Dnevne novine, 5. januar 2020.

NOVA INVESTICIJA POZNATE KOMPANIJE IZ ŠVEDSKE ■ 3

PRIJESTONICA CETINJE: OBILJEŽEN DAN OSNIVANJA GRADA, 4. JANUAR ■ 18 19

GRUPACIJA SAVANA VESELINA MIJAČA NOVI JE VLASNIK DNEVNIH NOVINA

Kašćelan: Crnogorci ne ljube lance, reći NE zatiranju Crne Gore

UTORAK, 5. 1. 2021. BROJ 2885 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

NOVI POTEZ PREDSJEDNIKA CRNE GORE

Đukanović: Neću donijeti ukaz o opozivu ambasadora

■ 2 3

■ Prihvatanje predloga odluke Vlade i javnih obrazloženja koja su joj prethodila značilo bi moje saglašavanje sa tim paušalnim, politikantskim i refanšističkim ocjenama, poručio je on

■ 8 9

ALEKSA BEČIĆ SAZVAO NOVU SJEDNICU SKUPŠTINE

POPRAVNI ZA VRAĆENE ZAKONE 20. JANUARA ■ 5

STAV: DR IVAN VUKOVIĆ

Vlada ■ 5 obesmislila svaki optimizam

INTERVJU: VICEGUVERNER CBCG MIODRAG RADONJIĆ ZA DN

IJZ SINOĆ SAOPŠTIO

Preminule tri osobe, 435 novih slučajeva

ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 15

marketing@dnovine.me

Trebaće nam dvije do tri godine da dostignemo ekonomiju iz 2019.

+382 20 252 900

2

POLITIKA

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA

Mandiću je Abazović zamjena za Medojevića Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, osoba koja je u sebi uspjela da objedini Beriju, Medojevića, Čarlija Čaplina sa svojih 5,53 odsto podrške, prijeti da će da smijeni predsjednika države Mila Đukanovića, koji je to postao direktnim izborima, apsolutnom i većinskom voljom naroda, a ne narednom SPC, kako je Abazović došao na funkciju, saopšteno je juče iz DPS-a.

“Kohabitacija će funkcionisati ili ćemo imati novog predsjednika, reče Dritan Abazović za jednu beogradsku televiziju i ostade živ. Ako je i od Dritana, previše je. Osoba koja je zavaravala birače zelenim politikama i građanskim stavovima pretvorila se u taštinom zaslijepljenog aparatčika, kojem su prijetnje i komična demonstracija postali jedini modus operandi. Kad Abazović onako zeleno i građanski obeća da će biti nemilosrdan, ali na ‘soft’, a ne na revolucionaran način, ne znamo kako to da tumačimo?!

Tu nemilosrdnost”, navode u saopštenju.

Pitaju da li ova berijevska prijetnja znači da će sve procesuirati, a tek nakon suđenja strijeljati? Ali ne bez suđenja, pošto on, “građanski orijentisan” ipak sve rješava na način koji je primjeren njegovim “zelenim” politikama, a ne revolucionarno, kako bi to radio Andrija Mandić, ili neko od tih koji ga drže na poziciji potpredsjednika Vlade.

“Posebno groteskno zvuči kada neznaveni Abazović, koji je jednom već uspio da pobrka Tajvan i Tajland, sebe predstavlja i kao diplomatskog eksperta, pa ustvrdi kako će nova vlada u uspostavljanju odnosa sa Srbijom morati da krene od nule?! Što se tiče tretmana kakav i on ali i njegov premijer imaju i među onima kojima služe, dakle ideolozima ‘srpskog sveta’, najbolje govori sprdanje jednog od njih sa premijerom Crne Gore, kada je rekao da od Krivokapića očekuje, u skladu sa uspostavljenom praksom, da i njemu poljubi ruku”, zaključuju u saopštenju.

R.P.

Abazović i Mandić

SA SJEDNICE SKUPŠTINE 29. DECEMBRA

U SLUŽBENOM LISTU OBJAVLJEN DIO AKATA

Službeni list objavio je akte Skupštine, usvojene na sjednici 29. decembra, za koje nije potreban potpis predsjednika države Mila Đukanovića.

Među tim aktima, koji su u Službenom listu objavljeni 30. i 31. decembra, su iz-

mjene i dopune Poslovnika Skupštine, Odluka o obrazovanju odbora za sveoubuhvatnu izbornu reformu, Odluka o imenovanju devet članova Državne izborne komisije, kao i finansijski planovi nezavisnih regulatornih tijela.

R.P.

UTORAK, 5. 1. 2021.

PREDSJEDNIK CRNE GORE SAOPŠTIO

ĐUKANOVIĆ: NEĆU DONIJETI UKAZ O OPOZIVU AMBASADORA

P

redsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je juče da neće donijeti ukaz o opozivu sedam ambasadora jer smatra da se nijesu stekli uslovi za njegovo donošenje i da traži dodatno objašnjenje od Vlade zbog čega se traži njihov opoziv.

Đukanović podsjeća da je Ustavom Crne Gore u članu 95 stav 1 tačka 6 propisano da “Predsjednik Crne Gore postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu, na predlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za međunarodne odnose”.

“Dakle, izvorna ustavna nadležnost Predsjednika propisana članom 95 Ustava Crne Gore je donošenje ukaza o opozivu ambasadora. To pravo i obaveza Predsjednika je suštinskog karaktera. Stoga Ustav Crne Gore, kao ni Zakon o vanjskim poslovima ne propisuje rokove u kojima Predsjednik postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu”, navodi se u obrazloženju Đukanovića.

Drugi dio navedene ustavne odredbe, takođe, naglašava on, treba imati u vidu.

“Ne manje važno je da Predsjednik postavlja i opoziva ambasadore na Predlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za međunarodne od-

nose. Zakon o vanjskim poslovima potvrđuje značaj ovog pitanja i odredbom člana 7 stav 1 propisuje da Ministarstvo vanjskih poslova obavještava Predsjednika o značajnim pitanjima iz oblasti vanjske politike i međunarodnih odnosa. Po mom viđenju Predlog opoziva sedam ambasadora Crne Gore je vrlo značajno pitanje, koje je neupitno iziskivalo primjenu ove odredbe Zakona o vanjskim poslovima”, napominje Đukanović.

Prema njegovim riječima, dosadašnja praksa povodom opoziva ambasadora, osim zbog okončanja, odnosno isteka mandata, izuzetno je rijetka i podrazumijevala je dostavljanje obrazloženog Predloga ministra vanjskih poslova Kadrovskoj komisiji Vlade.

“I kad zanemarimo praksu, obrazloženi Predlog za opoziv prolazio je proceduru Vladine Komisije za kadrovska i administrativna pitanja. (Uredba o Vladi i Poslovnik Vlade) Jedino je Predlog za opoziv, u gotovo svim slučajevima zbog okončanja – isteka mandata, podnošen bez posebnog obrazloženja”, dodaje Đukanović u obrazloženju.

Krivokapić naredio da se svi ambasadori vrate do 18. januara Premijer Zdravko Krivokapić tražio je da se svi ambasadori Crne Gore do 18. januara vrate u zemlju, kako bi sa njima obavio konsultacije a nakon toga odlučio kome će biti nastavljen mandat, a koga će opozvati, saznaje CdM. Prema informacijama CdM-a, sa nekim od

ambasadora koji su se već vratili u Crnu Goru zbog praznika, konsultacije obavljaju ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović. Izvor CdM- a tvrdi da tim razgovorima premijer nije htio da prisustvuje dok svi ne budu na okupu.

Naglašava da imajući u vidu da Komisija podnosi Vladi izvještaj o razmotrenom materijalu koji sadrži: konstatacije, ocjene i predlog zaključaka, kao i da se rasprava na sjednici Vlade otvara o svakoj tački dnevnog reda određenoj za razmatranje (član 23 stav 1 i član 57 stav 1 i 2 Poslovnika Vlade), s razlogom se nameće pitanje obrazloženja koje bi trebalo da prati svaki podneseni Predlog Vlade Crne Gore za opoziv sa dužnosti ambasadora.

“Za svakog od ambasadora pojedinačno. Posebno ako se uzme u obzir da se predlozi Vlade Crne Gore za opoziv sedam ambasadora, i kompletan materijal koji je dostavljen, u suštini, sastoji od jedne rečenice: ‘da se ambasador opozove sa dužnosti izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore…’

Samo su uredno pobrojana imena i države u kojima su akreditovani. Za ovakvu odluku svaki ozbiljan državni organ dao bi obrazloženje. Ono u ovom slučaju nedostaje”, piše u Đukanovićevom obrazloženju.

On smatra da se utisak deficita informacija i obrazloženja povodom Predloga Vlade o opozivu sedam ambasadora dodatno pojačava nakon javnih ocjena, koje su na ovu temu iznijeli najviši zvaničnici Vlade Crne Gore.

Naime, napominje Đukanović, u više navrata javnost se mogla upoznati sa ocjenama predsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova da se Vlada na opoziv ambasadora opredijelila zbog toga što su u kontinuitetu djelovali suprotno interesima države.

“Takva ocjena zaslužuje objašnjenje. Najprije zbog ljudi o kojima je riječ. Ne manje važno, zbog zemalja prijema u kojima obavljaju dužnost ambasadora. A nije nevažno, i zbog Predsjednika Crne Gore koji im

UTORAK, 5. 1. 2021.

POLITIKA

3

NOVA INVESTICIJA POZNATOG BIZNISMENA

Grupacija Savana Veselina Mijača novi je vlasnik Dnevnih novina

Đukanović

Foto: Vedran Ilic

U ambicioznom biznis planu predviđeno uskoro otvaranje portala i televizije sa nacionalnom pokrivenošću

Potrebna korektna obrazloženja Đukanović naglašava da nije nepoznata praksa i drugih zemalja da nakon promjene vlasti promijene jedan broj uglavnom nekarijernih diplomata sa političkim obrazloženjem.

“Ipak, takve legitimne političke poteze nove vlasti treba preduzimati ne blateći ljude, ne urušavajući njihov moralni i profesionalni integritet. Jer, kako pišemo o drugima

je potpisao akreditivna pisma kojim ih preporučuje šefovima država prijema u kojim, između ostalog, stoji: ‘Molim Vas, Ekselencijo, da sa naklonošću primite… i da sa povjerenjem prihvatite svaku poruku koju Vam bude saopštavao u ime Crne Gore i u moje lično…’ Zato bi moje pristajanje da donesem ukaz na bazi Predloga odluka Vlade i javnih obrazloženja koja su joj prethodila značilo moje saglašavanje sa tim paušalnim, politikantskim i refanšističkim ocjenama”, poručio je on.

Dosadašnja praksa za postavljenje i opoziv ambasadora Crne Gore ogledala se i u održavanju redovnih vanjskopolitičkih konsultacija – predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine, pred-

dok smo ‘važni’ čitaćemo o sebi kad budemo manje važni. I to neće biti dobra legitimacija crnogorske demokratske kulture. Zato, u cilju korektne saradnje na ovim pitanjima preporučujem da u realizaciji, ponavljam, neupitnih politika nove većine koristite korektna i u političkoj i demokratskoj praksi uobičajena obrazloženja. Ne ovakva”, jasan je on. sjednika Vlade i ministra vanjskih poslova.

“U uslovima kohabitacije i dodatno je na probi spremnost i politička volja nosilaca vlasti da sarađuju u onim oblastima gdje su Ustavom i zakonom upućeni jedni na druge. Nije to veliki broj pitanja, ali bez saradnje na njima ne može biti uspješne kohabitacije vlasti. Uvažavajući značaj vanjske politike Crne Gore, personalni sastav ambasadora, ustavnu funkciju koju vrši Predsjednik Crne Gore u dijelu postavljanja i opoziva ambasadora, posebno Ustav Crne Gore i Zakon o vanjskim poslovima, cijenim da se nijesu stekli uslovi za donošenje ukaza o opozivu ambasadora”, zaključio je Đukanović.

M.P.

JEDINO ISPRAVNA ODLUKA Odluka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da ne donese u ukaz o opozivu sedam ambasadora, koje je predložila Vlada, očekivana je, potpuno razumljiva i jedina ispravna, ocijenio je nekadašnji diplomata i minstar vanjskih poslova Branko Lukovac.

On je za Televiziju Crne Gore kazao da je povlačenje na takav način radikalan korak, koji se preduzima samo u slučaju da ambasadori ne ispunjavaju

osnovne zadatke, radi kojih su upućeni u diplomatske misije.

“Sve drugo je izraz težnje da se stvori prostor za kadar nove političke vlasti, pod izgovorom da predloženi rade za partijske interese, a ne interese države, što ni u jednom slučaju nije potvrđeno”, naveo je Lukovac.

On je rekao da uz predlog Vlade nije dato nikakvo obrazloženje, kako za čitav predlog, tako i za pojedinačne ambasadore koji se predlažu za povlačenje.

Grupacija Savana, koja je u vlasništvu biznismena Veselina Mijača, novi je vlasnik crnogorskog dnevnog lista Dnevne novine. U ambicioznom biznis planu Mijač je predvidio da uz štampano izdanje, koje će biti redizajnirano, kadrovski i tehnički osvježeno, otvori portal i televiziju sa nacionalnom pokrivenošću. Platforma za uspostavljanje portala uskoro će biti završena, a ekipa stručnjaka koju je Mijač angažovao već intenzivno radi i na pripremi za otvaranje televizije.

Dnevne novine su osnovane 2011. godine, a od 2013. su u vlasništvu medijske grupacije Media Nea, čiji je vlasnik grčki biznismen Petros Statis.

Razgovori o preuzimanju, odnosno kupovini Dnevnih novina vode se nekoliko mjeseci, a konačan dogovor Statisa i Mijača postignut je u decembru prošle godine.

Mijač, koji decenijama živi u Švedskoj, investirao je preko grupacije Savana više od 50 miliona u posljednjih pet godina u Crnoj Gori i prepoznat je po brojnim filantropskim i humanitarnim aktivnostima kako u u Švedskoj, tako i u našoj zemlji. Crnogorska javnost je imala nedavno priliku da se upozna

Mijač sa namjerom ovog biznismena i grupacije Savana da preuzmu nacionalnu avio-kompaniju Montenegro Airlines. Mijač je pismo namjere dostavio novoj Vladi 26. decembra, a povodom njegove ponude sastao se i sa ministrom za kapitalne investicije Mladenom Bojanićem.

U vlasništvu Mijača su, podsjetimo, Hotel Ramada, Mall of Montenegro i zgrada Europointa u Podgorici.

Crnogorska javnost pamti da je donirao 180.000 eura za obnovu podgoričke Osnovne škole “Milorad Musa Burzan”, čiji je đak bio prije nego što je sa roditeljima otišao za Švedsku. Ovaj biznismen pomogao je u sprečavanju širenja novog korona viru-

sa donacijom od 100.000 eura. Podsjetimo i to da je kompanija Savana krajem 2019. godine dobila nagradu za filantropiju Iskra za društveno odgovorno poslovanje, dok je Mijač dobitnik priznanja Uprave za dijasporu za unapređenje privrednog partnerstva.

Ovaj biznismen je i predsjednik prvog crnogorskog udruženja u Švedskoj “Sloga”, čije je sjedište u Stokholmu. Zajedno sa Hajrizom Brčvakom osnivač je humanitarne fondacije u Njujorku “Dijaspora Crnoj Gori”, čija je misija da uključi sve ljude dobre volje da raznim projektima pomognu državi Crnoj Gori, obezbjeđujući pritom početni kapital za rad Fondacije. V.Š.

ANĐELA IVANOVIĆ OSUĐUJE NAPADE NA POJEDINCE

CRNOGORCIMA PRIJETE

Predsjednica Crnogorske Anđela Ivanović osuđuje verbalne napade i prijetnje u javnom polju i na društvenim mrežama, te očekuje od “oslobodilaca na funkcijama da reaguju”. Ona je priložila fotografije komentara sa društvenih mreža i portala IN4S, upućenih crnogorskom reditelju Danilu Marunoviću, koji su prepuni brutalnih uvreda i psovki.

Kako kaže, snažno se protivi stvaranja tenzija u dani-

ma posta i proslave najvećih pravoslavnih praznika. Takođe je i protiv spinovanja na društvenim mrežama i srpskim portalima kojima se remeti sklad, poštovanje i suživot među pravoslavnim Crnogorcima i ostalima koji žive u Crnoj Gori.

“Kad se kaže Crnogorac, Crnogorka i crnogorski, ja uvijek prvo pomislim na sve viteštvo satkano u tim riječima. Pomislim na dobru namjeru, slogu, razu-

mijevanje, suživot, zaštitu, raširene ruke za dobrodošlicu i sve na stolu za gosta.

Mnoge smo dočekivali i prihvatali, da bi nas danas ti isti nazivali: Milogorcima, ustašama, brozovim kopiladima, izmišljenim narodom i slično. Slobodnim i hrabrim mladim ljudima, Ljubu Filipoviću, Aleksandri Radoman, Danilu Marunoviću se prijeti i oni su za “oslobodioce“ nakot, ustaše i slično”, ističe Ivanović.

4

POLITIKA

UTORAK, 5. 1. 2021.

PREMIJER ZDRAVKO KRIVOKAPIĆ NAJAVLJUJE

Ekspertizom protiv organizovanog kriminala i korupcije

V

Krivokapić je u intervjuu agenciji MINA kazao da je Crna Gora mala država, gdje svako svakoga zna i da u takvoj situaciji treba pronaći najbolji model za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. „Nadam se da će ekspertize pomoći da nađemo najbolji model za tu borbu, meni je najbliže rješenje Uskoka u Hrvatskoj. Najveći broj ministarstava imaće posebno odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije“, kazao je Krivokapić.

On smatra da se, ako se želi da Crna Gora bude uređena država, mora objaviti borba protiv organizovanog kriminala i korupcije koja nije nimalo jednostavna. Krivokapić je objasnio da Vlada formiranjem posebnih odjeljenja u ministarstvima želi da dođe do važnih dokumenata koji će kasnije biti upućeni Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije.

■ USTAV ODGOVARA OPOZICIJI

On je kazao da je v.d. stanje koje vlada u pravosuđu najgori status jer je neizvjestan i da toga nema ni u jednoj zemlji svijeta.

Krivokapić je naveo da je Ustav zacementirao način promjene i u sudstvu i tužilaštvu i do sada nije bilo moguće ostvariti većinu za promjene. „To sada najviše odgovara opoziciji, ali partije ne bi

Sada bi da sankcioniše proteste Govoreći o protestima ispred Skupštine protiv usvajanja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Krivokapić je kazao da je taj skup održan uprkos zabrani okupljanja zbog pandemije korona virusa. „Neko je dopremio binu, trebalo da imaju uticaj na pravosuđe. Nadam se da će i Ustavni sud da pokrene i iskaže veću agilnost“, naveo je Krivokapić.

On je rekao da je potpisao zahtjev Ustavnom sudu u kome se traži informacija o statusu za preispitivanja Zakona o energetici koju je još 2009. godine podnio Vasilije Miličković. „Ustavni sud o tom još nije odlučivao, kakva je to poruka građanima. Da li to znači da će Ustavni sud po zahtjevu DPS donijeti rješenje odmah?

Ako to uradi odmah, to znači da postoji mogućnost da je neko uticao na Ustavni sud da se to brzo riješi“, kazao je Krivokapić.

Na pitanje kako komentariše način kako je Skupština usvojila izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti i koliko se sadašanja vlast u tome razlikuje od prethodne, Krivokapić je odgovorio da nijesu imali drugog izbora.

On je podsjetio da je zasijedanje počelo poslije deset uveče i da je Skupština uspjela da završi u približno istom

angažovao govornike. To treba da se preispita i da organizator koji nije sve uradio u proceduri bude prepoznat i u odgovarajućoj proceduri procesuiran“, smatra Krivokapić.

On je dodao da iza organizacija protesta stoji jača organizacija. periodu kao prošle godine, kada je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti. „To ne vidim kao problem. Čak su se poklopile i neke vremenske karakteristike koje potvrđuju, da ako se tada desilo nešto što predstavlja osnov za naše sukobljavanje to sada može biti preduslov pomirenja“, rekao je Krivokapić.

■ ZAŠTITA IMOVINE On je ocijenio da se, kada se govori o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ne radi o identitetskom pitanju. „Ovdje se radi o zaštiti imovine, a imovinska prava se rješavaju drugim zakonom. I taj zakon je sporan isključivo i samo zbog problema imovine“, ocijenio je on.

Krivokapić je dodao da oni koji smatraju da im je imovina uzeta ili preoteta to treba da dokažu u zakonskoj proceduri.

Govoreći o dešavanjima u Skupštini 29. decembra prošle godine, Krivokapić je kazao da je Državna izborna komi-

Krivokapić sija (DIK) pokušala da opstruira rad parlamenta. „Radilo se o još jednom pokušaju političke korupcije koja je trebalo da poništi izbornu volju građana. Između Državne izborne komisije (DIK) i Demokratske partije socijalista (DPS) je znak jednakosti“, rekao je Krivokapić.

On smatra da je DIK trebalo da odradi samo tehnički dio posla, ali da je pokušana opstrukcija čitavog sistema.

Krivokapić je naveo da je to razlog zašto je Skupština branila Ustav i „prirodnu tehničku zamjenu uspostavila kao mjeru djelovanja 41 poslanika“.

On je rekao da predsjednik Milo Đukanović treba da potpiše opoziv ambasadora i izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti. „Od te reakcije vidjećemo da li je Đukanović ostao pri stavu da neće biti smetnja funkcionisanju nove vlasti, a što je rekao meni, Aleksi Bečiću i Dritanu Abazoviću, ili se ipak predomislio jer je predomišljanje karakteristika ponašanja DPS-a“, naveo je Krivokapić.

Upitan kada se može očekivati da se u skupštinskoj proceduri nađu predlozi izmjena

Foto:BOJANA CUPIC

ećina ministarstava u Vladi Crne Gore imaće posebno odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, najavio je premijer Zdravko Krivokapić, navodeći da vlast sve čini kako bi pronašla najbolji način za borbu protiv tih pojava.

izbornih zakona, Krivokapić je podsjetio da je taj posao pripao parlamentu koji je formirao Radnu grupu. Krivokapić je kazao da je što se tiče biračkog spiska Vlada formirala komisiju koja preispituje sve od procedure do biračkog spiska. „Tu postoji jedan problem jer se radi o povjerljivim informacijama. Da bismo zaštitili privatnost, mi ćemo doći do najboljeg rješenja ko i kako može da pristupi tim informacija uz ograničenje da to ostaje mjera njegovog ličnog djelovanja“, kazao je Krivokapić. On je naveo da razumije da je birački spisak bio korišćen od svih partija kako bi pravili politiku preispitivanja sigurnog glasa. „Crna Gora treba da ide putem slobodnog, a ne sigurnog glasa“, kazao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, svima je jasno da je u Crnoj Gori vođena politika betoniranja pravosudnih institucija. „Stvoren je sistem da ste vi bili nešto obavezni ako ste nešto dobili mimo važećih pravila. Ako je to tako, da li možemo govoriti o nezavisnom i nepristrasnom sudstvu i tužilaštvu“, ocijenio je Krivokapić.

R.P.

UTORAK, 5. 1. 2021.

STAV

IVAN VUKOVIĆ

gradonačelnik Podgorice

VLADA OBESMISLILA SVAKI OPTIMIZAM Mjesec je dana od formiranja 42. Vlade Crne Gore. Bez obzira na političke razloge koji bi mogli sugerisati suprotno, jedan sam od onih koji su se iskreno nadali da bi nova izvršna vlast mogla djelovati drugačije od onoga što su, na temelju poruka iz predizborne kampanje i personalnog sastava kabineta premijera Krivokapića, mnogi očekivali. Ako Vlada bude radila dobro, biće bolje i državi u kojoj živim i gradu na čijem sam čelu – sve ostalo je manje važno, rezonovao sam.

Pa ipak, dosadašnji učinak nove Vlade poprilično je obesmislio svaki optimizam u tom smislu.

Utisak je da nova vlast djeluje nedemokratski, revanšistički, suprotno deklarativnim stavovima, pravnim procedurama i vitalnim interesima države Crne Gore. O tome, između ostalog, svjedoči i sljedeće: – Odluka da se ne usvoji novi budžet, nasuprot prethodnim najavama premijera Krivokapića, što proizvodi ozbiljne pravne i finansijske posljedice koje će tek doći “na naplatu”.

– Odluka o zaduženju u visini 890 miliona eura donijeta krajnje netransparentno (i dalje ne znamo kome je plaćena provizija za ovaj posao), bez jasnog obrazloženja (zašto baš 750m + kamata?) bez odobrenja Skupštine Crne Gore, dakle i nezakonito, pri čemu je javnost o svemu saznala na Tviteru.

– Odluka o gašenju Montenegro Airlinesa, protivno mišljenju struke i uporednoj praksi, bez ozbiljnije analize ponuda da se nacionalni avio-prevoznik sačuva, a sve (de facto) u interesu konkurentskih kompanija iz okruženja.

– Protivpravno djelovanje Skupštine Crne Gore u cilju izmjena (po hitnom postupku) Zakona o slobodi vjeroispovijesti, bez prethodno sprovedene javne rasprave i konsultovanja s Venecijanskom komisijom, kako bi se Srpskoj pravoslavnoj crkvi omogućilo da legalizuje nelegalno stečenu imovinu u Crnoj Gori.

– Otvorene prijetnje članovima Državne izborne komisije i napadi na Predsjednika Crne Gore, koji su ukazali na nezakonitost odluka parlamenta od 29.12.

– Najavljene čistke u vojnom vrhu i diplomatskoj službi, bez bilo kakvog smislenog obrazloženja, što će reći – politički motivisane.

– Najavljene izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima koje omogućavaju rad u organima državne uprave licima koja su krivično gonjena po službenoj dužnosti (hipotetički, to bi značilo da osuđeni narko-diler može śutra konkurisati za mjesto direktora neke od škola u Crnoj Gori).

– Odsustvo osjećaja odgovornosti za socio-ekonomski status građana Crne Gore (samo kao posljedica najavljenog gašenja MA i ukidanja finansiranja programa gerontodomaćica, više od 600 familija u Crnoj Gori ostaće bez prihoda... o šteti koju trpi privreda zbog krajnje problematičnih epidemioloških mjera tokom trajanja novogodišnjih i božićnih praznika suvišno je govoriti).

– Kršenje odredbi Zakona o prijestonici kao posljedica pripajanja Ministarstva kulture (sa sjedištem na Cetinju) resoru ministarke Bratić.

– Krajnje problematična kadrovska rješenja – čovjek koji Crnogorce naziva neonacistima i ne priznaje genocid u Srebrenici na čelu je Odbora za ljudska prava Skupštine Crne Gore; čovjek kojem se sudi za terorizam vodi Odbor za bezbjednost; čovjek koji je pravno zastupao bezbjednosno-interesantne osobe vodi ANB… – Pozivi na linč (koje državni organi, dojučerašnji nezavisni a danas provladini mediji i najveći dio civilnog sektora ignorišu, odnosno relativizuju) svakoga ko se usudi da digne glas protiv prethodno pomenutog.

Srećna sloboda, Crnogorci!

POLITIKA

5

ALEKSA BEČIĆ SAZVAO NOVU SJEDNICU SKUPŠTINE

Popravni za vraćene zakone 20. januara

Predsjednik parlamenta Aleksa Bečić sazvao je sjednicu 27. saziva prvog vanrednog zasijedanja u 2021. godini za 20. januar, koja će početi u 13 sati, na kojoj će se ponovo glasati o zakonima koje je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio Skupštini.

Na posljednjoj, četvrtoj sjednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2020. godini, 29. decembra, usvojeni su Zakon o izmjeni Zakona o radu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakon o dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, Zakon o izmjenama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.

Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sve usvojene zakone vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje.

U obrazloženju odluke, Đukanović je naveo da

je otvoreno pitanje da li je prilikom početka predmetne sjednice i usvajanja njenog dnevnog reda postojao kvorum, budući da Poslov-

nik propisuje da se prilikom utvrđivanja kvoruma poslanik lično idenifikuje u sali – provlačenjem kartice u poslanički pult.

M.P.

Marković: Đukanoviću ne treba ničija saglasnost

Obaveza predsjednika Mila Đukanovića je da proglasi zakone ili da ih vrati Skupštini na ponovno odlučivanje, poručio je zamjenik predsjednika DPSa Duško Marković.

“O tome predsjednik države ne traži ničiju saglasnost niti mišljenje, a pogotovu ne skupštinske većine koja je prekršila i sopstvene propise, bacivši mr-

lju na ustavnost i zakonitost koju treba da štiti u svakoj prilici”, napisao je Marković na Tviteru.

Za one koji sjede u vlasti, kako napominje, a ne žele da znaju – predsjednik Crne Gore je na ovakve odluke ovlašćen Ustavom, i to kao organ vlasti koji je direktno proizašao iz volje naroda i čije interese je dužan da zaštiti.

POLITIČKI ANALITIČAR I DIREKTOR CEMI JA

Vujović: Crna Gora ulazi u ustavnu krizu Politički analitičar i direktor CEMI-ja Zlatko Vujović kazao je da Crna Gora ulazi u duboku političku i ustavnu krizu, a da njemu kao pravniku nije jasno zašto idemo u tom smjeru.

“Predsjednik je u potpunosti iskoristio svoje ustavno pravo, koje proizilazi, između ostalog, iz toga što je izabran direktno na izborima. Ono što neki sudionici političke scene ne shvataju da predsjednik i Vlada dijele izvršnu vlast, dok kohabitacija predstavlja model kada imamo situaciju da su predsjednik države i Vlada iz različitih političkih partije i zbog toga dolazi dok nekih tenzija”, kazao je Vujović.

On je naveo da se u Crnoj Gori često nameće mišljenje da postoji Dan D i pojasnio da je država mogla da upiše imovinu svakog dana.

“Mi smo došli u situaciju da smo zbog tumačenja oko kvoruma bespotrebno ušli u duboku krizu. S pravom se otvara pitanje da li je njen mandat tačan ili ne”, kazao je Vujović.

Ističe da postoje tri moguća razrješenja – da parlamentarna većina ponovi ovaj postupak i izvini se građanima zbog parlamentarnih grešaka, da Ustavni sud interveniše po svojim ovlašenjima ili na bazi određenih inicijativa i treća opcija da predsjednik

Crne Gore potpiše nakon ponovnog odlučivanja Skupštine u ovom sastavu.

“Mi ulazimo u doboku krizu, potebna je s jedne strane intervencija Ustavnog suda, može i parlamentarna većina da pokrene postupak ocjene da li je došlo do kršenja Ustava od strane predsjednika.

Teško možemo vjerovati da Ustavni sud donese odluku da Đukanović krši zakon ako ne potpiše, rješenje je u kompromisu, u dogovoru… Nije samo problem oko legalnosti odluka, već o cijelom političkom procesu, gdje su potrebni ne samo glasovi većine, već i opozicije”, naveo je Vujović za TVCG. R.P.

UTORAK, 5. 1. 2021.

politika

6

Poslanica DPS-a Suzana Pribilović o potezima nove vlasti

Vlada nezakonito donijela odluke o prestanku mandata 12 osoba

V

lada Crne Gore je za 12 dana nezakonito i bez ijednog valjanog razloga donijela odluke o prestanku mandata 12 osoba iz kategorije visokorukovodnog kadra - sekretara i generalnih direktora u ministarstvima, kazali su iz Demokratske partije socijalista.

Poslanica DPS-a Suzana Pribilović rekla je da je razriješena i službenica koja je na porodiljskom odsustvu, čija prava su zaštićena po više osnova zakonima.

“Od prvog dana formiranja nove ‘apostolske vlade’ svjedočili smo da sve što su govorili i obećavali samo kako bi vladali više ne važi”, kazala je Pribilović.

Prema njenim riječima, demokratski sistemi ne pamte da je neko kraće vladao, a više štete napravio državnoj upravi.

Kako je rekla, kada su predložene izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima, mislili su da gore od toga ne može.

Ona je dodala da je Vla-

Pribilović

da sama pokušala da ublaži štetu odustajući od pojedinih predloženih rješenja, ali da je još jednom iskoristila priliku da mimo očiju javnosti uvede još jedan osnov

za razrješenje starješina organa uprave, koji je, kako je navela, u potpunosti suprotan pozitivnoj praksi Evropske unije.

“Vlada 12 apostola za sa-

mo 12 dana nezakonito i bez ijednog valjanog razloga donijela je odluke o prestanku mandata 12 osoba iz kategorije visokorukovodnog kadra - sekretara i generalnih direktora u ministarstvima”, rekla je Pribilović.

Ona je kazala da nažalost sve to nije smetalo “apostolima” da tako “daruju” građane pred Novu godinu i blage dane, kada je vrijeme saosjećanja, darivanja i pomirenja.

Pribilović je rekla da je jedini zaključak da “apostolima” ništa sveto nije.

“Ako su im već nebitna prava njihovih građana, njihova ravnopravnost i nediskriminacija po bilo kom osnovu, nadamo se da će prije nego što obezbijede po Ustavu potreban kvorum za ponovno predlaganje i razmatranje izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima i namještenicima ispoštovati preporuke Evropske komisije (EK)”, rekla je Pribilović.

Ona je kazala da je EK prije petnaest dana poručila da smatra da reforma javne uprave, kao jedan od teme-

lja samog procesa proširenja, ostaje prioritet, nadovezujući se na dosadašnji postojan rad i dostignuća u toj oblasti, uključujući snažnu finansijsku podršku EU. “To znači da imenovanja moraju proći kroz postupak zapošljavanja koji se primjenjuje na državne službenike i zasnivati se na kriterijumima stručnosti i nepristrasnosti i kriterijumima zasnovanim na zaslugama, u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, koji je razvijen uz blisko učešće EK i utemeljen na evropskim principima javne uprave”, rekla je poslanica DPS-a.

Pribilović je zaključila da se vidi da je vlast poruku EK zanemarila.

“Bilo bi alarmanto da to urade i sa jučerašnjom porukom da sve izmjene i dopune tog zakona treba da ostanu u okviru principa javne uprave i u skladu sa dobrom evropskom praksom.Ali od nekog kome građani nijesu svetinje pitanje je da li se išta može očekivati”, kazala je Pribilović. R.P.

Srpski istoričar i politički aktivista

Srpski istoričar i politički aktivista Čedomir Antić tvrdi da je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić poljubio ruku Matiji Bećkoviću i poručio da očekuje da Krivokapić i njemu poljubi ruku. On je gostujući u Jutarnjem programu TV Happy kod Milomira Marića konstatovao da je neozbiljna odluka prethodne crnogorske vlasti koja je njemu i Bećkoviću zabranila ulazak u Crnu Goru. Antić kaže da je Bećković, iako je na snazi bila zabrana, bez problema ušao u Crnu Goru i prisustvovao sahrani mitropolita Amfilohija.

“A koliko je taj slučaj ozbiljan govori činjenica da

Foto: Dejan Lopičić

Antić: Očekujem da Zdravko Krivokapić poljubi i moju ruku

Sloboda govora ključna vrijednost

Antić je Bećković bio u Crnoj Gori, da je govorio na sahrani mutropolita Amfilohija i da mu je Krivokapić poljubio ruku tom prilikom”, rekao je Antić. Na pitanje Marića ko će njemu poljubiti ruku Antić je odgovorio: “Ja se na-

bošnjačka stranka

dam isto Krivokapić, čekam da me pozove”.

Antić je rekao i da ima saznanja da Vlada premijera Krivokapića razmatra da se ukine zabrana ulasku u Crnu Goru njemu i Matiji Bećkoviću.

R.P.

Bošnjačka stranka osudila je prijetnje upućene političkom analitičaru Ljubomiru Filipoviću i njegovoj porodici i poručila da su sloboda javne riječi i govora ključne vrijednosti i temelj svake demokratske zajednice. Iz te partije su kazali da prijetnje i komentari uvredljive sadržine upućeni Filipoviću i njegovoj porodici direktno ugrožavaju njihovu bezbjednost i lični integritet.

“Smatramo da su sloboda javne riječi i sloboda govora ključne vrijednosti i temelj svake demokratske zajednice”, poručili su iz BS-a.

Iz te partije su naglasili da je Crna Gora država koja promoviše slobodu izražavanja i ovakvi napadi se ne smiju tolerisati.

“Zato, pozivamo nadležne institucije da odmah reaguju i zaustave prijetnje i uvrede”, zaključuje se u reagovanju BS-a.

R.P.

UTORAK, 5. 1. 2021.

EKONOMIJA

7

POSLOVANJE INVESTICIONO-RAZVOJNOG FONDA U 2020. GODINI

Ponovo rekordna godina IRF-a

U 2020. Investiciono-razvojni fond je odobrio više od 860 finansijskih plasmana u iznosu preko 270 miliona eura U ovoj teškoj i izazovnoj godini zahvaljujući izuzetno posvećenom i profesionalnom radu zaposlenih, uz mnogo pritisaka i odricanja, Investiciono-razvojni fond Crne Gore je sve svoje kapacitete stavio u funkciju održavanja likvidnosti crnogorskih preduzeća, ali smo vodili računa da se obezbijede i krediti za investicije kako bi preduzeća u ovim teškim vremenima nastavila sa svojim razvojnim aktivnostima, saopšteno je iz IRF-a.

Sve to je, kako kažu u IRFu, imalo za cilj održavanje ekonomskih aktivnosti crnogorske ekonomije.

“U 2020. IRF je odobrio preko 860 finansijskih plasmana, u iznosu preko 270 miliona eura, što je za preko 60 odsto povećanje broja plasmana i 15 odsto povećanje ostvarenog rezultata u odnosu na prošlu godinu. Dakle, još jedna rekordna godina i u ovako teškim uslovima”, isti-

Medojević

MEDOJEVIĆ O ZADUŽENJU DRŽAVE

Sve miriše na tal i korupciju Predsjednik Pokreta za promjene PzP Nebojša Medojević reagovao je na izjavu ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića da je zaduživanje od 750 miliona eura ispravno i pravovremeno.

Medojević je istakao da odluka Vlade možda jeste takva, ali je protivustavna i protivzakonita. On pita ko je u Vladi uzeo proviziju.

“Angažovanje investicionih banaka, pravnih subjekata je urađeno tajno, direktnom pogodbom.

Koliko su banke platile provizije premijeru i min-

istrima da bi dobile posao od deset miliona eura? Ko je utvrdio kamatu od 2,87 odsto”, pitao je Medojević.

Najbolji dokaz da je kamata previsoka, kako navodi, jeste tražnja koja je, na osnovu izjava ministara, iznosila 2,3 milijarde eura, skoro tri puta više od tražnje.

“Sve miriše na tal i korupciju. Zašto su privatno i tajno pregovarali sa kupcima? I neko je iz Vlade uzeo proviziju, a to je skoro krivično djelo, pa bi premijer i ministri mogli da završe na robiji”, zaključio je Medojević.

ZAMJENIK ŠEFA NADZORA SAOPŠTIO

ču u IRF-u.

Blizu 60 odsto odobrenih plasmana se odnosi na kredite u iznosu do 50.000 eura, namijenjenim individualnim poljoprivrednim proizvođačima, mikro, malim preduzećima, početnicima u biznisu, zanatlijama, že-

nama u biznisu.

“Tokom 2020. godine intenzivno se radilo i na reprogramiranju kredita, tako da smo završili i preko 200 reprograma, uradili više od 800 moratorijuma, a sve u cilju održavanja likvidnosti naše privrede”, dodaju u IRF-u.

U posljednjih 10 godina IRF u crnogorsku privredu plasirao je preko 1,3 miliardu eura, a za vrijeme posljednjeg menadžmenta, tj. za period od 2014. do 2020. odobreno je preko 1,1 milijardu eura.

BANKE ODOBRILE 400 MILIONA EURA KREDITA

i kontrole i upravljanja auto-puta, tehničke prijeme od strane inžinjera i komisije za tehnički prijem. Tačno je da je rok bio 30. septembar i da taj rok nije ispoštovan”, rekao je on.

Objasnio je da je CRBC zatražio dodatnih 11 mjeseci za radove na osnovu posljedica korona virusa, te naglasio da je taj zahtjev u razmatranju.

Takođe, Ivanović je istakao da je 30 kilometara asfalta već urađeno, uključujući i asfalt kroz nekih desetak tunela.

“Prvi i drugi završni sloj će se raditi kada budu povoljni vremenski uslovi, na proljeće ove godine”, zaključio je Ivanović.

Ilustracija

Cijene goriva ostaju iste

Foto: Mediabiro

Most Moračica

BLIZU 60 ODSTO ODOBRENIH PLASMANA SE ODNOSI NA KREDITE U IZNOSU DO 50.000 EURA

OD POČETKA PANDEMIJE DO OKTOBRA

Auto-put gotov na jesen Usljed nepredviđenih okolnosti na koje izvođač radova nije mogao da utiče, kakva je u prvom redu pandemija korona virusa, radovi na autoputu Bar - Boljare trebalo bi da budu gotovi na jesen ove godine, ocijenio je za agenciju Mediabiro zamjenik šefa nadzora na auto-putu Jovan Ivanović.

“Na osnovu analiza koje ja kao inžinjer radim i na osnovu iskustva, kao i dinamike radova od strane izvođača, očekujemo da ovaj projekat može da se završi na jesen ove godine. Pod tim podrazumijevamo kompletno završene građavinske i elektromašinske radove, puštanje sistema u rad, kao

Investiciono-razvojni fond

Cijene goriva u Crnoj Gori ostaće nepromijenjene u naredne dvije sedmice, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Cijene eurosupera 95 i 98 će i narednih 15 dana iznositi 1,14 eura, odnosno 1,18 eura.

Građani će litar eurodizela i lož ulja plaćati 1,03 eura, odnosno 1,02 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 22. decembra, kada su sve vrste poskupile jedan do dva centa.

Naredni obračun cijene će se obaviti 18. januara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 19. januara.

Banke su imale veliki doprinos u ublažavanju ekonomskih posljedica pandemije korona virusa po građane i privredu, ocijenjeno je iz Centralne banke.

Na sastanku guvernera CBCG Radoja Žugića sa predstavnicima svih poslovnih banaka i Udruženja banaka konstatovano je da su banke veoma efikasno implementirale svih pet setova mjera koje je pripremila vrhovna monetarna institucija tokom

prošle godine i, na taj način, značajno olakšale položaj najpogođenijem dijelu privrede i stanovništva.

Banke su, kako se dodaje, podržale privredu i građane i kroz svoju kreditnu aktivnost, pa su od početka pandemije, odnosno sredine marta, do kraja oktobra prošle godine odobrile kredite preduzećima u iznosu od skoro 400 miliona eura, što je samo 6,9 odsto manje u odnosu na uporedni period 2019. godine.

Sa sastanka

8

ekonomija

UTORAK, 5. 1. 2021.

intervju: viceguverner Centralne banke Crne Gore Mi

Trebaće nam dvije da dostignemo ek ⌦⌦ Nemanja Lacman

U

ovoj godini možemo računati na oporavak turizma u opsegu od 35 do 50 odsto, što bi rezultiralo rastom BDP-a u rasponu od četiri do sedam odsto, rekao je u intervjuu za Dnevne novine viceguverner Centralne banke Miodrag Radonjić.

Kad se uzme u obzir ovogodišnji pad BDP-a od 15 do 20 odsto, onda će nam, ističe Radonjić, trebati dvije do tri godine da dostignemo performanse domaće ekonomije iz 2019. godine.

DN: Crna Gora se nedavno zadužila 750 miliona eura emitovanjem obveznica na međunarodnom tržištu.

Da li je emitovanje obveznica došlo u pravo vrijeme kako bi se obezbijedila finansijska sigurnost?

Radonjić: Kraj godine je vrijeme za svođenje računa, izradu finansijskih izvještaja i objektivnog prezentovanja performansi, pa će tako i u slučaju Crne Gore brzo biti jasno ono što svi znamo, ali čega se pribojavamo. To je suočavanje sa činjenicom da je proizvod naše ekonomije zabilježio pad od gotovo 1/5 u odnosu na prošlu godinu. Ubrzo će nam biti jasno da i najpesimističnije prognoze o padu BDPa od 14 odsto i ne izgledaju tako loše u odnosu na ostvarene.

Struktura crnogorske ekonomije u kombinaciji sa efektima pandemije dala je svoj ekonomski ishod. Kada pitanje o trenutku izlaska na međunarodno finansijsko tržište sagledamo kroz prizmu prethodno navedenog, jednostavno je doći do zaključka da je vrijeme realizacije posljednje crnogorske obveznice bilo vrlo dobro procijenjeno i pravovremeno, odnosno jasno je da bi kasniji izlazak na međunarodno tržište bio lošiji po Crnu Goru.

Sredstva iz ovog zaduženja omogućiće državi da servisira sve svoje obaveze (plate, penzije, socijalna davanja i ostalo) na vrijeme, čak i ako se negativni

efekti pandemije nastave tokom 2021. godine. To je najvažnija činjenica koja potvrđuje opravdanost ove aktivnosti.

Osim što se ovom emisijom učvršćuje finansijska pozicija države, ona ima i drugi, veoma važan efekat, a to je potvrda da Crna Gora ima pristup, prolaz i dobru poziciju na finansijskom tržištu. Jednom riječju - investitori nam vjeruju.

DN: Da li je ohrabrujuće za državu da je potražnja za našim obveznicma, uprkos lošem kreditnom rejtingu, bila veoma velika?

Radonjić: Visoko interesovanje koje je zabilježeno u procesu emisije euro obveznice, uz kreditni rejting kakav jeste, odraz je cijene hartije od vrijednosti, tadašnje ponude novca, ali i očekivanja investitora. Upravo su pozitivna očekivanja investitora doživjela njihovu refleksiju u takozvanom risk apetitu za našim hartijama od vrijednosti. To kako investitori vide nas i kako vide našu budućnost, makar u periodu od sedam godina, kao i koliki rizik su preuzeli je nešto što je važnije od trenutnog risk profila države Crne Gore i to je jedan od najvažnijih razloga za veliko interesovanje.

DN: Da li se može očekivati i kada bolji kreditni rejting države?

Radonjić: Popravka kreditnog rejtinga nije kratkoročan posao, niti je jednostavan. To je višeslojan, kompleksan i sveobuhvatan proces koji sporo daje rezultate. Ipak bi se mogle istaći dvije ključne aktivnosti. Prva bi svakako bila smanjenje budžetskog deficita sa prelaskom u zo-

Radonjić

ekonomija

UTORAK, 5. 1. 2021.

9

iodrag Radonjić za dnevne novine

e do tri godine konomiju iz 2019. nu suficita, što vodi jačanju sposobnosti da održivo izmirujete kreditne obaveze i smanjujete troškove finansiranja. To je posao koji vam sužava mogućnost da trošite nezarađeno i uvodi vas u proces stalnog nadgledanja i preispitivanja racionalnosti potrošnje. Zatim, ništa manje važan je strateški posao na promjeni i popravljanju strukture crnogorske privrede, što je ujedno i najizazovniji zadatak koji bi trebalo da crnogorski privredni sistem prevede iz stanja visoke koncentracije u servisno–turističkoj privredi ka uravnoteženijem sistemu, sa većim učešćem proizvodnje u poljoprivredi, energetici, kao i nekim industrijskim granama gdje imamo komparativne prednosti. Druga navedena aktivnost će nam proširiti osnovu za ubiranje većih javnih prihoda, pa u sinergiji sa racionalnom potrošnjom možemo računati na jaču fiskalnu i finansijsku poziciju koja će sigurno biti prepoznata i kroz bolji kreditni rejting.

DN: Pandemija uzrokovana pojavom korona virusa ozbiljno je produbila ekonomsku krizu u svijetu, a nije zaobišla ni Crnu Goru. Da li je Crna Gora reagovala pravovremeno mjerama za pomoć privredi i da li bi one i u budućnosti bile neophodne?

Radonjić: Pandemija ne samo da je uzdrmala ionako krhki oporavak od prethodne ekonomske krize. već je, mogu se usuditi da kažem, pokrenula jednu sasvim novu, po mom sudu, veoma neobičnu i atipičnu ekonomsku krizu koja se sigurno neće moći opisivati tradicionalnim ekonomskim postulatima, a pogotovo se neće moći liječiti klasičnim mjerama ekonomske i monetarne politike. Ovo što danas živimo zaista jesu tek njeni počeci, a efekti će nas pogađati i u narednim godinama. Počevši od

Osim što se ovom emisijom učvršćuje finansijska pozicija države, ona ima i drugi, veoma važan efekat, a to je potvrda da Crna Gora ima pristup, prolaz i dobru poziciju na finansijskom tržištu. Jednom riječju - investitori nam vjeruju, kaže Radonjić marta 2020. pa sve do danas, na svjetskom finansijskom tržištu imamo fenomen invertovane prinosne krive, koje su, istorijski gledano, predskazivale recesiju, a rjeđe usporen ekonomski rast. Ta anomalija da sa dužim rokom i time povezanim većim rizikom ne ide i veća cijena, već obrnuto, da je skuplje zaduženje na kratak rok, jasno govori o stepenu neizvjesnosti upravo u kratkom roku. Treba uzeti u obzir da vođenje nekonvencionalne monetarne politike, kao i povezanost monetarnih politika pojedinih ekonomskih zona čini i ova tipična pravila manje sigurnim. Takođe, treba istaći da ova djelimična inverzija nije značajno izražena u procentualnoj razlici, što dodatno ide

Centralna banka Crne Gore

u prilog tezi o očekivanju investitora o ekonomskom usporavanju usljed pandemije, ali ne i o recesiji.

Da li je medicina reagovala pravovremenim mjerama na novu, nepoznatu bolest, to ne možemo znati, ali znamo da je uradila najbolje što je mogla raspoloživim ljekovima i instrumentima. To isto mogu reći i za nosioce izvršne i monetarne vlasti u Crnoj Gori.

Imali smo set Vladinih mjera, kao i paletu mjera Centralne banke koje su zaista bile od pomoći u saniranju prvih najtežih udaraca od totalnog zaključavanja, gdje sve mjere možemo grupisati u dvije skupine: jedne koje su u oblasti davanja subvencija i olakšica čiji je osnov preraspodjela javnih prihoda, i druga grupa monetarnih mjera koje su bile uglavnom oslonjene na odlaganja otplate obaveza, jačanja sistemske likvidnosti i relaksacije na strani troškova od rizika. Ono što danas možemo sa sigurnošću reći je da su ove mjere pojedinačno i zajedno u sadejstvu sigurno ublažile veoma teške posljedice pandemije na ekonomski život u Crnoj Gori.

750

miliona eura zadužila se Crna Gora emitovanjem obveznica, što će, kako smatra Radonjić, omogućiti državi da servisira sve svoje obaveze u ovoj godini

Da li će u budućnosti biti potrebe da se pomogne ugroženima - sa sigurnošću možemo zaključiti da hoće, i to ne samo produženjem postojećih mjera i olakšica, već i kreiranjem novih. Ovo bi mogao biti svojevrstan test solidarnosti modernog čovjeka i njegovih društvenih zajednica i s tim u vezi možemo očekivati cijeli set inovacija u domenu fiskalne, monetarne, socijalne i politike ekonomskog razvoja.

DN: Korona virus je na globalnom tržištu izazvao niz problema. Kada se, prema Vašem mišljenju, može očekivati stabilizacija, a zatim i oporavak država, između ostalog i Crne Gore?

Radonjić: U ovom trenutku je nemoguće procijeniti sve lo-

še posljedice prouzrokovane ovom pandemijom, ali sigurno da će njihov obim prevazići mnoga očekivanja. Vrlo je nezahvalno procjenjivati kada će biti kraj pandemije, ali ipak, neki ciljevi su jasni na putu do potpunog oporavka.

Sa globalnog aspekta, možemo zaključiti da postoje velika očekivanja od postupka vakcinacije koji bi trebalo da bude završen tokom 2021. godine. Ukoliko vakcinacija da rezultate u stvaranju potrebnog imuniteta, možemo očekivati ukidanje svih restrikcija slobodnog kretanja ljudi. Nesmetan protok ljudi je osnov za mnoge privredne grane, a pogotovo za turizam i saobraćaj koji imaju dominantno učešće u crnogorskom domaćem bruto proizvodu, pa će i uticaj očekivanog oporavka imati značajniji uticaj na Crnu Goru zbog same strukture naše privrede, kao što je i negativni uticaj bio izraženiji kod nas nego kod drugih diverzifikovanijih privrednih sistema.

Gledano sa lokalnog aspekta, nerealno bi bilo očekivati da će postupak vakcinacije dati očekivane rezultate do početka turističke sezone, ali opet, sigurno neće biti loše kao kad je pandemija počela, pa u tom smislu možemo računati na oporavak turizma u opsegu od 35 do 50 odsto, što bi rezultiralo rastom BDP-a u rasponu od četiri do sedam odsto. Kad se uzme u obzir ovogodišnji pad BDP-a od 15 do 20 odsto, onda će nam trebati dvije do tri godine da dostignemo performanse domaće ekonomije iz 2019.

HRONIKA 10 PODACI UPRAVE POLICIJE ZA PERIOD OD 1.

JANUARA DO 1. DECEMBRA 2020. GODINE UTORAK, 5. 1. 2021.

ZA 11 MJESECI NA GRANICI “PALO” POLA TONE SKANKA

Službenici Sektora granične policije u prošloj godini su što samostalno, što u sadejstvu sa drugim organizacionim jedinicama Uprave policije i Upravom carina pronašli i oduzeli 11,5 kilograma opojne droge herion, 563,2 kilograma opojne droge skank, 210 grama opojne droge kokain, 53 kilograma hašiša i 20 mililtara ulja kanabisa, saopšteno je Dnevnim novinama iz Uprave policije.

“Ovi mjerljivi rezultati predstavljaju kontinuitet na planu suzbijanja prekograničnog kriminala koji granična policija ostvaruje. Kada je riječ o vrstama narkotika, u najvećem broju slučajeva krijumčarenja radi se o krijumčarenju opojne droge marihuana, tipa skank (oko 95%), koja se proizvodi u Republici Albaniji, a krijumčari prema susjednim zemljama, Bosni i Hercegovini, Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj, te dalje prema zapadu. Pored marihuane i heroina, registrovane su manje količine kokaina i hašiša”, saopšteno je iz Uprave policije.

■ NAJUGROŽENIJA GRANICA SA ALBANIJOM

Kako su pojasnili, u odnosu na granične prelaze najugroženija je državna granica sa Republikom Albanijom, gdje je otkriven najveći broj slučajeva krijumčarenja većih količina narkotika - marihuane.

“Konkretno je riječ o pojasu zelene i plave granice od Ulcinja, preko rijeke Bojane, Skadarskog jezera i dalje brdsko-planinskim predjelom prema sjeveru, gdje krijumčari koriste teško prohodne terene i nepristupačne staze”, navode iz policije.

Van graničnih prelaza, na ukupnom nivou na nadzoru zelene i plave granice, najveća količina opojne droge marihuana zaplijenjena je na granici prema Republici Albaniji i to u zoni odgovornosti Stanice granične policije I Podgorica – 227 kilograma i Stanice granične policije I Ulcinj – 275 kilograma.

“U dijelu nadzora državne granice na Jadranskom moru nije bilo zapljene narkotika, ali su registrovani slučajevi krijumčarenja narkotika na rijeci Bojani - 15 kilograma”, saopštili su iz policije.

Kako dodaju, ruta krijumčarenja narkotika jasno ukazuje gdje je izvor, put i kraj krijumčarenja narkotika.

“Naime, kada je riječ o

15 KILOGRAMA NARKOTIKA ODUZETO JE NA RIJECI BOJANI

marihuani sa pod- VRAĆENOVIĆI ručja Republike Albanije, najveći broj slučajeva krijumčarenja otkriven je na ulazu u Crnu Goru preko graničnih prelaza Božaj ili Sukobin, odnosno na zelenoj i plavoj granici prema Republici Albaniji (kaILINO njon Cijevne i brdski preBRDO dio sjeverno od kanjona, obala Skadarskog jezera i rijeke Bojane), gdje se poDEBELI kušavaju krijumčariti veće količine narkotika. Na BRIJEG graničnim prelazima krijumčari koristeći skrivena mjesta ili praveći improvizovane bunkere u motornim, kombi ili teretnim vozilima pokušavaju prebaciti narkotike na teritoriju Crne Gore”, pojasnili su u odgovorima dostavljenim DN.

■ DVA PRAVCA

KRIJUMČARENJA HEROINA

Najveći broj slučajeva registrovan je na Graničnom prelazu Dobrakovo, ali uglavnom manjih količina narkotika, kao i na zajedničkom Graničnom prelazu Sukobin - Murićani. Većina krijumčarene opojne droge marihuana - skank dolazi iz pravca Republike Albanije preko Tuzi, Podgorice i Ulcinja tranzitira ka Bosni Hercegovini, Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj i dalje.

“Kada je riječ o opojnoj drogi heroin, dva pravca su krijumčarenja preko teritorije Crne Gore i to južni pravac iz Republike

Van graničnih prelaza, na ukupnom nivou na nadzoru zelene i plave granice, najveća količina opojne droge marihuana zaplijenjena je na granici prema Republici Albaniji i to u zoni odgovornosti Stanice granične policije I Podgorica – 227 kilograma i Stanice granične policije I Ulcinj – 275 kilograma

UTORAK, 5. 1. 2021.

HRONIKA

11

Oduzeto u 2020. na graničnim prelazima:

RANČE

DOBRAKOVO (Registrovan najveći broj slučajeva krijumčarenja, ali uglavnom manjih količina narkotika)

- heroin 11,5 kg - marihuana - skank 563,2 kg - kokain 210 g - hašiš 53 kg - ulje kanabisa 20 ml KULA

BOŽAJ

SUKOBIN

Put marihuane

Put heroina

Albanije u tranzitu preko Crne Gore i dalje ka Republici Hrvatskoj i zemljama Evropske unije. Takođe, tu je i sjeverni pravac, sa Kosova u tranzitu preko Crne Gore i dalje takođe preko Republike Hrvatske, te drugim pravcem preko Bosne i Hercegovine ka zemljama Evropske unije”, saopšteno je iz policije.

Na graničnim prelazima policija je u prvih 11 mjeseci 2019. godine oduzela 17 kilograma heroina, 1.445 kilograma marihuane i određenu količinu hašiša i kokaina.

U 2018. godini ukupno 3,3 tone droge pronašli su i oduzeli službenici Sektora granične policije u sadejstvu sa drugim jedinicama, a najveća zapljena narkotika dogodila se na 11 nautičkih milja od ušća rijeke Bojane. Tom prilikom su od službenika Sektora granične policije, na oko 11 nautičkih milja od ušća ri-

Na graničnim prelazima krijumčari koristeći skrivena mjesta ili praveći improvizovane bunkere u motornim, kombi ili teretnim vozilima pokušavaju prebaciti narkotike na teritoriju Crne Gore jeke Bojane, registrovana 62 paketa u kojima se nalazilo oko 1.332 kilograma opojne droge marihuana (nakon sušenja i vještačenja utvrđeno da se radi o 996,700 kg marihuane). U toku 2019. godine oduzeto je 6,837 kilograma heroina, 2.970,142 kilograma marihuane - skanka, zatim 0,100 litara hašišovog ulja, 0,940 kilograma hašiša, 1,128 kilograma kokaina i šest tableta ekstazija.

Bo.B.

227 KILOGRAMA MARIHUANE ZAPLIJENJENO JE NA GRANICI PREMA ALBANIJI, U DIJELU ZELENE I PLAVE GRANICE

12

hronika

SAVJET RADIO I TELEVIZIJE CRNE GORE objavljuje

JAVNI KONKURS za imenovanje Ombudsmana RTCG

Uslovi za imenovanje Ombudsmana RTCG (1 izvršilac sa mandatom od tri godine): • najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja; • najmanje deset godina radnog iskustva u audiovizuelnim medijima; • državljanstvo Crne Gore; • prebivalište u Crnoj Gori.

Potrebna dokumentacija: • Prijava na javni konkurs za imenovanje Ombudsmana RTCG; • Curriculum Vitae – CV; • fotokopija biometrijske lične karte; • diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; • dokaz o potrebnom radnom iskustvu; • dokaz o državljanstvu Crne Gore; • dokaz o prebivalištu u Crnoj Gori; • uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; • uvjerenje nadležnog suda da kandidati nijesu pravosnažno osuđeni za krivično djelo protiv službene dužnosti, krivično djelo korupcije, prevare, krađe ili drugo krivično djelo koje ih čini nedostojnim za obavljanje javne funkcije, bez obzira na izrečenu sankciju, ili su pravosnažno osuđeni za neko drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu dok traju posljedice osude.

Za Ombudsmana RTCG ne mogu biti imenovani: • poslanici i odbornici, za vrijeme obavljanja funkcije i najmanje tri godine od prestanka funkcije; • lica koja bira, imenuje ili postavlja Predsjednik Crne Gore, Skupština i Vlada; • funkcioneri političkih stranaka (predsjednici stranaka, članovi predsjedništva, njihovi zamjenici, članovi izvršnih i glavnih odbora, kao i drugi stranački funkcioneri), za vrijeme obavljanja funkcije i najmanje tri godine od prestanka funkcije; • lica koja kao vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, članovi nadzornih organa, zaposleni ili lica koja su radno angažovana po drugom osnovu, a imaju interesa u pravnim licima koja se bave audiovizuelnim medijskim uslugama i online medijima, tako da bi članstvo takvog lica u Savjetu moglo da dovede do konflikta interesa; • lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo protiv službene dužnosti, krivično djelo korupcije, prevare, krađe ili drugo krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje javne funkcije, bez obzira na izrečenu sankciju, ili su pravosnažno osuđena za neko drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu dok traju posljedice osude; • lica koja su bračni drugovi lica navedenih u tačkama 1 do 5 ili se sa njima nalaze u krvnom srodstvu u pravoj liniji, bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva i srodstvu po tazbini.

Prijave sa biografijom i dokazima o ispunjavanju uslova konkursa se dostavljaju poštom ili lično, u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon), preko arhive RTCG: SAVJETU RTCG JP RADIO I TELEVIZIJA CRNE GORA Bulevar Revolucije 19, 81000 Podgorica (sa naznakom za JAVNI KONKURS ZA OMBUDSMANA RTCG) Uz prijavu na javni konkurs , potrebno je dostaviti specifikaciju konkursne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje RTCG. Javni konkurs će se danom donošenja odluke objaviti na sajtu RTCG a potom i u dnevnim novinama.

Rok za dostavljanje prijava kandidata sa potrebnom dokumentacijom 20 dana od objave na sajtu RTCG odnosno je 24.01.2021. godine do 18h (za pošiljke poštom potrebno je dostaviti potvrdu o prijemu pošiljke koja mora zadovoljiti prethodni uslov).

Informacije u vezi sa konkursom se mogu dobiti kod Tamare Bulatović, ovlašćenog službenika RTCG za sprovođenje konkursa na broj telefona 020241960.

O rezultatima javnog konkursa kandidati i javnost će biti obavješteni danom donošenja odluke o izboru.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane.

Predsjednik Savjeta RTCG Ivan Jovetić s.r

UTORAK, 5. 1. 2021.

roditelji osuđeni zbog nasilja u porodici, djeca u domu u bijeloj

Otac dobio sedam, majka devet mjeseci zatvora

Supružnicima, čije je četvoro djece smješteno u prihvatilište Doma bez roditeljskog staranja nakon nasilja u porodici početkom decembra, izrečena je kazna zatvora i ujedno im je i produžen pritvor, prenosi portal Bar. Djeca do daljnjeg ostaju u Domu “Mladost” u Bijeloj. U prvostepenoj presudi sudija Osnovnog suda u Baru Tamara Spasojević Z.Đ. izrekla je jedinstvenu kaznu zatvora od sedam mjeseci, a D.G. izrečena je jedinstvena kazna zatvora od devet mjeseci. Podsjetimo, djeca su smještena u Dom nakon što je suprug prijavio nasilje u porodici, a policija potom uhapsila oboje supružnika, kojima je tada postupajući sudija za istragu odredio pritvor do 30 dana.

“Zbog krivičnog djela nasilje u porodici Z.Đ. je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od sedam mjeseci.

D.G. je po osnovu dva krivična djela – nasilje u porodici i nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti osuđena na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od devet mjeseci. Oboma je pritvor produžen”, kazala je PR Osnovnog suda u Baru sudija Tamara Spasojević.

Z.Đ. i D.G. su državljani Srbije sa boravkom u Baru. Četvoro djece, od kojih najmlađe ima tri, a najstarije 15 godina, duži period je živjelo u disfuncionalnoj porodici. Nakon nasilja u porodici, u Centru za socijalni rad Bar su procijenili da je za četvoro djece za sada prihvatilište “iznuđeno, ali najbolje rješenje”.

“Duže vremena djeca su bila prepuštena sama sebi, zanemarivana od strane roditelja koji su u konfliktnim odnosima. Iznuđeno je bilo da djecu smjesti-

mo u prihvatilište u Bijeloj.

U ovom trenutku to je najbolje rješenje. Dugoročno, smatramo da bi rješenje bilo djecu smjestiti u hraniteljsku porodicu, ali nije poželjno ni razdvajati ih”, kazao je direktor Centra za socijalni rad Slobodan Đonović.

Nasilje u ovoj porodici nije se dogodilo prvi put.

Naizmjenično su supružnici bili u “ulozi” nasilnika i žrtve, a djeca svjedoci nemilih scena brutalnosti. U porodičnoj drami koja se dogodila u decembru žena je supruga udarila letvom po glavi, a on nju prijavio policiji. Oboje su zbog nasilja u porodici poznati od ranije i policiji i nadležnim tužiocima i sudijama.

Za sve vrijeme njihovog zajedničkog života koji traje posljednjih četiri-pet godina najstarije dijete najčešće je brinulo o mlađoj braći i sestrama.

osumnjičeni da su prijetili policajcima

Koljenovićima određen pritvor

Feratu Koljenoviću (44) i Fadilu Koljenoviću (45), koji se u policijskoj evidenciji vode kao bebjednosno interesantna lica, juče je određen pritvor do 30 dana zbog zbog sumnje da su prijetili policijskim službenicima. Uprava policije ranije je saopštila da je na jednoj društvenoj mreži na profilu lica K.K. postavljena video-objava na kojoj

se vidi da su dva lica uputila više uvreda i ozbiljnih prijetnji po život i tijelo na štetu dva službenika Centra bezbjednosti Podgorica, S.K., rukovodioca Stanice kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata i D.Lj., inspektora u ovoj stanici, kao i na štetu članova njihovih porodica.

“Policijski službenici Centra bezbjednosti

Podgorica su u saradnji sa službenicima Sektora specijalne policije izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koriste ova dva lica, gdje je pronađena određena količina novca, tablete koje se nalaze na listi opijata, više sredstava za komunikaciju, sim kartica, bodež, bajonet i bejzbol palica”, saopštili su iz policije.

R.C.H.

UTORAK, 5. 1. 2021.

hronika

13

saslušani kod tužioca

Stanišiću i Popoviću zadržavanje do 72 sata Nakon saslušanja kod nadležnog tužioca Radoslavu Gilu Stanišiću i Stefanu Popoviću određeno je zadržavanje do 72 sata. Stanišić se sumnjiči za krivično djelo prinuda u pokušaju, a Popović za protivpravno lišenje slobode - oba djela su, kako je saopšteno iz Uprave policije, učinjena na štetu maloljetnog N.V. (17).

“N.V. je prijavio policiji da

su ga dva lica prisilno uvela u vozilo, da su od njega zahtijevali da im preda kriptovani telefon koji on nije imao kod sebe, te da je nakon vožnje po gradu uspio da im pobjegne. Policija u Podgorici je postupila po ovoj prijavi, prikupila obavještenja i dokaze na osnovu kojih su osumnjičeni R.S. i S.P. lišeni slobode”, saopšteno je ranije iz policije. R.C.H.

Zgrada Višeg suda u Podgorici

podaci višeg suda u podgorici za 2020. godinu

Usvojeni sporazumi u 130 krivičnih predmeta

Viši sud u Podgorici u 2020. godini usvojio je sporazume o priznanju krivice u 130 krivičnih predmeta i 14 specijalnih predmeta, saopšteno je iz tog suda Dnevnim novinama.

Kako je pojašnjeno, riječ je o sporazumu o priznanju krivice koji su dostavljeni nakon potvrđivanja optužnice i o kojima je odlučivao sudeći sudija.

“Sporazumi o priznanju krivice mogu se dostaviti uz optužnicu, u kojem slučaju odlučuje krivično vanraspravno vijeće, a mogu se dostaviti i nakon potvrđivanja optužnice, u kojem slučaju se sporazum predaje sudiji koji treba da sudi u predmetu i taj sudija o sporazumu odlučuje”, saopšteno je iz suda.

Tako je kada su u pitanju sporazumi o priznanju krivice koji su dostavljeni uz optužnicu i o kojima odlučuje vanraspravno vijeće u prvostepenom krivičnom vijeću odlučivano je o dva sporazuma, dok je u specijalnom vijeću odlučivano u 12 predmeta, od kojih je u dva predmeta sporazum odbijen.

Podsjećamo, Viši sud u Podgorici u godini za nama uspio je da završi 96,81 odsto predmeta u odnosu na priliv. Bilo je i odlaganja ročišta

Kada su u pitanju sporazumi o priznanju krivice koji su dostavljeni uz optužnicu i o kojima odlučuje vanraspravno vijeće u prvostepenom krivičnom vijeću odlučivano je o dva sporazuma, dok je u specijalnom vijeću odlučivano u 12 predmeta, od kojih je u dva predmeta sporazum odbijen

usljed nastale epidemiološke situacije, međutim, tačne podatke o broju odloženih ročišta sud ne posjeduje.

“Sud ne vodi posebnu evidenciju o broju održanih, odnosno odloženih glavnih pretresa, tako da se ne možemo izjasniti o broju glavnih pretresa koji su odloženi zbog epidemiološke situacije, a svakako da je takvih situacija bilo. Ipak, u svim onim situacijama u kojima je suđenje bilo moguće održati uz poštovanje mjera za suzbijanje epidemije suđenja su i održana, posebno s obzirom na to da imamo na raspola-

ganju dvije sudnice u kojima je moguće obezbijediti održavanje potrebne fizičke distance”, saopšteno je ranije DN iz ovog suda.

U protekloj godini u Višem sudu u Podgorici izrečeno je 69 presuda u odnosu na 102 lica, što u krivičnim, što u specijalnim predmetima.

“Viši sud u Podgorici tokom 2020. godine (do dana dostavljanja ovog odgovora) u krivičnom ‘K’ referatu donio je 62 presude prema 82 lica. Od toga, donijete su tri oslobađajuće presude prema četiri lica (ovaj podatak ne obuhvata broj predmeta koji su okončani presudom na osnovu sporazuma o priznanju krivice)”, stoji u odgovorima dostavljenim 30. decembra.

U istom periodu, dakle od 1. januara do 30. decembra 2020. godine, u Specijalnom odjeljenju u sedam predmeta donijete su presude prema 20 lica.

“Od toga u šest predmeta donijeta je oslobađajuća presuda prema šest lica (ovaj podatak ne obuhvata broj predmeta koji su okončani presudom na osnovu sporazuma o priznanju krivice)”, zaključuje se u odgovoru dostavljenom Dnevnim novinama.

Bo.B.

Stanišić

memić prvostepenom presudom osuđen na 20 godina zatvora

Ukinuta presuda za ubistvo policajca Apelacioni sud ukinuo je prvostepenu presudu Enesu Memiću (35) iz sela Gojakovići kod Brodareva koji se tereti da je u julu 2015. godine automobilom usmrtio saobraćajnog policajca iz Bijelog Polja Irfana Kujovića (42). Memić je prvostepeno osuđen na 20 godina zatvora, a presudu je donijelo vijeće sudije Dragana Mrdaka u Višem sudu u Bijelom Polju. Prvostepena presuda je, kako piše u rješenju, ukinuta zato što je sudija Dragan Mrdak ranije postupao kao istražni sudija Osnovnog suda prilikom saslušanja jednog svjedoka u istom predmetu. Prema optužnici, Memić je 22. jula 2015. oko 19.45 sati na regionalnom putu Slijepač Most - Pljevlja u mjestu Pajska Luka opština Bijelo Polje, upravljao vozilom marke “VW golf II“ i sa umišljajem ubio saobraćajnog policajca Kujovića na

čiji znak za zaustavljanje nije stao. Memić je ne smanjujući brzinu od 90,1 km/h prešao sa desne na lijevu kolovoznu traku i udario policajca, a potom pobjegao sa lica mjesta, nakon čega je Kujović preminuo.

Memić je bio u bjekstvu do decembra pretprošle godine, kada ga je Bosna i Hercegovina izručila po međunarodnoj potjernici koju je Crna Gora raspisala za njim, a nakon što je u tamošnjem zatvoru odslužio kaznu zatvora za šverc droge. U januaru 2014. u podgoričkom Višem sudu osuđen je na godinu robije, zbog optužbe da je marihuanu prenosio iz Albanije do Tuzi, a zatim do Bijelog Polja, pa dalje u Bosnu i Hercegovinu. Okrivljeni na glavnom pretresu nije priznao krivično djelo koje mu je stavljeno na teret, tvrdeći da nema nikakvih dodirnih tačaka sa tim.

B.Č.

14

DRUŠTVO

UTORAK, 5. 1. 2021.

DONACIJA EVROPSKE UNIJE VRI

Detalj sa sastanka

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ SAOPŠTILA

Crna Gora pregovara sa više proizvođača vakcina Njemačka i Crna Gora biće i dalje pouzdani partneri, a Ambasada Savezne Republike Njemačke nastaviće da pruža podršku crnogorskom zdravstvenom sistemu u borbi protiv pandemije novog korona virusa, zaključeno je tokom jučerašnjeg susreta ministarke zdravlja dr Jelene Borovinić-Bojović i njemačkog ambasadora u Crnoj Gori Roberta Vebera.

Na sastanku su, kako je saopšteno, razmijenjena iskustva o najaktuelnijem javnozdravstvenom izazovu na globalnom nivou, COVID-19 pandemiji, a razmatran je i nastavak saradnje dvije zemlje u okvirima zdravstvenih planova.

“Vi ste nesumnjivo preuzeli najizazovniji resor u Vladi. U borbi sa novim sojem korona virusa poklekli su mnogo razvijeniji zdravstveni sistemi u svijetu. Uvjerio sam se da Crna Gora predano radi na suzbijanju širenja infekcije, a u prvom redu za to su zaslužni Vaši zdravstveni radnici.

Moja zemlja snažno podržava Vaše napore da ovu situaciju u budućnosti stavite pod kontrolu, jer kako smo

se svi uvjerili, virus ne poznaje granice i niko nije bezbjedan dok svako ne bude bezbjedan”, kazao je Veber.

Ministarka Borovinić-Bojović saopštila je njemačkom ambasadoru da je plan vakcinacije protiv COVID-19 infekcije završen, da su prepoznate rizične grupe, te da je detaljno razrađena dinamika kojom će teći imunizacija u Crnoj Gori.

“Pregovaramo sa više proizvođača vakcina i naša su očekivanja da u što skorijem roku počnemo sa vakcinacijom. Pored epidemioloških mjera, koje su na snazi, vjerujemo da će imunizacija u narednom periodu, kako kod nas tako i u svijetu, dobiti borbu sa COVID-19 pandemijom”, kazala je Borovinić-Bojović.

Ona je zahvalila njemačkom ambasadoru na pomoći koju njegova zemlja upućuje zdravstvenom sistemu Crne Gore i konkretno posljednjoj donaciji u vidu pulsnih oksimetara, koji će, kako je rekla, biti upućeni primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje se zbrinjava oko 80 odsto pacijenta inficiranih korona virusom.

J.V.Đ.

STIGLO 78.000 M 15.000 HIRURŠKI U Crnu Goru stigla je pomoć od 78.000 zaštitnih maski tipa FFP2 i 15.000 jednokratnih hirurških mantila koju je EU donirala Crnoj Gori iz posebnog – rescEU instrumenta Mehanizma Unije za civilnu zaštitu.

Ukupna vrijednost donacije je 311.850,00 eura, dok je koordinaciju i distribuciju obezbijedila Savezna kancelarija za civilnu zaštitu i pomoć u slučaju katastrofa SR Njemačke, preko Crvenog krsta Savezne Republike Njemačke. Donacija je, kako je saopšteno, data na korišćenje Kliničkom centru Crne Gore.

Povodom donacije, ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović iskazao je zahvalnost i saopštio da je ova pomoć potvrdila da Crna Gora ima prijatelje na najvažnijim evropskim adresama.

“Ovo će biti dragocjena pomoć zaposlenima u Kliničkom centru Crne Gore, koji vrlo odgovorno i posvećeno već mjesecima vode tešku borbu sa opasnim protivnikom, iskazujući požrtvovanost i profesionalnost kao prepoznatljiv oblik svoga rada”, istakao je Sekulović.

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović zahvalila je EU na donaciji

POMOĆ ZA 23 STARIJE OSOBE IZ SEDA

ŽIVOTNO UGROŽENA 43 COVID-19 PACIJENTA no ugroženo.

“U Opštoj bolnici Berane liječi se 31 pacijenat pozitivan na novi korona virus.

Pet pacijenata ima tešku kliničku sliku i svi se nalaze na neinvanzivnoj ventilaciji”, kazali su iz te zdravstvene ustanove.

J.V.Đ.

sti koja nije zaobišla Crnu Goru.

“Zaposleni u Kliničkom centru Crne Gore danonoćno, vrlo odgovorno i neumorno se bore za zdravlje svakog našeg pacijenta i pružaju svoj profesio-

CRVENI KRST CRNE GORE

U KCCG I BERANSKOJ BOLNICI

U Kliničkom centru Crne Gore i beranskoj bolnici juče su 43 COVID-19 pacijenta bila životno ugrožena.

U Kliničkom centru, saopšteno je juče iz najveće zdravstvene ustanove, na liječenju se nalazi 95 pacijenata, od kojih je 38 život-

i Ministarstvu unutrašnjih poslova što je prepoznalo potrebu da na ovaj način pomogne KCCG i ocijenila je kao važnu podršku zaposlenima u ovoj ustanovi u borbi protiv poša-

Detalj iz Plava

Crveni krst Crne Gore završio je podjelu pomoći za 23 starije osobe iz sedam opština: Nikšića, Kolašina, Berana, Pljevalja, Mojkovca, Bijelog Polja i Plava.

Novac za ovu donaciju obezbijeđen je tokom dvomjesečne kampanje Crnogorskog Telekoma i Mastercarda “Pretvorimo račune u dobro djelo”, a prikupljeno je 12.000 eura.

Donacija je, kako je saopšteno, uručena Crvenom krstu Crne Gore sredinom oktobra 2020. godine, i usmjerena na pružanje podrške starijima, a fokus je stavljen na sjeverna

UTORAK, 5. 1. 2021.

IJEDNA 311.850 EURA

MASKI I IH MANTILA

Ovo će biti dragocjena pomoć zaposlenima u Kliničkom centru Crne Gore, koji vrlo odgovorno i posvećeno već mjesecima vode tešku borbu sa opasnim protivnikom, iskazujući požrtvovanost i profesionalnost kao prepoznatljiv oblik svoga rada, istakao je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović

DRUŠTVO

15

OPORAVILO SE 530 COVID-19 PACIJENATA

Još 435 novopozitivnih, tri osobe preminule

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata potvrđeno je 435 novih slučajeva infekcije, tri osobe su preminule od posljedica korona virusa, dok se oporavilo 530 pacijenata, saopšteno je juče iz Instituta za javno zdravlje.

“Laboratorije Instituta i druge koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa u državi od posljednjeg presjeka završile su analizu 1.261 uzorka na novi korona virus među kojima je registrovano 435 novopozitivnih. Uzorci novopozitivnih upućeni su na testiranje iz Podgorice 268, Nikšića 48, Bara i Budve po 24, Cetinja 18, Pljevalja 16, Berana 15,

Tivta sedam, Kotora pet, Herceg Novog četiri, Bijelog Polja tri i Tuzi, Danilovgrada i Šavnika po jedan”, kazali su iz Instituta.

Od jučerašnjeg presjeka, dodaju, prijavljena su tri smrtna ishoda povezana sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Bara, Cetinja i Berana, od kojih je najmlađi imao 68, a najstariji 80 godina.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 683, a od početka godine 692.

“Do 17.30 sati prijavljen je oporavak kod 530 pacijenta.

U Podgorici je trenutno aktivno 4.510 slučajeva korona virusa, u Baru 713, Nikšiću

671, Cetinju 460, Bijelom Polju 430, Pljevljima 426, Budvi 408, Beranama 392, Kotoru 258, Herceg Novom 163, Tuzima 138, Kolašinu 118, Danilovgradu 95, Rožajama 94, Tivtu 79, Ulcinju 47, Mojkovcu 30, Andrijevici 28, Plavu 20, Plužinama i Šavniku po 18. Na Žabljaku je aktivno 14 slučajeva korona virusa, Petnjici pet, dok u Gusinju trenutno nema aktivnih slučajeva. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 9.135. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 49.630”, zaključili su iz Instituta.

J.V.Đ.

Ilustracija

nalni maksimum, bez obzira na trajanje pandemije i izazove koji se nađu na tom putu”, naglasila je Radulović.

Podsjetimo, Evropska komisija je uspostavila 19. marta stra-

teške kapacitete instrumenta rescEU – zajedničku evropsku rezervu medicinske opreme za hitne slučajeve (kao što su respiratori, zaštitne maske i laboratorijske potrepštine) kako bi pomogla zemljama EU-a u borbi protiv pandemije COVID-19.

Komisija finansira 100 odsto kapaciteta (uključujući nabavku, održavanje i troškove isporuke), koji se stalno dopunjavaju, a nalazi se u nekoliko država članica. Države domaćini dužne su nabavljati opremu, uz podršku Komisije. Za distribuciju opreme zadužen je Koordinacioni centar za odgovor na hitne situacije, koji se brine o tome da se ona šalje tamo gdje je najpotrebnija.

J.V.Đ.

AM CRNOGORSKIH OPŠTINA ruralna područja.

“Od sredine oktobra pa sve do kraja novembra navedene opštinske organizacije Crvenog krsta vršile su selekciju korisnika, kao i procjenu njihovih potreba. U pitanju su lica koja imaju 65 godina ili više, žive u ruralnom području, žive sama ili sa nekim ko je takođe u stanju potrebe, imaju minimalne prihode i žive u teškim uslovima. Cilj procjene potreba je bio da se odrede problemi koji se mogu riješiti na duži period uz pomoć ove donacije. Tako je za korisnike, u skladu sa njihovim potrebama, izvršena nabavka

namještaja, bijele tehnike, krečenje, popravka krova itd. Informacije sa terena pokazuju da su svi korisnici izuzetno zadovoljni, te da se na ovaj način u velikoj mjeri olakšava njihovo svakodnevno funkcionisanje”, saopštila je programska koordinatorka Jelena Šofranac.

Crveni krst zahvaljuje svim građanima koji su učestvovali u kampanji, kao i donatorima, u nadi da će ovaj lijep primjer društvene odgovornosti i solidarnosti biti početak sličnih akcija kojima se može obuhvatiti veći broj najugroženijih starijih osoba sa sela.

J.V.Đ.

INJAC SA PREDSTAVNICIMA SINDIKATA

Razmatrali mogućnost rješavanja stambenih pitanja Ministarka odbrane Olivera Injac sa saradnicima razgovarala je juče sa delegacijom Sindikata Vojske Crne Gore koju je predvodio predsjednik Sindikata i izvršni direktor stambene zadruge “Odbrana” potpukovnik Mladen Burić.

To je, kako je saopšteno, bila prilika da se ministarka Injac upozna sa osnovnim djelatnostima Sindikata i funkcionisanjem stambene zadruge.

“Takođe, bilo je riječi i o mogućnostima rješavanja stambenih pitanja. Sagovor-

Injac sa predstavnicima sindikata VCG nici su se saglasili da je zbog trenutne ekonomske situacije neophodna racionalnost u

pogledu potrošnje finansijskih sredstava”, kaže se u saopštenju. J.V.Đ.

16

DRUŠTVO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

UTORAK, 5. 1. 2021.

RUKOVODILAC CENTRA ZA DOKTORS

PRINCIPI EVROP OBRAZOVANJA O

⌦ Jelena Vađon Đurišić

Univerzitet Crne Gore stvorio je sve preduslove za realizaciju doktorskih studija po modelu Doktorske škole, a izmjenama i dopunama Pravila doktorskih studija, usvojenim na sjednici Senata UCGa 16. novembra 2020. godine, kazao je Dnevnim novinama rukovodilac Centra za doktorske studije UCG-a, prof. dr Predrag Miranović. Time su, kaže, stvorene dodatne mogućnosti da se međusobno povežu postojeći doktorski studijski programi na Univerzitetu.

DN: Na koji način je zamišljen rad Doktorske škole na UCG-u, na čemu će se bazirati?

Miranović: Posljednjih godina postoji trend u evropskom prostoru visokog obrazovanja da se pojedinačni studijski programi na nivou doktorskih studija povezuju u okviru takozvane Doktorske škole. Naučna istraživanja sve više postaju multidisciplinarna, a neophodna znanja ne možete steći samo u okviru jedne oblasti koju pokriva jedan studijski program. Za sve studijske programe koji pripadaju Doktorskoj školi postoji jedno administrativno tijelo koje po jedinstvenim kriterijumima vrši upis studenata, prati napredak studenata, stara se o osiguranju kvaliteta doktorskih studija kroz jedinstvene procedure i kriterijume. Profesori sa jednog studijskog programa se mogu angažovati kao mentori na drugom studijskom programu. Studenti sa jednog studijskog programa mogu da izaberu u ograničenom obimu predmete sa drugog studijskog programa, teme disertacija mogu da budu interdisciplinarne. Mnoge osnovne elemente Doktorske škole je Univerzitet Crne Gore i do sada imao, a izmjenama i dopunama Pravila

doktorskih studija su samo stvorene dodatne mogućnosti da se međusobno povežu postojeći doktorski studijski programi.

DN: Kakvo je, sa Vašeg aspekta, stanje u oblasti doktorskog obrazovanja kod nas?

Miranović: Dva su osnovna mehanizma koji pokreću naučna istraživanja, a samim tim i istraživanja u okviru doktorskih studija. Jedan od njih jeste finansiranje naučnoistraživačke djelatnosti koje se odvija pod okriljem ministarstva nadležnog za nauku. Glavnu pokretačku i radnu snagu na svakom naučnom projektu čine mladi istraživači, doktorandi ili tek svršeni doktori nauka. Upravo je rast ulaganja u istraživačke projekte, kao kriterijumi za dobijanje takvih projekata (obavezno učešće mladih istraživača) bitno doprinio ne samo pojačanoj naučnoj aktivnosti čitave akademske zajednice, već i pojačano interesovanje studenata za nastavak školovanja u okviru doktorskih studija. Želio bih da posebno istaknem i Doktorske stipendije Ministarstva nauke kao instrument koji je posebno doprinio da se uposle mnogi mladi istraživači-doktorandi.

U rukama Univerziteta Crne Gore je drugi niz mehanizama preko kojih se podstiče naučnoistraživački rad na Univerzitetu sistemom nagrađivanja naučnih publikacija, citiranja, uspješnog učešća na nacionalnim i međunarodnim projektima, kao i sufinansiranje naučnoistraživačkih projekata.

DN: Neosporno je da će Doktorska škola doprinijeti kvalitetu doktorskih studija na UCG-u. Koji će biti osnovni standardi kvaliteta ove škole?

Miranović: Doktorska škola nije nova organizacio-

Mnoge osnovne elemente Doktorske škole je Univerzitet Crne Gore i do sada imao, a izmjenama i dopunama Pravila doktorskih studija su samo stvorene dodatne mogućnosti da se međusobno povežu postojeći doktorski studijski programi

na jedinica Univerziteta, nije novi fakultet, niti posebna škola u smislu nove organizacione cjeline. Naziv Doktorska škola Univerziteta Crne Gore sugeriše da se u postupku sticanja doktorata svi studenti proceduralno tretiraju na isti način (kao u svakoj školi), podvrgavaju se praktično istim kriterijumima za sticanje doktorata, a teme svojih istraživanja mogu da koncipiraju tako da koriste resurse, i ljudske i materijalne, cjelokupnog Univer-

UTORAK, 5. 1. 2021.

DRUŠTVO

17

SKE STUDIJE UCG A, PROF. DR PREDRAG MIRANOVIĆ, ZA DN

PSKOG PROSTORA VISOKOG ODRAZ DOKTORSKE ŠKOLE disertacije, od trenutka upisa na doktorske studije.

Takođe smo neke administrativne procedure za napredovanje tokom studija olakšali, a da pri tome nijesmo išli nauštrb kvaliteta.

ziteta Crne Gore.

Mi smo na Univerzitetu stvorili sve preduslove za ovakvu realizaciju doktorskih studija pa možemo s punim pravom da kažemo da i mi imamo Doktorsku školu.

U tom smislu, nećemo Doktorsku školu da otvorimo, kao što se otvara novi fakultet. Koristimo ovu priliku da javnosti obznanimo da Univerzitet Crne Gore, kao što je to slučaj na najvećem broju univerziteta u Evropi, doktorske studije organizuje po modelu Doktorske škole. Nijesmo odstupili od proklamovanih standarda kvaliteta doktorskih studija, i dalje insistiramo na međunarodnoj prepoznatljivosti naših doktorskih disertacija preko njihovog obaveznog publikovanja u međunarodno priznatim naučnim časopisima. I dalje insistiramo na kvalitetu nastavnika-mentora koji mogu da vode doktorande, odnosno samo istraživači sa međunarodno priznatim referencama mogu biti angažovani kao mentori našim

doktorandima.

DN: Koje biste od usvojenih izmjena i dopuna postojećih Pravila doktorskih studija istakli?

Miranović:: Promjene koje smo izvršili nijesu bile korjenite i dramatične. Htjeli smo da neke odredbe Pravila koje se nijesu dobro pokazale u praksi izmijenimo i da pojedinim odredbama Pravila naglasimo koncept Doktorske škole. Za razliku od osnovnih studija, gdje je naglasak na učenju, kod doktorskih studija je naglasak na istraživanju. Student treba da od samog početka studija ima ideju o temi koja će biti predmet njegove doktorske disertacije. U nekim državama studenti se upisuju na doktorske studije na osnovu nacrta istraživačke teme kojom bi željeli da se bave. Smatrali smo da svaki student treba da ima mentora, koji će ga voditi do doktorske

DN: Koje novine u strukturi doktorskih studija su dio Doktorske škole UCG-a?

Miranović: Smatrali smo da je dosadašnji način realizacije multidisciplinarnih tema na doktorskim studijama nefleksibilan.

Da pojasnim: ukoliko postoji potreba da se rade doktorske disertacije iz matematičke fizike (koju bi radio ili matematičar ili fizičar po osnovnom obrazovanju), nema nikakvog smisla akreditovati čitavi studijski program Matematička fizika zbog jednog ili dva kandidata koji će se javiti u 10 godina. Potrebno je proći dugotrajnu proceduru akreditacije za takav stu-

dijski program.

Predloženi koncept Doktorske škole gdje student mo-

že da bira predmete sa drugih studijskih programa u cilju realizacije multidisciplinarne teme je mnogo praktičniji. Fleksibilnije je da imamo Doktorsku školu u kojoj postoje akreditovani doktorski studijski programi Matematika i Fizika, u okviru koje se može doktorirati iz Matematike i doktorirati iz Fizike, ali omogućiti studentu da kombinuje predmete, mentore, članove komisije sa oba studijska programa i da doktorira iz Matematičke fizike. Napominjem da već imamo kandidate koji doktoriraju iz oblasti biologija i pedagogija, biologija i hemija, lingvistika i političke nauke, lingvistika i istorija, i tome slično.

18

crna gora

UTORAK, 5. 1. 2021.

Prijestonica Cetinje: Obilježen Dan os

Kašćelan: Crnogor lance, reći NE zatira

Humanitarni konvoj krenuo ka Hrvatskoj

Konvoj humanitarne pomoći krenuo u Hrvatsku

Pet vozila sa potrepštinama krenuo ka Petrinji i Sisku

Konvoj od pet vozila iz Tivta i Boke sa humanitarnom pomoći za građane Hrvatske pogođene jakim zemljotresima krenuo je juče prema Petrinji i Sisku. Solidarnost su vrlo brzo nakon prvog zemljotresa i žrtava u susjedstvu pokazali privrednici, organizacije, pojedinci.

U humanitarnu akciju prikupljanja pomoći stradalima u Petrinji i Sisku, koju je u Herceg Novom pokrenula Nevena Božović, uključili su se i Tivćani. Šleper kompanije “Una Montenegro“, kombi vozila prevoznika “Vavić” i Joza Žubrinića, kao i dva privatna džipa Franovića i Paskovića puni raznog sadržaja humanitarne pomoći prikupljene tokom novogodišnjih praznika uputili su se ka stradalim gradovima.

“Mi smo grupa entuzijasta koja nije mogla biti imuna na nesreću u susjednoj državi, grupa koja se brzo okupila i reagovala saosjećanjem i solidarnošću kada je u pitanju ovakva velika elementarna nepogoda”, rekla je Nevena Božović nakon što je konvoj krenuo iz Boke.

“Ovo je grupa koja se organizovala i povezala prosto po automatizmu, a kad god je nešto falilo u artiklima ili organizaciji nečeg, zvali smo nekoga i taj bi vrlo brzo postajao dio tima. Ovo je akcija svih nas, a ja sam samo karika u tom lancu koja koordinira neke stvari”, kazala je ona.

Inicijatori akcije su građani iz Herceg Novog koji

Mi smo grupa entuzijasta koja nije mogla biti imuna na nesreću u susjednoj državi, grupa koja se brzo okupila i reagovala saosjećanjem i solidarnošću kada je u pitanju ovakva velika elementarna nepogoda

su tražili prostor u bokeljskim gradovima gdje da se skuplja pomoć, pa se u Tivtu javio i kafe-bar “Regata“, kao i samostan Sveti Nikola sa Prčanja, opština Kotor.

“Odziv je prevazišao sve ono što smo očekivali, a građani se i dalje javljaju i sakupljaju pomoć pa smo sigurni da će se prirediti i drugi krug podrške koju ćemo proslijediti za Hrvatsku “, kazala je Božović, koordinatorka volonterske službe OOCK Tivat.

Pomoć se nekoliko dana prikupljala u kafe-baru „Regata“ u naselju Seljanovo, a odziv je, po riječima Božović, volonterke Crvenog krsta, bio ogroman. Građani, firme, nevladine organizacije i političke partije donirali su, između ostalog, odjeću i obuću, konzerviranu hranu i higijenske pakete. Na prijemu i utovaru robe bili su angažovani volonteri Crvenog krsta i članovi Dobrovoljnog vatrogasnog voda.

Z.K.

Crna Gora je u viziru cijelog svijeta, od kada je vijeka, bila velika. Dovoljno velika da sačuva iskru slobode kao svoj najveći dar i svoj najveći usud. Crnogorci ne ljube lance - aksiom je našeg postojanja, poručio je gradonačelnik prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan u govoru povodom Dana osnivanja Cetinja, 4. januara.

On je kazao da Cetinje Dan osnivanja obilježava u okolnostima koje su daleko od svečarskih, ali sa sviješću da je briga o drugima i očuvanje javnog zdravlja prioritet.

“Ovaj stav, uostalom, obilježio je i prethodnu godinu, kada su se naš grad i država suočili sa izazovom koji je postavila pandemija korona virusa. Nažalost, u tom poduhvatu ostali smo bez desetina naših sugrađana i sugrađanki. Za nas, za našu zajednicu, to je težak gubitak”, kazao je Kašćelan.

Prema njegovim riječima, u godini za nama suočili smo se sa i društveno-političkim promjenama, ali i sa mirnim transferom vlasti, što je odraz političkog sazrijavanja našeg društva i razvijene političke kulture.

Kašćelan uručuje plaketu Ivan Crnojević

Plaketa “Ivan Crnojević” Mladenu Lomparu On je kazao i da je ovaj praznik poseban za Cetinjane i zbog toga što pojedincima koji su doprinijeli razvoju i promociji Cetinja grad dodjeljuje plaketu „Ivan Crnojević“. „Ove godine, posthumno, dodijelićemo je čuvenom crnogorskom kulturnom radniku, pjesniku i likovnom kritičaru Mladenu Lomparu. Riječi su nedostane za Mladenovu veličinu, za taj stvaralački patos posvećen Crnoj Gori i Crnogorcima, Cetinju i Cetinjanima. Za to svevremeno čitanje nas o nama, za viziju naše države kao slobodne, obnovljene, samobitne. Nosim žal što Mladen plaketu ‘Ivan Crnojević’ nije dobio za života, jer vjerujem da bi mu bila draža od svih nagrada koje je dobio“, kazao je gradonačelnik Kašćelan.

On je podsjetio da je Mladen Lompar radio kao kustos u Narodnom muzeju Crne Gore, gdje je duže od deceniju bio direktor Umjetničkog

muzeja. Bio je komesar drugog i trećeg Cetinjskog bijenala. Predsjednik Crnogorskog P.E.N. centra, potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, član i jedan od utemeljivača Crnogorskog društva nezavisnih književnika.

Njegova poezija objavljena je na brojnim svjetskim jezicima i zastupljena u antologijama savremene crnogorske i poezije regiona. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja ARS. Lompar je bio plodan i ugledan likovni kritičar.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja - Zlatnog pečata Crnojevića, nagrade „Risto Ratković“, Trinaestojulske i nagrade Miroslavljevo jevanđelje, te nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ i „Vito Nikolić“. „Kao Cetinjanin, i gradonačelnik, ponosan sam što sam u prilici da predajom povelje ‘Ivan Crnojević’

porodici Mladena Lompara ispravim dug prema ovom vrsnom intelektualcu, koji je sobom i svojim životnim djelom ponosno doprinosio međunarodnoj prepoznatljivosti i ugledu Cetinja i države Crne Gore“, rekao je Kašćelan.

Kćerka Mladena Lompara - Isidora Kovačević - zahvalila je u ime porodice na plaketi koja je posthumno dodijeljena njenom ocu. „U ime porodice laureata ovogodišnje nagrade ‘Ivan Crnojević’, koja nosi ime po utemeljivaču grada Cetinja, želim iskazati veliko zadovoljstvo, čast i zahvalnost Prijestonici Cetinje i gradonačelniku gospodinu Aleksandru Kašćelanu na ovogodišnjem izboru, da upravo Mladen Lompar bude dobitnik ove prestižne nagrade, koja za nas ima utoliko veće značenje što se dodjeljuje posthumno. Hvala još jednom“, kazala je ona.

UTORAK, 5. 1. 2021.

snivanja grada, 4. januar

rci ne ljube anju Crne Gore

„Nažalost, ne možemo da ne primijetimo i aktivnosti koje svojim dejstvom duboko zadiru u temelje crnogorske države, u njenu samobitnost, identitet i kulturno nasljeđe. Danas na 539. godišnjicu Cetinja svjedočimo nepravdi koja se čini crnogorskom narodu - da se sva njegova sakralna i kulturna baština prepiše crkvi čije je sjedište u drugoj državi, koja niti priznaje pravni poredak Crne Gore, niti Crnogorce kao naciju“, kazao je Kašćelan.

On je ocijenio da će o tim činodejstvima zagovornika „velikih ideja“ govoriti istorija, ali da mora pomenuti zbog predaka i svojih savremenika da se teško u takvim okolnostima može govoriti o pomirenju na koje se mnogi pozivaju. „Prije će biti da se ponovo sije zlo śeme razdora, koje nikome nikada dobra donijelo nije. Kao upravitelj grada koji je okosnica crnogorskog državnog bića i simbol nacionalnog identite-

ta, pozivam sve na razum i razboritost, na pravo i pravičnost, na poštovanje Ustava i zakona, običaja i tradicije, na očuvanje osobenosti i kulturnog identiteta crnogorskog i svih drugih naroda koji su u Crnu Goru ugradili najbolje od sebe. Cetinje nije samo prijestonica Crne Gore, nego i simbol njenog postojanja“, rekao je Kašćelan.

On je pozvao građane prijestonice i Crne Gore da kažu NE nacionalizmu, fašizmu, rasizmu, kulturocidu, sekularizaciji, da kažu „NE zatiranju Crne Gore!“ „Mi ostajemo privrženi ideji antifašizma, slobode i zajedništva. Ostajemo prvrženi kosmopolitskom, Ivanovom Cetinju, u kojem su svi dobronamjerni dobrodošli i rado viđeni gosti. Ostajemo vjerni svome naumu, da gradimo Cetinje, da doprinosimo njegovom razvoju, da stvaramo uslove da naša đeca ostaju ovdje i da se vraćaju“, rekao je Kašćelan. I.F.R.

crna gora

19

Predsjednik Skupštine Bečić u radnoj posjeti Pljevljima

Toplifikacija grada da bude jedan od prioriteta

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić sastao se sa predsjednikom opštine Pljevlja Igorom Golubovićem, saopšteno je iz kabineta predsjednika parlamenta.

Kako je navedeno u sadržajnom razgovoru, predsjednik Skupštine je istakao važnost unapređenja strateškog korišćenja značajnih prirodnih resursa i ukazao na neophodnost rješavanja ozbiljnih ekoloških problema koji opterećuju život svih stanovnika opštine.

Tokom razgovora koji je upriličen u okviru zvanične posjete opštini Pljevlja, predsjednik Bečić se osvrnuo na brojne razvojne potencijale u poljoprivredi, drvoprivredi, novim turističkim vrijednostima i drugim privrednim sektorima čijom adekvatnom valorizacijom se mora stvoriti prilika za neophodan rast životnog standarda svih građanki i građana Pljevalja.

Sagovornici se se saglasili da jedan od prioriteta Vlade Crne Gore mora biti toplifikacija Pljevalja, što bi u znatnoj mjeri stvorilo preduslove za rješavanje jednog od gorućih problema pljevaljskog kraja – velike zagađenosti vazduha.

Predsjednik opštine Igor Golubović upoznao je predsjednika Bečića sa realizovanim projektima u prethodnom perio-

Predsjednik Skupštine u posjeti Pljevljima

Bečić razgovarao sa privrednicima iz Pljevalja

Radnu posjetu opštini Pljevlja predsjednik Skupštine Aleksa Bečić završio je sastankom sa privrednicima iz ove opštine.

Sastanak je bio prilika da privrednici iz ove opštine upoznaju predsjednika Bečića sa problemima i izazovima sa kojima se suočavaju u Pljevljima.

Predsjednik Skupštine ukazao je na značaj saradnje svih institucija u cilju kreiranja povoljnijeg ambijenta za poslovanje, naročito tokom pandemije korona virusa. On je istakao posebnu važnost strateškog planiranja upravljanjem prirodnim resursima i njihove adekvatne valorizacije.

„Veliki potencijali u poljoprivredi, šumarstvu, drvopreradi i turizmu moraju biti bolje promovisani, uz jasnu viziju i dugoročnu održivost, kako bi u konačnom doprinijeli poboljšanju standarda života građanki i građana opštine Pljevlja, čime bi se smanjio jedan od najvećih problema na sjeveru Crne Gore - odlazak mladih ljudi“, istakao je predsjednik Bečić.

Uz posebnu zahvalnost na mogućnosti da svoje probleme iznesu predsjedniku Skupštine Crne Gore, privrednici su bili jedinstveni u ocjeni da je njihov zajednički cilj unapređenje razvoja njihove sredine.

du i istakao važnost decentralizacije Crne Gore.

Ovom prilikom, on je uputio izraze zahvalnosti na donaci-

ji koju je Skupština Crne Gore uputila Opštoj bolnici u Pljevljima, koja se suočava sa ozbiljnim problemima.

R.R.

U OKVIRU OBILJEŽAVANJA DANA OPŠTINE BIJELO POLJE

Nagrađeno sedam najboljih studenata U okviru obilježavanja 3. januara, Dana opštine Bijelo Polje, predsjednik Opštine Petar Smolović dodijelio je Studentske nagrade za 2020. godinu za sedam najboljih studenata iz tog grada.

Nagrađeni su Đorđe Radojević, student Stomatološkog fakulteta u Beogradu sa prosječnom ocjenom 10, Šučro Madžgalj, student Medicinskog fakulteta u Beogradu sa prosječnom ocjenom 10, Nikola Minić, student Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, prosječna ocjena 10, Semra Husović, studentkinja Filološkog fakulteta u Nikšiću, prosječna ocjena 10, Vuk Zeković, student VATEL – Fakulteta za turizam, prosječna ocjena 10, Viktorija Perošević,

Dobitnici nagrade grada Bijelog Polja studentkinja Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, prosječna ocjena 9,74, Svetlana Kojović, studentkinja Ekonomskog fakulteta u Podgorici, prosječna ocjena 9,67.

U ime nagrađenih studenata zahvalila je na opštinskoj nagradi Semra Husović i kazala da je priznanje Opštine Bijelo Polje nagrada za trud koji su oni ulagali tokom čitave godine.

“Posebnu zahvalnost dugujemo Opštini Bijelo Polje i predsjedniku Petru Smoloviću, koji u mladim ljudima prepoznaju potencijal i spremni su da budu podrška i oslonac. Uprkos nezavidnoj situaciji izazvanoj pandemijom korona virusa vidimo da Opština daje svoj maksimum da podrži studente i obezbijedi im bolju budućnost”, istakla je Husović.

B.Č.

20

CRNA GORA

UTORAK, 5. 1. 2021.

BAR: NOVA ODLUKA ZA STAMBEN

VRIJEDNO PRIZNANJE ZA GRAD I DRŽAVU

Kotor ponovo na listi 20 najboljih destinacija Evrope Kotor se još jednom našao na listi 20 najboljih evropskih destinacija za 2021. godinu, objavili su iz Turističke organizacije Kotor, navodeći da su veoma ponosni što su drugi put zavrijedili ovo priznanje.

“Veoma smo ponosni što se Kotor još jednom našao na listi 20 najboljih evropskih destinacija. Ova nominacija je od izuzetnog promotivnog značaja za naš grad i uvjereni smo da će doprinijeti bržem oporavku turizma u Kotoru i Crnoj Gori”,

saopštili su iz Turističke organizacije Kotor.

Kotor će sa ostalim nominovanim destinacijama tokom 2021. godine biti promovisan u magazinima Forbes, National Geographic, Conde Nast Traveler i dr.

Glasanje za najbolju evropsku destinaciju počinje 20. januara i traje do 10. februara, a glasa se putem linka www.vote.ebdest.in.

Iz Turističke organizacije Kotor su pozvali građane da ih podrže u ovom glasanju.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ LABOVIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 14.01.2021. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama hotela „Pljevlja“ na adresi Kralja Petra I bb, Pljevlja.

Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Railić Radovana koje su upisane u listu nepokretnosti br. 208 KO Hoćevina, Uprave za nekretnine PJ Pljevlja i to: - Katastarska parcela broj 1001, plan 8, skica 22, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 6. klase površine 6567 m2, - Katastarska parcela broj 1002, plan 8, skica 21, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 6. klase površine 12111m2, - Katastarska parcela broj 1003, plan 8, skica 34, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 7. klase površine 1634 m2, - Katastarska parcela broj 1004, plan 8, skica 21, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 6. klase površine 13483 m2, - Katastarska parcela broj 1005, plan 8, skica 21, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 6. klase površine 11838 m2 i - Katastarska parcela broj 1006, plan 8, skica 21, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 7. klase površine 592m2.

Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na trećoj prodaji iznosi 38.556,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Railić Radovana na dan 03.08.2020. godine iznosi 13.436,34 €.

Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 47.600,00 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 13.01.2021. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić Labović - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123799.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku

advokat Milena Vujisić Labović

ZA REMEĆENJE KU KAZNE OD 20 DO 1

Za nepoštovanje odredbi propisanih odlukom o kućnom redu u stambenim zgradama, koju su na posljednjoj sjednici usvojili odbornici Skupštine opštine Bar, predviđene su novčane kazne za fizička i pravna lica, i to u iznosu od 20 eura do čak 10.000 eura. To je najveća novina u odnosu na ranije važeću odluku o kućnom redu u stambenim zgradama, koja je donijeta 2016. godine i dopunjena dvije godine kasnije.

Sekretar Sekretarijata za stambene i komunalne poslove Vesko Gvozdenović ističe da je cilj odluke “stvaranje normativnog osnova za uređenje prava i obaveza stanara zgrade u cilju omogućavanja nesmetanog stanovanja i pravilnog korišćenja posebnih djelova zgrade, zajedničkih djelova zgrade, instalacija i uređaja koji pripadaju zgradi, održavanje čistoće, reda i mira u zgradi“.

“Namjera je da se predloženom odlukom jasno definišu prava i obaveze koje su usklađene sa zakonskim i podzakonskim propisima, kao i pojačan nadzor od strane nadležnih organa i sprovođenje ove odluke u domenu kaznene politike”, navodi Gvozdenović.

Tako je, u cilju regulisanja značajnih bezbjednosnih pitanja, posebnim odredbama utvrđena obaveza skupštine

stanara da, između ostalog, obezbijedi ispravnost liftova, protivpožarnih i alarmnih uređaja u zgradi, odnosno izvođenje redovnog servisa i kontrolu bezbjednosti liftova u upotrebi u skladu sa uslovima i rokovima predviđenim odgovarajućim propisima.

U odluci se navodi i da je “na terasama, lođama i balkonima zabranjeno držati stvari koje narušavaju izgled zgrade, kao što su stari namještaj, sudovi za smještaj kućnog smeća,

ogrijevni i drugi sličan materijal“, ali i da je “zabranjeno trešenje tepiha, posteljine i drugih stvari sa balkona, prozora, terasa i drugih djelova zgrade.

Ovi poslovi se mogu obavljati samo na posebno određenom mjestu i u određeno vrijeme“.

Propisano je i da vrijeme odmora, tokom kojeg se stanari moraju ponašati na način koji obezbjeđuje mir i tišinu u zgradi, važi od 15 do 17 časova, te od 22 do šest časova.

O sprovođenju se stara skup-

BAR: ZNATNO BOLJA E

U Ostrosu dvije U Ostrosu, u kojem su zbog pogoršanja epidemiološke situacije početkom novembra uvedene restriktivnije mjere, skoro dvije sedmice nije bilo novih slučajeva infekcije korona virusom, kazala je za Dnevne novine specijalista epidemiologije Ljiljana Jovićević. Posljednji registrovani slučaj zabilježen je 23. decembra.

Od 21. oktobra prošle godine, kada je prijavljen prvi slučaj, registrovano je ukupno 59 lica kod kojih je potvrđena ova infekcija, podsjeća Jovićević. Disciplina stanovnika ovog kraja bar-

UTORAK, 5. 1. 2021.

CRNA GORA

NE ZGRADE

UĆNOG REDA 10.000 EURA NA PRIMJER, NOVČANOM KAZNOM OD 150 DO 10.000 EURA “KAZNIĆE SE ZA PREKRŠAJ STAMBENA ZGRADA KAO PRAVNO LICE AKO NE OBEZBIJEDI ISPRAVNOST PROTIVPOŽARNIH UREĐAJA I REDOVNO ODRŽAVANJE DIMNJAKA…; AKO NE PREDUZME MJERE DA SE U STAMBENIM ZGRADAMA NE DRŽE EKSPLOZIVNI MATERIJALI I NAPRAVE

ština etažnih vlasnika, upravnik zgrade i svi stanari, poslove inspekcijskog nadzora vrši nadležni inspekcijski organ – Komunalna inspekcija, dok je za dio koji se tiče obezbjeđenja komunalnog reda i vršenje komunalnog nadzora zadužena Komunalna policija. Utvrđene novčane kazne kreću se, saglasno Zakonu o prekršajima, do 10.000 eura.

Na primjer, novčanom kaznom od 150 do 10.000 eura “kazniće se za prekršaj stambena zgrada kao pravno li-

ce ako ne obezbijedi ispravnost protivpožarnih uređaja i redovno održavanje dimnjaka…; ako ne preduzme mjere da se u stambenim zgradama ne drže eksplozivni materijali i naprave…“, dok za neobezbjeđivanje vršenja kontrole ispravnosti lifta, protivpožarnih aparata i uređaja za uzbunu stambena zgrada, kao pravno lice, može biti kažnjena iznosom od 100 do 1.500 eura. Za remećenje mira u zgradi od strane stanara, odnosno ako fizičko lice-stanar “vikom, lupom, mehaničkim izvorima buke – upotrebom motora, mašina, raznih aparata ili sličnim radnjama i postupcima remeti mir u zgradi i/ili dvorištu stambene zgrade“, predviđena je novčana kazna od 20 do 100 eura.

S.J.

EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA

e sedmice bez novih slučajeva ske opštine primjer je da se poštovanjem mjera epidemija može suzbiti.

“Pored visokog stepena odgovornosti i discipline stanovnika ovoga kraja, koji su rezultirali bespogovornim poštovanjem preporučenih protivepidemijskih mjera, stabilizaciji epidemiološke situacije u Ostrosu doprinijelo je maksimalno angažovanje zaposlenih i reorganizacija rada u skladu sa aktuelnom epidemiološkom situacijom u Domu zdravlja Bar - područna jedinica Ostros, kao i nesebična pomoć u medicin-

skoj opremi i sredstvima od strane više donatora”, kazala je Jovićević.

Podsjetimo, Opštinski štab za zaštitu i spašavanje zasijedao je 9. novembra, povodom pogoršanja epidemiološke situacije u Ostrosu, najudaljenijoj mjesnoj zajednici u Baru. Tada su uvedene restriktivnije mjere, sa ciljem sprečavanja daljeg širenja infekcije - zatvorena je pijaca, svakodnevno se prala i dezinfikovala glavna ulica, na dvije sedmice je zatvorena škola, a otvorena je i ambulanta, na čijem je čelu dr Ganimeta Hodžu. S.J.

21 Reljić i Krivokapić

PREMIJER KRIVOKAPIĆ U POSJETI OPŠTINAMA NIKŠIĆ I PLUŽINE

BOLNICA U BREZOVIKU JE PONOS CRNE GORE

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić, sa saradnicima, juče je boravio u radnoj posjeti u opštinama Nikšić i Plužine.

Tokom posjete Nikšiću premijer je saopštio da cijeni napore ljekara u borbi protiv korona virusa i poručio da je bolnica Brezovik ponos Crne Gore. On je danas, tokom posjete Nikšiću, obišao Specijalnu bolnicu za plućne bolesti “Dr Jovan Bulajić” u Brezoviku.

“Direktorica bolnice Gordana Reljić upoznala me je sa načinom i funkcionisanjem ove zdravstvene ustanove, koja je modernizovana zahvaljujući donacijama”, naveo je Krivokapić na Tviteru.

On je tokom posjete Plužinama poručio da će Vlada pružiti podršku brojnim infrastruk-

Bajagić i Krivokapić turnim projektima i učiniće sve da oživi pivski kraj, koji je stvoren za razvoj poljoprivrede i stočarstva.

“Upravo sam održao sastanak sa rukovodstvom opštine Plužine. Razgovarali smo o mnogim temama, kao i proble-

mima koji opterećuju tu opštinu”, napisao je Krivokapić na Tviteru.

Premijer je tokom posjete Plužinama obišao i poljoprivredno gazdinstvo porodice Todorović u selu Brezna, koje se bavi proizvodnjom sira.

RIJEŠEN PROBLEM SA DALEKOVODOM

SVI IZ PLJEVALJA, ŠAVNIKA I SA ŽABLJAKA DOBILI STRUJU

Svaki korisnik u reonu Žabljaka, Šavnika i Pljevalja u ovom trenutku ima struju, saopštili su sinoć iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema CEDIS. “Upravo su se javile kolege sa terena Srećko Kotlica, Zoran Kašćelan, Ranko Knežević i Grujica Jeknić sa informacijom da su poslije velike borbe sa nevremenom uspjele da se probiju do dalekovoda koji električnom energijom napaja Malu Crnu Goru i otklone kvar. Sada i Mala Crna Gora ima napajanje strujom, a ona je bila i posljednje mjesto u tom regionu koje je trebalo zavr-

šiti”, objavljeno je sinoć na Facebook stranici CEDIS-a.

Dodaju da su im kolege kazale da im je jako nevrijeme dozvolilo da se kolima dovezu samo do sela Trsa, odakle su nastavili da pješače kako bi stigli do dalekovoda.

“Pohod je maloprije završen najbolje što se moglo očekivati, selo je osvijetljeno, a ekipa je zdravo stigla u Trsu, odakle će se vratiti u Žabljak. Svakodnevni poduhvati naših ekipa pokazuju da ne važi ona - niko nije nezamjenjljiv. Oni su nezamjenljivi. Poštovanje, momci”, napisali su iz CEDIS-a.

22

svijet

UTORAK, 5. 1. 2021.

Velika tuga u rakitnu u hercegovini

Sahranjeno šest tragično nastradalih tinejdžera Hiljade ljudi juče se oprostilo od šest tinejdžera iz Posušja u BiH koji su u novogodišnjoj noći tragično preminuli usljed gušenja plinom sa još dvoje svojih vršnjaka koji su sahranjeni u nedjelju.

Misa za Ivana Miličevića, Stipu Romića, Žanu Pavković, Miu Soldo, Stipu Pavkovića i Mariju Pavković, počela je juče u 12 sati ispred crkve Svetog Ivana Krstitelja u Rakitnu, a predvodio je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić, javio je Dnevni avaz.

Mostaraki biskup Petar Palić je izgovarajući molitvu iznad šest bijelih kovčega kazao da svi danas osjećamo svoju nemoć, pokušavamo pronaći riječi koje su sposobne da iskažu bol. “I ostajemo nijemi. Trudimo se da ponudimo utjehu ro-

diteljima, ali ništa nam ne prelazi preko usana. Ova patnja je jednostavno prevelika i preteška, za roditelje i porodicu. Početak godine više neće biti isti”, rečeno je između ostalog na misi u Raktinu. Biskup je kazao da cijela BiH i regija saosjećaju s porodicama preminulih tinejdžera.

“Umjesto riječi, sklopimo ruke i recimo Bogu da pomogne porodicama u njihovoj boli i ostane s njima.” Nakon molitve uz jecaje ožalošćenih sveštenici su se s tužnim povorkama uputili prema mjesnim grobljima gdje su nastradali sahranjeni.

Mirela Rezo i Stjepan Jukić sahranjeni su u nedjelju u Posušju na mjesnom groblju Matića križ. Podsjetimo, nezapamćena tragedija dogodila u novogodišnjoj

noći u vikendici u Tribistovu kod Posušja gdje je preminulo osam devetnaestogodišnjaka usljed gušenja

plinom.

Juče je u Federaciji BiH proglašen Dan žalosti, a odlukom Vijeća ministara u ci-

jeloj BiH je 2. januar bio Dan žalosti, dok je Vlada ZHK proglasila trodnevnu žalost za 2., 3. i 4. januar.

Deset bivših šefova Pentagona upozorilo odlazeće vlasti u SAD

Ni ne pomišljajte na uključivanje vojske u dokazivanje tvrdnji o izbornoj prevari Čak 10 bivših sekretara odbrane upozorilo je u nedjelju protiv bilo kakvog poteza uključivanja vojske u sprovođenje tvrdnji o izbornoj prevari, tvrdeći da će to zemlju odvesti na “opasnu, nezakonitu i neustavnu teritoriju”. Desetorica ljudi, demokrata i republikanca, potpisali su i objavili mišljenje u Vašington postu.

Poslije izbora 3. novembra i naknadnih prebrojavanja glasova u nekim državama, kao i neuspješnih sudskih izazova, ishod je jasan, napisali su, mada u članku nisu direktno pomenuli Trampa.

“Vrijeme za proveravanje rezultata je prošlo; stiglo je vrijeme za formalno prebrojavanje glasova Elektorskog koledža, kako je propisano Ustavom i statutom”, napisali su. Bivši šefovi Pentagona upozorili su protiv upotrebe vojske u bilo kakvim naporima da se promijeni ishod.

“Napori da se američke oružane snage uključe u rješavanje izbornih sporova odveli bi nas na opasnu, neza-

konitu i neustavnu teritoriju”, napisali su.

“Civilni i vojni zvaničnici koji rukovode ili sprovode takve mjere odgovarali bi, uključujući potencijalno suočavanje sa krivičnim sankcijama, za teške posljedice svojih postupaka na našu republiku”. Nekoliko visokih vojnih oficira, uključujući generala Mar-

ka Mileja, predsjedavajućeg Združenog generalštaba, posljednjih nedjelja javno su rekli da vojska nema ulogu u određivanju ishoda američkih izbora i da su oni odani Ustavu, a ne pojedinačnim liderima ili političkim strankama. Deset bivših čelnika Pentagona takođe je upozorilo u svom članku u Vašington postu na opasnosti od

ometanja pune i glatke tranzicije u Sekretarijatu za odbranu prije Dana inauguracije u okviru prenosa na vlast novoizabranog predsjednika Džoa Bajdena. Bajden se žalio na napore zvaničnika Pentagona koje je imenovao Tramp da ometaju tranziciju.

Ne pominjući konkretan primjer, bivši sekretari od-

brane napisali su da se prenošenje moći “često dešava u vremenima međunarodne neizvjesnosti u pogledu politike i držanja američke nacionalne bezbjednosti”, dodajući: “Može postojati trenutak kada je nacija ranjiva na akcije protivnika koji vrijebaju da iskoriste situaciju”. Tenzije sa Iranom predstavljaju upravo takav trenutak.

U nedjelju je obilježeno godinu dana od američkog ubistva Kasema Suleimanija, jednog od najviši iranskog generala. Iran je obećao da će se osvetiti za ubistvo, a američki zvaničnici rekli su posljednjih dana da su u pojačanoj pripravnosti zbog potencijalnog iranskog napada na američke snage ili interese na Bliskom istoku. Članak sa mišljenjem u Vašington postu potpisali su Dik Čejni, Vilijem Peri, Donald Ramsfeld, Vilijam Koen, Robert Gajts, Leon Paneta, Čak Hagel, Eš Karter, Džejms Matis i Mark Esper.

UTORAK, 5. 1. 2021.

SVIJET

23

TUŽILAŠTVO SAD SAOPŠTILO DA ĆE SE ŽALITI NA PRESUDU

Sud u Londonu odbio da izruči Džulijana Asanža Americi

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž neće biti izručen SAD prema optužnici da je špijun, saopštila je britanski sudija Vanesa Barejtser, uz objašnjenje da bi to bila represivna mjera zbog njegovog mentalnog stanja.

Sudija Barejtser je rekla da bi Asanž najvjerovatnije izvršio samoubistvo ukoliko bi bio poslat u SAD. Iznjela je dokaze o njegovom samopovrijeđivanju i samoubilačkim mislima i rekla: „Ukupan utisak je da se radi o depresivnom i ponekad očajnom čovjeku koji se plaši za svoju budućnost.“ Konstatovala je da je izručenje SAD rizik po njega.

Tužilaštvo SAD najavilo je da će uložiti žalbu na odluku britanskog sudije da ne isporuči osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža toj zemlji, saopštio je juče Asanžov advokat Edvard

Ficdžerald. Rekao je i da će u srijedu podnijeti zahtjev za kauciju za Asanža, prenosi Rojters. Tužilaštvo u SAD je optužilo Asanža po 17 tačaka optužnice i jednoj tački da je zloupotrebio upotrebu kompjutera oko publikacije Vikiliksa, u kojem je objavio vojne i diplomatske dokumente prije jedne decenije. Ove optužbe nose potencijalnu zatvorsku kaznu od 175 godina zatvora. Advokati su optuženog Australijanca branili argumentima da se ponašao kao novinar i pozvali su se na Prvi amandman u kojem se posebno naglašava sloboda govora za objavu dokumenata koje su razotkrile nedozvoljene radnje američke vojske u Iraku i Avganistanu. Vikiliks je objavio stotine hiljada procurjelih američkih dokumenata o ratovima u Avganistanu i Iraku, kao i diplomatsku povjer-

U VODAMA PERSIJSKOG ZALIVA

Meksiko spreman da ponudi azil Asanžu

Meksiko je spreman da ponudi politički azil Džulijanu Asanžu i tako podrži odluku britanskog sudije o odbijanju izručenja osnivača Vikiliksa Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je juče meksički predsjednik Manuel Lopes Obrador.

“Asanž je novinar i zaslužuje šansu. Zalažem se za njegovo pomilovanje”, rekao je Obrador i dodao da će mu Meksiko pružiti zaštitu. ljivu komunikaciju, 2010. i 2011. godine.

Iran zaplijenio južnokorejski tanker, posada uhapšena Iranske vlasti uhapsile su posadu tankera koji plovi pod južnokorejskom zastavom u vodama Persijskog zaliva, a koji je juče zaplijenila Revolucionarna garda, ideološka vojska Irana, prenijeli su lokalni mediji. Kao razlog za zaplijenu naveden je „rizik za životnu sredinu“.„Mornarica Sepah (tijela Čuvara revolucije) zaplijenila je korejski brod u vodama Zaliva i prebacila ga u luke naše zemlje“, navela je agencija, ne navodeći ime broda, prenijela je agencija Frans pres. „Taj brod, koji plovi sa južnokorejskom zastavom, zaplijenjen je zbog zagađivanja sa naftom i rizika za životnu sredinu“, dodala je agencija. Nekoliko sati prije objave agencije, Teheran je javio da južnokorejski diplomata treba da doputuje u Te-

heran da pregovara o više milijardi dolara zamrznutih u Seulu. Zaplijena broda u ključnom Ormuškom tjesnacu doprinosi rastu tenzija na Bliskom istoku između Teherana i Zapada.

Teheran je ranije objavio da je počeo da obogaćuje svoj uranijum do 20 odsto u podzemnom postrojenju. Satelitski podaci sa portala MarineTraffic.com pokazali su da se brod Hankuh Kemi nalazi kod Bandar Abasa, bez objašnjenja oko promjene njegove putanje.

Brod je putovao iz Džubaila u Saudijskoj Arabiji za Fudžairah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, prenijela je agencija AP. Brod nosi hemijski tovar, za koji nije precizirano šta je, prema analizi podataka firme Refinitiv.

Niko nije odgovorio na

pozive južnokorejskom ministarstvu spoljnih poslova i navedenom vlasniku broda DM Shipping Co iz Busana, u Južnoj Koreji. Iran nije potvrdio lokaciju broda. Ambri, britanska bezbjednosna firma, ranije je prijavila incident, navodeći da izgleda kao zaplijena. Druga pomorska bezbjednosna firma, Dryad Global, navela je da se posada sastoji od 23 mornara iz Indonezij, Vijetnama i Mjanmara.

UTORAK, 5. 1. 2021.

KULTURA

25

KANDIDATURA ZA PRESTIŽNO PRIZNANJE “MIES VAN DER ROHE”

Projekat studija Synthesis u trci za evropsku arhitektonsku nagradu

P

rojekat crnogorskog studija Synthesis architecture&design nominovan je za prestižnu nagradu Evropske unije za savremenu arhitekturu – Nagrade Mies van der Rohe za 2022. godinu.

Filmska preporuka PROMISING YOUNG WOMAN Reditelj EMERALD FENEL

■ SAVREMENI DIZAJN I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

“Objekti su razvijeni kroz tri etažea kojima se pristupa sa prizemlja, a koje je u nivou sa saobraćajnicom. Arhitektura objekata je u pot-

Foto: Relja Ivanić

Posljednje što je čarobnjak Dram Bilet uradio, prije nego što je Smrt položila svoju koščatu ruku na njegovo rame, bilo je da preda svoju palicu moći osmom sinu osmog sina. Na nesreću njegovih kolega u šovinističkom (da ne kažemo ženomrzačkom) svijetu magije, zaboravio je da provjeri pol novorođenog djeteta...

Turističke vile pod nazivom “The TWO” u naselju Đuraševići u Boki kotorskoj, projekat su arhitekte Sonje Radović-Jelovac i tima koji čine Sandra Lalić, Marija Lukić i Bojan Stanković.

Vile se nalaze na linearno razvijenoj lokaciji, ograničenoj sa jedne strane saobraćajnicom, sa druge strane morem. U odnosu na dati kontekst, objekti se artikulišu kroz dvije scene, ka saobraćajnici i ka moru, kreirajući integralnu prostornu cjelinu.

punosti prilagođena lokaciji. U formi arhitektonskih objekata očigledna je njihova otvorenost prema moru, a zatvorenost prema susjedima i saobraćajnici”, navodi se u opisu projekta.

Kao završna obrada suterenske fasade i terase uz more korišćen je lokalni ka-

men, iskopan prilikom izvođenja objekta, koji je donje zone ovog objekta neraskidivo vezao za kontekst.

Iznad ove zone isplivali su bijeli korpusi objekata jednostavne kubične forme.

“Ove vile su svojim savremenim arhitektonskim dizajnom i obnovljivim izvorima energije postale jedinstvena nekretnina na ovom području i bez sumnje, uspješan primjer urbanističko-arhitektonskog uklapanja u već izgrađeni pejzaž”, zaključuje se u opisu vila.

■ PROGLAŠENJE POBJEDNIKA U APRILU 2022. GODINE

Svi su govorili da je Kesi mlada žena koja obećava… dok nije došlo do misterioznog događaja koji je naglo preokrenuo njenu budućnost. Ali ništa u njenom životu nije onakvo kakvim se čini: ona je pametna, lukava i noću vodi tajni, dvostruki život.

Traumatizovana tragičnim događajem iz prošlosti, traži osvetu nad muškarcima koji su joj se našli na putu...

Podsjetimo, ova prestižna nagrada, koja se dodjeljuje svake druge godine, predstavlja priznanje i počast izuzetnim dostignućima na polju arhitekture i skreće pažnju na značajan doprinos evropskih stručnjaka iz te oblasti razvoju novih ideja i tehnologija.

Značaj arhitekture ima društveni uticaj i prenosi kulturnu poruku. Kvalitet se, stoga, odnosi na univerzalne vrijednosti generičkih objekata izvan njihovih programa: na koncept prije negoli na formalne vrijednosti. Radovi koji se predlažu za ovu nagradu su izgrađeni projekti kojima se poboljšava život građana i koji

mogu postati stalna arhitektonska referenca za rast. Ovi radovi takođe treba da nam pomognu da otkrijemo načine stvaranja arhitekture koji mogu biti inspirativni i koji građane i arhitekturu u našoj izgrađenoj sredini obogaćuju dodatnim vrijednostima.

Nakon poziva Fondacije Mies van der Rohe Savezu arhitekata Crne Gore da kandiduje pet objekata za Nagradu Mies van der Rohe za 2021. godinu, realizovanih u periodu od 1. oktobra 2018. do 1. oktobra 2020. godine, objavljen je javni poziv za dostavljanje prijedloga, koji je trajao od 8. do 21. septembra 2020. godine. Na adresu SACG pristiglo je upravo pet projekata, realizovanih na teritoriji Crne Gore u propisanom vremenskom okviru, koji su ispunili sve formalne uslove konkursa.

Nagrada Mies van der Rohe koncipirana je po fazama, pa će tako u septembru ove godine biti objavljene nominacije u sklopu druge faze, dok će u januaru 2022. biti objavljeni radovi koji su ušli u uži krug za nagradu.

U februaru naredne godine biće objavljena lista pet finalista , dok će pobjednici biti poznati tek u aprilu 2022. godine, a sama ceremonij biće održana u maju.

M.Rog.

26

KULTURA

ISTORIJSKI USPJEH AZIJSKE KINEMATOGRAFIJE

Drama “Osam stotina” najuspješniji film 2020.

Najuspješniju međunarodnu distribuciju u 2020. godini zabilježio je kineski film “Osam stotina” reditelja Guana Hua i tako postao prvi kinematografski naslov u istoriji koji je ostvario ovakav uspjeh, a da nije snimljen u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ova istorijska drama smještena u period Drugog svjetskog rata zaradila je oko 461,5 miliona dolara na blagajnama širom svijeta. Ovo je inače prvi put od 2007. godine da je najgledaniji film na cijelom svijetu ostvario zaradu ispod milijardu dolara, a prvi put u istoriji da je najvažnije filmsko tržište bila Kina, a ne Sjedinjene Američke Države.

Sve ovo posljedice su pandemije korona virusa koja je dovela do toga da dobar dio 2020. godine bioskopi u pojedinim državama uopšte ne rade ili da rade u ograničenim kapacitetima.

Pored toga, distribucija brojnih filmova, od kojih se moglo očekivati da će dovesti veliki broj publike u bi-

oskopske dvorane, pomjerena je za 2021. ili čak i kasnije. Tu se prije svega misli na novi nastavak iz serijala o Džejmsu Bondu „No Time to Die“, ali i na „Čudesnu ženu 1984“, koja se od 25. decembra prikazuje tek u pojedinim bioskopskim salama.

Ovaj naslov svoj put do publike traži i putem jednog od popularnih striming servisa, a slično je i brojnim drugim ostvarenjima, koja su umjesto u bioskopske sale otišla pravo na internet.

Na ukupan zbir uticalo je i to što je situaciji sa korona virusom u Aziji, a prije svega u Kini, bila daleko drugačija nego u ostatku svijeta.

Kako su se pojedine zemlje borile sa kovidom vidi se i po bioskopima, pa su tako u drugoj polovini godine sale najbolje radile u Kini.

To dodatno potvrđuje i najgledaniji film – pomenuti “Osam stotina”, koji je svoju distribuciju imao tek u nekoliko država svijeta, dok je u svojoj zemlji ostvario profit od čak 460 miliona dolara (dakle, tek 1,5 miliona u drugim zemljama).

R.K.

TANJA ROBERTS PREMINULA U 65. GODINI

Odlazak Bondove djevojke

Američka glumica Tanja Roberts, najpoznatija po ulozi u filmu o Džejmsu Bondu i posljednjoj sezoni serije “Čarlijevi anđeli”, preminula je u 65. godini iz za sada nepoznatih razloga, saopštio je njen prijatelj i agent Majk Pingel.

Ona se srušila na zemlju dok je šetala pse 24. decembra i prebačena je u medicinski centar u Los Anđelesu, a njeno zdravstveno stanje ne povezuje se sa korona virusom, prenosi BBC. Roberts se proslavila filmom o Džejms Bondu “Pogled na ubistvo” iz 1985. godine sa Rodžerom Murom, a posljednjih godina glumila je u seriji “Vesele sedamdesete”.

Ona se najprije proslavila glumeći u “Čarlijevim anđelima” sa Žaklin Smit i Šeril Led, a nakon te serije glumila je u

nekoliko manje poznatih filmova. Od nje se na društvenim mrežama oprostila koleginica Brit Ekland, koja je napisala “Jednom Džejms Bond djevojka, uvijek Džejms Bond djevojka”.

Bivši saradnici i njen agent rekli su da će je pamtiti kao najljubazniju osobu koju su znali i njenoj ljubavi prema životinjama.

R.K.

UTORAK, 5. 1. 2021.

INTERVJU: PJESNIKINJA MARIJA

SVAKODNEV SMRTIMA I Želim da podsjetim na unutrašnja traganja i raslojavanja koja svi doživljavamo, mislim da nema lakog života ni jednostavnog čovjeka

⌦ Marija Roganović Poetska zbirka “Mi, marije”, mlade crnogorske autorke Marije Dragnić, nedavno je objavljena u izdanju izdavačkih kuća Fokalizator (Podgorica) i PPM Enklava (Beograd).

Prema riječima istaknute književnice Tanje StuparTrifunović, riječ je o poeziji u kojoj žene i drveće imaju moć da se kreću u svim pravcima.

“Poezija o slobodi o kojoj se mašta, ali za koju se i bori... Životi u pjesmama Marije Dragnić su u tolikoj mjeri strastveni i živi da nam se čini kako su junakinje njene poezije tu, naspram nas i u dahu nam kazuju svoje priče koje vrijedi čuti”, zapisala je Stupar-Trifunović.

■ KOMPLEKSNOST SVIJETA

Ova knjiga poezije, pojašnjava nam Dragnić, podijeljena je na četiri ciklusa koji se grade oko ženskih likova i jednog koji je dvopolno biće. Svi ovi likovi su povezani i moduliraju i mutiraju u okviru ciklusa i na nivou cijele knjige jer ukazuju na kompleksnost svijeta koji se prostire iza svakog čela. “Želim da podsjetim na unutrašnja traganja i raslojavanja koja svi doživljavamo, mislim da nema lakog života ni jednostavnog čovjeka. Ako ih i ima, u pitanju su izuzetno rijetke pojave – za svojih trideset godina nijesam svjedočila ni jednom ni drugom”, kaže u razgovoru za DN Dragnić.

Bilo joj je bitno da uhvati upravo promjene i unutrašnje borbe koje doživljavaju junakinje ove knjige (ako su one junakinje) i tako malo napravi otklon od sveopšte dosade ponavljanih očekivanja od sebe i od drugih, od forme i protoko-

la kojima nužno i razumljivo pokušavamo da uspostavimo i fiksiramo sisteme funkcionisanja i predstave o sebi i svijetu, ali gdje često skliznemo na širem planu i pojedinačno i u ludilo i u licemjerje.

“Ti me momenti interesuju, za njima sam bila u potrazi – kako u pojedincu, na pojedincu, društveni dogovor puca. Kako puca dogovor sa samim sobom, narativi o tome kako treba živjeti, kako pucaju pred životom koji se mora živjeti. Ne mora uopšte da se radi o velikim borbama, mislim da je važno primjećivati trenje sa svijetom, i sa našim viđenjem svijeta, na svakodnevnom nivou. U ovoj knjizi zato imamo pjesme-priče o malim smrtima i malim pobjedama koje doživljavamo svakog dana, a ponekad čak ne možemo odmah i jasno da ih razdvojimo”, kaže Dragnić.

■ BEZ INSTANT PROCJENA

Knjiga se obraća svima koji vole poeziju, vole da misle i čuvaju tačku u sebi gdje nijedno pitanje nije zabranjeno, makar imalo i unaprijed dogovoreni

odgovor. Kroz tu tačku prolazi tanka osa oko koje se okreće svijest planete. “Čovjek koji propituje svijet i sebe je čovjek manje opasan po druge. Smatram to važnim i teško izvodljivim – ne biti stalno u ofanzivnom ili defanzivnom stavu u odnosu na svijet, pitati se, igrati, približavati tako jedni drugima. Tada se mnoga velika slova pretvore u mala (kao ova u naslovu), pa se nekako bolje vidimo preko njih. Kad otvorite korice knjige ‘Mi, marije’ naći ćete i posvetu za lovkinje u snijegu jer sam naročito željela da ohrabrim pametnice koje se ne boje da idu u lov na sebe, mada on podrazumijeva i gubljenja i umor i možda nije sport koji će drugi smatrati prikladnim.

Nije ni najelegantniji, niti najčistiji, ali nosi posebnu nagradu – onu koju ti ne može i neće dodijeliti niko drugi, jedinu koju treba da osvojiš, da osvajaš, stalno iz početka”, pojašnjava autorka.

Mišljenja je da su svako srce i ćud velika tajna, te da moramo odustati od instant procjena, popularne psihologije, sudova na osnovu nacionalne i religiozne pripadnosti, seksualne orijentacije, pola…

■ ZA ŽIVOTA NE

SPOZNAMO SEBE

“Sve su to laka i brza tumačenja koja unose red i mir u dan, utvrđuju nas u našim cijenjenim pozicijama, kao kamene zečeve – jer pustoše duh, sužavaju svijest, utvrđuju strah i podjele. Kad čujem da neko priča o onome što je najbolje ili imperativ za sve, ili za sve normalne, prosto se prestravim. Takve izjave impliciraju da ono što ti želiš, možeš, hoćeš čini tebe vrednijim od onih

UTORAK, 5. 1. 2021.

kultura

27

A DRAGNIĆ O ZBIRCI POEZIJE “MI, MARIJE”

vne priče o malim malim pobjedama ■ NIJESMO SAMI NA SVIJETU

koji ne dijele ista htjenja, mogućnosti, vrijednosti. Naučili smo valjda već kako se to završava. Izazovna je želja da se zavede red, takav u kom smo mi zauvijek sigurni i sve što je u tom redu potvrđuje tu našu sigurnost i vrijednost. Ona je nekako prirođena svakom

čovjeku, a kao korov se zapati samo u lijenih i kukavica, ili stvarno okrutnih”, cijeni naša sagovornica. Štaviše, pomišlja kako je moguće da niko za života ne spozna sebe, a kamoli drugog. Možda smo tako darovani obnavljajućom mogućno-

⌦-------------------------------------

Čovjek koji propituje svijet i sebe je čovjek manje opasan po druge. Smatram to važnim i teško izvodljivim – ne biti stalno u ofanzivnom ili defanzivnom stavu u odnosu na svijet, pitati se, igrati, približavati tako jedni drugima. Tada se mnoga velika slova pretvore u mala (kao ova u naslovu), pa se nekako bolje vidimo preko njih

-------------------------------------⌦

šću komunikacije…

“Neprocjenjivi su bljeskovi razumijevanja ili pokušaji da se razumijemo i gradimo mostove iznad svega što nam se čini da nas razdvaja, što biva prepoznato kao razlika. To se možda zove ljubav – šansa da se prevlada svoja i tuđa individualnost, upravo tako što se poštuje i ne naruši. Imamo tu šansu svakog dana u različitim situacijama. Svaka uspjela komunikacija se broji, svaki momenat dobrog između nas – baš jer nijesmo tako jednostavni, samo dobri, ili samo loši”, naglašava ona.

I upamti, čovjek je neuništiv, a naročito žena: raduj se!

Ali, nijesi luda, valjda, time da se dičiš, kaže Dragnić u jednoj pjesmi i pojašnjava koliko smo, zarad nekog mira ili tuđe koristi, neizgovorene riječi zauvijek pretvorili u tišine. I zašto nam je sve češće zabranjeno da se “zorimo ako smo neuništive”?

“Citat koji ste naveli može se čitati vjerovatno na dva načina. U skladu sa današnjim raspoloženjem, odabraću samo jedan, sa manje humora.

Recimo ovako: afirmacija života je jedno, radost zbog života samog, ali ponos zbog toga što smo rođeni sa instinktom i sposobnošću za preživljavanje, i ponos uopšte je druga i glupa kategorija. Ponos je neukusni zalogaj hljeba preko pogače. Nijesmo sami na svijetu, ni u jednoj pobjedi ni porazu nijesmo sami. Sa svim dobrim što uradimo ne možemo ispraviti sve ono što je u nas loše, takve kompenzacije nema. I dok je tako, nemamo čime da se ponosimo. Nemamo vremena – imamo posla! Lično se radujem što sam živa i radujem se kad pomislim kako nijesam samo ja živa i da nećemo umrijeti svi i sve – odjednom”, objašnjava književnica.

■ PJESNIČKA TRILOGIJA

Priznaje da je u vrijeme pandemije možda manje pjesama napisala u odnosu na neki njen standardni ritam. Sada radi na onome što je započela još u “Konfabulacijama”, pa se nastavilo u knjizi “Mi, marije” i završiće se u sljedećoj knjizi poezije.

“Biću zadovoljna tek kad završim tu pjesničku trilogiju, te knjige skupa se dopunjuju i

pričaju jednu priču. Nije isključena mogućnost da bi mi bilo potrebno manje od tri pjesničke knjige da kažem to što sam zamislila kad bih samo bila bolja pjesnikinja”, otkriva ona.

Pretpostavlja da je pandemija uticala na nju više na podsvjesnom nivou.

“Na primjer, imala sam želju da u jednom ciklusu napišem vodu, on je prožet i nekom principijelno erotskom energijom, simulira protok i kruženje vode u prirodi, slavi život i posredno dodir. To što sam posegla za metafizikom dodira sigurno ima veze sa ovom situacijom kada nam je dodir u fizičkom smislu ograničen.

Takođe, pjesme su afirmativne jer osjećam jaku želju da ohrabrim ljude, ako je moguće da ih lišim straha – porobljivača duha”, ističe Dragnić.

■ TUGA KOJA

PUTUJE PRUGOM BEOGRAD - BAR

Uz to, bila je inspirisana, ponukana, potrešena podjelama u Crnoj Gori, protestima u Beogradu, tj. mukom koja iza svega toga stoji.

“Kakva je to tuga koja stalno putuje prugom Beograd - Bar? To me je sada snašlo jače nego inače. Moja pitanja o tome i rastrzanost. Problemi ne/pripadanja. Daleko sam od političkog analitičara i poznavaoca istorije, možda zato ne vidim rješenja, ali vidim i osjetim da nijesmo dobro. Neke su pjesme iznesene iz borbe sa mislima o širem planu, a za ono lično u nama u čemu i vidim šansu za pravu liniju spajanja. Kuma mi je trudna, to je ozarilo neke pjesme. Imam i simpatiju koja me raduje i intrigira. Jako interesantne prijatelje. Mislila sam o poeziji, porodici, progresu, pregrupisanjima... Uvijek o domu. O sebi, i drugima.

U trećoj knjizi, bićemo bliži”, poručuje mlada pjesnikinja.

28

DRUGI PIŠU

UTORAK, 5. 1. 2021.

UBLAŽAVANJE NOSTALGIJE ZA PUTOVANJIMA U VRIJ

AZIJSKA PUTOVANJA N DUHOVNOST I ROMANSA

U istočnoj i jugoistočnoj Aziji širi se neobična praksa poznata kao „putovanje nikuda“, u kojoj putnici aviona i brodova zbog epidemije kovida, umjesto odlaska na određenu destinaciju, prosto naprave krug u vazduhu ili na moru, kako bi zadovoljili želju za kretanjem, ublažili nostalgiju za putovanjem i uživali u usluzi koja se pruža u tim prevoznim sredstvima.

U toku je evolucija i specijalizacija te nove, alternativne forme turizma, pa se sada nude i letovi nikuda čiji je cilj molitva, odnosno, pronalaženje partnera.

Nova forma turizma u istočnoj i jugoistočnoj Aziji širi se, poznata pod nazivom „putovanje nikuda“, koju su donijela ograničenja u kretanju stanovništva između država uslijed pandemije kovida. Riječ je o putovanju u kojem prevozno sredstvo, umjesto odlaska na određenu destinaciju, drugačiju od polazne tačke, prosto napravi krug i vrati se na mjesto odakle je krenulo, odnosno, o putovanju čiji glavni cilj nije odlazak na novo odredište, već uživanje u usluzi koja se pruža tokom vožnje.

U drugoj polovini avgusta najveći japanski avioprevoznik ANA ukrcao je 334 ljudi u svoj divovsku letelicu „Erbas A-380“ na aerodromu Narita i poveo ih na kružni let iznad najvećeg domaćeg ostrva Honšu, kojim je oponašan put za Havaje.

Naime, iako avion ni u jednom trenutku nije napustio japanski vazdušni prostor, osoblje i putnici su se pretvarali da idu u Honolulu – posada je nosila košulje u havajskom stilu, emitovani su muzika i snimci s tih vulkanskih ostrva i servirana hrana koja se inače nudi tokom letova za taj pacifički arhipelag u sastavu SAD.

■ ROMANSA U VAZDUHU Japanska kompanija, međutim, nije pionir putovanja nikuda. Ranije tog istog mjeseca tajvanski avioprevoznik „EVA er“ izveo je tročasovni let koji je počeo i završio na aerodromu Taojuan, u glavnom gradu Tajpeju. Glavne atrakcije tog leta koji je reklamiran kao „iskustvo u alternativnom putovanju“ i za koji su karte koštale između 180 i 215 američkih dolara, bili su posmatranje obalskog pejsaža i vrsna jela koje je pripremio ugledni japanski kuvar Motokazu Nakamura.

Kao magnet za roditelje sa malom djecom poslužio je i eksterijer aviona, koji je bio oslikan u istočnoj Aziji vrlo popularnim japanskim crtanim likom Kiti-ćan.

Ista tajvanska kompanija za katolički Božić (koji u istočnoj Aziji važi za romantični dan kada zaljubljeni izlaze zajedno) i Novu godinu organizovao je i tri „ljubavna leta“ nikuda, čija je svrha upoznavanje između pripadnika suprotnog pola. Karte za te kružne letove mogli su da kupe samo mladi u dvadesetim i tridesetim godinama. Za blizu 300 američkih dolara, pored tročasovnog leta, oni su dobili još dva sata zabave na aerodromu, kako bi imali više vremena da među putnicima pronađu novog partnera.

■ PUTOVANJE NIKUDA

KAO DUHOVNO ISKUSTVO

Veliki inovator u uslovima epidemije je i tajlandska avio komanija „Tai ervejz“, omiljena u Aziji a i šire po svojoj usluzi i atraktivnim stjuardesama, ali teško opterećena dugovima.

Krajem novembra organizovala tročasovni let u kojem je njen avion prosto preletio važne budističke

hramove i spomenike u zemlji, njih čak 99, kako bi vjernicima pružio priliku da upute molitve tim svetim mjestima i recitiju odlomke iz budističkih sutri.

Putnici su, uz štampane molitvenike, kao suvenir sa tog putovanja dobili i talismane koji treba da ih zaštite od nesreće.

Rukovodioci tajlandskog avioprevoznika, kojem prijeti bankrot, da bi ublažili finansijske muke prouzrokovane epidemijom kovida, inače su ranije, u septembru, otvorili u sjedištu svoje kompanije u Bangkoku restoran-kafe u kojem služe stjuardese, a gosti, sjedjeći na sjedištima kakva se inače viđaju u ekonomskoj i biznis klasi aviona, mogu da konzumiraju hranu koja se služi tokom leta i uživaju u izloženim modelima letilica.

Interesantno je da je „Tai ervejz” uveo i uslugu isporuke jela koja se u normalnim uslovima služe na njegovim letovima na kućne adrese naručioca. Kompanija čak nudi iskustvo virtuelnog leta u simulatorima u kojima se inače obučavaju njeni piloti. Zainteresovani mogu da biraju između čak četiri različita simulatora – za „Erbas A-380“, „Boing-777“, 747 i 737.

UTORAK, 5. 1. 2021.

DRUGI PIŠU

29

JEME PANDEMIJE KORONA VIRUSA

NIKUDA – RELAKSACIJA, A ILI KOLEKTIVNO LUDILO ■ KRSTARENJE NIKUDA

Na putovanje nikuda, naravno, ne mora se ići isključivo avionom. Zašto ne brodom? Da su mogućnosti neograničene shvatili su menadžeri kompanija „Genting kruz lajnz“ i „Rojal karibien“, koje odnedavno organizuju plovidbe nikuda iz singapurske luke.

U sklopu incijative lokalne vlade za oživljavanje turizma, divovsko plovilo „Rojal karibiena“ sa 1.148 članova posade i zabavljača pošlo je iz singapurske luke 3. decembra na četvorodnevni put nikuda.

Ideja je bila da taj kruzer, čiji je zadatak u redovnim uslovima da prevali hiljade nautičkih milja, prosto baci sidro nedaleko od obale grada-države i, stojeći ukotvljen, odnosno polako kružeći, zadovolji ukrcane putnike željne provoda i umorne od stega koje je nametnula epidemija korona virusa tako što će ih zasuti raznovrsnim sadržajima: dobrom hranom, bazenom, teretanom, kli-

zalištem, koncertima i igrama na sreću.

Taj koncept naišao je na odličan odziv jer je brod poveo čak 1.688 putnika, uz stroge higijenske i epidemiološke mjere – između ostalog, svi članovi posade i gosti morali su da se testiraju na virus maksimalno 72 sata prije polaska, da neprekidno nose maske i telefone s aplikacijama za praćenje kretanja.

Tako se početkom ovog meseca, blizu 3.000 ljudi ukrcalo na brod „Rojal karibiena“ u Singapuru kako bi uživali u novoj, moglo bi se reći, nadrealnoj vrsti putovanja. Ovo uprkos tome što je, kako je dobro poznato, početkom godine u Japanu kruzer „Dajmond prinses“ nedjeljama bio u karantinu i u žiži medija zbog masovne zaraze novim korona virusom, kao uostalom i brod „Grand prinses“, koji je početkom marta nedaleko od američke zapadne obale postao ploveće žarište epidemije kovida.

Međutim, kada je osamdesetrogodišnji muškarac, nakon što je dobio dijareju, testiran u ambulanti na brodu u blizini Singapura i rezultat se pokazao pozitivnim, te putovanje nikuda naglo prekinuto, kolektivno sjećanje na dvije ploveće „kovid princeze“ s po-

četka godine je iznenada oživelo.

Ironično, kasnije se ispostavilo da je stari putnik ipak bio negativan, odnosno, da je singapursko putovanje nikuda prekinuto zbog netačnog medicinskog nalaza.

■ ARGUMENTI ZA I

PROTIV PUTOVANJA NIKUDA

Putovanje nikuda zvuči ironično i iracionalno. Ne samo što se čini lišenim smisla, s obzirom da se u njemu ne ostvaruje osnovna svrha putovanja – odlazak na određenu destinaciju radi posla ili odmora, već, kažu kritičari, često predstavlja i neprofitabilan čin i, stoga, neopravdano zagađivanje životne sredine.

U psihološkom i moralnom smislu, naročito se odbojnim i uznemirujućim čini prodaja iluzije i liječenje frustracija kroz pretvaranje – iluzije da se posjećuje neko odredište, poput popularnog izletišta ili religijskog kompleksa; infantilno pretvaranje da se putuje u inostranstvo kada se zapravo ostaje u sopstvenoj zemlji.

Ipak, ne treba previdjeti činjenicu da preduzeća iz oblasti turizma i transporta imaju šta da dobiju, čak i kada je sam let ili plovidba nikuda ekonomski neisplativa. Naime, ona organizovanjem alternativnih putovanja ostvaruju prisustvo u medijima, ostaju u svjesti potrošača, upošljavaju dio svojih radnika i pozicioniraju se na tržištu za vrijeme poslije epidemije. Ona time takođe ostavljaju i utisak da su proaktivna i inovativna, te da ne čekaju prosto da ih spase država.

S druge strane, potrošači, pored zadovoljenja želje da izađu iz kuće i povrate bar djelić života kakav su imali prije epidemije, mogu sebi da kažu i da su probali nešto što pre nije postojalo, da su bili među nekolicinom koja je iskusila novu, neobičnu formu turizma. U zavisnosti od toga na šta se od gore pomenutog stavi akcenat, putovanje nikuda može biti ocjenjeno kao jedna vrsta kolektivnog ludila izazvanog dubokom psihološkom i ekonomskom krizom koju je donijela pandemija, ili kao poštovanja vrijedan pokušaj da se uradi šta se može u izuzetno teškim uslovima. Ono je, vjerovatno, i jedno i drugo.

(Ilja Musulin, RTS)

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

32

zabava

UTORAK, 5. 1. 2021.

PREMINUO ALEXI LAIHO, LIDER FINSKOG benda Children of Bodom

Ostali smo bez jednog od najvećih gitarista ikada Tužna vijest za sve ljubitelje metal zvuka već na početku godine stiže iz Finske. Alexi Laiho (41), frontmen svjetski slavnog metal benda Children of Bodom (COB), preminuo je tokom prošle nedjelje u porodičnom domu u Helsinkiju, zvanično je potvrđeno na Fejsbuk stranici COB-a. Članovi benda Jaska Raatikainen, Henkka Blacksmith i Janne Wirman u oproštajnoj poruci naveli su da se Laiho posljednjih godina borio sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, ne otkrivajući o čemu je konkretno riječ.

“Iza nas je više od 25 godina pri-

Alexi Laiho

jateljstva. Izgubili smo brata. Svijet je izgubio fenomenalnog kompozitora i jednog od najvećih gitarista svih vremena. Sjećanje na njega i njegovu muziku biće vječno”, poruka je muzičara.

COB je osnovan 1993, a prije dvije godine bend je objavio album “Hexed”, pritom pobrao mnoga priznanja i odlične komentare. Ipak, krajem 2019. Raatikainen, Blacksmith i Wirman odlučili su da napuste bend, navodno zbog nesuglasica sa Laihom, pa je nastupilo potpuno zatišje u radu COB-a.

D.B.

BJELOPOLJAC ISAK ŠABANOVIĆ ZA DNevne novine NAKON M

Iz suza je izniklo pe magije koji mi mijenj

⌦⌦ Danilo Brajković

J

a sam Isak Šabanović, imam 25 godina, dolazim iz Bijelog Polja i nisam lud - tim riječima harizmatični crnogorski pjevač uzvratio je na salvu rijetko viđenih hvalospjeva stručnog žirija nakon dva nedavna spektakularna nastupa u muzičkom takmičenju “Zvezde Granda”, čijih je blistavih pet minuta preokrenulo njegov život i najavilo potencijalno veliku karijeru.

Televizijska muzička takmičenja jesu popularna i atraktivna već decenijama na prostoru bivše Jugoslavije, ali bez dileme predstavljaju mač sa dvije oštrice - ili učesnike lansiraju u orbitu ili ih nakon prividnog i kratkotrajnog bljeska vraćaju na početnu poziciju.

“Zvezde Granda” prve su među jednakima. Najgledaniji format tog tipa, realno govoreći, mnogima je prva asocijacija na kič, šund i zvuk na čijim je krilima stvorena posebna dimenzija turbo-folka. Ipak, ne bi bilo pošteno zanemariti ni šačicu onih koji pod okriljem ovog takmičenja pokušavaju da nam demonstriraju i drugu stranu medalje. Recimo, zvuk koji je nekada okupljao Jugoslaviju i pronosio važne poruke, a ne besmislene rime. Ili - sirovi talenat. Među njima je naš Isak Šabanović.

■ Ovacije, aplauzi, ponude...

Bjelopoljac važi za jednog od angažovanijih klupskih pjevača na našem terenu. Iza sebe ima četiri prilično nezapažena singla, ali nikada nije uspio da “sruši” granicu i makar okuša sreću na tržištu van Crne Gore.

Deceniju se pripremao za to i dočekao je svojih pet minuta minule subote. Istina, nastup je snimljen znatno ranije, ali je emitovan tokom prve takmičarske emisije u 2021. i na neki način postao je dio istorije. Sve to Šabanović je postigao na ivici suza. Vokalno je briljirao tokom interpretacija numera “Stipu gatibo” od Vatrenog poljupca i “Oprosti mi što te volim” od Željka Bebeka. Ništa ne može vjerodostojnije dočarati kvalitet njegovog nastupa od komentara članova stručnog žirija. Kompozitor Dragan

Stojković Bosanac morao je da ustane i ovacijama pozdravi Šabanovića.

“Ubio si. Ti si sve ono što zagovaram devet godina ovdje. Ti si pokazao da znaš šta pjevaš, šta je estrada i zašto se voli muzika. Čestitam ti.

Majstore. Nikada nismo imali ovakvog kandidata.”

Marija Šerifović, evrovizijska pobjednica i jedna od najboljih pjevačica na prostoru bivše Jugoslavije, zbog Šabanovića je uradila ono što nije nikada prije.

“Pomoći ću ti i pjevaćemo duet. Maestralno. Jesi nas rastužio, bacio neku čudnu emociju. U tebi čuči kombinacija potpuno sumanutih i čistih emocija koje od tebe prave ovo što si nam pokazao.

Put od ‘Zvezda Granda’ ili bilo kog pojavljivanja do onoga što ti pripada je trnovit, dug, odvratan, težak.”

Jelena Karleuša proglasila je Šabanovića za novu balkansku zvijezdu, roker Đorđe David ga je pohvalio jer je ogolio suštinu rokenrola i ispoljio nenormalno dobru emociju, a Aleksandar Milić Mili (prim.aut kompozitor, producent, osnivač Miligrama...), pod čijom se mentorskom palicom takmiči, Ša-

banoviću je maltene povjerio da otpjeva rokenrol album o kom je riječi hvale imao i veliki Goran Bregović, a demo snimke su otpjevali Mladen Vojičić Tifa i Dado Topić. Pametnome dosta. Dosad nezabilježene pohvale pretočene su i na društvene mreže, pa je Šabanović preko noći postao “momak o kom priča region” i na kog je Crna Gora ponosna.

■ Stigla me je kletva Ipak, novopečena zvijezda takmičenja, nakon nekoliko euforičnih i radnih dana, razgovor za Dnevne novine počinje prelistavanjem onoga što se desilo prije odlaska u Beograd na snimanje.

Sve je počelo, prisjeća se, u rodnom gradu prošle godine, kada je Đorđe David nastupio na Ušće festu, a Šabanović zagrijao atsmoferu pred njegovu svirku.

“Znamo svi i čuli smo te predrasude u vezi sa ‘Zvezdama Granda’. Dakle, da je to folkeraj, narodnjačina, ne znam šta sve ne... Đorđe mi je rekao: ‘Ja sam u žiriju, zašto ne dođeš, prijavi se i pokušaj, ima tu i našeg rokenrola’.

Rekao sam mu da u tom trenutku nemam hrabrosti za to.

4

numere isak šabanović objavio je prije nego što se prijavio na takmičenje “zvezde granda” Mada, nisam imao ni sada.

Pazite, imam već četiri svoje pjesme, znamo svi da nisam uradio ništa van Crne Gore.

Sebi sam rekao - ‘ako ništa u životu ne napraviš, otići ćeš u ‘Grand’. To mi je bila kao neka kletva, kao da ću sve da uradim da ne bih otišao tamo. I otišao sam”, podsjeća Šabanović. No, tada ništa nije slutilo na blistav epilog.

“Zbog korone, bilo je onlajn prijavljivanje. Poslao sam a kapela snimak i javili su mi da sam primljen na predaudiciju. Prijavilo se 3.000, a ušao sam među 250. Pomislio sam - dobro, mogu ja to.

Odem tamo na predaudiciju i ništa ne pokažem. Plačem.

Blokada nakon nekoliko stihova. Poslije me zove Mili, kaže da ne bih nigdje prošao na-

UTORAK, 5. 1. 2021.

ZABAVA

33

NOVI SINGL ŽELJKA VASIĆA U RADIJSKOM ETRU

Nikada nisam izgubio vjeru u ljude

Željko Vasić

Srbijanski pop pjevač Željko Vasić, baš kao i većina muzičara, pokušaće da što prije zaboravi 2020. godinu, imajući u vidu sve poteškoće koje su ga zadesile u smislu onemogućenih nastupa pred publikom i stvaranja bez ograničenja. Ipak, Vasić je posljednjeg dana 2020. pronašao efektan način da okrene leđa problemima. Radijskim etrom, naime, zaplovila je njegova nova pjesma simboličnog naslova “Ne gubi veru u ljude”. Riječ

je o singlu koji je Vasić napisao u čast supruge, a tekst obiluje porukama na koje bismo, smatra pjevač, morali da obratimo pažnju.

“Jedna od najtežih godina je za nama. Ne ponovila se. Uprkos svim iskušenjima, nikada nisam izgubio vjeru u ljude. Ova balada govori o tome da je bitno da imamo nekoga ko će nas bodriti u životu, držati za ruku i u dobru i u zlu.

Supruga je moj glas razuma, ona me uvijek ‘vrati na kolo-

sijek’ kada zalutam. Ona me prati i podržava u svim životnim fazama, a kada je najteže, podigne me riječima: ‘Glavu gore, ne gubi vjeru u život, ljude i ono što radiš”, objašnjava Vasić. Očekuje se da će “Ne gubi veru u ljude” uskoro biti dostupna i na internet platformama, a Vasić obećava da će je uvrstiti na novi album.

Objaviće ga, kako kaže, kada na ulici bude vidio srećna i nasmijana lica, te ljude koji se raduju životu.

D.B.

MAESTRALNOG NASTUPA VAN STANDARDA “ZVEZDA GRANDA”

ET MINUTA JAJU ŽIVOT kon tog nastupa, ali da je čuo nešto u tom glasu i dao mi je šansu. Onda slijede instrukcije. Raste volja, motiv... I tako sam došao na ovu čuvenu audiciju”, uvodi nas Šabanović u epicentar priče.

■ NIKO NIJE

VJEROVAO...

Dvije rokenrol pjesme u “Zvezdama Granda” u uobičajenim okolnostima bile bi kao da igrate fudbal na vodi.

Ipak, Šabanović je bio toliko dobar da apsolutno niko nije ostao ravnodušan. Priznaje nam da nije imao kud osim da klekne i zaplače. Zanimljivo, prepričavao je prijateljima šta je doživio, ali...

“Do čuvene subote uveče niko mi nije vjerovao. Kao ‘ma gdje tebe da pohvale tako’. Znamo svi da Jelena umije da te nagrdi, da Bosanac umije da kaže ono što zaista jeste tako. Prilazak i naklon, Jelenina riječ da sam nova balkanska zvijezda, Marijina ponuda za duet... Majko sveta. Nije to bilo samo zbog šoua. Kada je snimanje završeno, upoznali smo se, čestitali su mi opet. Pričao mi je Mili šta dalje, da se nikako ne uobrazim”, nastavlja pjevač. Naravno, iza

Šabanovića je svega jedan preskočen izazov. Hiljade su nailazile na slične riječi i pohvale, ali su nestajali sa scene kada bi se kamere ugasile.

Na njihovim greškama ljudi poput našeg sagovornika dosta su naučili, pa Šabanović već kuje plan kako bi izbjegao zamku. Prosto, ne želi da propusti voz koji ga vodi na destinaciju o kojoj mašta i koji konačno valorizuje mukotrpan rad. A novi izazovi će uskoro.

“Pet minuta magije u ‘Zvezdama Granda’ vrijede više nego 10 godina mukotrpnog rada u crnogorskim klubovima. Imati četiri pjesme svoje i lupati u prazno - ne ide. Promijenilo mi je ovo život, to je bitna oskočna daska. Mislio sam da se već deceniju ozbiljno bavim muzikom, ali sada tek vidim šta znači ozbiljnost. Sebi sam zadao veliki zadatak. Očekuje se bolje i više od onog viđenog. Svaki falš biće kao šamar. Maksimalno ću se koncentrisati. Želim da vježbam, da o p r av -

dam ove ovacije na društvenim mrežama. Pjesme sam odabrao, biću spreman. Brzo ću u Beograd, da vježbam sa Milijem”, svjestan je Šabanović da se ozbiljna karijera ne može graditi u Crnoj Gori.

Može li šlag na torti biti pobjeda?

“Donekle sam svjestan da ne mogu pobijediti, ali ako uđem u prvih 10 - biće super.

Boriću se, karijera tek počinje, do sada je sve bila priprema”, zaključuje Šabanović.

Isak Šabanović

ASTROLOGIJA 34 PROČITAJTE ŠTA VAM PORUČUJU ZVIJEZDE UTORAK, 5. 1. 2021.

LJUBAVNI HOROSKOP ZA 2021.

GODINU

Nadamo se da će nam 2021. godina donijeti, između ostalog, i mnogo ljubavi. Definitivno je da će nova godina biti posebna, a kako će se na astrološkom planu odraziti na svaki znak posebno, čitajte u nastavku.

Ovan Prijateljstvo koje prelazi u ljubav obilježiće ovu godinu rođenim u znaku Ovna. Vrlo je moguće da se promjene na ljubavnom planu dogode do kraja januara i vjerovatno je da će-

te se zaljubiti u nekoga ko vam je od skoro prijatelj. Očekuje se romantična ljubav, sagrađena na prijateljstvu, a ono što će dodatno ojačati tu vezu jesu vaši zajednički hobiji i interesovanja. Ove godine mnogi Ovnovi stupiće u brak ili će ozbiljno porazmisliti o tome, a ključan period kada će biti donijeta odluka je upravo početak godine.

Ovo će biti fenomenalna godina za Ovnove, jer je Venera u Vodoliji, a to znači uzbuđenje tokom cijele godine, počev-

ši od 21. februara. Zato, oni koji su slobodni ne treba da brinu jer će imati beskrajne mogućnosti da pronađu ljubav.

Bik Bikovi će ove godine biti posebno romantični, iako oni generalno važe za nježne i senzualne tipove. Međutim, oni će ove godine otkiti da su ljubav, briga i saosjećanje najvažnije komponentne jednog ljubavnog odnosa. Početak nove godine Bikovima donosi mnogo radosti i ljubavnu priču kao iz

bajke. Bikovi će mnogo vremena provoditi sa svojim partnerom, zajedno će spremati obroke i uživati, zato već sada treba da počnete da razmišljate i o treningu, jer će se u vašoj vezi dobro jesti. Od aprila vas očekuju prelijepa ljubavna putovanja, na kojima ćete osjetiti ljubav kao nikada do sada. Maj je mjesec koji će donijeti dobru energiju kako zauzetim, tako i slobodnim Bikovima. Naime, slobodni Bikovi će u tom periodu moći lako da se zaljube i da

pronađu partnera. Tokom ljeta definitvno ćete biti zadovoljni i uživaćete, bilo da imate ili nemate partnera.

Blizanci Zbog Venere koja je u Strijelcu, Blizancima se sprema nešto novo i svježe. To znači da će Blizanci ovu godinu započeti ili će je završiti novom vezom, koju sigurno nisu očekivali. Može se čak desiti da nađete ljubav i na početku, ali i na kraju godine. Dakle, dva partnera u roku od godinu dana. Blizanci vole promjene i kada im se nešto ne dopada neće ostajati u tome. Ako vam se desi ljubav sada, početkom godine, bićete obavijeni strepnjom da li će se stvari dobro odvijati. Međutim, treba da usporite i da ne razmišljate previše o budućnosti, nego da idete korak po korak, dan po dan. Slobodni Blizanci će ove godine, više nego ikada prije, poželjeti da nađu nekoga.

I vrlo je moguće da će svog partnera upoznati na nekom duhovnom mjestu, preko hobija, istih interesovanja ili čak preko prijatelja.

Rak Rakovi će u 2021. godini odlučiti da riješe ono što godinama vuku sa sobom. Oni će se emotivno resetovati. I na tom putu moguće je da će naići na poteškoće, sukob mišljenja, ali se Rakovi neće osvrtati na to jer će imati jasan cilj da riješe situaciju i konačno se dogovore sa samim sobom šta je to što žele od ljubavi i kakvu ljubav zapravo žele. I tako će provesti prvi dio godine – pitajući se šta žele od

UTORAK, 5. 1. 2021.

partnera, sebe i veze. Ovo će biti malo naporniji period, ali će biti djelotvoran, jer će doprinijeti mudrosti da razumijete sebe i svoje potrebe u budućnosti.

I to, naravno, znači samo jedno – ili će vaša veza ojačati ili će se raspasti.

Lav Početak 2021. godine donijeće mnogo uzbuđenja i na-

znaka da će vaš ljubavni život napredovati. Postoji mogućnost da upoznate neke nove ljude i to iz umjetničke sfere.

Iako ništa ne očekujete, u januaru ili februaru doći će do romantične veze koja će se sasvim spontano dogoditi, a rezultiraće toplinom odnosa, odanošću, zabavom. Lavovi u svojim partnerima traže prije

svega prijatelja, pa će se tako zbog obostranih želja stvoriti veza prožeta međusobnim prihvatanjem i razumijevanjem. I zato nećete pristajati na kompromice, željećete i ljubavnika i prijatelja u isto vrijeme.

Djevica Djevice koje su dugo u vezama će se ove godine odlučiti na brak. Bilo da parntera poznajete od skoro ili odavno, početkom ove godine će vam se učiniti da je to prava stvar.

Ako je veza tek otpočela postoji mogućnost da se pretvori u nešto veoma ozbiljno, a ujedno će Djevice od svojih partnera očekivati istu ozbiljnost.

Djevice uvijek privlače inteligencijom, uzdržanošću i lijepim manirima. Njih partneri uvijek dobro shvataju i Djevice uvijek obećavaju stvarnu i dugu vezu, izbjegavaju vješto igrice i prevare. Zato će i ove godine Djevice otvoreno pristupati vezi. Februar će biti veoma romantičan, ali nemojte da se zalijećete, već dopustite sebi da istražujete i eksperimentišete i onda odlučite šta vam i ko vam najbolje odgovara.

Vaga Vage ovu godinu započinju sklapajući poznanstva sa različitim ljudima, svih starosnih grupa i životnih slojeva. Zato se njima i pruža prilika za romantičnim vezama. Mnoge Vage će sazreti u ovoj godini i ujedno će biti mnogo srećnije.

Pošto ćete biti dobro raspoloženi, privlačićete samo dobre ljude oko sebe i na taj način dobrom energijom privući ćete i

ASTROLOGIJA partnera, sasvim nesvesno. Zauzete Vage na samom početku godine očekuje borba i svađe i zato to treba da se riješi što prije. Ego će dominirati, tako da će odnosi biti jako zategnuti, te je potrebno smiriti taj opasan ego. Škorpija Znamo da je kod Škorpija sve do srži – ili intenzivna ljubav, smjela avantura ili apsolutno ništa. Njihove emocije gore uvijek, kod njih ništa nije blago. I ove godine Škorpije će tražiti dubinu u ljubavi, a izbor partnera pokazivaće ujedno i njihove osobine.

Ove godine Škorpije će na ljubavnom planu doživjeti veliku transformaciju, jer će mnogo naučiti iz svih bivših i budućih romantičnih veza. Intuicija vas neće prevariti ni ove godine, pa čak ni kada je u pitanju potraga za partnerom. To znači da treba stvarno da slušate taj unutrašnji osjećaj, jer vam samo on može donijeti emocije koje želite. Pokušajte da razumijete sebe. I dalje ćete srljati iz krajnosti u krajnost, u zavisnosti od toga kako vas budu vozile emocije.

Strijelac Ove godine u sebi morate da probudite avanturistički duh, da rizikujete i onda će sve doći na svoje mjesto. Entuzijazam i optimizam vas neće napustiti ove godine i upravo zbog toga ćete privući nove ljude u svoj život. Dogodiće vam se ljubav života, nevjerovatna sa mnogo emocija i uzbuđenja. Ipak, moramo reći da će vam se ponu-

35

diti više opcija, a na vama je da izaberete. Neki zauzeti Strijelci iznenada će se odlučiti na brak i to na samom početku godine, iako će sa sobom nositi određenu vrstu brige i anksioznosti.

To svakako treba da podijelite sa vašim partnerom.

Jarac Iako su Jarčevi prilično nezavisni, moraće da nauče da nemaju baš mnogo izbora u ovoj godini. Ne treba sve da gledate kroz interes, posebno ne ako je na ljubavnom planu. Pošto se kod vas često prepliću ljubav i posao, vrlo je moguće da ćete ljubav upoznati na poslu ili tokom saradnje na određenim projektima. Naravno da ćete sve vaše nedoumice i osjećanja, ranjivost i talente podijeliti sa potencijalnim partnerom, što će njega odmah privući. Može se desiti da upoznate nekog iz modne ili čak umjetničke indrustrije. Kada budete na vrhuncu vaše profesionalne karijere može se desiti da ćete upoznati ljubav svog života i naravno da ćete i ovaj put pomiješati posao i ljubav, ali sa zadovoljstvom.

Vodolija Vodolije uvijek traže rezultat, kako u poslu, tako i u ljubavi. Znači nećete ulaziti u nešto što vas ne zanima. I naravno, očekivaćete mnogo. Vodolije će biti u potrazi za partnerom, koji je zainteresovan, koji razmišlja unaprijed, inteligentnim partnerom, slobodnim i uspješnim. Samo tako će se i same Vodolije osjećati kompletno, jer one traže da se sa nekim povežu na svim nivoima. Moguće je da će slobodne Vodolije da upoznaju nekog na poslu, a već od kraja februara moguće je da će se desiti i neka nova ljubav. U tom periodu zauzete Vodolije rešavaće sukobe u svojim vezama i baviće se problemima ega. Vodolije ovog puta neće praviti planove, već će pustiti da ih emocije vode.

Ribe Ribe će na najljepši mogući način započeti ovu godinu.

Zaljubiće se. Ribe se nadrealno zaljubljuju, one nekada žive u svijetu snova, vrlo su emotivne i na ljubav gledaju najvećim očima. One su u stanju da osjete ljubav kakvu inače osjećaju pesnici, pripovjedači… Zauzete Ribe će vjerovatno prekinuti vezu i ući u novu tokom januara. Iako će im se ovo desiti neočekivano, biće im lijepo. Veze koje su započete na samom počektu godine produbiće se vremenom i sve one početne emocije preći će u mnogo veće, u toplinu, povjerenje, poštovanje.

Uživaćete u svakom trenutku sa izabranim partnerom, kao da se poznajete cijelog života.

(Wannabemagazine.com)

KILOGRAMI I ZDRAVLJE

36

zdravlje

UTORAK, 5. 1. 2021.

Razlikujte o od značajnij

Kada zadamo sebi cilj “moram smršati”, lako padnemo u zamku stalnog provjeravanja tjelesne mase.

Dva puta dnevno stajemo na vagu i svaki put se nadamo nižem broju. Stvar je u tome što je dnevno kolebanje težine normalno. Samo zato što vidite da se taj broj povećava ili smanjuje iz dana u dan, ne znači da niste na dobrom putu da smršate (ili se udebljate ako vam je to cilj). Saznajte koje su normalne oscilacije težine.

Zašto težina toliko varira?

Većina nas ne može da za nekoliko dana pojede toliko hrane da bi se ugojila nekoliko kilograma.

“Ako primijetite dramatično povećanje broja kilograma, velika je vjerovatnoća da je to zbog vode”, objašnjava dr Anita Petruceli za BodiLogicMD. “Jelo, piće, mokrenje, pražnjenje crijeva i vježbanje mogu uticati na sastav vode tijela, a time i na težinu”, kaže ona.

Na primjer, hrana sa visokim sadržajem ugljenih hidrata i visokim sadržajem soli može uzrokovati zadržavanje vode i povećanje broja kilograma, dok vježbanje može dovesti do privremenog gubitka vode i kilograma. Zato se nemojte previše uzbuđivati ili izbezumiti ako primijetite kolebanje težine za jedan dan.

“Povećanje tjelesne težine usljed fluktuacije vode trebalo bi da se normalizuje za dan-dva kada nastavite da vježbate i jedete zdravu hranu koja sadrži malo soli, rafinisanih ugljenih hidrata i prostih šećera”, kaže dr Petruceli.

Ako želite smršati, mnogo je bolje da sagledate promjene tjelesne težine, umjesto da se stalno mjerite. Međutim, ako vaga nastavi da pokazuje suvišne kilograme i nakon što se vratite u uobičajenu rutinu, otprilike nedjelju dana, uzrok vjero-

Povećanje tjelesne težine usljed fluktuacije vode trebalo bi da se normalizuje za dandva kada nastavite da vježbate i jedete zdravu hranu koja sadrži malo soli, rafinisanih ugljenih hidrata i prostih šećera vatno nije zadržavanje vode. Do toga dolazi zbog nekog drugog faktora načina života. Dnevno kolebanje težine od nula do pet kilograma neće vas spriječiti da postignete svoje ciljeve, prema riječima dr Džozefa Kolela, hirurga u Pitsburgu.

“Većina ljudi može prilično brzo da skine suvišnih pet kilograma uz manje promjene unosa kalorija i fizičke aktivnosti tj. vježbanje”. A ako vaga pokaže skok od sedam kilograma duže od dan ili dva, jedan od uzroka bi mogao biti i alkohol.

“Alkohol podstiče apetit i uništava vašu samokontrolu u pogledu količine hrane koju konzumirate”, objašnjava dr Kolela.

Imajte na umu da pored dijete neki ljekovi i zdravstvena stanja takođe mogu dovesti do kolebanja težine.

Kako da pratite napredak Uprkos kolebanju težine, možete koristiti vagu u svoju korist da biste postigli cilj.

Ako želite da izgubite samo nekoliko kilograma, možete provjeravati kolika vam je težina svaki dan.

“To će vam pružiti oslonac i vremenom pomoći da ispratite šta ste jeli i koliko ste težili”, kaže dr Kolela.

Međutim, ako želite smršati više od toga, skakanje na vagu više puta dnevno može vam pokvariti cio dan.

Izbjegavajte nepotreban stres tako što ćete provjeriti težinu jednom nedjeljno i pratiti šta jedete, kaže on.

(Lepota i zdravlje)

Mjerenje ujutru Koliko god se često suočavali s vagom, budite dosljedni. Doktor Petruceli predlaže da se mjerite ujutro, nakon buđenja, u donjem vešu. I uvijek koristeći istu vagu. Razmotrite i druge metode mjerenja napretka, posebno ako je vaš cilj mršavljenja veći od nekoliko kilograma. Ne mogu se sve pozitivne promjene zabilježiti skalom. Redovna kontrola može odrediti tačan sadržaj masti, mišića i vode u tijelu, a način na koji vam odjeća stoji takođe može biti od pomoći, kaže dr Petruceli.

UTORAK, 5. 1. 2021.

zdravlje

oscilacije ijeg gubitka

37

Uprkos kolebanju težine, možete koristiti vagu u svoju korist da biste postigli cilj. Ako želite da izgubite samo nekoliko kilograma, možete provjeravati kolika vam je težina svaki dan

Redovna kontrola može odrediti tačan sadržaj masti, mišića i vode u tijelu, a način na koji vam odjeća stoji takođe može biti od pomoći

38

ENIGMATIKA

UTORAK, 5. 1. 2021.

FOTO UBOD

Frontalni napad

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Već je završeno slavlje?

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2626

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ

PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

2013-12-21

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 2049

2012-05-23

Medium level

Sudoku puzzle No. 2626 2013-12-21

8

5

3

4

4 8

8 7 4 1

7 5

6

7

9

6

4

9

6

5 1

8

4

3

7

4

6

1

9

2

5

8

1

5

9

2

8

4

6

7

3

4

3

7

1

9

5

8

6

2

6

8

2

4

3

7

1

9

5

5

9

1

8

6

2

4

3

7

9

1

5

3

4

8

7

2

6

7

4

3

9

2

6

5

8

1

Puzzle solution:

4 6 8

5

7

3

4

1

8

9

6

2

1

4

8

2

9

6

5

3

7

9

2

6

7

5

3

1

8

4

6

3

7

1

4

9

8

2

5

4

9

2

8

3

5

6

7

1

8

5

1

6

7

2

3

4

9

7

1

5

3

8

4

2

9

6

3

6

9

5

2

7

4

1

8

2

8

4

9

6

1

7

5

3

9

9

3 8

1

9 2

2 2

7

1

3

7

4

5 2

1 9

4

1

6 5

2 6 puzzle 8 5 No. 7 2627 1 3 2013-12-22 4 9 Sudoku

7

7 9

2

www.sudokukingdom.com 8 2 6 7 5 3 9 1

6

5

9

9

9

9 5

8 2

UTORAK, 5. 1. 2021.

Word Search Puzzle #E232MU

U

E

L

C

A

N

N

I

P

W

G

K

T

L

S

T

E

S

E

B

M

A

S

H

I

N

G

E

U

S

Y

T

T

E

N

O

R

E

C

I

N

V

R

A

B

I

D

H

S

T

N

E

M

L

I

A

P

B

T

U

T

E

E

L

S

L

N

V

L

G

S

P

U

R

S

O

D

I

H

C

A

E

B

A

S

R

I

F

O

S

R

L

R

C

A

R

B

B

L

L

E

B

I

T

E

C

I

S

I

O

O

O

L

I

E

S

T

P

X

T

H

G

B

U

G

N

E

Y

Z

C

A

U

Y

E

A

B

S

L

D

D

S

S

M

A

R

R

D

D

E

T

O

I

R

U

E

C

I

M

R

E

E

D

E

R

S

O

I

N

H

T

K

R

U

D

P

R

Y

W W

E

E

C

T

N

E

G

A

T

S

E

H

S

P

S

E

Agent Agent Ailments Ailments Arise Baste Arise Beach Baste Besets Bobbed Beach Brigade Besets Crepe Dries Bobbed Dunce Brigade Erasers Erupts Crepe Estates Dries Extort

Fruits Erupts

U

Sells These Sleet Pinnacle Spurs Torch Sword Pushes Trill Tenor Rabid Tummy Theirs These Ratios Usurps Torch Rioted Vagabond Trill Tummy Sells Vivacity Usurps Sleet Vagabond Wheel Vivacity Spurs Wheel Sword

Gavel Estates Gilded Glory Extort Leashed FruitsLizards Mashing Gavel Nicer Gilded Obeys GloryOusters Pinnacle Leashed Pushes Rabid Lizards Ratios Mashing Rioted

Ousters

Dunce

Nicer

Tenor

Erasers

Obeys

Theirs REBUS

HOROSKOP OVAN Fokusirani ste na osmišljavanje novih poslovnih planova. Očekuje vas sastanak s bivšim partnerom. Druga strana priželjkuje nastavak veze, ali mu vi djelujete totalno nezainteresovano.

Mogući su problemi sa grlom.

BIK Zadovoljni ste kako se odvija poslovna saradnja sa inostranim saradnicima. U planu vam je da proširite postojeću saradnju i nadate se da će prihvatiti vaš predlog. Moguća je alergijska reakcija na neki lijek, hranu ili miris.

BLIZANCI Razočarani ste rezultatima rada. Očekivali ste mnogo bolje rezultate. Zadovoljni ste prilivom finansija. Očekuje vas novo poznanstvo sa krajnje energičnom, čulnom i impulsivnom osobom. Mogući su problemi sa sinusima.

RAK Iznenadni problemi usporavaju proces rada. Ne uspijevate da ih prevaziđete. Imate utisak da je bračni partner hladan i nezainteresovan. Plašite se da ne spomene razvod. Veoma ste osjetljivi. Očekuju vas problemi sa cirkulacijom.

LAV Copyright © Puzzle Baron July 19, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Od ranog jutra očekuju vas poslovni problemi. Bićete odlučni u njihovom rješavanju, ali nećete uspjeti da nađete rješenje.

Emotivno ste nezadovoljni. Imate utisak da drugoj strani nije stalo do veze. Imunitet je veoma slab.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Smeta Raši ren kad ruča

39

ENIGMATIKA

Niste pretjerano zainteresovani za radne obaveze. Snagom volje terate sebe da bar nešto odradite. Usamljeni ste. Imate potrebu za stabilnom vezom. Plaši vas što ne uspijevate da upoznate neku zanimljivu osobu. Kosti su osjetljive.

VAGA Smatrate da imate odlične poslovne ideje, ali nadređena osoba ne dijeli vaše mišljenje. Razočarani ste zbog toga. Sve više razmišljate o dobijanju potomstva. Partner nije spreman za taj korak. Moguća je nesanica.

ŠKORPIJA Očekuju vas poslovni problemi za koje ne uspijevate da nađete adekvatno rešenje. Ponovo ste frustrirani situacijom na poslu.

Emotivno interesovanje je tajnog tipa. Još uvijek ne prilazite simpatiji. Stomak je osjetljiv.

STRIJELAC Nemate realan pogled na obaveze. Upravo iz tog razloga neki vaši planovi neće moći da se realizuju. Zabrinuti ste zbog finansija. Partner razumije vašu potrebu za finansijskom sigurnošću. Pripazite na unos hrane i pića.

JARAC Dobro ste pripremljeni i svojom dokumentovanom pričom podižete šanse da presuda bude donijeta u vašu korist. Zadovoljni ste emotivnom sferom. Promiče vam da voljena osoba ima probleme. Grlo je osjetljivo.

VODOLIJA Komunikacija vam je jača strana. U slučaju sastanaka i dogovora postižete ciljeve i potpisujete dogovor koji vam odgovara. Očekuje vas novo poznanstvo preko posla. Druga strana vam se dopada na prvi pogled.

Sinusi su osjetljivi.

RIBE Imate vrlo odgovoran odnos prema obavezama. Planovi su vam jasni, energični ste i sigurnim koracima idete prema cilju.

Pred vama je novo poznanstvo.

Osjećate da je druga osoba prava za vas. Zdravlje je stabilno.

40

Mali oglasi

UTORAK, 5.1.2021.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.)

Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Kupujem polovne knjige, kucne biblioteke.

Filozofija,istorija, umjetnost,sabrana djela itd. Dolazak na adresu,isplata odmah.

Kontakt 067/681-918

AKCIJA DO KRAJA JANUARA 15 PLATIŠ 15 GRATIS!

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE - osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata - vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata - prijava i odjava radnika - izrada završnih računa - pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata - finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Decembarski popust- 50% !!!

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 5.1.2021.

41 31

MAL I OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA, ULICA 19. DECEMBAR, ULAZ BROJ 5, JUŽNA STRANA STADIONA BUDUĆNOSTI

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

S Za tatu nijesu čuli 12 godina, UTORAK, 5. 1. 2021.

SPORT

43

OTAC SOLIDAN FUDBALER, SINOVI MNOGO BOLJI ŽIVOTNA PRIČA BRAĆE ERNANDEZ

DOGAĐAJ DANA FUDBAL

RIVER PLATA PALMEIRAS

01.30h

ZANIMLJIVOST DANA

Belgijski napadač Romelu Lukaku postigao je do sada 50 golova za Inter - do te brojke stigao je na 70 utakmica za “nerazure”.

Zanimljivo, velikom Brazilcu Ronaldu za 50 pogodaka u istom klubu trebalo je osam mečeva više.

ali je cijeli svijet čuo za njih Za Žan-Fransoa Ernandeza čuli su možda samo navijači Tuluza, Marseja i Rajo Valjekana - sjećaju ga se kao stamenog štopera, ali daleko od svjetske klase. Uostalom na čuveni “Velodrom” stigao je nakon ere zloglasnog Bernara Tapija, kada je Marsej izbačen u Drugu ligu Francuske.

Ipak, baš u predivnoj Provansi rođena su njegova dva sina, rođena je jedna od ljepših fudbalskih priča današnjice - Lukas Ernandez već je svjetski šampion sa Francuskom, a evropski sa Bajernom iz Minhena, dok Teo polako postaje ikona velikog Milana.

U mnogim slučajevima tata bi bio ponasan na svoje sinove, a oni njemu zahvalni, jer su dolaskom u Madrid dobili priliku da pokažu talenat, ali u ovoj priči to nije tako.

■ NE ZNAMO NI JE LI ŽIV

Žan-Fransoa je zajedno sa porodicom 1998. stigao u Madrid, nekoliko godina činilo se da je sve idealno, ali...

Jednog dana otišao je bez pozdrava (španski mediji pišu zajedno sa tada mladom TV

zvijezdom Sonijom Moldes), a Teu, Lukasu i njihovoj majci nije ostavio ništa. Biće to posljednji put da su braća Ernadez vidjela svog oca.

“Da, zvuči kao radnja nekog filma, ali mojoj porodici se to zaista desilo. Otac je jednog dana, kada smo još bili djeca, otišao i od tada ga nijesmo ni vidjeli ni čuli. Ne samo da ne znamo gdje je, nego nemamo uopšte pojma da li je živ ili mrtav”, otkrio je nedavno Lukas. “Moj mozak to ne može da prihvati. Kako muškarac, muž i otac može da napusti sopstvenu djecu.”

Odlazak oca dosta je uticao na Lukasa i Tea, pa su tako u tinejdžerskom dobu obojica imali problema sa zakonom i bili optuživani za nasilje.

Ipak, fudbal ih je na vrijeme odveo na pravu stranu.

■ TEO TALENTOVANIJI, ALI...

Od malih nogu godinu mlađi Teo pokazivao je ogroman talenat za fudbal, dok je za Lukasa u djetinjstvu ovaj sport bio u drugom planu.

Ipak, kako njihova majka nije imala gdje da ostavi Lukasa dok Tea vodi na treninge, ta-

Teo bira - Francuska i borba za mjesto sa bratom ili Španija

Lukas je odavno nezamjenjiv u reprezentaciji Francuske, gdje može da igra na poziciji lijevog beka, ali i štopera, dok je Teo nastupao samo za mlađe selekcije “trikolora”.

Nakon fenomenalnih partija u

11

GOLOVA I 10 ASISTENCIJA UPISAO JE TEO ERNANDEZ ZA MILAN OD JULA 2019, KADA JE STIGAO NA “SAN SIRO” ko je i on sa bratom počeo da trenira. Potencijal braće Ernadez nije mogao da promakne Atletiko Madridu, gdje su Lukas i Teo stigli kao klinci.

Bez obzira na Teov veći talenat na nekadašnjem “Kalderonu” bolje se snašao Lukas, pa je sve više mlađi brat bio u sjenci starijeg. A i tih godina, sa Filipe Luisom na li-

dresu Milana, za njega se zainteresovala i Španija, pa će tako mlađi Ernandez moći da bira - “galski pjetlovi” ili “furija”. U prvom slučaju vjerovatno bi se i sa bratom borio za mjesto u timu. jevom beku sve je bilo manje izgleda za Tea. Zbog svega odlučio se da pređe u “omraženi” Real. Ni u “kraljevskom klubu” nije uspio da se nametne, uslijedila je pozajmica u Sosijedad, a onda ga je veliki Paolo Maldini doveo u Milan. I tu je “eksplodirao” “rosoneri” su ponovo na vrhu, a Teo je uz Ibrahimovića najzaslužniji za to. Od kada je u julu 2019. stigao na “San Siro” sa mjesta lijevog beka postigao je 11 golova i namjestio 10.

U međuvremenu, Lukas je izrastao u jednog od najboljih defanzivaca planete - sa Francuskom je u Rusiji 2018. pokorio svijet, a nakon prelaska iz Atletika u Bajern “zgrabio” je i Ligu šampiona.

Od teškog djetinjstva do fudbalske bajke i filmske priče braće Ernandez.

K.B.

IZJAVA DANA Naš posao je da postavimo pitanje - možemo li da poremetimo hijerarhiju?

Možda ne finansijski, jer nemamo budžet za kupovinu igrača od 70, 80, 90 miliona funti, ali možemo na fudbalski način. Moja ambicija je da ponovo igramo Evropu i da prođemo dalje.

BRENDAN RODŽERS, trener fudbalera Lestera.

Teo i Lukas Ernandez

44

SPORT

UTORAK, 5. 1. 2021.

GOLMAN ŠAMPIONA BUDUĆNOSTI MILOŠ DRAGOJEVIĆ

Godina za pamćenje, u ovoj dupla kruna, pa zapažen nastup u Evropi Foto:FK Budućnost Ponosan na sve: Miloš Dragojević Praktično savršena jesen, pa onda zasluženi odmor kako bi se proslavili praznici. Međutim, svaki od igrača dobio je program rada kako bi što spremniji dočekali okupljanje zakazano za 11. januar. Tako je izgledao kraj 2020. i početak 2021. godine, kada su fudbaleri Budućnosti u pitanju koji sa +18 čekaju početak proljeća.

A, najstandardniji u redovima “plavih” bio je - Miloš Dragojević. Sjajni golman je tokom jesenje polusezone proveo svaki minut na terenu - ukupno 1.710 na 19 utakmica.

“I prošle sezone sam odradio 100 odsto utakmica, sada sam nastavio u dobrom ritmu i mogu da budem zadovoljan. Moja forma je u kontinuitetu dobra, tijelo je na zavidnom nivou i zbog toga sam srećan“, rekao je Dragojević u intervjuu za zvanični sajt kluba.

Osim 18 bodova prednosti, Budućnost je osvojila najviše bodova tokom

14

PUTA JE DRAGOJEVIĆ VADIO LOPTU IZ MREŽE U PRVOJ POLUSEZONI - NAJMANJE U LIGI

1.710 MINUTA NA 19 MEČEVA PROVEO JE MILOŠ DRAGOJEVIĆ NA GOLU BUDUĆNOSTI U JESENJOJ POLUSEZONI

polusezone (49), vezala je najviše pobjeda (deset), ima osam trijumfa u nizu na strani, postigla je najviše golova (37), a primila najmanje – 14.

“Odbrana je bila na visokom nivou, presrećan sam kako smo kolektivno odigrali jesen”, govori Dragojević, koji se osvrnuo na dva poraza u prva tri kola na startu sezone. „Potrošili smo se dosta fizički i emotivno protiv Ludogoreca, Astane i Sarajeva. Željeli smo da ostavimo dobar utisak i ostavili smo ga.

A što se tiče prvenstva, brzo smo došli do željene forme jer smo bili svjesni kvaliteta koji posjedujemo unutar tima. Iskreno, nijednog trenutka nijesmo bili zabrinuti”, jasan je popularni Dragojlo.

Praktično da ne postoje oni koji smatraju da aktuelni šampion Crne Gore može da ispusti ovoliku prednost. „Plavi“ su na auto-putu ka petoj tituli, a ujedno biće to i peta titula za sjajnog čuvara mreže.

“Ponosan sam na što mogu da se pohvalim sa sva če-

tiri šampionska pehara, ali sam i dalje željan novih izazova. Na putu smo da osvojimo novu titulu, to bi za mene bila peta i taj san je sigurno realan. Međutim, niko od nas se neće opustiti, jer je naš cilj da osvojimo duplu krunu i ostavimo zapažen učinak u Evropi. Vjerujem da ovaj tim na čelu sa svim ljudima u klubu to može“, nema dilemu Dragojević.

I za kraj razgovora 31-godišnji golman se osvrnuo na 2020. godinu u kojoj je dobio i poziv za reprezentaciju Crne Gore. „Virus jeste u prvom planu, negdje je sve pokvario, ali što se tiče mene zadovoljan sam. Titula, Evropa, reprezentacija, plasman u viši rang – mogu reći da je sve to kruna moje dosadašnje karijere. Budućnost je na putu nove titule, vjerujem i duple krune, klub raste i razvija se i kao igrač sam ponosan na sve to“, poentirao je Miloš Dragojević.

A.K.

8

POBJEDA U GOSTIMA VEZALA JE BUDUĆNOST U DOMAĆEM ŠAMPIONATU

LAVOVI SJUTRA PROTIV RUKOMETNOG VELIKAN

SPORI RITAM Švedska i rukomet, uvijek posebna veza. Velikan i jedan od simbola ovog sporta nekako očekivano ima pozitivan međusobni skor sa Crnom Gorom šest pobjeda i dva poraza. Ipak, ta dva trijumfa “lavova” jedne su od ljepših sportskih priča naše zemlje, a upravo oni bi trebalo da “nose” naše rukometaše kroz novi super važan okršaj sa četvorostrukim evropskim i svjetskim prvakom.

Crna Gora i Švedska sudariće se sjutra (18.00h) u “Bemaks areni” u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2022. Nakon očajnog rezultata u Rumuniji (36:27) “lavovi” će protiv velikog rivala morati da se “vade” na neki način.

“Da, igrali smo sa njima u kvalifikacijama prije četiri godine, kad smo ih pobijedili u Nikšiću (prije toga i epski trijumf u Morači 2012). Znamo da imaju strahovitu kontru, to moramo da zaustavimo i da nam odbrana kreće faktički iz napada”, poručio je naš bek Miloš Božović.

ŠVEDSKA JESTE OSLABLJENA, ALI TO SU SVE IGRAČI IZ VRHUNSKIH KLUBOVA, UGLAVNOM NJEMAČKIH. S DRUGE STRANE, NIJESMO NI MI KOMPLETNI, NEDOSTAJU NAM STEVAN VUJOVIĆ I BOŽO ANĐELIĆ, ALI NAVIKLI SMO NA TO DA NIJESMO U PUNOM SASTAVU. SKENIRAĆEMO IH DOBRO I NADAMO SE POBJEDI.

■ RIVAL OSLABLJEN, ALI...

Ovog puta neće biti dobro poznatog huka sa tribina da “pogura” momke Zorana Roganovića do nove velike priče, ali bi “lavovima” moglo da bude lakše, jer rival ne stiže u najjačem sastavu. “Švedska jeste oslabljena, ali to su sve igrači iz vrhunskih klubova, uglavnom njemačkih”, upozorio je Božović.

“S druge strane, nijesmo ni mi kompletni, nedostaju nam Stevan Vujović i Božo Anđelić, ali navikli smo na to da nijesmo u punom sastavu. Ske-

UTORAK, 5. 1. 2021.

NA NASTAVLJAJU KVALIFIKACIJE ZA EP, MILOŠ BOŽOVIĆ PORUČUJE

Lavovi igraju i za Gojka, Simić u stručnom štabu

Naši rukometaši imaće sjutra i dodatni motiv - pobjedom protiv Švedske poslali bi pravu podršku jednom od članova stručnog štaba Crne Gore Gojku Vučiniću.

Trener golmana u muškoj i ženskoj selekciji nalazi se u Španiji, gdje je operisan nakon zdravstvenih problema, koji su ustanovlje-

niraćemo ih dobro i nadamo se pobjedi.”

A recept za pobjedu Božović je već objasnio - smiriti brzinu momaka Glena Solberga i ubitačnu tranziciju.

“Uz sve to, ne smijemo da dozvolimo greške, jer ćemo biti odmah kažnjeni. Osnovna stvar je da ih što duže zadržimo u pozicionom napadu šest na šest, imaćemo šanse ako us-

ni poslije njegovog povratka sa Evropskog prvenstva za rukometašice.

Vučinića će u mečevima sa Švedskom zamijeniti Goran Simić, otac crnogorske “jedinice” Nebojše Simića i čovjek koji je trener golmana bio u stručnom štabu nekadašnjeg selektora Zorana Kastratovića. porimo ritam utakmice”, objasnio je Božović.

■ NA NEKI NAČIN MEČ LOPTA

Miloš i njegovi saigrači dobro znaju važnost sjutrašnjeg meča - posebno nakon debakla u Baja Mareu.

“Nijesmo imali idealan start kvalifikacija, poslije pobjede nad Kosovom izgu-

bili smo velikom razlikom u Rumuniji, ali imamo sad neku vrstu meč lopte protiv Švedske u Podgorici koju bismo trebali da iskoristimo. Znamo što nam pobjeda donosi i idemo po nju”, jasan je bek mađarske Tatabanje.

Miloš Božović nije bio u mogućnosti da pomogne saigračima tokom prethodnih akcija u kvalifikacijama, pa će protiv Švedske poslije skoro godinu i Evropskog prvenstva navući najdraži dres.

“Lijepo je opet biti u nacionalnom timu. Dugo nijesam bio sa ekipom, u istom tom periodu nijesmo ni igrali u ovom sastavu, a obnavljanje nekih stvari i vraćanje svega na svoje mjesto je proces za koji nemamo baš mnogo vremena. Daćemo sve od sebe da sve to što prije posložimo”, zaključio je Božović.

Nakon meča u “Bemaks areni” isti rivali sastaće se i subotu u Eskilstuni. K.B.

45

NOVI PREDSJEDNIK BSCG ALEKSANDAR KLEMENKO

DA SE BOKS VRATI NA STAZE STARE SLAVE

Posljednjeg dana 2020. godine Bokserski savez Crne Gore dobio je novog predsjednika. U pitanju je Aleksandar Klemenko, doskorašnji prvi čovjek Budve. A, glavni cilj će biti da se stvori stabilan savez koji će obezbijediti uslove da se boks vrati na puteve stare slave.

“Nastojaću da iskoristim sportsko iskustvo stečeno u radu u Budvi, gdje smo mnogo puta dokazali da znamo put do uspjeha. Cilj je da stvorimo stabilan savez, koji će biti na ponos cijeloj Crnoj Gori i da boks, kao što je to bilo nekada, bude jedan od glavnih sportova po svim parametrima”, rekao je Klemenko agenciji MINA.

Foto:Facebook

SMIRUJE ŠVEDSKU

SPORT

Savez će biti reorganizovan na svim nivoima osim u stručnom timu. Boško Drašković će i dalje biti selektor, Nikola Ružić trener, a Dragan Đuričković sportski direktor. Jedna novina je da će Nikola Sjekloća biti direktor BSCG. “Ako je taj tim, u prilično skromnim uslovima, uspio da ostvari kontinuitet u postizanju međunarodnih rezultata, onda smatram da ih treba zadržati i pružiti im podršku. Treba im pomoći angažovanjem raznih stručnjaka u radu sa reprezentacijom”, dodao je Klemenko.

“Vjerujem da će već u prvoj godini našeg rada biti vidljiv napredak Bokserskog saveza”, poentirao je Klemenko. A.K.

NAKON SUTJESKE IZAZOV NA KLUPI ZRINJSKOG

Glomazić ponovo u Mostaru Dva crnogorska stručnjaka u kratkom roku stižu u Bosnu i Hercegovinu. Nakon što je potvrđeno da je Miodrag Kadija sjeo na klupu sarajevskih Sparsa, Zrinjski je saopštio da je novi šef stručnog štaba – Zoran Glomazić.

Iskusni stručnjak se vraća u Mostar nakon dvije fenomenalne sezone na čelu Sutjeske.

Zrinjski je podmladio ekipu, a uoči ove sezone odbio je specijalnu pozivnicu za Drugu ABA

Greške su protiv Švedske zabranjene: Miloš Božović

ligu, jer je procijenjeno da je još uvijek rano za mladu ekipu.

U prvoj sezoni na klupi Sutjeske 58-godišnji trener je stigao do finala Kupa, polufinala plejofa domaćeg prvenstva. Godinu kasnije Sutjeska je eksplodirala – novo finale masovnijeg takmičenja, ali i polufinale ABA 2 lige.

Međutim, zbog korona virusa je došlo do prekida sezone.

Osim Sutjeske i Zrinjskog, Glomazić je vodio Ibon, Primorje, Mogren, Teutu, Teodo...

A.K.

Glomazić

46

SPORT

UTORAK, 5. 1. 2021.

PLUS / MINUS

FOTO DANA

STEF KARI Koš-mašina Golden Stejta se vratila. Stef Kari je u pobjedi „ratnika“ protiv Portlanda (137:122) ubacio 62 poena i pokazao da je potpuno spreman za novu sezonu. Kari je iz igre šutirao 18-31 (osam trojki), a koliko je bio raspoložen najbolje govori podatak da je za prvih 12 minuta ubacio čak 21 poen.

SIMBOLI INSPIRISANI TRADICIJOM

+

AUSTRALIJAN OPEN Nevjerovatne stvari se dešavaju sa organizacijom prvog Gren slema u godini. Nakon pomjeranja, te uspostavljanja brojnih pravila protiv širenja zaraze korona virusa stigao je novi problem. Riječ je o potencijalnoj tužbi vlasnika penthaus stanova u Vestin Melburn hotelu koji je planom predviđen kao mjesto u kojem će teniseri i teniserke odraditi dvonedjeljni karantin po dolasku u Melburn.

Organizacioni odbor Zimskih olimpijskih i paraolimpijskih igara 2022. u Pekingu predstavio je slikovne simbole. Oni su inspirisani tradicionalnom kineskom umjetnošću graviranja pečata. Dizajnirani na osnovu tradicionalnog umjetničkog oblika gravure pečata, svaki od slikovnih simbola prikazuje pojedinačni događaj prikazan jedinstvenim potezima. Simboli prikazuju kretanje zimskih sportova i bogatu kinesku kulturu u modernoj grafici.

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1

19.00h

Liga šampiona, snuker

ARENASPORT 1

12.25h

Salavat – Avangard, hokej

14.55h

Gacijantep – Efes, košarka

17.00h

Srbija – Francuska, rukomet

16.55h

Konja – Galatasaraj, fudbal

18.45h

Linares – Sevilja, fudbal

18.55h

Alba – Baskonija, košarka

21.00h

Marbelja – Valjadolid, fudbal

02.00h

Memfis – LA Lejkers, košarka

SPORTKLUB 2

ARENASPORT 2

15.00h

Bengaluru – Mumbai, fudbal

17.30h

Dinamo M. – SKA, hokej

20.45h

Totenhem – Brentford, fudbal

19.45h

Ber Ševa – Makabi, fudbal

01.30h

River Plata – Palmeiras, fudbal

SPORTKLUB 3 13.30h

Liga šampiona, snuker

ARENASPORT 3 18.00h

Karšijaka – Fortitudo, košarka

ARENASPORT 4 16.45h

Nižnji – Saragosa, košarka

18.45h

Logronjes – Viljareal, fudbal

EUROSPORT 1 12.50h

Svjetski kup Toblah, skijaško

trčanje 14.35h

Svjetski kup Toblah, skijaško

trčanje 16.00h skokovi

Svjetski kup Bišofshofen, ski

22

na današnji dan

2014.

47

sport

UTORAK, 5. 1. 2021.

DN tiket dana

1 2

Danilo Brajković (Zabava)

2 1-1 1 H2 (+8) 0-1 1

Konjaspor Galatasaraj Totenhem Brentforf Alba Baskonija Gaziantep Efes Klermon Grenobl Tuluz Pariz

18

Ukupna kvota: 129,26

Odlazak crnog pantera

Preminuo slavni portugalski fudbaler Euzebio, legenda Benfike. Za „orlove“ iz Lisabona igrao je 14 godina (od 1961. do 1975), upisao 301 utakmicu i postigao nevjerovatnih 317 golova. Nakon toga nosio je dres Montereja, Toronra, Beira Mara, Las Vegasa, Nju Džersija... Za reprezentaciju Portugala je na 64 utakmice postigao 41 gol. O kakvom je igraču bilo riječ najbolje govori rečenica Alfreda Di Stefana koji je rekao: „Za mene će Euzebio uvijek biti najbolji igrač svih vremena“.

NE PROPUSTITE

godina trajalo je prokletstvo Klivlend Braunsa koji su se konačno domogli plej-ofa NFL lige.

Klivlend je na svom terenu u posljednjem kolu ligaškog dijela sezone srušio Pitsburg 24:22 i prvi put od 2002. će se naći u doigravanju

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Predrag ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

Bišofshofen je spreman za rasplet turneje četiri skakaonice Eurosport 1, 16h

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana Despotović (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša Pajović (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@ dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta Bošković (sport@ dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO SPORAN NAČIN OBNOVE KUĆA NAKON RATA 1995. GODINE

Hrvatski ministar najavio istragu o lošoj gradnji u Petrinji

LAŽNA UZBUNA U NJUJORKU

Dio Kvinsa evakuisan zbog dojave o bombi Nakon što je kod jednog tržnog centra u Kvinsu uočeno vozilo navodno puno eksploziva - što je izazvalo masovnu evakuaciju ovog dijela Velike jabuke, njujorška policija je utvrdila da nikakav eksploziv nije postojao u vozilu. Policija je dovela pse za otkrivanje eksploziva koji su “pronjuškali” sumnjivo vozilo parki-

Šeri

rano na parkingu i utvrđeno je da eksploziva nema.

Ipak, pronađen je haski koji je bio zarobljen u kolima. Životinja je spasena, a policajci su psu dali vodu. Istraga je još u toku, a policajci su i u potrazi za vozačem. Stanovništvo, koje je pozvano da se evakuiše iz ovog dijela Njujorka, pozvano je potom da se vrati svojim kućama.

Hrvatski ministar građevine Darko Horvat najavio je juče istragu o poslijeratnoj obnovi kuća u Petrinji, urušenih u razornom potresu koji je prošlog utorka pogodio centralnu Hrvatsku.

“Biće istrage o obnavljanju kuća nakon rata koje su se urušile u potresu”, izjavio je Horvat uoči sjednice Vlade, prenijela je Nova TV. On nije želio da odgovori na pitanje koga će i ko istraživati, niti da komentariše to što je sadašnji sisačko-moslovački župan Ivo Žinić bio zadužen za obnovu tog područja 1995.

godine. “Zazivati bilo čiju odgovornost sada je bespredmetno do trenutka dok ne budemo sigurni šta se događalo i ko su bili akteri”, rekao je ministar.

Arhitekta Ivan Križić rekao je za N1 da zakoni jasno propisuju način gradnje i da se loša gradnja u Petrinji nakon rata može nazvati samo kriminalom.

RUSI PROMIJENILI STAV O INCIDENTU U JERMENIJI

“Obaranje našeg helikoptera ubistvo s predumišljajem” Ruski vojni istražitelji sada tretiraju pad ruskog aviona 9. novembra iznad Jermenije kao ubistvo s predumišljajem. Prethodni stav je bio da se radilo o ubistvu iz nehata. Ruski Mi-24 helikopter je oboren iznad Jermenije u blizini teritorije

koja pripada Azerbejdžanu kada su stradala dvojica članova posade, a treći je povrijeđen, prenio je Rojters, pozivajući se na Interfaks. Obaranje helikoptera dogodilo se samo nekoliko časova prije nego što je došlo do sporazuma izme-

đu Jermenije i Azerbejdžana oko Nagorno-Karabaha. Azerbejdžansko ministarstvo spoljnih poslova je priznalo da su njihove snage oborile helikopter, navodeći da je to bilo slučajno i uz izvinjenje Moskvi i spremnost da plate odštetu.

VEOMA RIJETKA POJAVA U SILICIJUMSKOJ DOLINI

RADNICI GUGLA OSNOVALI SINDIKAT

Više od 220 inženjera i drugih radnika zaposlenih u Guglu osnovali su sindikat. Time su zaokružili višegodišnji rastući radnički aktivizam u jednoj od najvećih svjetskih kompanija, objavili su juče u Njujork tajmsu sindikalni lideri.

Formalna udruženja za radnička prava su izuzetno rijetka pojava u tehnološkim kompanijama u Silicijumskoj dolini, koje su poznate po čvrstim antisindikalnim stavovima, naveo je

njujorški list. Osnivanje ove organizacije pod nazivom Sindikat radnika Alfabeta, po imenu Guglove matične kompanije, dolazi nakon sve glasnijih zahtjeva zaposlenih u Guglu za preispitivanjem politika plata, uznemiravanja i poslovne etike, i vjerovatno će uticati na zaoštravanje tenzija sa najvišim rukovodstvom kompanija, ocjenjuje se u tekstu.

Za razliku od tradicionalnih sindikata, koji zahtijevaju da poslodavci

dođu za pregovarački sto kada se dogovara kolektivni ugovor, ovaj Alfabetov predstavlja manjinski sindikat jer zastupa tek djelić od ukupno nešto više od 260.000 zaposlenih s punim radnim vremenom.

Sindikat radnika Alfabeta namjerava da se bori za to da radnici dobijaju poštenu platu za svoj rad i da ne moraju da strahuju od zlostavljanja, osvete poslodavca ni od diskriminacije, navele su sindikalne vođe.