U CRNOJ GORI OD JUÄŒE UKUPNO ZARAĹ˝ENO 157 GRAÄ?ANA â– 15
Dva pacijenta sa COVID-19 preminula
â– NKT: Otvaranje granica u skladu sa odlukama EU
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020. BROJ 2719 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR
POVODI: PREDSJEDNIK CRNOGORSKOG ZBORA NIKOLA BELADA PORUÄŒIOâ– 5
Srpsko pitanje biće “rijeĹĄenoâ€? samo ako nestane Crnogoraca BUDVA: PO NALOGU UPRAVNE INSPEKCIJE
Otkaz Nikoli Jovanoviću, u radnom odnosu bio nelegalno ■4
SPECIJALNO TUŽILAŠTVO
Žalba na odluku da se Krapović brani sa slobode
â– 13
ISTRAŽIVANJA
Napadima na Mila Vijesti ne zaostaju za srpskim medijima PODNOĹ ENJE PRIJAVA ELEKTRONSKIM PUTEM
Upis brucoĹĄa na UCG od 30. juna do 2. jula
ZA NAJBOLJE PONUDE:
â– 16
â– 6 7
marketing@dnovine.me
â– 2 3 UPRAVA ZA Ĺ UME
Koncesionari duguju 9,6 miliona eura, ali ove godine sve platili +382 20 252 900
2
POLITIKA
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
ISTRAŽIVANJA: KONCERN VIJESTI OBJAVIO JE VIŠE NEGATIVNIH TEKSTOVA O ĐUKANOVIĆU NEGO O SVIM DRUGIM POLITIČARIMA ZAJEDNO
NAPADIMA NA MILA VIJESTI NE ZAOSTAJU ZA SRPSKIM MEDIJIMA
N
akon blagog zatišja tokom marta i aprila ove godine, kada je fokus medija bio na pandemiji COVID-19, odmah nakon popuštanja mjera 4. maja ove godine, medijski koncern Vijesti pojačao je kampanju protiv predsjednika države Mila Đukanovića.
Najnovije analize medijske scene pokazuju da je u maju ponovo došlo do skoka negativnih informacija o Đukanoviću sa 65 u aprilu na čak 138 u maju mjesecu. Podaci u analizi renomirane kuće koja prati medijsku scenu u Crnoj Gori pokazuju da su tokom aprila ova tri medija (TV, portal i štampano izdanje) plasirala ukupno 162 objave koje su se odnosile na Đukanovića, a mjesec kasnije 245 - 38 je bilo pozitivnih, 62 neutralne i 138 negativnih. “Plasirana slika o predsjedniku Đukanoviću u tri posmatrana medija kumulativno je ponovo negativna. U odnosu na april znatno je lošija, tačnije, porast ukupnog publiciteta u maju zapravo je porast negativnog publiciteta. Negativne objave čine 56,33 posto“, navodi se u analizi u koju su Dnevne novine imale uvid.
■■PODACI NE
OSTAVLJAJU DILEMU
Zaključak svakog izvještaja agencije tokom proteklih godinu i po dana maltene je istovjetan – da medijski koncern Vijesti u kontinuitetu stvara negativnu sliku o predsjedniku države, njegovoj porodici, prijateljima, praveći od Đukanovića glavnog, zapravo jedinog krivca za svaki problem u državi. Podaci iz mjesečnih izvještaja kojima se prati medijska scena u Crnoj Gori, međutim, otkrivaju dosta interesantnih detalja koji ne ostavljaju dile-
mu da je riječ o potpuno otvorenoj kampanji protiv predsjednika države. Autori analize medijske scene, naime, plasirali su i podatke o zastupljenosti ne samo Đukanovića, već i još podatke o zastupljenosti 14 najviših državnih funkcionera i lidera političkih partija u periodu od 1. februara prošle do 1. juna ove godine (u januaru nije rađeno poređenje), koji su pokazali da je o svima njima zajedno objavljeno manje negativnih tekstova nego o Milu Đu-
kanoviću. Podaci takođe pokazuju da je više negativnih obrada tekstova u medijskom koncernu Vijesti (TV, portal i štampano izdanje) bilo u informacijama o Đukanoviću nego o svim ostalim funkcionerima i političarima koje ova analiza tretira. Podaci, osim predsjednika države, obuhvataju objave koje se odnose na predsjednika Vlade Duška Markovića i dvojicu potpredsjednika Zorana Pažina i Milutina Simovića, predsjednika parlamenta Ivana Brajovića i dvojicu potpredsjednika – Branimira Gvozdenovića i Gencija Nimanbegua, te partijske lidere Andriju Mandića, Milana Kneževića, Nebojšu Medojevića, Draginju Vuksanović, (u jednom periodu je fokus bio na Ranku Krivokapiću), Aleksu Bečića, Dritana Abazovića, Miodraga Lekića i Rafeta Husovića. Jezikom brojki to izgleda ovako: O predsjedniku države je od februara prošle do 1. juna ove godine objavljeno više od 2.700 negativnih informacija, a o svim pobrojanim državnim funkcionerima i političarima oko 2.510. Negativan novinarski uticaj takođe je najviše korišćen u objavama posvećenim Đukanoviću. U istom periodu (1. februar prošle - 1. jun ove godine) - zabilježene su 853 objave u Vijestima koje se odnose na Đukanovića, a na
kojima je prepoznat negativni novinarski uticaj, dok je o svima ostalima takva obrada informacija zabilježena u 707 informacija.
■■POKLOPILI SE
INTERESI VIJESTI I SRPSKIH MEDIJA
Podaci za prvih pet mjeseci ove godine, dakle, u vrijeme kada je novi korona virus u principu (osim januara) bio u fokusu, pokazuju da ni opasnost od COVID-19 nije uticala na uređivačku politiku Vijesti. Naime, od januara do kraja maja ovaj medijski koncern objavio je oko 1.200 informacija koje se odnose na predsjednika države, od čega je oko 720 bilo negativnih, blizu 200 se odnosilo na protokolarne aktivnosti, ostale objave su bile neutralne. Dakle, prvih pet mjeseci ove u odnosu na isti period prošle godine uopšte se ne razlikuju, fokus koncerna je na Đukanoviću i slanju negativne slike o njemu lično i svakom ko je na bilo koji način sa njim povezan, porodično, prijateljski, poslovno. Autori analize ne ulaze u ocjenu kampanje niti se upuštaju u objašnjavanje podataka, ne izvlače zaključke, jednostavo plasiraju podatke do kojih su došli praćenjem medijske scene u Crnoj Gori. Ali, podaci sve govore – ako je o Đukanoviću više negativnih tekstova nego o najvišim državnim jav-
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
POLITIKA
3
NAKON 14 GODINA ČLANSTVA
Đukanović: Crna Gora pouzdan kontributor UN Đukanović
Crna Gora je pouzdan i odgovoran kontributor Ujedinjenih nacija (UN), saopštio je predsjednik Milo Đukanović povodom 14 godina članstva u toj organizaciji. Đukanović je poručio da su jasni ciljevi, odlučnost i posvećenost Crne Gore u toj organizaciji. “Crna Gora je aktuelna članica UNESCO-a, kandidat za drugi mandat u Savjetu UN za ljudska prava (2022-2024) i prvo članstvo u Savjetu bezbjednosti UN (2026-2027). Jasni ciljevi, odlučnost i posvećenost”, navodi se u Tviter poruci Đukanovića. A.N.
IZABRANA NA KONGRESU
Cikotić na čelu Foruma mladih SDP-a
nim funkcionerima i partijskim liderima zajedno, ako je negativnih obrada tekstova takođe više nego kod svih ostalih, kako se to zove – “interesom javnosti” da zna? Iz analiza medijske scene očigledno je samo jedno – da medijski koncern Vijesti nastavlja da vodi žestoku kampanju protiv predsjednika države. Razlike između njih i srpskih medija koji vode brutalnu kampanju protiv Đukanovića gotovo da i nema. Đe su im se poklopili interesi, pokazaće vrijeme. V.Š.
Za predsjednicu Foruma mladih Socijaldemokratske partije juče je izabrana Amina Cikotić, saopšteno je iz te stranke. Cikotić je istakla da Forum mladih SDP-a nikad nije bio zasnovan na harizmi ličnosti, već na sinergiji svih članova. “Naš timski rad učinio je od nas prepoznatljivu političku organizaciju mladih, koja je oduvijek bila aktivni pokretač društvenih promjena. Ova godina, kada slavimo svoj jubilej, podsticaj je više da naš rad dodatno intenziviramo i popularizujemo univerzalnu ideju socijaldemokratije koja je oduvijek bila najbliža mladima jer je postavljena na idejama jednakosti, univerzalnoj primjeni ljudskih prava i građanskih sloboda kao i socijalne pravde”, kazala je Cikotić. Predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković kazala je da upravo u mladima SDP-a prepoznaje ideale i želju da stvaraju bolje i pravednije društvo, u kojem će svi od svog rada živjeti pošteno i ugodno u našoj zemlji, a ne u inostranstvu. A.N.
IZVRŠNI I OPŠTINSKI ODBOR DPS KOTOR
Pred nama je još jedna izvjesna izborna pobjeda Pred Demokratskom partijom socijalista još jedna je izvjesna izborna pobjeda, jer ima viziju, cilj, jedinstvo i kvalifikovane ljude da i u ovim teškim vremenima za cijeli svijet vodi državu i grad Kotor sljedeće četiri godine, ocijenjeno je na sjednici Izvršnog i Opštinskog odbora te partije. Na sjednici, kojom je predsjedavala predsjednica Tatjana Stanovčić, uz prisustvo koordinatora ispred Predsjedništva Branka Čavora, razmatrana je realizacija izbornog programa, kao i preduzete aktivnosti u susret predstojećim izborima. Na sjednici Opštinskog odbora konstituisan je Savjet opštinskog odbora DPS Kotor, koji će imati značajnu ulogu u budućim partijskim aktivnostima. Takođe, Opštinski odbor je upoznat sa dokumen-
tima i procedurama za predstojeće lokalne i parlamentarne izbore. Kako se navodi u saopštenju, razmatranjem rada lokalne uprave u prethodnim mjesecima, istaknuta je činjenica da se vidno poboljšavaju uslovi za život u gradu, realizovan je veliki broj projekata za kratko vrijeme, “što predstavlja samo uvertiru za još intenzivnija ulaganja nakon ubjedljive pobjede na predstojećim izborima u Kotoru”. “Opštinski odbor osudio je nasilničko ponašanje pojedinih opozicionih partija, njihovih funkcionera i aktivista širom Crne Gore, i izražava veliku zahvalnost našim sugrađanima što se nijesu odazvali i što nijesu dozvolili da se scene nasilja i primitivizma dogode i u Kotoru”, navodi se u saopštenju. R.P.
4
POLITIKA
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
IZABRANO NOVO RUKOVODSTVO BUDVE
Divanović na čelu opštine, Ivanović predsjednica lokalnog parlamenta
Na sjednici budvanskog parlamenta, koja je održana u subotu, poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Divanović izabran je za predsjednika opštine Budva, dok je za predsjednicu lokalnog parlamenta izabrana Anđela Ivanović iz Crnogorske. Divanovića je za predsjednika opštine izabrala većina od 17 odbornika DPS-a, Crnogorske, SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković. Nakon imenovanja na novu funkciju, Divanović je položio zakletvu i kazao da će biti predsjednik svih građana, uprkos svim opstrukcijama. On je rekao da kod njega nema revanšizma, te da će od danas raditi na stvaranju novog tima i posvetiti se saniranju posljedica epidemije korona virusa u Budvi i prevazilaženju trenutne političke krize u gradu. “Nećemo se rukovoditi uskopartijskim interesima i neće biti otpuštanja. Mi ćemo se baviti projektima i temama za grad. Ko hoće da radi, dobrodošao je. Budva je u stečaju,
ne radi više od tri godine. Moja vrata će biti otvorena za sve Budvane sa dobrim idejama”, istakao je Divanović. Ivanović je kazala da je, od kada je postala odbornica u SO Budva, radila posao odgovorno, poštujući procedure, “vjerujući da možemo prevazići sve političke i ideološke razlike koje među nama postoje”. “Moram da priznam da smo pogriješili dajući podršku predstavnicima dekadentnih politika, koji mrze sve što je crnogorsko. Tu svoju grešku svakodnevno plaćamo. Do izbora ću nastaviti da obavljam funkciju povjerenu od vas odbornika, sa namjerom da bar malo doprinesem popravljanju ugleda Skupštine opštine Budva”, kazala je Ivanović. Ranije predsjednike opštine i Skupštine opštine Budva Marka Carevića i Krsta Radovića smijenila je aktuelna politička većina 11. juna. Tada su kao vršioci dužnosti za predsjednika opštine i SO imenovani Vladimir Bulatović i Snežana Kuč. A.N.
Divanović i Ivanović
Jovanović
UPRAVNA INSPEKCIJA UTVRDILA NEPRAVILNOSTI I DALA NALOG
Otkaz Nikoli Jovanoviću, nelegalno u radnom odnosu
U
pravna inspekcija je naložila novom predsjedniku opštine Budva Nikoli Divanoviću da odmah da otkaz šefu kabineta bivšeg predsjednika Marka Carevića Nikoli Jovanoviću, zbog utvrđenih brojnih nepravilnosti.
U postupku inspekcijskog nadzora koji je pokrenut i vođen po službenoj dužnosti inspektori su utvrdili da je Jovanović u Opštini Budva bio u radnom odnosu od 19. septembra prošle godine do 19. marta 2020. jer ga je Carević imenovao za načelnika Službe predsjednika opštine na period od šest mjeseci. Prema nalazu inspekcije, a po dokumentaciji koju je dostavio bivši predsjednik opštine Marko Carević, nema dokaza da je donošenju rješenja o Jovanovićevom zaposlenju prethodilo sprovođenje odgovarajućeg Zakonom o lokalnoj samou-
pravi propisanog postupka za popunu radnog mjesta načelnik Službe predsjednika. Nema ni dokaza po kom osnovu se Jovanović nalazi u radnom odnosu u Opštini nakon isteka perioda od šest mjeseci, posebno ako se tome doda da je Jovanović lično pozvao inspektorku i u neposrednom telefonskom razgovoru nastupao kao načelnik Službe predsjednika. Upravna inspekcija je konstatovala da Jovanović ima odgovarajuću stručnu spremu, ali da nema dokaza o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima, kao ni radno iskustvo
potrebno za poslove načelnika u momentu imenovanja. Inspekcija je konstatovala da Nikola Jovanović nije imenovan za vršioca dužnosti načelnika Službe predsjednika u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i zato se ukazuje predsjedniku opštine kao odgovornom licu da otkloni ukazane nepravilnosti odmah. Tokom posljednjih događaja u Budvi Nikola Jovanović je više puta privođen, saslušan je i u Specijalnom policijskom odjeljenju SDTa po krivičnoj prijavi koju je podnio raniji v.d. predsjednika opštine Vladimir Bulatović zbog zloupotrebe službenog položaja. Jovanović je poručio da ih nikakva saslušanja i represije neće spriječiti da odbrane izbornu volju građana. R.P.
GRAĐANI U NIKŠIĆU I BERANAMA SAMOINICIJATIVNO ŠETALI UPRKOS ZABRANI NKT-A
Molebni u više gradova
U više crnogorskih gradova sinoć su održani molebni u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Odlukama NKT-a zabranjene su litije, ali je dozvoljeno okupljanje vjernika na površinama pripadajućih vjerskih objekata. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije poručio je da su prihvatili odluku NKT-a da ne organizuju litije, ali i da će nastaviti božije službe, molebane za oslobađanje od, kako je rekao, bezakonja koje je zavladalo u Crnoj Gori. Ipak, u Beranama i Nikšiću
vjernici SPC su, i pored zabrane okupljanja na javnim površinama zbog trenutne epidemiološke situacije, šetali ulicama tih gradova. Mjere nisu ispoštovane ni u drugim gradovima, jer je i na molebnima bilo više od 200 prisutnih, a takođe nije bilo ni fizičke distance. Protojerej Ostoja Knežević je u Sabornom hramu u Nikšiću kazao da je moleban dostojanstven i miran način da se “odbrane svetinje koje su ugrožene u Crnoj Gori”. On je, nakon što je pročitao saopštenje Episkopskog savje-
Građani ispred hrama u Podgorici
ta, pozvao sve okupljene da se nakon molebna raziđu, što više stotina građana nije poslušalo. Jedan broj građana, koji se zaustavio na nikšićkom Trgu slobode, skandirao je
“Ne damo svetinje”, “Nikšićani brane svetinje”, “Ustala je Crna Gora, svetinja se branit mora”. Nakon molebna u Hramu Hristovog vaskrsenja u Pod-
gorici, sveštenici SPC pozvali su okupljene da ne prave nikakve samoinicijativne šetnje “čuvajući prije svega svoje hrišćansko i ljudsko dostojanstvo”, što su građani poslušali i potom se razišli. Prisutnima su se obratili predstavnici ljekara, profesora, novinara i studenata. U Manastiru Podlastva u Grblju moleban sa sveštenstvom služio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, a prisustvovao je i bivši predsjednik Opštine Budva Marko Carević. Molebni su održani i u Baru, Pljevljima, Danilovgradu, Žabljaku, Herceg Novom, Kotoru… R.P.
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
5
POLITIKA
POVODI: PREDSJEDNIK CRNOGORSKOG ZBORA NIKOLA BELADA PORUČIO
Srpsko pitanje biće “riješeno” samo ako nestane Crnogoraca
V
rijeme će pokazati da je usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica krajem decembra 2019. predstavljalo spas za državu Crnu Goru. Prvo i najvažnije, razotkriven je i trenutno zaustavljen trend prevage duhovnog nad svjetovnim, odnosno – pretvaranje Crne Gore u teokratsku državu, na čelu sa Ristom Radovićem. Istina, i do sada je crkva - SPC u pojedinim primorskim opštinama faktički vršila vlast, ali to niko nije želio da komentariše niti konstatuje. Drugo i ne manje značajno je to što događaji u posljednja tri mjeseca jasno ukazuju koliko je duboko i gotovo u svim sferama SPC ušla u institucije sistema. Otkrivaju se i identifikuju pojedinci, grupe, udruženja koja su u direktnoj vezi sa djelovanjem SPC. Dalje, za navedeni period od posljednjih nekoliko mjeseci, više je iznijeto činjenica, dokaza, argumenata o zlodjelima SPC prema Crnoj Gori nego u posljednjih 30 godina.
■■ ČETNIŠTVO
JEDNAKO FAŠIZMU
Ono što je posebno značajno – ostaju pisani tragovi djelovanja svakog pojedinca ili grupe, što je dugoročno veoma značajno, kada se sa istorijske distance budu davale ocjene, analize događaja i ponovnog buđenja fašizma u Crnoj Gori u 21. vijeku. Potpuno ću se složiti sa ocjenom prof. Milenka Perovića da je četništvo jednako fašizmu. Možete samo zamisliti kako će u narednih 10 godina djelovati potpisi pristalica Rista Radovića u suludom naumu nestajanja jedne države i jednog naroda. U ovom trenutku, Crna Gora je poligon za klerofašizam, četništvo, velikosrpski nacionalizam, otimanje teritorija, negiranje crnogorskog naroda, uvođenje svetosavlja u duhovnost ovog naroda, propagandni psihološki rat, ma-
Belada
Dakle, srpsko pitanje u Crnoj Gori biće riješeno kad nestane Crnogoraca.
■■ ZBOROVI U
VIŠE GRADOVA
nipulaciju narodom (posebno ranjivom populacijom), lažima. Uostalom, „otac srpske nacije“ izjavio je da je državni interes Srbije laž. Kad se tome dodaju obaveze SPC, po zadacima iz 1844, 1989, 2011. i 2019. godine, realno u tim uslovima teško je sačuvati zdrav razum i državu. Uz strateške – programske obaveze, Risto Radović zna kako držati tenzije i narod na okupu. Uz poštovanje istinskih vjernika, sljedbenici Rista Radovića nijesu vjernici, već hipnotisani, prevareni i zaluđeni narod. No, da se vratimo na dalje aktivnosti poglavara i pretedenta na mjesto šefa države Crne Gore. Još nije osvojio Lovćen (koji mora biti leglo okupljanja posrbica), pa traži lokaciju za obnovu kapele Karađorđevića i uz dobre pomagače i idolopoklonike želi što prije podići kapelu, ali zaboravlja da je ‘90-ih godina u uslovima ratne opasnosti Lovćen spašen od povampirene četničke rulje, zahvaljujući djelovanju „Lovćenskih straža“.
■■ PRIJETE LITIJAMA I OTKOPAVANJEM ORUŽJA
Ova država je dozvolila Ristu Radoviću da toliko išara Crnu Goru vjerskim obilježjima, da jednostavno ne postoji mjesto duž cijele Crne Gore koje vas ne upozorava da je ovo zemlja vjernika, isposnika, zaštitnika svetinja i mučenika ravnih Isusu Hristu. Razlika je samo u tome što otac Risto Radović uživa u svim blagodetima ove države, milijarde eura uze od ove države, izgradi ekonomsku imperiju u Crnoj Gori, ne propuštajući niti jedan pogodni trenutak da
U ovom trenutku, Crna Gora je poligon za klerofašizam, četništvo, velikosrpski nacionalizam, otimanje teritorija, negiranje crnogorskog naroda, uvođenje svetosavlja u duhovnost ovog naroda, propagandni psihološki rat, manipulaciju narodom
se posprda na račun Crnogoraca i države Crne Gore. U situaciji ekonomske, socijalne, humanitarne recesije i lomova, đe je prioritet kako preživjeti i sačuvati sebe i porodicu, mi se svako jutro budimo sa porukama moračkog monstruma, neotesanog Irineja ili nekog beogradskog uličara, koji nam prijete litijama, energičnom zaštitom ugroženih Srba, odbranom svetinja, otkopavanjem oružja, slanjem vojske ka granicama Crne Gore i slično. Da tačno preciziramo fenomen ugroženosti Srba u Crnoj Gori – jedinstven u svom poimanju, obrazloženju i apsurdnosti. Srbi (tačnije, velikosrbi, svetosavci, četnici, fašisti) ugroženi su u Crnoj Gori samo zbog činjenice što postoji crnogorski narod. Čim po njihovom naumu nestane crnogorskog naroda, crnogorskog jezika, crnogorske crkve, crnogorske istorije, prestaće i ugroženost srpskog naroda. To je suština i bit, a ostalo su sve pojave, manifestacije i postupci zamagljivanja ovog zločinačkog nauma.
Svi značajni činioci u međunarodnoj zajednici moraju biti upoznati sa ovim namjerama SPC, uz obilje dokumentacije koja treba da potvrdi ovu tezu. Nije jasno zašto ova država ne obavijesti relevantne evropske i američke adrese o ovoj namjeri i zadatku SPC i zatraži međunarodnu pomoć u pokušaju istrijebljenja, posrbljavanja, ucjene, jednom riječju – duhovnog genocida nad jednim narodom. Namjera je jasna – stvoriti haos, bezakonje, nasilničko ponašanje, nepoštovanje pravnog poretka države Crne Gore, koristiti đecu i mlade osobe kao štit u svom destruktivnom djelovanju po Crnoj Gori. Pritom je Bogom dan i poželjan pitki slogan „Ne damo svetinje“. Crnogorski zbor nema dilemu što treba raditi i što će se raditi nakon ukidanja mjera NKT-a. Dobili smo podršku od članstva da četvrkom i neđeljom organizujemo zborove u mnogim gradovima Crne Gore. Na zborovima ćemo dati podršku primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica. Takođe ćemo argumentovano iznijeti podatke koji ukazuju da se radi o zakonu koji je u skladu sa međunarodnim standardima. Na zbor će biti pozvani članovi, Crnogorci i svi građani kojima je interes država Crna Gore. Zborovi će se održavati u blizini hramova. Za očekivati je i prisustvo u hramovima Rista Radovića i njegovih vojnika, pa eto i prilike da i jedni i drugi izađemo na crtu. Mi smo spremni, bez obzira koliko nas je brojčano. Naša snaga je argumentacija i zaštita postojanja evropske Crne Gore, a najave SPC (otkopavanje oružja i okupljanja preko sto hiljada osoba) uopšte nijesu razlog naše zabrinutosti.
6
EKONOMIJA
PREUZIMANJE ELEKTRIČNE ENERGIJE
Potrošnja manja 13 odsto Korisnici elektrodistributivnog sistema su u maju preuzeli ukupno 179,6 miliona kilovatsati (kWh) električne energije, što je za oko 13 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS). “To i pet odsto manje u odnosu na aprilsku potrošnju”, navodi se u saopštenju.
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
Najviše duguje Vektra Jakić zbog čega je Uprava za šume pokrenula postupak raskida ugovora sa tom kompanijom
Najviše električne energije, oko 38 odsto, distribuirano je korisnicima na području Podgorice, Danilovgrada i Cetinja. Očitano je ukupno 380.960 brojila ili 93,5 odsto od ukupnog broja. Procenat očitanosti na mjernim mjestima koja su opremljena novim, elektronskim brojilima je 99 odsto.
Ilustracija
U SARANDNJI UNDP I VLADE
Danas počinje konferencija Zeleni dani 2020. godine Konferencija će se održati kroz seriju on-lajn razgovora
ZVANIČNI PODACI UPRAVE ZA ŠUME ZA Š
KONCESIONARI DUGUJ EURA, ALI OVE GODIN U
kupan dug po osnovu koncesione naknade za korišćenje šuma na analitičkim karticama svih poreskih obveznika na dan 4.6.2020. godine iznosi 9.620.947 eura, pokazuju zvanični podaci Uprave za šume.
Konferencija Zeleni dani 2020, koju Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) organizuje onlajn u saradnji s Vladom i Privrednom komorom (PKCG), počeće danas. Druga me đunaro dna konferencija, pod nazivom Zeleni dani – Redefinisanje razvoja, održaće se kroz seriju onlajn razgovora. “Kako se konferencija ove godine dešava u jeku globalne zdravstvene krize izazvane pandemijom korona virusa, biće u potpunosti organizovana onlajn”, navodi se u saopštenju organizatora. Učešće na dvodnevnoj konferenciji je besplatno, a svi registrovani učesnici imaće priliku da postavljaju pitanja o najvažnijim tema-
ma današnjice tokom četiri sesije konferencije. Registracija je otvorena za sve zainteresovane, a prijavna forma se nalazi na sajtu www.greendays.me. “Takođe, za sve registrovane učesnike biće obezbijeđen simultani prevod, dok će ostali konferenciju moći da prate uživo, preko zvaničnih stranica konferencije, na društvenoj mreži Fejsbuk i platformi Jutjub, ali bez prevoda”, navodi se u saopštenju. Konferenciju će otvoriti potpredsjednik Vlade Milutin Simović, predsjednik PKCG Vlastimir Golubović i direktorica Regionalnog biroa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država (ZND) Mirjana Špoljarić-Egger.
Raduje podatak da su koncesionari za prvih pet mjeseci od obračunatih 290.752 eura koncesija sve platili.
■ KRAJNJE SPORNA POTRAŽIVANJA
U Izvještaju koji je Vlada usvojila u četvrtak konstatuje se da se dug sastoji od krajnje spornih do nespornih potraživanja, pa je veliko pitanje koliko će se novca moći naplatiti od koncesionara. Od većih spornih potraživanja, firmi koje su neaktivne ili su u stečaju, najviše duguju kompanije: “MI-RAI” iz Nikšića 447.313 eura, “Brezna”, Plužine, 332.909 eura, “Wood” sa Žabljaka 377.602 eura, podgorička “Karapidis Bross Co-Spaik” 207.343 eura i “REZ” iz Rožaja sa dugom od 158.497 eura. Sporna potraživanja se
odnose i na dugovanja po osnovu naknade za korišćenje šuma koja datiraju još iz vremena funkcionisanja akcionarskih preduzeća u državnom vlasništvu, koja su kasnije bila predmet privatizacije ili stečaja. Kao primjer navodi se nekadašnja AD “Korporacija Jakić”, Pljevlja, koja duguje 714.620 eura. Uprava za šume je izračunala da je ukupni iznos ovih spornih potraživanja 1,87 miliona eura.
■ VEKTRA JAKIĆ
NAJVEĆI DUŽNIK
Pojedinačno, ubjedljivo najveći dužnik je kompanija “Vektra Jakić”, vlasništvo podgoričkog biznismena Dragana Brkovića, koja za koncesije, prema Vladinom dokumentu, duguje čak 6,39
miliona eura. Uprava za šume je zbog poreskog duga pokrenula proces raskida ugovora sa pljevaljskom kompanijom. “Koncesionar d.o.o. ‘Vektra Jakić’ Pljevlja, na dan 30.4.2020. godine, bez kamata zbog kašnjenja dospjelih obaveza koju obračunava Poreska uprava, duguje ukupno 6.392.405 eura. Ovom koncesionaru zbog neizmirivanja poreskih obaveza, Poreska uprava je raskinula rješenje o reprogramu poreskih potraživanja od 11. aprila 2017.bgo-
POJEDINAČNO, UBJEDLJIVO NAJVEĆI DUŽNIK JE KOMPANIJA “VEKTRA JAKIĆ”, VLASNIŠTVO PODGORIČKOG BIZNISMENA DRAGANA BRKOVIĆA, KOJA ZA KONCESIJE, PREMA VLADINOM DOKUMENTU, DUGUJE ČAK 6,39 MILIONA EURA
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
EKONOMIJA
7
VIŠI EKONOMISTA SVJETSKE BANKE ZA CRNU GORU MARC SCHIFFBAUER
Period od jula do septembra ključan za oporavak Svjetska banka prognozira pad prihoda u crnogorskom turizmu od 40 do 50 odsto
Svjetska banka je za narednu godinu predvidjela ekonomski oporavak Crne Gore, koji će, kako objašnjavaju, zavisiti od efekata ovogodišnje turističke sezone, odnosno perioda od jula do septembra i broja turista koji odluče da posjete državu tokom ta tri mjeseca. Viši ekonomista Svjetske banke za Crnu Goru Marc Schiffbauer kazao je da u toj instituciji u ovoj godini prognoziraju pad prihoda u crnogorskom turizmu od 40 do 50
odsto, što kreira fiskalni deficit od sedam do deset odsto. “Mi smo za narednu godinu predvidjeli ekonomski oporavak kada je u pitanju Crna Gora, ali će on zavisiti od efekata ove turističke sezone. Tokom aprila i maja nije bilo turista, zemlja je bila potpuno zatvorena, tako da sve u krajnjem zavisi od ovog perioda jul - septembar. Međutim, kako će se situacija razvijati - to u ovom trenutku ne znamo”, kazao je Schiffbauer agen-
ciji Mina-business. Komentarišući procjene rasta javnog duga u Crnoj Gori do iznosa od 82,5 odsto BDP-a, Schiffbauer je rekao da je to jako visok i alarmantan procenat, ali da je to direktno posljedica pandemije. “Već smo rekli da se očekuje ogroman pad prihoda od turizma i prihoda generalno na nivou države, kao i rast fiskalnog deficita od sedam do deset odsto. A sve to uzrokuje i rast javnog duga”, dodao je Schiffbauer.
ŠEST MJESECI OVE GODINE
JU 9,6 MILIONA NE SVE PLATILI dine, kojim je bilo odloženo plaćanje obaveza po osnovu koncesione naknade iz prethodnih godina, u ukupnom iznosu od 3.477.462 eura. Takođe, Uprava za šume je za ovog koncesionara zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza pokrenula postupak raskida istog”, navodi se u Izvještaju Uprave za šume.
■ SIGURNA
POTRAŽIVANJA
U Izvještaju su navedena i sigurna potraživanja u iznosu 617. 568 eura koja će, prema dokumentu, Poreska uprava sigurno naplatiti. “Sigurna potraživanja u ukupnom iznosu od 617.568 eura odnose se na dugovanja aktivnih korisnika šuma po osnovu naknade za korišćenje šuma čije izmirenje obaveza očekujemo u toku juna tekuće godine. Napominjemo da korisnici izmiruju prispjele obaveze putem rješenje o povraćaju PDVa, te zbog toga dolazi do odstupanja - kašnjenja od dinamike plaćanja”, kaže se u Izvještaju.
■ OBEZBJEĐENJE
Uprava za šume je u Izvještaju navele kako obezbjeđuje garancije. “Shodno odredbama ugovora o davanju prava na korišćenje šuma i izgradnji i održavanju šumskih saobraćajnica, prije potpisivanja Priloga ugovora o zaduženju za 2020. godinu, obezbijeđene su bankarske garancije kao sredstva finansijskog obezbjeđenja za uredno izvršenje obaveza iz ugovora i to za sljedeće koncesionare: d.o.o. Pelengić Trade; d.o.o. Šik Poljimlje, Berane; d.o.o. Boj Komerc, Andrijevica; d.o.o. Šik Lim, Bijelo Polje i d.o.o. Trudbenik, Mojkovac. Bankarske garancije su predate Službi za finansije koja je zadužena za upravljanje i naplatu istih”, poručuje se u Izvještaju. Ono što raduje je da ukupno dospjela dugoročna koncesiona naknada za pet mjeseci 2020. godine iznosi 290.752 i da je sva naplaćena. To praktično znači da država, konačno, počinje da uvodi red u oblast koncesija. P.Z.
Svjetska banka za narednu godinu predvidjela ekonomski oporavak Crne Gore
PAD INDEKSA OBILJEŽIO PROTEKLU SEDMICU
SKROMAN PROMET NA BERZI Pad indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi proteklu sedmicu. Na Montenegroberzi je pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija MNSE10 oslabio 2,2 odsto na 702,96 poena, dok je MONEX pao jedan odsto na 10.185,92 boda. Promet, realizovan kroz 24 transakcije, bio je skroman i iznosio je 18.790 eura, što je skoro šest puta manje od prošlosedmičnog, prenijela je agencija Mina biznis. Najveći udio u njemu imale su akcije Luke Bar, koje su na sedmičnom nivou ojačale dva odsto na 26,54 centa. Poskupjele su i akci-
Montenegroberza
je Jadran Perasta pet odsto na 2,1 euro. Gubili su Jugopetrol 10,2 odsto na 9,36 eura, Solana “Bajo Sekulić” 6,7 odsto na 1,4, Crnogorski Telekom 0,8 odsto na 1,2, Centar Igalo neznatno na tri eura. Nepromijenjene cijene akcija u odnosu na prošlu sedmicu zadržali su Budvanska
rivijera 5,11 eura, preduzeće Mermer četiri eura, Jadransko brodogradilište 25 centi i Društvo za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG 12 centi. Eurofond je pao četiri odsto na 0,24 centa, dok je Trend zadržao nepromijenjenu cijenu od 4,91 cent.
8
ekonomija
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
direktor Montenegro Airlinesa Vlastimir Ristić
Pokušaćemo da sačuvamo nacionalnu avio-kompaniju
Usvojeni plan sanacije i konsolidacije Montenegro Airlinesa, dodaje Ristić, druga je šansa za kompaniju Crnoj Gori je neophodan nacionalni avio-prevoznik, jer je to jedina prava veza sa svijetom, saopštio je izvršni direktor Montenegro Airlinesa (MA) Vlastimir Ristić i poručio da će menadžment pokušati da sačuva tu kompaniju. “Mi u Crnoj Gori sada pokušavamo da sačuvamo kompaniju i učinimo je takvom da svi građani budu ponosni na nju. Neophodno je da u svakodnevnom životu i radu sačuvamo kopču sa svijetom, koja je postavljena na savremen način i koja uspijeva da odoli brojnim iskušenjima, među kojima je i pandemija korona virusa”, rekao je Ristić u intervjuu agenciji Mina-business. On je kazao da MA po-
Prije svega pokušavamo da unaprijedimo mrežu svojih linija, odnosno da je postavimo tako da obuhvati najveći broj povezanih letova, da se ujedno tačke koje su turistička kretanja i središta dijaspore povežu sa zemljom, kaže Ristić
kušava da se razvija u dva pravca, od kojih se prvi odnosi na mrežu direktnih letova. “Prije svega pokušavamo da unaprijedimo mrežu svojih linija, odnosno da je po-
stavimo tako da obuhvati najveći broj povezanih letova, da ujedno tačke koje su turistička kretanja i središta dijaspore povežu se sa zemljom. Na tome ćemo intenzivno raditi”, poručio je Ristić. Prema njegovim riječima, drugi pravac razvoja podrazumijeva afirmaciju takozvanih “code share” ugovora, odnosno prodaju avio-kapaciteta na destinacijama gdje MA ne saobraća. Na taj način se povećava avio-dostupnost Crne Gore, jer putnik jednom kartom, koju proda MA ili partnerska kompanija, može otići bilo gdje u svijetu. On smatra da je usvojeni plan sanacije i konsolidacije MA druga šansa za kompaniju i da u njoj moraju
Ristić biti svjesni odgovornosti da se on na racionalan način primijeni. “Ono što daje posebnu vrijednost tom zakonu je što, osim prevazilaženja postoje-
ćih problema, u čemu kompanija bez pomoći, zasigurno, ne bi uspjela, ozbiljno tretira budućnost avio-kompanije, dajući joj šansu kupovinom aviona”, zaključio je Ristić.
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
ekonomija
9
zakup zemljišta u državnom vlasništvu
Velika šansa za izvoz i nova radna mjesta
Država novim projektima valorizacije državnog zemljišta šalje poruku dobrog domaćina i svojim primjerom pokazuje da raspoloživo zemljište treba da bude obrađivano
U decenijama koje su za nama nebrojene su parcele obradive zemlje kako privatne, tako i državne bile napuštene širom Crne Gore. Stajale se dugo zaboravljene iako je nasušna potreba naše ekonomije ne samo da se obradiva zemlja koristi, nego i da se neobradive površine privedu namjeni. Tako to rade dobri domaćini, piše caffemontenegro.me. Zemljište ne bi smjelo da bude neobrađeno u zemlji koja ima veliki spoljnotrgovinski deficit, posebno u domenu uvoza hrane. To nije domaćinski, niti održivo.
■■PROJEKTI Očekivani efekti su već vidljivi na projektima koji se realizuju na zakupljenim lokalitetima. Samo na osnovu posljednjih potpisanih ugovora o zakupu za period od 15, odnosno 30 godina lokaliteta u opštinama Briska Gora (Ulcinj), Vranovići (Kotor) i Golubovci (Podgorica), investirana su znatna sredstva. Planirane ukupne investicije su
na nivou od 10,5 miliona eura, sa više desetina novootvorenih radnih mjesta, stalnih i sezonskih. Država novim projektima valorizacije državnog zemljišta šalje poruku dobrog domaćina i svojim primjerom pokazuje da raspoloživo zemljište treba da bude obrađivano. Biće to zasigurno pozitivan signal i mnogima koji su svoje parcele napustili da im se vrate i ponovo započnu uzgoj poljoprivrednih proizvoda. Jedan od načina stimulacije poljoprivredne proizvodnje je i progresivna poreska politika, pa bi i oni koji imaju zemljište koje ne obrađuju imali veće poreske obaveze od onih koji se
bave poljoprivredom. To će nedvosmisleno dati novu vrijednost poljoprivrednoj proizvodnji u Crnoj Gori, obezbijediti supstituciju određenih proizvoda i pretpostavke za izvoz. S druge strane, otvoriće se znatan broj novih radnih mjesta uz dodatno angažovanje sezonske radne snage. “Veliki poljoprivredni projekti kakvi se realizuju na Šasu, u Vranovićima, na Briskoj Gori, ali i na području glavnog grada su ohrabrujući za razvoj crnogorske poljoprivrede i potvrda su dobro kreirane politike Vlade u ovom sektoru, a konkretno kroz pokrenuti Projekat valoriza-
Zemljište ne bi smjelo da bude neobrađeno u zemlji koja ima veliki spoljnotrgovinski deficit, posebno u domenu uvoza hrane
cije poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini. Vlada je još na početku svog mandata prepoznala da poljoprivredno zemljište u državnoj svojini koje se decenijama nije koristilo i bilo u zapuštenom stanju predstavlja značajan neiskorišćeni potencijal koji treba valorizovati na održiv način, kroz realizaciju ideja zainteresovanih investitora, a čime se može postići znatan rast poljoprivredne proizvodnje i stvaranje nove vrijednosti kroz preradu, supstituciju uvoza određenih proizvoda, kao i otvaranje znatnog broja novih radnih mjesta”, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.
■■ZAKUP
Kroz rad Komisije za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini Vlada će nastaviti da oglašava u zakup i ostale komplekse poljoprivrednog zemljišta na teritoriji cijele Crne Gore, a koji imaju potencijal da kroz kvalitetne projekte iz oblasti poljoprivrede višestruko doprinesu razvoju. Kako najavljuju, već sada je na još tri lokacije sve spremno za skoro oglašavanje za davanje u zakup, čime će se pokrenuti novi investicioni ciklus. U Vladi, takođe, očekuju da će i lokalne samoprave u Crnoj Gori, po ugledu na ovaj projekat, stvoriti mogućnost da zainteresovanim investorima pod povoljnim uslovima ponude poljoprivredno zemljište u svojini opština, na dobro preduzetnika i građana, ali i lokalnih samouprava. Prepoznajući mogućnosti, takvu odluku u cilju podsticanja poljoprivredne proizvodnje na svojoj teritoriji je nedavno usvojio Glavni grad Podgorica i već objavio oglas za davanje u zakup zemljišta po vrlo povoljnim uslovima.
Vlada prepoznala da poljoprivredno zemljište u državnoj svojini predstavlja značajan neiskorišćeni potencijal
Projekti iz oblasti poljoprivrede višestruko će doprinijeti razvoju države
Veliki poljoprivredni projekti ohrabrujući za razvoj crnogorske poljoprivrede
10
HRONIKA
KOD SVETOG STEFANA U BUDVI
UKLONJENA TOPOVSKA GRANATA TEŠKA 10 KG Pripadnici Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova uklonili su juče topovsku granatu, tešku 10 kilograma, koja je pronađena na plaži kod Svetog Stefana, u Budvi. “Uprava policije je obezbjeđivala lice mjesta prilikom izuzimanja granate. Granata će biti transportovana na bezbjedan način i uništena u skladu sa procedurama”, navodi se u saopštenju MUP-a.
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
TENDER ZA ST RADARE DO K
KONAČNO OBEZBIJEĐENA SREDSTVA ZA REA
TERETI SE DA JE UBIO KRISTIJANA ĆORIĆA
DANAS PRED SUDOM OKRIVLJENI ZA UBISTVO
U Višem sudu u Podgorici za danas je zakazano suđenje Jasminu Nišiću iz Prijepolja, koji se optužnicom tužilaštva tereti da je 14. aprila 2019. godine u Budvi ubio Kristijana Ćorića. Predmet je dodijeljen sutkinji Vesni Kovačević. Prema navodima optužnice Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, Nišić je udarao stolicom Ćorića sve dok ovaj nije izdahnuo. Istragom je utvrđeno da je ubistvu prethodila svađa, a sve zbog djevojke sa kojom su obojica bila u vezi. Njih dvojica su se i nekoliko puta ranije raspravljala iz istog razloga. Ćorićevo tijelo sa vidnim povredama po glavi i tijelu zatečeno je u budvanskom naselju Velji vinogradi, u Ulici petoj. Njemu je nedavno produžen i pritvor zbog opasnosti od bjekstva, a Apelacioni sud utvrdio je da je takva odluka Višeg suda ispravna, te da je pritvor kao mjera kako svojim trajanjem, tako i svojom težinom nužna i srazmjerna težini krivičnog djela za koje je okrivljeni osnovano sumnjiv da je izvršio. “Ocjenom dokaza iz spisa predmeta prvostepenog suda, do nivoa postojanja osnovane
sumnje, posebno iz iskaza svjedoka E.M., koja je u svjedočkom iskazu navela da je kritične prilike vidjela da je u jednom momentu J.N. uzeo plastičnu stolicu tamnozelene boje sa njene terase i da je sa istom počeo da udara K.Ć. po glavi i tijelu, te da je potom krenuo da ga vuče prema ulici kada ih više nije vidjela, da je nakon nekih desetak minuta J.N. pozvao na telefon i saopštio da ukoliko je neko bude pitao za njega, da kaže da se nijesu ni čuli ni vidjeli i da izbriše sve pozive i poruke od njega, ovaj sud kao i prvostepeni nalazi da je okrivljeni J.N. osnovano sumnjiv da je učinio krivično djelo ubistvo”, navodi se u rješenju Apelacionog suda. Kako se dodaje, osnovana sumnja proizilazi i iz iskaza svjedoka O.D. i K.Dž., koji su naveli da im je okrivljeni J.N. saopštio da se kritične večeri pobio, da su potom, a nakon što su prebacili okrivljenog kući, odlučili da pođu na mjesto gdje je imao tuču. Kada su došli, vidjeli su jedno lice koje nepomično leži na ulici, nakon čega je svjedok K.Dž., koji radi u policiji, pozvao policiju. Bo.B.
Dugo najavljivana realizacija projekta stacionarnih radarskih sistema na 72 kritične dionice puteva u Crnoj Gori počeće krajem ove godine. Naime, iako je Akcionim planom za sprovođenje Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju ovaj projekat bio planiran godinama unazad, to nije učinjeno jer nijesu bila obezbijeđena finansijska sredstva za njegovu realizaciju u iznosu od 2.500.000 eura. Međutim, Vlada je u međuvremenu opredijelila sredstva za realizaciju ovog projekta tako da se raspisivanje tendera za realizaciju istog očekuje do kraja 2020. godine.
■ RADARI NA
72 LOKACIJE
Kako je to ranije planirano, stacionirani radari će biti postavljeni na 72 lokacije u
Crnoj Gori. Sistem koji mjeri brzinu bio bi postavljen u okviru kućišta, sadržao bi kameru koja radi i danju i noću, kao i čitač brzine. Planirana je bila kupovina 25 tih sistema i onda bi policija postavljala taj sistem na lokacije koje će samo oni znati, kako ne bi došlo do zloupotreba. Sistem registruje brzinu od 20 do 250 kilometara na čas. U centralnoj regiji planirano je bilo instaliranje uređaja na 31 lokaciji, u primorskoj regiji na 17 lokacija, dok je u sjevernoj regiji planirano postavljanje na 24 lokacije. Sistem bi bio umrežen sa graničnim prelazima, tako da počinioci saobraćajnih prekršaja ne bi mogli da napuste Crnu Goru prije nego što plate kaznu. Prvobitno je bilo planirano da ti stacionirani radarski sistemi budu postavljeni na lokacijama na kojima su
Sistem bi bio umrežen sa graničnim prelazima, tako da počinioci saobraćajnih prekršaja ne bi mogli da napuste Crnu Goru prije nego što plate kaznu. Prvobitno je bilo planirano da ti stacionirani radarski sistemi budu postavljeni na lokacijama na kojima su se često događali teški udesi
se često događali teški udesi. Radari bi trebalo da snimaju vozila u prekršaju kamerama visoke rezolucije, a video-zapisi prekršaja bi se distribuirali Operativnom centru, koji bi procesuirao saobraćajne prekršaje bez
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
TACIONIRANE KRAJA GODINE
ALIZACIJU DUGO NAJAVLJIVANOG PROJEKTA
HRONIKA
11
Saveljić nakon zadobijenih povreda
PRESUDA PREDRAGU DRAGOJEVIĆU
Pola godine kućnog zatvora zbog napada na vozača školskog autobusa
prisustva saobraćajne policije u tom procesu. Stacionarni radarski sistemi, kako je ranije bilo planirano, prioritetno bi bili postavljeni na područjima i u mjestima na kojima su česte saobraćajne nezgode i to one sa najtežim posljedicama.
■ OLAKŠATI KON-
TROLU UČESNIKA
Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja nema sistem stacionarnih radara, koji mogu olakšati saobraćajnoj policiji kontrolu učesnika, posebno tokom ljetnih mjeseci kada je veliki priliv turista. Osim toga, radari bi smanjili i broj patrola na saobraćajnicama, čime bi se u kratkom periodu izvršile uštede u budžetu potrebne za ovu investiciju. Takođe je navljivan projekat stacioniranih sistema
za kontrolu prekoračenja brzine i prolaska kroz crveno svijetlo. Ti sistemi bi trebalo da registruju sve prekršaje u raskrsnicama i na otvorenim putevima kroz čitavu Crnu Goru. Sistem će funkcionisati tako što će posredstvom GPS (ili neke druge brže) mreže stanje na terenu, gdje je postavljen stacionarni sistem radar, prenositi u “data centar” i tamo će se vršiti obrada prekršaja. Upoređivaće se registarska oznaka vozila sa podacima u bazi podataka registrovanih motornih vozila. Štampaće se fotografije lica mjesta. Ta fotografija će sadržati datum i vrijeme kad se prekršaj desio, brzinu kojom se vozilo kretalo, traku u kojoj je vozilo bilo, kao i lokaciju na kojoj se to dogodilo. Sadržaće sve podatke koje u sistemu imamo o vlasniku, odnosno korisniku vozila. To će se
sve pakovati zajedno i slaće se na kućnu adresu vlasnika, odnosno korisnika motornog vozila. Kako su ranije iz MUP-a saopštili, sistem je ekonomski isplativ, a prema određenim analizama, za njegovu realizaciju je potrebno oko dva miliona eura, što bi se mogalo isplatiti za najduže dvije ili tri godine. N.P.
Štampaće se fotografije lica mjesta. Ta fotografija će sadržati datum i vrijeme kad se prekršaj desio, brzinu kojom se vozilo kretalo, traku u kojoj je vozilo bilo, kao i lokaciju na kojoj se to dogodilo. Sadržaće sve podatke koje u sistemu imamo o vlasniku, odnosno korisniku vozila
Predrag Dragojević osuđen je presudom danilovgradskog Osnovnog suda na pola godine kućnog zatvora zbog nanošenja teških povreda Zoranu Saveljiću, vozaču školskog autobusa, krajem septembra prošle godine. Podsjetimo, Dragojević je 25. septembra u popodnevnim časovima kod autobuskog stajališta u Spužu pretukao Saveljića, koji je bio na svom radnom mjestu, odnosno prevozio djecu. Dragojević je otac jednog od dječaka koji se vozi školskim autobusom, a kritičnom prilikom napao je Saveljića i to naočigled maloljetnje djece. Prema riječima očevidaca, udario ga je pesnicom u glavu, izvukao iz autobusa pred djecom i nastavio da ga udara, u pratnji trojice sinova. Inače je u Spužu Dragojević poznat kao konfliktna osoba, koja se često svađala i sa prethodnim vozačima školskih autobusa, ali i sa sugrađanima. Prilikom spornog događaja Saveljić je zadobio teže povrede, podlive na glavi i slomljenu desnu nogu. Saveljić je nakon incidenta u izjavi za DN kazao da se on desio na stajalištu gdje djeca izlaze iz kombija. “Kada sam vozio đake iz škole, oko 16.45, Dragojević je čekao na stajalištu. Pitao me je da li može da uđe da popričamo, ja sam mu rekao da može, ali da se prvo pozdravimo, na šta je on odgovorio: ‘Ne, ti si krvnik meni i mojoj
Kada sam vozio đake iz škole, oko 16.45, Dragojević je čekao na stajalištu. Pitao me je da li može da uđe da popričamo, ja sam mu rekao da može, ali da se prvo pozdravimo, na šta je on odgovorio: ‘Ne, ti si krvnik meni i mojoj djeci’ i udario me šakom
djeci’ i udario me šakom. Sjedio sam za upravljačem kada me je prvi put udario, pao sam i svijest mi se pomutila”, kazao je tom prilikom Saveljić, dodajući da se ne sjeća kako se našao na pločniku ulice. “U trenutku kad je Dragojević podigao kamen iznad moje glave, naišao je moj brat od tetke, koji mi je bukvalno spasio život. Da on nije došao, vjerovatno bih bio mrtav. Brzo je došla policija i rađen je uviđaj. Prebačen sam u urgentni, gdje sam bio do ponoći. Ustanovili su mi teže povrede glave i konstatovali da mi je slomljena desna noga”, ispričao je Saveljić. Konflikt Saveljića i Dragojevića traje od prošle godine, kada je vozač jednog njegovog sina izbacio iz kombija, jer je htio da izađe kroz prozor i zamalo ispao. Bo.B.
12
hronika
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
sporazum o priznanju krivice okrivljenog za držanje 1,19 kilograma marihuane
Podgoričaninu sedam mjeseci zatvora i da uplati 2.500 eura Viši sud u Podgorici potvrdio je sporazum o priznanju krivice i na osnovu njega donio presudu kojom je Podgoričanin Dalibor Ivanović osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog izvršenja krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Presudu na osnovu sporazuma donio je sudija Predrag Tabaš, a okrivljeni Ivanović osim zatvorske kazne u pregovoru sa tužiteljkom Tatjanom Begović, pristao je i na sporednu - novčanu kaznu u iznosu od 2.500 eura koje će uplatiti na račun budžeta Crne Gore. U presudi se navodi da je Ivanović od neutvrđenog datuma krajem septembra do 12.11.2019. godine u Podgorici, u porodičnoj kući neovlašćeno radi prodaje držao opojnu drogu marihuanu u ukupnoj
količini od 1,19 kilograma. “Iako je bio svjestan svoga djela i htio njegovo izvršenje, na način što je u spavaćoj sobi u plakaru, na policama držao veći pvc zamotuljak od providne folije sa opojnom drogom marihuanom, digitalnu vagu sive boje bez oznake proizvođača, veći zamotuljak od pvc kese sa
opojnom drogom marihuanom, dva manja zamotuljka od providne pvc kese sa opojnom drogom marihuanom, kao i manju količinu rasute biljne materije i digitalnu vagu sive boje bez oznake proizvođača i pokolpca za bateriju, te jednu rolnu providne pvc folije, dok je pretresom druge spavaće sobe
pronađen manji zamotuljak od pvc kese sa opojnom drogom marihuanom i rasutom biljnom materijom, sve ukupne količine 1191,916 grama, koju opojnu drogu i vage su pronašli i oduzeli ovlašćeni policijski službenici prilikom pretresa stana, a koja opojna droga je bila namijenjena daljoj prodaji”, precizira-
no je u presudi. Optuženom je izrečena i mjera bezbjednosti – oduzimanja predmeta, pa je od optuženog oduzeta opojna droga marihuana u količini od 1191,916 grama. “Novčanu kaznu u iznosu od 2.500 eura, kao sporednu kaznu, optuženi je dužan platiti u roku od tri mjeseca po pravosnažnosti presude donijete na osnovu sporazuma o priznanju krivice i to na račun budžeta Crne Gore broj 832-711304, a ukoliko optuženi novčanu kaznu ne plati u roku, sud će novčanu kaznu zamijeniti kaznom zatvora, tako što će za svakih započetih 25 eura novčane kazne odrediti jedan dan kazne zatovra, s tim da kazna zatvra ne može biti duža od šest mjeseci”, stoji u presudi. Bo.B.
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
13
HRONIKA
Foto: cdm.me
SPECIJALNO TUŽILAŠTVO
Žalba na odluku da se Krapović brani sa slobode
Specijalno državno tužilaštvo uložilo je žalbu na odluku sudije za istragu Višeg suda u Podgorici kojom su potpredsjednik Demokrata i odbornik u Skupštini opštine Budva Dragan Krapović, rukovodilac Sektora za planiranje i razvoj u budvanskom preduzeću Vodovod i kanalizacija Igor Đurašević i izvršna direktorka tog preduzeća Jasna Dokić pušteni na slobodu, saznaju DN. Njih je sudija za istragu pustio da se brane
sa slobode nakon saslušanja u noći između petka i subote. Podsjetimo, Krapović, Đurašević i Dokić uhapšeni su po nalogu specijalnog državnog tužioca zbog sumnje da su stvorili kriminalnu organizaciju kako bi blokirali zgradu Opštine Budva i glavnu raskrsnicu 17. juna. U istrazi Specijalnog tužilaštva ranije su, pored Krapovića i Dokić, saslušani i načelnik Komunalne policije i komunalne inspekcije u
Budvi Aleksandar Mijatović i još dva službenika Komunalne policije. Krapović je nakon hapšenja izjavio ga terete za izvršenje teškog krivičnog djela, ali ipak ga hapšenje neće zaustaviti u borbi za demkratizaciju Crne Gore. “Ova dva dana nijesu do-
voljna da ja budem politički disident, ali su dovoljna da cijela zemlja vidi u kakvoj se situaciji može naći uzran rašanin, roditelj, političar i patriota. Naša borba za demokratizaciju CG se nastavlja bezkompromisno”, naveo je u ranijoj izjavi Krapović.
PODSJETIMO, KRAPOVIĆ, ĐURAŠEVIĆ I DOKIĆ UHAPŠENI SU PO NALOGU SDT-A ZBOG SUMNJE DA SU STVORILI KRIMINALNU ORGANIZACIJU KAKO BI BLOKIRALI ZGRADU OPŠTINE BUDVA
POTVRĐENA OPTUŽNICA
Sudiće joj se zbog 89 tableta buprenorfina Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu koju je nadležno tužilaštvo podiglo protiv K.V., državljanke Crne Gore, a zbog izvršenja krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Naime, kod nje je u februaru ove godine nađeno 89 tableta buprenorfina, zbog čega je Više državno tužilaštvo u Podgorici tereti za izvršenje pomenutog djela. Inače, K.V. ranije nije osuđivana. “Dana 29. februara 2020.
Ilustracija
godine okrivljena K.V. je neovlašćeno radi prodaje držala opojnu drogu buprenorfin – supstancu proglašenu za opojne droge Pravilnikom o utvrđivanju spiska droga psihotropnih supstanci i bilja koje se može koristiti za proizvodnju droga, iako je bila svjesna da postupa neovlašćeno i protivpravno, pa je to i htjela, na način što je tom prilikom kod sebe držala 89 tableta buprenorfina, a koja opojna droga je bila namijenjena daljoj neovlašćenoj prodaji”, stoji u optužnici.
Vujović pretučen u Budvi
Budvanin Radovan Rašo Vujović (34) zadobio je povrede opasne po život u tuči koja se u noći između subote i nedjelje, oko dva sata, dogodila u Rafailovićima, nezvanično je potvrđeno iz policije. Zbog pomenutog događaja, prema nezvaničnim informacijama, identifikovani su napadači i dva lica su lišena slobode. Njima se na teret stavlja krivično djelo ubistvo u pokušaju. Policija istražuje pozadinu događaj i motiv za izvršenja krivičnog djela.
Zbog pomenutog događaja, prema nezvaničnim informacijama, identifikovani su napadači i dva lica su lišena slobode
Pokojni Mitar Pejović
PRED VIŠIM SUDOM U PODGORICI
Danas o optužnici za ubistvo Mitra Pejovića Pred vanraspravnim vijećem Višeg suda u Podgorici danas će biti održano ročište za kontrolu optužnice koju je Više tužilaštvo podiglo protiv Podgoričanina Ivice Kaluđerovića, optuženog za ubistvo sugrađanina Mitra Pejovića (35), 22. decembra prošle godine. Prema navodima optužnice, Kaluđerović je nakon kraće svađe ispalio više hitaca u predjelu leđa Pejovića, koji je zbog zadobijenih povreda prebačen u Urgentni centar, međutim i pored
svih napora ljekari mu nijesu uspjeli spasiti život. Do svađe je došlo u podgoričkom naselju Zabjelo u Ulici Milana Božovića, kada je Pejović, nešto oko 01.20 časova iza ponoći, otišao do kuće u kojoj žive osumnjičeni Ivica Kaluđerović i njegov brat Goran Kaluđerović, gdje je nakon rasprave došlo do potezanja oružja. Navodno, jedan od braće je Pejoviću dugovao izvjesnu sumu novca oko 1.000 eura, zbog čega je i došlo do sukoba među poznanicima. Bo.B.
14
DRUŠTVO
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
I DALJE BEZ ZAKONSKE REGULATIVE
PROTEKLE GODINE SEDAM NEZGODA SA ELEKTRIČNIM TROTINETIMA Posljednjih godina na ulicama crnogorskih gradova sve se više mogu vidjeti bicikla, ali i druga alternativna prevozna sredstva, poput električnih trotineta. Promjena načina razmišljanja i razvoj svijesti o značaju zaštite životne sredine doveli su do toga da, naričito od početka epidemije korona virusa, mnogi standardna motorna vozila zamijene ovim, manje štetnim. Ipak, slabo poznavanje pravila saobraćaja dovelo je do povećanja broja nezgoda u kojima su učestvovali biciklisti. Naime, prema posljednjim podacima Uprave policije, od početka godine u Crnoj Gori se dogodilo 19 saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovali biciklisti, a samo tokom juna, njih pet. Kada su u pitanju električni trotineti, koji predstavljaju novi trend koji je u svijetu zavladao tek posljednjih nekoliko godina, situ-
acija je slična. Naime, kako su Dnevnim novinama saopštili iz Uprave policije, tokom protekle godine prijavljeno je sedam saobraćajnih nezgoda sa električnim trotinetima. “U protekloj godini, građani su prijavili sedam saobraćajnih nezgoda sa električnim trotinetima, u kojima je sedam lica povrijeđeno, dok nije bilo smrtno stradalih lica”, navode iz Uprave.
■ BROJ ELEKTRIČNIH TROTINETA MALI
Međutim, kada je riječ o ovoj vrsti vozila, ne postoje specifične zakonske odredbe, a podsjećanja radi, iz Uprave policije su prošle godine najavili da će, posredstvom Ministarstva unutrašnjih poslova, biti upućena inicijativa za izmjenu Zakona o bezbjednosti saobraćaja u tom dijelu, kako bi upotreba električnih tro-
Nedavno usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima nije regulisao niti propisao način upotrebe i učestvovanje u saobracaju električnih trotineta tineta bila precizno zakonski definisana. Ipak, kako su sada saopštili DN, za tim nije bilo potrebe s obzirom da je, kako navode, broj električnih trotineta koji učestvuju u saobraćaju u Crnoj Gori i dalje mali. “Nedavno usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima nije regulisao niti propisao način upotrebe i učestvovanje u saobracaju električnih trotineta. Imajući u vidu da je broj električnih trotineta koji učestvuju u javnom saobraćaju u Crnoj Gori relativ-
Ilustracija no mali u odnosu na ostala vozila, to se na osnovu sopstvenih iskustava i prakse nije moglo na kvalitetan način zakonski regulisati učestvovanje u saobraćaju električnih trotineta”, naveli su iz Uprave policije.
■ NI DRŽAVE EU
NIJESU REGULISALE OVU OBLAST
Oni navode da ni države u regionu, kao i veći broj država članica Evropske unije koje imaju znatno veći broj električnih trotineta koji učestvuju u javnom saobraćaju, još nijesu zakonski regulisale ovu oblast. “Takođe, električni trotineti još nijesu obuhvaćeni evropskim direktivama o uslovima koje moraju ispunjavati vozila koja učestvuju u saobraćaju. Ne želeći da ishitreno predlaže zakonska rješenja, pogotovo u oblasti gdje ima mala i veoma skromna prak-
tična iskustva Uprava policije, odnosno Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore nijesu predlagali konkretna zakonska rješenja u nedavno usvojenom Zakonu”, objašnjavaju u Upravi. Kako ističu, Uprava policije će nastaviti da prati i analizira problematiku upotrebe električnih trotineta, a na osnovu uporednih iskustava i budućih zakonskih rješenja koja bi važila za članice Evropske unije predložiće donošenje zakonskih propisa koji će urediti ovu oblast na savremen i kvalitetan način. “Napominjemo da kroz razmjenu iskustava i pozitivne prakse, Crna Gora ne bi imala jasne impute i pravni okvir, kako zakonom definisati upotrebu navedenog prevoznog sredstva (ko ga može koristiti, na koji način, pod kojim uslovima, na kojim površinama i sl.)”, dodaju iz Uprave policije. M.I.
Ilustracija
DRUŠTVO
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
15
NKT: SVE MJERE DOPRINIJELE VISOKOM NIVOU ZAŠTITE ZDRAVLJA
OTVARANJE GRANICA U SKLADU SA ODLUKAMA EU
Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) je na jučerašnjoj sjednici konstatovalo da su sve mjere ovog tijela i aktivnosti nadležnih organa doprinijele visokom nivou zaštite zdravlja i života građana „NKT je profesionalno i nepristrasno analiziralo epidemiološke podatke koji su stizali iz pojedinih država i dosljedno donosilo odluke sa ciljem zaštite zdravlja i života građana Crne Gore i stranaca u našoj zemlji. Putevi importacije korona virusa u našu zemlju usljed neodgovornosti pojedinaca i razvoj epidemiološke situacije u državama regiona potvrdili su da smo i ovog puta donijeli ispravne odluke u interesu građana Crne Gore i javnog zdravlja“, konstatovano je na sjednici. U okviru analize epidemiološke situacije u Crnoj Gori NKT je informisano da je broj testiranja na korona virus u odnosu na broj stanovnika u našoj zemlji među najvišima u regionu i u skladu sa najvišim evropskim standardima. Data je puna podrška Institutu za javno zdravlje da nastavi visoku stopu testiranja.
Sa jučerašnje sjednice NKT
Dva pacijenta sa COVID-19 preminula Importovani korona virus uzima danak u Crnoj Gori. Dva pacijenta koja su bila pozitivna na korona virus su preminula, saopštilo je Nacionalno koordinaciono tijelo. Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore kažu da treći pacijent koji je preminuo nije bio zaražen Covid-19. “Upućujemo iskreno saučešće porodicama preminulih. Nastavljamo odgovorno da čuvamo zdravlje i živote građana i našu ekonomsku supstancu. Moramo
biti solidarni i združeni. Razlike, spiskovi i prebrojavanje nijesu put za uspjeh nego put za neuspjeh. To je svakom jasno”, poručeno je sa sjednice NKT-a. Tokom jučerašnjeg dana laboratorije Instituta završile analizirale su 438 uzoraka od kojih je 12 bilo pozitivno na novi korona virus. “Radi se o slučajevima iz: Rožaja (4), Podgorice (3), Budve i Cetinja po dva i Bara (1)”, saopšteno je iz Instituta. Kako se navodi, u Crnoj Gori trenutno je aktivno 157 slučajeva
#COVID19, u Rožajama 58, u Podgorici 34, Bijelom Polju 13, Budvi 14, Beranama 12, na Cetinju pet, u Ulcinju četiri, Danilovgradu tri, po dva u Pljevljima, Tuzima i Herceg Novom i po jedan u Kotoru, Gusinju i Nikšiću. U Kliničkom centru trenutno se, kako je saopšteno, liječi devet pacijenta kod kojih je potvrđeno prisustvo korona virusa. “Jedan od pacijenata priključen je na mehaničku ventilaciju i životno je ugrožen”, saopšteno je juče iz Kliničkog centra.
Potvrđujući i na ovom planu strateško opredjeljenje Crne Gore da kao vodeća država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji poštuje, slijedi i primjenjuje evropska pravila i principe NKT je odlučilo da dalju politiku otvaranja granica, što je izvjesna potreba naše ekonomije, uskladi sa politikom i odlukama Evropske unije čim one budu konačne i saopštene. Analizirajući pojedine dnevnopolitičke pojave u javnom prostoru NKT podsjeća da je uspjeh u prvoj fazi odgovora na korona virus rezultat ukupnog zajedništva, solidarnosti i discipline, što je više puta saopštavano javnosti. „Isticanje razlika, pojave spiskova kojima svjedočimo i raznih prebrojavanja nijesu put za uspjeh nego put za neuspjeh. To je svakom jasno“, konstatovalo je NKT uz poruku i poziv da treba da nastavimo svi zajedno da odgovorno čuvamo zdravlje i živote svih naših građana i da zajedno sačuvamo našu ekonomsku supstancu. Moramo i sada biti solidarni i združeni jer je to uslov za uspjeh cijelog društva. M.I.
PRIJAVE ZA PROJEKAT DJEČJI SPORT JOŠ DANAS
Pomoć države djeci koja treniraju u sportskim klubovima Projekat Dječji sport, koji je zamisao i ideja Ministarstva sporta i mladih, odnosno ministra Nikole Janovića, izaziva veliko interesovanje i djece i roditelja. Prijavljivanje za učešće u projektu završava se danas, a podaci ko je sve dobio pomoć države, odnosno resornog ministarstva na popularizaciji sporta kod djece
biće uskoro poznati. Projekat Dječji sport podrazumijeva sufinansiranje članarina za djecu koja se bave sportskim aktivnostima u sportskim klubovima, a detalje ovog projekta ministar je nedavno predočio predstavnicima 12 nacionalnih sportskih saveza, dok je javnost imala priliku da čuje o čemu se ra-
di kroz gostovanje ministra na Javnom servisu. Janović je poručio da je cilj ministarstva na čijem je čelu da na ovaj način pruži pomoć roditeljima u uključivanju njihove djece u sportske aktivnosti, afirmiše sport kod djece, proširi bazu sportista, a ujedno i pomogne sportskim klubovima.
Janović
16
DRUŠTVO
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
PODNOŠENJE PRIJAVA ELEKTRONSKIM PUTEM
Upis brucoša na UCG od 30. juna do 2. jula Univerzitet Crne Gore (UCG) objavio je juče proceduru za upis svršenih maturanata, gdje se navodi da se u prvoj fazi kandidat prijavljuje popunjavanjem elektronske prijave koja će biti dostupna od 30. juna do 2. jula u 16 časova na sajtu ucg.ac.me. “U drugoj fazi, nakon podnošenja elektronske prijave, kandidat dobija potvrdni e-mail sa sadržajem da je prvi dio elektronske prijave uspješno završen i obavještenje da se izvrši skeniranje original dokumentacije u boji, u odvojena PDF dokumenta veličine do 5 MB, kao i da se isti elektronski unesu na stranicu Dokumenta za upis”, navode iz UCG i napominju da kandidat klikom na link Obavještenja otvara stranicu na kojoj treba da izvrši elektronski unos dokumenata za upis. Od dokumenata je potreban: svojeručno potpisan formular za Prijavu za upis na osnovne studije Univerziteta Crne Gore, koji je dostupan na internet stranici za upis Univerziteta Crne Gore; originalna diploma o položenom eksternom maturskom, odnosno stručnom ispitu; originalna svje-
dočanstva o završenim pojedinačnim razredima srednjeg obrazovanja; diploma “Luča” ili ekvivalentna diploma; kopija biometrijske lične karte, a za strance odgovarajuća lična isprava koja se izdaje u skladu sa posebnim propisom; diploma (ili ekvivalentni dokument) o osvojenoj prvoj ili drugoj nagradi na državnom ili međunarodnom takmičenju iz predmeta koji su od značaja za nastavak obrazovanja. “Stranac podnosi i dokaz o poznavanju jezika na kome se izvode studije, izuzev u slučaju kada je završio srednju školu na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori”, saopšteno je iz UCG. U trećoj fazi vrši se pregled elektronski unesenih dokumenata i uslovno se verifikuje prijava kao važeća, o čemu kandidat dobija obavještenje. “Nakon toga kandidat dobija potvrdu putem e-maila da je uspješno unio potrebna dokumenta”, navodi se u saopštenju UCG. U četvrtoj fazi, konačnu valjanost prijave sa dokumentacijom komisija za upis organizacione jedinice cijeni nakon prijema originalne
PRIJAVE SE PODNOSE ELEKTRONSKI
Danas počinje upis za učenike srednjih škola Univerzitet Crne Gore dokumentacije. “Testovi iz dva predmeta od značaja za nastavak obrazovanja za kandidate koji nijesu imali eksterni maturski, odnosno stručni ispit polažu se 4.7.2020. godine. Raspored termina polaganja predmeta biće istaknut na internet stranicama organizacionih jedinica. Prijemni ispiti za fakultete i akademije koji ih organizuju, a koji su dodatni uslovi za upis, polažu se prema rasporedu koji će biti istaknuti na internet stranicama organizacionih jedinica, u periodu od 6.7.2020. do 8.7.2020. godine”, navode iz UCG. Kako napominju, prijemni ispiti se organizuju za upis na sljedeće studijske programe: Medicina, Stomatologija, Arhitektura, Psihologija, Fizička kultura i zdravi stilovi života, kao i na stručno-umjetničke studijske programe. “Upis kandidata i izdavanje uvjerenja izvršiće se zaključno sa 16.7.2020. godine, prema rasporedu organizacionih jedinica. Pravilnik je objavljen na internet stranici Univerziteta Crne Gore: www.ucg. ac.me”, dodaje se u saopštenju. M.I.
ZOVU DJECA SVIH UZRASTA, ALI I ODRASLI
Dječja SOS linija bilježi više od 700 poziva Cilj Nacionalne dječje SOS linije, koja je počela sa radom 2018. godine, jeste mapiranje potreba djece i mladih i onih koji brinu o njima, poručila je rukovodilac Službe za obezbjeđenje dostupnosti servisa sa pomoć i podršku djeci i mladima Marina Lekić-Barac. „Cilj rada sa djecom i mladima na dječjoj liniji je da se kroz savjetodavni razgovor, koji je pun vrednovanja, poštovanja i prihvatanja, omogući da dijete izrazi i istraži misli, osjećanja i akcije“, kazala je Lekić-Barac agenciji Mina. Lekić-Barac je pojasnila da su ciljna grupa djeca starijeg
osnovno-školskog i mlađeg srednjoškolskog uzrasta. „Međutim, pozive imamo i od drugih uzrasta u manjem broju, kao i pozive odraslih“, dodala je Lekić-Barac. Ona je navela da je prošla godina predstavljala eksperimentalni period i „osluškivanje“ populacije kojoj je namijenjena. Lekić-Barac je kazala da linija bilježi preko 700 poziva, a u distribuciji poziva najveći je broj testirajućih, što govori da je SOS dječja linija kao servis postala predmet ispitivanja populacije kojoj je namijenjana. „Veliki broj poziva je i savjetodavne prirode, što je svr-
ha postojanja linije za djecu“, rekla je Lekić-Barac. Ona je pojasnila da s obzirom na to da je linija anonimna i povjerljiva, djeci se ne traže lični podaci, osim u posebnim situacijama, kada savjetnik procijeni da se dijete nalazi u nekoj vrsti opasanosti. Ona je podsjetila da je u saradnji sa UNICEF-om, od aprila ove godine, u okviru kampanje Ostani doma, Nacionalna SOS dječja linija dostupna djeci i mladima od sedam do 21 sat svakog radnog dana, kako bi se na taj način djeci obezbijedila psihološka podrška i savjeti u vezi sa virusom COVID-19. R.D.
Upis učenika u prvi razred srednjih škola u Crnoj Gori za školsku 2020/21. godinu počeće danas, a prijave za upis podnose se elektronskim putem do četvrtka. Prijava na Konkurs za upis učenika u prvi razred srednjih škola podnosi se u ponedjeljak, utorak i srijedu, od 0 do 24 sata i u četvrtak do 15 sati. Prijava na Konkurs podnosi se elektronski na adresu www. upisi.edu.me. Učenik koji prvi put koristi aplikaciju za upis potrebno je da se prethodno registruje. Na Konkurs za upis u prvi razred srednje škole prijavljuju se kandidati koji su završili osnovnu školu i koji u vrijeme podnošenja prijave nijesu stariji od 17 godina. U toku trajanja roka za podnošenje prijava za upis u ško-
lu, komisija je dužna da svakog dana u 16 sati objavi ažuriranu rang listu kandidata prijavljenih do 15 sati toga dana, a radi njihovog informisanja o mjestu na rang listi. Rang lista se objavljuje najkasnije do 4. jula ove godine na oglasnoj tabli škole i sadrži za svakog kandidata ime, ime roditelja, odnosno staratelja, prezime, ostvareni broj bodova pojedinačno po kriterijumima koji se vrednuju za upis i ostvareni ukupan broj bodova. Nakon objavljivanja rang liste učenici podnose školi originalna svjedočanstva posljednja tri razreda osnovne škole i diplome o rezultatima sa državnih i međunarodnih takmičenja, odnosno dodijeljenom priznanju u rokovima koje odredi škola. R.D.
MINISTARSTVO PROSVJETE IZDVAJA POLA MILIONA EURA
Za deficitarna zanimanja osamsto stipendija
Ministarstvo prosvjete ras- 16 smjerova u 29 škola iz 17 pisaće danas konkurs za oko opština. 800 stipendija za deficitarne Iz Ministarstva prosvjekvalifikacije za učenike sred- te rekli su da se za smjer Kunjih stručnih škola, od čega var dodjeljuje 30 stipendija, za 250 za đake prvih razreda, i smjerove Pekar, Kozmetičar, za to će biti izdvojeno pola mi- Operater obrade drveta, Raliona eura, saopštio je resor- tar-povrtar po deset stipendini ministar Damir Šehović. ja, a za smjer Prozvođač preIz tog Vladinog resohrambenih proizvoda ra kazali su da je 30 pet stipendija. stipendija obezbiIz tog Vladinog jedila Privredna resora objasnili su da se dokomora. djela vrši na Šehović je rekao da je konosnovu uspjekurs raspisan ha ostvarenog u okviru kamu školi i osvopanje “Stručno jenih nagraje ključno“ i da je da na državnim Šehović cilj stipendija da foi međunarodnim kus stave na đake koji se takmičenjima. opredijele za zanimanja de“Stipendija se dodjeljuje bez ficitarna na tržištu. obaveze vraćanja, odobrava “U konkursu koji se raspi- se za jednu školsku godinu suje sjutra naći će se svi deta- i isplaćuje se u mjesečnom lji, kako bi se svi zaintereso- novčanom iznosu u deset jedvani temeljno informisali, a nakih mjesečnih rata učenisama predaja dokumentaci- cima koji imaju status redovje biće organizovana od 6. do nog”, navodi se u saopštenju. 8. jula”, kaže se u saopštenju. Odluku o dodjeli i prestanku Iz Ministarstva su rekli da stipendije učenicima donosi se za prvi razred dodjeljuje komisija koju imenuje Mini250 stipendija, za drugi 258 starstvo na osnovu jasnih krii 280 stipendija za treći. Ka- terijuma i načina vrednovako su naveli, stipendije za pr- nja koji će biti istaknuti u konvi razred se dodjeljuju za čak kursu. R.D.
OBAVJEŠTENJE
Na osnovu članova 336, 337, 341, 342, 344 i 345. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „NLB Banka AD“ Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje: OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su:
U listu nepokretnosti br. 382 KO Pašina voda I, kat.parcela br.253, livada 5.klase, površine 976 m2.; kat.parcela br.254, njiva 6.klase, površine 755 m2; kat.parcela br.255, livada 6.klase, površine 2144 m2, u svojini Stanić Radomira u obimu prava 1/1. Početna prodajna cijena na trećoj prodaji iznosi 18.461,45 eur. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Stanić Radomira na dan 23.06.2020 godine, iznosi 18.461,45 eur po osnovu Ugovora o kreditu za turističku djelatnost br.UGKR2008/1421 od 20.12.2007.godine. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 24.07.2020. godine, u Hotelu Soa na Žabljaku, sa početkom u 13:00 h. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 21.07.2020. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat. parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova). Prijava treba da sadrži oznaku nepokretnosti koja se kupuje i preciznu cijenu koja se nudi. Ponuda mora biti bezuslovna i neopoziva. Pored ponude prijava treba da sadrži i dokaz o uplaćenom depozitu. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica, u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja podnesu ponudu u skladu sa ovim oglasom uz dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od cijene iz oglasa. Depozit se uplaćuje na žiro račun NLB Banke AD Podgorica br. 907-53001-03, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate „depozit za učešće u javnom nadmetanju“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti, pored dokaza o uplati depozita i sledeće lične podatke: za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja,
matični broj, broj lične karte, ovjerenu fotokopiju lične karte; za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica i ovlašćenje za zastupanje. Lica čije su prijave neblagovremene i neuredne neće učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji je blagovremeno podnio ponudu u skladu sa ovim oglasom. Na ročištu za javnu prodaju otvoriće se sve prispjele ponude, objaviti njihov sadržaj kao i sadržaj prateće dokumentacije. Svi prisutni ponuđači, hipotekarni povjerilac kao i dužnici i hipotekarni dužnici imaju pravo da se izjasne o usklađenosti svih ponuda sa oglasom. Lice ovlašćeno za vođenje postupka odlučiće o eventualnim prigovorima odmah a po potrebi može odlučiti da se ročište odloži na kratak rok radi donošenja odluke po prigovoru. Ročište će voditi lice ovlašćeno za vansudsku prodaju u skladu sa pravilima iz Zakona o opštem upravnom postupku. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatara se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. U slučaju da dva ili više podnosilaca ponude istu cijenu prednost će imati onaj koji se obaveže da cijenu plati u kraćem roku. U slučaju da se ni na taj način ne može utvrditi čiju ponudu treba prihvatiti svi učesnici su saglasni da odluku o prihvatanju ponude donosi lice koje vodi javnu prodaju po sopstvenoj procjeni. Ako do roka za predaju ponuda ne stigne nijedna ponuda lice ovlašćeno za vansudsku prodaju nije dužno da održava ročište za prodaju a o činjenici da nije bilo ponuda obavijestiće dužnike, hipotekarne dužnike i hipotekarne povjerioce. Kupac je dužan da sa ovlašćenim licem zaključi Ugovor o kupoprodaji i isplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana zaključenja javnog nadmetanja izuzev u slučaju da su dva ili više ponuđača dala istovjetne ponude u kom slučaju je lice koje je preuzelo obavezu plaćanja kupoprodajne cijene u kraćem roku dužno da u tom roku uplati kupoprodajnu cijenu i prije zaključenja ugovora. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u navedenim rokovima, gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem-učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponuđene cijene. Depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Kupac snosi troškove sačinjavanja notarskog zapisa, takse za upis prava svojine i troškova poreza na promet nepokretnosti. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana održavanja javnog nadmetanja a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Milana Velimirovića, advokata iz Podgorice, pozivanjem broja telefona 020-245-631.
www.nlb.me
OBAVJEŠTENJE
Na osnovu članova 336, 337, 341, 342, 344 i 345. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „NLB Banka AD“ Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje: OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su:
U listu nepokretnosti br. 488 KO Jastreb, kat. parcela br. 2026, livada 4.klase, površine 3845m2, u svojini Zorana Marinovića u obimu prava 1/1. Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji iznosi 15.500,00 eur. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika po osnovu Ugovora o hipotekarnom kreditu broj 2008/5806 od dana 23.04.2008.godine, na dan 14.04.2020. godine iznosi 29.969,69 eur sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje. Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem putem prikupljanja pisanih ponuda. Prodaja će se održati dana 27.07.2020. godine, u prostorijama Hotela „Perjanik“ Danilovgrad na adresi Bralenovica b.b., Danilovgrad, sa početkom u 13:00 h. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 22. 07. 2020. godine do 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakama: „Ne otvarati prije javne prodaje“ i „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat. parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova). Prijave koje prispiju nakon utvrđenog roka za podnošenje smatraju se neblagovremenim bez obzira na način dostvaljanja. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica, u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima. Prijava sadrži: oznaku nepokretnosti koja se kupuje; neopozivu i bezuslovnu ponudu sa preciznom cijenom koja se nudi; dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 10 % od cijene iz oglasa. Depozit se uplaćuje na žiro račun NLB Banke AD Podgorica br. 907-53001-03, sa svrhom uplate „depozit za učešće u javnom nadmetanju“. Pored navedenog:
Kontakt telefon: (078) 119 721 loc 106
- prijava koju podnosi fizičko lice sadrži lične podatke: ime i prezime, adresu stanovanja i ovjerenu fotokopiju lične karte; - prijava koju podnesi pravno lice mora biti ovjerena pečatom i potpisom ovlašćenog lica i sadrži: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a i ovlašćenje za zastupanje. Prijava koje ne sadrži bilo koji od označenih podataka i dokaza smatra se neurednom. Neblagovremene i neuredne prijave ne razmatraju se. Smatra se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se do označenog roka za dostavljanje prijava dostavi makar jedna prijava u skladu sa ovim oglasom. Ročište vodi lice ovlašćeno za vansudsku prodaju. Na ročištu za javnu prodaju otvoriće se sve prispjele prijave, objaviti njihov sadržaj kao i sadržaj prateće dokumentacije. Podnosilac blagovremene i uredne prijave smatra se ponuđačem. Prisutni ponuđači, hipotekarni povjerilac kao i dužnici i hipotekarni dužnici imaju pravo da se izjasne o usklađenosti svih prijava sa oglasom. Lice ovlašćeno za vođenje postupka odlučuje o eventualnim prigovorima odmah a po potrebi može odlučiti da se ročište odloži na kratak rok radi donošenja odluke po prigovoru. Ponuđač koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatara se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. U slučaju da dva ili više ponuđača ponude istu cijenu, a to je i najviša cijena, lice ovlašćeno za vođenje postupka pozvaće te ponuđače da ponude veći iznos cijene od cijene koju su već ponudili. Lice ovlašćeno za vođenje postupka na licu mjesta utvrđuje redosled podnošenja ponuda ovih ponuđača. Ponuđač ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od drugog ponuđača. Nepokretnost će se dodijeliti ponuđaču koji je ponudio najveću cijenu. U slučaju da se ni na taj način ne može utvrditi čiju ponudu treba prihvatiti svi ponuđači su saglasni da odluku o prihvatanju ponude donosi lice koje vodi javnu prodaju po sopstvenoj procjeni. Kupac je dužan da sa ovlašćenim licem zaključi Ugovor o kupoprodaji i isplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana zaključenja javnog nadmetanja. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u navedenom roku, ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u navedenim rokovima, gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa ponuđačem, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponuđene cijene. Kupac snosi troškove sačinjavanja notarskog zapisa, takse za upis prava svojine i troškova poreza na promet nepokretnosti. Uplaćeni depozit vraća se ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana održavanja javnog nadmetanja a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Hipotekarni povjerilac u čije ime se sprovodi postupak vansudske prodaje nije u obavezi da potencijalnim podnosiocima prijave za javno nadmetanje omogući pregled nepokretnosti koja se prodaje niti da kupca uvede u posjed nepokretnosti koja se prodaje. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Milana Velimirovića, advokata iz Podgorice, pozivanjem broja telefona 020-245-631.
www.nlb.me
Kontakt telefon: (078) 119 721 loc 106
18 HRONIKA KOLAŠINA
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
PRIORITET SREĐIVANJE PUTEVA NA SEOSKOM PODRUČJU
Zindović
IZMIJENJEN REŽIM RADA U DOMU ZDRAVLJA
USKORO STACIONAR SA DESET KREVETA Nova direktorica kolašinskog Doma zdravlja, specijalista interne medicije, dr Jelena Zindović poručuje da je ova ustanova reagovala na povećanje prisustva korona virusa odgovarajućim zdravstvenim i organizacionim mjerama. Takođe su započeti radovi na otvaranju stacionara, turističke ambulante i unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite. Zindović je obavijestila da je ulaz u Dom zdravlja organizovan kroz dvije odvojene zone i da je obezbijeđena sva potrebna zaštitna oprema. Koriste se i dva beskontaktna termometra, koje je donirala CRBC. Preko telefona 067616303 održava se veza sa pacijentima, određuje se redovna terapija kako bi se smanjilo prisustvo pacijenata u Domu zdravlja. “Nastavićemo sa radom specijalističkih ambulanti, pacijenti će biti obavještavani o terminima njihovih dolazaka. Rješavaćemo problem nedostatka medicinskog kadra. Neophodan nam je ljekar opšte prakse, kao i pedijatar. Na konkurs za pedijatra koji je raspisan krajem maja niko se nije javio. Trenutno imamo jednog pedijatra i pedijatra dr Momčila Vukčevića, koji dolazi tri puta nedjeljno – utorkom, petkom i subotom”, kazala je Zindović. Ona je najavila i dosta novina, a najvažanija je otvaranje stacionara u Domu zdravlja. Već je počelo uređenje prostorija, gdje treba da bude smješten. “Planiramo da u početku imamo deset postelja na internom odjeljenju, uz to da se kapaciteti mogu povećavati. Smanjićemo troškove i angažovanost patronaže, a omogućiti da pacijenti budu kvalitetnije praćeni u stacionaru. Predstoji nam otvaranje turi-
Direktorica ostaje u ambulanti
Prvo pitanje koje je postavljeno novoj direktorici kolašinskog Doma zdravlja bilo je da li ostaje u ambulanti, s obzirom na njeno dosadašnje aktivno prisustvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. “Zbog deficita ljekarskog kadra nastavljam da radim u internističkoj ambulanti. To je moj odnos prema ovom poslu, prema pacijentima koje poznajem i koji su mi prijatelji. Vjerujem da ću sa svojim saradnicima kvalitetno organizovati i menadžerski, ali i stručni posao u Domu zdravlja”, poručila je Zindović. stičke ambulante i ambulante za visinske pripreme sportista. Takođe, preko donacija pokušavamo da obezbijedimo lift koji bi bio postavljen sa spoljnje strane zgrade”, kazala je direktorka ove ustanove. Zindović ističe da će nakon prekida, zbog epidemije, nastaviti sa prisustvom ljekara na zdravstvenim punktovima. “Naše ekipe će biti srijedom u Barama Kraljskim, a četvrtkom u Dragovića Polju i Manastiru Morača, a obići ćemo i katune. Radićemo na edukaciji i zdravstvenih radnika, kao i pacijenata sa posebnim osvrtom na penzionere. Cilj nam je da povećamo procenat vakcinacije za koji je nekada Dom zdravlja dobijao nagrade, a koji je trenutno u padu. Treba da povećamo skrining raka dojke, koji je ove godine samo sedam odsto, u odnosu na prošlogodišnjih 17 odsto, kao i skrinig debelog crijeva”, kazala je Zindović. Z.B.
BULATOVIĆ: UREĐENIM PUTEVIM POČINJU SVI OSTAL RAZVOJNI PLANOV U proteklih pola godine lokalna uprava posvetila je najveću pažnju rekonstrukciji seoskih puteva. Kolašin kao prostrana opština od preko 900 kvadratnih kilometara ima znatan dio putne infrastrukture koji je upravo na seoskom području. Predsjednik opštine Kolašin Milosav Bato Bulatović istakao je da bez kvalitetnih puteva nema ni razvoja grada. “Uređenim i rekonstruisanim putem počinju svi ostali razvojni planovi kada je seosko područje u pitanju. Dobrim putevima dolaze dobre ideje i dobri ljudi. Tako smo razmišljali i tako smo radili. Obaveza intervencije na seoskoj putnoj mreži dodatno je motivisana i oštećenjima koja su nastala tokom prošlogodišnjih jesenjih poplava, kao i tokom zime. Iako tokom zime nije bilo previše snijega, putevima je naneseno dosta oštećenja”, kazao je prvi čovjek grada na Tari Bulatović. Lokalna uprava, Sekretarijat za prostorno planiranje, komunalne poslove i saobraćaj i Komunalno preduzeće sa svojom mehanizacijom bili su glavni nosioci posla na rekonstrukciji seoskih puteva. “Iskoristili smo povoljne meteo uslove početkom marta i već tada počeli da rekonstruišemo seoske puteve. Smatramo da je bilo posebno važno što smo tokom trajanja epidemije korona virusa sa mehanizacijom bili prisutni
Mehanizacija u Gornjoj Morači na seoskom području opštine. Naše prisustvo na taj način donosilo je potrebno samopouzdanje mještanima da disciplinovano i planski odgovore koroni i neizvjesnostima koje su je pratile. Da ne zaborave na svoja imanja, jer ka njima putevi vode”, kazao je direktor kolašinskog Komunalnog preduzeća Milivoje Bulatović. Tokom prethodnog perioda radili su, kako on objaš-
njava, na rekonstrukciji puteva u Prekobrđu. Pored glavnih putnih pravaca, mehanizacija je čistila i one sporedne putne pravce, koji vode ka porodičnim kućama. “U Donjoj Morači smo rekonstruisali puteve na području Bara, Raičevine, Đuđevine. U Gornjoj Morači rekonstruisali smo puteve u centru Dragovića Polja. Takođe, mehanizacija je čistila puteve u Rovcima, a posebno
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
HRONIKA KOLAŠINA 19
ISTORIJSKI DOGAĐAJ ZA OPŠTINU KOLAŠIN
Najbolji pioniri Crne Gore na pripremama u gradu na Tari
MA LI VI Uređenim i rekonstruisanim putem počinju svi ostali razvojni planovi kada je seosko područje u pitanju. Dobrim putevima dolaze dobre ideje i dobri ljudi. Tako smo razmišljali i tako smo radili
je važno da su blagovremeno očišćeni svi puteve ka katunima na Bjelasici”, kazao je direktor Bulatović. Krajem maja i u prvoj polovini juna, mehanizacija ovog preduzeća je bila, kako kaže, angažovana u Gornjoj Morači. Rekonstruisani su se putevi u Redicama, Bojićima, Svrkama, Starču, Trnovici, Ljevištima, Donjoj i Gornjoj Ljutoj, Kruševom Lugu. Takođe je očišćen put od Vratla do Ječmen Dola na prilaznim pravcima ka planini Sinjajevini. Tokom ovoga mjeseca završeno je uređenje puteva u Osrecima i u Donjoj Morači. Prema planu lokalne uprave, Sekretarijata za planiranje prostora, komunalne poslove i saobraćaj i Komunalnog preduzeća, predstoji, kako kaže predsjednik kolašinske opštine, rekonstrukcija, uređenje i čišćenje seoske putne mreže u Rovcima.
Mehanizacija će biti prisutna u svim selima i zaseocima Rovaca kako bi putevi bili osposobljeni. “U narednom periodu će se nastaviti sa uređenjem seoskih puteva i na ostalim djelovima prostrane kolašinske opštine. Kvalitetni putevi su jedini način da raznovrsni i brojni prirodni potencijali naše opštine budu dostupniji i bliži i da se njihovo korišćenje organizuje na pravi način”, kazao je prvi čovjek grada na Tari. Kolašin će sredinom naredne godine biti povezan autoputem do glavnog grada, čime će grad na Tari dobiti odličnu saobraćajnu povezanost sa Podgoricom, ali i sa Primorjem Crne Gore. Prioritetna dionica autoputa od Podgorice do Mateševa duga je nešto više od 40 kilometara. Takođe, u toku su i radovi na izgradnji puta Kolašin Berane, kojim se rastojanje između ova dva grada skraćuje za oko 40 kilometara. Izgradnja, koja je počela prije tri godine, vrijedna je oko 35 miliona eura. Prema najavama investitora Ministarstva saobraćaja i Uprave za saobraćaj i izvođača radova, preduzeća “Euro-asfalt” iz Sarajeva, radovi na putu Kolašin Berane, preko Bjelasice, treba da se završe naredne godine. Procjene govore da je završeno oko 70 odsto ukupnih radova. Najzahtjevniji objekat na ovom putu je izgradnja tunela Klisura u dužini od preko dva kilometra. Z.B.
Predsjednik Skupštine opštine Kolašin Milan Đukić bio je domaćin prijema pionirske reprezentacije Crne Gore kojem su prisustvovali selektor pionirske reprezentacije Crne Gore Goran Perišić, trener golmana Saša Živaljević i sekretar Miloš Kapa. “Pionirska reprezentacija Crne Gore je prva fudbalska reprezentativna selekcija koja je od 2006. godine došla na pripreme u Kolašin. To je za nas istorijski događaj i čini nas ponosnim”, kazao je Đukić, tom tom prilikom pozdravljajući goste u ime predsjednika opštine Milosava Bata Bulatovića, koji je bio odsutan. Prijemu su prisustvovali i pionirski reprezentativci Danilo Vukanić, Andrija Bulatović Milan Ajduković, Stefan Nenezić, Bodin Tomašević, Vasilije Adžić i Tomislav Turović, kao i predsjednik FK “Gorštak” Milan Bulatović i treneri Vojislav Peković i Vlado Radović. “Drago nam je da vidimo fudbalere da u crvenim majicama šetaju Kolašinom. Ponosni smo što su među njima i dvojica koja su ponikla u FK ‘Gorštak’ - Vukanić i Bulatović. Ove pripreme imaju sportsko-turistički značaj, jer je svako ostvareno turističko noćenje u ovoj situaciji još vrednije. Imali smo pomoć FSCG na uređenju terena sa vještačkom podlogom, po-
U AVGUSTU VELIKI MEĐUNARODNI TURNIR Iz lokalne uprave najavljuju da će se u avgustu, u gradu na Tari, organizovati veliki međunarodni turnir za mlađe fudbalske kategorije na kojem će učestvovati dječaci rođeni 2007, 2008, 2009. i 2010. godine.
Pored FK “Gorštak” u organizaciju je uključena Opština, FSCG, FK Stari aerodrom, hotel Bjanka. Organizatori će pokušati da bude što više učesnika kako bi fudbalsko-turistički Kolašin tada ličio na fudbalsko-turistički Zlatibor.
dizanju ograde, pomoglo je Komunalno preduzeće, kao i volonteri iz FK ‘Gorštak’”, kazao je Đukić. Selektor pionirske reprezentacije Perišić se prisjetio da je kao igrač Budućnosti desetinama puta bio na pripremama u Kolašinu i da je zbog toga insistirao da se dođe u “malu varoš”. “Kolašin je grad sporta i dobrih ljudi. Vjerujemo da ćemo ovdje ponovo doći na pripreme. Kolašinu treba još par fudbalskih terena i da ima sve što je potrebno za pripreme vrhunskih fudbalskih ekipa. Nakon izgradnje auto-puta bićemo za manje od sat od glavnog grada, nešto malo preko sata od aerodroma. Klima, ambijent, naklonjenost stanovnika sportistima”, istakao je Perišić. Predsjednik FK “Gorštak” Milan Bulatović podsjetio je na tradiciju ovog kluba, koja traje skoro vijek, ali i na činjenicu da je spašen od gašenja koordinacijom sa lokalnom upravom. Trener
Vojislav Peković je poručio da je dolazak reprezentacije Crne Gore posebna motivacija za sve sportiste. Na spisku selektora Perišića se nalaze golmani Stefan Nenezić (Budućnost), Teodor Cegar (Vihor), Ivan Božinović (Grbalj). U odbrani su Dardan Ljuljđuraj (Budućnst), Uroš Piperović, Miloš Vračar Podgorica (Podgorica), Bodin Tomašević, Filip Mujović (Stari aerodrom), Lazar Šekularac (Sedmica, Bijelo Polje), Lazar Maraš, Elez Adžović (OFK Titograd). U veznom redu su Stefan Đukanović, Vuk Popović (Mladost), Tomislav Turović, Nemanja Radević, Nemanja Skrobanović, Marko Perović (OFK Titograd), Andrija Bulatović, Vasiije Marsenić (Kom), Danilo Vukanić (Brskovo), Riad Kolić (Sedmica, Bijelo Polje), Vasilije Adžić (Polet stars) Milan Ajduković (Breznica) i napad Marko Vukčević (Budućnost) i Boško Baćović (Sutjeska). Z.B.
20
CRNA GORA
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
MOJKOVAC: SLAB ROD ŠUMSKIH JAGODA
Četiri sata berbe, pet eura zarade Mnogi Mojkovčani računali su da će im šumske jagode popuniti nikad veće rupe u kućnim budžetima, izazvane epidemijom korona virusa, ali to se barem za sada nije dogodilo. Jagoda, doduše, ima, ali slabo, u prvom redu zbog junskih kiša, koje su ih “ugušile”, tvrdi jedan od dugogodišnjih berača Budo Vukadinović. “Treba vam barem četiri sata da uberete kilogram jagoda i tako zaradite pet eura, koliko otkupljivači plaćaju. Može se to ubrati i brže ako vam se posreći da nađete pravo mjesto, ali je to vrlo teško, jer je berača puno. Prema tome, na tu mogućnost niko i ne računa. Inače, ranijih godina se za isto vrijeme moglo ubrati barem duplo više”, rekao je Vukadinović, dodajući da u jednom kilogramu u prosjeku
ima 2.600 šumskih jagoda. Slab rod, međutim, nije jedini problem sa kojim se suočavaju berači. Teren im mnogo kvari posao. “Tamo gdje rastu jagode sve je zaraslo u šiblje, trnje, granje, posebno kiprovinu. To je prava divljina, iz godine u godinu sve veća, u kojoj morate računati i na gmizavce. Berba je, prema tome, i teška i rizična”, tvrdi Vukadinović. On predlaže i kako da se teren na kojem se beru i borovnice, kupine i maline, uredi i olakša posao beračima, od čega bi svi imali koristi, pa i država. “Samo u Lepencu, recimo, ima teren od preko deset kilometara kvadratnih, idealan za šumsko voće, ali zarastao. Mogao bi se raščistiti preko javnih radova, trimerima, za pet–šest
Treba vam barem četiri sata da uberete kilogram jagoda i tako zaradite pet eura, koliko otkupljivači plaćaju. Može se to ubrati i brže ako vam se posreći da nađete pravo mjesto, ali je to vrlo teško, jer je berača puno. Prema tome, na tu mogućnost niko i ne računa
dana, i to ne bi puno koštalo. Samo na tom terenu, da ne spominjem ostale, ako bi se na kraju sezone raščistio svake treće godine, sezonski bi moglo da radi nekoliko mjeseci barem pedeset ljudi, i da solidno zaradi i potroši te pare u Mojkovcu. Ranije sam, na jednom sastanku u Opštini, kojem su prisustvovali i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, to predlagao, ali nije bilo razumijevanja. Predložiću lokalnoj upravi da ona utiče da berači dobiju tu vrstu podrške. Višestruko bi se isplatilo”, istakao je Vukadinović. R.Ć.
Vukadinović
GLAVNI GRAD PREDSTAVLJA PREDUZEĆA
Pogrebne usluge nastavljaju da unapređuju kvalitet rada Gradsko preduzeće Pogrebne usluge Podgorica obavlja djelatnost od javnog interesa pružajući pogrebne usluge građanima i sprovodeći aktivnosti na uređenju i održavanju groblja. Pored ovih djelatnosti, Društvo se bavi i trgovinom pogrebne opreme i iznajmljivanjem i prodajom grobnih mjesta, navode iz Glavnog grada, predstavljajući svoje zaposlene, odnosno gradska preduzeća. Milan Bajčeta zaposlen je u preduzeću Pogrebne usluge više od dvije decenije i radi kao poslovođa na gradskom groblju Čepurci. “U ovom preduzeću radim preko dvadeset godina i zajedno sa kolegama pružam usluge građanima na grobljima Čepurci i u Zagoriču. Sa strankama imamo dobre odnose i komunikaciju. I kada ima nekih primjedbi, blagovremeno ih riješimo, jer je i u našem i u interesu građana da sve bude kako treba”, istakao je Bajčeta, dodajući da je zadovoljan što radi u kolektivu koji je izuzet-
OBJAVLJEN KONKURS ZA IDEJNO RJEŠENJE
Korak bliže gradnji istočne tribine Gradskog stadiona
no profesionalan. On je dodao da je ovo preduzeće građanima na usluzi 24 časa svakog dana u godini i da će o kvalitetu usluga i njihovom radu najbolje govoriti upravo građani Podgorice. Iz Glavnog grada podsjećaju da je u u prethodnom periodu ovo Društvo vrijedno radilo na dodatnom unapređenju kvaliteta usluga na svim gradskim grobljima, ali i vodilo brigu da se ispoštu-
ju sve mjere koje propisuju nadležne institucije sa ciljem očuvanja javnog zdravlja, koje su se prvenstveno odnosile na zabranu okupljanja velikog broja ljudi. Pogrebne usluge Podgorica upravljaju grobljima Čepurci i Zagorič na kojima vrše sahrane, vode evidenciju grobnica i sahrana i održavaju ih. Takođe, ovo Društvo održava i groblja u Tološima, Donjoj Gorici i u Gradskoj opštini Golubovci.
Glavni grad Podgorica objavio je konkurs za idejno arhitektonsko rješenje istočne tribine Gradskog stadiona u Podgorici, što predstavlja, kako kažu, prvi korak ka kompletiranju izgradnje najvećeg stadiona u državi. “Cilj sprovođenja javnog konkursa je dobijanje kvalitetnog arhitektonskog rješenja nove istočne tribine Gradskog stadiona sa pratećim sadržajima, u svemu prema važećim UEFA i FIFA standardima. Izgradnja istočne tribine u okviru postojeće strukture stadiona nalaže rješenje koje će se adekvatno uklopiti u izgrađeni ambijent, ali i dodatno oplemeniti prostor”, navode iz Glavnog grada. Objašnjavaju da se od kon-
kursnih radova očekuje da ponude rješenje objekta istočne tribine i pripadajućeg platoa, koje će odražavati savremena arhitektonska dostignuća i čija će se forma skladno uklopiti u postojeće izgrađene strukture, a istovremeno ponuditi funkcionalno ostvarivanje predviđenih programskih sadržaja. “Ponuđeno rješenje treba da bude ekonomski održivo uz primjenu savremenih tehnologija, a u cilju ostvarivanja energetske efikasnosti i smanjenog uticaja na životnu okolinu”, saopštili su iz Glavnog grada. Podsjećaju da je konkurs ponovo raspisan, jer su u prvom pozivu dostavljena rješenja koja nijesu zadovoljila kriterijume koji su bili definisani konkursom.
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
CRNA GORA
21
TIVAT: SJUTRA SJEDNICA SKUPŠTINE OPŠTINE
PRED ODBORNICIMA ZAVRŠNI RAČUN BUDŽETA ZA 2019. Redovna 35. sjednica Skupštine opštine Tivat biće održana sjutra, a pred odbornicima će se naći odluka o završnom računu budžeta opštine Tivat za 2019. godinu sa izvještajem revizora. Ukupni primici sa prenijetim sredstvima iz prethodne godine su ostvareni u iznosu od 20.206.819 eura, što je 89,96 odsto od ukupno planiranih prihoda za 2019. godinu. Porez na dohodak fizičkih lica realizovan je u iznosu od 818.968 eura, odnosno 19 odsto više u odnosu na realizovane prihode od poreza na dohodak fizičkih lica za 2018. godinu. Porez na promet nepokretnosti - ustupljeni prihod ostvaren je u iznosu 1.688.940 eura i 58 odsto više u odnosu na realizaciju istog u 2018. Lokalni porezi su ostvareni u iznosu od 6.136.458 eura ili 30 odsto od ukupno ostvarenog budžeta za 2019, odnosno dva odsto više u odnosu na ostvarene lokalne poreze u
budžetu za 2018. Prihodi po osnovu lokalnih administrativnih, komunalnih i ostalih taksa ostvareni su u iznosu od 474.328 eura ili 74,70 odsto od plana za 2019. Prihodi po osnovu naknada za 2019. realizovani su u iznosu od 2.038.604 eura ili 66,86 odsto od plana za 2019. Ostali prihodi planirani su u iznosu od 2.535.994 ili 87,92 odsto od ukupno planiranih ostalih prihoda. Realizacija izdataka u 2019. iznosi 17.327.656 eura, što predstavlja 77,15 odsto od ukupno planiranih izdataka. Tekući izdaci u 2019. godini su veći za 11,84 odsto u odnosu na ostvarene izdatke budžetom u 2018. godini. Kapitalni izdaci su ostvareni u iznosu od 8.096.759 eura i učestvuju u ukupnoj strukturi izvršenih rashoda sa 46,73 odsto i bilježi se ostvarenje od 63,63 odsto planiranog kapitalnog dijela budžeta za 2019. godinu, odnosno 84,67 odsto više nego u 2018. godini.
Pred tivatskim odbornicima će se naći i izvještaji o radu opštinskih preduzeća za 2019. godinu i odluke o raspodjeli dobiti istih. Preduzeće Parking servis d.o.o. Tivat 2019. poslovalo je sa ostvarenom dobiti od 255.185 eura, uz uočenu tendenciju rasta dobiti iz godine u godinu. Iznos od 150.000 eura po odbitku poreza raspoređuje se u budžet Opštine Tivat, dok preostali iznos ostaje kao neraspoređena dobit društva. Preduzeće Vodovod i kanalizacija prethodnu godinu okončalo je sa dobiti u iznosu od 64.889 eura. Dobit se raspoređuje u budžet Opštine Tivat. U izvještaju Komunalno Tivat evidentno je povećanje obima poslovanja. Kada je u pitanjau or-
ganizovano sakupljanje komunalnog otpada, broj korisnika je gotovo 9.000. “Komunalno” Tivat jedno je od rijetkih preduzeća ove vrste u Crnoj Gori koje vrši i primarnu i sekundarnu selekciju komunalnog otpada. Preduzeće je u 2019. poslovalo sa dobiti od gotovo 7.000 eura. Dobit zadržava društvo za nabavku jednog teretnog motornog vozila sandučara. Samo u izvještajnoj godini, rad opštinskog Komunalnog preduzeća prepoznat je od strane mnogih institucija, pa je tako Komunalno d.o.o. Tivat dobitnik nagrade “100 najve-
ćih u Crnoj Gori” u kategoriji malih preduzeća. Preduzeće Autobuska stanica Tivat osnovano je u junu 2017, a 2019. bilježi ostvarenu dobit od gotovo 30.000 eura. Dobit ostaje kao neraspoređena dobit društva. Usluge Autobuske stanice Tivat u 2019. koristilo je 58 prevoznika tokom ljetnjih mjeseci, a 33 prevoznika u zimskom periodu. Sa osam perona, dnevno je zabilježen 81 polazak u sezoni, a van sezone 43. U izvještajnoj godini, usluge Autobuske stanice su koristila 66.574 putnika, što je rast od 13,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Z.K.
NASTAVAK AKTIVNOSTI NA ARHEOLOŠKOM LOKALITETU SVAČ
Počinje uređenje prostora oko Šasa
Proces investicionih aktivnosti na arheološkom lokalitetu Svač biće nastavljen 1. jula ove godine sa novim investicijama finansiranim od strane Ministarstva kulture i Opštine Ulcinj u saradnji sa Centrom za kulturu Ulcinj, prenosi portal mne.ul-info. U okviru Programa za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara za 2020. godinu, Ministarstvo kulture je opredijelilo sredstva za sprovođenje konzervatorskih mjera na Arheološkom lokalitetu Svač, gdje je
predviđena izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje preventivnih konzervatorskih mjera na crkvi Sv. Marije. Takođe, Opština Ulcinj je osigurala sredstva od Evropske komisije, koja su predviđena za postavljanje objekta radne jedinice arheološkog lokaliteta Svač, koji će biti postavljen van arheološkog područja, pored puta na početku staze koja vodi prema arheološkom lokalitetu Svač. Čišćenje staza na ovom lokalitetu je počelo prošle nedjelje.
Projekat obuhvata cjelokupan prostor pored puta gdje počinje staza koja vodi prema arheološkom lokalitetu i gdje se nalazi parking, kao i prostor parkinga, stazu od puta do fudbalskog igrališta Šas, te prostoraoko igrališta i sve staze arheološkog lokaliteta Šas. Tokom realizacije ovih radova prostor koji obuhvata projekat će biti zaštićen i zatvoren za posjetioce i sprovođenje aktivnosti. Ovim aktivnostima završava se prva faza osnovnih investicija za cjeloku-
pno područje arheološkog lokaliteta Svač, koji sadrži značajne i izuzetne arheološke i prirodne vrijednosti. Projekti koji su u toku re-
alizacije predstavljaju početak implementacije zaključaka naučnog skupa održanog 29. septembra 2019. godine.
22
SVIJET
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
DA LI SMO SE PRERANO OPUSTILI PO PITANJU PANDEM
VIŠE OD 10 MILIONA ZARAŽENIH RASTE BROJ OBOLJELIH I U REG
B
roj potvrđenih slučajeva korona virusa u svijetu dostigao je deset miliona, a smrtonosni virus dosad je odnio skoro pola miliona ljudskih života širom planete, pokazuju najnoviji podaci sa sajta worldometers.info. U posljednjih osam dana registrovano je više od milion novooboljelih, dok je broj preminulih u istom periodu uvećan za više od trideset hiljada. Broj aktivnih slučajeva korona virusa u svijetu trenutno je 4,1 milion, sa tendencijom blagog rasta.
■ ČETVRTINA
OBOLJELIH SU AMERIKANCI
Najugroženije su i dalje Sjedinjene Američke Države u kojima je registrovana čak četvrtina ukupnog broja oboljelih na globalnom nivou (2,58 miliona), a broj aktivnih slučajeva u SAD i dalje je veći od broja oporavljenih. Više od pola miliona evidentiranih slučajeva imaju još Brazil (1,28 miliona), Rusija (628.000) i Indija (529.000), za kojima slijede Velika Britanija sa 310.000 zaraženih i Španija, u kojoj je od početka epidemije oboljelo 295.000 ljudi.
Najveći broj novobooljelih na dnevnom nivou zabilježen je 26. juna, kada je potvrđeno čak 194.190 novih slučajeva korona virusa. U Sjedinjenim Američkim Državama registrovano je i najviše smrtnih slučajeva (128.000), u Brazilu je od posljedica korona virusa preminulo nešto više od 56.000 ljudi, a na trećem mjestu "crne liste" nalazi se Velika Britanija sa skoro 44.000 umrlih. U Italiji je korona virus odnio 35.000 žrtava, a slijede Francuska, Španija i Meksiko. Na svjetskom nivou, stopa smrtnosti u odnosu na ukupan broj registrovanih slučajeva iznosi pet odsto, a od korona virusa dosad se oporavilo oko 5,4 miliona oboljelih, što je više od polovine potvrđenih slučaja zaraze od izbijanja epidemije.
■ MERKEL: OPASNOST I DALJE VELIKA
Njemačka još nije izvan opasnosti od korona virusa, iako je kroz pandemiju relativno dobro prošla, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel. Merkel je istakla da je opasnost od virusa i dalje veoma ozbiljna, te ukazala na nekoliko pokrajina gdje se oboljenje veoma brzo širi.
Ona je podsjetila sunarodnike da je zaustavljanje širenja virusa obaveza svakoga, što znači da treba da nastave da se pridržavaju regulativa o distanci i higijeni. Prema podacima Instituta "Robert Koh", registrovano je novih 687 zaraženih, čime je broj oboljelih povećan na 193.243. Umrlo je još šest osoba, te je broj smrtnih slučajeva dostigao 8.954
■ SVE OZBILJNIJA
SITUACIJA U SRBIJI
Prema posljednjim informacijama, u Srbiji su korona virusom od subote do nedjelje zaražene još 254 osobe, a kovid 19 odnio je još tri života. Epidemiolozi nakon rasta broja inficiranih posljednjih dana poručuju građanima da nose zaštitne maske i drže distancu, dok ministar zdravlja ističe da je moguće uvođenje novih mjera. U ustanovama socijalne zaštite i Domovima za smještaj odraslih i starih, potvrđen je korona virus kod 126 korisnika i 40 zaposlenih, saopštilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Virus je prisustan u gerontološkim centrima u Knjaževacu, Beogradu, Nišu, Obrenovcu i Mataruškoj Banji, kao i u Domu za mentalno ometene u razvoju u Tutinu.
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
svijet
23
mije korona virusa
H U SVIJETU, GIONU Švajcarska: Širio zarazu u noćnom klubu, 300 ljudi u karantinu Gotovo 300 gostiju i zaposlenih jednog noćnog kluba u Cirihu stavljeno je u desetodnevni karantin, nakon što je jedan posjetilac testiran pozitivno na korona virus te je dokazano da je prilikom izlaska zarazio druge ljude. Kako se ističe u saopštenju, muškarac je klub Flamingo posjetio 21. juna, a 25. je te-
Virus je zarazio štićenike Stacionara za djecu i omladinu sa autizmom Centra za smještaj i dnevni boravak djece i omladine ometene u razvoju u Beogradu – u Dnevnom boravku "Stari Grad", Centru za zaštitu odojčadi, djece i omladine "Zvečanska", Centru za socijalni rad u Vranju, na Čukarici, Domskom odeljenju pri Centru u Brusu. Broj aktivnih slučajeva je 1.312, a na respiratorima je 31 pacijent. Ukupan broj registrovanih slučajeva do sada je 14.046. Epidemiolog Slađan Stanković navodi da se virus ubrzano širi, da ga ima u fabrikama, trgovinskim radnjama, nepovezanih slučajeva gdje, kako kaže, nije poznat izvor zaraze, ali i da ima slučajeva gdje su cijele porodice zaražene korona virusom U četvrtak je u Srbiji registrovano 137 novih slučajeva, u petak 193, u subotu 227, a u nesjelju 254 novozaražene osobe. Građani se pozivaju da poštuju preventivne mjere, prike svega održavanje higije-
stiran pozitivno na Covid-19. Virus je u međuvremenu utvrđen i kod petoro ljudi koji su bili s njim u izlasku. Kao i ostale evropske zemlje koje su popustile svoje mjere sprečavanja širenja korona virusa, Švajcarska bilježi rast broja oboljelih od Covid-19. Prema podacima švajcar-
ne i socijalne distance, a poželjno je i smanjenje kontakata sa porodicom i prijateljima.
■ U Hrvatskoj
novih 67 slučajeva
Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj juče je iznosio ukupno 435, a niko od oboljelih nije priključen na respirator. Nacionalni centar civilne zaštite u nedjelju je izdao saopštenje s najnovijim informacijama o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.
skog Ministarstva zdravlja, u protekloj nedjelji broj novozaraženih svakodnevno je rastao, sa 18 novih dnevnih slučajeva u ponedjeljak, na 69 u subotu. Švajcarska je noćnim klubovima ovaj mjesec dopustila otvaranje, ali uz obavezno uzimanje podataka svih gostiju.
''U proteklih 24 sata zabilježeno je 67 novih slučajeva zaraze sa SARS-CoV-2 te je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas ukupno 435'', saopštili su iz centra. Među njima je 60 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 0 pacijenata. Od 25. februara, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do juče je ukupno zabilježeno 2691 osoba zaraženih novim korona virusom, od kojih je 108 preminulo, a 2152 se oporavilo.
U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA
AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ
CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola
PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :
Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
MARKETING
25
UNIVERZITET DONJA GORICA KONKURS Prvi upisni rok za upis u prvu godinu osnovnih studija za studijsku 2020/2021. godinu Fakultet za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis (Studijski programi: Međunarodna ekonomija, finansije i biznis i Preduzetništvo, menadžmentibiznis)-FMEFB(111studenata) Fakultet pravnih nauka- FPN (111studenata) Fakultet za informacione sisteme i tehnologije – FIST (55 studenata) Humanističke studije (Studijski programi: Diplomatija, Bezbjednost i Evropske studije) - HS (155 studenata) Fakultet za umjetnost i komunikacije (Studijski programi: Umjetnost i Komunikologija - PR) - FUK (33 studenta) Politehnika - FP (45 studenata) Fakultet za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju – FPTBHE (40 studenata) Fakultet za dizajn i multimediju (Studijski programi: Modni dizajn, Grafičko-multimedijalni dizajn i Film i mediji) – FDM (40 studenata) Fakultet za sportski menadžment - FSM (45 studenata) Fakultet za kulturu i turizam (Studijski programi: Kultura i turizam, Međunarodno hotelijerstvo i menadžment i Kineske studije) – FKT (80 studenata) Fakultet primijenjene nauke (Studijski programi: Matematika, Primijenjena psihologija, Elektrotehnika i Geodezija) - (80 studenata) Filološki fakultet (Studijski program: Engleski jezik i književnost) - FF (40 studenata) Dokumentacija za upis u I godinu studija se može podnositi na dva načina: fizičkim dolaskom u zgradu UDG-a, gdje su obezbijeđeni svi usloviuskladusapreporukamaIJZ-aimjeramaNKT-a,azakandidateikandidatkinjekojinemogudoćiuzgradu,omogućenojepodnošenje dokumentacije elektronskim putem. Prilikom upisa, pored potrebnih dokumenata, kandidati i kandidatkinje su u obavezi da popune prijavni formular (formular za bodovanje). Bez obzira na način upisa, svi kandidati i kandidatkinje mogu popuniti prijavni formular elektronskim putem, i mogu ga naći na linku: https://www.udg.edu.me/za-buduce-studente/upis. Kandidati i kandidatkinje koji dolaze u zgradu da predaju dokumentaciju, ukoliko ne popune prijavni formular elektronskim putem, isti mogu odštampati i ručno popuniti. Formular se može naći na sajtu (https://www.udg.edu.me/download/za-buduce-studente-57). Tako popunjen formular, kandidati i kandidatkinje donose zajedno sa ostatkom dokumentacije. Dodatno, kandidati i kandidatkinje mogu formular dobiti i u prostorijama Univerziteta i tu ga popuniti. Kandidati i kandidatkinje koji predaju dokumentaciju dolaskom u zgradu Univerziteta, moraju nositi zaštitne maske, dezinfikovati ruke na ulazu i održavati fizičku distancu. Kandidati i kandidatkinje koji elektronskim putem predaju dokumentaciju, ukoliko ne popune prijavni formular elektronskim putem, isti mogu odštampati i ručno popuniti. Formular se može naći na sajtu (https://www.udg.edu.me/download/za-buduce-studente-57). Tako popunjen formular, kandidati i kandidatkinje skeniraju zajedno sa ostalim dokumentima. Kandidati i kandidatkinje koji se na konkurs prijavljuju elektronskim putem, prijavljuju se putem e-maila, i to slanjem svih skeniranih dokumenata koja su navedena u daljem tekstu ovog Konkursa, na adresu upis@udg.edu.me. Prilikom slanja maila, obavezno je navesti kontakt telefon. Svi kandidati i kandidatkinje koji budu primljeni su u obavezi da dostave originalna dokumenta, dok će instrukcije za dostavljanje original dokumentacije biti poslate na e- mail adresu kandidata ili kandidatkinje. OPŠTE INFORMACIJE ZA SVE FAKULTETE Dobitnici i dobitnice diploma Luča I i Luča II imaju besplatnu školarinu.Visina školarine za drugo dijete iz porodice koje upisuje UDG je 20% niža. Treće i svako sljedeće dijete iz porodice ne plaća školarinu.1 Školarina iznosi 1.500 eura godišnje (dva semestra). Visina školarine se neće mijenjati do kraja osnovnih studija. Školarina za studijski program Međunarodno hotelijerstvo i menadžment iznosi 2.400eura. Mogućnost plaćanja školarine posebnim kreditom za studente UDG kod Hipotekarne banke (u 12 mjesečnihrata). Mogućnost plaćanja školarine u tri rate(u tom slučaju školarina iznosi 1.600eura godišnje), koje se plaćaju do 1.septembra, 1.decembra i 1. aprila. Za studente Međunarodnog hotelijerstva i menadžmenta školarina iznosi 2.400 eura i kada se plaća u ratama. Informacije o iznosu rate će studenti dobiti nakon upisa nafakultet. Mogućnost istovremenog dobijanja osnovne i dopunske diplome (major i minor). Osnovnu diplomu student ili studentkinja stiče na matičnom, a dopunsku na fakultetu na kojem je položi/o-la predmete koji su predviđeni za sticanje dopunske diplome iz naučne oblasti tog fakulteta. Po ovom principu, u narednoj studijskoj godini, moguće su sljedeće kombinacije: FMEFB-FPN,FMEFB-FIST. Shodno Zakonu o visokom obrazovanju(„Službeni list CG“,br.44/2014),studenti i studentkinje svih privatnih i državnih fakulteta imaju jednaka prava na: smještaj i ishranu u domu, studentski kredit, stipendiju za najbolje studente i zdravstvenuzaštitu. Preduzetništvo, menadžment i biznis - PMB i Fakultet za sportski menadžment - FSM su primijenjenestudije. USLOVI UPISA I KRITERIJUMI ZA BODOVANJE ZA SVE FAKULTETE Pravo upisa imaju svi učenici i učenice koji su završili četvorogodišnju srednju školu u zemlji ili inostranstvu (sve škole su odgovarajuće). Strani i domaći studenti i studentkinje imaju ista prava i obaveze i plaćaju isti iznos školarine. Kandidat/kinja je duž-an/na da priloži originale svih potrebnih dokumenata. Kandidat/kinja može da konkuriše istovremeno na dva fakulteta UDG. Kriterijumi za bodovanje: opšti uspjeh (četiri razreda srednje škole), uspjeh na završnom, odnosno stručnom ispitu, uspjeh iz odgovarajućih predmeta u srednjoj školi,Luča I i II, takmičenja u znanju i umjetnosti, postignuća u sportu i namjera studiranja. INFORMACIJE O ORGANIZACIJI I ROKOVIMA Dokumenta za upis se predaju 30. juna, 1. i 2. jula 2020. godine (utorak, srijeda i četvrtak) od 10 do 14 sati, u prostorijama UDG, ili elektronskim putem od 30. juna do 2. jula do kraja dana. DOKUMENTA KOJA JE POTREBNO DOSTAVITI PRILIKOM UPISA Popunjeni formular za bodovanje (može se popuniti elektronski, preuzeti sa sajta ili popuniti u prostorijama Univerziteta na dan upisa) Svjedočanstva iz četiri razreda srednješkole Diploma o položenom završnom, odnosno stručnomispitu Diploma Luča Izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopija ličnekarte Fotografija (kao za lična dokumenta, a ako se predaje lično, potrebno je dostaviti dvijefotografije). Informacije: www.udg.edu.me, udg@udg.edu.me Kontakt: Studentska služba - tel. +382 20 410 777 i +382 20 410 771
Visina školarine za drugo dijete, kao i za svako sljedeće dijete iz porodice je niža, odnosno se ne plaća ukoliko je prvo, odnosno drugo dijete,aktiv-an/na stu1 dent/kinja i izmiruje finansijske obaveze za tekuću studijsku godinu ili je već diplomira-o/la, odnosno uplati-o/la punu školarinu za tri studijske godine.
26
KULTURA
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
U MINISTARSTVU KULTURE PREDSTAVLJEN ROMAN “ĐURĐE CRNOJEVIĆ I ŽENA MU IZABETA”
Intrigantna ljubavna priča iz zlatnog vrta crnogorske istorije Roman “Đurđe Crnojević i žena mu Izabeta”, autora Boška Mijanovića, predstavljen je u Ministarstvu kulture. Generalna direktorica Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture Dragica Milić kazala je da je literarna obrada tema iz naše slavne prošlosti uvijek i zanimljiva i poželjna.
■ DOKUMENTA
PRETVORENA U DIJALOG
■ IMAGINARNI LITERARNI POVRATAK NA ĆIPUR
“To je prijemčiv način da se naš kulturno-istorijski kontekst i kulturna istorija predstave i približe široj javnosti, stručnoj, laičkoj, čitalačkoj... Period vladavine dinastije Crnojević predstavlja više nego zanimljivo literarno polazište kako zbog istorijske intrigantnosti same epohe, tako i zbog intrigantnosti biografija članova ove vladarske kuće. Ipak, ne može se reći da je naša književnost na pravi način odgovorila na te za literaturu uvijek inspirativne izazove. Zbog toga raduje pojava jedne fikcijsko-dokumentarne interpretacije događaja iz doba Crnojevića, koja kao centralnu temu ima odnos između Đurđa Crnojevića i njegove žene Izabete”, ista-
Sa predstavljanja kla je Milić. Ona je ocijenila da ovim djelom Boško Mijanović odgovorno prilazi gradnji priče, potkrepljujući njen fiktivni sloj dokumentarnim, što pokazuje autorovo ozbiljno istraživanje istorijske faktografije. “Izdavaštvo Matice crnogorske ovom publikacijom pokazuje spremnost da i u polju fikcije nastavi svoj već dokazani rad na rasvjetljavanju našeg kulturnog i istorijskog nasljeđa”, ocijenila je Milić. Prema riječima publiciste Marka Špadijera, knjiga Boška Mijanovića pred-
stavlja imaginarni literarni povratak na Ćipur, na Cetinje, koji su Crnojevići odredili kao zlatan vrt crnogorske istorije, koji smo dužni da brižljivo uzgajamo. Osvrćući se na junake Mijanovićevog romana, kako je napomenuo, poslije Vladimira i Kosare ovo je vjerovatno najintrigantnija crnogorska ljubavna storija. “Boško Mijanović iskoristio je bogatu građu o štampariji Crnojevića, proučio veze Cetinja sa Kotorom i Venecijom toga doba i stekao sigurnost u opisu sudbine Đurđa kao posljednjeg vladara Zete u odnosu na nadiruću
Tursku i saveznicu Veneciju. Nastojao je da vjerno rekonstruiše prilike koje su vladale u zemlji, odnos Đurđa sa bratom Stefanom, koji je postao eksponent turske politike, da pokaže veze Crnogoraca sa porodicama u Kotoru i Veneciji… Uveo je u priču veliki broj ličnosti sa zanimljivim i lustrativnim sudbinama. U opisu noći i dana, sumraka i svjetlosti, snjegova i kiša, teških zima i južine, prepoznaje se Cetinjanin koji je to doživio i bezbroj puta u očima imao Orlov krš, Vlašku crkvu, Đinovo brdo i Lovćen kuda je vodio Đurđa i Izabetu”, istakao je Špadijer.
Autor romana Boško Mijanović kazao je da je već par godina bio preokupiran Crnojevićima. “Često sam prolazio šetnjom pored Manastira, na kom mjestu je nekada bio dvorac Crnojevića, i javljalo mi se pitanje kako se osjećala Izabeta, djevojka iz plemićke porodice, koja je u ovu cetinjsku kamenu pustu udolinu došla iz venecijanskog sjaja. Tako sam riješio da se vratim u taj period, da živim u njemu i da pišem o licima i događajima koji su mu dali pečat. Neke djelove meni dostupnih dokumenata oživio sam, pretvarajući ih u dijalog. Pratio sam puteve i mjesta kojima su išli i gdje su se nalazili Đurđe i Izabeta”, kazao je Mijanović. Predstavljanje romana “Đurđe Crnojević i žena mu Izabeta” organizovali su Ministarstvo kulture i Matica crnogorska - Ogranak Cetinje. R.K.
OKONČAN VIŠEMJESEČNI PROJEKAT RAZVOJA KULTURE U GLAVNOM GRADU
Projekcijom “Grudi” Marije Perović završen “Podgorica Movie Time” U okviru završne aktivnosti projekta “Podgorica Movie Time”, u oslikanom amfiteatru, kod Moskovskog mosta u Podgorici, održano je filmsko veče “Take a Movie Break” i prikazan je film “Grudi” u režiji Marije Perović. Prije projekcije filma, publici su se obratili Ivan Popović, savjetnik u Sekretarijatu za kulturu i sport Glavnog grada, i Jugoslav Radović, predsjednik NVO Centar za omladinsku edukaciju, koja je u saradnji sa NVO Crnogorski filmski festival organizovala ovu aktivnost, uz podršku Glavnog grada Podgorice, u okviru
#ReLOaD programa. Opšti cilj projekta bio je razvoj kulture na teritoriji glavnog grada – kroz realizaciju programa koji su podstakli kulturnu raznolikost unapređenjem filmske pismenosti i razvojem publike. Od početka realizacije projekta, organizovano je devet filmskih večeri, prije svega iz crnogorske, pa onda i evropske kinematografije, u cilju edukacije, ali i promocije nacionalne kinematografije i nekomercijalnog, evropskog filma, kao i svjetske dokumentarne produkcije. Takođe, izrađena je i publikacija “Filmska umjetnost i mladi u Podgorici”, koja
se može pronaći na društvenim mrežama projekta “Podgorica Movie Time”. Film “Grudi” u režiji Marije Perović je nastao po predloš-
ku nagrađivane serije “Grudi” i predstavlja zajednički regionalni projekat, uz učešće produkcijskih kuća iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije - Open Box
Studio, Meander Film, Mitropa, Visionary Thinking, kao i potporu Filmskog centra Crne Gore i Hrvatskog audio-vizuelnog centra. Film je imao svjetsku premijeru na 33. Filmskom festivalu Herceg Novi - Montenegro Film Festival, a dobitnik je Specijalnog priznanja žirija na Filmskom festivalu “Seanema” u Ulcinju. Nakon projekcije podgoričkoj publici obratila se rediteljka filma Marija Perović, koja je pričala o njegovom nastanku, ideji, scenariju, premijeri, festivalima, o edukativnoj poruci koju nosi - prevenciji karcinoma dojke. R.K.
kultura
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
27
OTVOREN MEĐUNARODNI FESTIVAL ANIMIRANOG FILMA “NAFF 2020”
Vratili smo festival PRIJESTONICI i inspirisali crnogorske stvaraoce
Jedan od najznačajnijih festivala animiranog filma u široj regiji ove godine okupio je rekordan broj autora sa četiri kontinenta. A ostvarenja iz Crne Gore su, makar što se tiče ovogodišnjeg izdanja, izostala
ma: Neum 2004, Mostar 2004, Neum 2005 i Rfaf Projekcijom trinaest 2006. Kampove je pohađalo kratkih filmova, na Dvor- preko 110 djece iz cijele Boskom trgu na Cetinju, sne i Hercegovine i 20 njiotvoren je Međunarodni hovih profesora. Tokom trafestival animiranog filma janja kampova napravljeno “NAFF 2020”. je šest kratkih animiranih Ideja o takmičenju odafilmova: ‘Žaba’, ‘Modelina’, ‘Olovko’, bira najboljih filmova potekla je iz Neu‘Mostarski lema, koji je ujedtači’, ‘Moja mala vano i osnivač la’ i ‘NaNAFF Međuša ponarodnog filmskog sla’,” kafestivala. že VuA festival janović. se vraća na Jedan od najCetinje naznačajkon četvoronijih festigodišnje pauvala animize, podsjetio je u Vujanović ranog filma u razgovoru za Dnevne novine Marko Vujaširoj regiji ove godinović, pomoćnik direkto- ne okupio je rekordan broj ra Turističke organizacije autora sa četiri kontinenta. prijestonice. Tokom petodnevnih film“Drago nam je što smo skih projekcija posjetiociuspjeli da vratimo Festi- ma će biti prikazani kratki val animiranog filma na- filmovi koje je stručni žiri šem gradu. Podsjetiću da je odabrao među gotovo 2.000 prijestonica 2015. i 2016. bi- pristiglih filmova iz 90 zela domaćin Međunarodnog malja, od kojih je izabrao animiranog filma NAFF, ko- 67 najboljih. A ostvarenja ji ima tradiciju od 15 godina. iz Crne Gore su, makar što Nastavili smo taj projekat, se tiče ovogodišnjeg izdaza koji smatramo da ima nja, izostala. publiku. Pogotovo je popu“Ove godine pristiglo je laran kod mlađe populaci- 1.960 filmova iz čak 90 zeje, studenata, kojima će vrlo malja: Francuske, Rumuvjerovatno poslužiti kao in- nije, Švajcarske, Portugala, spiracija za sopstveno stva- Brazila, Njemačke, Španije, ralaštvo”, ističe Vujanović. Belgije, Turske, Danske, Argentine, Ujedinjenog Kra■ BEZ OSTVARENJA ljevstva, SAD, Kanade, Hrvatske, Slovenije, Urugvaja, IZ CRNE GORE Japana, Južne Afrike, Itali“Neum Animated Film je, Kine, Izraela, Australije... Festival je nastao iz četiri U takmičarskom programu radna kampa crtanog fil- ovogodišnjeg NAFF-a naš-
Marija Roganović
Sa otvaranja lo se 67 filmova, dok će u panorama programu biti prikazan 31 film. Nemamo ostvarenja iz Crne Gore, što ne znači da ih u budućnosti neće biti”, kaže on. Ovogodišnje NAFF 2020 izdanje u ostalim gradovima regiona biće održano putem onlajn platforme i sve projekcije koje su inače prikazivane uživo biće premještene u onlajn sferu, izuzev u prijestonici, gdje će se na Dvorskom trgu do 2. jula svake večeri od 20.30 časova prikazivati na velikom platnu.
■ PROJEKCIJE SAMO NA CETINJU
“Podsjetiću da će se istovremeno prikazivati filmske projekcije u više zemalja i gradova, tako će pored Cetinja repertoar animira-
nog filma biti prikazivan i u Dubrovniku, Mostaru i Jelsi. Siguran sam da projekcija filmova uživo sa publikom ima neuporedivo veći efekat od onlajn platforme, međutim, moramo imati razumijevanja za epidemiološku situaciju u zemljama regiona koje su učesnice festivala. Očekujem dobar odziv, našu ciljnu grupu čini specifična publika,
Na programu šesnaest filmova Na repertoaru trećeg festivalskog dana naći će se čak 16 ostvarenja. Tako će večeras, sa početkom u 20.30 sati na Dvorskom trgu na Cetinju biti prikazani filmovi: “Carpe Diem” iz Velike Britanije, “Princ Ki-Ki-Do: Begunec” (Slovenija), “The Little Boat that Wanted to Fly” (Rusija), “For Love” (Urugvaj), “Why Z?” (SAD),
“Move Away” (Španija), “The Peak” (Japan), “Charlie & Yip” (Velika Britanija), “Rita se Groot Trek” (Južna Afrika), “Tobi And the Turbobus” (Njemačka), “O28” (Francuska), “What Eventually Saved Robert” (Tajvan), “For Teddy” (Italija), “B.O.P” (Slovačka), “Unsurpassed Team” (SAD) i “The Great Corelli” (Španija).
“The Peak”
ona koja preferira ovakvu vrstu umjetnosti”, zaključuju iz TO Cetinje. Međunarodni festival animiranog filma NAFF je takmičarskog karaktera, međutim na Cetinju će ove godine biti isključivo revijalnog tipa. Stručni žiri čine ljudi iz različitih društvenih, književnih, filmskih, producentskih sfera djelovanja, a riječ je o pet profesionalaca koji će birati najbolje od najboljih na NAFF-u 2020. Nagrade koje se dodjeljuju na ovom festivalu su poput “Grand Prix”, “Najbolja 2D animacija”, “Najbolja 3D animacija”, “Najbolja animacija glina – lutke”, “Najbolja muzik”,”Najbolji studentski film”... Podsjetimo, Festival animiranog filma na Cetinju organizuju Prijestonica Cetinje i Turistička organizacija uz podršku Narodnog muzeja Crne Gore.
28
drugi pišu
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
Korona kriza i narko-biznis
Heroin i dalje ide preko Balkana
T
okom pandemije skoro da nema putničkih letova, a granice se strogo kontrolišu. Ipak, krijumčari droge našli su nove šeme. Kokain je poskupio, opijumski mak je dobro rodio i dalje se prevozi standardnom rutom.
Svjetske kuhinje droge odsječene su od mušterija: gotovo da nema putničkih letova, svuda su na granicama pojačane kontrole. Šta onda da radi narko-bos u Kolumbiji sa drogom iz laboratorije u džungli, kada ne može da je isporuči dilerima u Bogoti, Medeljinu i Kaliju ili prokrijumčari u SAD ili Evropu? Da li taj poslovni model mogu da ugroze ograničenja uvedena zbog korone i izostali noćni život? Sada je dilerima droge brzo potreban plan B. Prema ocjeni stručnjaka kancelarije UN za borbu protiv kri-
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
minala i narkotika (UNODC) i Evropskog monitoring centra za droge i zavisnost, krijumčari su već pronašli alternativne puteve.
■■ Slabiji kvalitet, viša cijena
Za transport kokaina iz Južne Amerike u Evropu to znači da droga, umjesto preko kurira u putničkom avionu, sada dolazi morskim putem. Za domaću proizvodnju to znači da kolumbijske seljake, kojima je zbog korona-krize propao posao sa voćem i povrćem, treba ubijediti da ilegalnim uzgojem droge možda još i bolje mogu da prehrane svoje porodice. Takođe, treba podići cijene i jednostavno slijediti ekonomski princip ponude i tražnje. Od početka krize, cijena kokaina se drastično povećala do 45 odsto. Gram kokaina u Francuskoj više ne košta 60, nego 100 eura. Prije samo četiri mjeseca, krijumčari su radili sa pismima, paketima i koferima sa duplim dnom, na međunarodnim letovima. Sada koriste činjenicu da je, uprkos jačim kontrolama granica, u lukama manje osoblja u carinskoj službi. Kokain sakrivaju u brodovima, teretnim avionima, me-
drugi pišu đu bananama i voćem ili ga miješaju sa brašnom. Takođe razređuju kokain sa efedrinom, u odnosu 70:30. Slabiji kvalitet, viša cijena. Pritom ih nije briga koliko to može da bude štetno po zdravlje konzumenata.
■■ Talibani i
polja maka
I na drugom kraju svijeta ima pobjednika u vrijeme korona krize: to su radikalni Talibani u Avganistanu. Slično kao i u Kolumbiji, oni se stanovništvu predstavljaju kao spasioci u teška vremena. Ujedinjene nacije govore o ljudima koji su zbog pandemije ostali bez posla i sada na područjima pod kontrolom Talibana uzgajaju opijumski mak od kojeg se može dobiti heroin. Prema podacima Ujedinjenih nacija, pandemija nije uticala na glavnu rutu za krijumčarenje heroina. Balkanska ruta i dalje ide od Avganistana, preko Irana, Turske i Balkana ka centralnoj Evropi. Doduše, 2019. godine se površina za uzgoj maka u Avganistanu u odnosu na raniju godinu smanjila za više od jedne trećine, dakle oko 100.000 hektara. Istovreme-
29
no, proizvodnja opijuma je u poređenju sa 6.400 tona proizvedenih 2018. godine ostala na gotovo istom nivou. Objašnjenje za stabilnu proizvodnju opijuma je vrlo jednostavno: veći prinosi. Prošle godine žetva je bila manje pogođena sušom. Iz Avganistana dolazi čak 84 odsto svjetske proizvodnje opijuma. Novcem od uzgoja i trgovine drogom finansira se, između ostalog, i oružana pobuna u Avganistanu. Površina za uzgoj je naročito mnogo na jugu zemlje, na područjima koje kontrolišu Talibani, što otežava borbu protiv ilegalne trgovine i proizvodnje. Prema podacima novog izvještaja UN o narkoticima, 2018. godine je u svijetu broj korisnika droga poput kanabisa, kokaina, opijuma ili sintetičkih supstanci ostao na približno jednakom nivou u poređenju sa prethodnom godinom – oko 269 miliona ljudi. Najveći broj je konzumirao hašiš. Oko 35,6 miliona zavisnika pati od zdravstvenih problema izazvanih drogom. Tržište je postalo znatno nepreglednije zbog mnoštva dizajnerskih droga, poput fentanila, navodi se u izvještaju. (Dojče vele)
30
zabava
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
Foto: Darija Opačak
NOVO RUHO NAKON 10 GODINA
Cambi i Belan u “Oceanu ljubavi” Članovima hrvatske klape Cambi očito i te kako prija saradnja sa istaknutim izvođačima u domovini. Krajem marta sa Giulianom su predstavili “Zovem prijatelje moje”, a sada se, poručuju iz izdavačke kuće “Dallas Records”, javljaju povodom promocije saradnje sa Nenom Belanom i toplog ljetnjeg zvuka u duetu “Oceani ljubavi”, pjesme koja je, inače, originalno nastala za dječju predstavu “Burratino” 2010. godine u Šibeniku, nakon čega joj je Belan podario novi tekst i bila je najemitovanija u Hrvatskoj te godine. “Deset godina kasnije novo ruho
Sa snimanja spota “Oceani ljubavi”
dali su joj momci iz Cambija. Bilo je izuzetno zadovoljstvo sarađivati sa njima. Ova saradnja i nova verzija pjesme pokazatelj su da ‘Oceani ljubavi’ postaju već klasik pop glazbe”, poruka je Belana. Duet prati i spot, a sniman je u trogirskom akvatorijumu. “Malena dva ostrva Čelice postala su kulis za bajkovitu romansu u kojoj su se našli splitska glumica Uršula Ana Najev i vodeći vokali Cambija Sandro Gerbec, Joško Tranfić, Luka Čulić i Jure Nikolić, a sve je rediteljski zaokružio Milan Latković”, navodi se u saopštenju. D.B.
Na krilima ptica do “
DIZAJNERKA IVANA MURIŠIĆ ZA DN O VEČERAŠNJOJ PREMIJERI KOLEKCIJE NA
⌦⌦ Danilo Brajković
Č
ekanju je došao kraj - crnogorska Nedjelja mode iliti Master Fashion Week Montenegro počinje večeras u Podgorici, na otvorenim sportskim terenima Bemax arene. Tokom uvodne večeri, između ostalih, Ivana Murišić prikazaće kolekciju “Freedom”, čijih je 12 modela, otkriva diplomirana modna dizajnerka za Dnevne novine, nastalo po uzoru na ptice i njihova krila.
Model Ivane Murišić
Organizatori crnogorske Nedjelje mode ukazali su povjerenje Ivani Murišić da bude dio manifestacije kojom se moda vraća na velika vrata i to nakon višemjesečnog funkcionisanja daleko od očiju javnosti, a sve usljed pandemije korona virusa. Imajući u vidu da je Murišić u modi svakodnevno, logično zvuči njeno priznanje da se veoma raduje zbog povratka centralne domaće modne manifestacije. “Većinu dana od jutra do mraka provodim u ateljeu, u modnom okruženju, i moda mi nije nedostajala ni za vrijeme karantina. Ali, modne revije kao manifestacije su nešto što sam priželjkivala i čemu se veoma radujem. Djeluje kao da se sve vratilo u normalu i konačno imamo mogućnost za realizaciju modne revije. Ta misao svakako rasterećuje”, ističe modna dizajnerka za Dnevne novine. Tokom vremena provedenog u karantinu ili samoizolaciji mnogi su maštali o slobodi. Ipak, Murišić pripada manjoj grupi onih koje te okolnosti nisu spriječile da stvaraju. U plodove takvog pristupa životu i umjetnosti uvjeriće se oni koji večeras budu u prilici da posmatra-
ju njene originalno dizajnirane modele. Shodno naslovu kolekcije Murišić i motivima nastanka, ptice će poletjeti ka slobodi.
■■ Izolacija kao stvarnost
“Prikazaću novu kolekciju ‘Freedom’ (Sloboda). Predstaviću 12 modela inspirisanih pticama i njihovim krilima. Ovog puta akcenat je na načinu izrade kolekcije. Koristila sam tehniku digitalnomašinskog veza, čime sam pravila paterne koje sam naknadno aplicirala na materijal. Svaki motiv je nastao po ugledu na ptice i konstrukciju njihovih krila. Do sada u svojim kolekcijama nisam primjenjivala tu tehniku, pa je proces bio još interesantniji. Kolorit za koji sam se opredijelila čine pastelne nijanse, a materijali koje koristim su pretežno til kao osnova, na koju apliciram vez, a tu su i perje i rese, kao moj zaštitni znak i sredstvo za oživljavanje ptica. Mislim da je svakom umjetniku izolacija prijeko potrebna da bi se mogao posvetiti kreativnom procesu. Mi tu izolaciju obično vještački stvaramo, a ovom prilikom je to bila stvarnost koja je
doprinijela izradi moje kolekcije”, podsjeća Murišić. Sa publikom u vidu klijenata naša sagovornica svakodnevno sarađuje u ateljeu. Tako, objašnjava modna dizajnerka, rade na realizaciji modela za svečane prilike i ideje nastaju kao rezultat obostranih predloga i zamisli. S druge strane, prilikom izrade kolekcija kao što je “Freedom” Murišić apsolutno sve konce drži samo u svojim rukama. “Kada radim kolekcije, ne vodim se onime što publika želi da vidi, već instinktom i idejom. Uz želju da i publika to osjeti i podrži. Kada radim autorsku kolekciju, onda sebi zadajem inspiraciju i trudim se prvenstveno da ja budem zadovoljna. Ne ugledam se na trendove i trudim se da kreativnost ničim ne ograničim”, napominje Murišić.
■■ Nema nazad Crnogorska Nedjelja mode biće održana pod otvorenim nebom, što se idealno uklapa u koncepciju predstavljanja kolekcije “Freedom”. “Kada radim kolekciju, uvijek zamišljam neki prostor u kom će se pista naći. Ovog puta ona je najpribližnija onom što sam zamišljala tokom realizacije kolekcije. Pista je na otvorenom, sa LED ekranima na kojima će se pojaviti video-animacija koja će upotpuniti vizuelni prikaz kolekcije. Što se tiče publike, koncept je da sjedi na stepenicama, na nivoima. Time ćemo postići da se stvori atraktivan ambijent
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
zabava
31
FILM “THE STORY OF FIRE SAGA” PRIKAZAN NA NETFLIXU
Glumci “osvojili” Eurosong
Insert iz filma “The Story of Fire Saga”
Netflixov film o Eurosongu, koji je pod zvaničnim nazivom “Eurovision Song Contest: The Story of Fire Saga” premijerno prikazan minulog petka, djelimično je ublažio osjećaj razočaranja u taboru evrovizijskih fanova nakon što je ovogodišnje izdanje otkazano zbog pandemije korona virusa. Zasluge za to pripadaju glumačkoj postavi - Vil Farel i Rejčel Mekadams glume Larsa i Sigrit, islandske muzičare koji čine dvojac Fire Saga, a komedija je upravo bazirana na priči u vezi sa njihovim avanturama pred evrovizijski nastup u Škotskoj. Pored glav-
nih junaka, ogroman doprinos dali su glumci Den Stivens, u ulozi Rusa koji je favorit za pobjedu, i Pirs Brosnan (Larsov otac), zatim muzička zvijezda Demi Lovato (islandska pjevačica), ali i evrovizijske zvijezde i nekadašnji učesnici-pobjednici Končita Vurst, Aleksandar Ribak, Netta, Džamala, baš kao i škotski komičar Grejem Norton. Zanimljivo, Farel, inače Amerikanac, koji sa Endrjuom Stilom potpisuje scenario, za Eurosong je čuo tek 1999. godine, a Kanađanka Mekadams 2014 - podsjetimo, Eurosong je prvo izdanje zabilježio 1956. D.B.
“Slobode”
A CRNOGORSKOJ NEDJELJI MODE
Rakočević ne dolazi, Banović spušta zavjesu Nedjelja mode večeras će biti zvanično otvorena revijom Sanje Bobar, nakon koje će se predstaviti Ivana Murišić, crnogorski dječji brend MINO i Vens by Jelena Mandić. Shodno situaciji u vezi sa korona virusom, od ranije najavljenog dolaska Verice Rakočević iz Srbije neće biti ništa, pa je priliku da sjutra uveče spu-
12
MODELA U OKVIRU KOLEKCIJE “FREEDOM” IVANA MURIŠIĆ PRIKAZAĆE VEČERAS NA CRNOGORSKOJ NEDJELJI MODE koji priliči modnim manifestacijama”, otkriva Murišić. Sudeći po interesovanju publike i činjenici da su organizatori, kako navode u zvaničnom saopštenju, preduzeli sve kako bi preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) o javnim okupljanjima bile poštovane, očekivao se dobar odziv posjetilaca, a juče je to i ozvaničeno - svih 200 karata je “planulo”. Dakle, sve oči nestrpljive publike biće uprte u učesnike i njihovo umijeće, a Murišić je odavno svjesna da poziv kom je posvetila život iziskuje konstantan napredak.
sti zavjesu na Nedjelju mode dobila Marina Banović-Džuver, što će reći da će svi učesnici biti iz Crne Gore. Prije nje, kolekcije će predstaviti Nina’s boutique Collection & Design by Nina Dulović, Mina Leone by Anja Adamović, studenti prve godine odsijeka modni dizajn FDM na Univerzitetu Donja Gorica i Nataša Pejović.
“Kada jednom uđete u svijet mode, nema povratka. Još ako istinski volite svoju profesiju, onda nema ni načina da idete korak nazad. Radujem se kontaktu sa publikom, jer to je ono o čemu smo svi maštali u proteklim mjesecima. Neizvjesnost je uvijek prisutna, ali na kraju je uvijek najbitnije da je autor zadovoljan”, stav je Murišić. Domaća Nedjelja mode, dakle, biće samo uvod u postepen povratak situacije u normalne tokove, a povoljnije okolnosti, odnosno u slučaju Murišić prestanak perioda izolacije, automatski su značile povratak dobro provjerenom metodu rada. “Nastavili smo rad sa klijentima odmah nakon prestanka izolacije. Moji klijenti su imali razumijevanja za cjelokupnu situaciju i izlazili smo u susret jedni drugima da bismo što manje osjetili krizu. Naravno, još se prilagođavam cjelokupnoj situaciji i nadam da je najgori period iza nas”, zaključuje Murišić.
Murišić Dio stvaralačkog procesa
32
foto-priča
matura, podgorica
PROSLAVA ŠKOLE “SERGIJE STANIĆ”
Foto: Dejan Lopičić
Učenici Škole za srednje i više stručno obrazovanje “Sergije Stanić” iz Podgorice proslavili su završetak školovanja
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
foto-priča
33
34
foto-priča
polumatura, podgorica
PROSLAVA OŠ “21. MAJ”
Učenici Osnovne škole “21. maj” iz Podgorice proslavili su završetak školovanja
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
foto-priča
35
36
kuvar
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
Posne čarolije mljevenim kek ■ TORTA SA
desert
ANANASOM
Potrebno je: 600 g mljevenog posnog keksa margarin 200 g šećera u prahu (može i manje) veća konzerva ananasa mljeveni orasi i lješnik (količina po želji) posni šlag Dobro umutite margarin i šećer u prahu, dodajte keks, orahe ili lješnik, pa promiješajte. Dodajte sjeckani ananas i sok od ananasa i promiješajte da se svi sastojci dobro sjedine. Stavite smjesu na poslužavnik, oblikuje tortu, a zatim umutite šlag i filujte je. Tortu možete da ukrasite orasima ili lješnicima.
■ DOMAĆA
BAJADERA
Potrebno je: 600 g šećera 350 g posnog mljevenog keksa 350 g mlevenih oraha margarin 100 g čokolade za kuvanje 2 dl vode Za glazuru: 200 g čokolade 2 kašike ulja malo vode Prokuvajte vodu i šećer, dodajte margarin, a kada se istopi sklonite sa ringle. Dodajte keks i orahe i dobro promiješajte. Masu podijelite na dva dijela i u jedan dodajte 100 g čokolade. U pleh najprije stavite smjesu sa čokoladom, a preko nje drugu. Istopite na vatri čokoladu sa uljem i malo vode, pa dobijenu glazuru prelijte preko bajadere.
■ CRNO-BIJELI ROLAT
Potrebno je za crni dio: 300 g mljevenog posnog keksa
200 g šećera u prahu 2 kašike kakaoa 12 kašika crne kuvane kafe 2 štangle čokolade Za bijeli dio: 100 g margarina 100 g šećera u prahu 100 g kokosa 100 g šećera 2-3 kašike vode Pomiješajte mljeveni keks, šećer u prahu i kakao, dodajte otopljenu čokoladu i kafu. Rukama dobro izmiješajte smjesu. Margarin i šećer u prahu umutite mikserom, pa dodajte kokos. Špinujte kristal šećer i dvije-tri kašike vode, tek toliko da se šećer istopi, a zatim dodajte u smjesu od margarina i kokosa i izmiješajte mikserom. Razvucite providnu foliju i preko nje rastanjite crni dio rolata. Preko stavite bijeli dio fila i rastanjite ga kao i prethodni. Zatim sa folijom lagano uvijte rolat i stavite u frižider da se stegne.
■ ČOKOLADNE PIRAMIDE
Potrebno je: 300 g šećera 300 g posnog mljevenog keksa 100 g isjeckanih oraha 100 g suvog grožđa 50 g susama 1-1,5 šoljica vode 1/2 margarina 2-3 kašike meda 3 kašike kakaoa 150-200 g čokolade za glazuru Prokuvajte vodu sa šećerom, margarinom i medom. Zatim sklonite sa ringle i dodajte keks, orahe, suvo grožđe i proprženi susam. Sve dobro promiješajte i ubacite kakao. Kada se smjesa prohladi, poslužavnik podmažite vodom, a zatim oblikujte dvije piramide i filujte ih glazurom od čokolade. (Novosti.rs)
Napravite tortu sa ananasom, domaću bajaderu, crno-bijeli rolat, čokoladne piramide, medene košnice
e sa ksom
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
kuvar
37
MEDENE KOŠNICE Potrebno je: 250 g margarina 100 g šećera u prahu 50 g kakaoa 300 g posnog mljevenog keksa 200 g mljevenih oraha 1,5 dl soka od pomorandže U dubljoj posudi umutite margarin sa šećerom u prahu i kakaom. Mljeveni keks i orahe prelijte sokom i pomešajte, sjedinite sa smjesom od margarina i sve dobro umijesite. Kalup za košnice obložite providnom folijom i napunite ga dobro pripremljenom smjesom kako bi košnice imale ljepši oblik, pa ih pomoću folije istresite na tacnu. Gotove košnice uvaljajte u mljevene orahe ili običan šećer i ostavite da se stegnu.
Ananas je više nego samo ukusno tropsko voće koristan je i za zdravlje
Zahvaljujući velikom sadržaju prostih šećera, vitamina, mineralnih materija, med je dragocjena, lako svarljiva hrana
38 TEŽA
ENIGMATIKA NESVAKIDAŠNJA VRŠILAC ŽIVA BIĆA AGRESIJE (IZR.)
GOMILE
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
NaŠ BIVŠI REDITELJ FUDBALER STATUA, OZNAKA DVA ISTA BISTA SA SLIKE ZA LITAR SLOVA (BISERNA URUGVAJA (MN.) SANTOS OBALA)
POZNAVALAC VINA (GRČ.)
UOČLJIVO (IZR.)
FOTO UBOD
SVEČANO MUŠKO ODIJELO (MN.)
ENGLESKI PISAC DRŽAVA U J. AMERICI KOJI SE TIČU ŠKRGA
UDRUŽENJE GRAĐEV. PREDUZEĆA
MJESTO U REPUBLICI SRPSKOJ RAZRED
VRSTA VRŠALICE PEJZAŽ ITALIJANSKA TENISERKA, SARA
NEGACIJA PROTIVNIK BOLJŠEVIZMA U CARSKOJ RUSIJI
CITATI SJEVER
FILMSKI REDITELJ I SCENARISTA SIMBOL ASTATINA DIO BILJKE
AZIJSKA DRŽAVA, PERSIJA
NORVEŠKA
DANSKA GLUMICA, ASTA MLADUNČE
RIMSKI BROJ 5
KRIVIČNI ZAKONIK (SKR.)
DA (FRANC.)
Šuma u Sjevernoj Irskoj
IVO ANDRIĆ FRANCUSKI PISAC, LUJ
OSOVINE GRAD U EGIPTU NA SINAJU SKUP ĆELIJA (MN.)
SIMBOL TITANA
ISTRLJATI CELZIJUS HRANA KOJA SADRŽI MASNOĆU
MAGAREĆI GLAS, NJAKANJE ZAGONETKA (GRČ.) AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ
Play sudoku online at: PETLJA OD KONOPCA SIMBOL SUMPORA
PRVO SLOVO ABECEDE
www.sudokukingdom.com
Play sudoku online at:
Play sudoku online at:
SPIRITISTIČKI SASTANAK (FRANC.)
www.sudokukingdom.com
www.sudokukingdom.com
RJEŠENJE LAKŠE: DOBAR ZNAK, P, APELANT, AIR, NEKADA, ALVE, IRONIČAR, AD, LAVIĆI, ARNO, OTIJATAR, RB, BE, ANIMATOR, ERK, I, STOBI, Ć, OČNA, KAPE, N, OVITAK, VALIZA, IKONAR, ĆUTANJA, MIRAN.
Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:
LAKŠA
Daily Sudoku puzzle No. 2284
Šetnja
2013-01-13
Medium level
TEŽA 2014-07-29
Daily Sudoku puzzle No. 2846
Medium level
Sudoku puzzle No. 3439 2016-03-13
9
www.sudokukingdom.com 1 9 6 5 3 8 4 2
8
4
7 7
3
6
9
6
4
2
9
3
2 7
9 1 9
9
8 4
5
6 1
4
1
7
6
9
5
3
7
5
3
2
9
4
1
8
6
6
8
1
4
5
7
3
9
2
9
3
5
6
8
2
7
1
4
2
4
7
9
1
3
5
6
8
5
6
9
2
9 2 7
2 9 6
8
7 8
9
9
4
Puzzle solution: 3 6 9 7 2 5 8 4 1
4
5
7
8
3 2
7
2
8
4
1
6
3
9
1
4 1 8 3 6 9 2 7 5 Sudoku puzzle No. 2628 2013-12-23 9
4
2
3
5
8
7
1
6
5
3
8
6
7
1
4
9
2
1
7
6
9
2
4
3
5
8
8
5
1
4
3
7
6
2
9
6
2
7
1
9
5
8
4
3
3
9
4
8
6
2
1
7
5
7
6
3
2
4
9
5
8
1
2
8
5
7
1
6
9
3
4
4
1
9
5
8
3
2
6
7
6 4 4 2
5
6
8
3
5 1
5
2
9
9
4 2
5
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
Word Search Puzzle #Z508FP
L
U
M
P
Y
Q
S
E
F
I
N
K
N
J
N
H
B
Y
O
U
N
Y
F
O
O
G
U
F
E
N
O
Y
N
A
O
M
D
S
I
P
A
C
S
P
O
O
N
D
I
V
T
E
S
S
Z
A
U
S
T
C
A
R
T
E
D
I
T
G
T
S
B
N
S
G
T
I
A
G
D
E
T
N
R
H
T
V
S
H
Y
L
M
E
S
C
I
G
A
M
L
G
E
U
S
A
I
T
L
R
A
T
U
E
E
R
K
T
R
T
X
A
L
A
E
K
Q
R
T
A
O
C
Y
E
O
R
U
D
T
V
E
E
I
N
M
H
A
R
R
I
F
H
T
U
O
S
E
T
S
G
N
A
P
A
R
I
S
E
R
E
S
U
E
L
K
L
P
N
D
S
D
A
E
B
B
R
E
I
S
S
A
S
R
E
D
N
E
G
Grant FullsHated Hutch Genders Knifes Lumpy Goofy Magics GrantMirth Overs Hated
Quadrilaterals Quartz Upside Sassier Overs Smokes Vegetarians South Quadrilaterals Yanks Spoon Quartz Steal Stone Sassier Subtleties Smokes Unsure Upside South Vegetarians Yanks Spoon
Bushy
Hutch
Steal
Cakes
Knifes
Cashmere
Lumpy
Subtleties
Deign
Magics
Unsure
Annoy Anted Annoy Anyone Anted Approximations Arise Anyone Beads Approximations Boots Brutal Arise Bushy Cakes Beads Cashmere Boots Deign Detracts Brutal
Eager
Fastest Detracts Fulls
Eager Genders
Goofy Fastest
39
ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Ako ostanete dovoljno koncentrisani na poslovne zadatke koje imate, uspjećete da ostvarite uspjeh na ovom polju. Možete da očekujete da ćete biti srećni u novoj vezi.
BIK Ako ne budete bili spremni da se posvetite poslu, imaćete neke posljedice. Moguće je da vam neće ići sve okolnosti naruku. Moguće je da ste nesvjesno partnera povrijedili ili ste napravili neku grešku.
BLIZANCI Nemojte previše da se opterećujete tuđim problemima i poslovima. Važno je da se fokusirate na sopstvene prioritete. Potrudite se da s voljenom osobom budete iskreni i da gradite odnos pun povjerenja.
VAGA Možete da očekujete da ćete u narednom periodu ostvariti svoje ciljeve i da ćete biti zadovoljni poslovnom situacijom. Potrudite se da s voljenom osobom dođete do kompromisa.
ŠKORPIJA Konstantno ste napeti i svoju tenziju prenosite na saradnike. Pred vama je period koji može donijeti probleme. Spremni ste da voljenoj osobi pokažete svoje namjere. Pravite zajedničke planove.
STRIJELAC Možete da očekujete da ćete imati manje nesuglasice s nadređenima. Ipak, vama je uvek važno da iskreno kažete šta mislite. Maštate o osobi koju ste upoznali i koja vam se dopala nekako spontano.
Mirth
RAK Veoma dobra faza za posao je pred vama. Imaćete mogućnost da ostvarite poboljšanje na ovom planu. Moguć je početak ljubavne veze u kojoj ćete biti zadovoljni i ispunjeni.
JARAC Preporuka je da danas povedete računa o organizaciji svojih finansija. Nemojte mnogo da se rasipate. Dvoumite se i imate neke kočnice na ljubavnom polju. Intuicija vas upozorava.
REBUS Stone
Copyright © Puzzle Baron March 9, 2015 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!
LAV Pred vama je period u kojem ćete imati manje komplikacije na polju posla. Važno je da se držite svog pozitivnog načina razmišljanja. Ako budete preuzeli inicijativu oko simpatije, osvojićete je.
DJEVICA Pozitivan dan za posao, sve vam ide od ruke bez većih problema i komplikacija. Neophodno je da promijenite pristup u komunikaciji s voljenom osobom ako želite da se vaš odnos poboljša.
Rješenje iz prethodnog broja: Preti granata
VODOLIJA Imate mogućnosti da ostvarite dodatnu zaradu. Pred vama je period u kojem ćete biti posvećeni polju posla. Pred vama je vrlo povoljan dan za nova poznanstva i zaljubljivanje. Ukočenost vas prati.
RIBE Imaćete uspjeha u ostvarenju poslovnih zadataka. Možete da očekujete da ćete biti zadovoljni. Nemojte da vršite pritisak na partnera. Moguće je da on jednostavno ne može da vam pruži sve.
40
Mali oglasi
PONEDJELJAK , 29. 6. 2020.
MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom
USLUGE
RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767
Hidroizolacija
-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,
069/429-203 i 067/473-367
Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806
Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767 Mali oglasi 1 dan 1 euro
Izdajem namješten dvosoban stan u porodičnoj kući. Zaseban sprat, I ulaz. Zagorič iza Limenke. Tel: 069/678-618
SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5
Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713
KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646
Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Junski popust! Za fizička lica 10%
DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat
PONEDJELJAK , 29. 6. 2020.
41 31
MALI OGLASI
VAŽNI TELEFONI
Radio
Petnjica
Talas Bihora na 90.5 MHz
DEŽURNE SLUŽBE
INSPEKCIJE
Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666
Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106
Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777
Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a
Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023
BOLNICE Klinički centar................ 412-412
DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925
LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212
VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578
APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273
HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500
TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750
DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat
42
42
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
ARJEN ROBEN PREKINUO PENZIJU NAREDNE SEZONE IGRAĆE ZA KLUB IZ DJETINJSTVA
?
DA LI STE ZNALI
Sa osvojenih 49 bodova od mogućih 51 i uz gol razliku +44, Bajern Minhen je odigrao najbolju polusezonu u istoriji Bundeslige. Zanimljivo, Bavarci su i u sezoni 2012/13 osvojili isti broj bodova, ali su imali za pogodak lošiju gol razliku (+43)
i
Arjen je poslušao svoje srce Čuveni trk po desnoj strani, jednostavan dribling ulijevo koji praktično niko nije uspio da spriječi i magija njegove ljevice - obično plasirana lopta u dalji ugao gola. Svi koji vole fudbal i majstore ove igre odmah će znati da je to zaštitni znak letećeg Holanđanina Arjena Robena. U tim čarolijama od naredne sezone fudbalska planeta će ponovo uživati, a najviše navijači sa “Euroborg” stadiona. Arjen Roben, koji je u maju 2019. završio igračku karijeru, odlučio je da se vrati iz penzije i naredne sezone nosiće dres Groningena - kluba u kojem je i napravio prve fudbalske korake. “Vratili smo se kući (u Groningen) tokom krize zbog epidemije, a onda sam
12
PUTA JE ROBEN BIO ŠAMPION U NEKOM OD NACIONALNIH PRVENSTAVA. TAČNIJE PEHAR JE OSVAJAO U SVAKOJ ZEMLJI U KOJOJ JE IGRAO - PO JEDNOM U HOLADNIJI (PSV) I ŠPANIJI (REAL), DVA PUTA U ENGLESKOJ (ČELZI) I OSAM U NJEMAČKOJ (BAJERN, SA KOJIM JE OSVOJIO I LŠ) se samo još jednom uvjerio koliko svi vole ovaj klub. Kroz glavu mi je svako g dana
prolazila poruka koju su mi navijači Groningena slali kada sam odlučio da završim karijeru - Arjene, poslušaj svoje srce”, poručio je Roben u video obraćanju na društvenim mrežama Groningena. I Arjen je poslušao srce... “Ta rečenica je bila ključna. Želim da se vratim fudbalu, želim da u Groningenu oživim moju misiju”, jasan je Roben. “Sa 12 godina sam došao u Akademiju ovog kuba, sa 16 sam debitovao protiv Fejenorda, a onda sam prešao u PSV. Poslije toga sam igrao u inostranstvu i nakon predivnih 18 godina vratio sam se kući.” Robena su kroz karijeru često usporovale povrede, pa se mnogi pitaju u kakvom stanju će biti njegovo tijelo sa 36 godina i
nakon 12 mjeseci pauze. “U ovom trenutu to niko ne zna, biće to veliki fizički test za mene, ali želim da dam sve od sebe od prvog treninga nove sezone. Moja želja i motivacija su kao na početku karijere”, zaključio je veliki holandski majstor. Osim holandskih klubova Roben je kroz karijeru nosio dresove Čelzija, Real Madrida i Bajerna. K.B.
U ovom trenutu niko ne zna koliko ću biti fizički spreman - biće to veliki test za mene, ali želim da dam sve od sebe od prvog treninga nove sezone. Moja želja i motivacija su kao na početku karijere.
IZJAVA DANA
Tužna i neprijatna vijest o odlasku našeg Petka samo nas je podsjetila da djela ostaju iza nas zauvijek! Selektore, Petko, tvoja djela će pamtiti fudbalski svijet, a ja između ostalog i rečnicu - Mali, opusti se, debitatnti uvijek igraju najbolje! Hvala ti za svaku lekciju i svaki osmijeh, počivaj u miru. Bivši fudbalski reprezentativac Jugoslavije i Srbije Dejan Stanković o Iliji Petkoviću, koji je u subotu preminuo u 75. godini.
Roben u dresu novog/starog kluba gdje će nositi broj 10
HSV OPET BEZ BUNDESLIGE, HAJDENHAJM VERDER BORIĆE SE U BARAŽU
Bili su jedini klub koji nije ispadao, sada nikako da se vrate
Sat na “Folkspark” stadionu dugo je odbijao da bude “resetovan”, dugo je odbrojavao sezone u Bundesligi Hamburgera kao jedinog tima koji nikada nije ispao iz elite. A onda je 2018. i čuveni HSV, velikan i nekadašnji šampion Njemačke i Evrope, potonuo u pakao “Cvajte”. Činilo se da će se ovaj kultni tim sa sjevera Njemačke brzo vratiti tamo gdje pripada, ali nije uspio - ni prošle sezone, a ni ove. Iako je tokom obje uglavnom preko cijele sezone bio na vrhu ili u sa-
mom vrhu. Juče je ponovo imao veliku šansu, poklon Arminije (koja je sredila trećeplasirani Hajdenhajm 3:0) i za treću poziciju i baraž sa Verderom za ulazak u Bundesligu dovoljan mu je bio i bod protiv Sandhauzena. Ali posrnuli velikan ne da nije izvukao bod, nego je ponižen sa 5:1 na svom terenu. Hajdenhajm ide na noge Verderu, Arminija i Štutgart se vraćaju u Bundesligu, a za HSV ostaje da i dalje gori u paklu “Cvajte”. K.B.
Vezista HSV-a David Kinsombi nakon jučerašnjeg meča
SPORT
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
DRUGA LIGA, 29. KOLO TIM IZ PLAVA U DERBIJU BOLJI OD BOKELJA
43
BRAZILSKI FUDBALER NAPUSTIO PLJEVLJA
JEZERO GRIZE KA BARAŽU FARIJA NIJE “RUDAR” Foto: Druga liga (facebook)
Dok lider i novi prvoligaš Dečić u laganom ritmu odrađuje posao do kraja sezone (juče 4:0 protiv OtrantOlimpika), žestoka borba vodi se za dva mjesta koja vode u baraž za Telekom 1. CFL. A 29. runda donijela je jedan od direktnih duela, u Plavu su se sudarili Jezero i Bokelj - poslije velike borbe slavio je domaći tim (2:1) i upisao supervažnu pobjedu kada su snovi o višem rangu u pitanju. Momci Milije Savovića vodili su od desetog minuta pogotkom Vuka Milačića, u 38. utakmicu je zakuvao Ivan Mićunović (1:1), a veliki trijumf potpisao je
PONEDJELJAK, 23. 1. 2017. Slavlje u Plavu nakon jučerašnjeg meča
Osim što je na sedam mečeva u post-korona eri osvojio samo dva boda, Rudar će do kraja sezone “duhove” baraža morati da rastjera i bez još jednog važnog igrača. Tijagu Fariji istekao je ugovor i on je napustio klub iz Pljevalja - Brazilac je ove sezone postigao pet golova i bio jedan od pokretača dvostrukog šampi-
sPORT
ona Crne Gore. Osim njega Damir Čakar vjerovatno do kraja sezone neće moći da računa na još dvojicu ključnih igrača Vula Vujačića i Velizara Janketića (povrede), pa je jasno da će njihovi saigrači morati žestoko da se bore u posljednjih šest kola. Iako su trenutno na “plus pet” od zone baraža. K.B.
47
u TRIJumFu sEVIlJE NADLIGA OsAsuNOm (4:3) DRUGA
da bude vođa SEMAFOR
Jezero - Bokelj 2:1
(Milačić 10, Tmušić 55 Mićunović 38)
Arsenal - Jedinstvo 2:1
(Pepić 44, 51 - Kalačević 49. pen) Mornar - Ibar 2:0 (Kažić 54, Gazivoda 72)
1. DEČIĆ
29
17
9
3
60:32
60
2. BOKELJ
29
14
6
9
44:27
48
3. JEZERO
29
14
6
9
37:28
48
4. JEDINSTVO
29
12
10
7
40:31
46
5. ARSENAL
29
9
9
11
37:39
36
6. MORNAR 29 8 11 10 33:40 35 Slavlje Stevana Jovetića i Visentea Ibore u 7. IBAR 28 9 8 11Pamploni 34:41nakon 35 gola za 1:1 - Joveta je bio asistent, a kapiten Sevilje strijelac 8. DREZGA 28 8 8 12 29:41 32 9. LOVĆEN
29
6
10
13
30:42
28
10. OTRANT OL.
29
6
5
18
26:49
23
Dečić - Otrant-Ol. 4:0 (Rudović 34, Tući 60, Camaj 84, 93) Drezga - Lovćen 1:1 (Maraš 15 - Montengro 14)
Nemanja Tmušić početkom drugog poluvremena. Ubrzo je za sve u Plavu stigla još jedna dobra vijest, istovremeno loša za navijače Jedinstva - tim iz Bijelog Polja, četvrtoplasirani na ta-
beli poražen je od Arsenala u Tivtu. Jedinstvo je “matirao” Dejan Pepić sa dva gola. Naredno kolo igra se u subotu, a donijeće upravo okršaj Jedinstva i Jezera. K.B.
SPORT PIŠE DA BARSELONU NA KLUPU VRAĆA ČUVENO IME
Siti bez LŠ, Pep na Nou Kampu
Tokom četiri sezone na klupi Barselone osvojio je 14 velikih trofeja i mnogo važnije - sa timom iz Katalonije napravio je revoluciju u fudbalu. Iako je i nakon njega s vremena na vrijeme - Barsa imala uspjeha, ipak je svima jasno da to nije moćan tim kakav je bio pod Pepom ČovjekGvardiolom. koji se bavi menadžerskim poslom koji ljudi tiZbog svega ivodeći ima svogma štićenika Sevi- konačsa “NouuKampa” lji (Andrija Vukčević igra no su shvatili da je kucnuo za drugi tim) je najavio tek sin vratrenutak da se slavni pravog Stevana... ti kući. Kako piše katalonski “Jednolistvrijeme je bio “Sport”, Barsa će kontaktipovrijeđen, Interu nijeali morarati a sauGvardiolom, dobio prostora. Prošao je trenuće da sačeka pogodan razne situacije tak. A onućekarijeri, zavisiti od Uefe. ali je uvijek davao cijelogkuća fudUkoliko evropska sebe. Ima veliki kapacitet, može da igra u bilo kom timu na svijetu. Ima dovolj-
bala ne uvaži žalbu Gvardiolinog sadašnjeg tima Mančester sitija i “građanima” ostane zabrana igranja u Ligi šampiona od dvije godine, Barselona će ponuditi Gvardioli ugovor.
IGOR GLUŠČEVIĆ: Isti list piše da bi u tom slučaju i sam lakšepravu raskiSevilja jetrener uradila nuo ugovor sa Sitijem, koji vastvar štonaredne je angažovaži do ljeta godine. Čini se da je Barsa izla Jovetića. Sve brzo ide u gubila strpljenje sa Kikeom njegovu korist. I u koSetijenom. K.B. rist kluba. Iskreno, Sevilja sada može da se osloni na velikog igra-
Ekipa Lovćena iz sezone 1965/66.
NOSTALGIJA - SJEĆANJE NA NOSTALGIJA - SJEĆANJE NA CRNOGORSKE LEGENDARNE EKIPE (LOVĆEN, EKIPE (LOVĆEN, 1965/66) 1965/66)
Tada je Obilića poljana bila neosvojiva tvrđava ⌦ Bojan Topalović Lovćen je tokom priprelovćen je u sezoni mnog perioda pred sezo- 1965/66. ostao u Drugoj ligi Istok što je bio nu 1965/66. skovao jasan glavni cilj najstarijeg plan: cilj je bio da se ostane crnogorskog kluba. a, u Drugoj ligi Istok. Na krado ostanka su došli na ju su “crveni” sa Obilića posebi svojstven način ljane uspjeli da ostvare svoje ambicije, a to su najsta- pobjeđivali su kod kuće, a rijem crnogorskom klubu uglavnom gubili na strani omogućili igrači sa slike... GORNJI RED: D. Perazić, B. Popović, V. Đurišić, I. Pejović, M. Dragović, D. posebno se dičio pobjedaMatović. ma nad drugoplasiranim DONJI RED: I. Kvesić, B. Proleterom iz Zrenjanina i Đikanović, P. Lekić, M. Ja- Željezničarom iz Niša (5:2). blan, P. Marković. Trijumfi na strani su bili Do konačnog cilja, rijetkost, ali jedan se na CeLovćen je došao na samo tinju nikada neće zaboravisebi svojstven način - po- ti - tokom jeseni Lovćen je u bjeđivali su kod kuće, a Titogradu savladao Budućuglavnom gubili u gosti- nost rezultatom 2:1. ma. Tada je Obilića poljaPobjede na Obilića Pona bukvalno bila neosvoji- ljani i poneki bod na strani va tvrđava... na kraju su donijeli LovćeA, jedan od tadašnja tri nu 14. poziciju što je bilo docrnogorska drugoligaša voljno za ostanak.
SPORT
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
45
MIODRAG BOŽOVIĆ OTIŠAO IZ SAMARE UZ OTPREMNINU OD 150.000€
GROF OSTAO BEZ KRILA
Možda s e rastanak osjećao u vazduhu, jer se Krila Sovjetov nalaze na posljednjem mjestu, ali stigao je poslije utakmice u kojoj su Miodrag Božović i tim iz Samare pokazali da mogu da budu “tvrd orah” i moćnom Zenitu. Naš stručnjak i Krila sporazumno su raskinuli saradnju, a prema navodima ruskih medija, Božović će kao otpremninu dobiti oko 150.000 eura. “Na sjednici savjeta direktora Krila Sovjetov obje strane su odlučile da se saradnja završi prije
NOVITET UMJESTO PREZIMENA NA DRESOVIMA RAZNI NATPISI
“Black lives matter” i u NBA Najjača liga na svijetu se vraća 30. jula u Dizni svijetu u Orlandu, a čelnici NBA planiraju da uvedu novo pravilo. Igračima koji će učestvovati na turniru biće dozvoljeno da umjesto svog prezimena na dresu napišu nešto drugo. Naravno, sve u cilju podrške borbi protiv rasizma koja bukti posljednjih mjeseci u Sjedinjenim Američkim Državama. ESPN je javio da će igrači moći na leđima da ispišu poruke u borbi protiv neravnopravnosti, za
dobrotvorne svrhe, itd... Na tom potezu insistirao je Savjet igrača predvođen plejmejkerom Oklahome Krisom Polom. “Pokušavamo da bacimo svijetlo na razne probleme u društvu i o tome pričamo svaki dan. Ljudi govore da će u Orlandu borba protiv nepravde biti već zaboravljena. Sa ovakvim dresovima to neće biti slučaj”, rekao je Pol. Ovako nešto je već viđeno u Premijer ligi, gdje svi igrači na leđima umjesto prezimena nose natpis
Krila Sovjetov zahvaljuju Miodragu Božoviću na profesionalnom odnosu prema poslu i žele mu uspjeh u budućoj karijeri vremena”, piše u saopštenju kluba iz Samare. “Krila Sovjetov zahvaljuju Mi-
odragu Božoviću na profesionalnom odnosu prema poslu i žele mu uspjeh u budućoj karijeri.” Inače, za vikend su Krila Sovjetov dugo vodila protiv Zenita, lider Rusije okrenuo je golovima sa penala, a onda su sudija i VAR u finišu poništili čist gol za posljednjeplasiranu ekipu u šampionatu. Osim Krila, Božović je kroz trenersku karijeru između ostalih vodio i Budućnost, Grbalj, Amkar, Dinamo i Lokomotivu iz Moskve, Rostov, Crvenu zvezdu i Arsenal iz Tule. K.B.
Draško Gogov
“Black Lives Matter” (Crni životu su bitni). Brojni NBA igrači prethodnih dana u javnosti nose majice sa istim natpisom, ali i onim “I Can’t Breathe” (Ne mogu da dišem) - rečenica koja je zvijezda vodilja protesta nakon ubistva Džordža Flojda. Da će igrači vrlo rado prihvatiti ovakvu ideju, moglo se vidjeti i na protestima širom SAD, gdje su na ulice izašli Janis Adetokumbo, Džejlen Braun, Malkolm Brogdon, Bogdan Bogdanović... A.K.
Kris Pol
JEDAN SE IZLIJEČIO, DRUGI ZARAŽEN
GOGOV POZITIVAN NA KORONA VIRUS
Pokušavamo da bacimo svijetlo na razne probleme u društvu i o tome pričamo svaki dan. Ljudi govore da će u Orlandu borba protiv nepravde biti već zaboravljena. Sa ovakvim dresovima to neće biti slučaj
Ista poruka od sada i na dresu: Lebron Džejms
Jedna dobra i jedna loša vijest stigla je juče iz Vaterpolo saveza Srbije. Momak porijeklom iz Crne Gore Nemanja Vico izliječio se od korona virusa. Njegov nalaz testa nakon izolacije i terapije bio je negativan. “On je zaražen prije dvije nedjelje, poslije boravka u izolaciji i terapija drugi test je dao željeni rezultat”, navedeno je u saopštenju VSS. Međutim, potvrđeno je da je još jedan vaterpolista pozitivan.
“Nalaz Draška Gogova je pozitivan i on će narednih 14 dana biti u izolaciji. Imao je temperaturu koja je u međuvremenu spala, uz kašalj koji je takođe prestao”, ističe se u saopštenju i navodi da se Gogov osjeća dobro. Osim Vica i Gogova, pozitivan na virus COVID-19 bio je i selektor Dejan Savić, koji je odmah otišao u izolaciju. Nakon što je otkriveno da je Vico pozitivan, pripreme vaterpolista Srbije su prekinute. A.K.
46
SPORT
Alba novi vladar Njemačke
Novi šampion Njemačke u košarci je Alba. Četa iz Berlina je u finalu završnice Bundeslige savladala Ludvigzburg ukupnim rezultatom 163:139 u dva meča (juče 75:74). Albi je ovo bila deveta kruna u klupskoj istoriji, a prva nakon osam godina kada ju je do trofeja vodio crnogorski stručnjak Luka Pavićević. Alba je na putu do pehara prethodno pobijedila Oldenburg i Getingen, a završni turnir koji se igrao u Minhenu ekipa Aita Garsije završila je sa svih šest pobjeda. “Albatrosi” su do trijumfa letjeli na krilima Nilsa Gifaja i Martina Hermansona, koji su ubacili po 14 poena, Markus Erikson je imao 13, a Lendri Nnoko 12. A.K.
Bajern opipava puls Trinkijerija
Strah u “crno-bijelom” dijelu Beograda, košarkaški klub Partizana bi mogao da ostane bez Andree Trinkijerija. Sve su glasnije informacije u košarkaškim krugovima da će se aktivirati klauzula u ugovoru italijanskog stručnjaka u kojoj stoji da može da ide iz Beograda ako dobije poziv nekog kluba iz Evrolige. A, taj klub je Bajern iz Minhena, koji je neslavno okončao ovu sezonu (ispao u četvrtfinalu Bundeslige). Naime, Bavarci pokušavaju da privole Trinkijerija preko sportskog direktora Danijelea Bajezija, sa kojim je radio u Bambergu. A.K.
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
MILOŠ RAONIĆ O IGRANJU U DOMOVINI, ADRIJA TURU, NOVAKU ĐOKOVIĆU...
Razmišljao sam da dođem u Crnu Goru, nikada nijesam igrao pred većinom rođaka
Jaka bura koja se digla zbog haosa na Adrija turu u Zadru se polako smiruje, ali komentari i dalje stižu. Da podsjetimo, nakon što je otkriveno da je Grigor Dimitrov zaražen, otkazano je finale turnira na hrvatskoj obali Jadranskog mora, kao i svi ostali mečevi, a nakon testiranja otkriveno je da su na korona virus pozitivni i Novak Đoković, njegova supruga Jelena, Borna Ćorić, Goran Ivanišević, te kondicioni treneri Dimitrova i Đokovića.
Znam da je Novak bio jedan od onih koji je bio protiv ideje o US openu, rekao je da ne vidi kako Gren slem turnir može da se održi pod tim uslovima. Poslije svega što se dogodilo njegovo mišljenje o tome više nema mnogo težine, ne stoji mnogo iza toga
■ NEPOTREBAN RIZIK
Teniski svijet se obrušio na prvog tenisera planete, bilo je onih koji su stali u njegovu odbranu, a sada se oglasio momak koji je imao poziv da sa Đokovićem igra u Crnoj Gori. Miloš Raonić, koji igra pod kanadskom zastavom, otkrio je da je dugo razmišljao da prihvati poziv. Međutim... “Nikada nijesam igrao pred većinom mojih rođaka, pred mojom bakom, tetkama, stričevima... Razmišljao sam, ali ako će US open da se održi, ipak sam odlučio da ne idem u Evro-
pu, pa nazad. Osjećao sam da je to nepotreban rizik”, kazao je Raonić za kanadski TSN. Zamisao organizacionog tima turnira i samog Novaka bila je da on i Raonić igraju u Crnoj Gori. Bio je u planu i egzibicioni meč, ali je na kraju sve otpalo. Prvo Adrija tur u našoj zemlji, a onda je i COVID-19 uništio cijelu zamisao. “Mislio sam da će većina manifestacija biti bez publike, ali da će za vrijeme boravka u Crnoj Gori biti prilike za neka okupljanja i druženje. Lično, ne bih
se osjećao ugodno, posebno na tim promotivnim aktivnostima, kakvih je bilo”, rekao je Raonić.
■ VRIJEME DA
SE VRATI POVJERENJE
Nakon svega što se desilo u Zadru “bijeli sport” je podijeljen na one koji su uz Novaka i one koji su protiv. Neki od njih su tražili da da ostavku na mjesto predsjednika igrača. Uz sve to, Raonić ističe da će mu trebati vremena da vrati povjerenje kompletne teniske javnosti. “Znam da je Novak bio jedan od onih koji je bio protiv ideje o US openu, rekao je da ne vidi kako Gren slem turnir može da se održi pod tim uslovima. Poslije svega što se dogodilo njegovo mišljenje o tome više nema mnogo težine, ne stoji mnogo iza toga... Za druge stvari, mislim da je vodio igrače na pozitivan način, ali ako gledamo sada ovu situaciju, biće mu potrebno vrijeme da vrati povjerenje”, nema dilemu Raonić. Za kraj razgovora Raonić je stao u odbranu bugarskog tenisera kojeg je
Mislio sam da će većina manifestacija biti bez publike, ali da će za vrijeme boravka u Crnoj Gori biti prilike za neka okupljanja i druženje. Lično, ne bih se osjećao ugodno, posebno na tim promotivnim aktivnostima, kakvih je bilo
napao Novakov otac Srđan. Đoković senior je istakao da je Dimitrov naštetio Srbiji, Hrvatskoj i njegovoj porodici. “To su potpuno nekorektni komentari. Bilo je i drugih stvari koje su mogle da uzrokuju sve, možda Novakov odlazak na košarkašku utakmicu na kojoj se sreo sa Jokićem, koji je poslije bio pozitivan. Mnogo je tu tračeva i mislim da je svrsishodnije u ovom trenutku fokusirati se na: ‘U redu, nije uspjelo, šta možemo da uradimo bolje kako bismo vratili teniske turnire?”, poentirao je Miloš Raonić. A.K.
PONEDJELJAK, 29. 6. 2020.
● foto dana
SPORT
47
SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 18.55h ________________________ Astra - Steaua, fudbal 20.55h __________________Kristal Palas - Barnli, fudbal
SPORTKLUB 2 20.30h _________________Ekseter - Nortempton, fudbal
SPORTKLUB 4 22.15h _____________________ P. Fereira - Porto, fudbal
SPORTKLUB HD 21.45h _____________________ Saragosa - Ueska, fudbal
Totalna ludnica u Mađarskoj
Nakon 27 godina i sedam osvojenih titula slavni mađarski klub Debrecin ispao je iz Prve lige. Debrecinu je bila potrebna pobjeda protiv Pakša, ali nijesu uspjeli. Odigrali su samo remi, a navijači nijesu mogli da sakriju ljutnju. Odmah su uletjeli u teren, jurili igrače, skidali im dresove... Uplakani fudbaleri našli su se u još većem šoku zbog ponašanja huligana koje je policija vrlo brzo istjerala sa travnate podloge.
NOVA SPORT 22.00h ____________________ Hetafe - Sosijedad, fudbal
ARENASPORT 2 14.00h ______________ Istočno prvenstvo Evrope, tenis 16.00h ______________ Istočno prvenstvo Evrope, tenis 18.00h ______________ Istočno prvenstvo Evrope, tenis
DN TIKET HETAFE SOSIJEDAD ODENZE LINGBI SPECIJA PIZA P. FEREIRA PORTO
1 2
2 GG3+ 1 GG UKUPNA KVOTA: 25,23
22
NOVA SLUČAJA ZARAZE KORONA VIRUSOM PRIJAVLJENO JE U MEKSIČKOM FUDBALSKOM KLUBU KRUZ AZUL. PREMA INFORMACIJAMA TAMOŠNJIH MEDIJA POZITIVNO NA NOVI VIRUS COVID-19 BILO JE OSAM FUDBALERA I 14 ČLANICA ŽENSKE EKIPE. NIKO OD NJIH NEMA SIMPTOME, A KLUB KOJI SE TRENUTNO NALAZI NA PRIPREMAMA VRATIO IH JE KUĆAMA GDJE ĆE BITI U IZOLACIJI I POD LJEKARSKIM NADZOROM
Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)
Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom
+382 20 252 900
Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju
redakcija@dnovine.me
(desk@dnovine.me)
20.00h ______________ Istočno prvenstvo Evrope, tenis
NE PROPUSTITE
U Madridu se igra direktni okršaj za plasman u Ligu Evrope Hetafe - Sosijedad NOVA SPORT, 22h
Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)
U PRODAJI
na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću
Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST
10%
Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore
Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.