Dnevne novine 29. septembar 2020. by Dnevne Novine

MINISTARSTVO PROSVJETE ■ 14

ŠKOLSKA GODINA POČINJE 1. OKTOBRA

UTORAK, 29. 9. 2020. BROJ 2802 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

DF NA TERENU NE POŠTUJE DRŽAVNE SIMBOLE, A TIME NI SPORAZUM TRI KOALICIJE ■ 2 3

Front ignoriše Zdravka taman koliko i on njih TIVAT ■ 20 21

U SUSRET POPISU: POČELA KAMPANJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA ■ 5

“Il’ si Srbin ili milogorac”

I zdravlje i znanje!

• Ukoliko postoji konkretan zdravstveni razlog zbog koga je problematično da nosite masku, blagovremeno o tome komunicirajte sa školom. • Redovno perite ruke najmanje 20 sekundi sapunom kada god se za to pojavi potreba (dodirivanje maske, zajedničkih predmeta, • Ukoliko postoji konkretan zdravstveni razlog nastavnih sredstava, prije i nakon obavljanja zbog koga je problematično da nosite masku, fizioloških potreba u toaletu; prije konzumiranja blagovremeno o tome komunicirajte sa školom. hrane i sl.). U slučaju nijenajmanje obezbjeđena • Redovno peritedaruke 20 sekundi sapunom voda, kada god se za itopapirnati pojavi potreba higijenski ispravna sapun (dodirivanje zajedničkih predmeta, ubrusi, neophodno je maske, sprovesti dezinfekciju nastavnih sredstava, prije i nakon obavljanja ruku dezificijensima dostupnim u školi. fizioloških potreba u toaletu; prije konzumiranja

sl.). U slučaju da nije obezbjeđena je da i objasnite učenicima da ne • Neophodno hrane higijenski ispravna voda, sapun i papirnati pretjeruju sa korišćenjem dezinfekcionih ubrusi, neophodno je sprovesti dezinfekciju sredstava jerruku to dezificijensima može biti štetno po zdravlje dostupnim u školi. njihove kože i da je bolje da peru ruke sapunom • Neophodno je da objasnite učenicima da ne i vodom, nakon čega treba da ih obrišu pretjeruju sa korišćenjem dezinfekcionih papirnatim ubrusom. sredstava jer to može biti štetno po zdravlje

NIKŠIĆ: PROTEST NAKON ZATVARANJA OBJEKATA ■ 21

Ugostitelji ogorčeni zbog mjera NKT

njihove kože i da je bolje da peru ruke sapunom distancu u i oko škole od • Održavajte fizičku i vodom, nakon čega treba da ih obrišu najmanje dvapapirnatim metra. ubrusom.

djeca održavaju distancu • Pratite da• liOdržavajte fizičku distancu u i oko van škole od dvalimetra. učionice i u najmanje njoj, te da poštuju obavezu da u jednoj klupi• sjedi jedno Pratite da lidijete. djeca održavaju distancu van

NKT: COVID 19 UŠAO U DOM ■ 14 15 STARIH U RISNU

Koronom zaraženo deset štićenika i sedam zaposlenih ZA NAJBOLJE PONUDE:

Petković predsjednik parlamenta, sjednica DRAGI RODITELJI, bez himne URADITE ŠTO JE DO VAS:

učionice i u njoj, te da li poštuju obavezu da u

• U školu nejednoj idu klupi licasjedi koja u karantinu jednosu dijete. /samoizolaciji (zdrava lica koja su imala blizak • U školu ne idu lica koja su u karantinu kontakt sa inficiranom/oboiljelom osobom) /samoizolaciji (zdrava lica koja su imalailiblizak izolaciji (inficirana koja imaju simptome/ kontakt lica sa inficiranom/oboiljelom osobom) ili (inficirana lica koja imaju simptome/ zdravstvene izolaciji tegobe).

I zdravlje i znanje!

• Provjerite temperaturu djetetu prije dolaska

u ustanovu i ukoliko dijete ima temperaturu, DRAGI RODITELJI, ne vodite ga u školu. URADITE ŠTO JE DO VAS: • Ne vodite dijete u školu ukoliko ima tegobe svojstvene respiratornoj ili crijevnoj infekciji;

• Provjerite temperaturu djetetu prije dolaska gubitak čulai ukoliko mirisa/ukusa ili druge akutne u ustanovu dijete ima temperaturu, zdravstvene ne vodite ga utegobe. školu. Ne vodite dijetedo u školu ima tegobe ispratite ulazaukoliko u dvorište ili školu – • •Dijete svojstvene respiratornoj ili crijevnoj infekciji; nemojte ulaziti u objekat.

DANAS UZ DN

gubitak čula mirisa/ukusa ili druge akutne

tegobe. obavezu nošenja maski – i dijete poštujte • I vizdravstvene prema sebi i drugima. Dijete odgovorni ispratite do ulaza u dvorište ili školu – •budite

Flajer Ministarstva prosvjete nemojte ulaziti u objekat.

• Neka dijete ima dvije rezervne maske uz • I vi i dijete poštujte obavezu nošenja maski – sebe, kao i plastičnu vrećiću u koju može da budite odgovorni prema sebi i drugima. odloži upotrebljenu masku(e) koju će nositi • Neka dijete ima dvije rezervne maske uz kući na pranje (ukoliko dijete koristi platnene sebe, kao i plastičnu vrećiću u koju može da maske koje su namijenjene odloži upotrebljenu masku(e) kojuza će višekratnu nositi upotrebu). kući na pranje (ukoliko dijete koristi platnene

I ZDRAVLJE I ZNANJE maske koje su namijenjene za višekratnu upotrebu).

CRNOGORAC UHAPŠEN U ITALIJI ■ 11 zdravstvene tegobe).

Da bi isplatio dug uzgajao marihuanu

poštovanju svih ostalih • Dajte svoj doprinos svoj doprinos poštovanju svih ostalih • Dajte mjera za čije je sprovođenje zadužena škola. mjera za čije je sprovođenje zadužena škola.

i doprinos zajedničkom • Hvala za odgovornost i doprinos zajedničkom • Hvala za odgovornost očuvanju zdravlja! očuvanju zdravlja!

marketing@dnovine.me

www.ijzcg.me | #DistancaRukeMaska www.ijzcg.me | #DistancaRukeMaska

+382 20 252 900

politika

UTORAK, 29. 9. 2020.

DF na terenu ne poštuje državne simbole, a t

Bečić i Medoks

Bečić juče primio britansku ambasadorku

Niko neće i ne smije da bude iznad zakona

Potrebno je da se svi zajedno izdignemo iznad ličnih i partijskih interesa, jer nam interes Crne Gore i njenih građana mora biti svima prioritet koji nema alternativu, kazao je Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić na jučerašnjem sastanku sa britanskom ambasadorkom Karen Medoks. Bečić je kazao da je sveobuhvatna podrška Crnoj Gori, čak i u izazovnim vremenima - usljed pandemije korona virusa, dokaz da Ujedinjeno Kraljevstvo nije zaboravilo svog starog saveznika. “Sporazum koji su potpisali konstituenti nove vlasti jasno ukazuje da će se nastaviti sa jačanjem dosadašnjeg vanjskopolitičkog puta, afirmisanjem građanskog karaktera Crne Gore, da ne-

će biti revanšizma, ali da će se poštovati vladavina prava”, rekao je Bečić i istakao da nijedan pojedinac neće biti iznad zakona i da ćemo time poslati poruku da smo zrelo demokratsko društvo. Medoks je čestitala Bečiću na izboru za ovako važnu funkciju jer se, kako je kazala, parlament u svakom uspješnom društvu smatra srcem demokratije. “Raduje nas činjenica da dijelimo zajedničke ciljeve u oblastima saradnje u odbrani, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i produbljivanju parlamentarne saradnje. Britanska Vlada i Parlament, koji imaju puno eksperata iz raznih oblasti, voljni su da vam pomognu u ispunjavanju zacrtanih ciljeva”, istakla je Medoks. M.D.

zbog preklapanja funkcija

Vuković i Šćekić podnose ostavke Gradonačelnik glavnog grada i poslanik na listi koalicije “Odlučno za Crnu Goru! DPS - Milo Đukanović” Ivan Vuković i predsjednik Opštine Berane i potpredsjednik Socijalističke narodne partije Dragoslav Šćekić podnose ostavke na funkcije poslanika. Vuković je u obrazloženju ostavke naveo da je funkcija poslanika nespojiva sa funkcijom gradonačelnika Podgorice koju sada obavlja. Podsjetimo, prije Vukovi-

ća ostavke iz koalicije Demokratske partije socijalista i Liberalne partije podnijeli su Zoran Pažin i Gordana Đurović. Šćekić se između dvije javne funkcije odlučio da ostane na funkciju predsjednika Opštine, na koju je reizabran 2018. godine i to je njegov drugi mandat na čelu opštine Berane, a na njegovo mjesto za poslanika doći će sljedeća sa liste SNP-a Milosava Mira Paunović. M.D.

Front ignoriše taman koliko S porazum lidera tri koalicije “Za budućnost Crne Gore”, “Mira je naša nacija” i “Crno na bijelo”, Zdravka Krivokapića, Alekse Bečića i Dritana Abazovića, očiglednbo nikada neće zaživjeti, kada su državni simboli u pitanju, jer stanje na terenu pokazuje (ne)očekivanu sliku.

Koliko je lider koalicije “Za budućnost Crne Gore” ignorisao Demokratski front i potpisivao sporazume sa ostalim liderima bez konsultacija, toliko članovi i funkcioneri Demokratskog fronta igorišu te sporazume i samog Krivokapića. Na konstitutivnoj sjednici Skupštine Crne Gore tokom intoniranja himne u sali nisu bili svi poslanici DF-a i javno su saopštili da su namjerno odsustvovali da ne bi podizali tenzije jer ne poštuju himnu. Najnoviji primjer dogodio se juče u Tivtu gdje je zasijedanje lokalnog parlamenta počelo bez intoniranja crnogorske himne. Na sjednici je rečeno da je takva odluka donijeta kako bi se izbjegle tenzije, jer su predstavnici koalicije “Narod pobjeđuje” negodovali zbog himne. Nosilac liste ove kolacije bio je Željko Komnenović. Pored njega, listu čine i doskorašnji predsjednici Opštinskog Odbora Nove srpske demokratije, Demokrata i Demokratske srpske stranke, koji su podnijeli ostavke na te funkcije – Savo Klakor, Vladimir Arsić i Dejan Risančić, iz Arsenal za Tivat Budimir Cupara i Tivatska Akcija Mirko Kovačević i Miomir Abović. Iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Tivta juče je saopšteno da je izostanak intoniranja himne pokazao da nova opštinska vlast u Tivtu neće ni formalno uvažavati simbole Crne Gore. “Posebno je interesantno zašto su na ovakav dogovor pristali Goran Božović, nekadašnji funkcioner naše partije i novi predsjednik SO Andrija Petković, iako obojica javno tvrde kako su odani državi Crnoj Gori, pravdaju se da zbog “izbjegavanja tenzija” ne žele intonaciju himne na početku sjednice”, ističu u OO DPS Tivat. “Socijaldemokratska partija, koja nije dio vlasti u Tivtu, neće učestvovati u izboru predsjednika opštine Tivat ukoliko na narednoj sjednici ne bude ispravljena greška sa jučerašnje vezano za intoni-

ranje himne, i ukoliko se na simboličkoj ravni ne iskaže poštovanje prema državi kroz poštovanje njenih simbola”, saopštio je Aleksandar Đurović predsjednik OO SDP Tivat. U ovoj partiji smatraju da se sve češće dovodi u pitanje građanski, multietnički i sekularni karakter države , kao i državni simboli. “Socijaldemokratska partija će zahtijevati da se izmijeni Poslovnik o radu Skupštine Opštine Tivat i da svaka prva sjednica novog saziva počinje intoniranjem državne himne. Cijeneći osjetljivost političkog trenutka u kojem se konstituiše nova vlast u Tivtu, insistiraćemo da se, i pored toga što nije trenutno predviđeno Poslovnikom, crnogorska himna intonira na prvoj narednoj sjednici Skupštine, kako se ne bi dovodilo u pitanje opredjeljenje da se u našem gradu u potpunosti poštuju državni simboli na Ustavom predviđen način”, rekao je on. U Crnogorskoj kulturnoj mreži kažu da se na prvom koraku pokazalo da je sporazum koji su potpisale tri koalicije koje su na pro-

teklim parlamentarnim izborima uz pomoć Srpske pravoslavne crkve dobile većinsku podršku građana. “Naime, sporazumom je bilo predviđeno poštovanje državnih simbola što su prekršili poslanici Demokratskog fronta na svečanoj sjednici Skupštine jer nijesu prisustvovali intoniranju himne, što je jasan pokazatelj njihove želje da se ona izmijeni”, saopštili su u CKM-u. Kako su dodali, nakon saopštavanja rezultata izbora na vrata Crne Gore je zakucala 1918. godina jer se izborni pobjednici zalažu za sve ono što se desilo na Podgoričkoj skupštini. “Svaki patriotski orijentisan građanin Crne Gore ne vjeruje u iskrene namjere potpisnika sporazuma kojim su se potpisnici suprotno svojim ideologijama obavezali da nema izmjene državnih simbola, preispitivanja odluke o članstvu u NATO i skretanja sa evropskog puta. Svima nam je jasno da je brzo potpisivanje sporazuma koji se kosi sa osnovnim načelima djelovanja njegovih potpisnika pokušaj odgovora na patriotski skup na kojem su građani izrazili revolt prema slavlju pobjednika parlamentarnih izbora koji su sa pjesmama o Kosovu i sa trobojnim zastavama prkosili državi”, ističu u CKM-u.

UTORAK, 29. 9. 2020.

politika

time ni sporazum tri koalicije

e Zdravka o i on njih Raonić: Popis odložiti ili uvesti međunarodno nadgledanje Jedan od istaknutih građanskih aktivista i predsjednik nevladine organizacije Građanska alijansa Boris Raonić kaže za Dnevne novine da je Crna Gora dostigla stepen demokratske zrelosti, pa ne treba imati bojazan od teokratije, ali nije postigla dovoljnu zrelost da se na nivo primjeren demokratskim zemljama, svede uticaj na politiku raznih centara moći. “Za to, prvenstvenu odgovornost vidim u dosadašnjoj vlasti, koje je na primjer KAP prodala u Grandu. Sa druge strane, nova vlast nikako ne smije da uđe u ri-

Evidentno je, navode oni, da će tri pobjedničke koalicije pogaziti svoje principe i politička uvjerenja zarad dolaska na vlast i sprovođenje misije svojih nalogodavaca koja se odnosi na to da Crna Gora nakon popisa stanovništva postane sastavni dio projekta tri velike srpske države. “Građani Crne Gore su dali podršku onim političkim subjektima koji su prethodnih 14 godina negirali njenu suverenost, njen identitet, građanski koncept i članstvo u NATO”, ukazuju u CKM-u. Ističu da svjetska istorija skoro da ne pamti da su građani jedne

zik nepoštovanja simbola i organizovanja vjerskih obreda u Opštini Budva u kojoj je preko 10 odsto nepravoslavaca, a u ovo vrijeme veliki je priliv biznisa iz Turske. O svim ovim stvarima, sada treba voditi otvoren dijalog i pokušati doći do rješenja prihvatljivog svim grupama, tim prije što je za iduću godinu planiran popis, za koji takođe treba razmisliti da li ga u ovakvoj atmosferi i uslovima treba organizovati, a ako se se na to odluci, treba razmisliti o određenoj vrsti međunarodnog nadgledanja”, kaže Raonić. države glasali protiv puta napretka i prosperiteta matične države. “Očito je da su građani na ovim izborima više vjerovali obmanama sveštenstva SPC nego li sopstvenim očima. Zbog takve njihove odluke jedini gubitnik je Crna Gora koja će u koliko nova skupštinska većina formira Vladu sa evropskog puta skrenuti na put kojim je koračala 1918. godine kad je izgubila svoju suverenost i mogućnost da sama odlučuje o svojoj budućnosti. Na kraju i ako URA ideološki ne pripada ovoj koaliciji sigurno joj pripada etiketa “sa kim si takav si”, zaključuje CKM. M.P.

Krivokapić

Mandić

Politički savjet Nove srpske demokratije saopštio

Srbi moraju biti u Vladi Srpski narod i njegovi politički predstavnici, okupljeni u Novoj srpskoj demokratiji i Demokratskom frontu, dali su ključni doprinos u rušenju režima i potpuno je očekivano da u vlasti budu zastupljeni srazmjerno tim rezultatima, ocijenio je Politički savjet NSD, navodeći da Zakon o slobodi vjeroispovijesti treba što prije suspendovati. Kako je poručeno sa sjednice Političkog savjeta NSD, koja je održana u Podgorici,

sve strane, koje učestvuju u pregovorima o formiranju nove vlade, treba da ispoštuju izbornu volju građana. Iz NSD je saopšteno da je Politički savjet zatražio da lideri NSD i DF preuzmu odgovornost za upravljanje Crnom Gorom i da to od njih očekuju i svi njihovi glasači. “Buduća vlada mora da potpiše temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, poput onog potpisanog sa Rimokatoličkom

crkvom”, saopšteno je na sjednici. Kako su kazali, tek nakon toga treba pristupiti izradi novog zakona, iz koga će biti eliminisane “sve tačke kojima se diskriminiše ne samo SPC, nego i druge tradicionalne vjerske zajednice”. “Politički savjet NSD okuplja brojne vodeće srpske intelektualce, koji su spremni da u potpunosti doprinesu razvoju i demokratizaciji Crne Gore”, navodi se u saopštenju. R.P.

vlada crne gore dala saglasnost na odluke

Utvrđeni datumi praznika Hrvata, Albanaca i Roma

Vlada je juče dala saglasnost na odluke o zastavi, notnom zapisu himne i utvrđivanja Dana nacionalnog praznika pripadnikâ albanskog, hrvatskog i romskog naroda u Crnoj Gori. Nacionalni savjet Albanaca u Crnoj Gori odlučio je da upotrebljava albansku nacionalnu zastavu – crnog dvoglavog orla na crvenoj podlozi, kao grb – crnog dvoglavog orla iznad kojeg je Skenderbegov šljem, na crvenom štitu za žutim obrubom i kao hi-

mnu pjesmu „Rreth flamurit të përbashkuar“ („Oko objedinjene zastave“). Za Dan nacionalnog praznika pripadnika albanskog naroda u Crnoj Gori određen je 28. novembar – Dan nacionalne zastave. Hrvatsko nacionalno vijeće u Crnoj Gori odlučilo je da upotrebljava zastavu i grb Republike Hrvatske, te hrvatsku himnu („Lijepa naša domovino“). Za Dan nacionalnog praznika pripadnika hrvatskog naroda u Crnoj Gori utvrdilo je 13. januar – Dan

prijenosa mošti Svetog Tripuna u Kotor (Karike). Romski savjet u Crnoj Gori odlučio je upotrebljava plavo-zelenu romsku zastavu sa romskim točkom, a kao himnu pjesmu „Đelem, đelem“ (Išao sam, išao), koje je prihvatio Svjetski kongres Roma 1971. godine, da kao grb koristi crveni točak. Za Dan nacionalnog praznika Roma u Crnoj Goru utvrđen je 8. april – Svjetski dan Roma, takođe proglašen na Svjetskom kongresu Roma 1971. godine. R.P.

politika

UTORAK, 29. 9. 2020.

Srpski mediji za godinu imali više od 10.000 objava o našoj zemlji

DFC: Svakodnevno plasirali dezinformacije o Crnoj Gori

Jednogodišnje istraživanje Digitalnog forenzičkog centra, kojim je obuhvaćeno 10.630 tekstova sa ključnom riječju Crna Gora, pokazalo je da su u prethodnih 12 mjeseci portali Alo, Espreso, Blic, Srbija danas, Kurir, Informer i Novosti u kontinuitetu bili najčitaniji mediji iz Srbije u Crnoj Gori, ali u isto vrijeme i oni koji su širili sadržaj upitnog kvaliteta. “Svakodnevno izvještavanje srbijanskih medija o Crnoj Gori ne bi bilo ni po čemu specifično da ta izvještavanja nijesu obilovala dezinformacijama, lažnim vijestima, senzacionalističkim naslovima i narativima kojima se obraćaju širokoj čitalačkoj publici”, kazali su iz DFC-a. Kako su naveli, negativni narativi o našoj državi skoro svakodnevno su lansirani, a najčešći narativ je bio da je Crna Gora kriminalna i zarobljena država čime se, kako su kazali, željela poslati poruka da kriminalne aktivnosti u regionu potiču iz Crne Gore, da najozloglašeniji kriminalni klanovi, likvidacije, pljačke, otmice i šverc droge imaju uporište u Crnoj Gori, ali i da je Crna Gora zarobljena država u političkom i društvenom smislu. “Neke od poruka koje se iščitavaju i koje sugerišu o lošem stanju u Crnoj Gori

Jučerašje naslovne strane srpskih dnevnih listova

su da su državne institucije zarobljene jer u njima vlada korupcija i nepotizam, crnogorski režim ne poštu-

je ljudska i vjerska prava i nastoji stvoriti privatnu državu”, navode iz DFC-a. Narativ koji mjesecima

puni stupce srbijanskih medija, a na značaju je posebno dobio održavanjem litija, odnosi se na ugrože-

nost i obespravljenost Srba u Crnoj Gori, i izjavama da će država Srbija uraditi sve da ih zaštiti od diskriminacije crnogorskog režima. “Pored zaštite srpskog naroda potencirana je pomoć i podrška srpskim svetinjama u Crnoj Gori, koje crnogorski režim, kako tvrde, namjerava da otme”, navodi se u saopštenju DFC-a. Usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kako dodaju, održavanjem litija i dešavanjima u Budvi potenciran je, kako je navedeno, narativ da je Crna Gora nestabilna država, da može doći do nemira i građanskog rata, i da crnogorski režim sprovodi represiju. M.D.

Veliku pažnju posvetili parlamentarnim izborima Svi tabloidi i mediji u Srbiji veliku pažnju posvetili su parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, kazali su iz DFC-a, navodeći da je plasiranje negativnih narativa i dezinformacija imalo zajednički cilj – izazivanje dodatnih tenzija. “Dominantan narativ bio je da režim nastavlja trodecenijsku aktivnosti krađe i manipulcije da ostane na vlasti, ovog puta kupovinom ličnih karata, dovođenjem stranih državlja-

Povodom Međunarodnog dana

na prvenstveno sa Kosova i Albanije da glasaju za DPS i izazivanjem nereda. Ipak, ništa od navedenog nije potkrijepljeno dokazima”, navodi se u saopštenju. Nakon proglašenja izbornih rezultata, kako navode, uslijedili su narativi da slijedi podjela Đukanovićevog DPSa, da se DPS počela urušavati što dokazuju navodni incidenti između funkcionera te partije, i da se počinje odmotava-

ti klupko kriminala koje je gušilo državu. “Bilo je i navoda da bi predsjednik Milo Đukanović mogao da servira par iznenađenja sa ciljem da minira formiranje nove vlade u kojoj nema DPS-a. U pokušaju da ostane na vlasti jedan od scenarija je proglašenje vanrednog stanja zbog naglog skoka slučajeva Kovida. Ovo je predstavljeno kao metod koji bi poslužio za eventualni spas ili odlaganje

političkog kraja režima”, kazali su iz DFC-a. Pred kraj posmatranog perioda, dodaju iz DFC, uočili su promjenu narativa srpskih medija kada je riječ o novoj većini u Crnoj Gori. “Zaokret je uslovljen potpisanim sporazumom između lidera tri koalicije 9. septembra, nakon čega su preko noći postali izdajice koje su okrenule leđa Srbima”, navodi se u saopštenju DFC-a.

Nuhodžić juče primio ambasadorku Tudik

Bošnjaci su uvijek podržavali Ostvaren značajan napredak Crne Gore progresivne snage Crne Gore Bošnjaci su kao narod uvijek podržavali progresivne snage Crne Gore i u budućnosti će biti na strani onih koji vode državu u pravcu evropskih i evroatlantskih vrijednosti, saopšteno je iz Bošnjačke stranke. U čestitki povodom Međunarodnog dana Bošnjaka, koji je obilježen juče, navodi se da je Bošnjački narod u Crnoj Gori dao

nesebičan doprinos ideji slobodne Crne Gore, na čijim temeljima je stvarana multietnička i multikulturalna Crna Gora. “Imamo obavezu da čuvamo našu zajedničku kuću, državu Crnu Goru i da donosimo prave odluke koje će nam otvoriti puteve stabilnosti, ekonomskog razvoja i napretka naše zemlje”, navode iz BS. M.D.

Prijateljski odnosi između Crne Gore i Francuske podrazumijevaju i zajedničko djelovanje u pravcu suočavanja sa savremenim bezbjednosnim prijetnjama i izazovima, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić tokom oproštajne posjete ambasadorke Francuske Kristin Tudik. Nuhodžić je zahvalio Tudik na doprinosu jačanju odnosa između dvije države. “Nuhodžić je podsjetio i na kvalitetnu saradnju sa Ambasadom Francuske u Podgo-

Nuhodžić i Tudik rici, tokom mjeseci borbe protiv pandemije COVID-19, čime je dodatno potvrđeno snažno partnerstvo između Crne Gore i Francuske”, navodi se u saopštenju. Tudik je kazala da je Francu-

ska spremna za dalјu podršku snaženja kapaciteta Ministarstva unutrašnjih poslova, kroz zajedničke projekte i aktivnosti, a posebno u kontekstu pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom. M.D.

UTORAK, 29. 9. 2020.

politika

U susret popisu: Počela kampanja na društvenim mrežama

“Il’ si Srbin ili milogorac”

Kampanja za popis stanovništva koji će biti sproveden naredne godine već je počela na društvenim mrežama. Prije nedjelju dana, tačnije 21. septembra, formirana je grupa koja se u početku zvala “Popis: Ili si Srbin ili milogorac”, da bi četiri dana kasnije – 25. septembra, promijenila dio naziva, pa nosi ime: “Zovi se imenom svojih predaka: il’ si Srbin ili milogorac”. Naziv je na ćirilici, osim za riječ “milogorac” koja je napisana latinicom. Među pratiocima ove FB grupe ima i onih koji misle da treba još mijenjati njeno ime, pa staviti “il’ si Srbin ili Crnogorac”, uz objašnjenje da se to mora naglasiti “kako ne bi bilo zabune da se ponovo neki Srbi pišu Crnogorcima, misleći da je to isto”. Slijedi i poruka: “To više nije i neće biti isto – Srbi su Srbi”. Od osnivanja do 28. septembra, dakle za sedam dana, ova grupa dobila je oko 1.900 pratilaca. Na njenoj stranici veliča se srpstvo, srpski junaci, srpska znamenja, uz ogroman broj fotografija sa litija, iz raznih djelova Crne Gore koji su “okićeni” srpskim trobojkama. Tu su riječi srpskih sveštenika, upozorenja Srpske crkve da se ne za-

Trenutna naslovna grupe boravi ko je donio pobjedu na izborima i srušio „diktatora“. Sagovornici Dnevnih novina kažu da je ovo tek početak i da će se Crna Gora suočiti sa neviđenom kampanjom, što javnom, što tajnom, da se ostvari projektovani cilj kojeg je otvoreno saopštio srpski istoričar Aleksandar Raković – da Srba treba da bude najmanje 40 odsto. Time bi srpskim nacionalnim inžinjeringom postali najbrojnija nacija u našoj državi. Raković je izjavio da je već izvjesno da će biti 40 odsto Srba, te da to pokazuju njihova istraživanja, po kojima je još u martu ove godine registrovano 36 odsto srpskog stanovniš-

tva u Crnoj Gori. Podsjetimo, na posljednjem popisu 2011. godine bilo je oko 28 odsto. Da je popis izuzetno značajan za Srbiju potvrdio je i njen predsjednik Aleksandar Vučić, dok Srpska pravoslavna crkva, preko svojih sveštenika najavljuje da prelazi na novi zadatak - popis stanovništva. Dakle, sve je potpuno jasno, a ova FB grupa samo pokazuje da je kampanja krenula i to mjesecima prije sprovođenja popisa, baš kao i u slučaju parlamentarnih izbora kada su preko litija držali tenzije, objedinjavali protivnike DPS-a i predsjednika države Mila Đukanovića, uz nevi-

đenu podršku srpskih medija, srpskih politčara, zvanične vlasti, akademskih i intelektualnih krugova... Sigurno je da će tako biti i u susret popisu, zato ovu FB grupu ne treba posmatrati nimalo naivno, već kao prvi otvoreni korak da se već ušlo u organizovano djelovanje i kampanju koja ima za cilj da ubjeđuje naše građane da su Crnogorci nepostojeća nacija, da su svi koji se izjašnjavaju kao Crnogorci u stvari “milogorci”, te da crnogorska nacija ne postoji. Mnogi univerzitetski profesori, analitičari, dobri poznavaoci istorije regiona i aktuelnih dešavanja upozoravaju da će popis stanovniš-

Prvobitna naslovna grupe tva biti pitanje opstanka Crne Gore i Crnogoraca, s obzirom na ideju objedinjavanja Srba, stvaranja “srpskog sveta” i federacije srpskih država. Podsjetićemo na riječi profesora Političke filozofije na Tuzlanskom univerzitetu dr Envera Halilovića koji je u razgovoru za Dnevne novine upozorio da bi ostvarivanje projektovanog cilja o broju Srba u Crnoj Gori bila tamnica za našu državu i da na vrijeme treba alarmirati i domaću i međunarodnu javnost i upozoriti ih šta se priprema, kako bi se na vrijeme spriječilo eventualno režiranje tog cilja, manipulacije i ideologizacija popisa. V.Š.

Agencija za sprečavanje korupcije saopštila

Partije do danas predaju izvještaje

Politički subjekti koji su učestvovali na izborima 30. avgusta do danas su dužni da predaju izvještaj o porijeklu, visini i strukturi prikupljenih i utrošenih sredstava iz javnih i privatnih izvora za izbornu kampanju, saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije. Iz ASK-a su kazali da su prema Zakonu o finansiranju poitičkih subjekata

i izbornih kampanja, politički subjekti dužni da u roku od 30 dana od dana održavanja izbora pripreme izvještaj sa pratećom dokumentacijom. Kaku je saopšteno, Izvještaji se dostavljaju u elektronskoj i štampanoj formi na obrascima koje je utvrdio ASK i objavljuju se na internet stranici ovog organa.

Iz ASK-a su istakli da je suštinska kontrola finansiranja političkih subjekata u izbornoj kampanji jedna od osnovnih zakonom propisanih nadležnosti Agencije. “U toku izborne kampanje za izbore održane 30. avgusta, Agencija je u kontinuitetu pratila aktivnosti političkih subjekata i pružalaca usluga, pri čemu je za sada evidentirano 156

pružalaca usluga i kontrolisano 259 aktivnosti svih političkih subjekata u iznosu od 1.348.143 eura”, navode u ASK-u. Kako su naveli, Agencija će na osnovu prikupljenih podataka o aktivnostima političkih subjekata, u skladu sa ranije sačinjenom metodologijom kontrole finansiranja političkih subjekata, sprovesti kontro-

lu potpunosti i tačnosti dostavljenih izvještaja političkih subjekata u roku propisanom Zakonom. ASK će u skladu sa zakonom informisati javnost o rezultatima izvještaja i podataka o izbornoj kampanji političkih subjekata, a obrasci se mogu preuzeti i u sekciji “Korisnički servisi/Preuzimanje obrazaca” na internet stranici Agencije. M.D.

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.16700 0.90508 123.020 1.08160 91.8152 117.610 7.55000

UTORAK, 29. 9. 2020.

AU = 1,872.50

AG=23.32

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

NAZIV RZUP 2G24 PREN INPX -

NAJVEĆI PROMET CIJENA 0,4000 98,0000 0,5267 14,7600 -

KOLIČINA 61.488 20 2.450 2 -

OBIM U € 24.595,2000 19.600,0000 1.290,4500 29,5200 -

PROMJENA 0,00% 1,39% -0,25% 20,00% -

NOVAC OBEZBIJEĐEN IZ TEKUĆE BUDŽETSKE REZERVE MINISTARSTVA FINANSIJA

ŠEST MILIONA EURA ZA SUBVENCIJE NA REPROGRAM KREDITA

Trećim paketom socio-ekonomskih mjera Vlada je predvidjela u okviru kratkoročnih mjera i subvencije na reprogram postojećih kredita kod IRF-a i poslovnih banaka

Vlada Crne Gore je, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, usvojila Informaciju o mjerama namijenjenim sektoru turizma u okviru Trećeg paketa socio-ekonomskih mjera. U okviru kratkoročne mjere “Subvencija kamate na re-

program postojećih kredita kod IRF-a i poslovnih banaka”, Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da iz tekuće budžetske rezerve uplati iznos od 6.000.000 eura za 2020. godinu po dostavljenom izvještaju Ministarstva održivog razvoja i turizma. Trećim paketom socio-eko-

nomskih mjera podrške građanima i privredi za prevladavanje posljedica pandemije koronavirusa, vrijednim 1,22 milijarde eura, Vlada je predvidjela u okviru kratkoročnih mjera i subvencije na reprogram postojećih kredita kod IRF-a i poslovnih banaka.

■ RAZVOJNI PROJEKTI

Takođe, Vlada je prihvatila Predlog za kandidovanje projekata na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma. Na istu su uvršteni projekti: Izgradnja hotela “D” sa depadansom “E”,

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE

Barel nafte 42 dolara

Ilustracija

Cijene nafte zadržale su se juče na međunarodnim tržištima na 42 dolara, zakočene zabrinutošću za potražnju s obzirom na novi rast broja novozaraženih korona virusom. Na londonskom tržištu cijena barela bila je gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 42,04 dolara. Značajnijih promjena nije bilo ni na američkom tržištu gdje se ba-

relom trgovalo po 40,36 dolara. Odvojeno je OPEC objavio da je cijena barela sirove nafte u petak iznosila 41,93 dolara, te je porasla 71 cent u odnosu na prethodni radni dan. Trgovce za sada nijesu u većoj mjeri uznemirili obnovljeni sukobi jermenskih i azerbajdžanskih snaga na jugu Kavkaza, kroz koji prolaze važni naftovodi, iako su ozbiljno poljuljali stabilnost te regije.

UTORAK, 29. 9. 2020.

Naziv INPX 2G24 RZUP PREN -

dobitnici

Cijena

Količina

Obim u €

Promjena

14,7600 2 29,5200 98,0000 20 19.600,0000 0,4000 61.488 24.595,2000 0,5267 2.450 1.290,4500 - - -

20,00 1,39 0,00 -0,25 -

Naziv PREN RZUP 2G24 INPX -

Foto: CdM

Kolašin, zatim izgradnja hotela Elite Hotel & Residence, Kolašin, po kondo modelu poslovanja, kao i izgradnja hotelskog kompleksa Montis hotel&resort, Kolašin. Hoteli će se graditi po kondo modelu poslovanja.

■■OTPREMNINE

Vlada Crne Gore

Razmotrena je i Informacija o prelasku Svjetske banke sa LIBOR-a i EURIBOR-a kao referentnih kamatnih stopa u kojoj je navedeno da, shodno Inicijativi Svjetske banke, od 1. januara 2022. neće biti obavezno da referentne banke na londonskom međubankarskom tržištu utvrđuju LIBOR te da je EURIBOR u fazi transformacije, zbog čega je predložen prelazak na druge referentne stope što zahtijeva i izmjene i dopune ugovora o zajmovima i finansiranju. Vlada je prihvatila amandman na ugovore o zajmovima i ovlastila ministra finansija Darka Radunovića da ga potpiše. Razmotren je i Predlog za preusmjeravanje sredstava sa tekuće budžetske rezerve na Ministarstvo finansija. Vlada je preusmjerila 500.000 eura na izdatak otpremnine i tehnološki viškovi u okviru sprovođenja Odluke o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa donijete u okviru

ekonomija

gubitnici

Cijena Količina Obim u € Promjena 0,5267 2.450 1.290,4500 -0,25 0,4000 61.488 24.595,2000 0,00 98,0000 20 19.600,0000 1,39 14,7600 2 29,5200 20,00 - - - -

Nema zainteresovanih za kasarnu na Žabljaku Vlada je usvojila i informaciju u kojoj je navedeno da ni u drugom roku za prodaju bivše vojne kasarne “Radoje Dakić” na Žabljaku nije bilo zainteresovanih za otkup tenderske dokumentacije. Usvojena je Informacija o realizaciji Projekta intenzivne

revitalizacije elektrodistributivne mreže u kojoj je navedeno da je u okviru projekta vrijednog 82 miliona eura i planiranog za realizaciju tokom tri godine u prvoj godini realizovano 95,83 odsto plana investicije vrijedne 12,4 miliona eura.

Bivša vojna kasarna “Radoje Dakić”

sprovođenja Plana optimizacije javne uprave 2018-2020. Vlada je dala saglasnost na predlog za davanje pozajmice iz budžeta Crne Gore Opštini Danilovgrad u visini od 260.000 eura sa ciljem prevazilaženja problema likvidnosti opštinskog budžeta usljed posljedica izazvanih pandemijom korona virusa.

■■EKSPROPRIJACIJA

Na sjednici je usvojena Informacija o Ugovoru o produženju prava na eksploataciju mrkolignitnog uglja na eksploatacionom polju “Pljevaljski ugljeni basen”. Prihvaćen je Aneks III Ugovora o produženju prava na eksploataciju. N.D.L.

udio eura u deviznim rezervama svega oko 20 odsto

Dolar i dalje najvažnija valuta

Dalji pad eura će, smatraju analitičari, vjerovatno biti “ograničen”

Iako je vrijednost američkog dolara opala za šest odsto od aprila, usljed ekonomske krize izazvane pandemijom korona virusa, analitičari kompanije Oksford Ekonomiks navode da su brige oko daljeg smanjenja njegove vrijednosti neopravdane, piše Financial Times. Pojedine analize su ukazali da će smanjenje vrijednosti dovesti do ozbiljnijeg pada, sličnom iz 70-ih ili 80-ih godina prošlog vijeka, kada je cijena dolara pala za čak 30 od-

sto, dok drugi tvrde da je status dolara kao glavne valute u svjetskim rezervama svakako ugrožen. Adam Slejter, glavni ekonomista za Oksford Ekonomiks, navodi da su takve brige “neopravdane”, i da će dalji pad vjerovatno biti “ograničen”. Dolar nema mnogo rivala, predstavlja glavnu valutu za strana plaćanja, a čini i znatni dio deviznih rezervi mnogih centralnih banaka širom svijeta. Podaci Međunarodnog mo-

netarnog fonda pokazuju da je udio eura u deviznim rezervama oko 20 odsto.

Dolar nema mnogo rivala, predstavlja glavnu valutu za strana plaćanja, a čini i znatni dio deviznih rezervi mnogih centralnih banaka širom svijeta

ekonomija

UTORAK, 29. 9. 2020.

MINISTARSTVO EKONOMIJE objavilo novi obračun

Cijene goriva ostaju iste i naredne dvije nedjelje

Litar eurosupera 95 i 98 koštaće 1,14, odnosno 1,17 eura, dok će građani litar eurodizela plaćati 97 centi

Cijene goriva ostaće nepromijenjene naredne dvije sedmice, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Litar eurosupera 95 i 98 i dalje će koštati 1,14, odnosno 1,17 eura, dok će građani litar eurodizela plaćati 97 centi. U Ministarstvu su naveli da će cijena lož ulja iznositi 95 centi. Vrijednosti goriva posljednji put su se mijenjale 15. septembra, kada su eurodizel i lož ulje pojeftinili tri centa. Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 12. oktobra, a eventualno izmijenjene

vrijednosti goriva važiće od 13. oktobra. Prema podacima iz posljednjeg Biltena Ministarstva ekonomije, cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori je neznatno viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel ispod prosječne regionalne

Vrijednosti goriva posljednji put su se mijenjale 15. septembra, kada su eurodizel i lož ulje pojeftinili tri centa

vrijednosti. Eurosuper 95 u Albaniji košta 1,36 eura po litru, u Hrvatskoj 1,21, dok je u Srbiji 1,16 eura. Litar tog goriva jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji i BiH gdje košta 98, odnosno 94 centa, dok najjeftiniji eurosuper 95 plaćaju Bugari, po cijeni od 89 centi. Litar eurosupera 95 u Holandiji košta 1,57 eura, što je najskuplje u Evropi. Kada je riječ o eurodizelu, cijena njegovog litra u Albaniji je 1,36 eura, Srbiji 1,21, dok u Hrvatskoj iznosi 1,11 eura. Bosanci izdvajaju 93 centa za litar tog goriva, a stanovnici Sjeverne Makedonije 80 centi, što je najniže u Evropi. R.E.

Eurosuper 95 u Albaniji košta 1,36 eura po litru, u Hrvatskoj 1,21, dok je u Srbiji 1,16 eura. Litar tog goriva jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji i BiH gdje košta 98, odnosno 94 centa, dok najjeftiniji eurosuper 95 plaćaju Bugari, po cijeni od 89 centi

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

Oporavak avio-saobraćaja tek za četiri godine Gubici vazduhoplovnih kompanija na svjetskom nivou dostigli su 92 odsto. Najprometniji aerodromi u Italiji, milanski Malpensa i Linate, ovog mjeseca su imali 70 odsto manje putnika nego u istom periodu prošle godine. Kako prenose agen-

cije, normalizaciju aviosaobraćaja moguće je očekivati tek 2024. godine. U međuvremenu, vlade se moraju suočiti sa problemima koje su posljedica kolapsa avio-saobraćaja, kao što je 400.000 radnih mjesta manje i još tri puta više osoba koje su indirektno živjele od tog posla.

Pad austrijske privrede veći od 14 odsto

Austrijska privreda je zbog zatvaranja usljed pandemije korona virusa u drugom kvartalu pala 14,3 odsto, u odnosu na isti prošlogodišnji period, saopštio je generalni direktor Statističkog zavoda Austrije Tobias Tomas. Prema njegovim riječima, to je najveći pad od Drugog svjetskog rata.

“Najveći realni pad od 61 odsto pretrpjeli hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Slijede kultura i zabavni sektor”, prenose mediji. Re c e s i j u u A u s t r i ji podstiče i smanjenje privatne potrošnje, jer se građani, zbog visoke stope nezaposlenosti i skraćenog radnog vremena, uzdržavaju od potrošnje.

Neizvjestan oporavak ekonomije od korona krize Prvi put od izbijanja pandemije tri evropska supervizora objavljuju prvu procjenu rizika u finansijskom sektoru i izražavaju pojačanu zabrinutost, jer je neizvjesno kada će ekonomski oporavak početi i koliko će trajati, saopštilo je Evropsko tijelo za bankarstvo (EBA).

U izvještaju EBA, Evropskog nadzornog organa za hartije od vrijednosti i tržišta, kao i Evropskog tijela za osiguranje i profesionalne penzije naglašava se da je pandemija pojačala zabrinutost za profitabilnost i povećala izazove likvidnosti u segmentima investicionih fondova.

UTORAK, 29. 9. 2020.

EKONOMIJA

VEĆINSKI AKCIONARI PISALI GUVERNERU CENTRALNE BANKE

Traže preuzimanje Atlas i Invest banke Montenegro

Milošević se Žugiću obratio dopisom u kojem se navodi i predlog da počnu razgovori o sanaciji štete vlasnicima i klijentima Advokat Milovan Milošević obratio se guverneru Centralne banke (CBCG) Radoju Žugiću sa predlogom da počnu razgovori o preuzimanju Atlas i Invest banke Montenegro (IBM) od njenih većinskih vlasnika. Milošević se Žugiću obratio dopisom u ime većinskih akcionara Atlas banke i IBM - Atlas Invest, Atlas grupa, Atlas Capital Holding Limited iz Limasola i Centroprom Beograd, sa predlogom da počnu razgovori o sanaciji štete vlasnicima i klijentima, kao i o preuzimanju dvije banke od većinskih vlasnika. “I prije uvođenja privremene uprave u obje banke, a naročito nakon uvođenja privremene uprave i kasnije stečaja, prava akcionara, ali i banaka, najgrublje su kršena. CBCG je

Besplatna online konferencija Najveći nacionalni program za osnaživanje mladih, Coca-Cola podrška mladima, biće organizovan i ove godine, četvrti put za redom, ali u online formatu. U kompaniji CocaCola HBC Crna Gora odlučili su da nastave sa osnaživanjem mladih i u doba pandemije. Program će biti otvoren u srijedu, 30. septembra, regionalnom online konferencijom “Spremni za novu realnost” koja je besplatna, a na koju se zainteresovani mogu prijaviti putem linka https://coca-colapodrskamladima.me/registracija/. Priče i savjete mladima podijeliće šest govornika iz Crne Gore i Srbije. R.E.

KROZ PRIVREMENU UPRAVU, KAKO JE DODAO MILOŠEVIĆ, DOZVOLJENO JE IZNOŠENJE VIŠE OD 21 MILION EURA ČIME SU OŠTEĆENI I BANKA I DEPONENTI išla do te mjere da je čak osporila pravo akcionarima da se upoznaju sa njenim izvještajima, koji navodno ukazuju najprije na potrebu uvođenja privremene uprave, a potom i

na navodnu potrebu oduzimanja dozvole za rad obje banke, što za direktnu posljedicu ima stečaj”, naveo je Milošević u dopisu. Kroz privremenu upravu, kako je dodao, dozvoljeno je iznošenje više od 21 milion eura čime su, kako tvrdi Milošević, oštećeni i banka i deponenti koji nijesu učestvovali u takvom mehanizmu iznošenja depozita. R.E.

PODACI EKIP A ZA PROŠLI MJESEC

M:TEL IMAO NAJVIŠE MOBILNIH KORISNIKA Skoro 1,09 miliona korisnika mobilne telefonije registrovano je u Crnoj Gori na kraju avgusta, što je 2,21 odsto više nego u julu, navodi se u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Od ukupnog broja korisnika najviše je imao M:tel-379.990 ili 34,98 odsto. Slijedi Crnogorski Telekom sa 358.510 ili 33 odsto korisnika, dok Telenor kartice ima 347.700 građana ili 32,01 odsto. “Telenor je imao 37,99 odsto od ukupnog broja pripejd

korisnika, M:tel 37,23 odsto, a Crnogorski Telekom 24,78 odsto. Crnogorski Telekom je u avgustu imao 39,13 odsto postpejd korisnika, M:tel 33,31 odsto, a Telenor 27,55 odsto”, rekli su u EKIP-u. Prema njihovim podacima, broj korisnika u avgustu odgovara penetraciji od 175,19 posto. “U odnosu na isti period prošle godine, broj korisnika u avgustu manji je 15,38 odsto. Udio postpejd korisnika iznosio je 57,32 odsto, dok je onih koji račune dopunjavaju vaučerima ili elektronski bilo 42,68 odsto. R.E.

⌦-------------------------------------------UDIO POSTPEJD KORISNIKA IZNOSIO JE 57,32 ODSTO, DOK JE ONIH KOJI RAČUNE DOPUNJAVAJU VAUČERIMA ILI ELEKTRONSKI BILO 42,68 ODSTO, REKLI SU U EKIP-U

--------------------------------------------⌦

hronika

UTORAK, 29. 9. 2020.

specijalno tužilaštvo označilo Novljanina kao šefa kriminalne organizacije

Mrvaljević izručen Crnoj Gori

Iz Srbije je juče u Crnu Goru izručen Zoran Mrvaljević (43) iz Herceg Novog koga je Specijalno državno tužilaštvo označilo kao šefa kriminalne organizacije. SDT je Mrvaljevića označilo za šefa kriminalne organizacije, čiji su članovi Milan Kankaraš, Slobodan Vico, Jovan Žmukić i Krsto Vujić čije se ime pominje u istrazi ubistva Šćepana Roganovića koji je ubijen 14. marta u Herceg Novom. Kankaraš je tokom saslušanja priznao članstvo u kriminalnoj organizaciji i šverc droge. On je je uhapšen 17. jula u Srbiji, po potjernici NCB Interpol Podgorica. “Mrvaljević se potražuje radi obezbjeđivanja njegovog prisustva krivičnom postupku koji se vodi protiv njega pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je počinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo putem podstrekavanja i neovlašćena pro-

izvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga u produženom trajanju”, saopštila je Uprava policije. On se sumnjiči da je na teritoriji Crne Gore stvorio kriminalnu organizaciju koja se u periodu od 2018. godine, na području opštine Herceg

Novi, bavila držanjem, prenošenjem i prodajom kokaina i marihuane u većim količinama. “Takođe, on je osumnjičen da je početkom 2019. godine u Herceg Novom, sa umišljajem podstrekavao osumnjičenog K.M. da ubije Z.N. i

tom prilikom pribavio pištolj nepoznate marke”, istakli su iz Uprave policije. U stanu koji je koristio Mrvaljević pronađen je dvogled i ronilačko odijelo koji su planirani za korišćenje u izvršenju teških djela, što potvrđuju i navodi nje-

osnovni sud u Podgorici

govog svjedočenja. Mrvaljević i članovi grupe, prema evidenciji policije, dovode se u vezu sa škaljarskom kriminalnom grupom. Ime Vujića pominje se i u istrazi ubistva Roganovića, koji nije bio bezbjednosno interesantna osoba, ali je bio žrtva obračuna dva zaraćena kriminalna klana iz Kotora. Istražitelji motiv ovog zločina vide u rodbinskoj vezi sa Duškom Roganovićem, koji je visokopozicionirani član kavačkog klana. Vujić je nedostupan crnogorskim vlastima i za njim je raspisana crvena potjernica. Mrvaljević je bio u pritvoru u Srbiji jer su kod njega u julu prošle godine pronađena falsifikovana dokumenta na ime Branko Perišić. Dva puta je bio meta napada – ranjen je prije pet godina kada su na njega pucala trojica nepoznatih napadača. Na Mrvaljevića je pucano i 2017. godine. N.P.

Ilustracija

Potvrđena optužnica

alternativno rješavanje sporova

Prvo medijacija, pa tek onda tužbeni postupak Zakon o alternativnom rješavanju sporova stupio je na snagu 6. avgusta 2020. godine. U skladu sa članom 12 tog zakona, stranka koja namjerava da pokrene postupak pred sudom dužna je da se, prije njegovog pokretanja, obrati Centru za alternativno rješavanje sporova radi pokušaja rješavanja spora medijacijom, a obje stranke su dužne da prisustvuju prvom sastanku sa medijatorom u sporovima koji su zakonom kojim se uređuje parnični postupak propisani kao sporovi male vrijednosti, zatim u sporovima radi naknade štete iz ugovora

o osiguranju ako je jedna od stranaka društvo za osiguranje, i sporovima za koje je posebnim zakonom propisana ta obaveza. Prilikom podnošenja tužbe Privrednom sudu Crne Gore u sporovima iz nadležnosti ovoga suda, a koji potpadaju pod primjenu člana 12 Zakona o alternativnom rješavanju sporova, tužilac je dužan uz tužbu da dostavi dokaz da je prethodno pokušao predmetni spor da riješi u postupku medijacije. U suprotnom, sud će u skladu sa članom 276, stav 1, tačka 7 Zakona o parničnom postupku, odbaciti tužbu.

Osnovni sud u Podgorici je potvrdio optužnicu podignutu protiv okrivljenog V.N. zbog krivičnog djela teška krađa. Optužnicom se stavlja na teret V.N. da je počinio navedeno krivično djelo na način što je kamenom polomio prozor kancelarije u minimarketu, odvalio zaštitnu rešetku na unutrašnjoj strani prozora, zatim ušao i izvršio premetačinu, pa otvorio ladicu registar kase, odvojio je i sa njom izašao kroz polomljeni prozor navedenog objekta. N.P.

pravosnažna presuda rožajcu

Dao na uživanje drogu, 45 dana kućnog zatvora Osnovni sud u Rožajama oglasio je krivim i osudio na 45 dana kućnog zatvora Rožajca H.M. zbog krivičnog djela omogućavanje uživanja opojnih droga. Kako se navodi u presudi H.M. je 11. jula 2020. godine, u večernjim časovima, u mjestu Grope, opština Rožaje, svjestan svog djela, naveo M.M. na uživanje opojne droge – amfetamin, metaamfetamin i metilendioksimetaamfetamin (MDMA) – ekstazi. “Koju opojnu drogu joj je i dao na uživanje, na način što je opojnu drogu stavio na sto, a zatim rekao M. da je to nešto da se opuste i da ako hoće da uzme i da proba, jer će i on uzeti, pa je M. istu konzumirala tako što je stavila u usta i progutala”, navodi se u izreci presude.

Na glavnom pretresu ODT iz Rožaja ostao je pri podnijetom optužnom predlogu, a sudu je predložio da okrivljenog za izvršeno krivično djelo oglasi krivim i osudi na kaznu zatvora u trajanju od 90 dana, kao ublaženu kaznu, s tim što će je osuđeni izdržavati u prostorijama u kojima stanuje. Na glavnom pretresu saslušan je okrivljeni, izvedeni dokazi salušanjem svjedoka - oštećene M.M., svjedoka Č.A., N.J. i K.H., i na predlog stranaka pročitan nalaz i mišljenje sudskog vještaka iz oblasti hemijskih ispitivanja droga, požara, eksplozivnih supstanci i NN materija. Nakon što je presuda donijeta i javno objavljena ODT i okrivljeni odrekli su se prava žalbe, čime je ona postala i pravosnažna. Bo.B.

UTORAK, 29. 9. 2020.

hronika

crnogorac uhapšen u Italiji

Da bi isplatio dug uzgajao marihuanu Crnogorski državljanin Jusuf Banaj (46) uhapšen je protekle sedmice u italijanskom gradu Leće zbog sumnje da je na privatnom posjedu uzgajao marihuanu. Kako prenose italijanski mediji, nelegalna plantažu marihuane su prošlog petka otkrili karabinjeri mobilne radio stanice regije Leće u privatnoj bašti u mjestu Monteronij. Osim Banaja uhapšeni su i njegov rođak Senad Ahmetović (27) i Simeon Borisov (39) koji su mu navodno pomagali oko plantaže marihuane, a koji su zate-

čeni na licu mjesta. Istragom je obuhvaćen i vlasnik zemljišta koje koristi Banaj već jedno duže vrijeme. “Banaj, sa prebivalištem u gradu Panareo, rekao je istražnom sudiji da je od jednog lokalnog zelenaša uzeo pare na kamatu, te da nije mogao da vrati dug. Zelenaš mu je navodno ponudio da dug vrati na način što bi uzgajao marihuanu za njega. On mu je navodno dao sjeme koje zasadio, a zatim uzgajao i osušene stabljike predavao zelenašu”, navode italijanski mediji.

Ahmetović i Borisov su nakon ispitivanja kod sudije pušteni da se brane sa slobode. Oni su negirali da su pomagali Banaju u uzgajanju marihuane, tvrdeći da je su par puta boravili na tom imanju, ali da nijesu znali šta je zasađeno, niti da su obrađivali zemljište. Sud je procijenio da trenutno

ne postoje ozbiljne indikacije krivice za njih dvojicu. Takođe za sud je nejasna i izjava koju je vlasnik imanja dao karabinjerima, od toga kad je tačno izdato zemljište, za koju svotu novca, kao i kome. Naime, iskaz vlanika i Banaja se značajno razlikuju, zbog čega je istraga i dalje u toku. Jedinu sigur-

nost koju je imao sud je učešće Banaja, naročito iz razloga da je isti tokom saslušanja priznao da je uzgajao marihuanu, kao i činjenica da su prilikom pretesa u njegovim pantalonama pronađeni ključevi od šupe u kojoj je pronađena veća količina osušenih stabiljki marihuane. N.P.

realizovana ekstradicija člana kriminalne grupe pink panter

potvrđena presuda osnovnog suda u bijelom polju

RAKOČEVIĆ OSLOBOĐEN OPTUŽBE ZA IZAZIVANJE PANIKE I NEREDA

Viši sud u Bijelom Polju, kao drugostepeni organ, potvrdio je presudu Osnovnog suda u tom gradu kojom je Radovan Rakočević oslobođen od optužbe da je počinio krivično djelo “izazivanje panike i nereda”. Rakočević je prenio objavu sa portala alo.rs da je predsjednik Crne Gore

Milo Đukanović, obolio od korona virusa. Prema optužnom predlogu, Rakočević je 9. aprila pola sata iza ponoći putem Fejsbuka prenio lažne vijesti na način što je objavio tekst pod naslovom: “Milo Đukanović obolio od korona virusa i ima težu kliničku sliku bolesti”. Time je, kako se navo-

di u optužnom predlogu, “izazvao paniku prenoseći ovakvu lažnu vijest, pri čemu je bio svjestan svog djela, njegove zabranjenosti i htio njegovo izvršenje.” U obrazloženju presude navedeno je da bi svaka druga presuda bila kršenje člana 10 Evropske konvencije o slobodi izražavanja. B.Č.

Crnogorski državljanin Radovan Jelušić (50) član kriminalne grupe Pink panter juče je ekstraditovan iz Kipra u Crnu Goru, saopšteno je iz Uprave policije. “Ovo lice se potražuje po međunarodnoj potjernici NCB Interpol Podgorica radi izdržavanja jedinstvene kazne zatvora u trajanju od pet godina i šest mjeseci zbog krivičnog djela razbojništvo i krivičnog djela falsifikovanje isprave”, pojašnjvaju u policiji. Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici 2015. godine osudilo je Jelušića na šest godina i osam mjeseci zatvora zbog pljačke zlatare u Tokiju, odakle je zajedno sa Podgoričaninom Rifatom Hadžiahmetovićem 2007. godine ukrao nakit vrijedan 1,7 miliona eura, kao i zbog falsifikovanja pasoša. Prihvaćena je novčana garancija od 101.000 eura da se ukine pritvor Jelušiću, nakon čega je on u avgustu 2015. godine napustio zatvor u Spužu.Prethodnom presudom okrivljeni Jelušić je bio osuđen na se-

Foto: Vedran Ilic

Jelušića čeka pet i po godina robije

dam godina i dva mjeseca zatvora, ali je nakon žalbe, presudu ukinuo Apelacioni sud. On je uhapšen u martu 2018. godine u Španiji po potjernici NCB Interpol Podgorica.Jelušić je hapšen i u Rimu 2010. godine, a dvije godine kasnije izručen je Crnoj Gori. N.P.

hronika

UTORAK, 29. 9. 2020.

apelacioni potvrdio presudu višeg suda

Radenoviću dvije godine zatvora zbog heroina Apelacioni sud potvrdio je presudu Višeg suda u Podgorici kojom je Ratko Radenović osuđen na dvije godine zatvora zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optuženom je izrečena i mjera bezbjednosti oduzimanje predmeta - opojne droge heroin u količini od 4,757 grama kao i oduzimanje vage za precizno mjerenje. “Prvostepeni sud je nesumnjivo utvrdio da je optuženi R.R. dana 22.01.2020. godine, neovlašćeno radi prodaje držao opojnu drogu heroin, na način što je u svom stanu držao jednu PVC kesu u kojoj se nalazio heroin u ukupnoj količini od 4,757 grama kao i vagu za precizno mjerenje a koje predmete, su prilikom pretresa stana pronašli ovlašćeni policijski

službenici”, navodi se u rješenju Apelacionog suda. Kada je u pitanju visina izrečene kazne, Apelacioni sud je ocijenio da je prvostepeni sud pravilno utvrdio i u dovoljnoj mjeri vrednovao sve činjenice, odnosno okolnosti koje su od uticaja na odmjeravanje kazne optuženom.

Po ocjeni ovog suda, prvostepeni sud je pravilno postupio kada je optuženom izrekao kaznu zatvora u trajanju od dvije godine

“Te je kao olakšavajuće okolnosti na njegovoj strani cijenio priznanje izvršenja krivičnog djela koje priznanje je doprinijelo brzom i efikasnom razrješenju ove krivične stvari i izraženo iskreno kajanje, dok je od otežavajućih okolnosti cijenio njegovu raniju osuđivanost, tj. činjenicu da je specijalni povratnik u izvršenju krivičnih djela. Zato, imajući u vidu navedene okolnosti, po ocjeni ovog suda, prvostepeni sud je pravilno postupio kada je optuženom izrekao kaznu zatvora u trajanju od dvije godine, nalazeći da je ista srazmjerna težini učinjenog krivičnog djela i stepenu krivice optuženog, te da predstavlja onu mjeru koja je neophodno potrebna da bi se postigla svrha kažnjavanja”, zaključuje se u obrazloženju. Bo.B.

Ilustracija

UTORAK, 29. 9. 2020.

HRONIKA

SLUČAJ “CARINE”: VJEŠTAK SANJA RADOVIĆ ODGOVARALA NA PITANJA TUŽITELJKE

“U 2007. ekstremno visoke cijene nekretnina jer je to bila godina takozvanog buma”

Na jučerašnjem ročištu u slučaju “Carine”, vještak građevinske struke i procjeniteljka Sanja Radović u odgovoru na pitanje specijalne tužiteljke Sanje Jovićević, kazala je da je svaka vrijednost iskazana u njenom nalazu podržana činjenicama, te da je cijena kvadrata zemljišta u 2007. bila ekstremno visoka jer je to bila godina takozvanog buma. Naime, Radović je na nekom od ranijih suđenja nekadašnjem gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši, koji se tereti da je kao prvi čovjek Podgorice odgovoran za prodaju zemljišta na Starom aerodromu preduzeću “Carine” po cijeni od 165 eura, braneći svoj nalaz kazala da je metar kvadratni predmetnih parcela 2007. godine iznosio 246 eura. U istom nalazu se navodi da je ukupna vrijednost procjenjivanog zemljišta površine 15.205 m2 (obje parcele) dobijena metodom direktnog poređenja na vre-

2007. godina je godina takozvanog buma i svi smo svjesni da se se tada nekretnine nudile, tražile i plaćale po ekstremno visokim cijenama. Poznato vam je da su se stari stambeni prostori u centru grada prodavali po 2.000 do 2.500 eura, a danas se ne mogu prodati preko 1.000 do 1.200 eura

menski presjek 27. oktobar 2011. godine, pod okolnostima privremenog vremenskog i finansijskog ograničenja iznosila 167 eura po metru kvadratnom. “2007. godina je godina takozvanog buma i svi smo svjesni da se se tada nekretnine nudile, tražile i plaćale po ekstremno visokim cijenama. Poznato

246

EURA IZNOSIO JE METAR KVADRATNI PREDMETNIH PARCELA 2007

vam je da su se stari stambeni prostori u centru grada prodavali po 2.000 do 2.500 eura, a danas se ne mogu prodati preko 1.000 do 1.200 eura. Kako postoji razlika u ovom primjeru, tako postoji i u primjeru koji sam vještačila”, navela je vještak Radović u odgovoru tužiteljki. U daljem odogovoru vještak Radović je navela da bi zemljište koje se prodaje putem javnog oglasa, a nije urbanizovano, pritom je naveden koeficijent izgrađenosti, procjenjivala onako kako je faktički. “Što znači da nije građevinsko i nije urbanizovano, bez obzira šta je u javnom oglasu navedeno. Upravo zato sam i dala odgovor, što je jedini validni dokument za mogućnost gradnje na nekom zemljištu upravo planska dokumentacija koja definiše način korišćenja tog zemljišta. Takav oglas može samo u zabludu da dovede zainteresovane, a budući da je u definiciji tržišne vrijednosti jasno navedeno da je to vrijednost koja bi se mogla postići između zainteresovanog kupca i voljnog prodavca na dan prometa između određenih strana poslije određenog objavljivanja, ali kada strane nisu pod prinudom, kada su obaviještene i rade u svom interesu”, navela je Radović.

Mugoša sa braniocima Pojasnila je i da ako su dvije nepokretnosti jedna pored druge, atribut lokacije ne može procentualno da se izrazi kroz 40 odsto učešća u vrijednosti te nekretnine, upravo zbog toga što se one nalaze jedna do druge. “Što znači da ta vrsta učešća određenih atributa u vrijednosti nekretnine u mnogome zavisi od raspoloživih komparativa i drugih atributa, kao što sam objasnila u jednom odgovoru gdje sam se pozvala da princio lokacija-lokacija-lokacija ne može biti jedina dominantna u samoj procjenjivačkoj praksi nekretnina”, kazala je juče Radović. Na narednom ročištu

Što znači da nije građevinsko i nije urbanizovano, bez obzira šta je u javnom oglasu navedeno. Upravo zato sam i dala odgovor, što je jedini validni dokument za mogućnost gradnje na nekom zemljištu upravo planska dokumentacija koja definiše način korišćenja tog zemljišta

zakazanom za 15. oktobar planirano je usaglašavanje nalaza vještaka Radović i zajedničkog nalaza vještaka građevinske struke Vukašina Đuričkovića i vještaka ekonomsko-finansijske struke Milenka Popovića. Vještak Đuričković bio je spriječen da se pojavi na jučerašnje ročište iz zdravstvenih razloga. Podsjetimo, Radović je vještačenje uradila po nalogu suda, a na predlog odbrane, koje je to tražilo sa ciljem ponovnog utvrđivanja cijene metra kvadratnog predmetnog zemljišta na Starom aerodromu, koje je Glavni grad prodao “Carinama” po cijeni od 165 eura. U zajedničkom nalazu vještaka Đuričkovića i Popovića navodi se da je u spornom periodu na parceli od 7.158 m2 cijena kvadrata zemlje iznosila 857,02 eura, a na parceli do nje površine 8.047 m2 cijena je bila 384 eura, ali je na prvoj lokaciji vrijednost objekta iznosila 38 miliona, a na drugoj 18 miliona eura. Mugoši sudi specijalno vijeće Višeg suda u Podgorici,a optužnicom SDT-a stavlja mu se na teret zloupotreba službenog položaja i prekoračenjem granice službenog ovlašćenja, kojim djelima je, kako se dodaje, Glavnom gradu pričinio štetu od 6,7 miliona eura. Bo.B.

DRUŠTVO

MINISTARSTVO PROSVJETE

Školska godina počinje po modelu koji je najavljen Zbog potrebe da crnogorski đaci, nakon dužeg vremena, ostvare kontakt sa školskim okruženjem školska godina počeće po istom modelu koji je najavljen nastavu u školi pohađaće đaci od prvog do šestog razreda osnovne škole, kao i učenici prvog razreda srednje, dok će ostali nastavu pratiti onlajn, uz konsultacije u školi na svakih petnaest dana, saopšteno je juče iz Ministarsva prosvjete. Prvog oktobra, dodaju, počinju da rade i svi vrtići. “Sve ustanove počeće da rade opremljene dezinfekcionim i drugim sredstvima, koja se isporučuju, kao i uz strogo poštovanje drugih mjera Instituta za javno zdravlje. Trajanje časa za učenike osnovnih škola je 30 minuta i najviše četiri časa, a za učenike srednje škole 30 minuta najviše šest časova”, ponovili su iz Ministarstva i dodali da je trenutna epidemiološka situacija više nego složena.

To znači da, kako ističu, ukoliko se svi koji su posredno ili neposredno vezani za obrazovni sistem, ne budu strogo pridržavali mjera, postoji realna mogućnost za promjenu nastavnog modela: djelimični ili potpuni prekid nastave i prelazak na online sistem rada. “Bez obzira na činjenicu što će dio đaka pratiti nastavu u školi, Ministarstvo prosvjete učenicima svih razreda osnovne i srednje škole obezbijedilo je i snimljeni materijal za najveći broj predmeta, koji će se od 1. oktobra emitovati na TVCG2 i MNE sport 2 i MNE sport 3. Za učenike koji prate nastavu na albanskom jeziku takođe je obezbijeđen TV materijal, a detalji i kompletna šema biće blagovremeno dostupni”, kazali su iz Ministarstva i najavili da će sve dodatne informacije danas zajednički obezbijediti sa Institutom za javno zdravlje. J.V.Đ.

Ilustracija

ZBOG SLOŽENE SITUACIJE

U KOTORU ZATVARAJU DJEČJA IGRALIŠTA

Zbog složene epidemiološke situacije u kotorskoj opštini Krizni štab je odlučio da se narednih 15 dana zatvore sva dječja igrališta kako bi se preduprijedile moguće infekcije. “Služba zaštite i spašavanja nastaviće dezinfekciju prostora ispred svake javne

ustanove koje koristi veći broj sugrađana i gostiju koji dolaze u Kotor. Dogovoreno je i da Uprava policije, zajedno sa Komunalnom policijom i inspekcijom pojačaju kontrolu primjene svih mjera NKT-a”, kazao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović Skala radiju. R.D.

UTORAK, 29. 9. 2020.

NKT: COVID 19 UŠAO U DOM STA

KORONOM ZARAŽE ŠTIĆENIKA I SEDAM

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša potvrdio je na juče da je novim korona virusom zaraženo 10 štićenika Doma za stare u Risnu, od kojih je šest u bolnici, a za četiri se očekuje da će biti hospitalizovani. Zaraženo je i sedam zaposlenih, kazao je Mugoša na jučerašnjem presu Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. “Najvjerovatnije je neko od zaposlenih donio infekciju u Dom. Usljed zamora, vjerovatno je došlo do infekcije nekog od zaposlenih. Nadam se da će se brzom mjerom to zaustaviti. Ipak, štićenici su u stanju koje se ne može nazvati preteškim, ali može teškim”, rekao je Mugoša. Direktor Doma zdravlja Podgorica dr Nebojša Kavarić kazao je da će se narednih dana izvršiti testiranje svih zaposlenih i štićenika u Domu starih u Risnu.

kom centru na novi korona virus pozitivno 36 radnika. Prema njegovim riječima u Crnoj Gori trenutno ukupno ima 579 Covid kreveta, 260 respiratora u bolnicama, 17 bolničkih transportnih kola, uz 20 kola Domova zdravlja. “Ukupno je 37 vozila za transport Covid pacijenata”, precizirao je Kavarić. U posljednjoj sedmici u Covid centrima Doma zdravlja Podgorica obrađena su, kako je rekao, 4.053 pacijenta, odnosno 30 odsto više u odnosu na prethodnu sedmicu. “Od početka drugog talasa pandemije Covid centri Doma zdravlja Podgorica primili su 27.820 pacijenata sa simptomima na korona virus”, rekao je on.

■ PONOVO ŠALJU UZOR-

Iako je situacija u Crnoj Gori izuzetno složena sa visokom lokalnom transmisijom zdravstveni sistem nije preopterećen, kazao je Mugoša dodavši da u pojedinim opštinama mjere nisu donijete tek tako. On je podsjetio da je 24. avgusta bila tendencija pada broja obolijevanja, ali da je situacija pogoršana zbog okupljanja narednih dana. “Sa tolikim brojem ljudi na ulici, bez zaštite, moralo je doći do ovoga. Ja sam se plašio da će biti gore. Ovo je ozbiljna lokalna transmisija, ali mi se sada trudimo da je obuzdamo”, rekao je Mugoša istakavši da neke opšti-

KE U NJEMAČKU

Zbog velikog priliva uzoraka Institut za javno zdravlje će za Njemačku poslati još 1.000 do 1.300 uzoraka, kako ne bi produžavali vrijeme čekanja rezultata, rekao je Mugoša. U Crnoj Gori, kazao je Kavarić, ukupno je hospitalizovano 311 Covid pacijenata. “U Kliničkom centru se liječe 52 Covid pacijenta, u Baru 31, Beranama 57, Nikšiću 63, bolnici u Brezoviku 48, u privatnoj bolnici “Kodra” tri pacijenta, Pljevljima 25, i Bijelom Polju 30”, precizirao je Kavarić i dodao da je u Klinič-

■ BOJAZAN DA ĆE BITI GORE

ne imaju izuzetno visok nivo lokalne transmisije. Nedavno objavljeno istraživanje, kaže Mugoša, ukazuje da su najveći rizik restorani, kafići i barovi, religijski obredi... “Donosimo mjere na osnovu činjenica. Očekivao sam veće razumijevanje ugostitelja. Ako ćemo iskreno, svi smo mi svjesni, vjerujem i vi novinari, sigurno imate i snimke i slike iz kafića... Mi smo zatrpani slikama i snimcima koje šalju ljudi, koji se plaše i koji kažu da je ovo već toliko uzelo maha da se ne poštuju mjere, da se ljudi počinju plašiti. Sasvim je normalno da preduzimamo mjere”, rekao je Mugoša komentarišući jučerašnji protest ugostitelja u Nikšiću. Nisu predložili strože mjere za tržne centre, prodavnice i ostale privredne objekte jer, kako je kazao, imaju informacije da se u velikoj većini primjenjuju mjere u tim objektima. “Razumijemo i dobro znam da su u pitanju zaposleni i njihove plate, ali molim ugostitelje, koji su uspjeli da zarade ponešto i u ovim uslovima, da i oni pomognu zaposlenima da se ovo prebrodi, zarad svih. Ako budemo imali razumijevanja i poštovali mjere, i ispoštujemo ovo sad što se zove rigidnija mjera, možemo očekivati za 15 dana pad i popuštanje tih mjera”, rekao je Mugoša i dodao da mu je žao zbog ugostitelja koji su bili odgovorni i poštovali mjere. Udruženje ugostitelja, ističe, moglo je da utiče na svoje članove da poštuju mjere, kako do donošenja strožih mjera ne bi došlo.

DRUŠTVO

UTORAK, 29. 9. 2020.

ARIH U RISANU

ENO DESET ZAPOSLENIH

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

PREMINULO PET OSOBA, 128 NOVOPOZITIVNIH

Ilustracija

■ RODITELJI DA POKAŽU ODGOVORNOST

Na pitanje koliko je pametno počinjati nastavu, posebno u najugroženijim opštinama, Mugoša je rekao da su imali niz razgovora sa Ministarstvom prosvjete i Vladom, te da su svjesni rizika, ali da je za mentalni razvoj djece neophodno da djeca idu u školu. “Djeca od sredine marta ne idu u školu i to može imati značajne i dalekosežne posljedice. Djeca idu u školu koja je kontrolisano mjesto i nas toliko škola ne brine kao škola. Oni će biti tamo, sa ljudima koji će da vode računa, brine nas onaj dio do škole i slobodno vrijeme koje će djeca provoditi. Zato je prilika da roditelji iskažu odgovornost, da vode računa da djeca provode vrijeme na takav način da, koliko je god moguće, poštuju mjere koje imamo kad nisu u školi. U školi već postoji način kako će se sve sprovoditi”, poručio je Mugoša. Prema riječima Kavarića, djeca imaju 44 odsto manje šansi da dobiju korona virus, ali roditelji ih ipak moraju pripremiti za nošenje maski.

■ SISTEM SPREMAN Ukoliko se pojavi veći broj inficiranih, ističe Kavarić, sistem je spreman. Spremni su, dodaje, i za otvaranje novih Covid centara u zavisnosti od epidemiološke situacije. Na pitanje da li kod pacijenata koji se liječe u kućnim uslovima

ima onih koji su u teškom stanju, Kavarić je pojasnio da se oni kod kojih se registruju teži simptomi transportuju na Infektivnu ili Internu kliniku, ili iz doma zdravlja u Covid bolnicu. “Nakon nekoliko dana, ako nema pogoršanja, pacijent se vraća na kućno liječenje u sadejstvu ljekara sa sva tri nivoa zdravstvene zaštite”, objasnio je on istakavši da pacijenti i u kućnom ljiečenju dobijaju sve što je propisano protokolom. Kada je riječ o periodu kada će se korona poklopiti sa sezonskim gripom i kada će imati još veći broj testiranja, Mugoša kaže da to neće predstavljati problem jer imaju fenomenalno opremljenu laboratoriju. “Postavlja se pitanje broja testova - opterećenje će biti izuzetno veliko i razradili smo strategiju testiranja. Srećom, i u Kliničkom centru će se raditi dijelom SARSCOV2, a pojavljuju se i brzi testovi koji imaju maltene sigurnost PCR-a, koji će, nadam se, biti dostupni na našem tržištu. Onda ćemo dijelom preći i na to testiranje i omogućiti testiranje i u Covid ambulantama”,kazao je Mugoša. Postoji, dodaje, i mogućnost širenja laboratorijskih kapaciteta. “Našim programom širenja, predviđeno je da jedan centar na jugu i sjeveru imaju PCR dijagnostiku i da se u Brezoviku doda još jedna PCR mašina. To sve govori o tome da neće biti problema sa testiranjem”, pojasnio je Mugoša i zaključio da će najveće opterećenje biti na zdravstvenim radnicima. J.V.Đ.

U Crnoj Gori u protekla 24 sata od posljedica korona virusa preminulo je pet osoba, potvrđeno je 128 novih slučajeva infekcije, dok se oporavilo 264 pacijenata, saopšteno je juče iz Instituta za javno zdravlje. “Laboratorije Instituta su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 427 uzoraka na novi korona virus, među kojima je otkriveno 128 novopozitivnih od kojih je najviše upućeno na testiranje iz Nikšića 65, Podgorice 14, Kotora 12, Berana 11, Rožaja osam, Bijelog Polja šest, Budve tri, Andrijevice dva, Pljevalja, Cetinja, Herceg Novog, Kolašina, Žabljaka, Danilovgrada i Mojkovca

po jedan”, saopšteno je iz Instituta. Od posljednjeg presjeka, dodaju, prijavljeno je pet smrtnih slučajeva i to iz Pljevalja, Danilovgrada, Berana, Andrijevice i Nikšića, pacijenata rođenih 1959, 1958, 1955, 1937. i 1940. koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore - dva, Opštoj bolnici Berane - dva i OB Nikšić jedan. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna je 154, a od početka godine 163. Institutu je, kako je saopšteno, prijavljen i oporavak kod 264 pacijenata. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva CO-

VID-19 u Crnoj Gori 3.558, dok je od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom 10.441. “U Podgorici je trenutno aktivno 1.009 slučajeva, u Nikšiću 804, Beranama 383, Bijelom Polju 330, Pljevljima 239, Rožajama 167, Kotoru 107, Baru 105, Budvi 97, Cetinju 68, Ulcinju 66, Plavu 39, Herceg Novom 36. U Mojkovcu su aktivna 24 slučaja, Tivtu 23, Andrijevici 16, Kolašinu 11, Žabljaku i Danilovgradu po deset, Petnjici pet, Gusinju četiri, Tuzima tri, Šavniku dva. U opštini Plužine nema oboljelih od COVID-19”, zaključili su iz Instituta. J.V.Đ.

ODGOVORILI NA MOLBU

Fondacija Hemiias i Hajriz Brčvak donirali maske fizioterapeutima Na osnovu molbe Komore fizioterapeuta Crne Gore, Fondacija Hemiias i Hajriz Brčvak donirali su 5.750 zaštitnih maski u cilju sprečavanja širenja korona virusa 2 (SARS-CoV-2). Maske će biti distribuirane fizioterapeutima koji svoju djelatnost sprovode u Domovima za stare

osobe, patronažama Domova zdravlja i privatnim zdravstvenim ustanovama za fizikalnu terapiju. “Iskazujemo i ovim putem veliku zahvalnost gospodinu Hajrizu Brčvaku i Fondaciji Hemiias na donaciji zaštitne opreme”, kazali su iz Komore fizioterapeuta. R.D.

DRUŠTVO

UTORAK, 29. 9. 2020.

REKTOR DANILO NIKOLIĆ PORUČIO

Osiguraćemo kontinuitet funkcionisanja UCG

U INSTITUTU ZA ONKOLOGIJU Kliničkog centra crne gore

Dostupne najsavremenije terapije za liječenje karcinoma dojke U susret oktobru, koji ri uvedene najsavremenise širom svijeta obilježa- je terapije, koje postoje i va kao mjesec borbe prona evropskim klinikama, tiv karcinoma dojke, lje- kako za sve subtipove, takari Instituta za onkolo- ko i za najagresivnije kao giju Kliničkog centra Crne što je HER 2 pozitivni karGore naglašavaju važnost cinom”, naglasio je Todopravovremene dijagnosti- rović. Kod pacijenata koke i adekvatne terapije. ji primaju najsavremeniKarcinom dojke danas je ljekove, ističe, postignuti predstavlja globalni pro- su izuzetni rezultati. blem. U Crnoj Gori 450 žeU odnosu na one ranije, na svake godine oboli od standardne vidove liječekarcinoma dojke. To, pre- nja, produžava se život čak ma riječima direktora In- i za godinu i po dana. Tastituta prof. dr Vladimira kođe, nove savremene teTodorovića nije jedrapije smanjuju za 20 odsto rizik od na homogena bovraćanja bolest, već postoji nekoliko lesti kada se subtipova daju nakon karcinooperacije. ma dojke. Za tu“Najmore dojopasnike, dodaji, najuje, jako je grožavaznačajno jući je HER na vrijeme 2 pozitivni ih otkriti. karcinom, zaKako primarna preventim postoji takoLučić cija preporučuje se zvani trostruko negativni karcinom i hor- smanjenje gojaznosti i vemon zavisni karcinom ća pokretljivost, kao i fizičdojke. Kako u Crnoj Go- ka aktivnost. Što se tiče rari, tako i u svijetu, posto- nog otkrivanja, mamograji ogroman broj pacijent- fija i ultrasonografija su kinja koje obolijevaju od metode koje mogu na vrijekarcinoma dojke, s tim što me otkriti karcinom ili neki raste incidenca ranog kar- tumor, nakon čega se radi cinoma, a u nerazvijenim dodatna dijagnostika. Zato zemljama iz godine u go- je jako bitno da se sve žene dinu sve je veći mortalitet. jave na vrijeme i da imaju Zbog toga su u Crnoj Go- određeni ritam dolaska na

preglede. Tu je jako bitna uloga i hirurga, dijagnostika od strane radiologa i onda naravno onkološka procjena. Na multidisciplinarnim konzilijumima se zajednički donose te odluke, koje su u interesu pacijenta i na najbolji mogući način liječe bolesnika. Svoje iskustvo liječenja iznijela je i pacijentkinja Biljana Lučić, koja se već 10 godina liječi od karcinoma dojke. Njena operacija je, kaže, bila malo komplikovana i nalaz nije bio baš sjajan, ali zahvaljujuči terapijama, ona je sve to uspješno prebrodila. “Od kad se liječim od karcinoma dojke, kvalitet mog života se nije značajnije promijenio, zahvaljujući savremenoj terapiji koju primam. Uprkos tome što primam terpiju, kontinuirano radim svoj posao, kao vaspitačica u vrtiću. To mi mnogo znači za raspoloženje i opšte stanje. Čak i kad primim terapiju, tog istog dana, nastavljam sa svakodnevnim aktivnostima, družim se sa prijateljima, idem na plivanje, šetam. Iz svog iskustva preporučila bih ženama da redovno idu na preventivne preglede, jer je karcinom dojke izlječiv u najvećem broju slučajeva ako se otkrije na vrijeme”, istakla je Lučić. J.V.Đ.

Univerzitet Crne Gore, kao sveobuhvatna visokoobrazovna institucija u državi, nastaviće sa procesom kvalitetne edukacije studenata i osigurati kontinuitet funkcionisanja u izazovnim okolnostima pandemije virusa Covid-19, saopštio je juče rektor Danilo Nikolić. Nastava na osnovnim studijama, za studijsku 2020/21. godinu, počela je juče sa stalnim ili povremenim dolascima studenata u grupama i organizaciju predavanja na daljinu. Nikolić je čestitao brucošima početak studijske godine i poručio da u uslovima prioritetne brige za zdravlje pojedinca i društva početak nove akademske godine predstavlja odgovoran zadatak za studente i Univerzitet. Univerzitet će se, kako je rekao, poštujući preporuke Instituta za javno zdravlje, truditi da modelom držanja nastave gdje to bude izvodljivo i organizovanjem kombinovanog oblika

nastave koji predviđa organizaciju predavanja na daljinu sa stalnim ili povremenim dolascima studenata u manjim grupama, obezbijedi kvalitetniji i bezbjedniji nastavni proces. Na osnovne studije u četiri upisna roka upisano je 3.286 studenata koji će nastavni proces pratiti na 19 organizacionih jedinica Univerziteta. Univerzitet, istakao je rektor, ima obavezu i odgovornost da unaprijedi znanje, iskustvo i perspektivu studenata kroz savremene studijske programe i sadržaje, naučni, istraživački i praktični rad, kroz kvalitetnu nastavnu infrastrukturu i interakciju, kao i kroz sprovođenje brojnih studentskih inicijativa i aktivnosti. “Od vas se očekuje marljivo zalaganje i redovno praćenje predavanja, vježbi i konsultacija u cilju kvalitetnog usvajanja predmetnog gradiva i sticanja stručnih kvalifikacija”, poručio je Nikolić brucošima. J.V.Đ.

Nikolić

za specijalističke studije

Prijave predalo 465 kandidata Prvog dana prijave za upis na specijalističke studije Univerziteta Crne Gore, za studijsku 2020/21. godinu, ukupno je predalo dokumentaciju 465 kandidata na 19 fakulteta, odnosno 81 studijski program. Konkursom koji je Upravni odbor UCG raspisao u petak otvoreno je 2.299 mjesta. Prijave se podnose i danas do 16.00 sati. Podsjećamo, na specijalističke studije se mogu prijaviti kandidati sa završenim osnovnim studi-

jama obima najmanje 180 ECTS kredita, iz odgovarajuće oblasti nauka ili umjetnosti, a koji su osnovne studije započeli prije studijske 2017/18. godine, u skladu sa zakonom. Istovremeno, kandidati sa istim brojem kredita (180 ECTS), odnosno kandidati sa bečelor diplomom, mogu se prijaviti na raspisani Konkurs za nove budžetske dvogodišnje master studije, po akreditovanom 3+2 reformisanom programu, koji je u toku. J.V.Đ.

NAUKA

UTORAK, 29. 9. 2020.

PROJEKAT DIPOL DIGITALNA TRANSFORMACIJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE I LANCA SNABDIJEVANJA HRANOM U CRNOJ GORI

ICT RJEŠENJIMA DO PRECIZNE POLJOPRIVREDE I PRAĆENJA PROIZVODA

⌦ Jelena Vađon Đurišić

aučnoistraživački projekat DIPOL počeo je u aprilu 2019. godine i već je postigao značajne rezultate. Osim uspostavljene saradnje sa privrednim subjektima, uključivanja mladih istraživača i objavljivanja nekoliko publikacija, dobio je odobrenje i za dva Horizont 2020 projekta, jedan ErasmusPlus i jedan IPA projekat.

Naučnoistraživački proje- rekao je Popović ističući da kat “Digitalna transformacije konkurencija na Konkursu ja poljoprivredne proizvod- bila velika i da je od preko 70 nje i lanca snabdijeprijava svega 15 najbolje vanja hranom u Crocijenjenih izabrano noj Gori” počeo je i dobilo finansijsku u aprilu prošle i podršku. trajaće do kraZnačaj projekja marta 2021. ta, kaže, ogleda se u boljem godine. Projerazumijevanju kat je vrijedan upotrebe najoko 123.000 savremenije IT eura, a realizutehnologije kako je se, kazao je za bi se pažljivo pratiDnevne novine Popović li uslovi i parametri u rukovodilac projekta doc. dr Tomo Popović, kroz poljoprivrednoj proizvodnji i podršku Ministarstva nauke i proizvodnji hrane; poboljšafinansiran je kroz Konkurs za nju svijesti potrošača i drušnaučnoistraživačke projekte tva u pogledu praćenja kvaliiz 2018. godine. teta i porijekla prehrambenih Za skoro godinu i po koli- proizvoda uz podršku digitalko se sprovodi, ističe Popović, nih tehnologija; te podršci sve projekat je postigao značajne većoj pažnji potrošača i drušrezultate. tva u pogledu uticaja hrane na zdravlje. Iz ugla UDG-a i aktivnosti ■ FINANSIJSKA POna Fakultetu za informacioDRŠKA PROJEKTIne sisteme i tehnologije najMA OD STRATEŠKE veći značaj ima angažman VAŽNOSTI mladih istraživača koji rade “Dio projekta je finansiran na ovom i sličnim vezanim kroz učešće partnerskih in- projektima, kao i razvoj parstitucija - Fakulteta za infor- tnerstava sa industrijom u Crmacione sisteme i tehnologi- noj Gori i regionu, ali i sa akaje Univerziteta Donja Gori- demskim institucijama u reca i kompanije DunavNET iz gionu, Evropi i širom svijeta. Novog Sada. Ukupan budžet “Zahvalni smo Ministarstvu projekta je nešto oko 123.000 nauke koje je kroz programe od čega je 98.270 eura putem finansiranja naučnoistražigranta Ministarstva nauke”, vačkih i inovativnih proje-

kata, ali i kroz stipendiranje studenata doktorskih studija, stimulisalo univerzitete i istraživačke institucije da se u ambijentu zdrave konkurencije takmiče za podršku i finansiranje ovakvih projekata koji služe kao osnova za razvoj kapaciteta, konkurentnosti i partnerstava koja nam otvaraju vrata za nove projekte i njihovo realizovanje u kontekstu internacionalnih programa kao što su Horizont 2020, ErasmusPlus, IPA, COST i drugi”, istakao je Popović. Digitalna transformacija je, objašnjava, proces korišćenja informacionih tehnologija za unapređenje načina na koji se neki posao realizuje, a u DIPOL projektu su fokusirani na primjenu savremenih informacionih tehnologija u sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane.

■ SARADNJA AKA-

DEMSKIH I PRIVREDNIH SUBJEKATA

Projekat se realizuje na Fakultetu za informacione sisteme i tehnologije Univerziteta Donja Gorica koji je nosilac, dok je partnerska institucija tehnološko-inovativna kompanija DunavNET iz Novog Sada koja se specijalizovala za rješenja na bazi Interneta stvari (Internet-of-Things) i drugih savremenih informacionih tehnologija. “Značajnu ulogu za realizaciju projekta ima i saradnja sa partnerima iz privrede koje možemo posmatrati i kao krajnje korisnike primjene tehnologija kojima se ovaj projekat bavi. Na prvom mje-

stu sarađujemo sa kompanijom „13. jul Plantaže“ koja je jedan od najvećih privrednih subjekata u sektoru poljoprivrede u Crnoj Gori, ali i veoma reprezentativan proizvođač vina u Evropi koji na 2.400 hektara godišnje proizvodi više od 17 miliona flaširanih proizvoda, prevashodno vina”, kazao je Popović. Saradnja je ostvarena i sa drugim privrednim subjektima uključujući voćnjake, manje vinograde, proizvođače meda, ali i sa akademskim i komercijalnim institucijama koji se bave istraživanjima i razvojem tehnoloških rješenja sa primjenom digitalizacije u agro-prehrambenom sektoru. “UDG, kompanija DunavNET i Plantaže svoju tijesnu saradnju započeli su u kontekstu H2020 TagItSmart projekta koji povezuje informatički inženjering, računarstvo u oblaku (Cloud) i mobilne aplikacije, sa savremenim tehnologijama štampanja sa ciljem da se svaki prehrambeni proizvod može digitalizovati, pratiti od proizvodnje do prodaje i konzumacije, čime se omogućava bolja efikasnost, kvalitet i bogatije iskustvo korisnika”, naglasio je Popović. Ambicija projekta DIPOL-a je, ističe, da potvrdi i demonstrira upotrebu najnovijih IT rješenja usmjerenih na preciznu poljoprivrednu proizvodnju i praćenje prehrambenih proizvoda. “Ideja je prilagođavanje, razvijanje i integracija softverskih i hardverskih komponenti u sisteme za primjenu kako u samoj poljoprivrednoj pro-

izvodnji, tako i u lancu snabdijevanja prehrambenim proizvodima u Crnoj Gori. Konkretnije, koristimo digitalnu platformu za poljoprivredu, platformu lanca snabdijevanja i module za podršku odlučivanju zasnovanih na mašinskom učenju i vještačkoj inteligenciji kako bi se validirala mogućnost primjene u različitim scenarijima proizvodnje voća i optimizaciji lanca snabdijevanja”, objašnjava Popović. Ideje projekta su, pojašnjava, razvijane u skladu sa činjenicom da je poljoprivreda glavna komponenta crnogorske, kao i evropske ekonomije i njenih strateških prioriteta. “Glavni ciljevi projekta su izvršavanje analize scenarija primjene kako bi se precizirali zahtjevi sistema i izabrala mjesta za ispitivanje za istraživanje, validiranje i demonstriranje digitalne transformacije poljoprivrede i lanca snabdijevanja prehrambenim proizvodima u Crnoj Gori”, rekao je Popović.

■ SAVREMENIM SEN-

ZORIMA DO PRECIZNE PROIZVODNJE

To obuhvata, dodaje, implementaciju pilota precizne poljoprivrede korišćenjem najsavremenijih senzora i digitalne poljoprivredne platforme na bazi Interneta stvari koja će biti prilagođena i konfigurisana da odgovara zahtjevima sa odabranih lokacija za testiranje; zatim realizaciju platforme lanca snabdijevanja zasnovane na digitalnoj identifikaciji proizvoda sa mogućnošću primjene Blockcha-

UTORAK, 29. 9. 2020.

NAUKA

Instalacija opreme

Meteo stanica in tehnologije kako bi se validirali scenariji vezani za poboljšanje lanca snabdevanja; kao i istraživanje i razvoj novih komponenata podrške odlučivanju koji se zasnivaju na korišćenju prikupljenih podataka i koji koriste algoritme mašinskog učenja i tehnike veštačke inteligencije, čime se obezbjeđuje dodatna vrijednost za sve zainteresovane strane u proizvodnji hrane i lancu snabdijevanja. Projekat je, ističe Popović, već dao prve rezultate. “Jedan od prvih rezultata je uspostavljanje saradnje sa privrednim subjektima u formalnom smislu kroz potpisivanje sporazuma o saradnji, ali i praktično kroz izbor upotrebnih scenarija i instalacije opreme i softverskih rješenja sa ciljem praktične demonstracije primjene savreme-

Feromonska klopka s kamerom

nih informacionih tehnologija i digitalizacije u poljoprivredi”, naglašava Popović. U dosadašnjem radu na projektu, dodaje, uspješno je izvršena analiza i izbor slučajeva upotrebe za koje se implementiraju ove pilot demonstracije. “Fokus je napravljen na prikaz preciznog vinogradarstva u saradnji sa kompanijom “13. jul Plantaže” i predstavnicima privatnih vinara kao što su Vinarija Rajković u Kučima i Zenta kod Podgorice. Tu je i pilot precizne poljoprivrede u voćarstvu - u Plantažama smo opremu instalirali i u voćnjaku breskvi, a saradnju smo ostvarili i sa kompanijom “Naše voće” koje ima veliki voćnjak jabuka u Nikšićkoj Župi”, precizirao je Popović. Kroz ovu saradnju sa krajnim korisnicima, pojašnjava, za pilote pre-

ciznog vinogradarstva i voćarstva, u vinogradima i voćnjacima su postavljene meteorološke stanice sa senzorima za praćenje temperature, vlažnosti vazduha i zemljišta, pritiska, padavina sa ciljem da se isprati mikroklima, a i da se ove informacije koriste za sisteme za predikciju i prevenciju razvoja bolesti biljaka ili za praćenje sazrijevanja.

■ KAMERAMA PRATE PRISUSTVO INSEKATA

“Instalirane su i feromonske klopke sa kamerama uz pomoć kojih se daljinski prati prisustvo insekata štetočina i unapređuje strategija primjene zaštitnih mjera. Konačno, instalirani su i uređaji sa senzorima za praćenje vlažnosti zemljišta na više dubi-

na sa ciljem optimizacije navodnjavanja”, ističe Popović. Svi ovi podaci se, kako je objasnio, prikupljaju i putem interneta šalju na računarsku platformu za preciznu poljoprivredu putem koje istraživači i farmeri mogu da prate kako prikupljena mjerenja, tako i eventualna nova saznanja koja se koriste za unapređenje procesa donošenja odluka.

■ PREKO QR KODA

PRATE FLAŠE VINA OD PODRUMA DO KUPCA

“Sa kompanijom “13. jul Plantaže” nastavili smo i saradnju u domenu primjene digitalizacije praćenja i lociranja proizvoda hrane što se bazira na prethodnom projektu TagItWine gdje se uz primjenu tehnologija za identifikaciju proizvoda, QR kod ili OCR čitanje serijskog broja na flaši, primjenom mobilne aplikacije prate flaše vina od proizvodnje do konzumiranja”, rekao je Popović i dodao da ova platforma ima za cilj da poboljša identifikaciju falsifikata vina, ali može imati i čitav niz drugih primjena. Veoma važan rezultat koji je projekat DIPOL postigao je, smatra Popović, i uključivanje mladih istraživača u projekat. “Do sada su urađene i odbranjene dvije magistarske teze, a u procesu izrade su još dvije koje očekujemo da će biti odbranjene do kraja projekta. Jedan mladi istraživač koji je upravo magistrirao je kroz ovaj projekat i angažovan odnosno zapošljen na puno radno vrijeme, dok je još jedan doktorand kroz ovaj projekat i prijavu na Konkurs za doktorske stipendije od Ministarstva nauke dobio stipendiju za istraživanje za tri godine”, rekao je Popović. Kroz rad na projektu i uz učešće mladih istraživača, kaže, objavljeno je i nekoliko publikacija na naučno-teh-

ničkim konferencijama u zemlji i regionu. “Učestvovali smo u prezentacijama i panelima vezanim za preciznu poljoprivredu i Blockchain tehnologije. Neke od ovih tribina i panela su organizovane u okviru samog projekta DIPOL”, kazao je Popović.

■ IZRODIO JOŠ NEKOLIKO VAŽNIH PROJEKATA

Jedan od najvažnijih ciljeva ovog projekta je, ističe, kreiranje partnerstava i projektne prijave kojih je bilo nekoliko, od kojih su dobili odobrenje za dva Horizont 2020 projekta (DEMETER, TRACEWINDU), jedan ErasmusPlus (VIRAL), jedan IPA (ECOMON) i stipendija za doktoranda od Ministarstva nauke za istraživanje za tri godine. “Posebno ističemo H2020 projekat DEMETER u kojem su Univerzitet Donja Gorica i kompanije DunavNET i “13. jul Plantaže” punopravni partneri u konzorcijumu od 60 partnera iz 18 zemalja. DEMETER projekat je jedan od najvećih projekata iz oblasti digitalne transformacije u poljoprivredi i proizvodnji hrane u Evropi”, nagasio je Popović. Projekat H2020 TRACEWINDU, dodaje, upravo je odobren za finansiranje kroz veoma kompetitivan H2020 program Marija SkodlovskaKiri sa fokusom na razmjene i studijske boravke istraživača i u ovom projektu će učestvovati istraživači sa Univerziteta Donja Gorica, i iz kompanija „13. jul Plantaže“ i DunavNET. “Svi partneri na DIPOL projektu učestvovali su i u pripremi prijave projekta prema Ministarstvu nauke za Centre izvrsnosti, koji je odobren i čija je implementacija krenula početkom ove godine”, zaključio je Popović istakavši da zainteresovani sve o projektu mogu naći na linku https://dipol. udg.edu.me/site/

crna gora

UTORAK, 29. 9. 2020.

zasijedali odbornici skupštine opš

na čelu parlamen petković, sjednic Načinio humani gest: Danilo Vlaović

Bijelo Polje: Humani gest pripadnika Službe zaštite i spašavanja

Vlaović za pomoć Kemalu donirao mjesečnu zaradu Ljudi velikog srca sa mnogih adresa iz Crne Gore i dijaspore uključili su se u prikupljanje pomoći za liječenje sedmogodišnjeg Kemala Sijarića iz bjelopoljskog sela Godijevo. Jedan od humanih ljudi koji je među prvima na liniji pomoći kada zatreba, i pripadnik Službe zaštite i spašavanja iz Bijelog Polja Danilo Danjo Vlaović. On je za liječenje oboljelog dječaka donirao svoju mjesečnu platu. Iz humanitarnog fonda „Hilal“ saopštili su da ovakvim gestom pokazujemo koliko je bitno biti dobar čovjek i humanista. Ovo je samo jedan u nizu humanih gestova koje je učinio Vlaović. Kemal boluje od teškog oblika autizma, i hitno je potrebna finansijska pomoć za liječenje. Njemu će biti izvršena transplantacija matičnih ćelija u Sjevernoj Karolini, koja će koštati oko 30.000

eura. „Da situacija bude teža, Kemal je nedavno ostao bez oca te svu brigu o djetetu vodim ja, uz to sam i majka još dva djeteta koja su takođe maloljetna”, kaže dječakova majka Almira. Svi koji su u mogućnosti, mogu pomoći Kemalovom liječenju uplatom na žiro račun 530-0700100077010-77, na ime Almira Sijarić. B.Č.

Da situacija bude teža, Kemal je nedavno ostao bez oca te svu brigu o djetetu vodim ja, uz to sam i majka još dva djeteta koja su takođe maloljetna”, kaže dječakova majka Almira

Na osnovu čl. 39 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list CG”, br. 18/11, 52/16), „IMOBILIA“ DOO Budva, sa sjedištem/prebivalištem u Budvi - Citadela, Stari grad Budva, objavljuje

Nakon okončanja postupka preuzimanja emitenta „JADRAN“ AD KOTOR, PIB 02013177, po Rješenju Komisije za tržište kapitala br. 07/1-1/7-20 od 04.09.2020. godine, posjedujemo 5.200.208 akcija sa pravom glasa „JADRAN“ AD KOTOR, PIB 02013177, što ukupno čini 95,5820% ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa. U propisanom roku od dana okončanja javne ponude za preuzimanje, koristimo pravo da od svih preostalih akcionara otkupimo 240.363 akcije, po cijeni iz javne ponude za preuzimanje, a koja iznosi 2,5565EURa po akciji. Za sticaoca Punomoćnik Vučeljić Borijanka

Konstitutivna sjednica So Tivat dat. Za njegov izbor glasalo je 17 odbornika Bokeškog foruma, liste Narod pobjeđuje, Goran Božović Časno i odgovorno za bolji Tivat i SDP. Odbornici DPSa, njih 12 i SD su bili protiv, dok su dva odbornika HGI uzdržana. Jedan odbornik DPS nije glasao jer nije bio u sali. Nakon što je položio zakletvu, dr Andrija Petković se obratio građanima, koji su sjednicu pratili u direktnom prenosu putem talas lokalnog radija. On je naglasio da je srećan što promjene u Tivtu kreću u Skupštini i poručio da ga smijene ako posao ne bude radio odgovorno, časno i pošteno. „Apsolutno smo svjesni da situacija nije idealna. I zbog korone i zbog stare vlast i zbog onoga što ćemo zateći u opštinskoj kasi. Biće ovo težak posao, ali sreća prati hrabre. A nova koaliciona vlast je hrabra i strpljiva i ja sam ogromni optimista. Novac nije sve, ali moral, dosto-

janstvo, pravda, principi nemaju cijenu. To vam vlast ne može pokloniti sa njima treba da živimo. Promjene u ovom gradu ne počinju od nove vlasti, počinju od vas“, poručio je u svom obraćanju Petković i naglasio da korupciju vi možete da suzbijete, jer nećete davati mito. „Mi i vi zajedno moramo da gradimo Tivat. Tivat u kome se niko neće osjećati loše. Dosta je podjela, moramo biti ljudi jedni prema drugima“, naglasio je Petković i istakao da se odriče odborničke nadoknade humanitarne svrhe. Zaključujući obraćanje Petković je pozvao predstavnike izbornih lista i političkih partija koje participiraju u skupštini da što prije formiraju odborničke klubove. „Veoma brzo će uslijediti poziv za formiranje skupštinskih radnih tijela, odnosno odbora koji treba da krenu sa radom“, zaključio je Petković. Željko Komnenović, nosilac

Na plaži u Igalu pr

Foto: RTV Herceg Novi

OBAVJEŠTENJE akcionarima emitenta „JADRAN“ AD KOTOR sa sjedištem u Perastu, Marka Martinovića b.b., PIB 02013177

Dr Andrija Petković iz Bokeškog foruma na jučerašnjoj konstitutivnoj sjednici Skupštine, izabran je za predsjednika Skupštine opštine Tivat. Na sjednici su verifikovani i mandati 32 odbornika, a izvještaj o rezultatima lokalnih izbora podnijela je Marija Sijerković, predsjednica Opštinske izborne komisije. Sjednicom je kao najstariji odbornik, predsjedavala Marija Maja Giljača iz Bokeškog foruma. Jučerašnju konstitutivnu sjednicu obilježilo je polemična rasprava u sklopu koje se raspravljalo o političkoj korupciji, dosljednosti, moralu, školskoj spremi potrebnoj za obavljanje pojedinih funkcija i neizvođenju himne na početku sjednice. Sjednica nije počela intorniranjem crngorske himne. Ona nije izvedena, kako je kazao sekretar Skupštine Goran Babović, zbog negodovanja predstavnika koalicije “Narod pobjeđuje“. Dejan Risančić iz te koalicije je rekao da Poslovnikom rada Skupštine Opštine nije predviđeno da se konstitutivna sjednica otvara himnom. S njim se složila odbornica DPSa, Jovanka Laličić da to nije poslovička odredba, ali da je to bila dobra praksa, kazala je. Ona je kazala da je svečarski trenutak bio zamagljen neinotniranjem himne, a Goran Božović (Grupa birača - „Goran Božović- Časno i odgovorno za bolji Tivat“) ) je replicirajući naglasio da je to propust DPS- a, jer su oni pripremali konstitutivnu sjednicu. Za predsjednika Skupštine opštine Tivat izabran je Andrija Petković, koji je bio jedini kandi-

Jak jugo m

Uginuli delfin

Na plaži u Igalu mještani su juče pronašli uginulog delfina. Kako nam je saopšteno iz Instituta za biologiju mora u Kotoru, riječ je o najvjerovatnije mlađoj jedinki dobrog delfina (Tursiops Truncatus). To je kljunasti delfin, najpoznatiji i najčešće viđen. Navode da su delfini stalni stanovnici našeg mora, broj-

UTORAK, 29. 9. 2020.

štine tivat

nta andrija ca bez himne

liste „Narod pobjeđuje“ i kandidat za predsjednika Opštine, naglasio je da se sa novom vlašću otvara novo poglavlje demokratije i da se ispisuju nove stranice istorije grada. „Novi Tivat biće grad pravde i jednakosti, kome trebaju sve snage kako bi opet krenuo naprijed“, poručio je Komnenović, koji će po koalicionom sporazumu nove skupštinske većine biti predložen za predsjednika Opštine. „Prvi put u Crnoj Gori vlast će formirati građanske liste i to je kamen temeljac za bolju budućnost grada. Pokazaćemo kako se radi domaćinski i kako se bori za bolje i pravednije društvo, za svakog pojedinca i kako se formira vlast kao istinski servis građana“, kazao je Goran Božović, koji će po pomenutom sporazumu, zajedno sa Vladimirom Arsićem („Narod Pobjeđuje“), biti predložen za potpredsjednika Opštine.

Nosioci izbornih lista DPS, SD i HGI, Jovanka Laličić, Zdravko Mitrović i Adrijan Vuksanović, su naglasili da će biti konstruktivna opozicija i da će podržavati sve odluke koje su u intersu grada i Tivćana, te da će kritikovati sve što ne bude u skladu sa zakonom, a isto je poručio i Aleksanadar Đurović (SDP). Laličić je naglasila da je DPS, sam ili u koaliciji, vodio Tivat preko dvadeset godina. „Radili smo i to niko ne može da ospori. Želimo da brod koji smo usmjerili ka proevropskom Tivtu i Crnoj Gori vodite u tom smjeru i da Tivat ostane multietnički, multinacionalni grad u kojima će se graditi dobri principi. Mi ćemo biti dobra i konstruktivna opozicija. Sve što je dobro za Tivat mi ćemo podržati. Ali, bićemo oštri kritičari svih odluka koje nisu u interesu Tivta i nisu u skaldu sa zakonom. Prvi put ćemo okusiti opozicione klupe, ali ni vama neće biti lako. Nije lako upravljati gradom. Pozivam vas da ovaj grad vodimo u interesu Tivćanki i Tivćana”, istakla je Laličić. Odbornik SD Mitrović je kazao da neće glasati za Petkovića zbog političke nedosljednosti. „Petković je za SD govorio da je patuljasta stranka koja ima predsjednika Skupštine, a sada Bokeški forum sa dva odbornika, hoće funkciju predsjednika tivatske Skupštine. Ili se radi o političkoj korupciji ili politčkoj ucjeni. Prije će biti politička ucjena. To je politička nedosljednost i principijelnost“, naglasio je Mitrović. Z.K.

ronašli uginulog delfina

crna gora

Nikšić: Protest zbog zatvaranja objekata

Ugostitelji uvjereni da su diskriminisani

Nezadovoljni odlukom NKT-a da se u Nikšiću zatvore na dvije sedmice kafići i restorani vlasnici ugostiteljskih objekata i njihovi zaposleni protestovali su ispred zgrade opštine u Nikšiću. Okupljanje je počelo je na Trgu Slobode, a nakon pola sata oko 50 poslodavaca i isto toliko zaposlenih uputilo se prema zgradi opštine gdje su putem medija pozvali nadležne da preispitaju odluku o zatvaranju svih kafića i restoranu u gradu pod Trebjesom. „Mi smo apsolutno za to da se poštuju mjere, ali su ove mjere donijete jednostrano bez ikakve konsultacije sa nama i smatramo da sigurno preko 200 ugostiteljskih objekata na teritoriji Nikšića može da radi uz poštovanje mjera. Smatramo da nas neko mora konsultovati oko donošenja mjera, inače ćemo donijeti odluku da svi otvorimo i radimo uz poštovanje mjera koje neće uticati na zdravstveno stanje naših gostiju i zaposlenih“, kazao je vlasnik tri ugostiteljska objekta Pero Miljanić. Za ugostitelje je neshvatljivo da rade tržni centri, kladionice i teretane, a da se kafići i restorani zatvaraju i okrivljuju za povećanje broja oboljelih. Kako bi se našlo prihvatlji-

Sa protesta ugostitelja vo rješenje traže hitan sastanak sa predstavnicima opštine i NKT-a. „Ako je bilo onih koji nijesu poštovali mjere mi smo za to da inspekcije rade svoj posao i da dovedu u njih u situaciju da poštuju mjere kako ne bismo svi mi ispaštali zbog toga“, poručio je Miljanić. Ugostitelj i muzičar Dalibor Petković smatra da ugostiteljski objekti nijesu krivi zbog stanja u zdravstvenom sistemu, kao i da su mjerama jednako pogođeni i muzičari. „Mi moramo da živimo od nečega, jedino od čega živimo je ugostiteljstvo. Mi smo jedina branša koja je zlostavljana kroz sav period. Ne osje-

ćam se nimalo odgovornim da sam na bilo koji način pogoršao epidemiološku situaciju u Nikšiću“, poručio je Petković. Kako je naglasio, pomoć koju su dobili ugostitelji od Opštine u prvom talasu korona virusa bila je samo „prazna priča“, jer su bili oslobođeni plaćanja taksi od tri eura. „Dobili smo pomoć da ne plaćamo terase u periodu kad nijesmo radili, valjda je trebala pomoć da ide u periodu kad smo radili. Iz ugla muzičara kažem da svirke koje sam u radio u čitavoj Crnoj Gori u deset odsto slučajeva mjere nijesu ispoštovane, a 90 odsto da jesu. Kako su tražili tako je bilo“, kazao je Petković. M.R.

Zaposleni u ugostiteljstvu takođe ogorčeni Sa odlukom da se zatvore svi ugostiteljski objekti nijesu zadvoljni ni ugostiteljski radnici. Vasilije Grgur kaže da se moglo naći drugo rešenje, a ne ono zbog kojeg mnoge porodica ostaje bez jedinog izvora prihoda. „Moja porodica živi od ovo-

ga posla. Ne slažem se sa ovom odlukom. Od države bukvalno nemamo nikakvu pomoć i vjerujem da će nakon 14 dana produžiti restriktivne mjere. Bilo je i priče da zbog svega ovoga može doći i do otpuštanja radnika“, kazao je Grgur. Radnica u ugostiteljstvu Maša

Vujović kazala je da su u nezavidan položaj stavljeni i vlasnici i zaposleni. „Smatram da su obje branše dovedene u pitanje. Naši vlasnici nemaju prihoda samim tim i mi ispaštamo. Očekujem da će se ovo odraziti na moj opstanak na poslu“, kazala je Vujović.

Bar: I juče zabilježene obilne padavine

moguć uzrok uginuća Izlila se rijeka Željeznica ni su kako u zalivu tako i na otvorenom. “U pitanju je manja jedinka, mladunče dobrog delfina Tursiops truncates, veličine 1,20 metra. Uzrok smrti ne možemo znati, ali može biti da je povezano sa nevremenom koje je bilo prethodnih dana u ovom regionu. Igalo je na udaru juga pa stoga razlog

više što je jedinka na tom mjestu dospjela do kopna. Moguće je i da je jedinka uginula na otvorenom moru i da je more samo izbacilo na to mjesto u zalivu”, poručuju iz Instituta za biologiju mora. Uzrok smrti, kako navode, može biti neko oboljenje, ili da se prethodno zapetljala u mrežu ili neka druga vrsta ozljede.

Obilne padavine i jak vjetar koji su preksinoć zadesili Bar nijesu zahtijevali intervenciju vatrogasaca, saopšteno je DN iz lokalne Službe za zaštitu i spasavanje. Problema je, ipak, kako nam je rečeno iz Komunalnog preduzeća Bar, bilo u naselju Šušanj. Tamo je, usljed porasta vodostaja rijeke Željezni-

ce i kao posljedica nelegalno izgrađenog mosta, došlo do izlivanja rijeke. Dvorišta dvije kuće su bila potopljena, ali voda nije prodrla u stambene objekte. Iz Komunalnog preduzeća dodaju i da je došlo do začepljenja potoka u naselju Bjeliši, no, potrebe za intervencijom vatrogasaca nije bilo. S.J.

Most na Željeznici

CRNA GORA

UTORAK, 29. 9. 2020.

PRIVREDNI SUD USVOJIO ŽALBU OPŠTINE

Budva nakon više od četiri mjeseca izašla iz blokade

Četiri mjeseca nakon što je Privredni sud blokirao račun Opštine Budva, vijeće sudija Blaža Jovanića, Dragana Vučevića i Marine Đurović usvojilo je njihov prigovor i naložilo ponavljanje postupka. Sud će opet razmatrati predlog zaštitnika imovinsko pravnih interesa da se opštini blokiraju računi dok država ne naplati 29,3 miliona eura koje je prošle godine, zbog date garancije, platila kompaniji WTE angažovanoj na projektu za otpadne vode. Stav vijeća je da država nije učinila vjerovatnim da postoji opasnost da će, bez blokade, biti osujećena naplata ovog potraživanja. U njihovoj odluci se navodi da je privremena mjera usmjerena na očuvanje

faktičkog stanja kako bi se namirio nečiji zahtjev, ali da se mora voditi računa da protivnik obezbjeđenja ne trpi nesagledivu štetu. Upravo su na to iz opštine i ukazali, navodi se u rješenju, jer im je ovim onemogućeno obavljanje redovne djelatnosti, imajući u vidu da ne mogu ispunjavati zakonske obaveze prema drugima. “Vijeće nije prihvatilo mišljenje prvostepenog suda da je predlagač (zaštitnik) učinio vjerovatnim postojanje opasnosti, samim tim što protivnik predlagača (opština) nije postupio po zahtjevu Ministarstva finansija”, navodi se u odluci vijeća sudija. U ponovljenom postupku, sud će, prema nalozima vijeća, morati poseb-

no da vodi računa o tome da opština privremenom mjerom “ne pretrpi nesagledivu štetu”, dok će se o osnovanosti samog potraživanja 29,3 miliona eura koje država traži, odlučivati u parničnom postupku. Naloženo je i da se sud izjasni o stvarnoj nadležnosti, imajući u vidu da je opština dovodi u pitanje, jer je riječ o sporu pravnih lica koji nije proistekao iz međusobnih odnosa, već vanugovorne odgovornosti, za šta je, kako smatraju u opštini, isključivo nadležan Osnovni sud. Podsjećanja radi, sutkinja Privrednog suda Milica Popović je krajem maja usvojila prijedlog zaštitnika i blokirala sve račune opštine na iznos od 29,3 miliona eura.

VLADA CRNE GORE DONIJELA ODLUKU

Osnovana Javna ustanova Dom starih “Podgorica” Vlada je donijela Odluku o osnivanju Javne ustanove za smještaj odraslih lica sa invaliditetom i starih lica “Podgorica”. Ovo je odluka Vlade Crne Gore od četvrtka, bez održavanja sjednice. Ovaj objekat se nalazi u zahvatu DUP-a “Konik - Stari aerodrom III” i radovi na njemu su pri kraju. Dom starih će imati kapacitet od 270 mjesta. Vrijednost te investicije je 12.500.000 eura. “Smještaj odraslih lica sa invaliditetom i starih lica ostvaruje se sada u u javnim ustanovama za smještaj odraslih lica sa invaliditetom i starih lica u Pljevljima, Bijelom Polju i Risnu i kod pružalaca usluge smještaja kojima je Ministarstvo rada i socijalnog staranja iz-

dalo licence za obavljanje djelatnosti – domovima starih „Duga” i „Nana” iz Danilovgrada. Ovom odlukom osniva se i Javna ustanova za smještaj odraslih lica sa invaliditetom i starih lica u Podgorici kapaciteta 270 mjesta”, navodi se u saopštenju Vlade. Kako navode, taj stambeni prostor biće bruto površine 11.225 kvadrata, korisne površine objekta iznosiće 9.807 kvadrata. “Prema osnovnom ugovoru ukupna ugovorena vrijednost radova iznosi 9.116.380 eura. Radovima je obuhvaćena izgradnja objekta sa uređenjem terena, nabavkom i montažom namještaja i opreme i izradom infrastrukturnih priključaka”, navode iz Vlade.

UTORAK, 29. 9. 2020.

crna gora

Herceg Novi: Završeni radovi u SC “Igalo”

Novljani dobili dvoranu po međunarodnim standardima

U Sportskom centru Igalo svečano je obilježen završetak radova na zamjeni podloge, pa sada dvorana sa novim parketom plijeni kvalitetom i površinom parira najvećim dvoranama u regionu, saopšteno je iz Službe za informisanje. Rekonstruisanu sportsku salu je otvorio predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, u pratnji brojnih predstavnika gradskih preduzeća i ustanova, sportskih kolektiva i korisnika usluga Sportskog centra Igalo. Ukupna površina borilišta sa savremenom parketnom podlogom sada iznosi čak 1.600 kvadratnih metara. “Izvedeni radovi podrazumijevali su sanaciju podne betonske ploče sa višeslojnom hidroizolacijom i ugradnju kvalitetnog sportskog parketa na elastičnoj podkonstrukciji. Isti tip par-

keta, koji u svemu odgovara pravilima Međunarodne košarkaške federacije, u široj regiji je ugrađen samo u beogradskoj dvorani Pionir”, objašnjavaju iz Opštine Herceg Novi. Prema riječima predsjednika Katića, riječ je o investiciji na koju se dugo čekalo i kojom će konačno biti rješen višegodišnji problem Sportskog centra. “Uprkos krizi izazvanoj pandemijom korona virusa, bili smo odlučni da projekat realizujemo u ovoj godini, jer smatramo da naši talentovani sportisti i mladi ljudi u Herceg Novom zaslužuju kvalitetnu sportsku dvoranu”, poručio je Katić. On se osvrnuo i na prethodni period i naglasio da lokalna uprava vidi Sportski centar Igalo kao okosnicu razvoja sportskog turizma u našem gradu.

“Polazeći od toga, tokom prethodne tri godine značajno smo ulagali u unapređenje rada i poboljšanje kvaliteta usluga ovog centra, čemu ste i sami svjedoci. Svjesni da je infrastruktura neophodna za razvoj sporta i sportskog turizma u Herceg Novom, ustupili smo hotel i restoran na upravljanje Sportskom centru. Na taj način smo ovim objektima, koji nisu bili u funkciji prije nešto više od tri godine kada je aktuelna uprava preuzela vođenje grada, dali novu vrijednost i proširili ponudu kompleksa”, kazao je Katić. Ovom investicijom se otvaraju mogućnosti za organizaciju velikih sportskih događaja, te predstavljaju najbolju preporuku sportskim savezima i klubovima iz zemlje, regiona i svijeta da upravo naš grad odaberu za

Gusinje: Intenzivirana izgradnja mosta na Vruji

svoje pripreme, kampove i turnire. “Naša je misija da Sportski centar Igalo bude prepoznat daleko izvan granica naše zemlje kao omiljeno odredište sportista i sportskih radnika, mjesto sučeljavanja i okupljanja najvećih asova i domaćin događaja koji će dovoditi svijet u Herceg Novi”, istakao je Katić. Kako je kazao direktor SC Igalo Radovan Ralević, lokalna uprava je na čelu sa predsjednikom Katićem prepoznala važnost i značaj ove investicije za sport u ovom gradu, prihvativši da se realizacija projekta u ovim teškim vremenima odvija nesmetano i uz punu podršku. “Veliku zahvalnost dugujemo svim lokalnim preduzećima koji su nesebično pomogli u realizaciji i svim radovima, te fantastičnom

kolektivu Sportskog centra Igalo na ogromnom trudu i radu od početka do kraja izgradnje. Zahvaljujem se svim klubovima i sportskim prijateljima i želim im da sa ovoga parketa iznjedre veliki broj sportista i sportistkinja koje će jednoga dana biti prepoznati kao ambasadori sporta u Herceg Novom”, poručio je Ralević. Takođe, navodi da je prilikom montaže parketa vođeno računa o prosječnoj godišnjoj vlažnosti vazduha na lokalitetu Bare Igalo, kako bi bile izbjegnute potencijalne deformacije parketa. Rekonstrukciju sportskog poda vrijednu gotovo 195.000 finansirala je Opština Herceg Novi. Nosilac posla bio je Sportski centar Igalo, a izvođač radova kompanija „Tomaš grupa“ koja je kao prvorangirani ponuđač izabrana na tenderu.

Podgorica: Parkovi na meti vandala

Nastavljeno betoniranje Ukradene letve sa svih stope noseće konstrukcije klupa na novom igralištu

Izgradnja mosta na rijeci Vruji na području opštine Gusinje nastavljena je betoniranjem stopa noseće konstrukcije, saopštili su iz Uprave javnih radova Crne Gore. Iako radove otežava visoki vodostaj rijeke, proteklih dana su završeni radovi na drugoj stopi, čime su se stekli uslovi za dalje intenziviranje posla. Realizaciju ovog projekta sa 400.000 eura finansira Vlada iz kapitalnog budžeta. Izvođač je podgorička kompanija “Fidija”, koja bi bi trebalo, ukoliko dozvole vremenske prilike, da završi radove do kraja ove godine. Stari most je u potpunosti srušen, a na njegovom mjestu projektovan je novi, du-

žine 30 metara, sa obostranim trotoarima. Riječ je o jednom od segmenata projekta modernizacije puta od Plava do Gusinja, u dužini oko 10 kilometara, vrijednom blizu 4,4 miliona eura.

Nedavno je asfaltirana trasa od 1,2 kilometra na području plavske opštine, obuhvaćena prvom fazom projekta, dok je u okviru druge faze toku sanacija na oko devet kilometara saobraćajnice prema Gusinju.

Parkovski mobilijar u Podgorici je ponovo bio na meti vandala. Naime, prekjuče su na nedavno izgrađenom dječijem igralištu na Bulevaru Stanka Radonjića, otuđene letve sa svih klupa koje su bile u sklopu igrališta, a takođe je otuđen mobilijar na novom igralištu na Zabjelu i u Bloku VI. “Pored svih napora gradske uprave da izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih igrališta pruži našim najmlađim sugrađanima adekvatan prostor za igru i druženje, nesavjesni pojedinci nastavljaju sa lošom praksom uništavanja i otuđivanja mobilijara u parkovima i na igralištima”, navode iz Glavnog grada. Komunalna inspekcija je

po prijavi građana izašla na teren, nakon čega će podnijeti krivičnu prijavu protiv NN lica nadležnim državnim organima. Podsjećaju, u cilju očuvanja imovine Glavnog grada, a shodno Zakonu o zaštiti lica i imovine, na deset lokacija na teritoriji Podgorice postavljen je video-nadzor. Na ovaj način želimo da damo dodatan doprinos smanjenju vandalizma u Podgorici koji je bio svakodnevna pojava godinama unazad. Tako je u popravku polomljenog i uništenog mobilijara u proteklih pet godina Glavni grad uložio 124.078 eura, što je dovoljno sredstava za izgradnju nekoliko novih igrališta.

IZDAVAÄ&#x152;KI PROJEKTI DNEVNIH NOVINA

Na 6. Internacionalnom Sajmu knjiga u trajanju od 29.9 – 3.10.2020. godine možete kupiti jedan od izdavačkih projekata Dnevnih novina.

POPUST

30 %

svijet

UTORAK, 29. 9. 2020.

gubici na obje strane, crveni krst pozvao da se

Nastavljeni sukobi u iz svijeta stižu apeli

regionu Nagorno-Karabah juče su nastavljene žestoke borbe jermenske i azerbejdžanske vojske, nakon što su obje države u nedjelju proglasile ratno stanje.

Najmanje 39 ljudi je poginulo u sukobima u oblasti Nagorno-Karabah, saopštile su u ponedeljak vlasti tog područja oko kojeg se decenijama spore Jermenija i Azerbejdžan. Prema novom bilansu, u sukobu su poginula 32 borca, petoro azerbejdžanskih civila i dvoje jermenskih civila. Ministarstvo odbrane Jermenije saopštilo je da je u sukobima sa azerbejdžanskom armijom ranjeno oko 200 vojnika međunarodno nepriznatog Nagorno-Karabaha. Na konferenciji za štampu, portparol ministarstva Artsrun Ovanisjan je rekao da su svi ranjeni pod medicinskim nadzorom i da su neki od njih prebačeni u Jerevan. Projermenske separatističke vlasti u Nagorno-Karabahu su navele da su povratile neke ranije izgubljene pozicije. Ministar odbrane Nagorno-Karabaha Džalal Artjunjan naveo je da je situacija duž linije kontakta pod kontrolom. Jermenski ministar odbrane David Tonojan i predsjednik nepriznate republike NagornoKarabah Araik Hartjunjan posjetili su vojni borbeni komandni centar kako bi vidjeli kakva je situacija na liniji razgraničenja, javila je agencija Tass. Vlasti Nagorno-Karabaha su objavile da su uništile četiri azerbejdžanska helikoptera, 36 tenkova i oklopnih vozila, prema novinskoj agenciji Armenpress. Dodale su i da su ubile mnoge azerbejdžanske vojnike, ali to ne može da se potvrdi, piše Bi-Bi-Si. U nedjelju, prvog dana sukoba, jermenska strana je licitirala sa brojkom od oko 200 ubijenih azerbejdžanskih vojnika, ali te informacije nisu potvrđene. Azerbejdžansko ministarstvo odbrane potvrdilo je gu-

bitak jednog helikoptera, navodeći da je posada preživjela, kao i da je uništeno 12 jermenskih protivvazdušnih sistema. Druge gubitke negiraju. Azerbejdžan je saopštio da je 26 civila ranjeno u teškom jermenskom raketiranju, optuživši Jermeniju da cilja gusto naseljene oblasti. I Jermenija i Azerbejdžan su proglasili mobilizaciju, Jereven opštu, a Baku djelimičnu, i u nekim oblastima uveli ratno stanje.

■ Puna podrška

Ankare Azerbejdžanu

Turska je objavila podršku Azerbejdžanu, dok je Rusija, koja ima vojne baze u Jermeniji, pozvala na momentalni prekid vatre. Ankara je zatražila da Jermenija okonča “okupaciju” dijela teritorije Azerbejdžana i povuče svoje “plaćenike i teroriste” iz Nagorno-Karabaha. “Jermenija mora odmah da prekine svoje napade i povu-

če svoje plaćenike i teroriste iz Nagorno-Karabaha i sa teritorije Azerbejdžana”, poručio je turski ministar odbrane Hulusi Akar, dodavši da je neophodno da se uspostave prekid vatre i mir. Turska je nedvosmisleno najavila da će pružiti podršku Azerbejdžanu. Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da je došlo vreme da se „okonča jermenska okupacija azerbejdžanskih zemalja“. „Došlo je vrijeme da se okonča jermenska okupacija, vrijeme je da se svedu računi, inače će Jermenija i dalje biti samovoljna. Ona mora da napusti okupirane zemlje. Svi znaju da su to azerbejdžanske zemlje“, rekao je Erdogan tokom obraćanja u Istanbulu. On je takođe optužio Minsku grupu OEBS-a da je nesposobna da riješi problem NagornoKarabaha, prenio je Sputnjik. „Nisu uspjeli da riješe taj problem za 30 godina. I učinili su sve kako se to ne bi riješilo. Sada nas poučavaju, a ponekad i prijete. Pitaju nas ima li u Nagorno-Karabahu turskih vojnika? Da li Turska isporučuje oružje? Oni koji to pitaju su poslali hiljade kamiona sa oružjem na sjever Sirije“, rekao je Erdogan, imajući u vidu ame-

UTORAK, 29. 9. 2020.

svijet

e poštede civili

u Nagorno-Karabahu, da se prekine vatra Hitan sastanak Savjeta bezbjednosi UN o sukobima između jermenskih i azerbejdžanskih snaga u oblasti NagornoKarabah zakazan je za danas

ričku podršku Snagama samooodbrane sirijskih Kurda, koje Turska smatra terorističkom organizacijom. Predsjednik Stranke demokratske akcije BIH (SDA) Bakir Izetbegović kazao je da jermenska strana snosi punu odgovornost za izbijanje sukoba u Azerbejdžanu, te da Baku ima pravo da se brani.

■ “Ako turski F-16 napadnu, upotrijebićemo `iskandere`”

Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev negirao je da je Turska poslala vojnike iz Sirije u Azerbejdžan kao ispomoć u sukobu sa jermenskom vojskom u Nagorno-Karabahu. Ambasador Jermenije u Rusiji izjavio je ranije da je Turska poslala oko 4.000 boraca iz sjeverne Sirije u Azerbejdžan kako bi pomogli Azerbejdžanu u borbama, prenio je Rojters. “Glasine o raspoređivanju vojnika iz Sirije u Azerbejdžan su još jedna provokacija jermenske strane i potpuna besmislica”, rekao je savjetnik predsjednika Hikmet Gadžijev. Zvanični Jerevan optužio je ranije juče Tursku Re-

publiku da je poslala četiri hiljade milicajaca - “plaćenika”, iz sirijskih područja u zapadni Azerbejdžan, prenijela je ANSA, pozivajući se na izjavu ambasadora Jermenije u Moskvi, Vardana Toganjana. Toganjan je rekao da se radi o “plaćenicima” iz sjevernih sirijskih područja koje je, kako kaže, okupirala Turska. “To su plaćenici. Vojna obavještajna služba je više puta navodila da su stizali na aerodrom Nahčivan u Azerbejdžanu, čarter-letovima. Radi se o oko četiri hiljade milicajaca koji dolaze sa teritorije sjeverne Sirije, okupirane od strane Turske”, izjavio je Toganjan za radio-stanicu Eho Moskve, prenio je Interfaks. On je izjavio je da će Jerevan upotrijebiti PVO sistem „iskandere“, ruske proizvodnje, ukoliko Baku bude u napadima upotrijebio turske lovce F-16. Kako je rekao, za obaranje turskih bespilotnih letilica trenutno na raspolaganju ima dovoljno protivvazduhoplovnih sistema, prenosi Sputnjik. Moskva je pozvala sve unutrašnje i spoljne aktere da pokažu maksimalnu uzdržanost u vezi sa situacijom u Nagorno-Karabahu, rekao je za-

mjenik ruskog ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko. “Pozivamo sve unutrašnje i spoljne aktere da pokažu maksimum uzdržanosti, posebno u smislu retorike”, rekao je Rudenko. “Kao kopredsedavajuća Minske grupe OEBS-a, Rusija je bila aktivno uključena u proces od 1991. Namjeravamo da održimo kontakt sa svim našim partnerima”, naglasio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova. On je rekao da je situacija i dalje vr-

lo opasna jer su strane prvi put od 2016. godine koristile teško oružje, a ima izvještaja o žrtvama. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će SAD pokušati da zaustave nasilje koje je buknulo između Jermenije i Azerbejdžana. “Veoma pomno gledamo na to. Imamo puno dobrih odnosa u tom regionu. Vidjećemo da li to možemo da zaustavimo”, rekao je Tramp. Stejt department je saopštio da bi obje strane trebalo da trenutno prekinu s na-

siljem, kao i s retorikom ili postupcima koji bi dodatno produbili tenzije. U saopštenju se dodaje i da bilo kakvo miješanje drugih zemalja u eskalirajuće nasilje neće biti od pomoći. Iran zatražio od Jermenije i Azerbejdžana da se angažuju kako bi došlo do prestanka vatre. Iranski ministar spoljnih poslova Džavad Zarif telefonski je razgovarao sa zaraćenim stranama kojima je iskazao zabrinutost zbog tenzija u regionu Nagorno-Karabaha i izrazio spremnost iranske strane za posredovanjem. “Iran je spreman da uloži sve svoje kapacitete da bi se došlo do mira i stišavanja tenzija”, saopštio je Zarif. Zvanični Peking izrazio je nadu da će se sukobljene strane uzdržati od daljih sukoba i uložiti napore kako bi se situacija smirila.

kultura

UTORAK, 29. 9. 2020.

SIMFONIČARi I KONFERENCIJA “FESTIVALI U DO

Borba za kulturu i vrijeme kad se na nj

K NOVI VAL počinje DANAS U BUDVi

Debata o poziciji žena na kulturnoj sceni regiona Razgovor “Biti žena na nezavisnoj kulturnoj sceni” u kome učestvuju umjetnice i kulturne radnice raznih profila - iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske, biće održan danas u 18 sati na Sceni između crkava, u budvanskom Starom gradu, čime će i biti otvoreno šesto izdanje festivala Novi Val. Ministarstvo kulture podržalo je ovu aktivnost, u sklopu projekta “INDIE MNE”, kao i prateću muzičku radionicu Katarine Pejak koja je takođe dio projekta, u organizaciji nevladinog udruženja “Agora”. Pejak, inače istaknuta kantautorka, pijanistkinja i pjevačica iz Beograda, glavna je muzička gošća festivala, a pored pomenute radionice održaće solistički koncert na kome će svirati pjesme sa nekoliko uspješnih albuma, od kojih je aktuelni objavljen za renomiranu izdavačku etiketu iz Njemačke. Diploma prestižnog Berklija svakako je bila bitna za početak njene karijere, koju paralelno razvija u matičnoj zemlji, ali i u Sjedinjenim državama i zapadnoj Evropi, dok će ovo biti njeno drugo predstavljanje crnogorskoj publici. Drugi, kratki koncert održaće Dušanka Belada sa Cetinja, jedna od rijetkih kantautorki iz Crne Gore, koja je snimila tek nekoliko, ali s pravom zapaženih pjesama. “Novi Val” od svog početka promoviše mlade muzičare i filmadžije koji tek počinju, najčešće sa samo jednim snimljenim albumom, a odliku-

ju se posebnošću ili specifičnim stilom, te teže izvođačkoj i autorskoj izvrsnosti. Muzičkom segmentu festivala prethodiće projekcije pet kratkometražnih filmova iz Crne Gore, Srbije, Makedonije i Slovenije, među kojima se ističu “Šerbet” Nikole Stojanovića i “Poslednja slika o ocu” Stefana Đorđevića, oba (između ostalog) nagrađena na renomiranom Sarajevo Film Festivalu. Svi filmovi se tematski dotiču komplikovanih porodičnih odnosa, konkretno između oca i sina u pomenutom Đorđevićevom i u filmu “Potop” u režiji Kristijana Krajčnana. Disfunkcionalna porodica je jedna od tema filma “Neko treći” režisera Milorada Milatovića, a prisutna je na neki način i u filmu “Neonska srca”, koji je režirala Ana Jakimska. Ovogodišnje izdanje festivala Novi Val organizuje se u vanrednim okolnostima, nešto kasnijem kalendarskom terminu i uz mnogo otežavajućih okolnosti, uključujući najnovije mjere NKT-a, koje će, kako tvrde organizatori, poštovati u potpunosti. U skladu sa preporukama NKT-a, kompletan program, biće okončan do 22 časa, a broj posjetilaca ograničen, bez mogućnosti stajanja publike. Skromnije, ali svejedno sadržajno izdanje festivala Novi Val podržali su Filmski centar CG i Turistička organizacija Budva, uz tehničku pomoć JU “Grad teatar” i Opštine Budva. M.Rog.

oncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra i završnom debatom “Festivali u doba korone” spuštena je zavjesa na 33. izdanje festivala Barski ljetopis.

Najprije su u sali Doma kulture nastupili duvački i gudački ansambl Crnogorskog simfonijskog orkestra. Ovi kamerni sastavi novi su projekat kojim je naš orkestar odgovorio na uslove koje je nametnula aktuelna pandemija. Pred barskom publikom izveli su atraktivan repertoar sačinjen od Štrausove Uvertire iz operete “Slijepi miš”, Krespove “Američke svite br. 1” i Pjacolina “Četiri godišnja doba u Buenos Ajresu”. Solistkinja je bila violinistkinja Mirka Šćepanović.

■■MUZIČARIMA JE POTREBNA ŽIVA SVIRKA

“Drago nam je da se vraća interakcija sa publikom. Muzičari to apsolutno cijene i potrebna im je živa svirka. Otkada smo krenuli u ovu sezonu u septembru nismo imali uslove za simfonijski orkestar tako da smo se malo snašli u smislu kamernih ansambala što uopšte nije loše za članove orkestra. Ovaj projekat smo spremili da bismo imali i duvače i gudače na sceni. Ovo je program koji je atraktivan za njih, a i interesantan i za publiku zbog čega mi se čini da je ovo najbolji način da se publika sretne sa simfonijskim orkestrom, ako već nije u punom sastavu”, objasnila je Šćepanović. Nakon koncerta publika se izmjestila u dvorac Kralja Nikole gdje je održana završna konferencija “Festivali u doba korone”. Konferencija je otvorena ranije na Kotor Artu, potom se nastavila u sklopu FIAT-a, da bi se završnica održala upravo u Baru. Svoja gledišta o završenoj sezoni primorskih festivala i radu u okolnostima epidemije podijelili su sa publikom: Dragica Milić, direktorica Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kul-

ture, Milena Lubarda-Marojević, direktorica Budva Grad teatra, Zoran Rakočević - festival “Korifej”, Žana Gardašević-Bulatović, iz Udruženja glumaca Crne Gore i Vesna Vujošević-Labović, selektorka pratećeg programa u “Ljetopisu”. Domaćin večeri bila je Ksenija Popović. Sumirajući utiske o ovogodišnjoj sezoni svi su saglasni da je veliki izazov sa kojim se suočila crnogorska kulturna, odnosno festivalska scena.

■■DOMAĆI STVA-

RAOCI OKOSNICA FESTIVALA

“Pripremajući se za ‘Ljetopis’ bili smo u nedoumici prije nego što smo ipak odlučili da festival održimo u prisustvu publike. Najprije smo prekinuli Zimsku scenu. Planirali smo veliki festival za ljeto, ali smo nakon proglašenja pandemije te planove odbacili i napravili drugu koncepciju, da bismo na kraju održali festival po trećem konceptu. Održavanje festivala poistovijetili smo sa činom hrabrosti koja je neophodna za ono što vjerujemo da predstavlja borbu za kulturu i umjetnost u vremenu u kome se to pomalo zabora-

vilo. A onda smo naravno sebi postavili pitanje zdravlja ljudi, koje je najvažnije. Zaista smo imali sreću što u Baru imamo svu moguću infrastrukturu koja nam je omogućila da maksimalno ispoštujemo sve mjere”, kazala je Ksenija Popović. Bilo je dosta nepoznanica, nesigurnosti i dilema. Pitali smo se šta možemo da uradimo da se ovo prevaziđe. Prva naša reakcija, u trenutku proglašenja pandemije bila je objavljivanje javnog konkursa za pomoć nezaposlenim umjetnicima jer smo smatrali da je njima, budući

UTORAK, 29. 9. 2020.

OBA KORONE” ZA KRAJ LJETOPISA

umjetnost u njih zaboravilo

da su bez stalnog angažmana, tada ipak bilo najteže, objasnila je Dragica Milić iz Ministarstva kulture. “U martu smo podržali 150 samostalnih umjetnika iz svih oblasti. Bioskopski prikazivači su takođe bili u identifikovanoj grupi ugroženih takođe. Tako je izvjestan dio sredstava neplanirano otišao na taj konkurs i zbog toga smo i kasnili sa redovnim godišnjim konkursom. Nakon ublažavanja mjera kontaktirali smo sa svim producentima i kreatorima programa da nam se jave sa novim predlozima, jer se sve moralo mijenjati. Ipak, postoji pozitivna strana ove situacije. Ove godine su svi festivali i manifestacije morale uključiti crnogorske umjetnike i stvaraoce i mislim da je to koncept na kome i dalje treba insistirati. Oni i ubuduće treba da budu okosnica programa svakog festivala, naravno ne sporeći potrebu da se razvijaju i drugi modeli saradnje sa regionom, Evropom i svijetom”, zaključila je Milić.

■■NE TREBA

POTCJENJIVATI NEZAVISNU SCENU

Glumica Žana GardaševićBulatović istakla je da je sve

ovo pokazalo koliko je neophodno da se što prije riješi i pitanje nezavisne scene i umjetnika na koje se programski moglo osloniti u ovoj situaciji da ima uslova za njihov rad. Rakočević je, nadovezujući se na tu temu dodao da bi upravo nezavisna scena mogla biti naša budućnost i da je ne treba potcjenjivati. Na kraju se postavilo pitanje – šta i kako dalje? Šta raditi sa skoro 200 festivala koje Crna Gora na godišnjem nivou ima? Da li mogu opstati oni manji? Da li je racionalno i razumno tokom naredne godine za koju se predviđa ekonomska kriza organizovati sve velike primorske festivale sličnog koncepta posebno? Ili je možda dobro tražiti zajednički model saradnje koji neće neutralisati identitet svakog, ali hoće omogućiti njihovo lakše preživljavanje tokom 2021. godine? Koje modifikacije neće naškoditi kulturi i uskratiti publici ono što joj pripada? Na ta i sva druga pitanja tek treba odgovoriti. Ljetopis je zatvoren uz konstataciju da je pred kulturom i umjetnošću veliki izazov, ali i da ne fali entuzijazma i energije da se on prevaziđe što su pokazali uspješno održavši festival, uz poštovanje svih ograničenja. M.Rog.

kultura

SVETKOVINA PISANE RIJEČI U PODGORICI

Svečano otvaranje Sajma knjiga u Bemax areni

Šesti Internacionalni sajam knjiga biće svečano otvoren danas od 18 časova u Bemax areni u Podgorici. Ovogodišnje izdanje otvoriće Sekretarka za kulturu i sport Glavnog grada, Ana Medigović. Tradicionalno, program će početi prije samog čina svečanog otvaranja, pa će tako u 15 sata biti predstavljena knjiga “Jožef Bajza i Crna Gora” Nenada Stevovića, monografija “Svijet umjetničkih profesija – drama i pozorište” Janka Ljumovića od 16 sati, a u 17 časova biće održana onlajn promocija zbirke poezije “Napred u zlo” Tomislava Markovića. Nakon otvaranja, od 19 sati, publici na Sajmu predstaviće se naš istaknuti publicista Milorad Popović sa novom zbirkom eseja “Zbilje i prividi”. Prvi dan književne manifestacije biće zaokružen predstavljanjem knjige Adnana Prekića “Kulturno nasljeđe Crne Gore (od najstarijih vremena do 20. vijeka)”, od 20 časova. Podsjetimo, usljed aktuelne pandemije korona virusa ovogodišnje izdanje sajma organizuje se u znatno drugačijim uslovima, pa

će se u odnosu na prethodnu godinu, na sajmu predstaviti i manji broj izdavača – njih 51. S obzirom na to da su uslovi pandemijski mnogi od gostiju neće moći da budu na sajmu, ali će biti prisutni kroz onlajn uključenja. Raznovrstan program sajamskih aktivnosti uključuje promociju crnogorske, regionalne i internacionalnih književnosti, istoriografske i naučne teme uz osvrt na izdavačke kuće, naročito one manje, sa interesantnim prevodima kao što su Arto ili Fokalizator. Program sajma takođe je prilagođen ovogodišnjim

uslovima, tako da promocije neće biti cjelodnevne, već isključivo u popodnevnim časovima. Bitno je napomenuti da će tokom održavanja sajma biti poštovane sve neophodne mjere NKT-a, tako će na ulazu biti mjerenje tjelesne temperature, nošenje zaštitne maske i dezinfekcija ruku su obavezni, kao i poštovanje socijalne distance. Radno vrijeme sajma je od 10 sati do 21 čas, a ulaz je slobodan. Podsjetimo, sajam organizuje Glavni grad Podgorica, Sekretarijat za kulturu i Sport, uz podršku Ministarstva kulture. M.Rog.

DANI EVROPSKE BAŠTINE 2020.

Predstavljanje publikacije “Otkrijte svijet filma”

Publikacija “Otkrijte svijet filma”, koju je Crnogorska kinoteka realizovala u partnerstvu sa Cadmus Cineplexom, biće predstavljena danas u 12 sati u Atrio Concept House, u Podgorici, u okviru obilježavanja manifestacije Dani evropske baštine 2020. Prisutnima će se obratiti: direktor Crnogorske kinoteke Andro Martinović, marketing i PR menadžerka Cadmus Cineplexa Jelena Balabušić i menadžerka za programske politike i planiranje u Filmskom centru Sanja Jovanović. Priručnik “Otkrijte svijet

filma” nastao je iz želje da se djeca svih uzrasta, najprije preko crtanih filmova sa kojima se najranije susrijeću u životu, upoznaju i sa drugim vrstama filmova za koje će više interesovanja steći tokom svog odrastanja. Na promociji publikacije, imaće priliku da pogledaju i animirani film jugoslovenskog oskarovca Dušana Vukotića “Krava na mjesecu”. Dani evropske baštine predstavljaju zajedničku inicijativu Savjeta Evrope i Evropske komisije i najrasprostanjeniji su kulturni događaji u kojima učestvuju

akteri širom Evrope. Ovaj program direktno korespondira sa ovogodišnjom temom “Baština i obrazovanje”, kojim ćemo podstaći mlade aktere da se bliže upoznaju sa animiranim filmom i stručnom terminologijom iz oblasti filma i fotografije uopšte. Ovu manifestaciju, Kinoteka tradicionalno realizuje u saradnji sa Ministarstvom kulture Crne Gore. Izdavači publikacije su: Crnogorska kinoteka, JU Narodna biblioteka Budva, Lovćen film d.o.o i NVU Primorska Budva. M.Rog.

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

ZABAVA

UTORAK, 29. 9. 2020.

PIT TONG BBC O NASTUPU DE WITTE

Budvanska obala među najljepšim na svijetu Krilatica - dobar glas daleko se čuje, u slučaju Sea Dance festivala i odjeka nedavnog nastupa Charlotte de Witte na tvrđavi Mogren, može se transformisati u - dobra slika daleko se vidi. Naime, organizatori festivala saopštili su da je BBC-jev muzički urednik Pit Tong, kako kažu, ključni akter elektronske scene i nosilac nezvanične titule globalnog ambasadora plesne elektronske muzike, tokom ekskluzivnog intervjua sa belgijskom zvijezdom za budvansku obalu oko tvrđave Mogren kazao da je jedno od najljepših mjesta na svijetu. De Witte je, između ostalog, objasnila Tongu da je u Crnoj Gori gostovala u okviru Exitovog koncepta InfinitX,

čiji je cilj promocija destinacija kroz spajanje najvećih muzičkih imena sa najljepšim lokacijama širom svijeta. “Imala sam sreću da prva nastupim na prelijepoj lokaciji u Crnoj Gori. Snimali smo tokom zalaska sunca i bilo je čarobno”, prisjetila se De Witte. Organizatori ponosno ističu da je snimak seta sa tvrđave Mogren na društvenim mrežama i onlajn video servisima pogledalo 930.000 ljudi. “Publika sa svih kontinenata i iz preko stotinu zemalja oduševljena je i Charlottinom muzikom i pojavom i prirodnim ljepotama lokacije. Izrazili su veliku želju da posjete Crnu Goru”, zaključuju organizatori. D.B. Foto: Miloš Zvicer

Charlotte de Witte na tvrđavi Mogren

CVEK OBJAVIO TREĆU NUMERU U 2020.

ZBOG “BLIZU” SAM I ISPRAŽNJEN I ISPUNJEN

Muzički noviteti na hrvatskoj sceni nižu se kao na traci čak i u doba pandemije korona virusa. Zbog žestoke konkurencije tamošnji izvođači nemaju luksuz poput, recimo, crnogorskih, pa da objave eventualno singl/ spot godišnje. Štaviše, mnogi zaokruže i album, a među najaktivnijima je Matija Cvek. Pjevač i kompozitor godinu je otvorio baladom “Nasloni se”, u vidu saradnje sa pijanistom Matijom Dedićem, nasljednikom pokojnog Arsena. Dalje, ljetos je stigao da objavi “Plažu”, a juče i “Blizu(69)”. Riječ je o singlu sa solo albuma koji Cvek namjerava da objavi (obuhvatiće i ranije numere ‘Visine’ i ‘Drama’), a pjevač je priznao da je zbog realiza-

cije trećeg velikog projekta ove godine uložio posljednji atom snage. “Realizaciju trećeg singla u ovoj nepredvidljivoj i burnoj godini smatram velikim uspjehom. Pjesma je izazvala u meni apsolutno emotivno pražnjenje i ispunjenost u isto vrijeme. Uložen je veliki trud kako bi zaživjela i kako bi se prvobitne ideje pretočile u kvalitetan završni proizvod. Hvala koautoru glazbe Mislavu Žabaroviću, te autoru aranžmana Edinu Tahiroviću na strpljenju i aktivnom učestvovanju u cijelom procesu stvaranja, ali i fenomenalnom Luki Sepčiću koji je na najljepši mogući način vizualizovao pjesmu i režirao predivan spot”, Cvekova je poruka. D.B.

SASHKA JANX UZ “ALI ALI” OKRENULA NOVI

NEMA ČEKANJA, IDEM NA SVE ILI NIŠTA Odlučila sam da ono što volim, krčkam godinama, ali držim na čekanju, napokon plasiram, poručuje pjevačica za DN

⌦ Danilo Brajković Pandemija korona virusa već šest mjeseci dobrano muči sve aktere u polju muzičke industrije. Čak i najrazvijenije scene pate, sanjaju dan kada će vakcina (konačno) ponuditi putokaz za izlaz iz lavirinta, da ne govorimo o sredinama koje vječito kaskaju za ostatkom svijeta, a regionalna je svakako među njima. Zbog nemogućnosti da nastupaju, žargonski rečeno, pred širokim narodnim masama, muzičarima su se ukazala dva puta. Prvi - da se povuku u studio, marljivo rade na stvaranju noviteta i potom ih uglavnom promovišu putem medija i dozvoljenih modela (mahom pred manjim brojem ljudi). I drugi - da okače mikrofon o klin i čekaju da opet svane. Na radost onih koji još nisu odustali od kvalitetnog zvuka i smislenih stihova, a izbjegavaju brzinsko kombinovanje nota i nasumično odabrane riječi i vulgarne slike, srbijanska pjevačica, kompozitor i producent Aleksandra Janković, među publikom prepoznata po umjetničkom imenu Sashka Janx, korača pr(a)vim putem. Proteklo je nešto više od dvije sedmice nakon zvanične premijere njenog noviteta - “Ali Ali”, u izdanju Mascom recordsa, a Sashka

Janx sve to vrijeme zasluženo uživa u odjeku numere/ spota i pohvalama sa različitih adresa. Na osnovu poruka objektivnih ljudi i njoj značajnih osoba, pjevačica na početku razgovora za Dnevne novine konstatuje da su očekivanja i nadanja kada govorimo o prvom talasu nakon premijere većim dijelom ispunjena. “Veoma sam zadovoljna! Posebno su očekivanja ispunjena s obzirom na situaciju sa koronom i što smo sve iznijeli ovako. Takođe, s obzirom na to da je fokus moje izdavačke kuće na radio emitovanju, što jeste i neki svjetski princip, za sada se to pokazuje sjajno. Ali, iliti kako kaže pjesma - ‘ali ali ali’, to ćemo vidjeti mjesec-dva kasnije”, priča Sashka Janx.

■ RIZIK I ULAGANJE Ove godine, kao nikada do sad, publici zaista fali kvalitetna muzika. Umjesto da smo na slatkim mukama koju pjesmu da “zavrtimo”, izbor je veoma sužen, a Sashka Janx je upravo u tome prepoznala priliku da njena tri i po minuta muzike osvježe etar. “Da, svjesno sam rizikovala, jer sam željela da pjesma ne čeka. Napravljena je tik pred sve ovo sa koronom i bila sam ubijeđena da mi, cio tim, možemo to

UTORAK, 29. 9. 2020.

Foto: Vlada Maraj

I LIST

MC Yankoo za prvi izlet

Pjevačica živi za trenutak, ali krajičkom oka gleda put budućnosti. Dok slušamo “Ali Ali”, iza zavjese je burno. “U poslu je to tako - vi završite projekat, plasirate ga, a onda to ljudi čuju/vide/konzumiraju dok ste vi već na sljedećem. Naredni potez o kom mogu da pričam je pjesma kolege i prijatelja MC Yanka, u kojoj gostujem. Spot je već u montaži i uskoro stiže i premijera. U pitanju je moj prvi izlet u pop/folk/hip-hop/elek-

da iznesemo. Insistirala sam na tom postavljenom cilju. Samim tim pobijedili smo sebe, ja prva. Prije svega, željela sam i osjetila trenutak za sjajan ‘povratak’, dok nije gužva sa izdanjima. Takođe, i da objavimo prvu pjesmu u nizu onih koje spremamo dok još nije krenuo taj nalet svega. Poslovno jeste rizik, ali istovremeno ulaganje. Naročito ako se, a kao što rekoh, pjesma vrti na svim radio stanicama”, objašnjava nam pjevačica zašto baš “Ali Ali” u doba korone. Opet je olovka bila u ruci

tro žanr i mislim da su dvije stvari presudile. Dugogodišnja saradnja i druženje sa njim (on se zove Aleksandar Janković te se godinama šalimo da smo brat i sestra), kao i činjenica da radi veoma kvalitetno, predano i ozbiljno. Pjesma mi se dopada, prije svega mnogo dobar bit i matrica, po čemu je prepoznat i u evropskim krugovima u paralelnoj karijeri na njemačkom i engleskom jeziku”, predočila nam je Sashka Janx plan u vezi sa idućim potezom.

timo još iz doba takmičenja “Prvi glas Srbije”. U međuvremenu, kvalitetnim numerama, a pomenimo, između ostalih, “Ono kad”, “Da li čuješ moj glas”, “Pesma za tebe”, davnašnju “Spavaj”, potvrdila je da za nju muzika ne predstavlja izvor zarade ili sredstvo za sticanje popularnosti, već svetinju, stil života. Ipak, lansirajući “Ali Ali” obavijestila je javnost da je vrijeme za blagu transformaciju u ovoj fazi karijere. O čemu je tačno riječ? “S obzirom na to da sam i u privatnom životu za mnogo-

2012.

godine Sashka Janx učestvovala je u takmičenju “Prvi glas Srbije” i postala regionalno prepoznata

Sashka Janx

naše sagovornice prilikom pisanja stihova, jednako kao i u slučaju stvaranja muzike. Razlog je jednostavan. “Apsolutno mi je najdraže, a i najlakše, kada su konci u mojim rukama - i kreativa, dakle ono što želim da kažem, a i odgovornost do finalnog ‘pakovanja’. Zahvalnost ide prvo bogu, što smo svi mi kroz ovaj globalni krizni period živi, zdravi i radimo ono što volimo i najbolje umijemo, a onda i mnogim životnim situacijama koje donesu inspiraciju. Iza ove pjesme stojimo zajedno Filip Jonathan (aranžman), Nikola Radivojević Džoni (snimanje vokala) Vladimir Jovan (miks i master) i ja”, ne zaboravlja Sashka Janx članove pobjedničkog tima. Karijeru Sashke Janx pra-

zabava

like stvari okrenula novi list, odlučila sam da ono što volim, krčkam godinama, ali držim na čekanju, napokon plasiram, jer sam dugo imala neku zadršku kada je u pitanju to da budem 100 odsto ja u tome što radim. Nije da nisam do sada, ali postoje djelovi mene koje sam svjesno zadržavala, da li zbog kulture, toka karijere, odgoja i ko zna čega još, a sada to neće biti tako. Sve ili ništa. Apsolutno to više ne želim i vrlo me nije briga da li neko ima komentar, osim da mu se dopada ili ne - po ukusu. Kao profesionalcima, jasno nam je kako ovaj posao funkcioniše, dakle od stvaranja djela do plasmana. I važno je da je, ma koji žanrovi bili, kvalitet tu, da stanem iza toga iskreno. Muzika je dobra ili loša.

Ako je nešto kvalitetno - ne znači da nije komercijalno i obrnuto. Ljudi to miješaju, a nije tačno”, primjećuje Sashka Janx.

■■ Senzualnost i erotika

Posebne komplimente od dobrog dijela publike pjevačica je dobila na račun spota. I tu dolazimo do vječite teme - da li će mnogi baš kroz prizmu slike komentarisati učinak zvuka. Naizgled odvojene cjeline Sashka Janx i njen tim ovog puta savršeno su uklopili i stvorili balans. Ukratko - sve je na mjestu, čak i komentari na račun seksepila, zavođenja... “Ideja jeste bila da se spoje ton i slika kako valja, a u ovom slučaju je potpuno ispravno vidjeti seksepil, pozu i sve srodno s obzirom na to da je pjesma senzualna i blago erotična. Što se mene tiče, ako je tako - odlično. To se i željelo. Spot je radila ‘Zee produkcija’, na čelu sa Željkom Hajdarević, kostim i idejna rješenja modnog spota dali su dizajner Srđan Vekić i koreograf (i plesač u spotu) Vladimir Čubrilo, frizura je djelo Jovane Veličković Yosie, šminka Sare Jovanović, zatim su tu i Milan Kapunac, Filip Pat i još mnogi drugi sjajni ljudi, a cio tim je potpisan ispod zvaničnog spota”, nastavlja Sashka Janx. Među komentarima na Jutjubu često se ponavljaju konstatacije - svjetski glas, zaslužuje vrh top lista, ali onda i ono nezaobilazno - ovo, nažalost, u Srbiji nema prolaz i zasluženu pažnju pored komercijalnog zvuka, golotinje, namještenih pregleda... U takvom ambijentu izazovno je gurati sebe naprijed, svjesno znajući da bi na mnogim svjetskim adresama rezultat bio mnogo bolji, priznaje pjevačica. “Izazovno je od kad znam za sebe i biram put. Pa evo, sada ćemo da vidimo kada sam fokusirana samo i najviše na posao, plus što je englesku verziju za ‘Ali Ali’ (ali i za druge koje slijede) napisao sjajni Adis Eminić i plasman tih verzija će biti u Americi i Evropi. Ostaje nam da radimo posao onako kako se zaista radi i nadamo se najboljem. Komentara ima i biće ih. Pratim i uzimam one konstruktivne da bismo jednostavno bili sve bolji na sljedećim projektima”, zaključuje Sashka Janx.

DOM

UTORAK, 29. 9. 2020.

utiče na raspoloženje

Prijatan miris osvježiće stan

Provjetrene prostorije, čiste zavjese i opran tepih nisu uvijek dovoljni da kuća lijepo miriše. Ukoliko iz bilo kog razloga izbjegavate kupovne osvježivače vazduha, postoje i drugi načini za postizanje prijatnog mirisa u stanu. Svi oni koji su se barem jednom uvjerili u moć aromaterapije znaju u kolikoj mjeri miris utiče na naše raspoloženje. Šta onda uraditi da nas po povratku s posla dočeka stan kojim se širi prijatna aroma? Kupite neko aromatično saksijsko bilje poput lavande, bosiljka ili nane. Poznato je da određene biljke odbijaju insekte, tako da će korist od njih biti višestruka. Ruzmarin i majčinu dušicu moći ćete da iskoristite i kada pripremate neke kulinarske speci-

jalitete, pa je to razlog više da ih imate u životnom prostoru. Rezano cvijeće poput ruža i orijentalnog ljiljana takođe je saveznik onima koji vole da borave u mirišljavim sobama. Međutim, s obzirom na to da cvijeće brzo uvene, ovakav vid oplemenjivanja prostora nije djelotvoran na duže staze. Rješenje potražite u jednom drugom prirodnom proizvodu, čiji je glavni sastojak takođe bilje. Nekoliko kapi omiljenog eteričnog ulja nakapajte na vaticu za skidanje šminke i selotejpom zalijepite na krilca klime. Kada klima počne da radi, vaš stan će diskretno zamirisati, a osvježavajuća aroma proširiće se po svim sobama. Odabir mirisne note prilagodite svom ukusu. Ako preferirate slatkaste mi-

rise, pravi izbor biće vanila. Citrusne note limuna i pomorandže će vas razbuditi, a žalfija umiriti i opustiti. Prirodni mirisi mogu vam pomoći da se izborite sa nesanicom, ali i da popravite raspoloženje. Zašto da to ne iskoristite? Nemojte potcijeniti ni djelotvornost mirišljavih svijeća i potpurija. Aromatičnu mješavinu začina, sušenog bilja, voća i kore četinara možete i sami napraviti. Ne samo što lijepo izgleda, već je i sjajno rješenje za prijatan miris. Uz par školjki, kamenčića i poneku morsku zvijezdu, potpuri sa mirisom borovih iglica u vašem stanu stvoriće pravu morsku atmosferu, čak i ako ste od najbliže obale udaljeni stotinama kilometara. (Lepotaizdravlje.rs)

UTORAK, 29. 9. 2020.

DOM

krajnji rezultat može zavisiti od sitnica

Izbjegnite greške pri usisavanju

Stvari koje radimo rutinski ne radimo uvijek onako kako bi trebalo. Ponekad jednostavno zaboravimo da krajnji rezultat može zavisiti od sitnica. To važi i za pravilno usisavanje. Ma koliko bilo jednostavno, potrebno je ispoštovati neko-

liko stvari kako bismo bili zadovoljni efektom. Koje su najčešće greške kod usisavanja stana? Zaboravljate da očistite sto i police Prva greška koju pravimo je to što prije usisavanja zaboravimo da obri-

šemo prašinu sa polica i drugog namještaja. Ako je trpezarijski sto prekriven mrvicama, one će u jednom trenutku naći put do tepiha, baš kao i prašina koja će završiti na podu. Mrve i prašina tada će se raznijeti po ostatku ku-

će, što znači da je sav prethodni trud bio uzaludan. Kada je spremanje završeno, a usisivač već odložen, niko nema volje da ga ponovo vadi i usisava. Čekate da kesa bude puna do vrha Da bi usisivač dobro radio, kesa za skupljanje prašine ne smije biti prepunjena. Ako čekate da se popuni sav slobodan prostor i mislite da na taj način štedite, grdno se varate. Kesu treba baciti kada je popunjeno 3/4 njene zapremine. Izbjegavate korišćenje nastavaka Pri usisavanju, najčešće izbjegavamo teško dosupna mesta, što ne znači da tamo prašina ne pada. Venecijanere, radijatore i uske proreze mnogo je lakše očistiti pomoći specijalnog nastavka. Pa, ipak, mali procenat ljudi koristi ta namjenski dizajnirana pomagala. Neredovno pranje i zamjena filtera Većina filtera može se oprati, što treba i činiti po-

slije dva do tri usisavanja. Ako je filter prljav, ne samo što usisivač neće dobro usisavati, već će se osjećati i neprijatan miris. Filtere koji ne smiju da se peru treba redovno mijenjati i to je najbolji način da iz kuće izbacite prljavštinu i alergene. Ne skidate dlake sa četki usisivača Da bi usisavanje bilo optimalno, četka koja se nalazi na stopi mora biti čista. To znači da sa nje treba skinuti sve dlake, uključujući i one od kućnih ljubimaca. Što je četka čistija, efekat usisavanja će biti bolji. Usisavate ono što vas mrzi da podignete Cijev usisivača se lako zapuši, što može dovesti do kvara motora. Nikada nemojte usisavati veće predmete (npr. papirne maramice), čak ni onda kada ste sigurni da ne mogu oštetiti uređaj. Sve što nije sitno, podignite i bacite u kesu za đubre. (Lepotaizdravlje.rs)

moda

Savjetujemo

UTORAK, 29. 9. 2020.

Odaberite pravi model farmerki

Da li znate nekoga ko ne nosi farmerke? Ako je i tako, definitivno su (ili ste) u manjini. Ovaj mnogima omiljeni modni komad savršen je za kombinovanje i gotovo je pogodan za sve prilike. Međutim, iako su ukusi različiti i svako ima onaj jedan model koji mu najbolje stoji, greške prilikom kupovine farmerki su toliko česte, skoro kao i njihova primjena. Potraga za savršenim farmerkama može biti mukotrpna i duga, a na kraju opet možete biti nezadovoljni rezultatom. Zato vam danas donosimo nekoliko savjeta koji će vam pomoći u odabiru pravog modela koji ćete nositi godinama. Birate samo jedan model farmerki Uvijek birate farmerke visokog struka ili one široke? Zašto ne biste isprobali model do zgloba ili zvoncare koje su ponovo u modi? Možda ćete shvatiti da veoma laskaju vašoj figuri. Ne znate koji broj nosite Posljednji put kada ste kupovali farmerke nosili ste broj 38, ali odjednom ne možete da obučete ni broj 42? Nema razloga za frustraciju. Svaki brend ima svoj sistem označavanja brojeva, ono što je u jednom broj 38 kod drugih je 40, pa i 42. Zato, ne razmišljajte o brojevima, već ih isprobavajte i ignorišite ono što piše na etiketi. Probate ih na silu Užasava vas sama pomisao da isprobavate garderobu? Niste jedini. Međutim, kada pričamo o farmerkama nema druge. Ne isplati

vam se ni da žurite, pa u dva minuta probate da pogodite da li vam odgovaraju. Prošetajte nekoliko metara u njima, čučnite, sjednite da vidite da li se rastežu i da li je materijal udoban… Ne vodite računa o o statku mo dne kombinacije Kada kupujete farmerke uglavnom razmišljate o tome kako vam stoje, ali ne i kako se slažu s ostatkom odjeće i obuće koje nosite. Ako planirate farmerke da nosite na štikle, probajte ih uz nijh. Ako vam pola ormana zauzimaju veliki široki džemperi, potražite po radnji neki sa kojim ćete vidjeti kako izgledaju. Ne vodite računa kako vam stoje pozadi Ako spadate u grupu onih koji se u kabini za isprobavanje ogledaju samo spreda, podsjećamo vas da bacite pogled i kako vam farmerke stoje na guzi. Neka vas najbolja drugarica sa kojom ste

Užasava vas sama pomisao da isprobavate garderobu? Niste jedini. Međutim, kada pričamo o farmerkama nema druge. Ne isplati vam se ni da žurite, pa u dva minuta probate da pogodite da li vam odgovaraju

UTORAK, 29. 9. 2020.

krenuli u šoping slika ili se sami fotkajte kako biste vidjeli kako vam zapravo stoje farmerke sa svih strana. Ne vodite računa o džepovima Veličina džepova na pozadini i njihovo pozicioniranje su i te kako bitni jer guzu mogu vizualno da povećaju, podignu, smanje. Ne obraćate pažnju na nijansu Ako želite da vam noge izgledaju vitkije, nosite farmerke od tamnijeg teksasa. Mršavice će izgledati sjajno u ispranim modelima, kao i onima s iscijepanim detaljima. (Lepotaizdravlje.rs)

moda

Materijal Materijal vam je nebitan Kako će se farmerke ponašati kad se operu prvenstveno zavisi od kvaliteta materijala. One s visokim procentom pamuka brže će se skupiti od onih s višim procentom elastina i trebaće malo nošenja da se razvuku i prilagode tijelu. Visina struka Farmerke visokog struka fokus stavljaju na bokove i bedra, pa ako ne želite da naglasite taj dio tijela odaberite one srednje visokog struka.

Posljednji put kada ste kupovali farmerke nosili ste broj 38, ali odjednom ne možete da obučete ni broj 42? Nema razloga za frustraciju. Svaki brend ima svoj sistem označavanja brojeva, ono što je u jednom broj 38 kod drugih je 40, pa i 42. Zato, ne razmišljajte o brojevima

Ako spadate u grupu onih koji se u kabini za isprobavanje ogledaju samo spreda, podsjećamo vas da bacite pogled i kako vam farmerke stoje na guzi. Neka vas najbolja drugarica sa kojom ste krenuli u šoping slika ili se sami fotkajte kako biste vidjeli kako vam zapravo stoje farmerke sa svih strana

ENIGMATIKA

UTORAK, 29. 9. 2020.

FOTO UBOD

Novinar jednog magazina je 1998. godine predvidio kako će Dejvid Bekam izgledati 2020. godine. Lijevo je slika njegovog predviđanja, a desno kako Dejvid zaista izgleda u ovoj godini

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Tepamo mu, iako je ogroman - polarni medo

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3107

2015-04-16

Medium level

Sudoku puzzle No. 3391 2016-01-25

www.sudokukingdom.com 4 7 3 1 8 5 6 9 2 7

2 7

TEŽA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

Daily Sudoku puzzle No. 3108

1 9

4 2

2 8

4 8

4 9

3 4 7 8 5 1 2 6 9 Sudoku puzzle No. 3392 2016-01-26 6

Medium level

Puzzle solution: 2 5 6 4 9 3 8 1 7

2015-04-17

8 5

5 3

3 5

2 7 9

7 6

5 4

8 9

UTORAK, 29. 9. 2020.

Word Search Puzzle #E589IK

Abide Abide Batter Batter Birch Birch Bombs Broils Bombs Damns Broils Donates Dynamo Damns Ethic Donates Fawns Flung Dynamo Gorge Ethic Guild Hoofs Fawns Lodge Flung Gorge

GuildLooping

Mayors Hoofs Merger

Lodge Minus

Motif Looping

Mussel

Mayors Napalm

Noons Merger Paltry

Minus Phase MotifPliant

Recites

Mussel Response

Retry Napalm

Rocky Noons Paltry

Teased Roots Scalding Thermal Skill Recites Smock Thinks Stewed Response Turns Sundowns Retry Uglies Teased Thermal Rocky Unload Thinks Roots Voted Turns Scalding Uglies Walrus Unload Skill Voted Smock Walrus Phase Pliant

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Usporeni ste i pospani. To ne mora da vas zabrinjava jer nije riječ ni o kakvoj bolesti, već o prolaznoj malaksalosti koja je rezultat prethodnog dinamičnog tempa koji vas je sustigao.

BIK Napetost počinje od jutra. Čini vam se kao da su svi podlegli atmosferi koja je za vaš pojam potpuno nezdrava. Intenzivno smišljate načine kako da se riješite svega i neko vrijeme provedete izolovani od svih dešavanja.

BLIZANCI Privodite kraju mnoge zaostale poslove kojima ste se mučili. Konačno se nazire epilog nečega na čemu ste dugo radili. Poslije dugog čekanja prija vam osjećaj male pobjede pa imate pravo da sebi priuštite kratkotrajan predah.

RAK Ovo je vaš dan. Kockice se slažu jedna za drugom, stvari se rješavaju same po sebi. Prijatno ste iznenađeni jer niste očekivali takav dar s neba. Neka vas ne zanese trenutni rezultat.

VAGA Prepuni ste neke energije koju ne umijete da utrošite. Iz nekog razloga ne umijete da upotrebite i iskoristite svoju intuitivnost. Biće vam lakše ako intimu povjerite najboljem prijatelju.

ŠKORPIJA Vjerujete u sebe i na putu ste da ostvarite velike planove. Znate da svi uspjesi stižu tek onda kada je pravo vrijeme za to. Dan donosi niz povoljnih mogućnosti, pa ih, zbog toga, spremno dočekajte.

STRIJELAC Vaše prisustvo je poželjno na svakoj zabavi. Od vas zavisi hoćete li iskoristiti veče i upoznati osobu koja želi da vam se približi. Da bi ugođaj bio kompletan, savladajte svoju duhovitost.

JARAC Vrijeme je da preuzmete inicijativu i pokrenete nove aktivnosti na poslu. Pozitivno zračite pa bi bilo dobro da saradnicima iznesete ideje. Voljena osoba vam iz nekog razloga nije dostupna.

Stewed Sundowns

REBUS

Dosta vam je čekanja i cupkanja u mjestu. Mislite ćete se smiriti ako odmah razriješite sve zavrzlame i nedoumice koje vas muče neko vrijeme. Ne budite brzopleti.

DJEVICA Pomalo ste umorni od intenzivnog druženja kojim vas je partner preforsirao u posljednje vrijeme. Nakon silnih dešavanja, doživljaja i provoda, potreban vam je mali zasluženi odmor.

Rješenje iz prethodnog broja: Radno mesto

VODOLIJA Dobre vijesti stižu iz inostranstva. Nekome vaše ideje djeluju interesantno. Ne očekujte bajke koje se dešavaju preko noći. Svemu pristupite racionalno i strpljivo vucite poteze.

RIBE Zbog naglašene promjenljivosti raspoloženja pojačano ste osjetljivi što može klimavu ljubavnu vezu dovesti u veliko iskušenje. U dnu srca još uvijek čuvate jake uspomene iz daleke prošlosti.

Mali oglasi

UTORAK, 29. 9. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem 20 000 m2 i kuću 60 m2, 29 km od Nikšića. Povoljno! Tel: 067/898-614

Hidroizolacija

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem i proizvodim zimzelene biljke: bonsai, buksuz, tuje, loniceru, ruzmarin, lavandu. Razne veličine, žbunovi, sve u saksijama i žive ograde. Tel: 069/081-507

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

prijava

zahtjevu

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Septembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 29. 9. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

UTORAK, 29. 9. 2020.

GRBIĆ KAŽNJEN SA TRI MEČA NEIGRANJA ZBOG CRVENOG KARTONA PROTIV RUDARA

DA LI STE ZNALI

Niko nije veći od Budućnosti, izvinite zbog grešaka i hvala ?

NAC Breda iz Holandije ima najduže ime na svijetu u kategoriji fudbalskih klubova - Nooit Ophouden Altijd Doorgaan, Aangenaam Door Vermaak En Nuttig Door Ontspanning, Combinatie Breda. Breda je nastala 1912. godine fuzijom dva kluba i ovaj dugačak naziv u prevodu znači: Nikada ne odustaj, uvijek istraj. Korisno za zabavu i prijatno za opuštanje.

Prošle sezone je propustio četiri utakmice zbog kazne FSCG zbog vrijeđanja sudije, a sada će morati da odmara meč manje - kapiten Budućnosti i direktor omladinske škole “plavih”, Petar Grbić je kažnjen sa tri utakmice neigranja zbog udaranja igrača Rudara bez lopte. To se desilo u 78. minutu utakmice 6. kola Telekom 1. CFL u kojoj je aktuelni šampion savladao “rudare” sa 2:1. Grbić je očigledno shvatio da je napravio grešku, pa je na svom Instagram profilu bio emotivan.

jač, pa tek onda protagonista na terenu u osvajanju najubjedljivije titule i ispisivanju najveće pobjede u Evropi. I znam da me mnogi neće razumjeti. Ali, to sam ja. Trudiću se da na terenu ne pravim više gluposti, ali znajući karakter djeteta sa Poligona gdje sam se i kao klinac suprotstavljao starijima da bih igrao - ne mogu da obećam”.

■ Teren je jedno, kancelarija drugo

■ Znam da sam

pogriješio

IZJAVA DANA

Srećan sam zbog Stevana Jovetića, koji je ostavio sjajan utisak. Ovo je važno za njega i pokazuje našu strategiju da mu pružimo veću podršku. On je igrač sa mnogo kvaliteta. Sa loptom je sjajan. Ima svoj način igre i njegov dodir sa loptom je izvanredan, posebno kad imate određeni pritisak od protivnika jer nam tada donosi mnogo dobrih stvari. Odigrao je dobru partiju. Morate da pronađete balans između napada i odbrane, a on je protiv Strazbura zaista dobro odradio defanzivne zadatke. Trener Monaka Niko Kovač o našem kapitenu Stevanu Jovetiću, koji je u pobjedi nad Strazburom (3:2) upisao prvi nastup ove sezone odigravši 61 minut

“Niko nije veći od Budućnosti, jer smo svi mi prolazni, samo je taj naš sveti klub vječan. Zato osjećam potrebu da nešto napišem poslije greške koju sam napravio u Pljevljima. Izvinjavam se, kao što se izvinjavam i za neke prethodne gafove. Međutim, dijete koje je u dresu Budućnosti čekalo satima da zaigra na stadionu Malih sportova je na terenu u meni jače od mirnog porodičnog čovjeka kakav sam van terena”, napisao je 32-godišnji ofanzivac plavih, pa se nadovezao. “Znam da sam pogriješio, zaslužio sam da me ljudi kritikuju, ali ja sam navijač sa tribine, fudbaler koga zaboli i najmanja nepravda koja se nanese mom saigraču ili klubu, čovjek strasti i emocije... Znam da mnogi nisu proživjeli to da prvo budu navi-

Petar Grbić

Dijete koje je u dresu Budućnosti čekalo satima da zaigra na stadionu Malih sportova je na terenu u meni jače od mirnog porodičnog čovjeka kakav sam van terena. I nemojte da miješate kancelariju i teren, to su dvije različite stvari

Grbić tvrdi da njegova narav na terenu ne utiče na njegov posao direktora omladinske škole. “Nemojte da miješate kancelariju i teren, jer greške koje sam napravio vezane su za teren. Kao direktor omladinske škole mogu da budem ponosan, jer smo prije svega vratili povjerenje roditelja, najtalentovanija djeca iz Crne Gore nam sama dolaze svjesna da smo najbolji u državi i napravili smo program od koga će Budućnost tek profitirati. To je dokaz da je kancelarija jedno, a teren nešto sasvim drugo. Uostalom, danas vrhunski stručnjaci Siniša Mihajlović i Dijego Simeone su tokom igračke karijere pravili razne probleme, a sada su ozbiljni treneri”, poručio je Grbić, koji je poentirao. “Izvinite svi koje sam uvrijedio i hvala svima koji me podržavate. Sve za Budućnost”. B.T.

DINAMO želi NAše bisere - 17-godišnjaka iz Budućnosti i 18-godišnjaka iz Iskre

Modri žele Vukotića i Kolundžića Bivši kapiten Budućnosti Stefan Milić je ljetos pojačao Dinamo (nedavno je pozajmljen Varaždinu da se kali), a tim iz Zagreba očigledno cijene Crnogorce - “modri” su bacili oko na Milana Vukotića i Andriju Kolundžića, javljaju Sportske novosti. Sedamnaestogodišnji Vukotić je vezista Budućnosti i prethodne sezone je

Milan Vukotić na utakmici protiv Dečića

igrao dobro na pozajmici za Iskru, dok je godinu dana stariji Kolundžić upravo član Danilovgrađana i igra napadača. Ako se transferi ostvare, Vukotić i Kolundžić će biti proslijeđeni u juniorsku ekipu Dinama koja je jedna najboljih u Evropi, a kroz mlađe kategorije će pokušati da dokažu da su pravi igrači za Dinamo. B.T.

SPORT

NAJVIŠE GOLOVA U ZVANIČNIM MEČEVIMA

KRISTIJANO STIŽE I VELIKOG PELEA

Kristijano Ronaldo i Lionel Mesi postavili su mnoge rekorde koji dugo neće biti srušeni, ali jedan je i dalje poseban izazov za portugalskog majstora... A tiče se golova postignutih u zvaničnim mečevima, gdje i dalje vodi brazilska legenda Pele. Čuvena “desetka” Brazila kroz karijeru je nezvanično tresla mreže više od hiljadu puta, ali kada su u pitanju zvanične utakmice - za klubove i reprezentaciju - 767 puta je postigao gol. Iza njega na drugoj poziciji je upravo Kristijano da

742 pogotka i čini se ako bude zdrav i u formi kao do sada da će već do kraja ove sezone “skinuti” kralja fudbala sa vrha. Od aktivnih igrača na listi od 13 najboljih svih vremena nalaze se još Lionel Mesi sa 718 golova i Zlatan Ibrahimović sa 525. TOP 13 SVIH VREMENA: Pele 767, Kristijano Ronaldo 742, Romario 734, Gerd Miler 720, Lionel Mesi 718, Ferenc Puškaš 706, Jozef Bikan 636, Euzebio 615, Ferenc Deak 558, Artur Fridenrajh 554, Zlatan Ibrahimović 548, Ziko 525, Alfredo di Stefano 516. K.B.

GVARDIOLINI NAJTEŽI PORAZI U KARIJERI

DAN KADA JE PEP BIO U MURINJOVOJ KOŽI Svi se i danas dobro sjećaju 30. novembra 2010, kada je Pep Gvardiola sa Barselonom “uništio” Real Madrid (5:0) sa Žozeom Murinjom, koji je ranije te godine osvojio “tripletu” sa Interom. Deset godina kasnije i Pep je na klupi Mančester sitija doživio da se nađe u Žozeovoj koži, ali “petarda” u njegovom dvorištu nije pukla od moćnog tima kakav je tada bila Barsa, već od simpatičnog Lestera (5:2). Prvi put u trenerskoj karijeri jedan od najboljih stručnjaka planete doživio je da njegova ekipa primi pet golova, iako je nekoliko puta ranije bio blizu toga. Najviše 2014. kada je kao

trener Bajerna razbijen od Reala u Minhenu sa 4:0, a i godinu kasnije kada su Kevin de Brujne, Bas Dost i društvo iz Volfsburga “sredili” njegove Bavarce sa 4:1. Od kada je menadžer Sitija gubio je 4:0 od Barselone u Ligi šampiona 2016, istim rezultatom od Evertona u Premijer ligi sezonu kasnije, da bi prije dva dana izgledao potpuno nemoćno na svom “Itihadu” Gvprotiv Džejmija Vardija i “lisica” Brendana Rodžersa. Da sve bude čudnije ardiola je od kada vodi Siti potrošio oko 440 miliona eura na odbrambena pojačanja - Ruben Dijaš je posljednje i stigao je juče iz Benfike za 68 miliona. K.B.

UTORAK, 29. 9. 2020.

Erik Spoelstra i njegovi momci nakon trijumga u finalu Istoka protiv Bostona

DRUGI PIŠU TELESPORT.HR : MAJAMI JE U FINALU, O

Kako je zona pok

Jedan od najtežih poslova u današnjoj NBA ligi definitivno imaju koordinatori za defanzivu. Savršen plan za utakmicu i njegova primjena često malo toga znače - pred naletom trojkaške inflacije, “spejsinga”, “drive and kick” igre, te vještinama nikad raznovrsnijeg igračkog kadra, odbrane često nemaju nikakve šanse. Napadi su jednostavno predobri. Prije nego što zamijenimo teze i konstatujemo da stvar nije u napadu već su odbrane preloše i ne igraju se - valja imati na umu da su utakmice na veliki broj poena i napadačka rapsodija tačno ono što rukovodstvo lige želi. NBA kao multinacionalna kompanija radi sve da svoj proizvod dobro pozicionira na tržištu i još ga bolje unovči. Zaključak je još od početka ovog vijeka kada je uvedeno pravilo o defanzivne tri sekunde (2001) i ukinut “hand checking” (2004), da će liga to najbolje postići igranjem na koš više. Ali treneri i njihovi defanzivni asistenti ne sjede skrštenih ruku - sva ova oružja uperena protiv njih natjerala su ih da u traženju odbrambenih rješenja budu kreativniji nego ikad. Treneri zapravo mogu puno više uticati na odbrambenu igru svoje ekipe nego na napadačku. U napadu treneri zavise od toga hoće li šutevi ući ili ne - dakle, često o sreći.

■ LEGITIMNO ORUŽJE

Prošle sezone Toronto Reptorsi su postali NBA prvaci dobrim dijelom i zbog toga što je njihov trener pronašao način kako uticati na odbrambeni dio igre. Nik Nurs se nije libio Golden Stejtu servirati najrazličitije alternativne zonske obrane: 2-3, 3-2, box-and-one, triangle-andtwo. I dok se dobar dio američkih medija pomalo i šalio sa njegovim “srednjoškolskim odbranama”, Reptorsi su zahvaljujući njima išli prema tituli. Nurs nije bio prvi koji je titulu uzeo zahvaljujući kombinovanju čovjeka i zone. Posljednji koji je to uspio prije njega bio je Rik Karlajl 2011. koji je u finalu ozbiljno usporio Majami zonom 2-3, koja je i danas standardni dio odbrambenog repertoara Dalas Mavericksa. Zonom je tada uspio da limitira ulaze i napadanje obruča Dvejna Vejda i Lebrona Džejmsa, ali i odbrambeno da sakrije neke svo-

718

zonskih posjeda odigrano je u sezoni 2017/18 - naredne sezone ta brojka je narasla na 3.824 posjeda, a ove (uključujući nastavak u balonu) zona se ukupno igrala u 5.361 posjedu

je igrače poput Dirka Novickog. Karlajl je odradio svoj posao, ali njegova zona 2-3 nije uspjela da pokrene trend među trenerima u ligi. Međutim, košarka 2012. i košarka 2020. izgledaju potpuno različito. Ono što možda u široj slici nije uspio Karlajl, jeste Nurs. Brojke sve govore - u regularnoj sezoni 2017/18. ekipe su ukupno odigrale 718 zonskih posjeda. Naredne sezone ta brojka je narasla na 3.824 posjeda, a ove godine (uključujući nastavak u balonu) zona se ukupno igrala u 5.361 posjedu. Konačno je skinuta stigma sa zone, koja se decenijema smatrala alibi-odbranom korisnom samo u srednjim školama i na koledžu. Zona je postala legitimno oružje za pobjedu. Ono što je možda nekada podsjećalo na eksperiment, danas je trend.

■ ŠTA JE UOPŠTE ZONSKA ODBRANA?

To je tip obrane u kojem igrači umjesto “svog” čovjeka brane određene zone na parketu. Pomicanjem lopte s jedne na drugu stranu igrači se sinhronizovano pomiču i svaki ima svoju ulogu u svojoj zoni, zavisno od toga koji se tip zonske odbrane igra. Za zonsku odbranu se treneri često odlučuju kada igraju protiv superstar igrača kao Karlajl protiv

UTORAK, 29. 9. 2020.

SPORT

FANOVI ABA LIGE IZABRALI TIM NAJZVUČNIJIH POJAČANJA LJETA

GREG POPOVIČ U OSNOVI, VEĆINA NBA EKIPA NEMA POJMA ŠTA DA RADI KADA NAIĐE NA ZONU - ZATO MISLIM DA ĆE ZONA POSTAJATI SVE JAČE ORUŽJE.

Rid i Gabrijel u idealnoj petorci top transfera

ODBRANA ERIKA SPOELSTRE JE HIT

okorila NBA Majamija. Zona se koristi i protiv šuterski slabijih ekipa, protiv ekipa sa dobrom “dribble drive” igrom ili u specijalnim situacijama kada treba igrača odbrambeno sakriti, zaštititi od ličnih grešaka ili odmoriti. “Zonom pokušavam postići nekoliko stvari”, objašnjava Nurs. “Prvo, da promijenim ritam utakmice. Drugo, da limitiram “pick and roll” igru rivala. Treće, da zaštitim svoje visoke igrače koji ne moraju da izlaze.” Najveća mana zonske odbrane je uigravanje, jer treneri u kalendaru uglavnom nemaju vremena za uigravanje puno alternativnih odbrana. Osim toga, zahtijeva visok nivo komunikacije i razumijevanja među saigračima, a ne ide joj u prilog ni to što su moderni napadi izgrađeni oko trojke koju zonska odbrana provocira kako bi zaštitila obruč, zatim to što u NBA-u postoje defanzivne tri sekunde koje otežavaju zonski raspored te što igrači čuvaju prostor, a ne čovjeka, pa je teže kontrolisati odbrambeni skok.

■ MIAMI IZGLEDA SJAJNO

Međutim, zonska obrana je u ovom plej-ofu ozbiljan faktor. Koristili su je Reptorsi, čak i Lejkersi, ali ekipa koja je u finalu konferencije koristila zonu i dodatno je popularizovala je Mjami. Erik Spoelstra je na zonu na-

letio sasvim slučajno. Prije dvije godine na gostovanje protiv LA Klipersa Majami je došao sa osmoricom igrača, a kad su do poluvremena četvorica upala u probleme sa ličnim greškama, Erik je pozvao zonu i gotovo preokrenuo utakmicu. Od tada je redovno koristi, i još važnije - uigrava tokom regularne sezone. Spoelstra obožava 2-3 zonu, ali ona se od ostalih razlikuje po tome što kod njega prednju dvojicu igraju najatletičniji igrači - Džae Krauder, Džimi Batler, Derik Džons ili Andre Igudala. Niže igrače i bekove “Spo” drži u kornerima gdje imaju manje odgovornosti, a Bem Adebajo je sjajan kao korektor u sredini. Majamijeva zonska odbrana u takvoj postavci izgleda sjajno. Igrači komuniciraju, pokrivaju jedan drugog i kreću se usklađeno. Bostonov napad je bio izbačen iz ritma i natjeran na improvizaciju. Zbog toga u veliko NBA finale ide Majami, a ne “kelti”, koji su po mnogima bili favoriti u finalu Istoka. Zona nije jedina stvar zbog koje je Majami u finalu protiv Lejkersa, ali bi se mogla pokazati jednim od ključnih detalja, baš kao i u slučaju Reptorsa prošle godine. “U osnovi, većina NBA ekipa nema pojma šta da radi kada naiđe na zonu”, rekao je veliki Greg Popovič. “Zato mislim da će zona postajati sve jače oružje.”

Najbolja košarka u regionu konačno kreće u petak, a timovi su se bez obzira na muke sa novim korona virusom ponovo pojačali i doveli mnogo zanimljivih igrača... Kao uvod u novu sezonu ABA liga je tim povodom pozvala posjetioce da na njenom portalu izaberu idealnu petorku top transfera ovog ljeta. A među “idealnih” pet našla su i dvojica majstora koji će ove sezone nositi dresove naših klubova - Vili Rid pojačanje Budućnosti i Keni Gabrijel nova zvijezda

Mornara. Osim njih mjesto u petorci dobili su su i Kodi Miler-Mekintajer (stigao u Partizan), Džordan Lojd (Crvena zvezda) i Kendrik Peri (Cedevita-Olimpija). Vili Rid ima iskustvo iz najjače košarkaške lige, pošto je nosio dresove nekoliko NBA timova, a prošlu sezonu je počeo u Olimpijakosu. U NBA je nastupao za Bruklin, Majami, LA Kliperse i Detroit, odigrao je 152 utakmice u najjačoj ligi planete i prosječno je bilježio 4,9 poena i 3,8 skokova. Igra na pozicijama četiri i pet.

S druge strane, Gabrijel je jedan od evroligaških igrača, a dvije godine je nosio dres velikana iz Atine Panatinaikosa. Osim u Grčkoj igrao je i u Turskoj gdje je nastupao za Pinar Karšijaku i Turk Telekom. Igra na poziciji krilnog centra, osvajao je titule i u Grčkoj i u Turskoj, a prošle sezone igrao je u razvojnoj ligi. Na startu ABA lige Budućnost i Rid dočekaće Split u subotu (19.00h), dok dan kasnije (17.00h) Mornar i Gabrijel gostuju kod Zadra. K.B.

FOTO PRIČA DRESOVI ZA ISTORIJSKU PRIČU PODGORICE Dobro poznate plavo-bijele pruge koje su simbol na grbu grada čije ime nose, ali i rezerva varijanta na kojoj dominiraju boje Crne Gore. Najmlađi crnogorski košarkaški klub Podgorica predstavio je dresove za istorijsku sezonu, tokom koje će prvi put igrati regionalnu košarku - u Drugoj ABA ligi. Inače, ABA 2 start će kasniti zbog poznatih problema sa novim korona virusom, a moguće je da će se igrati u popularnom “mjehuru”. K.B.

SPORT

UTORAK, 29. 9. 2020.

144 UTAKMICE ODIGRALA JE BUDUÄ&#x2020;NOST U EVROKUPU DO SADA, A UPISALA JE 58 POBJEDA I 86 PORAZA

VRAÄ&#x2020;A SE EVROPSKA KOĹ ARKA NA OTVARANJU EVROKUPA BUDUÄ&#x2020;NOST Ä&#x152;EKA BREĹ U 19H, NOVA M

PLAVI, DOBRO DOĹ LI NAZAD

Bio je to deveti mart, 21. kolo ABA lige. Tada, niko nije ni sumnjao ĹĄta Ä&#x2021;e se sve izdeĹĄavati, veÄ&#x2021; su svima misli bile uprte ka plej-ofu i pripremi za bitke koje uvijek donose vatru. MeÄ&#x2018;utim, otada potpuni â&#x20AC;&#x17E;lokdaunâ&#x20AC;&#x153;. Pandemija korona virusa odradila je svoje, sve je prekinuto i dvorane ĹĄirom Starog kontinenta su bile prazne. Sve do danas, jer Ä?ekanju je doĹĄao kraj, vraÄ&#x2021;a se najjaÄ?a evropska koĹĄarka. A, Ä?ast da otvori novu sezonu imaju koĹĄarkaĹĄi BuduÄ&#x2021;nost Vo-

GRUPA B VeÄ?eras

19.00h BuduÄ&#x2021;nost â&#x20AC;&#x201C; BreĹĄa 20.45h Unikaha â&#x20AC;&#x201C; Bulonj Sjutra 19.30h

Ulm - Mornar

lija. Prvi put od pomenutog 9. marta â&#x20AC;&#x153;plaviâ&#x20AC;? Ä&#x2021;e odigrati zvaniÄ?nu utakmicu. Ä&#x152;eta Petra MijoviÄ&#x2021;a Ä&#x2021;e veÄ?eras (19h, Nova M) u praznoj â&#x20AC;&#x153;MoraÄ?iâ&#x20AC;? doÄ?ekati BreĹĄu na

Tribine â&#x20AC;&#x153;MoraÄ?eâ&#x20AC;? Ä&#x2021;e biti zatvorene zbog pandemija korona virusa, a BuduÄ&#x2021;nost je juÄ?e na druĹĄtvenim mreĹžama okaÄ?ila sliku navijaÄ?a u kojoj su poruÄ?ili da igraÄ?i neÄ&#x2021;e biti sami. â&#x20AC;&#x153;Ä&#x152;ujemo svaku vaĹĄu rijeÄ?, osjeÄ&#x2021;amo svaki uzdah, igramo u ritmu huka sa tribina.. jer znamo da nikad nismo sami!â&#x20AC;?, stoji u poruci BuduÄ&#x2021;nosti navijaÄ?ima.

otvaranju nove sezone Evrokupa, 14. u klupskoj istoriji.

â&#x2013; MAKSIMALNI RESPEKT

Svaki novi poÄ?etak je specifiÄ?an, a ovaj Ä&#x2021;e biti naroÄ?ito. Jer, odavno crnogorski ĹĄampion nije ovoliko dugo bio bez zvaniÄ?nog meÄ?a, odavno nije odradio pripremni period sa samo dvije kvalitetne provjere kakve su potrebne za ovaj nivo. MeÄ&#x2018;utim, MijoviÄ&#x2021; i njegovi izabranici pakleno su radili tokom pripremnog perioda i sigurno da je i njima dosta treninga... A, rival na startu je izuzetno zahtjevan. Ekipa koja je proĹĄle godine bila u samom vrhu italijanskog ĹĄampionata, koja je igrala Top 16 fazu Evrokupa i koja ima iste ciljeve i ove sezone. BiÄ&#x2021;e ovo prvi meÄ&#x2018;usobni duel ove dvije ekipe. â&#x20AC;&#x153;Poslije dugo vremena i velike pauze konaÄ?no nas Ä?eka zvaniÄ?ni meÄ? na meÄ&#x2018;unarodnoj sceniâ&#x20AC;?, rekao je MijoviÄ&#x2021;. Tim iz Lombardije je ostao bez nekih vaĹžnih igraÄ?a iz proĹĄle sezone, ali se i pojaÄ?ao. Dru Kroford je stigao iz Armanija, Keni Ä&#x152;eri iz Nantera, Tajler Kalinoski, Kristijan Barns, dobro poznati DuĹĄan RistiÄ&#x2021; koji je blistao u dresu Astane, te Ti DĹžej Klajn. BreĹĄa je u nedjelju izgubila nakon produĹžetka od Vare-

EdĹžim Ĺželi trijumf na derbiju A, momak od kojeg se oÄ?ekuje da od starta pokaĹže da Ä&#x2021;e biti jedan od kljuÄ?nih igraÄ?a u rosteru BuduÄ&#x2021;nosti Ä&#x2021;e biti â&#x20AC;&#x201C; Melvin EdĹžim kojem Ä&#x2021;e ovo biti peta sezona u drugom po jaÄ?ini evropskom takmiÄ?enju. â&#x20AC;&#x153;Moramo se fokusirati na nas. Da nastavimo da brinemo prije svega o onome ĹĄto mi Ä?inimo na terenu. Vjerujem da smo imali vrlo dobru

zea, a u naĹĄ glavni grad doputovala je sinoÄ&#x2021;. â&#x20AC;&#x153;BreĹĄa zasluĹžuje maksimalni respekt. ProĹĄle sezone su imali zapaĹžen nastup u ĹĄampionatu Italije. Do momenta prekida bili su odmah iza Virtusa. Ekipa je graÄ&#x2018;ena da i ove sezone napadne prolaz u Top 16 fazu i kroz Italiju bude u samom vrhuâ&#x20AC;?, dodao je MijoviÄ&#x2021;.

â&#x2013; NEOBIÄ&#x152;NO BEZ NAVIJAÄ&#x152;A

Sjajni struÄ?njak i pored malog broja jakih provjera moĹže biti zadovoljan uÄ?injenim u pripremnom periodu. BuduÄ&#x2021;nost je dva puta slavila protiv Studentskog centra u Podgorici, na turneji u Sloveniji upisala je pobjede protiv Triglava, PodÄ?etrteka i Cedevite Olimpije, dok je u generalnoj probi u â&#x20AC;&#x17E;MoraÄ?iâ&#x20AC;&#x153; bila bolja od Mornara.

predsezonu, treninge i meÄ?eve. Ipak sada kreÄ&#x2021;e ono glavno, Ĺželimo da otvorimo sezonu na pravi naÄ?in â&#x20AC;&#x201C; pobjedomâ&#x20AC;?, rekao je EdĹžim. â&#x20AC;&#x153;Vjerujem da Ä&#x2021;emo svi biti pomalo uzbuÄ&#x2018;eni, biÄ&#x2021;e i nervoze, jer je proĹĄlo dosta vremena od posljednje zvaniÄ?ne utakmice. Ali, mislim da Ä&#x2021;e biti zabavno, iako Ä&#x2021;e biti drugaÄ?ije bez navijaÄ?aâ&#x20AC;?. â&#x20AC;&#x153;Zadovoljni smo naÄ?inom kojim smo radili u trenaĹžnom dijelu. Mornar i Cedevita Olimpija su bile jedine prave provjere kroz koje smo mogli da dobijemo odreÄ&#x2018;ene odgovoreâ&#x20AC;?, dodao je MijoviÄ&#x2021;. Da situacija sa virusom COVID-19 dozvoljava prisustvo publike, podgoriÄ?ka dvorana bi bila sigurno ispunjena do posljednjeg mjesta, jer su se navijaÄ?i uĹželjeli â&#x20AC;&#x17E;magiÄ?ne igre pod obruÄ?imaâ&#x20AC;&#x153;. â&#x20AC;&#x153;BiÄ&#x2021;e ovo specifiÄ?na utakmica po mnogo Ä?emu. Dolazi poslije duge pauze, bez publike, ĹĄto nas u odreÄ&#x2018;enom dijelu limitira kao domaÄ&#x2021;ina. Ä&#x152;eka nas ozbiljan i zahtjevan protivnik. MoraÄ&#x2021;emo da budemo na maksimalnom nivou ukoliko Ĺželimo, a Ĺželimo da pobijedimo i Evrokup otvorimo pobjedomâ&#x20AC;?, poentirao je Petar MijoviÄ&#x2021;. A.K.

SPORT

UTORAK, 29. 9. 2020.

● foto dana

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 11.00h

Rolan Garos, tenis

NOVA M 18.55h

Budućnost – Breša, košarka

SPORTKLUB 1 18.55h 21.25h 02.35h

Budućnost – Breša, košarka Hetafe – Betis, fudbal Rionegro – Pasto, fudbal

SPORTKLUB 2 18.00h 20.45h

Ečačibasi – PTT, odbojka (ž) Unikaha – Bulonj, košarka

SPORTKLUB 3 12.00h 17.00h 22.00h

Na tribinama stanovnici Saut parka

Korona virus nametnuo je neka nova pravila, pa se tako sportski klubovi širom planete snalaze kako bi „ispunili“ tribine. A, posljednji sjajni potez stiže iz NFL lige. Denver Bronkosi su na tribine doveli stanovnike Saut Parka. Na tribinama Empajer filda su se našli likovi iz popularnog crtanog filma koji su pravili društvo 5.700 navijača koji su mogli na tribine. Kako bi ispoštovali sve mjere Kajl, Kartman, Sten, Keni i ostali imali su zaštitne maske.

DN TIKET

1 2

GG3+

SOSIJEDAD VALENSIJA HETAFE BETIS SLIGO DERI OMONIJA OLIMPIJAKOS

GG 2 2 UKUPNA KVOTA: 25,72

KLUBOVA ĆE NOVU SEZONU EVROLIGE KRENUTI SA NAVIJAČIMA NA TRIBINAMA. EVROLIGA JE DOZVOLILA KLUBOVIMA DA ORGANIZUJU ULAZ PUBLIKE U SKLADU SA PRAVILIMA DRŽAVA IZ KOJIH DOLAZE. TAKO ĆE CSKA, HIMKI, ZENIT, ŽALGIRIS, ARMANI I ASVEL IGRATI PRED PUBLIKOM. U RUSIJI JE DOZVOLJENO DA BUDE PUNA POLOVINA DVORANE, ISTO JE U LITVANIJI, DOK ITALIJA IMA PRAVILO DA OD ČETIRI SJEDIŠTA U ARENI JEDNO MOŽE DA BUDE ZAUZETO. U FRANCUSKOJ, NA TRIBINAMA MOŽE BITI DO 1.000 NAVIJAČA

SPORTKLUB 4 19.00h

SPORTKLUB HD

redakcija@dnovine.me

Sosijedad – Valensija, fudbal

ARENASPORT 1 21.00h 00.15h

Ferencvaroš – Molde, fudbal Penjarol – Kolo Kolo, fudbal

ARENASPORT 2 21.00h 02.30h

Omonija – Olimpijakos, fudbal Boka juniors – Libertad, fudbal

ARENASPORT 3 21.00h

Dinamo K. – Gent, fudbal

ARENASPORT 4 20.45h

Totenhem – Čelsi, fudbal

EUROSPORT 1 10.55h-19.00h

Rolan Garos, tenis

EUROSPORT 2 10.55h-19.00h

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

+382 20 252 900

Bursa – Trento, košarka

19.00h

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5 / Vlasnička struktura: Nova Pobjeda d.o.o. 100% / Tiraž: 3.800

Liga šampiona, snuker Liga šampiona, snuker Sao Hoze – Magnus, futsal

(desk@dnovine.me)

Rolan Garos, tenis

NE PROPUSTITE

Čekanje je završeno – vraća se evropska košarka. A, novu sezonu otvoriće košarkaši Budućnost Volija koji na startu Evrokupa dočekuju Brešu (Nova M, 19h)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

ZANIMLJIVO

AKTUELNO AMERIČKI PREDSJEDNIK NEGIRA PISANJE NJUJORK TAJMSA

Tramp: “Platio sam milione dolara poreza”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je platio “milione dolara poreza”, te da je imao pravo na porezne olakšice i amortizaciju, nakon pisanja Njujork tajmsa da je godišnje državi platio samo 750 dolara poreza. Tramp je u nizu objava na Tviteru odgovarao na izvještaj Njujork tajmsa da je 2016. i 2017. platio samo 750 dolara saveznog poreza na dohodak, te da nije platio porez na do-

TRKAČKI AUTOMOBIL NA ELEKTRIČNI POGON

Bugati predstavlja “monstruma“ vrijednog 20 miliona dolara

Proizvođač najekskluzivnijih sportskih automobila na svijetu “Bugati” planira da predstavi trkački automobil na električni pogon. Ovo vozilo, sa cijenom iznad 20 miliona eura, biće najskuplje na svijetu. Najradikalnije dizajniran automobil današnjice već za nekoliko mjeseci će postati realnost. Električni “bugati vižn le man” će poslužiti kao pokazni primjer tehnologije budućnosti, kažu stručnjaci. Skoro svi testovi govo-

re da će biti i najbrži – dostizaće brzinu veću od 400 km na čas. “Želimo da se prilagodimo budućnosti, pogon od 18 cilindara više nije u modi, elektromotori brže ubrzavaju i imaju veću iskorišćenost. Naravno, sve to prati luksuz i cena”, rekao je Mate Rimac. Prije samo nedjelju dana luksuznu marku “WV” korporacije “Bugati” preuzeo je hrvatski proizvođač automobila Mate Rimac. Detalji tog dogovora nisu poznati, ali očigledno je grupa-

ciji “WV” bitno da tehnlogiju koju Rimac posjeduje ugradi i u svoje ostale modele. “Razvoj od nule mnogo košta, mnogo je bolje udruživanje nego raditi sve iz početka. Rimac nam je dao ono što nam je potrebno u budućnosti”, ističu u “Bugatiju”. Jedina dilema ostaje kada će ovaj automobil biti u prodaji i da li će stvarno biti testiran na jednoj od najtežih trka izdržljivosti. Po dizajnu, kažu stručnjaci, ovo je i najljepši ikada izrađeni auto.

hodak deset od prethodnih petnaest godina. “Platio sam milione dolara poreza, no kao i drugi, imao sam pravo na amortizaciju i porezne olakšice”, napisao je na Tviteru, prenijeli su Rojters i Hina. “Ja imam izrazito premalo dugova. Imam vrlo malo dugova u odnosu na vrijednost imovine”, naveo je američki predsjednik. Tramp, koji će se u utorak uveče po prvi put na de-

bati susresti s demokratskim kandidatom Džozefom Bajdenom, napisao je da ima “nevjerovatnu imovinu” i “vrlo impresivne finansijske izvještaje”. Ipak, on odbija da objavi podatke o plaćenim porezima, odstupajući time od decenijske prakse predsjedničkih kandidata, tvrdeći da je pod revizijom porezne agencije, ali ta institucija ističe kako on smije da objavi te informacije.

Rebeka

RUMUNSKO MJESTO DEVESELU

POKOJNIK POBIJEDIO NA LOKALNIM IZBORIMA Stanovnici jednog sela u Rumuniji izabrali su na lokalnim izborima ponovo istog gradonačelnika, iako je on umro prije dvije sedmice od korona-virusa, prenio je Rojters. Građani smatraju da je on radio dobro i da je zaslužio posthumnu pobjedu. Desetine građana zapalili su svijeće na grobu socijaldemokrate Jona Alimana nakon što su u nedjelju završeni lokalni izbori u Rumuniji. Aliman je pobijedio sa 64 odsto glasova u selu Deveselu u južnoj Rumuniji, koje ima oko 3.000

stanovnika, i to bi bio njegov treći mandat. “Ne vjerujem da ćemo opet imati takvog gradonačelnika”, rekla je jedna stanovnica sela. Aliman je umro 17. septembra u bolnici u Bukureštu, ali njegovo ime je već bilo odštampano na glasačkim listićima i nije moglo biti uklonjeno, saopštili su zvaničnici. Oni su naveli da će sada biti održani novi izbori. Uprkos Alimanovoj pobjedi, njegova Socijaldemokratska stranka izgubila je lokalne izbore u ključnim gradovima.