Dnevne novine 12, 13. i 14. jul 2020. by Dnevne Novine

PREDSJEDNIK CRNE GORE ■ 2 3 MILO ĐUKANOVIĆ PORUČIO

TRAMP ČESTITAO 13. JUL DAN DRŽAVNOSTI ■ 3

Genocid u Srebrenici je vječita opomena za sve naše narode

SAD ostaju posvećene partnerstvu sa Crnom Gorom

Svim građanima Crne Gore čestitamo 13. jul Dan državnosti

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020. BROJ 2731 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

ISTORIČAR BOBAN BATRIĆEVIĆ O TRINAESTOJULSKOM USTANKU ■ 8 9

Crnogorci - prvi narod koji je podigao ustanak u okupiranoj Evropi GRADE SE RIZORTI, HOTELI, MARINE, REKONSTRUIŠU TVRĐAVE

U projekte na primorju uloženo 1,7 milijardi eura ■ 12 13

INTERVJU: IVAN BRAJOVIĆ ■ 6 7

Budimo graditelji,a nerušitelji

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Juče još 87 novih slučajeva COVID-19

■ 17

SLJEDEĆI BROJ DNEVNIH NOVINA IZLAZI U SRIJEDU, 15. JULA ZA NAJBOLJE PONUDE:

NEKADA NAJJAČA OPOZICIONA PARTIJA SPREMA SE ZA IZBORE ■ 4

DAMJANOVIĆ OPET NA LISTI SNP-A SEHAD ČEKIĆ, DIREKTOR FILMSKOG CENTRA■ 46 47

Kinematografija nikada nije bila važnija za Crnu Goru marketing@dnovine.me

SERGEJ ĆETKOVIĆ ZA DN ■ 50 51

Prava muzika i kuća puna ljubavi pomažu u teškim vremenima +382 20 252 900

politika

oo dps berane reagovao na trobojke

Beranska vlast provocira građane

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

Đukanović

Berane “okićeno” trobojkama Potencijalno kršenje Zakona o državnim simbolima, koje se desilo u Beranama, zaslužuje adekvatnu reakciju državnih organa, ali prije svega osudu ukupne crnogorske javnosti, saopštili su iz beranskog odbora DPS-a. Podsjetimo, aktuelna beranska vlast uoči obilježavanja Dana državnosti Crne Gore – 13. jula, ulice grada je umjesto crnogorskim zastavama okitila - trobojkama. U OO DPS Berane kažu da nepoštovanje državnih simbola od lokalnih vlasti u Beranama ne iznenađuje “koliko šokira stepen drskosti i spremnosti da se baš uoči proslave Dana državnosti, obilježavanja najsvjetlijega datuma crnogorske istorije, bahatošću provocira reakcija građana”. “Ne gajimo iluziju o odnosu lokalne vlasti u Beranama prema simbolima crnogorske države, ali bi civilizovani ljudi bar u prazničnim danima, kad lideri iz cijelog svijeta odaju puno poštovanje Crnoj Gori i njenoj slobodi, morali uvažiti istorijska fakta da je naša zemlja kroz istoriju skupo tu slobodu plaćala životima najboljih sinova, od Tuđemilske bitke do konačne pobjede crnogorskih

antifašista. Morali bi danas da se postide bar onog svog čuvenog pretka “koji je još jednu Crnu Goru prislonio uz Crnu Goru”, navode iz beranskog DPS-a. Kako su dodali, Crnu Goru ovim ne mogu uniziti, niti sebe više nego što jesu ovom naručenom provokacijom. “Poručujemo beranskim vlastima da ćemo učiniti sve da više ne dođu u priliku da ovim ili sličnim postupcima šalju poruke o nepoštovanju crnogorskoga slobodarstva i slavne antifašističke prošlosti, kojih će se stidjeti njihovi potomci”, zaključili su iz beranskog DPS-a. Oglasili su se i iz Savjeta mladih DPS Kolašin, navodeći da je u tom gradu crnogorsku zastavu u petak veče nepoznati počinilac bacio u korpu za smeće. “U susret Danu državnosti, najznačajnijem datumu naše države, umjesto da se ponosno vijori na nečijem domu, u znak sjećanja na bitke i barjaktare, najljepša zastava na svijetu je oskrnavljena”, navode u saopštenju. Oni su to najoštrije osudili i poručili da će čuvati sjećanje na velike datume naše prošlosti i proslavljeni crnogorski antifašizam. A.N.

Opština Berane: Poštujemo zakone i državne simbole Opština Berane je, u susret Danu državnosti, istakla zastave Crne Gore na zgradi Opštine i na institucijama čiji je ona osnivač, saopštili su iz te lokalne samouprave i naglasili da poštuju zakone, državne simbole i praznike. Iz Opštine su kazali da su informacije da se u Beranama vijore samo trobojke apsolutno netačne, i plod su, kako su naveli, zle namjere i nastavak stvaranja podjela.

„Na zvaničnim stranicama Opštine Berane na društvenim mrežama može se vidjeti da su postavljene na različitim lokacijama u Beranama državne zastave, zastava - trobojka i krstaš barjak“, kaže se u saopštenju. Iz Opštine su naglasili da trobojka i krstaš barjak „predstavljaju istorijske simbole Crne Gore i uživaju istu zaštitu kao i državna zastava utvrđena zakonom“.

predsjednik crne gore milo

Genocid u Srebreni opomena za sve n

enocid u Srebrenici, koji je zajednička sramota svih koji ga nijesu spriječili, i nas i međunarodne zajednice, svjedočanstvo je strašne stvarnosti jednog krvavog rata, vječita opomena i podsjećanje za sve naše narode da bez istine o prošlosti nema ni mirne, ni sigurne budućnosti, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Đukanović je, u video obraćanju na Komemoraciji povodom obilježavanja 25 godina od genocida u Srebrenici, kazao da je sjećanje na zločin koji se desio po-

ziv da se i danas traga za istinom i da se ne zaboravi da je ispunjenje pravde naša obaveza. “Srebrenica jeste sinonim zločina, ali moramo sve učiniti da bude i sinonim pravde. Mi smo ponosni što je Crna Gora bila prva država u regionu koja je prije 11 godina usvojila Deklaraciju o prihvatanju Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici. Odlučni smo da aktivnostima snažno doprinosimo očuvanju sjećanja na srebreničke žrtve, i žrtve svih zlodjela počinjenih tokom sukoba na prostorima bivše Jugoslavije. Samo se tako može

ići putem do istinskog pomirenja, što je jedina garancija stabilnosti Zapadnog Balkana i zajedničke evropske budućnosti. Slava žrtvama Srebrenice”, rekao je Đukanović. Navodeći da je prošlo dvadeset pet godina od genocida u Srebrenici, najvećeg stradanja na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, Đukanović je rekao da se i danas nameću ista pitanja. „Zašto? Kako je moguće da na ovom tlu na kraju 20. vijeka nastane monstruozna misao o istrebljenju jednog naroda“, upitao je Đukanović, navodeći da nema

Nikad da se ne ponovi ubijanje nevinih Povodom obilježavanja 25 godina od genocida u Srebrenici, delegacije Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Bošnjačke stranke i Socijaldemokrata položile su cvijeće u spomen parku na Pobrežju u Podgorici. “Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, polazeći od principa moralnosti i humanizma, iskazuje poštovanje prema žrtvama, pruža podršku međunarodnoj pravdi i zastupa

objektivno sagledavanje ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije”, navodi se u saopštenju. Iz Bošnjačke stranke su naglasili da je obaveza svih nas da se genocid u Srebrenici ne zaboravi, i nikome više ne dogodi. Iz DPS-a su kazali da je obilježavanje 25 godina od genocida prilika da balkanski narodi osude taj nezapamćeni zločin, nazovu ga pravim ime-

nom i sagledaju tragične posljedice kroz istorijsku prizmu, kako se nikada ne bi ponovilo da se nevini ljudi ubijaju, samo zato što pripadaju drugoj vjeri ili naciji. Sjećanja na žrtve Srebrenice, kako su poručili iz SD-a, treba da budu trajna brana mogućnosti da se tako nešto ikad više dogodi na ovim prostorima. Iz Liberalne partije su kazali da

POLITIKA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

TRAMP ČESTITAO 13. JUL DAN DRŽAVNOSTI

SAD ostaju posvećene partnerstvu sa Crnom Gorom

ĐUKANOVIĆ PORUČIO

ICI JE VJEČITA NAŠE NARODE jednoznačnog odgovora. Prema njegovim riječima, najtačnije je reći da se genocid u Srebrenici može objasniti istorijom koja mu je prethodila. „Takve zločinačke zamisli imaju najsnažnije uporište u velikodržavnim ideologijama. One su postojale i danas nažalost postoje na našim prostorima. One su izvorište zla i stradanja, i platforma za udruživanje zločinaca. Sve dok takve ideologije žive, dok imaju sljedbenike koji negiraju počinjene zločine i zagovaraju nove, ne prestaje ni opasnost od novih stradanja”, rekao je Đukanović.

Đukanović je rekao da žali što zbog poznatih razloga nije bio u mogućnosti da u svojstvu predsjednika Crne Gore bude juče u Potočarima. „Da se u ime građana Crne Gore i svoje lično, poklonim sjenima i odam poštu žrtvama genocida u Srebrenici, da izrazim saosjećanja sa onima koji danas nakon četvrt vijeka sahranjuju posmrtne ostatke najmilijih i da odam priznanje porodicama svih žrtava srebreničkog masakra za istrajnost u borbi za pravdu i istinu o stradanju više od 8.000 golorukih, nevinih ljudi i djece“, naveo je Đukanović. A.N.

je odnos prema žrtvama Srebrenice pokazatelj spremnosti društva, države, ali i svakog pojedinca da se suoči sa traumama prošlosti, prigrli istinu i ljudski saosjeća sa porodicama žrtava. U saopštenju SDP-a navodi se da će ta partija uvijek podsjećati i upozoravati na zločine, kakav je genocid u Srebrenici, kako se nikada ne bi više desili ni u Crnoj Gori, ni bilo kojoj državi regiona. Iz GP URA su ukazali da je suočavanje sa prošlošću i kažnjavanje od-

govornih za zločine tokom rata iz devedesetih, jedini put kojim se mogu iscijeliti rane porodica žrtava i staviti tačka na mračni period istorije bivših jugoslovenskih republika. U saopštenju Demokrata se navodi da zločini i žrtve ne znaju za imena, vjeru i naciju. “Ljubav među ljudima svih vjera i nacija je najveća vrijednost i garant svijetle budućnosti naše djece, a oni koji promovišu mržnju zaslužuju samo prezir i osudu”, saopštili su iz Demokrata.

Sjedinjene Američke Države ostaju posvećene prijateljstvu i partnerstvu sa Crnom Gorom tokom njenog daljeg nastavka realizacije demokratskih reformi i priprema za važne izbore ove godine, kazao je predsjednik SAD-a Donald Tramp. Tramp je čestitao 13. jul – Dan državnosti Crne Gore crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću i svim građanima. „Dok svijet nastavlja da se bori protiv pandemije COVID-19, Sjedinjene Države podržavaju Crnu Goru u njenim nastojanjima da zaustavi širenje ovog virusa“, rekao je Tramp. On je čestitao Crnoj Gori i treću godišnjicu članstva u NATO savezu. „Crna Gora nastavlja da

Tramp daje značajan doprinos regionalnoj i globalnoj sigurnosti, kao i borbi protiv sajber i hibridnih prijetnji, sljanjem svojih vojnika u NATO, EU i UN misije širom svijeta i svojim napredovanjem ka ispunjenju obaveza izdvajanja sredstava u oblasti odbra-

ne preuzetih u Velsu“, naveo je Tramp. Tramp je kazao da se unaprijed raduje “zajedničkom radu na jačanju našeg partnerstva i na unapređivanju vrijednosti slobode, sigurnosti i prosperiteta koje dijelimo“. A.N.

PREDSJEDNIK SAVJETA ZA SARADNJU SA DIJASPOROM MILENKO A. PEROVIĆ

Crna Gora u svim izazovima može računati na svoje iseljenike U čestitki povodom 13. jula Dana državnosti, predsjednik Savjeta za saradnju sa dijasporom Milenko A. Perović poručio je da Crna Gora, u svim izazovima s kojima se susrijeće, može računati na snagu i iskrenu ljubav svojih iseljenika. On je naveo da je Crna Gora svoje mjesto među slobodnim narodima uvijek gradila potpomognuta iskrenim patriotizmom i ljubavlju svoje dijaspore. Kako je kazao, u tome je bila vođena civilizacijski progresivnim idejama i konkretnom

pomoći koju je dijaspora kroz istoriju nesebično pružala svojoj matici. Prema njegovim riječima, u teškim okolnostima, kada su svuda u svijetu ugroženi životi i zdravlje mnogih, misli i srca svih ljudi u iseljeništvu i dijaspori su uz matičnu zemlju, „pogotovu na dan kada slavimo slobodarski duh i temeljne vrijednosti na kojima počiva i današnja Crna Gora“. „Nebrojeno puta valja ponoviti da su te vrijedno-

sti antifašizam, sloboda, ravnopravnost i jednakost svih njenih građana“, kazao je Perović.

Perović

ČESTITKA CRNOGORSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

SLAVNI DATUMI DA BUDU PUTOKAZ SAVREMENIM GENERACIJAMA

Crnogorska pravoslavna crkva čestitala je građanima Crne Gore 13. jul, Dan državnosti, ističući da slavni datumi iz crnogorske istorije treba da budu inspiracija i putokaz savremenim generacijama. “Treba da se ugledaju na svoje pretke koji su 1878. godi-

ne izvojevali slobodu od velike turske imperije, i 1941. pošli u borbu za slobodu protiv onovremenih najmoćmnijih i najmračnijih sila Evrope, koju su dovršili 1945. godine. Treba da se na njih ugledaju i da ih bodri njihov slobodarski duh”, navode iz CPC.

Kako navode, “svako u svoje vrijeme nosi svoje breme, pa bi u ovo vrijeme i oni trebalo da ga ponesu i izbore se protiv najmračnijih snaga u ovoj zemlji, oličenih u Beogradskoj patrijaršiji, koja, predvodi ustanak protiv naše slobode, i poraze ih demokratskim sredstvima”.

POLITIKA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

Foto: Stevo Vasiljević/Pobjeda

Sa jučerašnje sjednice SO Budva

ODRŽANA SJEDNICA SO BUDVA

Ivković i Bulatović potpredsjednici Opštine

Na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine Budva odbornička većina, koju čine DPS, SD, Crnogorska i nezavisni odbornik Stevan Džaković, jednoglasno je za potpredsjednike Opštine imenovala lidere budvanskih odbora SD-a i Crnogorske Petra Ivkovića i Vladimira Bulatovića. Bulatović je građanima poručio da će raditi u njihovom i interesu grada, te da “svi oni koji pokušavaju, ne mogu da nas zastraše”, dok je Ivković obećao da će sve svoje profesionalno iskustvo usmjeriti na razvoj privrede u Budvi. “Naši gosti ovog ljeta i ove godine moraju znati da su u Budvu dobrodošli više nego ikad”, rekao je Ivković. Odbornička većina usvojila je i odluke o dopunama odluka o porezu na nepokretnost, naknadama za korišćenje opštinskih puteva, lokalnim komunalnim taksama i lokalnim administrativnim taksama. Lokalni parlament je donio i set mjera za koje očekuju da će

građanima i privredi olakšati poslovanje u periodu krize. Predsjednik Opštine Budva Nikola Divanović kazao je da im nije cilj politički marketing, već da rade posvećeno, a građani su to, kako je kazao, već prepoznali. “Važno je da uz našu pomoć građani i privreda prebrode tešku ekonomsku situaciju koja nas očekuje”, rekao je Divanović. Početak sjednice obilježio je verbalni sukob odbornika vladajuće većine i opozicije, nakon čega su opozicioni predstavnici napustili zasijedanje. Sjednicu su napustili odbornici DF-a i SNP-a, a odbornici Demokrata nisu ni došli na sjednicu. Predsjednica lokalnog parlamenta Anđela Ivanović kazala je da joj je žao što su odbornici opozicije napustili sjednicu i što sabotiraju njen rad. Prije napuštanja sjednice, odbornik DF-a Đorđije Vujović kazao je da je juče održana “lažna sjednica lokalnog parlamenta”. R.P.

Smjene u lokalnim preduzećima Na sjednici SO Budva je došlo i do više smjena. Na inicijativu odbornice DPS-a Snežane Kuč razriješena je dosadašnja sekretarka SO Marija Kusovac, a za vršiteljku dužnosti te funkcije imenovana Lidija Zirojević. Na sjednici su smijenjeni i dosadašnji članovi Odbora direktora Komunalnog preduzeća, a imenovan je novi saziv Đorđe Medin, Vladan Marsenić, Marijana Strugar, Dušica Tomović i Svetlana Kastrati. Smijenjen je i Odbor direktora gradskog Vodovoda, a novoimenovani će činiti Nikola Cvijović, Slobo Raičević, Đorđi-

ja Kovačević, Tanja Gardašević i Danko Radenović. Takođe, imenovan je novi saziv Odbora direktora preduzeća “Mediteran reklame”, u čijem će sastavu sada biti Branko Vojinović, Krsto Stevović, Milica Ratknić, Ivan Milošević i Nevena Ćetković- Zec. U novom Odboru direktora “Parking servisa” će sada biti Milenko Medigović, Andrea Radulović, Luka Novaković, Nemanja Malovrazić i Saša Čolović, dok će u sastavu novog Upravnog odbora JU Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju “Biseri Budva” biti Biljana Dajković i Tamara Kalezić.

NEKADA NAJJAČA OPOZICIONA PARTIJA SPREMA SE ZA IZBORE

Damjanović na listi SNP-a

Još nije poznato da li će Socijalistička narodna partija samostalno na izbore ili će ući u neku koaliciju, koja bi joj omogućila bolji izborni rezultat, ali je izvjesno da će na njenoj listi biti Aleksandar Damjanović. Iako je protekle četiri godine bio nezavisni poslanik, Damjanović je u skupštinske klupe došao sa liste SNP-a, a inače je i član ove partije i njegovo članstvo nikada nije prekidano. Partijski organi SNP će u narednih nekoliko dana odlučiti o načinu izlaska na izbore, jer, za sada, postoji više mogućnosti. Jedna je da se nastavi sadašnji trend približavanju Demokratskom frontu i jačanje ovog političkog saveza, ukoliko se postigne dogovor o broju “prolaznih” poslaničkih mjesta na eventualnoj zajedničkoj listi. Postoji mogućnost da SNP uđe u koaliciju i sa svojim bivšim članom Aleksom Bečićem, odnosno sa Demokratskom Crnom Gorom. Treća mogućnost je da se oživi savez “Da svako ima”. Podsjetimo, politički savez koji čine Socijalistička narodna partija, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija i Posebni klub poslanika pod nazivom “Da svako ima” formiran je 1. maja prošle godine u Bijelom Polju. Sporazum o političkoj saradnji tri političke partije i nezavisnih poslanika potpisali su u ime SNP-a, Ujedinjene Crne Gore i Radničke partije Vladimir Joković, Goran Danilović, Janko Vučinić kao i nezavisni poslanici Aleksandar Damjanović i Anka Vukićević. Naravno, posljednja mogućnost je i da Socijalistička narodna partija izađe s a mos t a lno na izbore i “izmjer i” s voju snagu. Na izborima 2016. go-

Insistiranje na jedinstvu SNP je od početka insistirala na opozicionom jedinstvu. To čini i sada iako je izvjesno da od jedinstvene opozicione liste neće biti ništa. “SNP je podigla infrastrukturu, radi na terenu, obilazi gradove Crne Gore. Osjećamo narodnu energiju, prilaze nam mnogi novi članovi, među kojima naročito prednjače mladi ljudi. Mi ćemo spremno dočekati izbore u ovoj ili onoj varijanti, ali bilo bi dobro iskoristiti istorijsku šansu za smjenu onih koji su zemlju doveli na rub propasti”, saopštila je SNP. dine ova partija je bila dio koalicije “Ključ” koja se raspala prije formiranja novog saziva crnogorskog parlamenta. SNP je dobila tri poslanička mjesta, ali nikada nije formiran poslanički klub ove partije. Poslanik Aleksandar Damjanović, iako član SNP-

a, nije želio u klub poslanika, pa je ostao nezavistan, dok su Srđan Milić i Danijela Pavićević ostali poslanici ove partije, ali su važili za “neposlušne”, odnosno govorilo se da ih partija ne kontroliše. Predsjednik SNP Vladimir Joković, govoreći prije nekoliko dana o aktuelnoj političkoj situaciji i neuspjelom sastanku opozicije čiji je cilj bio postizanje dogovora o jedinstvenom nastupu na izborima, ponovio je da niko ne smije da se igra sa osjećanjima i očekivanjima građana. „SNP je od starta zagovarala jedinstven opozicioni nastup. Ukoliko neće URA, SNP poziva još jednom sve ostale opozicione partije, posebno Demokrate, da razmisle o ovoj situaciji i sačekaju sa odlukom kako bi se dala šansa još jednom krugu razgovora i na taj način pokazalo da se osjeća volja naroda za pružanjem jedinstvenog odgovora ovoj neodgovornoj i bahatoj vlasti“, kazao je Joković. Ipak, od dogovora nije bilo ništa, a SNP treba da odredi svoj put na predstojećim izborima 30. avM.P. gusta.

Iako je protekle četiri godine bio nezavisni poslanik, Damjanović je u skupštinske klupe došao sa liste SNP-a, a inače je i član ove partije i njegovo članstvo nikada nije prekidano

POLITIKA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

INTERVJU: IVAN BRAJOVIĆ, LIDER SOCIJAL

BUDIMO GRADITELJI, A NE ⌦ Mili Prelević

„D osljednost je naša odrednica, a poštovanje i ljubav prema državi Crnoj Gori i njenom multietničkom i antifašističkom nasljeđu kao temeljnim vrijednostima ovog društva, nešto sa čime nikada nijesmo pravili kompromise“, poručuje u intervjuu Dnevnim novinama predsjednik Socijaldemokrata i aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović. Brajović u razgovoru za naš list govori o predstojećim izborima i očekivanjima partije na čijem je čelu, programu SD-a i razlozima za samostalan nastup... Osvrćući se na rad parlamenta u proteklom periodu, gost Dnevnih novina ističe da mu se čini da nikad nije bilo izazovnije održati atmosferu prostog dijaloga. „U takvom ambijentu uspjeli smo da otvorimo i zatvorimo neke veoma važne državotvorne teme. Samo ću javnost podsjetiti da je u ovom mandatu Skupštine formalizovano članstvo u

NATO, donijeta Rezolucija o Podgoričkoj skupštini, Zakon o slobodi vjeroispovijesti, Zakon o istopolnim zajednicama i čitav set zakona koji su usmjereni na unapređenje poslovnog ambijenta i razvoj ekonomije, bolji položaj radnika, jačanje multietičnosti...“, naglašava Brajović.

DN: Kako vidite trenutnu političku scenu i ulogu Socijaldemokrata na njoj? BRAJOVIĆ: Uloga Socijaldemokrata oduvijek je bila jasna, samo je sada, u polarizaciji društva, još više došla do izražaja. Mi smo građanski orijentisana partija lijevog centra, sa kohezivnim elementima koji okupljaju različite ljude, ali koji dijele neke temeljne, državotvorne vrijednosti. Mi smo partija čije je članstvo, u odnosu na identitetska pitanja, za razliku od većine drugih, decenijama bilo na istom kursu, a to je poštovanje i ljubav prema državi Crnoj Gori, ali i njenom multietničkom i antifašističkom nasljeđu kao temeljnim vrijednostima društva. S tim nikad nijesmo pra-

TRINAESTI JUL JE SIMBOL OTPORA I SAŽETAK POBJEDA Predsjednik Skupštine Ivan Brajović je u čestitki kazao da 13. jul - Dan državnosti Crne Gore predstavlja istorijski simbol otpora i slobode i sažetak naših pobjeda i uspjeha. “Ovaj dan ne simbolizuje i ne slavi samo dva datuma proglašenje države na Berlinskom kongresu 1878. i antifašistički ustanak 1941. Trinaesti jul objedinjuje najbolje tekovine naših predaka i uspjehe savremene Crne Gore. A prije svega slobodu kao najvažniji preduslov za razvoj moderne države”, naveo je Brajović. On je kazao da se “Crna Gora od tih istorijskih datuma do danas, željom, hrabrošću, mudrošću svojih junaka u ratu i miru, izborila za prosvijećenost umjesto dogme, jedna-

ka prava umjesto diskriminacije, svima dostupno zdravstvo, obrazovanje, ubrzani ekonomski napredak umjesto zaostale privrede” “Izborili smo se za moderne institucije na evropskom putu. Crna Gora je izgrađena, a razgranatom infrastrukturom svaki njen kutak sve je dostupniji za život, investiranje i razvoj. Naš veliki zajednički zdravstveni izazov - borba sa kovidom 19, pokazuje da država i njene institucije ozbiljno, temeljno i odgovorno brinu o javnom zdravlju, ekonomskoj stabilnosti i svakom svom građaninu. Uvjeren sam da oni dobronamjerni i u ovoj oblasti prepoznaju očekivani kontinuitet dosljedne i perspektivne državne politike”, zaključio je Brajović.

“Mladi su jedan od prioriteta programa Socijaldemokrata. Oni su energija koja je potrebna za promjenu nabolje. I toliku energiju moramo usmjeriti i njegovati je. Mladi nijesu, ili makar ne bi trebalo da budu, zadojeni mržnjom, već upravo snaga koja će nam pokazati da naše zablude nijesu i njihove. Da naše greške nijesu njihove”

vili kompromise, niti nam pada na pamet, i to se dobro zna. Upravo zato nemamo ni najmanju potrebu da takvim stavom barjačimo, jer nam je savjest mirna, budući da je on bio isti i danas i prije mnogo godina, kad je bilo najteže. Cijenimo da je upravo ovo vrijeme kada, u zapaljivoj i nekad neumjerenoj retorici, ne treba da tražimo svoju nišu dodatno raspaljujući strasti i podgrijavajući animozitete, već upravo artikulišući stavove otvoreno, ali pristojno. U krajnjem, od toga kako mi, političari, usmjeravamo javni diskurs, umnogome zavisi kako će ga artikulisati građani. Mi u Socijaldemokratama smo svjesni te odgovornosti. DN: Ostalo je još mjesec i po do parlamentarnih izbora. Kakav će biti politički diskurs do 30. avgusta? BRAJOVIĆ: Upravo onako kako sam maločas pomenuo: mnogi će tražiti pribježište u nekom od polova koji su se izdefinisali po identitetskim pitanjima, ne razmišljajući o tome da za glas ili dva više trguju zapravo onim što bi trebalo da bude njihova uloga: progresivna i kohezivna snaga, koja treba da urazumi, a ne dodatno razo-

ri. U svakoj ozbiljnoj državi mora se makar imati kapacitet da se, kako je ranije rečeno, složimo da se ne slažemo. Pritom, ako je iko od početka na stanovištu jačanja države i snaženja njenog identiteta, onda smo to mi u Socijaldemokratama. Zato je dosljednost odrednica koju redovno ističemo i na kojoj tako snažno insistiramo. U osjetljivim društvenim momentima poput ovog, za nas bi bilo politički profitabilno da maksimalno iskoristimo tu činjenicu, ali ne i do kraja odgovorno i sveobuhvatno. Baštine Socijaldemokrate druge, jednako jake i temeljne vrijednosti, a to su umjerenost, stabilnost i civilizovanost u komunikaciji, te insistiranje na „životnim temama“. Mi, političari, smo ti koji u javni diskurs treba da vrate i ekonomiju i kvalitet života građana. Jasno je da se izbjegavanjem davanja obećanja, planova i programa na te kru-

cijalne teme, izbjegava i odgovornost za ispunjavanje tih obećanja, a mi to ne želimo. Kvalitet političkog života zavisi od kvaliteta i raznovrsnosti tema koje se u njemu obrađuju.

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

POLITIKA

LDEMOKRATA I PREDSJEDNIK PARLAMENTA

RUŠITELJI

DN: U izradi je program Socijaldemokrata. Šta su vaše ključne odrednice? BRAJOVIĆ: Mi u Socijaldemokratama ne donosimo program zato što moramo da ga imamo, a koji će nakon izrade „stajati u fioci“. Donosimo ga kao ključni dokument kojim, ispred građana, trasiramo jasan put kojim želimo da idemo i preuzimamo odgovornost za hod njime. Uostalom, vjerujem da o tome dovoljno govore i rezultati koje su postigli ljudi iz Socijaldemokrata, na pozicijama koje pokrivaju: od Skupštine, preko prosvjete, zdravstva, aerodroma, životne sredine, kulture, brojnih lokalnih uprava kojima dajemo snažan socijaldemokratski doprinos, do, na primjer, opštine Plav na čijem čelu su Socijaldemokrate, koji su za dvije godine postigli bolji rezultat nego njihovi prethodnici za dvije decenije. Nastavićemo da se maksimalno posvećeno i odgovorno

zalažemo za ubrzan evropski put naše zemlje. Važno mjesto u našem programu zauzima ekonomija jer je snažan srednji sloj uporište socijaldemokratije. DN: A to znači... BRAJOVIĆ: To znači, kako jačanje podsticajnog ambijenta za mala i srednja preduzeća, tako i značajnu ulogu države u funkcionisanju ključnih privrednih subjekata, te jasnu i jaku kontrolu države u svim segmentima koji bi mogli narušiti finansijsku stabilnost. Aktivna uloga države nama je, kao partiji lijevog centra, oduvijek bliska, a vrijeme korone je pokazalo i ispravnost tog pristupa. Uvijek kada se, iz bilo kojih razloga, jave „uska grla“ ili problemi, sasvim je očekivano da država bude ta koja će pomoći premošćavanje problema. Da bi se to uradilo uspješno, država od početka mora imati mehanizme kontrole, koji ne guše privredu i ostale aktivnosti, već ih usmjeravaju kroz davanje okvira u kome će se kretati. Mladi su tema kojom ćemo se posebno temeljno baviti. Koliko polažemo na otvaranje jednakih mogućnosti za obrazovanje i usavršavanje govore, vjerujem, i rezultati resora prosvjete na čijem je čelu socijaldemokrata. Program će biti ubrzo završen, te pozivam sve zainteresovane građane da se upoznaju sa njim, kako bi nas sjutra mogli pitati jesmo li ga spro-

REZULTATI KOJE POSTIŽU PREDSTAVNICI SD SU NAŠA NAJBOLJA PROMOCIJA DN: Jeste li zadovoljni radom kadrova Socijaldemokrata u prethodne četiri godine? BRAJOVIĆ: Predstavnici Socijaldemokrata i rezultati koje postižu, najbolja su i jedina promocija koja nam je potrebna. Koji god resor vodimo ili smo uključeni u njegov rad, bilježi uspjehe. Kao predsjednik parlamenta, čini mi se da je bilo nikad izazovnije održati atmosferu prostog dijaloga, a u takvom ambijentu uspjeli smo da otvorimo i zatvori-

mo neke veoma važne državotvorne teme. Samo ću javnost podsjetiti da je u ovom mandatu Skupštine formalizovano članstvo u NATO, donijeta Rezolucija o Podgoričkoj skupštini, Zakon o slobodi vjeroispovijesti, Zakon o istopolnim zajednicama i čitav set zakona koji su usmjereni na unapređenje poslovnog ambijenta i razvoj ekonomije, bolji položaj radnika, jačanje multietičnosti i dr. S druge strane, besplatne studije koje su po prvi put uvedene, brojne kvalitetne

veli i koliko. Mi ne bježimo od toga. Naprotiv. Mi preuzimamo odgovornost. DN: Kažete da ćete se posebno baviti mladima, koji su katkad zaboravljeni u političkoj komunikaciji. Šta cijenite da im je potrebno ponuditi? BRAJOVIĆ: Mladi su jedan od prioriteta programa Socijaldemokrata. Oni su energija koja je potrebna za promjenu nabolje. I toliku energiju moramo usmjeriti i njegovati je. Mladi nijesu, ili makar ne bi trebalo da budu, zadojeni mržnjom, već upravo snaga koja će nam pokazati da naše zablude nijesu i njihove. Da naše greške nijesu njihove. Da bi postali ono što je prirodno da budu: pokretači pozitivnih promjena, imamo obavezu da im ponudimo jednake šanse za kvalitetno obrazovanje, a koje podrazumijevaju i kvalitetan i objektivan osvrt na neka ranija vremena, kako bi objektivno i sa distance, mogli da grade ideju mira i solidarnosti. I ka-

“Predstavnici Socijaldemokrata i rezultati koje postižu, najbolja su i jedina promocija koja nam je potrebna. Koji god resor vodimo ili smo uključeni u njegov rad, bilježi uspjehe. Kao predsjednik parlamenta, čini mi se da je bilo nikad izazovnije održati atmosferu prostog dijaloga, a u takvom ambijentu uspjeli smo da otvorimo i zatvorimo neke veoma važne državotvorne teme”.

ko bi bili ono što moraju biti, sada i uvijek, i oni i mi sa njima: graditelji, a ne rušitelji. A nakon toga, naša je obaveza da tu energiju usmjerimo u stimulisanje preduzetničkog duha i omogućavanje zaposlenja svakom mladom čovjeku i rješavanje njegove stambene potrebe. DN: Zašto ste se odlučili za samostalan nastup na izborima? BRAJOVIĆ: Postoji mnogo argumenata za takvu odluku. Kao što znate, činjenica je da su Socijaldemokrate jedina partija koja bilježi konstantan rast podrške birača. Dodatno, samostalni nastup je za nas pravilo, a ne izuzetak,

obrazovne i omladinske politike, desetomilionska ulaganja u obrazovnu i zdravstvenu infrastrukturu, rekordni rezultati u Aerodromima Crne Gore i Nacionalnim parkovima, i u konačnom, ozbiljnost i odgovornost koja je pokazana tokom suočavanja sa novim korona virusom od zdravstvenog sistema na čelu sa našim ministrom, zapravo su rezultat sljedećeg: ozbiljnog programa rada Socijaldemokrata na čijem su sprovođenju radili i rade ozbiljni profesionalci.

jer smo od 26 izbornih utakmica koje su održane od našeg osnivanja, samostalno nastupili na čak preko 80 odsto. U prethodne četiri godine Socijaldemokrate su bile privržene jačanju temeljnih vrijednosti crnogorskog društva i, kako smo već rekli, vodili smo dosljednu i principijelnu, a ne dezorijentišuću i zbunjujuću politiku. Naše članstvo je to podržalo, a građani prepoznali. Siguran sam, zato, da ćemo biti najprijatnije iznenađenje na parlamentarnim izborima. DN: Kakav izborni rezultat očekujete? BRAJOVIĆ: Očekujemo makar duplo bolji rezultat u odnosu na prethodne izbore. Naime, ako se sagledaju rezultati sa svih lokalnih izbora koji su održani u Crnoj Gori poslije posljednjih parlamentarnih, Socijaldemokrate uživaju podršku duplo veću od rezultata ostvarenih na parlamentarnim izborima 2016. godine. Takođe, jedna smo od dvije partije koja ima odbornike u svih 25 opština u Crnoj Gori. To nije slučajno i nije došlo preko noći. Mi smo partija koja bilježi konstantan i ravnomjeran rast, i to sasvim ukazuje na način na koji funkcionišemo: postepeno i umjereno radimo na ostvarivanju obećanja i primjeni politika. Ne učestvujemo u političkim cirkusima. Ne barjačimo niti se razmećemo patriotizmom, nego ga živimo, jer se, uostalom, svi mi u Crnoj Gori dobro znamo, a ona je svima nama jedini dom.

POLITIKA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

istoričar Boban Batrićević o Trinaestojulskom ustanku

Crnogorci - prvi narod koji je podigao ustanak u okupiranoj Evropi ⌦⌦ Predrag Zečević

rinaestojulski ustanak nas je učinio prvim narodom koji je podigao masovni ustanak protiv fašizma u okupiranoj Evropi, kazao je istoričar Boban Batrićević u intervjuu prazničnom broju Dnevnih novina.

Ono što se sa sigurnošću zna, kako je istakao, jeste da je uoči samoga ustanka Komunistička partija u Crnoj Gori imala 1.240 članova i oko 5.000 članova komunističke omladine. “Svi oni uzeli su učešća u borbama i ponijeli najteže breme. To što neko danas pokušava oprati krv s ruku četničkih komandanata pričom da su i četnici ratovali 13. jula, nije ništa drugo do revizionistička podvala”, kazao je Batrićević.

DN: Da li se slažete da je 13. jul 1941. godine jedan od najsvjetlijih datuma u crnogorskoj istoriji? BATRIĆEVIĆ: Naravno da se slažem. Trinaestojulski ustanak nas je učinio prvim narodom koji je podigao masovni ustanak protiv fašizma u okupiranoj Evropi. Znajući koliki značaj Drugi svjetski rat ima za današnju civilizaciju, ta baklja slobo-

de o kojoj su tada izvještavali svi saveznički mediji pozicionirala je Crnu Goru na posebno mjesto u istoriji toga sukoba.

DN: Da li je evropska i svjetska istorijska nauka dala tom datumu zasluženo mjesto ili nije? BATRIĆEVIĆ: Iako su neki veliki ljudi poput Žan Pol Sartra ili Fransoa Miterana rekli po nekolike lapidarne rečenice o ovome događaju i time crnogorskome narodu izrazili veliko poštovanje, ni evropska ni jugoslovenska istoriografija nijesu Trinaestojulskome ustanku davali mjesto koje zaslužuje. Pošto je poslije rata Crna Gora bila dio nove, komunističke Jugoslavije, evropska istoriografija NOP-u nije pridavala značaj

Interesantno je zapaziti da u svim značajnijim enciklopedijama na engleskome jeziku nema pomena o Trinaestojuslkome ustanku u Crnoj Gori, ali se zato Varšavski ustanak nekomunističke poljske Armije Krajove predvođene Borom Komorovskim nalazi u gotovo svakoj

koji je davala nekomunističkim ili manje komunistički obojenim pokretima otpora koji su se razvijali u Zapadnoj Evropi. Interesantno je zapaziti da u svim značajnijim enciklopedijama na en-

gleskome jeziku nema pomena o Trinaestojulskome ustanku u Crnoj Gori, ali se zato Varšavski ustanak nekomunističke poljske Armije Krajove predvođene Borom Komorovskim nalazi u gotovo svakoj. S druge strane, jugoslovenska istoriografija imala je unutrašnje, političke razloge zbog kojih ovaj događaj nije bitnije isticala u istoriji narodnooslobodilačke borbe, tačnije, zašto mu je uzela mjesto koje mu pripada. To pitanje detaljno je u crnogorskoj istoriografiji problematizovao istoričar Đuro Vujović. Po njegovom mišljenju, u novoformiranoj Titovoj Jugoslaviji đe je pobijedila politika ravnoteže među republikama morala se poštovati i „ravnoteža doprinosa“ svih jugoslovenskih naroda pobjedi nad fašizmom. DN: Mislite na nepostojeći Dan ustanka srpskog naroda? BATRIĆEVIĆ: Tako je. Zato se desio slučaj da je za datum

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

početka ustanka jugoslovenskih naroda uziman 7, a ne 13. jul, iako se ta dva događaja nikako ne mogu porediti. U prvom je Žikica Jovanović Španac ispred jedne kafane u Beloj Crkvi ubio dva srpska žandara, dok je u drugom kroz nekoliko dana od početka ustanka učešća u borbi uzelo 32.000 ljudi koji su izbačili iz stroja oko 4.800 talijanskih vojnika. Ubistvo dva žandara nije se pretvorilo u opštenarodni ustanak u Srbiji, već su se veće borbe na njenoj teritoriji počele voditi u drugoj polovini ljeta i početkom jeseni iste godine. Trinaestojulski ustanak je bio opštenarodni ustanak. DN: Koliko je Komunistička partija, budući na nova tumačenja revizionista, imala uticaja u organizaciji ustanka i koliko je imala boraca pod svojom kontrolom? BATRIĆEVIĆ: Staljinova koncepcija da se rat protiv okupatora ne smije voditi na klasnoj, već na širokoj narodnoj osnovi, uticala je na organizaciju partizanskih odreda u Jugoslaviji. Široko postavljena platforma učinila je ovaj pokret veoma popularnim. Istina, uz glavnu riječ komunista koji su se uvijek trudili zabašuriti njegovu komunističku osovinu. Kad bi gođ skrenuli s ove platforme i proglašavali kao Đilas u Crnoj Gori „drugu etapu revolucije“, partizanski pokret činio bi ratne zločine koji su se kasnije nazvali „lijevim skretanjma“. Što se tiče Trinaestojulskoga ustanka, iza njega nesumnjivo stoje komunisti. Kad je 22. juna Hitler napao SSSR, jugoslovenski komunisti preko Kominterne dobijaju instrukcije o otpočinjanju ustanka. Za razliku od ostatka Jugoslavije, komunisti su u Crnoj Gori procentualno imali nešto jače uporište. Na mobilizaciju stanovništva uticala je i jaka identifikacija s Rusijom. Branko Petranović u knjizi Istoričar i savremena epoha donosi jedan zanimljiv primjer mobilizacije iz julskih dana, zabilježen u Piperima. Tada je jedan od komunističkih prvaka

Iako su neki veliki ljudi poput Žan Pol Sartra ili Fransoa Miterana rekli po nekolike lapidarne rečenice o ovome događaju i time crnogorskome narodu izrazili veliko poštovanje, ni evropska ni jugoslovenska istoriografija nijesu Trinaestojulskome ustanku davali mjesto koje zaslužuje

okupljenim Piperima rekao da je napadnuta majka Rusija i da se mora u ustanak, pošto se s piperskih uzvišenja vidi Kremlj. Tačni procenti teško da se mogu izvući pošto je ustanak podignut stihijski, a on je kroz samo pet dana narastao na 32.000 boraca. Ono što se sa sigurnošću zna jeste da je uoči samoga ustanka KPJ u Crnoj Gori imala 1.240 članova i oko 5.000 članova komunističke omladine. Svi oni uzeli su učešća u borbama i ponijeli najteže breme. To što neko danas pokušava oprati krv s ruku četničkih komandanata pričom da su i četnici ratovali 13. jula, nije ništa drugo do revizionistička podvala. Svi ti budući četnici, koji su se julskih dana borili s komunistima kao oficiri bivše kraljevske vojske, prvi su počeli da napuštaju bojno polje kad su stigle talijanske kaznene ekspedicije. Učešće Pavla Đurišića u Trinaestojulskome ustanku ne miče mu s duše hiljade i hiljade muslimana i partizana koje su poklali njegovi odredi. Isto kao što ratna slava Krsta Popovića iz Prvoga svjetskog rata i otpora okupaciji 1918. godine ne može skinuti ljagu sa njegove kolaboracije. DN: Nakon 13. jula, koji je ključni događaj u Drugom svjetskom ratu na tlu Crne Gore? Da li je to kapitulacija Italije? Šta se promijenilo? BATRIĆEVIĆ: Jedan od ključnih događaja van Crne Gore, a koji se direktno reflektovao u Crnoj Gori, svakako je bitka na Neretvi, kad je slomljena kičma četničkoga pokreta. Nakon Neretve četnici se nikada više neće organi-

zovati na način na koji su to radili ranije. Ta bitka važna je i zbog jačanja surevnjivosti između četničkih i zelenaških jedinica koje su tokom 1942. godine odlično sarađivale na uništenju partizana u Crnoj Gori. Pošto su zelenaši odbili da idu na Neretvu, crnogorski četnici im to nikada nijesu oprostili. Zato će do kraja rata kroz formu „crnih trojki“ nekoliko istaknutih zelenaša biti likvidarano. Zelenaše su od četničkog uništenja spasili okupatori, a mnogi borci zelenaškog pokreta spašavalo je glavu prelaskom u redove Titove vojske. Kapitalacija Italije svakako je prelomni dođaj jer četnici i ostali kolaboranti ostaju bez dobrog snabdjevača. Od osnivanja četničkog pokreta do kapitulacije Italije, ta borbena formacija niđe na prostoru bivše Jugoslavije nije imala većeg i boljeg saveznika nego što ga je imala u talijanskoj vojsci u Crnoj Gori. Dobrom odnosu četnika i Talijana doprinio je i sam vojni guvernadur Pircio Biroli, koji je za razliku od civilnog komesara Macolinija koji je protežirao zelenaše, favorizovao velikosrpsku struju. Inače, Biroli je bio stari srpski prijatelj sa Solunskog fronta, kad je i odlikovan visokim srpskim odlikovanjem. DN: Zbog čega je toliko dugo četnički kvinsliški pokret varao saveznike o njihovoj borbi protiv sila Osovine?Da li je u Drugom

POLITIKA svjetskom ratu bilo sukoba četnika sa italijanskom ili njemačkom vojskom? BATRIĆEVIĆ: Odgovor na ovo pitanje leži u samoj ličnosti Draže Mihailovića, koja je umnogome determinisala četnički pokret. Kad se nakon kapitulacije Jugoslavije povukao na Ravnu Goru i odatle otpočeo rad na sabiranju rasutih vojnika, Mihailović je postao simbol jugoslovenskog otpora okupatorima. Brzo je dobio podršku zapadnih saveznika i egzilske jugoslovenske vlade. Pojava komunističkih jedinica još više će Dražine četnike učiniti važnijim za zapad kako bi se nakon rata spriječila eventualna komunistička revolucija. U modernom dobu ratne propagande, zapadne službe podgrijavale su mit o „srpskom Robin Hudu“ i „prvom gerilcu Evrope.“ Tokom 1942. godine u Holivudu je sniman film Chetniks: The fighting guerrillas (1943), a kako u svojoj knjizi AVNOJ, revolucionarna smjena vlasti zapisuje istoričar Branko Petranović, u kancelarijama američke administracije mnogi zapošljeni su držali Mihailovićev poster. Britanski mediji takođe su podgrijavali legendarne priče o „bijeloj nadi“ i „balkanskom orlu“ koji se odupire vojskama Osovine. Međutim, sva ta napumpana slava Draže Mihailovića nastala je zahvaljujući krvi partizana. Poznato je da je Mihailović lažirao izvještaje i sukobe partizana s okupatorom pripisivao četnicima, prikrivao svoju saradnju formiranjem tzv. ilegalnog i legalnog četništva. Kad su preko vojnih misija koje su slale u štabove partizana i četnika saveznici uvidjeli da je jedina antifašistička snaga u Jugoslaviji ona pod komandom Josipa Broza Tita, odlučeno je da se saradnja s četnicima raskine. Interesantno je da je u drugoj polovini 1943. pomenuti holivudski film o četnicima, povučen iz bioskopa. DN: Zašto su se sve ključne bitke u Jugoslaviji, za vri-

jeme Drugog svjetskog rata (ako izuzmemo završne borbe za oslobađanje zemlje), odvijale u Bosni i Hercegovini (Neretva, Sutjeska, Kozara, Desant na Drvar...)? Koliki je doprinos Crnogoraca u tim bitkama? BATRIĆEVIĆ: Zato što je teren Bosne najviše pogodovao gerilskoj doktrini Titove vojske. Svaki frontalni sukob s okupatorima, poput onog u Užicama 1941. ili na Sremskome frontu 1945. godine, završavali su katastrofalno po partizane budući da tehnički nijesu mogli parirati protivnicima. S druge strane, u gerilskim uslovima, čelična volja i dobra organizacija partizanskih jedinica ispisaće slavnu epopeju po Bosni i „kamenju hercegovskom“, kako veli čuvena Bilećanka. Pored toga, multikonfesionalna Bosna koja je pretrpjela velika zla tokom rata, rado je prihvatala internacionalizam i ideologiju „bratstva i jedinstva“ koju su širile Titove jedinice. Što se tiče doprinosa crnogorskoga naroda u NORu, on je nemjerljiv. U redovima Narodnooslobodilačkog pokreta na kraju rata našlo se 1.850 rukovodilaca za razne partijske i političke poslove, od čega čak 86 pri Vrhovnome štabu. Od ukupno 18 korpusa koliko je imala NOVJ, sa osam su komandovali Crnogorci, dok ih je među generalima bilo čak 36%. Crna Gora imala je najviše narodnih heroja (244), više nego 20% jugoslovenskoga prosjeka (1.037). Za svaku od bitaka koje ste pomenuli ostala je po jedna legendarna anegdota. U Igmanskom maršu dokumentovana je sudbina Nikole Marinovića, kojemu su zbog promrzlina amputirane obje noge i jedna šaka. Tokom te zastrašujuće operacije bez anestetika, Marinović je iz svega grla pjevao „Oj svijetla majska zoro, majko naša Crna Goro“. Iz bitke na Sutjesci zauvijek će ostati zapisana slavna poruka crnogorskih boraca s Ljubina groba. Čuvajući Tita tokom te ofanzive poginuće i Đuro Vujović Španac, a Sutjeska je i vječno počivalište mitskog partizanskog heroja Save Kovačevića. NOB bila je posljednja slavna stranica crnogorske vojne istorije, a nadajmo se da će tako i Batrićević ostati.

ekonomija

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

Grade se rizorti, hoteli, marine, rekonstruišu tvrđave

U projekte na primorju uloženo 1,7 milijardi eura!

⌦⌦ Nemanja Lacman

andemija korona virusa bitno je uticala na turističku sezonu Crne Gore, ali ne i na projekte koji se realizuju u sektoru turizma. Za 14 godina samostalnosti, renomirani investitori birali su Crnu Goru, kao prestižnu destinaciju u koju vrijedi ulagati. Situacija se ni danas nije promijenila. Naprotiv, znatno je bolja. Pored svih ljepota i benefita koje nam je priroda dala, ulaskom u NATO, naša država je dodatno učvrstila bezbjednost, što u krajnjem znači i sigurnost investicija. Prvi put investicije nijesu zaobišle ni sjever države, u koji se sve više ulaže.

■■RADOVI Grade se rizorti, hoteli, marine, rekonstruišu tvrđave. Trenutno je aktivno deset gradilišta. Ministarstvo održivog razvoja i turizma, dostavilo je Vladi informaciju o stepenu napretka radova u ovoj godini, kao i visini utrošenih novčanih sredstava. Porto Montenegro

Kada su u pitanju projekti na primorju, ističe se da je od početka realizacije uloženo gotovo 1,7 milijardi eura. Posmatrano po opštinama, može se zaključiti da su se najviše investicione aktivnosti realizovale u opštini Tivat i to nešto više od milijardu eura, zatim u opštini Herceg Novi 643,5 miliona, u opštini Ulcinj 24,64 miliona i u opštini Budva 8,3 miliona eura.

■■PORTO

MONTENEGRO

Jedan od projekata koji sigurno mijenja Crnu Goru je Porto Montenegro. Projekat predstavlja preuređenje ne-

kadašnjeg mornaričko-tehničkog remontnog zavoda Tivat u visokokvalitetni nautičko-turistički rizort, a podrazumijeva izgradnju marine sa 850 vezova za jahte svih veličina, hotela sa pet zvjezdica, luksuznih stanova, restorana, barova, kafea, galerije, nautičkog muzeja i ostalih turističkih i komercijalnih sadržaja. Danas se na ovoj lokaciji nalazi luksuzni hotelsko-turistički kompleks prepoznatljiv po hotelskom brendu Regent i vodećoj marini luksuznih jahti na Mediteranu, od 455 vezova - Porto Montenegro. Uskoro se očekuje gradnja hotela Boka Place vrijednosti 43,67 miliona. Porto Montenegro je projekat čija je investicija premašila ugovorenu visinu investicije od 450 miliona, pa je u dosadašnjem periodu u realizaciju projekta investirano 695 miliona.

■■PORTONOVI Bivša vojna kasarna u Kumboru danas je luksuzni turistički rizort. Investicionim programom koji je sastavni dio Ugovora predviđeno je ukupno ulaganje od 258 eura miliona za prvih osam godina zakupa u izgradnju i razvoj turističkog kompleksa, u okviru koje će biti izgrađeni najluksuzniji hoteli i stambene jedinice, marina za superjahte, poslovni i zabavni sadržaji (spa i wellness centar), sale za konferencije i sastanke, brendirani ugostiteljski objekti i hotelska plaža, kao

Porto Novi

i ostali prateći sadržaji. Po s e b n i m u g ovo r n i m aranžmanom, u hotelskoturističkom kompleksu Portonovi, novim luksuznim hotelom upravljaće vrhunski svjetski operater “One & Only”. Završena je izgradnja Marine kapaciteta od 238 vezova. Ukupna planirana ulaganja u projekat iznosiće 969 miliona eura. Do 31. decembra 2019. godine u projekat je uloženo 614 miliona. U 2020. je predviđeno ulaganje od 46 miliona eura.

■■LUŠTICA BAY Na 690 hektara zemljišta nadomak Tivta, kompanija Luštica Development razvija projekat izgradnje turističkog naselja - Luštica Bay. Cjelokupan investicioni program, koji će biti realizovan podrazumijeva nastavak izgradnje naselja koje će sadržati sedam hotela (3.310 hotelskih soba, 60 odsto kapaciteta sa pet i više zvjezdica), 1.250 rezidencijal-

nih jedinica (uključujući vile i apartmane), Talaso centar, dvije marine sa vezovima i pratećim sadržajima, golf teren sa 18 rupa otvoren preko cijele godine, konferencijski centar i sadržaje za svakodnevne potrebe otvorene tokom cijele godine uključujući prodavnice, restorane, osnovnu školu, zdravstvene objekte. U avgustu 2018. svečano je otvoren The Chedi hotel sa pet zvjezdica i 111 smještajnih jedinica, kao i marina čiji je trenutni kapacitet 85 vezova. Planom aktivnosti investitora za drugu polovinu 2020. predviđen je početak izgradnje novog hotela sa pet zvjezdica. Ukupna planirana investicija iznosiće 1,1 milijardu eura, a do sada je uloženo 254 miliona eura. Gotovo 30 miliona biće investirano do kraja godine.

■■PLAVI HORIZONTI Kompanija Qatari Diar u aprilu 2013. godine zaključi-

ekonomija

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

46 1,1 miliona eura biće uloženo u 2020. godini u projekat Portonovi

milijardu eura vrijedan je projekat Luštica bay

la je Ugovor o zakupu, odnosno korišćenju plaže Pržno u Tivtu na period od 30 godina. Plan je da se izgradi prestižni turistički rizort, čija izgradnja uveliko kasni, mahom zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa. Ipak, Qatari Diar nije odustao od projekta. Prema informacijama dobijenim od investitora, u projekat je do sada uloženo 71 milion eura, od čega u od januara od juna 2020. milion i po. Po najavama investitora, u narednom periodu se očekuje intenziviranje aktivnosti na realizaciji projekta. Projekat je vrijedan 250 miliona eura.

■■MAMULA U toku je i rekonstrukcija tvrđave Mamula u jedinstveni hotel muzejskog karaktera, kategorije pet zvjezdica i kapaciteta 34 hotelske sobe, ugostiteljskim objektima, spomen-sobom, sportskim, edukativnim i pratećim sadržajima, a sve u skladu sa konLuštica Bay

zervatorskim uslovima. Visina ugovorene investicije sa kompanijom Orascom je 15 miliona, a Investicionim programom je predviđeno da će do 200 radnih mjesta biti direktno i indirektno otvoreno tokom rada rizorta, odnosno da će projekat tokom prvih 10 godina država prihodovati 7,5 miliona po osnovu kombinovanih prihoda, ne računajući zakupninu. Radovi su u toku i do sada je uloženo osam miliona eura, a do kraja godine će investirati još pet miliona.

■■KRALJIČINA PLAŽA Kompanija Adriatic properties počela je da gradi kompleks koji obuhvata hotele Kraljičina plaža, Sveti Stefan i Miločer, u koje će uložiti ne manje od 110 miliona. U skladu sa Ugovorom o dugoročnom zakupu hotela „Kraljičina plaža”, ugovorena je izgradnja hotela Kraljičina plaža sa kompanijom Adriatic Properties kategorije

695

pet zvjezdica, kapaciteta 126 smještajnih jedinica. Planirana investicija u izgradnju hotela je 73 miliona. Do sada je u projekat uloženo oko osam miliona eura, a do kraja godine će biti još sedam miliona investirano.

■■HTP ULCINJSKA RIVIJERA

Ugovor o davanju u dugoročni zakup kompleksa HTP Ulcinjska rivijera potpisan je sa Konzorcijumom Karisma Hotels Adriatic Montenegro. Ukupna ugovorena vrijednost investicije iznosi 31,83 miliona kroz rekonstrukciju i adaptaciju hotela Olympic i Bellevue sa depadansima i izgradnju pratećih sadržaja (bazeni, sportski tereni, ugostiteljski sadržaji). Oko 24 miliona su do sada uložena u ovaj projekat koji se realizuje u skladu sa planom.

■■MONTEROSE Konzorcijum Northstar iz Podgorice i Equest Capital Limited- Jersey (Velika Britanija) su se obavezali da će 80 miliona minimalno uložiti u projekat na Rosama, kao i da će kasnije uložiti dodatnih

miliona eura investirano je u Porto Montenegro

130 miliona eura. Rizort Ritz Carlton Montenegro će biti hotel od 300 jedinica, mješovitog modela poslovanja – sa 120 hotelskih jedinica i 180 apartmana. Očekuje se da prva faza projekta, u kojoj će biti izgrađen hotel, 113 apartmana i 13 vila te četiri restorana, bude završena na ljeto 2023. godine. Prema podacima dobijenim od investitora u projekat je od početka realizacije uloženo 21,4 miliona, a do kraja godine će još četiri miliona eura.

■■KOLAŠIN 1600 U podnožju Bjelasice gradiće se turistički kompleks. Prvo će biti izgrađen hotel “K16”

Posmatrano po opštinama, može se zaključiti da su se najviše investicione aktivnosti realizovale u opštini Tivat i to nešto više od milijardu eura, zatim u opštini Herceg Novi 643,5 miliona, u opštini Ulcinj 24,64 miliona i u opštini Budva 8,3 miliona eura

sa kondo modelom poslovanja. Početak radova planiran je ovoga ljeta, a zakupac (“Gener 2 Shpk” iz Albanije i “Skiresort Kolašin - 1600” iz Crne Gore), ima ugovorni rok da do 17. decembra izradi i revidira tehničku dokumentaciju. U ovoj godini je investirano nešto više od pola miliona eura, a plan je da se do kraja godine investira ukupno 1,2 miliona eura. Do sada u projekat je uloženo nepunih 900.000 eura

■■“THE CHEDI” I

NA ŽABLJAKU

Bivši vojno-turistički kompleks “Mediteran” na Žabljaku, konačno će dobiti novo ruho. Zemljište je na 30 godina zakupio konzorcijum CG SKI koji čine privredna društva CG SKI i Baltic International Trading LTD i Estonije. Investicionim programom, odnosno Biznis planom, koji su sastavni dio Ugovora o zakupu, predviđena je izgradnja ekskluzivnog, ekološki održivog turističkog kompleksa kategorije pet zvjezdica. U toku su radovi na uklanjanju postojećih objekata nekadašnjeg kompleksa. U planu je početak prve faze izvođenja zemljanih i grubih građevinskih radova na izgradnji centralnog objekta Hotela The Chedi (projektovana vrijednost ulaganja do kraja godine 700.000 eura). Do kraja godine biće uloženo 1,3 miliona eura, od ukupno predviđenih 5,5 miliona.

EKONOMIJA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

MANJA POTROŠNJA PROŠLOG MJESECA

Junski račun za struju u prosjeku iznosio 25 eura Najjeftiniji eurosuper 95, po cijeni od 86 centi, plaćaju građani Bugarske, dok je u Holandiji najskuplji i košta 1,57 eura

bilten ministarstva ekonomije o CIJENama goriva

Eurodizel U CRNOJ GORI jeftiniji NEGO u regionu

Litar eurodizela u Crnoj Gori košta 1,01 euro, u Albaniji 1,36, Srbiji 1,18, a Hrvatskoj 1,14 eura, navodi se u Biltenu

Cijena eurodizela u Crnoj Gori i dalje je niža od prosjeka u regionu, dok je eurosuper 95 na nivou prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije. Prema podacima iz Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,11 eura, Albaniji 1,36 i Hrvatskoj 1,19 eura. Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji, BiH i Srbiji, gdje košta 98 i 93 centa, odnosno 1,1 euro. Najjeftiniji eurosuper 95, po cijeni od 86 centi, plaćaju građani Bugarske, dok je u Holandiji naj-

skuplji i košta 1,57 eura. Kada je riječ o eurodizelu, litar u Crnoj Gori košta 1,01 euro, u Albaniji 1,36, Srbiji 1,18, a Hrvatskoj 1,14 eura. Litar eurodizela jeftiniji je u BiH gdje košta 89 centi i Sjevernoj Makedoniji 85 centa, što je i najniže u Evropi. Najskuplji eurodizel plaćaju građani Albanije i Švedske po 1,36 eura. Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su prošle sedmice ispod 42 dolara, pritisnute rastom zaliha i rekordnim dnevnim porastom broja novozaraženih korona virusom u Sjedinjenim Ame-

ričkim Državama. Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu pala je 46 centi, na 41,89 dolara, dok se u Americi barel prodavao po 51 cent nižoj cijeni, od 39,11 dolara. Međunarodna agencija za energiju (IEA) je upozorila da širenje Covida-19 predstavlja rizik za prognoze. “Tržište nafte je nesumnjivo ostvarilo napredak, ali veliki broj slučajeva zaraze, a u nekim zemljama i njihov znatno pojačan rast, uznemirujući su podsjetnik da pandemija nije pod kontrolom”, rekli su iz IEA. R.E.

Prosječan junski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 25,21 eura, saopšteno je u Elektroprivre di (EPCG). Najnižu prosječnu potro šnju, vrijednu 14,5 eura, ostvarila su domaćinstva na Žabljaku, dok su najviše struje u prosjeku, oko 30 eura, trošili Podgoričani. “Račun do 30 eura dobiće 69,3 odsto domaćinstava, od 30 do 50 eura 19,15 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 10,24 odsto kupaca, dok

je potrošnja veća od 100 eura očitana kod 1,31 odsto kupaca”, precizirali su u EPCG. Kako dodaju, domaćinstva su u junu ove godine potrošila 81,63 miliona kilovatsati električne energije, što je 6,7 odsto manje u odnosu na potrošnju ostvarenu u maju ove godine, odnosno 16,5 odsto manje u poređenju sa potrošnjom ostvarenom tok Predstavnici EPCG su saopštili i da naplatni punktovi neće raditi 13. i 14. jula zbog obilježavanja Dana državnosti, dok će Call centar biti dostupan u standardnom radnom vremenu od osam do 20 sati. R.E.

PAD POSJEĆENOSTI USLJED KORONA KRIZE

U Budvi 4.500 turista

Oko 4.500 gostiju trenutno boravi u Budvi, pokazuju podaci lokalne Turističke organizacije (TOB). Osim domaćih, u Budvi je najviše turista iz Albanije, Mađarske, Ukrajine, BiH i Slovenije. Predstavnica PR službe TOB-a Darja Marović kazala je da se skoro svaka turistička destinacija danas

susreće sa nezapamćenim izazovima zbog pandemije korona virusa. “Pratimo epidemiološku situaciju na globalnom nivou i otvaranje granica, prije svega u regionu”, kazala je Marović za portal RTV Budva. U Budvi je krajem jula prošle godine boravilo oko 57.000 turista. R.E.

Za brzo ostvarenje želja Gotovinski Freš keš kredit Namijenjen svima kojima je potreban gotov novac za kupovinu ili brzo izmirenje obaveza. • Iznosi od 500€ do 20.000€ (bez žiranata do 15.000€) • Rok otplate od 6 do 72 mjeseca www.podgorickabanka.me • Call centar: 19 900

DRUŠTVO

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

Foto: Dejan Lopičić

HRAPOVIĆ: SPREMNI SMO ZA PRERASPODJELU KAPACITETA

Mogu se ponovo aktivirati privremene covid bolnice Privremene bolnice, u skladu sa procjenom epidemiološke situacije, ponovo mogu biti aktivirane, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović dodajući da je oprema iz tih prostora uredno skladištena i da može biti dostupna istog trenutka kada to procijeni medicinski štab. Hrapović je agenciji Mina kazao da je crnogorski zdravstveni sitem, ukoliko se okolnosti budu mijenjale, spreman za preraspodjelu kapaciteta i unutar opštih bolnica kako na sjeveru tako i na cijeloj teritoriji države. “Sadašnja epidemiološka dešavanja na sjeveru posebno su u fokusu naše pažnje, tako da su na vrijeme i revidirani planovi za postupanje u posebno pogođenim opštinama i zdravstvenim ustanovama u njima”, kazao je Hrapović. Kako je naveo, strateški plan Kriznog medicinskog

štaba je do detalja razradio sve aktivnosti i mogućnosti u skladu sa epidemiološkim kretanjima u zemlji. “U skladu sa procjenom epidemiološke situacije, ponovo mogu biti aktivirane privremene bolnice, za šta smo u prvoj fazi odredili Bemax arenu u Podgorici, dok je za sjever to Sportski centar u Beranama“, kazao je Hrapović. Hrapović je kazao da je aktuelnim planom predviđeno da na sjeveru Opšta bolnica u Beranama, sa kapacitetom od 85 kreveta za moguće COVID pacijente, i pljevaljska bolnica sa 15 posteljnih mjesta, budu na raspolaganju za pacijente koji zahtijevaju bolnički tretman, a koji su inficiranih korona virusom. “Strateški operativni plan i u ovom aktu ostavlja bolnicu u Bijelom Polju kao ‘čistu’ ustanovu sekundarnog

nivoa za sva eleketivna stanja koja je potrebno zbrinuti”, naveo je Hrapović. Kako je dodao, nikšićka bolnica trenutno posjeduje 55 kreveta za moguće Covid pacijente. “Specijalna bolnica za plućne bolesti ‘Dr Jovan Bulajić’ u Brezoviku ima 30 postelja za Covid pacijente sa lakšom kliničkom slikom”, naveo je Hrapović. Prema njegovim riječima, predviđeno je da i bolnica ‘Danilo I’ na Cetinju zadrži status „čiste“ bolnice. “Što se tiče južne regije, Opšta bolnica u Baru je sa kapacitetom od 100 kreveta Covid bolnica za ovaj dio Crne Gore, dok bolnica u Kotoru ostaje u statusu ‘čiste’ ustanove za redovne aktivnosti”, naveo je Hrapović. On je istakao da crnogorski zdravstveni sistem posjeduje dovoljno zaštitne medicinske opreme. R.D.

Hrapović

Svim građanima Crne Gore čestitamo

DAN DRŽAVNOSTI!

13. JUL

17 IJZ: REGISTROVANO 87 NOVIH SLUČAJEVA SA COVID-19 NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

DRUŠTVO

Za dva dana preminula četiri pacijenta sa korona virusom

U Crnoj Gori je tokom jučerašnjeg dana registrovano 87 novih slučajeva obolijevanja od COVID-19, a preminule su još dvije osobe, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Iz IJZ su naveli da je analizirano još 709 uzoraka na novi korona virus. Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 41, Berana 12, Nikšića devet, Bijelog Polja sedam, Pljevalja šest, Rožaja i Budve po tri, Cetinja dva i iz Bara, Herceg Novog, Plava i Ulcinja po jedan.

Institut za javno zdravlje

■■ VIRUS IZAZIVA I “BIJELA PLUĆA”

■■ UKUPNO 14 PREMINULIH OD JUNA

Kako su kazali iz IJZ, među pozitivnima su bili i rezultati dvije osobe koje su preminule tokom petka, iz Plava i Rožaja, a prijavljena su i dva smrtna ishoda kod pacijenata koji su od ranije bili pozitivni a liječeni su u Kliničkom centru Crne Gore i Opštoj bolnici Berane. „Preminule osobe bile su iz Podgorice i Rožaja. Analiza za još jedan slučaj sumnjive smrti zbog COVID-19 koja je prijavljena danas je u radu“, saopšteno je juče iz Instituta. Ukupan broj potvrđenih smrti od COVID-19 od početka juna je 14, a jedana slučaj se laboratorijski obrađuje. Šest umrlih je iz opštine

308

SLUČAJEVA KORONA VIRUSA SU AKTIVNA U PODGORICI

Svi koji imaju temperaturu duže od tri dana neka se jave Rožaje, a po jedan iz Podgorice, Berana, Bijelog Polja, Bara, Plava, Ulcinja, Gusinja i Petnjice. „Od početka juna ukupan broj registrovanih slučajeva je 840, sa 14 potvrđenih smrtnih ishoda i trenutno deset oporavljenih. Samim tim, broj trenutno aktivnih slučajeva je 816“, kazali su iz IJZ. U Podgorici je aktivno 308 slučajeva korona virusa, u Rožajama 151, Bijelom Polju 68, Beranama 63, Budvi 35, Pljevljima 29 i na Cetinju 28. U Baru je aktivno 25 slučajeva, u Nikšiću 23, Tivtu 18, Gusinju 17, Petnjici i Ulcinju po 11, Danilovgradu, Kotoru i Herceg Novom po devet, i u Andrijevici i Tuzima po jedan.

Tegobe koje izaziva korona virus slične su onima kod upale pluća, zato doktorica Nikolić savjetuje sve koji imaju povišenu tjelesnu temperaturu duže od tri dana da se jave ljekaru. Pravila, kaže, nema jer su u riziku od korone virusa i mlađi i stariji. “Kod straijih bolesnika sa prethodnim hroničnim bolestima možemo da očekujemo težu kliničku sliku, međutim svjedoci smo i kod nas da se javlja sve veći broj mlađih pacijenata,

■■ U KLINIČKOM CENTRU 32 PACIJENTA

U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječe 32 pacijenta pozitivna na Kovid-19, saopšteno je iz te utsanove. “U Klinici za infektivne bole-

OLAKŠANA ORGANIZACIJA

BEMAX OBEZBIJEDIO KONTEJNER ZA AMBULANTU U BIJELOM POLJU

Kompanija Bemax obezbijedila je Opštoj bolnici u Bijelom Polju kontejner namijenjen za organizovanje COVID ambulante, gdje će se vršiti pregled pacijenata

vida-19 sa srednje teškom kliničkom slikom i za sada su svi stabilno, saopštila je za Televiziju Crne Gore doktorica te klinike Marija Nikolić.

prije nego se hospitalizuju. Menadžment bolnice zahvalio je kompaniji Bemax, jer je olakšala rad ljekara i medicinskog osoblja. “Kroz ovaj vid organizaci-

je posao će biti olakšan, ali će i pacijenti koji dolaze na redovne preglede i kontrole biti zaštićeni od moguće infekcije”, saopštili su iz Opšte bolnice Bijelo Polje.

srednje životne dobi bez prethodnih komorbiditeta tako da su svi u opasnosti od infekcije ovim virusom”, navodi Nikolić. Zato ona apeluje na sve da se pridržavaju mjera. “To su držanje socijalne distance, nosenje maski, održavanje higijene ruku. To je sada jako bitno i na nama je, na svakom pojedincu da se pridržava mjera i time doprinese zdravlju i zdravlju najbližih”, zaključuje Nikolić. sti - 14, Internoj klinici - 17 (dva u Jedinici intenzivnog liječenja, 15 u Poluintenzivnoj jedinici) i jedan u Klinici za ortopediju i traumatologiju”, navode iz KCCG. Na infektivnoj klinici trenutno su smješteni oboljeli od ko-

Dosadašnji nalazi oboljelih pacijenata pokazuju, kaže doktorica Nikolić, da virus izaziva značajne promjene na plućima poput zasjenčenja, zadebljanja, a kod najtežih slučajeva mogu se javiti i takozvana “bijela pluća”. Doktorica Nikolić poručuje da su u riziku od korona virusa i mlađi i stariji, tako da apeluje na sve da se pridržavaju mjera. “To su pacijenti sa srednje teškom kliničkom slikom i za sada su svi stabilni pratimo ih, radimo svakodnevno laboratorijske analize i za sada im ne očekujemo pogoršanje”, navodi doktorka. Iako nije dokazano da korona virus ostavlja posljedice na plućima kao organu koji najčešće napada, nalazi oboljelih pacijenata, kaže doktorica Nikolić, ukazuju na značajne promjene koje virus izaziva na tom organu. “Na radiološkom nalazu možemo vidjeti mrljasta zasjenčenja obostrana, a kod ct pregleda možemo vidjeti gaugras promjene i zadebljanja. Ukoliko nastupi pogoršanje doći će do povećanja ovih promjena do povećanja njihove gustine ili se kod najtežih slučajeva mogu javiti parahimi cijelog plućnog krila i javiti tzv. bijela pluća”, objašnjava Nikolić. M.I.

društvo

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

Direktor Istorijskog instituta UCG RAdoslav Raspopović

Trinaesti jul održao ime crnogorsko i Crnu Goru Trinaesti jul jedan je od onih datuma koji su stvorili i održali ime crnogorsko i Crnu Goru. Uspjesi postignuti u ustanku ispisali su nove slavne stranice u istoriji Crne Gore, ali i Evrope u borbi protiv fašizma, ocjenjuje direktor Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore Radoslav Raspopović. “Nesporna je činjenica da je u toku Drugog svjetskog rata ustanak naroda u Crnoj Gori predstavljao istorijski fenomen koji je za porobljenu Evropu i nabujali fašizam predstavljao primjer slobodarskih tradicija, ali i puta kojim se jedino moglo ići. Činjenica da je crnogorski narod smogao snage da 13. jula 1941. započne ustanički otpor i masovni oružani ustanak u vrijeme kada su drugi evropski narodi bili porobljeni, daje ovom događaju obilježje jedinstvene pojave u toku Drugog svjetskog rata”, kazao je Raspopović.

■■Slavna stranica istorije

On navodi da su uspjesi postignuti u ustanku ispisali nove slavne stranice u istoriji Crne Gore, utemljene na ljestvici tradicionalnih moralnih vrijednosti i visoko uzdignutoga stava prema nacionalnoj slobodi. Crnogorci su se proču-

li u svijetu oružanom borbom za slobodu. “A borba koju su Crnogorci vodili protiv Osmanskog carstva, podrazumijevala je da u njoj, da bi mogla da uspije, ratuje cio narod. I jedan i drugi element crnogorske tradicije došli su do izražaja u Trinaestojulskom ustanku”, kaže direktor Raspopović.

■■Svenarodni rat protiv Musolinijeve Italije

Prema njegovim riječima, fašističke armije su u to vrijeme bilježile samo pobjede na ogromnom ratištu, uključujući i ono u Sovjetskom Savezu. “U Evropi, u kojoj je rješavana sudbina čovječanstva nije bilo oružanog otpora nacizmu i fašizmu. Samo su Crnogorci masovno

Činjenica da je crnogorski narod smogao snage da 13. jula 1941. započne ustanički otpor i masovni oružani ustanak u vrijeme kada su drugi evropski narodi bili porobljeni, daje ovom događaju obilježje jedinstvene pojave u toku Drugog svjetskog rata

Raspopović započeli, neravnopravni, oslobodilački, svenarodni rat protiv Musolinijeve Italije, glavnog saveznika Hitlerove Njemačke. Računa se da je u ustanku učestvovalo 32.000 boraca koji su nanijeli ogromne gubitke italijanskom fašističkom okupatoru i stvorili prvu veliku slobodnu teritoriju u okupiranoj Evropi. Uporedo su formirani i prvi organi nove revolucionarne vlasti, koji su u programima sadržali i načela o potrebi da se, pored ostalog, isprave istorijske nepravde koje su postojale u Jugosloven-

skoj državi od 1918. godine, u pogledu nacionalne ravnopravnosti naroda“, navodi direktor Raspopović. Ustanak u Crnoj Gori bio je, smatra Raspopović, moralno ohrabrenje za druge porobljene narode Evrope. “Za samo nekoliko dana od izbijanja ustanka ustanici su izbacili iz stroja 4.800 okupatorskih vojnika i oficira i zarobili veliku količinu oružija“, kaže Raspopović. Trinaestojulski ustanak, zaključuje on, iako djelo Crnogoraca, ne pripada samo Crnoj Gori. On pred-

stavlja svijetao pečat evropske istorije. “Zahvaljujući njemu italijanski okupator je iz Albanije povukao šest divizija, koje su mogle biti prebačene na Istočni ili Arapski front. Pitanje je kakav bi bio tok i ishod Drugog svjetskog rata, bez ustanka u Crnoj Gori i borbi drugih jugoslovenskih naroda”, smatra Raspopović. U istoriji crnogorskog naroda, podsjeća on, takođe postoje brojni datumi koji su označavali početak, uslovno rečeno, novog doba. “U istorijski bližoj perspektivi oni se mogu prepoznati u vojničkim pobjedama, kao na primjer u onoj, na Martinićima i Krusima 1796. godine, na Grahovcu 1858. godine ili na Vučjem dolu i Fundini u Veljem ratu 1796-1978, u kojom je utemeljena nezavisnost Crne Gore i stvoreni uslovi za njeno međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu”, navodi Raspopović. Kongres je, ističe on, definitivno utemeljio modernu svijest o pripadnosti državi, formirao istorijsko pamćenje naroda usko vezano sa vrijednosnim i identitetskim sadržajima društva. Na liniji takvih istorijskih perspektiva bio je, smatra on, i Trinaestojulski ustanak crnogorskog naroda. M.I.

Foto: Bar.me

Raičević čestitao Andrijaševiću Trinaestojulsku nagradu

Vaš predan rad ovjekovječen je prestižnom nagradom

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević uputio je čestitku istoričaru Živku Andrijaševiću povodom dobijanja najvećeg državnog priznanja – Trinaestojulske nagrade. ”Najveće državno priznanje – Trinaestojulska nagrada sublimira istoriju, kulturu, nauku, duhovnost i iden-

titet, čime kruniše domete vrijedne pamćenja u vjekovnom trajanju državnog bića Crne Gore. Vaš predan rad na proučavanju i upoznavanju građanstva i akademske javnosti s bogatom istorijom Crne Gore od najstarijeg, praistorijskog, do savremenog doba, sa velikom zaslugom ovjekovječen je ovom

prestižnom nagradom. Vaš opus, kao realno poimanje događaja i činjenica duboko uklesanih u kamen crnogorske istorije, i istrajnost u očuvanju nasljeđa, tradicije i vrijednosti naše države, postulati su bez kojih nije moguće graditi budućnost zemlje”, poručio je Raičević u čestitci Andrijaševiću.

Raičević

hronika

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

Foto: RTV Budva

Policija radi na rasvjetljavanju događaja

Zapaljen automobil Dragana Ivančevića

Automobil hotelijera i nekadašnjeg predsjednika Crnogorske Dragana Purka Ivančevića zapaljen je u noći između petka i subote, 45 minuta nakon ponoći u budvanskom naselju Podkošljun, nezvanično je saopšteno Dnevnim novinama iz policije. Na vozilu je nastala manja materijalna šteta, a policija radi na rasvjetljavanju tog slučaja. Sin Dragana Ivančevića, Marko je na Fejsbuk profilu objavio video sa sigurnosne kamere na kom se vidi kako maskirana osoba prilazi

Privedeno osam osoba

U sudaru plovila poginula djevojka

automobilu i podmeće požar. “Moj otac nije zapalio sam sebi auto. Auto se nije samo od sebe zapalilo. Ovo je kuća gdje mi živi familija”, napisao

je Ivačevićev sin. Pripadnici Službe zaštite su odmah nakon dojave izašli na teren i lokalizovali požar. Policija je izvršila uviđaj. E.H.K.

Podgoričanka M.Š. (30) stradala je juče u budvanskom akvatorijumu plaže Mogren prilikom sudara dva plovila - potvrđeno je Dnevnim novinama iz OKC-a Uprave policije. V.S. (36) iz Budve je dobio lakše

povrede. Pomorska nesreća dogodila se u 14.10 sati. Jahta je prešla preko barke, prepolovila je i ona je potonula. Kriminalistička policija privela je svih osam osoba koje su se nalazile na jahti. E.H.K.

zaštitnik nakon postupka po pritužbi osuđenika:

Policija da sprovede ponovni postupak bezbjednosne procjene ljubomira Stanišića

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, na osnovu pristigle pritužbe osuđenika Ljubomira Stanišića iz Martinića, preporučilo je Upravi policije da sprovede ponovni postupak njegove bezbjednosne procjene. Naime, Stanišić je podnio pritužbu na rad Centra bezbjednosti Podgorica u kojoj navodi da je osuđen na 14 godina zatvorske kazne, te da mu je do isteka kazne ostalo tri godine i pet mjeseci, međutim nekoliko puta je odbijan za pogodnosti. U pritužbi je istakao da je CB Podgorica do sada dao nekoliko negativnih mišljenja po pitanju njegove procjene bezbjednosti, a te procjene su “bez ikakvog obrazloženja a negativno mišljenje Uprave policije sa terena je proizvoljno i neosnovano”. Inače, Stanišić je pravosnažno osuđen na 14 godina zatvora, zbog podmuklog ubistva svoje supruge Milice

Stanišić je pravosnažno osuđen na 14 godina zatvora, zbog podmuklog ubistva svoje supruge Milice (45) hicem ispaljenim iz lovačkog karabina

(45) hicem ispaljenim iz lovačkog karabina. Prema navodima optužnice, Stanišić je 31. jula 2009. oko 17 časova u mjestu Donji Martinići ubio suprugu Milicu dok su se nalazili u dnevnom boravku porodične kuće. U izjašnjenju CB Podgorica je, između ostalog, navedeno da se tokom razgovora sa oštećenom porodicom moglo vidjeti da su uznemireni i potrešeni, jer nijesu

mogli shvatiti zašto policijski službenici dolaze i pitaju da li njihov otac treba da koristi pogodnosti UIKS-a, jer se, po njihovom kazivanju, radi o osobi koja za njih više ne postoji, jer je ubio njihovu majku. Oni su istakli i da je starateljstvo nad njima preuzela njihova tetka. “Službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilograd su, u periodu od 30. 06. 2016. godine, do danas, izvršili te-

renske provjere, kojom prilikom je traženo mišljenje da li osuđeno lice može ili ne može koristiti pogodnosti UIKS-a Podgorica. Takođe, policijski službenici su u više navrata obavili razgovor sa porodicom osuđenog Ljubomira Stanišića i pokojne Milice, i to sa kćerkom i sinovima, koji se nalaze kod svoje tetke u Spužu. Stav oštećene porodice je da Stanišić ne treba da koristi

bilo kakvu pogodnost UIKS -a Podgorica”, navodi se u mišljenju Zaštitnika. Ipak, stav Zaštitnika je da se još jednom sprovede postupak bezbjednosne procjene. Uz to, Upravi policije je preporučeno da se u budućem postupanju bezbjedonosne procjene jasno obrazlože, te da donese akt koji će bliže definisati postupak bezbjednosne provjere za lica lišena slobode. Bo.B.

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

hronika

Izvještaj o radu Sudskog savjeta crne gore za 2019. godine

Stranke se najviše žalile na način vođenja postupka

Tokom 2019. godine u Sudskom savjetu je vođen jedan disciplinski postupak, u kojem je utvrđeno da je sudija učinio teži disciplinski prekršaj i kažnjen je sa 20 odsto umanjenja zarade na period od tri mjeseca. Prema podacima iz Izvještaja o radu Sudskog savjeta, Komisiji za Etički kodeks sudija podnijeto je 14 inicijativa za utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa sudija. “Komisija je u dva postupka utvrdila povredu, ali je u jednom postupku po prigovoru sudije, Savjet preinačio odluku na način što je utvrđeno da imenovani sudija nije počinio povredu kodeksa naznačenu u inicijativi. Dvije inicijative je Komisija odbacila kao neuredne, a jednu kao nedozvoljenu, dok se u jednoj oglasila nenadležnom za postupanje. U šest inicijativa je utvrđeno da sudije nijesu počinile povrede”, navodi se u Izvještaju.

■■ podnijeta 131 pritužba

U toku 2019. godine, Sudskom savjetu je podnijeta 131 pritužba, što je za 9,72 odsto pritužbi manje u odnosu na 2018. godinu. “Nakon razmatranja na sjednicama Savjeta, u 83 predmeta zauzet je stav, dok je u preostalih 48 pritužbi postupak još uvijek u toku. Pritužbe se kao i do sada uglavnom odnose na nezadovoljstvo stranaka načinom vođenja postupka, sadržinom procesnih rješenja donijetih tokom postupka, prvostepenim, drugostepenim, kao i odlukama po vanrednim pravnim lijekovima koje su donijete na njihovu štetu, dok se jedan dio pritužbi odnosi na dugo trajanje postupka, odnosno neažurnost postupajućih sudija. Najčešći motiv obraćanja stranaka je nezadovoljstvo sudskom odlukom, o čemu Sudski savjet ne može odlu-

13 Predsjednika sudova svih nivoa izabrano je prošle godine

čivati i samo zauzima stav o navedenim pritužbama”, navode u Izvještaju. Sudski savjet je prošle godine usvojio i Plan slobodnih sudijskih mjesta na nivou Crne Gore za 2020/2022. godinu, koji saglasno Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama sadrži sudijska mjesta u svim sudovima koja će biti slobodna do kraja 2022., način oglašavanja i rokove za popunjavanje. Tokom 2019. godine, Sudski savjet objavio je više internih oglasa za dobrovoljno, trajno raspoređivanje sudije iz jednog u drugi sud, kao i za izbor sudija u sudove višeg stepena u postupku

napredovanja. “Prošle godine objavljeno je i 15 javnih oglasa za izbor sudija, a odnosili su se na izbor predsjednika Višeg suda u Podgorici, Apelacionog suda Crne Gore, Višeg suda u Bijelom Polju, Privrednog suda Crne Gore, predsjednika osnovnih sudova u Podgorici, Kotoru, Baru, Rožajama, Plavu, Herceg Novom, Bijelom Polju i Danilovgradu, za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore. Takođe, raspisani su javni oglasi za izbor pet kandidata za sudove za prekršaje i deset kandidata za sudi-

je osnovnih sudova”, stoji u dokumentu.

■■ penzionisano šest sudija

Prošle godine je izabrano 13 predsjednika sudova svih nivoa, po osnovu napredovanja izabrano je devet sudija, po osnovu trajnog dobrovoljnog raspoređivanja izabrane su četiri sudije, tri kandidata za sudije izabrani su za sudije (prvi izbor) osnovnih sudova, pet kandidata izabrano je za kandidate za sudije u sudovima za prekršaje, deset kan-

didata izabrano je za kandidate za sudije u osnovnim sudovima. “Savjet je, tokom 2019. godine, donio šest odluka o prestanku sudijske funkcije, od kojih pet usljed ispunjenja uslova na starosnu penziju, i jednu usljed smrti”, navodi se u Izvještaju. Na osnovu odluke Savjeta o redovnom ocjenjivanju sudija iz 2018. godine, i tokom prošle godine ocjenjivane su sudije osnovnih sudova i sudova za prekršaje koji imaju od tri do pet godina sudijskog staža, kao i sudije u postupku napredovanja. E.H.K.

Na uslovnu kaznu osuđeno 1.508 osoba Od ukupnog broja donijetih presuda, kako se navodi u Izvještaju uslovna osuda je izrečena u 1.508 (42,09 odsto), dok je 161 lice osuđeno na novčanu kaznu (4,49 odsto), a 961 lice na kaznu zatvora (26,82 odsto). “Ukupno je izrečeno 257 kazni rada u javnom interesu, što predstavlja 7,17 odsto od uku-

pnog broja izrečenih kazni. Viši sudovi su u odnosu na priliv završili 100,85 posto, pri čemu je ukupan broj neriješenih predmeta manji za 135 predmeta u odnosu na njihov broj na kraju 2018. godine. U višim sudovima u 66,45 odsto predmeta, postupci su završeni u roku do tri mjeseca, računajući sve predmete u radu, odnosno

ukupan broj riješenih predmeta. Što se tiče Specijalizovanog odjeljenja pri Višem sudu u Podgorici, koji sudi predmete organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina, ukupno je u radu bilo 97 predmeta, od kojih je riješeno 41 predmeta, a ostalo neriješeno 56, odnosno 57,73 odsto”, navodi se u dokumentu.

CRNA GORA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

DANILOVGRAD: POČINJE REKONSTRUKCIJA HOTELA “ZETA”, VRIJEDNA OKO DVA MILIONA

DO DECEMBRA SIMBOL GRADA U NOVOM RUHU

Radovi na rekonstrukciji hotela “Zeta” i zvanično su počeli ovih dana, a iz Opštine Danilovgrad se nadaju da će do 9. decembra, Dana opštine, biti završeni kompletni radovi, kao što je investitor, kompanija “Savana”, istakao tokom prezentacije idejnog rješenja adaptacije hotela. Investitor je tokom prezentacije dao obavještenje da će radovi biti okončani do kraja novembra ove godine, te da će Danilovgrad dobiti moderan objekat.

■■ DOMAĆA

RADNA SNAGA

Predsjednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević je istakla da bi ih to posebno radovalo, jer bi Dan opštine mogli obilježiti na poseban način. “Poseban sentiment Danilovgrađani imaju kada je riječ o hotelu ‘Zeta’, koji je bio, a možemo reći i koji će biti jedna od prepoznatljivih slika grada. Prema riječima investitora, hotel ‘Zeta’ predstavljaće izraz vremena u kojem je nastao, a na-

mjera je da taj objekat postane epicentar turističko-ugostiteljskih, kulturnih i socijalnih aktivnosti grada i na neki način dodatne prostorne i urbane emancipacije grada. Intencija je da hotel ‘Zeta’ postane ozbiljna podrška turističkim aspiracijama Danilovgrada u različitim formama turizma”, kazala je za Dnevne novine Kovačević. Prema njenim riječima hotel “Zeta” zadržaće u autentičnom izgledu, što je investitor i poručio tokom prezentacije idejnog rješenja adaptacije, navodeći da je to bio jedan od najvažnijih djelova projektnog zadatka. Kovačević je navela da je u svim projektima gradska vlast insistirala da angažovana radna snaga bude sa područja teritorije opštine Danilovgrad, što će biti slučaj i na ovom projektu. “Prema riječima investitora za očekivati je da početni kapacitet radnih mjesta bude oko 25, pri čemu, u zavisnosti od dinamike poslovanja, za očekivati je da taj broj raste”, istakla je Kovačević. Na ulazu u hotel stajaće četiri

RASPISAN KONKURS ZA IDEJNO RJEŠENJE

Pješačka zona i podzemna garaža u centru grada

zvjezdice što, kako kaže Kovačević, sa ponosom ističu i najbolje govori o njegovom sadržaju i standardima. Iz lokalne uprave se nadaju da epidemija korona virusa neće značajnije uticati na izgradnju hotela, odnosno da neće biti zabrane gradnje. U narednom periodu lokalna uprava će pokušati da dodatno valorizuje turističke potencijale, koje opština Danilovgrad nesumnjivo posjeduje. “Nastojanja gradske vlasti je da Danilovgrad bude poželjna turistička destinacija, koja će, prije svega, imati dovoljan broj smještajnih kapaciteta, jer smatramo da grad Nastojanja gradske vlasti je ima turističda Danilovgrad bude poželjki potencina turistička destinacija, koja jal koji će će, prije svega, imati dovoljan vremenom broj smještajnih kapaciteta, dobijati svojer smatramo da grad ima tuje punije i jaristički potencijal koji će vresnije forme. menom dobijati svoje punije i Između ostajasnije forme log, kao što je i poznato crnogor-

U cilju oživljavanja centra grada, širenja pješačke zona i obezbjeđivanja parking prostora, Glavni grad Podgorica raspisao je međunarodni konkurs za izradu idejnog rješenja za rekonstrukciju Trga nezavisnosti. Imajući u vidu da je u pitanju glavni gradski trg, očekuju se rješenja koja će ovaj prostor tretirati na jedinstven i prepoznatljiv način, a u skladu sa potrebama naših sugrađana i posjetilaca. S obzirom na to da je revitalizacija centra grada jedan od primarnih zadataka gradske uprave, rekon-

strukcija trga podrazumijevaće izmještanje kolskog saobraćaja i davanje prednosti pješacima u okviru cijelog zahvata trga. “Očigledan potencijal ovog prostora je centralna pozicija u gradskom jezgru od izuzetnog identitetskog, kulturnog, socijalnog i ekonomskog značaja za Podgoricu. Značajna je mogućnost povezivanja sa obližnjim otvorenim javnim prostorima u jedinstven sistem pješačke zone, sa velikim potencijalom za razne sadržaje i funkcije prilagođene savremenom načinu života. Pored

toga, izgradnjom višeetažne podzemne garaže u velikoj mjeri će se riješiti problem nedostatka parking mjesta u centru grada”, navode iz Glavnog grada. Oni podsjećaju da je postojeće stanje trga definisano rekonstrukcijom iz 2006. godine, međutim zbog promjena navika naših građana i trenda umanjenja značaja centra grada za društveni život, trg nije zaživio na očekivan način. Prostor je ostao u određenoj mjeri izdvojen frekventnim saobraćajem, koji otežava pješacima pristup trgu.

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

skoj javnosti, Vlada Crne Gore je proglasila Park prirode ‘Rijeka Zeta’, što predstavlja polaznu tačku za izgradnju odgovarajuće turističke infrastrukture i razvoja ove vrste turizma, a što će doprinijeti proširenju turističke ponude. Kao Opština čiji je razvoj evidentan, u narednom periodu, s pravom očekujemo i porast broja turista”, kazala je Kovačević.

CRNA GORA

PODGORICA: ZAPOČELI PROJEKAT REVITALIZACIJE

Park šuma Ljubović dobija još 2.000 novih sadnica

■■ AUTENTIČNI IZGLED

Budući izgled hotela Zeta

Arhitekta na projektu je istakao da je jedan od najvažnijih djelova projektnog zadatka bio da se objekat hotela “Zeta” zadrži u postojećem, autentičnom izgledu i da kao takav bude predmet njegove adaptacije. Objekat je projektovao arhitekta Ilija Šćepanović, a otvoren je 1975. godine. Objekat će sadržati veliki ulazni lobi sa recepcijom, međuprostor koji može biti izložbenog karaktera, velika restoranska sala koja u zavisnosti od organizacije može da ima 120 i više mesta, koja sa potencijalima, visinom i prozračnošću može da ima i druge uloge i da bude prezentacioni proces i prostor kongresnih dešavanja. Ispred samog restorana nalaziće se velika terasa od nekoliko stotina kvadrata, koja će pozicijom dominirati. U suterenu hotela planiran je spa-centar, sa potrebnim elementima od fitnes sale, saune i pratećih prostora kako bi ukupan javni sadržaj hotela bio dodatno afirmisan. Od prve do posljednje etaže locirane su sobe, 33 smještajne jedinice, što broji u zavisnosti od načina korišćenja od 68-72 ležaja. Ukupna organizacija hotela locirana je na bruto površini od 2.500 kvadratnih metara. Preliminarna procjena investicije, koja će biti precizirana po izradi glavnog projekta adaptacije, iznosi više od dva miliona eura. M. Medenica

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, sa saradnicima, obišao je park šumu Ljubović, gdje je juče zvanično počeo projekat revitalizacije ovog mjesta za koje su Podgoričani i svi ljubitelji prirode i rekreacije tradicionalno vezani. Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić kazala je da se simboličnom sadnjom na brdu Ljubović, obilježava početak revitalizacije park šume Ljubović. “Vikend je tradicionalno vrijeme kada gradska uprava zajedno sa sugrađanima, posvećena uređenju park šuma i svih onih zelenih površina za koje smo svi skupa vezani. Ovog vikenda zbog epidemiološke situacije, koja vlada u našoj državi, gradska uprava je odlučila da samostalno započne revitalizaciju još jednog prostora za sve naše građane, kao i goste koji rado posjećuju naš grad, to je brdo Ljubović. Simboličnom sadnjom započeli smo projekat revitalizacije park šume Ljubović”, saopštila je Vujačić. Glavni grad će, kako kaže, i u narednom periodu nastaviti sa akcijama ozelenjavanja, te će park šuma Ljubović uskoro biti bogatija za 2.000 sadnica. Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić istakla je da je cilj gradske uprave da ozelenjavanjem i uređivanjem gradskih zelenih oaza pruži su-

Mi ćemo se potruditi da naše brdo Ljubović dobije novi sjaj, da dobije ovom akcijom više od 2.000 sadnica, novi mobilijar, obnovljen sportski poligon i sve one elemente koji su neophodni da bi se ugodno provodilo vrijeme

građanima što više prostora za odmor i rekreaciju. “Naša posvećenost projektima iz oblasti zaštite životne sredine i opšte uređenja svih onih mjesta za koje smo vezani u gradu ili svih onih mjesta koji su dobili potpuni novi izgled je sad već dokazana i nije potrebno govoriti o tome. Ono što želimo da postignemo je da građani što više vremena provode na otvorenom, što više vremena provode na zelenim površinama. Mi ćemo se potruditi da naše brdo Ljubović dobije novi sjaj, da dobije ovom akcijom više od 2.000 sadnica, novi mobilijar, obnovljen sportski poligon i sve one elemente koji su neophodni da bi se ugodno provodilo vrijeme. Nije potrebno previše govoriti o tome koliko su ove akcije važne i koliko su prostori važni za zdravlje naših građana za ugo-

dan život, naravno sa aspekta fizičkog i mentalnog zdravlja, situacija u kojoj se nalazimo nam je to dokazala. Poziv svim sugrađanima, da nakon što ovo mjesto, za koje su Podgoričani tradicionalno vezani, dobije novi sjaj provodu što više vremena na brdu Ljubović”, kazala je Vujačić. Direktorica gradskog preduzeća “Zelenilo” Daca Popović istakla je da je zaštita životne sredine jako bitna za društvo na čijem je čelu. “Krenuli sa revitalizacijom i oplemenjavanjem prostora park šume Ljubović gdje ćemo posaditi 40 sadnica, a u narednom periodu i preko 2.000 kada su u pitanju sadnice za pošumljavanje. Podgorica se pridružila globalnom projektu ‘Drveće u gradovima’, tako da smo se obavezali da do kraja godine posadimo 10.000 sadnica”, istakla je Popović, podsjećajući da je Zelenilo u prošloj godini intenzivno sprovodilo akcije sadnje sa društveno odgovornim kompanijama i NVO sektorom kada je posađeno 800 sadnica. “Pored pošumljavanja i sadnje odraslih sadnica, na ovom prostoru će biti promijenjen kompletan mobilijar - parkovske klupe i korpe”, zaključila je Popović i dodala da je Zelenilo angažovano u svim djelovima grada kada je u pitanju protivpožarna zaštita.

Svim građanima

Crne Gore čestitamo

DRŽAVNOSTI! 13. jul – DAN DRŽAVNOSTI

Građanima Crne Gore, želimo srećan 13. jul, DAN DRŽAVNOSTI.

ŽIVJELI!

SREĆAN DAN DRŽAVNOSTI ! a r o G a n r C a n c e j v e j Da

OPŠTINA KOTOR

SVIJET

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

GRADONAČELNIK SEULA NAĐEN MRTAV NAKON NEKOLIKO DANA POTRAGE

Smrt političara potresa Aziju, isplivali misteriozni detalji Gradonačelnik Seula Park Von Sun, drugi najmoćniji zvaničnik i potencijalni predsjednički kandidat u Južnoj Koreji, pronađen je mrtav samo nekoliko dana nakon što je sekretarica u njegovoj kancelariji izjavila pred policijom da ju je šef seksualno uznemiravao od 2017. godine. Policijski službenik u Seulu u petak je rano potvrdio da je tijelo gradonačelnika pronađeno na brdu na sjeveru prijestonice, nekoliko sati pošto je njegova ćerka prijavila očev nestanak. Vijest o smrti gradonačelnika udarna je u cijeloj zemlji, ne samo zato što je Park bio politička zvijezda, već i zato što je dugo bio smatran braniocem žen-

skih prava. Njegovi stavovi istakli su se u državi u kojoj muškarci dominiraju gornjim nivoima društva, primjenjujući strogo hijerarhijski kodeks za koji analitičari kažu da žene čini ranjivim na zlostavljanje i prisiljava ih da o tome ćute.

■ ZAGONETNA PORUKA

Park je otkazao sve iz službenog rasporeda, samo dan pošto je sekretarica podnijela tužbu. Njego-

va ćerka rekla je policiji da je napustio dom nakon što je ostavio zagonetnu poruku, prenosi nacionalna novinska agencija Jonhap, koja se pozvala na anonimni izvor iz policije. Taj detalj je odmah podstakao nagađanja da je Park sebi oduzeo život. Do otkrića Parkovog tijela došlo je nakon što je skoro 600 policajaca i medicinskih radnika, uz pomoć pasa, pretreslo brda u sjevernom Seulu, gdje je posljednji put otkriven signal njegovog mobilnog telefona. “On je napustio svoj dom

u šumovitom brdu uz pomoć policijskog psa”, rekao je Čoi Ik Su, detektiv iz seulske Policijske agencije. Policija nije pronašla znake samoubistva na mjestu događaja, ali takođe nije bilo znakova ni da ga je ubio neko drugi.

■ BORAC ZA LJUDSKA PRAVA

taksijem u četvrtak ujutro i izašao u park nekoliko minuta kasnije. Tijelo gradonačelnika pronađeno je

Prije nego što je postao gradonačelnik, Park je bio istaknuti borac za ljudska prava koji je osnovao najuticajniju grupu za građanska prava u zemlji. Kao advokat izvojevao je pobjedu u nekoliko glavnih slučajeva, uključujući prvi slučaj seksualnog uznemiravanja u Južnoj Koreji. Takođe se zalagao za prava korejskih seksualnih robinja koje su bile primorane da rade u bordelima za japansku vojsku tokom Drugog svjetskog rata. Park je, dakle, imao reputaciju neumornog kritičara nejednakosti i glasnog protivnika bivše predsjednice Park Gun Hje Hje, podržavajući ogromne skupove protiv nje u centralnom Seulu, što je na kraju dovelo do njenog opoziva 2017. Takođe je bio jedan od najagresivnijih lidera u Južnoj Koreji u borbi protiv pandemije korona virusa, preduzimajući niz kora-

VIJEST O SMRTI GRADONAČELNIKA UDARNA JE U CIJELOJ ZEMLJI, NE SAMO ZATO ŠTO JE PARK BIO POLITIČKA ZVIJEZDA, VEĆ I ZATO ŠTO JE DUGO BIO SMATRAN BRANIOCEM ŽENSKIH PRAVA ka sa ciljem da se spriječi njegovo širenje, poput gašenja noćnih klubova. Seul je prijavio samo 1.390 slučajeva, a i sam gradonačelnik je prebolio opaki virus.

■ DIZALI RUKU NA SEBE

Južna Koreja inače ima najvišu stopu samoubistava među zemljama članicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Rijetko su političari u Južnoj Koreji oduzimali svoje živote zbog javne osude i sramote, ali je bilo i takvih slučajeva. Bivši predsjednik Roh Mu Hjun se ubio 2009. usred velikog skandala u državi pokrenutog optužbama za korupciju za koje ga je teretila njegova porodica 2009. Drugi popularni liberalni političar, Roh Hoe Čan takođe se ubio 2018. kada se suočio sa optužbama za korupciju. (Nova.rs)

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

SVIJET

SREBRENICA 25 GODINA KASNIJE

ZA BUDUĆNOST JE KLJUČNA ISTINA, A NE PORICANJE

Na groblju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari klanjana je dženaza-namaz i obavljena sahrana devet žrtava genocida počinjenog u ljeto 1995. godine u Srebrenici. Dženazu-namaz predvodio je reisu-l-ulema islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović. Jučerašnjem obilježavanju 25. godišnjice genocida, počinjenog u julu 1995. godine, prisustvovale su hiljade ljudi. Prije dženaza-namaza upriličen je vjerski dio programa, a nakon toga je čitanjem imena počelo iznošenje tabuta iz Musalle Memorijalnog centra. Preživjeli Srebreničani, članovi porodica ubijenih, prijatelji i komšije na rukama su prenijeli zelene čitulje sa posmrtnim ostacima do groblja gdje su žrtve genocida našle smiraj poslije 25 godina. Na groblju Memorijalnog centra Potočari ove godine sahranjeni su: Sead (Huso) Hasanović, rođen 1971. godine u Krivačama, Alija (Bekto) Suljić, rođen 1969. godine u Poznanovićima, Hasan (Alija) Pezić, rođen 1925. godine u mjestu Pustoše, Hasib (Šaban) Hasanović, rođen 1970. godine u Slatini, Zuhdija (Suljo) Avdagić, rođen 1947. godine u Novoj Kasabi, Bajro (Ramo) Salihović, rođen 1943. godine u Voljavici, Ibrahim (Hamid) Zukanović, rođen 1941. godine u Sasama, Salko (Ahmo) Ibišević, rođen 1972. godine u Ljuboviji i Kemal (Husein) Musić, rođen 1968. godine u Glogovoj. U Memorijalnom centru u Potočarima do sada su, sa ju-

čerašnjih devet, sahranjene 6.652 žrtve genocida, a traga se za još više od hiljadu ubijenih stanovnika Podrinja. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na gotovo 150 različitih lokaliteta, od čega je više od 70 masovnih grobnica. Najmlađa dosad ukopana žrtva u Potočarima je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine. Pred sudovima u regionu i Hagu za zločine počinjene u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, a izrečene su i četiri doživotne kazne zatvora. Porodice žrtava srebreničkog genocida, predstavnici više nivoa vlasti, šefovi diplomatskih misija različitih zemalja i udruženja položili su cvijeće kod Memorijalnog kamena i odali počast žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici.

■ SAUČEŠĆA I PORU-

nik Upravnog odbora Zaklade Vrhbosanske nadbiskupije kardinal Vinko Puljić, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci i Gordana Tadić, glavna tužiteljica Tužilaštva BiH. Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor u video obraćanju povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici poručio je da prošlost ne možemo promijeniti ali možemo promijeniti budućnost. “Za budućnost Bosne i Hercegovine je ključna istina, a ne poricanje, poštovanje, a ne mržnja, dijalog, a ne svađanje. Nužni su oproštaj i poštovanje različitosti. Pomirenje nije akt prošlosti, to je zalog suživota i prijateljstva koji izlazi iz zajedničkog bola”, istakao je, prenosi Fena. Pahor je kazao da to ne znači zaboraviti sve loše što je bilo napravljeno, već da su empatija i želja za suživotom, prijateljstvom i mirom jači od tmurne prošlosti.

■ POMIRENJE MORA BITI PRAĆENO EMPATIJOM

Genocid u Srebrenici je bio najgori zločin na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata, poručio je u video obraćanju Antonio Guteres, generalni sekretar UN-a povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici. “Dvadeset pet godina kasnije odajemo počast brutalno ubijenim i obavezujemo se da ih nikada nećemo zaboraviti. U tuzi smo s njihovim porodicama, kao i porodicama onih koji se još uvijek vode kao nestali. Potvrđujemo našu solidarnost s preživjelima. Prije četvrt vijeka Ujedinjene nacije i međunarodna zajednica iznevjerili su Srebreničane. Kao što je i bivši generalni sekretar UN-a Kofi Annan rekao, zauvijek će to progoniti našu istoriju. Suočavanje s tom prošlošću je ključni korak ka ponovnoj izgradnji povje-

KE ZVANIČNIKA

Cvijeće su, između ostalih, položili predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović, Sifet Pođić, ministar odbrane BiH, Ramiz Salkić, potpredsjednik RS-a, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović, nadbiskup metropolit vrhbosanski i predsjed-

renja”, poručio je Guteres, prenosi Anadolija. Istakao je da pomirenje mora biti praćeno uzajamnom empatijom i razumijevanjem. “Pomirenje znači odbacivanje negiranja genocida i ratnih zločina kao i svakog pokušaja glorifikacije ratnih zločinaca. To, takođe, znači prepoznavanje svih žrtava i neprisvajanje kolektivne krivice. Zato pozivam sve u regionu da se suprotstave govoru mržnje i retorici podjela te narativima nepovjerenja i straha. Sve zajednice, svi lideri i organizacije, uključujući i medije, moraju se na to obavezati. Svi građani Bosne i Hercegovine zaslužuju nepokolebljivu predanost lidera na stvaranju okruženja uzajamnog poštovanja, bez diskriminacije, mržnje ili poticanja nasilja. Na ovu tužnu godišnjicu podsjećamo se da je mir u Bosni i Hercegovini još krhak. Ne smijemo posustati na radu koje će dovesti do pomirenja. Toliko dugujemo žrtvama genocida u Srebrenici, preživjelima, građanima Bosne i Hercegovine i cijelom ljudskom rodu”, poručio je Guteres. Genocid u Srebrenici se dogodio, dokazivati ga više ne treba, svijet zna ko je počinio genocid u Srebrenici. Zbog budućnosti, ali i zbog sadašnjosti, važno je kazati i prihvatiti kako za genocid nije i ne može biti kriv cijeli srpski narod, poručio je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, povoduom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici.

MAKRON: BOLAN SIMBOL NEUSPJEHA MEĐUNARODNE ZAJEDNICE Predsjednik Francuske Emanuel Makron poručio je juče da Francuska nije zaboravila više od 8.000 žrtava, odraslih i djece, koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici. Obraćajući se povodom 25.

godišnjice jednog od najstrašnijih zločina na tlu Evrope, Makron je poručio da Srebrenica ostaje bolan simbol neuspjeha međunarodne zajednice u pružanju zaštite civilima kada im je ta po-

moć bila najpotrebnija. “Mržnja je, prije 25 godina, dovela do neopisivog užasa. Obraćam vam se kako bih iz Francuske poslao poruku solidarnosti. Francuske koja pamti i uvijek će pamti-

ti patnju koju je vaša zemlja iskusila prije 25 godina, u najmračnijim trenucima koje je Evropa vidjela od završetka Drugog svjetskog rata, 11. jula 1995. godine, i u danima koji su uslijedili, ovdje, u

Srebrenici, u Bosni i Hercegovini se desila jedna od najgorih tragedija u modernoj istoriji. Francuska nije zaboravila više od 8.000 žrtava, odraslih i djece, koji su ubijeni”, kazao je Makron.

kultura

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

INTERVJU: SEHAD ČEKIĆ, DIREKTOR FILMSKOG CENT

Kinematografija nik bila važnija za Cr Ova godina trebalo je da predstavlja kulminaciju rada iz prethodnog perioda

⌦⌦ Marija Roganović Zatvaranjem bioskopa i filmskih setova, sedma umjetnost je na nezapamćenom čekanju više od pet mjeseci. Kada je konkretno riječ o Crnoj Gori, kako ističe direktor Filmskog centra, Sehad Čekić, ova godina je trebalo da predstavlja jednu bitnu kulminaciju rada iz prethodnog perioda. A nakon stabilizacije uslova biće potrebno nanovo obnoviti određene inicijative i pronaći modele novog nastupa. “Tokom komplikovanih dana izolacije kroz koje smo i mi prošli bilo je nemoguće ne samo snimati, nego i obilaziti lokacije i pripremati snimanja. Zatim, vrlo je lako ustanoviti gubitke u prikazivalačkom sektoru, koji su, barem za bioskope sa više ekrana izuzetno veliki. Izvjesno je da će jedan dio rezultata biti odložen. Tu, prije svega, mislim na potencijal određenih filmova za premijeru na vrlo bitnim festivalima, povećano interesovanje za snimanje u Crnoj Gori, međunarodnu podršku u oblasti razvoja filmske pismenosti i sl. Ali, ubijeđen sam da ćemo ponovo obezbijediti navedene mogućnosti”, pojašnjava Čekić. Na papiru, 2020. godina, u kojoj je opredijeljeno čak 1,6 miliona eura za razvoj kinematografije, bila je obećavajuća.

■■ MREŽA DIGITALIZOVANIH BIOSKOPA

Kako ističe Čekić, izvjesni dio sredstava je opredijeljen kroz konkurse koji su okončani tokom prethodnog perioda, a valja imati na umu i modifikacije kroz koje je budžet prošao tokom rebalansa. Veliki broj projekata je podržan u različitim fazama realizacije i u planovima je da se do kraja godi-

ne sprovedu i konkursi za proizvodnju dugometražnih igranih i dokumentarnih filmova i drugim kategorijama. “Ovo je, svakako, vrlo specifična godina i neophodno je da na pravilan način procijenimo mogućnosti. Jedan dio filmova je u završnoj fazi post-produkcije, koja se prolongirala usljed pandemije, te je i njihova strategija premijere i plasmana izmijenjena usljed objektivnih okolnosti. Time mislim da će određeni filmovi sačekati bolji ambijent za festivalsku promociju. Filmovi poput ‘Elegija lovora’ Dušana Kasalice i ‘Poslije zime’ Ivana Bakrača su vrlo blizu završetku, a pred ciljem je i film ‘Roda’ Ise Ćosje. Nadam se da će ti filmovi imati prikazivanja širom Crne Gore, jer se upravo postavljaju uslovi za širenje mreže digitalizovanih bioskopa, kroz projekte koji realizujemo u saradnji sa Ministarstvom kulture i lokalnim samoupravama, što je jedna od najljepših vijesti u ovoj godini”, podsjeća on. Kampanja Ministarstva kulture “Ostani doma” je na najbolji način predstavila bogate naslove naše kinematografije i pokazala “nevjernim Tomama” čime mi u stvari raspolažemo i za šta smo sposobni. Međutim, zemlja koje je dala sineaste kao što su Živko Nikolić, Velimir Stojanović, Ratko Đurović, Veljko Bulajić, Dušan Vukotić, Zdravko Velimirović, Milo Đukanović, Branislav Bastać... kada je o filmu riječ, uvijek je bila vjernija uvezenom, negoli domaćem proizvodu. Ali, i to se, uz određene smjernice može promijeniti.“Neophodna je obimnija proizvodnja, kako bi se publika upoznavala sa domaćim talentima u svim kinematografskim oblastima, a i zajednica stekla naviku da je crno-

gorski film prisutan, tj. da nije eksces prema kojem je komplikovanije razviti odnos. Uz to, stalni rad na promociji domaćeg kinematografskog nasljeđa u formatu koji je u skladu sa navikama novih publika svakako razvija interesovanje za domaće filmove i autore”, ističe Čekić i dodaje: “Upravo je kroz kampanju koju je pokrenulo Ministarstvo kulture tokom prethodnih mjeseci postavljen dobar osnov za dalje aktivnosti, koje se obavezno realizuju kroz saradnju više partnera. Sa zadovoljstvom bih istakao i projekte koji će biti uskoro realizovani u oblasti razvoja filmske edukacije, podržanih na konkursu za komplementarne djelatnosti Filmskog centra, a koji će razvijati nova znanja, vještine, ali i senzibilitet kod mladih generacija. Na različitim crnogorskim televizijama će biti nekoliko emisija posvećenih kinematografiji, realizuju se projekti usmjereni na promociju filma i filmske pismenosti, i to je jedna od bitnih pretpostavki da se domaći film i njegovi poslenici postave u fokus pažnje koji je dugo izostajao. To je jedan od načina i da se unaprijedi pozicija domaćeg filma u javnosti, ali i postave bolji kriterijumi za ocjenu, koji će uticati i na opšte podizanje kvaliteta filmova. Taj segment je u zamahu u Crnoj Gori”.

■■ SOLIDARNOST I ZAJEDNIŠTVO

Iako se uvijek trudi da suspenzijom olakih pohvala ne devalvira njihovu vrijednost, osjeća obavezu da istakne izuzetan stav crnogorskih filmskih radnika tokom pandemije korona virusa. “Čini mi se da su od prvog dana ozbiljno shvatili situaciju i promovisali prioritete koji

su bili na snazi tokom izazovnog perioda. U medijima i na socijalnim mrežama su promovisali odgovornost građana spram situacije, a malo je poznato da su ustupali svoje radove za besplatno emitovanje tokom najtežih dana tzv. ‘lockdowna’, a sve u cilju solidarnosti i zajedništva. To govori o stepenu odgovornosti i skromnosti koji sektor kinematografije uveliko posjeduje”, smatra ovaj filmski producent.

■■ tri važne

institucije

A koliko je zapravo kinematografija bitna za Crnu Goru? “Čini mi se da se moja generacija i mlađi ne sjećaju da je ikad bila važnija. Iako i dalje postoji prostor za unapređenje u različitim segmentima, istakao bih postojanje državnih institucija poput Fakulteta dramskih umjetnosti, Crnogorske kinoteke i Filmskog centra, kao i ulaganje koje sprovodi nacionalni javni servis kroz aktivnosti. Trenutno je aktivno preko 30 producentskih kompanija, a svake godine pojavljuju se mladi ta-

lenti u različitim oblastima koji na sebe skreću pažnju značajnih evropskih i svjetskih adresa. Tu su i festivali, magazini, radionice i druge inicijative koje na lijep način zatvaraju socio-kulturni ciklus kinematografije. Kinematografija i njeni poslenici su mnogo lijepoga donijeli Crnoj Gori i na domaćem i na internacionalnom planu, te je podrška koja raste iz godinu u godinu potpuno opravdana”, navodi direktor Filmskog centra. Napominje i članstva Crne Gore u fondu Eurimaž, učešće u potprogramu MEDIA Kreativne Evrope, članstvo u Evropskoj filmskoj promociji, EFADu i FIAF-u, mreži kinematografija Jugoistočne Evrope, Evropskoj audiovizuelnoj opservatoriji, EFARN-u i dr. Uz to ukazuje i na postojanje Udruženja filmskih producenata i reditelja Crne Gore, Udruženje glumaca Crne Gore, kao i organizaciju za kolektivnu zaštitu prava producenata audiovizuelnih sadržaja A-prava. Striming platforme i generalno internet su preuzeli primat u odsustvu bioskopskih sala. Film kao medij vapi za publikom, kritikom, reakcijom, a

Veliko interesovanje u Kanu Filmski centar Crne Gore je nedavno, po četvrti put, predstavio aktuelnu crnogorsku kinematografiju u okviru virtuelnog paviljona koji je dio online verzije filmskog marketa Marché du Film, realizovanog u drugačijoj formi usljed pandemije virusa Covid-19. “S jedne strane, vrlo je inspirativno ono što je ekipa okupljena oko Marketa u Kanu uspjela za vrlo kratak period da pripremi. Sa druge strane, svi su svjesni dvije činjenice: bez fizičkog prisustva prilično je li-

mitiran prostor za prezentaciju, networking i unapređenje saradnje; ali i da će u jednom ili drugom obliku u narednom periodu ovo biti dominantni ili vrlo bitan segment mnogih filmskih marketa, sa svim prednostima i nedostacima. U okviru Marketa bilo je interesovanja kako za crnogorsku kinematografiju u različitim domenima, tako i za projekte koji su bili dijelom zvaničnih festivalskih industrijskih segmenata: ‘Đina’ Sare Stijović i ‘Vidra’ Srđana Vuletića”, ističe Čekić.

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

KULTURA

TRA

KADA NIJE RNU GORU gledanje filmova na velikom platnu je doživljaj koji se teško može zamijeniti. S druge strane, striming platforme su učinile sve dostupnim, mnoge čak i besplatnim... “Film je i kao medij i kao umjetnost, ali i socijalni događaj doprinio u velikoj mjeri oblikovanju proteklog stoljeća. Sa druge strane tehnika i tehnologija, društveni ambijent i mnogo toga oko kinematografije se mijenjalo, ali je film sačuvao svoje zaslužno mjesto u zajednici. S tim u vezi, teško mi je da zamislim blisku budućnost bez javnih prikazivanja filmova kao bitnog segmenta današnjeg svijeta, jer bi se postavila i pitanja vezana za sami svijet i njegov opstanak. Internet platforme je neophodno doživljavati kao sredstvo koje je na raspolaganju i koristiti sve benefite koje može donijeti sobom: širenje ponude, upoznavanje sa filmovima koji na dođu na velika platna i sl. Jedna od opasnosti kod internet platformi leži u centralizaciji sadržaja, no i odgovor na to leži u sprovođenju inovativnih akcija za promociju sadržajnog diverziteta”, pojašnjava Čekić. Filmska umjetnost na globalnom nivou doživljava teške dane. Ipak, oporavak je izvjestan. “Postoje mnoge inicijative i ideje kako da se obnovi kinematografija, i tu se, prije svega, misli na prikazivanje filmova i njihovu proizvodnju. Upravo smo na generalnoj skupštini EFAD-a (koji okuplja direktore filmskih centara Evrope) razmijenili mišljenja i sprovedene prakse o budućnosti evropske kinematografije. Ne postoji jasan zaključak, svaka od zemalja sprovodi mjere u skladu sa mogućnostima, ali najveću prepreku predstavlja činjenica da i dalje nije do kraja najjasnija situacija sa pandemijom. Stoga, kinematografija će se oporaviti, i to u velikoj mjeri, uz moguće izmjene inspirisane

DIGITALIZOVANE SALE, FILMSKA EDUKACIJA KOJA POSTAJE DIJELOM ŠKOLSKOG OBRAZOVANJA, REDOVNA PROIZVODNJA FILMOVA RAZNOVRSNIH VRSTA I RODOVA, OBIMNIJE SNIMANJE INOSTRANIH PRODUKCIJSKIH KOMPANIJA, KAO I STABILNE KARIJERE U RAZLIČITIM KINEMATOGRAFSKIM OBLASTIMA SU GENERALNI CILJEVI KOJIMA TEŽIMO U OVOM PERIODU

rješenjima tokom pandemije, onog trenutka kad virus bude pod kontrolom. Nadam se da će rješenje biti uskoro pronađeno”, priča prvi čovjek Filmskog centra.

■ FILMSKI CENTAR

JE ISPUNIO SVOJU MISIJU

Prema njegovom mišljenju ova institucija je ispunila misiju u vrlo bitnim segmentima, i samim tim status crnogorske kinematografije i na internacionalnom, kao i na domaćem nivou izuzetno je popravljen. “Istakao bih i da je institucionalna podrška bila izuzetno stabilna i da se širila iz godine u godinu. Sa druge strane, kinematografija je izuzetno kompetitivna djelatnost, uslovljena kako domaćim, tako i inostranim uslovima, te je neophodna permanentna edukacija i razvijanje vještina kako biste postali i opstali protagonista. Crnogorska kinematografija je danas u potpunosti umrežena sa regionom i Evropom i neophodno je konstantno raditi na podizanju sopstvenih profesionalnih kapaciteta, i, čini mi se, da je sve manje izgovora da to filmski poslenici svih generacija i ne rade”, kaže naš sagovornik. Primarni ciljevi ove relativno mlade institucije ostaju isti i narednom periodu. “Digitalizovane sale, filmska edukacija koja postaje dijelom školskog obrazovanja, redovna proizvodnja filmova raznovrsnih vrsta i rodova, obimnije snimanje inostranih produkcijskih kompanija, kao i stabilne karijere u različitim kinematografskim oblastima su generalni ciljevi kojima težimo u ovom periodu. To je cilj od prvog dana postojanja Filmskog centra i progres je osjetljiv u svim segmentima cilja”, zaključuje Čekić.

“Rovačka republika” i priča o knjazu Danilu Ostvarenje “Rovačka republika” Željka Sošića je dobilo značajna sredstva na konkursu za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela u kategoriji ostvarenja od posebnog značaja za crnogorsku kulturu. Čekić pojašnjava u čemu se tačno ogleda veličina i značaj ovog projekta. “Prije svega, relativizovao bih iznos sredstava, budući da se radi o komplikovanom

i zahtjevnom projektu, a film je odabran na konkursu za koji se nadam da će biti regularan u narednom periodu – onom za filmove od posebnog značaja za crnogorsku kulturu. To je vrsta filmova koja se realizuje i drugim sredinama, uvijek pod posebnim pravilima, jer je koprodukcioni potencijal limitiran, a tema za zajednicu iz koje dolazi od izuzetnog značaja. Od stručnih konsultanata, koji dolaze iz različi-

tih oblasti, ‘Rovačka republika’ jednoglasno je prepoznata kao snažna i potresna priča, nastala na osnovu temeljnog istraživanja i posjeduje veliki potencijal za uspješno umjetničko djelo. Istakao bih da je na tom konkursu za razvoj i pripremne aktivnosti podržan i projekat o knjazu Danilu koji će režirati Andro Martinović, a iza scenarija stoje Veljko Bulajić i Stevo Koprivica”, podsjeća direktor Filmskog centra.

ZABAVA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

HALO, BEOGRAD: SERGEJ ZA DN O NADI, ŽIVOTU POD

PRAVA MUZIKA I KUĆA PUNA LJUBAVI POMAŽU U TEŠKIM VREMENIMA Uvijek je lijepo kada radom i kreacijom ljudima pružite iskrenu emociju i na taj način im, makar indirektno, pomognete u teškim momentima. Srećan sam ako su ljudi u mojim pjesmama pronašli optimizam i utjehu, priznaje najuspješniji crnogorski pop pjevač

⌦ Danilo Brajković Sergej Ćetković, prvo ime crnogorske muzičke scene i pjevač o čijoj se karijeri i djelima sa izuzetnom dozom poštovanja govori i u regionalnim okvirima, opet je prinuđen da preuređuje dio radne sobe namijenjen za kolekciju muzičkih nagrada. Na slatke muke Sergeja su “primorali” slušaoci beogradskog radija Naxi, čijim je glasovima nedavno proglašen za pjevača godine, a tom prilikom pripala mu je i “Naxi zvezda”. Onima koji nisu upućeni u vrijednost priznanja značiće informacija da je Naxi radio, jedan od popularnijih čak i na prostoru bivše Jugoslavije, 2011. ustanovio nagradu za pjesmu godine, a 2018. ona je prerasla u “Naxi zvezdu”. Putem specijalno kreirane aplikacije na portalu Naxi radija glasanje je trajalo mjesec, a slušaoci su Sergeju ukazali povjerenje i odredili da mu u leđa gledaju vrlo cijenjeni izvođači - drugo-

Foto: Veri Veroza

Muzika mi je pomogla da lakše prođem kroz dane izolacije i to je, možda, jedino dobro u tome, jer sam imao mogućnost da se osamim i stvaram

plasirani je Željko Joksimović,, a slijede Petar Grašo, Toni Cetinski i Željko Samardžić Samardžić.. Mada je svaka nagrada jednako vrijedna, čini se da ona od radijske publike naročito prija, pošto uprkos tehnološkim dostignućima taj dio auditorijuma još pristupa muzici sa izvorne, suštinske strane. Ovogodišnji laureat za praznično izdanje Dnevnih novina kaže da ne pripada grupi onih koji tvrde da im nagrade ne znače ništa, naročito aktuelna, jer mu je uručila publika. “I ova najnovija, za pjevača godine, kao i sve druge koje sam dobio u dosadašnjoj karijeri, veoma mi je draga. Nagrade daju potvrdu da je nešto što ste uradili dobro, da je prepoznato od publike, kolega ili nekih stručnih ljudi koji su vrsni poznavaoci, u mom slučaju, muzike. Naravno da su one koje dolaze od publike najdraže, možda mogu reći i najiskrenije, a to je za svakog umjetnika posebna čast i podsticaj da opravda povjerenje”, konstatuje Sergej.

■ KVALITET I EMOCIJA PRIJE BROJKI

Jasno je da Sergej nikada nije doživljavao muziku kao takmičenje, niti ju je posmatrao kroz prizmu brojki, pregleda. Ipak, “konkurenciju” je ovog puta, ako je suditi po glasovima, “počistio”. Recimo, osvojio je 5.103 glasa, a drugoplasirani Joksimović “samo” 1.622. Do povjerenja publike, podsjeća Sergej, ne dolazi se preko noći, pa je logično što mu priznanje ujedno predstavlja i još jedan razlog zbog kog ne smije skrenuti sa pobjedničke staze. Podsjetimo, ovo nije prva nagrada koju je Sergej osvojio ove godine. Na manifestaciji MAC u Beogradu, krajem januara, duet “Pusti probleme” sa hip-hop dvojcem Who See proglašen je za najbolju pop kolaboraciju. “Pokretač je, prije svega, ljubav prema muzici, a onda i podrška ljudi koji vole ono što radite. Priznanja dolaze kasnije i svakako da nose odgovornost. Upravo iz razloga što se nikada nisam ni takmičio, a ni svoju muziku mjerio pregledima i lajkovima, baš kao što je nisam ni komercijalno ‘prodavao’ za zrno veće ili manje popularnosti, uspio sam da istrajem na svom putu 20 godina i da ljubiteljima onoga što stvaram pružim iskrenost, emociju, kvalitet i pravu muziku, što ne mogu da vam zamijene sve brojke svijeta”, tvrdi Sergej. Nažalost, radio za većinu više nije primarni izvor u potrazi za kvalitetnom muzikom i polako gubi korak u nepravednoj bor-

O SINGLU: NOVA PJESMA ‘VRATILE SE PTICE’ BIĆE OBJAVLJENA TOKOM NEDJELJE. U PITANJU JE LIJEPA, MEDITERANSKA, SJETNA LJUBAVNA BALADA, UZ RETRO PRIZVUK NEKIH STARIH, DOBRIH VREMENA KOJA VEOMA VOLIM. NAPISAO SAM JE NEPLANIRANO, U PERIODU IZOLACIJE, I NADAM SE DA ĆE SE DOPASTI LJUDIMA bi sa Jutjubom i ostalim moćnim platformama. Uprkos tome, i u ovoj fazi karijere za Sergeja je magična kutija i dalje neprevaziđen emiter suštine muzike na najljepši mogući način, naročito kada se “odvrne” do daske. “Mislim da radio nije izgubio draž i poziciju, iako su mnogi mislili da će se to dogoditi kada su se pojavili internet i digitalne platforme. Neke stvari prosto nemaju rok i na njih ništa ne može da utiče uprkos gotovo svakodnevnim promjenama i inovacijama koje nosi vrijeme u kome živimo. Vjerovatno su mlađe generacije više orijentisane ka Jutjubu, ali ništa ne može da zamijeni dobri, stari radio. U pravu ste, često mi se desi, posebno u vožnji, da pojačam zvuk do daske kada čujem neku dragu pjesmu koja me vrati u prošlost. Radio ima emociju i vjerujem da zbog toga nikada neće prestati da emituje tu su-

O NAXI ZVEZDI: Nagrade daju potvrdu da je nešto što ste uradili dobro, da je prepoznato od publike, kolega ili nekih stručnih ljudi koji su vrsni poznavaoci, u mom slučaju, muzike

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

ZABAVA

D MASKAMA, PORODICI I PTICAMA KOJE SE VRAĆAJU štinu muzike koju ste pomenuli”, ističe Sergej.

■ “VRATILE SE PTICE” U prvom obraćanju nakon osvajanja nagrade Ćetković je obećao publici da će uživati u njegovim odličnim spotovima i pjesmama uprkos činjenici da smo daleko od situacije koja je pogodno tlo za muzičko stvaralaštvo. A za one koji su glasali za Sergeja neće biti ljepše zahvalnice od numere i spota koji kucaju na vrata. Tradicionalno, u susret premijeri Sergej je škrt na ri-

CRNA GORA? SVE MI NEDOSTAJE!

Tokom većeg dijela karijere i života Sergej je stacioniran u Beogradu. U ljetnjoj sezoni tradicionalno je spajao lijepo i korisno, odnosno posao i zadovoljstvo, tako da je često boravio u domovini. No, s obzirom na aktuelnu situaciju, mnoštvo zabrana i pravila u vezi sa mogućim ulaskom u našu državu iz ječima, a vjeruje da će muzika i slika reći baš koliko treba i šta treba. “Nova pjesma ‘Vratile se ptice’ biće objavljena tokom nedjelje. U pitanju je lijepa, mediteranska, sjetna ljubavna balada, uz retro prizvuk nekih starih, dobrih vremena koja veoma volim. Napisao sam je neplanirano, u periodu izolacije, i nadam se da će se dopasti ljudima. Spot je sjajan, neobičan i drugačiji, ali da ne otkrivam sve - ostavimo publici da ima mišljenje i impresije”, želja je pjevača.

komšiluka - neuobičajeno dugo odvojen je od svoje Podgorice, dijela porodice, prijatelja, publike... Istina, virtuelna komunikacija je tu, ali, nažalost, nije ni blizu onoga što Sergeju treba. “Vjerujte, sve mi nedostaje! Čak i neke sitnice na koje ranije nisam obraćao pažnju. O roditeljima, braći, prijateljima,

U neizglednoj situaciji prouzrokovanom korona virusom Sergej je, ipak, pronašao zrno inspiracije za novitet i uspio da iskoristi nepovoljne okolnosti na najbolji način, što je danas, smatra pjevač, privilegija rijetkih. I nije se zaustavio samo na pomenutoj pjesmi, što će naročito obradovati i poštovaoce njegove muzike i mališane koji uživaju u dobrim crtaćima iz serijala “Lola i Mila”.

■ NE GUBIMO NADU “Muzika mi je pomogla da lakše prođem kroz dane izolacije i to je, možda, jedino dobro u tome, jer sam imao mogućnost da se osamim i stvaram. Tako je i nastala pjesma ‘Vratile se ptice’, ali i mnoge koje ću objaviti najesen, na novom albumu. Isto je i sa crtanim filmom i jednim novim projektom za djecu koji pripremam. Uvijek je lijepo kada radom i kreacijom ljudima pružite iskrenu emociju i na taj način im, makar indirektno, pomognete u teškim momentima. A ovo su teška vremena za sve nas! Srećan sam ako su ljudi u mojim pjesmama pronašli optimizam i utjehu”, skromno će Sergej. Nažalost, virus je učinio svoje i dobrano pomrsio Sergejeve planove u godini koja je trebalo da zaokruži vrijedan jubilej dvije decenije fantastične kari-

nagrade Sergej Ćetković već je osvojio ove godine - na manifestaciji MAC u Beogradu duet “Pusti probleme” sa hip-hop dvojcem Who See proglašen je za najbolju pop kolaboraciju, a “Naxi zvezdu” osvojio je u kategoriji - pjevač godine Foto: Želimir Križov

Podgorici i moru da ne govorim. Srećom, svakodnevno smo u kontaktu, ali virtuelna komunikacija nikada ne može da zamijeni zagrljaj. Nadam se da će sve ovo brzo proći i da ću uskoro doći, nadoknaditi sve propušteno i sa najdražim ljudima, i sa publikom u Crnoj Gori”, nestrpljiv je pjevač. jere. Umjesto da pričamo o turneji, velikim koncertima, nameće se pitanje o planu B. Šta god da nam vrijeme donese jedno je sigurno - muzika neće utihnuti. “Teško je govoriti o bilo kakvim planovima. Očekivao sam, krajem maja, da se svemu nazire kraj i da ćemo se brzo vratiti normalnom životu, ali ovo što se sada dešava, čini mi se još jače i strašnije, i te kako me brine. Posebno što se ništa ne zna, ni do kada će trajati, da li će uopšte proći i šta nas čeka najesen. Ipak, ne treba gubiti nadu. Ostaje nam da idemo naprijed, korak po korak, dan po dan, i da vjerujemo u dobro. Muziku ne prestajem da stvaram i nadam se da ću najesen ipak sa svojom publikom, uz nove pjesme, proslaviti 20 godina karijere”, epilog je koji svi priželjkujemo.

■ PORODICA - LUKA U

KOJOJ SAM SREĆAN

Tokom karantinskih dana porodica kao stub društva bila je na ozbiljnom ispitu. Za 20 godina karijere rijetko ćemo pronaći intervju u kom Sergej s posebnom pažnjom ne priča o značaju porodice, kao jednom od vodećih preduslova za srećan život. Sa suprugom Kristinom, kćerkama Lolom i Milom, pjevač se u teškim vremenima još jednom uvjerio kako je ideja o tome da je ulaganje u porodicu bitnije od bilo čega drugog osnov svega. Mnogi su to shvatili, čini se, prekasno. “Oduvijek sam govorio da je porodica stub, smisao i svrha života. Moja porodica i dom su luka u kojoj sam siguran, svoj, srećan i bezbrižan. Sve što nas u životu zadesi, da li na privatnom ili globalnom nivou, kao što je u ovom momentu, lakše se prebrodi uz podršku najvoljenijih. Ne shvatam da neko može dane provedene sa porodicom, makar i u karantinu, da doživljava kao kaznu. Postoji li nešto ljepše od kuće pune ljubavi, topline i sreće!? To je moj najveći uspjeh u životu i najveća podrška u ovim vremenima”, zaključuje Sergej u ime Ćetkovića.

ZABAVA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

SUSRET SAVREMENOG PLESA I PANKA

Mašinko pjesmu posvetio “Izgubljenom vremenu” ⌦ Fi.J. Zagrebački bend Mašinko predstavio je singl i spot “Izgubljenom vremenu” s aktuelnog albuma “Danas ću, sutra ću”. Uz reference na istorijske likove, grčku i rimsku mitologiju, “Izgubljenom vremenu” predstavlja himnično

8GUXåHQMH 1DFLRQDOQL ELUR RVLJXUDYDþD &UQH *RUH

www.nbocg.me

promišljanje o prolaznosti života. “Koje su naše motivacije? Šta želimo? Ima li pravednost ikakvu težinu? Kant, Hegel ili Fihte? Kako se sjećamo? Čega se sjećamo? Kod mrtvih… kod dalekih… kod preboljenih? Da li je sve već odavno napisano… u

Mašinski fakultet Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju

Gilgamešu…Tukididu ili Ibn Khaldunu? Kako se nosimo sa smrću? Ili naprosto ko zaslužuje referencu…Tex Willer…Mort Cinder ili Maus? Kant”, komentiraše inspiraciju za tekst pjesme autor Srđan Grbić, basista Mašinka. Glavna uloga u spo-

tu nosi mlada plesačica Anđela Marković, buduća maturantkinja Umjetničke plesne škole Silvije Hercigonje koja se obrazuje za zanimanje “scenski plesač”. Njena neopterećena i srčana improvizacija predstavlja netipični spoj dvije naizgled potpuno nespojive stva-

ri, savremeni ples i pank muziku. Režiju i produkciju spota potpisuje Marko Nemec, a DOP i montažu Hrvoje Baudoin. Za muziku i aranžman zaslužan je Mašinko, snimanje je odradio Mark Mrakovčić koji uz Leonarda Klaića i Mašinko potpisuje i produkciju.

Uprava policije Odsjek za bezbjednost drumskog saobraćaja

/.* 9(5 Ŝū/1 5" -()$ū235 1ū(9!.1 5$èū.! 5$9 ū5.9 Ŝ Pokazivač pravca (žmigavac) ne smije da bude stvar izbora, da li ćemo ga u datoj situaciji uključiti ili ne, već jasno propisana obaveza, prilikom određenih radnji u vožnji. Član 26 stav 3 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima ● Nakon što se uvjerio da može da otpočne željenu radnju, vozač je dužan da druge učesnike u saobraćaju jasno i blagovremeno obavijesti o tome dajući im znak pomoću pokazivača pravca. ● Pokazivači pravca služe da upozore ostale učesnike u saobraćaju na namjeru vozača da promijeni pravac kretanja. ● Veoma važno je da se pokazivač pravca daje na vrijeme, kako bi ostali učesnici imali mogućnost da reaguju na iskazanu namjeru vozača.

● Najviše opasnih situacija koje rezultiraju saobraćajnim nezgodama, nastaje kada vozač ne da pokazivač pravca pri skretanju desno, pa dolazi do udarca od pozadi u ovo vozilo, ili pri skretanju lijevo, kada vozač drugog vozila već započne obilaženje ili preticanje vozila koje usporava, a ne obavještava o svojoj namjeri.

Član 324 stav 1 tačka 6 ● Novčanom kaznom u iznosu od 50 eura do 90 eura kazniće se za prekršaj vozač, koji prije vršenja određenih radnji vozilom ne obavijesti jasno i blagovremeno druge učesnike u saobraćaju o svojoj namjeri, davanjem znaka pomoću pokazivača pravca.

NE BAŠ OBIČNA AUTOBIOGRAFIJA

Džim Keri u memoarima pominje i vanzemaljce Čuveni komičar Džim Keri napisao je autobiografiju, a knjiga je upravo izašla pod nazivom “Memoari i netačne informacije”. “U knjizi sam želio da predstavim ono što ljudi ne znaju o meni. Htio sam da prikažem kako slava zaista izgleda i utiče na ljude. Bavi se ljudskom potrebom da budemo rele-

vantni. U djelu se pominju mnoge slavne ličnosti poput Toma Henksa, Gvinet Paltrou i Nikolasa Kejdža. Ne bih da se poredim, ali znate ko je još u svojim djelima opisivao poznate ličnosti svoga vremena? Dante! Hahaa, ovo vam je moderna ‘Božanstvena komedija’. Tu su i vanzemaljci”, kaže Keri.

54 LAKŠA

ENIGMATIKA GLAVNI NOTAR (GRČ.)

AMERIČKI OZNAKA KOLIČINA GLUMAC ZA JELA SOLOMON REOMIR

HEKTOLITAR

NAŠA GLUMICA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

FOTO UBOD

BIVŠI IZVRBRAZILSPAJATI ŠILAC GRO PLAN ZEMLJA SKI VARENJEM ASANA(MN.) ILIRA FUDBALER CIJE

DRHTATI

LUKA NA KIPRU DIO NAMJEŠTAJA

REZERVNA BANKA INDIJE (SKR.)

OTIMATI, PLJAČKATI OZNAKA ZA TONU

VRSTA KITA ANTIKVAR EGIPATSKI SVETI BIK

POKAZNA ZAMJENICA

AMERIČ. GLUMICA PORTMAN IMATI RIME

KOJI JE VELIKIH OČIJU PARALITIČAR BIV. RUM. ATLETIČ. JOLANDA

OZNAKA ZA NEPER

MJESTO NA KOSOVU

SIMBOL VODONIKA

OZNAKA ZA OBIM OZNAKA ZA ALT

UNUTRA ENERGIJA

MUSLIM. MUŠKO IME SALAMURA

DIO TERAZIJA

Često ga čujete, a rijetko kad ga vidite... Cvrčak!

TONSKI ROD GESLO, MOTO

AMERIČKI GLUMAC PAĆINO

GRBAVA, NERAVNA AUTOR: ZAVRTANJ, VIJAK BRANISLAV RIMA, NIKIĆ SLIK RILJATI AGRONOMIJA (SKR.)

SIMBOL SUMPORA

KANADSKI TENISER MILOŠ

Play sudoku online at: ZADNJE SLOVO

ANONSA

www.sudokukingdom.com VRSTA KRATKE PUŠKE

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: VRANINA NOGA, UAZ, PALISAD, KRISTOF VALC, SOJA, VAROVI, AGS, TITANAT, N, KARTAGINA, ŠARLAH, CIT, KUTNJAK, UA, O, REB, PJEVAČ, TOŠIBA, RNJ, AJ, ODATLE, ČA, AAV, INĆUNI.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3208

Medium level

9 3

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

2015-07-26

Sudoku puzzle No. 3145 2015-05-24

www.sudokukingdom.com 1 4 7 5 3 8 9 2 7

Daily Sudoku puzzle No. 3207

Pas u nevolji

2015-07-25

5 4 1

Medium level

6 7

5 9 2Puzzle 3 8 solution: 6 4 1 7

7 5

3 3 9

2 8

7 1 4 9 5 2 8 6 3 Sudoku puzzle No. 3146 2015-05-25 5

5 8

7 5

9 1

5 1 8

2 9

FOTO UBOD

KUHINJA ČOVJEK U AMERIČ- ZA UREĐAJ RITAMA, ZASLUGLUMICA KA TE- ŽNE GRAZA NISERKA ODRSLIKE SA ĐANE U PRSKANJE PANAC VILIJAMS ST. RIMU

TEŽA

ENIGMATIKA

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

GNJEV, BIJES

VRSTA MINERALA, TINJAC (MN.)

ENERGIJA

OLIMPIJSKI KOMITET

VRSTA BRZO MORSKE KRETANJE, TRČANJE RIBE

OSOBINA PRISPJELOG, DOSPJELOST MEKSIČKI SLIKAR MURALISTA, DIJEGO KOMPLEKS SRPSKIH SPOMENIKA IZ RAŠKE

DEDALOV SIN PRVAK, ŠAMPION LIČNA KARTA POPAJEVA DRUGARICA LJUDI OKUPLJENI NA ZBORIŠTU

UREĐAJ ZA KINETOSKOPIJU OTVOR ZA ULAŽENJE OSTRVO IŠĆANA

UKUSNO TROPSKO VOĆE PORODICA SISARA IZ REDA MORSKIH KRAVA

BILTEN KOMANDNI VOD 2. VOKAL TENISERKA MORESMO

IMAGE REJECTION RATIO

Umjetnost za volanom

MAGARAC SIVE BOJE VRSTA SABLJE

ŠERIF ERP ONAJ KOJI SPREMA

RIMSKI BROJ 100

FRANCUSKA LUKA NA LAMANŠU LITAR

SAVEZNA DRŽAVA INDIJE

MUŠKO IME

KOŠULJICE ŽITNOG ZRNJA PO NJOJ IDE VOZ PRELAMANJE

FILMSKA ILI MODNA KNJIŽEVNE NOVINE POČETAK NJAKANJA

UDRUŽENA METALNA INDUSTRIJA

Play sudoku online at: VRPCA NA GAĆAMA, UČKUR

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com Prelijep indijski slon

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1821

Play sudoku online at: Medium level

1 3

2 2

5 9

Medium level

Sudoku puzzle No. 3208 2015-07-26 9

1Puzzle 2 5 solution: 9 7 3

5 6

7 4

1 6

6 2

6 3

5 2 9 4 7 3 1 6 8 Sudoku puzzle No. 3207 2015-07-25

4 1

6 9

LAKŠA 2011-09-20

Daily Sudoku puzzle No. 1803

1 5 7 3 6 8 2 4 www.sudokukingdom.com

4 4

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: PODRHTAVATI, RBI, LIMASOL, ORKA, HARATI, TO, STARINAR, OKAT, NATALI, N, PARALITIK, OBILIĆ, O, U, TAS, MUHAREM, AL, MOL, RAPAVA, ŠARAF, S, RITI, RAONIĆ, OGLAS, KRATEŽ.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2011-10-08

Play sudoku online at:

TENISERKA IVANOVIĆ

AMPERČAS

Play sudoku online at:

7 6

1 7

MALI OGLASI

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK 12, 13 I 14.7.2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Hidroizolacija

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767 Mali oglasi 1 dan 1 euro

Izdajem namješten dvosoban stan u porodičnoj kući. Zaseban sprat, I ulaz. Zagorič iza Limenke. Tel: 069/678-618

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Julski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK 12, 13 I 14.7.2020.

57 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

SJEĆANJA ANTA MIROČEVIĆA NA LEGENDARNOG DŽEKA ČARLTONA

Četvrti pokušaj da Ronaldinjo bude pušten na slobodu bio je neuspješan. Sud u Asunsionu odbio je zahtjev advokata da se slavni fudbaler pusti na slobodu, pa će do daljnjeg ostati “zarobljen” u luksuznom hotelu Palmaroga. Ronaldinjo je uhapšen početkom marta kada je sletio u Paragvaj sa lažnim pasošima, a u kućni pritvor je smješten nakon 32 dana u zatvoru.

Ostrvo je ostalo bez jednog od najboljih štopera svih vremena. Legenda engleskog i svjetskog fudbala, Džek Čarlton, preminuo je u petak veče u 85. godini nakon duge bolesti - bolovao je od limfoma i u posljednjoj godini života je imao demenciju. Rođeni brat ser Bobija Čarltona je igrao za Lids od 1952. do 1973. (osvojio je šampionat Engleske 1969, FA Kup 1972, Kup sajamskih gradova 1968. i 1971, engleski Liga kup 1968, Komjuniti šild 1969), reprezentativac Engleske je bio od 1965 do 1970. i osvojio je SP 1966, a kao trener je radio u Midlzbrou (1973 - 1977, 1984), Šefild venzdeju (1977 - 1983), Njukaslu (1985), dok je karijeru završio kao selektor Irske (1986 - 1996). A mlađi od braće Čarlton je bio posebno vezan za jednog Podgoričanina - jedinog Crnogorca koji je direktno iz dresa Budućnosti zaigrao za veliku Jugoslaviju - Anta Miročevića. Popularni Tonko se 1980. na preporuku dr Mice Stojkovića obreo u Šefildu za 250.000 funti (trećina pripala Budućnosti) i - Čarlton se odmah zaljubio u majstorije jednog od najboljih naših igrača svih vremena. Tonko je čak na početku ostrvske priče živio kod njega... “Bio je to pravi dvorac, ali sam sa suprugom i ćerkom tamo živio samo dva mjese-

foto: facebook

DA LI STE ZNALI

Lov, ribolov, psi i fudbal...

Džek Čarlton, Ante Miročević i njegova ćerka Maja početkom 80’ u Šefildu ca. Džeki je bio poseban tip, odličan trener, ali mislim da mu fudbal nije bio u prvom planu. Bio je strastveni ribolovac, pisao je knjige o tome, a sa kraljevskom porodicom je išao u lov, imao je 10-15 pasa. Imali smo odličnu saradnju. Fudbal je ostao bez legende”, javio nam se Miročević juče sa mora gdje odmara. Prije 10 godina, pred utakmicu Engleska - Crna Gora 12. oktobra 2010. (0:0), londonski “Independent” se sjetio saradnje Čarlton - Miročević - Englezi su napisali da

se Tonko zaljubio u pozorište i malo više u pabove, da je volio da viski “zabetonira” pivom i da ujutru odradi sjajan trening, ali da mu Džek nije dao da zapali cigaretu izbijajući mu je iz ruke... “Tada sam se malo šalio sa novinarima, a predstavili su me kao alkoholičara. Pijanstva nije bilo, ali poslije utakmice smo zajedno sjedjeli sa protivničkim igračima, popili bi po koje pivo, Džek je bio sa nama, dok su žene, djeca i djevojke igrača bili u drugoj prostoriji i ispijali sokove, čekajući nas”.

JEDAN NIKŠIĆANIN ZAMIJENIO DRUGOG FUDBALSKI KLUB SUTJESKA IMA NOVOG ŠEFA STRUČNOG ŠTABA

RASPORED BARAŽA Baraž za Telekom 1. CFL 14. JUL PLAV, 18.30 Jezero - Kom (prvi meč 0:1) KOTOR, 18.30 Bokelj - OFK Titograd (prvi meč 1:0) Baraž za Drugu ligu 14. JUL IGALO, 18.30 Igalo - Mladost DG

Radojičić se vratio, šta će biti sa igračkim kadrom?

Nikola Rakojević je 2017. osvojio Kup, 2018. je vratio titulu u Nikšić, a 2019. je odbranio, ljetos je ispisao lijep rezultat u kvalifikacijama za Ligu šampiona, da bi u tek - prije vremena - završenoj sezoni sa Sutjeskom bio vicešampion. Međutim, za novog predsjednika “plavo - bijelih” Iliju Ašanina to nije bilo dovoljno, naročito nakon što je Pecu istekao ugovor - no-

vi trener Sutjeske je Dragan Radojičić, a čeka se samo zvanična potvrda kluba. Tako se 50-godišnji stručnjak iz Nikšića vraća poslije šest godina na mjesto uspjeha - u klub sa kojim je 2013. i 2014. bio šampion države donijevši tako “plavo - bijelima” prvi i drugu titulu od obnove nezavisnosti. Međutim, pitanje koje se postavlja je sa kakvim će

igračkim kadrom popularni Gaga ući u narednu sezonu pošto su Marku Ćetkoviću, Damiru Kojaševiću, Božu Markoviću, Draganu Griviću, Nemanji Nediću, Marku Vučiću, Novici Erakoviću, Stefanu Nikoliću, Darku Bulatoviću, Miljanu Vlaisavljeviću i Stefanu Cicmilu istekli ugovori, dok su Bojan Božović i Bojan Ciger definitivno napustili klub. B.T.

Koliko je Čarlton cijenio rođenog Podgoričanina govori podatak da je bio njegov gost na Mundijalu 1990, kada je Džek bio selektor Irske. A sudbina je tako htjela da iz Šefilda odu u isto vrijeme - 1983... “Bili smo nadomak finala FA Kupa, ali nam je propao san da zaigramo sa Šefildom na starom Vembliju protiv Mančester junajteda. Igrali smo sa Brajtonom, mislili smo da možemo da slavimo poslije mog gola za 1:1, ali smo izgubili 2:1”, poručio je Miročević. B.T.

2017.

brijel našao Strašilac u gao je “graencije, uo kao Gvarnimljiol proutu za e prošalicu. ašnje... e bila oj djejavljaalmeiporuu Siti”, rovatdatno navijaA.P.

nut i ce, iz tnim amp d nije

SPORT

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

sport

VOJIN ĆAĆIĆ ZA DN O FINALNOJ SERIJI GRČKOG ŠAMPIONATA

Žao mi je što nema navijača, znamo kakva bi bila atmosfera NOSTALGIJA SJEĆANJE Nostalgija - sjećanjeNA na crnogorske (gusinje2001/2002

2001/2002) LEGENDARNE ekipe EKIPE GUSINJE

Ispod Prokletija uvijek se igrao dobar fudbal ⌦ Miloš Antić Ogromno interesovanje omladine, prva lopta i prva lokalna rivalstva sve to zajedno uslovilo je početak rada još jednog crnogorskog kluba - davne 1934. godine osnovan je fudbalski klub Gusinje. Kroz istoriju je nekoliko puta mijenjao ime (Gusinje, Partizan, pa opet Gusinje), a ono što je ostalo isto je ljubav stanovnika ovog mjesta prema fudbalu. U današnjoj rubrici Nostalgija predstavljamo ekipu Gusinja iz sezone 2001/02. Na slici su: GORNJI RED: Đetović, Asanović, Hodžić, Poljak, Srdanović, Gutić, trener Enver Đečević. DONJI RED: Koljeno-

Najveći užitak za stanovnike Gusinja i okoline je derbi protiv plavskog Jezera - ti mečevi uvijek su bili više od običnih

vić, Šalja, Luković, Brzić i Čekić. Tim koji svoje mečeve igra na stadionu kraj rijeke Grnčar u podnožju Prokletija i Visitora tokom istorije je nastupao u dva takmičenja - Sjevernoj regiji i crnogorskom šampionatu (nekada Trećoj jugoslovenskoj ligi).

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Samir RASTODER, zamjenik glavnog i odgovornog urednika (desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

Mnoga sportska takmičenja u Evropi i svijetu su otkazana zbog pandemije korona virusa, jedino se fudbal vratio u punoj mjeri, a ljubitelji odbojke ovih dana mogu da uživaju u prenosima završnice grčkog šampionata.Tamošnja federacija je odlučila da se sezona privede kraju ubrzanim tempom, a jedan od najboljih igrača je jedan Crnogorac. Kapiten naše selekcije Vojin Ćaćić je sa Panatinaikosom stigao na korak od osvajanja šampionske krune. I to nakon što su “zeleni” nakon deset godina prvi put izborili veliko finale. U prvom meču Ćaćić i drugovi su i lakše nego što se očekivalo ostvarili brejk na terenu vječitog rivala Olimpijakosa 3:0 (prvi put maksimalni rezultat u gostima posle više od deset godina), pa danas (nedjelja, 17.30h, Nova sport) imaju šansu da osvoje 19. titulu u klupskoj istoriji, prvu još od 2006. godine. “Dobiti Olimpijakos na njihovom terenu i to maksimalnim rezultatom je velika stvar. Na pola smo puta i svi smo svjesni da - koliko smo blizu, toliko smo i daleko”, rekao je Ćaćić za Dnevne novine. “Olimpijakos nije ekipa koja će se tek tako predati bez borbe, pokazali su to u revanšu finala Kupa kada su nas dobili 3:2 na našem terenu. Naše je da iza-

O kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo Mislim da je organizacija turnira kod nas pun pogodak, uvijek smo odlično igrali pred našom publikom, rijetko kada nismo ispunili to što smo htjeli. Iskreno se nadam da ni sada nećemo imati problema i da ćemo izboriti još jedno EP. Iskren da budem, biće veliki neuspjeh ako to ne uradimo đemo na teren spremni i da damo sve od sebe da proslavimo titulu”. Momak koji je sa Budvanskom rivijerom šest puta šampion Crne Gore (ima i tri Kupa) i sa Sarmajekom prvak Irana, ima šansu da osvoji drugi trofej u zelenom dresu - nakon Liga kupa. Ćaćić je za Dnevne novine

13 poena upisao je Vojin Ćaćić u prvom meču finalne serije protiv Olimpijakosa

otkrio i kako je došlo do dogovora da se sezona završi za svega desetak dana. “Po mom mišljenju grčka federacija je bila prisiljena da se liga nastavi. Virus je prekinuo prvenstvo dva kola prije kraja regularnog dijela, i uglavnom su se prve četiri pozicije znale. Federacija je sa čelnicima klubova imala nekoliko maratonskih video konferencija i nikako nisu mogli da se dogovore oko završnice prvenstva. Bilo je predloga da se za šampiona proglasi Olimpijakos, jer je u trenutku prekida bio prvi na tabeli, čemu su se jako protivili ostali klubovi, bio je predlog da ne bude šampiona, tom predlogu se protivio Olimpijakos, i na predlog mog kluba, da se odigra kao neki ubrzani fajnal-for, postignut je dogovor”, otkriva nam Ćaćić čija je ekipa u polufinalu srušila PAOK. I koliko god svi željeli da se sezona odigra, mora se razmišljati i o zdravlju svih aktera. “Prije početka utakmica svi timovi su morali da se testiraju, zajedno sa ljudima koji rade u klubu. Takođe nakon polufinalne serije, prije početka finala bili smo u obavezi još jednom da ponovimo testiranje. Jedina neobična stvar je činjenica da igramo bez publike, pogotovo ako se zna kakva bi atmosfera bila u ovom finalu”, zaključio je Ćaćić. A.K.

SPORT

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

TADA U BAZENU, DANAS SELEKTOR: VLADIMIR GOJKOVIĆ 12 GODINA NAKON ČUVENOG 13. JULA

1 2 TIKET NEDJELJA

VULVS EVERTON SERVET S. GALEN

DINAMO HAJDUK

X2 GG

TOTENHEM ARSENAL

UKUPNA KVOTA: 21,54

1 2 PONEDJELJAK

T22+

MALME NORČEPING

INTER TORINO FROZINONE JUVE STABIJA

MAN. JUN SAUTEMPTON

1 I 2 4

UKUPNA KVOTA: 18,76

Nemamo zvijezde kao u Malagi, ali znamo put do medalje ⌦ Kosta Bošković

Trinaesti dan jula, toliko puta veliki kroz našu istoriju, tog vrelog ljeta 2008. dobio je i svoju modernu priču - savremeni heroji Crne Gore u Malagi su postali vaterpolisti Crne Gore. Prošlo je tačno 12 godina od kada su “ajkule” na Evropskom prvenstvu “zagrizle” istorijsko zlato, od pobjede u finalu protiv Srbije (6:5). Vladimir Gojković je tada, kao jedan od majstora u bazenu, dirigovao igrom naše selekcije, a danas je selektor Crne Gore i odličan sagovornik o tom i aktuelnom trenutku našeg vaterpola. Šta je to što su “ajkule” tada imale u odnosu na kasnije nastupe, pa je našu selekciju nosilo do zlata? “Ogromna je bila razlika u stvaranju te ekipe, onoga što je uslijedilo nakon Malage, a tek u odnosu na ovo danas”, počeo je Gojković za Dnevne novine. “Kostur te ekipe stvoren je u zajedničkoj državi, kroz sistem sporta koji je ostao iz stare škole, a ući u reprezentaciju tadašnje države bio je ogroman uspjeh”. Nekadašnji maestro u bazenu nastavio je u sličnom tonu... “Tu je bio i Petar Porobić, koji je bio dio pomenutog sistema, selektor na Svjetskom prvenstvu 2005. u Montrealu, a igrači iz Crne Gore su već

tada imali važnu ulogu u reprezentaciji. Iz takvog sistema smo i mi izašli.” Uz sve to, postojala je još jedna velika razlika između vaterpola u Crnoj Gori - tada i danas. “U poređenju sa nekim kasnijim periodom ili danas, tada smo imali mnogo igrača koji su bili nosioci najvećih evropskih klubova, a Jadran i Primorac su bili među pet najboljih klubova Evrope”, istakao je Gojković.

■ VJERA U ZLATO I

NAKON TEŠKIH 13:3

Iako su kapicu Crne Gore navukli fenomenalni igrači, malo ko je tada vjerovao da debitant može da pokori Evropu. “Mnogi nam nisu davali šanse, ali mi smo vjerovali”, prisjetio se Gojković. Vjerovali su čak i nakon teškog poraza od Srbije u Svjetskoj ligi, na manje od mjesec prije turnira u Malagi. “Da, desio se taj strašan poraz od Srbije 13:3, ali mi smo i tada unutar sebe vjerovali da je naša ekipa spremna da napravi veliki rezultat, čak i da uzme zlato, iako to nigdje nismo izjavljivali”, otkrio je Gojković. Tog 13. jula Gojković je majstorskim prvim golom u finalu najavio veliko veče, iako i danas zna koliko je bilo neobično igrati protiv momaka sa kojima je samo tri godine ra-

ZLOKOVIĆ NAPUSTIO BOLNICU

Prije 12 godina bio je jedan od veličanstvenih iz Malage, a pred ovogodišnji 13. jul dobio je još jednu veliku bitku. Boris Zloković nakon što je zbog virusa “Kovid-19” bio na bolničkom liječenju u Beogradu, bolje je i oporavak će nastaviti kod kuće. nije u zajedničkoj reprezentaciji osvojio svijet. “Bilo je neobično. Već 2007. u Novom Sadu smo igrali prvi meč kada je bilo neriješeno, ali i kasnije je ta Srbija najviše problema imala kada igra protiv nas. Oni su više puta izašli kao pobjednici, ali uglavnom su to bile pobjede sa jedan razlike. Bila je to izuzetna ekipa, veliki šampioni.” Zbog svega u finalu nije moglo da bude tajni... “Rekao bih koliko je bilo neobično igrati protiv njih, to što ih odlično poznajemo bila je i naša prednost.” Utisak je, ipak, da zlato iz Malage u kasnijim godinama nikada na pravi način nije bilo “nagrađeno”. “Mislim da nije, dosta puta smo o tome pričali. Poslije određenog vremena lakše je analizirati greške, ali moje mišljenje je da je ta ekipa imala kvalitet da osvoji bar još dvije medalje. Bilo je i kasnije dobrih rezul-

tata, ali nije napravljen pravi kontinuitet.”

■ KVALITET JE

OPADAO, ALI...

Desetak godina kasnije vjera u “ajkule” bila je još manja, ali je Gojković kao selektor sa momcima pokazao da je Crna Gora i dalje svjetska sila. “Da, posljednje dvije godine smo pokazali da možemo da igramo sa najboljima, ali kao što sam rekao - danas nemamo zvijezde kao 2008, toga smo svjesni. Međutim, svjesni smo i kako smo sa deset novih igrača došli do (bronzane) medalje ovog januara u Budimpšeti”, jasan je selektor Crne Gore. Kvalitet je daleko od nekadašnjeg, ali su Gojković i njegovi momci velikim radom pronašli put do medalja... “Objektivno kada posmatramo četiri olimpijska ciklusa kvalitet na papiru je padao i to je svakako za alarm, jer neke stvari moramo da pokušamo da promijenimo”, nema dilemu Gojković i na kraju poslao pravu poruku. “Mi nastavljamo da radimo, čak i ovog ljeta za nešto što dolazi nakon Tokija. Imamo materijala, ali sve to treba postaviti na noge. Svakako sa rezultatom iz Budimpešte sve je to lakše, mladim igračima je poraslo samopouzdanje i moramo da iskoristimo ovih par zvijezda da ih izvedu na pravi put”.

1 2 UTORAK ATALANTA BREŠA ČIKAGO SIJETL

DP 1 4+

PORTIMONENSE BOAVISTA

0 2

VBA FULAM

0 2

UKUPNA KVOTA: 17,87

Slika za sva vremena: Vladimir Gojković (skroz lijevo) i ajkule na pobjedničkom postolju u Malagi

SPORT

NEDJELJA, PONEDJELJAK I UTORAK, 12, 13. I 14. 7. 2020.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: A.K.

NEDJELJA

SPORTKLUB 1 09.40h 11.05h 12.20h 15.00h 17.30h 19.55h 21.55h

F3 Austrija druga trka F2 Austrija druga trka Porše Superkup F1 Austrija trka Totenhem – Arsenal, fudbal Bornmut – Lester, fudbal Sevilja – Majorka, fudbal

SPORTKLUB 2 11.00h Šimicu – G. Osaka, fudbal 13.00h Volvs – Everton, fudbal 15.15h Aston Vila – Kristal Palas, fudbal 17.30h Ankaraguču – Galatasaraj, fudbal 19.30h Krasnodar – Ural, fudbal 21.45h Saragosa – Ovijedo, fudbal

SPORTKLUB 3 14.30h Stouk – Birmingem, fudbal 17.30h CSKA – Rubin, fudbal 20.00h Univerzitatea – Steaua, fudbal

SPORTKLUB 6

16.00h 18.30h 20.30h

Mariopulj – Olimpik, fudbal Oleksandrija – Šahtjor, fudbal Naskar

14.00h 17.30h

Espanjol – Eibar, fudbal Panatinaikos – Olimpijakos, odbojka Fenerbahče – Sivas, fudbal

NOVA SPORT 20.00h

ARENASPORT 1 12.00h 15.00h 17.15h 19.30h 21.45h

Daegu – Ulsan, fudbal Toronto – DS junajted, fudbal Đenova – SPAL, fudbal Parma – Bolonja, fudbal Napoli – Milan, fudbal

16.00h 19.30h

Servete – S. Galen, fudbal Fiorentina – Verona, fudbal

SPORTKLUB 1 21.00h Man. junajted – Sautempton, fudbal

SPORTKLUB 2 19.30h 19.30h

ARENASPORT 3

15.30h Lokomotiva – Ufa, fudbal 17.30h Dinamo – Krila Sovjetov, fudbal 20.00h Arhus – Midtjilan, fudbal

19.30h

SPORTKLUB HD

18.00h

Viking – OD, fudbal

14.30h 17.00h 19.30h

Helsinborg – AIK, fudbal Levante – Atl. Bilbao, fudbal Leganes – Valensija, fudbal

21.05h

Dinamo – Hajduk, fudbal

17.00h

Deportivo – Ekstramadura, fudbal Olimpijakos – PAOK, fudbal

Kaljari – Leće, fudbal

ARENASPORT 4

ARENASPORT 1 21.45h Inter – Torino, fudbal 02.00h Los Anđeles – Hjuston, fudbal

Alaves – Hetafe, fudbal

ARENASPORT 2

SPORTKLUB 3

14.00h-20.00h Šampionat I. Evrope, tenis

Kluž – Gaz Metan, fudbal

NOVA SPORT 19.30h Viljareal – Sosijedad, fudbal

EUROSPORT 1 12.00h-20.00h

Šampion Berlina, tenis

● NE PROPUSTITE Crveni đavoli nastavljaju borbu za mjesto koje vodi u Ligu šampiona. Sljedeća prepreka na tom putu će im biti Sautempton. Mančester junajted – Sautempton Sportklub 1, 21.00h

ARENASPORT 5

UTORAK

EUROSPORT 1

SPORTKLUB 5 15.00h 17.00h 18.15h

● NE PROPUSTITE

Biciklizam Tenis šou Tenis šou

MNE SPORT 1, 2, 3

ARENASPORT 2

18.30h Jezero – Kom, fudbal 14.00h-20.00h Šampionat I. Evrope, 18.30h Bokelj – OFK Titograd, fudbal tenis 18.30h Igalo – Mladost DG, fudbal

ARENASPORT 3

SPORTKLUB 1

19.00h Mladost – Jadran HN, vaterČelsi – Norič, fudbal polo 20.30h Jug – Jadran ST, vaterpolo

21.15h

ARENASPORT 1 15.00h 21.45h 02.00h

Nedjelja je dan za derbije širom Evrope. U Engleskoj se sastaju Totenhem – Arsenal (17.30h), u Grčkoj Olimpijakos – PAOK (20.45h), u Hrvatskoj Dinamo – Hajduk (21.05h), a u Italiji Napoli – Milan (21.45h)

Čikago – Sijetl, fudbal Atalanta – Breša, fudbal 12.00h-18.00h Njujork – Orlando, fudbal

EUROSPORT 1 Šampion Berlina, tenis

● NE PROPUSTITE Poslije dugo neizvjesnosti, nastavlja se i vaterpolo. Završni turnir Regionalne lige igraće se u Dubrovniku, a rival Jadranu će biti Mladost (Arenasport 3, 19h). Drugi polufinalni par čine domaćin turnira Jug i Jadran iz Splita (20.30h)

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

+382 20 252 900

22.00h Granada – Real Madrid, fudbal

ARENASPORT 2

SPORTKLUB 5

20.45h

PONEDJELJAK

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)