Dnevne novine, 31. oktobar i 1. novembar, 2020. by Dnevne Novine

PREMINUO VLADIKA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE U CRNOJ GORI

Mitropolit Amfilohije biće sahranjen u kripti Sabornog hrama ■ 16 17

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10 I 1. 11. 2020. BROJ 2830 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

VEĆINA DOGOVORILA EKSPERTSKU IZVRŠNU VLAST ■ 2

Medojević: Biće to slaba, manjinska, kratkoročna vlada

EKSPERTI I OSTALE BAJKE OD 200 DANA INTERVJU: DAVOR GJENERO, HRVATSKI POLITIČKI ANALITIČAR I KOLUMNISTA

Ekspertske vlade formiraju se onda kada političari ne žele da preuzmu odgovornost ■ 6 7 VLADA USVOJILA URBANISTIČKO TEHNIČKE USLOVE

U Mojkovcu će biti izgrađen ekskluzivni turistički rizort ■ 8 9

ZA NAJBOLJE PONUDE:

DINO MERLIN ■ 34 35

I Crna Gora i “Mi” smo puni života, a to ne možete zaustaviti BOMBONJERE ANETE BOŽOVIĆ OSVAJAJU TRŽIŠTE

SLATKO-GORKI UKUS ■ 30 31 FINE CRNE ČOKOLADE

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

Češka planira Samit EU - Zapadni Balkan

Proširenje Unije prioritet

Proširenje Evropske uni- skoj uniji, prenosi Tanjug. je na Zapadni Balkan defiOn je istakao da je prošinitivno će biti jedan od pri- renje EU dugoročan prioritet oriteta češkog predsjedava- češke vanjske politike. nja Unijom, rekao je miniPrema njegovim riječima, star vanjskih poslova poslije ratova 90-ih gote zemlje Tomaš dina - EU je duboko Petriček, navosvjesna značaja deći da Češka Zapadnog Balnamjerava kana za ukupnu stabilda organizunost i sigurje Samit EU Zapadni Balnost Evrope, kan tokom a integracija sa drugim svog predsjedavanja. evropskim drPetriček je u žavama najbolji Petriček intervjuu za EWB je način za postizarekao da bi na tom sanje trajnog mira i stabilmitu pažnja bila posvećena nosti u tom dijelu svijeta. procesu integracije zemalja “Zapadni Balkan je regija Zapadnog Balkana ka Evrop- koja nam je geografski veo-

ma bliska i tradicionalno imamo odlične bilateralne odnose i široku saradnju s pojedinim zemljama. Stoga, vrlo snažno osjećamo potrebu da sve zemlje Zapadnog Balkana uvedemo u evropsku porodicu”, kazao je Petriček, dodajući da države članice EU shvataju vrijednost procesa proširenja i potrebu da se osigura njegova vjerodostojnost. Odgovarajući na pitanje da li bi nova metodologija proširenja mogla poboljšati proces pristupnih pregovora država Zapadnog Balkana, Petriček je rekao da ona dodaje određene dobrodošle elemente predvidljivosti i dinamičnosti, kao što su redovne međuvladine konferencije. M.D.

Crnogorska kulturna mreža saopštila

URA uskraćuje pravo na slobodu vjeroispovijesti

Na sjednici lokalnog parlamenta Podgorice - kada se utvrđivao dnevni red, URA je zajedno sa DF-om glasala da se sa dnevnog reda skine tačka koja se odnosila na ustupanje zemljišta Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, na kojoj je CPC planirala izgradnju hrama za svoje vjernike koji ne žele da idu u hramove SPC koja permanentno radi na rušenju države, saopšteno je juče iz Crnogorske kulturne mreže. Međutim, kako dodaju, URA je bila protiv odluke da se u Podgorici izgradi hram i samim tim otvoreno izrazila stav da Crnogorcima treba uskratiti pravo na slobodu

vjeroispovijesti. “Ovim gestom Ujedinjena reformska akcija je lupila šamar svim liberalima i Crnogorcima koji su joj dali podršku na minulim parlamentarnim izborima. Sigurni smo da se Crnogorci nakon ove sramne odluke kaju što su svoj glas dali političkim šibicarima koji su sakriveni iza građanske opcije. Ovaj politički subjekat se svrstavanjem na stranu DF-a, a na štetu Crnogoraca, stavio na raspolaganje projektu velikosrpskog nacionalizma koji želi da okupira Crnu Goru”, navode u CKM. Prema njihovom mišlje-

Skupština Crne Gore

nju, očigledno je da je GP URA ljubav prema vršenju vlasti iznad principa i građanskog koncepta za koji se u programu zalaže, a koji je očito mrtvo slovo na papiru. ”’Game changeri’, kako sebe nazivaju, ovim gestom su pokazali da su im interesi Crnogoraca posljednja rupa na svirali i da su im antidržavni stavovi DF-a bliži od Crne Gore”, kazali su iz CKM, dodajući da Crnogorska kulturna mreža poštuje odluku Glavnog grada da se CPC ustupi parcela za izgradnju hrama koji će, pored Crnogoraca, i ostalim pravoslavcima služiti za bogomolju. R.P.

Odloženo obilježavanje Dana parlamentarizma

Odloženo je svečano obilježavanje Dana parlamentarizma u Crnoj Gori koje je trebalo da se održi juče na platou ispred zgrade parlamenta, saopšteno je iz Skupštine. Dan parlamentarizma se obilježava 31. oktobra, kada je 1906. godine na Cetinju konstituisana Na-

rodna skupština. Ovogodišnja svečanost posvećena je, kako je najavljeno, stručnoj Službi Skupštine i zaposlenima u najznačajnijem zakonodavnom tijelu u državi. Na svečanosti je trebao da govori predsjednik Skupštine Aleksa Bečić. R.P.

većina dogovorila ekspertsku izvršnu

Medojević: S vlada, oroč

⌦⌦ Mili Prelević

ačno dva mjeseca nakon parlamentarnih izbora tri koalicije koje su pobijedile na izborima uspjele su da se dogovore da će nova vlada biti ekspertska, kako su najavljivali u predizbornoj kampanji i u samoj noći izbora, a mandatar Zdravko Krivokapić je najavio da će za nekoliko dana saopštiti imena kandidata za ministre. Mandatar je juče saopštio da je na jučerašnjem sastanku lidera pobjedničkih koalicija potvrđen raniji dogovor o izboru ekspertske vlade koju će podržati tri koalicije koje su pobijedile na parlamentarnim izborima. “Narednih dana upoznaću stranke sa mojim prijedlogom kandidata za ministre u ekspertskoj vladi”, napisao je on na Tviteru. “Mandatar će narednih dana upoznati stranke sa vlastitim predlogom o kojem će se izjasniti stranke”, navodi se u zajedničkom saopštenju koje potpisuju Krivokapić i učesnici sastanka - lideri Nove srpske demokratije Andrija Mandić, Demokratske narodne partije Milan Knežević, Pokreta za promjene Nebojša Medojević, Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, Demosa Miodrag Lekić, Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, kao i potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica. Sastanak je počeo minutom ćutanja zbog smrti mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija. Lider PzP Nebojša Medojević je na društvenim mrežama napisao da je vlada bez političkih predstavnika naroda presedan i opasan eksperiment. “Svu odgovornost za stanje u zemlji preuzeo je Krivokapić. Poslije dva mjeseca zamlaćivanja, grafikona, algoritama, raspodjele resora partijama, usaglašavanja i medijskih prepu-

cavanja, Krivokapić je konačno saopštio ono što sam ja znao još prije dva mjeseca. Hoće vladu bez političara”, kaže lider PzP. On ističe da će prvi put u istoriji parlamentarne demokratije vladu sačinjavati neki nepoznati ljudi za koje niko nije glasao. “Mi smo pokazali da nas fotelje ne zanimaju, ali nas zanimaju reforme, a još nijesmo vidjeli bilo kakav program niti plan reformi. Ako opet ne promijeni pozicije, Krivokapić je juče rekao da želi prelaznu vladu sa ograničenim mandatom od 200 dana i da mu je cilj stvaranje uslova za fer izbore i demontažu sistema. To nijesu samo riječi jer to podrazumijeva temeljne i radikalne političke reforme, o kojima Krivokapić još nije progovorio ni riječ”, kaže Medojević. On ističe da ako mandatar ostane pri ovoj varijanti vlade oročenoj na 200 dana, koja će biti prelazna vlada za organizovanje prvih fer i slobodnih izbora, onda će sve partije morati obavijestiti o planu reformi. “Ja sam tražio da nam dostavi ciljeve i prioritete vlade, spisak ministara i program rada vlade i da nam precizira koliko će trajati mandat. On je rekao da traži 200 dana. Ja sam rekao da će PzP podržati svaku vladu bez DPS-a. Ovo je manjinska vlada koja će biti slaba i oko svake odluke trebaće da pregovara o većini. Vlada će biti pod pritiskom oligarha druge familije i starog režima. Ovakva vlada će stalno

Abazović vjeruje u Krivokapića Abazović kaže da ima puno povjerenje u mandatara i da vjeruje da će on izabrati najbolje kadrove. “Na nama je da u parlamentu kontrolišemo tu vladu, unapređujemo je, dajemo sugestije i predloge. Mislim da je to koncept koji je nov, ali nadam se vr-

lo koristan. Najvažnije je da smo se vratili na principe. Ja sam svima zahvalan koji se drže principa i date riječi. Ako smo rekli da je on mandatar - on je mandatar. Ako smo rekli ekspertska vlada - ekspertska vlada. Mislim da je to najvažnija poruka i da imamo saglasnost”, poručio je Abazović.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

NU VLAST, KRIVOKAPIĆ USKORO SAOPŠTAVA IMENA MINISTARA

SLABA, MANJINSKA ČENA NA 200 DANA Sa jučerašnjeg sastanka

biti između čekića i nakovnja, jer su očekivanja obespravljenih i osiromašenih naroda ogromna”, tvrdi Medojević. Na drugoj strani, Dritan Abazović je novinarima kazao da je dogovoren koncept ekspertske vlade i da bi mandatar trebalo da do 8. novembra iznese svoj plan. Abazović je rekao da su svi zadovoljni sastankom, te da je protekao “iznad svih očekivanja”. “Mislim da je preovladao koncept ekspertske vlade za koju smo se zalagali. Očekujemo da tamo ne bude političara i to je to. Mislim da ćemo imati jedan novi model, ali evo da sačekamo”, kazao je Abazović. Politički analitičar Ljubomir Filipović ne vjeruje u koncept ekspertske vlade i ne vjeruje da nova većina ima kapaciteta da okupi eksperte. “Mučna i tužna situacija među pobjednicima izbora. Ovo je još jedno puštanje vazduha iz prenaduvanog balona međusobnih uvreda i prepucavanja, koji je zamalo pukao. Već smo prije par dana čuli da nijedan lider partija

Mandić: Knežević je više bio u zatvoru nego što će trajati vlada

Mandatar Zdravko Krivokapić je na jučerašnjem sastanku sa liderima pobjedničkih koalicija ponudio da ekspertska vlada koju će predvoditi traje od 200 dana do najviše godinu, a treba da pripremi prve fer i slobodne izbore, saopštio je Andrija Mandić. Mandić je, u emisiji “Argumenti” RTCG, poručio da je ponosan što su uspjeli da nađu rješenje koje će omogućiti da Crna Gora dobije vladu. “To rješenje nije onako kako smo zamišljali mi iz DF-a, ali je važno da građani znaju da će uskoro biti konstituisana vlada, da će biti sastavljena od 12

ministarstava i mandatara kao predsjednika. Ministri će biti nestranačke ličnosti, neće pripadati nijednoj stranci”, rekao je Mandić. On je kazao da će ova vlada vrlo kratko trajati. “Milan Knežević je više proveo u zatvoru nego što će kompletna vlada eksperata provesti u politici. Režim Mila Đukanovića pobijeđen je 30. avgusta, ali slijede novi izazovi. Ovo je sad jedna nova borba kako da se Crna Gora otme iz ruku tajkuna druge porodice koja želi da zamijeni prvu porodicu, kako da se otme iz uticaja stranih ambasada”, rekao je Mandić.

neće biti u vladi, pa je uslijedilo posljednje bacakanje dežurnih partitokrata iz Demokratskog fronta. Ne bih sudio o tome koliko je ekspertska vlada dok ne vidim listu tih ljudi, pa nakon toga da ocijenimo koliko su vrijedni ovi potpisi. Ja lično ne vjerujem da ova ekipa ima dovoljno

kapaciteta da okupi eksperte, a ne vjerujem ni u sam koncept ekspertske vlade. Sa druge strane, ovo je nespecifičan tranzicioni period i ostaje nam da vidimo jesu li izazovu dorasli golobradi mladići iz URA i prekaljeni opozicionari iz DF-a”, rekao je Filipović za Vikend novine.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

EKSPERTI I OSTALE BAJKE OD 200 DANA Muka je velika sa ovom novom vladom. O jadu su se zabavili „oslobodioci“, posebno mandatar „melemni“ Krivokapić, koji redom daje intervjue samo za srpske medije, jer su mu, valjda, ovi naši nedorasli, da nekako škartira Mandića, Medojevića i Kneževića, a da to ne izgleda kao da su „opozicioni prvoborci“ izgubili i ove izbore. Objektivno, oni ih i jesu izgubili, jer „poraženi“ DPS ima najviše, 30 mandata. Pomenuti likovi, koji se lažno predstavljaju kao „pobjednici“, nekako su uspjeli, sa svim milionima o kojima govori četnički vojvoda Andrija Mandić, da osvoje tri manje. I to je, naravno, veliki uspjeh, ali su se zajebali, jer su, kao, imali keca u rukavu, imali ambivalentnu političku spodobu, Dritana Abazovića, sa specifičnom frizurom i još specifičnijom političkom logikom, koji im sa svoja četiri, realno anticipirano, oteta suverenistička mandata određuje političku sudbinu. Tako ti je to kad izgubiš, a misliš da si pobijedio. Još kad ti jedan novi režimski medij objavi intervju sa NJ.E. Rajnke, koja veli da „pobjednici“ nijesu poželjni u novoj „reformskoj“ vladi, onda nikome više ništa nije jasno. Ili je sasvim jasno! Nakon jučerašnjeg sastanka prvaka tri „pobjedničke koalicije“ saznali smo da su se dogovorili da vlada bude ekspertska. ‘Ajde da pretpostavimo da predloženi eksperti, iako je to još jednačina sa beskonačno X nepoznatih, sa sve, recimo, Srećkom Crnogorcem, a ne sa četničkim vojvodom, Medom i Pipunom, budu po mjeri najbrojnije

skupštinske grupacije Demokratske partije socijalista, pa da se, kojim slučajem, desi da i DPS podrži takvu novu vladu. Ko će u tom slučaju biti „parlamentarna većina“. Hoće li, definitivno, nakon 30 godina doći do „promjene vlasti“ ili će, kako su potpisali Krivokapić, Bečić i Abazović, dosljedno biti nastavljena Đukanovićeva politika svakolike emancipacije Crne Gore? Hoće li, kako su potpisali, nastaviti njegovo djelo, iako mu lik baš ne ljube, ili će, kao politički šalabajzeri, smišljati neke nove ekspertske bajke? Sačekaćemo odgovore na ova pitanja. Hoćemo li ih dobiti za 200 dana, na koliko je, po riječima Medojevića, mandatar oročio svoju premijersku misiju, ili će se i prije toga raspasti ovaj crkveno-politički konglomerat, vidjećemo. Iako u to sumnja i vojvoda Andrija, koji je sinoć izjavio: „Milan Knežević je više proveo u zatvoru nego što će kompletna buduća vlada eksperata da bude u politici!“ Eto tako! No će još zanimljivije biti da vidimo ko su nam ti eksperti koji će, makar u tih 200 dana, vladati. I gdje su se oni do sada krili? Ma koliko teza o ekspertskoj vladi bila bajkovita, jer takva još nigdje u demokratskom svijetu nije funkcionisala, dodatna otežavajuća okolnost kod nas je što će joj na čelu biti Zdravko Krivokapić, ekspert za „dvije srpske države“, a posebno za Darvinovu teoriju evolucije, koju je osporila njegova nepismena baba. Čisto ekspertski! PS: Umro je Amfilohije. Slava mu i milost. Što bi rekao Veljo Stojanović: “Nije čovjek ko ne umre”.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 24. i 25. 10. 2020.

usvojen Program razvoja i Plan rada Senata prijestonice

Investicijama do novih radnih mjesta Nakon par godina primjene Zakona o prijestonici lokalna uprava pronašla je pravu metodologiju za odabir ključnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta, pri čemu nije važan kvantitet, već pravi odabir i održivost, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Đukanović je predsjedavao šestom sjednicom trećeg saziva Senata prijestonice Cetinje, koja je održana juče, a na kojoj je usvojen Program razvoja Prijestonice i Plan rada Senata za narednu godinu, uz ocjenu da je to tijelo u prethodnom periodu bilo i servis za građane Cetinja prepoznajući njihove potrebe i zahtjeve. Đukanović je ukazao na potrebu proaktivnijeg pristupa privlačenja novih investicija što će, kako je rekao, omogućiti otvaranje novih radnih mjesta - što je ključna potreba prijestonice i vitalni egzistencijalni interes njenih građana.

Sa jučerašnje sjednice Senata prijestonice “U programu razvoja Prijestonice za narednu godinu je 14 projekata, čiji je cilj unapređenje kvaliteta života građana kroz izgradnju stanova za soci-

jalno ugrožene kategorije stanovništva, rekonstrukciju gradskih i seoskih saobraćajnica, unapređenje turističke ponude grada i sportskog života”, kaže se u

saopštenju. Kako se navodi, najavljeno je i obezbjeđivanje nove lokacije za rad RTV Cetinje i tehničko osavremenjavanje. Na sjednici je konstatova-

no da su uz podršku Senata prijestonice i u prethodnom periodu ostvareni značajni rezultati na planu unapređenja infrastrukturnih i projekata opšteg interesa. “Takođe je ocijenjeno da glavni zadatak Senata i lokalne uprave mora biti usmjeren na otvaranje novih radnih mjesta za građane prijestonice, kao i trajno rješavanje pitanja vodosnabdijevanja”, navodi se u saopštenju. Sjednici su prisustvovali i članovi Senata, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović, predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragan Vukčević, rektor Univerziteta Crne Gore Danilo Nikolić, ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, ministar kulture Aleksandar Bogdanović, gradonačelnik prijestonice Aleksandar Kašćelan i predsjednica Skupštine prijestonice Maja Ćetković. M.D.

Mudra odluka CKB krediti za penzionere • Besplatna polisa životnog osiguranja • Do 12.000 EUR • Period otplate do 8 godina Više informacija: www.ckb.me CKB • Vjerujemo jedni drugima! Reprezentativni primjer: Za kredit u iznosu od 12.000 EUR sa rokom otplate 96 mjeseci, po nominalnoj kamatnoj stopi (NKS) 9,79% (sa polisom životnog osiguranja), efektivna kamatna stopa (EKS) iznosi 9,80%. U obračun EKS za ovaj primjer uključeni su troškovi: kamata za cijeli period (5.099,74 EUR), provizija za odobravanje 0% (0 EUR), trošak mjenice (2 EUR) i trošak upita u Regulatorni biro (3 EUR). Zbir iznosa kredita i iznosa troškova kredita je 17.104,74 EUR, a mjesečni anuitet iznosi 178,12 EUR. Reprezentativni primjer je iskazan na primjeru obračuna od 01.09.2020. godine. Ponuda se odnosi na nove korisnike CKB kredita za penzionere, kao i na postojeće uz posebne zahtjeve u skladu sa internim kriterijumima banke. Banka zadržava pravo da ne odobri kredit i da zatraži dodatna sredstva obezbjeđenja. *Prikazani kamatni uslovi se odnose na kredite sa besplatnom polisom životnog osiguranja u promotivnom periodu od 1. oktobra do 1. decembra 2020. godine. Za odobrenje kredita u iznosu većem od 12.000 EUR, potrebna je individualna polisa.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

AKTUELNO

KABINET PREDSJEDNIKA MILA ĐUKANOVIĆA O PISANJU NACIONALA

Nacional nastavlja da iznosi neistine i spekulacije Kabinet predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića juče je reagovao na novo pisanje hrvatskog Nacionala i poručio da taj medij nastavlja da iznosi neistine i spekulacije. Reagovanje Kabineta predsjednika Đukanovića prenosimo u cjelosti: “Iako nastavak iznošenja neistina i spekulacija od strane uredništva lista Nacional posmatramo kao alibi za neukusni pokušaj komercijalizacije tragičnog kraja njegovog osnivača, riješili smo da zbog javnosti ukažemo ovoga puta samo na jednu od niza činjenica koje su u reagovanju uredništva ovog lista falsifikovane. Navodi da su otkrića Nacionala uzrokovala sudski proces u Italiji koji nije završen pravosnažnom presudom predstavlja grubu neistinu: svi procesi koji su vođeni pred italijanskim sudovima okončani su pravosnažnim presudama kojima se odbacuju optužbe o izvršenju krivičnih djela, a svi učesnici u tom sudskom procesu su PRAVOSNAŽNO

OSLOBOĐENI sudskim presudama tzv. ‘punim formulama’ po italijanskom zakonodavstvu – dakle ne zbog bilo kakvih procesnih razloga, zastare ili slično, nego zato što je Sud u Bariju u presudama utvrdio da okrivljeni NIJESU POČINILI krivična djela koja su im bila stavljena na teret. Zbog dužine trajanja ove afere, količine neistina koje su tom prilikom iznesene, ali i neuspješnog najnovijeg pokušaja da se ona reciklira, podsjećamo samo na neke detalje sudskih procesa koji su tim povodom vođeni: Sud u Bariju se u pravosnažnoj presudi protiv Miroslava Ivaniševića, bivšeg potpredsjednika Vlade, koja je donešena 17.5.2010, odredio o tim i takvim ‘otkrićima’ i, između ostalog, doslovno konstatovao da se tvrdnja o navodnoj kriminalizaciji cijelog rukovodstva Države ne može nikako zasnivati na utiscima i pukim sumnjama političkih oponenata. Štaviše, vezano za naplatu tranzitnih taksi u Crnoj Gori,

Đukanović

Italijansko pravosuđe se bavilo pisanjem Nacionala

Italijansko pravosuđe se podrobno i u detalje bavilo pisanjima Nacionala, kao i parlamentarnom istragom u Crnoj Gori – i utvrdilo da se radilo o pukim glasinama, utiscima i sumnjama političkih oponenata. U prilog ovoj tvrdnji ide i činjenica da je početkom 2019.

o kojima je Nacional pisao kao kriminalnim prihodima, Sud je upotrijebio i slikovitu formulaciju da je kao sunce jasno (“e’ di solare evidenza”) da korišćenje prihoda i određenih državnih taksi za nabavku dobara te države ne može nikad predstavljati krivičnu odgovornost sa aspekta države Italije. Pravosnažna oslobađujuća presuda sa punom formulom donešena je i od drugog sudskog vijeća Suda u Bariju dana 26.2.2013. i u slučaju pro-

godine Vijeće Krivičnog odjeljenja Suda u Bariju oslobodilo crnogorske državljane Branka Vujoševića, Veselina Barovića, Dušanku Pešić-Jeknić i srpskog državljanina Andriju Draškovića svih optužbi, cijeneći da krivično djelo iskazano optužnicom ne postoji. tiv Stanka Subotića, koji je bio optužen za pranje ni manje ni više nego preko milijardu i dvjesta miliona njemačkih maraka, navodnog prihoda od šverca cigareta. Presedan koji se nikad nije desio u istoriji italijanskog pravosuđa bio je i da se tužilac za antimafiju pridružio predlogu odbrane Subotića da on bude oslobođen?! U svojoj presudi u predmetu Subotića sud se posebno osvrnuo na pisanja Nacionala i između ostalog konstatovao da je ‘nužno precizirati

da informacije koje se dobiju iz novinarskih izvora ne mogu biti osnova za sudsko odlučivanje, jer ista mora biti zasnovana na čvrstim i provjerljivim dokazima, a ne nikako na glasinama’. Ovakvi sudski epilozi najuvjerljiviji su dokaz da se cijela afera bazirala na lažima koje su imale za cilj diksreditaciju Crne Gore i njenog rukovodstva. U toj operaciji Nacional je nažalost bio samo običan instrument pojedinaca iz obavještajnog i političkog podzemlja, koji je poslužio za medijsko spinovanje neistina i njihovo širenje. I na poslijetku, argumentacija u kojoj se sadašnji glavni urednik Nacionala poziva na nekakve povjerljive bezbjednosne izvore koji su mu prepričavali nepostojeće ‘dramatične telefonske razgovore’ pokazuje samo šta o njegovoj ozbiljnosti i kredibilitetu misle oni koji ga snabdijevaju takvim i sličnim informacijama, poput ove objavljene u najnovijem broju Nacionala.” R.P.

SASTANAK CRNOGORSKOG ZBORA

U VLASTI DOMINIRAJU ANTICRNOGORSKE SNAGE

Sinoć je u organizaciji Crnogorskog zbora, u Podgorici, održan sastanak na temu izazova pred kojim se našla država Crna Gora, crnogorski narod i vrijednosti građanskog društva. Uz čelnike CZ, akademika Vukića Pulevića i advokata Nikicu Beladu, govorili su predstavnici crnogorskih suverenističkih stranaka, visoškolskih ustanova, medija, institucija kulture, nezavisni intelektualci... Nepodijeljeno je mišljenje da je na izborima 30. avgusta pobijedio politički savez u kojem dominiraju velikosrpske, anticrnogorske i antizapadne

Sa jedne od ranijih sjednica Crnogorskog zbora

snage, čiji je jasan cilj pretvaranje Crne Gore u drugu srpsku državu i njeno uvezivanje u tzv. “srpski svet”, koji nije ništa do drugo ime za Veliku Srbiju. Stoga je, smatraju

jednoglasno učesnici sastanka, neophodan odlučan crnogorski odgovor kroz snažan i jedinstven patriotski, suverenistički front u kojem će participirati svi subjekti - poli-

tičke stranke, nevladine organizacije, mediji, udruženja, nezavisni intelektualci i sve druge strukture kojima je građanska, antifašistička i prozapadna Crna Gora civilizacijski izbor. Naglašena je zabrinutost zbog preduge inertnosti većine suverenističkih parlamentarnih stranaka, koje su, zabavljene pripremom partijskih kongresa ili još paralisane izbornim rezultatom, pokazale premalo energije i odlučnosti da štite vrijednosti nezavisnosti, sekularizma, antifašizma, multinacionalne i multikonfesionalne sloge, na kojima je Crna Gora postala članica NATO

i došla na prag EU, a koje su i najvredniji dio njene državne tradicije. Važna tema razgovora bio je i predstojeći popis. Saopštena su različita mišljenja, od toga da popis treba bojkotovati ili tražiti njegovo odgađanje, do procjene da to nova vlast neće dozvoliti i da se treba suprotstaviti već započetoj kampanji asimilacije Crnogoraca. Jednoglasan je zaključak da nova vlast, pod snažnim uticajem Beograda, popis vidi kao drugo poluvrijeme referenduma i sredstvo da se promijeni karakter države Crne Gore svođenjem Crnogoraca na nivo manjinskog naroda. R.P.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

INTERVJU: DAVOR gjENERO, HRVATSKI POLITIČKI ANA

Ekspertske vlade for političari ne žele da p ⌦⌦ Vesna Šofranac

“Koalicija sastavljena od takozvane ‘tri kolone’, s jednom jedinom idejom - da se sprovede smjena vlasti DPS-a, teško može funkcionisati. Ideja o ekspertskoj vladi koju je lansirao Dritan Abazović govori o tome da je politička vlada oslonjena na parlamentarnu većinu nemoguća. Ekspertske vlade formiraju se samo onda kad nije moguće formirati većinu, kad političari ne žele preuzeti odgovornost, odnosno cijenu za reforme koje su nepopularne i koje bi im štetile u javnosti”, kaže u intervjuu Vikend novinama hrvatski politički analitičar Davor Gjenero. Komentarišući napade hrvatskog nedjeljnika Nacional na crnogorskog predsjednika, Đenero ističe da nije teško zaključiti čiji interes stoji iza tog napada. “Nacional je bio, na primjer, i privatno glasilo dosadašnjeg ruskog ambasadora. U ruskom interesu Nacional sistemski komplikuje odnose između dva suvlasnika najveće hrvatske energetske kompanije, INA-e, Mađarskog MOL-a i hrvatske države. Isto tako, Nacional je sistemski opstruirao akciju prve vlade Andreja Plenkovića u konsolidaciji Agrokora, kojem je Rusija kao vlasnica dviju banaka bila kreditor posrnulog hrvatskog tajkuna Ivice Todorića. Cilj je bio ekonomska blokada Hrvatske i nametanje potpune energetske i političke zavisnosti Hrvatske prema Rusiji. Nije teško vidjeti koji interes stoji iza Nacionalovog napada na Đukanovića”, poručuje Đenero. VN: Lider DF Andrija Mandić otvoreno je govorio da vladu sastavlja medijska tajkunska mafija, da je njihova zamisao da zanemare izborne rezultate… Na sličan način reagovao je i predsjednik Srbije… GJENERO: Nevjerovatno je s koliko prostodušnosti se u

Crnoj Gori govori o vanjskim, protivdemokratskim uplitanjima u formiranje administracije. S jedne strane Mandić govori o uticaju medijskog “mogula”, s druge strane Abazović otvoreno priznaje miješanje stranih diplomata u diobu moći unutar sastava nacionalne sigurnosti. Uvijek ima pokušaja uticaja interesnih skupina na formiranje administracije, ali se to barem pokušava raditi decentno, a kad se o tome javno progovori, to postaje skandal, koji može uticati i na to da pokušaj takvog mandatara da sastavi vladu završi neuspjehom, pa i da se time provociraju novi izbori, nakon kojih bi se takav nelegitimni uticaj isključio. VN: Šta pokazuju izjave Mandića i lidera DF? GJENERO: Pokazuju nemoć. Istup Andrije Mandića zapravo govori o njegovoj trenutnoj nemoći. I njemu je jasno da nije moguće formirati administraciju na osnovu ovog izbornog rezultata, u kojem je DPS relativni pobjednik i u kojem stranke “ustavnog luka” ili suverenističke, konstitucionalističke opcije ima-

ju većinu... Za razliku od Mandića, koji se teško miri s time što i sam razumije, pokojni mitropolit Amfilohije stvarni ideolog koncepta „tri kolone” jasno je razumio da je sada na djelu pokušaj formiranja prelazne administracije, tokom koje tek treba stvoriti pretpostavke za demontažu ustavnog poretka, minimalizirajući smetnje koje će stvarati Abazović. Tek i drugom talasu, nakon predsjedničkih izbora, s novom administracijom, zaista bi započelo ostvarivanje političkih ciljeva koje zastupaju dvije od triju “kolona”. VN: U nedavnom intervjuu izjavili ste da se u svim susjednim državama, osim u Srbiji, budi zebnja da bi formiranjem parlamentarne većine i izvršne vlasti, koju bi predvodio kleronacionalistički blok, došao kraj evropskom dubrosusjedstvu na crnogorskim granicama… GJENERO: Crna Gora je u prethodnom razdoblju bila uzor tolerantnom, kompromisnom rješavanju problema sa susjedima. Prva je

uspjela, na primjer, “zatvoriti” sve granične sporove sa susjedima, sa svima osim s Hrvatskom sklopiti bilateralne ugovore kojima su granice definisane, a s Hrvatskom je već preko deset godina na snazi privremeni sporazum koji je spriječio bilo kakve incidente i sporove na granici. Kad dvije od triju “kolona” unutar parlamentarne većine dovode u pitanje priznanje Kosova, kad se zagovara pristupanje Crne Gore u nekakav “Сербский мир” (“srpski svet”), kad se antagonizuju nacionalne manjine, postavlja se pitanje koliko će dugo trajati dobre stvari koje je Đukanovićeva administracija napravila u susjedstvu. VN: DPS je mirno predala vlast iako su njeni politički protivnici tvrdili da će “tenkovima braniti fotelje…” Uprkos toj činjenici, srpski mediji ne odustaju od kampanje protiv crnogorskog predsjednika Đukanovića. U kampanju se uključio i hrvatski nedjeljnik Nacional… Zašto? GJENERO: Kakve god mane

Iza Nacionala stoje ruski interesi

VN: Za novog ambasadora Rusije u Hrvatskoj kazali ste da je bitno doprinio tome da Crna Gora “više ne bude oslonac evropske i evroatlantske sigurnosti”. Šta je onda njegova misija u Hrvatskoj? GJENERO: Pomalo nevjerovatno je se ambasador koji ima takav skor u zemlji iz koje dolazi kao što Andrej Nesterenko ima u Crnoj Gori (jer je direktno ili indirektno učestvovao u svemu važnom, od pokušaja državnog udara, do planiranja zamjene velikosrpstva kleronacionalizmom) u Hrvatskoj dočekuje kao svaki drugi diplomata. Njegov prethodnik Anvar Azimov prvi je ruski diplomata koji je izborio veći medijski prostor i koji nije mandat proveo na rubu

diplomatske zajednice, u izolovanosti u vili u zagrebačkoj rezidencijalnoj četvrti. Azimov se prvi počeo pojavljivati u uniformi, kakvu je Staljin dao skrojiti svojoj “diplomatskoj diviziji”, a u kojoj je izgledao kao zastavnik JNA pred penzionisanjem. Nesterenko nastavlja “uniformisanu tradiciju”, s time da on u toj uniformi djeluje prilično prijeteći. VN: Koja je razlika između starog i novog ambasadora… GJENERO: Azimova je zanimalo jačanje ruskog ekonomskog uticaja u Hrvatskoj, okupio je grupu najkorumpiranijih hrvatskih političara, od zagrebačkog gradonačelnika do bivšeg kvazi liberalnog ministra privrede i energetike, i uz njihovu pomoć je jačao uticaj ruskih energetskih preduzeća u Hrvatskoj.

U energetskom kontekstu, kao bivši “konsultant i lobista”, ruskoj se ambasadi približio i današnji predsjednik Zoran Milanović, koji se javno suprotstavlja svakoj euroatlantističkoj ideji (na primjer Inicijativi tri mora) koja “ljuti” Ruse. Nesterenko, pripadnik staljinističke diplomatske kaste, sin visokog ruskog diplomate i blizak prijatelj ministra Sergeja Lavrova, izrazito aktivnog u stvaranju haosa na Balkanu, dolazi na ekonomski pripremljen teren. Njegovi će interesi biti usmjereni na slabljenje evropske orijentacije Hrvatske, razaranje političkog centra i jačanje nacionalističko radikalnih opcija u Hrvatskoj, koje je Putinov režim na ovogodišnjim parlamentarnim izborima otvoreno finansirao.

pripisivali Milu Đukanoviću, niti njegovi najljući protivnici ne mogu negirati da je on bazično demokratski politički akter. Jedna od stvari po kojoj razlikujemo demokratske od autoritarnih i totalitarnih vladara je to što demokratski na vlast dolaze izborima, a jasno je da će u slučaju gubitka izbora osigurati miran prenos vlasti. Niko ozbiljan nije niti pomišljao da bi predsjednik Đukanović mogao pokušati opstruirati pokušaj uspostavljanja alternativne parlamentarne većine i da će odbiti novoj većini da preda izvršnu vlast. To nijesu očekivali niti oni koji su o tome govorili, a tvrdnjama o prijetnji građanskim ratom, kako bi se promijenila vlast, nastojali su da mobilišu svoje političko tijelo. VN: A Nacional… GJENERO: Kad pitate za Nacional, tu “novinu” već dugo u šali nazivam “Национальная газета”. I stara serija Nacionala, koju je vodio pokojni Ivo Pukanić, nije bila posvećena doznavanju istine radi svojih čitalaca, nego promociji nekih drugih interesa. Ta interesna struktura u današnjem je Nacionalu potpuno providna. Nacional je bio, na primjer, i privatno glasilo dosadašnjeg ruskog ambasadora. U ruskom interesu Nacional, na primjer, sistemski komplikuje odnose između dva suvlasnika najveće hrvatske energetske kompanije, INA-e, Mađarskog MOL-a i hrvatske države. Isto tako, Nacional je sistemski opstruirao akciju prve vlade Andreja Plenkovića u konsolidaciji Agrokora, gdje je Rusija, kao vlasnica dviju banaka (Sberbank i VTB banke), bila kreditor posrnulog hrvatskog tajkuna Ivice Todorića. Cilj je bio ekonomska blokada Hrvatske i nametanje potpune energetske i političke zavisnosti Hrvatske prema Rusiji. Nije teško vidjeti koji interes stoji iza Nacionalovog napada na Đukanovića. VN: Na šta ste mislili kada

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

AKTUELNO

ALITIČAR I KOLUMNISTA

RMIRAJU SE ONDA KADA PREUZMU ODGOVORNOST Posljedice mutne operacije sa drugom “hrvatskom” strankom VN: Hrvati u Crnoj Gori su ostali bez parlamentarne zastupljenosti i to, prema Vašoj ocjeni, nakon “mutne operacije” formiranja druge “hrvatske“ stranke, iza koje stoji čovjek kontroverzne biografije, koji nije autohtoni bokeljski Hrvat... GJENERO: Hrvati u Crnoj Gori bili su barem jednako dobro zaštićeni kao oni u austrijskom Gradišču ili u Mađarskoj, na primjer. Od početka državne nezavisnosti podupirali su taj projekat, a učestvovali su u izvršnoj vlasti. Politička isključenost Hrvata u Boki se vjerovatno neće dogoditi, prije svega zbog dobrih odnosa u lokalnoj zajednici, a glavnina pitanja važnih za položaj pripadnika manjinskih zajednica uvijek se rješava na nivou lokalne samouprave, pogotovo kad su temeljni odnosi vladavine prava i ravnopravnosti građana na državnom nivou konsolidovani. Budući da Crna Gora s budućom administracijom, ako ona uopšte bude konstituisana, ulazi u rizični period vezan za vladavinu prava i jednakost pred zakonom, zbog do-

ste gostujući na FACE TV kazali da Crna Gora može biti prostor u kojem bi projekti “Velike Srbije” i “Velike Albanije” mogli zaigrati važnu rolu. Zašto se najviše grozite osovine Zagreb - Beograd? GJENERO: Kao što je “Mali Schengen” tek naoko dopadljiva kulisa za koncept odustajanja država Zapadnog Balkana od članstva u EU i model uspostavljanja hegemonije Srbije na Balkanu, tako istom cilju služi i beogradsko nutkanje Zagrebu “osovinske saradnje”. Osovina Beograd - Zagreb služi prije svega tome da Hrvatska prizna hegemoniju Srbije nad većim dijelom Balkana, a Beograd je u tu kombinaciju uvlači uvjeravajući je

minacije velikosrpskog faktora u potencijalnoj koaliciji, u takvom bi periodu bilo naročito važno za Hrvate u Boki da su politički predstavljeni. Izgleda da je nakon bolnog suočavanja s posljedicama ove operacije, koja ih je ostavila bez političkog predstavnika u Podgorici, došlo do svojevrsnog suočavanja s realnošću unutar hrvatske zajednice. VN: Kažete da je problem izazvao doseljenik iz Srbije... GJENERO: Neko ko se useli u neku državu, pa i kad stekne njeno državljanstvo, ne može biti tretiran kao pripadnik manjine. Koliko god obožavam Kotor, iako se zaštitnik Kotora Sveti Tripun slavi na isti dan kad i Sveti Vlaho, zaštitnik mog Dubrovnika, da se nastanim u Kotoru, pa čak i da postanem državljaninom Crne Gore, ja ne bih bio pripadnik hrvatske manjinske zajednice u Boki, koliko se god divio tradiciji Bokeljske mornarice, koliko god uživao u interferenciji kultura i tradicija Crnogoraca i Hrvata, ali i ostalih mediteranskih naroda, koje se u Boki pretapaju.

da i Hrvatska može imati koristi od prihvatanja “velikodržavne politike” i da se sa Srbijom uključi u zločinački posao diobe Bosne i Hercegovine. Čini mi se da je upravo na to mislio Milo Đukanović kad je nedjelju dana prije mog razgovora s gospodinom Hadžifejzovićem u istoj emisiji progovorio o revitalizaciji triju koncepata velikodržavne politike, srpskom, albanskom i hrvatskom. Čini mi se da s trenutnom administracijom, na čelu s Andrejem Plenkovićem, nema opasnosti da bi Hrvatska bila uvučena u balkanski rast velikodržavnih projekata, jer fokus interesa Plenkovićeve administracije jed-

nostavno nije na Balkanu. Hrvatska propušta napraviti nešto dobro na Balkanu, ali ne učestvuje u stvaranju štete. VN: Kako gledate na odnos EU prema Crnoj Gori tokom svih mjeseci od početka litija do postizbornih dešavanja? GJENERO: Savremena evropska politika duboko je potkapacitirana. Nedostaje liderstva, nedostaje ekspertize, nedostaje posmatranja procesa u vremenskom okviru dužem od četiri godine. Sve to dovelo je do evropskog podsticanja smjene vlasti u Crnoj Gori, bez sagledavanja socijalnog i političkog supstrata te države i svijesti da se time Unija poigrava s perspektivom zemlje koju je definisala kao buduću članicu. Odricanje od saradnje s DPS i Đukanovićem pomalo sliči na odricanje od Borisa Tadića 2012. i podršku Tomislavu Nikoliću i Aleksandru Vučiću, čime je posve demontiran blagi diskontinuitet prema Miloševićevom režimu, stvorena pretpostavka za uspostavljenje Vučićevog autoritarnog režima i za novu nestabilnost na Balkanu. VN: U fokusu nove vlasti je popis stanovništva planiran za prvu polovinu naredne godine. Iz Srbije se već otvoreno govori što je njihov cilj... GJENERO: Teško je najavGJ ljivati što će biti iduće godine. Veliko je pitanje hoće li uopšte Zdravko Krivokapić uspjeti formirati prelaznu vladu ili će parlamentarna kriza biti razriješena raspisivanjem novih izbora. Pitanje je hoće li zbog COVID-19 u prvoj polovini iduće godine biti moguće sprovesti popis stanov-

ništva. Sigurno je samo jedno, da velikosrpske ili kleronacionalističke političke organizacije vide šansu da popis stanovništva iskoriste za početak demontaže crnogorske državnosti. To je vjerovatno i jedini korak u toj demontaži, kojeg bi trebala osigurati Krivokapićeva prelazna administracija, u kojoj bi učestvovali i Abazović i njegovi saradnici. Ono što velikosrpski glasači očekuju, dakle, istupanje iz NATO saveza i povezivanje s Rusijom i povlačenje priznanja Kosova i prihvatanja matrice velikosrpske agresivne politike, ostalo bi za neku drugu, ne više prelaznu administraciju. VN: Za mnoge je popis novi referendum… GJENERO: GJ Crna Go-

ra je imala visok od EU zadan prag za priznavanje referendumske odluke o samostalnosti, 55, a ne samo 50% podrške toj odluci. To znači da relevantna većina Crnogoraca (državljana Crne Gore, pripadnika političkog naroda, bez obzira na nacionalnu pripadnost) želi takvu nezavisnost. Žele je i glasači koji su u parlament uveli Abazovićevu listu, a uvjeren sam da su Abazovićevi politički partneri lojalni konceptu crnogorske samostalnosti. Zato mi se ne čini da je ostvariv koncept demontaže Crne Gore kao države i njenog pretvaranja u “autonomnu pokrajinu” unutar “Srbije od tri dela”.

AKTUELNO

EKIP OBJAVIO REZULTATE

VISOKO RANGIRANI U ICT SEKTORU

Crna Gora je na osnovu rezultata ICT Regulatory Trackera za prošlu godinu zauzela 12. mjesto na listi od 193 države, saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Naša zemlja je, kako su kazali u EKIPU-u, dobila 94 od mogućih 100 bodova, odnosno isti broj kao i Hrvatska, koja se nalazi na desetom mjestu, Mađarska na 11. mjestu i Portugalija na 13. mjestu. Najviše bodova, 99, ima Italija. “Sa 94 dobijena boda Crna Gora je značajno iznad prosječnog broja bodova koje su

dobile države iz Evrope, koji iznosi 86,1 bodova, a koji je ujedno i najveći prosječan broj bodova koji je ostvario neki od svjetskih regiona”, naveli su u EKIP-u. Crna Gora je, posmatrano u odnosu na države regiona, lošije rangirana od Slovenije, koja se nalazi na četvrtom mjestu sa 96 bodova, ima isti broj bodova kao Hrvatska, dok je bolje rangirana od Srbije, koja se nalazi na 20. mjestu sa 92,5 bodova, Bosne i Hercegovine na 39. mjestu sa 89 bodova i Sjeverne Makedonije na 46. mjestu sa 88 bodova. R.E.

12.

MJESTO NA LISTI OD 193 DRŽAVE ZAUZELA JE NAŠA ZEMLJA NA OSNOVU REZULTATA ICT REGULATORY TRACKERA ZA PROŠLU GODINU

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

VLADA USVOJILA URBANISTIČKO

U MOJKOVCU EKSKLUZIVNI T Predlog urbanističko-tehničkih uslova (UT) usvojen je po zahtjevu kompanije d.o.o. “Mulroney Trading Limited Kipar“, koja je vlasnik lokacije i koja na tom prostoru planira veliku investiciju

⌦⌦ Predrag Zečević Vlada Crne Gore usvojila je na prošloj sjednici Predlog urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju hotela, turističkog naselja, odnosno turističkog rizorta na katastarskoj parceli broj 348/1 u Mojkovcu, u zahvatu Prostorno-urbanističkog plana Opštine Mojkovac. Predlog urbanističko-tehničkih uslova (UT) usvojen je po zahtjevu kompanije d.o.o. “Mulroney Trading Limited Kipar“, koja je vlasnik lokacije i koja na tom prostoru planira veliku investiciju.

■ ŠTA PIŠE U

DOKUMENTU

CBCG

ZA ROĐENE U NEDJELJI ŠTEDNJE

CBCG, CKB i Podgorička poklanjaju po 200 eura Crnogorska komercijalna (CKB) i Podgorička banka, članice OTP Grupe, i ove godine pridružuju se obilježavanju Nedjelje štednje učešćem u tradicionalnoj akciji Centralne banke (CBCG) koja se organizuje u cilju podizanja svijesti o značaju štednje. “Ovogodišnja tradicionalna akcija obuhvata donaciju CBCG u iznosu od 200 eura djeci koja su rođena od 31. oktobra do 6. novembra, dok će banke izdvojiti dodatnih 200 eura ukoliko roditelji djece otvore štednu knji-

žicu u nekoj od ovih banaka”, navodi se u saopštenju. Iz banaka je saopšteno da će ukupna sredstva u iznosu od 400 eura biti oročena na godinu. Po isteku tog perioda, roditelji novac mogu podići ili ponovo položiti na štednju. CKB i Podgorička banka prepoznate su kod svih štediša kao dugogodišnji garant sigurnosti. Osim štednje po viđenju i klasične oročene štednje, u ponudi banaka klijenti mogu pronaći još mnogo raznovrsnih štednih proizvoda.

Katastarska parcela 348/1 ima površinu od 134.772 kvadratna metra, a shodno izdatim urbanističko tehničkim uslovima novoizgrađeni hotel, rizort ili sličan sadržaj mora imati najmanje 150 ležajeva najviše kategorije. U pitanju je lokacija koja je u blizini nekadašnje fabrike “Vukman Kruščić”. Planom namjene površina ovo područje predviđeno je za izradu DUP-a “Novi Mojkovac” i definisano je kao poslovno komercijalni centri i objekti, a u sklopu te odrednice su ge-

Shodno zahtjevu vlasnika urbanističke parcele, a u skladu sa smjernicama plana višeg reda, na ovom prostoru ovim UT omogućava se prva faza realizacije kompleksa i određuje se namjena – turizam, sa mogućnošu izgradnje hotela, odnosno turističkog rizorta u jugozapadnom dijelu lokacije, kapaciteta najmanje 150 ležajeva visoke kategorije neralne namjene rad i privreda i površine za turizam i mješovitu namjenu, kao i dijelom stanovanje. “Pri čemu u daljoj planskoj razradi treba težiti da turizam bude jugozapadno bliže Tari, kao nastavak već planirane turističke namjene, a poslovanje sjeveroistočno, odnosno na preostalom dijelu lokacije”, navodi se u Urbanističkotehničkim uslovima.

■ PARCELA Shodno zahtjevu vlasnika urbanističke parcele, a u skladu sa smjernicama plana višeg reda, na ovom prostoru ovim UT omogućava se prva faza realizacije kompleksa i određuje se namjena – turizam, sa mogućnošu izgradnje hotela, odnosno turističkog rizorta u jugozapadnom dijelu lokacije, kapaciteta najmanje 150 ležajeva visoke kategorije. “U narednim fazama realizacije sagledaće se ponovno cjelokupni prostor i definisati optimalni raspored preostalih sadržaja u sjeveroistočnom dijelu katastarske parcele (poslovno-komercijalnih i dr.)

koji je trenutno van definisane zone gradnje, a što će biti predmet detaljne planske dokumentacije uz preporuku prethodnog organizovanja urbanističko-arhitektonskog konkursa”, konstatuje se u dokumentu. U Urbanističko-tehničkim uslovima Vlada je definisala šta tačno podrazumijeva pod određenim pojmovima. Pod pojmom “hotel“ podrazumijeva se poslovni objekat

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

AKTUELNO

O-TEHNIČKE USLOVE

ĆE BITI IZGRAĐEN TURISTIČKI RIZORT

Šalteri EPCG otvoreni i u subotu Svi naplatni punktovi Elektroprivrede (EPCG) biće otvoreni i danas, uvažavajući zahtjeve potrošača. U kompaniji su rekli da će šalteri i naplatni punktovi na Primorju, kao i u Podgorici i na Cetinju, raditi od sedam do 15 sati. “Naplatni punkt u tržnom centru Mall of Montenegro radiće od devet do 21 sat, dok će u Delta sitiju raditi u skladu sa radnim vremenom tog šoping mola”, rekli su u EPCG. R.E.

OZNAKA I ZA CENTREVILLE

Mojkovac rizort u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost pružanja usluga smještaja, pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, sa recepcijom, holom, restoranom sa kuhinjom i smještajnim jedinicama. Hotel može imati depadans i vile. “U hotelima udio smještajnih kapaciteta mora biti najmanje 70% u osnovnom objektu hotela, a najviše 30% u ‘vilama’ ili depadansima.

Ukupna planirana površina prostora za osnovne objekte hotela je najmanje 70%, a ukupna planirana površina za depadanse ili ‘vile’ je najviše 30%”, navodi se u Uslovima.

■ RIZORT U turističkim naseljima udio smještajnih kapaciteta mora biti najmanje 30% u osnovnom objektu hotela,

a najviše 70% u “vilama” ili depadansima. “Ukupna planirana površina prostora za osnovne objekte hotela je najmanje 30%, a ukupna planirana površina za depadanse ili ‘vile’ je najviše 70%. Pod pojmom ‘turistički rizort’ podrazumijeva se vrsta ugostiteljskog objekta koji predstavlja funkcionalnu i poslovnu cjelinu i u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost na povr-

šini od minimum pet hektara, sa minimum jednim hotelom kapaciteta minimum 60 smještajnih jedinica kategorije najmanje četiri zvjezdice i turističkim vilama, sa raznovrsnom strukturom sadržaja ponude koju čine: velnes centri, restorani, sportski tereni ili drugi sadržaji”, dodaje se u Uslovima. Vlada je propisala da budući hotel mora biti u funkciji 12 mjeseci godišnje.

Centreville Hotel & Experiences dobio je međunarodnu oznaku za sigurna putovanja, Safe Travels, od Nacionalne turističke organizacije (NTO). Hotel je, kako su saopštili, prethodno ispunio sve uslove za dobijanje i korišćenje oznake pred komisijom iza koje stoji Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC). “Riječ je o posebno dizajniranoj oznaci, kreiranoj usljed zdravstvene krize COVID-19, koja putnicima omogućava da prepoznaju destinacije i kompanije širom svijeta koje su usvojile globalne standarde zdravstvene i higijenske zaštite kao važan preduslov za sigurna putovanja“, navodi se u saopštenju. R.E.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

OD POČETKA GODINE DO KRAJA SEPTEMBRA

Deficit budžeta veći za 80,5 miliona eura

Deficit budžeta za devet mjeseci iznosio je 333,6 miliona eura ili 7,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je 80,5 miliona više u odnosu na planirani, pokazuju podaci Ministarstva finansija. U Ministarstvu su kazali da su ekonomska kretanja u zemlji i dalje pod uticajem epidemiološke situacije, što za rezultat ima nastavak trenda pada naplate budžetskih prihoda kako u odnosu na prošlu godinu, tako i u odnosu na planirane izmjene i dopune Zakona o budžetu. “Na drugoj strani, sprovođenje socio-ekonomskih mjera u cilju ublažavanja negativnih posljedica pan-

demije po građane i privredu rezultiralo je većom potrošnjom”, navodi se u izvještaju Ministarstva o izvršenju budžeta za devet mjeseci ove godine. Prihodi budžeta su u periodu od januara do septembra iznosili 1,17 milijardi eura ili 25,3 odsto procijenjenog BDP-a, što je 61,9 miliona ili pet odsto manje u odnosu na planirane izmjene i dopune Zakona o budžetu. “U odnosu na plan po rebalansu, najveće negativno odstupanje zabilježeno je kod poreza na dodatu vrijednost u iznosu od 59,8 miliona eura ili 13,3 odsto, kao i kod akciza u iznosu od 13,7 miliona ili

8,3 odsto i to usljed značajnog pada turističkog prometa koji je nastavljen i u septembru”, ukazali su u Ministarstvu. U izvještaju se navodi da su porezi i doprinosi na zarade zabilježili kumulativan rast od 36,2 miliona ili devet odsto u odnosu na planirane, pri čemu je porez na dohodak veći šest miliona ili osam odsto u odnosu na planirani. R.E.

Na osnovu člana 134 Zakona o stečaju, stečajni upravnik DOO „ OZREN “ u stečaju iz Budve objavljuje,

OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika doo” Ozren” u stečaju iz Budve JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

PREDMET PRODAJE: I.Nepokretnosti u obimu prava 1/1 svojina prodavca označene na: - katastarskoj parceli broj 467, duge njive pod crkvom, način korišćenja šume 4.klase površine 2245m2; - katastarskoj parceli broj 468,duge njive pod crkvom, način korišćenja pašnjak 3.klase površine 2414m2; - katastarskoj parceli broj 469,duge njive pod crkvom, način korišćenja šume 4.klase površine 484m2; - katastarskoj parceli broj 460,duge njive pod crkvom, način korišćenja šume 4.klase površine 908m2; upisane u List nepokretnosti 1321-prepis KO Maine - Budva, sve ukupno površine .................... 6051m2. Predmetne nepokretnosti su opterećene založnim pravom hipoteke i zabeljžbom izvršenja od strane povjerilaca, koje će upisom prava svojine u obimu 1/1 na novog sticaoca biti odlukom suda brisane. Eventualna razlika u kvadraturi označene na kat. pacelama koje su predmet prodaje i nađene na terenu prodaju se na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu reklamaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja iznosi 35.000,oo evra tridesetpet hiljada evra. USLOVI I POSTUPAK PRODAJE: Ponuda sa pozivom na St.br.535/18 i sa dokazima o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od početne licitacione cijene, na ime jemstva dostavljaju se neposredno u zatvorenoj koverti ili putem pošte do 20.11.2020 godine na pisarnici Privredni sud Crne Gore,sa naznakom za KUPOVINU IMOVINE doo” Ozren ”u stečaju iz Budve „ ne otvaraj za stečajnog upravnika“. Ponude koje ne pristignu na pisarnicu Privrednog suda C G do 20.11.2020 g. neće se razmatrati. Javno otvaranje ponuda obaviće se dana 23.11.2020 godine 11 časova u Privrednom sudu C G u Podgorici soba broj 30. Pravo učešća na oglas za kupovinu ponuđene imovine imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje svojine na nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja polože depozit od 10% od početne licitacione cijene od 20.11.2020 godine na žiro račun br.535-18529-73 kod Prva banke. Ponuda ponuđača koji nije uplatio depozit u iznosu od 10% na ime jemstva najkasnije od 20.11.2020 godine biće odbačena i taj ponuđač nema pravo da učestvuje na oglasu. Javno otvaranje ponuda obaviće se i u slučaju da je prispjela samo jedna ponuda. Upravnik, može za kupca proglasiti ponuđača za koga utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu. Upravnik zadržava pravo da može donijeti odluku da odustane od prodaje po ovom oglasu sve do poslednjeg dana određenog za donošenje odluke o prodaji. Odluku povodom oglasa upravnik donosi u roku od tri radna dana od dana otvaranja ponude. Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti Odluke o prihvatanju njegove ponude za kupovinu predmetne nepokretnosti zaključi sa prodavcem kupoprodajni Ugovor u formi notarskog zapisa i u istom roku izvrši uplatu cjelokupne kupoprodajne cijene na žiro račun prodavca. Ukoliko kupac u predviđenom roku ne zaključi Ugovor i zakonskoj formi ili ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene u ostavljenom roku upravnik će donijeti odluku o poništenju odluke o prodaji ovom kupcu, a kupac gubi pravo na povraćaj depozita . Upravnik ima pravo da zaključi ugovor sa sledećim ponuđačem čija je ponuda po visini odmah iza najveće ponuđene cijene. Troškovi oko zaključenje Ugovora i sve poreze u vezi prenosa prava svojine plaća kupac. Imovina - zemljište se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u vrijeme prodaje, na teret i rizik kupca, bez prava na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu. Eventualna razlika u kvadraturi zemljišta upisane u Listu nepokretnosti i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Sve inforamcije u vezi ove prodaje mogu se dobiti kod stečajnog upravnika na telefon broj +382 69 026 812.. Podgoric, 18.05.2020 g. Stečajni upravnik

ODSTUPANJE U AKCIZAMA Kako je rebalansom planirano da će turistička sezona biti na nivou od 60 odsto prošlogodišnje, a plan prihoda po osnovu kategorija koje prvenstveno zavise od prometa postavljen na tom nivou, tako prihodi budžeta od PDV-a i akciza u periodu od januara do septembra bilježe značajno

odstupanje u odnosu na plan. “Odstupanje je zabilježeno i kod kategorije donacije, jer uplata prve tranše od Evropske unije (EU), kao podrške Crnoj Gori u suzbijanju negativnih efekata korona virusa, vrijedne 28 miliona eura, nije izvršena”, kazali su u Ministarstvu.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE

Nafta pojeftinila na 37 dolara Cijene barela potonule su u četvrtak na međunarodnim tržištima na 37 dolara. Na trgovce je, kako prenose mediji, uticalo novo ograničenje kretanja, kako bi se suzbio novi talas pandemije. Vrijednost barela na londonskom tržištu je u ugovorima za isporuke u decembru pala 1,96 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 37,16 dolara. U aktivnijim ugovorima za isporuke u januaru smanjena je 1,89 dolara na 37,75, prenosi SEEbiz. Na američkom tržištu ba-

relom se trgovalo po cijeni od 35,45 dolara. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici trenutno smanjuju snabdijevanje za 7,7 miliona barela dnevno, a u januaru bi trebalo da ublaže rezove na 5,7 miliona barela dnevno. Stoga, pomno će pratiti pogoršanje šansi za potražnju, kao i povećavanje ponude iz Libije koja trenutno proizvodi 680.000 barela dnevno i očekuje da će u sljedećih nekoliko sedmica povećati proizvodnju na milion barela dnevno. R.E.

7,7

MILIONA BARELA DNEVNO IZNOSI SMANJENJE SNABDIJEVANJA OPEC-A I NJENIH SAVEZNIKA

AKTUELNO

Na osnovu člana 134 Zakona o stečaju ( „Sl.list CG“ br.1/11) Stečajni upravnik A.D. „GORICA „ u stečaju iz Podgorice objavljuje ,

OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika A.D. GORICA“ u stečaju iz Podgorice JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

PREDMET PRODAJE: I.Nepokretnosti označene na katastarskoj parceli br.4068/1, upisane u LN br.6645; KO Podgorica III, potez Ulica IV jul, i to:zemljište uz zgrade površine 2674 m2, pomoćna zgrada u privredi sa zemljištem ispod objekta površine 145 m2, pomoćna zgrada u privredi sa zemljištem ispod objekta površine 6m,2 potpuno devastirana, pomoćna zgrada u privredi sa zemljištem ispod objekta površine 344 m2, pomoćna zgrada u privredi sa zemljištem ispod objekta povrišne 49 m2, potpuno devastirana; sve ukupno 3301 m2 zemljišta. Poslovna zgrada u privredi, površine 83 m2, upisana pod rednim brojem 4. u LN br.6645 KO Podgorica III na kat. parceli br.4068/1 ne prodaje se. Prodavac i firma doo“Bast-Plastik“ –Nikšć zadržavaju pravo prolaza. Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje. Eventualna razlika u kvadraturi označene na katasrarskoj parceli br.4068/1, upisane u LN br.6645; KO Podgorica III, koje su predmet prodaje i nađene na terenu prodaju se na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu reklamaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja iznosi 300.000,oo evra,tristahiljadaevra. II. Nepokretnosti upisane u LN br.708; KO Maine, Bečići, potez Prdačevina, Opština Budva i to: a). Zemljište označeno na kat.parceli br.4196/3 ukupne površine, 4.688 m2. b) Zgrade u ugostiteljstvu- 20 objekata po 52 m2 na kat. parceli 4196/3. Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje Eventualna razlika u kvadraturi upisane u LN i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja iznosi 300.000,oo evra, tristahiljada. III.Nepokretnosti upisane u LN br.196; KO Podgorica I. kod hotela „Podgorica“ u Podgorici, i to: Zemljište označeno na kat. paceli br.1271/1.površine 1300.m2.;na kat. parceli br. 1271/3. površine 195.m2; sve ukupno površine 1795 m2. Ponude se podnose za kupovinu obje parcela zajedno. Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje Eventualna razlika u kvadraturi upisane u LN i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja n iznosi 100.000,oo evra, stohiljada evra. USLOVI i POSTUPAK PRODAJE: Ponuda sa pozivom na St.br.275/11 i sa dokazima o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od početne licitacione cijene, na ime jemstva dostavljaju se neposredno u zatvorenoj koverti ili putem pošte do 30.11.2020 godine na pisarnici Privrednog suda Crne Gore u Podgorici sa naznakom „PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE A.D.“ GORICA“ u stečaju iz Podgorice „ ne otvaraj za stečajnog upravnika“. Ponude koje ne pristignu na pisarnici Privrednog suda C G do 30.11.2020 g. neće se razmatrati. Javno otvaranje ponuda obaviće se dana 02.12.2020g. u 09,oo sati u Privrednom sudu C G u Podgorici soba broj 30. Ponude se podnose pojedinačno za svaku nepokretnost saglasno oglasu. Pravo učešća na oglas za kupovinu ponuđene imovine imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje svojine na nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja polože depozit od 10% od početne licitacione cijene do 30.11.2020 godine na žiro račun prodavca br.55012989-13- Podgoričke banke u Podgorici. Prijava ponuđača koji nije uplatio depozit u iznosu od 10% na ime jemstva najkasnije do 30.11.2020 godine biće odbačena i taj ponuđač nema pravo da učestvuje na oglasu. Javno otvaranje ponuda obaviće se i u slučaju da je prispjela samo jedna ponuda. Upravnik, može za kupca proglasiti ponuđača za koga utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu. Upravnik zadržava pravo da može donijeti odluku da odustane od prodaje po ovom oglasu sve do poslednjeg dana određenog za donošenje odluke o prodaji. Odluku povodom oglasa upravnik donosi u roku od tri radna dana od dana otvaranja ponude. Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti Odluke o prihvatanju njegove ponude za kupovinu predmetne nepokretnosti zaključi sa prodavcem kupoprodajni Ugovor u formi notarskog zapisa i u istom roku izvrši uplatu cjelokupne kupoprodajne cijene na žiro račun prodavca. Ukoliko kupac u predviđenom roku ne zaključi Ugovor i zakonskoj formi ili ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene u ostavljenom roku upravnik će donijeti odluku o poništenju odluke o prodaji ovom kupcu, a kupac gubi pravo na povraćaj depozita . Upravnik ima pravo da zaključi ugovor sa sledećim ponuđačem čija je ponuda po visini odmah iza najveće ponuđene cijene. Troškovi oko zaključenje Ugovora i sve poreze u vezi prenosa prava svojine plaća kupac. Imovina, zemljište i objekti, se prodaje u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa statusom u kojem se nalazi u vrijeme prodaje, na teret i rizik kupca, bez prava na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu. Eventualna razlika u kvadraturi zemljišta i objekata upisane u Listu nepokretnosti i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Sve inforamcije u vezi ove prodaje mogu se dobiti kod stečajnog upravnika na telefon +382 69 026 812. Podgorica ,30.10. 2019 g. Stečajni upravnik

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

POTVRĐENA OPTUŽNICA VIŠEG DRŽ

BOBANU LAKOVIĆU ZA TEŠKO UBISTVO

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv Podgoričanina Bobana Lakovića, koji se tereti da je u julu ove godine pokušao da ubije Duška Šćepanovića (53) i Filipa Šćepanovića (27 na način što je upravljajući svojim vozilom velikom brzinom ušao u prostor dvorišta porodične kuće Šćepanović i udario dva oštećena lica vozilom. “Dana 22.7.2020. godine oko 17.00 časova, u Ulici K.N. u Podgorici, okrivljeni je sa umišljajem iz bezobzirne osvete pokušao da liši života više lica – oštećene Š.D. i Š.F. na način što je vozilom marke ‘VW golf plus’ došao u dvorište porodične kuće oštećenog Š.D. u cilju naplate ranijeg novčanog potraživanja od njegovog sina Š.A., nakon čega ga je, pošto mu je Š.A. obja-

Laković

snio da trenutno nema novčanih sredstava za vraćanje duga, fizički napao zadajući mu više udaraca pesnicama u predjelu glave i tijela, u kojem trenutku su iz porodične kuće izašli oštećeni Š.D. i Š.F., pri čemu je okrivljeni fizički nasrnuo i na oštećenog Š.D., koji mu je braneći se i u cilju prekida daljeg fizičkog napada na njegovog sina Š. A. zadao više udaraca pesnicama u predjelu glave od kojih je okrivljeni zadobio tjelesne povrede, nakon čega se okrivljeni udaljio i stao iza svog vozila, odakle je oštećenom Š.D. uputio prijetnje: ‘Imaš i ti đecu, pobiću i njih i tebe, nestaćete iz ovog grada, viđećete ko je B. L.’”, stoji u optužnici koju potpisuje državni tužilac u VDT-u Podgorica Zoran Vučinić.

Vozilo usmjerio udesno u pravcu oštećenog Filipa koji je uz betonsku ogradu dvorišta stajao sa desne strane u odnosu na oštećenog Duška i prednjom stranom vozila, brzinom naleta od 20,00 km/h ga udario u predjelu lijeve noge i pritisnuo uz betonsku ogradu od dvorišta

Kako se dalje navodi, okrivljeni je za vrijeme dok je oštećeni Duško stajao leđima okrenut vozilu, a oštećeni Filip u neposrednoj bli-

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

ŽAVNOG TUŽILAŠTVA

ĆE SE SUDITI U POKUŠAJU zini betonske ograde dvorišta ušao u vozilo i njime krenuo prvo unazad, nakon čega je mjenjač ubacio u prvi stepen prenosa i naglo promijenio pravac kretanja vozila i sa udaljenosti između sedam i osam metara ga ubrzavajući, iz osvete zbog zadobijenih tjelesnih povreda, usmjerio prvo u pravcu oštećenog Duška i prednjim dijelom vozila ga udario brzinom naleta od 21,00 km/h i nabacio na poklopac motora i prednje vjetrobransko staklo, nanoseći mu laku tjelesnu povredu u vidu razderine u predjelu donje trećine prednje strane lijeve butine, oguljotinu u lijevoj polovini čeonog predjela i oguljotine u predjelu donje trećine spoljašnje strane lijeve nadlaktice. “Nakon čega je vozilo usmjerio udesno u pravcu oštećenog Filipa koji je uz betonsku ogra-

AKTUELNO

APELACIONI SUD PREINAČIO PRESUDU VIŠEG

Laševiću 10 godina zatvora zbog ubistva Zečevića

Prilikom određivanja visine kazne vijeće je kao olakšavajuće okolnosti cijenilo neosuđivanost i mladost optuženog, kao i činjenicu da je prije incidenta pokojni Zečević došao u dvorište Laševića

du dvorišta stajao sa desne strane u odnosu na oštećenog Duška i prednjom stranom vozila, brzinom naleta od 20,00 km/h ga udario u predjelu lijeve noge i pritisnuo uz betonsku ogradu od dvorišta, nanoseći mu tešku tjelesnu povredu u vidu višestrukog preloma karlice i preloma poprečnih nastavaka četvrtog i petog slabinskog pršljena, preloma gornjeg okrajka desne butne kosti i nagnječenja u predjelu obije noge i oguljotine u desnom jagodičnom predjelu, da bi potom vozilo zaustavio i ostavio u dvorištu oštećenih i pješice se udaljio sa lica mjesta, pri čemu je okrivljeni bio svjestan da na opisani način oštećene može lišiti života”, zaključuje se u optužnici. Bo.B.

Lašević Apelacioni sud preinačio je odluku Višeg suda u Podgorici u dijelu kazne, te tako Marka Laševića osudio na 10 godina zatvora zbog ubistva druga Momira Zečevića (27) 27. oktobra 2017. u podgoričkom naselju Zlatica, čime mu je umanjena kazna za tri godine. Podsjetimo, prvostepenu presudu 17. marta ove godine donijelo je krivično vijeće kojim predsjedava sudija Vladimir Novović i njome je Lašević osuđen na 13 godina zatvora. Prilikom određivanja visine kazne vijeće Novovića je kao olakšavajuće okolnosti cijenilo neosuđivanost i mladost optuženog Laševića, kao i činjenicu da je prije incidenta pokojni Zečević došao u dvorište optuženog. Prema navodima te presude Lašević je 27. oktobra 2017. godine, oko 18 sati, ispred svoje porodične kuće na Zlatici, nakon kraće prepirke, sa umišljajem ubio Zečevića. Na takvu presudu žalio se branilac Laševića,

Prvostepenu presudu 17. marta ove godine donijelo je krivično vijeće kojim predsjedava sudija Vladimir Novović i njome je Lašević osuđen na 13 godina zatvora

advokat Marko Radović, a u žalbi je naveo da je Lašević kritičnom prilikom postupao u nužnoj odbrani, a ne sa umišljajem. Sa druge strane, odbrana ne spori činjenicu da je Zečević lišen života iz vatrenog oružja koje je spornom prilikom držao Lašević, međutim, smatra da se u konkretnom slučaju radilo o klasičnoj nužnoj odbrani, koja shodno članu 10 Krivičnog zakonika isključuje protivpravnost, a samim tim i postojanje krivičnog djela. U prilog ovoj tvrdnji, advokat Radović se poziva

na vještačenje medicinske struke kojim je potvrđen iskaz Laševića, a u kojem navodi da je Zečević tog dana došao ispred njegove kuće u alkoholisanom stanju i započeo svađu, jer je nekoliko sati ranije odbio da mu pozajmi novac. Prema navodima optužnice Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, Lašević je 27. oktobra 2017. godine oko 18 sati, ispred svoje porodične kuće na Zlatici, u Ulici Iva Mažuranića sa umišljajem ubio Zečevića. “Nakon kraće prepirke i svađe, Lašević je izvadio pištolj marke ‘radom VIS’ kalibra devet milimetara i ispalio hitac u glavu Zečevića”, navodi se u optužnici. Lašević je prilikom davanja odbrane priznao izvršenje krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja ali, kako je kazao, ne može da prizna da je ubio druga Momira Zečevića jer je „pištolj sam opalio” prilikom njihove svađe na kućnom pragu Laševića. Bo.B.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

viši sud odbio žalbu osuđenog za nasilje u porodici

Umjesto 200 sati rada u javnom interesu tri mjeseca zatvora Viši sud u Bijelom Polju odbio je žalbu osuđenog za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici C.O. na rješenje bjelopoljskog Osnovnog suda, te time potvrdio odluku kojom mu je kazna rada u javnom interesu zamijenjena kaznom zatvora. Naime, rješenjem Osnovnog suda u Bijelom od 7.10.2020.godine osuđenom C.O., kazna rada u javnom interesu u trajanju od 200 časova, koja mu je izrečena pravosnažnom presudom od 4.9.2019 godine, zamijenjena je kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca i 10 dana. Protiv takvog rješenja osuđeni C.O. se žalio, ali je sud našao da je žalba neosnovana. “Prvostepeni sud je u pobijanom rješenju, prilikom zamjene izrečene kazne rada u javnom interesu kaznom zatvora, dao jasne i dovoljne razloge o odlučnim činjenicama, koji nijesu protivrječni, a ko-

je prihvata ovaj sud i na koje upućuje podnosioca žalbe. Naime, odredbom čl. 41, stav 6 Krivičnog zakonika propisano je da ukoliko

osuđeni ne vrši rad u javnom interesu, ova kazna će se zamijeniti kaznom zatvora tako što će svakih započetih šezdeset časova

rada u javnom interesu zamijeniti kaznom zatvora u trajanju od jednog mjeseca”, navodi se u obrazloženju odluke Višeg suda u Bi-

jelom Polju. Kako se dodaje, u konkretnom slučaju iz spisa predmeta proizilazi da je osuđeni C.O. na zapisniku od 25.06.2020 godine pred nadležnim organom, prethodno upoznat sa posljedicama odustajanja od izvršenja kazne izjavio da nije u mogućnosti da postupi u skladu sa Individualnim programom radnih aktivnosti od 18.6.2020 godine, sa kojim je isti bio upoznat i na koji je prethodno dao saglasnost, iz čega proizilazi da isti nije vršio kaznu rada u javnom interesu u skladu sa naprijed citiranom Zakonskom odredbom, zbog čega je pravilno postupio prvostepeni sud kada je istu zamijenio kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca i 10 dana, tako što je svakih započetih šezdeset časova rada u javnom interesu zamijenio kaznom zatvora u trajanju od jednog mjeseca. Bo.B.

u parkiranom automobilu na putu Zoganje - Gorana

Policija u Ulcinju pronašla 150 kilograma marihuane Policija je u Ulcinju pronašla 150 kilograma marihuane, koja se nalazila u parkiranom automobilu na putu Zoganje - Gorana. “Službenici Stanice granične policije Jug I - Ulcinj su u saradnji sa Mobilnom jedinicom Sektora granične policije na području opštine

Ulcinj, primjenjujući operativno taktičke aktivnosti, na putu Zoganje – Gorana, pronašli parkirano putničko motorno vozilo, u kojem se sumnjalo da se nalazi opojna droga”, saopšteno je juče iz Uprave policije. Ulcinjska policija je, kako se navodi u saopštenju, po

podgorica

Povrijeđen maloljetnik

naredbi Višeg suda u Podgorici obavila pregled ovog vozila u kojem je pronađeno osam pakovanja sa sadržajem opojne droge marihuana ukupne težine oko 150

kilograma. “Policija preduzima dalje mjere i radnje iz svoje nadležnosti na rasvjetljavanju ovoga događaja”, kaže se u saopštenju. E.H.K.

U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila sinoć oko 17 sati i 45 minuta u podgoričkom naselju Siti kvart povrijeđena je jedna maloljetna osoba. Do saobraćajne nezgode došlo je na Cetinjskom putu, kada je automobil na pješačkom prelazu naletio na maloljetnu osobu koja je biciklom prelazila ulicu. Iz OKC su kazali da se radi o maloljetnoj osobi, ali za sada nemaju više E.H.K. informacija.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

aktuelno

Institut za javno zdravlje

Od korona virusa preminule četiri osobe, još 320 novooboljelih U Crnoj Gori su tokom proteklog dana od posljedica korona virusa preminule četiri osobe, a potvrđeno je 320 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Navodi se da su laboratorije IJZ i druge laboratorije koje se bave PCR dijagnostikom od posljednjeg presjeka završile analizu 982 uzorka na novi korona virus, među kojima je registrovano 320 novopozitivnih slučajeva. Uzorci novopozitivnih su upućeni na testiranje iz Podgorice 200, Bara 37, Nikšića 22, Budve 16, Ulcinja 13, Kotora sedam, Berana šest, Cetinja i Bijelog Polja po pet, Pljevalja četiri, Herceg Novog dva, Danilovgrada, Žabljaka i Plužina po jedan.

„Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda povezana sa COVID-19 infekcijom i to kod pacijenata iz Cetinja, Bijelog Polja, Bara i Ulcinja, rođenih 1938. (dva), 1964. i 1934. godine, a prijave smrti su dostavili Klinički centar Crne Gore, Opšta bolnica (OB) Bar (dva) i OB Bijelo Polje“, kazali su iz Instituta. Od početka juna u Crnoj Gori je preminulo 285 osoba povezanih sa COVID-19 infekcijom, a od početka godine 294. U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 215 pacijenata. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 3.830. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekci-

Institut za javno zdravlje

je novim korona virusom je 18.066. U Podgorici su trenutno aktivna 1.774 slučaja, u Bijelom Polju 330, Nikšiću 306, Baru 257, Budvi 154, Beranama 152, Pljevljima 145, Ulcinju 141, na Cetinju 130, u Kotoru 127, Kolašinu 64, na Žabljaku 52, u Danilovgradu 45, Mojkovcu 35, Rožajama 33 i u Plavu 23. U Tivtu je aktivno 20 slučajeva, u Tuzima 16, Herceg Novom 13, u Petnjici pet, Gusinju četiri, u Plužinama tri, Šavniku jedan, dok u Andrijevici trenutno nema aktivnih slučajeva. U Crnoj Gori je po opštinama najveći broj aktivno oboljelih na deset hiljada

stanovnika registrovan na Žabljaku, u Podgorici, Budvi i na Cetinju. Na Žabljaku je registrovano 146 aktivno oboljelih od COVID-19 na deset hiljada stanovnika, Podgorici 95, Budvi 80, Cetinju 78, Kolašinu 76, Bijelom Polju 72, Ulcinju 71, Baru 61, Kotoru 56, Pljevljima 47, Beranama 45, Nikšiću 42 i Mojkovcu 41. U Tuzima su registrovana 34 aktivno oboljela na deset hiljada stanovnika, Danilovgradu 24, Plavu 18. U Rožajama i Tivtu je registrovano po 14 aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika, Gusinju, Plužinama i Petnjici po devet, Šavniku pet i Herceg Novom četiri. M.I.

U KCCG 12 pacijenata ugroženo

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) životno je ugroženo 12 pacijenata inficiranih korona virusom, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. Navodi se da se u KCCG trenutno liječe 64 pacijenta sa COVID-19 infekcijom. „Dvanaest pacijenata je životno ugroženo, od kojih su četiri intubirana i priključena na invazivnu mehaničku ventilaciju”, kaže se u saopštenju.

Foto: Dejan Lopičić

Samostalni sindikat zdravstva se pridružio apelu

Zaboravismo i na “aplauze” Klinički centar

Klinički centar Crne Gore

Centar za dijagnostiku ne radi zbog renoviranja Klinički centar Crne Gore (KCCG) renoviraće Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. Kako se navodi, Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku od danas neće pružati zdravstvene usluge ambulantim pacijentima. Iz KCCG su rekli da će aparate i mobilijar zbog rekonstrukcije premjestiti u privremeni prostor.

“Imajući u vidu da se u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku pružaju zdravstvene usluge na primarnom i sekundarnom nivou za građane Podgorice, Kolašina i Danilovgrada, kao i tercijarnom nivou za cijelu Crnu Goru, informacije pacijenti mogu dobiti svakog radnog dana na Info pultu Poliklinike KCCG od sedam do 15 sati”, kazali su iz KCCG. R.D.

Samostalni sindikat zdravstva Crne Gore priključuje se akciji evropskih sindikata EPSU u apelu na nadležne organe da zdravstvenim radnicima u ovom teškom vremenu pandemije COVID-19 “aplauzi nijesu dovoljni”. “Današnji dan 30.10.2020 g. u jeku novog talasa pandemije, kada i ‘aplauze’ zaboravismo pridružujemo se akciji EPSA u apelu na nadležne organe, ukazujući na sudbinu čitavog zdravstvenog sistema EU, a posebno na kolege kao nosioce posla (infektolozi i anesteziolozi) kao i na sve upošljene u sistemu koji su na prvoj liniji liječenja, od opake COVID-19 pandemije, da su na izmaku snage i da osim ‘aplauza’ neophodno je da zdrav-

stveni sistem postavimo na čvršće temelje radi reagovanja na ovu i buduće pandemije”, kazao je Mihailo Babović. Ističe da je Crnoj Gori hitno potrebno povećanje broja stručnog i kvalitetnog osoblja, adekvatna zaštita na radu (zaštitna oprema, odgovarajući broj testova, planirana

vakcinacija), kojom će se garantovati bezbjednost zapošljenih u sistemu zdravstva, povećanje plata. “Takođe, svim zdravstvenim radnicima koji su zaraženi ili su to bili od COVID-19 bolesti, neophodno je tretirati ih kao ‘profesionalna bolest’”, kazao je Babović. R.D.

Babović

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

PREMINUO VLADIKA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE U CRNOJ GORI

MITROPOLIT AMFILOHIJE BIĆE SAHRANJEN U KRIPTI SABORNOG HRAMA

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije (83) preminuo je juče od posljedica korona virusa u Kliničkom centru Crne Gore. Biće sahranjen u nedjelju u kripti Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, a Svetu arhijerejsku zaupokojenu liturgiju služiće patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej. “U petak 30. oktobra 2020. godine u 8.20 časova, u Kliničkom centru Crne Gore, poslije primanja Svete Tajne Pričešća, upokojio se u Gospodu Visokopreosvećeni Arhiepiskop Cetinjski Mitropolit Crnogorsko-Primorski i Egzarh svetoga trona Pećkoga Amfilohije”, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP). Sinod Srpske pravoslavne crkve postavio je juče episkopa budimljanskonikšićkog Joanikija za administratora Mitropolije crnogorsko-primorske. Zemni ostaci mitropolita juče su prenijeti na Cetinje, a u Cetinjskom manastiru će, kako je saopšteno iz Mitropolije, danas, 31. oktobra, na praznik Svetog Petra Cetinjskog u devet časova biti služena liturgija. “Istog dana u 13 časova biće svečani ispraćaj zemnih ostataka Mitropolita Amfilohija iz

Poruke saučešća iz ambasada, regiona i svijeta

Povodom smrti mitropolita Amfilohija saučešće građanima Crne Gore uputio je i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji. “Upućujem saučešće građanima Crne Gore koji žale zbog odlaska mitropolita Amfilohija Radovića. Neka počiva u miru”, napisao je Varhelji na Tviteru. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je saučešće patrijarhu Irineju, srpskom narodu i svim vjernicima, navodeći da bi volio da vijest o smrti Amfilohija nije tačna. “Vidio sam da se u osam sati i 20 minuta upokojio. Sve se dalje nadam da ta vijest nije tačna. Ako

je tačna, izražavam saučešće patrijarhu i srpskom narodu”, rekao je Vučić, prenosi Tanjug. Ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović je istakao da srpski narod, crkva i država odlasкom mitropolita Amfilohija gubi “velikog duhovnika učitelja, mudraca, gorostasa-čovjeka i velikog duhovnog borca za krst Hristov i čovjekovu zlatnu slobodu”. Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uputio je saučešće svim pravoslavnim hrišćanima u Crnoj Gori, navodeći da je vijest o smrti Amfilohija primio s osjećajem velike tuge, jer je mitropolita lično poznavao.

Cetinjskog manastira za Podgoricu, gdje će biti molitveno dočekane u 14 časova u Saborni hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici. U Hramu će biti sve do nedjelje, 1. novembra, kada će se služiti Sveta arhijerejska zaupokojena liturgija kojom će načalstvovati Njegova Svetost, patrijarh Irinej, sa više arhijereja naše i drugih pomjesnih Crkava. Nakon liturgije će biti služeno opijelo i obavljena sahrana. Blaženopočivši Mitropolit Amfilohije, po svojoj sopstvenoj želji bi-

će sahranjen u kripti Sabornog hrama u Podgorici u grobu koji je pripremljen za njegovog života”, saopšteno je iz MCP.

Građani Podgorice juče su mitropolitu odali počast paljenjem svijeće u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja

■ UČESNICI ISPRA-

ĆAJA DA SE PRIDRŽAVAJU MJERA

Kako su dodali, od državnih organa očekuju doprinos sa svoje strane kako bi se dostojno ispratio Amfilohije. “Svjesni cjelokupne zdravstvene situacije, ali i ogromnog poštovanja koje uživa mitro-

Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke saopštila je da dijeli osjećaj iskrene tuge zbog smrti mitropolita Amfilohija. Riječi saučešća povodom smrti mitropolita uputili su i ambasada Srbije i Velike Britanije u Crnoj Gori i ambasadorka Evropske unije Oana Kristina Popa. Smrt mitropolita Amfilohija težak je gubitak za Srpsku pravoslavnu crkvu i hrišćane, poručio je srpski prestolonasljednik Aleksandar Karađorđević. On je u telegramu saučešća patrijarhu Irineju kazao da je Amfilohije bio svjetilo vjere Srbima u Crnoj Gori i dostojan nasljednik trona Svetog Petra Cetinjskog.

polit Amfilohije, apelujemo na sve učesnike mitropolitovog ispraćaja da se pridržavaju svih propisanih zdravstvenih mjera, ponašajući se po onoj mudrosti Marka Miljanova, junaštvom braneći sebe od drugih, a čojstvom braneći i čuvajući druge od sebe. Neka je vječan spomen našem vladici i arhipastiru”, poručuje MCP. Podsjećamo, načelnica pulmološke klinike KCCG dr Jelena Borovinić-Bojović saopštila je u četvrtak da se zdrav-

I na Cetinju se okupio veliki broj građana kako bi mitropolitu odao počast

stveno stanje mitropolita Amfilohija naglo pogoršalo “zbog razvijanja pneumomediastinuma kao posljedice obostrane difuzne upale pluća uzrokovane korona virusom”. Tokom liječenja od korone Amfilohije je primao i lijek “remdesivir”, a o njemu 24 sata brinuo tim ljekara Pulmološke klinike KCCG. Bio je na liječenju u Kliničkom centru od 6. oktobra.

■ IRINEJ: JEDAN OD

NAJTUŽNIJIH DANA U ISTORIJI SPC

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej kazao je da smrt mitropolita crnogorskoprimorskog Amfilohija predstavlja jedan “od najtužnijih dana u istoriji Srpske pravoslavne crkve i da je srpski narod ostao bez jedne velike ličnosti”. “Ovo je jedan od najtužnijih dana za našu Crkvu. Veliki gubitak i velika žalost. Otišao je jedan dobar čovjek i vrstan teolog. Nijesmo to očekivali, nadali smo se će sve biti dobro završeno. Neka mu Bog da vječno blaženstvo. Lišeni smo velike ličnosti”, rekao je Irinej za Nova.rs. Patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril se u pismu saučešća Irineju osvrnuo na mitro-

Mitropolita su juče ispratili brojni doktori i vjernici okupljeni ispred Kliničkog centra

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

Mitropolit Amfilohije preminuo je u 83. godini

Zemni ostaci mitropolita Amfilohija prenijeti su juče u Cetinje gdje je u Cetinjskom manastiru služen pomen

politov život, kao i ulogu koju je odigrao u borbi za očuvanje svetinja u Crnoj Gori. “Gospod Isus Hristos pozvao je na sebe izuzetnog arhijereja Srpske pravoslavne crkve, čije će ime u istoriji zauvijek biti povezano s duhovnim preporodom Crne Gore nakon duge ere bogosluženja, neviđene neumorne borbe za spasavanje umirenih svetinja i očuvanje jedinstva naroda Božijeg u žrebu svetih Svetog Vasilija Ostroškog i Petra Cetinjskog“, navodi se u pismu ruskog patrijarha.

■■ Joanikije: Mudrost vladike će donijeti blagoslov

Tokom jučerašnjeg dana ispred Cetinjskog manastira okupio se veliki broj građana kako bi mitropolitu odao poštu. Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije pozvao je vjernike Srpske pravoslavne crkve i svih ostalih pravoslavnih crkava da se mole Bogu za pokoj

duše mitropolita crnogorskoprimorskog Amfilohija. “I vjerujte, danas je dan žalosti, i ovih dana ćemo tugovati i vršiti zaupokojene službe, ali nadam se da će se to polako pretvarati u proslavu jer će mučeništvo, i ljubav, i žrtva, i dobrota, i mudrost vladike Amfilohija zasijati iz božanske perspektive i donijeti veliki blagoslov Crnoj Gori”, kazao je Joanikije. Sveštenik Mitropolije crnogorsko-primorske i rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović, kazao je da je smrt mitropolita Amfilohija prije svega gubitak čovjeka snažne vjere. Povodom upokojenja mitropolita Amfilohija, Dan žalosti juče je proglašen u Beranama, dok je u Herceg Novom, Tivtu, Kotoru i Plužinama Danom žalosti proglašena nedjelja. U Andrijevici je proglašena trodnevna žalost. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije (Radović) rođen je na Božić 7. januara 1938. godine u Barama Rado-

vića u Donjoj Morači. Svjetovno ime mu je bilo Risto. Potomak je po srodstvu vojvode Mine Radovića, jednog od prvih plemenskih kapetana crnogorskih, koji je prisajedinio Moraču Crnoj Gori 1820. godine. Osnovnu školu je završio u Manastiru Morači, a Bogosloviju Sv. Save u Rakovici u Beogradu. Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu 1962. godine. Uporedo sa Bogoslovskim fakultetom studirao je klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Poslije završenog fakulteta, postdiplomske studije nastavio je u Bernu i Rimu, gdje je magistrirao na Istočnom pontifikalnom institutu (1965). Odatle je otišao u Pravoslavnu crkvu Grčke, gdje je boravio sedam godina i gdje je primio angelski obraz i sveštenički čin. U tom periodu, u Atini je odbranio doktorat o Sv. Grigoriju Palami, koji je privukao pažnju ondašnje evropske teološke javnosti. Poslije godinu dana provedenih na Svetoj Gori, odlazi za

aktuelno

Đukanović: Djelatnost mitropolita cijeniće istorija Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povodom smrti mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija uputio je izraze saučešća Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, sveštenstvu, monaštvu i vjernicima Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. “Sa žaljenjem sam primio vijest o smrti Njegovog Visokopreosveštenstva mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija. Kao velikodostojnik SPC bio je akter i svjedok burnih procesa krajem prošlog i početkom ovog vijeka, kako u Crnoj Gori, tako i na prostorima bivše Jugoslavije”, naveo je Đukanović. Ukupnu djelatnost mitropolita Amfilohija u Crnoj Gori cijeniće, kaže predsjednik, istorija. “Iz dugog perioda naše saradnje, tokom kojeg smo razmjenjivali mišljenja o važnim pitanjima za razvoj savremene Crne Gore, pamtiću njegov doprinos stvaranju pozitivne atmosfere uoči referenduma na kojem je naša zemlja obnovila nezavisnost mirnim i demokratskim putem. Molim vas da moja saosjećanja prenesete njegovim najbližima”, zaključio je Đukanović. Premijer Duško Marković je na Tviteru objavio da je sa žaljenjem primio vijest o mitropolitovoj smrti, navodeći da je kao predsjednik Vlade sarađivao i razgovarao sa mitropolitom Amfilohijem o mnogim važnim pitanjima koja su se ticala odnosa Države i Crkve, ali i o drugim temama od značaja za crnogorsko društvo. Mitropolija crnogorsko-primorska je, kako je rekao, izgubila svog poglavara, a crkva u Crnoj Gori svog zapaženog jerarha. Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić saopštio je da se nada da mitropolitov nasljednik neće hodati trnovitim putevima kojima je Amfilohije, sa svojim narodom, kako je rekao,

profesora na Pravoslavni institut Sv. Sergija u Parizu, a od 1976. godine postaje docent, pa redovni profesor na Bogoslovskom fakultetu Sv. Jovana Bogoslova u Beogradu (kasnije Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu), na katedri za Pravoslavnu pedagogiju (katihetiku) sa metodikom nastave. U dva mandata bio je i dekan fakulteta. Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve izabrao ga je maja 1985. godine za episkopa banatskog. Hirotonisao ga je 16. juna 1985. godine u beogradskoj Sabornoj crkvi patri-

dostojno i pastirski koračao. “Jedan si od onih koji je sve što je stvorio podario svom narodu. Iskreno saučešće episkopima, monaštvu i sveštenstvu, a vječan mir i hvala Mitropolitu crnogorsko-primorskom, uz naše nadanje i vjerovanje da njegov nasljednik neće hoditi trnovitim putevima kojima je Mitropolit, sa svojim narodom, dostojno i pastirski koračao”, napisao je predsjednik Skupštine na svom Tviter nalogu. Mandatar Zdravko Krivokapić pozvao je tehničku vladu Crne Gore da zbog smrti mitropolita Amfilohija proglasi dan žalosti. Uvjeren je, kaže, da je Crkva juče dobila svetitelja. “Primio sam vijest o upokojenju našeg Mitropolita Amfilohija. Iako smo mi kao ljudi tužni, uvjeren sam da je Crkva danas dobila svetitelja! Moli se, vladiko, u Carstvu Nebeskom za svoju Crnu Goru”, navodi Krivokapić. Izjavu saučešća uputili su juče i ministar odbrane Predrag Bošković, ministar za ljudska i manjiska prava Mehmed Zenka, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Ivan Brajović, lider Prave Crne Gore Marko Milačić, lider DNP-a Milan Knežević, predsjednik Glavnog odbora SDP-a Izet Bralić, predsjednica Socijalista Snežana Jonica. Izjave saučešća stigle su i iz Nove srpske demokratije, Ujedinjene Crne Gore, Socijalističke narodne partije, Pokreta za promjene, Demosa. Najdublje saučešće svim arhijerejima, sveštenstvu, monaštvu i vjernom pravoslavnom narodu uputili su i predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore (JZCG) Nina Ofner Bokan, počasni potpredsjednik JZCG Marek Lorinc i vrhovni rabin Crne Gore Luciano Moše Prelević.

jarh srpski German. Ustoličen je u Vršcu 21. jula 1985. godine. Odlukom Svetog arhijerejskog sabora SPC episkop banatski Amfilohije je decembra 1990. godine izabran za mitropolita crnogorsko-primorskog sa sjedištem na Cetinju. Svečano ustoličenje za mitropolita crnogorsko-primorskog, zetsko-brdskog i skenderijskog izvršio je patrijarh srpski Pavle sa episkopima 30. decembra 1990. godine u Cetinjskom manastiru. Mitropolit Amfilohije je bio član Svetog arhijerejskog sinoda SPC u više saziva. R.D.

ZNAJU D DA USP A UPLAŠE, ALI AVLJUJ I U BEBE

su nam če za, a znamsto ‘ventil’ od ob pjevačk av o a grupa, tr etiramo’ i da ukućane ‘m esimazvana vježban al“Đude”, Konsta je m u ne pod ntno ra od Vježbaj iž dimo n kući. poruču u ći a panj. Pa e svoj rad ju u se ku “Đ kojim je bi”, ći tužen ude” žlji Na rep o je ojčice, ta vo selekdu, član svojila važnu n sa jom tako se pjesm ertoaru grupe n d đe ag ic alaze novne šk a uzrasta e iz već prepala a grupe nasm ra- la se u to pobjeđuju, og sk in le o m oh kraje sv e crno zivnim le, počine koji su oje komšije i u rt je ko Fejsb e da su pratioci daČlanice va, kao i iz re gorpro u ku p gio se upozn radi pje bama. desilo n dotrčali misleći ća- vih snim ka tražili slanje reskim sn aju sa te na. vanje “n aka jer su ešto užas d n a o se im sjaj a pularno n origina cima težeći da renst uspa o. Velika po- b nim prilikom se pokazali la os n u vanke, e jete sp zu ba” isp avljiva k, a pose sak ostav sa koban anegdo ričao je Sedlare nja te koje uspava ile su revitaliza utivi ć i id n ci u uz “Đud godina magijsk ki, tužbalica i ra jom e” nižu se ih uspjesi. se Spec u grupi formi. Trenu znih Osv ija tno je a vanje o lna nagrada za aja valu b ca: Nađ ktivno deset bredne o ži o a čl ču ćn - sko ih običa v cije, po na Ron i Jovana Jeknić anij. Nagra ja u Polj tom prv okalne tradid , M o v d ileić a , Katari ima veli o mjest zaborav nu jer su nica, H na o ku n pobjedn i zajednički ko i ne- cijelog predstavljale n teži- Meden ristina Šuković Mederegiona. asljeđe , ncert ika sa V ic M a dionicom Tijana R okalnom vić Tijana R , Jelena Miladin arta akočea ra- on kao solistkinja Početkom “Bistrik” Bilje i Katari kočević, Aleksa ović, pobjeđ line et K osvajaju ove godine dje rstić. ra Crn nofestu mladih uje na nekad na Drljević, dok ndra e Gore. vojke k prvo mje sj im poa ev d a treba e- sm Posebn nose i o sto na F “obojit u zrel o se p estinagradomštinskom godiš po- či i Dan ošću u pomoć i” pjep ica njo risk za mlad e stvara m ko ih je n Šćepanović. Nek oa st oce. gr ol adovim udijama u dru ia, ali se priključe gim kad S R IJ E D A

šu kultu ru na muzi . To je ta pro pu čk je Sedla a istorija”, zak šterević. ljuču-

čević, k rekla – o h jom, ba risti se i ilust objašnja ajde da snim n ra nose k alizuje ljudsk cije da je va Rondović amo”, vrijem id oristeći e oda e stva i jarka sr no na iz kcenat preva oda- ličnih da uz pomoć ir shodsredsta m vođaču cjelovit onijski otklo edv . n “N a p a ra m e n od vim vid a za nek kolege fabule. Uz p jalna k a je Hamlet eo sad kojem omoć i sarad iniciapisla, rž će nešto d stavlja nika, p ali je o plijeni a spoz no n redp koje ko euobičajeno naš ma a žnju ovo g što m d ali prep unicira sved jelo mom estralni izvo puta en glumcu đa oznatlji vim jezi im, ja kva je subli č. U lite kom. m gleskog tnog sadržaja aci■ OD SV h E vim m umora izašla i enomenti Ž E T E N G A M Oma im u przacije. O pro v POZOR APRAVITI na prvo aj projekat je viIŠTE is sniman akcije k je, i mo pao A kako o je je g u le o p dalac ču je reovu ne su žanra običnu šte došla na je, dio ”, ističe ideju? ona. “Neko snimali liko dana un ■ CRNI azad sm o za H ve klip ove i ob nimljiSATIRAUMOR I javljivali n gramu a Insta. Ja sam S drug oduše e v lj R a ko č strane, p o j e d ena e v ić inim ja š n ja , p o filterim va a p ro je k , d a je sad m koa o naći na žete s n o o t ja s li d tvenim rušv a sa d k a rž m režama na koji a je i ma je mi je d p la n o d ra st ao. a podlog pravim “Naža e našem lost, u ke spo za muzičRakoče djetinjtove. U vi st ć vu ima z sve to li smo , tri te nala, a levizijska ka li smo sadrža -

Prvo radno iskustvo steknite u Dnevnim novinama!

NAJMLAĐA REDAKCIJA U CRNOJ GORI NUDI MOGUĆNOST OBUKE I PODSTIČE NA USAVRŠAVANJE I PROFESIONALNI RAZVOJ

crna g ora

e za Bij elu do 27. o- rt Sv. ktoBra

opust odlo lučki kompžio leks

, 14 . 10

. 2020 .

Herceg Novi:

TRAŽIMO

Za uređe n j do Kamen e obale od bij ele ara 140.0 A 00 eura

Žurnalista

gencija za izgra zvoj He d rceg No nju i ravo vil menta a je tendersk g objaciju za u ča rado izbor iz dokuv obale u a na uređenju vođaz magis nosno tralni p dijela iz u Bijele d gradnju šeta t, odlišta od o Kame njena v n rijedno ara. Procije140.00 st posl a 0 jedničk eura, a riječ iznosi je o zao preduze m projektu Javnog ća za up skim do ravljan brom i je Opštine morNovi. Herceg

ob Bjavlj en N ten Nder z a izvođ ača rad ova Crnogorski

jezik i književnost

Komunikolog

S R IJ E D

A , 14 . 1

0 . 2020

Politikolog

razrad a i izgrađ naseljske stru k ene ob ale па ture održiv “U okv iru luč pleksa ko g k Projektn tr žaje za eba planirati omobuhva o rješenje sa iz ke bro gradnju i po drta dova sa pravp arterno radove na ne i izg m i hort Kako se radnje jedne strak u lt , održa iuređiva urn projektu navodi u G van n la nju tereom uređei, s drug ja jahti i meg ja i đenje p , projektovan vnom n ajahe stran a o : sanac je je urešačke k ju e. Rado rodovim o še š o ii tećenih tališta munik v u ćе ob a na ovom po i na djelova posto uz Jadra , koje obuhva acije – uh dru ta Međun ogranič vatati, ali neće čpne du nsku magistra potez rapetno jećeg paarodn eni na: biži lu n e 639 m ukug k pranje enje, o i dan s a o m d z e skretan enog ida, pri tara, po bikova i čiM ja če n kupljan e, pričv za Bije v je čujući u s lu ršćivan , brušep , ukljuro je ređenje v i o je i zav đ nje me n e dijela sl ih površ n je aritalnih d a fe tm o rs in bodoskih a sa ju jelova, rbanje”, raskrs žne ka n n šetališ voda sa mskom avodi se u proo Bijelu, ice lokalnog strane ta p p zadatk u. postoje a sve do mora uta za edstva p ću pješa , za DSL-a otrebna za izra ja vodi čku sta tim iz b d i dva p o rta Sv. Neđe zu koiznosiće udžeta Crne o lj Idejno rj st e, kao ojeća okviru ešenje tr dsjeća 12.500 eura. ove tra proširenja u nja rad otoara U Pispuniti Prijavu za stručno Uosposobljavanje možete na sajtu odg se. i, Vlad Gore je NES CO P ro je žen 13. o orici je juče o k a , biljektobar ta rado tno rješenje o Uprave -a, zbog čeg mbra 2 па sjednici 29 n ve na p M a b poplava i 018. go . za u eđ d su h an sm una vazaštitu o a tikultu dobara dine, d Odluku kulturn d katastro anjenja rizi rod- je info , te dobijati na rnom u rternom i horoC rn о dodje e ih G rmacije k ređenju jn ore pri fa, koji sanaciju konzerv a od li kona privre na d b ge je n te a , neralni e d stojeće oštećenih dje rena: projekto atorske smje vljene direkto kako kaže je i na području ijelu B dograd no korišćem n g parap lova po rn e r et v Skadars za ze si ic a a ilišne lu tu n e ra r va je. a obuhva za acije u M . nredetnog k zida, pri G ke па u Bijele. la v ameno UP-u M Mulić, ni ta uređenje potez “Ovi p poruše P p g ir nje atm kupljanje i sp jela oba projekat uređ n о konce rihvaćen je je potreb rilika da se uka sad sistem odaci su neoph ro enja dile o magistraa uz jadransku šiti zid i, neophodno si u rane že da tališta p sferskih vod vođemagistr -šetališta uz anje od je izvrne Gore ji između lu najave od đana, a na odgovorno a m , D ri a k sa ir ln o m a re ekto i o je še k n p k u o i je up i no st ut B a va isto z li uređeevodnje nari izra već posto riatic M konzorcig kvali menih blodruštvu i svih subjek gra- tuacije ratu za vanre ra i mjest m linijske oddio je “R ijela - Kameje či arinas ć te dne n e a k M im št ta a a ta a p rh a U ko o , boje, n ašović ješačičnim njem k datne u ma brade, P-a i sv itektura d.o.o. bismo za ding M k i k d st e is ro a k o im o u s prin pu- še on zašt blika i ” d.o.o. kao na z post taze dio a jed slu datno “l vi, ko ve m H U međ atschappij tališne tinualne ra snosti o ijeli smanjenju nič- reaguju ite da na prav žb inijsko” ojeći zid, dolova pa jestima očuva ličine ing” ji je revidova erceg Nouv i nač d o “živom ”, is rasvjeta staze (javna svjete den ra n o d.o.o. P odusta remenu, drugih pojave priro pa” ograd ozelenjavanje D u š a n takao je Mitro tnih situ i zidna ) u okvir odgorica “Sedamse post petnog zida, ih djed o od gra o n n zb m ep ih vić je O (f o p Raspo goda. i isp izička – dnosna dluka o acija (k igne je arapeta tako da u form . a za re p d o m Ju o re p če d ir b b o n ći iz in o n arijera mont ja e- po a dA la uitet u , je v ić bo stralno nije po duž materi stven kontitporno a dijelu posto nog kao i ra vatrogasno vo hitne hti cija opre održana preze g prirode gencije za za nude, ru najpovolj k ja g zida. jećeg o zi m li v o oprem puta). Takođ magilo m k n za i a št d p aop zaštitu ta- d nju e nabav i sl nosno a i park ciji Tak za OSI. an EU pro e životne itu ine za odluljene ing mje .) skoj do ”, navodi se u i obli- ne n oništenju po je nim m je adekvatnim tu je i renje ođe, planiran sto kum stup tenderaba - Trilate kat - 3 WATCH kroz istaka hvalio na don sre ob nija iz H o o da pre Ovo po entaciji. aci pe za o ilijarom (klu urba- sta, puta za pet pa je proši- d “Sve obrušen ralni m OUT ku od 3 vke donijeće ka javolandij d za d pe, korza potr tpatke), e, rking m jelove se o ra ru e origin 0 stavlja ji i del civ štite: P k u ko čje pod žimu k ebe pri parape ranja p dana od dan u roje- će uvođen alne lije nog zau o izazovi utevi, instrum ilne nakon ntroli i analizi isko laza tnog onuda. a otvaje dopo st dručja rišćenja obaln že reza našu eventu enti i p P ventnih avljanja vozi i nuž- no m trebno vratiti zida bio M n o a ude se koji se sp g pobezbjed lnih kata rije i fa do ko la in je na izvo ekipa u Gore, a orskog dob mo gu n ti ne ra ru slučaju ter- nu teh sto, poštujući predav INTERR rovodi u okvir ost, mjena jih dolazi uslje stro okoline obuhvatu za Crne ma posredno u origina niku zi akcia u k d pro E li G IP m P A p e rogram A lšt da ro i lju vima g granič ra na n a pre nog i k (buffer zona) ićene sta gencije na Trg storijadje su p nja. Na djelo ne ašem p dskog fakto ulturno il P arapetn odručju Italije, C saradnje izm koDron k -istorijs rirod- kom i preporučen u Bellavidručja i zidovi . rn e o đ e Gore i K k o Predst Alban u cija će po ji je dobila Ag stu svje otora, upisano og posu A sa povratnico m pošiljen služiti m g tske pri g tivat: o zaštitu avljena je opre ije. lu i pre rodne na Li- Rok encije, do 9. n na adrei spašav ma za venciju za kontro pštin baštine važenja ovemb a ra u NP Sk sk n iNa ra , za mje je od po o jezero ra p o . a n n d re ža a u a i Spis od otva nje kva de je 60 r NP Lov - od s de i za i ala ćen, a velik liteta ranja. dam konku de, kao jerenje protok vo- kontrol e pomoći i pri biće rs i li e a plov – d bespilotni vazd vo- opoža i analize ako d kom S e k re ta renih ron ođe do uhori jat z društv a ku lt Genera . Savjetn područja. en ne Tiva e djelatnost u ru i biv saopštio lni direktor M nog pre ik zamjenika i opštit objav alištem u li d glav g ć a o je lari varača ovaj pro ila je ju konkurs šestruk na teri ne T u Ka ji za jeka če o nagrad za dodjelu stu Javni zeta ivat, koji su toriji opštizaštite značajan za si t vije Boja evropske inte nce e Opštin dentske p i g st k n n o lju stigli iz uspjeh godinu e Tivat prinosi spašavanja, je em da pro Vujović ista raci Kusova u- go čno sa 28. ok u stu pod ,u za c sa pro jek ka rd jačanju tobrom dine. nagrađ skladu sa od 2020. li 2 razumijeva d diranju, što šlogodiš MUP-a kapaci o- pređuju ti poput ovog o je 2020. lu iv a 4 njim do u od te un ne Konku bitnicim nih i sred anju učenika kom o k re 0, 300, odnosn su ostvarire rs je ob i poplav govoru na po ta i pravovre samo adekva a a o d te o n sn it ža javlj rnet 360 e. On tno a, i men ov- već postdip jih škola i st bez org i pokazu o reagovanje udenata š e n o m st n a sv a ko m ECTS (w w w stranici Opšt en na inlomskih anizova je istakao da , z av rju so .o u d ij sk in skog dje n studija ljudi i in P ravo mu o st lovanja og i sistemoglasn p st in a ti va t. m e Tivat stitucija lidarnost varili p o m p ro g ra studen n a n a g ra d u . sn o n n j e ema efik og odgo a granic tabli O ) i na bez obzi nu n e m - dod ro sječn ti sa pri im vo p e, a a št ra ra na el atne - jek što je i sv ju anju od u o cje ine javljen ne i dru ementa a S R IJ E D K 9 im pre ge n sovani informacije . Za sve r- nič ta programa rha pro A , 14 . 1 - na onkurs je otv ,5. za se Direkto epogode. prekog ne sara 0 . 2020 o d dan o tarijatu mogu obrati interer Zavod ra dnje. . a objav ren 15 dam ti za et a S “O ekreza hid eoro kulturu pre ljivanja djelatn anica v i dru Crne G logiju i seizmo ro- daji pri ma, čijoj prim o , zaladavin ore lo su ili na te sti u kancelari štvene o saopštio Luka Mitro giju tan po stvujemo je ko pre lefon 0 ji broj 12 om pra 3 v d nkre 2 ić a 6 je vez kazatelj kak će se 61-334. va mom u o kroz p ivanje lj Z.K. naprije ovom opreo u d d i i instit it nitorin okviru uci ga i pro i sistem mopre cjene ri nje, mo kogranične sa ja, u zika od žemo d ra d oći vih rezu ltata ko do opiplji ji korist e široj

prijetio džet eu

Ekonomista

Dizajner vizuelne komunikacije

Poslovni menadžer

639

Crna Go ra sp borbu p rotiv n

www.euprava.me/program-strucno-osposobljavanje

Dnevne novine

Nagrad a za n a j

svijet

bolje st

udente

svijet

kinesk i šef di ploma tije va ng

S R IJ E D

A , 14 . 1

0 . 2020

ji na tu rne

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

Nikšić: Tehnopolis opremljen sa

EU donirala o vrijednu 800.

Sa konferencije u opštini Tivat

Tivat: Potpredsjednici opštine o mogućnostima racionalizacije

Smanjenje broja zaposlenih i novi režim korišćenja vozila U Opštini Tivat juče je održana konferencija za novinare, potpredsjednici Goran Božović i Vladimir Arsić govorili su o racionalizaciji broja zaposlenih u lokalnoj javnoj administraciji i racionalizaciji raspolaganja voznim parkom Opštine Tivat. Božović je istakao da je nova vlast u Opštini zatekla 202 zaposlena na neodređeno, određeno i izvjestan broj o privremenim i povremenim poslovima raspoređenih u 17 organa, što je više od 100% zaposlenih u odnosu na 2016. godinu, kada je Opština imala 90 zaposlenih u 13 organa. U istom periodu Odluka o organizaciji i načinu rada lokalne uprave mijenjana je tri puta, a po riječima Božovića, na „čist tehnološki višak utrošeno je oko četiri miliona eura“. U organima lokalne uprave u 2020. na neodređeno je zaposleneo 29 lica, a neka od zapošljavanja realizovana su i krajem septembra i oktobra. U tom periodu Opštinu je, uz sporazumni raskid i otpremnine, napustilo 11 zaposlenih. Međutim, većina radnih mjesta nije ukinuta u sistematizaciji, što je propisana zakonska obaveza. „Sve se to dešava u trenutku kada je na snazi moratorijum na zapošljavanje u javnoj administraciji, koji je na snazi od jula 2018. godine“, istakao je Božović, naglašavajući da novoj vlasti predstoji vrlo težak i nezahvalan posao smanjenja broja zaposlenih. „Ono što je urađeno do sada, odnosno prvog radnog dana novog predsjednika opštine prekinuto je 14 ne-

zakonitih ugovora o privremenim i povremenim poslovima, a pojedini su sklapani neposredno pred i po okončanju izbora u avgustu. Ovim je sprovedena ušteda od 400 eura na dnevnom nivou.” Takvi ugovori, po riječima Božovića, prekinuti su u novoosnovanom Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju, Centru za kulturu i u Sportskoj dvorani, a ukupno su obustavljena četiri oglasa za prijem u radni odnos. „Ova vlast će raditi onako kako je obećala građanima“, rekao je potpredsjednik Arsić, navodeći da je u izradi odluka o organizaciji i načinu rada lokalne uprave i pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. „Izvjesno je smanjenje broja zaposlenih u organima lokalne uprave za nekih 20-30%“, kazao je on i najavio niz sastanaka sa rukovodiocima lokalnih preduzeća i ustanova kako bi se analiziralo njihovo poslovanje i kako bi se istražile mogućnosti racionalizacije i u tim budžetskim jedinicama. Na konferenciji je naglašeno da je donesena nova odluka o uslovima i korišćenju službenih vozila kojom se ukida 24-satno korišćenje službenih vozila, kao i korišćenje vozila u privatne svrhe. „Niko neće voziti službena vozila za lične potrebe”, naglasio je Božović i istakao da ni predsjednik neće imati na raspolaganju auto 24 sata, dok je tokom prethodne vlasti šest funkcionera imalo to pravo. Z.K.

Inovacioni preduzetnički centar (IPC) Tehnopolis opremljen je sa tri laboratorije koje će se koristiti kao podrška crnogorskim preduzetnicima da stvore novu ekonomsku vrijednost i nova radna mjesta na temelju inovativnih ideja i novih tehnologija. Evropska unija je donirala opremu vrijednu 800.000 eura, a tim povodom u zvaničnoj posjeti Tehnopolisu boravile su šefica delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa i ministarka nauke dr Sanja Damjanović. Crna Gora je najatraktivnija destinacija za tehnološko preduzetništvo i testiranje novih tehnologija, što je i bila Vladina jasna vizija, kazala je ministarka nauke prilikom posjete upriličene povodom podrške koju je EU pružala Tehnopolisu u cilju poboljšanja kapaciteta, a koji će se koristiti za razvoj inovativnih malih i srednjih preduzeća. U proteklom periodu za razvoj Tehnopolisa i izgradnju centralne jedinice Naučno-tehnološkog parka u Podgorici, kako je podsjetila Damjanović, Vlada je izdvojila oko 20 miliona eura. Mini-

starka tvrdi i da je ulaganje bilo opravdano jer su rezultati vidljivi. “Iz naše vizije izlaze konstantno temeljni jasni rezultati, a ponosni smo što je to upravo primijetila Evropska komisija, od koje smo nedavno dobili najvišu ocjenu u ovoj kompleksnoj oblasti, posebno kada je riječ o našem regionu. Za razvoj inovativne privrede ključni temelj je infrastruktura, a Tehnopolis je prva karika Naučno-tehnološkog parka koji želimo da realizujemo u Crnoj Gori”, naglasila je Damjanović. Naučno tehnološki razvoj u Crnoj Gori, napominje Damjanović, ne bi bio jedinstven bez najvažnijeg partnera EK i donacije koja je obezbijeđena kroz instrument IPA, za nabavku opreme za tri laboratorije. Vrijednost investicije, kako je istakla šefica delegacije EU Oana Kristina Popa, iznosi preko 800.000 eura. “Time će se obezbijediti crnogorskim malim i srednjim preduzećima potrebni alati za razvijanje proizvoda i usluga, da bi mogli biti kon-

kurentni na domaćem i međunarodnim tržištima“, poručila je Popa. Oprema za Biohemijsku laboratoriju, čiju je nabavku finansirala EU, pomoći će poljoprivrednicima da unaprijede kvalitet i bezbjednost svojih proizvoda. Nova oprema za industrijski dizajn naročito će biti korisna malim i srednjim preduzećima kojima je potrebna podrška i ekspertiza u oblastima modernog dizajniranja i brendiranja proizvoda. A nova informatička oprema za Data centar podržaće

Cetinje: Počelo komu

Trasira se pri

Predsjednik Kašćelan prilikom obilaska radova

Mehanizacija podgoričke kompanije „Avio Petrol“ počela je radove na nivelisanju i prilagođavanju terena kako bi se omogućio nesmetan pristup parcelama prijestonice Cetinje, koje se nalaze u zaleđu preduzeća „Sava trans“. Riječ je o potezu preko kojeg bi trebalo da bude obezbijeđen pristup Biznis zoni „Zagrablje II“. Pristup se trasira u dužini od 150 metara i u širini od osam metara, kako bi se stvorili uslovi za saobraćanje automobila, kamiona i druge mehanizacije. Početak radova obišao je gradonačelnik Aleksandar

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

tri nove laboratorije

opremu .000 eura

Juče u Tehnopolisu

mlada tehnološka preduzeća i druge kompanije kojima trebaju inovativna, informatička rješenja. “U vremenima nezapamćene zdravstvene krize izazvane pandemijom, inovacije i nove tehnologije su ključni pokretači ekonomskog rasta i reformi koje su Crnoj Gori potrebne da bi napredovala na svom putu ka EU“, kazala je Popa. Direktor IPC Tehnopolis Ratko Bataković istakao je će rad tri laboratorije značajno ubrzati razvoj mnogih segmenata lokalne i nacional-

ne privrede, od poljoprivrede i turizma, do metalne i drvne industrije. “Tehnopolis aktivno doprinosi kreiranju svih tematski povezanih strategija, a danas sve svoje projekte usmjerava ka realizaciji S3 pametne specijalizacije i ponosni smo što je Crna Gora jedina u regionu koja je usvojila tu značajnu strategiju“, istakao je Bataković. Tehnopolis trenutno ima više od 150 partnera u oko 30 zemalja i realizuje više od 20 projekata, od čega je 17 dobijenih od EU fondova. M.R.

komunalno opremanje Biznis zone Zagrablje II

istup u dužini od 150 metara Kašćelan sa saradnicima. On je rekao da je veoma zadovoljan što se ovim radovima omogućava gradskoj upravi da odgovori na zahtjeve privrednih subjekata i zainteresovanih investitora za otvaranje različitih proizvodnih pogona na Cetinju, a time i za nova zapošljavanja, što je jedan od zaključaka sa posljednje sjednice Senata prijestonice Cetinje. Lokalna uprava će, kako je kazao Kašćelan, kroz Zakon o prijestonici komunalno opremiti prostor Biznis zone „Zagrablje II“ i omogućiti potencijalnim korisnicima pristup elektro i vodovodnoj mreži. Kašćelan je obišao i rado-

ve na Puškinovoj ulici, gdje su u toku završni radovi prve i druge faze. Radovi će biti završeni, prema navodima izvođača, do sredine novembra 2020. godine, kada će se nastaviti realizacija treće faze, odnosno nastavak rekonstrukcije Puškinove ulice do Bulevara crnogorskih junaka. Dobro napreduju radovi i na prvoj fazi saobraćajnice u Donjem polju, koja bi trebalo da spoji ovo gradsko naselje sa Belvederskom ulicom i dalje sa magistralnim putem Podgorica – Cetinje – Budva. Završetak radova na ovoj saobraćajnici očekuje se u novembru. R.R.

aktuelno

NA STAROM AERODROMU POČELA IZGRADNJA BULEVARA VELJKA VLAHOVIĆA

VRIJEDNOST RADOVA 4,6 MILIONA EURA

Širina bulevara na pojedinim mjestima biće više od 45 metara Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković sa saradnicima i direktor Uprave javnih radova Rešad Nuhodžić obišli su juče Stari aerodrom, gdje su ozvaničili početak radova na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića. Tom prilikom gradonačelnik Vuković je izrazio zadovoljstvo zbog početka izgradnje jedne od najvažnijih saobraćajnica ne samo za ovaj dio grada, već i za Podgoricu u cjelini. “Bulevar Veljka Vlahovića nešto je na šta je Stari aerodrom čekao godinama i decenijama i zato nam je veoma drago što konačno ulazimo u realizaciju ove važne investicije. Dužina bulevara iznosi gotovo 1.900 metara i mislim da to samo govori i o obimu posla, ali i o tome šta će ova saobraćajnica značiti za ljude koji žive u neposrednoj blizini, budući da je projekat takav da je planirana izgradnja šest traka, tako da će na pojedinim mjestima imati poprečni profil identičan onom koji

Vuković juče na Starom aerodromu

imamo na auto-putu. Dakle, širina bulevara na pojedinim mjestima biće preko 45 metara“, saopštio je Vuković, naglašavajući da je vrijednost ovog kapitalnog infrastrukturnog projekta 4.600.000 eura. Rok za izgradnju je 30 mjeseci, a uzimajući u obzir činjenicu da na ovom potezu nema neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, Vuković je izrazio uvjeravanje da će i ovaj posao biti realizovan u predviđenim rokovima. Gradonačelnik je takođe iskazao zahvalnost Upravi javnih radova i direktoru Nuhodžiću. “U proteklom periodu ma-

lo je reći da smo imali izuzetnu saradnju i snažnu podršku i sve ono što su bile inicijative Glavnog grada podržano je sa njihove strane, uključujući i ovaj, kao i projekat čija realizacija uskoro kreće, a to je izgradnja novog Zmaj Jovinog bulevara. Sa ove dvije saobraćajnice Stari aerodrom potpuno mijenja svoj lik, rješavamo problem ne samo saobraćajne povezanosti, već i tretmana atmosferskih voda, tako da će za nekih dvije godine ljudi biti veoma zadovoljni time kako izgleda njihovo naselje u koje, kao što znate, Glavni grad u kontinuitetu ulaže“, zaključio je Vuković. I.F.R.

Sjednica SO Kotor održana u sali kina “Boka”

Za predsjednika opštine izabran Vladimir Jokić Odbornici Skupštine opštine Kotor su sa 17 glasova za i 11 glasova protiv juče izabrali Vladimira Jokića, diplomiranog pravnika, za predsjednika opštine Kotor. Sjednica je počela minutom ćutanja zbog smrti mitropolita crnogorskoprimorskog Amfilohija Radovića. Jokića nijesu podržali DPS, Liberalna partija, SD i SDP. Njihovi predstavnici su obrazlažući ovu odluku jedinstveni u stavu da je Vladimir Jokić uzurpirao svoj položaj i samovoljno donosio odluke kada je bio predsjednik opštine Kotor prije godinu i po, prenosi Skala radio. Ljiljana Popović-Moškov, odbornica GP URA, koja je bila dio tadašnje vlasti a danas konstituent nove vla-

sti u Kotoru, potvrdila je da je bilo političkih ucjena i loše donesenih odluka, ali da će u nastavku u novoj većini biti konstruktivan kritičar u budućoj vlasti. Dosadašnji predsjednik opštine Kotor Željko Aprcović zahvalio je svojim saradnicima, a posebno građanima Kotora koji su vjerovali i dali 4437 glasova DPS-u Kotor i podsjetio na završene, ali i započete kapitalne investicije u vrijeme njegovog mandata. “Opštinski budžet nije prazan i u ovim teškim vremenima uz sve obaveze proistekle iz prihoda i rashoda. Nemamo nikakvih obaveza koje bi budućoj vlasti onemogućile normalno funkcionisanje”, poručio je Aprcović, uvjeren da će budžet biti do kraja go-

dine realizovan u iznosu od 21 milion eura, dok je u ovom trenutku na preko 18 miliona. Nakon svečane izjave, u svom obraćanju Vladimir Jokić je sa indignacijom odbio bilo kakve podjele na lojalne i nelojalne, patriote i nepatriote, niko nema licencu na to. Podsjećamo, novi skupštinski saziv čine DPS sa 12 mandata, Demokrate devet, DF sedam, a URA, Socijalisti, Liberalna partija, Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija imaju po jedan mandat. Sjednica je danas, zbog epidemiološke situacije i skučenog prostora u skupštinskoj sali palate Bizanti, kako je to obrazložio predsjednik SO Kotor Dejan Vukšić, održana u sali Kina „Boka“.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

PANDEMIJA KORONA VIRUSA

IMUNITET NA COVID-19: ŠTA DO SADA ZNAMO?

„Ja sam imun“, rekao je Donald Tramp prilikom povratka u predizbornu kampanju nakon što je prebolio kovid 19. I još je dodao da bi ljude u publici najradije izljubio. Najpoznatiji čovjek na svijetu zaražen kovidom 19 to ipak nije uradio. I to je vjerovatno bilo dobro. Jer, prema dosadašnjim saznanjima, nije sigurno da li je američki predsjednik zaista stekao imunitet. Pitanje imuniteta prati korona-pandemiju od početka. A s obzirom na brz rast broja infekcija u Evropi, Sjevernoj i Južnoj Americi, to pitanje je važnije nego ikad. Ali jedno novo istraživanje umanjilo je nade u prirodni imunitet bez vakcinacije. Naučnici Imperijal koledža iz Londona istražili su uzorke 365.000 ljudi u Engleskoj i pronašli indicije da imunitet vremenom opada.

■ KOLIKO TRAJE IMUNITET?

To zavisi od više faktora. Recimo od starosti, kako pokazuje studija. Kod osoba starijih od 75 godina antitijela su nestajala mnogo brže nego kod mladih ljudi. Osim toga, stvaranje antitijela variralo je s obzirom na težinu bolesti. Zanimljivo je da se broj antitijela sporije smanjivao kod osoba zaposlenih u zdravstvu, što bi moglo da ukaže na ponovno ili jače izlaganje korona-virusu, smatraju naučnici. To da li imunitet traje nedjeljama ili mjesecima zavisi dakle od same osobe koja je inficirana. U drugoj studiji koju su sproveli Medicinska škola Harvard i Univerzitet u Torontu, naučnici su utvrdili da je najviše antitijela bilo nakon dvije do četiri nedjelje od infekcije, ali da se nakon toga broj smanjivao. Nivo antitijela je oko četiri mjeseca bio povećan, pa se polazi od toga da u tom vremenu postoji imunitet, kaže rukovodilac studije Rišel Čarls. Ali stvarni do-

kaz da postoji imunitet ne može biti ni ta studija i još uvijek nema odgovora na pitanje koliko traje imunitet protiv novog korona-virusa.

■ ZAŠTO POSTOJE RAZLIČITE TVRDNJE O IMUNITETU?

To zavisi od mjesta istraživanja, perioda i veličini studije. Naučnici u Njujorku su kod 20 odsto istraživanih osoba pronašli antitijela, u njemačkom Hajnsbergu kod 15, a u austrijskom skijalištu Išglu kod 40 procenata ljudi. Sva ta tri mjesta su u određenom trenutku bila žarišta zaraze. U Kini, gdje je postojanje virusa najprije utvrđeno, naučnici su

u jednoj maloj studiji utvrdili da ljudi koji su prošli infekciju bez simptoma, prosječno već nakon dva mjeseca nisu imali antitijela u krvi. U SAD su naučnici Univerziteta Arizona u istraživanju koje je obuhvatilo 6.000 osoba, utvrdili indicije „da je imunitet stabilan najmanje pet mjeseci“, kako je to rekao imunolog Dipta Batačarja. Sada naučnici Imperijal koledža u Engleskoj iznose podatak da je od kraja juna do kraja septembra udio stanovništva kod kojeg je moglo da se utvrdi da postoje antitijela pao sa šest na 4,4 odsto. To sugeriše da imunitet traje kraće. Osim toga, postupak dokazivanja an-

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

titijela u krvi je težak. Rezultati studija su različiti i zbog toga što su neke još u tzv. pre-print stanju, dakle još su u fazi naučnog preispitivanja (to važi i za studiju londonskog Imperijal koledža). Brojni naučnici se slažu da pitanje imuniteta još nije dovoljno istraženo.

■ DA LI ONI KOJI SU

PRELEŽALI KOVID 19 MORAJU DA SE PRIDRŽAVAJU MJERA?

Moraju. S pravne tačke gledišta, nema razlike između onih koji su bili i onih koji nisu ni bili inficirani. Mjere zaštite razlikuju se od zemlje do zemlje, u Njemačkoj i od pokrajine do pokrajine, ali one važe za sve i kršenje je često povezano s teškim kaznama. S medicinske tačke gledišta, i ljudi koji su bili zaraženi moraju da se pridržavaju mjera zaštite, jer pitanje imuniteta, kao što smo vidjeli, nije jasno. Osim toga u međuvremenu je poznato više slučajeva ponovne infekcije.

„Čak i ako je testom dokazano postojanje antitijela, osoba mora da se pridržava nacionalnih mjera zaštite, recimo da nosi masku, da drži rastojanje ili da se, kod pojave simptoma, testira“, kaže Paul Eliot, direktor londonskog Imperijal koledža.

■ IMA LI LJUDI KO-

JI, NAKON OBOLJENJA, NEMAJU IMUNITET?

I za to postoje indicije. U jednoj američkoj studiji među marincima, 41 odsto vojnika nije imalo antitijela u krvi. Kod jedne kineske studije Univerziteta Fudan u Šangaju, antitijela nije bilo kod šest odsto pacijenata. To znači da nije sigurno da li svaki čovjek stvara imunitet nakon infekcije korona-virusom. Njemački institut Robert Koh iz toga zaključuje da, prema dosadašnjim naučnim saznanjima, nije jasno ni da li se imunitet stvara redovno, ni koliko je on čvrst, niti koliko traje. (Dojče vele)

SVIJET

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

BRANKO BANJEVIĆ U MATICI O NEDAVNO OBJAVLJENIM POSLANICAMA SVETOG PETRA

Uz Svetog Petra i Njegoša Crna Gora je neuništiva

⌦⌦ Marija Roganović

ost tribine “Śednik četvrtkom” bio je jedan od najznačajnijih crnogorskih pjesnika, književni kritičar, esejista, antologičar i urednik Branko Banjević. Razgovor na temu “Stvaralac u svom vremenu”, vodila je novinarka Tanja Pavićević. Matica crnogorska objavila je Poslanice Svetog Petra Cetinjskog povodom 191 godišnjice smrti vladike i gospodara. Banjević, koji je inače i priređivač prvog izdanja Poslanica u izdanju Grafičkog zavoda, istakao je da se od tada mnogo toga promijenilo u poimanju značaja pisane riječi koju nam je ostavio Petar I.

■ SVE SE MIJENJA, A SVE OSTAJE ISTO

“Sve se mijenja, na neki način, a opet sve ostaje isto. Pedesetih i šezdesetih godina u Crnoj Gori nije bilo ni crnogorske kulture ni jezika. Crna Gora je postojala kao jugoslovenska teritorija, ravnopravna republika, uništena u toku II svjetskog rata, ali je imala sva prava. Iznutra je bila popaljena, uništena, i teško je bilo Crnoj Gori stvoriti svoje institucije koje bi stvarale njenu tradicionalnu i modernu pamet. To se ne može odjedanput stvoriti, bez kadra i komunikacija. Od 1945. do 1965. Crna Gora je ogromno napredovala. Obnovila se zemlja. Ali svijest moderna crnogorska nije napredovala kao obnova i izgradnja”, podsjetio je Banjević. Da bi razumio svoju fascinaciju Petrom I, koja datira još od djetinjstva, priznaje Banjević, morao je da zađe malo dublje u istoriju. Tačnije, da bismo razumjeli ono o čemu govorimo moramo znati zakone koji su djelovali u to vrijeme.

■ UMJETNIČKI

PRISTUP POSLANICAMA

Međutim, Poslanice su mnogo više od istorijskog dokumenta. Tačnije, pojašnjava Banjević, ovo je prvi umjetnički pristup Poslani-

cama Svetog Petra. “Pokušao sam da iz ovog istorijskog dokumenta izvučem književnu vrijednost i da naslovim to nekom sintagmom iz Poslanica, i pokažem njegov veliki literarni i moralni talenat koji on jednim vrhunskim jezičkim darom saopštava Crnogorcima”, ističe on. On je istakao lik i djelo ovog crnogorskog vladike i gospodara kao etički i vrijednosni orijentir Crne Gore i njen moralno-religijski kodeks. Uz to se prisjetio susreta sa Ivom Andrićem, koji je, kako kaže, znao istoriju Crne Gore bolje od mnogih samih Crnogoraca. Banjević je ispričao da je Andrić znao “Poslanice” Svetog Petra i prije nego što ih je Dušan Vuksan objavio. “Sjećam se, nakon književne večeri u Herceg Novom ja i Milorad Stojović odlazimo u atelje Voja Stanića gdje smo se sreli sa Ivom Andrićem. Andrić je znao puno o crnogorskoj istoriji, mnogo bolje od samih Crnogoraca i mnogo je poštovao. Štaviše, o Sve-

Ne glofirikujem Njegoša jer sam Crnogorac. Najbliži mi je jer je moj, da, ali blizak mi je i Dante, i svi pjesnici su moji jer sam usvojio njihovu poetsku vrijednost. Sve vrijednosti svijeta su moje. Njima slobodan čovjek raspolaže i kao takav baštinim sve kulture i slobode svijeta tom Petru je znao sve što smo i mi znali. I nikada neću zaboraviti njegove riječi: ‘Od Poslanica Apostola Pavla do danas u svjetskoj literaturi ništa nijesam našao što bi se moglo mjeriti sa Poslanicama Svetog Petra’”, prisjeća se riječi velikog Nobelovca o crnogorskom vladaru.

■ CRNOGORCI SU

SLOBODAN NAROD

Kako podsjeća Banjević, u Poslanicama Petar I kaže: “Crnogorci su slobodan narod, kad to izgubite izgubili ste sve”. “Sveti Petar je bio intelektualac, pamet prvog reda i on je to znao. Crnogorcima je rekao: ‘Vi ste jedini voljni i slobodni narod na svijetu’. Vi ste građansko društvo, individualno slobodni, ne jednaki. Tu svijest imaju Crnogorci na neki način, to je ono Jungovo

kolektivno nesvjesno”, objasnio je autor. Sveti Petar je rekao i “Vrata svakom strancu otvorena i onaj ko ih zatvori nije dostojan Crne Gore”. Banjević pojašnjava koliko se toga pridržavamo danas. “Taj sistem slobode podrazumijeva slobodu drugoga i to da svak koji uđe u naš sistem slobode ima sva građanska prava kao i svi ostali Crnogorci. Ako to ne činite niti ste Crnogorci ni slobodni ljudi. Sloboda je najdublja osnova svakog građanskog društva”, objašnjava on.

je terminologije, a ona se sintetiše u poetsku riječ, a ako do nje dođe narod on je trajan. Ne glofirikujem Njegoša jer sam Crnogorac. Najbliži mi je jer je moj, da, ali blizak mi je i Dante, i svi pjesnici su moji jer sam usvojio njihovu poetsku vrijednost. Sve vrijednosti svijeta su moje. Njima slobodan čovjek raspolaže i kao takav baštinim sve kulture i slobode svijeta”, cijeni književnik.

■ NJEGOŠ APSOLUT

Njegoša ne može niko oštetiti, tvrdi Banjević, vrijednost se može zlopupotrebljavati, ali ne i oštetiti. “To je primitivizam sitnih balkanskih politika koje nijesu izvorne nego uvijek služe tuđinu koji želi da vlada Balkanom preko te male provincijalne pameti”, navodi pjesnik. U periodu između dva rata, prema Banjevićevim riječima, progovorila je crnogorska literatura kroz glas crnogorske moderne. “Međuratni crnogorski pjesnici, prozaici i slikari stvorili su tako veliko djelo, nastavili su Njegoša modernim poetskim jezikom oslonjenim na njegov jezik, koji je beskrajan i ne zastarijeva. Otpor i bunt su saželi u modernu i to je trajno. Imamo velike i najveće moderne pjesnike, slikare, prozaike. Imamo se, postojimo i dalje. Dok ih imamo i dok su u našoj svijesti ništa nas ne može uništiti ni porobiti”, zaključuje Banjević.

PJESNIČKI I CRNOGORSKI

Za nasljednika Svetog Petra, Petra II Petrovića Njegoša, Banjević kaže da je “apsolut pjesnički i crnogorski, i zahvaljujući njemu Crna Gora je neuništiva”. “Jedna tradicija, jedan narod ne može postojati i opstajati bez te sinteze. Grčka antička sinteza je Homer. Poetska riječ je nešto najviše do čega može dovesti istorijski razvoj, jedna tradicionalna kultura. Zbog Gilgameša postoji sva ta predvavilonska civilizacija, Biblije jevrejska istorija. Svako vrijeme se sintetiše na taj način. Duga tradicija slobode se jezički formira i prečisti. To dovodi do svo-

■ NIŠTA NAS NE

MOŽE UNIŠTITI NI POROBITI

Ivo Andrić je znao puno o crnogorskoj istoriji, mnogo bolje od samih Crnogoraca i mnogo je poštovao. Štaviše, o Svetom Petru je znao sve što smo i mi znali. I nikada neću zaboraviti njegove riječi: ‘Od Poslanica Apostola Pavla do danas u svjetskoj literaturi ništa nijesam našao što bi se moglo mjeriti sa Poslanicama Svetog Petra’

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

Interpretacije dale pogrešnu sliku stanja u Narodnom muzeju

KULTURA

NA CETINJU JUČE PREZENTOVANI REZULTATI SVEOBUHVATNE REVIZIJE MUZEJSKOG MATERIJALA

rojka od 2.914 nedostajućih muzejskih predmeta iz Narodnog muzeja odnosi se na broj predmeta koji nedostaju fondovima Narodnog muzeja po različitim osnovama i kriterijumima. To ne znači da su svi predmeti bespovratno izgubljeni ili otuđeni, saopšteno je na konferenciji za novinare Narodnog muzeja, koja je juče održana na Cetinju.

“Kao karakterističan primjer navešćemo Izvještaj revizije u Umjetničkom muzeju prema kojem fondu nedostaje 96 predmeta. Tu spada legat od 62 rada koji je na zahtjev vlasnika vraćen i dat muzeju Hercegovine u Trebinju. Tu spada i šest predmeta koji su u ranijem periodu vraćeni vlasnicima na njihov zahtjev, kao i dva predmeta koji su zamijenjeni za druge radove, jer muzejska dokumentacija do sada nije nikada zaključena, pa se uočena nepravilnost može ispraviti jedino kod reinventara, a nakon zaključivanja muzejske dokumentacije poslije usvajanja revizije” kazao je menadžer za programske politike i planiranje i PR NMCG Ivan Mijanović. Kako je Mijanović objasnio u brojku 2. 914 predmeta ulaze i predmeti koji su u ranijem periodu pozajmljivani za potrebe državnih organa ili pozajmljeni za izložbe pa nijesu vraćeni, tu umjetnine pozajmljene drugim ustanovama a nijesu vraćene. On je naveo i jednu utvrđenu krađu (2 predmeta) i nekoliko otvorenih pitanja gdje, između ostalog postoje i radovi za koje se pretpostavlja

da su propali u konzervatorskom smislu. Posebno je skrenuo pažnju na Izvještaj revizije u Njegoševom muzeju gdje je uočen veliki broj nedostajućih predmeta - 1.333. Od tog broja , kako je kazao, čak 1.142 predmeta je svojevremeno stručna muzejska komisija kategorisala u pomoćni materijal. Riječ je o 979 dopisnih karata - razglednica štampanih povodom obilježavanja 100 – godišnjice objavljivanja Gorskog vijenca; 100 poštanskih markica u čast jubileja 100 – godišnjice Njegoševe smrti; 13 fotoreprodukcija dokumenata, 9 komada pokućstva; 40 komada fotoreprodukcija presnimljenih iz raznih publikacija i Njegoševa bista - rad Draga Đurovića koja je preuzeta po nalogu Ministarstva prosvjete NRCG. “Prema podacima iz 1972. godine nedostaju 122 preštampane reprodukcije autora Anastasa Jovanovića čiji je nedostatak konstatovan u zapisniku od strane tadašnjeg direktora Sava Vukmanovića, uz opasku da su iste, kao promotivni materijal, poklanjane raznim institucijama. Prema Knjizi inventara iz 1972. godine, sa spiska ostavštine Đuka Sredanovića nedostaje 10 predmeta. Takođe, od ukupno 160 znački i spomenica rađenih prigodom značajnih jubileja – 100 godišnjice Njegoševe smrti i štampanja Gorskog vijenca nedostaje 51 komad. I na kraju jedna knjiga iz biblioteke Petra II Petrovića Njegoša”, kazao je Mijanović. Iz ovog primjera, prema njegovim riječima, može se zaključiti da je riječ o predmetima koji, objektivno, ne

mogu imati muzejsku vrijednost ali su se nalazili u ranijim popisnim knjigama kao muzejski materijal. “Nije isto kada nedostaju predmeti kao što su razglednice, a njih je u ovom slučaju 979 ili 122 preštampane reprodukcije, zatim značke i poštanske markice, u odnosu na neki vrijedan muzejski predmet kao što je pomenuta knjiga iz Njegoševe biblioteke, a tretiraju se na isti način u Izvještaju”, rekao je Mijanović. On je naveo i da u Muzeju kralja Nikole nedostaje 967 predmeta. Kako je naveo u periodu od 1941 do 1945, po nalogu guvernera za Crnu Goru Pircija Birolija, iz Državnog muzeja odnijeto je 362 muzejska predmeta (među njima su antička skulptura boginje Dijane sa Duklje, nekoliko komada oružja, namještaja, posuđa i ostalog). U periodu poslije 1945, po nalogu državnih vlasti i stručne procjene da ne zavrjeđuju status muzejskih predmeta raznim institucijama je predato 599 predmeta. Komisija za reviziju muzejskog materijala u Muzeju kralja Nikole je u početni izvještaj uključila i 3.679 predmeta zlatnog i srebrnog posuđa koje je odnijeto sa Dvora 1919. godine, 7 godina prije

Nije isto da nedostaju predmeti kao što su razglednice, a njih je u ovom slučaju 979 ili 122 preštampane reprodukcije, zatim značke i poštanske markice, u odnosu na neki vrijedan muzejski predmet, a tretiraju se na isti način u Izvještaju

formiranja Državnog muzeja, objasnio je Mijanović. “Te godine su, po nalogu nadležnog Ministarstva, predmeti odnijeti u Zagreb radi prodaje, a kako nijesu prodati, predati su Ministarstvu finansija u Beogradu, koje ih je pohranilo u trezor. Oni nijesu imali status muzejskih predmeta jer je muzejska institucija sa zatečenim fondom bivšeg crnogorskog dvora formirana tek 1926. godine. Dakle, imamo veliki broj predmeta koji su prije osnivanja Državnog muzeja, odlukom tadašnjih vlasti odnijeti iz Dvora kralja Nikole”, rekao je Mijanović. Podsjetio je i da stalnoj postavci Istorijskog muzeja nedostaje ukupno 324 predmeta od čega su 153 fotografije iz perioda NOB-a i 71 fotokopija originalnih dokumenata. Mijanović je dodao i da je manastirskoj riznici 1946. godine ustupljeno na čuvanje i izlaganje 107 predmeta. “Od strane Mitropolije je prvobitno bilo saopšteno da će se Komisiji dozvoliti da izvrši reviziju, da bi nakon toga dobili obavještenje da stručnjaci iz Narodnog muzeja, kao predstavnici matične ustanove za muzejsku djelatnost, mogu obaviti stručni nadzor odnosno uvid ali ne i reviziju muzejskog materijala. U međuvremenu iz Mitropolije je saopšteno da će dozvoliti da se izvrši stručni nadzor, ali da ne prihvataju da se eksponati tretiraju kao predmet revizije muzejskog materijala Narodnog muzeja, jer smatraju da su predmeti njihovo vlasništvu” kazao je Mijanović. Dokaz da su predmeti o kojima je riječ u vlasništvu Narodnog muzeja, odnosno

Muzeja kralja Nikole, prema riječima Mijanovića, je Rješenje iz 1962. godine, kojim se potvrđuje da je zbirka crkvenih utvari svojina Državnog muzeja iz Cetinja. Kako je naveo Mijanović od ukupno 2.914 nedostajućih predmeta, za 2.586 predmeta je utvrđen period u kojem nedostaju iz Muzeja, dok se za 328 predmeta nije moglo sa sigurnošću utvrditi. Na osnovu dokumentacije, sa sigurnošću se može utvrditi da od 2.586 predmeta, u periodu 1941-1945 nedostaje: 362 predmeta; u periodu 1945 – 1990: 2.107; u periodu 1990 – 2008: 99 predmeta i u periodu 2008. do 2018: 18 predmeta. Medijske objave o nestanku eksponata iz Narodnog muzeja i revizije u toj ustanovi Mijanović je okarakterisao kao “pogrešne interpretacije koje su davale neadekvatnu sliku o stanju fondova Narodnog muzeja Crne Gore”. “Eklatantni primjeri tih zloupotreba su slučaj Njegoševog sata koji je pronađen u Manastirskoj riznici, prvog štampanog izdanja ‘Gorskog vijenca’, ili četiri zlatnika koji su deponovani u Istorijskom muzeju Narodnog muzeja – rekao je Mijanović. Dodao je da je Narodni muzej Crne Gore nadležnom tužilaštvu i policiji podnio prijave za sve predmete, za koje se u postupku revizije utvrdilo da nedostaju. “Takođe se planira da se u narednom periodu, kroz fazu kustoskog rada i postupke obrade fonda, kao i u saradnji sa nadležnim organima, pokuša ući u trag nedostajućim predmetima i izvrši povraćaj pronađenih”, rekao je Mijanović. R.K.

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

BOMBONJERE NIKŠIĆANKE ANETE BOŽOVIĆ OSVAJAJU TRŽ

Slatko-gorki ukus fine crne čokolade

Nikšićanka Aneta Božović nakon više godina provedenih na Birou rada prije desetak mjeseci pokrenula je svoj biznis - proizvodnju bombonjera i čokoladnih poslastica, koje svojim specifičnim ukusom polako osvajaju crnogorsko tržište. “Ideja da se bavim proizvodnjom i preradom čokolade došla je sasvim spontano. Sjedjela sam u posjeti kod djevera i razgovarali smo o mom nekom budućem poslu, jer je i on bio upućen u to da sam već godinama na Bioru rada i da bih voljela da radim. Znajući da sam spretna u kuhinji i da volim da kuvam, predložio mi je da počnem da se bavim proizvodnjom bombonjera i čokoladica. Taj njegov predlog odmah mi se dopao, a olakšavajuća okolnost je bila to što je on imao i mašinu za preradu čokolade koju mi je i posudio“, kaže Aneta.

POČETAK I PUN POGODAK

Da bi se upustila u posao o kojem do tada gotovo

Čokaladne bombone koje osvajaju tržište da ništa nije znala, Aneta je odlučila da ide korak po korak. Uslijedilo je čitanje, istraživanje, prikupljanje informacija, priprema mašine za rad nakon duže pauze i velika prva proba ko-

ja je bila presudna. “Uz tu mašinu koju mi je posudio djever dobila sam i sirovinu. To je bila čokolada stara četiri godine. Međutim, ja sam odlučila da je iskoristim za probu. Po-

služila mi je da se učim. Prvi put kada sam uključila mašinu i pokrenula proces proizvodnje, iako je čokolada bila stara, čitava kuća je zamirisala. Čokolada se izlivala u kalupe iznenađujuće lijepo i to mi je dalo motiv, želju da nastavim. Niko od nas ukućana nije mogao da odoli mirisu i izgledu tih mojih prvih bombonjerica i svi smo ih probali“, kaže Božović.

PODRŠKA PORODICE

Nakon prvog uspješnog pokušaja Aneta nije imala dilemu da li da se upusti u novi biznis. Podršku i ohrabrenje ponudili su joj suprug i kćerke. “Odmah sam pronašla sebe u svemu tome. Dugo vremena je prošlo kako sam tražila sebi neki adekvatan posao, koji bi me ispunio, a koji ne bi bio preveliko opterećenje za moje zdravPored dobrih ukusa umijeće se očitava i u dobroj dekoraciji

Aneta uživa u pripremi dobrih čokoladnih ukusa lje koje je malo i narušeno zbog iznenadnih zdravstvenih problema prije nekoliko godina. Moju želju i volju na sreću prepoznali su i moji najmiliji i obećali mi pomoć. Nakon tog obećanja dileme nije bilo“, ističe

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

reportaže

ŽIŠTE

Bombone koje Nikšićanka proizvodi imaju različite ukuse pečat, svemu tome odlučila sam da dodam neke svoje proizvode koje sam godinama pravila i tako oplemenim ukus gorke čokolade i učinim je primamljivom i za sladokusce. To je bio pun pogodak - dobili smo bombonjerice koje imaju slatko-kisjelkasti i gorki ukus“, pojašnjava Božović.

TRŽIŠTE

Božović. Kao i u svakom biznisu počeci su bili puni neizvjesnosti, traganja i pronalaženja najboljih rješenja. Aneta kaže da je bilo neophodno naći dobavljače najbolje i najkvalitetnije čo-

kolade jer, kako naglašava, kvalitet joj je na prvom mjestu. “Našli smo dobavljača iz Podgorice koji nam je obezbijedio najkvalitetniju čokoladu. To je nešto na čemu ću uvijek insistirati. Ra-

dim sa italijanskom finom crnom čokoladom. Odlučila sam se za crnu čokoladu jer se gotovo svi težimo zdravim stilovima života i željela sam da moji proizvodi budu u tom duhu. No da bi ti proizvodi imali i moj

Kako bi obezbijedila novac za kupovinu sirovine, Aneta je odlučila da prvo počne proizvodnju čokoladnih pločica koje bi se u kafićima služile uz kafu, što je naišlo i na podršku vlasnika ugostiteljskih objekata. “To mi je dalo početni vjetar u leđa. Međutim, desila se korona i svi naši planovi morali su da se promijene. Koliko je ta zatvorenost tokom prvog talasa korona virusa bila loša za traženje tržišta, bila je dobra za mene da se usavršavama u proizvodnji. Sve to je iz dana u dan napredovalo i uz pomoć kćerki odlučili smo da proizvode prodajemo putem društvenih mreža i po preporuci. Bilo je potrebno osmisliti pakovanje, prilagoditi cijenu količini i čini mi se da smo na dobrom putu. Interesovanja ima, ljudi se javljaju iz Nikšića, sa Primorja, sjevera, polako se širi taj dobar glas o mojim čokoladicama i to raduje. Dešava se i da naše čokoladice idu za inostranstvo, do regiona, do Amerike“, kaže Božović.

ČOKOLADA POSVEĆENA DINASTIJI PETROVIĆ Namjera Anete je da u narednom periodu proširi lepezu proizvoda. Želi, kako kaže, da zadovolji što više ukusa kako bi njene bombonjerice bile sve traženije. Pored toga, od svojih čokoladnih proizvoda namjerava da napravi crnogorski brend posvećen dinastiji Petrović. “Tražiću pomoć od fondova koji pomažu početnicima u biznisu. Kćerke su mi čvrstvo obećale da će nastaviti i one da se bave ovim poslom. Ako neko ko je mlad to obeća, onda je moja dužnost da gledam na sve načine da ova moja priča uspije i da se proširi, pa da bude i jedna mala fabrika čokolade iz Crne Gore. Želim da napravim posebnu liniju čokolade posvećenu dinastiji Petrović. Imamo i mi čime da se pohvalimo. Uz pomoć ili ne ja sam odlučila da to napravim. Osmislila sam da to bude sa posebnim ukusima, prema njihovim ličnostima, sa jednom knjižicom o crnogorskoj istoriji i Petrovićima. Računam da će neko imati sluha da mi malo pripomogne“, poručuje Božović. Ljubav i posebni osjećaj koji, kako Aneta kaže, ne umije da objasni, nada se da u njenim čokoladicama prepoznaju svi oni koji ih i probaju. Svi sladokusci koji žele da probaju Anetine čokoladice mogu se informisati na instagram stranici aneta_ company. Mira Rovčanin

IZDAVAÄ&#x152;KI PROJEKTI DNEVNIH NOVINA

Na kompletna izdanja Dnevnih novina dajemo 50% popusta. Akcija vaĹži do kraja oktobra.

POPUST

50 %

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

DINO MERLIN IZ PORTO MONTENEGRA U SVIJET POS

I Crna Gora i “Mi” su pune života, a to ne možete zaustaviti

⌦⌦ Danilo Brajković

Foto: Sever Zolak

Dužnost je činiti ono što možeš tamo gdje jesi i sa onim što imaš, a tu sam da baš to ispunim. Ovom efektnom rečenicom bosanskohercegovački muzički čarobnjak Dino Merlin prije dvije večeri u kompleksu Porto Montenegro sažeo je sve što je umjetnički mudro spakovao u skoro četiri minuta singla/spota “Mi”, premijernog aduta njegovog 12. studijskog albuma, koji bi svjetlost dana trebalo da ugleda do kraja 2020. i tako naslijedi “Hotel Nacional”, u kom desetine hiljada Merlinovih ljubitelja boravi od 2014. godine. Tokom tih šest godina, brdoviti Balkan, Merlinova vječita inspiracija, preživio je mnoge potrese. Spletom okolnosti, premda bi Merlin prije rekao “voljom kosmičke sile”, kopča između 2014. i sadašnjosti je - nevolja. “Hotel Nacional” ukazao se tada naposredno poslije poplava koje su i te kako naškodile prvenstveno Bosni i Hercegovini i Srbiji, potom i ostatku ovog regiona, a numera “Ruža” i divni stihovi: “u svakoj bašti raste po jedna ruža i svako ima nekog da mu ruke pruža” izdvojili su se kao simboli humanosti. Poplave danas zaobilaze region. Nažalost, ne i pandemija korona virusa. Nevidljiva pošast više od pola godine ne odustaje od namjere da poljulja duh i optimizam narodu, što je osjetio Merlin. Po uzoru na početnu rečenicu ovog teksta, učinio je to što mu je, kako kaže, darovalo nebo. “Pjesma ‘Mi’ najavljuje novo vrijeme, u kom je više nego ikada potrebno da budemo ‘Mi’, jer samo tako možemo savladati nedaće koje život postavlja

Dino Merlin - scena iz spota

pred nas”, glasio je dio saopštenja koje je Merlin prije nekoliko dana potpisao u susret premijeri.

■■ Posebna saradnja Dok je armija fanova iz različitih svjetskih kutaka strpljivo čekala kraj malih ekrana da spot konačno bude u etru, Crna Gora, tačnije Tivat i Porto Montenegro, imali su čast da zasluženo ugoste zvaničnu promociju i uživaju u pretpremijeri. Naime, spot “Mi” sniman je upravo u Porto Montenegru, marini i nautičkom naselju u Bokokotorskom zalivu pod zaštitom UNESCOa, te prvom One&Only rizortu u Evropi, koji će biti otvoren u proljeće 2021, a time je, nastavljaju iz Merlinovog tima, simbolično označen početak dugoročnog kreativnog partnerstva između Porto Montenegra i umjetnika. David Margason, izvršni direktor kompanije Adriatic Marinas, u ime domaćina poručio je da je riječ o partnerstvu sa posebnim čovjekom, koji, baš kao i Crna Gora - mala zemlja velikog srca, prati viziju Porto Montenegra i teži napretku. Govoreći o korijenu saradnje sa Merlinom, Mohammed Al-Shaibani, predsjedavajući u Odboru direktora Porto Montenegra, prisjetio se anegdote sa ranijeg koncerta glavne zvijezde večeri. “Bio je to specijalan događaj za mene prije dvije godine. Zadivljen time što su svi pjevali, dakle i mladi i stari, pitao sam mog domaćina - zbog čega Dino pjeva nacionalne pjesme. Rekao mi je - ne, on pjeva svoje numere. Bio sam iznenađen, jer su apsolutno svi znali ri-

ječi tih pjesama. Potom sam pričao sa našim zajedničkim prijateljem i rekao mu da želim da upoznam Dina. To mi se ispunilo. Ne postoji bolja osoba koja može predstaviti cilj projekta Porto Montenegro i njegovu ljepotu”, tvrdi Al-Shaibani.

■■ Dino: Ne odustajem(o) Nakon izlaganja domaćina, mikrofon je preuzeo “gost”. Uz napomenu da je napisao stihove, dok mu je pri izradi muzike asistirao Mahir Beathouse (aranžman radili Ozan Bayraşa i Adis Sirbubalo), bosanskohercegovački umjetnik ponosno je istakao da numeru “Mi” ne šalje slučajno u svijet baš iz Crne Gore i u trenutku kada mu pogled na kalendar ne ide naruku. “Veoma sam počastvovan jer sam predstavio novu pjesmu i spot u ovom nevjerovatnom mjestu, u ovoj divnoj državi. U mom domu - Crnoj Gori. Uvijek me u Crnoj Gori fascinira toplina, nevjerovatna pristojnost i ljubaznost. To ne kažem iz kurtoazije. To zaista fascinira nas koji dolazimo u Crnu Goru. Čast mi je i što sam postao dio ove porodice, što imam partnere i prijatelje kao što su ljudi u Porto Montenegru. I u životu i u karijeri trudim se da radim najbolje. Siguran sam da oni imaju sličan pristup. Ovo je posebna svečanost za mene. Rekao sam Margasonu da nemam još puno ovakvih promocija. Možda još

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

zabava

SLAO MUZIČKO-LJEKOVITU PORUKU I LIJEPU SLIKU dvije u životu, s obzirom na to da ih organizujem na svakih šest godina. Želim da iz ove predivne zemlje, kako rekoste, ‘male zemlje velikog srca’, pošaljem poruku svijetu - ne odustajmo, borimo se! Ovo je pjesma puna života, baš kakva je i ova zemlja”, konstatuje Merlin. Nezaobilazna tema tokom Dinovog razgovora sa predstavnicima medija bilo je stvaralaštvo u doba pandemije. “Mi” je, priznaje Merlin, prvobitno tempirana za proljeće, ali odgađanje je prosto bilo neminovno zbog svega što nas okružuje. Pošto nam ljepši dan (i dalje) izmiče, nije više bilo vremena za čekanje. Kucnuo je pravi čas. “Mislili smo da će bolja vremena doći prije. Ali, ona evidentno sporo dolaze. Pandemija, čini se, nema namjeru da brzo ode. A život ne može da se zaustavi. Među osnovnim životnim pravilima su kretanje i protok. Ovo je pjesma o nama u svijetu koji se mijenja i nama koji se mijenjamo zajedno sa svijetom, htjeli mi to ili ne. Da li će to biti promjena nabolje ne zavisi samo od svijeta, nego i od nas. Još jednom vidimo kako smo upućeni jedni na druge, kako zavisimo jedni od drugih, kako smo zajedno u ovome (...) Prvi put kada sam došao u Porto Montenegro, kada sam vidio ovu ljepotu, sjetio sam se stiha koji sam davno zapisao - ‘ljepota je kvaka na vratima, koja vodi do boga’. Pjesma ‘Mi’ ide uz energiju, misli optimizma i ljepote koje Porto Montenegro i ja dijelimo”, objašnjava Merlin.

■■ Bez publike smo ranjeni Po principu “daš im prst, odmah traže ruku”, ali ovog puta u najpozitivnijem kontekstu, nestrpljiva publika bi novi album na dlanu odmah. Kompletno izdanje će, ponavlja Merlin, ako bog da do kraja godine biti u etru, prije čega nas očekuje još singl. Objašnjavajući sa kakvim se sve emotivnim silama susretao prilikom stvaranja novog albuma, ali i onog iz 2014,

Spot? Strast, svjetski nivo... Spot “Mi”, očekivano, više liči na mini film. Rediteljsku palicu preuzela je umjetnica čiji je potpis Kukla, snimateljsku ekipu predvodio je direktor fotografije Lazar Bogdanović iz Beograda, a doprinijeli su i umjetnici iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije... Bilo je potrebno manje od 24 časa da milion ljudi pogleda spot, pa je internet “srušen”. “Čekanje se isplatilo. Čarobnjak se vratio. Majstor ostaje majstor”, ne-

godina proteklo je od objavljivanja prethodnog albuma Dina Merlina. “Hotel Nacional” nasljednika će dobiti do kraja 2020. imajući u vidu okolnosti, umjetnik kaže da nikada nije bježao od odgovornosti i svoje misije. “Kada dobijete dar i ljudi pjevaju vaše pjesme, kada generacijama omogućite da slušaju vaš stih ili melodiju dok im je teško, kada razgalite srca - onda ste i dužni da budete utjeha, svetionik, predvodnik. Kada su se ljudi sklonili, odnosno kada je sjenka pala na ljudski rod, kao u slučaju pandemi-

ki su od komentara gledalaca, a Merlin zadovoljno trlja ruke i podsjeća da su za veliki uspjeh zaslužni apsolutno svi akteri. “Na svakom koraku tokom tih pet dana vrlo napornih snimanja podržavali su nas svi. Snimali smo čak i u nekim pećinama. Srećan sam. Spot odgovara zahtjevima svjetske scene. Rastemo zajedno. Svi su dali maksimum, osjetio sam strast koja se rađa kada ljudi vole ono što rade. Ovo je film na koji sam ponosan”, srećan je Merlin. je, mi koji imamo dar moramo pokušati da koračamo i da ne odustajemo. Mnogi pokazuju prve znakove anksioznosti. A umjetnost služi kao neka vrsta lijeka”, ubijeđen je Merlin. Ipak, pravi lijek još čekamo. Dok ne dobijemo vakcinu, čini se, možemo da zaboravimo na život koji je važio prije pandemije. U oblasti kojoj je Merlin posvetio život to bi značilo da će rana zbog izostanka koncerata i druženja sa publikom (u njegovom slučaju to su istinski spektakli pred nekoliko desetina hiljada prisutnih) biti sve dublja. Makar dok ne stigne melem. “To je veliko pitanje za nas koji živimo od dodira sa publikom, od tog života i iskrene energije koja nam je potrebna da bismo stvarali. Sasvim je drugačije pjevati pred ljudima. Lijepo je to sve onlajn, ali živ kontakt je nenadoknadiv. Velika je to rana. Biće duži period čekanja. Šoubiznis pati, mnogi muzičari nisu u prilici da zarađuju. Ali, preživjećemo. Naći ćemo model da živimo kao prije”, zaključuje Merlin.

PRILAGOĐAVANJE PROMJENAMA

odnosi

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

Buran razvod utiče na mentaln zdravlje djeteta Kada odnos između supružnika zahladni, većina roditelja postavlja pitanje - da li bi trebalo da ostanemo zajedno zbog djece? Pored toga, postoje roditelji koji smatraju da je razvod jedina opcija. Roditelji imaju mnogo briga na umu od svakodnevnih obaveza, posla, bračnih razmirica, svađa, do neizvjesnosti oko starateljstva. Ipak, najveća briga jeste kako će njihova deca podnijeti razvod i kako će se nositi sa tim. Jedna od roditeljskih dilema jeste - koje posljedice razvod može ostaviti na decu? Tačan odgovor na to niko ne zna, jer je sve individualno i svako dijete je osoba za sebe. Iako je razvod za svu djecu stres, neka djeca se oporavljaju brže od drugih. Dobra vijest je da roditelji mogu preduzeti korake kako bi smanjili posljedice koje razvod ostavlja na djecu. Ukoliko roditelji uspostave dobar i iskren odnos

sa decom, mogu im pomoći da se prilagode promjenama koje su nastale usljed razilaženja roditelja i raspada porodice. Zašto je prva godina nakon razvoda najteža? Mnoga istraživanja su pokazala da se djeca najviše muče tokom prve ili druge godine nakon razvoda. Djeca će vjerovatno doživjeti nelagodu, bijes, anksioznost, nepovjerenje i nesigurnost u tim trenucima. Ipak, čini se da se mnoga djeca vrate pređašnjem ponašanju. Počnu da se navikavaju na promjene u svakodnevnoj rutini i lakše se prilagođavaju problemima koje život nosi. Međutim, postoji mali broj djece na koje razvod ostavi trajan trag i nikada više se ne vrate u ranije stanje. Ovaj mali procenat djece može imati stalnih, možda čak i doživotnih problema nakon razvoda roditelja.

Koje su emocionalne posljedice? Razvod braka stvara teške emocionalne krahove za cijelu porodicu, ali za djecu situacija može biti prilično zastrašujuća, zbunjujuća i frustrirajuća. Mala djeca se često ne shvataju zašto su rastrzani između dva doma, zašto roditelji žive odvojeno i slično. Kada iz mirne luke dožive takve neuspjehe dešava se da djecu muče problemi da li se roditelji i dalje vole i da li će roditelji i njih prestati da vole. Djeca školskog uzrasta ponekad pomisle da je razvod njihova krivica, kao i da su oni uradili nešto pogrešno pa je došlo do toga. Tinejdžere takve situacije baš pogode i mogu osjećati bijes i ljutnju na roditelje, što može trajati danima. Dešava se i da krive jednog roditelja za prekid braka ili mogu zamjeriti jednom

ili oba roditelja zbog raspada porodice. Svaka situacija je jedinstvena i svaka porodica sa sobom nosi posebnu priču. Ipak, javljaju se i ekstremne situacije u kojima dijete može osjetiti olakšanje kada dođe do razvoda, jer im razvod predstavlja smanjenje stresa i neprijatnosti koje su doživljavali. Da li je stres kod djeteta povezan sa razvodom? Razvod obično znači da će djeca izgubiti kontakt sa jednim roditeljem - najčešće ocem. Smanjen kontakt utiče na vezu roditelja i djeteta, a prema jednom radu objavljenom 2014. godine istraživači su otkrili da se mnoga djeca poslije razvoda osjećaju manje bliskim sa očevima. Nakon razdvajanja od jednog roditelja, djeca osjećaju stres i strah, a javlja se i nesigurnost koja može ostati i kada dijete zakorači u odraslo doba. (Yumama.com)

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

odnosi

Mnoga istraživanja su pokazala da se djeca najviše muče tokom prve ili druge godine nakon razvoda

no Problemi i rješenja Koji su to emotivni problemi koji se javljaju kod djece? Razvod može povećati rizik od mentalnih zdravstvenih problema kod djece i adolescenata. Bez obzira na starost, pol i kulturu, djeca razvedenih roditelja mogu imati veće zdravstvene probleme. Razvod može izazvati poremećaj prilagođavanja kod djece, koji može da se riješi u roku od nekoliko mjeseci. Studije su takođe otkrile da su depresija i anksioznost veće kod djece kojima su roditelji razvedeni ili ne žive zajedno. Da li djeca postaju problematična? Djeca iz razvedenih porodica mogu zadavati više problema, poput poremećaja ponašanja, delinkvencije i impulsivnog reagovanja, nego djeca koja žive sa oba roditelja. Pored problematičnog ponašanja, djeca mo-

gu ulaziti u više sukoba sa vršnjacima nakon razvoda. Naravno, veoma je važno da znate da ne postaju sva djeca problematična, već samo ona kod kojih je razvod ostavio dubok trag i koja su ispuštena iz nadzora roditelja. Da li većini djece razvedenih roditelja prijeti neakademska karijera? Djeca koja potiču iz razvedenih porodica često i ne završe fakultet. Međutim, studija objavljena 2019. godine sugeriše da takva djeca generalno imaju problema sa školom, a izbjegavanje i odbojnost je sve što ih asocira na školu. Ipak, nemojte da vas frustrira ova činjenica, nisu sva djeca razvedenih roditelja takva. Postoje sjajni izuzeci gdje su djeca koja su rasla sa samohranim roditeljima izvrsni stručnjaci i imaju fantastičnu akademsku karijeru.

Razvod braka stvara teške emocionalne krahove za cijelu porodicu, ali za djecu situacija može biti prilično zastrašujuća

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

FOTO UBOD

Prednosti ćelavih

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Slika govori više od riječi

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3363

2015-12-28

Medium level

Sudoku puzzle No. 3048 2015-02-16

www.sudokukingdom.com 3 6 4 1 5 7 2 9

9 1

5 3

2 7

1 1

7 9 9

1 5

5 1

2Puzzle 9 4 solution: 5 8 3

Daily Sudoku puzzle No. 3353

2015-12-18

4 3 3 6

Medium level

1 2

7 9

9 3 5 8 2 1 6 7 4 Sudoku puzzle No. 3049 2015-02-17

4 5

TEŽA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

5 3

9 9

5 8

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

FOTO UBOD

Prozor u svijet

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution:

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3392

2016-01-26

Medium level

5 8

3 5

8Puzzle 5 3 solution: 9 7 6

3 7 5 1 8 6 4 2 9 Sudoku puzzle No. 3353 2015-12-18

3 4

9 1

7 2

Sudoku puzzle No. 3363 2015-12-28

www.sudokukingdom.com 9 5 2 3 6 4 8 1

LAKŠA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

9 5

www.sudokukingdom.com

Klupa u zidu

Daily Sudoku puzzle No. 3363

2015-12-28

Medium level

9 1

1 8

5 3

1 7 2

4 1 5

4 5

9 9

1 5

5 1

MALI OGLASI

SUBOTA I NEDJELJA, 31.10. I 1.11.2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE - osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata - vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata - prijava i odjava radnika - izrada završnih računa - pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata - finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Novembarski popust- 10% !!!

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 31.10. I 1.11.2020.

41 31

MAL I OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA, ULICA 19. DECEMBAR, ULAZ BROJ 5, JUŽNA STRANA STADIONA BUDUĆNOSTI

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORTDN

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 10. I 1. 11. 2020.

DOGAĐAJ DANA (SUBOTA) FUDBAL

LIVERPUL VEST HEM 18.25h

AMPLITUDO 2.CFL

Berane testira lidera Danas su na programu mečevi 13. kola Amplitudo 2.CFL. Dvojac sa vrha tabele Kom i Arsenal će igrati u gostima - Kom ide na noge Beranama, dok će Arsenal gostovati Bokelju. U derbiju kola na “Topolici” sastaće se ekipe Mornara i Igala. Biće ovo prilika za Barane da prekinu seriju od dva poraza i povrate samopouzdanje, dok bi Igalo eventualnom pobjedom preskočilo današnjeg rivala na tabeli i preuzelo treće mjesto. V.S.

VRIJEME JE ZA NAŠ NAJVEĆI DERBI: VICEPRVAK SUTJESKA DO

VELIKI RIVALI PONOV Nova stranica velikog rivalstva: Duel Igora Ivanovića i Milutina Osmajića na prvom meču ove sezone

SEMAFOR Grbalj - Jedinstvo, Berane - Kom, Bokelj - Arsenal, Mornar - Igalo, Drezga - Ibar. Svi mečevi počinju u 13.30h. Tabela: Kom 29, Arsenal 29, Mornar 23, Igalo 20, Jedinstvo 16, Berane 16, Bokelj 11, Ibar 11, Grbalj 8, Drezga 3.

ZLATNI SPONZOR

FSCG produžio saradnju sa Telekomom Crnogorski Telekom će i dalje biti zlatni sponzor reprezentacije Crne Gore i generalni sponzor Prve crnogorske fudbalske lige, koja i ove sezone nosi ime Telekom 1.CFL. Predsjednik FSCG Dejan Savićević i izvršna direktorica Crnogorskog Telekoma Dina Cibulskaja potpisali su danas u prostorijama FSCG ugovor o saradnji i za narednu godinu. “Zadovoljstvo mi je što nastavljamo saradnju sa Crnogorskim Telekomom, partnerom koji je uz Fudbalski savez Crne Gore već 13 godina. Izuzetno cijenimo njihove napore da u veoma zahtjevnom finansijskom periodu nađu način da nastave investiranje u sport, pogotovo u fudbal”, rekao je Savićević. V.S.

Kada možda trofeji i nijesu bili na njihovoj strani, dueli klubova iz naša dva najveća grada bili su simbol fudbala u Crnoj Gori - od mečeva u bivšoj Jugoslaviji, pa do okršaja u Telekom 1.CFL. Bilo je tako nekada, a biće i danas (subota, 16.00h), kada se će veliki sportski rivali ponovo naći oči u oči - vicešampion Sutjeska u 11. kolu domačeg šampionata dočekuje prvaka Budućnost. “Smatram da je ovo najlakša utakmica i da igračima za nju ne treba poseban motiv”, na pravi način je derbi najavio trener tima iz Nikšića Dragan Radojičić. Slično je poručio i šef struke “plavih” iz Podgorice Mladen Milinković. “To je utakmica koja budi pažnju svih ljubitelja fudbala, ali je prava šteta što se igra

3 UTAKMICE JE KAO TRENER BUDUĆNOSTI MLADEN MILINKOVIĆ VODIO TIM PROTIV SUTJESKE - SVAKU JE DOBIO, A NJEGOVA EKIPA NIJE PRIMILA NI GOL NA TIM DUELIMA (GOL RAZLIKA 5:0)

bez publike.” Sutjeska i Budućnost su tokom posljednje četiri sezone po dva puta imale šampionski pehar u svojim vitrinama, a pred današnji okršaj na tabeli ih “razdvajaju” tri boda, s tim da Podgoričani na vrhu imaju i meč manje. “Imamo veliko poštovanje prema našem rivalu iz Nikšića, to je ekipa koja je dvije godine zaredom osvojila titulu, imala zapažen rezultat u Evropi, bila vicešampion”, dodao je Milinković. “Vjerujem da će naši igrači mudrom igrom da nametnu svoj stil, a da će kao plod toga doći dobar rezultat.” U prvom meču ove sezone Budućnost je slavila pogotkom Igora Ivanovića (1:0). “Budućnost je dobila tu utakmicu, po mom mišljenju nezasluženo, ali sada je red da

se revanširamo. Za to će biti potrebno maksimalno zalaganje svakog igrača”, potencirao je Radojičić. Oba trenera imaće problema sa sastavom tima, pošto za Sutjesku vjerovatno neće nastupiti Milivoje Raičević, Damir Kojašević i Stefan Cicmil, a za Budućnost Petar Grbić, Vasilije Terzić, Petar Vukčević i Nemanja Sekulić. Tri tima koja su, svaki na svoj način, obilježila dosadašnji dio sezone očekuju zanimljivi dueli u ovoj rundi. Neporaženi Dečić super niz pokušaće da nastavi protiv nezgodne Iskre na svom stadionu, Podgorica će u meču sa “davljenikom” Petrovcem tražiti povratak pobjedama, dok će čvrstinu Jezera ovog puta testirati Zeta. K.B.

ZANIMLJIVOST DANA

DOGAĐAJ DANA (NEDJELJA)

Mančester junajted nije poražen na svom Old Trafordu od Arsenala još od 2006. godine, kada je londonski tim slavio 1:0 golom Emanuela Adebajora. Od tada “đavoli” su protiv “todbžija” upisali osam pobjeda i pet remija. Dva velika engleska rivala ponovo će se na “Teatru snova” sudariti u nedjelju od 17.30h.

KOŠARKA

CEDEVITA OLIMPIJA BUDUĆNOST VOLI 19.00h

OČEKUJE ŠAMPIONA BUDUĆNOST

VO U KLINČU TITOGRAD RUDAR, BITKA ZA BIJEG IZ DONJEG DOMA

Nekada šampioni, sada dva tiS druge strane, tim iz Pljevalja ma koja dijele pretposljednje mje- izgubio je dva meča zaredom. sto na tabeli - na Starom ae“Očekujemo tešku utakmicu protiv ozbiljnog rodomu sudariće se Titograd i Rudar. protivnika”, istakao je “Vezali smo dva vezista Rudara Dedobra rezultata jan Kotorac. “Znatprotiv ekipa koje no će nam teže bipretenduju na vrh ti bez četiri stantabele, atmosfera dardna igrača Miloje odlična i svi željša Zečevića, Marka no iščekujemo naredMerdovića, Željka ToKotorac ni meč proziv dobrog rimaševica i Danina Talovala. Međutim, nadamo se vića, ali daćemo sve da nada možemo da nastavimo u istom pravimo što bolji rezultat i izađeritmu”, rekao je kapiten “roman- mo iz loše serije. Za nas i bod u tičara” Ivan Novović. ovom meču ne bi bio loš.”

TABELA

PODGORICA

PETROVAC

SUTJESKA

BUDUĆNOST

ZETA Radulović Tuzović Sopo Ceklić Đinović Jamoa Milojko L. Lambulić Nijaveđi I. Vukčević Kalezić Trener: Dejan Roganović

JEZERO Asanović Dinoša Drešković Jovićević Muković Đurković Pavlović Vučićević Isljami Osmajlić Mujeci Trener: Milija Savović

Ivezić Popović Vukčević Savović Marjanović Medigović Đajić Mikijelj Čelebić Ražnatović Kaluđerović Savić Nikolić Ivanović Maraš Ilić Jovanović Divanović Suzuki Tačibana Kordić Merdović Trener: Milorad Trener: Nenad Peković Vukčević PODGORICA - “DG Arena”. Sudija: Miloš Bešović (Podgorica). Asistenti: Ivan Bogdanović (Cetinje) i Goran Šućur (Nikšić). Početak: Subota, 15.00h (RTCG 2, TV Arena sport 3).

Giljen Dragojević Grivić Milić Šofranac Ćuković Bulatović Adžić Vlahović Vučić Eraković Raičković Janković Mirković Osmajić Božović Ćetković Ivanović Marušić Bojović Marković Moraitis Trener: Dragan Trener: Mladen Radojičić Milinković NIKŠIĆ - Stadion kraj Bistrice. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Asistenti: Milutin Đukić (Cetinje) i Nikola Radulović (Podgorica). Početak: Subota, 16.00h (MNE sport)

GOLUBOVCI - Stadion “Trešnjica”. Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica). Asistenti: Miodrag Brajović (Podgorica) i Dragan Vujović (Cetinje). Početak: Subota, 16.00h (MNE sport).

MEĐUSOBNI DUELI

Pobjeda Podgorica: Neriješeno: Pobjeda Petrovac:

2 4 1

Pobjeda Sutjeska: Neriješeno: Pobjeda Budućnost:

12 18 27

Pobjeda Zeta: Neriješeno: Pobjeda Jezero:

2 3 2

14:10 19

1. BUDUĆNOST

2. DEČIĆ

16:6

3. PODGORICA

13:7

4. SUTJESKA

5. JEZERO

6:8

6. ISKRA