Dnevne novine, 19. i 20. decembar, 2020.

VLADA DOSTAVILA SKUPŠTINI PREDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

LEPOSAVIĆ NEDOSTATKE PRAVDA NEPOSTOJEĆIM ČLANOM ZAKONA ■ 2 3

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020. BROJ 2873 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

Demontaža Crne Gore

CRNA GORA PRELAZI NA PRIVREMENO FINANSIRANJE ■ 8

Ništa od budžeta, promijenili mišljenje za nekoliko sati

DR MILIVOJ BEŠLIN, ISTORIČAR, PORUČIO CRNOGORCIMA ■ 6 7

Ako budete ćutali, doći ćete u poziciju kosovskih Albanaca iz Miloševićevog perioda

IJZ SINOĆ SAOPŠTIO ■ 15

Preminulo šest osoba, 395 novih slučajeva

INICIJATIVA POSLANICE DPS A ■ 5

POVUĆI PREDLOG ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA INTERVJU: BOJANA MINIĆ, JEDAN OD 30 NAJBOLJIH MLADIH LIDERA U EVROPI, ZA VN ■ 34

ISTINSKI LIDER JE UČENIK KOJI POSTANE UČITELJ

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

VLADA DOSTAVILA SKUPŠTINI PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNA

LEPOSAVIĆ NEDOSTAT NEPOSTOJEĆIM ČLANO

P

redlog zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je juče Vlada dostavila Skupštini, tek što je ušao u skupštinsku proceduru osporen je, jer o njemu nije vođena rasprava, što je ministar pravde Vladimir Leposavić pokušao da obrazloži nepostojećim članom Zakona o državnoj upravi.

Vlada je predložila da se Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica usvoji po skraćenom postupku.

Ministar pravde i ljudskih

TRAŽE OSTAVKU ŠUNDIĆA Potpredsjednik Vlade Dri-

tan Abazović pozvao je generalnog direktora RTCG Božidara Šundića da podnese ostavku navodeći da je Javni servis ‘’tragedija’’. ‘’To što dozvoljava sebi RTCG je vrlo ponižavajuće prvo za građane pa za Vladu. To da se ambasadori najvećih država tretiraju na takav način, to ni najneozbiljnija televizija, a ne javni servis ne smije sebi da dozvoli.

Teško njima ako sami nemaju osjećaj da treba da se reformišu. Mi ih ne plaćamo da ponižavaju Crnu Goru’’, kazao je Abazović.

On navodi da bi najviše volio da Šundić sam ode.

“Javni servis je tragedija, informativni program tragičan. Žele zemlju da guraju u pravcu koji nije naš nacionalni interes. Naš interes je da se građani pomire, a ne da rasipa nacionalnu i vjersku mržnju. Ovdje treba šok terapija, ne pomažu nikakve druge varijante za RTCG. Treba ići u radikalne rezove.

Sve što rade u međuvremenu neka im služi na čast. Najbolje gledaoci i javnost sude o onome kako oni rade’’, dodao je Abazović.

i manjinskih prava Vladimir Leposavić je na konferenciji za novinare saopštio da Vlada nije imala obavezu vođenja klasične javne rasprave povodom usvajanja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti i da je to uradila u skladu sa Zakonom o državnoj upravi. Brzo je utvrđeno da se Vlada pozvala na nepostojeći član kojim je ograničila javnu raspravu.

Ovu odluku komentarisao je i portparol DPS-a Miloš Nikolić.

“U obrazloženju razloga zbog kojih nije sprovedena javna rasprava povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti ekspert Leposavić se pozvao na član 97 Zakona o državnoj upravi koji ne postoji! Zakon o državnoj upravi ima ukupno 91 član. Ekspertski, nema što”, napisao je Nikolić na Tviteru.

■■ PREDLOG USVOJEN JEDNOGLASNO

Kako se navodi u obrazloženju, sporne odredbe Zakona izazvale su ogromno nezadovoljstvo i njihov neustavni i diskriminatorski karakter ugrozio mir, opštu pravnu sigurnost i interese velikog broja građana - vjernika.

“Zato je neophodno da u najkraćem roku budu eliminisana mogućnost njihove eventualne primjene”, kaže se u zahtjevu Vlade o skraćenom postupku.

Navodi se da se predloženim izmjenama preciziraju pravila o upisu crkava i vjerskih zajednica u Jedinstvenu evidenciju.

Kako se ističe, obezbjeđuje se pravna sigurnost i izvjesnost i uklanjaju se diskriminatorne i neustavne odredbe kojima su “direktno i grubo

Abazović i Leposavić

Vuković: Odluke Vlade suprotne načelima civilizacije Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković juče je rekao da je odluka Vlade o stavljanju van snage odluke da se Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi dodijeli zemljište za izgradnju vjerskog objekta u suprotnosti sa temeljnim pravnim načelima moderne civizilacije.

On je podsjetio da je CPC “jedina vjerska organizacija bez svog vjerskog objekta”.

ugrožena prva i interesi vjernika, ali i mir i sigurnost cjelokupnog društva”.

“Istovremeno se obezbjeđuje priznanje i zaštita stečenih prava i ravnopravnosti svih crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori”, navodi se u

“Postupak Vlade i interpretacije koje su se mogle čuti ne samo da su pravno neutemeljene, nego su vrlo problematične sa stanovišta diskriminacije. Mi u gradskoj upravi se s posebnom pažnjom odnosimo prema tim pitanjima, poštujući intimna osjećanja sugrđana, bez obzira na to za koju su vjersku organizaciju vezani”, pojasnio je Vuković.

obrazloženju.

Vladimir Leposavić tvrdi da je Vlada u pogledu međuvjerskog dijaloga uradila više za pet dana nego prethodna za pet godina, te da je Predlog izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti usvojen na Vla-

di jednoglasno.

On je rekao da su uspjeli da isprave zakon, ostave sva dobra rješenja i uklone loša.

“Ovaj Zakon ne zahtijeva dodatna finansijska sredstava, ne mijenja sistem državne uprave, ne oduzima nijedno stečeno pravo”, istakao je Leposavić.

Kako je naveo, cilj Zakona je “ne da određuje mjesto ili hijerarhiju vjerskim zajednicama, nego da ih stavi u ravnopravan položaj i da uslovi njihovog rada budu takvi da se mogu slobodno i ravnopravno razvijati”.

Upitan koji su hitni razlozi zbog kojih su izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti morale brzo da idu u proceduru, Leposavić je odgovorio da postoje društvena i pravna hitnost.

On je rekao da je protekla godina obilježena protestima

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

AMA ZAKONA O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

TKE PRAVDA OM ZAKONA ogromnog broja građana. „Borba građana Crne Gore, odnosno vjernika, rezultirala je formiranjem jasnog stava javnog mnjenja da su nužne izmjene Zakona. Mogućnost primjene diskriminatorskih i odredbi opasnih po međusobni sklad i mir u Crnoj Gori nastupa godinu poslije stupanja na snagu važećeg zakona, a to je početkom januara, i da bismo izbjegli posljedice, apsolutno je postojala potreba da se hitno mijenja ovaj zakon“, precizirao je Leposavić.

Komentarišući to što iz Crnogorske pravoslavne crkve kazali da oni nijesu konsultovani, Leposavić je rekao da je dijalog vođen sa svim tradicionalnim vjerskim zajednicama.

Iz Crnogorske pravoslavne crkve su ocijenili da je namjera da se utemelji pravni osnov da se dobar dio crnogorske teritorije sa cijelom pravoslavnom kulturnom baštinom uzakoni na Srbiju.

Upitan da li je CPC tradicionalna vjerska zajednica, Leposavić je odgovorio da, iako ima lični stav, nije na njemu da opterećuje javnost koja ima različite stavove, i da kao funkcioner treba da ima jednak odnos prema svima.

“Upravo ovaj zakon predviđa mogućnost da se sve vjerske zajednice prijave i upišu svoje postojanje, odgovorna lica, teritorijalnu nadležnost ili koristeći uslove za postojeće ili novoosnovane zajednice.

Naš zadatak je bio da obezbije-

dimo da se priznaju razlike koje postoje”, rekao je Leposavić.

■ ABAZOVIĆ: DRUGA LOKACIJA ZA CPC

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je, na pitanje kako komentariše to što su odbornici GP URA u Glavnom gradu podržali odluku da se CPC-u dodijeli zemljište, odgovorio da ne zna da li su oni posjedovali informaciju da je ta parcela pod sporom.

Za izmijenjeni tekst Zakona o slobodi vjeroispovijesti je kazao da je liberalan, kratak i vrlo jasan.

On je istakao da nema ništa protiv CPC i pozvao Glavni grad „da im ustupi neku drugu parcelu, ako misli da treba“, budući da je parcela ispod Gorice pod sudskim sporom, zbog čega je Vlada poništila odluku prethodne, kojom se dozvoljava Skupštini Glavnog grada da dodjeli plac CPC-u.

“Da li očekujete da Vlada nešto što je predmet sudskog spora može nekome da ustupi?

Tražio sam odlaganje te tačke, pa provjeru. Svi pravnici u Vladi rekli su, i u obrazloženju stoji, da je ta parcela predmet nekog sudskog imovinskog spora između Mitropolije i države, ili Mitropolije i Glavnog grada”, rekao je Abazović.

Pozvao je Glavni grad da ustupi neka parcela “koja nema nikakav teret”.

“Razumijem potrebu javnosti da se stavi krivica pogoto-

Crnogorac premijerov savjetnik za vanjsku politiku

Vlada je juče imenovala Srećka Crnogorca za savjetnika premijera Zdravka Krivokapića za vanjsku politiku, dok će savjetnik za bezbjednost biti Aleksandar Novović.

Kako je saopšteno iz Vlade,

za savjetnika za medije imenovan je Ananije Jovanović, dok je za savjetnicu za manjine imenovana Maida Gorčević.

Navodi se da je rješenja o imenovanju četiri savjetnika Vlada donijela bez održavanja sjednice.

vo na GP URA, iako pričam sa pozicije potpredsjednika Vlade, i na moje kolege, naročito sa Cetinja, kako mi želimo da uradimo nešto protivno jednoj vjerskoj zajednici ili nacionalnoj zajednici. Ja to odbacujem, trudimo se da vodimo krajnje građansku, sekularnu, evropsku politiku. Donosimo zakon koji je krajnje liberalan“, istakao je Abazović.

■ SD: LICEMJERSTVO GP URA

Portparol SD-a Nikola Zirojević rekao je da “licemjerstvu medijsko-investitorske partije URA nema kraja”.

“Zamislite kakva je partija URA u kojoj u istom danu njihov predsjednik u svojstvu potpredsjednika Vlade bude na sjednici Vlade na kojoj je donijeta Odluka da se van snage stavi odluka prethodne Vlade o ustupanju zemljišta Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi za gradnju hrama u Podgorici i brani tu odluku, a u podgoričkom parlamentu odbornici te iste partije, uključujući i njenog izvršnog direktora, glasaju za navedeno ustupanje zemljišta Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. I još se hvale po društvenim mrežama”, navodi Zirojević.

Kako je dodao, očigledno da su odbornici to uradili da nevješto prikriju skandalozno ponašanje njihovog predsjednika i dodvore se onim brutalno prevarenim suverenistima koji su glasali za njih na izborima.

“Ako tome i dodamo glasanje dva odbornika GP URA prije nešto više od mjesec dana, na sjednici podgoričkog parlamenta, protiv podizanja spomenika Knjazu Danilu I Petroviću i Blažu Jovanoviću, samo nam ostaje da kažemo da je u pitanju partija vrhunskog licemjerstva i neviđene prevare onih koji su im dali glas na avgustovskim parlamentarnim izborima”, rekao je Zirojević.

M.P. - A.N.

AKTUELNO

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

DEMONTAŽA CRNE GORE Iako potpredsjednik Vlade Dritan Abazović uporno ponavlja kako, prije svega, želi da demontira bivši nedemokratski režim i da zbog toga prisustvujemo “porođajnim mukama demokratije”, dosadašnji učinci Krivokapića i njegovih apostola sve očiglednije pokazuju da je zapravo riječ o demontaži građanske, multietničke države Crne Gore i njeno pretvaranje u instrument Srpske pravoslavne crkve za ostvarenje ideje “srpskog sveta”.

U velikoj žurbi je tako ministar pravde Leposavić pripremio izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Ugradio je tu sve ono što je kao član Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske zastupao u pregovorima sa bivšom vladom.

Lako mu je bilo jer sad pregovara sam sa sobom, pa će Srpska crkva u Crnoj Gori biti iznad države i zakona, što će on pečatirati svojim prstenom sa četiri ocila.

Njegova koleginica apostolka Bratić u prvim danima svog ministrovanja pošla je kod “rektora” bogoslovije popa Gojka Perovića i najavila da će ova crkvena škola postati dio državnog obrazovnog sistema Crne Gore.

U međuvremenu, ministarski Bratić je ambasadorka Džudit Rajzing Rajnke dala punu podršku u “depolitizaciji školskih i visokoškolskih ustanova”. O klerikalizaciji nijesu pričale.

Krivokapićeva apostolska vlada, uz podršku Abazovića kao koordinatora, počela je i sa „depolitizacijom“ bezbjednosno-obavještajnog sektora, imenujući za v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića, nosioca liste Demokratskog fronta na lokalnim izborima u Kotoru. Vukšić voli da se slika pod zastavom druge države, koju inače, melemni premi-

jer voli da cjeliva. Ni jedan ni drugi ovu našu baš ne ljube.

Ministar spoljnih poslova Radulović krenuo je u sječu ambasadora, pa će, iako to Srbija nije htjela da uradi, proglasiti ambasadora Miloševića za personu non grata u Beogradu. Kao da mi ne znamo šta Srbija očekuje od nove vlade.

Apostolka za oblast narodnog zdravlja je državu Kosovo označila zvjezdicom. Ali to je bila tehnička greška...

Kao što su „tehnička greška“ i različiti datumi izmišljenih sjednica Vlade. Zato poslanik Nebojša Medojević veli da premijer Krivokapić laže. Drugi poslanik, Raško Konjević, nešto je blaži u kvalifikacijama, pa kaže da premijer nije informisan, pa zato, ni kriv ni dužan, govori neistine.

Bio nam je premijer i u Briselu. Tamo je Stoltenbergu izrazio “iskreno” žaljenje zbog paljenja NATO zastava.

Kako čovjek da mu ne vjeruje kad u svom ekspertskoapostolskom timu ima najmanje dvojicu koja su palila zastave i jednoga koji se javno zakleo da je protiv NATO saveza. I taj izbor je samo tehnička greška? Ili nije bio informisan?

Kao što su preksinoć Krivokapića pogrešno informisali da će budžet biti usvojen 21. decembra, a juče ujutro mu kazali da budžeta nećemo gledati do kraja marta iduće godine. A i što će nam kad su nas tajno zadužili 750 miliona eura, sa kamatom blizu milijardu, što je dodatni instrument za potpunu demontažu države Crne Gore.

P.S. Da se vratimo Abazovićevim “porođajnim mukama”. Fundamentalno bi pri tom porođaju Dritan morao da obrati pažnju na upozorenje Valtazara Bogišića: “Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi”!

4

politika

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

Predsjednici poslaničkih klubova poručili

Popa

Crna Gora se mora ugledati na Evropu

Crna Gora se mora ugledati na Evropu koja je poslije Drugog svjetskog rata odlučila da na principima antifašizma izabere budućnost, a ne prošlost, poručili su predsjednici četiri poslanička kluba crnogorskog parlamenta sa jučerašnje konferencije „Diskursi radikalizacije: Uticaj javnog diskursa na jačanje etnonacionalizma u Crnoj Gori“.

Sa konferencije, koju je organizovao CDT, poručeno je da se svi moraju ponašati u skladu sa tim da država pripada svim njenim građanima.

Predsjednik Kluba poslanika koalicije „Crno na bijelo“ Miloš Konatar kazao je da je Evropa samo 12 godina godina poslije završetka najkrvavijeg sukoba u ljudskoj istoriji odlučila da udari temelje Evropskoj uniji. „U 2020. godini mi pričamo o 1918, četnicima i partizanima, 1945. godini, o dešavanjima iz devedesetih...

Postavljam pitanje i sebi i vama da li ćemo ostati zarobljeni u prošlosti. Ja biram da pričamo o 2028. godini.

Prošlost ne možemo promijeniti“, rekao je Konatar. Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Danijel Živković rekao je da je činjenica da je crnogorsko društvo podijeljeno, da ta podijeljenost nije unazad nekoliko godina nego više vremena i seže u duboku istoriju.

“Politika DPS-a je značajno uticala na postavljanje kvalitetnih temelja multinacionalizma. Vjerujem da je to jedna od najvećih tekovina našeg društva“, rekao je Živković.

Razloge za jačanje etnonacionalizma, dodao je on, možemo tražiti u Zakonu o

Sa jučerašnje konferencije

slobodi vjeroispovijesti koji je, kako kaže, rasplamsao strasti iz prethodnog perioda i značajno uticao na produbljivanje podjela u društvu koje su izazvane nedovoljno dobrim odnosom prema tom zakonu. „Ili nedovoljno dobroj informisanosti o tom zakonu. Moramo razumjeti prošlost i šta se u prošlosti dešavalo, ali naš budući diskurs bi trebalo da bude u pravcu otklanjanja svih tih poslejdica na način što ćemo dati dorpinos u parlamentu“, kazao je poslanik DPS-a. Živković je dodao da kada postoji brutalno miješanje u suverenu i nezavisnu Crnu Goru onda je DPS-u obaveza sugerišu javnost kada smatramo da su nacionalni interesi ugroženi.

Predsjednik poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović kazao je da, kada su svi očekivali da nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore podjele nestanu, iz raznih političkih kalkulacija, ne samo iznutra, nego i spolja, u Crnoj Gori je ojačan etnonacionalizam koji, kako dodaje, nikome nije donio dobro. „Imali smo prilike odmah poslije pobjede nove vlasti vidimo pojave koje ne smijemo zanemariti, tako se i počinje, nekim latentnim, a onda sve jačim porukama da neko ne zaslužuje da ovdje živi“, rekao je Ibrahimović. Šef Kluba poslanika Socijalističke narodne partije Dragan Ivanović ocijenio je da, kada bismo bolje živjeli, svi bismo zaboravili retoriku koje mnoge partije koriste u kampanjama nesvjesni ili svjesni da to nije dobro.

R.P.

šefica Delegacije EU u Podgorici Oana Kristina Popa

Mirna tranzicija vlasti je dobra vijest za region i EU

Mirna tranzicija vlasti u Crnoj Gori i podrška ključnih političkih aktera za napredovanje u reformama dobre su vijesti i za čitav region i Evropsku uniju, a zasluge za to pripadaju i vlasti i opoziciji, kazala je šefica Delegacije EU u Podgorici Oana Kristina Popa.

Ona je rekla da će sve proevropske političke snage uskoro dobiti priliku da dokažu istinsku posvećenost evropskoj budućnosti Crne Gore.

“To mogu učiniti stavljanjem po strani političkih razlika i zajedničkim radom na pitanjima od državnog interesa, poput ekonomskog oporavka od posljedica COVID-19, sveobuhvatne izborne reforme i predstojećih imenovanja na ključne sudske i tužilačke funkcije”, navela je Popa u intervjuu agenciji MINA. Popa je kazala da je EU više puta jasno stavila do znanja da Crna Gora nije sama u krizi koja je izazvana pandemijom korona virusa.

“U tom smislu usmjeravamo i finansijska sredstva. Od izbijanja pandemije, EU je pružila vrlo značajnu finansijsku pomoć koja donosi veoma konkretne koristi crnogorskim građanima, preduzećima i onima koji su njom najviše pogođeni”, navela je Popa.

Ona je podsjetila da je EU donirala značajnu količinu hitno potrebne medicinske opreme, uključujući više od dva miliona komada zaštitne opreme i 100 respiratora, kao i da će se novcem EU takođe izgraditi i dvije nove klinike u okviru Kliničkog centra Crne Gore, nabaviti uređaji za PCR testiranje i obnoviti laboratorije.

Ona je rekla da je EU Cr-

noj Gori stavila na raspolaganje veoma povoljne kredite vrijedne do 60 miliona eura, “kako bi u ovim teškim vremenima podržala ovdašnja preduzeća i pomogla crnogorskoj ekonomiji da se oporavi”.

Pored toga, kako je kazala, Evropska investiciona banka, kao dio Tima Evropa, obezbijedila je malim i srednjim preduzećima povoljne kredite u vrijednosti od 100 miliona eura, a taj novac će pomoći da se sačuva na hiljade radnih mjesta i zaštiti egzistencija brojnih crnogorskih porodica.

“U novembru je EU uplatila 28 miliona eura bespovratne pomoći u državni budžet Crne Gore, naročito da bi podržala one koji su najviše pogođeni krizom, uključujući mala preduzeća, socijalno ugroženu djecu, starije osobe, osobe sa invaliditetom i socijalnog ugrožene porodice“, kazala je Popa.

Kako je navela, to je samo prvi dio bespovratne budžetske podrške koja je dostupna Crnoj Gori, ukupne vrijednosti 40,5 miliona eura.

„EU je u decembru počela da sprovodi ambiciozni Ekonomski i investicioni plan u Crnoj Gori, izdvajanjem finansijske podrške u vrijednosti od 40,2 miliona eura za razvoj željezničke infrastrukture u zemlji“, podsjetila je Popa.

Kako je objasnila, više od polovine tog iznosa, odnosno 22 miliona eura, dodijeljeno je kao bespovratna pomoć, dok će preostala sredstva biti obezbijeđena kao povoljan kredit od strane Evropske investicione banke.

Prema riječima Pope, ta vrijedna investicija pomoći će Crnoj Gori da stvori stabilnu osnovu za dalji ekonomski razvoj, kao i bliže veze i saradnju sa susjedima i državama članicama EU. „Ulažući tolike napore i finansijska sredstva za pomoć Crnoj Gori, u vremenu kada su i naše države članice snažno pogođene krizom, EU jasno stavlja do znanja da stoji uz svoje prijatelje i partnere u Crnoj Gori i u dobrim i lošim vremenima“, zaključila je Popa. (MINA)

Razvoj javne uprave uz kriterijum stručnosti

Podsjećajući na to da se nova vlada jasno obavezala da će održati vanjskopolitičko usmjerenje Crne Gore i da će integracija u EU biti njen glavni prioritet, ona je kazala da joj je drago da je to opredjeljenje jasno ponovljeno na sastancima premijera Zdravka Krivokapića u Briselu.

Prema njenim riječima, ko god da je na vlasti moraće da nastavi da razvija struč-

nu i kompetentnu javnu upravu, koja je ključni pokretač svih reformi povezanih s EU. “Zbog toga je od presudne važnosti da nova Vlada nastavi da se oslanja na postojeće vještine i znanja u javnoj upravi i nastavi da razvija javnu upravu utemeljenu na kriterijumima stručnosti i nepristrasnosti, te kriterijumima zasnovanim na zaslugama, u skladu sa standardima Unije”, kazala je Popa.

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

aktuelno

5

ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović:

“Dobili smo ovacije za odluku o opozivu ambasadora”

Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović juče je, upitan kakvu su štetu ambasadori koji su opozvani sa dužnosti nanijeli Crnoj Gori, odgovorio da misli da sami ambasadori znaju kakvu su štetu nanosili.

On je rekao da je Vlada donijela brojne odluke, da su se neke svidjele javnosti, neke nisu, ali da su za odluku na opoziv ambasadora dobili ovacije.

“Svaki od tih ambasadora je bio više ambasador političke partije, nego što je bio ambasador svoje države. U tom smislu razne odluke Vlade prethodno donesene mogle su biti kritikovane sa bilo kojeg aspekta, ali ukoliko pogledate komentare na opoziv ambasadora ja vjerujem da je cijelo crnogorsko društvo po tom pitanju nepodijeljeno”, rekao je Radulović.

Ministarstvo vanjskih poslova će, kako je saopšteno, pokrenuti disciplinski postupak protiv već opozvanog ambasadora Miodraga Vlahovića zbog “osnovane sumnje da je prekršio Zakon o vanjskim poslovima”.

Iz Ministarstva su kazali da će postupak biti pokrenut povodom objavljivanja teksta pod naslovom „Depeša br. 155/2018ʺ u jednom

Pribilović

inicijativa Poslanice DPS-a

Povući Predlog zakona o državnim službenicima

Radulović crnogorskom mediju, čime je Vlahović službeni dokument Ministarstva učinio javnim. „Postoji osnovana sumnja da je ovim činom prekršio član 112 Zakona o vanjskim poslovima, stav 1, tačke 3, 5 i 6, koji se odnosi na teže povrede službene dužnosti.

Podsjećamo da su do sada protiv ambasadora Vlahovića pokrenuta tri disciplinska postupka, sva tri zbog teže povrede službene dužnosti, od čega su dva okončana propisivanjem novčane kazne, dok je jedan postupak u toku”, navedeno je u

saopštenju.

Kako su podsjetili, za teže povrede službene dužnosti predviđene četiri moguće kazne – novčana, od 20 do 30 odsto zarade isplaćene za mjesec u kojem je izrečena, u trajanju do šest mjeseci; zabrana upućivanja na rad u diplomatskokonzularno predstavništvo na period do dvije godine; zabrana napredovanja do dvije godine i prestanak radnog odnosa.

Kako su naveli, o navedenom će odlučivati Disciplinska komisija Vlade Crne Gore.

A.N.

ambasadorka ozan u razgovoru sa krivokapićem poručila

Crna Gora je ključna za održavanje mira na Balkanu

Crna Gora je ključna za održavanje mira na Balkanu, poručila je ambasadorka Turske u našoj zemlji Sungul Ozan u razgovoru sa premijerom Zdravkom Krivokapićem.

Kako je saopšteno, Krivokapić je istakao da Crna Gora i Turska imaju kontinuitet dobre saradnje, koja se prožima u gotovo svim oblastima, prije svega u ekonomiji, zdravstvu, kulturi, obrazovanju i turizmu.

Premijer je kazao i da ga raduje što je Turska i u doba pandemije COVID 19 iskazala ve-

liku solidarnost prema Crnoj Gori.

Ozan je rekla da Turska u Crnoj Gori vidi povjerljivog partnera i saveznika u NATOu i ocijenila da je posjeta Krivokapića Briselu bila veoma uspješna. „Ambasadorka je naglasila i da će u narednom periodu raditi na povećanju ekonomske saradnje“, dodaje se u saopštenju.

Krivokapić je juče razgovarao i sa grčkim ambasadorom Panajotisom Partsosom i tom prilikom kazao da

se Crna Gora, između ostalog i usljed pandemije COVID-19, nalazi u relativno nezavidnoj situaciji, ali da joj Grčka, koja je prebrodila brojne krize, predstavlja dobar uzor.

Sagovornici su se saglasili da Crna Gora i Grčka imaju mnogo sličnosti, koje su preduslov dobre saradnje u mnogim oblastima.

Partsos je, kako se navodi, pozitivno ocijenio posjetu premijera institucijama u Briselu i prenio snažnu podršku Grčke Crnoj Gori na putu integracija u Evropsku uniju. A.N.

Poslanica Demokratske partije socijalista Suzana Pribilović pozvala je parlamentarnu većinu da, kako Crnoj Gori ne bi bila nanijeta ozbiljna šteta, povuče Predlog zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero pozvala je crnogorsku vlast da sva imenovanja u državnoj upravi sprovede kroz postupak zapošljavanja koji je u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima.

Pribilović je pozdravila stav Evropske komisije da se zapošljavanja državnih službenika moraju zasnivati u skladu sa kriterijumima stručnosti i nepristrasnosti i apelovala na Vladu da slijedi takav stav i savjet, kako bi državni aparat Crne Gore i ubuduće imao efikasan i kvalitetan kadar.

“U suprotnom, nastavi li se sa započetom praksom kompletnoj javnoj upravi, ali i ostvarenim rezultatima u dijelu reforme javne uprave slijedilo bi značajno stagniranje u procesu evropskih integracija”, istakla je Pribilović.

Ona je kazala da se u saopštenju EK jasno navodi da zapošljavanja treba da budu obavljena shodno važećem Zakonu u Crnoj Gori, koji je u potpunosti usklađen sa pravnom tekovinom EU, a da je EK spremna da pruži ekspertsku pomoć za eventualne njegove izmjene.

“Zbog svega navedenog, pozivamo novu parlamentarnu većinu, koji su predložili izmjene zakona, da ga povuku iz procedure kako Crnoj Gori ne bi bila nanešena ozbiljna šteta”, navela je Pribilović.

R.P.

SD: Antidemokratske izmjene Zakona za politički obračun Predložene izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima koje je predložila vladajuća većina su antidemokratske, antievropske, antimeritokratske i služe isključivo političkom obračunu, ocijenile su Socijaldemokrate i zatražile sastanak sa predstavnicima Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Kako su kazali iz SD-a, predsjednik te partije Ivan Brajović, potpredsjednik Damir Šehović i član Predsjedništva Boris Mugoša, uputili su dopis Delegaciji EU u kome je izložen problem i iniciran sastanak sa predstavnicima Delegacije.

“Reforma javne uprave jedan je od ključnih stubova pregovora sa EK, a Crnu Goru takve izmjene značajno udalja-

vaju od EU članstva”, ističu u SD-u i dodaju da je suština izmjena da se za neka od najviših rukovodnih i drugih mjesta u državnoj upravi više neće tražiti ni najmanje prethodno rukovodno iskustvo, kao i minimalno prihvatljiv broj godina radnog iskustva.

“To pokazuje otvorenu namjeru da se u Upravu dovode neprofesionalni kadrovi bez iskustva”, naglašavaju u toj partiji i dodaju da se paralelno sa tim najavljuje „racionalizacija“ trenutnih kadrova u državnoj upravi.

“Ili, prevedeno - ‘racionalizovaće’ se trenutno zaposleni kadrovi sa iskustvom, a istovremeno intenzivno raditi na dovođenju neprofesionalnih i politički podobnih”, navode u SD-u.

6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

INTERVJU: DR MILIVOJ BEŠLIN, ISTORIČAR

AKO BUDETE ĆUTALI, DOĆI Ć POZICIJU KOSOVSKIH ALBAN IZ MILOŠEVIĆEVOG PERIODA

⌦ Vesna Šofranac

O

ligarhijska vlast koja predstavlja samo interesne grupe nekoliko tajkuna i njihovih poslovnih partnera i crkvenih podržavalaca, svode Crnu Goru na tužni latinoamerički bananaprovizorijum. Toliko priželjkivani suverenitet je pao kao prva žrtva ove montipajtonovske pseudo demokratizacije, kaže u intervjuu Vikend novinama prof. dr Milivoj Bešlin, jedan od najistaknutijih mladih istoričara u Srbiji.

U razgovoru za naš medij, Bešlin se osvrće na dešavanja u Crnoj Gori, ocjenjujući da onaj segment novog režima koji je vezan uz nekadašnju vladajuću strukturu u Mitropoliji, „počinje opasni ideološki inženjering“. „Otpor ovakvoj vlasti i ovoj vrsti majorizacije i pokušaja srpskog nacionalizma da pokori, prevrednuje, preinači Crnu Goru može biti samo stalni i nepokolebljivi otpor iz svih segmenata društva. Vi ćete, ako bi se društvo ućutalo i umirilo, vrlo brzo doći u poziciju kosovskih Albanaca posle nasilnog gušenja pokrajinske autonomije i uspostavljanja Miloševićevog aparthejda 1989. godine“, poručuje Bešlin.

VN: Neposredno nakon parlamentarnih izbora izjavili ste da će naredni mjeseci u Crnoj Gori biti političko “kuvanje žabe”, te da će nova vlast, kako vrijeme bude odmicalo, revidirati sve temeljne stubove dosadašnje Crne Gore i njene orijentacije. Da li ste i danas istog uvjerenja?

BEŠLIN: Danas su stvari

jasnije i možemo sa više sigurnosti reći da je ovo najčudnija vlada u regionu. Ako ste pažljivo gledali skupštinsku raspravu mogli ste zaključiti da nova vlada nikoga ne predstavlja, jer osim jednocifrenog broja poslanika, ostali su je kritikovali i ograđivali se od nje. Precizno govoreći, ovo je oligarhijski režim krupnog kapitala, moćnih vlasnika reketaškog tabloida i odmetnutih djelova SPC. Kažem odmetnutih, jer je riječ i poklonicima kulta pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića koji je, kao što tvrde crkveni izvori, izgradio unutar SPC svoj „corpus separatum“. E, dakle, to čudno društvo je uz pomoć nekoliko stranih ambasada formiralo svoju privatnu vladu, koja će reflektovati samo njihove, veoma parcijalne i po društvo krajnje štetne interese. „Jadna Maro, jadnih svatova“, rekla bi ona narodna...

VN: Znači li da će ova vlada kratko trajati...

BEŠLIN: Ovo stanje nije ni naivno, ni bezopasno. Ne bi trebalo gajiti iluzije da će se lako i brzo okončati. Vlada koja od početka ima hroničan problem sa deficitom legitimiteta može dvostruko da šteti crnogorskom društvu.

Prvo zbog toga što ona suštinski ne predstavlja gotovo nikoga, osim interesno-finansijske strukture koje sam pomenuo, usljed čega političku odgovornost za njen rad neće snositi niko, izuzev malene tajkunsko-tabloidne ispostave sa skromna četiri poslanika. Dakle, to građanima ubija vjeru u demokratski poredak.

Oni koji su pobijedili su zakulisnim tajkunsko-diplomatskim manevrima odstranjeni iz vlasti: i najveća stranka

DPS i druga po snazi koalicija DF. Poruka koja udara u same temelje demokratskog poretka – izbori nemaju smisla, jer kako god ljudi glasali, vladaće uticajne interesne strukture iz sjenke i njihovi poslovni partneri iz dvije do tri ambasade. To je slično onoj situaciji kada je Medlin Olbrajt svoga miljenika Dodika 1996. dovela na vlast u manjem bosansko-hercegovačkom entitetu uz pomoć pet njegovih poslanika i duplo više američkih tenkova. Vidimo u kakvoj kriminalnoj kaljuzi, međunarodnoj izolaciji i na ivici novog sukoba se završava ta zlosrećna vladavina u Banjaluci.

VN: Mislite da postoji deficit legitimiteta nove vlade?

BEŠLIN: Da, jer je obesmišljen čitav demokratski poredak, prevarena je izborna procedura, temeljno potkopana demokratija, ponižene institucije. I takva oligarhijska vlast koja predstavlja samo interese nekoliko tajkuna i njihovih poslovnih partnera i crkvenih podržavalaca, zaista, svode Crnu Goru na tužni latinoamerički bananaprovizorijum.

Toliko priželjkivani suverenitet je pao kao prva žrtva

ove montipajtonovske pseudo demokratizacije. Takav režim, po pravilu, nema drugog načina da se održi osim da koristi nasilje, brutalnu medijsku agresiju, da izbjegava demokratske standarde i silom nameće, oktroiše rješenja.

Uz to, onaj segment novog režima koji je vezan uz nekadašnju vladajuću strukturu u SPC u Crnoj Gori, počinje jedan opasni ideološki inženjering i pokušaje nacionalne asimilacije i denaciona-

lizacije, u prvom redu Crnogoraca.

VN: Šta podrazumijeva taj inženjering?

BEŠLIN: Ideološki inženjering podrazumijeva negaciju crno-

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

ĆETE U NACA A gorske istorije, kulture, identiteta, državnosti, istorijskog trajanja, naposletku negiranje i samog postojanja crnogorske nacije. Dalje, riječ je o negaciji svega što su temelji savremene, moderne, zapadnjačke Crne Gore... Udara se u osnove sekularizma, građanskog društva, antifašizma, ravnopravnosti svih vjera i nacija. Uništava se jedna pluralna zajednica i jedno inkluzivno društvo od strane poklonika i pripadnika najmračnije ideologije u regionu, koja je već iskopala 130.000 grobnica na postjugoslovenskom prostoru tokom osvajačkih ratova 1990ih godina. Da nije tako, zar bi intelektualno insuficijentna četvororesorna, po sopstvenom priznanju, „četnikuša“, zauzimala ključne oblasti koji bi trebalo da pokrivaju sva identitetska obilježja.

AKTUELNO

7

MILANOVIĆ OTVARA VRATA VELIKOSRPSKIM PRETENZIJAMA U BIH VN: Pažnju regionalne javnosti izazvala je žestoka polemika između predsjednika Hrvatske i dijela vladajuće strukture u BiH zbog Milanovićeve izjave da je građanska država u BiH “daleki san i lijepa stvar”, no da bi se do toga došlo “najprije je potreban sapun, a onda parfem”…

BEŠLIN: Šokantni su ispadi koje izgovara posljednjih mjeseci predsjednik Zoran Milano-

vić. On je došao uz velike nade građanske i lijevo-liberalne Hrvatske, a vidimo da njemu danas aplaudiraju najekstremniji desni krugovi. Hrvatski nacionalizam se prema unutra manifestuje odnosom prema Srbima, a spolja prema Bosni i Hercegovini. Ako se iznutra taj nacionalizam koliko-toliko pacifikovao dolaskom Milanovića, u odnosu prema BiH se vraća najružnija velikohrvatska re-

torika iz 1990-ih godina. Time se za Hrvate neće ništa dobiti, ali će se otvoriti vrata velikosrpskim pretenzijama u BiH. Pri tome, snishodljivost koju je hrvatska diplomatija pokazala prema Lavrovu, u nadi da će Rusija pomoći pravljenju trećeg entiteta je za svaku osudu i ugrožava hrvatske pozicije unutar EU. Još je tužnije Milanovićevo dodvoravanje Dodiku, njegov prijem u Zagrebu

kao plemenskog poglavice, a ne kao člana najviše institucije susjedne države. Milanovićeva rečenica da je svako kritičko promišljanje Dejtona nasilje, a rušenje BiH i svakodnevni nacionalistički ispadi Dodika i Čovića su šta?! Politički humanizam? Hrvatska ne mora imati svoga Orbana, Janšu ili Vučića. Javno dekomponovanje i brukanje Zorana Milanovića je dovoljno.

Za Rusiju je BiH zamrznuti konflikt koji će „odmrznuti“ preko Dodika VN: Kako ocjenjujete posjetu ruskog ministra spoljnih poslova Srbiji?

BEŠLIN: Prvi Putinov diplomata Sergej Lavrov privatnom posjetom svom „opričnjiku“ Miloradu Dodiku u sarajevskom predgrađu, samo je potvrdio VN: Iako je novi premijer obećavao da neće biti revanšizma, smjene su svakodnevna pojava. Najavljuju se smjene po dubini, na što ćute sindikalci, NVO… BEŠLIN: Jednovjerski i jednonacionalni revanšizam je na djelu, kao i pokušaj svojevrsnog institucionalnog etničkog čišćenja. Crnogorci i Bošnjaci su, koliko vidim, prvi na udaru. Doći će se i do Srba koji ne dijele velikosrpske i klerikalne svjetonazore.

Zapanjujuće zvuče svakodnevne prijetnje novinarima i urednicima Javnog servisa.

To se ranije, ipak, nije dešavalo. Način na koji je najavljeno donošenje novog zakona o vjerskim slobodama, a to jeste suštinski novi zakon, bez jednog jedinog dana javne rasprave, bez demokratske procedure, bez mišljenja Venecijanske komisije. Slušajte, to je hajdučki princip.

Tokvil bi rekao, tiranija većine. Samo što ovo i nije većina, ovo se pretvara u teror i institucionalno nasilje jedne odmetnute grupe. Politikološki posmatrano ovo jeste jedna vrsta uzurpacije. Da ne pominjem najavu otpuštanja više hiljada ljudi u administraciji i donošenje skandaloznog zakona po kome se smanjuju godine iskustva za rukovodeće položaje u državnoj upravi. Jasno vam je šta se dešava kada nekompetentni preuzmu krvotok svake države – javnu upravu. Srbiji se to desilo i posljedice su katastrofalne. A najgore

ono što smo znali. Za Rusiju je Zapadni Balkan prostor za odmjeravanje snaga sa Zapadom i to je legitimno. Lavrov, iskusni diplomata, načinio je niz smišljenih i namjernih gafova kojima je poslao jasne poruke da ne priznaje državu BiH i da je

priroda njegove posjete podrivačka i destruktivna. Kremlj ne priznaje institucionalno ustrojstvo države Bosne i Hercegovine. Za njih, ona je još jedan zamrznuti konflikt koji će, preko Dodika, „odmrznuti“, odnosno raspaliti kada im bude odgova-

ralo. Znamo šta poslije slijedi...

Ipak, ovo je „labudova pjesma“ onemoćale Rusije, koja samo pokušava upotrijebiti Bosnu da bi od Zapada dobila ustupke u svom regionu. Mnogi će ovdje narednih mjeseci i godina biti gorko razočarani...

tek slijedi. Istovremeno plaši i to olako izbacivanje parola, prevrtljiva i nedostojanstvena politika premijera: u Crnoj Gori priča se jedna priča, a u Briselu potpuno suprotna.

Jedno se govori, drugo javno radi, a sasvim treće iza scene.

Zapanjujuće izgleda profesionalna biografija novog šefa ANB-a. Jel to politika bez podjela? Da ne pominjem tajno i bezmalo zavjereničko zaduživanje za 750 miliona eura. Stalno mislim šta bi se dešavalo da je ovakve poteze vukla i tako skandalozne izjave davala prethodna vlada i njeni čelnici. Društvo bi proključalo.

odnose u društvu. Cio taj put neće biti ni lak ni kratak. Pritisci će biti veliki, ali solidarnost u otporu zarobljavanju koje je u toku mora biti široko i dosljedno. Podrška progresivnih struktura i pojedinaca iz regiona neće ni ovoga puta izostati.

nije upoznala.

VN: Kako mislite da će reagovati crnogorsko društvo na ove procese...

BEŠLIN: Otpor ovakvoj vlasti i ovoj vrsti majorizacije i pokušaja sprskog nacionalizma da pokori, prevrednuje, preinači Crnu Goru može biti samo stalni i nepokolebljivi otpor iz svih segmenata društva. Vi ćete, ako bi se društvo ućutalo i umirilo, vrlo brzo doći u poziciju kosovskih Albanaca poslije nasilnog gušenja pokrajinske autonomije i uspostavljanja Miloševićevog aparthejda 1989. godine.

Dakle, jedini otpor koji mora doći je iz društva, gradnjom mreže medija, nevladinih organizacija i svih onih institucija koje moraju reflektovati istinske demokratske i pluralističke vrijednosti moderne i antifašističke Crne Gore.

Ako se zdravstvene okolnosti poprave, podsjećam i da je samo veliki broj ljudi u javnom prostoru politička činjenica koja može da promijeni

VN: U ranijem intervjuu za naš medij rekli ste da će situacija na zapadnom Balkanu zavisiti od rezultata izbora u SAD. Vidjeli smo da novi predsjednik SAD vraća Malden Olbrajt na balkansku političku scenu. Kako Vi to vidite?

BEŠLIN: Globalno je važno što je trampizam, kao vid američkog nacionalizma i rasizma, jasno i nedvosmileno poražen najvećom participacijom ljudi u istoriji izbora u SAD. Razlika od sedam miliona glasova u korist novog predsjednika Bajdena nije mala i ohrabruje. Ali Tramp je uspio da poljulja vjeru desetina miliona ljudi u demokratski izbor, da raširi najbestidnije teorije zavjere i jednu vrstu sumasišavših narativa kojima se ljudi zaluđuju. Biće veliki problem integrisati te ljude, vratiti im vjeru u institucije... A još je veći problem što se Republikanska stranka pretvorila u opskurni rasistički kult najsramotnijeg lidera u američkog istoriji.

Ona je postala antisistemska stranka koja razara temelje države. Vidjećemo i kako će ići pravosudni postupci koji su u toku protiv skoro čitavog Trampovog okruženja. To je korupcija, trgovina uticajem, zloupotreba položaja, nepotizam kakav Amerika, do sada,

VN: A naš region...

BEŠLIN: Što se tiče našeg regiona, Bajdenova administracija ga neće imati kao prioritet. Ipak, stvari će se bitno promijeniti. Bajden je najbolji poznavalac našeg regiona od bilo kog američkog predsjednika. Vidjeli smo „slušanje“ u američkom Kongresu za koje držim da je bilo jako važno. Prvi podatak: Zapadni Balkan je bezbjednosno pitanje za SAD, znači povratak u ovaj region. U kojoj mjeri će Amerika sama ojačati svoje prisustvo, a koliko će to „delegirati“ Berlinu, ostaje da vidimo. Uprkos tome što su kao problemi pominjani i Hrvatska, Mađarska, Turska, samo su dva vlastita imena ponavljana kao nepremostivi problemi: Vučić i Dodik. Pominjani su kao ljudi koji destabilizuju Balkan i uvode Rusiju duboko u evropsko dvorište.

Najzad, predsjednik Bajden je ovih dana izjavio da je „nacionalizam suprotan nacionalnim interesima“. Kao svoju agendu novi predsjednik je stavio na prvom mjestu borbu protiv ideologije nacionalizma i prakse autoritarizma. Dodajte tome obuzdavanje ruskog uticaja i jasno je da je ideja tzv. srpskog sveta osujećena. Treba biti optimista. Ali ponavljam, ništa se neće desiti samo po sebi. Crnogorsko društvo koje se okiva u klerikalne i nacionalističke lance, čija je glava van Crne Gore, mora se samo izboriti, kao i uvijek do sada.

U tom slučaju neće izostati ni podrška demokratskog Zapada.

aktuelno 8 crna gora prelazi na privremeno finansiranje SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

ništa od budžeta, promijenili mišljenje za nekoliko sati

Vladina odluka je ruganje državi, ocjenjuju u DPS-u, dok iz SDP-a najavljuju krivične prijave Prvi put od sticanja nezavisnosti Crna Gora će u novu godinu ući bez usvojenog budžeta. Vlada premijera Zdravka Krivokapića odlučila se za privremeno finansiranje do marta, za kad su najavili usvajanje Nacrta budžeta za 2021. godinu. Zanimljivo, premijer je prekjuče u 18 sati saopštio javnosti da će Nacrt budžet biti usvojen na sjednici 21. decembra, dok je juče odlučeno da se pređe na privremeno finansiranje.

■■PLATE NEĆE KASNITI

Premijer Zdravko Krivokapić na jučerašnjoj pres konferenciji je objasnio da su, navodne, brojne nepravilnosti, netačni podaci i malverzacije, uticale na to da se odloži do marta nacrt budžeta.

“Nećemo praviti nacrt da bismo imali budžet radi budžeta, odnosno tačan zbir netačnih podataka. Opredijelili smo se da do marta odradimo realističan budžet koji se zasniva na jasnom programu i politikama Vlade”, kazao je Krivokapić.

Prema riječima premijera,

Finansiranje je moguće primijeniti samo na one potrošačke jedinice definisane Zakonom o budžetu. Za “nove”, utvrđene Uredbom, ovo tehnički i zakonito nije moguće primjeniti. Mora se uraditi “tehnički rebalans”, inače se pravi krivično djelo.

Podnijećemo krivičnu prijavu ukoliko Vlada svjesno i pored upozorenja prekrši zakon, rekao je Konjević za ovu odluku se nijesu opredijelili iz političkih razloga.

“Naša odluka je briga o građanima i ona neće uticati na to da plate i penzije ne budu servisirane u narednom periodu”, istakao je Krivokapić.

■■DOBILI

OBEĆANJA

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović ističe da Vlada ne može da predloži budžet Demokratske partije socijalista.

“Ne možemo da radimo

po notama režima koji smo pobijedili i po pravilima koje oni propisuju. To je glavna stvar zbog koje smo se odlučili da idemo sa mjerom privremenog finansiranja da do marta predložimo budžet ove Vlade sa razvojnim projektima za koje ova Vlada smatra da su prioritet”, naveo je Abazović.

Kako kaže Abazović, najvažnije je da je novac za servisiranje obaveza u narednoj godini obezbijeđen.

“Mi smo novac obezbijedili za narednu, a mislim i za 2022. godinu, pri čemu imamo podršku međunarodnih finansijskih institucija i Evropske komisije. Dobili smo obećanja u Briselu da ćemo imati veliku podršku i u finansijskom smislu i u nekim kapitalnim projektima koje moramo da inkorporiramo u novi budžet”, naveo je Abazović.

■■ZAKON

ISPOŠTOVAN

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da oni nijesu Vlada kontinuiteta i budžet ne smije

Medojević: Krivokapić da podnese ostavku Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević kazao je da je jedino opravdano političko rješenje da premijer Zdravko Krivokapić podnese ostavku, dodavši da “jednostavno ni-

je sposoban da vodi Vladu”. “Šta bi se desilo da u Vladi nijesu “eksperti”. Nesposobna Vlada kontinuiteta.

Velika blamaža premijera.

Jedino opravdano političko rješenje je da Krivoka-

pić podnese ostavku. Jednostavno nije sposoban da vodi Vladu. Jedino je bio sposoban da tajno odradi posao od 890 miliona eura i da zaduži državu”, ocjenjuje Medojević.

Rakočević da bude budžet kontinuiteta.

“Mi bismo tim formalnim davanjem u skupštinsku proceduru, opravdavali bahato trošenje, razna nepočinstva za koja nema opravdanja, i ono što ne umijemo da objasnimo”, naveo je Spajić.

On tvrdi da su u potpunosti provjerili i zakon i Ustav, koji ne zabranjuju odluku koju je Vlada donijela.

“Znači zakonski, ukoliko se budžet ne donese u skupštinskoj proceduri do kraja godine, ulazi se u privremeno finansiranje koje treba da potpiše ministar finansija, a koje treba da odobri Vlada, a

koje po Ustavu može da traje najkasnije do kraja marta.

To je jasno rečeno”, poručio je Spajić.

■■RUGANJE DRŽAVI Poslanik i član Predsjedništva DPS-a Nikola Rakočević ocjenjuje da je odluka Vlade da ne predloži Skupštini Zakon o budžetu za 2021. godinu ruganje državi i njenim građanima.

“Privremeno finansiranje bi bilo jednostavno da su ministarstva u novoj Vladi ostala ista i u istom broju kao i u prethodnoj vladi, a

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

aktuelno

9

Sa jučerašnje pres konferencije

Zakon primjenjiv samo za neka ministarstva Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović objašnjava da član Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji normira privremeno finansiranje, moguće je primijeniti samo za one potrošačke jedinice koje su utvrđene u Zakonu o budžetu za ovu godinu. “Član 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji normira privremeno finansiranje kroz mjesečno odobrenje jedne dvanaestine stvarnih izdataka ostva-

renih u prethodnoj godini, moguće je primijeniti samo za one potrošačke jedinice koje su utvrđene u ovogodišnjem Zakonu o budžetu”, rekao je Radulović agenciji Mina-business.

On je objasnio da je primjena tog člana moguća za ministarstva spoljnih poslova, odbrane i unutrašnjih poslova i sve druge potrošačke jedinice utvrđene Zakonom o budžetu za ovu godinu.

“Za sedam novih ministarstava

da konfuzija bude veća, više nemamo ni Ministarstvo finansija, kako ga zakon prepoznaje, već Ministarstvo finansija i socijalnog staranja. Odluka je zakonski veoma upitna, a ekonomski i politički neozbiljna”, kazao je Rakočević.

Dodaje da Krivokapić i njegov tim moraju da podnesu odgovornost jer za kratko vrijeme, kako kaže, pokazuju neprofesionalnost i stvaraju ambijent nesigurnosti i nepovjerenja.

“Najava da će budžet biti predložen do 20. decembra, a nakon samo jednog dana da uopšte neće biti predložen je skandalozno. Zbog nesposobnosti Vlade da uopšte predloži Skupštini za-

kon o budžetu, Vlada mora da ide na testiranje povjerenja. Opozicioni klubovi poslanika moraju da razmotre, već u ovoj fazi, interpelaciju ministra finansija, odmah”, zaključio je Rakočević.

■■KRIVIČNE PRIJAVE

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević ocijenio je da Vlada mora uraditi tehnički rebalans budžeta, nakon odluke o privremenom finansiranju, inače se, kako je naveo, pravi krivično djelo.

“Finansiranje je moguće primijeniti samo na one potrošačke jedinice definisane Zakonom o budžetu. Za “no-

Privremeno finansiranje

nije jasno kako će se privremeno finansirati po sistemu jedne dvanaestine izdataka iz prethodne godine, kada kao takvi nijesu, u godini koja se uzima kao osnova za odobravanje, postojali, bez prethodno izvršenog tehničkog rebalansa budžeta”, naveo je Radulović.

Prema njegovim riječima, dodatan problem će biti na primjer finansiranje Uprave za sport, kao novog subjekta, kojeg nema u ovogodišnjem Zakonu o budžetu.

Nećemo praviti nacrt da bismo imali budžet radi budžeta, odnosno tačan zbir netačnih podataka. Opredijelili smo se da do marta odradimo realističan budžet koji se zasniva na jasnom programu i politikama Vlade, kazao je Krivokapić. ve” utvrđene Uredbom ovo tehnički i zakonito nije moguće primijeniti. Mora se uraditi “tehnički rebalans”, inače se pravi krivično djelo.

Podnijećemo krivičnu prijavu ukoliko Vlada svjesno i pored upozorenja prekr-

Šta je privremeno finansiranje?

Ako se Zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, prelazi se na privremeno finansiranje.

“Ministarstvo finansija, do donošenja budžeta, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa jedne dvanaestine stvarnih

ši Zakon”, rekao je Konjević.

Istog mišljenja je i poslanik Socijaldemokrata Damir Šehović.

“Vlada nastavlja da srlja. Ne samo što je usvojila Uredbu suprotno Ustavu i Zakonu o budžetu, čime je

izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini, a odgovorno lice u opštini, do donošenja budžeta opštine odobrava sredstva u skladu sa zakonom kojim se uređuje finansiranje lokalne samouprave”, definisano je u Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.

ušla u zonu nezakonitog raspolaganja sredstvima, nego najavom privremenog finansiranja ukazuje da će nastaviti sa protivpravnom praksom i u 2021. godini. Za rubriku vjerovali ili ne”, kaže Šehović.

N.D.L.

Poslovne Vijesti

10

ekonomija

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

ministar finansija i socijalnog staranja za blumberg

Pandemija se negativno odrazila na turizam

Prihodi u turizmu manji čak 88 odsto

Pandemija se negativno odrazila na privredu, a posebno na ključne generatore ekonomskog rasta, poput turizma u kom su prihodi umanjeni 88 odsto. Negativne trendove bilježi sabraćaj (pad prihoda od 30,5 odsto), promet u trgovini na malo (18,3 odsto), građevinskom sektoru (devet odsto), pokazala je analiza “Crnogorska privreda u 2020. godini”, koju je napravila Stručna služba Privredne komore Crne Gore, a koja je predstavljena na sjednice Skupštine ove asocijacije.

Analiza je pokazala da je industrijska proizvodnja je za deset mjeseci 2020. bila na

istom nivou u odnosu na uporedni period prethodne godine. Minimalne posljedice na poslovanje zabilježene su u ICT sektoru, koji je imao izuzetno značajnu ulogu u prevazilaženju izazova nastalih kao posljedica pandemije.

Kako je navedeno u analizi, privrednici traže skraćenje roka povraćaja PDV-a na 30 dana, razmatranje mogućnosti uvođenja novih kreditnih instrumenta podrške, donošenje sveobuhvatnog seta mjera za podsticanje digitalnog poslovanja, nastavak aktivnosti reforme obrazovanja, sa akcentom na dualno obrazovanje.

Spajić najavio da Crna Gora otvara granice

Crna Gora neće ponoviti grešku sa zatvaranjem svojih granica kako bi obuzdala korona virus, jer mora reanimirati ekonomiju koja je zavisna od turizma, rekao je novi ministar finansija Milojko Spajić.

On je u intervjuu za Blumberg rekao da je pad od 90 odsto prihoda od turizma između januara i septembra štetan.

“Nova Vlada postaraće se

da naše granice definitivno ostanu otvorene, ne samo za susjedne zemlje, već i za istočnoevropska tržišta i turiste iz cijelog svijeta. Naučili smo lekciju”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima, priobalni susjedi Hrvatska i Albanija zadržali su više od polovine iznosa prihoda od turizma koji su ostvarili 2019. godine, jer su ostali otvoreniji za turiste.

Crna Gora je već uklonila sva ograničenja ulaska za stanovnike Evropske unije i desetine drugih zemalja.

Spajić naglašava i da je politizovano i, kako je rekao, prilično loše upravljanje granicama na kraju uništilo izglede za rast u 2020. godini.

Ministar finansija i socijalnog staranja očekuje pad crnogorske ekonomije za 14,2 odsto.

Znatno smanjena naplata prihoda Poreska uprava će ove godine imati značajnije smanjenje naplate prihoda u odnosu na prošlu godinu, ali posmatrajući plan koji je napravljen rebalansom budžeta krajem juna, to će biti na nivou plana ili nešto iznad, saopštila je Televiziji Crne Gore Milica Vuletić iz Poreske uprave.

“Ova godina nas je sa brojnim izazovima, posebno u dijelu naplate budžetskih prihoda, imajući u vidu da je došlo do ekonomske krize, zastoja privrednih tokova. Poreska uprava sumirajući rezultate o napla-

Poreska uprava

ti svjesna je da imamo pad naplate u određenim vrstama prihoda, naročito poreza na dodatu vrijednost i poreze vezano za zarade zaposlenih”, kazala je Vuletić.

Svjesni su, kaže, u Poreskoj upravi da su to rezultati koje nijesu očekivali kao na početku godine.

“Ali imajući u vidu okolnosti u kojima se poslovalo ipak smo zadovoljni, imajući u vidu činjenicu da su svi službenici Poreske uprave ulagali maksimalne uprave da se obezbijedi naplata”, rekla je ona.

Spajić

ministar ekonomskog razvoja

Potreban dijalog sa privredom

Vlada želi da odluke koje ti implementirane u kratsu u vezi sa privrednom akkom roku. tivnošću rješava u dijalogu “Ekonomski model koji sa privredom, saopje u prethodnom peštio je ministar riodu postojao niekonomskog je imao dovoljrazvoja Janu refleksiju kov Milana najveći tović na dio stanovsastannika u Crku sa prinoj Gori i vrednim te nejednaudruženjikosti će biti ma na teispravljene mu analize u narednom i dalje razraperiodu kroz Milatović de paketa pomobudžet koji će Vlaći privredi sa fokusom da predložiti parlamenna mjere koje bi mogle bitu”, naveo je Milatović.

Ostvareni dobri rezultati Značajni rezultati su ostvareni na putu zelene energetske tranzicije, iako je ova godina obilježena pandemijom Covid -19, koja je negativno uticala i na aktivnosti u Energetskoj zajednici, ocijenio je ministar kapitalnih investicija, Mladen Bojanić.

“Uz veliku podršku Sekretarijata Energetske zajednice realizovane su brojne aktivnosti, među kojima je i priprema planova za oporavak nakon krize izazvane pandemijom Covid -19”, kazao je Bojanić, koji je predsejdavao online sastankom Savjeta ministara Energetske zajednice.

12

aktuelno

viši sud prihvatio jemstvo optuženog u slučaju “jadran”

Radomir Osmajić će se braniti sa slobode

Rješenjem Višeg suda u Podgorici prihvaćeno je jemstvo od 44.800 eura koje je ponudio optuženi u predmetu “Jadran” Radomir Osmajić kako bi se u daljem toku sudskog postupka branio sa slobode. Njega Specijalno državno tuužilaštvo tereti da je sa još četiri lica učestvovao u organizaciji šverca 56 kilograma kokaina školskim brodom “Jadran”.

Kako je saopštio advokat Ratko Pantović, jemstvo se sastoji u uspostavljenju hipoteke na stan 62 metra kvadratna, u vlasništvu optuženog, vrijedan 44.800 eura.

“Osmajić će se poslije dvadeset mjeseci provedenih u pritvoru, naći na slobodi po pravosnažnosti Rješenja o prihvatanju jemstva i nakon što se izvrši upis hipoteke na navedenoj nepokretnosti u korist Višeg suda u Podgorici”, kazao je advokat Pantović.

Postupajuća sutkinja Biljana Uskoković je Osmajiću odredila i mjere nadzora obaveza povremenog javljanja policijskoj stanici u Tivtu jednom sedmično, zabranu napuštanja boravišta i pri-

vremeno oduzimanje putne isprave. Optužnicom SDT-a obuhvaćen je Duško Radenović, koji se tereti da je u aprilu prošle godine kao podoficir Vojske Crne Gore na školski brod “Jadran” unio 56 kilograma kokaina. Osim njega, pred specijalnim vijećem za učestvovanje u švercu 56 kilograma kokaina čistoće od preko 80 odsto na školskom brodu “Jadran” terete se i Vojin Stupar. U odsustvu se sudi Dejanu Rovčaninu i Vladimiru Račiću, i oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije i za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Status svjedoka saradnika dobio je stariji vodnik Miloš Kulić.

Podsjetimo, crnogorska policija je na brodu “Jadran” 19. aprila prošle godine zaplijenila skrivenu drogu i spriječila dalje krijumčarenje. Prema stavu Specijalnog tužilaštva, dokazi ukazuju da su Rovčanin i Račić tokom 2018. godine oformili kriminalnu organizaciju kojoj su pristupili Stupar, Radenović, Osmajić i Kulić.

Bo.B.

na putu cetinje - podgorica

Vozio 170 km na sat Grupa policije za bezbjednost saobraćaja zaustavila je vozača koji je na putnom pravcu Cetinje Podgorica upravljao vozilom brzinom od 172 kilometra na sat, saopšteno je iz Uprave policije na njihovom Tviter nalogu.

“Pripada kategoriji mladih vozača za koju je propisano ograničenje brzine kretanja vozilom do 70 kilometara na sat. Priveden je Sudu za prekršaje”, navedeno je u Tvitu.

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

potpredsjednik vlade dritan abaz

Izbor Vukšića dobro rješenje Bezbjednosni sektor mora da doživi temeljnu reformu, a to je nemoguće ukoliko personalna rješenja budu ista ili slična kao ranije, ocijenio je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović na jučerašnjoj konferenciji za novinare, navodeći da je izbor Dejana Vukšića za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost dobro rješenje.

“Siguran sam da će Vukšić ubrzo sastaviti tim koji će doprinijeti da se ANB prepozanje kao agencija koja štiti državne interese. To je u dogovoru sa premijerom i u skladu sa Zakonom. U Crnoj Gori koga god da imenujemo na bilo koju funkciju, neko će se naći da kaže ružnu riječ za tu osobu”, naveo je Abazović.

On je istakao da je najvažnija poruka koju Vlada želi da pošalje ta da je krenula demontaža prethodnog režima.

“Juče smo imali ostavku direktora policije, imali smo promjenu na čelu ANB-a koju smo najavili. Treba omogućiti da se i na drugim važnim funkcijama u bezbjednosnom sektoru nađu novi ljudi, koji rade apsolutno u skladu sa zakonom. Želim puno uspjeha Vukšiću, i siguran sam da će on ubrzo sastaviti tim koji će doprinijeti da se ANB prepoznaje kao agencija koja štiti državne interese, a ne kao organ koji je imao za cilj samo da štiti jednu vladajuću stranku, ili nekoliko kriminalnih klanova”, naveo je Abazović.

Pojasnio je da, kada je riječ o izboru rukovodećih ljudi na čelnim mjestima u policiji, Vlada je morala da donese takvu odluku, zato što je zakon takav.

“Nadam se da ćemo vrlo brzo imati vrlo kompetetivan konkurs u kome Vlada moti-

više sve da se prijave, koji neće biti namješten. Volio bih da vidim više kandidata, ne samo policajaca, nego i tužilaca i svih ljudi koji misle da mogu da doprinesu sa te pozicije.

Mislim da ćemo onda u skladu sa procedurom izabrati čovjeka koji najbolje može da vrši tu funkciju”, dodao je Abazović.

Kako je zaključio, bezbjed-

SDP: SPC kadrovi preuzimaju i bezbjednosni sektor Kadrovski izbor direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost potvrđuje da je priča o profesionalizaciji i ekspertskom karakteru Vlade bila priča za lakovjerne, dok je realnost da će i u sektoru bezbjednosti dominantno kadrirati Srpska pravoslavna crkva, saopštila je Socijaldemokratska partija.

Funkcioner SDP-a Ivan Vujović rekao je da su premijer i Vlada prekršili Zakon o ANB, jer su izabrali političko eksponirano lice za direktora i, kako je dodao, Krivokapić je pokazao da ne pozna-

je Zakon tvrdnjom da će za ovu poziciju raspisati javni konkurs.

Vujović je kazao da se nastavlja pretpraznična parada neznanja i nekompetentnosti nove vlade.

“I ovaj slučaj pokazuje da ćemo u Vladi i državnoj administraciji po dubini, u svim sektorima, imati ubjedljivu dominaciju kadrova antizapadne, a veoma često i anticrnogorske orijentacije”, istakao je Vujović i dodao da je to samo prva faza ka potpunom kulturološko-identitetskom preoblikovanju Crne Gore iz gra-

đansko-sekularnog u jednovjersko-teokratski koncept.

Vujović je naglasio da političke promjene u ovakvom odnosu snaga imaju za cilj da Crnu Goru stave pod potpunu kontrolu SPC. “Da Crnu Goru pretvore u marionetsku i, od Beograda zavisnu, ‘srpsku državu’, nešto nalik na Republiku Srpsku”, rekao je Vujović, dodajući da će to njegovim kolegama iz URA-e svakim danom biti sve jasnije i da je toj partiji namijenjena uloga političke zvijezde samo u prvih nekoliko mjeseci.

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

zović o izboru vd direktora anb-a:

aktuelno

veljović prilikom primoprdaje dužnosti:

Bila mi je čast da brinem o bezbjednosti građana Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović prilikom primopredaje dužnosti, saopštio je da mu je bila čast i privilegija da zajedno sa kolegama brine o bezbjednosti svih građana i države.

“Izražavam zahvalnost na vašoj odgovornosti, posvećenosti, odlučnosti i hrabrosti u realizaciji značajnih rezultata i ostvarenog progresa u svim oblastima djelovanja”, naveo je Veljović na Tviteru.

Ističe da je godina za nama obilježena nezapamćenom pandemijom i drugim izazovima i iskušenjima i možda je jedna od najtežih u posljednje tri decenije.

“Uspjeli smo da zajedno i jedinstveno pronađemo efikasne i primjerene odgovore i garantujemo osjećaj sigurnosti i bezbjednosti svakog pojedinca, porodice i zajed-

nosni sektor mora da doživi temeljnu reformu, koju ne može da doživi ukoliko personalna rješenja budu bila ista ili slična kao ranije.

Komentarišući komunikaciju sa skupštinskom većinom, Abazović je rekao da se raduje što je u Crnoj Gori zaživio i drugi vid političke kulture, navodeći da je Vlada do sada sve odluke donosila jedinstveno - uz saglasnost nakon dijaloga i da će to činiti i ubuduće.

Na pitanje da li će Vlada biti vlada diskontinuiteta po pitanju partijskog zapošljavanja, kada su u pitanju funkcije po dubini, Abazović je odgovorio da ne mogu da eliminišu sve ljude koji su članovi nekih partija.

“Trudićemo se da involviramo što više ljudi koji nijesu partijski obojeni, ali to ne znači da moramo da žigošemo ljude koji su se sticajem okolnosti takođe borili za promjene u Crnoj Gori”, naveo je Abazović.

R.C.H.

Kentera: Imenovanje Vukšića i Kneževića korak unazad Imenovanjem Dejana Vukšića za vršioca dužnosti direktora ANB-a i Milana Kneževića za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu napravljen je veliki korak unazad, ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera.

On je kazao da su URA i njen predsjednik Dritan Abazović pogazili obećanje da oko sektora bezbjednosti nema i neće biti kompromisa i da on mora biti pod kontrolom kadrova lojalnih državi koji nijesu politički obojeni, ili jasni pripadnici političkih grupacija.

“Ono što zabrinjava ne samo ASCG, već cijelu građansku Crnu Goru jeste da je na čelu jedne od najznačajnijih institucija ove države imenovan čovjek čiji je politički angažman vezan uz Demokratski front”, naglasio je Kentera i dodao da strahuje da

će imenovanje Vukšića dovesti do nazadovanja u odnosima Crne Gore sa Evropskom unijom i NATO savezom.

Prema njegovim riječima, takvim postupcima Crna Gora gubi povjerenje evroatlantskih partnera i dovodi se u pitanje njeno funkcionisanje u kolektivnom sistemu bezbjednosti NATO saveza.

Kentera je upitao šta može da se očekuje ukoliko najznačajnije funkcije u sektoru bezbjednosti pokrivaju ljudi koji su, kako je naveo, otvoreno radili ili rade protiv nacionalnih interesa Crne Gore.

“Ljudi koji podržavaju politiku DF-a, ne samo da ne mogu doprinijeti jačanju saradnje sa EU i NATO, već mogu umanjiti sve dosadašnje rezultate i spriječiti svako dalje napredovanje na tom planu”, rekao je Kentera.

13

nice”, kazao je Veljović.

Odnosi povjerenja i partnerstva policije i građana su, naglašava Veljović, temeljna vrijednost koju treba dodatno podsticati, a etički i moralni kodeks postulat u djelovanju i postupanju.

“Napuštam policijsku organizaciju, jedinstvenu, snažnu i značajno reformisanu i spremnu da sačuva sigurnost zajedničke države, ali kao i promotera regionalne saradnje i pouzdanog partnerstva. Svi koji dođu jednog dana moraju i otići i o tom danu treba razmišljati jer samo zakonit rad garantuje osjećaj bezbrižnosti i ponosa na ostvareno”, zaključio je Veljović.

Vlada je u četvrtak donijela odluku da na čelu Uprave policije bude Vesko Damjanović.

R.C.H.

suđenje rožajcu zbog ubistva brata

Prikazan snimak sa rekonstrukcije događaja Prezentovanjem video snimka sa rekonstrukcije događaja pred vijećem sudije Ivana Adamovića u Višem sudu u Bijelom Polju nastavljeno je suđenje Rožajcu Enesu H. Škrijelju (49) koji se tereti da je na pragu porodične kuće ubio 12 godina mlađeg brata Mersada Škrijelja. Naredno suđenje zakazano je za 26. januar kada će vještaci medicinske struke i balističar pojasniti svoje nalaze. Branilac okrivljenog advokat Radovan Obradović po završetku jučerašnjeg suđenja, kazao je da očekuje da se na narednom suđenju iznesu završne riječi.

“Izričit sam da se u kon-

kretnom slučaju radi o ubistvu iz nehata”, kazao je Obradović.

Prema navodima optužnice, Enes Škrijelj je 15. aprila 2018. godine oko 21.50 časova u Ulici Ibarskoj u Rožajama ispred zajedničke porodične kuće ubio brata. Navodi se da je iz pištolja marke M-57 –tetejac, koji je njegovo vlasništvo, nakon kraće prepirke u pravcu oštećenog ispalio dva projektila koji su ga pogodili u predjelu grudi i vrata, nanijevši mu povredu od koje je odmah nastupila smrt.

Apelacioni sud je ukinuo prvostepenu presudu kojom je Škrijelj osuđen na 14 godina zatvora.

B.Č.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

POTRAŽUJU SE ZBOG VOĐENJA KRIVIČNIH POSTUPAKA

Po Interpolovim potjernicama uhapšena četiri lica

Bjelopoljac M.M. (51) uhapšen je u Mađarskoj na osnovu međunarodne potjernice koju je za njim raspisao podgorički Interpol, saopšteno je iz Uprave policije. Navodi se da je potjernica za M.M. raspisana na osnovu naredbe Višeg suda u Podgorici, radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Iz policije su kazali da je u Njemačkoj, po međunarodnoj potjernici podgoričkog Interopola, uhapšen Muharem Ćatić (36), državljanin

Bosne i Hercegovine.

“Ta osoba se potražuje po naredbi Osnovnog suda u Rožajama radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od osam mjeseci, zbog izvršenog krivičnog djela krađa”, kaže se u saopštenju.

Dodaje se da je na graničnom prelazu Ilino brdo, po međunarodnoj potjernici njemačkog Interpola, uhapšen M.P.D. (46) iz Italije. „M.P.D. se potražuje radi vođenja krivičnog postupka, zbog izvršenog krivičnog djela prevara i falsifikovanje dokumenata i ovom licu je određen ekstradicioni pritvor po rješenju sudije za

Legitimno sam na čelu mjesne zajednice

Ilustracija istragu Višeg suda u Podgorici“, kazali su iz policije.

Navodi se da je policija u Podgorici, po međunarodnoj potjernici Interpol Beograd, uhapsila S.R. (32), iz Paraćina. „Ovo lice se potražuje po naredbi Višeg suda u Beogradu radi vođenja krivičnog postupka zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga“, kaže se u saopštenju.

Iz policije su rekli da je S.R. određen ekstradicioni pritvor po rješenju sudije za istragu Višeg suda u Podgorici.

R.C.H.

...će, ako izazovete nezgodu, Nacionalni biro osiguravača od Vas sudskim putem naplatiti uzrokovanu štetu!

...jer je to obaveza propisana zakonom!

...je za upravljanje ne neregistrovanim vozilom propisana novčana kazna, od 80 do 350 eura za fizička, odnosno 500 do 3000 eura za pravna lica!

...voziti neregistrovano vozilo, znači voziti tehnički neispravno vozilo!

Nakon što je uhapšen u četvrtak zbog toga što nije vratio službeni pečat po razrješenju dužnosti, bivši predsjednik mjesne zajednice Spič-Sutomore Ratko Vujošević (69) oglasio se juče navodeći da je oko 14 godina na čelu MZ, te da je legitimno izabran od strane građana. Vujošević je naveo da postoji neslaganje sa predsjednikom opštine Bar Dušanom Raičevićem, prenosi Portal Bar. “Sadašnjim čelnicima opštine nisam odgovarao pa su formirali neku opštinsku mjesnu zajednicu.

Na to sam se žalio sudu, i epilog toga je da je Ustavni sud ukinuo Odluku o mjesnim zajednicama koju je donijela Skupština opštine Bar. Ratako Vujošević je jedini legitimni predsednik MZ Spič-Sutomore, izabran od strane građana, te zato nisam htio da vratim pečat”, kazao je Vujošević za Portal Bar i dodao da je netačno da je koristio pečat mjesne zajednice SpičSutomore, a da za isto nije imao ovlašćenja.

On je dostavio Odluku Ustavnog suda Crne Gore broj 33/19 od dana 29.05.2020. godine “Pečat je korišten isključivo nakon odluke Ustavnog suda. A, kako se svojim postupcima Opština Bar odnosi prema Ustavu ove države”, pita Vujošević.

U kuću mu je, navodi Vujošević, došlo 12 policajaca koji su se korektno ponašali.

“Tačno je da je pronađeno oružje i municija koja se koristi za isto, a za koje je Ratko Vujošević posjedovao dozvolu koja je istekla shodno čemu eventu-

alno može biti osnov za pokretanje prekršajnog postupka, a ne za krivični postupak. U pitanju je oružje (pištolj) koji posjedujem duže od 25 godina.

Negdje 90-ih sam dobio automatsku pušku od nekadašnjeg načelnika policije i municiju, što sam prije pet, šest godina vratio. Iz ormara ostao je, zaboravljen jedan šanžer što je policija danas uzela. Nisam hapšen, već pozvan u policiju gdje sam saslušan od strane nadležnog tužioca i potpuno opravdano nije mi određeno zadržavanje jer ne postoji zakonski osnov”, kazao je Vujošević.

Dodaje da svi navodi koji su bez utemeljenja i koji narušavaju čast i ugled Ratka Vujoševića biće predmet postupka pred nadležnim organima“.

“Očito je da rukovodećem kadru Opštine Bar sve više kvari planove izvjesno odvajanje Sutomora kao samostalne opštine, pa je na udaru kredibilitet Ratka Vujoševića”, zaključio je on.

Podsjetimo, policija je kod njega prilikom pretresa pronašla i oduzela pečat sa oznakom MZ „Spič” ali i revolver „Smith & Wesson”, okvir za automatsku pušku i 30 komada municije različite vrste i kalibra. Vujošević se sumnjiči za krivično djelo posebni slučajevi falsifikovanja isprave, krivično djelo oduzimanje i uništenje službenog pečata i službenog spisa kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. On je nakon saslušanja kod tužioca pušten i braniće se sa slobode.

...ne samo da ćete biti kažnjeni, već ćete odmah biti i isključeni iz saobraćaja!

...je to prekršaj zbog kojeg je policija sankcionisala 8688 vozača za 11 mjeseci 2020 godine!

www.nbocg.me

RATKO VUJOŠEVIĆ SAOPŠTIO ZAŠTO NIJE HTIO DA VRATI PEČAT:

www.ucg.ac.me

www.up.gov.me

Vujošević

Foto: Portal Bar

14

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

AKTUELNO

15

OPORAVILA SE 442 PACIJENTA

Preminulo šest osoba, još 395 novih slučajeva

Borovinić Bojović sa ožalošćenim porodicama

MINISTARKA ZDRAVLJA POSJETILA OB BAR

Barskoj bolnici neophodni medicinska oprema i kadar U Opštoj bolnici Bar neophodno je uraditi određenu reorganizaciju, odnosno redefinisanje u kadrovskom smislu, ali i u smislu postojanja opreme, kazala je juče nakon obilaska barske bolnice ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović. “Što se tiče broja ležećih postelja on je dovoljan, međutim postoje određeni nedostaci kada su u pitanju oprema i kadar”, rekla je ministarka zbog čega će, kako je najavila, prva donacija koju će obezbijediti Ministarstvo zdravlja otići upravo u Opštu bolnicu Bar. To bi, kako je kazala, trebalo da se desi do kraja ove godine.

Ministarka Borovinić-Bojović i državni sekretar Ministarstva zdravlja Veljo Čađenović obišli su juče Infektivno odjeljenje barske bolnice u kojem se liječe Covid-19 pacijenti.

“Opšta bolnica Bar prva je zdravstvena ustanova koju je ministarka zdravlja zvanično posjetila zbog velikog broja pritužbi građana na tretman i postupanje prema njihovim članovima porodica, koji su se liječili i preminuli od posljedica

izazvanih virusom korona”, kazali su iz tog Vladinog resora.

Sa direktorom barske bolnice dr Dragoslavom Tomanovićem i ljekarima sa ovog odjeljenja Borovinić-Bojović je napravila detaljnu vizitu svih pacijenata oboljelih od Covid-19.

“Prilikom posjete barskoj bolnici lično sam obišla sve pacijente, koji se liječe u Infektivnom odjeljenju od korona virusa. Uputila se u sve one probleme, koji postoje i pokušala da, na najbolji i najbrži mogući način, sagledam kompletnu situaciju u barskoj bolnici”, kazala je Borovinić-Bojović.

Tom prilikom, kako je rekla, saznala je da je neophodno uraditi određenu reorganizaciju, odnosno redefinisanje u kadrovskom smislu, ali i u smislu postojanja opreme.

Kao jedan od rezultata zajedničkog dogovora, ona je najavila da će prva donacija koju će obezbijediti Ministarstvo zdravlja otići upravo ovoj bolnici. “Što se tiče pacijenata i organizacije vizita, dogovorili smo se da se napravi reorganizacija, da se veći broj ljekara uključi u

Ministarka zdravlja obišla je Covid-19 pacijente na Infektivnom odjeljenju OB Bar

direktni rad sa Covid-19 pacijentima, da se naprave odgovarajući timovi, koji će se smjenjivati na sedmodnevnom nivou i vjerovatno će već sjutra biti dostavljeni spiskovi ljekara koji će biti uključeni u rad sa Covid pacijentima”, kazala je Borovinić-Bojović.

Predstavnik porodica čiji su najbliži preminuli od posljedica korona virusa u barskoj bolnici Samir Hodžić jučerašnju posjetu ministarke zdravlja ocijenio je kao prvi susret građana i institucija na djelu.

“Građani ukazuju na problem institucijama i institucije razumiju, zato što su problemi predstavljeni na osnovu ličnog iskustva, a ne iz politikantstva. Institucije to razumiju. Nema odjeka u prazno, nego nailazimo na razumijevanje i mislim da su danas najsrećniji i da je najlakše doktorima, koji će da budu rasterećeni, pojačani i biće im smanjena odgovornost. Neka to, na neki način, smatraju poklonom od nas i od naše borbe”, poručio je Hodžić.

On je naglasio da toga ne bi bilo da nije bilo razumijevanja institucije, odnosno ministarke koja je potpuno razumjela suštinu.

“Obećala je da će da dođe u Bar i došla je da provjeri da li ono što smo mi govorili stvarno postoji. Problemi postoje svugdje u svijetu, ali i ovdje i hajde da ih rješavamo. Srećan sam danas što se rješavaju problemi sa građanima i institucijama. Naše najmilije ne može ništa da vrati, ali mi ih držimo u životu kroz sjećanje i želju da se nekome nešto slično ne ponovi”, zaključio je Hodžić. J.V.Đ.

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata od posljedica novog korona virusa preminulo je šest osoba, potvrđeno 395 novih slučajeva infekcije, dok su se oporavilo 442, saopšteno je juče iz Instituta za javno zdravlje.

“Laboratorije Instituta i druge u državi koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa od posljednjeg presjeka završile su analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.414 uzoraka na novi korona virus među kojima je ukupno registrovano 395 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2. Novootkriveni su iz Podgorice 198, Nikšića 67, Bara 23, Budve 22, Pljevalja 17, Berana 13, Kotora 11, sa Cetinje i Herceg Novi po devet. U Tivtu je šest novootkrivenih slučajeva, Tuzima pet, Ulcinju četiri, Bijelom Polju tri, Mojkovcu i Žabljaku po dva, i po jedan u Rožajama, Danilovgradu, Kolašinu i Andrijevici”, kazali su iz Instituta.

Prijavljeno je, dodaju, šest smrtnih ishoda povezana sa COVID-19 i to kod dva pacijenta iz Podgorice i po jednog iz

Bijelog Polja, Šavnika, Plužina i Herceg Novog.

“Najstariji preminuli je imao 81 godinu, a najmlađi 40 godina (1980. godište).

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 611, a od početka godine 620”, rekli su iz Instituta.

Do 17.30 časova, kako su kazali, prijavljen je oporavak kod 442 pacijenta.

“U Podgorici je trenutno aktivno 4.416 slučajeva, Bijelom Polju 650, Nikšiću 648, Budvi 578, Baru 490, Cetinju 451, Beranama 389, Pljevljima 343, Herceg Novom 282, Kotoru 273, Tuzima 125, Rožajama 117, Danilovgradu 106, Ulcinju 97, Mojkovcu 87, Kolašinu 76, Plavu 27, Andrijevici i Žabljaku 24, Plužinama 23, Tivtu 19, Šavniku 18, Petnjici 14 i u Gusinju. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 9.279. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 43.390”, zaključili su iz Instituta.

J.V.Đ.

U KCCG, BERANSKOJ I NIKŠIĆKOJ BOLNICI

Hospitalizovana 222, kritično 62 oboljela U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se nalaze 82 pacijenta sa COVID-19 infekcijom od kojih je, kako se navodi u saopštenju najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, 40 životno ugroženo. U Opštoj bolnici Berane liječe se 52 Covid-19 pacijenta.

“Deset pacijenata ima tešku kliničku sliku i svi se nalaze na neinvanzivnoj ventilaciji”, saopšteno

je iz beranske bolnice.

U Opštoj bolnici Nikšić hospitalizovano je 88 pacijenata pozitivnih na novi korona virus, od kojih je 12 životno ugroženo. “Životno je ugroženo 12 pacijenata i nalaze se u Jedinici intenzivnog liječenja, od kojih je pet pacijenta na neinvazivnoj ventilaciji”, navodi se u saopštenju te zdravstvene ustanove.

J.V.Đ.

16

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

NA AERODROMIMA I U LUCI KOTOR

Taktilne trake i table na Brajevom pismu Osobama sa potpunim ili djelimičnim oštećenjem vida biće obezbijeđena bolja pristupačnost putnoj infrastrukturi Aerodroma Crne Gore i Luke Kotor, kako bi svi imali jednak komfor prilikom putovanja, poručeno je sa jučerašnje on line pres konferencije ove dvije institucije.

Na konferenciji je predstavljen projekat “Inovativne usluge prevoza za putnike potpuno i djelimičnog oštećenog vida u Dunavskoj regiji” (DTP), za koji su Aerodromi i Luka Kotor aplicirali kako bi svi putnici imali ravnopravan tretman prilikom putovanja.

Projekt menadžerka DTP za ACG Nina Planinić objasnila je da u projektu učestvuje 14 država dunavskog sliva, a da je zadatak da se evropski transport prilagodi osobama sa oštećenim vidom, kako bi nesmetano koristili infrastrukturu na aerodromima, željeznicama, javnom prevozu i u lukama.

“Zajednički smo došli do zaključka da je u ovoj fazi najpotrebnije obezbijediti taktilne trake i orijentacione table na Brajevom pismu”, kazala je Planinić.

Projekt menadžerka DTP “Luka Kotor” Maja Danilović kazala je da je luka prva stanica na koju zakorače ljudi sa broda, te da će se

obezbijediti taktilne trake do podvožnjaka u Kotoru.

U tu namjenu, kako je dodala, biće utrošeno oko 109.000 eura.

Izvršni direktor Saveza slijepih Goran Macanović zahvalio je predstavnicima Aerodroma Crne Gore i Luke Kotor za ovakav projekat kojim se, kako je naveo, omogućava pristupačnost institucija osobama sa oštećenim vidom i ispunjavaju nacionalne i međunarodne zakonske obaveze.

“Obezbjeđivanje ravnopravnog pristupa osobama sa oštećenjem vida je višestruko značajno: sprovođenje tih mjera je preduslov samostalnog života, a to je preduslov dostojanstvenog života. Zato je ovaj projekat višestruko važan”, kazao je Macanović.

On je ponudio resurse Saveza slijepih i stručnu pomoć predstavnicima projekta kako bi se što kvalitetnije integrisao i vremenom još više unaprijedio.

Ukupan budžet projekta je, kako je saopšteno, 2.192.546 eura, od čega većinu finansira Evropska unija. Budžet za prilagođavanje aerodromske infrastrukture putnicima sa oštećenim vidom iznosi 127.500. eura. Rok završetka projekta je decembar 2022. godina.

J.V.Đ.

ERASMUS PLUS INFO DAN: ZAVIDNI REZULTATI U

U 2020. Univerzite odobreno sedam Univerzitet Crne Gore u protekle tri godine učestvovao je u velikom broju međunarodnih projekata, uglavnom u obrazovnim i razvojnim/strukturnim projektima. Vrijednost međunarodno finansiranih projekata tokom ovog trogodišnjeg perioda iznosi 7,5 miliona eura što, kako je saopšteno na Erasmus plus Info Danu koji je juče održan u Podgorici, predstavlja 78,2 odsto ukupne ugovorne vrijednosti svih projekata na Univerzitetu.

Univerzitet je, kazao je rektor prof. Danilo Nikolić, učestvovao u Erasmus plus programu kao koordinator ili partner u projektnim konzorcijumima.

“Ugovorna vrijednost ovih projekata za Univerzitet je porasla sa 123.335 u 2017, na 1.123.510 eura u 2020. godini. Ukupan iznos finansiranih projekata za Univerzitet u ovom periodu je nepunih tri miliona eura, što čini ovaj EU program najznačajnijim za Univerzitet u odnosu na iznos dobijenih fondova”, kazao je Nikolić.

On ističe da Univerzitet nastoji da obezbijedi atraktivne uslove za naučni i umjetnički rad, kako za svoje zaposlene, tako i za strane istraživače, kroz stvara-

nje kvalitetnih predispozicija za kratkoročne ili dugoročne periode dolazne i odlazne mobilnosti.

“Cilj nam je i privući što veći broj stranih studenata, kroz akademsku otvorenost i ponudu određenog broja predmeta i studijskih programa na engleskom jeziku. Aktivnosti na polju internacionalizacije su takođe usmjerene i na jačanje postojećih i izgradnju novih partnerstava s renomiranim visokoobrazovnim ustanovama iz regiona i šire u oblastima od zajedničkog interesa, na uspostavljanje zajedničkih studijskih programa na svim nivoima studija, na pripremi i realizaciji zajedničkih istraživačkih, umjetničkih i strukturnih projekata, na aktivnom učešću u međunarodnim univerzitetskim asocijacijama itd.”, rekao je Nikolić.

U ovoj godini, ističe on, Univerzitet se može pohvaliti sa sedam odobrenih projekata u okviru programa Erasmus plus izgradnja kapaciteta u visokom obrazovanju, od kojih je jedan koordinatorski i šest partnerskih.

“Koordinatorski projekat koji je napisan na Univerzitetu svr-

stan je u prvu kategoriju odobrenih projekata koju čine 13 odsto najkvalitetnijih aplikacija. Projekat je označen kao inovativan, i odnosi se na “plavu ekonomiju”, i prvi put se predviđa osnivanje zajedničkog magistarskog programa na engleskom jeziku u Crnoj Gori”, kazao je Nikolić.

Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić istakla je da Crna Gora iz godine u godinu ostvaruje sve bolje rezultate u programu Erasmus plus, pa je tako u okviru poziva za prošlu godinu za ključnu akciju I, koja se odnosi na Međunarodnu kreditnu mobilnost Crne Gore, odobreno 125. projektinih predloga uz 1.549 stipendija za mobilnost.

Ona je dodala da kroz ključnu akciju II - Izgradnja kapaciteta u visokom obrazovanja Crnoj Gori učestvuje u osam projekata sa ukupnim budžetom od 6,8 miliona eura.

“Ministarstvo će i u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima koje će obezbijediti odgovarajuće mehanizme, kao i osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju, praktičnu nastavu za studente uz primjenu savremnih

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

17

VARHELJI SAOPŠTIO

EU će pomoći Zapadnom Balkanu u distribuciji vakcina

Detalj sa sastanka

U VISOKOM OBRAZOVANJU

etu Crne Gore projekata metoda, bolji standard studenata, kao i jačanje naučnoistraživačke komponentne visokog obrazovanja”, istakla je Bratić.

Ona je naglasila da je i sama bila tri puta, kao profesor, korisnica međunarodne kreditne mobilnosti, i da je to iskustvo zaista nemjerljivo. Takođe je, kaže, učestvovala u kreiranju i sprovođenju projekta reforme studija stranih jezika na Filološkom fakultetea UCG, kroz projekat Reflame.

Direktorica Nacionalne Erasmus plus kancelarije u Crnoj Gori Vanja Drljević ističe da je u toku protekle tri decenije, učešće u programu Erasmus plus pozitivno uticalo na lični i profesionalni razvoj više od 10 miliona ljudi u Evropi.

“U narednom ciklusu programa, za koji je namijenjen budžet u iznosu od 26 milijardi eura, Erasmus+ će biti još inovativniji i inkluzivniji, s akcentom na digitalizaciju i zeleni razvoj”, kazala je Drljević.

Ona je podsjetila da Crna Gora učestvuje u ovom programu od samog početka, ali i da nije bila početnik u EU projektima u oblasti obrazovanja, jer učestvuje u EU programima već dvije decenije,

od 2000. godine.

“Ako govorimo u brojkama rezultati koje je Crna Gora ostvarila su izuzetni. Učešćem u 35 projekata u oblasti izgradnje kapaciteta u visokom obrazovanju, od kojih osam koordiniraju crnogorske institucije visokog obrazovanja, sa budžetom koji premašuje 23,4 miliona eura, to je zaista veliki uspjeh i rezultat je kojim bi se mogle pohvaliti i mnogo veće države nego što je Crna Gora”, ocijenila je Drljević.

Novoodabrani projekti, dodaje, donose i inovativnost u pristupu, obrađujući teme kao što su plava ekonomija, digitalizacija, dualno obrazovanje, razvoj multimedijalnih platformi za online učenje, inkluzivno obrazovanje, jačanje autonomije univerziteta, upravljanje stranim vodenim vrstama…

“Ukupno 352 sporazuma međunarodne kreditne mobilnosti, kroz saradnju sa preko 200 univerziteta u EU, predstavljaju izuzetan rezultat, kao i broj studenata koji su uspjeli da dobiju stipendije za zajedničke EM master programe, programe izvrsnosti, izuzetno konkurentne ne samo na nivou Evrope, već i svijeta”, zaključila je Drljević.

J.V.Đ.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji kazao je da će EU obezbijediti ravnomjernu dostupnost vakcine svim zemljama regiona, pri čemu je pozvao države da naprave strategije vakcinacije. U tom kontekstu, kazao je da će Unija koordinisati aktivnosti shodno individualnim potrebama zemalja, te da je važno pravovremeno započeti vakcinaciju, kako bismo zajednički prevazišli posljedice pandemije.

Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović učestvovao je juče na sastanku koji je Varhelji.

U fokusu razgovora bila je distribucija i upotreba vakci-

ne protiv COVID-19, kao i pomoć Evropske unije zemljama regiona u tom kontekstu.

Radulović je kazao da je u vrijeme pandemije COVID-19, EU pokazala snažnu solidarnost i prijateljstvo, upućivanjem pomoći Zapadnom Balkanu, što predstavlja jasan znak posvećenosti njegovom ekonomskom oporavku.

“Crna Gora se pridružila COVAX Inicijativi za vakcine protiv COVID-19, koju je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija, s ciljem nabavke i pravične distribucije vakcine među zemljama učesnicama”, kazao je Radulović.

Prema procjeni Instituta za javno zdravlje, kako je kazao,

iskazana je potreba za 248.800 doza, koje bi pokrile 20 odsto stanovništva, s obzirom na to da su preporučene dvije doze po osobi. Na toj liniji, kako je naglasio, realizovana je avansna uplata za nabavku vakcine protiv COVID-19, a 14. decembra plaćene su garancije.

Sastanku su još prisustvovali potpredsjednik Vlade za evropske poslove Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov, šefica diplomatije BiH Bisera Turković, ministarka za evropske integracije Srbije Jadranka Joksimović, v.d. ministra vanjskih poslova Albanije Gent Cakaj i zamjenik šefa diplomatije Kosova Muhamet Brajshori.

J.V.Đ.

DEVET U SAMOIZOLACIJI

U UIKS-U 17 ZAPOSLENIH POZITIVNO NA KORONU

U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) trenutno je 17 zaposlenih pozitivno na novi korona virus, dok je još devet službenika u samoizolaciji zbog kontakta koji su označeni kao rizični sa labortorijski potvrđenim slučajevima infekcije, saopšteno je juče iz Instituta za javno zdravlje.

“Trenutno povećanje broja oboljelih i grupisanje slučajeva registruje se od 1. decembra. Od tada je, zaključno sa 18. decembrom, testirano 98 osuđenih lica. Od tog broja, laboratorijski je potvrđena

infekcija novim korona virusom kod 58 osoba”, kazali su iz Instituta.

Ta zdravstvena ustanova, kako ističu, od samog početka epidemije korona virusa u Crnoj Gori pojačano prati epidemiološku situaciju u svim ustanovama kolektivnog smještaja, uključujući i UIKS. Od avgusta, kako se navodi u saopštenju, Institut je u CZKPZB registrovao pojavu sporadičnih slučajeva obolijevanja od COVID-19 među osuđenim licima koja su smještena u UIKS-u.

“U skladu sa usvojenim

protokolom za postupanje sa oboljelima i njihovim kontaktima, u kojem je posebna pažnja posvećena ustanovama kolektivnog smještaja, svakodnevno se sprovode uzorkovanja i laboratorijska testiranja oboljelih, njihovih kontakata, ali i svih drugih članova kolektiva koji prijave pojavu simptoma”, navodi se u saopštenju.

Kako su kazali, broj aktivnih slučajeva infekcije se svakodnevno mijenja u zavisnosti od dinamike registrovanja novih i oporavka postojećih inficiranih osoba.

J.V.Đ.

20

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

Donacija Elektroprivrede crne gore

Krupac dobija sportsku rekreativnu oazu

Vešović u obilasku gradilišta

Glavni grad: Vešović obišao gradilište na Starom aerodromu

Radovi se odvijaju planiranom dinamikom

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Časlav Vešović obišao je juče gradilište novog Bulevara Veljka Vlahovića na Starom aerodromu, gdje je konstatovao da se ova važna investicija u saobraćajnu infrastrukturu realizuje u skladu sa planiranom dinamikom.

On je izrazio zadovoljstvo rezultatima koje je gradska uprava ostvarila u godini na izmaku, potencirajući da je realizacija ambiciozno postavljenog budžetskog plana premašila očekivanja, što je stvorilo preduslov za nesmetanu realizaciju kapitalnih investicija, ali i za obezbjeđenje i unapređenje pojedinih servisa i sadržaja koje život u Podgorici čine ugodnijim i ljepšim.

“Kao zamjenik gradonačelnika kome je osnovna preokupacija kapitalni razvoj grada, u okviru kojeg su, svakako, jedan od prioriteta investicije u saobraćajnu infrastrukturu, mogu da kažem da sam ponosan ostvarenim rezultatima. Ia-

ko smo uglavnom bili fokusirani na periferiju Podgorice, polazeći od cilja da se tranzitne rute pretvore u saobraćajnice bulevarskog karaktera, nijesmo zapostavili ni gradske bulevare. Vjerujem da ovaj projekat i ova investicija ubjedljivo svjedoči o tome jer danas u društvu naših partnera iz Uprave javnih radova i kompanije Tehnoput, koja izvodi radove na Bulevaru Veljka Vlahovića, svjedočimo dinamičnom i kvalitetnom izvođenju radova”, saopštio je Vešović.

Bulevar će biti dug dva kilometra i imaće šest saobraćajnih traka. Na pojedinim dionicama biće širok blizu 50 metara.

“Ovo nije jedina investicija u saobraćajnu infrastrukturu na ovom mikrolokalitetu. Nedaleko odavde gradimo i Zmaj Jovin bulevar koji je vrijedan 1,6 miliona eura, a takođe, u neposrednoj blizini ove lokacije zajedničkim naporima privodimo kraju realizaciju investicije u Dom za stare, tako

da su ukupne investicije na ovom prostoru blizu 20 miliona eura”, istakao je zamjenik gradonačelnika.

On poručuje da se ovim ne zaustavljaju ambicije gradske uprave kada je u pitanju unapređenje saobraćaja u Podgorici.

“Nove saobraćajnice povećavaju frekvenciju saobraćaja, ali naša je želja da smanjimo saobraćajne gužve kroz projekat modernizacije javnog prevoza i u tom cilju ćemo raditi tokom naredne godine. Plan nam je da obezbijedimo nove autobuse, ali jednako tako da poboljšamo i saobraćaj u mirovanju kroz izgradnju novih parking prostora u modelima javno-privatnog partnerstva, koje u upravi Glavnog grada već razvijamo”, poručio je zamjenik gradonačelnika.

Izgradnja Bulevara Veljka Vlahovića počela je krajem oktobra, rok za završetak radova je 30 mjeseci, a ukupna vrijednost investije je 4,6 miliona eura.

R.R.

Zaposleni u Opštini Nikšić odrekli se dijela primanja

Donirali pomoć najugroženijima Predstavnici Opštine Nikšić juče su dijelili novčanu pomoć višečlanim porodicama Tadić, Deletić i Jakovljević, koje žive u izuzetno teškim uslovima, saopšteno je lokalne uprave.

“Donirana sredstva predstavljaju iskaz dobre želje rukovodećih lica iz Opštine Nikšić da pomognu sugrađanima, kojima je pomoć

potrebna, na način što su se odrekli dijela svojih zarada.

Svaka od ovih porodica ima svoju priču i tešku materijalnu situaciju”, navodi se u saopštenju. Članovi porodica zahvalili su predstavnicima Opštine Nikšić na izdvojenom novcu, koji će im dobro doći za nabavku osnovnih životnih potrepština.

Takođe, predstavnici Opštine još jednom podsjećaju na akciju Šampioni solidarnosti, kroz koju se žele podstaknuti oni koji dokazano umiju prepoznati tuđu potrebu i nevolju, i pozvali su sve pojedince i pravna lica da budu dio humanog i solidarnog tima i da zajedno pomognemo našim sugrađanima, zaključuju iz Opštine Nikšić.

Jedno od omiljenih nikšićkih nju. Tender je već raspisan juče izletišta - jezero Krupac dobiće, i nakon izbora izvođača, radovi zahvalujući donaciji Elektropri- na terenu će vrlo brzo otpočeti. vrede Crne Gore novu sport“Takođe, Simović je zahvasko-rekreativnu oazu. Radovi lio i na donaciji opredijeljenoj su planirani uz krupačku bra- povodom obilježavanja jubilenu na prostoru koji je 2014. go- ja 110 godina postojanja EPCG, dine usljed nevremena deva- koja se odnosi na rekonstrukstiran. Sporazum o zajedničkoj ciju javne rasvjete na potezu od realizacii projekta Dukla, duž Podgoričkog puta i “Izgradnje park šume Kru- Bulevara Vuka Mićunovića do pac – rekonstrukcija zelenih Trga Save Kovačevića, kao i ulipovršina sa izgradcama Ivana Milutinonjom rekreativnih vića i Vuka Karadsadržaja” potpižića”, ističe se u sali su predsaopštenju. sjednik OpštiKako se nane Nikšić Mivodi u saoplutin Simoštenju, Novević i direktor ljić je istakao je da su ove EPCG Igor Noveljić. “Zahvadonacije rezulljujući na opretat dobre saraddijeljenoj donaciji Izgled buduće re- nje EPCG i lokalne i društveno odgovoruprave Nikšića i da kreativne zone nom odnosu prema će biti realizovane gradu u kome se nalazi sjedi- kao izraz odgovornosti i uvašte EPCG predsjednik Simović žavanja potreba svih građana je istakao da će sredstva u izno- Nikšića. su od 190.000 eura biti iskorišće“Predsjednik Odbora direktona za kreiranje nove sportsko- ra Đoko Krivokapić iskazao je rekreativne oaze uz branu kru- očekivanja da će EPCG i ubudupačku, na prostoru koji je 2014. će imati razumijevanja za pogodine usljed nevremena de- trebe lokalne zajednice”, zakljuvastiran”, navodi se u saopšte- čuje se u saopštenju.

M.R.

Opština Herceg Novi obezbijedila novogodišnje paketiće mališanima

Za najmlađe 1700 poklona U novske škole i vrtiće i ove godine će stići novogodišnji paketići za najmlađe, zahvaljujući Opštini Herceg Novi. Lokalna uprava je obezbijedila oko 1.700 paketića, za svu djecu u novskim vrtićima i đake prva četiri razreda osnovnih škola.

Takođe, paketići su obezbijeđeni za male sugrađane sa Luštice, a dodjeliće ih Mjesna zajednica, kao i za korisnike Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju. „Željeli smo da i u ovoj godinu iznanadimo i obradujemo naše najmlađe sugrađane, koji se uvijek naj-

više raduju ovim poklonima. Ovo darivanje je divna praksa koju smo uveli i želimo da ono postane tradicija. Vjerujem da će paketići izmamiti mnoge osmjehe i ostati djeci u lijepom sjećanju, posebno ove godine kada je boravak u školama i vrtićima mnogo drugačiji nego što smo navikli“, poručuje potpredsjednik Opštine, Miloš Konjević.

S obzirom na epidemiološku situaciju i aktuelne mjere, ove godine neće biti uručivanja paketića na Trgu, već će Djeda Mraz posjetiti svaku ustanovu posebno.

R.R.

Dodjeljivanje paketića osnovcima

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

aktuelno

21

Glavni grad: Vuković obišao početak radova na izgradnji parka na Zabjelu

Na pet hiljada kvadrata brojni sadržaji Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković sa saradnicima obišao je juče početak radova na izgradnji parka u Ulici 27. marta na Zabjelu i tim povodom istakao da će se nova parkovska površina prostirati na 5.000 kvadrata i imati sadržaje kao što je igralište za najmlađe, sportski poligon, trim stazu i park za kućne ljubimce, saopšteno je iz Glavnog grada.

Izgradnja parka, kako je kazao Vuković, biće završena do kraja marta.

“Danas smo u ulicama 27. marta i Ilije Plamenca na Zabjelu kako bismo najavili izgradnju još jednog parka. Na ovom prostoru će do marta, ako nas vremenske prilike posluže, biti formirana potpuno nova parkovska površina, sa nekim sadržajima koje dosad nijesmo imali u glavnom gradu poput parka za kućne ljubimce. Jedan dio parka biće posvećen najmlađima, poput onoga što smo juče imali priliku da vidimo na Starom aerodromu, a imaćemo i sportski poligon koji nedostaje ovom di-

jelu grad”, naveo je Vuković.

Zabjelčani će, oko cijele površine parka, dobiti i trim stazu za rekreativce.

“Na ovom prostoru, zahvaljujući konfiguraciji terena, dobićemo sadržaje maltene za sve generacije – rekreativce, djecu i vlasnike kućnih ljubimaca”, kazao je Vuković.

Prema njegovim riječima, iako pregovori o eksproprijaciji zemljišta nijesu tekli planiranom dinamikom, odlučeno je da se park gradi na parcelama koje su u vlasništvu Glavnog grada i sugrađanina Vladimira Bata Đurovića koji je dao saglasnost za gradnju parka.

Radovi, na površini od 5.000 kvadrata, počeli su juče.

“Ovo je inače obećanje koje smo dali više od pola godine unazad i upoznati ste da je pokrenuta peticija od strane građana koji žive u ovom dijelu grada, a mi smo u odnosu na to postupili kao odgovorna gradska uprava, odradili projekat i krenuli da pripremamo teren u dijelu

kolašin: posjeta uredništva školi

Donirali primjerke časopisa Urednik časopisa “Medijski dijalozi” dr Mimo Drašković i član redakcije dr Mirko Jakovljević posjetili su Srednju mješovitu školu “Braća Selić” u Kolašinu i donirali primjerke časopisa za školsku biblioteku.

U razgovoru sa direktoricom škole Veselinkom Peković apostrofiran je značaj medijske pismenosti u obrazovanju srednjoškolaca. Zaključeno je da će donirani primjerci časopisa biti korisna dopunska litera-

tura učenicima, posebno u okviru predmeta Medijska pismenost, koji se izučava kao izborni predmet.

Donacija je prva u nizu koju u susret obilježavanju 150 godina crnogorskog novinarstva, a u kontekstu promocije i unapređenja medijske pismenosti realizuje međunarodni naučni časopis “Medijski dijalozi”. U narednom periodu projekat će se nastaviti donacijama gimnazijama u Podgorici, Nikšiću i Kotoru.

R.R.

Juče prilikom posjete školi u Kolašinu

Parcela na kojoj niče novi park

koji se tiče rješavanja imovinskih odnosa, pošto jedan dio ove parcele je u privatnom vlasništvu”, rekao je gradonačelnik.

On je naglasio da će Zabjelo dobiti moderan park.

“Kolege iz Zelenila će pokušati da iskoriste lije-

po vrijeme kako bi priveli kraju radove na izgradnji novog parka u Zagoriču, a odmah nakon Nove godine krećemo u realizaciju još jednog projekta ovog tipa, a to je izgradnja parka na Koniku. Ideja nam je da do kraja mandata ove gradske

uprave ovakve i slične sadržaje dobije svaki dio grada.

Inače, vrijednost ovog projekta je 245.000 eura”, zaključio je Vuković i zahvalio vlasniku parcele Vladimiru Batu Đuroviću na saradnji i saglasnosti za izgradnju.

I.F.R.

NOVA DONACIJA CRVENOG KRSTA BIJELO POLJE

NAMJEŠTAJ I BIJELA TEHNIKA ZA NAJUGROŽENIJE SUGRAĐANE

Zaposleni u bjelopoljskom Crvenom krstu i gerontodomaćice uručili su namještaj i bijelu tehniku starijim sugrađanima koji su u stanju socijalne potrebe.

Sekretar opštinskog Crvenog krsta Zoran Rudić kazao je da su donacije još jedan vid pomoći koju ta humanitarna organizacija pruža starijim sugrađanima koji žive u teškim socio-ekonomskim uslovima.

“Veliki broj aktivnosti koje smo organizovali ove godine prvenstveno su posvećene starijima, čija se ugroženost dodatno povećava tokom kriznih situacija, kakva je i epidemija korona virusa. Opštinski Crveni krst u saradnji sa partnerima svakodnevno se trudi da starijim su-

Uručivanje pomoći Crvenog krsta

građanima izađe u susret i obezbijedi sve ono što im je neophodno, kako bi što manje napuštali svoje domove, a samim tim, sačuvali svoje i zdravlje svojih najmilijih”, kazao je Rudić.

Dodao je da su sredstva za ovu donaciju prikupljena u okviru kampanje Telekoma i Mastercarda „Pretvorimo račune u

dobro djelo“, te da će slična aktivnost osim u Bijelom Polju biti realizovana u još šest crnogorskih gradova.

“Ovom donacijom obuhvatili smo šest korisnika, od kojih je većina sa seoskog područja naše opštine”, poručio je Rudić, pozivAjući druge kompanije da slijede ovaj primjer.

B.Č.

22

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

evropska agencija za ljekove trebalo bi u ponedjeljak da od

Da li je prekretnica p O

čekuje se da Evropska agencija za ljekove vakcinu Bajontek-Fajzer odobriti u ponedjeljak. U Njemačkoj bi vakcinacija počela u nedjelju 27.12. Ubrzava se i odobravanje vakcine američke firme Moderna.

Ovog petka, Institut Robert Koh (RKI) prijavio je više od 33.000 novih slučajeva korone u Njemačkoj. Međutim, taj broj uključuje oko 3.500 slučajeva iz Baden-Vurttemberga koji zbog greške nisu uvršteni u statistiku od četvrtka.

Institut je takođe registrovao dodatnih 813 smrtnih slučajeva. Prema RKI, broj novih slučajeva u posljednjih sedam dana na 100.000 u Njemačkoj iznosi 184,8.

Za to vreme, Evropska agencija za ljekove (EMA) trebalo bi da donese odluku o vakcini Bajontek-Fajzer sljedećeg ponedeljka 21.12.

– ranije nego što je prvobitno planirano. Očekuje se da će EMA dati zeleno svetlo za tu vakcinu.

U Njemačkoj bi potom, od nedjelje 27. decembra, trebalo da počne vakcinacija – najprije onih koji imaju više od 80 godina i ljudi u staračkim domovima. Savezni ministar zdravlja Jens Špan zam o l i o j e sve ostale da budu strpljivi.

■ Uredba o

vakcinaciji

Neposredno prije potpisivanja uredbe o vakcinaciji, Špan je za zajednički Jutarnji program javnih servisa ARD i ZDF, rekao da će ljudi koji će biti prvi vakcinisani – biti podijeljeni u tri grupe.

Započeće se sa onima kojima zaštita od vakcinacije donosi dodatno zdravlje i godine života: „Sada počinjemo sa ljudima koji imaju više od 80 godina, vrlo starim, onima kojima je potrebna njega i onima koji se brinu o njima“, rekao je Špan. „S jedne strane, ta grupa je vrlo veli-

ka a, s druge, posebno rizična. Vakcinacijom ljudi starijih od 80 godina i onih kojima je potrebna njega može se izbjeći veliki broj prijema u bolnicu, najteži oblici kovida 19 i najfatalniji ishodi.

Imamo visoku stopu smrtnosti u ovoj starosnoj grupi“.

U drugu grupu spadaju osobe starije od 70 godina, osobe sa demencijom, osobe sa trizomijom 21 i pacijenti s transplantacijom, kao i stanovnici smještaja za beskućnike ili azilante i osobe bliske onih kojima je potrebna njega.

U treću grupu spadaju ljudi stariji od 60 godina, hronični bolesnici, ljudi „na posebno relevantnim položajima u vladinim institucijama“, kao i

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

svijet

23

odobri vakcinu protiv kovida-19 kompanije Fajzer i Bajontek

pandemije na vidiku? prosvetni radnici, nastavnici i zaposleni u maloprodaji.

■ Špan odstupio

od preporuka o vakcinaciji

Tom kategorizacijom njemački ministar samo djelimično sledi preporuke Stalne komisije za vakcinaciju (STIKO) koja je predložila pet kategorija prioriteta.

U Španovom nacrtu prioritet je dat i unutar pojedinačnih grupa. Takođe je utvrđeno da oni koji žele da se vakcinišu moraju da dokažu da pripadaju nekoj od grupa koristeći dokumenta ili ljekarska uvjerenja. „Ipak, s tom regulativom morate biti fleksibilni“, rekao je Špan. Specifikacija ko će se vakcinisati mora se redovno prilagođavati, na primjer kada u januaru budu dostupne nove vakcine. Uredba o vakcinaciji protiv korone stupa na snagu danas, 18.12.

Njemačka fondacija za zaštitu pacijenata prethodno je kritikovala listu prioriteta na osnovu preporuka Stalne komisije za vakcinaciju. „Ministar Špan mora na isti nivo prioriteta da stavi i bližnje koji neguju stare i bolesne“, rekao je član odbora te organizacije Ojgen Briš.

A predsjednik Njemačkog ljekarskog udruženja Klaus Rajnhart založio se za vakcinaciju ljekara opšte prakse u ranoj fazi: „Oni ne liječe samo veliki broj visoko rizičnih pacijenata, već su i prvi kada se radi o liječenju zaraženih koronom, a ipak su rangirani niže na listi prioriteta za vakcinaciju. Njihove ordinacije čine važan zaštitni zid za ionako teško opterećene klinike. Zbog toga treba izbje-

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je u izolaciji od korona virusa u predsjedničkoj rezidenciji La Lanterna kod Versaja, dok francuski ljekari upozoravaju porodice koje se spremaju za praznike da budu oprezne, posebno za stolom, zbog porasta broja infekcija. Makron ima temperaturu, kašalj i osjeća umor, rekli su zvaničnici iz predsjedništva.

Oni nisu saopštili detalje o njegovom liječenju ći da se ljekari opšte prakse razbole.“

■ Uskoro druga i treća vakcina?

Evropska agencija za ljekove žuri da odobri i vakcinu protiv korone američke kompanije Moderna. Ta farmacetuska kompanija dostavila je dodatne podatke prije vremena, tako da je vanredni sastanak EMA zakazan za

6. januar, „kako bi se završila provjera“, rekli su iz te agencije čije je sedište u Amsterdamu. Taj sastanak prvobitno je bio planiran najranije za sredinu januara.

Evropska komisija u međuvremenu pregovara i sa američkom kompanijom Novavaks (Novavax) o isporuci vakcine. „Planirani ugovor pružao bi mogućnost kupovine 100 miliona doza, uz mogućnost dodatnih 100 mili-

Belgijska ministarka greškom objavila cijene vakcina Evropska komisija još nije objavila koliko će koštati vakcine protiv korona virusa koje je naručuje u ime država članica, jer su one strogo povjerljive i obuhvaćene su klauzulama povjerljivosti, ali ih je greškom obnarodovala belgijska ministarka za budžet Eva De Bleker.

Ona je u četvrtak na svom Tviter nalogu objavila tabelu sa cijenama svih vakcina na koje se Belgija pretplatila preko Evropske komisije.

Iako je tvit brzo izbrisan, belgijski list Het Latste Nieuvs je napravio skrinšot u kojemu se vide cijene, prenio je Index. Pr-

va vakcina koja je već počela da se daje od proizvođača Biontek/Fajzer Evropska unija je ugovorila po cijeni od 12 eura za jednu dozu, a najjeftiniju vakcinu od 1,78 eura po dozi prave Oksford i Astrazeneka.

Vakcina kompanije Džonson i Džonson košta 8,5 dolara, Sa-

nofi/GSK 7,56 eura, Kurevak 10 eura, a Moderna 18 dolara po dozi. Nakon što je njen tvit sa cijenama počeo da kruži društvenim mrežama, De Bleker je izjavila da se radilo o “grešci od strane tima za komunikacije”, koja neće ugroziti snabdjevanje Belgije vakcinom.

ona doza“, rekao je jedan portparol Komisije. Vakcina koju je razvio Novavaks zasnovana je na rekombinantnim proteinima – za razliku od iRNA tehnologije koju koriste Bajontek-Fajzer i Moderna.

U Sjedinjenim Državama će vakcina Moderna očigledno dobiti hitno odobrenje – jer, presudna prepreka već je prevaziđena: odgovorni savjetodavni odbor Američke agencije za ljekove FDA izjasnio se u korist odobrenja.

Ako se odobri, to znači da bi u SAD bile dostupne dvije vrste vakcina protiv kovida 19. Prije tačno nedjelju dana vakcina njemačke kompanije Bajontek i njenog američkog partnera Fajzera dobila je hitno odobrenje u SAD. Masovna vakcinacija započela je nepuna tri dana kasnije, u ponedeljak 14. decembra.

(Dojče vele)

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

drugi pišu

27

Intervju: Tamara Nikčević, novinar

Zapadu nije prvi put da pravi grešku i podržava antizapadne snage

Sjajni Andrej Nikolaidis ima pravo kada kaže da je nova crnogorska vlada u stvari savez SPC i krupnog kapitala. Ti krupni kapitalisti nisu samo vlasnici Vijesti, nego i, zahvaljujući URA, suvlasnici Vlade Zdravka Krivokapić, rekla je, između ostalog, Tamara Nikčević za Novi magazin. Intervju prenosimo u cjelosti.

Zbog emisije na TV Crne Gore suspendovani ste, a premijer Krivokapić je rekao da TVCG treba „vratiti narodu“. O čemu je riječ?

Nisam suspendovana, jer nemam tu vrstu angažmana sa TVCG. Cijela ova bura u časi vode nastala je zato što sam, pozivajući se na veoma relevantan izvor, kazala da je ambasadorka predsjednika Trampa u Podgorici, uoči crnogorskih parlamentarnih izbora, izrazila bojazan da predsjednik Milo Đukanović neće priznati rezultate glasanja. Na osnovu čega je Trampova ambasadorka napravila tako pogrešnu procjenu, to je bilo moje pitanje.

Naravno, predsjednik Crne Gore odmah je priznao rezultat izbora i Zdravku Krivokapiću dao mandat za sastav nove vlade.

Da li je predsjednik Tramp priznao rezultat izbora u SAD, ili je, pak, učinio nešto do sada nezapamćeno i nezamislivo u istoriji te velike i slobodne zemlje?

Nažalost, Ambasada SAD u Podgorici nije mi odgovorila na postavljeno pitanje.

Umjesto odgovora, od njih sam dobila besmislene lekcije iz novinarstva, koje su bile znak za dodatno aktiviranje njihove služinčadi u Crnoj Gori, inače, dežurnih hajkača na moju malenkost. Prethodno je „slučaj“ već preuzeo režimski, proruski tabloid Vijesti - crnogorski Informer, koji je istinski skandal uspio da pokrije lažnim skandalom.

Kakvim skandalom?

Sjajni Andrej Nikolaidis ima pravo kada kaže da je nova crnogorska vlada u stvari savez SPC i krupnog kapitala. Ti krupni kapitalisti nisu samo vlasnici Vijesti, nego i, zahvaljujući URA, suvlasnici Vlade Zdravka Krivokapića. Njihova kontroverzna ministarka zdravlja – Daka Davidović tvrdi da mu je, dok se u bolnici liječio od kovida, ova „progonjena“ Srpkinja, dojučerašnja načelnica pulmologije u KBCCG, omogućila da kroz prozor više puta uskoči u bolničku sobu mitropolita Amfilohija – istog je dana napravila međunarodni skandal: ne poštujući državu čija je činovnica, pored Kosova je dopisala zvjezdicu. Tabloid Vijesti je to morao nečim pokriti, pa je zato ispalo da sam lično nasrnula na najveću svjetsku vojnu silu. Na tu su se glupost odmah nakačili brojni predstavnici vlasti, uključujući cirkusante koji su godinama palili američke i NATO zastave po Podgorici i zbog toga bili hapšeni. Reagovao je i premijer, ali je njegova reakcija toliko banalna, da je, oprostićete, ne bih komentarisala. Šta je epilog ovog cirkusa?

Petnaestak minuta su najprije na TV Vijesti, a onda i u Dnevniku TVCG čitana saopštenja u kojima se većina stranaka vlasti i neke opozicione, opskurne NVO i ugledni pojedinci referiraju na „zločin“ koji sam počinila. Ovi kapitalni primjeri bijede ljudskog duha i odsustva elementarnog dostojanstva najbolje govore o nezrelosti crnogorskog društva, u državi koja polako postaje protektorat.

U međuvremenu, hajka je nastavljena: Crna Gora kao „permanentni Goli otok“.

Prije izbora važilo je da je predsednik Đukanović, kao i tadašnja vlast, prozapadno orijentisana, dok je

opozicija uglavnom proruska, ipak Zapad nije bio na strani Đukanovića. Kako to tumačite?

Predsjednik Đukanović je i prije i poslije izbora prozapadno orijentisan; taj kurs je nepromijenjen. Riječ je o državniku koji je, uprkos unutrašnjim rizicima, sredinom devedesetih Crnu Goru definitivno okrenuo Zapadu, obnovio nezavisnost, zemlju uveo u NATO i doveo je do pred vrata EU. Iako je stranka predsjednika Đukanovića od sredine devedesetih uvijek bila i stub i dio koalicionih vlada – SDP, Narodna stranka, tri partije manjinskih naroda, SD – razumijem da Zapad ne gleda s naklonošću na dugovječnost bilo koje vlasti, posebno ne one koju su korupcija, nepotizam, loše kadrovanje do te mjere iskvarili. Najzad, Zapad nije zaboravio ni to da je predsjednik Đukanović, očito prečesto za njihov ukus, samostalno donosio odluke.

Kakve odluke?

Zapad se oštro protivio uvođenju marke, pa je marka u Crnoj Gori ipak zamijenila dinar. Zapadni partneri, baš kao i veliki dio srpske opozicije, insistirali su da predsjednik Đukanović prihvati kandidaturu na izborima 24. septembra 2000; crnogorski predsjednik veoma se lako odrekao te „časti“ u Koštuničinu korist, svjestan da bi u tom slučaju „Crnu Goru morao donijeti kao miraz u zamjenu za srpski prijesto“. Tu „izdaju“ mu Beograd do danas nije oprostio. Iste zapadne adrese protivile su se i referendumu za obnovu crnogorske nezavisnosti, propisavši Crnogorcima uslove do tada nepoznate u demokratskom svijetu; ipak, Podgorica je nezavisnost proslavila 21. maja. 2006. Nažalost, Zapadu nije prvi put da napravi grešku i predugo podržava suštinski antizapadne snage. Primjer su Koštinica i Aleksandar Vučić.

Nikčević Nadam se da će se to uskoro promijeniti.

Zašto to mislite?

Pobjeda predsjednika Bajdena veoma je važan događaj. Nova američka administracija vratiće Ameriku gdje joj je mjesto: SAD ponovo postaju lider slobodnog, demokratskog svijeta.

Nažalost, i voljom Zapada i mutnim igrama predsjednika Vučića sa opskurantima iz odlazeće Trampove administracije, Crna Gora je, prvi put u novijoj istoriji, dobila gotovo jednonacionalnu, jednovjersku i marionetsku vladu.

Kakve su reakcije javnosti na izbor takve Vlade?

Građanska, prozapadna i multietnička Crna Gora s pravom je zabrinuta. Ne samo zato što su lica koja će kasnije biti izabrana za ministre, tajno, nezakonito i po veoma nepovoljnim uslovima Crnu Goru zadužila za 750 miliona eura, nego i zbog poremećenog sistema vrijednosti koji nameću Vlada i njeni podržavaoci. Sjetite se samo bisera „ženečetnika“, nove ministarke kulture, nauke, obrazovanja i sporta, koja više podsjeća na kakvu jurodivu iz romana Dostojevskog, nego na uravnoteženu, civilizovanu osobu.

A kakva je uopšte atmosfera u društvu, da li se situacija zaoštrava ili smiruje?

Kao i ogroman broj društava, i crnogorsko društvo

je podijeljeno; bojim se da će ga jednonacionalna i jednovjerska vlada dodatno podijeliti. U toj Vladi nema ni Crnogoraca, ni manjinskih naroda, čime su eliminisani elementarni uslovi za pomirenje. Uostalom, možete li zamisliti Vladu Srbije bez – Srba?

Kakvo je Vaše mišljenje o prvim potezima reklo bi se predstavnika građanske Crne Gore Dritana Abazovića?

Ne bih rekla da je potpredsjednik Vlade, to kolorintno biće, predstavnik građanske Crne Gore. Prije će biti da je lutka na koncu ne samo crkveno-tajkunskog lobija…

Abazoviću Matija Bećković obećava da će ga srpska omladina nositi na rukama čim dođe u Beograd. Što je dirljivo. Boga molim da Bećkovićevi omladinci ovoga puta zaobiđu Batajnicu.

U januaru se očekuje kongres Đukanovićevog DPS-a. Šta se očekujete od tog događaja?

Uprkos najavama, od tog kongresa ne očekujem ama baš ništa.

“Ne bi se moglo reći da je novinarka Tamara Nikčević nepoznata političkoj javnosti, ali je ovih dana u žižu dospjela više nego ikada ranije. To je bio povod za razgovor sa Mijatom Lakićevićem, za Novi magazin.”

Mijat Lakićević (Intervju je objavljen je u Novom magazinu)

28

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

PREDSTAVLJENA ZBIRKA PJESAMA NIKOLE ĆORCA “NIKO NAS NIJE UPOZORIO”

U svijetu dominiraju lažna ugodnost i nesloboda Poetski prvijenac mladog crnogorskog autora Nikole Ćorca “Niko nas nije upozorio” predstavljen je u Galeriji “Risto Stijović”, u okviru ovogodišnje manifestacije Decembarska umjetnička scena.

Zbog složene epidemiološke situacije publika je promociju mogla pratiti preko Jutjub kanala i društvenih mreža Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada.

■ ČOVJEK JE

ROB NAVIKA

Već nekoliko godina prepoznat kao jedan od autora nove generacije savremenog crnogorskog pjesništva, Nikola Ćorac je prvu samostalnu knjigu objavio nedavno, u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja.

Razgovor sa autorom vodio je dramaturg i književnik Vasko Raičević, koji je istakao da poezija Ćorca pokušava da pruži sliku savremenog svijeta.

Zbirka, koja je nastajala duži vremenski period, podijeljena je u tri ciklusa.

“Pjesma ‘Brave New Worl’ (Vrli novi svijet) nastala po

uzoru na čuveni roman Oldosa Hakslija je slika svijeta kakvu vidim danas. Današnji čovjek postao je rob navika, i takvom svijetu lažna ugodnost i nesloboda su dominatne”, kazao je Ćorac.

Osim Hakslija, zbirka nudi pjesme u kojima citira stihove velikana kao što su Vajld, Bukovski ili Bernstin.

ONLAJN IZLOŽBA ULUCG

Raičević je takođe ukazao na jezičke i stilske osobenosti pjesama, te dominantno osjećanje melanholije u njima.

Prema riječima Ćorca, u njegovim pjesmama su dahom melanholije prožete mnoge nedoumice, unutrašnja preispitivanja, pa i intenzivno traganje

za smislom.

“U pjesmama u kojima se više služim ironijom, hiperbolom ili čak groteskom, taj ton je unekoliko drugačiji. Ono što mi je važno jeste da se nikada ne upadne u patetiku, ali melanholija jeste osjećanje koje je svojstveno tim pjesmama i koje takođe odražava i moj pjesnički senzibilitet”, objasnio je autor.

■ PROŠLOST I ANOMALIJE TRENUTKA

Raičević je primijetio da je u pjesmama koje su se naš-

le u zbirci česta pozicija pjesnika koji sa margine posmatra događaje, daleko od velikih kultura.

“Takva, dobro primijećena, pozicija pjesnika u mojoj poeziji blisko je povezana sa pitanjem kakvu ulogu ima umjetnost u društvu – bilo kojem, a kamoli u malim sredinama u kojima je ona gotovo skrajnuta na marginu”, kazao je Ćorac i objasnio da time pokušava i da ukaže na potrebu da se stalno gleda ka velikim ostvarenjima koja su postignuta i koja se danas postižu u umjetnosti. I u pogledu kanona ali i najboljeg od onoga što se danas stvara. Kako je kazao, time pokušava i da ukaže na opasnost od samodovoljnosti u malim sredinama. Ćorac je istakao da njegov pristup poeziji podrazumijeva društvenu angažovanost, jer postavlja pitanja o stvarima koje se dešavaju oko nas i nama samima u datim društvenim okolnostima.

“Kroz svoju poeziju preispitujem i prošlost i različite anomalije savremenog trenutka”, zaključio je on.

M.Rog.

Radovi Đuranovića u ČUVENOM Umjetničkom paviljonu OMAŽ REDITELJU Izložba radova akademskog slikara i člana ULUCG Vladimira Dada Đuranovića, pod nazivom “Background”, biće otvorena danas od 12 sati u Umjetničkom paviljonu u virtuelnom formatu.

Onlajn otvaranje će biti dostupno na Instagram i Fejsbuk stranicama Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.

Izložbu će otvoriti književnik Pavle Goranović.

Izložba u Umjetničkom paviljonu ULUCG biće otvorena narednih deset dana, dok će na onlajn platformama ova postavka biti trajno dostupna.

Vladimir Dado Đuranović rođen je 1974. godine. Završio je Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu 1992. godine i slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 1997. godine, gdje je i magistrirao 2000. godine u klasi profesora-emeritu-

sa Nikole Gvozdenovića.

Angažovan je kao docent na istom fakultetu. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1997. godine.

Izlagao je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je brojnih važnih nagrada među kojima su nagrada za talente sa plaketom Centra savremene umjetnosti Crne Gore (1997), nagrada Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore “Milunović, Stijović, Lubarda” za crtež (2011) i za sliku (2014).

M.Rog.

U JUGOSLOVENSKOJ KINOTECI

ZDRAVKU VELIMIROVIĆU

Jugoslovenska kinoteka priredila je retrospektivu filmova čuvenog crnogorskog reditelja Zdravka Velimirovića (1930-2005).

Povodom 15 godina od njegove smrti, ali i 90 godina od rođenja, publika ima priliku da pogleda osam igranih ostvarenja, među kojima su i višestruko nagrađivani jugoslovenski filmovi “Derviš i smrt” i “Vrhovi Zelengore”.

Retrospektiva Velimirovića obuhvata filmove “Dan 14” (1960), “Provjereno nema mina” (1965), te “Lelejska gora” (1968), za koji je dobio Trinaestojulsku nagradu i nagradu na Internacionalnom festivalu u Pnom Penu, a predstav-

ljao je jugoslovensku kinematografiju na festivalima u Kairu i Čikagu. Na programu je i “Derviš i smrt” (1974), sa Vojom Mirićem, Velimirom Batom Živojinovićem, Borisom Dvornikom i Oliverom Katarinom, jugoslovenski kandidat za Oskara, koji je osvojio Veliku srebrnu arenu na Pulskom festivalu i Zlatnu arenu za režiju, kao i nagrade za scenografiju, kameru, kostim i epizodnu ulogu. Publika ima priliku da vidi i jugoslovensko-sovjetski film “Vrhovi Zelengore” sa Sergejem Bondarčukom i Velimirom Batom Živojinovićem, koji je osvojio Zlatnu arenu za scenario 1976. u Puli, te “Dvoboj za Južnu prugu”

(1978), “Dorotej” (1981) sa Gojkom Šantićem i Goricom Popović u glavnim ulogama, kao i “Vrijeme leoparda” (1985), za koji je osvojio Gran pri u Avejru 1985. godine, počasno priznanje žirija i nagradu “Don Kihot” međunarodne asocijacije filmskih klubova u Rio de Žaneiru, te specijalnu nagradu za režiju na festivalu u Pjongjangu.

Reditelj i scenarista Zdravko Velimirović režirao je više od 40 filmova od sredine 50-ih godina 20. vijeka, među kojima su i igrana, dokumentarna i kratkometražna ostvarenja.

Bio je i reditelj TV serija, radio drama i pozorišnih predstava.

R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

KULTURA

29

JU ZAHUMLJE OBILJEŽAVA 122 GODINE POSTOJANJA

SIMBOL NIKŠIĆKE KULTURE I UMJETNOSTI U NOVOM RUHU

S

imbol kulture i umjetnosti nikšićko Zahumlje je konačno i rekonstruisano, i to u godini kada ova institucija kulture obilježava 122 godine postojanja i rada u kontinuitetu kao jedno od najstarijih kulturno-umjetničkih društava na Balkanu.

■■ ČUVAR TRADICIJE “Današnje Zahumlje je moderno opremnljena institucija čiji cilj su mlade generacije koje ćemo naučiti da poštuju tradiciju kroz način ponašanja, znanje i moralna pravila, a sve to nadograđivati igrom, pjesmom, usmenim predanjima. Mladi danas u velikoj mje-

ri poštuju tradiciju, bar onaj dio koji im je od djetinjstva sastavni dio života, a Zahumlje kao institucija sa svim svojim zaposlenima je pravo mjesto koje ih može naučiti o njihovoj tradiciji i kulturnom nasljeđu koje će se prenositi sa generacije na generaciju. Zato želimo dobrodošlicu svim mladim ljudima dobre volje i željnim znanja i svesrdno ih pozivamo da nam se pridruže”, kazala je Radović.

Programski plan Zahumlja za narednu 2021. godinu, kako ističe programski urednik Ivan Radojičić, rađen je u skladu sa trenutnom epidemiološkom situacijom, ali i sa nekim alternativnim predlozima i rješenjima.

“Kada je riječ o programima folklornog ansambla u planu je priprema makar jedne nove koreografije sa narodnim pjesmama i igrama radi poboljšanja repertoara i njegovog adekvatnog predstavljanja domaćoj i međunarodnoj javnosti. Isto je planirano i za dječiji i omladinski folklorni ansambl.

Hor Zahumlje je u svojoj standardnoj formi i za njegove programske aktivnosti predviđena su sredstva od 2.000”, kazao je Radojičić.

Korona virus uticala je i na realizaciju festivala. Ljetnji dio Festivala uličnih svirača zbog epidemije je odložen, a zimski dio u saradnji sa Opštinom Nikšić kako očekuje Radojičić trebalo i da bude realizovan.

“Nadam se, ukoliko dozvole epidemiološke mjere da ćemo uspjeti da realizujemo dio programa koji bi se organizovao na Trgu i bio bi u vidu festivalskog bazara, a opet ambijentalno pripremljen za novogodišnje praznike. Naš dio obaveze je programski segment.

Planirane su svirke na otvorenom, slična forma ljetnjeg dijela Festivala uličnih svirača, a sve to će zavisiti od propisanih mjera”, rekao je Radojičić.

Plan je da se Festaval uličnih svirača i naredne godine podijeli u dva segmenta i da se

Detalj sa konferencije za novinare u njegovu organizaciju uključe i druge institucije koje se bave sličnim manifestacijama i na lokalnom i na državnom nivou.

Epidemija je poremetila i održavanje Boem festa, koji će se, ističe Radojičić, i naredne godine organizovati bar u osnovnoj formi.

■■ AKCENAT NA KULTOPIS

Poseban akcenat u narednoj godini staviće se na organizaciju Kultopisa.

“Zahumlje u saradnji sa KIC “Budo Tomović” radi i na predstavi u režiji, adaptaciji i scenografiji Obrada Nenezića - ‘Kontra revolucija’. Probe su u Podgorici već počele. Premijera će biti održana u januaru i tako će i otpočeti program za narednu godinu, naravno u skladu sa propisanim mjerama”, rekao je Radojičić.

Namjera Zahumlja je da se

uz osnovne tradicionalne forme djelovanja i programske ativnosti akcenat stavi na modernije i savremen programske aspekte.

“Cilj nam je da nastavimo tu nit koja traje 122 godine, ali u modernijoj formi, da okvire saradnje proširimo ne samo na institucije kulture u Nikšiću i Crnoj Gori, već i sa privatnim partnerima i drugim zainteresovanim licima koji bi imali volju da i finansijski i na svaki drugi način pomognu naše djelovanje”, kazao je Radojičić.

Uz to, podsjetio je on, Zahumlje radi i na projektu, da uz pomoć RTVNK i postojećih onlajn platformi zaštite od zaborava, volorizuju i promovišu kulturno istorijsku baštinu vezanu za ideju slobodarskog, revolucionarnog i antifašističkog duha Nikšića, kao i da ukazu na njegovu ulogu u oslobodilačkim i ratovima za nezavisnost Crne Gore. Projekat je za-

mišljen, kako je objašnjeno, da se javnosti predstave spomenici i spomenička kultura kao i likovno i foto nasljeđe.

■■ KNJIŽEVNI KLUB POENTA POETIKA

Foto: Anka Gardašević

Vrijednost radova koje je finansirala Uprava za javne radove iznosila je 284.000 eura, a Zahumlje je dobilo oko 360 metara kvadratnih prostora pri čemu se vodilo računa da se dograđeni dio arhitektonski uklopi u već postojeći obejkat.

“Ovom dogradnjom dobili smo novi kancelarijski prostor, muzički studio, muzičku sobu, šminkernice i najvažnije prostor tj. depo u kojem se omogućilo adekvatno čuvanje i održavanje vrijedne kolekcije narodne nošnje koju Zahumlje posjeduje”, kazala je Kristina Radović iz JU “Zahumlje”.

Kako je istakla Radović Zahumlje posjeduje veliki fundus narodne nošnje sa čak hiljadu eksponata, koji je dopunjen sa po osam muških i ženskih crnogorskih narodnih nošnji koji koristi prvi folklorni ansambl, a fundus je dopunjen i nošnjom koju koristi dječiji folklorni ansambl.

“Od 59.000 evra donacije Ambasade NR Kine obezbijeđena je tehnička oprema, svjetlosni park, ozvučenje i svi potrebni muzički instrumenti, čime je omogućen predan i kvalitetan rad zaposlenih, članova i saradnika. Nadamo se da ćemo naredne godine uspjeti da ispunimo zadati plan rada i da će sve naše sekcije - horska, folklorna i dramska doći do svog punog izražaja”, kazala je Radović.

U okviru Zahumlja su i dva izuzetno zapažena festivala “Festival uličnih svirača” i “Boem fest”, a institucija je organizator popularne tribine “Kultopis”.

U okviru ove institucije umjetnički život Nikšića svojim radom i aktivnostima obogaćuje Književni klub Poenta poetika, koji objaljuje i Zbornik Mozaika, koji na najbolji način reprezentuje rad mladih stavaralaca.

I književni klub Poenta poetika ove godine realizovao je program u smanjenom obimu, podsjetio je u ime kluba Goran Radojičić.

Planovi za narednu godinu zavise od epidemiološke situacije.

“Sa Narodnom bibliotekom ‘Njegoš’ i Gimnazijom ‘Stojan Cerović’ imamo u planu da organizujemo niz književnih programa kako bi vidjeli na koji način mladi doživljavaju crnogorsku književnosti. Imaćemo i nakon praznika jedan omaž Dugu, Vitu, Vukmanu i Draganu autorima koji su obilježili nikšićku književnu scenu. Takođe, u planu je veče epsko-lirske muzike i poezije, ali i objavljivanje zbornika ‘Mozaik’ koji treba da objedini sve radove mladih stvaralaca koji su nastajali u prethodnom periodu”, zaključuje Radojičić. M.R.

30

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

JEDNO OD VEĆIH KOLAŠINSKIH SELA REČINE DANAS GOTOVO PUSTO I ZABORAVLJENO

U SUSJEDNA SELA POMOĆ STIŽE, A NAS NE PITAJU NI JESMO LI ŽIVI

⌦ Zorica Bulatović

K

olašinsko selo Rečine nekad je bilo jedno od najbogatijih i najnaseljenijih u opštini. Zlatne godine za selo davno su prošle, a jedan od najboljih perioda bio je od 1882. godine do Balkanskih ratova.

Rečinjani su društvu dali preko 300 fakultetski obarazovanih ljudi, a danas je selo svedeno na jedva tri domaćinstva zahvaljujući lošoj infrastrukturi i uslovima života.

Na vrhu sela su samo dva domaćinstva iz kojih se može vidjeti da izlazi dim, Dragana Račića koji živi sa suprugom, a tu je i njihov prvi komšija kojeg nijesmo zatekli kod kuće. Kišni dan i sivilo koje u ovo godišnje doba dominira pokazalo je sve ono loše sa čim se mještani susreću. Od puta koji je u veoma lošem stanju, gdje se bez dobrog terenca ne kreće prema njemu, do života onih koji ostaju u zimskom periodu bez ikakvog kontakta sa ostatkom svijeta.

“Jesen i zima su nam najgori, moramo se snabdjeti sa dosta namirnica da potraju do proljeća odnosno kad put bude prohodan, bogami sve i zavisi koliko jedemo. Dva tri tovara brašna, ulja, šećera, a sa nabavkama počinjemo već u septembru. Imam 61 godinu i živim sa suprugom, težak sam srčani bolesnik i šećeraš. Imamo i ko-

mšiju samca. Držimo kravu za svoje potrebe i to nam je život, i to težak. Često nestaje struja, a pogotovo kad padne snijeg koji ispod jednog metra ne napada, a tad smo odsječeni od svijeta. Nikud zimi ne mrdamo, nit imamo kod koga. U susjedna sela pomoć i stigne, a nas ne pitaju ni jesmo li živi. Nikoga nema da prozboriš riječ. Ima i divljih životinja no i ono se klone nas.

Da nam je puta pa da selo oživi, ovako, kako nam Bog da. Razboliš se, a niko da dođe. Kad kiša pada ni putem ne možeš doć, no smo od bandera napravili vrljike da preko nih prelazim” kazao je Račić, koji je sa razlogom i ljut i štur na riječima, nije mu ni čudo jer i mi jedva dođosmo do sela.

No, Lekso Rakočević koji je sedam mjeseci u selu, a zimi u Bjelopavlićima voljan je bio da ispriča cijelu istoriju ovog sela.

On je rođen u Kolašinu, a djetinjstvo i mladost proveo u Rečinama, gdje je čak i svadbu napravio kad se ženio, prije nego je ovaj kraj napustio.

“Za vrijeme Turaka u Rečina-

Domaćinstvo Račića i prvih komšija

ma su živjeli Bjelopalići i Kuči, a kako nijesu htjeli da se poturče iselilše se, a nakon oslobođenja Rečina, knjaz Nikola ovo selo dade Rovčanima i Moračanima koji napraviše 64 savardaka u jesen 1859. godine i tu dovedoše svoje porodice. Tu su branili granicu od Turaka koji su bili u mjestu Šljivovica i ono ih je dijelilo od Kolašina. Kad je počeo velji rat, Ali-beg gusinjski zapalio je kompletne Rečine 1877. godine, da bi se kasnije nakon poraza turske vojske Rečinjani vratili na zapaljena ognjišta i ponovo podigli selo. Rečine su bile kapetanija u Kolašinsko-rečinskom srezu, sa 109 kuća, 1882. godine i to je bio zlatni period za selo do balkanskih ratova. Rečinjama pripadaju i zaseoci Izlasci, Smrčje, Mujića Rečine, Padež , Čulića Do i Ladož. Selo koje je u tom periodu imalo oko 1450 rala njive, 2.200 kosa livada, oko 6.000 sitne i 2.200 krupne stoke”, objasnio je Rakočević.

Nakon Prvog svjetskog rata u popisu iz 1925. godine Rečine su brojale sa zaseocima u Izlascima 24 kuće, Smrčju 54 kuće, Mujića Rečine 42 kuće, Padež 34 kuće, Čulića Do 20 kuća i Ladož 20 kuća.

“Za sve ono što su Rečinjani uradili za Crnu Goru, dobili su i prvu privatnu školu koja je otvorena 1889. godine koja je

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

REPORTAŽE

31

Selo Rečine nekada je bilo naseljeno i bogato

Do sela se mora preći preko “vrljike” - improvizovanog mostića od debla

radila šest školskih godina. Tada je Ministarstvo prosjete donijelo odluku o gradnji školske zgrade u Rečinama gdje država učestvuje sa pola sretstava, a sa pola mještani i koja je izgrađena u zaseoku Padež, a 1904. godine počinje da radi. Prvi učitelj u Rečinama bio je Milinko Beganov Bulatović, a posljednji Drago Lazarov Rakočević, kada je 1964. godine škola i zatvorena. Škole su poslije Dru-

gog svjetskog rata bile otorene i u Mujića Rečinama, Smrčju, i Skrbuši. Šezdesetih godina počinje da naglo opada broj stanovnika kada se škole gase. Razlog tome je bila tadašnja politika, otvaranje fabrika i industralizacija zemlje, moji seljani bistri đaci, učili pa su krenuli đe je bolje. Rečinjani su od početka školstva dali preko 300 fakultetski obrazovanih ljudi.

Deset doktora nauka, pet pilo-

ta, javnih ličnost, glumaca, kao i istorijske ličnosti”, kazao je Rakočević.

Rakočević je otišao iz Rečina zbog loše infrastrukture, a njegova svadba je bila posljednja koja je organizovana u ovom selu 1990. godine.

“U Rečinama sam se i oženio.

U međuvremenu je moj stari u Bjelopavlićima 1984. godine kupio plac. Tako da smo se tamo nakon moje ženidbe odselili, ali selo nikad nijesmo napuštali. Ljeti izdižemo sedam mjeseci, a zimimo u Bjelopavlićima, proizvodimo lisnati sir i zadovoljni smo proizvodnjom.

Imam kćerku i dva sina, ako se što ne promijeni razmišljamo o vraćanju na selo pod uslovom da se popravi infrastruktura koja je i ključna za povratak selu. Stariji sin manje je ponešen selom, a mlađi jeste, pa se nadam uz promjenu uslova za život da će se mlađi sin vratiti selu. Najveći problem je put”, kazao je on.

Selo je nekad imalo i veliki broj vodenica, jer je svaka kuća imala svoj izvor, veliki broj bujičnih potoka takođe je doprinio da su Rečine sa zaseocima imale devet vodenica, a danas je ostala jedna vodenica Jukovića koja ne radi, ali je simbol postojanja i života mještana koji čekaju neka bolja vremena za povratak korijenima.

Dragan Račić u svom domu

Do sela Rečine nije lako doći

IZDAVAÄŒKI PROJEKTI DNEVNIH NOVINA

Na kompletna izdanja Dnevnih novina dajemo 50% popusta. Akcija vaĹži do kraja DECEMBRA.

POPUST

50 %

34

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

INTERVJU: BOJANA MINIĆ, JEDAN OD 30 NAJBOLJIH ML

ISTINSKI LIDER JE UČENIK KOJI POSTANE UČITELJ

Lider se i rađa i postaje. U oba slučaja ključni element je konstantan rad na sebi. Glavni preduslovi za strukturan razvoj i formiranje lidera su spremnost za rad i učenje, otvoren pristup zdravoj kritici i razvoj društvene empatije, za VN konstatuje Minić govoreći o nagradi Business Elite’s “Under 30”

⌦ Danilo Brajković Crna Gora se od druge polovine oktobra zahvaljujući uspjehu Bojane Minić (29) ponosi činjenicom da ima predstavnika među dobitnicima priznanja Business Elite’s “Under 30”, imajući u vidu da je Minić jedna od 30 najboljih mladih lidera Evrope 2020 - u uzrastu do 30 godina.

Na ovaj način očuvana je lijepa tradicija nagrađivanja crnogorskih predstavnika, s obzirom na to da je lani, istina tada u kategoriji do 40 godina, priznanje stiglo na adresu Danila Kalezića i Ane Nives Radović. Business Elite’s “Under 30”, inače simbol Global Top brenda, precizno to objašnjavaju njegovi osnivači na zvaničnom sajtu, nastalo je na temelju ideje da se prepoznaju najuspješniji poslovni ljudi u svjetskim okvirima i da im se na krilima nagrade omogući umrežavanje - kako bi se osnažio njihov poslovni potencijal i podstakao dalji napredak. Kratak osvrt na biografiju Minić, inače rođene Nikšićanke koja od pete godine živi u Podgorici, ukazuje nam da priznanje u njenim rukama nikako nije plod slučajnosti. Riječ je, naime, o diplomiranoj pravnici (usmjerenje Privredno i poresko pravo) koja se dodatno usavršavala u Italiji i Austriji, čiju neformalnu edukaciju karakteriše učešće na brojnim međunarodnim

kursevima, dok je posebno obučena za oblast investicija i globalne migracije. Strateški (biznis) razvoj u tim poljima, uz fokus na razvoj za globalna tržišta i nove biznis mogućnosti, dio su njene ekspertize, a značaj-

no radno iskustvo sticala je, između ostalog, u globalnim kompanijama i na tržištima SAD-a, Kipra, Njemačke, Rusije… Takođe, jedan je od osnivača i inicijatora Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu (OM-

SA) 2011. Po povratku u domovinu bila je član kompanije “Riana Group”, potom se okušala i u kompaniji “Eurofast Global” (govorila na više svjetskih konferencija predstavljajući i Crnu Goru i ostale destinacije kao ze-

Minić sa kolegama na Telenorovom Forumu mladih

Onlajn funkcionisanje nije barijera

VN: Pandemija je, između ostalog, učinila da pasoši uglavnom budu u fiokama, kancelarije zaključane, a kontakt “oči u oči” postao je maltene virtuelan, što su na koži naročito osjetile osobe poput Vas, kojima su putovanja sastavni dio života. Jeste li uspjeli da doskočite tim očiglednim barijerama na način koji ne bi ugro-

zio svakodnevni ritam života i posla? Šta ste doživjeli kao najveći pandemijski izazov?

MINIĆ: U jeku globalne pandemije zadatak svakog pojedinca, uključujući i mene, jeste da se ponaša odgovorno. Vođena time, prilagodila sam se načinu na koji cijeli svijet trenutno funkcioniše. Pod tim uticajem moja svakodnevica se potpuno promi-

jenila i ritam je usporio. Međutim, to mi je i na neki način odgovaralo - da više vremena provedem i organizujem na jednom mjestu. Poslovno svi funkcionišemo potpuno onlajn i u tome ne vidim barijeru. Međutim, ono što mi najviše nedostaje i što je za mene definitivno veliki izazov jeste ograničenost u interakciji “oči u oči”.

mlje sa investicionim potencijalom), “Rufil Consultingu” (konsultant za međunarodni strateški razvoj), a sa partnerom je osnovala i regionalnu biznis savjetodavnu kompaniju - “Capital Investors LLC”. Svojevremeno je, uz asistenciju sestre, kreirala Instagram blog “Lifestyle Montenegro” usmjeren na promociju Crne Gore kao destinacije, a popularan kanal i aktivan promoter sada živi pod krovom kompanije “Lifestyle Group”, koja formalno upravlja brendom. Liderstvo joj nije nepoznanica, pošto je izabrana i među 26 mladih lidera iz Azije i Evrope da predstavlja Crnu Goru na Telenorovom Forumu mladih. I tako dalje. Mada je pandemija korona virusa pomrsila planove organizatora u vezi sa dodjelom nagrade (ceremonija na programu dogodine), vijest o tome da je Minić među 30 najboljih odjeknula je u Crnoj Gori. U intervjuu za Vikend novine, tokom kog se osvrnula na najupečatljivije segmente u karijeri, pritom nam i predočila interesovanja u vezi sa međunarodnim investicijama i imigracijama, biznis diplomatijom, međunarodnom saradnjom, razvojem i implementacijom digitalnih projekata, ali i zapažanja o ulozi mladih u Crnoj Gori, Minić na početku s pobjedničkim osmijehom priznaje da je trijumfalan epilog na neki način potajno i priželjkivala.

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

AKTUELNO

35

LADIH LIDERA U EVROPI, ZA VN O NAGRADI I KARIJERI:

2011.

Bojana Minić

Država smo neotkrivenog potencijala VN: Iz male zemlje zakoračili ste u svijet i dokazali da to, uprkos tvrdnjama mnogih, ne mora da bude kamen spoticanja. Pritom ste ljubav prema domovini i kreativni duh pretočili u pomenuti “Lifestyle Montenegro”, koji promoviše Crnu Goru u međunarodnim okvirima. Kakvu sliku šalje“Internu vijest o tome da se nalazim na listi Business Elite’s Under 30 od stručnog žirija primila sam već u decembru prošle godine, tako da sam sa njom ušla i u veoma izazovnu 2020.

Po proceduri, javna objava nominacije, kao dio formalnosti, dogodila se tokom 2020. Iako je ova godina puna nepredvidljivih dešavanja i nemogućnosti planiranja, za mene je jedna od najbitnijih do sada. Godina u kojoj se mogu osvrnuti na postignute rezultate i sumirati neke naredne korake ka pozivu koji sam izabrala”, konstatuje Minić.

VN: Nagrade, naročito kada govorimo o mladim ljudima, znaju da budu mač s dvije oštrice. U čemu se ogleda najveća vrijednost ovog priznanja?

Hoćete li uspjeti da ga valorizujete na pravi način?

MINIĆ: Doživljaj ove nagra-

mo iz Crne Gore? I kakav nas glas “bije”?

MINIĆ: Upoznavanje različitih kultura i destinacija učinilo je da volim Crnu Goru još više.

Smatram da je kao društvo nismo dovoljno upoznali i da ne cijenimo ovo što imamo. Upravo to me je motivisalo da pokrenem onlajn zajednicu Lifestyle de veoma je individualan. Saglasna sam - za neke može biti mač s dvije oštrice. Zahvaljujući porodici i mentorima, koji su uticali na to da moji temelji razvoja budu postavljeni na zdravim osnovama, na nagra-

POLOŽAJ MLADIH U CRNOJ GORI ME DEFINITIVNO ZABRINJAVA. ALI, U TOME IMA I POZITIVNIH INDIKATORA, JER SVE VIŠE PRIMJEĆUJEM DA SU MLADI OTVORENIJI ZA DRUŠTVENO-ODGOVORNU PARTICIPACIJU, DA SU NOSIOCI INICIJATIVA I DA UJEDINJENI TEŽE KA TOME DA UTIČU NA ODREĐENE PROCESE

Montenegro, koja promoviše Crnu Goru kao jedinstveni spoj planina i mora. Država smo neotkrivenog potencijala, prirodnog i ljudskog. I baš tako je doživljavaju mnogi moji prijatelji iz inostranstva, a bila bih najsrećnija kada bismo i mi počeli da je cijenimo, njegujemo i volimo zbog onoga što ona zaista jeste. du gledam više kao na motiv za dalji rad. Ne doživljavam je lično, već ona za mene predstavlja priznanje koje pripada roditeljima, sestri, prijateljima i mentorima. Ona je nekako nagrada svih nas. Njena najveća vrijednost leži u mreži kontakata iz cijelog svijeta koji su dobitnici iste, pa tako vjerujem da ću je valorizovati na pravi način.

VN: Termin “lider” često koristimo u šarolikim oblastima, što je uslovilo da doživi i određene modifikacije. Kako se postaje lider? Bez kojih kvalifikacija nema govora o liderstvu?

MINIĆ: Vjerujem da se lider i rađa i postaje. U oba slučaja ključni element je konstantan rad na sebi. Glavni preduslovi za strukturan razvoj i formiranje lidera su spremnost za rad i učenje, otvoren pristup zdravoj kritici i razvoj društvene empa-

tije. Sticanje liderskih vještina i formiranje ličnosti lidera je cjelokupan ciklus koji se ponavlja u postepenim fazama razvoja.

Ko je spreman da uči od drugih, a zatim dovede sebe do stadijuma zrelosti da bude nečiji učitelj - za mene je istinski lider.

VN: Iz sadržajne biografije rado izdvajate da ste jedan od osnivača Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu. Devet godina kasnije - stojite li iza tvrdnje da je to bila idealna odskočna daska za sve što je uslijedilo?

MINIĆ: Inicijativa osnivanja Organizacije i zajednički rad u okviru nje definitivno je imala pozitivan uticaj na mene. Sve nas u toj Organizaciji vezuje zajednička nit - studijski boravak u inostranstvu i težnja ka doprinosu državi iz koje potičemo. Definitivno ne bih bila ono što jesam danas da nisam imala priliku da studiram i živim u Austriji, kao i da se usavršavam i boravim u drugim zemljama svijeta. To je definitivno promijenilo moj život iz korijena i definisalo moj dalji lični i profesionalni razvojni pravac.

VN: Na slatkim ste mukama kada birate koji su to poslovni potezi bar za nijansu bitniji od ostalih. Šta Vas je dominantno promijenilo, ukazalo da ste spremni za velike stvari?

MINIĆ: Sklop raznovrsnih iskustava me je dominantno promijenio i svako to iskustvo me je pomjerilo van granica zone komfora. Taj izlazak iz zone komfora je nešto o čemu se često govori i na šta se podstiče, a zapravo njegova suština jeste samo jedna - samospoznaja. Rano odvajanje od porodice i život u inostranstvu, upoznavanje različitih kultura od Austrije do Indije, rad sa vlasnicima tri globalne kompanije - tu se nalaze neke primarne smjernice. A spremnost za velike stvari bih pretočila u hrabrost i sposobnost uzimanja sopstvene budućnosti u ruke i to je ono čemu me je sve ovo naučilo.

VN: Ohrabruje li Vas ili zabrinjava položaj mladih u Crnoj Gori i njihova uloga u društvu? Nailazite li i Vi na primjere koji svjedoče o nezaustavljivom odlivu mladih i učenih ljudi iz Crne Gore?

GODINE NASTAJE ORGANIZACIJA CRNOGORSKIH STUDENATA U INOSTRANSTVU, ČIJI JE JEDAN OD OSNIVAČA I INICIJATORA BOJANA MINIĆ

MINIĆ: Položaj mladih u Crnoj Gori me definitivno zabrinjava. Ali, u tome ima i pozitivnih indikatora, jer sve više primjećujem da su mladi otvoreniji za društveno-odgovornu participaciju, da su nosioci inicijativa i da ujedinjeni teže ka tome da utiču na određene procese. S druge strane, takozvani “odliv mozgova” je prisutan, a razloga za to je više. Jedno je sigurno - mladim i učenim ljudima treba dati slobodniju ulogu u društvu, povod da se vraćaju i kada odlaze, da ostaju povezani, te stečenim znanjima i iskustvom doprinose.

VN: Jedno od pitanja koje se nameće nakon sumiranja Vaše biografije jeste - na koji način balansirate između toliko šarolikih poslovnih poduhvata i privatnog života? Da li ste se morali suočiti sa odricanjima zarad karijere?

MINIĆ: Smatram da najbitniji element karijernog uspjeha nije isključivo odricanje, već podrška. A imam je od početka - od meni najbitnijih ljudi. U određenim fazama tog razvoja neki segmenti života trpe posljedice i zahtijevaju odricanje.

Ali, za mene je taj put usmjeren samo na jedno, a to je - kroz spoznaju do postizanja balansa između privatnog i poslovnog života. Kada karijeru sjedinite sa ličnošću, principima i težnjama, onda ostaje dovoljno prostora i za hobije, prijatelje i porodicu. Jedino tako vidim zdrave osnove i ličnog i karijernog razvoja pojedinca.

VN: Pandemija nas je naučila da i planovi za nekoliko dana vrlo lako mogu pasti u vodu. Ipak, na kojim vizijama gradite sliku budućnosti? Čemu biste voljeli da posvetite znanja kojima raspolažete?

MINIĆ: Odgovor je usko u vezi sa ulogom mentora. U toj ulozi sam već imala priliku da se nađem i ona je za mene jedinstvena. Kao mentor, imate poziv da sve što ste naučili i iskusili podijelite sa nekim i nesebično prenesete na nekoga. Mentor možete biti i u privatnom i u poslovnom životu. Osjećaj da je ono što ste stekli i spoznali tokom razvoja prenosivo na generacije - za mene je najljepši ikada. I tome bih htjela da posvetim sve znanje i iskustvo koje stičem.

36

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

NE MOGU DALE UVIJEK MOGU

NEBOJŠA ĐUKANOVIĆ GRIMM ZA VN O

Aleksandar Knezović - sa snimanja spota “Životna sredina”

“ŽIVOTNA SREDINA” POKLON GLAVNOM GRADU

KNEZOVIĆ: ŽELIM DA U PODGORICA BUDE JOŠ LJEPŠA I ČISTIJA

⌦⌦ Filip Jovović

pretposljednjem Vikend izdanju za ovu godinu prošetali smo sumornim stazama 2020. sa Nebojšom Đukanovićem Grimmom, gitaristom, pjevačem i autorom.

Bilo je priče ponajviše o muzici, a dotakli smo se i politike, stvaralačke energije, ali i očekivanja za godinu koja nam se smješka iza ugla.

Podgoričanin Aleksandar Knezović (9) početkom prošle godine trijumfovao je na 26. Međunarodnom festivalu dječje pjesme “Zlatna pahulja” u Rožajama, a spot za pobjedničku numeru “Životna sredina”, kao svojevrstan rođendanski poklon glavnom gradu, u etru je od juče. Muziku i tekst uradio je Ljubo Jovović, aranžman je djelo Senada Dreševića, dok je za ekranizaciju zadužena ekipa produkcije “Bubulj” iz Bara. Poslije trijumfa u Rožajama, Knezović, inače učenik Osnovne škole “Milorad Musa Burzan”, Dnevnim novinama je kazao da voli prirodu, mora i jezera, rijeke, šume i planine, te da želi da ona uvijek bude čista i da je stalno čuvamo i pazimo. Upravo je to i poruka spota, dodaje mladi izvođač za Vikend novine nakon premijere.

“Htio sam da mom gradu za rođendan poklonim i pjesmu i spot sa željom da bude još ljepši i čistiji i da čuvamo prirodu. Spot je sniman u Podgorici, Baru i Budvi. Produkcija ‘Bubulj’, na čelu sa Dejanom Senićem, potrudila se da napravimo pravi mali film o mojoj pjesmi. U spotu smo se trudili da upravo priču-poruku iz pjesme snimimo da bi svi koji je slušaju i

Knezoviću su podršku na snimanju spota pružili mnogi drugari

gledaju spot prepoznali to”, priča nam Knezović.

Prvi spot u životu naš mladi sagovornik snimio je uz pomoć mnogih aktera - prednjačili su njegovi vršnjaci, bilo je prostora čak i za policajca na motoru, a svi su uživali.

“Iako su snimanja trajala veoma dugo, recimo u Podgorici cio dan, uživali smo jer smo vozili bicikla i trotinete i uz pratnju prave policije osjećali smo se ponosno i odvažno kao čuvari grada. Zahvalio bih drugarima iz škole (odjeljenje III-d) i učiteljici Goci Kalezić na podršci, drugarima iz zgrade (Maksim, Vuk, Ilija, Feđa, Andrea, Jovana i Petra), ali i Javnom preduzeću Morsko dobro, koje nam je pomoglo da sve ovo uradimo do kraja”, ne zaboravlja Knezović da pohvali saradnike.

Aleksandar je i ove godine nastupio na “Zlatnoj pahulji” - otpjevao je numeru “Fudbal” i priznaje nam da bi i nju rado ekranizovao sa drugarima iz zgrade i onima iz školice fudbala “Arena”, čiji je član. Do tada, svima šalje važnu poruku u skladu sa preporukama nadležnih i savjetom za borbu protiv širenja korona virusa.

“Poštujmo sve mjere zaštite i obavezno nosimo masku”.

D.B.

Opis godine koja nam izmiče mogao bi stati u jednu riječ koja ne zvuči lijepo. Šta je 2020. donijela bendu Grimm i vama?

Tačno 31. decembra 2019. oko 19 časova crkla su mi kola. Već tada sam znao da to neće biti dobar znak jer sam gotovo čitav januar bio bez auta, a onda su počeli da se nižu događaji, malo je reći loši, da bi kulminiralo oko 15. marta našom zadnjom klupskom svirkom u Nikšiću. Ostalo je poznato svima.

Svaki plan je odložen, a počela je borba za servisiranje života sebi i porodici... Grimm je ostao da čeka neko bolje vrijeme.

Da li u ovakvim okolnostima postoji više ili manje inspiracije za stvaranje?

Negdje sam jednom rekao da inspiracija uvjek dolazi iz neke atipične situacije, jer rijetko ko stvara onda kada je srećan i zadovoljan. Budući da je stanje stvaranja slično snu, gdje neka energija radi gotovo autonomno, transcedentalno, a onda se kroz tijelo stvaraoca kanališe kao djelo, ova godina je donijela dosta trenutaka koji su mirisali na dobre ideje. Uradio sam nekoliko pjesama koje su postale pravi “sign of the time”, tj. odslikali život prosječnog čovjeka satjeranog u matriks novonastale situacije. Mislim da sam u nekim tekstovima postigao veliko saglasje između ličnog i univerzalnog i vjerujem da će te pjesme doprijeti do slušalaca na jedan, čini mi se, drugačiji način nego do sada, ali vidjećemo, kada finalizujemo snimke u studiju.

Najavljivali ste zaokret u muzici Grimma i neke tekstove i kompozicije koji bi zaintrigirali širu publiku, da li će se nešto od toga desiti u 2021. godini?

Kako sam najavio, tako očekujem da će se upravo to i desiti, bolje reći, nadam se tome. Ivana Janković i ja činili smo okosnicu Grimma više od 12 godina. Naravno, nastavićemo da održavamo priču, ali smo se dogovorili i da se okušamo i kao solisti, tako da se pripremaju pjesme za nju, a ja stvaram paralelno za Grimm i za lično solo pojavljiva-

NE MOGU DALEKO OD SEBE, ALI MOGU MALKO DRUGAČIJE. AKO ME ZDRAVLJE POSLUŽI, I JA I IVANA ĆEMO SE POJAVITI SA NOVIM PJESMAMA U PROLJEĆE 2021, DA NAJAVIMO BOLJE VRIJEME I ZA NAS I ZA SVE NAŠE KOLEGE, KAO I SVJETLIJE TRENUTKE ZA ČITAV SVIJET

Svaki iskreni umjetnik mora imati kritičku notu prema vlasti, bilo kojih boja, ideologija i ikonografija. Mene lično interesuje sklad i društvo istovjetnih šansi, jer ako toga nema, uvijek će neko biti povlašten bez obzira na njegov rad ili kvalitet, a neko drugi će uvijek biti marginalizovan

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

ZABAVA

EKO OD SEBE, ALI MALKO DRUGAČIJE

O GODINI NA IZMAKU I PLANOVIMA ZA NAREDNU:

nje. Te pjesme o kojima sam govorio su izuzetno lične i nekako mi se činilo da kao takve, trebam da ih objavim pod svojim imenom. Riječ je o dosta osjećajnim i specifičnim pjesmama koje nisu za klasičnu Grimm matricu hard roka, kakva je oduvjek bila. Ovo je drugačije, a opet prepoznatljivo. Ne mogu daleko od sebe, ali mogu malko drugačije. Ako me zdravlje posluži, i ja i Ivana ćemo se pojaviti sa novim pjesmama u proljeće 2021, da najavimo bolje vrijeme i za nas i za sve naše kolege, kao i svjetlije trenutke za čitav svijet.

Učestvovali ste i na konkursu za nagradu Milan M. Da li ste čuli pobjedničku kompoziciju?

Da učestvovao sam sa pjesmom “Gdje je kraj svemu”, akustična verzija, bez nekih očekivanja.

Kada sam dobio potvrdu da sam u polufinalu, preslušao sam sve pjesme i zaključio da je jako čudno da sam prošao dalje, jer moja pjesma je bila prilično drugačija i stilski i tematski od svih ostalih.

Sigurno mogu reći da se moj rad inače oslanja na uratke Milana Mladenovića, ali ostale kompozicije, za moj pojam, bile su veoma moderne i jednostavno drugačije. Čuo sam naravno i pobjedničku pjesmu, koja jeste lijepa, zanimljiva, ali po mom skromnom mišljenju, daleko od nečega što je bio elementarni okvir zaostavštine EKV-a. Šta biste izdvojili sa domaće i inostrane scene od bendova, a što vam je zapalo za uho posljednjih mjeseci?

Budući da smo imali vremena na pretek, dosta se slušala muzika. Od novih izdvojio bih Dina Jelusića koji na novim pjesmama sarađuje sa najvećim svjetskim zvijezdama hard roka, a od domaćih to je odlična nova pjesma Highway-a.

Kako gledate na (pre)dugoočekivane političke promjene u zemlji?

Budući da tvrdim da svaki umjetnik treba da se drži podalje od politike, tj. da svoje intimno mišljenje zadržava za sebe i članove porodice, a sa druge strane, mora imati zdrav i uravnotežen pristup realnosti, ja sam kao i mnogi, priželjkivao promjene u sferi boljeg, pravednijeg i opuštenijeg društva, pa sada jako pažljivo posmatram šta se dešava. Svaki iskreni umjetnik mora imati kritičku notu prema vlasti, bilo kojih boja, ideologija i ikonografija. Mene lično interesuje sklad i društvo istovjetnih šansi, jer ako toga nema, uvijek će neko biti povlašten bez obzira na njegov rad ili kvalitet, a neko drugi će uvijek biti marginalizovan. Da toga više ne bi bilo, sa određenom nadom posmatram ovu tranziciju, ali isto tako, vrlo lako mogu postati kritičar vlasti ukoliko dozvoli da stvari budu iste, a samo promijenjeni navijački šalovi.

Planovi za narednu godinu kada je muzika u pitanju? Životna očekivanja od 2021?

Ova godina me naučila da se ništa ne može sa sigurnošću planirati. Imam planova i želja, ali oni ne zavise potpuno od mene. Kako sam rekao ranije, očekujem da ćemo ekranizovati par pjesama, raditi na novim, a ono što je najbitinije, nadam se da ćemo imati mogućnosti da radimo i zarađujemo. Kada čovjek ima sredstava može planirati nove poduhvate, dok toga ne bude, sve je na “stand by”.

37 Mekartni i Rubin rade dokumentarac Pol Mekartni i Rik Rubin su najavili zajednički dokumentarac. Kako stoje stvari, riječ je o serijalu, koji sadrži šest epizoda. Za sada se još ne zna tačan datum premijere, ali se očekuje uskoro. Trejler, dostupan na Jutjubu, između ostalog, daje prikaz Pola i Rika kako slušaju pjesme Beatlesa. Inače, Pol Mekartni juče je objavio novi album “McCartney III”.

Eminem iznenadio albumom

Eminem je ponovo iznenadio fanove objavom novog materijala, ovog puta im je predstavio 16 novih pjesama na albumu “Music to Get Murdered By Side B”.

Eminem je u posljednjih nekoliko godina toliko puta iznenadno objavio album da se sada čak i najmanja glasina o objavi novog materijala smatra zvaničnom najavom.

“Side B” stiže 11 mjeseci nakon što je reper iznenadio albumom “Music to Be Murdered By”, a prije toga je 2018. iznenadno objavio “Kamikaze”.

Eminem je nedavno gostovao u programu Saturday Night Livea, gdje je uz Pita Dejvidsona učestvovao u skeču posvećenom njegovom spotu “Stan”.

38

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

FOTO UBOD

Spomenik borcima palim u Prvom svjetskom ratu, Mađarska

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ Play sudoku online at: PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1874

2011-11-30

5 5 4

9

2

4 8

2

5 3

5

4 4

4 1

9

1

9

5

1

4

3

7

8

2

6

2

7

4

1

8

6

3

5

9

4

1

7

5

2

8

9

6

3

8

6

2

3

9

4

5

1

7

3

9

5

7

6

1

2

8

4

5

2

9

6

7

3

1

4

8

1

8

6

2

4

9

7

3

5

Puzzle solution:

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2854

3

4

5

2

9

3

7

8

1

6

7

3

6

1

8

4

2

5

9

1

9

8

5

6

2

4

7

3

9

2

5

7

4

3

1

6

8

6

8

1

2

9

5

7

3

4

3

4

7

6

1

8

5

9

2

2

6

9

8

5

1

3

4

7

5

7

3

4

2

9

6

8

1

8

1

4

3

7

6

9

2

5

2014-08-06

5

1

9

4

2

4

3

5

8

Medium level

9

7 3

5

3

2

8

9 4

9 7

2

6

7 4 puzzle 3 8 No. 1 3081 5 6 2015-03-21 9 2 Sudoku

8

5 2

6

6

7 1

4

6

3

Sudoku puzzle No. 3080 2015-03-20

www.sudokukingdom.com 6 3 8 9 5 2 4 7

1 4

9

Medium level

Kućica u Grčkoj

6

1 9

1

8

9 3

2

39

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

FOTO UBOD

Ulazna vrata

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Reljefna mapa Evrope

www.sudokukingdom.com

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2929

6 3

4

Medium levelPlay sudoku online at: Daily Sudoku puzzle No. 2459 Sudoku puzzle No. 1874 2011-11-30

8 2 6 9 5 1 7 3 www.sudokukingdom.com

8

5

6

1 7

2 4

9 7

1

2 9

5

3

7

2 7

3 5

2

4

1

6

6

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2014-10-20

1

www.sudokukingdom.com

6

5

4

3

5

7

2

8

4

6

9

1

4

9

1

6

3

7

2

5

8

9

3

4

1

6

8

5

7

2

5

7

2

4

9

3

8

1

6

1

6

8

7

2

5

3

4

9

6

1

9Puzzle 5 7 solution: 2 4 8

3

2

8

5

7

3

4

9

1

6

5 8 7

3

5

8

6

1

9

4

2

6

9

1

4

2

7

5

3

8

2

4

8

3

9

5

1

7

6

5

8

2

1

4

9

3

6

7

9

1

4

7

3

6

8

2

5

3

6

7

5

8

2

4

9

1

8

5

3

2

7

4

6

1

9

4

2

9

6

1

8

7

5

3

1

7

6

9

5

3

2

8

4

Medium level

9

6

7 4 3 8 1 6 9 2 5 Sudoku puzzle No. 2854 2014-08-06 7

2013-07-07

2

5

7

4

5

8

1

2

2

3

1 7

2 3

3 7

2

5

5

1

3 7

6

8

5

40

MALI OGLASI

SUBOTA I NEDJELJA, 19 I 20.12.2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.)

Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE - osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata - vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata - prijava i odjava radnika - izrada završnih računa - pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata - finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Decembarski popust- 50% !!!

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 19 I 20.12.2020.

41 31

MAL I OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA, ULICA 19. DECEMBAR, ULAZ BROJ 5, JUŽNA STRANA STADIONA BUDUĆNOSTI

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

Foto: FK Budućnost

S

42

Marko Mrvaljević nakon potpisa ugovora

DOGAĐAJ DANA subota FUDBAL

BAJER L. BAJERN M.

18.20h

ZANIMLJIVOST Antonio Konte je na prvih 50 utakmica u Seriji A na klupi Intera upisao 32 pobjede. Samo dvojica trenera kroz cijelu istoriji milanskog velikana imaju bolji učinak od njega - Aldo Olivieri i Žoze Murinjo (po 34 pobjede).

DOGAĐAJ DANA nedjelja RUKOMET (Ž) EP FINALE

BUDUĆNOST SA POZAJMICE VRATILA TALENTOVANOG GOLGETERA MARKA MRVALJEVIĆA

Vraćam se da ostvarim dječačke snove Možda Titograd nije blistao tokom jeseni, ali momak sa “brojem 99” u crvenom dresu pokazao je ima šmek za mnogo više od borbe za opstanak... Pogađao je uglavnom kada je bilo najvažnije, često i spektakularno, donosio je “romantičarima” važne bodove, a čini se i najvažnije podsjetio je Budućnost kakvog talenta ima na pozajmici.

Jesenja polusezona je završena, kucnuo je čas da se Marko Mrvaljević vrati kući - mladi 19-godišnji napadač od proljeća će nositi dres aktuelnog šampiona i ubjedljivog lidera Telekom 1.

5 POGODAKA POSTIGAO JE MARKO MRVALJEVIĆ ZA TITOGRAD TOKOM JESENJE POLUSEZONE

CFL. Budućnost i Mrvaljević potpisali su ugovor do januara 2023.

“Presrećan sam zbog povratka u Budućnost, jer se vraćam u klub mojih dječačkih snova”, rekao je za klupski sajt talentovani Mrvaljević nakon potpisa ugovora.

Novi/stari napadač Budućnosti za prvi tim tim sa stadiona pod Goricom debitovao je u prethodnoj sezoni, kada je upisao tri nastupa u plavobijelom dresu.

“Moja želja za povratkom bila je velika”, istakao je Mrvaljević. “Postojalo je interesovanje sa raznih strana, od klubova iz naše lige, regio-

na i Evrope, ali je presudilo srce.”

Pozajmica na Stari aerodrom ispostavila se kao pravi pogodak - sada slijedi borba za mjesto u timu Budućnosti.

“Na kraju prošle sezone sam procijenio da pored saigrača kakvi su Aleksandar Vujačić, Dejan Zarubica i Panajotis Moraitis vjerovatno ne bih imao minutažu i da je najbolje da odem na pozajmicu. Ispostavilo se da sam dobro postupio. Sada se nadam da ću se izboriti za mjesto, a očekujem puno golova na domaćoj i međunarodnoj sceni”, zaključio je Mrvlajević.

K.B.

FOTO PRIČA

KRSTOVIĆ ODVEO ZVEZDU U ČETVRTFINALE KUPA 17.50h

Mladi crnogorski napadač Nikola Krstović još jednom je “zgrabio” šansu u Crvenoj zvezdi i na pravi način pokazao treneru Dejanu Stankoviću da mora više da računa na njega. Bivši fudbaler Zete postigao je odlučujući gol protiv Rada (2:1) i tako odevo Zvezdu u četvrtfinale Kupa Srbije.

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

sport

43

Fudbalskim turnirom “Triagonale” obilježen rođendan glavnog grada

Čarolije malih majstora u čast Podgorice

Podgorica je uvijek imala posebnu ljubav prema fudbalu i zbog toga su joj mališani iz našeg glavnog grada za rođendan poklonili majstorije na terenu. Povodom Dana oslobođenja Podgorice, Fudbalski klub “Karioke” i Sekreterijat za kulturu i spot oganizovali su “triago-

nale” turnir za dječake rođene 2011. i 2012. godine.

“Bilo je to lijepo druženje i prilika da djeca uživaju u igri. Imali smo prilike da vidimo puno lijepih poteza i golova, ali i da čujemo razdraganost dječaka i smijeh ostalih učesnika. Nakon utakmica djeca su se druži-

la, osvježili sokovima i slatkišima, uz neizbježne komentare o golovima i šansama”, izjavio je Zoran Mijović, trener ekipe Karioke.

Na turniru su učestvovale tri ekipe – Karioke, Prvak i Mondial, a događaj je održan u Podgorici, na terenu u ulici Vojislavljevića. Igra-

či Karioka su na kraju bili ti koji su podigli pehar namijenjen osvajaču, nakon što su savladali oba protivnika – Mondial je poražen rezultatom 3:1, dok je Prvak savladan sa 2:1. Prije duela u finalu, ekipa Prvaka je savladala Mondial sa ubjedljivih 4:1.

V.S.

Zoran Mijović Imali smo prilike da vidimo puno lijepih poteza i golova, ali i da čujemo razdraganost dječaka i smijeh ostalih učesnika

Udruženja sportskih novinara izabralo najbolje u 2020.

Godina Filipa Radovića

Stonoteniser Filip Radović najbolji je sportista Crne Gore u 2020. godini, u tradicionalnom 66. izboru Udruženja sportskih novinara (USN). Radović je u godini na izmaku izborio direktan plasman na Paraolimpijske igre u Tokiju.

Sa 30 glasova slavio je ispred vaterpoliste Draška Brguljana (21), košarkaša Nikole Vu-

čevića (12) i bokserke Bojane Gojković (10).

Najbolji novinar u izboru USN je Milan Jovanović iz Radija Crne Gore, a najbolja mlada novinarka Ivana Perović sa Televizije Crne Gore. Nagrada za najboljeg dopisnika pripala je Bobanu Obradoviću, saradniku MNE sport televizije iz Bije-

log Polja.

Komisija Udruženja odlučila je da priznanje “Ranko Jovović”, u znak sjećanja na bivšeg predsjednika, dodijeli dugodišnjem novinaru Radija Crne Gore Budimiru Bućinu.

Svečano uručenje nagrada biće održano u utorak na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću.

Filip Radović

44

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

NEDJELJNI MATINE U BEOGRADU BUDUĆNOST VOLI G

PLAVI SMIRUJU V Kataro potopljen u Budvi

VATERPOLO PRIMORAC UBJEDLJIV

Nastavljen pobjednički niz Vaterpolisti Primorca nadigrali su gradskog rivala Kataro i ubjedljivom pobjedom – 18:5 (4:1, 3:0, 3:2, 8:2) potvrdili sjajnu formu u kojoj se trenutno nalaze.

Kataro je poveo na početku (1:0) i to je bilo sve što je mladi kotorski tim uspio da uradi u meču protiv “starijeg brata”. Izabranici Sandra Sukna su u nastavku pokazali da će su ozbiljan kandidat da prekinu vladavinu hercegnovskog Jadrana, čemu svjedoči i trenutna tabela gdje Primorac ima ubjedljivu prednost – 15 bo-

dova iz pet mečeva u odnosu na tri iz tri meča koliko ima Jadran.

Najbolji pojedinac sinoćnjeg derbija bio je Mlađan Janović koji je postigao četiri pogotka za Primorac. Bilo je ovo veče golmana – 11 odbrana imali su golmani Primorca Aleksandar Kralj (pet) i Alen Isljamović (šest), dok su golmani Katara imali sedam (Andrija Bjelica tri, Vasilije Marinković četiri).

Tabela: Primorac 15, Budvanska rivijera 6, Jadran 3, Kataro 0.

V.S.

ATLETIKA TROFEJ PODGORICE 2020

PERUNOVIĆ NAJBRŽA 15. PUT ZAREDOM Najstarija sportska manifestacija u Crnoj Gori, 62. po redu atletska ulična trka oslobođenja Podgorice – Memorijal “Veliša Mugoša”, održana je juče u Podgorici.

U glavnoj trci u kategoriji seniorki, 15. put uzastopno pobijedila je najbolja crnogorska atletičarka Slađana Perunović, članica AK “Nikšić” iz Nikšića, dok je u kategoriji seniora trijumfovao atletičar AK “Sparta” Goran Bubanja.

Manifestacija je organizovana na brdu Gorica, pored spomenika “Partizanu

Atleticari PG

borcu”, na kružnoj stazi gdje je krug iznosio 600 metara, i okupila je oko 100 takmičara iz svih atletskih klubova iz Crne Gore.

Zbog epidemije korona virusa događaj je organizovan bez prisustva publike uz pridržavanje svih epidemioloških mjera. Održane su trke u kategorijama pionira/ki, juniora/ki, seniora/ki, rekreativaca, pripadnika Vojske i policije i tri katerogorije veterana. Prva tri takmičara u glavnim trkama seniora i seniorki dobili su novčane nagrade.

V.S.

Košarkaši Budućnost Volija već treći put od početka sezone putuju u Beograd.

Prethodna gostovanja donijela su trijumf protiv Partizana i Crvene zvezde, a na istom mjestu gdje su srušili „crno-bijele“ „plavi“ u nedjeljnom matineu jure osmi trijumf u ABA ligi. Podgoričani sjutra (12h, Arenasport 2) idu na noge Megi u 11. rundi regionalnog takmičenja.

Nakon paklenog ritma, te pet nevjerovatno zahtjevnih mečeva u deset dana, pred Danilom Nikolićem i drugovima je nešto mirniji period. Grupna faza Evrokupa je završena, slijedi pauza do 13. januara kada kreće Top 16 faza, pa će sav fokus biti na mečevima u ABA ligi. Budućnost je nakon sedam odigranih mečeva neporažena, a svi žele da tako i ostane nakon meča protiv uvijek nezgodne ekipe. „Ovaj duel nam dolazi poslije jednog veoma napornog perioda sa velikim brojem utakmica. Zadovoljni smo postignutim, s obzirom šta se sve dešavalo i sada je fokus na Megi“, kratko se osvrnuo Nikolić na početku razgovora za Dnevne novine.

Ekipa koju sa klupe predvodi Vladimir Jovanović igra izuzetno ove sezone. Ima učinak od sedam pobjeda i tri poraza. Međutim, sva tri su došla od ekipa koji imaju najveće ambicije (Mornar, Crvena

8

VEZANIH POBJEDA IMA BUDUĆNOST VOLI PROTIV MEGE – POSLJEDNJI PORAZ DOŽIVJELA JE U POLUFINALNOJ SERIJI PLEJ-OFA U SEZONI 2015/16. zvezda i Partizan). Mega je jedna od ekipa koja igra jednu utakmicu nedjeljno, pa naš Marko Simonović i drugovi imaju dovoljno vremena da se odmore i pripreme detaljno za svakog rivala. Zbog toga, jasno je šta čeka „plave“ u Hali sportova „Ranko Žeravica“. „Očekujemo ogromnu energiju Mege koja ove godine igra odlično. Prije svega, moramo zaustaviti njihovu tranzicionu igru i uvesti meč u ritam koji nama odgovara. Ne smijemo krenuti u veliku trku sa njima“, nema dilemu krilni centar crnogorskog šampiona.

Sa prošlosezonskog duela u “Morači”

ZA NOVU POBJEDU MORNAR SJUTRA NEDJELJA, 17H, RTCG 2 ČEKA FMP

Moramo da se nosimo sa ulogom favorita Košarkaši Mornara su u srijedu veče ispisali jednnu od najljepših stranica klupske istorije plasmanom u Top 16 Evrokupa, znali su to da proslave, a od petka je krenula priprema za nove izazove. Barani u 11. rundi ABA lige sjutra (17h, RTCG 2) čekaju FMP. Biće ovo meč u kojem „ponos Bara“ ulazi kao veliki favorit i to želi da potvrdi na terenu. Izabranici Mihaila Pavićevića će morati bez Ajzee Vajtheda koji se povrijedio protiv Budućnosti i čekaju se rezultati nalaza.

U „Topolicu“ stiže ekipa koja je zna da namuči veli-

ke favorite, ali koja je daleko od dobre forme što je rezultiralo smjenom trenera. „FMP je godinama prepoznatljiv po tome što napravi odličan spoj mladosti i iskustva, to je slučaj i ove sezone. Čović je vrhunski plej koji je zadužen za organizaciju, imaju tu mladost koja igra sa dosta energije. Kolega Jovanović je radio odličan posao“, rekao nam je Pavićević u najavi meča. „Panteri“ nakon deset kola imaju dvije pobjede (jedna protiv Primorske koja se neće računati), a u seriji su od četiri poraza.

Međutim... „Neće nas zavarati nedostatak rezultata. Igračima sam dao da proslave veliki rezultat, ali sada smo maksimalno fokusirani na FMP. Ekipa su koja se nikako ne smije olako shvatiti i koja zahtijeva maksimalni pristup, kao da dolaze najjači“, nema dilemu iskusni stručnjak. „Mornari“ su stigli do tog nivoa da u utakmice protiv ekipa kao što je FMP ulaze kao veliki favoriti. Ima barska četa i

45

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

Foto: RSCG

GOSTUJE MEGI U 11. RUNDI ABA LIGE

VRTIĆ ZA 8:0 ABA LIGA, 11. KOLO

PETAK CIBONA IGOKEA

17.00H

80:88

SUBOTA KRKA PARTIZAN

NEDJELJA 12.00H MEGA BUDUĆNOST 17.00H MORNAR FMP 19.00H C. ZVEZDA C. OLIMPIJA PONEDJELJAK 18.00H ZADAR BORAC PRIMORSKA SPLIT 0:20

1. C. zvezda 10 9 1 19 2. Igokea 10 8 2 18 3. Mega 10 7 3 17 4. Mornar 9 7 2 16 5. Partizan 10 5 5 15 6. Split 11 4 7 15 7. Budućnost 7 7 0 14 8. Krka 10 4 6 14 9. Cibona 11 3 8 14 10. C. Olimpija 7 6 1 13 11. Borac 9 2 7 11 12. FMP 9 2 7 11 13. Zadar 8 2 6 10 14. Primorska 11 0 11 11* *Primorska je diskvalifikovana iz ABA lige

Foto:ABA liga

Međutim, tradicija i iskustvo su na strani Budućnosti. Osam pobjeda zaredom protiv nedjeljnog protivnika imaju Nikolić i drugovi. Posljednji poraz od Mege Budućnost je doživjela u sada već čuvenom polufinalu kada su Danilo i Nikola Ivanović bili glavni igrači u redovima Mege...

A.K. pozitivan skor protiv ekipe iz Železnika – u osam mečeva pet pobjeda i tri remija, tri trijumfa i samo jedan neuspjeh na svom terenu. „Ne možemo da bježimo od uloge favorita, moramo da se nosimo sa tim, ali i da pokažemo na terenu. Ovaj meč dolazi u dobrom momentu za nas, iako potvrda Vajtheda malo kvari utisak. Moramo biti maksimalno koncentrisani. Ako to bude slučaju bićemo bliži pobjedi“, ističe Pavićević čija ekipa je sticajem okolnosti već duže vremena stacionirana u Baru.

Nije bilo zahtjevnih putovanja, a uz to slijedi nešto mirniji period bez mečeva u Evrokupu. I nema dileme da će Mornar izgledati još bolje.

A.K.

Za krunu sa Lovćenom: Đorđo Peruničić (88), Partzan 1949

PARTIZAN SKINUO KOMOVE SA TRONA I ZAKAZAO FINALE SA LOVĆENOM

TIVĆANI IZNENADILI, CETINJANI DOMINIRALI

Rukometaši Partizana 1949 postarali su se da trofej osvajača Kupa Crne Gore dobije novog vlasnika - oni su u u prvom polufinalu jučerašnjeg programa savladali ekipu Komova 24:21 (8:10) i zakazali finale sa glavnim favoritom, Lovćenom, koji je u drugom polufinalu rutinski savladao podgoričku Budućnost 41:22 (26:5).

Ekipa Partizana je, na otvaranju finalnog turnira, nošena odličnim izdanjem golmana Martina Čola (13 odbrana) odlično otvorila meč i protivniku dozvolila samo jedan gol u prvih 10 minuta meča. Međutim, Andrijevčani su se brzo oporavili i do poluvremena uspjeli da okrenu rezultat u svoju korist, i na odmor pođu sa prednošću od dva gola - 10:8.

mana Aleksandra Kastratovića (13 odbrana).

U drugom polufinalu pitanje pobjednika, ako se uopšte postavljalo, riješeno je već nakon prvog poluvremena kada je Lovćen imao nestvarnih 21 gol prednosti - 26:5. Jedini drugoligaš na finalnom turniru nije mogao da parira favoritu, pa je trener Lovćena Duško Milić iskoristio drugo poluvrijeme da odmori glavne igrače za finale a priliku je dao mlađima. Podgoričkoj ekipi je ovaj meč ipak poslužio kao prilika da skupe vrijedno iskustvo protiv glavnog favorita na tri fronta domaće scene.

Finale Kupa između Lovćena i Partizana 1949 zakazano je za danas (18h), i biće prilika da Cetinjani osvoje jubilarni 10. trofej od obnove nezavisnosti Crne Gore.

V.S.

REZULTATI Polufinale

Partizan 1949 - Komovi 24:21 (8:10) Lovćen - Budućnost 41:22 (26:5) Finale (subota) 18.00h (RTCG 2) Lovćen - Partizan 1949

Drugo poluvrijeme proteklo je u znaku Tivćana koji su serijom od 5:0 okrenuli rezultat početkom drugog poluvremena i tu prednost uspjela da održi do kraja.

Osim Čola u ekipi Partizana istakao se i Veselin Drakulović, strijelac sedam pogodaka, dok Komovima nije pomoglo ni sjajno veče gol-

VIKEND TIKET SUBOTA

TOTENHEM LESTER NORVIČ KARDIF BORUSIJA M. HOFENHAJM NJUKASL FULAM

1 2

NEDJELJA

GG3+ T12+ 1 1

UKUPNA KVOTA: 20,48

EVERTON ARSENAL SELTIK HARTS

2 1 1,3+

ATALANTA ROMA LIL PSŽ UKUPNA KVOTA: 19,64

X 2

46

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

47

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 12. 2020.

sportski ekran SUBOTA RTCG 2

20.00h Brindizi – Pezaro, košarka

17.50h Finale Kupa CG, rukomet

SPORTKLUB 1 13.25h 18.25h 20.55h 02.00h 04.30h

K. Palas – Liverpul, fudbal Everton – Arsenal, fudbal Njukasl – Fulam, fudbal Tigres – Olimpija, fudbal LA – Klub Amerika, fudbal

SPORTKLUB 2 14.00h 16.15h 18.15h 20.30h 22.30h 02.15h

Kijevo – Empoli, fudbal Barselona – Valensija, fudbal Peruđa – Verona, odbojka Helios – Rogaška, košarka Denver – Bafalo, NFL Grin Bej – Karolina, NFL

SPORTKLUB 3 13.30h Norič – Kardif, fudbal 15.50h-19.25h Ulični basket 3x3

SPORTKLUB 4 13.15h Gacijantep – Turk Telekom, košarka 17.00h Gacijantep – Fenerbahče, fudbal 18.50h Petah Tikva – Makabi H, fudbal 21.00h Saragosa – Lugo, fudbal

SPORTKLUB HD 14.00h 16.20h 18.30h 21.00h

Atl. Madrid – Elće, fudbal Hadera – Ašdod, fudbal Levante – Sosijedad, fudbal Sevilja – Valjadolid, fudbal

SPORTKLUB 5 14.00h Unterhašing – Bajern II, fudbal 17.00h Admira – Rapid, fudbal 18.30h Osasuna – Viljareal, fudbal

SPORTKLUB 6

ARENASPORT 4

15.30h Galatasaraj – Karšijaka, košarka 18.00h Alba – Ulm, košarka

ARENASPORT 5

ARENASPORT 1 15.00h 17.00h 19.00h 21.00h 23.20h

17.10h RNL – Bergišer, rukomet 19.40h Cirih – Servet, fudbal 22.10h Žil Visente – Benfika, fudbal

Fiorentina – Verona, fudbal Krka – Partizan, košarka Marsej – Rems, fudbal Nica – Lion, fudbal San Lorenco – Kolon, fudbal

ARENASPORT 2 14.45h MTK – Pakši, fudbal 18.00h Sampdorija – Krotone, fudbal 20.45h Parma – Juventus, fudbal

ARENASPORT 3 15.00h Osijek – Šibenik, fudbal 17.00h Dinamo – Varaždin, fudbal 19.00h Tondela – Moreirense, fudbal

18.30h Limož – Burg, košarka

EUROSPORT 1 10.30h 13.00h 13.40h 14.55h 15.35h 19.55h

Svjetski kup, alpsko skijanje Svjetski kup, bijatlom Svjetski kup, skijaško trčanje Svjetski kup, bijatlon Svjetski kup, ski skokovi Gran pri, snuker

EUROSPORT 2 10.10h Sankanje 11.10h Nordijska kombinacija 14.15h Nordijska kombinacija 15.20h RB Lajpcig – Keln, fudbal 18.20h Bajer L. – Bajern M, fudbal

NEDJELJA RTCG 2

SPORTKLUB 4

15.20h EP za treće mjesto, rukomet (ž) 17.00h Mornar – FMP, košarka 17.50h EP finale, rukomet (ž)

SPORTKLUB HD

SPORTKLUB 1 10.55h 12.55h 15.10h 17.25h 20.55h 02.15h

Fenerbahče – Bursa, košarka Brajton – Šefild jun, fudbal Totenhem – Lester, fudbal Man. junajted – Lids, fudbal Eibar – Real M, fudbal Njujork – Klivlend, NFL

SPORTKLUB 2 12.15h 15.30h 18.00h 20.15h

14.00h Olimpijakos – Larisa, fudbal 16.15h Granada – Betis, fudbal 18.30h PAOK – Panatinaikos, fudbal

Vitese – Fejnord, fudbal Seltik – Harts, fudbal Kopenhagen – Odenze, fudbal VBA – Aston Vila, fudbal

14.30h Salcburg – Volfsberger, fudbal 17.00h Armani – Sasari, košarka 19.00h Vašington – Sijetl, NFL

SPORTKLUB 5 13.15h Fetije – Bahčešehir, košarka 15.30h Bešiktaš – Bujukčekmeče, košarka 17.30h Trevizo – Virtus, košarka 19.15h Hapoel TA – Ber Ševa, fudbal

SPORTKLUB 6 14.00h Cvikau – Hanza, fudbal 18.00h Trentino – Pjaćenca, odbojka

SPORTKLUB 3 14.30h Den Hag – Ajaks, fudbal 17.15h Magnus – Korintijans, futsal 20.45h Trst – Trento, košarka

15.00h Sasuolo – Milan, fudbal 17.00h Lorijen – Ren, fudbal 19.00h C. zvezda – C. Olimpija, košarka 21.00h Lil – PSŽ, fudbal 23.20h Independijente – Boka j, fudbal 01.30h Hurakan – River Plata, fudbal

ARENASPORT 2 12.00h 15.00h 18.00h 20.45h

12.30h Torino – Bolonja, fudbal

Brest – Monpelje, fudbal Javor – TSC, fudbal Hajduk – Gorica, fudbal Vasko – Santos, fudbal

18.30h Barselona – Huventud, košarka

09.55h Svjetski kup, sankanje 11.05h

Nordijska kombinacija

12.45h Svjetski kup, skijaško trčanje 19.55h Gran pri, snuker

EUROSPORT 2 10.55h Svjetski kup, alpsko skijanje 17.30h Volfsburg – Štutgart, fudbal

Priredio: A.K. Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Predrag ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5 / Vlasnička struktura: Nova Pobjeda d.o.o. 100% / Tiraž: 3.800

+382 20-252-900

17.00h Uniks – Cmoki, košarka

15.20h Frajburg – Herta, fudbal

21.00h Porto – Nasional, fudbal

ne propustite

15.00h Nant – Anže, fudbal

15.45h Svjetski kup, ski skokovi

ARENASPORT 4

ARENASPORT 1

13.00h Kilmarnok – Aberdin, fudbal

EUROSPORT 1

Mega – Budućnost, košarka Inter – Specija, fudbal Atalanta – Roma, fudbal Lacio – Napoli, fudbal

ARENASPORT 3 13.00h 15.00h 17.00h 20.00h

ARENASPORT 5

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana Despotović (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša Pajović (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta BOŠKOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

Sport

I on je THE BEST - Specijalna nagrada Fife za neviđenu ljubav prema fudbalu

Marivaldo se ušetao među besmrtne, 60 km pješači na mečeve voljenog kluba Južnoamerički kontinent - mjesto nevjerovatnih fudbalskih priča, mjesto gdje je ljubav prema ovom sportu jača od svega. Godinama se ostatak planete divi svemu na šta su ljudi sa tog podneblja spremni da urade zbog voljenog kluba - čak i kada im težak život postavlja mnoge prepreke.

Jedna takva priča stigla je ove godine iz Brazila, a Fifa ju je preoznala na pravi način i za nju dodijelila posebnu nagradu na ceremoniji The Best. Pored imena najbojeg fudbalera planete Roberta Levandovskog iil najboljeg svjetskog trenera Jirgena Klopa našlo se i ime skromnog čovjeka iz Resifea - Marivalda Fransiska da Silve.

Ovaj 42-godišnji navijač Sport Resifea (član brazilske Serija A) pješači 60 kilometara kako bi voljeni klub bodrio na domaćim utakmicama. I to na svakoj! Njegov razlog za tako nešto nije ni

marketinški, niti je želio da šalje određene poruke - Marivaldo je nezaposlen, nema novac za prevoz, ali nije dozvolio da mu težak život uništi snove.

■ Majka i Resife su moj život

I tako u crveno-crnom dresu, sa rancem na leđima, 60 kilometara i kroz tri grada do stadiona...

“Navijam za Resife od kada sam prohodao. Do prije par godina odlazak na stadion je bio jednostavan, jer smo majka i ja živjeli na tri kilometra od njega”, objasnio je Marivaldo za Fifu.

“Ipak, veliki san moje majke bio je da živimo u gradu koji se nalazi na 60 kilometara od Resifea.”

Marivaldo nije želio da sruši majčine snove...

“Majka je moj život, isto tako i Resife, pa sam odlučio da se preselimo, a ja ću putovati na utakmice.”

Kako da sakrijem suze kada Gulit izgovori moje ime Kako je zbog pandemije virusa Kovid-19 ceremonija “The Best” održana virtuelno, Sport Resife je ugostio Marivalda i u direktan pro-

Ipak...

“Prije pet godina sam ostao bez posla i više nisam imao novca za prevoz.

Jedne večeri sam rekao sebi - zdrav si, imaš dvije noge i zdravu pamet. Možeš da ideš pješke na utakmice”, istakao je Marivaldo.

■ Hvala, ali ne želim pomoć

Kada je “Globo” prošle godine objavio priču o ovom čovjeku, odjednom su svi u Brazilu znali ko je Marivaldo.

“Da i svi žele da me ugoste, nude i prevoz, čak i da mi poklone biciklo. Svima njima sam neizmjerno zahvalan, ali ne želim nika-

gram ga uključio iz klupskih prostorija. U trenutku kada je veliki Rud Gulit ispred Fife saopštio ko je dobio nagradu “navijač godine” Ma-

Svi žele da me ugoste, nude i prevoz, čak i da mi poklone biciklo.

Svima njima sam neizmjerno zahvalan, ali ne želim nikakvu pomoć, jer ovo ne radim zbog slave, već samo zato što volim Sport Resife kvu pomoć, jer ovo ne radim zbog slave, već samo zato što volim Sport Resife”, jasan je Marivaldo.

Ovaj sjajni čovjek ispričao je i kako izgleda odlazak na utakmicu.

“Trudim se da pješačim preko dana, a otprilike mi tre-

rivaldo je zaplakao.

“Kako da sakrijem suze kad je jedan Gulit izgovorio moje ime pred cijelim svijetom”, istakao je Marivaldo. ba 10 i po sati da pređem 60 kilometara. Nakon, utakmice odmorim u supermarketu pored stadiona koji radi 24 sata. Tu sam stekao prijatalje među zaposlenima i pomažem im da poslože kolica. Tako vrijeme brže prolazi.”

Jedina pomoć koju ne može da odbije su ulaznice za utakmice svog Resifea.

“Hvala bogu, jer se uvijek našao neko od dobrih ljudi koji bi mi kupili kartu. To je bilo ranije, a sada mi je klub obezbijedio ulaznice kako bi mi zahvalio za vjernost”, zaključio je Marivaldo.

Fudbal je poseban i zbog ovakvih priča - Marivaldo je jedan od onih koji ga čine ljepšim.

K.B.