Dnevne novine, 16. decembar, 2020. by Dnevne Novine

SPORNA IZJAVA MINISTRA PRAVDE I LJUDSKIH I MANJINSKIH PRAVA IZAZVALA BURNU REAKCIJU ■ 10 11

Leposavić direktno izvršio pritisak na sud, unizio autoritet i ugled crnogorskog sudstva

BURNA SJEDNICA SKUPŠTINE OPŠTINE BUDVA ■8

OPŠTINA UZIMA PARCELU KOJA JE U DUGOROČNOM ZAKUPU STATISA

SRIJEDA, 16. 12. 2020. BROJ 2870 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

LIDER POKRETA ZA PROMJENE OTKRIO NOVE MALVERZACIJE ■ 6 7

VLADA USVOJILA INFORMACIJU O ZADUŽENJU DRŽAVE ČETIRI DANA PRIJE NEGO ŠTO JE DOBILA PROMJENA NA VRHU TELEKOM SRBIJA GRUPE

CRNOGORSKI PREMIJER U PRVOJ ZVANIČNOJ POSJETI BRISELU

Vladimir Lučić novi generalni direktor ■ 7

IJZ SINOĆ SAOPŠTIO ■ 15

PREMINULO 12 OSOBA, 345 NOVOINFICIRANIH ■ 19

PODGORICA: DOBITNICI NAGRADE “19. DECEMBAR”

LAUREAT HUSEIN CENO TUZOVIĆ

■ Nagrada je posthumno dodijeljena Paši Divanović i Novki Ubović

Krivokapić žali zbog paljenja NATO zastave, članstvo u EU glavni cilj ■ 2 3

STIGAO DOPIS DIREKTORIMA OBRAZOVNIH USTANOVA

Ministarka ukinula nastavnicima zimski raspust ■ 16

Bratić

ZA NAJBOLJE PONUDE:

Krivokapić sa Stoltenbergom

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

CRNOGORSKI PREMIJER U PRVOJ ZVAN

Krivokapić žali zbog p zastave, članstvo u

remijer Zdravko Krivokapić kaže da Crna Gora ima punu podršku evropskih partnera za težnju da bude sljedeća članica Evropske unije, a posebno je izrazio žaljenje zbog paljenja zastave NATO u Crnoj Gori.

NIKOLIĆ REAGOVAO NA MEDIJSKI PROIZVOD NEKADAŠNJEG PREDSJEDNIČKOG KANDIDATA

Partijska aktivistkinja Tadić-Mijović filmom se preporučuje novoj vlasti Portparol Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić napisao je na svom Tviter nalogu da najjača politička partija u državi podržava slobodno i nezavisno novinarstvo, ali da se medijski proizvodi partijskog aktiviste smatraju kao dio političkog aktivizma. Nikolić je reagovao na najavu medijskog koncerna Vijesti da će u petak emitovati autorski film: „Vođa - uspon i suton”, Milke Tadić-Mijović i Milene Perović, koji je posvećen crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću, i kojim se nastavljaju pokušaji njegove diskreditacije. “Autorka najavljenog „filma“ je partijski aktivista, slovila je za kandidata opozicije na predsjedničkim izborima, tako da njene medijske proizvode, pa i ovaj o predsjedniku DPS, posmatramo kao dio političkog aktivizma i preporuke onima koji kadriraju u novoj vlasti, a javnosti je poznato ko je to”, napisao je Nikolić na Tviteru. Podsjetimo, Tadić-Mijović je, zajedno sa bivšim ministrom unutrašnjih poslova Andrijom Jovićevićem, slovila za kandidata građanske opozicije i Demokratskog fronta na predsjedničkim izborima 2018. godine. Mediji su tada objavili da je Tadić-Mijović “nestranački kandidat” GP URA, SDP-a, Demos-a, Demokrata i SNP-a, dok je Jovićević navodno bio kandidat DF.

Tadić-Mijović je na prethodnim parlamentarnim izborima otvoreno podržala listu “Crno na bijelo”, govorila na njenom predstavljanju krajem jula, a odmah nakon izbora, 1. septembra preko medija (TV N1) poručila da je za predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića na izborima u nedjelju počela “labudova pjesma”, i da što to prije shvati, to će biti bolje za njega. Upravo iz ovih razloga iz DPS-a poručuju da se radi o partijskom aktivisti i da se njen medijski proizvod posmatra kroz tu prizmu, odnosno kao politički angažman ili aktivizam. Emitovanje filma najavljeno je za 18. decembar. Prema izvorima Dnevnih novina, termin emitovanja tempiran je pred kongres Demokratske partije socijalista, odnosno prije nego što opštinski organi DPS pošalju predloge kandidata za predsjednika partije. Time bi pokušali da diskredituju Đukanovića, koji će ponovo dobiti jednoglasnu podršku opštinskih odbora za predsjednika DPS. “Zato su u Vijestima koncentrisani na novi pokušaj diskreditacije, jer jedino svrgavanjem Đukanovića sa pozicije lidera najjače političke partije u Crnoj Gori otvorio bi se put za realizaciju narednog i ključnog cilja cijepanja DPS i osipanja birača i simpatizera ove partije”, kazali su dobro obaviješteni izvori Dnevnih novina. V.Š.

Krivokapić je prvu zvaničnu posjetu Briselu počeo razgovorom sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom i tom prilikom poručio da će EU u Crnoj Gori imati najboljeg partnera, te zahvalio na podršci koju crnogorska vlada dobija od EU. Premijer je kazao da mu je čast što je dobio priliku da u drugoj sedmici Vlade Crne Gore posjeti Brisel i razgovara sa evropskim zvaničnicima. “Ovo je prva posjeta koja se dešava tokom druge radne sedmice nove demokratske vlade i ovo je znak najveće podrške. Jer, u ovom trenutku dok se Brisel, kao i čitav svijet, bori sa pandemijom COVID-19, kada su mnogi prostori nedostupni, mi smo imali tu čast i zadovoljstvo da dođemo u posjetu”, rekao je Krivokapić. Mišel je rekao da su bliske veze sa zemljama Zapadnog Balkana krucijalne za EU i da je Crna Gora suštinski važan partner. “Imate našu punu podršku za reforme koje vaša zemlja sprovodi”, kazao je Mišel.

■■ STOLTENBERG: PRO-

MOTER STABILNOSTI

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg kazao je, na konferenciji za medije sa premijerom Krivokapićem, da je Crna Gora promoter stabilnosti na Zapadnom Balkanu, zahvalio na snažnoj posvećenosti naše zemlje evroatlanskim integracijama i pozdra-

vio to što Crna Gora povećava potrošnju na odbranu. “Pohvaljujem posvećenost Crne Gore regionalnoj stabilnosti”, istakao je Stoltenberg, dodajući da se raduje saradnji sa Krivokapićem i da očekuje premijera na sastanku lidera 30 zemalja članica naredne godine. “Uvjeren sam da će Crna Gora ostati lojalna i posvećena saveznica NATO. To je i bila jasna poruka premijera”, kazao je Stoltenberg. Krivokapić je zahvalio NATO savezu na pomoći i solidarnosti u borbi protiv pandemije. “Solidarnost je nešto što oslikava vezu između ljudskih bića, ali takođe oslikava i partnerstvo, jer ako nema solidarnosti u kriznim situacijama onda čovjek izgubi taj osnovni imenitelj, a to je da kaže da je čovjek. Zato cijenim napore NATO saveza”, kazao je premijer, ističući da Crna Gora ostaje posvećena članstvu u NATO. Crnogorski premijer je objasnio da je u ekspozeu govorio o jačanju odnosa sa svima, pa i sa Moskvom, dodajući da je to poželjno, prevashodno u ekonomiji, odnosno turizmu, jer najviše turista u Crnu Goru dolazi iz Rusije. “Dio koji bude u sukobu sa politikom Alijanse, naravno da ćemo poštovati politiku Alijanse”, istakao je Krivokapić. Govoreći o poligonu na kojem bi Vojska Crne Gore imala vježbe, premijer je kazao da će sa pažnjom analizirati sve

Krivokapić i Mišel mogućnosti koje bi zadovoljile NATO standarde. “Sinjajevina je pobjeda građana, jer se sačuvao ekološki prostor. Moramo naći najbolju mjeru, kako bi ta mjera zadovoljila NATO planove, ali i očuvala našu prirodu”, naglasio je Krivokapić. Kako je rekao, dosadašnja praksa je pokazala da će država koja je NATO članica mnogo prije postati i članica EU. “I zato svima preporučujem da slijede takav put”, poručio je Krivokapić. Krivokapić je rekao i da se nada da će Zapadni Balkan u cjelosti biti prepoznat kao mjesto mira i stabilnosti. Premijer je, komentarišući paljenje NATO zastave u Crnoj Gori, saopštio da žali ako se bi-

Marković: Potvrđena ispravnost politike DPS-a o članstvu Crne Gore u NATO Zamjenik predsjednik DPSa Duško Marković kazao je da je premijer Zdravko Krivokapić juče i javno i zvanično potvrdio ispravnost politike DPS-a o članstvu Crne Gore u NATO. “Pozdravljam stav gospodina

Krivokapića da je NATO najbolji izbor za Crnu Goru i druge države u regionu, a posebno izjavu da ‘svima preporučuje da slijede takav put’”, naveo je Marković na Tviteru. Poslanik DPS-a i bivši ministar odbrane Predrag Boš-

ković objavio je na Tviteru da se iskreno nada da će i prijedlog da Vojska Crne Gore sa jedinicom ranga voda u sastavu hrvatskog kontingenta učestvuje u misiji na Kosovu dobiti podršku na Savjetu i u Parlamentu.

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

NIČNOJ POSJETI BRISELU

paljenja NATO EU glavni cilj

POLITIKA

Leposavić

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA

Leposavić se javno zakleo da nikad neće glasati za NATO

Demokratska partija socijalista objavila je video snimak u kojem ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava i pravni savjetnik MCP Vladimir Leposavić nedavno u jednom intervjuu, kako navode, “ponosno kaže kako nikad ne bi glasao na referendumu da Crna Gora bude članica NATO saveza”. Iz DPS-a kažu da je zaklinjanje predsjednika i potpredsjednika Vlade u prozapadni put Crne Gore “obesmišljeno biografijom

i ideološkom orijentacijom članova kabineta Zdravka Krivokapića”. “Riječ je o ljudima koji su eksperti uglavnom na polju širenja mržnje prema vrijednosnom sistemu koji zastupa zapadna civilizacija”, saopštili su iz DPS-a i kao dokaz toj tvrdnji priložili snimak izjave Leposavića. “Nakon što smo svjedočili kako su se najbliži saradnici premijera, ministar Bojanić i savjetnik Savović, vandalski i primitivno iživ-

ljavali nad zastavom NATO saveza, učestvujući u činu njenog spaljivanja, nakon što smo čuli kako se ministarka četiri najznačajnija resora, Vesna Bratić predstavlja kao “ženski četnik”, a ministar pravde Leposavić zaklinje pred javnošću da će biti protiv NATO, jasne su dimenzije obmane koju crnogorskoj javnosti i međunarodnim partnerima serviraju Krivokapić i njegov najbliži saradnik Abazović”, zaključili su u DPS-u. R.P.

DANAS SJEDNICA ADMINISTRATIVNOG ODBORA

Krivokapić sa Stoltenbergom lo gdje u Crnoj Gori desilo paljenje bilo koje zastave. “Ja sam u to vrijeme bio profesor i nijesam se bavio slikama. Kao što je i sam generalni sekretar saopštio, ljudi se mijenjaju, tako treba da dozvolimo i tom čovjeku da se promijeni”, istakao je Krivokapić.

■■ LAJČAK: LIDER U PROCESU INTEGRACIJA

Krivokapić je, nakon sastanka sa specijalnim predstavnikom EU za Zapadni Balkan i dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom, istakao da se nada da će Crna Gora kroz intenzivnu saradnju sa Evropskom unijom ostvariti glavni

cilj, a to je članstvo u EU. Krivokapić je kazao da je Lajčak još jednom dokazao da je veliki prijatelj Crne Gore. “On nam je u jednom iskrenom i prijateljskom razgovoru dao niz korisnih sugestija, koje bi koristile svakoj Vladi, a ne novoj, koja tek startuje“, kazao je Krivokapić. Lajčak je konstatovao da je Crna Gora lider u procesu EU integracija u regionu i da ima sve uslove da sačuva tu poziciju do kraja. „Mislim da je realno da Crna Gora postane sljedeća članica EU. Vlada zna šta treba da radi i mi joj želimo uspjeh u tome i tu smo da joj pomognemo“, istakao je Lajčak. A.N.

MILAN KNEŽEVIĆ NA ČELU ODBORA ZA BEZBJEDNOST Administrativni odbor danas bi trebalo da utvrdi liste kandidata o izboru predsjednika i članova stalnih odbora Skupštine Crne Gore. Najavljeno je da će parlament imati 14 stalnih odbora. Članovi Odbora danas će predložiti predsjednika i članova Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije. Najavljeno je i pokretanje postupka imenovanja dva člana Savjeta Agencije za elektronske medije. Kako je nezvanično potvrđeno Standardu, jedan od lidera DF-a Milan Kne-

žević, kandidat je za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu. Poslanik DF-a Marko Kovačević predložen je za predsjednika Zakonodavnog odbora, dok je za predsjednicu Ustavnog odbora predložena Simonida Kordić iz NSD. Kako Standard saznaje, na čelu Odbora za ljudska prava i slobode vjerovatno će biti poslanik DF-a Jovan Vučurović. Poslanica GP URA Božena Jelušić predložena je da bude na čelu Odbora za rodnu ravnopravnost. Predsjednik DEMOS-a i

poslanik u Skupštini Miodrag Lekić, predložen je za predsjednika Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, a za šefa Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu poslanik Demokrata Momo Koprivica. O ovim i drugim predlozima odlučivaće se u četvrtak, 17. decembra u nastavku Treće sjednice Drugog redovnog zasijedanja Skupštine u 2020. godini. Parlament je, na konstitutivnoj sjednici, za predsjednika Administrativnog odbora izabrao poslanika Demokratskog fronta Miluna Zogovića. R.P.

politika

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

Specijalni američki izaslanik Metju Palmer

Podrška evropskoj viziji budućnosti Crne Gore

vroatlantski put i članstvo u Evropskoj uniji najbolji je put za Crnu Goru, ocijenio je tokom onlajn konferencije za medije specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan Metju Palmer, navodeći da su SAD spremne da nas podrže na tom putu kao partner, prijatelj i saveznik. Palmer je kazao da ne može da prognozira kakva će biti politička budućnost Crne Gore, ali da vjeruje da će naša zemlja zadržati prozapadni kurs. On je istakao da su SAD spremne da podrže novu Vladu i da rade zajedno sa njom kako bi pomogli reforme i promjene koje će pomoći našoj zemlji. “Imamo sličnu viziju kao crnogorska vlada koja je izabrana slobodnom voljom njenih građana, a to je evropska budućnost - Crna Gora usidrena na Zapadu, otvorena za strane investicije i koja na izborima slobodno izražava mišljenje”, ocijenio je Palmer i dodao da su SAD dugo podržavale evropske aspiracije Crne Gore, kao što su članstvo u NA-

TO-u i EU. “Vjerujemo da je otvorena i tolerantna Crna Gora, integrisana u zapadne institucije, najbolji način za garanciju mira i napretka”, kazao je Palmer.

■■EVROPSKA

BUDUĆNOST

Palmer je kazao da je nakon razgovora sa crnogorskim zvaničnicima, stekao uvjerenje da je evroatlantski put i članstvo u EU budućnost naše zemlje. “SAD će biti od velike i nesebične pomoći na tom putu”, istakao je Palmer i dodao da je, ipak, za buduće integracije neophodno ispuniti tri ključna uslova. “Naša očekivanja od nove

Vjeruje u uspjeh kohabitacije Na pitanje da li očekuje da će kohabitacija, nakon promjene vlasti, biti uspješna u Crnoj Gori, i šta su najveći izazovi - pored korupcije i jačanja vladavine prava, Palmer je odgovorio da je optimističan. On je kazao da je kohabitacija regularna pojava u Evropi, navodeći Francusku kao primjer.

Palmer je rekao da je razgovarao sa predsjednikom Milom Đukanovićem o tome i dodao da kohabitacija nije novo iskustvo u Evropi, već regularan pristup u političkom životu. “Vjerujem da je Đukanović posvećen radu sa novom vladom. SAD će učiniti sve da osiguraju da kohabitacija bude uspješna”, rekao je Palmer.

Palmer Vlade su ista kao i očekivanja građana Crne Gore - da će nastaviti temeljne reforme, da bi smanjili korupciju, procesuirali kriminalne grupe, jačali institucije. “Sudske reforme su neophodne kako bi se obezbijedila nezavisnost”, rekao je Palmer. Kako je dodao, od nove Vlade očekuje rezultate u borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala i slobode medija. Na pitanje novinara o mogućem uticaju Rusije na crnogorsku vladu, imajući u vidu činjenicu da su premijer i dio ministara bliski SPC, Palmer je odgovorio da su zabrinuti zbog uticaja Rusije, ne samo u Crnoj Gori, nego na cijelom Zapadnom Balkanu. “Najbolji odgovor na ruske dezinformaciije je istina, tako da mislim da svi moramo da imamo zajedničko razu-

mijevanje stvarnosti zasnovane na činjenicama”, istakao je Palmer. Palmer je kazao da je od predstavnika nove Vlade uvjeren da će ostati posvećeni obavezama NATO-a i evropskom putu.

■■OKRENUTOST ZAPADU

“Imajući u vidu da je prva zvanična posjeta premijera Briselu, jasno je da je nova Vlada okrenuta Zapadu”, rekao je Palmer. On je kazao da je naša zemlja multietničko društvo, primjer države koja je otvorena za ljude svih etničkih pripadnosti. “Crna Gora je zemlja u kojoj je uvijek bilo mjesta za sve nacije i identitete”, rekao je Palmer i dodao da SAD od nas očekuju da osiguramo multi-

etničke vrijednosti i da ne bude produbljivanja nacionalnih podjela. “SAD su posvećene saradnji sa crnogorskim institucijama i biznis sektorom”, istakao je Palmer. Na pitanje da li će nova Vlada učiniti napredak u istrazi i suzbijanju prijetnji i napada na novinare, Palmer je odgovorio da je to pitanje, kao i borba protiv organizovanog kriminala, fundamentalno. “Otežavajuće radno okruženje za novinare je zabrinjavajući problem sa kojim se Vlada mora suočiti, ali vjerujem da je posvećena njegovom rješavanju. SAD će biti saveznik u rješavanju tog problema. Napadi na novinare nagrizaju demokratiju. Odgovorni za napade na novinare moraju snositi posljedice”, istakao je Palmer. M.D.

pismo nvo montenegro international zvaničnicima eu i nato

Vlada prekršila ustavno-pravni poredak osam puta NVO Montenegro International poslala je na adrese zvaničnika Evropske unije i NATO pismo u kom se navodi da je Vlada u prvoj sedmici osam puta prekršila ustavno-pravni poredak države. Kako su kazali iz te NVO, poslali su upozorenje o postupcima vlade kojima je povrijeđen ustavno-pravni poredak Crne Gore i ugrožen

građanski i sekularni koncept države. “Vlada u prvoj sedmici mandata u najmane dva slučaja drastično kršila Ustav i pravne propise, te je navedeno i šest primjera kršenja ustavnih načela građanskog koncepta i sekularnosti države, jednakosti građana, kao i osnovnih principa vladavine prava. Zvanič-

nici su pozvani da učine što je u njihovoj nadležnosti kako bi čuvanje demokratskih i građanskih vrijednosti, te vladavina prava i u buduće bili obaveza vlasti u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju. Pismo je, kako su saopštili, poslato na adrese Evropskog savjeta, Evropske komisije, Evropskog parlamenta, pred-

sjednika Savjeta Šarla Mišela i svih članova COREPERA (Komiteta stalnih predstavnika, ambasadora zemalja čanica u Briselu), predsjednice EK Ursule fon der Lajen, potpredsjednika Komisije i visokog predstavnika za vanjsku i bezbjednosnu politiku Žozepa Borela, svih komesara, uključujući Komesara za prošire-

nje Olivera Varheljija, specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka, predsjednika Evropskog parlamenta Davida Maria Sasolija, svih članova Komiteta za vanjske poslove EP, Evropskog suda za ljudska prava, Savjeta Evrope i Generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga. R.P.

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić

Zakonom o Skupštini do jačeg parlamentarnog nadzora

Usvajanjem zakona o Skupštini, Crna Gora će ostvariti istinski demokratski iskorak, ocijenio je predsjednik parlamenta Aleksa Bečić na jučerašnjoj konferenciji “Ka boljem parlamentarnom nadzoru: Šta Zakon o Skupštini može”. Konferenciju je organizovao Institut alternativa, u saradnji sa Skupštinom Crne Gore, uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED). Bečić je istakao da saradnjom najvišeg zakonodavnog i predstavničkog doma građana i nevladinog sektora, Skupština pokazuje otvorenost i sposobnost da bude forum za dijalog o različitim temama, značajnim za parlamentarni život, društvo i državu. On je rekao da je sistemsko uređenje i normativno oblikovanje parlamentarizma i jasno definisanje odnosa zakonodavne sa drugim granama vlasti, nešto čemu svi dobronamjerni činioci političkog i ukupnog društvenog života snažno streme. Bečić je, između ostalog, kazao da je cilj konferencije bio da se ukaže na pogrešnu percepciju i doživljaj Skupštine, isključivo kroz prizmu njene zakonodavne uloge. “Prvi pokazatelji novog saziva, činjenica da 97 odsto poslanika nema svoje partijske kolege u Vladi, očekivanje da će čelna mjesta u skupštinskim radnim tijelima zauzeti predstavnici

Sa jučerašnje konferencije

nikad većeg broja različitih političkih partija, kao i primjeri zajedničkih obraćanja šefova poslaničkih klubova vlasti i opozicije Vladi, već sada pokazuju da nadzorna i kontrolna funkcija parlamenta jača”, rekao je Bečić. On je istakao da i najbolja normativna rješenja, bez njihove adekvatne primjene, nijesu dovoljna, naročito ako ne postoji obaveznost njihovog poštovanja, “kao što je nerijetko bio slučaj da se poslanicama i poslanicima uskraćuje pristup podacima od značaja za ostvarivanje njihove funkcije”. “Zbog mnogo izazova iz dosadašnje prakse, u Skupštini Crne Gore je obrazovana radna grupa koju čine predstavnici svih klubova poslanika, a koja intenzivno radi na analizi poslovničkih procedura i pravila, sagledavajući sve uočene nedostatke, kako bi kreirala bolja i pavednija rješenja koja će biti neuporedivo više primjenjiva”, naveo je Bečić. Bečić je istakao da ga ohrabruje da se ovaj saziv parlamenta kreće konkretnije u pozitivnom smjeru, posebno imajući u vidu dogovor da već sljedeći korak ove radne grupe bude rad na donošenju zakona o Skupštini. On je kazao da je uvjeren da će se tada urediti i sva druga otvorena pitanja, pravne praznine i dileme i da će prioritet novog saziva biti jačanje kontrolne i nad-

zorne uloge Skupštine. “Očekujem od svih poslanica i poslanika da će dati doprinos stvaranju normativnih pretpostavki i njihovom kasnijem korišćenju u cilju osnaživanja nadzora nad izvršnom vlašću”, rekao je Bečić i dodao da postoji prostor za dalje unapređenje i regulisanje kontrolnih mehanizama. “Prvi teren na kome se može to riješiti je zakon o Skupštini”, zaključio je Bečić. Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk kazao je da je cilj konferencije da pokrene diskusiju o pravcima unapređenja regulisanja rada parlamenta, ali i učešća civilnog društva, građana u radu institucije. Govoreći o zakonu o Skupštini, on je istakao potrebu da se tim aktom preciznije definišu i razgraniče nadležnosti između grana vlasti i normativno uredi politički sistem i obezbijedi pravna sigurnost. Koordinatorka programa za Zapadni Balkan Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED), Tanja Dramac Jiries kazala je da je taj projekat izuzetno bitan, da bi parlament bio više od pukog instrumenta za legalizaciju Vladinih odluka, kao i da mora u potpunosti iskoristiti svoju ulogu u kontroli funkcionisanja Vlade, a u ime građana koji su izbarali predstavnike u tom tijelu. R.P.

politika

Napad na Gvozdenovića u holu Opštine Budva

nakon napuštanja sjednice so

Napadnut odbornik DPS-a u Budvi Odbornici Demokratske partije socijalista napustili su juče zasijedanje Skupštine opštine Budva, tokom razmatranja Izvještaja o radu policije za 2019, nakon čega su ih napali odbornici Demokratskog fronta. U holu SO Budva došlo je do verbalnog sukoba šefa kluba odbornika DPS-a Budva Iva Gvozdenovića i v.d. direktora Komunalnog Predraga Ivanovića iz DF-a, a izašli su i odbornici Demokratskog fronta koji su ih razdvojili. Ivanović je uputio teške riječi Gvozdenoviću, a veći incident spriječilo je obezbjeđenje SO Budva, prenio je portal Vijesti. Predsjednik SO Budva Krsto Radović kazao je odbornicima da je predviđena rasprava o parkingu, a ne dinastijama, četnicima i partizanima i apelovao na kolege da se drže dnevnog reda. “Nećemo ovdje pričati ni o kakvim pločama, Karđorđevićima, partizanima i četnicima”, rekao je Radović. Gvozdenović je, nakon jučerašnjih dešavanja u holu SO Budva, saopštio da je “nesvršeni beogradski baletan - Nikola Jovanović, po komandi čuvenog izgrednika Predraga Ivanovića zvanog Krik, izazvao incident svojstven politici koju zastupaju njihovi partijski autoriteti”. “I to u njegovom prepoznatljivom stilu - napadom sleđa. Potrebna

je bila snažna volja i velika mentalna snaga da se čovjek dostojanstveno izdigne iznad primitivizma nametnutog arlaukanjem, guranjem i šaketanjem, tako prepoznatljivim i gotovo zaštitnim znakom za pobjednike ovih izbora, a koji se svakodnevno demonstrira primjerice u Komunalnom preduzeću. Kako me čak ni svojim gabaritima ovaj nesvršeni baletan nije mogao dovesti u opasnost, a držeći se one Marka Miljanova “sačuvati drugoga od sebe”, ovaj put poručujem i njemu i njegovim političkim mentorima: za ovaj put ću prenijeti naš sukob nadležnim institucijama podnijeću krivičnu prijavu, a za svaki sljedeći poručujem nesvršenom beogradskom baletanu - i granica političke korektnosti i građanskog vaspitanja ima svoje limite”, poručio je Gvozdenović. Analitičar CdM-a Ljubo Filipović je naveo da se vrijeđanje i omalovažavanje ljudi na ulicama Budve dešava i dalje. “Današnje scene iz Opštine Budva udaraju na ljudsko dostojanstvo i svako ko na njih ćuti saučesnik je u tome što će jedan dio ljudi da se osjeti očajno i satjeran uza zid. Takva situacija nikome ništa dobro nije donijela. Svaka čast ljudima koji su danas razdvajali i stali u zaštitu onih koji su napadnuti”, istakao je Filipović. R.P.

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.21400 0.90795 126.080 1.07700 89.4183 117.600 7.52620

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

AU = 1,848.83

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

AG=24.47

NAZIV GB24 LUKO - - -

NAJVEĆI PROMET

CIJENA KOLIČINA OBIM U € PROMJENA 100,0000 28 28.000,0000 0,00% 4,8000 600 2.880,0000 -9,26% - - - - - - - - - -

LIDER POKRETA ZA PROMJENE OTKRIO NOVE MALVERZACIJE

Vlada usvojila informaciju četiri dana prije nego što je dobila

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić, ističe Medojević, ne samo da može brda da pomjera mislima, već je uspio i vrijeme da vrati unazad

Vlada Crne Gore dostavila je poslaničkim klubovima materijal vezan za informacije o rezultatima emisije obveznica, sa predlogom zaključaka na razmatranje i usvajanje.

■■ MALVERZACIJE Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević tvrdi da je našao malverzacije premijera Zdravka Krivokapića i ministra finansija Milojka Spajića. “Vlada i ministar finansija još jednom su uhvaćeni u malverzacijama. Ministar šalje Vladi Informaciju o emisiji obveznica 14. decembra, sa molbom da je uvrsti u Dnevni red naredne sjednice Vlade. Vlada šalje parlamentu dopis u kojem piše da je ta informacija usvojena na sjednici Vlade od 10. decembra”, ističe Medojević. Prema njegovim riječima, izgleda da je Vlada Krivokapića razmatrala Informaciju o emisiji obveznica 10. decembra, a koju je Spajić poslao 14. decembra. “To se zove sistem kvaliteta i algoritam. Usvojiš informciju na Vladi četiri dana prije nego što je Ministarstvo uopšte i poslalo. Premijer Krivokapić ne samo da može brda da pomjera mislima, već može i vrijeme da vraća unazad”, zaključuje Medojević. Premijer je zbog emisije obveznica u subotu pozvao predsjednike poslaničkih klubova na razgovor.

■■ ZADUŽENJE Crna Gora se nedavnim emitovanjem obveznica zadužila 750 miliona eura. Obveznice su emitovane na period od sedam godina i kamatom

750 MILIONA EURA ZADUŽILA SE CRNA GORA EMITOVANJEM OBVEZNICA

Spajić, Krivokapić, Milatović od 2,875 odsto. Tako je javni dug države premašio 100 odsto bruto domaćeg proizvoda. Odluka o zaduženju donijeta tajno, zbog bojazni da bi prethodna vlast mogla da opstruira planirani proces. Ministar finansija Milojko Spajić je istakao da je na ovaj način izbjegnut bankrot države, te da je kupljeno dvije godine mira. Spajić dodaje da većina novca ide na stare dugove bivše vlasti (u martu već pristiže 227 miliona), te deficit budžeta, a ostatak na razvoj ekonomije, koja će da padne u 2020. oko 15 odsto.

■■ KREDITNI REJTNIG Kreditni rejting Crne Gore je, prema posljednjim procjenama, iz agencije “Standard & Poor’s” procjenjen na “B+”, a „Moody’s”je na “B1”. Obje ove ocjene pripadaju rejtingu koji se označava sa “visoko špekulativan”, odnosno vrlo rizičan, prenijeli su mediji. S&P je ljetos promijenio opis rejtinga za Crnu Goru iz stabilnog u negativni, očekujući da će zbog velike zavisnosti ekonomije od turizma doći do većeg pada BDP-a. “Moody’s” je ocjenu iz pozitivan smanjio na stabilan. N.D.L.

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

DOBITNICI

NAZIV GB24 LUKO - - -

CIJENA

KOLIČINA

100,0000 4,8000 - - -

OBIM U €

PROMJENA

NAZIV LUKO GB24 - - -

28 28.000,0000 0,00% 600 2.880,0000 -9,26% - - - - - - -

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA KOLIČINA OBIM U € PROMJENA 4,8000 600 2.880,0000 -9,26% 100,0000 28 28.000,0000 0,00% - - - - - - - - - -

KADROVSKA PROMJENA NA VRHU TELEKOM SRBIJA GRUPE

PODACI EPCG

Prosječan račun 31,43€ Prosječan novembarski račun za električnu energiju, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 31,43 eura, saopšteno je iz Elektroprivrede EPCG. Najnižu prosječnu potrošnju od 16,43 eura ostvarila su domaćinstva na Žabljaku, dok su najviše struje u novembru potrošili Podgoričani, u prosjeku 40,24 eura. “Račun u vrijednosti do 30 eura, dobiće 62,02 odsto domaćinstava dobiće, a od 30 do 50 eura 17,96 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 16,56 odsto kupaca, dok je potrošnja veća od 100 eura očitana kod 3,47 odsto kupaca”, naveli su u EPCG.

VLADIMIR LUČIĆ NOVI GENERALNI DIREKTOR

Vladimir Lučić, dosadašnji koordinator za internet i multimediju “Telekom Srbija grupe”, novi je generalni direktor te kompanije, potvrđeno je na sjednici Vlade Srbije, piše “Blic. Prethodno je generalni direktor Telekoma bio Predrag Ćulibrk. Lučić je rođen 18. februara 1971. godine u Šapcu. Diplomirani je inženjer elektrotehnike, a MBA zvanje je stekao po programu Univerziteta Institut Kurt Bosh (Švajcarska). Profesionalno iskustvo je sticao u Ericssonu u Švedskoj, a u Njemačkoj kao inženjer za podršku O&M sistemima. Uz kraće prekide, dio je tima Telekoma Srbija od njegovog osnivanja 1997. godine. Karijeru je gradio najprije kao stručni savjetnik za telekomunikacije u Direkciji za mobilnu telefoniju, zatim kao direktor Sektora za mrežu u Direkciji za mobilnu telefoniju, nakon čega je imeno-

van za direktora Direkcije za mobilnu telefoniju. Aktivno je učestvovao u izgradnji i komercijalnom puštanju u rad trećeg operatora u Crnoj Gori kada je, u rekordnom roku od samo 77 radna dana, otpočela rad mobilna mreža M:tel. U oktobru 2008. godine imenovan je za direktora Direkcije za komercijalne poslove koja vodi komercijalno poslovanje u oblastima fiksne i mobilne telefonije, interneta, uz brigu o korisnicima i komunikaciju sa poslovnim partnerima. Bogato iskustvo u telekomunikacijama nastavlja u crnogorskom M:telu. Početkom jula 2012. godine, Odbor direktora Društva za telekomunikacije M:tel imenovao je Vladimira Lučića za novog izvršnog direktora Društva. Takođe, Lučić je i predsjednik Srpsko-crnogorskog poslovnog kluba.

Lučić

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA MA NIKOLA VUKIĆEVIĆ

Ilustracija

Montenegro Airlines bi mogao opstati, ali treba zakon primijeniti no obustavlljena u septembru”, saopštio je Vukićević. Kako kaže, da je Montenegro Airlines mogao opstati i održati poslovanje bez donošenja zakona – ne bi bilo potrebe da se on donosi.

Foto: Pobjeda

Profesionalni zastupnici državnih interesa u Montenegro Airlinesu (MA) nemaju njednu ideju koja bi mogla voditi ka pozitivnoj i održivoj budućnosti nacionalne avio kompanije, ocijenio je minister kapitalnih investicija Mladen Bojanić. Međutim, predsjednik Odbora direktora MA Nikola Vukićević kaže da predstavnici države u nacionalnoj avio kompaniji imaju potpuno jasnu ideju o održivosti te kompanije. “Molimo samo da se implementira Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju Montenegro Airlines, koji se nalazi u katalogu pravnih propisa Crne Gore, ali je njegova primjena potpu-

Vukićević

PODACI MONSTATA ZA TREĆI KVARTAL

Broj zaposlenih manji 4,9 odsto Broj zaposlenih u Crnoj Gori u trećem kvartalu je, prema podacima Monstata, bio 4,9 odsto manji u odnosu na prethodni tromjesečni period. Broj zaposlenih je u trećem kvartalu bio 15,2 odsto manji u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Aktivnog stanovništva bilo je 266.000 od kojih je 215.500 ili 81 odsto zaposlenih i 50.600 ili 19 odsto nezaposlenih. Broj nezaposlenih u trećem kvartalu je odnosu na drugi povećan 24,3 odsto, a u odnosu na isti prošlogodišnji period bilježi rast od 10,7 odsto.

POSLOVNE VIJESTI

EKONOMIJA

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

BURNA SJEDNICA SKUPŠTINE OPŠTINE BUDVA

Opština uzima parcelu koju je zakupio Statis

Špadijer

Predstavili modernu Premium karticu Povodom obilježavanja devet godina od lansiranja prve i najuspješnije kartice na crnogorskom tržistu, predstavljena je nova, moderno dizajnirana PREMIUM kartica Hipotekarne banke i Crnogorskog Telekoma, koja će od danas biti na Mastercard Platinum platformi, koja starim, ali i novim korisnicima nudi brojne dodatne povoljnosti. Korisnici Premium kartice sad imaju mogućnost da biraju dva od četiri osiguranja, što je jedinstven slučaj na crnogorskom tržištu, kao i kupovinu do 24 rate. Od danas Premium kartica Hipotekarne banke prelazi na sljedeći nivo, prelazi na Plati-

num platformu kartične šeme Mastercarda, sa potpuno novim dizajnom, sa svim onim benefitima od kojih ću pomenuti neke: besplatan ulazak u biznis klubove na aerodromima Beč i Beograd, prioritetan prolaz pasoške kontrole, popusti u rent-a-car agencijama i hotelima širom svijeta. Ipak, ono što će najviše obradovati naše klijente jeste mogućnost kupovine i do 24 rate kod naših tradicionalnih partnera, uz sve popuste na koje su navikli svih ovih godina - izjavio je Nikola Špadijer, izvršni direktor Hipotekarne banke za poslovanje sa fizičkim licima.

Stijović i Popa

NOVIH 11,3 MILIONA EURA PODRŠKE Predstavljen je treći javni poziv za dodjelu bespovratne podrške preradi u sektoru poljoprivrede, kroz koji će malim i srednjim preduzećima biti na raspolaganju novih 11,3 miliona eura podrške, kazali su ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović i šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa. Nakon javnih poziva za podršku preradi kroz IPARD program objavljenih u 2018.

i 2019. godini, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uz finasijsku potporu Evropske unije nastavlja sa dodjelom podrške kroz novi javni poziv koji je danas objavljen. Ulaganja se mogu usmjeriti u sektore: prerada mlijeka; prerada mesa; proizvodnja vina; prerada voća i povrća (uključujući žitarice, pečurke, aromatično i ljekovito bilje); prerada maslina; prerada ribe i akvakulture.

Skupština opštine Budva juče je usvojila odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju 2.534 kvadrata u Miločerskom parku, kojim je predviđeno da se izgradi parking. Odluku su podržali odbornici koalicije “Za budućnost Budve – Marko Carević”, odbornici Demokrata, kao i odbornici SDP-a Mihailo Đurović, Crnogorske Anđela Ivanović i odbornik DPS Vido Markićević, dok su uzdržani bili preostali odbornici DPS, SD i LP. Međutim, ovom odlukom odbornici su svjesno prekršili ugovor, kojim je jasno navedeno da je pomenuta parcela u dugoročnom zakupu kompanije Sveti Stefan hoteli AD, vlasništvo grčkog biznismena Petrosa Statisa.

■■ UKINUTI PLAN Predsjednik SO Budva Krsto Radović kazao je da nova Vlada mora raditi na decentralizaciji, očekujući da ubuduće interesi pojedinaca, pojedinih kompanija, neće biti ispred građana i mještana određenih područja. Radović je podsjetio da je još prije nekoliko dana uputio zahtjev ministru Ratku Mitroviću i premijeru Zdravku Krivokapiću, da se ukine Plan priobalnog područja, koji je, kako je kazao, pravljen za intrese pojedinaca. “Upravo je taj plan napra-

vio problematiku vezanu za parking eksproprijaciju. Dakle, Plan Pržno -Podličak koji je aktuelni plan i koji još važi tretira tu parcelu kao parking i sastavni dio DUP-a Podlicak - Pržno. Pošto nisu mogli da izbjegnu opštinu Budva i sve ono što je opština radila kako bi spriječila izgradnju u Miločerskom parku, jer i ta donja parcela koja nije parking, a gdje se gradi, preklapa se sa DUPom Podličak - Pržno, gospoda su donijela Plan priobalnog područja gdje su posebno tretirali Miločerski park. Dakle, opet zbog nekog pojedinca i njegovih miliona se donio državni strateški dokument. Cilj je da se park zaštiti i da se ni jedan kamen tamo više ne smije napraviti”, kazao je Radović. Odbornik DPS-a Ivo Gvozdenović rekao je da smatra da je inicijativa dobra i da je apsolutno treba podržati, ali pod jednim uslovom. “Da li je sa pravne strane sve kako treba? Ako jeste, mislim da će svaki građanin Budve podržati tu inicijativu”, poručio je Gvozdenović.

■■ ZAUSTAVITI GRADNJU

Predsjednik opštine Budva Marko Carević pozvao je ministra da reaguje i zaustavi gradnju hotela u Miločerskom parku. “Nije se desilo ono što mi je ministar obećao. On nam

je obećao da će biti zaustavaljeni radovi, ali radovi, ne da nijesu zaustavljeni, nego je uvedena treća smjena. Ministar preispituje svu proceduru, kazao je da je inspekcija bila na licu mjesta. Zaista mu nije lako, ali mora da zaustavi radove. Toliko je novca ukradeno. Preispitaćemo i privatizaciju HG Budvanska rivijera, mnogo je otišlo pojedincima. Ono što je opljačkano da se vrati narodu”, kazao je Carević.

■■ UGOVOR JASAN U Statisovoj kompaniji ukazuju da su članom 23 Ugovora o zakupu predviđene ugovorne obaveze zakupodavca, među kojima im je garantovano pravo na mirno uživanje imovine koja je predmet tog ugovora, kao i date garancije u pogledu opterećenja i ostalog. “Iz cjelokupnog Ugovora o zakupu prozilazi da se nama jemči pravo da nećemo biti ograničeni u pogledu korišćenja predmetne imovine osim na načine kako je to navedeno u samom ugovoru”, kažu u pomenutoj kompaniji. Ukoliko dođe do kršenja ugovora, naglašavaju da će svoja prava tražiti na ugovorom i zakonom predviđene načine. “To bi moglo stvoriti velike troškove i narušiti dobre poslovne odnose i običaje”, ističu u pomenutoj kompaniji.

Za odluku glasala 22 odbornika SO Budva

HRONIKA

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

SPORNA IZJAVA MINISTRA PRAVDE I LJUDSKIH I MANJINSKIH PRAVA U VEZI SA PREDMETOM POKUŠAJA TERORIZMA IZAZVALA BURNU REAKCIJU

LEPOSAVIĆ DIREKTNO IZVRŠIO PRITISAK NA SUD UNIZIO AUTORITET I UGLED CRNOGORSKOG SUDSTVA

Sporna izjava ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića kojom najavljuje donošenje zakona o amnestiji, u slučaju da bude potvrđena osuđujuća presuda protiv lidera Demokratskog fronta Andrije Mandiće i Milane Kneževiće u predmetu pokušaja terorističkog napada, izazavale je burne reakcije i osude javnosti. Osim Udruženja sudija koje stalo u odbranu svoje struke i svojih kolega regovale su i političke partije DPS, SD i Liberalna. Zanimljivo, ali done-

Prvo, iako je ministar naglasio da ne bi smio komentarisati konkretni postupak jer je isti u toku, svjesno se upustio u to i pored komentara da je postupak skandalozan naveo način na koji se namjerava obračunati sa sudom ukoliko ne presudi na konkretan način

Uputiti Skupštini predlog za razrješenje Leposavića Poslanica DPS-a Marta Šćepanović smatra da je jedino ispravno da premijer Zdravko Krivokapić uputi Skupštini predlog za razrješenje Leposavića. “Nezapamćeno je da se jedan ministar preko medija, koji je u vlasništvu lica optuženog za kriminal, obraća sudijama i nalaže im da ponište bilo koju sudsku presudu, a posebno ovu koja je vezana za pokušaj terorizma”, rekla je Šćepanović. DPS će, kako je dodala, o postupku ministra pravde obavijestiti i relevantne međunarodne institucije.

“Poseban skandal je što Leposavić najavljuje zakon koji će poništiti presude sudija, ma kakve one bile, i naziva ga Zakonom o amnestiji. On je izgleda shvatio da je njegova nadležnost da predlaže Skupstini da poništava sudske odluke?! Ne čude ovakve izjave, kada smo iz samog ekspozea Krivokapića mogli zaključiti da će Ministarstvo pravde da kontroliše sudstvo. Očigledno je Leposaviću dat zadatak da izvrši “državni udar” u pravni sistem naše države”, ocijenila je Šćepanović.

kle i očekivano, da i ako je u ovom slučaju ministar Leposavić pokazao da ne poštuje nezavisnost sudava i ponizio sudije, te maltene im prijetio da njihova odluka može biti osporena, nijedna nevladina organizacija koja se bavi vladavinom pravom nije našla za shodno da se oglasi i osudi direkni pritisak na sudije Apelacionog suda. Iz Udruženja sudija Crne Gore su ovu izjavu Leposavića ocijenili kao direktan pritisak na Apelacioni sud Crne Gore čime je ugrozio nezavisnost crnogorskog pravosuđa. “Ovim je ministar Leposavić direktno izvršio pritisak na navedeni sud, šaljući jasnu poruku da ukoliko taj sud ne presudi na određen način, biće preduzete mjere kojima će se ta presuda dovesti u pitanje”, navode iz Udružeja sudija. Po njima, sporna izjava je zabrinjavajuća i štetna iz više razloga. “Prvo, iako je ministar naglasio da ne bi smio komentarisati konkretni postupak jer je isti u toku, svjesno se upustio u to i pored komentara da je postupak skandalozan naveo način na koji se namjerava obračunati sa sudom ukoliko ne presudi na konkretan način. Samim isticanjem da postupke koji su u toku ne treba komentarisati, a zatim upuštajući se u komentarisanje, ministar Leposavić je pokazao da ne poštuje neza-

LP: Izvinjenje javnosti i povlačenje izjave Iz Liberalne partije ističu

da je ovakav pritisak na pravosuđe i potpuno obesmišljavanje uloge sudstva neviđen presedan u istoriji i pravnoj praksi Crne Gore. “Zahtijevamo od ministra da hitno uputi izvinjenje javnosti i da povuče ovakve izjave, u suprotnom zahtijevaćemo od premijera hitan postupak preispitivanja povjerenja Vladi. O svemu ovome biće obaviještene i međunarodne institucije i organizacije koje moraju imati sliku realnog stanja kakav se haos dešava u Crnoj Gori. Poručujemo ministru (ne)pravde Crne Gore da nećemo dozvoliti da tek tako dovodi u pitanje osnovna načela demokratije, prava i Ustava i da se miješa u poslove drugih grana vlasti. visnost sudova i ustavnu podjelu vlasti, te unizio autoritet i ugled crnogorskog sudstva. Drugo, sporna izjava ministra Leposavića se može tumačiti kao svojevrsno upozorenje sudskoj vlasti, da ako ne bude postupala u skladu sa njegovim mišljenjima i željama, isti će nalaziti načine da ospo-

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

HRONIKA

OKONČANA SJEDNICA ZA PREDMET “DRŽAVNI UDAR”

Knežević: Mandić i ja nećemo dobrovoljno u zatvor

D, D ri njen rad. Po ovome, ispada da sav rad crnogorskih sudova može biti uzaludan i podređen jednoj grani vlasti koja nikako ne bi smjela vršiti uticaj i pritisak na sudove” navode iz Udruženja. Osim najave moguće amnestije, ministar Leposavić je iznio ocjenu da je postupak koji je komentarisao zreo za ponavljanje, što je njegov lični stav. “Ministar Leposavić bi morao znati da se kao čelni čovjek jednog resora Vlade Crne Gore treba suzdržavati od iznošenja ličnih stavova, jer

od postavljanja na pomenutu funkciju on istupa u ime naše države i naroda, a ne u lično ime. Naročito kada ti stavovi imaju negativne posljedice, kakav je slučaj sa onima koji su predmet ovog reagovanja. Ministar Leposavić svoj stav o sudovima i njihovom radu može iznijeti pred Sudskim savjetom Crne Gore, čiji je član shodno Ustavu i zakonu. Ostali vidovi iznošenja komentara o sudskoj vlasti, naročito komentara ovakve prirode su štetni, poražavajući i veoma opasni”, navodi se u reagovanju. N.P.

SD: Nezabilježen je skandal u novijoj pravnoj istoriji Iz SD ocjenjuju da je gostovanje ministra pravde Vladimira Leposavića u emisiji A1 na Atlas televiziji, gdje je “dijelio lekcije” sudijama Višeg i Apelacionog suda, nezabilježen je skandal u novijoj crnogorskoj pravnoj istoriji. “Nedopustivo je da bilo ko, pa bio to i ministar pravde, na ovaj način komentariše eventualnu odluku nekog suda u procesu koji još traje, time vršeći neprimjeren i drzak pritisak na taj sud da donese onakvu presudu kakva se ministru sviđa. Ministar Leposavić bi kao pravnik trebalo da zna da je vlast u Crnoj Gori, po Ustavu podijeljena na tri neza-

visne grane. Jedna od tih grana je sudska i predstavnici izvršne ili zakonodavne vlasti, a tu spada i ministar pravde, bi trebali da imaju barem minimum profesionalne i institucionalne odgovornosti kada komentarišu određene sudske odluke, a ne da javno izgovore ovo što, nažalost, ministar Leposavić izgovara. Na kraju, ministru Leposaviću poručujemo da građanska Crna Gora nikome, pa ni njemu i Vladi kojoj pripada, neće dozvoliti da gazi po Ustavu kao najvišem aktu naše države, a što su u ovih nedjelju dana pokazali da su skloni da rade”, poručuju iz SD.

Na jučerašnjoj sjednici Apelacionog suda okončano je razmatranje žalbi na prvostepenu presudu za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora oktobra 2016. godine, a predsjednik tročlanog vijeća sudija Zoran Smolović kazao je da će odluku stranke dobiti preko Višeg suda u Podgorici, dodajući da ukoliko dođe do ukidanja presude stranke će dobiti i sudski poziv. Lider DF-a Milan Knežević juče je pred Apelacionim sudom istakao da ukoliko dođe do potvrđivanja prvostepene presude kojom je osuđen na pet godina zatvora, on i Andrija Mandić neće dobrovoljno otići u zatvor. Prema njegovom mišljenju, Apelacioni sud treba da donese oslobađajuću presudu. “U slučaju osuđujuće presude, odnosno da potvrdite presudu Višeg suda u Podgorici, ja i Andrija Mandić je nećemo poštovati. Dobrovoljno nećemo otići u zatvor. Moraće da nas uhapse ili da nas ubiju, to poručujem u svoje i u ime Andrije Mandića”, saopštio je Knežević tokom sjednice. Kako je dodao, neće nigdje bježati - ni u Srbiju ni u Rusiju. “Tražim da nas Apelacioni sud oslobodi od ovog politički-sudsko-tužilačkog montiranog procesa. Osim mene, hapsili su mi i majku, brata i brata od strica, pa neka niko ne misli da ćemo se zadovoljiti time što ćemo biti oslobođeni na kraju, jer ćemo podnijeti krivične prijave protiv svih. Ovo govorim potpuno smireno. Govorim

kao pobjednik. Nismo imali namjeru da izvršimo državni udar na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine, niti da krv prolijevamo i da rušimo državu. Mi nećemo dobrovoljno ići u zatvor. Ovo je poruka za javnost”, naveo je Knežević. On je kazao da je u opisu krivičnog djela za koje se tereti naveden njegov motivacioni govor biračima da izvrše juriš na biračka mjesta 16. oktobra 2016. godine, u kojem je citirao Vinstona Čerčila, stihove Alekse Šantića i govor majora Dragutina Gavrilovića, prilikom odbrane Beograda 1915. godine. “Ali kada ja to kažem, onda je to krivično djelo. Tako su se Čerčil, Šantić i major Gavrilović našli u presudi jer sam ih citirao”, naveo je Knežević. Dajući osvrt na sprovedene dokaze, kazao je da je prvobitnom naredbom za istragu navedeno da je kriminalna organizacija formirana u septembru 2016. Pojasnio je da je SDT kasnije to promijenilo, navodeći da je formirana u januaru 2016. “Kada je Specijalno tužilaštvo vidjelo da ja tada nisam putovao u Rusiju, onda su promijenili i naveli da je formirana u januaru 2016. kada sam bio u Rusiju. Osim tada, u Rusiju sam bio i 2013. i 2015, te u junu i julu 2016, kada sam bio na kongresu “Jedinstvene Rusije” kao i u novembru 2016. godine, nakon oktobarskih izbora, kada sam bio sa Andrijom Mandićem. Ako sam pripremao “državni udar”, zašto tada nijesam ostao u Rusiju i promijenio

identitet. Ne namjeravam da bježim iz Crne Gore ni sada, a ni tada 16. oktobra 2016”, zaključio je Knežević u svom obraćanju. Podsjetimo, odbrana je tražila ukidanje presude, dok je stav Vrhovnog državnog tužilaštva da treba potvrditi presudu Višeg suda u Podgorici. Prvostepenom presudom, koju je 9. maja prošle godine izreklo krivično vijeće sutkinje Suzane Mugoše, Eduar Šišmakov osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od 15 godina za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju, a Vladimir Popov na jedinstvenu kaznu zatvora od 12 godina za ista krivična djela. Lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina robije, dok je vozač ovog političkog saveza Mihailo Čađenović osuđen na godinu i šest mjeseci zatvora. Bratislav Dikić osuđen je na osam godina zatvora za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije, Predrag Bogićević dobio je sedam godina za ista krivična djela. Nemanja Ristić osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od sedam godina za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije, Srboljub Đorđević i Milan Dušić na po godinu i po zatvora, Branka Milić na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci zatvora. Kristina Hristić osuđena je na uslovnu kaznu zatvora. Bo.B.

HRONIKA

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

DANAS PRED VIŠIM SUDOM

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV RADOVANA MUJOVIĆA

U Višem sudu u Podgorici za danas je zakazana kontrola optužnice Specijalog državnog tužilaštva kojom se Radovan Mujović (31), Vasilije Rafailović (31) i još 21 lice, terete za stvaranje kriminalne organizacije u cilju vršenja najtežih krivičnih djela. Kako stoji u optužnici, Rafailović i Mujović su početkom 2017. godine pa na dalje, na teritoriji Crne

Gore, Kosova i Srbije stvorili kriminalnu organizaciju koja za cilj ima vršenje krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža kazna, radi sticanja nezakonit dobiti i moći. Osim Mujovića i Rafailovića, optužnicom su obuhvaćeni Petar Lipovina (37), Mitar Marković (26), Filip Knežević (31), Žarko Pejako-

Uhapšena dva Podgoričanina

vić (21), Lazar Nedović (22), Aleksandar Ćetković (35), Boško Pavlović (34), Jovan Mirković (37), Aleksandar Stevanović (34), Marko Zorić (21), Nikola Marić (22), Uroš Đurđevac (27), Filip Bešović (30), Goran Rakočević (35), Ivan Brnović (37), Nikola Drecun (27), Aleksandar Đurđevac (23), Mošo Paović (19), Uroš Vučinić (22), Davor Avdić (23), Nemanja Zuro-

vac (23). U ovom postupku status svjedoka saradnika imaju Cetinjanin Marinko Rajković i Bajram Pista sa Kosova. Rajković je u tužilaštvu ispričao detalje djelovanja ove grupe, a između ostalog naveo je da ga je okrivljeni Filip Knežević, dugogodišnji prijatelj, vrbovao za članstvo u kriminalnoj organizaciji koja je dio tzv. “kavačkog” klana početkom 2018. godine. Bo.B.

Podgorička policija uhapsila je dvije osobe zbog krađa. Uhapšen je Dž.A. (30) iz Podgorice zbog sumnje da je provalio u poslovni prostor koji se nalazi u Ulici 4. jula, iz kojeg je ukrao električni alat za izvođenje građevinskih radova. “Takođe, sumnja se da je i iz putničkog motornog vozila podgoričkih registarskih oznaka koje je bilo parkirano u Ulici zetskih vladara, ovo lice otuđilo električni alat”, navode iz policije. Osim toga, podgorička policija je uhapsila i A.Ć. (45) iz Podgorice zbog sumnje da je od zaposlene u jednom prodajnom objektu, ukrao tašnu u kojoj su bili mobilni telefon i lična dokumenta. N.P.

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

HRONIKA

SDT IH TERETI ZA ŠVERC DROGE, NEDOZVOLJENO DRŽANJE ORUŽJA

Optužnica protiv Igora Terzića i drugih dostavljena sudu Višem sudu u Podgorici dostavljena je optužnica Specijalnog tužilaštva podignuta protiv devet lica koji se terete za stvaranje kriminalne organizacije, te šverc marihuane iz Crne Gore u Srbiju, uličnu distribuciju kokaina, nedozvoljeno držanje oružja, kao i davanja i primanja mita. Prema optužnici SDT-a, na čelu kriminalne grupe je Pljevljak Igor Terzić, a njome su obuhvaćeni i inspektor za droge Ivan Cvijović, Nemanja Novaković, Dane Vraneš, Marko Milićević, Nemanja Odović, D.S., M.Ć. i

B.B. Terzić je početkom godine optužio inspektora Cvijovića da mu je tražio da ga podmiti u zamjenu za informacije koje policija posjeduje o osobama iz kriminalnog miljea. Osim navedenih djela, Terzić, Novaković i Vraneš osumnjičeni su da su poslije izbora 30. avgusta ispisivali po Pljevljima grafite sa prijetećim porukama muslimanskom i bošnjačkom stanovništvu. U policijskoj akciji “Toranj” sredinom septembra uhapšeni su navodni članovi Terzićeve grupe, a on je tada bio u zatvoru. Nakon praćenja više od go-

OSNOVNO DRŽAVNO TUŽILAŠTVO U BIJELOM POLJU

Mojkovčaninu zadržavanje zbog omogućavanja uživanja droge Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju postupajući po krivičnoj prijavi Uprave policije OB Mojkovac odredio je zadržavanje od 72 časa Mojkovčaninu D.V. “Postoji osnovana sumnja da je D.V. izvršio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga.

U krivičnoj prijavi je navedeno da je 14.decembra osumnjičeni dao na uživanje opojnu drogu – marihuanu, licu Z.V., u putničkom vozilu kojim je upravljao Z.V., iz pravca Mojkovca u pravcu Bijelog Polja i nazad, sa kojim je zajedno opojnu drogu uživao”, navodi se u saopštenju. B.Č.

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je Preduzeću, „Uniprom metali“ d.o.o. iz Nikšića, donijeto Rješenje, broj: 02-UPI-1716/5 od 14.12.2020.godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za otvaranje i podzemnu eksploatacija rude crvenog boksita na ležištu “ Đurakov do I“, KO Kuta II, KO Bjeloševina II, Opština Nikšić. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku izgradnje, funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu održivog razvoja i turizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

dinu dana uhapšeni su Milićeviću, Novakoviću i Odoviću. Tom prilikom je iz policije saopšteno da su u periodu od 31. maja 2018. do 31. jula 2019. godine protiv grupe koju je predvodio Terzić prikupljeni dokazi za šverc velikih količina marihuane na relaciji Crna Gora – Republika Srbija kao i uličnom distribucijom kokaina. Kako su dodali, tokom 2018. godine u Srbiji u dva navrata zaplijenjeno je ukupno 33 kilograma marihuane i u tim akcijama lišeno je slobode pet crnogorskih državljana, pripadnika ove kriminalne grupe. Bo.B.

U PREDMETU PROTIV PAVIĆEVIĆA I ORLANDIĆA

Pripremno ročište odloženo zbog odsustva člana vijeća U Višem sudu u Podgorici juče je odloženo pripremno ročište u predmetu protiv Danilovgrađanina Marka Pavićevića (28) i Baranina Vuka Orlandića (24), a novi termin biće naknadno određen, saopšteno je iz tog suda. Ročište je odloženo zbog

opravdanog izostanka člana vijeća. Pavićeviću i Orlandiću stavlja se na teret planiranje ubistva Jovana Đurovića, rođenog brata pokojnog Luke Đurovića, nekadašnjeg vođe barskog klana. Pavićević i Orlandić uhapšeni su u martu ove godi-

ne, a tom prilikom je iz policije saopšteno da su, kako se sumnja, planirajući ubistvo, ukrali automobile, a u štek stanu im je pronađena snajper puška i drugo oružje. Kao vjerovatna meta napada spominjao se Baranin Jovan Đurović. Bo.B.

POTVRĐENA OPTUŽNICA ROŽAJCU ZBOG POKUŠAJA UBISTVA

Ramović nožem na Ramovića Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju potvrdilo je optužnicu protiv Sedata S.Ramovića (27) iz Rožaja optuženog za pokušaj ubistva. Prema navodima optužnice Sedat Ramović je 8.juna ove godine, oko 16 časova, u naselju Hurije opština Rožaje, u neposrednoj blizini objekta DOO “Brest“, sa umišljajem pokušao da liši života sugrađanina Asada Ramovića. „Nakon zaustavljanja automobila „golf 5“(RO AV 676) na dijelu uključiva-

nja sa makadamskog puta na lokalni asfaltni put u momentu kada se tim putem kretao kamion „mercedes” rožajskih registarskih oznaka kojim je upravljao oštećeni Asad Ramović, koji je naglo zaustavio vozilo sprečavajući da dođe do kontakta sa vozilom okrivljenog. Okrivljeni je izašao iz automobila držeći metalnu cijev dužine 0,70 centimetara, prišao oštećenom koji je izašao iz kamiona i udario ga više puta po glavi i tijelu nanoseći mu povrede. Kada mu je oštećeni

oteo cijev, došlo je do međusobnog guranja pri čemu je okrivljeni iz džepa farmerica izvadio nož-britvu i sječivom više puta udario oštećenog“, navodi se u optužnici. Dodaje se da mu je nanio tešku ubodnu ranu u predjelu desne podlaktice praćene presijecanjem dvoglavog mišića desne ruke i njegove tetive, zatim ubodne rane u predjelu lijevog kuka i u predjelu spoljašnje strane lijeve butine te sjekotine u predjelu bočne desne strane grudnog koša. N.P.

društvo

PORODICE PREMINULIH U BARSKOJ BOLNICI

Traže hitnu istragu i smjenu cjelokupnog menadžmenta

Predstavnici jednog broja porodica iz Bara i sa primorja, čiji su članovi preminuli od posljedica infekcije korona virusom u barskoj bolnici, zatražili su hitnu istragu i smjenu cjelokupnog menadžmenta u toj zdravstvenoj ustanovi. “Osnovanost sumnji o postojanju propusta u postupanju doktora koji liječe pacijente u barskoj bolnici je opravdana i utemeljena na zejedničkom iskustvu porodica koje su prolazile tokom boravka njihovih najmilijih u toj ustanovi. Mjera odnosa doktora u toj bolnici sa našim najmilijim se ogleda možda najbolje u kesi za smeće koja im je stavljana na glavu, nakon što su preminuli. Ono što je polazna osnova za propuste doktora su dvije činjenice: prva da je sama bolest nepoznanica, ali da kao takva ne smije biti alibi za kršenje Hipokratove zakletve i Zakona o zdravstvenoj zaštiti; druga je porazna činjenica da prethodna vlada i zdravstvene institucije nijesu ustanovile, prihvatile i primijenile jedinstveni Protokol o postupanju sa COVID pacijentima. To je prepušteno određenim institucijama da same određuju, navodno, ‘konsultujući’ se između sebe”, navodi se u saopštenju. Kako tvrde, sve i da su postojali jasni protokoli, preminuli su bili prepušteni sami sebi. “Na osnovu dosadašnjih dešavanja sumnjamo da tužilaštvo želi da ovu istragu otvori i da je onda što prije

zatvori, kako se ne bi u nekom narednom periodu mogla voditi kvalitetna i istraga bez političkog uticaja. Stoga ćemo vrlo brzo održati sastanak sa ministrom pravde, ljudskih i manjiskih prava, jer smatramo da su ovom slučaju prekršena osnovna ljudska prava i slobode. Naša borba ima mnogo veći smisao od bilo kakvog obračuna ili ličnog motiva za personalizaciju odgovornosti. Ovdje je došlo do sistemskog propusta zasnovanog na donosiocima odluka, koje su se pokazale štetne. Naši cilj je i da se barska bolnica oslobodi od politike, jer to uništava samu bolnicu, rastjeruje kvalitetan i deficitaran kadar”, navodi se u saopštenju. Kako su istakli, nakon sastanka sa novom ministarskom zdravalja Jelenom Borovinić-Bojović, prvi put su primljeni sa poštovanjem, koje su, kako kažu, zasluživali i njihovi preminuli. Saradnja sa tužilaštvom je moguća, kako dodaju, tek nakon dobijanja odgovora od ministarke zdravalja, a do tada daju šansu i očekuju od COVID tima barske bolnice da se povuče, podnesu ostavke i saopšte im punu istinu. “Pitamo ih da li su pod pritiskom prihvatili odgovornost za nešto zašto nijesu, niti kvalifikovani, niti stručni da rade. Ako smo u ovom broju nezadovoljni radom određenih doktora onda oni ne mogu da ostanu na tim pozicijama samo zato, jer su članovi bilo koje partije”, poručuju članovi porodica preminulih. R.D.

Sa jednog od protesta ispred Opšte bolnice u Baru

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

Institut za javno zdravlje

ijz: Restriktivnije mjere u susret novogodi

Od korona virusa p 12 osoba, 345 novi

U Crnoj Gori je tokom jučerašnjeg dana od posljedica korona virusa preminulo 12 osoba, a potvrđeno je 345 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Navodi se da su laboratorije IJZ-a i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa od posljednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.510 uzoraka među kojima je registrovano 345 novopozitivnih. Uzorci novopozitivnih upućeni su na testiranje iz Podgorice 147, Nikšića 33, Budve 32, Bara 26, Berana 22, Herceg Novog 14, Bijelog Polja 12, Cetinja 11, Tivta deset, Ulcinja devet, Pljevalja osam, Rožaja i Kotora po šest, Kolašina tri, Tuzi dva i po jedan iz Andrijevice, Mojkovca, Danilovgrada i Plužina. “Od jučerašnjeg presjeka Institutu prijavljeno je 12 smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (5), Nikšića (2), Pljevalja (2), Kotora, Herceg Novog i Danilovgrada. Najstariji preminuli je imao 85 godina, a najmlađi 56“, navo-

di se u saopštenju. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 588, a od početka godine 597. Navodi se da je do juče u 17 sati prijavljen oporavak kod 959 pacijenata. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-a 19 u Crnoj Gori iznosi 9.454. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 42.148. U Podgorici je aktivno 4.269 slučajeva korona virusa, Nikšiću 728, Bijelom Polju 711, Budvi 537, Baru 532, Beranama 420, Cetinju 412, Herceg Novom 347, Kotoru 323, Pljevljima 314, Rožajama i Tuzima po 135, Ulcinju 115, Danilovgradu 106, Mojkovcu 90, Kolašinu 72, Tivtu 57 i u Plužinama 39. U Plavu je aktivno 27 slučajeva koronavirusa, Andrijevici 24, na Žabljaku 21, u Šavniku 19, Petnjici 18 i u Gusinju tri.

■■ Epidemija na

visokom nivou

Novi direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Igor Galić kazao je juče da će u su-

U KCCG se 43 kovid pacijenta bore za život

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) 43 kovid pacijenta životno su ugrožena, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. U KCCG trenutno je na liječenju 90 pacijenta sa COVID-19 infekcijom. sret novogodišnjim i božićnim praznicima koji, usljed okupljanja većeg broja ljudi nose rizik od širenja epidemije korona virusa, na snazi biti i restriktivnije epidemiološke mjere. Galić je u Jutarnjem programu TVCG saopštio da se u Crnoj Gori bilježi široka rasprostranjenost epidemije, s visokim stopama obolijevanja u svim gradovima, ali je trend, ipak, kaže stabilan. Podsjeća da je od donošenja novih epidemioloških mjera prošlo nedjelju dana,

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

društvo

Montefarm dobio odobrenje od Ministarstva zdravlja

Počela nabavka opreme i dodatnih doza vakcina protiv gripa

dišnjim i božićnim praznicima

preminulo još ih slučajeva te da i dalje imamo visok nivo obolijevanja od virusa korona. “Ali taj nivo nije porastao, čak se zadržava ili malo pada. Rekao bih da se u ovom trenutku epidemija nalazi na visokom nivou, i na izvjesnoj klackalici, pa će od sljedećih mjera i onoga kako ćemo se mi pridržavati zavisiti kako će epidemija dalje napredovati”, rekao je Galić.

■■ Neće biti dozvo-

ljeno organizovanje proslava

Nove mjere biće predložene u predviđenom roku, a u slučaju pogoršanja epidemiološke slike moguće i ranije. “Ono što je dobro je da nemamo takozvani eksponencijalni rast, što znači da u kratkom periodu nemamo veliki broj novooboljelih”, navodi Galić. Ipak, sve će zavisiti od toga hoće li nove mjere biti adekvatne i hoće li se poštovati. “S obzirom na to da nam predstoje praznici i da bilo kakva okupljanja nose rizik od širenja epidemije, svakako da će

Rekao bih da se u ovom trenutku epidemija nalazi na visokom nivou, i na izvjesnoj klackalici, pa će od sljedećih mjera i onoga kako ćemo se mi pridržavati zavisiti dalje napredovanje epidemije mjere biti restriktivnije, neće biti dozvoljeno organizovanje proslava. Moramo misliti o periodu nakon praznika, o zdravlju građana. Pošto imamo visoku aktivnost virusa u zemlji, svakako da će mjere biti restriktivne”, rekao je Galić. Građane poziva da budu svjesni trenutka u kojem se nalazimo i da, kako je rekao, izdrže još malo. “Mi ne možemo da natjeramo nikoga da li da se okuplja ili ne, ali molimo da ovo budu porodični praznici, da se tako proslavljaju, jer će tako pomoći i državi i društvu, ali i sebi i svojim porodicama”, zaključio je on. M.I.

JZUACG Montefarm Nakon što je iz budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) opredijeljeno 700.000 eura, započet je proces nabavke dodatne količine lične zaštitne opreme i 10.000 doza vakcina protiv sezonskog gripa, saopšteno je Dnevnim novinama iz Javne zdravstvene ustanove Apoteke Crne Gore (JZUACG) Montefarm. “JZUACG“ MONTEFARM“ je nakon odobrenja Ministarstva zdravlja, pristupio procesu nabavke dodatnih količina lične zaštitne opreme i vakcine protiv sezonskog gripa u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama”, naveli su DN iz Montefarma.

■■ Izabrani na-

bavljači za nabavku opreme

Tako je u ponedjeljak firma MEDICA d.o.o. iz Podgorice izabrana za najboljeg ponuđača za nabavku 400.000 pari hirurških rukavica, ukupne vrijednosti od 112.000 eura, dok je firma Osmi red d.o.o. iz Podgorice izabrana za najboljeg ponuđača za nabavku 200.000 jednokratnih vodootpornih zaštitnih odijela - skafandera u iznosu od 400.000 eura. Podsjećamo, kako je iz FZO ranije saopšteno, nakon upućenog zahtjeva Montefarma, koji ih je oba-

vijestio da im prijeti nestašica zaštitne medicinske opreme za ljekare i medicinske sestre, iz ove zdravstvene ustanove je odlučeno da se u tu namjenu preusmjeri 700.000 eura namijenjenih za nabavku vakcina protiv HPV virusa koje sprečavaju obolijevanje od karcinoma grlića materice. Montefarm je tražio od Fonda, Ministarstva zdravlja i Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti novac za 10.000 doza vakcine protiv gripa, 5.000.000 komada nitrilnih nesterilnih rukavica, 400.000 pari hirurških rukavica, po 200.000 komada jednokratnih zaštitnih odijela i jednokratnih vodootpornih mantila.

■■Još nema preklapanja kovida i gripa

Potrebu za novim dozama vakcina protiv sezonskog gripa iskazale su javne zdravstvene ustanove, nakon što je u prvoj fazi vakcinacije potrošena 31.000 doza vakcina čiju je isporuku Montefarm u junu ugovorio putem javnih nabavki. Jedno od mogućih objašnjenja velikog odziva građana da se vakcinišu je strah od preklapanja sezonskog gripa i korona virusa na koje su stručnja-

ci upozoravali. Međutim, za sada, prema informacijama koje je IJZ saopštio portalu CdM, nema nijednog zabilježenog slučaja sezonskog gripa, pa ni njihovog ukrštanja. “U Crnoj Gori trenutno nije zabilježen nijedan laboratorijski potvrđeni slučaj sezonskog gripa”, kazali su iz IJZ. Na pitanje da li oboljeli od gripa imaju manju šansu da obole od korona virusa, iz IJZ ističu da neka trenutna naučna saznanja i ispitivanja, zasnovana na ograničenoj i relativno maloj količini podataka, ukazuju da je manja šansa da određene osobe istovremeno obole od gripa i korona virusa. “Slučajevi zajedničke tj. istovremene infekcije su opisani u literaturi, ali je njihov broj iznenađujuće mali i ispod očekivanog nivoa. Za sada moderna nauka nije dala objašnjenje zašto je to tako, ali određeni evolucionisti bi jednostavnim rječnikom kazali da se radi o “takmičenju” različitih mikroorganizama za životni prostor. Međutim, važno je ne zaboraviti da su dokazi ovih teorija i istraživanja još uvijek ograničeni, zbog relativno malih brojeva i slabe snage naučnih dokaza koji proističu iz studija ovog tipa”, navode u IJZ. M.I.

DRUŠTVO

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

Foto: ucg.ac.me

MINISTARKA UPUTILA DOPIS DIREKTORIMA OBRAZOVNIH USTANOVA

Bratić nastavnicima uskratila pravo na zimski raspust? Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić uputila je u ponedjeljak dopis direktorima vaspitno-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori u kom navodi da zaposleni nastavnici ne koriste odmor to-

kom zimskog školskog raspusta jer je on predviđen za učenike. “U skladu sa dogovorom sa Sindikatom prosvjete Crne Gore, obavještavamo vas da godišnji odmor u toku zimskog školskog raspusta ne koriste nastav-

nici koji su zaposleni na određeno i neodređeno radno vrijeme. Ovo iz razloga jer je zimski raspust školski raspust predviđen za učenike, a ne za zaposlene”, navodi se u dopisu u koji su Dnevne novine imale uvid. Dopis ministarke izazvao je nedoumicu u školskim kolektivima, jer nije jasno da li se radi o zabrani korišćenja godišnjih odmora tokom zimskog raspusta ili su vaspitači, učitelji i nastavnici u crnogorskim obrazovnim ustanovama uskraćeni za tradicionalni zimski raspust. Zbunjuje rečenica iz dopisa ministarke Bratić u kojoj navodi da je zimski raspust predviđen za učenike, a ne za zaposlene. Prema saznanjima Dnevnih novina, škole će se obratiti i ministarki i Sindikatu, da im objasne što su se dogovorili i o čemu se radi, odnosno da li će nastavnici kada đaci u januaru pođu na raspust morati da dolaze u prazne učionice i zašto. R.D.

Bratić

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

društvo

Svi finansijski izvještaji su u Biltenu

Univerzitet Crne Gore radi transparentno i zakonito Univerzitet Crne Gore (UCG) radi transparentno, zakonito i bez uticaja politike, iako pojedini zaposleni partijskim djelovanjem i ličnim stavovima pokušavaju da unose politizaciju, rekli iz te visoko obrazovne ustanove. “Upravo tu politizaciju unose već duže vrijeme osobe zaposlene na Univerzitetu, a aktivisti su i članovi pojedinih političkih partija ili simpatizeri, sasvim svejedno”, kazali su iz UCG. Oni su istakli da rukovodstvo UCG i većina zaposlenih u toj instituciji do sada su uspjeli da UCG sačuvaju od političkih uticaja. “Univerzitet radi transparentno. Sve odluke Senata i Upravnog odbora se objavljuju u biltenima UCG, koji su dostupni na sajtu i vidljivi svim zainteresovanim”, poručili su iz UCG-a. Prema njihovim riječima, finansijsko poslovanje je transparentno i dostupno na sajtu kroz Finansijski plan i Plan javnih na-

bavki za tekuću godinu, kao i Finansijski izvještaji za prethodne godine. Iz UCG su naveli da su izbori u akademska zvanja javni, transparentni, zakoniti i bez ikakvih političkih uticaja. “To možda i najviše smeta. Takođe, dostupni su svim zainteresovanim na sajtu UCG i podliježu višestepenom i dugotrajnom odlučivanju”, kazali su iz UCG-a. Da se, kako su rekli, radilo korektno i za vrijeme ove, a i prethodne uprave UCG, potvrđuju i činjenice da su u tom periodu dva prorektora izabrana u isto, a ne u više zvanje. “Kad je u pitanju izbor aktuelnog, a i prethodnih rektora, takođe su birani javnim konkursom”, tvrde iz UCG. Prema njihovim riječima, o programu rektora odluku donosi Senat kao najviše akademsko tijelo UCG. “Senat se bira od predstavnika svih univerzitetskih jedinica i svog kandi-

Univerzitet Crne Gore data u Senatu UCG isključivo i demokratski biraju Vijeća fakulteta. Znači bez ikakvog političkog uticaja”, kazali su iz UCG Iz UCG su objasnili da odluku Senata potvrđuje Upravni odbor UCG i do-

dali da je isti postupak i sa izborom dekana na UCG koji se po javnom konkursu bira od nastavničkih fakultetskih vijeća, a nakon toga uz saglasnost rektora odluku potvrđuje UOUCG. “Na Univerzitetu niti je-

dan jedini organ ne odlučuje samostalno, već se sve odlučuje višestepeno i uz učešće većeg broja članova što potvrđuje da u organima UCG ne stanuje politika”, poručili su iz UCG. R.D.

Bratić i Santander održali sastanak

UNICEF je prirodni partner u oblasti obrazovanja

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta i UNICEF su prirodni partneri kada je riječ o pitanjima djece i mladih, a u doba pandemije, koje je donijelo nove izazove, saradnja mora biti još čvršća, poručili su sa jučerašnjeg sastanka resorna ministarka Vesna Bratić i šef kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santader. Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, na sastanku je bilo riječi o nastavku školske godine i važnosti pohađanja nastave u školama za sve učenike, a Bratić je upoznala Santadera sa preduzetim koracima

Sa jučerašnjeg sastanka

za organizaciju drugog polugodišta i namjeri da se razmotre sve mogućnosti kako bi se djeci pružilo

adekvatno znanje u trenutnim epidemiološkim uslovima. “Ona je kazala da se

ciljevi Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i UNICEF-a podudaraju, te da će se nastaviti do-

bra saradnja na poljima inkluzivnog obrazovanja, ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja, prevencije vršnjačkog nasilja, te rada na unapređenju i jednakosti u obrazovanju”, navodi se u saopštenju. Santader je pozdravio preduzete aktivnosti na organizaciji drugog dijela školske godine, te naglasio da je jedan od najvećih prioriteta UNICEF-a otvaranje mogućnosti da sva djeca pohađaju nastavu u školi u bezbjednom okruženju. “U tom smislu, on je izrazio spremnost UNICEF-a da pruži podršku u budućim aktivnostima”, dodaje se u saopštenju. R.D.

crna gora

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

Glavni grad poklanja povodom Dana oslobođenja

Donacija domovima za stare i Dječjem domu “Mladost”

Kašćelan

Prijestonica usvojila budžet za 2021.

Smanjen dug, sopstveni prihodi veći za 30 odsto Skupština Prijestonice Cetinje usvojila je juče budžet za 2021. godinu, vrijedan 7,27 miliona eura. Gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Kašćelan kazao je da su imali pažljiv i odgovoran odnos prema resursima, kako bi nastavili sa započetim reformama i konsolidacijom lokalnih finansija, te stvaranjem uslova za privredni razvoj grada i nova zapošljavanja. On je ocijenio da je budžet za 2021. godinu izraz dobrog promišljanja i odgovornog odnosa prema svim potrošačkim jedinicama, ali i realnog sagledavanja finansijske situacije i potrebe da se nastavi sa fiskalnom konsolidacijom i servisiranjem redovnih i obaveza iz prethodnog perioda. “Budžetom za 2021. godinu planiran je nastavak rasta sopstvenih prihoda, ali i racionalizacije svih rashoda. Okolnosti izazvane pandemijom korona virusa uticale su na to da planiramo budžet koji je 15% manji nego ovogodišnji, te da poštujući preporuke Ministarstva finansija, troškovnik bude planiran sa izvjesnom dozom opreza”, kazao je Kašćelan. Budžet Prijestonice Cetinje planiran je na iznos od 7,27 miliona eura. Osim transfera od države, 2,1 milion eura odnosi se na sopstvene prihode, koji su za tri godine, povećani za više od 30% “Ističem i planirani transfer lokalnim preduzećima u iznosu od 900.000 eura, a koji se posljednje tri godine realizuje u gotovo 100% iznosu”, istakao je on. Kašćelan je naveo da se trećina planiranog budžeta odnosi na otplatu duga i obaveza iz ranijeg perioda, dok su rashodi planirani na oko pola miliona, što je za oko 40 odsto manje u odnosu na budžet iz ove godine.

On je istakao da su u lokalnoj upravi veoma zadovoljni što su fiskalnu 2020. godinu završili bez rebalansa budžeta i novih zaduživanja, a posebno što su uprkos teškoj situaciji nastavili trend smanjenja duga iz prethodnog perioda. “U situaciji kad su gotovo sve lokalne samouprave i njihove ekonomije pogođene pandemijom, smatram da je vrijedno poštovanja to što će realizacija budžeta za ovu godinu biti u rasponu od 8590%. Za tri godine vratili smo gotovo tri miliona eura duga, što je podstrek da nastavimo pošteno i vrijedno da radimo”, naveo nje Kašćelan. On je kazao da će, prema preliminarnom izvještaju Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj, dug Prijestonice Cetinje na kraju fiskalne godine iznositi oko 21,6 miliona eura. Kašćelan je objasnio i da uštede i rezultati o kojima je govorio nijesu bile na uštrb potrošačkih jedinica, privrede i građana. “Bez obzira na brojne izazove sa kojima smo se suočili u godini za nama, vrijedi napomenuti da smo uspješno, kroz kapitalni budžet, realizovali kupovinu prostora na kojem se nekada nalazio hotel Lokanda. Ta imovina uknjižena je na Prijestonicu, a uspjeli da naplatimo i dug za porez koji je prethodni vlasnik ‘Izbor AD’ Bar imao prema lokalnoj samoupravi”, istakao je on. Prema njegovim riječima, time su se stekle realne mogućnosti da se tokom 2021. godine raspiše javni poziv za izbor partnera koji bi sa Prijestonicom po modelu privatno-javnog partnerstva, 40 godina nakon rušenja hotela Lokanda, izgradio novi hotel po uzoru na stari, koji je bio i ostao kultno mjesto Cetinja.

Uprava Glavnog grada, zbog trenutne epidemiološke situacije, odlučila je da dio sredstava koja su ove godine bila opredijeljena za proslavu Dana oslobođenja Podgorice i novogodišnjih praznika preusmjeri u humanitarne svrhe. Tim povodom gradonačelnik Ivan Vuković juče je sa saradnicima posjetio Dom za stare Grabovac u Risnu i Dječji dom “Mladost” u Bijeloj, dok je zamjenik gradonačelnika Časlav Vešović uručio donaciju Domu za stare u Bijelom Polju. S obzirom na epidemiološku situaciju, predstavnici Glavnog grada, nijesu mogli da direktno uruče poklone korisnicima ovih socijalnih ustanova. “Uprava Glavnog grada je odlučila da jedan dio sredstava koja bi u normalnim okolnostima bila iskorišćena za organizaciju proslave novogodišnjih praznika ove godine opredijeli za podršku ustanovama ovog tipa, tako da smo kupili jedan broj poklona namijenjenih korisnicma usluga ovog doma i na taj način nadam se učinili ljepšim ove dane i predstojeće praznike”, kazao je Vuković, koji je zahvalio ljudima iz ovih ustanova, koji su unazad 7-8 mjeseci bili na prvoj liniji odbrane od virusa i uspješno sačuvali korisnike usluga. Direktor Doma za stare Grabavac u Risnu Srđan Dragomanović zahvalio je gradonačelniku na vrijednoj donaciji i građanima Podgorice čestitao Dan oslobođenja.

“U vremenu pošasti 2020. godine, kada je i mala pažnja dovoljna, obezbijediti poklon svakom korisniku je više nego mala pažnja”, istakao je Dragomanović. On je izrazio nadu da će ovaj svijetli primjer da slijede i druge opštine. “Kako nismo u prilici da na tradicionalan način obilježimo 19. decembar, mi smo donijeli odluku da sredstva koja smo planirali da utrošimo za tu namjenu preusmjerimo kroz donacije za tri socijalne ustanove. Jedna od njih je svakako i Dom za stare u Bijelom polju, čija djelatnost je od posebnog značaja i interesa za naše društvo u cjelini i za sjever Crne Gore”, istakao je Vešović i dodao da će i Podgorica i centralni regon uskoro dobiti sličnu instituciju zahvaljujući vrijednoj investiciji koju Glavni grad realizuje u saradnji sa Upravom javnih radova, te da će se već tokom sljedeće godine stvoriti mogućnosti da u tu ustanovu uđu prvi korisnici.

Direktor Doma za stare u Bijelom Polju Dejan Pavićević je izrazio zahvalnost zamjeniku gradonačelnika na izdvojenom vremenu i donaciji. Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić je tokom posjete Dječjem domu “Mladost” izrazila zadovoljstvo što uoči novogodišnjih praznika Grad poklanja paketiće za korisnike ove ustanove. “Ljudi koji ovdje rade, posebno u ovim epidemiološkim okolnostima grade budućnost naše države i bitno utiču na to kako će naše društvo izgledati, tako da mi imamo zaista razloga da danas odavde odemo sa lijepim utiscima”, kazala je Vujačić. Rukovodilac Službe vaspitnih potreba štićenika Dječjeg doma “Mladost” Drago Samardžić podsjetio je da je decembar mjesec darivanja i druženja, a da su djeca navikla da je najljepši poklon vrijeme izdvojeno za njih i druženje sa njima.

Donacija češke firme AŽD praha

Postavljen panel za mjerenje brzine Gradski menadžer Marjan Junčaj zajedno sa predstavnicima firme AŽD Praha s.r.o. i ambasadorom Češke Republike u Crnoj Gori Karelom Urbanom, juče je prisustvovao pokretanju rada prvog informativnog panela za mjerenje brzine vozila. Panel je zahvaljujući stručnoj podršci gradskog preduzeća Komunalne usluge i Sekretarijata za saobraćaj postavljen na samom ulazu u Podgoricu iz pravca Cetinja, odnosno na lokaciji gdje se spajaju saobraćajnica M3,3 i Bulevar 21. maj.

Menadžer Junčaj je zahvalio na vrijednoj donaciji direktoru firme AŽD Praha Otakaru Kameniku, koja se bavi razvijanjem uređaja za bezbjedno funkcionisanje željezničkog i drumskog saobraćaja i zahvalio ambasadoru Urbanu na prisustvu. On je naglasio da će uz pomoć informativnog panela vozači dobijati upozorenje, čime će se doprinijeti poštovanju pravila i većoj odgovornosti svih učesnika u saobraćaju, dodajući da ljudski život nema cijenu, te da moramo raditi na suzbijanju prekoračenja br-

zine koja je najčešće glavni uzrok saobraćajnih nezgoda. Informativni panel za mjerenje brzine kretanja vozila posjeduje i dodatni displej za slanje informacije vozaču za smanjenje brzine kretanja vozila, ukoliko ista prelazi ograničenje. Direktor kompanije AŽD Praha Otakar Kamenik je naglasio da će i u budućnosti biti partner Glavnom gradu kada je u pitanju razvoj koncepta „pametnog grada“ u Crnoj Gori, na kojem Podgorica kao njen glavni grad intenzivno radi.

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

podgorica

Izabrani dobitnici nagrade “19. decembar”

Laureati Husein Ceno Tuzović i posthumno Divanović i Ubović

Husein Ceno Tuzović i posthumno dr Paša Divanović i Novka Ubović dobitnici su ovogodišnje nagrade “19. decembar”, odlučeno je na jučerašnjoj sjednici žirija. Novinar, istoričar, hroničar, kao i veliki poznavalac staropodgoričkog mentaliteta, običaja i života stare i savremene Podgorice Husein-Ceno Tuzović nagrađen je za knjigu “Podgorička istorijska čitanka”. Doajen crnogorske pedijatrije, specijalista pedijatrije, dugogodišnja načelnica pedijatrijske službe

Doma zdravlja Podgorica, dr Paša Divanović, posthumno je nagrađena za izuzetan doprinos u razvoju pedijatrije u Crnoj Gori i očuvanju i unapređenju zdravlja generacija djece glavnog grada. Posthumno je nagrađena i Novka Ubović - pedagoški radnik, nastavnica matematike, za zapažene rezultate u oblasti prosvjete, obrazovanja i vaspitanja generacija učenika Podgorice. Žiri je Odluku o dodjeli nagrade ″19. decembar″ za 2020. godinu, donio tajnim

Sa jučerašnje sjednice žirija

glasanjem, a u sastavu prof. dr Gordana Đurović, predsjednica i članovi: Branko Banjević, prof. dr Radislav Jovović, Branimir Popović, prof. dr Petar Ivanović, dr Đoko Jočić, Budimir Simonović, mr Ratko Odalović, mr Nela Savković-Vukčević, Ruždija Tuzović, prof. dr Goran Ćulafić i prof. dr Marko Camaj. Za ovogodišnje dodjeljivanje nagrade “19. decembar” podnijeti su predlozi za 11 kandidata, koji su ispunili formalno-pravne uslove za dodjelu Nagrade. M.M.

Glavni grad uvažio zahtjeve mještana Dahne

Na zapuštenoj lokaciji niče sportsko-rekreativna zona Podgoričko naselje Dahna-Kolovrat dobiće uskoro modernu, funkcionalnu sportsko-rekreativnu zonu, zahvaljujući ugovoru o donaciji u okviru programa Mikro 020, koji su nedavno potpisali Glavni grad i kompanija „Bemaks“, u vrijednosti od 100.000 eura. To je epilog inicijative koju su mještani ovog dijela Dahne iz ulica 1, 2 i 3, i dijela Ulice Kolovrat pokrenuli početkom ove godine, kada je Glavnom gradu dostavljena peticija sa oko 80 potpisa. Predstavnik mještana Dahne Goran Škatarić kazao je da bi radovi treba-

lo da počnu odmah nakon novogodišnjih i božićnih praznika. “Veoma smo zadovoljni činjenicom da ćemo uskoro dobiti modernu zonu, koja će obuhvatiti teren za mali fudbal, basket, pješačku stazu, igralište za djecu, zelene površine i druge sadržaje. Informisani smo da će radovi početi odmah nakon novogodišnjih i božićnih praznika. Nije potrebno mnogo objašnjavati koliko to znači za stanovnike ovog dijela Dahne, posebno za djecu i omladinu, koji će, napokon, igru i druženje sa ulice preseliti u za to

namjenski prostor”, kazao je Škatarić. Prema njegovim riječima, realizacija ovog projekta je školski primjer uspjeha samoinicijativnog organizovanja mještana i spremnosti lokalne uprave da uvaži peticijom upućene zahtjeve. “Lokacija se nalazi odmah pored Slovenačkog mosta na Morači i godinama je predstavljala veliki problem za nas mještane i ruglo grada, zbog kontinuiranog odlaganja šljunka, građevinskog šuta i razne vrste otpada”, navodi Škatarić. U cilju njenog uređenja, Komunalne usluge i Zelenilo su proteklih mjeseci na poziv mještana uklonili deponovani materijal, šiblje i drveće koje je godinama raslo nekontrolisano. Time je zemljište pipremljeno za dalje radove i pretvaranje ovog prostora u jednu od najljepših zona u gradu. “Vjerujemo da će početak realizacije izgradnje sportsko-rekreativne zone na obali Morače podstaći mještane, Glavni grad i zainteresovane kompanije na nove ideje i projekte, u ci-

Idejno rješenje lokacije lju unapređenja uslova života stanovništva ovog podgoričkog naselja”, kazao je Škatarić. Podsjećanja radi, sredinom ove godine mještani naselja Dahna obratili su se otvorenim pismom gradonačelniku Ivanu Vukoviću, tražeći da se konačno riješi problem deponije šljunka, građevinskog i komunalnog otpada, koji se nalazi na dvadesetak metara od njihovih kuća, uz samu obalu Morače, na parceli koja pripada Glavnom gradu. U pismu, koje je upućeno Vukoviću, kao i zamjenici gradonačelnika Slađani Vujačić i gradskom arhitekti Filipu Aleksiću, navodi se da su tokom cijele

2020. godine, pa i nekoliko mjeseci ranije, mještani dijela naselja Dahna, poznatog kao Kolovrat, intenzivno pokušavali da riješe ovaj problem. Navodi se da je lokacija pored mosta na Morači predstavljala opasnost po djecu, jer je bila zatrpana raznoraznim otpadom, a bila je “mamac” za brojne pse lutalice. Kao takva je, kako kažu, mnogim nesavjesnim građanima bila dovoljan razlog da je koriste za odlaganje slomljenih cigli, kamenja i biljnog otpada. Samo dan kasnije od upućenog pisma, iz Glavnog grada je najavljeno uređenje ove lokacije, odnosno čišćenje prostora i postavljanja novih sadržaja. M.M.

CRNA GORA

BIJELO POLJE: OPŠTINA FINANSIRA RENOVIRANJE

ZA SEOSKE AMBULANTE VIŠE OD 30.000 EURA

Renoviranje seoskih ambulanti na području bjelopoljske opštine, privodi se kraju. Sekretar sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Jasmin Ćorović kazao je, da se adaptacija 13 ambulanti obavlja u sklopu Memoranduma o saradnji. “Memorandum je početkom jula potpisan između Opštine i Doma zdravlja. Tada je konstatovano da stanje pojedinih seoskih ambulanti nije na zavidnom nivou, te da je zajednički interes svih, da se što hitnije mora popraviti”, kazao je Ćorović. Kako je naveo, u cilju podizanja kvaliteta primarne zdravstvene zaštite stanovnika na ruralnom području i stvaranja boljih uslova kako za prijem pacijenata, tako i za rad medicinskog osoblja, lokalna samouprava je tokom godine iz budžeta izdvojila više od 30.000 eura za renoviranje svih seoskih ambulanti. “Projekat realizuje Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj kroz Program mjera za podsticaj ruralnog i održivog razvoja za 2020. godinu, a predviđeno je renoviranje ambulatni u Rasovu, Njegnjevu, Kanjama, Bistrici, Zatonu, Goduši, Crhlju, Loznoj, Godijevu, Sušici, Tomaševu, Pavinom Polju i Bliškovu. U okviru adaptacije, u ambulantama su, u zavisnosti o postojećeg stanja, zamijenjeni stolarija, patosi, plafoni, sanitarni čvorovi i keramika, a

nabavljena je i neophodna medicinska opreme, aparati i mobilijar. Spisak neophodnih radova i nabavke opreme sačinila je stručna komisija, formirana sa ciljem objektivnog i profesionalnog sagledavanja stvari i potreba za svaku zdravstvenu ambulantu ponaosob, a radovi su, nakon sprovedene tenderske procedure, povjereni bjelopoljskoj firmi DOO „Intesa group”, istakao je Ćorović. Potpisivanju memoranduma početkom jula, osim Ćorovića, prisustvovali su predsjednik Opštine, Petar Smolović i direktorica JU Dom zdravlja Bijelo Polje, prim. dr Majda Dobardžić. Tom prilikom, prvi čovjek Opštine je rekao da će se lokalna uprava i u narednom periodu odazvati kada je riječ o projektima sličnim ovome. “Jer zdravlje naših građana je na prvom mjestu. Sinergijom različitih institucija možemo postići zavidne rezultate i u ovoj oblasti. Saradnja Opštine sa Domom zdravlja je bila odlična i u prethodnom periodu, a mjere kojim se omogućuje realizacija ovog zajedničkog poduhvata su dogovorene u komunikaciji sa ljekarima i direktorkom Dobardžić. Ova mjera je proizišla iz potrebe da se na ruralnom području dodatno urede prostorije koje se koriste kao seoske ambulante”, poručio je Smolović. B.Č.

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

ZUKO DŽUMHUR DOBIO SPOMEN OBI

OBNOVLJENA I PLOČA KRALJU TVRTKU

Stotinu godina nakon njegovog rođenja, svestrani umjetnik Zulfikar Zuko Džumhur dobio je svoju spomen-ploču u gradu u kojem je proveo posljednje dvije decenije života. Spomen-obilježje, kako je juče, prilikom otvaranja spomen-ploče, kazao predsjednik Opštine Stevan Katić, podsjeća i poručuje da su Zuko i Herceg Novi jedno drugome pripadali. To je ujedno i potvrda da Zuko i dalje živi u srcima, sjećanjima i pričama njegovog ”grada pjesnika i davnih junaka”. “Majstor crtačkog prikazivanja i pismenog kazivanja, učenjak i boem, hodoljubac i građanin cijelog svijeta živio je u Herceg Novom 20 godi-

na i iz njega se prije tri decenije preselio u legendu. Baš u Novom susrelo se sve ono za čime je tragao ovaj svestrani umjetnik i osvjedočeni hedonista – inspirativni predjeli, raznoliki ukusi i ljudi različitih pogleda na svijet, koji cijene besjedu”, kazao je Katić, zahvaljujući se Džumhuru na tituli ‘Herceg među gradovima. Rođen u Konjicu, Džumhur je, kako je kazao ambasador BiH u Crnoj Gori Branimir Jukić, po opredjeljenju Novljanin ali i građanin svijeta. “On to nije dokazao samo svojima karikaturama, hodoljubljima, putopisima, već i samim mentalitetom i načinima na koje je doživljavao život, ali i vrijednostima koje je zastupao. Meni je zasta

drago da Herceg Novi dijeli te vrijednosti. Zuko Džumhur je čovjek koji spaja, koji je jedna regionalna pojava, i zaista mi je drago da u svim ovim vremenima obraćamo pažnju na stvari koje nas spajaju”, poručio je Jukić. Juče je, nedaleko od Zukove ploče, otkrivena i obnovljena spomen-ploča kralju Stefanu Tvrtku I Kotromaniću. “Drago mi je što danas imamo priliku da otkrijemo obnovljenu ploču, jer je prije dvije godine došlo do oštećenja same ploče”, kazao je Katić, istiučući da je ploča teška nekih 300 kilograma. On je naveo i da je sa ambasadorom BiH razgovarao o saradnji dviju država, i istakao veliko zadovoljstvo povodom

NIKŠIĆ: PREDSJEDNIK S

Razgovarali o l

Simović sa mještanima naselja Humci i Željezara

Predsjednik opštine Nikšić Milutin Simović susreo se juče sa stanovnicima naselja Humci i naselja Željezara čiji se stambeni objekti nalaze na zemljištu koje je u vlasništvu Željezare Tosčelik Nikšić. Riječi je bilo o legalizaciji stambenih objekata, koju nije bilo moguće sprovesti upravo zbog činjenice da je ovo zemljište u vlasništvu Željezare Nikšić. Sastanku je prethodilo obraćanje Simovića menadžmentu Željezare, u kojem je ponuđeno rešenje da mještani postanu zvanični vlasnici parcela, a da nikšićka op-

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

ILJEŽJE U HERCEG NOVOM

Otkrivanje spomen ploče Zuku Džumhuru

Majstor crtačkog prikazivanja i pismenog kazivanja, učenjak i boem, hodoljubac i građanin cijelog svijeta živio je u Herceg Novom 20 godina i iz njega se prije tri decenije preselio u legendu. Baš u Novom susrelo se sve ono za čime je tragao ovaj svestrani umjetnik i osvjedočeni hedonista – inspirativni predjeli, raznoliki ukusi i ljudi različitih pogleda na svijet, koji cijene besjedu

dobre saradnje između Herceg Novog i gradova BIH, sa kojima je taj grad još odavno potpisao sporazume o bratimljenju. Herceg Novi je, smatra ambasador BiH, grad koji može biti primjer na koji način lokalna zajednica može ostvariti saradnju sa pobratimskim gradovima. “Pored toga, Herceg Novi je tradicionalna turistička destinacija BiH, i meni je drago što sam čuo da, uprkos korona krizi, turisti iz BiH su ipak uspjeli održati tradiciju. Naravno, ne u masovnim brojevima u kojima su bili ranije, ali su održali tu ‘vatru’ turizma. Herceg Novi je brend turizma, ne samo zbog mora nego i zbog jedne ogromne kulturne ponude”, poručio je ambasador Jukić.

SIMOVIĆ SA MJEŠTANIMA HUMACA I ŽELJEZARE

legalizaciji stambenih objekata ština definiše vlasnički odnos sa Željezarom, saopšteno je iz lokalne uprave Nikšić. Opština bi time postala vlasnik predmetnog zemljišta koje je zbirne površine oko 100.000 kvadrata, a na kojem se nalazi 200 stambenih objekata i oko 800 korisnika objekata. U obraćanju predsjednika Željezari je naglašena namjera da se mještanima sa tog područja pomogne da legalizuju objekte i na taj način obezbijede svoju i sigurnost doma za svoje porodice, posebno imajući u vidu da su na ta

naselja dubok trag ostavili tranzicioni procesi. Simović je ovom prilikom istakao da smatra da je ovo prvi korak u rješavanju njihovog najbitnijeg životnog pitanja i da opština Nikšić u želji da im pomogne, preuzima na sebe obavezu da isprati ovaj proces do kraja. Mještani ovog naselja izrazili su zahvalnost i zadovoljstvo što će se nakon više decenija neizvjesnosti, iščekivanja, nesigurnosti i strepnje konačno krenuti u rješavanje ovog za njih najvažnijeg životnog pitanja, saopšteno je iz lokalne uprave Nikšića.

CRNA GORA

NA INICIJATIVU ZA SMJENU REAGOVAO PREDSJEDNIK OPŠTINE PLAV

Bajraktarević: Radio sam časno i otići ću uzdignute glave Nakon što je pokrenuta inicijativa za njegovu smjenu javnosti se obratio predsjednik opštine Plav Mirsad Bajraktarević. On je istakao da povodom pokrenute inicijative za njegovu smjenu, ima obavezu da se obrati svim građanima i građankama opštine Plav pa i široj crnogorskoj javnosti. “Radio sam časno i pošteno i odlazim uzdignute glave. Za dvije godine i četiri mjeseca mandata Plav je bio veliko gradilište, iza mene, ostaće: Završene Ribarska ulica, put Plav-Vojno Selo, Prnjavorska ulica, sanirano odlagalište otpada (deponija) u Komarači, 9,5 km nasutog puta prema Hridskom jezeru, uređena zgrada „Poreske uprave“, uređen plato kod Pošte, započeta izrada projekta puta Plav-Dečani, usvojena studija za zaštitu Plavskog jezera, završen i spreman za raspisivanje tendera projekat rekonstrukcije glavne gradske ulice i kao kruna svega završen prekrasan trg na Racini, a da pri tom nisam zadužio opštinu Plav niti jedan jedini cent”, navodi se u izjavi za javnost Bajraktarevića. Takođe, on ističe da je u svakom teškom momentu bio uz ‘svoj narod, svoje građane, od protesta protiv minihidroelektrana, pa sve do protesta za očuvanje šuma’.

Bajraktarević “Primio sam i saslušao na stotine građana i gdje god sam mogao pomogao u rješavanju njihovih problema. Svaki svoj radni dan posvetio sam opštem interesu svih građana Plava, ma koje vjere nacije ili partijske pripadnosti oni bili. Želim da zahvalim svima koji su mi pružali podršku tokom mandata, najviše svojim saradnicima koji su zajedno sa mnom iznosili sve

teške situacije u kojima smo se nalazili, od vrlo loše zatečenog stanja u Opštini Plav pa sve do pojave novog korona virusa. Šta god da odluči skupština 21. decembra, to će biti ispoštovano i nastojaću da smjena bude krajnje džentlmenska, a ja ću do zadnjeg minuta svog mandata raditi u interesu svih građana opštine Plav”, zaključuje Bajraktarević. R.R.

ZAVRŠENO OBDANIŠTE U ROŽAJAMA VRIJEDNO 1,5 MILIONA EURA

Vrtić za oko 100 mališana

Građevinski radovi na novom vrtiću u Rožajama u potpunosti su završeni, a u toku je ugradnja elemenata enterijera i opremanje smještajnih kapaciteta, saopštili su predstavnici Uprave javnih radova, dodajući da je izgradnja koštala 1,5 miliona eura. U Upravi su kazali da uskoro očekuju postupak tehničkog prijema objekta, nakon čega će biti predat na upotrebu Javnoj predškolskoj ustanovi “Boško Buha”. “Objekat je projektovan kao savremeno, funkcionalno zdanje površine 1.120 metara kvadratnih, za oko 100 mališana. Ima devet prostorija

Vrtić u Rožajama

namijenjenih za dnevni boravak djece, od kojih četiri za jaslice, prostorije za vaspitače, kuhinju, administrativni blok, multifunkcionalni prostor sa

garderoberima, višenamjensku salu i ostale prateće sadržaje”, naveli su u Upravi. Vrtić je, kako su kazali, lociran u centru grada. R.R.

SVIJET

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

ANKARA O ODLUCI VAŠINGTONA DA IM UVEDE SANKCIJE ZBOG KUPOVINE RUSKOG PVO SISTEMA S-400

VELIKA GREŠKA SAD, UZVRATIĆEMO Turska je osudila kao “veliku grešku” odluku Sjedinjenih Američkih Država da uvede sankcije toj zemlji zbog kupovine ruskog raketnog sistema S-400 i najavila da će Vašingtonu uzvratiti na način na koji smatra da je neophodno, pošto je u više navrata pozvala SAD da dijalogom riješe ovo pitanje. Ministarstvo spoljnih poslova Turske pozvalo je SAD, inače NATO saveznika Ankare, da promijeni ovakvu “nepravednu odluku”, koja bi mogla da naškodi bilateralnim odnosima dvije zemlje. Kako je ocjeneno, odluka o uvođenju sankcija je “neobjašnjiva” nakon što je Vašington u više navrata odbio ponudu Ankare da formiraju zajedničku radnu grupu, prenio je Rojters. SAD su u ponedjeljak veče uvele sankcije turskom

Sekretarijatu odbrambene industrije, njegovom direktoru Ismailu Demiru,

kao i još nekim zaposlenim zbog nabavke ruskog raketnog sistema S-400, saopšti-

lo je američko Ministarstvo finansija. Sankcije uključuju za-

branu dobijanja dozvole za izvoz u SAD, kao i zamrzavanje imovine i vizne restrikcije za direktora Demira i još troje zaposlenih, prenio je Rojters. Američki državni sekretar Majk Pompeo rekao je da su SAD jasno stavile do znanja Turskoj da bi se kupovinom ruskog sistema S-400 ugrozila bezbjednost američke vojne tehnologije i osoblja. On je pozvao Tursku da riješi pitanje S-400 u koordinaciji sa SAD, prenio je Rojters. Uoči objave sankcija, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je rekao da je ta prijetnja uznemirujuća. “Od našeg NATO saveznika SAD očekujemo podršku u našoj borbi protiv terorističkih organizacija i snaga koje imaju planove za naš region, a ne sankcije”, rekao je Erdogan.

ZAŠTO SOFIJA BLOKIRA OTVARANJE PRISTUPNIH PREGOVORA SJEVERNE MAKEDONIJE I EVROPSKE UNIJE

Tito, Hitler i makedonski nacionalni identitet Bugarska ministarka spoljnih poslova Ekarerina Zaharijeva, objašnjavajući razloge blokade makedonskih pregovora sa EU, optužila je Skoplje da negira bugarski nacionalni identitet i slavi “mračnog diktatora Tita”. Zaharijeva je, u intervjuu njemačkom dnevniku Velt, optužila Sjevernu Makedoniju za diskriminaciju bugarskih državljana, navodeći da je prethodnih godina čak 88.450 Makedonaca, na osnovu porijekla, dobilo bugarske pasoše. Bugarska ministarka tvrdi da prijetnje bugarskim državljanima stižu sa društvenih mreža, ali i iz redova sveštenika kanonski nepriznate Makedonske pravoslavne crkve. “Nažalost, ideja o izgradnji nacije zasnovana na mržnji prema Bugarskoj je i dalje državna politika”, rekla je Zaharijeva. Velt je tekst naslovio “Kao da Berlin slavi dan smrti Hitlera”. “U školskim udžbenicima, 75 godina poslije rata, Bugari se i dalje opisuju

kao fašisti. Da li bi vi prihvatili da Njemce još uvijek nazivaju fašistima u nekim školskim knjigama”, rekla je Zaharijeva. Zaharijeva je, takođe, odbcila vezu krize izazvane bugarskim odbijanjem da odobri početak pregovora Sjeverne Makedonije i EU sa unutrašnjim problemima koji potresaju vlasti u Sofiji. “To apsolutno nije tačno... To nema veze sa protestima. Podrška vladi po ovom pitanju iznosi 83,5 odsto”, rekla je bugarska ministarka. “Slavili su 40 godina smrti jednog od najmračnijih diktatora - Tita, koji je za manje od deset godina ubio 1,7 miliona ljudi...To je kao kad bi gradonačelnik Berlina došao na ideju da slavi godišnjicu Hitlerove smrti”, rekla je Zaharijeva. Bugarska i Makedonija su 2017. godine potpisale Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i saradnji, koji Skoplje smatra jedinim preduslovom za početak pregovora sa EU. Vlasti u Sofiji pak sma-

traju da je prije početka pregovora potrebno riješiti pitanja koja se odnose na makedonski nacionalni identitet, odnosno pitanje jezika i identiteta nacionalnih heroja, među kojima je Goce Delčev. Suštinski, Sofija nastoji da zaustavi zahtjeve da se Makedoncima u Bugarskoj prizna status nacionalne manjine, što će,

kako tvrdi Zaharijeva, biti riješeno kada Skoplje prizna da makedonski jezik i identitet imaju bugarske korene. Bugarska je jedina zemlja koja blokira potpisivanje sporazuma o upravljanju granicama između Sjeverne Makedonije i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu. Sofija insistira da se ma-

kedonski jezik, nadalje, zove zvanični jezik Republike Sjeverne Makedonije ili u određenim slučajevima fusnota uz objašnjenje: “Prema Ustavu Republike Sjeverne Makedonije”. Bugarska navodi i da je “makedonski jezik nastao 1944. godine”, te da može da se računa jedino kao “pisana regionalna forma bugarskog jezika”.

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

SVIJET

ELEKTORI AMERIČKIH SAVEZNIH DRŽAVA POTVRDILI POBJEDU KANDIDATA DEMOKRATSKE STRANKE

Bajdenu 306 elektorskih glasova

Elektori iz 50 američkih saveznih država juče su i zvanično potvrdili pobjedu Džoa Bajdena na predsjedničkim izborima održanim 3. novembra, objavio je Si-En-En. Pobjeda Bajdena ozvaničena je kada je u Sakramentu saopšteno da je Bajden u Kaliforniji dobio svih 55 elektorskih glasova. Na taj način on je prešao granicu od 270 elektorskih glasova, koliko je neophodno za pobjedu na predsjedničkim izborima. Na osnovu projekcija medija, Bajden je osvojio 306, a aktuelni predsjednik Donald Tramp 232 elektorska glasa. Da prilikom glasanja elektora neće biti iznenađenja bilo je jasno u ponedjeljak tokom dana, kada su elektori iz država u kojima je Tramp tražio ponovno brojanje i pokrenuo brojne sudske postupke - Arizona, Džordžija, Mičigen, Nevada, Pensilvanija i Viskonsin - dodijelile glasove Bajdenu. Vermont, mala američka savezna država na sjeveroistoku zemlje, bila je u ponedeljak prva čiji su elektori glasali u formalnoj proceduri kojom izborni kolegijum potvrđuje rezultate američkih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio bivši američki potpredsjednik Bajden. Za Bajdena su, između ostalih, ranije glasali i elektori saveznih država Džordžije (16), Nevade (6), Arizone (11), Pensilvanije (20), Viskonsina (10) i Nujorka (29). Upravo u toj državi dva elektorska glasa dali su bivši predsjednik Bil Klinton i bivša državna sekretarka i njegova supruga Hilari Klinton jer su među 29 elektora kojima raspolaže Njujork.

Dvoranom je odjeknuo aplauz kada je objavljeno da je svih 29 elektora glasalo za Bajdena i senatorku Kamilu Haris za potpredsjednicu, prenio je Njujork Tajms. Njujorški guverner Endrju Komo, demokrata, bio je takođe jedan od elektora i predsjedavao je elektorskim kolegijumom. Hilari Klinton nakon glasanja je objavila na Tviteru svoje uvjerenje da “bi trebalo ukinuti elektorski kolegijum i birati za predsjednika pobednika po broju prikupljenih glasova birača”. Na predsjedničkim izborima 2016. godine, republikanac Tramp porazio je Hilari na osnovu elektorskih glasova iako je ona imala više glasova birača. “Ali sve dok (taj sistem) postoji, ponosim se što sam svoj glas u Njujorku dala Džou Baj-

denu i Kamili Haris”, napisala je Klinton. Elektori su stranački lojalisti koje su republikanci i demokrati izabrali dva mjeseca prije izbora i oni zapravo potvrđuju glasove birača u saveznim državama. U državi Pensilvaniji koja je sa svojih 20 elektorskih glasova takođe potvrdila pobjedu Bajdena, čelnica demokratske stranke Nensi Peton Mils izjavila je: “Ovo je veliki dan za demokratiju”. Tramp i njegovi saveznici podnijeli su tužbe u nastojanju da preokrenu izborni rezultat tvrdeći da su izbori bili nepošteni i obilježeni nepravilnostima, ali državni i savezni sudovi redom su odbacili te tužbe. Elektori po zakonu nisu obavezni da glasaju onako kako je glasala većina birača u njihovoj saveznoj državi, ali broj takvih ‘izgrednika’ mali je, a pojedine savezne države sada su uvele i novčane kazne za takve osobe. Do sada broj tih “odbjeglih” elektora nikad nije uticao na ishode predsjedničkih izbora.

Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je Džozefu Bajdenu, koga je elektorski koledž formalno izabrao za novog američkog predsjednika. “Sa svoje strane, spreman sam za saradnju i kontakte s vama”, napisao je Putin u poruci Bajdenu, saopštio je Kremlj. Putin je Bajdenu poželio uspjeh i izrazio uvjerenost da Rusija i SAD mogu, uprkos neslaganjima, da riješe mnoge probleme i izazove u svijetu, navodi se u saopštenju.

MARKETING

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

Na osnovu člana 134 Zakona o stečaju ( „Sl.list CG“ br.1/11) Stečajni upravnik „GORICA „ u stečaju iz Podgorice objavljuje ,

A.D.

53 O G L A S

o prodaji imovine stečajnog dužnika A.D. GORICA“ u stečaju iz Podgorice

KONKURS

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA PREDMET PRODAJE: I.Nepokretnosti označene na katastarskoj parceli br.4068/1, upisane u LN br.6645; KO Podgorica III, potez Ulica IV jul, i to:zemljište uz zgrade površine 2674 m2, pomoćna zgrada u privredi sa zemljištem ispod objekta površine 145 m2, pomoćna zgrada u privredi sa zemljištem ispod objekta površine 6m,2 potpuno devastirana, pomoćna zgrada u privredi sa zemljištem ispod objekta površine 344 m2, pomoćna zgrada u privredi sa zemljištem ispod objekta povrišne 49 m2, potpuno devastirana; sve ukupno 3301 m2 zemlišta. Poslovna zgrada u privredi, površine 83 m2, upisana pod rednim brojem 4. u LN br.6645 KO Podgorica III na kat. parceli br.4068/1 ne prodaje se. Prodavac i firma doo“Bast-Plastik“ –Nikšć zadržavaju pravo prolaza. Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje. Eventualna razlika u kvadraturi označene na katasrarskoj parceli br.4068/1, upisane u LN br.6645; KO Podgorica III, koje su predmet prodaje i nađene na terenu prodaju se na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu reklamaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja iznosi 300.000,oo evra,tristahiljadaevra. Kupoprodajan cijean je ukupna što znači da nije određena prema cijeni jedinice mjere(m2) nego prema nepokretnosti kao cjelini. II. Nepokretnosti upisane u LN br.708; KO Maine, Bečići, potez Prdačevina, Opština Budva i to: a). Zemljište označeno na kat.parceli br.4196/3 ukupne površine, 4.688 m2. b) Zgrade u ugostiteljstvu- 20 objekata po 52 m2 na kat. parceli 4196/3. Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje. Eventualna razlika u kvadraturi upisane u LN i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja iznosi 200.000,oo evra, dvestahiljada. Kupoprodajan cijean je ukupna što znači da nije određena prema cijeni jedinice mjere(m2) nego prema nepokretnosti kao cjelini. III.Nepokretnosti upisane u LN br.196; KO Podgorica I. kod hotela „Podgorica“ u Podgorici, i to: Zemljište označeno na kat. paceli br.1271/1.površine 1300.m2.;na kat.parceli br. 1271/3. površine 195.m2; sve ukupno površine 1795 m2. Ponude se podnose za kupovinu obje parcela zajedno. Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje Eventualna razlika u kvadraturi upisane u LN i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja n iznosi 100.000,oo evra, stohiljada evra. Kupoprodajan cijean je ukupna što znači da nije određena prema cijeni jedinice mjere(m2) nego prema nepokretnosti kao cjelini. USLOVI i POSTUPAK PRODAJE: Ponuda sa pozivom na St.br.275/11 i sa dokazima o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od početne licitacione cijene, na ime jemstva dostavljaju se neposredno u zatvorenoj koverti ili putem pošte do 08.01.2021 godine na pisarnici Privrednog suda Crne Gore u Podgorici sa naznakom „PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE A.D.“ GORICA“ u stečaju iz Podgorice „ ne otvaraj za stečajnog upravnika“. Ponude koje ne pristignu na pisarnici Privrednog suda C G do 08.01.2021g. neće se razmatrati. Javno otvaranje ponuda obaviće se dana 12.01.2021. u 09,oo sati u Privrednom sudu C G u Podgorici soba broj 30. Ponude se podnose pojedinačno za svaku nepokretnost saglasno oglasu. Pravo učešća na oglas za kupovinu ponuđene imovine imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje svojine na nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja polože depozit od 10% od početne licitacione cijene do 08.01.2021 godine na žiro račun prodavca br.550-12989-13-Podgoričke banke u Podgorici. Prijava ponuđača koji nije uplatio depozit u iznosu od 10% na ime jemstva najkasnije do 08.01.2021 godine biće odbačena i taj ponuđač nema pravo da učestvuje na oglasu. Javno otvaranje ponuda obaviće se i u slučaju da je prispjela samo jedna ponuda. Upravnik, može za kupca proglasiti ponuđača za koga utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu. Upravnik zadržava pravo da može donijeti odluku da odustane od prodaje po ovom oglasu sve do poslednjeg dana određenog za donošenje odluke o prodaji. Odluku povodom oglasa upravnik donosi u roku od tri radna dana od dana otvaranja ponude. Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti Odluke o prihvatanju njegove ponude za kupovinu predmetne nepokretnosti zaključi sa prodavcem kupoprodajni Ugovor u formi notarskog zapisa i u istom roku izvrši uplatu cjelokupne kupoprodajne cijene na žiro račun prodavca. Ukoliko kupac u predviđenom roku ne zaključi Ugovor i zakonskoj formi ili ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene u ostavljenom roku upravnik će donijeti odluku o poništenju odluke o prodaji ovom kupcu, a kupac gubi pravo na povraćaj depozita . Upravnik ima pravo da zaključi ugovor sa sledećim ponuđačem čija je ponuda po visini odmah iza najveće ponuđene cijene. Troškovi oko zaključenje Ugovora i sve poreze u vezi prenosa prava svojine plaća kupac. Imovina, zemljište i objekti, se prodaje u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa statusom u kojem se nalazi u vrijeme prodaje, na teret i rizik kupca, bez prava na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu. Eventualna razlika u kvadraturi zemljišta i objekata upisane u Listu nepokretnosti i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Sve inforamcije u vezi ove prodaje mogu se dobiti kod stečajnog upravnika na telefon +382 69 026 812. Podgorica ,08.12. 2020 g. Stečajni upravnik

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

KULTURA

Zasnovan na Keruakovim avanturama s Nilom Kasidijem, roman govori o dvojici prijatelja čija su četiri putovanja preko čitavog kontinenta potraga za smislom i autentičnim iskustvom. Mješavina melanholične naivnosti i bezumnog osjećanja napuštenosti, prožeta Keruakovom ljubavlju prema Americi, saosjećanjem prema čitavom čovječanstvu i njegovim osjećajem za jezik kao vrstu džeza, “Na putu” je do srži američka vizija slobode i nade – neodoljiva i puna života i čuda.

Filmska preporuka SPUTNJIK Reditelj: JEGOR ABRAMENKO

U jeku hladnog rata, pad sovjetske svemirske letjelice, ostavio je komandanta jedinog preživjelog. Nakon što je poznati ruski psiholog doveden da procijeni zapovjednikovo mentalno stanje, postaje jasno da se sa njim možda na Zemlju vratilo nešto opasno.

FILMSKI CENTAR UČESNIK FOCUS DIGITAL MARKETA

Crna Gora predstavlja se kao filmska lokacija u Londonu

Filmski centar Crne Gore (FCCG) učesnik je FOCUS Digital marketa u Londonu, u okviru kojeg će promovisati filmske lokacije u Crnoj Gori internacionalnim produkcijama i menadžerima lokacija. Ovogodišnje izdanje održava se u online formatu, zbog pandemije virusa Covid19. Kako ističu u FCCG, FOCUS Digital 2020, počeo je juče i traje do petka, 17. decembra, a posjetiocima će biti dostupno i elektronsko izdanje časopisa “Makers“, u kojem će, pored ostalih, biti predstav-

ljena i Crna Gora kao filmska destinacija, sa svojom ponudom i pogodnostima za snimanje. “Tokom tri dana FOCUS Digital, učesnici će biti u prilici da isprate bogat program koji se sastoji od predavanja, panela, masterklasova, radionica i prezentacija, koji se odnose na film, TV, marketing, animaciju i igre. Glavna tema ovogodišnjeg programa je ‘Budućnost audiovizuelne industrije’. Program ima za cilj da dođe do novih načina da se industrija učini prilagodljivijom, uz po-

moć lekcija iz ove izazovne godine. Kako bi se osiguralo da je u potpunosti prilagođen potrebama industrije, program FOCUS 2020 razvijen je u dogovoru sa Savjetodavnim odborom za programski sadržaj, koji uključuje predstavnike vodećih industrijskih tijela – Pact, The Production Guild, Directors UK, BFI, BFC, UK Screen Alliance, Creative Europe, UK, ScreenSkills i Advertising Producers Association”, naglašava se u saopštenju FCCG. Moderator programa je Sju Hajs, a predstavlja se

u saradnji sa renomiranim časopisom “Variety”, kao glavnim medijskim partnerom. Kako dodaju, predstavnici Filmskog centra Crne Gore, Marija Nikčević i Marko Eraković, tokom trajanja FOCUS-a biće dostupni registrovanim učesnicima za sve informacije u vezi sa lokacijama i povoljnostima u vezi sa snimanjem u Crnoj Gori. Već je zakazan niz sastanaka sa menadžerima lokacija, predstavnicima filmskih fondova, centara, producentskih kompanija i filmskih servisa. R.K.

IZLOŽBA DRŽAVNOG ARHIVA I OPŠTINE NIKŠIĆ

Dokumenta o radu crnogorskih konzulata 1880-1914.

Izložba dokumenata “Konzularna predstavništva Crne Gore 1880-1914” biće otvorena danas od 10 do 18 sati na Trgu Slobode u Nikšiću. Tema ove izložbe su diplomatska predstavništva Knjaževine/Kraljevine Crne Gore i uspostavljanje odnosa sa pojedinim državama tog doba. Na izložbi je predstavljena

arhivska građa iz fonda Ministarstva inostranih djela koja se po prvi put publikuje u našoj stručnoj i laičkoj javnosti. Dosadašnja crnogorska istoriografija nije imala afiniteta za obrađivanje ove značajne teme, pa se ovom naučnopopularnom formom skreće pažnja na izdvojenu građu. Cijela izložba ukupno bro-

ji 39 panoa, uz odgovarajući katalog, na kojima su prikazani dokumenti o radu konzulata u više od 20 zemalja širom svijeta. Prikazana građa na jedan eksplicitan način pokazuje tadašnji položaj Crne Gore i njen međunarodni ugled, koji je daleko premašivao njene i regionalne granice. Kroz institu-

ciju počasnog konzula, Crna Gora je u to doba, razvila žive veze sa brojnim zemljama, ali i značajnim pojedincima, koji su u tim zemljama zastupali njene ekonomske i druge intererse. Organizator ovog događaja je Opština Nikšić i Državni arhiv Crne Gore – Arhivski odsijek Nikšić. R.K.

KULTURA

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

U KIC U POČELE PROBE ZA PREDSTAVU “KONTRAEVOLUCIJA” OBRADA NENEZIĆA

FUTURISTIČKA KOMEDIJA O SUKOBU NAUKE I RELIGIJE U Kulturno-informativnom centru “Budo Tomović” počele su čitaće probe i pripreme na realizaciji nove predstave “Kontraevolucija” po tekstu i u režiji Obrada Nenezića. Riječ je o koprodukciji JU “Zahumlje” iz Nikšića i KIC-a “Budo Tomović”. Glumačku postavu čine: Jovan Dabović, Slavko Kalezić i Đorđije Tatić. Scenografiju, kostim

i dizajn svijetla potpisuje akademski grafičar Darko Musić, dok će autorsku muziku raditi prof. Neđeljko Pejović. Ova nesvakidašnja futuristička komedija dramaturga Nenezića, bavi se sukobom nauke i religije, ali i ispitivanjem i istraživanjem budućnosti, odnosno čovjeka u digitalnoj eri. Komad će prikazati suočavanje sa granicama ljudske

mašte i razuma, suprostavljenim religijskim i androidskim ograničenjima i dogmama, koje rezultiraju svojevrsnim komičnim zapletima i raspletima u kojima nema pobjednika. Autori i producenti smatraju da ništa kao komedija nije potrebno u ovim izazovnim i mučnim vremenima, a pozorište je mjesto gdje gledalac doživljava neophodnu duhovnu

katarzu, kako bi se pročistio od svake vrste krize, bilo da je ona zdravstvena, politička, ekonomska, identitetska... Kako je riječ o maloj dramskoj formi, kojoj tehnički i finansijski mogu da odgovore ove dvije gradske institucije kulture, dogovoreno je da se i ubuduće njeguje ovakav vid saradnje, uvezuju sopstvene mogućnosti, sarađuje sa umjetni-

cima i udruženjima, ali i aplicira kako pojedinačno tako i zajedno na konkursima, sve sa ciljem da gledaocima u zemlji i šire ponudimo što različitije i bolje, kako predstave tako i druga umjetnička ostvarenja. Premijera predstave očekuje se krajem januara i u Podgorici i u Nikšiću, a u kom obliku zavisiće od epidemioloških mjera. R.K.

tifašizma svakodnevno stavlja na ozbiljna i teška iskušenja”, zaključuje Šćepović. Podsjetimo, knjiga “Rifat” je u novembru prošle godine objavljena u izdanju podgoričkog “Almanaha”, a nagrađena je glavnim priznanjem na ovogodišnjim, pedesetim “Ratkovićevim večerima poezije”. “Rifat” je pjesnikov omaž heroju Drugog svjetskog rata, sanjaru i vizionaru Rifatu Burdžoviću Tršu, koji se doima kao glavni junak knjige. Saladin Dino Burdžović ro-

đen je 1968. godine u Bijelom Polju. Književnost je studirao u Beogradu i Nikšiću. Pojedini naslovi iz njegovih knjiga zastupljeni su u preko četrdeset antologija, zajedničkih zbirki i zbornika poezije i proze. Prevođen je na mađarski, poljski, bugarski, makedonski, slovenački, turski i njemački jezik. Dobitnik je više nagrada za poeziju, prozu i drame. Član je Crnogorskog društva nezavisnih književnika (CDNK) i Udruženja književnika Njemačke – Hessen. M.Rog.

JEDNOGLASNOM ODLUKOM STRUČNOG ŽIRIJA

Saladin Dino Burdžović dobitnik priznanja “Zaim Azemović” Književnik je priznanje zavrijedio za poetsku knjigu “Rifat”, koja je objavljena u izdanju podgoričkog “Almanaha” Književnik Saladin Dino Burdžović dobitnik je priznanja “Zaim Azemović” za poetsku knjigu “Rifat”, odluka je stručnog žirija. Odluku je donio žiri u sastavu: Amira Redžić, Safet Hadrović Vrbički, Agim

Ljaić i Enver Muratović, na čelu sa prošlogodišnjim laureatom Đorđijem Šćepovićem.

■ VAŽNO MJESTO U SAVREMENOJ KNJIŽEVNOSTI

Kako se ističe u obrazloženju nagrade, Dino Burdžović je autor koji danas zauzima važno mjesto u crnogorskoj savremenoj književnosti. “Tomas S. Eliot je jednom zapisao da je pjesnik veliki onoliko koliko je u stanju učiniti u jeziku, i jezikom koji mu je dat. Jezik ne biramo, pripada nam po rođenju. I on će zauvijek odrediti naše pjesničko biće. Burdžović je od onih autora koji su pristali na gorepomenuti aspekt pjesništva, u stvari, od onih koji su prihvatili književnu stvarnost i čije je pjesništvo svojevrsna mitologija svakodnevice, sačinjena od mnoštva fragmenata” navodi se u obrazloženju književnika

Đorđija Šćepovića, u ime žirija Književnih susreta “Zaim Azemović”. Prema njegovim riječima, mada odavno izvan svoje domovine, Burdžović nikada zaista nije otišao iz Crne Gore.

■ PJESNIK HRA-

BROSTI I ČOVJEKOLJUBLJA

“Njegova svojevrsna emigrantska lirika neporecivi je dokaz da Burdžović bez dvojbe pripada onim piscima koji su, ma koliko bili daleko od svoga zavičaja, oblježeni jezikom na kojem su progovorili i zemljom kojom su načinili prve korake. Kao i u svojoj ranijoj poeziji, i u knjizi ‘Rifat’, Dino Burdžović postulira prepoznatljiva poetička svojstva. Još jednom nas utvrđuje u uvjerenju da je pjesnik hrabrosti, čovjekoljublja, antifašizma i da svoju književnost svjesno suprotstavlja stvarnosti koja ne ljubi čovjeka, stvarnosti koja tekovine an-

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

KULTURA

ZBIRKA POEZIJE BARBARE DELAĆ PREDSTAVLJENA U OKVIRU DEUSA

Od umjetnosti tražim da mi ispriča gdje smo ovo Na kraju sam htjela razmotriti postoji li nada, postoji li način da se živi slobodno i u humanijem okruženju, a i koja je uloga umjetnosti u takvom svijetu Zbirka poezije “Gdje smo ovo, pričaj mi” (i druge pjesme) pjesnikinje Barbare Delać predstavljena je u Galeriji “Risto Stijović” u okviru manifestacije DEUS. Imajući u vidu složenu epidemiološku situaciju publika je promociju mogla pratiti putem Jutjub kanala i društvenih mreža Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada. Knjiga je nedavno objavljena u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja. Riječ je o pjesničkoj zbirci naslovljenoj po poemi koju je Barbara Delać napisala za vrijeme svog rezidencijalnog boravka u Njemačkoj, na Akademiji umjetnosti u Berlinu, a kojoj su pridružene i druge pjesme koje tematski i jezičko-stilski zaokružuju je-

dinstven ciklus.

■ ŠIROK SPEKTAR MOTIVA

Razgovor sa autorkom vodila je spisateljica Dragana Tripković, urednica izdanja. Govoreći o poeziji Barbare Delać, ona je kazala da je je riječ o pjesnikinji osobenog poetskog izraza i jednom od važnih glasova mlađeg crnogorskog pjesništva. Istakla je da i poema, ali i ostale pjesme u zbirci obuhvataju širok spektar motiva koji se prožimaju, kao i autentičnih poetskih slika preko kojih se uočava i autorkin aktivistički pristup u poeziji. Kako pojašnjava autorka, posebno ju je interesovala atmosfera u podzemnoj željeznici. Samim tim, htjela

je da se bavi likovima i da ima dramski aspekat, što se tiče kompozicije.

■ ANGAŽOVAN PRISTUP

Delać je kazala da se u pjesmama u zbirci nastavljaju teme i pitanja koja je otvorila u poemi: o migraciji, identitetu, slobodi govora, kulturi sjećanja, traganju za autentičnošću u moru neobrađenih podataka itd. Kako je rekla, angažovan pristup poeziji i uopšte umjetnosti joj je vrlo blizak, a zaokupljaju je aktuelne teme naše savremenosti. “I u poemi i u ostalim pjesmama u zbirci osjeća se određen strah, sve je nepouzdano, kratkotrajno i neizvjesno. Izlaz iz toga se traži u umjetnosti, a povjerenje ko-

je je naznačeno u naslovu sugeriše da upravo od umjetnosti tražim da mi ispriča ‘gdje smo ovo’”, istakla je mlada književnica. Ona je uz to pojasnila da se kroz četiri dijela poeme obrađuju različiti aspekti i ishodi puta ljudi iz raznih krajeva svijeta koji dolaze u Berlin sa željom da u njemu nađu sigurniji i bolji život. Tako se u drugom dijelu poeme otvara pitanje o različitim licima kapitalizma, a u trećem dodatna pitanja o politikama, identitetu i rodnim teorijama. “Dakle, željela sam da govorim o svima onima koji nijesu privilegovani – bilo da je riječ o drugom polu, rasi, seksualnoj orjentaciji, religiji itd. Na kraju sam htjela razmotriti postoji li nada, postoji li način da se živi slobodno i u humanijem okruženju, a i koja

je uloga umjetnosti u takvom svijetu”, zaključila je autorka. M.Rog.

OSTVARENJE REDITELJA ISE ĆOSJE

Film “Roda” selektovan za program u Trstu

Dugometražni igrani film “Roda” (“The Stork”) reditelja Ise Ćosje i producentske kompanije ABHO Film iz Podgorice, selektovan je za program First Cut+ za dugometražne igrane filmove u proizvodnji. FirstCut+ biće održan u hibridnom formatu, tokom narednog When East Meets West industrijskog programa u Trstu, od 22. do 26. januara 2021. godine. First Cut+ je novi program kreiran u cilju jačanja konkurentnosti i tržišne vrijednosti igranih filmova koji su ranije bili dio u First Cut Laba. First Cut+ sastoji se od promocije portfolija projekata – 16 igranih filmova godišnje, koji su u fazi postprodukcije, a uglavnom su iz zemalja niskog produkcijskog kapaciteta (najmanje 75% filmo-

va) i sa fokusom na srednju i istočnu Evropu. Osam selektovanih filmova biće promovisano tokom zimske sesije u Trstu, u okviru programa When East Meets West (januar 2021.),

dok će ostalih osam biti predstavljeno tokom ljetnje sesije u Karlovim Varima, u okviru Karlovy Vary IFF’s Eastern Promises Industry Days-a (jul 2021.). Učesnici će imati četiri da-

na konsultacija sa filmskim profesionalcima i stručnjacima u ovoj oblasti, a u vezi sa promocijom, marketingom, pravljenjem trejlera, festivalskim predstavljanjem, prodajom, distribucijom.

Film “Roda” reditelja Ćosje nastaje u koprodukciji Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije. Film je podržan od strane Filmskog centra Crne Gore, a pored regionalnih centara, projekat je podržan i od strane fonda Eurimaž. Producenti na filmu su: Snežana Nikčević, Ivan Đurović, Bajrush Kajtazi, Festim Bajgora, Vančo Mirakovski i Florenc Papas. Scenario je pisao Isa Ćosja, direktor fotografije je Gokhan Tiryaki, dok je montažer Vančo Mirakovski. Kostimografiju potpisuje Andrea Samardžić, a scenografiju Dragana Baćović. Uloge tumače: Arta Dobroshi, Shkumbin Istrefi, Flonja Kodheli, Arben Barjaktaraj, Donat Qosja... M.Rog.

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

IZDAVAÄ&#x152;KI PROJEKTI DNEVNIH NOVINA

Na kompletna izdanja Dnevnih novina dajemo 50% popusta. Akcija vaĹži do kraja DECEMBRA.

POPUST

50 %

ZABAVA

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

DADO MARINKOVIĆ, MUZIČAR I BUBNJAR PARNOG VALJ

MUZIKA NIJE ZAČIN, VEĆ VODA, HRANA, VAZDUH - ŽIVOT

Prošao sam puno toga i dobrog i lošeg, ali nikada nisam odustajao od snova. Htio sam da napravim dobru muziku i da to ljudi čuju. Ako se dopadne šestorici, zadovoljan sam. A za sada ih je, ipak, nešto više, priča Marinković o albumu “My Life”

⌦ Danilo Brajković Fudbalski fanatici dobro znaju zbog čega iskusni sportski komentatori nakon ubjedljivog trijumfa nekog kluba ne obasipaju komplimentima isključivo strijelce, već i defanzivnu liniju - često neprimjetne aktere, ali šrafove bez kojih ne bi bilo govora o uspjehu. To bi na muzičkom terenu, naročito kada govorimo o bendovima, značilo da kvalitet koncerta nikako ne zavisi samo od aktera koji su na čelu bine, a to su najčešće pjevači, već i od onih koje katkad i ne vidimo jer su u pozadini, ali i te kako čujemo grmljavinu koju proizvode. Jedan od njih je hrvatski bubnjar i muzičar Dado Marinković, našoj publici najprepoznatljiviji po tome što su u njegovim rukama palice Parnog valjka, dok ga jav-

nost u domovini pamti i po ulozi u još nekoliko muzičkih projekata. Od ovog mjeseca, pak, biografija Marinkovića sadržajnija je za veoma bitnu stavku. “My Life” naziv je njegovog prvog solo studijskog albuma, u koji je, otkrivaju izdavači (Croatia records), uvrstio 10 bisera instrumentalne muzike. Iako je već dugo na sceni i odlično poznaje sve njene prednosti i mane, ćup sa blagom Marinković je otvorio tek sada. U razgovoru za Dnevne novine tu odluku bubnjar opravdava riječima da su vrijeme i apsolutna posvećenost konačno učinili svoje. “Album sam počeo da snimam davno, još prije devet godina. Tada sam snimio tri stvari i od tada stoji u fioci. Jednostavno, nisam imao dovoljno vremena za sebe. Nisam mogao da budem fokusiran 100 odsto, a nisam htio da si-

lim ili radim polovično. Nije bilo ni potrebe za tim, ako već ne mogu dati sve od sebe. Sada sam imao više slobodnog vremena, mogu reći i previše, pa sam ušao fokusiran i svim srcem u to. Napravio sam ostatak stvari, snimio ih, završio - i album ‘My Life’ je u etru”, zadovoljno trlja ruke Marinković.

■ SVIRAŠ PRED 50.000, A NEMAŠ DA JEDEŠ

Materijal za album sniman je u studijima “Dado M”, “M. B”, “Lesique i York” u Sloveniji. Izdavači, pozivajući se na naslov (Moj život), poručuju da je bubnjar cjelokupan životni put pretočio u ovo izdanje. Marinković je saglasan i kaže da nije bilo boljeg naslova, jer njegov život zaista jeste muzika - bukvalno odmalena.

Foto: Dario Njavro

Dado Marinković (prvi zdesna) dugogodišnji je bubnjar Parnog valjka

10 ADUTA KRASI ALBUM “MY LIFE”, A MARINKOVIĆ JE POČEO DA GA SNIMA JOŠ PRIJE DEVET GODINA

“To je stvarno tako, nije nikakva floskula. Sviram bubanj od pete godine i nekada mi se čini da sam se rodio s palicama. Dok su vršnjaci igrali fudbal, svirao sam bubanj ili išao u muzičku školu. Ponekad sam se igrao sa njima (osmijeh). Ali, više sam svirao. Tako sam htio i to me je uvijek najviše zanimalo, iako tada nisam morao da vježbam puno. Bio sam atrakcija samim tim što sam dječak za bubnjem, a svirao sam dovoljno dobro. Kasnije se to promijenilo. Kada sam odrastao, morao sam više da vježbam. Nisam više bio dijete, pa ni atrakcija. Tada je uglavnom moja svirka morala da bude dovoljno dobra i ‘atraktivna’. Onda sam počeo da vježbam po cijeli dan. Nije uvijek bilo lako. Prošao sam puno toga - i dobrog i lošeg, ali nikada nisam odustajao od snova”, prisjeća se Marinković mladih dana tokom kojih ga je stigao umor, a htio je, objašnjava, samo da svira.

“Bilo je teško preživjeti od muzike, ali nisam bio u situaciji da biram. Kao veoma mlad sam se osamostalio i morao sam preživjeti ‘sam u bijelom svijetu’. Nagli usponi, padovi... Jednog dana sviraš pred 50.000 ljudi, a drugog nemaš šta da jedeš. Tada shvatiš šta je život. Dakle, sve sam to prošao do dvadesete godine. Ali, znao sam da će sve to doći na mjesto, kao što i jeste. Vjerovao sam da to zaslužujem. Trudim se samo da budem dobar u tome što radim. I to je - to. Ljudima se sviđa album. Odlični su komentari od ljudi koji mi znače. Meni je bilo bitno samo da napravim dobru muziku i da to ljudi čuju. Da izbacim to iz sebe. Iskreno, to je sve. Ako se dopadne šestorici, ja sam zadovoljan. A za sada ih je, ipak, nešto više”, uz osmijeh će Marinković. Devet godina stvaranja stalo je u (samo) 10 aduta. Valjda je i taj podatak dovoljan da nam dočara kako je izgledao put do albuma. “Vodio sam se isključivo time da se meni sviđa. Ako se meni sviđa, svidjeće se valjda i još nekome. Nisam valjda sam na svijetu. Svidjeće se valjda onima sa kojima imam nešto zajedničko. Ako ništa drugo, isti muzički ukus. To mi je najbitnije. Kriterijum je da bude kvalitetna muzika, i da je to nešto na šta mogu biti ponosan. Nešto što bih i ja slušao. Ako se neko osjeća dobro dok to sluša, ja sam zadovoljan. Nemam nika-

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

ZABAVA

Foto:Saša Huzjak

JKA, ZA DN PREDSTAVLJA PRVI SOLO ALBUM Koncerti ne

Dado Marinković kva druga očekivanja. Volio bih da to zasviram i uživo ponekad i iskreno se nadam da će tako i biti”, želja je bubnjara.

■ INTIMNOST, A NE

STADION ILI ARENA

“My Life” je, dodaju iz Croatia recordsa, fuzija world musica, progresivnog džeza i fankija. Imajući u vidu Dadovu kilometražu na bini, šarolikost žanrova je sasvim očekivana, ali to nikako ne znači da je birao put kojim bi se prilagodio ukusu brojne publike. “Žanrovski sam baš htio da pobjegnem od svrstavanja u kalupe. Ima tu raznih uticaja. Kao i raznih žanrova, pomiješanih i isprepletenih. Ima puno etna, jer mislim da ne smijemo zaboraviti naše korijene. Trudio sam se da u nekim stvarima spojim Istok i Zapad. To mi je fora. Isto tako, nisam htio da zanemarim ni muzičke korijene uz koje sam odrastao i muziku koju slušam džez, rok, fank itd. To sam ja. Ovo nije muzika za široke narodne mase. Tako da nema tu nikakvog prilagođavanja. Nema tu koncerta na stadionu ili u areni. I mislim da ga neće ni biti. To je za neki krug ljudi koji to vole i svakako nešto malo intimnije”, razlaže nam Marinković “My Life”. Spisak saradnika sa kojima je Marinković sarađivao može mu poslužiti kao izuzetna nagrada, pošto je okupio zaista

SUPRUGA I SARADNICA

Marinković uveliko “sarađuje” sa suprugom Dariom Hodnik-Marinković, jednom od najkvalitetnijih hrvatskih pjevačica i damom na čije su se vokalno umijeće oslonili velikani - Zdravko Čolić, Oliver, Džiboni... U domu Marinkovića sve počinje i završava uz muziku. “Kod nas je muzika uvijek u kući, ali ne gnjavimo se time i ne opterećujemo jedni druge. Doma sam često i sa bežičnim slušalicama, da ne dosađujem svima oko sebe. Suprugu nekad pitam za savjet - kako ti se

čini ovo, je li ti bolje ovo ili ono, sa ovim ili bez... Uvijek volim da čujem i drugo mišljenje. Ona čuje kao slon (smijeh). Diplomirani je muzikolog i profesor istorije muzike. Uz to, snimila je većinu bekvokala na našim prostorima u posljednjih 25 godina, poput ljudi koje ste pomenuli... Poznaje muziku. U posljednje vrijeme radimo zajedno i na njenim pjesmama. Meni je pjevala na albumu, na tri-četiri pjesme neke vokalize. Tako da - stalno sarađujemo”, zadovoljna je muška polovina “dua”.

vrhunske muzičke umjetnike. Među njima su: Matija Dedić, Vasil Hadžimanov, Zvjezdan Ružić, Marijan Brkić, Ante Gelo, Mario Rašić, Elvis Penava, Miroslav Lesić, Mahir Sarihodžić i drugi. “Naravno da sam ponosan, to su sve odlični svirači, moji dugogodišnji prijatelji, ljudi sa kojima već godinama sviram i snimam, družim se. Moje prirodno okruženje. Mnogima sam i ja svirao na solo albumima. Recimo, Brunu Mičetiću, Brkiću, na dva albuma, a sviramo skupa i u Parnom valjku. Svirali smo sa Džibonijem ‘Unca fibre’ turneju, kao i ‘Acoustic/electric’ zajedno sa sjajnim Kikijem Terzićem, Markom Ramljakom, Draženom Bogdanovićem. Tu je i Chewbakka 4 bend, koji čine Vladimir Samardžić, Masej Kovačević i Gelo, a takođe su

na albumu. Sa Gelom sam puno snimao i za Olivera Dragojevića, i mnogo drugih albuma. Sa Dedićem takođe. Sa svima, zapravo. Da ne nabrajam. Jedino sa Vasilom studijski sarađujem prvi put. Ali, poznajemo se isto baš dugo. Veoma ga cjenim, kao i njegov VrH bend. Koristim i ovu priliku da svima zahvalim, ali i da se izvinim onima koji nisu na albumu, a koje isto veoma cjenim i poštujem. Nadam se da će biti prilike na nekom drugom albumu”, nagovještava Marinković da neće nedostajati noviteta.

■ BUBNJAR ILI

KONTROLOR LETA

Na početku pandemije vodeći epidemiološki stručnjaci 2020. vidjeli su kao godinu u kojoj ćemo morati da

se naviknemo na život bez koncerta i masovnih okupljanja. Gledali smo ih i čudili se, ali ispostavilo se da su bili u pravu. Nekom poput Marinkovića, ko svira 40 godina i uglavnom pred brojnim auditorijumom, ova godina sigurno liči na ružan san, ali uprkos svim nevoljama ne gubi optimizam. Život, ponavlja, ne vrijedi bez muzike. “Živim muziku svakog dana, cio život. Razmišljam o bubnjevima i o muzici kada idem na spavanje, kada se budim, kada šetam. Ona me i sada drži u životu. Iako nisam odsvirao veliki koncert od 22. februara, svakog dana sam u studiju. Vježbam, sviram. Radim na nekim idejama. To me održava. Moj duh nikada neće klonuti. Nekima je to kao začin, šećer, so. Može bez toga, ali ne valja. Neukusno je. Bljutavo. Ali meni je

KRITERIJUM JE DA NA ALBUMU BUDE KVALITETNA MUZIKA, I DA JE TO NEŠTO NA ŠTA MOGU BITI PONOSAN. NEŠTO ŠTO BIH I JA SLUŠAO. AKO SE NEKO OSJEĆA DOBRO DOK TO SLUŠA, JA SAM ZADOVOLJAN. NEMAM NIKAKVA DRUGA OČEKIVANJA

mogu nestati

Sa Parnim valjkom Marinković je često gostovao u Crnoj Gori, ali to vjerovatno uskoro neće biti slučaj, imajući u vidu da nam mnogi predviđaju makar još godinu bez velikih koncerata i okupljanja. Kako muzičar živi bez tog kontakta oči u oči sa publikom? “Istina, sa Valjkom sam bio dosta puta u Crnoj Gori. Nadam se da ćemo se opet uskoro vidjeti. Makar za pola godine, godinu. Jednostavno, ovo mora nekad proći. Jedva čekam da se svi vratimo normalnom životu. Ja sam vječiti optimista. Muzike i živih koncerata će uvijek biti, to neće nikada prestati i nestati zauvijek. Sve ovo je samo trenutno. Tu razmjenu energije ne može niko zamjeniti. Jedva čekam taj momenat. Nadam se, uskoro”, nestrpljiv je Marinković. to, ipak, nešto kao voda, hrana, vazduh. Nešto bez čega ne mogu. Od svojih 45 godina sviram 40. Da je samo navika - teška je. Zavisnost. Ne mogu zamisliti život bez muzike, jer ne bi imao baš nikakvog smisla. Ali, i nema potrebe da zamišljam nešto tako”, konstatuje Marinković. Bubnjari su, po nekom nepisanom pravilu, kao što rekosmo - uvijek u zaleđu, iako je njihov doprinos bendu nemjerljiv. Dado je sada, ipak, na čelu kolone, što je uticalo na povećano interesovanje medija, publike, vjerovatno i kolega. Kako je reagovao na blagi zaokret? “Da, mi bubnjari smo uvijek tu, ali često u pozadini. Takav nam je ‘posao’. Nekada se i ne vidimo, ali se uvijek čujemo. Mi smo kičma benda, temelj kuće. Ne može kuća biti stabilna na nestabilnom temelju. Kada bi stao samo bas bubanj, žurka bi brzo završila. Ne može se plesati bez bas bubnja. Mi smo kontrola leta, a sigurno ne bi bilo dobro kada bi ona zakazala, bez obzira na to kakav je pilot. Mnogi bubnjari su, ipak, i muzičari. Nisu samo bubnjari. Kako sam reagovao? Nemam pojma. Iskreno. Nisam baš taj tip. Nastojim samo da sviram. Neka muzika govori za sebe. Nekada mi je u redu da ljudi i saznaju neke stvari o meni koje možda nisu znali, a zanima ih. Mogu reći da mi to godi, na neki način. Lijepo je da ljudi znaju istinu, i da ne misle kako je svima nama pala sjekira u med. Nije baš kod svih sve došlo preko noći. Veliki je trud i rad uložen u sve to, jer na kraju cijeli život posvetiš tome. I još posvećuješ. Nikada ne smiješ stati. Nema predaje”, zaključuje muzičar.

ZABAV A

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

CROATIA RECORDS OBJAVILA KOMPILACIJU BAUKOVIĆA

Soko poletio na krilima 50 bisera crnogorske muzike ⌦ Danilo Brajković

rnogorske pjesme - poleće soko, kompilacija od 50 orginalnih numera po odabiru autora izdanja Dražena Baukovića, koja okuplja bisere crnogorske tradicionalne i savremene narodne muzike, objavljena je pod krovom hrvatske izdavačke kuće Croatia records. Crnogorska tradicionalna i savremena narodna muzika, navodi se u saopštenju Croatia recordsa, iznjedrila je prave bisere i kao takva je zaslužila kompilaciju na kojoj se nalaze veliki narodni hitovi koji njeguju jednostavnost i dubinu crnogorskog muzičkog nasljeđa. Autor izdanja

Dražen Bauković, jedan od onih crnogorskih novinara koji već decenijama prate dešavanja na domaćoj muzičkoj sceni, u knjižici izdanja zapisao je da je u 50 numera stala izuzetna šarolikost naše muzike, čija su ljepota i autentičnost dobile posebnu dimenziju kroz izvođenja Ksenije Ci-

Ljepota i autentičnost dobile su posebnu dimenziju kroz izvođenja Ksenije Cicvarić, Branke Šćepanović, Drine Ćupić, Božidara Ivaniševića, Ismeta Krcića, Dimitrija Radulovića, Ljubomira Đurovića, Dragoljuba Kovačevića, Čedomira Pešića, Nikole Karovića i Zorana Kalezića

Crnogorska tradicionalna i savremena narodna muzika iznjedrila je prave bisere i kao takva je zaslužila kompilaciju na kojoj se nalaze veliki narodni hitovi koji njeguju jednostavnost i dubinu crnogorskog muzičkog nasljeđa cvarić, Branke Šćepanović, Drine Ćupić, Božidara Ivaniševića, Ismeta Krcića, Dimitrija Radulovića, Ljubomira Đurovića, Dragoljuba Kovačevića, Čedomira Pešića, Nikole Karovića i Zorana Kalezića. “Od običnih seoskih priča, preko malih ljubavi, velikih tuga, preko vizije slobode, mitova i legendi, do varoških tema oblikovanih drugom vrstom melodije, crnogorska tradicionalna i savremena narodna muzika je kroz različite stilske, melodijske, mož-

Zoran Kalezić je jedan od izvođača čije su pjesme uvrštene u kompilaciju

HRVATI PREDSTAVILI UČESNIKE DORE

NOVI ALBUM RAMBA AMADEUSA

Na Eurosong žele Toni i Kiki, Kraljić, Cenov...

Digitalnim morem plovi “Brod Budala”

Rambo Amadeus, autor, izvođač, muzičar i instruktor jedrenja, aktuelni album “Brod Budala” lansirao je u etar i uz pomoć digitalnih platformi (Spotify, Deezer...) nakon što je to ranije učinio koristeći Jutjub. Rambov 12. studijski album krasi 10 numera, a izdanje je objavio u saradnji sa izdavačkom kućom Fair Share, navodi se u saopštenju izdavačke kuće Kontra, koja se oglasila ovim povodom i pri-

tom nas podsjetila na izjavu muzičara o naslovnoj numeri. “Ovu pjesmu sam napisao nakon što sam obratio pažnju na stvarni uticaj narodnih poslovica koje su nam svima u mladosti servirane kao - ‘modus vivendi’. Moja je namjera da ove poslovice osvijetlim iz nekog novog ugla, skrećući pažnju na njihov potencijalno štetan uticaj. Uvijek zamišljam kako bi vanzemaljci - neka bistrija civilizacija od

da ne tako raznovrsne forme, ipak, posebna vrsta autentičnog muzičkog izraza. Kao takva, na ovim prostorima zavrijedila je posebno mjesto u radovima muzikologa, kompozitora, kolekcionara muzike i u srcima običnih ljudi. Svijet crnogorske narodne pjesme, u letu sokola, pred vama je u slikama i melodijama nadahnutim pjesmom rodnog kraja, gorštačkih predjela, kolektivnih slavlja, ljubavnih nadigravanja, sjetnih starogradskih melodija i najtananijih emocija”, zaključuje Bauković.

zemljana, tumačili naše mudrosti. Na primjer, poslovica ‘Pametniji popušta’ je najštetnija. Naravno da pametan čovjek treba da se skloni budali i siledžiji sa puta, ali to nikako ne znači da ne treba da nastoji da ga nadmudri, na vješt način sprovede svoju volju, minimizira uticaj budale na razvoj događaja. U suprotnom se neumitno vraćamo u kameno doba”, istakao je Rambo. D.B.

Članovi tima HRT-a za evrovizijska pitanja poranili su juče ujutru kako bi već u osam časova objavili imena 14 učesnika Dore, izbornog festivala za odlazak na Eurosong 2021. Odlukom šestočlanog žirija, koji su činili predstavnici HRT-a, tamošnjeg Društva kompozitora i Muzičke unije, 13. februara kartu za Roterdam pokušaće da osvoji i dvoje povratnka. Toni Cetinski Hrvatsku je predstavljao 1994. u Dablinu (Nek’

ti bude ljubav sva), a ovog puta nastupiće u duetu “Zapjevaj, sloboda je” sa Kikijem Rahimovskim, dok je odabir Nine Kraljić, finalistkinje iz 2016. u Stokholmu (Lighthouse), numera “Rijeka”. Među poznatijim učesnicima Dore su i Sandi Cenov, klapa Cambi, a sreću će okušati i Mia Negovetić, Ella Orešković i drugi. Pobjednika će birati publika i regionalni žiri, a metod će biti ustanovljen do 20. januara. D.B.

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

pravo nutritivno bogatstvo

Jedite zdrave sjemenke Ova mala zrna zdravlja sadrže pravo nutritivno bogatstvo. Uključite ih u svakodnevnu ishranu. 1. Čia sjemenke Ove sjemenke su poznate kao supernamirnica, jer se u samo dvije kašike čia sjemenki nalazi gotovo 10 g biljnih vlakana. Ako ih sameljete u blenderu, dobićete savršen hrskav posip za jogurt, voćne salate ili jela od povrća. Kada ih potopite u sok ili mlijeko od badema, one postaju mekane i pretvaraju se u ukusnu kašu, koju možete jesti umesto pudinga. 2. Divlji pirinač Divlji pirinač uopšte nije pirinač, već plod trave! Bogatiji je proteinima od ostalih integralnih žitarica i sadrži 30 puta više antioksidansa od bijelog pirinča. Osim toga, u nje-

govom sastavu nalaze se folna kisjelina, magnezijum, fosfor, cink, vitamin B6 i nijacin. Možete ga koristiti na isti način i u istim jelima kao i bijeli pirinač. 3. Sjemenke bundeve Sirove ili pečene sjemenke bundeve nisu samo izuzetno ukusna grickalica, već pružaju mnoge zdravstvene koristi. Ove sjemenke bogat su izvor magnezujuma, minerala neophodnog za pravilnu funkciju srca, obezbjeđivanje tjelesne energije i rad mišića. Jedite ih tokom cijele godine, kao grickalice ili kao dodatak salatama, čorbama, jelima od mesa i povrća, uz cerealije ili u miksu s jezgrastim voćem. 4. Sjemenke nara Jestivi dio ovog agruma je izuzetno bogat vitaminom C i antioksidantima. Zbog niske kalorijske vrijednosti (200 g

sjemenki sadrži manje od 150 kalorija), nar je odlična užina. Mogu da se cijede u sok, ili da se jedu kao užina, u okviru voćne salate, a mogu da se dodaju kao prilog mesnim pečenjima. 5. Kinoa Prema mišljenju mnogih stručnjaka, kinoa je najzdraviji izvor proteina. Ove sjemenke nalik žitaricama sadrže osam grama proteina u 220 grama. Mogu se koristiti kao zamjena za pirinač, integralne žitarice ili tjesteninu. Osim toga, kinoa ne sadrži gluten, pa je pogodna za ishranu osoba koje pate od netolerancije ili alergije na ovaj pšenični protein. Savjet: za doručak skuvajte kinou umjesto ovsene kaše i obezbijedite sebi više proteina, gvožđa i biljnih vlakana. (Topzdravlje.rs)

zdravlje

psihologija

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

Počnite dan bez stresa

Ideja je da se energija preusmjeri i vrati tijelu i tako olakšaju svakodnevne obaveze i smanji napetost. 1. Naučite da se budite polako Nije dobar početak dana ako sebi dozvolite da mozak – u trenutku buđenja – skoči sa “nula” misli na pedeset. Šok za mozak je šok za cijelo telo i zato se potrudite da sebi omogućite sporo buđenje, ne ustajte iste sekunde iz kreveta i naročito nemojte odmah da počnete da razmišljate o obavezama koje vas čekaju. Provedite makar pet minuta opuštajući se i slušajući svoj unutrašnji glas koji vam šapuće neke lijepe misli. Ovakav način buđenja će vas učiniti mnogo opušteni-

jim i spremiće vas za dobar nastavak dana. 2. Malo otvorite usta Zvuči nevjerovatno, ali opuštanje tenzije koja se skuplja u vilici može da donese ogromno olakšanje od pritisaka koji se sakuplja u glavi i oko vrata. Uz to, otpustićemo i bar pet dosadnih misli. Otvaranjem usta i opuštanjem vilice dolazi do opuštanja obraza i mišića lica, pa se na taj način energija vraća u tijelo. Ukoliko vam je potrebno veće opuštanje, otvorite usta skroz, malo isplazite jezik i kažite “aaaa” (kao da ste kod doktora). Pokušajte odmah, osjetićete olakšanje! 3. Očistite prostor koji vas okružuje S obzirom na to da su

vam misli u gužvi, vjerovatno vam je i dom zatrpan bespotrebnim stvarima. Ako želite da odagnate 30 odsto neželjenih misli, morate da uklonite 30 odsto stvari koje vam se više ne dopadaju, koje ne želite, koje se ne uklapaju u prostor, a možda su i polomljene ili ih nijeste dugo koristili. Ovo olakšanje u domu donijeće olakšanje i u vašem umu, pa misli koje pokušavaju da vas obuzmu neće imati šanse. 4. Oslobodite se misli tako što ćete ih zapisati Stvari koje su nam bitne često premotavamo u glavi kako ih ne bismo zaboravili. Sljedeći put kada se dogovorite sa nekim da izađete, ili kada se sjetite da mora-

te kupiti nešto u prodavnici – zapišite to. Nije bitno da li u notes koji nosite sa sobom ili mobilni telefon – zapisivanje će učiniti da osjetite da ste zapamtili to što vam je bitno, i onda mozak neće osjećati potrebu da ponavlja jednu istu stvar non-stop. Dobro je i zapisivati misli pred spavanje, tada vam vjerovatno nije ni do čega i samo čekate da se završi još jedan naporan dan, ali zapisivanjem ćete “isprazniti” mozak i poslati ga opuštenog na zaslužen odmor. Mozak je pun informacija koje se smjenjuju, a tako što ćete zapisivati ono o čemu razmišljate ispraznićete ga i osloboditi se psihičkog pritiska.

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

zdravlje

S obzirom na to da su vam misli u gužvi, vjerovatno vam je i dom zatrpan bespotrebnim stvarima. Ako želite da odagnate 30 odsto neželjenih misli, morate da uklonite 30 odsto stvari koje vam se više ne dopadaju, koje ne želite, koje se ne uklapaju u prostor, a možda su i polomljene ili ih nijeste dugo koristili

Savjeti Uključite svojih pet čula (miris, ukus, dodir, vid i sluh) i tako usmjerite energiju iz uma na tijelo, gdje bi trebalo da bude. Recimo da usmjerite pažnju na ono što možete da pomirište. Da li je prijatno, svježe, da li možete da promijenite taj miris? Mirisna ulja, štapići i svijeće su odličan način da aktivirate čulo mirisa, dok u isto vrijeme umiruje-

te i opuštate misli. Dodirnite svoju kožu, lice, noge, ruke, prste ili odjeću. Stavite neku kremu na ruke, osjetićete kako su nježne i da im nije potrebna nikakva dalja njega. Misli nemaju svoj sopstveni “um” i “volju” – lako ih je odagnati. Nekome pomaže meditacija, nekome sviranje, plesanje, joga, šetnja, čitanje inspirativne knjige.

Stvari koje su nam bitne često premotavamo u glavi kako ih ne bismo zaboravili. Sljedeći put kada se dogovorite sa nekim da izađete, ili kada se sjetite da morate kupiti nešto u prodavnici – zapišite to.

38 DN

ENIGMATIKA POTOPOSTRVO I BACAKATI LJENO NAŠA OSTRVO RUKOME- VULKAN SE NA FILI- NOGAMA NA TAŠICA PINIMA DUNAVU

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

KOJI SE HRVATSKA AUTOR: OPERSKA BRANITIČE SLAV NERAVA PJEVAČICA POLAK NIKIĆ

5. SLOVO

ZAKUP ZEMLJE

FOTO UBOD

ILIRSKA MUZIČKI KRALJICA SASTAVI

NOTAR, PISAR HRVATSKI PISAC LOVRAK

DRUGARI (TURC.)

LJUTI KORIJEN ST. NAZIV RUSKOG GRADA SOVJETSK

GORNJI SLOJ KOŽE (GRČ.) NJEMAČKI FUDBALSKI TRENER GRAFIČKA TEHNIKA DUBOKE ŠTAMPE SEOSKA PODRUČJA

ENERGIJA

GRAD U ENGLESKOJ ORGAN ČULA VIDA

NATANIJEL KRAĆE ITALIJANSKI FUDBALER LOMBARDO

PRIJEDLOG

OZNAKA BELGIJE SIMBOL ERBIJUMA

SLAVKO ŠTIMAC GRČKO SLOVO UMETNUTO TKANJEM

LIJEP I ZGODAN MOMAK (MN.)

ŠPANSKI SLIKAR GREKO AUSTRIJA

Crtani junaci i kancelarija Hanna-Barbera iz 1965. godine, kada je potpisan ugovor za njihovu realizaciju

RAZNOSAČI POŠTE PRŽENI ŠEĆER

UŽIČANI

SIMBOL KRIPTONA

OZNAKA ZA SJEVEROISTOK

SAJAM VISOKA ADMINIST. OBUKA POMAGANJE

PORTUGALIJA

MODERAN LIKOVNI PRAVAC VELŠKI FUDBALSKI TRENER, DŽON OŠAMUĆENOST, OMAMLJENOST AMERIČKI GLUMAC BITI

Play sudoku online at:

IVO ĆIPIKO

www.sudokukingdom.com

Play sudoku onlineOZNAKA at: LOZNICE

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: TRICERATOPS, ROLERI, OSAT, KRUZ, GARONA, A, ZAZA GABOR, DIRATI, IRI, TAJ, MILITAR, IKAKO, NAOMI, NA, ARŠIN, AM, A, MN, P, TEATAR, ASTALI, RTARAC, NEVINA, ERUDIT, RALJANI.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3145

Hemija

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

2015-05-24

Daily Sudoku puzzle No. 3146

Medium level Play sudoku online at:

2015-05-25

Medium level

Sudoku puzzle No. 3147 2015-05-26 5

5 8

3 5

7 1

3 7

2 5

3 9

9 1

9 4

2 6 www.sudokukingdom.com 3 7 6 9 4 2 1 5

4 2 9 5 3 7 5Puzzle 7 6 solution: 3 8 4 1

9 2 2

Sudoku puzzle No. 3148 2015-05-27 7

8 7

7 3

7 1

2 9

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

Word Search Puzzle #O830VD

AGREEING ARCHED Agreeing ARMPIT Arched BRAND Armpit CREEK CURIOS Brand DEFTLY Creek DEPOSED DIAPERED Curios DIGITS Deftly EBONIES Deposed ERECT FORCE Diapered

QUAINT RECUR Unbiased HARPED ROTATE Unworkable Gallows Piety HEDGE SCHOLARS ICIER Grate Preponderances Upped SNAPSHOT IDENTIFICATION SNIDE Harped Quaint Vested MINDS SNUGS MINUSCULES Hedge Recur SWERVE MOUNT Icier PANSY Rotate TIMELY PEDANTRY Identification Scholars UNBIASED PEEKS UNWORKABLE Minds Snapshot UPPED PIETY PREPONDERANCES VESTED Minuscules Snide GALLOWS

GRATE Force

Digits

Mount

Ebonies

Pansy

Erect

Pedantry

Peeks

Snugs

Swerve REBUS Timely

HOROSKOP OVAN Šta god da započnete, završiće se haosom. Za vas je najpametnije da izbjegnete sve situacije u kojima biste vodili glavnu riječ. Ako u obavljanju svog posla koristite automobil, ne krećite nigdje prije nego što posjetite automehaničara.

BIK Mogući su problemi u ljubavnim odnosima. U prošlosti ste slavili malu pobjedu kojom ste partneru dali do znanja gdje mu je mjesto. Danas to dolazi na naplatu, a vaš autoritet može biti poljuljan ukoliko svoj ego ne obuzdate na vrijeme.

BLIZANCI Priželjkujete konkretne stvari. Sve oko vas je dosadno i ne znate za šta da se uhvatite i da to proglasite današnjom zvijezdom vodiljom. Posao vam je dosadio, a ni u kući nisu bolji odnosi. Ne posustajte, melanholija je prolazna, kao i ovaj dan.

RAK Prija vam blizina osobe koja vas inspiriše na poseban način. Pravo je vrijeme da povučete konkretne poteze i neobavezno poznanstvo pretočite u nešto dublje. Ako svoje ideje sprovedete u djela, možda će to značiti i početak jedne lijepe ljubavne veze.

LAV U ljubavnim odnosima ste previše nonšalantni. Vaša žudnja za slobodom može biti okidač za neprijatne rasprave. Ukoliko se ne uozbiljite i ne prihvatite kritike, obična rasprava može prerasti u ozbiljan sukob poslije koga slijedi razlaz.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Katarza Nubijaca (ka Tarzanu bi Jaca)

ENIGMATIKA

Može vam se desiti da od vas potekne informacija koju će neko da zloupotrijebi. Nije vam lako da se obuzdate, ali trenutno je najbolje da ćutite. Pazite šta govorite, čak i u okruženju koje nema nikakve veze s vašim profesionalnim životom.

VAGA Previše ste uvredljivi. Ljutnja šteti vašem imidžu jer malo ljudi razumije da iza toga krijete ranjivost. Dan je takav da je bolje da se okrenete ljubavnom planu ili porodici. Malo razonode i druženje s osobama koje vas vole vašoj duši učiniće čuda.

ŠKORPIJA Opterećeni ste poslom. Iako je atmosfera napeta, vaša nestrpljivost može dodatno otežati položaj, ne samo vama već i okruženju. Da biste izbjegli neprijatnosti, morate odoljeti brojnim iskušenjima i provokacijama. Ne ulazite u suvišne

STRIJELAC Bježite iz realnosti tako što se prepuštate carstvu mašte i snova. Pogrešno tumačite ljubaznost jedne osobe koja vam svojim blagonaklonim ponašanjem šalje signal da vas poštuje, a vi vjerujete da je u izgledu koketiranje i najava ljubav-

JARAC Okružuju vas ljudi koji vam uporno govore šta i kako treba da radite. Iako niste tražili tuđe mišljenje, polako ali sigurno počinjete da prihvatate njihov model ponašanja. Ne liči na vas da mislite tuđom glavom, na vrijeme se distancirajte.

VODOLIJA Niste sigurni u svoje potencijale. Razmišljate kako da poboljšate efikasnost i nekom inovacijom popravite svoju finansijsku situaciju. Iskoristite priliku da okupite oko sebe prijatelje koji vam mogu pomoći u svemu, pa i poslu.

RIBE Bez obzira na sve što ste planirali, budite spremni da odložite većinu aktivnosti. Precijenili ste svoje mogućnosti, pa htjeli vi to ili ne, bićete prinuđeni da dio odgovornosti prepustite bliskim saradnicima. Iskoristite ovo za kratak predah.

Mali oglasi

SRIJEDA, 16.12.2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE - osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata - vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata - prijava i odjava radnika - izrada završnih računa - pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata - finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Decembarski popust- 50% !!!

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 16.12.2020.

41 31

MAL I OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA, ULICA 19. DECEMBAR, ULAZ BROJ 5, JUŽNA STRANA STADIONA BUDUĆNOSTI

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

DOGAĐAJ DANA FUDBAL

LIVERPUL TOTENHEM

20.55h

ŠTA KAŽU BROJKE POLUSEZONA TELEKOM 1. CFL KROZ ZANIMLJIVE PODATKE

ZANIMLJIVOST DANA Ofanzivac Arsenala Vilijan odigrao je ove sezone 799 minuta za “tobdžije” - nije postigao nijedan gol, nije upisao nijednu asistenciju, a ima samo upućen jedan šut u okvir gola.

IZJAVA DANA Ako se budem pitao, ostaću u Milanu do kraja života. TEO ERNANDEZ, lijevi bek rosonera.

I brojke su plavo-bijele, tobdžija Marković, Drešaj i Drešković mašine

2 10 16 198

POBJEDE UPISAO JE PETROVAC - NAJMANJE U LIGI. NAJVIŠE TRIJUMFA IMA BUDUĆNOST 15 - KOLIKO ZAJEDNO IMAJU DRUGOPLASIRANI DEČIĆ (7) I TREĆEPLASIRANA PODGORICA (8)

REMIJA UPISAO JE DEČIĆ, DOK JE NAJMANJE NERIJEŠENIH REZULTATA IMAO RUDAR - SAMO JEDAN

IGRAČA JE DOBILO CRVENE KARTONE TOKOM JESENJE POLUSEZONE

GOLOVA POSTIGNUTO JE NA 94 MEČA OVE SEZONE - ILI 2,1 PO UTAKMICI

3 12 31 373

KOLA SU PROŠLA KADA SE DESILA PRVA SMJENA TRENERA OVE SEZONE - TITOGRAD JE UMJESTO ZORANA GOVEDARICE DOVEO NIKOLU RAKOJEVIĆA. ISKUSNI STRUČNJAK JE TOKOM POLUSEZONE NAJVIŠE FORSIRAO IGRAČE MLAĐE OD 21 GODINE - ČAK 12 IH JE DOBILO PRILIKU

UTAKMICA SUTJESKU JE VODIO MILJAN RADOVIĆ OD KAD JE STIGAO NA KORMILO NIKŠIĆKOG KLUBA - UPISAO JE ČETIRI POBJEDE I DVA REMIJA

UTAKMICA ZAVRŠENO JE NAJNEPOPULARNIJIM REZULTATOM 0:0

GOLOVA POSTIGAO JE NAPADAČ SUTJESKE BOŽO MARKOVIĆ I ON JE TRENUTNO PRVI STRIJELAC LIGE - PRATE GA ŠALETA KORDIĆ (PODGORICA) SA 10, DRAŠKO BOŽOVIĆ (BUDUĆNOST), KRISTIJAN VULJAJ (DEČIĆ) I VUK STRIKOVIĆ (RUDAR) SA PO DEVET

GOL PRIMIO JE RUDAR - NAJVIŠE U LIGI. S DRUGE STRANE, NAJBOLJU ODBRANU IMA BUDUĆNOST ČIJA MREŽA SE TRESLA 14 PUTA

ŽUTA KARTONA POKAZANA SU TOKOM OVE POLUSEZONE - NIKOLA STOJANOVIĆ (PETROVAC) I ŽARKO POPOVIĆ (TITOGRAD) NAJVIŠE SU OPOMENUTI - PO SEDAM PUTA

14 36 1710 15

POBJEDA I REMI UPISALA JE BUDUĆNOST OD POSLJEDNJEG PORAZA U OVOJ SEZONI - U 3. KOLU OD PODGORICE.

PREMIJERNIH KOLA TRAJALA JE SERIJA NEPORAŽENOSTI NOVOG PRVOLIGAŠA DEČIĆA

POGODAKA POSTIGLI SU FUDBALERI BUDUĆNOSTI U OVOJ POLUSEZONI BEZ OBZIRA NA MEČ MANJE ŠAMPION IMA NAJEFIKASNIJI NAPAD U LIGI. NAJMANJE EFIKASNA EKIPA JE JEZERO (11)

MINUTA (SVAKI TOKOM 19 KOLA) ODIGRALI SU OVE SEZONE BEK I KAPITEN DEČIĆA DŽONATAN DREŠAJ, KAO I GOLMANI VLADAN GILJEN (SUTJESKA) I ERVIN HELIĆ (RUDAR). SAMO MINUT MANJE (1.709) IGRAO JE DEFANZIVAC JEZERA MELDIN DREŠKOVIĆ

Priredio: K.B.

SPORT

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

RUKOMETAĹ ICE CRNE GORE EVROPSKO PRVENSTVO U DANSKOJ ZAVRĹ ILE REMIJEM SA Ĺ PANIJOM

Lavice zamalo do lude remontade na kraju EP koje je najava uzbudljive buduÄ&#x2021;nosti Remontada (preokret) - dobro je poznata rijeÄ? u sportskom rjeÄ?niku Ĺ panije, a juÄ?e su na korak od jednog ludog preokreta protiv te zemlje bile rukometaĹĄice Crne Gore. â&#x20AC;&#x153;Laviceâ&#x20AC;? su od â&#x20AC;&#x153;minus osamâ&#x20AC;?, na krilima fenomenalne Ljubice NeneziÄ&#x2021;, stigle do remija protiv viceĹĄampiona svijeta - 26:26. NaĹĄe dame tako su i u posljednjem meÄ?u Evropskog prvenstva pokazale da je sa novim selektorom Kimom Rasmusenom stigao novi ĹĄmek, kao i da navijaÄ?i Crne Gore mogu da oÄ?ekuju uzbudljivu buduÄ&#x2021;nost sa njima. Prije svega, veÄ&#x2021; u martu na olimpijskim kvalifikacijama u Podgorici, a onda i na samim igrama u Tokiju. â&#x20AC;&#x153;Imamo nevjerovatan karakter i srce, to je ono ĹĄto krasi Crnu Goru. Svakoj od nas ovaj dres je sve i to pokazujemo od prve do posljednje utakmice. Ova generacija, sa nekim djevojkama koje Ä&#x2021;e se oporaviti za naredna takmiÄ?e-

HRVATSKA SADA LUDUJE I UZ RUKOMETAĹ ICE

Hrvatska je zemlja rukometa, decenijama je to kod muĹĄkaraca, a od ovog decembra i kada su dame u pitanju. RukometaĹĄice ove zemlje prvi put u istoriji plasirale su u polufinale Evropskog

prvenstva - izabranice Nenada Ĺ oĹĄtariÄ&#x2021;a juÄ?e su u direktnom duelu â&#x20AC;&#x153;sredileâ&#x20AC;? NjemaÄ?ku (23:20). Hrvatska Ä&#x2021;e u polufinalu igrati protiv Francuske, a drugi par Ä?ine NorveĹĄka i Danska.

nja, imaÄ&#x2021;e ĹĄta da pokaĹže u buduÄ&#x2021;nostiâ&#x20AC;?, rekla je nakon meÄ?a kapitenka Jovanka RadiÄ?eviÄ&#x2021;.

onci dogovorile smo da moramo da budemo strpljive u napadu i da Ä&#x2021;e se sigurno stvoriti ĹĄansa.â&#x20AC;?

â&#x2013; OÄ&#x152;AJAN START

â&#x2013; SUPER LJUBICA

MoĹžda i najloĹĄije poluvrijeme na ovom ĹĄampionatu â&#x20AC;&#x153;laviceâ&#x20AC;? su odigrale baĹĄ protiv Ĺ panije. Tokom prvih 30 minuta nisu liÄ?ile na sebe, pravile su poÄ?etniÄ?ke greĹĄke (Ä?ak 10 tehniÄ?kih), pa su â&#x20AC;&#x153;ratniceâ&#x20AC;? imale i ogromnih 12:4, a na odmor otiĹĄle sa 17:11. â&#x20AC;&#x153;Zaista smo imale dosta tehniÄ?kih greĹĄaka u prvom poluvremenu, a Ĺ pankinje koje su nevjerovatne u tranziciji to su znale da kaĹžnjavaju. MeÄ&#x2018;utim, kada smo se sastale u svlaÄ?i-

I upravo u drugom poluvremenu kao da je na teren â&#x20AC;&#x153;Jiske Bank Boksenâ&#x20AC;? dvorane istrÄ?ao drugi tim... Dame Kima Rasmusena â&#x20AC;&#x153;razletjeleâ&#x20AC;? su se rukometnim hramom u Herningu, a posebnu snagu davale su im odbrane juÄ?e fenomenalne Ljubice NeneziÄ&#x2021;. Djevojka, koja uglavnom ĹĄansu Ä?eka sa klupe, sa 12 odbrana â&#x20AC;&#x153;izluÄ&#x2018;ivalaâ&#x20AC;? je izabranice Karlosa Vivera. â&#x20AC;&#x153;Kada naĹĄa odbrana i nije bila toliko dobra, Ljubi-

ca je izvlaÄ?ila ĹĄuteve, gurala nas naprijedâ&#x20AC;?, potencirala je Jelena DespotoviÄ&#x2021;, bek naĹĄe selekcije. Jovanka RadiÄ?eviÄ&#x2021; i drugarice polako su â&#x20AC;&#x153;topileâ&#x20AC;? veliki minus, na dva minuta prije kraja su vodile (26:25), a u posljednjem minutu (pri rezultatu 26:26) Ä?urÄ&#x2018;ina JaukoviÄ&#x2021; i Itana GrbiÄ&#x2021; imale su ĹĄansu da Crnoj Gori donesu pobjedu, ali je Silvija Navaro Ä?udesnim odbranama spasila Ĺ pani-

ju. U posljednjem napadu i â&#x20AC;&#x153;ratniceâ&#x20AC;? su mogle do trijumfa, meÄ&#x2018;utim NeneziÄ&#x2021;eva je joĹĄ jednom nestvarnom intervencijom â&#x20AC;&#x153;skinulaâ&#x20AC;? zicer DĹženifer Gutjerez. ZavĹĄen je tako ĹĄesti nastup Crne Gore na evropskim prvenstvima - Ä?ini se da je ovog puta igra â&#x20AC;&#x153;lavicaâ&#x20AC;? bila mnogo bolja od konaÄ?nog plasmana (osmo mjesto). Neka se sve vrati u Podgorici i Tokiju naredne godine. K.B.

26 11

CRNA GORA

26 17

Ĺ PANIJA

BaboviÄ&#x2021;, NeneziÄ&#x2021; (12 odbrana), BatinoviÄ&#x2021; (jedna odbrana), RadiÄ?eviÄ&#x2021; 7 (4), JaukoviÄ&#x2021; 5, PletikosiÄ&#x2021;, MugoĹĄa, DĹžaferoviÄ&#x2021;, A. Klikovac, UjkiÄ&#x2021;, RamusoviÄ&#x2021;, B. Klikovac 2, MehmedoviÄ&#x2021; 4, DespotoviÄ&#x2021; 4, GrbiÄ&#x2021; 4, VukÄ?eviÄ&#x2021;.

Navaro (10 odbrana), Kasteljanos, M. Lopez 1, Martin 2, Kampos 2, Arderijus, Gutjerez 4, Pena 6 (2), L. Gonzalez 1, S. Lopez 3, Gasama, Fernandez, Rodrigez 2, Ernandez 3, Ä&#x152;apÄ?et, M. Gonzalez 2.

â&#x20AC;&#x153;Jiske Bank Boksenâ&#x20AC;? Herning

Bez prisustva publike

Kijauskaite, Ĺ˝alene (Litvanija)

SEDMERCI: CRNA GORA 4 4 , Ĺ PANIJA 3 2 . ISKLJUÄ&#x152;ENJA: CRNA GORA 4, Ĺ PANIJA 6 MINUTA.

GLAVNA RUNDA GRUPA 1 (Herning) Crna Gora â&#x20AC;&#x201C; Ĺ panija 26:26 Francuska â&#x20AC;&#x201C; Ĺ vedska 31:25 Danska - Rusija 30:23

GRUPA 2 (Kolding) Holandija â&#x20AC;&#x201C; Rumunija 35:24 Hrvatska â&#x20AC;&#x201C; NjemaÄ?ka 23:20 MaÄ&#x2018;arska - NorveĹĄka 21:32 Tabela: NorveĹĄka 10, Hrvatska 8, Holandija 6, NjemaÄ?ka 4, MaÄ&#x2018;arska 2, Rumunija 0. POLUFINALE (petak) Francuska - Hrvatska NorveĹĄka - Danska

Foto: Anze Malovrh / kolektiffimages

Tabela: Francuska 9, Danska 8, Rusija 7, Crna Gora 3, Ĺ panija 2, Ĺ vedska 1.

LJUBICA NENEZIÄ&#x2020; Iskreno nijesam oÄ?ekivala da Ä&#x2021;u dobiti ĹĄansu i drago mi je ĹĄto sam dobila povjerenje, jer svaki sekund na terenu sa â&#x20AC;&#x153;lavicamaâ&#x20AC;? je neprocjenjiv

SPORT

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

NA DANAŠNJI DAN KAKO SU DNEVNE N TE ZLATNE 2012. ISPRATILE EVROPSKO RUKOMETAŠICA CRNE GORE

VEČE KADA LAVICE POKO STARI KONTIN

NOVINE ZLATO

SPORT

LIGA ŠAMPIONA: JADRAN FERENCVAROŠ 2:11

PREMIJERA ZA ZABORAV

Početak nove evropske priče za vaterpoliste Jadrana bio je za zaborav. U prvom meču u balonu u Budimpešti crnogorski šampion je doživio potop od Ferencvaroša - 2:11. Podatak da su Novljani prvi gol postigli tek u 23. minutu za 1:8 najbolje govori koliko je kvalitetniji bio Ferencvaroša. Jedine golove za Jadran postigli su Uroš Vučurović i Konstantin Averka. Priliku da isprave sve greške i poprave utisak izabranici Petra Radanovića će imati večeras (19h) protiv Hanovera, te sjutra protiv Dinama iz Tbilisija (14h). “Drugačiji smo tim u odnosu na prošlu sezonu, bez petorice

RASPORED JUČE Jadran - Ferencvaroš

2:11

19.00h

VEČERAS Jadran - Hanover

14.00h

SJUTRA Jadran - Dinamo T.

igrača... A vjerovatno je mlada ekipa bila i pod pritiskom prve utakmice. Mogli smo iz ovog duela dosta da naučimo protiv rivala koji je dvije klase iznad nas. Vjerujem da ćemo u preostala dva meča biti bolji”, rekao je trener Jadrana Radanović. A.K. Foto: Krsto Vulović

SU ORILE NENT

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

BIVŠA ODBOJKAŠICA U NOVOJ ULOZI

Ksenija Ivanović na čelu Uprave za sport i malde Foto: OSCG

Direktorica novoformirane Uprave za sport i mlade biće Ksenija Ivanović koja će na tu funkciju najvjerovatnije stupiti sjutra. Dugogodišnja odbojkaška reprezentativka Crne Gore je prošle godine završila bogatu igračku karijeru. Ksenija je karijeru počela u Budućnosti, a igrala je i za Podgoricu, te srpske klubove

Zrenjanin 023 i Klek, belgijski Šarloa i njemački Visbaden, francuski Eno i azerbejdžanski Telekom. Nezamjenljiva crnogorska reprezentativka je titule osvajala sa Telekomom i Bekeščabom, sa kojom je osvojila i regionalnu MEVZA ligu. Dres sa državnim grom nosila je od 2008. godine. A.K.

sport

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

EVROKUP - BUDUĆNOST VOLI VEČERAS (NOVA M, 19h) DOČEKUJE MORNAR NA ZATVARANJU GRUPNE FAZE

Da li je kucnuo čas za istoriju

GRUPA b Sinoć Bulonj - Breša 86:81 Večeras 19.00h__ Budućnost - Mornar 20.45h Unikaha - Ulm

1. Unikaha 2. Bulonj 3. Budućnost 4. Mornar 5. Ulm 6. Breša

9 7 10 7 9 5 9 4 9 3 10 2

2 3 4 5 6 8

Nemanja Vranješ

Foto: ABA liga

Da li će istorija biti ispisana večeras u “Morači”? Košarkaši Budućnost Volija na zatvaranju grupne faze Evrokupa dočekuju Mornar (19h, Nova M). “Plavi” su već obezbijedili plasman u Top 16 fazu, a isto će pokušati da učine i Barani kojima je potrebna pobjeda protiv najvećeg rivala. “Mornari” će proći dalje i ako Unikaha opravda ulogu favorita protiv Ulma na svom terenu. Međutim, niko u redovima barske čete ne pomišlja da čeka rezultat iz Malage. S druge strane, crnogorski šampion ovaj duel dočekuje rasterećeno, makar kada je rezultat u pitanju. Međutim, Petar Mijović od svojih izabranika zahtijeva maksimalnu ozbiljnost - dva dana nakon što su od -15 stigli do pobjede u ABA ligi protiv istog rivala. “Još jedna u nizu atraktivnih i zahtjevnih utakmica protiv Mornara koje su uvijek teške i na jednu loptu. Neću ništa novo reći ako

kažem da je ekipa umorna, jer je iza nas jedan naporan ciklus, ovo će biti peta utakmica u deset dana. Kao i uvijek na svakom treningu i svakoj utakmici pokušaćemo da damo sve od sebe”, rekao je Mijović u najavi meča. U duelu u okviru regionalnog takmičenja “plavi” su pokazali karakter, a nešto slično će pokušati da urade i večeras.

Vjerujem da ćemo se skupiti, kao i uvijek kad je teško i da ćemo ostaviti zadnji atom snage u “Morači”

Petar Mijović Daćemo sve od sebe da odigramo kvalitetan meč u oba pravca i pokušamo da pobjedom završimo prvu fazu Evrokupa “Daćemo sve od sebe da odigramo kvalitetan meč u oba pravca i da pokušamo da pobjedom završimo prvu fazu Evrokupa. Narav-

no, zadovoljni smo što smo obezbijedili plasman u Top 16 što je iskorak u odnosu na prošlu sezonu”, poentirao je Mijović. A, mornarska četa u glavni grad stiže sa jednim i jasnim ciljem - da ispiše istoriju i najveći rezultat u istoriji kluba u evropskim takmičenjima. “Znamo šta taj meč donosi svima nama. Nadam se da ćemo izvući pouke iz po-

sljednje utakmice i da nećemo zavisiti od meča u Malagi. Vjerujem da ćemo se skupiti, kao i uvijek kad je teško i da ćemo ostaviti zadnji atom snage u ‘Morači’, kako bismo uspjeli da pobijedimo i krunišemo sjajan start u ovoj sezoni”, poručio je Nemanja Vranješ. Sead Šehović i drugovi su nedjeljni meč počeli kao u transu. Stekli su dvocifrenu prednost, ali je uslijedila “crna rupa”. To je večeras zabranjeno. “Glavni cilj je da smanjimo padove u igri. Ako u tome uspijemo mislim da možemo da osvojimo bodove. Nema tajni između nas, nečija trenutna inspiracija može da odluči. Vjerujem u pobjedu”, istakao je Šehović. Da li je došao trenutak za još jednu magičnu noć crnogorske košarke?

79,2 poena prosječno po meču postižu Budućnost Voli i Mornar ove sezone u Evrokupu

WABA LIGA (8. kolo) - košarkašice BUDUĆNOST BEMAX-a VEČERAS DOČEKUJE ORLOVE (17.30h)

Zbog komplikacija oko rasporeda košarkašice Budućnost Bemax-a će večeras (17.30h) odigrati tek drugi meč na svom terenu. U okviru osme runde WABA lige u Bemax arenu stižu Orlovi protiv kojih će “plave dame” juriti peti trijumf ove sezone. U prethodnoj rundi Podgoričanke su deklasirale Banoviće, pa se u ovom meču očekuje nova dobra partija. “Baš kao što sam rekao i prije Banovića, ponoviću i sada, smatram da nijesmo

ekipa koja smije da se opušta i da previse razmišlja o protivnicima. Zbog toga moramo da se koncentrišemo na ono što mi treba da radimo i na naše obaveze, kako defanzivno, tako i ofanzivno. Sada nas čeka meč sa Orlovima, a onda krajem mjeseca dva vezana duela protiv Partizana, a bilo bi jako važno kada bi to odradili kako treba i da godinu završimo pobjedama”, rekao je trener Budućnosti Vladan Radović. Biće ovo četvrti meč pred-

stavnika Crne Gore i Bosne i Hercegovine - “plave” su u svoju korist riješile svaki prethodni, uključujući i onaj sa početka sezone kada je Banjaluci bilo 67:46. “Moramo pokazati kvalitet, kako u fazi odbrane, tako i u napadu, baš kao što smo to potvrdile u prvom meču protiv Orlova, na otvaranju nove sezone. Nadam se da ćemo biti na maksimalnom nivou i da ćemo upisati još jednu pobjedu”, istakla je Milena Jakšić. A.K.

Foto: ŽKK Budućnost Bemax

Neka bude kao na otvaranju sezone

Spremne za novi trijumf: Milena Jakšić

SPORT

SRIJEDA, 16. 12. 2020.

SPORTSKI EKRAN NOVA M 19.00h

21.00h

Budućnost – Mornar, košarka

SPORTKLUB 1 12.30h 15.10h 16.55h 18.55h 20.55h 02.00h 04.30h

Žeiđang – Sičuan, košarka Marsej – Ortiđa, vaterpolo Zenit – Bajern, košarka Lester – Everton, fudbal Liverpul – Totenhem, fudbal Atlanta – Klub Amerika, fudbal Los Anđeles – Kruz Azul, fudbal

SPORTKLUB 2 11.00h Jokohama – G. Osaka, fudbal 14.00h Barseloneta – Dinamo T, vaterpolo 16.00h Soči – Dinamo, fudbal 19.00h Budućnost – Mornar, košarka 21.00h Riding – Norič, fudbal

SPORTKLUB 3 17.45h 19.00h

Olimpijakos – Jug, vaterpolo Jadran – Hanover, vaterpolo

Barselona – Sosijedad, fudbal

SPORTKLUB 4 16.00h 18.30h 20.45h

Rotor – Arsenal, fudbal AEK – Olimpijakos, fudbal Asvel – Makabi, košarka

SPORTKLUB HD 16.30h Ferencvaroš – Breša, vaterpolo 18.00h Zenit – Spartak, fudbal 20.30h Olimpijakos – Valensija, košarka

SPORTKLUB 5 15.30h Gacijantep – Fetije, košarka 17.30h Promiteas – C. Olimpija, košarka 20.15h Pro Reko – Špandau, vaterpolo

SPORTKLUB 6 16.00h 18.15h 20.30h

Koper – S. Gradec, rukomet Slovan – Žilina, fudbal R. Emilija – Fortitudo, košarka

ARENASPORT 1 14.00h 16.00h 18.30h 20.45h 23.15h 01.30h

ARENASPORT 4

Multiprenos kao nekada Multiprenos kao nekada Juventus – Atalanta, fudbal Inter – Napoli, fudbal Santos – Gremio, fudbal Rasing – Boka juniors, fudbal

ARENASPORT 2 17.00h odbojka 19.00h 21.00h 23.15h 01.30h

FOTO DANA

Kardasar – Atletiko, fudbal

20.45h

Fiorentina – Sasuolo, fudbal

01.30h

Kokido – Junior, fudbal

ARENASPORT 5 13.00h

Makedonija – Renova, fudbal

Din. Moskva – Vojvodina,

18.30h

Lublin – Nižnji, košarka

Rems – Nant, fudbal PSŽ – Lorijen, fudbal Def. i Hus. – Baija, fudbal Sao Paulo – Atl. Mineiro, fudbal

20.30h

Bazel – Jang Bojs, fudbal

ARENASPORT 3 14.00h 16.00h 18.00h 20.45h 01.00h

19.00h

Partizan – Mladost, fudbal Metalac – C. Zvezda, fudbal Žlin – Slavija, fudbal Đenova – Milan, fudbal Oklahoma – TCU, košarka

Foto: Balša Strugar

EUROSPORT 1 13.55h

Gran pri, snuker

19.55h

Gran pri, snuker

EUROSPORT 2 18.20h

Šalke – Frajburg, fudbal

20.30h

Bajern M. – Volfsburg, fudbal

PLUS / MINUS RAFAEL NADAL

Španski teniser obradovao je svoje navijače. Rafa je potvrdio da će učestvovati na prvom Gren slemu u godini - Australijan openu - koji bi trebalo da krene 8. februara u Melburnu.

Zvijezda Aston Vile na terenu blista, ali van teren nije toliko momak za primjer. On je dobio kaznu od devet mjeseci zabrane upravljanja motornim vozilom zbog nekoliko prekršaja posljednjih mjeseci, a uz to će morati da plati 80.000 funti.

DN TIKET DANA Alen Kasmić (Sport) LESTER EVERTON REN MARSEJ

VARVARI U ČAST MILJANA I MARKA Humanitarna akcija u nedjelju, a sinoć spektakularna bakljada na stadionu pod Goricom u čast tragično preminulih Miljana Bobičića i Marka Lazarevića. Varvari su bakljama, transparentom “Zauvijek sa nama” obilježili godinu od tragične nesreće.

JUVENTUS ATALANTA RIDING NORIČ ARSENAL SAUTEMPTON

DŽEK GRILIŠ

1 2

GG3+ GG 1 I 2 4 T12+ 1 UKUPNA KVOTA: 68,27

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5 / Vlasnička struktura: Nova Pobjeda d.o.o. 100% / Tiraž: 3.800

+382 20 252 900

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta BOŠKOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

ZANIMLJIVO

AKTUELNO NAPADAČ BIO PRERUŠEN U POZNATI CRVENO-BIJELI KOSTIM

Djeda Mraz upucao dvije osobe na Baščaršiji U jučerašnjoj pucnjavi na Baščaršiji ranjene su dvije osobe , kada je na njih pucao napadač odjeven u kostim Djeda Mraza, izjavili su očevici. Muškarac u kostimu Djeda Mraza užur-

bano je hodao ulicom, kada je izvadio pištolj i počeo da puca u pravcu tri osobe, dva muškarca i djevojke. Očevici kažu da im je pucao u noge, nakon čega je pobjegao u pravcu sarajev-

ske katedrale. U pucnjavi su povrijeđene dvije osobe, a iz sarajevske policije navode da su žrtve zadobile lakše povrede. Policija intenzivno traga za počiniocem.

NOVI ZAKON O TAKSISTIMA U AUSTRIJI

UMJESTO TAKSIMETRA, DOGOVOR O CIJENI

PETSTO LJUDI EVAKUISANO IZ ČUVENOG POZORIŠTA

Evakuisan Boljšoj teatar nakon anonimne dojave o bombi Najmanje 500 ljudi evakuisano je iz Boljšoj teatra u Moskvi nakon anonimne dojave o bombi, saopštila je portparolka Teatra Katerina Novikova. Ona je

za TASS juče rekla da je u toku provjera objekta i da se nada da će sve biti završeno na vrijeme, te da će biti održan večernji program. U Boljšoj teatru sinoć je na

programu bio balet “Bajaderka” u 19.05 časova po lokalnom vremenu. Balet je planiran u dijelu teatra pod nazivom “Istorijska bina”, koji je evakuisan nakon dojave.

Austrijski parlament usvojio je spornu izmjenu zakona o taksistima, koja omogućava da se prilikom telefonske ili onlajn narudžbine unaprijed dogovori cijena vožnje. Uredbom se, međutim, omogućava guvernerima pokrajina da odrede najniže, odnosno najviše tarife. Izmjenom zakona se otvara mogućnost da se, prilikom naručivanja vožnje, podijeli vožnja sa drugim putnicima, a tako i cijena, što je stranka Zelenih pohvalila sa ekološkog aspekta. Takođe, izmjena omogućava vozačima da primaju putnike i puštaju ih da izađu usput. Vozač mora, međutim, pri-

TAKAHIRU ŠIRAIŠI OSUĐEN ZA UBISTVA DEVET OSOBA

Smrtna kazna za japanskog serijskog “tviter ubicu” Japanac kojeg nazivaju i “tviter ubica” osuđen je na smrt zbog ubistva devet osoba koje je upoznao preko interneta, saopštio je zvaničnik suda u Tokiju. Takahiru Širaiši je usmrtio i raskomadao devet ljudi, koristeći Tviter kao sredstvo za regrutaciju potencijalnih žrtava i internet kao izvorište znanja za prikrivanje tragova zločina. Sud je saopštio samo da je Širaši osuđen na smrtnu kaznu, bez navođenja dodat-

nih detalja. Među njegovim žrtvama je osam devojaka između 15

i 26 godina. On je pred sudiju prvi put izašao u oktobru. Priznao je svoje zločine.

BELA

je vožnje navesti koliko će duže trajati vožnja i za koliko će cijena biti manja. Socijaldemokratska partija Austrije (SPO) i Slobodarska stranka (FPO) glasale su protiv izmjene zakona, dok taksisti već nekoliko dana protestuju, smatrajući da su zakon “napisali” Uber i slični prevoznici.