Dnevne novine 6. i 7. januar, 2021. by Dnevne Novine

LIDER POKRETA ZA PROMJENE NEBOJŠA MEDOJEVIĆ

Spajić da podnese ostavku ili ne glasam za zakone

■8

OTVORENO PISMO CRNOGORSKIH ORGANIZACIJA U DIJASPORI ■ 5

Crna Gora se zbog nove vlasti nalazi na ivici ambisa

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021. BROJ 2886 GODINA VIII

Sa sastanka u Njujorku

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

ĐUKANOVIĆ DONIO ODLUKU

IZBORI U NIKŠIĆU 14. MARTA ■2 IJZ SINOĆ SAOPŠTIO

Preminulo sedam osoba, 424 nova slučaja ■ 17

PREDSJEDNIK MILO ĐUKANOVIĆ O NAVODIMA POTPREDSJEDNIKA VLADE

Abazović je slagao 6.000 puta ■ Kompanija Global Montenegro d.o.o. je saopštila da nakon što je juče izmirila iznos od 1.939,06 eura po osnovu doprinosa, državi Crnoj Gori ne duguje nijedan jedini cent na ime bilo kog poreza ili bilo kog doprinosa

■ 2 3

NAČELNIK ODJELJENJA ZA UNUTRAŠNJU KONTROLU POLICIJE MILAN ADŽIĆ ZA DNEVNE NOVINE ■ 10 11

DIREKTIVA AMBASADORIMA ■ 3

Krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti izvršila 33 policajca

BARANIN STEFAN ĆEKLIĆ: UTISCI SA ARKTIKA Diplomate moraju da opanjkavaju Vladine U ČIZMAMA OD FOKE političke protivnike KROZ NEPREGLEDNI LED ■ 28 29 Svim pravoslavnim vjernicima čestitamo Božić! ■ SLJEDEĆI BROJ DNEVNIH NOVINA IZLAZI U PETAK, 8. JANUARA

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

ĐUKANOVIĆ DONIO ODLUKU

Izbori u Nikšiću 14. marta

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je juče lokalne izbore u Nikšiću, koji će biti održani 14. marta ove

godine. Kako je saopšteno, odluka o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini opštine Nikšić stupa na snagu danom donošenja. “Odluka će biti objavljena u “Službenom listu Crne Gore’’ i u “Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi’’”, navodi se u saopštenju Predsjednika. R.P.

OPŠTINSKI ODBOR DPS NIKŠIĆ

Zloupotreba sveštenog lica u predizborne svrhe

PREDSJEDNIK MILO ĐUKANOVIĆ O NAVODIMA POTPREDSJEDNIKA VLADE

ABAZOVIĆ JE SLAGAO ZA VIŠE OD 6.000 PUTA

bjava Dritana Abazovića da sam poreski dužnik najobičnija je laž i prevara, poručio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović, ističući da kao građanin Crne Gore ne duguje nijedan cent po osnovu poreza, ni po bilo kojem drugom osnovu.

Iz Opštinskog odbora DPS Nikšić navode da su juče Nikšićani opet svjedočili bahatosti, nepoštovanju pravnih propisa i ruganju građanskoj Crnoj Gori. Kako su kazali, “takozvano bratstvo Tvrdoš, iza kojeg stoje lica sa pozamašnim policijskim dosijeima, postavili su ceradu sa likom preminulog Amfilohija Radovića na jednu od stambenih zgrada u Nikšiću”. “Za postavljanje reklamnih panoa ili drugih sadržaja na stambenim zgradama, neophodna je saglasnost svih stanara, ali i dozvola Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine”, navode u nikšićkom DPS-u. Tvrde da su pomenute osobe išle od vrata do vrata u predmetnom stambenom objektu i uz zastrašivanje primoravali stanare da daju saglasnost. “No, i pored toga nijesu istu dobili od svih. O dozvoli Sekretarijata da i ne govorimo, jer zašto bi oni tražili dozvole, kad ih oni sami sebi

daju, kao što daju sebi pravo da vrijeđaju i ometaju službenike u vršenju dužnosti. Anarhija na djelu”, tvrde u OO DPS Nikšić. Navode da je druga strana priče šta se želi postići postavljanjem ovakvih sadržaja. “Zloupotreba vjere, vjerskih osjećanja i lika preminulog Amfilohija, a sve u predizborne svrhe u Nikšiću. Ovim pokazuju koliko im je išta sveto, koliki su vjernici i koliko poštuju najradosniji hrišćanski praznik koji dolazi. Sveštena lica na ceradama, instant vjernici i tabloidna lica sa potjernica – trojstvo kakvo savremena civilizacija ne pamti”, kažu u nikšićkom DPS-u. Oni su pozvali nadležne organe da hitno reaguju i da ovom bahaćenju i nepoštovanju propisa stanu na kraj. “Zakoni moraju biti jednaki za sve, pa i za gospodu, koja su aktivno učestvovala u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore podržavajući aktuelnu vlast”, zaključili su u saopštenju. R.P.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je kazao da Đukanović, “dok priča o navodnom poštovanju Ustava i zakona, duguje 12,4 miliona eura poreza državi” i poručio da “nema više nedodirljivih”. On je na Tviteru objavio da je, prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, Đukanović jedan od osnivača kompanije Global Montenegro. “Tačno je, i javnost o tome sve zna, da sam godinama akcionar u kompaniji Global Montenegro, koja kao pravno lice, a ne ja lično, očitom greškom administracije firme, duguje ukupno 1.900 eura doprinosa, a ne kako manipulatorski tvrdi 12,4 miliona eura”, naglasio je Đukanović u odgovoru Abazoviću. Kako je dodao, Dritan Abazović, koji je trenutno i potpredsjednik Vlade, “slagao je za preko 6.000 puta”. “I nije to najgore u svemu, jer se to dokazuje i brzo i lako. Gore od toga je što misli da smo svi šibicari kao i on, pa je valjda moja priča o identitetu

i ugroženosti Crne Gore od velikosrpskog nacionalizma kojem on služi u stvari zbog izmišljenog poreskog duga. Zastiđe i za Vladu i za Crnu Goru”, istakao je Đukanović. Abazović je, u odgovoru kazao da je crnogorski predsjednik “providno tvitnuo da on lično nije dužan poreze, ali

nije demantovao da je kompanija čiji je suvlasnik blokirana na 12,45 miliona eura”. “Neka predsjednik odgovori na pitanja: Kako je moguće da su krediti Global Montenegro kompanije na kraju 2019. godine iznosili 5,6 milona eura, a da je blokada na više nego dupli iznos? Kako je moguće da se kompanija GM više od deset godina ne blokira kada se običnim građanima za najmanji dug u kratkom periodu blokiraju sredstva?”, napisao je Abazović na Tviteru.

Global Montenegro: Abazović lupa k’o Maksim po diviziji Kompanija Global Montenegro d.o.o. je saopštila da nakon što je juče izmirila iznos od 1.939,06 eura po osnovu doprinosa, državi Crnoj Gori ne duguje jedan jedini cent na ime bilo kog poreza ili bilo kog doprinosa. “To je ono što bi eventualno moglo da interesuje potpredsjednika Vlade. Kao pravno lice, firma Global Montenegro duguje drugom pravnom licu iznos ugovorenog kredita i prispjelih kamata. U normalnom sistemu, ovaj dio ne treba

da interesuje potpredsjednika Vlade, jer se normalna Vlada ne miješa u poslovne odluke dva privatna poslovna subjekta koji se ponašaju u skladu sa važećim zakonima. Zato je očigledna namjera gospodina Abazovića da svojim objavama na Tviteru pokuša da prikupi neki jeftin politički poen. Neka ga prikuplja u svom dvorištu, jer što se nas tiče mi ćemo nastaviti da poslujemo u skladu sa važećim zakonima u Crnoj Gori”, saopšteno je iz kompanije Global Montenegro.

AKTUELNO

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

DIREKTIVA MINISTARSTVA VANJSKIH POSLOVA AMBASADORIMA

DIPLOMATE MORAJU DA OPANJKAVAJU VLADINE POLITIČKE PROTIVNIKE

On je naveo da je Đukanović “jako neuspješan” u privatnom biznisu. “Prihod GM u 2019. godini je iznosio nula eura, a kapital je negativan 3,9 miliona eura. Možda ni ne zna za ovaj biznis, kao što nije znao za karticu u Atlas banci. Da zaključim: ispitaćemo sve transakcije novog povjerioca kompanije Holdco East, koja je kupila velike iznose potraživanje u Crnoj Gori. Nema više nedodirljivih! Tek smo počeli”, poručio je Abazović. Potpredsjednik OO DPS Nikšić Marko Burić saopštio je juče da je Dritan Abazović, uhvaćen u laži. “I to velikoj laži i iz neugodne pozicije prvog šarlatana u novoj vladi, pokušao je da se brani - novom laži. Vjerujemo da je neprijatno, kada sebe suviše ozbiljno shvatiš, kao što Dritan doživljava “potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost”, a onda se, ničim izazvan, javno izblamiraš, iako su ti planovi bili potpuno suprotni. Kao što je Abazović, kada je slagao da Milo Đukanović ima milione dugova za porez, očekivao minut slave, a dobio je dan bruke”, navodi Burić. Kako dodaje, svako sa malo ljudskog dostojanstva i političkog obraza, uhvaćen u laži, bi

Abazović misli da smo svi šibicari kao i on, pa je valjda moja priča o identitetu i ugroženosti Crne Gore od velikosrpskog nacionalizma kojem on služi u stvari zbog izmišljenog poreskog duga. Zastiđe i za Vladu i za Crnu Goru, kazao je Đukanović

se izvinio. “Ipak, Dritan je to! Njegova “kontrola štete”, počiva na gebelsovskom metodu: sto puta ponovljena laž postaje istina. I zato sramno ponavlja staru laž i dodatno je nadograđuje. Primjećujemo da se mitomanija osladila Abazoviću i da joj pribjegava svaki put kada nema argumente. I na kraju, imajući u vidu da je svojih pet minuta slave na političkoj sceni i dobio zahvaljujući lažima i prevari svojih birača, podsjetili bismo ga na čuvenu izjavu - možeš da lažeš sve ljude neko vrijeme, i neke ljude sve vrijeme, ali ne možeš da lažeš sve ljude sve vrijeme”, zaključio je Burić. A.N.

Ministarstvo vanjskih poslova je od diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore zatražilo da prenesu vladama zemalja u kojima se nalaze da je, kako kažu, “bivši režim” pokušao da prekroji izbornu volju naroda, uz pomoć Državne izborne komisije, koja nije verifikovala mandat Suadi Zoronjić iz Građanskog pokreta URA. Kako prenosi CdM, diplomatsko-konzularna predstavništva dobila su instrukcije od Ministarstva vanjskih poslova da u zemljama gdje obavljaju diplomatsku misiju dostave izjavu ministra pravde i manjinskih prava Vladimira Leposavića u vezi sa izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti. U pismu Leposavić piše da su predstavnici prethodne vlasti koji su smijenjeni u avgustu, uz pomoć Državne izborne komisije, pokušali da promijene izbornu volju građana, tokom posljednje sjednice Skupštine, 29. decembra 2020. godine. Zaduženje DKP-a je da or-

ganizuju sastanke u ministarstvima vanjskih poslova u zemljama prijema i da o ishodu sastanka obavijeste Vladu Crne Gore. “Potrebno je da sa dostavljenim dokumentom upoznate relevantne sagovornike u MVP zemlje prijema i o obavljenim razgovorima povratno informišete”, navodi se u dokumentu u koji je CdM imao uvid. Osim toga, u pismu se navodi da je DIK odbio da verifikuje novog člana Skupštine, “bez obzira na Ustav, a da bi sabotirali usvajanje izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti”. Leposavić u pismu tvrdi da DIK nema pravo da glasa i da odlučuje da li će kandidat sa izborne liste biti izabran, već da samo šalje akt deklarativnog karaktera. “Prema Zakonu o administrativnoj proceduri parlament ima legalno pravo da odluči nezavisno u odnosu na pitanje verifikacije mandata člana sa izborne liste, kada prethodno to nije uči-

nio DIK. Nažalost, prethodni režim je pokušao da utiče na odluku DIK-a na opasan način, skoro onemogućavajući Vladi da ispuni obećanje građanima”, stoji u izjavi Leposavića. On navodi da se nada da će nova vlada moći da izbjegne “mjere u slučaju nužde”, i da će uspjeti da sačuva izbornu volju građana. Leposavić u pismu nije zaboravio da pomene proteste koji su u organizaciji SPC počeli u decembru 2019. godine nakon usvajanja Zakona o slobodi o slobodi vjeroispovijesti. Između ostalog, on tvrdi da su izmjene Zakona u skladu sa međunarodnim standardima, poštovanjem ljudskih prava i fundamentalnih sloboda. Ovim pismom Vlada Zdravka Krivokapića i ministra Leposavića pokušava da stranim državama DPS predstavi kao partiju koja ne poštuje Ustav i zakone Crne Gore, vrši politički pritisak i opstrukcije. (CdM)

ABAZOVIĆ SA POPOM

Cilj Crne Gore je što brže učlanjenje u EU Nova vlada Crne Gore ostaje nedvosmisleno opredijeljena evropskim integracijama i naš cilj je što kraće članstvo u Evropskoj uniji, napisao je na Tviteru pot-

predsjednik Vlade Dritan Abazović nakon sastanka sa šeficom Delegacije EU u Crnoj Gori Oanom Kristinom Popom. On je dodao da je imao

sjajan razgovor sa šeficom Delegacije EU u Crnoj Gori. “Dogovoren je nastavak dijaloga o važnim pitanjima za Crnu Goru”, napisao je Abazović na Tviteru.

AKTUELNO

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

SAVJETNICA ĐUKANOVIĆA ZA VANJSKU POLITIKU TAMARA BRAJOVIĆ SAOPŠTILA

Predsjednik države izdaje ukaz o postavljenju i razrješenju ambasadora

avjetnica predsjednika Crne Gore za vanjsku politiku Tamara Brajović kazala je da apsolutno nije tačno da je, kako se navodi u reagovanju Ministarstva vanjskih poslova (MVP), potpis ukaza predsjednika Mila Đukanovića protokolarnog karaktera. Brajović je navela da je to još jedna igra riječima i skretanje pažnje sa suštine nadležnosti. “Pojašnjenja radi, Predsjednik ne potpisuje ukaz, kako to jednostavno predstavlja MVP, već donosi i izdaje ukaz kojim sprovodi svoju odluku da opozove ambasadora na predlog koji je utvrdila Vlada. Dakle, Vlada i MVP samo predlažu, a onaj ko predlog pretvara u konačnu formu opoziva je Predsjednik”, pojasnila je Brajović. Inače, Ministarstvo vanjskih poslova je saopštilo da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbijanjem da potpiše opoziv sedam ambasadora, opstruira Vladu u sprovođenju Ustavom određenih i naznačenih prava i nadležnosti koja se tiču kreiranja i vođenja vanjske politike zemlje. Oni su saopštili da Zakonom o vanjskim poslovima nisu propisani razlozi za opoziv ambasadora. “Stoga Vlada nije dužna da prilikom povlačenja i opoziva ambasadora navodi razloge u obrazloženju, imajući u vidu da je imenovanje i postavljanje diplomatsko-konzularnih predstavnika u nadležnosti MVP, odnosno Vlade, a da je predsjednički potpis stvar protokolarnog karaktera i diplomatske prakse”, navodi se u saopštenju.

pisuje razloge za opoziv. Tačno, kao što Zakon ne propisuje ni razloge za postavljenje ambasadora. Što ne znači da se o razlozima ne raspravlja i da se isti ne utvrđuju, a o njima obavještava onaj bez koga se predlog ne može pretvoriti u konačno djelo, a to je opet Predsjednik”, navodi Brajović. Prema njenim riječima, kao što je Đukanović u svom obrazloženju naveo, postoji praksa prethodnih vanjskopolitičkih konsultacija na kojima se raspravljaju razlozi i za postavljenje i za opoziv šefova DKP-a. Kako je istakla, takva praksa je poštovana u svakom prethodnom slučaju. “Zašto to nije urađeno u ovom slučaju pitanje je za MVP? Već postaje uobičajeno da se od Vlade Crne Gore Predsjednikovo poštovanje Ustava i zakona ocjenjuje i doživljava kao opstrukcija. Međutim, očigledno je, stvarnost pokazuje, da nova Vlada nije još shvatila da je rezultat izbora u Crnoj Gori

kohabitacija i da ona funkcioniše samo ako strane sarađuju. Saradnja pretpostavlja komunikaciju i konsultacije, a to bi resoru zaduženom za vanjsku politiku i diplomatiju trebalo biti najlakše za sprovođenje”, rekla je Brajović, dodajući da njihove unutrašnjo-političke opservacije, koje nijesu svojstvene tom resoru, ne bi ni da komentariše. Kada je riječ o pojedinačnom slučaju opoziva, koji se pominje bez navođenja preciznijih informacija, dakle opet u formi koja nije potvrda otvorene komunikacije i razmjene informacija između organa koji vrše izvršnu vlast u ovoj oblasti, iz “veoma važne i prijateljske zemlje, to je bilo 2018”. “Ono što je izostalo u reagovanju MVP, ambasador je opozvan zbog ispunjenja uslova za odlazak u penziju, što je inače poznata praksa u našoj diplomatiji”, zaključila je Brajović.

■ REVANŠIZAM I PODJELE

Poslanik DPS-a Petar Ivanović smatra da je depeša koja je po nalogu premijera Zdravka Krivokapića upućena ambasadorima Crne

■ MVP SVJESNO PROPUSTA

Na drugoj strani, Brajović je navela da je MVP svjesno sopstvenog nečinjenja ili propusta, izbjeglo i da odgovori na izostanak djelovanja u skladu sa članom 7 Zakona o vanjskim poslovima. “MVP kaže da Zakon o vanjskim poslovima ne pro-

Sjedište Ministarstva vanjskih poslova

Andrija Nikolić: Predsjednik štiti međunarodni ugled Crne Gore Odluka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da ne potpiše Vladin prijedlog o opozivu sedam ambasadora je odgovoran državnički čin u funkciji zaštite dostojanstva i međunarodnog ugleda Crne Gore, ocijenio je poslanik DPS-a Andrija Nikolić. “Činjenica da čelni ljudi nove vlasti nijesu potkrijepili dokazima svoje javne komentare o tome kako su ambasadori navodno “oštetili interese Crne Gore”, sugeriše da je riječ o političkom revanšizmu koji je nezabilježen u uporednoj praksi kada je diplomatija u pitanju”, naveo je Nikolić. Kako je dodao, tome u prilog najbolje govori i ocjena šefa Odbora za evropske poslove njemačkog Bundestaga Gintera Krihbauma, koji daje zeleno svijetlo za napredak zemalja kandiGore, još jedan u nizu poteza koji najbolje govori o djelima nove vlade. “Međunarodnoj zajednici članovi Vlade govore da neće biti revanšizma. U stvarnosti sprovode nezabilježenu političku čistku. Djela, a ne riječi”, navodi Ivanović. Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković kazala je da pokušaj da svedu funkciju predsjednika države na protokolarnu “uzaludan i predstavlja još jedan pokazatelj nespremnosti Vlade da razumije i prihvati smisao kohabitacije kao važnog činioca u budućem funkcionisanju države”. Generalni sekretar GP URA Mileta Radovanić kazao je da odbijanjem da

data za članstvo u EU, da je ambasadorka Crne Gore u toj zemlji Vera Kuliš, predano radila na evropskom putu naše zemlje i da su apsurdne izjave o tome kako je oštetila interese Crne Gore. “Ostaće, međutim, svjedočanstvo koje će nas trajno podsjećati na bruku dijela državnog rukovodstva, kada su integritet diplomatskih predstavnika Crne Gore od zvaničnika njene države, branili inostrani zvaničnici zemalja u kojima su naše diplomate bile angažovane”, naveo je Nikolić. Prema njegovim riječima, jedina istina je da nijedan od prozvanih ambasadora nije naštetio međunarodnoj reputaciji Crne Gore, koliko “nova vlast, nedostojanstvenom i neargumentovanom kompromitacijom sopstvenih diplomatskih kadrova”. potpiše opoziv sedam ambasadora, predsjednik Milo Đukanović nastavlja sa produbljivanjem podjela i opstruiranjem Vlade u sprovođenju Ustavom određenih i naznačenih prava i nadležnosti koja se tiču vanjske politike zemlje, te da time pokazuje da ne želi funkcionalnu kohabitaciju. “To govore njegova djela, prvo vraćanje zakona koje je izglasala Skupština Crne Gore na ponovno glasanje, a potom odbijanje da potpiše opoziv ambasadora. Očigledno je da mu predstavlja problem suočavanje sa realnošću – Đukanović je političar prošlosti”, naveo je Radovanić. M.P.

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

PREDSJEDNIK SAVJETA MOMČILO RADULOVIĆ

Ingerencije ASK-a da budu značajno proširene

Ingerencije Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) moraju biti značajno proširene u cilju njene još veće efikasnosti, poručio je predsjednik Savjeta ASK-a Momčilo Radulović, dodajući da društvu nijesu potrebni novi instituciUpitan kako ocjenjuje rad onalni eksperimenti, već jaASK-a u izbornoj 2020. godičanje postojećih institucija. ni, Radulović je naveo da su Ističući da je u mandatu i Savjet i Agencija u predizASK-a borba protiv korupbornom periodu učinili sve cije na svim nivoima, on je da ta institucija do maksimunaveo da raduje cijeli niz ma, na profesionalan i zakonodluka koje se odnose na ski način, obavi sve dužnosti funkcionere na višim poziu izbornoj godini. Kako je nacijama, a tiču se kažnjavaveo, iako je jedan dio kritičkih nja zbog određenih radnji. tonova ostao, ipak su svi me“Imali smo manji broj sluđunarodni subjekti primijetičajeva u kojima su određeli pozitivne promjene koje su na pitanja bila nejasna ili se desile u samoj Agenciji i su se možda mogla shvatiradu Savjeta. ti kao vrsta selektivnog pri„To je ono što nas raduje. stupa u radu prema odreMi ćemo zasigurno i u novoj đenim javnim funkcionerigodini nastaviti ovako kako smo radili u prošloj i nadam ma. To se više neće dešavati se da ćemo sa novim meu ovoj Agenciji”, kazao je Ranadžmentom Agencije biti dulović agenciji MINA. još efikasniji u tome“, zakljuOn je najavio da će već čio je Radulović. u narednim sedmicama ili mjesecima imati cijeli niz odluka, koje će se ticati vi„Dakle, želimo da najvesokih funkcionera u državi, ći broj tih predloga nađe put kako u bivšoj vlasti, tako i u do zakonodavaca i da Skupsadašnjoj. ština što prije odluči o to„I mislim da će svima bi- me da se određena zakonti jasno da će ova Agencija ska rješenja i proširivanje u budućem periodu nadležnosti Agencibiti kamen teje dese što ranije“, kazao je meljac borbe protiv koRadulović. rupcije“, To b i , poručio kako je je Ran a v e o, dulović. bilo ljeN a kovipitato za nje da sve, rad li je saAgenglasan cije i opsa ocještu borbu protiv nama da je korupcije u potrebno izmijeniti Zakon društvu. Radulović o sprečavanju ko„To je ono na čerupcije, on je odgovorio da mu insistiramo cijelo vrisu i Agencija i Savjet sagla- jeme u ovom mandatu Sasni sa time da je postojeći vjeta. Potpuno sam siguran zakonski okvir nedostatan i da sadašnji menadžment i da mora da se mijenja. Agencije daje punu potpo„Ono što je bilo manje ru našim inicijativama. Naprisutno u javnosti, a što mi dam se da će i zakonodavci i moramo stalno da naglaša- sadašnji sastav Skupštine u vamo, jeste da su Agencija većoj mjeri usvojiti ono što i Savjet zajedno predali 86 smo mi predložili“, dodao je predloga za izmjene Zako- Radulović. Upitan da prokomentarina, u decembru 2019. godine“, naveo je Radulović. še formiranje Nacionalnog Kako je rekao, samo ma- savjeta za borbu protiv vinji broj tih njihovih predlo- soke korupcije, on je naveo ga je usvojen, i to u izmije- da smatra da prevashodno njenom obliku u odnosu na treba jačati postojeće instiono što su predložili. tucije, a to je Agencija. R.P.

AKTUELNO

Sa sastanka u Njujorku

Foto: Fokuspress.com

MEĐUNARODNI SUBJEKTI PRIMIJETILI POZITIVNE PROMJENE

OTVORENO PISMO CRNOGORSKIH ORGANIZACIJA U DIJASPORI

Crna Gora se zbog nove vlasti nalazi na ivici ambisa

Crna Gora se zbog nove vlasti nalazi na ivici ambisa, zemlja se razara raznim podjelama i mržnjom i u njoj se otvoreno ugrožava njen građanski i demokratski karakter, poručili su iz Crnogorskih organizacija u dijaspori. Članovi udruženja iseljenika su u otvorenom pismu, koje je upućeno ambasadama, medijima i svima koji imaju kapaciteta da saslušaju, uvaže, poštuju i pomognu, istakli da podržavaju evropski put Crne Gore, te da žele da ona bude moderna, prosperitetna država. “Ipak se plašimo da smo se vratili u devedesete godine prošloga vijeka i da imamo samo dva izbora”, poručili su oni. Kako navode, prvi izbor je da ćute, dok sve građanske vrijednosti „neznaveni i ostrašćeni nacionalisti urušavaju pred njihovim očima, zato što će nam neko reći da je pokušaj odbrane građanskih vrijednosti Crne Gore zapravo odbrana bivših vladajućih partija, što nije tačno”.

Dodaju da je drugi razlog da zbog dostojanstva i mira žele da pošalju poruku da se ne mogu zastrašiti. “Da smo vidjeli sve greške koje su se prethodnih godina dešavale, ali da sad vidimo i kako se sami temelji suživota u Crnoj Gori ciljano urušavaju“, naveli su iz udruženja. Ističu da potpisnici pisma nikada nijesu imali dilemu da li Crna Gora treba da bude u NATO i članica EU. “Dok su na jednoj strani pripadnici nove parlamentarne većine, među njima i neki sadašnji ministri, učestvovali prilikom paljenja NATO zastava i slanja neprijateljskih poruka državama u kojima trenutno živimo, mi smo osjećali stid i sramotu što se takve stvari dešavaju u našoj Crnoj Gori...“, naveli su iz udruženja. Kako su naveli, danas su svjedoci da se iz redova nove parlamentarne većine mogu čuti razne optužbe na račun iseljenika koji su uvijek podržavali evropski put Crne Gore.

“Ne igrajte se sa našim obrazom” Crnogorske organizacije u dijaspori navode da im je žao što su političari poput Dritana Abazovića, Božene Jelušić, Miloša Konatara, Filipa Adžića i Suade Zoronjić, Branka Radulovića i Albina Ćemana, stali iza “nacionalističke politike i svojim glasom doprinijeli da građanska i sekularna Crna Gora preko noći postane jednovjerska i teokratska država”. „Među nama iseljenicima brojni su pripadnici nacionalnih manjina, koji koriste priliku da poruče Abazovi-

ću, Zoronjić i Ćemanu da se ne igraju s našim obrazom. Poručujemo im i da se, prije nego što još jednom daju podršku rušenju Crne Gore, sjete svih onih Cetinjana, liberala i ostalih časnih Crnogoraca, koji su devedesetih rizikovali svoje živote braneći nas od velikosrpske agresije. Nemojte da ono što oni na Cetinju brane vašim glasom dajete nekome iz Srbije. Sačekajte i nađite rješenje kako će svi pravoslavci u Crnoj Gori biti zadovoljni“, naveli su iz udruženja.

“Čujemo i razne prijetnje i osjećamo da nas pokušavaju obeshrabriti da ne dolazimo u svoj zavičaj. Plašimo se da će ovakvim njihovim djelovanjem doprinijeti još većem iseljevanju iz Crne Gore, posebno pripadnika manjinskih naroda koje danas uklanjaju sa svih rukovodećih mjesta u državi, dok istovremeno aktivisti nove većine preko društvenih mreža šire mržnju, netrpeljivost i prijete svima koji ne misle kao oni“, ocijenili su iz udruženja. Pozvali su međunarodnu zajednicu da ne “žmuri pred klerikalizacijom države koja je bila na pragu Evropske unije i koja je bez sumnje imala svojih propusta u izgradnji institucija, ali koja nikad kao sad nije ciljano gurana u haos”. „Mi nećemo zabijati glave u pijesak dok nacionalističke i proruske snage vrše “sječe” u Crnoj Gori gdje god stignu pod izgovorom da joj donose slobodu! Želimo da sačuvamo građansku i demokratsku državu Crnu Goru“, zaključili su u pismu. Potpisnici pisma su Crnogorsko društvo „13. jul“ - NY, Montenegro House – NY, Fondacija Gusinje, Bošnjački savez Crne Gore u Njujorku, Kulturni centar Montenegro, Euro Gusinje Njujork, Udruženje “Primorje” - Njujork, Udruženje „21. maj“ – Njujork, Crnogorsko društvo “Lovćen” iz Lovćenca, Crnogorsko njemačko udruženje “MonteKoln”, Prijatelji Plava iz USA, Udruženje Montehess - Frankfurt na Majni, Patriote Crne Gore iz Luksemburga, Islamska zajednica & Kulturni centar Plav - Gusinje u Njujorku i Fondacija Petnjica. A.N.

AKTUELNO

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

INICIJATIVA OPOZICIJE

Parlamentarna istraga zbog novog zaduženja Grupa opozicionih poslanika uputila je Skupštini Predlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora u cilju prikupljanja informacija i činjenica povodom zaduženja od 750 miliona eura. Predlog za otvaranje parlamentarne istrage potpisala su 34 opoziciona poslanika. Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević, koji će pred Skupštinom obrazlagati predloženu odluku, napisao je na Twitteru da očekuju i podršku partija vlasti, kako bi kroz parlamentarnu istragu otklonili i najma-

nju sumnju. “Naravno ako se utvrdi kršenje zakona i zloupotreba, onda ćemo dalje aktivnosti prepustiti nadležnim institucijama”, napisao je Konjević. On smatra da se na taj način jača kontrolna uloga Skupštine. U predlogu se navodi da prikupljanjem informacija Skupština može cijeniti da li je radom državnih organa, njihovim činjenjem ili nečinjenjem, prekršen zakon, povrijeđen javni interes i da li su nastupili koruptivne radnje ili štetne posljedice po državne interese Crne Gore.

Konjević

PREDSJEDNIK PKCG OCIJENIO

Definisati dodatne mjere za oporavak preduzeća

Golubović Covid-19 kriza ukazala je na značaj diversifikacije privredne aktivnosti u cilju unapređenja otpornosti države na eksterne šokove, zbog čega treba stvarati pretpostavke za podršku ulaganjima i definisati dodatne mjere za oporavak preduzeća, smatra predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović. On je, govoreći o ključnim mjerama koje bi trebalo preduzeti za oporavak privrede, kazao da je potrebno raditi i na održavanju nivoa postojećih investicija, te dodatno podržati djelatnosti koje mogu dati najbrže rezulta-

te sa stanovišta povećanja domaće proizvodnje i rasta konkurentnosti. “Tu se, prije svega, misli na sektore informacionih tehnologija, poljoprivrede i ribarstva, prerađivačke industrije, energetike, rudarstva i saobraćaja”, rekao je Golubović u intervjuu agenciji Mina-biznis. Prema njegovim riječima, u zavisnosti od razvoja epidemiološke situacije, potrebno je razmotriti mogućnost nastavka subvencija za zarade u ugroženim sektorima i osloboditi privredne subjekte obaveze plaćanja poreza na nepokretnosti.

MLADI MINISTAR DOBIO DODATNA OV

NA PLANOVIMA MINISTARSTVA NAUKE MILATOV GRADI EKONOM STRATEGIJU

⌦ Predrag Zečević

reuzimanje planova i programa nekadašnje Vlade nikako se ne može posmatrati kao nedostatak nove vlasti. Naprotiv. Međutim, nova vlada je upala u zamku klasičnog politikantstva i licemjerstva, kada bivšu vlast optužuje za nedostatak vizije i “sprženu zemlju”, a otvoreno preuzima njene planove i programe.

Kada je premijer Zdravko Krivokapić predstavio početkom decembra novu i manju organizaciju Vlade, svi su bili iznenađeni da je ekonomskafinansijska oblast zastupljena sa tri ministarska resora. Činilo se da je najveća ovlašćenja prigrabio ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, koji je ionako velikom Ministarstvu saobraćaja pridodao značajni sektor energetike iz nekadašnjeg Ministarstva ekonomije. Pošto je ministru finansija Milojku Spajiću pripao i sektor socijalnog staranja, pomislilo se da je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović ostao bez praktičnih nadležnosti.

■ POVEĆANJE

NADLEŽNOSTI

No, nekadašnji oksfordski đak nije se mirio sa ulogom

ikebane u novoj vladi. Upravo na insistiranje Krivokapića i ministra Milatovića, Vlada je uoči Nove godine povećala nadležnost Ministarstva za ekonomski razvoj, dajući mu velike ingerencije i iz oblasti nekadašnjih Ministarstva prosvjete i Ministarstva nauke. “Utvrđena je Uredba o izmjenama Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave. Izmjenama se praćenje strategije inovacione djelatnosti briše iz nadležnosti Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS). Usluge podrške startapovima i razvoj naučno-tehnoloških parkova brišu se iz nadležnosti MPNKS i dodaju u nadležnost Ministarstva ekonomskog razvoja (MER), budući da je to propisano kao dio Nacionalnog inovacionog sistema u skla-

Upravo na insistiranje Krivokapića i ministra Milatovića, Vlada je uoči Nove godine povećala nadležnost Ministarstva za ekonomski razvoj, dajući mu velike ingerencije i iz oblasti nekadašnjih Ministarstva prosvjete i Ministarstva nauke

du sa Zakonom o inovacionoj djelatnosti”, saopšteno je naknadno iz Vlade.

■ PREUZIMANJE PROGRAMA

Iz Vlade je ovaj veliki i ranije stidljivo najavljeni manevar, koji je prošao nezapažen u javnosti, objašnjen “imajući u vidu dugotrajnu izgradnju kapaciteta unutar ranijeg Ministarstva nauke, vezano za EU Okvirni pro-

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

AKTUELNO

VLAŠĆENJA

A A VIĆ MSKU

Milatović gram za istraživanje i inovacije”. I to nije sve. Stimulisanje zaštite i razvoja pronalazaka je takođe prebačeno u nadležnost Ministarstva za ekonomski razvoj, “budući da su pronalazači definisani kao subjekti koji obavljaju inovacionu djelatnost u Zakonu o inovacionoj djelatnosti”. Već tada je bilo jasno da dobar dio svoje ekonomske strategije, Milatović bazira na temeljima koji su postavljeni od nekadašnjeg Ministarstva nauke i ministarke Sanje Damjanović.

■ STRATEGI-

JA PAMETNE SPECIJALIZACIJE

S tim u vezi, ministar Milatović je kao svoj prvi potez u Novoj godini naveo formiranje Fonda za inovacije. “Kada je u pitanju prvi kvartal (januar-mart) 2021. godine, radićemo na uspostavljanju Fonda za inovacije, kao važne institucije za primjenu Strategije pametne specijalizacije, preko kojeg će se finansirati projekti koji doprinose razvo-

ju inovativnog preduzetništva”, rekao je Milatović medijima. Ono što je u pomenutoj izjavi Milatović “zaboravio” da glasnije saopšti da je Fond za inovacije i prateća Strategija pametne specijalizacije djelo nekadašnjeg Ministarstva nauke uz pomoć stručnjaka Evropske unije. Podsjetimo, Vlada Crne Gore, dok je premijer bio Duško Marković, usvojila je Strategiju pametne specijalizacije juna 2019. godine, upravo na na predlog Ministarstva nauke. “Izradom Strategije pametne specijalizacije Crna Gora se priključila inicijativi Evropske unije kojom se potencira novi model ekonomskog razvoja na nacionalnom ili regionalnom nivou zasnovan na ciljanoj podršci naučnoistraživačkim i inovativnim aktivnostima”, saopštilo je tada Ministarstvo nauke. Strategija pametne specijalizacije (S3) je, dakle, nacionalna ili regionalna inovaciona strategija koja utvrđuje prioritete razvoja, čiji

je cilj izgradnja konkurentske prednosti kroz povezivanje sopstvenih snaga u istraživanju i inovacijama s potrebama privrede, odgovarajući na koherentan način na rastuće mogućnosti i razvoj tržišta, a čime se izbjegava preklapanje i fragmentacija politika.

■ FAUL MILATOVIĆA

Da je moć mladog ministra Milatovića, ipak ograničena u novoj vladi, svjedoči njegov faul zbog neradne nedjelje

Da je moć mladog ministra Milatovića, ipak ograničena u novoj vladi, svjedoči njegov faul zbog neradne nedjelje. Naime, Milatović je najprije javno najavio da će predložiti ukidanje neradne nedjelje, da bi na sljedećoj sjednici Vlade naprasno odustao od toga pod pritiskom ostalih članova Vlade. Preuzimanje planova i programa nekadašnje Vlade nikako se ne može posmatrati kao nedostatak nove vlasti. Naprotiv. Međutim, nova vlada je upala u zamku klasičnog politikantstva i licemjerstva, kada bivšu vlast optužuje za nedostatak vizije i “sprženu zemlju”, a otvoreno preuzima njene planove i programe.

POSLOVNE VIJESTI

Regionalna trgovina važna za oporavak država Regionalna trgovinska saradnja imaće značajnu ulogu u ekonomskom oporavku regiona, a ohrabruju procjene da Akcioni plan za uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta može generisati čak i do 6,7 odsto privrednog rasta, saopštio je direktor CEFTA Sekretarijata Emir Đikić. “Naš najvažniji zadatak u narednom periodu je da obezbijedimo našim privredama više prostora za razvoj, kako bi mogle da prežive i napreduju, uprkos ekonomskim problemima koje nam je donijela pandemija koro-

navirusa”, kazao je Đikić agenciji Mina-biznis. On smatra da se CEFTA sporazum pokazao izuzetno korisnim za region, jer je regionalna trgovinska saradnja u prethodnih 14 godina značajno olakšana i unaprijeđena. “Ukidanjem carina i kvantitativnih ograničenja na trgovinu domaćom robom, privrednici su dobili priliku da slobodno izvoze svoje proizvode, dok je kumulacijom porijekla omogućeno dodatno uvezivanje kompanija u regionu, ali i u evropske lance snabdijevanja”, rekao je Đikić.

Đikić

Cijene nafte ispod 52 dolara

AKTUELNO

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

LIDER POKRETA ZA PROMJENE NEBOJŠA MEDOJEVIĆ

Spajić da podnese ostavku ili ili ne glasam za zakone

Medojević tvrdi da je Vlada sklopila tajno posao od 890 miliona eura za koji se uzima provizija od 8 do 10 miliona eura Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević pozvao je na javni duel na RTCG premijera Zdravka Krivokapića i ministra finansija Milojka Spajića. On je dodao da neće glasati za zakone Vlade, dok Spajić ne podnese ostavku. “Evo dokaza da je ovo rezervna vlada DPS. Kad ih uhvatiš u krađi, oni te tuže. Sklopili su tajno posao od 890 miliona eura za koji se uzima provizija od 8 do 10 miliona eura. Svako ko tajno radi posao sa parama poreskih ob-

Ako je Minsitar Mickay Spajić podnio krivičnu prijavu protiv mene, neću glasati nijedan zakon ove Vlade dok se ne utvrde sve okolnosti oko tajnog zaduženja drzave! Neko je lopov. Ja ili Mickey, ističe Medojević

750 veznika je osumnjičen kao lopov”, poručio je Medojević. Zatim se osvrnuo na prijavu koja je podnešena protiv njega, od strane novoizabrane vlade, tom prilikom poručujući Spajiću da neće glasati ni za jedan zakon. “Umjesto da Vlada podnese krivičnu prijavu protiv Đukanovića, oni podnose protiv mene. Ako je Ministar Mickay Spajić podnio krivičnu prijavu protiv mene, neću glasati ni za jedan zakon ove Vlade dok se ne utvrde sve okolnosti oko tajnog zaduženja države! Neko je lopov. Ja ili Mickey”, dodaje lider Pokreta za promjene. Medojević je kazao da neće glasati ni za jedan

MILIONA EURA ZADUŽILA SE NOVA VLADA EMITOVANJEM OBVEZNICA NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU

zakon, ukoliko Spajić ne podnese ostavku. “Neću glasati ni za j e d a n z a ko n V l a d e dok Mickay ne podnese ostavku”, ističe Medojević. Zatim je iskoristio priliku da javno pozove, premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića i Spajića na javni duel na RTCG-u. “Javno pozivam Zdravka i Mickay na javni del na RTCG oko tajne privatne emisije obveznica”, zaključio je Medojević.

UMJESTO DA VLADA PODNESE KRIVIČNU PRIJAVU PROTIV ĐUKANOVIĆA, ONI PODNOSE PROTIV MENE, REKAO JE MEDOJEVIĆ

Ilustracija Cijene nafte zadržale su se na međunarodnim tržištima ispod 52 američkih dolara, s obziro m d a s u s a s t a n a k vodećih proizvođača zasjenila očekivanja da će vlade produžiti stroga ograničenja kako bi suzbile širenje korona virusa. Na londonskom tržištu cijena barela je bila gotovo nepromijenjena u odnosu na zatvaranje tržišta na kraju prošle godine i iznosila je 51,86 dolara. Na američkom se barelom trgovalo po 17 centi nižoj

cijeni, od 48,35 dolara, prenosi Hina. Cijene su tokom dana porasle prema 53 dolara, podstaknute očekivanjima da vodeći proizvođači u Organizaciji zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici na sastanku neće značajnije mijenjati dogovoreno ograničenje proizvodnje. OPEC+ odlučio je u januaru da poveća proizvodnju za pola miliona barela dnevno. Prošle godine je proizvodnja smanjena za 7,7 miliona, a sada će je smanjivati za 7,2 miliona barela dnevno.

Medojević

AKTUELNO

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

NAČELNIK ODJELJENJA ZA UNUTRAŠNJU KONTRO

KRIVIČNA DJELA ZA KOJA GONI PO SLUŽBENOJ DUŽN IZVRŠILA 33 POLICAJCA

Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije je u toku 2020. godine izvršilo kontrole zakonitosti vršenja policijskih poslova i primjene policijskih ovlašćenja u ukupno 89 slučajeva, u kojima je nakon sprovedenih postupaka u 16 utvrđeno postojanje osnovane sumnje u propuste, nezakonitosti ili nepravilnosti u radu policajaca, saopštio je za Dnevne novine načelnik Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije Milan Adžić. Na osnovu činjenica i dokaza utvrđenih u sprovedenim postupcima unutrašnje kontrole u ovim slučajevima, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije je dostavilo šest izvještaja nadležnim državnim tužilaštvima na dalje postupanje zbog postojanja osnova sumnje da su ukupno 33 policijska službenika izvršila krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti 19 policijskih službenika – zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz čl.416, st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore, 7 policijskih službenika – zbog krivičnog djela zlostavljanje iz čl.166a, st.2 Krivičnog zakonika Crne Gore, u sticaju sa krivičnim djelom laka tjelesna povreda iz čl.152, st.2 Krivičnog zakonika Crne Gore i 7 policijskih službenika – zbog krivičnog djela zlostavljanje iz čl.166a, st.2 Krivičnog zakonika

POLICAJAC NAMJERNO DAO NETAČNE PODATKE

U pet slučajeva, direktoru Uprave policije na dalji postupak, dostavljeni su izvještaji o izvršenim kontrolama, u cilju pokretanja disciplinskih postupaka protiv 7 policijskih službenika, za koje je utvrđeno postojanje Crne Gore). “Osim već pomenutih šest predmeta - izvještaja o izvršenim kontrolama nadležnim državnim tužilaštvima je dostavljeno i još 11 predmeta – izvještaja, na ocjenu i odlučivanje o postojanju elemenata krivičnog djela u radnjama i postupanju policijskihslužbenika koji su preduzimali službene mjere i radnje. U naznačenih 11 slučajeva nijesu utvrđeni dokazi o postojanju elemenata za disciplinsku ili drugu odgovornost policijskih službenika, ali su, obzirom na činjenice da se radilo o navodima o nezakonitom postupanju policijskih službenika ili navodima o nezakonitoj upotrebi sile na štetu građana, izvještaji sa spisima predmeta sačinjenim u postupcima unutrašnje kontrole dostavljeni nadležnim državnim tužilaštvima, na dalji postupak i konačnu ocjenu i odlučivanje o postojanju elemenata krivič-

POLICIJSKIH SLUŽBENIKA – ZBOG KRIVIČNOG DJELA ZLOUPOTREBA SLUŽBENOG POLOŽAJA IZ ČL.416, ST.1 KRIVIČNOG ZAKONIKA CRNE GORE

osnovane sumnje da su radnjama i postupanjem počinili teže povrede službene dužnosti, i to protiv: jednog policijskog službenika zbog propuštanja radnje kojom se onemogućava, ometa ili otežava zvršavanje službe-

nog djela u radnjama i postupanju policijskih službenika koji su preduzimali službene mjere i radnje u ovim slučajevima”, kazao je Adžić.

NAJBOLJI REZUL TATI RADA NA GO DIŠNJEM NIVOU Odjeljenje za unutrašnju kontrolu je direktoru Uprave policije na dalji postupak dostavilo devet izvještaja o izvršenim kontrolama, u cilju pokretanja disciplinskih postupaka protiv ukupno 14 policijskih službenika, za koje je utvrđeno postojanje osnovane sumnje da su radnjama i postupanjima u ovim slučajevima počinili teže povrede službene dužnosti utvrđene Zakonom o unutrašnjim poslovima i Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. “Rukovodeći se principima zakonitosti i profesionalnosti u radu, te principijelnim i nepristrasnim postupanjem u vršenju poslova iz nadležnosti, uz nultu toleranciju prema svim oblicima nepravilnog, neprofesionalnog ili nezakonitog rada i postupanja policijskih službenika prilikom vršenja policijskih poslova i primjene policijskih ovla-

nih zadataka, četiri policijska službenika zbog zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlašćenja u službi, jednog policijskog službenika zbog neizvršavanje ili nesavjesno ili neblagovremeno ili nemarno vršenje službenih

šćenja, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije je u 2020. godini ostvarilo rezultate rada koji se, u efektivnom smislu, mogu smatrati jednim od najboljih rezultata rada unutrašnje kontrole policije na godišnjem nivou u dosadašnjem periodu postojanja ovog kontrolnog mehanizma nad radom policije”, ističe Adžić. On smatra da ostvareni rezultati u 2020. godini predstavljaju podsticaj za nastavak stalnih i intenzivnih aktivnosti unutrašnje kontrole policije u izvršavanju zakonom utvrđenih poslova, a naročito u pogledu kontrole zakonitosti poštovanja i zaštite ljudskih prava od strane policijskih službenika prilikom izvršavanja policijskih zadataka i primjene policijskih ovlašćenja, te otkrivanja i suzbijanja krivičnih djela policijskih službenika izvršenih na radu ili u vezi sa radom. “Moram posebno ukazati na činjenicu da su ostvareni rezultati u toku 2020. godine, u dijelu koji se odnosi na otkrivanje i procesuiranje koruptivnih postupanja policijskih službenika, nastali kao posljedica visoko profesionalnog, odgovornog i predanog odnosa službenika unutrašnje

obaveza, u sticaju sa prikrivanjem teže povrede službene dužnosti od strane neposrednog rukovodioca, kao i jednog policijskog službenika davanje netačnih podataka koji su od uticaja za donošenje odluke.

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

AKTUELNO

OLU POLICIJE MILAN ADŽIĆ ZA DNEVNE NOVINE Foto:Iva Mandić

A SE NOSTI

kontrole policije prema izvršavanju poslova iz nadležnosti i pokazatelj su mogućnosti unutrašnje kontrole policije da u narednom periodu, uz jačanje materijalno – tehničke opremljenosti i kadrovski kapaciteta, ostvari još značajnije rezultate, kako u odnosu na otkrivanja i suzbijanja krivičnih djela izvršenih od strane policijskih službenika, tako i u odnosu na izvršavanje ostalih poslova iz nadležnosti. Cijenim da postizanje što je moguće višeg stepena efikasnosti unutrašnje kontrole u otkrivanju svih o b l i ka

nepravilnosti i nezakonitosti u radu policijskih službenika prilikom vršenja policijskih poslova i primjene policijskih ovlašćenja i preduzimanje mjera i radnji u cilju pokretanja postupaka za utvrđivanje odgovornosti policijskih službenika po tom osnovu, ima za osnovni cilj generalnu prevenciju i nastojanje da se smanji broj slučajeva neprofesionalnog i nezakonitog postupanja policijskih službenika koji, osim što se posljedicama direktno reflektuju na ugrožavanje sloboda i prava građana, istovremeno urušavaju i kredibilitet same policijske službe u društvu, zbog čega takva postupanja ne bi smjela imati bilo kakav vid opravdanja ili podrške u okvirima policijske službe”, kaže Adžić.

45 PRITUŽBI GRAĐANA Prema statistici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije u toku 2020. godine, izvršene su kontrole zakonitosti postupanja policijskih službenika na osnovu 45 pritužbi građana, na osnovu kojih je u pet slučajeva (11,11% od ukupnog broja) ocijenjeno da su pritužbe bile osnovane”, ističe Adžić. Prema riječima Adžića, analiza pritužbi podnijetih Odje-

ljenju za unutrašnju kontrolu policije u 2020. godini ukazuje da je, od ukupnog broja (45 pritužbi), bilo najviše pritužbi upućenih na postupanje policijskih službenika policije opšte nadležnosti – 34 pritužbe, dok se sedam pritužbi odnosilo na postupanje policijskih službenika kriminalističke policije, tri pritužbe na postupanje policijskih službenika granične policije i jedna pritužba na postupanje policijskog službenika Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. “Pritužbe građana su se u 41 slučaju sadržinski odnosile na način vršenja policijskih poslova i primjenu policijskih ovlašćenja, dok su se u 4 slučaja pritužbe odnosile na ponašanje policijskih službenika van službe. Od 41 slučaja pritužbi u kojima su građani izrazili primjedbe i prigovore na postupanje policijskih službenika u vršenju policijskih poslova i primjeni policijskih ovlašćenja, u 18 slučajeva na postupanje policijskih službenika u izvršavanju poslova održavanja javnog reda i mira, u 14 slučajeva se radilo o prigovorima na postupanje policijskih službenika u vršenju poslova kontrole i regulisanja saobraćaja, u sedam slučajeva na postupanje policijskih službenika u izvršavanju poslova kriminalističke policije i u dva slučaja na postupanje policijskih službenika granične policije u vršenju poslova kontrole na graničnom prelazu. Tri od ovih pritužbi su sadržavale navode o nezakonitoj upotrebi sile od strane policijskih službenika”, navodi se u izvještaju.

U 11 SLUČAJEVA KONSTATOVANI PROPUSTI Službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije su u toku 2020. godine izvršili 44 kontrole provjere zakonitosti postupanja policijskih službenika, na osnovu operativnih i drugih saznanja o mogućim nezakonitostima i nepravilnostima u radu i postupanju policijskih službenika. Nakon sprovedenih postupaka provjera, u 11 slučajeva izvršene kontrole imale su za rezultat konstatovanje propusta, nepravilnosti ili nezakonitosti u postupanju policijskih službenika. U preostala 33 slučaja, u postupcima kontrole nijesu utvrđene nepravilnosti ili nezakonitosti koje bi ukazivale na postojanje elemenata za disciplinsku ili drugu odgovornost policijskih službenika. Međutim, i pored toga što u predmetnim slučajevima nijesu utvrđeni dokazi o postojanju elemenata za disciplinsku ili drugu odgovornost policijskih službenika, u devet slučajeva u kojima se radilo o navodima o nezakonitom postupanju policijskih službenika ili navodima o nezakonitoj upotrebi sile na štetu građana, izvještaji sa spisima predmeta sačinjenim u postupcima unutrašnje kontrole dostavljeni su nadležnim državnim tužilaštvima, na dalji postupak i konačnu ocjenu i odlučivanje o postojanju elemenata krivičnog djela u radnjama i postupanju policijskih službenika koji su preduzimali službene mjere i radnje. N.P.

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

AKTUELNO

ZBOG NASILNIČKOG PONAŠANJA

Policajcu Bojiću šest mjeseci zatvora

ZBOG SUMNJE DA SU KIDNAPOVALI I PRIJETILI MALOLJETNIKU

Stanišić i Popović juče poslati u istražni zatvor Podgoričani Stefan Popović i Radoslav Stanišić juče su odlukom sudije za istragu poslati u istražni zatvor u Spužu zbog sumnje da su kidnapovali i maltretirali maljetnika N.V. (17). Njima je nakon saslušanja određen pritvor do 30 dana. Stanišić se sumnjiči da je izvršio krivično djelo prinuda u pokušaju, a Popović krivično djelo protivpravno lišenje slobode. “N.V. je prijavio policiji da su ga dva lica prisilno uvela u vozilo, da su od njega zahtijevali da im preda kriptovani telefon koji on nije imao kod sebe, te da je nakon vožnje po gradu uspio da im pobjegne. Policija u Podgorici je postupila po ovoj prijavi, prikupila obavještenja

i dokaze na osnovu kojih su osumnjičeni R.S. i S.P. lišeni slobode”, saopšteno je ranije iz policije. Sedamnaestogodišnjak je ispričao policiji da ga je u utorak, u 17.20 časova telefonom pozvao poznanik Stefan Popović i rekao mu da izađe ispred kuće. Kada je izašao ispred kuće ga je, kako je naveo u prijavi, čekao crni „audi A8“ zatamnjenih stakala, nakon čega mu je Popović, kako tvrdi, rekao da „ulazi u auto.“ Na silu su ga ugurali u automobil, a potom ga okolnim putem preko Orjenske ulice doveli do Ulice Nikole Tesle, a potom i do kuće Gila Stanišića. Tokom vožnje, kako je ispričao mladić, Marko Velkovski mu je predstavio Gila Stanišića, nakon čega mu

UHAPŠEN A.LJ. 19

VOZIO 120 NA SAT

Vozač A.Lj. (19) uhapšen je na dijelu puta Podgorica – Božaj, u mjestu Sukuruć, jer se kretao brzinom 120 km/h, saopšteno je iz Uprave policije. “Pripadnici Grupe policije za bezbjednost saobraćaja vršeći redovne saobraćajne kontrole, zaustavili su vozača A. Lj. koji se kretao vozilom brzinom

od 120 km/h gdje je brzina ograničena do 50 km/h”, pojašnjavaju u policiji. Kako dodaju, ovaj vozač pripada kategoriji mladih vozača, a zbog počinjenog prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, uhapšen je i priveden nadležnom sudu za prekršaje. N.P.

je Zagoričanin poznat po nasilničkom ponašanju, tražio da kaže gdje mu je kripta koju su mu „donijeli prije 2-3 dana“. Maloljetnik je tvrdio da su ga odveli u garažu kuće Stanišića, nakon čega je Gile otišao na kratko, a potom se vratio obučen u pancir sa većim pištoljem u ruci. On je u policiji tvrdio da mu je Stanišič prijetio da će mu možda svašta uraditi, nudio mu novac i drogu u zamjenu za kriptovani telefon, a N.V. se izbavio jer je obećao da će donijeti telefon, koji traže. I na povratku do kuće, mladiću su, kako je naveo, prijetili, a kada su se zaustavili da izađe da uzme telefon on je uspio da trčeći pobjegne i sve prijavi policiji. N.P.

Sudija Osnovnog suda u Kolašinu Arsen Popović osudio je juče Ivana Bojića, službenika policije na šest mjeseci zatvora jer je 9. juna prošle godine u noćnom klubu “Selekt” pretukao Andreu Sekulić iz Kolašina. Bojić se optužnim prijedlogom teretio da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. On je ranije negirao djelo koje mu se stavlja na teret, navodeći da je sa Sekulić imao “samo dva kontakta” kada je

odgurnuo. S druge strane, Andrea Sekulić ispričala je kako je sporne večeri zbog vrijeđanja i prijetnji odgurnula Bojića, pokušavajući da ga makne od sebe. “Tada je skočio na mene, odgurnuo me i pala sam. Znam da su svjedoci Tapušković i Baković ušli u toalet i vidjeli postupanje optuženog i pokušali da ga maknu od mene”, ispričala je Sekulić. Ona je ranije u medijima i na društvenim mrežama saopštila da je policajac Ivan Bojić dva puta, “krvnički i bez razloga“, pretukao u noćnom klubu “Selekt“. N.P.

OSNOVNI SUD U BERANAMA JE POTVRDIO OPTUŽNICU PROTIV A.Ž.

Optužen za krađu nafte, akumulatora, guma, brusilice

Osnovni sud u Beranama potvrdio je optužnicu podignutu protiv okrivljenog A.Ž. iz Podgorice, zbog krivičnog djela teška krađa. Optužnicom je predstavljeno da je okrivljeni u noći 3/4.03.2020. godine, u Ul. Dragiše Radevića bb, u naselju Talum, opština Berane, obio magacinski prostor firem DOO “B.G.” na način što je na ulaznoj kapiji visine dva metra, upotrebom podesnog sredstva razvalio katanac i presjekao metalni lanac. “Nakon toga je ušao u krug magacina i tom prilikom na rezervoaru kamiona marke “man 364”, vlasništvo firme “B.G.”, prekinuo katanac i iz istog oduzeo 100 litara nafte u vrijednosti od 116,00 eura, a zatim je obio metalna vrata od magacinskog prostora, na način što je presjekao katanac, ušao u unutrašnjost prostora i oduzeo: punjač za akumulatore marke “TELWIN”

u vrijednosti od 90,00 eura; 8 pneumatika, dimenzija 225/40 R18, marke “sailum”, sa aluminijskim felgama, R18”, crno-sive boje, u vrijednosti od 1.304,00 eura; pumpu za pranje vozila marke “kašer”, u vrijednosti od 255,00 eura; ubodnu testeru za metal marke “hilti”, veća crvene boje, u vrijednosti od 105,00 eura; aparat za varenje “Telvin” 180/AH, crvene boje, u vrijednosti od 150,00 eura; brusilicu marke “hitachi” veliku zelene boje, u vrijednosti od 120,00 eura; bušilicu “Black Decker”, narandžaste boje, u vrijednosti od 53,00 eura; komplet ključeva gidora marke “reks”, u vrijednosti od 85,00 eura; 4 akumulatora polovna od 100 A/H, u vrijednosti od 244,00 eura, a sve u namjeri da njihovim prisvajanjem sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist”, navodi se u optužnici. N.P.

AKTUELNO

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

DALJA DIGITALIZACIJA I UNAPREĐENJE IISZ PRIORITE

ČIRGIĆ: USKORO I DESETI E-SERVIS ZA GRAĐANE ⌦ Jelena Vađon Đurišić

Dalji razvoj i unapređenje Integracionog informacionog sistema zdravstva (IISZ) i nastavak povezivanja Kliničkog centra u njega jedan je od prioriteta Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore i u 2021. godini, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama direktor te zdravstvene ustanove Sead Čirgić. Uskoro će, najavljuje, uvesti još dva nova e-servisa, ali i nastaviti sa daljom digitalnom transformacijom koja podrazumjeva, između ostalog, dalji razvoj platforme eZdravlje i prevođenje medicinske dokumentacije iz papirnog u elektronski oblik. DN: Koji su planovi Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore za 2021. godinu? Čirgić: Što se tiče sveobuhvatnih planova Fonda, svakako moramo imati u vidu dalju neizvjesnost u pogledu dužine trajanja epidemiološke situacije, tako da će sve aktivnosti Fonda, prevashodno biti usmjerene na podršku zdravstvenom sistemu, u cilju njegovog nesmetanog funkcionisanja i u funkciji zadovoljenja potreba osiguranika u ostvarivanju zdravstvene zaštite i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja. Pored toga, planiramo dalji razvoj i unapređenje IISZ i nastavak razvoja digitalne transformacije. Planovi za 2021. u dijelu digitalizacije odnose se na dalji razvoj platforme eZdravlje. Već je u toku prilagođavanje elektronskog servisa za ustanove koji Fond obezbjeđuje Ministarstvu zdravlja za potrebe vođenja evidencija o kapacitetima ustanova vezano za COVID-19., naravno na postojećoj platformi eZdravlje. Početkom godine planiramo izradu još jednog, desetog servisa za građane. U narednom periodu, treba težiti ka poboljšanju dalje organizacije rada zdravstvenog sistema, kako bi se raspoloživa sredstva stavila u funk-

ciju i iskoristila na najefikasniji način. Jačanjem zdravstvenih ustanova kroz dalja investiciona ulaganja i opremu i poboljšanje uslova rada, vođenje razvojne kadrovske politike, kao i maksimalan angažman već raspoloživog kadra i oprema, treba da stvori uslove da se što veći broj osiguranika zbrinjava u okviru javnog zdravstvenog sistema i da budžetom opredijeljena sredstva ostaju na raspolaganju javnim zdravstvenim ustanovama. Na taj način, sem poboljšanja kvaliteta zdravstvene zaštite, stvoriće se uslovi za poboljšanje materijalnog statusa zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, te samim tim i rješavanje deficita medicinskog kadra. Koliko će to biti moguće ostvariti, zavisiće od epidemiološke situacije jer su i u drugim državama ljekari suočeni sa nepovoljnom epidemiološkom situacijom, pa je prioritetni cilj svih zdravstvenih sistema borba za suzbijanje epidemije.

DN: Servis e-zdravlje pokazao je opravdanost tokom pandemije COVID-19, jer je značajno smanjio odlaske građana u domove zdravlja. Čirgić: Uvođenje digitalnih tehnologija u zdravstveni sistem ima veliki značaj za unapređenje efikasnosti u njegovom funkcionisanju. Jedna od tih prednosti jeste i dostupnost zdravstvenih servisa, što je Fond prepoznao i putem aplikacije ezdravlje – servisa za građane, omogućio svojim osiguranicima dostupnost primarne zdravstvene zaštite bez neposrednih kontakata, što je bilo od velikog značaja u vrijeme epidemije korona virusom. COVID pandemija sve nas je iznenadila. Brzu i adekvatnu reakciju izveli smo zahvaljujući dobro organizovanom i uređenom IISZ sa kojim Fond rukovodi već dvije decenije. Planski razvoj, koncept i struktura sistema omogućili su nam da u vremenu krize reagujemo br-

zo i budemo izuzetno efikasni. Platforma eZdravlje, oslanja se na kompletni IISZ, na 13 međusobno povezanih i apsolutno integrisanih informacionih sistema, odakle se crpe informacije i obezbjeđuju procesi za funkcionisanje devet elektronskih servisa. Tako su jedan za drugim uslijedili elektronski servisi (eNaručivanjeTerapije, eNaručivanjePotvrda, eNaručivanjeDoznaka, eNaručivanjeBolovanja, eOstvarivanjePrava, eCovid i nakraju eEK), kojima je spriječeno preko milion nepotrebnih kontakata među građanima, zdravstvenim radnicima i službenicima Fonda. Ovo su podaci izvedeni iz preciznih i egzaktnih parametara vezanih za korišćenje sevisa od početka pandemije. Tako da je učinak Fonda u dijelu sprečavanja širenja korona virusa konkretan i precizno mjerljiv na osnovu brojki iz sistema. Ozbiljan pristup i odgovorno upravljanje sistemom, stalno ulaganje u IT sektor, infrastrukturu i razvoj novih tehnologija rezultirali su rješenjima koja ne samo da su imala značaj u vremenu pandemije, već će imati i široku primjenu nakon vremna krize.

DN: Da li je Fond, po Vašem mišljenju, uspio da servisira i isplati sve što je bilo potrebno u toku pandemije COVID-19? Čurgić: Nesumnjivo je da je zdravstveni sistem bio izložen pritisku zbog epidemiološke situacije. Međutim i pored pritisaka, možemo reći da je zdravstveni sistem odgovorio na zadovoljavajući način na sve izazove koje je ova situacija nametnula, u okviru kapaciteta i resursa kojima raspolaže. Što se tiče finansiranja zdravstvenih ustanova, nije bilo većih problema u pogledu snabdjevenosti ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom, zaštitnom medicinskom opremom i drugim robama neophodnim za obavljanje zdravstvene djelatnosti i pružanje zdravstve-

ne zaštite pacijentima. Od početka epidemije, Vlada i Ministarstvo finasnija su za potrebe zdravstvenog sistema, u kontinuitetu, više puta obezbjeđivali dodatna sredstva, kroz budžet Fonda ili direktnim uplatama na račune javnih zdravstvenih ustanova. Ukupno od početka godine u okviru budžeta Fonda obezbijeđena su dodatna sredstva za zdravstveni sistem u ukupnom iznosu od 23,30 miliona eura, od čega kroz rebalans budžeta Fonda oko osam miliona eura, za ljekove i nabavku zaštitne medicinske opreme i troškove transporta, a na osnovu zaključaka Vlade obezbijeđena su dodatna sredstva u budžetu Fonda u ukupnom iznosu od 15,3 miliona eura. Dodatni novac, po zaključcima Vlade, obezbijeđen je za nabavku zaštitne medicinske opreme i troškove transporta, za nabavku neophodne medicinske opreme za potrebe JZU i Instituta za javno zdravlje (respiratori, agregati, transportna vozila, laboratorijska oprema za potrebe Institua za javno zdravlje), za nabavku brzih antigenskih testova i vakcina, za nabavku dijagnostikuma za rtPCR za testiranje na novi korona virus i potrošnog materijala za potrebe Instituta za javno zdravlje, za usluge obrade testova PCR tehnikom izvan Instituta i drugo. DN: Dodatna sredstva su bila opredijeljena i kroz budžet Fonda za zarade zaposlenih? Čirgić: Da. Osim za javne nabavke za potrebe zdravstvenog sistema, opredijeljena su dodatna sredstva kroz budžet Fonda za zarade zaposlenih u JZU u iznosu od 6,8 miliona eura, a odnose se na nedostajuća sredstva zbog izmjene Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, za isplatu prekovremenog i dopunskog rada, za isplatu stimulacije zaposlenih koji rade sa COVID pacijentima i drugo). Sve ovo je doprinijelo da se servisiraju sve potrebe i ispla-

ti sve što je potrebno zdravstvenom sistemu. DN: Koje ste sve nove servise uveli i o kojim konkretno je brojkama riječ? Čirgić: Odmah na početku epidemije uveli smo nove servise: eNaručivanje (Terapije, Doznaka, Potvrda, Bolovanja), eOstvarivanjePrava, eCovid i nedavno eEkonomskiKarton (eEK). Svi ovi servisi uz već postojeće kao što su eZakazivanje, eNalaz, eRecept, eApoteka i eOsiguranje, doprinijeli su izbjegavanju preko milion kontakata između ljekara i pacijenata, farmaceuta i pacijenata, osiguranika i službenika Fonda i sl. Ovaj podatak najbolje govori koliki je doprinos Fonda u zaštiti zdravlja građana i zdravstvenih radnika, odnosno koliko je uticao i dalje će uticati na smanjenje širenja infekcije COVID-19. DN: Osim portala eZdravlje koje je još novitete Fond uveo tokom 2020. godine? Čirgić: Naročito bismo istakli implementaciju nove lične karte u zdravstveni sistem. Dakle, Fond je obezbijedio da zdravstvo kao jedini resor u državi koristi novi dokument i njegove elektronske mogućnosti (u ovom slučaju, kao legitimaciju umjesto zdravstvene knjižice). Brojne prednosti i benefiti proizilaze iz upotrebe elektronske identifikacije, autorizacije, uvođenja raznih vrsta kontrola u zavisnosti od obima prava iz zdravstvenog osiguranja, bezbjednosti i dostupnosti podataka, sigurnosti pristupa i dr., koji će uz integraciju sa softverskim rješenjima, u velikoj mjeri podići nivo kvaliteta i bezbjednosti kada je u pitanju zdravstveni informacioni sistem, a samim tim i kompletan zdravstveni sistem Crne Gore. Na današnji dan imamo 2.455 novih ličnih karata kao zdravstvenih legitimacija. DN: Sa platformom eZdravlje učestvovali ste na takmi-

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

AKTUELNO

ETI FONDA ZDRAVSTVA I U 2021. čenju za izbor najboljeg rješenja u borbi protiv KOVID-a, odnosno za izbor najbolje prakse u javnoj upravi u zemljama Zapadnog Balkana, kada je u pitanju odgovor na krizu. Čirgić: Da. Na konkursu smo učestvovali sa platformom eZdravlje, sa svojih devet elektronskih servisa za građane, kojim je omogućeno izbjegavanje preko milion kontakata između građana, pacijenata, ljekara, farmaceuta, službenika od početka pandemije. Organizatori takmičenja ReSPA i SIGMA OECD prepoznali su naše rješenje kao inovativno, veoma značajno, kvalitetno i kompleksno, te je odabrano kao prvo koje se predstavilo na širem globalnom nivou u okviru događaja 17. novembra, koji je organizovala OPSI OECD, pod okriljem Evropske komisije, kada smo naša rješenja prezentovali najrazvijenijim zemaljama svijeta. Naš samostalan rad i trud, zalaganje i znanje isplatilo se na način da su naša rješenja prepoznata sa najkompetentnijih i najviših adresa, i da naša rješenja mogu pomoći u borbi protiv Covid infekcije na globalnom nivou, kao i da ćemo se iako mali i sa vrlo ograničenim resursima naći u društvu najrazvijenijih zemalja svijeta, što je ogroman uspjeh za Fond, ali i za Crnu Goru. DN: Šta je, po Vašem mišljenju, još potrebno unaprijediti kako bi se poboljšao kvalitet liječenja crnogorskih osiguranika? Čirgić: Fond za zdravstveno osiguranje kao institucija koja je nadležna da obezbjeđuje ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja treba da predstavlja korektivni mehanizam za racionalno trošenje budžetom povjerenih

sredstava. Ugovaranje pružanja zdravstvene zaštite sa zdravstvenim ustanovama i cijene zdravstvenih usluga su osnovni mehanizmi Fondu za upravljanje sredstvima i racionalizaciju troškova zdravstvene zaštite. Poboljšanje kvaliteta liječenja odnosno kontinuirano unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti osiguranika, treba da bude cilj svih učesnika u procesu obezbjeđivanja zdravstvene zaštite građana. Stoga jačanje kapaciteta u javnom zdravstvenom sistemu u pogledu kadra, opreme i prostora treba da bude stalna briga države i kreatora zdravstvene politike. Od zdravstvenih ustanova se najviše očekuje da na kvalitetan način i blagovremeno odgovore potrebama osiguranika za zdravstenom zaštitom, da postižu veću efikasnost u pružanju kvalitetnih i bezbjednih zdravstvenih usluga što treba da dovede do najboljih rezultata u poboljšanju zdravstvenih ishoda osiguranih lica. Menadžmenti zdravstvenih ustanova treba da doprinesu da se bolji kvalitet u liječenju postigne uz optimalno korišćenje raspoloživih resursa i dobijenih finansijskih sredstava. Tek kada se ispune oba ova uslova, može se govoriti o kvalitetnom, funkcionalnom i održivom sistemu zdravstvene zaštite. Najveći izdatak u zdravstvu je potrošnja ljekova i medicinskih sredstava tako da je stalni predmet pažnje Fonda kako uspostaviti mehanizme kontrole u području potrošnje ljekova. Kroz IISZ uspostavljeno je više mehanizama u području propisivanja ljekova, implementacije protokola i smjernica prilikom tretmana pacijenata, njihovog daljeg upućivanja na dijagnostiku i liječenje, propisivanja terapije i dru-

go. Takođe, neophodno je stalno revidiranje Liste ljekova u cilju racionalne upotrebe i potrošnje ljekova. Međutim, sama kontrola nije dovoljna, već treba jačati svijest svih činilaca, kako ljekara, tako i građana da je lijek roba koja se plaća sredstvima poreskih obveznika i da nam štednja nije prevashodni cilj, ali optimalno i racionalno liječenje jeste, koje će ako je takvo, svakako za rezultat imati uštedu. Racionalizacijom ovih potrošnji, ostajala bi sredstva za razvijanje novih zdravstvenih tehnologija, edukaciju ljekara i drugih zdravstvenih radnika, što su dalji preduslovi za kvalitetnija liječenja naših osiguranika.

Čirgić

AKTUELNO

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

PRAVOSLAVNI VJERNICI OBILJEŽAVAJU BADNJI DAN I BOŽIĆ

ZBOG KORONE PREPORUKA DA SE SLAVI KOD KUĆE

Pravoslavni vjernici danas slave Badnji dan, dan uoči Božića, najradosnijeg hrišćanskog praznika kada se slavi rođenje Isusa Hrista. Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo i simbol je drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus. Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.

■ SAD JE VRIJEME

MILOSTI I SPASA

U Božićnoj poslanici mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo naveo je da je naša Crkva u cijeloj svojoj istoriji dijelila subinu naroda, i da je danas dijeli. On je kazao da, radujući se Božiću, očinskom ljubavlju grlimo svu svoju duhovnu djecu, ma gdje bili, u zemlji ili rasijanju, poručujući im: Sad je vrijeme milosti, sad je vrijeme spasa, ujedinimo se oko svojih svetinja i Svete Crnogorske pravoslavne crkve. “U ove blage dane vlasti moraju da shvate da samo na temeljima pravde i božanske istine može carevati mir, bratstvo i dobra volja među ljudima. Molimo se svevišnjem da urazumi silnike koji su na pravdi boga oteli naše svetinje i spriječe nam vršenje službe na našim oltarima, i pokaže im put razumnog i pravednog rješenje crnogorskog crkvenog pitanja. Pozivamo ljude i braću koji o to-

me odlučuju da ne grade svoju sreću na bezakonju, otimanju naših svetinja, ponižavanju Crnogorske crkve i odricanju prava Crnogorcima da budu svoji na svome”, istakao je on. Prema njegovim riječima, pred CPC stoji odgovornost da doprinese miru, pravdi i bratstvu u zemlji. “Obavezujemo se pred Gospodom, kao Crkva najbrojnijeg naroda, i ja lično kao njen Poglavar, da će nam to biti sveta dužnost da sačuvamo mir i ljubav među narodima i pripadnicima svih vjera, i da ćemo se svim srcem zalagati za sreću i napredak naše domovine”, naglasio je Mihailo. Pozvao je sve ljude dobre volje da im ukažu svaku moguću podršku da bi “povratili naše manastire, crkve i kulturnu baštinu u vlasništvo naroda i države kojima su nezakonito izuzete iz vlasništva”. Izrazio je saosjećanje sa žrtvama korona virusa i zahvalnost medicinskim radnicima “koji se u ove dane bore za spas naroda od ove pošasti, i prizivamo Božju blagodat na svima njima”.

■ NALAGANJE

BADNJAKA BEZ SVEČANOSTI

Episkop budimljansko-nikšićki i administrator Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikije kazao je za Novi TV da će se ispred hramova u Crnoj Gori i ove godine nalagati badnjaci, ali da za razliku od ranijih godina neće biti organizovanih svečanosti i programa te da će se badnjaci ispred hramova blagosloviti prije podne.

Jedinstvo u iščekivanju boljeg dana Građanima koji Badnji dan i Božić slave po Julijanskom kalendaru uputio je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić. On je poručio u svojoj čestitki da proslavljanje Badnjeg dana i Božića na najbolji način potvrđuju sve vrijednosti koje se u crnogorskom građanskom društvu doživljavaju kao pregnuća. “Jedinstvo u iščekivanju boljeg dana koji treba da dođe i u iščekivanju nas boljih, kakvim će nas i sam praznik učiniti. Jedinstvo u radosti zbog praznika koji slavi rođenje i jedinstvo u sjeti i osjećaju praznine, jer ćemo ovaj Božić, zbog okol-

“Pošto će na Badnji dan već prije podne biti blagosloveni badnjaci, ljudi će moći da dođu da nalože hrastovu grančicu u toku dana, da se prekrste, uđu u hram da se Bogu pomole. Ima u toj skromnosti mnogo ljepote. Neprilike su nas prinudile da ove godine ne bude masovnog okupljanja nego da narod dolazi cio dan u manjim grupama, da drži distancu i poštuje mjere. Treba da se čuvamo, ali prije svega da čuvamo svoje bližnje”, kazao je vladika Joanikije.

nosti na koje u dobroj mjeri nismo mogli da utičemo, provesti bez onih sa kojima smo ga uvijek zajedno slavili“, naveo je Bečić u čestitki. On je kazao da je simbolika jednog od najvećih hrišćanskih praznika donosi još više oblika zajedništva. Čestitke povodom praznika vjernicima i sveštenstvu su uputili i potpredsjednik Vlade dr Dritan Abazović, predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević, predsjednik političke partije Biram Crnu Goru Radomir Novaković Cakan, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore.

Poručio je da ne možemo da dozvolimo da epidemija korona virusa, iako opasna, “blokira naš život, uništi vjeru, prekine običaje, tradiciju i podsjetio da je naš narod slavio Božić i krsnu slavu i u rovovima, na frontu kada je branio svoju otadžbinu”. “Koliko je naš narod imao tragedija, a opet je održao slavu. Veliki praznici imaju taj karakter da se radost iz hrama preliva na sav narod, kuće, domove… posebno na djecu. To ne smijemo da uskratimo na-

šoj djeci. To je vrlo opasno, može da dođe do strašnog otuđenja među ljudima, prije svega među bližnjima”, naglasio je Joanikije.

■ OKUPLJANJE ISPRED DVORCA PETROVIĆA

Dok je iz MCP poručeno da povodom nalaganja badnjaka neće biti svečanosti, građani Cetinja najavili su da će danas, u 15 sati, organizovati okupljanje ispred dvorca Petrovića. Oni su pozvali građane cijele Crne Gore da dođu na Cetinje i proslave Badnji dan i nastupajući Božić. “Svoje sveštenstvo, na čelu sa Arhiepiskopom cetinjskim i mitropolitom crnogorskim Mihailom, da nam osvješta badnjake i ka’ i vazda bude uz svoj narod i sve ljude dobre volje kojima su Crna Gora, mir među svijema i ljubav bratska najviše svetinje. Građane cijele Crne Gore, da na Badnji dan budemo skupa i najedno, u svojoj

NERADNI DANI SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Neradni dani za božićne praznike su Badnji dan i Božić 6, 7. i 8. januar 2021. godine, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja. “Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika vjernici pravoslavne vjeroispovjesti ima-

ju pravo na plaćeno odsustvo radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić (dva dana): srijeda, 6. januara (Badnji dan), četvrtak, 7. januara (prvi dan Božića) i petak, 8. januara (drugi dan Božića)”, pojasnili su iz MEKa. Državni organi, organi lokal-

ne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

AKTUELNO

DONACIJA SZO I NJEMAČKE VLADE

CRNOJ GORI ISPORUČENO 300 PULSNIH OKSIMETARA

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i njemačka vlada isporučile su Crnoj Gori 300 pulsnih oksimetara kao pomoć u borbi protiv korona virusa, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. Oprema je, kako su kazali u Ministarstvu, isporučena COVID ambulantama. “Na primarnom nivou zdravstvene zaštite zbrinjava se oko 80 odsto oboljelih od COVID-19 infekcije. Ova donacija ide upravo domovima zdravlja i osoblju koje je u ovim teškim vremena pokazalo kako se voli i brani humana profesija koju su izabrali za svoj poziv”, kazala je ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović. Ona je posebno istakla važ-

nost zajedničkog djelovanja svih činilaca društva u borbi protiv korona virusa. Ministarka je zahvalila i ambasadoru Njemačke Robertu Veberu. “U vremenu pandemije Vaša pružena ruka mnogo znači crnogorskom zdravstvenom sistemu. SZO je osvjedočeni partner naše zemlje. Globalni izazov kakav je COVID-19 infekcija pokazao je kako smo najranjiviji kada su javno-zdravstveni izazovi u pitanju, a kako istovremeno znamo biti i najangažovaniji da zaštitimo planetu i zdravlje svih ljudi na njoj. Važno je da znamo da smo danas svi na istom zadatku. Borba protiv korona virusa zajednički je cilj i u toj borbi moramo

zbrisati sve razlike i podjednako biti dio zajednice koja će hrliti tom istom cilju”, istakla je ministarka. Veber je naglasio da je Evropa i dalje ujedinjena i posvećena principu solidarnosti, što je od ključne važnosti u borbi protiv pandemije, koja predstavlja izazov bez presedana. Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović naglasila je da su solidarnost, saradnja i nauka temelji na kojima počiva sve ono što SZO radi. U Ministarstvu su kazali da su SZO i Njemačka zemljama Zapadnog Balkana pomogle sa ukupno 3,35 miliona eura vrijednom opremom u borbi protiv COVID-19 infekcije. R.D.

Ilustracija Prijestonici, ispred svojega Dvora, okupljeni oko jednoga ognja neugasivoga – ognja mira, praštanja, sloge crnogorske, ljubavi prema bližnjemu, svakome dobromislećem i Domovini”, rekli su građani Prijestonice. Oni su pozvali i Srpsku pravoslavnu ckrvu da, kako navode, bar u ove dane mira i praštanja prekinu rat lažnim vijestima u kojem su “i iskusni i dokazani i prekaljeni”. Takođe, Patriotsko komitski savez pozvao je članstvo i simpatizere, ostale suvereniste i patriote, da prisustvom na Cetinju, na Badnji dan, pošalju poruku svijetu, da postoje vjernici i poštovaoci CPC, koji svoja prava na slobodu vjeroispovijesti već 28 godina ostvaruju pod vedrim nebom, na trgovima širom matične države. “Poštovaoci komita, patriote, suverenisti i građani, naše mjesto je 6. januara na Cetinju, uz našu Crnogorsku pravoslavnu crkvu, obespravljenu i progonjenu, vrijeđanu i ponižavanu, ukinutu pa vaskrslu, ali dostojanstvenu i stamenu u svakom istorijskom trenutku Crne Gore. A mi, današnji, živimo tu istoriju i moramo je biti dostojni. Zato 6. januara, u 15 sati, mjesto nam je u srcu naše države, našem simbolu trajanja, čojstva i prkosa - prijestonom Cetinju! Za pravo, čast i slobodu! Da je vječna Crna Gora”, zaključili su u Savezu.

■ MCP: VJERNICI DA

OSTANU U SVOJIM GRADOVIMA

S druge strane, iz MCP i Uprave Cetinjskog manastira zamolili su sve vjernike koji ne žive na Cetinju da na Badnji dan i Božić ostanu u svojim gradovima i domovima. Oni su pozvali sve pravoslavne vjernike da međusobne razlike ostave po strani. “Nalaganje badnjaka zbog poštovanja epidemioloških mjera, ove godine neće saborno okupiti vjernike iz drugih crnogorskih gradova i krajeva. Sve vjernike koji ne žive na Cetinju, iz navedenih razloga, umoljavamo i dajemo očinski blagoslov da na Badnji dan i Božić ostanu u svojim gradovima i domovima”, kaže se u saopštenju MCP i Uprave Cetinjskog manastira. Oni su pozvali građane da ne nasijedaju na lažne informacije koje, kako su naveli, plasiraju neodgovorni političari, pojedine nevladine organizacije i određeni pojedinci sa ciljem da u božićne blage dane izazivaju nemire i mržnju u Crnoj Gori. “Nema mjesta mržnji, neprijateljstvu i nepovjerenju. Svima nama je, vjerujemo, jednaka ljubav prema Bogu i prema otadžbini. To je blago koje su mudri domaćini uvjek umjeli da umnože i da na njemu grade temelj opštega napretka”, kaže se u saopštenju. R.D.

Sa jučerašnjeg sastanka

ANALIZIRANA 1.273 UZORKA NA COVID19

Preminulo sedam osoba, 424 nova slučaja infekcije

Radović Crnogorska porodica iz Berlina, koja za širu javnost želi da ostane anonimna, besprekorno pruža pomoć, podršku i realizuje razne humanitarne projekte koji imaju za cilj promociju i očuvanje društvenih vrijednosti. Prema riječima direktora Instituta za bolesti djece Saše Radovića, protekle sedmice je isti anonimni crnogorski dobrotvor donirao treći put u 2020. godini ovoj organizacionoj jedinici Kliničkog centra Crne Gore, savremenu medicinsku opremu za dječju urologiju

U Crnoj Gori je tokom jučerašnjeg dana od korona virusa preminulo sedam osoba, a potvrđena su 424 nova slučaja infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Navodi se da su laboratorije IJZ-a i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa od posljednjeg presjeka završile analizu 1.273 uzorka na novi korona virus među kojima je registrovano 424 novopozitivnih. Uzorci novopozitivnih upućeni su na testiranje iz Podgorice 150, Bara 59, Nikšića 35, Budve 23, Ulcinja 19, Rožaja 18, Pljevalja i Tivta po 16, Kotora 15, Cetinja 12, Herceg Novog devet, Bijelog Polja, Tuzi i Danilovgrada po šest, Andrijevice pet i Kola-

šina i Plužina po tri. „Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod četiri pacijenata iz Podgorice, dva iz Nikšića i jednog iz Herceg Novog. Najmlađi preminuli je imao 55, a najstariji 88 godina”, navodi se u saopštenju. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 690, a od početka godine 699. Navodi se da je do 17 sati i 30 minuta prijavljen oporavak kod 492 pacijenta. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 9.060. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 50.054. M.I.

CRNA GORA

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

PLAV: KABINET ZA ASISTIVNU TEHNOLOGIJU

Pomoć djeci i omladini sa smetnjama u razvoju

Kabinet za asistivnu tehnologiju otvoren je, nakon Cetinja i Rožaja, i u Plavu, u Dnevnom centru za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju “Lipa”. V.d. direktora Centra Muhamed Reković istakao je da otvaranje kabineta predstavlja veliki događaj za cijelu zajednicu Plava i Gusinja. “Konačno će naša djeca sa ovom asistivnom tehnologijom poboljšati razvoj i unaprijediti kvalitet svog života, a samim tim i poboljšati kvalitet usluga Dnevnog centra. Pritom, ovom tehnologijom može da se služe uz pomoć naših stručnjaka, škole u koje pohađaju djeca ometena u razvoju. Rad sa asistivnom tehnologijom objasnili su naši stručni radnici, kako se koristi i koji su principi asistivne tehnologije”, kazao je Reković. Upotrebom sredstava asistivne tehnologije, kako je saopšteno, daje se mogućnost djeci i omladini sa

smetnjama u razvoju da obavljaju određene aktivnosti koje inače ne bismo mogli ili bismo ih izvodili sa poteškoćama. Uslugu će pružati stručni radnici koji su uključeni u direktni rad sa korisnicima, a prethodno su stekli sertifikate nakon petodnevne obuke. Projekat „Asistivnom tehnologijom do pune inkluzije“ finansiraju Evropska unija i naša Vlada, posredstvom Ministarstva finansija, Direkcija za finansije u ugovaranje fondova pomoći Evropske unije. “Projekat sprovodi JU Centar za dnevni boravaka djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom u Prijestonici Cetinje kao nosioc projekta, JU Dnevni Centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Rožajama i JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju ‘Lipa’ iz Plava, kao partneri u projektu”, kazao je Reković.

PODGORICA: VRIJEDNOSTI ISPOD GRANICE

Mutnoća se povukla, voda sa Mareze ispravna za piće Voda sa izvorišta Mareza je od juče zdravstveno ispravna, saopšteno je iz podgoričkog preduzeća “Vodovod i kanalizacija”. Svi parametri su, kako su kazali u tom preduzeću, u okviru vrijednosti koje su utvrđene Pravilnikom o bližim zahtjevima koje u pogledu bezbjednosti treba da ispunjava voda za piće. “Prema posljednjim rezultatima analiza, mutnoća iz vode se povukla i ima-

mo vrijednosti koje su ispod graničnih, tako da je voda sa česme bezbjedna za piće”, rekli su u Vodovodu i kanalizaciji. Ipak, najavljena meteorološka situacija, kako su kazali u MUP-u, usloviće obilniju količinu kiše u centralnim predjelima, na primorju i planinskom zaleđu Jadrana, što ponovo može da izazove povećanu mutnoću iz vode i povišene granične vrijednosti.

DIREKTOR PODGORIČKOG PREDUZEĆA “

TENDER ZA IZG OBJEKTA POST DO KRAJA JAN

redinom prošle godine, radovima na postavljanju primarnog kolektora, započeta je fizička realizacija projekta sistema za prečišćavanje otpadnih voda, koji predstavlja investiciju veću od 50 miliona eura.

U glavnom gradu ovaj projekat okarakterisan je kao “projekat vijeka”, koji prevashodno ima za cilj da sačuva životnu sredinu, ali i stvori preduslove za održiv i nesmetan razvoj Podgorice i cijele države. Direktor podgoričkog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Filip Makrid kazao je Dnevnim novinama da će kvalifikacioni tender za izgradnju objekta Postrojenja biti raspisan do kraja januara, što je najvrijedniji segment projekta, procijenjen na oko 40 miliona eura. On navodi da je njihova intencija da do polovine ove godine izvrše ugovaranje ovog projekta i počne realizacija projektovanja, koja u principu traje oko šest mjeseci, odnosno da bude završena do kraja ove godine. Nakon toga se, kako kaže, može očekivati revizija, a nakon toga se projekat može dati u fazu izvođenja. Radovi na izgradnji objekta Postrojenja trebalo bi da traju dvije godine. “Zadovoljni smo realizacijom projekta vijeka. Vjerovatno može to i bolje, ali objektivne okolnosti, vezane za stanje korone i pojedine formalno-pravne aktivnosti u određenim segmentima projekta, uslovile su da se projekat u pojedinim segmentima realizuje veoma dobro, a da u određenim segmentima ima-

mo kašnjenje od 90 dana”, kazao je Makrid.

■ ODRŽIVOST PROJEKTA

Podsjeća da su prvi ugovori potpisani prošle godine, a da su kroz potpisivanje došli u situaciju da implementiraju i u maju prošle godine započnu realizaciju ovog velikog projekta. “Realizacija projekta je započeta kroz dva segmenta izgradnju primarnog kolektora, vrijednosti 6,7 miliona eura, posao koji je dobila kompanija ‘Bemax’ i gdje imamo jako dobru i kvalitetnu realizaciju. Tu smo na oko 65 odsto završenog posla fizičke realizacije, odnosno oko 60 odsto materijalne realizacije. Nakon toga potpisali smo ugovor za izgradnju pješačkog mosta, za prenos hidrotehničkih instalacija, odnosno prelazak otpadnih voda sa jedne na drugu stranu rijeke Morače. To je investicija od 1,9 miliona eura, ali je vrlo specifična. Ovaj projekat je jedna mala kockica u mozaiku, ali je veoma značajna. Dosadašnja fizička realizacija je na preko 70 odsto, a materijalna na nešto više od milion eura”, istakao je Makrid. Navodi da se projekti izgradnje pješačkog mosta i primarnog kolektora realizuju paralelno, te da će radovi

U PLANU VRIJEDN Direktor Vodovoda navodi da u ovom preduzeću imaju i varijantu “B”, odnosno želju da u nekom narednom periodu prošire ovaj projekat, u skladu sa smjernicama Evropske unije, koji se tiču određenih projekata na polju životne sredine. Stvoreni su formalno-pravni preduslovi, jer je Vlada dala “zeleno svijetlo” da ovaj projekat dobije dodatnu komponentu - primarnih i sekundarnih kolektora, koji nisu obuhvaćeni ovim projektom. “To su uglavnom kolekto-

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

CRNA GORA

“VODOVOD I KANALIZACIJA” FILIP MAKRID ZA DNEVNE NOVINE

GRADNJU TROJENJA NUARA

U DODATNE KOMPONENTE NE OKO 20 MILIONA EURA ri na nivou Donje i Gornje Gorice, kao i onih segmenata koji nisu obuhvaćeni trenutnom izgradnjom kanalizacione mreže. Na postojeći projekat ‘spajamo’ još jedan projekat, koji se isključivo tiče kanalizacione mreže i koji je bio na Vladinoj listi nacionalnih projekata, definisan pod određenim prioritetima. Želimo da napravimo fuziju i spajanje ovog projekta koji već realizujemo i tog projekta, kako bismo na neki način upotpunili strategiju odvođenja i prečišćavanja optadnih voda Podgorice i učinili ovaj projekat što više održivim. Tako-

đe, kako bismo došli u situaciju da projekat fekalne kanalizacije, na nivou Podgorice, na neki način i zaokružimo, kroz izgradnju nove kanalizacione mreže za primarne kolektore i nove sekundarne mreže, a samim tim i podigli kompletnu održivost ovog sistema. Kroz podizanje te održivosti omogućili bi nižu cijenu usluga, što je jako važno, jer što više ljudi plaća kanalizaciju to će i cijena biti niža”, kazao je Makrid. Na ovaj način, kako kaže, čini se i ogroman korak u zaštiti životne sredine u Podgorici, prevashodno na Ćemovskom polju, odnosno

stvaraju se preduslovi za održiv i nesmetan razvoj Podgorice i cijele države. Ukupna vrijednost ovog projekta je oko 20 miliona eura, odnosno 70 miliona, kada je u pitanju cjelokupni projekat. “Kroz ovu cijenu projekta ćemo se truditi da budemo u fokusu i Briselu, kada su u pitanju projekti na Zapadnom Balkanu, zajedno sa Skopljem i Prištinom, prema informacijama koje imamo”, istakao je Makrid. Odluku Brisela, kada je u pitanju ovaj projekat iz Vodovoda očekuju do kraja maja ove godine.

najvjerovatnije biti završeni u maju ove godine. Da bi ovaj projekat učinili što održivijim započet je i segment izgradnje sekundarne mreže, dug oko 18,5 kilometara. “Ovaj segment je podijeljen u dva dijela - sektor sjever i sektor jug. Prvi sektor je dobila firma ‘AG Info-plan’, koja je do sada završila oko 4,2 kilometra, što je polovina njihovog dijela posla. Takođe, na drugom sektoru imamo problem, koji je prouzrokovan raskidom ugovora sa konzorcijumom ‘Tošković’ i ‘Tehnoput’ i prebacivanjem ugovora na ‘Tehnoput’, kao legalnog nasljednika tog konzorcijuma, koji nije imao problem sa pravnim sistemom države. Upravo tu imamo kašnjenje od 90 dana. Imamo realizaciju koja je u ovom trenutku svedena na 1,5 kilometara od planiranih 8,9 kilometara. To je jedini segment koji na neki način baca sjenku na ovaj veliki projekat”, kazao je Makrid.

■ TENDER ZA

POSTROJENJE

Ono što će biti naredne aktivnosti jeste kvalifikacioni tender za izgradnju no-

PROJEKTI IZGRADNJE PJEŠAČKOG MOSTA I PRIMARNOG KOLEKTORA REALIZUJU SE PARALELNO, PA ĆE RADOVI NA OBA PROJEKTA NAJVJEROVATNIJE BITI ZAVRŠENI U MAJU OVE GODINE

vog sistema za prečišćavanje otpadnih voda, sistema za obradu mulja i sistema za spaljivanje kanalizacionog mulja. Pretkvalifikacioni tender je završen i donio je četiri potencijalna izvođača. “Uglavnom tu imamo konzorcijume - jedan dolazi iz Njemačke i Francuske, drugi ponuđač je iz Belgije, treći je američki, a četvrti turski. Sa naše strane su stvoreni skoro svi preduslovi za realizaciju ovog projekta, a ono što nedostaje je određena papirologija i saglasnost od strane KfW”, kazao je Makrid. Tender za izgradnju objekta postrojenja, kako kaže Makrid, biće raspisan do kraja januara. On navodi da tenderska dokumentacija ima između 800 i 1.000 stranica, što najbolje govori o ozbiljnosti projekta. Ističe da će imati visoke kriterijume, kako bi se na dobar način zaštitili, jer je u pitanju veoma bitan projekat. Tražiće, kako kaže, opremu po evropskim standardima, kao i garancijama sa ekološkog aspekta, ali i aspekta održivosti. “Interes je da dobijemo kvalitetan projekat i to će biti jedini prioritet. Naša procjena je da će izgradnja objekta Postrojenja koštati oko 40 miliona eura”, kazao je Makrid. Prvobitno je bilo planirano da vrijednost bude oko 35 miliona eura, ali je za pet miliona eura podignuta vrijednost zbog zahtjeva za proširenje kapaciteta, što je uslovilo nešto veću cijenu. M. Medenica

CRNA GORA

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

PREMIJER ZDRAVKO KRIVOKAPIĆ U POSJETI HERCEG NOVOM I KOTORU

Prioritet preispitivanje privatizacija HTP “Boka” i Bolnice Meljine Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić boravio je juče u prvoj zvaničnoj posjeti Opštini Herceg Novi. Tokom sastanka sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem i njegovim saradnicima istaknuto je da su prioritet Vlade Crne Gore preispitivanje privatizacija HTP “Boka” i Bolnice Meljine, decentralizacija i unapređenje uslova za funkcionisanje lokalnih samouprava, kao i uspješna realizacija projekata koji su u najboljem interesu grada i države. Dogovoreno je da se u narednom periodu intenzivira komunikacija lokalne uprave sa resornim ministarstvima, po svim pitanjima koja su od značaja za grad. „Interes nam je da podignemo kvalitet života. Karakter pomenutih problema je takav da zadire u potrebe života građana i investitora, jer naša zemlja teži da u ekonomskom dijelu preporodi dosa-

dašnji pristup. Investitori su nam potrebni da bi nam pomogli da podignemo kvalitet života i naravno da se obezbijedi zapošljavanje mladih ljudi koji su kompetentni, kako bi ostajali ovdje u ovom divnom gradu i čitavoj Crnoj Gori do-

prinosili njenom razvitku”, poručio je premijer Krivokapić. Predsjednik Opštine Stevan Katić istakao je zadovoljstvo činjenicom da je Herceg Novi među prvim opštinama koje je premijer Krivokapić posjetio, podsje-

tivši na činjenicu da zvanične posjete prethodnog premijera nije bilo za poslednjih četiri godine. Najznačajnija pomenuta pitanja su privatizacija HTP “Boka”, Bolnice Meljine, kao i eventualna buduća privatizaci-

KOTOR PROGLASITI KULTURNOM PRIJESTONICOM Predsjednik Vlade Crne Gore, Zdravko Krivokapić, boravio je sa saradnicima u radnoj posjeti opštini Kotor. Predsjednika Vlade dočekao je u Perastu predsjednik opštine Vladimir Jokić, gdje su zajednički obišli Muzej grada Perasta. U nastavku posjete predsjednik Vlade i predsjednik opštine

imali su radni sastanak u opštini Kotor. Na sastanku premijer Krivokapić predočio je lokalnom rukovodstvu planove Vlade Crne Gore, potencirajući namjeru Vlade da zaustavi sve privilegije pojedinaca i radi u opštem interesu svih građana. Predsjednik Jokić je upoznao

premijera sa svim problemima sa kojima se Kotor suočava, od UNESCO statusa, gradnje na Kostanjici, preko projekata bulevara, sportske sale i bazena, do projekta odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda. Predsjednik opštine je takođe uručio predsjedniku Vlade inici-

KOLAŠIN: DOBAR POČETAK ZIMSKE SEZONE NA SKIJALIŠTU 1600

JEKNIĆ: OČEKUJEMO PRILIV NOVIH LJUBITELJA SNIJEŽNIH SPORTOVA Početak zimske sezone na kolašinskom skijalištu Kolašin 1600 obećava dobru rezultate, sa zabilježenom velikom posjećenošću i pored mjera zabrane međugradskog saobraćaja i rada ugostiteljskih objekata. Narednih dana prema očekivanju direktora skijalista Saše Jeknića očekuje se i novi priliv ljubitelja sniježnih sportova. “Konkretno ovih dana, bilo je više od 500 skijaša, više od 250 panoramskih vo-

žnji za razgledanje planine, a izdato je više od 100 dječijih sanki, sa više od 150 polaznika skijanja na dječijem poligonu. Skijališta Crne Gore su donijela posebne Covid procedure u cilju sprečavanja širenja i suzbijanja virusa Korona. Skijanje je u epidemiološkom smislu najbezbjedniji sport jer se praktikuje na otvorenom prostoru sa posebnim vidom zaštite svih korisnika (skijaška odijela, maske, rukavice, kaci-

ge). Izvršena je i kompletna dezinfekcija žičare, opreme, restorana i objekata najbezbjednijim sredstvima koja traju mjesec dana, kako to npr. radi KCCG, a dosljedno se sprovode sve propisane mjere na dnevnom nivou. Narednih dana očekujemo sve ljubitelje snijega i sportova na snijegu u što većem broju, a kompletna infrastruktura skijališta je spremna i stavljena u funkciju skijanja”, kazao je Jeknić. Z.B.

jativu za dodjelu statusa grada Kotoru, na način što će lokalnoj samoupravi u Kotoru, umjesto dosadašnjeg oblika opštine, utvrditi status Grada Kotora i isti proglasiti kulturnom prijestonicom Crne Gore, što je predsjednik Vlade sa zadovoljstvom prihvatio.

Skijalište Kolašin 1600

ja Instituta “Dr Simo Milošević”, naglasio je nakon sastanka predsjednik Katić. On je dodao da je jedna od tema razgovora bilo i učešće Vlade u pitanju ukidanja putarine na putu Meljine - Sitnica, što je prepoznato kao dugogodišnji problem. Predlog Opštine je da se u budžetu za 2021. godinu opredijeli oko četiri miliona eura za otplaćivanje koncesije. Katić je naglasio i da je tokom sastanka istaknuto zadovljstvo nedavnom posjetom ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, tokom koje su otvorena pitanja izgradnje škole u Igalu, ali i privođenja namjeni brojnih zadužbina u našem gradu. Teme sastanka premijera Krivokapića i čelnika Opštine bile su i početak gradnje zaobilaznice oko Herceg Novog, status privatizacionog aranžmana Brodogradilišta Bijela, odobrenje za pristajanje kruzera u luku Zelenika, projekti na Luštici, izgradnja puta na Žageru, završetak projekta izgradnje kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i vraćanje ingerencija lokalnoj samoupravi, posebno kada je u pitanju upravljanje morskim dobrom. U tom pogledu, postignuta je apsolutna saglasnost za potrebom da se JP “Morsko dobro” decentralizuje. R.R.

SVIJET

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

GODIŠNJI REKORD U JEDNOJ OD NAJPROMETNIJIH LUKA EVROPE

U Antverpenu zaplijenjeno 65,5 tona kokaina u 2020. godini

Belgijske vlasti zaplijenile su tokom 2020. gotovo 65,5 tona kokaina u Antverpenu, što je novi rekord za tu luku koja ostaje prvi pristupni put za kokain u Evropi, saopštilo je juče belgijsko ministarstvo finansija. Od 2013. godine kada je zaplijenjeno 4,7 tona te droge poreklom iz Latinske Amerike, zaplijenjene količine su se uvećale oko 14 puta, navelo je ministarstvo u

saopštenju i odalo priznanje carini. U 2019. godini u Antverpenu je zaplijenjeno ukupno 62,1 tona kokaina. Droga je obično skrivena u kontejnerima koji se istovaruju iz brodova. Kolumbija, Brazil i Ekvador drže prva tri mjesta kao zemlje odakle se šalje droga dok su u Evropi pored Antverpena luke ulaska takođe u Španiji i Holandi-

PROIZVODNJA VAKCINE PROTIV KOVID 19

MOGUĆA SARADNJA NJEMAČKE I RUSIJE

Rusija i Njemačka razgovaraju o mogućnosti zajedničke proizvodnje vakcine protiv korona virusa, saopšteno je iz Kremlja, javila je agencija Anadolija. U telefonskom razgovoru, predsjednik Rusije Vladimir Putin i kancelarka Njemačke Angela Merkel razmatrali su „saradnju u borbi protiv korona virusa, sa posebnim akcentom na mogućnost zajedničke proizvodnje vakcina“, navedeno je u saopštenju. Još nema konkretnog do-

govora, ali su Merkelova i Putin dogovorili da se nastave razgovori dvije zemlje o toj temi između ministarstava zdravlja i specijalizovanih agencija, dodali su iz Kremlja. Njemačka strana još nije objavila saopštenje o razgovoru. Krajem decembra, Njemačka je počela masovnu vakcinaciju vakcinama proizvođača Biontek/Fajzer. Od prošlog vikenda, Rusija je vakcinisala 800.000 osoba širom zemlje koristeći Sputnjik V vakcinu domaće proizvodnje.

Luka u Antverpenu ji. Nije dat podatak o količinama droge presretnute u te dvije evropske zemlje. Prodajna vrijednost količine zaplijenjene 2020. u Antverpenu, precizno 65,481 tona, procijenjena je na 7,5 milijardi eura na osnovu prosječne cijene u EU od 68,5 eura za gram i droge koja se obično prodaje u kesicama čistoće od 60 odsto. Pored zapljene droge na ulasku u tu luku, koja je dru-

ga evropska luka za pomorski teretni saobraćaj poslije Roterdama, oko 25 tona kokaina namijenjeno za Belgiju zaplijenjeno je prošle godine u zemljama odakle polazi droga, prema podacima Ujedinjenih nacija. Međunarodni akcioni plan kojim upravljaju i UN posvećen kontroli kontejnera u pomorskoj trgovini omogućio je da se u 2020. zaplijene ukupno 102 to-

ne kokaina namijenjenog evropskom kontinentu. Pored 25 tona koji je trebalo da krene za Belgiju, 16 tona je trebalo da bude isporučeno Holandiji, 6,5 Njemačkoj, šest tona Španiji i 4,6 tona Italiji, prema podacima Programa za kontrolu kontejnera (Container Control Programme) koji obuhvata oko desetak evropskih zemalja, rečeno je juče u Antverpenu.

UROŠEVAC

Više od 40 povrije enih u eksploziji plinske boce

DRUGI KRUG IZBORA ZA SENAT U SAD

Najmanje 42 osobe povrijeđene su u eksploziji u kafiću u Uroševcu, na Kosovu i Metohiji, potvrdio je lokalni tužilac Šukri Jašari. Četiri osobe nalaze se u teškom stanju, a među povrijeđenima su i dvoje djece. Uzrok nesreće je eksplozija plinske boce. Direktor bolnice u Uroševcu, Jeton Zećiri, rekao je da su 22 povrijeđene osobe zbrinute u toj ustanovi, kao i da je osam zbog težine povreda prebačeno u prištinski klinički centar. “Četiri osobe zadobile su ozbiljne opekotine i nalaze se u životnoj opasnosti”, rekao je Zećiri. “Sumnjamo da je reč o eksploziji gasa”, rekao je zvaničnik policije u Uroševcu, Emin Bećiri.

U Džordžiji se odlučuje ko će vladati Senatom Birači američke savezne države Džordžija juče su glasali u drugom krugu izbora za Senat od kojih zavisi da li će kontrolu nad gornjim domom Kongresa SAD imati demokrate ili republikanci. Pošto kontrola nad Senatom ima znatan uticaj na šefa države, od ishoda jučeranašnjih izbora zavisi da li će izabrani predsjednik SAD, demokrata Džozef Bajden koji 20. januara stupa na dužnost, moći u naredne dvije godine da sprovede svoju progresivnu agendu ili će biti suočen sa blokadom republikanaca. Birači u Džordžiji drže ključ kontrole nad Senatom SAD, u

kojem svaka od 50 saveznih država ima po dva predstavnika. Trećina članova Senata bira se svake dvije godine, a mandat senatora traje šest godina. Da bi dobile kontrolu nad Senatom, demokrate moraju da osvoje oba senatorska mandata Džordžije. Tada bi odnos snaga bio 50 prema 50, a u tom slučaju presuđuje glas predsjedavajućeg Senatu, što je po funkciji potpredsjednik SAD. Zahvaljujući pobjedi Bajdena na predsjedničkim izborima, potpredsjednica SAD biće senatorka demokrata Kamala Haris, koja će predsjedavati Senatu od 20. januara.

SVIJET

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

MINISTAR MAJKL GOUV PORUČIO DA NASTUPAJU “VRLO, VRLO TEŠKE NEDJELJE”

NOVO ZAKLJUČAVANJE U VELIKOJ BRITANIJI NA SNAZI BAREM DO MARTA Novo zaključavanje, uvedeno u Engleskoj zbog skoka zaraza novim sojem korona virusa, neće početi da se ukida prije marta, upozorio je britanski ministar zadužen za koordinaciju djelovanja vlade Majkl Gouv. „Ulaskom u mart trebalo bi da možemo da ukinemo neke od ovih restrikcija, ali ne neophodno sve“, upozorio je Gouv u razgovoru za televiziju Skaj Njuz. On je dodao da će se učiniti sve da što više ljudi bude vakcinisano, tako da restrikcije mogu postepeno da počnu da se ukidaju. Naspram alarmantnog rasta novog soja korona virusa, koji je prema britanskim naučnicima između 50 i 70 odsto zarazniji, britanski premijer Boris Džonson objavio je ponovno uvođenje oštrih mjera na području Engleske, uključujući zabranu kretanja. Prema novim pravilima, škole i fakulteti biće zatvore-

Golub, jedini šetač pustom ulicom u Mančesteru

Sve trgovine koje ne prodaju neophodnu robu, kao i uslužne djelatnosti poput frizerskih salona, biće zatvorene, dok restorani mogu da pripremaju jedino hranu za ponijeti

ni za sve đake i studente, osim za djecu radnika koji moraju da idu na posao. Studenti se neće vraćati na fakultete najmanje do sredine februara. Sve trgovine koje ne pro-

daju neophodnu robu, kao i uslužne djelatnosti poput frizerskih salona, biće zatvorene, dok restorani mogu da pripremaju jedino hranu za ponijeti.

Trenažni avioni M-364

DVADESETOGODIŠNJI SPORAZUM IZMEĐU DVIJE ZEMLJE

IZRAELCI OBUČAVAJU GRČKE PILOTE ZA 1,7 MILIJARDI DOLARA Grčko ratno vazduhoplovstvo i izraelska kompanija “Elibit sistems” potpisali su 1,7 milijardi dolara vrijedan ugovor, koji obuhvata obuku pilota i nabavku deset trenažnih aviona, javio je grčki list Katimerini. Dvadesetogodišnji spo-

razum, kojim će Grčka dobiti deset aviona tipa M-364 i sasvim novu školu za obuku pilota, najveći je ugovor u istoriji odnosa ove dvije zemlje. Izrael će Grcima isporučiti i simulatore, program obuke i logističku podršku.

Italijanski M-346, u izraelskoj verziji nazvan “Lavi”, jedan je od najboljih trenažnih aviona na svijetu. U početku zajednički su ga razvijali italijanski “Alenia Aermaki” i ruski “Jakovljev”, ali je partnerstvo 2000. godine raskinuto.

Britanske vlasti se nadaju da će do sredine februara vakcinisati sve osobe starije od 70 godina, kao i njegovatelje, odnosno 13 miliona ljudi koji se smatraju da su u naj-

rizičnijoj kategoriji. To će biti moguće zahvaljujući ubrzanju kampanje vakcinacije, koja je počela 8. decembra i koja se sada sprovodi sa dva tipa vakcine – Fajzer/BioNTek i AstraZeneka/Oksford. „Što bude efikasniji program vakcinacije, to će biti lakše ukidati restrikcije“, rekao je Gouv i najavio da „dolaze vrlo, vrlo teške nedjelje“. Zvanično zaključavanje treba da stupi na snagu od srijede u 00.01, ali je premijer Boris Džonson pozvao stanovništvo da odmah počne da primjenjuje mjere.

VELIKODUŠNI AMERIČKI ONKOLOG

Oprostio troškove liječenja vrijedne 650.000 dolara Američki onkolog oprostio je 650.000 dolara dugova 200 pacijenata na ime troškova liječenja. Doktor Omar Atik prošle godine je zatvorio svoju ordinaciju u Arkanzasu u kojoj je radio 30 godina. Dugovi mnogih pacijenata i dalje su ostali neraščišćeni nakon zatvaranja ordinacije, ali je Atik poslije nekog vremena odlučio da ih oprosti. „Shvatio sam da se ljudi muče da ih vrate, pa smo moja supruga i ja odlučili da da oprostimo sve dugove.

Omar Atik

Vidjeli smo da to možemo da podnesemo“, rekao je onkolog za emisiju Dobro jutro, Ameriko. Atik, koji je porijeklom iz Pakistana, osnovao je kliniku Arkanzas kenser klinik u Pajn Blafu 1991. godine, obezbjeđujući lečenje hemo i radioterapijom, i radeći kompjuterizovanu tomografiju. „Razmišljali smo da nema boljeg vremena da to uradimo nego tokom ove pandemije koja je osim zdravstveno p ogodila ljude i ekonomski“, istakao je Atik.

KULTURA

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

INTERVJU: DUBRAVKA DRAKIĆ, GLUMICA

STANJE DRUŠTVA PERCIP ODNOS VLASTI PREMA U Opšti trend simulacije stvarnosti i nedostatka empatije i na globalnom, a posebno na lokalnom nivou, uzdrman je pandemijom

⌦ Marija Roganović Uprkos globalnoj pandemiji, za jednu od najcjenjenijih crnogorskih glumica Dubravku Drakić, protekla godina je bila i te kako plodonosna. Jubilarno pedeseto igranje operske dive Florens Foster Dženkins u komadu “Slasti slave”, uloga Jelene, ali i producenta u filmu “Grudi”, koji je crnogorski kandidat za Oskara, rola u krimi seriji “Dvanaest reči”, i konačno, možda njoj i najbitnija uloga - predavača na Fakultetu dramskih umjetnosti u gotovo nemogućim okolnostima, obilježili su 2020. godinu. Ipak, kako je jednom rekao Federiko Garsija Lorka, u ovom dramatičnom trenutku svijeta umjetnik treba da plače i da se smije sa svojim narodom.

■ SLABOSTI VREME-

NA U KOJEM ŽIVIMO

“Minula godina je otkrila sve slabosti vremena u kojem živimo, a koje su godinama vješto prikrivane i zanemarivane. Opšti trend simulacije stvarnosti i nedostatka empatije i na globalnom, a posebno na lokal-

U filmu “Grudi”

nom nivou, uzdrman je pandemijom, a tlo i dalje podrhtava, nažalost i u bukvalnom smislu. Pamtiću je po koroni, prijateljima koji su nam pomogli da je prebrodimo, studentima FDU Cetinje koji su uspjeli da se upkos teškim uslovima izbore i motivišu za rad, online nastavi, kuvanju, ograničenjima…i opet ograničenjima”, ističe Drakić u razgovoru za Dnevne novine. Jedna od naših najuspješnijih i najangažovanijih glumica podjednako je prisutna u pozorištu, kao i na filmu i televiziji. Ipak, prema njenim riječima, nije sve stvar izbora.

■ TIMSKI RAD POBJEĐUJE EGO TRIPOVE

“Lijepo je što mislite da biram. Glumice u zrelim godinama nijesu baš u prilici da biraju. Medij nije ključan. Priča, partneri, reditelj, to su okviri koji određuju rad kao uživanje ili samo posao. Najbolje se osjećam kad radim projekat koji je kvalitetan, promišljen i produkciono zahtjevan, u kojem timski rad pobijedi ego tripove”, kaže Drakić. Film Marije Perović “Grudi” crnogorski je kandidat za Oska-

“ŠTA SAD” U FEBRUARU

Bez obzira na pandemiju, umjetnost ne smije stati, pa će se tako narednog mjeseca Drakić vratiti snimanju. “Sara Đurović i ja smo koscenaristkinje kratkog igranog filma ‘Šta sad?’ koji je podržan na konkursu FCCG za produkciju u uslovima pandemije. Pripremamo se za snimanje u fe-

bruaru. To je projekat koji okuplja profesionalce i zaljubljenike u film, mnogo mladih ljudi je uključeno u rad i to me raduje. Formiranje Filmskog centra Crne Gore je potez koji dokazuje koliko i kako se može unaprijediti status i pozicija filmskih stvaralaca u Crnoj Gori”, ističe glumica.

ra. Osim u ulozi Jelene, Drakić se na ovom regionalnom ostvarenju ostvarila i kao producent. Poruku koju ovaj projekat šalje, prisjeća se Drakić, intuitivno je osjetila kroz čitanje scenarija, no u međuvremenu su prošli kroz dosta komplikovan proces produkcije i plasmana filma, zato je i bilo veoma važno da prijem filma bude dobar.

ju upisani Festivali na kojima je film prikazan i reakcije ljudi koje su nepodijeljene, a najčešće se svode na dvije ključne riječi-topao i emotivan film. To jeste za radost i ponos. Izbor filma ‘Grudi’ za crnogorskog predstavnika je opet izazov, koji zavisi od previše novca (za naše prilike), veza u Holivudu, koje nemamo i promocije u Sjedinjenim Američkim Državama kojima se bave timovi profesionalaca, a sve to košta...”, ističe Drakić. Od nedavno imamo priliku da je gledamo u regionalnoj krimi seriji “12 reči”, na koju je izuzetno ponosna. “Učestvovala sam u snimanju prve sezone, zahvaljujući redi-

■ “GRUDI” - ZA RADOST I PONOS

“Bioskopska premijera u regionu se preklopila sa pandemijom i političkim previranjima, mnoge okolnosti nam nisu išle na ruku, ali poslije svega, osta-

U komadu “Slasti slave”

teljki Jeleni Stolici, koja je sa vrlo autentičnim izborom glumačke ekipe stvarala krimi seriju kao regionalni projekat. Bilo mi je zadovoljstvo da se oprobam u tom žanru, da igram sa bivšim studentima, a posebno da vidim kako to sve funkcioniše u uslovima pandemije”, naglašava ona.

■ NOVAC USMJERITI U TEATAR

Iako je ove godine, u uslovima pandemije njena predstava “Slasti slave” Pitera Kviltera, u režiji Stefana Sablića, imala jubilarno, 50. igranje, prema njenim riječima, savremenoj teatarskoj sceni u Crnoj Gori nedostaje mnogo toga. “Ukinuta je scena Akademija u CNP-u, naši studenti nakon završene škole nemaju prostor za trening, nedostaje transparentnosti u procesu zapošljavanja umjetničkog kadra (podržavam konačno formiranje ansambla u Zetskom domu, predugo se čekalo na tu odluku), nedostaje castinga (a to je jedini način da se uloge dobijaju po zasluzi), nedostaje off scena gdje bi se igrale nezavisne produkcije, nedostaje akademska scena

U seriji “12 reči”

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

KULTURA

27 Foto: Damir Ljaljević

PIRA SE KROZ UMJETNICIMA za studente, scena za ljude trećeg doba kojima bi to bio hobi, nedostaje novca da se sve prethodno ostvari, nedostaje dobre volje da se novac usmjeri u teatar. Neću dalje...”, podsjeća glumica. Štaviše, kada se osvrne na cjelokupni rad kulturnih insititucija u 2020, mišljenja je da je trebalo mnogo pažljivije razmotriti mogućnost rada u pozorištima u uslovima pandemije.

■ PROSTOR IGRE I POVEZIVANJA

“Ne prihvatam, u stvari ne podržavam odluke niti smjernice koje uređuju ponašanje u vjerskim objektima, a zabranjuju igranje predstava u pozorištima. Poruke koje se šalju na taj način direktno utiču na odnos sredine prema dramskim umjetnicima, pozorištu kao prostoru igre i povezivanja, na kulturu uopšte. Stanje društva se najbolje percipira kroz odnos upravljačkih struktura prema umjetnicima”, ocjenjuje naša istaknuta glumica. Još jedan problem, koji se nazire, kada je riječ o tek svršenim glumcima FDU je manjak prilika u toku sezone, te je sve više njih u nedostatku posla prinuđeno da se afirmiše “preko grane”. Bez sumnje je riječ o mladim, talentovanim ljudima, koji su položili prijemni i imaju sklonosti i sposobnosti za profesije u dramskim umjet-

nostima, naglašava ona. “Upisala sam FDU na Cetinju 1994. godine, naš zadatak je bio da opravdamo formiranje takve škole u Crnoj Gori. Rezultati rada na FDU su vrlo mjerljivi, naši alumnisti sa studijskih programa glume, filma i medija i drame i pozorišta su prisutni u regionu i to je evidentno i prepoznato kao autentičan kvalitet...”, cijeni naša sagovornica.

jalima”, zaključuje Drakić, koja u Novoj godini ima vrlo skromne želje. “Zdravlja, međusobnog poštovanja, tolerancije, dobre volje i konačno posla”, poručuje glumica.

■ DECENTRALIZACIJA I AKTIVIRANJE SCENA

Decentralizacija i aktiviranje scena u Crnoj Gori, na način na koji je to već decenijama ustanovio Centar za kulturu Tivat samo su jedan od načina da mladi ljudi rade, ističe glumica. Ili se prekvalifikuju. “Ne moraju svi koji završe FDU da budu glumci, reditelji i dramaturzi u nacionalnim pozorištima. Toliko je prostora na televizijama, radiju, novim medijima, ali tu se ne zadire, jer kompletan program popunjavaju informativni programi i političke emisije. Kultura govora je na najnižem mogućem nivou, stvorio se neki ‘novogovor’ iliti ijekavizirana ekavica. Nemamo crtanih filmova za najmlađe koji bi crnogorski glumci nahovali. Dakle, problem je u spremnosti društva da ozbiljno razvija i unapređuje i institucije kulture i kulturni milje u skladu sa stvarnim potrebama i potenci-

OBRASCI PONAŠANJA KROZ PRISUTNOST ŽENA SU PRIVID Iako je primjetno sve više žena autora u filmskoj industriji Balkana, ali i svijeta, položaj žena i ustaljenih patrijarhalnih normi na Balkanu donekle još uvijek je prisutan. “Naravno da je prisutan. Naši obrasci ponašanja i de-

mokratizacija društva kroz prisutnost žena samo su privid, aktuelan uoči izbora, kad se sve partije ‘trude’ da ispoštuju kvote. Sve dok ravnopravnost žena u svakom segmentu ne bude standard (počev od mjesta odlučiva-

nja, preko zarada, do podjele porodičnih obaveza) treba feminizam i dalje pravdati u domenu ljudskih, zagarantovanih prava. A to je, između ostalog, domen kulture življenja. Opet ta ‘kultura’ u nas”, primjećuje Drakić.

Lijepo je što mislite da biram. Glumice u zrelim godinama nijesu baš u prilici da biraju. Medij nije ključan. Priča, partneri, reditelj, to su okviri koji određuju rad kao uživanje ili samo posao. Najbolje se osjećam kad radim projekat koji je kvalitetan, promišljen i produkciono zahtjevan, u kojem timski rad pobijedi ego tripove

REPORTAŽE

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

BARANIN STEFAN ĆEKLIĆ KAO ČLAN NAUČNE EKSP

U ČIZMAMA OD FOKE KROZ NEPREGLEDNI LED

Ćeklić sa istraživanja na Svalbardu

⌦ Sonja Jovanović Baranin Stefan Ćeklić, koji je diplomirao na Univerzitetu u Stavangeru, na smjeru za naftu i gas, kao član naučne ekspedicije boravio je na Arktiku. O istraživanju na Svalbardu - arhipelagu koji ima oko 3.500 stanovnika, i čak duplo više polarnih medvjeda i opasnostima koje kriju nepregledne zamrznute doline, Ćeklić govori za Dnevne novine. Tim je činilo 15 naučnika iz Norveške, Amerike, Danske, Njemačke, Švajcarske, Poljske, Ukrajine i Kine. Njihov zadatak bio je da postave opremu sači-

njenu od specifičnih mikrofona koji mjere odziv primarnih i sekundarnih seizmičkih talasa koji se prostiru kroz medijum, a izazvani su površinskom i kontrolisanom detonacijom eksploziva. Na veliku žalost, operacija je otkazana na polovini trajanja zbog pojave pandemije Covid-19 na kopnenom dijelu Norveške, što je prouzrokovala totalno zatvaranje Svalbarda i obustavu svih neesencijalnih operacija, jer su bolnica i resursi na Svalbardu limitirani i nisu adekvatni u borbi protiv pandemije. Ovo je značilo da svi turisti i njegove kolege sa prebivalištem izvan Norveš-

ke moraju biti odmah evakuisani sa Svalbarda, dok je njihova oprema ostala na glečeru, sa prognoziranom totalnom štetom od 500.000 dolara. “Kao student Univerziteta u Stavangeru, imao sam pravo da ostanem na Svalbardu koliko želim. Suočen sa izborom da ostanem još najmanje mjesec dana ili da se odmah vratim za Stavanger, koji je u tom momentu imao oko 2.000 zaraženih, odlučio sam da je najsigurnija opcija da ostanem u Longyearbyenu - norveškom naselju koje je glavna baza za sve operacije na Sjevernom polu, a u posljednjih dvadesetak godina i turistička atrakcija”, počinje razgovor za nađ list Ćeklić.

■ NEPRIJATNA

TIŠINA ARKTIKA

Iskustvo boravka na Sjevernom polarnom krugu tako je postalo još unikatnije, a poslije evakuacije je na Sjevernom polu, ostalo oko 1000 ljudi, uključujući i stanovnike ruskog naselja Barentsburg. Nepregledne zamrznute doline bile si rezervisane samo za njih i Ćeklić se osjećao, kako kaže, kao jedini čovjek u beskrajnoj ledenoj pustinji koja je bila svuda oko njega. “Ovakva iskustva čovjeku daju specifičnu percepciju i bitan su podsjetnik na njegovo mjesto na planeti, koliko je postigao kao vrsta i dokle je dosegao. Imao sam dosta slobodnog vremena koje sam koristio za šetnje i istraživanje ljepota Svalbarda. Interesantna je bila vožnja ledolomcem. Zvuk lomnjenja leda i tupe škripe pri sudaru leda i konstrukcije broda u neprijatnoj tišini Arktika ću doživotno pamtiti. Kao i posmatranje raznih vrsta ptica i periodične susrete sa fokama koje su odmarale na komadima leda”, prisjeća se Ćeklić. To nisu jedine scene koje će trajno ostati urezane u njegovo pamćenje. “Roštiljanje na zamrznutoj palubi našeg ledolomca je imalo specifičnu čar, ali i dozu ironije, u tom trenutku, na kraju svijeta u vrijeme kraja svijeta. Posebno se sjećam kada nas je kapetan probudio i rekao nam da brzo izađemo na palubu jer je primijetio polarnog medvjeda u daljini. Brzo sam se obukao i odjurio do palube, dok je i polarni medvjed od oko 600 kg lovio svoj doručak. Kao pravi kralj Arktika, nije se previše obazirao na nekoliko homo sapien-

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

PEDICIJE BORAVIO NA ARKTIKU

Zvuk lomljenja leda Ćekliću će ostati u pamćenju

Put na Sjeverni pol sa na metalnoj konstrukciji, koji su bili očarani prisustvom njegovog veličanstva. Na sreću, ovo je jedini kontakt koji sam imao sa polarnim medvjedima”, priča mladi naučnik.

■ LENJIN NA KRAJU SVIJETA

Zanimljiva je i posjeta napuštenom Sovjetskom gradu Piramidenu. “Vožnja motornim sankama do ‘grada duhova’ traje oko 6 do 7 sati, gdje sama vožnja predstavlja doživljaj za sebe. Prolazak kroz netaknute krajeve Arktika su možda neke od najljepših sjećanja. U ovom gradu postoji mali hotel gdje živi troje Rusa koji ljeti primaju turiste koji se iskrcaju, kada se led povuče. Ovo nadrealno iskustvo, vratilo nas je u vrijeme kada je Sovjetski Savez bio jak i kada je Piramiden bio prizma moći Sovjeta na Arktiku. Prolaskom kroz napuštene prostorije mogu se primijetiti stvari, knjige, namještaj iz tog vremena koji su nekadašnji žitelji Piramidena ostavili za sobom. Zbog nepristupačnosti, ovaj gradić je u stvari odlična ‘vremenska kapsula’ koja uspješno čuva nasljeđe tog vremena. Možda i najupečatljivija scena je bila bista Lenjina u centru napuštenog grada na kraju svijeta”, evocira uspomene Ćeklić.

■ AURORIN ZELENI PLES NA NEBU

Svalbard tokom godine iskusi dva fenomena - polarne dane i polarne noći, koji zavise od po-

ložaja Sunca u odnosu na posmatranu tačku na Zemlji, tako da kada je na Arktiku dan na Antartiku je noć. “Tokom mog boravka na Svalbardu uspio sam da zapazim ove promjene i da iskusim polarni dan - kada Sunce ne zalazi. Pored ovoga, na moje veliko zadovoljstvo, uspio sam da vidim i uživam u Aurori, anomalijama u magnetosferi naše planete, izazvanom solarnim vjetrovima sa Sunca. Posmatrao sam zeleni ples na nebu za koji se u sjevernoj mitologiji simbolizuje kao put do Valhalle, odnosno verzije raja”, objašnjava Ćeklić.

■ DA BI PREŽIVIO,

MORAŠ DA ZNAŠ KAKO DA ZASTRAŠIŠ MEDVJEDA

Ekstremni uslovi Svalbard čine jednim od najnepristupačnijih i potencijalno najopasnijim djelovima planete zbog loših terenskih i vremenskih uslova i broja polarnih medvjeda. “Po slijetanju, svaki posjetilac je dužan da se upozna sa pravilima života na arhipelagu i potencijalnim opasnostima i ne smije da napušta primarne granice Longyerbiena bez naoružane pratnje. Članovi ekspediciĆeklić

REPORTAŽE

ja su obavezni da prođu osnovni sigurnosni kurs i kurs vožnje motornih sanki koje su glavno prevozno sredstvo u vrijeme leda i snijega”, kaže Ćeklić i dodaje da je, pored ovih, potrebno proći i kurs sigurnosti u slučaju kontakta sa polarnim medvjedima. “Izučavaju se razne metode zastrašivanja i odvraćanja polarnih medvjeda. Potrebno je znati kako se koristi signalni pištolj koji ispaljuje eksplozivnu kapislu, i kako se rukuje vatrenim oružjem, puškom visokog kalibra. Polarni medvjedi su zaštićena vrsta i u slučaju zloupotrebe odbrane ili lova istih snose se ogromne novčane i zatvorske kazne”, kaže Ćeklić. U ledenom periodu i periodu kada se led topi veliku sigurnosnu prijetnju predstavljaju lavine. “Svaki član ekspedicije kada je na “fieldu“ je u obavezi da ima poseban signalni uređaj koji bi registrovao lavinu i odmah alarmirao tim za spasavanje. Poželjno je imati i malu lopatu koja se koristi u slučaju otkopavanja iz zatrpanog snijega. Arktik je surov i nemilosrdan i možda jedno od posljednih mjesta na planeti gdje čovjek može da iskusi primarne porive i vodi bitku za život sa okolinom”, navodi naš sagovornik.

■ ČIZMA GLAVU ČUVA Potrkrijepljen dotadašnjim iskustvom, Ćeklić je znao da dobra priprema čini 50% odrađenog posla. “Pored naprednih fizičkih i psihičkih priprema bilo je bitno da obezbijedim komfornu i toplu odjeću i obuću. Na Svalbardu je temperatura dostizala i do -42 C, uz dodatni jaki vjetar koji čini da stvarni osjećaj ide i preko -50 C. U ovakvim uslovima veoma je bitno sačuvati tijelo od promrzlina koje trajno uništavaju nerve i mogu dovesti do amputacije određenih djelova tijela. Norvežani imaju jasan pristup ovom problemu koji rešavaju slojevitim oblačenjem odjeće napravljene od vune. Prvi sloj koji ide odmah uz tijelo je bitno da bude sačinjen od 100% vune jer obezbeđuje bitnu toplotnu izolaciju, a i otpornost na vlažnost odnosno znoj. Zatim, drugi sloj treba da da dodatnu toplotnu izolaciju, dok treći čini skafander od specifičnog GORETEX materijala. Bitno je naglasiti da tokom vožnje motornih sanki treba nositi i četvrti sloj, specifičan debeli kombinezon, koji je otporan na jake vjetrove”, precizira Ćeklić, i dodaje da se lice mora hidrirati, a da je najbolji materijal za obu-

ću napravljen od foke. Pored dobre odjeće i obuće, za svaki izlazak iz glavne baze, potrebno je spremiti dodatnu opremu. “Signalni pištolj sa eksplozivnim i signalnim patronama, puška Mauser kalibra 7.92x57mm i municiju minimum 10 metaka, satelitski telefon, aparat za signal u slučaju lavine, mini lopata, dva termosa sa toplom i hladnom vodom kapaciteta po 1l kao i MRE obrok (gotova jela) koji je u prahu i u kontaktu sa toplom vodom postaje jestiv, jednu do dvije table crne čokolade za dodatnu energiju”, precizira Ćeklić.

■ CRNOGORSKA ZASTAVA NA SVALBARDU

Na Svalbardu se zavijorila i crnogorska zastava. “Bila mi je ogromna čast što se nalazim na ovakvoj instanci i što na određen način predstavljam Crnu Goru. Možda je i bitno naglasiti da je Svalbard zapravo ničija teritorija, dok administrativnu upravu sprovodi Kraljevina Norveška. To znači da je na Svalbard svako dobro došao ako naravno ima sredstva da se izdržava dok je na arhipelagu. Ovaj vid uprave je regulisan preko Svalbard sporazuma koji je potpisan 9.2.1920, što daje specifična prava zemljama potpisnica ovog sporazuma i njihovim građanima dok borave na Arktiku. Nijedna od Ex-Yu zemalja do sada nije aktivirala ovaj sporazum tako da ovo može biti predmet rasprave i razmatranja za naše Ministarstvo vanjskih poslova”, smatra naš sagovornik. Tokom boravka u Longyerbyenu Ćeklić je bio smješten u bivšim rudarskim kabinama. “Jutarnju čaroliju je upotpunjavala kafa, a prekidali su je kvarovi u cijevima koje su se skoro svako jutro zamrzavale. Tada bih sa kolegama primenjivao zakone termodinamike u cilju dobijanja vode. Interesantno je da je internet u Longyerbyen odličan i da je veća problematika bila korišćenje telefona ili kamera na temperaturi nižoj od -15C, gdje bi se baterija gasila poslije nekoliko minuta rada u ovakvim uslovima”, kaže Ćeklić. Na kraju, sa sigurnošću kaže da bi ponovio ovo iskustvo. “Naravno! Moguće je i ostvarivanje saradnje između Univerziteta Crne Gore i UNIS-a, što bi omogućilo studentima iz Crne Gore usavršavanje na Arktiku u raznim disciplinama”, zaključio je Stefan Ćeklić.

ZABAVA

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

BOJAN DELIĆ ZA DN O “BESKRAJNO USPJEŠNOJ” 2020. KROZ PRIZMU STVARNE I VIRTUELNE SLIKE

NA MREŽAMA SE LIJEČE FRUSTRACIJE, ZATO BIRAM LJEPŠU STRANU ŽIVOTA

Bojan Delić

⌦ Danilo Brajković Pop pjevač Bojan Delić skoro dvije decenije bitiše na crnogorskoj muzičkoj sceni dijeleći njene rijetke prednosti i brojne mane sa svega nekoliko kolega koje se mogu pohvaliti kontinuiranim radnim stažom i na bini i u studiju. Skupa su prošli kroz nekoliko i te kako značajnih faza u karijeri. Počevši od one kada je crnogorska scena obilovala kvalitetnom festivalskom ponudom, što je mnogima omogućilo da na lijep način demonstriraju čime raspolažu i predstave se au-

ditorijumu, pritom izgrade temelje nečega što makar na papiru označavamo kao profesionalnu karijeru, pa sve do gašenja pomenutih muzičkih okupljanja i na kraju - prošlogodišnjih pandemijskih muka u smislu zabrane nastupa pred publikom. Prva faza iznjedrila je Delićeve numere koje su odoljele zubu vremena, pa tako, recimo, “Rekla mi je”, “Voz”, “Otvoreno”, “Ne mogu ja” i danas idu rame uz rame sa svježim hitovima. Na tronu aktuelne faze, ukoliko se zadržimo baš na 2020. i eliminišemo nešto ranije “Voli me”, “Brodolomci” i “Ej

Crna Goro”, svakako su “Do pobjede” i “Dolazim ti ja”. Dvije audio-vizuelne premijere za svega osam mjeseci neuobičajen su poduhvat na našoj sceni i u regularnim okolnostima, a kamoli u doba pandemije, pa je sasvim logično što Delić u uvodnom dijelu razgovora za praznično izdanje Dnevnih novina 2020. ocjenjuje kao neočekivano uspješnu i plodonosnu - i na poslovnom i na privatnom planu. “Dobro ste rekli, i u regularnim uslovima dvije pjesme za nešto više od pola godine za crnogorske muzičare velika su

stvar, pa stoga 2020, u ovim nevjerovatnim uslovima za život, a kamoli za stvaranje, smatram beskrajno uspješnom. Ove dvije pjesme će baš zbog toga u mom životu imati posebno mjesto”, tvrdi Delić.

■ DO POBJEDE U SUZAMA

“Do pobjede” je svjetlost dana ugledala početkom aprila, a zbog svega što je poslužilo kao povod za njen nastanak sigurno je i Delić i publika posmatraju kao zasebnu i neponovljivu cjelinu.

NUMERE BOJAN DELIĆ OBJAVIO JE TOKOM 2020. TO SU “DO POBJEDE” I “DOLAZIM TI JA” Podsjetimo, riječ je o prvoj numeri i spotu koji je neki crnogorski izvođač objavio nakon proglašenja globalne pandemije korona virusa i početka nove realnosti, a posvećena je u prvom redu svim zdravstvenim radnicima i onima koji su ulagali često nadljudske napore kako korona virus ne bi naškodio Crnoj Gori. Ništa više nije bilo isto, pa se tako ni u studio nije moglo bez maske i sredstava za dezinfekciju, a prvi put u karijeri Delić je zapjevao dok je u čitavoj državi, kao u Bajaginoj pjesmi, svirala tišina. Scene su to o kojima pjevač i danas govori uz izraženu dozu emocije. “Zbog svega što ste naveli, smatram to veoma posebnim iskustvom. Sjećam se da smo u tom trenutku više nego ikada živjeli u moru nepoznanica. U tim danima, osim što sam se trudio da budem što bolji otac, muž, sin, tražio sam način kako i da uradim nešto dobro kao muzičar. Jedne večeri, oko 22 časa, desio se poziv Ljuba Jovovića, autora pjesme, koji mi je predložio da je poslušam i odlučim da li bih je snimio. Poslije prve strofe, svidjela mi se emocija, tema. Prihvatio sam. Pjevanje u tim nevjerovatnim okolnostima za mene je bilo neprocjenljivo iskustvo, kao i snimanje spota pod svim tim mjerama. To je bila moja prva numera na koju nisam uticao u smislu toka miksanja pjesme i spota zbog cijele situacije, pa sam bio veoma znatiželjan. Na kraju, bio sam izuzetno ponosan i u suzama sam sa porodicom ispratio premijeru spota i pjesme”, slikovito će Delić. Crnogorske muzičare generalno bije glas da su majstori improvizacije, a čitav tim okupljen oko ovog projekta dobro je to osjetio na koži. “U tim specifičnim uslovima nijedan član ekipe se nije vidio sa ostalim prije premijere. Svi smo bili razdvojeni i komunicirali smo putem telefona i po potrebi. Za aranžman bili su zaduženi Slaven Knezović i Senad Drešević. Ni u

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

ZABAVA

MUZIKA JE BESMRTNA Muzičari su veći dio prošle godine proveli daleko od bine i očiju javnosti, a to znači - i daleko od prilike da zarađuju. Dio njih javno je odlučio da predoči javnosti sa kakvim se problemima suočava zbog toga, pojedini su kritikovali nadležne organe zbog izostanka kvalitetne pomoći i makar “čašice” razgovora kako bi se pronašlo rješenje. Dejednom trenutku nisam pomislio da je to preveliki zalogaj, bez obzira na sve. Morao sam dati nešto od sebe u tom trenutku. Osjećao sam to”, podsjeća Delić.

■ KORACI PUNI

SAMOPOUZDANJA

Numera i spot objavljeni su sa namjerom da budu omaž svim akterima od kojih smo zavisili. Ipak, i to ne prvi put kada govorimo o Bojanovom stvaralaštvu, određeni dio auditorijuma, mahom sa našeg terena, kompletan projekat je danima izvrgavao ruglu naročito na društvenim mrežama, aludirajući na činjenicu da je navodno posvećen i promociji nekih političkih aktera i Delićevoj reklami. U duelu pozitivnih i negativnih reakcija, ponosan je Delić, trijumfovala je prva struja. “Numeru su zaista svi akteri iz dubine srca stvarali, a ja pjevao za sve naše heroje, posebno za medicinske radnike. Oni su to tako i doživjeli, o čemu svjedoče mnogobrojni pozivi i pohvale koje sam dobio. Slali su mi snimke djece, ljudi, starijih sugrađana, koji uz pjesmu i u tim trenucima doživljaju lijepe emocije, ljubav i nadu. Bio je to dokaz da smo uspjeli u namjeri. Što se tiče ove druge strane koju ste pomenuli, na to odavno ne obraćam pažnju. Fokusiran sam na lijepu stranu života, tako da me ništa osim toga ne zanima”, iskren je Delić. Identične okolnosti vladale su nakon premijere singla i spota “Dolazim ti ja” - posvećenih Podgorici. Istina, ovog puta Delić je bio na meti sugrađana i u nešto blažoj mjeri. Kao dijete Podgorice i muzičar koji je o njoj uvijek pronosio samo lijep glas, poput onog u sada već legendarnoj “Podgorice, volim te”, Delić svakako nije zaslužio da novitet bude dočekan na nož, pa ni od onih kojima je to omiljeni hobi. Uprkos svemu, pjevač konstatuje da mu sve to neće “ubiti” entuzijazam, volju za radom i ljubav prema svom gradu, prije svega jer ga ne dotiče sve što nije stvarno, već virtuelno. “To samo pojačava entuzijazam, bar kod mene. Mada, ako ću da budem iskren, stvarno je

Sa snimanja spota “Do pobjede”

lić po demokratskom principu ne želi da previše govori o sebi, jer, kako kaže, dijeli sudbinu mnogih. “Istina - kultura i umjetnost su prve na udaru kada su krize. Iskreno, ne želim da se žalim. Kada je teško, čovjek tada kuje sebe i pokazuje koliko može. Trudim se da to i radim. Samo hrabro naprijed. Muzika je besmrtna”, zaključuje Delić. malo čudno koliko me ne zanimaju te stvari i koliko sam siguran u sebe i u svoje namjere. Koraci su mi puni samopouzdanja zato što je u pitanju iskrena ljubav prema mom gradu, a to sve znaju i oni koji hoće da znaju i oni koji neće. ‘Dolazim ti ja’ u meni je ključala godinu i sticajem okolnosti je snimljena baš tada. Hvala životu na tome. Ponosan sam na tu pjesmu i cijelu ekipu koja je radila. Ja sam pisao muziku i tekst, dok su odličan aranžman uradili Bole Martinović i Boris Vuksanović. Spot je radio Mijo Marković i baš sam prezadovoljan, dok je manekenka bila Marija Mićunović. Veliku zahvalnost za realizaciju spota dugujem Veselinu Mijaču, predsjedniku fudbalskog kluba Budućnost, kao i gradonačelniku Podgorice Ivanu Vukoviću. Ova pjesma tek polijeće, vidjećete za nekoliko godina”, očekuje Delić.

■ NE KAJEM SE

ŠTO SAM OSTAO

Još ćemo riječ-dvije o aktivnostima na društvenim mrežama. Delić je mnoge motivisao da odrade foto-montaže, često vrlo neukusne i uvredljive, da ne pominjemo komentare u kojima se ponajmanje govori o muzici. Činjenica je da je to sastavni dio šoubiznisa sa kojim se suočava maltene svaka poznata ličnost, no imajući u vidu da potičemo iz sredine u kojoj se praktično svi prilično dobro poznaju - teško je stvoriti otklon i ne dozvoliti da ono što dominira ne naruši sklad unutar četiri zida. Deliću to, pak, polazi za rukom tako što za razliku od većine kolega,

recimo, nema privatni profil na Fejsbuku. “Nisam prisutan na društvenim mrežama i nikada me to nešto nije privlačilo. Imamo svakako sve te profile na raznim platformama gdje postavljamo informacije o svirkama i neke zanimljivosti, a to ‘vodi’ moj kum i menadžer Darko Perić. Tek prije neki dan mi je dao šifru da mogu da uđem i da vidim kako to izgleda. Ništa od toga što govorite nije došlo do mene, ali i da jeste - bilo bi kao da nije. Od srca vam kažem da pomalo i shvatam te ljude. Vaspitani su vjerovatno drugačije, i u njima živi sigurno nezadovoljstvo prije svega svojim životima. I to je stvarno tužno na mnogo načina, a jedan je da ispunjavaš sebe vrijeđajući drugog, mene ili bilo koga. Frustracije se liječe na tim mrežama. Vjerovatno to i ostaje tu. Nastupam 19 godina po cijeloj zemlji i šire i nisam nikada imao nijednu lošu situaciju. Vjerujte i da neću. Širimo ljubav”, apeluje Delić. Delić je, dakle, skoro 20 godina jedan od najprepoznatljivijih aktera na crnogorskoj muzičkoj sceni. U 90 odsto primjera naša publika je iz nekog razloga uvijek lakše prihvatala izvođače iz komšiluka. To je, između ostalog, preraslo u naklonost organizatora mnogih manifestacija prema njima, pa su naši priliku dobijali na kašičicu, što je automatski uslovilo nezainteresovanost mnogih, izlazak iz oblasti muzike, gašenje karijere, stagnaciju. Točak se okrenuo unazad tokom nekoliko mirnih

DUET PRIORITET U 2021.

Ova godina mnogima će biti prekretnica. Ukoliko vakcina uskoro učini ono zbog čega je svi toliko priželjkujemo, opet ćemo uživati u čarima nekadašnje svakodnevice. Za muzičare to znači sljedeće - u prvom planu biće karijera, nastupi, snimanja, saradnje... Delić već ima razrađen plan. “Potrudiću se da realizujem prelijep duet sa koleginicom iz Hrvatske, kao i nastup na festivalu u istoj

zemlji, ako ga i bude. To su sve planovi bili za 2020, pa smo ih prebacili za ovu. Ko je mogao pretpostaviti šta će sve da se desi. Naravno, znamo svi da će epidemija kontrolisati dosta naših puteva, ali ne sumnjam da ću se naći na pravom. Poželio bih svim ljudima da izdrže i da iz ovoga izađemo što jači i bolji. Dnevnim novinama hvala na podršci i želim vam svaku sreću u daljem radu”, završna je poruka Delića.

O “DO POBJEDE” Numeru su zaista svi akteri iz dubine srca stvarali, a ja pjevao za sve naše heroje, posebno za medicinske radnike. Oni su to tako i doživjeli, o čemu svjedoče mnogobrojni pozivi i pohvale koje sam dobio. Slali su mi snimke djece, ljudi, starijih sugrađana, koji uz pjesmu i u tim trenucima doživljaju lijepe emocije, ljubav i nadu. Bio je to dokaz da smo uspjeli u namjeri

perioda u 2020, kada su komšije zbog pandemije ostale u svom dvorištu, a u crnogorskim klubovima opet su se čule numere naših izvođača. Ipak, nedovoljno je to da se izbjegne konstatacija kako su crnogorski muzičari prinuđeni da ozbiljnu karijeru naprave tek kada odu iz domovine. Delić upozorava da je krajnje vrijeme za zaokret u strate-

Baš 2020, u nevjerovatnim uslovima za život, smatram beskrajno uspješnom. “Do pobjede” i “Dolazim ti ja” zbog toga će u mom životu imati posebno mjesto

giji, inače ćemo biti svjedoci teških dana. “Ima tu mnogo faktora i o tome bismo mogli pričati cijeli dan, a kamoli odgovoriti na to kroz jedno pitanje. Mislim da ljudi koji su odgovorni nisu svjesni šta će se desiti ako ne promijene strategiju prema kulturi uopšte. Domaći mediji, čast izuzecima, radije će prenijeti prdež nekog lika iz rijalitija nego vijest o nečijoj pjesmi, knjizi ili predstavi na domaćoj sceni. Na nama je da se borimo najbolje što možemo. Ljudi koji ne cijene domaće muzičare, glumce, sportiste, ne shvataju da time na neki način otežavaju put svojoj djeci. Mi domaći smo ti koji njima na neki način treba da prokrčimo put u raznim sferama. Izuzetno sam zadovoljan poštovanjem i ophođenjem ljudi prema sebi. Ja sam svjesno ostao u Crnoj Gori da gradim priču, bez obzira na to što sam imao ponude sa svih mogućih strana da ostanem u velikim centrima. Nisam imao ni snage ni volje da odem iz Crne Gore. Ne kajem se nimalo”, zadovoljan je Delić.

ZABAVA

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

Pjesma o novoj stvarnosti koja nas boli

THE BITE PREDSTAVIO SPOT “CHANGE”

⌦ Fi.J.

Beogradski bend The Bite objavio je spot za pjesmu “Change” sa svog drugog studijskog albuma “Chains” objavljenog krajem 2019. godine. Snimanje videa za pjesmu “Change” bilo je u planu još prije godinu, ali okolnosti im, kao ni bilo kom muzičaru na planeti, nisu išle na ruku. Pandemija ih je zatekla na samom početku promocije albuma, otkazali su mnogo nastupa i odložili mnogo ideja koje su imali za ovo izdanje, ali ističu da je svaki trenutak dobar za pjesmu kakva je ova, jer, iako je pisana u nekim drugim okolnostima, sada je još aktuelnija. “Postali smo površni i više nego ikad podložni (lošem) uticaju medija i društvenih mreža. Laki na riječima koje plasiramo onlajn, teški na djelima koja imaju smisla. Svako mišljenje koje nije naše je pogrešno, svaka ideja koja može da odvede ka boljem ima manu. Okolnosti u kojima živimo daleko su od onoga što želimo i mislimo da zaslužujemo, ali uvijek nam je neko drugi kriv”, a što je to tako objašnjava bend i dodaje da je situacija u kojoj se svijet našao ove godine sve to samo pojačala:

“Otuđeniji smo, bijesni, psihički iscrpljeni, zbunjeni onim što se dešava i upla-

šeni od onog što nam budućnost nosi. Promjene koje nam se nameću nas sada

žuljaju, ali vrlo brzo će početi ozbiljno da bole. Zato pjesma ‘Change’ nosi možda i

najvažniju poruku ovog albuma”, poručuju iz beogradskog benda.

UNITED WE STREAM BALKAN

Nastupi di-džejeva svakog petka do aprila Projekat “United we stream Balkan” realizuje se uz podršku Ambasade SR Njemačke u Crnoj Gori, a na istoimenoj platformi emituju se nastupi di-džejeva i klupskih bendova iz čitavog svijeta u cilju očuvanja djelića klupske kulture u vreme-

nima korona krize. “Naredni nastupi biće emitovani na Jutjub Kanalu i Fejsbuk stranici ‘United We Stream Balkan’ svakog petka od prekosjutra do 16. aprila u periodu od 18:0000.30”, objasnili su iz organizacije. Fi.J.

NOVI HIP HOP RAT NA POMOLU…

Snup Dog potcijenio Eminema, on odgovorio u formi numere Američki reper Maršal Brus Maters III, poznatiji kao Eminem je prije nekoliko dana objavio pjesmu “Zeus” i u njoj spomenuo Kalvina Kordozara Broadusa, poznatijeg kao Snup Dog. Eminem je objasnio zašto je prozvao Snupa u novoj pjesmi i rekao da je odgovorio na re-

perove grube izjave koje je ljetos dao o njemu. Snup Dog je navodno izjavio kako za njega Eminem nije ni u top 10 repera i da bi bez problema mogao da živi bez Eminemovog doprinosa hip-hop sceni, kad bi morao da bira. Eminem ga je zbog te izjave spomenuo u pjesmi u kontek-

stu da je posljednje što mu u životu treba jeste to da ga Snup “zaje*ava”. “Moli se da ti ne vratim istom mjerom”, napisao je Snup. Čini se da će doći do rata između njih dvojice, zaključili su pratioci na društvenim mrežama.

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

VRIJEME PRAZNIKA

Posna predjela za Badnji dan Namaz od pasulja i šargarepe Potrebno je: 300 g pasulja, 2 šargarepe, 2 čena bijelog luka, 2 kašike maslinovog ulja, kašičica majčine dušice, malo peršuna, so, biber. Pasulj kuvajte u ključaloj slanoj vodi, ocijedite i ispasirajte da dobijete glatku smjesu. Iznječite bijeli luk, dodajte malo ulja, začinite solju, biberom, dodajte majčinu dušicu, pa pomiješajte sa pastom od pasulja. Dodajte izrendanu šargarepu i isjeckani peršun, još malo začinite i izmiksajte u blenderu. Projice sa blitvom Potrebno je: 3 šolje pšeničnog brašna, 3 šolje projinog brašna, 3 šolje kisjele vode, prašak za pecivo, šolja maslinovog ulja, 30 g susama, 30 g sjemenki suncokreta, 30 g lanenog sjemena, 100 g blitve, kašičica soli. Pomiješajte kisjelu vodu i ulje, dodajte prašak za pecivo, oba prosijana brašna i miješajte da dobijete glatku smje-

su. Isjeckajte svježu blitvu i umiješajte je, pa dodajte susam, suncokret, lan i so. Još malo izmiješajte, zatim smjesu izlijte u nauljene kalupe za mafine. Zagrijte rernu. Projice pecite oko 20 minuta. Kikiriki salata Potrebno je: 300 g kukuruza šećerca, 50 g pečenog kikirikija, konzerva tunjevine u komadićima, crvena paprika, malo svježeg kupusa, maslinovo ulje, so, biber. Kukuruz obarite ili uzmite onaj iz konzerve. Usitnite kikiriki i papriku isijecite. Na tanjir servirajte sitno izrendan svjež kupus, kao podlogu. Preko njega stavite mješavinu kukuruza, paprike, tunjevine i kikirikija. Začinite po ukusu i prelijte maslinovim uljem. Pita sa prazilukom i pirinčem Potrebno je: 500 g kora za pitu, 500 g praziluka, 100 g pirinča, 100 g šampinjona, suvi biljni začin, so, biber, 50 ml maslinovog ulja.

Skuvajte pirinač u slanoj vodi. Dinstajte isjeckani praziluk na malo ulja, dodajte izrendane šampinjone i začinite po ukusu, nastavite da dinstate, pa dodajte pirinač, promiješajte i ostavite da se prohladi. Smjesom filujte kore, urolajte ih, premažite maslinovim uljem i pecite u zagrijanoj rerni na 200 stepeni 40 minuta. Rižoto pun vitamina Potrebno je: 400 g pirinča, 50 g graška, 2 zelene jabuke, 100 g kukuruza šećerca, 50 g posnog putera, crni luk, 2 čena bijelog luka, 2 dl belog vina, malo peršuna, 0,5 dl maslinovog ulja, so, biber. Skuvajte pirinač u slanoj vodi u koju ste dodali puter. U drugoj šerpi skuvajte grašak i kukuruz, pa ga propržite na crnom i bijelom luku sa maslinovim uljem. Posolite i pobiberite, dodajte isjeckane jabuke, sipajte vino i ostavite da se malo krčka. Na kraju sve pomiješajte, dodajte peršun i ukrasite po želji.

KUVAR

36 50

ENIGMATIKA

AMEKORICE ZA ČILEANSKI AUTOR: RIČKA SLOŽENO NAOČARE FUDBALER BRANIGLUMICA SLAV KOZAČKI SLOVO PITOMI (FRANC.) JEZIKOM IVAN LUISNEVOLJNI SPUŠTATI KESTENI NIKIĆ SA SLIKE STARNANIŽE SKINUTI ZA RAD (ITAL.) JEŠINA ORGANIMUZIKA ZATOR AMERIPOSLA KOJE JE ČKIH ONAJ KOJI POPUT CRNACA KASU DRŽI SMOLE

DN LAKŠA

SRIJEDA NEDJELJA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021. SUBOTA, I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7.1.2019.

SPRAVE NIŽI STRANO ZA SVEŠTE7. I 28. VELIKI UPALA ŽENSKO ENERGIJAOZNAKA OSNOVNA NIVELANIČKI RED SLOVO RAK ČEONE IME AUTOR: HILJADU ŠKOLA ZA (GRČ.) CIJU ODJEK DUPLJE BANE METARA (SKR.) TAJLAND (MED.) BILIJARSKI ŠTAP ŽENSKO IME

BILO KUDA JAKA SKIDATI KARTA POKRIVAČ SIMBOL ARGONA

TAKVE (ŽARG.) KLINIČKO-BOLNIČKI NATOČITI CENTAR GRAD U MAKESTRANO DONIJI ŽENSKO IME SVEMIRSKE PORTULETILICE GALSKI SA ŽIVIM FUDBALBIĆIMA SKI TRENER SIMBOL UGLJEVRSTA NIKA JUŽNOG VOĆA

FOTO UBOD

TELEFONSKI POZIV RESOR IMAMA

IZVIĐAČKA ČETA HEMIJSKA JEDINJENJA

LJUBAVI (TUR.)

RASKLIMATAN NEPREKIDNO

MAJKA OD MILJA MUŠKO IME

NAMETNUTI KOME SVOJE MIŠLJENJE TANAK VRBOV ZAVIČAJ PRUT OBNOVLJENO JEDAN (LAT.) VOKAL

OZNAKA ZA ALT SIMBOL OSMIJUMA

GRAD U LUKSEMBURGU VRBE JEDAN VOKAL

VRSTA INSEKTA

KOJI IMA KRIVINE

POTAMNJIVATI

DRUGI VOKAL

LIRSKI PJESNICI

Solarni panel izgrađen u Kini - u obliku pande

VRSTA PUŽA

OZDRATENISKI VITI KLUB (SKR.)

SIĆI S KONJA

UPALA UŠIJU (MED.)

VRSTA DOKTOR PSA (SKR.) PTIČARA (MN.)

SIMBOL RADIJUM PRIMORSKA SLANA JEZERA

MLAĐE JEVREJSMJESEC KAMENO KOG KALENDARA DOBA (GEOL.) TROMI, INERTNI ITALIJA KONJ ARAPSKE RASE, ARABER

JEDNAKI SVAKOJI

BOCA OD POLA LITRE (ZAST.)

LJUBIGRAD TELJ NA KIPRU CIGARETA UDATA ZEMLJOŽENA RADNICI (POKR.)

Play sudoku online at:

ZEMLJOŽITELJ RADNIK, ANINE PAOR

www.sudokukingdom.com

HRVATSKA IVOVE PJEVAČICA ŠUMICE LISAC

Play sudoku online at:

RJEŠENJEIZ IZPROŠLOG PROŠLOGBROJA: BROJA:BRAVSKO DŽ, RELI POLJE, STAZA,AEROTUNEL, OBA, OSTATAK, LZP, KOPAČI,S,SAVO VUČEVIĆ, TUIN, PATINA, KOTORANIN, RJEŠENJE K, LASKAVICA, ALEATA, AKOP, VINTUR, TORO, E, OSVITI, ITAN, GLASOVIR, TI, NAT, IMIN, UNIJAT, TESARI,ĆORAVI, I, EPI, ZU, ATS, BOKASA, EKSCES. STEVICA, ANJA, TINI,VA, AMANET, ČG, N, KNESET, ES, FIT,URANIT, RTMAČA, K, ORAN, ALKINI.

Putovanje vozom kroz Švajcarsku www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1829

2 6

2011-10-16

9 4

2 9

9 7

6 7 4

Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16

8 4

2Puzzle 9 4 solution: 1 8 5

Daily Sudoku puzzle No. 2260

1 4 9 3 8 5 2 7 6 Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17

7 1

Play sudoku online at:

9 6 1 8 3 4 7 2 www.sudokukingdom.com 6

1 5

Medium level

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

Medium level

8 3

2012-12-20

8 3

3 6

8 2 1

8 1

3 5

2 2

4 9

FOTO UBOD

TEŽA

VERTIKALNO

BORAC U JEDNOM SPORTU

OMALEN

NAJTROFEJNIJI FUDBALSKI TRENER

OPRAŠTATI (TURC.)

UNIŠTAVATI, SATIRATI

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

JEDAN VEZNIK

ŽENA RATNIK

INICIJ I ENGLESKO BIVŠE MUŠKO FRANC. IME FUDBAL. FONTENA

VRSTA ŽITARICE SIMBOL HELIJUMA

ZATRPATI U ZEMLJU JEDAN IGRAČ U FUDBALU INICIJALI BIV. FUDB. SKOBLARA

MUSLIMANSKO ŽENSKO IME SA ZDRAVIM RAZUMOM (IZR.)

INDIJSKA ŽENSKA NARODNA NOŠNJA NIŽA STRUČNA SPREMA NOSILAC NASLIJED. OSOBINA

OBAVIJEST, OGLAŠENJE BIVŠI RUSKI RUKOMETAŠ, VJAČESLAV

MARGITA OD MILJA

GALAMITI

GRAFIČKI RADNIK OZNAKA ZA ISTOK ODRPANCI LJEVKAST. RUPA OD EKSPLOD. MINE

OZNAKA ZA NOVI SAD

Bijeli raj

37 51

ENIGMATIKA ENIGMATIKA

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021. SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 5, 6. I 7.1.2019.

OZNAKA ZA ITALIJU

OD TOG VREMENA

SKITNICE

VRSTA MIROĐIJE STRANO ŽENSKO IME

RIJEČ BEZ NAGLASKA (GRČ.) DUGME NA NAR. NOŠNJI PERSIDA KRAĆE

RIMSKO 1.000 LICE BEZ DRŽAVLJANSTVA (GRČ.) ITALIJANSKI REDITELJ KASTELANI

ANDRIJEVICA IZDAVAČKI ZAVOD

GLAVNI DIO

NAŠE MUŠKO IME, ISO

Play sudoku online at: "KRALJ DŽUNGLE”

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com RJEŠENJE LAKŠE: SMOLASTO, KE, NALITI, ŠTIH, IRIJANA, ALO, ŽOZE MURINJO, ANANAS, MAMA, VITINICA, EŠ, TAMITI, TK,

www.sudokukingdom.com

Iseltwald, Švajcarska

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3196

4 5

6 1

2 3

LAKŠA

Sudoku puzzle No. 1829 2011-10-16 7

1Play 9 sudoku 2 8 4online 3 6at:5

Daily Sudoku puzzle No. 3195

2Puzzle 4 9 solution: 3 6 8

7 7 7

7 1

Medium level

9 3 puzzle 4 1 No. 6 2260 8 2 2012-12-20 5 7 Sudoku 2

2015-07-13

2 4 5 6 3 7 8 1 9 www.sudokukingdom.com

3 1

Medium level

2 2

www.sudokukingdom.com

SLINAVAC, IRSKI SETERI, IJAR, SVAKI, PUŠAČ, ODIVA, RATAR, IVICI.

Puzzle solution: IZ RJEŠENJE SA PRETHODNOG BROJA PRETHODNE STRANE

2015-07-14

7 6

Play sudoku online at:

4 2

6 2

4 8

8 6

ENIGMATIKA

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

HOROSKOP SUBOTA OVAN Komunikacija vam nije jača strana, tako da se pokušaj uspostavljanja dogovora neslavno završava. Emotivno ste zadovoljni. Promiče vam da druga strana nije otvorena prema vama. Glava je osjetljiva, naročito sinusi.

BIK Na poslovnom sastanku ne prolazite najbolje. Samo djelimično ostvarujete postavljene ciljeve. Jako ste tvrdoglavi i insistirate na svojim idejama. Partner svjesno izbjegava svađu i popušta vam. Obratite pažnju na unos namirnica.

BLIZANCI Očekuje vas razgovor s nadređenom osobom. Otvoreno govorite s kakvim sve problemima se suočavate. Dolazi do poboljšanja finansija. Voljeli biste da uđete u bračnu luku, ali voljenu osobu to ne zanima. Sinusi su osjetljivi.

RAK Očekuju vas problemi za koje ste u prvom trenutku mislili da ćete ih lako prevazići. Ispostavlja se da treba i vremena i truda da bi se riješili. Imate prilično posesivan odnos prema partneru, što njemu ne prija. Cirkulacija je slaba.

LAV Na poslu se suočavate s problemima koje ne uspijevate da prevaziđete. Emotivno ste nezadovoljni. Komunikacija s partnerom je loša, tako da odbijate susret. Imunitet je slab. Prilično ste osjetljivi.

DJEVICA U klinču ste s poslovnim problemima. Oni ne popuštaju, ne popuštate ni vi. Društveni život vas ne zanima. Partner vidi da ste neraspoloženi i umorni, pa pokušava da vam podigne raspoloženje. Jetra je osjetljiva.

VAGA Ukoliko ste privatnik u suđenju, presuda neće biti donijeta u vašu korist. Veoma ste zabrinuti zbog finansija. Emotivno ste zadovoljni. Odnos s partnerom je harmoničan. Mogući su problemi s hormonima.

ŠKORPIJA Totalno ste nezadovoljni poslovnom i finansijskom situacijom. U obje oblasti prisutna su ograničenja i zastoj. Ne govorite partneru o svojim problemima pošto je evidentno da ga muče njegovi. Mogući problemi vezani za reumu.

STRIJELAC Energični ste i željni dokazivanja. Na prilično samouvjeren način odrađujete poslovne obaveze. Nezadovoljni ste finansijama. Druga polovina ima utisak da joj ne posvećujete dovoljno pažnje. Ograničite unos hrane i pića.

JARAC Posao je u fazi stagnacije. Plašite se da se to ne oduži i zbog toga počinjete da se raspitujete za drugi posao. Imate potrebu za emotivnom bliskošću, ali je voljena osoba u problemima i nije joj do ljubavi. Cirkulacija je loša.

VODOLIJA Želite da ostvarite poslovnu saradnju sa strancima. U tom smislu inicirate komunikaciju i nadate se da će prihvatiti vaš poslovni predlog. Odnos s bračnim partnerom je stabilan. Pritisak je nestabilan.

Word Search Puzzle #W352CN

REVISIT Mustard

SEARS SEETHES Totem Reared SENDS Trimming SHAVES Reform SHIES Twirled STAIN Revisit Watchmen STRUT Sears TIDIES Wests Seethes TOTEM Wiper TRIMMING Sends TWIRLED Shaves WATCHMEN WESTS WIPER Shies

Evils

Ogling

Stain

Flails

Omens

Flunk

Optic

ACORN Acorn ARBITERS BATTLES Arbiters CACAO Battles CHILL DICTATOR Cacao DREDGED Chill DRUGS ENSURED Dictator EVILS Dredged FLAILS FLUNK Drugs FOOTED FRACASES Ensured

HOUSE

Footed IMPLIES

LANES Fracases

LOBED

House LUTES

MANGO Implies

MUSTARD

Lanes OGLING

OMENS Lobed OPTIC

LutesRATIFY

REARED Mango

REFORM

Ratify

Strut REBUS Tidies

RIBE Zanima vas poslovna budućnost. Poslovni planovi koje pravite su dugoročni. Imate vjeru u uspjeh. Odnos s bračnim partnerom je stabilan. Svjesni ste da druga strana ima probleme na poslu. Zdravlje je stabilno.

Rješenje iz prethodnog broja: Sedam razloga

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #K170LV

AGAIN Again BANKER Banker BICKERS Bickers BLOCKED BLOTS Blocked BORDER Blots BRAIDED Border BROADLY CHAIN Braided CHEEP Broadly COCOA Chain CODED CRIBS Cheep DILLS Cocoa DRESSIER Coded

CribsEAGER

EVADES Dills EXILE EXIST Dressier FILLED Eager FOILS GAMER Evades GLOVE ExileHALOS ExistICEBERGS FilledLEASE MEANT FoilsMOATS NONES Gamer OBJECTED Glove PEDDLED Halos

Icebergs PILOT

Safer

PLAID Lease PLOPPINGShoots Meant RENTAL Sixth RIFLING Spins Moats SAFER Nones SHOOTS Splits Objected SIXTH Stared SPINS Peddled Stint SPLITS Pilot Stockade STARED Plaid Traffics STINT STOCKADE Plopping Wilds TRAFFICS Rental WILDS Rifling

HOROSKOP NEDJELJA OVAN Bolje je da budete strpljivi u komunikaciji s poslovnim okruženjem da ne biste izazivali probleme. Ukoliko ste u vezi, možete da očekujete povoljan dan tokom kojeg ćete uživati s partnerom. Skloni ste gojenju.

BIK Zabrinuti ste za svoje finansije i to vam stvara veliki pritisak. Imate potrebu da pravite promjene na poslu. Pred vama je susret sa osobom koja bi mogla da vam pokaže iskrena osjećanja. Izbjegavajte alkohol.

BLIZANCI Nije vam baš preterano povoljan period. Sve ukazuje na neke probleme i komplikacije na poslu. Moguće je da imate lične nesigurnosti i da zato teško sklapate nova ljubavna poznanstva. Čuvajte bubrege.

RAK Nemojte da očekujete važna dešavanja i promjene na polju posla zasad. Niste sigurni šta možete da očekujete od osobe do koje vam je stalo jer je njeno ponašanje promjenljivo. Moguć je pad imuniteta.

VAGA Imate manje probleme na radnom mestu. Biće vam potrebno neko vrijeme kako biste sve riješili. Ukoliko vam se dopada osoba koja je bila vaš prijatelj, imaćete mogućnost da se zbližite s njom. Povedite računa o zdravlju.

ŠKORPIJA Na poslu nema većih promjena i dan vam protiče generalno mirno. Možete da se nadate povoljnim okolnostima. Pred vama je dobar dan za nova ljubavna dešavanja. Povedite računa o ishrani i navikama.

STRIJELAC Moguće je da ste danas pod velikim pritiskom i da ćete imati dosta raznih problema na poslu. Očekuju vas nesporazumi u odnosu sa osobom do koje vam je stalo. Dosta toga vas sada opterećuje. Stres.

JARAC Moguće je da ste zabrinuti za svoj posao i da vam se često čini da ćete na tom polju imati neke probleme. Očekuje vas period u kom ćete imati potrebu da s voljenom osobom iskrenije razgovarate. Muči vas nesanica.

Imaćete šansu da pokažete da ste napredovali na poslu. Ponosni ste na sebe i na sve što ste postigli. Očekuje vas veoma zanimljivo poznanstvo sa osobom s kojom je moguća duža veza. Redovno kontrolišite pritisak.

DJEVICA

Rješenje sa prethodne strane: Vida Mari gata

Ako se bavite privatnim poslom, pred vama je period koji bi mogao da vam donese manje probleme. Pomalo ste postali hladni u kontaktu s partnerom, njemu smeta takvo vaše ponašanje. Hidrirajte se.

VODOLIJA Moguće je da ćete imati neka odlaganja po pitanju poslova koje ste željeli da obavite danas. Na neki način ste se zatvorili u sebe i dosta toga vas opterećuje kad je u pitanju polje emocija. Bez problema sa zdravljem.

RIBE Moguće je da nećete dobiti ono što očekujete i da ćete biti prilično razočarani na ovom polju. S partnerom vas očekuju manje trzavice zbog nekih svakodnevnih problema. Posvetite se rješavanju situacije. Kičma vam je osjetljiva.

Mali oglasi

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6 I 7.1.2021.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Kupujem polovne knjige, kucne biblioteke. Filozofija,istorija, umjetnost,sabrana djela itd. Dolazak na adresu,isplata odmah. Kontakt 067/681-918

AKCIJA DO KRAJA JANUARA 15 PLATIŠ 15 GRATIS!

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE - osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata - vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata - prijava i odjava radnika - izrada završnih računa - pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata - finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Decembarski popust- 50% !!!

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6 I 7.1.2021.

41 31

MAL I OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA, ULICA 19. DECEMBAR, ULAZ BROJ 5, JUŽNA STRANA STADIONA BUDUĆNOSTI

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

DOGAĐAJ DANA srijeda RUKOMET

CRNA GORA ŠVEDSKA

17.50h

ZANIMLJIVOST

Sautempton je jedini tim u istoriji Premijer lige koji je u čak sedam sezona uspio da pobijedi aktulenog šampiona Engleske “posljednji” vladar u nizu “svetaca” bio je Liverpul proje dva dana (1:0).

DOGAĐAJ DANA četvrtak KOŠARKA

ZADAR BUDUĆNOST

17.00h

NOVI LIJEVI BEK SLAVNE STEAUE SADA FCSB RISTO RADUNOVIĆ ZA DN

Trofeji i veličina kluba su inspiracija Na mjestu gdje istorija prepričava velike pobjede, gdje se i danas osjeća duh Sevilje i nezaboravne 1986, tamno gdje su igrali velikani fudbala poput Anhela Jordaneskua, Helmuta Dukadama, Marijusa Lakatuša ili George Hadžija, od ovog januara nalazi se i lijevi bek Crne Gore. Risto Radunović i slavna Steaua (danas FCSB) od prije par dana su u zagrljaju - naš fudbaler i zvanično je postao član kluba koji je 1986. pokorio Evropu. “Zaista je velika čast što sam dio ovog tima i radiću maksimalno da zabilježim što više utakmica i da uživamo u što više osvojenih trofeja - to me je najviše inspirisalo da dođem”, poručio je Radunović za Dnevne novine. Bivši fudbaler Budućnosti u Bukurešt je stigao iz Astre Đurđu - i to u trenutku kada je FCSB lider na tebeli rumunske Lige 1. Može li čuveni klub do prve titule pod novim imenom, a 27. ukupno? “Prvi smo nakon pola sezone, ali konkurencija je prejaka i očekuje nas teži dio nego tokom jeseni”, istakao je Radunović. Zanimljivo, Risto će biti drugi stranac u ekipi - uz

Grka Aristidisa Soiledisa. Ostalo su sve domaći igrači, među kojima je dosta onih koji su reprezentativci Rumunije. “Da, pored mene je još samo jedan stranac u klubu, ali tu nema razlike - od prvog dana svi su me prihvatili na pravi način i uopšte se ne osjećam tako.” Šampionat Rumunije jedan je od jačih u regionu, a krase ga i mnogi ljuti derbiji poput “vječitog” između Steaue i Dinama iz Bukurešta. “Liga je na dobrom nivou - potvrđuju to i rezultati njihovih mladih selekcija u posljednjem periodu, kao i u klupskom fudbalu, gdje svake godine imaju predstavnika u grupnoj fazi nekog evropskog takmičenja”, ocijenio je Radunović. Osim u novom klubu Radunovića već u martu očekuju i važne bitke u dresu Crne Gore kada krenu kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo. “Imamo veoma tešku grupu i izuzetno je bitno da od prve utakmice uđemo kako treba - da otvorimo kvalifikacije na pravi način i napravimo dobar rezultat”, smatra bek “sokolova”.

UMJESTO TROJKE SADA JE TU 33 MOŽDA BUDE I SREĆNIJI Risto Radunović će u novom klubu nositi broj 33. “Inače, nosim broj tri, ali zbog toga što je u FSCB-u zauzet uzeo sam 33. Možda bude i srećniji”, istakao je Radunović.

STRANA IGRAČA TRENUTNO NOSE DRES STEAUE UZ NAŠEG RADUNOVIĆA I GRK ARISTIDIS SOILEDIS

O NAPADU NA TITULU Prvi smo nakon pola sezone, ali konkurencija je prejaka i očekuje nas teži dio nego tokom jesen.

O REPREZENTACIJI Veoma sam zadovoljan koliko sam prostora dobio u posljednjim utakmicama Lige nacija i radiću i dalje da nastavim u tom smjeru.

Kao neko ko se dokazao u dobroj ligi i ko je navukao dres jednog od najvećih klubova Balkana, Radunović bi trebalo da bude i jak adut naše selekcije u narednim akcijama. “Veoma sam zadovoljan koliko sam prostora dobio u posljednjim utakmicama Lige nacija i radiću i dalje da nastavim u tom smjeru”, zaključio je Radunović. Ukoliko sve bude kako treba crnogorski fudbaler će za Steauu debitovati 15. januara - i to upravo protiv svog bivšeg kluba Astre. K.B.

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

SPORT

RUKOMETAŠI CRNE GORE PROTIV ŠVEDSKE U PODGORICI ZA NASTAVAK SNA O EURU 2022.

Dan kada lavovi moraju da grizu

Podgorica 10. jun 2012. i Nikšić 14. jun 2017 - dva datuma koja se posebno pamte kada je u pitanju naš rukomet. I jedan i drugi su donijeli okršaje Crne Gore sa velikanom Švedskom i oba su bili mečevi na kojima “lavovi” nisu imali prava na grešku. I nisu tada pogriješili - velikim pobjedama otvorili su put do Svjetskog i Evropskog prvenstva. Sada neće biti vreli jun, neće biti ni vrele podrške sa tribina, ali rival je isti. I ulog je isti! Rukometaši Crne Gore večeras (srijeda, 18h) u “Bemax areni” dočekuju Švedsku i juriće bod ili dva kojima bi nastavili da sanjaju plasman na EURO 2022. u Mađarskoj i Slovačkoj. “U novembru nismo mogli da gostujemo u Rumuniji u punom sastavu, tako da sada moramo da zagrizemo i obezbijedimo Evropsko prvenstvo”, jasan je naš golmanj Nebojša Simić. “Bio bi veliki gubitak za sve nas, za crnogorski rukomet, da dvije godine budemo bez velikog takmičenja.”

■ MEČ ODLUKE Nisu “lavovi” ove kvalifikacije otvorili kako je trebalo - nakon trijumfa nad Kosovom, ubjedljivo su poraženi od Rumunije u Baja Mareu (36:27), pa je jasno da će za drugo mjesto ili

GRUPA 8 DANAS SRIJEDA 18.00h Crna Gora - Švedska SUBOTA 16.00h Švedska - Crna Gora TABELA: Švedska 4, Rumunija 2, Crna Gora 2, Kosovo 0

eventualno jedno od četiri najbolja treća momci Zorana Roganovića morati da se “vade” protiv Švedske. “Ovo je meč odluke. Samo da uzmemo bod ili dva i vjerujem da će posao biti završen”, nema dilemu Simić. “Ako izgubimo, pa budemo tražili bodove u Švedskoj, to će već biti teži put. Treba sve da damo za prvi meč.” I desno krilo naše reprezentacije Marko Lasica smatra da Crna Gora može mnogo bolje od izdanja u Baja Mareu. “Ne bih rekao da imamo pritisak pred ovaj meč, sada želimo samo da pokažemo da smo protiv Rumunije imali loš dan - daćemo posljednji atom snage da to ispravimo”, potencirao je Lasica.

■ OSLABLJENA

ŠVEDSKA, ALI...

Šveđani su sa dva trijumfa na startu praktično već jednom nogom na Evropskom prvenstvu, a kako ih ovog januara čeka i rukometni Mundijal u Egiptu, a u sve to imaju problema i sa koronom i povredama, u Podgoircu stižu u kombinovanom sastavu. “Uvijek postoji taj strah kada neka selekcija dolazi sa mlađim igračima koji su željni dokazivanja, kao što je sada slučaj sa Švedskom”, upozorava Si-

mić. “Njihovu reprezentaciju čeka nastup na Svjetskom prvenstvu, a u Podgoricu dolaze sa sastavom koji želi da se dokaže i to se u ovom sportu nikada ne smije potcijeniti.” Slično razmišlja i njegov saigrač iz reprezentacije. “Nedostaje nam nekoliko bitnih igrača (Stevan Vujović, Božo Anđelić, prim. aut), a ni Švedska nije kompletna, ali to je drugačija situacija nego kod nas, jer ima veći izbor igrača, lakše im je nadomjeste one koje fale i u kojem god sastavu da dolazi radi se o dobrom timu”, smatra Lasica.

■ BEZ HUKA

SA TRIBINA

Navijači su mnogo puta bili posebna snaga “lavova”, ali sada zbog dobro poznatih razloga sa novim korona virusom, huk sa tribina neće “gurati” Crnu Goru. “Moramo ući u meč jako, srčano kako mi znamo, a veliki hendikep za nas je što nema navijača, jer se zna da je kod nas uvijek paklena atmosfera i da nikome nije lako da igra”, dodao je golman njemačkog Melsungena. Desno krilo Fagaraša takođe žali za navijačima... “Švedska nam nije nepoznanica, igrali smo nekoliko puta sa njom i vidjeli da možemo da joj pariramo. Ovog puta je, ipak, drugačije, jer uz sebe nećemo imati publiku koja nam daje vjetar u leđa. Nije isto kad igrate pred pet hiljada navijača i kad u dvorani nema nikog. Tu smo u velikom hendikepu, ali uradićemo sve da nadoknadimo izostanak navijača”, zaključio je Lasica. Isti rivali sudariće se i za tri dana u Eskilstuni. K.B.

PUTA SU SE DO SADA SASTALI CRNA GORA I ŠVEDSKA - SKANDINAVCI SU UPISALI ŠEST POBJEDA, A “LAVOVI” DVIJE (OBJE U NAŠOJ ZEMLJI) Bod ili dva i završićemo posao: Nebojša Simić

SPORT

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

NENAD TRAJKOVIĆ ZA DN O CRNOGORSKOJ KLUPSKOJ KOŠARCI, TRENERIMA

U CRNOJ GORI NEMA KVANTITE OBRATIMO PAŽNJU NA TALENT ⌦ Alen Kasmić

Njegova trenerska priča počela je kada je imao 17 godina, a prvi ozbiljniji korak bio je 1987. godine kada je stigao u Partizan kao pomoćnik. Od tada, brojni izazovi, individualni treninzi sa brojnim zvijezdama, desetomjesečna avantura u NBA ligi, a od prije godinu i po dio je crnogorske klupske košarke. “Kraljica igara” u malenoj balkanskoj ljepotici doživjela je pravi bum tokom prošle i ove sezone. A, kao čovjek unutar sistem bio je idealni sagovornik - sa šefom stručnog štaba Studentskog centra Nenadom Trajkovićem Dnevne novine pričale su o svemu.

■ KOŠARKA U

CRNOJ GORI - NAJZAD

Budućnost Voli i Mornar su pokrenuli lavinu, pa osim njih ove sezone u Drugoj ABA ligi učestvuje čak četiri tima - Studentski centar, Podgorica, Lovćen i Sutjeska - a imamo i dva predstavnika u Balkanskoj ligi - Ibar i Teodo. Kako komentarišete ovaj fenomen? “Drago mi je što je košarka najzad krenula u Crnoj Gori, jer osim tog rukometa i vaterpola nema jakog sporta. Košarka je krenula zahvaljujući Budućnosti koja je igrala Evroligu. Počelo je onda da se ulaže više sredstava u košarku, ljudi hoće na neki način da promovišu svoje brendove i uočili su da kroz ovu igru mogu da afirmišu svoje kompanije. Samim tim, kada ima sredsta-

Mijović kao vodilja, divim se stručnom štabu Budućnosti

Kao glavni čovjek za razvojni tim Budućnosti, te mlađe kategorije Nenad Trajković ima sjajnu komunikaciju sa Petrom Mijovićem, šefom stručnog štaba prvog tima “plavih”. A, u intervjuu za Dnevne novine istakao je da Mijović treba da bude primjer mladim kolegama. “Treba da bude neka vodilja. Bio je pomoćnik, učio je od svih. Došao je do onoga što je bio njegov san. Ali, bio je posvećen. Išao je u Beograd, gledao treninge velikana, ulagao u sebe. Vjerovao je da samo radom može stići do vrha. Na neki način treba da bude uzor - uloži u va ima i kvaliteta”, rekao je Trajković koji je nastavio u istom tonu. “To je mnogo važno. Povećani su budžeti, pa ovi najjači timovi mogu da konkurišu i da prate tržište igrača. Jer, bez kvalitetnih igrača nema rezultata. Ovo pričam iz razloga što je cilj svega da se košarka podigne na viši nivo i da crnogorski igrači dobiju kvalitetnu logistiku za njihov razvoj i da igraju jača takmičenja”. A, kakva je situacija sa stručnim kadrom koji radi sa tim igračima? “Imate trenere koji su kao igrači krenuli da rade trenerski posao. Ja sam završio višu trenersku školu, puno se edukovao, bio predavač na fakultetu za fizičko vaspitanje. Ovdje ne postoji škola trenera, svi moraju da idu negdje sa stra-

sebe, vratiće ti se. Saradnja je na visokom nivou, kao porodica smo, dišemo kao jedan”, ističe Trajković. Stručni štab Budućnosti broji troje ljudi. Čini se, nezamislivo u današnje vrijeme. “Vrlo rijetko. Jedan čovjek nemoguće da sve radi danas kada je sve napredovalo i ima mnogo podataka. Ja im se divim, nimalo lak posao. Raditi na dva fronta, pogotovo u situaciji poslije korone kada su utakmice dan za danom. Mislim da je trebalo da ima još jednog asistenta, ali zbog čega je tako stvarno ne znam”, istakao je Trajković.

O ŽOCU U NBA Poznajem ga mnogo dobro, znam njegov karakter i filozofiju. On je i trener i učitelj, a u NBA nisi učitelj. Tamo treba da iskoristiš dva igrača koji su zaštitna lica franšize koji dobijaju nenormalne sume. Željko od igrača traži da uradi baš onako kako on hoće, ne približno. Temperamentan je čovjek koji će da vikne na igrače. Ajde ti to uradi jednom Lebronu, odmah pakuješ kofere. Iz tog razloga, njemu je strana ta NBA košarka

ne. Ima nekih privatnih škola, ali to nije to - daleko je od one stare. Naravno, ne pričam o trenerima koji vode prve timove i koji se bave taktikom, već onima koji treba da stvaraju igrače. Treba da se napravi sistem da se ti treneri usavršavaju. To opet povlači sredstva. Edukacija je obavezna”, ja-

Rad sa Nešom - najveći dobitak iz Amerike U sezoni 2010/11. Trajković se otisnuo u Ameriku gdje je bio pomoćnik u stručnom štabu Finiksa. Imao je priliku da se iz prve ruke uvjeri u sve ono što predstavlja NBA liga, ali i radi sa jednim od najboljih plejmejkera - Stivom

Nešom. “Fenomenalna ličnost, smiren, posvećen. Uvijek je znao šta je jeo, kako se istezao, imao je privatnog kondicionog trenera koji je dolazio iz Kanade. Njegova filozofija igre je u pravom smislu - uloga plej-

mejkera. Uvijek je igrao da drugi imaju bolju statistiku. Pričali su mi da kada je došao u Finiks prvih mjesec dana nije dao nijedan koš, samo je dodavao. Rad i priča sa njim - najveći dobitak u NBA”, nema dilemu Trajković.

san je Trajković koji je u karijeri radio sa Željkom Obradovićem, Duškom Vujoševićem, Dušanom Ivkovićem... Naravno, mala zemlja donosi i mali broj onih zainteresovanih za ovaj posao. Situacija nije baš blistava, međutim... “Kroz bolju logistiku bi mogla da se popravi. Ali, moraju treneri biti zainteresovani. Ja, nakon 42 godine u ovom poslu, i dalje učim. Pogledam treninge kadeta, juniora, pa naučim neke nove stvari od kolega”.

■ DA SAČUVAMO TALENTE

U septembru 2019. godine Budućnost je otvorila novu priču - Studentski centar je postao filijala, a na čelu cijelog projekta postavljen je Trajković. I odmah je postalo jasno da je to bio pravi potez. “Budućnost je najjači klub u Crnoj Gori, ima dugu tradiciju i normalno je da svi kvalitetni igrači razmišljaju da dođu u Budućnost koja je uvijek imala najbolju selekciju u Crnoj Gori. Kada rezultat postane primaran, što je i normalno, onda ti mladi igrači ne mogu da budu sačekani. Tako se dešavalo da neki igrači provedu vrijeme na klupi, a igraju stranci. Nekada ih bilo po dva, a sada po 7-8, kod svih u regionu”, priča nam Trajković koji je u karijeri radio sa brojnim zvijezdama - Klejom Tompsonom, Goranom Dragićem, Amareom Stodemajerom... Da li to na neki način uništava košarku na

SRIJEDA I Ä&#x152;ETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

SPORT

45 Foto:ABA Foto: ABA liga

A, STUDENTSKOM CENTRU, NBA AVANTURI...

ETA, MORAMO DA TE I DA IH Ä&#x152;UVAMO ovim prostorima? â&#x20AC;&#x153;Naravno. Ali, svi hoÄ&#x2021;e da pobjeÄ&#x2018;uju. Ako BuduÄ&#x2021;nost Ĺželi da se takmiÄ?i sa najboljim timovima u regionu, ĹĄto je primarno, ne moĹže da konkuriĹĄe sa Zvezdom koja dovede osam stranaca. UniĹĄtava se normalno. U Hrvatskoj najmanje, jer nema interesovanja za koĹĄarku, nema novca. Upravo iz tog razloga BuduÄ&#x2021;nost je morala da prati moderne tokove, i zato je tu Studentski centar. I zato sve ovo radimo. U Crnoj Gori nema kvantiteta, moramo da obratimo paĹžnju na te talente i da ih saÄ?uvamoâ&#x20AC;?, jasan je TrajkoviÄ&#x2021;.

â&#x2013; I RAZVOJ I REZULTAT

â&#x20AC;&#x153;Studentiâ&#x20AC;? ove sezone blistaju. Prvi balon ABA 2 su zavrĹĄili bez poraza, maksimalni su u domaÄ&#x2021;em prvenstvu, a obezbijeÄ&#x2018;en je plasman u Ä?etvrtfinale Kupa. MoĹže li se priÄ?ati o oÄ?ekivanjima s obzirom da nosite epitet â&#x20AC;&#x153;razvojni timâ&#x20AC;?? â&#x20AC;&#x153;Mi Ä&#x2021;emo probati da jurimo i razvoj igraÄ?a i rezultat. Jednostavno, situacija je takva kakva jeste, moĹžda nema puno mladih igraÄ?a. Ali je cilj da se i sljedeÄ&#x2021;e sezone igra ABA 2, ĹĄto moramo da izborimo u crnogorskoj ligi. U ovoj situaciji smo morali da razmiĹĄljamo i o tomeâ&#x20AC;?. I zaista, Studentski centar ima nekoliko vrhunskih igraÄ?a u svojim redovima. â&#x20AC;&#x153;Primarno je da razvijamo igraÄ?e koji su sjedili na klupi u BuduÄ&#x2021;nosti - Drobnjak, Starovlah. Doveli smo neke koji bi trebalo da igraju za prvi tim, kao ĹĄto je HadĹžibegoviÄ&#x2021;. Cijela ova priÄ?a je da BuduÄ&#x2021;nost dobije nekog igraÄ?a, da ove sezone proigra i ode. Nije to samo razvoj mladih, veÄ&#x2021; razvoj dobrih potencijala koji nijesu do-

O GORANU DRAGIÄ&#x2020;U

Momak je uspio, a nije bio ekstremno veliki talenat. Bio je veliki radnik, sjeÄ&#x2021;am se da je povraÄ&#x2021;ao nakon kondicionih treninga na plaĹži, a nakon toga odmah u salu. Puno smo radili na ĹĄutu, promijenio je formu. Mnogo mi je drago, fanatik je i veliki Ä?ovjek.

O MARKU JARIÄ&#x2020;U Napravio je dosta po pitanju Evrope, u NBA ne onoliko koliko sam oÄ?ekivao. Plej od dva metra, neviÄ&#x2018;eno pametan. Mogao je da napravi mnogo da je moĹžda viĹĄe bio posveÄ&#x2021;en u momentu kada je doĹĄao do 13 poena po utakmici. MeÄ&#x2018;utim, nakon odlaska u Minesotu bio je posveÄ&#x2021;en nekim drugim stvarima, manje koĹĄarci.

O SAĹ I VUJAÄ&#x152;IÄ&#x2020;U NeviÄ&#x2018;en osjeÄ&#x2021;aj, kakva ruka, veliki radnik. PogrijeĹĄio je kada je imao ponudu Detroita, ostao je u Lejkersima. Uzeo je titulu, ali ga je to koĹĄtalo, jer je na njegovoj poziciji igrao Kobi. Anegdotu sa VujaÄ?iÄ&#x2021;em priÄ?am svim igraÄ?ima - na jednom treningu ĹĄutirao je otvorenih i zatvorenih oÄ?iju slobodna bacanja, vezao je 167. Na nekim treninzima pogaÄ&#x2018;ao je trojke u mraku. To nikada nijesam Ä?uo

O KLEJU TOMPSONU Lijepo iskustvo, radili prije drafta kada je izabran i VuÄ?eviÄ&#x2021;. Dva mjeseca smo se spremali, nijesam puno mogao da ga nauÄ?im, ali je pokazao da je to bio najbolji ĹĄuter u mojoj trenerskoj karijeri.

O FEDORU Ĺ˝UGIÄ&#x2020;U Fedor je NBA talenat, to sam uvijek priÄ?ao. Ne mislim samo ja to, veÄ&#x2021; svi koji su ga gledati. Tijelo, eksplozija, talenat, koĹĄarkaĹĄki osjeÄ&#x2021;aj za loptu. Sve pokazatelji da moĹže da bude vrhunski igraÄ?. Napreduje dobro, ove godine je dobio priliku u prvom timu. PriÄ?amo prije svake utakmice, kada god ima vremena odradimo individualne treninge. Ovo do sada ide u dobrom pravcu i nadam se da Ä&#x2021;e se zavrĹĄiti onako kako sam planirao.

bili ĹĄansu. KaĹžem im Ä?esto - sad pokaĹžite jeste li ili neâ&#x20AC;?.

â&#x2013; EVROPA I NBA - SVJETLOSNE GODINE

Pomenuli ste momenat novca u evropskoj koĹĄarci. Radili ste u NBA, da li se â&#x20AC;&#x153;magiÄ?na igraâ&#x20AC;? na Starom kontinentu stvarno toliko pribliĹžila najjaÄ?oj sportskoj organizaciji? â&#x20AC;&#x153;Daleko smo od toga i nikada neÄ&#x2021;emo stiÄ&#x2021;i. To su sve priÄ?e ne znam ni ja za koga. NBA je institucija koja proizvodi ogromne pare, Ä?ak i u pandemiji. To su baĹĄ svjetlosne godineâ&#x20AC;?, brutalno iskren je naĹĄ sagovornik. â&#x20AC;&#x153;Mi Ä&#x2021;emo uvijek imati da â&#x20AC;&#x153;bacimoâ&#x20AC;? tamo tri ili Ä?etiri ekstremno talentovana igraÄ?a koji Ä&#x2021;e da prave razliku. A, oni nakon drafta dobiju po 20-ak takvih igraÄ?a. Nemamo kvalitet, nemamo finansijskih sredstava, nemamo interesovanja. Svjetlosne godine, po mom miĹĄljenju. I po pitanju praÄ&#x2021;enja trendova NBA koĹĄarke. Visoki igraÄ?i ne igraju, u ekipi ima po jedan visoki koji mora da zna sve â&#x20AC;&#x201C; da doda, dribla, ĹĄutne trojku, skoÄ?i, leÄ&#x2018;ima, preuzima, u odbrani da Ä?uva svakog... Mi i dalje imamo visoke igraÄ?e, radimo neke stvari, uzastopne blokove za ĹĄutereâ&#x20AC;?. Koji je stil vama bliĹži? â&#x20AC;&#x153;Moja filozofija koĹĄarka je graÄ&#x2018;ena kroz uticaj profesora Ace NikoliÄ&#x2021;a koji je puno uticao na stvaranje puno treneraâ&#x20AC;?. I za kraj - nedavno ste potpisali novi trogodiĹĄnji ugovor sa Studentskim centrom. Ĺ ta biste voljeli da ostavite iza sebe? â&#x20AC;&#x153;Kad bi neki od igraÄ?a otiĹĄao u NBA i prvi tim BuduÄ&#x2021;nost i bili vaĹžan ĹĄraf. Da se napravi smjena u BuduÄ&#x2021;nosti i da bar pet igraÄ?a budu Ä?lanovi prvog tima. NiĹĄta viĹĄe, samo to. Onda bi ovaj projekat bio opravdan i materijalno i ljudski. I drĹžava bi dobila vrhunske koĹĄarkaĹĄke zvijezdeâ&#x20AC;?.

ABA BUDUÄ&#x2020;NOST SJUTRA SA ZADROM 17H

â&#x20AC;&#x153;Plaviâ&#x20AC;? osvajaju KreĹĄov dom MeÄ?evi protiv Igokee i Cedevita Olimpije su drugi put odloĹženi, ali na svu sreÄ&#x2021;u BuduÄ&#x2021;nost Voli neÄ&#x2021;e ponovo uÄ&#x2021;i u pakao zbog korona virusa. Na juÄ?eraĹĄnjem testiranju nije bilo pozitivnih, pa Ä&#x2021;e se sjutra (Ä?etvrtak, 17h) igrati meÄ? protiv Zadra iz sedme runde ABA lige. â&#x20AC;&#x153;Plaviâ&#x20AC;? Ä&#x2021;e u ovom meÄ?u igrati bez Vilija Rida koji Ä&#x2021;e odraditi drugi meÄ? suspenzije, ali i bez ukupno Ä?etiri pozitivna Ä?lana ekipe. BiÄ&#x2021;e ovo 33. duel â&#x20AC;&#x153;plavihâ&#x20AC;? protiv Zadrana, 17. u dvora-

ni koja nosi ime legende KreĹĄimira Ä&#x2020;osiÄ&#x2021;a. Ä&#x152;ak 13 puta je slavio crnogorski ĹĄampion, a ima samo tri poraza. Nakon duela sa ekipom koja ima samo dva trijumfa ove sezone, ekspedicija BuduÄ&#x2021;nosti Ä&#x2021;e ostati u Hrvatskoj. U petak Ä&#x2021;e uraditi novo testiranje i ukoliko ponovo ne bude novih pozitivnih sluÄ?ajeva na COVID-19 igraÄ&#x2021;e se meÄ? protiv Splita u okviru 14. runde regionalnog takmiÄ?enja (subota, 19h). U suprotnom, doÄ&#x2021;i Ä&#x2021;e do novog odlaganja... A.K.

IN MEMORIAM SRÄ?AN BARBA

TuĹžan dan za vaterpolo u drevnom gradu

Ĺ okantna vijest iz Kotora. NekadaĹĄnji vaterpolista Primorca i trener u Vaterpolo akademiji Kataro SrÄ&#x2018;an Barba preminuo je u 42. godini od posljedica virusa COVID-19. Barba je proĹĄao sve mlaÄ&#x2018;e selekcije Primorca, a bio je reprezentativac mlaÄ&#x2018;ih selekcija nekadaĹĄnje Jug oslavije. Na Univerzijadi u Bangkoku 2007. godine sa reprezentacijom Crne Gore osvojio je zlatnu medalju. â&#x20AC;&#x153;OstaÄ&#x2021;e upamÄ&#x2021;en kao uzoran igraÄ?, trener i prijatelj, Ä?ija plemeni-

tost i entuzijazam treba da sluĹže kao primjer drugima. Ponosni ĹĄto je godinama bio dio naĹĄeg kluba i naĹĄih Ĺživota, ĹĄto nam je bio prijatelj i saradnik, Ä?uvaÄ&#x2021;emo ga od zaboravaâ&#x20AC;?, saopĹĄtio je Primroac, a od SrÄ&#x2018;ana se oprostio i Vaterpolo savez. â&#x20AC;&#x153;ZateÄ?eni i potreseni SrÄ&#x2018;anovim preranim odlaskom, ĹĄto predstavlja veliki gubitak za naĹĄ sport, VPSCG upuÄ&#x2021;uje izraze najiskrenijeg sauÄ?eĹĄÄ&#x2021;a porodici, kao i klubovima Primorcu i Kataruâ&#x20AC;?, stoji u saopĹĄtenju naĹĄeg saveza.

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

SPORT

SRIJEDA I ČETVRTAK, 6. I 7. 1. 2021.

SPORTSKI EKRAN SRIJEDA RTCG 2 17.50h

ARENASPORT 1 12.30h

Crna Gora - Švedska, rukomet

15.00h

SPORTKLUB 1

18.00h

20.45h 23.15h 01.30h

08.00h

WTA Abu Dabi, tenis 20.55h Atl. Bilbao - Barselona, fudbal

SPORTKLUB 2 14.00h 17.00h 20.00h

ARENASPORT 2

Apolon - Panatinaikos, fudbal Bešiktaš - Rize, fudbal Trst - R. Emilija, košarka

15.00h 18.00h

Sampdorija - Inter, fudbal Kornelja - Atl. Madrid, fudbal 20.45h Man. junajted - Man. siti, fudbal 01.30h Flamengo - Fluminense, fudbal

SPORTKLUB 3 13.30h 19.00h

13.00h 15.00h 17.00h 19.00h 21.00h 01.30h

Asteras - Olimpijakos, fudbal

SPORTKLUB HD 10.00h

WTA Abu Dabi, tenis

20.00h

Crna Gora - Švedska, rukomet Holandija - Slovenija, rukomet

EUROSPORT 1 12.05h 13.15h 15.25h 16.30h

Svjetski kup, alpsko skijanje Svjetski kup, skijaško trčanje Svjetski kup, alpsko skijanje Svjetski kup Bišofshofen, ski skokovi NE PROPUSTITE Veliki italijanski derbi i pravi ispit za lidera italijanske Serije A Milan - Juventus Arenasport 1, 20.45h

OKK Beograd - Mladost, košarka Krotone - Roma, fudbal Leonesa - Granada, fudbal Lorijen - Monako, fudbal Sent Etjen - PSŽ, fudbal Velez - Sarsfild, fudbal

ARENASPORT 4

SPORTKLUB 5 10.00h 19.00h

18.00h

ARENASPORT 3

Liga šampiona, snuker Liga šampiona, snuker

SPORTKLUB 4 18.30h

ARENASPORT 5

Kaljari - Benevento, fudbal Lacio - Fiorentina, fudbal Napoli - Specija, fudbal Milan - Juventus, fudbal Boka juniors - Santos, fudbal Majami - Boston, košarka

14.45h 18.45h 20.45h

WTA Abu Dabi, tenis Ježica - Triglav, košarka

Bolonja - Udineze, fudbal Nant - Ren, fudbal Marsej - Monpelje, fudbal

ČETVRTAK SPORTKLUB 1 07.00h 18.55h

21.00h

WTA Abu Dubai, tenis C. zvezda - Fenerbahče, košarka

SPORTKLUB 6

SPORTKLUB 2 07.00h 21.00h

17.00h

WTA Abu Dubai, tenis Baskonija - CSKA, košarka

Fenerbahče - Ilbank, odbojka Fenerbahče - Alanja, fudbal Liga šampiona, snuker

SPORTKLUB 4 13.30h 20.00h

Liga šampiona, snuker Alba - Makabi, košarka

Zadar - Budućnost, košarka Jeklano - Valensija, fudbal

21.15h

Benfika - Tondela, fudbal

01.30h

Bruklin - Filadelfija, košarka

ARENASPORT 2

WTA Abu Dabi, tenis ATP Delrej bič, tenis

SPORTKLUB 5 10.00h 17.45h

17.00h

19.00h

04.00h Denver - Dalas, košarka

SPORTKLUB HD 07.00h 18.30h

Bursa - Bujukčekmeče, košarka

ARENASPORT 1

SPORTKLUB 3 12.00h 17.00h 19.00h

Barselona -Valensija, košarka

19.30h

Nasional - Sporting, fudbal

22.00h

Braga - Maritimo, fudbal

01.30h

Kokimbo - Def. i Hus, fudbal

ARENASPORT 3

WTA Abu Dabi, tenis WTA Abu Dabi, tenis

23.00h

Seara - Internasional, fudbal

NE PROPUSTITE

Novi španski okršaj u najjačem evropskom takmičenj - Bojan Dubljević napada “blaugranu” Barselona - Valensija Sportklub 5, 21h

PRIREDIO: A.K. Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5 / Vlasnička struktura: Nova Pobjeda d.o.o. 100% / Tiraž: 3.800

+382 20 252 900

NE PROPUSTITE

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta BOŠKOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

SPORT

VELIKAN PONOVO PADA U CRNOJ GORI

RUKOMETAŠI CRNE GORE PROTIV ŠVEDSKE SRIJEDA, 18H JURE BOD OVE ZA NASTAVAK SNA O EURU

CRNA GORA ŠVEDSKA

NEBOJŠA SIMIĆ Ovo je meč odluke. Samo da uzmemo bod ili dva i vjerujem da će posao biti završen.

PODGORICA - “Bemax arena” (bez gledalaca). Sudije: Dalibor Jurinović i Marko Mrvica (Hrvatska). Međusobni dueli: 2:6. Početak: Srijeda, 18.00h (RTCG 2).

MARKO LASICA Švedska nam nije nepoznanica, igrali smo nekoliko puta sa njom i vidjeli da možemo da joj pariramo.

RISTO RADUNOVIĆ

NENAD TRAJKOVIĆ

Želim da uživam u slavnom klubu ■ 42

Budućnost i Mornar pokrenuli lavinu ■ 44 45

opširnije na STR. 43