Dnevne novine, 20. jul 2020.

NOVI POKUĹ AJ DOGOVORA â– 2 3

OBUKU NA NOVIM HELIKOPTERIMA U FRANCUSKOJ ZAVRĹ ILA TRI PILOTA â– 24 25

Marković pozvao na nastavak dijaloga, Mitropolija prihvatila

Bell 505 znaÄ?ajno unaprijedio vazduhoplovstvo naĹĄe Vojske

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020. BROJ 2736 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

POVODI: KAD GOVORI O ISTORIJI SPC PREVIÄ?A SVOJA NE DJELA â– 2 3

Pop Maca i Filaret sa mitraljezom se ne mogu zaboraviti â– 18

GRADONAÄŒELNIK PODGORICE

Kriza neće usporiti razvoj grada PODRŠKA VLADE PRIVREDI

ViĹĄe od 33 miliona eura za 15.000 kompanija

JUÄŒE REKORDAN BROJ ZARAĹ˝ENIH 116â– 14 15

Na Cetinju i u Nikťiću od danas maske i na otvorenom

â– 9

Radosav Babić

POLICIJA TRAGA ZA POÄŒINIOCEM UBISTVA ÄŒLANA ZAGORIÄŒKOG KLANA

ZBOG TRAGIÄŒNE SMRTI VICKOVIĆA I DELIBAĹ IĆA

U Nikťiću dan Şalosti ZA NAJBOLJE PONUDE:

â– 12

â– 13

marketing@dnovine.me

UBICE DANIMA PRATILE KLIKOVCA

+382 20 252 900

2

politika

novi pokušaj dogovora

Marković pozvao na nastavak dijaloga, MCP prihvatila

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

Predsjednik Vlade Duško Marković pozvao je juče Mitropoliju crnogorsko-primorsku i druge eparhije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori na nastavak razgovora o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti na ekspertskom nivou, što je Mitropolija prihvatila. „Vladin Tim za pregovore o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti spreman je za nastavak razgovora radi pronalaska prihvatljivog rješenja u odnosu na otvorena pitanja“, saopštio je Marković na Tviteru.

Iz Mitropolije crnogorsko - primorske juče su saopštili da prihvataju poziv premijera

Markovića da nastave pregovore o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Sastanak će biti održan danas u 16 sati u Vili “Gorica”.

Sekretar Mitropolije SPC protojerej-stavrofor Obren Jovanović je podsjetio da je crkva „bila, jeste i ostaje privržena dijalogu kao jedinom pravom putu i načinu da se riješe otvorena pitanja u odnosima između crkve i države koja su nastala prije i nakon donošenja i stupanja na snagu spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti“.

“Iz tog razloga, prihvatamo Vaš poziv, iako stiže sa ne malim zakašnjenjem, za dovršetak započetog pa prekinutog dijaloga,

u nadi da to ne činite radi uključivanja ove teme u Vašu predizbornu kampanju, na šta ne možemo pristati, kako zbog Crkve Božije tako i zbog vjernog naroda”, saopšteno je iz Mitropolije.

Kako navodi, MCP očekuje da će Vlada “u potpunosti konačno ispoštovati crkveni i pravni subjektivitet Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhija Srpske pravoslavne crkve i prihvatiti njihove predloge o izmjenama i dopunama pomenutog Zakona”. „Imajući u vidu složenost prilika u kojima se nalazi Crna Gora, a posebno veliku zabrinutost crkve zbog nasilja nad svešten-

Povodi: Kad govori o istoriji, SPC previđa brojna(ne) djela

Pop Maca i Filaret sa mitraljezom se ne mogu zaboraviti

Kraj protekle sedmice obilježile su nove provokacije od Srpske pravoslavne crkve i njihovih partnera, kako u medijskoj tako i političkoj sferi. Prvo je episkop Joanikije izjavio da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ne zna istoriju SPC, šaljući uvredljivu poruku da su njegovi “argumenti šuplji”, da bi se potom oglasio i Sprski nacionalni savjet (SNS) tražeći izvinjenje od premijera Duška Markovića zbog izjave da svetosavlje i antifašizam ne idu jedno sa drugim. SNS je

zaprijetio krivičnom prijavom, jer premijerova izjava “izaziva vjersku i nacionalnu mržnju”.

I Marković je, od dosadašnjeg srpskog ministra odbrane prozvan da nije upućen u istoriju svetosavlja i doprinosu antifašizmu u Crnoj Gori?!

■■ Sa oružjem u svešteničkoj odjeći

U Srpskoj pravoslavnoj crkvi izgleda zaboravljaju da su ostali brojni tragovi njihovog djelovanja kojima se zgraža-

vao čitav demokratski svijet, te da bi trebalo da budu mnogo oprezniji kada prozivaju za neznanje, nepoznavanje istorije SPC. Jer za argumente se ne mora ići u daleku prošlost, dovoljno se prisjetiti događaja iz devedesetih godina prošlog vijeka. Podsjetimo na čuvenu fotografiju popa sa mitraljezom Jelenka Mićovića, kasnije vladike mileševskog Filareta, iz 1991. godine. Fotografija je napravljena na slavonskom ratištu, u Hrvatskoj, kod manastira Komogovina između Kostajnice i Gline. Filaret se slikao ispred tenka, sa mitraljezom u rukama, u svešteničkoj odjeći, i ta fotografija ni danas nikog ne ostavlja ravnodušnim.

Filaret je najzaslužniji, s obzirom da je to bio njegov predlog, što su svecima proglašeni pljevaljski sveštenici, pripadnici četničke crne trojke, Slobodan Šiljak i Milorad Vukojičić, poznat pod imenom “pop Maca”, ili “pop koljač” koji je ostao upamćen po zločinima u Pljevljima ubijajući i žene. Dvije godine kasnije, 2007. crnogorska vlast nije dozvolila ulazak Filaretu u Crnu Goru,

što je tada ocijenjeno kao prvi otpor Srpskoj pravoslavnoj crkvi od zvanične Podgorice.

■■ Atanasije, Amfilohije, Nikanor...

Pop sa mitraljezom ostaće upamćen i po upadu u studio Radio-televizije Srbije sa “dokazima” o novom genocidu koji se sprovodi nad Srbima. Gledaoci drugog dnevnika RTS mogli su da vide zapjenušanog monaha kako u ruci drži lobanju, tvrdeći da je to glava djevojčice koju su ubili muslimani.

Priča o Filaretu je samo jedan u moru detalja koji govore o ponašanju pojedinih visokih crkvenih velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve u posljednjih 30 godina.

Sličnih primjera, nažalost, ima napretek. Ako prelistamo arhive medija, naći ćemo izjave episkopa hercegovačko-zahumskog Atanasija Jevtića, mitropolita crnogorsko - primorskog Amfilohija Radovića, koji su devedesetih godina prošlog vijeka javno tražili spajanje “svih srpskih krajeva

u jedinstvenu srpsku zemlju”, zatim izjavu episkopa gornjokarlovačkog Nikanora koji je promovisao velikosrpsku ideologiju krvi i tla:„Tamo gdje se prospe srpska krv i gdje padnu srpske kosti to mora biti srpska zemlja”.

Da to sve nijesu bili slučajni ispadi, nego smišljeno organizovano, dobro isplanirano djelovanje uoči dešavanja s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina prošlog vijeka pokazuje feljton Atanasija Jevtića u časopisu “Pravoslavlje” krajem 1983. godine pod nazivom „Od Kosova do Jadovna“, u

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

politika

3

poslanik dps-a danijel živković ocijenio

URA trojanski konj DF-a Sa prvog sastanka predstavnika vlade i MCP stvom i vjernim narodom, kao i zbog progonjenja sveštenstva i monaštva ipak ne gubimo nadu da će Vlada i Skupština Crne Gore pod hitno izmijeniti i

dopuniti sporni Zakon koji je glavni uzročnik ove nezapamćene odbrane svetinja od pravoslavnog naroda Crne Gore”, naveo je Jovanović.

R.P.

tima koji su dostupni javnosti, pomislili bismo da se radi o porukama sa nedavnih litija koje smo imali prilike da gledamo na ulicama crnogorskih gradova. I danas, kada su litije stale zbog sprečavanja širenja COVID 19, ne prestaju provokacije crnogorskih institucija i države, a najnoviji primjer je postavljanje bilborda u jednom dijelu crnogorskih gradova na kojima piše: “Ne damo svetinje”, a koje postavlja Udruženje za budućnost Crne Gore, Srbije, Republike Srpske. Ovome ne treba komentar. Što sve može da slijedi iza provokacija, pokazuje istorija djelovanja Srpske pravoslavne crkve. Kojim će putem krenuti Mitropolija crnogorskoprimorska koja je upravo juče pozvana od Vlade na nastavak dijaloga, i taj poziv prihvatila, uskoro će se vidjeti. To sigurno zavisi i od odnosa u samoj MCP, kao i odnosa u vrhu SPC.

Građanski pokret URA u suštini je “trojanski konj” Demokratskog fronta, čiji je zadatak da za njihove potrebe privuče dio crnogorskog biračkog tijela, prije svega od SDP, ali i od Demokrata, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković. Živković smatra da je izborna platforma Građanskog pokreta URA “Crno na bijelo”, kojoj bi, kako navodi, bolje odgovarao naslov “Crnje od crnjeg”, razgolitila suštinu tog političkog subjekta, iako im sigurno to nije bila namjera. Živković kaže da objavljivanjem sadržine platforme i imena potpisnika i podržavalaca njenog teksta, javnost može konačno stvoriti jasnu sliku o tome zašto stratezi medijsko - političkoga koncerna uporno ne uspijevaju da ostvare političke ciljeve na izborima.

“Na osnovu posljednjih

akcija GP URA da se zaključiti da ta družina ne bira sredstva da nekako preskoči cenzus i dokopa se parlamenta. Jer kako inače razumjeti to da se na istoj listi nađu doskorašnji aktivisti za ulazak u NATO i njegovi protivnici, nekadašnji independisti i unionisti. Stefan Đukić i Dritan Abazović, ljuti suparnici iz kampanje za ulazak u NATO, sad s iste liste hoće vlast. Može li neko zamisliti taj dvojac da kormilari i nekom lokalnom institucijom, kamoli državom?”, pita Živković.

Kako dodaje, “o kakvoj je družini riječ, najbolje svjedoče njihova prva kolumnistička pera, koja ovih dana edukuju i Ambasadu SAD u Crnoj Gori”.

“Neki od njih javno zamjeraju Amerikancima koji su u reklamnom spotu poručili Crnoj Gori da dijele njen osjećaj slobode, nevaspitano poručujući da bi

se oni iz GP URA mnogo bolje osjećali kad im američki građani ne bi više odmagali. Eto, makar već imaju jednog krivca za poraz koji im je zagarantovan”, navodi Živković.

On smatra da sve to pokazuje šta je u suštini GP URA - prikriveni trojanski konj DF, čiji je zadatak da za njihove potrebe privuče dio crnogorskog biračkog tijela, prije svega od SDP, ali i od Demokrata.

“A javno će izigravati krivca što opozicija ne ide na izbore u jednoj koloni. Abazović je tu samo u ulozi “poštenog Albanca”. Neki tvrde svjesno, neki nesvjesno. Eto zašto platformi GP URA bolje odgovara naziv “Crnje od crnjeg”, i eto zašto će na izborima u avgustu pobijediti državotvorne snage, iskreno posvećene evropskim vrijednostima i evro-atlanskim integracijama”, zaključio je Živković.

R.P.

■■ Riječi patrijarha Pavla

kojem potencira stradanja srpskog naroda u raznim vremenima i raznim djelovima Jugoslavije, s naglaskom na Hrvatsku i Kosovo, upoređujući probleme Srba na Kosovu sa genocidom nad Srbima u NDH.

■■ MCP na ispitu Čitajući izjave srpskih crkvenih velikodostojnika tokom krvavih ratova prošlog vijeka, svuda se ponavlja ista matrica o ugroženosti Srba koji se pozivaju da brane svoja vjekovna ognjišta, đedovinu i svetinje.

Da nema datuma u dokumen-

Možda nije na odmet podsjetiti i na pokajničke riječi patrijarha Pavla iz 2007. godine: “A ja kažem: ako bi trebalo da se održi Velika Srbija zločinom, ja na to pristao ne bih nikada; neka nestane Velike Srbije, ali zločinom da se održava – ne.

Ako bi bilo potrebno i nužno jedino da se održi Mala Srbija zločinom, ja i na to ne bih pristao. Neka nestane i Male Srbije, ali zločinom da se održi – ne.

I kad bi trebalo da se održi posljednji Srbin, ja da sam taj posljednji Srbin, a da se održi zločinom – ne pristajem, neka nas nestane, ali da nestanemo kao ljudi, jer nećemo onda nestati, živi ćemo otići u ruke Boga Živoga.” Devedesetih godina, isti patrijarh je drugačije govorio, ali je na kraju stiglo pokajanje, nažalost, poslije ratova i krvoprolića, razorene države i velikih žrtava.

V.Š.

Živković

Radovanić: platforma je osnova na kojoj će se mijenjati Crna Gora Generalni sekretar Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić reagovao je na saopštenje poslanika DPS-a Danijela Živkovića, poručujući toj partiji da ne brani državu od GP URA i onih koji je vole iskreno i bez interesa. „Naša je vizija Crna Gora kao jedna porodica. A vaša, Crna Gora u vlasništvu jedne porodice. To je ogromna razlika između vas i nas. I budite ubijeđeni, mi ćemo sačuvati Crnu Goru od vas“, navodi se u

reagovanju.

Radovanić je kazao da je platforma pokreta URA osnova na kojoj će se mijenjati Crna Gora, koncept koji okuplja sve ljude koji iskreno žele da doprinesu promjenama koje su neophodne.

“Mi mirimo Crnu Goru, a vi ste ti koji je konstantno svađate zarad opstanka na vlasti. Mi nudimo listu stručnjaka, uspješnih i sposobnih, spremnih da vode Crnu Goru kroz finansijski zahtjevna vremena

u koje nas je dovela vaša tridesetogodišnja vlast. Vi ste samo grupica ljudi koja je opljačkala državu i građane dovela na rub egzistencije i siromaštva.

Za vas Crna Gora nije domovina, već imovina i to ste više puta dokazali u prethodnih 30 godina. Ali, i tome dolazi kraj jer su građani siti vaših lažnih obećanja i prazne priče“, navodi Radovanić, ističući da “priča o podjelama, četnicima, stranim i unutrašnjim neprijateljima više ne pije vodu“.

4

politika

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

politički analitičar sergej sekulović ocijenio

Moguća smanjena izlaznost birača Na predstojećim izborima u Crnoj Gori, usljed zdravstvenog rizika, moguća je smanjena izlaznost birača, ocijenio je politički analitičar Sergej Sekulović, navodeći da ona odgovara političkim subjektima koji imaju stabilno i disciplinovano biračko tijelo.

Kako je naveo, predstojeći izbori će sigurno biti najspecifičniji do sada, kako u smislu izborne kampanje, tako i samog izbornog dana.

Prema njegovim riječima, postoje jaki argumenti u prilog njihovog odlaganja, iako to trenutno nije realnost.

“Koliko je situacija nepredvidiva dovoljno je reći da nijesmo potpuno sigurni hoćemo li 30. avgusta na birališta, ili ćemo taj dan dočekati u karantinu”, kazao je Sekulović agenciji MINA. On je ocijenio da moguć-

nost smanjene izlaznosti, usljed zdrastvenog rizika, svakako postoji, iako su, kako je naveo, crnogorski građani u kontinuitetu prilično zainteresovani za izborni proces.

Upitan kako komentariše to što će opozicione partije izaći na izbore, iako su kritikovale izborni ambijent i izborno zakonodavstvo, Sekulović je kazao da je bojkot iz-

bora krupan politički potez, koji zahtijeva jedinstvo aktera koji se za njega odluče i izgrađeno povjerenje.

“Prethodne četiri godine nijesmo bili svjedoci tome.

Uz to, poželjno je da takvu političku akciju nosi snažno liderstvo kome se priznaje autoritet”, rekao je Sekulović.

Kako je dodao, u prirodi je političkih partija da iza-

Sekulović

đu na politički teren, pogotovo ako vjeruju da mogu da ostvare dobar rezultat.

Vujović: Izbore bi trebalo odgoditi za oktobar Imajući u vidu epidemiološku situaciju u zemlji, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović smatra da izbore treba odgoditi.

Vujović je za TVCG podsjetio da je ustavni rok za održavanje izbora sredina oktobra, navodeći da treba dati šansu zdravstve-

nim radnicima, ali i građanima da poprave situaciju.

On smatra da zbog korone ne treba da stane život, ali to ne znači da po svaku cijenu treba organizovati izbore u vremenu kada je epidemiološka situacija u zemlji loša. ‘’Ono što je jasno da mi moramo živjeti sa koronom. Izbori se

moraju održati i pored toga što postoji korona, ali vjerujem da u okviru ustavnog roka treba naći termin makar bio posljednji, 18. oktobra da se održe izbori”, kazao je Vujović. On je rekao da su u danima kada broj registrovanih ne pada ispod 50, izbori rizik i za stanovništvo, administraciju, kao i posmatrače.

“Bojkot parlamentarnih izbora je jedna velika nepoznanica i opozicione partije strahuju da bi mogle biti marginalizovane. Sada je na njima priličan teret da ovakvu odluku objasne građanima, jer rizik povećane apstinencije postoji”, kazao je Sekulović.

Upitan da prokomentariše izostanak dogovora opozicije o jedinstvenoj izbornoj listi, Sekulović je naveo da je to očekivan scenario, te da opozicija za jedinstvenom listom ne treba da žali”. R.P.

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

politika

5

uprkos neslaganjima u opoziciji

Front ne odustaje od zajedničke liste

Demokratski front spreman je i otvoren za svaki dogovor i čeka da ostale stranke iz opozicije saopšte odluke i zahtjeve, saopšteno je juče iz tog političkog saveza.

Iz DF-a su reagovali nakon što se u medijima pojavila informacija da Socijalistička narodna partija na izbore 30. avgusta neće ići u koaliciji sa DF-om, zbog ucjenjivačkog ponašanja tog političkog saveza.

Na drugoj strani, u DFu navode da se u procesu pravljenja listi i koalicija nije ni prema kome odnosio ucjenjivački, navodeći da je svaka navodna informacija o tome lažna vijest. “Štaviše, pokazali smo spremnost da zarad objedinjavanja opozicije podnesemo sami žrtve i prihvatimo ucjenjivačke zahtjeve pojedinih stranaka, koje su nakon naših odgovora same odustajale od vlastitih uslova i pronalazili druge izgovore da ne budu dio jedinstvenog opozicionog sa-

veza”, saopšteno je iz DF-a.

On je istakao da su konstituenti DF-a donijeli konkretne odluke o najširem opozicionom nastupu na stranačkim organima i zadužili rukovodstva da pokušaju, sve što je u njihovoj moći, kako bi realizovali ovaj postavljeni cilj.

“DF je spreman i otvoren za svaki dogovor, a ostale političke stranke iz opozicije treba da o tome donesu odluku i saopšte vlastite zahtjeve. Od strane DF ni prema kome niti je bilo, niti će biti bilo kakvih ucjena, kako to određeni mediji plasiraju kroz “neimenovane izvore iz drugih stranaka””, saopšteno je iz DF-a.

Poziv na okupljanje opozicije stigao je i sa sjednice predsjedništva Demokratke narodne partije, na kojoj je zaključeno da formiranje jedinstvene opozicione liste predstavlja “obavezu, odgovornost i imperativ pred svim crnogoskim građanima koji žele demokratske promjene u Crnoj Gori”.

A.N.

Foto: Igor Šljivančanin Demokratski front

Nikolić

portparol dps-a miloš nikolić

Vulin zalutao na mjesto ministra

Dosadašnji ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin odlučio je da popuni prazninu u programu na srpskim televizijama i medijima koja se pojavila završetkom rijalitija Zadruga, a i da se preporuči uoči sastavljanja nove Vlade, poručio je portparol DPS-a Miloš Nikolić.

Vulin je juče kazao da je tvrdnja premijera Duška Markovića da su “antifašizam i svetosavlje jedno drugom suprotstavljeni” isto što i spaljivanje moštiju Svetog Save na beogradskom Vračaru.

Nikolić kaže da Vulin svakodnevno zatrpava javnost tabloidnim saopštenjima i izjavama “čiji stepen besmislenosti i nekulture prevazilazi čak i sve ono na što smo od njega navikli”. “Što svakako nije jednostavno uraditi. Tako je, u naletu entuzijazma, noseći uniformu koja mu neprirod-

no stoji (pokušavajući vjerovatno da kompenzuje to što nikada nije služio vojni rok, a volio bi da mu se to zaboravi) izgovorio i par stvari o Crnoj Gori i premijeru Dušku Markoviću pokušavajući valjda da bude duhovit”, navodi Nikolić.

Nikolić dodaje da je Vulin zanemario činjenicu da je ipak najsmješnije od svega to što on zauzima bilo kakvu javnu funkciju, a posebno funkciju prvog čovjeka srpske vojske.

“Tako je Vulin, očito usljed smanjene doze popularnosti i pred novi izbor ministara napravio par nesuvislih, i samo njemu smislenih paralela, između današnjih i vremena provedenih pod Osmanskih carstvom, pritom nesmotreno veličajući crnogorsku vertikalu antifašizma. Ovakva zamjena teza naslonjena je na besmislicu srpskog patrijarha da je Srbima danas gore u Crnoj Go-

ri nego pod Osmanlijama i u NDH. Jedino što se na ovakve budalaštine može odgovoriti, a što stalno ponavljamo, jeste da Srbima onda i nije bilo toliko loše u tim vremenima. Jer u Crnoj Gori Srbi kao i građani svih drugih nacionalnosti žive u građanskoj državi koja svima jednako garantuje sva prava bez obzira na nacionalno ili vjersko opredjeljenje”, navodi Nikolić.

On ističe da su upravo to tekovine crnogorske antifašističke borbe, ali “nam je i savršeno jasno da kleronacionalista poput njega o tome ne može znati ništa te da je njemu, ipak, intelektualno nedokučiva činjenica”.

“Zbog svega navedenog, nadamo se da će novi serijal Zadruge početi uskoro. Uostalom možda ga Vučić neće u novu Vladu, pa eto adekvatnog zaposlenja čovjeku zalutalom u resor na čijem je čelu”, zaključio je Nikolić. R.P.

opštinski odbor demokratske partije socijalista bijelo polje odgovorio socijalistima

Politika se vodi odgovorno, a ne demagogijom Demokratska partija socijalista pozvala je Socijaliste Crne Gore da prošetaju Bijelim Poljem i konačno “otkriju” da žive u gradu u kojem se realizuje najviše projekata u sjevernom regionu.

Iz DPS-a su reagovali na navode predsjednika Socijalista Bijelog Polja Ivana Furtule, koji je kazao da se sjever Crne Gore nalazi u nikad te-

žem socio-ekonomskom stanju, te da politika Vlade o ravnomjernom regionalnom razvoju nije dala rezultate.

U DPS-u kažu da za vodeće opozicione partijske strukture oduvijek znaju da vode retrogradnu politiku i da političko djelovanje zasnivaju na rušenju i osporavanju crnogorskog društva i njegovog prosperiteta.

“Ipak, po prirodi stvari mladim ljudima tako nešto nije imanentno, pa je današnje razotkrivanje njihovih omladinskih perjanica samo još jedan dokaz da sa opozicijom budućnost Crne Gore nikada ne bi bila ni razvojna, ni evropska”, saopštili su iz DPS-a.

Iz DPS-a su pozvali Socijaliste da pogledaju potpuno no-

ve ili obnovljene fabričke pogone “kojima smo kroz biznis zone dali dodatan zamajac”.

“Vjerujemo da danas ne postoji građanin Bijelog Polja, koji nije vidio uveliko zahuktale radove na planini Bjelasici i Đalovića pećini”, navode iz DPS-a, Kako su podsjetili, socijalna politika se vodi na odgovoran način, a ne demagogijom što

je, navode, Opština Bijelo Polje dodatno unaprijedila kroz brigu o novorođenčadima u vidu naknada, o đacima kroz besplatne udžbenike, kao i studentima kroz stipendije.

“Većinsko Bijelo Polje na sreću to prepoznaje, i sigurni smo - opet će, u šta će se dotični još jednom uvjeriti za nešto više od mjesec dana”, zaključili su u DPS-u.

A.N.

6

ekonomija

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

Analiza stanja elektronskih usluga

Do jula 17 novih e-usl korona ubrzala digita

⌦⌦ Predrag Zečević

D

o jula 2020. godine, u okviru nadležnosti, državni organi su kreirali 17 novih usluga na Portalu e-uprave, pokazuje julska Analiza stanja elektronskih usluga koju je pripremilo Ministarstvo javne uprave.

Od toga Ministarstvo javne uprave je kreiralo dvije usluge: “Zahtjev za izdavanje kopije dokumentacije iz službene evidencije za NVO” i “Zahtjev za izdavanje uvjerenja o činjenicama iz službene evidencije za NVO”.

Ministarstvo nauke je kreiralo takođe dvije usluge: “Sufinansiranje putnih troškova istraživača za učešće na ICGEB sastancima i kursevima” i “Prijavu za finansiranje putnih troškova eksperata i stručnog osoblja angažovanih od Ministarstva nauke”.

Ministarstvo sporta i mladih je kreiralo e-uslugu “Zahtjev za polaganje Stručnog ispita za rad u oblasti sporta”.

■ FOND ZDRAVLJA Ubjedljivo najviše usluga, što je i očekivano, kreirao je Fond za zdravstveno osiguranje, a neke usluge postoje i od ranije.

U pitanju su eNaručivanje (produženje recepata), eOsiguranje i eApoteka - elektronski servisi namijenjeni građanima (pacijentima), razvijen u cilju pružanja informacija o naručivanju, zdravstvenom osiguranju i dostupnosti lijekova svim apotekama koje imaju Ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje.

Kreirana je usluga eNalaz - koja omogućava pacijentima uvid u rezultate biohemijskih laboratorijskih ana-

238 zahtjeva je podneseno za dostavljanje podataka iz kaznene evidencije za fizička lica

Ubjedljivo najviše usluga, što je i očekivano, kreirao je Fond za zdravstveno osiguranje, a neke usluge postoje i od ranije liza putem interneta i usluga eRecept - koji omogućava pacijentima uvid u propisane i realizovane recepte.

Od ranijih usluga tu je eZakazivanje - servis za online zakazivanje posjeta kod izabranih doktora u domovima zdravlja.

Kreirana je i usluga Zahtjev za dodjelu identifikacionih brojeva prekršajnih naloga u Registru novčanih kazni i prekršajne evidencije za fizičko lice.

Pored ostalih, kreirana je i usluga Ljekarske komisije - servis koji omogućava pregled ljekarskih komisija po gradovima u Crnoj Gori. Tu je e-usluga Ljekovi, servis koji prikazuje listu ljekova koji se izdaju na recepti i ljekove koji se upotrebljavaju u zdravstvenim ustanovama.

Na portalu eZdravlje mogu

Kriza sa COVID-19 donijela je potrebe za novim digitalnim uslugama javne uprave i veću potražnju za postojećim uslugama se naći i e-servisi “Privatne zdravstvene ustanove (PZU)”, i “Javne zdravstvene ustanove (JZU)” - servis koji objezbjeđuje spisak svih privatnih i javnih zdravstvenih ustanova u zdravstvenom sistemu Crne Gore. Što se tiče Uprave carine, ta institucija je kreirala zapaženu uslugu “Zahtjev za upis u Carinski registar”.

■ UBRZANA

DIGITALIZACIJA

Kriza sa COVID-19 donijela je potrebe za novim digitalnim uslugama javne uprave i veću potražnju za postojećim uslugama.

U prethodnom periodu svi državni organi nastojali su

Najviše zahtjeva za kaznene evidencije Kada je u pitanju broj podnešenih zahtjeva putem portala euprave, ukupno je podnesen 491 zahtjev. Zanimljivo je da je najviše podeseno zahtjeva za dostavljanje podataka iz kaznene evidencije za fizička lica čak 238, odmah slijede prijava za polaganje stručnog ispita za rad u državnim organima sa visokom stručnom spremom 82, dok su na trećem mjestu zahtjevi za dostavljanje

podataka iz prekršajne evidencije za fizička lica njih 24.

Autori analize konstatuju da se pojedinačno uvećanje korišćenja e-usluga iz oblasti zdravstva može se vidjeti iz korišćenje usluge eApoteka.

Nime, korišćenje ove e-usluge je naglo poraslo u periodu početka epidemije, ali je zatim naglo opalo. Jedan od razloga je moguće ustezanje građana da traže

ljekove, posjećuju apoteke i čekaju u redovima. “Što se tiče usluge eRecept, generalne ocjene korišćenja ove e-usluge govore da je maksimalno korišćenje ove e-usluge bilo u nedjelji proglašenja epidemije i uvođenja posebnog stanja i mjera, a minimalno korišćenje je bilo u prvoj nedjelji maja kada je epidemija počela da stagnira”, zaključuju autori Analize.

da usluge realizuju elektronskim putem kako bi na taj način građanima olakšali proces ostvarivanja prava i pomogli u ostvarivanju socijalne distance.

Ministarstvo javne uprave je na samom početku krize dalo jasne preporuke svim organima u javnoj upravi i obavijestilo građane da mo-

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

luga, alizaciju

gu elektronskim putem predati zahtjeve, putem maila i elektronskih usluga.

Za vrijeme trajanja pandemije razvijeno je nekoliko elektronskih usluga kreiranih od državnih organa u prvom redu: “Online prijava za državljane Crne Gore koji žele da se vrate u domovinu”, “Online zahtjev za podnošenje prijave za

subvenciju” i “Online zahtjev za dodjelu PIN-a za logovanje na sistem eZdravlja”.

Razvijena je platforma “Uči doma”, a razvijeni su i elektronski zahtjevi za upis djeteta u prvi razred osnovne škole, za upis djeteta u vrtić i za upis u srednju školu. Kreirana je i “Online platforma za doniranje Nacionalnom koordinacionom timu”, kao i mobilna aplikacija za praćenje simptoma osoba koje su u samoizolaciji.

Takođe, implementiran je portal Digitalna solidarnost. Sa druge strane, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Ministarstvo nauke i Ministarstvo kulture organizovali su prvi onlajn hakaton u Crnoj Gori – CORONATHON.me. Cilj hakatona je bio da se pronađu rješenja koja će Crnoj Gori pomoći da se brzo prilagodi, odgovori na krizu i oporavi od posljedica novog virusa korona – COVID-19.

ekonomija

7

prognoze svjetske banke za zapadni balkan

Očekuje se veća opreznost banaka u Crnoj Gori

U Crnoj Gori se, dok traje korona kriza, očekuje dodatna opreznost banaka, usporenija i skromnija kreditna aktivnost i stavljanje većeg naglaska na upravljanje rizicima, ocijenili su iz Svjetske banke i dodali da je potrebno pojačano praćenje finansijskog sektora, ocjenjuje viši specijalista za finansijski sektor u Svjetskoj banci Alper Ahmet Oguz.

On je kazao i da je bankarski sektor u Crnoj Gori likvidan i dobro kapitalizovan.

“Primjetan je rast kreditne aktivnosti koji je podstaknut od domaćinstava, a ne preduzeća, što je karakteristika za ovaj region. Međutim, potrebno je obezbijedti i dodatno pojačano praćenje finansijskog sektora, odnosno pažljivo pratiti fukcionisanje, rad i poslovanje banaka”, rekao je Oguz.

On je dodao da su u SB zapazili blago pogoršanje situacije kada je u pitanju profitabilnost banaka i kvalitet

Svjetska banka aktive, ali da još ne znaju koliko će kriza trajati i kolika će biti njena stvarna težina.

“Zbog toga je potrebno pažljivo pratiti situaciju u bankama preko regulatora, Centralne banke i očuvati finansijsku stabilnost sistema, jer će kasnije u oporavku biti i te kako važna”, naveo je Oguz. Prema njegovim riječima, Crna Gora je uspjela da uspostavi solidne

tampon zone kada je u pitnju likvidnost i da značajno unaprijedi stabilnost sistema od ranije globalne krize.

“Država je neke od ranjivosti sistema uspjela da riješi tokom prošle godine, što je značajno povećalo finansijsku stabilnost, a takođe je počela i sa implementacijom značajnih reformi u bankarskom sektoru”, saopštio je Oguz.

Centralna banka

podaci centralne banke crne gore

Pad kamatnih stopa u maju Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u maju je pala 0,02 procentna poena u odnosu na april i iznosila je 5,94 odsto, pokazuju podaci Centralne banke.

“Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa pala je 0,02 procentna poena u odnosu na aprilu i iznosila je 5,4 odsto”, navodi se u Biltenu CBCG.

Kamatne stope na novoodobrene kredite u maju su pale, efektivna 0,62 procentna poena na 4,77 odsto, a nominalna 0,29 procentnih bodova na 4,33 odsto.

Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) u maju su pale na mjesečnom nivou, efektivna 0,06 procentnih poena na 23,41 odsto, a nominalna 0,02 procentna boda na 20,39 odsto.

Kamatne stope MFI na

novoodobrene kredite u maju su porasle, efektivna 3,04 procentna poena na 22 odsto, a nominalna 2,31 procentni bod na 19,51 odsto.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u maju je ostala nepromijenjena u odnosu na april i iznosila je 0,41 odsto.

Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u maju je iznosila 5,53 procentna poena i bila je niža u odnosu na april.

8

ekonomija

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

novi podaci ministarstva ekonomije

Cijena eurodizela ispod prosjeka u regionu

Oslabio dolar Vrijednost dolara prema korpi valuta na svjetskim valutnim tržištima pala je protekle sedmice, pri čemu je kurs eura u odnosu na dolar dostigao najviši nivo u četiri mjeseca.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošle sedmice 0,5 odsto na 95,95 bodova. Pritom je kurs eura prema dolaru skočio 1,3 odsto na 1,1425 dolara, nedaleko od najvećeg nivoa u četiri mjeseca, prenosi SEEbiz.

Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, pa je njena cijena skliznula 0,2 odsto na 107 jena.

Litar eurodizela u Crnoj Gori košta 1,01 eura, u Albaniji 1,36 eura, Srbiji 1,19, a Hrvatskoj 1,16 eura Cijena eurodizela u Crnoj Gori i dalje je niža od prosjeka u regionu, dok je eurosuper 95 na nivou prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima iz najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,11 eura, koliko i u Srbiji. U Albaniji se može kupiti za 1,36, a u Hrvatskoj za 1,21 eura, piše Mina biznis.

Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, gdje košta euro, odnosno 93 centa. Najjeftiniji eurosuper 95 plaćaju građani Bugarske 87 centi, a najskuplji stanovnici Holandije 1,57 eura.

Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,01 eura, u Albaniji 1,36 eura, Srbiji 1,19 eura, a Hrvatskoj

87

centi košta litar eurodizela u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj 1,16 eura.

Litar eurodizela jeftiniji je u BiH gdje košta 90 centi i Sjevernoj Makedoniji 87 centa, što je uz Bugarsku, gdje košta takođe 87 centi, najniže u Evropi. Najskuplji eurodizel plaćaju građani Švedske 1,39 eura.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

l.br.3585/09 PRIVREDNI SUD CRNE GORE, po sudiji Marini Đurović, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „VAGRES” u stečaju - Podgorica, koga zastupa stečajni upravnik Saša Zejak iz Podgorice a ovog punomoćnik Snežana Jović advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika, pokojnog Kačar Nedžiba iz Srbije, Priboj, Sastavci b.b., koga zastupa privremeni staralac zaostavštine, advokat Dragan Novović iz Novog Pazara, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 23.788,70€, prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, dana 17.07.2020.godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI 1. Određuje se druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika: - upisanih LN br. 186 KO - Podgorica l, br.kat.parc. 1229, objekat br. 1, PD 82, spratnost P 58 m Nepokretnosti navedene u tač.1. su predmet prodaje po rješenju o izvršenju ovog suda l.br.3585/09 od 8.11.2012. godine, određenom radi naplate novčane tražbine izvršnog povjerioca u iznosu od 23.788,70 € na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom počev od 21.04.2009. godine do isplate i troškova izvršnog postupka od 448,00€, koji će konačno biti obračunati nakon prodaje nepokretnosti.

2. Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 17.09.2020. godine u 12:00 časova, u prostorijama ovoga suda, u kancelariji br. 24 na prvom spratu.

3. Vrijednost upisane nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovoga suda l.br.3585/09 od 10.09.2013. godine u smislu odredbe čl. 168 ZIO i iznosi ukupno 58.870,00 €.

4. Na drugom javnom nadmetanju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50 % te vrijednosti. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod suda, pred kojim teče postupak izvršenja, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

5. Ponudioci su dužni izuzimajući izvršne povjerioce, kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo u depozit suda br.računa 550-19495-89 kod Podgoričke Banke AD Podgorica, u iznosu od 10%, utvrđene vrijednosti nepokretnosti.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena, vratiće se novac položen na ime jemstva, odmah nakon zaključenja nadmetanja.

6. Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit suda, u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu Sud će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču, bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu punudača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu, koju je ponudio u određenom roku, sud će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači, ne uplate prodajnu cijenu u roku iz položenog jemstva, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene, na ranijoj i novoj prodaji.

7. Ako je kupac izvršni povjerilac, čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

8. Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica, koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

PRIVREDNI SUD CRNE GORE Dana 17.07.2020. godine SUDIJA Marina Đurović

Najskuplji eurodizel u Evropi plaćaju građani Švedske - 1,39 eura po litru

Ilustracija

UPRAVA CARINA CRNE GORE

U junu naplaćeno 62,4 miliona eura

Ostvarena neto naplata Uprave carina iznosila je 61,62 miliona eura Uprava carina je u junu naplatila 62,4 miliona eura prihoda, što je 13,68 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.

U saopštenju objavljenom na sajtu Uprave carina navodi se da je u junu carinskih povraćaja bilo u iznosu od 60,82 hiljade eura, a akciznih 724,29 hiljada eura.

“Ostvarena neto naplata iznosila je 61,62 miliona eura”, kazali su iz Uprave carina.

Od ukupno naplaćenih prihoda u junu, na porez na dodatu vrijednost (PDV) pri uvozu se odnosilo 41,62 miliona eura, na akcize 18,55 mi-

liona, na carinu 2,08 miliona, na porez na kafu 143,79

Od ukupno naplaćenih prihoda u junu, na porez na dodatu vrijednost (PDV) pri uvozu se odnosilo 41,62 miliona eura, na akcize 18,55 miliona, na carinu 2,08 miliona, na porez na kafu 143,79 hiljada, a na ostale prihode 17,48 hiljada eura

hiljada, a na ostale prihode 17,48 hiljada eura.

U strukturi naplaćenih akciza najviše su zastupljene akcize na mineralna ulja, njihove derivate i supstitute 63,74 odsto, zatim na duvanske proizvode 22,27 odsto, na alkohol i alkoholna pića 8,37 odsto i gaziranu vodu 4,94 odsto, prenosi Mina biznis.

Ostale prihode, kako je objašnjeno, čine prihodi po osnovu novčanih kazni u prekršajnom postupku, prihodi od prodaje carinske robe, kamate za neblagovremeno plaćanje carine i carinskih dažbina.

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

ekonomija

9

generalni direktor Direktorata za investicije Radosav Babić

Više od 33 miliona eura za 15.000 kompanija Uskoro, ocjenjuje Babić, možemo očekivati i usvajanje trećeg paketa ekonomskih mjera koji će se po svom karakteru i sadržaju razlikovati od prva dva paketa Foto: Đorđe Cmiljanić

Kroz implementaciju drugog paketa mjera pomoći crnogorskoj privredi, odnosno kroz predmetne subvencije, obrađeno je blizu 30.000 zahtjeva i izvršena isplata od oko 33 miliona eura za 15.000 privrednih društava, kazao je za PR Centar generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu ekonomije Radosav Babić.

On je naglasio i da je oko 65.000 zaposlenih dobilo subvenciju kroz taj program, odnosno da je za dva mjeseca isplaćeno oko 130.000 ličnih dohodaka.

“Takođe, jedna mjera koju smo imali kroz drugi paket, jeste subvencija za novozaposlene. I za prva dva mjeseca, subvenciju za novozaposlene dobilo je blizu 300 radnika”, kazao je Babić.

hiljada zaposlenih je dobilo subvenciju kroz Vladin paket pomoći privredi

kvidni mogli da izmirimo sve obaveze i to bez zateznih kamata i ostalih troškova koje sljeduju”, saopštila je Luković.

■■ REAGOVALI NA VRIJEME

■■ POMOĆ PRIVREDI U Ministarstvu ekonomija ističu da su gotovo sve djelatnosti bile obuhvaćene drugim paketom mjera pomoći i da je veoma mali broj onih djelatnosti koje su isključene iz programa, jer ni u kom smislu nisu bile ugrožene.

“Smatramo da su mjere Vlade Crne Gore bile pravovremene, kvalitetne, i što je najvažnije da su dale rezultate i da su ih privrednici, u mjeri u kojoj im je bilo potrebno, na najbolji način iskoristili”, rekao je Babić.

On je dodao da je u kriznom trenutku najvažnije bilo pomoći privredi da prebrodi najkritičniji trenutak prije nekoliko mjeseci, te pomoći radnicima, odnosno njihovim zaposlenima, da u tom trenutku ne ostanu bez posla.

“Od privrednika smo dobili pozitivne komentare. Kazali su nam da su mjere odgovarale aktuelnom trenutku, zadovoljni su načinom

65

Babić implementacije mjera, kao i činjenicom da smo uspjeli ne samo odložiti određene finansijske obaveze koje su preduzeća imala, već da smo uspjeli pokriti troškove i za zarade njihovih radnika”, istakao je Babić.

■■ TREĆI PAKET

Jedna mjera koju smo imali kroz drugi paket, jeste subvencija za novozaposlene. I za prva dva mjeseca, subvenciju za novozaposlene dobilo je blizu 300 radnika, kazao je Babić

Prema njegovim riječima, neposredno nakon usvajanja drugog, započeli su rad na trećem paketu mjera pomoći privredi.

“U prethodnih par mjeseci, intenzivno smo radili na tome. I kako je najavljivano, u bliskoj budućnosti možemo očekivati i usvajanje trećeg paketa ekonomskih mjera koji će se po svom karakteru i sadržaju razlikovati od prva dva paketa. On će uz sanacionu, imati i razvojnu komponentu”, ocijenio je Babić.

U kompaniji Alfa Ton Lekić ističu da ni njima, kao i mno-

gim drugim kompanijama u Crnoj Gori, nije bilo lako da se suoče sa zatvaranjem privrede na skoro dva mjeseca.

“NKT je 18. marta donijelo odluku kojom je naša firma morala da zatvori sve maloprodaje. S obzirom da mi imamo i veleprodajni objekat, on je nastavio sa radom, ali u smanjenom obimu, jer je interesovanje naših kupaca palo. Analizama koje su rađene naknadno procijenili smo da je od 60 do 70 odsto prihoda bilo manje nego što je uobičajeno u tom periodu, a kako su prihodi bili smanje-

ni troškove smo značajno pokrivali iz rezerve iz prethodnog perioda i naravno uz pomoć Vlade Crne Gore i njenih mjera”, kazala je menadžerka finansija i računovodstva u kompaniji Alfa Ton Lekić Ivana Luković.

Ona je objasnila da su im Vladine mjere pomoći veoma značile naročito u dijelu pokrivanja svih fiksnih troškova kao što su komunalije, zakup i zarade zaposlenih.

“U okviru drugog paketa mjera koristili smo subvencije zarada zaposlenih kao i mjeru produženja limita za odloženo plaćanje carinske garancije. To nam je značilo iz razloga što je nabavno tržište našeg preduzeća najvećim dijelom oslonjeno na uvoz i u tom momentu nam je carinski dug bio jako visok pa nam je odlaganje tog duga na 30 do 60 dana mnogo značilo kako bi u trenutku kad nismo bili dovoljno li-

Luković je istakla da bi kroz treći paket mjera trebalo izvršiti disperziju ekonomskog rizika kako bi se i druge privredne grane koje su “možda i zapostavljene u prethodnom periodu” više uključile u naš bruto društveni proizvod.

“Smatram da je Vlada Crne Gore prepoznala i na vrijeme reagovala u prethodnom periodu tako da imam povjerenje da će i u narednom periodu i u trećem paketu mjera prepoznati potrebe crnogorske privrede i donijeti najbolje moguće odluke kako za privredu tako i za građane”, poručila je Luković.

I u kompaniji City taxi Podgorica prošli su sličan put.

Kažu da se Drugi paket mjera pojavio u pravom trenutku i naročito im pomogao u dijelu subvencija za zaposlene.

“To je bila prava pomoć za našu firmu, jer smo u tom trenutku počeli da radimo – morala su auta da se servisiraju, moralo je da se obezbijedi gorivo i naročito važno subvencije za zarade zaposlenih. Sve to nam je pomoglo da počnemo oporavak kompanije”, zaključio je pravni savjetnik u kompaniji City taxi Podgorica Nenad Štibilj. R.E.

10

hronika

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

Sudu za ljudska prava u 2019. stiglo 427 pritužbi iz Crne Gore, iz Kancelarije zastupnika ocjenjuju:

Povećanje broja žalbi Strazburu znači bolje poznavanje prakse Suda U toku prethodne godine Evropskom sudu za ljudska prava pristiglo je 427 predstavki iz Crne Gore, što od fizičkih i pravnih lica što od nevladinih organizacija, navodi se u Izvještaju o radu Kancelarije zastupnika pred Sudom u Strazburu za 2019. godinu. U poređenju sa godinom ranije, odnosno 2018., to je za 34 odsto više podnjetih žalbi. Naime, u 2018. godini u Strazbur je poslato 318 predstavki, 2017. za 180 manje, a u 2016. je 165 žalbi upućeno. Kancelarija zastupnika ocjenjuje da povećanje broja podnijetih predstavki znači da se građani sve više upoznaju sa praksom Evropskog suda, i iskazuju interesovanje da nezadovoljstvo presudama naših sudova riješe pred međunarodnim sudom.

“Povećan broj podnijetih predstavki 2019. godini u odnosu na Crnu Goru ukazuju na više faktora koji su tome doprinijeli. Prije svega, naši

U jednom predmetu podnosilac predstavke se pozvao na povredu prava iz člana 4 Konvencije (zabrana ropstva i prinudnog rada), a u tri predmeta podnosioci predstavke su se pozvali na povredu prava na slobodu i sigurnost iz člana 5 Konvencije

građani se sve više upoznaju sa praksom Evropskog suda i Konvencijskim mehanizmima zaštite i iskazuju interesovanja da nezadovoljstvo odlukama ili presudama nacionalnih sudova riješe pred međunarodnom sudskom instancom. Upravo iz tih razloga tokom izvještajne godine podnijeto je na stotine pisanih predstavki od korisnica socijalnih davanja, kojima je to pravo uskraćeno odnosno

smanjeno i čiji broj je doprinio povećanju ukupnog broja podnijetih predstavki”, stoji u Izvještaju.

Kako se dodaje, kada je u pitanju ova kategorija podnijetih predstavki i pritužbi koje su iznijete pred Evropskim sudom, iste su već polovinom godine od tog Suda ispitane i odbačene kao neprihvatljive po svim pitanjima i to u prethodnoj fazi ispitivanja predstavki.

■■Od 539 odbačeno skoro 430 žalbi

“Međutim, sa druge strane, važno je ukazati da je ukupan broj podnijetih predstavki Evropskom sudu u 2019. godini iznosio 44.482, što predstavlja blago povećanje u odnosu na 2018.godinu, kada je Evropskom sudu podnijeto 43.075 predstavki.

Evropski sud je u odnosu na Crnu Goru tokom 2019. go-

dine razmatrao ukupno 539 predstavki podnijetih protiv Crne Gore, od kojih je 112 predstavki iz prethodnih godina. Nakon početnog ispitivanja predstavki po osnovu njihove prihvatljivosti i velikog broja njihovog odbacivanja (približno 430) od sudske formacije sudije pojedinac, ukazuje nam da je i dalje nastavljen trend da se veliki broj podnijetih predstavki već u prvoj fazi postupka

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

HRONIKA

A odbacuje kao neprihvatljiv i ne uzima u dalje razmatranje od Evropskog suda”, stoji u izvještaju.

Kako se dodaje, na kraju 2019. godine pred Evrop-

OD NAVEDENOG BROJA PREDMETA KOJI SU BILI U RADU U IZVJEŠTAJNOJ GODINI, PODNOSIOCI PREDSTAVKI SU SE U 27 PREDMETA ŽALILI NA POVREDU ČLANA 6 KONVENCIJE O LJUDSKIM PRAVIMA (PRAVO NA PRISTUP SUDU, PRAVO NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU I DRUGE OBLIKE PRAVA NA PRAVIČNO SUĐENJE), OD KOJIH SE ČAK 23 PREDMETA ODNOSE NA DUŽINU TRAJANJA SUDSKIH POSTUPAKA PRED DOMAĆIM DRŽAVNIM ORGANIMA

skim sudom je u odnosu na Crnu Goru ukupno ostalo u radu 98 predmeta.

■ ZBOG DUŽINE TRAJANJA POSTUPKA 23 ŽALBE

U 2019. godini, 38 predstavki se nalazilo u fazi glavne rasprave pred Evropskim sudom, u kojoj fazi sudskog postupka se raspravljaju pravna pitanja kako prihvatljivosti predstavki tako i pitanja njihove osnovanosti.

“Od navedenog broja predmeta koji su bili u radu u izvještajnoj godini, podnosioci predstavki su se u 27 predmeta žalili na povredu člana 6 Konvencije o ljudskim pravima (pravo na pristup sudu, pravo na suđenje u razumnom roku i druge oblike prava na pravično suđenje), od kojih se čak 23 predmeta odnose na dužinu trajanja

sudskih postupaka pred domaćim državnim organima”, precizirano je u Izvještaju.

Kako je pojašnjeno, u ove predmete ubrajaju se i predmeti u kome su se podnosioci predstavke žalili i na prekomjerno trajanje postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore, dok su se u jednom predmetu podnosioci predstavke žalili na dužinu trajanja postupaka u kojima se neizvršavaju pravosnažne sudske odluke.

“U dva predmeta koji se odnose na član 6 Konvencije, podnosioci predstavki su se žalili na povredu prava na pristup sudu, dok su u jednom predmetu te žalbe bile zbog navodnog arbitrarnog odlučivanja domaćih sudova i drugih organa”, navodi se u Izvještaju.

Zbog povrede prava na slobodu okupljanja i udruživanja iz člana 11 Konvencije

podnijeta je jedna žalba, a u odnosu na djelotvoran pravni lijek unutar pravnog sistema na nacionalnom nivou iz člana 13 Konvencije u ukupno 11 predmeta su iznijete takve žalbe.

“U jednom predmetu podnosioci predstavke su smatrali da im je povrijeđeno pravo iz člana 14 Konvencije, kojim je propisana zabrana diskriminacije u sprovođenju konvencijskih prava.

Podnosioci predstavke su se u tri predmeta pozvali na povredu člana 8 Konvencije koji garantuje pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, a u jednom predmetu na povredu člana 10 Konvencije kojim se garantuje sloboda izražavanja”, detalji su Izvještaja.

U sedam predmeta podnosioci predstavki su se žalili i zbog navodne povrede prava na mirno uživanje imovine,

OD DRŽAVE U 2019. POTRAŽIVANO 67,7 MILIONA EURA Kako se navodi u Izvještaju, analiza presuda i odluka iz 2019. godine pokazuje da su podnosioci predstavke potraživali značajne iznose na ime pravičnog zadovoljenja (po osnovu materijalne i/ili nematerijalne štete) i troškova postupka pred Evropskim sudom.

“Naime, ukupna visina novčanog iznosa na ime pravičnog zadovoljenja koji su podnosioci predstavke potraživali i ovim predmetima je 67,762,228.96 eura. Značajan dio pravne odbrane države se odnosi i na ovaj aspekt postupka, poseb-

no kada iz činjenica predmeta i priloženih dokaza nesporno proizilazi da je u konkretnom slučaju došlo do povrede Konvencije. Kao što je već ukazano, odbrana države može biti uspješna u onoj mjeri u kojoj su se državni organi, u postupku koji se ispituje pred Evropskim sudom, pridržavali standarda Konvencije. U slučajevima kada je šteta već nastala, dužnost je zastupnika da umanji tu štetu, posebno kada su u opticaju veliki novčani iznosi”, ističe se u dokumentu.

Kako se dodaje, najrepre-

zentativniji primjer u izvještajnoj godini je svakako predmet KIPS DOO i Drekalović protiv Crne Gore, u kojem je podnosilac predstavke pred Evropskim sudom u konačnom postavio zahtjev za naknadu materijalne štete u iznosu od ukupno 67,174,271.12 eura.

“Navedeni zahtjev je bio utemeljen na nalazima i mišljenjima renomiranih međunarodnih finansijskih institucija, koji su dostavljeni Sudu kao dokaz. Usljed navedenog, naročito je izazovno bilo osporiti opravdanost iznosa naknade mate-

rijalne štete koju je potraživao podnosilac predstavke, imajući u vidu i zaključak o radu nadležnih organa u konkretnom predmetu, koji je Evropski sud dao u glavnoj presudi o meritumu od 26. juna 2018.godine. Epilog ovog predmeta jeste takav da je Evropski sud prihvatio argumentaciju iz pravne odbrane Zastupnice, čime su spriječene mnogo veće novčane posljedice za državni budžet”, zaključuje se u Izvještaju.

Podsjetimo, država je obavezana KIPS-u da plati nešto preko 4,5 miliona eura.

11

5 PREDMETA ODNOSILO SE NA PRITUŽBE GRAĐANA ZBOG POVREDE ČLANA 3 KONVENCIJE O LJUDSKIM PRAVIMA, KOJI SE ODNOSI NA ZABRANU MUČENJA, NEČOVJEČNOG ILI PONIŽAVAJUĆEG POSTUPANJA ILI KAŽNJAVANJA garantovanog članom 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju.

“U jednom predmetu podnosilac predstavke se pozvao na povredu prava iz člana 4 Konvencije (zabrana ropstva i prinudnog rada), a u tri predmeta podnosioci predstavke su se pozvali na povredu prava na slobodu i sigurnost iz člana 5 Konvencije. Kada je u pitanju apsolutno konvencijski zagarantovano ljudsko pravo iz člana 3 Konvencije, koje se odnosi na zabranu mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, u pet predmeta su podnijete pritužbe, dok su se takođe u jednom predmetu podnosioci predstavke pozvali na povredu prava na život iz člana 2 Konvencije”, istaknuto je u dokumentu.

Bo.B.

12

hronika

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

Foto: Pobjeda.me

policija apeluje da vozači prilagode ponašanje uslovima na putu

Od 1. jula u saobraćaju stradale četiri osobe U Crnoj Gori je, tokom ovog mjeseca, evidentiran povećan broj saobraćajnih nezgoda, a za 19 dana jula život su izgubile četiri osobe. Stoga, Uprava policija uputila je apel svim učesnicima u saobraćaju, da prilagode ponašanje uslovima i stanju na putu i da bezbjednom vožnjom, doprinesu kako svojoj, tako i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju.

“I pored pojačanog prisustva saobraćajne policije na putnim pravcima, preventivnih aktivnosti, akcija, kao i pojačanih kontrola učesnika u saobraćaju, na putevima u Crnoj Gori je do sada tokom ovog mjeseca evidentiran povećani broj saobraćajnih nezgoda, u kojima su život izgubile četiri osobe. Nažalost, čak tri stradala lica su bila 2002.

godište (18 godina), dok je njih pet u nezgodama zadobilo teške tjelesne povrede opasne po život, godišta između 2000. i 2003.”, saopšteno je iz Uprave policije.

Uprava policije skreće pažnju, da u bilo kojoj drugoj državi na svijetu pa ni u Crnoj Gori, ne postoji objektivna ni realna mogućnost, da na svakoj kritičnoj ili manje opasnoj dionici puta bude prisutan policijski službenik, kako bi vozači, zbog straha od eventualne kazne, usporili vožnju i prilagodili svoje ponašanje u saobraćaju.

Iz Uprave policije su apelovali na roditelje da kategoriji mladih vozača (vozači do 24 godine), skrenu pažnju na poštovanje saobraćajnih propisa i bezbjedno i sigurno upravljanje vozilima. R.C.H.

zbog tragične smrti vickovića i delibašića

U Nikšiću dan žalosti Zbog tragične smrti dvojice osamnaestogodišnjaka iz Nikšića Andrije Vickovića i Danila Delibašića, koji su u subotu veče stradali u saobraćajnoj nesreći, danas će u gradu pod Trebjesom biti Dan žalosti.

“Dan žalosti obilježava se isticanjem zastave na pola koplja na zgradi Opštine Nikšić, javnim preduzećima, javnim ustanovama čiji je osnivač Opština, objektima mjesnih zajednica i drugih ustanova na području opštine Nikšić. Elek-

tronski i drugi mediji dužni su da svoje programe i sadržaje prilagode Danu žalosti. Takođe, zabranjeno je emitovanje muzike, odnosno održavanje programa zabavnog karaktera na javnim mjestima”, stoji u saopštenju Opštine Nikšić.

Mladi Nikšićani poginuli su saobraćajnoj nesreći koja se 19.30 sati u subotu veče dogodila na magistralnom putu Nikšić-Podgorica, kod benzinske pumpe Pigopetrol, u mjestu Brlja. Do udesa je došlo kada su se suda-

rili automobil marke ”opel corsa”, cetinjskih registarskih oznaka i šleper nikšićkih oznaka. Prema nezvaničnim informacijama “opel corsa”, u kome su se nalazili mladići, se kretao prema Podgorici, i iz za sada neutvrđenih razloga udario u šleper koji se uključivao na put sa benzinske stanice.

Vicković i Delibašić stradali su na licu mjestu stradali, dok je Nikola Delibašić (18) sa teškim povredama prevezen u Klinički centar Crne Gore.

M.R.

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

HRONIKA

13 Foto: Pobjeda.me

POLICIJA TRAGA ZA POČINIOCEM UBISTVA ČLANA ZAGORIČKOG KLANA

Ubice danima pratile Klikovca Zbog sumnje da bi mogli pružiti neke informacije o ubistvu pripadnika “zagoričkog klana” Saše Klikovca (38), koje se dogodilo u subotu ujutru, policija je na informativni razgovor u protekla dva dana privela dvadesetak bezbjednosno interesantnih lica, nezvanično saznaju Dnevne novine. Osim osoba za koje se sumnja da su bliski suprotstavljenom klanu, inspektori su navodno saslušali i pripadnike klana kojem je Klikovac pripadao, kako bi pokušali saznati da li im je on ukazivao da mu je u skorijem periodu na neki način prijećeno.

Klikovac je ubijen u subotu u 9.50 sati ispred porodičnog restorana “Kod Crnogorca” na rijeci Cijevni, potvrđeno je ranije iz policije.

“Preduzimamo intenzivne mjere i radnje u cilju ra-

svjetljavanja ovog događaja i identifikovanju počinioca ovog djela”, naveli su u policiji, dodajući da su nakon ubistva blokirani svi prilazi prema Zeti.

On je u kobnom trenutku bio u automobilu, i utvrđeno je da je u njega ispaljeno pet hitaca kalibra 9 milimetara. Naime, prema sumnjama istražitelja, Klikovac je izašao iz kuće, i kada je ušao u automobil, pored njega se navodno zaustavilo vozilo iz kojeg je za sada nepoznato lice ispalilo pet hitaca. Mještani i gosti restorana čuli su pucnje, međutim nijesu uspjeli vidjeti napadača, kao ni vozilo kojim je pobjegao nakon izvršenja krivičnog djela. Prema nezvaničnim saznanjima DN, vrijeme i mjesto ubistva Klikovca ukazuju da su napadači duži vremenski period pratili njegovo kretanje.

PROTEKLOG VIKENDA POŽARI NA VIŠE LOKACIJA U PODGORICI

Zbog sumnje za izazivanje požara privedeno jedno lice Za dva dana, od petka 17. jula do juče popodne, pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorica realizovali su ukupno 29 intervencija, od čega se 18 odnosilo na gašenje požara. U mjestu Lekići, gdje je ugroženo nekoliko kuća, policija je zatekla jedno lice za koje se sumnja da je izazvalo požar, pa je isto privedeno u službene prostorije CB Podgorica, o čemu će se sprovesti istraga. Sumnja se da je privedena osoba palila nisko rastinje, nakon čega se vatra rasplamsala.

“U periodu od 16 časova 17.07.2020. godine do 16 časova danas pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgori-

ca realizovali su ukupno 29 intervencija. U navedenom periodu najbrojnije su bile intervencije koje se odnose na gašenje požara, i njih je bilo ukupno 18 i to na sljedećim lokacijama: Mahala, Vukovci, kod Krivog mosta, Vujačića mala, Vuksanlekići, Blok V, u blizini gradske deponije, Lekići, Vladne, Vranj, u krugu KAPa, Đurkovići, Orahovo i Zabjelo. Na svim pomenutim lokacijama u pitanju su bili požari trave i rastinja, a na požaru u Lekićima policija je zatekla jedno lice u izazivanju požara pa je isto privedeno u službene prostorije CB Podgorica, o čemu će se sprovesti istraga”, saopšteno je juče iz Službe.

Mjesto ubistva Inače, sumnja se da su se članovi “zagoričkog klana” udružili sa “kavčanima”, a tome u prilog ide činjenica da su Zagoričani Radosalav Gile Stanišić i njegov brat Vidoje dočekali navodnog vođu “kavačkog klana” Slobodana Kašćelana kada je uz jemstvo pušten iz zatvora, krajem decembra prošle godine.

Klikovac je u policijskim krugovima bio označen kao bezbjednosno interesantna

osoba, hapšen više puta i osuđivan zbog napada na policajce, nedozvoljenog držanja oružja, iznude, pripadništva hakerskoj kriminalnoj grupi koja je skidala novac sa inostranih računa.

On je početkom prošle godine uhapšen nakon što su DNK analize pokazale da je pištolj pronađen u mašini za pranje suđa u njegovoj porodičnoj kući zapravo njegov, a ne njegovih roditelja koji su dobro-

voljnim prijavljivanjem policiji pokušali da preuzmu sinovljevu krivicu.

Podsjećamo, u ljeto 2012. godine Klikovac je uhapšen u policijskoj akciji “Fokus” kao član sedmočlane kriminalne grupe na čijem su čelu su bili stručnjak za računarske prevare Miloš Čujović i Nikola Marković. Nakon sudskog postupka oglašeni su krivim i osuđeni na zatvorske kazne.

Bo.B.

DRŽAVLJANINU BIH PRODUŽEN PRITVOR

Tereti se da je kamionom prevozio osam kilograma marihuane Apelacioni sud odbio je žalbu odbrane K.M., okrivljenog za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, te potvrdio odluku nižestepenog suda o produženju pritvora. Naime, Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je krajem juna optužnicu protiv K.M. zbog pomenutog krivičnog djela, a osnovana sumnja da je izvršio to djelo proizilazi iz prikupljenih dokaza sadržanih u spisima predmeta VDT-a, a naročito iz službene zabilješke Uprave policije, navodi se u obrazloženju odluke Apelacionog suda. Kod njega je u maju prilikom kontrole kamiona kojim je upravljao nađeno oko osam kilograma marihuane.

Kako proizilazi iz službene zabilješke, ovlašćeni policijski službenici, postupajući po operativnim

saznanjima 12.05.2020. godine, oko 12.40 časova, primijetili su okrivljenog kako se kreće sa kamionom marke “Mercedes” za koji je zakačena prikolica ka carinarnici u Podgorici.

“Lice je ušlo sa navedenim kamionom na carinski terminal radi carinjenja robe, oko 13,20 časova je izašlo sa carinskog terminala i kretao se pješke udaljavajući se od carinarnice, a tom prilikom imao je okačenu crnu torbu na ramenu, navodi se, između ostalog, u službenoj zabilješci.

Službenici policije prišli su mu radi vršenja kontrole, a on im je otvorio a potom i predao torbu u kojoj su se nalazila tri veća providna pvc pakovanja sa sadržinom biljne materije zelene boje, nalik na opojnu drogu “marihuanu”. Kako se dalje navodi, u razgovoru im je

K.M. priznao da u kamionu ima još pet pakovanja marihuane.

“Iz potvrde o privremeno oduzetim predmetima Uprave policije proizilazi da su ovlašćeni policijski službenici dana 12.05.2020. godine od lica M.K. privremeno oduzeli pet većih pvc pakovanja sa biljnom materijom tamno zelene boje, nalik na opojnu drogu marihuanu, koji su se nalazili u priključnom vozilu, te tri veća pvc pakovanja sa biljnom materijom tamno zelene boje nalik na opojnu drogu marihuanu koja su se nalazila u crnoj kožnoj torbi”, stoji u obrazloženju odluke.

Pored postojanja osnovane sumnje, kako se navodi u odluci Apelacionog suda, postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva ovog okrivljenog za slučaj da se nađe na slobodi.

Bo.B.

14

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

LJILJANA KRIVOKAPIĆ SMATRA

Crnogorski zdravstveni sistem dobro se snalazi

Crnogorski zdravstveni sistem dobro se snalazi u trenutnoj situaciji koja je izazvana korona virusom, ocijenila je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva dr Ljiljana Krivokapić.

Iako je poslije perioda corona free bilo najava da slijedi novi talas, iznenadila ih je, kaže, masovnost inficiranja korona virusom mlade populacije.

“Crnogorski zdravstveni sistem se dobro snalazi u trenutnoj situaciji. Nastavljeno je sa opremanjem zdravstvenih ustanova, tako da smo drugi talas dočekali spremnije”, rekla je Krivokapić agenciji Mina.

Ona smatra da su se građani tokom perioda corona free dosta opustili.

“Razlog zbog koga je došlo do povećanog broja oboljelih je što smo se neodgovorno ponašali. Mislili smo da će virulentnost opasti sa toplim danima, smanjili smo upotrebu maski, otvorile su se sve institucije i ugostiteljski objekti, tako da su kontakti bili veći”, kazala je Krivokapić.

Sve zemlje u okruženju se, dodaje, susreću sa istim problemima.

“Virus nas je uvjerio da nema pravila. Ono što moramo da shvatimo je da niko nije pošteđen”, kazala je Krivokapić.

Prema njenim riječima, o ulozi i značaju epidemiologa počelo je da se razmišlja tek kad se dogodila infekcija beba u Bijelom Bolju.

“Ministarstvo zdravlja dalo je specijalizacije u svim zdravstvenim ustanovama,

Dr Krivokapić

gdje ih do tada nije bilo, i sada sve ustanove imaju epidemiologe. Nije problem da se u novonastaloj situaciji vrši i preraspodjela kadra, gdje je epidemiološka situacija gora, što se u Crnoj Gori i radi”, kazala je Krivokapić.

Ona je rekla da i privremene bolnice, u skladu sa procjenom epidemiološke situacije, ponovo mogu biti aktivirane.

Krivokapić je savjetovala građane da se pridržavaju mjera i preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela.

“Svaki građanin treba da doprinose, nosi maske, drži odstojanje i što manje izlazi”, savjetovala je Krivokapić.

Ona je kazala da crnogorski zdravstveni sistem za sada ima dovoljno zaštitne medicinske opreme.

“Nikada ne možemo reći da zaštitne medicinske opreme ima dovoljno. Svakodnevno stiže medicinska oprema. Mislim da bi u bolnicama trebalo nabaviti više kvalitetnijih maski i zaštitnih odijela”, zaključila je Krivokapić.

R.D.

RAZLOG ZBOG KOGA JE DOŠLO DO POVEĆANOG BROJA OBOLJELIH JE ŠTO SMO SE NEODGOVORNO PONAŠALI. MISLILI SMO DA ĆE VIRULENTNOST OPASTI SA TOPLIM DANIMA, SMANJILI SMO UPOTREBU MASKI, OTVORILE SU SE SVE INSTITUCIJE I UGOSTITELJSKI OBJEKTI, TAKO DA SU KONTAKTI BILI VEĆI

NKT ODLUČILO DA MJERE KAO U PODGORI

Na Cetinju i u Ni danas maske i na Zaštitne maske za sve starije od sedam godina i na otvorenom i ograničavanje broja osoba na okupljanjima u zatvorenom do 20, a na otvorenom od 40 osoba, samo su neke od privremenih mjera koje, zbog zabrinjavajućeg uzlaznog trenda broja aktivnih slučajeva korona virusa po odluci Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, od danas u narednih sedam dana važe na Cetinju i u Nikšiću.

Podsjetimo, prije tri dana iste mjere NKT-a je donio za teritoriju glavnog grada.

“NKT je na predlog Instituta za javno zdravlje odlučilo da u prijestonici Cetinju i opštini Nikšić budu od ponoći uvedene iste privremene mjere sprečavanja širenja korona virusa kakve su prije tri dana uvedene u Podgorici. Imajući u vidu epidemiološku situaciju na Cetinju i u Nikšiću i posebno zabrinjavajući uzla-

zni trend broja aktivnih slučajeva korona virusa, NKT je dalo Ministarstvu zdravlja saglasnost na naredbe koje podrazumijevaju u prijestonici Cetinju i opštini Nikšić obavezno korišćenje zaštitnih maski u zatvorenom i otvorenom prostoru, uključujući i djecu stariju od sedam godina”, saopšteno je juče iz Vlade.

■ BEZ MASKE SAMO KUĆI

Ova obaveza se, dodaju, ne odnosi na objekte stanovanja.

“Moraju nositi zaštitne maske zaposleni i putnici u vozilima javnog prevoza (autobus, kombi, auto-taksi) i vozilima kojima se obavlja prevoz zaposlenih za sopstvene potrebe, kao i vozači i putnici u putničkom motornom vozilu (osim za članove zajedničkog porodičnog domaćinstva), uz primjenu i drugih mjera, u skladu sa uput-

stvom Instituta”, navodi se u saopštenju.

Okupljanje građana na otvorenim javnim mjestima ograničeno je do 40 osoba, a na zatvorenim do 20 osoba, uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra i nošenje zaštitnih maski.

“Privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskim objektima (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani i slični ugostiteljski objekti) obavezni su da rad organizuju na način da: za stolom sjede najviše dva gosta unutar ugostiteljskog objekta, odnosno četiri gosta na terasi/bašti objekta; onemoguće uslugu samousluživanja, zadržavanje i stajanje ispred šanka; između stolova obezbijede udaljenost od najmanje dva metra, u skladu sa preporukama Instituta; obezbijede redovno

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

Foto: Dejan Lopičić

U CRNOJ GORI DNEVNI REKORD ZARAŽENIH

Inficirano 116 osoba, dva pacijenta preminula opština

ICI UVEDE U JOŠ DVA GRADA

ikšiću od a otvorenom održavanje higijene i dezinfekciju zajedničkih prostorija, mobilijara, opreme i sl., u skladu sa preporukama Instituta”, kaže se u saopštenju.

■ DISTANCA I U

TERETANAMA

Privredna društva i predu-

Ilustracija Laboratorije Instituta za javno zdravlje u posljednja 24 časa završile su PCR analizu 720 uzoraka na novi korona virus, među kojima je 116 rezultata bilo pozitivno.

Registrovana su još dva smrtna slučaja i to kod pacijenata iz Bara i Podgorice, dok se od Covid-19 oporavilo sedam pacijenata.

“Novooboljeli su iz Pod-

gorice 40, Nikšića 32, po deset iz Herceg Novog i Kotora, sedam iz Bara, po šest iz Budve i Rožaja, tri iz Berana i po jedan iz Danilovgrada i sa Cetinja. U Institut su prispjele prijave još dva smrtna slučaja kod Covid-19 pozitivnih pacijenta i to iz Bara i Podgorice. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca od Covida-19 je 23”,

Podgorica Rožaje Bijelo Polje Nikšić Berane Budva Kotor Bar Pljevlja Cetinje Herceg Novi Tivat Ulcinj Gusinje Petnjica Danilovgrad Tuzi Žabljak Andrijevica Kolašin Mojkovac Plav Plužine Šavnik UKUPNO

trenutno inficirani

umrli

692 237 172 117 87 72 68 66 64 62 41 35 17 17 11 7 2 2 1 1 0 0 0 0 1771

3 7 2 0 3 0 1 3 0 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0 0 0 1 0 0 23

kazali su iz te zdravstvene ustanove.

Prijavljeno je, dodaju, i sedam oporavljenih: tri iz Danilovgrada i četiri iz Podgorice čime se ukupan broj oporavljenih od 14. juna popeo na 70.

U Crnoj Gori je, naglašavaju, sprovedeno ukupno 29.632 PCR testova, a ukupan broj aktivnih slučajeva je 1.771.

J.V.Đ.

COVID 19

U KCCG četvoro životno ugroženo, u Beranama pet

U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječi 25 Covid-19 pacijenata, saopšteno je juče iz najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori.

“U Klinici za infektivne bolesti smješteno je 16 pacijenata, na Internoj klinici osam od kojih je četvoro životno ugroženo i priključeni su na respirator, dok se jedan pacijent nalazi na Klinici za ortopediju i traumatologiju.

U Opštoj bolnici Berane liječe se 62 Covid-19 pacijenta, od kojih je pet životno ugroženo.

Foto: Vedran Ilić

MORAJU NOSITI ZAŠTITNE MASKE ZAPOSLENI I PUTNICI U VOZILIMA JAVNOG PREVOZA (AUTOBUS, KOMBI, AUTO-TAKSI) I VOZILIMA KOJIMA SE OBAVLJA PREVOZ ZAPOSLENIH ZA SOPSTVENE POTREBE, KAO I VOZAČI I PUTNICI U PUTNIČKOM MOTORNOM VOZILU (OSIM ZA ČLANOVE ZAJEDNIČKOG PORODIČNOG DOMAĆINSTVA), UZ PRIMJENU I DRUGIH MJERA, U SKLADU SA UPUTSTVOM INSTITUTA

zetnici koji pružaju usluge u fitnes centrima i teretanama obavezni su da rad organizuju na način da u objektu u isto vrijeme može da boravi samo jedno lice na 10 m2, ali ne više od 20 osoba, uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra između korisnika usluga i da obezbijede poštovanje drugih mjera, u skladu sa uputstvom Instituta.

“Mjere koje se od ponoći uvode u prijestonici Cetinju i u opštini Nikšić primjenjivaće se sedam dana, nakon čega primjena može biti produžena. Nema zaštićenih niti pošteđenih od korona virusa. Niti postoje opština ili grad koji nijesu u opasnosti. Stoga je bitno da, i tamo gdje nijesu na snazi stroge mjere, građani sami usvoje one obrasce ponašanja koji su efikasni u prevenciji: nošenje maski uvijek i svuda, distanca koliko god je to moguće i higijena ruku”, poručili su iz NKT-a.

J.V.Đ.

15

DRUŠTVO

U nikšićkoj bolnici hospitalizovano je 36 oboljelih od COVID 19, od kojih je jedan pacijent životno ugrožen.

“Na Infektivnom odjeljenju nalazi se 29 pacijenata,

dok je sedam na Psihijatriji. Jedan pacijent je životno ugrožen, ostali su za sada stabilno”, kazao je direktor OB Nikšić dr Ilija Ašanin Anteni M. J.V.Đ.

16

društvo

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

MINISTARSTVO PROSVJETE

Konkursi za studentske kredite, stipendije i smještaj u domovima

Ministarstvo prosvjete raspisalo je juče konkurse za dodjelu 166 stipendija talentovanim učenicima osnovnih i srednjih škola, 352 stipendije najboljim studentima, 3.400 studentskih kredita, kao i Konkurs za prijem 455 učenika i 2.343 studenta u domove učenika i studenata u 2020/2021. godini, za šta se, istakla je direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Mubera Kurpejović, svake godine izdvaja više od 1,5 miliona eura.

“Ako tome dodamo i sufinansiranje školarine na magistarskim i doktorskim studijama, za šta se svake godine izdvaja više desetina hiljada eura, te besplatne osnovne i master studije, možemo reći da su izdvajanja za učenički i studentski standard značajna i svjedoče o naporima da se mladima obezbijede što kvalitetniji uslovi za obrazovanje”, kazala je Kurpejović.

Podrška talentovanim učenicima, dodaje, jedan je od prioriteta Ministarstva, a ona se, između ostalog, ogleda u redovnim godišnjim stipendijama za talentovane učenike.

“Od ukupnog broja ovih stipenija, 20 će biti dodijeljeno učenicima osnovnih škola, koji prvi put konkurišu za stipendiju, 40 učenicima osnovnih škola, koji produžavaju pravo na stipendiju, 30 učenicima srednjih škola, koji prvi put konkurišu za stipendiju i 60 učenicima srednjih škola. U okviru konkursa, dodjeljuje se i 35 stipendija učenicima srednjih škola koji se obrazuju za obrazovni profil za deficitarnu kvalifikaciju. Podsjećam da je Ministarstvo u ovoj godini, pored ovih 16 redovnih stipendija, opredijelilo oko pola miliona eura za oko 800 stipendija za deficitarne kvalifikacije, od čega 30 obezbjeđuje Privredna komora”, precizirala je Kurpejović.

Ona je objasnila da pravo na stipendiju mogu ostvariti talentovani učenici druge i narednih godina školovanja, a učenika za stipendi-

Kurpejović ju predlaže nastavničko vijeće škole, na osnovu pisane preporuke predmetnog nastavnika.

“Kada je riječ o stipendijama za najbolje studente, od ukupno 352 stipendije koje će u studijskoj 2020/2021. godini biti dodijeljene, 200 će pripasti studentima koji produžavaju pravo na stipendiju, dok je 110 rezervisano za studente koji prvi put konkurišu, 20 stipendija licima s invaliditetom i 32 stipendije za deficitarna zanimanja”, kazala je Kurpejović.

Pravo na stipendiju, kaže, mogu ostvariti studenti koji su najbolji na drugoj i narednim godinama studija, koji su prvi put upisali semestar studijske godine, nijesu gubili ni jednu godinu tokom studija, koji su prema nastavnom programu ustanove visokog obrazovanja na kojoj studiraju položili sve ispite iz prethodnih godina studija i postigli indeks uspjeha najmanje 9.00.

■■ PRIJAVA SAMO ELEKTRONSKI

Prijava za stipendije najboljim studentima može se preuzeti samo elektronski, sa sajta Ministarstva prosvjete.

U studijskoj 2020/2021. go-

Podrška talentovanim učenicima, dodaje, jedan je od prioriteta Ministarstva, a ona se, između ostalog, ogleda u redovnim godišnjim stipendijama za talentovane učenike dini biće dodijeljeno 3.400 studentskih kredita studentima osnovnih i specijalističkih akademskih i primijenjenih studija ustanova visokog obrazovanja.

“Od ukupnog broja studentskih kredita, 860 će biti dodijeljeno studentima prve godine osnovnih studija i to: 770 kredita studentima prve godine osnovnih studija koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori i 90 kredita studentima prve godine osnovnih studija na ustanovama visokog obrazovanja van Crne Gore, 2.290 kredita studentima starijih godina studija koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori i 250 kredita studentima starijih godina koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja van Crne Gore”, kazala je Kurpejović.

Pravo na studentski kredit mogu ostvariti studenti osnovnih i specijalističkih akademskih i primijenjenih studija ustanova visokog obrazovanja, koji su prvi put upisali semestar odgovarajuće godine studija i nijesu mijenjali studijski program.

Prijava za dodjelu studenskih kredita za studente koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori podnosi se isključivo elektronski preko portala eUprave.

Studenti koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja van Crne Gore, pored zahtjeva koji se podnosi elektronskim putem, dostavljaju i u papirnoj formi dokumenta.

■■ U DOMOVIMA MJESTA ZA 455 ĐAKA I 2.343 STUDENTA

Učenički domovi Crne Gore ove godine će primiti 455 učenika, a studentski domovi 2.343 studenta. Pravo učešća na konkursu imaju učenici koji se školuju van mjesta stanovanja, koji su prvi put upisani u određeni razred u tekućoj školskoj godini, kao i studenti koji se školuju van mjesta stanovanja, koji su prvi put upisali semestar odgovarajuće godi-

ne studija i nijesu mijenjali studijski program, i učenici koji pohađaju neku od srednjih škola u Crnoj Gori.

“Ukoliko nakon raspodjele mjesta u domu ostane slobodnih mjesta, pravo na smještaj i ishranu po ekonomskoj cijeni mogu ostvariti i studenti postdiplomskih magistarskih i doktorskih studija, koji nijesu u radnom odnosu, školuju se van mjesta stanovanja, a koji su prvi put upisali semestar odgovarajuće godine studija i nijesu mijenjali studijski program”, objasnila je Kurpejović.

Dokumenta za prijem studenata I godine studija u domove studenata podnosiće se od 24. avgusta do 11. septembra 2020. godine. Za studente II, III, IV, V i VI godine studija rok za podnošenje dokumenata je od 7. septembra do 2. oktobra 2020. godine, dok će učenici dokumenta podnositi od 10. do 21. avgusta 2020. godine.

“Imajući u vidu aktuelnu situaciju i mjere koje se preduzimaju radi prevencije i sprečavanja širenja COVID-19, u skladu sa važećim naredbama Ministarstva zdravlja i preporukama Instituta za javno zdravlje Dom učenika i studenata u Podgorici, kao najbrojniji, će pored predaje dokumentacije lično ili poštom, organizovati i elektronsko prijavljivanje, uz obavezu slanja originalnih dokumenata putem pošte. Procedura elektronskog prijavljivanja za Dom učenika i studenata u Podgorici je koncipirana po fazama i biće precizno objašnjenja na sajtu ustanove Dom učenika i studenata u Podgorici www.studentskidom.com”, kazala je Kurpejović.

Rok za podnošenje dokumenata za studentske kredite, stipendije najboljim studentima i talentovanim učenicima je od 1. septembra do 16. oktobra 2020. godine.

Konkursi će danas biti objavljeni na sajtu Ministarstva prosvjete u rubrici KONKURSI. J.V.Đ.

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

18

podgorica

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

Gradonačelnik Podgorice tvrdi da kriza neće uticati na razvo

Vuković: Kapitalni projekt realizujemo su investicija u Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković poručio je da korona virus neće značajnije uticati na funkcionisanje Glavnog grada, te da se svi projekti realizuju planiranom dinamikom, a da se ujedno i započinju novi kapitalni projekti, koji su, kako navodi, investicija u budućnost.

Prvi čovjek Glavnog grada, u intervjuu Glasniku Privredne komore, ističe da će većina gradskih preduzeća imati smanjene prihode i neplanirane troškove uzrokovane pandemijom, što će ih dovesti u situaciju da očekuju pomoć Glavnog grada u prevazilaženju finansijskih problema.

■■ MJERAMA POGOĐENA PREDUZEĆA

Budžet Podgorice za ovu godinu jedan je od najvećih do sada. Ipak, planirani prihodi u iznosu od 93,7 miliona eura, rebalansom će biti u iznosu od 89,6 miliona eura, što je umanjenje za 4,38 odsto

ovo, pripremili smo rebalans budžeta kojim smo predvidjeli povećanje sredstva za transfere privrednim društvima u iznosu od 530.000 eura, kao i povećanje sredstava za tekuće održavanje javne infrastrukture u iznosu od 150.000 eura”, kazao je Vuković.

■■ REBALANS BUDŽETA

Budžet Podgorice za ovu godinu jedan je od najvećih do sada. Ipak, planirani prihodi u iznosu od 93,7 miliona eura, rebalansom će biti u iznosu od 89,6 miliona eura, što je umanjenje za 4,38 odsto.

Vuković ističe da su negativnim ekonomskim efektima korona krize pogođeni svi sektori privrede, pa samim tim i svi građani Podgorice.

“Posebno je negativan uticaj na sektor usluga, naročito ako se ima u vidu brojnost uslužnih objekata u gra-

du, odnosno činjenica da je na kraju marta 2020. godine ukupan broj aktivnih zanatskih objekata bio oko 1.400, ugostiteljskih oko 1.700, a trgovinskih preko 5.000. Svi oni, izuzimajući farmaceutske i prehrambene prodajne objekte, nisu poslovali, odnosno nisu ostvarivali bilo kakve prihode u periodu od puna dva mjeseca”, kazao je Vuković.

Kriza će se odraziti i na turizam, jer su u Podgorici za prva tri mjeseca ove godine ostvarena 39.461 noćenja, što je, kako kaže, pozicioniralo odmah iza Budve kao prijestonice turizma. Očekivanja su zato bila da će 2020. godina biti turistički rekordna, ali pandemija je učinila da o tome više ne može biti riječi.

■■ PROJEKAT VIJEKA Vuković navodi da će realizacijom projekta “Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih

Foto: Dejan Lopičić

“Treba imati u vidu da je set mjera uvedenih Odlukom o ublažavanju finansijskih posljedica korona virusa u Podgorici, kojim smo izašli u susret potrebama privatnog sektora i građana u nastaloj krizi, direktno uticao na smanjenje prihoda naših privrednih društva, koja su u periodu od tri mjeseca u cjelosti ili djelimično ostala bez priliva sredstava od izdavanja prostora u zakup, naplate poreza, kao i naplate određenih komunalnih naknada i usluga. Mjerama su najviše pogođene ‘Tržnice i pijace’, ‘Sportski objekti’ i ‘Parking servis’, a u određenoj mjeri i ‘Čistoća’, ‘Vodovod i kanalizacija’ i ‘Deponija’. Uvažavajući sve

Vuković voda”, koji podrazumijeva izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa pripadajućom kolektorskom mrežom, obezbijediti preduslove za ubrzan razvoj Podgorice u narednih 50 godina.

“Dugoročno i na ekološki prihvatljiv način riješićemo prikupljanje i tretman ot-

padnih voda i poboljšati opšte uslove kvaliteta života i zdravlja građana. Novo postrojenje zadovoljiće potrebe za 230.000 stanovnika – skoro četiri puta više nego što je kapacitet postojećeg.

Jedna od značajnih dimenzija projekta je i zaštita režima podzemnih voda Zetske

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

ti koje u budućnost

RAZVOJ

Prema njegovim riječima, gotovo da nema dijela grada u kojem se ne realizuje neki od kapitalnih projekata ili priprema planska pretpostavka.

“Uveliko se gradi Jugozapadna obilaznica, saobraćajnica bulevarskog tipa koja će povezati Petrovačku magistralu i Bulevar 21. maja, projekat vrijedan 15 miliona eura. Stvorile su se sve potrebne pretpostavke i za realizaciju bulevarske saobraćajnice prema Danilovgradu, projekat vrijedan gotovo 25 miliona eura. Radi se i na rekonstrukciji starog puta prema Danilovgradu, koji bi trebalo da bude završen tokom jeseni. Raspisali smo tender za odabir najpovoljnijeg izvođača radova na Bulevaru Vilija Branta na Zlatici, koji će biti veza sa auto-putem, kao i ten-

der za odabir izvođača radova na budućem bulevaru kroz Gornju Goricu. Bulevar prema Tuzima se realizuje fazno, pri čemu je prva faza uveliko završena. Uporedo sa realizacijom ovih velikih tranzitnih puteva, i te kako vodimo računa i o gradskim saobraćajnicama. Ulicu Veljka Vlahovića na Starom aerodromu ubrzo ćemo, u saradnji sa Upravom za javne radove, pretvoriti u modernu saobraćajnicu bulevarskog tipa, sa po tri saobraćajne trake u svakom smjeru, a slično planiramo i sa Zmaj Jovinom ulicom u istom naselju. Nastavljamo sa rekonstrukcijom magistralnog puta Golubovci – Mataguži – Tuzi, projektom vrijednim milion eura, koji Glavni grad u cjelosti finansira iz sopstveniih sredstava”, kazao je Vuković.

Realizacija svih ovih projekata je, kako kaže, od višestrukog značaja za kvalitet života u Podgorici koja se širi, razvija i živi životom modernog grada i urbanog centra evropske Crne Gore.

On je podsjetio da je nedavno formiran i Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta na području glavnog grada, koji ima za cilj sprovođenje prioritetnih reformskih mjera i unapređenja poslovnog ambijenta, koje su u funkciji otklanjanja biznis barijera.

Važan korak za unapređenje privredne aktivnosti je i odluka o osnivanju biznis zona, a Vuković navodi da postoji veliko interesovanje investitora da sami opreme lokacije, a da za uzvrat dobiju povoljnosti u formi olakšica, kao što su dobijanje zemljišta u zakup do trideset godina po godišnjoj cijeni od jedan cent po kvadratu, mogućnost kupovine zemljišta u 60 mjesečnih rata, oslobađanje od plaćanja naknade za korišćenje opštinskih puteva na period od 10 godina i slično.

Groblje na Ćemovskom polju sa 18.412 grobnica

Završena je izrada idejnog rješenja za Novo gradsko groblje na Ćemovskom polju, nakon čega će gradsko preduzeće “Pogrebne usluge” krenuti u postupak izrade Glavnog projekta.

Predviđeno je da novo gradsko groblje ima 18.412 grobnica, odnosno 39.369 novih grobnih mjesta.

Takođe, idejnim rješenjem predviđenо je da površina kompleksa groblja iznosi 296.000 kvadratnih metara, te da budu označene faze realizacije, i to I i II faza.

Predlog rješenja grobnog kompleksa može se svrstati u kombinovani tip, koji sadrži elemente parkovskog i arhitektonskog groblja.

“Shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnje objekata, u okviru navedene lokacije predviđena je izgradnja pristupnog trga sa objektima za specijalne usluge i trgovinu, kompleksa trga za ispraćaj sa kapelama, krematorijuma, rozarijuma, osarijuma, kolumbarijuma, aleje zasluž-

nih i uglednih građana, kao i parkovskog linearnog zelenila”, navode iz Glavnog grada.

Na grobnim parcelama su prikazane vrste i strukture grobnih mjesta - grobnice sa predukopom i grobnice sa ukopom odozgo. Prema planu, posebna pažnja je posvećena dizajniranju trgova i slobodnih površina groblja kroz odgovarajuće projekte pejzažne arhitekture.

Na lokaciji se nalazi objekat za kremiranje, kao i mjesta za ukop urni – rozarijumi (ukop u zemlju) i kolumbarijumi (ukop u zid).

Iz Glavnog grada podsjećaju da je novim DUP-om, izmjenama i dopunama u tom dijelu, određeno da lokacija za Novo groblje bude Ćemovsko polje, u zahvatu od 36 ha (36.000), na području KO Dajbabe.

Foto:Balša Rakočević

■■ RAVNOMJERAN

19

Završena izrada idejnog rješenja

oj grada

ravnice, očuvanje vodoizvorišta i smanjenje zagađenja rijeke Morače. Realizacija je započeta u skladu sa predviđenim planom i projektovanim rokovima. Ni kriza izazvana pandemijom nije značajno imala uticaj na tok projekta, a vjerujemo da će tako i ostati. Trenutno je u toku izgradnja primarnog cjevovoda koji će povezati postojeće i buduće postrojenje. Počeli smo i sa izgradnjom sekundarne kanalizacione mreže u naseljima Konik, Murtovina, Zlatica i Zagorič. Pred nama je početak gradnje pješačkog cjevovodnog mosta za prenos hidrotehničkih instalacija sa desne na lijevu obalu Morače, a objavljen je i pretkvalifikacioni poziv za izgradnju najznačajnijeg segmenta projekta, to jest samog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i tretman mulja”, istakao je Vuković, navodeći da su kapitalni projekti investicija u budućnost.

podgorica

U Maslinama za saobraćajnice 240.000 eura

Uskoro rekonstrukcija mosta na Savinom potoku Glavni grad Podgorica u saradnji sa Agencijom za izgradnju i razvoj radi na rekonstrukciji većeg broja saobraćajnica u Maslinama, u vrijednosti preko 240.000 eura. Riječ je o rekonstrukciji raskrsnice Skopske ulice, Ulice Đulje Jovanova, Sarajevske ulice i Ulice Carev laz.

U sklopu ovih radova, planirana je rekonstrukcija mosta na Savinom potoku, koji je projektovan u sistemu armirano betonskog zatvorenog ramovskog kanala. Širina saobraćajnice na mostu će iznositi šest metara i imaće obostrane trotoare širine od po metar i po. Ispred i iza mosta, biće izgrađeni AB zidovi na obje strane Savinog potoka. Pored ovoga, biće rekonstruisan i dio Ulice X crnogorske brigade, dio Ulice Carev Laz, dio Sarajevske ulice

i raskrsnica sa Skopskom ulicom. Saobraćajnice će u zoni rekonstrukcije imati obostrane trotoare i biće uklopljene u postojeće stanje. Na saobraćajnicama će biti izgrađen vodovod, atmosfer-

ska, fekalna i TK kanalizacija, kao i javna rasvjeta.

Ugovorena vrijednost radova iznosi 243.605 eura sa PDV-om, a izvođač radova je firma “Koding” d.o.o. iz Podgorice.

20

crna gora

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

Projekat vrijedan 50.000 eura

U Baru se postavljaju polupodzemni kontejneri

U Baru je u toku postavljanje polupodzemnih kontejnera koji će građanima omogućiti savremen i ekološki prihvatljiv način odlaganja otpada. Riječ je o standardnim polupodzemnim kontejnerima, finskog proizvođača “Molok”, kapaciteta pet kubnih metara, od kojih je jedan za odlaganje otpada u vidu “suve” i “mokre” frakcije. Opština Bar je za nabavku deset polupodzemnih kontejnera iz budžeta izdvojila 50.000 eura.

Realizacijom tog projekta u Ulici 24. novembra, kod Lamela, postavljena su tri polupodzemna kontejnera, dva su montirana u Ulici dinastije Balšića, a po jedan u Ulici učiteljice Milice Pejanović-Dedović i Ulici Branka Čalovića.

Dva kontejnera su postav-

Za postavljanje polupodzemnih kontejnera, Opština je izdvojila blizu 6.500 eura, a radove na njihovom postavljanju, uređenju okolnih površina i prilaznih staza obavlja preduzeće E&M iz Bara ljena u Sutomoru - kod pošte i kod zelene pijace, dok će montiranje u Ulici maršala Tita biti završeno narednih dana.

“Postavljanje polupodzemnih kontejnera širom Bara ima višestruku korist za grad – ovi kontejneri zauzimaju znatno manje prostora nego uobičajeni, a jedan mijenja četiri do pet postojećih. Prednost takvog nači-

na odlaganja otpada je to što nema širenja neprijatnih mirisa, a smanjena je i mogućnost raznošenja otpada, čime se povećava nivo komunalnog reda u gradu, zaštite životne sredine i građanima omogućava ekološki prihvatljivo odlaganje otpada”, navode iz Opštine Bar. Za postavljanje polupodzemnih kontejnera, Opština je izdvojila blizu 6.500 eura, a radove na njihovom postavljanju, uređenju okolnih površina i prilaznih staza obavlja preduzeće E&M iz Bara.

Uporedo s radovima na postavljanju kontejnera, u toku je i postupak nabavke specijalizovanog vozila za njihovo pražnjenje, nakon čega će kontejneri biti stavljeni građanima na korišćenje. M.M.

Mojkovac: Počeli radovi

Ambarine povezuju sa gradskom kanalizacijom

Radovi na izgradnji fekalne kanalizacije, dužine 650 metara, koja će povezati prigradsko naselje Ambarine sa sitemom gradskih otpadnih voda, počeli su prošle sedmice.

Radove finansira Uprava javnih radova Crne Gore, a bjelopoljski konzorcijum “Konstruktor Group” – “BMR Bašić”, kao izvođač radova, posao će, kako je planirano,

završiti za dva mjeseca.

Prošle godine rekonstruisana je kanalizacija u naselju Vojne zgrade, na koju će biti priključene i Ambarine. To su, kako nam je rekao predsjednik opštine Ranko Mišnić, početni radovi na rješavanju starih problema vezanih za fekalne otpadne vode.

“Dobar dio fekalnih voda,

posebno u prigradskim naseljima, nije priključen na gradsku kanalizaciju i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. To je stari problem i on će biti rješavan etapno, jer će puno koštati. Radiće se u narednom periodu, najvećim dijelom paralelno sa rekonstrukcijom gradskih i prigradskih saobraćajnica”, kazao je Mišnić.

R.Ć.

Ugovorena i druga faza uređenja

Za Đalovića pećinu još 2,6 miliona eura Vlada Crne Gore izdvojiće 2,6 miliona eura za realizaciju druge faze uređenja unutrašnjosti Đalovića pećine sa pratećim objektima na ulazu, za koju su tokom vikenda ugovor potpisali Uprava javnih radova i najpovoljniji ponuđač u postupku javne nabavke, podgoričko preduzeće “Permonte”.

Izvođač se obavezao da radove završi u roku od 365 dana od uvođenja u posao. Radovi obuhvataju montažu namjenskih staza i postavljanje specijalnog osvjetljenja, kako bi unutrašnjost pećine bila dostupna turistima, uz istovremeno očuvanje njenih izuzetnih prirodnih vrijednosti i ukrasa.

Takođe, planirani objekti predstavljaju izlaznu stanicu žičare, sa koje će posjetioci posebnom stazom ulaziti u pećinu.

Prva faza uređenja pećine i izgradnje servisnih

objekata ispred nje krajem marta ugovorena je sa kompanijom “Novi Volvoks”, a vrijednost tog dijela posla je dva miliona eura.

Turistička valorizacija Đalovića pećine predstavlja jedan od najvrednijih projekata Vlade Crne Gore, koji će u potpunosti izmijeniti ovaj dio bjelopoljske opštine i učiniti ga prepoznatljivim u regionu i Evropi. Ugovorena vrijednost svih radova iznosi oko 23 miliona eura.

U toku su asfaltiranje i drugi završni radovi na oko 5,7 kilometara dugom putu Bistrica-Manastir Podvrh, kao i izgradnja žičare do Đalovića pećine.

Započeta je i izgradnja novog mosta na Bistrici, kao dio rekonstrukcije dionice od Gubavča do Bistrice, a ugovorena je i izrada tehničke dokumentacije i izgradnja centra za posjetioce na obali Bistrice.

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

crna gora

Nacionalni parkovi Crne Gore spremni za izazove

21

Nacionalni park Durmitor

Nacionalni parkovi Crne Gore su, u svom domenu, preduzeli sve potrebne aktivnosti kako bi se sanirale posljedice izazvane epidemijom korona virusa. Bez obzira na okolnosti, spremno su dočekali ovu sezonu, te su i očekivanja bila dobra. Porastao je broj domaćih gostiju, a s obzirom na pomenutu situaciju nisu izostali ni strani turisti. Pogotovo je dobra posjećenost zabilježena tokom proteklih praznika.

“Očekivanja za ovu sezonu su bila dobra, te je veliko interesovanje za nacionalne parkove na međunarodnim sajmovima najavljivalo da će prošlogodišnji rekordi biti premašeni. Nažalost, pandemija korona virusa će bez sumnje učiniti da broj posjeta sa tih tržišta bude neuporedivo manji. Pažnju smo zato usmjerili na domaće tržite i naša očekivanja su da će građani Crne Gore, više nego ikada, ove godine posjećivati zaštićena područja.

Dobru posjećenost parkovi su bilježili tokom državnih praznika i vikednom i riječ je uglavnom o domaćim

posjetiocima. Turisti iz inostranstva polako pristižu, te očekujemo da će se u određenoj mjeri anulirati negativne posljedice koje su nas pratile u predsezoni”, kazali su za Dnevne novine iz Nacionalnih parkova Crne Gore.

Gosti iz inostranstva imali su, kako kažu, u prethodnim godinama, dominantan udio u strukturi posjete. Zato su predano radili na realizaciji brojnih aktivnosti i pokretanju snažne kampanje sa ciljem da animiraju što veći broj građana Crne Gore da posjete nacionalne parkove.

“Kako bismo zaštićena područja približili, prije svega domaćim turistima, pokrenuli smo kampanju ‘Priroda je moj dom’, koja podrazumijeva niz aktivnosti promotivnog i edukativnog karaktera.

U okviru kampanje Nacionalni parkovi Crne Gore izradili smo i podijelili posebno dizajnirane besplatne ulaznice za oko 70.000 učenika osnovnih škola na teritoriji Crne Gore. Želja nam je da nacionalni parkovi budu svojevrsna učionica na otvorenom, gdje će učenici sticati i unapređivati znanja o najvrednijoj prirodnoj baštini, ali i dostupni svim osnovcima u Crnoj Gori. Inicijativu je podržalo Ministarstvo prosvjete i UNDP. Prethodne godine smo sim-

Gostiju sve više, ali značajno manje nego lani Prema riječima direktora kolašinske Turističke organizacije Aleksandra Vlahovića, najveći broj noćenja tokom prethodnih praznika 80 odsto ostvarili su domaći gosti.

“Tokom prethodnog vikenda, uključujući i praznike, ostvareno je 615 registrovanih noćenja u Kolašinu, što je opet značajno manje u odnosu na ranije

godine. Najveći broj noćenja oko 80 posto ostvarili su gosti iz Crne Gore, a registrovan je i manji broj gostiju iz Rusije, Italije i Švajcarske”, kazao je Vlahović.

Zahvaljujući video materijalu i fotografijama, koji im svakodnevno pristižu od saradnika i nadzornika sa terena, nastavili su i sa zanimljivim pričama iz prirode u okviru edukativnog TV serijala “Priroda je moj dom”, koji se prikazuje na TVCG i TVCG Sat. “Takođe, u saradnji sa dobitnikom brojnih nagrada na festivalima turističkog filma, Mikijem Dragićevićem, kreiran je novi promotivni spot ‘Priroda je moj dom’, koji prikazuje kadrove svih pet crnogorskih nacionalnih parkova, ali i njihove stanovnike, životinje – koje prepoznatljivom melodijom pjevaju o prirodi i nacionalnim parkovima. Ovaj promotivni spot već je veoma gledan i zapažen u javnosti”, kazali su iz NP Crne Gore.

Z.B.

Herceg Novi: Projekat Fortitude

Tivat: Služba zaštite dobila vatro-zid

Za opremanje tvrđave Forte Mare 374.000 €

Barbić: Metod koji će pojačati operativnost

Za potrebe Logističkog tima i Dispečerske službe, Služba zaštite i spasavanja Tivat izradila je Operativni vatro-zid, u cilju što efikasnijeg operativnog rada i praćenja intervencija.

Komandir Službe zaštite Zoran Barbić kazao je da je vatro-zid jedna od novijih metoda koje će ova služba koristiti, te da im je tako nešto nedostajalo i da će im umnogome pomoći za aktivnosti ekipa koje su na terenu.

“U pitanju je skica Tivat, a preko toga je folija na kojoj se može crtati operativni dio vozila koji su na terenu, praćenje intervencije, jednostav-

bolično, zbog pregovaračkog poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene, kreirali godišnju ulaznicu za sve nacionalne parkove po cijeni od 27 eura. Pod okriljem kampanje ‘Priroda je moj dom’ za ovu godinu pripremili smo popust od 50 odsto na cijenu godišnje ulaznice.

Ona podrazumijeva neograničen broj ulazaka u svih pet nacionalnih parkova tokom godine i sada se može kupiti po cijeni od 13,50 eura”, navode iz NP Crne Gore.

Foto:Vedran Ilic

Pažnja usmjerena na domaće tržište

no sagledavanje svih situacija gdje imamo bolji prilaz i sve ono što u sitacijama na terenu, dok se neki šumski požar širi, ne možemo sagledati.

Prenošenje podataka sa GPSa na kartu i kompletno praćenje na operativnom dijelu iz baze mislimo da će pojačati našu operativnost, brzinu i što je najvažnije efikasnost”, kazao je Barbić.

On je naglasio da je usavršavanje vatrogasaca konstan-

tno, a da će zimsku sezonu će iskoristiti za nove pristupe gašenjima.

Barbić podsjeća da je na snazi zabrana paljenja na otvorenom i da Tivćani maksimalno poštuju tu odluku.

“Sigurno je iskustvo iz 2017. kada su na prostru opštine buktali požari tokom ljeta, pozitivno uticalo na sve nas.

Od tada zaista imamo odgovorno ponašanje stanovnika Tivta”, istakao je Barbić. Z.K.

Na šibenskoj tvrđavi Sv. Mihovila održana je početna, kick-off konferencija projekta FORTITUDE – Historic Fortresses Intensifying Cross-Border Tourism Development pod nazivom “Razvoj novih sadržaja u istorijskim tvrđavama i EU projekti – Tvrđava Sv. Mihovila kao testni primjer”. Na konferenciji su, pred pedesetak učesnika na lokaciji i 25 online, predstavljene aktivnosti i sadržaji projekta. Cilj je razvijanje novih segmenata na istorijskim tvrđavama čime će biti obogaćena kulturno-turistička ponuda.

Kako prenosi portal gradonačelnik.hr, konferenciju je organizovala Javna ustanova Tvrđava kulture Šibenik, kao nosilac projekta. Opštinu Herceg Novi i proje-

kat predstavljali su članovi Kancelarije za međunarodnu saradnju, Ivan Otović i Emilija Knežević.

Projekat FORTITUDE – Historic Fortresses Intensyfing Cross-Border Tourism Development počeo je 1. marta 2020. i trajaće do 28. februara 2022. Herceg Novom je opredijeljeno 374.000 eura, kojima će na najsavremeniji način biti opremljena tvrđava Forte Mare. Imaće pokretno gledalište i platno, 3D projektor i drugu digitalnu opremu, kao i kompletan mobilijar za stalne i povremene postavke. Forte Mare je predložena za UNESCO listu svjetske baštine i bilo kakve aktivnosti na njoj podložne su uslovima i restrikcijama vezanim za očuvanje njene arhitektonske i istorijske cjelovitosti.

22

svijet

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

mutirana verzija korona-virusa Sars Cov-2 b

“Virus iz Vuhana nije isti vir Korona-virus koji Svjetska zdravstvena organizacija naziva neprijateljem broj 1 u svijetu, nije isti onaj virus koji se pojavio u Kini posljednjih dana 2019. godine.

Mutirani virus bilježi se u 97 odsto uzoraka širom svijeta.

Ima veću moć transmisije od izvorne verzije, barem u laboratorijskim uslovima, piše Jutarnji list.

Sars-Cov-2, kako je službeno nazvan virus koji je dosad ubio više od 600.000 ljudi u cijelom svijetu i nastavlja put destrukcije, je mutirao. Dok naučnici širom svijeta bilježe hiljade mutacija ili promjena u genetskom kodu virusa, dosad je izdvojen samo jedan koji vjerovatno mijenja ponašanje.

■■Tri ključna pitanja

Ključna su tri pitanja vezana za tu mutaciju: da li je virus zbog toga zarazniji ili smrtonosniji kod ljudi i da li može da predstavlja prijetnju uspjehu buduće vakcine koja još nije stvorena, piše Bi-Bi-Si. Korona-virus se zapravo mijenja jako sporo ako ga uporedimo sa virusnom infekcijom kao što je grip. S relativno niskim nivoom prirodnog imuniteta u populaciji, bez vakcine i malo djelotvornih tretmana, korona-virus nije pod pritiskom da se prilagodi. Do

sada radi dobar posao održavanja cirkulacije kakva je sada. Jedina značajna mutacija, nazvana D614G i smještena unutar proteina koji gradi šiljak virusa i koristi ga za proboj u naše ćelije, pojavila se negdje nakon početka epidemije u Vuhanu, vjerovatno u Italiji. Sada se bilježi u čak 97 odsto uzoraka širom svijeta.

Zasad je nepoznanica da li je ta dominacija mutacije dovoljna da virusu stvori nekakvu prednost ili je to slučajno.

“Virusi nemaju nikakav grandiozan plan. Neprestano mutiraju i dok će neke promjene pomoći virusu da se razmnože, neke ga mogu spriječiti. Druge su naprosto neutralne. One su nuspojava reprodukcije virusa”, izjavila je dr. Lusi Van Dorp sa Univerzitetskog koledža u Londonu.

“One zaustavljaju virus tako da ne mijenjaju njegovo

ponašanje”, objasnila je ona.

Mutacija koja se pojavila postala je rasprostranjena zato što se dogodila u ranoj fazi širenja virusa, a ta je pojava poznata pod nazivom “efekt osnivača”.

Dr. Van Dorp i njen tim vjeruju da je to vjerovatno objašnjenje zašto je mutacija tako raširena. Ali to istovremeno predstavlja kontraverzu.

■■Lakši prodor mutiranih virusa

Sve veći broj virologa, vrlo vjerovatno većina njih, vjeruje, kako objašnjava dr. Tušan de Silva pri Univerzitetu Šefild, da imamo dovoljno podataka da možemo reći da ova verzija virusa ima selektivnu prednost, evolucijsku, u odnosu na raniju verziju.

“Iako još uvijek nema do-

voljno dokaza da kažemo da se lakše prenosi kod ljudi, sigurno je da nije neutralna, kazala je De Silva.

Istraživanje koje je sprovedeno u laboratorijskim uslovima pokazalo je da mutirani virus lakše ulazi u ljudske ćelije od originalne verzije, kažu profesori H. Ču i Majkl Farsan sa Univerziteta Skrips na Floridi. Čini se da promjene u bjelančevinama koje koristi virus da bi se bolje prislonio na ljudske ćelije i funkcionisao djelotvornije kažu, ali tu podvlače crtu.

Profesor Farsan tvrdi da su belančevine tih virusa drugačije na način koji sugeriše da se bolje prenosi, ali to ne može da se dokaže.

Dr. Nevil Sanjana iz Tehnološkog centra za genom na Univerzitetu Njujork, koji radi na tehnologiji za preprav-

ljanje gena “Crispr” otišao je korak dalje. Njegov tim prepravio je virus tako da je napravio promjene u proteinskom šiljku, a onda ga je suprotstavio virusu Sars-CoV-2 iz izvornog žarišta u Vuhanu u ćelijama ljudskog tkiva.

■■Veća prenosi-

vost ne znači automatski i veću smrtnost

Vjeruje da je rezultat pokazao da mutirani virus ima veću moć transmisije od izvorne verzije, barem u laboratorijskim uslovima.

Postoje indirektni dokazi da mutacija čini korona-virus prenosivijim kod ljudi.

Dvije studije sugerišu da pacijenti koji su oboljeli od mutirane verzije korona-virusa imaju veće količine virusa u uzorcima brisa. To upućuje

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

svijet

23

bilježi se u 97 odsto slučajeva širom planete

rus koji sada hara svijetom” da su zarazniji za druge. Nije bilo dokaza da su ti ljudi imali teže simptome ili da su duže boravili u bolnici.

Uopšteno govoreći, to što je virus postao prenosiviji ne znači da je postao smrtonosniji. I kada je riječ o prenosivosti korona-virusa, virusno opterećenje je samo pokazatelj koliko se virus širi unutar jedne osobe. Ne objašnjava nužno koliko je dobar u inficiranju drugih. Zlatni standard istraživanja, kontrolisano ispitivanje, još uvijek nije sprovedeno. To bi moglo na primjer uključivati inficiranje životinja s jednom ili drugom varijantom virusa da bi se vidjelo koja se bolje širi među populacijom. Jedna od voditeljki istraživanja, prof. Bet Korber iz Nacionalnog laboratorija Los Alamos, kaže da nema konsenzusa, ali da je ideja da je mutacija povećala virusno opterećenje pacijenata postajala

manje kontroverzna što se više podataka prikuplja. Kada gledamo na populaciju u cjelini, teško je procijeniti i reći da je virus postao manje zarazan. Tok mu je drastično izmjenjen intervencijama poput “lockdauna”. Profesorka Korber kaže da činjenica da je ta mutacija svuda sad dominantna, uključujući Kinu, I sugeriše da se bolje širi među ljudima nego originalna verzija virusa. Uvijek kada su u cirkulaciji dvije verzije, prevladaće nova verzija. Varijanta D614G je toliko dominantna da je to sada pandemija. I tako je već neko vrijeme, možda čak i od početka pandemije u Velikoj Britaniji ili čak na području istočne obale SAD-a.

I dok se povećava broj dokaza da ova mutacija nije neutralna, to ne mora nužno da promijeni način na koji bismo trebali da razmišljamo o virusu i njegovom širenju.

Takođe, treba naglasiti da ova studija ne bi trebala da ima uticaj na razvoj vakcine i njenu djelotvornost.

Postoje neki dokazi da je i nova mutacija osjetljiva na antitela, koja mogu da nas zaštite od ponovne infekcije.

U SAD situacija izmiče kontroli: Više od 140.000 preminulih Broj preminulih od korona virusa u Sjedinjenim Američkim Državama juče je prešao 140.000. U 42 od 50 država broj novozaraženih u posljednje dvije nedjelje ubrzano raste, prenio je Rojters.

Prema analizi te agencije, od kraja juna u SAD došlo je do velikog porasta broja novoobolelih, a šest nedjelja kasnije počeo je da raste i broj smrtnih slučajeva. Kako se navodi, u SAD svake nedjelje umre oko 5.000 ljudi, dok je, poređenja radi, u susjednoj Kanadi od početka pandemije preminulo ukupno 8.800 ljudi.

Za samo nedjelju dana, u SAD je zabeleženo 5.600 smrtnih slučajeva, koliko je Švedska imala od početka pandemije. U najpogođenijim američkim okruzima nestaje mjesta za smještanje tela, jer su mrtvačnice prepune.

Okrug Marikopa u Arizo-

ni prinuđen je da doveze 14 hladnjača kako bi se smjestilo 280 tijela, pto je dvostruko više od kapaciteta mrtvačnica, u očekivanju daljeg porasta broja preminulih.

U Teksasu, u San Antoniju i okrugu Beksar, naručeno je pet hladnjača za oko 180 tijela.

Pojava takvih mobilnih mrtvačnica doprinjela je da u pojedinim južnim državama prevlada osjećaj da pandemije izmiče kontroli, naveo je Rojters. U jednom od 254 teksaških okruga, 85 beba mlađih od 12 mjeseci pozitivno je na korona-virus, prenijeli su američki mediji. “Te bebe još nisu proslavile ni prvi rođendan. Molim vas, pomozite nam da zaustavimo širenje virusa”, rekla je Anet Rodrigez, direktorka zadužena za javno zdravlje u okrugu Nueses koji ima nešto više od 300.000

stanovinika.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti upozorava da podaci pokazuju da bi djeca mlađa od 12 mjeseci mogla imati teže simptome u poređenju sa onim od kojih bi oboljela starija djeca. Rodrigez je podsjetila da je Teksas, koji ima 29 miliona stanovnika, među ugroženijim saveznim američkim državama, te da je broj oboljelih u porastu od sredine juna, a nakon što je zemlja, zajedno sa Floridom, Arizonom i Oklahomom prerano ukinula mjere. Samo u četvrtak registrovano je 15.000 novih slučajeva. Njujork post, prenosi i lokalne medije koji kažu da je od korona virusa umro i šestomjesečni dječak, kako tvrdi medicinski inspektor okruga Adel Šaker. Skoro 326.000 Tekšsana testirano je pozitivno na virus, a više od 3.864 je umrlo.

24

fokus

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

Obuku za upravljanje novim helikopte

Helikopter Bell 505 će unaprijediti Vazduhop

⌦⌦ Marina Ilić

Tri pilota Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore (VVCG) tokom jula završilo je šestodnevnu inicijalnu obuku za upravljanje helikopterom Bell 505 u Republici Francuskoj na aerodromu Le Cannet des Maures, dok je i osam tehničara trenutno na obuci. U Razgovoru za Dnevne novine, pilot vazduhoplovstva Vojske Crne Gore Dušan Rudović ističe da je riječ o veoma važnoj obuci za mlade pilote koji počinju letačku karijeru, te da će oni stečena znanja implementirati u sistem obuke Vojske Crne Gore.

Prema njegovim riječima, obuku je sprovodio instruktor iz firme Helideal koja je jedna od Bell-ovih ovlašćenih firmi za sprovođene obuke na helikopteru Bell-505 u Evropi. „Obuka se sastojala od teorijskog dijela u trajanju od 36 časova koja su sprovedena u dva dana i praktičnog dijela u trajanju od pet časova naleta. Tokom teorijskog dijela upoznali smo se sa karakteristikama helikoptera kao i načinom rada svih sistema koji se nalaze u helikopteru“, ističe Rudović.

Letački dio obuke realizo-

Detalj sa obuke

⌦------------------------------------------------Iskustvo stečeno na obuci u Republici Francuskoj biće veoma značajno za proces obuke koji će se sprovoditi u Vazduhoplovstvu sa mladim pilotima koji počinju letačku karijeru, u VVCG, tako što ćemo moderna znanja i vještine koje su stekli tokom obuke implementirati u naš sistem obuke, a samim tim unaprijediti i povećati kvalitet obuke naših pilota

--------------------------------------------------⌦ van je, navodi, u tri letačka dana kroz četiri leta u kojima su se polaznici upoznali sa procedurama izvršavanja redovnih i vanrednih postupaka. „U redovne procedure se ubrajaju pretpoletni pregled, provjere prije pokretanja, pokretanje helikoptera, polijetanje, slijetanje, slijetanje na terene sa nagibom i ograničene terene dok se u vanrednim procedurama uvježbavaju postupci u slučaju otkaza motora, hidro-sistema, repnog rotora kao i postupci u slučaju otkaza pojedinačnih sistema u helikopteru“, objašnjava Rudović, naglašavajući da će ovo iskustvo biti veoma značajno za unapređenje kvaliteta obuke naših pilota. „Iskustvo stečeno na obuci u Republici Francuskoj biće veoma značajno za proces obuke koji će se sprovoditi u Vazduhoplovstvu sa mladim pilotima koji počinju letač-

ku karijeru, u VVCG, tako što ćemo moderna znanja i vještine koje stekli tokom obuke implementirati u naš sistem obuke, a samim tim unaprijediti i povećati kvalitet obuke naših pilota“, predočio je Rudović.

Podsjećamo, Ministarstvo odbrane Crne Gore potpisalo je u junu međudržavni ugovor za nabavku dva helikoptera Bell 505 Jet Ranger X, sa Kanadskom komercijalnom kompanijom ‘CCC’. Kako Rudović najavljuje, prvi od dva pomenuta helikoptera, stići će do kraja jula. „Pored tri helikoptera tipa Bell 412, VVCG će se ove godine opremiti sa još dva helikoptera Bell 505 gdje će krajem mjeseca jula stići prvi helikopter, a u januaru sljedeće godine drugi. Nabavkom helikoptera Bell 505 vazduhoplovstvo VCG povećava kapacitete i sposobnosti kojima

mogu izvršavati zadatke postavljene u sve tri misije vojske“, ističe Rudović.

Piloti VVCG su se, podsjećanja radi, ranije obučavali na helikopteru Gazela, koji je vremenom izbačen iz upotrebe, a Rudović navodi da su prednosti helikoptera Bell 505 značajne. „Helikopter Bell 505 predstavlja moderan helikopter sa modernom avionikom i sistemima upravljanja motora koja u potpunosti olakšava pilotu upravljanje letilicom dok je helikopter Gazela starije proizvodnje i naravno oskudniji sa avionikom, što je od pilota zahtijevalo više radnji i postupaka tokom leta. Letjenje na helikopteru sa ovako modernim sistemima predstavlja pravo zadovoljstvo i uživanje“, naglašava Rudović.

Osim toga, on napominje da se helikopter Bell 505 odlikuje malom potrošnjom goriva i jeftinom cijenom održavanja. „Motor i dvokanalni uređaj za automatsku digitalnu kon-

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

fokus

25

erima u Francuskoj završila tri pilota

e značajno plovstvo VCG

Piloti VVCG Simović, Rudović i Senčić trolu rada motora (Full Automatic Digital Engine Control) zajedno sa integrisanom avionikom koja na dva ekrana prikazuje pilotu sve neophodne podatke za let predstavljaju najveću prednost ovog helikoptera. Interesantno je naglasiti da motor tipa Arrius 2R u svijetu helikoptera važi za jednan od najpouzdanijih motora“, kazao je Rudović.

Prema njegovim riječima, ovi sistemi omogućiće mladim pilotima koji će se obučavati da upoznaju rad najsavremenijih sistema i da ta znanja lakše primijene na sljedećem tipu helikoptera Bell 412 koji se nalazi u upo-

⌦---------------------Nabavkom helikoptera Bell 505 vazduhoplovstvo VCG povećava kapacitete i sposobnosti kojima mogu izvršavati zadatke postavljene u sve tri misije vojske

----------------------⌦

trebi u VVCG. „Bell 505 predstavlja laki helikopter koji će prvenstveno

služiti za obuku mladih pilota, a moći će izvršavati zadatke lakog transporta i prevože-

nja lakog tereta i predstavlja dostojnog nasljednika Gazele“, dodaje Rudović.

26

KULTURA

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

IZLOŽBA “CRNOGORSKO ĆIRILIČNO ŠTAMPARSTVO” OTVORENA U KOLAŠINU

PORUKE IZ PROŠLOSTI IMAJU SMISLA AKO IH PRIHVATE NOVE GENERACIJE Izložba “Crnogorsko ćirilično štamparstvo XV i XVI vijeka”, posvećena dometima štamparije Crnojevića i štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, otvorena je u Kolašinu.

Prilikom otvaranja izložbe, Dragan Radulović, predsjednik Matice crnogorske, istakao je da Matica predano radi na njegovanju kulture i sjećanja crnogorske nacije, “jer znamo da poruke iz naše prošlosti imaju smisao i vrijednost samo ako ih svaka nova generacija protumači i prihvati kao svoje”. Saglasnost poruka prošlosti sa vrijednostima savremenog svijeta kojem težimo je način da se uspostave žive, identitetske, kulturne veze koje narod drže na okupu, a njegovu budućnost čine uglednijom i

prosperitetnijom.

“Odluka Đurđa Crnojevića da u Veneciju pošalje ljude koji će naučiti vještinu štamparstva i tako formirati prvu državnu štampariju ne samo među Južnim Slovenima i na Balkanu, nego i u tadašnjoj Evropi je vizionarska. Njenim ostvarenjem, Crna Gora se upisuje u nadolazeću civilizaciju štampane knjige i to uspijeva da učini decenijama prije nego mnogo veće i bogatije zemlje. Luču crnogorskog ćirilskog štamparstva nastavlja da održava neugašenom Božidar Vuković Podgoričanin u Veneciji gdje okuplja stručne ljude i nastavlja da izrađuje bogoslužbene knjige na ćirilici. Knjige Božidara Vukovića Podgoričanina a kasnije njegovog sina Vićenca, bile su distribuirane i

prodavane u zemljama pravoslavnog hrišćanstva, a pogotovo na Balkanu. Tako su one postale nacionalno dobro ne samo Crne Gore. Samo u Bugarskoj postoje 43 knjige iz Štamparije Vukovića i 13 inkanabula Crnojevića”, poručio je Radulović.

U Veneciji je u XVI vijeku bilo 230 štamparija pa je s pravom nazvana “gradom knjiga”.

Jednu od tih štamparija je 1519. godine otvorio upravo Božidar Vuković, Crnogorac, rodbinski povezan sa bogatom i uglednom mletačkom porodicom Dela Vekija.

“Njegova štamparija je bila najveće i najplodnije slovensko izdavačko središte u XVI vijeku. Poslije njegove smrti 1539. godine, štampariju je naslijedio njegov sin Vićenco Vuković. Njihove knjige su se

širile među slovenskim narodima na Balkanu pa tako dubrovački arhivi pominju kancelarije i skladišta Božidara Vuković Podgoričanina u Dubrovniku, Kotoru, Splitu, Skoplju, Beogradu, Vidinu”, istakao je Radulović.

On je uz to podsjetio da je Matica uspostavila saradnju sa Nacionalnom bibliotekom “Sv. Ćirilo i Metodije” iz Sofije, Naučnim arhivom Bugarske akademije nauka, Centrom za slovensko – vizantijska proučavanja “Ivan Dujčev” iz Sofije i Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom “Sv. Kliment Naumski” iz Skoplja. Time, prema njegovim riječima, “nastavljaju da vrednuju sve što je bitno za očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta crnogorskog naroda”.

Medijator otvaranja izlož-

be bila je Draginja Kujović, kustoskinja Zavičajnog muzeja u Kolašinu, a prisutnima se obratio i Milosav Bato Bulatović, predsjednik Opštine Kolašin, zahvaljući se predstavnicima Matice crnogorske što su i u ovakvoj situaciji dali doprinos da se izložba organizuje.

“To nam svima daje snagu da shvatimo ovo vrijeme u kojem život mora ići dalje. Stalo nam je da u kolašinskoj sredini obogatimo kulturni život. Ova izložba je prilika da saznamo više o crnogorskom kulturnom nasljeđu na čemu osmišljeno radi Matica crnogorska. Vjerujem da ćemo nastaviti sa sličnim projektima kojima afirmišemo i čuvamo nasjeđe na čemu će stasavati naše mlađe generacije”, kazao je Bulatović.

Z.B.

26. IZDANJE OD 14. DO 21. AVGUSTA

Film Pjera Žalice otvara festival u Sarajevu

Premijerom filma “Koncentriši se, baba”, bosanskohercegovačkog reditelja Pjera Žalice, svečano će biti otvoren 26. Sarajevo film festival, a jednu od uloga u filmu tumači i poznati crnogorski glumac Branimir Bane Popović.

Po r e d n j e ga, uloge u filmu ostvarili su i glumci iz regiona: Jasna Žalica, Emir Hadžihafizbegović, Alma Prica, Jadranka Đokić, Vedrana Božinović, Admir Glamočak, Dženita Imamović, Izudin Bajrović, Dino Sarija i Mira Banjac.

Pjeru Žalici ovo je treći igrani film – nakon filmova “Gori vatra” (2003) i “Kod amidže Idriza” (2004).

“Ovo je treći put da moj film otvara Sarajevo Film Festival, sa takvim iskustvom trebalo bi da mi je to rutina.

Ali nije. Trema je ista kao i pr-

vi put, jer Sarajevo film festival je jedan od najboljih i najvažnijih filmskih događaja, tako da je to velika odgovornost, ali i ogromna čast. Nadam se da smo napravili film koji je na nivou veličine događaja”, izjavio je Žalica.

Radnja filma događa se u aprilu 1992. godine.

Brojna se porodica, razbacana po cijeloj Jugoslaviji, okuplja u Sarajevu oko odra stare majke. Baba nije dobro, ali se prognoza porodičnog ljekara da je njena smrt pitanje minuta, pretvara u sate, pa onda dane.Film je produkcija Obala art centra, Sarajevo film festivala i Turske državne radio–televizije, u okviru zajedničkog projekta Sarajevo grad filma za globalne ekrane.

Podsjetimo, ovogodišnji Sarajevo film festival održava se u periodu od 14. do 21. avgusta.

R.K.

KOTORART DON BRANKOVI DANI MUZIKE

STUDENTI MUZIČKE AKADEMIJE SVIRALI BETOVENU U ČAST Koncert studenata Muzičke akademije sa Cetinja održan je u sklopu ovogodišnjeg izdanja KotorArt don Brankovih dana muzike. Festival je, zbog redukovanog gledališta unutar same Crkve Sv. Duha obezbjedio direktan prenos na trgu ispred Kina, uz podršku prijatelja Festivala, kafića “Ombra” kao i direktan prenos putem Jutjub kanala, tako da je ukupan broj publike bio veći od 500 ljudi.

Na koncertu su nastupali solisti kao i kamerni ansambli. Trio za dvije violine i klavir Ludviga van Betovena izvele su Aksa Muratović (violina), Teodora Ćalić (violina), Iva Ivanović (kla-

vir), dok su kompoziciju “Sjećanje na Ludviga van Betovena” kompozitora Pedra Tintorera izvele Milena Jaramaz (violina), Ksenija Lukić (viola), Andrijana Ramović (kontrabas) i Iva Drekalović (klavir). Kao solisti predstavili su se Viktor Huter (violina), Žunja Lipanović (flauta), Vasilije Vujadinović (klarinet), Seida Kučević (trombon), Filip Miladinović (gitara) i Uroš Sučić (truba).

“Zahvaljujemo se svim profesorima i studentima na kvalitetnom koncertu, želji i spremnosti da u ovakvom vremenu istraju na putevima umjetnosti. Akademiji želimo čestitati jubilej, 40

godina postojanja, i poželjeti puno uspjeha u daljem radu i kvalitetan razvoj na svim poljima. Na festivalu očekujemo još jedan koncert, ovog puta sa profesorima Akademije. Festival je pružio maksimum da se pobrine o bezbjednosti zdravlja učesnika, publike i radnog osoblja.

Vršena je dezinfekcija prostora, kao i obuće i ruku prije ulaska u salu. Ovo je naša trenutna realnost, a mi, kao Festival, trudimo se najbolje reagovati u datim uslovima, brzo i efikasno odgovoriti svim izazovima. Publici veliko hvala za podršku mladim talentovanim umjetnicima”, istakli su organizatori.

R.K.

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

kultura

27

U režiji Radoslava T. Stanišića i produkciji Televizije Crne Gore

U pripremi prva crnogorska krimi serija

“Šetači po mjesecu” će imati deset epizoda u trajanju od po 50 minuta, a snimanje je planirano za septembar

U pripremi je prva kriminalistička serija u Crnoj Gori, pod nazivom “Šetači po mjesecu”, naših istaknutih sineasta, scenariste Obrada Nenezića i reditelja Radoslava T. Stanišića, u produkciji Televizije Crne Gore, prenosi portal Javnog servisa.

Ova gangsterska priča prati grupu mladih ljudi, nasljednika i sinova dobro zna-

Ova gangsterska priča prati grupu mladih ljudi, nasljednika i sinova dobro znanih beskompromisnih fajtera od kojih je drhtalo podzemlje zapadne Evrope i dolina Rajne

nih beskompromisnih fajtera od kojih je drhtalo podzemlje zapadne Evrope i dolina Rajne.

Crna hronika jedne mladosti prikazuje mlade ljude zarobljene u sistemu tranzicije Crne Gore početkom 21. vijeka. U takvim uslovima svako odudaranje od sredine, proboj ka naprijed, ka snovima biva brutalno odsječen. Tu se rađa surovost.

Ipak, to je surovost kojoj vrela mlada krv i ideali ne dozvoljavaju da potpuno okameni čovjeka, pa iznutra ostaje da kuca srce. Srce koje će voditi mlade ljude, jer imaju ideale i snove ma koliko spoljašnji svijet bio tvrd.

Iako se na prvi pogled čini jednobojno siva, u atmosferi sive rađa se i ljubav, nasuprot degradaciji stida i morala neminovnoj za godine tranzicije. Mjestimično, sa likovima ulazimo u laki humor, pa se nasmijemo zanesenosti jedne mladosti.

“Šetači po mjesecu” je priča istovremeno emotivna i suptilna. Životna priča koju kada pogledate – uzdahnete i pomislite – eh, a da su bili negdje drugo, moglo je biti drugačije

“Šetači po mjesecu” je priča istovremeno emotivna i suptilna. Životna priča koju kada pogledate – uzdahnete i pomislite – eh, a da su bili negdje drugo, moglo je biti drugačije.

“Možda bi bilo drugačije, a možda i ne bi. Svaki grad

na svijetu ima ovakvu ili sličnu priču. To su karakteri koji svakim korakom pečate svoju tragičnu sudbinu vjerujući u herojske snove.

Sve lađe su na pučini, sva jedra razvijena, a oluja ne prestaje. Ali mladi ljudi nastavljaju dalje, takoreći sa sr-

cem na pramcu – u talase života, prkosni, inatni jer oni su nasljednici onih za koje se priča, a najveća čast je biti bolji od drugih, dospijeti u priču”, navodi se u sinopsisu serije.

Serija će imati deset epizoda, u trajanju od po 50 min.

U toku je odabir glumaca, a snimanje je planirano za septembar 2020. godine.

R.K.

principa stvaranja i nastojanja da se osloni na što više mogućih izvora - od literature i dostupnih dokumenata pa do neposrednih razgovora sa što većim brojem svjedoka i savremenika zbivanja i poznavalaca Titove ličnosti. Ovo izvrsno istorijsko-biografsko djelo, koje se čita, kako je to primijetio jedan od njegovih recenzenata, kao najljepši roman, stvarano je u specifičnim istorijskim uslovima, u periodu ra-

dikalnih lomova na prostoru Titove Jugoslavije, kao i naglih, moglo bi se reći, tektonskih promjena globalnih međunarodnih odnosa.

Po Ridlijevom mišljenju, Titovo najveće ostvarenje bilo je u tome što je on — uspješnim predvođenjem jugoslovenskih naroda u antifašističkoj borbi u toku Drugog svejtskog rata “stvorio nezavisnu, nesvrstanu Jugoslaviju i u tome što je zaštitio, odnosno očuvao, njenu

bezbjednost u toku četrdeset pet godina, tj. u toku njegovog života i nekoliko godina posle njegove smrti”. Sa puno topline prema Titovoj ličnosti i sa puno njenog uvažavanja, autor se, u stvari, bavi jednim izuzetnim svjetskim fenomenom, vjerovatno jedinstvenim u analima dosadašnje svjetske istorije.

Knjiga je čitaocima u Crnoj Gori dostupna na šalterima Oglasnog odjeljenja Pobjede, u Podgorici i Nikšiću. R.K.

Stanišić

IZDAVAČKI PODUHVAT POBJEDE I SUBNORA

Životopis vrhovnog komandanta za buduće naraštaje Knjiga “Tito”, britanskog autora Džaspera Ridlija, bez pristrasnosti, osvjetljava ličnost predsjednika Jugoslavije i njegovo vrijeme

Povodom 75 godina pobjede nad fašizmom i 40 godina od smrti Josipa Broza Tita, Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore i Pobjeda štampali su novo izdanje Titove biografije, britanskog autora Džaspera Ridlija.

Knjiga “Tito”, bez pristrasnosti, osvjetljava ličnost vrhovnog komandanta i predsjednika Jugoslavije i njegovo vrijeme.

“U vremenu kada se u različitim vidovima fašizam ponovo budi i prijeti svjetskom poretku, podsjećanje na antifašističku borbu je opomena da se strahote ne ponove. Zato knjiga ‘Tito’ i

kao životopis i kao istorijska čitanka je od velike koristi mladim generacijama”, ističu u Savezu boraca NOR-a i antifašista Crne Gore.

Ovo djelo nastavlja niz značajnih djela istoriografske publicistike, koje je Pobjeda objavila posljednjih godina, i kojima, u skladu sa antifašističkim nasljeđem i 75 godina dugom istorijom lista, nastoji osvijetliti značajne periode na ovim prostorima, događaje i istorijske ličnosti.

Autor Džasper Ridli je uspio da čitaocima podari knjigu koja ima draž autentičnosti i neposrednosti. Pritom se čvrsto držao autorskih

28

DRUGI PIŠU

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

ZAŠTO STRANI INVESTITORI HRLE U KIN

Kineske državne obveznice sve popularnije među stranim biznismen

Investitori iz čitavog svijeta su počeli aktivno da ulažu u kineski dug. “Volstrit žurnal” navodi da udio stranog kapitala u kineskim državnim obaveznicama raste najbržim tempom od 2018. godine i već je premašio rekordnih 4,3 triliona juana. Uprkos teškoj epidemiološkoj situaciji i sve većim protivrječnostima sa glavnim trgovinskim partnerom Kine, Sjedinjenim Državama, sve veći broj stranih investitora preferira kineski državni dug kao najpouzdaniji način ulaganja. Kinesko tržište državnog duga jedno je od najvećih na svijetu. Udio stranih investitora i dalje nije

velik: nešto više od četiri odsto. Ali tempo kojim strani investitori grade svoj portfelj kineskih državnih obaveznica je impresivan. Dok su u martu ove godine stranci držali ove obaveznice za 2,26 triliona juana, sada su već na 4,3 triliona, piše Sputnjik. Nizak ukupni udio stranih vlasnika kineskih državnih obaveznica posljedica je činjenice da je bilo teško ući na kinesko tržište sve do sredine 2017. godine: tada je pokrenut program Bond konekt, koji omogućava stranim investitorima da ulažu na tržište obveznica kontinentalne Kine putem tržišta Hongkonga. To što nije

bilo potrebe za otvaranjem zasebnog trgovinskog računa u kontinentalnoj Kini uveliko je pojednostavilo proces ulaganja.

■ JAČA POVJERENJE

U KINESKE HARTIJE OD VRIJEDNOSTI

Pasivnim investitorima koji više vole da ulažu u indekse, pristup kineskom tržištu zapravo je postao lakši prošle godine, kada su državne obveznice, kao i hartije od vrijednosti nekih kineskih državnih banaka, uključene u agregatni indeks Blomberg Berklis. Godinu dana kasnije

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

DRUGI PIŠU

29

NU?

e

đu nima

koje su, s jedne strane, snažnije pogođene epidemijom.

Sa druge strane, ekonomije ovih zemalja su se razvijale duži niz godina znatno sporije od Kine. Kao rezultat toga, vidimo jako niske, nulte, pa čak i negativne kamatne stope. Stoga kineski dug postaje sve privlačniji za ulaganje”.

■ RAST BDP KINE U

DRUGOM KVARTALU

kineske obveznice su uključene i u indeks JP Morgan.

Svi ovi koraci su doveli do toga da je udio stranih vlasnika kineskog državnog duga u juanima, počeo da raste dvostruko bržim tempom.

Ali rast se naročito ubrzao u vrijeme kada je kinesku ekonomiju pogodila epidemija korona-virusa. Na prvi pogled, ovo može izgledati nelogično: zašto pozajmljivati novac nekome čija se finansijska situacija pogoršava?

Budući da je epidemija zahvatila ne samo Kinu, već skoro sve zemlje svijeta, kriza se širi po čitavoj svjetskoj ekonomiji i investitori počinju da upoređuju: koja zemlja se bolje nosi sa situacijom i nudi najpovoljnije uslove za investiranje.

Dok su SAD, Evropska unija, Japan i niz drugih razvijenih zemalja odjednom iskoristile svu svoju “ekonomsku municiju”, spuštajući kamatne stope do nule ili čak negativne vrijednosti, Kina se i dalje drži umjerene monetarne politike i pokušava da stimuliše ekonomiju fiskalnim merama. Kao rezultat toga, desetogodišnje kineske državne oveznice sada nude prinos od 3,118 odsto, dok prinos na američke obveznice sada iznosi samo 0,597 odsto, na japanske 0,023 odsto, na njemačke -0,515 odsto.

Istovremeno, investitori vide kako se kineska ekonomija uspešno nosi sa posljedicama epidemije. To jača njihovo povjerenje u pouzdanost kineskih hartija od vrijed-

nosti, rekao je za Sputnjik rukovodilac Centra za svetske finansije Instituta za svjetsku ekonomiju i finansije na Akademiji društvenih nauka Kine Liu Dungmin.

“Mislim da je glavni razlog što se Kina dobro nosi sa posljedicama epidemije. Trenutno se ekonomska moć Kine povećava. Stoga određeni finansijski proizvodi postaju stabilniji. Istovremeno, vidimo da je prinos po kineskim državnim obveznicama značajno veći nego na sličnim hartijama od vrijednosti u zapadnim zemljama,

Prema ekonomskoj statistici koju je Kina objavila za drugi kvartal, BDP je porastao za 3,2 odsto, što je značajan skok u odnosu na pad od 6,8 odsto u prvom kvartalu. Ulaganja u osnovna sredstva tokom šest mjeseci pala su za 3,1 odsto, dok je u prvih pet mjeseci ovaj pokazatelj bio dvostruko lošiji: minus 6,3 odsto. Istovremeno, ulaganja u visokotehnološke industrije su, naprotiv, porasla za 6,3 odsto.

Prema mišljenju stručnjaka Lija Dungminga, kineskim vlastima je takođe korisno da imaju više stranaca koji drže kineski javni dug, jer to povećava efektivnost upravljanja.

“Mislim da, osim državnog duga, još možemo da ponudimo investitorima iz ino-

stranstva obveznice lokalnih uprava. I pozdravljamo kupovinu državnih obveznica od strane stranih investitora na međubankarskom tržištu, tako da kineski državni dug i dug lokalne samouprave postaju sve sigurnije aktive u očima međunarodnih investitora. Za nas je, bez sumnje, vrlo korisno da se poveća udio stranih investitora među vlasnicima kineskih obveznica. Jer, sa jedne strane, to igra pozitivnu ulogu u internacionalizaciji juana, a sa druge strane pokazuje kvalitet upravljanja. Ako možemo povećati udio stranih investitora među vlasnicima naših dužničkih hartija od vrijednosti, tada pomažemo vlastima da poboljšaju upravljanje dugom. Tek kada naučimo dobro da upravljamo dugom, tada će potražnja za tim proizvodima porasti — državni dug i dug lokalnih vlasti od strane investitora iz inostranstva”. Obveznice lokalnih uprava sada igraju važnu ulogu u oporavku ekonomije od posljedica krize.

U prvih pet mjeseci 2020. godine lokalne vlasti su izdale 3,2 triliona juana obaveznica. Novac bi trebalo da ode na izgradnju “nove infrastrukture”: 5G mreža, centara za podatke, pametnih fabrika i tako dalje. Prema ukupnoj godišnjoj kvoti koju je odobrila centralna vlada, ove bi godine moglo biti izdato 4,73 triliona juana takvih hartija od vrijednosti.

(Sputnjik)

ZABAVA

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

31

HRVATSKA MUZIČKA INDUSTRIJA DIGLA GLAS

DAJTE NAM DA RADIMO ILI KREĆU PROTESTI

“Sad je dosta! Dajte nam da radimo ili ćemo izaći na ulice!”, poručuju muzičari, menadžeri i organizatori koncerata i ostalih muzičkih događanja u Hrvatskoj, koji smatraju da je njihova branša najviše nastradala zbog pandemije korona virusa.

Ako se nešto uskoro ne promijeni , spremni su na masovni protest, jer, kako

ističu, za njih su na snazi i dalje nejasna uputstva Nacionalnog stožera civilne zaštite i njihova proizvoljna tumačenja lokalnih stožera, koja im onemogućavaju rad. Ogorčeni muzičari, menadžeri i organizatori koncerata će ovih dana poslati otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću i ministarki kulture Nini Obuljen

Koržinek, piše Jutarnji list.

“U pismu ćemo naglasiti kako očekujemo od Nacionalnog stožera da donese jasne kriterijume po kojima će naša industrija moći bar minimalno da radi, jer po sadašnjima kriterijumima nama nije ništa zabranjeno, a ništa nam nije dozvoljeno, već je sve nejasno preporučeno”, ističe Darko Tuček,

predsjednik Udruženja muzičkih menadžera i organizatora, koji dodaje da ljudi iz muzičke industrije, frustrirani nejasnim i nekonzistentnim odlukama, predlažu da se krene u masovne muzičke proteste.

“Prijeti nam potpuno gašenje, ne samo zabave i koncerata, već i minimalno 15.000 radnih mjesta. Naš sektor za-

pošljava više od 15.000 ljudi (sagledavajući sve segmente; od produkcije, organizacije, zaštite i same realizacije), koji je prema inicijalnim planovima za 2020. godinu trebalo da rade na više od 150 događanja, u razdoblju od 1. jula do 30. septembra, s akumuliranom potrošnjom većom od 200 miliona kuna (više od 26 miliona eura).

GITARISTA TONI AJOMI

ISTJERAO SAM MADONU SA PROBE BLACK SABBATHA

NAJAVILI MULTI FORMAT IZDANJE

Metallica objavila dvije pjesme sa simfonijskim Grupa Metallica je objavila dvije pjesme sa S&M2 koncerta održanog prošle godine. Pjesme “All Within My Hands” i “Nothing Else Matters” će se naći na multiformat albumu koji će Metallica objaviti u saradnji sa San Francisko Simfonijom.

“Metallica and San Fran-

cisco Symphony: S&M2” će biti objavljen 28. avgusta u mnogim formatima, od audio do video zapisa.

Takođe, fanovi će moći da kupe i deluks set koji sadržati iz 4 LP vinila, 2 CD-a, Blu-ray diska, knjige pjesama i foto albuma, postera i trzalica.

Gitarista Black Sabbatha Toni Ajomi prisjetio se momenta kad je otjerao Madonu sa probe svog benda, jer nije imao pojma ko je ona.

Muzičar je u intervjuu za SiriusXM rekao da se taj trenutak dogodio tokom ponovnog okupljanja grupe na Live Aidu 1985. godine.

“Iskreno, bila je to pomalo katastrofa. Imali su rezervisanu prostoriju za vježbanje. Počeli smo da vježbamo, ali tada je krenula i priča o starim vremenima, pa smo većinu probe zapravo razgovarali. Trebalo je da to bude zatvorena proba, samo za nas”, ispričao je on.

Zbog toga je i burno reagovao kada su dvije djevojke ušle u prostoriju i mirno se naslonile na zid, očigledno sa idejom da odslu-

šaju dio probe.

“Rekao sam jednom od naših članova ekipe: Šta se ovo dešava, ljudi šetaju okolo, bolje da im kažete da izađu, ovo je privatna proba. On je otišao do djevoja-

ka, koje su mirno izašle, a onda se vratio i rekao “Istjerao si Madonu!”. Bilo mi je malo neprijatno, ali šta je tu je, nastavili smo probu kao da se ništa nije desilo”, ispričao je gitarista.

kuvar

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

Kruške u slatkišima

zasladite se

32

Aromatični kuglof Potrebno je: 180 g krušaka, pomorandža, 500 ml suvog crvenog vina, 365 g šećera, 8 jaja, kesica vanil šećera, 320 g brašna, kesica praška za pecivo, 50 g bijele čokolade, 25 g kakao praha, 50 g želea od brusnica, 2 štapića cimeta, zvezdica anisa.

Pomorandžu prepolovite i iscijedite sok, kruške oljuštite, isjecite na četvrtine i očistite sjemenke. U većoj posudi skuvajte vino, sok od pomorandže i 125 g šećera, dodajte cimet, anis i kruške, smanjite temperaturu i kuvajte 10 minuta. Sklonite s ringle, ohladite, kruške isjecite na deblje kriške. Umutite čvrst snijeg od bjelanaca, 8 kašika vode, 240 g šećera i vanile. Dodajte žumanca, postepeno sipajte brašno pomiješano s praškom za pecivo i kakao prahom i pažljivo umiješajte kruške. Tijesto sipajte u podmazan kalup za kuglof, pecite u rerni na 180 stepeni oko 50 minuta. Poslije 10 minuta kolač izvadite iz kalupa i ohladite.

U međuvremenu, čokoladu nožem isjecite na “loknice”, a žele od brusnica glatko umutite. Kuglof stavite na tacnu, prelijte kompotom od brusnica i ukrasite čokoladnim uvojcima.

Mrvičasti kolač Potrebno je: 750 g krušaka, 220 g šećera, 80 g mljevenih lješnika, kesica vanilin šećera, 3 jaja, 280 g brašna, pola kašičice praška za pecivo, 170 g mekog putera, 300 g kisjele pavlake, kesica pudinga od vanile, pola limuna i kašičica šećera u prahu.

Izmiješajte brašno, prašak za pecivo, 150 g šećera, lješnike i vanilinu. Zamijesite tijesto, dodajte umućeno jaje, puter i rukama napravite mrvice. Polovinu mrvica stavite u podmazan kalup (26 x 28 cm) i pritisnite kašikom. Ostatak mrvica ostavi-

te u frižideru 60 minuta. Koru ispecite u rerni na 180 stepeni 15 minuta. Limun operite, iscijedite sok i izrendajte koru. Kisjelu pavlaku izmiksujte s preostalim šećerom i jajima, sokom i rendanom limunovom korom i pudingom. Kruške oljuštite, uklonite sjemenke i isjecite na deblje kriške. Ohlađenu koru premažite kremom od kisjele pavlake, rasporedite kruške, pospite ostatkom mrvica i pecite još 45 minuta. Kolač pospite šećerom u prahu i poslužite.

Voćna šlag torta Za koru: 180 g brašna, 100 g šećera, kašičica praška za pecivo, 100 g mekog putera, 6 jaja i 100 g bijele čokolade. Za fil: 700 g krušaka, 250 g neslanog krem sira, 4 lista želatina 80 g pečenih mljevenih lješnika, 100 g šećera i 4 kašike soka od limuna. Za ukrašavanje: 600 ml slatke pavlake, rendana crna čokolada i kruška.

Jaja i šećer pjenasto izmiksujte, dodajte brašno s praškom za pecivo, puter, sjeckanu čokoladu i promiješajte. Tijesto sipajte u podmazan kalup i pecite u rerni na 180 stepeni 40 minuta. Dok se kora hladi, kruške oljuštite, kratko prokuvajte, ocijedite i isjecite na kockice ili tanke kriške. Krem sir pomiješajte sa šećerom i tri kašike limunovog soka, pa dodajte ocijeđeni želatin koji ste prethodno otopili u hladnoj vodi.

Umiješajte lješnike i kruške i ostavite 30 minuta u frižideru. Umutite šlag od slatke pavlake, polovinu dodajte u smjesu sa kruškama, a ostatak ohladite u frižideru. Koru isjecite vodoravno, jedan dio stavite u kalup, nafilujte kremom, poklopite drugom korom i ohladite nekoliko sati. Cijelu tortu premažite šlagom, ukrasite kruškama, krupno rendanom čokoladom i servirajte.

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

kuvar

33

Pjenasti rolat Potrebno je: 500 g krušaka, 3 jaja, 175 g šećera, 3 kesice vanilin šećera, 50 g brašna, 25 g gustina, 1/2 kašičice praška za pecivo, 15 g kakao praha, 200 ml soka od jabuke, 6 listova želatina, 2 kašike limunovog soka, 400 g slatke pavlake, 30 g mlječne čokolade, šećer u prahu za posipanje, nekoliko kriški krušaka za ukrašavanje.

Umutite snijeg od bjelanaca sa 3 kašike hladne vode. Dodajte 75 g šećera, kesicu vani-

le, umiješajte žumanca i polako sipajte brašno izmešano s praškom za pecivo, gustinom i kakaom. Sipajte u podmazan pleh, pecite u rerni na 200 stepeni 10 minuta, pa izvadite koru na vlažnu krpu posutu sa 50 g šećera i ostavite da se hladi. U međuvremenu oljuštite kruške, izvadite sjemenke i isjecite na kocke. U šerpi skuvajte sok od jabuka, ostatak šećera i limunov sok, ubacite kruške, pa smanjite temperaturu i kuvajte još 2 minuta.

Želatin otopite u hladnoj vodi. Slatku pavlaku umutite u šlag sa ostatkom vanil šećera i ohladite u frižideru. Izvadite kruške iz šerpe i pomiješajte u posudi za mućenje sa oceđenim listovima želatina, ohladite u frižideru. Kad počne da se zgušnjava, umiješajte šlag od slatke pavlake, nafilujte koru i dužu stranu pomoću krpe pažljivo urolajte, pa ohladite 3 časa. Rolat pospite prah šećerom, krupno rendanom čokoladom i ukrasite kruškama.

Zahvaljujući velikoj količini glukoze i fruktoze, kruška brzo otklanja glad i daje snagu i potrebnu energiju

U kožici su smješteni mnogi hranljivi sastojci, pa treba jesti sve. Za osobe sa probavnim problemima dobre su kruške sa tankom i mekom korom

34

zdravlje

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

LJETNJI MJESECI I LAGANA HRANA

Sve prednosti krastavca

Tokom vrelih ljetnjih mjeseci nema boljeg “zelenog” osvježenja od krastavca.

Voda čini čak 96 posto ovog povrća, pa će, ako ga redovno jedete, organizam biti hidriran sve vrijeme. “Lajf stajl” forsira i zeleni sok od ovog povrća, pa je “smuti” sa krastavcem idealan za početak dana... Šta sadrži krastavac?

Krastavci su veoma hranljivi: sadrže vitamine C i K, B1, B5 i B7, kalijum, magnezijum, mangan i bakar. Ajurveda uči da se konzumacijom ovog povrća podstiče otpuštanje viška toplote iz vitalnih organa. Obiluju vlaknima i vodom, a imaju malo kalorija (samo 16 u 100g), pa su pravi izbor za one koji na zdrav način žele da izgube višak kilograma. Podstiču probavu, jer u kori imaju netopiva vlakna koja pomažu da se svarena hrana brže kreće kroz crijeva i eliminiše otpad iz organizma.

U krastavcima su i topiva vlakna koja tokom probave poprimaju strukturu gela, što daje duži osjećaj sitosti.

Svjež, sadrži lignane i kukurbitacine - bioaktivne supstance koje imaju snažno zaštitno dejstvo na zdravlje. Studije su pokazale da lignani u krastavcima djeluju protiv raka – jajnika, prostate i dojke, a čuvaju i zdravlje srca.

Odličan borac protiv srčanih oboljenja i raka Naučnici su iznenađeni učinkom kukurbitacina da smatraju da će se u budućnosti koristiti kao lijek protiv raka, jer “koči” rast ćelija karcinoma. Dokazano je da kukurbitacini B mogu uništiti čak 80 posto raka pankreasa.

Krastavci mogu smanjiti hipertenziju i hiperglikemiju, a imaju i jaka antioksidantna i antialergijska svojstva. Osim vitamina C, sadrže i flavonoide, poput kvercetina i kemferola i utiču na zdravlje kože. Djeluju protiv dijabetesa, smanjuju nivo holesterola, štite zdravlje mozga, čuvaju zdravlje zglobova, ublažavaju artritis, smanjuju stres...

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

zdravlje

35

ZDRAVE ŽIVOTNE NAVIKE

ALERGIČNI ste na HRANU, a niste ni svjesni?

Iako ste sigurno u šali poželeli da ste alergični na hranu kako biste je unosili u manjim količinama, alergija na hranu može izazvati ozbiljnije zdravstvene probleme

Različite alergije i njeni uzročnici mogu izazvati širok spektar simptoma. Kada je riječ o alergiji na hranu, ovo može biti jedan od komplikovanijih problema s ob-

zirom na to da moće izazvati različita oboljenja.

Postoje jasno određeni znaci koji ukazuju da je vjerovatnije da ste alergični na određenu vrstu hra-

ne, a ne na određeni faktor iz spoljnog okružja, kakvi su cvjetanje biljaka, polen ili prašina.

Donosimo vam listu simptoma uobičajenih za alergije na različite vrste hrane.

Osip na cijelom tijelu Osip nije uvijek izazvan alergijom na hranu, ponekad ga može izazvati alergija na ljekove ili spoljno okruženje.

Osip podrazumijeva crven i pojačan svrb, a može se pojaviti i samo na jednom dijelu tijela.

Crvenilo i otok Alergije često izazivaju crvenilo ili oticanje kože, naročito u predjelu usana i lica.

Morski plodovi i jaja su među najučestalijim alergenima, koji ponekad izazivaju ovakve simptome.

Ekcem Poznat i kao atopijski dermatitis, ekcem je osip koji svrbi i boli. Obično se pojavljuje na licu, laktovima i koljenima. Ekcem je obično alergijska reakcija na mlijeko, jaja, ribu i pšenicu.

Gastrodigestivni problemi Ovi problemi uključuju dijareju, mučninu i konstipaciju, a u nekim slučajevima mogu biti i simptomi alergije na hranu, naročito na mliječne proizvode.

Anafilaktični šok Ovo je najozbiljniji, ali i najređi simptom neke alergije. Predstavlja alergijsku reakciju cjelokupnog organizma, propraćenu otežanim disanjem i naglim padom krvnog pritiska.

zdravlje

METABOLIZAM

36

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

Stvari koje otežavaju varenje Da li spadate među one ljude koji se nakon gotovo svakog obroka osjećaju loše, teško i kao da nešto nije u redu?

Imate problema s nadutošću, gorušicom i grčevima? Ne brinite, nijeste jedini i ako ne patite od ozbiljnih zdravstvenih problema, nutricionisti imaju nekoliko jednostavnih savjeta kako da želucu olakšate varenje.

Problemi sa želucem spadaju među najčešće zdravstvene probleme i čak ako nijesu znak ozbiljnog oboljenja, mogu u velikoj mjeri da otežaju svakodnevni život.

Nutricionistkinja Kasandra Barns je za Daily Mail objasnila da je sistem za varenje vrlo složen i da je važno da svaki njegov segment funkcioniše kako bi i probava u cjelosti radila bez problema.

Međutim, čak i najsitnije promjene u prehrambenim navikama mogu da pomognu ili

odmognu.

1. Prejedanje Prejedanje u svakom slučaju može da ima vrlo štetan efekat na sistem za varenje jer mu zadaje preveliki zadatak. Šona Vilkinson, takođe nutricionistkinja, kaže da konstantno prejedanje previše opterećuje probavu koja ne može da proizvede dovoljno kisjeline i enzima za toliku količinu hrane. Ljudima koji su ipak skloni tome savjetuje da se najedu do otprilike 80 odsto sitosti, pričekaju 20 minuta i onda, ako osjećaju potrebu, dovrše obrok.

2. Nepravilno žvakanje Možda svojoj djeci neprestano ponavljate da je važno sažvakati hranu kako treba, a sami to ne slijedite. Ali, to je jedan od glavnih razloga problema, posebno nadutosti.

“Ako ne žvaćete pravilno hranu, ostatak organa u sistemu za varenje ne može da odra-

di svoj posao kako treba. Zato se često javljaju gorušica, nadutost i grčevi”, kaže Barns.

Ona smatra da svaki zalogaj punih usta treba žvakati tridesetak puta ili uzimati manje zalogaje.

3. Nedovoljan unos vlakana Vlakna su ključna komponenta svake ishrane iz više razloga, a jedan od njih je to što sprečavaju zatvor. Vlakna se rastapaju u vodi i u želucu formiraju želatinoznu materiju koja hrani ćelije tankog i debelog crijeva i omogućava prirodno kretanje kroz sistem za varenje. Doktorka Merilin Glenvil kaže da vlakna mogu da djeluju i poput probiotika, a možemo da ih nađemo u raznom voću i povrću, mekinjama, cijelim žitaricama, lanu, koštunjavim plodovima, pasulju i grašku.

4. Stres i tjeskoba Stres može da uzrokuje

mnoštvo zdravstvenih problema od glavobolje do visokog krvnog pritiska, a ni teskoba nije ništa manje opasna u tom smislu. Barns objašnjava da neurotransmiteri, hemijske materije u mozgu s ulogom komunikacijskih sredstava među neuronima među koje spada i serotonin, pomažu da se reguliše i stimuliše probavni proces.

5. Antibiotici Vjerovatno već znate da su antibiotici pogubni za sistem za varenje uprkos tome što u borbi protiv bakterijskih infekcija mogu da spasu život.

Negativno utiču na populaciju dobrih bakterija što pak dovodi do problema s probavom. Probiotici raznih vrsta biće dovoljni za ponovno uspostavljanje ravnoteže, a osim toga dobro je da ishranu obogatite fermentisanom hranom.

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

zdravlje

37

Antibiotici Vjerovatno već znate da su antibiotici pogubni za sistem za varenje uprkos tome što u borbi protiv bakterijskih infekcija mogu da spasu život.

Negativno utiču na populaciju dobrih bakterija što pak dovodi do problema s probavom. Probiotici raznih vrsta biće dovoljni za ponovno uspostavljanje ravnoteže, a osim toga dobro je da ishranu obogatite fermentisanom hranom.

Manjak vježbi i čir na želucu Stres i tjeskoba Stres može da uzrokuje mnoštvo zdravstvenih problema od glavobolje do visokog krvnog pritiska, a ni teskoba nije ništa manje opasna u tom smislu. Barns objašnjava da neurotransmiteri, hemijske materije u mozgu s ulogom komunikacijskih sredstava među neuronima među koje spada i serotonin, pomažu da se reguliše i stimuliše probavni proces.

Antibiotici Vjerovatno već znate da su antibiotici pogubni za sistem za varenje uprkos tome što u borbi protiv bakterijskih infekcija mogu da spasu život. Negativno utiču na populaciju dobrih bakterija što pak dovodi do problema s probavom. Probiotici raznih vrsta biće dovoljni za ponovno uspostavljanje ravnoteže, a osim toga dobro je da ishranu obogatite fermentisanom hranom.

Manjak vježbe Kretanje stimuliše sistem za varenje i pomaže da se održi zdrava probava. Zato posebno koristi ljudima koji imaju problema sa zatvorom, ali i u smanjenju stresa. Čir na želucu Ako patite od gorušice po nekoliko sati dnevno nekoliko dana ili nedjelja zaredom, možda imate čir na želucu. Ovo bolno stanje uglavnom uzrokuje bakterija Helicobacter pylori koju možemo da nađemo u vodi ili hrani, a slabi zaštitni sloj želuca i propušta kisjeline.

Tako dolazi do osjećaja mučnine, podrigivanja i povraćanja. Liječenje čira na želucu mora da se odvija pod ljekarskom kontrolom, ali pacijent bi svakako trebalo da se odrekne alkohola, kafe, napitaka na bazi citrusa, kao i začinjene i dimljene hrane. Zdrave masti, cijele žitarice i meso ne iritiraju dodatno želudac.

Manjak vježbe Kretanje stimuliše sistem za varenje i pomaže da se održi zdrava probava.

Zato posebno koristi ljudima koji imaju problema sa zatvorom, ali i u smanjenju stresa.

38 DN

ENIGMATIKA MAĐARSKO OSAKA- HOMEROV MUŠKO ĆENOST EP IME

NAŠA TV VODITELJKA

IKONIJA ODMILJA

FRANCUSKI PISAC, ŽAN

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

ŠATOBRISIMBOL JANOV ROMAN LITIJUMA

RIMSKI BROJ 1

PRELAMANJA

FOTO UBOD

SUŠEN ŠARAN ISJEČEN NA TRAKE

ČLAN SINDIKATA

Olujni oblak koji je sa Atlantika “ušao” u Francusku

SIMBOL ARGONA ONAJ KOJI SLUŽI ZA UZOR

DERATI SE IZ SVEG GLASA ŠVEDSKA GLUMICA JAKOBSON VRSTA PAPAGAJA

GLAVNI GRAD KONGA ULAŽENJE

FRANCUSKI VAJAR, ETJEN

GRČKO OSTRVO PRIJATAN MIRIS NAUKA O IRANSKOJ KULTURI

ONI KOJI GARANTUJU SVOJIM ŽIVOTIMA

OSTRVO U IRSKOM MORU ITEM (SKR.)

SKINUTI KOŽU, OGULITI MIJENJANJE OBLIKA (MN.) ČEŠKI REŽISER

PRIJEDLOG ČOVJEK SA JUKATANA POTKOPATI ZEMLJU

OZNAKA ZA TONU NEZNABOŽAC, PAGANIN ZAKRŽLJAO PRST PAPKARA

ISTOK JEDINICA SILE

ŠANAC, ROV

PRILOG, DODATAK (LAT.) VISOKI CRKVENI ČINOVNIK ITALIJANSKA LUKA NA JADRANU

Play sudoku online at:

STARI NADGROBNI SPOMENIK

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

DODIR, TICAJ

Play sudoku online at:

JEDNA NOTA

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: INADŽIJA, FSS, SIRENA, NELA, AKANT, KANAL, INDI, PASIVA, JO, FOKSTROT, ALBER, IRAPA, TERMINATOR, L, SLAVONIJA, ASKONA, SNOP, Z, KINEMA, AMAZON, RIČ, RI, ITALIK, SINUSI.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ Play sudoku online at: PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3074

1

2015-03-14

Medium level

2

9

6

3

1 8

4

5 9

1

1

2

5 4 8

8

7

1

3

3

7

Sudoku puzzle No. 3439 2016-03-13

www.sudokukingdom.com 1 9 6 5 3 8 4 2

8

7

Oaza Ica u Peruu

4

7

8

2

4

1

7

6

9

5

3

7

5

3

2

9

4

1

8

6

6

8

1

4

5

7

3

9

2

9

3

5

6

8

2

7

1

4

2

4

7

9

1

3

5

6

8

3

6

9

7

2

5

8

4

1

5

7

2

8

4

1

6

3

9

Puzzle solution:

4 1 puzzle 8 3 No. 6 2628 9 2 2013-12-23 7 5 Sudoku 9

4

2

3

5

8

7

1

6

5

3

8

6

7

1

4

9

2

1

7

6

9

2

4

3

5

8

4

8

5

1

4

3

7

6

2

9

6

2

7

1

9

5

8

4

3

9

3

9

4

8

6

2

1

7

5

7

6

3

2

4

9

5

8

1

2

8

5

7

1

6

9

3

4

4

1

9

5

8

3

2

6

7

5

9

3

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3043

8

Medium level

3 4

3

2015-02-11

9

1 5

9

2 1

2

5

8

2

4

6 2

3 2 1

9

6

1 3 5

3 8

9 3

2

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

Word Search Puzzle #L227JO

M

A

K

E

R

Z

Y

C

A

T

K

E

S

N

A

S

T

A

I

N

E

D

S

N

T

D

E

E

N

K

N

N

R

D

J

E

O

A

O

U

V

T

H

B

E

O

X

O

L

W

R

T

S

X

R

R

O

I

C

H

O

O

S

Y

E

U

F

E

E

O

L

D

E

T

R

D

G

S

B

M

F

L

N

H

E

I

D

Y

O

L

G

I

O

U

U

T

W

S

W

N

N

P

K

E

N

R

T

R

R

I

S

D

I

G

I

Y

M

I

I

E

I

E

G

E

P

M

N

N

D

E

M

I

T

P

V

G

R

S

A

O

G

W

C

O

F

M

N

A

L

P

G

T

W

L

E

O

O

H

S

F

U

E

E

H

T

E

E

D

R

R

S

R

E

W

A

R

D

E

D

E

D

E

S

F

L

A

W

S

J

C

C

I

B

B

A

R

Avert Beets Avert Biding Beets Caff eine Choosy Biding Corny Caffeine Crummy Denim Choosy Doodle Corny Doping Dotes Crummy Exude Denim Flaws Frown Doodle Gross Doping

Gruffs

Gyrate Flaws

Minibus

Frown Indecent

Moors

Inches

Jaunting Gross Knows Gruffs Maker Manhole Gyrate Matte Inches Minibus Moors Indecent Mutant Jaunting Nerves Older Knows Pawed Maker

Dotes

Manhole

Exude

Matte

Mutant Nerves Older Pawed Python Rabbi Reaper

Python Rabbi Rigged Reaper Roles Refute Repress Ruler Rewarded Rigged Shorten Roles Stained Ruler Shorten Timed Stained Wiggle Timed Wingers Wiggle Wingers

HOROSKOP OVAN Očekuje vas mnogo izazova koji bi mogli da vam donesu poslovne dileme i nedoumice. Ne osjećate više istu dozu ljubavi prema voljenoj osobi i primjećujete kako se udaljavate od nje. Problemi sa urogenitalnim traktom.

BIK Imate osjećaj velikog olakšanja jer vam se problemi na polju posla konačno pozitivno rješavaju. Trenutna situacija na polju ljubavi vam se ne dopada i niste baš zadovoljni okolnostima.

Imunitet vam je oslabljen.

BLIZANCI Dok ne raskrstite sa onim što je ostalo neriješeno na poslovnom polju u prošlosti, nećete biti stabilni. Situacija na ljubavnom polju bi mogla da vas brine, odnos s partnerom nije onakav kakav ste očekivali da će biti. Ubrzan rad srca.

RAK Moguće je da će doći do manjih komplikacija na vašem poslu danas. Zabrinuti ste zbog raznih prepreka. Iako niste spremni za novu vezu, imate udvarača koji je veoma uporan. Grudni koš je osjetljiv, pa se čuvajte.

Refute

Repress REBUS

Rewarded

Copyright © Puzzle Baron January 18, 2016 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

LAV Do rješenja problema koje imate dolazi postepeno. Sada i sami vidite da svjetlo na kraju tunela postoji. Vaš partner stalno pokazuje da nije dovoljno srećan u vašoj vezi i moguća je kriza. Sinusi su vam osjetljivi.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Devastirani mali ston

39

ENIGMATIKA

Potrebno vam je vrijeme da ostvarite planove koje imate.

U budućnosti ćete biti veoma uspješni. Iako ste svjesni svojih mana, kao i teških okolnosti koje prate vašu vezu, ne želite da odustanete od partnera. Povećan apetit.

VAGA Trudite se da nađete dobar posao koji će zadovoljiti vaša očekivanja. Spremni ste da radite na poslovnoj edukaciji. Trenutni partner vam više ne odgovara i sve ste spremniji za konačan prekid te veze. Povišen krvni pritisak.

ŠKORPIJA Sreća je na vašoj strani, pa vam poslovna situacija dolazi do razrješenja zbog kojeg ste prilično zadovoljni. Današnji dan vam donosi mogućnost za ostvarenje veze koja bi mogla da se odvija u tajnosti. Nesanica vas muči.

STRIJELAC Ukazuje vam se nova poslovna prilika koju ćete morati da iskoristite u narednom periodu ako želite napredovanje. Očekuje vas period u kojem ćete imati nove nesuglasice i trzavice na polju emocija. Nervna napetost.

JARAC Dolazite do novih ideja koje će vam za posao biti veoma korisne. Ulazite u period veoma dobrih promjena. Promijenili ste mišljenje o voljenoj osobi i sada polako vaša osjećanja ka njoj jenjavaju. Imate mnogo energije u sebi.

VODOLIJA Pokazujete spremnost da se posvetite pokretanju novih projekata koji će vam za posao biti veoma značajni. Znate da vam je potrebno novo poznanstvo kako biste mogli da prestanete da razmišljate o bivšem partneru. Izbjegavajte alkohol.

RIBE Pripremite se za nove poslovne poduhvate koji će od vas zahtijevati mnogo angažovanja i posvećenosti. Osoba koja vam se dopada će pokazati da gaji podjednako interesovanje ka vama. Potrebno vam je više sna.

40

Mali oglasi

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Hidroizolacija

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.)

Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu.

Novogradnja.

Cijena 250,00 eura.

Tel: 067/305-757 Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat.

Tel: 067/390-767 Mali oglasi 1 dan 1 euro

Izdajem namješten dvosoban stan u porodičnoj kući.

Zaseban sprat, I ulaz. Zagorič iza Limenke.

Tel: 069/678-618

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Julski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 20. 7.2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

LUDAK BLISTA

SVE ŠTO TREBA DA ZNATE O VELIKOM MARSELU B

?

DA LI STE ZNALI

Mikel Arteta je postao prvi trener koji je u istoj sezoni Premijer lige savladao Jirgena Klopa i Pepa Gvardiolu. Mediji na Ostrvu se šale i kažu da je trener Arsenala osim njih u istom periodu pobijedio i koronu.

i

Nekima će izgledati čudno kada poput zamišljenog djeda iz parka šeta u svom prostoru pored terena. Drugi će reći da je opsesivan i neće pogriješiti, kao što je i kompulsivan. Postoje i oni koji tvrde da je lud - moguće i to. Ali prije svega on je genije. Blistavi um, koji gdje god da se pojavio promijenio je shvatanje fudbala, a mnogi veliki treneri postali su to upravo zahvaljujući njemu.

On je čuveni “El Loko” iz Rozarija - tog specifinog argentinskog grada koji je planeti podario i Če Gevaru i Mesija. On je Marselo Bijesla, a ovih dana slavljen je u Lidsu poput božanstva, jer je fudbalskog giganta iz Jorkšira nakon 16 godina vratio u Premijer ligu.

■ STADION NOSI NJEGOVO IME

IZJAVA DANA

Ono što me najviše boli je ponašanje ostalih Turaka u NBA ligi. Imamo Ersana Iljasovu, Džedija Osmana u Klivlendu, Furkana Korkmaza u Filadelfiji. Kada god igram protiv njih oni mi ne kažu ni riječ. Pokušam da razgovaram sa njima. Dođem im i kažem - Ćao čovječe, šta ima? Šta radiš? Na to ne dobijem odgovor. To je zato što se oni možda plaše turske vlasti i zbog toga što će biti u problemu ako oni vide da smo se zajedno slikali ili samo da smo razgovarali. Pokušao sam to da riješim tako što sam prekrio usta dresom dok razgovaramo, ali oni samo okrenu lice na drugu stranu.

Košarkaš Bostona Enes Kanter o problemima koje ima jer je kritikovao predsjednika Turske Redžepa Erdogana.

Upravo je njegova priča krenula iz rodnog grada, gdje je rođen u bogatoj i uglednoj porodici. Igračku karijeru je rano završio, a onda postao trener velikana iz Rozarija Njuels old Bojsa.

Početkom devedesetih ovom Navijači Lidsa ispred Eland rouda slave sa zastavom svog heroja Bijelse klubu je donio dvije titule u Argentini, zbog čega mu se klub opsjednutost poslom i njezahvalio tako što se stadion Njugove specifične gestikulacilesa danas zove Marselo Bijelsa. je mnogi povezuju sa nadimkom “El loko” (ludak), priča Marselo Bijelsa ima zanimljiv je drugačija.

■ NADIMAK “EL LOKO” odnos prema novinarima. Uvijek A desila se, takođe, za vriJE ROĐEN odbija da daje intervjue, jer ne želi jeme njegovog posla na kluda tako favorizuje predstavnik neMILIONA EURA ZARADIĆE LIDS Iako njegovo ponašanje pi Njuelsa i to nakon teškog medija. Ali zato njegove pres ULASKOM U PREMIJER LIGU pored terena, pa i van njega, kog poraza od San Lorenca konferencije traju satima, jer svi u Kopa Libertadoresu (6:0).

Grupa huligana tada je došla ispred Bijelsine kuće, po- je pojavio, ali je u ruci imao zivajući ga da izađe i suoči bombu. Rekao je huliginama se sa njima. Naravno, Bijesla da će je aktivirati ukoliko se ne raziđu. Očekivano, huligani su se razbježali, a treLIDS, 16 GODINA ner Njuelsa dobio nadimak RANIJE I DANAS koji i danas nosi.

220

Svi novinari s

Šesnaest dugih godina trostruki šampion Engleske i nekadašnji finalista Lige šampiona čekao je na povratak u Premijer ligu. Ostala je upečatljiva slika uplakanog dječaka sa “Eland rouda iz te 2004. kada je Lids ispao. Taj klinac danas je odrasto čovjek, a uz šampanjac je konačno mogao da “obriše suze” iz 2004. Uz njega pojavila se još jedna zanimljiva fotografija - oca koji je sa svojom kćerkom i sinom tada poručio da će se Lids vratiti. Šesnaest godina kasnije, njih troje konačno mogu da kažu Vratili smo se.

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

SPORT

43

AVOG UMA

BIJELSI KOJEG OVIH DANA SLAVI LIDS

Gvardiolinih 11 sati u Rozariju

Bile su to godine kada je Pep Gvardiola zavrio igračku karijeru i našao se na raskrsnici - da li da zapliva u trenerske vode ili da se okrene nekom drugom pozivu. Nesiguran šta dalje, Pep je odletio za Rozario na roštilj i razgovor kod Marsela Bijelse. Gvardiola je kasnije pričao da je taj razgovor trajao punih 11 sati, da je uglavnom Bijelsa pričao, ali i da je tada u njega usadio trenerski gen koji će ga u godinama nakon toga promovisati u najboljeg trenera planete.

dao fudbal, dok je na Mundijal 2002. godine sa sobom odnio 1.800 video-snimaka različitih utakmica i treninga.

■ POBJEDE, POBJEDE...

Za njega je pobjeda sve. Dok je bio u Atletik Bilabou istakao je kako dan nakon poraza ne može da se raduje sa porodicom, jer su njegovi igrači izgubili, a Horhea Valdana je 1996. pitao da li razmišlja o samoubistvu nakon poraza. Kada je bio selektor Čilea, nakon očajne igre njegovih igrača, ušao je u svlačionicu, skinuo se nag i tako ležao pola sata okružen igračima.

su jednaki, lud za djecom mogu da postave pitanje. Isto tako, posebno je zanimljiv njegov odnos sa najmlađim navijačima, koje nikada ne zaobilazi. Tako je tokom vremena u Bilbau naišao na dječake koji su ga zamolili da im se

potpiše na album. Bijelsa je uzeo album i rekao klincima da se sjutra vide na istom mjestu u isto vrijeme. Dan kasnije ispunio je obećanje, a dječacima je donio album sa potpisima svih igrača Atletika.

■ TRINAEST

prostoru ispred klupe. Uz to, često zna da mečeve vodi sa kofe na kojoj sjedi i ispija espreso. A koliko je studiozan u svom poslu govori i to što prije meča mjeri visinu trave.

KORAKA I LENJIR

Dok traje utakmica Bijelsa ima svoj mali svijet, ograničen u 13 koraka koje prelazi brzim hodom i spuštenom glavom na

■ SATI UZ VIDEO SNIMKE

Pretpostavljate - i slobodno vrijeme Bijelsa provodi uz fudbal. Naravno, gledajući video snimke i analizirajući sve što je bitno. Kada su ga britanski novinari nedavno pitali kako je provodio vrijeme u karantinu zbog novog korona virusa, odgovorio je da je jednog dana čak 19 sati neprekidno gledao fudbal.

Kada je postao selektor Argentine zaključao se na jednom svom ranču, gdje nije bilo telefona i neprekidno je gle-

■ ŠPIJUNIRANJE A da sve daje za pobjede pokazuje i to što je još kao trener Njuelsa znao da pošalje dječake iz mlađih kategorija kluba da gledaju treninge rivale i prenose mu kako bi mogli da nastupe protiv tima iz Rozarija. Isto je uradio i prošle godine pred meč sa Derbi kauntijem (ovog puta poslao je jednog od asistenata), što je žestoko naljutilo tadašnjeg trenera “ovnova” Franka Lamparda.

ČELZI SMIRIO ĐAVOLE ZA FINALE FA KUPA

Vembli je londonski Ostrvo je možda zbog trenutne forme očekivalo mančestersko finala FA kupa, ali timovi iz Londona odbranili su glavni grad. Nakon što je Arsenal bio bolji od Mančester sitija, u drugom polufinalu FA kupa Čelzi je sredio Mančester junajted (3:1), pa će se u finalu 1. avgusta na “Vembliju” sresti londonski rivali.

Junajted je bio u sjajnom nizu i bez poraza od januara, ali naletio je na strašan i konkretan Čelzi, koji je znao da iskoristi svoje šanse, ali i greške “đavola”. Nestvarni Olivi-

je Žiru načeo je Mančester u finišu prvog poluvremena, a početkom nastavka Mejson Maunt je povisio na 2:0 - kod oba pogotka “plavcima” je “pomogao” golman Junajteda David de Hea očajnim intervencijama.

Veče za zaborav odbrane Ole Gunar Solskjera upotpunio je Hari Megvajer autogolom u 74. minutu. Do kraja Junajted je samo uspio koliko-toliko da ublaži poraz pogotkom Bruna Fernandeša sa penala pet minuta prije kraja meča.

K.B.

KATALONSKI MUNDO DEPORTIVO TVRDI

MESI I DRUŠTVO ŽELE KLAJVERTA NA KLUPI

■ MODERNI FUDBAL

PRIJE MODERNE ERE

Mnogi veliki treneri danas ističu kako su shvatanje fudbala preuzeli upravo od Bijelse, što i ne čudi pošto je ovaj stručnjak lijep i napadački fudbal forsirao još prije 30 godina, kada je njegov Njuels dominirao pored “italijanskih” Boke juniors i River Plate.

Na kraju, možda će mnogi reći da mu nedostaju trofeji za veliku karijeru, ali njegov izazov nikada nisu bili veliki klubovi. Uvijek je želio zanimljive projekte, gdje novac nije bio presudan. Lids je samo jedan od dokaza toga.

K.B.

Klajvert i Mesi Kike Setijen nije uspio da “razbudi” katalonskog giganta nakon Ernestea Valverdea, a da stvari po njega budu još lošije - veoma brzo je izgubio povjerenje igrača.

Kako piše “Mundo Deportivo” fudbaleri Barselone poručili su upravi kluba da žele novog trenera i da bi to trebalo da bude Patrik Klajvert. Za mnoge možda čudan izbor s obzirom na to da je legendarni napadač nakon igračke karijere samo kratko vodio mladi tim Tventea i se-

lekciju Kurasaoa. Uz to, trenutno obavlja funkciju direktora čuvene Barsine Akademije “La Masija”.

Isti list navodi i da bi Holanđanin mogao da preuzme ekipu već pred nastavak takmičenja u Ligi šampiona, početkom avgusta.

Barselona je jučerašnjom pobjedom nad Alavesom (5:0) završila Primeru na drugoj poziciji - iza Reala. U osmini finala očekuje je revanš meč protiv Napolija nakon napuljskih 1:1. K.B.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

2017.

k a

SPORT

47

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

SPORT

45

Ekipa Bratstva 1974. godine

najavljizni rok, ažovastigao se Bal-

ji veziaradnju ešnjice e. Kvantralni nepune a među proveo trenutU perio3. godisu Zete pa i poposebsezona je tada m Korarzanoom Boa stigao rte, poalifikagdje su a (pretik, JJK i

m dijebio član e svega je zbog ravom o DaniU.R.

JE

NOSTALGIJA - SJEĆANJE NA NOSTALGIJA SJEĆANJE CRNOGORSKE EKIPE (BRATSTVONA 1974) LEGENDARNE EKIPE BRATSTVO 1974

Igra njihovog tima se Igra njihovog tima se cijenila u Crnoj Gori

cijenila u Crnoj Gori

U Zeti se uvijek igrao dobar fudbal, ali jedan klub nije bio dovoljan ⌦ Uroš Radulović za sve, tako da se u avU Zeti se uvijek igrao dogustu 1973. godine osnobar fudbal, aliSvi jedan klub valo Bratstvo. talennije biomomci dovoljan za sve, tatovani iz okolnih ko da seBotuna, u avgustuSrpske, 1973. gonaselja dine osnovalo Bratstvo.

Ljajkovića, Mitrovića Svi talentovani i Mahale su imali momšanci iz Botusu daokolnih pokažunaselja kvalitet u na, Srpske, Ljajkovića, MiBratstvu, a onda bi se oni trovića i Mahale su imali najbolji popeli na stepešansu da-pokažu nicu više FK Zeta.kvalitet Godiu Bratstvu, a onda bi se oni nama je ova ekipa igranajbolji popeli na stepenila u Srednjoj regiji, uvicu više - FK Zeta. jekGodinama bila u gornjem dijelu je ova ekitabele, a zbog lepršavosti pa igrala u Srednjoj regiji, uuvijek igri, najveći crnogorbila u gornjem dijeski klubovi su jelepršavopriželjlu tabele, a zbog sti u igri, najveći crnogorski klubovi su je priželjkivali za sparing partnera Timvelike iz 1974. je važio pred utakmice. za ekipu igra GORNJI RED:koja Mićko Konajljepši fudbal, a to je vačević, Č.

Terzić, Miodrag potvrdio i nekadašnji Maraš, Čedo Vukčević, K. Vukčević, StojanotrenerMigo Budućnosti vić, Cveto Maraš.

Marko Valok

kivali za sparing partnera pred velike utakmice.

DONJI RED: Brano TerGORNJI RED: Mićko zić, Slavo Maraš, Slavko Kovačević, Č. Terzić, MiArčon,Maraš, Uroš Kovačević odrag Čedo Vuk-i Slobo Terzić. čević, K. Vukčević, Migo Ono što jeCveto interesantno Stojanović, Maraš. zaDONJI klub izRED: Ljajkovića jeste Brano Terda su na mjesto zić, Slavo Maraš, čelnika Slavko kluba uvijek pretArčon, Urošdolazili Kovačević ihodni Slobofudbaleri Terzić. Bratstva, Ono što tako da niko sa strane nije interesantno za klub je Ljajkovića imao šansu da vodi klub. iz jeste da su iz 1974. godine je vanaTim mjesto čelnika kluba žio za ekipu koja igra najuvijek dolazili prethodljepši fudbal u Crnoj Gori, ni fudbaleri Bratstva, taa to je svojevremeno poko da niko sa strane nitvrdio i nekadašnji trener je imao šansu da vodi Budućnosti Marko Valok. klub.

Tim iz 1974. godiU posljednjih nekoliko ne je važio za ekipu kogodina Bratstvo je stanja igra najljepši fudbal u dardni član Druge lige CrCrnoj Gori, a to je svojene Gore i važi za filijalu FK vremeno potvrdio i neZeta. kadašnji trener Budućnosti Marko Valok.

Tim 1974. je važio za ekipu U iz poslednjih nekoliko koja igra Bratstvo najljepši fudbal, a to godina je član je potvrdioregije i nekadašnji trener Srednje sa ambiciBudućnosti Valok. jama da seMarko ponovo nađe u drugoligaškom društvu.

U.R.

ISKRA VJERUJE SJAJNOM TANDEMU

ca Novi ugovori za

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Camaja i Jamamota Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me)

Gora Gora

venija Gora Gora Gora

cuska

arska

eburg

hstan

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

Iskra je u petak upalila la dvojicu izuzetno bitnih motore i počela pripreme igrača za narednu sezo(desk@dnovine.me) za evropsko ljeto i novu se- nu. Camaj je imao brojne Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: zonu, a osim na terenu u ponude, ali je ipakJasmina odlučio MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJODanilovgradu se vrijedno da ostane u četi AleksanVIĆi(drustvo@dnovine.me), Gora: Mladen MEDENICA radi na sklapanju ekipe.Crna dra Nedovića.

Mladi reGore Marko Kordić je stigao iz prezentativac (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆCrne (kultura@ je prošle sezone odigrao Napretka, Srđan Blažić dnovine.me), Svijet: NikolajeMIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), produžio a juče još 29 utakmica i postigao pet Zabava: ugovor, Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ dva potpisa starosjedioca - golova. (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me) Driton Camaj (jedna godiSa druge strane, Jamaredakcija@dnovine.me na) i Šo Jamamoto (dvije moto je u Iskru stigao u jagodine) produžili su sarad- nuaru, ali je za kratko vrinju sa Danilovgrađanima. jeme pokazao da je bitan u Iskra je tako osigura- sistemu Nedovića. A.K.

FORMULA 1 - DOMINACIJA HAMILTONA NA VN MAĐARSKE

“Crni biser” sa druge planete Potpuna dominacija “crnog bisera”. Jer, kako drugačije definisati nevjerovatnog Luisa Hamiltona koji je upisao 86. pobjedu u karijeri u Formuli 1, a osmu na legendarnoj stazi “Hungaroring”.

Vozač Mercedesa trijumfovao je juče na Velikoj nagradi Mađarske i izjednačio rekord Mihaela Šumahera po broju pobjeda na jednom Gran priju. Hamilton je trijumfovao ispred Maksa Ferštapena iz Red Bula i klupskog ko-

lege Valterija Botasa. Koliko je Hamilton bio dominantan u Mađarskoj najbolje govori detalj i 44. kruga kada je za cijeli krug već tada obišao velikog rivala iz Ferarija Šarla Leklera. Samo su četvorica vozača uspjela da završe trku, a da ih Britanac ne obiđe za čitav krug!

“Guram dalje, do kraja, maksimalno, pa dok traje… Nije bitno da li vodim sa krugom prednošću ili jurim zaostatak za liderima.

Ekipa je ponovo odradila fantastičan posao, u različitim vremenskim uslovima imao sam utisak da je strategija sjajna, da je brzina bolida odlična. Moram ostati fokusiran. Nijesmo u situaciji da se opuštamo u Mercedesu, iako djelujemo dominantni. Uvodni dio sezone je fantastičan, ali sezona će biti teška”, rekao je Hamilton koji u generalnom plasmanu ima šest poena više od Botasa. A.K.

UZBUDLJIV START NOVE MOTO GP SEZONE U ŠPANSKOM HEREZU

ŠAMPION SLOMIO RUKU, KVARTARARU PRVA RADOST

Fenomenalna trka, mnogo uzbuđenja, ali i teški trenuci za aktuelnog šampiona i najboljeg vozača današnjice... Na suncu Hereza konačno je krenula nova Moto GP sezona, a glavne vijesti iz Andaluzije su da je slavio Fabio Kvartararo, dok je branilac titule Mark Markez nakon žestokog pada slomio ruku. Ustanovljeno je da je Markez slomio nadlaktičnu kost, zbog čega će morati na operaciju, a kako je saopšteno, hirurška intervencija biće odrađena sjutra u Barseloni. Uz to, potvrđeno je da nema drugih ozbiljnijih povreda, ali se ne navodi koliko će trajati njegov oporavak.

Inače, šestostruki šampion Moto GP šampionata, najprije je izletio sa staze u petom krugu dok je bio u vođstvu, ali ga je njegova klasa sačuvala već viđenog pada. Nastavio je i praktično sa začelja stigao do treće pozicije, a onda se desio

Trenutak pada Marka Markeza već opisani težak pad.

Težak dan za šampiona, s druge strane, dugo će pamtiti Kvartararo pošto je vozač Petronas Jamahe trijumfom na Velikoj nagradi Španije došao do prve pobjede u kraljevskoj klasi.

Drugo mjesto, sa četiri i po sekunde zaostatka, zauzeo je Maverik Vinjales na Jamahi, dok se na trećem stepeniku pobjedničkog postolja našao vozač Dukatija Andrea

FABIO KVARTARARO JE PRVI FRANCUSKI VOZAČ OD 1999.

KOJI JE SLAVIO U MOTO GP KRALJEVSKOJ KLASI Doviciozo.

Moto GP šampionat se nastavlja već narednog vikenda, takođe na Herezu - ali trkom za Veliku nagradu Andaluzije.

K.B.

46

SPORT

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

MIHAILO PAVIĆEVIĆ ZA DN O GEBRIJELU, FIBA EVROPA KUPU, PRIPREMAMA

Evropsko takmičenje je korisno

FEDOR ŽUGIĆ

Spreman sam za ozbiljniju ulogu Prethodnih sezona dobijao je minute na kašičicu, ali se u narednoj očekuje njegov puni doprinos u svim takmičenjima. Fedor Žugić je jedan od mlađih igrača Budućnost Volija koji će naredne sezone biti dio prvog tima. I koji će sigurno dobiti mnogo više prostora za igru. Zvanično najbolji mladi košarkaš Crne Gore i jedan od najvećih talenata za 2003. godište u Evropi naporno radi kako bi potpuno spreman dočekao pripreme za narednu sezonu.

“Daću sve od sebe da se izborim za dres Budućnost Volija. Nijesam prestajao da treniram. Na Žabljaku treniram dva puta dnevno, prije podne u teretani, a poslije podne u sali Sportskog centra sa trenerom Milanom Anđelićem”, rekao je Žugić u intervjuu za agenciju Mina. Žugić je u regionalnom takmičenju prošle sezone na parketu proveo ukupno 15 minuta (tri meča), a upisao je dva poena. Na Žabljaku na individualnim treninzima radi na podizanju nivoa opšte i specifične fizičke pripreme kako bi na pravi način odgovorio izazovima koje nosi seniorska košarka, obzirom da mu je tek svega 16 godina. A, na Žabljaku ima sve potrebne uslove.

“Sala je odlična, dugujem veliku zahvalnost rukovodstvu Sportskog centra i opštine. Žabljak je prava vazdušna banja i ima idealne uslove za pripreme sportista.

Pozivam crnogorske sportiste i ekipe da dođu na Žabljak i odrade pripreme”, rekao je Žugić koji je sa 15 godina i 157 dana najmlađi košarkaš koji je zaigrao u Evroligi. On je u najjačem evropskom takmičenju debitovao u Kaunasu protiv Žalgirisa 22. februara 2019. godine.

Očekuje se da Žugić bude na prvom treningu „plavih“ za novu sezonu. Da podsjetimo, po sadašnjem planu Petar Mijović će ekipu okupiti 3. avgusta u Podgorici.

Zbog cijele situacije sa korona virusom nije poznato gdje će crnogorski šampion odraditi prvi i najbitniji dio priprema, ali kao i svakog ljeta glavna opcija je Kolašin.

Očekuje se da mladi stručnjak već na prvom treningu ima sva tri pojačanja – Rašada Vona, Melvina Edžima i Dragana Apića, uz starosjedioce.

A.K.

nedjeljno. Imate vremena za sve. A, kada uz ABA ligu imate i još jedno takmičenje uvijek se desi da ispadnete iz ritma”, dodao je Pavićević.

Svakog ljeta se u Baru radi punom parom, a ova godina nije ništa drugačija. Aleksandar Lazić, Tejlor Smit i Marko Jeremić su već predstavljeni kao pojačanja Mornara za narednu sezonu, a onda je u subotu odjeknula prava bomba koju su servirali čelnici “ponosa Bara”.

“Mornarsko” odijelo navući će i Keni Gebrijel.

Nekadašnji igrač Makabi Ašdoda, AEL-a, Taranaki Mauntanirsa i Retimna je najdublji trag ostavio u Karšijaki (šampion Turske 2015), Panatinaikosu (šampion Grčke 2017. i 2018), Lokomotivi i Turk Telekomu. Prošlu sezonu je proveo u filijali Atlante u razvojnoj ligi.

“Gledali smo igrače na poziciji četiri, trebalo nam je pojačanje na tom mjestu i odlučili se za Gebrijela. Tražili smo takvog igrača, jer je ‘četvorka’ izuzetno bitna za moj sistem. Jak je napadač, raznovrstan, iskusan.

Nadam se da će nam pružiti ono zbog čega smo ga doveli i da ćemo biti zadovoljni”, rekao nam je juče trener Barana Mihailo Pavićević.

■ PRIPREME

OD 27. JULA

■ FIBA EVROPA KUP Istog dana kada je ozvaničen transfer Gebrijela stigla je informacija da je Mornar blizu učešća u Fibinom Evropa kupu. Riječ je o takmičenju u kojem je crnogorski vicešampion učestvovao u sezoni 2017/18. kada je stigao do četvrtfinala gdje je ispao od holandskog Donara. Barani će danas odlučiti da li će se prijaviti ili ne.

Prvi čovjek kluba Đorđije Pavićević otkrio je da je

sprovedena anketa među igračima, a za DN njegov brat Mihailo ističe da su veće šanse da se Mornar nađe u ovom takmičenju.

“Svako evropsko takmičenje je korisno, iako ima mnogo razloga i za da i za ne. Mi posljednjih godina igramo ta takmičenja, ona

su bitna za afirmaciju kluba i lijepo bi bilo da se nastavi taj trend igranja. Dobro bi nam došlo”, istakao je Pavićević.

A, ovako jakom rosteru Mornara treba više takmičenja...

“Ogromna je razlika kada igrate jednu utakmicu

Pomenuta četiri igrača uz starosjedioce - sa tim igračima će Pavićević i njegov stručni štab početi pripreme. Do tada pojačanja više neće biti.

“Kada počnemo sa pripremama vidjećemo da li nam je potrebno još nešto. Mislim da smo napravili respektabilan tim i možemo da igramo sa svakim. Isto tako, nadam se da ćemo imati dosta više priprema u odnosu na prošlo ljeto”, dodao je Pavićević.

Iskusni stručnjak već ima sklopljen plan priprema, ali će se on mijenjati u odnosu na promjene u kalendaru regionalnog takmičenja. Za očekivati je da liga ne počne 19. septembra, kako je ranije isplanirano.

“Očekujem da se početak pomjeri. Uglavnom, ako ne bude promjena, mi ćemo se okupiti 27. jula. Većinu priprema ćemo odraditi u Baru, jer nema potrebne da bilo gdje idemo. Krajem avgusta bi trebalo da idemo u Čačak na turnir Borca i da ostanemo malo duže kako bi odigrali seriju pripremnih mečeva. Naravno, tu je sada mnogo pitanja i barijera zbog trenutne situacije sa korona virusom. Pitanje je kako će stranci doći, kada, granice su u blokadi...

Ako se pomjeri ABA liga, tako ćemo i mi pomjeriti start priprema”, zaključio je Mihailo Pavićević.

KOŠARKAŠKI KLUB SUTJESKA SKLOPIO ROSTER ZA NAREDNU SEZONU

Spoj mladosti i iskustva u gradu čelika i piva

Konačno lijepe vijesti za sve navijače Sutjeske. Nakon serije odlazaka iz grada čelika i piva, Nikšićani su objavili da je roster za narednu sezonu skoro pa sklopljen. Kako su Dnevne novine ranije pisale, u redove Sutjeske se vratio Nikola Korać, a drugo pojačanje je Zdravko Bošković. Isku-

sni plejmejker stiže iz Novog Pazara, a u Nikšiću je igrao u sezoni 2015/16. kada je ovaj klub učestvovao u ABA ligi.

Zdravko Bošković (23 godine, 196 cm) igra na poziciji krila, a ponikao je u nikšićkom Anagastumu. Igrao je za Sutjesku, Ulcinj, Primorje i Teodo, odakle se vraća

u Nikšić.

Uz njih, Sutjeska je produžila ugovore sa igračima koji su i prošle sezone bili u rosteru – kapiten Boris Lalović, Marko Ćalić, Miloš Vujović i Ismet Sejfić će i naredne sezone.

Uz njih iskusnije, plejadu mlađih će činiti - Andrej Vulević, Bogdan Bojić, Ili-

ja Goranović, Filip Gardašević, Nikola Tončić, Vasilije Milović, Nikola Bojičić kao i juniorski reprezentativci Crne Gore Ilija Varajić i Radoš Vuković.

Da podsjetimo, Sutjeska je prošle sedmice predstavila Velimira Gašića kao novog šefa stručnog štaba.

A.K.

SPORT

PONEDJELJAK, 20. 7. 2020.

● foto dana

47

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 09.55h ________________ Žeđang – Guangdong, košarka 18.55h ____________________ Šefild J. – Everton, fudbal 21.10h __________________ Volvs – Kristal Palas, fudbal

SPORTKLUB 2 18.55h _____________________ Brajton – Njukasl, fudbal 21.00h _________________ Segunda multiprenos, fudbal

SPORTKLUB 3 21.00h ______________ Deportivo - Fuenlabrada, fudbal

SPORTKLUB 4 21.00h _______________ Saragosa - Ponferadina, fudbal

SPORTKLUB HD 21.00h ______________________ Kadiz - Albasete, fudbal

Odbojka uz poštovanje mjera Prelijepa slika stiže iz Budve. Odbojkaški savez Crne Gore je prije 15-ak dana otvorio renovirani otvoreni teren u sklopu hotela Slovenska plaža, a juče je on bio domaćin ženskim odbojkaškim klubovima, iako je sezona odavno prekinuta. Gorštak, Budva, Morača, Lovćen, Gimnazijalac odradili su nekoliko zajedničkih treninga uz poštovanje svih mjera koje je propisalo Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti.

DN TIKET ŠEFILD J. EVERTON JUVENTUS LACIO DEP. LA KORUNJA FUENLABRADA S. HIHON UESKA

1 2

3+ T22+ 1 3+ UKUPNA KVOTA: 38,70

18

MILIONA IZNOSIĆE BUDŽET FENERBAHČEA ZA NAREDNU SEZONU, POTVRDIO JE PREDSJEDNIK TURSKOG KLUBA. ZBOG KRIZE ISTANBUL SU NAPUSTILI ŽELJKO OBRADOVIĆ I BROJNE ZVIJEZDE, A U SKLADU SA FINANSIJSKIM MOGUĆNOSTIMA FENER JE VEĆ DOVEO ZAMJENE ZA NAREDNU SEZONU – TRENER ĆE BITI IGOR KOKOŠKOV, A OD IGRAČA SU STIGLI LORENCO BRAUN, DANILO BARTON, DŽONI HAMILTON, DAJŠON PJER, EDGARAS ULANOVAS, KENAN SIPAHI Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

+382 20 252 900

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

ARENASPORT 1 15.00h ________________ Inter Majami – Njujork, fudbal 21.45h ______________________Juventus – Lacio, fudbal 02.00h __________________ Filadelfija – Orlando, fudbal

ARENASPORT 2 14.00h 16.00h 18.00h 20.00h

________________Krajinović – Kijametović, tenis _____________________ Danilović – Erajdin, tenis _____________________ Džumhur – Lazarov, tenis __________________________ Ćorić – Kirkin, tenis

NE PROPUSTITE Trebalo je ovo da bude direktan okršaj za šampionsku titulu, ali je zbog slabih rezultata Rimljana trka praktično gotova i „stara dama“ juriša ka novoj kruni Juventus – Lacio Arenasport 1, 21.45h

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

“NE ZNAM ZAŠTO ME MARK RUTE MRZI” Mađarski premijer Viktor Orban optužio je holandskog kolegu Marka Rutea za zastoj na samitu EU, na kojem lideri od petka pokušavaju da postignu sporazum o planu privrednog oporavka Unije pogođene pandemijom korona virusa.

“Ne znam iz kojeg ličnog razloga holandski premijer mrzi mene ili Mađarsku, ali preoštro napada”, rekao je Orban novinarima u Briselu. On je naveo da ne voli da svaljuje krivicu ni na

koga, ali smatra da će Holandija biti pravi krivac ako EU ne postigne dogovor na samitu.

Orban je rekao da je holandski premijer jasno stavio da znanja da Mađarska, zato što “prema njegovom mišljenju ne poštuje vladavinu prava, mora da bude kažnjena finansijski”, prenio je MTI. Ruteovu poziciju Orban je nazvao “neprihvatljivom”, navodeći da nijedna odluka nije donijeta po pitanju vladavine prava u Mađarskoj.

Ana

ERDOGAN POSJETIO AJA SOFIJU

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan posjetio je juče Aja Sofiji u Istanbulu, prvi put od kada je ta građevina prošle nedjelje pretvorena iz muzeja u džamiju. Erdogan je posmatrao radove na pretvaranju tog zdanja u džamiju, saopštio je njegov kabinet koji je objavio fotografije slikane unutar Aja Sofije. Turski predsjednik je ranije najavio da će prva molitva biti održana 24. jula, ali se zasad ne zna da li će joj i on prisustvovati, prenio je Radio Slobodna Evropa. Državni savjet,

najviši upravni sud Turske, presudio je prošle nedjelje u korist grupe koja je tražila da se poništi odluka Savjeta ministara iz 1934. godine kojom je Aja Sofija pretvorena u muzej, jer sumnjaju u autentičnost potpisa osnivača savremene Turske, Mustafe Kemala Ataturka na tom dokumentu. Erdogan je odmah poslije objavljivanja te odluke izdao dekret o pretvaranju Aja Sofije u džamiju. Crkva Svete Sofije je sagrađena 537, a u džamiju je pretvorena 1453. godine, odmah pošto

Foto: Murat Kula

Foto: JOHN THYS

ORBAN OPTUŽIO HOLANDSKOG KOLEGU:

PRVI PUT OD PRETVARANJA U DŽAMIJU

su trupe sultana Mehmeda Osvajača razorile, zauzele i opljačkale Konstantinopolj, današnji Istanbul.

Pet vjekova kasnije, 1935. godine, tokom proevropske reforme Turske koju je predvodio Ataturk, pretvorena je u muzej. Aja Sofija je na Spisku svjetske kulturne baštine organizacije UN za obrazovanje, kulturu i nauku (UNESKO). Odluka o pretvaranju Aja Sofije u džamiju izazvala je kritike širom svijeta, posebno u Grčkoj koja vizantijski period smatra djelom svoje istorije i kulture.

GODIŠNJI RITUAL RAZLJUTIO AKTIVISTE ZA PRAVA ŽIVOTINJA

Više od 250 kitova ubijeno na Farskim ostrvima Mračne fotografije pokazuju da je more obojeno u jarko crvenu boju, jer je na Farskim ostrvima „zaklano“ više od 250 kitova, kao dio “Grindadràp”, kontroverznog rituala, za koji se vjeruje da je tradicija u tom regionu već 1.000 godina. Neprofitna organizacija „Sea Shepherd” saopštila je da su početkom nedjelje u Hvalbi ubijeno 252 kita i 35 delfina. Pozivajući se na tradiciju predaka kao “varvarsku praksu”, organizacija je podijelila fotografije koje prikazuju lovce u vodi koji ubijaju nesrećne životinje. U ovom piru učestvovalo je oko 70 čamaca, kao i ljudi koji su životinje ubijali na plaži. Dio mesa može i da se proda, po želji ubice.

S v a ke g o d i n e o ko 100.000 kitova pliva u morima u blizini Farskih ostrva, arhipelaga u Sjevernom Atlantiku izme-

đu Norveške i Islanda. Iako svi lovci moraju imati dozvolu za lov, ova praksa često nailazi na bunt aktivista za prava životinja, uključujući i Društvo plave planete, koja navodi da su životinje ‘brutalno i okrutno zaklane’.

Neprofitna organizacija za očuvanje životne sredi-

ne „Orka” takođe je objavila na Tviteru: “Prelijepoj porodici kitova koji su brutalno ubijeni na danskim Farskim ostrvima, duboko nam je žao ... Nastavićemo da se borimo za okončanje ovog ludog krvnog sporta ... Molim vas bojkotujte Farska ostrva! “