lučki grad sa skorom 9-2, na krilima ubjedljive pobjede protiv Crvene zvezde i odmorni jer meča u Podgorici protiv Budućnost Volija nije bilo. I otvorili su meč vođstvom 7:14. Međutim, izabranici Mihaila Pavićević još jednom su pokazali čvrstinu, agresivnost i vrhunsku igru. Vrlo brzo su preuzeli vođstvo i nijesu ga ispuštali do kraja meča. Nakon prvih deset minuta bilo je 27:22, a prvu dvocifrenu pred-

nost Barani su stekli u 16. minutu nakon lijepe akcije Jeremića i Lazića koji je zakucao za 42:32. Do odlaska na veliki odmor “ponos Bara” zadržao je +10 (49:39). “Rekao sam i igračima, nema više skromnosti - napadamo prvo mjesto. Moji igrači zaslužuju čestitke, bili smo fokusirani, znali smo da nas čeka težak meč. Igokea je zaslužila igrama da bude u plej-of zoni. Bio nam je olakšan posao neigranjem njihova dva centra Karmajkla i Jovanovića, to se osjetilo u njihovoj igri. Od igrača sam tražio da ne gledaju ko je u sastavu, to zna da bude vrlo opasno. Meč smo shvatili vrlo ozbiljno, kontrolu smo imali u većem dijelu meča, osim na početku uz opuštanje u posljednjoj dionici”, re-

90:76

ABA LIGA, 13. KOLO

27:22, 22:17, 25:15, 16:22

Pulen 19 Gabrijel 10 Nidam 7 Jeremić 3 Šehović 9 Smit 1 Vajthed 18 Lazić 4 Vujošević Vranješ 11 Bjelica 2 Luković 6 Trener: Mihailo Pavićević

SC “Topolica” BAR

13-20 (65%) 25-39 (64,1%) 9-26 (34,6%) 25+6 12 8 5 7 19

Bez prisustva publike

kao je Pavićević. A, onda četvrtina koja je odlučila pobjednika. Zaigrao je Mornar kao u transu, sa mnogo lijepih akcija, atraktivnih poteza. Gradili su Džejkob Pulen i drugovi put ka pobjedi, a nakon 30 minuta igre semafor je pokazivao okruglih +20 (74:54). Mornar je, slično kao protiv Borca u prethodnoj rundi, spustio gas. Igokea je to iskoristila, uspjela je da smanji na 80:70, ali je domaćin serijom 10:2 otklonio sve dileme. Ako ih je uopšte i bilo. Za 11. trijumf i ostanak na prvom mjestu. Mornar zaista izgleda ozbiljno, a sve bi trebalo da bude na još višem nivou kada zaigra i Nemanja Gordić koji je u subotu stigao u Bar i već se priključio treninzima. A.K.

1P 9-16 2P 20-43 3P 9-26 SK 27+14 16 AS 1 UK 10 GR 5 BL 19 F (56,3%) (46,5%) (34,6)

Vulić 6 Klemons 18 Atić 2 Jovanović Simanić Jošilo 14 Talić 5 Ilić 7 Pot 6 Voler 10 Karmajkl Fundić 8 Trener: Dragan Bajić

Sreten Radović (Hrvatska), Damir Javor (Slovenija), Radoš Arsenijević (Hrvatska)

*1p (slobodna bacanja), 2p (šut za dva), 3p (šut za tri), sk (skokovi), as (asistencije, uk (ukradene lopte), gr (greške), bl (blokade), f (faulovi)

SUBOTA C. zvezda - Zadar 81:66 Mega - C. Olimpija 88:93 JUČE Split - Partizan 74:86 Mornar - Igokea 90:76 Primorska - Budućnost 0:20 Cibona - Borac odloženo Krka - FMP odloženo 1. Mornar 13 11 2 24 2. C. zvezda 12 10 2 22 3. Mega 13 9 4 22 4. Igokea 12 9 3 21 5. Partizan 13 7 6 20 6. Budućnost 10 9 1 19 7. C. Olimpija 10 7 3 17 8. Krka 12 5 7 17 9. Split 13 4 9 17 10. FMP 12 3 9 15 11. Borac 11 3 8 14 12. Cibona 11 3 8 14 13. Zadar 9 2 7 11 14. Primorska 13 0 13 0* *Primorska je diskvalifikovana iz ABA lige

Foto:ABA liga

AJKULE SPARINGUJU SA SRBIJOM

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

Lavovi nastavili treninge pred duele sa velikim rivalom

RUKOVODSTVU KOŠARKAŠKOG SAVEZA CRNE GORE

Švedska? Kompletna ili ne - za nas nema razlike Foto: KSCG

jednik? zentacije. Nedavno, potpisao je desetogodišnji sponzorski ugovor sa Jedinstvom iz rodnog Bijelog Polja. A, sada došla je na redu i nova funkcija. Očekuje se da Skupština KSCG održi sjednicu gdje će se delegati izjasniti o ovoj ideji, ali prepreka ne bi trebalo da bude. Tako će centar koji je dominirao evropskom i NBA košarkom kao predsjednik koordinirati crnogorskom kraljicom igara. A.K.

sport

a sa vrha

IGOKEU I OSTAO NA PRVOM MJESTU

Bez alibija na Švedsku: Vasko Ševaljević

Meč pun atraktivnih poteza: Jedno od zakucavanja Lazića

Kada je najteže, kada su otpisani - “lavovi” su uvijek bili najjači. Pokazali su to u mnogo navrata, a posljednji put u prošlim kvalifikacijama kada su nakon kiksa sa Farskim ostrvima “srušili” svjetskog i olimpijskog šampiona Dansku. Novo čudo trebaće im i ovog januara. U dva meča (6. i 9. januar) protiv Švedske - starog i velikog rivala, kojeg su znali i nekoliko puta da sruše u važnim duelima - rukometaši Crne Gore pokušaće da izbrišu ubjedljiv poraz (minus devet) od Rumunije. I da tako nastave da sanjaju plasman na Evropsko prvenstvo. “Švedskoj nedostaje desetak igrača, ali ima veliki broj vrhunskih rukometaša, toliko da može da napravi tri ekipe”, istakao je kapiten Crne Gore Vasko Ševaljević. “To je Švedska, sigurno će doći u kvalitetnom sastavu i bila kompletna ili ne - to nam ne predstavlja nikakvu razliku.” U vremenu korone muka sa sastavom imaće i naš selektor Zoran Roganović, pa neće moći da računa na beka Stevana Vujovića.

14 VASKO ŠEVALJEVIĆ

Ne tražimo alibi, ovo je četa mala, ali odabrana. Daćemo sve od sebe da ostvarimo dobar rezultat, a to je bod ili pobjeda, ukoliko nam se ukaže šansa možda i dvije “U jačem smo sastavu nego kad smo igrali sa Kosovom i Rumunijom, mada i sad imamo problema. Međutim, glupo je i žaliti se kada znamo kakva je situacija u svijetu sporta i ostalim sferama života”, realan je kapiten. “Fali nam nekoliko igrača, ali ne pamtim da smo u bliskoj prošlosti nekad bili kompletni.”

golova ukupno postigao je Lukas Pelas u mečevima sa Rumunijom i Kosovom - švedsko lijevo krilo najbolji je strijelac svoje selekcije nakon dva kola kvalifikacija Ono što je sigurno - ime rivala ni ovog puta nije nešto što će impresionirati “lavove”. “Ne tražimo alibi, ovo je četa mala, ali odabrana. Daćemo sve od sebe da ostvarimo dobar rezultat, a to je bod ili pobjeda, ukoliko nam se ukaže šansa možda i dvije”, nema dilemu Ševaljević. Ranijih godina veliki adut naše selekcije bio je huk sa tribina - sada iz dobro pznatih razloga to neće biti slučaj. “Gotovo svuda se igra pred praznim tribinama i trenutno nema bitnije razlike igra li se kod kuće ili na strani”, ocijenio je Ševaljević. Prvi meč protiv Švedske “lavovi” igraju u srijedu od 18 sati u “Bemaks areni”, dok će se isti rivali sastati tri dana kasnije u Eskilstuni. K.B.

SPORT

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

PLUS / MINUS

FOTO DANA

VESELIN VUJOVIĆ Otišao je iz Zagreba zbog privatnih obaveza, a sada slijede izazovi u Banjaluci. Legendarni rukometni trener novi je šef stručnog štaba Borca. Ugovor još uvijek nije potpisan, ali je sve dogovoreno. Vuja će za početak potpisati ugovor na pola godine.

TROFEJ ZA SVA VREMENA Prethodna godina ostaće zlatnim slovima upisana u istoriji malenog Burgosa. Španski predstavnik je u finalu Lige šampiona srušio AEK i osvojio prvi veliki trofej. Jedan navijač je odlučio da uradi tetovažu na kojoj je naslikan trofej, datum i grb Burgosa.

KORONA U ABA LIGI Korona virus ponovo kroji raspored regionalnog takmičenja. Prvo je saopšteno da će derbi između Cedevita Olimpije i Budućnost Volija u Ljubljani ponovo biti otkazan, a onda je Cibona potvrdila da su otkriveni pozitivni slučajevi i da se odlažu mečevi protiv Borca i Crvene zvezde. Uz sve to, odložen je i duel “zmajčeka” i Krke.

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 12.55h 15.55h 17.55h 20.55h

Metalurg - Spartak, hokej Leće - Monca, fudbal Frozinone - SPAL, fudbal Sautempton - Liverpul, fudbal

SPORTKLUB 2 17.00h 21.00h

Kasimpaša - Fenerbahče, fudbal Breša - Vićenca, fudbal

SPORTKLUB 3 13.30h 19.00h

Liga šampiona, snuker Liga šampiona, snuker

NOVA SPORT

21.00h

Valensija - Kadiz, fudbal

ARENASPORT 1 23.15h

San Lorenco - Gim. La Plata,

fudbal 01.30h

Toronto - Boston, košarka

ARENASPORT 2 17.00h

Levante - Valdepenjas, futsal

20.00h

Žil Visente - Belenenseš, fudbal

22.15h

Portimonense - Farense, fudbal

ARENASPORT 3 01.30h

Taljeres - Banfild, fudbal

na današnji dan

1990.

sport

PONEDJELJAK, 4. 1. 2021.

DN tiket dana Nemanja Lacman (Ekonomija)

1 2

2 3+ 0-2 2 3+ 3+

Sautempton Liverpul Valensija Kadiz Volos Atromitos Kosenca Empoli Jong AZ Rodar Portimonense Farense

250

Ukupna kvota: 42

Vezista bez kojeg se ne može

Rođen Toni Kros, njemački reprezentativac i fudbaler Real Madrida. Bio je jedan od najvažnijih šrafova u osvajanju brojnih trofeja, kako u Realu, tako i u Bajernu. U svojoj kolekciji ima četiri trofeja Lige šampiona, a sa “elfom” bio je šampion svijeta 2014. godine.

NE PROPUSTITE

miliona pratilaca na Instagramu ima Kristijano Ronaldo čime je postao prvi u istoriji sa toliko fanova na ovoj društvenoj mreži. Poređenja radi, njegov klub Juventus ima 45,6 miliona, a njegov najveći rival Lionel Mesi 174 miliona.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Super okršaj u najjačoj ligi na svijetu Toronto - Boston (Arenasport 1, 01.30h)

Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Predrag ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana Despotović (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša Pajović (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@ dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta Bošković (sport@ dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

TRADICIONALNA POSTNOVOGODIŠNJA BESJEDA RIMOKATOLIČKOG POGLAVARA

Papa osudio sve koji su otišli na odmor usred pandemije Papa Franjo je osudio ljude koji su otišli van zemlje kako bi izbjegli restriktivne mjere uvedene zbog pandemije korona virusa, rekavši da su morali da pokažu veću svijest kada je riječ o patnji drugih. Tokom jučerašnjeg podnevnog govora, Franjo je rekao da je pročitao novinske izvještaje o ljudima koji su

avionima bježali iz zemlje neposredno prije vladinih mjera i tražili zabavu na drugim mjestima u svijetu. “Oni nisu razmišljali o ljudima koji su ostali kod kuće, o ekonomskim problemima mnogih koje je pogodio lokdaun, nisu razmišljali o bolesnima. Razmišljali su samo o tome da odu na odmor i da se za-

bave. To me je veoma rastužilo”, rekao je papa, a prenio Rojters. Trećeg dana u Novoj godini papa uvijek daje blagoslove sa prozora koji gleda na trg Svetog Petra, ali je ovog puta ostao unutar bazilike, kako bi spriječio eventualno okupljanje publike i širenje korona virusa.

PREDVIĐA SE DALJI RAST VRIJEDNOSTI KRIPTOVALUTE

AMERIČKI STRUČNJAK ENTONI FAUČI:

BITKOIN PRVI PUT PREMAŠIO U prvih sto dana 2021. biće VRIJEDNOST OD 30.000 DOLARA 100 miliona vakcinicanih Bitkoin, prva decentralizovana kriptovaluta, u subotu je prvi put premašila vrijednost od 30.000 dolara. Kako je javila agencija Blumberg, bitkoin je u subotu u 14 časova vrijedio 31.502,77 dolara. Bitkoin je 16. decembra prvi put premašio 20.000 dolara, a posljednjih dana je dostigao nove rekorde, približavajući se vrijednosti od 30.000 dolara. „Apetit za rizikom“, koji se ogleda u kupovini te kriptovalute „ostaje nepromijenjen“, ocjenjuje nezavisni analitičar sa sjedištem u Nemačkoj Timo Emden, koji očekuje dalji rast vrijednosti bitkoina. Vrijednost bitkoina je po-

Vodeći američki stručnjak za infektivne bolesti Entoni Fauči izjavio je da se vakcinacija protiv kovida-19, poslije sporijeg sprovođenja na početku, posljednjih nekoliko dana ubrzala i da je do sada vakcinisano četiri miliona građana. On je za ABC rekao da je ostvarivo obećanje izabranog predsjednika Džozefa Bajdena da će se u prvih sto

čela da raste u oktobru, pošto je PayPal pokrenuo servis kupovine, prodaje i plaćanja tom kriptovalutom. Američki analitičari smatraju da su tradicionalni investitori tek počeli

da koriste bitkoin, a ugledni analitičari Vol strita počeli su da prate kurs ove kriptovalute. Vrijednost bitkoina raste od 2017. godine, kada je vrijedio manje od 1.000 dolara.

HUMAN GEST AMERIČKOG POLICAJCA

KUPIO PORODICI HRANU UMJESTO DA IH HAPSI

Američki policajac koji je pozvan da uhapsi porodicu osumnjičenu za krađu iz radnje, umjesto toga im je kupio hranu kako bi mogli da imaju pristojnu večeru. Mat Lima pozvan je prošlog mjeseca u prodavnicu hrane u Somersetu, u Masačusetsu, navodi se u policijskom saopštenju, prenio je Bi-Bi-Si.

Prijavljeno je da dvije žene nisu skenirale sve svoje namirnice. Kada su ih ispitivali, porodica je rekla da su zapali u tešku situaciju i da ne mogu da priušte da plate svu hranu, a željele su da djeci priušte božićnu večeru. Lima im je napisao prekršajnu kaznu, ali nije podigao optužnicu jer je sve neplaćeno bilo za ishra-

nu, saopštila je policija. Potom im je kupio poklon kartice u vrijednosti od 250 dolara od svog novca kako bi žene i njihovo dvoje djece mogli da kupe hranu za božićnu večeru u drugoj radnji istog lanca. “Dvoje djece sa ženama podsjetilo me je na moju djecu, pa sam morao da im pomognem“, rekao je policajac Lima.

dana njegovog mandata vakcinisati sto miliona građana. Fauči je kao neistinitu odbacio tvrdnju koju je Donald Tramp objavio na Tviteru da je broj umrlih od korona virusa u SAD preuveličan. „Sve što treba da uradite je da uđete u bolnice, u odjeljenja intenzivne nege i vidite šta se događa. To su stvarni brojevi, stvarni ljudi i stvarne smrti“, rekao je Fauči.

SINDI