Dnevne novine, 14. januar 2020. by Dnevne Novine

NASTAVLJA SE PRLJAVA KAMPANJA PROTIV PREDSJEDNIKA DRŽAVE

VLADA CRNE GORE STOPIRALA IZRADU KLJUČNIH URBANISTIČKIH PLANOVA

Đukanović ostaje na meti Vijesti i “srpskog sveta”

Zbog revanšizma hoće da zaustave razvoj zemlje ■ 6 7

■ Za dvije godine medijski koncern objavio blizu 4.000 negativnih tekstova o Đukanoviću

ČETVRTAK, 14. 1. 2021. BROJ 2891 GODINA IX Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

INICIJATIVA OPOZICIJE ■ 2

Poslovnik i DIK pred Ustavnim sudom

IJZ SINOĆ SAOPŠTIO■ 15

Umrlo sedam osoba, 502 nova slučaja

ODLUKA PREDSJEDNIKA CRNE GORE

Đukanović neće potpisati odluke o razrješenju generala

ŠEFICA DELEGACIJE EU U POSJETI PODGORICI ■ 18

KLINIČKI CENTAR CRNE GORE

Otvaranje laboratorije kasni jer PCR aparat još nije stigao ■ 14 15

Popa i Vuković

Proces evropskih integracija biće prioritet i u budućnosti

NACRTOM ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA PREDVIĐENO ■ 11

Policijska akademija će preći u nadležnost MUP-a ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 2 3

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

INICIJATIVA OPOZICIJE

POSLOVNIK I DIK NA USTAVNOM SUDU

Svih 40 poslanika opozicije u crnogorskom parlamentu podnijeli su Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke o izmjenama Poslovnika Skupštine, imenovanju devet članova DIK-a i o obrazovanju odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, saznaje CdM. “Podnijeli smo predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Skupstine objavljenog u Službenom list Crne Gore br. 129/20, koji je stupio na snagu 7. januara ove godine”, saznaje CdM iz opozi-

cionih partija. Takođe, podnijet je i predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke o imenovanju devet članova Državne izborne komisije objavljenog u Službenom listu 129/20, koji je stupio na snagu 29.12.2020. godine. Opozicioni poslanici podnijeli su Ustavnom sudu predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke o obrazovanju odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, koji je objavljen u Službenom listu br. 129/20, a stupio je na snagu 30.12.2020. godine. R.P.

Opozicija se obratila Ustavnom sudu

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA

VLAST SE NEZAKONITO NAMIRUJE PO DUBINI Partije iz koalicione vlasti, koje su vježbale strogoću na premijeru Zdravku Krivokapiću i potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, potkupljene su brojnim lukrativnim pozicijama namijenjenim njima, njihovim aktivistima, familiji, prijateljima: direktorskim mjestima raznih agencija, uprava, zavoda, drugih državnih pozicija, poput upravnih odbora, fondova itd., ocijenili su u DPS-u. Oni su dodali da se nova vlast ovih dana namiruje po dubini. “To je taj proklamovani ekspertski koncept, koji se bazira na korupciji poslanika parlamentarne većine zapošljavanjem njihove uže i šire rodbine, kumova, prijatelja… Da bi sproveli proces korupcije poslanika koji su svojim učestalim kritikama dizali svoju cijenu, prethodno su morali da suprot-

no zakonu otpuste rukovodeći kadar koji je izabran na javnom konkursu i obavlja svoj posao u skladu sa svim pozitivnim zakonskim propisima. Taj proces su sprovodili prijetnjama, pritiscima, spajanjem nespojivih oblasti”, kazali su u DPS-u. Prema njihovoj ocjeni, kako kažu, sve to pravno siledžijstvo imalo je za cilj da revanšistički očisti državnu upravu od partijski, nacionalno ili vjerski nepodobnih kadrova, a da zaposli one koji će im omogućiti da se što duže zadrže na vlasti. “Mediji izvještavaju da je DF dobio najviše lukrativnih pozicija, a da se i Medojevićeva partija baš dobro po dubini namirila, pa vjerujemo da je to jedan od razloga što je ovo jedna od rijetkih odluka novih vlasti koju na društvenim mrežama nije kritikovao ovaj poslanik”, zaključili su u DPS-u. R.P.

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

ODLUKA PREDSJEDNIKA CRNE GORE

ĐUKANOVIĆ NEĆE POTPISATI ODLUKE O RAZRJEŠENJU GENERALA

redsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je juče da neće potpisati predloge za razrješenje načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, general–majora Dragutina Dakića i general–majora Rajka Pešića, koji su mu ranije dostavljeni jer, kako navodi, nijesu ispoštovani važeći propisi.

Umjesto toga, Đukanović je najavio da će sazvati sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost. “Već danas sam ovlastio sekretara Savjeta da usaglasi termin mogućeg održavanja sjednice sa članovima Savjeta”, kazao je Đukanović. Obrazlažući ovu odluku Đukanović je rekao da je 29. decembra 2020. godine iz Ministarstva odbrane dobio predlog odluke Ministarstva odbrane za razrješenje načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, general–majora Dragutina Da-

kića i predlog o razrješenju i prestanku službe general–majora Rajka Pešića. “Oba akta su potpisana od strane dvojice članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, gospodina Alekse Bečića, predsjednika Skupštine Crne Gore, i gospodina Zdravka Krivokapića, predsjednika Vlade Crne Gore. Takođe, iz medija sam saznao da je ove predloge odluka pratila i odluka ministarke odbrane o penzionisanju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, general-majora Dragutina Dakića”, istakao je on.

Predsjednik dobrog zdravlja Informacije o zdravstvenom stanju predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića objavljene u pojedinim srpskim medijima su spekulacije i dezinformacije, saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta. “Predsjednik Crne Gore je dobrog zdravstvenog stanja i u punom kapacitetu obavlja sve svoje redovne obaveze”, navodi se u saopštenju. Srpski mediji su pisali, poziva-

jući se na neimenovane izvore, da je Đukanović ozbiljno bolestan, da ima upalu oba plućna krila i otežano diše. Naveli su i da se predsjednik liječi u jednoj privatnoj klinici, a da crnogorska javnost nije obaviještena da je Đukanović bolestan. Pojedini mediji su čak tvrdili da je zbog navodne predsjednikove bolesti otkazan kongres DPS-a, zakazan za kraj januara.

■ ODLUKE SE DONOSE KONSENZUSOM

Podsjetio je da je odluka o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba u isključivoj nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost. Takođe je naglasio da Savjet za odbranu i bezbjednost odluke donosi konsenzusom na osnovu člana 8 Poslovnika o radu. “U radu Savjeta postoji i praksa da Savjet između održavanja sjednica odlučuje i saglasnošću i potpisom svojih članova o brojnim pitanjima iz svoje nadležnosti. Međutim, nikada do sada Savjet za odbranu i bezbjednost o izboru i razrješenju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore nije odlučivao bez održavanja sjednice Savjeta. Nema razloga za novu praksu ni ovaj put”, naveo je Đukanović. On, kako kaže, vjeruje da je eventualna promjena čelnog čovjeka Vojske Crne Gore pitanje od državnog značaja koje zaslužuje sjednicu organa koji čine tri najviša sudionika zakonodavne i izvršne vlasti u Crnoj Gori. Šef države kaže i da su inicijativom Ministarstva odbrane napravljeni pravni i proceduralni propusti koji mu nalažu negativan odnos prema tom aktu. Prvi pravni propust je kršenje odredaba Zakona o

POLITIKA

Foto: Vedran

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

Đukanović

Đukanović i Bečić dobili poziv od Krivokapića Predsjedniku države Milu Đukanoviću i predsjedniki Skupštine Aleksi Bečiću stigao je poziv na sastanak od predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića, zvanično je saopšteno CdM-u. Sastanak je predviđen za petak. Iz Kabineta Đukanovića su potvrdili da su primili poziv i da su teme o kojima bi razgovarali funkcionisanje institucija u uslovima kohabitacije i funkcionisanje Savjeta za odbranu i bezbjednost. “Predsjedniku Skupštine Crne Gore Aleksi Bečiću upućen je poziv na sastanak od strane predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića”, saopšteno je CdM-u iz Skupštine.

vojsci. “Naime, rješenje o penzionisanju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, general-majora Dragutina Dakića, nije trebalo donositi bez prethodne odluke Savjeta za odbranu i bezbjednost. Posebno ako se ima u vidu da konkretno rješenje ne daje odgovor na pitanje koje su potrebe Vojske Crne Gore da se penzioniše prvi čovjek njenog Generalštaba. Cijeneći nadležnost ministarke odbrane, a

u skladu sa članom 38 Zakona o vojsci, razrješenje je prethodno pitanje koje je u isključivoj nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost, shodno članu 40 navedenog zakona”, jasan je Đukanović.

■ KRŠENJE OSNOVNIH PROCEDURA

Takođe, napominje da su predlozi za razrješenje načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, general–majora Dragutina Dakića i general-majora Rajka Pešića dostavljeni uz kršenje osnovnih procedura utvrđenih članom 12 Poslovnika o radu Savjeta za odbranu i bezbjednost, u kome se navodi da se materijali koji se dostavljaju radi razmatranja Savjetu, bez obzira na stepen tajnosti koji im je određen, kao i sva dokumentacija Savjeta, mogu saopštavati javnosti samo uz saglasnost Savjeta. “Takva saglasnost nije tražena, logično niti dobijena od Savjeta. Cijeneći sve navedeno, a prije svega značaj ovog pitanja, neću potpisati predloge odluka koji su mi dostavljeni. Umjesto toga sazvaću sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost. Već danas sam ovlastio sekretara Savjeta da usaglasi termin mogućeg održavanja sjednice sa članovima Savjeta”, zaključio je Đukanović. M.P.

CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE

Neočekivano više od pola Vlade nije prijavilo imovinu Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da više od polovine članova Vlade nije dalo saglasnost za pristup bankarskim računima u okviru predatih imovinskih kartona, a na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) nije dostupan ni imovinski karton potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića. Ovo nije očekivana praksa niti promjena koja je obećavana tokom predizborne kampanje od strane nove vladajuće većine, saopšteno je iz CGO. “Činjenica je da Zakon o sprečavanju korupcije propisuje da javni funkcioner može radi provjere podataka iz izvještaja dati saglasnost ASK-u za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija u skladu sa zakonom kojim se uređuje bankarsko poslovanje. To znači da niko od sedam članova Vlade koji tu saglasnost nijesu dali nije prekršio zakon”, dodaju u saopštenju. Međutim, dodaju, ovo isto tako znači da oni članovi Vlade koji su iskoristili mogućnost da uskrate saglasnost za pristup računu ulaze u kontradikciju sa proklamovanim principom transparetnosti rada Vlade. “Na taj način imamo kontinuitet loše prakse pret-

hodnih vlasti, koja je često i s pravom kritikovana od strane nekadašnjih opozicionara. Stoga, CGO predlaže da se hitno pristupi izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije u dijelu uslova za izbor članova Savjeta ASK kako bi se ovo tijelo ojačalo i imalo široko povjerenje, na što smo i ranije ukazivali, ali i u dijelu propisivanja obavezne, a ne opcione saglasnosti podacima sa bankovnih računa jer se ovakvim pristupom obesmišljava kontrolna funkcija ASK. Iz razloga efektivne transparentosti i javnog interesa, uvid u bankarske račune treba učiniti obaveznim za sve javne funkcionere uz obezbjeđenje zaštite ovih podataka u skladu sa

međunarodnim standardima kako ne bi bili zloupotrijebljeni”, pojašnjavaju u CGO. Na političkoj ravni, dodaju, ovo je i pokazatelj koliko su javni funkcioneri spremni da svoje zalaganje za transparentnost primijene na ličnom primjeru, a tu, nažalost, ni bivša ni sadašnja Vlada nije pokazala dovoljnu posvećenost. “CGO ukazuje i na činjenicu da veliki broj poslanika, kako nove parlamentarne većine, tako i opozicije, nije podnio imovinske kartone u zakonskom roku, odnosno 30 dana od dana stupanja na funkciju a što iz nepoznatog razloga ne kontroliše niti shodno reaguje ASK”, pojašnjavaju u saopštenju. R.P.

INSTITUT ALTERNATIVA

POLITIČKA IMENOVANJA SUPROTNA OBEĆANJIMA

Najave raspodjele starješinskih i visokorukovodnih pozicija suprotne su ranije najavljivanom otvaranju uprave, ohrabrivanju najboljih da dobiju posao i profesionalizaciji državne uprave, ocijenili su predstavnici Instituta alternativa i dodali da Crna Gora ostaje u začaranom krugu partijskih raspodjela, ukoliko su tačne informacije o raspodjeli mjesta “po dubini”. Oni su ukazali da, prema Zakonu o državnim službeni-

cima i namještenicima, radna mjesta starješina organa i visokog rukovodnog kadra, poput direktora uprava i njihovih pomoćnika, popunjavaju se na osnovu javnog konkursa i u skladu sa prethodno propisanom procedurom koja podrazumijeva pravo svih koji ispunjavaju uslove konkursa da se prijave na ta mjesta i da budu ocjenjivani isključivo u odnosu na određene rukovodne kompetencije i druge neophodne uslove za zasniva-

nje radnog odnosa. “Informacije koje su procurile šalju poruku da su te i druge pozicije javnog sektora predodređene i dogovorene u odnosu na svojevrsne ‘partijske kvote’. To je bila i ranija praksa Demokratske partije socijalista i koalicionih partnera. Godinama smo svjedočili lošim posljedicama takvog pristupa i sklonosti da se partijski interesi podrede javnom interesu”, istakli su u Institutu alternativa. R.P.

politika

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

Nastavlja se kampanja: Za dvije go

Sa sastanka Kordić i Vebera

sastanak kordić - veber

Intenzivirati reformske aktivnosti radi ubrzanja pristupanja Evropskoj uniji Vlada Crne Gore je snažno posvećena evropskom putu, što ćemo potvrditi kroz fokusiraniji, organizovaniji i energičniji pristup u realizaciji obaveza iz evropske agende kako bismo do kraja mandata ove Vlade dostigli unutrašnju spremnost za članstvo u EU, istakla je glavna pregovaračica Zorka Kordić na sastanku sa ambasadorom Njemačke Robertom Veberom. Kordić je zahvalila Veberu na podršci koju je EU pružila Crnoj Gori i drugim zemljama Zapadnog Balkana tokom njemačkog predsjedavanja Unijom. Istakla je da, iako nije usvojen pregovarački okvir sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, za zemlje Zapadnog Balkana je jako važno što je pitanje proširenja ostalo visoko na agendi. Dodala je da je posebno

značajno što je blagovremeno donijeta odluka o finansijskoj i medicinskoj pomoći EU za borbu protiv korona virusa i ublažavanju posljedica koje je pandemija izazvala. Na taj način je, kako je istakla, poslata jasna poruka da, i pored svih problema s kojima se suočavaju države članice i Unija, naš region nije zaboravljen i da je njena podrška konstantna i dokaz čvrstog partnerstva. Glavna pregovaračica je podsjetila da je Crna Gora prihvatila Novu metodologiju pristupnih pregovora Evropske komisije i iznijela očekivanje da će njena primjena dovesti do ubrzanja reformi kroz intenzivniji politički dijalog i snažniju podršku država članica i Komisije. “Naš cilj je da u 2021. godini intenziviramo reformske aktivnosti u svim obla-

stima s fokusom na oblasti vladavine prava i na taj način ubrzamo proces pristupanja EU”, poručila je Kordić. Ona je prenijela očekivanje da će Njemačka ostati posvećena politici proširenja, jačanju bilateralnih i multilateralnih odnosa sa Crnom Gorom i biti podrška reformskim naporima države na putu ka članstvu u EU. Veber je istakao da, iako usljed pandemije korona virusa nijesu ostvareni svi ciljevi njemačkog predsjedništva u pogledu politike proširenja EU na Zapadni Balkan, Njemačka snažno i nedvosmisleno podržava pristupanje ovih zemalja EU. U tom kontekstu je istakao da Crna Gora i države regiona mogu računati na podršku Njemačke i tokom aktuelnog, portugalskog predsjedavanja EU. M.P.

Potrebni konkretni rezultati

Kada je riječ o pregovaračkom procesu Crne Gore, Veber je naglasio da je za Njemačku posebno važno ostvarenje rezultata u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i slobode medija, te da će nastaviti da prate napredak i podržavaju reforme na tim poljima. On je pozdravio odluku Crne

Gore da prihvati Novu metodologiju u procesu pristupanja poručivši da će se saradnja Crne Gore i EU time intenzivirati. “Mi smo otvoreni, želimo da se ovaj proces uspješno završi i sa konkretnim rezultatima, radićemo sa vama i pružićemo vam potrebnu podršku”, poručio je ambasador Veber.

Sagovornici su razmijenili mišljenje i o postojećoj saradnji i ekspetskoj podršci Njemačke u više pregovaračkih oblasti, s fokusom na oblasti vladavine prava, zaštite životne sredine i konkurencije istakavši obostranu spremnost za nastavak i unapređenje saradnje.

Đukano Vijesti i

Predsjednik države Milo Đukanović ni nakon parlamentarnih izbora i smjene vlasti ne prestaje da bude u fokusu medijskog koncerna Vijesti, koje godinama bez pauze crnogorsku javnost zasipaju ogromnom količinom negativnih informacija kako o njemu lično, tako i o svima koji sa njim imaju porodične, prijateljske, poslovne veze. Javnosti se na razne načine – preko tekstova, fotografija, prenošenjem informacija iz drugih medija… - šalje dominantno loša slika o Đukanoviću, po uzoru na brutalnu kampanju kakvu protiv crnogorskog predsjednika vodi portal In4S, ili drugi srpski tabloidi, čije tekstove prenosi i medijski koncern Vijesti.

■■Ne posustaju Najnovija istraživanja renomirane agencije koja na mjesečnom nivou prati medijsko prisustvo najvi-

ših državnih funkcionera i lidera političkih partija sa fokusom na Đukanoviću pokazuju da su u septembru, oktobru i novembru objavljene čak 384 negativne informacije u predsjedniku države, a svega 92 pozitivne. Kojih je dimenzija kampanja protiv Đukanovića pokazuju zbirni podaci od 1. januara 2019. do 1. decembra 2020. godine. Naime, za 23 mjeseca, prema istraživanjima agencije u čije su analize Dnevne novine imale uvid, medijski koncern Vijesti plasirao je, vjerovali ili ne, 3777 negativnih objava, odnosno 164 na mjesečnom nivou. Analize za septembar, oktobar i novembar pokazuju da je nešto malo smanjena količina informacija o Đukanoviću, kada se pogleda kumulativno, (naročito je to bilo vidljivo u oktobru), ali se zato pojačao negativni novinarski uticaj prilikom obrade informacija. Poseban “do-

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

politika

odine medijski koncern objavio blizu 4.000 negativnih tekstova o predsjedniku države

ović ostaje na meti i “srpskog sveta”

prinos” negativnoj kampanji dale su kolumne u kojima je predsjednik brutalno napadan. U izvještajima agencije kao primjer negativne kampanje navode se kolumne Željka Ivanovića - “Zbogom, Milo”, “Vođa i teorije zavjere”, “Dok je Milo brojao pare Amfilohije je sabirao vjernike”, “Milo u šumu, Tamara u četnike”…

pokazuju i uporedni podaci o negativnim informacijama koje su u ovom medijskom koncernu objavljivane o drugim najvišim državnim funkcionerima i partijskim liderima. Primjera radi, za prvih osam mjeseci prošle godine o Đukanoviću je objavljeno čak 1260 negativnih informacija, dok je o 14 funkcione-

■■Očigledna namjera

Naslovne strane Vijesti na kojima je centralna figura predsjednik države takođe su tako koncipirane da se vidi očigledna namjera da se Đukanović pokuša poniziti i diskreditovati, što opremom teksta, što fotografijom. Istovremeno se veličaju novi vladari i njihove prijeteće poruke dosadašnjoj vlasti i njihovim “udarnim pesnicama”. Da su Vijesti sve radile s namjerom da pred domaćom i međunarodnom javnošću ocrne predsjednika

Za 23 mjeseca, prema istraživanjima agencije u čije su analize Dnevne novine imale uvid, medijski koncern Vijesti plasirao je, vjerovali ili ne, 3777 negativnih objava, odnosno 164 na mjesečnom nivou

ra koje je agencija obradila (tadašnji premijer i potpredsjednici, predsjednik parlamenta i potpredsjednici i lideri partija) dakle o svima njima zajedno plasirano 1226 negativnih objava. Analize rađene za period od januara do 31. avgusta prošle godine takođe pokazuju koga su Vijesti favorizovale i pripremale za najveće funkcije u slučaju da osvoje vlast. Primjera radi, Dritan Abazović imao je za osam mjeseci samo 12 negativnih objava, a 136 pozitivnih, a Aleksa Bečić 17 negativnih, a 159 pozitivnih objava.

■■Novi trendovi Podaci za septembar, oktobar i novembar pokazuju novi trend u medijskom koncernu Vijesti, a to je da počinju da prenose tekstove iz medija koje ranije nijesu koristili kao izbor za kampanju protiv predsjednika države. Autori izvje-

štaja o medijskom prisustvu Đukanovića navode da su Vijesti citirale Kurir, Novu.rs, ruski portal Njezigarija, TV Happy, čak i Glas Šumadije. Fale još samo Alo, Informer, Srpski telegraf, In4S… pa da bude zaokružena medijska zajednica koja, kada je Đukanović u pitanju, ima potpuno isti cilj – njegovo diskreditovanje i rušenje, po mogućnosti što prije, kako bi novi “demokratski vladari” nesmetano izvršili zadatke koje im je u amanet ostavio đedo. Uostalom, da nije bilo “demokratske”, “istraživačke”, “nezavisne” podrške medijskog koncerna Srpskoj pravoslavnoj crkvi, litijama i pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću, ne bi smo danas u Vladi imali eksperte na čelu sa premijerom koji su za ovo kratko vrijeme vladanja najviše prepoznati po blamiranju, revanšizmu, nedosljednosti i odlukama koje možda ulaze i u zonu kri-

vične odgovornosti. Sve to, međutim, nije sfera interesovanja režimskog medijskog koncerna koji se predstavlja kao nezavisni, istraživački medij. Glavno je rušiti Đukanovića, jednako brutalno kako to rade autori projekta “srpski svet”. A, možda im je i misija ista. V.Šofranac

Autori izvještaja o medijskom prisustvu Đukanovića navode da su Vijesti citirale Kurir, Novu.rs, ruski portal Njezigarija, TV Happy, čak i Glas Šumadije. Fale još samo Alo, Informer, Srpski telegraf, In4S… pa da bude zaokružena medijska zajednica koja, kada je Đukanović u pitanju, ima potpuno isti cilj – njegovo diskreditovanje i rušenje, po mogućnosti što prije, kako bi novi “demokratski vladari” nesmetano izvršili zadatke koje im je u amanet ostavio đedo

EKONOMIJA 1.21660 0.88983 126.440 1.08120 89.7859 117.590 7.58050

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

AU = 1,856.43

AG=25.45

MONTENEGRO BERZA

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

NAZIV HBO1 LUBA ZETP EURF PLAP

NAJVEĆI PROMET

CIJENA KOLIČINA OBIM U € PROMJENA 100,0000 1.050 105.000,0000 -0,10% 0,3250 4.000 1.300,0000 3,17% 0,8800 900 792,0000 8,64% 0,0023 204.175 469,6000 -17,86% 0,0994 1.699 168,8800 9,96%

VLADA CRNE GORE STOPIRALA IZRADU KLJUČNIH URBANISTIČKIH PLANOVA

ZBOG REVANŠIZMA HOĆE DA ZAUSTAVE RAZVOJ ZEMLJE

Vlada zaustavila procese izrade Plana generalne regulacije i Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine

⌦⌦ Predrag Zečević Vlada Crne Gore i nadležno Ministarstvo ekologije i urbanizma zaustavili su procese izrade Plana generalne regulacije i Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine, saznaju Dnevne novine. Iz Vlade nije objašnjeno zbog čega je to urađeno, ali posljedice ovog čine mogu biti izuzetno velike: od mogućih sudskih procesa pa do zaustavljanja razvoja zemlje. Naročito što je izrada ovih planova bila u poodmakloj fazi. “Bez tih planova nemoguće je realizovati, odnosno

planirati razvoj zemlje, investicije i ulaganja. Da ne pominjemo eventualne sudske troškove koje planeri mogu pokrenuti protiv države. Jedino što mi pada na pamet je revanšizam”, kaže naš izvor.

■■PLAN GENERALNE REGULACIJE Bivša vlast je, krajem maja prošle godine, pokrenula veliki projekat izrade Plana generalne regulacije Crne Gore. Za izradu Plana je izdvojeno čak dva miliona eura, a za šeficu tima koji će izraditi projekat određena je diplomirana inženjerka arhitekture Kse-

ODLUKA REGULATORNE AGENCIJE ZA ENERGETIKU

MHE VRBNICI IZDATA LICENCA

Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) izdala je podgoričkoj kompaniji MHE Vrbnica licencu za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije. Odbor Agencije je odluku donio na sjednici 31. decembra, rješavajući po zahtjevu te

Ilustracija

PO MENI JE POŠTEN RAD NAJBOLJA OPCIJA U SVAKOM SMILSLU, JER NEMA NIŠTA LJEPŠE NEGO BITI SAMOSTALAN ČOVJEKOVIT, CONET OMNITAE VELLATIA CORIBEA DOLUPTA TIISSIT ADITATE MPORIBUS UTENIHITIA SUM

kompanije. “Imalac licence je dužan da licenciranu djelatnost obavlja u skladu sa odredbama licence. Licenca se izdaje na period od deset godina i važi do 30. decembra 2030. godine”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu regulatora. Odbor REGAGEN je na sjednici održanoj 30. decembra odbio kao neuredan zahtjev podgoričke kompanije BB Hidro za sticanje privremenog statusa povlašćenog proizvođača električne energije za proizvodni objekat male hidroelektrane (mHE) Slatina. Regulator je kotorskoj kompaniji Don trans, rješavajući po njenom zahtjevu, oduzeo licencu za obavljanje djelatnosti transporta naftnih derivata transportnim sredstvima.

EKONOMIJA

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

DOBITNICI

NAZIV

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PLAP ZETP LUBA HBO1 EURF

0,0994 0,8800 0,3250 100,0000 0,0023

1.699 900 4.000 1.050 204.175

168,8800 792,0000 1.300,0000 105.000,0000 469,6000

PROMJENA 9,96% 8,64% 3,17% -0,10% -17,86%

NAZIV EURF HBO1 LUBA ZETP PLAP

GUBITNICI

CIJENA 0,0023 100,0000 0,3250 0,8800 0,0994

nija Vukmanović. Radi se o planskom dokumentu kojim se detaljnije određuju ciljevi i mjere prostornog i urbanističkog razvoja Crne Gore, uz uvažavanje specifičnih potreba koje proističu iz regionalnih posebnosti. U pitanju je, uz Prostorni plan do 2040. godine, najvažniji planski dokument za socio-ekonomski razvoj Crne Gore, a projekat bi trebalo da bude okončan u naredne dvije godine. U smjernicama za izradu Plana generalne regulacije se posebno potencira da se Planom mora decentralizovati Crna Gora i rasteretiti Glavni grad. “Budući da postojeći prostorni razmještaj pojedinih naselja i sadržaja favorizuje jačanje centraliteta pojedinih punktova, a naročito Ggavnog grada Podgorice i primorskih gradova, a dodatno destimuliše razvoj ionako nedovoljno razvijenih djelova države, prioriteti daljeg razvoja treba da budu usmjereni na veću decentralizaciju sadržaja i aktivnosti, kako u pogledu pojedinih naselja, tako i na nivou regiona”, navodi se u odluci o izradi Plana generalne regulacije. Izvori Dnevnih novina tvrde da u regionu nije praksa zaustavljanje ovakvih projekata, već periodična revizija.

■ REVIZIJA PROSTORNOG PLANA Zbog toga je bivša Vlada u drugoj polovini avgusta izdvojia 100.000 eura za reviziju Prostornog

Iz Vlade nije objašnjeno zbog čega su zaustavili su procese izrade Plana generalne regulacije i Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine

PROSTORNI PLAN DO 2040. GODINE JE NAJVAŽNIJI PLANSKI DOKUMENT ZA SOCIO-EKONOMSKI RAZVOJ CRNE GORE, A PROJEKAT BI TREBALO DA BUDE OKONČAN U NAREDNE DVIJE GODINE

KOLIČINA 204.175 1.050 4.000 900 1.699

OBIM U € PROMJENA 469,6000 -17,86% 105.000,0000 -0,10% 1.300,0000 3,17% 792,0000 8,64% 168,8800 9,96%

plana Crne Gore. Radi ostvarenja tog cilja formirala je i Savjet za reviziju Prostornog plana i za predsjednika tog tijela postavila Sašu Karajovića, diplomiranog prostornog planera. Prema odluci Vlade, Savjet za reviziju Prostornog plana Crne Gore ima ukupno 45 članova i ima prava na naknadu od 100.000 eura. Trenutno je važeći Prostorni plan do 2020. odine, a u izradi je Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, koji će biti predmet revizije. Podsjetimo, bivša Vlada je u januaru prošle godine pokrenula proces izrade Prostornog plana do 2040. godine donošenjem odluke o izboru rukovodilaca za izradu tog strateškog dokumenta. Za šeficu izrade novog Prostornog plana određena je Svetlana Jovanović, diplomirana prostorna planerka. Vlada je tada odredila da će zbirna naknada za Jovanović i njen stručni tim iznositi ukupno pola miliona eura, s tim da će se pojedinačne naknade za rukovodioca izrade, odnosno članove tima definisati Ministarstvo održivog razvoja posebnim ugovorom.

■ ŠTA KAŽE ZAKON Aktuelnim Zakonom o planiranju prostora Crna Gora kada dobije Prostorni plan i Plan generalne regulacije, njima će biti poništeni svi do sada doneseni prostorni planovi na različitim nivoima, uključujući i one posebne namjene za zaštićene oblasti. U Programskom zadatku za Prostorni plan do 2040. Vlada je jasno navela da je prostor “jedan od najvažnijih resursa Crne Gore” i kao takav je “osnova za cjelokupni razvoj države, jačanje suštinske osmišljene upotrebe prostornih potencijala, kao i očuvanje raznolikosti predjela i biodiverziteta”. Vizija prostornog razvoja, kako se navodi u Programskom zadatku, mora slijediti viziju održivosti nacionalnog razvoja do 2030. godine iskazanu u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja.

PODACI ELEKTROPRIVREDE CRNE GORE ZA DECEMBAR PROŠLE GODINE

Prosječni račun za struju 38,48 €

Najniža potrošnja na Žabljaku, najveća u Podgorici

Prosječan decembarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 38,48 eura. “Domaćinstva na Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potrošnju od 17,93 eura, dok je najIZ EPCG SU KAZA- veća prosječna potrošLI DA ĆE ČAK 57,76 nja prošlog mjeseca ODSTO DOMAĆINSTA- očitana u Podgorici, gdje su domaćinstva u VA DOBITI RAČUN DO prosjeku potrošila elek30 EURA trične energije u vrijednosti 50,62 eura”, navodi se

u saopštenju. Iz EPCG su kazali da će čak 57,76 odsto domaćinstava dobiti račun do 30 eura, od 30 do 50 eura njih 15,77 odsto, od 50 do 100 eura njih 19,31 odsto, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 7,16 odsto kupaca. “Decembarske račune, umanjene za iznos popusta za redovne platiše, dobiće 54,9 odsto domaćinstava u Crnoj Gori, odnosno 200.130 kupaca”, dodaje se u saopštenju. Iz EPCG su kazali da su domaćinstva u decembru potrošila 124,08 miliona kilovat sati (kWh) električne energije, što je 20 odsto više u odnosu na potrošnju ostvarenu u prošlogodišnjem novembru, odnosno jedan odsto više nego u decembru 2019. godine.

EKONOMIJA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

DIREKTOR AERODROMA DANILO ORLANDIĆ SAOPŠTIO

Pregovaramo sa tri firme da bi se pokrili letovi MA Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić kazao je da to preduzeće pregovara s tri aviokompanije o eventualnom nadomještanju letova ka onim destinacijama koje je tokom godine pokrivao Montenegro Airlines. Orlandić je u Jutarnjem programu TVCG rekao da pregovori idu svojim tokom, te da je svemu najveća prepreka epidemija korona virusa. “Aerodromi Crne Gore pregovaraju sa tri kompanije o eventualnom nadomještanju svih destinacija koje smo imali s Mon-

tenegro Airlinesom tokom godine. Ti razgovori idu svojim tokom, ali je kovid problem, jer se veliki broj zemalja Evropske unije ponovo zatvara”, rekao je Orlandić. Vjeruje da će od aprila ili maja imati znatan broj le-

TREBA BITI OPTIMISTA DA ĆE SVE PROĆI. PROCES VAKCINACIJE JE UČINIO POZITIVNE STVARI, IMAMO NAJAVE DA BI AVIO-SAOBRAĆAJ MOGAO DA SE STABILIZUJE, REKAO JE ORLANDIĆ

tova, ocjenjujući da će ovo biti izazovna godina i za Aerodrome Crne Gore i za domaću privredu. “Treba biti optimista da će sve proći. Proces vakcinacije je učinio pozitivne stvari, imamo najave da bi avio-saobraćaj mogao da se stabilizuje”, rekao je Orlandić, navodeći da trenutno najbolje funkcionišu linije prema Beogradu. Projekcija je da bi, kako je rekao, ove godine mogli da ostvare 60 odsto saobraćaja iz 2019, dok se naredne godine očekuje potpuni oporavak i broj putnika iz 2019.

RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE Orlandić

NOVE KADROVSKE PROMJENE

RADOVIĆ NA ČELU IRF Za novu izvršnu direktoricu Investiciono-razvojnog fonda zvanično je imenovana Irena Radović, dok će na čelu Odbora direktora biti Velizar Kaluđerović. Juče je, kako je saop-

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Radović

šteno iz IRF, održana konstitutivna sjednica Odbora direktora Investicionorazvojnog fonda na kojoj je za predsjednika Odbora direktora izabran Velizar Kaluđerović, diplomirani pravnik. “Na redovnoj sjednici Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda od 13. januara sa funkcije izvršnog direktora IRF razriješen je dr Zoran Vukčević Vukčević, dok je za novu izvršnu direktoricu imenovana dr Irena Radović, dr ekonomskih nauka”, precizirano je u saopštenju.

Barel nafte 56 dolara Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima prema 56 dolara budući da je trgovce zabrinulo ubrzano širenje zaraze kovidom-19, koje je potisnulo u drugi plan neočekivano veliki pad zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama. Na londonskom tržištu cijena barela je pala 16 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila 56,24 dolara. Na američkom tržištu barel je jeftiniji 16 centi i njime se trgovalo po 53,05 dolara, prenosi SEEbiz.

POSLOVNE VIJESTI

AKCIJE KUPLJENE OD MALIH AKCIONARA

Elektromreža Srbije kupila je u utorak na Montenegroberzi dodatnih pet odsto akcija Crnogorskog elektroprenosnog sistema, potvrdili su iz srbijanske kompanije i dodali da to u ekonomskom i poslovnom smislu predstavlja opravdanu investiciju. Iz EMS-a su kazali da su tom transakcijom postali vlasnik ukupno 15 odsto akcija CGES-a. “Kupljeno je oko 7,29 miliona akcija po prosječnoj cijeni od 94,93 centa po dionici, za šta je plaćeno 6,92 miliona eura. Akcije su kupljene od malih akcionara”, navodi se u saopštenju dostavljenom

agenciji Mina-business. EMS je, prema riječima njenih predstavnika, ušla u vlasničku strukturu CGES-a u decembru 2015. godine kupivši oko deset odsto akcija. “Kupovina dodatnih akcija CGES-a u ekonomskom i poslovnom smislu predstavlja opravdanu investiciju u uspješno privredno društvo koje obavlja istovrsnu djelatnost kao i naša kompanija, a čiji prihodi, dobit i imovina pokazuju tendenciju rasta”, navodi se u saopštenju. EMS, kako su dodali, ostvaruje srazmjerno pravo na dividendu, od čega se očekuje finansijska dobit.

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

Ministarstvo ekonomskog razvoja saopštilo je da će subvencije zarada za decembar 2020. biti realizovane poslije 20. januara, nakon što se steknu zakonski uslovi za to. “Agencija za zaštitu konkurencije vodi ispitni postupak ocjene prvog paketa socio-ekonomskih mjera i trećeg paketa socio-

ekonomskih mjera. Nakon ocjene, stvoriće se preduslovi za isplatu subvencija za decembar prošle godine, kao i podrška planirana za prvi kvartal 2021”, objavilo je Ministarstvo ekonomskog razvoja na Tviteru. Kovid registar dodijeljene državne pomoći dostupan je na sajtu Agencije za zaštitu konkurencije.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović

POSLANIK SOCIJALDEMOKRATA DAMIR ŠEHOVIĆ OCIJENIO

Pola javnog sektora uvedeno u nezakonito finansiranje

Vlada i dalje krije akt na osnovu koga će primijeniti institut privremenog finansiranja, kaže Šehović

Više od polovine javnog sektora uvedeno je u nezakonito finansiranje, odnosno nezakonito raspolaganje budžetskim sredstvima, kazao je poslanik Socijaldemokrata Damir Šehović. On je na Tviteru naveo da čak sedam od ukupno 12 ministarstava nije prepoznato Zakonom o budžetu za prošlu godinu, pa se privremeno finansiranje na njih ne može primijeniti. “Tim je više od polovine javnog sektora uvedeno u nezakonito finansiranje, odnosno nezakonito raspolaganje budžetskim sredstvima”, smatra Šehović. Prema njegovim riječi-

CGES

SUBVENCIJE ZARADA NAKON 20. JANUARA

EKONOMIJA

O kojim stvarnim izdacima govorimo za sedam ministarstava koja prošlogodišnji budžet ne prepoznaje? Još jedan “ekspertski” odrađen posao, rekao je Šehović

ma, “komedija sa aktom o privremenom se finansiranju nastavlja”. “Vlada i dalje krije akt na osnovu koga će primijeniti ovaj institut, ali je donijela rješenje za januar, kojim se potrošačkim jedinicama odobravaju sredstva do iznosa jedne dvanaestine stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”, kazao je Šehović. Kako je rekao, ne može se dodjeljivati jedna dvanaestina stvarnih izdataka iz prethodne fiskalne godine potrošačkim jedinicama koje prošle godine nijesu ni postojala. “O kojim stvarnim izdacima govorimo za sedam ministarstava koja prošlogodišnji budžet ne prepoznaje? Još jedan ‘ekspertski’ odrađen posao”, rekao je Šehović. Prema njegovim riječima, član 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti je jasan. “Jednako onako kako je jasna i odgovornost ministra finansija za izvršenje budžeta države propisana članom 39 istog zakona. P.S. Šta ćemo sa 11 dana koji nijesu pokriveni rješenjem? Ko će za to da odgovara?”, upitao je Šehović.

MINISTARSTAVA NIJE PREPOZNATO ZAKONOM O BUDŽETU ZA PROŠLU GODINU, PA SE PRIVREMENO FINANSIRANJE NA NJIH NE MOŽE PRIMIJENITI

VLADA I DALJE KRIJE AKT NA OSNOVU KOGA ĆE PRIMIJENITI OVAJ INSTITUT, ALI JE DONIJELA RJEŠENJE ZA JANUAR, KOJIM SE POTROŠAČKIM JEDINICAMA ODOBRAVAJU SREDSTVA DO IZNOSA JEDNE DVANAESTINE STVARNIH IZDATAKA U PRETHODNOJ FISKALNOJ GODINI, KAZAO JE ŠEHOVIĆ Šehović

HRONIKA

Na osnovu člana 24 i 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, 75/18 ) Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Direkciji za izgradnju i investicije Opštine Bijelo Polje, doneseno rješenje kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže sa pratećim objektima, čija se realizacija planira na kat.parcelama br. 1088/1, 1088/2, 1089/18, 1089/15, 1089/14, 1089/13, 1089/11, 1089/29, 1089/26, 1089/23, 1087/2, 1089/25 KO Potkrajci, u opštini Bijelo Polje. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu uradjen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove izgradnje poslovnog objekta, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, koje se odnose na: - Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i - Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring) Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana prijema rješenja ili objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta, a preko ovog organa.

Vlada Crne Gore Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Direktorat za ribarstvo

Podgorica: 11. januar 2021. godine Broj: 06-318/20-12874/3 Na osnovu člana 5 stav 2 tačka 6, člana 20 stav 1 i člana 53 stav 1 Zakona o morskom ribarstvu i marikulturi („Sl. List CG“, br. 56/09, 40/11 i 47/15), člana 18 stav 1 i člana 46 stav 2 Zakona o upravnom postupku („Sl.list CG“, 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), a u vezi sa naučnim mišljenjem Univerziteta Crne Gore - Institut za biologiju mora, broj: 06-318/20-12874/2 od 31. decembra 2020. godine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede O B J A V LJ U J E

JAVNI OGLAS ZA IZDAVANJE DOZVOLA ZA OBAVLJANJE PRIVREDNOG RIBOLOVA U RIBOLOVNOM MORU CRNE GORE I

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

APELACIONI SUD POTVRDIO RJEŠENJE VIŠEG SUDA U PODGORICI

Osumnjičenom za šverc 114 kg marihuane produžen pritvor Odlukom Apelacionog suda potvrđeno je rješenje Višeg suda u Podgorici kojim je Pedragu Pejoviću, osumnjičenom za krijumčranje 114 kilograma marihuane, produžen pritvor. Osim njega, optužnicom je obuhvaćen i Nikola Drašković, koji je takođe u pritvoru. “Osnovana sumnja da je P.P. počinio navedeno krivično djelo proizilazi iz njegovog priznanja da je pokušao da prokrijumčari drogu i da ga je jedna osoba angažovala da je preveze”, stoji u rješenju o produženju pritvora. Prema navodima optužnice, Pejović i Drašković se terete da su počinili krivično djelo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga. Konkretno, Pejović je prema navodima optužnice 6. septembra prošle godine u Baru neovlašćeno prevozio drogu. On je, kako se navodi, u

Predmet ovog oglasa je izdavanje dozvola za obavljanje privrednog ribolova u ribolovnom moru Crne Gore uz upotrebu ribolovnog plovnog objekta i upis u Registar ribara i Registar ribolovnih plovnih objekata Crne Gore. II Privrednim ribolovom mogu se baviti privredna društva i preduzetnici ako su: 1) registrovani u Centralnom registru privrednih subjekata Crne Gore (u daljem tekstu: CRPS) za obavljanje djelatnosti „03.11 – morski ribolov“; 2) ostvarili pravo za upis u Registar ribara, koji vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo); 3) ispunili uslove za izdavanje dozvole za obavljanje privrednog ribolova u ribolovnom moru Crne Gore, propisane Zakonom o morskom ribarstvu i marikulturi i ovim javnim oglasom. III Dozvola za obavljanje privrednog ribolova izdaje se privrednom društvu ili preduzetniku na osnovu podnijetog zahtjeva i prateće dokumentacije. IV Ovaj javni oglas stupa na snagu danom objavljivanja na zvaničnoj internet stranici Ministarstva i štampanom mediju koji se distribuira na cijeloj teritoriji Crne Gore, a važi do 15. decembra 2026. godine u 1500 časova. Tekst ovog javnog oglasa u kojem su sadržane sve neophodne informacije možete preuzeti na portalu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede www.mpr.gov.me ili u prostorijama Direktorata za ribarstvo, koje se nalazi na adresi Rimski trg br.46, 81000 Podgorica. Lice ovlašćeno za konsultacije sa zainteresovanim subjektima i sprovođenje ovog javnog oglasa je Deniz Frljučkić, savjetnik za IT u ribarstvu i monitoring. Kontakt: -Tel: 020/482-270 -Mob: 067/263-531 -Email: deniz.frljuckic@mpsv.gov.me

PROCES PROTIV PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN

Bulatović se tereti za nezakonito zapošljavanje

Predsjednik opštine Kolašina Milosav Bulatović 22. januara naći će se pred sutkinjom Višeg suda u Podgorici Suzanom Mugošom zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog

položaja, saznaje nezvanično TVCG. Taj podatak objavljen je u rasporedu suđenja za ovaj mjesec, a kako prenosi TVCG, optužni predlog protiv njega podiglo je Specijalno držav-

no tužilaštvo. Prema nezvaničnim informacijama, Bulatović se sumnjiči da je nezakonito za vršioca dužnosti načelnika kolašinske Komunalne policije postavio M.M.

selu Zoganje u Ulcinju od NN lica preuzeo zapakovanu marihuanu u osam velikih pakovanja u ukupnoj količini 115,7 kilograma. “Drogu je sakrio, kako se sumnja, u vozilu ‘reno kangu’ nakon čega se uputio do mjesta Kunje, gdje je vozilo sakrio u šumi kako bi sačekao pogodan trenutak i nastavio vožnju do mjesta gdje je trebalo da preda drogu NN licu. Optuženi Drašković mu je u tome umišljajno pomogao tako što se svojim vozilom ‘audi A3’ kretao ispred njega kako bi mu omogućio nesmetani prolaz. Tada ih je policija zatekla, dok su u vozilu kojim je upravljao Pejović, a koje je bilo sakriveno u šumi, pronašli drogu, a kod Nikole Draškovića 1.570 eura, za koje se sumnja da su od prodaje droge”, stoji u optužnici. Pejović je u odbrani priznao djelo koje mu se stavlja na te-

ret i naveo da Drašković nema veze sa švercom droge. Kako je kazao, jedno lice ga je angažovalo da drogu preveze. Ispričao je da je iz Nikšića došao svojim vozilom u Dobre vode i tu je popio piće sa Draškovićem, kojeg je sreo u Baru. Drugooptuženi Drašković u odbrani je ispričao da je Pejovića sreo u Baru i da ga zna iz Nikšića pa su se dogovorili da se sastanu u mjestu Dobre vode. “Kako smo se zapili i do kasno ostali u Dobrim vodama, negdje uveče mi je Predrag rekao da mora nešto da završi, da ga sačekam kod neke prodavnice. Otišao sam svojim vozilom do te prodavnice gdje me je Predrag čekao. Ušao je u moje vozilo i rekao mi da će doći njegov drug da mu pravi društvo. Međutim, naišla je policija i uhapsila”, kazao je Drašković ranije u odbrani. R.C.H.

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

HRONIKA

11 Foto: Iva Mandić

NACRTOM ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA PREDVIĐENO

Policijska akademija prelazi u nadležnost MUP-a

acrtom Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je objavljen na sajtu MUP-a posljednjeg dana prošle godine, predviđeno je da Policijska akademija pređe u nadležnost tog ministarstva koje će određivati koliko će biti godišnje polaznika akademije, koji će se nakon školovanja direktno zapošljavati i to bez javnog oglašavanja. Naime, kako se navodi u Nacrtu ovog zakona, imajući u vidu preporuke Evropske komisije prikazane kroz Izvještaj o napretku Crne Gore za 2016. godinu u dijelu koji se odnosi na pravni okvir, a koje se odnose na razmatranje uloge i položaja Policijske akademije u Danilovgradu, odlučeno je da ono ne bude više pod nadleženošću Ministarstva prosvjete, kao što je to trenutno slučaj. “Novina ovog zakona je-

ste i regulisanje obrazovanja policijskih službenika na način što je predlog MUP-a da se uporedo sa Predlogom zakona o unutrašnjim poslovima na sjednici Vlade usvoji nova odluka kojom bi se obrazovao Centar za obuku i obrazovanje bezbjednosnih službi ili izvršila izmjena postojeće odluke o osnivanju JUVSŠ Policijska akademija, gdje bi se van snage stavila važeća odluka o JUVSŠ Policijska akademija i gdje bi se nadležnosti za izbor direktora i pomoćnika direktora prenijele na ministra unutrašnjih poslova (do sada je to bila nadležnost Ministarstva prosvjete), dok bi članove Upravnog odbora pretežno činili službenici MUP-a i policije i na sve bitne odluke o obrazovanju i radu ustanove Ministarstvo unutrašnjih poslova bi imalo uticaj, čime bi se ispunile i preporuke Evropske komisije. Nakon usvajanja no-

ve odluke donio bi se Statut o radu ustanove i formirao novi Upravni odbor. Takođe, ovakav koncept obrazovanja bi ostavio mogućnost da se u budućnosti organizuje i visoko školsko obrazovanje na ovoj ustanovi. Osnov za ovakav koncept je sadržan u članu 44 Opšteg zakona o vaspitanju i obrazovanju i članu 27 Zakona o obrazovanju odraslih”, navodi se u Nacrtu. Kako se ističe, nedostatak u postojećem prijemu služ-

benika je činjenica da studenti koji završe Policijsku akademiju moraju se ponovo javljati na javni oglas prilikom zasnivanja radnog odnosa u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “U cilju rješavanja ovog pitanja, Nacrtom zakona kroz gore pomenuti član predviđeno je i da Ministarstvo unutrašnjih poslova predlaže Policijskoj akademiji za svaku školsku godinu broj polaznika koji treba da pohađaju osnovno poli-

cijsko obrazovanje. Imajući u vidu prirodni odliv kadra, navedeno je potrebno iz razloga što glavni i jedini poslodavac za polaznike pomenute akademije jeste Ministarstvo, pa je shodno tome neophodno urediti politiku zapošljavanja u skladu sa realnim potrebama policije, pa će polaznici koji završe Policijsku akademiju zasnivati po automatizmu radni odnos u policiji, bez javnog oglasa”, ističe se u Nacrtu. N.P.

KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV V.D. (42)

SAOBRAĆAJNA NEZGODA

Baranka teško povrijeđena UHAPŠEN PODGORIČANIN

POKUŠAO DA ŠVERCUJE 350 KG DUVANA? Podgoričanin C.J. (20) uhapšen je prilikom pokušaja krijumčarenja rezanog duvana težine oko 350 kilograma u mjestu Traboin, saopšteno je iz Uprave policije. “Sumnja se da je ovo lice

duvan prokrijumčarilo sa teritorije Republike Albanije i da je imalo namjeru da ga dalje distribuira na području Podgorice i drugih gradova Crne Gore”, navode iz policije. R.C.H.

Baranka N.N. (74) teško je povrijeđena sinoć u Baru oko 19 časova kada je na nju, dok se kretala kao pješak u mjestu Zeleni pojas naletio automobil. Kao prenosi Jedro. me “fiat” podgoričkih registracija koji je učestvovao u nezgodi vozio je Podgoričanin V.B. (46). Povrijeđena žena je prebačena u barsku bolnicu i životno je ugrožena. Ekipa za uviđaj i tužilac su na terenu, kao i vještak saobraćajne struke iz Podgorice.

Kod Kotoranina pronađen eksploziv i lovačka puška Kotorska policija je sprovela aktivnost na suzbijanju ulične prodaje narkotika te pretresom stana pronašla marihuanu, eksploziv i pušku u ilegalnom posjedu. Policija je juče, na osnovu naredbe sudije Višeg suda u Podgorici, izvršila pretres kuće i drugih objekata koje koristi V.D. (42) iz Kotora. Prilikom pretresa pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Kotora su pronašli i oduzeli tri zamotuljka u kojima se nalazila opojna droga marihuana, vaga za precizno mjerenje, puška marke CZ 8x57, osam inicijalnih kapisli i osam štapina eksplo-

ziva „Amonex“. Policija je obavijestila nadležnog tužioca koji je naložio da se V.D. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. U odnosu na pronađenu opojnu drogu tužilac se izjasnio da se ne stiču elementi krivičnog djela, te će protiv ovog lica biti podnijeta prekršajna prijava po Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga. Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotora će i u narednom periodu preduzimati planske aktivnosti shodno svojim ovlašćenjima u pravcu suzbijanja ulične prodaje. N.P.

hronika

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

procesuirana dva člana kriminalne grupe

Krivične prijave zbog nelegalne gradnje

Dokumentaciju sačinjenu prilikom kontrola izgradnje nelegalno započetih objekata službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje dostavili su Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju Cetinjska policija je nadležnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv dva bezbjednosno interesantna lica zbog dva krivična djela u vezi sa nelegalnom gradnjom. Naime, kako ističu iz Uprave policije, pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje preduzimaju operativne i proaktivne službene mjere i radnje na planu suzbijanja i sprečavanja svih pojavnih oblika kriminaliteta, a posebno teških krivičnih djela, tako da su aktivnosti usmjerene prema bezbjednosno interesantnim licima i pripadnicima organizovanih krimi-

nalnih grupa sa područja Cetinja. “U saradnji sa inspekcijskim službama u 2020. godini policija je izvršila kontrolu dva objekta u izgradnji, započetih od strane lica koja prema policijskim saznanjima važe za pripadnike jedne organizovane kriminalne gupe. Nakon izvršenih provjera u skladu sa nadležnostima i zakonskim procedurama, od strane nadležnih inspekcijskih službi donijeta su rješenja kojima se obustavlja dalja gradnja ovih objekata” navode iz policije. Dokumentaciju sačinjenu pri-

likom kontrola izgradnje nelegalno započetih objekata službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje dostavili su Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju, koje se izjasnilo da se protiv B.S. (31) podnese krivična prijava za krivično djelo gradnja objekta bez prijave i dokumentacije za gradnju, a da se protiv M.Đ. (24) podnese krivična prijava za krivično djelo gradnja objekta bez prijave i dokumentacije za gradnju u produženom trajanju, jer je on nakon donijetog rješenja o obustavi nastavio izgradnju objekta. N.P.

U saradnji sa inspekcijskim službama u 2020. godini policija je izvršila kontrolu dva objekta u izgradnji, započetih od strane lica koja prema policijskim saznanjima važe za pripadnike jedne organizovane kriminalne gupe. Nakon izvršenih provjera u skladu sa nadležnostima i zakonskim procedurama, od strane nadležnih inspekcijskih službi donijeta su rješenja kojima se obustavlja dalja gradnja ovih objekata, navode iz policije.

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

HRONIKA

ZAJEDNIČKI OPERATIVNI TIM NASTAVLJA AKTIVNOSTI NA MORU, RIJEKAMA

Ostvareni dobri rezultati u suzbijanju krijumčarenja lica i plovila

Zajedničke aktivnosti za kvalitetniji nadzor mora, rijeka, jezera i luka će se nastaviti i ubuduće, dogovoreno je na sastanku Zajedničkog operativnog tima koji čine predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije – Sektor granične policije, Ministarstva odbrane, Vojske Crne Gore – Mornarice Crne Gore i Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama. Aktivnosti su precizirane u Tehničkom sporazumu ovog operativnog tima. Tema sastanka bila je trenutno stanje i analiza zajedničkog rada organizacionih cjelina koje čine Zajednički operativni tim tokom 2020. godine, kada je nadzor mora, rijeka, jezera, luka i priobalnog dijela u pitanju. “Konstatovano je da su, osim redovnih i prioritetnih aktivnosti iz svoje nadležno-

sti, Sektor granične policije, Mornarica Vojske Crne Gore i Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, shodno pomenutom sporazumu i na osnovu poslovnika rada ovog tima, realizovali veliki broj kako preventivnih, tako i represivnih zajedničkih aktivnosti u proteklom periodu, posebno u vremenu trajanja epidemije COVID-19”, saopšte-

no je iz Uprave policije. Poštujući mjere zdravstvenih vlasti, zajedničke aktivnosti su realizovane sa visokim stepenom profesionalnosti, pa je uz blagovremenu reakciju pri realizaciji konkretnih radnji ostvaren kvalitetan rezultat održavanja povoljnog stepena sigurnosti i bezbjednosti na moru u okviru pomorske plovidbe i zaštite mora.

Takođe, konstatovano je da je ostvarena saradnja kroz zajednički nadzor mora, jezera i rijeka doprinijela većoj efikasnosti graničnoj policiji u slučajevima sprečavanja pokušaja nezakonitih aktivnosti duž državne granice, prvenstveno kroz korišćenje postojećih osmatračkih sistema UPS I UL i Mornarice Vojske Crne Gore. Kao posebno značajno je istaknuto da se od 14. oktobra, po Sporazumu Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije i EU Agencije FRONTEX, sprovodi zajedničko pomorsko operativno djelovanje na Jadranskom moru, koje je iako u kratkom periodu krajem godine dalo i kvalitetne rezultate u suzbijanju krijumčarenja lica i plovila. Od strane Lučkih kapetanija i Inspekcija sigurnosti i

bezbjednosti na moru, u saradnji sa službenicima Sektora granične policije ostvaren je znatan broj kontrola na moru koje su, pored utvrđivanja poštovanja Zakona o graničnoj kontroli, imale za cilj i utvrđivanje poštovanja propisa iz oblasti pomorske i unutrašnje plovidbe, čime je dat značajan doprinos višem stepenu poštovanja propisa. “Primjena ovog Sporazuma doprinijela je i efikasnijem sprovođenju nacionalnih planova (traganja i spašavanja na moru i hitnog reagovanja u slučaju zagađenja sa plovnih objekata), što se ogleda u uspješno sprovedenim akcijama, koje su za rezultat imale spašavanje ljudskih života i imovine na moru, te sprečavanje zagađenja mora sa plovnih objekata”, navode iz policije. R.C.H.

PRESUDA OSNOVNOG SUDA U BARU

GUŠANAJU 16 MJESECI ZATVORA ZBOG TEŠKE KRAĐE

Osnovni sud u Baru oglasio je krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od godinu i četiri mjeseca okrivljenog Đevata Gušanaja zbog produženog krivičnog djela teška krađa. Ujedno, sud je donio rješenje kojim se okrivljenom produžava pritvor, zbog čega se odbrana žalila. Viši sud u Podgorici ocijenio je da je žalba neosnovana. “Naime, prvostepeni sud je pravilno ocijenio kada je okrivljenom G.Đ. produžio pritvor

na osnovu čl.175 st.1 tač.3 ZKP, nakon izricanja presude kojom je oglašen krivim zbog izvršenja produženog krivičnog djela teška krađa iz čl.240 st.1 tač.1 u vezi sa čl.23 i 49 KZ Crne Gore i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i četiri mjeseca, za koju odluku je dao jasne i valjane razloge, koje i ovaj sud u cjelosti prihvata i na iste upućuje žalioca, pa su, stoga, isticanja u žalbi, kojima se u tom pravcu tvrdi suprotno neosnovana”, navodi se

u rješenju Višeg suda. Dodaje se da iz registra kaznenih evidencija Ministarstva pravde proizilazi da je okrivljeni G.Đ. osuđivan i to pravosnažnim presudama Osnovog suda u Baru 2017. godine, zbog krivičnog djela teška krađa na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, te iste godine zbog produženog krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti na kaznu zatvora u trajanju od dva mjeseca i 15 da-

na, iz čega proizilazi da je ovaj okrivljeni višestruki povratnik, pa i specijalni, u vršenju imovinskih krivičnih djela, kakvo je i djelo koje mu se u predmetnom krivičnom postupku stavlja na teret. “Što sve ukazuje na opasnost od ponavljanja krivičnog djela ukoliko bi se okrivljeni G.Đ. našao na slobodi, pa navedene okolnosti opravdavaju produženje pritvora ovom okrivljenom”, stoji u rješenju suda. Bo.B.

Ilustracija

društvo

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

Klinički centar Crne Gore

Otvaranje PCR labor jer PCR aparat još Borovinić-Bojović u OB Berane

Borovinić-Bojović obišla kovid odjeljenje

Beranska bolnica će dobiti novu opremu U Opštoj bolnici Berane nema povećanog prijema COVID pacijenata koji zahtijevaju hospitalizaciju, kazala je ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović i dodala da će ta zdravstvena ustanova dobiti neophodnu opremu. Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, ona je juče obišla COVID odjeljenje u Opštoj bolnici u Beranama i stacionar u Domu zdravlja u Rožajama. “Danas prilikom posjete beranskoj bolnici obišla sam sve pacijente u COVID odjeljenju bolnice kojih u ovom trenutku ima 33, od ukupno 84 postelje opredijeljene za COVID bolesnike“, rekla je Borovinić-Bojović. Ona je navela da su tri pacijenta trenutno životno ugrožena, osam je sa teškom kliničkom slikom, a ostali su u stabilnom stanju.

„Od kolega koji su svakodnevno na prvoj liniji odbrane saznala sam da se veliki broj pacijenata na dnevnom nivou pregleda u ambulantama, da je odlazak i dolazak pacijenata u bolnicu dinamičan, ali da se broj onih koji su na bolničkom liječenju u posljednje vrijeme ne povećava”, kazala je Borovinić-Bojović. Iz Ministarstva su rekli da je tokom susreta sa osobljem beranske bolnice iskazana potreba za nabavkom neophodne dijagnostičke opreme, potrebne u svakodnevnom radu sa COVID pacijentima. BorovinićBojović je, kako se navodi, obećala ažurnost prilikom ispunjenja tih zahtjeva. Ona je, nakon Berana, obišla i Dom zdravlja u Rožajama i, kako se navodi, konstatovala dobre kapacitete te ustanove. R.D.

Laboratorija za PCR analizu u Klničkom centru Crne Gore (KCCG) još nije otvorena, a kako je iz ove zdravstvene ustanove saopšteno Dnevnim novinama, do kašnjenja je došlo zbog toga što PCR aparat koji je trebalo da stigne u okviru donacije još nije dopremljen. “Do kašnjenja je došlo zbog toga što nijesmo dobili dopunsku prateću dokumentaciju da bismo mogli da prihvatimo donaciju. Pored toga, više puta smo mjesečno kontaktirali donatora i tražili sastanak sa njim, na bilo koji način, ali do ovog trenutka nijesmo dobili nikakav odgovor od istog. S obzirom na gore navedene činjenice, PCR laboratorija nije otvorena, jer još uvijek čekamo da stigne PCR aparat, a koji je obećan da će stići u okviru donacije”, pojasnili su iz KCCG. U ovoj zdravstvenoj ustanovi navode da je, po primarnoj specifikaciji, predviđeno da će PCR aparat, o

Mugoša traži od Vlade da stavi van snage rješenje

Galić ne ispunjava uslove Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša sugerisao je Vladi da stavi van snage rješenje o imenovanju Igora Galića za direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ) jer, kako je ocijenio, ne ispunjava uslove iz Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta IJZ-a. On smatra da Vlada treba da odredi vršioca dužnosti do imenovanja direktora IJZ-a ili imenuje direktora koji ispunjava uslove propisane Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. “Na presu je ministarka (zdravlja Jelena BorovinićBojović) izjavila da ‘po zakonu o državnim službenicima i namještenicima i o zdravstvenoj zaštiti direktora IJZ-a imenuje i razrješava Vlada na predlog ministra’”, naveo je Mugoša.

Mugoša On je kazao da se Zakon o državnim službenicima ne primjenjuje na IJZ, jer se na zaposlene i poslodavce u ustanovama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost u javnom sektoru primjenjuju odredbe zakona o zdravstvenoj zaštiti, o radu, Opšteg i Granskog ko-

lektivnog ugovora. Mugoša je ocijenio da je veoma sporna teza iz objašnjenja Borovinić-Bojović da “sistematizacija, kao interni akt niže pravne snage od zakona, ne može uticati, niti biti referenca za imenovano lice na mjesto direktora”.

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

društvo

IJZ: Završena analiza 1.860 uzoraka na korona virus

ratorije kasni Preminulo sedam osoba, 502 nova slučaja š nije stigao

Klinički centar Crne Gore

kojem se govorilo sa donatorom, moći da obradi 250 uzoraka dnevno. Odgovarajući na pitanje koja je oprema za PCR laboratoriju do sada nabavljena, iz KCCG su kazali da se, s obzirom na to da aparat još nije dostavljen, ne može izvršiti nabavka dodatne opreme i materijala za laboratoriju. Međutim, na osnovu podataka iz tenderske dokumentacije, KCCG je 11. januara potpisao ugovor sa firmom Farmalab d.o.o. iz Podgorice za nabavku transportnih medijuma za PCR dijagnostiku, vrijednih 8.902,43 eura. Podsjećamo, tokom prošle godine je više puta najavljivano otvaranje PCR laboratorije u okviru KCCG, čime bi se rasteretile laboratorije Instituta za javno zdravlje. Bivši direktor ove zdravstvene ustanove Jevto Eraković je u avgustu saopštio da bi instaliranje laboratorije moglo da bude realizovano do kraja 2020. godine. M.I.

e za direktora IJZ On smatra da je sporna i teza da “sistematizacija tog mjesta ne smije sadržati nikakve posebne uslove osim definisanih zakonom”. Kako je naveo Mugoša, Zakonom o radu definisano je da je “akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta akt kojim se kod poslodavca utvrđuje unutrašnja organizacija, radna mjesta, opis poslova, broj izvršilaca, posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa”. Posebni uslovi, kako se navodi, odnose se na kompetencije, znanje, vještine i radno iskustvo, kvalifikaciju nivoa obrazovanja, odnosno stručnu kvalifikacija u rasponu od najviše dva nivoa obrazovanja, odnosno stručne kvalifikacije. Kako je naveo Mugoša, istim zakonom je definisano da je poslodavac dužan da ima akt o

unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ako ima više od deset zaposlenih. “Što se tiče opštih i posebnih uslova, u članu 20 je navedeno ‘Ugovor o radu može da zaključi lice koje ispunjava opšte uslove predviđene ovim zakonom i posebne uslove predviđene zakonom, drugim propisima i aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta’”, kazao je Mugoša. Kako je dodao, shodno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, na statut i akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta IJZ-a saglasnost daje Ministarstvo zdravlja. Iz svega toga, kako je rekao Mugoša, jasno proističe da se posebni uslovi zaposlenih u Institutu, što uključuje i direktora, propisuju Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. R.D.

U Crnoj Gori je tokom proteklog dana od korona virusa preminulo sedam osoba, a potvrđena su 502 nova slučaja infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Navodi se da su laboratorije IJZ-a i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa od posljednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1.860 uzoraka, među kojima su ukupno registrovana 502 novopozitivna. Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 220, Nikšića 42, Bijelog Polja 31, Kotora 30, Berana 27, Budve 21, Bara 20, Tivta 18, Herceg Novog 17, Cetinja 16, Rožaja 13, Danilovgrada devet, iz Pljevalja i Andrijevice po osam, Kolašina sedam, Tuzi pet, Plužina četiri, Plava tri, Mojkovca dva i Ulcinja jedan. „Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenta iz Podgorice (3), Herceg Novog, Pljevalja, Nikšića i Budve, od kojih je najmlađi imao 52, a najstariji 91 godinu“, navodi se u saopštenju. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 728, a od početka pandemije 737. Navodi se da je do 17 sati i 30 minuta prijavljen oporavak kod 480 pacijenata. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve i broj oporavljenih ukupan broj trenutno

Institut za javno zdravlje

U KCCG životno ugroženo 40 kovid pacijenata

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) životno je ugroženo 40 pacijenata pozitivnih na korona virus, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. Navodi se da se u KCCG trenutno nalaze 103 pacijenta sa COVID-19 infekcijom. U Opštoj bolnici Berane osam pacijenata pozitivnih

na korona virus ima tešku kliničku sliku, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. Kako su kazali, u OB Berane liječe se 33 kovid pozitivna pacijenta. “Osam pacijenata ima tešku kliničku sliku i svi se nalaze na neinvanzivnoj ventilaciji”, kaže se u saopštenju.

aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 9.702. Ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 53.840. U Podgorici je aktivno 5.011 slučajeva korona virusa, Baru 888, Nikšiću 523, Budvi 433, Cetinju 380, Beranama 374, Bijelom Polju 369, Pljev-

ljima 352, Kotoru 327, Herceg Novom 188, Tuzima 149, Tivtu 138, Kolašinu 134, Danilovgradu 124, Rožajama 106, Ulcinju 54, Mojkovcu 35, a u Andrijevici 34. U Plužinama je aktivan 31 slučaj korona virusa, Plavu 23, Šavniku 16, Žabljaku deset, Petnjici dva i Gusinju jedan. M.I.

Kavarić se sastao sa Santanderom

Realizovan niz uspješnih akcija u oblasti imunizacije

Direktor Doma zdravlja Podgorica i predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore Nebojša Kavarić sastao se sa šefom Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huanom Santanderom, saopšteno je iz Doma zdravlja Podgorica. Kavarić se osvrnuo na prethodnu saradnju koju su Dom zdravlja Podgorica i Asocija-

cija za preventivnu pedijatriju Crne Gore, kao članica Evropske pedijatrijske akademije, ostvarili sa Predstavništvom UNICEF-a u Crnoj Gori i postignute rezultate kroz niz uspješno realizovanih akcija u oblasti imunizacije, promocije dojenja, mentalnog zdravlja, preventivne njege i zaštite djeteta. Šef Predstavništva UNI-

CEF-a u Crnoj Gori Santander je istakao značaj ostvarivanja prava na zdravlje za svako dijete u Crnoj Gori, posebno tokom krize izazvane kovidom-19, kao i spremnost UNICEF-a da podrži nadležne institucije da u narednom periodu uspješno rade, prije svega, na imunizaciji i podršci mentalnom zdravlju djece i mladih u Crnoj Gori. R.D.

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

OBILJEŽEN DAN HRVATSKOG NARODA U CRNOJ GORI

KRUNA ZAJEDNIČKOG ŽIVOTA, MIRA I SKLADA Ministar manjinskih prava Vladimir Leposavić čestitao je svim Hrvatima u Crnoj Gori Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori, 13. januar, koji će se, kako je kazao, slaviti kao kruna zajedničkog života, mira i sklada, poručio je u čestitki povodom obilježavanja tog praznika. Leposavić je čestitao Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori, kao sjećanje na 809. godinu, kada su prenešene mošti Sv. Tripuna iz Carigrada u Kotor. ‘’Kao što Sveti Tripun od 809. godine čuva grad Kotor i sve njegove žitelje i goste, tako i cijelo naše društvo mora težiti zajedništvu, očuvanju i razvijanju naših zajedničkih vrijednosti i kulture“, navodi se u čestitki. Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore (HNVCG) Zvonimir Deković kazao je da se ove godine prvi put obilježava taj veliki

Ilustracija

CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE

Za najbolju priču o OSI nagrada 500 eura dan za Hrvate u Crnoj Gori. Predsjednik Skupštine opštine Tivat Andrija Petković podsjetio je da je HNVCG prepoznato po brojnim projektima iz oblasti kulture, te da je nesumnjiv i njihov doprinos u očuvanju identiteta Hrvata Boke. Petković je nacionalnoj zajednici Hrvata Crne Gore čestitao praznik i izrazio nadu u dalji razvoj grada, zasnovan

na pravednom i poštenom odnosu prema gradu i interesima svih građana Tivta. Na zgradi Opštine Tivat, u čast nacionalnog praznika Hrvata u Crnoj Gori, juče je istaknuta zastava hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, odnosno zastava Republike Hrvatske, shodno Zakonu o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola. R.D.

Centar za građansko obrazovanje CGO raspisao je konkurs za najbolju novinarsku priču koja adresira položaj osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori. Priče se, kako je saopšteno, mogu slati do 15. januara na mail info@cgo-cce. org, uz naznaku “Konkurs za najbolju OSI priču”. Novčana nagrada za najbolju priču iznosu 500,00 eura. “Konkurs je namijenjen novinarima i novinarkama crnogorskih štampanih i elektronskih medija ko-

ji, na nacionalnom i lokalnom nivou, izvještavaju o osobama sa invaliditetom OSI na način koji doprinosi razumijevanju položaja ove marginalizovane društvene grupe, ali i prevenciji diskriminacije i nasilja nad osobama sa invaliditetom. Komisija će na osnovu pristiglih radova i vodeći računa o ispunjenosti kriterijuma i ciljeva javnog konkursa, ali i izvještavanja u skladu sa Kodeksom novinara Crne Gore, odabrati najbolju priču”, kazali su u CGO. R.D.

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

DRUŠTVO

IZ UCG REAGOVALI NA PREDLOGE BRANKE BOŠNJAK

Dopune Zakona o visokom obrazovanju povući iz skupštinske procedure Senat Univerziteta Crne Gore (UCCG) je na sjednici koja je održana 23. decembra 2020. godine jednoglasno donio zaključak da se podnese predlog o povlačenju iz skupštinske procedure predloga izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju “jer u izradu tog predloga zakona nijesu bili uključeni predstavnici Univerziteta Crne Gore”, saopštili su iz te obrazovne ustanove.

■ IZ PROCEDURE ISKLJUČENI PREDSTAVNICI UCG

Takva inicijativa uslijedila je kao reakcija na način na koji je poslanica Pokreta za promjene Branka Bošnjak predložila krucijalne izmjene Zakona o visokom obrazovanju, jer u tu proceduru nijesu bili uključeni predstavnici ove visokoškolske ustanove. Iz UCG-a su saopštili da su predložene izmjene Zakona od suštinskog karatera za organizaciju i poslovanje UCG, te da su takvim načinom predlaganja isključeni svi relevantni činioci i akademska zajednica i značajno narušena autonomija Univerziteta, zagarantovana Ustavom i Zakonom o visokom obrazovanju. Oni navode da je zaključak Senata, kao obavezujući akt proslijeđen Skupštini Crne Gore, a akademskom osoblju UCG-a upućena je peticija u skladu sa njihovim pravom na slobodu misli i ideja, “kojom je data mogućnost transparen-

tne kritike svakom pokušaju politizacije, diskriminacije i pritisaka na najveću visokoobrazovnu, naučnu, umjetničku i kulturnu instituciju u Crnoj Gori”. “Ignorisanjem instituta javne rasprave, poput njenih političkih prethodnika, kako je istakla poslanica Bošnjak, i unaprijed uskraćujući i omaložavajući mišljenja, prava i slobode svojih kolega profesora, ukazuje se da postoji opravdana bojazan od zakonske argumentacije, stručnih komentara i konstruktivnih predloga akademske zajednice. Ovakvi pojedini medijski i politički stavovi predstavljaju u najblažoj mjeri namjerno distanciranje, a u najtežem slučaju marginalizaciju i diskriminaciju akademske misli. Populističke izjave o “zatvorenosti i muku akademske zajednice, netransparentnosti, lobiranju, poslušnicima, namještanju itd. u obrazloženju predloga izmjene Zakona su neumjerene i neosnovane jer ih upravo univerzitetski profesori brojnim primjerima građanskog aktivizma i političkog djelovanja uporno demantuju. I dalje su isti zaposleni na Univerzitetu Crne Gore, i dalje se ravnopravno biraju u akademska zvanja, i dalje se objektivno i profesionalno verifikuje i nagrađuje njihov naučni i stručni doprinos, poštujući isključivo zakonske i statutarne odredbe”, saopšteno je iz UCG-a.

Univerzitet Crne Gore Postojeći Zakon o visokom obrazovanju nastao je, kako kažu, na osnovu višestruke institucionalne i međunarodne evaluacije univerziteta u Crnoj Gori, usaglašen je sa EU standardima i međunarodnom obrazovnom praksom. “Sastav bilo kojeg organa na UCG, koji odlučuje o izboru rektora, dekana ili direktora većinski čine zaposleni na Univerzitetu, izabrani predstavnici profesora, studenata i Sindikata, kako bi se upravo osigurala depolitizacija izbornog procesa, autonomija akademskih struktura i profesionalna razvojna politika. Trenutno važeći Zakon o visokom obrazovanju obezbjeđuje ravnopravan udio i jednake mogućnosti predstavnika svih organi-

zacionih jedinica u procesu izboru rektora. Izbor rektora se obavlja posredstvom javnog konkursa i kroz dva nivoa odlučivanja, davanjem mišljenja Senata i postupkom tajnog glasanja na Upravnom odboru UCG”, dodaju iz UCG-a.

■ PRITISAK POLI-

TIČKIH PARTIJA

Oni podsjećaju da se na javni konkurs može prijaviti bilo koje lice sa akademskim zvanjem redovnog profesora. Prilikom posljednjeg reizbora rektora UCG 2020. godine Senat i Upravni odbor UCG prilikom tajnog glasanja dali su jednoglasnu podršku programu rada za naredni mandatni period.

“Poštujemo pravo iznošenja ličnih stavova, ali očekujemo konstruktivne i utemeljene kritike, a ne demonstraciju političkog intervencionizma, populističke kombinatorike i personalnih animoziteta. Univerzitet Crne Gore je mjesto znanja, nauke, kulture i kritičke svijesti, a ne senzacionalizma, dogmatizma i revanšizma. Jedini koji uporno pokušavaju da guraju politiku i vrše pritisak na Univerzitet Crne Gore, miješajući se u njegovu autonomiju i akademske slobode, kroz nestrpljive predloge izmjena Zakona o visokom obrazovanju i targetiranje upravljačkih struktura kao ‘dežurnih krivaca’ su upravo predstavnici pojedinih političkih partija”, zaključuje se u saopštenju UCG-a. M.I.

BRATIĆ SE SASTALA SA PRESKEROM

Prioritet će biti jačanje saradnje

Bratić

Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić juče je primila u prvu zvaničnu posjetu Nj.E. ambasadora Slovenije u Crnoj Gori Gregora Preskera. Kako se navodi u saopštenju, Bratić je upoznala slovenačkog am-

basadora sa zatečenim stanjem i izazovima sa kojima se suočava u objedinjenim resorima prosvjete, nauke, kulture i sporta. Ambasador Presker govorio je o dosadašnjoj saradnji na nivou zemalja kako u obrazovanju, tako i u drugim obla-

stima. On je kazao da u oblastima kulture i razmjene studenata prepoznaje potencijal za nastavak i unapređivanje saradnje. On je poručio da podsticaj treba dati i kreativnoj industriji. Sagovornici su poručili da će raditi na jačanju saradnje. R.D.

crna gora

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

Ulcinj: Put ka Pinješu i dalje blokiran

Nrekić: Odron može da ugrozi i kuće ispod puta

Put ka na naselju Pinješ u Ulcinju i dalje je blokiran zbog odrona u kojem je jedna osoba juče zadobila lakše povrede. Prema riječima predsjednika opštine Ulcinj Ljora Nrekića, tokom jučerašnjeg dana na ovo klizište izašla je ekipa stručnog tima za obrušavanje, kako bi što prije započeli sanaciju. “Put je blokiran, pa ni auta njime ne mogu proći. Tom poslu treba prići veoma oprezno, jer je to klizište od preko 3.600 metara. Ne samo što je zatrpan put, nego je veoma opasno i za kuće koje se nalaze ispod tog dijela puta”, rekao je Nrekić u izjavi za agenciju Mediabiro. On je istakao da taj projekat mora biti veoma brz i efikasan, te naglasio da stručnjaci moraju razmotriti mogućnost postavljanja zida, koji će, u slučaju potrebe, biti napravljen od betona. Predsjednik opštine Ulcinj se osvrnuo i na nedavno obrušavanje zidina Sta-

rog grada i istakao da su za sanaciju angažovani najbolji stručnjaci. “Profesori na Građevinskom fakultetu u Podgorici Mladen Jovićević i Srđa Janković će ovom problemu pristupiti veoma temeljno jer je riječ o dijelu koji pripada kulturnoj baštini”, pojasnio je Nrekić. On je kazao da su tokom jučerašnjeg dana uputili pismo predsjedniku Vlade Zdravku Krivokapiću, kako bi i resorna ministarstva pomogla u rješavanju ovog problema. “Problem je zaista veliki, Opština će se potruditi da sanacije započne što prije i čim dobijemo izvještaj, javnost će o tome biti obaviještena”, rekao je Nrekić. Podsjećanja radi, u utorak je, usljed velikih padavina koje su ovih dana zadesile Crnu Goru, došlo do velikog obrušavanja brda na put u Pinješu. Tom su prilikom dva vozila u pokretu oštećena, dok je jedna osoba lakše povrijeđena.

Popa i Vuković

Šefica delegacije EU u posjeti Glavnom gradu

Proces evropskih integracija biće prioritet i u budućnosti

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković primio je juče šeficu delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oanu Kristinu Popu u prvu zvaničnu posjetu Glavnom gradu. Vuković je istakao da je Glavni grad potpuno otvoren za sve inicijative i projekte koji su usmjereni na dostizanje evropskih vrijednosti i evropskog kvaliteta života. Ambasadorku Popu upoznao je sa kapitalnim infrastrukturnim projektima koje Glavni grad realizuje uz podršku EU - u prvom redu sa izgradnjom sistema za prečišćavanje otpadnih voda, ali i drugim značajnim projektima iz oblasti socijalne zaštite od kojih se jedan odnosi na inkluziju romske populacije kroz praksu u institucija-

Privremeno na raspolaganju

ma Grada, a drugi na unapređenje socijalne podrške za lica sa smetnjama u razvoju. Ambasadorka Popa je izrazila zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom Glavnog grada i predstavništva EU u različitim oblastima i izrazila zahvalnost zbog pridruživanja nedavnim kampanjama protiv nasilja nad ženama, obilježavanja Pride Weeka i svakako obilježavanja Dana Evrope. Popa je naglasila da su lokalne uprave, posebno Podgorica kao glavni grad Crne Gore, veoma važni partneri delegaciji EU u implementaciji evropskih propisa i praksi u zemljama kandidatima za članstvo, dodajući da će u narednom periodu fokus EU biti na sprovođenju politika iz Ekonomsko-investici-

onog plana za Zapadni Balkan sa ciljem da se pospješi dugoročan privredni oporavak regiona i podrži zelena i digitalna tranzicija. Sagovornici su se saglasili da je veoma dobro što podrška procesu EU integracija u Crnoj Gori raste i da je veoma važno da građani Crne Gore ostanu na tom putu, bez obzira na dinamične društvene i političke procese u zemlji. Vuković i Popa su zaključili da su intenziviranje procesa evropskih integracija i jačanje društvenog dijaloga oko važnih pitanja ključni za dalji napredak na putu punopravnog članstva Crne Gore u EU, kao i da će u narednom periodu intenzivirati komunikaciju u cilju realizacije konkretnih dogovorenih aktivnosti.

Birziminium Hub dostupan podgoričkim učenicima Centar kompetencija, odnosno Birziminium Hub, privremeno će biti stavljen na raspolaganje učenicima osnovnih i srednjih škola sa teritorije Podgorice. “Imajući u vidu trenutnu epidemiološku situaciju, te činjenicu da su zbog smanjenja epidemiološkog rizika škole značajan dio nastave prebacile na online platformu, a da nijesu svi roditelji u mogućnosti da djeci obezbijede jednake uslove, odlučili smo da se od ponedjeljka, 18. janua-

ra, ovaj prostor, koji se nalazi u strogom centru grada (Vučedolska ulica), stavi na raspolaganje podgoričkim učenicima, uz obavezu poštovanja svih propisanih epidemioloških mjera. Da bi njihova ]eca koristila jedan od 20 raspoloživih računara koji su povezani na internet, neophodno je da roditelji/staratelji kontaktiraju Glavni grad na broj 020/665-083 ili putem e-maila na adresu valentina.ljuljdjurovic@podgorica.me. U zahtjevu je neophodno navesti

ime i prezime đeteta, jednog roditelja/staratelja, školu koju pohađa i termin u kojem bi učenik koristio računar (radnim danima dostupan u periodu od osam do 16 sati)”, navode iz Glavnog grada. Podsjećamo, Birziminium Hub su pokrenuli Glavni grad i Unija poslodavaca 2019. godine u cilju sticanja kompetencija i podrške preduzetništvu. Sve obuke koje se inače realizuju u ovim prostorijama biće organizovane nakon termina predviđenih za učenike.

podgorica

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

Nastavljena realizacija projekta vijeka u glavnom gradu

Radovi se izvode na sve tri aktivne komponente

Nakon stabilizacije vremenskih prilika u Podgorici nastavljeni su radovi na realizaciji projekta sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda i to na sve tri aktivne komponente - primarnom cjevovodu, sekundarnoj kanalizacionoj mreži i pješačkom cjevovodnom mostu na Morači. Radovi na primarnom cjevovodu, odnosno kolektoru, trenutno se izvode na dva segmenta paralelno. Jedna Bemaxova ekipa nastavila je radove od Jugozapadne obilaznice ka lokaciji novog postrojenja, dok druga završava polaganje preostalih 950 metara vodovoda i 250 metara sekundarne kanalizacije na potezu od naselja Dahna/Dajbabe ka Jugozapadnoj obilaznici. Predviđeno je da radovi na novom kolektoru budu završeni u maju tekuće godine, nakon čega slijedi završna faza asfaltiranja i testiranje. Na južnom području sekundarne kanalizacione mreže (LOT 1) Ulica Braće Ribar priprema se za asfaltiranje, što do sada nije bilo moguće zbog padavina. Kompanija Tehnoput-MNE, koja je sada punopravni izvođač na ovom dijelu na-

kon Konika i Vrela ribničkih, započeće sa aktivnostima u dijelu Maslina i Ibričevine. Predviđeni rok za završetak svih radova je sredina decembra 2021. godine. “Nastavljeni su radovi i na sjevernom području (LOT 2), odnosno u Ulici Antona Čehova na Murtovini, nakon čega će biti započeti i u Ulici Sava Orovića. U Zagoriču se Ulica Vita Nikolića priprema za asfaltiranje. Radovi na sjevernom području trebalo bi da budu dovršeni tokom avgusta”, navode iz Glavnog grada. Izgradnja primarnog kolektora vrijedna je 6,7 miliona eura. Takođe, nastavljaju se i aktivnosti izgradnje pješačkog cjevovodnog mosta na Morači, odnosno varenje i farbanje nakon čega će uslijediti montaža trećeg segmenta, premošćavanje i postavljanje hidrotehničkih instalacija. Kraj radova na mostu predviđen je za septembar 2021, međutim Bemax, koji je izvođač na ovom dijelu, shodno trenutnoj dinamici, završiće i prije roka. Vrijednost ovog segmenta projekta je oko 1,9 miliona eura. Tokom 2021. godine, kao

što su Dnevne novine i najavile prethodne sedmice, biće započete i zvanične aktivnosti za četvrti, glavni segment projekta. Izgradnja novog postrojenja sa kom-

pletnim tretmanom kanalizacionog mulja predstavlja posljednju i najvažniju fazu izgradnje samog sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Uskoro će biti objavljen kvalifikacioni poziv za izbor izvođača radova na postrojenju čija će lokacija biti “Industrijska zona – Kombinat aluminijuma Podgorica”. Očekuje se da će izvođač biti izabran polovinom ove

godine, te da će radovi krenuti do kraja ove godine, a prema planu trebalo bi da traju dvije godine. Direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija Filip Makrid kazao je prošle sedmice Dnevnim novinama da su zadovoljni realizacijom projekta, te da su objektivne okolnosti vezane za stanje korone i pojedine formalno-pravne aktivnosti u određenim segmentima projekta uslovile da se on u pojedinim segmentima realizuje veoma dobro, a da u određenim imaju kašnjenje od 90 dana. To kašnjenje se odnosi na izgradnju sekundarne mreže, duge oko 18,5 kilometara. Ovaj segment je podijeljen u dva dijela - sektor sjever i sektor jug. Prvi sektor je dobila firma “AG Info-plan”, koja je do sada završila oko 4,2 kilometra, što je polovina njihovog dijela posla. Problem je na drugom sektoru, koji je prouzrokovan raskidom ugovora sa konzorcijumom “Tošković” i “Tehnoput” i prebacivanjem ugovora na “Tehno-

put”, kao legalnog nasljednika tog konzorcijuma, koji nije imao problem sa pravnim sistemom države. Upravo tu je i kašnjenje od 90 dana, jer je realizacija svedena na 1,5 kilometara od planiranih 8,9 kilometara. To je jedini segment koji, kako kaže Makrid, na neki način baca sjenku na ovaj veliki projekat. Iz Glavnog grada napominju da na radove, posebno asfalterske u okviru izgradnje sekundarne mreže i primarnog cjevovoda i dalje mogu uticati vremenske prilike. Svi podaci o toku radova, izmjenama i predstojećim aktivnostima, kao i kontakt informacije za upite građana nalaze se na zvaničnom sajtu www.ovpg.me. Projekat izgradnje kolektora, odnosno projekta sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda, koji je u glavnom gradu okarakterisan kao “projekat vijeka”, vrijedan je više od 50 miliona eura, a prevashodno ima za cilj da sačuva životnu sredinu i stvori preduslove za održiv i nesmetan razvoj Podgorice i cijele države.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković tvrdi

Puno razloga za zadovoljstvo kada je centar grada u pitanju

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković naveo je da građani, nakon dugo godina, imaju puno razloga za zadovoljstvo i optimizam kada je centar grada u pitanju. “Krenula je rekonstrukcija Bokeške ulice. Pri kraju je tender za rekonstrukciju drugog dijela Hercegovačke. Radimo na projektu rekonstrukcije Njegoševe ulice. Do kraja godine temeljno ćemo sanirati Bulevar Ivana Crno-

Uskoro razrada idejnog rješenja za rekonstrukciju Trga nezavisnosti

jevića. Njegošev park dobiće potpuno novo ruho. Javni poziv za prodaju objekta Robne kuće je u toku. Uskoro krećemo u razradu idejnog rješenja za rekonstrukciju Trga nezavisnosti i izgradnju velike podzemne garaže. Nakon dugo godina, imamo puno razloga za zadovoljstvo i optimizam kada je centar našeg grada u pitanju”, napisao je on na Fejsbuku.

CRNA GORA

MZ ŽUPA SPREMNA DA REAGUJE NA POŽARE

Povećaće kapacitete za efikasnije djelovanje Organizacija “Župa u srcu” i MZ Župa započeli su sa realizacijom projekta “Spremni da reagujemo na požar”, koji ima za cilj povećanje kapaciteta te MZ za brže i efikasnije reagovanje na požare i uključivanje u državni sistem zaštite od požara. Kako su kazali iz te organizacije, projekat predviđa animiranje i obuku lokalnih volontera u detektovanju i lokalizovanju šumskih požara, formiranje dobrovoljnog vatrogasnog društva u Župi nikšićkoj u sklopu MZ Župa, te nabavku potrebne opreme za potrebe dobrovoljnog vatrogasnog društva, internet i terensku kampanju na povećanju svijesti stanovnika za blagovremeno sprečavanje, javljanje i zaštitu od požara. „Od Nikšića do Morakova kao jednog od 12 župskih naselja udaljenost je 30 kilometara, što značajno otežava borbu sa požarima na ovom području. Na ovom području stradalo je hiljade hektara šume, a posljedice su nesagledive kako za lokalno stanovništvo, tako i za čitavu zemlju. Svake godine u ovom području dolazi do manjih i većih požara, koji nanose veliku štetu. Zbog velike udaljenosti

i samo jedne saobraćajnice ka ovom mjestu sistem obavještavanja i uzbunjivanja otežano funkcioniše, kao i sistem ranog reagovanja na početne požare. Vatrogasno društvo Nikšić i pored dobre volje zbog udaljenosti Župe od Nikšića nije u stanju promptno reagovati na početne požare, pa se nerijetko dešavalo da se požari otrgnu kontroli i prerastu u velike i razorne“, navodi se u saopštenju. Organizacija je shvatajući značaj projekta svoje kapacitete podredila projektu tako da će sve aktivnosti biti urađene na volonterskoj osnovi i sa operativno tehničkim kapacitetima koje ona ima. Projekat, koji finansira Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore preko Direktorata za vanredne situacije, trajaće šest mjeseci, a njegova vrijednost je 11.878,15 eura. (onogost.me)

HERCEG NOVI: POČELI RADOVI NA ADAPTACIJI TROTOARA U ULICI ORJENSKOG BATALJONA

Obezbijediće veću bezbjednost pješaka Radovi na adaptaciji preko 200 metara trotoara u Ulici Orjenskog bataljona započeti su i trajaće narednih mjesec dana. Radove vrijedne nepunih 30.000 eura finansira Opština Herceg Novi, a izvodi kompanija “Role inženjering” prema projektu adaptacije koji je uradila Agencija za izgradnju i razvoj grada. Kako je pojasnio direktor Agencije Boro Lučić, zbog specifičnosti lokacije i stanja na terenu, radovi na ovoj trasi su podijeljeni u tri segmenta. “Ovaj projekat se izvodi u tri faze koje će ići jedna za drugom i neće biti prekida

između. Kada sve bude gotovo, novi trotoar će pješacima obezbijediti veću sigurnost i bezbjednost. Ovo je bilo jedno od rizičnih saobraćajnih mjesta koje ćemo popraviti i sanirati, a ubrzo počinjemo i sa projektovanjem trotoara od semafora na Toploj prema Mojdeškom putu”, kazao je Lučić. Prvi segment adaptacije trotoara u Ulici Orjenskog bataljona obuhvata dio od uzbrdice do raskrsnice sa Banjalučkom ulicom, drugi obuhvata dio od raskrsnice sa Banjalučkom ulicom do stepeništa u naselju Crveni krst, a treći segment uređenja je od stepeništa do marketa IDEA. R.R.

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

BULATOVIĆ: U KOLAŠINU I PORED EPIDEMIJE REA

INVESTITORI DOŠLI U GRAD JER SE RAZVIJA I IMA PERSPEKTIVU U ovoj godini najavljen nastavak budžetske stabilnosti i podrška poljoprivredi, kulturi, sportu, ranjivim grupama, ženskom preduzetništvu

U kolašinskoj lokalnoj samoupravi, kako ističe prvi čovjek grada na Tari Milosav Bato Bulatović, u protekloj godini prevashodno su zadovoljni učinkom kada je riječ o hotelijerskoj i stambenoj izgradnji u tom gradu. Prioritet između ostalog u ovoj godini, kako ističe, biće i nastavak budžetske stabilnosti koja će omogućiti podršku poljoprivredi, kulturi, sportu, ranjivim grupama, ženskom preduzetništvu. Bulatović je podsjetio da je korona diktirala radne zadatke, te da su u lokalnoj upravi i pored epidemije nastavili da brinu i ostvaruju razvojne projekte. “Sve su to bili izazov do izazova. Organizovali smo rad lokalne uprave u uslovima epidemije, servisirajući potrebe građana. Tokom trajanja korone uvijek smo vodili računa da

imamo i adekvatne radne anga- sve što im je bilo potrebno da bi žmane, koji se mogu organizo- što prije počeli sa radovima. To vati u uslovima epidemije. Ra- potvrđuje i aktuelno stanje na zlog našeg zadovoljstva kada je kolašinskim gradilištima, gdje u pitanju učinak u 2020. godi- su odmakli radovi na hotelima ni je hotelijerska i stambena iz- u gradu i na Bjelasici, kao i na gradnja u Kolašinu. Svi ti inve- stambenim zgradama”, kazao je stitori su došli u naš grad, Bulatović. jer se u njemu dešaTakođe je istakao vaju razvoj i perda su u godini kulspektiva, jer se turne redukcije, u njega kontikada su mnogi nuirano ulatradicionalni kulturni dože, jer se u njegađaji otkamu osmišljezani, održali i no i moderno planira. Zainpokrenuli dviteresovani inje manifestavestitori su ušli cije posvećene u kancelarije naznačajnim a poše lokalne uprave, malo zaboravljenim Bulatović gdje su im naši timovi crnogorskim književnibili pravi partneri. Sa ponosom cima. Održani su festival “Daističemo tu činjenicu da su inve- ni Radovana Zogovića“ i manistitori dobili od lokalne uprave festacija “Dani Mila Bošković“.

Uz naslijeđene probleme za 2,5 godine duplirali budžet U protekle dvije i po godine izvršna vlast je, i pored svih naslijeđenih problema, svojom posvećenošću i odgovornim odnosom, uspjela da stabilizuje lokalne javne finansije i duplira budžet sa 2,3 miliona u 2018. godini na 4,67 miliona eura koliko je planom predviđeno za 2021. godinu. Zahvaljujuću tome kolašinski sportisti su u prethodne dvije godine podržani sa više od 100.000 eura, kulturne aktivnosti sa više od 50.000, budžet za subvencije u oblasti poljoprivrede je praktično sa nule podignut na 80.000 eura, koliko je predviđeno planom budžeta za 2021. godinu (57.000

u 2019. i 70.000 eura u 2020. godini). Uveli smo i princip rodno osjetljivog budžetiranja, pa su prvi put podržani projekti ženskog preduzetništva, sa po 10.000 eura u 2019. i 2020. godini, dok je isti iznos planiran i za 2021. godinu. Višestruko je povećana i podrška nevladinim organizacijama sa 4.000 u 2018. na 11.000 eura, koliko je planirano u 2021. godini. “Duplirana je finansijska podrška Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta i UBNOR-u, a prvi put od 2019. godine finansijsku podršku dobija i Udruženje penzionera Kolašin. Utrostručena je naknada za opremanje no-

vorođene djece (sa 6.000 u 2018. na 15.000 u 2020. i 2021. godini), kao i podrška djeci sa posebnim potrebama (budžetom za 2021. godinu je planirano 23.500 eura), starijim licima i ranjivim grupama. Gotovo utrostručena su i sredstva za stipendiranje studenata sa 6.000 na 17.000 eura. Opština iz budžeta izdvaja dvije hiljade eura za nagrade najboljim učenicima i redovno servisira sve svoje tekuće obaveza i uredno otplaćuje obaveza iz prethodnog perioda, reprogram poreskog duga, kredite i kamate, koji na godišnjem nivou iznose oko milion eura”, kazao je Bulatović.

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

ALIZUJEMO RAZVOJNE PROJEKTE

“Sve je ovo pratila stabilnost opštinskog budžeta, koji je povećao podršku svojim korisnicima i redovno servisirao svoje obaveze. Kada su u pitanju prioriteti u godini koja je počela, oni će u svakom slučaju biti nastavak onoga što su nam bili zadaci i obaveze u prošloj godini. Nastavak borbe protiv korone i funkcionisanje u uslovima zaštite od virusa će biti jedan od zadataka u ovoj godini. Značajna su nam očekivanja od kapitalnih državnih investicija koje se realizuju oko našeg grada, kao što su auto-put i put Kolašin – Berane preko Bjelasice”, istakao je Bulatović. On vjeruje da će ove investici-

je i ulaganja u nove hotele omogućiti kontinuirano i kvalitetno zapošljavanje sugrađana, što će smanjiti proces iseljavanja koji traje decenijama. “Prioritet će biti i nastavak budžetske stabilnosti koja će omogućiti podršku poljoprivredi, kulturi, sportu, ranjivim grupama, ženskom preduzetništvu. Korona kriza je sa svojim negativnim učinkom usporila ekonomiju i posebno je u tešku poziciji dovela turizam, za koji je vezan veliki broj naših građana. Nastojaćemo da i u takvim uslovima nijedan razvojni projekat ne bude zaustavljen”, poručuje Bulatović. Z.B.

Uspjeli da racionalizuju rashode On je istakao da su svi tekući rashodi racionalizovani, a troškovi službenih putovanja, goriva i reprezentacije svedeni na minimum. “U prethodnom periodu kapitalni budžet je povećan deset puta, zahvaljujući tome saniran je i asfaltiran najveći broj gradskih ulica, asfaltiran je dio putnih pravaca na seoskom području, pročišćeno je i nasuto na desetine kilometara lokalnih puteva. Tokom 2020. u infrastrukturu je uloženo više od 700.000 eura. Sve navedeno doprinosi unapređenju kvaliteta života građana Kolašina i to svako dobronamjeran vidi i to sigurni smo naši građani prepoznaju i cijene. Poslovanje Opštine Kolašin od 2020. godine dodatno je opterećeno posljedicama globalne ekonomske krize uzrokovane pandemijom COVID-19. Opština Kolašin je prihvatila i poštovala sve mje-

Foto:Balsa Rakocevic

Kolašin

re i preporuke Vlade i NKT-a. Među prvima smo donijeli paket privremenih mjera za ublažavanje ekonomsko-socijalnih posljedeca aktuelne krize. Smanjili smo plate lokalnim funkcionerima 20 odsto i visokom rukovodnom kadaru 15 odsto na period od tri mjeseca. Donijeli smo još niz mjera koje se odnose na subvencije u poljoprivredi, oslobađanje i umanjenje lokalnih komunalnih taksi i naknada, oslobođenja od plaćanja zakupa te odlaganje poreskih obaveza privrednicima koji su pogođeni pandemijom. Smatramo da je izvršna vlast u prethodnom periodu pokazala odgovoran odnos, volju, viziju, znanje, umijeće i dosljednost u rješavanju nagomilanih problema. Smatramo da se jedino tako može steći povjerenje građana i postati njihov istinski servis”, zaključio je Bulatović.

CRNA GORA

POLOŽEN VIJENAC NA SPOMENIK HEROJIMA NA BALŠIĆA PAZARU

KRUŠKA I HODŽIĆ PRIMJER KAKO SE VOLI OTADŽBINA

Gradonačelnik prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan, predsjednica Skupštine Maja Ćetković i predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Cetinja Stevan Radunović položili su vijenac na spomenik herojima Gojku Kruški i Musi Buti Hodžiću na Balšića pazaru. “Gojko i Musa, zajedno idući u smrt, primjer su ne samo hrabrosti i dostojanstvenog držanja, nego i zajedništva na ovim prostorima koje, kao jednu od značajnih karakteristika Crne Gore, treba njegovati“, rekao je predsjednik UBNORa i antifašista Cetinja Stevan Radunović. Prema njegovim riječima, Gojko Kruška je prilikom izvršenja smrtne kazne vješanjem bio hrabar i dostojanstven. “Hrabrio je porodicu i građane koje su Njemci na silu doveli da prate taj čin sa ciljem da ih zastraše. Ali on je i tu klicao i pjevao Crnoj Gori i njenoj slobodi“, naveo je Radunović. On je kazao da je Gojko Kruška 1951. godine proglašen za narodnog heroja, te da je nesumnjivo jedan od rijetkih primjera koje naredne generacije ne bi smjele dozvoliti da se zaboravi. “Na takvim primjerima odnosa prema državi trebalo bi da se vaspitavaju mlađe generacije i da uče sa koliko ljubavi se voli otadžbina, što se sve može i treba

Hrabrio je porodicu i građane koje su Njemci na silu doveli da prate taj čin sa ciljem da ih zastraše. Ali on je i tu klicao i pjevao Crnoj Gori i njenoj slobodi

za nju žrtvovati. Naravno, nadajmo se da više nikada neće biti potrebno da se žrtvuju životi, ali za otadžbinu uvijek treba i možemo ponešto uraditi. Neka je vječna slava i hvala Gojku Kruški i Musi Buti Hodžiću. Neka je vječna Crna Gora“, rekao je Radunović. Gojko Kruška rođen je 22. avgusta 1922. godine na Cetinju, gdje je završio osnovnu školu i sedam razreda gimnazije. Od rane mladosti pripadao je naprednom omladinskom pokretu i učestvovao u mnogim akcijama srednjoškolske omladine. Sa 17 godina postao je član SKOJ-a, a ubrzo potom i član gimnazijskog komiteta SKOJ-a. Trinaestojulski ustanak 1941. zatekao ga je u okupiranom Cetinju. Želio je da pođe sa drugovima u borbu, ali mu je partija namijenila drugi zadatak - da ostane na Cetinju i prikuplja i šalje po-

datke o neprijatelju i njegovim namjerama, organizuje omladinu, prikuplja oružje, municiju i drugi materijal za NOP. Otkriven je i uhapšen 24. decembra 1943. godine. U “nacionalističkoj policiji” bio je izložen najstrašnijim mukama, ali ništa nije priznao i nikoga nije odao. Potom je predat Njemcima, koji su ga osudili na smrt vješanjem. Ocu i sestri u zatvoru je rekao: “Nemojte da plačete, ne vrijeđajte me vašim suzama”. Zajedno sa Musom Butom Hodžićem odveden je na vješala. Njihova pjesma nadjačala je buku motora kamiona kojim su dospjeli do gradskog trga. Njemački agent upitao je Gojka: “Je li ti žao što ideš u smrt?” Dobio je prkosan odgovor: “Ne, izdajniče, jer ginem kao čovjek, a vi ćete ginuti kao izdajnici!”. Dok mu je omča bila oko vrata, spazio je majku u masi prisilno dovedenog svijeta: “Zar si ti to? Zar zbilja plačeš pred ovim bijednim razbojnicima?!” Majka je prestala da plače, a Gojko je počeo da pjeva: “Sa Lovćena kliče vila, Crna Goro majko mila!” Nakon pogubljenja, tri dana i tri noći tijela Gojka Kruške i Muse Hodžića ostala su na vješalima ispod starog brijesta na Balšića pazaru. Gojkova majka Milica bila je prinuđena da sama sahrani njegovo tijelo. I.F.R.

Polaganje vijenaca na Balšića pazaru

SVIJET

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

CRNI REKORD U SJEDINJENIM AMERIČKIM DRŽAVAMA

Za dan od kovida-19 umrlo 4.300 osoba

Sjedinjene Američke Države zabilježile su novi dnevni rekord od 4.300 umrlih od korona virusa dok je pažnja javnosti usredsređena na posljedice pobune na Kapitolu. Ukupni broj umrlih u državi od kovid-19 premašio je 380.000, prema podacima Univerziteta Džons Hopkins, i ubrzano se približava broju Amerikanaca poginulih u Drugom svjetskom ratu, oko 407.000. Potvrđene infekcije korona virusom premašile su 22,8 miliona. SAD su juče zabilježile 4.327 smrtnih slučajeva, a Arizona i Kalifornija su među najteže pogođenim državama. Smrtnost se naglo povećala poslednja dva i po mjeseca, a prosečan broj novozaraženih je skoro svakodnevno oko 250.000 uprkos vakcinaciji koja je u toku. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, više od 9,3 miliona Amerikanaca primilo je prvu dozu vakcine ili manje od 3 odsto populacije. To je premalo prema mišljenju stručnjaka koji tvrde da je neopohodno da

stotine miliona građana primi vakcinu kako bi se pobijedila epidemija. Preduzeti su napori za pojačanom vakcinacijom širom zemlje. Na stadionima i drugim mjestima otvoreni su punktovi na kojima građani mogu da prime vakcinu i kroz prozore automobila. Takođe, sve veći broj država počeo je sa vakcinacijom naredne prioritetne grupe, starijih građana, do sada su u većini mesta vakcinisani samo zdravstveni radnici i korisnici staračkih domova. Trampova administracija najavila je planove za ubrzanje vakcinacije i naredila distribuciju veće količine vakcina koje bi obezbijedile da ljudi na vrijeme prime drugu dozu.

Britanski soj korona virusa prisutan u 50 zemalja Broj zemalja i teritorija na kojima je registrovan soj koronavirusa iz Velike Britanije dostigao je 50, dok je južnoafrička varijanta pronađena u 20 zemalja, saopštila je juče Svjetska zdravstvena organiza-

cija (SZO). “Iako se čini da ova nova varijanta ne izaziva teži oblik bolesti, nagli porast broja slučajeva doveo je do pritiska zdravstvenog sistema”, navodi SZO. Treća mutacija virusa koju je u nedelju predstavio Ja-

pan, mogla bi da utiče na imunološki odgovor i treba je dalje proučavati, dodaje SZO koja u nedeljnom biltenu pominje “uznemirujuću varijantu”. “Što se više širi virus SARSCoV-2, to su veće mogućnosti

za mutaciju”, ističe SZO i ukazuje da “visoki nivoi zaraze znače da bi trebalo očekivati pojavu više varijanti”. Ipak, opseg geografskog širenja dvije varijante je vjerovatno mnogo veći, ocjenjuje SZO.

NA METI BILA SKLADIŠTA ORUŽJA DUŽ SIRIJSKO IRAČKE GRANICE

VIŠE OD 50 MRTVIH U NAPADU IZRAELA I SAD NA IRANSKU REVOLUCIONARNU GARDU Najmanje 50 osoba je ubijeno u napadima izraelske avijacije na ciljeve u Siriji, javljaju mediji u Izraelu. Mete napada su bile baze iranske Revolucionarne garde i Hezbolaha. Obavještajne podatke za napad dostavio je Vašington. Izraelski avioni bombardovali su više od deset ciljeva u Siriji, koji se povezuju sa iranskom Revolucionarnom gardom i Hezbolahom, javili su izraelski mediji.U napadima na skladišta oružja koje je u Siriju dopremljeno iz Irana je, kako piše Haarec, ubijeno 57 osoba. Veče prije napada, o

ciljevima su u restoranu “Kafe Milano” u Vašingtonu raspravljali američki državni sekretar Majk Pompeo i šef Mosada Josi Koen”, javio je Tajms of Izrael. Prema riječima neimenovanog zvaničnika američke obavještajne službe, na meti napada bila su skladišta oružja duž sirijskoiračke granice, koja su navodno bila dio iranskog nuklearnog programa. To je bio četvrti ovakav napad izraelske avijacije u prethodne dvije sedmice. Sirijska ag encija SANA navela je da su bombardovani ciljevi u Bokamalu i Deir Ezoru na istoku Sirije.

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

SVIJET

U ITALIJI POČELO NAJVEĆE SUĐENJE MAFIJI U POSLJEDNJIH 30 GODINA

Pred sudom više od 300 članova i saradnika Ndrangete

Najveće suđenje mafiji poslije više od 30 godina, počelo je juče na jugu Italije, a obuhvaćeno je 350 pripadnika kalabrijske mafije Ndrangete, javila je agencija Frans pres. Suđenje, na kojem je tužilac čuveni Nikola Grateri, održava se u velikom skladištu, posebno uređenom za sud, u gradu Lamecija Terme.

Optužnicom je obuhvaćeno više od 350 osoba, pripadnika Ndrangete, ali i lokalnih zvaničnika, funkcionera, policajaca i biznismena. Na suđenju, koje će se uglavnom odvijati putem video konferencija zbog pandemije korona virusa, pojaviće se i 900 svjedoka, a angažovano je 400 advokata. Na optuženičkoj klupi je ma-

fijaški bos Luiđi Mankuzo, koji je bio skoro 20 godina u zatvoru, ali i na desetine drugih mafijaša. Tužilac Grateri je uoči početka suđenja izjavio agenciji Frans pres da taj proces predstavlja prekretnicu i da će pružiti „preciznu predstavu o kalabrijskoj mafiji danas, koja više nije mafija pastira koji kidna-

Renci obara Konteovu vladu Bivši italijanski premijer Mateo Renci saopštio je da povlači iz Vlade ministre iz svoje stranke Italija viva, čime vladajuća koalicija ostaje bez većine u parlamentu. Rencijeva odluka, saopštena na konferenciji za medije, gura Italiju u politički haos dok se ze-

mlja borbi da suzbije pandemiju korona virusa, ocjenjuje Rojters. Renci je ranije najavio da će njegova stranka napustiti vladu nezadovoljan planovima premijera Đuzepea Kontea o tome kako se troše milijarde eura EU za pomoć privredi.

puju ljude, već kompanija za kriminal“. Ovako veliko suđenje je posljednji put održano 1986-1987 u Palermu, kada su se na optuženičkoj klupi našli pripadnici sicilijanske mafije Koza nostre, na kojem je osuđeno njih 338. Mafija je tada ubila sudije Đovanija Falkonea i Paola Borselina. Ukupno 58 svjedoka tužilaštva prihvatilo je da prekrši omertu, zakon ćutanja, kako bi se otkrile tajne klana Mankuzo. Većina optuženih uhapšena je u policijskim racijama u decembru 2019. u Italiji, Njemačkoj, Švajcarskoj i Bugarskoj.

Oni su optuženi za niz krivičnih djela, kao što su mafijaško udruživanje, ubistvo i pokušaj ubistva, trgovina drogom, zloupotreba položaja, pranje novca. U Kalabriji se mafija infiltrirala u gotovo sve sfere javnog života, od lokalnih vlasti preko bolnica i pogrebnih službi, pa do pravosuđa, kažu stručnjaci. Vlasti procenjuju da Ndrangeti pripada 150 porodica i da ima najmanje 6.000 članova i saradnika u Kalabriji, ali i širom svijeta, posebno u Južnoj Americi i Njujorku. Godišnji obrt se, prema tužiocu Grateriju, procjenjuje na 50 milijardi eura.

PRVI DAN VAKCINACIJE U VATIKANU

Papa Franjo primio vakcinu Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franjo koji ima 84 godine, primio je vakcinu protiv korona virusa prvog dana vakcinacije u Vatikanu, prenijeli su mediji. Franja je primio vakcinu na ulazu u salu za audijencije, prenijeli su novinari bliski papi, mada Sveta stolica još nije zvanično potvrdila vijest. Portparol Svete stolice

AGENCIJA ZA HUMANITARNU I RAZVOJNU POMOĆ INOSTRANSTVU

Samanta Pauer nova direktorka USAID

Bivša ambasadorka SAD pri UN Samanta Pauer postaće direktorka Američke agencije za humanitarnu i razvojnu pomoć inostranstvu (USAID), objavio je novoizabrani predsjednik Džozef Bajden. Pauer, koju je Bajden nazvao „svjetski poznatim glasom savjesti i moralne čistote“, biće na čelu Agencije SAD za međunarodni razvoj (USAID),

ako Senat potvrdi njeno imenovanje. On je objavio i da će poziciju direktora USAID premestiti u Savjet za nacionalnu bezbjednost, u okviru Bele kuće, čime je nagovestio da će mu pomoć drugim državama biti među prioritetima. Pauer je bila ambasadorka pri UN od 2013. do 2017. godine, u vrijeme predsednika

Baraka Obame, kada je Bajden bio potpredsjednik SAD. Za knjigu „Problem iz pakla: Amerika i era genocida“, dobila je Pulicerovu nagradu 2003. godine. Bajden je rekao da će USAID, čiji je godišnji budžet oko 20 milijardi dolara, koordinisati američke aktivnosti u borbi protiv koronavirusa u svijetu i pomaganju najranjivijim državama.

Mateo Bruni izjavio je ranije juče da je počela vakcinacija oko 5.000 stanovnika i zaposlenih u državi Vatikan. Papa je nedavno rekao da će primiti vakcinu, dok je protivljenje vakcini opisao kao „samoubilački negacionizam“ i dodao da je „etički izbor“ od suštinske važnosti za zaštitu života drugih ljudi.

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

KULTURA

Dva su jahača prilazila je psihodelično i kaleidoskopsko istraživanje života i smrti Džimija Hendriksa – i putovanje u mračno srce šezdesetih. Dok su grupi djevojke stajale u redu, droga je bila sve jača, a san šezdesetih je izgarao u vatri i krvi Vijetnamskog rata, ubistva Martina Lutera Kinga i izbora Ričarda Niksona za predsjednika. Mik Vol, autor knjige “Kada su divovi hodali Zemljom”, oslanjao se na vlastite intervjue i iscrpna istraživanja kako bi ispričao ovu priču o Bogu gitare.

Filmska preporuka NOMADLAND Reditelj KLOI ČAO U filmu “Nomadland” 63-godišnja oskarovka Frensis Mekdormand glumi ženu koja je sve izgubila u velikoj ekonomskoj krizi 2008. godine, pakuje sve što joj je preostalo od imovine u svoj automobil i odlučuje da živi nomadskim životom. Vozi se američkim zapadom posle ekonomskog sloma.

DOBITNIK PRIZNANJA BIĆE POZNAT 25. JANUARA

Spahićev roman u užem izboru za NIN-ovu nagradu

Ro m a n c r n o g o r s ko g književnika Ognjena Spahića “Pod oba Sunca” ušao je u uži izbor za ovogodišnju NIN-ovu nagradu. U užem izboru za ovo prestižno književno priznanje našlo se 17 romana, saopštila je redakcija tog nedjeljnika. Žiri u sastavu Marija Nenezić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević, Branko Kukić i predsjednik žirija Teofil Pančić načinio je drugu selekciju romana koji konkurišu za roman godine za 2020. U užem izboru nalaze se, između ostalih, nove knjige dva književnika koja su ranije već dobila to književno

priznanje, tri pisca kojima je nagrada prethodnih godina zamalo izmakla i četiri romana-prvijenca, navela je redakcija. U užem izboru, osim Spahića, našli su se i: Vladan Matijević – “Sloboda govora”, Darko Cvijetić – “Što na podu spavaš”, Svetislav Basara – “Kontraendorfin”, Enes Halilović – “Ljudi bez grobova”, Uroš Dimitrijević – “Siroti mali ratovi”, Filip Grujić – “Podstanar”, Jovica Aćin – “Polazeći od kraja sveta”, Vladimir Kopicl – “Purpurna dekada”, Savo Stijepović – “Prekrasne ruševine”, Nenad Teofilović – “Fraktura”, Srđan Srdić – “Ljubav-

U IZDANJU MEDIJSKE KULTURE

Prvi put na našem jeziku djelo Džona Darama Pitersa

Knjiga Džona Darama Pitersa “Govorenje u vjetar”, objavljena je nedavno u izdanju Medijske kulture. J.D. Peters je istoričar medija, teoretičar društva, i autor brojnih naučnih radova na temu istorije medija i filozofije. Njegova knjiga “Govorenje u vjetar” predstavlja

istoriju ideje o komunikaciji, obrađuje široki istorijski, filozofski, kulturni, religijski i tehnološki kontekst komunikacije. Ova knjiga se prvi put pojavljuje na južnoslovenskim jezicima. Prevod knjige sa engleskog jezika uradili su Mirko Sebić i Sonja Sič. R.K.

Spahić u novom romanu ispisuje veliku temu o crnogorskoj krivici u jugoslovenskim ratovima, o promjeni političkog i društvenog sistema koji je legitimisao zločine i obračune sa onima koji su se usprotivili bezumlju. Koristeći mladi bračni par kao antipod, roman pokreće i pitanja motivacije bračnih odnosa, ostanka ili odlaska na pesma”, Zvonka Gazivoda – “Hostel Kalifornija”, Boris Miljković – “Jugosloveni”, Bojan Savić Osto-

jić – “Ništa nije ničije”, Lazar Pašćanović – “Spam” i Radovan Beli Marković – “Stojna vetrenjača: četiri kanata”. Roman “Pod oba Sunca” minuciozno i psihološki precizno oslikava likove, njihova stanja i osjećanja, ogledana u tišini, ćutanju i neizrečenom. Ognjen Spahić ispisuje veliku temu o crnogorskoj krivici u jugoslovenskim ratovima, o promjeni političkog i društvenog sistema koji je legitimisao zločine i obračune sa onima koji su se usprotivili bezumlju. Koristeći mladi bračni par kao antipod, roman pokreće i pitanja motivacije bračnih odnosa, ostanka ili odlaska. Spahićev roman objavljen je za hrvatsku “Frakturu”, srpski “Kontrast” i crnogorsku “Novu knjigu”. Podsjetimo, ime dobitnika Ninove nagrade biće objavljeno 25. januara. M.Rog.

kultura

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

Rembrantovo djelo uskoro na aukciji u Sotbiju

“Avram i anđeli” dostići će cijenu od 30 miliona dolara Slika “Avram i anđeli” izuzetne vrijednosti i ljepote, koju je 1646. naslikao veliki majstor Rembrant van Rajn, očekuje se da na ovomjesečnoj aukciji u njujorškom Sotbiju dostigne cijenu od 30 miliona dolara. Dimenzije slike samo su 16 sa 21 centimetar, a to je, ujedno, i jedno od samo dva njegova djela na kojima je prikazana starozavjetna tematika, a koje se još nalaze u privatnim rukama. Kako piše “Art njuzpejper”, posljednji put javno je prodata daleke 1868, za 64 funte, a nalazila se od 2005, u rukama Marka Fiša, povjerenika Metropoliten umjetničkog muzeja u Njujorku – on je sliku kupio za javno neobjavljenu sumu upravo od jednog od zvaničnika Sotbija, pri čemu se spekuliše da je ta transakcija mogla tada da iznosi oko pet miliona funti. Iz poznate aukcijske kuće poručuju da je ovo “jedna od posljednjih prilika da se nabavi jedno od važnih Rembrantovih djela, budući da su skoro sve slike

ovog umjetničkog dometa u rukama privatnih kolekcionara širom Engleske”. Krajem decembra “Avram i anđeli” putovali su u Dubai, na izložbu koju je upriličio Sotbi, a sljedeća njena stanica je Hongkong, pa upućeni u tržište umjetničkim djelima naslućuju da bi i budući kupac mogao da bu-

de uporavo iz Azije. Jer kada je ista aukcijska kuća otkrila rijetki portret čiji je autor takođe Rembrant 2018, to je djelo tada otišlo na azijsku turneju poslije koje je završilo u Luvru u Abu Dabiju. Slika je, inače, tokom 2017, bila i centralni eksponat izložbe “Božanski susret: Rembratovi ‘Avram

NAJSKUPLJi strip O MRAČNOM VITEZU

Nakon dvadeset godina posla

Prva publikacija Betmena dostigla milionsku cijenu

Rijksmuseum digitalizovao 709.000 umjetnina Čuveni amsterdamski muzej Rijksmuseum prilagodio se u potpunosti novom dobu pa je tako 709.000 svojih neprocjenjivih umjetnina digitalizovao i učinio besplatno dostupnim na svojim veb stranicama i društvenim mrežama. Od Van Gogha do Vermeera, Rembrandta i Van Dycka, svi stari majstori dostupni su na jednom mjestu i u rezoluciji za skidanje pa ljubitelji

i anđeli’” i to u prestižnim odajama Frik muzeja u Njujorku, nekada kući poznatog američkog industrijalca Henrija Kleja Frika, strasnog kolekcionara djela starih majstora. Još jedna zanimljivost u vezi sa ovim djelom odnosi se na Lusijana Frojda, ekscentrika koji se divio svom kolegi Rem-

brantu, i koji je, budući da je naslikao Fišov portret, imao priliku da upravo ovu starozavjetnu predstavu proučava uživo tokom tri mjeseca u svom ateljeu. Čak je pokušao i da ga rekreira u formi gravure, ali je od toga odustao i rad nije završio. Trebalo bi pomenuti i to da poštovaoci velikog holandskog umjetnika odnedavno imaju još jednu priliku da “zavire” u rijetko viđena njegova remek-djela koja se čuvaju u privatnim zbirkama – novi dokumentarac “Moj Rembrant” otkriva ko su to pojedinci koji “žive sa Rembrantom” i koji imaju sreće da posjeduju neke od njegovih najboljih slika. Osim Rembranta lično, inspiracija za ovaj poduhvat Oeki Hogendik bila je i činjenica da je interesovanje za kupovinu djela starih majstora u posljednjih nekoliko godina znatno povećano i da se može mjeriti sa sumama koje se izdavaju za djela savremene umjetnosti, kategorije koja je tokom proteklih decenija bila prestižnija. R.K.

“Vilijam II i Meri Stjuart”, Van Dajk likovne umjetnosti mogu napraviti svoju digitalnu kolekciju omiljenih umjetnika. Kolekcija se lako pretražuje bilo po imenima umjetnika, vremenu ili mjestu nastanka pa čak i po objektima ili osobama koje pojedino djelo prikazuje.

Naravno, takva digitalizacija iscrpan je posao koji je u kontinuitetu trajao već dvadeset godina, napominju iz Muzeja, tako da je zapravo puka slučajnost da je projekat okončan dok traje svjetska pandemija, tokom koje se sva kultura preselila online. R.K.

Skoro savršeno očuvani Betmen strip postao je najskuplja publikacija o Mračnom vitezu, i to dan prije nego što je uopšte i postavljen na aukciju. Riječ je o prvom broju stripa koji nosi i naziv Betmen, odnosno o prvoj publikaciji u kojoj se čuveni superheroj samostalno pojavljuje. Ovaj primjerak iz 1940. godine dostigao je cijenu od 1.26 miliona eura u onlajn pretprodaji. Podsjetimo, prethodni rekord za neki strip u kom se pojavljuje Betmen, postavljen je prije samo nekoliko mjeseci, kada je za 1,23 miliona eura prodat primjerak Detectiv Comics 27 iz 1939.

godine, u kom su Betmen i Robin u svojoj prvoj avanturi. R.K.

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

KULTURA

OTVORENE ONLAJN AUDICIJE U OKVIRU MREŽE MEDINEA

Audicije za mlade talentovane muzičare od 18 do 30 godina u okviru Medinea mreže zemalja Mediterana otvorene su za 2021. godinu, saopšteno je iz Muzičkog centra Crne Gore. Audicije će biti sprovedene online (slanjem videa), a po njihovom završetku biće odabrani najbolji mladi muzičari iz zemalja Mediterana (od 12 do 14 izvođača po audiciji). Medinea sesije su usmjerene na različite muzičke pravce i stilove (džez, tradicionalna muzika, rana muzika, itd.), uz primjenu improvizacionih tehnika, te je potrebno da kandidati prethodno imaju intenzivniju izvođačku praksu i solidnu sposobnost improvizovanja pri muziciranju. Medinea sesije, koje mladim muzičarima nude jedinstveno interkulturalno iskustvo, vodiće kompozi-

OKUPLJANJE NAJBOLJIH MLADIH MUZIČARA ZEMALJA MEDITERANA tor, saksofonista i džez muzičar Fabricio Kasol. On će predlagati i sa polaznicima sesija primjenjivati različi-

te tehnike komponovanja tokom zajedničkog kreiranja muzike. U procesu komponovanja učestovo-

vaće svi polaznici, u cilju stvaranja konačnog umjetničkog proizvoda koji će dodatno razotkrivati izvo-

đačke posebnosti svih muzičara u grupi. S druge strane, zbog pandemije Covid-19 i ograničenosti putovanja, produkcija Mediteranskog orkestra mladih (za klasične muzičare) bila je primorana da otkaže audicije koje se svake godine održavaju u dvadeset gradova na mediteranskom području. Međutim, svi klasični muzičari koji dobro vladaju principima improvizacije, a žele da učestvuju u sesijama Medinee, mogu takođe aplicirati. Muzičari će biti izabrani u partnerstvu sa članovima mreže Medinea, čiji je član i Muzički centar Crne Gore. Rokovi za prijave su sljedeći: Sesija u Lisabonu do 2. marta, Sesija u Sidi Bou Saidu do 21. aprila, Sesija u Eks-en-Provansi do 10. juna, Sesija u Nuoru (Italija): do 15. jula 2021. R.K.

šom sreo s Ginzbergom koji ga je ohrabrio da napusti Kinu i obećao mu internacionalnu pomoć. Uprkos činjenici što je osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća mnogim prognanim kineskim piscima bilo dopušteno da zakratko posjete Kinu ili se potpuno vrate, Bei Daou je duže od dvadeset godina bio onemogućen povratak u domovinu, a štampanje njegove poezije bilo strogo zabra-

njeno. Godine 1996. Bei Dao je primljen za počasnog člana Američke akademije za umjetnost i književnost, a 2009. dobio je američko državljanstvo i putovnicu Sjedinjenih Američkih Država. Tek 2006. godine kineske vlasti odlučile su da Daou dopuste stalni povratak u NR Kinu. Međutim, Bei Dao se 2007. preselio u Hong Kong gdje i danas živi i radi kao predavač na Kineskom univerzitetu u u Hong Kongu. R.K.

NOVO IZDANJE OTVORENOG KULTURNOG FORUMA

Poezija jednog od najslavnijih savremenih kineskih pjesnika

Knjiga “Ruža vjetrova” jednog od najvažnijih savremenih kineskih pjesnika Bei Daoa, objavljena je u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja. Za izbor pjesama i prevod zaslužan je Vojo Šindolić. Radi se o knjizi koja sadrži izbor iz poezije i putopisnih dnevnika ovog kineskog disidenta, za koju je predgovor napisao prevodilac i priređivać Vojo Šindolić. Izdavač je Milorad Popović, urednica izdanja je Dragana Tripković, a knjigu je likovno opremila Suzana Pajović. “Bei Dao (izgovara se: Pej Tao) što u prevodu znači “Sjeverno ostrvo”, zapravo je književni pseudonim danas najpoznatijeg živog kineskog pjesnika Zhaoa Zhenkaija koji se rodio 2. avgusta 1949. u porodici u kojoj su oba roditelja iz šangajske srednje klase – otac mu je čitav život proveo u državnoj upravnoj službi, a majka je

bila doktorica medicine. Porodica se iz Šangaja preselila u Peking godinu dana prije Bei Daovog rođenja. Dakle, Bei Dao se rodio gotovo istovremeno kad i Narodna Republika Kina, i on je dijete Kulturne revolucije: osim što je godine svog obrazovanja proveo na raznim fakultetima također je sudjelovao i na radnim akcijama gradeći ceste i mostove. (…) Tokom Kulturne revoluci-

je Bei Dao se pridružio pokretu “Crveni stražari”, nadajući se čvrstoj duhovnoj vezi i saradnji između komunističke partije i kineske intelektualne elite. Poput mnogih vršnjaka, tokom Kulturne revolucije doživio je veliko razočaranje vladajućim kineskim društvom, a zbog kritikovanja istog za kaznu je bio prognan u najudaljeniju kinesku provinciju, gdje je najveći dio mladosti proveo kao radnik na mješalici betona i kovač. U vrijeme studentskih demonstracija 1978. godine, poezija mladih kineskih pjesnika iz tog razdoblja postala je svojevrsna pjesnička savjest kineskog društva. Tokom 1986. godine, kada je (u organizaciji američkog PEN centra) američka delegacija pisaca na čelu s pjesnicima Alenom Ginzbergom i Garijem Snajderom nekoliko mjeseci boravila u Kini, Bei Dao se kri-

DRUGI PIŠU

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

PREDSTAVNIČKI DOM ZAPOČEO SJEDNICU O OPOZIVU

GARDA “OKUPIRALA” K NOVO GLASANJE O OPOZIV

Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država počeo je sjednicu na kojoj bi trebalo da izglasa opoziv odlazećeg predsjednika SAD Donalda Trampa po drugi put, zbog njegove uloge u neredima prošle srijede u kojima je poginulo pet osoba. Članovi donjeg dom a Ko n gresa iz redova D emokratske stranke u ponedjeljak su predstavili Rezoluciju, usvojenu u utorak veče, kojom se republikanac Tramp optužuje za „podsticanje pobune“, odnosno huškanje pristalica da napadnu parlament 6. januara. Rezolucija je usvojena sa 223 glasova za i 205 protiv.

U nastojanju da smijene Trampa prije 20. januara, kada će dužnost šefa države preuzeti izabrani predsjednik Džozef Bajden, demokratama će se pridružiti najmanje pet republikanaca. Kako je objavio Njujork tajms, republikanski lideri u Senatu odlučili su da ne vrše pritisak na članove svoje stranke da glasaju protiv opoziva predsjednika Trampa i prepuste im da glasaju “po sopstvenoj savjesti”. Među njima su republikanska predstavnica iz Vajominga i članica republikanskog liderskog tima u Predstavničkom domu, Liz Čejn, ali i predstavnci iz Nju-

Zašto opoziv sedam dana prije kraja mandata? Demokrate u Predstavničkom domu započele su istorijsko glasanje o uklanjanju Trampa iz Bele kuće, osam dana uoči isteka njegovog mandata. Jedno od glavnih pitanja je - čemu opoziv ako Trampu mandat svakako ističe kroz svega sedam dana, 20. januara, kada će biti inaugurisan novi američki predsjednik Džo Bajden. Iako se Trampov mandat završava 20. januara, Predstavnički dom je na četiri stranice obrazložio predlog za opoziv i naveo da je “Tramp pokazao da će i dalje biti prijetnja po nacionalnu bezbjednost, demokratiju i ustav ako ostane na dužnosti jer se nije ponašao u skladu sa svojim ovlašćenjima i vladavinom prava”.

Glavni razlog za Trampov opoziv svega nedelju dana pred istek mandata krije se u četrnaestom ustavnom amandmanu. Ukoliko Senat poslije Predstavničkog doma izglasa opoziv, to bi moglo da Trampa spriječi da se ponovo kandiduje na izborima. Pošto američki predsjednici mogu da upravljaju zemljom u ukupno dva mandata, koja ne moraju da budu jedan iza drugog, Tramp bi teoretski mogao da se kandiduje za predsjednika 2024. Međutim, ako ga Senat osudi, mogao bi da glasa i o tome da li da mu zabrani svaku buduću kandidaturu. Za to je potrebna samo prosta većina, odnosno više od polovine glasova senatora, a Demokratska partija u Senatu ima većinu.

ŠTA JE 25. AMANDMAN

Uoči sjednice Predstavničkog doma u zgradi i oko nje je raspoređeno hiljade pripadnika američke Nacionalne garde kako bi spriječili eventualno novi pokušaj napada na zgradu Kongresa poput 6. januara. Uniformisani i naoružani pripadnici garde raspoređeni su u holovima Kongresa, što je prvi put od Građanskog rata da vojska čuva ovu instituciju.

Opoziv predsjednika – odnosno impičment – napisan je u američkom Ustavu sa ciljem zaštite najvišeg izabranog kabineta od “izdaje, podmićivanja i drugih velikih zločina i prekršaja”. Ipak, impičment nije jedini način da se predsjednik smijeni; daleko komplikovaniji put – koji još nikad nije primjenjivan – je onaj opisan u 25. amandmanu. Taj amandman definiše proces naslijeđivanja predsjednika ili potpredsjednika u slučaju da ne mogu da obavljaju svoje dužnosti. Amandman koji je stupio na snagu 1967. godine, propisuje da potpredsjednik preuzme poslove u slučaju da predsjednik napusti položaj. On osigurava i mehanizam kojim se predsjednik može privremeno odreći svojih ovlašćenja ako, na primjer, mora da ode na operaciju ili nešto slično. Najvažnije, on podrazumjeva i način bezuslovne smjene predsjednika – ako “predsjednik nije u mogućnosti da izvršava ovlašćenja i dužnosti svog kabineta”.

jorka Džon Katko i iz Ilinoisa Adam Kincinger. Glasanje o opozivu Trampa očekuje se do kraja dana, po lokalnom američkom vremenu. Demokrate su Rezolucijom pozvale potpredsjednika SAD Majka Pensa da aktivira 25. amandman Ustava SAD i smijeni Trama, nedjelju dana prije isteka njegovog mandata. Prema 25. amandmanu, potpredsjednik SAD i većina ministara mogu da proglase šefa Bijele kuće nesposobnim za obavljanje funkcije. U tom slučaju bi potpredsjednik SAD smjesta postao šef države. Pens od utorka veče ima kabinet uputio Nensi Pelosi i rok od 24 sata da pokreponovio da je aktuelne smjenu Tramna administracija pa, ali je on odspremna na rebacio re zogularan preluciju o ponos vlasti. kretanju 25. Tramp je amandmaoptužen da na američje podstikog ustava. cao na po“Ne vjerubunu svoje pristalijem da je takav potez u ce koje su 6. Predsjednica Predstavnajboljem intejanuara upale resu naše nacije ničkog doma Kongresa u Kongres i drSAD Nensi Pelosi žale ga četiri saniti da je u skladu sa našim ustavom”, naveo ta pod okupacijom, toje Pens u pismu koji je njegov kom posebnog zasijedanja na

Amandman broj 25 na Ustav Sjedinjenih Američkih Država je bio pokušaj da se razriješe neke od vječitih nedoumica oko institucije predsjednika, naime, šta se dešava u slučaju smrti, opoziva ili ostavke predsjednika, kao i toga šta se dešava u slučaju da iz nekog razloga predsjednik nije u mogućnosti da vrši svoje dužnosti. Uobičajena je praksa da, u slučaju smrti predsjednika, potpredsednik preuzima poziciju predsjednika. To se do sada dogodilo 8 puta u američkoj istoriji. Četvrti član, međutim, je najvažnija klauzula u Amandmanu jer određuje proces za smjenu predsjednika sa pozicije šefa države. Odluku da “predsjednik nije u stanju da izvršiti ovlašćenja i dužnosti svog kabineta” donosi potpredsjednik i većina glavnih službenika izvršnih organa – trenutno njih 15 – i omogućava potpredsjedniku preuzimanje kabineta. Problem je, međutim, u tome što četvrti član Amandmana ne definiše značenje “nesposoban za izvršavanje ovlašćenja i dužnosti”. kojem je kasnije te noći potvrđena pobjeda Bajdena na predsjedničkim izborima. Tokom nasilja u Kongresu poginulo je pet osoba. Ako Predstavnički dom izglasa opoziv Trampa, on bi bio jedini američki predsjednik čiji je opoziv dva puta izglasao donji dom Kongresa. On time neće biti smijenjen sa mjesta predsjednika, već će ići na suđenje u Senat. Ako bi ga Senat osudio, moglo bi da mu bude zabranjeno da se ponovo kandiduje za šefa države 2024. godine, a možda i doživotno.

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

U AMERIČKOG PREDSJEDNIKA

KONGRES, VU TRAMPA

DRUGI PIŠU

20.000 PRIPADNIKA NACIONALNE GARDE TREBALO BI DA BUDE STACIONIRANO U VAŠINGTONU DO 20. JANUARA, ZA KADA JE ZAKAZANA INAUGURACIJA DŽOZEFA BAJDENA

Potpredsjednik SAD Majk Pens

Foto:Stefani Reynolds

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

zdravlje

ČUVAR ORGANIZMA

Kupus je idealan za zimske dane

Ljekovita svojstva kupusa su ogromna, pa se njegova konzumacija preporučuje tokom cijele godine, a posebno tokom zime. Saznajte kako kupus čuva vaš organizam. 1. Jača imunitet Kupus sadrži vitamin C kao i značajne količine beta-karotena, kalijuma, gvožđa i magnezijuma. Najviše ljekovitih svojstva ima kada ga jedete sirovog ili ukisjeljenog, a gubi zdrave kvalitete sa produženom termičkom obradom. 2. Podstiče probavu i mršavljenje Čak 92,5 odsto kupusa čini voda, pa ne čudi što se to povrće smatra dijetetskom namirnicom, sa tek dvadesetak kalorija na stotinu grama ploda i preporučuje se osobama na dijeti. Uz to usporava pretvaranje šećera i drugih ugljenih hidrata u mast. S obzirom na to da ima i visok procenat celuloze, podstiče rad probave i smanjuje nadutost organizma.

3. Štiti disajne puteve Sok od kupusa djelotvoran je lek kod plućnih bolesti, a njegovim ispiranjem smanjujete bol u grlu. On pomaže u čišćenju disajnih puteva kod bronhitisa ili astme.

4. Čuva zdravlje želuca Kupus sadrži sulforafan. Riječ je o organskom spoju koji čuva gastrointestinalni trakt od povratnog toka želudačnog sadržaja prema gore u jednjak (refluks kisjeline). Uz to elimi-

niše bakteriju Helicobacter pylori, koja je glavni uzroč-

nik čira na želucu. Po dcl soka od kupusa treba popiti tri puta dnevno, prije svakog glavnog obroka. 5. Smanjuje upale u tijelu Ovo povrće ima snažna antiupalna dejstva, a obloge od kupusa česta su preporuka za razne vrste bolesti. Kupus izvlači gnoj iz rana i dezinfikuje ih, smiruje opekotine, ekceme i akne, ublažava otoke, kao i migrene. Povrh svega, on ublažava depresiju i teskobu, poboljšava koncentraciju, a neke studije tvrde i kako djeluje preventivno protiv raka. Savjet plus Kad kupujete bijeli ili crveni kupus, birajte plodove tvrdih i tijesno priljubljenih listova bez mrlja. U frižideru ga možete držati i nedjelju. (Stvar ukusa)

ZABAVA

NOVITET I SNIĹ˝ENE CIJENE U CINEPLEXXU

POKLANJAMO KARTE

Repertoar bioskopa Cineplexx Delta siti od danas je bogatiji za film â&#x20AC;&#x153;Jakari i veliÄ?anstveno peroâ&#x20AC;?. â&#x20AC;&#x153;Jakari, najmlaÄ&#x2018;i pripadnik Sijuksi indijanskog naroda, sam kreÄ&#x2021;e u potragu za Malim Gromom, ponijem za koga kaĹžu da je neukrotiv. Na tom putovanju, na kom se prvi put u Ĺživotu nalazi potpuno sam, posjeÄ&#x2021;uje ga Veliki orao, totemska Ĺživotinja koja mu daruje veliÄ?anstveno pero, kao i nevjerovatnu vjeĹĄtinu da razgovara sa Ĺživotinjamaâ&#x20AC;?, dio je scenarija. Iz Cineplexxa podsjeÄ&#x2021;aju da je akcija u okviru koje su sniĹžene cijene ulaznica za izabrane filmove u toku i ovog mjeseca. â&#x20AC;&#x153;U okviru akcije, ove sedmice biÄ&#x2021;e prikazani sljedeÄ&#x2021;i filmovi: â&#x20AC;&#x2DC;Vikend sa Ä&#x2021;aletomâ&#x20AC;&#x2122;, â&#x20AC;&#x2DC;Slugaâ&#x20AC;&#x2122;, â&#x20AC;&#x2DC;Ostrvo fantazijaâ&#x20AC;&#x2122;, â&#x20AC;&#x2DC;TiĹĄina bijelog

gradaâ&#x20AC;&#x2122;, â&#x20AC;&#x2DC;Nevidljivi Ä?ovjekâ&#x20AC;&#x2122;, â&#x20AC;&#x2DC;GrinÄ?â&#x20AC;&#x2122;, â&#x20AC;&#x2DC;Kralj lavovaâ&#x20AC;&#x2122;, â&#x20AC;&#x2DC;Tajne avanture kuÄ&#x2021;nih ljubimaca 2â&#x20AC;&#x2122;, â&#x20AC;&#x2DC;Lesi se vraÄ&#x2021;a kuÄ&#x2021;iâ&#x20AC;&#x2122; i â&#x20AC;&#x2DC;KuÄ&#x2021;ni patuljciâ&#x20AC;&#x2122;. Cijena ulaznice je dva euraâ&#x20AC;?, istiÄ?u domaÄ&#x2021;ini. Dva najbrĹža Ä?itaoca koja danas taÄ?no u podne poĹĄalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com sa naznakom â&#x20AC;&#x153;Bioskopske karteâ&#x20AC;?, imenom i brojem telefona Dnevne novine i Cineplexx nagraÄ&#x2018;uju sa po dvije karte za film po izboru. D.B.

KRAH POSLOVNO PRIVATNOG ODNOSA

DEDIÄ&#x2020;: MARINKOVIÄ&#x2020; MI ODAVNO NIJE PRIJATELJ Popularne srbijanske televizijske voditeljke Sanja MarinkoviÄ&#x2021; i Vesna DediÄ&#x2021;, autorke gledanih emisija â&#x20AC;&#x153;Magazin INâ&#x20AC;?, odnosno â&#x20AC;&#x153;Balkanskom ulicomâ&#x20AC;?, ali i saradnice na nekoliko projekata i manifestacija, stavile su taÄ?ku na dugogodiĹĄnje prijateljstvo, a to je nedavno zvaniÄ?no objelodanila DediÄ&#x2021; i tako popriliÄ?no ĹĄokirala tamoĹĄnju javnost, imajuÄ&#x2021;i u vidu da je njihov odnos vaĹžio za jedan od iskrenijih na ĹĄoubiz sceni. â&#x20AC;&#x153;TaÄ?no je da godinu nismo u bliskim odnosima. S obzirom na to da nisam drĹžavni funkcioner, ne-

Sanja MarinkoviÄ&#x2021; i Vesna DediÄ&#x2021;

mam duĹžnost da javnosti objaĹĄnjavam sve svoje postupke. MeÄ&#x2018;utim, poĹĄto je poslije afere koje su izazvale neke Sanjine objave na Instagramu bio ugroĹžen moj profesionalni integritet, prinuÄ&#x2018;ena sam da i javno kaĹžem - ona odavno nije moj prijateljâ&#x20AC;?, poruÄ?ila je DediÄ&#x2021; za Blic, aludirajuÄ&#x2021;i na fotografije koje je MarinkoviÄ&#x2021; nedavno objavila tokom provoda u beogradskom restoranu u jeku pandemije korona virusa, a na jednoj od njih paĹžnju pratilaca privukao je takozvani â&#x20AC;&#x153;hashtagâ&#x20AC;? - kovid elita, kojim je opisala druĹženje sa brojnim prisutnim. Komentar MarinkoviÄ&#x2021; u vezi sa prekidom prijateljstva bio je diplomatski. â&#x20AC;&#x153;Vesna i ja smo bile veoma bliske koleginice od 1996. Kao ĹĄto se deĹĄava da se stavovi, razmiĹĄljanja, interesovanja i odnosi u Ĺživotu svakog od nas s godinama mijenjaju, tako se i dinamika naĹĄih odnosa promijenilaâ&#x20AC;?, saopĹĄtila je MarinkoviÄ&#x2021;.

Ä&#x152;ETVRTAK, 14. 1. 2021.

â&#x20AC;&#x153;BRODOVI PRIJATELJAâ&#x20AC;? KRUG MUSIC TEAMA

MUZIKA JE OGLEDALO DRUĹ TVA, A IZ OVE PERSPEKTIVE I LUKSUZ â&#x152;Ś Danilo BrajkoviÄ&#x2021;

ilj je da pjesma â&#x20AC;&#x153;Brodovi prijateljaâ&#x20AC;? na poÄ?etku godine bude kao odgovor na tiĹĄinu u muziÄ?kom svijetu tokom prethodne. To je signal i poziv svim kolegama na postepeni zajedniÄ?ki oporavak tokom godine u koju smo zakoraÄ?ili, u intervjuu Dnevnim novinama poruÄ?uje bas gitarista, tekstopisac, kompozitor i aranĹžer DraĹžen MiljanoviÄ&#x2021;.

Istinitost rijeÄ?i â&#x20AC;&#x153;nije svako zlo za zloâ&#x20AC;? meÄ&#x2018;u rijetkim je blagodetima koje su neki crnogorski muziÄ?ari osjetili na koĹži tokom proĹĄle godine. U prevodu, zbog efekata pandemije izostao je uobiÄ?ajeni promotivni talas izvoÄ&#x2018;aÄ?a iz komĹĄiluka, jednako kao i njihova dominantna zastupljenost u dobrom dijelu domaÄ&#x2021;ih medija, naroÄ?ito televizija, a sliÄ?no je bilo i na mjestima predviÄ&#x2018;enim za provod i svirke, pa je grupa onih koji su uglavnom okrenuti tim akterima makar djelimiÄ?no saznala ĹĄta sve to rade i nude naĹĄa lica. MeÄ&#x2018;u onima koji su iskoristili prostor i joĹĄ to Ä?ine je i Krug Music Team iliti KMT. PodgoriÄ?ka grupa pod imenom Krug zaĹživjela je joĹĄ 2004. Ljubitelji evrovizijskih deĹĄavanja pamte je po uÄ?eĹĄÄ&#x2021;u na Monteviziji 2006, numeri â&#x20AC;&#x153;Putujem samaâ&#x20AC;? i finalnom nastupu na Evrop(j)esmi u Beogradu (u doba drĹžavne zajednice SCG Srbija i Crna Gora su organizovale pojedinaÄ?na nadmetanja,

a pobjednik Evropjesme osvojio je kartu za Eurosong). Godinu kasnije, Krug je u formi koncertne pratnje realizovao turneju sa Bojanom MaroviÄ&#x2021;em, a danas pod imenom KMT okosnicu Ä?ini trio koji je ime ugradio u osnivaÄ?ko jezgro - Dragana PeruniÄ?iÄ&#x2021; (vokal), braÄ&#x2021;a Dragan (solo gitarista i muziÄ?ki producent) i DraĹžen MiljanoviÄ&#x2021; (bas gitarista, tekstopisac, kompozitor i aranĹžer). Oni Ä?ine ekipu za autorski rad, a prilikom Ĺživih nastupa kroz karijeru im je asisti-

DA LI STE ZNALI? Igor PeroviÄ&#x2021;, osnivaÄ? i aktivni Ä?lan grupe Jesenjin iz Podgorice, bio je klavijaturista prve postave Kruga, a za evrovizijsku numeru â&#x20AC;&#x153;Putujem samaâ&#x20AC;? uradio je aranĹžman

ralo mnoĹĄtvo trajnih saradnika - aktuelan je bubnjar Armin Ä&#x152;ekiÄ&#x2021;, koji doprinosi kvalitetu nastupa od 2018. KMT je 2021. otvorio premijerom numere i spota â&#x20AC;&#x153;Brodovi prijateljaâ&#x20AC;?, koja je od 7. januara dostupna na njihovom zvaniÄ?nom Jutjub kanalu, na kom je u kratkom intervalu okaÄ?eno i joĹĄ nekoliko ranije snimljenih numera grupe, kao ĹĄto su â&#x20AC;&#x153;Vedri danâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Mirna obalaâ&#x20AC;? ili pomenuta montevizijska. O dosadaĹĄnjem muziÄ?kom putu KMT-a kroz prizmu grupe koja u tiĹĄini odaĹĄilje glasne misli i dijeli sudbinu rijetkih istinskih zaljubljenika u muziku - bez primjesa komercijalnog, ali i onome ĹĄto donosi buduÄ&#x2021;nost, razgovaramo sa jednim od braÄ&#x2021;e MiljanoviÄ&#x2021;, DraĹženom, inaÄ?e autorom teksta, muzike i aranĹžmana numere â&#x20AC;&#x153;Brodovi prijateljaâ&#x20AC;?. DN: U almanasima domaÄ&#x2021;e muziÄ?ke scene ostaÄ&#x2021;e upisano da ste prvi kolektiv koji je obja-

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

ZABAVA

A KMT ZAPLOVILI ETROM, DRAŽEN MILJANOVIĆ U IME GRUPE ZA DN: člana čine osnivačko jezgro Kruga. To su Dragana Peruničić (vokal), braća Dragan (solo gitarista i muzički producent) i Dražen Miljanović (bas gitarista, tekstopisac, kompozitor i aranžer)

mera, naročito imajući u vidu da sudbina pjesme i te kako zavisi i od promotivnih aktivnosti. Zašto birate taj tihi put? Osjećate li na koži da su zbog toga neke premijere protekle maltene kao da se nisu ni desile? MILJANOVIĆ: Dobro zapažanje i baš se tako može nazvati - tihi put. Pjesma je promovisana na internetu u trenutku praznika, kada je većina na odmoru i kada je smanjen stres. Ako nešto počinješ bez stresa, to će dugoročno biti uspješno. Pozitivna reakcija javnosti nas ohrabruje i pokazuje da nismo sami. Mislim na kvalitet, a ne kvantitet tih povratnih reakcija. Neke premijere su stvarno prošle kao da ih nije ni bilo, jer su sve bile u funkciji našeg eksperimenta. Čisto da vidimo kako prolazi nešto što nije marketinški napadno i agresivno. Neki singlovi su imali više hiljada pregleda na starim internet objavama, ali morali smo promijeniti sve i obrisati staro, jer se sa novim temeljima prilagođavamo dolazećim promjenama u digitalizaciji.

Krug Music Team su: Dragan Miljanović, Armin Čekić, Dragana Peruničić i Dražen Miljanović (slijeva) vio novitet u 2021. Šta vas je motivisalo da “Brodovi prijatelja” pronađu mjesto u etru baš na početku godine? MILJANOVIĆ: Nismo razmišljali da je važno biti prvi, a cilj je da objava na početku godine bude kao odgovor na tišinu u muzičkom svijetu tokom prethodne. To je signal i poziv svim kolegama na postepeni zajednički oporavak tokom godine u koju smo zakoračili. Znam da se mnogima ne ulazi u 2021. dok ne vide trejler. Pa, neka ovaj naš spot bude ta kratka ekranizacija “filma” koji nas čeka. Poruka koju šalje ova pjesma je univerzalna. Dugogodišnje prijateljstvo kao psihološko-socijalni fenomen koji je trenutno u izumiranju možemo vratiti u život ako to iskreno želimo i ako imamo snage za zdrave kompromise. Tri minuta muzičkog pakovanja je dovoljno da se kaže nešto dobro na tu temu.

DN: Vjerujem da bi bilo vraški teško pronaći numeru na domaćoj sceni koja staje u dvije rečenice, kao što je ova. Ogleda li se u tome konstatacija da slijedite isključivo instinkt, osjećaj, pa makar to značilo i svega nekoliko riječi u tekstu? MILJANOVIĆ: Poslati poruku i reći nešto na najkraći način je težnja svakog stvaraoca, kao i svakog čovjeka koji želi da

bez velikog napora bude pravilno shvaćen. Sve poruke ove vrste polaze od ličnog osjećaja i u našem slučaju nismo imali težnju da se namećemo slušaocima nego da sebi kažemo nešto javno, da misli budu glasne. DN: Premijeru ste realizovali poprilično tiho, uz tek poneku objavu na društvenim mrežama. Uostalom, tako funkcionišete od početka. To svakako utiče na odjek nu-

DN: Za one kojima je pored numera koje su dostupne potrebno još malo detaljnije približiti vaš bend - kako biste ukratko odredili srž vašeg dosadašnjeg postojanja? Bez čega Krug nije potpun? MILJANOVIĆ: Srž našeg postojanja je kreativni muzički rad koji se ogleda u živim nastupima i autorskim radovima. Krug (KMT) će biti kompletan kada se sve ideje, kojih ima puno, a najviše u nedovršenom obliku, kompletiraju i snime u našem studiju. Tek sad imamo tehničke mogućnosti da potpuno samostalno kompletiramo i objavljujemo svoje ideje.

DN: Domaća scena, činjenica je to od koje ne možemo pobjeći, u ogromnoj je stvaralačkoj krizi i već godinama klizi ka amaterskim vodama. Ukratko - za sve ozbiljnije od prezentacije singla ili spota, a nekad čak i za to, potrebno je poći u komšiluk. Kako to izgleda iz vaše vizure? Koje biste segmente ili pojave na domaćoj sceni pohvalili, odnosno kritikovali? MILJANOVIĆ: Muzika je ogledalo društva. Kakvi smo na ulici, takvi smo u muzici. Opšta kriza u društvu se reflektuje na umjetnost generalno, a samim tim i na muziku kao umjetnost i kao zabavu. Pandemija je dala pečat i sad nam je ostalo da se nakon velikog reseta polako vraćamo u normalan život, pa tek onda razmišljamo o muzici koja je iz ove perspektive luksuz. Pitanje je inspirativno, ali na njega bih radije odgovorio za nekoliko mjeseci, kada se u Crnoj Gori stabilizuje zdravstvena situacija, koja je preduslov svih drugih poslova. DN: Godina pred nama mnogima će poslužiti da učine sve ono što im je bilo zabranjeno ili onemogućeno tokom 2020. Šta je na vašoj listi? MILJANOVIĆ: Lista želja je minimalna. Od nas možete očekivati objavljivanje u prosjeku jedne nove pjesme mjesečno i tako do kraja godine. Ako nam se ta želja ispuni, biće dovoljno, jer u ovom stanju nije moguće bilo šta precizno prognozirati. Za kraj bih najavio novu pjesmu u februaru, koja će da izazove najveće interesovanje do sada zbog aktuelne situacije i zbog neobičnog spota koji se radi.

“OBRATI PAŽNJU”? POZIVI, LJUTNJA, SLATKE MUKE... DN: Crnogorska publika, naročito ona za koju ne smatramo da je previše upućena u muzičke tokove, za vas je saznala ponajviše kroz emisiju “Obrati pažnju” na RTCG-u. Da li vam je učešće donijelo neke pozitivne momente u karijeri? Žalite li što takve prilike za promociju u

medijima nisu češće? MILJANOVIĆ: Emisija “Obrati pažnju” je došla kao predstavljanje nastavka, neke vrste nove epizode u našem radu. Nakon te emisije dobili smo pozive za nastupe na nekim mjestima gdje nas ranije nisu zvali. Sa druge strane, komšija me je napao pi-

tanjem: “Zašto skrnavite crnogorsku kulturu obradom narodne pjesme na ružan način”. U odgovoru komšiji, zaštitio sam imenjaka Baukovića (prim.aut autor emisije) tako što ga nisam spomenuo kao nosioca ideje obrada stare muzike. Dakle, mač sa dvije oštrice. Slično je bilo kada se

na nas u jednom rok klubu naljutio gost zato što ne sviramo folk muziku. U tom smislu, ova emisija nam nije donijela baš sve pozitivno, ali to su slatke muke nas kao izvođača. U svakom slučaju ta emisija je osvježenje i korisna prezentacija za modernu muzičku scenu u Crnoj Gori.

kuvar

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

na meniju

DESERTI SA MALO KALO Ne morate biti zavisni o šećeru ili ugljenim hidratima, ali sigurno volite da se bar nekad “počastite” nekom ukusnom poslasticom. Ipak, postoje i oni koji nekad pretjeraju u konzumiranju torti, kolača ili slatkiša uopšte, pa ih nakon osjećaja uživanja u hrani prati osjećaj griže savjesti. Za sve vas koji ne možete da nađete mjeru kada su u pitanju namirnice koje sadrže u sebi veliku količinu šećera i koje su pritom visokokalorične, u nastavku ćete pronaći nekoliko ukusnih poslastica koje u sebi ne sadrže mnogo kalorija. Čokoladni kolač Verujemo da ne postoji osoba na svijetu koja nije probala ovaj kolač, kao i da postoji mali broj ljudi koji je ostao “imun” na ovu vrstu “opijata”. Da biste ovaj desert jeli i nakon što vas zasiti, potrebni su vam sljedeći sastojci: 3 jajeta, 300 g quarka (niskomasni sir), 40 g kukuruznog skroba (puding u prahu), 1 kašika kakao praha, nekalorijski zaslađivač i čokolada za kuvanje (po želji). Sve ove sastojke mikserom sjedinite u jednu smjesu i stavite u rernu na nekih 15-ak minuta. Nakon što se ohladi, kolač možete preliti istopljenom čokoladom ukoliko želite. “Zdrave” palačinke Evo još jedne poznate poslastice koju svi volimo. Za 6 komada palačinki potrebni su vam ovi sastojci: 2 jajeta, 100 ml mlijeka, 100 ml vode, 150 g brašna, 1/2 kašičice soli i 1 kašičica kakao praha. Kao preliv takođe možete iskoristiti niskokaloričniju varijantu koja podrazumijeva sjedinjavanje 100 g jogurta sa nekalorijskim zaslađivačem i vrstom voća koju volite. Naša preporuka je da se opredijelite za jagode, maline ili banane. Takođe, najbolje bi bilo da voće ispasirate prije nego što

Za sve vas koji ne možete da nađete mjeru kada su u pitanju namirnice koje sadrže u sebi veliku količinu šećera i koje su pritom visokokalorične, u nastavku ćete pronaći nekoliko ukusnih poslastica koje u sebi ne sadrže mnogo kalorija ga pomiješate sa prethodno nabrojanim sastojcima. Kompletnim ovim postupkom, možete dopustiti sebi da pojedete onoliko koliko želite, a da pritom ne mislite na kalorije. Puding Za zdraviju verziju ovog deserta potrebno je da izgnječite jednu bananu i pola avokada. Zatim, neophodno je da u tu heterogenu smjesu dodate 150 g jogurta, nekalorijski zaslađivač i 1 kašičicu kakao praha, i miješate sve dok se svi sastojci ne sjedine. Potom, u dobijenu mješavinu dodati neko voće po vašoj želji. Naša preporuka je da to budu jagode, mada koje god voće da odaberete prethodno ga isjeckajte na sitnije komadiće. Takođe, možete dodati i kašiku kokos ljuspica, čia semenki ili neko koštunjavo voće. Šta god da izaberete, nemojte pretjerivati sa “dekorisanjem”. Voćna obrok salata Za ovu obrok salatu potrebno je da, za početak, sjedinite 200 g jogurta sa vanila ekstraktom i nekalorijskim zaslađivačem. Nakon što dobro izmiješate ove sastojke, dodajte im 3 kašike kokos brašna. Nakon toga, na takne komadiće isijecite voće po izboru. Kombinujte više vrsta, ali preporuka je da koristite neko sezonsko voće jer je svježije. I na kraju, salatu pospite sa kašikom kokosovog brašna i kašikom čia sjemenki. (Wannabemagazine)

A ORIJA

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

kuvar

ZASLAĐIVAČ U svakom od navedenih recepata možete uočiti da se koristi nekalorijski zaslađivač. Oni su se pokazali kao koristan instrument u borbi protiv gojaznosti, dijabetesa, i drugih bolesti čiji je uzrok preobilna ishrana. Koristeći ovu vrstu zaslađivača ne samo da ćete smanjiti tjelesnu težinu nego ćete i uživati u širokom izboru hrane slatkog ukusa.

Ne morate biti zavisni o šećeru ili ugljenim hidratima, ali sigurno volite da se bar nekad “počastite” nekom ukusnom poslasticom

Ipak, postoje i oni koji nekad pretjeraju u konzumiranju torti, kolača ili slatkiša uopšte, pa ih nakon osjećaja uživanja u hrani prati osjećaj griže savjesti

psihologija

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

promjene

Sticanje novih na i odvikavanje od starih je povezan

Od pranja zuba, ispijanja prve jutarnje kafe, popodnevne dremke, svi imamo desetine navika koje su postale dio naše svakodnevne rutine. Neke su sjajne, a mnoge ne toliko i stalno obećavamo da ćemo ih se osloboditi. Ali koliko nam treba vremena da ih se riješimo ili da usvojimo nove? Savremene tehnologije ponudile su nam hrpu aplikacija koje bi trebalo da nam pomognu da usvojimo bolje navike, međutim mnoge od njih polaze od pretpostavke da nam je za to potreban samo 21 dan. Vrijeme Ovaj broj dana navodno je ustoličio plastični hirurg Maksvel Malc koji je ustanovio da je njegovim paci-

jentima trebalo oko 21 dan da se naviknu na svoja nova lica. Međutim, prema nekim drugim naučnim studijama, vrijeme potrebno za sticanje novih navika nije tako jasno definisano. Istraživači sa Univerzitetskog koledža u Londonu ispitali su sticanje novih navika kod 96 ispitanika u razmaku od 12 nedjelja i otkrili da je prosečno vrijeme potrebno za zadržavanje novih navika zapravo 66 dana. Odnosno, vrijeme je variralo o 18 do nevjerovatnih 254 dana. Poruka ovog istraživanja je da će vam trebati najmanje dva mjeseca ako želite da učvrstite neku novu naviku i ne bi trebalo da očajavate ako se za tri nedjelje ne dogodi čudo – većini ljudi to jed-

nostavno nije dovoljno. Izdržite dovoljno dugo i na kraju ćete se navići Ali šta je sa pokušajima da se prekine neželjena navika? Ispostavilo se da su ove dvije stvari – sticanje novih i odvikavanje od starih navika usko povezane. Kako objašnjava psiholog Timoti Pihil, to su dvije strane iste medalje: „Da bismo se riješili neke navike, znači da moramo uspostaviti novu naviku, neki odgovor. Stara navika ili obrazac reagovanja je još uvijek tu (neuronski putevi stoje i dalje u mozgu), ali su manje dominantni (manje moćni)“. „Mnogo je lakše započeti nešto novo, nego odustati od neke navike a da je ne zamijenite nekim novim oblikom

ponašanja“, napominje neurolog Eliot Berkman. „To je jedan od razloga zašto su pomagala za odvikavanje od pušenja poput nikotinske žvake ili elektronskih cigareta efikasnija od nikotinskih flastera“. Stručnjaci se slažu da ne postoji tipičan vremenski okvir za prekidanje neke navike, a pravi recept je kombinacija osobina ličnosti, motivacije, okolnosti i koja je navika u pitanju. „Ljudi koji žele da se oslobode neke navike zato što se ona kosi sa njihovim ličnim vrijednostima, brže će usjpeti da promijene svoje ponašanje od onih koji to rade zbog spoljnog pritiska“, dodaje Berkman. (RTS)

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

psihologija

avika

Da biste se uspješno oslobodili nekih navika, morate dobro da razmislite o najjačim motivima koji vas na to tjeraju i koji će vas voditi da izdržite do kraja

Ne očekujte brze rezultate Prema profesoki psihologije Suzan Kraus Vitborn, neke navike se mogu brzo promijeniti. „U ekstremnim slučajevima, neke navike se prekidaju trenutno. Na primjer, ako se teško razbolite i dim cigarete počne jako da vam smeta ili ako za dlaku izbjegnete da vas ne udari autobus jer ste hodali ulicom i kuckali poruku na telefonu”. Ali, u većini slučajeva odvikavanje će trajati mnogo duže i trebalo bi da se pripremite na najmanje dva mjeseca. Da biste se uspješno oslobodili nekih navika, morate dobro da razmislite o najjačim motivima koji vas na to tjeraju i koji će vas voditi da izdržite do kraja. Razmislite čime biste mo-

gli da zamijenite tu neželjenu naviku, ali vodite računa da zamjena bude dobra - to što ćete cigarete zamijeniti grickalicama, zamka u koju mnogi upadaju, nije sigurno najbolji izbor. I budite strpljivi, jer što ste duže imali neku naviku, trebaće vam više vremena da je se oslobodite. „Dugogodišnje navike su bukvalno utemeljene na neurološkom nivou, i veoma su moćne odrednice ponašanja“, objašnjava Berkman. „Dobra vijest je da su ljudi gotovo uvijek sposobni da urade nešto drugo kad postanu svjesni te navike i dovoljno su motivisani da se promijene“. Zato budite jaki i izdržite. Možete vi to.

Razmislite čime biste mogli da zamijenite tu neželjenu naviku, ali vodite računa da zamjena bude dobra - to što ćete cigarete zamijeniti grickalicama, zamka u koju mnogi upadaju, nije sigurno najbolji izbor

38 DN

ENIGMATIKA JEVREJIN, ŽIDOV (POGR.)

VRSTA FINOG KONRODOLJUB ČANOG PLATNA

JAPANSKA MILJA

RIJEČNI RIBAR

OZNAKA JEDNE STRANE SVIJETA

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

ČOVJEKOV POTOMAK

INICIJALI RUSKOG PISCA KRILOVA

FRANCUSKI PISAC, KLOD

MJERAČ NIVOA VODE

FOTO UBOD

NAPETOST

UGAĐANJE, KLANJANJE SLIKA SVECA PRAVAC U UMJETNOSTI

STRANO MUŠKO IME UZVIK BOLA BIVŠI KOŠARKAŠ KNEGO

DEBELO SLOVO (TIPOGR.) SLIKA RASPETOG HRISTA UČENJE EPIKURA

UNUTRA

KISEONIK STAROGRČKI PJESNICI PJEVAČI

KOZAČKI STARJEŠ. VRSTA BILJNE BOLESTI

ALKALOID U ČAJU AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

AMERIČ. GLUMAC, DŽONI NEISTINITO

DONJI DIO BRIJEGA PLATE ZA RAD U NAJMU

1. I 5. SLOVO LATINICE POKOJNA GLUMICA ARNERIĆ

SO AZOTNE KISELINE

BELGIJA KRAJ ROKA ONO ŠTO SE NASTRE POD STOKU (MN.)

DIVLJI PERŠUN

LJETNJI MJESEC

MALI BOR AMERIČKI GLUMAC SA SLIKE

Vidre

TERBIJUM PLAĆANJE KOMPENZACIJOM

Taos Pueblo, naselje sa oko 4.500 stanovnika nalazi se u američkog saveznoj državi Novi Meksiko

KONJ ARAPSKE RASE

KASAPNICE JEDINJENJE ELEMENTA S AZOTOM SLIČAN HEMIJSKI ELEMENT

Play sudoku online at:

USJEK, ŽLIJEB (MN.)

www.sudokukingdom.com

OBLAST POD VLAŠĆU EMIRA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: STARA RIJEKA, KOV, JAZ, KAK, ARAT, SASVIM, PARODIST, ŠA, AB, POSLANIK, VOJO STANIĆ, AREST, NIŠ, O, TAD, ARISTID, I, NATEKLINA, TOMAS, ACAN, GARANTOVATI, ABEL, VUDI, ALAJ, NANA.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3321

6 4

6 7

Puzzle solution:

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3322

7 5

2015-11-17

Medium level

5 8 2

4 5

9 1

8 9 3

6 7 puzzle 3 4 No. 9 3304 2 1 2015-10-30 8 5 Sudoku

6 5

Sudoku puzzle No. 3303 2015-10-29

www.sudokukingdom.com 2 9 6 5 7 1 8 4

Medium level

1 9

2015-11-16

5 1

4 6

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

Word Search Puzzle #L227JO

Avert Beets Avert Biding Beets Caff eine Choosy Biding Corny Caffeine Crummy Denim Choosy Doodle Corny Doping Dotes Crummy Exude Denim Flaws Frown Doodle Gross Doping

Gruffs

Gyrate Flaws

Minibus

Frown Indecent

Moors

Inches

Jaunting Gross Knows Gruffs Maker Manhole Gyrate Matte Inches Minibus Moors Indecent Mutant Jaunting Nerves Older Knows Pawed Maker

Dotes

Manhole

Exude

Matte

Mutant Nerves Older Pawed Python Rabbi Reaper

Python Rabbi Rigged Reaper Roles Refute Repress Ruler Rewarded Rigged Shorten Roles Stained Ruler Shorten Timed Stained Wiggle Timed Wingers Wiggle Wingers

Refute

Repress REBUS

Rewarded

HOROSKOP OVAN Posla nema, a vi ne uspijevate da ga pokrenete, niti da nađete novi posao. Pred vama je novo poznanstvo sa osobom koja ima veze sa inostranstvom. Prilično ste zainteresovani, a daljina vam ne zvuči kao problem. Skloni ste depresiji.

BIK Prilično ste detaljni, odgovorni i ekspeditivni kada su obaveze u pitanju. Sve se odvija kako ste i isplanirali. Odnos sa bračnim partnerom je stabilan iako on ima jako puno problema i zabrinut je zbog posla. Osjećate se odlično.

BLIZANCI Očekuje vas kraći poslovni put. Borićete se lavovski da dobijete ugovor koji puno znači vašoj firmi. Brak je u ozbiljnoj krizi. Komunikacija je svedena na minimum. Razmišljate o razvodu. Moguća je glavobolja.

RAK Posao je u totalnom kolapsu. Niti uspijevate da nađete novi posao, niti na tekućem ima šta da se radi. Emocija partnera prema vama su stabilne. Međutim, vi imate problem da se opustite i otvorite prema partneru. Cirkulacija je slaba.

LAV Posao se odlično razvija. Prilično ste ambiciozni, vrijedni i uporni. Imate jasnu viziju šta tačno želite da postignete. Bračni partner je prilično nezainteresovan za vas. Vjerujete da su razlog tome problemi koje ima na poslu. Imunitet je slab.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Mogu li sad u dom?

ENIGMATIKA

Očajni ste zbog poslovne situacije. Obim posla je smanjen, a ono što biste mogli da uradite onemogućavaju neplanirane teškoće. Veza je u krizi. Što se vas tiče, smatrate da je najbolje da je završite odmah i to bez ikakvih oklijevanja. Neraspoloženi ste.

VAGA Posao se uspješno odvija. Imate nove ideje koje želite prvo detaljno da izanalizirate i iskristališete. Ne uspijevate da uspostavite komunikaciju sa partnerom. Prilično ste zatvoreni i tvrdoglavi, što otežava razvoj odnosa. Osjećate se odlično.

ŠKORPIJA Prilično ste depresivni zbog poslovne situacije. Posla nema i ne uspijevate da nađete novi. Nije vam do ljubavi. Zbog problema vezanih za posao i novac nemate dovoljno energije da se posvetite partneru. Čuvajte se hladnoće.

STRIJELAC Poslovna situacija je stabilna. Sve se odvija kako ste i zamislili. Ne postoje nikakve teškoće u ovoj oblasti. Zadovoljni ste vezom. U potpunosti se posvećujete voljenoj osobi. Vezu doživljavate kao ozbiljnu i perspektivnu. Očekuju vas problemi sa cirkulacijom.

JARAC Užasnuti ste situacijom na poslu. Imate utisak da vam nikad nije bilo gore. Ne uspijevate da pokrenete posao. Vaše emocije su stabilne i postojane. Partner ima probleme, ali je uprkos tome vama posvećen. Smeta vam hladnoća.

VODOLIJA Neraspoloženi ste zbog situacije na poslu. Pokušavate da je pokrenete, ali od toga nema ništa. Emotivna sfera vas ne zanima. Puno brinete zbog posla i loših finansija. Te stvari su vam prioritet. Tek kada njih regulišete, možete razmišljati o ljubavi. Pad raspoloženja.

RIBE Posao se normalno odvija i time ste zadovoljni. Ono što vas brine jesu ograničene finansije i slabe šanse da se one poprave. Pred vama je novo poznanstvo. Druga osoba vam djeluje markantno, ali se plašite da niste njegov tip. Zdravlje je stabilno.

Mali oglasi

ČETVRTAK, 14.1.2021.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Kupujem polovne knjige, kucne biblioteke. Filozofija,istorija, umjetnost,sabrana djela itd. Dolazak na adresu,isplata odmah. Kontakt 067/681-918

AKCIJA DO KRAJA JANUARA 15 PLATIŠ 15 GRATIS!

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE - osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata - vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata - prijava i odjava radnika - izrada završnih računa - pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata - finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Januarski popust 10% !

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 14.1.2021.

41 31

MAL I OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA, ULICA 19. DECEMBAR, ULAZ BROJ 5, JUŽNA STRANA STADIONA BUDUĆNOSTI

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

S Samo poziv kada sam dob 42

SPORT

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

SRĐAN BLAŽIĆ ZAVRŠIO UZBUDLJIVU GOLMANSKU KARIJERU, JEDAN

DOGAĐAJ DANA RUKOMET

NORVEŠKA FRANCUSKA

je draži od poziva u repr

20.30h

ZANIMLJIVOST DANA Prvi put od sezone 2012/13 i posljednje osvojene titule do sada Mančester junajted se nalazi na vrhu Premijer lige, a da iza sebe ima 17 i više rundi.

IZJAVA DANA Real Madrid nikad nije poslao konkretnu ponudu za Lionela Mesija, ali Inter jeste. Bio je spreman da plati iznos koji je bio blizu klauzule, za koji bismo ga morali prodati. Ipak, odlučili smo da ga zadržmo, čak i kasnije kada je Inter povećao ponudu. ĐOAN LAPORTA, bivši predsjednik Barselone.

Srđan Blažić je 2011. sa crnogorskom zastavom proslavio osvajanje Kupa Belgije u dresu Standarda Od teških i džombastih crnogorskih terena, preko sunčane Grčke, tmurne i hladne Belgije do posljednjih stranica karijere koje je ispričao u tišini Danilovgrada. Crnogorski golman i nekadašnji reprezentativac Srđan Blažić ovog januara odlučio je da rukavicama nađe posebno mjesto u ormaru i stavi tačku na zanimljivu i uzbudljivu karijeru. Od sada će raditi kao tehnički direktor Iskre - kluba u kojem je i odigrao posljednje utakmice karijere. Kada se sa 38 godina osvrne na sve iza sebe, njegove prve riječi su... “Iskreno - i više sam nego zadovoljan, mislim da sam imao više od dobre karijere posebno za nekoga ko dolazi iz Crne Gore, a ko je deset godina igrao u inostranstvu”, istakao je za Dnevne novine Blažić. “Svakoga možete možda da ‘kupite’ na dvije utakmice, a kvalitet se najbolje ogleda u tome koliko ste ostali u inostranstvu. Uz sve to igrao sam za ozbiljne evropske klubove, poput Standarda iz Lije-

ža ili Anortozisa, kao i u jakoj Prvoj ligi Grčke.”

■ STVARI KOJE SE PRE-

PRIČAVAJU DOK SI ŽIV

Mnogo godina u Grčkoj (Levadijakos i Lamija između ostalih), prelazak u veliki Standard i osvajanje Kupa Belgije, pa u kiparski Anortozis koji je i tim godinama bio redovan učesnik Lige šampiona i Lige Evrope... Mnogo je stvari kojih se Blažić sjeća iz klupskog života, ali jedan poziv promijenio je sve. “Fudbal mi je mnogo dao, ali

ništa što sam prošao u karijeri - od osvojenog Kupa sa Standardom, igranja u Ligi Evrope, ličnih uspjeha u Grčkoj - ne može da se poredi sa pozivom u reprezentaciju”, emotivno priča Blažić. “Uz sve to velika je čast bila i samo biti član takve reprezentacije - vjerovatno naše najjače od osnivanja.” Član “sokolova” bio je dugo, a upisao je dva nastupa - međutim, ni manja minutaža nije umanjila osjećaj ponosa kada bi “navukao” dres sa najdražim grbom. “Često kroz šalu kažem - samo mi je poziv kada sam dobijao djecu bio draži od tog po-

ziva u reprezentaciju. Najviše sam ponosan na njega, jer sam bio član takve selekcije iako nijesam ostavio veliki pečat u nastupima - 28 puta sam bio na klupi, a dva puta sam branio”, istakao je Blažić. “Možda zbog toga ostaje mali žal, ali i to su bile najbolje godine Vukašina Poleksića i Mladena Božovića.” Ipak, na kraju... “Ukupno gledano samo se sa ponosom sjećam tih dana u reprezenataciji i te atmosfere koju smo tada imali i koju nam je narod pružao. Takve stvari se prepričavaju dok si živ.”

VITSEL, DE BRUJNE, KURTOA ODMAH SE VIDJELO DA ĆE DA BUDU VELIKI IGRAČI Belgija je danas jedna od najjačih svjetskih selekcija, puna klase, a kada je Blažić nastupao za Standard sadašnje mega zvijezde ove zemlje bili su momci koji tek obećavaju.

“Da, upravo su to te godine kada su oni postajali igrači. Moji saigrači tada su bili Aksel Vitsel, Kristijan Benteke i Stiven Defur, a protivnici Tibo Kurtoa, koji je tada branio za Genk, baš kao i

Kevin de Brujne, koji je nastupao za isti klub. Bili su tada veoma mladi, ali odmah se tu vidjela klasa i lako se moglo prepoznati da će da budu veliki igrači”, objasnio je Blažić.

SPORT

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

N TRENUTAK POSEBNO ĆE PAMTITI

NOVA ULOGA - PO UGLEDU NA MODEL BUDUĆNOSTI Kako bih volio da vidim Iskru? Mislim da je što se tiče finansija Budućnost pravi primjer kako neki klub treba da se organizuje, funkcioniše i da neko stane iza njega. Svi treba da se ugleda-

■■ ČEH I NAJVEĆA BOL KARIJERE

Poziv u reprezentaciju bio je najljepši trenutak Blažićeve karijere, a kada je bilo najteže? “Kada nas je Češka eliminisala u baražu za EURO 2012”, nema dilemu nekadašnji golman “sokolova”. “Mislim da smo i u Pragu bili bolji od njih, ali su oni imali fenomenalnog Petra Čeha, koji je zaustavio nekoliko naših odličnih šansi, a mi smo primili pomalo ‘bezveze’ golove. Ipak, i pored tog poraza (2:0) vjerovali smo da u Podgorici možemo nešto da napravimo.” A u Podgorici... “Igrali smo zaista fenomenalno, ali je opet Čeh pravio čuda i nijesmo imali sreće da postignemo gol. Bili smo tako blizu velikog takmičenja, a zbog nevjerovatne atmosfere i ljubavi koju smo doživljavali na svakom koraku mislili smo da su takvi rezultati nešto prirodno što nas sljeduje. Uvijek se sa sjetom prisjetim toga, ali i to je fudbal.”

■■ SVAKI NAŠ KLUB JE POSEBAN

Pored bogate karijere u inostranstvu, Blažić je nosio i dresove dosta naših klubova - u kojem od njih ste se najljepše osjećali? “U svakom. Od Koma koji je prva ljubav, preko Budućnosti, koja je uvijek posebna za svako dijete iz Podgorice, odlaska u Rudar, gdje sam sa Božidarom Puśom Vuksanovićem spartanski radio i gdje smo osvojili prvi Kup u nezavisnoj Crnoj Gori, pa do pravljenja evropske Iskre. Svaki klub je imao neku

mo na Budućnost, ali za to nam je potreban neko ko ima viziju i ambiciju da stane iza kluba. Dakle ovo kako Budućnost radi - to je model kako bih volio da vidim Iskru u narednom periodu.

svoju priču i teško je reći gdje sam se najbolje osjećao - svi su me poštovali i vjerovali u mene”, istakao je Blažić. Kada su u pitanju inostrane avanture, nekako se izdvajaju Grčka i Belgija. “Radi se o dva potpuno odvojena i različita svijeta. Grčka je po kulturi, načinu života i temperamenta apsolutno ista kao Crna Gora. Mjesto gdje je klima odlična, uvijek se uživa u životu, a još sam odmah po dolasku kao klinac izborio šansu u Levadijakosu i sve je od prvog dana krenulo uzlaznom putanjom.” A onda sve drugačije u srcu Evropske unije. “Dolazak u veliki klub i odmah prelazak iz krajnosti u krajnost. Sačekao me surovi profesionalizam, ali i totalna ekonomska sigurnost. Uz sve to Belgija je nekako hladna - i klimatski i po temperementu naroda.”

DUŠKO ŠARIĆ POTVRDIO DA SE VRATIO U KLUB IZ PLJEVALJA

Bez Rudara ne mogu da živim Rudar je nekako pregurao tmurnu jesen, finansije su žestoko uzdrmale nekadašnjeg šampiona Crne Gore, a od ovog proljeća sve to pokušaće da popravi Duško Šarić. Predsjednik iz trofejnih dana kluba iz Pljevalja vratio se na čelo Rudara potvrdio je to za PV portal. “Tačno je da sam se vratio. Rudar je nešto bez čega ne mogu da živim i osjećao sam obavezu da se vratim”, istakao je Šarić za pomenuti portal. Kako je istakao, posao u Rudaru obavljaće volonterski... “Da, moji saradnici i ja nećemo imati platu. Normalno je da ću ja, tačnije firma koju

Duško Šarić vodim, ulagati u klub, ali to će zavisiti od zarade i uspješnosti obavljanja poslova.” Već su stigla i prva pojačanja - na pozajmicu iz Budućnosti došao je golman Lazar Baltić, a iz Zete Hrvoje Rizvanović. O ambicijama to-

kom proljeća prvi čovjek Rudara bio je jasan. “Prioritet je opstanak i tu neme priče, ako se kojim slučajem ukaže prilika za nešto više pokušaćemo da je iskoristimo”, zaključio je Šarić. K.B.

REGIONALNA VATERPOLO LIGA KREĆE SA DVA TURNIRA

Naš trio iz Dubrovnika juri F4

Dubrovnik i Beograd biće centri vaterpola na ovim prostorima narednih dana. Očekivano zbog pandemije COVID-19, Reagionalna liga vraća se u novom i skraćenom formatu, pa će se sa turnira iz pomenuta dva grada 12 timova boriti za fajnal-for. Mnogo bitniji za nas biće turnir u Gružu, gdje će nastupiti sva tri crnogorska tima - Jadran, Primorac i Budvanska rivijera. Šampion Crne Gore priču u Dubrovniku otvara u velikom derbiju protiv domaćina Juga. “Očekujem jak turnir. Idemo da damo sve od sebe i izborimo plasman na završ-

GRUPA A (Beograd) Danas, 1. kolo 17.00h Primorje - Partizan 18.50h Jadran ST - C. zvezda 20.00h Šabac - Mladost

GRUPA B (Dubrovnik) Danas, 1. kolo 17.00h Jug - Jadran HN 18.50h Budva – Radnički 20.40h Primorac – Solaris * Po dvije najbolje ekipe sa dva turnira izboriće plasman na F4

ni turnir”, poručio je kapiten Jadrana Marko Petković. Primorac je u prvenstvu Crne Gore pokazao da se u Kotor vraćaju bolji dani, a

■■ ISKRA - LIČNO IMAM NAJVEĆE AMBICIJE

Sada je vrijeme za novu vrstu karijere - šta Srđan Blažić kao tehnički direktor može da obeća navijačima Iskre? “Lično uvijek imam najveće ambicije, imam i mnogo iskustva kroz desetogodišnju karijeru u inostranstvu. I sada želim da budem takmičar i da se takmičim da Iskru dovedem na nivo da budemo najbolji u državi. Koliko ćemo to uspjeti ne znam samo iz finansijskih razloga, jer je to posljednjih godina sve svedeno na entuzijazam predsjednika Blaža Šaranovića i Opštine Danilovgrad”, zaključio je Blažić. K.B.

Foto: Alo.rs

bio djecu bio rezentaciju

Dušan Matković i Primorac napadaju Solaris, dok Danilo Radović i Martin Garadšević sa Jadranom igraju protiv Juga

na startu Regionalne lige igraće protiv Solarisa. “Nije problem da ulogu favorita prepustimo rivalima, ali će sve ekipe u bazenu morati da nas ubijede da su bolje, a to neće biti lako, uvjeren sam u to”, jasan je kapiten Kotorana Marko Gopčević. Budvanska rivijera u sezonu nije ušla sa velikim ambicijama, ali je u domaćem šampionatu pokazala da će svima biti “tvrd orah” turnir otvara sa Radničkim. “Rezultatskog imperativa nemamo, ali svakako da je naša obaveza da damo sve od sebe i pokušamo da ostvarimo neku pobjedu”, istakao je adut Budvana Petar Ćetković. K.B.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

SPORT

PUKLA STOTKA NA KANARSKIM OSTRVIMA MORNAR SRUŠIO GRAN KANARIJU U PRVOJ RUNDI TOP 16 FAZE

KADA PADA, ONDA PLJUŠTI 2

Šuterskom klinikom u utorak veče u „Morači“ Budućnost Voli je preslišala Burg, a sinoć je viđena trojkaška rapsodija. Meč kakav samo Mornar može da ponudi svojim navijačima. I na kraju nevjerovatno velika i važna pobjeda na dalekim Kanarskim ostrvima. U prvoj rundi Top 16 faze Evrokupa Barani su savladali Gran Kanariju (102:100). U meču u kojem su pogodili 16 trojki iz 30 pokušaja (53,3 odsto). Ali, i u duelu u kojem su morali dobro da se preznoje u samom finišu. Me-

đutim, on sigurno neće pokvariti sve ono dobro urađeno u Las Palmasu. Kada je Geni Gabrijel pogodio trojku za 100:90 na 1:53 do kraja „mornari“ su bili pred vratima raja. Međutim, uslijedilo je totalno gubljenje, nekoliko izgubljenih lopti, pa je domaćin do izjednačenja stigao serijom 10:0 koju je zaključio Endrju Albisi na 21 sekundu prije kraja. Uslijedio je tajm-aut, te slobodna bacanja Džejkoba Pulena, dok se Granka u posljednjem napadu (4,4 sekunde) spetlja-

100:102 23:27, 20:20, 24:25, 33:30

Kilpatrik 16 Balčerovski 12 Okoje 4 Albisi 15 Klark 7 Sloter 23 Dimša 1 Šurna 13 Diop Burjanadze Beiran 2 Stević 7 Trener: Porfi Fisak

Gran Kanarija arena, LAS PALMAS

15-21 (71,4%) 26-45 (57,8%)

11-29 (37,9%) 10+24 25 8 10 4 24

1P 30-39 2P 12-26 3P 16-30 5+27 SK 21 AS 5 UK 15 GR 5 BL 21 F

Bez prisustva publike

(76,9%) (46,1%)

(53,3%)

Pulen 14 Gabrijel 14 Nidam 8 Jeremić 13 Gordić 2 Šehović Smit 11 Vajthed 28 Lazić Vranješ 5 Bjelica 2 Luković 5 Trener: Mihailo Pavićević

Jakub Zamojski (Poljska), Marko Juras (Srbija), Edvard Udjanski (Engleska).

*1p (slobodna bacanja), 2p (šut za dva), 3p (šut za tri), sk (skokovi), as (asistencije, uk (ukradene lopte), gr (greške), bl (blokade), f (faulovi)

Sa sinoćnjeg meča u Las Palmasu la, pa su izabranici Mihaila Pavićevića mogli da proslave veliki trijumf. Baš kao što je i obećao, izgledao je Pavićevićev tim neustrašivo tokom cijelog meča. Na mahove gledana je perfektna igra, na mahove nešto slabije, ali to je i očekivano protiv superkvalitetnih „kanarinaca“ koje je večeras predvodio Ej Džej Sloter. Upravo je sjajni bek vraćao domaćina u život kada god bi se Mornar odlijepio.

Ako nekoga treba izdvojiti u redovima gostiju onda je to nevjerovatni Ajzea Vajthed koji je meč završio sa 28 poena poena (4-4 za tri). Međutim, svi su dali svoj doprinos. Sjajan je bio Tejlor Smit koji je upi-

sao dabl-dabl od 11 poena i 11 skokova, zapaženu rolu imao je Keni Gabrijel koji je trojkama iz ćoška lomio domaćina, ali i Marko Jeremić koji je pogađao u bitnim pozicijama. Definitivno jedna od najboljih partija „ponosa Bara“ ove sezone. Za trijumf u velikom stilu u prvom meču u Top 16 fazi u istoriji kluba. Na mjestu gdje su padali i mnogi evroligaši. Mornar je poslao moćnu poruku svim rivalima... A.K.

stranstvu je član njemačkog Veclara Stefan Čavor, a u konkurenciji dama Jelana Despotović iz Debrecina. Kada su najperspektivniji u pitanju – u muškoj konkurenciji nagrada je otišla u ruke Mirku Latkoviću iz Lovćena, dok je najbolja mlada rukometašica Andrea Škerović iz Rudara. „U ime nagrađenih, a kao najmlađoj među njima, pri-

pala mi je čast da zahvalim na priznanjima koje smo dobili. Rukomet je timski sport, pa ovu nagradu doživljavamo kao nagradu koju smo ostvarili kao tim, kako na klupskom, tako i na reprezentativnom planu. Nagrada je uvijek i podsticaj za još veći rad i odricanja u narednom periodu, pa vjerujem da je ista samo najava boljih rezultata u godini koja je pred nama“, istakla je Škerović. A.K.

GRUPA H 1. kolo Andora – Uniks 66:73 Gran Kanarija – Mornar 100:102

Foto: Stefan Ivanović (RSCG)

RUKOMETNI SAVEZ URUČIO NAGRADE NAJBOLJIMA U PROŠLOJ GODINI

Da 2021. bude još uspješnija Koliko god je bilo problema zbog korona virusa, u Rukometnom savezu Crne Gore mogu biti zadovoljni prošlom godinom. A, juče je u prostorijama RSCG upriličena dodjela nagrada pojedincima koji su obilježili 2020. godinu. Najbolji rukometaš u godini za nama je Slobodan Bulajić iz Lovćena, dok je kapitenka reprezentacije i desno krilo Budućnost Jovanka Radičević najbolja u ženskoj konkurenciji. Bulajić je tokom prvog dijela takmičenja sa Cetinjanima upisao svih deset pobjeda, a podigao je trofej u Kupu Crne Gore. S druge strane, Jovanka je bila najbolji strijelac prošlosezonske Lige šampiona, a našla je svoje mjesto u

Andrea Škerović (najbolja mlada rukometašica) Rukomet je timski sport, pa ovu nagradu doživljavamo kao nagradu koju smo ostvarili kao tim, kako na klupskom, tako i na reprezentativnom planu. Nagrada je uvijek i podsticaj za još veći rad i odricanja u narednom periodu idealnom timu na Evropskom prvenstvu u Danskoj. „Prošla godina je bila teška i izazovna za sport na globalnom planu. Ipak, sa zadovoljstvom možemo da kažemo da smo u

najvećoj mjeri ispunili zacrtane ciljeve i planirane aktivnosti u prošloj godini. Pamtićemo je po prvoj pobjedi rukometaša na prvenstvima Evrope i odličnom rezultatu rukometašica koje su uprkos odsustvu nekoliko važnih igračica, osvojile osmo mjesto na Evropskom prvenstvu u Danskoj. Vjerujem da će situacija sa virusom dozvoliti održavanje svih planiranih takmičenja u ovoj godini, da ćemo sve naše reprezentativne selekcije gledati na najvećoj sceni i da ćemo se radovati novim uspjesima vas kao najboljih u prošloj godini i vaših saigračica i saigrača“, rekao je prvi čovjek RSCG Petar Kapisoda. Najbolji rukometaš u ino-

SPORT

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

PLUS / MINUS

FOTO DANA

DŽOEL EMBID Spektakularni meč centra Filadelfije. U pobjedi protiv Majamija nakon produžetka strašni Embid ubacio je čak 45 poena, imao 16 uhvaćenih lopti, jednu ukradenu loptu i pet blokada. Od ovih 45 koševa posebno je značajan onaj za produžetak u kojem je ubacio 11 poena.

KK CRVENA ZVEZDA Gostovanje ekipe Dejana Radonjića Realu u Madridu odloženo je zbog – leda na pisti u prijestonici Španije. Avion nije dobio dozvolu za polijetanje, pa je Evroliga morala da pomjeri ovaj meč. Opcije za novi termin su nedjelja i ponedjeljak, a ovo odlaganje će usloviti nove promjene i u kalendaru ABA lige. Zvezda je u nedjelju trebalo da igra sa Borcem.

BOLID OD SNIJEGA Sezona u Formuli 1 završena je sredinom decembra, nova počinje za više od tri mjeseca, ali najvećim fanovima već nedostaje najbrži karavan na svijetu. Tako je jedan od njih svom djetetu napravio bolid od snijega, a po znaku koji je zakačen na početku može se zaključiti da je autor ovog djela navijač Mercedesa.

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 15.20h

Bjelorusija – Rusija, rukomet

17.50h

Slovenija – Koreja, rukomet

20.20h

Norveška – Francuska, rukomet

SPORTKLUB 1

17.00h

Primorje – Partizan, vaterpolo

18.30h

Efes – Himki, košarka

21.15h

Atalanta – Kaljari, fudbal

23.30h

Paso – Amerika K, fudbal

SPORTKLUB 3

14.55h

Goa – Jamšedpur, fudbal

17.30h

Sasuolo – SPAL, fudbal

16.55h

Jug – Jadran HN, vaterpolo

20.05h

Makabi – Baskonija, košarka

18.45h

Budva – Radnički, vaterpolo

20.55h

Arsenal – K. Palas, fudbal

01.10h

Njujork R – Njujork I, hokej

SPORTKLUB 2

SPORTKLUB 5 20.00h

Alba – Armani, košarka

SPORTKLUB 6

18.30h

Aris – AEK, fudbal

ARENASPORT 1 15.30h

Bjelorusija – Rusija, rukomet

18.00h

Slovenija – Koreja, rukomet

20.30h

Norveška – Francuska, rukomet

01.30h

Filadelfija – Majami, košarka

04.00h

Denver – Golden Stejt, košarka

ARENASPORT 2 18.00h

Austrija – Švajcarska, rukomet

20.30h

Švedska – S. Makedonija,

rukomet

ARENASPORT 3 18.00h

Alžir – Maroko, rukomet

20.30h

Portugal – Island, rukomet

EUROSPORT 1 14.20h

Svjetski kup, bijatlon

15.45h

Masters London, snuker

19.45h

Masters London, snuker

EUROSPORT 2 13.45h

Masters London, snuker

ČETVRTAK, 14. 1. 2021.

na današnji dan

1995.

sport DN tiket dana Filip Jovović (Zabava)

1 2

4+ 2 3+ x 3+ 1-1

Everton de Vina Audax Viljem Groningen Arsenal Kristal Palas Goa Jamšedpur Real Madrid Atl. Bilbao Fenerbahče Kasimpasa

300

Ukupna kvota: 220,82

Poker Dejana Savićevića

Spektakularan meč na jugu Italije i spektakularna partija Dejana Savićevića. Milan je srušio Bari 5:3, a sadašnji predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore upisao je četiri gola.

NE PROPUSTITE

miliona eura u minusu je šampion Francuske PSŽ, javili su francuski mediji. Jedan od razloga žestokih finansijskih problema sa kojim su se susreli „sveci“ je i kriza uzrokovana pandemijom korona virusa koja diktira uslove širom svijeta

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Konačno kreće Regionalna liga za vaterpoliste, a danas će u akciju sva tri crnogorska predstavnika. Duele Jadrana protiv Juga (16.55h), odnosno Budve protiv Radničkog (18.45h) pratite na kanalima Sportkluba.

Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Predrag ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana Despotović (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša Pajović (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@ dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta Bošković (sport@ dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

PROGRAMER STEFAN TOMAS NAJBAKSUZNIJI ČOVJEK NA SVIJETU

IZGUBIO ŠIFRU RAČUNA SA VIŠE OD 7.000 BITKOINA, VRIJEDNIH 220 MILIONA DOLARA Njemački programer Stefan Tomas izgubio je šifru za pristup računu koji ima 7.002 bitkoina, vrijednih oko 220 miliona dolara i ostala su mu još samo dva pokušaja da ukuca pravu prije nego što račun postane zauvijek zaključan. Govoreći za Njujork tajms, Njemac, koji trenutno živi u Kaliforniji, otkrio je da su mu bitkoini dati kao poklon kada je još 2011. godine napravio animirani film o toj kriptova-

luti. Bitkoin je protekle godine zabilježio veliki rast vrijednosti, a prije nekoliko dana je premašio vrijednost od 30.000 dolara. Tomas kaže da je iste godine izgubio lozinku za pristup svom „gvozdenom ključu“, šifrovanom hard drajvu koji sadrži ključeve za njegov digitalni novčanik. Od tada je pokušao osam različitih varijacija svojih uobičajenih lozinki u pokušaju da

pristupi svom „gvozdenom ključu“. Nažalost, nijedna nije bila tačna, a „gvozdeni ključ“ omogućava korisnicima 10 pokušaja prije nego što se zauvijek zaključa zajedno sa svim sadržajem, piše Njujork tajms. Bitkoin ne može da mu pomogne, jer ne čuva korisničke lozinke, već pojedincima koji kupe valutu daje lični ključ za njihov digitalni novčanik, kojem samo oni imaju pristup.

DRASTIČNE MJERE VLASTI U ZAPADNOJ AUSTRALIJI

Zemlja u kojoj je kazna za nenošenje maske 32.000 eura Vlasti u Zapadnoj Australiji donijele su odluku da onaj ko ne bude nosio masku na aerodromu plaća kaznu od 50.000 australijskih dolara, ili oko 32.000 eura. Maske neće morati da se nose na aerodromima dok se jede, pije ili uzimaju ljekovi, ali putnici to neće moći da čine dok hodaju, već samo dok sjede. Vlasti u Zapadnoj Australiji donijele su nove, drastične mjere da zaustave širenje mu-

tiranog soja virusa korona, koji je, kako su naveli, zarazniji nego onaj prisutan do sada. Kako je saopštio premijer Zapadne Australije, jedne od australijskih država, maske više neće biti obavezne samo u avionima, već i na aerodromima. Svi stariji od 12 godina moraju da nose maske, ili će se suočiti sa drastičnom kaznom od 50.000 australijskih dolara, prenose australijski mediji.

Voz pregazio djevojčicu koja se slikala na pruzi

Nesreća sa smrtnim ishodom u Mariboru u Sloveniji dogodila se kad su dvije maloljetnice pred dolazećom kompozicijom voza između dva kolosijeka fotografisale “selfije”. Pri tome je jedna od njih smrtno nastradala, a druga je uspjela da odskoči, ali je zbog šoka završila u bolnici, prenijeli su mediji. Djevojčica (14) koja je u utorak umrla i njena vršnjakinja fotografisale su se između šina uz željezničku platformu pred vozom koji je velikom brzinom dolazio iz smjera Ljubljane. Vozač lokomotive zvučnim signalima upozoravao je na dolazeću opasnost na šta maloljetnice nijesu reagovale, opisao je tragični događaj u izjavi za novinare portparol policije Miran Šadl.

TOKOM NEDJELJE INAUGURACIJE

Airbnb otkazuje rezervacije za smještaj u Vašingtonu

Jelena

Kompanija Airbnb, koja se bavi iznajmljivanjem smještaja, saopštila je da će otkazati i blokirati sve rezervacije za Vašington tokom nedjelje inauguracije novoizabranog američkog predsjednika Džozefa Bajdena zakazane za 20. januar. „Airbnb će otkazati rezervacije za Vašington i periferiju tokom nedjelje inauguracije“, navodi se u saopštenju i dodaje da će tokom tog perioda blokirati bilo kakve nove rezervacije. Kompanija je navela da će biti vraćen novac onima

koji već imaju rezervacije i dodala da će biti obeštećeni i vlasnici koji iznajmljuju svoj smještaj. Ta odluka je donijeta nedjelju dana poslije nereda u Kapitol hilu gdje su pristalice odlazećeg predsjednika Donalda Trampa nasilno upale u zgradu Kongresu dok su zvaničnici držali sjednicu o potvrdi rezultata predsjedničih izbora. Strahujući od novog nasilja tokom Bajdenove inauguracije, lokalne i savezne vlasti su pozvale na izbjegavanje putovanja i okupljanja u Vašingtonu.