Dnevne novine 18. januar, 2021. by Dnevne Novine

IZVRŠNI DIREKTOR SAVJETA STRANIH INVESTITORA CRNE GORE IVAN RADULOVIĆ ZA DNEVNE NOVINE

■ 6 7

ZA 20 MJESECI U CRNU GORU ULOŽENO 1,2 MILIJARDE EURA

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021. BROJ 2894 GODINA IX Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Miloš Nikolić

IZ DPS A UPOZORAVAJU NA POLITIČKU AKTIVNOSTI SPC ■ 3

JOANIKIJE SASTAVLJA IZBORNE LISTE ZA NIKŠIĆ

ČUDNE ODLUKE MINISTARKE ZDRAVLJA: EVROPA POOŠTRAVA MJERE, CRNA GORA OTVARA GRANICE, A VAKCINE NI NA POMOLU

■ 2 3

POPIS STANOVNIŠTVA I IZBORI U NIKŠIĆU “OLABAVILI” MJERE? PRODUKTI KLEROFAŠISTIČKE “SLOBODE”

OD DANAS ■ 14 15

Plaćeno odsustvo jednom od roditelja djece do 11 godina IJZ SINOĆ SAOPŠTIO ■ 16

Preminule dvije osobe, 357 novih slučajeva

Prijetila klanjem Albanaca i Crnogoraca ■ Uhapšena Podgoričanka Natalija Nilević zbog izazivanja nacionalne, vjerske i rasne mržnje ■ 11

SARADNJA REGIONALNOG VODOVODA I EBRD ■9

Pola miliona eura donacija za zaštitu izvorišta Bolje sestre ZA NAJBOLJE PONUDE:

KOLAŠIN

Rekordna posjeta na skijalištima ■ 20 21

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

Duković

ČUDNE ODLUKE MINISTARKE ZDRAVLJA: EVR MJERE, CRNA GORA OTVARA GRANICE, A VAK

POSLANIK DPS A HALIL DUKOVIĆ

VLAST UGROŽAVA ZDRAVLJE GRAĐANA Halil Duković, član Predsjedništva DPS i poslanik u Skupštini Crne Gore, kazao je da Vlada neodgovornim odlukama ugrožava zdravlje građana. “Neobjašnjivom odlukom sa pozicije epidemiološke procjene, Vlada je otvorila svoje granice za ulazak građana drugih zemalja bez ikakvog dokaza o njihovom dobrom zdravstvenom stanju, odnosno bez ikakvog testa. U vrijeme kada sve evropske zemlje štite svoje građane i strogo kontrolišu svoje granice i ulazak putnika, zahtijevaju PCR test i karantin, da bi spriječili porast broja oboljelih, ali i pojavu mutiranog virusa, Vlada Crna Gora je donijela zaprepašćujuću odluku da ukine sve kontrole?!”, pita Duković. Dodatno, ističe, strani putnici se zvanično pozivaju na nepoštovanje zakona Crne Gore. “Naime, od nedavno se svi posjetioci portala Instituta za javno zdravlje Crne Gore konstantno usmjeravaju na preuzimanje Zdravstvenog upozorenja za putnike koji dolaze iz zemalja u kojima su potvrđeni slučajevi obolijevanja od infekcije izazvane novim korona virusom (COVID-19). Nažalost, taj dokument uopšte nije u skladu sa trenutno važećim mjerama”, kazao je Duković. Kako je podsjetio, nošenje maski uvijek i svuda, već duži period u Crnoj Gori je zakon-

Naša nova vlada je ili tako neodgovorna da izlaže sve građane Crne Gore ovoj opasnosti, ili ima neki svoj izum kako zaštititi stanovništvo bez kontrole ulaska u zemlju, pa bi valjalo da taj svoj patent obznani i drugim svjetskim vladama

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

ska obaveza, a njeno nepoštovanje smatra se krivičnim djelom u smislu „djela protiv zdravlja ljudi“. “Međutim, stranci se upozoravaju da maske „odmah stave preko usta i nosa“ tek AKO osjete simptome infekcije. Jer, vjerovatno se neko vodio logikom stranci ne mogu biti asimptomatski?! Uostalom, kakvi se učinci mogu očekivati od ovakvog uopštenog i blagog upozorenja na pola strane?!”, pita Duković. Za to vrijeme mnoge zemlje svijeta uvode strožije i rigoroznije mjere upravo za strance. “Ne bez razloga. Nakon pojave novog soja SARS-COV 2 virusa – VUI 202012/01 obaveza svih odgovornih država u svijetu je da zaštite svoje građane od mutiranog virusa koji se mnogo brže širi. Naša nova vlada je ili tako neodgovorna da izlaže sve građane Crne Gore ovoj opasnosti, ili ima neki svoj izum kako zaštititi stanovništvo bez kontrole ulaska u zemlju, pa bi valjalo da taj svoj patent obznani i drugim svjetskim vladama”, ističe Duković. Zato traže korekciju svih nelogičnosti u novom pristupu borbi protiv korona virusa. “Naravno, potreban je i jasan i transparentan odgovor na pitanje: Kada počinje vakcinacija protiv COVID-19 u Crnoj Gori i sa kojim proizvođačima vakcina smo potpisali ugovore? Vakcina je najavljena u prvom kvartalu, pa u januaru, pa početkom februara… Žalosno je da, dok gledamo zemlje u okruženju koje vakcinišu svoje građane, građani Crne Gore, širom otvorenih granica, izloženi raznim sojevima ovog virusa, čekaju „eksperte“. Sve nažalost jako podsjeća na parafrazu naslova serije briljantnog Živka Nikolića – “Vakcina još nije stigla, a kad će ne znamo”, zaključio je Duković. M.P.

IZBORI U NIKŠIĆU I POPI STANOVNIŠTVA “OLABAVILI” MJERE?

inistarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović i njen tim nas uvjeravaju da je trenutna epidemiološka situacija u Crnoj Gori stabilna i da je ispravna odluka da se otvore granice i putnici puštaju u našu državu bez ikakve kontrole.

Mnogi stručnjaci i epidemiolozi su zapanjeni ovakvom odlukom, jer se većina evropskih zemalja zatvara, i pooštrava mjere za ulazak na njihovu teritoriju, posebno zbog pojave novih sojeva virusa u Velikoj Britaniji i Africi, koji su, dokazano je, mnogo lakše prenosivi. Na jednoj strani su utisak, vjera i osjećaj. Na drugoj su, naučnoj i ekspertskoj, dokazi i iz njih izvedeni zaključci. Očekivano, sa razvijenim zemljama zapadne hemisfere koje uspješno sprovode vakcinaciju već 20 dana, ne možemo se porediti. Zato ćemo uporediti podatke iz Crne Gore za zemljama iz okruženja kako bismo stekli uvid u intenzitet epidemije u našoj državi.Tako je najviše aktivno oboljelih od COVID-a 19 na 100.000 stanovnika, kada je riječ o regionu, registrovano u Crnoj Go-

ri (1.540), na drugom mjestu je Slovenija (1.190), a na trećem Albanija (876). Takođe, najveći broj oboljelih na milion stanovnika registrovan je u Crnoj Gori (85.460), na drugom mjestu je Slovenija (69.150), a na trećem Hrvatska (54.440). Četrnaestodnevna incidencija predstavlja broj novih slučajeva infekcije registrovan tokom prethodnih 14 dana na 100.000 stanovnika. U regionu je, prema incidenciji na prvom mjestu Slovenija (1.127), na drugom je Crna Gora (962), a na trećem Srbija (447). U Hrvatskoj ova stopa iznosi 337, ali su vrlo zabrinuti pa su, i zbog ove brojke između ostalog, donijeli odluku o pooštravanju mjera za suzbijanje epidemije. Incidencija je vrlo važan podatak u praćenju epidemije i odabiru mjera. To je potvrdila i aktuelna ministar-

ka zdravlja na saslušanju u Skupštini Crne Gore. U čemu je onda problem? Da li ministarka izvještaje Instituta za javno zdravlje ignoriše, pogrešno tumači ili postoji neki viši razlog zašto su , na primjer u Crnoj Gori granice otvorene, a ljudi bez kontrole ulaze u našu zemlju, a u drugim zemljama nijesu i vrši se stroga zdravstvena kontrola ulaska putnika. Kao rješenje za pandemiju, čitav svijet je spasonosno iščekivao vakcinu. Neki je još iščekuju. Srbija je počela sa vakcinacijom 24. decembra, Hrvatska 26. decembra, Albanija 11. januara 2021. Prema podacima sa sajta www.bloomberg.com do danas je u svijetu aplicirano preko 32,5 miliona vakcina, među zemljama regiona najviše u Hrvatskoj (27000), Sloveniji (24462), Srbiji (9300). Za to vrijeme mi intenzivno pregovaramo, intenzivno razgovaramo, intenzivno komuniciramo, ulažemo intenzivne napore, intenzivno radimo... Jedino izostaje jasna informacija, sa kojim

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

KRIVOKAPIĆ: NE STOJIM NI IZA JEDNE LISTE

IS A

Nikšić Predaja odborničkih lista za lokalne izbore u Nikšiću, koji će se održati 14, marta, počinje 26. januara i trajaće do 16. februara, a Opštinska izborna komisija saopštila je da je početkom godine u Nikšiću u birački spisak upisano 58.544 glasača. Za finansiranje kampanje uoči izbora 14. marta, obez-

Danima ministarka Bojovinić-Borovinić ponavlja da ne dolazi do skoka broja hospitalizovanih pacijenata. I to je dobro, ali istine radi, ne dolazi ni do pada istog broja. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka pandemije u Crnoj Gori iznosi 737. Ovaj broj pojedine kao da ne zabrinjava, djeluje im mali, ukupno ni hiljadu. Međutim, to su nečiji roditelji, braća, sestre, supružnici, djeca, prijatelji... A koliko je broj zastrašujući, bolje se sagledava kada se uporedi naša situacija sa onom u okruženju. U regionu je najviše umrlih povezanih sa infekcijom COVID-19, na milion stanovnika registrovano u Sloveniji (1.476), na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija (1.277), a na trećem Crna Gora (1.170). firmama smo potpisali ugovore i kada vakcina stiže u Crnu Goru. Građani ne očekuju izgovore i pravdanja, već vakcine ili bar precizan datum kada počinje vakcinacija u na-

PREDAJA LISTA ZA IZBORE U NIKŠIĆU OD 26. JANUARA

ROPA POOŠTRAVA KCINE NI NA POMOLU

Zastrašujuće brojke

POLITIKA

bijeđeno je blizu 50.000 eura iz budžeta, navodi se u Planu kontrole i nadzora koji je usvojila Agencija za sprečavanje korupcije. Premijer Zdravko Krivokapić poručio je na Tviteru da ne stoji iza lista “Za budućnost Nikšića” i “Za život Nikšića”. On je objavio da se pojedini politič-

ki subjekti okupljeni oko ove dvije liste pozivaju na njegovo ime i tako pokušavaju da pribave podršku građana. “Želim da građani Nikšića, ali i svi ostali znaju da to nije istina i da ja ne stojim iza pomenutih lista”, poručio je Krivokapić na Tviter nalogu. M.P.

IZ DPS A UPOZORAVAJU NA AKTIVNOSTI SPC Borovinić - Bojović šoj državi. Na kraju, ostaje pitanje da li nas ministarka zdravlja sa svojim ekspertima vodi pravim putem. Ili možda znakove pored puta ne čitaju dobro? Zdravstveni stručnjaci komentarišu da je nejasno kojim se kriterijumima sadašnje Ministarstvo zdravlja vodi u procesu odlučivanja o pooštravanju ili popuštanju mjera u Crnoj Gori. Nejasno je kako zemlja koja ima najgoru epidemiološku situaciju, ima najblaže mjere i nikakvu zdravstvenu kontrolu na granici. Od čega zavise odluke ministarke Borovinić-Bojović i njenog tima: da li od “crvenog slova u kalendaru”, predstojećeg popisa, predizborne kampanje u Nikšiću i sve češćih glasova da razni učestalo prelazi granica sa Srbijom i Republikom Srpskom upravo tim povodom, ili od potrebe za privlačenjem turista da dođu u najnesigurniju COVID zonu u regionu i sl. Svakako, analize su pokazale, da odluke nadležnih najmanje zavise od konkretnih epidemioloških podataka. R.P.

JOANIKIJE DOGOVARA IZBORNE LISTE ZA NIKŠIĆ

“Administrator Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikije prihvatio se okupljanja političara i organizovanja pojedinačnih sastanaka, u cilju agitacije za formiranje jedinstvene crkvene liste. Svjesni da su formirali vladu koja je predmet podsmijeha i sinonim nekompetencije u regionu, predstavnici Srpske crkve predvođeni episkopom Joanikijem, intenzivno ubjeđuju lidere stranaka koje čine skupštinsku većinu, da se “saborno” pojave na listi u Nikšiću, i tako pokušaju da nastupe na izborima”, saopštio je portparol DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Miloš Nikolić. Nikolić vjeruje da su dosadašnji potezi aktuelne vlasti dovoljna opomena Nikšićanima. “Naivno je očekivati da ova nepuna dva mjeseca njihove klerikalne vlasti, u

kojoj su uspjeli da naprave štetu, i upropaste čega god su se dotakli, izblamiraju svuda gdje su stigli, pogaze sve atribute po kojima je bila prepoznata suverena Crna Gora, osramote je i obrukaju, neće biti dovoljna opomena za sve građane Crne

Gore, a posebno Nikšićane, da na sljedećim izborima, glasaju po svojim nahođenjima i potrebama, u skladu sa najboljim interesom svojih porodica i grada u kojem žive, a ne po diktatu bilo koje vjerske zajednice”, poručio je Nikolić.

POLITIKA

LIBERALNA PARTIJA

Zgrada Vlade Crne Gore

Stati na kraj huškačkoj kampanji sa bilbordima

SOCIJALDEMOKRATE O NOVOJ VLASTI

VRŠE ČISTKE BEZ OBRAZLOŽENJA Čistke kadrova od kojih su mnogi važili za profesionalce nova vlast ovih dana sprovodi bez ikakvog obrazloženja. Kao ilustrativan primjer, nameće se saznanje da je Vlada razriješila dužnosti generalnu inspektorku Agencije za nacionalnu bezbjednost jer, kako stoji u zvaničnom dokumentu Vlade, „nema provjerenja u njen profesionalni kredibilitet“, saopšteno je juče iz SD-a. “Šta to tačno znači i kako je „nešto joj baš ne vjerujemo“ legitiman i zvaničan razlog za ostavljanje nekoga bez posla, niko ne zna. Da ne govorimo o tome i da se ministarka Bratić nije udostojila da zaposlenima u nekadašnjem Ministarstvu kulture kaže da su ostali bez posla, nego su saznali slučajno”, navode u saopštenju. Isti neprofesionalizam i revanšizam pokuljao je kada je mladi ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, dodaju, inicirao opoziv dijela ambasadora sa obrazloženjem da su „nanijeli štetu Crnoj Gori, da „oni znaju šta su radili“, te da će biti opozvane samo nekarijerne diplomate. “I kad ostavimo po strani neistinu koju je Radulović izrekao da će ambasadori čiji je opoziv iniciran biti nekarijerne diplomate, ostaje još gori dio: obrazloženje da su radili protiv interesa države. Šta to znači,i nakon šturog oblazloženja ministra opet niko ne zna i vjerovatno nikad neće ni saznati. A koliko su ambasadori radili „protiv interesa države“ najbolje govori i to da je mladi ministar Radulović takvim nedostojnim opanjkavanjem isprovocirao čak i predsjednika Odbora za evropska pitanja njemačkog Bundestaga, ko-

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

Nova vlast sasvim neskriveno koristi princip „ne sviđa mi se, odrubite mu glavu“ prema svakome ko im nije po ukusu, što se i u totalitarnim režimima radilo sa više mjere

ji je naglasio apsurdnost takvih nepristojnih i paušalnih navoda u slučaju gospođe Kuliš”, dodaju iz SD-a. Profesionalno, navode, nema šta. “Kao svađa za kafanskim stolom tik prije odmjeravanja snaga ispred kafane. Nova vlast tako sasvim neskriveno koristi princip „ne sviđa mi se, odrubite mu glavu“ prema svakome ko im nije po ukusu, što se se i u totalitarnim režimima radilo sa više mjere. Jedno je u zakonskoj proceduri i uz iole racionalno obrazloženje zamijeniti ljude za koje znate da su pravili propuste i koje vrste, a sasvim drugo „sjeći glave“ svakome ko vam je prijetnja, i to sa toliko bahatosti da čak ne osjećate potrebu da pred javnošću tako nešto obrazložite”, ističu u toj partiji. No, bezobzirnost i revanšizam smatraju da ne mogu biti osnova trajne promjene na bolje, niti nepoštovanje drugih može biti osnov za sticanje ugleda i poštovanja. “Tako ni nova Vlast, čija je baza osveta, nesigurnost i strah od sopstvene sjenke, neće nikad imati kapaciteta da ovu državu vodi tamo gdje je obećala: među snažne, stabilne i razvijene države”, zaključuju u SD-u. R.P.

Liberalna partija poziva nadležne organe države Crne Gore, ali i lokalnih samouprava da konačno preuzmu mjere ka sprečavanju vandalizma koji uzima maha i sankcioniše grupu huligana koji već neko vrijeme maltretiraju građane i stanare u Nikšiću i drugim gradovima, saopštila je predsjednika OO LP Nikšić Jelena Marković. “Uništavanje fasade, zajedničke imovine svih stanara, sa ogromnom ceradom sa slikom Amfilohija Radovića uz sve bakljade, urlikanje, cjelodnevnu galamu i buku i prijetnje svakom ko pokuša da zaštiti svoju imovinu, uvodi Crnu Goru u red neofašističkih režima u kojoj ni imovina nije sigurna od paramilitarnih bandi i huligana. Pitamo se da li ekstremizam pojedinaca ima granica?”, saopštila je Marković. Očigledno je, dodaje, da nema pa će zato morati zakon da im postavi granice i socijalizuje takve pojedince da budu normalni i odgovorni članovi zajednice građana Crne Gore i ponašaju se u skladu sa zakonom, javnim redom i moralom. “Tragikomična kampanja koja se vodi po Crnoj Gori, Sr-

Marković biji i regionu samo daje vjetar u leđa ovakvim marginalnim pojavama. Nezamislivo je da se po Srbiji vodi kampanja sa hiljadama bilborda koji najavljuju rušenje vrha Lovćena, svete crnogorske planine i simbola crnogorske slobode, za račun očigledno velikosrpske politike”, navodi Marković. Pita da li iko može da zamisli šta bi se desilo da neko po Crnoj Gori vodi orkestriranu kampanju za recimo rušenje

vrha Avale, ili izmještanje beogradskog pobjednika sa Kalemegdana, to su pojave kojih se civilizovan svijet zgrožava i ne poznaje ih. “Pitamo se, kada će konačno velikosrpska aždaja koja je već decenijama na izdisaju shvatiti da je njeno vrijeme prošlo i da mora pustiti narod Crne Gore da se bavi životnim temama i da gleda u budućnost, a ne u prošlost?”, zaključuje Marković. R.P.

OCIJENA GRADONAČELNIKA PODGORICE

Vuković: Povratak SAD u normalnost, Crna Gora na nekim drugim stazama Amerika je na putu povratka u normalnost, a Crna Gora, bojim se, na nekim drugim stazama, kazao je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković. On je to objavio na Fejsbuku uz fotografiju sa Univerziteta Džordž Vašington (Institut za evropske, ruske i evroazijske studije – IERES) gdje je boravio na postdoktorskim studijama kao Fulbrajtov stipendista. Gradonačelnik se prije četiri godine spremao se za povratak iz Sjedinjenih Država, baš kada je Donald Tramp postao predsjednik SAD-a. “Budući da sam živio u Vašingtonu, bilo mi je ostalo još samo da Donaldu Trampu, iz prve ruke, “poželim dobrodoš-

licu” u Bijelu kuću (već tada, prilično depresivan zbog toga, razumije se). A onda, sasvim neočekivano, stiže ponuda od prilično poznate profesorke, čiju sam literaturu koristio dok sam radio na doktorskoj tezi u Budimpešti, da držim nastavu na jednom od njenih predmeta. Sjećam se, mejl je stigao u četvrtak – početak nastave zakazan za naredni utorak. Broj studenata u grupi – 50”, istakao je Vuković. Nešto slično je, kaže, doživio još samo jedanput, 31. jula 2018. kada se prvi put našao u kabinetu gradonačelnika Podgorice. “Drugi semestar na IERES-u, koji je 2019. godine proglašen

za najbolji akademski centar za regionalne studije u SADu, prošao je bolje nego što sam uopšte mogao da pretpostavim. Fantastično iskustvo za čitav život. Radio sam gotovo bez prestanka… valjda je strah učinio svoje. Danas, četiri godine kasnije, puno toga izgleda drugačije. Amerika je na putu povratka u normalnost, Crna Gora, bojim se, na nekim drugim stazama, a moj život nema mnogo veze s onim kako je tada izgledao. No, i dalje čvrsto vjerujem da se malo toga dešava slučajno, da do uspjeha nema prečica i da nam, u konačnom, život pruži baš onoliko koliko zaslužimo”, navodi Vuković. R.P.

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

POLITIKA

Ministar se inati i stavlja ambasadore na stub srama NA KONSULTACIJE U MVP NE DOLAZI SEDAM NAŠIH DIPLOMATA

Na sastanak neće doći ambasadori: Željko Perović (Austrija), Nebojša Kaluđerović (SAD), Darko Pajović (Kina), Vera Kuliš (Njemačka), Ivan Ivanišević (Francuska), Sanja Vlahović (Italija) i Miodrag Vlahović (Sveta Stolica). Razlozi nedolaska sedmoro ambasadora su, tvrde izvori Antene M, različiti - od zdravstvenih, do problema sa aviolinijama, zakomplikovanih epidemiološkim mjerama, zbog kojih mnoge države pooštravaju režim putovanja. Ministarstvo vanjskih poslova i premijer Krivokapić izazvali su buru u crnogorskoj javnosti ocjenom da su pojedini ambasadori radili na štetu državnih interesa, a onda i direktivom da svi šefovi DKP kupe kartu “u jednom pravcu” i pojave se 18. januara u Podgorici. Predsjednik države odbio je da potpiše Vladin opoziv osam crnogorskih ambasadora. Đukanović je svoje odbijanje utemeljio, između ostalog, na izostalom obrazloženju opoziva i nepoštovanju profesionalnog i ljudskog digniteta naših diplomata. Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović najavio je da će sa ambasadorima razgovarati i izjave o njihovom radu objasniti i predsjednik Vlade. Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je, juče, da neodazivanje ambasadora na kon-

Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović sultacije, bez opravdanog razloga, predstavlja težu povredu službene dužnosti. U MVP-u ističu da su pozvali sve diplomatsko-konzularne predstavnike da dođu u Crnu Goru do 18. januara zbog održavanja ambasadorskih konsultacija, a da će se konsultacije održavati od sjutra. “Napominjemo da se konsultacije održavaju od 18. januara, što u praksi znači da su ambasadori obavezni da do naznačenog datuma doputuju u Crnu Goru”, stoji u saop-

štenju MVP-a. Kako kažu u tom Vladinom resoru, o tačnom terminu i formatu konsultacija javnost će biti blagovremeno obaviještena. Praksa konsultacija nije neuobičajena i to organizuju sve države s vremena na vrijeme, priča za Novu M profesor na Bostonskom univerzitetu i bivši ambasador Crne Gore, Vesko Garčević. “To nije nešto što se desilo iznenada i samo u Crnoj Gori. Ovdje se radi o nečem drugom

što je problematično, barem za mene, a to je da se konsultacije održavaju odjednom, bez prethodnog plana. Obično, kada se takve konsultacije organizuju, to se planira mjesecima unaprijed, organizuje se program konsultacija i definitivno - ne kupuje se karta u jednom pravcu”, kaže Garčević. Da ova praksa nije neuobičajena, kaže i prvi čovjek Građanske alijanse Boris Raonić. “To nije toliko dramatična poruka, kako se postavlja u javnosti, jer Crna Gora ima na raspolaganju drugu opciju - da pošalje otpravnike poslova. Međutim, ukoliko se to ne desi, onda će naša diplomatska mreža biti neefikasna i nefunkcionalna. Ovo što se sada dogovara je jedna vrsta pregovora i ono što je već očekivano. Mi znamo na koji nači su se razni pojedinci imenovali na tako odgovorne funkcije i kako je ambasadorska mreža u Crnoj Gori funkcionisala”, ističe Raonić. Da li je ovako radikalan metoda pravi način, to je, navodi Raonić, stvar političke procjene unutar Vlade. Kako navodi, pojedini ambasadori bili su nedostojni tih funkcija. Raonić, međutim, nije siguran da bi svi ambasadori trebalo da budu opozvani. “Mislim da u našem diplomatskom koru ima i te kako kvalitetnih i dobrih kadrova, koji ne bi trebalo da budu na ovaj način stavljeni na

Diplomate se ne nalaze na tržištu

Ukoliko bi se opozvali svi ambasadori, navodi Garčević, ušlo bi se u drugi problem. “Ono što znam je da smo mala država i nemamo puno karijernih diplomata, mi ne možemo da dozvolimo sebi da odjednom povučemo profesionalne diplomate, u koje se ulagalo 15, 20 godina. Vi nemate profesionalne diplomate na tržištu, pa da pokupite neke nove ljude i ubacite ih tamo, da zamijene ove. Ako to uradite, vi ste napravili da umjesto profesionalnih diplomata, vi imate sad ljude koji su politički imenovani da to rade. Upravo ste uradili ono protiv čega ste se borili”, ističe ovaj bivši ambasador. stub srama, jer veoma je teško zemlji prijema objasniti ovakvu vrstu aktivnosti koju sprovodi naša vlada, a to je stvar koja je otišla u neku drugu fazu, a to je faza inaćenja, jer onda kada se nije potpisalo onih sedam prvenstveno, otišlo se korak dalje, pa su se pozvali svi”, tvrdi Raonić. M.P.

PREDSJEDAVAJUĆI PREDSJEDNIŠTVA BIH MILORAD DODIK

DRITAN SE NAMEĆE, A NE ZNA ELEMENTARNE STVARI Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je da sa Crnom Gorom treba da se razvijaju dobri odnosi. On je naveo da je u Crnoj Gori legitimno izabrana vlast kojoj Srpska želi sve najbolje, ali da je rezervisana prema pojedincima poput Dritana Abazovića, koji pokušava da se nametne, a ne

poznaje elementarne stvari, pa BiH tretira kao republiku. “Može da ima stavove kakve hoće o Republici Srpskoj, ali ako drži pridike, onda bi trebalo prelistati papire i vidjeti da ne postoji republika BiH”, naglasio je Dodik. Što se tiče Zdravka Krivokapića, Dodik kaže da se sa

njim vidio dva puta i da nema razloga da se ne sretnu opet, te dodao da sa Crnom Gorom treba da se razvijaju dobri odnosi. “Ova vlast je jasno pokazala svoje namjere u vezi sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), to je nama važno, to cijenimo i to ćemo uvijek pozdraviti”, istakao je Dodik. R.P.

Dodik

EKONOMIJA

⌦ Nemanja Lacman

andemija korona virusa jeste usporila, ali nije zaustavila priliv stranih direktnih investicija. U Crnu Goru je za 20 mjeseci uloženo više od 1,2 milijarde eura, saopštio je u intervjuu za Dnevne novine izvršni direktor Savjeta stranih investitora Crne Gore Ivan Radulović.

Prema riječima Radulovića, crnogorska ekonomija će i narednih godina biti pod snažnim uticajem investicija, a posebno treba istaći činjenicu da sve više investitora vidi sjever Crne Gore kao šansu za ulaganje. DN: Koliko je pandemija korona virusa negativno uticala na poslovni i investicioni ambijent, kako u svijetu, tako i u Crnoj Gori? Radulović: Pandemija korona virusa rezultirala je opsežnim socijalno-ekonomskim uticajima, izlažući značajan broj kompanija riziku da okončaju poslovanje. Kriza je posebno pogodila mala i srednja preduzeća i njihove zaposlene. Mnoge vlade preduzimaju korake kako bi umanjile negativne uticaje korona virusa na poslovanje i zaposlene. Neophodni su efikasna politika i fiskalni odgovori na nacionalnom nivou, kao i resursi i alati koji će im pomoći da prevaziđu ovaj ekonomski šok. Najveći izazov sa kojim se mala i srednja preduzeća danas suočavaju je pristup finansijama, što je bio izazov za mnoge kompanije i prije nego što je započela ova kriza. Svaka kriza je istovremeno i šansa, pa su otvorene nove mogućnosti za mala i srednja preduzeća za prelazak na digitalno poslovanje i transformaciju. Ovo je posebno došlo do izražaja u oblasti e-trgovine. Digitalizacija i tehnologija moraju biti u funkciji podrške razvoja malih i srednjih preduzeća. Na tom planu očekujemo i jači odgovor nove vlade u narednoj godini. Za mnoge zemlje u razvoju SDI igraju ključnu ulogu kao izvor finansiranja, s potencijalom da ojačaju ekonomsku otpornost ovih zemalja tokom krize i podrže rast zaposlenosti i ekonomsku transformaciju kroz fazu oporavka. Korona virus je dramatično uticao na globalizaciju, usljed čega su poremećeni tokovi stranih direktnih investicija. Prema UNCTAD-u, očekuje se da će se globalni tokovi SDI smanjiti između 30 i 40 odsto tokom 2020/21. godine. Ako kontrakcija globalnih stranih direktnih investici-

ja traje neko vrijeme, posljedice po zemlje u razvoju biće ozbiljne. DN: Koliko je ulazak Crne Gore u NATO, doprinio da se naša država pred investitorima pozicionira kao zemlja u koju su ulaganja sigurna? Radulović: Od kada je Crna Gora postala punopravna članica NATO-a 2017. godine, došlo je do značajnog povećanja priliva stranih direktnih investicija. Zvanični podaci za 2018. godinu govore da je gotovo polovina stranih direktnih investicija u 2018. godini potekla iz članica zemalja NATO-a. Pojava korona virusa jeste usporila, ali nije zaustavila priliv stranih direktnih investicija u Crnoj Gori. Prema preliminarnim podacima Centralne banke, za devet mjeseci 2020. godine u Crnu Goru se slilo 506,8 miliona eura. Ako tome dodamo i da je tokom 2019. godine priliv stranih investicija iznosio 778 miliona eura, dolazimo do podatka da je u našu državu za 20 mjeseci uloženo više od 1,2 milijarde eura. Kada je riječ o investicionim aktivnostima članica kompanija Savjeta, pandemija korona virusa nije značajnije poremetila naše planove. Kompanije članice Savjeta stranih investitora nastavljaju sa ulaganjem u Crnu Gori i sa realizacijom planiranih investicija da kao što je već najavljeno, u periodu 2020-2022. godina ulože okvirno 1,5 milijardi eura. Riječ je o planiranim dugoročnim investicijama koje imaju za cilj zaokruživanje započetih projekata, kao i unapređenje postojećih poslovnih procesa.

VJERUJEMO DA ĆE CRNOGORSKA EKONOMIJA U NAREDNIM GODINAMA I DALJE BITI POD SNAŽNIM UTICAJEM INVESTICIJA. SPROVOĐENJE MJERA KONSOLIDACIJE JAVNIH FINANSIJA POZITIVNO ĆE UTICATI NA RAZVOJ EKONOMSKIH AKTIVNOSTI KAO I NA MJERE USMERENE NA OPTIMIZACIJU JAVNOG SEKTORA, KAŽE RADULOVIĆ

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

Prema investicionim planovima naših kompanija članica, najveća ulaganja se očekuju u sektorima turizma (okvirno 640 miliona), energetike (okvirno 166 miliona), elektronskih komunikacija (okvirno 90 miliona), trgovine (okvirno 10 miliona), osiguranja (okvirno devet miliona), pomorstva (okvirno četiri miliona), dok će investicije EBRD-a iznositi okvirno do 300 miliona eura. DN: Ima li najava o dolasku novih investitora u Crnu Goru? Je li i dalje Crna Gora atraktivna za ulaganja? Radulović: Vjerujemo da će crnogorska ekonomija u narednim godinama i dalje biti pod snažnim uticajem investicija. Sprovođenje mjera konsolidacije javnih finansija pozitivno će uticati na razvoj ekonomskih aktivnosti kao i na mjere usmerene na optimizaciju javnog sektora. Vlada treba da nastavi borbu protiv sive ekonomije, što zahtijeva odlučnu reakciju relevantnih institucija i važan je faktor za fer tržišnu konkurenciju. Takođe, željeli bismo da naglasimo značaj predvidljivog i transparentnog poslovnog okruženja za dalju uspješnu realizaciju novih investicija. Ograničavajući faktor mogao bi biti nedostatak diverzifikacije crnogorske ekonomije koji bi mogao u potpunosti smanjiti pozitivne efekte stranih investicija. Od posebnog je značaja da se nastavi sa sprovođenjem mjera u oblastima vladavine prava i efikasnosti pravne zaštite, poboljšanja ekonomskih uslova i poslovne klime, poboljšanja infrastrukture i realizacije novih infrastrukturnih projekata, održavanja stabilnosti, uz očuvanje povjerenja u finansijski sektor. DN: Ima li interesovanja za ulaganja na sjever države? Radulović: Odavno se govori da je sjever Crne Gore naša velika razvojna prilika. Ipak, ova 2021. godina, možda, prvi put daje naznake da će to zaista biti tako. Svi nestrpljivo čekamo prve kilometre crnogorskog auto-puta koji će biti otvoren u novoj godini. Čini mi se da je i ski infrastuktura sa novim stazama i žičarama značajno ojačana i daje dobre osnove da za par godina crnogorski sjever, posebno region Bjelasice i Komova,

IZVRŠNI DIREKTOR SAVJETA STRA CRNE GORE IVAN RADULOVIĆ ZA

ZA 20 MJE U CRNU G ULOŽENO MILIJARDE

ANIH INVESTITORA DNEVNE NOVINE

ESECI GORU O 1,2 EURA

postane ozbiljan regionalni ski-centar. Stoga me zaista ohrabruje što se trenutno gradi desetak ozbiljnih, novih hotela u Kolašinu i na Žabljaku, uglavnom zahvaljujući realizaciji programa ekonomskog državljanstva (Citizenship by Investment), koji omogućava aplikantima koji prođu ozbiljne provjere o ocjeni međunarodne podobnosti, da investiraju u pomenute hotele. Smatram da će, kada u Kolašin, a potvrđeno je da hoće, uskoro dođu Swissotel, Westin i slični brendovi, to mnogo značiti za turističku ponudu, kako u smislu prihoda, tako i u smislu poslovnih prilika za naše ljude, koji će radeći sa najboljim svjetskim GM-ovima i usvajajući standarde poslovanja ovih hotela, podizati cjelokupan nivo naše turističke privrede. DN: Da li očekujete od nove vlade da ubrza administrativne procedure koje su investitori ranije označavali kao otežavajući faktor u poslovanju?

EKONOMIJA

506,8

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

MILIONA EURA SE, ZA DEVET MJESECI 2020. GODINE, SLILO U CRNU GORU

Radulović: Pred novom vladom je puno izazova, imajući u vidu da je situacija sa pandemijom uticala na promjene poslovnih politika i da je na globalnom nivou uticala na pad ekonomske aktivnosti u sektorima turizma, saobraćaja, energetike i dr., a sa druge strane podstakla je razvoj ICT sektora. U narednom periodu treba donositi hrabre, odgovorne odluke koje će stimulisati razvoj ekonomije u svim sektorima. Vjerujemo da će se nova vlada na pravi način odnositi prema ovim izazovima, te da će nastaviti partnerstvo sa poslovnom zajednicom u Crnoj Gori na

građenju stimulativnog poslovnog ambijenta. Takođe, iskreno vjerujemo da će Vlada, u skladu sa usvojenom odlukom na sjednici Savjeta za konkurentnost iz decembra 2019. godine, formirati “digitalnu koaliciju” kao koordinaciono i savjetodavno tijelo za oblast digitalne transformacije sačinjene od predstavnika resornih institucija iz Vlade, predstavnika biznisa i naučno-akademske zajednice. Učešće svih društvenih subjekata koji imaju znanja, kompetencije i iskustva u ovim poslovima je od ključne važnosti za uspješnu digitalnu transformaciju. Crna Gora je mala drža-

va i ima potencijal, znanje i resurse da postane digitalna zona u ovom dijelu Evrope. Bliska i kontinuirana komunikacija sa Vladom i organima javne uprave ostaje važan alat Savjeta za podršku našim članovima u razvoju i unapređenju njihovog poslovanja u Crnoj Gori. U tom smislu posebno važnu ulogu ima Savjet za konkurentnost. DN: Kako vidite dalji razvoj crnogorske ekonomije Radulović: Dalji razvoj crnogorske ekonomije i društva podrazumijeva digitalizaciju kao razvojnu i transformacionu politiku i očekujemo da digitalna transformacija predstavlja jednu od ključnih politika Vlade u predstojećem periodu. Uspješna digitalna transformacija predstavlja veliku šansu za privredu što se pokazalo na primjeru drugih malih država, kao i država regiona. Savjet stranih investitora biće partner novoj vladi u svim ovim aktivnostima.

ULAGANJA DO 2022. GODINE

640

1,5

166

MILIONA EURA BIĆE ULOŽENO U SEKTORU TURIZMA

MILIONA EURA ULOŽIĆE U SEKTOR ENERGETIKE

MILIONA IZNOSIĆE ULAGANJA U SEKTOR ELEKTRONSKIH KOMUNIKACIJA

MILIONA U SEKTOR TRGOVINE ĆE BITI ULOŽENO

MILIJARDI EURA PLANIRAJU DA ULOŽE ČLANICE SAVJETA TRANIH INVESTITORA CRNE GORE U PERIODU 2020-2022.

MILIONA IZNOSIĆE ULAGANJA U SEKTOR OSIGURANJA

MILIONA EURA PLANIRANA SU ULAGANJA U POMORSTVO

300

MILIONA EURA ĆE IZNOSITI INVESTIICJE EBRD-A

Marketing

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

Montenegro Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management

REQUEST FOR EXPRESSIONS OF INTEREST (CONSULTING SERVICES – INDIVIDUAL CONSULTANT) Name of Project: Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project (MIDAS 2) Loan No: 8820-ME Assignment Title: Technical assistance for Assessment of current Registers in the Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management and Development of the Road map for establishing completely EU harmonised Registers Reference No. MNE-MIDAS2-8820-ME-IC-CS-21- 1.2.1.7 The Montenegro has received financing from the World Bank toward the cost of Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project, and intends to apply part of the proceeds for consulting services for Technical assistance for Assessment of current Registers in the Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management and Development of the Road map for establishing completely EU harmonised Registers. The overall objective of this consulting services (“the Services”) is to i) assess the level of development of IT systems (relevant registers for agriculture and rural development) in the MAFWM, including all the systems in the relevant Directorates, in accordance with the national legislation and requirements for registers, ii) develop a proposal for a fully developed system of register(s) in accordance with requirements for harmonization with the EU, which will include a proposal for linking data from different registers, which means an assessment of the needs (possibilities) for linking existing registers, and iii) develop a roadmap accordingly, which includes but is not limited to the following: needs for change of legal acts, TS for upgrading the existing system, the need to upgrade human capacity (in terms of number and knowledge), cost estimates). The assignment will have a duration of the period of 5 (five) months and the required level of inputs is estimated at a total of 60 work/days, working from home and on site, depending of agreement with the beneficiary (at least 30 days of the assignment should be done on site). The video conference can replace opening meeting and/or consultations due to ongoing COVID-19 pandemic. The detailed Terms of Reference (TOR) for the assignment can be obtained at the address given below. The Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management, through Technical Service Unit, now invites eligible individual consultants (“Consultants”) to indicate their interest in providing the Service. Interested Consultants should provide information demonstrating that they have the required qualifications and relevant experience to perform the Services. Individual consultants may be offered through firms or other organizations, but the qualifications of the individual consultant will be the basis of selection. Contract will be signed with proposed individuals. The criteria for selection are following: Essential (mandatory) qualifications − University degree in agricultural engineering, natural sciences or computer sciences. In absence of such a degree from the requested fields, the expert will have an equivalent professional experience of minimum 15 years in the field of agriculture and computer sciences., − At least 10 years of professional experience in the implementation of the EU Common Agricultural Policy (CAP), in particular related to IACS and other registers in the field of agriculture in EU member states and/or accession countries, − Relevant experience (at least 1 project) in the writing technical specifications for software development for agriculture registers, − Relevant experience (at least 1 project) in the development of the technical specifications for hardware infrastructure (server configurations), − Excellent command of the English language, and strong oral and written communication. Evaluation criteria: Qualifications

Points (max)

Relevant experience in writing technical specifications for IACS, in particular LPIS, Farmer Registry or other registers in the field of agriculture.

Demonstrated experience in analysis/assessments of IT systems in the agriculture and rural development area, both in EU member states and accession countries.

Experience in the area of EU rules and legal bases for the implementation of pre-accession measures.

Experience in capacity building of public institutions.

Total

100

The attention of interested Consultants is drawn to Section III, paragraphs, 3.14, 3.16, and 3.17 of the World Bank’s “Procurement Regulations for IPF Borrowers” July 2016, Revised November 2017, setting forth the World Bank’s policy on conflict of interest. A Consultant will be selected in accordance with the Individual Consultant method set out in the Procurement Regulations. Further information can be obtained at the address below during office hours from 08,00 to 14,00 hours. Expressions of interest must be delivered in a written form, only by e-mail, to the address below by February 1, 2021, 14,00h. Ministry of Finance and Social Welfare/Technical Service Unit Attention: Mr. Mirko Lješević, Procurement officer Street Address: Jovana Tomaševića 2 (Stara zgrada Vlade) Floor/Room number: office no. 48, ground floor City: 81000 Podgorica Country: Montenegro Telephone: + 382 20 201 695 Facsimile number: +382 20 201 698 Email: mirko.ljesevic@mif.gov.me

POSLOVNE VIJESTI

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

Eurosuper u Crnoj Gori skuplji od prosjeka u regionu

Ilustracija Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori neznatno je veća od prosjeka u regionu, dok je eurodizel ispod prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva kapitalnih investicija. Prema podacima iz novog Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95

u Crnoj Gori košta 1,14 eura. Litar eurosupera u regionu najjeftiniji je u Bosni i Hercegovini gdje košta 95 centi. Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,03 eura. Najjeftiniji dizel plaćaju građani Sjeverne Makedonije i to 87 centi po litru, što je najniže i u Evropi.

BANKARSKI SEKTOR ZADRŽAO STABILNOST Crnogorski bankarski sektor zadržao je u periodu pandemije korona virusa stabilnost, dobru kapitalizovanost i likvidnost, ali se korona kriza odrazila na kretanje pojedinih indikatora poslovanja banaka, prvenstveno na profitabilnost i nivo nekvalitetnih kredita, ocijenio je bankarski ombudsman Halil Kalač. “Normalizacija stanja na bankarskom tržištu u velikoj mjeri zavisi od pandemije i učinka vakcine protiv korona virusa. Ponuda i tražnja na bankarskom tržištu zavisiće i od ekonomskih kretanja u našoj ekonomiji i globalno, izazavanih pandemijom”, rekao je Kalač u intervjuu agenciji Mina-biznis.

Kalač

Kroz Sozinu od 1. januara prošlo 47.880 vozila Kroz tunel Sozina je u periodu od 8. do 14. januara prošlo 26.500 vozila, većinom automobila. Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio 47.880 vozila. U čitavoj prošloj godini kroz tunel je prošlo 1,93 miliona vozila, u 2019. njih 2,83 miliona, a u 2018. godini 2,82

miliona. Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB). Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

EKONOMIJA

SARADNJA REGIONALNOG VODOVODA I EBRD-A

Pola miliona eura donacija za zaštitu izvorišta Bolje sestre Regionalni vodovod Crnogorsko primorje dobio je od Evropske banke za obnovu i razvoj i pretpristupnih fondova EU, pola miliona eura donacija za potrebe implementacije projekta unapređenja sveukupnih poslovnih performansi kompanije kreiranih za period od 2025.godine kada se očekuje završetak razvojnih projekata i povećanja kapaciteta regionalnog vodovodnog sistema.

■■ UGOVORI Zaključena su dva ugovora i to ugovor za izradu Programa finansijskog i operativnog poboljšanja performansi, koji će podići kapacitete Regionalnog vodovoda kada je posrijedi razvoj i upravljanje lokalnom vodovodnom i kanalizacionom infrastrukturom, uključujući i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda na području opština Bar i Ulcinj, vrijednosti 200.000 eura, koji je dodijeljen jednoj od najvećih svjetskih kompanija u oblasti voda, francuskoj “Suez”, sa rokom implementacije ugovora od 12 mjeseci. Takođe, u sklopu sveobuhvatnih aktivnosti na zaštiti izvorišta Bolje sestre, a u okviru prekograničnog Interreg – IPA CBC Italija - Albanija - Crna Gora programa, obezbijeđena su bespovratna sredstva za izradu važne Studije monitoringa, kontrole i zaštite izvorišta Bolje Sestre od svih izazova kojima je ovo izvorište izloženo. Istraživačke i sveukupne aktivnosti vrijednosti 300.000 eura će trajati 15 mjeseci čijom implementacijom će rukovoditi kompanija “Geoprojekt” iz Podgorice.

Godišnji obrt Sueza kao šestogodišnji budžet CG Direktor konsultantske kuće Suez za region Balkana Željko Tmušić ističe da Suez velika korporacija koja djeluje na globalnom nivou sa godišnjim obrtom od 16 do 18 milijardi eura i bez obzira na veličinu kompanije njima ovaj projekat i te kako interesantan. “Projekat je dragocjen zbog razvojne vizije koja se realizuje u

■■ PROJEKAT Prema riječima direktora Regionalnog vodoovoda Gorana Jevrića, ta kompanija će biti prvo preduzeće za vodosnabdijevanje u Crnoj Gori koje će na naučnim temeljima da istraži granice šire zone zaštite vodoizvorišta sa ciljem najkvalitetnijeg upravljanja svim rizicima kojima je izvorište Bolje sestre izloženo, a zbog kojih bi mogli doći u situaciju da ugroze izvorište. “Tek kada ne budemo imali dovoljno vode za piće shvatićemo njen značaj. Regionalni vodovod za Crnu Goru predstavlja najvažniji privredni sistem koji generiše velike razvojne komponente i budžetske prihode na lokalnom nivou primorja, ali i državnog budžeta, te je stoga dužnost svih institucija da se na sistemski način uključe u sve projekte od značaja za zaštitu izvorišta i sistema RV, jer to nije i ne može biti samo obaveza naše firme, iako se od 2010. godine RV dominantno i kontinuirano bavi ovim izazovima”, rekao je Jevrić.

Regionalnom vodovodu, koji se do sada bavio distribucijom vode za piće samo lokalnim vodovodima na primorju, a kroz razvojne projekte postaju partner čak oko 10.000 direktnih potrošača, što predstavlja sasvim novi poslovni ugao iz kog se moraju definisati sve poslovne politike i na vrijeme prilagoditi svi resursi firme”, kazao je Tmušić. Podsjetio je da su krajem 2020. sporazum potpisali predsjednici opština Bar i Ulcinj i prenijeli na Vladu realizaciju projekata vodovodnabdijevanja i tretmana otpadnih voda za naselja Dobra Voda, Veliki pijesak, Utjeha i Kruče, kako bi nakon odluke Vlade došlo do realizacije druge tranše kredita od EBRD čime ćemo za 4-5 godina na više od 30 odsto bezvodne teritorije opštine Bar obezbijediti redovno vodosnabdijevanje. On ističe da upravo kroz saradnju sa francuskim kompanijom Suez će doći do modela koji će definisati organizacione i kadrovske pretpostavke Regioanlnog vodovoda za period 2025. godine. “Iako Regionalni vodovod sada uspješno funkcioniše i kadrovski je ekipiran na zadovoljavajući način, činjenica da ćemo dobiti novih 7.000 potrošača i poslovnih partnera iz temelja mijenja koncept preduzeća i mi smo pet godina prije tog izazova, zahvaljujući EBRD, krenuli da se prilagođavamo toj velikoj i razvojnoj promjeni”, objasnio je Jevrić. N.D.L.

Sa sastanka

HRONIKA

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

barani obilježili dvije godine od sječe čempresa

Formiran predmet zbog okupljanja ispred Gimnazije

Policija i tužilaštvo preduzimaju mjere na identifikaciji organizatora performansa ispred Gimnazije „Niko Rolović“ i Ekonomsko-ugostiteljske škole u Baru kojim je juče obilježeno dvije godine od sječe više desetina čempresa. Naime, skup kojem je prisustvovalo pedesetak građana nije shodno zakonu najavljen, a samom organizacijom okupljanja prekršena je mjera zabrane javnog okupljanja građana, zbog čega su nadležni formirali predmet koji je u fazi izviđaja. Događaju je prisustvovala i ministarska prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, koja je ovom prilikom zamolila predstavnike Građanske inicijative da se Ministarstvu obrate jed-

nim, objedinjenim, zahtjevom kako bi se dvogodišnji problem riješio u najkraćem roku.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ LABOVIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA

stvarale uspomene. Sa ovog mjesta krenula je građanska borba i odavde se pokazalo da je Crna Gora građanska

viši sud u podgorici

Danas počinje suđenje za ubistvo Kalezića i Ilića

U Višem sudu u Podgorici danas počinje suđenje Marjanu Vujačiću i Radu Popoviću koji se terete za ubistvo Veselina Kalezića i Mila Ilića u Podgorici. Pretres koji je bio zakazan u decembru odložen je jer su branioci optuženih otkazali punomoćja. Prema navodima optužnice Specijalnog državnog tužilaštva, Vujačić je direktni izvršilac ubistava Ilića i Kalezića, dok je Popović bio zadužen za nabavku vozila. Popović se tereti da je kasnije odvezao automobil koji je korišćen prilikom ubistva i njegovo paljenje, kao i da je s Vujačićem pratio kretanje Ilića prije ubistva. Podsjećamo, Ilić (28) je ubijen 30. aprila 2019. nakon što je u blizini Autobuske stanice u Podgorici izašao iz kladionice i krenuo ka svom automobilu. Ilićev prijatelj Kalezić ubijen je 19. novembra 2018. u podgoričkom naselju Sta-

ri aerodrom ispred kafića “Level”, kada je u njega ispaljeno 10 hitaca. Kamere su snimile obje likvidacije. Vujačić je uhapšen 12. juna prošle godine u Novom Sadu zbog sumnje da je 2017. godine u Vranju sa više od

30 hitaca iz vatrenog oružja ubio Jugoslava Cvetanovića. Ovo ubistvo vodi se kao odmazda Luke Bojovića jer je Cvetanovićev brat Saša u zatvoru zbog ubistva Nikole Bojovića u Beogradu. N.P.

Foto:Iva Mandić

Prodaja će se održati dana 05.02.2021. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama hotela „Bianca“ na adresi Mirka Vešovića bb, Kolašin. Predmet prodaje je nepokretnost koja je upisana u listu nepokretnosti br. 182 KO Rovačko Trebaljevo, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to katastarska parcela broj 1066 koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 7. klase površine 19021 m2. Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na IV prodaji iznosi 16.524,00 €. Procijenjena vrijednost navedene nepokretnosti iznosi 24.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Bulatović Olega na dan 16.09.2020. godine iznosi 11.073,48 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 04.02.2021. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 067 433 334. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić Labović

“Sječom čempresa izgubljen je simbol grada Bara i dio grada na kojem su generacije đaka i profesora

država i da su ljudi spremni da se okupe oko zajedničkog cilja. Krenućemo odmah sa inicijativom izgradnje vrtića na odgovarajućoj parceli“, kazala je ministarka Bratić. Stabla čempresa stara više decenija posječena su prije dvije godine, 17. januara, iako su mjesecima ranije Barani stražarili i pokušavali da spriječe sječu. Na tom mjestu planirano je da se izgradi dječiji vrtić, međutim, nakon zahtjeva tadašnjeg premijera Duška Markovića, odustalo se od te lokacije, i u međuvremenu je predložena nova lokacija. Prve sadnice zasađene su u oktobru 2019. godine, a prema Planu uređenja prostora lokalna vlast će sa izgradnjom vrtića početi ove godine. S.J.-N.P.

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

hronika

uhapšena Podgoričanka zbog izazivanja nacionalne, vjerske i rasne mržnje

Nilević prijetila klanjem Crnogoraca i Albanaca Podgoričanka Natalija Nilević (27) uhapšena je juče nakon što se na društvenim mrežama pojavio video-zapis u kojem upućuje ozbiljne prijetnje Crnogorcima i Albancima. Ona je lišena slobode po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici zbog sumnje da je počinila krivično djelo izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje i netrpeljivosti. “Zbog osnovane sumnje da je lice N.N. izvršilo krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici,

na putnom pravcu Budva- Cetinje

Novljanka sletjela autom u provaliju, zadobila lakše povrede

Novljanka C.D. zadobila lakše tjelesne povrede nakon što je vozilom kojim je upravljala, juče oko 16.30 sati sletjela u provaliju kod žičare “Zip lajn”, blizu tunela na putu Budva - Cetinje, kod Brajića. Kako je za DN nezvanično saopšteno iz policije, iz za sada neutvrđenih razloga ona je izgubila kontrolu nad vozilom u krivini, nakon čega je završila u pro-

valiju dubine više od 50 metara. Na svu sreću, stabla su nakon desetak metara, zaustavila pad automobila. Ona je, zahvaljujući brzoj akciji pripadnika Službe za zaštitu i spašavanje Budva izvučena iz provalije i transportovana u cetinjsku bolnicu. Kako navode iz policije, uzrok nezgode najvjerovatnije su loši vremenski uslovi koji su doprinijeli da put bude prilično klizav. N.P.

lišeno je slobode i uz krivičnu prijavu biće privedeno u tužilaštvo, radi saslušanja u svojstvu osumnjičenog”, saopštila je portparolka Višeg državnog tužilaštva Lepa Medenica. Podsjetimo, policija je reagovala nakon što je objavljen snimak u kom Nilević prijeti Crnogorcima i Albancima i locirala Nilević koju je nakon saslušanja u CB Podgorica lišila slobode. “Milogorci, šiptari, sve ću da vas zapalim, sve… Jer ste ludi! Ajte sad zdravo. Kuči će sve glave da vam otkinu. Neće biti glava nijedna”, navodi ova djevojka kroz smi-

jeh u video poruci. Protiv Nilević juče tokom dana podnijeto je više pojedinačnih prijava kako bi Uprava policije odnosno Osnovni državni tužilac provjerili da li u njenim radnjama postoje osnovi sumnje da je izvršila krivična djela ugrožavanja sigurnosti i izazivanja vjerske i nacionalne mržnje i netrpeljivosti ili neko drugo krivično ili prekršajno djelo koje se goni po službenoj dužnosti. N.P.

saobraćajna nezgoda na Crkvinama

Sedam osoba povrijeđeno drugostepeni sud

Zejaku i Grguroviću potvrđene presude

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu kojom su policijski služebnici Goran Zejak i Boro Grgurović osuđeni na po 17 mjeseci zatvora zbog učestvovanja u prebijanju Milorada Mija Martinovića tokom protesta Demokratskog fronta 2015. u Podgorici. Zejaku i Grguroviću je zbog prebijanja Martinovića dva puta suđeno pred Osnovnim sudom u Podgorici, a oba puta su osuđeni na po godinu i pet mjeseci zatvora. Po žalbi odbrane na posljednju presudu Osnovnog suda, Viši sud je ponovo otvorio postupak. Nakon dodatnog razjašnjenja određenih dokaza, sudija Durutović je potvrdila visinu zatvorske kazne koju je Zejaku i Grguroviću u prvostepenom postupku izrekla sudija Nada Rabrenović.

Sedam osoba povrijeđeno je u saobraćajnoj nezgodi koja se juče oko 14 sati i 20 minuta dogodila na magistralnom putu od Kolašina ka Manastiru Morača, u mjestu Crkvine. Oni su prebačeni u Klinički centar Podgorica, a prema nezvaničnim informacijama jedna žena je teže povrijeđena. Kako saznaju Dnevene novine u saobra-

ćajnoj nezgodi je učestvovalo troje putničkih motornih vozila i to „audi A4“, registarskih oznaka RO BA852, „BMV X5“, registarskih oznaka PG JC 167 i „seat altea“ registarskoh oznaka PG DK125. Uzrok nezgode najvjerovatnije su loše vremenske prilike zbog ekstremno niskih temperatura. Zbog saobraćajne nezgode zastoj je trajao od 14.20 do 16.30 časova. Z.B.

HRONIKA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

TOKOM PROŠLE GODINE U UPRAV ZA IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKC

KAZNU ZATVO ODSLUŽILO 1.0 ZATVORENIKA

Prošle godine, nakon izdržane kazne zatvora iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, otpuštena su 753 zatvorenika, koji su osuđeni zbog krivičnih djela: protiv života i tijela, protiv imovine, protiv platnog prometa i privrednog poslovanja, protiv životne sredine i uređenja prostora, protiv javnog saobraćaja, protiv javnog reda i mira, protiv službene dužnosti i sl. U istom periodu, 333 prekršajno kažnjenih lica je odslužilo kaznu zatvora. Prema podacima iz UIKS-a, tokom prošle godine na izdržavanju kazne zatvora primljeno je 575 osuđenih i 312 prekršajno kažnjenih lica. Najduža kazna zatvora koju je zatvorenik izdržao u prošloj godini bila je u trajanju od 17 godina i to zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju.

Prosotrije maloljetničkog zatvora

■ U PROSTORIJA-

MA ZA IZDRŽAVANJE KAZNE 502 ZATVORENIKA

Kako je Dnevnim novinama saopšteno iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, trenutno se u prostorijama za izdržavanje kazne nalaze 502 zatvorenika, dok se u pritvorskim jedinicima u Podgorici i Bijelom Polju, trenutno nalaze 334 pritvorenika. “Zbog krivičnog djelo protiv života i tijela, trenutno izdržava kaznu zatvora 127 zatvorenika (ubistvo, teško ubistvo, ubistvo u pokušaju, ubistvo na mah i teško ubistvo u pokušaju). Zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, kaznu zatvora izdržava 121 zatvorenik. Za

počinjeno krivično djelo protiv dostojanstva ličnosti i morala, kaznu zatvora izdržava 13 zatvorenika (silovanje, silovanje pomaganjem i silovanje u pokušaju). Zbog krivičnih djela protiv imovine, kaznu zatvora izdržava 198 zatvorenika (krađa, teška krađa krađa u pokušaju, teška krađa u saizvršilaštvu, krađa u produženom trajanju, teška krađa u produženom trajanju, razbojništvo, razbojnička krađa)”, saopšteno je Dnevnim novinama.

■ U NOVOM OBJEK-

TU MALOLJETNIČKOG ZATVORA 10 TINEJDŽERA

U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, u novom objektu maloljetničkog zatvora, opremljenog po međunarodnim zatvorskim standardima, krajem prošle godine nalazilo se sedam osoba kojima je izrečena vaspitna mjera upućivanja u ustanovu zavodskog tipa i tri osuđena lica kaznom maljotničkog zatvora, među kojima je jedna djevojka. Kako su saopštili iz UIKS-a, program tretmana sa maloljetnim licima čine razne vrste radionice, edukativnog karaktera, kreativnog ili u cilju usvajanja novih znanja i vještina. “Kako u prethodnom periodu, tako i sada, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija omogućava maloljetnicima da steknu znanja i vještine iz raznih vrsta zanatskih zanimanja (stolarske radionice, bravarske radionice, varioci, pomoćni kuvari), koje će im omogu-

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

HRONIKA

VI CIJA

ORA 088 A

ćiti kvalitetnije reintegrisanje u društvenu zajednicu, nakon isteka kazne zatvora. Trenutno imamo dva maloljetna lica radno angažovana na poslovima u bravarskoj i stolarskoj radionici, i četiri maloljetnika koji se obučavaju i stiču znanja i vještine u varionici, kuhinji i krojačkoj radionici. Lica koja se nalaze u odjeljenju za maloljetnike, imaju mogućnost obrazovanja na lično interesovanje i trenutno jedno maloljetno lice pohađa srednje stručno obrazovanje”, saopštili su iz ove UIKS-a. Oni ističu da je realizator tretmana – psiholog svakodnevno dostupan licima kojima je izrečena vaspitna mjera upućivanja u ustanovu za-

Posjete i dalje zabranjene Posjete licima lišenim slobode su obustavljene do daljnjeg, s obzirom da je na snazi privremena mjera zabrane posjeta osuđenim i pritvorenim licima u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, koja ima za cilj sprečavanje širanja zarazne bolesti, osim advokatima i sudskim vještacima po odluci suda. Nacionalno koordinaciono tijela za zarazne bolesti i Ministarstvo zdravlja donijeli su naredbu o preduzimanju seta privremenih mjera na zaštiti građana od širenja korona virusa i više preporuka državnoj upravi, među kojima je zabrana posjete licima lišenim slobode i pritvore-

nim licima, osim advokatima i sudskim vještacima po odluci suda i zabrana posjete licima koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora. “Navedena mjera se u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija striktno primjenjuje i trajaće dok Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti i Ministarstvo zdravlja Crne Gore ne donesu naredbu o ukidanju prethodno donijete privremene mjere zabrane posjete licima lišenim slobode”, pojasnili su nam iz spuškog zatvora. Prilikom komunikacije sa advokatima, obaveza je poštovanje distance i nošenje maski.

vodskog tipa ili kazna maloljetničkog zatvora. “Psiholog sa maloljetnimlicima obavlja savjetodavni individualni ili grupni rad, u cilju pružanja psiho socijalne podrške i osnaživanja. Program tretmana, kako osnovni, tako i posebni programi tretmana, osmišljeni su i prilagođeni maloljetnim licima i u mnogome se razlikuju od programa tretmana starijih zatvorenika. Posebne dnevne aktivnosti, edukativni program, program opismenjavanja, sportske i rekteativne aktivnosti sa realizatorom tretmana za sport i rekreaciju, evaluaciju postignutih rezultata na nedjeljnom nivou, kao i druge aktivnosti prema procjeni i potrebi maloljetnika. Takođe, za maloljetnike je kreiran posebni program tretmana koji se bazira na grupnom psihoterapeutskom radu, a čija se standardizacija vrši pod su-

pervizijom eksperata Savjeta Evrope”, navode u ovoj upravi. Maloljetnici koje se nalaze na izvršenju vaspitne mjera upućivanja u ustanovu zavodskog tipa ili koja su osuđena kaznom maloljetničkog zatvora, u UIKS-u se nalaze zbog počinjenih krivičnih djela uglavnom teške krađe, teška krađa u produženom trajanju, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, oduzimanje motornog vozila, nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, razbojništvo, razbojništvo u pokušaju, razbojnička krađa. Trenutno najdužu kaznu maloljetničkog zatvora od godinu dana služi jedan maloljetnik i to zbog počinjenog krivičnog djela teška krađa u produženom trajanju. Iz UIKS napominju da određeni maloljetnici imaju izvršenje više kazni zatvora, te je zbir istih znatno veći. N.P.

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

BJEKOVIĆ: NEDOSTAJU BITNE ODREDNICE

Pravni poredak nespremno dočekao pandemiju

Nacionalni pravni poredak nespremno je dočekao pandemiju i pojedini propisi ostali su nedorečeni po pitanju mogućnosti uvođenja ograničenja u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda, kazao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković. On je za agenciju Mina rekao da bilo kakva selektivnost ili oportunizam u primjeni ovlašćenja kada se ljudska prava ograničavaju dovodi do kontinuiteta različitog postupanja u analognim situacijama. To, kako je naveo Bjeković, znači da se i postojeći trenutak reflektuje kroz propuste koji su učinjeni u ranijim periodima, samo što je reakcija manje ili više drastična. “U poimanju naše stvarnosti, gledajući sa aspekta važećeg zakonodavstva, čini se da nedostaju bitne odrednice o vanrednom stanju ili vanrednoj situaciji u uslovima pandemije, pa je i to donekle uzrokovalo konfuziju u primjeni ovlašćenja i propisivanju mjera ograničenja”, kazao je Bjeković. Kako je naveo, kada to izostane onda je nužno neposredno koristiti međunarodne standarde, da bi se što manje prostora ostavilo arbitrernoj primjeni prava od strane organa vlasti.

Bjeković je rekao da tu posebno treba imati u vidu ograničenja koja se tiču lišenja slobode, odnosno ograničenja kretanja, koja su, barem na početku epidemije u Crnoj Gori, izazvala brojne reakcije stručne i laičke javnosti. Na pitanje kakva je njegova generalna ocjena, da li su mjere koje su donosile javno zdravstvene vlasti u Crnoj Gori ograničale nesrazmjerno prava crnogorskih građana, on je odgovorio da zavisi od toga o kojem je pravu riječ i od toga da li je ostvarena prijeko potrebna ravnoteža u zaštiti pojedinih prava. Bjeković je kazao da civilni sektor s pravom ukazuje na nedostatke u poštovanju Ustavom zagarantovanih prava i sloboda, na primjer kada je u pitanju zabrana okupljanja, koju Ustav ne prepoznaje kao kategoriju koju je moguće uvesti kao ograničenje. “Takođe, kada su u pitanju određena ograničenja, a čini se da je taj trend i dalje u toku, često je pravljena konkurencija u značaju pojedinih prava i sloboda, umjesto da se fokus usmjeri ka legitimnom cilju, odnosno svrsi zbog koje se ograničenje uvodi”, naveo je Bjeković. R.D.

MINISTARSTVO ZDRAVLJA PRIHVATILO ZAH

Plaćeno odsustvo roditelja djece do U Crnoj Gori će od danas, kada se i nastavlja drugo polugodište školske godine učenjem na daljinu, jedan od roditelja djeteta koje nije starije od 11 godina i djeteta sa smetnjama u razvoju, imati pravo na plaćeno odsustvo sa rada. “Radi sprečavanja unošenja i širenja infekcije novog korona virusa, kao i za-

Bjeković

Prošle godine primljena 1.031 pritužba građana Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore u prošloj godini primio je 1.031 pritužbu građana, dok ih je u 2019. bilo 809. Iz Institucije Zaštitnika rekli su da je, tradicionalno, najveći broj pritužbi podnešen u oblasti javne uprave i pravosuđa. “Potom slijede oblasti pre-

vencije i zaštite od torture, diskriminacija i ranjive grupe, kao i pritužbe koje su se odnosile na prava iz dječje i socijalne zaštite”, naveli su iz Institucije Zaštitnika. Osobe lišene slobode i one koje se nalaze na izdržavanju kazne prošle godine podnijele su oko 220 pritužbi.

Tokom prekida obrazovno-vaspitnog rada u javnim i privatnim obrazovno-vaspitnim ustanovama i primjene online sistema učenja, na osnovu odluke organa državne uprave nadležnog za poslove prosvjete, jednom od roditelja/staratelja/ hranitelja/usvojitelja ili samohranom roditelju djeteta koje nije starije od 11 godina života i djeteta sa posebnim obrazovnim potrebama – smetnjama u razvoju obezbjeđuje se pravo na plaćeno odsustvo sa rada

štite stanovništva od ove zaposlenima u zdravstvu, Mirazne bolesti, tokom prekida nistarstvu odbrane, Agenciji obrazovno-vaspitnog rada za nacionalnu bezbjednost, u javnim i privatnim obra- Ministarstvu unutrašnjih zovno-vaspitnim ustanova- poslova, Upravi policije, Upma i primjene online siste- ravi carina, Poreskoj uprama učenja, na osnovu odlu- vi, Upravi za nekretnine, Dike organa državne uprave rektoratu za državni trezor u nadležnog za poslove pro- Ministarstvu finansija koji svjete, jednom od roditelja/ rade na poslovima realizacistaratelja/hranitelja/usvoji- je Programa pružanja podrštelja ili samohranom ke privredi i zaposleroditelju djeteta nima, u cilju ublakoje nije starije žavanja negaod 11 godina žitivnih efekata vota i djeteta epidemije nosa posebnim vog korona virusa COobrazovnim VID-19, kopotrebama – smetnjaji je donijela ma u razvoVlada Crne Gore, Upraju obezbjeđuje se pravo na vi za inspekcijplaćeno odsuske poslove, Upstvo sa rada”, saopravi za bezbjednost Mihailović šteno je iz Ministarstva hrane, veterinu i fitosazdravlja. nitarne poslove, ustanovaIz ovog Vladbnog resora ma za smještaj lica iz oblasti objasnili su i ko ima pravo za socijalnu i dječju zaštitu, na plaćeno odsustvo. Upravi za izvršenje krivič“Pravo na plaćeno odsu- nih sankcija, službama zastvo ne obezbjeđuje se za- štite i spašavanja i u drugim

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

Ilustracija

DRUŠTVO

MINISTARKA BRATIĆ URUČILA NAJVIŠE DRŽAVNO PRIZNANJE

Bošković i Vlahovljak dobitnice nagrade Oktoih

Sa dodjele nagrade Oktoih

HTJEV UDRUŽENJA RODITELJI

o jednom od do 11 godina Većina će ovo koristiti naredne sedmice, ali se mogućnost nastavlja i svim onim situacijama kada će se škole zatvarati zbog epidemiološke situacije, a nažalost će ih vjerovatno biti

organima, službama i pravnim licima čija djelatnost je nezamjenjiv uslov života i rada građana, osim ako su oba roditelja zaposlena kod ovih poslodavaca”, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. Subvencije za plaćeno odsustvo roditelja isplaćivaće se u skladu sa Programom pružanja podrške privredi i zaposlenima, u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije novog korona virusa COVID-19. Podsjećamo, Udruženje Ro-

ditelji tražilo je prošle sedmice, kada je u zvanično objavljeno da će školska godina biti nastavljena online učenjem, da se donese ova mjera. Izvršna direktorica ove NVO Kristina Mihailović kazala je juče da postoji mogućnost da će ovo pravo moći da se koristi u svim situacijama kada se škole budu zatvarale zbog epidemiološke situacije. “Jeste bilo povuci-potegni, ali je važno da je završeno na kraju. Sinoć su nas obavijestili da će roditelji djece do 11 godina od sjutra imati pravo na plaćeno odustvo, kao i roditelji djece sa smetnjama u razvoju bez obzira na njihov uzrast. Osim toga, kada oba roditelja rade u izuzetim institucijama, jedan će ipak imati ovo pravo. Većina će ovo koristiti naredne sedmice, ali se mogućnost nastavlja i svim onim situacijama kada će se škole zatvarati zbog epidemiološke situacije, a nažalost će ih vjerovatno biti”, napisala je Mihailović na Fejsbuk grupi Udruženje Roditelji. M.I.

Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić dodijelila je Državnu nagradu Oktoih za 2020. godinu profesorici istorije u JU OŠ “Olga Golović” iz Nikšića Snježani Bošković i profesorici francuskog jezika u JU OŠ “Salko Aljković” iz Pljevalja Ermini Vlahovljak. “Zadovoljstvo mi je što je jedna od prvih svečanosti na mojoj novoj dužnosti upravo dodjela Državne nagrade „Oktoih“, najvišeg priznanja u oblasti prosvjete u Crnoj Gori. Nije slučajno što takvo priznanje nosi naziv prve ćirilične knjige Južnih Slovena, „Oktoiha prvoglasnika“, koji je na ponos svih nas štampan upravo u Crnoj Gori, na Cetinju, 1494. godine. Crna Gora je u tom vremenu bila svjetionik i začetnik izgradnje pismenosti i obrazovanja. Danas ovaj vrijedan spomenik kulture govori kao svjedočanstvo o grčevitim naporima i najvećim stremljenjima da se očuvaju sloboda, kultura i identitet“, kazala je Bratić. Ministarka je istakla da ovo najviše državno priznanje u oblasti prosvjete dodjeljujemo onima koji imaju najplemenitiji zadatak – da prosvjećuju i obrazuju mlade naraštaje. “Kao dugodišnji univerzitetski profesor i sama sam prošla putevima kojima svakodnevno idu prosvjetni radnici. I znam da su puni i izazova, ali i malih i velikih dragocjenih pobjeda. Pored toga što prenose znanje, prosvjetni radnici i vaspitavaju, grade sistem vrijednosti i druš-

tva u svojoj učionici, pripremaju za društvene i životne uloge. Upravo takvi profesionalci su Snježana Bošković i Ermina Vlahovljak, ovogodišnje dobitnice „Oktoiha““, navela je ona. Bratić je zahvalila žiriju koji je učestvovao u izboru najboljih u prethodnoj godini, te istakla da vjeruje da su svi saglasni da “posebnu zahvalnost dugujemo našim divnim đacima, zbog kojih je poziv prosvjetnog radnika najpožrtvovaniji, najplemenitiji i najčovječniji poziv od svih“. Predsjednik žirija prof. dr Boban Melović obrazložio je odluku žirija istakavši da su dobitnice ovogodišnje nagrade ispunile sve kriterijume koji su ih i preporučili za ovo vrijedno priznanje. “Izuzetne pedagoške sposobnosti, visok stepen posvećenosti, konkretni i respektabilni rezultati, razumijevanje uloge obrazovanja i škole za napredak društva čine profesorice Bošković i Vlahovljak dostojne nagrade koje su dobile. One su prepoznale značaj svog poziva i odlučile da ono jedino vrijedno što čovjek ima – znanje, misao i ideju prenesu na svoje učenike. Pomagale su svojim đacima da pripreme lekcije, ali i da se pripreme za dalji život“, rekao je Melović. Profesorica Vlahovljak je izrazila zadovoljstvo što se, kako je kazala, našla u društvu rijetkih koji su dobili ovu najsjajniju nagradu u prosvjeti. “Svako od nas kao pojedinac daje svoj doprinos, a mi,

prosvjetni radnici, tu smo da preko našeg jako odgovornog poziva budemo uvijek otvoreni za produbljivanje sopstvenih znanja i vještina, s neprestanom željim da ih prenesemo budućim naraštajima. “Znanje je polje, ali ako nije preorano, ni obrađivano, neće biti ni požnjeveno”. A znanje je ono što uvijek ostane u nama, što nikada nećemo izgubiti. I to je ono što sam pokušavala da prenesem svim generacijama mojih učenika, kojima sam, po njihovim riječima, bila uzor“, poručila je Vlahovljak. Bošković je kazala da je na svom životnom putu naučila da je tajna profesorskog rada u tome da razvijemo sposobnost da tokom cijelog radnog vijeka ostanemo učenici. “Cjeloživotno učenje je nešto što nas vodi do uspjeha i cilja. Imala sam sreću da pohađam veoma kvalitetne obuke u zemlji i inostranstvu koje su me motivisale i podučavale da unaprijedim svoj rad u nastavi. Prenijeti učenicima entuzijazam i želju za stalnim napredovanjem i učenjem je veliki i važan zadatak prosvjetnog radnika. Stalno učim i radim na sebi vođena idejom da je samo kap ono što znamo, a ono što ne znamo – okean“, navela je Bošković. Ove godine na Konkurs je pristiglo 19 prijedloga. Državna nagrada „Oktoih“ ustanovljena je 1970. godine i najviše je crnogorsko priznanje za izuzetne rezultate ostvarene u oblasti vaspitanja i obrazovanja. R.D.

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

IJZ: OBRAĐENA 1.362 UZORKA NA KORONU

Preminule dvije osobe, još 357 novih slučajeva infekcije

U Crnoj Gori su tokom jučerašnjeg dana od posljedica korona virusa preminule dvije osobe, a potvrđeno je 357 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Navodi se da su laboratorije IJZ-a i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa od posljednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1.362 uzorka među kojima je ukupno registrovano 357 novopozitivnih. Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 127, Nikšića 62, Budve 39, Berana 23, Pljevalja 16, Bijelog Polja 15, Kotora 14, Tivta 13, Bara 11, Cetinja osam, Herceg Novog

sedam, Ulcinja i Kolašina po pet, Tuzi tri, Danilovgrada i Žabljaka po dva, Rožaja, Andrijevice, Plužina, Gusinja i Šavnika po jedan. “Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa COVID-19 i to kod pacijenta iz Nikšića koji su imali 69, odnosno 75 godina”, navodi se u saopštenju. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna je 736, a od početka pandemije 745. Navodi se da je do 17 sati i 30 minuta prijavljen oporavak kod 492 pacijenta. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučaje-

Ilustracija va COVID-a 19 u Crnoj Gori iznosi 9.474. Od početka epidemijskih dešavanja ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 55.493. U Podgorici su aktivna 4.754 slučaja korona virusa, Baru 790, Nikšiću 620, Budvi 453, Beranama 422, Cetinju 396, Bijelom Polju 393, Kotoru 292, Pljevljima 286, Herceg Novom 219, Tuzima 136, Kolašinu 135, Tivtu 130,

ka, Podgorici 251, Budvi 205, Kolašinu 187, Baru 179, Beranama 158, Plužinama 142, Kotoru 128, Tuzima 110, Šavniku 109, Pljevljima 106, Bijelom Polju 93, Andrijevici 92, Nikšiću 90, Tivtu 86, Herceg Novom 72, Danilovgradu 57. U Mojkovcu je registrovano 50 aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika, Rožajama 49, Žabljaku 45, Plavu 32, Ulcinju 26, Gusinju osam i u Petnjici četiri. M.I.

USLOV ZA RAD U STRANIM KOMPANIJAMA

Ilustracija

Pomorci traže prioritet prilikom vakcinacije

NA BOLNIČKOM LIJEČENJU 95 PACIJENATA

U KCCG ŽIVOTNO UGROŽENO 36 KOVID PACIJENATA U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se nalazi 95 pacijenata sa kovid-19 infekcijom, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. Životno je ugroženo 36 pacijenata. U Opštoj bolnici Berane šest pacijenata inficiranih virusom Kovid-19 je u teškom stanju. Kako su obavijestili u toj zdravstvenoj ustanovi, svih šest pacijenata je na neinvazivnoj ven-

Rožajama 112, Danilovgradu 104, Ulcinju 52, Andrijevici 42, Mojkovcu 38. U Plužinama je aktivno 37 slučajeva korona virusa, Plavu 27, Šavniku 17, Žabljaku 14, Gusinju tri i Petnjici dva. U Crnoj Gori je po opštinama najveći broj aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika registrovan na Cetinju, u Podgorici i Budvi. Na Cetinju je registrovan 261 oboljeli od COVID-a 19 na deset hiljada stanovni-

tilaciji. Trenutno se u ovoj bolnici liječi 33 kovid pozitivnih pacijenata. U Opštoj bolnici Nikšić preminula su dva pacijenta od posljednica infekcije korona virusom, a trenutno je hospitalizovano 70 pacijenata. Kako ističu u ovoj bolnici, dva pacijenta rođena 1945. i 1951. godine preminula su od posljedica izazvanih Covid infekcijom.

“Petnaest pacijenata je životno ugroženo i nalaze se u Jedinici intenzivnog liječenja, od kojih je šest na neinvazivnoj ventilaciji. Na respiratoru trenutno nema pacijenata”, navodi se u saopštenju nikšićke bolnice. Ostali pacijenti su, kako naglašavaju, stabilnih vitalnih parametara i trenutno se dobro osjećaju.

Crnogorski pomorci, kojih je oko 6.000 na stranim kompanijama, trebalo bi da imaju prioritet prilikom vakcinacije protiv korona-virusa, saopšteno je nakon sjednice UO Unije pomoraca Crne Gore. Tema je bila i definisanje stavova vezanih za nabavku i opredijeljivanje određenog broja vakcina protiv virusa COVID-19 pomorcima, u skladu sa saznanjima da će određene pomorske kompanije sasvim izvjesno tražiti vakcinu kao obaveznu za ukrcaj na brod, odnosno smjenu posade. Takođe, u Evropskoj uniji je pokrenuto pitanje potrebe izdavanja potvrde nakon obavezne vakcinacije za sve

one koji namjeravaju putovati (tzv. COVID pasoš). “Ove razloge i eventualne posljedice moramo predstaviti Institutu za javno zdravlje kako bi blagovremeno mogli i reagovati”, saopšteno je iz Unije. Razgovaralo se i o mogućnosti usaglašavanja ljekarskih pregleda sa industrijskim standardima, kao i o mogućnosti nostrifikacije ljekarskih uvjerenja, a što bi u mnogome olakšalo našim pomorcima koji zbog situacije sa COVID-19 nisu u stanju doći u Crnu Goru na ljekarski pregled. “O sljedećim koracima članstvo će biti pravovremeno obaviješteno”, navode iz Unije. R.D.

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

PREDSJEDNIK OPŠTINE ŽABLJAK VESELIN VUKIĆEVIĆ ZA DNEVNE NOVINE

SAČUVANA FINANSIJSKA STABILNOST I NASTAVLJEN INFRASTRUKTURNI RAZVOJ

inansijski teška 2020. godina nije se odrazila na već započete investicije u hotelske kapacitete, ali nije ni umanjila interesovanje novih investitora, kaže predsjednik opštine Žabljak Veselin Vukićević u intervjuu Dnevnim novinama.

On navodi da je prethodna godina bila po mnogo čemu neobična, koju je u prvom redu obilježila epidemija COVID-19, ali da je lokalna uprava uspješno odgovorila na sve izazove i sačuvala finansijsku stabilnost, a ujedno i pomogla građane i privredu. DN: Da li ste zadovoljni reakcijom lokalne uprave na epidemiju COVID-19, i kada je u pitanju zdravlje građana, ali i sa ekonomske strane, te da li je sačuvana finansijska stabilnost? VUKIĆEVIĆ: Suočena sa ovim virusom, lokalna samouprava je učinila sve kako bi dala adekvatan odgovor. Sve službe, na čelu sa Opštinskim timom, konstantno su radile na očuvanju onog što nam je najdragocjenije - ljudskih života. Nažalost, šest naših sugrađana je izgubilo bitku sa ovom podmuklom bolešću. Uporedo sa očuvanjem zdravlja naših sugrađana, borili smo se da očuvamo i ekonomsku supstancu, i da podržimo naše privrednike. Stoga je Opština u dva navrata donijela set mjera, koji je podrazumijevao oslobađanje i odlaganje plaćanja određenih dažbina, a koje su u nadležnosti lokalne samouprave. Osim toga, kako bi se nadomjestila sredstva po osnovu oslobađanja plaćanja usluga odvoza smeća za pravna lica, Opština je lokalnom komunalnom preuzeću uplatila 48.000 eura. Činjenica je da je ovom epidemijom najviše bio pogođen

sektor turizma. Imajući u vidu da je Žabljak prepoznatljivo turističko mjesto, i te kako su osjetile posledice ove pošasti. Samim tim, prihodi od turizma, tako značajni za naš grad, u potpunosti su podbacili. Ljetnje sezone gotovo i da nije bilo. Zbog dobro poznatih mjera za sprečavanje širenja epidemije, morali smo se koncentrisati isključivo na domaće posjetioce. Na taj način je, nažalost, prekinut trend rasta posjetilaca, posebno iz inostranstva, koji smo imali u prethodnim sezonama. Uprkos svemu, lokalna uprava je uspjela da sačuva finansijsku stabilnost. I to je, uz očuvane živote i zdravlje sugrađana, najbitnije dostignuće. Sve obaveze prema zaposlenima, državi, brojnim povjeriocima na vrijeme smo izmirili, i ni prema kome nemamo nikakvih dugovanja. To je dokaz da smo se domaćinski ponašali prema svakom euru, i da smo u prethodnom periodu dobro planirali i upravljali finansijama. Takva politika će nam biti potrebna i u narednom periodu, jer mislim da će ova godina, nadamo se opšte stabilizacije, biti izuzetno teška u finansijskom smislu. DN: Koliko je epidemija uticala na realizaciju projekata? VUKIĆEVIĆ: Kao rezultat dobrog finansijskog menadžmenta, svi planirani projekti su se realizovali, skoro pa nesmetano. Tu, prije svega, mislim na značajne in-

frastrukturne projekte. Svakako najznačajniji projekat je izgradnja javne garaže, sa projektovanih 130 parking mjesta, čime ćemo riješiti jedan od gorućih problema Žabljaka - nedostatak parking prostora, posebno tokom sezone. Vrijednost ove investicije iznosi oko 800.000 eura, a bitno je istaći da se ovaj iznos u potpunosti finansira iz opštinske kase. Završeni su ugovoreni radovi na izgradnji trotoara u užem gradskom jezgru. Vrijednost ovog dvogodišnjeg projekta iznosila je oko 188.000 eura, i obuhvatao je uređenje trotoara ispred Robne kuće, prema bolnici i kapeli, od Vatrogasnog doma do hotela Zlatni bor, i od Stare varoši do Ski hotela. Radili smo na ambijentalnom uređenju grada. U saradnji sa NTO i TO Žabljak, rekonstruisali smo jedan od simbola grada, izvorište “Varezina voda”, koje se nalazi u samom centru. U cilju daljeg uređenja, realizovan je projekat sanacije dijela potpornih zidova u gradu. DN: Da li je izuzetno težak period uticao na započete investicije u hotelske kapacitete i da li bi mogao da utiče na njihovu realizaciju? VUKIĆEVIĆ: Finansijski teška 2020. godina nije se odrazila na već započete investicije u hotelske kapacite-

te, ali nije ni umanjila interesovanje novih investitora. Nije bilo zastoja u izvođenju radova na izgradnji hotela “Durmitor”. Prema informacijama koje smo dobili od investitora, dosad je uloženo oko 3.000.000 eura. Očekuju da će hotel biti otvoren do sredine 2022. godine. U završnoj je fazi izgradnja tri hotela (Razvršje i dva hotela prema Crnom jezeru). U toku je izrada projektne dokumentacije za izgradnju tri turistička kompleksa, u Borju, Uskocima i Motičkom Gaju. Što se tiče izgradnje turističkog kompleksa na lokalitetu

Vojno odmaralište, tu postoji određeni zastoj, jer UNESCO nije dao zeleno svijetlo za izvođenje radova, iako je investitor prethodno pribavio

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

CRNA GORA

Žabljak povoljno poslovno okruženje DN: Da li ste zadovoljni radom lokalne uprave u prethodnoj godini i da li su stvorene pretpostavke za razvoj ovog turističkog mjesta? VUKIĆEVIĆ: Mislim da smo, u okolnostima koje nijesu uobičajene, na krajnje odgovoran, i efikasan način, radili u prethodnom periodu. Potvrda ovog mog stava leži u činjenici da je početkom prošle godine, Opština dobila BFC sertifikat kojim

Žabljak svu potrebnu dokumentaciju i dozvole. Opština Žabljak je urgirala i kod prethodne Vlade, ali i ove aktuelne, da se nastavi komunikacija sa UNESCO-m, jer smatramo da postoji prostor da se ovaj projekat ipak realizuje, posebno imajući u vidu njegov značaj za Žabljak. DN: Da li ste zadovoljni početkom zimske sezone i situacijom na skijalištima? VUKIĆEVIĆ: ĆEVIĆ: Ono što predstavlja problem jeste pitanje skijališta i skijaške infrastrukture. Nedefinisan status skijališta Javorovača, te problem sa modernizacijom skijališta Savin kuk, ne doprinose imidžu Žabljaka kao zimskog centra sa dugom tradicijom. Veliki investicioni ciklus koji je opredijelila prethodna Vlada za Savin kuk, s t o p i ra o je nalaz Misije UNES-

Vukićević

CO, koji ne dozvoljava širenje kapaciteta na ovom skijalištu. Očekujemo povratnu informaciju od Ministarstva kapitalnih investicija oko sastanka, a u cilju pronalaženja rešenja za ovaj gorući problem, u što kraćem roku. Uprkos svim ovim problemima, ovih dana svjedočimo velikom broju turista u Žabljaku. Mislim da je tome doprinijelo veoma povoljan turistički paket, u čijem kreiranju su učestvovali Opština, turistička privreda Žabljaka, TC Durmitor i TO Žabljak. Naime, suočeni sa ekonomskom krizom i lošom epidemiološkom situacijom, zajedno smo došli do stanovišta da Žabljak ove zime mora izaći sa ponudom koja će biti konkurentna. Opština je odlučila da za januar subvencioniše troškove grijanja svim hotelima koji budu radili. Takođe, Opština će TC Durmitor subvencionisati dio računa za utrošenu struju za januar. Na kraju, došli smo do cijena koje su i više nego popularne: polupansion u svim hotelima sa tri zvjezdice iznosi 23 eura po osobi; polupansion u hotelima sa četiri zvjezdice koji iznosi 35 eura po osobi. U ovu cijenu nisu uračunati boravišna taksa i osiguranje, i ove cijene se odnose na smještaj u standardnim sobama. Boravak za djecu do sedam godina je besplatan, djeca od sedam do dvanaest godina imaju 50 odsto popusta, a djeca iznad dvanaest godina plaćaju punu cijenu usluga. Svi korisnici ovog paketa imaju povlašćenu cijenu dnevnog ski-pasa na skijalištu “Savin kuk” u iznosu od sedam za odrasle, odnosno pet eura za djecu do 14 godina. Redovna cijena ski pass-a iznosi 10 eura,

a za djecu šest eura. Staze su spremne, a snijega ima i više nego dovoljno. Iskoristio bih ovu priliku da sve zaljubljenike u Žabljak, Durmitor i ski-sportove pozovem da tokom zime posjete Žabljak, jer, uprkos konkurenciji, mislim da priroda nigdje nije bila tako izdašna, nego kao kada je naš grad u pitanju. Vaše čitaoce pozdravljam u duhu promotivne kampanje za ovu zimu – OSJETI DURMITOR! DN: Da li postoje planovi za budućnost kada je u pitanju zimski turizam na Žabljaku? VUKIĆEVIĆ: Mišljenja sam da svi činioci i partneri sa lokalnog i državnog nivoa, moraju definisati strategiju daljeg razvoja zimskog turizma u Žabljaku. Tu prvenstveno mislim na status davno privatizovanih hotela, koji su bili ponos ovog grada, pitanje skijališta (Savin kuk, Javorovača, Štuoc). Samo sa jasno definisanim ciljevima i smjernicama, moći ćemo da razvijamo zimski turizam na Žabljaku. I ovo nam ostaje jedan od prioriteta u narednom periodu. Uz to, kao prioritet se nameće konstantan razvoj javne infrastrukture, koji će stvoriti neophodne preduslove za privlačenje novih investicija u Žabljak. Pitanje očuvanja životne sredine, i pronalaženje balansa između investicija i zaštite biodiverziteta, predstavlja jedan od ključnih izazova lokalne samouprave u narednom periodu. Nadamo se da će sa realizacijom već pokrenutih projekata, ali i onih koji su u najavi, biti stvoreni uslovi da se zaustavi migracija stanovništva, posebno mladih i radno sposobnih, što predstavlja problem svih opština sa sjevera Crne Gore. DN: Šta je urađeno na una-

se potvrđuje da je Žabljak povoljno poslovno okruženje. Sertifikacija opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u Jugoistočnoj Evropi (BFC SEE) je jedinstveni program za poboljšanje i usklađivanje uslova za poslovanje, podsticanje ekonomske saradnje i privlačenje novih investicija u regionu Jugoistočne Evrope. BFC SEE pečat kvaliteta je prepoznat u međunarodnim okvirima kao pokazatelj

efikasne lokalne administracije i povoljne investicione klime u Jugoistočnoj Evropi. Uz Opštinu Bijelo Polje, mi smo zasad jedini koji smo dobili ovaj sertifikat, s tim što je Opština Žabljak ostvarila izuzetan rezultat i od 100 mogućih bodova, zavrijedila 93, što nije pošlo za rukom ni opštinama u regionu koje se već više puta resertifikuju, i sa mnogo snažnijim kadrovskim kapacitetima.

pređenju saobraćajne infrastrukture, koja je veoma bitna za svako turističko mjesto?

projekta je oko 330.000 eura, a rađen je u tri faze. Takođe, završena je prva faza za Žabljak izuzetno bitnog projekta rekonstrukcije vodovodne mreže i dovođenja prelivnih voda sa Modrog jezera u akumilaciono jezero, čime se stvaraju pretpostavke za vještačko osnježavanje staza na Savinom kuku. Ovaj projekat je dijelom finansirala Republika Slovenija. Kroz već pomenuti projekat “Razvoj klastera i rekonstrukcija ruralnih područja”, realizovana je izgradnja seoskog vodovoda u selu Dobri Nugo, ukupne vrijednosti 62.000 eura, s učešćem Opštine oko 16.000 eura. Završeni su radovi na vodovodu u Njegovuđi (II faza), izgrađena je kaptaža Restovac, i adaptiran je bazen u Podgori. Oko 30% radova na adaptaciji vodovoda Razvršje je u ovoj godini završeno. U prethodnoj godini, nastavili smo sa povezivanjem ulica i naselja na gradsku kanalizacionu mrežu. Izgrađena je fekalna kanalizacija u Ulici Vučedolskoj. Vrijednost ovih radova sa nadzorom iznosila je oko 32.000 eura, uključujući PDV. Opština Žabljak je aplicirala za ova sredstva kroz program “Norveška za vas”, koji finansira Kraljevina Norveška. Projekat izgradnje fekalne kanalizacije u Ulici Vučedolskoj je dobio zeleno svijetlo. Kako je projekat oslobođen plaćanja PDVa, ova cijena je na kraju bila dosta niža, pa je 90% sredstava obezbijeđen sredstvima Kraljevine Norveške. U toku je priprema dokumentacije za rješavanje pitanja fekalne kanalizacije u dijelu naselja Staro Pazarište. Završeni su i radovi na izgradnji fekalne kanalizacije u Kovačkoj Dolini II, koji su finansirani i izvedeni preko Uprave javnih radova, ukupne vrijednosti oko 230.000 eura. Z. Bulatović

VUKIĆEVIĆ: Završena je izgradnja saobraćajnice od TC Aroma do Ulice Vuka Karadžića, vrijednosti oko 175.000 eura. Kompletno je rekonstruisana Ulica vojvode Mišića, i preostaje da se na proljeće postavi asfaltni zastor. Vrijednost ovih radova iznosi oko 195.000 eura. Oba ova projekta finansirana su iz državnog kapitalnog budžeta. Preko projekta “Razvoj klastera i transformacija ruralnog područja” asfaltirano je deset putnih pravaca u ruralnom području, ukupne dužine 4,6 km. Ukupna vrijednost ovih radova iznosila je 295.704 eura, od čega je učešće Opštine (koja pokriva i projektom predviđeno učešće krajnjih korisnika - mještana) oko 75.000 eura. Asfaltirani su brojni drugi pravci u opštini. Za ove radove, u prethodnoj godini uloženo je oko 400.000 eura. S obzirom na ulaganja u asfaltiranje putnih pravaca, možemo sa zadovoljstvom konstatovati da opština Žabljak ima izuzetno kvalitetnu putnu infrastrukturu, posebno na ruralnom području. I prethodne godine, zahvaljujući angažovanju Vojske Crne Gore, sa kojom smo imali izuzetnu saradnju, sanirano je i nasuto oko 30 km lokalnih makadamskim pravaca. DN: Da li je rađeno na unapređenju vodovodne i kanalizacione mreže i da li se realizuje projekat dovođenja prelivnih voda sa Modrog jezera u akumilaciono jezero? VUKIĆEVIĆ: Što se tiče vodosnabdijevanja, izdvojio bih da je sredinom prošle godine pušten u rad vodovod Krš-Šaranci, dužine 12,5 km primarne mreže. Ukupna vrijednost

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

Rekordna posjeta na sk KOLAŠIN: SMJEŠTAJNI KAPACITETI U POTPUNOSTI POPUNJENI

Smještajni kapaciteti u opštini Kolašin trenutno su u potpunosti popunjeni, a rekordnu posjećenost bilježi i Ski-centar “Kolašin 1600”. Sudeći po interesovanju, ali i novim epidemiološkim mjerama i vremenskim prilikama, postoje dobre najave i za drugu polovinu januara i početak februara. “Definitivno su izmjene epidemioloških mjera doprinijele tome da veliki broj gostiju posjeti Kolašin i da se poboljšaju najave za naredni period. Snijega kao što vidite ima dovoljno, a ski-staze su odlično pripremljene“, kazao je direktor TO Kolašin Aleksandar Vlahović. Otvoreni su gotovo svi smještajni kapaciteti, sa izuzetkom jednog hotela, a najveći broj noćenja su ostvarili gosti iz Crne Gore i Alba-

Tokom vikenda

Ski-centar Kolašin 1450

nije. Nakon popuštanja mjera, kako je Vlahović ocijenio za agenciju Mediabiro, očekuje se veći broj gostiju iz regiona. “Trenutno možemo reći da je dosadašnji dio turističke sezone ispunio neki minimum očekivanja. Svakako imajući u vidu i vremenske uslove i trenutnu situaciju na skijalištima, sigurni smo da možemo očekivati koliko-toliko uspješnu turističku sezonu”, poručio je Vlahović.

Posjetom, ali i vremenskim uslovima zadovoljni su i iz Skijališta Crne Gore. Sniježni pokrivač na skijalištu “Kolašin 1600” premašio je jedan metar, a kompletna infrastruktura je u funkciji. Kako je kazao direkor Skijališta Crne Gore Miloš Popović, juče je zabilježena rekordna posjeta na ski-centru. “Imali smo preko 900 skijaša, a još toliko ljudi je užvalo u ljepotama Bjelasice i ostalim ponudama ski-cen-

NIKŠIĆANI U HUMANITARNOJ AKCIJI

Nastavljeno prikupljanje pomoći za liječenje

Na Trgu slobode u Nikšiću juče je bila organizovana akcija prikupljanja pomoći za liječenje Danila Golubovića. Njemu je, za operaciju srčanog zaliska i ugradnju biološkog, neophodan iznos od 100.000 eura. Muzički program juče, kao

i prekjuče, organizovali su nikšićki muzičari, a pridružila im se i Nevladina organizacija “Izvor života“ zajedno sa Radojicom Stankovićem. Na istom mjestu u srijedu, 20. januara, od 10 do 12 časova, svi koji žele i mogu, imaju priliku da ostave donaciju

za Danilovo liječenje. Poziv za humanitarnu akciju prihvatili su i brojni privatnici, kutije za doniranje postavljene su širom Crne Gore, a novac se licitacijama skuplja i na Fejsbuk grupi „Za Danila“. Danilu je neophodna

operacija srčanog zaliska i ugradnja biološkog, za šta su, kako je saopštila porodica, neophodna finansijska sredstva u iznosu od oko 100.000 eura. Danilo se trenutno nalazi na liječenju u Beogradu, a ljekari su predložili hitnu operaciju u Itali-

ji, na klinici „San Donato“ u Milanu. Novčana sredstva za pomoć Danilu možete uplatiti i na račune: Žiro račun: 525-310010001586838, Devizni račun: 3130100011710 i Iban:me: 25525313010001171043.

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

kijalištima Na skijalištu “Kolašin 1450” juče više od 600 gostiju Direktorica Ski-centra “Kolašin 1450” Dijana Bulatović kazala je Dnevnim novinama da su ovog vikenda bilježili odličnu posjećenost, te da je u nedjelju na ovom skijalištu boravilo više od 600 gostiju iz raznih krajeva Crne Gore, kao i gostiju iz Srbije, Rusije i Albanije. “Odlični uslovi za skijanje, odnosno lijepo vrijeme i dovoljna količina snijega na dobro pripremljenim stazama pravi su užitak za ljubitelje zimskih aktivno-

Za skijanje na Skicentru Kolašin 1450 u funkciji su sve staze u okviru šestosjedne žičare Vilina Voda, kao i staze u okviru skilifta Jezerine i Baby lifta tra”, naveo je Popović. Usljed hladnog vremena, taj broj je tokom vikenda bio manji, pa se u subotu na skicentru nalazilo preko 600 skijaša i još toliko ostalih posjetilaca. Uslovi za skijanje besprekorni, a iz Skijališta se trude da svim zainteresovanima omoguće da uživaju u sadržajima ski-centra. “U planu nam je da ove godine riješimo problem sa par-

sti. Za skijanje su u funkciji sve staze u okviru šestosjedne žičare Vilina Voda, kao i staze u okviru ski-lifta Jezerine i Baby lifta. Juče je na našem skijalištu završeno i Međunarodno skijaško takmičenje ‘Kup malih nacija’, koji se održava u okviru ‘Montenegro SES Kup’, gdje je učestvovalo 55 takmičara iz 14 država. Takmičenje u disciplini ‘Slalom’ je trajalo dva dana, kao i takmičenje ‘Veleslalom’”, kazala je Bulatović. Z.D. king mjestima jer se na donjem ski-centru gradi garaža kapaciteta 650 vozila. Ukoliko radovi budu tekli planiranomm dinamikom, očekujemo da će se parking izgraditi u ovoj godini“, kazao je direktor Skijališta Crne Gore. Od početka godine do danas prodato je preko 6.000 ski-pasova, a prema riječima Popovića, zaposleni se maksimalno trude da utiču na sporvođenje epidemioloških mjera. On je u izjavi za agenciju Media biro pozdravio odluku ukidanja zabrane međugradskog saobraćaja. “Sad je potražnja znatno veća, posebno kada su u pitanju turisti iz Albanije, susjedne Srbije, kao i Bosne i Hercegovine. Mnogi turoperatori se javljaju, jer je ukinuta obaveza PCR testiranja, tako da je potražnja ogromna“, zaključio je Popović uz poruku da će se iz Skijališta potruditi da opravdaju očekivanja svih posjetilaca. R.R.

Danila Golubovića

CRNA GORA

Predstavnici Glavnog grada obišli preduzetnike

PODGORICA: NOVI CIKLUS PODRŠKE PREDUZETNIŠTVU

Prvi kreativci u Delti biće “Krpenka” i “Petit Paris” Počeo je ovogodišnji ciklus podrške kreativnom preduzetništvu, a prvi od 12 pobjednika koji će svoje proizvode prikazati javnosti u šoping molu Delta City su brendovi Radionica Krpenka i Petit Paris. Tom prilikom menadžer Glavnog grada Marjan Junčaj, sekretar za preduzetništvo Kemal Grbović i direktor marketinga šoping mola Delta City Dragan Perišić obišli su štandove na kojima prvi ovogodišnji kretivni preduzetnici izlažu svoje proizvode i poželjeli im puno uspjeha tokom predstavljanaja proizvoda. Nakon uspješne implementacije prvog konkursa podrške kreativnom preduzetništvu tokom 2020. godine, ovaj značajan projekat, kojeg sprovode Glavni grad Podgorica, Delta City i kompanija

Strategist svoj put nastavlja i u 2021. godini. Na centralnom štandu u Delti posjetioci će biti u prilici da se do 28. februara upoznaju sa proizvodima domaćih brendova Radionica Krpenka i Petit Paris Clothing. “Projekat podrške kreativnom preduzetništvu se pokazao veoma uspješnim tokom prošle, jako izazovne i komplikovane godine. U ovoj godini očekujemo još veći uspjeh i radujemo se da za svih 12 pobjednika obezbijedimo najbolje moguće uslove da svoje proizvode plasiraju, promovišu i unaprijede na najbolji mogući način”, saopštili su partneri na projektu. Oni su dodali da preduzetnički rad u kreativnim industrijama nije lak, te da svi oni koji na ozbiljan i transparentan način prilaze tom radu zaslužuju svaku podršku –

zato su čvrsto uvjereni da će ovaj projekat prerasti u tradicionalnu saradnju ova tri partnera i u godinama koje dolaze. Iza brenda Radionica Krpenka stoji naša poznata glumica Jelena Simić, a u svom radu fokusira se na ručno rađene krpene lutke i haljinice za djevojčice. Petit Paris Clothing je modni brend garderobe za djecu od 100% prirodnih materijala inspirisan internacionalnim iskustvom svoje osnivačice Anne Radulović - belgijske dizajnerke, koja se nakon boravka u Ruandi i Parizu zaljubila u Crnu Goru, gdje i danas razvija svoj biznis. Podsjećamo, proizvode ova dva brenda posjetioci mogu vidjeti do 28. februara u centralnom atrijumu šoping mola Delta City.

IZ DRUŠTVA PRIJATELJA STAROG GRADA SMATRAJU

LJUDSKI FAKTOR KRIVAC ZA OBRUŠAVANJE ZIDINA Za predsjednika Društva prijatelja Starog grada “Kaljaja” Ismeta Karamanagu dileme nema krivac za obrušavanje dijela zidina je ljudski faktor. On ističe da na tom prostoru, uz same drevne zidine, već godinama je lagerovan šut sa gradilišta jednog neidentifikovanog objekta u južnom dijelu Sta-

rog grada. U lokalnoj upravi navode da je od odlaganog šuta i obilnih padavina nastupilo naduvavanje, a da je potom došlo do obrušavanja zidina u more. Dakle, moćne zidine Starog grada odolijevale su i strašnom bugarskom caru Samuilu 998. i Mongolima koji su na svojim konjima 1242. godi-

ne dojezdili iz stepa Azije, ali su vazda bile nemoćne od sila razdora i devastatora unutar samih zidina. Da je krivac ljudski faktor potvrdio je i predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić. On je nedavno izjavio da je obrušavanje zida najvjerovatnije prouzrokovao šut koji su radnici sa obližnjeg nezavršenog hotela, čija je izgradnja zaustavljena prije nekoliko godina, odlagali uz same zidine ovog kulturnog dobra od nacionalnog značaja.

SVIJET

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

Bajden od prvog da da poništava Tramp

RADI SE O NAJKONTROVERZNIJIM UREDBAMA ODLAZEĆEG PRE

Izabrani predsjednik SAD Džozef Bajden planira da prvog dana mandata poništi neke od najkontroverznijih odluka odlazećeg še-

fa države Donalda Trampa i da odmah preduzme korake u borbi protiv pandemije korona virusa. Prema navodima njegovog budućeg šefa kabineta Rona Klejna, Bajden će odmah poslije inauguracije u srijedu početi da donosi predsjedničke uredbe s namjerom da promijeni brojne politike, ne čekajući Kongres SAD u kojem njegova Demokratska stranka kontroliše oba doma. On će prvog dana ukinuti zabranu ulaska u SAD za državljane nekih većinski musli- manskih zemalja, podnijeti zahtjev da se SAD ponovo priključe Pariskom sporazumu o klimatskim

promjenama, i naložiti obavezno nošenje maski u federalnim objektima i tokom putovanja između saveznih država, naveo je Klejn u dopisu saradnicima. Bajden će produžiti i moratorijum na otplatu studentskih kredita, kako bi spriječio izbacivanje iz stanova studenata koji ne mogu da plate kiriju usred pandemije. “Ove uredbe će pomoći milionima Amerikanaca pogođenih krizom”, naveo je Klejn. Ipak, naveo je Klejn, za “potpuno ostvarenje” Bajdenovih ciljeva biće potrebna i saglasnost Kongresa koji treba da odobri plan za pomoć tokom pandemije, vrijedan 1.900 milijardi dolara. Klejn je naveo da će Bajden prvog dana predložiti i sveobuhvatni zakon o imigraciji. Dio Bajdenovog plana biće i otvaranje mogućnosti da milioni ilegalnih imigranata u SAD dobiju američko državljanstvo. Drugog dana na dužnosti Bajden će potpisati uredbe koje se tiču pandemije korona virusa, a uključuju ponovno otvaranje škola i kompanija i masovnije testiranje na korona virus. Bajden će u petak donijeti uredbe o novčanoj pomoći onima koji su pogođeni ekonomskim posljedicama pandemije. Druge sedmice na mjestu

BAJDENOVA SARADNICA KOJA SE “PROSLAVILA” TOKOM UKRAJINSKE KRIZE 2014. GODINE

Imenovanje Nulandove jasan signal da neće biti zbliž Odluka o imenovanju Viktorije Nuland na mjesto državnog podsekretara je jasan signal za Moskvu da je zbližavanje sa Vašingtonom pri administraciji Džoa Bajdena malo vjerovatno, piše geopolitički magazin “Nešenal interest”. “Saopštenja o predstojećem imenovanju Viktorije Nuland su za Moskvu je jasan signal da se šanse za značajno zbližavanje Sjedinjenih Američkih Država i Rusije pri administraciji Bajdena smanjuju“, navedeno je u članku. Američki list podsjeća da je Viktorija Nuland

bila aktivna pristalica politike Baraka Obama prema Rusiji i Ukrajini, kao i da sljedećem predsjedniku Amerike preporučuje da uvodi nove sankcije i stvara globalni front za obuzdavanje “vojne agresije” Rusije. Istovremeno, “Nešenal interest“ ističe da će vijest o njenom imenovanju u ukrajinskoj prijestonici van sumnje biti povod za radost i da je već “izazvalo likovanje u Kijevu”!. Autori podsjećaju da je ona aktivno podržavala nerede na Majdanu 2014. godine – dijelila je hranu ukrajinskim demon-

“J...Š EU”

Ime Vikotrije Nuland postalo je globalno poznato tokom eskalacije protesta u Kijevu, u zimu 2014. godine. Tada su u javnosti objavljeni snimci telefonskog razgovora između nje i tadašnjeg američkog ambasadora u Ukrajini Džefrija Prata. Tokom razgostrantima i sastajala se sa novom vladom zemlje. Kako se navodi, takođe je razgovarala sa bivšim predsjednikom Petrom Porošenkom o realiza-

vora u kojem su pričali o strategiji za političku tranziciju u Ukrajini i licitirali sa imenima najpodobnijih kandidata za najvažniji funkcije u novoj ukrajinskoj vladi, Nuland u jednom momentu odgovara Pjatu sa čuvenim: “J...š Evropsku uniju”. ciji zahteva Minskih sporazuma i napretku Ukrajine po pitanju reformi. Inače, Nulandova se smatra veterankom diplomatske službe. Ona je više od

30 godina radila u Stejt departmentu, bila glavni zvaničnik za Rusiju i zemlje bivšeg SSSRa i govori ruski jezik. Ranije je “Dojče Virtšafts Nahrihten” (DVN) pisao da će pod novom administracijom Bijele kuće na čelu sa demokratom Džoom Bajdenom ukrajinski konflikt dostići novi nivo zaoštravanja i upozorio da će on “odzvanjati glasno”. Istovremeno, naveo je da postavljanje Nulandove svjedoči o tome da će biti upotrebljena sva dostupna sredstva u tu svrhu – od vojnih do hibridnih.

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

SVIJET

ana počinje pove odluke

EDSJEDNIKA SJEDINJENIH DRŽAVA

Sve američke države u pripravnosti zbog mogućih protesta uoči inauguracije

Svih 50 američkih država, kao i Distrikt Kolumbija u pripravnosti su zbog mogućih nasilnih protesta uoči inauguracije novoizabranog predsjednika Džozefa Bajdena. Pripadnici Nacionalne garde iz cijele zemlje poslati su u Vašington da bi obeshrabrili moguće proteste ili ponavljanje nasilja, koje se dogodilo 6. januara kada su pristalice Donalda Trampa upale u ygradu Kapito-

predsjednika Bajden će preduzeti mjere koje se tiču reforme pravosudnog sistema, klimatskih promjena i imigracije, uključujući direktivu da bude ubrzano spajanje porodica razdvo-

la tokom protesta u Vašingtonu. Federalni istražni biro upozorio je na moguće marševe naoružanih Trampovih pristalica u svih 50 država. Na ulicama su već počele da se primenjuju oštrije mjere bezbjednosti. Bajdenov tim apelovao je da Amerikanci izbjegavaju putovanja u glavni grad zbog pandemije korona virusa, a lokalni zvaničnici kažu da bi ljudi trebalo da prate inauguraciju putem prenosa.

jenih na granici SAD i Meksika u vrijeme Trampa. Novi predsjednici tradicionalno donose brojne uredbe prvih dana mandata. Isto je postupio i Tramp, ali su sudovi poništili mnoge njegove uredbe.

žavanja sa Moskvom

RUSKI OPOZICIONAR PRIVEDEN NA AERODROMU ŠEREMETJEVO

Navaljni ekspresno uhapšen nakon slijetanja u Moskvu

Ruska policija privela je juče opozicionog političara Alekseja Navaljnog na moskovskom aerodromu “Šeremetjevo”, neposredno nakon što je sletio avionom iz Njemačke, prenijeli su mediji. Ruske vlasti zatvorile su moskovski aerodrom “Vnukovo” za dolazne letove samo nekoliko minuta prije očekivanog dolaska aviona, u kom se nalazio Navaljni, na taj aerodrom. U aviokompaniji “Pobjeda Airlines”, u čijem avionu je bio Navaljni, rekli su da je avion bio u proceduri za prizemljenje. Njegov let iz Berlina preusmjeren je sa jednog moskovskog aerodroma na drugi (Šeremetjevo), nakon što su se njegove pristalice okupile na aerodromu Vnukovo. Raspoređena je policija na tom aerodromu, nakon čega je njegov let preusmeren na Šeremetjevo, gdje je uhapšen. Njegovom advokatu, koji je putovao s njim, nije bilo dozvoljeno da ga prati nakon hapšenja, javio je Radio Slobodna Evropa. Oko aerodroma Vnukovo prethodno su postavljene metalne barijere. Ruski mediji izvjestili su da je nekoliko aktivista, uključujući i ključnog saradnika Navaljnog, Ljubova Sobola uhapšeno tamo. Portparolka Navaljnog Kira Jarmuš postavila je na društvene medije fotografije policijskig automobila na aerodromu. Navaljni je bio u Njemačkoj na višemjesečnom lije-

čenju zbog trovanja za koje je optužio ruske vlasti. Navaljni je u srijedu najavio da će se vratiti, uprkos prijetnjama ruskih vlasti da će ga ponovno staviti iza rešetaka. Ispred terminala 5 aerodroma Berlin Brandenburg (BER) u Šenfeldu, jugoistočno od Berlina, pred let Navaljnija okupili su se novinari i pristalice, a on je dok se ukrcavao na avion rekao da je vrlo srećan. Navaljni se vratio u Moskvu nakon što je nekoliko mjeseci proveo u Njemačkoj oporavljajući se od trovanja nervnim gasom „novičokom“. Kritičaru ruskog predsjednika Vladimira Putina pozlilo je 20. avgusta na letu iz sibirskog grada Tomska za Moskvu. Avion je hitno sletio u Omsk, a Navaljni je hitno prebačen u bolnicu,

gdje je proveo dva dana prije nego što je poslat na liječenje u Berlin. Navaljni je 22. avgusta hitno prebačen u bolnicu Šarite u Berlinu. Portparol njemačke vlade Štefan Zajbert 2. septembra je kazao kako je Navaljni otrovan hemijskim agensom iz grupe novičoka, a dve nezavisne laboratorije u Švedskoj i Francuskoj potvrdile su da je Navaljni otrovan. Rusija uporno negira tvrdnje o trovanju. Bolnica Šarite je 7. septembra saopštila da se Navaljni oporavlja i da više nije u komi. Njegov tim je ranije tvrdio kako je materija iz grupe novičok pronađena i na flaši s vodom iz hotelske sobe u Tomsku, u kojoj je boravio. Navaljni je iz bolnice u Berlinu otpušten 23. septembra.

SVIJET

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

DOSADAŠNJI PREMIJER SJEVERNE RAJNE-VESTFALIJE, BLIZAK ANGELI MERKEL

ARMIN LAŠET JE NOVI ŠEF NJEMAČKIH DEMOHRIŠĆANA

Delegati Demohrišćanske unije (CDU) izabrali su u subotu premijera Sjeverne Rajne-Vestfalije Armina Lašeta za predsjednika najjače njemačke stranke. On je blizak kancelarki Angeli Merkel, ali je pitanje da li će biti i kandidat za budućeg kancelara. Lašet je u drugom krugu glasanja dobio 521 glas, dok je drugi takmičar Fridrih Merc ostao na 466 glasova. Prethodno u prvom krugu nijedan od trojice kandidata nije imao apsolutnu većinu. Merc je bio dobio 385 glasova, Lašet 380, a Norbert Rotgen 224. Na virtuelnom stranačkom kongresu je učestvovao 1.001 delegat hrišćanskodemokratske unije (CDU). Zbog pravnih formalnosti, delegati će glasove morati još i da kovertiraju i pošalju poštom. Službeno će tako Lašhet biti izabran sljedeće subote (22. januar). Nakon izbora je Lašet re-

kao da je „svjestan odgovornosti“ i da je pred strankom izazovna godina koju valja završiti izbornom pobjedom.

■■ BLIZAK

KANCELARKI

Lašet (59) je premijer najmnogoljudnije njemačke savezne zemlje Sjeverne Rajne-Vestfalije i od 2012. jedan u petoro potpredsjednika CDU-a. Smatra se bliskim saradnikom Angele Merkel i Anegret Kramp-Karenbauer koja sada odlazi s čela stranke poslije samo dvije godine. Ostao je uz kancelarku i tijekom snažnih kritika na njen račun zbog izbegličke politike. Ta dešavanja su u igru i vratila Fridriha Merza, konzervativca iz ere Helmuta Kola, koji je oko sebe okupio nezadovoljne u CDUu. Ipak, Merc je po drugi put, istina tijesno, izgubio stranačke izbore. Armin Lašet

je rođen u Ahenu na krajnjem zapadu zemlje. Od 1994. je bio poslanik u njemačkom parlamentu Bundestagu, Evropskom parlamentu i pokrajinskom parlamentu u Dizeldorfu. U trci za šefa Demokršćana imao je važnu podršku ministra zdravlja Jensa Špana (40). Ministar je tokom pandemije postao jedan od najpopularnijih političara Njemačke, pa se čak nagađa da bi možda mogao biti demohrišćanski kandidat za premijera na predsto-

jećim parlamentarnim izborima na jesen ove godine – do sada je ta privilegija uvijek pripadala onome ko vodi stranku.

■■ TURBULENCIJE JOŠ TRAJU

Sada je nervoza u CDU-u veća jer dugogodišnja neupitna šefica stranke i vlade Angela Merkel ide u penziju, nakon četiri mandata na funkciji kancelarke. Stranka bi tek u proljeće trebala da odluči ko će je predvoditi

u izbornu borbu septembru. Među biračima trenutno najbolje stoji čovjek koji uopče nije član CDU-a: bavarski premijer Markus Soder. On je šef bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU), pokrajinske sestrinske stranke koja tradicionalno čini neraskidivu koaliciju sa CDU-om. Ko god bio kandidat ove opcije, imaće dobre šanse da postane budući kancelar. Tokom pandemijske krize je popularnost CDU-a porasla, i posljednje ankete ih vide na 36-37 odsto, što je dvostruko više od Zelenih kao druge najjače stranke. Ako tako ostane, i matematički će biti nemoguća vlada bez CDU-a. Naredni mjeseci će pokazati da li je Lašet spreman nekom drugom da prepusti kancelarsku kandidaturu. Kako god odlučio, to neće proći bez borbe. Turbulencije među Demohrišćanima još nisu gotove. (Dojče vele)

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

KULTURA

KIC “BUDO TOMOVIĆ “ NAKON PAUZE DANAS OTVARA VRATA ZA PUBLIKU

Januar u znaku smotre kamernog teatra Makado

Viđenje ovog i vizija budućeg svijeta ili dva istovremena, a različita, podstaknuta bilo kojim stihovima pjesme “Hotel Kalifornija” iz 1977. grupe Igls (recimo, “Ovo bi mogao biti raj ili bi mogao biti pakao”), osnovni je poriv autorkine potrage za stvarnošću koja se odvojila od same sebe.

Filmska preporuka “THE WILLOUGHBYS” Režija: KRIS PEARN “The Willoughbys” je adaptacija istoimenog romana autorke Lois Lori. Priča o užasnom djetinjstvu unutar zidina kućerine koja se prenosi s koljena na koljeno u porodici Vilobi vodi do dva finalna ishoda – jedan je namijenjen starijima i neminovno će proizvesti suzicu u oku, a drugi je svketlija verzija, ionako mračnog života mališana.

Kulturno informativni centar “Budo Tomović” od danas počinje sa redovnim programskim aktivnostima, a u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Dokumentarno – koncertni film “To je to” (2009) koji čini kompilacija intervjua, proba i snimaka o Majklu Džeksonu iza kulisa dok se pripremao za seriju rasprodatih koncerata u Londonu otvoriće večeras od 17 časova u Sali “Dodest” osmu filmsku reviju “Mjuzikl – filmska rapsodija”. Biografsku priču o pjevaču legendarnih Bitlsa mjuzikl “Džon Lenon – Zamisli” (1988) prikazaće sjutra, a za kraj trodnevne revije planiran je dokumentarni film “Selin: Kroz oči svijeta” (2010) o svjetskoj turneji jedne od najpoznatijih zvijezda u istoriji pop muzike Selin Dion. MAKADO – Manifestacija kamernih dramskih ostvarenja najavljena je od 27. do 31. januara i donijeće pet pozorišnih komada u izvođenju teatarskih ansambala

POZORIŠNIH KOMADA BIĆE IZVEDENO TOKOM MANIFESTACIJE “MAKADO” OD 27. DO 31. JANUARA i produkcija iz Crne Gore i regiona. U izložbenom holu KIC-a u ponedjeljak, 25. januara

Uz poštovanje mjera u KIC-u počinju programi podgoričkoj publici predstaviće se Udruženje likovnih umjetnika iz Ulcinja izložbom radova pod nazivom “Refleksije mediterana”. KIC “Budo Tomović” će 29. januara biti domaćin dodjele prestižnih godišnjih nagrada i priznanja za filantropiju “Iskra”, a Jevrejska zajednica Crne Gore će 27. januara prigodnim programom obilježiti u KIC-u Mađunarodni Dan sjećanja na žrtve holokausta. U skladu sa važećim mjerama za suzbijanje pandemije COVID -19 u oblasti kulture, u Velikoj sali može boraviti najviše do 50 posje-

tilaca, u DODEST-u 30, a u Multimedijalnoj sali i izložbenom holu može istovremeno boraviti najviše po 20 posjetilaca, naravno pod maskama i na fizičkoj distanci (2m). Sve programske aktivnosti organizovaće u skladu sa preporukama, a radno vrijeme institucije je ograničeno do 20 sati. Za sve januarske programe ulaz je besplatan, a za MAKADO će moći da se preuzmu na biletarnici KIC-a besplatne ulaznice od 20. januara. Shodno odluci Instituta za javno zdravlje i Komisije za zaštitu stanovništva od zarazne bolesti COVID-19 još nije odobren rad folklornog ansambla, hora Zvjezdice, KIC pop hora, Škole retrike, DODEST-ove radionice glume i ostalog, ali su u odgovoru na pismo direktorice KIC-a Snežane Burzan Vuksanović naglasili da će zbog značaja ovih aktivnosti isto “razmatrati na sljedećoj sjednici Komisije, u skladu sa indikatorima, u prvom redu epidemiološkom situacijom i procijenjenim rizikom”. R.K.

Kultura

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

konkurs za zbornik “Rukopisi 44”

Poziv mladim autorima sa prostora bivše Jugoslavije Dom omladine Pančevo raspisao je 44. konkurs za Zbornik poezije i kratke proze mladih sa prostora eks-Ju – “Rukopisi 44”. Pravo učešća imaju autori između 15 i 30 godina starosti koji pišu na ex-jugoslovenskim jezicima, kao i jezicima nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Konkurs će biti otvoren do 21. februara. Na konkursu se može učestvovati sa poezijom i/

ili kratkom prozom. Potrebno je poslati do 3 pjesme i/ili tri kratke priče: pjesme dužine do 2, a priče do 3 kucane strane (za priče do 7.000 karaktera, veličina fonta 12), potpisane punim imenom i prezimenom, godinom rođenja, adresom stanovanja (državljanstvom u slučaju da autor živi u inostranstvu), brojem telefona i mejlom. “Molimo autore da lične

podatke ostave i u ‘tijelu’ mejla i na početku fajla s radovima, takođe da pjesme odnosno priče budu u jednom word dokumentu, da se ne šalju kompresovano (ZIP, RAR itd.) i bez eksternih linkova. Najzad, da poštuju dijakritičke znake (slova č, ć, đ, š, dž) i pravopisna pravila”, navodi se u uslovima konkursa. Mejl adresa na koju je po-

trebno slati radove je: zbornikrukopisi@gmail.com. Dom omladine Pančevo preporučuje slanje radova putem elektronske pošte, a običnom poštom samo u slučaju da autori nisu u mogućnosti da pošalju radove drugačije. U tom slučaju adresa je: Dom omladine Pančevo, Svetog Save 10, 26 000 Pančevo, Srbija (sa naznakom “za Rukopise 44”).

“Rukopisi 44” će izaći iz štampe početkom maja ove godine, a u toku maja planirana je i promocija u Pančevu, odnosno trodnevni festival (ukoliko dozvole epidemiološke mere). Autorima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Crne Gore koji ne budu bili u mogućnostida dođu na promociju Zbornika, autorski primjerci će biti poslati poštom. R.K.

SVJETSKI REKORD NA AUKCIJI U DALASU

Strip o Betmenu prodat za 2,2 miliona dolara

HAVAS OTKRIO DETALJE iskopavanja

Hram kraljice Nait i tekst iz “Knjige mrtvih” Bivši egipatski ministar za antikvitete i poznati lokalni arheolog Zahi Havas juče je novinarima otkrio detalje o velikom otkriću - drevnom pogrebnom hramu u velikom nekropolisu južno od Kaira. Havas je rekao novinarima da je tim arheologa iskopao hram kraljice Neit, žene kralja Tetija, prvog kralja Šeste dinastije koja je vladala Egiptom od 2.323. godine prije nove ere do 2.150. go-

dine p.n.e. Arheolozi su pronašli i četiri metra dugačak papirus na kome su tekstovi iz Knjige mrtvih, koja je kolekcija “čini”, sa ciljem da vode mrtve kroz podzemni svijet drevnog Egipta. Havas je rekao da su pronađeni i grobni bunari, sarkofazi i mumije, koji datiraju iz Novog carstva, koje je bilo u Egiptu, vjeruje se, između 1570. godine prije nove ere i 1.069 p.n.e. R.K.

Strip Betmen iz 1940. prodat je na aukciji u Sjedinjenim Američkim Državama za nešto više od 2.2 miliona dolara. Ta prodaja je postavila svjetski rekord na aukciji stripova o superheroju Betmenu, saopštila je aukcijska kuća “Heritage Auctions” sa sjedištem u Dalasu. Kupac je želio da ostane anoniman, rekao je portparol aukcijske kuće Robert Vilonsk.

Strip Betmen br. 1 prikazuje Betmena i njegovog pomoćnika Robina kako lete na žutoj pozadini i crvenom horizontu grada Gotam. Poznati likovi Džoker, Hugo Strejndž i Žena-mačka (Catwoman) takođe se pojavljuju u tom izdanju koje je u skoro savršenom stanju, navela je aukcijska kuća. Kolekcionar je kupio taj strip za 3000 dolara u Hjustonu 1979. Njegova origi-

nalna cijena 1940. bila je 10 centi. Cijena mu je skočila i prije aukcije i od sredine decembra pristiglo je više od 24 ponuda. Prethodni i rekord za strip o Betmenu postavljen je u novembru kada je Heritaž prodao na aukciji Detektivski strip (Detective Comics) br. 27 iz 1939. godine u kom se prvi put pojavljuje Betmen, za 1,5 miliona dolara. R.K.

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

KULTURA

“VARAJETI” NAJAVIO MOGUĆE KANDIDATE ZA ZLATNE GLOBUSE

“Nomadland” nastavlja pobjedničku putanju K

ao potencijalni kandidati u nominacijama za prestižne filmske nagrade pominju se i dva filma sa Balkana -”Quo Vadis, Aida?“ Jasmile Žbanić i “Dara iz Jasenovca” u režiji Predraga Gage Antonijevića. Imamo li već poznatog dobitnika ovogodišnjih Zlatnih globusa? Možda i imamo, piše “Varajeti”, ako sudimo po nagradama američkog Nacionalnog udruženja filmskih kritičara koja okuplja više od 60 recenzenata iz uticajnih novina poput “New York Timesa”, “Los Angeles Timesa”, “Wall Street Journala”... Ono što je izvjesno - imamo makar poznatu jednu nominaciju. Naime, NUFC, osnovan davne 1966., posljednjih godina se smatra jednim od putokaza prema glavnim nagradama – Zlatnim globusima, ali i Oskarima. Ovogodišnji najbolji film sudeći prema ocjeni američkog Nacionalnog udruženja filmskih kritičara, “Nomadland” rediteljke Kloe Žao s dvostrukom oskarovkom Frensis Mekdormand, započeo je sezonu priznanja osvajanjem Zlatnog lava na Venecijanskom festivalu, a sada je definitivno nastavlja. Među nominovanima za Zlatni globus vjerovatno će se naći i NSFC-ovi najveći favoriti iza “Nomadlanda”, filmovi “Nikad, rijetko, ponekad, uvijek” Elze Hitman i “Prva krava” Keli Raj-

hardt . I Netfliksova ostvarenja „Suđenje čikaškoj sedmorici” Artona Sorkina, „Mank“ Dejvida Finčera, „Razmišljam da okončam stvari“ Čarlija Kofmana su među glavnim pretendentima za nagrade, kao i hvaljeni „Otac“ sa Entoni Hopkinsom i Olivijom Kolman u glavnoj ulozi i „Jedna noć u Majamiju“, o ikonama aktivizma, Malkolmu X, Muhamedu Aliju, Džimu Braunu i Semu Kuku. Mada, ne bi se iznenadili ni uspjesima kandidata iz sjenke - filmovima „Đavo sve vrijeme“, Antonija Kamposa sa stelarnom postavom i prilično neobičnom pričom, muzičkoj drami o Ma Rajni, sa Vajolom Dejvis i Čedvikom Bouzmanom, biografskom ostvarenju “Juda i crni Mesija” Šake Kinga, filmu “Vijesti iz svijeta” Pola Gringrasa sa Tom Henksom u glavnoj roli i ratnoj drama Spajk Lija “Da 5 Bloods”. U kategoriji komedija/mjuzikl, bez premca je Diznijev „Hamilton“, Tomasa Kaila mada se u posljednje vrijeme sve češće pominje Netfliksova „Matura“, Rajana Marfija, sa Meril Strip i Nikol Kidman, dok Amazon Prime Video sve karte ulaže u “Silvijinu ljubav” u režiji Eugenija Eša. Međutim, dramedija “Na klimavim nogama” Sofije Kopole sa Rašidom Džouns i Bil Marejem se prilično visoko kotira u ovoj kategoriji. Mi, s druge strane, favorite vidimo u neponovljivom na-

stavku “Borata”, koji je režirao Lari Čarls, “Kralju Steten Ajlenda” Džada Apatova, ali i urnebesnoj evrovizijskoj priči o sastavu Fire Saga u režiji Dejvida Dobkina. Kada je riječ o filmovima van engleskog govornog područja, piše Variety, izdvaja se ostvarenje „Minari“ Li Isaka Čunga, o korejskoj porodici koja se doselila u Arkanzas 1980. godine. Iz Italije dolazi film sa neponovljivom Sofijom Loren „Život pred nama“, ali i pobjednik evropskih filmskih nagrada, danski „Još jedna runda“ Tomasa Vinterberga, sa Madsom Mikelsenom u glavnoj ulozi. U „top pet“ favorita izdvajaju se i ostvarenja iz Meksika, „Nosim te sa sobom“ Hajdi Juing, kao i „Uplakana žena“ iz Gvatemale u režiji Hajra Bustamantea. Takođe, bitno je istaći da su film “Dara iz Jasenovca” u režiji Predraga Gage Antonijevića po scenariju Nataše Drakulić, koji je inače srpski kandidat za Oskara, američki distributeri kandidovali i za nagradu Zlatni globus. Selekciona komisija Zlatnog globusa prihvatila je kandidaturu ovog filma za sve kategorije, a ne samo za najbolji strani film, a mala glumica Biljana Čekić kandidovana je za najbolju žensku ulogu, rame uz rame sa najvećim holivudskim imenima. Velike šanse za nominaciju, prema predviđanjima Varajetija, ima i Bosna i Hercegovina, tačnije ostvarenje Jasmile Žbanić “Quo Vadis, Aida?“ Podsjetimo, nominacije za Zlatni globus biće održane 3. februara, dok će dobitnici biti poznati 28. februara. M.Rog.

FOKUS

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

VD KOMANDIRA ČETE ZA VEZU I ELEKTRONSKO RA

PRATIMO SAVREMENE SVJETSKE STANDARDE U SAJBER RATOVANJU

Osnovna uloga Čete je obezbjeđenje neprekidnog funkcionisanja stacionarnog telekomunikacionog i informatičkog sistema Vojske Crne Gore kroz preusmjeravanje, prespajanje i prihvat veza komandi i jedinica iz sastava VCG i uvezivanje u stacionarni telekomunikacioni sistem VCG.

Elektronsko ratovanje predstavlja upotrebu, analizu i zaštitu elektromagnetnog spektra i samim tim radi se o nevidljivoj borbi koja je nepoznanica široj javnosti. Zbog toga je obezbjeđivanje neprekidnog funkcionisanja stacionarnog telekomunikacionog i informatičkog sistema Vojske Crne Gore (VCG) od izuzetnog značaja za bezbjednost zemlje, kazao je za Dnevne novine v.d. komandira Čete za vezu i elektronsko ratovanje (ČVER), kapetan Milenko Smolović. Kako bi se taj složen zadatak ispunio, moraju se pratiti savremeni svjetski standardi, a prema riječima Smolovića, sva sredstva u sastavu ČVERa zadovoljavaju kriterijume i u saglasju su sa standardima NATO-a.

DN: Koja je uloga Čete za lizacija novih veza (po potrebi), vezu i elektronsko ratova- kao i elektronskog ratovanja za nje? Šta označava termin potrebe VCG. elektronsko ratovanje? Elektronsko ratovanje predSmolović: Osnovna uloga stavlja upotrebu, analizu i zaČete je obezbjeđenje nepre- štitu elektromagnetnog spekkidnog funkcionisanja tra i samim tim, može stacionarnog telese konstatovati da se radi o nevidljikomunikacionog i informatičkog voj borbi koja je sistema Vojske nepoznanica široj javnosti. Crne Gore kroz preusmjeraNamjena elekvanje, prespatronskog ratojanje i prihvat vanja je da priveza komandi i jateljskim snagama omogući jedinica iz sastava VCG i uvezivanesmetan pristup Smolović nje u stacionarni teelektromagnetnom spektru i da onemogulekomunikacioni sistem VCG. Održavanje veza za potre- ći protivničke aktivnosti u be Generalštaba VCG, podrška istom. Tri glavne komponenjedinicama VCG koje učestvu- te elektronskog ratovanja su ju u mirovnim misijama, rea- elektronski napad, elektronska

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

FOKUS

atovanje, kapetan Milenko Smolović za DN: zaštita i elektronska podrška. DN: Kako izgleda prosječan radni dan pripadnika ČVER? Smolović: Radni dan pripadnika ČVER pocinje u 07.00 časova predajom i prijemom izvještaja o stanju u jedinici (stanje veza, obuka, realizovane aktivnosti, angažovanja i slično) i izdavanjem zadataka potčinjenima. Imajući u vidu da je jedinica razmještena na šest različitih lokacija širom Crne Gore, organizacija rada dosta je složena. Zbog specifičnosti same jedinice, te samog razmještaja na više lokacija različite su i aktivnosti pripadnika jedinice. Jedan dio ljudstva u komandi uključen je u proces operativnog planiranja i upotrebe jedinice kroz izradu naređenja i dokumentacije za pravilno i nesmetano funkcionisanje komande i potčinjenih sastava. Rad u potčinjenim sastavima odvija se shodno samoj namjeni vodova, a to je obavljanje funkcionalnih dužnosti na postojećim informacionokomunikacionim sredstvima koja omogućavaju nesmetani rad komandi i jedinica Vojske i MO obezbjeđenjem neprekidnosti sistema veza i elektronskog ratovanja. Ukoliko nema zahtjeva komandi Čete od strane jedinica VCG, to znači da sve funkcioniše u najboljem redu u našoj jedinici i da su sve veze zadejstvovane i kvalitetne. DN: Koje vještine moraju da posjeduju pripadnici jedinice? Smolović: Svaki pripadnik čete mora da je psihofizički zdrava osoba, da posjeduje znanje engleskog jezika, mora da bude u korak sa ICT tehnologijama iz oblasti vezane za svoje radno mjesto, te da se konstantno usavršava i unapređuje u tom pravcu. Imajući to u

ca iz oblasti roda veze i službe informatike. Razmjena iskustava je upravo jedan od benefita učešća u ovim i sličnim aktivnostima, jer u realnoj situaciji možemo uvidjeti kako pojedini NATO ili PFP partneri reaguju u određenim situacijama i u kolikoj mjeri se njihova reakcija razlikuje od naše. Trudimo se da naučene lekcije primjenjujemo svakodnevno u svom radu.

vidu, oficiri u našoj jedinici su diplomirali na tehničkim vojnim akademijama ili tehničkim fakultetima, dok je za ostale pripadnike neophodan uslov završena elektrotehnička škola ili fakultet (smjer telekomunikacije ili računari). Kako su ICT tehnologije veoma kompleksne i zahtjevne, a to najbolje znaju osobe koje se njima bave, najbolje govori o zadacima i zahtjevima koji se pred nama postavljaju. Ovdje nikako ne možemo zaboraviti ni rad po pitanju sajbera, koji je sve prisutniji u svijetu, pa predstavlja nešto sa čime se svakodnevno hvatamo u koštac i gdje težimo da se unaprijedimo. Cilj je stvaranje samouvjerenog, disciplinovanog i snalažljivog pojedinca koji je fizički sposoban, dobro motivisan, obučen u osnovnim vještinama, radnjama i postupcima, koji posjeduje neophodne kvalitete da uspješno izvršava zadatke kao član odjeljenja, posluge ili tima. DN: Koliko su važne razvijene sposobnosti za elektronsko ratovanje za moderne oružane snage? Smolović: S obzirom da se u savremenom dobu sve više sukoba vodi u elektro-magnetnom spektru, razvijene sposobnosti za elektronsko ratovanje

su jedan od najvažnijih aspekata budućnosti modernih oružanih snaga. Najveće svjetske vojne sile ulažu velike svote novca u razvijanje novih i poboljšanje postojećih tehnologija, što im je jedan od glavnih prioriteta. Nije isključeno da će se sledeći sukob većih razmjera umjesto oružjem voditi upravo putem elektronskog ratovanja, na šta uvijek moramo biti spremni, kako bismo mogli na vrijeme da uočimo potencijalne prijetnje i da blagovremeno odgovorimo na iste. Osim mogućih sukoba na kopnu, moru i u vazdušnom prostoru, sajber prostor predstavlja novi domen gdje će se u velikoj mjeri voditi novi sukobi u budućnosti. DN: Da li sarađujete sa jedinicama slične namjene par-

Na čvorištima rad traje 24 časa dnevno

“Svi pripadnici ČVER-a ima jasno podijeljene zadatke. Tako lica na Stacionarnim centrima veze rade na najsavremenijim digitalnim telefonskim centalama, prate, kontrolišu i održavaju računarske mreže i mrežnu opremu”, kazao je Smolović. “Lica na stacionarnim čvorištima veze dužnost obavljaju u izuzetno složenim vremenskim i geografskim uslovima, sa savremenim digitalnim radio-relejnim sistemima i uređajima („Backbone“). Važno je napomenuti da na čvorištima rad traje neprekidno 24 časa i da se smje-

na ljudstva obavlja 14-dnevno, a nerijetko, posebno zimi i mnogo duže, što je u ovom trenutku slučaj. Smjene se realizuju motornim vozilima kada su putevi prohodni i dobri meteo uslovi, a u slučaju loših meteo uslova helikopterom ili motornim sankama”, objasnio je Smolović. Pokretna komponenta jedinice se svakodnevno bavi osposobljavanjem i usavršavanjem ljudstva za rad na pokretnim (radio, radio-relejnim, i dr.) sredstvima i sistemima veza radi postizanja kondiciranja i interoperabilnosti sa drugim učesnicima

Vojske i armija partnerskih zemalja iz oblasti telekomunikacija i informatike. Realizuju stručno-specijalističku obuku po vezi za potrebe VCG. “Posebna komponenta je ljudstvo koje se bavi elektronskim ratovanjem, čiji je prevashodni cilj upotreba, analiza i zaštita elektromagnetnog spektra VCG. Za pripadnike Čete veze, dovođenje veza u ispravno stanje je zadatak koji se ne završava krajem radnog vremena, već jedino onda kada se zadatak uspješno realizuje”, dodao je Smolović.

tnerskih zemalja? Koliko je važna razmjena iskustva tokom takve saradnje? Smolović: Zbog prirode posla, saradnja sa jedinicama slične namjene partnerskih zemalja nije toliko jednostavna i nije je lako ostvariti. U prethodnom periodu, predstavnici savezničkih oružanih snaga su dolazili u posjetu Vojske Crne Gore i naše jedinice i tom prilikom su razmjenjivana iskustva, dok su neki od naših pripadnika imali priliku da prisustvuju vježbama, kursevima, predavanjima i radionicama realizovanim od strane partnera iz NATO saveza. Priliku za saradnju imamo najviše na vojnim vježbama poput ranije COMBINED ENDEAVOUR, a sad CWIX-a, a koje se uvijek održavaju u međunarodnom okruženju sa velikim brojem stručnih li-

DN: Koliko su važna moderna sredstva veze za uspješno koordinisanje i komuniciranje jedinica VCG? Da li ona koja VCG posjeduju zadovoljavaju neophodne kriterijume? Smolović: Svaki pripadnik rodova ili službi u Vojsci će navesti da je upravo njihov rod možda esencijalan za neometan rad po dubini svih jedinica. Međutim, jedinice veze svakako zauzimaju mjesto u samom vrhu svih oružanih snaga širom svijeta, kao osnov za kvalitetnu C3 komponentu. S tim u vezi moderna sredstva veze su svakako nešto bez čega se ne može zamisliti uspješna koordinacija i komunikacija jedinica VCG. Intenzivnom obukom i sa velikim brojem izvođača obuke, kako domaćih tako i inostranih, obučavamo se da odgovorimo svim zadacima po pitanju veze i elektronskog ratovanja koji se pred nas postave. Moramo pratiti savremene svjetske standarde i standarde naših koalicionih partnera u cilju postizanja i održavanja interoperabilnosti. Sva sredstva u našem sastavu zadovoljavaju kriterijume i u saglasju su sa NATO standardima. Nadamo se da ćemo u bliskoj budućnosti biti u mogućnosti da proširimo svoje kapacitete i otvorimo vrata novim perspektivnim kadrovima koji su zainteresovani za ovaj poziv.

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

Zabava

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

Emotivna posveta Darija Šunjića supruzi

Ovo bi mogao biti pun pogodak Činjenica je da je ljubav uvijek neiscrpna tema brojnih pjesama, a time se vodio i hrvatski pjevač Dario Šunjić, koji donosi nešto novo publici. “Daj mi svoje ruke” pjesma je u koju Dario priznaje, polaže velike nade i vjeruje da će ista pronaći put do srca i ušiju svih koji prate njegov rad. Profesor muzike, koji je odrastao uz nju, uvijek ističe kako je to njegova prva ljubav, a sa samo jedanaest godina počeo je da svira gitaru. “Vrlo sam srećan i uzbu-

đen zbog izlaska nove pjesme i spota. Vrlo sam ponosan na ovu pjesmu, odnosno na saradnju sa genijalnim muzičarima koji su ugradili dio sebe u svaku notu. Svi smo se veoma potrudili oko detalja i na kraju smo vrlo zadovoljni, a vjerujem da ćemo na ovu pjesmu biti ponosni i za dvadeset godina. Nakon dosadašnje četiri objavljene pjesme relativno bržeg tempa, ovo je prva balada koja izlazi u etar. Pjesma je onako čista ljubavna, pozitiva, a posvetio sam je supruzi”, otkrio je Dario.

Odjeci liste “Ravno do dna”

Merlin mi je oduvijek bio velika inspiracija

Gorbior na Dizeru slušaniji 400% Prije nekoliko dana redakcija portala Ravno do dna objavila je listu 50 najboljih albuma protekle decenije, a uskoro je došao i konkretan odjek tog poteza. Za album decenije izabran je “Evo je banja” grupe Goribor iz 2012. godine, a nakon objave liste najboljih albuma decenije striming albuma Goribora na striming servisu Dizer skočio je za 400% prema službenim podacima.

Džek Vajt najavio album

Pjesma “Missing Pieces” je srce izdanja Džek Vajt najavio je izlazak novog live albuma “Jack White: Live at the Masonic Temple”, live verzijom pjesme “Missing Piesces”. Izdanje sadrži snimak Vajtovog nastupa u Templu u Detroitu od 30. jula 2014, a trenutno je dostupno isključivo putem pretplate na Vault, a prijave su moguće do ponoći 31.

Senidah sprema novi album

januara. Vajt je u februaru 2020. godine objavio izdanje White Stripes “De Stijl” u sklopu serije “Vault”. U avgustu su Vajt i Third Man na aukciji prodali instrumente, opremu i druge suvenire iz svojih arhivskih kolekcija, kako bi donirali John Peel Center, Gideon’s Army i Detroit Phoenix Center.

Slovenska kantautorica Senida Hajdarpašić, na sceni poznatija kao Senidah, trenutno boravi u Ljubljani, gdje radi na novim pjesmama i albumu. Krajem 2020. predstavila je pjesmu “Dođi”, saradnju sa velikom regionalnom zvijezdom Dinom Merlinom. Harizmatična Slovenka ističe kako ovaj duet predstavlja ostvarenje njenog dugogodišnjeg sna. “Merlina smatram posebnim umjetnikom i velikom inspiracijom. Odrastajući, često sam slušala njegove pjesme i zamišljala kako pjevam i nastupam s njim. Kad god bih putovala iz Ljubljane prema Crnoj Gori s mamom i sestrom, u autu je glasno svirala njegova mu-

zika. Čak sam u nekoliko intervjua izjavila da bih voljela da sarađujem s njim, tako da me njegov poziv mnogo obradovao”, govori Senidah. Pjesma “Dođi” je obogatila opus raznolikih pjesama. Slovenska kantautorka ne želi žanrovski da se ograničava, naprotiv, sebi ostavlja mnoštvo prostora za eksperimentisanje i kaže da u posljednje vrijeme aktivno radi na pripremi novog albuma. “Prija mi što imam više vremena za studio. Koncerti mi nedostaju jer su nastupi pred publikom posebno iskustvo, cijela ta energija i dinaminka su nešto nezamjenjivo”, zaključila je ona.

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

Zabava

IDA PRESTER NAKON PORODIČNE TRAUME KOJE DOBRO ZAVRŠILA

Ništa nije gore od bolesti djeteta Muzičarka Ida Prester imala je prilično buran vikend, a u fokusu je bio njen sin Rio, koji je doživio povredu ruke, koja je mogla skupo da ga košta. “Zadnja 24 sata su me prilično protresla. Dijelim ovdje svoje lijepe momente, ali možda će nekom koristiti i ovo ružno iskustvo, ne bismo bili u ovoj situaciji da sam ovo negdje pročitala, a moglo je ispasti i puuno gore. To je sve život, nisu samo ruže”, počela je priču Prester i nastavila. “Naizgled sasvim bezazlena nezgoda. Rio nam je prije par dana ukliještio prstiće na vratima, u onom prokletom procijepu kod šarki - jedno od opasnijih mjesta u stanu za djecu, sad bi sva vrata iz kuće povadila.. Pocrvenilo je, pod noktom je već krenuo neki proces.. Slali smo dok-

toru fotografije, kaže samo sušite na vazduhu i mažite jodom. Nakon toga zove me majka (djeca su spavala kod nje jer sam ja imala kućni nastup) - prstić je malo pozutio. Idemo hitno kod hirurga, hirurgi se hvata za glavu. Pa ko vam je rekao da to ne dirate? Trebalo je da uključite antibiotike odmah! Mora se hitno odstraniti nokat, možda i drugi, i iščistiti. Želi to da uradi odmah, u lokalnoj anesteziji. Rio vrišti, ja padam u nesvijest. Kaže trebaće pet ljudi da ga drži, biće bolno svakako. Takav strah nisam u zivotu osjetila. - Ma molim vas, je l’ može totalna anestezija, nećemo ga moći savladati.. - Može, al’ to vam je puno skuplje. - Koliko god! Prodaće-

mo stan!”, prenosi razgovor Presterova. S obzirom na to da je kovid situacija usložila bilo kakavu vrstu intervencije, jedva su pronašli termin u bolnici, a rezultat su bila dva nokta manje i zaključak doktorice da je dobro što su uključili

potpunu anesteziju jer dijete ne bi izdržalo taj bol. “I ja sad razmišljam, ovako slomljena i prepadnuta.. kako je roditeljima bolesne djece koji ovakve havarije proživljavaju non-stop? Nema gore stvari od bolesti djeteta. Nema. Evo vam svi mo-

ji prsti, za jedan njegov da ga ne boli.. al’ ne može. Sve je super, izrašće noktići, proći će ova traumica. A vi pazite na ta vrata, vrag ih odnio, a ako se sta desi - ozbiljno se tome posvetite, nije zafrkancija uopšte”, zaključila je Prester. Fi.J.

“Talking Reality Television Blues” nova pjesma

Tom Džons ne posustaje ni u devetoj deceniji “Imam sposobnost vrlo lako da uđem u lik, ali nažalost iz njega ne mogu tako lako da izađem. Ponekad ne mogu da spavam ili ako nekim čudom uspijem da zaspim, budim se nekoliko puta tokom noći. Srećom, moj suprug to sve razumije i on mi je velika podrška u takvim situacijama” - Nikol Kidman

Iako je ušao u devetu deceniju života, Tom Džons (80) nema namjeru da prestane sa muzikom. Slavni pjevač je prije nekoliko dana objavio pjesmu pod nazivom “Talking Reality Television Blues”, koja je na

neki način kritika današnjeg društva. Za numeru je snimljen i adekvatan spot. Fanovi smatraju da nova pjesma legendarnog pjevača podsjeća na neku numeru grupe Radiohead.

“Možda griješim, ali mislim da je neko fan Radioheada…; Ser Tom Džons se ne boji da uđe u bilo koji muzički žanr. Sviđa mi se”, samo su neki od komentara na društvenim mrežama.

JELA SA SLANINOM

kuvar

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

Nekoliko gurmanskih recepata Gurmanska pasta Potrebno je: 250-300 g tjestenine po želji, 200 g hamburške slanine, čen bijelog luka, 500 ml neutralne pavlake, so, biber, kašičica origana, izrendani parmezan. Skuvajte tjesteninu u posoljenoj vodi. Slaninu isijecite na manje komade i stavite na tiganj, pa je prepržite na srednje zagrijanoj plotni, da joj istopite mast, sve dok komadići ne postanu tamni i hrskavi. Dodajte čen sitno isjeckanog bijelog luka i pržite tridesetak sekundi (tek da pusti aromu), pa zalijte neutralnom pavlakom i smanjite vatru. Kuvajte uz stalno miješanje, pa dodajte procijeđenu tjesteninu, sa malo vode, i dobro promiješajte. Posolite, pobiberite i začinite origanom. Ukoliko se sos previše razrijedio kada ste ulili vodu od tjestenine, ostavite minut-dva na ringli da se ukrčka. Gotovu pastu pospite rendanim parmezanom. Rolovana piletina Potrebno je: 1 veće pileće bijelo meso, 10-15 tankih režnjeva dimljene slanine ili pančete, po kašika meda i senfa, sok od 1 limuna, čili u prahu. Uključite rernu da se grije na 250 stepeni, a za to vrijeme piletinu isjecite na osam komada. Meso posolite, po-

biberite i pospite sa malo čilija. Svaki komad umotajte u slaninu, pa ređajte na pleh, prethodno obložen papirom za pečenje. U činiji dobro izmiješajte sok od limuna, senf, med i papriku, pa time premažite sa svih strana pileće komade u slanini. Pecite dok meso ne porumeni. Medaljoni sa sirom Potrebno je: 12 parčića tost hleba, 1 kisjela pavlaka, 3 jajeta, 1/2 kašičice soli, 20 kolutova praziluka, 1 crvena i 1 žuta svježa paprika, 12 listića slanine, kašičica origana, 150 g kačkavalja, ulje/ margarin. Tost hljeb isijecite čašom koja odgovara veličini kalupa za projice. Kalupe premažite uljem ili margarinom. Umutite jaja sa pavlakom, dodajući so. Crvenu, zelenu/ žutu papriku i praziluk isijecite na kolutove, pa ih podijelite na polovine. Na kockice nasjeckajte dio kačkavalja (po 1-2 kockice za svaki

Tost hljeb isijecite čašom koja odgovara veličini kalupa za projice. Kalupe premažite uljem ili margarinom. Umutite jaja sa pavlakom, dodajući so

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

kalup). U kalupe stavite tost hljeb, pa oko njega slaninu, u krug, zatim pola umućene smjese pavlake i jaja, dodajte isjeckane kockice kačkavalja, pa ostatak smjese. Odozgo stavite pripremljenu papriku, dodaje kolutove praziluka i pospite origanom. Pecite desetak minuta u rerni zagrijanoj na 200 stepeni, dok slaninica lijepo ne požuti i smjesa unutar korpica bude pečena. Krupno izrendajte ostatak kačkavalja. Kada su korpice pečene, izvadite ih iz rerne, pospite kačkavaljem i vratite na pet minuta da se peku, dok se kačkavalj ne otopi.

kuvar

Francuski krompir Potrebno je: 1 kg krompira, glavica crnog luka, 4 kuvana jajeta, 1 sirovo jaje, slanina, 1 kisjela pavlaka, so, biber, bosiljak. Krompir u ljusci skuvajte u jednoj posudi, jaja u drugoj. Kada su gotovi, oljuštite ih i nasecite na kolutove. Slaninu i luk isijecite na manje komade. Na dno posude za pečenje stavite malo ulja pa ređajte sastojke - luk, krompir, jaja, slaninu i tako sve dok ih ne potrošite. Završite krompirom, pa ga prelijte mješavinom umućenog jajeta i pavlake, u koju ste dodali sitno isjeckani bosiljak, so i biber. Pecite u rerni zagrijanoj na 200 stepeni, dok krompir ne dobije hrskavu koricu.

Slanina sadrži visok dio zasićenih masti, pa ćete duže osjećati sitost nego da jedete ugljene hidrate

Ukoliko volite prženu, možete je čak i u mikrotalasnoj pećnici napraviti. Ali, dovoljno je i samo da narežete dimljenu slaninu, pa da dobijete pravu poslasticu na svom tanjiru

kUVAR

ZASLADITE SE

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

Cimet svakoj poslastici dodaje dah egzotike

Cimet slatkišima daje zaista posebnu aromu. Isprobajte recepte za poslastice sa cimetom. ČOKOLADNA FANTAZIJA Potrebno je: 2 šolje brašna šolja ulja šolja mineralne vode šolja šećera kesica cimeta ka f e n a ka š i č i c a s o d e bikarbone 8 kašika pekmeza od kajsija 100 g čokolade Priprema: Umutite brašno, mineralnu vodu, šećer i cimet, pa dodajte kafenu kašičicu sode bikarbone i četiri kašike pekmeza odkajsija. Izlijte u đuvečtepsiju i pecite na 180 stepeni oko 40 minuta. Kada se ispeče, premažite kolač ostatkom pekmeza. Prohlađen prelijte glazurom koju ste dobili tako što ste istopili čokoladu na malo margarina. Kolač možete i da presječete napola, pa

filujete pekmezom. Odozgo pospite cimet. DOMAĆI SLADOLED Potrebno je: 1/2 šolje žutog šećera šolja mlijeka kašičica mljevenog cimeta 3 šolje slatke pavlake 2 jajeta Priprema: Sipajte mlijeko i slatku pavlaku u šerpu, pa dodajte šećer. Miješajući polako zagrijte smjesu na srednjoj temperaturi. Pred samo ključanje sklonite sa ringle, dodajte cimet i sve dobro promiješajte. Kada se smjesa dovoljno ohladi, dodajte viljuškom umućena jaja i opet sve dobro promiješajte. Smjesu stavite u zamrzivač da odstoji dva sata, pa poslužite. Sladoled možete da servirate sa rendanom čokoladom. LENjA PITA Potrebno je: 250 g margarina 200 g šećera

kesica praška za pecivo 50 ml mlijeka 600 g brašna 1 kg jabuka kesica vanilin šećera kašičica cimeta malo šećera u prahu Priprema: Umutite margarin sa 100 grama šećera dok ne postane pjenast. Dodajte jaja i mlijeko i sve dobro sjedinite. Na kraju sipajte brašno pomiješano sa praškom za pecivo i zamijesite tijesto. Podijeliti ga na dva dijela i ostaviti da odstoji 15 minuta. Za to vrijeme jabuke oljuštite i izrendajte, dodajte im 100 grama šećera, vanilin šećer i cimet. Uzeti jedan dio tijesta i razvući ga u koru pa stavite u tepsiju. Preko kore dodajte fil od jabuka. Zatim razvucite i drugu koru i stavite je preko jabuka. Neka se peče u rerni na 200 stepeni oko 35 minuta. Pitu pospite šećerom u prahu i cimetom.

DANSKI PUŽIĆ Potrebno je: 500 ml mlijeka 50 g kvasca 250 g margarina 2 jajeta 15 kašika šećera kašičica soli 1 kg brašna kesica cimeta šaka suvog grožđa Priprema: U 200 ml mlakog mlijeka stavite kvasac da uskisne. Poslije nekoliko minuta dodajte ostatak mlijeka, 100 g rastopljenog margarina, jedno jaje, tri kašike šećera, kašičicu soli i zamijesite tijesto sa brašnom, paostavite da naraste. Razvucite koru što tanje. Ostatak margarina pomiješajte sa kesicom cimeta i pet kašika šećera, pa time premažite razvučenu koru. Savijte je u rolat, sijecite kolutove, premažite umućenim jajetom ipospite šećerom i suvim grožđem. Pecite pitu na 200 stepeni oko 15 minuta.

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

kUVAR

ČOKOLADNA FANTAZIJA Umutite brašno, mineralnu vodu, šećer i cimet, pa dodajte kafenu kašičicu sode bikarbone i četiri kašike pekmeza odkajsija. Izlijte u đuveč-tepsiju i pecite na 180 stepeni oko 40 minuta. Kada se ispeče, premažite kolač ostatkom pekmeza. Prohlađen prelijte glazurom koju ste dobili tako što ste istopili čokoladu na malo margarina. Kolač možete i da presječete napola, pa filujete pekmezom. Odozgo pospite cimet.

Cimet za bolji imunitet Cimet je veliki izvor vitamina i minerala. Sadrži kalcijum, gvožđe, mangan, vitamin C i vitamin K, kao i dijetetska vlakna. Evo zbog čega bi trebalo češće da ga konzumirate. JAČA IMUNITET Kombinacija meda i cimeta već dugi niz godina koristi se kao prirodni lijek. Kašičica meda i četvrtina kašičice cimeta rastvorene u čaši tople vode poboljšavju imunitet i štite organizam od virusa i bakterija. STIMULIŠE MOZAK Istraživanja su pokazala da miris cimeta može poboljšati kognitivne sposobnosti, pamćenje, obavljanje određenih zadataka i da se povećava budnost i koncentracija. Dobar predlog je da nabavite svijeće sa mirisom cimeta. SMANJUJE NIVO ŠEĆERA I HOLESTEROLA U KRVI Studija sprovedena 2003. godine pokazala je da redovna upotreba cimeta može da smanji nivo šećera u krvi i lošeg holesterola (LDL). U studiji su učestvovali ljudi sa dijabetesom tip 2 koji su

konzumirali 1 do 6 grama cimeta dnevno. Njihov holesterol smanjen za 18 dosto, a nivo šećera u krvi za 24 odsto. SMANJUJE MENSTRUALNI BOL Žene koje pate od jakih menstrualnih bolova trebalo bi da povećaju unos cimeta. Redovnom upotrebom, ovaj začin pomaže ublažavanje bolova. P OV E Ć AVA N I VO ENERGIJE I POBOLJŠAVA CIRKULACIJU Umorni ste i bez energije? Popijte šolju voćnog čaja sa ¼ kašičice cimeta. Osim što ova mješavina povećava vitalnost, poboljšava i cirkulaciju. Posebno je korisna za ljude kojima su noge uvijek hladne. ELIMINIŠE NAPADE GLADI Cimet reguliše šećer u krvi i zato eliminiše napade gladi. Nutricionisti preporučuju užinu od pečenih jabuka za- činjenih cimetom. Kombinacija cimeta i jabuka imaju mnogo prednosti. Dokazano je da ljudi koji redovno konzumiraju jabuke sa cimetom imaju manje masti u stomaku.

DOMAĆI SLADOLED Sipajte mlijeko i slatku pavlaku u šerpu, pa dodajte šećer. Miješajući polako zagrijte smjesu na srednjoj temperaturi. Pred samo ključanje sklonite sa ringle, dodajte cimet i sve dobro promiješajte. Kada se smjesa dovoljno ohladi, dodajte viljuškom umućena jaja i opet sve dobro promiješajte. Smjesu stavite u zamrzivač da odstoji dva sata, pa poslužite. Sladoled možete da servirate sa rendanom čokoladom.

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

FOTO UBOD

Pačentro, dobro očuvano srednjovjekovno selo u Italij

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Glumica Beti Vajt juče napunila 99 godina

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1806

2011-09-23

Medium level

1 4

Sudoku puzzle No. 3439 2016-03-13

www.sudokukingdom.com 1 9 6 5 3 8 4 2

7 3

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

6 8

Daily Sudoku puzzle No. 2291

2013-01-20

Medium level

1 7

8 9

6 3

3 6 9Puzzle 7 2 solution: 5 8 4 1

9 4

6 5

8 6

9 2

1 7

4 1 8 3 6 9 2 7 5 Sudoku puzzle No. 2628 2013-12-23 9

2 7

3 9

9 2

5 6

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

Word Search Puzzle #F163TA

Aimed

Aimed Amplifications Amplifi cations Architects Architects Aspen Aspen Blotted Blotted Braid Breasts Braid Carve Breasts Cheeped Chore Carve Counterattacks Cheeped Crass Crook Chore Daunts Counterattacks Crass

Crook

Dopes Daunts Edged Exalt Dopes Foots Edged Frogs ExaltGiant Gravy Foots Grooved Frogs Habitual GiantHatched Hurled Gravy Lashed Lures Grooved Misspell Habitual Hatched

Hurled

Spied

Obstacles Lashed Reading Stern Scabs Lures Stocked Scenes Succeeds Misspell Sector Obstacles Sensed Unsays Reading Sidle Wrist Snack Scabs Spied Scenes Stern Stocked Sector Succeeds Sensed Unsays Wrist Sidle

HOROSKOP OVAN Smatrate da su promjene jedini način da pokrenete posao. Uvodite novine u radni proces, ali za sada nema rezultata. Bračni partner vam pruža punu podršku i vjeruje da ćete riješiti poslovne probleme. Napeti ste.

BIK Zadovoljni ste situacijom na poslu. U toku je period poslovne ekspanzije. Toliko ste fokusirani na poslovne obaveze da vas emotivna sfera ne zanima. Partneru ne prija vaše ponašanje. Zdravlje je stabilno.

BLIZANCI Zadovoljni ste kako se situacija na poslu razvija. Posla ima sve više, novac stiže, a očekuju vas i novi poslovni dogovori. Emotivno ste zadovoljni iako partner prolazi kroz krizni period. Osjećate se dobro.

RAK Oblast posla je loše prikazana u smislu - ili nemate posao, ili nemate obaveze na poslu. Bračni odnos je u krizi. Maštate o tome da se bračni partner promijeni i da vam ponovo bude posvećen. Neraspoloženi ste.

Snack

REBUS

Prilično ste nezadovoljni i zabrinuti situacijom na poslu. Nezadovoljni ste jer ne uspijevate da riješite probleme. Uplašeni ste za budućnost. Odnos sa partnerom nije harmoničan i ne uspijevate da riješite nesuglasice. Nervi su osjetljivi.

DJEVICA

RJešenje iz prethodnog broja: Znak Honde - Zdenko Han

ENIGMATIKA

Najbolje napreduje posao vezan za inostrane saradnike, tako da se prvenstveno fokusirate na tu oblast. Emotivna sfera vam i dalje nije prioritet, niti će biti, sve dok imate probleme na poslu. Skloni ste brigama i nerviranju.

VAGA Zadovoljni ste situacijom na poslu. Očekuje vas razgovor sa nadređenom osobom u vezi sa tekućim obavezama. Niste zadovoljni odnosom sa partnerom. Pokušavate da dominirate, ali vam on to ne dozvoljava. Zdravlje je dobro.

ŠKORPIJA Pod stresom ste zbog situacije na poslu. Brine vas nedostatak poslovnih rezultata, tj. profita. Odnos sa partnerom nije harmoničan. Druga strana je nervozna, a vi svjesno izbjegavate konflikt. Sinusi su osjetljivi.

STRIJELAC U toku je period poslovne ekspanzije. Prihodi su redovni. Imate dosta posla i trudite se da ih odradite u što kraćem vremenskom roku. Emotivno ste zadovoljni jer se veza spontano razvija. Zdravlje je stabilno.

JARAC Nemate više živaca i razumijevanja za nerad poslovnog saradnika, tako da završavate poslovnu saradnju. U mislima ste u prošlosti. Razmišljate o bivšem partneru i iznenada dobijate vijesti o njemu. Napeti ste. Potreban vam je odmor.

VODOLIJA Očekuje vas službeni put i početak nove poslovne saradnje u slučaju da se bavite privatnim biznisom. Veza se normalno razvija, a partner je pun razumijevanja. Potrebno je da ojačate imunitet i da ispoštujete mjere prevencije.

RIBE U očekivanju ste novca koji kasni. To loše utiče na vaš radni elan. U emotivnoj sferi je prisutan nedostatak harmonije. Partner je prilično nervozan i oran za svađu, pa ga izbjegavate. Mogući su bolovi u leđima, koljenima, reuma.

MALI OGLASI

PONEDJELJAK, 18.1.2021.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Kupujem polovne knjige, kucne biblioteke. Filozofija,istorija, umjetnost,sabrana djela itd. Dolazak na adresu,isplata odmah. Kontakt 067/681918

AKCIJA DO KRAJA JANUARA 15 PLATIŠ 15 GRATIS!

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE - osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata - vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata - prijava i odjava radnika - izrada završnih računa - pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata - finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Januarski popust 10% !

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 18.1.2021.

41 31

MAL I OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA, ULICA 19. DECEMBAR, ULAZ BROJ 5, JUŽNA STRANA STADIONA BUDUĆNOSTI

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

DOGAĐAJ DANA KOŠARKA

ŠIROKI PODGORICA 13.00h

LOVĆEN MLADOST 17.00h

Jedna od dvije čudesne intervencije golmana Liverpula: Alison zaustavlja šut Pola Pogbe

U OČAJNOM DERBIJU ENGLESKE LIVERPUL I JUNAJTED ODIGRALI 0:0

ZANIMLJIVOST DANA Rukometna selekcija Zelenortskih Ostrva juče nije odigrala meč Svjetskog prvenstva protiv Njemačke, jer zbog slučajeva infekcije kovidom-19 nije imala bez devet igrača na raspolaganju - jednog manje od dozvoljenog broja. Taj meč registrovan je 10:0 za Njemačku.

ALISON SPASIO TVRĐAVU ENFILD, ALI ĐAVOLI OSTAJU NA VRHU

Bio je Liverpul oslabljen (ponovo su štopere igrali Fabinjo i Henderson), imao je više loptu u svom posjedu, pokušavao, ali bez ideje... Na

62 ŠUTA KA GOLU RIVALA UPUTIO JE LIVERPUL NA POSLJEDNJA ČETIRI MEČA U PREMIJER LIGI - POSTIGAO JE SAMO JEDAN GOL. REDSI PRVI PUT OD 2005. GODINE U TRI UTAKMICE PREMIJER LIGE ZAREDOM NISU ZATRESLI MREŽU

IZJAVA DANA

Zlatan Ibrahimović? Uvijek je govorio da me smatra idolom. Ja njega smatram možda jedinstvenim slučajem, primjerom koji je dobar za fudbal. Čak i da nisam imao sve one povrede, nikada ne bih dostigao to da igram u 40. godini poput njega. Nikada. RONALDO NAZARIO DE LIMA, fudbalska legenda

kraju lider Mančester junajted, koji je na “Enfild” došao sa idejom da ostane neporažen, imao je dvije ogromne šanse da sruši tvrđavu “redsa” i pobjegne na vrhu tabele, ali je heroj Liverpula ponovo bio nestvarni golman Alison Beker. Ni 68. put zaredom Liverpul nije poražen na svom stadionu. U ne baš zanimljivom derbiju Engleske, “redsi” i “đavoli” podijelili su bodove (0:0), pa Junajted sa “plus tri” u odosu na velikog rivala ostaje na vrhu na tabele. “Ovaj bod biće veliki samo ako slavimo u narednom kolu. Na kraju jesam zadovoljan, jer se tim danas žestoko borio”, istakao je Ole Gunar Solskjer, tre-

ner lidera na tabeli. Možda su njegovi momci prvi šut ka golu Liverpula uputili u 34. minutu, možda su se uglavnom branili, ali dugo će žaliti za dvije šanse koje su u drugom poluvremenu imali Bruno Fernandeš i Pol Pogba. Već viđene pogotke spriječio je Alison fenomenalnim intervencijama. “Da, oni su imali dvije odlične šanse, bili su opasni iz kontranapada, ali ukupno gledano mislim da smo mi bili bolji”, smatra kapiten Liverpula Džordan Henderson. “Posebno to mislim u prvom poluvremenu, kada smo imali dosta loptu u posjedu, ali i morali bolje u završnicama napada.”

POSLJEDNJIH UTAKMICA U GOSTIMA MANČESTER JUNAJTED NIJE IZGUBIO - DOBIO JE 12, A ČETIRI ODIGRAO NERIJEŠENO

Mančester junajted tako nastavlja da gura sjajno, iako možda ne igra lijep fudbal, dok se aktuelni šampion nalazi u teškom trenutku prvi put od 2005. na tri meča zaredom nije uspio da zatrese mrežu, a i već je “prosuo” mnogo važnih bodova. K.B.

NAŠ REPREZENTATIVAC BLIZU PRELASKA U NJUJORK RED BULS

HAKŠABANOVIĆ LETI PREKO BARE

Pominjao se prelazak u Bundesligu, eventualno u Austriju, ali na kraju Sead Hakšabanović je najbliži najdaljoj opciji... Kako piše Sports ilustrejted naš reprezentativac uskoro bi mogao da postane novi igrač Nju-

jork Red Bulsa. “Njujork i Hakšabanovićev Norčeping su u završnoj fazi pregovora. Dogovor još nije postignut, ali svi u Njujorku su veliki optimisti”, napisao je Kristijan Dajer, novinar Sports ilustrejteda.

Hakšabanović je prošle godine za 2,5 miliona eura iz Vest Hema stigao u Norčeping, tokom nedavno za-

vršene sezone bio je najbolji igrač švedskog tima. Na kraju šampionata izrazio je želju da napusti klub. K.B.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

SPORT

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

Jokin magič bod koji vrij

LIGA ŠAMPIONA ODLIČNA BUDUĆNOST IZVUKL

Primorac i Jadran upisali po dvije pobjede: Centar Kotorana Miroslav Perković u duelu sa odbranom Novljana

PRIMORAC, JADRAN I BUDVA ZAVRŠILI UČEŠĆE U REGIONALNOJ LIGI

Ništa od F4 za naš trio

Bilo je dobrih predstava, Primorac je čak i do posljednjeg kola bio u igri, ali završnica Regionalne vaterpolo lige u “kovid eri” proteći će bez naših klubova. Turniri u Dubrovniku i Beogradu završeni su juče, rivali iz Boke upisali su po dvije pobjede, Budva nijednu, a plasman na fajnalfor izborili su Jug, Radnički, Mladost i Jadran iz Splita. Iako je izgubio veliki derbi od Jadrana, Primorac je do posljednje utakmice bio u igri za plasman na fajnalfor, protiv jake ekipe Radničkog pokazao je mnogo dobrih stvari, ali na kraju nije imao snage da sruši tim iz Kragujevca (12:10). M o m c i S a n d ra S u kna krajem druge četvrtine vodili su 8:6, činilo se da bi mogli do malog čuda na bazenu u Gružu, ali su u nastavku stali, a krenula je i ofanziva Radničkog. Do kraja trečeg perioda bilo je 12:9 za Kragujevčane, pa je praktično već tada bilo jasno da će Primorac teško do F4.

Blažo Mitrović

GRUPA A (Beograd)

GRUPA B (Dubrovnik)

Jadran ST - Primorje C. zvezda - Mladost Šabac - Partizan

13:10 10:18 14:9

Budva - Jadran HN Solaris - Jug Radnički - Primorac

1. Mladost 5 2. Jadran ST5 3. C. zvezda 5 4. Šabac 5 5. Partizan 5 6. Primorje 5

0 15 1 11 2 10 3 6 4 3 5 0

1. Jug 5 2. Radnički 5 3. Jadran HN 5 4. Solaris 5 5. Primorac 5 6. Budva 5

5 4 3 2 1 0

0 0 0 0 0 0

5 4 2 2 2 0

8:15 5:14 12:10 0 0 0 0 0 0

0 15 1 12 3 6 3 6 3 6 5 0

* Po dvije najbolje ekipe sa turnira u Beogradu i Dubrovniku izborile su plasman na F4

18 POGODAKA POSTIGAO JE VATERPOLISTA BUDVE BLAŽO MITROVIĆ NA TURNIRU U DUBROVNIKU I UKUPNO JE DRUGI NAJBOLJI STRIJELAC REGIONALNE LIGE

Danilo Adžić je tri puta tresao mrežu Radničkog, Dušan Matković i Ešvort Molten po dva, dok su se po jednom u listu strijelaca upisali Aljoša Mačić, Miroslav Perković i Đorđije Stanojević. Na drugoj strani, Strahinja Rašović je postigao pet golova, a po dva Marko Radulović i Nikola Lukić. Posljednji dan turnira u Dubrovniku donio je još jedan crnpgorski okršaj, u kojem je Jadran bez mnogo muke savladao Budvu 15:8. Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Martin Gardašević sa pet pogodaka, tri je dao Kanstantin Averka, a dva Uroš Vučurović. Kod Budve dvostruki strijelci bili su Blažo Mitrović i Nikola Giga. Sva naša tri tima u nastavku sezone očekuju obaveze u domaćem prvenstvu, dok bokeljski rivali nastavljaju sa avantuarama u Evropi - Jadran u Ligi šampiona, dok Primorac čeka meč osmine finala Evrokupa protiv Solnoka. K.B.

Plus 7 na poluvremenu (18:11), plus dva i igračica više na šest minuta prije kraja, ali na kraju spašavanje bod i trenutak inspiracije Jovanke Radičević. Sjajno desno krilo donijelo je veliki bod na gostovanju u Francuskoj, iako su rukometašice Budućnost zaslužile cijela dva. Sinoć u Brestu u 11. rundi Lige šampiona - 28:28. Imale su “plave dame” sve u svojim rukama, ali su umor kao i kratka klupa u odnosu na francuskog predstavnika ostavili traga. Međutim, na osam sekundi prije kraja Bojana Popović nacrtala je akciju za najiskusniju igračicu, a Radičević nije promašila. “Nećemo da žalimo ni za čim. Igrali smo vrhunsko prvo poluvrijeme, uz pad u nastavku kada je bio evidentan umor kod nekih igračica. Jednostavno nije moguće praviti neke rotacije ukoliko želimo da ostanemo na visokom nivou. Sve to nas je koštalo da ne

dođemo do dva boda. Međutim, ono što su djevojke uradile uz sve sudijske odluke, mo-

28:28 11:18

Kiniju Toft 12 odbrana Moni 3 Tublan 1 Tisije 2 (1) Gros 5 Gulden 4 Lasurs 2 Lagatu Katani Pop-Lazić Fopa Jauković 3 Leset Koatanea 5 Jariž Trener: Loran Bizu

Atingre sedmerac Arenhart 11 odbrana i sedmerac, Radičević 6 (2) Gugač Popović Džaferović 3 G. Marsenić A. Marsenić Pavićević Pino 3 Ramusović 4 Mehmedović 2 Kadović Grbić 6 Vukčević 4 Trener: Bojana Popović

Sedmerci: Brest 3 (1), Budućnost 2 (2). Isključenja: Brest 4, Budućnost 6 minuta.

BREST “Brest arena”

bez gledalaca

Joana Hristidi i Joana Papamateu (Grčka).

SPORT

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

45 Foto: Druga ABA liga

čni dodir za jedi kao dva

LA REMI, A ZASLUŽILA POBJEDU PROTIV BRESTA

Košarkaši Podgorice spremni za Široki

ABA 2 BALON U BANJALUCI DANAS NA TERENU PODGORICA I LOVĆEN

TRAŽE SE POBJEDE NA OTVARANJU

Slavlje rukometašica Budućnosti na sinoćnjem meču gu da kažem da je ovaj bod za mene kao da smo osvojili dva”, rekla je Bojana Popović nakon meča. Odigrao je crnogorski velikan sjajno protiv moćnog rivala. Prvo poluvrijeme bilo je možda i najbolje u posljednjih nekoliko godina. Barbara Arenhart predvodila je sjajnu odbranu iz koje su se rađale brojne kontre i vrlo brzo je Budućnost stekla 8:5. Ema Ramusović i Nikolina Vukčević su donijele 10:5, a nakon tri vezana pogotka Radičević semafor je pokazivao 14:8. Prišao je domaćin na 14:10, Popović je zatražila tajm-aut koji je dao fenomenalan rezultat - tri gola Itane Grbić i jedan Majde Mehmedović za magičnih 18:11. Kako je vrijeme u nastavku odmicalo, tako je Budućnost izgledala sve umornije. Međutim, i pored problema činilo se da je čudo moguće, naročito nakon što je Alison Pino pogodila za 27:25. Ali, onda muke - dva probijanja, tri puta zaredom izgubljena lopta i preokret Bresta. Da se Budućnost pognute glave ne vrati iz Francuske pobrinula se Jovanka Radičević koja je donijela veliki

GRUPA B

11. kolo CSKA - Borusija D. Brest - Budućnost Odenze - Đer Podravka - R. Vlčea 1. Đer 2. Brest 3. CSKA 4. Odenze 5. Budućnost 6. R. Vlčea 7. Borusija D. 8. Podravka

10 11 9 11 9 7 9 8

7 6 7 6 3 1 1 1

35:28 28:28 32:32 25:27 3 3 1 1 2 0 0 0

0 2 1 4 4 6 8 7

17 15 15 13 8 2 2 2

bod. Bod koji će mnogo značiti na planu samopouzdanja u nastavku borbe za plasman u četvrtinale. “Radimo na igri, na stvaranju timskog duha i dobrog tima. Samopouzdanje dolazi kada djevojke počnu da vjeruju jedna drugoj, kroz situacije koje zajedno prolaze i uče iz njih. Cilj nam je da stvorimo dobar tim koji će u važnim momentima biti u prilici da proba da iznenadi svakog protivnika, bez obzira na to gdje igramo”, poentirala je Popović. Naredni meč u najjačem evropskom takmičenju rukometašice Budućnosti igraju već u srijedu u Rumuniji protiv Vlčee...

Ljubitelji regionalne košarke spremni su za nova uzbuđenja koja donosi Druga ABA liga. Drugi ovosezonski “balon” počinje danas u Banjaluci. Četiri crnogorska predstavnika ponovo će juriti što bolji učinak, a dva će danas na teren. Program u Sportskoj dvorani Borik otvara Podgorica koja od 13 sati igra sa Širokim. Nakon četiri meča na Zlatiboru ekipa Zorana Kašćelana ima tri pobjede i jedan poraz. Sada, pojačani Ognjenom Čarapićem žele da ponove igre sa srpske planine. “Poznato je da je Široki jedna od najboljih ekipa iz prvenstva Bosne i Hercegovine već dugi niz godina. Nijesu u sjajnoj formi, nemaju očekivane rezultate, posebno u domaćem prvenstvu. Ali, znamo da posjeduju kvalitet i sigurno da će biti motivisani da naprave mnogo bolji rezultat nego to-

ABA 2 LIGA

13.00h 17.00h 21.00h 13.00h 17.00h 21.00h 13.00h

5. kolo Danas Široki - Podgorica Lovćen - Mladost Rabotnički - Spars Utorak Borac - Sutjeska S. centar - Gorica Helios - MZT Srijeda Sloboda - Zlatibor

1. S. centar 2. MZT 3. Sloboda 4. Podgorica 5. Zlatibor 6. Borac 7. Spars 8. Mladost 9. Rabotnički 10. Sutjeska 11. Helios 12. Široki 13. Lovćen 1947 14. Gorica

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

4 3 3 3 3 2 2 2 2 1 1 1 1 0

0 1 1 1 1 2 2 2 2 3 3 3 3 4

8 7 7 7 7 6 6 6 6 5 5 5 5 4

kom prvog turnira na Zlatiboru”, rekao je Kašćelan uoči duela protiv ekipe koja ima je-

dan poraz nakon prve četiri utakmice. Podgorica nije napravila dobru uvertiru pred put u “balon” - ubjedljiv poraz od Studentskog centra. Međutim... “Što se nas tiče, daćemo sve od sebe da pobjedom otvorimo turnir u Banjaluci, što bi nam mnogo značilo za dalji tok takmičenja i uopšte slike u ABA 2 ligi”, poentirao je Kašćelan. Danas će na teren i Lovćen protiv Mladosti (17h) koji ima glavni cilj da - popravi utisak sa Zlatibora. Tada su Cetinjani krenuli pobjedom, a onda su vezali tri poraza. A, da je spremna za nove izazove u drugorazrednom regionalnom takmičenju ekipa Petra Jovanovića pokazala je u domaćem šampionatu gdje su vezali nekoliko ubjedljivih partija... Banja Luka i dvorana Borik - sve je spremno za drugi “balon” Druge ABA lige. A.K.

NEPORAŽENI “STUDENTI” RUŠE I GORICU, SUTJESKA NAPADA DOMAĆINA

Jedina neporažena ekipa nakon prvog “balona” je - Studentski centar. Izabranici Nenada Trajkovića odigrali su četiri sjajna meča, pa u vrhunskom raspoloženju dočekuju nastavak Druge ABA lige. Prvi meč u Banjaluci “studenti” igraju sjutra (17h) protiv Gorice. U odnosu na Zlatibor, razvojni tim Budućnost Volija će biti jači za - Filipa Barovića.

“Dolazimo na turnir kao neporažena ekipa u oba takmičenja (devet pobjeda u crnogorskoj ligi), glavni cilj nam je da idemo iz utakmice u utakmicu. Činjenica da nismo do sada poraženi nas čini zadovoljnim, ali nas nije opustila. Te utakmice su nam samo dale motiv da predano radimo u cilju unapređenja individualnog kvaliteta igrača”, rekao je Đuro Ostojić, generalni menadžer

Studentskog centra. Sutjesku odmah na startu “balona” očekuje domaćin - Borac. Baš kao i Lovćen i Nikšićani imaju pobjedu i tri poraza. “Želimo da se u svakom meču borimo za pobjedu. Nećemo odustati od borbe za četvrtfinale. I pored svih problema, atmosfera u timu je odlična i upravo ona uliva povjerenje u dobar rezultat”, rekao je Marko Ćalić.

SPORT

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

PLUS / MINUS

FOTO DANA

DŽEJMS HARDEN

Kakav debi starog dobrog majstora za Bruklin. Džejms Harden postao je prvi igrač u istoriji Netsa, koji je na prvom meču za klub ostvario tripldabl - on je u pobjedi nad Orlandom upisao 32 poena, 12 skokova i 14 asistencija.

KOBI JE VJEČNA INSPIRACIJA

ORLANDO

Peti poraz zaredom vezali su “magični” - sada protiv Bruklina. Orlando je u očajnom nizu, ali ono što je za nas mnogo važnije - Nikola Vučević igra odlično, pa je protiv Netsa upisao 34 poena, 10 skokova, sedam asistencija i pet ukradenih lopti.

Lebron Džejms, Entoni Dejvis, a sada još jedna NBA zvijezda. Član Detroita Vejn Elington odlučio je da tetovažom oda počast jednom od najvećih u istoriji koji je poginuo prošle godine - Kobiju Brajantu. Elington je na butini istetovirao logo “crne mambe”, a kroz njega je Kobijev lik.

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 15:20 17:50 20:20

Rukomet SP: Koreja - Rusija Rukomet SP: Švedska - Egipat Rukomet SP: Norveška - Austrija

ARENA SPORT 1 18:00 20:45 23:00 01:30 04:00

NBA: Njujork - Orlando Fudbal: Kaljari - Milan NBA: Memfis - Feniks NBA: Bruklin - Milvoki NBA: LA Lejkers - Golden Stejt

ARENA SPORT 2 13:00 15:30 20:30 23:00

ABA 2: Široki - Podgorica Rukomet SP: Koreja - Rusija Rukomet SP: Norveška - Austrija Fudbal: Palmeiras - Korintijans

ARENA SPORT 3 17:00

ABA 2: Lovćen - Mladost

19:00

Fudbal: Astra - Univerzitatea

21:00

ABA 2: Rabotnički - Spars

ARENA SPORT 4 16:00

VTB: Avtodor - CSKA

18:00

Rukomet SP: Francuska - SAD

20:30

Rukomet SP: Island - Maroko

ARENA SPORT 5 15:30

Rukomet SP: Švedska - Čile

18:00

Rukomet SP: Slovenija - Bjelorusija

na današnji dan

1971.

Čovjek zvani totalni fudbal

sport

PONEDJELJAK, 18. 1. 2021.

DN tiket dana

1 2

Nemanja Lacman (Ekonomija)

1 2 3+ PP2+ 3+ 1

Arsenal Njukasl Kaljari Milan SPAL Ređiana Jong PSV Nac Breda Jong Utrecht Jong Ajax

8,5

Portimonense Belenenseš

Ukupna kvota: 30,28

U Barseloni rođen Pep Gvardiola, čovjek koji je imao nevjerovatan uticaj na razvoj fudbala. Najveći trag ostavio je kao trener Barselone sa kojom je osvojio sve što se moglo osvojiti - 14 trofeja za četiri godine. Njegov totalni fudbal iz “blaugrane” kopirao je na Bajern Minhen, a onda i Mančestersiti čiji je trener i danas. U martu prošle godine je sa 29 trofeja postao drugi najtrofejniji trener u istoriji.

miliona eura odrekao se Mesut Ozil kako bi transfer iz Arsenala u Fenerbahče mogao da se desi. Iskusni vezista neće dobiti pomenutu sumu od “tobžija” na ime ugovora, a sa voljenim klubom će potpisati na tri i po sezone, a zarađivaće četiri miliona po sezoni.

NE PROPUSTITE

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

NE PROPUSTITE: NBA VEČE - Od 18h kada igra Orlando našeg Nikole Vučevića, do ranih jutarnjih sati i kalifornijskog derbija LA Lejkers - Golden Stejt. TV Arena sport 1

Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana Despotović (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša Pajović (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@ dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta Bošković (sport@ dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

Redakcija: 020/251-507

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO UBIJEN DOK JE ŠETAO PSA

AKTUELNO BRITANAC GREŠKOM BACIO POTENCIJALNE MILIONE U ĐUBRE

Filadelfija: Uhapšene Bacio hard disk sa ubice Milana Lončara 7.500 bitkoina, nudi Policija u Filadelfiji saopštila je da su uhapšeni osumnjičeni za ubistvo dvadesetpetogodišnjeg Milana Lončara, koji je u srijedu uveče ubijen dok je šetao psa u najvećem gradu Pensilvanije. Policija nije saopštila imena uhapšenih, kao ni broj osoba koje su zbog ubistva završile iza rešetaka. Lončar, porijeklom iz Srbije, ubijen je u srijedu uveče kad je šetao psa u Filadelfiji. Policija je saopštila da su Lončaru prišla dva muškarca, od kojih je jedan u njega uperio pištolj. Pokušavali su da mu pretresu džepove, prije nego što mu je jedan od napadača ispalio metak

70 miliona dolara da iskopa deponiju

u grudi. Pola časa kasnije, Milan Lončar je preminuo u lokalnoj bolnici.

Britanac Džejms Hovels, koji je greškom u đubre bacio hard drajv sa 7.500 bitkoina, nudi 70 miliona dolara lokalnim vlastima da mu dozvole da iskopa deponiju, piše Si-En-En. Poslije priče o njemačkom programeru koji je zaboravio lozinku naloga na kojem ima 220 miliona dolara u bitkoinima, dolazi još jedna slična priča samo sa druge strane Atlantika. Britanski IT stručnjak je greškom bacio hard drajv još 2013. godine, a do 7.500 bitkoina je

došao „rudareći“ za njima četiri godine ranije kada kriptovaluta nije mnogo vredjela. Kada je vrijednost bitkoina, međutim, počela da raste Džejms je potražio hard disk, ali na njegovu žalost otkrio da ga je greškom bacio. Vremenom je vrijednost bitkoin rasla, sada jedan vrijedi 37.000 dolara, a Hovels je kontaktirao gradske vlasti Njuporta u Velsu i zatražio dozvolu od njih da otkopa dio deponije na ko-

jem se, kako vjeruje, nalazi i njegov 270 miliona vrijedan hard disk. Ukoliko ga pronađe, Hovels je ponudio gradskim vlastima četvrtinu ukupne vrijednosti bitkoina. Prema zvaničnoj verziji, bitkoin je 2009. godine stvorio anonimni programer ili grupa programera pod alijasom Satoši Nakamoto. Oni su u stvari računarske datoteke koje se čuvaju u digitalnom novčaniku na hard disku i mogu da se koriste kao sredstvo plaćanja.

PROTEST PROTIV EPIDEMIOLOŠKIH MJERA U AMSTERDAMU

Konjicom i vodenim topovima razbili velike antivladine demonstracije

Policija je juče u Amsterdamu upotrijebila vodene topove kako bi rastjerala hiljade demonstranata sa protesta protiv Vlade Holandije u tehničkom mandatu i strogih epidemioloških mjera koje su na snazi zbog

korona virusa, javila je Anadolija. Konjica je rastjerala okupljene na velikom trgu okruženom muzejima Van Goga i Rijksmuseum. Protest je bio zabranjen ranije tokom nedelje zbog straha zbog nepoštovanja

mjera. Ipak, on se dogodio u momentu kada se Krizni štab sastao u Hagu kako bi raspravljali o opcijama spriječavanja širenja korona virusa, uključujući i mogućnost policijskog časa prvi put od početka pandemije.

KARAVAN MIGRANATA NA PUTU KA SJEDINJENIM DRŽAVAMA

Policija u Gvatemali suzavcem brani Ameriku od migranata Vojnici Gvatemale sukobili su se juče sa čak 9.000 migranata iz Hondurasa nedaleko od mjesta gdje su ušli u zemlju u želji da stignu do SAD. Većina je ušla u zemlju u petak, ne pokazavši negativni test na korona virus koji Gvatemala zahtjeva, prenijele su agencije. Do incidenta je došlo blizu mjesta Čikimula kada su migranti pokušali da isje-

ku kabl na putu, koji ih je sprječavao da prođu. Vojska je intervenisala koristeći palice i suzavac. Manje od nedjelje prije nego što izabrani predsjednik SAD Džo Bajden preuzme dužnost, migranti iz Hondurasa, očigledno nadajući se da će im nova administracija biti naklonjenija od Trampove administracije, uputili su se ka SAD u potrazi za boljim životom.

Elena